ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE III

1.dio -Veršid tema: KONSTRUKCIJE OPLOŠJA ZGRADE 1. Koji je kriterij za podjelu konstrukcija oplošja na masivne i lagane i koja je bitna razlika između njih (sa gledišta fizikalnih procesa)? Kriterij za podjelu konstrukcije na masivne i lagane je površinska masa konstrukcije: 100kg/m² Bitna razlika između masivnih i laganih konstrukcija(sa gledišta fizikalnih procesa) očituje se u ljetnoj toplinskoj stabilnosti: Masivne konstrukcije imaju zadovoljavajuda svojstva. Lagane konstrukcije postižu zadovoljavajuda svojstva samo ako imaju propisanu vrijednost U za zidove i za krovove:  za vanjske zidove: U ≤ 0,35 W/ (m²K)  za krovove: U ≤ 0,30 W/ (m²K) Što znači da, u odnosu na masivne konstrukcije, moraju imati vedu debljinu toplinske izolacije! 2. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima jednoslojnih zidova. Jednoslojni građevni dijelovi oplošja su zidovi izgrađeni od toplinsko-izolacijskih blokova, obostrano ožbukani. Ispravan fizikalni proces postiže se s paropropusnim materijalima (blok opeka i žbuka) koji unutar zida omoguduju difuziju vodene pare bez zaustavljanja. Ovdje je najbitnije svojstvo paropropusnosti vanjske žbuke (produžna žbuka ili toplinsko-izolacijska žbuka)

3. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija bliže vanjskoj strani.  Toplinska izolacija je bliže vanjskoj strani, s vanjske strane paropropustan sloj

Vanjski zaštitno-dekorativni sloj koji se izvodi na toplinskoj izolaciji (odnosno u kontaktu s njom) treba biti paropropustan. Žbuka je najčešdi oblik vanjskog paropropusnog zaštitnodekorativnog sloja. Sastav i izvedba vanjske žbuke ovisi o vrsti podloge (vrsti toplinske izolacije).

1
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

Toplinska izolacija je bliže vanjskoj strani, s vanjske strane paronepropustan sloj

Ukoliko se vanjska paronepropusna obloga izvede bez provjetravanog zračnog sloja dolazi do kondenzacije vodene pare unutar zida! Vanjski paronepropustan sloj, t.j. oblogu, treba odvojiti od unutarnjeg dijela zida sa zračnom šupljinom koja mora biti dobro provjetravana! Za dobro provjetravanje potrebno je oblogu projektirati na način da na najnižem mjestu omogudimo ulaz vanjskog zraka u šupljinu, a na najvišem mjestu izlaz zraka iz šupljine u vanjski prostor. 4. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija unutar konstrukcije.

Ako je fizikalni proces nepovoljan (2.slučaj) tada treba ugraditi parnu branu. Parnu branu ugrađujemo prije materijala u kojem bi došlo do navlaženja. Parnu branu treba izbjedi ako su moguda druga rješenja kao: ugradnja paronepropusnije toplinske izolacije, vanjski zid izvest od paronepropusnijeg materijala i /ili manje debljine, unutarnji zid izvest od paronepropusnijeg materijala i sl.

U slučajevima kada se s unutarnje strane nalazi paropropustan materijal (na pr. blok opeka) na lokacijama s vrlo niskim vanjskim temperaturama može dodi do prekomjernog navlaženja. Ugradnja parne brane u ovakav zid nije preporučljiva jer se zbog povezivanja zidova metalnim sponkama (sidrima) probija parna brana u mjeri da ona gubi svoju funkciju. Tada treba primijeniti druge mogudnosti izbjegavanja navlaženja.

2
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

5. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija bliže unutarnjoj strani.

Ovaj slučaj se najčešde pojavljuje kod projektiranja fasade s vanjskim vidljivim betonom, kod sanacija starih zgrada te kod prostora koje treba brzo kratkotrajno ugrijati. Ovisno o lokaciji gradnje (klimatsko područje gradnje) i materijalima koji se koriste, u ovom slučaju vjerojatna je pojava prekomjernog navlaženja što se rješava s ugradnjom parne brane. Kod novih se zgrada treba ugraditi element za prekid toplinskog mosta.

3
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

Hajdinjak.Habijanec. P.Horvatid. A. Iz istig razloga najpovoljnija je izvedba s provjetravanom zračnom šupljinom. V.Karlo.Galid. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija u cijeloj debljini građevnog dijela.Čorid. L. D.Gracin. B.Jagodid. Danas su česte kod projektiranja drvenih niskoenergetskih kuda (primjeri s nosačima s kojima se prekida toplinski most): Varijanta izvedbe – nosiva konstrukcija je drveni sastavljeni profil  Lagana konstrukcija – toplinskoizolacijski panel s ventiliranom oblogom (staklo) Lagana konstrukcija s ventiliranom oblogom (umjetne ploče) (drvo) Lagana konstrukcija s ventiliranom oblogom 4 Autori: I. Lagane stijene s vedim debljinama toplinske izolacije radi ljetne toplinske stabilnosti.Jakubek. J. K.Kolarec . I.6.

Karlo.Kolarec .Habijanec. V. K. A.Gracin.Hajdinjak.Jagodid.Jakubek. I. L.7. obloga od zidane fasadne OBLOŽNE OPEKE obloženje ŠUPLJIM KERAMIČKIM PLOČAMA na metalnoj podkonstrukciji obloženje KERAMIČKIM PLOČAMA na metalnoj podkonstrukciji 5 Autori: I. J.Čorid. B. P. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od obložne opeke ili keramike. D.Horvatid.Galid.

obloga tankim kamenim pločama 9.Čorid.Jakubek.Horvatid. J. 6 Autori: I. V.Kolarec . P. D.Jagodid. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od predgotovljenih armirano betonskih elemenata.  određivanje debljine elementa armirano betonske obloge u odnosu na dužinu elementa Veda dimenzija ploče iziskuje i njezinu vedu debljinu. B.Karlo.Galid. A.Gracin. L.8.Hajdinjak. I. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od kamenih ploča. a potrebni su i jači elementi za sidrenje. To znači da de ploča biti teža što je vede opteredenje za nosivu konstrukciju zida.Habijanec. K.

Gracin.Hajdinjak.Kolarec . V.10. trapezni lim 11.Jakubek.Habijanec. P. L. I. B.Galid. J.Čorid. D. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od limenih ploča.Jagodid. A. obloga drvenim daskama 7 Autori: I.Horvatid.Karlo. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od drvenih elemenata. K.

Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od vlaknastocementnih ili sličnih ploča. A.Karlo.Galid. K. B. obloga pločama (vlaknastocementne i slične ploče) na drvenoj podkonstrukciji Obloga pločama (vlaknastocementne i slične ploče) na metalnoj podkonstrukciji velikoformatne obložne ploče na fasadi 8 Autori: I. L.Čorid.Jagodid. V. P.Jakubek.Kolarec .Gracin.Hajdinjak.12.Habijanec. I.Horvatid. J. D.

J.Jagodid. K.sa kontinuiranim. B. MOBILNI OSLONACprima samo kontinuirano poprečno opteredenje od pritiska vjetra i dozvoljava aksijalnu pokretljivost profila koja se javlja uslijed širenja izazvanog promjenom temperature. L.vertikalna ili horizontalna fuga/vertikalna ili horizontalna pokrivna kapa element fasade.Jakubek.sa ljepljenim staklom.strukturalna fuga sa dodatnom letvicom koja ujedno služi kao mehaničko osiguranje stakla kombinirane fasade.tema: OSTAKLJENE FASADE 1. P.fasade s točkasto učvršdenim staklom 2. slažu na objektu bez skele dvostruke fasade-mogu biti kontinuirane i prekinute  „spider “ fasade. I. FIXNI OSLONACnosi cjelokupnu težinu konstrukcije i prihvada poprečna i opteredenja od vjetra.elementi se izrađuju u radioni.Hajdinjak. i kombiniranim izgledom.Galid. Navedite vrste ostakljenih fasada.Horvatid.Habijanec. A.Čorid.natpritisak i potpritisak 3. kontinuirane fasade. 9 Autori: I. Navedite i opišite dvije osnovne vrste oslonaca (sidra) ostakljene fasade. strukturalnim. horizontalnom ili vertikalnom gumeno-silikonskom fugom polustrukturalne fasade. D.Kolarec .Gracin.Karlo. Nacrtajte podni priključak kontinuirane ostakljene fasade.sa vertikalnom i horizontalnom pokrivnom kapom strukturalne fasade. V.

Opišite i skicom prikažite pojedinu vrstu ostakljenih fasada: a/ Kontinuirane fasade. izvodi se horizontalnim nosačima pomodu kliznih spojnica ZA MONTAŽU KONTINUIRANE FASADE POTREBNA JE SKELA 10 Autori: I. te se nakon toga. B. K.Jagodid.Čorid. Vertikalni nosači se prema projektiranom rasteru pričvršduju na konstrukciju. na koji se nataknu. J. PRINCIP MONTAŽE 1. P.Jakubek.4.Habijanec. L. te pričvrste horizontalni nosači.Kolarec .Hajdinjak.Prvo se učvrsti jedan vertikalni nosač za konstrukciju. Da se u radionici izrade gotova polja koja se kao takva pričvršduju na konstrukciju. I.Galid. nakon čega se natakne drugi vertikalni nosač i pričvrsti za konstrukciju 3. D.Gracin.Karlo. A. pomodu kliznih spojnica umedu horizontalni nosači 2. Spajanje tako montiranih polja.Horvatid. V.

L.Kolarec . K.Karlo. I. A.Jakubek.Jagodid.Galid. P. D.Gracin.Habijanec.  izgled vanjskog djela fasade identičan u svim poljima (nisu naglašena otvarajuda polja) princip montaže.Horvatid. b/ Strukturalne fasade.Hajdinjak.Pr.sastavljena i ostakljena krila dolaze na gradilište te učvršduju na ranije pričvršdenu aluminijsku konstrukciju 11 Autori: I. J. B. V.Čorid.

Čorid. V. A.Hajdinjak.Karlo. strukturalne s naglašenom horizontalom/vertikalom 12 Autori: I. P. J. d/ Kombinirane fasade.Horvatid.Jagodid.Jakubek. B.Habijanec. I.Gracin.Kolarec . L. D.c/ Polustrukturalne fasade. K.Galid.

Jakubek.Čorid. V.Karlo. (+6.Kolarec . P.Hajdinjak. D.Jagodid. A.Habijanec.pitanje) f/ Dvostruke fasade. B.e/ Element fasade.prirodno kruženje zraka .Galid.Horvatid. I. K. dvostruke fasade sastavljene su od dviju staklenih fasada koje odvaja međuprostir (fasada ispred fasade) Takve fasade imaju niz prednosti: .ekološku zaštitu .Gracin. L.dugotrajnost . J.bolje iskorištavanje energije (prirodne i rekuperirane) 13 Autori: I.bolju toplinsku i zvučnu izolaciju .

te provjetravanje amortizaciju troškova u roku 10-15 godina 14 Autori: I.Habijanec. L. Problem je i kod požara gdje se dim širi prema gornji katovima i tamo širi. PREKINUTA FASADA . bolja toplinska i zvučna izolacija. Nedostatak je (naročito u toplim klimatskim uvjetima) topli zrak koji se diže dolazi do gornjih katova i prekomjerno ih zagrijava.zrak putuje u prostoru između prekida.izvedena je bez međuprekidanja po visini.Čorid. I.Galid. gdje izlazi iz međuprostora. A. Na taj način fasada ima više ventilacijskih prekida koji osiguravaju optimalno prozračivanje. Dvostruke fasade omoguduju: zaštitu od buke (dupla stijena) toplinsku zaštitu (dupla stijena) zaštitu od kiše i vlage (višestruko brtvljenje) zaštitu od sunca (žaluzine u međuprostoru) zaštita od vjetra cirkulaciju svježeg zraka tijekom dana i nodi.Jakubek.Horvatid. J. Na mjestu prekida rješeni su i ulazi za zrak koji putuje do slijededeg prekida. D.Karlo.NEPREKINUTA (kontinuirana) .Kolarec .Jagodid.Hajdinjak. Prednost ove fasade je lakša konstrukcija. P. Ovaj sustav je skuplji i složeniji za izvedbu. K. V. B.Gracin. pri čemu zrak kruži od donjeg dijela prema gore.

g/ Točkasto učvršdene fasade 5. K.Karlo. B. V.Jakubek.Galid. Na crtežu / slici prepoznajte određenu vrstu ostakljene fasade.Horvatid. Koje su prednosti element fasada u odnosu na "klasične" ostakljene fasade?  izrada kompletnih ostakljenih elemenata u radionici (smanjen broj propusta koji su se događali na montaži) bitno ubrzana montaža (fasada raste zajedno sa objektom) broj radnika na montaži smanjen u odnosu na ugradbu klasičnih fasada  katno zatvaranje fasade.Jagodid. koje omoguduje rad drugim izvođačima nije potrebna skela kod montaže fasade 15 Autori: I. I. P.Čorid. J.Gracin. A.Kolarec .Habijanec. D. L.Hajdinjak. primjeri prethodnog pitanja 6.

V. A. K.Jakubek. Problem je i kod požara gdje se dim diže prema gornjim katovima i tamo se širi. bolja toplinska i zvučna izolacija.Kolarec .Habijanec. L. P. Na mjestu prekida riješeni su i ulazi za zrak koji putuje do sljededeg prekida. J. Prekinuta fasada-zrak putuje u prostoru između prekida. Ovaj sustav je skuplji i složeniji za izvedbu.Gracin. Na taj način fasada ima više ventilacijskih prekida koji osiguravaju optimalno prozračivanje.Čorid. Neprekinuta (kontinuirana fasada)-izvedena je bez međuprekidanja po visini. 16 Autori: I.Horvatid. pri čemu zrak kruži od donjeg dijela prema gore.Galid. B.Karlo. Nedostatak: topli zrak koji se diže dolazi do gornjih katova i prekomjerno ih zagrijava. Prednost: lakša konstrukcija. gdje izlazi iz međuprostora.7. D. Navedite i skicom prikažite osnovne grupe dvostrukih fasada obzirom na provjetravanje.Hajdinjak. Koje su prednosti dvostrukih fasada?      dugotrajnost bolja toplinska i zvučna izolacija ekološka zaštita prirodno kruženje zraka bolje iskorištavanje energije (prirodne i rekuperirane) 8.Jagodid. I.

dok najmanji U ima troslojno Low-E staklo sa zatvorenim međuprostorom.tema: DVOSTRUKE OSTAKLJENE FASADE 1. ostakljene fasade trebaju zadovoljiti sljedede: -osvijetljenost prostora -ograničenje toplinskih gubitaka -zaštita od pregrijavanja -zvučna zaštita -mehanička svojstva -ventilacija prostora 2. 3.Kolarec .Hajdinjak.Čorid. Kao sustav. Navedite bitna svojstva kompozicije ostakljenja i kretanje vrijednosti tih svojstava kod različitih kompozicija ostakljenja.Karlo.Habijanec.Jakubek.Horvatid. K. 17 Autori: I. D.Galid. P.onda troslojno Low-E staklo kod jednostruke fasade pa kod fasade s otvorenim međuprostorom. Najvedi U ima dvoslojno Low-E staklo kod jednostruke fasade pa kod dvostruke fasade s otvorenim međuprostorom.Jagodid. Opišite svojstva pojedinih ostakljenih fasadnih sustava u odnosu na koeficijent prolaska topline «U».Gracin. I.zatim dvoslojno Low-E staklo kod fasade sa zatvorenim međuprostorom. B. L. A. J. V.

