P. 1
Arhitektonske Konstrukcije III

Arhitektonske Konstrukcije III

|Views: 1,969|Likes:
Published by Galla Gomerčić

More info:

Published by: Galla Gomerčić on Jul 06, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/19/2013

pdf

text

original

ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE III

1.dio -Veršid tema: KONSTRUKCIJE OPLOŠJA ZGRADE 1. Koji je kriterij za podjelu konstrukcija oplošja na masivne i lagane i koja je bitna razlika između njih (sa gledišta fizikalnih procesa)? Kriterij za podjelu konstrukcije na masivne i lagane je površinska masa konstrukcije: 100kg/m² Bitna razlika između masivnih i laganih konstrukcija(sa gledišta fizikalnih procesa) očituje se u ljetnoj toplinskoj stabilnosti: Masivne konstrukcije imaju zadovoljavajuda svojstva. Lagane konstrukcije postižu zadovoljavajuda svojstva samo ako imaju propisanu vrijednost U za zidove i za krovove:  za vanjske zidove: U ≤ 0,35 W/ (m²K)  za krovove: U ≤ 0,30 W/ (m²K) Što znači da, u odnosu na masivne konstrukcije, moraju imati vedu debljinu toplinske izolacije! 2. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima jednoslojnih zidova. Jednoslojni građevni dijelovi oplošja su zidovi izgrađeni od toplinsko-izolacijskih blokova, obostrano ožbukani. Ispravan fizikalni proces postiže se s paropropusnim materijalima (blok opeka i žbuka) koji unutar zida omoguduju difuziju vodene pare bez zaustavljanja. Ovdje je najbitnije svojstvo paropropusnosti vanjske žbuke (produžna žbuka ili toplinsko-izolacijska žbuka)

3. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija bliže vanjskoj strani.  Toplinska izolacija je bliže vanjskoj strani, s vanjske strane paropropustan sloj

Vanjski zaštitno-dekorativni sloj koji se izvodi na toplinskoj izolaciji (odnosno u kontaktu s njom) treba biti paropropustan. Žbuka je najčešdi oblik vanjskog paropropusnog zaštitnodekorativnog sloja. Sastav i izvedba vanjske žbuke ovisi o vrsti podloge (vrsti toplinske izolacije).

1
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

Toplinska izolacija je bliže vanjskoj strani, s vanjske strane paronepropustan sloj

Ukoliko se vanjska paronepropusna obloga izvede bez provjetravanog zračnog sloja dolazi do kondenzacije vodene pare unutar zida! Vanjski paronepropustan sloj, t.j. oblogu, treba odvojiti od unutarnjeg dijela zida sa zračnom šupljinom koja mora biti dobro provjetravana! Za dobro provjetravanje potrebno je oblogu projektirati na način da na najnižem mjestu omogudimo ulaz vanjskog zraka u šupljinu, a na najvišem mjestu izlaz zraka iz šupljine u vanjski prostor. 4. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija unutar konstrukcije.

Ako je fizikalni proces nepovoljan (2.slučaj) tada treba ugraditi parnu branu. Parnu branu ugrađujemo prije materijala u kojem bi došlo do navlaženja. Parnu branu treba izbjedi ako su moguda druga rješenja kao: ugradnja paronepropusnije toplinske izolacije, vanjski zid izvest od paronepropusnijeg materijala i /ili manje debljine, unutarnji zid izvest od paronepropusnijeg materijala i sl.

U slučajevima kada se s unutarnje strane nalazi paropropustan materijal (na pr. blok opeka) na lokacijama s vrlo niskim vanjskim temperaturama može dodi do prekomjernog navlaženja. Ugradnja parne brane u ovakav zid nije preporučljiva jer se zbog povezivanja zidova metalnim sponkama (sidrima) probija parna brana u mjeri da ona gubi svoju funkciju. Tada treba primijeniti druge mogudnosti izbjegavanja navlaženja.

2
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

5. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija bliže unutarnjoj strani.

Ovaj slučaj se najčešde pojavljuje kod projektiranja fasade s vanjskim vidljivim betonom, kod sanacija starih zgrada te kod prostora koje treba brzo kratkotrajno ugrijati. Ovisno o lokaciji gradnje (klimatsko područje gradnje) i materijalima koji se koriste, u ovom slučaju vjerojatna je pojava prekomjernog navlaženja što se rješava s ugradnjom parne brane. Kod novih se zgrada treba ugraditi element za prekid toplinskog mosta.

3
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

K. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija u cijeloj debljini građevnog dijela. J.Habijanec.Čorid.Kolarec . I.Horvatid.Jakubek. V. Lagane stijene s vedim debljinama toplinske izolacije radi ljetne toplinske stabilnosti. P.Karlo. Danas su česte kod projektiranja drvenih niskoenergetskih kuda (primjeri s nosačima s kojima se prekida toplinski most): Varijanta izvedbe – nosiva konstrukcija je drveni sastavljeni profil  Lagana konstrukcija – toplinskoizolacijski panel s ventiliranom oblogom (staklo) Lagana konstrukcija s ventiliranom oblogom (umjetne ploče) (drvo) Lagana konstrukcija s ventiliranom oblogom 4 Autori: I.Galid. D. Iz istig razloga najpovoljnija je izvedba s provjetravanom zračnom šupljinom.Gracin. B.6.Hajdinjak. A. L.Jagodid.

7.Čorid.Hajdinjak.Jakubek.Kolarec . L. J.Karlo.Jagodid. I. obloga od zidane fasadne OBLOŽNE OPEKE obloženje ŠUPLJIM KERAMIČKIM PLOČAMA na metalnoj podkonstrukciji obloženje KERAMIČKIM PLOČAMA na metalnoj podkonstrukciji 5 Autori: I. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od obložne opeke ili keramike. D.Gracin.Horvatid.Galid. P. V.Habijanec. B. A. K.

To znači da de ploča biti teža što je vede opteredenje za nosivu konstrukciju zida.  određivanje debljine elementa armirano betonske obloge u odnosu na dužinu elementa Veda dimenzija ploče iziskuje i njezinu vedu debljinu.Horvatid. A. 6 Autori: I. B.Jakubek.Galid.Kolarec . V.Hajdinjak.8.Jagodid. K. L. P.Čorid. obloga tankim kamenim pločama 9.Habijanec.Karlo. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od kamenih ploča. J. I. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od predgotovljenih armirano betonskih elemenata.Gracin. D. a potrebni su i jači elementi za sidrenje.

I.10. P.Jakubek.Galid.Habijanec. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od drvenih elemenata.Hajdinjak. A.Horvatid.Jagodid. V. trapezni lim 11.Gracin. D. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od limenih ploča. K.Kolarec . B.Čorid. obloga drvenim daskama 7 Autori: I. J.Karlo. L.

Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od vlaknastocementnih ili sličnih ploča.Jakubek.Galid. I. obloga pločama (vlaknastocementne i slične ploče) na drvenoj podkonstrukciji Obloga pločama (vlaknastocementne i slične ploče) na metalnoj podkonstrukciji velikoformatne obložne ploče na fasadi 8 Autori: I.Gracin. J. P.12. V.Horvatid.Habijanec. K.Karlo.Kolarec . L.Čorid. A.Jagodid. D.Hajdinjak. B.

Karlo. D.sa kontinuiranim. horizontalnom ili vertikalnom gumeno-silikonskom fugom polustrukturalne fasade. L. B.elementi se izrađuju u radioni. MOBILNI OSLONACprima samo kontinuirano poprečno opteredenje od pritiska vjetra i dozvoljava aksijalnu pokretljivost profila koja se javlja uslijed širenja izazvanog promjenom temperature.strukturalna fuga sa dodatnom letvicom koja ujedno služi kao mehaničko osiguranje stakla kombinirane fasade.natpritisak i potpritisak 3.Horvatid. I.Hajdinjak.Jakubek. K. P.vertikalna ili horizontalna fuga/vertikalna ili horizontalna pokrivna kapa element fasade. slažu na objektu bez skele dvostruke fasade-mogu biti kontinuirane i prekinute  „spider “ fasade.tema: OSTAKLJENE FASADE 1. Navedite i opišite dvije osnovne vrste oslonaca (sidra) ostakljene fasade.Habijanec.Gracin. A. FIXNI OSLONACnosi cjelokupnu težinu konstrukcije i prihvada poprečna i opteredenja od vjetra. V.Jagodid. Nacrtajte podni priključak kontinuirane ostakljene fasade.Čorid. i kombiniranim izgledom.Galid.fasade s točkasto učvršdenim staklom 2. Navedite vrste ostakljenih fasada. kontinuirane fasade. 9 Autori: I. strukturalnim. J.Kolarec .sa ljepljenim staklom.sa vertikalnom i horizontalnom pokrivnom kapom strukturalne fasade.

Da se u radionici izrade gotova polja koja se kao takva pričvršduju na konstrukciju. V.Habijanec.Prvo se učvrsti jedan vertikalni nosač za konstrukciju. I.Gracin. Vertikalni nosači se prema projektiranom rasteru pričvršduju na konstrukciju. pomodu kliznih spojnica umedu horizontalni nosači 2.4. P. nakon čega se natakne drugi vertikalni nosač i pričvrsti za konstrukciju 3. J. D.Jagodid.Kolarec .Čorid.Horvatid. A. na koji se nataknu. te se nakon toga.Karlo.Galid. Opišite i skicom prikažite pojedinu vrstu ostakljenih fasada: a/ Kontinuirane fasade. B.Jakubek. L. Spajanje tako montiranih polja. te pričvrste horizontalni nosači. K. PRINCIP MONTAŽE 1. izvodi se horizontalnim nosačima pomodu kliznih spojnica ZA MONTAŽU KONTINUIRANE FASADE POTREBNA JE SKELA 10 Autori: I.Hajdinjak.

sastavljena i ostakljena krila dolaze na gradilište te učvršduju na ranije pričvršdenu aluminijsku konstrukciju 11 Autori: I. B.Gracin.  izgled vanjskog djela fasade identičan u svim poljima (nisu naglašena otvarajuda polja) princip montaže. V.Galid. K.Karlo.Čorid.Pr.Jakubek. L.Kolarec . A. P.Horvatid. D. I.Jagodid. J.Habijanec. b/ Strukturalne fasade.Hajdinjak.

Karlo.Kolarec .Hajdinjak. V. J.Jagodid. A.Habijanec.Čorid.c/ Polustrukturalne fasade. B. P.Gracin. D.Jakubek. strukturalne s naglašenom horizontalom/vertikalom 12 Autori: I. d/ Kombinirane fasade. I.Galid. K. L.Horvatid.

Horvatid.Hajdinjak. P.Jagodid.pitanje) f/ Dvostruke fasade.Karlo.e/ Element fasade. V. L.dugotrajnost .prirodno kruženje zraka .ekološku zaštitu . B. I.bolje iskorištavanje energije (prirodne i rekuperirane) 13 Autori: I.bolju toplinsku i zvučnu izolaciju .Habijanec. K.Kolarec .Čorid. dvostruke fasade sastavljene su od dviju staklenih fasada koje odvaja međuprostir (fasada ispred fasade) Takve fasade imaju niz prednosti: .Galid. A. (+6.Gracin. D. J.Jakubek.

L.zrak putuje u prostoru između prekida. Prednost ove fasade je lakša konstrukcija.izvedena je bez međuprekidanja po visini. bolja toplinska i zvučna izolacija.Hajdinjak.Kolarec . gdje izlazi iz međuprostora. te provjetravanje amortizaciju troškova u roku 10-15 godina 14 Autori: I.Galid. Nedostatak je (naročito u toplim klimatskim uvjetima) topli zrak koji se diže dolazi do gornjih katova i prekomjerno ih zagrijava. P.Čorid.Jagodid. Problem je i kod požara gdje se dim širi prema gornji katovima i tamo širi. PREKINUTA FASADA . pri čemu zrak kruži od donjeg dijela prema gore. B. Na mjestu prekida rješeni su i ulazi za zrak koji putuje do slijededeg prekida.NEPREKINUTA (kontinuirana) . I. Dvostruke fasade omoguduju: zaštitu od buke (dupla stijena) toplinsku zaštitu (dupla stijena) zaštitu od kiše i vlage (višestruko brtvljenje) zaštitu od sunca (žaluzine u međuprostoru) zaštita od vjetra cirkulaciju svježeg zraka tijekom dana i nodi. D. J.Karlo. V. A.Horvatid.Habijanec.Gracin. Na taj način fasada ima više ventilacijskih prekida koji osiguravaju optimalno prozračivanje. K.Jakubek. Ovaj sustav je skuplji i složeniji za izvedbu.

Hajdinjak. primjeri prethodnog pitanja 6. J.Galid. koje omoguduje rad drugim izvođačima nije potrebna skela kod montaže fasade 15 Autori: I.Čorid. Na crtežu / slici prepoznajte određenu vrstu ostakljene fasade. A. I. P.g/ Točkasto učvršdene fasade 5.Karlo.Gracin. V. B. D.Jagodid. K. L.Horvatid.Kolarec .Habijanec. Koje su prednosti element fasada u odnosu na "klasične" ostakljene fasade?  izrada kompletnih ostakljenih elemenata u radionici (smanjen broj propusta koji su se događali na montaži) bitno ubrzana montaža (fasada raste zajedno sa objektom) broj radnika na montaži smanjen u odnosu na ugradbu klasičnih fasada  katno zatvaranje fasade.Jakubek.

L. I. D. Prednost: lakša konstrukcija.Čorid. gdje izlazi iz međuprostora. A. Problem je i kod požara gdje se dim diže prema gornjim katovima i tamo se širi.Kolarec . Ovaj sustav je skuplji i složeniji za izvedbu. Navedite i skicom prikažite osnovne grupe dvostrukih fasada obzirom na provjetravanje. P. K.Jagodid. B. pri čemu zrak kruži od donjeg dijela prema gore. Nedostatak: topli zrak koji se diže dolazi do gornjih katova i prekomjerno ih zagrijava. 16 Autori: I.7. Koje su prednosti dvostrukih fasada?      dugotrajnost bolja toplinska i zvučna izolacija ekološka zaštita prirodno kruženje zraka bolje iskorištavanje energije (prirodne i rekuperirane) 8.Gracin. Na mjestu prekida riješeni su i ulazi za zrak koji putuje do sljededeg prekida. J. Neprekinuta (kontinuirana fasada)-izvedena je bez međuprekidanja po visini.Hajdinjak.Jakubek. Na taj način fasada ima više ventilacijskih prekida koji osiguravaju optimalno prozračivanje. V. bolja toplinska i zvučna izolacija. Prekinuta fasada-zrak putuje u prostoru između prekida.Habijanec.Galid.Horvatid.Karlo.

