P. 1
IV- Metalna Ambalaza

IV- Metalna Ambalaza

|Views: 1,042|Likes:
Published by Milos Papic
metalna ambalaza poglavlje iz knjige "amblaza za pakiranje namirnica"
metalna ambalaza poglavlje iz knjige "amblaza za pakiranje namirnica"

More info:

Published by: Milos Papic on Jul 09, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/07/2013

pdf

text

original

IV -METALNA AMBALAZA

AMBALAZA ZA·PAKIRANJE NAMIRNICA

159

METAlNA

AMBAlAZA

IV -1. VRSTEI SVOJSTVA METALA

Metali se kao arnbalazni materijali odlikuju Citavim nizom dobrih svojstava. Ne propustaju tekuce i plinovite komponente, mikroorganizme ni elektromagnetske zrake (svjetlost), Posjeduju veliku mehanicku cvrstoeu, sto omoguCava njihovu uporabu za izradu ambalaze vecih i velikih dimenzija (cisterne) ili ambalaze pod tlakom (aerosol). Zbog dobrog provodenja topline, metalna je arnbalaza pogodna za namirnice koje se konzerviraju sterilizacijom. Sto se rice cijene, nije pretjerano skupa. Metalna ambalaza ima vrlo siroko podrucje primjene. Koristi se za pakiranje hrane, pica i mnogih drugih proizvoda. Gotova metalna ambalaza se korisnicima isporucuje u obliku: - limenki - kanti - bacvi - poklopaca za sraklenke - zatvaraca za boce - tuba - aerosol (sprej) doza - metalnih kutija - cisterni - kontejnera. Sva metalna arnbalaza, osim tuba, karakterizirana je nepromjenjivim oblikom. To je posljedica cvrstoee metala i odgovarajuce debljine stijenke ambalaze. Stoga se metalna arnbalaza ubraja u skupinu krute (cvrste) ambalaze, Kako je vee ranije istaknuto, metalni ambalazni materijali su nepropusni za plinove, vodenu paru, elektromagnetska zracenja i mikroorganizme. To znaci da su osiguranjem herrnetickog zatvaranja (limenke, poklopci i zatvaraci sa staklenkama, odnosno bocama i tube), namirnice u metalnoj ambalazi u potpunosti zasticene od djelovanja vanjskih utjecaja. Uz navedena dobra svojstva, neki metali koji dolaze u obzir za izradu ambalaze odlikuju se i negativnim svojstvom - podloznoscu koroziji. Neki metali su i toksicni. Iz tih razloga metalna ambalaza u vecini slucajeva ne smije biti u izravnom dodiru s namirnicom, vee se posebnim postupcima mora zastititi (lakiranjem) kako bi se izbjegla korozija, odnosno interakcija sa sadrzajem, a time i narusavanje zdravlja potrosaca. Posljedica interakcije metalne ambalaze i namirnice moze biti prijelaz iona metala u sadrzaj, promjena nekih kvalitativnih svojstava (najcesee boje) i nastajanje vodika u plinovitom stanju. Osim moguce interakcije sa sadrzajem, zeljezo je kao predstavnik metalne ambalaze podlozno i promjenama pod djelovanjem vanjskih utjecaja (uglavnom kisika

AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA

6°1

METALNA

AMBALAZA

iz zraka u vlaznoj sredini) i unutarnjih cimbenika (najceSee kisela sredina i prisutnost kisika). Te su promjene poznate pod imenom korozija, a odnose se na oksidacijske promjene. Ambalaza mora u dovoljnoj mjeri zastiriti sadrzaj od tih promjena. Uobicajeno je da se zastita s unutarnje strane postize lakiranjem. Lakiranje i/ili gra6cka obrada je najceSee vanjska zastita. Od siroke lepeze metala, samo je neke moguce iskoristiti kao ambalazne materijale. Za proizvodnju ambalaze koristi se zeljezo, kosi tar, aluminij, olovo (kao legura za lemljenje), magnezij (kao dodarak aluminiju), krom i nikal (kao komponente nehrdajuceg celika) .

• IV - 1.1. Celik
Najvazniji tehnicki materijal, legura zeljeza i ugljika, sa sadrzajem ugljika ispod 1,7%, naziva se celikom. Celik ne sarno da se odlikuje dobrim mehanickim (cvrstoea) i tehnoloskim svojstvima (lako se preraduje kovanjem, valjanjem, izvlacenjem, savijanjem ...), vee je to i najjeftiniji metal. Zbog tih svojih svojstava upotrebljava se i za proizvodnju ambalaze. Brojne vrste celika podlijezu koroziji, iako to dosta ovisi 0 kolicini ugljika. Obicno brzo hrda vee na zraku, a lako se otapa i u slabim kiselinama. Od korozije se celik moze zasritiri raznim premazima i zastirnim slojevima, a Iegiranjem s nekirn metalima proizvcdi se nehrdajuci celik. U obicnorn celiku namijenjenom izradi metalne ambalaze u najvecoj je mjeri zastupIjeno zeljezo (min. 99%). Uz zeljezo, u maloj kolicini uvijek ima i nekih drugih elemenata kao sro su ugljik, mangan, silicij, fosfor i sumpor. Ti elementi nisu dodani da bi se poboljsalo neko svojstvo celika, vee potjecu iz sirovina za proizvodnju sirovog zeljeza (fosfor i sumpor), ili se dodaju tijekom proizvodnje celika (mangan i silicij). Iz tih se razloga svi oni nazivaju pratecim sastojcima celika. Veci sadrzaj ovih sastojaka uglavnom nepovoljno utjece na svojstva celika. Grada celika, a u svezi s njom i mehanicka, tehnoloska i kemijska svojstva, ovise o sadrzaju ugljika. Opcenito gledano, povecan sadrzaj ugljika povecava cvrstoeu i rvrdocu celika, a smanjuje mu zilavost. Sto se rice korozijske otpornosti, ona je u najvecoj mjeri uvjetovana prisutnoscu ugljika, fosfora i sumpora. Sto je manji sadrzaj tih elernenata, otpornost prema koroziji je veta. Celici koji do laze u obzir za izradu metalne arnbalaze manjih dimenzija su tzv, niskougljicni celici, tj. celici s maksimainim udjelom ugljika od 0,13%. Prema kolicini pratecih elemenata, postoji nekoliko tip ova celika (tablica IV-I).

AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA

1

61

Martenzitni tipovi celika koriste se za izradu pumpi i nozeva od kojih se ocekuje velika cvrstoCa. rostfrei i stainless steel. sto im mijenja tj. Za razliku od feritnog nehrdajuceg celika. i koristi se u izradi kucanskih aparata. a druge dvije pod imenom krom-nikal celici prema sastavu glavnih komponenti. Vrste i sastav celika (%) za proizvodnju bijelog lima (Robertson. Krajem 50-tih godina proslog stoljeca. ferirno-ausrenitni i austenitno-martenzitni celici te celici koji se otvrdnjavaju izlucivanjern. Nehrdajuci celik Nehrdajuci celici nazivaju se plemenitima jer su legirani nekim metalnim elementima.2% do 1.METALNA AMBALAZA Tablica IV-l. Uobicajeni nazivi za nehrdajuce celike su inoks. Austenitni nehrdajuCi celici predstavljaju glavnu skupinu nehrdajucih celika.1. a maksimalni sadrzaj ugljika je 0. Prve dvije skupine mogu se sumirati pod imenom kromirani celici. npr.1. prokrom. poznat u Niemackcj pod oznakom V2A (Versuch 2 Austenitic).1 %. sadrze i nikal. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 621 .feritni (ferritic stainless steel) . ferirno-martenzicni. kao glavni legirajuCi element. Prisutnost nikla poboljsava korozivnu otpornost tih celika.1. Martenzitni nehrdajuci celici sadrze krom kao glavnu komponentu. sadrzaj ugljika iznosi od 0. konstruiran nakon Drugog svjetskog rata.martenzitni (martensitic stainless steel) . ta oznaka promijenjena je u medunarodnu oznaku AISI 304 (18/8) s 18% kroma i 8% nikla. Ovisno 0 metalurskoj strukturi. ima oznaku 18/8 (18% kroma i 8% nikla).1%. izrada poklopca) 0= za izradu dvodijelnih limenki (vueene-peglane. Feritni nehrdajuci celici sadrze krom kao glavni legirajuCi element (od 11 do 17%).mijesane strukture (duplex steel). Uz krom.) *L = za jako korozivne proizvode MR = za blago korozivne proizvode (povree i meso) N= za izradu Iimenki velike cvrstoce (npr.austenitni (austenitic stainless steel) . sadrzi oko 17% kroma. poboljsava fizicka i kemijska svojstva. poznat kao ASTM 430. Jedan od najpoznatijih krom-nikal celika. 0&1) • IV . Feritni nehrdajuci celik. Drawn & Ironed. 1993. nehrdajuci celici (stainless steel) dijele se u 4 glavne skupine: .

prehrambenoj. AMS (Aeronautical Materials Specifications) i ACI (Alloy Casting Institute).) Mijesane strukture nehrdajucih celika T:y tip krorn-nikal celika sve vise dobiva na vaznosti zbog svoje feritno-ausrenitne strukture. Koristi se u kemijskoj. Posrotak kroma kod tog celika iznosi od 24% do 27%. rezervoari itd. farmaceutskoj te industriji automobila. pored AISI-a. U Sjedinjenim Americkim Drzavama. a austenitni krorn-nikal celici u seriju 300. Kemijski sastav (%) nekih nehrdajucih celika (EN ISO. pa je tako najceSce koristeni standard u Europi njernacki DIN koji sve.4% ugljika ima oznaku 420. poluproizvodi konzervirani sumporovim dioksidom itd.METAlNA AMBAlAZA Sljedeci najzastupljeniji celik imao je oznaku V 4A (Versuch 4 Austenitic) s minimalno 2% molibdena. a martenzitni celik s 13 % kroma i 0.vise zamjenjuju EN norme (tablica IV-3). Tako. Taj tip nehrdajucih celika ima povecanu otpornost prema tockastoj koroziji (pit corrosion resistance) u razlicitim kiselinama. Danas je poznat pod oznakom AISI 316 (18/10/2. Od nehrdajuceg konstrukcijskog celika moze se izraditi krupna . a koje obavezno primjenjuju zemlje clanice ED. nikla izmedu 4. krorn-nikal celici s 18% kroma i 8% nikla imaju oznaku 304. Za izradu komercijalne ambalaze (ambalaze manjih dimenzija) nehrdajuci celik je vrlo skup. a primjenjuje se najcesce u kemijskoj industriji (za transport prirodnog plina i nafte). kojim se objedinjuju americki i europski standardi. Karakterizira ga velika evrstoca i otpornost na koroziju zbog niskog sadrzaja kroma i molibdena. 10% nikla i 2. 1997. Tablica IV-2. Gotovo svaka zemlja posjeduje i svoju klasifikaciju. primjerice. papirnoj. ASTM (American Society for Testing and Materials).5) s 18% kroma.investicijska ambalaza . koriste se i klasifikacije prema SAE (Society of Automotive Engineers). re molibdena izmedu 2% i 6%.). tankovi. njegova primjena ekonomski ne bi bila opravdana te se stoga i ne koriste u te svrhe.2). Takve ambalazne jedinice pogotovo su pogodne za transport ili skladistenje agresivnih proizvoda (vocni sokovi.5% i 7%. feritni i martenzitni Prema AISI (American Iron and Steel Institute) klasifikaciji.5% molibdena (tablica IV. vorn svijetu. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 63 .cisterne. Prema namjeni se celici dijele na konstrukcijske i alatne celike. Takoder postoji i medunarodni standard (ISO-standard). Celici AISI 304 i AISI 316 cine oko 65% svjetske proizvodnje. koja se koristi u Citanehrdajuci celici svrstani su u seriju 400.

engineeringtoolbox. mljesane strukture 'I Feritni AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 641 .com/17_445.METALNA AMBALAZA Tabllca IV-3.html) X 6 CrNiTi 1811 X 6 CrNiTi 18 10 11 Austenitni 21 Feritni. Klasifikacija nekih nehrdajucih celika prema standardlma nekih zemalja (http://www.

Aluminij se odlikuje dobrim fizicko-mehaniCkim svojstvima. stoljeca. stoljeca kositar se na podrucju ambalaze uglavnom upotrebljavao za proizvodnju staniola u koji su pakirane neke narnirnice. Izuzetak Cine folije debljine do oko 20 f!m.8 °C Kositar je cak i na vlaznorn zraku otporan na koroziju. kao i za namirnice kojima je potrebna odredena kulinarska obrada (pecenje mesa u foliji). a njegova proizvodnja ogranicena. To je metal srebrnasto-bijele boje metalnog sjaja.folije. Vrlo je mek te se od njega izraduju vrlo tanki lisrici .3. svjetlo. Zahvaljujuci dobroj toleranciji na visoke i niske temperature. osjedjivih na elektromagnetska zracenja i namirnica bogatih arornaticnim kornponentama. u danasnje je vrijeme aluminij vrlo vazan ambalazni materijal. odIikuje se dobrom rnehanickorn otpornoscu. Isto je tako otporan i prema slabim i razblazenim jacim kiseIinama.28 gl m 3. vodenu paru i plinove. metalnog sjaja. Njegov prirodni privlacan izgled obicno se grafickom obradom jos i poboljsava. staniol je zamijenjen znatno jeftinijom aluminijskom folijom. Ta svojstva cine aluminij pogodnim materijalom za pakiranje higroskopnih namirnica. kositar je kao kornponenta ambalaznog materijala pogodan za pakiranje namirnica. u podrucju pakiranja je postao znacajan tek u Drugom svjetskom ratu kada se pokazao pogodnim materijalom za pakiranje namirnica i drugih proizvoda namijenjenih vojsci. AluminiJ Iako se aluminij upotrebljava kao ambalazni materijal od pocetka XX.7 g/cm3• Unatoc maloj gusroci.1. Nesumnjivo znacajno svojstvo kositra je njegova netoksicnosr.2. koje se zovu staniol (lat. aluminij i njegove legure odlikuju se Citavim nizom dobrih svojstava. Gustoca mu je 2. lijekova. Gusroca kositra je 7. uglavnom konditorski proizvodi.kosirar). Kako se kao materijal za pakiranje namirnica upotrebljava tek manji dio od ukupne proizvodnje aluminija i njegovih legura. Buduci da je kositar skup metal. masnoce. a tali se na 231. koje djelomicno propustaju plinove. arnbalaza od aluminija je pogodna za pakiranje namirnica koje se konzerviraju sterilizacijom iii zamrzavanjem. Kositar Kositar je metal srebrnasto-bijele boje. Aluminij i njegove legure ne propustaju vodu. Danas se kositar koristi za proizvodnju bijelog lima. • IV . Sve do sredine XX. sto daje privlacan izgled ambalazi. Aluminij se ubraja u lake metale. stannum .METALNA AMBALAZA • IV . S aspekta pakiranja namirnica.1. kozmetickih sredstava i sredstava za osobnu higijenu. AMBALAiA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 165 . iako je ta otpornost znatno slabija u usporedbi s celikom. ZahvaljujuCi navedenim svojstvima.

METALNA AMBALAZA MehaniCka svojstva aluminija uvjetovana su njegovom cistocom. a upotrebljavaju se i za proizvodnju laminiranih ambalaznih materijala. i to tako da se tvrdoca i cvrstoCa smanjuju. kao sto su npr.150 urn]. Aluminijski limovi upotrebljavaju se za proizvodnju transportnt. 2003.5% i/ili legiranjem. ali se poboljsavaju neka tehnoloska svojstva. a neke imaju mehanicka svojstva slicna nelegiranom aluminiju.) Tablica IV-5. odredenim dodarkom magnezija i mangana. 1993. Kemijski sastav nekih legura aluminija (Robertson. izvlacenje i presanje. Neke legure imaju zavidnu cvrstocu i rvrdocu. tj. tankih traka i folija. Tablica IV-4. Folije se u velikoj mjeri upotrebljavaju za pakiranje namirniea kao sto su sir. Cisti aluminij (99. bacve. cokolada i druge. savidjivost i smanjenje zilavosti. Valjanje se primjenjuje za izradu limova.12 flm). Ova mana moze se znatno redueirati smanjenjem cistoce na 99. Sto se rice tehnoloskih svojstava. kao sto je valjanje. kao sro su sposobnost za plasticnu obradu. a folija od 4. a tanke trake za izradu raznih posuda za pakiranje. staklenke i case. margarin. odnosno kemijskim sastavom aluminijske legure (rablice IVA i IV-5) te termickorn obradom. odnosno odlikuje se potrebnom malom silom na izvlacenje. ambalaze. Kemljski sastav najcescih aluminijskih legura za izradu folija i ekstrudiranih posuda (CASTI. Najcdci je sluca] da legirajuci metali budu zastupljeni s maksimalno 5%. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 661 . Debljina aluminijskih tankih traka iznosi 21 do 150 flm (najCesce 50 . a tanke trake i folije za proizvodnju sitne prodajne ambalaze. Aluminijske trake i limovi obicno se upotrebljavaju za izradu poklopaea za staklene boce. maslae. aluminij i mnoge njegove legure vrlo su pogodne za obradu plasticnim deformaeijama.) Zagrijavanjem (iarenjem) i kontroliranim hladenjern aluminija i njegovih legura mijenjaju se mehanicka i tehnoloska svojstva.99%) koji se ne upotrebljava za pakiranje namirnieaje mek i mehanicki slab.5 do 20 flm (najcesce 7 .