Hajdinjak.). Pregrade sprječavaju prijenos buke. Ljeti je u međuprostoru zaštita od sunčevog zračenja. Međuprostor je ventiliran.zračni međuprostor je prekinut horizontalnom i vertikalnom pregradom. Zbog razloga bolje ventilacije izvode se prekidi i na uglovima zgrade. -nepregrađena dvostruka fasada.Habijanec. Međuprostor dodatno zagrijavan potrošenim zrakom iz unutarnjeg prostora (tampon prostor).horizontalno spojen zračni prostor po etažama.Jagodid. Zračni međuprostor-može biti kontinuirano otvoren zbog provjetravanja i s mogudnošdu zatvaranja međuprostora..a ventiliranje prostorija treba biti mehaničko (sustav ventilacije prostorija). Navedite osnovne tipove dvostrukih ostakljenih fasada. Može imati uređaje za zatvaranje otvora.Karlo. Dvostruke ostakljene fasade se sastoje od tri elementa.buka. sunčevo zračenje se reflektira od vanjske plohe ostakljenja. -pregrađena dvostruka fasada sa nepregrađenim dijelovima za ventilaciju. Unutarnja fasada-glavni element ostakljenja fasade za smanjenje toplinskih gubitaka.. Najčešde je ostakljena jednoslojnim staklom. Često je prohodan u ravninama stropova radi kontrole i održavanja. Horizontalni koridori se prekidaju samo na mjestima gdje je potrebna pojačana zvučna zaštita između prostorija i na mjestima požarnih odsječaka zgrade. A. Obrazložite opasnost od kondenzacije vodene pare u sustavu dvostruke ostakljene fasade (gdje i kada se pojavljuje). Međuprostor zatvoren. Za vrijeme sezone grijanja međuprostor može biti zatvoren radi smanjenja toplinskih gubitaka. D. zračnog međuprostora i unutarnje fasade. V. L. -pregrađena dvostruka fasada. U pravilu je od dvoslojnog stakla (IZO). unutarnji prostor zatvoren i kondicioniran. 7. Kod zatvorenog međuprostora kondenzacija de se pojaviti po cijeloj površini stakla jer de ugrijani zrak ispuniti cijeli međuprostor i kondenzirati se na hladnoj plohi stakla. od zaštite od sunca i od unutarnje plohe ostakljenja. sunčevo zračenje reflektira se od vanjske plohe ostakljenja.4. Navedite ih i svaki opišite.zračni međuprostor je spojen vertikalno i horizontalno na cijeloj fasadi. Vanjsko staklo dvostruke fasade zimi je hladno.pregrađena dvostruka fasada s vertikalno neprekinutim dijelovima zračnog međuprostora. 6. 2. Opišite djelovanje (funkciju) dvostruke ostakljene fasade u zimskom razdoblju (varijante).tuča. 5.Jakubek.Kolarec . Veliki otvori za ventiliranje su u prizemlju i kod krovova zgrada. Zimi se može računati s dobicima topline od sunčevog zračenja (bez zasjenjenja). odvod zraka iz unutarnjeg prostora putem podnog kanala u međuprostor. Lagano zagrijani svježi zrak međuprostora ulazi u sustav dogrijavanja za grijanje unutarnjeg prostora. 2. J. Svaki zasebni dio zračnog međuprostora ima otvore za ulaz i izlaz zraka. vatre i dima iz prostorije u prostoriju. U takvim slučajevima prozori se ne smiju otvarati. I. -dvostruka fasada s horizontalnim koridorima. Za svaki tip kratko navedite posebnosti djelovanja. U međuprostoru se najčešde smješta uređaj za zaštitu od sunčeva zračenja. Unutarnji prostor se ventilira na međuprostor. 1. Ostakljene plohe se najčešde mogu otvarati radi prirodnog provjetravanja prostora. B.Čorid. Neprekinuti dio zračnog međuprostora služi za pojačanu ventilacijuodvođenje potrošenog zraka iz prostorije. od zaštite od sunca i od unutarnje plohe ostakljenja. K. Opišite djelovanje (funkciju) dvostruke ostakljene fasade u ljetnom razdoblju (varijante). P. 8. Dvostruke ostakljene fasade sastoje se od: vanjske fasade. Sadrži otvore za dobro provjetravanje zračnog međuprostora i prostorija zgrade. mirisa. Zrak u međuprostoru se zagrijava i služi kao tampon prostor između unutarnjeg i vanjskog prostora.laminirana).Horvatid. Vanjska fasada-ima ulogu zaštite od vanjskih utjecaja(kiša. 3.min 20cm do 120cm.a stakla su sigurnosna (kaljena. Projektira se kada su naglašeni zahtjevi zaštite od buke i požara.Gracin. međuprostor otvoren za ulaz svježeg zraka. Unutarnji prostor je zatvoren i klimatiziran. Kod otvorenog međuprostora i provjetravanja prostorije preko međuprostora dvostruke fasade može se pojaviti manja količina kondenzacije na gornjem dijelu unutarnje strane stakla pri otvoru za izlaz zraka ( gdje izlazi ugrijani zrak). 1. unutarnji prostor grijan.Galid. 18 Autori: I. Širina. Svaki horizontalni koridor ima otvore pri dnu i pri vrhu koridora.

To bi mogao biti slučaj samo u sezoni grijanja kod zatvorenog unutarnjeg prozora (mehanička ventilacija prostorija) i zatvorenog međuprostora fasade (u koji se ubacuje iskorišteni topli zrak iz zgrade). IZVEDBA I UGRADNJA 1. K.Gracin. tanjem staklu. Utjecaj vanjskog ostakljenja na ukupnu zvučnu izolaciju može se odrediti približnim računskim metodama. ved ih mogu utvrditi samo specijalizirane institucije i laboratoriji.Galid. D. čime se u prosjeku mogu očekivati povoljnije izolacijske vrijednosti za 2-4 dB. Zvučna izolacija dvostruke fasade ovisi o: -vrstama unutarnjeg i vanjskog ostakljenja -širini međurazmaka između unutarnje i vanjske plohe fasade -stupnju otvorenosti unutarnjeg i vanjskog ostakljenja Najbolji učinak bio bi kod potpuno zatvorenih sustava fasade što je rijetko slučaj. točnije mjernim ispitivanjima. zbog jačeg naprezanja uslijed pritiska (tlaka) vjetra i kod očekivane buke niskih frekvencija koja dolazi izvana. L. I. J. 10+6…itd)  razlozi zvučne izolacije Staklo s različitim debljinama staklenih ploha ima različitu površinsku masu. Dvostruka fasada produljuje dubinu prostorije za širinu zračnog međuprostora. Nevidljive deformacije uglavnom ne uočavamo.Habijanec. Obrazložite svojstva zvučne izolacije dvostruke fasade. Razlozi za primjenu asimetričnog stakla su:  različiti zahtjevi koji se postavljaju na otpornost i deformacije unutarnjeg i vanjskog stakla. Zbog potrebe ventilacije međuprostora i otvorenih otvora za prozračivanje efekt zvučne izolacije je slabiji nego u slučaju kad bi fasada bila potpuno zatvorena.Jakubek. Povoljno je da je jedno staklo dvostruko deblje od drugog.Kolarec .Jagodid. Tema: PROČELJA – OTVORI. Što nazivamo simetrično.Karlo. V. Deblje staklo treba upotrijebiti kao vanjsko staklo.Čorid.9. 19 Autori: I. Dvostruka fasada smanjuje količinu svjetla u prostoriji radi vanjskog dodatnog stakla. A. Navedite i objasnite mogude deformacije IZO stakla. 10. (npr.za 10% kod običnog prozirnog stakla. a kod dvostruke ostakljene fasade je maksimalno 14%. 6+4. To ima posebnu vrijednost kada je vanjsko staklo reflektirajude jer je deblje staklo otpornije na deformacije pa je i odraz slike okoliša na njemu pravilniji. ili ved ima posljedicu. Međutim ljeti međuprostor dvostruke fasade mora biti ventiliran. a 7-8% kod visokotransparentnih stakala. Preporučuje se u asimetrično izo-staklo ugraditi unutarnje staklo za 1mm deblje od polovine debljine vanjskog stakla.dok je asimetrično izo-staklo ono u kome je jedno staklo (najčešde vanjsko) deblje od drugoga. 8+5.a pritisci na deformaciju u vedoj se mjeri oslobađaju na unutarnjem. 2. Obrazložite kakva je osvijetljenost unutarnjeg prostora kod jednostruke i dvostruke ostakljene fasade. a što asimetrično IZO staklo? Koji su razlozi za primjenu asimetričnog IZO stakla? Pod simetričnim izo-staklima podrazumijevamo ona izo-stakla u koja su ugrađena oba stakla iste debljine. u nevidljivim deformacijama kojih je krajnji rezultat trajni gubitak djelotvornosti IZO-stakla. -nevidljive deformacije: -promjene vrijednosti toplinske izolacije -povedanje napetosti zaptivnih materijala -povedanje napetosti stakla -vidljive deformacije: -nepravilan odraz slike okoliša -prekid cjelovitosti odraza na spojevima stakala u pročelju -orošavanje IZO-stakla u međuprostoru ili na vanjskim površinama -pucanje stakla -pojava duginih boja na staklu Vidljive i nevidljive deformacije usko su međusobno povezane svojim uzročnicima i svojim posljedicama. P. Vidljive deformacije pokazuju nam da postoji neko djelovanje na IZO-staklo koje može imati za posljedicu. B.poboljšanje zvučne izolacije.Hajdinjak.Horvatid. Kod jednostruke fasade faktor D (koji označava odnos između osvijetljenosti prostorije i istodobne jačine osvijetljenosti vanjskog prostora) je maksimalno 18%.

L. profila za brtvljenje. Zrakonepropusna priključna reška između zida i doprozornika osnovni je preduvjet za toplinsku zaštitu. Opišite pojedini način ugradnje -mokra ugradnja -polusuha ugradnja -suha ugradnja Polusuha ugradnja-u zid se istodobno sa zidanjem ugrađuju okviri od letvi na koje se kasnije učvrsti gotovi prozor.Jagodid. zaštitu od vlage i za zvučnu zaštitu. na nadvoju i na prozorskoj klupčici. P.3.Karlo. Kod brtvljenja potrebno je uvažavati upute i preporuke proizvođača masa za brtvljenje. folija.Kolarec . (za ovaj opis nisam sigurna jer nema nikakvog opisa u predavanju. 5. Stoga kod ugradnje prozora treba paziti na izvedbu potpuno brtvljenog spoja prozora i njegovih elemenata s pregradom u koju su ugrađeni. A. Nacrtajte i opišite crtež priključka zida i doprozornika jednostrukog drvenog prozora s IZO staklom. D.Habijanec. rupe. B. Što su izoterme? Nacrtaj skicu vanjskog zida s ugrađenim prozorom i ucrtajte (skicirajte) izoterme. Suha ugradnja-gotovi prozor se učvrsti na posebne ugrađene elemente u ožbukan zid. pjenastih materijala kao i pravila ugradnje proizvođača prozora i prozorskih profila.Jakubek. K. I.Čorid. J. otvorene reške i slično dozvoljavaju nesmetani prolaz zraka. Pukotine. Takva se mjesta mogu pojaviti na priključku između doprozornika i pregrade u koju je prozor ugrađen.Hajdinjak. V.Galid. Navedite mogude načine ugradnje prozora. i to na bočnom prislanjanju. 4.Horvatid. Izoterme su linije koje spajaju točke istih temperatura pomodu kojih je mogude proračunima prikazati raspodjelu temperatura unutar građevinskih elemenata.Gracin. pitat du još Veršida) 20 Autori: I.

. 5°) 7 bočni spojni profil 8 unutranja drvena klupčica 21 Autori: I.).Horvatid.Kolarec . oni podnesu sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoline. I. uz propisanu odnosno projektom određenu ugradnju i održavanje. Tehnička svojstva prozora i vrata moraju biti takva da. Što je propisano Tehničkim propisom za prozore i vrata? Tehničkim propisom za prozore i vrata se. 7.. L. u predviđenom roku trajanja građevine . Što je zidarsko sidro? Nacrtajte primjer učvršdenja prozora u zid upotrebom zidarskog sidra. u svrhu ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu. 8.Gracin.Hajdinjak. Parapet na gornjoj strani završava prozorskom klupčicom: vanjskom (lim/kamen.6. a omoguduje različito pozicioniranje . Ako je projektirani uporabni vijek građevine duži od projektiranog uporabnog vijeka prozora i/ili vrata. osobito u vezi: -otpornosti na opteredenje vjetrom -vodonepropusnosti -propusnosti zraka -prolaska topline -zvučne izolacije -otpornosti na požar i propuštanje dima Uvjeti za ugradnju.. Opišite crtež.Jagodid.Galid.Čorid. J. Zidarsko sidro je element koji učvršduje doprozornik u nosivi dio zida.. propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode-prozore i vrata koji se ugrađuju u građevine. 1 donja prečka doprozornika 2 toplinska izolacija – mineralna vuna 3 nepropusni mikrobeton 4 podložna PE folija ili bitumenska traka 5 trajnoelastični kit 6 vanjska limena klupčica (nagib min.te način potvrđivanja sukladnosti prozora i vrata s navedenim zahtjevima. D.Habijanec.Jakubek. Nacrtajte prozor i prozorsku klupčicu (vanjska i unutarnja). B.) i unutranjom (drvo/keramika/kamen. V.izmicanje prozora po dubini zida. K. A. tako da građevina u koju su ugrađeni ispunjava bitne zahtjeve. Svojstva prozora odnosno vrata za predvidive uvjete uobičajene uporabe građevine i predvidive utjecaje okoliša na građevinu u njezinom projektiranom uporabnom vijeku moraju se odrediti projektom građevine. P.Karlo. projektom se moraju odrediti uvjeti i način njihove zamjene. uporabu i održavanje prozora i vrata moraju se odrediti projektom građevine tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti koje mora ispuniti građevina.