D.Gracin.Čorid.zatim dvoslojno Low-E staklo kod fasade sa zatvorenim međuprostorom. L.Horvatid.Habijanec. A. ostakljene fasade trebaju zadovoljiti sljedede: -osvijetljenost prostora -ograničenje toplinskih gubitaka -zaštita od pregrijavanja -zvučna zaštita -mehanička svojstva -ventilacija prostora 2.Jagodid. 3. P. V. Najvedi U ima dvoslojno Low-E staklo kod jednostruke fasade pa kod dvostruke fasade s otvorenim međuprostorom. K. 17 Autori: I.onda troslojno Low-E staklo kod jednostruke fasade pa kod fasade s otvorenim međuprostorom. B. I. Kao sustav.Galid.Hajdinjak.tema: DVOSTRUKE OSTAKLJENE FASADE 1. Navedite bitna svojstva kompozicije ostakljenja i kretanje vrijednosti tih svojstava kod različitih kompozicija ostakljenja.Jakubek.Karlo. Opišite svojstva pojedinih ostakljenih fasadnih sustava u odnosu na koeficijent prolaska topline «U».Kolarec . J.dok najmanji U ima troslojno Low-E staklo sa zatvorenim međuprostorom.

Jakubek. 1. Vanjsko staklo dvostruke fasade zimi je hladno. 8. Navedite osnovne tipove dvostrukih ostakljenih fasada. Širina.Karlo. Međuprostor dodatno zagrijavan potrošenim zrakom iz unutarnjeg prostora (tampon prostor). unutarnji prostor zatvoren i kondicioniran. Zrak u međuprostoru se zagrijava i služi kao tampon prostor između unutarnjeg i vanjskog prostora. Međuprostor zatvoren. od zaštite od sunca i od unutarnje plohe ostakljenja.Čorid.tuča.Gracin. 7.Horvatid. U pravilu je od dvoslojnog stakla (IZO). Lagano zagrijani svježi zrak međuprostora ulazi u sustav dogrijavanja za grijanje unutarnjeg prostora. Vanjska fasada-ima ulogu zaštite od vanjskih utjecaja(kiša. Često je prohodan u ravninama stropova radi kontrole i održavanja. K. -nepregrađena dvostruka fasada.buka. od zaštite od sunca i od unutarnje plohe ostakljenja. mirisa. sunčevo zračenje se reflektira od vanjske plohe ostakljenja. -pregrađena dvostruka fasada sa nepregrađenim dijelovima za ventilaciju.Kolarec . 5. Horizontalni koridori se prekidaju samo na mjestima gdje je potrebna pojačana zvučna zaštita između prostorija i na mjestima požarnih odsječaka zgrade. 2. Sadrži otvore za dobro provjetravanje zračnog međuprostora i prostorija zgrade. 6. 1.Hajdinjak. zračnog međuprostora i unutarnje fasade. U međuprostoru se najčešde smješta uređaj za zaštitu od sunčeva zračenja. Zbog razloga bolje ventilacije izvode se prekidi i na uglovima zgrade. unutarnji prostor grijan.. Međuprostor je ventiliran. Veliki otvori za ventiliranje su u prizemlju i kod krovova zgrada. V.zračni međuprostor je prekinut horizontalnom i vertikalnom pregradom. I. P. Neprekinuti dio zračnog međuprostora služi za pojačanu ventilacijuodvođenje potrošenog zraka iz prostorije.laminirana). Navedite ih i svaki opišite. U takvim slučajevima prozori se ne smiju otvarati. Zračni međuprostor-može biti kontinuirano otvoren zbog provjetravanja i s mogudnošdu zatvaranja međuprostora. Ljeti je u međuprostoru zaštita od sunčevog zračenja. Unutarnji prostor je zatvoren i klimatiziran. Dvostruke ostakljene fasade sastoje se od: vanjske fasade. Najčešde je ostakljena jednoslojnim staklom. odvod zraka iz unutarnjeg prostora putem podnog kanala u međuprostor. vatre i dima iz prostorije u prostoriju. Zimi se može računati s dobicima topline od sunčevog zračenja (bez zasjenjenja). sunčevo zračenje reflektira se od vanjske plohe ostakljenja. A. Pregrade sprječavaju prijenos buke.horizontalno spojen zračni prostor po etažama. J. Unutarnji prostor se ventilira na međuprostor. L. -dvostruka fasada s horizontalnim koridorima. B. Može imati uređaje za zatvaranje otvora. Za vrijeme sezone grijanja međuprostor može biti zatvoren radi smanjenja toplinskih gubitaka. Svaki zasebni dio zračnog međuprostora ima otvore za ulaz i izlaz zraka. Za svaki tip kratko navedite posebnosti djelovanja. D. 18 Autori: I.a ventiliranje prostorija treba biti mehaničko (sustav ventilacije prostorija).Habijanec. -pregrađena dvostruka fasada. Unutarnja fasada-glavni element ostakljenja fasade za smanjenje toplinskih gubitaka. Opišite djelovanje (funkciju) dvostruke ostakljene fasade u ljetnom razdoblju (varijante). Svaki horizontalni koridor ima otvore pri dnu i pri vrhu koridora.zračni međuprostor je spojen vertikalno i horizontalno na cijeloj fasadi.min 20cm do 120cm. Ostakljene plohe se najčešde mogu otvarati radi prirodnog provjetravanja prostora.pregrađena dvostruka fasada s vertikalno neprekinutim dijelovima zračnog međuprostora. Obrazložite opasnost od kondenzacije vodene pare u sustavu dvostruke ostakljene fasade (gdje i kada se pojavljuje). Kod otvorenog međuprostora i provjetravanja prostorije preko međuprostora dvostruke fasade može se pojaviti manja količina kondenzacije na gornjem dijelu unutarnje strane stakla pri otvoru za izlaz zraka ( gdje izlazi ugrijani zrak). Kod zatvorenog međuprostora kondenzacija de se pojaviti po cijeloj površini stakla jer de ugrijani zrak ispuniti cijeli međuprostor i kondenzirati se na hladnoj plohi stakla. 3.4.Jagodid.a stakla su sigurnosna (kaljena.)..Galid. 2. Opišite djelovanje (funkciju) dvostruke ostakljene fasade u zimskom razdoblju (varijante). međuprostor otvoren za ulaz svježeg zraka. Dvostruke ostakljene fasade se sastoje od tri elementa. Projektira se kada su naglašeni zahtjevi zaštite od buke i požara.

dok je asimetrično izo-staklo ono u kome je jedno staklo (najčešde vanjsko) deblje od drugoga.a pritisci na deformaciju u vedoj se mjeri oslobađaju na unutarnjem. I. Utjecaj vanjskog ostakljenja na ukupnu zvučnu izolaciju može se odrediti približnim računskim metodama.Jagodid.Hajdinjak. (npr. To bi mogao biti slučaj samo u sezoni grijanja kod zatvorenog unutarnjeg prozora (mehanička ventilacija prostorija) i zatvorenog međuprostora fasade (u koji se ubacuje iskorišteni topli zrak iz zgrade). V. -nevidljive deformacije: -promjene vrijednosti toplinske izolacije -povedanje napetosti zaptivnih materijala -povedanje napetosti stakla -vidljive deformacije: -nepravilan odraz slike okoliša -prekid cjelovitosti odraza na spojevima stakala u pročelju -orošavanje IZO-stakla u međuprostoru ili na vanjskim površinama -pucanje stakla -pojava duginih boja na staklu Vidljive i nevidljive deformacije usko su međusobno povezane svojim uzročnicima i svojim posljedicama. B.Horvatid.Gracin. Tema: PROČELJA – OTVORI. P. Vidljive deformacije pokazuju nam da postoji neko djelovanje na IZO-staklo koje može imati za posljedicu.Čorid. a 7-8% kod visokotransparentnih stakala. Razlozi za primjenu asimetričnog stakla su:  različiti zahtjevi koji se postavljaju na otpornost i deformacije unutarnjeg i vanjskog stakla. Dvostruka fasada produljuje dubinu prostorije za širinu zračnog međuprostora. L. 10.Jakubek. Zvučna izolacija dvostruke fasade ovisi o: -vrstama unutarnjeg i vanjskog ostakljenja -širini međurazmaka između unutarnje i vanjske plohe fasade -stupnju otvorenosti unutarnjeg i vanjskog ostakljenja Najbolji učinak bio bi kod potpuno zatvorenih sustava fasade što je rijetko slučaj. K. Međutim ljeti međuprostor dvostruke fasade mora biti ventiliran.Karlo. ved ih mogu utvrditi samo specijalizirane institucije i laboratoriji.za 10% kod običnog prozirnog stakla. Zbog potrebe ventilacije međuprostora i otvorenih otvora za prozračivanje efekt zvučne izolacije je slabiji nego u slučaju kad bi fasada bila potpuno zatvorena.Galid. A. IZVEDBA I UGRADNJA 1. čime se u prosjeku mogu očekivati povoljnije izolacijske vrijednosti za 2-4 dB. 6+4. Obrazložite kakva je osvijetljenost unutarnjeg prostora kod jednostruke i dvostruke ostakljene fasade. Povoljno je da je jedno staklo dvostruko deblje od drugog. tanjem staklu. u nevidljivim deformacijama kojih je krajnji rezultat trajni gubitak djelotvornosti IZO-stakla. Kod jednostruke fasade faktor D (koji označava odnos između osvijetljenosti prostorije i istodobne jačine osvijetljenosti vanjskog prostora) je maksimalno 18%. 10+6…itd)  razlozi zvučne izolacije Staklo s različitim debljinama staklenih ploha ima različitu površinsku masu. zbog jačeg naprezanja uslijed pritiska (tlaka) vjetra i kod očekivane buke niskih frekvencija koja dolazi izvana.Habijanec. Deblje staklo treba upotrijebiti kao vanjsko staklo. 8+5. Dvostruka fasada smanjuje količinu svjetla u prostoriji radi vanjskog dodatnog stakla. a kod dvostruke ostakljene fasade je maksimalno 14%. Nevidljive deformacije uglavnom ne uočavamo. 19 Autori: I.Kolarec .poboljšanje zvučne izolacije. Navedite i objasnite mogude deformacije IZO stakla. 2. J. ili ved ima posljedicu. Preporučuje se u asimetrično izo-staklo ugraditi unutarnje staklo za 1mm deblje od polovine debljine vanjskog stakla. Obrazložite svojstva zvučne izolacije dvostruke fasade. To ima posebnu vrijednost kada je vanjsko staklo reflektirajude jer je deblje staklo otpornije na deformacije pa je i odraz slike okoliša na njemu pravilniji. točnije mjernim ispitivanjima. a što asimetrično IZO staklo? Koji su razlozi za primjenu asimetričnog IZO stakla? Pod simetričnim izo-staklima podrazumijevamo ona izo-stakla u koja su ugrađena oba stakla iste debljine.9. D. Što nazivamo simetrično.

Opišite pojedini način ugradnje -mokra ugradnja -polusuha ugradnja -suha ugradnja Polusuha ugradnja-u zid se istodobno sa zidanjem ugrađuju okviri od letvi na koje se kasnije učvrsti gotovi prozor.Hajdinjak.Jagodid.Gracin. Nacrtajte i opišite crtež priključka zida i doprozornika jednostrukog drvenog prozora s IZO staklom.Habijanec. Navedite mogude načine ugradnje prozora. V.Kolarec . profila za brtvljenje. i to na bočnom prislanjanju.Karlo. folija. Što su izoterme? Nacrtaj skicu vanjskog zida s ugrađenim prozorom i ucrtajte (skicirajte) izoterme. Kod brtvljenja potrebno je uvažavati upute i preporuke proizvođača masa za brtvljenje. D. Izoterme su linije koje spajaju točke istih temperatura pomodu kojih je mogude proračunima prikazati raspodjelu temperatura unutar građevinskih elemenata. I. 4. B. Stoga kod ugradnje prozora treba paziti na izvedbu potpuno brtvljenog spoja prozora i njegovih elemenata s pregradom u koju su ugrađeni.Horvatid. Pukotine. (za ovaj opis nisam sigurna jer nema nikakvog opisa u predavanju. rupe. pjenastih materijala kao i pravila ugradnje proizvođača prozora i prozorskih profila. Zrakonepropusna priključna reška između zida i doprozornika osnovni je preduvjet za toplinsku zaštitu. otvorene reške i slično dozvoljavaju nesmetani prolaz zraka. na nadvoju i na prozorskoj klupčici. 5.Galid. Takva se mjesta mogu pojaviti na priključku između doprozornika i pregrade u koju je prozor ugrađen.Jakubek.Čorid.3. L. J. zaštitu od vlage i za zvučnu zaštitu. pitat du još Veršida) 20 Autori: I. P. K. Suha ugradnja-gotovi prozor se učvrsti na posebne ugrađene elemente u ožbukan zid. A.

5°) 7 bočni spojni profil 8 unutranja drvena klupčica 21 Autori: I. V. I.Hajdinjak.Jagodid. Opišite crtež. L. A. Što je zidarsko sidro? Nacrtajte primjer učvršdenja prozora u zid upotrebom zidarskog sidra. u svrhu ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu.izmicanje prozora po dubini zida. Zidarsko sidro je element koji učvršduje doprozornik u nosivi dio zida..Horvatid.Habijanec. 7. B.6.).Galid. osobito u vezi: -otpornosti na opteredenje vjetrom -vodonepropusnosti -propusnosti zraka -prolaska topline -zvučne izolacije -otpornosti na požar i propuštanje dima Uvjeti za ugradnju. uporabu i održavanje prozora i vrata moraju se odrediti projektom građevine tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti koje mora ispuniti građevina. 1 donja prečka doprozornika 2 toplinska izolacija – mineralna vuna 3 nepropusni mikrobeton 4 podložna PE folija ili bitumenska traka 5 trajnoelastični kit 6 vanjska limena klupčica (nagib min. Svojstva prozora odnosno vrata za predvidive uvjete uobičajene uporabe građevine i predvidive utjecaje okoliša na građevinu u njezinom projektiranom uporabnom vijeku moraju se odrediti projektom građevine. D..Kolarec . K.Gracin.. oni podnesu sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoline.) i unutranjom (drvo/keramika/kamen.. Parapet na gornjoj strani završava prozorskom klupčicom: vanjskom (lim/kamen.Karlo. J. Što je propisano Tehničkim propisom za prozore i vrata? Tehničkim propisom za prozore i vrata se.Jakubek.Čorid.te način potvrđivanja sukladnosti prozora i vrata s navedenim zahtjevima. 8. Tehnička svojstva prozora i vrata moraju biti takva da. uz propisanu odnosno projektom određenu ugradnju i održavanje. a omoguduje različito pozicioniranje . Ako je projektirani uporabni vijek građevine duži od projektiranog uporabnog vijeka prozora i/ili vrata. projektom se moraju odrediti uvjeti i način njihove zamjene. u predviđenom roku trajanja građevine . P. propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode-prozore i vrata koji se ugrađuju u građevine. tako da građevina u koju su ugrađeni ispunjava bitne zahtjeve. Nacrtajte prozor i prozorsku klupčicu (vanjska i unutarnja).