Za duboko izvlacenje se upotrebljavaju aluminijski limovi ili rondele. Taj nacin spajanja je primijenjen kod aluminijskih tuba i nekih pokIopaca casa s kiselo-mlijecnirn proizvodima. Aluminij je amfoteran element. Octena kiselina. kao i kalcij i magnezij.8.5 . To je kompaktan sIoj koji sprecava oksidaciju dubIjih sIojeva aluminija. miris i boju namirnice. Prema jacim kiselinama je manje otporan od ceIika. sto je prakticno uvijek slucaj. Dijelovi arnbalaze od Cistog aIuminija ili mekih Iegura najceSce se spajaju savijanjem ("pertlanjem"). AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 67 . a pogotovo hidratiziranog oks ida. obicno s okruglim dnom. a jednosatnim kuhanjem u vodi formira se sloj hidratiziranog aluminijeva oksida znatno vece debljine. Postupkom dubokog izvlacenja proizvode se aluminijske posude razlicitog oblika. u maloj mjeri otapa aluminij. Od organskih kiselina. Obicno tim postupkom nije moguce dobiti cijevi dovoljno tankih stijenki i stoga se ti oblici doraduju postupkom izvlacenja. aluminij je postojan prema svim onim medijima prema kojima je otporan i njegov zastitni sloj. Ljudski organizam ne asimilira i ne akumulira aluminij: on se. kolicina aluminija je ispod 50 mg/kg). Opcenito. kompaktan. Namirnice pakirane u aluminijsku arnbalazu mogu sadrzavati cak i vise od 200 mg/kg aluminija (ako je aluminijska ambalaza lakirana. S aspekta kemijskih svojstava potrebno je istaknuti da je aluminij podlozan koroziji. Netoksicnost aluminija je vrlo dobro svojstvo tog ambalaznog materijala. Stvoreni oksidni sIojje otporan na vodu i druga otapaIa u podrucju pH-vrijednosti 4. kao sto su npr. cijevi. pogotovo pri povisenoj ternperaruri. Kemijska otpornost rasre s cistocom nelegiranog aluminija. Nije na odmet istaknuti da aluminij ne katalizira razgradnju vitamina.METALNA AMBALAZA Ekstruzijom (istiskivanjem) se izraduju profili razlicitog oblika. Na zraku pri sobnoj temperaturi nastaje sloj oksida aIuminija debljine 1 do 10 flm. Aluminij ne mijenja okus. Vrlo se lako spaja s kisikom iz zraka srvarajuci na povrsini zastitni sloj aluminijeva oksida iIi hidratiziranog aIuminijeva oksida (AI203 x H20). u probavnim organima talozi u obliku netopljivog fosfata i kao takav se izbacuje iz organizma. Ostale organske kiseline prakticki ne djeluju na aluminij. sto znaci da ga otapaju jace kiseline i luzine. aluminij je otporniji prema kiselinama nego prema luzinama. Buduci da je zastitni sloj aIuminijeva oks ida. Ovako dobivene cijevi mogu se upotrijebiti za proizvodnju aluminijskih tuba. DebIjina tog sloja ovisi 0 uvjetima oksidacije.5. prema aluminiju je najagresivnija mravlja kiselina.

1. ne ulazeci u detalje koncentriranja i izdvajanja. U cilju sprecavanja ili usporava~ nja korozije. proizvedene celicne trake se zasticuju uljnim slojem . a time se mijenjaju neka mehanicka svojstva (povecava se krutost). Postupkom hladnog valjanja od debele metalne trake dobiva se celicna ili aluminijska traka (lim). • IV .0%. ProizYodnja metalnih ambalaznih materijala Pod metalnim ambalaznim materijalima podrazumijevaju se: crni lim bijeli lim kromirani lim aluminijski lim aluminijske rondele. potrebno je: izdvojiti metale iz rude oblikovati polazni poluproizvod toplim valjanjem dobiti debele metalne trake hladnim valjanjem dobiti metalne trake potrebnih debljina za izradu ambalaze proizvesti ambalazu. Ovisno 0 postupcima proizvodnje. Visinom temperature pri toplom valjanju utjece se na mehanicka svojstva ambalaznog materijala. U sljedecoj fazi se od eelienih ingota proizvode relativno debele trake (oko 1. tako da se dobiju metali potrebnog sastava za izradu ambalaznih materijala. PROIZVODNJA I VRSTE AMBAWNIH MATERIJALA U zemlji se metali nalaze u obliku ruda. a aluminij elektrokemijskim postupkom. eime se postize rekristalizacija u odredenorn stupnju. a aluminij eistoce vece od 99. Kako bi se od njih dobila ambalaza. bijelog i kromiranog lima se koriste tanke niskougljicne ee~ licne trake dobivene postupkom hladnog valjanja. Za izradu cmog. moze se reci da se cisto zeljezo dobiva termickim postupkom. debljine potrebne za izradu ambalaze. Proizvedene trake se podvrgavaju kaljenju (kontrolirano zagrijavanje i hladenje). poluproizvodi paralelopipednog oblika. Zagrijavanjem se mijenja kristalna struktura metala. odnosno dobivaju se tanke eeliene i aluminijske trake zeljenih mehanickih svojstava pripremljene za izradu ambalaze. za proizvodnju aluminijskog lima ~ ~ ~ ~ ~ AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 681 . Od dobivenog eelika i aluminija se lijevanjem proizvode ingoti.8 mm) postupkom toplog valjanja. Tijekom izrade ingota mogu se do dati odredeni legirajuci elementi. Osnovni metali (zeljezo i aluminij) se u rudama nalaze u relativno malim koliCinama i.2. namijenjeni daljnjoj preradi.METALNA AMBAlAZA IV .2. zeljezo se moze dobiti kao niskougljicni eelik.

ProizYodnja crnog lima Crni lim je hladnovaljani niskougljicni celik u obliku traka ili ploca dehniranih dimenzija. • IV . radi odstranjivanja formiranih oks ida zeljeza. Zavrsna faza u proizvodnji crnog lima je rezanje do zeljenih dimenzija. Medutim. U proslosri (sve do Drugog svjetskog rata) se proizvodio sarno toplokositreni bijeli lim. a koristi se i za izradu kanti. U danasnje vrijeme od crnog lima se proizvode ambalazne jedinice veeeg volumena (bacve). Kako bi se proizveo crni lim. Sigurno je da je takav bijeli lim bio kvalitetan.2. Dakle. trazeni su nacini za proizvodnju bijelih limova s manjom kolicinorn kositra. a proizvod se naziva toplokositreni bijeli lim. kada se proizvede elektroliticki bijeli lim. ProizYodnja bijelog lima Bijeli lim se dobiva nanosenjern prevlake kositra na niskougljicnu celicnu traku. metal nih kutija vecih dimenzija. Priprema se sastoji u odmascivanju i dekapiranju.2. potrebno je pripremiti celicne trake dobivene postupkom hladnog valjanja.1. obicno potapanjem dekapirane trake u kiselu otopinu kalijeva bikromata. s dosta debelom prevlakom kositra. Kositar se rnoze nanijeti potapanjem celicne trake u rastopljeni kositar. koji je stitio celicnu osnovu od korozije. za takvu proizvodnju utroseno je dosta kositra (vise od 30 g/ m").1. U cilju zastite od korozije na crni lim se nanosi tanki sloj ulja. Arnbalaza izradena od crnog lima se od interakcije sa sadrzajern stiti lakiranjem. Kao sto je vee naznaceno. a aluminijske rondele se dobivaju lijevanjem ili isijecanjem iz toplovaljanih debelih aluminijskih traka . razlika izmedu celicne trake od koje se crni lim proizvodi i crnog lima je u pasivacijskom (konverzijskom) sloju na povrsini crnog lima. cisterni i kontejnera (spremnika). AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 69 . S vanjske strane od hrdanja se n~ceSee stiti bojenjem. Na tako pripremljenu i ispranu celicnu traku nanosi se pasivacijski sloj. Zbog znacajne razlike u kvaliteti i cijeni danas se za te namjene koristi u najvecoj mjeri elekrroliticki bijeli lim. U danasnje se vrijeme prakticno sva svjetska proizvodnja bijelog lima temelji na proizvodnji elekrrolitickih bijelih limova. Dekapiranje podrazumijeva srvaranje kontakra celicne trake i solne kiseline.1. S obzirom na to da je kosirar skup metal.2. • IV . Drugi nacin nanosenja kositra je elekrrokemijski.METALNA AMBALAZA hladnovaljane tanke aluminijske trake. Taj sloj debljine nekoliko mikrometara nanosi se kemijskim ili elektrokemijskim postupkom. za proizvodnju metalne arnbalaze se koristi toplokositreni bijeli lim ili elektroliticki bijeli lim. Ranije se ovaj materijal koristio i za izradu limenki.

Naneseni kositar se rastopi (8) radi stvaranja ujednacene i kontinuirane (neprekidne) prevlake. kontrolom nanosa kositra i debljine pasivacijskog i uljnog sloja (12). na slobodnoj se povrsini elektrokemijskim iii kemijskim postupkom formira konverzijski sloj na osnovi bikromata (pasivacijski sloj) (0). 11 . Brzinom kretanja i jacinom struje odreduje se kolicina natalozenog kositra po jedinici povrsine. 15 . 4 . traka se odmascuje i dekapira (6) i prolazi kroz sekciju za elekrroliricko nanosenje kositra (7).nanosenje kositra. cija je funkcija osiguravanje kontinuiteta i iste brzine prolaska trake kroz funkcionalne dijelove linije.nauljivanje. Proizvodnja elektrolitskog bijelog lima zavrsava prolaskom trake kroz izlazni kompenzacijski toranj (11). U sljedecoj fazi (9) se provodi pasivacija (nanos konverzijskog sloja) povrsine prevlake kositra.uredaj za rezanje.odmascivanje i dekapiranje. 13 . 6 . Zbog moguceg zaostarka ulja.mjerni instrumentl. 7 . Sastav elektrolltlckog bijelog lima ~============~g c A B Na poprecnorn se presjeku (slika IV-2) vidi da elekrroliticki bijeli lim ima vise slojeva.2 .rastapanja kositra. Proizvodacima ambalaze se bijeli lim isporucuje u narnotajima ili se traka reze i isporucuje u obliku ploca. 5 . U cilju sprecavanja oksidacije kositra.narnotael Suvremena proizvodnja bijelog lima odvija se na nacin da se celicna traka odmorava s odrnotaca (1 ili 2). nakon cega slijedi faza elektrostatskog nauljivanja (10). U tablici IV-6 prikazane su srednje vrijednosti debljine i mase po jedinici povrsine slojeva nanesenih na celicnu osnovu. Sljedeci sloj je cisti metalni kositar (C). 10 . 14. Prikaz proizvodnje elektrolitickog bijelog lima 1. 9 . Posljednji sloj cini uljni film (E) nanesen elektrostatskim postupkom. Slika IV-1. U sredini se nalazi celicna osnova (A).izlazni toranj.uredaj za rezanje. reze se (3) radi spajanja kraja trake s pocetkom trake s drugog odrnotaca (4) i prolazi kroz ulazni kompenzacijski toranj (5). Slika IV-2. Otapanjem kositra na povrsini celicne osnove formira se tanki sloj legure zeljezo/kositar (B). AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 7°1 . 8 . rezanjem (13) i namotavanjem (14. 12 . 15).ulazni toranj. 3 .odmotael.MET ALNA A MBA L AZ A Proizvodnja elektrolitickog bijelog lima prikazana je na slici IV-I.uredaj za zavarivanje.pasivacija.

8 g kositra/ m2.METALNA AMBALAZA Tablica IV-G. U cilju ekonomicnije proizvodnje proizvodi se tzv.Debljina i masa slojeva elektrolitickog bijelog lima Debljina elektrolitickih bijelih limova je u granicama od 0. ali nema istu kolicinu kositra s obje strane eeliene osnove. Naime. Kako bi se znalo koja je to strana. 1982. Oznacavanje diferencijalnih limova (Annon. a oznacava se s D x/«. pri eemu x/« predstavlja masu (g) kositra s jedne odnosno druge strane eeliene os nove. Svi elekrroliticki bijeli limo vi koji imaju jednaku kolicinu kositra sa svake strane eeliene osnove oznacavaju se s Exl x. diferencijalni bijeli lim je takoder elekrroliricki bijeli lim. Slika IV-3. diferencijalni bijeli lim. sto je prikazano na slici IV-3.2 mm). Suvremeni trend je u smanjenju debljine i koristenju tzv. Brojcane vrijednosti (xl x) oznacavaju masu kositra na svakoj povrsini. ako se s jedne strane nalazi 2. razrnak izrnedu linija je kontinuiran ijednak. Kako se iz samog naziva moze zakljuciti.49 mm. Dakle.15 do 0. U tablici IV-7 prikazane su standardne oznake elektrolitickog bijelog lima. od takvog se lima proizvodi ambalaza i unutarnja strana ambalaze. tankih limova (debljina ispod 0. strana na kojoj se nalazi veca kolicina kositra treba biti u dodiru s proizvodorn. Kao sto se vidi na slici. na njoj su nanesene paralelne matirane linije debljine oko 1 mm. Za identifikaciju stvarne kolicine kositra sluzi razmak izmedu linija.) AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 171 .

htm) Kao sto se vidi.15 1..6 2.2 E . Neosporno je da pri manjim kolicinama kositra ostaje veca povrsina celicne osnove koja nije prekrivena kositrom.6 . CD c \ \ \ \\ NE 0.METAlNA AMBAlAZA Tablica IV-7... Utjecaj odnosno bijelog debljine lima prekrivenost kolicine kositra na osnove ~!:! Qj ..4 CD > co.y CD c 0. odnosno njegove debljine.8 Nanos Sn prevlake -- :8.2 (g/m') s jedne strane 0.. .77 1.. Sto je koliCina kositra veca. Zavisnost koliCine kositra. Standardne (EN i ASTM) oznake elektrotltlcklh bijelih limova i nominalna masa prevlake (http://www. 5. to je bijeli lim kvalitetniji. ali i skuplji.com.38 Debljina prevlake kositra (11m) 721 . .0 NE c CD C til . za proizvodnju bijelog lima moguce je upotrijebiti vecu iii manju kolicinu kositra...54 o AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 0. 1.. . " " 1"'. eelicne ]! 0 c 0..4 11..8 Slika IV-4...tw/Frame/tinplate.tinplate. . i neprekrivene povrsine celicne osnove prikazana je na slici IVA. > 0 0 CD I I 0.

a dobiva se od hladno valjane celicne trake izradene na poliranim valjcima . 1993. Vrijednosti tempera ovisno 0 namjeni prikazane su u tablici IV-8. a dobiva se od hladno valjane celicne trake izradene na pjeskarenim valjcima . Tvrdoca je definirana temperom (T). ili u namotajima (koturima) minimalne sirine 685 mm i maksimalne sirine 895 mm. prevlaka kositra je rastopljena. Primjena elektrolltlcklh bljelih limova (Robertson. Ona je posljedica sastava celicne os nove i uvjeta tijekom odzarivanja (kaljenja). a uvjetovana je primjenom bijelog lima. uz primjenu 30-TI skale. Temper = 100 . prevlaka kositra nije rastopljena.METALNA AMBALAZA Tvrdoca elektrolitickih bijelih limova moze biti razlicita. kuglica ce izazvati AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 73 .sjajna povrsina (bright fiinish). prevlaka kositra je rastopljena.hrapava srebrna povrsina (silver finish).dubina (mm)/0. Tablica IV-S. prevlaka kositra je rastopljena. Povrsina elekrrolitickih bijelih limova moze biti razlicitog izgleda.) Elektroliticki bijeli lim se proizvodi i isporucuje u plocarna.glatka povrsina (stone finish). Temper se odreduje aparatom po Rockwelu.mat povrsina (matte finish). a dobiva se od hladno valjane celicne trake izradene na pjeskarenim valjcima.002 0 temperu lima. a dobiva se od hladnovaljane celicne trake izradene na brusenim valjcima . Ovisno odredenu dubinu utiska. Temper objedinjuje svojstva otpornosti i mogucnosti obrade. minimalne dimenzije 685x500 mm i maksimalne dimenzije 965xl070 mm. I Celicna kuglica prornjera 1/16" uriskuje se silom od 300 N. a razvrstana je u cetiri skupine: .

povrsine kromiranog lima su zasticene slojem ulja (0) mase oko 2. Na temelju raspolozivih podataka istice se da od ukupne proizvodnje celicnih limova. a cesce kromatni ili fosfatni konverzijski (pasivacijski) sloj. Sastav tih limova prikazan je na slici IV-5. Ltd. odnosno kromirani lim. ProizYodnJa aluminiJskog lima Aluminijski lim za izradu ambalaze proizvodi se hladnim valjanjem od aluminija cistoce najcdce 99. Sastav kromiranog lima Na povrsini celicne osnove (A) nalazi se sloj metalnog kroma (B). sto cini aluminij otpornim prema koroziji.---+AIP04 + 2 H+ Nakon te kemijske reakcije slijedi susenje na temperaturi oko 60°C.2 mg/rn" (debljina 2. • IV .6 nrn). TFS (Tin Free Steel). Proizvodnja kromiranog lima je u principu ista kao i proizvodnja bijelog elektrolitickog lima. boja) i samog aluminija. uJapanu je 1961. na koji se nanosi konverzijski (pasivacijski) sloj oksida kroma (C) mase oko 10 mg/ m2 (debljina 5 nm). Umjesto kositra se na celicnu traku nanosi sloj krorna. Pri tome dolazi do kemijske reakcije i na povrsini aluminija se formiraju resko topljive soli (AlPO 4) i oksidi fosfora: 2 Al AP+ + 6 H+---+ 2 Alh + 3 H2 + H2P04 . Taj sloj omogucava bolju adheziju izmedu organskog sloja (Iak. masa prevlake iznosi 70 .2.1.1. Ovisno 0 nacinu i uvjetima nanosenja prevlaka. Aluminij je vrlo podlozan kemijskim reakcijama. ProizYodnJa kromiranog lima U cilju iznalazenja novih i jeftinijih rjesenja. a i topivost im se smanjuje.54 nm). Iako je aluminij otporan na atmosferske utjecaje. ako AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 741 . kromirani lim sudjeluje s oko 10% . "vucenih" limenki i poklopaca. Slika IV-S. na ambalaznim materijalima od aluminija se elekrrokernijskim iIi kemijskim postupcim formira oksidni. proizvela'celik bez kositra" tj.5% i od legura aluminija s manganom i/ili magnezijem.5 do 7. mase od 18. Ti limovi se koriste za izradu tzv.150 mg/m2.METALNA AMBALAZA • IV . Konverzijske prevlake se formiraju potapanjem aluminija.3 do 54 mg/rn" (debljine od 2.2. ali su oksidi aluminija kompaktni. Kao i kod bijelog lima. time prevlake postaju kornpakrnije. godina tvrtka Fuji Iron & Steel Co. namijenjenih proizvodnji komercijalne ambalaze.3. primjerice u otopini fosforne kiseline. radi povecane otpornosti prema upakiranom sadrzaju. Slijedi nanosenje uljnog sloja i.4.