J.5cm Samo za manje ploštine zidova.Gracin.9. 9. Zahtjevi:  zvučna zaštita  toplinska zaštita  zaštita od požara  zaštita od zračenja i radijacije  ostali zahtjevi ovisno o namjeni i specifičnosti prostora. S vanjske strane je potrebno spriječiti ulazak oborinske vode. 10. čvrsto ugrađene stijene – izvedene na gradilištu od manjih ili vedih elemenata.  Zidovi od opeke debljine 12cm Od svih zidanih pregradnih zidova imaju najvedu čvrstodu (puna opeka). drvocementa. Nabrojite vrste čvrsto ugrađenih stijena i materijale od kojih se izvode. Iz tog razloga se ugrađuju različiti materijali koji de osigurati navedeno. ≥ 19cm  Zidovi od opeke debljine 6. prethodno stlačena. blokova ili ploča – od pečene gline. I. elastična i na vremenske uvjete postojana traka za brtvljenje – trajno i sigurno brtvljenje vanjskih fuga  visokovrijedna impregnirana. K. Navedite mogude načine izvedbe pregradnih nenosivih zidova i stijena? 1.5cm blokovi i ploče – 8. običnog i laganog betona. npr. 11. neprobojnost 2. A. 'monier' stijene (tanke ab stijene) 4. Za zidove vede dužine i visine trebaju se izvesti horizontalni i vertikalni serklaži. 12. 3. P. Lako se rasklapaju i premještaju. Ne podnose oslabljenja zbog vođenja instalacija. blokova ili ploča.Horvatid. 1. Navedite i opišite ulogu materijala potrebnih za ugradnju prozora u vanjski zid. zidane stijene od opeke.. Za povedanje črvstode mogu se zidati u cementnom mortu i armirati. pokretne stijene – klizne ili preklopne – ulaze u kategoriju vrata 3. kako se zidaju i ostalo).nepropusna za zrak i vodenu paru  prozračna.. opeka NF – 12cm i 6. premjestive stijene – izvedene od tvornički zgotovljenih elemenata (paneli ili dijelovi stijene koji se spajaju na gradilištu). B. gipsa. jednostrano samoljepljiva traka za brtvljenje – nepropusna na udar kiše do 300 pascala EPDM – ljepilo za traku za brtvljenje 2) PUR ekspandirajude pjene – uloga toplinske izolacije Tema: PREGRADNE STIJENE 1.. Podnose oslabljenja zidova zbog vođenja instalacija.Galid. Čvrsto ugrađene stijene. 3. stijene izvedene od ploča visine etaže – ploče od porobetona.Jagodid.Čorid.Kolarec . 1) trake za brtvljenje  trake za brtvljenje prozora s posebnom membranom koja se brzo suši – za unutranje i vanjsko brtvljenje  vlaknasta traka za unutranje brtvljenje – za unutranje spojne fuge koje je potrebno naknadno ožbukati  unutarnja traka za brtvljenje .Habijanec. Čvrsto ugrađene stijene. Mogu preuzeti manja opteredenja.Jakubek. Prikažite varijante stijena od zidanih elemenata (opeke različitih debljina) s kratkim opisom posebnosti pri izvedbi (kada se koriste. V. 2. D. 22 Autori: I. Izvode se u dužnjačkom vezom u debljinama koje su određene dimenzijama opeka. a osigurati difuziju vodene pare. L. najčešde ožbukane ili gletane 2.Hajdinjak.5. Što podrazumijevamo pod pojmom pregradnih nenosivih zidova i koji se zahtjevi postavljaju na iste? Pod pojmom pregradnih nenosivih zidova podrazumijevamo građevne dijelove koji pregrađuju prostor i ne preuzimaju opteredenja drugih građevnih dijelova. odnosno spriječiti vodenu paru da se kondenzira u materijalima ugrađenim u spoj. montažne. staklene opeke.. monolitne stijene od armiranog betona – tzv.Karlo.

 Zidovi od opeke debljine ≥ 19cm Izvode se tamo gdje su potrebne vede ploštine zidova (vede visine ili dužine kod dvorana, skladišta i sl.). Potrebna je izvedva horizontalnih i vertikalnih serklaža. 5. Prikažite u presjeku pregradni zid izveden od pune opeke (NF). Međukatne konstrukcije armiranobetonske ploče d=20 cm s izvedenim plivajudim podom i spuštenim stropom.

6. Pregrade od porobetonskih blokova – opišite ukratko način izvedbe i posebnosti. Pregrade se izvode u debljini (najčešde) Ytong blokova 10, 12.5 i 15cm. Svaki tredi red po visini potrebno je učvrstiti u bočnu nosivu konstrukciju pomodu elastičnog ankera, a svaki drugi blok zadnjeg reda u stropnu konstrukciju. Pregradne zidove od Ytong blokova je potrebno dilatirati od nosivih zidova; od bočnih vertikalnom fugom širine 1 cm, a od stropne konstrukcije horizontalnom fugom širine 2 cm. Fuge se zapunjaju pur pjenom. U Ytong blokove je mogude pričvrstiti sve vrste tereta posebnim pričvrsnim priborom za poraste betone, a ovisno o vrsti tereta. Rupe za tiple se buše svrdlom manjeg promjera od promjera tiple. Na uglove se postavljaju aluminijski ugaoni profili, pa se na cijelu površinu nanosi tankoslojna žbuka u debljini 2 do 9 mm. 7. Čvrsto ugrađene stijene. Prikažite varijante stijena od ploča visine etaže s posebnostima pri izvedbi. Ploče su u modularnim širinama, a bočne stranice često predviđene s perom i utorom.

(opis za prvu skicu; u kombinaciji s čeličnom konstrukcijom) 1 porobetonska ploča 4 žlijeb u porobetonskoj ploči 7 kit za fugiranje 2 čelični nosač 5 metalna pločica za pričvršdenje 3 metalna traka 6 elastični materijal (MW)

23
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

8. Prikažite varijante izvedbe stijena od staklene opeke s posebnostima izvedbe. Staklene stijene mogu biti vanjske i (češde) unutarnje. Zid od staklene opeke treba od drugih konstrukcija biti odijeljen 2 dilatacijom (elastični materijal). U slučaju velikih dimenzija zidova (više od 15m , dužine vede od 7.5m, visine vede od 6m) potrebne su dilatacije zida. Stijene od staklene opeke se izvode:  u mortu 2 Zidaju se nearmirano do 10-12 m , a za vede ploštine se armiraju čelličnim šipkama ili metalnim trakama. Danas se izvode u metalnim okvirima s posebnom armaturom.

Suvremena izvedba je s plastičnim graničnicima. Graničnici služe kao vodilice za brže i preciznije postavljanje staklenih opeka, te pridržavanje armature. Postoje graničnici koji ostaju unutar zida i oni čiji se vanjski dijelovi uklanjaju nakon izvedbe zida. Prikaz potonjih: (:D)

 s reškama zapunjenim silikonskim kitom Kitom se fugira reška, a obostrano samo dio reške uz vanjske rubove.  suhomontažnim postupkom Izvedba u rešetkastim okvirima koji imaju otvore veličine staklene opeke u koje se ona ugrađuje i mehanički ugrađuje.

24
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

25
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

Iz tog se razloga dvostruko ugrađene ploče ispunjaju 2 materijalima koji doprinoste toplinskoj izolaciji uz minimalno umanjenje prolaska svjetlosti (U=0.Jakubek. D. skladišta). Opišite i prikažite crtežom. Monier stijene su tanke ab stijene (debljine 8 – 12 cm) koje se izvode u oplati s jednostrukom ili dvostrukom armaturnom mrežom Ø 5-6 mm. I. Nisu adaptabilne (teško se ruše). V. Presjek U-oblika omogudava preuzimanje vedih opteredenja i različite načine primjene.Čorid. B.Habijanec. J. L. P. 26 Autori: I. K.Hajdinjak.Gracin. Stijene od staklenih U-lamela – mogudi načini izvedbe. Važedi propisi o toplinskoj zaštiti i uštedi toplinske energije ne dozvoljavaju primjenu U-lamela za vanjske stijene 2 grijanih prostora (dvostruko ugrađene lamele U≈3. Što su „Monier“ stijene i kako se izvode.Horvatid. A.Kolarec .9.Karlo.Galid.5 W/m K).5 W/m K). Najčešde se izvode kao pregrade s velikim ploštinama u zgradama s vedim rasponima i gdje je potreba veda črvstoda pregradne stijene (pregrade dvorana.7 – 1.Jagodid. 10.

D. K. L. Mogudi su sustavi s jednostrukim nosačima i jednostrukom oblogom (gornji prikaz).Jakubek.Karlo. I. P. A.Čorid. Montažne stijene se sastoje od:  (a) nosača .Habijanec.Galid.najčešde drvene ploče 18-20mm i gispkartonske ploče 12. Za prostore s manjim zahtjevima za zaštitu od buke mogu se koristiti pregradni ormari s drvenom ili metalnom konstrukcijom.Hajdinjak.Gracin.Horvatid. 27 Autori: I.5 cm).5-15mm  (c) ispune . Montažne. Takvi se paneli učvršduju u vodilice na podu i stropu. B.zvučna izolacija – meke ploče mineralne vune Razmak nosača se krede od 50 – 80cm.Jagodid. a određuje se prema proizvodnoj dimenziji obložnih ploča (npr. Instalacijski zid je pregradna stijena s točno raspoređenom podkonstrukcijom – nosačima za pričvršdenje sanitarnih elemenata. premjestive stijene su izvedene od tvornički zgotovljenih elemenata (paneli ili dijelovi stijene koji se spajaju na gradilištu). Mogu se izvoditi i unutarnji senvič paneli od čeličnog lima s ispunom od materijala za zvučnu ili TI.metalni ili drveni nosači  (b) obloge . Prikažite varijante montažnih stijena s posebnostima izvedbe. V. J. jednostrukim nosačima i dvostrukom oblogom ili dvostrukim nosačima i dvostrukom oblogom. Lako se rasklapaju i premještaju. gipskartonska ploča širine 125 cm na nosače na razmaku od 62.Kolarec .11.

u proizvodnji. V. ekonomičan (mali utrošak energije za proizvodnju i transport). 30 mm stakleno vlakno + crveni natpis (jezgra gips. TI. primjeni i zbrinjavanju kao otpad. B.Gracin. biološki ispitan. bezmirisan. L.Tema: SUHOMONTAŽNI SUSTAVI 1.kartonske ploče su ploče napravljene iz gipsane jezgre postavljene između dva kartona. K.Jakubek. paropropusan.Galid. ekološki kod iskopa. ne nadražuje kožu. Gips je univerzalan gradbeni materijal – mala gustoda i dobra čvrstoda. A18 H13.Kolarec . HF15 izgled sivi karton + plavi natpis zeleni karton + plavi natpis sivi karton + crveni natpis zeleni karton + crveni natpis Knauf Aquapanel ploča 12. električki neutralan (ne stvaraju se vlakna ili prašina).Čorid. A. Što su gips-kartonske ploče? Navedite vrste gips-kartonskih ploča. regulira mikroklimu. Suhomontažna gradnja – izvedba nenosivih pregrada i obloga:     pregradni zidovi zidne obloge spušteni stropovi plivajudi (novi naziv 'plutajudi') podovi Prednosti suhomontažne gradnje:  male debljine i težine pregradnih zidova  za statiku objekta nema proračunskih teškoda  bez naknadnih izvedva utora za instalacijske vodove  čistoda s manje građevinskog otpada  brzo. fleksibilno i ekonomično  bez sušenja – odmah se nastavlja daljna obrada površina  gips jamči za ugodnu klimu stanovanja  certificirana zaštita od buke i požara  dodatna i naknadna toplinska izolaci 2.5 mm 28 Autori: I. A15. H15 F13. Gips. apsorbira zvuk.Habijanec. J.Horvatid.Karlo. A13. F15. D.Jagodid. izvana stakleno vlakno) cementna ploča debljina A10.Hajdinjak. 25. Vrste gips-kartonskih ploča: tip standarne ploče tipa A impregnirane ploče tipa H protupožarne ploče tipa F impreg. ploče tipa HF masivne ploče: Knauf fireboard ploča 15.-protup. F18 HF13. Što se podrazumijeva pod pojmom suhomontažna gradnja? Navedite prednosti suhomontažne gradnje. P. I. negoriv materijal. 20.

Jagodid.Jakubek.Karlo. Lagana pregrada – od čega se sastoji? Prikažite crtežom s opisom.Horvatid. K. B.isto kao 2 6 . A. D.Hajdinjak.5mm ili iverica 35mm) 3 – elastično brtvilo 4 – rubni okviri (odvojeni) 5 . J.Galid.elastični kit 7 – učvršdenje ploče – čavao ili ljepilo 8 – nosivi drveni stupac 9 – min 40 mm MW 2 29 Autori: I.brtvilo membrana . Navedite (i prikažite crtežom) osnovne vrste metalnih profila za izvedbu gipskartonskih pregrada. 4. P.Čorid.Kolarec . 250 kg/m bočna stijena 2 – savitljiva i koliko je mogude teška membrana (sadrena ploča s ljepenkom 12. 1 – min. V.Gracin.4. L.Habijanec. I.

Galid. Prikažite crtežom s opisom. Opišite i prikažite crtežom način izvedbe laganih pregrada od gips-kartonskih ploča na metalnoj potkonstrukciji.Kolarec .Jakubek.Hajdinjak.Čorid. B. Lagani pregradni zidovi s gips-kartonskim pločama i metalnom potkonstrukcijom – osnovne vrste.Gracin.Jagodid.Habijanec. A. D. V.5. 30 Autori: I. L. K. J. P.Horvatid. 6. I.Karlo.

Jakubek.Gracin. A.kod naglih promjena visine prostorija Posebno treba naglasiti izvedbu za protupožarne zidove koja se razlikuje od standardnog dilatacijskog spoja. I.razmaku profila 31 Autori: I. 8. Navedite kada se moraju izvesti dilatacije u laganim pregradama.na mjestima gdje je zgrada dilatirana .Hajdinjak. D.7.debljini lima odabranog profila . 9. Navedite o čemu ovisi dopuštena visina pregradnih zidova izvedenih gips-kartonskim pločama na metalnoj potkonstrukciji.Habijanec. Dopuštena visina pregradnih zidova izvedenih gips-kartonskim pločama na metalnoj potkonstrukciji ovisi o: .Karlo. L.Horvatid. Prikažite crtežom dilatacijski spoj lagane pregrade izvedene gipskartonskim pločama na metalnoj potkonstrukciji. Kod projektiranja potrebno je dilatacijske spojeve u pregradnim zidovima predvidjeti u nacrtima i u troškovničkim opisima: . B.Jagodid.Galid. K.Čorid. P.svakih 15 m duljine kontinuirane duljine zidova . J. Nacrtajte i opišite spoj zida i lagane pregrade izvedene od gips-kartonskih ploča na metalnoj potkonstrukciji.Kolarec . V.

Postoje posebni tipski sanitarni elementi sa posebnim čeličnim nosačima za tipske zidne wc-e. 11. K.Galid. V. A. J. B. D. P.Karlo. 5 kg tiple 10 kg 15 kg 32 Autori: I. Proizvode se posebni nosači za umivaonike sa potrebnom opremom za montažu istih.10.Jagodid. Takav se element predmontira u tvornici sa ugrađenim vodokotlidem i kao takav dolazi na gradilište.Jakubek. te čelični nosači za bojler.Kolarec .Čorid.Hajdinjak.Gracin.Horvatid.Habijanec. Opišite način ugradnje sanitarne opreme na lagane gips-kartonske pregrade. Načini vješanja tereta na lagane gips-kartonske pregrade (skica). L. I. To su dva okomita UA profila sa tipskim utičnim kutnicima na podu i stropu.

