P. 1
Slobodna Bosna [broj 818, 12.7.2012]

Slobodna Bosna [broj 818, 12.7.2012]

|Views: 585|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jul 13, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/01/2013

pdf

text

original

SREBRENICA, PRIJEDOR: STRAH HAAGA OD GENOCIDA

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.ba

SADR@AJ
12 PRAVOSUDNA FARSA
“Slu~aj Desnica” okupirao pravosu|e
Smijenjeni ministar Desnica Radivojevi} i njegovi novi poslodavci i za{titnici iz SDP-a pokrenuli su cijelu seriju parnica pred Op}inskim i Kantonalnim sudom u Sarajevu kako bi preduhitrili kona~nu odluku Ustavnog suda Federacije BiH Tu`ila{tva bude prihva}ena, za na{ list govore Mirsad Toka~a i izvori iz Ha{kog tribunala

www.slobodna-bosna.ba
podjeli, koji je uvr{ten u glavni program predstoje}eg “Filmskog festivala” u Montrealu; zvani~na premijera filma o porodi~nim vezama i ljubavi u kojem su glavni likovi Romi u Sarajevu }e se dogoditi tek krajem ove godine

36 AFERA KOJA JE POTRESALA SFRJ
Osu|enik na smrt tra`i pravdu
NAFI CEGRANI, trgovac smr}u i jedna od zvijezda knjige “Najpoznatije ubice ex-Yu“, tra`i obnovu sudskog procesa iz davne 1981. godine kada ga je tada{nji Okru`ni sud u Zenici osudio na smrtnu kaznu zbog kidnapovanja i monstruoznog ubistva Bugojanke Melihe Deli}; na{ novinar istra`io je ovaj slu~aj koji je svojedobno mjesecima punio novinske stupce i uzdrmao pravosu|e i tajne slu`be biv{e zajedni~ke dr`ave

66 [PANSKI KRALJ
Barcelona Sarajevu
U utorak devetog jula, u okviru Festivala Grec, koji se tradicionalno odr`ava u Barceloni, koncert posve}en Sarajevu odr`ao je veliki {panski muzi~ar i kompozitor JORDI SAVALL (71); na Savallovom koncertu u~estvovali su i muzi~ari iz Srbije, Turske, Izraela i Gr~ke

16 SADIK AHMETOVI]
Ministar bez portfelja
U razgovoru za Slobodnu Bosnu dr`avni ministar sigurnosti Sadik Ahmetovi} tvrdi kako }e, unato~ pro{lotjednoj odluci o njegovoj smjeni, do}i na narednu sjednicu Vije}a ministara BiH, poru~uje da se ne}e izvinjavati korumpiranim policajcima i 48 tu`iteljima koji godinama {tite kriminalnu grupu Nasera Kelmendija, govori o suradnji s Zlatkom Mileti}em i Draganom Luka~em

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij

SLU^AJ JULIJA TIMO[ENKO
@ena koja je posva|ala Ukrajinu i Evropsku uniju
Na{a novinarka pi{e o `ivotnom putu harizmati~ne Ukrajinke koja je u turbulentnom tranzicionom vremenu od uspje{ne poslovne `ene i simbola politi~kog otpora ruskom uticaju u podijeljenoj Ukrajini postala razlog zbog kojeg je ova zemlja drasti~no pogor{ala odnose sa Evropskom unijom

Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 MOJA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

22 TU@ILA[TVO PROTIV OSLOBA\ANJA KARAD@I]A
Kako dokazati genocidne namjere

Odluka Sudskog Vije}a Ha{kog tribunala da se Radovan Karad`i} usred procesa oslobodi optu`bi za genocid u sedam 60 UNIVERZALNI ROMI op{tina izazvala je u BiH burne reakcije, Emocije koje }e dodirnuti publiku prije svega `rtava; mo`e li BiH pru`iti ~vrste dokaze Tu`ila{tvu da je Radovan Slovena~ki reditelj MARKO NABER[NIK Karad`i} imao namjeru istrijebiti bo{nja~ku snimio je film SHANGHAI GYPSY, sa ~ak populaciju u BiH i postoje li {anse da `alba {est bosanskohercegova~kih glumaca u

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

3

MINI MARKET
SENAID MJESTO SENAHIDA

HALOO, PLATI VI[E

Senahid Godinjak i Senaid Memi} najizgledniji kandidati za op}inskog na~elnika Ilid`e
U izbornu trku za op}inskog na~elnika Ilid`e ipak }e se uklju~iti Senahid Godinjak, za koga su se otimale ~ak tri stranke u ovoj op}ini: SDA, SDP i SBiH. Godinjaka je najprije kandidirao op}inski odbor SDA Ilid`a, no kandidatura je zapela u Centrali SDA zbog osnovane sumnje da je Godinjak svojevremeno potpisao za SDP! Godinjak nije demantirao pristupnicu SDP-u, no branio se tvrdnjom da je za SDP potpisao “samo formalno” jer je to bio jedan od uvjeta za zaposlenje u “ZOI 84”, na ~ijem se ~elu nalazi SDP-ov direktor Salko Hasanefendi}. Centrala SDA nije prihvatila obrazlo`enje, pa je umjesto Senahida Godinjaka za op}inskog na~elnika Ilid`e kandidiran drugoplasirani na strana~koj listi - Senaid Memi}. No, najve}i rival Senaidu Memi}u ipak }e biti Senahid Godinjak, koji se u me|uvremenu ponovo obreo u Stranci za BiH, ~iji je ~lan bio sve do prije godinu dana! (M.A.)

Vlasnica Via Medie Vesna Beganović glavna akterica najnovijeg marketinškog skandala u HT Eronetu

ALFA @ENKA U SVIJETU BIZNISA
Vesna Beganovi}, vlasnica i direktorica marketin{ke agencije Via Media

Senaid Memi}

Vesna Beganovi}, vlasnica i direktorica sarajevske marketin{ke agencije Via Media, “alfa `enka u svijetu biznisa“ - kako su joj komplimentirali urednici bh. magazina za `ene, glavna je akterica najnovijeg skandala na ovda{njem marketing tr`i{tu. Poduzetna je direktorica Via Medie, naime, od HT Eroneta naplatila ~ak 500.000 KM za marketin{ku kampanju mobilne telefonije “Haloo“, koja se realizira na brojnim televizijskim i radio stanicama, odnosno, u dnevnim novinama i tjednicima. Iako je proteklih mjeseci, koliko traje intenzivna kampanja “Haloo plati manje“, u medijima objavljeno na stotine reklama nove usluge mobilne telefonije, uprava Hrvatskih telekomunikacija Mostar nedavno je ostala zate~ena kada im je iz vi{e televizijskih ku}a zaprije}eno obustavom emitiranja reklamnih spotova do izmirenja dugova. Ubrzo se ispostavilo kako direktorica Vesna Beganovi}, mada je unaprijed naplatila pola milijuna maraka KM za realizaciju kampanje, medijskim ku}ama sa kojima je uredno zaklju~ila ugovore o ogla{avanju, uop}e nije platila objavljene reklame?! Nakon {to su doznali za marketin{ku aferu, zapravo nevi|enu poslovnu blama`u, u Upravi HT Mostar su krenula me|usobna

optu`ivanja, ali je na koncu kao glavni krivac ozna~en izvr{ni direktor za nepokretnu mre`u Davor Darabo{. Premda je javna tajna da je direktorica Via Medie prve unosne ugovore s HT Mostar potpisala s dugogodi{njim predsjednikom Uprave Stipom Prli}em, njegov je kolega Darabo{ optu`en da je zbog “bliskosti“ s Vesnom Beganovi} postao neoprezan i da je napravio ozbiljne propuste koji su kompaniji nanijeli golemu {tetu. Potom je Prli} u pomo} pozvao svog provjerenog poslovnog partnera Nevena Kulenovi}a, vlasnika marketin{ke agencije S.V.- RSA, koji je u sporu izme|u HT Mostar i Via Medie, dobio ulogu medijatora. No, jo{ nije rije{eno kada }e Vesna Beganovi} platiti ogor~enim klijentima koji s pravom tra`e svoj novac. Nedavno smo, podsjetimo, pisali da su ~lanovi Uprave HT Mostar, predvo|eni Stipom Prli}em i Davorom Darabo{em, i pored istrage koja se protiv njih vodi, prije tri mjeseca potpisali novi unosni ugovor o pru`anju usluga planiranja i zakupa medija s Kulenovi}evom agencijom. Njihovom favoriziranom partneru Nevenu Kulenovi}u su ponovno povjerene usluge marketin{kog ogla{avanja HT Mostar u vrijednosti 4,2 milijuna KM. (S. Mijatovi})
SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

@IVKU UZ DLAKU

Otvaranje SFF-a Zaboravljeni asovi crvenog tepiha

Smijenjeni ministar prostornog ure|enja Desnica Radivojevi} pozvan na narednu sjednicu Vlade FBiH
Ako je suditi prema dnevnom redu naredne sjednice Vlade Federacije BiH koja je zakazana 18. jula, Desnica Radivojevi} je jo{ uvijek ministar prostornog ure|enja. U predlo`enom je dnevnom redu, naime, planirano usvajanje nekoliko odluka iz resora Ministarstva prostornog ure|enja, a kao izvjestilac je naveden dopremijer i ministar prostornog ure|enja Desnica Radivojevi}?! Kako nezvani~no doznajemo, federalni ministri iz SDA, HSP-a i Narodne stranke Radom za boljitak su pozivanje Radivojevi}a na sljede}u sjednicu Vlade shvatili kao grubu provokaciju i nepriznavanje odluka predsjednika Federacije BiH @ivka Budimira, zbog ~ega su odmah obavijestili Ured visokog predstavnika. (S.M.)

Alija Behmen, gradona~elnik Sarajeva, Alija Behmen, gradona~elnik Sarajeva, ii Milan Bandi}, gradona~elnik Zagreba Milan Bandi}, gradona~elnik Zagreba

Adil Osmanovi}, federalni ministar za Adil Osmanovi}, federalni ministar za izbjeglice ii raseljena lica, sa suprugom izbjeglice raseljena lica, sa suprugom

Dino Konakovi}, kantonalni ,Dino Konakovi}, kantonalni poslanik, sa suprugom Martinom poslanik sa suprugom Martinom

Desnica Radivojevi}

Faruk Bori}, direktor FENE, ii Salmir Faruk Bori}, direktor FENE, Salmir Kaplan, federalni ministar kulture ii sporta Kaplan, federalni ministar kulture sporta
12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

Damir Ma{i}, federalni, ministar Damir Ma{i}, federalni, ministar obrazovanja ii nauke sa suprugom obrazovanja nauke sa suprugom 5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

BOSNOM BELAJ PROBEHARAO
Pi{e: SENAD AVDI]

Dosadašnja vlast se ne da, žilavo brani svoje pozicije, i jedna i druga zaraćena strana ne popušta i ne odustaje.Tako da je u trenutku dok nastaje ovaj tekst potpuno neizvjesno, sve do odluke Ustavnog suda Federacije, ko je u ovom trenutku vlast u Federaciji - oni koji su prije godinu i pol dana nelegalno i nedemokratski u Lagumdžijinoj režiji uzurpirali vlast, ili ova nova koalicija, koja ih, opet Lagumdžijinom upornošću, na isti nelegalan i nedemokratski način nastoji s te vlasti ukloniti?!

Z

amolilo me prije koji dan iz odli~nog zagreba~kog nedjeljnika Fokus da napi{em tekst “o aktualnim politi~kim prilikama u BiH, ali da njihovim ~itateljima bude barem i{ta jasno o onome {to se ovdje de{ava“. Ne znam za{to su do{li na ideju da je meni jasno, da je ikome, zapravo, jasno. Obe}am da }u to uraditi - ispunim obe}anje, a svoje rije~i poku{am najjednostavnije, {to plasti~nije, da i laiku bude jasno, poredati. I to je, uz vlastoru~na skra}enja, izgledalo ovako: “Nakon op}ih izbora odr`anih u oktobru 2010. jedna od nepoznanica u kompliciranoj bh. ustavnoj arhitekturi je glatko rije{ena: vlast u (neznatno) manjem entitetu Republici Srpskoj zacementirao je Milorad Dodik i njegova stranka Savez nezavisnih socijaldemokrata. Dodik je iz kabineta

akcije i ne{to malo Hrvata koji su ostalo u SDP-u, okupljaju i dvije patuljaste hrvatske stranke - Hrvatska stranka prava ljubu{kog stomatologa Zdravka Juri{i}a, te Narodna stranka Radom za boljitak, obiteljsko-politi~ki obrt mesarske bra}e Lijanovi} iz [irokog Brijega. Formiranje ovakve federalne vlasti pod egidom “Platforme“ oko koje su se usuglasile i okupile ~etiri stranke (uz izop}avanje dva HDZ-a) nije i{lo do kraja glatko, trajalo je mjesecima, da bi se na kraju, uz pomo} {tapa (mrkve) i kanapa ipak nekako skupila krhka, ali dovoljna parlamentarna ve}ina. Protiv ovakvog ignoriranja ve}inske politi~ke volje Hrvata nisu ustale isklju~ivo pora`ene i nadglasane dvije hrvatske stranke - ovaj presedan, odnosno majorizacija kritizirani su (ne{to bla`e) od strane pre-

Kako sam obmanuo hrvatsku javnost uvjeravaju}i ih d
predsjednika Vlade RS-a preselio u fotelju predsjednika Republike Srpske, du`nost u kojoj do njegovog dolaska nisu bile sadr`ane bogznakakve, osim protokolarnih ovlasti. Dodikovi delegati, osim nekolicine delegata reformisanog Karad`i}evog SDS-a, zauzeli su sve za Srbe rezervirane klupe u dr`avnom Parlamentu BiH; bez njih nikakva koalicija na dr`avnoj razini nije bila mogu}a. Pravi, odnosno pravni, postizborni belaj nastupio je s formiranjem vlasti u Federaciji BiH i deset njenih `upanija. Socijaldemokratska partija BiH na ~elu sa Zlatkom Lagumd`ijom, koja je osvojila najve}i broj glasova, ali ni izbliza dovoljno da bi sama mogla formirati vlast, pokre}e gotovo hazardersku operaciju kojom }e iz federalne vlasti, Parlamenta i Vlade, istisnuti Hrvatsku demokratsku zajednicu Dragana ^ovi}a i Hrvatsku demokratsku zajednica 1990 Bo`e Ljubi}a. Ove dvije stranke su na izborima osvojile vi{e od 90 posto glasova hrvatskog bira~kog tijela. Lagumd`ija odmah nakon okon~anja izbora kreira novu koalicijsku strana~ku grupaciju, idejno heterogenu, unutar koje je SDP sto`erna stranka a oko nje se, pored najja~e bo{nja~ke stranke - Stranke demokratske
6

dstavnika me|unarodne zajednice i, mnogo o{trije, od strane politi~kih lidera iz Hrvatske. Najkonzekventnija i najpreciznija u osudi ovakvog “raspleta“ krize bila je Vesna Pusi}, koja je u nekoliko navrata ponavljala kako je zaobila`enje bira~ke volje Hrvata u BiH nedopustivo i opasno te da vodi neravnopravnosti cjelokupnog jednog konstitutivnog naroda. Ne{to bla`e, ali dovoljno jasno, na istu opasnost je ukazao i hrvatski predsjednik Ivo Josipovi}. Odgovorio je Zlatko Lagumd`ija robusno i nediplomatski, ne respektiraju}i vi{egodi{nji principijelan i dobronamjeran anga`man Pusi}ke i Josipovi}a u pitanjima Bosne i Hercegovine, ravnopravnosti njenih naroda i gra|ana.

V

rhunac ovog neobjavljenog ‘hladnoga rata’ na relaciji Sarajevo - Zagreb zbio se krajem velja~e ove godine, tijekom prvog posjeta hrvatskog premijera Zorana Milanovi}a Sarajevu. Nezadovoljan ~injenicom {to je Milanovi} u svoj radni raspored uklju~io i susret sa liderima dva (tada opoziciona) HDZ-a, Lagumd`ija, koji je u me|uvremenu izabran za ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, odbija se susresti sa delegacijom Hrvatske.
SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Foto: Milutin Stoj~evi}

REKONSTRUKCIJA ILI SMJENA DEGENERACIJA
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Isto to nare|uje i svom strana~kom kolegi, premijeru Federacije Nerminu Nik{i}u. Ovakva bahatost i neodmjerena gesta povrije|enog, su{tinski ta{tog, rama`enog, doma}ina nerazumljivija je tim prije {to je SDP Hrvatske tijekom posljednje predizborne kampanje u BiH sna`no podr`avao sestrinsku stranku SDPBiH, a Milanovi} osobno sudjelovao na predizbornim mitinzima Lagumd`ijinih socijal demokrata.

K

oalicijska (Lagumd`ijina) vlast je u furioznoj dinamici ~eli~nom metlom po~istila uprave i menad`ment svih va`nih javnih poduze}a, najprije onih u najprofitabilnijim tvrtkama iz oblasti telekomunikacija i energetike, zamijenila ih svojim, ni{ta pretjerano sposobnijim, u osnovi korumpiranim ljudima. Razvrstala je medije na podobne i du{manske, {to je svoj vrhunac imalo u pretvaranju Federalne televizije u informativnu tvornicu panegirika i pamfleta, a sa ciljem stvaranja kulta li~nosti Dragog vo|e, Lagumd`ije.

a svako tko ga imalo poznaje zna da on je ba{ toliko pametan ‘da popu{ta’, stvar je spekulacija i politi~kih kuloara... Upu}eniji tvrde da je dogovor bio otprilike ovakav: Lagumd`ija i koalicija koju je ‘skrpio’ u Federaciji }e podr`ati bud`et dr`avnih institucija koji je kreirao i parafirao Dodik, a Mile }e zauzvrat Lagumd`iji ispuniti jednu `elju - podr`ati ga u ambiciji da bude ministar vanjskih poslova. Na koncu je u toj neobja{njivoj, neshvatljivoj, kombinatorici stradala Stranka demokratske akcije koja nije prihvatila predlo`eni bud`et, navodno, jer je restriktivan prema va`nim dr`avnim institucijama, bora~koj populaciji, izbjeglicama... Tako se unutar vladaju}e {estorke (SNSD, SDS, dva HDZ-a, SDP i SDA) ova posljednja pokazala kao uljez, kojeg je trebalo ukloniti i prona}i mu adekvatnu zamjenu - ~isto bo{nja~ku stranku koja }e prihvatiti dr`avni bud`et. Nikakav problem: u vladaju}u koaliciju uvu~ena je Stranka za bolju budu}nost, koju je tek prije dvije godine osnovao medijski tajkun Fahrudin Radon~i},

da iko mo`e i treba shvatiti “aktuelne politi~ke prilike u BiH“
Vlast na dr`avnoj razini formirana je tek po~etkom prolje}a ove godine, dakle skoro godinu i pol nakon odr`anih izbora, ~ime je Bosna i Hercegovina ozbiljno priprijetila Belgiji u du`ini ‘bezvla{}a’. Klju~evi formiranja dr`avne vlasti na{li su se odmah nakon izbora u rukama Milorada Dodika, on je diktirao pravila igre, tempo, postavljao uvjete, ultimatume, ucjene. Lagumd`ijina prvotna ambicija bila je da se do~epa du`nosti predsjedavaju}eg Vije}a ministara (neka bh. verzija dr`avnog premijera), me|utim je ubrzo uvidio da bi to bilo previ{e: ne zato {to je skroman, dapa~e, nego {to ta du`nost pripada Hrvatima koji dr`avnog prime ministra nisu imali od Daytona pa do danas. Potom iz {e{ira vadi jo{ jednog ‘svog’, ‘po{tenog’ Hrvata hercegova~kog profesora Slavu Kuki}a i daje mu mandat da poku{a formirati ‘svoj’ kabinet. Tjednima je siroti Kuki} kru`io po Bosni i Hercegovini, tra`e}i od politi~kih lidera podr{ku za (navodno) svoj (opet navodni) ‘proeuropski program’. Negdje bi ga u~tivo saslu{ali, poslu`ili kavom i sa podsmijehom i su}uti otpravljali da se vrati tamo otkuda je stigao, dakle Lagumd`iji. Predsjednik SDP-a, u me|uvremenu, ‘nani{anio’ je novi posao ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Ali, ne le`i vra`e, Dodik nije htio ni da ~uje, ‘to mjesto pripada Srbima’, ponavljao je du`e od godinu dana. Kako je i zbog ~ega Dodik na kraju popustio,
12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

“bo{nja~ki Berlusconi“ ro|en u Crnoj Gori. Radon~i} je za glasovanje njegovih poslanika za bud`et promptno nagra|en pozicijom dr`avnog ministra sigurnosti, iako su se posljednjih godina uz njegovo ime vezivale sve najve}e kriminalne, pa i zlo~ina~ke afere u Sarajevu, ali i regiji. U momentu kada je predlo`en za ministra sigurnosti, njegov intimus i poslovni partner Naser Kelmendi, Albanac sa sjedi{tem u Sarajevu, stavljen je odlukom predsjednika Baracka Obame, na “crnu listu“ SAD-a i zaplijenjena mu je sva imovina u toj zemlji. Potom je nova koalicija uspostavljena na dr`avnoj razini spu{tena na sve ni`e razine vlasti u Federaciji. Dosada{nja vlast se ne da, `ilavo brani svoje pozicije, i jedna i druga zara}ena strana ne popu{ta i ne odustaje.Tako da je u trenutku dok nastaje ovaj tekst potpuno neizvjesno, sve do odluke Ustavnog suda Federacije, ko je u ovom trenutku vlast u Federaciji - oni koji su prije godinu i pol dana nelegalno i nedemokratski u Lagumd`ijinoj re`iji uzurpirali vlast, ili ova nova koalicija, koja ih, opet Lagumd`ijinom uporno{}u, na isti nelegalan i nedemokratski na~in nastoji s te vlasti ukloniti?!“ Ne znam da li }e hrvatskim ~itateljima ovaj moj tekst i{ta razbistriti pogled na prilike u susjedstvu, ali meni, nakon {to sam ga poslao, tek ni{ta nije bilo jasno...
7

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 5. JULI
Kako se pribli`ava kakva godi{njica, ro|enja, smrti genijalnog NIKOLE TESLE tako se Hrvatska i Srbija po~inju nadmetati u besmislenom takmi~enju da li se Tesla vi{e ponosio “hrvatskom domovinom“, ili “srpskim rodom“. Planetarno ~uveni pronalaza~ i inovator MATIJA BE]KOVI] pokrenuo je akciju da se Tesla proglasi svecem a urna mu se premjesti u Hram Svetog Save me|u sli~ne pravoslavne besmrtnike. Čudi me da se u cijelu polemiku nisu uklju~ili Mile Dodik i njegov Emir-neimar, koji su raspetljali n dilemu “~iji je Ivo Andri}“, tako {to su presjekli amaterska naklapanja zaklju~kom da “Ivi Andri}u odli~no stoji Republika Srpska“. Mogu njih dvojica tako, bez po muke, ako se malo potrude i za~eprkaju po dubljoj istoriji, dokazati da sve Tesle vuku porijeklo iz Tesli}a. Kada je onaj ~uveni hispanoameri~ki arheolog Salinas Price prije trideset godina otkrio da se Troja nalazi u hercegova~koj varo{i Gabela, povrije|eni su se na{li prvi susjedi, pa tvrdili da je Charlie Chaplin porijeklom iz Čapljine. Najdalje je, ipak, koliko je nauci poznato, u istra`ivanju “porijekla porodice i vrste“ odmakao jedan samouki istra`iva~entuzijasta iz Gora`da: empirijski je dokazivao da su Adam i Eva ro|eni u Gora`du! I to obrazlo`io na sljede}i na~in: “Samo se u Gora`du mo`e dobiti p..ke za jabuku!“

NEDJELJA, 8. JULI
“To {to je Senad Avdi} progla{avan novinarom godine, ni{ta ne zna~i, pa imamo menad`era godine vi{e nego [vi-

PETAK, 6. JULI
Mjesecima nas je sarajevska kulturna, duhovna, intelektualna, nevladino-nestrana~ka avangarda uvjeravala da smo dotakli civilizacijsko dno ako se ne prona|e adekvatan prostor u koji }e se smjestiti umjetni~ka kolekcija “Ars Aevi“. Sre}om, samo zahvaljuju}i samo`rtvovanju ENVERA HAD@IOMERSPAHI]A prona|en je prostor za ovu respektabilnu kolekciju. Nezvani~no mi danas poznanik otkriva broj posjetitelja ove kolekcije u proteklom mjesecu - dvostruko manje nego {to je bilo imena na peticiji za spas “Ars Aevija“! Govori li to kvalitativno, estetski, vrjednosno o kolekciji “Ars Aevi“? Ne, govori o “kulturnoj sceni“ u Sarajevu!

carska.“ Ako tri nagrade koliko sam ih dobio (1994., 2005., 2010.) LAGUMD@IJI ne zna~e ni{ta, meni zna~e mnogo manje. Ali, mo`da ne{to zna~e onim koji su mi ih dodjeljivali - dakle novinarskoj struci, kolegama koji su me birali. Lagumd`ija je, tako|er, tri puta biran u Vladu BiH. Prvi put ga je 1992. godine izabrao predsjednik SDA Alija Izetbegovi} (za potpredsjednika), naredna dva puta, 2001. i 2012., Lagumd`iju je birao predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumd`ija; prvi puta za predsjednika Vije}a ministara i ministra vanjskih poslova, a drugi put samo za ministra vanjskih poslova. Eh, ne biste vjerovali, ko mi je prvi pri{ao ~estitati u Banjoj Luci kada sam nagra|en od Nezavisnih novina: Zlatko Lagumd`ija. Meni to tada, ni danas, nije ni{ta zna~ilo, njemu tada jeste - u~inio je to prije Milorada Dodika!

mice iz Larinog izbora, na otvaranju se ne mo`e{ nagledati MILANA BANDI]A, ALIJE BEHMENA i EJUPA GANI]A sa suprugom, sutra }e se, bude li sre}e, pro{etati JELENA ROZGA sa pratiocem... Danas sam, me|utim, a vjerujem da nisam usamljen, o~ekivao da }e BHT prenositi svjedo~enje ELVEDINA PA[I]A na po~etku izvo|enja dokaza Tu`ila{tva u Haagu protiv RATKA MLADI]A. Najpotresnije dijelove jezivog svjedo~enja Pa{i}a o pogromu nad njegovom rodbinom i susjedima u Kotor Varo{i gledao sam u vijestima Radio-televizije Srbije. Obja{njavali su mi ljudi sa BHT-a kako je preno{enje ha{kih su|enja skupa “igranka“, sat vremena ko{ta hiljadu eura, nema se para, to sam sa razumijevanjem primio. Ali koliko ko{ta svakodnevno anga`iranje desetina ljudi, tehnike... da bismo vidjeli malogra|ansko, skorojevi}ko {epurenje napirlitane doma}e i regionalne {atro elite ispred Narodnog pozori{ta?!

UTORAK, 10. JULI
Danas je u Sarajevu organiziran okrugli stol na temu “Za{to {uti nevladin sektor?“, {to je, navodi se u medijima, jedna u nizu sesija koje planira organizirati nekakva ubleha{ka nevladina organizacija. Čitam diskusije profesionalnih hodo~asnika ovakvih besposli~arskih okupljanja, {ampiona nevladinih okruglih i {vedskih stolova blebetaju isprazne frazetine, pre`vakane banalnosti, nerijetko za~injene sa ponekom autenti~nom glupo{}u. “Za{to {uti nevladin sektor?“ Zato {to tako i treba, zato {to je produktivnije da ono {to nemaju re}i ne izgovaraju: da se, umjesto {to brbljaju, poklope u{ima i {ute!

PONEDJELJAK, 9. JULI
Stra{no mi je va`no, ni{ta mi od toga pre{nije nema, {to nas dr`avni javni servis iz no}i u no} redovno izvje{tava ko je pro{etao “crvenim tepihom“ ispred Narodnog pozori{ta tokom SFF-a. Evo, ve~eras bljesnula supruga DINE RA\E, preksino} se

SRIJEDA, 11. JULI
Čega se prvo sjetim kad se sje}am 11. jula 1995.? HARISA SILAJD@I]A u njegovom kabinetu i njegove glave prekrivene dlanovima, nekoliko minuta nakon {to mu se prestao javljati radio-amater koji je referisao o stanju u Srebrenici. “Predsjedni~e, je li to definitvno gotovo, je li pala Srebrenica?“ Ni{ta nije odgovorio, samo je klimao glavom, a lice jo{ temeljitije prekrio dlanovima...

SUBOTA, 7. JULI
U Sarajevu (i) danas “vazduh trepti, kao da nebo gori“ zvani~na mjerenja govore da je temperatura trideset i {est stepeni, premda se neki moji sugra|ani kunu da su izmjerili i ~etrdeset. “Ni{ta je to, u Mostaru danas temperatura plus osamdeset“, fali se stanovnik grada na Neretvi i potkrepljuje smionu tvrdnju: “U Isto~nom Mostaru ~etrdeset, u Zapadnom, tako|er, ~etrdeset, pa ti ra~unaj...“
8

iskazali AMRA SILAJD@I] i EDIN D@EKO, neku ve~er sve zasjenile slavne gluSLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

MINI MARKET
PISANJE UZ VJETAR

NIKO SE NIJE NAVU^EN RODIO

Lagumd`ija poku{ava zaboraviti naslovnice koje mu je posvetio Dnevni avaz
Iako najpozvaniji, lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija nije prihvatio ponudu Asima Kambera da govori na promociji njegove knjige “Dr`ava neboder”. Kamber je u knjizi analizirao na~in na koji se Dnevni avaz proteklih godina obra~unavao s nekim od svojih “stalnih mu{terija”, me|u kojima je dugo prednja~io upravo Lagumd`ija. Kamber je precizno ustanovio da je Dnevni avaz Lagumd`iji posvetio ravno 300 naslovnih strana, potretiraju}i ga kao lopova, kriminalca, staljinistu, despota, itd. “Lagumd`ija, Alibabi} i Avdi}… uspostavljaju staljinisti~ku strahovladu”; “Lagumd`ija ~asne borce ARBiH izjedna~avao sa ~etnicima”; “Lagumd`ija je u ratu krao novac ARBiH, a u miru od studenata”; “(Lagumd`ija) bud`etski kradljivac i poznati pristalica policijske dr`ave”; “Lagumd`ija, bosansko oru`je prodao Izraelu za ubijanje Palestinaca”; “Od Alijanse hairovala samo njegova (Lagumd`ijina) supruga”; “Sedam godi-

Ugledni naučnik Ðonlagić nije uspio položiti ispit ni kod vlastitog punca
U jednom od pro{lih brojeva Slobodne Bosne pisali smo o iznimno upitnim nau~nim dosezima Mirsada \onlagi}a, profesora na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli na predmetima Energija i okolina. \onlagi} je, naime, doktorirao na Tehnolo{kom fakultetu a redovni je profesor na Fakultetu elektrotehnike, predaju}i na predmetima koje ne priznaje niti jedan Univerzitet osim tuzlanskog. Dva dana nakon ~lanka SB, Avazov zmaj uzvratio je udarac. Razumljivo, obzirom da je \onlagi} potpredsjednik Saveza za bolju budu}nost, koji se o~ito, u skladu sa predizbornim obe}anjem Fahrudina Radon~i}a, izborio za Avazovu naklonost. U nepotpisanom tekstu progla{eni smo hrabro „novinarskim mi{evima“ no, osim ve} ustaljenih i predvidljivih uvreda, nije pobijena niti jedna tvrdnja iz na{eg ~lanka o \onlagi}u. U kojem smo, izme|u ostalog,
Mirsad \onlagi}

zaboravili napisati kako prije rata nije uspio polo`iti ispit ~ak ni kod vlastitog punca, koji je u to vrijeme bio jedan od najpriznatijih profesora u BiH. Ispit \onlagi} nije nikada polo`io, jer je u me|uvremenu taj predmet ukinut, {to jo{ bolje oslikava stru~nost i nau~ne dosege ovog “niskoplafoniranog” stru~njaka, kako bi to kazao Abdulah Sidran. (N.H.)

[TA JE STARIJE: JAJE ILI ARIE

Dodikov savjetnik Arie Livne i u desetoj deceniji života na prvo mjesto stavlja novac
Mediji u RS-u objavili su da je prije nekoliko dana u Akademiji nauka i umjetnosti RS-a odr`ana premijera prvog dijela filma o Arieu Livneu, lobisti RS-a i prijatelju Milorada Dodika. Livne je izjavio da mu je drago {to }e svojim prijateljima ostaviti trag da je `ivio, iz ~ega bi se dalo zaklju~iti kako je on sam finansirao snimanje filma. Dodik je pak izjavio da je Arie u~estvovao u njegovom `ivotu na svim funkcijama na kojima je do sada bio. Radi se ustvari o ~ovjeku koji je iskoristio RS na svaki mogu}i na~in i jo{ je uvijek iskori{tava. Livne je direktor predstavni{tva RS-a u Izraelu i dobija provizije od svih poslovnih ugovora izme|u Izraela i RS-a. Pored toga je i savjetnik Milorada Dodika. I jedno i drugo je neprili~no u njegovim godinama, jer se nalazi u desetoj deceniji `ivota, ali kako ka`u upu}eni `elja za novcem i zaradom ga ne popu{ta, o ~emu se ne ustru~ava i javno da govori… Film u trajanju od 100 minuta, naravno, finansirali su poreski obveznici RS-a i BiH, a jedini kriterij za dobijanje novca bilo je prijateljevanje s Dodikom. Novcem poreskih obveznika BiH snimljen je panegirik o ~ovjeku koji negira genocid u Srebrenici. (N.H.)
SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

Zlatko Lagumd`ija

10

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

Podržavate li asimetričan izbor članova Predsjedništva iz RS-a i Federacije BiH?
AMIR ZUKI]
Generalni sekretar SDA

ALEKSANDAR HR[UM
Voditelj i urednik talk showa “ Zabranjeni forum”

Predsjedni{tva jeste ne{to {to se ti~e cijele BiH i isti na~in biranja ~lanova Predsjedni{tva bi morao biti zastupljen u cijeloj BiH.

NE
Ne podr`avam jer ve} imamo asimetri~na entitetska rje{enja koja nam jasno pokazuju da objektivnost i ravnopravnost naroda i izabranih predstavnika naroda nije identi~no rije{ena unutar BiH.

MESUD LAKOTA
Direktor “Narodnog du}ana”

NE
Mi{ljenja sam da je gra|anstvo to koje mora da bira svoju vlast. Na{i politi~ari su spremni za manipulaciju na svim mogu}im nivoima. Ja podr`avam gra|ansku opciju i gra|anski izbor.

NE
Ne podr`avam razli~it izbor ~lanova Predsjedni{tva iz RS-a i Federacije BiH jer bi cijela procedura izbora trebala da bude ista u cijeloj BiH.

SAFET RED@I]
^lan Predsjedni{tva Saveza RVI

SENIJA TAHIROVI]
Profesor na IUS-u

HARIS PA[OVI]
Re`iser

NE
Za{to bi razli~it bio izbor ~lanova Predsjedni{tva RS-a i Federacije BiH? Ako se ustav treba mijenjati, onda neka se na|e jedinstveno rje{enje za izbor ~lanova Predsjedni{tva.