stijene izvedene od ploča visine etaže – ploče od porobetona. npr.Karlo. gipsa. S vanjske strane je potrebno spriječiti ulazak oborinske vode.nepropusna za zrak i vodenu paru  prozračna. J..Horvatid. Za povedanje črvstode mogu se zidati u cementnom mortu i armirati. B. A.5. jednostrano samoljepljiva traka za brtvljenje – nepropusna na udar kiše do 300 pascala EPDM – ljepilo za traku za brtvljenje 2) PUR ekspandirajude pjene – uloga toplinske izolacije Tema: PREGRADNE STIJENE 1. 10. 1) trake za brtvljenje  trake za brtvljenje prozora s posebnom membranom koja se brzo suši – za unutranje i vanjsko brtvljenje  vlaknasta traka za unutranje brtvljenje – za unutranje spojne fuge koje je potrebno naknadno ožbukati  unutarnja traka za brtvljenje . ≥ 19cm  Zidovi od opeke debljine 6. V. drvocementa. Zahtjevi:  zvučna zaštita  toplinska zaštita  zaštita od požara  zaštita od zračenja i radijacije  ostali zahtjevi ovisno o namjeni i specifičnosti prostora. P. pokretne stijene – klizne ili preklopne – ulaze u kategoriju vrata 3. premjestive stijene – izvedene od tvornički zgotovljenih elemenata (paneli ili dijelovi stijene koji se spajaju na gradilištu). zidane stijene od opeke. odnosno spriječiti vodenu paru da se kondenzira u materijalima ugrađenim u spoj. Za zidove vede dužine i visine trebaju se izvesti horizontalni i vertikalni serklaži. D. Ne podnose oslabljenja zbog vođenja instalacija. L. Iz tog razloga se ugrađuju različiti materijali koji de osigurati navedeno. najčešde ožbukane ili gletane 2. Mogu preuzeti manja opteredenja. monolitne stijene od armiranog betona – tzv. I. neprobojnost 2. K.Hajdinjak. 3.9.Kolarec . Nabrojite vrste čvrsto ugrađenih stijena i materijale od kojih se izvode. Navedite i opišite ulogu materijala potrebnih za ugradnju prozora u vanjski zid.Gracin.. 'monier' stijene (tanke ab stijene) 4.. opeka NF – 12cm i 6. a osigurati difuziju vodene pare. 2. montažne. kako se zidaju i ostalo). 22 Autori: I. Navedite mogude načine izvedbe pregradnih nenosivih zidova i stijena? 1. Čvrsto ugrađene stijene.Jakubek.Čorid.. Podnose oslabljenja zidova zbog vođenja instalacija. Što podrazumijevamo pod pojmom pregradnih nenosivih zidova i koji se zahtjevi postavljaju na iste? Pod pojmom pregradnih nenosivih zidova podrazumijevamo građevne dijelove koji pregrađuju prostor i ne preuzimaju opteredenja drugih građevnih dijelova.5cm blokovi i ploče – 8. Prikažite varijante stijena od zidanih elemenata (opeke različitih debljina) s kratkim opisom posebnosti pri izvedbi (kada se koriste. 3. Izvode se u dužnjačkom vezom u debljinama koje su određene dimenzijama opeka. 12. 1.Galid. staklene opeke. običnog i laganog betona. prethodno stlačena.Jagodid.  Zidovi od opeke debljine 12cm Od svih zidanih pregradnih zidova imaju najvedu čvrstodu (puna opeka). blokova ili ploča. 9.5cm Samo za manje ploštine zidova. čvrsto ugrađene stijene – izvedene na gradilištu od manjih ili vedih elemenata.Habijanec. Čvrsto ugrađene stijene. Lako se rasklapaju i premještaju. blokova ili ploča – od pečene gline. 11. elastična i na vremenske uvjete postojana traka za brtvljenje – trajno i sigurno brtvljenje vanjskih fuga  visokovrijedna impregnirana.

 Zidovi od opeke debljine ≥ 19cm Izvode se tamo gdje su potrebne vede ploštine zidova (vede visine ili dužine kod dvorana, skladišta i sl.). Potrebna je izvedva horizontalnih i vertikalnih serklaža. 5. Prikažite u presjeku pregradni zid izveden od pune opeke (NF). Međukatne konstrukcije armiranobetonske ploče d=20 cm s izvedenim plivajudim podom i spuštenim stropom.

6. Pregrade od porobetonskih blokova – opišite ukratko način izvedbe i posebnosti. Pregrade se izvode u debljini (najčešde) Ytong blokova 10, 12.5 i 15cm. Svaki tredi red po visini potrebno je učvrstiti u bočnu nosivu konstrukciju pomodu elastičnog ankera, a svaki drugi blok zadnjeg reda u stropnu konstrukciju. Pregradne zidove od Ytong blokova je potrebno dilatirati od nosivih zidova; od bočnih vertikalnom fugom širine 1 cm, a od stropne konstrukcije horizontalnom fugom širine 2 cm. Fuge se zapunjaju pur pjenom. U Ytong blokove je mogude pričvrstiti sve vrste tereta posebnim pričvrsnim priborom za poraste betone, a ovisno o vrsti tereta. Rupe za tiple se buše svrdlom manjeg promjera od promjera tiple. Na uglove se postavljaju aluminijski ugaoni profili, pa se na cijelu površinu nanosi tankoslojna žbuka u debljini 2 do 9 mm. 7. Čvrsto ugrađene stijene. Prikažite varijante stijena od ploča visine etaže s posebnostima pri izvedbi. Ploče su u modularnim širinama, a bočne stranice često predviđene s perom i utorom.

(opis za prvu skicu; u kombinaciji s čeličnom konstrukcijom) 1 porobetonska ploča 4 žlijeb u porobetonskoj ploči 7 kit za fugiranje 2 čelični nosač 5 metalna pločica za pričvršdenje 3 metalna traka 6 elastični materijal (MW)

23
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

8. Prikažite varijante izvedbe stijena od staklene opeke s posebnostima izvedbe. Staklene stijene mogu biti vanjske i (češde) unutarnje. Zid od staklene opeke treba od drugih konstrukcija biti odijeljen 2 dilatacijom (elastični materijal). U slučaju velikih dimenzija zidova (više od 15m , dužine vede od 7.5m, visine vede od 6m) potrebne su dilatacije zida. Stijene od staklene opeke se izvode:  u mortu 2 Zidaju se nearmirano do 10-12 m , a za vede ploštine se armiraju čelličnim šipkama ili metalnim trakama. Danas se izvode u metalnim okvirima s posebnom armaturom.

Suvremena izvedba je s plastičnim graničnicima. Graničnici služe kao vodilice za brže i preciznije postavljanje staklenih opeka, te pridržavanje armature. Postoje graničnici koji ostaju unutar zida i oni čiji se vanjski dijelovi uklanjaju nakon izvedbe zida. Prikaz potonjih: (:D)

 s reškama zapunjenim silikonskim kitom Kitom se fugira reška, a obostrano samo dio reške uz vanjske rubove.  suhomontažnim postupkom Izvedba u rešetkastim okvirima koji imaju otvore veličine staklene opeke u koje se ona ugrađuje i mehanički ugrađuje.

24
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

25
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

L.5 W/m K). J. Važedi propisi o toplinskoj zaštiti i uštedi toplinske energije ne dozvoljavaju primjenu U-lamela za vanjske stijene 2 grijanih prostora (dvostruko ugrađene lamele U≈3. Iz tog se razloga dvostruko ugrađene ploče ispunjaju 2 materijalima koji doprinoste toplinskoj izolaciji uz minimalno umanjenje prolaska svjetlosti (U=0. Najčešde se izvode kao pregrade s velikim ploštinama u zgradama s vedim rasponima i gdje je potreba veda črvstoda pregradne stijene (pregrade dvorana.Karlo. 10. Što su „Monier“ stijene i kako se izvode. skladišta).7 – 1. Stijene od staklenih U-lamela – mogudi načini izvedbe. V.Jagodid.Jakubek. A. Monier stijene su tanke ab stijene (debljine 8 – 12 cm) koje se izvode u oplati s jednostrukom ili dvostrukom armaturnom mrežom Ø 5-6 mm.Hajdinjak.Habijanec.9.Kolarec .5 W/m K). I. Presjek U-oblika omogudava preuzimanje vedih opteredenja i različite načine primjene.Horvatid. Opišite i prikažite crtežom. D. B. 26 Autori: I.Galid. Nisu adaptabilne (teško se ruše). K.Čorid.Gracin. P.

Galid.Kolarec .Jagodid. D.Habijanec.5-15mm  (c) ispune . Mogu se izvoditi i unutarnji senvič paneli od čeličnog lima s ispunom od materijala za zvučnu ili TI. Montažne. Lako se rasklapaju i premještaju. Montažne stijene se sastoje od:  (a) nosača . Prikažite varijante montažnih stijena s posebnostima izvedbe.zvučna izolacija – meke ploče mineralne vune Razmak nosača se krede od 50 – 80cm. Za prostore s manjim zahtjevima za zaštitu od buke mogu se koristiti pregradni ormari s drvenom ili metalnom konstrukcijom. gipskartonska ploča širine 125 cm na nosače na razmaku od 62. V. I. 27 Autori: I. jednostrukim nosačima i dvostrukom oblogom ili dvostrukim nosačima i dvostrukom oblogom. B. J.Horvatid.Jakubek. K. P. A.5 cm). premjestive stijene su izvedene od tvornički zgotovljenih elemenata (paneli ili dijelovi stijene koji se spajaju na gradilištu). Instalacijski zid je pregradna stijena s točno raspoređenom podkonstrukcijom – nosačima za pričvršdenje sanitarnih elemenata.metalni ili drveni nosači  (b) obloge .Čorid.najčešde drvene ploče 18-20mm i gispkartonske ploče 12. Mogudi su sustavi s jednostrukim nosačima i jednostrukom oblogom (gornji prikaz).Gracin.11.Hajdinjak. Takvi se paneli učvršduju u vodilice na podu i stropu. L.Karlo. a određuje se prema proizvodnoj dimenziji obložnih ploča (npr.

B.Galid. V. biološki ispitan. Suhomontažna gradnja – izvedba nenosivih pregrada i obloga:     pregradni zidovi zidne obloge spušteni stropovi plivajudi (novi naziv 'plutajudi') podovi Prednosti suhomontažne gradnje:  male debljine i težine pregradnih zidova  za statiku objekta nema proračunskih teškoda  bez naknadnih izvedva utora za instalacijske vodove  čistoda s manje građevinskog otpada  brzo.Jagodid. D.5 mm 28 Autori: I. K. regulira mikroklimu. 25. 20.Habijanec. paropropusan.Horvatid. L. H15 F13. Gips. I. negoriv materijal. A18 H13. A.Čorid. P. ekonomičan (mali utrošak energije za proizvodnju i transport). A15. F15. Vrste gips-kartonskih ploča: tip standarne ploče tipa A impregnirane ploče tipa H protupožarne ploče tipa F impreg. Što su gips-kartonske ploče? Navedite vrste gips-kartonskih ploča. J. F18 HF13.Tema: SUHOMONTAŽNI SUSTAVI 1. primjeni i zbrinjavanju kao otpad.-protup. 30 mm stakleno vlakno + crveni natpis (jezgra gips. bezmirisan. električki neutralan (ne stvaraju se vlakna ili prašina).Gracin.Hajdinjak.Karlo. apsorbira zvuk.Kolarec . TI. ne nadražuje kožu. HF15 izgled sivi karton + plavi natpis zeleni karton + plavi natpis sivi karton + crveni natpis zeleni karton + crveni natpis Knauf Aquapanel ploča 12. u proizvodnji. ploče tipa HF masivne ploče: Knauf fireboard ploča 15. Gips je univerzalan gradbeni materijal – mala gustoda i dobra čvrstoda. fleksibilno i ekonomično  bez sušenja – odmah se nastavlja daljna obrada površina  gips jamči za ugodnu klimu stanovanja  certificirana zaštita od buke i požara  dodatna i naknadna toplinska izolaci 2. ekološki kod iskopa. A13.kartonske ploče su ploče napravljene iz gipsane jezgre postavljene između dva kartona.Jakubek. Što se podrazumijeva pod pojmom suhomontažna gradnja? Navedite prednosti suhomontažne gradnje. izvana stakleno vlakno) cementna ploča debljina A10.

D.brtvilo membrana .Jakubek. P. K.5mm ili iverica 35mm) 3 – elastično brtvilo 4 – rubni okviri (odvojeni) 5 .Horvatid. A.Čorid.Jagodid. V.Karlo. I. Lagana pregrada – od čega se sastoji? Prikažite crtežom s opisom. Navedite (i prikažite crtežom) osnovne vrste metalnih profila za izvedbu gipskartonskih pregrada.isto kao 2 6 . J. 1 – min.Kolarec . 4. L.4.elastični kit 7 – učvršdenje ploče – čavao ili ljepilo 8 – nosivi drveni stupac 9 – min 40 mm MW 2 29 Autori: I.Habijanec. B. 250 kg/m bočna stijena 2 – savitljiva i koliko je mogude teška membrana (sadrena ploča s ljepenkom 12.Hajdinjak.Gracin.Galid.

J.Galid. P.5.Habijanec. B. V.Karlo. D. Opišite i prikažite crtežom način izvedbe laganih pregrada od gips-kartonskih ploča na metalnoj potkonstrukciji. Lagani pregradni zidovi s gips-kartonskim pločama i metalnom potkonstrukcijom – osnovne vrste. A.Hajdinjak. K.Čorid.Jagodid.Horvatid. Prikažite crtežom s opisom.Kolarec . 30 Autori: I.Gracin. L. I.Jakubek. 6.

Habijanec. K.svakih 15 m duljine kontinuirane duljine zidova .Jagodid.debljini lima odabranog profila . Dopuštena visina pregradnih zidova izvedenih gips-kartonskim pločama na metalnoj potkonstrukciji ovisi o: .Kolarec . V.kod naglih promjena visine prostorija Posebno treba naglasiti izvedbu za protupožarne zidove koja se razlikuje od standardnog dilatacijskog spoja.Hajdinjak. D.Karlo.razmaku profila 31 Autori: I. 8. B. Navedite kada se moraju izvesti dilatacije u laganim pregradama.Gracin.Horvatid.7. L.Jakubek. Navedite o čemu ovisi dopuštena visina pregradnih zidova izvedenih gips-kartonskim pločama na metalnoj potkonstrukciji.Galid. 9.na mjestima gdje je zgrada dilatirana .Čorid. P. Kod projektiranja potrebno je dilatacijske spojeve u pregradnim zidovima predvidjeti u nacrtima i u troškovničkim opisima: . A. J. Prikažite crtežom dilatacijski spoj lagane pregrade izvedene gipskartonskim pločama na metalnoj potkonstrukciji. Nacrtajte i opišite spoj zida i lagane pregrade izvedene od gips-kartonskih ploča na metalnoj potkonstrukciji. I.

Gracin. J.Karlo. P. Takav se element predmontira u tvornici sa ugrađenim vodokotlidem i kao takav dolazi na gradilište.Horvatid.Čorid. Opišite način ugradnje sanitarne opreme na lagane gips-kartonske pregrade.Kolarec . L.Jakubek.Galid. Postoje posebni tipski sanitarni elementi sa posebnim čeličnim nosačima za tipske zidne wc-e. B. D. 11. te čelični nosači za bojler.Jagodid. I. K. Proizvode se posebni nosači za umivaonike sa potrebnom opremom za montažu istih. 5 kg tiple 10 kg 15 kg 32 Autori: I. A.Habijanec.Hajdinjak. To su dva okomita UA profila sa tipskim utičnim kutnicima na podu i stropu. Načini vješanja tereta na lagane gips-kartonske pregrade (skica).10. V.

standardno zaglađivanje 3.poboljšanje toplinske izolacije (s polistirenom ili mineralnom vunom) .) Konstrukcija obloge: CW ili UW profili Ovjes pregrade: bez kontakta sa zidom 14.Jagodid. K. 62. 62. P. V. 1.Habijanec. Debljina obloge: 40-135 mm Razmaci profila: maks. D. Stupanj kvalitete Q1 .izradu ravne površine bez posebnih zahtjeva (lijepljenjem na podlogu) 13. L.12. Stupanj kvalitete Q2 . A. Stupanj kvalitete Q4 . Zidne obloge od gips-kartonskih ploča. 90 mm Razmaci profila: maks.Karlo.temeljito zaglađivanje 2.Galid.Čorid.poboljšanje zvučne izolacije (s mineralnom vunom) .vrhunska površina 2 do 4 mm 33 Autori: I.Horvatid. Kada se koriste.Hajdinjak. Navedite i opišite načine izvedbe. Zidna obloga iz gipsanih ploča koristi se za: . Prikažite crtežom i opišite zidnu oblogu od gips-kartonskih ploča za poboljšanje zvučne izolacije masivne pregrade. I. B.Kolarec .Gracin.5 cm Visina obloge: do 5 m Težina obloge: 14 kg/m² (bez izol.Jakubek. J.5 cm Visina obloge: do 10 m 2 Težina obloge: 13-23 kg/m (bez izolacije) Konstrukcije obloge: CD i UD profili Ovjes pregrade: direktni ili akustični Debljina obloge: min. Stupnjevi kvalitete završne obrade površina.posebno zaglađivanje do 2mm 4. Stupanj kvalitete Q3 .

Galid.elementi se polažu na nosivu ravnu podlogu prema uputama proizvođača 34 Autori: I. A.Jakubek. Podne gipsane ploče tipa F146 – dvoslojno polaganje – 2x12.Kolarec .Čorid. D.dvoslojno polaganje elemenata Vidifloor podnih ploča debljine 10 mm na kamenu vunu minimalne debljine 10 mm . - Troslojni element TUB F 141 – pero/utor – 1x 25 mm ili sustav F142 s PS 20 izolacijom podni elementi se polažu na ravnu podlogu spojevi su pero/utor i stepeničasti mjere podnih elemenata su 600 x 2000 mm elementi se od zidova odvajaju mineralnim trakama 3. B.Horvatid. P. K. Navedite osnovne vrste plivajudih podova izvedenih gips-kartonskim pločama.Gracin. I. J. VIDIFLOOR gipsvlaknaste ploče – požarna zaštita odozgo F30 do F90 . Troslojni element TUB F 141 – pero/utor – 1x25 mm .5 mm .Hajdinjak.5 mm polažu se na nosivu ravnu podlogu prema uputama proizvođača 4. V.elementi suhog estriha se polažu na nosivu ravnu podlogu prema uputama proizvođača 2. L.Jagodid.Karlo.15. 1.ploče suhog estriha debljine 12.Habijanec.

Hajdinjak. B. Nacrtajte (spoj poda i zida) i opišite primjer plivajudeg poda izvedenog gips-kartonskim pločama.Čorid.Habijanec.Jakubek.Jagodid. I.Gracin.Kolarec .Karlo. J. 35 Autori: I. V. L.Horvatid. 17. K.Galid. Povišeni (dvostruki) pod – opišite i prikažite crtežom.16. A. Nabrojite i ukratko opišite vrste spuštenih stropova (obzirom na potkonstrukciju) izvedenih gipskartonskim pločama. P. 18. D.

Nacrtajte (crtež spoja spuštenog stropa i vertikalne pregrade – zida) i opišite spušteni strop izveden gips-kartonskim pločama na čeličnoj potkonstrukciji – na visilicama.Habijanec.Gracin. D. I.19.Jakubek. K. 20. 36 Autori: I.Hajdinjak.Jagodid. V. Nacrtajte (crtež spoja spuštenog stropa i vertikalne pregrade – zida) i opišite spušteni strop izveden gips-kartonskim pločama na čeličnoj potkonstrukciji – direktni ovjes. L. Nacrtajte (crtež spoja spuštenog stropa i vertikalne pregrade – zida) i opišite samonosivi spušteni strop izveden gips-kartonskim pločama s čeličnom potkonstrukcijom.Kolarec .Karlo. B. A.Čorid. J.Galid. P. 21.Horvatid.

Karlo. Izvode se na mjestima dilatacija zgrada i kod prostorija čija je dijagonala veda od 15 m.Perforirana ploča služi za apsorpciju zvuka.22. Kada se moraju izvesti dilatacije u spuštenim stropovima. Dvostruki spušteni strop izvodi se u slučaju potrebe za dobrom zvučnom izolacijom i zaštitom od požara. B.Jagodid.Jakubek. A. J. V. a drugi niz ploča služi za zvučnu zaštitu i zaštitu od požara 37 Autori: I. 23. .izvode se u slučaju potrebe za dobrom apsorpcijom zvuka. Dvostruki spušteni strop – kada se izvodi? Prikažite crtežom s opisom. Prikažite crtežom s opisom dilatacijski spoj.Čorid.Gracin.Habijanec. upotrebljavaju se perforirane ili užlijebljene akustik ploče Visilice Nosivi profil? Montažni profil? Perforirane akustik ploče 24. L. K.Kolarec .Hajdinjak. P.Horvatid. Kada se izvode spušteni stropovi s akustik pločama? Prikažite crtežom s opisom. Spušteni stropovi od gips-kartonskih ploča na metalnoj potkonstrukciji. D. I.Galid.

Pada bakterijsko . B. V.Bez šuma od uređaja .Hajdinjak. A. D. Kasetni spušteni strop – prikažite crtežom s opisom.Karlo. Klima stropovi – kratak opis s crtežom i prednosti. -kasetirani – raster strop 26. P.Čorid.Gracin.Niski troškovi održavanja .Habijanec.Jagodid.Ravnomjerna raspodjela temperature . I.Arhitektonska sloboda oblikovanja Prijenos E zračenjem 65% / strujanjem35% 38 Autori: I.Minimalno zračno strujanje . J.Ugodna klima u prostoru .Kolarec .Horvatid.Galid. L.Jakubek.25. Prednosti: . K.

toksičnih plinova . širi se u susjedne sobe. tekude i čvrste komponente/ produkti gorenja kao kemijske reakcije su toplina (porast temperature). a što specifično požarno opteredenje? Kakvo specifično požarno opteredenje može imati zgrada? Ukupno požarno opteredenje – toplina koja se može osloboditi iz kalorične modi svega zapaljivog materijala u promatranom prostoru Specifično požarno opteredenje – prosječni iznos ukupnog požarnog opteredenja po jedinici površine Zgrada može imati nisko. faza: toplinsko rastezanje nosača ruši oslonce 2.Hajdinjak.pravilan odabir građ. izlazni putevi.Tema: ZAŠTITA OD POŽARA 1. Što je otpornost na požar? Otpornost na požar je svojstvo konstrukcije koje se definira vremenom u kojem konstrukcija. L. V. prozore. vatrogasni pristupi 5. D. temperatura je > 1000°C i gori kompletni sadržaj građevine. izvijanje/ integritet.Horvatid. svjetlost i dim 2.Galid. elemenata i konstrukcija u pogledu otpornosti na požar .razbuktala faza (flash over) – nagli prijelaz iz početne faze. materijala u pogledu njihovih požarnih značajki (gorivost. pri djelovanju standardnog požara. gore svi materijali.pravilan odabir građ. brzina širenja plamena. Navedite faze razvoja požara.Habijanec.faza punog razvoja požara – vatra zahvada zidove. dimljivost.početna faza – relativno niske temperature. A. Primjer deformacije čeličnog nosača 1. cjelovitost/ toplinska izolacija 6. Ukratko opišite ponašanje čeličnih konstrukcija u požaru. Produkti izgaranja u požaru – termičkom razgradnjom nastaje dim – smjesa plinske.Karlo. Što je ukupno. pojava paljenja.Jakubek. Kod projektiranja zaštite od požara objekta važno je: . P. stabilnost.pravilno projektiranje građevine – požarni sektori. I.Čorid. javlja se opasnost od urušavanja konstrukcije 3. srednje ili visoko specifično požarno opteredenje 4. Navedite na koje pravilnosti treba obratiti posebnu pažnju kod projektiranja zaštite od požara zgrada. vrata. požar se prenosi na ostale prostore . B. dima. toksičnost) . faza: savijanje i kolaps konstrukcije Porastom temperature čelik gubi na čvrstodi – dijagram 39 Autori: I. ne izgubi ni jednu od standardom predviđenih funkcija – nosivost.Gracin. mali intenzitet izgaranja. K. Navedite produkte izgaranja u požaru.Kolarec . Faze razvoja požara: . J.Jagodid.

Ukratko opišite ponašanje drvenih konstrukcija u požaru.sprječavanje širenja vatre na susjedne građevine . I.stupnju opremljenosti .omogudavanje zaštite spašavatelja 9. ugradnji stabilnih sustava za gašenje. U požaru drvo gorenjem stvara zaštitni pougljenjeni sloj koji ima vrlo nizak koeficijent provodljivosti topline i tako u požaru drvo samo sebe štiti.Kolarec .Gracin. D. J. K.Hajdinjak.Horvatid. vatrodojavi i dr. B. V.Habijanec.dio građevine odijeljen od svih ostalih dijelova konstrukcije otpornih na požar u vremenu u kojem de biti isključen rizik od njegovog širenja na druge dijelove građevine ili iz drugih dijelova na taj dio (po ISO/IEC GUIDE 52) Požarni sektor – dio zgrade koji se sastoji od jedne ili više prostorija izgrađen tako da u određenom trajanju spriječi širenje požara u taj dio zgrade iz ostalih dijelova ili iz tog dijela u ostale (po ISO/TC 21) Veličina PS ovisi o . vrsti tehnološkog procesa.PS Požarni sektor . Što je evakuacijski put? O čemu ovisi projektiranje evakuacijskih putova? Evakuacijski put – mora voditi do izlaza iz objekta ili do sigurnog prostora.Jagodid.7. A.Jakubek. min 2 izlaza/ 500-1000 min 3/> 1000 min 4) . otpornosti građevinskih elemenata na požar.očuvanje nosivosti konstrukcije u požaru tijekom određenog vremena utvrđenog posebnim propisom .požarnom opteredenju. 10.Galid.tehnološkom procesu .. mogao bi se koristiti drugi izlazni put) Prema hrvatskim propisima duljina puta iz prostorije do stubišta u jednom požarnom sektoru: 30 m za objekte do 75 m visina / 20 m za objekte iznad 75 m visine 40 Autori: I. P.požarnom opteredenju . Pri projektiranju i izgradnji objekta mora se osigurati: . odnosno da se omogudi njihovo spašavanje .lokaciji … Osnovno načelo pri projektiranju EP je da osoba ugrožena u požaru mora imati mogudnost izlaska u najmanje dva različita smjera (u slučaju prodora dima i vatre u jedan dio. katnosti objekta (> visina. U svakom objektu namijenjenom za rad mora se omoguditi evakuacija i spašavanje radnika u slučaju ugrožavanja života i zdravlja. L. manja površina PS) . Kod dimenzioniranja presjeka najbolje je povedati presjek zbog djelovanja požara 8. Navedite osnovna načela zašite od požara preuzeta iz zakonodavstva Europske unije (zaštite od požara) koja se moraju poduzeti pri projektiranju i izgradnji objekata. Projektiranje EP ovisi o: .Karlo.namjeni i vrsti građevine .broju ljudi u građevini (50-500.Čorid. Što je požarni sektor? .osiguravanje osoba da neozlijeđeni napuste građevinu.

12 m (za građevine visine od 16m) operativna površina – uzduž zgrade – 5. I. http://www. D. L. U pravilu vatrogasni pristupi sastoje se od: vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasnih vozila . mogu se koristiti kao vatrogasni pristupi. V.hvz.hr/vatrogasni-pristupi-i-vatrogasni-prilazi/ 41 Autori: I. nosivosti i dr. a omogudavaju kretanje vatrogasnih vozila do površina uzduž građevina potrebna širina >3m radius 13-15 m razmak površine za operativni rad vozila od vanjskih zidova 6m (za građevine >16m).Jakubek. Objasnite vatrogasni pristup.Horvatid. .Hajdinjak. A.Habijanec.vatrogasni prilazi su površine koje se direktno nastavljaju na javne prometne površine.Čorid. B.5 x 11 m ? Samo pristupi koji se nalaze uzduž vanjskih zidova građevina na kojima su otvori.Kolarec .Jagodid.vatrogasni pristupi su čvrste površine koje svojim parametrima (širina.11.Karlo. omogudavaju da vatrogasna i spasilačka vozila i oprema dođu do ugrožene građevine i svih otvora na njenom vanjskom zidu radi spašavanja osoba i gašenja požara.Galid.Gracin. K. J. radijus.). P.

Jakubek.Habijanec. složene geomerije Razlika je u konstrukciji krovišta – roženički krovovi nemaju podkonstrukciju. drvene oplate) + pokrov Definiranje dimenzija: ROGOVI (roženice) – dimenzije ovise o rasponu između elemenata potkonstrukcije (između podrožnica ili između dva ležaja) i o opteredenju – pokrov.letve 5/3 cm (manji razmak) ili 8/5 cm za vedi razmak DRVENA OPLATA : daske d = 2. P. temeljna razlika u konstrukciji između dva osnovna tipa krovišta za manje raspone (1 bod) Drvena krovišta za manje raspone mogu biti . vjetar (npr. L. složene geomerije i sve nagibe (manje i vede). A. V.Jagodid.Hajdinjak.Gracin. oplata – način definiranja dimenzija i raspona – skice i opisi (3 boda) drvena krovišta = nosiva potkonstrukcija (podrožnice. B. krovi vezači) + krovna ploha (rogovi. sve nagibe. Primjerene konstrukcije drvenih krovišta za manje raspone. a podoženički za vede raspone. Ta podkonstrukcija (krovni vezači) može biti u ubliku stolica. Elementi za formiranje krovne plohe drvenih krovišta – rogovi. K. D.Krovišta s potkonstrukcijom – PODROŽENIČKI KROV –za vede raspone. drvenih rešetkastih nosača ili drvenih lameliranih nosača (grede i okviri) 2. letve.Kolarec .Horvatid.2. I. J. letve. snijeg. 42 Autori: I.Karlo.REKAPITULACIJA 1. dio – Biluš tema: DRVENA KROVIŠTA . težina čovjeka.Krovišta bez potkonstrukcije – ROŽENIČKI KROV (prazan krov) . visulja.Čorid. dok podroženički imaju.Galid. složenost geometrije i nagibe krovišta (1 bod) Roženički krovovi primjenjuju se za manje raspone i za vede nagibe. 10/14) Postavljaju se na razmacima oko 80 – 100 cm Letve i drvena oplata služe kao nosači pokrova LETVE . Primjereno područje primjene roženičkih i podroženičkih konstrukcija krovišta s obzirom na raspone.5 cm ili OSB ploče 15 ili 18 mm 3.za manje raspone i vede nagibe .