5 cm Visina obloge: do 10 m 2 Težina obloge: 13-23 kg/m (bez izolacije) Konstrukcije obloge: CD i UD profili Ovjes pregrade: direktni ili akustični Debljina obloge: min.standardno zaglađivanje 3. Stupanj kvalitete Q2 .Gracin. Stupanj kvalitete Q1 .Jagodid. K.Karlo. B. 1. A. D.Horvatid.Čorid. Zidna obloga iz gipsanih ploča koristi se za: . Stupanj kvalitete Q4 . Zidne obloge od gips-kartonskih ploča.Galid. Stupanj kvalitete Q3 .izradu ravne površine bez posebnih zahtjeva (lijepljenjem na podlogu) 13. V.12. Prikažite crtežom i opišite zidnu oblogu od gips-kartonskih ploča za poboljšanje zvučne izolacije masivne pregrade. Stupnjevi kvalitete završne obrade površina. Debljina obloge: 40-135 mm Razmaci profila: maks.poboljšanje zvučne izolacije (s mineralnom vunom) .vrhunska površina 2 do 4 mm 33 Autori: I. P. Kada se koriste.Hajdinjak.posebno zaglađivanje do 2mm 4. L.Kolarec .Habijanec. I. 90 mm Razmaci profila: maks. 62.poboljšanje toplinske izolacije (s polistirenom ili mineralnom vunom) .) Konstrukcija obloge: CW ili UW profili Ovjes pregrade: bez kontakta sa zidom 14. 62.temeljito zaglađivanje 2.5 cm Visina obloge: do 5 m Težina obloge: 14 kg/m² (bez izol. Navedite i opišite načine izvedbe. J.Jakubek.

A.Habijanec.Čorid.15. V. Navedite osnovne vrste plivajudih podova izvedenih gips-kartonskim pločama. 1. L. K.ploče suhog estriha debljine 12.elementi suhog estriha se polažu na nosivu ravnu podlogu prema uputama proizvođača 2.5 mm .Jagodid. VIDIFLOOR gipsvlaknaste ploče – požarna zaštita odozgo F30 do F90 .Karlo.Gracin.Galid. J.Jakubek. P.5 mm polažu se na nosivu ravnu podlogu prema uputama proizvođača 4.Hajdinjak.elementi se polažu na nosivu ravnu podlogu prema uputama proizvođača 34 Autori: I. Podne gipsane ploče tipa F146 – dvoslojno polaganje – 2x12.dvoslojno polaganje elemenata Vidifloor podnih ploča debljine 10 mm na kamenu vunu minimalne debljine 10 mm . I. Troslojni element TUB F 141 – pero/utor – 1x25 mm . B. - Troslojni element TUB F 141 – pero/utor – 1x 25 mm ili sustav F142 s PS 20 izolacijom podni elementi se polažu na ravnu podlogu spojevi su pero/utor i stepeničasti mjere podnih elemenata su 600 x 2000 mm elementi se od zidova odvajaju mineralnim trakama 3.Horvatid.Kolarec . D.

K. V. Nacrtajte (spoj poda i zida) i opišite primjer plivajudeg poda izvedenog gips-kartonskim pločama. B. I. A.Horvatid. 17.Karlo.Galid. D.Gracin. Povišeni (dvostruki) pod – opišite i prikažite crtežom. 18.Kolarec . Nabrojite i ukratko opišite vrste spuštenih stropova (obzirom na potkonstrukciju) izvedenih gipskartonskim pločama.Jagodid.Hajdinjak.Habijanec.Čorid. L.16.Jakubek. P. J. 35 Autori: I.

Hajdinjak.Horvatid.19.Kolarec .Jakubek. A.Galid. Nacrtajte (crtež spoja spuštenog stropa i vertikalne pregrade – zida) i opišite spušteni strop izveden gips-kartonskim pločama na čeličnoj potkonstrukciji – na visilicama. J.Jagodid. B. 21.Habijanec. 36 Autori: I. Nacrtajte (crtež spoja spuštenog stropa i vertikalne pregrade – zida) i opišite samonosivi spušteni strop izveden gips-kartonskim pločama s čeličnom potkonstrukcijom. P. K.Čorid.Gracin. L. 20.Karlo. Nacrtajte (crtež spoja spuštenog stropa i vertikalne pregrade – zida) i opišite spušteni strop izveden gips-kartonskim pločama na čeličnoj potkonstrukciji – direktni ovjes. I. V. D.

a drugi niz ploča služi za zvučnu zaštitu i zaštitu od požara 37 Autori: I. B.Habijanec.Čorid.Kolarec . D. K. Izvode se na mjestima dilatacija zgrada i kod prostorija čija je dijagonala veda od 15 m. A. upotrebljavaju se perforirane ili užlijebljene akustik ploče Visilice Nosivi profil? Montažni profil? Perforirane akustik ploče 24.22.Jagodid.izvode se u slučaju potrebe za dobrom apsorpcijom zvuka.Perforirana ploča služi za apsorpciju zvuka. Dvostruki spušteni strop – kada se izvodi? Prikažite crtežom s opisom. Dvostruki spušteni strop izvodi se u slučaju potrebe za dobrom zvučnom izolacijom i zaštitom od požara.Galid. V. Prikažite crtežom s opisom dilatacijski spoj. I.Karlo.Horvatid. Spušteni stropovi od gips-kartonskih ploča na metalnoj potkonstrukciji.Gracin. 23. . Kada se moraju izvesti dilatacije u spuštenim stropovima. J. L. P.Jakubek. Kada se izvode spušteni stropovi s akustik pločama? Prikažite crtežom s opisom.Hajdinjak.

A. V.Ravnomjerna raspodjela temperature . -kasetirani – raster strop 26.Kolarec . B. P.Karlo.Gracin.Galid.Bez šuma od uređaja .Jakubek. Klima stropovi – kratak opis s crtežom i prednosti.Hajdinjak.25. K.Minimalno zračno strujanje .Niski troškovi održavanja . J.Horvatid. Prednosti: . D.Habijanec. L.Čorid.Pada bakterijsko .Arhitektonska sloboda oblikovanja Prijenos E zračenjem 65% / strujanjem35% 38 Autori: I.Jagodid. I. Kasetni spušteni strop – prikažite crtežom s opisom.Ugodna klima u prostoru .

J. L. Navedite faze razvoja požara. Što je ukupno.Gracin. svjetlost i dim 2. elemenata i konstrukcija u pogledu otpornosti na požar . izvijanje/ integritet. K.Horvatid. mali intenzitet izgaranja. požar se prenosi na ostale prostore . A.faza punog razvoja požara – vatra zahvada zidove. pojava paljenja. D. vatrogasni pristupi 5.Tema: ZAŠTITA OD POŽARA 1. širi se u susjedne sobe.Kolarec .Karlo. ne izgubi ni jednu od standardom predviđenih funkcija – nosivost. tekude i čvrste komponente/ produkti gorenja kao kemijske reakcije su toplina (porast temperature). cjelovitost/ toplinska izolacija 6. P. brzina širenja plamena. Primjer deformacije čeličnog nosača 1. stabilnost. Navedite na koje pravilnosti treba obratiti posebnu pažnju kod projektiranja zaštite od požara zgrada. faza: savijanje i kolaps konstrukcije Porastom temperature čelik gubi na čvrstodi – dijagram 39 Autori: I. toksičnih plinova . pri djelovanju standardnog požara. Produkti izgaranja u požaru – termičkom razgradnjom nastaje dim – smjesa plinske.Jagodid. toksičnost) .Hajdinjak.pravilno projektiranje građevine – požarni sektori. vrata. srednje ili visoko specifično požarno opteredenje 4. Ukratko opišite ponašanje čeličnih konstrukcija u požaru. Što je otpornost na požar? Otpornost na požar je svojstvo konstrukcije koje se definira vremenom u kojem konstrukcija. gore svi materijali.Galid. Navedite produkte izgaranja u požaru. dima. V. javlja se opasnost od urušavanja konstrukcije 3.početna faza – relativno niske temperature. faza: toplinsko rastezanje nosača ruši oslonce 2.razbuktala faza (flash over) – nagli prijelaz iz početne faze. dimljivost. B.pravilan odabir građ.Habijanec. prozore. materijala u pogledu njihovih požarnih značajki (gorivost. a što specifično požarno opteredenje? Kakvo specifično požarno opteredenje može imati zgrada? Ukupno požarno opteredenje – toplina koja se može osloboditi iz kalorične modi svega zapaljivog materijala u promatranom prostoru Specifično požarno opteredenje – prosječni iznos ukupnog požarnog opteredenja po jedinici površine Zgrada može imati nisko.Čorid. temperatura je > 1000°C i gori kompletni sadržaj građevine. Kod projektiranja zaštite od požara objekta važno je: . izlazni putevi. Faze razvoja požara: .Jakubek.pravilan odabir građ. I.

Karlo. I.Gracin.požarnom opteredenju . U svakom objektu namijenjenom za rad mora se omoguditi evakuacija i spašavanje radnika u slučaju ugrožavanja života i zdravlja.omogudavanje zaštite spašavatelja 9. katnosti objekta (> visina. odnosno da se omogudi njihovo spašavanje . otpornosti građevinskih elemenata na požar. D.broju ljudi u građevini (50-500.Jakubek. vrsti tehnološkog procesa. Kod dimenzioniranja presjeka najbolje je povedati presjek zbog djelovanja požara 8.očuvanje nosivosti konstrukcije u požaru tijekom određenog vremena utvrđenog posebnim propisom .7.namjeni i vrsti građevine .Kolarec . Projektiranje EP ovisi o: . U požaru drvo gorenjem stvara zaštitni pougljenjeni sloj koji ima vrlo nizak koeficijent provodljivosti topline i tako u požaru drvo samo sebe štiti. Što je požarni sektor? .Hajdinjak.stupnju opremljenosti .Galid. vatrodojavi i dr. J.Čorid.Jagodid.Horvatid. manja površina PS) .PS Požarni sektor . K.sprječavanje širenja vatre na susjedne građevine .Habijanec.osiguravanje osoba da neozlijeđeni napuste građevinu. mogao bi se koristiti drugi izlazni put) Prema hrvatskim propisima duljina puta iz prostorije do stubišta u jednom požarnom sektoru: 30 m za objekte do 75 m visina / 20 m za objekte iznad 75 m visine 40 Autori: I.tehnološkom procesu . min 2 izlaza/ 500-1000 min 3/> 1000 min 4) . V. ugradnji stabilnih sustava za gašenje. Pri projektiranju i izgradnji objekta mora se osigurati: .požarnom opteredenju. 10. P. Što je evakuacijski put? O čemu ovisi projektiranje evakuacijskih putova? Evakuacijski put – mora voditi do izlaza iz objekta ili do sigurnog prostora.dio građevine odijeljen od svih ostalih dijelova konstrukcije otpornih na požar u vremenu u kojem de biti isključen rizik od njegovog širenja na druge dijelove građevine ili iz drugih dijelova na taj dio (po ISO/IEC GUIDE 52) Požarni sektor – dio zgrade koji se sastoji od jedne ili više prostorija izgrađen tako da u određenom trajanju spriječi širenje požara u taj dio zgrade iz ostalih dijelova ili iz tog dijela u ostale (po ISO/TC 21) Veličina PS ovisi o . L. A.. B.lokaciji … Osnovno načelo pri projektiranju EP je da osoba ugrožena u požaru mora imati mogudnost izlaska u najmanje dva različita smjera (u slučaju prodora dima i vatre u jedan dio. Navedite osnovna načela zašite od požara preuzeta iz zakonodavstva Europske unije (zaštite od požara) koja se moraju poduzeti pri projektiranju i izgradnji objekata. Ukratko opišite ponašanje drvenih konstrukcija u požaru.

Kolarec .Karlo.vatrogasni prilazi su površine koje se direktno nastavljaju na javne prometne površine. L. Objasnite vatrogasni pristup.Galid.vatrogasni pristupi su čvrste površine koje svojim parametrima (širina. 12 m (za građevine visine od 16m) operativna površina – uzduž zgrade – 5.Čorid. D.Jakubek. V.Horvatid. I. http://www. K. a omogudavaju kretanje vatrogasnih vozila do površina uzduž građevina potrebna širina >3m radius 13-15 m razmak površine za operativni rad vozila od vanjskih zidova 6m (za građevine >16m). J.11. . omogudavaju da vatrogasna i spasilačka vozila i oprema dođu do ugrožene građevine i svih otvora na njenom vanjskom zidu radi spašavanja osoba i gašenja požara.Jagodid.hvz. mogu se koristiti kao vatrogasni pristupi.Habijanec.hr/vatrogasni-pristupi-i-vatrogasni-prilazi/ 41 Autori: I.5 x 11 m ? Samo pristupi koji se nalaze uzduž vanjskih zidova građevina na kojima su otvori.). A. P.Gracin.Hajdinjak. nosivosti i dr. B. radijus. U pravilu vatrogasni pristupi sastoje se od: vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasnih vozila .

J. Primjereno područje primjene roženičkih i podroženičkih konstrukcija krovišta s obzirom na raspone. P. a podoženički za vede raspone. sve nagibe. drvene oplate) + pokrov Definiranje dimenzija: ROGOVI (roženice) – dimenzije ovise o rasponu između elemenata potkonstrukcije (između podrožnica ili između dva ležaja) i o opteredenju – pokrov. 10/14) Postavljaju se na razmacima oko 80 – 100 cm Letve i drvena oplata služe kao nosači pokrova LETVE . složene geomerije Razlika je u konstrukciji krovišta – roženički krovovi nemaju podkonstrukciju. D. temeljna razlika u konstrukciji između dva osnovna tipa krovišta za manje raspone (1 bod) Drvena krovišta za manje raspone mogu biti . 42 Autori: I. krovi vezači) + krovna ploha (rogovi.Horvatid. A. Ta podkonstrukcija (krovni vezači) može biti u ubliku stolica.Habijanec. V.Karlo.Krovišta bez potkonstrukcije – ROŽENIČKI KROV (prazan krov) . L. I.letve 5/3 cm (manji razmak) ili 8/5 cm za vedi razmak DRVENA OPLATA : daske d = 2. letve. letve. B.Čorid.Kolarec . dok podroženički imaju. drvenih rešetkastih nosača ili drvenih lameliranih nosača (grede i okviri) 2. K. Primjerene konstrukcije drvenih krovišta za manje raspone.Galid. dio – Biluš tema: DRVENA KROVIŠTA .Hajdinjak.Jagodid.5 cm ili OSB ploče 15 ili 18 mm 3. Elementi za formiranje krovne plohe drvenih krovišta – rogovi. snijeg.Jakubek. složenost geometrije i nagibe krovišta (1 bod) Roženički krovovi primjenjuju se za manje raspone i za vede nagibe.REKAPITULACIJA 1. težina čovjeka.2.Gracin. visulja. složene geomerije i sve nagibe (manje i vede).za manje raspone i vede nagibe . vjetar (npr.Krovišta s potkonstrukcijom – PODROŽENIČKI KROV –za vede raspone. oplata – način definiranja dimenzija i raspona – skice i opisi (3 boda) drvena krovišta = nosiva potkonstrukcija (podrožnice.

mala količina građe . a preporučljivi su nagibi >40°.Karlo. Primjereni nagibi i pokrovi za roženičke konstrukcije drvenih krovova – objasniti zašto (1 bod) Primjereni su vedi nagibi (>35°). horizontalno razupiranje mora preuzeti zatega PODROŽENIČKI KROV . Sheme prijenosa opteredenja kod roženičke i kod podroženičke konstrukcije drvenog krovišta.Jakubek.Horvatid.neprikladni za složenije geometrije krovova (samo simetrične sheme) 6. skice i opisi (3 boda) ROŽENIČKI KROV .Habijanec. smiju se izvoditi samo laki pokrovi (valovite i ravne cementne ploče.slobodan (prazan) prostor potkrovlja MANE . B.lagana konstrukcija. J.svaki par rogova čini nosač koji direktono prenosi vertikalno opteredenje na ležaj. Roženički drveni krovovi – problemi i prednosti. I. A.mala bočna stabilnost .4. V.veliki horizontalni potiska na ležajevima kod manjih nagiba .Gracin.Hajdinjak.rogovi prebacuju opteredenje na podrožnice.primjena samo lakih pokrova (valovite i ravne cementne ploče.relativno mali rasponi .Kolarec .Galid. bitumenska i drvena šindra. 43 Autori: I. L.Jagodid.samo kod vedih nagiba krovova >35º (preporučljivi > 40º) . P. D. slama) – kako bi horizontalna sila bila što manja.Čorid. K. bitumenska i drvena šindra. opis i skice (3 boda) PREDNOSTI . a podrožnice na krovne vezače (nosive trokute) 5. slama) .