NE
Ne podr`avam razli~ite pristupe u rje{avanju bilo kojih problema koji se odnose na cjelokupnu BiH. Izbor ~lanova

NE
Ne podr`avam razli~it izbor ~lanova Predsjedni{tva iz RS-a i Federacije BiH jer ja sam za to da Bosna i Hercegovina ima jednog predsjednika.

na nelegalnog zatvora zahvaljuju}i Lagumd`iji”; “Lagumd`ija radi za kompromitiranog Gregoriana”; “Lagumd`ija zna ’mapu puta’… iz BiH prema Gvantanamu”; “Lagumd`ija }e u ime srpskih i hrvatskih interesa Bo{njake stjerati u geto”…; “Lagumd`ija, politi~ar koji iza sebe ima sedam izbornih poraza”; “Lagumd`ija koji iza sebe ima duga~ke repove kriminala i korupcije”; “Lagumd`ija, … Luka{enko iz na{eg sokaka”; “Lagumd`ija … upleten u uzimanje miliona maraka poznatih privrednika”; “Lagumd`ija se predstavio kao sluga iz Kara|ordeva”; “Lagumd`ija … zaljubljen u biv{eg ministra SRJ Gorana Svilanovi}a i Beograd”; “Lagumd`ija nezakonito dobio kredit”; “Lagumd`ija autokratski poglavar”; “Lagumd`ija i SDP nezakonito inkasirali vi{e od 4,6 miliona KM”; “Smijenio me staljinista Zlatko Lagumd`ija jer mu nisam pomogao da oplja~ka 200 miliona maraka”; “Lagumd`ija potvrdio da je uzeo novac i branio sporne poteze biv{eg dekana”; “Lagumd`ija poziva gra|ane da glasaju za kriminal i nemoral”; “Kresi opro{ten kriminal sa Lagumd`ijom”; “Internet nije izmi{ljen da bi Lagumd`ija bje`ao sa sjednice”; “Lagumd`ija zabranio drugima da govore”; “Lagumd`ija tre}i profesor koji je nezakonito dobio bespovratni kredit”; “Lagumd`ija … dugo se nije pojavio ~ovjek koji je imao tako bolesne ambicije”; “Nakon asistenta i kume, progurao savjetnika u NO Razvojne banke”; “Lagumd`ija trebao preuzeti torbu s novcem”… samo su neki od naslova objavljenih u Dnevnom avazu, o kojima danas lider SDP-a ne `eli govoriti. (M. A.)
Asim Kamber

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

11

PRAVOSUDNA FARSA

Smijenjeni ministar Desnica Radivojević i njegovi novi poslodavci i zaštitnici iz SDP-a pokrenuli su cijelu seriju parnica pred Općinskim i Kantonalnim sudom u Sarajevu kako bi preduhitrili konačnu odluku Ustavnog suda Federacije BiH

Radivojevi} ne priznaje smjenu predsjednika Budimira - tra`i da ga Op}inski sud vrati u ministarsku fotelju

ODBRANA ODBRANA “STE^ENIH PRAVA” “STE^ENIH PRAVA”

Smijenjeni ministar Smijenjeni ministar Radivojevi} podnio je Radivojevi} podnio je tu`bu protiv predsjednika tu`bu protiv predsjednika FBiH @ivka Budimira FBiH @ivka Budimira

12

SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

“SLU^AJ DESNICA” OKUPIRAO PRAVOSU\E

U
Predsjednik Federacije @ivko Budimir Predsjednik Federacije @ivko Budimir uputio je op}inskom Sudu Sarajevo uputio je op}inskom Sudu Sarajevo opse`an ii argumentiran odgovor opse`an argumentiran odgovor

Pi{e: ASIM METILJEVI]

ARGUMENTIRAN ODGOVOR ARGUMENTIRAN ODGOVOR

kakvo je `ivo blato zaglibio SDP predvo|en svojim vizionarom Zlatkom Lagumd`ijom, najbolje ilustrira “slu~aj Desnica“ koji }e se narednih sedmica i mjeseci paralelno raspetljavati u tri odvojena sudska procesa: pred Op}inskim i pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, te pred Ustavnim sudom Federacije BiH! Od sudskog ishoda “slu~aja Desnica“ presudno zavisi dubina, obim i smjer SDPovih reformi: ako sudski ishod bude pozitivan, ako se Desnica priklju~i ljevici, ~ekaju nas bolji dani. Ne smijemo ni pomisliti {ta nas ~eka ako sudske presude budu nepovoljne, ako se, ne daj Bo`e,

Premijer Nik{i} zahtijeva krivi~nu istragu protiv predsjednika Budimira a ministar Radivojevi} protiv N.N. lica
AUTOR AUTOR KRIVI^NE KRIVI^NE PRIJAVE PRIJAVE SDP-u uskrati reformski kapacitet Desnice Radivojevi}a...

Federalni premijer Federalni premijer Nermin NIk{i} Nermin NIk{i} zatra`io je istragu zatra`io je istragu protiv predsjednika protiv predsjednika Budimira zbog Budimira zbog “zloupotrebe ovlasti” “zloupotrebe ovlasti”

ODBRAMBENI TIM DESNICE RADIVOJEVI]A
Ne prepu{taju}i ni{ta slu~aju, SDP je anga`irao svoje najbolje pravne stru~njake, potpomognute profesionalnim advokatskim timom, ~iji je zadatak da pred sudovima doka`u da je ostavka Desnice Radivojevi}a najobi~niji falsifikat i da je predsjednik Federacije BiH @ivko Budimir “na nezakonit na~in donio Odluku o prihvatanju ostavke gosp. Radivojevi}a, ~ime je izvr{io krivi~no djelo zloupotrebe polo`aja i ovla{}enja“, kako doslovno pi{e federalni premijer Nermin Nik{i} u krivi~noj prijavi koju je podnio protiv predsjednika Budimira. Za razliku od premijera Nik{i}a, koji je zatra`io istragu protiv predsjednika Budimira, “o{te}eni ministar“ Desnica Radivojevi} zatra`io je krivi~nu istragu protiv N.N. lica koje je, kako pi{e u prijavi, zloupotrijebilo njegov potpis na ostavci. Istovremeno, Radivojevi} je od Op}inskog suda u Sarajevu zatra`io hitnu mjeru osiguiranja (poni{tenje Odluke o smjeni) i povratak na ministarsku funkciju! Tu`bu protiv predsjednika Federacije BiH Radivojevi} je podnio 28. juna, a samo {est dana kasnije, a`urna sutkinja Op}inskog suda Sarajevo Jasna Frenjo zatra`ila je pismeno o~itovanje tu`ene strane. Od predsjednika Budimira zatra`ila je pismeni odgovor na tu`bu u roku od 30 dana, te odgovor na tra`enu mjeru osiguranja u roku od 8 dana, uz obaveznu napomenu da }e Sud u slu~aju izostanka prismenog o~itovanja “usvojiti tu`beni zahtjev“.
13

SVI MINISTRI SDA KOVERTIRALI OSTAVKE

Grafolog ustanovio autentičnost potpisa Desnice Radivojevića
Prema pouzdanim informacijama Slobodne Bosne, svi ministri iz reda SDA, i to na svim razinama vlasti, potpisali su svoje ostavke prije preuzimanja ministarskih funkcija, ostavljaju}i strana~kom vrhu pravo da potpisane ostavke aktivira prema vlastitoj procjeni. Takvu ostavku prije nepune dvije godine potpisao je i Desnica Radivojevi}. SDA je anga`irala grafologa koji }e pred sudom dokazati da potpis Desnice Radivojevi}a na ostavci nije falsificiran nego je autenti~an.
12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

Stranke imaju pravo imenovati i smijeniti ministre jer mandat pripada strankama. Nauprot tome, stranke ne mogu smijeniti izabranog zastupnika u pa rlamentu koji je mandat dobio na slobodnim izborima, ~ak i u sla~aju kada izabrani zastupnik odbije lojalnost mati~noj partiji ili pak pre|e u redove neke druge partije. Mandat zastupnika pripada zastupniku jer je osvojen neposrednim glasanjem bira~a.

PRAVOSUDNA FARSA
Predsjednik Federacije BiH @ivko Budimir, kako doznajemo, ve} je pripremio odgovor na tu`bu smijenjenog ministra Desnice Radivojevi}a. U najkra}em, predsjednik Budimir osporava nadle`nost Op}inskog suda u ovom sporu, budu}i da je identi~an spor pokrenut i pred Ustavnim sudom Federacije BiH. No, u slu~aju da Op}inski sud ne prihvati ovaj argument, predsjednik Budimir je pripremio nekoliko neoborivih dokaza protiv ministra Radivojevi}a: obezbijedio je vje{ta~enje grafologa koji }e potvrditi autenti~nost potpisa Desnice Radivojevi}a na ostavci, stenogram sa sjednice Vlade Federacije BiH s priznanjem Desnice Radivojevi}a da je potpisao ostavku, te nekoliko vjerodostojnih svjedoka koji }e posvjedo~iti da je Radivojevi} vlastitom rukom potpisao ostavku. PRIVREMENI BRAK IZ RA^UNA

Radivojević služi SDP-u za “jednokratnu upotrebu“
Desnica Radivojevi} slu`i SDP-u za jednokratnu upotrebu: uspije li SDP rekonstruirati federalnu Vladu, zajedno s ostalim ministrima iz SDA letjet }e i njihov doju~era{nji strana~ki kolega Desnica Radivojevi}. Naime, lider SNSD-a Milorad Dodik ultimativno zahtijeva da jedno ministarsko mjesto u federalnoj Vladi pripadne SNSD-u. U protivnom, ne}e glasati za novi saziv Vije}a ministara BiH! Novi koalicioni partneri SDP-a u federalnoj vladi (HDZ, HDZ 1990 i SBB) sasvim sigurno ne}e pristati da sva tri ministra iz reda srpskog naroda imenuje samo jedna partija, SDP, koji bi na taj na~in imao 51 posto glasova u federalnoj Vladi i mogao bi samostalno donositi sve odluke bez obzira na stavove ostalih koalicionih partnera.

RADNO-PRAVNI ILI POLITI^KI SPOR
Mada se tu`ba Desnice Radivojevi}a pred Op}inskim sudom u Sarajevu formalno tretira kao “radno-pravni spor“ (Radivojevi} tra`i “za{titu ste~enih prava na obavljanje funkcije ministra prostornog ure|enja“!), posve je jasno da je u pitanju politi~ki spor u koji se Op}inski sud Sarajevo ni na koji na~in ne bi smio mije{ati. Ministarsku funkciju bez koje je ostao Desnica Radivojevi} nije preuzeo na javnom konkursu niti je pak na tu funkciju izabran neposrednim glasanjem bira~a. I ministar Radivojevi}, kao i svi drugi ministri, imenovan je isklju~ivo voljom parlamentarnih stranaka i posve je logi~no da parlamentarne stranke imaju pravo smijeniti ministra za kojeg utvrde da ne provodi dogovorenu politiku. Tu`ba Desnice Radivojevi}a pred Op}inskim sudom u Sarajevu bila bi osnovana ako bi se eventualno utvrdilo da su mu nakon smjene uskra}ena prava koja mu pripadaju Zakonom (naprimjer, pravo da godinu dana nakon smjene prima pla}u u punom iznosu), ali ministar Radivojevi} od Op}inskog suda tra`i ni manje ni vi{e nego povratak u ministarsku fotelju! Na tome, puno vi{e od smijenjenog ministra Radivojevi}a, insistira njegov novi poslodavac SDP, koji pani~no poku{ava prona}i bilo kakav izlaz iz duboke politi~ke krize izazvane brzopletom i nepromi{ljenom akcijom preslagivanja parlamentarne ve}ine. U SDP-u su svjesni da je rekonstrukcija izvr{ne vlasti prili~no neizvjesna i da se trenutna paraliza rada Vlade Federacije BiH ne}e okon~ati ni brzo ni lako kako su najavljivali ~elnici ove stranke. U takvim okolnostima, svoju jedinu {ansu SDP vidi u povratku Desnice Radivojevi}a u ministarsku fotelju kako bi ova stranka preuzela ve}inski paket dionica u
14

Vladi Federacije BiH i mogla samostalno donositi odluke neovisno od stavova ostale tri partije koje participiraju u Vladi FBiH SDA, HSP i NS Radom za boljitak. S ministrom Radivojevi}em na svojoj strani SDP bi imao tijesnu ve}inu i mogao bi su{tinski razvlastiti i politi~ki ma rginalizirati svoje nepo`eljne koalicione partnere iz propale Platforme. SDP o~ito nema namjeru ~ekati prav osna`nu odluku Ustavnog suda BiH koji }e se o “slu~aju Desnica“ izjasniti krajem jula ove godine. Prije kona~ne odluke Ustavnog suda, SDP namjerava provesti opse`nu kadrovsku ~istku i pomesti sve kadrove nepo`eljnih partnera, SDA, HSP-a i NS Radom za boljitak, i kreirati novo “fakti~ko stanje“ koje bi svi, htjeli-ne htjeli, morali prihvatiti. Za takvu akciju SDP-u nedostaje jo{ samo jedna “sitnica“: da Op}inski sud u Sarajevu presudi u korist smijenjenog ministra Radivoj evi}a i da se izre~ena presuda objavi makar desetak dana prije kona~ne odluke Ustavnog suda BiH. Tih desetak dana bilo bi dovoljno SDP-u da okon~a zapo~etu akciju

razvla{}ivanja nepo`eljnih koalicionih partnera. Op}inski sud u Sarajevu nalazi se pred vrlo delikatnim zadatkom. Sv o jom bi odlukom mogao doprinijeti smirivanju politi~ke krize, ali je d nako bi mogao i produbiti krizu i izazvati haos s nesagledivim pos ljedicama.

SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

SADIK AHMETOVI]

INTERVIEW

Sadik Ahmetović

ministar sigurnosti BiH

U razgovoru za Slobodnu Bosnu državni ministar sigurnosti Sadik Ahmetović tvrdi kako će, unatoč prošlotjednoj odluci o njegovoj smjeni, doći na narednu sjednicu Vijeća ministara BiH, poručuje da se neće izvinjavati korumpiranim policajcima i tužiteljima koji godinama štite kriminalnu grupu Nasera Kelmendija, govori o suradnji s Zlatkom Miletićem i Draganom Lukačem

Fahrudin Radon~i} me zvao da se sastanemo u Zenici, nakon {to sam poziv odbio, postao sam nepo`eljna osoba
Razgovarala: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

P

ro{lotjedna izjava dr`avnog ministra sigurnosti Sadika Ahmetovi}a u Parlamentu BiH da se on i njegove strana~ke kolege u Vije}u ministara smjenjuju kako bi se zaustavio obra~un sa vrhom organiziranog kriminala i da u policijskim, obavje{tajnim i pravosudnim strukturama ima dosta korumpiranih ljudi, izazvala je pravi politi~ki potres. Prvi su reagirali ~elnici SDP-a i SBB-a koji su Ahmetovi}a nazvali politi~ki dezorijentiranim o~ajnikom i zatra`ili od njega da se javno ispri~a. U razgovoru za Slobodnu Bosnu ministar Ahmetovi} je odgovorio na kritike politi~kih protivnika, argumentirao tvrdnje o korumpiranim policajcima, sucima i tu`iteljima, govorio o opstrukcijama policijske istrage u slu~aju ubojstva Ramiza Delali}a ]ele.

Ho}e li delegati iz SDA blokirati rad naredne sjednice Doma naroda Parlamenta BiH, koja je zakazana za 19. juli? Znate da najprije Kolegij Doma naroda treba predlo`iti i usvojiti dnevni red, kao i da SDA ima ve}inu delegata u Domu naroda. Vjerujem i da oni koji nas danas poku{avaju potisnuti iz vladaju}e ve}ine znaju za ve}inski kapacitet SDA u Domu naroda, odnosno, da bilo kakav nametnuti dnevni red ne}e imati podr{ku SDA. Niste mi odgovorili, da li }e delegati SDA do}i na sjednicu Doma naroda, ili ne}e? Ukoliko se na dnevnom redu na|e prijedlog smjene ministara iz SDA, ne}emo u~estvovati na sjednici Doma naroda Parlamenta BiH. A ho}ete li Vi prisustvovati sljede}oj sjednici Vije}a ministara BiH, ili }e te se

kao Va{ doskora{nji strana~ki kolega, federalni ministar prostornog ure|enja Desnica Radivojevi}, povu}i iz izvr{ne vlasti? Svakako }u do}i na narednu sjednicu Vije}a ministara BiH. Kada me pitate za Desnicu Radivojevi}a, on je dobio kona~nu odluku predsjednika Federacije BiH, koji ga jedini, prema proceduri, mo`e smijeniti. Situacija u Vije}u ministara BiH je puno kompleksnija i mi u ovom trenutku, s obzirom da SDA ima ve}inu delegata u bo{nja~kom klubu, dolazimo u situaciju da se suprotno volji Bo{njaka name}e ta~ka dnevnog reda i da u ime Bo{njaka odlu~uju predstavnici srpskog i hrvatskog naroda. Nakon pro{lotjedne odluke dr`avnog premijera Bevande, odnosno Zastupni~kog doma Parlamenta BiH o smjeni ministara iz SDA, izjavili ste da je ve}ina ljudi u policijskim, obavje{tajnim i pravosudnim strukturama povezana s organiziranim kriminalom. Imate li i konkretne dokaze za tako te{ke optu`be? Iznijet }u podatke koji su javnosti ve} poznati, a isto tako vjerujem da }e procesi koji se trenutno vode na razli~itim nivoima vremenom potvrditi vjerodostojnost moje izjave. U akciji protiv krijum~ara droge u Unsko-sanskom kantonu, izme|u ostalih, uhap{en je policijski komesar i veliki broj policijskih slu`benika. Nedavno je sli~na akcija izvedena i u Tuzlanskom kantonu, kada je identifikovano vi{e od trideset policajaca koji su bili povezani s narkoSLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

BLOKADA DOMA NARODA
Gospodine Ahmetovi}u, da li ste Vi jo{ uvijek ministar sigurnosti BiH? Jesam. Sve dok Dom naroda Parlamentarne skup{tine BiH ne potvrdi odluku predsjedavaju}eg Vije}a ministara Vjekoslava Bevande ja obna{am du`nost ministra sigurnosti. Naravno da se u ovakvoj situaciji ne mo`e adekvatno odgovoriti obavezama koje stoje ispred Ministarstva sigurnosti BiH.
16

KO ŠTITI KELMENDIJA: Stoga bih volio da mi neko pokaže list papira, bilo kakvu službenu zabilješku obavještajnih, policijskih ili bilo kojih drugih agencija u BiH koja se odnosi na Nasera Kelmendija

MINISTAR BEZ PORTFELJA
KAKO JE MINISTAR SIGURNOSTI POSTAO DR@AVNI NEPRIJATELJ
Nakon {to je upozorio na korupciju u policijskim, obavje{tajnim i pravosudnim institucijama Sadik Ahmetovi} se na{ao na udaru ~elnika SDP-a i SBB-a, koji su ga nazvali politi~ki dezorijentiranim o~ajnikom

12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

17

SADIK AHMETOVI]
dilerima. Prije godinu dana, samo u jednoj istrazi protiv {vercera visokotarifnih roba u Hercegovini, uhap{ena su 52 policajca iz Republike Srpske i Federacije BiH. To su, dakle, ~injenice koje ne smijemo ignorisati. Nedavno je predsjednik SAD-a Barack Obama na “crnu listu“ sto najve}ih svjetskih trgovaca drogom u svijetu stavio Nasera Kelmendija, i to je zasigurno ura|eno na osnovu relevantnih informacija. Stoga bih volio da mi neko poka`e list papira, bilo kakvu slu`benu zabilje{ku obavje{tajnih, policijskih ili bilo kojih drugih agencija u BiH koja se odnosi na Nasera Kelmendija. Postavlja se pitanje ko u BiH {titi njegovu kriminalnu grupu?

ZA[TO JE ZAUSTAVLJENA ISTRAGA PROTIV KELMENDIJA
Vjerujem da Vam je poznato da su inspektori SIPA-e izvje{}e o zlo~ina~koj organizaciji Nasera Kelmendija prezentirali jo{ 2008., na konferenciji INTERPOL-a... I taj je izvje{taj zaboravljen. Mene zanima za{to se poslije toga ni{ta nije desilo, za{to istraga nije nastavljena, gdje je i u ~ijoj ladici taj predmet nestao? Pa to bih ja trebala pitati Vas, Vi ste ministar sigurnosti? Ja nemam operativnu nadle`nost nad radom policijskih agencija. Da imam, siguran sam da bi istrage i{le u drugom pravcu. Istina je da puno toga znam, {to je jedan od razloga da smetam pojedincima iz Sarajeva. Zanimljivo je, me|utim, da je jednako ozbiljno upozorenje, koncem pro{le godine, u Parlamentu BiH iznio i direktor OSA-e Almir D`uvo. On je tada rekao da je organizirani kriminal u{ao u sve pore dru{tva i da je involviran u sve razine vlasti, ali na njegovu izjavu, za razliku od Va{e, nitko nije reagirao. Mo`da se neki boje konflikta sa direktorom OSA-e, obzirom da Almir D`uvo ima operativnu nadle`nost, a ja nemam. Kada je u pitanju izjava direktora OSA-e, mogu re}i da bi svi ti podaci trebali biti dostupni policijskim agencijama u BiH, a ja u ovom trenutku ne znam jesu li, ili nisu. Sa kojim ste sigurnosnim agencijama u BiH, u protekle tri godine Va{eg ministarskog mandata, imali najbolju suradnju? U vrijeme kada sam preuzeo funkciju ministra sigurnosti poku{ao sam uspostaviti bolju saradnju s policijskim agencijama u BiH i na neki na~in relaksirati odnose, koji su u prethodnom periodu bili svedeni na minimum. Mislim da sam u dobroj mjeri i uspio, s tim da sam, kada je u pitanju politika i suo~avanje s te{kim oblicima organi18

Sadik Ahmetovi} Sadik Ahmetovi} najavljuje kako }e ii najavljuje kako }e ubudu}e dolaziti na ubudu}e dolaziti na sjednice Vije}a sjednice Vije}a ministara ministara

ISTO STANJE, DRUGO DRUGO ODSTOJANJE ODSTOJANJE

VEZE S ALISPAHIĆEM: Najprije da razjasnimo - Bakir Alispahić nema apsolutno nikakav uticaj na mene. On jeste u Odboru za sigurnost SDA, ali ja nisam bio prisutan niti na jednoj sjednici Odbora
zovanog kriminala, najbolju saradnju ostvario s Federalnom upravom policije, i u vrijeme kada je direktor bio Zlatko Mileti}, a ta je saradnja nastavljena i nakon dolaska Dragana Luka~a. Kako, onda, komentirate da su i Mileti} i Luka~ nerijetko bili na udaru medija i pojedinih politi~ara? Svi oni koji danas javno progovore o organizovanom kriminalu u BiH na|u se na meti razli~itih centara mo}i, a naro~ito medijskih. Svjedoci ste da ja posljednjih dana u Sarajevu ne mogu ni kafu popiti, a da me ne prona|e fotoreporter Dnevnog avaza. A, slo`it }ete se, da bi trebao imati pravo da ujutro na miru popijem kafu, bez uznemiravanja onih koji su, kako mi se

PRODAJA OBITELJSKOG SREBRA

SDP i SBB planiraju totalnu devastaciju državnih preduzeća
Izrazili ste bojazan da su predstavnici nove parlamentarne ve}ine vjerojatno dogovorili prodaju profitabilnih javnih poduze}a, kao i da je to jedan od razloga promjene vlasti. Na koje ste dr`avne kompanije mislili? Predvi|am da }e, ukoliko do|e do smjene vlasti, u narednih {est mjeseci ili godinu dana, ona biti predstavljena kao bolja u odnosu na sada{nju. Onda }e zapo~eti totalna devastacija institucija i privrednih subjekata u BiH, jer je glavni cilj SDP-a i SBB-a da preuzmu kompanije ~iju smo prodaju spre~avali: BH Telecoma, Elektroprivrede BiH... Vjerovatno ra~unaju da }e, nakon {to realizuju prodaju, do kraja `ivota mo}i lagodno `ivjeti i da ne}e imati potrebu da vi{e bilo {ta rade.

BORBA ZA JAVNE BORBA ZA JAVNE KOMPANIJE KOMPANIJE
Fahrudin Radon~i}, Fahrudin Radon~i}, lider SBB-a lider SBB-a

SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

MINISTAR BEZ PORTFELJA
SDA-DEMOKRATIJA daju informacije osobama koji su predmet istra`nih radnji. Sama ~injenica da je V inspektor Federalne uprave policije (Vehbo Numanovi}, op.a.) koji je radio u istrazi o ubistvu Ramiza Delali}a ]ele, zavr{io na operacijskom stolu, dovoljno govori.

Lagumdžija optužuje SDA da je nedemokratska stranka, a on nikada nije imao protukandidata na unutarstranačkim izborima
Lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija optu`io je predsjednika SDA Sulejmana Tihi}a da se pona{a kao biv{i predsjednik RS-a Nikola Popla{en i izjavio kako je njegov prethodnik Alija Izetbegovi} prije 12 godina demokratski uva`io zahtjeve parlamentarne ve}ine. Ho}e li i sada{nje vodstvo SDA na koncu popustiti? Tada se radilo o redovnoj smjeni vlasti, nakon provedenih izbora. Prozivke Zlatka Lagumd`ije da je SDA nedemokratska stranka ne stoje, s obzirom da niko u BiH nije zapamtio da je Lagumd`ija imao protukandidata na unutarstrana~kim izborima za predsjednika SDP-a. Isto tako vjerujem da bi, nakon dvogodi{nje vladavine Alijanse za promjene, i rahmetli Izetbegovi} dobro razmislio da li bi to ponovo uradio, uzme li se u obzir {teta koju su Lagumd`ija i Alijansa za promjene napravili Bo{njacima i BiH. Podsje}am da je odmah nakon tog demokratskog ~ina rahmetli Izetbegovi}a Lagumd`ija prvom predsjedniku BiH oduzeo diplomatski paso{, da je pripadnike Armije BiH nazvao falangama i izjedna~io ih s onima koji su ru{ili Ferhat-pa{inu d`amiju u Banjoj Luci, da je isti ~ovjek pristao na asimetri~na rje{enja u Ustavu BiH, po apelaciji koju je Izetbegovi} podnio Ustavnom sudu BiH, da je podnio na stotine krivi~nih prijava protiv branilaca BiH i generala Armije BiH, koje su na kraju zavr{ile osloba|aju}im presudama. ^ak ni mudri Alija Izetbegovi} nije mogao predvidjeti {ta sve ~eka BiH u dvije godine vladavine Zlatka Lagumd`ije.

ZA[TO SAM IGNORISAO ODBOR ZA SIGURNOST SDA
Kazali ste i kako je ovo {to se de{ava u BiH posljednji stadij organiziranog kriminala, kada mafija preuzima dr`avu. Imate li argumente za ovu optu`bu? Kada je u pitanju Ministarstvo sigurnosti BiH, mi danas imamo situaciju da na ministarsko mjesto najozbiljnije pretenduje ~ovjek koji je prijatelj Nasera Kelmendija, i ne znam {ta bi se tome jo{ trebalo dodati. Moj je problem {to sa takvim ljudima nisam nikada `elio ni kafu popiti, ja sebi takav “luksuz“ nisam dozvolio, i zato sam u pojedinim medijima, ali i u nekim drugim strukturama, odmah postao nepo`eljna osoba. ^iji ste poziv za kafu odbili? Odmah nakon {to sam imenovan za ministra sigurnosti BiH, imao sam poziv od Fahrudina Radon~i}a da se na|emo u Zenici. Naravno da sam njegov poziv odbio, a kasnije sam saznao da su se tu, kao slu~ajno, trebali na}i jo{ neki ljudi ~ije bi me prisustvo kompromitiralo. Iako ~elnici SDA inzistiraju da je Naser Kelmendi prijatelj Fahrudina Radon~i}a, ~injenica je da i me|u Va{im strana~kim kolegama ima onih koji su na ameri~koj “crnoj listi“. Vama se, konkretno spo~itava da ste bliski Bakiru Alispahi}u, da ste pod njegovim utjecajem, pa i da ste ro|aci? Najprije da razjasnimo - Bakir Alispahi} nema apsolutno nikakav uticaj na mene. On jeste u Odboru za sigurnost SDA, ali ja nisam bio prisutan niti na jednoj sjednici Odbora, o tome sam imao svoj stav i mislim da sam ga svojim nedolaskom najbolje pokazao. Me|utim, postoje razlike izme|u ta dva slu~aja. Kada je Bakir Alispahi} stavljen na listu SAD-a, njega je SDA odmah smijenila sa svih du`nosti koje je u tom trenutku obna{ao. Mi u ovom trenutku imamo obrnutu situaciju - nakon {to je Naser Kelmendi stavljen na “crnu listu“, njegovi prijatelji `ele pozicije u vlasti. Niste mi odgovorili da li ste Vi i Bakir Alispahi} ro|aci? Moja majka je Alispahi}ka, a da li smo u rodbinskim vezama, to bi trebali istra`iti. Ne znam odakle je porijeklo Bakira Alispahi}a.
19

ME\USOBNE OPTU@BE
Lagumd`ija je optu`io Tihi}a za nedemokratske metode, u SDA podsje}aju na “rezultate” Alijanse za promjene

~ini, u ovom trenutku vi{e uznemireni od mene. U o{trom reagiranju na Va{ istup u Parlamentu BiH, Socijaldemokratska partija je zatra`ila da se ispri~ate pravosudnim i policijskim slu`benicima koje ste, kako tvrde, uvrijedili. Imate li se namjeru ispri~ati? Nisam ja uvrijedio nikoga ko po{teno radi svoj posao. Kao ministar sigurnosti sam i tu`iteljima i policajcima uvijek davao podr{ku za njihov predani rad, a oni koji su na bilo koji na~in povezani s kriminalom, moje izvinjenje ne}e dobiti. Ako je Zlatku
12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

Lagumd`iji i SDP-u `ao takvih, i ako `ele da na visoke pozicije u tu`iteljstvima, sudovima, policiji i obavje{tajnoj slu`bi budu instalirani korumpirani kadrovi, to je njihov politi~ki projekat. Izjavili ste, tako|er, da ste u dosada{njem radu imali opstrukcije, ali niste precizirali od koga su dolazile. Mo`ete li sada biti otvoreniji? U razli~itim predmetima organizovanog kriminala, u fazi prikupljanja dokaza, obavije{ten sam od direktora pojedinih policijskih agencija da na rukovodnim pozicijama ima ljudi koji opstruiraju istrage i

SKANDAL NEDJELJE

Domaće građevinske kompanije izgubile još jedan posao na koridoru 5C

Izgradnja poddionice Vlakovo - Lepenica, vrijedna više od 300 miliona KM, pripast će građevinskoj kompaniji iz Italije
DOMA]I GRA\EVINARI VAN IGRE
Jo{ jedan vrijedan posao na izgradnji autoceste 5c pripao je stranoj kompaniji

Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MARIO ILI^I]

G

ra|evinskim firmama iz BiH izmakao je ispred nosa jo{ jedan atraktivan gra|evinski posao vrijedan vi{e od 300 miliona KM. Rije~ je o izgradnji poddionice autoceste 5C Vlakovo Lepenica, duge 10,2 kilometra, koja se finansira iz kredita EBRD-a. Novac za izgradnju obezbije|en je jo{ skoro prije pune tri godine, pa je aktuelnoj federalnoj vlasti predvo|enoj SDP-om ostao samo lak{i dio posla: da raspi{e tender i izabere najpovoljnijeg izvo|a~a radova, vode}i pri tome ra~una da se za ogla{eni posao pod jednakim uvjetima natje~u i lokalne gra|evinske kompanije. Tender je u me|uvremenu raspisan i okon~an, a me|u ~etiri pristigle ponude nema niti jedne iz BiH. Atraktivni posao
20

najvjerovatnije }e pripasti italijanskoj gra|evinskoj firmi JV Impresa Pizzaroti & Salina, koja je istaknula najni`u cijenu, ne{to malo vi{e od 154 miliona eura. U u`i izbor u{le su jo{ tri inostrane gra|evinske kompanije (iz Turske, Austrije i Hrvatske), no sa cijenama koje su od 20 do 55 miliona eura vi{e od cijene s kojom je istupila italijanska gra|evinska tvrtka. Naravno, i ovaj }e posao inostrana tvrtka uz masnu proviziju preprodati lokalnim podizvo|a~ima radova, kao {to se desilo na prakti~no svim ranijim dionicama autoceste 5C. Ali, nije problem samo u tome {to }e profit ponovo odnijeti inostrana gra|evinska tvrtka, puno je ve}i problem {to doma}e gra|evinske tvrtke nepovratno propu{taju priliku da na koridoru 5C steknu gra|evinske reference bez kojih ne mogu konkurirati ni na doma}em, a pogotovo na

inostranom tr`i{tu, osim kao jefina radna snaga. Skandalozna je ~injenica da doma}e gra|evinske kompanije ne mogu dobiti posao u BiH ~ak i kada nekim ~udom uspiju presko~iti formalne prepreke postavljene u tenderu i kada istaknu najni`u cijenu. O tome svjedo~i ugovor vrijedan 30 miliona eura koji je Direkcija cesta FBiH nedavno potpisala s austrijskom kompanijom Strabag, iako je ponuda ove kompanije bila za oko 2 miliona eura skuplja od ponude bh. gra|evinskog konzorcija (GP Put, @GP i Euroasfalt ). Doma}i konzorcij je eliminiran zbog poslovnog gubitka jedne ~lanice konzorcija (GP Put) u prethodnoj godini, pa je posao na dovr{etku izgradnje prve dionice Sarajevske obilaznice vrijedan 30 miliona eura dodijeljen drugoplasiranom Strabagu!
SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

Partnerstvo za BiH u Evropskoj uniji
Ove godine se obilje`ava 20 godina od izbijanja konflikta u Bosni i Hercegovini. Ovo je veoma bolna godi{njica za sve gra|ane ove zemlje, bez obzira na njihovu nacionalnost. Ipak, ne smijemo zaboraviti da je ove godine i 17 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Od toga dana, 21. novembra 1995, Bosna i Hercegovina je krenula putem demokratije i evroatlantskih integracija. Gra|ani Bosne i Hercegovine su napravili zna~ajan napredak. U~inili su ovu zemlju bezbjednom za `ivot. Ovo nije bilo lagano putovanje, a treba jo{ mnogo toga uraditi na tom putu. Mnogo novih reformi se mora usvojiti i implementirati. Ali, u zavr{nici ovoga puta ~eka glavna nagrada — punopravno ~lanstvo u Europskoj Uniji. Tokom godina, Bosna i Hercegovina kao dr`ava je preuzimala sve vi{e odgovornosti; odgovornosti koje su prije 17 godina bile na me|unarodnoj zajednici. Danas je me|unarodna zajednica partner va{e zemlje, posve}ena tome da pomogne BiH na njenom evropskom i evroatlantskom putu. Moram ponovo naglasiti — putovanje ovom stazom ne}e biti lagano. Ali ovo je putovanje koje Bosna i Hercegovina mora zavr{iti! BiH mora sama i}i ovim putem. Na sre}u, ovo nije nepoznat put — sve ostale zemlje ~lanice Evropske unije su tako|er morale pre}i ovaj put i sada su vi{e nego spremne pru`iti ruku pomo}i BiH. EUFOR je tako|er posve}en tome da se stabilno i sigurno okru`enje odr`i u BiH. Iako }e se njegova uloga promijeniti u narednom periodu, EUFOR ne}e oti}i. Odlu~no ostaje da bi pru`io sveobuhvatnu podr{ku BiH. EUFOR }e se vi{e koncentrisati na ja~anje Oru`anih snaga BiH kroz izgradnju kapaciteta i obuku. Ipak, najte`i posao ostaje na Bosni i Hercegovini. Ali, i taj posao mo`e biti lak{i ako svi zajedno budemo radili na tome da BiH bude bezbjedna i uspje{na! Ujedinimo se u radu za jedinstveni cilj — BiH u EU!

TU@ILA[TVO PROTIV OSLOBA\ANJA KARAD@I]A

Odluka Sudskog Vijeća Haškog tribunala da se Radovan Karadžić usred procesa oslobodi optužbi za genocid u sedam opština izazvala je u BiH burne reakcije, prije svega žrtava; može li BiH pružiti čvrste dokaze Tužilaštvu da je Radovan Karadžić imao namjeru istrijebiti bošnjačku populaciju u BiH i postoje li šanse da žalba Tužilaštva bude prihvaćena, za naš list govore Mirsad Tokača i izvori iz Haškog tribunala
Pi{e: MIRHA DEDI] Foto: FEHIM DEMIR

u`iteljica Hildegard Uertz-Retzlaf ulo`i}e `albu na skandaloznu me|upresudu Sudskog vije}a Ha{kog tribunala koja je donesena prije desetak dana, a po kojoj se Radovan Karad`i} osloba|a krivice po prvoj ta~ki optu`nice, koja ga tereti za genocid u sedam op{tina u BiH. Sudsko vije}e Ha{kog tribunala, kojim je predsjedavao korejski sudija O-Gon Kwon, donijelo je me|upresudu u kojoj je ocijenilo da nema dovoljno dokaza da su srpske snage pod vodstvom ratnog zlo~inca Radovana Karad`i}a izvr{ile genocid u op{tinama Bratunac, Fo~a, Klju~, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.