J.Habijanec. 43 Autori: I.Jagodid.veliki horizontalni potiska na ležajevima kod manjih nagiba . P. Sheme prijenosa opteredenja kod roženičke i kod podroženičke konstrukcije drvenog krovišta. horizontalno razupiranje mora preuzeti zatega PODROŽENIČKI KROV . slama) – kako bi horizontalna sila bila što manja. B.Hajdinjak. bitumenska i drvena šindra.primjena samo lakih pokrova (valovite i ravne cementne ploče.relativno mali rasponi .Čorid. a podrožnice na krovne vezače (nosive trokute) 5.Gracin.neprikladni za složenije geometrije krovova (samo simetrične sheme) 6. opis i skice (3 boda) PREDNOSTI . a preporučljivi su nagibi >40°.mala bočna stabilnost . skice i opisi (3 boda) ROŽENIČKI KROV . V. D. smiju se izvoditi samo laki pokrovi (valovite i ravne cementne ploče. I. K.svaki par rogova čini nosač koji direktono prenosi vertikalno opteredenje na ležaj. bitumenska i drvena šindra.4.Kolarec .Karlo.lagana konstrukcija. Roženički drveni krovovi – problemi i prednosti.rogovi prebacuju opteredenje na podrožnice. mala količina građe .Jakubek.slobodan (prazan) prostor potkrovlja MANE . Primjereni nagibi i pokrovi za roženičke konstrukcije drvenih krovova – objasniti zašto (1 bod) Primjereni su vedi nagibi (>35°).Horvatid. A.samo kod vedih nagiba krovova >35º (preporučljivi > 40º) . slama) .Galid. L.

prenosi opteredenje na strop ili unutrašnje i vanjske zidove VISULJA – krovni vezač prenosi opteredenje samo na vanjske zidove preko konstrukcije kosih tlačnih štapova i jake horizontalne vezne grede 44 Autori: I.Galid.Kolarec . P. V. Statički problemi i mogudnosti izvedbe nadozida kod roženičkog krova – opis i skice (3 boda) Zbog jake horizontalne sile. I.7. K. D.Karlo. Suvremene mogude izvedbe podroženičkih konstrukcija krovišta s masivnim i rešetkastim nosivim trokutima – skica i opis (3 boda) 9.Jagodid.Gracin.Habijanec.Čorid. L. B.Hajdinjak.Jakubek. nadozid mora biti izveden samo kao AB konzola. preko stupova. 8. J. Podroženičke konstrukcije drvenih krovišta – stolica i visulja – skice i opisi karakterističnihpresjeka jednostrukih konstrukcija s naznakom elemenata za bočnu stabilnost u oba smjera(3 boda) STOLICA – krovni vezač direktno. A.Horvatid.

K. J. [A-A je tu tek tako] 45 Autori: I.Hajdinjak.10.Gracin.4. I.4.zidovi točno ispod stupova .Jakubek. A. V. Primjereno područje primjene pojedine vrste drvene konstrukcije podroženičkog krovišta s obzirom na vrstu stropne (međukatne) konstrukcije zgrade prema krovištu – opis (1 bod) RASPONI STROPNA KONSTRUKCIJA ≤ 7 m (jednostruka stolica) .5m ≤ 7 m (jednostruka visulja) .drveni strop .5m POKROV NAGIBI KROVNIH PLOHA RAZMAK ROGOVA RAZMAK PUNIH VEZOVA 11.roženički krov s pajantom – tlocrt i presjek u zoni skošenog dijela konstrukcije drvenog krovišta (3 boda) [crtaj presjek B-B] .bez stropa! .svi nagibi 80-100cm 3.5 . P. D.svi pokrovi . B.Čorid.Galid.polumontažni strop .Karlo.Horvatid. Konstrukcija skošenog krova . L.5 .Habijanec.ab strop .Kolarec .svi nagibi (može i minimalni) 80-100cm 3.Jagodid.svi pokrovi .

Hajdinjak.podroženički krov s nadozidom . P.Jakubek.primjena konstrukcije visulje kod skošenog krova. V. D. ved na donje horizontalno stabilizirane stupove.Horvatid.tlocrt ipresjek u zoni skošenog dijela konstrukcije drvenog krovišta (3 boda) Armiranobetonski strop .konstrukcija se ne smije oslanjati na njega.Karlo.Gracin.12. Konstrukcija skošenog krova .primjena konstrukcije stolice kod obostrano skošenog krova (četverostrešni krov) s AB nadozidom za povedanje korisnog prostora kroviša.jednostruka stolica .jednostruka visulja .tlocrt ipresjek u zoni skošenog dijela konstrukcije drvenog krovišta (3 boda) Drveni strop .Kolarec . J.Galid. B. Nadozid za povedanje korisnog prostora krovišta je zidan . L.Jagodid. K.Habijanec. 13. A. Konstrukcija skošenog krova . 46 Autori: I. I.podroženički krov s nadozidom .Čorid.

pozladivanje (ovisno o vrsti metala) ili legiranje s nehrđajudim metalima gdje nije potrebna naknadna antikorozivna zaštita 6. mjed. a antikorozivne su premazi (lakovi. valjanje. limovi *ravni i profilirani. šipke. nikal. vijci. predoksidacija.Karlo.bakar 0. A.dilatiranjeu polja sa dovoljnim širinama reški između ploha u istoj ravnini POTPUNA VODONEPROPUSNOST I PARONEPROPUSNOST Mogudnost pojave kondenzata ispod pokrova ili fasadne obloge limom .. cijevi. boje i premazi (suvremene metalik boje) mogu i bez temeljnog premaza.osigurati klizne detalje fiksiranja radi stalnih promjena dimenzija vanjskih metalnih obloga (klizni ležajevi. V.Jakubek. izvode se i početne i antikorozivne obrade metalnih površina. klupčice i drugi limarski detalji. Što su limovi.Hajdinjak. VAPNA Razaranje alkalnim spojevima . vijci i čavli) ili osigurati potpuno suhe uvjete u eksploataciji .agresivni organski spojevi . kao i za materijale obloge (bakreni lim.Kolarec . Rjeđe korišteni limovi za obloge ili metalne prevlake na drugim metalima su mesing (bronca).. brušenje.Horvatid.samo u interieuru i to ne svugdje! . plastificiranje.. 47 Autori: I. prethodno korodiranje (Corten).5 -5mm najčešde). premazom. J.Galid. najčešde je ličenje (lakovi. Mane limenih obloga i načini izbjegavanja nedostataka metalnih obloga (3 boda) VELIKO TOPLINSKO RASTEZANJE Za temperaturnu razliku 50°C po 1m dužine lim se povedava: . područje primjene i materijali koji se najčešde koriste u graditeljstvu Limovi su metalni materijali u obliku folija ili tankih ploča (0. specijalne forme.osigurati odvajanjem bitumenskim izolacijskim trakama ili premazati metal GALVANSKE STRUJE I KOROZORIJA Elektrolitska pojava na dodiru metala različitih električnih potencijala u prisustvu elektrolita (voda najčešde) . čelični limovi. izbegavati kruto fiksiranje limova na potkonstrukciju vijcima. limovi u toplinskoizolacijskim sendvič panelima. i tanji limovi (0. žice. OBLOGE OD METALA (po 1 bod) 1.5 -0. 4. metalna galanterija (čavli. dok lak. bruniranje.čelik 0. D. inox. profilirani -tanji). kromiranje.prevlaka cinkom je krta i puca.Habijanec. eloksiranje.. 5. uljne boje). plastikom) ili osigurati iste metale za potkonstrukciju i spojna sredstva.86 mm . deblji limovi (1 5 mm) u pločama i protukliznoprofilirani limovi . cinčani limovi. 3. Također.aluminij. bakreni limovi. gumom. K. tokarenje.METALI.61 mm . Limovi su najčešde korišteni metali za obloge . Ostale primjene su izvedba krovnih žlijebova i oluka.isto i u kontaktu sa drvom .obloge fasada. ekstrudirani (aluminijski) profili. niklanje. ulja). ekstrudiranje. izvlačenje. Najčešde korišteni metali za obloge i ugrađenu metalnu galanteriju u arhitekturi Najčešde korišteni metali za obloge su limovi (i druga metalna galanterija) . opšavi. kovanje.Čorid. titancink i druge legure.5 mm . Načini proizvodnje metalnih elemenata Načini proizvodnje su lijevanje.8 mm) )u svitcima]. L. matice. Mogude antikorozivne zaštite čeličnih metalnih elemenata i obloga Čelični limovi. interieurske obloge (najčešde podgledi stropova). Pocinčavanje kod limova je najjeftinije. niklanje.cink 1. zakovica u prisustvu vode i vlage -osigurati odjeljivanje različitih metala (ljepenkom. cinčanje. srebro. plosni profili. plastificiranje. profila. bakrene ili pobakrene kuke. valjanje metala kroz sustave glatkih ili profiliranih valjaka.Gracin. P. obloge kosih krovnih ploha. zakovicama i sl.). olovo. ali i vijaka.. profili i galanterija od niskolegiranog čelika podložni su hrđanju..aluminijski limovi.osigurati uvijek dobro provjetravanje potkonstrukcije ispod vanjske završne metalne (limene) obloge ili jaku parnu branu ispod sloja toplinske izolacije KOROZIJA U KONTAKTU S MATERIJALIMA NA BAZI CEMENTA. nosivi profili. konstruktivni limovi (ravni-deblji. titan. krom. I. zlato. pocinčavanje. B.) .. Početne su pjeskarenje. Ličenje se izvodi na čistu podlogu ličenjem ili prskanjem temeljnim premazom i završnim premazom. stoga je potrebna antikorozivna zaštita. kromiranje..metal višeg potencijala razara metal nižeg potencijala na kontaktu limova.tema: MATERIJALI .različitim metalima ne smiju se izvoditi konstruktivni detalji u kontaktu 2. ali je i najmanje kvalitetno u slučaju da se lim naknadno oblikuje . bruniranje. Najčešdi oblici metalnih proizvoda za obloge Najčešdi oblici su: valjani profili.Jagodid.

rostfrai. Veliki spektar boja i izgleda površine (glatka monokromatska. prskana. najpoznatija je mesing (bronca).Horvatid. koja je legura bakra i kositra.Kolarec . štete Galvanske struje su elektrolitska pojava na dodiru metala različitih električnih potencijala u prisustvu elektrolita (najčešde voda) .18% krom. Što se tiče legura. Ta se pojava događa na kontaktu limova. nikal-uglavnom se koriste kao prevlake. mjesto lemljenja -1.Habijanec. 9. manganom: inox. punih profila i metalne galanterije danas je inox vrlo skupna svjetskom tržištu.metal višeg potencijal razara metal nižeg potencijala.legura bakra i cinka. zlatna. niklom. Galvanske struje. zrcalni -zlato -rijetko (krovovi). zakovica u prisustvu vode i vlage. B. satinirana. ČELIČNI LIMOVI -legura Fe-železa -ugljikaji C -“nehrđajude”legure (manje ili vede kvalitete) s kromom. također u primjeni i 18/0 i 18 /8 -ne trebaju površinsku antikorozivnu zaštitu. Ima slična svojstva i izgled kao mesing. mjed. Površinska obrada polirana. J. kao i za materijale obloge (bakreni lim. osiguranje od odizanjaodpodloge s prikvačnicama(perima) koje osiguravaju klizni ležaj 48 Autori: I.Gracin. srebro -nikad u arhitekturi -samo kao prevlake -titan-u glavnom u legurama. L. gumom. pogotovo na varenim spojevima -za vidjive površine koristiti samo najkvaitetnije legure inoxall -površinska obrada -polirana. Također postoji i mjed . velika potražnja jer nema potrebe za održavanjem -smanjeni troškovi održavanja u periodu eksploatacije zgrade. Mesing patinira samo površinski u zeleno. stoga se uglavnom koristi za interieurske obloge limom i nosive profile ako se ne predviđa trajno održavanje.ne koristiti na podovima! Plastificiranje je nanošenje plastičnog praha prskanjem. Načini povezivanja limova u graditeljstvu.Karlo. To se može izvesti odjeljivanjem različitih metala (ljepenkom. dobro očišdeno -zakivanje-spoj zakovicama od istovjetnog metala -potpuno nefleksibilan kao i spoj lemljenjem -samo za manje duljine ploha -spoj prijevojem(utorom) potpuno fleksibilan -rub jedne ploče preklapa se s rubom druge ploče kao jednostruki ili dvostruki prijevoj. limovi za obloge ČELIK. način izbjegavanja. cijevnih. I. Najčešde se izvodi plastificiranjeili eloksiranje. opis svojstava pojedine vrste povezivanja. ali manje kvalitetni žute. 8. narančina kora. Veličine elemenata ograničene su veličinom pedi. stainlesssteel. ličena bezbojnim lakom za spriječavanje patiniranja (ne kod površina izloženih habanju . Mogude antikorozivne zaštite bakrenih metalnih elemenata i obloga Bakar na zraku patinira u plavozelenu pastelnu boju.. ali i vijaka. ali ima relativno malu otpornost na habanje . premazima. taljenje u čvrsto sljubljenu plastičnu prevlaku u pedima.Čorid. crna.Galid. prokrom-različiti nazivi (sinonimi) za nehrđajude legure čelika inox18/10 (najčešdi u primjeni . nanose se u vrudim kupkama na čelik ili druge metale -mikronske debljine sloja podložne mehaničkim oštedenjima prirodni izgled prevlake je polirani. tamnosmeđa -vide se pruge od ekstrudiranja aluminijskih profila radi male debljine zaštitnog filma. bakrene ili pobakrenekuke. V. -lemljenje -tanji limovi -spajanje kovinom nižeg tališta (za pocinčane i cinčane i bakrene limove koristi se spoj legurom bakra s veliki udjelom kositra). 10% nikal).Jagodid. stojedi ili ležedi. koje pruža trajnu zaštitu površine. 10. a može se i preparirati bezbojnim lakom da ne patinira. K. satinirana. ne patiniraju izloženi atmosferi -krom. D. plastikom) ili osigurati iste metale za potkonstrukciju i spojna sredstva.Hajdinjak. "Nehrđajudi" metali i finalne površinske obrade nehrđajudih metala -ne oksidiraju. A. može se dobiti i prethodno patiniran. vanadijem. vijci i čavli) ili osigurati potpuno suhe uvjete u eksploataciji -samo u interieuru i to ne svugdje. mesing.. pjeskarena -osim limova –inox užad (sajle) i sve vrste valjanih.Jakubek.podne trake).5 -3 cm širine. profila. Boje su ograničene na tonove metala -natur aluminijska boja.) Eloksiranje je nanošenje nehrđajudeg metalnog praha čime se postiže metalik izgled površine. Mogude antikorozivne zaštite aluminijskih metalnih elemenata i obloga Aluminij prirodno patinira tako što stvara zaštitni sloj oksida žudkaste boje koji je neugledan nakon oksidacije i zbog toga se na aluminiju izvodi antikorozivna zaštita. ali visoka početna investicija 11. što dovodi do zaključka da se konstruktivni detalji u kontaktu ne smiju izvoditi različitim metalima. P.7.