Suvremene mogude izvedbe podroženičkih konstrukcija krovišta s masivnim i rešetkastim nosivim trokutima – skica i opis (3 boda) 9. J. K.Čorid. preko stupova. L.Galid.Habijanec.Jakubek. nadozid mora biti izveden samo kao AB konzola.Horvatid. V. 8. prenosi opteredenje na strop ili unutrašnje i vanjske zidove VISULJA – krovni vezač prenosi opteredenje samo na vanjske zidove preko konstrukcije kosih tlačnih štapova i jake horizontalne vezne grede 44 Autori: I. B. P. D.7.Hajdinjak. A.Gracin.Kolarec . Podroženičke konstrukcije drvenih krovišta – stolica i visulja – skice i opisi karakterističnihpresjeka jednostrukih konstrukcija s naznakom elemenata za bočnu stabilnost u oba smjera(3 boda) STOLICA – krovni vezač direktno.Karlo. Statički problemi i mogudnosti izvedbe nadozida kod roženičkog krova – opis i skice (3 boda) Zbog jake horizontalne sile. I.Jagodid.

svi nagibi 80-100cm 3. B.bez stropa! .Galid.svi nagibi (može i minimalni) 80-100cm 3.drveni strop .4.Čorid.Jagodid.svi pokrovi .zidovi točno ispod stupova . J.Gracin. K.5 . [A-A je tu tek tako] 45 Autori: I.Habijanec.ab strop .Hajdinjak.Jakubek.Horvatid.4.10.polumontažni strop . A. D.5m ≤ 7 m (jednostruka visulja) .roženički krov s pajantom – tlocrt i presjek u zoni skošenog dijela konstrukcije drvenog krovišta (3 boda) [crtaj presjek B-B] .Kolarec .Karlo.svi pokrovi . Primjereno područje primjene pojedine vrste drvene konstrukcije podroženičkog krovišta s obzirom na vrstu stropne (međukatne) konstrukcije zgrade prema krovištu – opis (1 bod) RASPONI STROPNA KONSTRUKCIJA ≤ 7 m (jednostruka stolica) .5 . I. Konstrukcija skošenog krova . L. V. P.5m POKROV NAGIBI KROVNIH PLOHA RAZMAK ROGOVA RAZMAK PUNIH VEZOVA 11.

Galid. A. B.Jagodid.primjena konstrukcije visulje kod skošenog krova.podroženički krov s nadozidom .Horvatid.tlocrt ipresjek u zoni skošenog dijela konstrukcije drvenog krovišta (3 boda) Armiranobetonski strop . V.tlocrt ipresjek u zoni skošenog dijela konstrukcije drvenog krovišta (3 boda) Drveni strop .Habijanec.konstrukcija se ne smije oslanjati na njega.primjena konstrukcije stolice kod obostrano skošenog krova (četverostrešni krov) s AB nadozidom za povedanje korisnog prostora kroviša. K. 13. I. Konstrukcija skošenog krova . P. D. Konstrukcija skošenog krova .12. ved na donje horizontalno stabilizirane stupove. 46 Autori: I.Hajdinjak.Kolarec . L.Jakubek.Čorid.jednostruka stolica .jednostruka visulja .Karlo.podroženički krov s nadozidom . J.Gracin. Nadozid za povedanje korisnog prostora krovišta je zidan .

agresivni organski spojevi ..Karlo.Horvatid. izvode se i početne i antikorozivne obrade metalnih površina. cinčanje.Kolarec . valjanje. deblji limovi (1 5 mm) u pločama i protukliznoprofilirani limovi . limovi u toplinskoizolacijskim sendvič panelima. valjanje metala kroz sustave glatkih ili profiliranih valjaka. 3. Mogude antikorozivne zaštite čeličnih metalnih elemenata i obloga Čelični limovi.Jakubek.Habijanec.tema: MATERIJALI .metal višeg potencijala razara metal nižeg potencijala na kontaktu limova. najčešde je ličenje (lakovi. Početne su pjeskarenje. a antikorozivne su premazi (lakovi.aluminij. pocinčavanje. bakreni limovi. Ostale primjene su izvedba krovnih žlijebova i oluka. klupčice i drugi limarski detalji.čelik 0. izvlačenje.prevlaka cinkom je krta i puca. titancink i druge legure. plosni profili.61 mm . izbegavati kruto fiksiranje limova na potkonstrukciju vijcima. I. Mane limenih obloga i načini izbjegavanja nedostataka metalnih obloga (3 boda) VELIKO TOPLINSKO RASTEZANJE Za temperaturnu razliku 50°C po 1m dužine lim se povedava: . nikal.5 -5mm najčešde). niklanje. predoksidacija. Što su limovi. srebro.dilatiranjeu polja sa dovoljnim širinama reški između ploha u istoj ravnini POTPUNA VODONEPROPUSNOST I PARONEPROPUSNOST Mogudnost pojave kondenzata ispod pokrova ili fasadne obloge limom . dok lak. plastificiranje. matice. plastikom) ili osigurati iste metale za potkonstrukciju i spojna sredstva. metalna galanterija (čavli. ali i vijaka.86 mm . obloge kosih krovnih ploha. uljne boje). 4.. interieurske obloge (najčešde podgledi stropova). ekstrudirani (aluminijski) profili.. cijevi. premazom. B. OBLOGE OD METALA (po 1 bod) 1.cink 1. Limovi su najčešde korišteni metali za obloge . mjed. inox.8 mm) )u svitcima]. Pocinčavanje kod limova je najjeftinije. profila.5 -0. plastificiranje. kao i za materijale obloge (bakreni lim. tokarenje. nosivi profili. Najčešde korišteni metali za obloge i ugrađenu metalnu galanteriju u arhitekturi Najčešde korišteni metali za obloge su limovi (i druga metalna galanterija) .osigurati odvajanjem bitumenskim izolacijskim trakama ili premazati metal GALVANSKE STRUJE I KOROZORIJA Elektrolitska pojava na dodiru metala različitih električnih potencijala u prisustvu elektrolita (voda najčešde) . vijci. K. D. Ličenje se izvodi na čistu podlogu ličenjem ili prskanjem temeljnim premazom i završnim premazom. bruniranje.bakar 0.osigurati klizne detalje fiksiranja radi stalnih promjena dimenzija vanjskih metalnih obloga (klizni ležajevi. opšavi.). kromiranje. J. kovanje. bruniranje.METALI. niklanje. stoga je potrebna antikorozivna zaštita. kromiranje. zlato. ali je i najmanje kvalitetno u slučaju da se lim naknadno oblikuje . limovi *ravni i profilirani.Jagodid. ekstrudiranje.različitim metalima ne smiju se izvoditi konstruktivni detalji u kontaktu 2.Čorid.osigurati uvijek dobro provjetravanje potkonstrukcije ispod vanjske završne metalne (limene) obloge ili jaku parnu branu ispod sloja toplinske izolacije KOROZIJA U KONTAKTU S MATERIJALIMA NA BAZI CEMENTA. specijalne forme. VAPNA Razaranje alkalnim spojevima . konstruktivni limovi (ravni-deblji. profilirani -tanji)..Hajdinjak. Također. 47 Autori: I. olovo..samo u interieuru i to ne svugdje! . zakovica u prisustvu vode i vlage -osigurati odjeljivanje različitih metala (ljepenkom. cinčani limovi. područje primjene i materijali koji se najčešde koriste u graditeljstvu Limovi su metalni materijali u obliku folija ili tankih ploča (0.5 mm . žice.. A. zakovicama i sl. prethodno korodiranje (Corten). eloksiranje. pozladivanje (ovisno o vrsti metala) ili legiranje s nehrđajudim metalima gdje nije potrebna naknadna antikorozivna zaštita 6. ulja). Najčešdi oblici metalnih proizvoda za obloge Najčešdi oblici su: valjani profili.obloge fasada.aluminijski limovi. bakrene ili pobakrene kuke.isto i u kontaktu sa drvom . čelični limovi. krom. Načini proizvodnje metalnih elemenata Načini proizvodnje su lijevanje. brušenje. P. 5. i tanji limovi (0. L..Galid.) . profili i galanterija od niskolegiranog čelika podložni su hrđanju. V. gumom. boje i premazi (suvremene metalik boje) mogu i bez temeljnog premaza. titan. Rjeđe korišteni limovi za obloge ili metalne prevlake na drugim metalima su mesing (bronca). vijci i čavli) ili osigurati potpuno suhe uvjete u eksploataciji . šipke.Gracin..

5 -3 cm širine. 10. ČELIČNI LIMOVI -legura Fe-železa -ugljikaji C -“nehrđajude”legure (manje ili vede kvalitete) s kromom. a može se i preparirati bezbojnim lakom da ne patinira. može se dobiti i prethodno patiniran. Najčešde se izvodi plastificiranjeili eloksiranje. stainlesssteel. velika potražnja jer nema potrebe za održavanjem -smanjeni troškovi održavanja u periodu eksploatacije zgrade. ličena bezbojnim lakom za spriječavanje patiniranja (ne kod površina izloženih habanju .ne koristiti na podovima! Plastificiranje je nanošenje plastičnog praha prskanjem. mjesto lemljenja -1. -lemljenje -tanji limovi -spajanje kovinom nižeg tališta (za pocinčane i cinčane i bakrene limove koristi se spoj legurom bakra s veliki udjelom kositra). L. kao i za materijale obloge (bakreni lim. dobro očišdeno -zakivanje-spoj zakovicama od istovjetnog metala -potpuno nefleksibilan kao i spoj lemljenjem -samo za manje duljine ploha -spoj prijevojem(utorom) potpuno fleksibilan -rub jedne ploče preklapa se s rubom druge ploče kao jednostruki ili dvostruki prijevoj.Hajdinjak. Mesing patinira samo površinski u zeleno. Površinska obrada polirana. također u primjeni i 18/0 i 18 /8 -ne trebaju površinsku antikorozivnu zaštitu.Gracin. premazima.) Eloksiranje je nanošenje nehrđajudeg metalnog praha čime se postiže metalik izgled površine. što dovodi do zaključka da se konstruktivni detalji u kontaktu ne smiju izvoditi različitim metalima. ali manje kvalitetni žute. 10% nikal). Galvanske struje. P. mesing.metal višeg potencijal razara metal nižeg potencijala. cijevnih. Mogude antikorozivne zaštite bakrenih metalnih elemenata i obloga Bakar na zraku patinira u plavozelenu pastelnu boju. To se može izvesti odjeljivanjem različitih metala (ljepenkom. ali i vijaka. B. punih profila i metalne galanterije danas je inox vrlo skupna svjetskom tržištu. ali ima relativno malu otpornost na habanje . taljenje u čvrsto sljubljenu plastičnu prevlaku u pedima. štete Galvanske struje su elektrolitska pojava na dodiru metala različitih električnih potencijala u prisustvu elektrolita (najčešde voda) . bakrene ili pobakrenekuke. prskana.18% krom. K. ne patiniraju izloženi atmosferi -krom. Što se tiče legura. "Nehrđajudi" metali i finalne površinske obrade nehrđajudih metala -ne oksidiraju. Boje su ograničene na tonove metala -natur aluminijska boja. V.Kolarec . koje pruža trajnu zaštitu površine. srebro -nikad u arhitekturi -samo kao prevlake -titan-u glavnom u legurama. profila. satinirana. pjeskarena -osim limova –inox užad (sajle) i sve vrste valjanih. gumom.Karlo. tamnosmeđa -vide se pruge od ekstrudiranja aluminijskih profila radi male debljine zaštitnog filma. najpoznatija je mesing (bronca). manganom: inox. J. plastikom) ili osigurati iste metale za potkonstrukciju i spojna sredstva. A. rostfrai. Načini povezivanja limova u graditeljstvu. Veliki spektar boja i izgleda površine (glatka monokromatska.Horvatid. Ima slična svojstva i izgled kao mesing. Ta se pojava događa na kontaktu limova.. limovi za obloge ČELIK.Čorid. zlatna. pogotovo na varenim spojevima -za vidjive površine koristiti samo najkvaitetnije legure inoxall -površinska obrada -polirana. mjed. Također postoji i mjed .legura bakra i cinka.Galid.Jagodid. D. 8.podne trake). vijci i čavli) ili osigurati potpuno suhe uvjete u eksploataciji -samo u interieuru i to ne svugdje. ali visoka početna investicija 11. zrcalni -zlato -rijetko (krovovi). 9. prokrom-različiti nazivi (sinonimi) za nehrđajude legure čelika inox18/10 (najčešdi u primjeni . crna.7. I. nanose se u vrudim kupkama na čelik ili druge metale -mikronske debljine sloja podložne mehaničkim oštedenjima prirodni izgled prevlake je polirani. niklom.Jakubek. osiguranje od odizanjaodpodloge s prikvačnicama(perima) koje osiguravaju klizni ležaj 48 Autori: I. način izbjegavanja. narančina kora.Habijanec. vanadijem. zakovica u prisustvu vode i vlage. stoga se uglavnom koristi za interieurske obloge limom i nosive profile ako se ne predviđa trajno održavanje. satinirana. Mogude antikorozivne zaštite aluminijskih metalnih elemenata i obloga Aluminij prirodno patinira tako što stvara zaštitni sloj oksida žudkaste boje koji je neugledan nakon oksidacije i zbog toga se na aluminiju izvodi antikorozivna zaštita.. opis svojstava pojedine vrste povezivanja. nikal-uglavnom se koriste kao prevlake. stojedi ili ležedi. koja je legura bakra i kositra. Veličine elemenata ograničene su veličinom pedi.