T

GENOCIDNA NAMJERA POSTOJALA JE U CIJELOJ BiH
Mirsad Toka~a, direktor Istra`iva~kodokumentacionog centra, koji ovih dana

SREBRENICA JE BILA SAMO ZAVR[NA FAZA GENOCIDA U BiH
22
SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

KAKO DOKAZATI GENOCIDNE NAMJERE

Radovanu Karad`i}u ii Ratku Mladi}u u Radovanu Karad`i}u Ratku Mladi}u u Ha{kom tribunalu sudi se za genocid u Ha{kom tribunalu sudi se za genocid u Srebrenici ii jo{ nekoliko gradova BiH Srebrenici jo{ nekoliko gradova BiH

NIJE ZLO^IN, NEGO GENOCID NIJE ZLO^IN, NEGO GENOCID

Najte`i genocid u BiH po~injen je u prva ~etiri mjeseca rata kada je u Bratuncu, Fo~i, Klju~u, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku ubijeno 15.748 Bo{njaka
12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

23

TU@ILA[TVO PROTIV OSLOBA\ANJA KARAD@I]A

KOM[IJSKO SISTEMATSKO ISTREBLJENJE
Isti obrazac ubijanja odvijao se u u cijeloj isto~noj Bosni, po~ev od Bijeljine, Bratunca, Srebrenice, Vi{egrada, Fo~e, Rogatice, Br~kog, Prijedora, Sanskog Mosta, Klju~a, Kotor Varo{i…

privodi kraju “Bosansku knjigu mrtvih” koja sadr`i preko ~etiri hiljade strana, ka`e da egzaktni podaci o broju stradalih Bo{njaka koje se nalaze u ovoj knjizi nesumnjivo dokazuju da je genocidna namjera prema Bo{njacima postojala u ~itavoj BiH, a ne samo Srebrenici. “Srebrenica je mjesto stradanja Bo{njaka, ali tu nije izvr{en genocid samo nad Srebreni~anima. Tu je ubijeno i puno ljudi iz drugih op}ina, recimo ubijeno je 729 osoba iz Vlasenice, 1.741 Bo{njak iz Bratunca… Dinamika ubijanja se vidi po podacima o broju `rtava. Najve}e masovno ubijanje Bo{njaka odvijalo se u periodu od aprila do septembra 1992. godine i najve}i broj `rtava mi imamo upravo u tom periodu. U sedam op{tina za koje Tu`ila{tvo tereti Karad`i}a za genocid, ubijeno je 15.748 Bo{njaka. Taj obrazac ubijanja odvijao se u jednom kratkom vremenskom periodu od ~etiri mjeseca u cijeloj isto~noj Bosni, po~ev od Bijeljine, Bratunca, Srebrenice, Vi{egrada, Fo~e, Rogatice, pa onda preko Br~kog, Prijedora, Sanskog Mosta, Klju~a, Kotor Varo{i. Najve}i broj ljudi je pobijen u tom periodu, dakle daleko vi{e nego u Srebrenici. Ho}u da ka`em da
24

je strategija Tu`ila{tva koje dokazuje genocid na op}inskom novou sasvim pogre{na i nedopustiva, jer se taj obrazac ponavljao prostorno i vremenski u ~itavoj BiH. Srebrenica je bila samo zavr{na faza genocida u BiH”, ka`e Toka~a. Prijedor se po intenzitetu ubijanja, prema Toka~inim rije~ima, ne razlikuje bitno od Srebrenice. U Prijedoru je ubijeno 3.546 Bo{njaka. U julu 1992. godine vr{ena

GENOCID U PRIJEDORU: “Prijedor se po intenzitetu ubijanje ne razlikuje bitno od Srebrenice, tamo je u prva tri mjeseca rata likvidirano i po 500 Bošnjaka na dan”

su intenzivna ubijanja Bo{njaka u ovom gradu. “Tamo se desio klasi~ni genocid, odnosno iskorjenjivanje Bo{njaka, kroz kampanju progona, ~i{}enja, ubijanja, zatvaranje, potom ubijanje u logorima”, ka`e Toka~a. Prema podacima do kojih je do{ao Istra`iva~ko-dokumetacioni centar u Prijedoru je 14. juna 1992. godine ubijeno 343 Bo{njaka, 20. jula ubijen je 541 Bo{njak, 21. jula 33 Bo{njaka, 22. jula tako|er 33 Bo{njaka, dok je 23. jula likvidirano 390 Bo{njaka. Kampanja potpunog istrebljenja Bo{njaka iz Prijedora nije prestajala ni u augustu, pa je 21. augusta ubijeno oko 200 Prijedor~ana na Kori}anskim stijenama.

U PODRINJU STRADALA TRE]INA SVIH @RTAVA U BiH
“Ukoliko su i{li na dokazivanje genocida po op}inskim nivoima, onda je u Prijedoru van svake sumnje po~injen genocid. Me|utim, ne mo`e jedan narod biti cilj istrebljenja samo u jednoj op}ini. Statistika koju smo mi napravili pokazuje da Bo{njaci nisu bili cilj istrebljenja samo u jednom mjestu. Genocidna namjera je postojala i
SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

KAKO DOKAZATI GENOCIDNE NAMJERE
nemogu}e je posmatrati tu namjeru za svaku op}inu pojedina~no ve} kao cjelinu. Zbog toga i sama definicija genocida govori o djelimi~nom istrebljenju jednog naroda ili istrebljenju u cijelosti. Ubijanje Bo{njaka istovremeno se odvijalo u Prijedoru, u Fo~i, u Klju~u, Vi{egradu. U Podrinju je ubijeno 28.116 osoba, vi{e od 90 posto `rtava su Bo{njaci. Ovaj broj predstavlja skoro tre}inu svih `rtava u BiH. To pokazuje da je postojao obrazac koji se odvijao na cijelom teritoriju BiH. Mi govorimo o namjeri koja nije postojala samo u Srebrenici ve} u ~itavoj BiH. To je isto kada bi holokaust nad Jevrejima dokazivali u Frankfurtu, a ne u Berlinu i ne u Var{avi, odnosno parcijalno. Niko ne govori o holokaustu nad Jevrejima u Var{avi ve} u holokaustu u Drugom svjetskom ratu, jer je on bio prostorno ra{iren i odvijao se u jednom vremenskom periodu, po odre|enom obrascu. Zbog toga smatram da je stra{no va`no da se Tu`ila{tvo na to upozori”, ka`e Toka~a. Za zlo~ine u Prijedoru, te u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, pred Ha{kim tribunalom osu|eni su Milomir Staki} na 40 godina. Radoslav Br|anin na 32 godine, Zoran @igi} na 25 godina, Mla|o Radi} na 20 godina, Du{ko Tadi} tako|er na 20 godina i Du{ko Sikirica na 15 godina zatvora. Toka~a za na{ list iznosi podatke o ubijenim Bo{njacima u svih sedam op{tina u kojima se Karad`i} tereti za genocid. U Prijedoru je, kao {to rekosmo, ubijeno 3.546 Bo{njaka, u Bratuncu 3.031, u Zvorniku 2.994 Bo{njaka, u Vlasenici 2.260, u Fo~i je tokom rata likvidirano 2.020 Bo{njaka, u Sanskom Mostu 1.030 i Klju~u 867 Bo{njaka. Ukupni broj ubijenih Bo{njaka u svih sedam op{tina iznosi 15.748.

BROJ UBIJENIH BO[NJAKA U SEDAM OP[TINA
PRIJEDOR BRATUNAC ZVORNIK VLASENICA FO^A SANSKI MOST KLJU^ 3.546 3.031 2.994 2.260 2.020 1.030 867

UKUPNO

15.748

TU@ILA[TVU PRU@ITI VI[E DOKAZA
Pretresno vije}e Ha{kog tribunala je me|utim zaklju~ilo da zlo~ini koji predstavljaju elemente genocida - ubistva, te{ke fizi~ke i mentalne povrede, prisilna premje{tanja stanovni{tva i nametanja neljudskih uslova u zato~eni~kim objektima - nisu svojom “prirodom, razmjerama i kontekstom dosegli nivo” iz kojeg bi se van razumne sumnje moglo zaklju~iti da su po~injeni sa namjerom da se bosanski Muslimani i/ili Hrvati u cijelosti ili dijelom uni{te kao etni~ka ili vjerska grupa. Tu`iteljica Hildegard Uertz-Retzlaff smatra da je Pretresno vije}e izvr{ilo pogre{nu primjenu zakona u vezi sa ta~kom koja se odnosi na genocid u Bosni i Hercegovini, {to je rezultiralo osloba|aju}om presudom. Ona smatra da }e osloba|aju}a me|upresuda zna~ajno uticati na ishod kom12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

pletnog su|enja, jer predstavlja kona~nu presudu po ta~ki 1. (genocid). “@albeno vije}e bi moglo unaprijediti postupak. Ako se doka`e da je Pretresno vije}e pogrije{ilo po pitanju odluke o genocidu, ta gre{ka bi se sada trebala ispraviti”, navela je tu`iteljice Hildegard Uertz-Retzlaff. Na{ izvor iz Ha{kog tribunala ka`e da je Tribunal djelovao po pravilu udru`enog zlo~ina~kog poduhvata, da je za dokazivanje genocida u ovim op{tinama Tu`ila{tvu potrebno vi{e dokaza i da se oni mogu obezbijediti ukoliko bi se dr`ava BiH vi{e anga`ovala na tome. Kada je u junu 2004., nakon {to je zavr{en dokazni postupak Tu`ila{tva, Milo{evi} zatra`io da bude oslobo|en optu`bi za genocid u BiH, Vije}e, kojim je predsjedavao Patrick Robinson, donijelo je me|upresudu prema kojoj je dokazano da je “postojao udru`eni zlo~ina~ki poduhvat

sa ciljem da se po~ini genocid”, a prema dokazima, zaklju~ilo je Vije}e, u~esnici tog poduhvata su genocid po~inili u Br~kom, Prijedoru, Sanskom Mostu, Srebrenici, Bijeljini, Klju~u i Bosanskom Novom. Me|utim, ~lan Vije}a, sudija O-Gon Kwon izdvojio je svoje mi{ljenje: “U vezi sa ta~kom genocida u okviru prve kategorije udru`enog zlo~ina~kog poduhvata, ne sla`em se sa ve}inom da postoji dovoljno dokaza na osnovu kojih Pretresno vije}e mo`e van razumne sumnje da zaklju~i da je optu`eni imao potreban dolus specialis za genocid, odnosno, namjeru da djelomi~no ili u cjelini uni{ti bosanske Muslimane kao grupu.”

PRISTRASNI SUDIJA KWON
Sudija Kwon predsjedava Vije}em koje je Radovana Karad`i}a me|upresudom oslobodilo optu`bi za genocid po~injen
25

TU@ILA[TVO PROTIV OSLOBA\ANJA KARAD@I]A
1992. u sedam bh. op{tina. Kwon tvrdi da Tu`iteljstvo nije iznijelo dovoljno dokaza. Me|utim, treba se podsjetiti polemika koje su vo|ene kada je ovo isto vije}e zatra`ilo od Tu`ila{tva da skrati optu`nicu protiv Karad`i}a, odnosno broj dokaza i svjedo~enja, ali i ta~aka optu`nice kako bi se proces ubrzao. Sudija O-Gon Kwon je kao predsjednik Vije}a u postupku protiv Karad`i}a od Tu`ila{tva jo{ 2009., dakle, prije po~etka su|enja, zatra`io da optu`nica protiv Karad`i}a bude skra}ena maksimalno zbog, “efikasnijeg vo|enja postupka koji bi trebao biti zavr{en u roku do tri godine”. Kwon je tada Tu`ila{tvu sugerisao da iz optu`bi bude izba~en zlo~in po~injen na pijaci Markale u Sarajevu jer “postoje kontroverze o tome koja je strana odgovorna za granatiranje Markala”, te da skrati dokazivanje etni~kog ~i{}enja po op{tinama, a tada{nja optu`nica ih je obuhvatala ~ak 27. Mnogi su bili zaprepa{teni Kwonovim obja{njenjima jer su u Ha{kom tribunalu ve} tada postojale dvije presude za Markale, i to u slu~ajevima generala Stanislava Gali}a i Milo{evi}a, i ta~no je utvr|eno da je granata ispaljena sa polo`aja Vojske Republike Srpske. Kwon je smatrao da }e su|enje biti efikasnije i ako se smanji broj svjedoka — tako je predvi|eno vrijeme od 490 sati smanjio na 293 sata za ispitivanje svjedoka?! Naglasio je i da su|enje ni u najgorem scenariju ne smije trajati vi{e od tri godine, a kao dodatne probleme naveo je nedostatak sudnica u Tribunalu, te obaveze sudija u drugim procesima. Na{ izvor iz Ha{kog tribunala ka`e da ova me|upresuda mo`e imati implicitne posljedice i na su|enju Ratku Mladi}u, ~ija se optu`nica, ali i dokazi u mnogo ~emu poklapaju sa slu~ajem Radovana Karad`i}a. Upori{te za me|upresudu Karad`i}u Vije}e ima u pravilu 98bis Pravilnika o radu Ha{kog tribunala, koji je usvojen jo{ 1998. godine. Pravilnik nikad nije promijenjen, a Kwon, i sam svjestan da je donesena odluka presedan, rekao je kako ona nije donijeta ni na osnovu presude Me|unarodnog suda pravde, niti ranijih presuda Ha{kog tribunala, ve} nezavisno. Jedino {to je “nezavisno” u ovoj odluci jeste da je “nezavisni” sudija Kwon ovom odlukom samo potvrdio svoj stav koji je imao i prilikom izricanja me|upresude Milo{evi}u, s tim {to je u slu~aju Radovana Karad`i}a svoje mi{ljenje uspio nametnuti i drugim ~lanovima vije}a. Kwon nije propustio naglasiti da je Karad`i}u dokazano sve drugo — ~etiri zlo~ina~ka poduhvata, istrebljenje, progoni, etni~ko ~i{}enje s ciljem da Srbi ostvare pravo koje su polagali na teritorije koje su smatrali svojima.
26

POTO^ARI, JULI 2012.
U Srebrenici je ubijeno 729 Bo{njaka iz Vlasenice, 1.741 Bo{njak iz Bratunca…

Tu`ila{tvo je Pretresnom vije}u sudije Kvona podnijelo zahtjev za dozvolu za ulaganje `albe na presudu kojom je Karad`i} oslobo|en odgovornosti za genocid u op{tinama, najavljuju}i istovremeno da }e se u svakom slu~aju - sa ili bez dozvole obratiti @albenom vije}u i tra`iti da se osloba|aju}a presuda poni{ti. Na{ izvor iz Ha{kog tribunala smatra da Tu`ila{tvo ima vi{e osnova da doka`e da je u sedam op{tina u BiH po~injen genocid nad Bo{njacima. “Karad`i}eva izjava u Skup{tini BiH kojom je najavio nestanak jednog naroda u BiH i Mladi}eva podr{ka koji je kazao da bi se to ostvarilo da treba izvr{iti ratne zlo~ine mo`e sudu poslu`iti kao osnov da je postojala namjera da se jedan narod istrijebi. Pored toga, dr`ava BiH mo`e zahtijevati preispitivanje te odluke ulaganjem odre|enih argumenata. Do sada je u Ha{kom tribunalu postojala mogu}nost da se utvrdi genocidna namjera kroz Milo{evi}evo su|enje, ali i kroz su|enje M om~ilu

BOSANSKA KNJIGA MRTVIH: “Strategija Tužilaštva da dokazuje genocid na općinskom nivou je pogrešna jer se obrazac istrebljenja Bošnjaka odvijao u čitavoj BiH”

Peri{i}u. Me|utim, dr`ava BiH je u tim slu~ajevima zakazala, jer je trebala Tu`ila{tvu pru`iti vi{e dokaza. Sada Sudsko vije}e ima situaciju da ni jedna druga presuda, izuzev za Srebrenicu, nije govorila o genocidu ve} samo o zlo~inima protiv ~ovje~nosti. Dakle, tamo gdje su po~injeni veliki zlo~ini, ni tamo nije dokazan genocid. Me|unarodni sud pravde je samo doga|aje u Srebrenici ocijenio kao genocid sa jednim ograni~enim podru~jem. Treba se osloniti na definiciju genocida. Umjesto toga, sudsko vije}e je djelovalo po pravilu udru`enog zlo~ina~kog poduhvata. Me|utim, Tu`ila{tvu treba pru`iti ~vrste dokaze da je kod Karad`i}a postojala ~vrsta namjera da uni{ti bo{nja~ku populaciju u BiH”, navodi na{ izvor. Da je takva namjera postojala, isti~e isti izvor, pokazuje karta BiH koju je napravio prof. dr. Kasim Begi} a koja je nastala na osnovu odluka rukovodstva RS-a koje }e sve teritorije biti pod njihov kontrolom i odluka tzv. Hrvatske zajednice HercegBosne. “Prema tim odlukama, 62, 94 posto teritorija trebalo je pripasti srpskim autonomnim oblastima, hrvatska zajednica je tra`ila 20,88 posto teritorija, preklapali su se na 12 posto teritorije BiH, a podru~je na kojima bi trebali da opstanu Bo{njaci iznosilo je tek 3,52 posto i obuhvatalo je podru~je oko Visokog, Sarajeva, Tuzle i Kalesije. Sva ostala podru~ja trebalo je, prema odlukama srpskog rukovodstva, o~istiti od Bo{njaka. Dakle, iako je Srba tada bilo 33 posto oni su trebali da o~iste prostor od oko 63 posto teritorije BiH. Zar taj podatak ne dokazuje genocidnu namjeru prema Bo{njacima?”, pita se na{ izvor iz Ha{kog tribunala.
SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

KAD MRAK POKRIJE OLIMPIJSKI GRAD

Čini se da su, barem za sada, svi napori da se utiče na savjest kralja željeza Lakshmija Mittala kako bi se obilježilo mjesto stradanja u Omarskoj uzaludni. Savjest vlasti u Prijedoru još manje je moguće probuditi. Bivši logoraši i njihove porodice ipak ne odustaju. Posljednja akcija bila je u Londonu gdje su spomenik u koji je Mittal uložio skoro 20 miliona funti, zarađenih i u Bosni, proglasili spomenikom u progonstvu. Ove godine, 20 godina nakon osnivanja i raspuštanja logora, 6. augusta očekuju što više ljude u Omarskoj kako bi i na taj način izvršili pritisak na sve koji ih pokušavaju spriječiti da se sjećaju

ARCELOR MITTAL, NE^ISTA SAVJEST: O^ISTITE JE ORBITOM
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

V

elika `eljezna skulptura, najve}a u Velikoj Britaniji, nazvana ArcelorMittal Orbit, vjerovatno je napravljena i od `eljeza iz Bosne i Hercegovine. I to iz rudnika u okolini Prijedora u kojima, vjeruje se, do danas le`e kosti ubijenih u logorima, ili pak rude prera|ene u tvornicama koje su donedavno slu`ile kao mu~ili{ta i strati{te. Vlasnici firme, koji se ponose da je `eljezo za skulpturu doneseno iz svih dijelova svijeta u kojima postoje njihova predstavni{tva, ka`u da nema `eljeza iz Bosne ugra|enog u Orbit. Druga~ije tvrde njihovi uposlenici u Prijedoru. Oni koji su pre`ivjeli torture u Omarskoj, i koji godinama tra`e od ArcelorMittala da obilje`e mjesta stradanja, ka`u da }e dok to ne bude ura|eno, skulpturu u Londonu, koja slavi Olimpijske igre, smatrati svojim spomenikom u izgnanstvu.

ZABRANJENO SJE]ANJE
Dijelovi postrojenja rudnika Ljubija u okolini Prijedora, od 25. maja do 22. augusta 1992. godine, slu`ili su kao koncentracioni logori koje su osnovale snage pod kontrolom Radovana Karad`i}a. Danas mu se, izme|u ostalog, sudi i za to u Haagu. Tamo{nje tu`ila{tvo posjeduje dokaze da je

i u ovom dijelu Bosne izvr{en genocid. Sud u Haagu, odlukom koju su donijeli pro{le sedmice, za sada negira takvu karakterizaciju zbog ~ega su tu`ioci ulo`ili `albu. Tu`ila{tvo dokazuje da je vi{e od 3.300 ljudi ubijeno za samo nekoliko mjeseci u okolici Prijedora, ve}inom u logorima formiranim u krugu rudnika. Do danas je identifikovano 1.905 osoba, a trage se za jo{ 1.273. Vjeruje se da su tijela ubijenih bacana u rudarske jame kako bi se prikrili tragovi zlo~ina. Godine 2004., kompanija ArcelorMittal je preuzela 51 posto vlasni{tva kompleksa rudnika, uklju~uju}i i Omarsku, mjesto gdje je bio najve}i logor. Po preuzimanju vlasni{tva, pre`ivjeli logora{i su stupili u kontaktu sa predstavnicima Mittala, uputili ih u krvavu povijest rudnika i zamolili da se sa~uvaju mjesta stradanja, te da se sagradi spomenik ubijenim i da im budu dozvoljene posjete tim mjestima. Nijedan zahtjev do danas nije u potpunosti ispunjen, mada je obe}ano puno toga. Samo tokom ove godine, prilaz Omarskoj je vi{e puta onemogu}en, i pored obe}anja koje su vlasnici Mittala dali logora{ima i njihovim porodicama, pored ostalog i u pismu upu}enom i Slobodnoj Bosni.

Zato je grupa udru`enja logora{a, zajedno sa aktivistima za ljudska prava iz Velike Britanije i Srbije, odlu~ila da tokom ove godine, kada se obilje`ava 20 godine od osnivanja i raspu{tanja logora, pokrenu niz akcija kako bi alarmirali javnost, i poku{ali izvr{iti pritisak na vlasti u Prijedoru i vlasnike ArcelorMittala, da im dozvole da se sje}aju. No, za sada, jako malo je postignuto u samom Prijedoru.

CINI^NA SAOP]ENJA
Tako su udru`enja, me|u kojima i Čuvari Omarske koje je pokrenuo Satko Mujagi}, odlu~ila pokrenuti akciju nazvanu “Spomenik u progonstvu”. U ponedjeljak, 2. jula, u Londonu je grupa aktivista odr`ala konferenciju za javnost kako bi skrenuli pa`nju na apsurdnost koja ih ve`e za Orbit, kontroverzni spomenik koji treba da sve one koji do|u u olimpijski grad podsjeti na slavu Olimpijade. Biv{i logora{i napominju da gra|ani Londona, gradona~elnik, niti Olimpijski komitet, nemaju ni{ta sa doga|ajima iz 1992. godine u Bosni, ili sada{njom politikom Mittala prema pre`ivjelima i njihovim porodicama, ali ih ipak pozivaju da se distanciraju od svega toga.

Mo`e li londonska Olimpijada biti otvorena ako su prijedorski logori smrti zatvoreni za pre`ivjele Kraji{nike?!
28
SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

SPOMENIK SRAMA U LONDONU

ARCELORMITTALOV POKLON LONDONU

Krvavo crveni babilonski toranj
Izgradnja spomenika koji }e ostati u Londonu kao podsje}anje na Olimpijadu, ideja je gradona~elnika Borisa Johnsona. On je tu svoju ideju predlo`io tokom kratkog susreta Lakshmiju Mittalu, vlasniku ArcelorMittal kompanije, koji je, ka`u, odmah pristao. Raspisan je konkurs na kojem je izabrana ideja Anisha Kapoora i Cecil Balmond. Skulptura je napravljena od `eljeza obojenog krvavo crvenom bojom. Umjetnici ka`u da im je u osnovi ideje bila izgradnja Babilonskog toranja “osje}aj da gradimo nemogu}e… spomenik koji ima ne{to mitsko u sebi”. Oni su mu dali i ime Orbit, poja{njavaju}i da simbolizuje kontinuirano putovanje, kreativni prikaz “izuzetnih fizi~kih i emotivnih napora” u koje olimpijci ula`u kako bi uvijek bili bolji. Skulptura je visoka 115 metara i smje{tena je u neposrednoj blizini olimpijskog stadiona. Izgradnja je ko{tala oko 20 miliona funti, a Mittal je donirao 16 miliona. Iskori{teno je otprilike 1.400 tona metala. Mittal, koji je ka`u na Johnsonovu ideju pristao u roku 45 sekundi, ka`e da ga je nagnala `elja da doprinese da London ima ne{to kao uspomenu na Olimpijadu. “@ivim u Londonu od 1997. godine i mislim da je ovo sjajan grad. Ovaj projekat je izuzetna mogu}nost da se izgradi ne{to zaista spektakularno u Londonu, za Olimpijske igre, i ne{to {to }e zauvijek podsje}ati na taj doga|aj.”
29

12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

KAD MRAK POKRIJE OLIMPIJSKI GRAD
“[to se mene ti~e, ovaj spomenik olimpijskom duhu, kako ga opisuju, spomenik je srama”, ka`e Satko. “Sigurni smo da Britanci nisu svjesni ~injenice da postoji mogu}nost da su u njihovo najnovije obilje`je ugra|ene ljudske kosti... Do{li smo ovdje da pitamo Britance da nam pomognu da sa~uvamo uspomene na one koji ne mogu danas biti ovdje jer nisu pre`ivjeli horor Omarske. Gradnjom Orbita u Londonu, sa rudom iz Omarske u kojoj mo`da ima i ljudskih kostiju, ArcelorMittal baca krvavu sjenu na grad London, UK i Olimpijske igre. Pozivamo Mittal da se hitno sastane sa nama da se ovo pitanje rije{i prije po~etka Olimpijskih igara jer nam nije cilj, i bilo bi nam jako `ao, da se zbog arogancije i neodgovornosti jedne firme uprlja olimpijski duh i dru`enje sportista iz cijelog svijeta.” Neposredno prije nego {to su se Prijedor~ani obratili javnosti, saop}enje je izdala i kompanija ArcelorMittal negiraju}i

KU]A U@ASA, MU^ILI[TE HILJADA KRAJI[NIKA
Lokalne prijedorske vlasti godinama ne dopu{taju slobodan pristup kobnoj Bijeloj ku}i

ŠTA KRIJE RUDNIK LJUBIJA: Dijelovi postrojenja rudnika Ljubija u okolini Prijedora, od 25. maja do 22. augusta 1992. godine, služili su kao koncentracioni logori koje su osnovale snage pod kontrolom Radovana Karadžića
da je i dio `eljeza ugra|enog u skulpturu iz Bosne. Hladno, ArcelorMittal ponavlja kao mantru ve} godinama kako su voljni u~estvovati u obilje`avanju mjesta stradanja “samo ako se lokalna zajednica dogovori”. “U proteklih osam godina u Bosni i Hercegovini vidjeli smo da je to zemlja koja je pred procesom pomirenja. Razumijemo da, po{to mi upravljamo rudnikom, razli~ite interesne grupe nam se obra}aju tra`e}i pomo} u rje{avanju brojnih izazova u tom procesu, ali tako osjetljivo pitanje nije na ArcelorMittalu da ga rje{ava”, stoji u saop}enju. Dalje podsje}aju na to koliko su oni ulo`ili tokom godina u BiH, te koliko ljudi radi za njih, ali i ponovo tvrde da oni ne mogu izgraditi spomenik bez dozvole lokalnih vlasti, koje tu dozvolu, svima je ve} jasno, ne}e dati jer i dalje nisu spremni priznati zlo~ine po~injene u ovom gradu.

SATKO MUJAGI]: BORBA PROTIV ZABORAVA

Nema načina da nas se zaustavi
Satko Mujagi} je odlu~an da nastavi kampanju za obilje`avanje mjesta stradanja ubijenih Prijedor~ana i patnji onih koji su pre`ivjeli logore. Zajedno s jo{ nekoliko udru`enja iz Prijedora, Satko je ove godine uputio niz pisama svjetskim zvani~nicima pozivaju}i ih da do|u u Omarsku 6. augusta kada }e biti obilje`ena 20. godi{njica od po~etka raspu{tanja ovog logora. Satko je imao 17 godina kada je, zajedno sa ocem, doveden u Omarsku. Nakon {to su zapadni mediji uspjeli do}i do logora i po~eli slati izve{taje o u`asima koje su vidjeli, paljanski mediji su poku{ali odgovoriti te su i sami obi{li mjesta zato~enja i snimili razgovore s nekim od logora{a tra`e}i od njih da negiraju zlo~ine. Me|u njima je bio i Satko. Danas ka`e da ne zna ime “novinara” koji je do{ao 9.8.1992. godine u Omarsku i snimio njegovu izjavu. “To je bio snimak RTRS-a koji su valjda slali u Euroviziju. Do{ao je taj ’novinar’, rekao mi da ka`em da to nije logor, da }e on postaviti pitanja na na{em a ja treba da odgovorim na engleskom”, prisjetio se Satko. Snimak, koji je emitovan i u Velikoj Britaniji, mu je 1994. godine donio jedan strani novinar.

PRIJE DVADESET GODINA
Izjava Satke Mujagi}a, data pod prijetnjom srpskih vlasti u kojoj je hvalio uslove u logoru, plasirana je u cijeli svijet

30

SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

SPOMENIK SRAMA U LONDONU
Nasuprot njihovim tvrdnjama da materijal iz Bosne nije ugra|en u Orbit, stoje rije~i profesora Eyala Weizmana sa Univerziteta Goldsmith u Londonu, koji ka`e da mu je 14. aprila 2012. Mladen Jela~a, direktor ArcelorMittala Prijedor, potvrdio da je `eljezna ruda iz rudnika Omarska kori{tena u izradi Orbita.

[ESTI AUGUST: SVI U PRIJEDOR!
Susan Schuppli, tako|er profesorica pri Goldsmith centru za istra`ivanje arhitekture, poru~ila je na konferenciji kako bi jedan od najve}ih proizvo|a~a `eljeza na svijetu morao iskorisititi svoj uticaj, koji nesumnjivo postoji, “i prevladati lokalnu politiku negiranja, te aktivno sau~estvovati u lije~enju zajednice iz koje crpe dio svog bogatstva. Ipak, oni insisitraju da nemaju stranu. Nemati stranu u podru~ju gdje se nePROTESTI U LONDONU
Aktivisti koji su pro{le sedmice upozorili na nemoralnost i dvoli~nost Arcelor Mittala

ZAHTJEVI IZ PRIJEDORA

Zašto Mittale ne dođeš, da nas Bijeloj kući povedeš?
Sa konferencije za javnost odr`ane u Londonu biv{i logora{i uputili su ~etiri zahtjeva ArcelorMittalu: da im se dozvoli neometan pristup Omarskoj, svim zgradama tokom cijele godine; da odmah prekinu sramotnu dosada{nju politiku i izgrade spomenik kako su obe}ali; da bude izgra|en novi kompleks a da se postoje}i, koji je tokom rata pretvoren u logor, vi{e ne koristi; da ArcelorMittal i grad London u podno`ju Orbita izgrade manji objekat koji bi bio replika Bijele ku}e, mjesta na kojem su logora{i u Omarskoj mu~eni i ubijani, a kako bi na taj na~in odali po~ast onima ~ije kosti su mo`da stopljene u `eljezu kori{tenom za izgradnju skulpture. “Dok se ovo ne ispuni, bit }emo slobodni da londonski Orbit smatramo spomenikom u izgnanstvu”, poru~ili su pozivaju}i jo{ jednom Lakshmija Mittala da im se pridru`i na komemoraciji 6. augusta.

BOSANSKI MATERIJAL: Nasuprot njihovim tvrdnjama da materijal iz Bosne nije ugrađen u Orbit, stoje riječi profesora Eyala Weizmana sa Univerziteta Goldsmith u Londonu, koji kaže da mu je 14. aprila 2012. Mladen Jelača, direktor ArcelorMittala Prijedor, potvrdio da je željezna ruda iz rudnika Omarska korištena u izradi Orbita
pravda de{ava nije neutralnost neko zauzimanje politi~ke pozicije”, rekla je Schuppli. Na konferenciji je govorio i Rezah Hukanovi}, tako|er biv{i logora{. “Poznajem dje~aka koji je gledao kada su njegovom ocu polomili obje ruke, kr{ili rebra, izbili zube, lomili lobanju… Taj dje~ak je moj sin”, rekao je Rezah pozivaju}i javnost da se ne oglu{i na lekcije iz Bosne. Akcijama Prijedor~ana nije kraj. Nadaju se da }e se ove godine na dan sje}anja, u Omarskoj, ali i Keratermu i Trnopolju, okupiti {to ve}i broj ljudi kako bi odali po{tu ubijenim, sjetili se patnji onih koji su pre`ivjeli, ali i jo{ jednom rekli glasno da `ele da se sje}aju. Zvani~no obilje`avanje najavljeno je za 6. august, dan kada su prije 20 godina u ovaj logor uspjeli u}i britanski novinari Ed Vulliamy i Penny Marshal, snimiti zato~enike i poslati izvje{taje koji su promijenili na~in na koji je do tada me|unarodna zajednica gledala na rat u BiH.
31

UPOZORENJE, A NE MOLBA
Lakshmi Mittal

12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

“11/07/95”

SREBRENI^KI MEMENTO
Centralni dio multimedijalne postavke ~ine fotografije Tarika Samaraha, a tu su i ekrani sa videodokumentima i izjavama pre`ivjelih Srebreni~ana 32
SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

SARAJEVSKI MEMORIJAL ZA SREBRENICU

GALERIJA SJEĆANJA I NADE
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

Uz obilježavanje 17. godišnjice srebreničkog genocida, u Sarajevu se otvara memorijalna Galerija “11/07/95“ posvećena žrtvama, preživjelima i svima onima čiji su životi zauvijek obilježeni ratom; ekipa “SB“ među prvima je ušla u ovaj jedinstveni galerijski prostor, prvi takve vrste u Bosni i Hercegovini, koji je osmišljen i uređen prema najvišim svjetskim standardima
slova koja titraju na crnoj podlozi. U okviru multimedijalne postavke tu su i ekrani na kojima }e posjetioci preko touchscreena mo}i pregledati videodokumente iz projekta Mapiranje genocida i izjave pre`ivjelih svjedoka genocida, zatim portreti stradalih i mape lokacija do sada prona|enih masovnih grobnica, a centralni dio stalne postavke ~ine fotografije autora Tarika Samaraha. Uz Samaraha, autori postavke i izlaga~i su Memorijalni centar Srebrenica-Poto~ari, Udru`enje Pokret majke enklava Srebrenice i @epe, Institut za nestale BiH, Inicijativa mladih za ljudska prava YIHR/Fama i Cinema for Peace Foundation/Video arhiv genocida/Genocide Film Library Bosnia-Herzegovina.

“Za potpuni trijumf zla potrebno je da obi~an ~ovjek ne u~ini ni{ta“ - rije~i irskog dr`avnika i filozofa Edmunda Burkea (1729 - 1797) stoje ispisane na jednom od zidova Galerije “11/07/95“ , koja je 12. jula ove godine prvi put otvorena za javnost. U samom centru Sarajeva, na adresi Trg fra Grge Marti}a 2 na tre}em spratu, skoro dvije godine su se u potpunoj medijskoj ti{ini odvijale pripreme za otvaranje ove Galerije, mjesta posve}enog prije svega

`rtvama i pre`ivjelim iz srebreni~kog genocida, ali i svima onima kojima je rat, na ovaj ili onaj na~in, obilje`io `ivote i zauvijek izmijenio sudbine. Na zidu nasuprot citatu Edmunda Burkea ispisana su imena i godi{ta ubijenih u Srebrenici. Tako je i na ostalim zidovima, cijelom du`inom jedne strane galerijskog prostora, koji se prostire na 300 kvadratnih metara. Ako izuzmemo natpis: Ti si moj svjedok u posebno napravljenom liftu koji vodi do Galerije, a koji je, kao i cijeli galerijski prostor, obojen sivom bojom, prvo {to vas do~eka na ulazu u Galeriju su ta imena ubijenih, beskrajni niz bijelih

“DA MI PTICA DONESE GLAS“
Te{ko je opisati osje}aje koji vas obuzimaju kada u|ete u Galeriju “11/07/95“. S jedne strane, treba re}i da u Sarajevu trenutno zasigurno ne postoji reprezentativniji galerijski prostor, a za to su, prije svega, zaslu`ni ljudi iz Turske agencije za me|unarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA), koja je finansirala cijeli projekat. Op}ina Stari Grad obezbijedila je prostor, a arhitekti Ned`ad Hrelja i Lada Maglajli}, uz grafi~ko oblikovanje Enesa Husein~ehaji}a, uredili su ga u skladu sa najvi{im svjetskim standardima. Sam koncept izlo`benog prostora osmislio je Tarik Samarah zajedno sa svojim timom iz Udru`enja Kultura sje}anja. “Ovaj projekat pokazuje da se bosanski narod dostojanstveno sje}a poginulih i da ih ne `eli i ne smije zaboraviti, a zahvaljuju}i tome, Srebrenica se ne}e spominjati samo u Poto~arima, ve} i u glavnom gradu Bosne i Hercegovine“, ka`e Ali Maskan, {ef Odjela TIKA-e za Balkan i Isto~nu Evropu. “Cilj nam je da iz pepela tragedije ne izniknu mr`nja i neprijateljstvo, ve} kultura su`ivota koja se temelji na saosje}anju i dobro~instvu“, nagla{ava Maskan. “Galerija 11/07/95 }e omogu}iti da se na jednom mjestu svi oni koji su pre`ivjeli rat podsjete na zlo~ine, a mlade generacije da se upoznaju sa historijskih faktima“, ka`e Ivica Pand`i} iz Udru`enja Kultura sje}anja. Iako }e Galerija stalno biti otvorena tek od 27. jula, za prvo zvani~no predstavljanje izabran je 12. juli, dan nakon obilje`avanja sedamnaeste godi{njice pada Srebrenice. I to nije slu~ajno, dodaje Pan33

12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

“11/07/95”
d`i}: “Izabrali smo upravo ovaj dan, koji }e biti i Dan galerije kako bismo ozna~ili taj Dan poslije, dan od kojeg i po~inje kultura sje}anja i sje}anje na genocid po~injen u Srebrenici.“ @ivot i smrt isprepleteni su i stalno se smjenjuju kroz postavku Galerije “11/07/95“ - od portreta ubijenih Srebreni~ana, preko slika masovnih grobnica, pa do nesre}om naboranih lica onih koji u tim grobnicama i danas tra`e kosti svojih mu`eva, o~eva, bra}e. @ivoti onih koji su pre`ivjeli u godinama nakon rata obilje`eni su stalnom neizvjesno{}u i strahom: sa jedne strane, `elja im je da prona|u svoje najmilije i dostojno ih sahrane, a opet, svaka potvrda o jo{ jednom identi fikovanom ubijenom do~ekuje se sa neizmjernom tugom, kao da je ta osoba umrla ba{ tog dana kada je neko pokucao na vrata i rekao: “Prona{li smo ga.“ Nekome bez takvog iskustva mo`da je te{ko povjerovati da se ljudi u ~ijoj porodici jo{ ima osoba koje se vode kao “nestale“ i danas nadaju da }e se ti koji su “nestali“ prije sedamnaest godina, nekim ~udom pojaviti, `ivi i zdravi. Za one koji ~ekaju i nadaju se, vrijeme nema nikakav zna~aj, kao ni to {to }e neko njihovo ustrajno ~ekanje nazvati suludim, ka`e Tarik Samarah, ~ovjek koji je svojim fotoaparatom napravio neke od najpotresnijih slika iz `ivota pre`ivjelih Srebreni~ana. Me|u njima je i fotografija jedne nene, koja `ivi u kolektivnom smje{taju zajedno sa jo{ pet porodica. Vrijeme ~ekanja, izme|u `ivota i smrti, provodi crtaju}i ptice u {kolskoj bilje`nici. Njeni crte`i su crte`i djeteta, a na pitanje za{to uvijek iznova crta ptice, mirno ka`e: “Da mi ptica donese glas.“ Na drugom zidu je Tarikova fotografija dje~aka sa lukom i strijelom - bio je beba,

star tek dvadesetak dana, kada je pala Srebrenica. Svoju strijelu odlu~no je usmjerio prema nebu - a zna se ko je na nebu. Jo{ jedna fotografija nastala je na jednoj od masovnih grobnica u Kamenici, iz koje je otkopano 600 tijela ubijenih Srebreni~ana. Na njoj je dje~ija lutka prerezanog vrata i prekrivena muhama ostavljena je tu no} ranije, kao poruka onima koji su do{li da tra`e zakopana tijela. Slika ~etvrta: sa d`enaze i ukopa u Poto~arima. Grupa stranih diplomata i doma}ih politi~ara stoje u debeloj hladovini i zaposleno tipkaju po mobitelima, i skoro da mo`ete ~uti tupi zvuk stotina lopata sa zemljom koji odzvanja na samo nekoliko metara od njih. Postavka zavr{ava fotografijom srebreni~ke majke koja stoji

ispred muzeja Ku}a Anne Frank u Amsterdamu. Krug se zatvara: isti oni koji su u Drugom svjetskom ratu predali djevoj~icu Annu u ruke nacistima, u bosanskom ratu predali su Srebreni~ane njihovim egzekutorima.

LICA SA FOTOGRAFIJA
U vrijeme kada muzeji i galerije u Bosni i Hercegovini jedva opstaju, otvaranje memorijalne Galerije “11/07/95“ u Sarajevu je vijest koja skoro grani~i sa nevjerovatnim, iz vi{e razloga. Bilo je krajnje vrijeme da Sarajevo dobije jedan ovakav prostor, svoju Ku}u Anne Frank, mjesto na kojem }emo se sje}ati i mo}i odati po~ast `rtvama na dostojanstven na~in, onako kako se to radi u najve}im svjetskim muzejima i galerijama. Oni koji su najzaslu`niji za to {to sada imamo takav jedan prostor nisu `eljeli “zvani~no“ govoriti za novine. Ka`u - ne `ele sebe stavljati u prvi plan, jer oni u cijeloj toj pri~i nisu va`ni. Va`na su samo lica sa fotografija. Ta lica }e u ~etvrtak, 12. jula, na prvi dan otvaranja Galerije, gledati pravo u o~i bh. politi~arima, ministrima i visokim zvani~nicima sa svih nivoa vlasti koji su pune dvije godine, uporno i nedvosmisleno, odbijali da podr`e ovaj projekat (~asni izuzetak je, kao {to rekosmo, Op}ina Stari Grad i na~elnik Ibrahim Had`ibajri}). Oni }e tog dana, neizbje`no, do}i da se slikaju i ponosno daju izjave medijima, prije nego {to odjezde u svojim skupocjenim automobilima. Tog dana - i nikad vi{e, ka`u autori postavke i izlaga~i, odlu~ni u namjeri da sarajevska Galerija “11/07/95“ nikada ne}e biti mjesto za sakupljanje politi~kih poena kao {to su to, na`alost, Poto~ari svake godine, 11. jula.
SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

34

AFERA KOJA JE POTRESALA SFRJ

NAFI CEGRANI, trgovac smrću i jedna od zvijezda knjige “Najpoznatije ubice ex-Yu“, traži obnovu sudskog procesa iz davne 1981. godine kada ga je tadašnji Okružni sud u Zenici osudio na smrtnu kaznu zbog kidnapovanja i monstruoznog ubistva Bugojanke Melihe Delić; naš novinar istražio je ovaj slučaj koji je svojedobno mjesecima punio novinske stupce i uzdrmao pravosuđe i tajne službe bivše zajedničke države

NAFI CEGRANI, EX-JUGOSLOVENSKI “PARAVINJA“, 30 GODINA KASNIJE
Pi{e: MIRSAD FAZLI]

a~no prije godinu dana, 14. jula 2011. godine, Kantonalni sud u Zenici odbio je zahtjev Nafija Cegranija za obnovu sudskog procesa iz davne 1981. godine kada je tada{nji Okru`ni sud u Zenici Cegranija osudio na smrtnu kaznu zbog kidnapovanja i monstruoznog ubistva Bugojanke M elihe Deli}. Krajem sedamdesetih godina pro{loga stolje}a u fokusu medija i cjelokupne jugoslovenske javnosti bio je slu~aj Nafija Cegranija, koji je optu`en za kidnapovanje, seksualno zlostavljanje i ubistvo Melihe Deli}, ~ije tijelo nikada nije prona|eno. Prema optu`nici i presudi, tijelo Melihe Deli} Cegrani je sa svojim pomaga~ima spalio u kre~ani u mjestu Su{i~ki Most ju`no od Gostivara, Makedonija. Za ovaj zlo~in Cegrani je osu|en na kaznu smr}u, koju je Vrhovni sud tada{nje SFRJ preina~io u dvadeset godina robije, a ime Nafija Cegranija na{lo se i u knjizi Najpoznatije ubice ex-Yu. Nakon vi{e od trideset godina Nafi Cegrani tra`i obnavljanje postupka. “Molim Vrhovni sud Federacije BiH u Sarajevu da odbaci rje{enje Kantonalnog suda u Zenici i donose odluku u moju korist i po mom zahtjevu za ponavljanje krivi~nog postupka. I to po mogu}nosti, ako zakon dozvoljava, pretres da se odr`i pred Vrhovnim sudom Federacije BiH, ili pred
36

T

Nafi Cegrani, danas je Nafi Cegrani, danas je ugledni gra|anin Gostivara ugledni gra|anin Gostivara

@RTVA ILI @LO^INAC @RTVA ILI @LO^INAC

SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

OSU\ENIK NA SMRT TRA@I PRAVDU
bilo kojim sudom u Makedoniji, ili pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, kako bi se realno, objektivno, istinito i ta~no dokazala moja nevinost“, naveo je Cegrani u `albi upu}enoj Vrhovnom sudu FBiH.

NEZGODAN SVJEDOK ILI SVIREPI UBICA
“Moja jedina krivica bila je i ostala {ta sam se rodio kao Albanac“, tvrdi Cegrani ~ija `ivotna pri~a je zaista nesvakida{nja. Nafi Cegrani ro|en je 10. oktobra 1946. godine u albanskom selu Cegrani u Makedoniji. [kolu rezervnih oficira biv{e JNA zavr{io je u Bile}i, a po ~inu je bio major u rezervnom sastavu JNA. Nakon odslu`enja vojnog roka Cegrani se aktivirao u Slu`bi dr`avne bezbjednosti (SDB). “Kada su me primili u Slu`bu, rekli su mi da im treba albanskih kadrova koji bi radili kao operativci za narod i pravdu, za dr`avu i bratstvo i jedinstvo, za istinu i humanizam itd. Me|utim, sve to bila je samo teorija, a u praksi se radilo ne{to sasvim drugo... Albanci su na svakom koraku bili potcjenjivani, maltretirani, ugro`avani i omalova`avani kao narod druge vrste“, navodi Cegrani koji je u SDB-u radio na poslovima pra}enja, a zatim u IV Sektoru za obradu podataka i analitiku u

“SKUPO” PLA]ENA SLOBODA
Nafi Cegrani u dru{tvu prijatelja na lokalnom teferi~u

Cegrani, osu|en najprije na smrtnu kaznu, potom na 20 godina robije za otmicu i zvjersko ubistvo djevojke iz Bugojna, tra`i od Vrhovnog suda FBiH obnovu su|enja!
Skoplju. U me|uvremenu je zavr{io i specijalizovanu {kolu SDB-a u Batajnici kod Beograda. Me|utim, prema vlastitim tvrdnjama, Cegrani se sukobio sa mafijom u redovima Slu`be javne bezbjednosti (SJB), SDB-a, pa ~ak i Kontraobavje{tajne slu`be (KOS). “Mutio sam vodu mafiji u redovima SJB-a, SDB-a, pa ~ak i KOS-a i ube|en sam da su mi ljudi iz tih slu`bi, a oni su bili dr`ava u dr`avi u to vrijeme, sve napakovali da bi mi se osvetili“, tvrdi Cegrani koji je polovinom sedamdesetih godina pro{loga stolje}a preko Rima emigrirao u SAD. Po povratku iz SAD-a Cegraniju je oduzet paso{, a navodno je bio pod pratnjom i prismotrom SDB-a. Zaposlio se kao saradnik na Radio-Skoplju, a vanredno je studirao novinarstvo, kada su buknule demonstracije Albanaca na Kosovu... “ To je bila zgodna prilika udba{ima da mi skinu glavu jer sam bio nezgodan svjedok kojeg je likvidirati“, ka`e Nafi Cegrani. trebalo

KLETA (S)UDBA
Prema navodima Cegranija, prilikom {estodnevnog islje|ivanja u Bugojnu isljednici su se, izme|u ostalog, interesovali za{to je napustio SDB i prebjegao u Ameriku, s kim je tamo sve kontaktirao i da li je bio u vezi sa li~nostima iz albanske emigracije. “Pitali su me da li sam bio u

12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

37

AFERA KOJA JE POTRESALA SFRJ

MAJOR U REZERVI ZATVOR IDRIZOVO
Posljednja zatvorska stanica Nafija Cegranija koju je napustio nakon organiziranja {trajka Nakon odslu`enja vojnog roka [RO u Bile}i po~eo da radi za SDB

kontaktu sa slu`benicima CIA-e i da li sam izdao dr`avne, odnosno slu`bene tajne, a ako jesam da }e mi zbog toga letjeti glava sa ramena“, ka`e Cegrani koji priznaje da je

38

SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

OSU\ENIK NA SMRT TRA@I PRAVDU
imao veze sa albanskim emigrantima poput Ernesta Koliqija, Zefa Orossija, Mentora Ccokua, Redzepa Krasnicija, me|utim, sa slu`benicima CIA-e nije imao nikakvu vezu, osim u ameri~koj ambasadi u Rimu kada je dao intervju slu`beniku CIA-e. “Dao sam i neke va`ne podatke za doga|aje u Jugoslaviji, za vojnu i politi~ku situaciju, pa ~ak i neke stvari u vezi s nekim nesuglasicama u komitetima Saveza komunista na Kosovu, u Makedoniji, kao i na nivou SFRJ, kao i moje mi{ljenje {ta }e biti poslije smrti Tita sa Jugoslavijom i sa Albancima na Kosovo“, ka`e Cegrani. Nakon hap{enja, odnosno nez ak o nitog kindapovanja, kako tvrdi Cegrani, u takozvanoj “}eliji smrti“ u Istra`nom zatvoru u Zenici proveo je 972 dana, gdje je fizi~ki i psihi~ki zlostavljan i maltretiran tokom trajanja istrage i okon~anja su|enja u Zenici. “Vjerujem da ni Hitlerovi gestapovci tako ne{to nisu uradili poput onog zla {to su ~inili Ante Brnada, Stipe Grabovac, Fikret Bradari} i drugi“, ka`e Cegrani navode}i da je prvi put u `ivotu za ime nesretne Melihe Deli} ~uo od inspe ktora tokom istrage. “ Ja sam apsolutno nevin i osu|en sam za stvari o kojima pojma nisam imao. A osu|en sam na bazi isfantaziranih pri~a, la`nih svjedo~enja i la`nih svjedoka koji su pod prijetnjama i batinama vi{e puta mijenjali date iskaze. Dakle, ~itav proces, od istrage, preko su|enja do presude, baziran je na la`ima. Kao {to je (NE)ZAVISNO PRAVOSU\E BIV[EG SISTEMA

Nafiju Cegraniju i ostalim iz te grupe suđeno je časno i pošteno!
“^injenice su sasvim druga~ije“, tvrdi jedan od sudija koji je bio u istra`nom timu u slu~aju Cegrani, a koji je `elio ostati anoniman. Prema njegovim rije~ima, krajem sedamesetih godina pro{loga stolje}a u Jugoslaviji kidnapovanja nisu postojala, odnosno u istra`noj i sudskoj praksi nisu bili vo|eni slu~ajevi kakav je bio slu~aj nestale Melihe Deli}. “To je bila prekrasna gimnazijalka sa nepunih 17 godina. Sve je po~elo od jedne anonimne prijave koju smo dobili. Jedan trag vodio je na Kosovo, drugi u Makedoniju. Tamo smo otkrili jo{ jednu osobu iz Jajca koja je do`ivjela istu sudbinu kao Meliha Deli}. Odnosno, bila je oteta, ali za razliku od Melihe, ostala je `iva i svjedo~ila nam o paklu kroz koji je pro{la“, ka`e na{ sagovornik navode}i da se ~itava biv{a dr`ava digla na noge u rje{avanju ovog slu~aja. Timu istra`nog sudije kojeg je predvodio Nikica Bodul na raspolaganje je stavljen avion tada{nje Republike BiH i kompletna logistika. “Izvr{ena je kompletna rekonstrukcija slu~aja. Od otmice Melihe Deli}, njenog prebacivanja u Zenicu, putovanja brzim vozom od Zenice do Beograda, prebacivanja u Makedoniju do mjesta, odnosno objekta u Makedoniji gdje je bila prisiljena pru`ati seksualne usluge“, tvrdi na{ sagovornik te dodaje da se tada prvi put u `ivotu uvjerio da se u nekim sredinama `ene tretiraju kao predmeti. “Ljudima u tim zabitima uop}e nije bilo jasno za{to bi neko tra`io Melihu Deli}“, ka`e na{ sagovornik te dodaje kako na tim istra`nog sudije Nikice Bodula, tim Okru`nog tu`ioca Mensura Hod`i}a i predsjednika peto~lanog Sudskog vije}a Sulejmana Kapetanovi}a niko nije, niti je mogao vr{iti bilo kakav pritisak. “Mi smo svoj posao radili ~asno i po{teno, a zahtjev Nafija Cegranija za obnovu postupka uporedio bih sa zahtjevima nekih ovda{njih politi~ara u vlasti da im se kao politi~kim zatvorenicima refundira boravak u zatvoru iako su bili osu|eni zbog djela klasi~nog privrednog kriminala“, ka`e na{ sagovornik.

bilo i la`no svjedo~enje krunskog svjedoka Arifa Ze~erija da me vidio u njegovoj kre~ani iako tog ~ovjeka niti sam znao, niti sam ga ikada vidio u `ivotu“, tvrdi Cegrani koji je ubije|en da su ga javnost i medij biv{e Jugoslavije, a po diktatu SDB-a, osudili na smrt i prije kraja sudskog procesa {to, po njegom mi{ljenju, ide u prilog SLU^AJ CEGRANI
Hap{enje i su|enje Nafiju Cegraniju bila je top tema medija biv{e Jugoslavije

tezi da je njegov slu~aj vo|en u maniru Staljinovih ~istki. U zeni~kom zatvoru Cegrani je ostao sve do 1980. godine, kada je premje{ten u KPD Idrizovo kod Skoplja. Kada je po~eo rat u Hrvatskoj i raspad biv{e Jugoslavije, Cegrani je bio jedan od organizatora {trajka u Idrizovu. Na razgovore sa {trajka~ima stigao je V asil Tupurkovski, ~lan Predsjedni{tva SFRJ, od kojeg je, izme|u ostalog, tra`eno da se puste politi~ki zatvorenici i `rtve montiranih procesa. Nafi Cegrani iz zatvora Idrizovo pu{ten je nakon odle`anih 12 godina robije. Poslije izlaska iz zatvora otvorio je privatnu radiostanicu, a danas je vlasnik privatne TV stanice Glas Cegrana.

12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

39

FEDERALIZACIJA DR@AVNOG JAVNOG SERVISA
Foto: Mario Ili~i}

Vijeće Regulatorne agencije za komunikacije punih godinu dana odbijalo je provesti zaključke oba doma Parlamenta BiH i raspisati ponovni javni natječaj za izbor hrvatskog i srpskog člana Upravnog odbora BHRT-a, ali se situacija promijenila nakon intervencije SDP-ovog ministra DAMIRA HADŽIĆA; novi natječaj je objavljen u medijima početkom ovog tjedna, iako su zastupnici iz RS-a jasno poručili da neće podržati nijednog kandidata dok se ne riješi status RAK-a

NAKON FEDERALNE TELEVIZIJE, SDP @ELI KONTROLU I NAD BHRT-om
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

P
40

oslije nelegalnog izbora privremenih ~lanova Upravnog odbora RTV Federacije BiH, koji je izvr{en prije petnaestak dana na prijedlog zastupnika SDP-a u federalnom Parlamentu, ~elnici su te stranke, istina znatno diskretnije, inicirali i izbor novih ~lanova Upravnog odbora BHRT-a. Iako je, naime, zaklju~cima oba doma Parlamentarne skup{tine BiH iz jula i augusta pro{le godine Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK-u) nalo`eno

raspisivanje novog javnog natje~aja za izbor srpskog i hrvatskog ~lana Upravnog odbora dr`avnog javnog servisa, ~ini se kako je za ponavljanje procedure bila presudna intervencija ministra komunikacija i prometa BiH Damira Had`i}a (potpredsjednika SDP-a). Ministar Had`i} je, premda izbor ~lanova Upravnog odbora nije u njegovoj nego u nadle`nosti Parlamenta BiH, 20. juna uputio dopis RAK-u, da bi ~lanovi Vije}a Regulatorne agencije za komunikacije ve} 3. jula donijeli odluku o ponovljenom natje~aju, koji je u medijima objavljen po~etkom tjedna. Prethodno je Vije}e RAK-a punih godinu dana

odbijalo naloge Zastupni~kog i Doma naroda Parlamenta BiH da, budu}i da ranije predlo`eni kandidati nisu dobili skup{tinsku potvrdu, ponovi proceduru.

KAKO JE BHRT POSTAO RAK-RANA
Podsjetimo, trakavica oko izbora ~lanova Upravnog odbora BHRT-a traje jo{ od 2010., kada je istekao mandat srpskim i hrvatskim ~lanovima Nikoli Dereti}u i Mariji Putici, a godinu dana kasnije i Ahmedu @ili}u. Me|utim, ~injenica da od ~etiri ~lana Upravnog odbora dr`avnog javnog servisa samo Mirko Vukovi} nije u tehni~kom mandatu, nije nimalo ubrzala
SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

MEDIJSKA OFANZIVA NA BHRT
Prema nezvani~nim informacijama do kojih je do{la Slobodna Bosna, ~lanovi su Vije}a, koji sve odluke donose u dogovoru s direktorom RAK-a Kemalom Huseinovi}em, po`urili kako bi formalnu proceduru izbora najboljih kandidata zavr{ili prije nego {to se Huseinovi}, nakon devet godina, kona~no povu~e sa te funkcije. Kemal Huseinovi} je, pojasnimo, prethodnih godina u`ivao podr{ku SDA, ali se u posljednje vrijeme pribli`io SDP-ovcima, koji su se, nimalo slu~ajno, preko dr`avnog ministra Damira Had`i}a i njegovog savjetnika Mehmeda Agovi}a (smijenjenog direktora BHRT-a) odskora aktivno uklju~ili u rje{avanje problema u dr`avnom javnom servisu. Valja, tako|er, podsjetiti da je lider SNSD-a Milorad Dodik podr{ku prekompoziciji vlasti u Vije}u ministara BiH uvjetovao, pored ostalog, hitnim imenovanjem novog direktora RAK-a koji bi, prema ranijem me|ustrana~kom dogovoru, trebao biti iz RS-a. Poznato je, tako|er, da su se predstavnici srpskih politi~kih stranaka usuglasili da }e ova funkcija pripasti kadrovima SDS-a. I mada su pojedini novinari, a osobito oni bliski SDP-u, u posljednjih godinu dana ~esto osporavali odluke ~lanova Upravnog odbora BHRT-a, tvrde}i kako je njihov rad u tehni~kom mandatu izazvao nesagledive posljedice (?) u funkcioniranju javnog servisa, ~injenica je da je Dereti}u, Putici i @ili}u Komisija za promet i komunikacije Zastupni~kog doma Parlamenta BiH uredno, u vi{e navrata (posljednji put po~etkom juna) produ`avala mandat. Jednako je tako ~injenica da je BHRT, ~ak i sa takvim Upravnim odborom, u pore|enju sa entitetskim javnim servisima ipak uspjela sa~uvati politi~ku objektivnost, {to se, kako sada stoje stvari, pokazalo i kao njihov najve}i problem. U isto vrijeme nitko od novinarskih “du{ebri`nika“ nije problematizirao da je i ~lanovima Vije}a RAK-a mandat istekao 2009., te da bi, `eli li se uvesti reda u imenovanje ~lanova uprave javnih servisa, najprije trebala urediti situacija u Regulatornoj agenciji za komunikacije, ~iji menad`ment ve} godinama nikome ne pola`e ra~une.

STRANA^KE VEZE “NEZAVISNOG” DIREKTORA RAK-a
Kemal Huseinovi} godinama je u`ivao podr{ku SDA, ali se kasnije stavio u slu`bu SDP-a

spor na relaciji Parlamentarna skup{tina BiH - Vije}e RAK-a, gdje su uporno inzistirali na izboru ranije predlo`enih srpskih i hrvatskih kandidata. U me|uvremenu je Vije}e RAK-a provelo konkursnu proceduru i za izbor bo{nja~kog ~lana najbolje rangirani kandidat je bio Esad Gotovu{a, biv{i direktor Medijskog centra Javnog servisa, odnosno direktor RTV produkcije BHRT-a, trenuta~no u mirovini. No, premda je Gotovu{a predlo`en po~etkom decembra pro{le godine, njegovom su se imenovanju usprotivili zastupnici iz Republike Srpske, i to iz vi{e razloga. Osim {to su odbili podr`ati imenovanje bo{nja~kog ~lana Upravnog odbora dok Vije}e RAK-a ne provede izbor Hrvata i Srbina, zastupnici iz RS-a su jasno poru~ili da se ubudu}e ne}e izja{njavati niti o jednom kandidatu, sve dok se ne rije{i status samih ~lanova Vije}a. Kao {to je poznato, direktor Regulatorne agencije za komunikacije Kemal Huseinovi} se na toj du`nosti nalazi jo{ od 2003. godine. Kako je Huseinovi}ev prvi mandat istekao u oktobru 2007., kada je odlukom Vije}a RAK-a koju, opet, nikada nije potvrdilo

Vije}e ministara BiH ponovno imenovan na tu funkciju, gotovo je nemogu}e utvrditi kada je, uistinu, zvani~no zavr{en njegov mandat. [to se, pak, ti~e ~lanova Vije}a RAK-a koji raspisuju natje~aj i vr{e rangiranje kandidata za ~lanove Upravnog odbora BHRT-a, oni su u tehni~kom mandatu pune tri godine. Predsjednik Vije}a RAK-a je, ina~e, nekada{nji (do)gradona~elnik Mostara Neven Tomi}, koji ve} godinama zajedno s obitelji `ivi u Hrvatskoj, a ostali su ~lanovi M ahir Had`iahmetovi}, S lobodan Bo{kovi}, Mehmed Spaho, Branko Todorovi} i Sead Mulabegovi}.

VELIKO POSPREMANJE PRED DOLAZAK NOVOG DIREKTORA
No, sada se postavlja pitanje za{to su ~lanovi Vije}a Regulatorne agencije za komunikacije, ~iji su legalitet i legitimitet zastupnici iz RS-a u Zastupni~kom domu Parlamenta BiH osporili sve dok se ne imenuju njihovi nasljednici, odlu~ili ponoviti javni natje~aj za izbor srpskog i hrvatskog ~lana Upravnog odbora BHRT-a ako od cijelog posla na koncu ne}e biti ni{ta.

12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

41

EVROPA, ODMAH BiH NE PROVODI Najveće pronevjere unutar Evrop PREPORUKE EU-a O SIGURNOSTI sredstvima iz strukturalnih fond HRANE poljoprivredne politike
Nakon zaklju~enja pro{log broja SB, direktor odjeljenja za zapadni Balkan u Generalnom direktoratu Evropske komisije za pro{irenje Pierre Mirel je za novinare u Sarajevu izjavo da je {okiran slabim napretkom na{e zemlje u oblasti sigurnosti hrane i veterinarske kontrole. S obzirom na to da sistem veterinarske kontrole nije uspostavljen, proizvodi kao {to je meso, milijeko i perad ne mogu se izvoziti u EU, “iako postoji veliki potencijal za izvoz koji nije iskori{ten.” Tako|er zabrinjava ono {to }e se dogoditi kada Hrvatska u|e u EU i kada za tu zemlju po~nu vrijediti ista pravila kao i za izvoz u EU. “Tokom svih tih godina smo osiguravali tehni~ku i finansijsku pomo}, te eksperte kako bi do detalja objasnili i dali konkretne preporuke {to se treba raditi da bi se dostigli svi standardi EU-a. Bili smo {okirani kada smo vidjeli da je tako mali broj preporuka proveden, posebno {to se ti~e Agencije za sigurnosti hrane i Ureda za veterinarstvo”, prenosi portal Delegacije EU-a u BiH.

KAKO JE PRONEVJEREN KAKO JE PRONEVJEREN NOVAC ZA IZGRADNJU NOVAC ZA IZGRADNJU AUTOPUTA SALERNO AUTOPUTA SALERNO

OLAF je zajedno s italijanskim OLAF je zajedno s italijanskim istra`iteljima u ovom slu~aju prona{ao istra`iteljima u ovom slu~aju prona{ao dokaze o sukobu interesa, fiktivnim dokaze o sukobu interesa, fiktivnim ugovorima ii radovima koji “pravdaju” ugovorima radovima koji “pravdaju” pronevjeru sredstva iz strukturalnih pronevjeru sredstva iz strukturalnih fondova EU-a fondova EU-a

REFERENDUM O SMJENI PREDSJEDNIKA U RUMUNIJI
Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da }e rumunski predsjednik Traian Basescu, kojeg je vladaju}a Socijalnoliberalna unija (USL) ljevi~arskog premijera Viktora Ponte nedavno suspendirala i koji je vrlo nepopularan zbog Traian Basescu

Najveća korupcijska afera, prema prošlosedmičnom godišnjem izvještaju Olafa, ureda EU-a za borbu protiv prevara, jeste pronevjera sredstava iz strukturalnih fondova namijenjenih izgradnji i obnovi autoputa u blizini Salerna, na jugu Italije
LAF, ured EU-a za borbu protiv prevara i zloupotreba u tro{enju novaca iz bud`eta EU-a, objavio je pro{le sedmice izvje{taj za prethodnu godinu u kojem je navedeno da su istrage koje su vo|ene omogu}ile povrat skoro sedamsto miliona eura, a da su sudovi u 27 zemalja ~lanica izrekli preko pet stotina godina zatvora zbog {tete nanesene evropskom

O

bud`etu. Ovaj Ured, koji, ina~e, radi zajedno sa dr`avama ~lanicama, s ciljem borbe protiv prevara, korupcije, od 1999. godine, kada je osnovan, provodi nezavisne unutarnje i vanjske istrage. Saradnja sa nacionalnim dr`avama je posebno va`na, jer najve}im dijelom izdataka iz EU bud`eta, oko 80%, upravljaju nacionalne vlasti koje ispla}uju pomo}i, recimo, u okviru poljoSLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

44

pske unije napravljene su sa dova, carine i zajedničke
tijela. OLAF je 2010. proveo 419 istraga u dr`avama ~lanicama EU-a, od ~ega 81 u Bugarskoj i 41 u Italiji. Belgija je bila na tre}em mjestu s 37 slu~ajeva, od ~ega se velik broj odnosi na evropske institucije. Prema pro{losedmi~nom izvje{taju, najve}i iznosi koji su zbog zloupotrebe vra}eni u evropski bud`et odnose se na strukturne fondove, 542,7 miliona eura, a tome je najvi{e pridonijelo razotkrivanje pronevjere novca iz strukturnih fondova namijenjenog izgradnji i obnovi autoputa u blizini

podr{ke mjerama {tednje, uklju~uju}i smanjenje pla}a i pove}anje poreza na promet, vjerovatno biti smijenjen na referendumu krajem ovoga mjeseca. Vlada premijera Ponte poduzela je niz koraka za koje EU, SAD-e i druge zapadne zemlje tvrde da ugro`avaju vladavinu prava i nezavisnost u ovoj zemlji. Vije}e Evrope zatra`ilo je od ustavnopravnih stru~njaka da ispitaju suspenziju Basescua, a Ustavni sud Rumunije }e uskoro donijeti odluku o Vladinu poku{aju da promijeni pravila referenduma.

FRANCUSKA POREZIMA ZA BOGATE PRIKUPLJA SREDSTVA ZA BUD@ET
Francuska vlada je nedavno najavila da }e pove}ati niz poreza i time prikupiti 7,2 milijarde eura za smanjenje bud`etskog manjka. Najavljena pove}anja uklju~uju 2,3 milijarde eura “te`ak” jednokratni porez za gra|ane ~ija neto imovina prema{uje 1,3 miliona eura, kao i 1,1 milijardu eura vrijedne vanredne poreze za velike banke i energetska poduze}a odnosno njihove zalihe nafte. Dodatnih 980 miliona eura vlada namjerava prikupiti ukidanjem poreznih olak{ica za prekovremene radne sate. O~ekuje se da }e francuski parlament usvojiti najavljene mjere jer francuski predsjednik Francois Hollande mo`e ra~unati na solidnu ve}inu zastupni~kih glasova.

privredne politike. Ukoliko je neki korisnik poku{ao prevarom ili zloupotrebom iskoristiti sredstva iz EU fondova, obaveza je zemlje u kojoj se to dogodilo da takvo {to istra`i. Zbog toga su sve dr`ave ~lanice i dr`ave kandidatkinje zastupljene u OLAFovoj mre`i komunikatora za borbu protiv prevara. Pro{le godine je objavljeno da je od 1999. godine otkriveno vi{e od jedne milijarde eura pronevjera. Rezultat je bila osuda 335 ljudi s ukupnom kaznom zatvora od vi{e od 900 godina. Ali, iako ovi iznosi na prvi pogled izgledaju jako veliki, oni ~ine manje od 1% ukupnog EU bud`eta, jer prosje~ni iznos prevara iznosi 100 miliona eura godi{nje, {to je manje od jednog procenta bud`eta. Prema izvje{taju OLAF-a, objavljenom pro{le godine, Bugarska i Italija bile su prve po broju istraga ovog
12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

Salerna, na jugu Italije, a koja je omogu}ila povrat 383 miliona eura. OLAF je zajedno s italijanskim istra`iteljima u ovom slu~aju prona{ao dokaze o sukobu interesa, fiktivnim ugovorima i radovima kojima su “pravdana“ pronevjerena sredstva koje }e Italija morati nadoknaditi. Prema izjavama zvani~nika Olafa, me|utim, pokazalo se da vlasti nisu toliko spremne dojavljivati pronevjere. Prema izjavi G iovannija Kesslera, direktora OLAF-a koju je prenio EUObserver, ovaj Ured zabrinjava to {to se smanjuje broj informacija koje mu dostavljaju vlasti. Nakon strukturnih fondova najvi{e pronevjera je bilo na carini (u ovom slu~aju je vra}eno 113,7 miliona eura u bud`et), kao i 34 miliona sredstava namjenjenih za zajedni~ku poljoprivrednu politiku. (D. Savi})

POMO] [PANSKIM BANKAMA
Evropska unija }e do kraja mjeseca izdvojiti 30 milijardi eura zajma kao pomo} {panskim bankama. Ministri finansija EU-a su se dogovorili da rok od 2013. za [paniju da smanji bud`etski deficit na limit EU od 3 posto bude produ`en za jednu godinu, javio je BBC. Produ`enje roka zasnovano je na “zna~ajnom pogor{anju ekonomske situacije u [paniji i posljedicama koje to mo`e imati na bud`etsku situaciju”, rekao je {ef eurozone Jean-Claude Juncker, dodaju}i da Madrid mora da primijeni sve neophodne mjere da svoje javne finansije uskladi sa normama EU-a.
45

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Umjesto tendera “javni poziv“ za Blok 7 Nova lista “100 najve}ih u BiH“ Nezavidan polo`aj bh. poljoprivrednika Moody‘s zadr`ao kreditni rejting “B3“
Foto: Milutin Stoj~evi} Nasuprot tvrdnjama svog Nasuprot tvrdnjama svog strana~kog {efa Zlatka strana~kog {efa Zlatka Lagumd`ije, direktor EPBiH Lagumd`ije, direktor EPBiH Elvedin Grabovica priznao je Elvedin Grabovica priznao je da je potpisao protokol s da je potpisao protokol s tvrtkom IFC & IFM tvrtkom IFC & IFM

Najveći i dalje najveći
Na nedavno objavljenoj rang listi “100 najve}ih u BiH”, koju tradicionalno prire|uju sarajevske Privredne novine, nema zna~ajnijih pomjeranja u odnosu na godinu ranije. Ve}ina kompanija uspjela je zadr`ati ranije dostignuti rang i to u prakti~no svim kategorijama. Najve}i izvoznici iz 2010. godine zadr`ali su nepromijenjen poredak i u 2011. godini: ASA Auto, Aluminij Mostar i Arcelor Mittal, pri ~emu su sve tri prvorangirane kompanije zna~ajno uve}ale izvoz, u prosjeku za oko 100 miliona KM. Najve}i porast izvoza ostvarila je zeni~ka kompanija - sa 284 na 367 miliona KM, no ipak je ostala na tre}oj poziciji. Nema ve}ih promjena ni na rang listi najve}ih investitora: na prvom mjestu, kao i godinu ranije, nalazi se Elektroprivreda BiH (218 miliona KM), na drugom mjestu ponovo je BH Telecom (123 miliona KM), dok se na tre}em mjestu prvi put nalaze @eljeznice Federacije BiH s investicionim ulaganjem od oko 122 miliona KM. Najve}i bruto prihod, kao i godinu ranije, ostvarila je Elektroprivreda BiH (956 miliona KM), drugoplasirana je ponovo ASA Prevent Grupa (841 milion KM), dok se na tre}em mjestu po prvi put nalazi Arcelor Mittal iz Zenice (667 miliona KM). Prvoplasirana kompanija na rang listi neto profita, ponovo je (deseti put zaredom!) BH Telecom (134 miliona KM). Na drugom mjestu ponovo je Telekom RS-a (107 miliona KM), dok je na tre}e mjesto prvi put usko~ila UniCredit banka (49 miliona KM). Nije bilo ve}ih pomjeranja ni na rang listi srednjih preduze}a. ^elne pozicije u prakti~no svim kategorijama zadr`ali su raniji lideri: Bosnalijek, Mercator, Sarajevski kiseljak, a u njihovo dru{tvo prvi put je dospjela kompanija Metalno iz Zenice, koja je tre}eplasirana na rang listi najve}ih izvoznika u kategoriji preduze}a srednje veli~ine.

PROTOKOL, PROTOKOL, IPAK, POTPISAN IPAK, POTPISAN

Zataškavanje energetskog kriminala
Direktor Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica najavio je skoro raspisivanje javnog poziva za odabir projektnog partnera za zajedni~ko ulaganje u Blok 7 Termoelektrane Tuzla, vrijedan 750 miliona eura. “Na bazi toga“, ka`e Grabovica, “Vlada Federacije BiH stupila je u kontakt s kompanijom IFC&IFM koja je iskazala interes za ovaj projekt i s kojom je potpisan Protokol o saradnji.“ Njegov strana~ki {ef Zlatko Lagumd`ija tvrdi suprotno - u Njema~koj nije ni{ta potpisano, cijelu pri~u o rusko-njema~kom partneru izmislili su korumpirani novinari koji rade u dosluhu s “pora`enim strukturama“! Grabovica pak tvrdi da je u Njema~koj potpisan Protokol o saradnji, mada nije objasnio javnosti po kojem je kriteriju izabran rusko-njema~ki partner IFC&IFM, budu}i da je rije~ o posve bezna~ajnoj, maloj tvrtki oskudnog kapitala, koja ni u ~emu, a pogotovo u energetskom sektoru, nema niti jednu ozbiljnu referencu?! Pogotovo nije jasno za{to se u potpisanom Protokolu barata s posve drugim iznosom investicije za izgradnju Bloka 7 TE Tuzla. I Grabovica je potvrdio da je investicija u izgradnju Bloka 7 TE Tuzla vrijedna oko 750 miliona eura, pa je posve
46

nejasno za{to se u Protokolu navodi neuporedivo ve}i iznos, ~ak 823 miliona eura, {to je 73 miliona eura vi{e od realne vrijednosti investicije!? Pogotovo nije jasno za{to }e Elektroprivreda BiH umjesto standardnog tendera raspisati “javni poziv“ i kako }e uop}e raspisati javni poziv kada ne postoji Energetska strategija, koja je, prema ranijim tvrdnjama SDP-a, “osnovni preduvjet za pokretanje investicionog ciklusa u energetskom sektoru“? Za ove i neke sli~ne nedoumice, moralo bi se zainteresirati Tu`ila{tvo BiH, ako ni zbog ~ega drugog a ono zbog ~injenice da je zbog sli~nog “javnog poziva“ i potpisanog Protokola prije tri godine pokrenuta istraga protiv dvadesetak osoba iz EPBiH i Vlade Federacije BiH. Njihov jedini grijeh bio je u tome {to su potpisali Protokol s potencijalnim strate{kim partnerima, koji su, uzgred budi re~eno, neuporedivo relevantniji i potentniji od strate{kog partnera aktuelne federalne Vlade, firme IFC&IFM. Ako ni{ta drugo, raniji partneri su izabrani na javnom natje~aju, dok je aktuelni strate{ki partner IFC&IFM izabran tajno, bez znanja i suglasnosti Parlamenta FBiH.

SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

Tržni centri guše poljoprivrednike

POLJOPRIVREDNICI BIJESNI NA STRANE TRGOVCE
Udru`enja poljoprivrednih proizvo|a~a optu`uju trgovinske lance da ucjenjuju lokalne dobavlja~e

Nekoliko udru`enja koja okupljaju poljoprivredne proizvo|a~e u BiH diglo je glas protiv “uvozni~kog lobija” koji dampin{kim cijenama i uvozom najnekvalitetnijih poljoprivrednih proizvoda “sistemski uni{tava doma}u proizvodnju hrane”. Na udaru se osobito na{ao lanac malotrgovinskih objekata Konzum koji, prema rije~ima hercegova~kih poljoprivrednika, diktira otkupne cijene tako {to doma}e kvalitetne proizvode izjedna~ava s najnekvalitetnijim proizvodima iz uvoza. “Ako `elimo da se na{i proizvodi na|u na policama Konzuma, moramo prihvatiti

tako nisku cijenu koja ne pokriva ni osnovne tro{kove proizvodnje”, izjavio je Mehmed Nik{i}, predsjednik Udru`enja proizvo|a~a mlijeka FBiH. “Inostrani trgova~ki lanci na stranim tr`i{tima pronalaze najnekvalitetnije i najjeftinije proizvode koje uvoze u BiH bez ikakve kontrole na grani~nim prijelazima. Na osnovu cijena za sme}e uvjetuju otkupne cijene kvalitetnih doma}ih proizvoda”, po`alio se Nik{i}. Osim na niske cijene, poljoprivrednici su se po`alili i na previsoki rabat trgovaca, lo{u poziciju na policama, kao i na krajnje

rastezljive rokove pla}anja koji se kre}u u rasponu od dva do ~ak {est mjeseci! Nerijetko se de{ava da trgovinski lanci poslovnu suradnju uvjetuju “besplatnim prvim punjenjem” - {to }e re}i da je prva isporuka robe kod otvaranja maloprodajnog objekta potpuno besplatna! Treba se podsjetiti da su prilikom otvaranja svakog novog maloprodajnog objekta u inostranom vlasni{tvu stizala obe}anja da }e se na trgovinskim policama uvijek i u svakom trenutku nalaziti najmanje 20 posto proizvoda “made in BiH“.

BiH ostaje u grupi “junk“ država
Agencija Moody‘s zaklju~ila je svoju redovnu analizu finansijskog stanja Bosne i Hercegovine, nakon ~ega je odlu~ila zadr`ati dosada{nji kreditni rejting BiH (“B3“) koji je krajnje nepovoljan, zapravo najgori do sada. Moody‘s je ocijenio da su vlasti BiH preduzele mjere kako bi osigurale servisiranje vanjskog duga, no kako je to ipak nedovoljno za korekciju kreditnog rejtinga. Kreditni rejting “B3“ spada u kategoriju “junk“ (sme}e) i njime se ozna~ava vrlo nepovoljna ekonomska situacija u nekoj dr`avi.
12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

47

SLU^AJ JULIJA TIMO[ENKO

Naša novinarka piše o životnom putu harizmatične Ukrajinke koja je u turbulentnom tranzicionom vremenu od uspješne poslovne žene i simbola političkog otpora ruskom uticaju u podijeljenoj Ukrajini postala razlog zbog kojeg je ova zemlja drastično pogoršala odnose sa Evropskom unijom

ŽIVOTNA DRAMA LIJEPE UKRAJINSKE PREMIJERKE
Julija Timo{enko, jedna od najbogatijih i najmo}nijih politi~arki, suo~ava se sa novim optu`bama za utaju poreza, te umije{anost u naru~eno ubistvo ukrajinskog poslanika prije {esnaest godina, koje naziva apsurdnim i politi~ki motiviranim
48
SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

@ENA KOJA JE POSVA\ALA UKRAJINU I EVROPSKU UNIJU
Pi{e: DANKA SAVI]

P

o~etkom 2005. godine Julija Timo{enko postala je prva premijerka duboko podijeljene Ukrajine, na zapadni ukrajinski i isto~ni proruski dio. Iste godine, ovu vrlo obrazovanu damu i prema rije~ima onih koji su je imali priliku upoznati vrlo harizmati~nu, Forbes progla{ava tre}om najmo}nijom `enom svijeta. U politiku je u{la krajem devedesetih godina pro{log stolje}a kao uspje{na poslovna `ena, s “repovima” kakvi obi~no prate munjeviti poslovni uspjesi u tranziciji - sa optu`bama za pronevjere koje su je 2001. na mjesec dana odvele i u zatvor. Optu`ena je, naime, za falsificiranje carinskih dokumenata i krijum~arenja ruskog gasa u vrijeme kada je vodila vrlo mo}nu kompaniju Ujedinjeni energetski sistemi, koja je bila glavni uvoznik tog energenta iz Rusije u Ukrajinu. Sve optu`be protiv nje su odba~ene nakon {to je postala premijerka. Ali vlada na ~ije je tada ~elo do{la raspu{tena je ve} poslije nekoliko mjeseci, nakon me|usobnih optu`ivanja sa njenim doju~era{njim politi~kim saveznikom Viktorom Ju{~enkom. U zemlji u kojoj godinama nema politi~ke stabilnosti, tada{nja vladaju}a koalicija s njom na ~elu nije imala stabilnu ve}inu u parlamentu. Rivalstvo premijerke Timo{enko i vo|e opozicije nastavilo se tokom jo{ jednog premijerskog mandata ispunjenog sukobima. Timo{enko se 2010. godine kandidirala za predsjednicu, ali je izgubila od Viktora Janukovi~a, gubitnika iz Narand`aste revolucije, koju je ona predvodila i postala njen simbol. Sa dolaskom Janukovi~a na vlast po~inje njen strmoglavi pad. Nikakvi pritisci Zapada do sada nisu dali rezultat, samo je su|enje protiv nje ponovo odgo|eno do kraja mjeseca kada se ~eka ljekarsko mi{ljenje o tome da li je u stanju pratiti proces.

“@RTVA OSVETOLJUBIVIH POLITI^KIH RIVALA”
Julija Timo{enko se 2010. godine kandidirala za predsjednicu Ukrajine, ali je izgubila od “proruskog” Viktora Janukovi~a, kojeg danas optu`uje da joj se sveti podizanjem neutemeljenih optu`nica

ZAHLA\ENJE ODNOSA IZME\U UKRAJINE I EU-a
Politi~arka koja je stekla velike simpatije na Zapadu najavama da `eli politi~ki i demografski podijeljenu zemlju pribli`iti Evropskoj uniji i NATO-u, dobila je njegovu veliku podr{ku nakon hap{enja, optu`nice i presude kojom je osu|ena na sedam godina zatvora zbog potpisivanja {tetnih ugovora s ruskim Gaspromom. U avgustu pro{le godine po~ela je izdr`avati ovu kaznu, a u me|uvremenu, vlasti su prikupljale nove dokaze protiv nje: druga optu`nica je tereti za zloupotrebu javnih fondova tokom 1997. i 1998. godine, u vrijeme kada je bila direktor kompanije Ujedinjeni energetski sistemi Ukrajine (SEUU), kao i za utaju poreza, zbog ~ega
12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

joj prijeti i do 12 godina zatvora. Sjedinjene Dr`ave su nakon presude tra`ile od Ukrajine da pusti Timo{enko, oglasio se i glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon, koji je tako|er izrazio zabrinutost oko presude, reagiralo je Vije}e Evrope, te Amnesty International tra`e}i njeno pu{tanje iz zatvora. Odnos prema biv{oj premijerki, koju u Briselu smatraju `rtvom politi~kog progona, doveo je do potpunog zahla|enja odnosa izme|u Ukrajine i EU-a. Zbog nje je na neodre|eno vrijeme odgo|eno potpisivanje trgovinskog sporazuma izme|u EUa i Ukrajine. Brojni evropski lideri najavili su bojkot nedavno zavr{enog Evropskog fudbalskog prvenstva ~iji je, uz Poljsku, Ukrajina bila doma}in. EURO 2012, doga|aj koji je upravo prema mi{ljenju analiti~ara trebao dokazati da Ukrajina pripada Evropi, pokazao je da je ova zemlja ipak jo{ uvijek daleko od nje. Evropska unija, posebno Njema~ka, o{tro je reagirala na navode o udarcima koje je Julija Timo{enko navodno zadobila u ukrajinskom zatvoru. Uz njene fotografije objavljene pro{le godine, sa nekoliko modrica na rukama i stomaku, koje su objavili svjetski mediji, njen advokat je izjavio da su joj to napravili zatvorski ~uvari dok su je 20. aprila na silu odvodili iz zatvora u bolnicu.

Odbila je i}i u bolnicu jer ne vjeruje ljekarima koje je vlada odabrala i istog dana je stupila u {trajk gla|u. Njema~ka je posebno bila osjetljiva na slu~aj Julije Timo{enko, vlada ove zemlje je za nju ponudila da se lije~i u Njema~koj, ali je Kijev to odbio i predlo`io da njema~ki ljekari do|u u Ukrajinu i lije~e je u bolnici Harkiv, koja prema mi{ljenju tima njema~kih ljekara, ~ak i uz pomo} dva ili tri njema~ka ljekara, ne mo`e pru`iti dovoljnu stru~nost. Pozvali su ukrajinskog predsjednika da se rukovodi humanitarnim vrijednostima i da joj dozvoli da otputuje u Evropu na lije~enje, ali na takve se pozive on nije odazvao.

OPTU@NICA, PONOVO
Njema~ki ljekari su bili posebno zabrinuti zbog toga {to je u takvom stanju jo{ stupila u {trajk gla|u. Tokom njihove posjete, Timo{enko je bila o~ajna i preklinjala je da je povedu na lije~enje. Evropski parlament je po~etkom pro{log mjeseca odredio Irca Pata Coxa, jednog od njegovih biv{ih predsjednika, i biv{eg poljskog predsjednika Aleksandra Kwasnijevskog kao izaslanike koji }e pratiti su|enje ukrajinske opozicionarke Julije Timo{enko. “Krivi~ni progon biv{e ukrajinske premijerke Julije Timo{enko je primjer pris49

SLU^AJ JULIJA TIMO[ENKO
trasne pravde”, izjavio je u Evropskom parlamentu [tefan Füle, komesar EU-a za pro{irenje, u okviru debate na jednoj od plenarnih sjednica EP-a odr`ane prije malo vi{e od mjesec dana. BJEKSTVO SUPRUGA JULIJE TIMO[ENKO U ^E[KU

BOGATSTVO JULIJE TIMO[ENKO
Ali, ne samo da nije bilo najava da }e ukrajinske vlasti uraditi ne{to po tome pitanju, ve} se dogodilo upravo suprotno dr`avno tu`iteljstvo je najavilo novu optu`nicu protiv biv{e premijerke Julije Timo{enko zbog ubistva jednog od najbogatijih Ukrajinaca Jevhena [erbana na aerodromu u Donjecku. Zamjenik dr`avnog tu`itelja Renat Kuzmin (zadu`en za vo|enje slu~aja protiv Timo{enko), u razgovoru za EurActiv, najavio je krajem maja ovu optu`nicu. Ubice, odjevene u policijske uniforme, nakon hap{enja priznale su kako je ubistvo bilo naru~eno te da su za njegovo izvr{avanje primili milion dolara i to s ra~una koji se dovodi u vezu s Julijom Timo{enko i Pavlom Lazarenkom, tako|er biv{im ukrajinskim premijerom, koji je ina~e u vrijeme ubistva bio predsjednik privatne ukrajinske energetske kompanije koja se bavila uvozom gasa iz Rusije. On je na sudu u San Franciscu osu|en za pranje novca i iznudu 2006. godine na devet godina zatvora i izdr`ava kaznu zatvora u SAD-u. Lazarenko, koji je nekada bio blizak Timo{enkovoj, obogatio za vrijeme svog premijerskog mandata od 1996. do 1997. godine. On je prvi strani lider osu|en u SAD-u nakon panamskog vo|e Manuela Noriege, 1992. godine. Progla{en je krivim jo{ 2004. godine zbog iznude, pranja novca u kalifornijskim bankama, pronevjere i prometa ukradenom imovinom, a Tu`iteljstvo, kojem je zbog slo`enosti procesa trebalo {est godina da ga uop}e zapo~ne, zatra`ilo je pak znatno stro`u kaznu, od 18 godina zatvora, kao i povrat otu|ene imovine. Timo{enko se nakon optu`bi protiv njega distancirala od Lazarenka. Nekada su ih vezale velike politi~ke ambicije i podr{ka biv{eg ukrajinskog premijera, a potom i predsjednika Leonida Ku~me, koji tako|er poti~e iz grada u kojem je ona ro|ena, Dnjepropetrovska. S Ku~mom je kasnije Timo{enko do{la u veliki sukob. Krajem ‘90-ih, naime, Timo{enko je osnovala vlastitu stranku Batkiv{~ina (Domovina), a nakon {to 2002. na parlamentarnim izborima njezina stranka osvaja 7,2 % glasova, `estoko se suprotstavlja predsjedniku Ku~mi. Godine 2004., u vrijeme velike napetosti u Ukrajini, inicira stvaranje koalicije “Snaga Ukrajine” kao oblik podr{ke Viktoru Ju{~enku na predsjedni~kim izborima koji su zbog kra|e glasova postali povod za Narand`astu revoluciju. Biv{a ukrajinska premijerka u dva mandata i najutjecajnija politi~arka u ovoj
50

Oleksander Timošenko, koji je u Češkoj dobio politički azil, nazvao je Janukoviča manijakom i perverznjakom
Mediji su izvjestili o tome kako je Oleksander Timo{enko, suprug biv{e ukrajinske premijerke koja je osu|ena na sedam godina zatvora, zatra`io i dobio azil od ~e{kih vlasti. Timo{enko koji je pratio suprugu tokom su|enja i iskazivao joj javnu podr{ku, ~e{ki azil je, kako je objavljeno, zatra`io zbog poslovnih projekata i veza koje ima s tom zemljom. Nakon najave nove optu`nice koju Juliju povezuje sa ubistvom, Reuters je objavio da je Oleksander Timo{enko kao reakciju na to optu`io Janukovi~a da {pijunira “kao manijak i perveznjak” njegovu `enu u bolnici gde je pod zatvorskom stra`om i da uni{tava pravosu|e u ovoj zemlji. Julija je sve optu`be nazvala apsurdnim i politi~ki motiviranim.

BIJEG IZ UKRAJINE
Oleksander Timo{enko, suprug biv{e ukrajinske premijerke, zatra`io je i dobio azil od ~e{kih vlasti

zemlji Julija Timo{enko ro|ena je 1960. godine u ukrajinskom industrijskom gradu Dnjepropetrovsku, gdje je jo{ za vrijeme SSSR-a od mjesnih strana~ki funkcionera, menad`era velikih poduze}a napravljen dnjepropetrovski klan koji je nakon raspada SSSR-a preusmjerio svoju politi~ku mo} prema ukrajinskoj prijestonici Kijevu. Ovaj je grad postao ukrajinski centar zahvaljuju}i nalazi{tima ugljena, `eljezne i drugih ruda, odakle je Timo{enko gradila svoje poslovne i politi~ke veze. Diplomirala je i doktorirala na Ekonomskom fakultetu, a krajem ‘80-ih po~ela je raditi kao ekonomist Ukrajinske naftne korporacije. Po~etkom ‘90-ih, neposredno prije raspada SSSR-a, ona se odlu~ila baviti privatnim poduzetni{tvom - osnovala je lanac videoteka, sa suprugom O leksandrom Timo{enkom, ali u pravi biznis je krenula nakon sloma Sovjetskog Saveza, po~etkom devedesetih. Po~ela je trgovati naftom i plinom, preprodavati naftu lokalnim industrijama, postala utjecajna i bogata. Osnovala je naftnu kompaniju, a dobre veze su joj omogu}ile da dobavlja energente za velike dr`avne industrijske pogone u Dnjepropetrovsku. Njena kom-

panija je za samo nekoliko godina postala jednom od najmo}nijih kompanija u energetskom sektoru u isto~noj Evropi. Godine 1995. Julija Timo{enko osnovala je novu kompaniju, Ujedinjeni energetski sistemi Ukrajine, ~ija se vrijednost procjenjivala na vi{e od 10 milijardi dolara. Sa samo trideset i sedam godina do{la je na ~elo ove korporacije, stekla veliko bogatstvo, ali i optu`nicu za pronevjeru, pranje novca, zloupotrebu polo`aja, korupciju za koje je i tada govorila da su politi~ki motivirane. Kasnije je obavljala va`ne funkcije, krajem devedesetih bila je na ~elu Odbora za finansije i dr`avni bud`et ukrajinske Verhovne Rade (ukrajinske Skup{tine), a u periodu od 1999. do 2001. godine, u vrijeme premijerskog mandata Viktora Ju{~enka, obavljala je du`nost zamjenice ministra za gorivo u energetskom sektoru, {to su sve pozicije na koje nije mogla do}i bez politi~ke podr{ke ljudi na vlasti sa kojima je kasnije do{la u sukob. Biv{a premijerka danas tvrdi da je `rtva osvete svog politi~kog protivnika, ukrajinskog predsjednika Viktora Janukovi~a koji ju je pobijedio na predsjedni~kim izborima 2010. godine.
SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

KRALJ ERIC
SUSRET LEGENDI U SARAJEVU
Predrag Pa{i} i Eric Cantona skoro sat vremena proveli su u obilasku i upoznavanju djece koja u~e igrati nogomet u Pa{i}evoj {koli Bubamara

52

SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

NOGOMETA[, FILOZOF, GENIJE

Veliki francuski nogometaš ERIC CANTONA posjetio je ove sedmice Sarajevo kako bi promovirao svoj dokumentarni film FOOTBALL REBELS u kojem, između ostalog, priča i o školi nogometa PREDRAGA PAŠIĆA; novinar SB razgovarao je sa genijalnim francuskim nogometašem, glumcem, aktivistom i humanitarnim radnikom o “nogometnim pobunjenicima“, motivima za snimanje dokumentarca, te o čuvenim galebovima

DOBRO DOŠ’O, PREDSJEDNIČE

Pi{e: NEDIM HASI]

tigao je u utorak, oko jedan sat poslijepodne, i odmah se zaputio u hotel kako bi se sreo sa Predragom Pa{i}em. Kratak susret i onda spavanje nekoliko sati do odlaska u nogometni centar u predgra|u Sarajeva kako bi vidio djecu u {koli zbog koje je Paja riskirao `ivot tokom opsade Sarajeva. [kolu zbog koje ga je Eric Cantona uvrstio me|u svojih pet nogometnih pobunjenika. Didier Drogba je zaustavio rat u Obali Slonova~e, Sokrates se borio protiv diktature u Brazilu. Čileanac Carlos Caszely borio se protiv diktature Augusta Pinocheta, Rachid Mekhloufi tra`io je sa al`irskom reprezentacijom nezavisnost svoje zemlje. Paja je djecu u~io nogometu. I njegovim vrijednostima. Zato je Cantona i stigao u Sarajevo. Da sa Pa{i}em obi|e mjesto koje ga je toliko zaintrigiralo da ga je uvrstio me|u svoje heroje. “Predrag Pa{i} je jedan od tih pet ljudi. To je vrlo hrabar i human ~ovjek i ljudi poput njega nam trebaju”, kazao je Cantona po dolasku u Sarajevo.

S

RAT I SJE]ANJA
Veldin Muharemovi} ispri~ao je Cantoni o svojim ratnim iskustvima i nogometu pod opsadom

@IVOT JE TOMBOLA
Kada je stigao na terene Bubamare u Butmiru, Sarajevo je stenjalo pod vi{ednevnom `egom. No samo nad Butmirom su se nadvili crni oblaci. Na trenutak je i sijevalo. Mra~no nebo iz kojeg sijeva obe}avaju}i

ki{u i pogled u o~i Erica Cantone odavale su istu sliku. Kako to nazvati? Ludilo, pozitivno ludilo, nevjerovatna energija, karizma... Valjda sve od toga. Eric Cantona je idol, svetac, genije svakome ko voli nogomet, nepatvorenu i iskonsku vrijednost i ljepotu ove igre, i smatra je najva`nijom stvari na svijetu. Jedan od onih koji se vi{e

ne vi|aju na terenu. Poput Maradone. Manu Chao je Argentinca opjevao u La vida tombola, veli~aju}i njegovu dje~a~ku izgubljenost u kolopletu novca i droge koji okru`uje moderni nogomet, psovanje po FIFA-i... Si yo fuera Maradona (Kad bih bio Maradona) vrlo lako mo`e biti i posveta Cantoni. Jer je Manu pjevao o stvarima

”Nakon susreta sa Predragom Pa{i}em, Eric Cantona je kazao: Radost Pajine djece je moja najve}a nagrada”
12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

53

KRALJ ERIC
koje ve`u ova dva genija. “[ta znamo o nogometu”, pita se Cantona u uvodu svoga dokumentarca. “Liga prvaka. Ogromna obe{te}enja prilikom transfera. Huk navija~a na stadionima. Nasilje. Veliki posao. U pravu ste. Sve je to dio igre. No ja }u govoriti o ne~emu drugome. O pravim vrijednostima. O ~ovjeku.” Dakle, o snu Predraga Pa{i}a koji je uvijek bio druga~iji. Zaradio je za to vrijeme ogroman novac igraju}i u Stuttgartu. I vratio se u Sarajevo da otvori galeriju. Ne kafi} ili }evabd`inicu, kao {to su to radili drugi. Galeriju. Ratne 1993. godine u sarajevskoj je Skenderiji pokrenuo {kolu nogometa. “Tr~ali smo pod granatama i snajperima kako bi trenirali. [etali smo sa mjesta na mjesto gdje je bilo sigurnije”, pri~a nam Veldin Muharemovi}. Lede, nekada igra~ Sarajeva, belgijskog Lockerena i reprezentacije BiH. Sada igra u Olimpicu. Sve {to je nau~io o nogometu, nau~io je u Pajinoj {koli. “Trenirali smo i u Novom Gradu, Paja nas je vozio u svom kombiju iako je bilo opasno. Moglo nas je stati samo {est pa se nekoliko puta vra}ao po djecu”, sje}a se Muharemovi}. Cantona je poslu{ao njegovu pri~u. ”No ja }u govoriti o ne~emu drugome. O pravim vrijednostima. O ~ovjeku.” Jasno je za{to je odlu~io uvrstiti Predraga me|u svojih pet heroja. Sa svojim bratom, Jean Marie Cantonom i suradnicima koji su stvarali film Eric je postao ~lan Bubamare. Jo{ jedan velikan nakon Roberta Baggia koji je posjetio {kolu prije desetak godina. Upoznao se sa svom djecom, obi{ao je sve terene na kojima igraju, zadovoljan onim {to je vidio, izuzev kvaliteta trave. ”Poseban je osje}aj biti ovdje. Vidjeti talente, koji su budu}nost nogometa, neprocjenjivo je. Divna su djeca, a moji osje}aji su jaki, jer sam dio filma snimio upravo u ovoj {koli”, pri~ao nam je kasnije. Sedina @drali} je jedna od stru~njaka koji rade u Pajinoj {koli. Trenira najmla|e dje~ake, petogodi{njake. Specijalista upravo za rad sa najmanjima. Dok je vodila trening, Cantona je stajao sa strane i dugo promatrao. Onda je pozvao Pa{i}a, pokazao rukom i pitao za jednog dje~aka. Klinca od nepunih pet godina. ”Čudesno. Ako sve bude kako treba, bi}e genijalan nogometa{.” Paja se nasmijao. ”Znam. Bilo mi je dovoljno petnaest minuta da ga gledam da shvatim kako u njemu ima ono ne{to.” Zagrljeni su od{etali sa terena. Eric ga je pitao igra li jo{ uvijek. Pa{i} mu je odgovorio da ne igra vi{e. Bol u koljenu s godinama je postala prevelik teret.

BRA]A CANTONA
Jean-Marie i Eric Cantona zadr`ali su se u dugom razgovoru sa najmla|im igra~ima Bubamare

nogomet zamijenio glumom. Glumio je u nekoliko filmova, no Looking for Eric, koji je re`irao cijenjeni Ken Loach, odu{evio je gledatelje i kritiku. Cantona u filmu glumi imaginarnog savjetnika lokalnog po{tara Erica Bishopa ~iji se `ivot raspada. Nesretni po{tar u trenucima o~aja poziva Cantonu kao svoga najve}eg idola da mu pomogne iza}i iz `ivotnog labirinta, a legendarna sedmica s Old Trafforda taj poziv prihva}a. Po{tara kroz `ivot vodi raznim mudrostima i polagano mu vra}a samopouzdanje pokazuju}i mu vedriju stranu `ivota. Pri~u o Ericu najbolje oslikava scena u kojoj izgubljeni po{tar svom idolu ka`e: “Nekad jednostavno zaboravim da si samo ~ovjek“, a Cantona mu brzo odgovori: “Ja nisam ~ovjek, ja sam Cantona.“ Govore}i o slikanju i filmu, ka`e kako ima potrebu da u|e duboko u sebe, da na|e svoju viziju i poka`e je svijetu. Strast je re~enica kojom je objasnio za{to se

JA NISAM ^OVJEK, JA SAM CANTONA
Nogometni pobunjenici nisu prvi Ericov filmski izazov. Bio je nogometa{ i filozof, a onda je postao glumac, pjesnik slikar i fotograf. Otkrio je novu strast i
54

NOGOMET PO ERICU: Kada o tome razmišljate na takav način, kada djecu tako odgojite, da budu otvorenih pogleda, onda je to sjajno. Mislim da nogomet može biti izvanredno obrazovanje za ljude

ostavio nogometa, iako je bio u naponu snage. “Dio moje li~nosti, mog su{tinskog na~ina razmi{ljanja, jeste potraga za savr{enstvom. Da bi bio stvarno uspje{an, mora{ da gurne{ sebe do ivice, a ja sam osjetio da sam stigao do te ivice.“ Film Football Rebels, kako je to kazao i njegov reditelj Gilles Rof, govori o vrijednosti nogometa u vremenu kada u sportu dominira finansijski i tr`i{ni duh. Film pokazuje da nogomet nije tek zabava nego, izme|u ostalog, i na~in borbe protiv sistema koji vrijednost robe stavlja ispred ljudskih vrijednosti. Za Cantonu film pokazuje koliko je va`no biti ~ovjek, a ne tek prvak. Filmom Nogometni buntovnici htio je pokazati da nogomet nije samo zabava, niti sredstvo za sticanje novca. Na pitanje kako stigne baviti se politikom, poslom u New York Kosmosu, filmom i {ta mu je, zapravo, naredni cilj u `ivotu, kazao nam je jednostavno: “Moj je jedini cilj pre`ivjeti, ostati `iv. I nadam se da }u u tome uspjeti.“ Sarajevo mu se svidjelo. Barem, ono {to je uspio vidjeti tokom kratkog boravka. “Grad, ljudi, zemlja... Grad je `iv, osjetite da je mo}an, da u njemu vrije. Zaista mo}an grad“, kazao je, pokazuju}i stisnutu {aku, kojom kao da je htio poja~ati svoje impresije.

THE GOAL
Kako je, zapravo, Eric pristao odgovoriti na nekoliko pitanja za Slobodnu Bosnu? Kada je tek sa suradnicima stigao na Butmir, re~eno nam je da se mimo protokola SFF ne mo`e prilaziti nikome od gostiju i tra`iti izjava. “Ljudi zbog toga dobijaju otkaze”, kazali su nam iz pratnje.
SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

NOGOMETA[, FILOZOF, GENIJE
nike odlu~io uvrstiti i Predraga Pa{i}a. Ipak, pitali smo ga za njegove razloge. “Veliko je zadovoljstvo za nas {to smo ovdje. Zadovoljni smo {to smo na mjestu gdje smo snimali dokumentarni film, zadovoljni {to smo u dru{tvu jednog od ‘nogometnih pobunjenika’. Predrag je jedno veliko ljudsko bi}e, ono {to on radi je velika stvar za ~ovje~anstvo“, kazao je. “Biti ovdje, me|u ovim mladim igra~ima koje on u~i igri za mene je veoma va`no.“ Na na{e pitanje da li je radost djece dok igraju na nogometnom terenu jedna od poruka njegovog filma, Cantona je kazao: “Upravo, to je tako|er poruka filma. Nogomet je najpopularniji sport svuda na svijetu, to je igra koja razli~ite ljude udru`uje i privla~i ih jedne drugima. Kada o tome razmi{ljate na takav na~in, kada djecu tako odgojite, da budu otvorenih pogleda, onda je to sjajno. Mislim da nogomet mo`e biti izvanredno obrazovanje za ljude.“ Nismo mogli a da ga ne upitamo za ”galebove” i slu~aj po kojem }e zauvijek ostati upam}en. Utakmici Uniteda i Crystal Palacea, 2005. godina i kung fu udarac kojim je na pod oborio Matthewa Simmonsa. Udarac koji je postao nogometna historija. Nakon {to ga je sudija istjerao sa terena zbog namjernog prekr{aja nad Richardom Shawom, Cantona je krenuo van. No na putu prema svla~ionici Simmons ga je izvrije|ao, nazivaju}i ga prljavim francuskim gadom. Cantona je poludio, potr~ao prema njemu i nogama ga, u stilu Bruce Leeja udario u prsa. Nakon presude zbog udaranja uslijedio je jedan od historijskih trenutaka u svijetu nogometa. Do{ao je na konferenciju za novinare i izrekao jednu jedinu re~enicu, namjerno ote`u}i i zastajkuju}i: “Kad galebovi… slijede ko~u, ~ine to zato… {to misle… da }e im srdele baciti u more. Hvala vam.“ Zatim je ustao i oti{ao ostaviv{i okupljene novinare u ~udu. Kasnije je obja{njavao kako re~enica ne zna~i ni{ta, niti je ikada zna~ila bilo {to, no da se super zabavljao prate}i kako cijeli svijet poku{ava analizirati njezino zna~enje i {ta je, zapravo, htio kazati. Za svoj je potez dobio kaznu od 120 sati dru{tveno korisnog rada, 20.000 funti nov~ane kazne, a ~ak osam mjeseci nije smio igrati nogomet. Kada danas pri~a o onome {to se desilo na Selhurst Parku, odbija koristiti termin karate udarac. “Nije to ba{ bio karate. Tribina je imala ogradu, pa sam morao malo sko~iti kako bih ga opalio. Da nije bilo ograde, udario bih ga {akom.” Dakle, ” {ta danas misli o galebovima, srdelama i ko~i. [irok osmijeh na trenutak je provirio kroz gustu, ~upavu bradu. O~i su mu zasjale. “Galebovi? Dovi|enja...”, kazao je na engleskom koji zvu~i kao onaj iz serije ‘Alo, ‘Alo. I lagano od{etao sa terena...
55

ERICOVA PORUKA DJECI
“Nogomet je igra koja razli~ite ljude udru`uje i privla~i ih jedne drugima”

No, vidjeti idola zbog koga su se utakmice Manchestera, onog pravog a ne Cityja, “galofak tima”, na{opanog arapskim dolarima koji su mu kupili naslov prvaka, po~etkom ’90-ih gledale na televizorima prikop~anim na akumulatore prevelik je izazov. “Mo`da kasnije, dvije minute”, kazao je ~ovjek iz kojeg doslovce izbija karizma. Kasnije je kazao kako }e razgovarati na konferenciji za novinare te da u Butmiru ne}e davati izjave. No, jedan je detalj presudio da se predomisli. Bio je decembar 1996. godine. Na Old Traffordu se igrala utakmica sa Sunderlandom. Me~ u kojem je dao pogodak koji i danas Englezi nazivaju THE GOAL. Driblanje dva-tri protivni~ka igra~a, dupli pas i potkopavanje lopte koja preko golmana ide od stative u mre`u. I slavlje koje je uslijedilo nakon toga koje je, tako|er, u{lo u historiju. Kada su, povodom 20 godina od promjene naziva engleskog nogometnog prvenstva u Premier League, dijeljene nagrade, Cantona je

bio rekorder po broju nominacija. Imao ih je pet - za najbolji gol, najbolje slavlje, najbolju izjavu, najboljeg igra~a i za najboljeg napada~a u ekipi koju su birali igra~i. Na kraju je dobio samo nagradu za najbolje slavlje nakon tog gola. “To je jedino {to sam osvojio? Za kralja poput mene ba{ i nije puno...“, kazao je tada Cantona za slu`benu stranicu Premier lige. Ali, taj je gol bio va`an i tokom posjete Butmiru. Odnekud se me|u njegove bose noge dokotrljala lopta sa terena na kojem su trenirala Pajina djeca. Gurnuo ju je lagano i potkopao kao na utakmici protiv Sunderlanda. “Ba{ kao The Goal protiv Sunderlanda”, kazali smo mu. Nasmijao se, vidjelo se da mu je drago. Itekako. Nekoliko minuta kasnije, nakon slikanja sa svima koji su to po`eljeli, organizatori su ga po`urivali da u|e u automobil kako ne bi zakasnio na crveni tepih. “Dvije minute?”, pitali smo mole}ivo. “Mo`e”, kazao je. Bilo je jasno za{to se me|u nogometne pobunje-

NA CRVENOM TEPIHU
Eric Cantona sa bratom, suradnicima sa snimanja filma i Predragom Pa{i}em

12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

INTERVIEW

Crna komedija “Smrt čovjeka na Balkanu“ beogradskog reditelja MIROSLAVA MOMČILOVIĆA, u kojoj glavnu ulogu tumači bosanskohercegovački glumac EMIR HADŽIHAFIZBEGOVIĆ, svrstala se među favorite publike ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala. Novo ostvarenje autora i reditelja filmova “Kad porastem biću Kengur”, “Sedam i po” i “Čekaj me, ja sigurno neću doći” po mnogo čemu je posebno: 80-minutni film “Smrt čovjeka na Balkanu“ snimljen je u jednom kadru, bez budžeta, a kompletna, sjajna glumačka ekipa u kojoj su, pored Hadžihafizbegovića, Radoslav Milenković, Nataša Ninković, Anita Mančić, Aleksandar Ðurica, Mirjana Karanović, Nikola Ðuričko i Bane Trifunović, radila je na ovom filmu “gratis“. O životu, smrti i komatoznom stanju čovječnosti na našim prostorima, o kojima govori i ovaj izvanredni film, razgovarali smo sa rediteljem i njegovim glavnim akterom
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

Film “Smrt ~ovjeka na Balkanu“ prije Sarajeva prikazan je u Novom Sadu, Sopotu i Karlovym Varyma. Nakon premijere na SFF-u, rekli ste da je najte`e nasmijati sarajevsku publiku - ipak, Vi ste u tome uspjeli? MOMČILOVI]: Da, bilo je dosta smeha. Moram priznati da sam se pomalo pribojavao te projekcije pred tri hiljade ljudi, u ogromnom otvorenom kinu, gde se gubi zvuk, aplauzi, reakcije... Činilo mi se da bi bilo bolje da smo u zatvorenoj sali, ali publika je sjajno prihvatila film. Zbog na~ina na koji je film ra|en, o~ekivao sam da }e vi{e “prolaziti“ kod kritike i stru~nih `irija, bez obzira {to je u pitanju komedija. Me|utim, dogodilo se da publika zaista voli ovaj film, bar ako je suditi po ta ~etiri grada u kojima smo do sada bili. Posebno me je iznenadilo kako stranci reaguju, s obzirom da je film prepun gluma~kih i jezi~kih finesa koje su te{ko razumljive nekome ko nije sa ovih prostora. HAD@IHAFIZBEGOVI]: Smrt ~ovjeka na Balkanu je jo{ jedan od filmova koji razbija stereotipnu i potpuno besmislenu tezu o tome da li }e se filmovi sa ovih na{ih “geografija“ razumjeti vani. Sje}am se jedne Amerikanke, filmske kriti~arke koja je, nakon {to je odgledala film Kod amid`e Idriza Pjera @alice u Montrealu, napisala kako je po`eljela da ostatak svog `ivota provede u toj sarajevskoj mahali. Jednako kao {to mi razumijemo japanski film i Kurosawu, kao {to razumijemo Bergmana, tako i ljudi u Karlovym Varyma reaguju na sli~an na~in kao Sarajlije. Miroslav je napravio zaista univerzalan film koji govori o dehumaniziranom svijetu, o sistemu sru{enih vrijednosti, trivijalizaciji `ivota, o tome kako je ljudski `ivot postao jeftin... A sve smo to mi, ljudi iz kom{iluka.
56

Politi~ari nisu ni{ta Politi~ari nisu ni{ta ni bolji, ni gori od ni bolji, ni gori od nas. To su ljudi nas. To su ljudi kao ii svi mi, ali ne kao svi mi, ali ne mo`e nezrelo mo`e nezrelo dru{tvo da ima dru{tvo da ima zrele politi~are zrele politi~are

KRIVI SMO MI KRIVI SMO MI

SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

MIROSLAV MOM^ILOVI] I EMIR HAD@IHAFIZBEGOVI]

ŽIVOT JE SMRTONOSNA BOLEST
LOKALNA PRI^A ZA LOKALNA PRI^A ZA GLOBALNU PUBLIKU GLOBALNU PUBLIKU
Smrt ~ovjeka na Balkanu Smrt ~ovjeka na Balkanu je jo{ jedan od filmova je jo{ jedan od filmova koji razbija stereotipnu ii koji razbija stereotipnu potpuno besmislenu tezu potpuno besmislenu tezu o tome da li }e se filmovi o tome da li }e se filmovi sa ovih na{ih “geografija“ sa ovih na{ih “geografija“ razumjeti vani razumjeti vani

Kakvo je iskustvo snimati film prakti~no bez bud`eta? MOMČILOVI]: Film je nemogu}e snimiti bez bud`eta, kao {to je nemogu}e napraviti svadbu bez para. Ja ne volim re}i da je to no-budget. Ovaj film je zapravo vrlo skup - na njemu su radili sjajni autori i sjajni glumci i kada bismo obra~unali taj na{ rad i na{e honorare, film bi bio prili~no skup. Vi{e volim da to nazovem jednom vrstom kreditiranja i verujem da }e ovaj film biti retroaktivno finansijski podr`an i nagra|en od onih institucija koje su to trebale da urade ranije.

FILM “NA KREDIT“
Finansije se, ipak, nekako uvijek name}u kao glavni problem filmskih autora sa ovih prostora. Ali “Smrt ~ovjeka na Balkanu“ je film koji je na neki na~in potvrda onog su{tinskog: za dobar film najva`nije je imati dobru ideju, odnosno pri~u? HAD@IHAFIZBEGOVI]: Nisam ba{ sklon afirmiranju tog, da tako ka`em, kinematografskog minimalizma. Ovdje se ~esto spominjao taj bosanski minimalizam kako su i godinama prije rata nastajale sjajne stvari, a koje nisu bile finansijski podr`ane. Me|utim, ne mogu re}i da je to dobro. Mi se bavimo poslovima za koje smo ipak zavr{ili neke {kole, moramo od toga `ivjeti i hraniti na{u djecu, kao i svi ostali, a zovemo se reditelji, glumci, snimatelji, majstori svjetla... Rad na ovom filmu meni je izgledao otprilike kao kada te pozovu studenti re`ije da im glumi{ u filmu, {to sam ja uvijek rado prihvatao. Meni je bitno ko me zove. I kad me Miroslav Mom~ilovi} pozvao i ponudio mi ovu ulogu, pristao sam na “nevi|eno“, prije svega zato {to volim tog ~ovjeka i dobri smo drugovi, scenarij je sjajan i tu je vrhunska ekipa beogradskih glumaca sa kojima sam radio. Uslovi za rad su bili jako te{ki, ali je dobra atmosfera i pozitivna aura
12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

57

INTERVIEW

FILMSKA PRI^A KOJU JE ZAVOLJELA PUBLIKA OD KARLOVYH VARY DO SARAJEVA
Film Smrt ~ovjeka na Balkanu prikazan je u Sarajevu u prepunom otvorenom kinu Hej pred oko tri hiljade gledalaca

koja je bila nad ovim filmom od samog po~etka ono {to je bilo presudno. Prije po~etka snimanja pripremali smo se skoro mjesec dana kao za pozori{nu predstavu. Onda smo ‘zamrzavali’ kadrove u toku snimanja, tako da bi cijeli film mogao biti u jednom kadru. Vjerovali smo u taj projekat i

Naslov filma ima dvostruko zna~enje - povod je samoubistvo kompozitora, od kojeg film po~inje, ali pri~a je zapravo o dehumanizaciji dru{tva, ne~ovje~nosti, neosjetljivosti prema drugima... MOMČILOVI]: Rekao bih da je ovo film o komatoznom stanju ~ove~nosti na

HADŽIHAFIZBEGOVIĆ: “Bio sam nedavno kod jednog prijatelja u Nišu i kad sam ušao u kuhinju njegove majke, ostao sam gotovo u šoku, jer je ta kuhinja izgledala isto kao nekad kuhinja moje majke u Tuzli isti stolnjak, isti kredenac, isti šporet...“
bili smo mu jako posve}eni, svi su radili sa profesionalizmom koji se zaista rijetko sre}e. Od po~etka pisanja scenarija do zavr{etka snimanja filma pro{lo je svega dva-tri mjeseca... I to je svojevrstan rekord? MOMČILOVI]: Scenarij sam napisao za desetak dana, a ve} negde drugog, tre}eg dana rada na scenariju, pomislio sam kako bi Emir bio najbolji izbor za ulogu Ace. Od momenta kad je Emir prihvatio ulogu zapravo je po~eo `ivot ovog filma. On je fantasti~an glumac i bilo je potrebno jedno takvo ime da se pokrene “lavina“. I desilo se malo ~udo: niko od ostalih glumaca koje sam kontaktirao nije me odbio, bez obzira na to {to im nisam mogao dati honorare. Ali mislim da me nisu odbili upravo zato {to su ~uli da }e Emir igrati glavnu ulogu. Radili smo tri meseca kao jedna mala, slo`na porodica i mislim da se to vidi u ovom filmu. Mo`ete imati scenarij koji je fantasti~an, ali ako glumci na probama ne daju od sebe jo{ jedan nivo `ivotnosti i ta~nosti, onda nema ni{ta od toga. Nismo se toliko bavili tim nekim tehni~kim stvarima koje prate film, fokusirali smo se na ono {to je su{tina, a to je pri~a.
58

na{im prostorima. Toliko smo se promenili, na`alost nagore, u poslednjih dvadesetak godina. Nezamislivo je bilo u Beogradu, ili bilo gde na ovim prostorima pre 20 godina, da neko umre na ulici i da mu niko ne pri|e. To se sada de{ava. Smrt ~oveka na Balkanu govori o humanim ljudima koji se nalaze u dehumanizovanom kontekstu. Svi likovi u filmu imaju neke svoje male, ljudske slabosti, svako ima neki svoj mali interes, niko nije savr{en, ali su{tinska stvar je da oni u tom stanu sede i da su do{li da pomognu, da u~ine ne{to ako mogu. Ponekad to mo`da rade malo neve{to i trapavo, ali su tu. To je ono {to mene najvi{e ~ini nesre}nim - ube|en sam da su ljudi sa ovog podneblja i dalje izuzetno topli i plemeniti, a stalno imamo neki kontekst u kojem se me|usobno glo|emo, koljemo, nesre}ni smo, zava|eni, kao oni mali beli mi{evi u laboratoriji koji se stalno vrte u krug... U svemu tome ima i dosta uticaja politike? MOMČILOVI]: Naravno da ima, ali opet, uvek volimo da kukamo na politi~are, a sami ne `elimo da se pokrenemo s mesta i uradimo ne{to. Politi~ari nisu ni{ta ni bolji, ni gori od nas. To su ljudi kao i svi mi, ali ne mo`e nezrelo dru{tvo da ima zrele politi~are. Ne volim taj termin “apoliti~an“. U staroj Gr~koj su ljude koji se ne interesuju za politiku nazivali idiotima. Dakle, ako ti nisi spreman da preuzme{ odgovornost, da se kandiduje{ na izborima i obavlja{ neku politi~ku funkciju, onda nemoj da kuka{ za{to je na to mesto do{ao ovaj ili onaj. Stvari ne mogu da se promene sede}i u fotelji ispred televizora. HAD@IHAFIZBEGOVI]: Ta alijenacija koja se desila u posljednjih 20 godina je frustracija za sve nas koji smo odrastali na istoj mentalnoj matrici. Bio sam nedavno kod jednog prijatelja u Ni{u i kad sam u{ao
SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

MIROSLAV MOM^ILOVI] I EMIR HAD@IHAFIZBEGOVI]
u kuhinju njegove majke, ostao sam gotovo u {oku, jer je ta kuhinja izgledala isto kao nekad kuhinja moje majke u Tuzli - isti stolnjak, isti kredenac, isti {poret... Zato mislim da je Smrt ~ovjeka na Balkanu film koji }e popravljati ljude, a umjetnost i postoji zato da otvara problem i da ljude popravlja. Svi|a mi se to {to ljudi do`ivljavaju ovaj film u raznim kontekstima. Nakon sarajevske premijere, pri{la mi je jedna djevojka i rekla da joj je prva asocijacija bila scena iz njenog djetinjstva kad su i{li u Makarsku na more, pa ostavljali kom{ijama klju~eve od stana da im zalijevaju cvije}e. I sad zamislite kakvo je to povjerenje moralo biti me|u ljudima da nekome date klju~ od va{eg stana, va{e intime... Ako bi nekad poslije ovog filma nastao film o ljudima koji zalijevaju cvije}e kom{ijama dok su ovi na ljetovanju u Makarskoj, to bi bila velika pobjeda za nas. Govorili smo o entuzijazmu sa kojim je cijela ekipa radila na filmu. Čini li Vam se da posljednjih godina pomalo nedostaje tog entuzijazma me|u filma{ima u regiji op}enito? HAD@IHAFIZBEGOVI]: To je pitanje na koje vjerovatno svako ima druga~iji odgovor. Entuzijazam je kao neka proskribovana kategorija, kao {to je neko proglasio patetiku ili ki~ takvim kategorijama. Entuzijazam je po meni jedna afirmativna stvar, samo je pitanje {ta ima{ u rukama. Ne mo`e{ biti entuzijasta ako dobije{ lo{ scenario, ili poziv od nekoga ko nema dobar background u svom poslu. Osobno sam ja ko ne sr e ta n {to je u Bosni i Hercegovini, recimo, pro{le godine snimljen samo jedan film. To je po ra`avaju}e i u takvom kontekstu nema ni entuzijasta. Ali kao {to sam ve} rekao, za mene je bitna ta hemija koja se doga|a izme|u ljudi koji rade zajedno na filmu ili u pozori{noj predstavi, a toga je na ovom filmu bilo u ogromnim koli~inama. Koliko god to zvu~alo pateti~no - jer danas nije in re}i “ja te volim“, ali je in

DRU[TVENO PO@ELJNE TEME
U Karlovym Varyma dobili ste nagradu za najbolji nezavisni film. [ta zna~i biti nezavisni filmski autor u Srbiji danas, je li Vas ko{tala ta nezavisnost? MOMČILOVI]: Nezavisnost uvek ko{ta. Nisam ja `eleo da ovaj film bude “nezavisan“, to jest da ne dobije novac iz fondova, to je bio sticaj okolnosti. Utoliko su mi uspeh i ovakve reakcije publike na festivalima dra`e. Mo`da film ne bi imao ovakvu vrstu topline i ne`nosti da je ura|en na druk~iji na~in. Ali, kao {to je rekao i Emir, filmom se bave ljudi koji treba da `ive od toga i zato bi bilo bolje da nam je neko pomogao. Ne bih voleo da ovo postane na~in na koji se filmovi rade, to ne bi bilo dobro za profesiju. MALO LJUBAV, MALO SMIJEH, MALO SUZE...

MOMČILOVIĆ: “Smrt čoveka na Balkanu govori o humanim ljudima koji se nalaze u dehumanizovanom kontekstu. To je ono što mene najviše čini nesrećnim ubeđen sam da su ljudi sa ovog podneblja i dalje izuzetno topli i plemeniti, a stalno imamo neki kontekst u kojem se međusobno glođemo, koljemo, nesrećni smo, zavađeni...“
re}i “jebem ti mater“ - klju~ni razlog zbog kojeg sam radio ovaj film je zato {to me je pozvao ~ovjek koga beskrajno volim i cijenim. Kuda dalje, nakon Sarajeva? MOMČILOVI]: Sada idemo u Motovun, a dobili smo pozive i za Hamburg, Manhajm, Toronto... Ja nisam neki tip koji ba{ mnogo voli da putuje po festivalima, tako da bih bio najsre}niji kada bi ovaj film imao jedan lep bioskopski `ivot, jer to i jeste film za bioskop. On nije pravljen poput nekih filmova kojih se ja gadim - da zadovolji festivalske kriterije i dru{tveno po`eljne teme. Mogao bih ovog trenutka da sednem i da napi{em scenarij za koji znam da }e zadovoljiti sve festivalske kriterije - malo trgovina belim robljem, pa malo homoseksualizam, malo nevladine organizacije, i taj }e scenario svugde pro}i, samo {to ga niko nikad ne}e voleti. Film treba praviti lokalno, pa ako je dobar, onda }e on postati i globalan, a ne obrnuto.
59

Čovjek koji se može smijati očekivanju vlastite smrti je sretan čovjek
Zbog ~ega ste odlu~ili da ovu pri~u ispri~ate kroz `anr crne komedije? MOM^ILOVI]: Na{ `ivot je crna komedija, a to je i `anr koji je originalno nastao na Balkanu, kod dramskih pisaca u Rumuniji, Srbiji, Bugarskoj... Malo ljubav, malo smeh, malo suze - mi smo takvi ljudi. Imamo takav odnos prema `ivotu, kao i prema smrti. Neko to smatra za inferiornost - za mene je to superiornost. ^ovek koji ima racionalan odnos prema smrti provodi `ivot mnogo vedrije i sa mnogo manje optere}enja, jer je strah od smrti najja~i, iskonski strah. Ako ~ovek uspe to da prevlada i da sa smehom pri~a o tome kako }e biti sahranjen za 15 godina, da se {ega~i na tu temu, onda taj ~ovek ima snagu. Sa druge strane, neko ko se jako boji smrti i ne veruje u tu energiju koja se obnavlja, u `ivot koji se nastavlja i posle smrti, kada nastavlja{ da `ivi{ u nekom drugom, nesre}an je ~ovek. Moj pokojni deda je uvek govorio: “@ivot je smrtonosna bolest.“ Svi mi se odmalena navikavamo na to i treba da se naviknemo, jer u suprotnom }emo upadati u depresije, suicidna stanja... Crni humor i taj malo iskrivljeni pogled na `ivot je ono {to nas Balkance ~ini razli~itim i takvim kakvi jesmo.

12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

UNIVERZALNI ROMI

SHANGHAI GYPSY
SKLADNO DO KRAJA
Direktor fotografije Milo{ Srdi} i reditelj Marko Naber{nik

BELMONDOVO OTKRIVANJE ITALIJE
Marko Naber{nik: “Puno sam nau~io od bosanskohercegova~kih glumaca“
60
SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

Slovenački reditelj MARKO NABERŠNIK snimio je film SHANGHAI GYPSY, sa čak šest bosanskohercegovačkih glumaca u podjeli, koji je uvršten u glavni program predstojećeg “Filmskog festivala” u Montrealu; zvanična premijera filma o porodičnim vezama i ljubavi u kojem su glavni likovi Romi u Sarajevu će se dogoditi tek krajem ove godine

EMOCIJE KOJE ]E DODIRNUTI PUBLIKU
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: PRODUKCIJA “ARSMEDIA”

N

edavno smo objavili tekst o slovena~kom filmu - Hvala za Sunderland, koji je re`irao Bosanac Slobodan Maksi movi}. Sad pi{emo o jo{ jednom slovena~kom ostvarenju - Shanghai ili [anghaj Gypsy, reditelj je doma}i - Marko Naber{nik, ali je ~ak {est bosanskohercegova~kih dramskih umjetnika uvr{teno u gluma~ku podjelu. Vijest da je Shanghai Gypsy uvr{ten u glavni program Internacionalnog filmskog festivala u Montrealu, koji }e biti odr`an od 23. augusta do 3. septembra, nije ba{ fri{ka, iz pro{le sedmice je. Ali je fri{ak na{ razgovor sa Markom Naber{nikom, zabilje`en je ovog ponedjeljka.

RASPR[ENI SNOVI
Na po~etku podsje}amo da je Naber{nik i autor scenarija, po romanu Nedotakljivi Ferija Lain{~eka. “U romanu su mi najzanimljiviji bili likovi. Glavni junak, njegov otac, majka, dru{tvo oko njega - u svemu tome bilo je mnogo zabavnih karaktera. Tako, sa osmijehom na licu i po~injemo pratiti sudbinu romske porodice. Osim toga, [anghaj je i pri~a o snovima koji se u jednom trenutku raspadnu. Dok je [anghaj u filmu naziv za romsko selo, a pisac Feri je njime dodirnuo i sudbinu na{e nekad zajedni~ke zemlje - Jugoslavije”, pri~a nam autor Shanghai Gypsyja o [anghaj Gypsyju, kako }e se ime filma pisati na njegovom jeziku. Uglavnom, mi }emo pisati Shanghai, a u njegovim izjavama [anghaj, ~isto da bi bilo zanimljivije. Va`no je da ne}e biti zabune: “[anghaj Gypsy je pri~a o porodi~nim vezama i ljubavi. Glavni protagonist je Lutvija Belmondo Mirga. Pri~a se de{ava za vrijeme biv{e Jugoslavije, najvi{e u periodu od 1970. do 1985. godine. Belmondo odlu~i da izgradi selo [anghaj, ima porodicu i zajedno sa ocem otkrije Italiju. Ali, otkrije i robu za {verc. Na po~etku sve izgleda vrlo zabavno. Me|utim, kad kafu, cigarete i alkohol zamijeni za oru`je, stvari krenu naopako.” Mirgu igra makedonski glumac Visar Vishka. Ulogu Uja{a Mirge, pak, tuma~i na{ Senad Ba{i}. S njim smo razgovarali uo~i samog po~etka snimanja filma u studiju Viba Filma u Ljubljani, 1. jula pro{le godine. “Moja uloga jeste jedna od va`nijih u filmu, ali znate kako to ide: nekad je dovoljno da izgovori{ samo jednu repliku pa da te ljudi pamte ~itav `ivot. Po~injemo, dakle, snimati u ljubljanskom studiju Viba Filma i to italijanske enterijere, dok }emo italijanske eksterijere raditi u augustu.
12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

“PREMIJERA” FILMA U “SLOBODNOJ BOSNI”
Zvani~na sarajevska premijera filma Shanghai Gypsy bi}e odr`ana krajem ove godine 61

UNIVERZALNI ROMI
SARAJEVSKI TRIO SARAJEVSKI TRIO

Miodrag Trifunov, Jasna Miodrag Trifunov, Jasna Dikli} ii Sa{a Petrovi} Dikli} Sa{a Petrovi}

Shanghai Gypsy je jedna romanti~na pri~a o Romima, u kojoj igram Uja{a Mirgu, oca glavnog junaka ove pri~e. Uja{ je Rom kojeg po{tenje i dobrota dovedu do nervnog sloma. Nekada je postojala ideja da se sve snimi u Sarajevu, ali o~igledno je bilo preskupo. Tako da je od te ideje u principu ostala samo sarajevska podjela”, govorio nam je tada Ba{i}. Boje gluma~ke reprezentacije Bosne i Hercegovine jo{ su branili i Jasna Dikli}, Miodrag Trifunov, Emir Had`ihafizbegovi}, Haris Burina i Sa{a Petrovi}. Zapravo, brane jo{ uvijek i brani}e i u Montrealu i bilo gdje drugo. Ma, gdje god treba! “Saradnja s glumcima iz BiH bila je divna. Sve su to izuzetno profesionalni i iskusni glumci, od kojih sam puno nau~io. Ponosan sam {to su mi ukazali veliko povjerenje i podr{ku, a svoje uloge odigrali su odli~no. [anghaj je pri~a snimljena na originalnom romskom jeziku i zbog toga su glumci morali nau~iti taj jezik. Eh, bio je to veliki izazov i za njih i za mene. S moje strane, bilo je potrebno napisati scenarij {to je br`e mogu}e, kako bi se sve prevelo na romski jezik, a oni imali dovoljno vremena da nau~e jezik. Tokom snimanja, neke smo rije~i romskog jezika prihvatili kao svoje, u toj mjeri da smo ih upotrebljavali umjesto rije~i na slovena~kom i na bosanskom jeziku”, obja{njava Naber{nik.

organizacija i pisca Ferija Lain{~eka upoznao sam mnogo romskih prijatelja. Dru`ili smo se, pri~ali o njihovim navikama i tako se upoznavali vi{e od godinu prije po~etka snimanja [anghaja. ^ak smo posjetili i sarajevske Rome, ali i Rome u skopskoj [utki, koja je najve}e romsko naselje u jugoisto~noj Evropi. Polako sam upoznavao romski temperament, {to mi je bilo va`no za pisanje scenarija. A Feri, autor romana, `ivi s njima ve} od svog djetinjstva. Spomenuli ste Dom za vje{anje, legendarnu pri~u. Ali, nisam `elio da napravim ne{to sli~no, jer to onda ne bi bio moj film. Odlu~io sam da gledaoce poku{am fascinirati filmskom pri~om o MARKOVI KORACI

~ovjeku koji ostvari svoje snove, ali mu onda prijeti opasnost da svoje snove izgubi, zbog riskantnih odluka i politi~ke situacije u Jugoslaviji.” U najavi za snimanje filma pro{le godine moglo se pro~itati i da }e Shanghai Gypsy biti najskuplji film u istoriji slovena~ke kinematografije! Sada znamo i cifre: sve je ko{talo “samo” 1,2 miliona eura plus ne{to malo vi{e od tog iznosa u uslugama kori{tenja nacionalnog filmskog studija Viba Filma i usluga Televizije Slovenije. “Kada se u Sloveniji snimaju filmovi, koji su na konkursu dobili nacionalnu podr{ku, jedan dio iz bud`eta dobije se u novcu, a drugi dio u tehni~kim

Naberšnik je sudjelovao u realizaciji čak 500 TV emisija!
Marko Naber{nik ro|en je 1973. u Mariboru. Prve korake, odnosno prve prave filmske korake napravio je u New Yorku. Na tamo{njoj Filmskoj akademiji je 1996. poha|ao kurs iz re`ije i snimio svoj prvi kratkometra`ni igrani film The Beginning. Potom je isti taj film odnio na prijemni ispit na Odsjek za filmsku i TV re`iju Akademije za gledali{~e, radio, film in televizijo u Ljubljani. Primi{e ga. Pa je 2002. diplomirao, a osam godina kasnije i magistrirao. Re`irao je dokumentarne i igrane filmove, duge i kratke, potom TV emisije raznih du`ina trajanja, ka`u da ih je bilo 500!, bio je i asistent na AGRFT-u, dobijao je nagrade i priznanja... U me|uvremenu je snimio i svoj prvi dugometra`ni igrani film: Pijetlov doru~ak. Prije pet godina. Neka mu je sada sretan Shanghai. Mo`da ba{ i na nekom festivalu u Shanghaiju, [anghaju ili [angaju. Sve sa Gypsyjem.

START U NEW YORKU
Marko Neber{nik diplomirao je na AGRFT-u u Ljubljani

ROMI IZ SARAJEVA I [UTKE
Koliko je pi{u}i scenarij, zapravo, jo{ i dodatno trebao u~iti o Romima, njihovom karakteru i nomadskom na~inu `ivota, ali i da li je nova saznanja o Romima prikupljao iz snimljenih filmova o njima, recimo iz Doma za vje{anje, pitamo na{eg sagovornika: “U Sloveniji ima puno romskih naselja, naro~ito u Prekumurju, gdje je i snimljen ve}i dio filma. Uz pomo} romskih
62

SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

EMOCIJE KOJE ]E DODIRNUTI PUBLIKU
uslugama”, poja{njava Naber{nik. Iz Ljubljane je, nakon snimanja po~etnih scena, ekipa filma preselila u Mursku Sobotu. “Tamo smo `ivjeli dva mjeseca, sve do kraja augusta pro{le godine. Pored Murske Sobote i Ljubljane, film je sniman i u Trstu i Mariboru, ali je najve}i dio filma, kao {to ve} rekoh, snimljen na originalnim lokacijama u Prekumurju. Na snimanju, mnogi su statisti bili Romi, no bilo je i njihovih sunarodnika - glumaca. Veliki je izazov bio i izgraditi romsko naselje [anghaj, gdje se de{ava glavni dio pri~e. Me|utim, drugih ve}ih problema nije bilo, jer je produkcijska ku}a Arsmedia veoma profesionalna. Glavni producent Franci Zajc u svojoj je karijeri napravio vi{e od ~etrdeset filmova i zna kako se dobro pripremiti za snimanje”, veli Marko Naber{nik. Jednog od tri brata Salkanovi}a, [ejlu, igra Haris Burina, koga smo telefonom dobili kada je bio na putu ka Bora~kom jezeru: “Naber{nika u Sloveniji nazivaju malim Kusturicom. Njegov scenarij je stvarno odli~an, tu nema govora. Mislim da Marko i voli i razumije glumce, {to je nama jako va`no. To je onaj princip vezan za snimanje filmova Gorana Markovi}a: kad glumac osjeti da ga reditelj voli, za njega daje sve! Kompletna bosanskohercegova~ka ekipa uradila je odli~an posao, posebno Senad Ba{i}, koji je odigrao izvanrednu ulogu. @ao mi je jedino {to nisam du`e snimao, tek ~etiri dana.” @ao je sigurno i dvojici [ejline bra}e: [erifu i Muftiju. Lik ovog prvog odigrao je Emir Had`ihafizbegovi}, a drugog jo{ jedan makedonski glumac, Senko Velinov.

ZEMLJA KOJE VI[E NEMA
Naber{nika smo tako|er pitali je li ova filmska pri~a univerzalna, budu}i da su Romi univerzalan narod, i koliko }e je po njegovom mi{ljenju mo}i shvatiti publika u Montrealu, gdje }e film imati svjetsku premijeru. “Ta~no, Romi jesu univerzalan narod. Kada ih pitate, {ta misle kako }e ih publika prihvatiti, oni ka`u: Pa, odli~no! Nas zna cijeli svjet! Mislim da }e tako i biti. U Montrealu su uo~ili kvalitete na{eg filma i uvrstili nas u takmi~arski program. A tamo je najve}i takmi~arski filmski festival u Kanadi i ~ast mi je da smo dio tog programa. Pored romske pri~e u filmu govorimo i o Jugoslaviji, zemlji koje vi{e nema. Sad, kad je Evropska unija u opasnosti, kad se mo`e ponoviti iskustvo raspada nekog politi~kog sistema, na{a pri~a dobija jo{ vi{e na univerzalnosti”, odgovara slovena~ki re`iser. Shanghai Gypsy bio je najavljen za 18. Sarajevo Film Festival, ali je iz Montreala pro{le sedmice, na adresu producentske ku}e Arsmedia iz Ljubljane, stiglo pisamce da }e svjetska premijera u Kanadi biti otkazana ako se film prika`e u Metalcu. Dobro, nisu ba{ spominjali Metalac, ali su izdali naredbu! Zato bi mo`da bilo interesantno sarajevsku premijeru organizovati negdje me|‘ Romima: “Oficijelna sarajevska premijera }e se desiti krajem ove godine. Zbog tehni~kih uvjeta, film }e prvo biti predstavljen i prikazivan u standardnom bioskopu. Kasnije, kad distribucija zavr{i svoj put, ako bude interesa, mo`emo se dogovoriti i za projekciju u nekom romskom naselju.” Po{to smo mi pla}eni da pamtimo, tako smo i memorisali Markovu re~enicu da }e “[anghaj Gypsy biti hit”... “Te{ko je to predvidjeti, zato {to sudbina filma uvijek zavisi od nekog iracionalnog momenta. Ali, [anghaj ima puno elemenata koji bi se mogli svidjeti publici. Tu je divna ljubavna pri~u, dobri glumci, odli~na muzika Sa{e Lo{i}a i humor koji se mije{a sa suzama. Ukratko, [anghaj Gypsy ima emocije koje }e dodirnuti publiku”, tvrdi Marko Naber{nik. Spomenuli smo osam glumaca: {est iz BiH i dva iz Makedonije. U podjeli su i turska glumica Asli Bayram, potom Voja Brajovi} iz Srbije i Goran Navojec iz Hrvatske, doma}e snage: Marjuta Slami~, Bojan Emer{i~, Vlado Novak... Direktor fotografije je Milo{ Srdi}. Ima njih jo{ koliko ho}ete, ne}e ih biti lako hraniti kome god do|u u goste!
63

ANILA GAJEVI], DIREKTORICA SARAJEVSKE AGENCIJE “ZONA”

“Ponovo smo dokazali kako vrijedno glumište BiH ima”
Na kastingu odr`anom u Sarajevu, {est na{ih glumaca je anga`ovano za film Shanghai Gypsy. O tome nam govori Anila Gajevi}, direktorica Agencije Zona, sa sjedi{tem u glavnom gradu Bosne i Hercegovine: “Nakon moje uspje{ne saradnje sa producentom Francijem Zajcem na filmu Piran Pirano do{lo je do saradnje i na filmu Shanghai Gypsy. Reditelj Marko Naber{nik je pogledao mnogo glumaca na kastinzima u Sloveniji, Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, i sretna sam da se na kraju odlu~io za {est bh. glumaca i jo{ troje glumaca koje zastupa Zona. Emir Had`ihafizbegovi}, Senad Ba{i} i Haris Burina su Marku bili poznati odranije, iz drugih filmova, dok se Jasnom Dikli}, Miodragom Mikijem Trifunovim, Sa{om Petrovi}em, Goranom Navojcem, Asli Bayram i Visarom Vishkom odu{evio upravo na kastinzima. Makedonski glumac Vishka igra glavnu ulogu u ovom filmu, a Zona je sa njim sara|ivala i ranije na nekim drugim inozemnim projektima. Shanghai Gypsy je zanimljiv upravo i po tome da u njemu igra ~ak {est bh. glumaca, iako je produkcijski u potpunosti slo venski film, koji ~ak ni tematski nema veze sa BiH. Drago mi je da su moja nastojanja da na{e glumce otvorim stranim tr`i{tima rezultirala tako sjajnim uspjehom, ali i da smo ponovo dokazali kako vrijedno glumi{te BiH ima.”

PRESS PRIJE PO^ETKA SNIMANJA FILMA
Glumci Senad Ba{i}, Visar Vishka, Asli Bayram i Emir Had`ihafizbegovi} u dru{tvu Anile Gajevi} (u sredini), direktorice Agencije Zona

12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

RAPORT IZ “TU[KANCA”

U Zagrebu je održana jedinstvena kulturna manifestacija u regiji: “Fantastic Zagreb Film Festival”, od 29. juna do 6. jula; naš saradnik boravio je na ovom festivalu i piše o najzanimljivijim filmovima, događajima, diskusijama, dernecima, iskustvima... koji su ga obilježili

VAL ČNOG STI STI FE TA FAN A ILM F
Pi{e: DAMIR JANE^EK (Zagreb)

T

o je prvi i jedini `anrovski festival u regiji. Filmovi se prikazuju u {umi, u prelijepom obnovljenom ljetnom kinu Tu{kanac. S druge strane, neizbje`na je tuga i spoznaja da toliko lijepih lokacija za kulturna de{avanja u Sarajevu i BiH zjapi razvaljeno, uni{teno, sru{eno.. Stvarno da se naje`i{.

[EST PROGRAMA FANTASTIKE
Fantastic Zagreb Film Festival je zasigurno intrigantan, razlikuje se od mnogih kulturnih manifestacija i zaslu`uje da bude istaknut i pribli`en ljudima koji za njega nisu ~uli. Imao je svoje “pilot projekt izdanje” tj. pro{le godine je odr`ano nulto izdanje, koje je sve uvjerilo da itekako ima smisla ove godine da Festival slu`beno za`ivi i obogati i filmsku i kulturnu scenu op}e. Jedna od njegovih prednosti je i ta {to su neki novi filmski prostori oplemenjeni i bili su dostupni za sve posjetitelje. FZFF je i “Open Air” filmski festival. Njegovim nastankom oboga}ena je kulturna i turisti~ka ponuda, uz poseban akcent na
64

stari dio Zagreba, Gornji Grad, odakle i sti`u legende o Gri~koj vje{tici , Krvavom mostu, itd. I, Fantastic Film Festival je jedini festival fantasti~nog filma u na{oj regiji. Odr`an je od 29. lipnja do 6. srpnja. Gledatelji su imali priliku gledati sjajne starije te novije filmove iz ovog `anra. Trajao je osam dana, a `anrovski, filmovi koji su prikazani spadali su me|u znanstvenu fantastiku, horror, triler, suspence, eksperimentalni film, azijske `anrove, za~udnu dramu.. Izuzetna je to bila prilika za sve da vide nova i prisjete se, ili napokon pogledaju ako do sada nisu, neka briljantna djela recentne svjetske kinematografije, kao i pojedina klasi~na ostvarenja, poput onih Williama Friedkina, Francisa Forda Coppole, J ohna Car pentera... Filmovi su se prikazivali u {est programa fantastike: Panorama je sadr`avala izbor ponajboljih filmova recentne svjetske produkcije, Pono}no ludilo filmove strave i u`asa, Orient Express uratke azijskih

zemalja s dugom `anrovskom tradicijom Japana i Koreje, YU fantastika nekoliko kultnih filmova iz nevelike, ali zanimljive produkcije fantastike jugoslavenske kinematografije, a Japanski eksploatacijski film naslove recentne exploitation produkcije nekih od najja~ih japanskih filmskih ku}a. Uz navedene, tu je i program No}ni maraton, u kojem se po prvi put na kinoplatnu zavrtjela televizijska serija Igra prijestolja! Gledatelji su imali priliku na velikom platnu vidjeti kompletnu prvu sezonu ove serije iz produkcije HBO-a. Serijal se, ina~e, zasniva na seriji knjiga Georgea R. R.
SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

OSAM DANA JUNA I JULA
godina pauze, te suvremeno sre|eno i tehnolo{ki opremljeno dopu{ta u`ivanje u filmu, {umi, prirodi. Atmosfera neopisiva. Zvuk i slika sjajni. Iznad zvijezde, ti{ina, povremeni {um li{}a, okolo drve}e, psi koji mogu biti na projekciji. Filmski osje}aj najbli`i tome bi bio svr{etak filma velikog Francoisa Truffauta, Farenheit 451 , u kojem ono malo pametnih bje`i u {umu da spasi i knjige i `ivu glavu od budu}nosti koja ih je izmaltretirala svojim fa{isti~kim metodama. Me|u mno{tvom posjetitelja u ljetnom bioskopu Tu{kanac bili su i Josipa Lisac, glazbena diva, Kre{imir Mi{ak, voditelj emisije Na rubu znanosti , glazbenik, pisac itd. Osim vrhunske filmske ponude, Fantastic Zagreb Film Festival ponudio je posjetiteljima i mno{tvo zabave. Tu su bila ugodna mjesta za opu{tanje, Fantastic Lounge Bar gdje se moglo poslo`iti dojmove nakon odgledanih filmova i pripremiti se za nove. Po danu

BILO JE “FANTASTI^NO”
I Josipa Lisac (gore, desno) bila je jedna od go{}i ovog, u regiji, autenti~nog i kvalitetnog Festivala

Martina Pjesma leda i vatre, a glavnu ulogu tuma~i Sean Bean.

PRIKAZIVANJE, GLEDANJE, ZABAVA
American Nightmares posve}en je novom valu mladih ameri~kih autora i izuzetno vibrantnoj ameri~koj `anrovskoj indie sceni, ali i veteranima. Visions je program posve}en avangardnijim, eksperimentalnijim, otka~enijim i bizarnijim

dugometra`nim naslovima, koji najte`e pronalaze put do {ireg gledateljstva, ali prezentiraju vrlo jake i osebujne autorske glasove koji su ~esto miljenici festivala. Fantastic Zagreb Film Festival je odr`an na nekoliko lokacija, od kojih se ponajvi{e izdvaja, naro~ito sada kada je obnovljeno, ljetno kino Tu{kanac. Rije~ je o legendarnom zagreba~kom ljetnom kinu koje je obnovljeno nakon ~etrdesetak

ZANIMLJIV KONCEPT ZANIMLJIV KONCEPT

Nevidljivi ~ovjek dijelio je besplatnu Nevidljivi ~ovjek dijelio je besplatnu rakiju posjetiocima FZFF-a rakiju posjetiocima FZFF-a
12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

tamo je bio chill out sadr`aj, eeting point za filmofile i filmad`ije, novinare, goste... no nave~er su tamo bili derneci. Kulturni i ugodni. Na Fantasy Partyjima odata je ~ast onima koji su bili kostimirani u svoj omiljeni lik. Njima je Nevidljivi ~ovjek donosio besplatnu rakiju. Kroz osam festivalskih dana gledatelji su mogli pogledati vi{e od dvadeset pomno odabranih naslova. U programu su bili filmovi poput malezijske akcijske drame Bunohan, kanadskog SF trilera Iza crne duge , njema~kog trilera Blje{tavilo nagra|ivanog re`isera Tima Fehlbauma itd... Osim prikazivanja, gledanja i zabave, edukacijski dio je uklju~ivao zanimljive panel diskusije, na teme Zombie, Sudnji dan, Film i strip, Ekranizacija… Festival je u petak, 6. srpnja zatvorio Carpenterov They Live. U Tu{kancu je tada bila velika gu`va, no izdr`alo se. Istinski zabavno i zanimljivo bilo je prisustvovati ovom festivalu, dru`iti se, diskutirati argumentovano o estetikama, poetikama, filmovima, segmentima... ‘Ajde da iskoristimo na svr{etku pridjev iz naziva festivala: bilo je fantasti~no.
65

[PANSKI KRALJ

U utorak devetog jula, u okviru Festivala Grec, koji se tradicionalno održava u Barceloni, koncert posvećen Sarajevu održao je veliki španski muzičar i kompozitor JORDI SAVALL (71); na Savallovom koncertu učestvovali su i muzičari iz Srbije, Turske, Izraela i Grčke

“^uveni {panski muzi~ar Jordi Savall velikim koncertom u Barceloni odao po~ast Sarajevu pod opsadom“
Pi{e: NEDIM HASI]

EMOTIVNA KATALONSKA POSVETA SARAJEVU
karijere, Savallov najva`niji suradnik bila je njegova pokojna supruga, sopranistica Montserrat Figueras, s kojom je bio u braku 37 godina. Pored Montserrat, dominantna figura u njegovim orkestrima je perkusionista Pedro Estevan, ~ija tehnika varira izme|u tradicionalne {panske muzike do senegalskog bubnjanja i evropske avangarde. Muzika koju Savall svira sa svojim orkestrom ~udesan je miks kr{}anske, muslimanske i jevrejske tradicije, za koje tvrdi kako imaju isti melodijski oblik. Kako ka`e, to je sentimentalna vizija globalnog jedinstva. Savall nije samo genijalan izvo|a~, kako ga opisuju muzi~ki kriti~ari, on je isto tako genijalan kompozitor, u~itelj, impresario (osnovao je sastave Hesperion XXI, Le Concert des Nations, La Capella Reial de Catalunya ), kompozitor muzike za film, osniva~ muzi~ke izdava~ke ku}e (Alia Vox)... Ro|en je u Barceloni 1941. godine i jo{ uvijek `ivi u svom kraju. Dio njegove `ivotne misije je, kako ka`e, vratiti sjaj iberijske muzi~ke tradicije. Zbog toga voli svirati na historijski va`nim mjestima za

S

vjetski ~uveni {panski muzi~ar Jordi Savall velikim je koncertom u utorak u Barceloni, u okviru Festivala Grec, odao po~ast Sarajlijama stradalim tokom troipogodi{nje opsade grada, ali i podsjetio na dvadesetu godi{njicu tog barbarskog ~ina. Savalla, koji je nastupao sa svojim orkestrom Hesperion XXI, pratilo je pet muzi~ara i deset pjeva~a iz nekoliko zemalja svijeta. Govore}i o koncertu koji je svojevrstan hommage tragediji koja je odnijela desetine hiljada `ivota, Savall je kazao kako je koncert njegova svetkovina opsadi Sarajeva “koja se nikada nije smjela dogoditi“, jer “ dijalogom muzikom i instrumentima mo`e se do}i do dijaloga kultura i dijaloga du{a koje nam omogu}avaju da postanemo humaniji“.

MUZI^KI NOBEL
Jordi Savall jedno je od najve}ih svjetskih imena barokne i “rane“ muzike. U maju ove godine u Kopenhagenu primio je nagradu Léonie Sonning muzi~ke fondacije, koja se u svijetu muzike smatra ekvivalentom Nobelu. Nagradu je dobio zbog svoje uspje{ne karijere i stalnog istra`ivanja ovog muzi~kog pravca. U obrazlo`enju nagrade nagla{eno je kako je Savall “jedna od najva`nijih snaga u revivalu ‘rane’ muzike i otkrivanju zaboravljene muzike“. Nagra|en je i zbog svog pristupa razli~itim muzi~kim tradicijama i me|ukulturalnom dijalogu. Od 1959. godine ovu su nagradu dobili kompozitori poput Igora Stravinskog ili György Ligetija, dirigenti John Eliot Gardiner i Daniel Barenboim te solisti Cecilia Bartoli i Andres Segovia. Tokom
66
SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

BARCELONA SARAJEVU
ovaj dio svijeta, pa je tako dva puta odr`ao koncert ispred katedrale u Valladolidu gdje su se kralj Ferdinand i kraljica Isabella vjen~ali 1469. godine. Jordija {panski mediji nazivaju vihorom. Jer ima 70 godina i svakodnevno otkriva sebe i nove na~ine sviranja barokne muzike i u isto vrijeme svojim na~inom sviranja privla~i mlade da se po~nu baviti sviranjem ove vrste muzika. “On je donio popularnost ‘ranoj’ muzici i njegov nevjerovatan kvalitet doprinio je da ona postane popularna i komercijalna”, ka`e Pedro Bonet, direktor madridske vokalne skupine Folia, koja postoji od 1977. godine. Za njega, svaki koncert ili CD koji je Savall izdao je poseban doga|aj. “On je globalni muzi~ki interpretator. Nije stvar samo u CD-ovima nego na koji na~in on muziku prezentira i ~ini je privla~nom svima.”

MUZIKOM PROTIV BRUTALNOSTI
Sa svojim sastavom Hesperion XXI, poja~anim solistima iz BiH, Srbije, Turske, Izraela i Gr~ke Savall je svojim koncertom devetog jula u Barceloni poku{ao objasniti snagu i va`nost Sarajeva kao grada-kulturne raskrsnice, mjesta gdje se koegzistencija razli~itih tradicija razvila u visok stepen harmonije. Pjesnik Manel Forcano uveo je gledatelje u koncert podsje}aju}i na patnje Sarajlija u vrijeme dok je Barcelona slavila Olimpijske igre koje su se u vrijeme opsade Sarajeva odr`avale u tom gradu. Koncertom su dominirale Savallove melodije koje podsje}aju na ljepotu i istovjetnost muzike mediteranskih korijena, katoli~ke i pravoslavne tradicije u simbiozi sa muzikom Turaka i sefardskih Jevreja. Koncert se sastojao iz sedamnaest ta~aka u kojima je poku{ao, kako poja{njava, na}i balans izme|u ~etiri tradicije, “balans razli~itih zvukova mozaika multikulturalizma, multietni~nosti i me|ureligijstva po ~emu je Sarajevo karakteristi~no“. Savall je zaklju~io kako svojom muzikom pjeva protiv “brutalnosti, netrpeljivosti i ignorancije koja je dovela do uni{tenja.“.

12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

67

KNJIGA MJESECA
Jo{ jedan bezuspje{an knji`evni poku{aj razumijevanja ratnih zlo~in(ac)a

Dželatova kći ili djevojka iz dobre kuće
Pi{e: ADISA BA[I]

“Svi su likovi u romanu izmi{ljeni“, ka`e se na po~etku knjige Nicola Ljubi}a Bonaca je tuga. Na`alost, i bez ove napomene, izmi{ljenost likova je prili~no o~ita. Autor koristi i autenti~ne transkripte sa ha{kih su|enja, ali dokumentarnost ne doprinosi uvjerljivosti cjeline. Pri tome je zaplet romana zanimljiv i obe}avaju}i: senzibilni romanti~ni Nijemac hrvatskog porijekla Robert zaljubljuje se u veoma osobenu djevojku Anu, Srpkinju koja o svojoj pro{losti i svom porodi~nom `ivotu govori rado, ali i veoma selektivno. Dok romansa sa enigmati~nom Anom buja, Robert otkriva da je njen voljeni otac Zlatko optu`en za svirepo ubistvo ~etrdeset i dvoje muslimana u ratnom Vi{egradu. Kako voljeti nekoga ko je rastao pod skutom zlotvora, gdje su granice ne~ije individualne odgovornosti, koliko su porodice zlo~inaca i same `rtve, osu|ujemo li preuranjeno ljude ~ija krivica nije dokazana... Ovo su samo neka od veoma relevantnih pitanja koja Ljubi} `eli promi{ljati, ali tema odgovornosti ostaje za njega prevelik zalogaj. utor poku{ava da na mikroplanu jednog intenzivnog ljubavnog odnosa prika`e kako se mi to (ne) suo~avamo sa zlo~inima po~injenim u na{oj blizini i u na{e ime. U o~itoj namjeri da izbjegne crno-bijele kli{eje o dobru i zlu, Ljubi} `eli oca, navodnog zlo~inca, prikazati kao ljudsko bi}e, ali onda

A
68

odlazi i korak dalje: kako roman odmi~e sve je intenzivniji utisak da je Zlatko krivo optu`en. Potresni iskazi svjedoka prestaju biti uvjerljivi, {to implicira da ti duboko traumatizirani ljudi svjesno obmanjuju sud i terete nevinog ~ovjeka. Autor nam sugeri{e da niko nije kriv dok nije pravomo}no osu|en, ali nekako smo takve misli navikli slu{ati od politi~ara i demagoga, a u knji`evnosti s tim argumentom ne mo`emo mnogo zapo~eti. Mo`da je Zlatko [imi} samo `rtva zapletena u kafkijanski ha{ki proces, ali ta tema nije vi{e kompatibilna sa odnosima na po~etku. Za dinamiku odnosa Ana-Robert o~eva krivica je o~ito presudan faktor, ali ako se ta krivica relativizira, onda njih dvoje ispadaju samo dvoje nedoraslih klinaca koji su se zarad malo dobrog uzajamnog seksa pretvarali da ih doti~u krupna eti~ka pitanja. Ana i Robert prekidaju nakon {to on sazna da je njen otac optu`en za ratni zlo~in. Nakon toga Robert sam odlazi u Scheveningen da bi pratio su|enje Zlatku [imi}u. On tamo vidi oboje Aninih roditelja te upoznaje Vi{egra|anku Aj{u. Aj{in lik ostaje u romanu prili~no suvi{an, ona se doima kao neki Anin blijedi antipod. Ljubi} nam pokazuje da `ena `rtva nije ni izbliza tako misti~na i privla~na, vjerovatno zato jer veza s njom nije moralni izazov...

O AUTORU Nicol Ljubi} je berlinski knji`evnik i novinar. Ro|en je 1971. u Zagrebu, a od djetinjstva je `ivio u [vedskoj, Gr~koj, Rusiji i Njema~koj. Objavljuje u vode}im njema~kim ~asopisima kao {to su Die Zeit, Süddeutsche Zeitung i Geo. Roman Bonaca je tuga njegova je peta knjiga.

Roman Nicola Ljubića “Bonaca je tuga“ (Connectum, Sarajevo, 2012.) oku{avaju}i da motivi{e postupke svog lika Zlatka [imi}a, za slu~aj da ipak izaberemo povjerovati da bi taj bri`ni otac mogao biti ubica, Ljubi} od njega pravi knji`evnu nakazu: srpski ratni zlo~inci i ideolozi uistinu jesu bili `ivopisni likovi, ali Zlatko [imi} je i za te standarde pretjerivanje. On je suptilni {ekspirolog (ovo nam, naravno, zvu~i poznato), profesor u sakou sa zakrpama, kozer omiljen me|u studentima, veliki um koji u svakom trenu ima neki prikladan citat iz knji`evnosti. Osim toga on je ~ovjek prirode, izvrsno ja{e konja i veoma je vezan za vi{egradski kraj kamo }e odseliti nakon jednog velikog sloma: on, naime, izgubi sina koji

P

nekoliko godina prije rata pogine na skijanju. Zlatko poludi od tuge, oda se alkoholizmu, ide na psihijatrijsko lije~enje, po~inje bivati problemati~an i disfunkcionalan. On postaje neko ko bi u trenutku rastrojstva mogao po~initi bilo {ta, pa ~ak i zaklju~ati ~etrdeset dvoje ljudi u ku}u ranije natopljenu benzinom i zapaliti ih. Na jednom mjestu je napravljena i aluzija na Tita Andronika i na to da je Anin otac zapravo osvetnik koji ka`njava oskrvnu}e svoje k}eri, ali ovo mjesto ostaje nejasno i nerazra|eno. U `elji da razumije ili prona|e motiv za{to bi neko po~inio nepojmljiv zlo~in (iako nismo sigurni da li je navodni po~initelj uop{te kriv), autor taj zlo~in vrlo nevje{to i upro{teno po~inje legitimizirati. I tu roman Nicola Ljubi}a upada u zamku iz koje je nemogu}e iza}i.
SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

VRIJEME KNJIGE

IZ KNJI@EVNOG SVIJETA
KNJIGA MITCHA WINEHOUSEA MARQUEZ VI[E NE PI[E

Prijelaz za divlje `ivotinje
Svaku ve~er ~etrdeset pet minuta radi{ na sebi/ uzdah, izdah, ma~ka, pas, zmija./ Pali{ svije}u, gleda{ u njezin plamen,/ odnosi te monsunska Indija,/ ajurvedski lije~nici krpaju ti u`urbani Zapad./ Nepor donosi mir, mir, mir,/ egzotika ulijeva povjerenje (...)/ Gasi{ svije}u, ostaje{ u mraku,/ ba{ kao {to sam i ja cijelo to vrijeme/ na krevetu u spava}oj sobi,/ svaku ve~er,/ ne radim na sebi/ (nije da mi ne treba)/ poku{avam te do~ekati budna. Cijena je 26 KM.

Na prvu godišnjicu Prvi put zvanično Amyne smrti potvrđeno
Mitch Winehouse, otac najve}e tragi~arke popularne kulture novog vijeka, objavio je na prvu godi{njicu Amyne smrti knjigu svojih sje}anja. Otvoreno napisana i potresna, knjiga govori o o~evim bezuspje{nim poku{ajima da Amy za{titi od lo{eg uticaja njenog biv{eg mu`a Blakea, ali i od nasrtljive {tampe koja je do najmorbidnijih detalja izvje{tavala ~ak i o njenoj smrti. Mitch je osnovao Fondaciju Amy Winehouse za pomo} mladim ljudima u borbi protiv ovisnosti. Iako se ve} nekoliko godina govori o lo{em zdravstvenom stanju legendarnog kolumbijskog nobelovca Gabriela Garciae Marqueza, njegov brat Jaime je ovih dana prvi put medijima potvrdio glasine da je Marquezova knji`evna karijera zavr{ena jer pisac pati od demencije. ^arobnjak magijskog realizma napisao je impresivan opus i jedan je od autora najzaslu`nijih za svjetsku popularnost latinoameri~ke knji`evnosti.

O{tar start
Knji`evnik Mi}a Vuji~i} ro|en u Mokrinu, a i radnja njegovog romana O{tar start (Stubovi kulture, Beograd, 2010.) smje{tena je u ovo vojvo|ansko selo koje je proslavio Mika Anti}, (i sam junak Vuji~i}evog romana). O{tar start je sje}anje na jedno djetinjstvo koje proti~e mirno unato~ politi~ki burnim vremenima: iz ugla nekada{njeg dje~aka ispripovijedan je porodi~ni roman o nestalom stricu (nesu|enom piscu), ocu (sudiji u najni`oj fudbalskoj ligi), majci Revolucionarki, senilnom djedu i brojnim drugim `ivopisnim likovima... Cijena je 15 KM.

ZA LJETNU SEZONU

Hrvatski pisci na engleskom jeziku
Izdava~ka ku}a V.B.Z. pokrenula je projekat objavljivanja knjiga hrvatskih pisaca na engleskom i drugim stranim jezicima, kako bi se stranim posjetiteljima Hrvatske dala prilika da se upoznaju sa tamo{njom knji`evno{}u. Namjera je svake godine objaviti po jedno kolo u kojem bi se na{li i klasici i savremeni pisci, a ovogodi{nju po~etnu ~etvorku ~ine Krle`a, Drakuli}, Peri{i} i Feri}.

Rt dobre nade
Ljubav preko `ice// Javlja{ mi se sve rje|e/ i vremena imamo sve manje/ i tvoji imejlovi su sve kra}i/ puni besmislenih slika, dodataka/ i linkova na kojekakve zanimljivosti. “Ljubav preko `ice“ pjesma je iz Rta dobre nade (Centar za kulturu i obrazovanje, Te{anj, 2011.) dvojezi~ne (bosanski/engleski) zbirke pjesama Sa{e Skenderije.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU
(Amazon) 1. E L James: Fifty Shades Trilogy 2. Suzanne Collins: The Hunger Games 3. Laura Hillenbrand: Unbroken 4. Sylvia Day: Bared to You 5. Thomas C. Foster: How to Read Literature like a Professor

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH
(Knjižara Svjetlostkomerc, Sarajevo) 1. David Lagercrantz: Ja sam Zlatan Ibrahimovic 2. Abdulah Sidran: Otkup sirove ko`e 3. Huseyin Besli: R. T. Erdogan Ra|anje lidera 4. [a}ir Filandra: Bo{njaci nakon socijalizma 5. Jo`e Pirjevec: Tito i drugovi
69

12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

KULT MARKET
BAJAGA

MUZIKA Riff hronologija

Daljina, dim i pra{ina
U subotu, 7. jula, svirao je na Sarajevo Music Stageu i promovisao svoj novi album Daljina, dim i pra{ina. On se zove Mom~ilo Bajagi} Bajaga i jo{ uvijek svira sa svojim Instruktorima. Uz taj CD dobi}ete i Bajaginu prvu zbirku pjesama Vodi~ kroz snove. “Gluvo je doba, svi su zaspali, ose}am stra{an nedostatak buke...”

Sviraš to odlično, Alex!

DINOSAUR JR.

I Bet On Sky
Za 17. septembar, ameri~ki bend Dinosaur Jr. najavljuje promociju plo~e I Bet On Sky. To je njihov novi studijski album, a singl koji ga najavljuje zove se Watch The Corners. Dinosaur Jr. osnovan je 1984. godine. Do sada su objavili devet studijskih albuma, a premijerni: Dinosaur, godinu nakon osnivanja.

MAJSTOR NA “FENDERU”
Alex Chadwick (desno) u dru{tvu glumca Jeffa Garlina

PINK

Truth About Love
Samo dan kasnije, svoj novi, {esti studijski, album objavi}e i Pink. Blow Me (One Last Kiss) je prvi singl sa CD-a koji }e se zvati Truth About Love. Pink je ro|ena 1979., a svoj nastupni album: Can’t Take Me Home, objavila je prije dvanaest godina. Dobitnica je nagrade Grammy, a jedno vrijeme bila je i svjetski broj 1 u `enskoj konkurenciji.

Ovo je zaista uvjerljivo, fascinantno, neponovljivo! ^ovjek radi u muzi~koj prodavnici koja se zove Chicago Music Exchange. Sjeo je na stolicu, uzeo Fender Stratocaster i hronolo{ki odsvirao stotinu, po njegovom izboru, najpoznatijih riffova iz istorije svjetskog rocka. Da, stotinu, u dvanaest minuta. Uvijek se, naravno, tra`i dlaka u jajetu, pa }e sigurno biti i mnogo onih koji }e se upitati za{to nema ovog ili onog riffa. E, zato {to je to izbor Alexa Chadwicka. A ako je neko mangup, a pri tom i zna svirati gitaru, neka slobodno napravi vlastiti izbor. Niko mu ne}e smetati niti ga tjerati da u 100 riffova uvrsti ono {to mu uhu ne godi. Na video snimku ne vidi se da li je Chadwick ispred sebe imao spisak pjesama, nekakav podsjetnik. Pretpostaviti je da jeste, ali sve se tako munjevito odvija da se, jednostavno, morate upitati kako uop{te bilo {ta stigne i pogledati osim vrata gitare i sopstvenih prstiju. Kako god, izbor otvara Mr. Sandman Cheta Atkinsa, a zatvara Cruel St. Vincent. Ne}emo ovom prilikom nabrajati sve pjesme, to zaista ne bi imalo nikakvog smisla. Ali, za po~etak, jer vi }ete to svakako pogledati, nabroja}emo samo one

pjesme koje otvaraju dekade. To su: Can’t Explain grupe The Who, Funk 49 - The James Ganga, Scarlet Begonias - Grateful Deada, Runnin’ with the Devil - Van Halena, Beat It - Michaela Jacksona, Girls, Girls, Girls - Motley Cruea, Smells Like Teen Spirit - Nirvane, Zero - Smashing Pumpkinsa i Blood and Thunder - grupe Mastodon. Gledajte i slu{ajte Alexa Chadwicka. Obavezno! (D. Bajramovi}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. The Shoes: Time to dance 2. The Cast of Cheers: Family 3. dEUS: Quatre mains 4. The Hives: Go right ahead 5. Lethal Bizzle ft. Donaeo: Not a saint 6. Reptile Youth: SpeedDance 7. Everlast: Long Time 8. Kindness: Gee up 9. Alt-J: Fitzpleasure 10. Jay-Z & Kanye West ft. Frank Ocean: No Church In The Wild
SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

70

KULT MARKET
KINO KRITIKA Igrano-dokumentarni film “Žućko - priča o Radivoju Koraću” (Srbija, 2012.), reditelja Gordana Matića
DJEVOJKA I HRAST

Kre{o Golik
“Djevojka Smilja, sirotica bez igdje ikoga svoga, izlo`ena na milost i nemilost ljudima i doga|ajima na koje se ne mo`e utjecati. Na golom kr{u izniklo je stabalce i Smilja ga je, kao djevoj~ica i kao djevojka, njegovala dok nije izraslo u veliki i sna`ni hrast. Smilja se pod njim sastajala sa voljenim Ivanom. Me|utim, sin njena usvojitelja `eli je za sebe...”

Ovozemaljska gromada
SVJETSKA LEGENDA
@u}ko je bio ljudina, veliki ko{arka{, ali i veliki prijatelj, obrazovan, vrijedan i odgovoran

DILER
Rije~ je o jako lijepoj dokumentarnoj, sportskoj, biografskoj drami produciranoj u Srbiji. Na`alost, s tragi~nim svr{etkom. Film sadr`i intervjue, arhivske snimke, rekonstruirane scene. Osim {to je film dokument pro{losti te emotivna pri~a, on je i edukacijski materijal za mnoge. Radivoj Kora} @u}ko nije bio samo sporta{, ko{arka{. On je bio ljudina. Obrazovan, odgovoran, vrijedan, dobronamjeran, poticajan. Igrani dio filma prikazuje bitne detalje iz njegovog `ivota, kao {to su ko{arka{ki po~eci, bje`anje zbog rata, odvo|enje njegovog oca na Goli otok, njegovo dru`enje s prijateljima, susreti s Titom i Ivom Andri}em… te prometna nesre}a. Uspje{ni ko{arka{i poput Aleksandra Sa{e \or|evi}a, te Milenka Tepi}a, govore nam o @u}ku. Oni nas vode kroz pri~u. U filmu se pojavljuju mnoge ko{arka{ke zvijezde. Dio njih su ~lanovi Ku}e slavnih. A Kora} je bio prosvijetljena osoba, energija i dobrota je pr{tila iz njega. Dobar opis za njega jeste “renesansna” osoba. Bio je zaljubljen u nauku, knji`evnost, slikarstvo, glazbu. Svojim interesima i obrazovanjem odskakao je od mnogih. On je na samo sebi svojstven, nenametljiv na~in mijenjao stvari i ljude na bolje, mijenjao i odgovorno mislio o op}em dobru. Bio nesebi~an! Kora}, taj ri|okosi mladi} kojeg su zvali @u}ko, uzdigao je u visine jugoslavensku ko{arku {ezdesetih godina pro{log stolje}a. Dugo nije me|u nama, a o njemu u filmu govore i njegova majka, brat, suigra~i, nove generacije sporta{a itd. Gordan Mati} je re`iser ovog lijepog filma. Osim {to je ovo zanimljiva sportska i ljudska pri~a, @u}ko }e starijima probuditi nostalgiju za nekim uspje{nijim, zanimljivijim i toplijim vremenima. FIBA je izabrala ovaj film da bude u slu`benom program na otvaranju Europskog
12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

prvenstva u ko{arci u Litvi. Glavnu ulogu igra Vladimir Aleksi}. Ostale uloge su povjerene Katarini Radivojevi}, Tihomiru Stani}u, Voji Brajovi}u… Glazbu za film je skladao Darko Rundek. Radivoj Kora} je osoba koja je donosila plo~e s putovanja i odnosila ih na radio postaje, koja je na treninzima i utakmicama kolege pitala dokle su s fakultetima do{li i da li u~e. Osoba koja je odlu~ila zbog obaveza oko fakulteta da pauzira, pa je tada njegov klub pao na ni`e pozicije. Osoba koja je nesebi~no igrala revijalne utakmice zbog ljudi, iako nije morala. Radivoj Kora} je poginuo u 30. godini 12 kilometara od Sarajeva, poslije utakmice Jugoslavije i Bosne i Hercegovine. Radivoj Kora} je ovozemaljska gromada. (D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Moonrise Kingdom (Wes Anderson) 2. Intouchables (Olivier Nakache i Eric Toledano) 3. The Avengers (Joss Whedon) 4. Larin izbor: Izgubljeni princ (Tomislav Rukavina) 5. American Pie: Reunion (Jon Hurwitz i Hayden Schlossberg)

Benedek Fliegauf
“Pratimo dan u `ivotu dilera drogom, kronolo{ki od zore do sumraka. Voze}i se biciklom od jedne mu{terije do druge, ponekoga prijatelja i rodbine, on obavlja svakodnevnu rutinu ~iji je sastavni dio smrt. Predoziranje prijatelja tijekom jutra, popodnevni razgovor s ocem o majci koja je preminula dok je jo{ bio dijete te ve~er koja donosi nova iznena|enja.”

DA SAM BAREM BOGAT

Munz, Michel & Bitton Gerard
“Uhva}en u mre`u razvoda, koji je pokrenula supruga, rastu}ih dugova i straha za posao zbog dolaska novog {efa, Aldov `ivot polako se uru{ava. Iznenada na lutriji dobiva 10 milijuna eura. Svoju `enu ugleda u zagrljaju svog novog {efa u trenutku kada joj je mislio priop}iti sretnu vijest. Nakon toga, Aldo odlu~uje da }e prikriti svoj dobitak sve do progla{enja razvoda, te nastavlja `ivjeti kao siroma{ak, ne odstupaju}i od toga ni milimetar...”

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Lea i Darija (Branko Ivanda, Ars Septima, Blitz film i video) 2. Tajni `ivot ku}nih pomo}nica (Tate Taylor, DreamWorks SKG/Continental film) 3. Muppeti (James Bobin, Walt Disney Pictures, Continental film) 4. Parada (Sr|an Dragojevi}, Delirium/Blitz film i media) 5. Na{a majka (Denis Villeneuve, Discovery Film)

71

KULT MARKET
AUTOMOBILI

SPORT Peškiri vrijedni stotine hiljada eura

Mercedes CLS

Krađa peškira na Wimbledoneu
Mercedes je kompletirao ponudu karavanskog modela CLS predstavljanjem AMG verzije visokih performansi, sa imenom CLS 63 AMG Shooting Brake. Dolazi sa poznatim 5,5 litarskim V8 twin-turbo motorom sa 525 KS i 700 Nm u standardnoj konfiguraciji i sna`nijoj varijanti sa 557 KS.

MOTOCIKLI

Ducati
Dok Ducati trenutno u`iva u ogromnu uspjehu sa svojom najnovijom perjanicom 1199 Panigale primaju}i pohvale sa svih strana, postavlja se pitanje ho}emo li idu}e godine vidjeti i novi 849 ili 899 Panigale? ”Ne}e se pojaviti motocikl razine ispod ove srednje kao {to bi bio 696 Panigale koji bi privukao mlade voza~e koji su tek na po~etku klase supersportskih motocikla”, ka`u u tvornici.
Me|u najve}im ljubiteljima Me|u najve}im ljubiteljima vimbldonskih rekvizita vimbldonskih rekvizita

NADAL I \OKOVI]

DESIGN

Opel Adam
Opel je predstavio model Adam, novi gradski automobil od kojeg se o~ekuje da }e, kao rival modelima MINI i Fiat 500, privu}i kupce koji poklanjaju veliku pa`nju stilu i popraviti imid` ovog proizvo|a~a. Automobil karakteri{u hrabar dizajn spolja i unutra, kao i opcije enterijera na nivou premium klase.

Poznat kao hram tradicije, Wimbledone je na kraju ipak morao da odustane od primjene jednog od svojih pravila o pe{kirima. Razlog za to je {to je ono, uprkos upozorenjima, bilo slabo po{tovano me|u teniserima, a rije~ je o “politici vra}anja pe{kira“. Do sada su teniseri bili zamoljeni da sa sobom ne odnose zvani~ne pe{kire i da izbjegavaju da ih bacaju u publiku poslije me~a, ali je All England Club, organizator ~uvenog turnira, rije{io da donekle ubla`i to pravilo. “Naravno da bismo voljeli da nam vrate {to vi{e pe{kira. Ali, ne}e biti propast svijeta ako zafali nekoliko njih”, rekao je Johnny Perkins, portparol tog londonskog

kluba. Taj rekvizit, koji teniserima slu`i za brisanje znoja tokom igre, ima posebnu dra` za igra~e kao suvenir ili hamajlija, obja{njava Perkins. “Proizvodimo dvije vrste pe{kira. Mu{karcima mijenjamo boju svake tre}e godine, dok `ene dobijaju nove pe{kire svake godine. Teniserkama je te`e udovoljiti, zato ~e{}e mijenjamo dizajn proizvoda koji su im namijenjeni”, obja{njava Akil Gindal, direktor kompanije Velspan , koja je zadu`ena za proizvodnju vimbldonskih pe{kira. Pe{kiri ko{taju 33 eura, a organizatori turnira u Londonu svake godine naru~uju 100.000 komada, od kojih je 6.000 namijenjeno teniserima. Prilikom svakog me~a, teniseri dobijaju po dva pe{kira. Iako bi trebalo da budu vra}eni, polovina pe{kira obi~no nestane. “Ne}u re}i da ih kradu. Jednostavno ih ne vra}aju”, rekao je jedan od portparola Wimbledonea. Andy Murray ih obi~no baca u publiku, a Novak \okovi} ih sakuplja i to i ne krije. “To je najva`niji turnir, a boje su im tako lepe”, izjavio je jednom prilikom srpski teniser. Roger Federer svaki put odvoji dva pe{kira koja ponese sa sobom u [vicarsku. “Ostale poklanjam”, priznaje [vicarac. (N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

72

KULT MARKET
LIFESTYLE Seksizam u reklamnoj industriji
VELIKA BRITANIJA

@ene i odje}a
Prema rezultatima britanske studije kojom je bilo obuhva}eno 1.000 `ena, `ene se presvla~e najmanje dvaput dnevno, dok {minku popravljaju ili mijenjaju i do pet puta na dan. ^etiri pogleda na ogledalo dnevno su minimum, a svaka deseta `ena je priznala da barem jednom sedmi~no kupuje neki komad odje}e, dok 14 posto njih to ~ini kriju}i od mu`eva.

Pošto pašteta?

Nakon burnih reakcija dijela javnosti, Nakon burnih reakcija dijela javnosti, Argeta je povukla sporne reklamne plakate Argeta je povukla sporne reklamne plakate

HUMOR ILI UVREDA ZA @ENE HUMOR ILI UVREDA ZA @ENE

VATIKAN

Vino
Istra`ivanje kalifornijskog Vinskog instituta pokazalo je da se najvi{e vina godi{nje na svijetu potro{i u Vatikanu. Da li to zna~i da tamo{nje sve{tenstvo i njihovi gosti doista i popiju svo to vino, ili potro{nja ima veze i sa crkvenim obredima, tek unutar zidina papske dr`ave godi{nje svako u prosjeku tro{i ne{to manje od 55 litara “krvi Isusove“. Vinski institut se ogradio da su rezultati dobijeni na osnovu kupljenih koli~ina vina, a ne provjereno popijenih.

“Seksizam je u reklamama, a i u drugim medijskim sadr`ajima tako ~est da bih mogla davati priop}enja i slati dopise svakodnevno. Mo`da se i u ovom trenutku na tr`i{te pu{ta nova kampanja na koju bi trebalo reagirati“, ka`e Vi{nja Ljubi~i}, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, komentiraju}i posljednje slu~ajeve reklamnih kampanja na tr`i{tima biv{e Jugoslavije koje su u javnosti ocijenjene seksisti~kima, poput kampanje Osje~kog piva ili reklama za Argetine pa{tete. Prije par godina, iz sli~nih razloga, veliku je pa`nju privukla reklama za madrace kompanije Perfecta Dreams, a bilo je i “spornih“ reklama za automobile. Karakteristi~no je da i kod velikog dijela obrazovane populacije takvi spotovi ili plakati nailaze na odobravanje, naro~ito ako su pra}eni banalnim dosjetkama, koje bi navodno trebale biti smije{ne. “Ve}e zgra`anje u dru{tvu takve reklame jo{ uvijek ne izazivaju, naprotiv, reagiranja se do~ekuju s podsmijehom, iz razloga {to se i mu{karce i `ene od ro|enja socijalizira za prihva}anje seksizama i stereotipnih podjela uloga. Mediji ponavljanjem i sveprisutno{}u tih sadr`aja daju privid ‘normalnosti’ takvih odnosa. Jo{ jedan razlog je {to se ve}ina reklama ‘zapakira‘ u humor, ske~eve i druge dopadljive sadr`aje, ne razumijevaju}i da stereotipiziranje `ena i mu{karaca doprinosi u~vr{}ivanju neravnopravnosti spolova, {to je potvr|eno istra`ivanjima“, isti~e Vi{nja Ljubi~i} u razgovoru za Deutsche Welle. Kamilo Antolovi}, biv{i predsjednik Hrvatske udruge reklamnih agencija i ~lan
12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

Suda ~asti te organizacije, smatra kako u reklamama na hrvatskom tr`i{tu nema bitno vi{e seksizma u odnosu na svjetski prosjek. “Takvih pojava ima i na drugim tr`i{tima, samo su ti primjeri nama manje poznati. Ne bih rekao da proizvo|a~i namjerno rade seksisti~ke reklame. Naime, motiv seksa naj~e{}e je kori{ten motiv, koji se u reklamnoj industriji ponekad radikalnije koristi da na svoj proizvod skrenete pozornost. Motivi seksualnosti i pornografije jesu razli~iti motivi, no imaju izravnu poveznicu. Izme|u njih postoji fina linija te se ponekad desi da ona bude presko~ena i takve pojave su onda sankcionirane“, ka`e Antolovi}. Negativne reakcije lo{e su i za proizvod, ali po njegovom mi{ljenju, dobro je ako reklama izaziva kontroverze: “Su{tina stvari je da reklama izazove reakciju, ali ne negativnu. Me|u reklamama s motivom seksa ima i fantasti~nih. Kreatori poruka sigurno ne idu za tim da njihove reklame izazovu sankcije.“ Pravobraniteljica Ljubi~i}, pak, smatra da je slika o `enama u medijima op}enito vrlo lo{a. “Prema preporuci Vije}a Europe, seksizam je poistovje}en s rasizmom. Uvredljivo prikazivanje `ena, posebno u svrhu profita, umanjuje `enama mogu}nost da u javnosti budu shva}ene kao ravnopravne“, ka`e Ljubi~i}eva i dodaje da se mediji, ipak, ne}e tako lako odre}i svog “zlatnog rudnika“: “Medije ne mo`emo promijeniti izolirano, iako mislim da je u najdrasti~nijim primjerima vrijeme da primjenjujemo sankcije.“ (Priredila: M. Radevi})

ARGENTINA

Knjiga
Argentinska izdava~ka ku}a Eterna Cadencia napravila je knjigu koja se samouni{tava tinta po~inje da blijedi kada se knjiga prvi put otvori i ~itaocu ostaje 60 dana da je pro~ita do kraja. Projekat nazvan El Libro que no Esperar Puede (Knjiga koja ne mo`e da ~eka) pokrenut je s ciljem da promovi{e mlade autore.

73

KULT MARKET
SAD

CRVENI FENJER Fenomen koji je francuski sociolog Jean Baudrillard nazvao war porn

Kate Upton

Ratna pornografija
Neodoljiva Kate jo{ jednom je dokazala kako itekako zna svoj posao: u najnovijem broju ~asopisa GQ jednostavno je preseksi. Iza objektiva stajao je Terry Richardson, a zamamna Kate pozirala je, izme|u ostalog, u Baywatch stilu.

ENGLESKA

Michelle Keegan

STRAVA U ABU GHRAIBU
Slike mu~enja iz ira~kog zatvora stru~njaci su prozvali “ratnom pornografijom”

Michelle je napustila studijske setove te se zaputila na pla`u kako bi se u potpunosti prepustila ljetnim ~arima. Pozirala je za ~asopis koji uvijek krase prekrasne i zamamne mlade dame, britanski Fabulous magazine.

ENGLESKA

Sabine i Ellis
Sabine Jemeljanova i njezina prijateljica Ellis Cooper odlu~ile su dodatno zagrijati ovu ljetnu atmosferu te su se razodjenule za ~asopis Loaded. Ove rasne i zanosne Britanke malo koga svojim oblinama i izgledom ostavljaju ravnodu{nim.

Sje}ate se video-snimke na kojoj nekoliko Ira~ana stoji u polju, nakon ~ega ih posada ameri~kog helikoptera Apache te{kom strojnicom pokosi? U vrijeme kada je ova snimka obi{la i {okirala svijet, 7000 milja dalje Nate J. sjedio je za svojim kompjuterom op~injen fotografijama koje gleda. Nate J. nikada nije bio u vojsci me|utim, obo`ava sve vojske, a to {to je ugledao na snimci opisao je rije~ju ‘Vau!’, jer nikad ni{ta sli~nog nije vidio na Military Channelu. Tako je Nate odlu~io prona}i {to vi{e sli~nih snimki koje je postavio na stranicu gotwarporn.com zbog ~ega je dobivao prijetnje smr}u. Postavio ih je i na YouTube, te na njegov vlastiti kanal liveleak.com. Nakon {to su izbili sukobi u Afganistanu i Iraku, vojska je dopustila pu{tanje ponekih snimaka u javnost kako bi se bolje povezao odnos brojnih gra|ana SAD-a i vojnika kojima prijeti opasnost. Vojnici su tako|er za osobne svrhe snimali razne materijale u vrijeme kada su se sukobljavali na raznim podru~jima, te su ih izdvajali i postavljali u razne vojne sustave. Me|utim, vojnici su me|u sobom po~eli dijeliti snimke koje su napravili, dodavali su im i glazbenu podlogu, te su ih po~eli postavljati na internet. Danas tako postoje na tisu}e video-snimaka koje gra|ani neprestano pregledavaju. Kao i pornografija koja se odnosi na seks, video- uradci sadr`e ni`i i vi{i nivo nasilja, sla`u se prema kategorijama soft,

hard core, pa sve do snuff kategorije (filmovi u kojima se `rtva zlostavlja i ubija). Filmovi s ratnim sadr`ajem sve su tra`eniji i postaju svojevrsni feti{. Akademici diljem svijeta koji su prou~avali ovakve slu~ajeve tvrde kako je sve po~elo od trenutka kada su u javnost dospjele sporne fotografije iz Abu Ghraib zatvora. Da slika govori vi{e od hiljadu rije~i, pokazuje i fotografija na kojoj se nalazi vojnikinja Lynndie England koja zatvorenika dr`i na uzici. Time je zapravo ilustrirano ono {to je francuski sociolog Jean Baudrillard smjestio pod pojam war porn prije ~etiri godine u jednim uglednim francus kim novinama. Nakon {to se situacija u Abu Ghraibu smirila i nakon {to je on pao ponovno u ira~ke ruke, ameri~ki su vojnici po~eli trgovati. Naime, mijenjali su pravu pornografiju, kakvu svijet poznaje, za onu ratnu. Chris Wilson, koji je vodio site s pornografskim sadr`ajem, po~eo je sve ~e{}e dobivati zahtjeve za postavljanjem ratnih filmova na stranice. Kako su u Iraku problemi postajali sve `e{}i, po~ele su se raspa~avati snimke na kojima su se jasno vidjele odsje~ene glave, trupla bez istih, dijelovi tijela poput mozga, crijeva i sli~nog. Wilson je priznao kako je ve} idu}e godine na svojim stranicama imao 30 tisu}a registriranih korisnika, mahom vojnika koji su po`eljeli “u`ivati“ u prizorima s rati{ta. (Priredio: N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

74

KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Uz rođendan velikog naučnika i vizionara
PRIZREN

Dokufest
Prizrenski Dokufest, jedan od najve}ih festivala dokumentarnog i kratkog filma u regionu, predstavlja od 7. do 15. jula vi{e od 150 filmova, uz poseban muzi~ki program bendova iz regiona, radionice, predavanja i debate, a tematski je posve}en fenomenima panka i protesta. Program 11. Dokufesta po~eo je nagra|ivanim izraelsko-palestinskim antiratnim filmom 5 Broken Cameras, a jedna od atrakcija Festivala je i epski 15satni film Marka Cousina The Story of Film.

Teslina vizija interneta
za New York Times, koje je prenio ~asopis Popular Mechanics u ~lanku “Wireless of the future“, neki proizvo|a~i mobilnih telefona posljednjih par godina koriste kao Teslinu viziju pojave “pametnih“ mobilnih ure|aja. Prema autorima izlo`be, kada se sveobuhvatnije sagleda {ta je Tesla pisao i govorio po~etkom 20. vijeka, zaklju~ak je da njegove rije~i vi{e govore o tehnologiji dana{njice koja objedinjuje sve aspekte komunikacije i prijenosa informacija, a to je upravo internet, bez obzira na konkretni ure|aj putem kojeg se to odvija. Ideja izlo`be Teslina vizija Interneta je da poka`e na koji je na~in sve {to je Tesla pomenuo dostupno danas svakom korisniku interneta - bilo putem ra~unara, bilo preko mobilnog telefona. To je postignuto uporednom infografikom Teslinih vizionarskih rije~i i starih fotografija tehnike iz njegovog vremena na jednoj strani, a na drugoj opisom infor mac iono-komu nik a ci onih tehnologija dana{njice, ~iju okosnicu ~ini upravo internet. Autor projekta je L azar Bo{kovi}, multimedijalni stvaralac iz Beograda, a pored izlo`be, koju je dizajnirao Du{an Vojnov iz studija “Orange“, projekat za sada obuhvata i istoimeni web sajt. Za jesen je planirana i verzija projekta na engleskom jeziku, kao i okrugli stolovi, projekcije filmova o Nikoli Tesli... Teslin ro|endan, 10. juli, tradicionalno se obilje`ava razli~itim programima u Srbiji, kao i u Hrvatskoj, gdje je ro|en i odrastao. Nau~nik i vizionar, Tesla je najvi{e doprinio tehnolo{kom progresu svijeta kao pronalaza~ obrtnog magnetnog polja, indukcionog motora, polifazne naizmjeni~ne struje, generatora i kompletnog sistema proizvodnje i distribucije elektri~ne energije. Iako je bio nominovan za Nobelovu nagradu, Tesla je nikada nije dobio. Ipak, vi{e od 30 Nobelovih nagrada dodijeljeno je za otkri}a koja su direktno ili indirektno povezana sa njegovim istra`ivanjima i otkri}ima. Premda su o Nikoli Tesli pisali mnogi, njegov `ivot do danas je ostao umnogome pod velom tajne, a bio je inspiracija i za mnoge filmove, televizijske serije i predstave. (Priredila: M. Radevi})

NOVI SAD

Polja tenzije
Izlo`ba Tensionfields otvorena je 6. jula u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine (MSUV) u Novom Sadu. Radi se o projektu koji istra`uje, analizira i prezentuje fotografiju nastalu unutar razli~itih konteksta {est partnerskih gradova: Grac, Ljubljana, Rijeka, Ko{ice, Skoplje i Novi Sad.

BE@I^NA BUDU]NOST
Tesla je prije vi{e od stolje}a opisao dana{nju tehnologiju komunikacije

BRA^

Slavni nau~nik i vizionar Nikola Tesla (1856 - 1943) prije vi{e od jednog stolje}a detaljno je opisao dana{nju tehnologiju komunikacije, a povodom njegovog ro|endana, Registar nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS) i Muzej Nikole Tesle organizuju od 9. do 13. jula u Galeriji O3one izlo`bu Teslina vizija Interneta. Tesla je u svom projektu “Svjetski sistem“ iz 1900. godine, govore}i onda{njim tehni~kim rje~nikom, opisao u 12 ta~aka ono {to se danas zove be`i~ni internet, mobilna telefonija i GPS. Potom je 1908. godine to konkretnije opisao ~asopisu Wireless Telegraphy & Telephony, u ~lanku “The Future of the Wireless Art“ (Budu}nost be`i~ne umjetnosti). Njegovo kasnije predvi|anje budu}nosti komunikacija iz 1909. godine
12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

Super filmovi
Supetar Super Film Festival (SSFF) predstavlja od 10. do 14. jula me|unarodni program igranih filmova, uz doma}e dokumentarne klasike i ovogodi{nju zemlju partnera [vedsku. ^etvrti SSFF otvoren je hrvatskom premijerom filma Kiss Bill mladih {vedskih redateljki Emelie Wallgren i Ine Holmqvist. Filmove iz me|unarodnog programa birao je Oliver Serti}, a doma}e dokumentarce \elo Had`iselimovi}.

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Do 17. jula, u Europskom domu u Splitu bi}e otvorena izlo`ba Srebreni~ki inferno, a povodom obilje`avanja sedamnaeste godi{njice genocida u Srebrenici. Izlo`bu kataloga fotografija organizovalo je Vije}e bo{nja~ke nacionalne manjine grada Splita, u suradnji s Arhivom Federacije Bosne i Hercegovine.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BRANKICA STOJANOVIĆ, PR banjalučkog “Jelen Demofesta”

Film, strip i rock and roll
Ve~ernjim koncertima i takmi~arskom programu Demofesta na Kastelu uvijek prethodi bogat dnevni program. [ta ste to pripremili ove godine, od 26. do 28. jula? Projekcije rock dokumentaraca: Rock’n’roll je kriv za sve o rije~koj grupi Fit, Ulica grafita o sarajevskoj grupi La Banda, Muzika na struju o Bajagi i Sretno dijete o periodu “novog talasa”. Potom izlo`be Serbian Jazz, bre! i promociju fotografske monografije Ivana Grli}a, strip radionice, predavanje Stripovski `ivot sa Ilyom, izlo`bu Pakovanje muzike Zorana Janjetova, promociju strip ~asopisa Parabellum, Milorad Vicanovi} }e predstaviti stripove Wunderwaffen, Triangle Rose i Lady Spitfire, a zainteresovani }e imati i priliku da upoznaju najbolje strip crta~e u regiji. A, koliko demo bendova }e nastupiti u takmi~arskom programu? @iri je odabrao trideset i jedan demo bend, a glavna nagrada je u iznosu od 5.000 eura.

A do 21. jula, pak, na sarajevskom Trgu djece Sarajeva, traje 6. Summer Book Festival, u organizaciji IKD University Press i JU Biblioteka Sarajeva. Na Ljetnoj knji`evnoj pozornici predstavi}e se doma}i i strani autori, bi}e promovisane nove knjige i ~asopisi, programi biblioteka i izdava~kih ku}a...

Na petak 13., ovaj mjesec, u Galeriji Aluminij u Mostaru, s po~etkom u 20 sati, bi}e otvorena samostalna izlo`ba slika akademske slikarice Marije Dedi}, ~iji je naziv: Masovna hipnoza ili na zapadu. Marija Dedi}, ro|ena 1976. u ^apljini, diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Sveu~ili{ta u Mostaru.

Divanhana se vratila iz Beograda, gdje je nastupila na 32. Belefu, a slijedi im zgusnut muzi~ki raspored. Na Viso~kom ljetu nastupaju 13. jula, dan kasnije su na Banja Luka Sevdah Festu, 16. jula u ^a~ku, potom 18., 19. i 20. sviraju u Ma|arskoj: u Balatonu, Budimpe{ti i opet u Balatonu, a turneju zavr{avaju 21. jula u Cerknom, u Sloveniji.

NIKOLA GALIĆ, direktor “West Herzegowina Festa”
NIKOLA GALI] NIKOLA GALI]
“West Herzegowina “West Herzegowina Fest u svojih devet Fest u svojih devet godina postojanja godina postojanja postao je najzna~ajnija postao je najzna~ajnija kulturna manifestacija kulturna manifestacija za mlade u regiji” za mlade u regiji”

Iz Studentskog pozori{ta Banjaluka obavje{tavaju nas o njihovoj {ezdeset i ~etvrtoj premijeri! Na Podrum sceni Studentskog pozori{ta, u Gospodskoj ulici, 14. jula u 21.30 sati premijerno }e biti izvedena predstava Kad porastem bi}u lutka, autorski projekat Milane Domuzin Popovi} i Sanele Kasalovi}.

U Op}inskoj vije}nici u Ljubu{kom }e 16. jula, u 21 sat, premijerno biti prikazan dokumentarni film Ne|o od Ljubu{kog, autorice Svetlane Broz i u re`iji Mirka Kurili}a. Premijera filma, snimljenog u produkciji NVO Gariwo, bi}e uprili~ena u okviru projekta Budi promjena - napravi ne{to.

76

SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

AMIRA MEDUNJANIN, interpretatorka tradicionalne bosanske pjesme

Moja evropska turneja
Da li ste zadovoljni Va{im nastupom u sarajevskom Domu mladih, 10. jula, na Sarajevo Music Stageu? Mogu samo re}i da je bilo jako emotivno, sjetno... kako za nas tako i za ljude koji su do{li s nama podijeliti tu no}. Ve} naredni dan otputovali ste u London, na pripreme za muzi~ku fe{tu koja }e se desiti {est dana prije otvaranja Olimpijskih igara... Oficijelni program OI, u sklopu kulturnog segmenta Cultural Olympiad pod nazivom River of Music, }e biti spektakularna manifestacija, koja }e biti odr`ana na nekoliko velikih pozornica, na razli~itim kultnim lokacijama uz obale rijeke Temze, 21. i 22. jula. Na manifestaciji }e u~estvovati predstavnici, kulturni radnici i umjetnici, svih 205 zemalja koje se takmi~e na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama, svaki s naglaskom na muzi~ki izra`aj i posebnost zemalja sa svih kontinenata. Za tu priliku je osmi{ljen poseban projekat, koji }e predstaviti deset zemalja Zapadnog Balkana: BiH, Turska, Gr~ka, Makedonija, Hrvatska, Albanija, Crna Gora, Srbija, Bugarska i Rumunija. Moj zadatak je bio koordinirati i oformiti grupu umjetnika iz gore navedenih zemalja i pripremiti muzi~ki program za tu priliku. Ta prva faza je uspje{no zavr{ena i umjetnici s kojima imam ~ast sura|ivati su Zoran [~eki} (Hrvatska), Nenad Vasili} (Srbija), Yurdal Tokcan (Turska), Edris Kraja (Albanija), Vladimir Karparov (Bugarska), Stef~e Stojkovski (Makedonija), Dimitris Christidis (Gr~ka), Nicolas Simion (Rumunija) i

Predrag Jankovi} (Crna Gora). Na{ nastup je zakazan za 21. juli, na Europe Stageu na Trafalgar Squareu. ^esto ste na putu, tako da ima smisla i pitanje o Va{im narednim koncertima u Evropi. Nakon Londona, slijedi mini turneja u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji, zatim Norve{ka itd. Radujem se ponovnoj posjeti Velikoj Britaniji, ta~nije Londonu, gdje spremam vokalne radionice za Artsdepot Roots and Wings grupu. Zatim slijedi koncert u sklopu London Jazz Festivala s Amulette ekipom i koncert u Liverpoolu, u St. George Concert Hallu.

Zna~ajni smo, zato smo i posje}eni
Jubilarni, deseti po redu, West Herzegowina Fest odr`a}e se se od 2. do 4. augusta u [irokom Brijegu. “West Herzegowina Fest u svojih devet godina postojanja postao je najzna~ajnija kulturna manifestacija za mlade u regiji, prerastao je u me|unarodni festival, postao je najposje}enija manifestacija u regiji, gdje u tri dana trajanja okupimo vi{e od 10.000 posjetitelja, me|u kojima i na stotine kampera, koji tri dana kampiraju u sklopu Festivala. Program Festivala ~ine prijavljeni radovi: amaterski film, kratka pri~a i demo bend”, ka`e nam Nikola Gali}, direktor West Herzegowina Festa. Ove godine, na adresu Festivala stigle su prijave za 53 amaterska filma, 112 kratkih pri~a i 60 demo bendova. “Pored prijavljenih radova, Festival }e imati i revijalni karakter, bit }e prikazani svi dosada{nji pobjedni~ki amaterski filmovi,
12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

pobjedni~ke kratke pri~e }e se tiskati u posebnom izdanju Fanzina, te }e nastupiti svi dosada{nji pobjedni~ki demo bendovi, me|u kojima su Zoster, Andrija, Berette, Siled`ije, Gorana Nikoli} te Quartet Moderato Cantabile. Za kraj svake festivalske ve~eri kao specijalni glazbeni gosti nastupit }e Damir Urban & 4, TBF i Hladno pivo”, najavljuje Gali}. U organizaciji To~ke, udru`enja za promovisanje vizuelne kulture, u sklopu i pod pokroviteljstvom WHF-a odr`a}e se multimedijalni performans. Naoru`ana svim potrebnim sredstvima, ekipa od {est mladih umjetnika, koje uz ostalo ve`e i {kolovanje na Akademiji likovnih umjetosti u [irokom Brijegu, poku{a}e svojim kreativnim djelovanjem dodati jo{ poneku boju u bogatom festivalskom spektru, tako da on dodatno dobije na te`ini i postane jo{ jedinstveniji.
77

PUT OKO SVIJETA
Priredio: Nedim Hasi}

Postnacionalni nogomet?
eki histeri~ni njema~ki listovi su poraz Njema~ke od Italije u polufinalu EP-a objasnili ~injenicom da je premalo igra~a pjevalo himnu. Za razliku od Italijana, koji su svi znali rije~i italijanske himne Canto degli Italiani. Zapravo, kapiten Buffon je pjevao zatvorenih o~iju, kao da se moli. Me|utim, Italijani nisu imali {anse u finalu protiv [panije, najboljeg tima na svijetu, ~iji nijedan igra~ nije ni otvorio usta tokom {panske himne Kraljevski mar{ - zato {to ta pjesma nema rije~i. A osim toga, katalonskim igra~ima je neprijatno zbog nacionalne himne, koja je promovisana tokom vladavine diktatora Francisca Franca, koji je mrzio katalonski nacionalizam. Znamo da u nogometu najuspje{niji timovi nisu oni koji imaju najve}e zvijezde. Prvaci funkcioni{u kao tim - jedinstveni, neometani egoizmom primadona, svaki igra~ je spreman da radi za druge. Da li je patriotizam zaista klju~ za ovakav duh nacionalnih timova, kao {to to vjeruju njema~ki kriti~ari? Nogomet je ~esto nazivan zamjenom za rat, simboli~ni, manje ili vi{e miroljubiv na~in za sukob me|unarodnih suparnika. Navija~i su zapravo glumci koji obla~e narodnu no{nju za ovu vrstu patriotskog karnevala. U pro{losti su engleski navija~i i{li predaleko sa ratnim metaforama i pona{ali se kao opsadne armije na evropskom kontinentu, prave}i toliki nered da su ~esto prekidane utakmice u kojima je igrao njihov tim. Ali, ni igra~i nisu uspijevali da sakriju nacionalne animozitete: kad je Holandija pobijedila Njema~ku u polufinalu EP-a 1988. godine, jedan holandski igra~ je obrisao svoju zadnjicu njema~kom majicom. Imaju}i u vidu snagu nacionalnih osje}anja na ovim takmi~enjima, nije iznena|uju}e {to se nacionalne karakteristike povezuju sa stilom igranja. Kada Englezi pobijede u nekom velikom me~u, {to je rijetkost ovih dana, pobjeda se pripisuje „tipi~no“ engleskom borbenom duhu, u kombinaciji sa fair playom. Nijemci su „disciplinovani“, Italijani imaju defanzivnu snagu rimskih ratnika, Holan|ani su individualci slobodnog duha a [panci igraju elegancijom toreadora. Kad su Francuzi dobili SP 1998. godine, pobjedu su pripisali multietni~nosti tima. Kada, pak, timovi gube, ove stereotipne vrline se proklinju kao i mane karakteristi~ne za te timove: Nijemcima nedostaje ma{ta, Italijani se boje da napadnu, Holan|ani su sebi~ni, nedostatak nacionalnog osje}anja vlada me|u etni~kim grupama u francuskom timu... Zapravo, realnost fudbalskih stilova je puno komplikovanija. Dana{nja velika {panska igra ne vodi porijeklo od taktike bullring (koja nagla{ava defanzivnu igru), ve} od tima Barcelone pod vodstvom Johana Krojfa ’70-ih i ’80-ih godina. Njegova filozofija totalnog fudbala, koja se zasnivala na kontrolisanju lopte kratkim brzim pasovima i munjevitim prelascima iz odbrane u napad, porijeklo vodi iz Ajaksa, jo{ iz ’60-ih godina. Sada svi poku{avaju da igraju totalni fudbal - osim Engleza, koji „tipi~no“ ostaju otporni na ideje spolja. Italijani su odustali od svoje defanzivne taktike. ^ak i Nijemci igraju pasing spretno i ma{tovito. Razlika izme|u [panije i ostalih je u tome {to [panci to rade bolje. Danijel Kon-Bendit, francusko-njema~ki biv{i studentski vo|a iz 1968. godine a sada ~lan partije Zelenih u Evropskom parlamentu, u jednom nedavno objavljenom ~lanku tvrdi da moderne fudbalske zvijezde ne igraju zapravo za svoje zemlje. Kao okorjeli profesionalci, oni prije svega igraju za sebe. Te fudbalske zvijezde su, prema njegovim rije~ima, „pla}enici“. Ovo je mo`da previ{e cini~no. Suze Andree Pirla i Marija Balotelija nakon poraza Italije nisu bile suze okorjelih profesionalaca. @eljeli su da pobijede, ne samo zbog novca ili karijere, ve} zbog slave. Sigurno je i dalje dobar osje}aj biti nacionalni heroj, kojeg pozdravljaju na ulicama Rima, Berlina, Londona ili Berlina kao ratnika po povratku sa uspje{ne borbe. Najbolji evropski klubovi su sada multinacionalni. Igra~i idu za novcem. A prvoklasni klubovi su i najbogatiji: Real Madrid, Chelsea, Bayern... Najzahtjevnije primadone nogometa ~e{}e izazivaju manje trvenja u tim multinacionalnim dresovima nego {to to ~ine u nacionalnim timovima. Ako postoji moralna pouka u ovoj pri~i, onda je to ova: zajedni~ka zastava, jezik ili nacionalna historija svakako mogu podsta}i ljude da sara|uju u harmoniji ka zajedni~kom cilju. Ali isto tako mo`e i li~ni interes. Na najvi{im nivoima ljudskog dostignu}a, bilo da je u pitanju umjetnost, nauka ili fudbal, to bi mogao biti va`niji faktor.

N

78

SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

PATINASTA KUTIJA

Gorki “[e}er”
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

MARILYN U WILDEROVOM FILMU
Tokom ~itave ove godine odavana je po~ast slavnoj holivudskoj glumici
Mo`ete li vjerovati da je Marilyn Monroe ~ak ~etrdeset i sedam puta ponovila repliku: “To sam ja, [e}eru”, u filmu Neki to vole vru}e. Naravno, na snimanju filma. Reditelj Billy Wilder prvo je ~etrdeset i {est puta rekao da ne valja, a onda je, kona~no, sretno uzviknuo: “Kupljeno!” Marilyn je najzanosnija plavu{a na svijetu svih vremena. Pa tako i glumica. Najva`niji filmski festival na svijetu, onaj koji se odr`ava u Cannesu, ove godine odao joj je posebnu po~ast. Ona je bila na njihovom oficijelnom plakatu. Na crno-bijeloj fotografiji ona gasi svje}icu na ro|endanskoj torti, na kojoj pi{e: Cannes 65, tako da je bila njihov za{titni znak. Sve kao obilje`avanje pedesete godi{njice njene smrti. Sada malo o filmu Neki to vole vru}e. Ne}emo se praviti filmski kriti~ari, pa recenzirati ve} davno recenziran film. A, i da se pravimo, {ta to vrijedi sad, pedeset i tri godine nakon {to je film premijerno prikazan. “Neki to vole vru}e govori o dva muzi~ara, Joeu i Jerryju, koji bje`e pred gangsterima iz Chicaga, nakon {to su svjedo~ili masakru na Valentinovo, 1929. godine. Spats Columbo, gangsterski boss, nare|uje likvidaciju Jerryja i Joea. Njih dvojica u gu`vi uspijevaju pobje}i iz grada, ali jedini posao koji se nudi izvan grada je onaj u `enskoj muzi~koj grupi. Dvojac se preru{ava u `ene te se prozivaju Josephine i Geraldine. Pridru`uju se bendu i vozom odlaze na Floridu. I Joe i Jerry zaljubljuju se u ’Sugar Kane’ Kowalczyk, poljskoameri~ku pjeva~icu iz benda i svira~icu ukulela. Po~inje borba za njenu naklonost, dok se u isto vrijeme moraju pretvarati da su `ene.” ’Sugar Kane’ Kowalczyk igrala je Marilyn Monroe, koja je preminula u 37. godini, u Los Angelesu.

STRIP ARTIST

12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

79

by ALMIR PANJETA

VEDRAN MUJAGIĆ: “Trenutno se osjećam k’o janje kod Gojka”

1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica? Zadnji smo objavili daleke 2008. i pravo je vrijeme za update najomra`enijih likova sa politi~ke “estrade”.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti astronaut? Ma{tao sam da }u biti smetljar.
rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa m k’o janje kod Trenutno se osje}a mi se vrti. Gojka - toliko je vru}e da

4. [ta morate imati u fri`ideru? Ni{ta se ne u `ivotu ne mora osim umrijeti i izmiriti obaveze prema Upravi za indirektno oporezivanje. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Mythbusterse. 6. [ta svaka `ena mora imati u nov~aniku a mu{karac u ta{ni? @ena novac - po mogu}nosti ne tvoj, a mu{karac nov~anik - po mogu}nosti `enin. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Tuk’o bih sve redom.
8. Da je danas smak svi jeta {ta biste sutra u~inil i? Oti{ao bih na domjenak kod Pokojne Mileve.

9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Ljenjivac (lat. Megalonychidae). 10. Jeste li meteoropata? Nisam, al’ se suosje}am sa meteorskom patnjom. 11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Koeficijent istine u datoj izreci je proporcionalan udaljenosti izme|u osobe sa slabom probavom i potoka. 12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Najva`nije je biti zdrav.

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih imao milosti. 15. Opi{ite Matu Buli}a u tri rije~i? Domoljub kafanske provenijencije. 16. Vjerujete li da u radiju `ive mali ljudi? Sto posto sam siguran da u radiju `ivi, ne tako mali, Zoran ]ati}, a za ostale nisam siguran. 17. S kim biste voljeli otplesati tango? Sa miss Argentine 2012., a ni prvoj pratilji ne bih rekao ne.

18. Osoba koja vas `ivcira? Sam sebi najlak{e izvu~em `ivac. 19. Tange ili badi}? Preferiram Evino odijelo. Pogotovo u listopadu. 20. [ta obla~ite kad `elite izgledati sexy? Adamovo odijelo odli~no odgovara takvim prigodama. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? [uti i krpi.

13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Bolje preko puta nego preko tebe.

80

SLOBODNA BOSNA I 12.7.2012.

REAGIRANJA
Slu`ba za odnose s javno{}u SDA - Uredni{tvu Ismet [u{ki} - Uredni{tvu

Sulejman Tihić nema, niti je ikada imao ikakvu imovinu u Kiseljaku, a Alija Budnjo je hotelski kompleks privatizirao u vrijeme vladavine tzv. Alijanse
(“Prvi put bez sebe na izbore”, SB, br. 817) Po{tovani gospodine Avdi}u, Uz svo po{tovanje koje gajimo prema Vama - i li~no, i kao novinaru, prisiljeni smo reagirati na navode iz Va{ega teksta pod naslovom PRVI PUT BEZ SEBE NA IZBORIMA objavljenog u broju 817 (05. juli 2012.) u kojem ve} po ne znamo koji put ponavljate kako je “Selver Oru~ Sulejmanu Tihi}u kupio vikendicu negdje u okolini Kiseljaka”. Ovo je apsolutno neistina jer Sulejman Tihi} nema, niti je ikada imao vikendicu ili bilo kakvu drugu imovinu u Kiseljaku, {to se mo`e i provjeriti. Pored, toga, u istome tekstu predsjedniku SDA pripisujete Aliju Budnju kao tzv. strate{kog partnera, iako je ~ak u pro{losedmi~nom broju upravo revije SLOBODNA BOSNA, ~iji ste Vi glavni i odgovorni urednik, objavljen podatak da je Alija Budnjo kompleks hotela privatizirao u vrijeme vlasti tzv. Alijanse, koju ste tada i Vi svesrdno podr`avali. I to se, tako|er, mo`e provjeriti. Slu`ba za odnose s javno{}u Stranke demokratske akcije

Nisam ni na koji način učestvovao u radu na istrazi o navodno počinjenim krivičnim djelima Milorada Dodika, a ni predmet “Čović-Bičakčić” nije mi bio povjeren
(“Ho}e li BiH napokon dobiti tu`itelja spremnog za obra~un s kriminalom i korupcijom”, SB, br. 817) S obzirom na niz neistina iznesenih u ~lanku “Izbor glavnog dr`avnog tu`itelja” autorice-novinarke Suzana Mijatovi}, a koje podrazumijevaju te{ke optu`be na ra~un vi{egodi{nje karijere i neizostavnih postignutih uspjeha u radu, prinu|en sam reagirati i tra`iti da demanti istih objavite. Naime, potpuna je neistina da sam na bilo koji na~in u~estvovao u radu na istrazi o navodno po~injenim krivi~nim djelima od strane Milorada Dodika. Predmet “Dodik” prvobitno je vodio strani tu`itelj Hari Furlan, da bi potom rad na istom nastavila kolegicadr`avna tu`iteljica Ozrenka Ne{kovi}, te ni u jednom trenutku navedeni predmet nije bio signiran meni, niti sam u istom postupao na bilo koji na~in i u bilo kojem svojstvu. Nadalje, predmet “^ovi}-Bi~ak~i}” tako|er nije nikada bio povjeren u rad meni, niti sam za isti bio zadu`en u bilo kojem svojstvu, osim {to sam tokom glavnog pretresa zbog odsustva postupaju}e tu`iteljice istu mijenjao na jednom ro~i{tu. Navodi da sam vodio istragu protiv vi{e zvani~nika u predmetu “MUP HNK” su ta~ni,

me|utim je predmet nakon provedene istrage presigniran me|unarodnom tu`iocu Heiki Vendorfu koji je sa~inio optu`nicu i vodio predmet do okon~anja rada me|unarodnih tu`ilaca na Posebnom odjelu za organizirani kriminal, da bi potom predmet bio ponovno dat meni na postupanje. S obzirom na to da predmet jo{ uvijek nije pravosna`no okon~an, bilo kakvi daljnji komentari u tom smislu u suprotnosti su sa etikom tu`ila~kog rada i djelovanja. Na koncu, kao dr`avni tu`ilac koji se najve}im dijelom karijere u ovoj instituciji bavio i bavi slo`enim predmetima organiziranog i privrednog kriminala, koji je vodio i vodi brojne istrage, dizao brojne optu`nice i uspje{no zavr{avao predmete u kojima su po pravosna`nim presudama od presu|enih lica oduzimani vi{emilionski iznosi protivpravno ste~ene imovinske koristi, uz brojne druge uspjehe u karijeri o kojima ste prostim uvidom u statisti~ke podatke pravosudnih i srodnih institucija mogli ste}i potpunija saznanja, smatram da odlomak iz navedenog ~lanka predstavlja instruiran poku{aj obmane javnosti, zbog ~ega zahtijevam hitno objavljivanje ovog demantija u njegovoj cjelosti. Tu`ilac Tu`ila{tva BiH Ismet [u{ki}

12.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

81

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->