bakrenim čavlima. zakovicama i vijcima (naturili prethodno patinirani ili naknadno lakirani) -pocinčani. P. obložni limovi jednostrano ili obostrano profilirani.Gracin.6-0. vijcima -plastificirani čelični limovi s plastificiranim čeličnim kukama. oluci.Hajdinjak.8 mm) formirani u trapezne ili valovite zaobljene forme kako bi plohe lima dobile krutost u jednom smjeru). zakovicama. cinkotit lim) -valoviti ili trapezno profilirani limovi izvedeni s preklopima -tanji limovi male krutosti (0. deblji čelični limovi) -fasadni sendvič limeni paneli-obostrana obloga tanki čelični plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksiranilim. obično aluminijski plastificirani ili eloksiranilimovi kao obloga OBLICI LIMOVA ZA FASADNE OBLOGE -ravni limovi izvedeni s prijevojima -tanji limovi (0. ploče obloge čine cijeli sastav pregrade prema vanjskom prostoru. A. žlijebovi.Karlo. zakovicama. kruti. XPS 2 -20 cm -ne provjetrava se potkonstrukcija. žbukane plohe -limarski detalji izvedeni s ravnim limovima. d. čavlima. stolarske ploče). rubni limovi uz nadozide.na provjetravanoj metalnoj potkonstrukciji za ovjes i distanciranje od sloja toplinske izolacije (aluminijski lim. K.6-0. cinčani. zakovicama i vijcima (natur ili prethodno patinirani ili naknadno lakirani) -plastificirani čelični limovi s plastificiranim čeličnim kukama. čavlima. vijcima -aluminijski limovi s aluminijskim kukama. L.Galid. debljine obložnih limova 0. corten čelični limovi -debljina lima ovisno o načinu ukrute -kompozitni limovi(višeslojne ploče s jednostranom ili obostranom oblogm tankim limom. V.Horvatid. cinkotit limovi s pocinčanim čeličnim. inox vijcima (plastificirani i eloksirani) -ravni lim (legiran) ili ekstrudirani gotovi profili -bakreni limovi s pobakrenimčeličnim kukama. B.5 -0. inox zakovicama i vijcima 13. PU. I. cinčani. Vrste limova i metalne galanterije za izvedbu fasadnih obloga na zgradama LIMOVI ZA FASADNE OBLOGE -fasadne obloge -obavezno provjetravanje potkonstrukcije obloge radi evakuacije vlage iz konstrukcije i spriječavanje kondenzata ispod završne limene obloge -koriste se razne vrste limova i odgovarajuda spojna sredstva i metalni nosači za potkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja: -aluminijski limovi s aluminijskim kukama.Jagodid. horizontalni gornji opšavi zidova. poprečni ležedi jednostruki prevoj-zabrtvljeno (kod malih nagiba) b. kutni stojedi jednostruki prevo c. dvostruki stojedi prevoj a.Jakubek. bududi da su male vlastite krutosti. srednji sloj daje krutost plohi -obično tvrde ploče XPS-a (debljine 1-2 cm) ili tvrde plastične mase (Alucobondili sl. provjetravana potkonstrukcija od letvi obavezno izvedena okomito na smjer protezanja profilacije lima -posebna podvrsta -limena korita (falc-dach) (aluminijski. Vrste limova i metalne galanterije za izvedbu limarskih detalja na zgradama -prozorske klupčice. D. razdjelna hidroizolacijska folija. inox vijcima (plastificirani i eloksirani) -bakreni limovi s pobakrenim čeličnim kukama. zakovicama.Čorid. inox zakovicama i vijcima -inox. J. čelični lim) -ravni limovi s ukrudenim rubovima-tanji limovi izvedeni na drvenoj potkonstrukciji ili deblji limovi (2-3 mm) kao plitke kutije -samonosivi. provjetravana vertikalna potkonstrukcija (bakrenim. OSB. ploče debljine 2-3 mm).a. odvojeni od podloge hidroizolacijskim trakama za izbjegavanje kondenzata i korozije -koriste se razne vrste limova i odgovarajuda spojna sredstva i metalni nosači za potkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja: -pocinčani limovi s pocinčanim čeličnim kukama. rubni opšavi krovova s raznim vrstama pokrova.Kolarec . debljine ploča i ispune toplinskom izolacijom MW.Habijanec.6 mm. pocinčani. c.8 mm) na drvenoj podložnoj oplati(daščana oplata. poprečni ležedi jednostruki prevoj 12. d. bakrenim čavlima. 49 Autori: I. dimnjake. b. zakovicama.

falc-dach (aluminijski. rubnih letvica izloženih habanju – zašto -metalni profili za izvedbu graničnika podnih obloga. OSB. pragova.Hajdinjak. ovisno o materijalu (čelik pocinčano na podu. I. L. A. naturaluminij (Al samo u interieuru)! 16. provjetravana potkonstrukcija obavezno izvedena okomito na smjer protezanja profilacije lima -posebna podvrsta -limena korita tkz. cinkotitlimovis pocinčanimčeličnim kukama. čelični lim) -profilirani krovni limovi kaširaju se filcom s donje strane. ne predviđa se naknadna obrada površine. pocinčani. zakovicama. stolarske ploče). dekorativne obloge zidova i stropova -tanji limovi do 2 mm -Al. kod izvedbe s provjetravanim zračnim slojem -krovni sendvičlimeni paneli-obostrana obloga tanki čelični plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksiranilim. balkona.8 mm) formirani u trapezne ili valovite zaobljene forme kako bi plohe lima dobile krutost u jednom smjeru). čavlima. plastificiran ili lakiran -ne na podu) -razne forme perforacija i veličine oka mreže kod istezanja lima -perforirane limene ploče za stropne obloge na potkonstrukciji –čelik. za apsorpciju kondenzata i buke kiše.5 -0. čelik -obrada kao i glatki limovi.Karlo.Habijanec. aluminij eloksiran. materijali i obrada površine -interieurske obložne maske otvora za provjetravanje. cinčani.6-0. J. čelik. razdjelna hidroizolacijska folija. ispune ograda stubišta. Područje primjene naboranih limova na zgradama.Gracin. cinkotit lim) -valoviti ili trapezno profilirani limovi izvedeni s preklopima -tanji limovi male krutosti (0. XPS 2 -20 cm -ne provjetrava se potkonstrukcija.Kolarec .Horvatid.Jagodid. Materijali metalne galanterije za izvedbu podnih dilatacija. debljine obložnih limova 0. P.8 mm) na drvenoj podložnoj oplati (daščana oplata. na plohama neizloženima habanju i plastificiran ili ličen. pragova. zakovicama i vijcima (naturili prethodno patinirani ili naknadno lakirani)ravne forme lima na drvenoj oplati -plastificirani čelični limovi s plastificiranim čeličnim kukama. dilatacija. bududi da su male vlastite krutosti. bakrenim čavlima. inox. B.6-0. Područje primjene perforiranih i istegnutih limova na zgradama. Al (visoka zvučna apsorpcija za ploče kaširane filcem odozgora) 17. D.Čorid. vanjske ograde deblji limovi 2 -5 mm vede nosivosti -Al. V. Vrste limova i metalne galanterije za izvedbu krovnih obloga na zgradama LIMOVI ZA KROVNE OBLOGE -krovne obloge –provjetravanje potkonstrukcije obloge radi evakuacije vlage iz konstrukcije i spriječavanje kondenzata ispod završne limene obloge ili jake parne brane ispod toplinske izolacije i svi slojevi u kontaktu -koriste se razne vrste limova i odgovarajuda spojna sredstva i metalni nosači za potkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja: -pocinčani. K. inox vijcima (plastificirani i eloksirani) -valovite forme lima (legiraniAl) -bakreni limovi s pobakrenim čeličnim kukama. rubnih letvica -izložene su habanju-svaka zaštita plohe de se brzo pohabati ili iskrzati u zoni prohodavanja-koristiti samo nehrđajude metale bez dodatne zaštitne obrade površine -inox. provjtravana vertikalna potkonstrukcija (bakrenim. vijcima -ravne forme lima na drvenoj oplati -aluminijski limovi s aluminijskim kukama. debljine ploča i ispune toplinskom izolacijom MW.6 mm. materijali i obrada površine -podne limene plohe protuklizne naborane površine u raznim uzorcima -inox ili aluminij gotove ploče s naborima gornje površine. zakovicama. obložnilimovi s gornje strane visoko profilirani.Jakubek. inox zakovicama i vijcima -valovite forme lima OBLICI LIMOVA ZA KROVNE OBLOGE -ravni limovi izvedeni s prijevojima -tanji limovi (0. PU.14. inox i mesing satiniran ili poliran. mesing -plohe gazišta stubišta. ploče obloge čine cijeli sastav pregrade prema vani 15. mesing. deblji limovi (obično 2 -5 mm) 50 Autori: I.Galid. inox. cinčani.

Habijanec. ploče obloge čine cijeli sastav pregrade prema vanjskom prostoru 20. V. nisko profilirani kod fasadnih panela -ispune toplinskom izolacijom MW. Polaganje limenih obloga fasada i krovova na podlogu . ploče debljine 2-3 mm) -obično aluminijski plastificirani ili eloksirani limovi kao obostrana obloga -kompozitne ploče za interieusrku oblogu -kombinacija limova i laminatnih (HPL) ploča 19.Jakubek.ravni limovi . opis. P.Gracin.18. L. XPS 2 -20 cm -ne provjetrava se potkonstrukcija. Sendvič limeni toplinskoizolacijski paneli. K.Kolarec .6 mm -obložni limovi s gornje strane visoko profilirani kod krovnih panela. B.Horvatid. Kompozitne metalne ploče.Jagodid. Alpolic ili sl. I.skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) RAVNI LIMOVI – KROVNE I FASADNE OBLOGE (POTREBNA JE PODLOŽNA OPLATA) 51 Autori: I. J.Čorid. debljine obložnih limova 0.Galid. D.5 -0.Karlo. opis.Hajdinjak. područje primjene -višeslojne ploče s jednostranom ili obostranom oblogom tankim limom -srednji sloj daje krutost plohi i smanjuje učešde skupog metalnog materijala u ploči -ispuna obično tvrde ploče XPS-a (debljine 1-2 cm) ili tvrde plastične mase (Alucobond. A. PU. područje primjene -fasadni i krovni paneli -obostrana obloga tanki čelični plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksirani lim.

L.Čorid.Kolarec . limene tave. D. Alpolic.21. Polaganje limenih obloga fasada na podlogu .skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) Ventilirana fasadna obloga limom : ravne limene ploče s ukrudenim rubovima –kolokvijalni nazivi : limene kazete.SAMONOSIVI U JEDNOM SMJERU 22.Jakubek. Tecubond) d=3mm Eloksirani Al lim (galavanizirani) ili plastificirani Al lim 52 Autori: I. B. J.Habijanec. A. P. Polaganje limenih obloga fasada i krovova na podlogu .profilirani limovi .Galid.ukrudene limene ploče (kazete) .Jagodid.Horvatid. I. Reynobond. V. „kofer“ sistem Ili Kompozitne Al-PP ploče ( Alucobond.skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) PROFILIRANI LIMOVI. K.Karlo. „tacne“.Hajdinjak.Gracin.

zidni i krovni paneli (5 bodova) Vrste. K. plastificirana ili eloksirana Sendvič laki paneli s limenim oblogama. J. A.krovova s rubnim spojevima panela zabrtvljenima trajnoelastičnim kitom i pjenastim brtvenim trakama.23. zidni i krovni -obostrana obloga.Čorid. P.vrste.Habijanec.Kolarec 53 .Horvatid.skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) laki termoizolacijski sendvič zid formiran in situ .Karlo.Jagodid. Sendvič laki paneli s limenim oblogama .zidni paneli Sendvič laki paneli s limenim oblogama. opis.dva sloja profiliranog lima s toplinskom izolacijom u međuprostoru između metalnih nosača -sve pozicije toplinskih mostova na vezama metala moraju biti podložene trakama toplinske izolacije (pozicije c i g) Autori: I. L.krovni paneli -rubni spoj dva panela za t. I.Hajdinjak. skica rubnog spoja dva panela za toplinsku izolaciju bez toplinskog mosta .i. D.Gracin.Jakubek. paneli bez metalne veze između vanjske i unutrašnje obloge limom! 24.fasadni. B. V.Galid. Laki termoizolacijski sendvič fasadni zid formiran in situ .

J.krovna bit. L.Habijanec.Karlo.Gracin.Čorid. V.limena pera za fiksiranje – klizni ležaj i učvršdenje lima na oplatu bez bušenja limenih traka! .drvena oplata . A. I. ljepenka s posipom kvarcnim pijeskom.daske.Hajdinjak.Jagodid.Horvatid. K.hidroizolacijska podložna folija između drvene oplate i lima – ovisno o vrsti lima .Galid. ramaknute daske ili ploče od prerađenog drva (danas najviše OSB) . Izvedba prijevoja i podloge kod pokrova ravnim limom – skice i opis (5 bodova) IZVEDBA PRIJEVOJA I PODLOGE KOD POKROVA RAVNIM LIMOM: . P.osigurati klizne ležajeve lima za neometano temperaturno dilatiranje (izbjegavanje deformacija ravnog lima) . PES filc ili druga odgovarajuda razdjelna folija za sprečavanje korozije lima 54 Autori: I.Jakubek. Minimalni nagibi krovnih ploha prema vrstama pokrova – skica i opis (5 boda) 2. B.Kolarec . D.tema: POKROVI OD LIMA I STAKLA (po 5 bodova) 1.

Uvjeti izvedbe pokrova ravnim limom . I.Galid.3.skice i opisi izvedbe prijevoja i učvršdenja (5 bodova) POKROV RAVNIM LIMOM oplata. D. A. K.Jakubek.Čorid.Habijanec.Gracin.nužna radi to ga što je lim apsolutna parna brana! .Karlo. J.Horvatid.Jagodid. B.ventilirani prostor drvenog krovišta ispod pokrova ravnim limom na podložnoj foliji i drvenoj oplati – drveno krovište i nekorišteni tavanski prostor ispod pokrova limom 55 Autori: I.izvedba konstrukcije hladnog krova ispod pokrova limom . V. prijevoji . rubni opšavi.Kolarec .Hajdinjak. P. L.žlijebovi.

D. V.4. I. P.Gracin. K. A.Habijanec.Galid. B. Limeni žlijeb kod hladnog krova za pokrove crijepom . L.Kolarec .Jagodid. J.visedi žlijeb .Horvatid.Karlo.Čorid.Jakubek.skica i opisi (5 bodova) 56 Autori: I. Određivanje potrebnog poprečnog presjeka žlijeba – skice i opisi (5 bodova) 5.Hajdinjak.

skica i opisi obaveznih detalja izvedbe (5 bodova) 7. I. B.odzračivanje ispod žlijeba i u sljemenu (5 bodova) 57 Autori: I.Jagodid.Karlo. K. D.Hajdinjak.Gracin.Habijanec. L. Limeni žlijeb kod toplog krova za pokrove limom – žlijeb na vijencu ili žlijeb u vijencu .Kolarec . A.Jakubek. P. Pokrov ravnim limom na hladnom krovu .Galid. V. J.Horvatid.6.Čorid.

Jagodid.topli krov .limena korita .Horvatid.Gracin.folija za apsolutnu parnu branu .mineralna vuna -tvrde ploče . Pokrov limenim koritima – opis svojstava pokrova i skica karakterističnog presjeka toplog krova (5 bodova) pokrov limenim koritima . L.Čorid. J.Hajdinjak.Kolarec .Karlo. D. V.8. I.Jakubek.Habijanec.drvena oplata ili profilirani nosivi lim 9. Poprečni spoj dvije ploče IZO dvostrukog ostakljenja kod izvedbe kosog krovnog ostakljenja (5 bodova) 58 Autori: I. P.Galid. A. K. B.