rubni limovi uz nadozide. deblji čelični limovi) -fasadni sendvič limeni paneli-obostrana obloga tanki čelični plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksiranilim. inox zakovicama i vijcima -inox.6 mm.Horvatid. dimnjake.8 mm) formirani u trapezne ili valovite zaobljene forme kako bi plohe lima dobile krutost u jednom smjeru). čelični lim) -ravni limovi s ukrudenim rubovima-tanji limovi izvedeni na drvenoj potkonstrukciji ili deblji limovi (2-3 mm) kao plitke kutije -samonosivi. zakovicama i vijcima (natur ili prethodno patinirani ili naknadno lakirani) -plastificirani čelični limovi s plastificiranim čeličnim kukama. c. debljine obložnih limova 0.Kolarec . A. corten čelični limovi -debljina lima ovisno o načinu ukrute -kompozitni limovi(višeslojne ploče s jednostranom ili obostranom oblogm tankim limom. K.Galid. P. D.Jagodid. zakovicama. ploče debljine 2-3 mm). kutni stojedi jednostruki prevo c. čavlima. zakovicama. B. poprečni ležedi jednostruki prevoj-zabrtvljeno (kod malih nagiba) b. XPS 2 -20 cm -ne provjetrava se potkonstrukcija.Gracin. cinkotit limovi s pocinčanim čeličnim. stolarske ploče). vijcima -aluminijski limovi s aluminijskim kukama. J.na provjetravanoj metalnoj potkonstrukciji za ovjes i distanciranje od sloja toplinske izolacije (aluminijski lim. bakrenim čavlima.Hajdinjak. razdjelna hidroizolacijska folija.Čorid. obično aluminijski plastificirani ili eloksiranilimovi kao obloga OBLICI LIMOVA ZA FASADNE OBLOGE -ravni limovi izvedeni s prijevojima -tanji limovi (0. horizontalni gornji opšavi zidova. srednji sloj daje krutost plohi -obično tvrde ploče XPS-a (debljine 1-2 cm) ili tvrde plastične mase (Alucobondili sl.6-0. obložni limovi jednostrano ili obostrano profilirani. inox vijcima (plastificirani i eloksirani) -ravni lim (legiran) ili ekstrudirani gotovi profili -bakreni limovi s pobakrenimčeličnim kukama. PU. zakovicama i vijcima (naturili prethodno patinirani ili naknadno lakirani) -pocinčani. oluci. b. pocinčani. zakovicama. L.a. Vrste limova i metalne galanterije za izvedbu fasadnih obloga na zgradama LIMOVI ZA FASADNE OBLOGE -fasadne obloge -obavezno provjetravanje potkonstrukcije obloge radi evakuacije vlage iz konstrukcije i spriječavanje kondenzata ispod završne limene obloge -koriste se razne vrste limova i odgovarajuda spojna sredstva i metalni nosači za potkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja: -aluminijski limovi s aluminijskim kukama.Karlo.Jakubek. bakrenim čavlima. žlijebovi. 49 Autori: I. OSB. dvostruki stojedi prevoj a. debljine ploča i ispune toplinskom izolacijom MW. Vrste limova i metalne galanterije za izvedbu limarskih detalja na zgradama -prozorske klupčice. kruti. d. vijcima -plastificirani čelični limovi s plastificiranim čeličnim kukama. V.5 -0. poprečni ležedi jednostruki prevoj 12. žbukane plohe -limarski detalji izvedeni s ravnim limovima. bududi da su male vlastite krutosti.6-0.8 mm) na drvenoj podložnoj oplati(daščana oplata. inox zakovicama i vijcima 13. cinčani. inox vijcima (plastificirani i eloksirani) -bakreni limovi s pobakrenim čeličnim kukama.Habijanec. rubni opšavi krovova s raznim vrstama pokrova. ploče obloge čine cijeli sastav pregrade prema vanjskom prostoru. cinkotit lim) -valoviti ili trapezno profilirani limovi izvedeni s preklopima -tanji limovi male krutosti (0. d. zakovicama. provjetravana potkonstrukcija od letvi obavezno izvedena okomito na smjer protezanja profilacije lima -posebna podvrsta -limena korita (falc-dach) (aluminijski. čavlima. provjetravana vertikalna potkonstrukcija (bakrenim. odvojeni od podloge hidroizolacijskim trakama za izbjegavanje kondenzata i korozije -koriste se razne vrste limova i odgovarajuda spojna sredstva i metalni nosači za potkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja: -pocinčani limovi s pocinčanim čeličnim kukama. cinčani. I.

14. Područje primjene perforiranih i istegnutih limova na zgradama. inox zakovicama i vijcima -valovite forme lima OBLICI LIMOVA ZA KROVNE OBLOGE -ravni limovi izvedeni s prijevojima -tanji limovi (0. stolarske ploče). čelični lim) -profilirani krovni limovi kaširaju se filcom s donje strane. Vrste limova i metalne galanterije za izvedbu krovnih obloga na zgradama LIMOVI ZA KROVNE OBLOGE -krovne obloge –provjetravanje potkonstrukcije obloge radi evakuacije vlage iz konstrukcije i spriječavanje kondenzata ispod završne limene obloge ili jake parne brane ispod toplinske izolacije i svi slojevi u kontaktu -koriste se razne vrste limova i odgovarajuda spojna sredstva i metalni nosači za potkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja: -pocinčani. L. rubnih letvica -izložene su habanju-svaka zaštita plohe de se brzo pohabati ili iskrzati u zoni prohodavanja-koristiti samo nehrđajude metale bez dodatne zaštitne obrade površine -inox. materijali i obrada površine -podne limene plohe protuklizne naborane površine u raznim uzorcima -inox ili aluminij gotove ploče s naborima gornje površine. cinčani. PU. balkona.Habijanec.5 -0.Horvatid. dilatacija. cinkotitlimovis pocinčanimčeličnim kukama. čavlima. čelik. Materijali metalne galanterije za izvedbu podnih dilatacija. bududi da su male vlastite krutosti. ovisno o materijalu (čelik pocinčano na podu.Galid.6-0. D. razdjelna hidroizolacijska folija. zakovicama i vijcima (naturili prethodno patinirani ili naknadno lakirani)ravne forme lima na drvenoj oplati -plastificirani čelični limovi s plastificiranim čeličnim kukama. inox i mesing satiniran ili poliran. kod izvedbe s provjetravanim zračnim slojem -krovni sendvičlimeni paneli-obostrana obloga tanki čelični plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksiranilim.8 mm) formirani u trapezne ili valovite zaobljene forme kako bi plohe lima dobile krutost u jednom smjeru). vanjske ograde deblji limovi 2 -5 mm vede nosivosti -Al. I. čelik -obrada kao i glatki limovi. J. provjtravana vertikalna potkonstrukcija (bakrenim. Al (visoka zvučna apsorpcija za ploče kaširane filcem odozgora) 17. vijcima -ravne forme lima na drvenoj oplati -aluminijski limovi s aluminijskim kukama.Kolarec . cinčani. mesing. OSB. provjetravana potkonstrukcija obavezno izvedena okomito na smjer protezanja profilacije lima -posebna podvrsta -limena korita tkz. pocinčani. XPS 2 -20 cm -ne provjetrava se potkonstrukcija.Jakubek. inox. deblji limovi (obično 2 -5 mm) 50 Autori: I.6 mm. V.Čorid. Područje primjene naboranih limova na zgradama. aluminij eloksiran. za apsorpciju kondenzata i buke kiše. mesing -plohe gazišta stubišta. debljine obložnih limova 0. naturaluminij (Al samo u interieuru)! 16. materijali i obrada površine -interieurske obložne maske otvora za provjetravanje.Hajdinjak. B. K. zakovicama. cinkotit lim) -valoviti ili trapezno profilirani limovi izvedeni s preklopima -tanji limovi male krutosti (0. debljine ploča i ispune toplinskom izolacijom MW.Jagodid. dekorativne obloge zidova i stropova -tanji limovi do 2 mm -Al. P. bakrenim čavlima. na plohama neizloženima habanju i plastificiran ili ličen. zakovicama.Karlo. inox. pragova.8 mm) na drvenoj podložnoj oplati (daščana oplata.6-0.Gracin. inox vijcima (plastificirani i eloksirani) -valovite forme lima (legiraniAl) -bakreni limovi s pobakrenim čeličnim kukama. ispune ograda stubišta. ploče obloge čine cijeli sastav pregrade prema vani 15. plastificiran ili lakiran -ne na podu) -razne forme perforacija i veličine oka mreže kod istezanja lima -perforirane limene ploče za stropne obloge na potkonstrukciji –čelik. falc-dach (aluminijski. rubnih letvica izloženih habanju – zašto -metalni profili za izvedbu graničnika podnih obloga. obložnilimovi s gornje strane visoko profilirani. ne predviđa se naknadna obrada površine. pragova. A.

Polaganje limenih obloga fasada i krovova na podlogu .Jagodid. P. opis. nisko profilirani kod fasadnih panela -ispune toplinskom izolacijom MW. J.6 mm -obložni limovi s gornje strane visoko profilirani kod krovnih panela. D. PU. Sendvič limeni toplinskoizolacijski paneli.Horvatid.ravni limovi . A.Galid. područje primjene -fasadni i krovni paneli -obostrana obloga tanki čelični plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksirani lim.Karlo. opis. ploče debljine 2-3 mm) -obično aluminijski plastificirani ili eloksirani limovi kao obostrana obloga -kompozitne ploče za interieusrku oblogu -kombinacija limova i laminatnih (HPL) ploča 19. XPS 2 -20 cm -ne provjetrava se potkonstrukcija.Habijanec.Jakubek.Čorid. područje primjene -višeslojne ploče s jednostranom ili obostranom oblogom tankim limom -srednji sloj daje krutost plohi i smanjuje učešde skupog metalnog materijala u ploči -ispuna obično tvrde ploče XPS-a (debljine 1-2 cm) ili tvrde plastične mase (Alucobond. ploče obloge čine cijeli sastav pregrade prema vanjskom prostoru 20.18.skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) RAVNI LIMOVI – KROVNE I FASADNE OBLOGE (POTREBNA JE PODLOŽNA OPLATA) 51 Autori: I.5 -0. Alpolic ili sl.Kolarec . I. debljine obložnih limova 0.Hajdinjak.Gracin. Kompozitne metalne ploče. L. B. V. K.

Tecubond) d=3mm Eloksirani Al lim (galavanizirani) ili plastificirani Al lim 52 Autori: I. D.ukrudene limene ploče (kazete) . „tacne“. Polaganje limenih obloga fasada na podlogu .SAMONOSIVI U JEDNOM SMJERU 22. „kofer“ sistem Ili Kompozitne Al-PP ploče ( Alucobond.Hajdinjak. L.Habijanec.Kolarec . K.skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) PROFILIRANI LIMOVI. V.Jagodid. J.Karlo. Polaganje limenih obloga fasada i krovova na podlogu . Alpolic. P. Reynobond. limene tave. B.21.Jakubek.Čorid.skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) Ventilirana fasadna obloga limom : ravne limene ploče s ukrudenim rubovima –kolokvijalni nazivi : limene kazete. I.Galid. A.Gracin.profilirani limovi .Horvatid.

V. Sendvič laki paneli s limenim oblogama . I. opis.zidni i krovni paneli (5 bodova) Vrste.Kolarec 53 . L. J.krovova s rubnim spojevima panela zabrtvljenima trajnoelastičnim kitom i pjenastim brtvenim trakama. skica rubnog spoja dva panela za toplinsku izolaciju bez toplinskog mosta .vrste.zidni paneli Sendvič laki paneli s limenim oblogama. D. K.Habijanec. P.Jagodid. B.Jakubek.fasadni.Hajdinjak. A. plastificirana ili eloksirana Sendvič laki paneli s limenim oblogama.skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) laki termoizolacijski sendvič zid formiran in situ .dva sloja profiliranog lima s toplinskom izolacijom u međuprostoru između metalnih nosača -sve pozicije toplinskih mostova na vezama metala moraju biti podložene trakama toplinske izolacije (pozicije c i g) Autori: I. paneli bez metalne veze između vanjske i unutrašnje obloge limom! 24.i.Gracin.23.Čorid.Galid.Karlo. zidni i krovni -obostrana obloga.Horvatid.krovni paneli -rubni spoj dva panela za t. Laki termoizolacijski sendvič fasadni zid formiran in situ .

Gracin. K.Kolarec . D. Minimalni nagibi krovnih ploha prema vrstama pokrova – skica i opis (5 boda) 2.drvena oplata .Horvatid.Jagodid. B.krovna bit.Habijanec. A.osigurati klizne ležajeve lima za neometano temperaturno dilatiranje (izbjegavanje deformacija ravnog lima) .Karlo.Čorid. L.Galid. ramaknute daske ili ploče od prerađenog drva (danas najviše OSB) .daske. Izvedba prijevoja i podloge kod pokrova ravnim limom – skice i opis (5 bodova) IZVEDBA PRIJEVOJA I PODLOGE KOD POKROVA RAVNIM LIMOM: .Jakubek.limena pera za fiksiranje – klizni ležaj i učvršdenje lima na oplatu bez bušenja limenih traka! . J.tema: POKROVI OD LIMA I STAKLA (po 5 bodova) 1. V. I.Hajdinjak. ljepenka s posipom kvarcnim pijeskom. P. PES filc ili druga odgovarajuda razdjelna folija za sprečavanje korozije lima 54 Autori: I.hidroizolacijska podložna folija između drvene oplate i lima – ovisno o vrsti lima .

Uvjeti izvedbe pokrova ravnim limom .Jakubek.Kolarec .Hajdinjak. I. L. prijevoji .žlijebovi. V. P. J. A.Čorid.Galid. B.skice i opisi izvedbe prijevoja i učvršdenja (5 bodova) POKROV RAVNIM LIMOM oplata.nužna radi to ga što je lim apsolutna parna brana! .Jagodid.ventilirani prostor drvenog krovišta ispod pokrova ravnim limom na podložnoj foliji i drvenoj oplati – drveno krovište i nekorišteni tavanski prostor ispod pokrova limom 55 Autori: I.Habijanec.3.Horvatid. D.Gracin.Karlo. rubni opšavi. K.izvedba konstrukcije hladnog krova ispod pokrova limom .

Hajdinjak. K.Jagodid. L.Horvatid. Određivanje potrebnog poprečnog presjeka žlijeba – skice i opisi (5 bodova) 5.Karlo. D. V.Kolarec .Habijanec.Čorid. A.visedi žlijeb .Jakubek. P. I. B. J.skica i opisi (5 bodova) 56 Autori: I.Galid. Limeni žlijeb kod hladnog krova za pokrove crijepom .Gracin.4.

Karlo.Čorid. L.6.Horvatid.Gracin.Habijanec. Pokrov ravnim limom na hladnom krovu .Hajdinjak. K. P. D. I. V.skica i opisi obaveznih detalja izvedbe (5 bodova) 7. Limeni žlijeb kod toplog krova za pokrove limom – žlijeb na vijencu ili žlijeb u vijencu . J.Kolarec . A. B.Jagodid.odzračivanje ispod žlijeba i u sljemenu (5 bodova) 57 Autori: I.Galid.Jakubek.

V.Galid.Gracin.8.Jagodid.Karlo.Hajdinjak.topli krov . L. D. I.limena korita . P.Horvatid.Habijanec. Poprečni spoj dvije ploče IZO dvostrukog ostakljenja kod izvedbe kosog krovnog ostakljenja (5 bodova) 58 Autori: I.Jakubek. Pokrov limenim koritima – opis svojstava pokrova i skica karakterističnog presjeka toplog krova (5 bodova) pokrov limenim koritima .Kolarec .Čorid.drvena oplata ili profilirani nosivi lim 9. B.folija za apsolutnu parnu branu . K.mineralna vuna -tvrde ploče . A. J.