AMBALAtA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 75 . Pored izgIeda punog valjka. Masa ovog sloja je od 70 do 180 mg/rn". Tvrdi limovi su dobiveni samo hladnim valjanjem.2.METALNA AMBALAZA je potrebno. ambalaze [_ Aluminijska (A) osnova (Slika IV-6) obostrano je prevucena rankim konverzijskim slojem (B). kada se rondele koriste za izradu limenki. aluminijski limovi mogu se proizvesti kao tvrdi (neodzareni) ili meki (polutvrdi. Sastav aluminijskog lima • IV . Oznaka Al 99. takva folija je i odrnascena. Ovisno 0 namjeni. J: -- SJlka IV-S. Oznaka Al 99. Proizvodnja aluminijskih rondela Aluminijske rondele se proizvode postupcima lijevanja. unutarnja strana metalne ambalaze mora biti na odgovarajuCi nacin zasticena. neodzarena traka se odzaruje.2.1. • IV . pored postignute mekoce. Aluminijski lim se proizvodi i isporucuje u plocarna iii kao trake u namotajima (koturima). Uslijed djelovanja povisene temperature. odzareni]. a zbog nacina dobivanja i uvjeta primjene. trake i folije u orneksanom stanju se lakse preraduju jer su meksi od tvrdog (neodZarenog) aluminija. Aluminijski limovi.5 W oznacavameko" stanje folije dobivene dugotrajnim (do 24 sata) iarenjem folije na 360 "C. Promjer rondele je veci od visine i odgovara promjeru gotovog proizvoda (vucene limenke. na povrsini tog sloja se nalazi sloj ulja (C) mase od 2.5. Visina rondele je uvjetovana dubinom izvlacenja i zeljenom debljinom stijenke oblikovane ambalaze. Meki limovi se proizvode odzarivanjern proizvedenog aluminijskog lima radi djelomicne ili potpune rekristalizacije.bez naknadnog zagrijavanja (odzarivanja) . Zastitne prevlake Zbog moguce interakcije sa sadrzajem. ako se koriste za izradu tuba . Rondele imaju oblik valjka sa zaobljenim rubovima. Aluminijski lim se za proizvodnju isporucuje u namotajima iii plocama.5 F oznacava hiadno vaijanu aluminijsku foliju . presanja ili isijecanja iz toplo valjane aluminijske trake.5 do 5 mg/rrr'. Iz tog se razloga buduce unutarnje povrsine arnbalaze obicno lakiraju specijalnim lakovima. tube).2. one mogu imati i otvor kruznog oblika na sredini osnovice valjka.

kvaliteta i kolicina nanesenog laka uvjetovana je primjenom (rablice IV-9 i IV10). skloni su diskoloraciji uzrokovanoj prisutnoscu sumpornih spojeva. Tijekom pecenja i susenja prevlake odvija se niz kemijskih reakcija AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 761 . 1986. Razlog zbog cega se oleoresinski premazi jos uvijek koriste je niska cijena te vrlo dobra otpornost prema kiselinama. dok se limovi za izradu omotaca (plasta] trodijelnih limenki lakiraju cijelom povrsinorn omotaca. Naneseni lak se susi (isparavanje otapala) i polimerizira u tunelskoj susionici. zbog svoje konjugirane strukture sudjeluje u oksidativnom susenju. a dobivaju se mijesanjern prirodne gume i smola u prisutnosti susivih ulja. Medutim.METALNA AMBALAZA Lakovi su otopljeni u organskim otapalima ili u vodi i u takvom se stanju posebnim valjcima nanose na metalne ploce ili trake. 3 . 2 .dobar. Taj se nedostatak moze izbjeci pigmentiranjem s pastom cinkova oksida.prihvatljiv. Prisutna alfa-oleosrearinska kiselina u tungovom ulju. Vrsta. Tablica IV-9. Vrijeme i temperatura su dennirani vrstom laka. Epoksi-fenolne prevlake se proizvode izravnim mijesanjem cvrste epoksi smole s fenolnom smolom ili su to proizvodi predkondenzacije smjese dviju smola u odgovarajucirn otapalima.) Ocjena: 1 . Mehanizarn susenja ukljucuje oksidaciju koja se ubrzava susenjern pri visokoj temperaturi (213 °C).los Oleoresinske prevlake predstavljaju jedne od najranije koristenih lakova. osim podrucja koje je predvideno za oblikovanje uzduznog spoja. Pripremljeni limovi se koriste za izradu metalne ambalaze. Vrste i karakteristike lakova (Annon. Limovi za izradu poklopaca i zatvaraca lakiraju se cijelom povrsinorn. zbog otvorene strukture oleoresinskog materijala. sto je propisano pravilnicima 0 kvaliteti pojedinih prehrambenih proizvoda ili je predmet ugovaranja proizvodaca i korisnika metalne ambalaze.

visoki zahtjevi pecenja te masa nanesenog filma. Lakovi na osnovi vode. Dugacki lanei (ugljik-ugljik) kod vinilnih smola cini ih terrnoplasticnima. Uloga plastifikatora dolazi do izrazaja pri stvaranju filma. Oanas se uglavnom koriste za lakiranje trodijelnih limenki. sto rezultira dobrim adhezivnim svojstvirna i visokom kemijskom otpornoscu. Zbog svoje Heksibiinosti ti su materijali nasli primjenu. zbog svoje terrnoplasricnosti i izvanredne Ileksibilnosti (dodatkom epoksida. Prilikom zagrijavanja film a dolazi do gubitka otapala. fenola i poliestera). karakteriziraju poboljsana svojstva i dodatna otpornost te adhezivnost prevlake. Esterifikaeijom fenola. stvarajuCi eterske ili rnerilenske mostove. Mala modifikaeija vinilnog lanea s maleinskom kiselinom poboljsava adheziju prevlake na celiku ili aluminiju kao osnovnom materijalu. Pigmentaeija s titanovim dioksidom obicno se koristi za dobivanje bijele ili zuckasto obojene prevlake. odnosno proeesnoj pari pri proizvodnji konzervirane hrane. Cimbenik koji ogranicava koristenje fenolnih prevlaka je njihova nedovoljna Heksibilnosr. pokusala su se AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 177 . pri cemu nastaje izrazito kompleksna molekula. PVC organosolna prevlaka daljnjim postupkom bubri i susenjern poprima optimalna svojstva potrebna za proizvodnju ORO lirnenki. PVC organosolne prevlake koriste se za prevlacenje unutarnje stijenke ORO (Draw and Redrew. Glavni nedostatak im je osjetljivost prema toplini. Nadalje. Predkondenzaeijom epoksi i fenolnih smola poboljsavaju se svojstva prevlake. Uobicajeni sastav laka je oko 20% smole koja stvara film. sto ih je ucinilo gotovo univerzainima u njihovoj primjeni za proizvodnju limenki namijenjenih potrebama prehrambene industrije. bilo da se radi 0 kiselinama ili luzinama. koja zbog svoje trodimenzionalnosti osigurava visoku kemijsku otpornost. vucene i ponovno vucene) lirnenki. Navedene promjene primorale su i arnbalaznu industriju na redukeiju upotrebe organskih otapala koja su emitirala znacajnu kolicinu sternih komponenti. mijesaju se s alkidima te amino i fenolnim smolama. Fenolne smole se proizvode reakeijom formaldehida s fenolom u prisutnosti kataIizatora. Fenolni alkoholi vrlo brzo medusobno reagiraju. Oa bi im se poboljsala svojstva.METALNA AMBALAZA koje stvaraju trodimenzionalnu strukturu. tako i za izradu poklopaea odnosno zatvaraca za staklenke i boee. PVC organosolne prevlake. Posljediea tehnoloskog razvoja ocitovala se u proizvodnji lakova koji koriste otapala na osnovi epoksi-fenola. gdje se ne zahtijeva visoka Heksibilnost prevlaka. koristenjem mono-alkohola. koji su otopljeni u ketonskom otapalu. poboljsava im se topivost u aromatskim otapalima. PVC organosola te epoksi-g-akrila na osnovi vode. 65% vode i 15% organskog kootapala. Ekoloski pokret u Ameriei 60-tih godina proslog stoljeca rezultirao je donosenjem zakona i regulativa s eiljem smanjenja zagadenosti zraka. kako u proizvodnji limenki. Vinilne prevlake se temelje na kopolimerima vinil klorida i vinil aeetata visoke molekulske mase. zbog prisutnosti vinilnih smola otporni su na kemikalije. Uzevsi u obzir navedene kriterije kojima lak mora udovoljavati te kemijski sastav otapala namijenjenog za osnovni premaz.

riba. Kao sto je slucaj i s vecinom oplemenjenih kopolimera. Prevlake proizvedene na takav nacin imaju znacajnu komercijalnu primjenu u izradi limenki za piva i drugih napitaka. pokazao se vrlo problernatican. juhe (ukoliko je ZnO u prevlaci) AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 781 . Funkcionalna karboksilna kiselina oplernenjena epoksi smolom neutralizirana je (70%) dimetil etanolaminom i dispergirana deioniziranorn vodom. juhe Meso. Znacajniji napredak je postignut nanosenjem akrilnih skupina podloznih ionizaciji na hidrofobni epoksi kostur (oplemenjivanje). riba. 1975. Tablica IV-l0. Glavne vrste unutarnjih prevlaka na limen kama (Britton. Rezultirajuci karboksilni polimer po svojoj strukturi ima izgled cdlja u kojem su oplemenjene akrilne komponente manje duljine u odnosu na glavni kostur polietera. s izvanrednim svojstvima. Dodatkorn aminoplast-smole dolazi do medusobnog umreiavanja s oplemenjenim kopolimerom. povrce. bezalkoholna pica. pivo i bezalkoholna pica Povrce. povrce. povrce.METALNA AMBALAZA proizvesti otapala na osnovi vode. Ispitivanja su pokazala da su alfa metilenske skupine i aril eterske skupine mjesta na kojima se odvija proces oplemenjivanja. Medutim. i obradena hrana koja sadrzi spojeve sumpora Pivo. pri cemu nastaje konacni proizvod u obliku spreja. sam odabir sustava polimera koji su topivi u vodi. juhe. tako da stvarni sastav proizvoda predstavlja smjesu nepromijenjenog epoksi kostura.) Meso. voce. ali bez dodataka hidroliticki osjetljivih sku pin a. ucinkovitost oplernenjivanja je manja od 100%. poliakrilnih komponenti te epoksi-g-akrilnog kopolimera.

20 18 16 14 12 ~ 10 8 6 Slika IV-7. mjesta lima koja nisu prekrivena lakom (slika IV-7). • IV . Na slici IV-8 shematski je prikazan postupak lakiranja metalnih limova . Poroznost laka ovisno o debljini laka 8roj pora po jedinici povrsine mijenja se 50% s promjenom debljine laka za 1.METALNA AMBALAZA Sto se tice kolicine laka. Postupak lakiranja metalnih limova deblJina laka (mikrometri) Slika IV-7.1. ali se linija za tisak sastoji od vise jedinica za nanosenje svake pojedinacne boje i istog broja tunelskih susionica (za susenje AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 179 . vanjska strana metalne ambalaze moze se graficki obraditi (litografija). sto je moguce vise. nepozeljnih korozijskih pojava. kao i zbog reklamno . jednostruko lakiranje (u prosjeku na kvadratnom metru nalazi se 4-6 g osusenog laka) i dvostruko lakiranje (kada se nalazi 8-12 grama suhog laka/mf lima). tj. osim povrsine predvidene za oblikovanje uzduznog spoja. odnosno kod limova za izradu omotaca trodijelnih limenki sve povrsine.2. lakira i vanjska strana metalne arnbalaze. 1"11 ~ .2. sto je i pozeljno. Time se sprecavaju ili u znacajnoj mjeri smanjuju korozijske promjene. uobicajeno je tzv. cesto se. a istovrerneno i zbog obaveznog deklariranja upakiranog proizvoda. Nanesen sloj laka Celieni valjak 1 2 34 5678 9101112 Slika IV-S.7'l. Ovisno 0 debljini laka.Im Lak Gumena obloga co CI. Pored obaveznog lakiranja buduce unutarnje strane ambalaze. Graficka obrada Zbog zasrire od korozije.prodajne funkcije. postoji odreden broj pora na laku. odnosno dvostrukog lakiranja je potpuno prekrivanje metalne os nove te izbjegavanje.~ m co Ulazlima --Slika IV-S. Prilikorn graficke obrade bojom se prekrivaju sve vanjske povrsine limova za proizvodnju poklopaca. zatvaraca i dvodijelnih limenki. Razlog vece debljine laka. Postupak tiskanja je vrlo slican postupku lakiranja.

METALNA

AMBALAZA

i polimerizaeiju svake nanesene boje). Kao i kod lakiranja, moguce je tiskanje limova u plocarna iIi trakama. Kvaliteta nanesenih slojeva boje ovisi 0 namjeni tiskane ambalaze, prije svega, 0 uvjetima konzerviranja upakiranog sadrzaja. Boja mora imati dobru adheziju na metalnu povrsinu i tijekom pasterizaeije i sterilizaeije ne smije se mijenjati nijansa boje ili se skidati boja s metalne povrsine.

IV - 3. VRSTE I OBLICI METALNE AMBALAZE, PROIZVODNJA I PRIMJENA

U metalnu ambalazu se pakira veliki broj prehrambenih i drugih proizvoda. Herrneticki zatvorene limenke i na isti nacin zatvorene staklenke i boee s metalnim zatvaracima u potpunosti osiguravaju upakirani saddaj od djelovanja vanjskih utjeeaja, od trenutka zatvaranja do konacne upotrebe (otvaranja arnbalaze). Slicna svojstva imaju i metalne tube, a aerosolske (sprej) doze na poklopeu imaju llgraden venril za ispustanje sadrzaja. Metalne kante i bacve se kao ambalaza vecih volumena koriste za pakiranje, skladistenje i transport velikog broj~ prehrambenih i drugih poluproizvoda i gorovih proizvoda. -- -U ukupnoj potrosnji ambalaze, metalna arnbalaza sudjeluje s manje od 10% i planiranim blagim padom ueeSea (negativni trend). Razlog za takav trend je pojava novih vrsta ambalaze, posebno od viseslojnih kombiniranih, pa i polimernih materijala. Kako je potrosnja proizvoda uvjetovana brojem stanovnika na Zemlji, a on je svakim danom sve veci, planira se povecanje fiziekog opsega proizvodnje i primjene metalne ambalaze u svijetu u narednom razdoblju. Metalna ambalaza se proizvodi od eelika i aluminija prilagodenih oblika, a kao pornocni metali se koriste kositar, krom i olovo. Metalna arnbalaza raznih oblika, dimenzija i namjena proizvodi se od: - ernog lima - bijelog lima - kromiranog lima - aluminijskog lima - aluminijskih rondela. Metalni limovi i rondele se najeeSce koriste za izradu limenki, poklopaca za staklenke, zatvaraca za boee, metalnih tuba, kanti i bacvi te za izradu eisterni i kontejnera.

AMBALAiA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA

8°1

METALNA

AMBALAZA

III IV - 3.1. Limenke
Limenke su cvrste metalne posude, najcesce namijenjene hermetickom pakiranju proizvoda. Limenke se izraduju od bijelog lima, kromiranog ili aluminijskog lima. One su dehnirane kapacitetom, konstrukcijom, poprecnim presjekom, oblikom i posebnim svojstvima. Pod kapacitetom se podrazumijeva unutarnji volumen zatvorene limenke. Poprecni presjek limenki rnoze biti razlicit. Prema poprecnom presjeku postoji: - okrugla limenka - metalna posuda s kruznim poprecnim presjekom (slika IV-

9-A)
- cetvrtasta limenka - metalna posuda s kvadratnim ili pravokutnim poprecnim presjekom i blago zaobljenim krajevima (slika IV-9-B) - cetvrtasto zaobljena limenka - metalna posuda ciji poprecni presjek cine dvije paralelne strane medusobno spojene s dvije polukruzne strane (slika IV-9-C) - ovalna limenka - metalna posuda s ovalnim (elipsastim) poprecnirn presjekom (slika IV-9-D) - trapezna limenka - metalna posuda s pravokutnim poprecnirn presjekom i blago zaobljenim krajevima. Razlika izmedu cetvrtaste i trapezne limenke je u tome sto kod trapezne limenke povrsina dna i poklopca nisu jednake (slika IV9-E) i - mandolina-limenka - metalna posuda priblizno trokutnog poprecnog presjeka sa zaobljenim krajevima i stranama (slika IV-9-F).

A

A

B

c

Slika IV-9. Poprecni presjek limenki

D

E

F

S obzirorn na konstrukciju, limenke mogu imati dno, omotac i poklopac kao osnovne elemente i tada su to trodijelne limenke (slika IV-lO-A), a mogu biti i dvodijelne (slika IV-lO B), kada dno s omotacern cini jedan element, a poklopac predstavlja drugi element limenke.

AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA

1

81

METALNA

AMBALAZA

Slika IV-10. Trodijelna i dvodijelna limenka

Slika IV-11. Oblik limenkl

moDo
A B A B
Slika IV-10. Slika IV-U.