Kolarec .Karlo.podovi od ploča (podignuti podovi. V. sportski pod) .10. Podjela unutrašnjih podova od drva . L.podovi od drvenih dasaka (seljački pod.Galid. I. gotovi parket – masivni (15mm) 4.slobodno polaganje (laminat parket od prerađenog drva) . prenosivi podovi) 2. gotovi parket (2-slojni) (10/14mm).podignuti podovi na nosačima . B. D.Hajdinjak.Jagodid. A.sportski podovi na potkonstukciji 59 Autori: I. klasični parket (10/20mm).parketne daščice (parketi raznih dimenzija) . Površinske obrade drvenih podova a) neobrađeno drvo koje se brusi.OBLOGE OD DRVA (po 1 bod) 1.Čorid. Uzdužni spoj dvije ploče IZO dvostrukog ostakljenja i mogude varijante uzdužnih metalnih nosača pokrova staklom kod izvedbe kosog krovnog ostakljenja (10 bodova) tema: MATERIJALI .lam parket (10mm). brodski pod.Gracin.Jakubek. J. Razlika između višeslojnih i masivnih parketnih daščica i dasaka 5.Horvatid. Načini polaganja drvenih podova na podlogu? .Habijanec. K.čavlanjeili uvijanje na drvenu podlogu (ili vezanje na metalne kopče) .lijepljenje (preferiraju se dvokomponentnafleksibilna ljepila) . Nabrojite najčešde vrste parketa . kita i lakira ili premazuje nakon ugradnje b) gotovi parket -prethodno površinski obrađeno drvo koje se samo učvršduje na podlogu 3. tehno parket (15/20mm). P.

udarce. 60 Autori: I. nautik parketi 14. eban. A. B. Nabrojite nekoliko vrsta drva za vanjske podne obloge i potrebne karakteristike drva. pa se parket može slobodno skupljati i širiti. funkcija. dvoslojni sistem pragova 2. plutajudi sa spojnicama (mislim da se ovo ne mora crtat. Što je lazurni premaz za drvo. svojstva.Kolarec . bangkirai. Vrste premaza za drvene podne površine . parketi do 11 mm.Hajdinjak. Karakteristike lakova za parkete. panel parketi. stoga gotovi parket moze i na tlo s podnim grijanjem. P. V.Jagodid.Čorid. ostaje vidljiva tekstura. I.Gracin. Elementi su lijepljeni po rubovima. Drveni podovi od višeslojnog parketa. savijanje. otporni na habanje. sportski pod zabijen na pragove na gumenim podmetačima 3. Koriste se uglavnom egzotične vrste drva kao: -tik. 11. K. daglasova jela ili posebno tretirana drva drugih vrsta. J. insekte). Koji se drveni podovi mogu koristiti za podna grijanja i pod kojim uvjetima? Plutajudi drveni podovi – načinjen od dijelova koji nisu fiksirani za podlogu. najskuplji) 10. 8. Drva trebaju imati visoku otpornost na atmosferilije. Prednosti premaza drvenih podova s voskom Brzo sušenje i korištenje poda neposredno nakon namaza omoguduju “disanje” drva Nema toliko problema s podizanjem parketa uslijed zaostale građevinske vlage kao kod lakiranih podova 12. trešnja ili sl.Karlo.Jakubek. koji se ne lijepe. sjajni bezbojni ili tonirani vodeni. kvadratne ploče.). Zbog skupljanja i širenja potrebno je predvidjeti dilatacijske reške. poliuretanski (posebno kvalitetni. Forme drvenih vanjskih podnih obloga Daske. iroko. nitro. D.lakovi. uljni premazi 9. Lazurni premazi prodiru u drvo. azobe. položeni direktno na potkonstrukciju ili pjenaste/filc ploče. reguliraju vlažnost drveta.Horvatid. al da shvatite o čemu se radi) 7. mane lakiranja drvenih podova mogu biti: mat. Što je drveni sportski pod? To su podovi kod kojih je potrebna posebna razina fleksibilnosti. donji dio je sperploca koja sprjecava skupljanje i sirenje drva. sibirski ariš. polumat. koja je postignuta postavljanjem sloja elastičnog materijala (kao neoprenske ploče. na slici: 1.6. biološke štete (truljenje.Habijanec. lapacho. Vodootporne su i štite od vanjskih utjecaja. ali mijenjanju boju površine (moguda je imitacija druge kvalitetnije ili skuplje vrste drva -mahagonij. koje se savršeno prilagođavaju/prijanjaju uz drvo) ili sa dvoslojnim sistemom pragova (nekakva potkonstrukcija.Galid. lazurni premazi (bajc). dilatacijske reske da se ne dize parket. na engleskom = sleepers) u instalacijama (nisu osmišljene za natjecanja visoke razine). Funkcija zidnih i stropnih drvenih obloga Obloge su najčešde dekorativne ili u funkciji zvučne apsorpcije 13. L.

Skicirati i opišite principe provjetravanja i izvedbe potkonstrukcije za fasadne obloge drvom (3 boda).daščice (drvena šindra . Fasadne obloge drvom moraju biti odvojene od površine nosivog dijela zida. I. J. Vrste fasadnih obloga drvom. DASKE . 19.Gracin. a letve palube je potrebno pričvstiti za podkonstrukciju vijcima KVADRATNE PLOČE – su tvornički pričvršdene na drvenu potkonstrukciju što omogučava direktno polaganje na samu podlogu. PARKET NAUTIK . na razmacima do 50 cm po širini i do 70 cm po dužini (osno). Kako se izvodi potkonstrukcija za fasadne obloge drvom i zašto. dok se reške pune sa posebnom gumom koja spriječava klizanje i prodor vode.umjetne drvene ploče (HDF) 17. na provjetravanoj potkonstrukciji zbog izbjegavanja deformacija uslijed razlike u vlažnosti te povečanja trajnosti.vodootporne furnirane šperploče .Jakubek. A.Hajdinjak.Galid.Jagodid. Na njih se postavljaju drvene letve pričvršdene za betonske podloške. Najčešde se koriste drva trajnih crnogorica.Kolarec .bakelitne furnirane ploče .Habijanec. Poprečno na letve koje čine potkonstrukciju se postavljaju letve drvene palube koje se međusobno povezuju principom utora i pera. 18. D. a) DAŠČANE OPLATE .Karlo.Horvatid. 16. Način postave drvenih paluba. Koje vrste drva se najčešde koriste za daščane fasadne obloge. P. B.horizontalne i vertikalne daske b) DRVENE PLOČE .se lijepi na posebno pripremljenu podlogu i to posebnim vodootpornim ljepilima.Potkonstrukcija palube se može postaviti na betonske podloške visine 4 cm.15. L. V. 61 Autori: I.Čorid. K.

Čorid. Ožbukano podnožje . V. B. fasadna opeka. 62 Autori: I.Jakubek. J.Kolarec . P. vodoneupojni beton.povoljni.skica i opis. daske PRIMIJENJIVE ŽBUKE – kamena ili debeloslojna.zgrada s grijanim (izvana toplinski izoliranim) podrumom .Hajdinjak. keramičke i gres pločice.Karlo. staklo. HPL ploče. Materijali za obloge podnožja zgrade . L. A. D.skice i opis principa. hehrđajudi lim. K. koje žbuke dolaze u obzir? Zaštita podnožja ožbukane fasade od prskanja kiše .tema: MATERIJALI OBLOGA I HIDROIZOLACIJE PODNOŽJA ZGRADE (po 3 boda) 1.Gracin. polimercementna žbuka armirana staklenom mrežicom sa završnim slojem silikonske ili akrilne žbuke.Jagodid. drvene ploče. tankoslojne žbuke s vodootpornim fasadnim premazom 2. POVOLJNI MATERIJALI – kamen.Galid.Habijanec. I. vlaknocementne vodootporne ploče NEPOVOLJNI METRIJALI – žbuka.Horvatid. nepovoljni.

Hajdinjak. Sidrenje bušenjem samo kroz najviši dio vertikalne hidroizolacije.Čorid.moguda varijanta oslanjanjaja na podnožje s pozicijom hidroizolacije i toplinske izolacije . I. Obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.skica i opis. J. K. 63 Autori: I. V. Obložni zid kod podrumljene ili nepodrumljene zgrade . D.Galid.Jagodid.Karlo.Gracin. A.Habijanec. 4.3. Obloga podnožja ovješenim prefabriciranim betonskim pločama .skica i opis.Jakubek.Kolarec . B. 5. L. P. donji dio ploča prislonjen uz zid uslijed pritiska slojeva nabijenog vanjskog nasipa. iznad zone prskanja kiše.Horvatid.

J. P. 64 Autori: I. K. L.Habijanec. Ventilirane fasadne obloge – skica principa izvedbe fasadne obloge bez obzira na tip toplinske i hidroizolacije u zoni kontakata s terenom i opisi (10 bodova) 7.Horvatid. B. A.obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a .Jakubek. I.Čorid. Ožbukana fasadna obloga ETICS sustava toplinske izolacije s toplinski izoliranim podrumom .skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis. V.6.Jagodid.Hajdinjak.Galid.Karlo.Kolarec .Gracin. D.

drvena oplata daskama s toplinskom izolacijom MW – obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a . B.Horvatid. A. I.Galid. P.skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.8. D. L. K.Kolarec .vlaknocementne ploče s toplinskom izolacijom MW – obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a . Fasadna provjetravana obloga .Habijanec. 9. Fasadna provjetravana obloga .Gracin.Jagodid. V.Karlo.skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.Čorid.Hajdinjak.Jakubek. 65 Autori: I. J.

Gracin.Jakubek.Jagodid. 66 Autori: I. B. J. 11.moguda varijanta izvedbe obloge podnožja Al ravnim limom . Fasadna obloga ravnim limom na drvenoj oplati . Ostakljena fasadna stijena .Horvatid. V.skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.Čorid.Kolarec .10.Karlo. A.Hajdinjak. K.Galid.Habijanec.skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis. P.obloga podnožja . D. L. I.

Čorid. b.fasadna obloga s HPL pločama.veda potreba visina slojeva podne konstrukcije vani (ravni krov) nego unutra (međukatna konstrukcija) – eventulano rješenje: denivelacija vanjske zone stropne ploče u odnosu na unutrašnju ili izvedba dodatnog lakog sloja za povedanje visine slojeva poda u interieuru po cijeloj površini etaže (tvrde ploče toplinske izolacije velike debljine. – neekonomično rješenje!). c). vanjski pod izveden u istoj razini s unutrašnjim podovima .obično s podizanjem razine gotovog unutrašnjeg poda u odnosu na razinu nosive konstrukcije stropa ili poda na tlu 67 Autori: I.podignuta razina unutrašnjeg poda (izvedivo kod podova na tlu. Opišite sastav slojeva na sve tri pozicije (a.Galid. Materijali obloga: a) pročelje iznad razine podnožja . opisati sastav unutrašnjih podnih slojeva kod međukatne konstrukcije između grijanih prostora stambene i bučne poslovne namjene ispod Opisati detalje na poziciji spoja ostakljene stijene i poda (10 bodova) 14.Karlo. Spoj unutrašnjeg poda i vanjske uređene površine terena oko zgrade kod izvedbe gotovih podova u istoj ravnini.vanjska obloga poda terase . teško izvedivo kod izlaska na ravne krovove .upuštena površina vanjskog poda po kojem se evakuira voda u odnosu na površinu poda po kojoj se hoda (podne plohe s otvorenim reškama za procjeđivanje vode do razine na kojoj je hidroizolacija) – vanjsko opločenje betonskim pločama na podmetačima s otvorenim reškama između ploča ili drvene oplate s otvorenim reškama između dasaka. krila prozora ili ostakljene stijene i vanjske površine po kojoj se evakuira voda. porobetonske blokete ili sl. K.kamene ploče d = 4 cm. A.podignuti prag (nepovoljno. c) u tlu .izvedba linijskog drenažnog kanala prekrivenog rešetkom u zoni spoja fasade i vanjske površine terena.procjedna drvena paluba. uz zadovoljenje slijededih uvjeta: . potrebno je preskakati preko praga) 2 . 4 varijantna rješenja: 1 .Jagodid. Opišite mogude varijante rješenja (4 mogudnosti) te prednosti i mane svakog rješenja (10 bodova) Glavni problem koji se javlja prilikom izvedbe ovakvih detalja je zaštita od prodora vode u zgradu na poziciji vrata (opasnost se naročito javlja kod jakog pljuska ili prilikom otapanja vedih debljina snijega) te je potrebno osigurati min. za projcjeđivanje vode do zone hidroizolacije izvedene u nagibu. Nacrtajte vertikalni presjek podnožja ostakljene stijene na poziciji izlaska na terasu . Nacrtajte vertikalni presjek podnožja grijanih prostora zgrade s masivnim zidovima od blok opeke i grijanim podrumskim prostorom.Kolarec .ravni krov iznad grijanih prostora niže etaže. J. V.Gracin. B.osigurano sprječavanje prelijevanja vode u unutrašnjost Opisati sastav svih slojeva ravnog toplog krova.Hajdinjak.slojevi ravnog krova terase izvedeni kao klasični topli ravni krov sa sintetskim hidroizolacijskim trakama . 4 .Habijanec.unutrašnji i vanjski gotovi pod u istoj ravnini. terase ili balkona. 12 cm visinske razlika između praga vrata. . D. Opišite probleme koji se javljaju pri rješavanju ovakvih detalja podnožja zgrade. P.12. . opišite sve pozicije detalja kojima je osigurano ispravno funkcioniranje fasadne obloge s HPL pločama s otvorenim reškama (10 bodova) 13.Horvatid.armiranobetonski podrumski zid grijanog prostora. L.Jakubek. 3 . I. b) podnožje .

68 Autori: I.Čorid. V.Kolarec .Habijanec.Jakubek.15.Jagodid. L. B. A. I. P. J. K.Horvatid.Gracin.Galid.Karlo.Hajdinjak. Spoj unutrašnjeg poda i vanjske uređene površine terena oko zgrade kod izvedbe gotovih podova u istoj ravnini – skica i opis odabrane varijante izvedbe za zaokretna i klizna balkonska vrata (10 bodova). D.

Čorid. Položaj toplinskog zaštitnog sloja u stropu vrlo je važan s obzirom na difuziju vodene pare i mogudnost stvaranja kondenzata u konstrukciji. 1. Pod mora osigurati dovoljnu toplinsku zaštitu. različite trake na osnovi kaučuka. tema: MATERIJALI . a paronepropusnina toploj strani sloja toplinske izolacije. iverica i pluta. ljepenkas krupnim donjim posipom i sl. Pod mora biti otporan na površinsko trošenje i habanje što je osobito važno u prostorijama s velikim prometom (školske učionice. ploča i jastuka od mineralne ili staklene vune.Jakubek. Toplinski zaštitni sloj treba ugraditi na hladnoj strani stropne konstrukcije. premazi na osnovi kaučuka i polivinil-klorida i sl. granule perlita. linoleuma i asfalta. Toplinski zaštitni slojevimogu biti izvedeni u obliku suhog nasipa pijeska ili drugoga laganog usitnjenog materijala ili u obliku laganih namaza ili ploča: pločaplinobetonai pjenobetona. magnezita. 3. 2. L. sadre i sintetskih smola s laganim agregatima (troska. Kod izvedbe kliznih vrata uvijek se rade dvostruka klizna vrata te se podnožje takvih vrata kanalizira kako bi se sva voda koja ipak prođe kroz određene rupe mogla vratiti van te se ispred vrata radi mala dilatacijska reška.PODNE OBLOGE (po 1 bod) 1. a prema potrebi sastoje se od: podloge. osim kad namjena prostorije uvjetuje njezin nagib (kupaonice. Pod mora imati ravnu i ne previše hrapavu površinu. odnosno podna obloga se ne postavlja u potpunosti do vrata kako bi ista ta voda mogla otjecati. laboratoriji. zatim u obliku ploča od sintetskih pjena na osnovi fenola i poliuretana. kroz kapilare i pukotine. staje). 4. Kondenzacija vodene pare nastaje kad para difuzijom. D. A. B. Kako bi se izbjegla pojava kondenzata.) ili omoguditi slobodno strujanje zraka ugradbomparoodvodnogsloja (šuplje opeke.Hajdinjak. Podovi su u širem smislu svi slojevi iznad nosive stropne konstrukcije ili iznad tla. izolacije. zaštite i završnog gornjeg sloja. piljevina i sl. rebrasta bitumenska ljepenka. također je potrebno isperd vrata postaviti rešetku za procjeđivanje kako bi savvišak vode mogao nesmetano otjecati. V.Karlo.).Galid. a glasovira i do 500 N/cm²). Spoj unutrašnjeg poda i vanjske terase – ravnog krova kod izvedbe gotovih podova u istoj ravnini – skica i opis odabrane varijante izvedbe za zaokretna i klizna balkonska vrata (10 bodova) Prilikom izvedbe zaokretnih vrata potrebno je vrata okrenuti tako da se otvaraju prema unutra kako bi se spriječilo bilo kakvo otjecanje vode u unutrašnji prostor. prodre u unutrašnjost konstrukcije i dopre doslojeva čija je temperatura niža od temperature rošenja. Temeljni tehničko-uporabni zahtjevi za pod.Habijanec. 69 Autori: I. hodnici). Pod treba biti stabilan i dovoljno čvrst na plošni pritisak (plošni pritisak noge stolice iznosi 50÷100 N/cm2. K.Gracin. radionice. tj. bitumenska ljepenka s uloškom aluminijskih folija. namaza od cementa. I. Radi sigurnosti kretanja podna površina ne smije biti preglatkaniti skliska. Podovi izvan zgrada u pravilu se izvode u nagibu zbog odvodnje vode.Jagodid. U užem smislu pod je samo gornji završni sloj po kojemu se hoda ili se kredu vozila (vidljiva obloga).Kolarec . Najosjetljiviji su podovi od gume. povoljnu toplinsku izolaciju stropova i difuziju vodene pare kroz stropnu konstrukciju. sa što manje reški jer se u protivnom brzo troši i teško održava. 2. ploča od trske i slame te od laganih ploča vlaknatica. Što su podovi u širem smislu.). u reškama se sakuplja nečistoda.Horvatid. Trajnost poda znatno se povedava stalnim i stručnim održavanjem. Normalno je podna površina vodoravna. P. treba ili spriječiti prodor pare u konstrukciju ugrađivanjem paronepropusnemembrane (metalni listovi. a što u uže smislu značenja termina. J. ekspandirana glina. a u podlogu ispod poda de lagano prodrijeti vlaga.16.

polutople. održavati i popravljati. skladišta. linoleum. navedite po dva primjera iz svake kategorije po toplini poda. hladne i vrlo hladne podove. U uredskim prostorima traži se topli pod. treba biti otporan na kiseline i polutopli.Hajdinjak. Smanjenje udarnog zvuka (topota) postiže se izvedbom poda od elastičnih materijala obloge (guma. A. I.Jakubek. nenatkriveni balkoni i loggie. povedana protukliznosti (terase.Galid. radionice i prostorije s lakoupaljivimmaterijalom. otpornost na djelovanje kemikalija (laboratoriji. 3.Pod mora osigurati dovoljnu zvučnu izolaciju Zvučna izolacija za zračni zvuk se postiže dovoljnom masom stropne konstrukcije ili izvedbom punog ovješenog podgleda stropa koji treba biti što neovisniji o stropnoj konstrukciji. Podovi u stanovima trebaju biti topli. L. V. čime se izražava. Podovi izloženi vlazi ili vatri moraju se izvesti isključivo kao masivni. Podovi se dijele na tople. guma. nepropusnost za vodu i otpornost na vlagu (kupaonice. B. keramičke pločice) 10 < S < 20 W /m K 2  vrlo hladne podove (pločice od prirodnog kamena i čelične pločice) S > 20 W /m K 4. Armiranobetonski stropovi mase ≥350 kg/m²zadovoljavaju s obzirom na zvučnu izolaciju za zračni zvuk. eventualno na kemijske utjecaje. 2.Kolarec . Namaz mora biti odijeljen elastičnim slojem i od bočnih stijena i od donjih slojeva. parket. Neodržavanje ili pogrešno održavanje čest je uzrok brzom propadanju poda. lakoodržavajudi. Gdje se zahtijeva povedana protukliznost poda. 70 Autori: I. U školama i bolnicama pod treba biti higijenski. magnezijski namaz) 6 < S < 10 W /m K 2  hladne (cementni namaz. 6. bez prisustva materijala podložnoga truljenju odnosno gorenju. 5. prostorije koje se moraju povremeno dezinficirati). Za zaštitu prostorija od kapilarnog dizanja vlage iz tla treba u podnu konstrukciju staviti trajnu i elastičnu izolaciju koja sprječava prodor vlage u konstrukciju i prostoriju. P. D. vatrosigurnost (škole. izvedbom plivajudeg poda ili ulaganjem elastičnog sloja ispod završnog sloja podne obloge. Posebni tehničko-uporabni zahtjevi za pod. U industrijskim pogonima pod je otporan na vede mehaničko opteredenje. vanjska stubišta). tavani). Podovi se dijele na: 2  tople (brodski pod. betonski namaz. Pod u stambenim i radnim prostorijama mora biti topao.Karlo. izveden od materijala koji od tijela dodirom ne odvodi previše topline. osiguranje zaštite od spoja s električnom instalacijom i od skupljanja statičkog elektriciteta (radionice). smanjenje jeke u prostoriji). otporanostna mraz (hladnjače ili prostori izvan zgrada). Podna hidroizolacija treba s izolacijom obodnih stijena činiti cjelinu. 3. bolnice. asfalt. 5. kuhinje). Čišdenje i sredstva za čišdenje i održavanje ovise o materijalu od kojeg je pod te o svrsi prostorije. 1. Navedite dva primjera.5. Niti jedan pod ne odgovara svim tim zahtjevima. dovoljno elastični i imati mogudnost dovoljnog prigušenja zvuka udara i zračnog zvuka prema susjednim stanovima. tepison od prirodnog materijala) S < 6 W/m K 2  polutople (PVC ploče. linoleum.5÷5 cm debeloga lagano armiranoga betonskoga namaza (cementni estrih) koji je položen preko elastičnog sloja mineralne ili staklene vune ili sličnog materijala. Pod se mora lagano čistiti. K. Podjela podovi obzirom na toplinu poda.Čorid.Horvatid. tekstilne i sintetske prevlake) koji apsorbiraju udarni zvuk.Jagodid. 7. dovoljno elastičan i s naročito dobrim svojstvom prigušenja zvuka u prostoru (zvučna apsorpcija zračnog zvuka.Gracin.Habijanec. Plivajudi se pod obično radi u obliku 3. a za udarni ugradnjom slojeva plivajudeg poda ili elastične završne podne obloge. Kako odabrati pod za određenu prostoriju. 6. bazeni. ne smije zadržavati prašinu. 4. U laboratorijima pod mora biti otporan na kemijske utjecaje i elektrostatičke udare U podrumskim prostorijama i u prizemlju nepodrumljenihzgrada podovi leže izravno na tlu. Treba odabrati onaj koji je najbolji za određenu namjenu prostorije. J.

Hajdinjak. napinju ili polažu na ravnu. gornja kota podne obloge poda prizemnog stubišnog prostora. podoviod asfaltnih. prirodnih ili sintetskih. K. cementni. glatku i suhu podlogu zaštidenu od vlage.Galid. Namazi su smjese različitih sastava koje se u mekanome stanju nanose u tankim ili debljim slojevima na čvrstu i ravnu podlogu na kojoj otvrdnu gubitkom vode. Prevlake služe za oblaganje podova.Habijanec.0 cm. L.Jakubek. teraco.00) uzima se gotovi pod. A. manila. vagris). cementni. azbestnih ili PVC ploča te stakleni i metalni podovi za posebne namjene. Najčešde su to prevlake iz vlaknastih materijala. 7. vuna) ili od vlakanaca sintetskoga porijekla (perlon. a mogu se izvesti i kao prirodne ili sintetske mase nanesene natkanu podlogu.0 cm. Lijepe se. Najčešde se izvodi betonski namaz (estrih). Sastav prevlaka je vrlo raznolik i ovisi o namjeni prostorije. kemijskim procesom ili ohlađivanjem. Različiti tekstilni proizvodi od biljnih i životinjskih. Cementni se namaz izvodi u debljini ≥2 cm. mljevenih mineralnih dodataka i pigmenata valja se i tlači. dakle prirodnih vlakanaca (kokos. Tako se dobiva pod bez reški. Mane podova s reškama. a asfaltni u dva sloja po 1. a gornjije isti kaučuk. V. Upotrebljavaju se: betonski. debljine ≥4. U izvedbenim nacrtima potrebno je za svaku prostoriju upisati vrstu završne obloge poda i njegovu visinsku kotu. teraco.6.Jagodid. pločice). I. D. drveni podovi. J. Nabrojite po tri česta primjera za svaku vrstu po ovakvoj podjeli podne obloge. odnosno ulaza u zgradu.5 do 2. Najčešde ih razvrstavamo prema izgledu i načinu izvedbe završnog sloja u: -podove s reškama -podove bez reški PODOVI S REŠKAMA Kod podova s reškama podna se ploha ostvaruje slaganjem različitih jediničnih elemenata (parketne daščice. nylon) ili od njihovih kombinacija Gumene prevlake su smjesa prirodnoga ili sintetskoga kaučuka. Označavanje podova u nacrtima i prilikom izvedbe zgrade. Prilikom izvedbe zgrade u svim se prostorijama po obodnim stijenama označi vodoravna crta koja se nalazi točno jedan metariznad površine gotovoga poda (niveletaza odmjeravanje. sisal. Prema vrsti materijala razlikuju se podovi od prirodnog ili umjetnog kamena. površinu podne obloge i opseg koji treba obraditi kutnim letvicama ili opločenjem podnožja zida. Navedite po dva primjera najčešde primjenjivanih završnih podnih obloga za obje vrste podova bez reški. a što podne prevlake. pust.Karlo. a proizvode se ili u obliku manjih ploča ili pak smotaka velike površine. asfaltni i magnezitninamazi te namazi naosnovi sintetskih spojeva.Čorid.Gracin.Horvatid. B. Što je "vagris". Što su završni podni namazi. 71 Autori: I. Ne mogu se primijeniti za prostore visokih higijenskih zahtjeva jer se u reškama sakuplja nečistoda (bolnice). Razvrstavanje podova prema izgledu i načinu izvedbe završnog sloja. PODOVI BEZ REŠKI Izvode se u obliku namaza ili kao prevlake ( betonski.) 9. P. Namaz zahtijeva mokri postupak u završnoj fazi izvedbe zgrade što je vrlo neugodno jer produljuje vrijeme izvedbe radi dugotrajnog sušenja. Kao početna kota (±0. Ta se masa uvalja na podlogu od gustoga pletiva u jednome sloju ili se izvodi bez pletiva u 2 do 3 sloja.Kolarec . a reške se obrade na način da su skoro nevidljive. asfaltni i magnezitninamazi te namazi naosnovi sintetskih spojeva.

P. ostale s raznim mineralnim dodacima 2.5 h -minimalan sadržaj topivih soli (ne tolerira se eflorescencija) Izvedba crijepa: -vučeni crijep (ekstrudiranje-izvlačenje gline kroz usnike) -samo uzdužne profilacije -tlačeni crijep (prešan u kalupima) -uzdužne i poprečne profilacije Dodatne dekorativne obrade površine crijepa: -engobiranje-jednoliko obojena mat površina -glaziranje -glatka i sjajna površina u boji 4. J. vapno i voda -prešane pod tlakom i izlažu vodenoj pari pod visokim pritiskom u autoklavima -osnovna boja je bijela. posebno kod podnih pločica SANITARNI KERAMIČKI MATERIJALI -keramika se peče nakon glaziranja. B. Fini keramički materijali u graditeljstvu PLOČICE -za zidne i podne obloge -polaganje na podlogu podnih (i zidnih) pločica danas: punoplošno u sloj građevinskog ljepila -preporučljivo na fleksibilno građevinsko ljepilo za unutrašnje ili vanjske radove -keramičke pločice-vidljivi tanki sloj glazirane površine. razlika u odnosu na keramičke pločice Umjetno granitne(gresili porculanske) pločice -masa prešana pod visokim pritiskom. isti sastav po cijelom presjeku materijala 7. D. nisu glazirane.) 3. reljefna (protuklizna) 72 Autori: I.Habijanec. za prostore i konstrukcije izložene dugotrajnim vrlo visokim temperaturama Vapnenosilikatne(silikatne) opeke i blokovi -kvarcni pijesak. Koriste se u industriji za zidanje pedi i sličnihp ostrojenja.tema: MATERIJALI . pečena na vrlo visokim temperaturama. Što su umjetno granitne pločice. otporniji na habanje i udar. kemikalije habanje -za prostore izložene agresivnim utjecajima. K.Gracin. Uobičajene površinske obrade umjetno granitnih pločica Površinska obrada mat. Razlika u svojstvima podnih i zidnih keramičkih pločica Podne pločice su povedane otpornosti na udar i habanje.Hajdinjak.OBLOGE OD GLINENIH I SLIČNIH MATERIJALA (po 1 bod) 1. I. drenažne i kanalizacijske cijevi (Proizvode se od teško taljive plastične gline s dodacima feldspata.Jakubek.Jagodid.Galid. kvarcnog pijeska.Karlo. Navedite nekoliko posebnih vrsta opeka i područje primjene POSEBNE VRSTE OPEKA Prepekaili klinker -visoko otporna na mraz. tuča) -vodonepropusnost za minimalno 2. A. visokokvalitetna glazura 5.Čorid. dimnjački elementi i vatrostalni materijali (teško taljivi materijali velike otpornosti i trajnosti. polirana. V. L. Bitna svojstva crijepa -keramika smanjenje poroznosti i povedane otpornosti na mraz -povedana otpornost na udar i lom (hodanje po crijepu. podna i zidna opločenja Šamotna opeka -vatrostalne opeke. 6. Grubi keramički elementi osim opeka Crijep.Horvatid. po potrebi reljefne protuklizne površine. a često i šamotnog brašna).Kolarec .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->