Hajdinjak. klasični parket (10/20mm). P. J. Površinske obrade drvenih podova a) neobrađeno drvo koje se brusi.slobodno polaganje (laminat parket od prerađenog drva) . brodski pod. V.parketne daščice (parketi raznih dimenzija) .Galid.Čorid. kita i lakira ili premazuje nakon ugradnje b) gotovi parket -prethodno površinski obrađeno drvo koje se samo učvršduje na podlogu 3.Kolarec .Karlo.10.podignuti podovi na nosačima . L. A.podovi od drvenih dasaka (seljački pod.Jakubek. B.OBLOGE OD DRVA (po 1 bod) 1. prenosivi podovi) 2.sportski podovi na potkonstukciji 59 Autori: I.lam parket (10mm).Gracin.Jagodid. D. Razlika između višeslojnih i masivnih parketnih daščica i dasaka 5.podovi od ploča (podignuti podovi. K. Podjela unutrašnjih podova od drva . I. gotovi parket (2-slojni) (10/14mm). tehno parket (15/20mm).lijepljenje (preferiraju se dvokomponentnafleksibilna ljepila) . Nabrojite najčešde vrste parketa . sportski pod) . gotovi parket – masivni (15mm) 4.Habijanec. Načini polaganja drvenih podova na podlogu? .Horvatid.čavlanjeili uvijanje na drvenu podlogu (ili vezanje na metalne kopče) . Uzdužni spoj dvije ploče IZO dvostrukog ostakljenja i mogude varijante uzdužnih metalnih nosača pokrova staklom kod izvedbe kosog krovnog ostakljenja (10 bodova) tema: MATERIJALI .

I. koji se ne lijepe. azobe.). daglasova jela ili posebno tretirana drva drugih vrsta. svojstva. Što je lazurni premaz za drvo.Gracin. eban. polumat.Karlo. Koriste se uglavnom egzotične vrste drva kao: -tik. pa se parket može slobodno skupljati i širiti. koja je postignuta postavljanjem sloja elastičnog materijala (kao neoprenske ploče. sjajni bezbojni ili tonirani vodeni.lakovi. Lazurni premazi prodiru u drvo. na engleskom = sleepers) u instalacijama (nisu osmišljene za natjecanja visoke razine). ali mijenjanju boju površine (moguda je imitacija druge kvalitetnije ili skuplje vrste drva -mahagonij. 11. lazurni premazi (bajc).Hajdinjak. trešnja ili sl. plutajudi sa spojnicama (mislim da se ovo ne mora crtat. ostaje vidljiva tekstura. parketi do 11 mm. koje se savršeno prilagođavaju/prijanjaju uz drvo) ili sa dvoslojnim sistemom pragova (nekakva potkonstrukcija. Karakteristike lakova za parkete. L. mane lakiranja drvenih podova mogu biti: mat. D. kvadratne ploče.Jagodid. 8. A. savijanje. na slici: 1.6. Drva trebaju imati visoku otpornost na atmosferilije. Vodootporne su i štite od vanjskih utjecaja. poliuretanski (posebno kvalitetni. Drveni podovi od višeslojnog parketa. Prednosti premaza drvenih podova s voskom Brzo sušenje i korištenje poda neposredno nakon namaza omoguduju “disanje” drva Nema toliko problema s podizanjem parketa uslijed zaostale građevinske vlage kao kod lakiranih podova 12. uljni premazi 9. Nabrojite nekoliko vrsta drva za vanjske podne obloge i potrebne karakteristike drva. Koji se drveni podovi mogu koristiti za podna grijanja i pod kojim uvjetima? Plutajudi drveni podovi – načinjen od dijelova koji nisu fiksirani za podlogu. reguliraju vlažnost drveta. Funkcija zidnih i stropnih drvenih obloga Obloge su najčešde dekorativne ili u funkciji zvučne apsorpcije 13. 60 Autori: I. iroko. Forme drvenih vanjskih podnih obloga Daske. sibirski ariš. Što je drveni sportski pod? To su podovi kod kojih je potrebna posebna razina fleksibilnosti.Habijanec.Čorid. lapacho. V.Kolarec . dilatacijske reske da se ne dize parket. nitro. udarce. Zbog skupljanja i širenja potrebno je predvidjeti dilatacijske reške. al da shvatite o čemu se radi) 7. insekte). J. K. najskuplji) 10. donji dio je sperploca koja sprjecava skupljanje i sirenje drva. položeni direktno na potkonstrukciju ili pjenaste/filc ploče. otporni na habanje.Horvatid. dvoslojni sistem pragova 2.Galid. P. panel parketi. B. stoga gotovi parket moze i na tlo s podnim grijanjem. biološke štete (truljenje. bangkirai. Vrste premaza za drvene podne površine . nautik parketi 14. sportski pod zabijen na pragove na gumenim podmetačima 3.Jakubek. funkcija. Elementi su lijepljeni po rubovima.

K.15. Fasadne obloge drvom moraju biti odvojene od površine nosivog dijela zida.Kolarec .Hajdinjak. D. 61 Autori: I. Način postave drvenih paluba. dok se reške pune sa posebnom gumom koja spriječava klizanje i prodor vode.Jakubek.Jagodid. Vrste fasadnih obloga drvom. Na njih se postavljaju drvene letve pričvršdene za betonske podloške. V.Potkonstrukcija palube se može postaviti na betonske podloške visine 4 cm. na razmacima do 50 cm po širini i do 70 cm po dužini (osno).Galid. Skicirati i opišite principe provjetravanja i izvedbe potkonstrukcije za fasadne obloge drvom (3 boda).se lijepi na posebno pripremljenu podlogu i to posebnim vodootpornim ljepilima. P.umjetne drvene ploče (HDF) 17.Čorid.Habijanec. 18.Horvatid. PARKET NAUTIK . 16.Gracin. B.horizontalne i vertikalne daske b) DRVENE PLOČE . a letve palube je potrebno pričvstiti za podkonstrukciju vijcima KVADRATNE PLOČE – su tvornički pričvršdene na drvenu potkonstrukciju što omogučava direktno polaganje na samu podlogu. Poprečno na letve koje čine potkonstrukciju se postavljaju letve drvene palube koje se međusobno povezuju principom utora i pera.vodootporne furnirane šperploče . Kako se izvodi potkonstrukcija za fasadne obloge drvom i zašto. a) DAŠČANE OPLATE . na provjetravanoj potkonstrukciji zbog izbjegavanja deformacija uslijed razlike u vlažnosti te povečanja trajnosti. DASKE . 19. J. Koje vrste drva se najčešde koriste za daščane fasadne obloge.Karlo. I. Najčešde se koriste drva trajnih crnogorica.daščice (drvena šindra .bakelitne furnirane ploče . A. L.

Karlo. drvene ploče. tankoslojne žbuke s vodootpornim fasadnim premazom 2. Materijali za obloge podnožja zgrade . staklo. J. koje žbuke dolaze u obzir? Zaštita podnožja ožbukane fasade od prskanja kiše .zgrada s grijanim (izvana toplinski izoliranim) podrumom . 62 Autori: I.Čorid. nepovoljni. fasadna opeka.Jakubek. POVOLJNI MATERIJALI – kamen. I. Ožbukano podnožje .Horvatid. P. HPL ploče. polimercementna žbuka armirana staklenom mrežicom sa završnim slojem silikonske ili akrilne žbuke.tema: MATERIJALI OBLOGA I HIDROIZOLACIJE PODNOŽJA ZGRADE (po 3 boda) 1. vodoneupojni beton. D. K.povoljni.Habijanec. keramičke i gres pločice.skice i opis principa. L.Jagodid.Galid. B. A.skica i opis. hehrđajudi lim.Kolarec .Hajdinjak.Gracin. daske PRIMIJENJIVE ŽBUKE – kamena ili debeloslojna. vlaknocementne vodootporne ploče NEPOVOLJNI METRIJALI – žbuka. V.

skica i opis. 4. Sidrenje bušenjem samo kroz najviši dio vertikalne hidroizolacije. 5.Jagodid. V.Čorid. B. donji dio ploča prislonjen uz zid uslijed pritiska slojeva nabijenog vanjskog nasipa.Hajdinjak. P.Gracin.skica i opis. Obložni zid kod podrumljene ili nepodrumljene zgrade .Horvatid. 63 Autori: I. Obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis. L.moguda varijanta oslanjanjaja na podnožje s pozicijom hidroizolacije i toplinske izolacije .Jakubek.Galid.Habijanec. iznad zone prskanja kiše. K. I.Kolarec . A. Obloga podnožja ovješenim prefabriciranim betonskim pločama . D.Karlo.3. J.

D.Kolarec .Galid.Jagodid. Ventilirane fasadne obloge – skica principa izvedbe fasadne obloge bez obzira na tip toplinske i hidroizolacije u zoni kontakata s terenom i opisi (10 bodova) 7.Hajdinjak.Karlo. Ožbukana fasadna obloga ETICS sustava toplinske izolacije s toplinski izoliranim podrumom . I.skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis. V. J.Habijanec.6.Gracin.Jakubek. A.Horvatid. B. L. 64 Autori: I. K.Čorid.obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a . P.

J. P.Horvatid.Habijanec.8. D. B.Jagodid. V. Fasadna provjetravana obloga .Kolarec .Karlo.skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis. 65 Autori: I. A. Fasadna provjetravana obloga . I.Čorid.Gracin.Hajdinjak.Galid.drvena oplata daskama s toplinskom izolacijom MW – obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a .Jakubek. L. K. 9.skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.vlaknocementne ploče s toplinskom izolacijom MW – obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a .

Gracin. 66 Autori: I.Habijanec.skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis. 11.Čorid.Karlo.Jakubek. B.moguda varijanta izvedbe obloge podnožja Al ravnim limom . Fasadna obloga ravnim limom na drvenoj oplati .Jagodid.10. A. L.obloga podnožja . D.Galid. J.Horvatid. P. V.Kolarec .Hajdinjak. I. Ostakljena fasadna stijena . K.skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.

Galid. Opišite sastav slojeva na sve tri pozicije (a.kamene ploče d = 4 cm. 3 . 4 . A.izvedba linijskog drenažnog kanala prekrivenog rešetkom u zoni spoja fasade i vanjske površine terena. B. 12 cm visinske razlika između praga vrata.Horvatid. c) u tlu .osigurano sprječavanje prelijevanja vode u unutrašnjost Opisati sastav svih slojeva ravnog toplog krova. P. – neekonomično rješenje!). Spoj unutrašnjeg poda i vanjske uređene površine terena oko zgrade kod izvedbe gotovih podova u istoj ravnini.Jakubek.12. J. L. . opišite sve pozicije detalja kojima je osigurano ispravno funkcioniranje fasadne obloge s HPL pločama s otvorenim reškama (10 bodova) 13. 4 varijantna rješenja: 1 . vanjski pod izveden u istoj razini s unutrašnjim podovima . D. V.Kolarec . uz zadovoljenje slijededih uvjeta: .Čorid. krila prozora ili ostakljene stijene i vanjske površine po kojoj se evakuira voda. c). K. Materijali obloga: a) pročelje iznad razine podnožja .armiranobetonski podrumski zid grijanog prostora.Habijanec.slojevi ravnog krova terase izvedeni kao klasični topli ravni krov sa sintetskim hidroizolacijskim trakama . Nacrtajte vertikalni presjek podnožja ostakljene stijene na poziciji izlaska na terasu . Opišite mogude varijante rješenja (4 mogudnosti) te prednosti i mane svakog rješenja (10 bodova) Glavni problem koji se javlja prilikom izvedbe ovakvih detalja je zaštita od prodora vode u zgradu na poziciji vrata (opasnost se naročito javlja kod jakog pljuska ili prilikom otapanja vedih debljina snijega) te je potrebno osigurati min.veda potreba visina slojeva podne konstrukcije vani (ravni krov) nego unutra (međukatna konstrukcija) – eventulano rješenje: denivelacija vanjske zone stropne ploče u odnosu na unutrašnju ili izvedba dodatnog lakog sloja za povedanje visine slojeva poda u interieuru po cijeloj površini etaže (tvrde ploče toplinske izolacije velike debljine. I.unutrašnji i vanjski gotovi pod u istoj ravnini.Hajdinjak. b. teško izvedivo kod izlaska na ravne krovove .fasadna obloga s HPL pločama.procjedna drvena paluba. potrebno je preskakati preko praga) 2 .podignuti prag (nepovoljno.Karlo. terase ili balkona.vanjska obloga poda terase .ravni krov iznad grijanih prostora niže etaže. opisati sastav unutrašnjih podnih slojeva kod međukatne konstrukcije između grijanih prostora stambene i bučne poslovne namjene ispod Opisati detalje na poziciji spoja ostakljene stijene i poda (10 bodova) 14.podignuta razina unutrašnjeg poda (izvedivo kod podova na tlu. b) podnožje . Nacrtajte vertikalni presjek podnožja grijanih prostora zgrade s masivnim zidovima od blok opeke i grijanim podrumskim prostorom.upuštena površina vanjskog poda po kojem se evakuira voda u odnosu na površinu poda po kojoj se hoda (podne plohe s otvorenim reškama za procjeđivanje vode do razine na kojoj je hidroizolacija) – vanjsko opločenje betonskim pločama na podmetačima s otvorenim reškama između ploča ili drvene oplate s otvorenim reškama između dasaka. .obično s podizanjem razine gotovog unutrašnjeg poda u odnosu na razinu nosive konstrukcije stropa ili poda na tlu 67 Autori: I. porobetonske blokete ili sl.Jagodid.Gracin. za projcjeđivanje vode do zone hidroizolacije izvedene u nagibu. Opišite probleme koji se javljaju pri rješavanju ovakvih detalja podnožja zgrade.