Prema obliku razlikuju se: - cilindricne limenke - metalna posuda s glatkim omotacem ili sa suzenjem neposredno uz kruzni spoj dna, odnosno s pojacanjima na ornotacu, poprecnog presjeka plasta istog kao i dna poklopca (slika IV-ll-A) - konusna limenka - metalna posuda s glatkim plastorn, ciji se poprecni presjek tijela postepeno mijenja od dna do poklopca (slika IV-ll-B) Uz navedene oblike, limenke mogu imati i posebna svojstva. Pri tome se razlikuje: - lirnenka sa suzenjern - metalna posuda ciji plast uz poklopac i/ili dno ima smanjeni poprecni presjek, tako da se mogu koristiri poklopci i/ili dna manjih dimenzija (slika IV-12-A) - limenka s prosirenjern - metalna posuda Cijije plast uz poklopac prosiren, tako da se rnoze korisriti poklopac veceg promjera (slika IV-12-B) - limenka s pojacanjern na plastu - metalna posuda s glatkim plastom na kojem su utisnuti zlijebovi radi povecanja mehanicke cvrstoce (slika IV-12-C) - limenka "a decollage" - trodijelna limenka s dnom zalemljenim za plast i poklopcern oblikovanim dvostrukim presavijanjem nakon punjenja. Dno se otvara odgovarajuCim kljucern (slika IV-12-D) - limenka s otvorom - trodijelna limenka s poklopcern i dnom zalemljenim za pIa st. Poklopac na sredini ima otvor (slika IV-12-E).

Slika IV-12. Limenke posebnih svojstava

DDDuD
A B

c

D

E

AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA

821

Poklopci ~dna trodijelnih limenki i poklopci dvodijelnih limenki.1.uzdufnl spoj 4 . Poklopci odnosno dna se proizvode iz trake ili ploce lima tako sto se u jednom ciklusu isijecanjem i presanjem kruznog isjecka dobiva konacan oblik poklopca. a potom se ornotac spaja s dnom.3. Nairne.prirubnica omotaca 5 .1.METAlNA AMBAlAZA • IV .1. Sljedeca faza je konacno oblikovanje (povijanje) prirubnice.1. Slijedi nanosenje tekuce brtvene mase u zlijeb poklopca. Na opisani nacin se proizvode kruti (rvrdi. imaju razlicita mehanicka svojstva i mogu biti: ~ kruti (tvrdi. Pri tome je prirubnica samo djelomicno oblikovana. prvo se proizvode ornotac i poklopac. neelasricni) ~ elasticni ~ vakuumski poklopci ~ lakootvarajuci. Trodijelne limenke Trodijelna limenka se sastoji od dna.3. Elementi trodijelne limenke 1. ProizYodnja trodijelnih limenki T rodijelne limenke se sastoje od tri osnovna dijela: omotaca.cvoriste 7 . Proizvodnja trodijelnih limenki je uvjetovana njihovim sastavom. U proizvodnji lakootvarajuceg poklopca postoje dodatne operacije kojima AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 83 .omotae 2 .zastavica 6 . Proizvodnja poklopaca se zavrsava susenjern brtvene mase u tunelskoj susionici na tempera~ turi 105~140 °C u trajanju oko 20 minuta. neelasticni). odnosno dno.ojacanja 3 . elasricni i vakuumski poklopci.1.kruzni spoj omotaea s poklopcem (dnom) " II II 1 3 ---lr-------' 2 " " II " c:====~1~====~-7 • IV . Proizvodnja poklopaca se odvija u nekoliko faza ito: ~ isijecanje kruznog isjecka iz lima ~ oblikovanje poklopca presanjem kruznog isjecka ~ oblikovanja prirubnice ~ nanosenje brtvene mase ~ susenje brtvene mase. ovisno oobliku i konstrukciji. dna i poklopca. omotaca i poklopca (slika IV~13) 4 Slika IV-13.

sro bi dovelo do detormacije omotaca. Cime se omoguCava otvaranje jednim potezom. Oni tijekom rerrnicke obrade ne mijenjaju lako svoj profit zbog cega tesko dolazi do promjene volumena zarvorene limenke sa sadrzajem..METALNA AMBALAZA se proizvodi spojnica. Na slici IV-14 prikazan je oblik i dimenzije poklopca .D) se ubrajaju u skupinu krutih poklopaca i imaju zakovanu spojnicu u obliku rucice i urezani zlijeb. Na tajje nacin kod zatvorene limenke omoguceno smanjenje volumena kada se unutarnji tlak smanji u odnosu na tlak izvan zatvorene limenke.. Elasricni poklopci su konstrukcijski rijeseni s ekspanzijskim prstenovima na povrsini poklopca (slika IV-14. Prilikorn presanja dan im je blago konkavan profil. : . Lakoorvarajuci poklopci (slika IV-14.B).. Izgled poklopaca za limenke Q Q it A I p -r> Q . . Ti se poklopci proizvode od aluminijskog lima i koriste kao poklopci za trodijelne i dvodijelne aluminijske limenke. neelasticni) poklopci (slika IV-14. Kruti (tvrdi. na slici IV-15 dimenzije poklopca . Takvo rjesenje ornogucava laku dilataciju poklopca u oba smjera u odnosu na ravninu poklopca. Sve se te operacije izvode prije nanosenja tekuce brtvene mase. a poklopac se kida (otvara) po urezanorn zlijebu. Slika IV-14. priprema poklopac za spajanje sa spojnicom i samo zakivanje spojnice. kada se sadrzaj ohladi.dna cilindricnih limenki. Vakuumski poklopci su konstrukcijski rijeseni s ekspanzijskim prstenovima i oni imaju oblik kalote (slika IV-14-C).. sto osigurava povecanje ili smanjenje volumena zatvorene limenke kao posljedice djelovanja razlike tlakova unutar i izvan limenke u postupcima toplinske obrade.c w: ~ B '7\ . smanji se volumen punjenja i formira se dosta velik vakuum u limenci. C 0 AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 841 .dna.A) su ojacani urisnutim zlijebovima takvog pro fila da je poboljsana cvrstoCa poklopca. cime se osigurava nepromjenjiyost oblika odnosno pro fila.dna cilindricnih limenki. U rakvorn slucaju. Primjena vakuumskih poklopaca eliminira ovu pojavu. Primjenjuju se u slucaju punjenja limenki s vrucim sadrzajern (> 85°C).. a u tablici IV-ll navedene su dimenzije poklopaca .

rezanje lima na odgovarajuce trake ciscenje i zagrijavanja ruba lima za nanosenje legure za lernljenje (slika IV-16-1) nanosenje legure (kositar+olovo) za lemljenje (slika IV-16-2) savijanje omotaca i zagrijavanje mjesta uzduznog spoja (slika IV-16-3) oblikovanje uzduznog spoja (slika IV-16-4) oblikovanje prirubnice i alternativno pojacanja ornotaca lakiranje unutarnje strane uzduznog spoja.dna d. d. i d Slika IV-i6. Redoslijed operacija ovisi 0 nacinu oblikovanja.dna Omotaci za limenke se mogu proizvoditi lemljenjem iii zavarivanjem.METALNA AMBALAZA Tabela IV-11. Slika IV-i5. ~. d . s!' I IJ:lh. ~ '"- ~ '" b. Proizvodnja omotaca lemljenjem i 2 3 4 AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 85 .. Izgled i dimenzije poklopca . Proizvodnja omotaca lemljenjem odvija se u nekoliko faza i to: . Dimenzije i dozvoljena odstupanja okruglih poklopaca .

Zastavicom (5) se naziva koso zarezani dio zalemljenog plasta u dijelu prirubnice. Oblikovanje omotaca lemljenjem u velikojje mjeri u danasnje vrijeme zamijenjeno zavarivanjem i to bez preklapanja rubova omotaca. Pojacanja Cine oblikovani dio plasta po cijelom volumenu (kruzni prstenovi) koji osigurava vecu cvrstocu i stabilnost i omoraca i cijele limenke. Cvoriste (6) je dio kruznog spoja (7) ornotaca s poklopcem (dnom) na mjestu uzduznog spoja ornotaca. Nepropusnost (hermeticnost) zalemljenih spojeva postize se legurom za lemljenje (kositar i olovo). sto osigurava pravilno spajanje plasra s poklopcem (dnom). kako je to prikazano na slici IV-13. Jasno je da je time otklonjen jedan AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 861 . Uzduzni spoj limenke (3) moze biti jednostruki (slika IV-18) iIi dvostruki (slika IV-19). Presjek dvostrukog uzduznog spoja Jednostruki spoj moze biti zalemljen iii zavaren. Presjek jednostrukog uzduznog spoja Slika IV-19.METALNA AMBALAZA Proizvodnja ornotaca zavarivanjem odvija se na sljedeci nacin: rezanje lima na odgovarajuce trake savijanje trake tockasto zavarivanje trake (slika IV -17-1) zavarivanje ruba ornotaca (slika IV-17-2) lakiranje iii nanosenje praha (pulvera) na uzduzni spoj (sIika IV-17-3) oblikovanje prirubnice i alternativno pojacanja ornotaca. Proizvodnja omotaea zavarivanjem 1 2 3 Omotac lirnenke (1) moze biti ravan (bez pojacanja] ilis pojacanjima (2). a dvostruki spojje zalemljen. Na gornjem dijelu otvorene limenke (slika IV-13) nalazi se prirubnica (4) omotaca koja sluzi za spajanje ornotaca s poklopcem. Slika IV-17. Slika IV-18.

Prema konstrukcijskoj izvedbi. 6 .poklopac.METALNA AMBALAZA od glavnih nedostataka lemljenja uzduznog spoja .rola za I. fazu zatvaranja B. 5 Slika krufnog IV-20. 4 . Pozicija prije pocetka prve operacije F.podlozak za zatvaranje. spoja Oblikovanje A. ova limenka nema zastavicu i Cvoriste. Spajanje ornotaca s dnom se obavlja na stroju koji se naziva zarvaracica i AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 187 .dno limenke. Pozlclja na zavrsetku prve operacije G.potencijalna prisutnost olova u upakiranoj namirnici. Izgled druge role 3 C. Izgled prve role E. Dijelovi alata za zatvaranJe IImenke 1 .potlsna ploea. 2 . PoziciJa na zavrsetku druge operaclje Nakon proizvodnje omotaca i dna oni se spajaju i tako je oblikovana i proizvedena limenka. fazu zatvaranja. Pozicija prije pocetka druge operacije D.rola za II. 5 . 3 . 7 .omotae IImenke.

ciji je izgled prikazan na slici IV-20-E. 3-unutarnja strana spoja. p. d. 7-vanjska strana spoja.pregib poklopca (dna). Te role rotiraju oko poklopca. p. odnosno na slici IV-20-G (kraj druge faze zatvaranja). 6-masa za brtvljenje. Prestankom djelovanja tih rola kruzni spoj je samo uvjetno oblikovan. . H . . Sila koja djeluje na potisnu plocu potiskuje cijelu limenku do "podloska' za zatvaranje (5). Poklopac je s "podloskorn" fiksiran za plast limenke. . 4-donja unutarnja okuka spoja.METALNA AMBALAZA to tako sto se savijaju i stiskaju prirubnice dna i omotaca.debljina lima omotaea Slika IV-22.maksimalno moguci preklop. Slijedi oblikovanje kruznog spoja. a smanjenjem promjera rotacije prirubnica poklopca i omotaca povijaju se do krajnjeg polozaja prikazanog na slici IV 20-0. odnosno oblikuje se kruzni (dvostruki) spoj.pregib omotaca. d. Presjek dvostrukog spoja omotaca i poklopca (dna) na cvoristu ctl AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 881 . odnosno zatvaranje limenke. Aktiviranjem role za prvu fazu savijaju se prirubnice tako da vise nije moguce skinuti poklopac. a na ornotac (2) limenke se postavi poklopac (3). Elementi dvostrukog spoja omotaea i poklopca (dna) 1-vrh spoja. Zadatak tih rola je da "ispeglaju" kruzni spoj i osiguraju njegovu herrneticnost. b .stvarni preklop. U drugoj fazi zatvaranja aktiviraju se role za drugu fazu zatvaranja. odnosno nije postignuto hermeticko zatvaranje. Polozaj te role prikazan je na slici IV-20-F (prije pocetka druge faze zatvaranja). 2-gornja okuka unutarnjeg vrha spoja.visina spoja.debljina lima poklopca (dna). koje se izvodi u dvije faze. . do . Limenka se svojim dnom (1) postavlja na potisnu plocu (4). Slika IV-21. a . Postupak spajanja ornotaca i dna je idenrican zatvaranju napunjene limenke (slika IV-20). S-donji vrh spoja.debljina spoja. Hu -unutarnja visina spoja.

Cilindricne trodijelne limenke (koje su mozda najrasprostranjenije) obiljezavaju se promjerom i visinom ili volumenom (tablice IV-12. Naravno da je i kolicina upakirane namirnica u suglasnosti s dimenzijama limenki. prisutan je i sloj legure za lemljenje. sto je definirano njegovom vrijednoscu prekrica (P) i stisnuca (5). Tablica IV-12. Najcesce zastupljene cilindricne limenke 225 425 445 860 4250 AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 189 .3. spoja na bilo kojem mjestu osim na cvoristu mora biti vece • IV . Postotak stisnuca (5) je definiran izrazom: %s= 1. ali ne manja od 30 %.1(2 dp + do) x 100 Prekrice izracunato po ovoj formuli mora biti vece od 50% na bilo kojem mjestu osim na cvoristu. Velieine limenki i njihovo oznaeavanje Limenke se izraduju u raznim velicinarna. IV-13). Kruzni spoj mora biti nepropustan (hermerican).1. U slucaju lemljenog spoja. Postotak prekrica (P) je definiran izrazorru %P Po +Pp + 1.2.1. Velicina prekrica poklopca (dna) na cvoristu moze biti za 1/3 manja od velicine prekrica na ostalim mjestima.METALNA AMBALAZA Na slici IV-22 prikazan je presjek kruznog spoja ornotaca i poklopca (dna) na cvoristu.1 (3 dp + 2 do) ds x 100 Stisnuce dvostrukog od 80 %. Vrijednost prekrica (P) dvostrukog spoja izracunata po formuli P = (a/b) x 100 mora biti veca od 55% na bilo kojem mjestu osim na cvoristu.ldp - H H -1. Vidi se da na tom mjestu kruzn! spoj Cine cetiri debljine lima ornoraca (umjesto dvije debljine izvan cvorista] i tri debljine lima poklopca.

lakiranje vanjske povrsine limenke.METAlNA AMBAlAZA Tablica IV-13. Najcesce zastupljene dimenzije limenki (Bakker i Eckroth.3.) * Oznaka 202 x 214 = Promjer 5. stabilizaeiJa limenke (susenJe laka).lakiranje limenke s unutarnje strane. Slika IV·23. Visina 7. Cetvrtaste limenke oznacavaju se dimenzijama duijina x sirina x vlstna . stabilizaeija (susenje laka) 4 .) Limenke manjih dimenzija cesto se oznacavaju i kao "50 gramska'.2. dok je drugi dio poklopac.uredivanje ruba limenke.3 em (2141'6 in. Omotac i dno limenke cine jedan dio dobiven postupkom izvlacenja iz lima ili rondele. Takve limenke najceSce se izraduju od aluminija ili bijelog lima. 1986.duboko lzvlacsnle limenke u tri faze. pakiranje LEl L~ ~-8= EJ EJ ~ ~:J L~ ~ AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 9°1 . Dvodijelne limenke Dvodijelne limenke se sastoje od dva dijela.). oblikovanje grla limenke 5 . Zbog nacina proizvodnje ornotac je bez pojacanja i bez uzduznog spoja. • IV .bez navodenja dimenzija.graficka obrada. odmascivanje.rezanje kruznog isjecka iz lima 2 . Mogu se proizvoditi i od kromiranog lima.1. ali je to rjedi slucaj. "150 gramska" . Shematski prikaz proizvodnje dvodijelnih limenki 1.4 em (2 2/'6 in. oblikovanje dna limenke 3 . stabilizaeija (susenje laka).

U posljednjoj fazi izvlacenja posebnim se alatom oblikuje uvuceno dno. Slika IV-24_ Postupak dubokog izvlacenja Poklopci se proizvode od istog materijala kao i ostatak limenke. Visefaznim izvlacenjern proizvode se duboko vucene limenke tako sto se klasicnim postupkorn prvo oblikuje plitka posuda.5:1 (slika 1V~25). 0&1). primjenom klipa veceg promjera na istom kalupu. Ouboko izvlacenje je postupak izvlacenja lima pritiskom tocno profiliranog klipa u matricu kalupa (slika 1V-24). ORO) 4 5 AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 91 . Proizvodnja tih limenki zavrsava lakiranjem (unutarnja strana). 1 DO 2 3 6 A 1 0000 4 5 7 DO 2 3 B Slika IV-25. Nakon toga. stanjuje se sarno omotac. tako da ne dolazi do izravnog kontakra metala i kalupa. Maksimalni odnos visine i promjera kod dvostruko vucenih (0 RO) limenki iznosi 2:1. U cilju smanjenja trenja koriste se odredena maziva. odnosno povecava se vis ina limenke. a u istom procesu se oblikuje i prirubnica ornotaca. odnosno grafickom obradom (vanjska strana) i susenjern organskog sloja. Zatvaranje napunjenih limenki se obavlja oblikovanjem kruznog spoja na isti nacin kao i kod trodijelnih limenki. Oubokom izvlacenju prethodi rezanje kruznog isjecka iz lima. na isti nacin kao i kod trodijelnih limenki. B: dvostruko vucenih (Drawn and Redrawn. Ti poklopci su cesto lakoorvarajuci. tako da se na kraju proizvede limenka potrebne visine s tankim ornotacem (debljina omotaca iznosi oko 1/3 prvobitne debljine lima). Shematski prikaz proizvodnje dvodijelnih Iimenki A: vucenih i peglanih (Drawn and Ironed. dok taj omjer kod vucenih i peglanih (0&1) limenki iznosi 1. Pri tome dolazi do vrlo velikog trenja izmedu lima i matrice.METALNA AMBALAZA Omotac i dno limenke proizvode se u jednom ciklusu postupkom izvlacenja (slika 1V-23). Ta se operacija ponavlja jos jednom uz upotrebu klipa s jos vecim promjerom.

a poklopae (lakoorvarajuci) od aluminijskog lima . ona se koristi i za pakiranje proizvoda kemijske.5 moraju se cuvati na temperaturama ispod + 10°C.3. kao i za pakiranje higroskopnih proizvoda i proizvoda s malim sadrzajern vlage.3. kao i za mnoge druge proizvode. U metalnu ambalazu mogu se pakirati sve vrste prehrambenih proizvoda.750 nm) te za mikroorganizme iz okoline. Isto tako se i boee od stakla (a nekad i od polimernih materijala) zatvaraju metalnim zatvaracima. Na taj nacin se osigurava duza odrzivost hrane pri definiranim uvjetima skladistenja. farmaeeutske. elektromagnetska zracenja (200 . industrije kozrnetickih proizvoda. dno i poklopae limenki moraju biti od istog materijala. vodenu paru. Za pakiranje proizvoda koji se terrnicki ne obraduju. Primjena metalne ambalaze nije ogranicena sarno za pakiranje hrane. Poklopci i zatvaraci Staklenke. Nairne. Karakteristike 0&1 i ORO limenki Oebljina osnovice (dno) > plasta Ne mijenja se tijekom proizvodnje Manje (ekonornlcnua proizvodnja) Za pakiranje pica • IV . Razlog za to su dobra mehanicka i zastitna svojstva ove ambalaze.1.METALNA AMBALAZA Tablica IV-14. dok se sterilizirane namirniee ili pasterizirani proizvodi s pH man jim od 4. Ta ambalaza je pogodna za terrnicku obradu upakiranog sadrzaja i zbog toga se koristi za izradu konzervi postupeima pasterizaeije i sterilizaeije. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 921 .5 mogu cuvati na sobnoj temperaturi. Limenke se mogu koristiri i za pakiranje hrane u atmosferi zraka (obicna atmosfera) i u zastitnoj atmosferi (plin sastava drugacijeg od zraka).3. pasterizirani proizvodi cija je pH vrijednost veca od 4. Primjena limenki Hermeticki zatvorene limenke su nepropusne za plinove.2. kao i za pakiranje "suhih' namirniea. Hrana se u limenke moze pakirati i pod aseptickim uvjetima. Za proizvodnju konzervi omotac. a u posljednje vrijeme i neke arnbalazne jediniee od polimernih rnaterijala istog oblika. od tekucih do onih cvrste konzisteneije. zatvaraju se poklopcima izradenim od metala. • IV . limenke mogu biti od bijelog ili kromiranog lima.

Prema nominalnom promjeru. postoji pet vrsta twist-off poklopaca (tablica IV-15).3. koriste se razliciti poklopci. ti poklopci mogu imati cetiri.twist off . u principu isto kao i dvodijelne limenke.silavac i pry off poklopci.2.27). nacina izvodenja sterilizacije.omnia (alupo) .1.pano . Grlo staklenke twist A III IV .3. Poklopci za staklenke Ovisno 0 obliku grla staklenke. Ostali poklopci se na grla staklenki fiksiraju mehanicki (slika IV-26).1.pano-T .1.P.METALNA AMBALAZA Poklopci i zarvaraci se proizvode od limova postupkom izvlacenja. T. Ovisno 0 prornjeru i tehnickoj izvedbi grla staklenki. Staklenka twist B. Twist off poklopci se navijaju na grlo staklenki u smjeru kretanja kazaljke na satu. U sljedecoj fazi se oblikuju rubovi poklopaca i na kraju se u zlijebove nanosi mas a za brtvljenje i susi ili se postavljaju ulosci i podlosci.pornocu specijalnih zatvaracica). ili kao "disuci" (ako se zatvaranje obavlja pri normalnim atmosferskim uvjetima). Slika IV-26_ za zatvaranje off poklopcem za zatvaranje off poklopcem A.2. taj poklopac moze se ponasati kao "nedisuci'? (ako se zatvaranje obavlja u struji zasicene vodene pare . pravilno rasporedenih po unutarnjem opsegu. bez obzira na oblik i konstrukciju. Oni su izradeni od lakiranog elektroIitiCkog bijelog iii kromiranog lima. Masa za brtvljenje se nalazi s unutarnje strane u zIijebu poklopca i nalijeze na gornju povrsinu grla zatvorene staklenke. Za sve poklopce. kao i temperature sadrzaja u trenutku zatvaranja. Ovisno o uvjetima zatvaranja. 2 Pojam i objasnjenje pogledati u poglavlju 0 staklu AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 193 . . Najcesce koristeni poklopci su: . sest iii osam zubaca. III IV . karakreristicno je da imaju masu za brtvljenje koja osigurava nepropusnost (hermeticnost) zatvorene staklenke. Twist off poklopci Twist off poklopce karakteriziraju zupci s unutarnje strane donjeg dijela poklopca (sIika IV.

3. a dimenzije su prikazane u tablici IV-16. Pano-T poklopci Pano.2.2.1. a time i izlaska dijela zracnog prostora iz zatvorene staklenke. Ubrajaju se u "disuce" poklopce jer pri povecanju unutarnjeg daka dolazi do neznatnog podizanja poklopca s grla staklenke. U praksi se koriste cetiri razlicire dimenzije pano-T poklopaca. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 941 . Izgled i dimenzije twist off poklopaca 5 Tablica IV-iS.METALNA AMBALAZA B presjekA-A detalj C brtvena masa Slika IV-27. Pano-T poklopci su prikazani na slici IV-29. Dimenzije twist off poklopaca • IV .T poklopci su izradeni od lakiranog aluminijskog lima. Zatvaranje ovih poklopaca se osigurava djelovanjem daka sa strane poklopca i utiskivanjem navoja s grla staklenke (slici IV-28).

2. TIl' "i"'. Omnia (alupo) poklopci Omnia (alupo) poklopci danas se sve manje koriste. rL__ ___i===~l..3. A Slika IV-30. lzgled omnia (alupo) (A). Izgled je prikazan na slici IV-30-A..METALNA AMBALAZA Slika IV-28_ Grlo staklenke namijenjeno zatvaranju pano..T poklopcem brtvena masa D. !~~~~~~~~~/~ ~_. Izradeni su od lakiranog aluminijskog lima i ubrajaju se u skupinu "disucih" poklopaca. "'I • I .1.T..<:f . C L D poveeanl detalJ C D ~ I cI ~ ) . Dimenzije pano-T poklopaca • IV . lzgled i dimenzije pano-T poklopaca D D D [. pano (8) i p.(e) poklopca C AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 95 .J/ Tablica IV-16."" I / Slika IV-29.3.._ II D.

1. a kasnije pano-T poklopeima.5.poklopci P. Najcesce koristeni metalni zatvaraci su: . Ono malo sto se upotrebljavaju. II IV .twist off zatvarac . Za razliku od svih ostalih poklopaea. Pano poklopci Pano poklopei se danas vrlo malo koriste.T.4.krunski zatvarac .2.plitki aluminijski zatvarac.3.2.3. (Press-on Twist off) poklopei su izradeni od lakiranog bijelog iii kromiranog lima. Izradeni su od aluminijskog lima i ubrajaju se u skupinu "disucih' poklopaea (slika IV-30-B).2. koriste se razliciti zatvaraCi.METALNA AMBALAZA II IV . Slika IV-31. Izgled i dimenzije krunskog zarvaraca su prikazani na sliei IV-31. mas a za brtvljenje nanesena je s unutarnje strane u zlijebu poklopea na tjemenu i s bocne strane.2. Izgled i dimenzije krunskog zatvaraea AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 961 . Zamijenjeni su prvo omnia (Alupo).1. Masa za brtvljenje na bocnoj unutarnjoj strani poklopea osigurava zatvaranje staklenke. Pripada skupini nedisucih poklopaea (slika IV-30-C). a dimenzije u tabliei IV-I7.1.2. koriste se za zatvaranje staklenki velikih prornjera.2.aluminijski navojni zatvarac . Krunski zatvarac Za zatvaranje gaziranih i mnogih drugih tekucina u boeama vrlo cesto se koristi krunski zarvarac. II IV . Zatvaraci za boce Ovisno 0 obliku grla boee. P.T.3.3. Za sve zarvarace razlicirog oblika i konstrukeija karakreristicno je da imaju masu za brrvljenje koja osigurava nepropusnost (herrneticnost) zatvorene boce. II IV .

Izgled aluminijskog navojnog (A) i plitkog (8) aluminijskog zatvaraea f A B 1 AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 97 . .2 21 21 22 Krunski zatvaraci se proizvode od celicnog lima (bijeli ili kromirani lim) sa zasrirnorn prevlakom protiv korozije. (PVC) ili acetilceluloze (AC). Aluminijski navojni zatvarac Aluminijski navojni zatvarac se proizvodi od aluminijskog lima. s uloskorn od pluta i podloska izradenag od kositra (Sn).2.2.METALNA AMBALAZA Tablica IV-17. • IV .1 ± 0. a izgled zatvorenog poklopca je prikazan na slici IV-32-A.2. Sa slike IV-3I i iz tablice IV-17 vidi se da"klasicni" krunski zatvarac cini kapica izradena od metala.2 32. Slika IV-32. aluminija (AI).1 ± 0.3. Danasnji krunski zarvarac umjesto uloska od pluta i podloska ima najceSce nanesenu masu za brtvljenje na osnovi obicnih ili ekspandiranih polimernih marerijala. Dimenzije krunskog zatvaraca d2 (mm) Braj nazubljenja 32. poli(vinil-klorida).

Na slici IV.METAlNA AMBAlAZA Taj zatvarac (slika IV-32-A) se sastoji od aluminijske kapice s perforiranim prstenom na donjem dijelu i uloskom od ekspandiranih polimernih materijala. kao i za pakiranje i skladisrenje jestivih ulja. Plitki aluminijski zatvaraci se koriste za zatvaranje rekucina u boce pod atmosferskim tlakom.3. Krunski zatvaraci osiguravaju hermeticnost ambalaze: "obicnih" (nepasteriziranih ili pasreriziranih) i gaziranih pica u staklenim bocama. Primjena poklopaca i zatvaraca Poklopci se koriste za zatvaranje staklenki.4.3.2. Kante Kante su cvrste metalne posude koje se koriste za pakiranje i skladistenje motornih ulja. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 981 . Pano-T i omnia (Alupo) poklopci osiguravaju nepropusnost (hermeticnost) staklene ambalaze u koju su pakirani termicki obradeni proizvodi. kada se i perforirani prsten povija preko prstena grla boce. Za iste namjene mogu se koristiti i aluminijski navojni zatvaraci. su promjeru grla boce.3. • IV . Koristi se za pakiranje negaziranih ili • IV .3.2. a zarvaraci za zatvaranje boca.3. razrjedivaca i slicnih kemijskih proizvoda (rekucina).3. • IV .2. Twist off zatvarac Twist off zarvarac je istog oblika kao i twist off poklopac (slika IV-27). Navoji na zatvaracu se oblikuju prilikom zatvaranja.3. i taj zatvarac se koristi za pakiranje negaziranih tekucina (cesto za ulja). Plitki aluminijski zatvarac Plirki alurninijski z~tvarac (slika IV-32-B) se sastoji od aluminijske kapice s jezickorn za otvaranje i uloskom te podloskom kao kod aluminijskog navojnog zarvaraca. radi osiguranja od ndeljenog otvaranja upakiranog sadrzaja. masti i drugih prehrambenih proizvoda. boja. Twist off poklopci i zatvaraci osiguravaju nepropusnost (herrnericnost) sraklenki i boca pod atmosferskim tlakom i pod vakuumom.2.33 prikazan je izgled kanre za pakiranje jestivih i tehnickih masnoca.2. Zatvaranje se obavlja povijanjem donjeg ruba aluminijske kapice preko prstena grla boce. • IV . Kao i aluminijski navojni.lakova. Dimenzije tog zatvaraca prilagodene gaziranih pica. smola. Zarvaranjem poklopcima i zarvaracima se postize nepropusnost (herrnericnost) staklene ambalaze.

okrugle s ekscentricnim poklopcem. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 99 .preklopni (slika IV-34-D).okrugle s grlom . Izgled kante za Jestive i tehnlcke masnoee A B I I c Slika IV-33.zatvoren kruznim spojem s navojnim grlom (slika IV-34-A) .4.reske (za naftu) .cetvrtaste s konicnim grlom .okrugle s usadnim poklopcem . naftnih derivata. lakirane ili graficki obradene .zarvoren kruznim spojem s usadnim poklopcem (slika IV-34-C) . vece. Poklopac za kante moze biti: . visoke) . odnosno.cetvrtaste s navojnim grlom (manje. D Slika IV-34. Bacve Bacve su cvrste metalne posude koje se koriste za pakiranje i skladistenje nafte. One mogu biti: .3. • IV . mineralnih ulja i ulja za jelo. Unutarnja strana (u konrakru sa sadrzajem) moze biti nelakirana iii lakirana. tehnickih i jestivih masti. Slika IV-34.okrugle s preklopnim poklopcem . Izgled grla i poklopaca kanti Kante mogu biti: .poluteske (za naftu) . Ovisno 0 namjeni i dimenzijama. vanjske strane mogu biti nelakirane. kante se proizvode od cmog i bijelog lima.lake (za cvrste masnoce).METALNA AMBALAZA Slika IV-33.cetvrtaste s usadnim poklopcem .zarvoren kruznirn spojem s konicnim grlom (slika IV-34-B) .lake (za naftu i ulja za jelo) .

Grla se zatvaraju odgovarajucim cepovima. a u tablici IV-18prikazane su odgovarajuce dirnenzije lakih bacvi. kao finalni proizvodi. presjekA-A Slika IV-35.METALNA AMBALAZA Kante i bacve se najceSce primjenjuju za pakiranje rekucih. a drugo na sredini plasta (veliko grlo. s unutarnje strane moraju biti zasticene lakovima koji ne utjecu na zdravsrvenu ispravnost upakiranog sadrzaja i ne utjecu na promjenu okusa i mirisa. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 100 1 . Bacve za tekuce sadrzaje imaju dva navojna grla. Dimenzije lake baeve za cvrste masnoee Plasr. jedno na poklopeu (malo grlo. promjera % inca: 1. Lake bacve za cvrste sadrzaje imaju poklopae koji je obrucem pricvrscen za plast.9 em). promjera 2 inca: 5 em). lzgled i dimenzije lake bacve za cvrste masnoee Tablica IV-lB. Od prehrambenih proizvoda u tu ambalazu se najceSce pakiraju sirevi ijestive masnoce. i mnogi poluproizvodi namijenjeni daljnjoj preradi. a kada su bacve namijenjene pakiranju ulja i masti za ljudsku prehranu.35 prikazan je izgled i dimenzije lake bacve za cvrste masnoce. a manje za pakiranje cvrstih poluproizvoda i proizvoda kemijske industrije. dno i poklopae proizvode se od celicnog (crnog) lima. Na slici IV.

Nakon punjenja tuba se zarvara visestrukirn savijanjem (formira se preklop).-.-. Metalne tube Prve tube su proizvedene sredinom XIX. koja se mora prije prve upotrebe probusiti.-.5%) sa iii bez otvora na sredini.36. Slika IV-36. koji se moze pornocu povisene temperature zavariti (ako je tuba s unutarnje strane lakirana termolakom). Zatvaranje tube nakon punjenja se obavlja dvostrukim savijanjem donjeg dijela (otvora za punjenje) tube. Izgled metalne tube Slika IV-37. prodajna ambalaza.METALNA AMBALAZA • IV . Za zatvaranje tuba danas se skoro iskljucivo upotrebljavaju zatvaraci od plasticnih masa. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 101 . a postupak proizvodnje je prikazan na slici IV-37. Proizvodnja aluminijskih tuba U danasnje vrijeme metalne tube se proizvode od aluminijskih rondela (Cistoca aluminija 99. na njegovoj vanjskoj strani se nalazi grlo s navojem za ucvrscivanje zarvaraca.3. Od tada se oblik tube nije bitno mijenjao. a na unutarnju stranu otvora za punjenje se nanosi termolak ili ljepilo. Slijede operacije rezanja ruba. tj. Aluminijske tube ponekad imaju vrat (suzeni dio tube s navojem) nacinjen od plasticne mase. One imaju cilindricno tijelo koje na gornjem dijelu naglo prelazi u krarki vrat. lakiranja unutarnje strane tube uglavnom epoksidnim lakom te grafiCka obrada vanjske strane plasta tube. Izgled metalne tube prikazan je na slici IV. Sa slike IV-37-A se vidi da se u matricu postavlja rondela. Tube su Heksibilna.-. U tube se pakiraju uglavnom pastozni sadrzaji i viskozne tekucine.-. na Cijem se kraju nalazi grlo s malim otvorom kroz koji "izlazi" upakiran sadrzaj.5.-. ron dele bez otvora u sredini). a utiskivanjem trna alata (B) oblikuje se tuba postupkom dubokog izvlacenja. stoljeca i to od kositra. koje zajedno s visestrukim savijanjem osigurava nepropusnost (herrneticnost) tube. Povlacenjam trna u pocetni polozaj (C) oslobada se oblikovana tuba. nepovratna. Uglavnom je taj otvor zatvoren aluminijskom membranom. Prazne tube na drugom kraju imaju otvor koji sluzi za punjenje. ali se promijenio materijal za njihovu proizvodnju i sama tehnologija proizvodnje. Bez obzira je li vrat od aluminija ili plasticne mase. t t(f.~ Slika IV-36. Slika IV-37. Za herrneticko pakiranje tuba na vrhu navoja mora biti zarvorena (dobivena iz pune rondele.

3. Takav je plin u aerosolima u najvecoj mjeri u tekucem agregatnom stanju. • IV . Primjena metalnih tuba Iako su mogucnosti za njihovu upotrebu velike. Dobar dio ugljikova dioksida se nalazi iznad povrsine vode i svojim pritiskom potiskuje soda-vodu kroz eijev i ventil kad se ovaj otvori. zacini i med. Takav se plin rnoze relativno lako. namirniee u tubama se mogu podvrgnuti terrnickoj sterilizaeiji. kondenzirati.1. Metalne tube se najvise koriste za pakiranje pastoznih prehrambenih i drugih proizvoda. Ostali oblici metalne ambalaze Pored do sada navedenih oblika metalne ambalaze. da nije lako zapaljiv. koncentrati juha.3.voda je otopina ugljikova dioksida u vodi pod odredenim dakom. Uz to. Kao pogonski plin za aerosole se moze upotrijebiti svaki plin cija je kriticna temperatura znatno iznad sobne temperature.METALNA AMBALAZA Napunjene aluminijske tube se gotovo uvijek rucno pakiraju u sklopive karronske kutije. od pogonskog plina se zahtijeva da je kemijski inertan. uz primjenu povisenog tlaka. Pod definiranim uvjetima. majoneza. Iz aerosola se sadrzaj isto tako istiskuje komprimiranim plinom kroz ventil ucvrscen na grlu boce. Danas se kao pogonski plinovi najCeSce koriste: propan. To su cvrste metalne posude posebne konstrukeije. senfa. izobutan i ugljikov dioksid. NajceSce se koriste za pakiranje koneentrata rajcice. Preteca aerosola je boca za soda-vodu.5. Pritiskom prstima na tijelo tube istisne se potrebna kolicina upakiranog sadrZaja. To se postize dvostrukim savijanjem donjeg dijela tube na koji je nanesen termolak i uz primjenu daka i povisene temperature. koje se koriste za pakiranje tekucih sadrZaja pod tlakorn. U nekim zemljama u tube se pakira topljeni sir. butan.6. sto znaci da se u njih mogu pakirati namirniee koje je neophodno sterilizirari. da nije toksican i da je jeftin. pasreta itd. a iznad tekucine se nalazi jedan dio plina u obliku pare. tube se u prehrambenoj industriji relativno malo upotrebljavaju. Soda. Prednost pakiranja u ru ambalazu je sto se istiskivanjem sadrzaja i naknadnim zatvaranjem tube onernogucava kontakr sadrzaja sa zrakorn . • IV . proizvode se i aerosoli (slika IV-38). i rasprsuje u fine kapljiee. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1021 . U tom slucaju se mora osigurati hermeticnost zatvorene tube. Dio ugljikova dioksida je otopljen u vodi i on joj daje karakreristican okus i izaziva karakterisrican sum i "iskrenje" vode nakon izlaska iz boee. kreme za ukrasavanje kolaca. u koje se prerhodno stavlja kartonski ulozak .

Primjena aerosol a Aerosoli se koriste za pakiranje tekucih sadrzaja pod tlakorn. na koji se nastavlja dovodna cijev (E) koja dopire do dna doze. u kojima je u tekucem plinu otopljen. otvaranjem venrila izlazi kroz otvor u obliku fino rasprsenih kapljica ili pjene. i sastoji se od dna (slika IV-38-A). Poklopci aerosola na sredini imaju ventil niskog pritiska (D). • IV . Iznad tekuceg dijela nalazi se parni dio pogonskog plina pod tlakom. ali relativno rijetko sluze i za pakiranje prehrambenih proizvoda (slag i kreme). ali i za pakiranje nekih prehrambenih proizvoda. jedino se za zatvaranje koriste poklopci s ventilom niskog pritiska . Kad tekucina izade iz rnlaznice i dode na atmosferski tlak.e se koriste za pakiranje kemijskih.METALNA AMBALAZA Vecina aerosola su dvofazni sustavi.1. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 103 . a kada se koriste za pakiranje hrane. ernulgiran ili suspendiran tekuci ili cvrsti proizvod. odnosno nalaze primjenu svugdje gdje postoji potreba za fino dispergiranom roborn. kozmetickih i farmaceutskih proizvoda.6. zbog smanjenog tlaka plin momentalno ispari.3. Omotac aerosola je s vanjske strane graficki obraden. odnosno njegovog tlaka. kao i limenke. Kad se pritiskom na dugme otvori ventil. s unutarnje strane morajubiti zasticeni lakom. a proizvod se pri tome rasprsi u sitne kapljice. Najcesc.5 mm. Izgled boce za aerosole B Ambalaza za aero sole moze biti trodijelna ili dvodijelna. Velicina kapljica ovisi 0 odnosu proizvoda i kondenziranog plina. Izradeni su od bijelog lima (trodijelni) ili od aluminijskih rondela (dvodijelni). Slika IV-3S. kao i od vrste plina. Kako je sadrzaj u dozi pod tlakom. Aerosoli se proizvode na isti nacin kao trodijelne ili dvodijelne limenke. tekucina iz aerosola pod pritiskom prolazi kroz dovodnu cijev i ventil i izlazi kroz mlaznicu koja obicno ima otvor promjera 0. omotaca (B) i poklopca (C). Aerosoli se najvise koriste za pakiranje kozmetickih i drugih kemijskih proizvoda.

METALNA AMBALAZA IV . u zatvore- nim limenkama dolazi do stvaranja tlaka koji je u funkciji temperature i sastava (svojstava) upakiranog sadrzaja. limenka koja se podvrgava zagrijavanju sadrzi evrstu. PONASANJE LIMENKI TIJEKOM TERMICKE STER ILIZACIJ E U postupku konzerviranja lakokvarljivih namirnica toplinom (pasterizacija i sterilizacija) upakiranorn sadrzaju u limenkama dovodi se toplina. Pri sterilizaciji se mijenja temperatura "zarobljenih" pI in ova.V=n. Koeficijenti sirenja evrstih. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1041 . ali ne i isto kao idealni plinovi. Namirnice koje podlijeZu rerrnickorn konzerviranju. ali nesto manji od koeficijenta sirenja vode. pri promjeni temperature mijenja se i dak idealnih plinova prema Charlcsovom zakonu i na odredenoj temperaturi t iznosi: P.R. U njima je. tekucu i plinovitu komponentu. Dakle. Poznato je da za idealne plinove vrijedi jednadzba plinskog stanja: p. su u cvrstom i/ili tekucem stanju s brojnim meduprijelazima (vise iIi manje viskozni sadrzaji). Za razliku od evrstih i tekucih rvari. odnosno plinovitih tijela. kao i u zracnorn prostoru same limenke. zbog eega mu se povecava temperatura. a volumen arnbalaze moze se uzeti kao konstantan (sirenje limenke kao evrstog tijela je dosta malo). a pakiraju se u limenke.broj mol ova plina R . a istovremeno se smanjuje topljivost plinova. zbog porasta temperature sadrzaja dolazi do porasta unutrasnjeg tlaka. medusobno se dosta razlikuju. = Po (1 +or) gdje je: Po = dak plina pri 0 °C a = terrnicki koeficijent promjene daka ex = _1_ 273. koeficijent temperaturnog sirenja plinova je znatno veci. Poznato je da se povecanjem temperature sva tijela sire. prisutna odredena kolicina zraka. Dakle. Buduci da je limenka kruta metalna posuda koja ne mijenja ili vrlo malo mijenja oblik (volumen).apsolutna temperatura.T gdje je: p . Namirnice koje se konzerviraju toplinom uglavnom sadrze velik udio vode te je njihov koeficijent sirenja veci od koeficijenta sirenja evrstih tvari.4.univerzalna plinska konstanta T .tlak V .volumen n . Za istu promjenu temperature najmanje se mijenja volumen evrstih tijela. Svi pokusaji definiranja stanja stvarnih pIin ova pokazali su da se najbolja ovisnost tlaka i temperature dobiva korekcijama Clapeyronove jednadzbe uvodenjern novih konstanti. Dakle. Koeficijent temperaturnog sirenja tekucih tvari je nesto veci. opcenito gledano.15 K-1 Realni plinovi se ponasaju slicno. rekucih.

dolazi i do malog povecanja volumena arnbalaze. p i temperatura. te temperaturom termicke obrade. moze doci do trajnih deformacija limenke. Druge dvije faze (tekuca i cvrsta) u znatno manjoj mjeri utjecu na vrijednost tlaka. Ukoliko je tako nastali efektivni tlak veci od kriticnog tlaka. prakricno nije moguce tocno izracunati vrijednosti daka u zatvorenoj limenci za neku zadanu temperaturu. Naime. ali ne dovodi do promjena konstrukcijskog oblika limenki. Apsolutna vrijednost te razlike naziva se efektivni tlak. tijekom zagrijavanja u njoj se u najvecoj mjeri mijenjaju tlak. AMBAlAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 105 . razlicite "geometrije" i velicine limenke. pa je spoj postao propustan. kao i razlikom temperature namirnice u trenutku zatvaranja. Namirnica u limenci s takvim promjenama najvjerojatnije je kontaminirana mikroorganizmima. U pravilu. dolazi do trajne deformacije poklopca. Ova promjena se moze manifestirati u promjeni volumena arnbalaze (posljedica dilatacije poklopcal dna i omotaca).METALNA AMBALAZA Kada se promatra limenka sa sadrzajem kao zatvoreni sustav. a poznata je pod pojmom"kljunovanja poklopca" (slika IV-39). zbog povecane temperature same limenke i moguce male dilatacije poklopcal dna. pri sterilizaciji. Kako unutarnji tlak moze djelovati na zatvorenu limenku? Kada se razmatra to pitanje. ta vrijednost tlaka naziva se kritiCni tlak. tj. ZnaCi. Logicno je pretpostaviti da uslijed djelovanja efektivnog tlaka moze doci do odredenih fizickih promjena na limenci. Iz navedenih razmatranjase moze zakljuciti da s porastom temperature sadrzaja dolazi i do povecanja daka u zatvorenoj limenci. tvrdoce i debljine lima te vrste limenke. porast daka u limenci je proporcionalan porastu temperature. U slucaju vecih vrijednosti efektivnog tlaka. koja uvijek sadrzi mikroorganizme) u konzervu. T. jasno je da je povecanje daka u limenci u najvecoj mjeri uvjetovano kolicinorn plinske faze. Stoga je najsigurnije da se vrijednost tlaka odredi mjerenjem za svaki konkretni slucaj. Takve promjene su u podruqu elasticnih deformacija i nakon prestanka djelovanja unutarnjeg tlaka limenka se vraca u prvobitni oblik (polozaj). Moze se postaviti pitanje koliki je stvarni tlak u zatvorenim limenkama u pojedinim Jazama obrade toplinome Zbog kompleksnosti sastava hrane (upakiranog sadrzaja). alije djelornicno umanjen moguCim porastom volumena zatvorene limenke. u limenci vlada vakuum). Takav zakljucak se moze izvesti samo ako se zanemari promjena volumena. S obzirom na to da je brojcana vrijednost terrnickog koeficijenta sirenja plinova najveca. tesko je utvrditi i empirijsku zavisnost. Trajne deformacije se javljaju u slucaju kada se prekoraCi maksimalni tlak koji jos uvijek izaziva elasticne deformacije. sto u stvarnosti nije slucaj. Sa slike IV-39 se moze vidjeti da je doslo do promjene oblika u odnosu na pravilno oblikovani dvostruki spoj (slika IV-21). ali i negativna (tlak u limenci je manji od vanjskog tlaka. Ta deformacija se ogleda u narusavanju strukrure oblikovanog dvostrukog spoja (uglavnom je narusena hermeticnost). Takvom promjenom naruseni su prekrice i stisnuce dvostrukog spoja. jer u procesu hladenja moze doci do ulaska rashadnog medija (voda. odnosno limenka nije vise herrneticki zatvorena. Ta vrijednost moze biti pozitivna (kada je tlak u limenci veci od vanjskog tlaka). tlak u limenci je veci od tlaka koji vlada u autoklavu.u fokus se stavlja i razmatra razlika tlakova u limenci i u okolnom mediju.

odnosno kriticnog vakuuma. odnosno dolazi do smanjenja volumena limenke zbog ulupljivanja ornotaca. U tom cilju u zatvorenu Iimenku se ubacuje komprimirani zrak. veca od kriticnog vakuuma. vakuumski) osigurava se odgovarajuca promjena voIumena limenke. Zbog velikog broja cimbenika koji utjecu na vrijednosti kriticnog tlaka iii vakuurna. Vrijednosti efektivnog tlaka koji dovodi do trajnih deformacija limenki ovise 0: . unutarnji dak se povecava sve do trenutka dok ne dode do "kljunovanja'. Pri svim drugim jednakim uvjetima. dolazi do plasticnih deformacija ornotaca limenki. odnosno ulubljivanja ornotaca. U prakticnim uvjetima primjene limenki za terrnicku obradu se preporucuje da apsolutna vrijednost efektivnog tlaka ne bude veca od polovice vrijednosti kriticnog tlaka iii kriticnog vakuuma. vodena para) tijekom AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1061 .METALNA AMBALAZA Slika IV-39.pojacanjima na omotacu .obliku limenke . U cilju povecanja otpornosti na djelovanje efektivnog tlaka (vakuuma). a urvrdena vrijednost predstavlja vrijednost kriticnog daka.vrsti poklopaca.debljini limova .tvrdoci limova . elasticni. Limenke proizvedene od debljih i rvrdih limova otpornije su na djelovanje efektivnih tlakova u odnosu na limenke istog oblika i volumena izradene od tanjih i meksih limova. rnanji od vanjskog tlaka. na omoracu se obIikuju pojacanja i takva limenka je otpornija u odnosu na onu bez pojacanja.volumenu limenke . Izgled dvostrukog spoja na mjestu "kljunovanja" U slucaju kada je unutarnji tlak u konzervi. dovodi do trajnih deformacija limenki vecih volumena i obrnuto. U slucaju kad je potrebno odrediti kriticni vakuum. nakon zavrsene terrnicke obrade. u pravilu manja vrijednost kriticnog tlaka. a vrijednost efektivnog tlaka. u ovom slucaju vakuuma. najjednostavnije je da se za svaku vrstu limenki eksperimentalno urvrde te vrijednosti. Izbororn vrste poklopca (kruti. a samim tim i velicine nastaIog efektivnog daka. Ta vrijednost predstavlja vrijednost kriticnog vakuuma. Na dijagramu (sIika IVAO) je prikazana promjena temperature u sredistu konzerve i temperature zagrijanog medija (voda. iz zarvorene Iimenke se evakuira zrak odnosno tlak se smanjuje sve dok ne dode do deformiranja.

Taj pad tlaka rnoze uvjetovati porast vrijednosti efektivnog daka preko vrijednosti kriticnog daka. . faze.. Tlak u autoklavu postepeno raste u I. Pri kraju te faze eventualno dolazi do izjednacenja temperature sadrzaja i grijaceg medija (Tzm = TJ Treca faza (III. posebno kada je u pitanju vodena para. sto uvjetuje i smanjenje temperature sadrzaja. tlaka u autoklavu. Faza hladenja zavrsava kad se dostigne zeljena temperatura (oko 35°C) u centru sadrzaja. Na istom dijagramu su prikazane i promjene unutarnjeg tlaka u zavisnosti od temperature sadrzaja. . faza) dolazi do porasta temperature grijaceg medija (TzJ i ona je veca od temperature sadrzaja (TJ Zbog toga dolazi do prijelaza topline iz grijaceg medija i povecanja temperature sadrzaja. U stacionarnoj fazi clak u zatvorenoj limenci povecava se porastom temperature sadrzaja.. U navedenom slucaju se vidi da dak u autoklavu P treba odrzavati izrnedu vrijednosti AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 107 . U tom trenutku moze doci do kratkotrajnog pada daka u autoklavu zbog dovodenja vode za hladenje. Na pocetku faze odriavanja .kao ina pocetku III. fazi . Zbog toga se ne smije osloniti sarno na termodinamicki dak grijaceg medija. a opada u fazi hladenja.je konstantan i veci od odgovarajuceg termodinamickog daka.METALNA AMBALAZA sterilizacije.. Kriticni trenutak s aspekta narusavanja hermeticnosti u postupku sterilizacije predstavlja pocetak hladenja. I dalje je grijaCi medij topliji od proizvoda u limenci. 5to. Dijagram sterilizacije namirnica u limenkama Na dijagramu se vidi da se sterilizacija odvija u tri faze. II III Slika IV-40. vrijednost efektivnog tlaka i vrijednosti kriticnog daka i vakuuma. dovodi do "kljunovanji' poklopca.) .. tako da sadrzaj oslobada toplinu mediju. faza) temperatura grijaceg medija je postigla potrebnu vrijednost i tijekom cijele faze odrzava se konstantnom (Tzm = const. u II. U fazi zagrijavanja (1. T~ // I I I I I I '"T. Preporucene vrijednosti tlakova u autoklavu su prikazane krivuljom P.faza hladenja zapocinje smanjenjem temperature medija. tj..). Porastom temperature sadrzaja u prvoj fazi dow i do porasta daka u zatvorenoj limenci (P). saddaj se i dalje zagrijava. fazi sterilizacije."stacionarne faze" (II. bez obzira na kratko vrijeme djelovanja. Na slici IV-40 vide se prethodno urvrdene vrijednosti kriricnog daka (Kp) i kriricnog vakuuma (Kv). nego se dak u autoklavu mora odrzavati na potrebnom nivou komprimiranim zrakom ili vodom.

Prema mehanizmu odvijanja. Ako se iz bilo kojih razloga pasterizacija izvodi u autoklavu. a nije opravdano mijenjati ni temperaturu sadrZaja kao ni stupanj punjenja limenki. odnosno dak u autoklavu se odrzava u granicama Ps do P. IV . ali se one odvijaju znatno sporije i manje su izrazene.5. Korozijskim promjenama. U tom slucaju. Kako svojstva sadrzaja nije moguce mijenjati. najvise podlijezu metali. KOROZIJA U sirem smislu. ako se prijede vrijednost kriticnog daka (Kp). I svi ostali ambalazni materijali (drvo. Ta korozija se sporije odvija. primjenjuje se protudak od najvise 0. u pravom smislu rijeci. tj. odnosno doci ce sarno do elasticnih deformacija. izradene od debljih i tvrdih limova te elasticne ili vakuumske poklopce. U suprotnom sluCaju.1. pod korozijom se podrazumijevaju sve nepozeljne promjene na materijalu uslijed Iizicko-kemijskog djelovanja vanjske sredine. Drugim rijeCima. u zavrsnoj fazi hladenja sterilizacije ili pasterizacije moze doci do pojave ulupljivanja ornotaca zbog stvorenog vakuuma u konzervi cija je vrijednost veca od kriticne vrijednosti. za sprecavanje ove pojave potrebno je koristiti limenke boljih mehanickih svojstava (s pojacanjima na plastu). Stoga je moguce provodenje pasterizacije u otvorenim uredajima. predstavlja koroziju. polimerni rnaterijali) podlijezu odredenim promjenama. staklo. Prakricno svaka kemijska promjena na ambalaznorn materijalu koja se odvija protiv nase zelje i volje. korozija se manifestira u obliku hrde. Skoro svaki materijal moze stvarati nezeljene produkte pri djelovanju odredenih 6zicko-kemijskih tvari iz okoline. Kemijska korozija metala se odvija bez prisutnosti elekrrolira po zakonima kemijske kinetike heterogenih reakcija. Da bi se sa sigurnoscu izbjeglo "kljunovanje" poklopca. odnosno u uredajima koji nisu hermeticki zatvoreni. efekrivni dak nece dostici kriticne vrijednosti. Ako se sterilizacija odvija pravilno. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1081 . Ovisno 0 vrsti upakiranog proizvoda. U svakodnevnom zivotu.5 bara.METALNA AMBALAZA daka u zatvorenoj limenci (P') i kriricnog daka (Kp). doci ce do "kljunovanja" poklopca. zbog nize temperature.0 bara od vrijednosti termodinamickog daka vode/vodene pare na temperaturi sterilizacije.5 . take da ne postoji opasnost "kljunovanja" poklopca. efektivni dak u limenci je manji od kriticnog daka. dak u autoklavu mora biti veci od daka u zatvorenoj limenci za oko 0. uobicajeno vrijeme upotrebe namirnica u ovakvoj ambalazi je znatno krace od vremena u kojem se mogu registrirati nezeljene promjene na ambalazi. manje je izrazena. temperature punjenja i napunjenosti limenke. Postupak pasterizacije se obicno izvodi bez protudaka. korozija metala moze biti kemijska ili elektrokemijska. sterilizacija se mora obaviti s "protutlakom'.

ponasa kao anoda. dijelovi legure s komponentom pozitivnijeg elektrodnog potencijala ponasaju se kao katoda. Slika IVAI-b prikazuje pojavu galvanskog clankauslijed nejednakosti povrline metala. pri cemu se metal ispod produkata korozije dalje otapa tj. kao posljedice postojanja granice kristala ili anizotropnosti kristala metala.elektrolir. Pri tome se metali s pozitivnijim elektrokemijskim potencijalom ponasaju kao katoda. fizicki poremecaj strukture ili privremeni razliciti unutarnji ili vanjski utjecaji) ili nehomogenosti povrsine metala. Nehomogenost tekuce faze. Elektrokemijska korozija metalne arnbalaze u najvecoj se mjeri odvija u prisutnosti elekrrolita (kondenzirana vodena para odnosno voda s otopljenim plinovima). kao posljedica prisutnosti makro i mikropora. Drugi. Pri tome granice kristala mogu biti anode ili katode. Nejednakost zastitne prevlake na povrsini metal a (slika IV-41-c). Razlozi odvijanja elekrrokemijske korozije su visestruki. odnosno iste takve mogu biti i razne povrsine monokristala metala. Isto se dogada i kod heterogenih legura. Na slici IVA1 shematski su prikazani uzroci nastajanja elektrokemijske heterogenosti na dodirnoj povrsini metal. takoder moze uvjetovati pojavu galvanskog clanka. Na slici IV AI-a prikazan je galvanski clanak uslijed prisutnosti makro i mikroeiemenata u osnovnoj strukturi metala. je pojava galvanskih clanaka kao posljedice nehomogenosti metalne ambalaze (primjese drugih kemijskih elemenata.METALNA AMBALAZA odnosno nije karakteristicna za metalnu ambalazu.elektrolit. Elektrokemijska korozija rnetala se odvija u elektrolitima po zakonima elektrokemijske kinetike. Pri tome se vise deformirani iii vise napregnuti dijelovi metala ponasaju kao anode. Pojava galvanskih clan aka na povrsini metala objasnjava se ovom heterogenoscu. Do pojave galvanskog clanka dolazi i pri neravnomjernom nastajanju sekundarnih produkata korozije na povrsini metala (slika IVA1-d). isto tako znacajan uzrok elektrokemijske korozije. Pri tome se metal u porama ponasa kao anoda. Osnovni uzrok elektrokernijske korozije je nepostojanost metala u elektrolitima. Neravnomjerna deformacija (slika IV-41-e) i neravnomjerna naprezanja pod utjecajem vanjskih sila (slika IVAI-f) mogu isto tako dovesti do nastajanja galvanskih clanaka. Terrnodinamicka nepostojanost metala u elekrrolitima je rezultat elektrokemijske heterogenosti na granici dodira metal . NajceSce ona predstavlja obicnu oksidaciju metala molekulskim kisikom. odnosno tipovi korozivnih galvanskih clanaka. Submikroskopska (atomska) heterogenost povrsine metala moze izazvati isti ucinak. pri cemu se atomi ili skupine atoma s negativnijim elektrodnim potencijalom ponasaju kao anode. kao uzrok pojave galvanskih clan aka. prikazana je na slici IV-4I-g i 4I-h. Razlicite koncentracije odgovarajuCih iona metala u elektrolitu formiraju galvanski Clanak tako sto se dijelovi metala u dodiru s razrijedenorn otopinom ponasaju kao AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 109 .

Tablica IV-19. kada je dio metala zagrijan na visoj temperaturi (slika IV-41-i) ili izlozen intenzivnijem elektromagnetskom zracenju. 41-b i 41-f. 1987. koje djeluju kao akrivator (tablica IV-19) korozije. Na slici IV-42 prikazani su oblici djelomicne korozije metala. Pored nehomogenosti metalne faze i nehomogenosti elektrolita. nego sarno manje dijelove povrsine metala. Najcesci uzroci elektrokemijske korozije kod metalne arnbalaze prikazani su na slikama IV -41-a. pri cemu se dijelovi metala u dodiru s koncentriranijom otopinom soli. Za elektrokemijsku koroziju je karakteristicno da ona ne zahvaca ravnomjerno komplernu povrsinu. bilo koji oblik ili uzrok korozije kod metalne ambalaze ima stetne posljedice. Akceleratori korozije (Mannheim. ponasaju kao anode. dijelovi metala u dodiru s elektrolitom nize pH vrijednosti (kiselijim) se ponasaju kao katoda. osim povezivanja s vanjskim izvorom struje.) Svi navedeni razlozi. dijelovi metala u dodiru s elektrolitom vece koncentracije oksidacijskog sredstva ponasaju se kao katoda (slika IV-41-h). zbog male debljine limova od kojih se proizvode limenke. Dijelovi metala na kojima nastaju pozitivni ioni ponasaju se kao anode. Kada se u elekrrolitu nalaze oksidacijska sredstva (npr. Ako je metal u dodiru s elekrrolitom razlicite pH vrijednosti. Posljednji razlog nastajanja galvanskog clanka je povezivanje s vanjskim izvorom elektricne struje (slika IV-41-j). su moguce prirodne situacije i mogu dovesti do korozivnih promjena meralne ambalaze. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 11°1 . U najvecem broju slucajeva. ponasa se kao anoda. Tako. Naravno da taj slucaj nikada nije prisutan u praksi. Isto tako i nejednake koncentracije neutralnih soli u oropini (slika IV-41-g) uvjetuju nastajanje galvanskog clanka. na pojavu galvanskih clanaka rnoze utjecati i nejednakost fizickih uvjeta. Povrsine metala u dodiru s koncentriranijom otopinom soli koje djeluju kao inhibitori korozije. Medutim. najopasniji su oblici korozije prikazani na slici IV-42-e i 42-£ ito zbog poreskoca u uocavanju promjena na povrsini (I) i velike dubine (II). ponasaju se kao katode. primjerice.METALNA AMBALAZA anode. kisik).

Slika IV-4:1. h. e. II . Tipovi korozijskih galvanskih clanaka c.Izgled povrslne metala izlozene djelovanju korozijske sredlne. Slika IV-42.presjek predmeta izlozenog djelovanju korozlJske sredine II AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1111 . b. Oblici djelomicne (tockaste) korozije metala I . d. J.METALNA AMBALAZA f.

Pri elektrolitskom nanosenju kositra na celicnu traku. Iz tih razloga pronadene su brojne mogucnosti da se metali zastite od korozijskih promjena. Uobicajena zasrira limova za proizvodnju ambalaze je zastita metalnim prevlakarna s konverzijskim slojem ili oblikovanjem konverzijskog sloja. II IV . i to kositra za proizvodnju bijelog lima i kroma za proizvodnju kromiranog lima.5.metalne prevlake . Zastita limova prevlakama Zastitne prevlake mogu biti metalne s konverzijskim (pasivacijskim) slojem ili sarno konverzijski slojevi. Prema jednoj od moguCih klasifikacija.403 V) u odnosu na elektrodni potencijal zeljeza (. Slojevi kositra i kroma se ubrajaju u katodne prevlake jer oba metala imaju pozitivniji elektrodni potencijal (.0.5. prevlake za zastitu metala od korozije dijele se na: . odnosno anodne (prevlaka ima negativniji elekrrodni potencijal od metala osnove). Uobicajeno je da se meralna ambalaza od korozijskih promjena stiti na sljedece nacine: .konverzijske prevlake . a nazivaju se i pasivacijskim slojem. izmedu dva metala se oblikuje vrlo tanak sloj legure.obradom korozijske sredine . a kod limenki i kauri oni se dodatno stite i organskim previakama (lakovima i bojom).nemetalne prevlake. korozija metalne ambalaze je nepozeljan proces.0. Opcenito. dok se oplemenjivanje.1.1.14 Vi . rjede primjenjuje. Metalne zastitne prevlake s konverzijskim slojem nanose se na celicnu traku s ciljem dobivanja bijelog i kromiranog lima.1. S obje strane celicne trake nanose se slojevi metala. Nemetalne prevlake mogu biti izradene od anorganskih ili organskih tvari nanesenih na metalnu osnovu.44 V). Ukoliko je potrebno. metalne prevlake mogu biti katodne (metalna prevlaka ima pozitivniji elektrodni potencijal od metala osnove). Zastita od korozije Kao sto je vee istaknuto.oplemenjivanjern. tako da bijeli lim ima dvije metalne prevlake i to: legura zeljezo/kositar i'cisti" AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA .METALNA AMBALAZA II IV .zasritnim prevlakama (konverzijskim i premazima) . Za zasritu metalne ambalaze od korozije uvijek se koriste zastitne prevlake. moze se primijeniti i obrada korozijske sredine. kada je rijec 0 ambalazi. Konverzijske prevlake su nemetalne prevlake nastale na povrsini metala kao posljedica kemijskih ili elektrokemijskih reakcija.0. i u oba slucaja s obaveznom zastitorn nemetalnim (organskim) prevlakama.

uklanjanje korozijskih tvari .neurralizacijom kiselina u vodenim otopinama . odnosno kada sadrzi vece kolicine otopljenih soli. Ako se prihvati ta Cinjenica. kao nepozeljni ucinak u procesima toplinske obrade je pojava kamenca koja narusava vizualni izgled gotovih konzervi. Za tu se svrhu koristi voda. U cilju smanjenja korozijskog ucinka vode u kojoj se odvija pasterizacija ili sterilizacija mogu se provesti sljedeci postupci: . uklanjanje korozijskih tvari iz vode moguce je: .5. Kada je voda velike tvrdoce. Termicko otplinjavanje AMBAlAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 113 . • IV . Prevlaka u obliku samo konverzijskog (pasivacijskog) sloja nanosi se na obje strane aluminijske trake. Kisik se moze ukloniti iz vode rerrnickirn otplinjavanjem ili uvodenjem redukcijskih sredstava i/ili inhibitora korozije u vodu. Utjecaj korozijskog ucinka je znatno povecan zbog povisene temperature. Za proizvodnju metalne ambalaze od bijelog. Naknadna zastita katodne metalne prevlake se odvija oblikovanjem konverzijskog (pasivacijskog) sloja oks ida kositra. unutarnje povrsine su zasticene slojevima organskog premaza (v.uklanjanjem kisika iz vode . ako se rerrnicka obrada izvodi u pitkoj vodi.koristenje inhibirora korozije. Cesro. sto svakako nije dobro .2. U tom slucaju. Iz gore navedenih razloga. odnosno oksida kroma. Prilikorn toplinske obrade vanjska povrsina Iimenki je u neposrednom dodiru sa zagrijanom vodom kao grijuCim medijem. Tehnicki promatrano. kromiranog i aluminijskog lima. jasno je da je takva voda korozijska sredina. ali ceSee kromatni ili fosfatni sloj. u njoj nisu prisutne kiseline ni cvrste cestice. Soli su u vodi prisutne u relativno malim kolicinama: one uvjetuju rvrdocu vode i neznatno utjecu na koroziju merala. Zaslila Iimova obradom korozijske sredine Upakirana namirnica u metalnoj ambalazi se cesto konzervira terrnickim putem.). vanjske povrsine bijelog i kromiranog lima nisu dodatno zasricene od korozije organskim prevlakama. Termicki postupak uklanjanja otopljenih plinova (kisika) iz vode temelji se na smanjenju topljivosti plinova povisenjem temperature tekucine (vode). Vanjske povrsine mogu biti zasticene od korozije na isti nacin (lakiranjem) iii grafickom obradom. U najcescem broju slucajeva. kao konverzijski zastirni slojje oksid aluminija. proizlazi da je jedina korozijska tvar u pitkoj vodi .otopljeni kisik. koja se ponasa kao elektrolit jer su u njoj prisutne anorganske soli i otopljeni kisik iz zraka. U takvoj vodi su prisutni samo kisik i anorganske soli.METALNA AMBALAZA kosi tar.1.2.uklanjanjem anorganskih soli iz vode ionskirn izmjenjivaCima uklanjanjem cvrstih cestica iz vode filtracijom. poglavlje IV-2.

• IV . nitriti. U fazi zagrijavanja i odrzavanja potrebne temperature voda se dogrijava izravnim uvodenjem zasicene vodene pare. Tako zagrijana voda se dovodi u dodir s napunjenim i zatvorenim limenkama. feri i drugi slicni ioni. a rjede nitrati i nitriti. Inhibitori korozije mogu biti anorganski ili organski. Iz ekonomskih razloga termicko otplinjavanje (uklanjanje kisika iz vode) ima prednost zbog mogucnosti visekratnog koristenja termicki otplinjene vode.3. odakle se ponovno koristi za sljedeci eiklus sterilizaeije. a prema mehanizmu djelovanja mogu biti anodni. kod ovako oplemenjenih metala se samo poboljsavaju mehanicka svojstva. koje mogu u velikoj mjeri smanjiti brzinu elektrokemijske korozije metala. molibdatni. Korozijsko djelovanje agresivnih komponenti u vodi kao elekrrolitu u praksi se ponekad smanjuje ili potpuno uklanja primjenom inhibitora korozije metala. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1141 . termicka sterilizaeija se obavlja u vodi koja je prethodno zagrijana uvodenjem zasicene vodene pare u posudu za zagrijavanje vode.METALNA AMBALAZA se gotovo uvijek provodi i to kao sporedni ucinak samog zagrijavanja koje je neophodno za provodenje termicke srerilizacije. kaee. sto nije u funkeiji zastite od korozije. dok bi inhibitore trebalo dodavati u svaku novu kolicinu vode . a zagrijana voda se potiskuje u prvu posudu. a s druge strane se ostvaruje znacajna usteda u utrosku toplinske energije. permanganatni. Isto tako je moguca adsorpeija inhibitora na povrsinu metala istovremenim djelovanjem vise razlicitih sila. Na kraju staeionarne faze sterilizaeije. niklorn. konzerve se hlade vodom iz vodovodne mreze. molibdenom) za izradu arnbalaznih jediniea velikog volumena (kade. Takav postupak racionalnog koristenja zagrijane vade tijekom sterilizaeije i pasterizaeije ima prednosti u odnosu na zagrijavanje uvijek hladne vode u posudi za sterilizaeiju zbog manje koliCine otopljenog kisika i manjeg korozijskog ucinka sjedne srrane.1. zatim krornatni. kao anodni inhibitori najceSce se koriste fosfati. kao sto su kupri. (zeljezo legirano kromorn. Po svojoj prirodi inhibitori korozije su spojevi koji se adsorbiraju na povrsinu metala za koju se vezu pomocu Coulornbovih. Pod inhibitorima korozije podrazumijevaju se dodane tvari u maloj koneentraeiji. Izuzetak je primjena nehrdajucih celicnih limova . Tijekom termicke obrade namirniee upakirane u metalnu ambalazu. titanom.5. Anodni inhibitori korozije su oksidaeijska sredsrva kao sro su nitrati. fosfatni i drugi ioni te visevalenrni kationi metala. Zaslila limova oplemenjivanjem Za proizvodnju metalne ambalaze koriste se legure zeljeza i legure aluminija. eisterne i spremniei). katodni i mjeSoviti. Nairne. medutim. U prisutnosti anodnih inhibitora korozija metala se smanjuje zbog smanjenja brzine prijelaza iona metala u otopinu iii smanjenja povrsine anodnih dijelova metala stvaranjem netopljivih zastitnih prevlaka. Van der Waalsovih ili valentnih sila.

odnosno kemijska bornbaza. T u je kositar prvi zastitni sloj i. Svi spojevi trovalentnog zeljeza su tamno obojeni i zbog toga (ako dode do njihovog nastajanja) mijenjaju boju namirnica. Kod namirniea ciji je pH manji od 4-4. Ukoliko je taj proees uzeo maha. dolazi do prelaska tam nih obojenja na sadrzaj i onda se radi 0 diskolorativnim promjenama sadrzaja. mjesta celicne osnove koja nisu zasticena kositrorn. Sigurno je da. voda. odnosno na prevlaei kositra postoje pore. prisutnost kisika u ambalazi. Gotovo jeuvijek ta pojava pracena korozijskim proeesima. Svakako da je ta interakeija nepozeljna jer ne sarno da pogorsava senzorske karakteristike proizvoda. Kako je vee istaknuto. IV . Sam kositar je manje reakrivan i teze stupa u kemijske reakeije s komponentama narnirnice.6. Bjelancevine. i lipidi su najCeiieezastupljene komponente namirnica. nitriti. a najCesee 0 pH vrijednosri. uvjetno receno. Neki od njih su: vrsta i kvaliteta ambalaze. kositar i aluminij). kiseline. Iz gore navedenog proizlazi da je namirniea u izravnom dodiru s kositrom i zeljezom. Pri tim reakeijama dolazi do oslobadanja molekulskog vodika. a nekad cak i boju unutarnje povrsine ambalaze. u slucaju "tockaste" korozije. tj. ugljikohidrati. ovisi o mnogo cimbenika. do propadanja namirniee. uvjeti skladistenja i drugi nedovoljno poznati cimbeniei. nitrati. daleko prije pojave vodikove bombaze namirniea je vee roliko "bogata" metaIima da je prakticki neuporabljiva. Kao posljediea kemijskih reakeija dolazi do nastajanja"metalnih" spojeva koji mogu dovesti do gubitka prvobitne boje proizvoda ili do pojave nekarakterisricnog okusa. secer. moze doci do perforaeije ambalaze ijasno. odnosno zeljeza). Nekim namirnieama se namjerno mijenja kemijski sastav i cesto im se dodaje voda. ne dozvoljava dodir namirniee sa zeljezom. Da bi se ta pojava sprijecila ili u najvecoj mjeri umanjila. polifosfati ili drugi dodaei. Medusobno se razIikuju u kvalitativnom i kvantitativnom sastavu. suvremena proizvodnja bijelih limova karakterizirana je koristenjern male kolicine kositra. interakeija nije jednaka u svim slucajevima. INTERAKCIJA AMBALAZE I SADRZAJA AMBALAiA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 115 . kemijski sastav namirnice. Ovisno 0 kemijskom sastavu. kuhinjska sol. U ekstremnim slucajevima. To se prije svega odnosi na interakeiju komponenata namirniee s metalnom osnovom (zeljezo. sec se u duljem vremenskom razdoblju moze manifestirati kao vodikova.5 kiseline reagiraju s metalima i otapaju ih. limenke se proizvode od bijelog lima. Kada je kolicina nastalih spojeva velika. odnosno neke komponente namirniee mogu reagirati s tim metalima. Taj kositar ne pokriva u potpunosti ejelokupnu povrsinu celicne osnove. u vecini slucajeva namirniee su izrazito heterogenog sastava. kiseline.METALNA AMBALAZA Nacelno promatrano. neke namirniee u ejelini ili sarno neke njiihove komponente mogu kemijski reagirati s metal nom ambalazorn. Hoce Ii doci do ovih reakeija i kojim intenzitetom ce se odvijati. odnosno te reakeije s kositrom su sporije od onih sa zeljezom. ovisno 0 kemijskom sastavu namirniee. vee u pravilu utjece i na zdravstvenu neispravnost takve hrane (povecan sadrzaj reskih metala.

Kako je elektrodni potencijal Sn? /Sn2+ = . a bogate su proreinima. Takva pojava se naziva mramoriranje. banane. Zbog te Cinjenice i zbog toga sto nakon dovoljno dugog vremena ipak dolazi do narusavanja prevlake kositra. Nairne.lakovima. kao i vocne salate od navedenih vrsta voca (slika IV-43). odnosno pospjesuju unutarnju koroziju. U samom sastavu namirnice i interakcije s metalnom ambalazom treba takoder istaknuti da se neke komponente ponasaju kao akceleratori tih reakcija. mandarine. odnosno istisnuti ga iz nekog spoja jer je elektrodni potencijal sustava Fe3+ / Fe2+ veci i iznosi + 0. ili jedan njezin dio. Sve je to poznato i do tih pojava dolazi ili bi dolazilo ukoliko bi se namirnice pakirale u metalnu arnbalazu koja nije naknadno zasticena. zbog izravnog dod ira kiselog proizvoda s kositrom dolazi do izrazaja redukcijsko svojstvo kositra prema jednadzbi: Sno + 2 Fe3+ ~ Sn2+ + 2 Fe2+. manga i guave. grejpfruta. Nairne. oslobada se sumpor i nastaju sulfidi kositra i zeljeza. odnosno dodane nitrarne i nitritne soli kod mesnih proizvoda.771 V. Ipak se radi na tome da se takva pojava izbjegne. U svim takvim slucajevima AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1161 . Izuzetak od tog pravila je slucaj kada se u limenke od bijelog lima pakira kompot od jabuke. Medutim.. jer prosjecan petrosae moze mramoriranje smatrati daleko ozbiljnijom manom nego sto ona ustvari jest. U tom smislu se isticu obojene tvari antocijanske prirode (visnja. Cimeje omogucen kontakt sa zeljezom i odvijanje nepozeljnih kemijskih reakcija. svi ti spojevi se ponasaju kao depolarizatori karode.0. limenke od bijelog lima za pakiranje namirnica s unutarnje strane moraju biti zasticene organskim prevlakama . odnosno akceptori iona vodika. bijelog grozda. ne dolazi do otapanja metala niti do vodikove bombaze. primjenom po stupka sterilizacije dolazi do djelornicne razgradnje aminokiselina.).METALNA AMBALAZA Kod narnirnica Cijije pH veti od 5. malin a . ananasa. otapanje kositra otapanje zeljeza Otapanje kositra i zeljeza kod IImenki lima nelakiranih od bijelog hrana Sn prevlaka FeSn Jegura celicna(Fe)osnova U tim slucajevima je pozeljno i dozvoljeno da unutarnja strana. sIjiva. Tu treba istaknuti da ta pojava ni u kojem slucaju nije srerna niti znaci daje takva namirnica rnanje kvalirerna. Ti spojevi su tamnoljubiCaste boje i pojavljuju se u obliku mozaika na unutarnjoj strani ambalaze od bijelog lima. Slika IV-43.14 V. kosi tar je u stanju reducirati trovalentno zeljezo (cija je boja tamna).. ne bude lakiran jer se time bolje ocuva svijeda boja navedenih proizvoda. Istu ulogu i znaca] ima i molekulski kisik koji je "zarobljen" u unutrasnjosti metalne ambalaze. breskve. papaje. kruske. Cime doprinose uspostavljanju elektromotorne sile izmedu elektroda.

sto svakako treba sprijeCiti. Na taj je nacin ona u izravnorn dodiru sa sadrzajem i zbog elektrokemijskog potencijala aluminija dolazi do njegovog otapanja u sadrzaju. lakovi pigmentirani prahom aluminija i lakovi kojima je dodan cinkov ili titanov oksid. odnosno maskiranja pojave mramoriranja. otapanje kositra otapanJe zeljeza hrana organska prevlaka Sn prevlaka FeSn legura cellcna (Fe) osnova Slika IV-44. Naneseni slojevi laka moraju biti kontinuirani (bez prekida) i moraju u porpunosti onemoguciti dodir komponenata sadrzaja s metalnom osnovom ambalaze. u duljem vremenskom razdoblju doslo bi do povecane koncentracije metala (i zeljeza i kositra). a i mogucnost stupanja u kemijske reakcije je slican. Za razliku od zeljeza. Kao i kod lirnenki od bijelog lima. u reakciju ne stupaju ni kositar ni zeljezo. Zanimljivo je napomenuti da se za zastitu od interakcije zeljezo/ sadrzaj kod limenki od bijelog lima za proizvodnju konzervi za meso u komadima moze koristiti plocica od Cistog aluminija (aluminijska anoda) postavljena s unutarnje strane dna limenke. Propisano je da koristeni lakovi moraju biti zdravsrveno ispravni i ne smiju dovesti do nepozeljnih kemijskih i senzorskih promjena namirnica. a nastali spojevi aluminija ne utjeeu na vizualni izgled niti na zdravsrvenu ispravnost upakiranog proizvoda. i kod limenki od aluminijskog lima je obavezna unutarnja zastita organskim AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1117 . spojevi aluminija su bezbojni iii bijelo obojeni take da ne dovode do pojave diskoloracija upakiranog sadrzaja.METALNA AMBALAZA predviden je "skraceni" rok upotrebe namirnice. U tom slucaju moguca interakcija sadrzaja s rneralom odvija se kroz mikropore na zastitnoj prevlaci (slika IV-44). kako s unutarnje tako i s vanjske strane. U cilju postizanja odredenih estetskih uCinaka. Aluminij je vrlo reaktivan metal i zbog toga se za izradu ambalaze koriste aluminijski limovi s konverzijskim (pasivizacijskim) slojem. Sarno rako zasticena unutarnja povrsina limenke sprecava interakciju ambalaze i namirnice i osigurava zdravstvenu ispravnost upakirane hrane u deklariranom roku upotrebe. U tom smislu poznati su "zlarni" odnosno gold lakovi. uobicajeno je da se lakovi pigmentiraju. Zbog toga konverzijski sloj moze zasrititi ambalazu od alurninijskog lima sarno za odredeno vrijeme od interakcije aluminij/ sadrzaj. Konverzijski sloj kod aluminijskih limova ima istu ulogu kao kositar kod bijelog lima. Interakcija sadrzaja s metalnom podlogom kroz pore u zastltno] prevlaci Radi dodarne sigurnosti. u nekim slucajevirna namirnica nije u izravnom dodiru ni s lakom ni s metalom (prdana praska sunka se pakira u polietilensku foliju prije pakiranja u metalnu ambalazu). Sve dok ima slobodnog aluminija.

Propisi koje je izdala FAO-WHO (Food and Agriculture Organization-World Health Organisation.PTWI (Provisionally Maximum Tolerable Daily Intake) za olovo. Na taj nacin se postizu isti ucinci zastite kod metalne ambalaze izradene od oba arnbalazna materijala.025 do 0. ali njihova povecana kolicina nije pozeljna iz organoleptickih razloga. Sadrzaj olova kod lemljenih limenki. Naravno da se namirnice rnedusobno razlikuju. tako i po kvantitativnoj zastupljenosti metala. kako po kvalitativnoj. JACFA Uoint FAO/WHO Expert Committee on Food Aditives) je 1993.METALNA AMBALAZA prevlakama -lakovima. Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu-Svjetska zdravstvena organizacija) odnose se uglavnom na kolicine teskih metala i na njihovu gornju granicu. a pojedini zakonski propisi reguliraju ru problematiku. sto prije ili kasnije dovodi do gubitka kvalitete i nutritivne vrijednosti sadrzaja. te ne migrira iz limenke pri neurralnoj vrijednosti pH.1 do 0. Utjecaj vrste kiseline na migraciju metala (ppm) lz lemljenih limenki (Bearfield i sur. u iznosu od 0. Prema literaturnim podacima. Te su norme odredene za pojedine metale i za sumu svih metala.) (sastav lema: 2 % Sn/ 98 % Pb) Drugi metali kao sto su zeljezo i kositar nisu toksicni. i pored toga. Kakve posljedice sve ovo ima po zdravlje potrosaca? Sadrzaj toksicnih metala koji potencijalno mogu prijeCi iz ambalaze u namirnicu je vrlo mali ili nemjerljiv.. Naneseni slojevi laka moraju ispunjavari iste uvjete kao i oni kod lakiranja unutarnje strane limenki od bijelog lima. Iako se jos uvijek u nekim dijelovima svijera proizvode lemljene limenke. unos kroma iznosi od 0. Opcenito. 1983. Kolicina kroma koja prijede u namirnicu iz limenki od kromiranog lima (TFS) iznosi od 0. svaka namirnica sadrzi u sebi odredenu prosjecnu kolicinu metala.025 mg/kg tjelesne mase. Tablica IV-20.2 mg/ dan. tom pitanju se u praksi posvecuje dosta velika paznja. No.3 mg/kg namirnice. go dine urvrdila provizornu maksimalnu dnevnu vrijednost . takoder utjece na sadrzaj ovog elementa u namirnici (tablica IV-20). Trovalentni krom u organizmu se ne akumulira i ne apsorbira. a koliCina migriranog olova u hrani odredena je EU Direktivnom 84/500/EEC. a njihove povecane vrijednosti ukazuju na pojavu korozije. gdje je bocni say oblikovan koristenjem legure olova i kositra. globalni trend je u napusranju primjene lema koji sadrzi olovo. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1181 .

PTWI za zeljezo. osam puta niza od akutne toksicne doze. Ova vrijednost. Koncentracija otopljenog kositra u nekim prehrambenim proizvodima tijekom cuvanja u otvorenim nelakiranim iii djelomicno lakiranim limenkama (WHO Food Additives Series 46:TIN) Uobicajena kolicina zeljeza u najvecern broju namirnica iznosi od 5 .8 mg/kg tjelesne mase. ]ACFA (1993.) je utvrdila provizornu maksimalnu dnevnu vrijednost .15 mg/kg. Vee i malo povecane koncentracije zeljeza (iznad 20 mg/kg) dovode do promjene okusa (osjeca se "metalni" okus) namirnica. ne ukljucuje unos zeljeza AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 119 . u iznosu od 0.METALNA AMBALAZA Tablica IV-21.

ali treba voditi racuna da se sadrzaj u nelakiranim limenkama.) (1986) The Wiley Encyclopedia of Packaging Technology. Paul Parey. 4.12. Marcel Dekker.Manheim C. (eds). 1..02. Opcenito. Annon.1. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 12°1 .R. New York. Publication No. Gray.Inc.12.com/17 _ 445. B. Cambridge.John Wiley & Sons. Capar S. (1980) Principle of Food Packaging. dolazi do ubrzanog otapanja kositra (rablica IV-21). (1991) Osnovi konzervisanja namirnica.IR.. Annon.. (1975) Tin Versus Corrosion.AVI Publishing Company. 12. ll. (1988) u: Aluminium in Food and the Environment.. Skolska knjiga.2004. zbog povecane prisutnosti zraka. U protivnom. Miltz).c. S. 14. Nauina knjiga.].G. Position paper on tin.2002.Robertson G. ukoIiko se ne utrosi odmah nakon prvog otvaranja. 5. CAST! Metals Red Book (2003) Non Ferrous Metals.122004. (1986) Guidelines for Can Manufacturers and Food Canners. Publication No.Hill Book Co. 2. (1981) Tin and iron content of canned and bottledfood. Connecticut. 24. Middlesex.. (1981) Food Packaging Materials. Technical document Guidelines on Metals and Alloys used as Food Contact Materials.L. u: Food Product-Package Compatibility Proceedings (eds. 23. Singapore. Rome. Tin coating weight (9. (1993) Food Packaging . Taylor D. 18. L. Warwick M.I.A. 622.. 13.. prebaci primjerice u staklenku i pospremi do upotrebe. http://www. no.Cutlery and table hollowware . I.Part 2: Requirements Jor stainless steel and silver-plated cutlery (ISO 8442-2:1997). Technomic Publishing Co . 19.) 15. (eds.).METALNA AMBALAZA putem tvari boje (prehrambenih bojila) ili zeljeza kao suplementa hrani koji se uzima tijekom trudnoce ili lijecenja. (1990) Tehnologija zaStite od korozije.Principles and Practice. (1987) Corrosion Engineering. Z. International Tin ResearchInstitute.1751-1754. CXIFAC 98124. GregerJ. 105-ll8. Baier M. Bakker M..html. Beatjield D. Crosby N. Basel. New York. 510.. 22. McGraw . Applied Science Publishers Ltd.W. 20.].. Food Sa!.) 16.20041161EC Commission directive of 12 February 2004 laying down the sampling methods and the methods of analysis for the official control of the levels of tin in canned foods. Harte. 4th ed. London. Griffin R.1765. 8. International Tin Research Institute. Eckroth D.G.htm# _46123121. LlTERATURA 1. (1972) Untersuchungs-methoden in der Konservenindustrie. http://www.. VereS M.]. 10.2004. Britton S. Beograd.I.. 3. Corr.w.tinplate. Codex Alimentarius Commission (1998). godine navodi maksimalnu dozvoljenu kolicinu kositra od 250 mg/kg (za cvrstu hranu) i 200 mg/kg za tekuce proizvode.Massey R. (1987) Interaction between metal cans and food products.Lange HJ. 2.org/documents/jecfa/jecmono/ v46je12.. Berun=Hamourg. 13.tw/Frame/tinplate. Middlesex..c.engineeringtoolbox... Sacharow. Inc. 6.].E. 10. (1982) Guide to Tinplate.. 21.Joint FAOIWHO Jood standards programme. Boyer K. 9. (1980) Multielement analysis offoods stored in their opened cans.com. koja moze prijeCi iz arribalaze u proizvod. C... StainlessSteel. http://www. 7. Alberta. u nelakiranim limenkama kolicina kositra ne prelazi 100 mg/kg. Council of Europe's Policy Statements Concerning Materials and Articles Intended to Come into Contact with Foodstuffs. Food and Agricultural Organization of the United Nations. 17.]' 8 (1) 47-54. Kodeks iz 1998. I. Dugi.Esih 1.IR. WHO Food Additives Series 46: TIN (addendum). Greenwood E. Food Sci. Doc. The Royal Society ofChemistry. (1983) Br.EN ISO 8442-2:1997IAC:1999 Materials and articles in contact with foodstuffs . Sadrzaj kositra u namirnicama pakiranim u lakiranim Iimenkama od bijelog lima obicno je manji od 25 mg/kg i rijetko prelazi granicu od 50 mg/kg. 46. Zagreb.. CASTI Publishing Inc.Comparing International Standards (9. Westport.inchem.htm.Fontana M.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->