A. B.15. L. Spoj unutrašnjeg poda i vanjske uređene površine terena oko zgrade kod izvedbe gotovih podova u istoj ravnini – skica i opis odabrane varijante izvedbe za zaokretna i klizna balkonska vrata (10 bodova). K.Čorid.Habijanec. D.Karlo.Hajdinjak. J.Jagodid.Kolarec . I.Galid. 68 Autori: I. V.Gracin. P.Jakubek.Horvatid.

rebrasta bitumenska ljepenka. 4. Temeljni tehničko-uporabni zahtjevi za pod.Čorid. 69 Autori: I. Radi sigurnosti kretanja podna površina ne smije biti preglatkaniti skliska. 3. treba ili spriječiti prodor pare u konstrukciju ugrađivanjem paronepropusnemembrane (metalni listovi. zatim u obliku ploča od sintetskih pjena na osnovi fenola i poliuretana. V. Toplinski zaštitni slojevimogu biti izvedeni u obliku suhog nasipa pijeska ili drugoga laganog usitnjenog materijala ili u obliku laganih namaza ili ploča: pločaplinobetonai pjenobetona. D. L. Kod izvedbe kliznih vrata uvijek se rade dvostruka klizna vrata te se podnožje takvih vrata kanalizira kako bi se sva voda koja ipak prođe kroz određene rupe mogla vratiti van te se ispred vrata radi mala dilatacijska reška. a paronepropusnina toploj strani sloja toplinske izolacije. namaza od cementa. iverica i pluta. J. Položaj toplinskog zaštitnog sloja u stropu vrlo je važan s obzirom na difuziju vodene pare i mogudnost stvaranja kondenzata u konstrukciji. Najosjetljiviji su podovi od gume.) ili omoguditi slobodno strujanje zraka ugradbomparoodvodnogsloja (šuplje opeke. Kondenzacija vodene pare nastaje kad para difuzijom.Karlo. Pod mora imati ravnu i ne previše hrapavu površinu. Kako bi se izbjegla pojava kondenzata. hodnici). u reškama se sakuplja nečistoda. sa što manje reški jer se u protivnom brzo troši i teško održava. I. ljepenkas krupnim donjim posipom i sl. tema: MATERIJALI . 2. također je potrebno isperd vrata postaviti rešetku za procjeđivanje kako bi savvišak vode mogao nesmetano otjecati. prodre u unutrašnjost konstrukcije i dopre doslojeva čija je temperatura niža od temperature rošenja. osim kad namjena prostorije uvjetuje njezin nagib (kupaonice. povoljnu toplinsku izolaciju stropova i difuziju vodene pare kroz stropnu konstrukciju. izolacije. Podovi izvan zgrada u pravilu se izvode u nagibu zbog odvodnje vode. bitumenska ljepenka s uloškom aluminijskih folija. premazi na osnovi kaučuka i polivinil-klorida i sl.Galid.). zaštite i završnog gornjeg sloja.Kolarec . Trajnost poda znatno se povedava stalnim i stručnim održavanjem. a prema potrebi sastoje se od: podloge.Horvatid.). Normalno je podna površina vodoravna. Pod mora biti otporan na površinsko trošenje i habanje što je osobito važno u prostorijama s velikim prometom (školske učionice. Spoj unutrašnjeg poda i vanjske terase – ravnog krova kod izvedbe gotovih podova u istoj ravnini – skica i opis odabrane varijante izvedbe za zaokretna i klizna balkonska vrata (10 bodova) Prilikom izvedbe zaokretnih vrata potrebno je vrata okrenuti tako da se otvaraju prema unutra kako bi se spriječilo bilo kakvo otjecanje vode u unutrašnji prostor. sadre i sintetskih smola s laganim agregatima (troska. različite trake na osnovi kaučuka. Što su podovi u širem smislu. P. Toplinski zaštitni sloj treba ugraditi na hladnoj strani stropne konstrukcije. linoleuma i asfalta.Jakubek. U užem smislu pod je samo gornji završni sloj po kojemu se hoda ili se kredu vozila (vidljiva obloga). a u podlogu ispod poda de lagano prodrijeti vlaga. granule perlita. Pod mora osigurati dovoljnu toplinsku zaštitu. ploča od trske i slame te od laganih ploča vlaknatica. staje). radionice.Gracin. Pod treba biti stabilan i dovoljno čvrst na plošni pritisak (plošni pritisak noge stolice iznosi 50÷100 N/cm2. 1.Hajdinjak. Podovi su u širem smislu svi slojevi iznad nosive stropne konstrukcije ili iznad tla.Habijanec. kroz kapilare i pukotine. 2. magnezita. ploča i jastuka od mineralne ili staklene vune. a glasovira i do 500 N/cm²). A.Jagodid.16. ekspandirana glina. a što u uže smislu značenja termina.PODNE OBLOGE (po 1 bod) 1. laboratoriji. K. tj. B. piljevina i sl. odnosno podna obloga se ne postavlja u potpunosti do vrata kako bi ista ta voda mogla otjecati.

dovoljno elastičan i s naročito dobrim svojstvom prigušenja zvuka u prostoru (zvučna apsorpcija zračnog zvuka. a za udarni ugradnjom slojeva plivajudeg poda ili elastične završne podne obloge. 3. 7.Galid. 1.Pod mora osigurati dovoljnu zvučnu izolaciju Zvučna izolacija za zračni zvuk se postiže dovoljnom masom stropne konstrukcije ili izvedbom punog ovješenog podgleda stropa koji treba biti što neovisniji o stropnoj konstrukciji. 70 Autori: I. osiguranje zaštite od spoja s električnom instalacijom i od skupljanja statičkog elektriciteta (radionice). čime se izražava. B. Plivajudi se pod obično radi u obliku 3. U uredskim prostorima traži se topli pod. lakoodržavajudi. dovoljno elastični i imati mogudnost dovoljnog prigušenja zvuka udara i zračnog zvuka prema susjednim stanovima. izveden od materijala koji od tijela dodirom ne odvodi previše topline. održavati i popravljati. tekstilne i sintetske prevlake) koji apsorbiraju udarni zvuk.Jagodid. otporanostna mraz (hladnjače ili prostori izvan zgrada). bez prisustva materijala podložnoga truljenju odnosno gorenju. I. Treba odabrati onaj koji je najbolji za određenu namjenu prostorije. 5. V. D.5.Horvatid.Habijanec. skladišta. U industrijskim pogonima pod je otporan na vede mehaničko opteredenje. nenatkriveni balkoni i loggie. bolnice.Hajdinjak. hladne i vrlo hladne podove. Namaz mora biti odijeljen elastičnim slojem i od bočnih stijena i od donjih slojeva. L. 4. Podjela podovi obzirom na toplinu poda. polutople. bazeni. 6.Čorid. Čišdenje i sredstva za čišdenje i održavanje ovise o materijalu od kojeg je pod te o svrsi prostorije. Podovi se dijele na tople. 2. Podna hidroizolacija treba s izolacijom obodnih stijena činiti cjelinu. Podovi izloženi vlazi ili vatri moraju se izvesti isključivo kao masivni.5÷5 cm debeloga lagano armiranoga betonskoga namaza (cementni estrih) koji je položen preko elastičnog sloja mineralne ili staklene vune ili sličnog materijala. otpornost na djelovanje kemikalija (laboratoriji. treba biti otporan na kiseline i polutopli. radionice i prostorije s lakoupaljivimmaterijalom. Pod u stambenim i radnim prostorijama mora biti topao. nepropusnost za vodu i otpornost na vlagu (kupaonice. izvedbom plivajudeg poda ili ulaganjem elastičnog sloja ispod završnog sloja podne obloge. navedite po dva primjera iz svake kategorije po toplini poda. Podovi se dijele na: 2  tople (brodski pod. K. Gdje se zahtijeva povedana protukliznost poda. 3. keramičke pločice) 10 < S < 20 W /m K 2  vrlo hladne podove (pločice od prirodnog kamena i čelične pločice) S > 20 W /m K 4. tepison od prirodnog materijala) S < 6 W/m K 2  polutople (PVC ploče. Posebni tehničko-uporabni zahtjevi za pod. 6. eventualno na kemijske utjecaje. ne smije zadržavati prašinu. linoleum. Neodržavanje ili pogrešno održavanje čest je uzrok brzom propadanju poda. Podovi u stanovima trebaju biti topli. betonski namaz. U laboratorijima pod mora biti otporan na kemijske utjecaje i elektrostatičke udare U podrumskim prostorijama i u prizemlju nepodrumljenihzgrada podovi leže izravno na tlu. Navedite dva primjera. tavani). Niti jedan pod ne odgovara svim tim zahtjevima. smanjenje jeke u prostoriji). Pod se mora lagano čistiti.Kolarec . Smanjenje udarnog zvuka (topota) postiže se izvedbom poda od elastičnih materijala obloge (guma. vanjska stubišta). guma. prostorije koje se moraju povremeno dezinficirati).Gracin. parket. Kako odabrati pod za određenu prostoriju.Karlo. J. A. P. linoleum. Armiranobetonski stropovi mase ≥350 kg/m²zadovoljavaju s obzirom na zvučnu izolaciju za zračni zvuk.Jakubek. Za zaštitu prostorija od kapilarnog dizanja vlage iz tla treba u podnu konstrukciju staviti trajnu i elastičnu izolaciju koja sprječava prodor vlage u konstrukciju i prostoriju. povedana protukliznosti (terase. asfalt. magnezijski namaz) 6 < S < 10 W /m K 2  hladne (cementni namaz. kuhinje). U školama i bolnicama pod treba biti higijenski. vatrosigurnost (škole. 5.

nylon) ili od njihovih kombinacija Gumene prevlake su smjesa prirodnoga ili sintetskoga kaučuka. asfaltni i magnezitninamazi te namazi naosnovi sintetskih spojeva. gornja kota podne obloge poda prizemnog stubišnog prostora. teraco. Tako se dobiva pod bez reški. cementni. Namazi su smjese različitih sastava koje se u mekanome stanju nanose u tankim ili debljim slojevima na čvrstu i ravnu podlogu na kojoj otvrdnu gubitkom vode. Mane podova s reškama. Cementni se namaz izvodi u debljini ≥2 cm. P. L. Navedite po dva primjera najčešde primjenjivanih završnih podnih obloga za obje vrste podova bez reški. J. Ta se masa uvalja na podlogu od gustoga pletiva u jednome sloju ili se izvodi bez pletiva u 2 do 3 sloja.Karlo. pust.Jagodid. drveni podovi. Različiti tekstilni proizvodi od biljnih i životinjskih. 71 Autori: I.5 do 2. a gornjije isti kaučuk.Jakubek. napinju ili polažu na ravnu.Galid. a reške se obrade na način da su skoro nevidljive. Prevlake služe za oblaganje podova. U izvedbenim nacrtima potrebno je za svaku prostoriju upisati vrstu završne obloge poda i njegovu visinsku kotu. kemijskim procesom ili ohlađivanjem.Hajdinjak. Razvrstavanje podova prema izgledu i načinu izvedbe završnog sloja.00) uzima se gotovi pod.Čorid. a mogu se izvesti i kao prirodne ili sintetske mase nanesene natkanu podlogu.Kolarec . mljevenih mineralnih dodataka i pigmenata valja se i tlači. prirodnih ili sintetskih. površinu podne obloge i opseg koji treba obraditi kutnim letvicama ili opločenjem podnožja zida. vagris).Habijanec. Označavanje podova u nacrtima i prilikom izvedbe zgrade. PODOVI BEZ REŠKI Izvode se u obliku namaza ili kao prevlake ( betonski.0 cm. Nabrojite po tri česta primjera za svaku vrstu po ovakvoj podjeli podne obloge. Najčešde su to prevlake iz vlaknastih materijala. 7. Lijepe se. podoviod asfaltnih. asfaltni i magnezitninamazi te namazi naosnovi sintetskih spojeva. a asfaltni u dva sloja po 1. azbestnih ili PVC ploča te stakleni i metalni podovi za posebne namjene. vuna) ili od vlakanaca sintetskoga porijekla (perlon. teraco. manila. Ne mogu se primijeniti za prostore visokih higijenskih zahtjeva jer se u reškama sakuplja nečistoda (bolnice). glatku i suhu podlogu zaštidenu od vlage. D. dakle prirodnih vlakanaca (kokos. Najčešde ih razvrstavamo prema izgledu i načinu izvedbe završnog sloja u: -podove s reškama -podove bez reški PODOVI S REŠKAMA Kod podova s reškama podna se ploha ostvaruje slaganjem različitih jediničnih elemenata (parketne daščice. Što je "vagris". B. Kao početna kota (±0. Upotrebljavaju se: betonski. V. a proizvode se ili u obliku manjih ploča ili pak smotaka velike površine.Horvatid.0 cm.) 9. a što podne prevlake. Prilikom izvedbe zgrade u svim se prostorijama po obodnim stijenama označi vodoravna crta koja se nalazi točno jedan metariznad površine gotovoga poda (niveletaza odmjeravanje.Gracin. sisal. Najčešde se izvodi betonski namaz (estrih). I.6. Prema vrsti materijala razlikuju se podovi od prirodnog ili umjetnog kamena. Namaz zahtijeva mokri postupak u završnoj fazi izvedbe zgrade što je vrlo neugodno jer produljuje vrijeme izvedbe radi dugotrajnog sušenja. debljine ≥4. odnosno ulaza u zgradu. pločice). A. K. cementni. Sastav prevlaka je vrlo raznolik i ovisi o namjeni prostorije. Što su završni podni namazi.

I. 6. J. posebno kod podnih pločica SANITARNI KERAMIČKI MATERIJALI -keramika se peče nakon glaziranja. B. vapno i voda -prešane pod tlakom i izlažu vodenoj pari pod visokim pritiskom u autoklavima -osnovna boja je bijela. isti sastav po cijelom presjeku materijala 7.Galid. visokokvalitetna glazura 5. Koriste se u industriji za zidanje pedi i sličnihp ostrojenja.Jagodid.Habijanec.Karlo. dimnjački elementi i vatrostalni materijali (teško taljivi materijali velike otpornosti i trajnosti. podna i zidna opločenja Šamotna opeka -vatrostalne opeke. A.Horvatid. D. razlika u odnosu na keramičke pločice Umjetno granitne(gresili porculanske) pločice -masa prešana pod visokim pritiskom.Gracin. kemikalije habanje -za prostore izložene agresivnim utjecajima. reljefna (protuklizna) 72 Autori: I.Jakubek.) 3. Navedite nekoliko posebnih vrsta opeka i područje primjene POSEBNE VRSTE OPEKA Prepekaili klinker -visoko otporna na mraz. Fini keramički materijali u graditeljstvu PLOČICE -za zidne i podne obloge -polaganje na podlogu podnih (i zidnih) pločica danas: punoplošno u sloj građevinskog ljepila -preporučljivo na fleksibilno građevinsko ljepilo za unutrašnje ili vanjske radove -keramičke pločice-vidljivi tanki sloj glazirane površine.5 h -minimalan sadržaj topivih soli (ne tolerira se eflorescencija) Izvedba crijepa: -vučeni crijep (ekstrudiranje-izvlačenje gline kroz usnike) -samo uzdužne profilacije -tlačeni crijep (prešan u kalupima) -uzdužne i poprečne profilacije Dodatne dekorativne obrade površine crijepa: -engobiranje-jednoliko obojena mat površina -glaziranje -glatka i sjajna površina u boji 4. Uobičajene površinske obrade umjetno granitnih pločica Površinska obrada mat. Razlika u svojstvima podnih i zidnih keramičkih pločica Podne pločice su povedane otpornosti na udar i habanje. Grubi keramički elementi osim opeka Crijep. kvarcnog pijeska. za prostore i konstrukcije izložene dugotrajnim vrlo visokim temperaturama Vapnenosilikatne(silikatne) opeke i blokovi -kvarcni pijesak. a često i šamotnog brašna).Kolarec . tuča) -vodonepropusnost za minimalno 2. otporniji na habanje i udar.tema: MATERIJALI .Čorid. drenažne i kanalizacijske cijevi (Proizvode se od teško taljive plastične gline s dodacima feldspata. polirana. P.Hajdinjak. V. L. ostale s raznim mineralnim dodacima 2.OBLOGE OD GLINENIH I SLIČNIH MATERIJALA (po 1 bod) 1. Što su umjetno granitne pločice. po potrebi reljefne protuklizne površine. pečena na vrlo visokim temperaturama. nisu glazirane. K. Bitna svojstva crijepa -keramika smanjenje poroznosti i povedane otpornosti na mraz -povedana otpornost na udar i lom (hodanje po crijepu.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful