ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE III

1.dio -Veršid tema: KONSTRUKCIJE OPLOŠJA ZGRADE 1. Koji je kriterij za podjelu konstrukcija oplošja na masivne i lagane i koja je bitna razlika između njih (sa gledišta fizikalnih procesa)? Kriterij za podjelu konstrukcije na masivne i lagane je površinska masa konstrukcije: 100kg/m² Bitna razlika između masivnih i laganih konstrukcija(sa gledišta fizikalnih procesa) očituje se u ljetnoj toplinskoj stabilnosti: Masivne konstrukcije imaju zadovoljavajuda svojstva. Lagane konstrukcije postižu zadovoljavajuda svojstva samo ako imaju propisanu vrijednost U za zidove i za krovove:  za vanjske zidove: U ≤ 0,35 W/ (m²K)  za krovove: U ≤ 0,30 W/ (m²K) Što znači da, u odnosu na masivne konstrukcije, moraju imati vedu debljinu toplinske izolacije! 2. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima jednoslojnih zidova. Jednoslojni građevni dijelovi oplošja su zidovi izgrađeni od toplinsko-izolacijskih blokova, obostrano ožbukani. Ispravan fizikalni proces postiže se s paropropusnim materijalima (blok opeka i žbuka) koji unutar zida omoguduju difuziju vodene pare bez zaustavljanja. Ovdje je najbitnije svojstvo paropropusnosti vanjske žbuke (produžna žbuka ili toplinsko-izolacijska žbuka)

3. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija bliže vanjskoj strani.  Toplinska izolacija je bliže vanjskoj strani, s vanjske strane paropropustan sloj

Vanjski zaštitno-dekorativni sloj koji se izvodi na toplinskoj izolaciji (odnosno u kontaktu s njom) treba biti paropropustan. Žbuka je najčešdi oblik vanjskog paropropusnog zaštitnodekorativnog sloja. Sastav i izvedba vanjske žbuke ovisi o vrsti podloge (vrsti toplinske izolacije).

1
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

Toplinska izolacija je bliže vanjskoj strani, s vanjske strane paronepropustan sloj

Ukoliko se vanjska paronepropusna obloga izvede bez provjetravanog zračnog sloja dolazi do kondenzacije vodene pare unutar zida! Vanjski paronepropustan sloj, t.j. oblogu, treba odvojiti od unutarnjeg dijela zida sa zračnom šupljinom koja mora biti dobro provjetravana! Za dobro provjetravanje potrebno je oblogu projektirati na način da na najnižem mjestu omogudimo ulaz vanjskog zraka u šupljinu, a na najvišem mjestu izlaz zraka iz šupljine u vanjski prostor. 4. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija unutar konstrukcije.

Ako je fizikalni proces nepovoljan (2.slučaj) tada treba ugraditi parnu branu. Parnu branu ugrađujemo prije materijala u kojem bi došlo do navlaženja. Parnu branu treba izbjedi ako su moguda druga rješenja kao: ugradnja paronepropusnije toplinske izolacije, vanjski zid izvest od paronepropusnijeg materijala i /ili manje debljine, unutarnji zid izvest od paronepropusnijeg materijala i sl.

U slučajevima kada se s unutarnje strane nalazi paropropustan materijal (na pr. blok opeka) na lokacijama s vrlo niskim vanjskim temperaturama može dodi do prekomjernog navlaženja. Ugradnja parne brane u ovakav zid nije preporučljiva jer se zbog povezivanja zidova metalnim sponkama (sidrima) probija parna brana u mjeri da ona gubi svoju funkciju. Tada treba primijeniti druge mogudnosti izbjegavanja navlaženja.

2
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

5. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija bliže unutarnjoj strani.

Ovaj slučaj se najčešde pojavljuje kod projektiranja fasade s vanjskim vidljivim betonom, kod sanacija starih zgrada te kod prostora koje treba brzo kratkotrajno ugrijati. Ovisno o lokaciji gradnje (klimatsko područje gradnje) i materijalima koji se koriste, u ovom slučaju vjerojatna je pojava prekomjernog navlaženja što se rješava s ugradnjom parne brane. Kod novih se zgrada treba ugraditi element za prekid toplinskog mosta.

3
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

Čorid. D. I. Danas su česte kod projektiranja drvenih niskoenergetskih kuda (primjeri s nosačima s kojima se prekida toplinski most): Varijanta izvedbe – nosiva konstrukcija je drveni sastavljeni profil  Lagana konstrukcija – toplinskoizolacijski panel s ventiliranom oblogom (staklo) Lagana konstrukcija s ventiliranom oblogom (umjetne ploče) (drvo) Lagana konstrukcija s ventiliranom oblogom 4 Autori: I.Karlo. B.Galid.Hajdinjak.Horvatid. K.Gracin. Iz istig razloga najpovoljnija je izvedba s provjetravanom zračnom šupljinom.6.Kolarec .Jagodid. J.Jakubek. L. P. V. Lagane stijene s vedim debljinama toplinske izolacije radi ljetne toplinske stabilnosti.Habijanec. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija u cijeloj debljini građevnog dijela. A.

Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od obložne opeke ili keramike.Galid.Jagodid.Kolarec . V.7. B. P.Čorid. I.Hajdinjak. obloga od zidane fasadne OBLOŽNE OPEKE obloženje ŠUPLJIM KERAMIČKIM PLOČAMA na metalnoj podkonstrukciji obloženje KERAMIČKIM PLOČAMA na metalnoj podkonstrukciji 5 Autori: I. D. J.Jakubek. K.Karlo.Gracin.Habijanec.Horvatid. A. L.

8. K. P. L. To znači da de ploča biti teža što je vede opteredenje za nosivu konstrukciju zida.  određivanje debljine elementa armirano betonske obloge u odnosu na dužinu elementa Veda dimenzija ploče iziskuje i njezinu vedu debljinu.Čorid. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od predgotovljenih armirano betonskih elemenata. B.Jakubek.Hajdinjak.Karlo.Galid.Gracin. V. J. obloga tankim kamenim pločama 9. a potrebni su i jači elementi za sidrenje. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od kamenih ploča.Horvatid. I. 6 Autori: I. D.Jagodid. A.Habijanec.Kolarec .

B.Gracin.10. J. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od limenih ploča. V. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od drvenih elemenata. A.Karlo. trapezni lim 11.Habijanec. L.Kolarec . P.Hajdinjak.Jakubek. K. D.Jagodid.Horvatid. obloga drvenim daskama 7 Autori: I. I.Galid.Čorid.

J. K. obloga pločama (vlaknastocementne i slične ploče) na drvenoj podkonstrukciji Obloga pločama (vlaknastocementne i slične ploče) na metalnoj podkonstrukciji velikoformatne obložne ploče na fasadi 8 Autori: I. V.Horvatid.Galid. A. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od vlaknastocementnih ili sličnih ploča.Jagodid.Jakubek.Karlo.Hajdinjak.Kolarec .12. B.Gracin.Habijanec. P. L.Čorid. I. D.

A.Galid. L. K.vertikalna ili horizontalna fuga/vertikalna ili horizontalna pokrivna kapa element fasade. slažu na objektu bez skele dvostruke fasade-mogu biti kontinuirane i prekinute  „spider “ fasade. I. FIXNI OSLONACnosi cjelokupnu težinu konstrukcije i prihvada poprečna i opteredenja od vjetra. MOBILNI OSLONACprima samo kontinuirano poprečno opteredenje od pritiska vjetra i dozvoljava aksijalnu pokretljivost profila koja se javlja uslijed širenja izazvanog promjenom temperature.sa ljepljenim staklom.Kolarec . kontinuirane fasade.strukturalna fuga sa dodatnom letvicom koja ujedno služi kao mehaničko osiguranje stakla kombinirane fasade. i kombiniranim izgledom.Gracin.Habijanec. P.Horvatid.fasade s točkasto učvršdenim staklom 2.elementi se izrađuju u radioni. B. horizontalnom ili vertikalnom gumeno-silikonskom fugom polustrukturalne fasade.Jakubek. Navedite i opišite dvije osnovne vrste oslonaca (sidra) ostakljene fasade.sa vertikalnom i horizontalnom pokrivnom kapom strukturalne fasade. V.Karlo.natpritisak i potpritisak 3. strukturalnim.Čorid.Hajdinjak. Nacrtajte podni priključak kontinuirane ostakljene fasade.Jagodid.tema: OSTAKLJENE FASADE 1. Navedite vrste ostakljenih fasada. 9 Autori: I. D.sa kontinuiranim. J.

Horvatid.Hajdinjak. V.Gracin.Jakubek.4. Spajanje tako montiranih polja.Prvo se učvrsti jedan vertikalni nosač za konstrukciju. B. izvodi se horizontalnim nosačima pomodu kliznih spojnica ZA MONTAŽU KONTINUIRANE FASADE POTREBNA JE SKELA 10 Autori: I. te se nakon toga.Karlo. A.Jagodid. D. Da se u radionici izrade gotova polja koja se kao takva pričvršduju na konstrukciju. I. Opišite i skicom prikažite pojedinu vrstu ostakljenih fasada: a/ Kontinuirane fasade. PRINCIP MONTAŽE 1.Čorid. J. K. Vertikalni nosači se prema projektiranom rasteru pričvršduju na konstrukciju. L. pomodu kliznih spojnica umedu horizontalni nosači 2.Galid. nakon čega se natakne drugi vertikalni nosač i pričvrsti za konstrukciju 3. na koji se nataknu.Kolarec . te pričvrste horizontalni nosači.Habijanec. P.

Kolarec .sastavljena i ostakljena krila dolaze na gradilište te učvršduju na ranije pričvršdenu aluminijsku konstrukciju 11 Autori: I. I.Galid. b/ Strukturalne fasade.Jakubek. K.Čorid.Karlo. V. L.Pr.Hajdinjak. J. P.  izgled vanjskog djela fasade identičan u svim poljima (nisu naglašena otvarajuda polja) princip montaže. A. B.Habijanec.Jagodid. D.Gracin.Horvatid.

Karlo.Habijanec. V.Gracin.Galid.Horvatid. D.c/ Polustrukturalne fasade. J.Čorid. K. L.Kolarec .Jagodid. B. P. A. strukturalne s naglašenom horizontalom/vertikalom 12 Autori: I.Hajdinjak. d/ Kombinirane fasade.Jakubek. I.

D.Kolarec . V.Gracin.Habijanec.dugotrajnost . K.Jagodid.Galid.bolju toplinsku i zvučnu izolaciju . dvostruke fasade sastavljene su od dviju staklenih fasada koje odvaja međuprostir (fasada ispred fasade) Takve fasade imaju niz prednosti: . I.Čorid.Hajdinjak. (+6.Jakubek.ekološku zaštitu .Karlo. L.Horvatid.bolje iskorištavanje energije (prirodne i rekuperirane) 13 Autori: I. A.pitanje) f/ Dvostruke fasade.e/ Element fasade. B. P.prirodno kruženje zraka . J.

Nedostatak je (naročito u toplim klimatskim uvjetima) topli zrak koji se diže dolazi do gornjih katova i prekomjerno ih zagrijava.zrak putuje u prostoru između prekida.Hajdinjak.Gracin.Čorid. Ovaj sustav je skuplji i složeniji za izvedbu. L. P.Galid.NEPREKINUTA (kontinuirana) . Na taj način fasada ima više ventilacijskih prekida koji osiguravaju optimalno prozračivanje. J. D. A. V. B. Problem je i kod požara gdje se dim širi prema gornji katovima i tamo širi. Na mjestu prekida rješeni su i ulazi za zrak koji putuje do slijededeg prekida. te provjetravanje amortizaciju troškova u roku 10-15 godina 14 Autori: I.izvedena je bez međuprekidanja po visini.Karlo. I.Habijanec. gdje izlazi iz međuprostora. PREKINUTA FASADA . Dvostruke fasade omoguduju: zaštitu od buke (dupla stijena) toplinsku zaštitu (dupla stijena) zaštitu od kiše i vlage (višestruko brtvljenje) zaštitu od sunca (žaluzine u međuprostoru) zaštita od vjetra cirkulaciju svježeg zraka tijekom dana i nodi.Jakubek. K.Jagodid. pri čemu zrak kruži od donjeg dijela prema gore.Kolarec . bolja toplinska i zvučna izolacija. Prednost ove fasade je lakša konstrukcija.Horvatid.

Gracin.Jakubek.Galid. D. A.Habijanec. Koje su prednosti element fasada u odnosu na "klasične" ostakljene fasade?  izrada kompletnih ostakljenih elemenata u radionici (smanjen broj propusta koji su se događali na montaži) bitno ubrzana montaža (fasada raste zajedno sa objektom) broj radnika na montaži smanjen u odnosu na ugradbu klasičnih fasada  katno zatvaranje fasade. V. B.Horvatid. koje omoguduje rad drugim izvođačima nije potrebna skela kod montaže fasade 15 Autori: I.Hajdinjak. L.Kolarec .g/ Točkasto učvršdene fasade 5.Jagodid. J.Karlo.Čorid. Na crtežu / slici prepoznajte određenu vrstu ostakljene fasade. I. P. K. primjeri prethodnog pitanja 6.

Horvatid.Jagodid.Čorid.Hajdinjak. bolja toplinska i zvučna izolacija. I. Navedite i skicom prikažite osnovne grupe dvostrukih fasada obzirom na provjetravanje.Habijanec.7. Ovaj sustav je skuplji i složeniji za izvedbu. A. Na taj način fasada ima više ventilacijskih prekida koji osiguravaju optimalno prozračivanje. Nedostatak: topli zrak koji se diže dolazi do gornjih katova i prekomjerno ih zagrijava. L. 16 Autori: I. Na mjestu prekida riješeni su i ulazi za zrak koji putuje do sljededeg prekida. V.Karlo. J. Problem je i kod požara gdje se dim diže prema gornjim katovima i tamo se širi. Koje su prednosti dvostrukih fasada?      dugotrajnost bolja toplinska i zvučna izolacija ekološka zaštita prirodno kruženje zraka bolje iskorištavanje energije (prirodne i rekuperirane) 8.Galid. pri čemu zrak kruži od donjeg dijela prema gore.Kolarec . P. Neprekinuta (kontinuirana fasada)-izvedena je bez međuprekidanja po visini. gdje izlazi iz međuprostora.Gracin.Jakubek. D. Prednost: lakša konstrukcija. Prekinuta fasada-zrak putuje u prostoru između prekida. B. K.

Najvedi U ima dvoslojno Low-E staklo kod jednostruke fasade pa kod dvostruke fasade s otvorenim međuprostorom. 3. D.Kolarec .Jakubek. L. J. A.onda troslojno Low-E staklo kod jednostruke fasade pa kod fasade s otvorenim međuprostorom. Opišite svojstva pojedinih ostakljenih fasadnih sustava u odnosu na koeficijent prolaska topline «U». P.Hajdinjak.Horvatid.dok najmanji U ima troslojno Low-E staklo sa zatvorenim međuprostorom. ostakljene fasade trebaju zadovoljiti sljedede: -osvijetljenost prostora -ograničenje toplinskih gubitaka -zaštita od pregrijavanja -zvučna zaštita -mehanička svojstva -ventilacija prostora 2.Jagodid.Čorid. K. Kao sustav.zatim dvoslojno Low-E staklo kod fasade sa zatvorenim međuprostorom.Gracin.Galid. Navedite bitna svojstva kompozicije ostakljenja i kretanje vrijednosti tih svojstava kod različitih kompozicija ostakljenja. V.tema: DVOSTRUKE OSTAKLJENE FASADE 1. I.Karlo.Habijanec. 17 Autori: I. B.

-dvostruka fasada s horizontalnim koridorima.Jagodid. Zbog razloga bolje ventilacije izvode se prekidi i na uglovima zgrade. Zimi se može računati s dobicima topline od sunčevog zračenja (bez zasjenjenja).Horvatid. Neprekinuti dio zračnog međuprostora služi za pojačanu ventilacijuodvođenje potrošenog zraka iz prostorije. Ljeti je u međuprostoru zaštita od sunčevog zračenja.Hajdinjak.zračni međuprostor je spojen vertikalno i horizontalno na cijeloj fasadi. međuprostor otvoren za ulaz svježeg zraka. Ostakljene plohe se najčešde mogu otvarati radi prirodnog provjetravanja prostora. Unutarnji prostor se ventilira na međuprostor. P. Međuprostor je ventiliran. Kod otvorenog međuprostora i provjetravanja prostorije preko međuprostora dvostruke fasade može se pojaviti manja količina kondenzacije na gornjem dijelu unutarnje strane stakla pri otvoru za izlaz zraka ( gdje izlazi ugrijani zrak). Dvostruke ostakljene fasade sastoje se od: vanjske fasade. od zaštite od sunca i od unutarnje plohe ostakljenja. unutarnji prostor zatvoren i kondicioniran.a stakla su sigurnosna (kaljena. D. U pravilu je od dvoslojnog stakla (IZO). L. Navedite osnovne tipove dvostrukih ostakljenih fasada. zračnog međuprostora i unutarnje fasade. Unutarnji prostor je zatvoren i klimatiziran. A. V. Za svaki tip kratko navedite posebnosti djelovanja. Vanjsko staklo dvostruke fasade zimi je hladno. Horizontalni koridori se prekidaju samo na mjestima gdje je potrebna pojačana zvučna zaštita između prostorija i na mjestima požarnih odsječaka zgrade. -nepregrađena dvostruka fasada.zračni međuprostor je prekinut horizontalnom i vertikalnom pregradom. -pregrađena dvostruka fasada sa nepregrađenim dijelovima za ventilaciju. U međuprostoru se najčešde smješta uređaj za zaštitu od sunčeva zračenja.Galid.buka. 6. 1. I. J. Zrak u međuprostoru se zagrijava i služi kao tampon prostor između unutarnjeg i vanjskog prostora. Međuprostor dodatno zagrijavan potrošenim zrakom iz unutarnjeg prostora (tampon prostor).tuča. sunčevo zračenje reflektira se od vanjske plohe ostakljenja.min 20cm do 120cm. Lagano zagrijani svježi zrak međuprostora ulazi u sustav dogrijavanja za grijanje unutarnjeg prostora. B. Unutarnja fasada-glavni element ostakljenja fasade za smanjenje toplinskih gubitaka.Kolarec . Veliki otvori za ventiliranje su u prizemlju i kod krovova zgrada. K. sunčevo zračenje se reflektira od vanjske plohe ostakljenja. vatre i dima iz prostorije u prostoriju. Navedite ih i svaki opišite. 7.Jakubek. Za vrijeme sezone grijanja međuprostor može biti zatvoren radi smanjenja toplinskih gubitaka.laminirana). Svaki zasebni dio zračnog međuprostora ima otvore za ulaz i izlaz zraka. Zračni međuprostor-može biti kontinuirano otvoren zbog provjetravanja i s mogudnošdu zatvaranja međuprostora.). Svaki horizontalni koridor ima otvore pri dnu i pri vrhu koridora.pregrađena dvostruka fasada s vertikalno neprekinutim dijelovima zračnog međuprostora. Opišite djelovanje (funkciju) dvostruke ostakljene fasade u ljetnom razdoblju (varijante). Može imati uređaje za zatvaranje otvora. 8. 5. unutarnji prostor grijan. Vanjska fasada-ima ulogu zaštite od vanjskih utjecaja(kiša. Dvostruke ostakljene fasade se sastoje od tri elementa. U takvim slučajevima prozori se ne smiju otvarati. Opišite djelovanje (funkciju) dvostruke ostakljene fasade u zimskom razdoblju (varijante). Najčešde je ostakljena jednoslojnim staklom. 18 Autori: I. 1. mirisa. 2. odvod zraka iz unutarnjeg prostora putem podnog kanala u međuprostor. 2.Gracin. Kod zatvorenog međuprostora kondenzacija de se pojaviti po cijeloj površini stakla jer de ugrijani zrak ispuniti cijeli međuprostor i kondenzirati se na hladnoj plohi stakla.Habijanec.Karlo.Čorid. Sadrži otvore za dobro provjetravanje zračnog međuprostora i prostorija zgrade.. Međuprostor zatvoren.. Pregrade sprječavaju prijenos buke.4. Često je prohodan u ravninama stropova radi kontrole i održavanja. Projektira se kada su naglašeni zahtjevi zaštite od buke i požara.horizontalno spojen zračni prostor po etažama.a ventiliranje prostorija treba biti mehaničko (sustav ventilacije prostorija). 3. Obrazložite opasnost od kondenzacije vodene pare u sustavu dvostruke ostakljene fasade (gdje i kada se pojavljuje). -pregrađena dvostruka fasada. Širina. od zaštite od sunca i od unutarnje plohe ostakljenja.

Nevidljive deformacije uglavnom ne uočavamo. 10+6…itd)  razlozi zvučne izolacije Staklo s različitim debljinama staklenih ploha ima različitu površinsku masu. Zbog potrebe ventilacije međuprostora i otvorenih otvora za prozračivanje efekt zvučne izolacije je slabiji nego u slučaju kad bi fasada bila potpuno zatvorena. Dvostruka fasada produljuje dubinu prostorije za širinu zračnog međuprostora. J. V.dok je asimetrično izo-staklo ono u kome je jedno staklo (najčešde vanjsko) deblje od drugoga. a 7-8% kod visokotransparentnih stakala. a što asimetrično IZO staklo? Koji su razlozi za primjenu asimetričnog IZO stakla? Pod simetričnim izo-staklima podrazumijevamo ona izo-stakla u koja su ugrađena oba stakla iste debljine. A.Habijanec.Horvatid. Obrazložite kakva je osvijetljenost unutarnjeg prostora kod jednostruke i dvostruke ostakljene fasade. Kod jednostruke fasade faktor D (koji označava odnos između osvijetljenosti prostorije i istodobne jačine osvijetljenosti vanjskog prostora) je maksimalno 18%. To bi mogao biti slučaj samo u sezoni grijanja kod zatvorenog unutarnjeg prozora (mehanička ventilacija prostorija) i zatvorenog međuprostora fasade (u koji se ubacuje iskorišteni topli zrak iz zgrade). L. Što nazivamo simetrično. IZVEDBA I UGRADNJA 1. tanjem staklu. Deblje staklo treba upotrijebiti kao vanjsko staklo. Obrazložite svojstva zvučne izolacije dvostruke fasade.Karlo.Gracin.a pritisci na deformaciju u vedoj se mjeri oslobađaju na unutarnjem. B. 19 Autori: I. Preporučuje se u asimetrično izo-staklo ugraditi unutarnje staklo za 1mm deblje od polovine debljine vanjskog stakla. D.Kolarec .Jagodid.Čorid. 10.Jakubek. 2. čime se u prosjeku mogu očekivati povoljnije izolacijske vrijednosti za 2-4 dB. ili ved ima posljedicu. zbog jačeg naprezanja uslijed pritiska (tlaka) vjetra i kod očekivane buke niskih frekvencija koja dolazi izvana. I. Tema: PROČELJA – OTVORI.poboljšanje zvučne izolacije. To ima posebnu vrijednost kada je vanjsko staklo reflektirajude jer je deblje staklo otpornije na deformacije pa je i odraz slike okoliša na njemu pravilniji. Navedite i objasnite mogude deformacije IZO stakla.9. 8+5. u nevidljivim deformacijama kojih je krajnji rezultat trajni gubitak djelotvornosti IZO-stakla. Zvučna izolacija dvostruke fasade ovisi o: -vrstama unutarnjeg i vanjskog ostakljenja -širini međurazmaka između unutarnje i vanjske plohe fasade -stupnju otvorenosti unutarnjeg i vanjskog ostakljenja Najbolji učinak bio bi kod potpuno zatvorenih sustava fasade što je rijetko slučaj.za 10% kod običnog prozirnog stakla.Galid.Hajdinjak. Povoljno je da je jedno staklo dvostruko deblje od drugog. točnije mjernim ispitivanjima. Razlozi za primjenu asimetričnog stakla su:  različiti zahtjevi koji se postavljaju na otpornost i deformacije unutarnjeg i vanjskog stakla. Vidljive deformacije pokazuju nam da postoji neko djelovanje na IZO-staklo koje može imati za posljedicu. Dvostruka fasada smanjuje količinu svjetla u prostoriji radi vanjskog dodatnog stakla. (npr. a kod dvostruke ostakljene fasade je maksimalno 14%. Međutim ljeti međuprostor dvostruke fasade mora biti ventiliran. K. 6+4. P. ved ih mogu utvrditi samo specijalizirane institucije i laboratoriji. -nevidljive deformacije: -promjene vrijednosti toplinske izolacije -povedanje napetosti zaptivnih materijala -povedanje napetosti stakla -vidljive deformacije: -nepravilan odraz slike okoliša -prekid cjelovitosti odraza na spojevima stakala u pročelju -orošavanje IZO-stakla u međuprostoru ili na vanjskim površinama -pucanje stakla -pojava duginih boja na staklu Vidljive i nevidljive deformacije usko su međusobno povezane svojim uzročnicima i svojim posljedicama. Utjecaj vanjskog ostakljenja na ukupnu zvučnu izolaciju može se odrediti približnim računskim metodama.

Hajdinjak. B. V.Jakubek. Stoga kod ugradnje prozora treba paziti na izvedbu potpuno brtvljenog spoja prozora i njegovih elemenata s pregradom u koju su ugrađeni. 5. P. Zrakonepropusna priključna reška između zida i doprozornika osnovni je preduvjet za toplinsku zaštitu.Galid. A. zaštitu od vlage i za zvučnu zaštitu. Pukotine. I. Nacrtajte i opišite crtež priključka zida i doprozornika jednostrukog drvenog prozora s IZO staklom. otvorene reške i slično dozvoljavaju nesmetani prolaz zraka. pitat du još Veršida) 20 Autori: I.Gracin.3. (za ovaj opis nisam sigurna jer nema nikakvog opisa u predavanju. Kod brtvljenja potrebno je uvažavati upute i preporuke proizvođača masa za brtvljenje. i to na bočnom prislanjanju. Opišite pojedini način ugradnje -mokra ugradnja -polusuha ugradnja -suha ugradnja Polusuha ugradnja-u zid se istodobno sa zidanjem ugrađuju okviri od letvi na koje se kasnije učvrsti gotovi prozor. folija. 4. na nadvoju i na prozorskoj klupčici. L.Čorid. J. pjenastih materijala kao i pravila ugradnje proizvođača prozora i prozorskih profila.Jagodid. K.Horvatid. D. rupe. Što su izoterme? Nacrtaj skicu vanjskog zida s ugrađenim prozorom i ucrtajte (skicirajte) izoterme.Kolarec . Navedite mogude načine ugradnje prozora. Suha ugradnja-gotovi prozor se učvrsti na posebne ugrađene elemente u ožbukan zid.Habijanec.Karlo. Izoterme su linije koje spajaju točke istih temperatura pomodu kojih je mogude proračunima prikazati raspodjelu temperatura unutar građevinskih elemenata. Takva se mjesta mogu pojaviti na priključku između doprozornika i pregrade u koju je prozor ugrađen. profila za brtvljenje.

7. u svrhu ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu.. a omoguduje različito pozicioniranje . P.Karlo. D. 5°) 7 bočni spojni profil 8 unutranja drvena klupčica 21 Autori: I.izmicanje prozora po dubini zida.Jagodid.) i unutranjom (drvo/keramika/kamen.6.Jakubek. Što je zidarsko sidro? Nacrtajte primjer učvršdenja prozora u zid upotrebom zidarskog sidra. projektom se moraju odrediti uvjeti i način njihove zamjene.. Svojstva prozora odnosno vrata za predvidive uvjete uobičajene uporabe građevine i predvidive utjecaje okoliša na građevinu u njezinom projektiranom uporabnom vijeku moraju se odrediti projektom građevine. Parapet na gornjoj strani završava prozorskom klupčicom: vanjskom (lim/kamen. uz propisanu odnosno projektom određenu ugradnju i održavanje. J.te način potvrđivanja sukladnosti prozora i vrata s navedenim zahtjevima. V. K. Što je propisano Tehničkim propisom za prozore i vrata? Tehničkim propisom za prozore i vrata se. tako da građevina u koju su ugrađeni ispunjava bitne zahtjeve.Horvatid. uporabu i održavanje prozora i vrata moraju se odrediti projektom građevine tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti koje mora ispuniti građevina.Habijanec. propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode-prozore i vrata koji se ugrađuju u građevine.Hajdinjak. oni podnesu sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoline. 1 donja prečka doprozornika 2 toplinska izolacija – mineralna vuna 3 nepropusni mikrobeton 4 podložna PE folija ili bitumenska traka 5 trajnoelastični kit 6 vanjska limena klupčica (nagib min. osobito u vezi: -otpornosti na opteredenje vjetrom -vodonepropusnosti -propusnosti zraka -prolaska topline -zvučne izolacije -otpornosti na požar i propuštanje dima Uvjeti za ugradnju. Ako je projektirani uporabni vijek građevine duži od projektiranog uporabnog vijeka prozora i/ili vrata..Gracin.Čorid. I. Nacrtajte prozor i prozorsku klupčicu (vanjska i unutarnja).Kolarec .). L. Tehnička svojstva prozora i vrata moraju biti takva da. 8. u predviđenom roku trajanja građevine . B. Zidarsko sidro je element koji učvršduje doprozornik u nosivi dio zida. Opišite crtež..Galid. A.

Za povedanje črvstode mogu se zidati u cementnom mortu i armirati. Ne podnose oslabljenja zbog vođenja instalacija. D. 1.Hajdinjak. drvocementa. neprobojnost 2.nepropusna za zrak i vodenu paru  prozračna. opeka NF – 12cm i 6.Kolarec . odnosno spriječiti vodenu paru da se kondenzira u materijalima ugrađenim u spoj. K. V. gipsa.Karlo. I. prethodno stlačena. Podnose oslabljenja zidova zbog vođenja instalacija. 2. Prikažite varijante stijena od zidanih elemenata (opeke različitih debljina) s kratkim opisom posebnosti pri izvedbi (kada se koriste. Iz tog razloga se ugrađuju različiti materijali koji de osigurati navedeno. 11. ≥ 19cm  Zidovi od opeke debljine 6..5cm Samo za manje ploštine zidova. 3. L. Čvrsto ugrađene stijene. stijene izvedene od ploča visine etaže – ploče od porobetona. Navedite i opišite ulogu materijala potrebnih za ugradnju prozora u vanjski zid. Što podrazumijevamo pod pojmom pregradnih nenosivih zidova i koji se zahtjevi postavljaju na iste? Pod pojmom pregradnih nenosivih zidova podrazumijevamo građevne dijelove koji pregrađuju prostor i ne preuzimaju opteredenja drugih građevnih dijelova.. jednostrano samoljepljiva traka za brtvljenje – nepropusna na udar kiše do 300 pascala EPDM – ljepilo za traku za brtvljenje 2) PUR ekspandirajude pjene – uloga toplinske izolacije Tema: PREGRADNE STIJENE 1. blokova ili ploča. Mogu preuzeti manja opteredenja. kako se zidaju i ostalo). B. npr.Jagodid. pokretne stijene – klizne ili preklopne – ulaze u kategoriju vrata 3. 1) trake za brtvljenje  trake za brtvljenje prozora s posebnom membranom koja se brzo suši – za unutranje i vanjsko brtvljenje  vlaknasta traka za unutranje brtvljenje – za unutranje spojne fuge koje je potrebno naknadno ožbukati  unutarnja traka za brtvljenje . Za zidove vede dužine i visine trebaju se izvesti horizontalni i vertikalni serklaži.5. 3. P. Zahtjevi:  zvučna zaštita  toplinska zaštita  zaštita od požara  zaštita od zračenja i radijacije  ostali zahtjevi ovisno o namjeni i specifičnosti prostora.. Lako se rasklapaju i premještaju. 10.Jakubek.5cm blokovi i ploče – 8. elastična i na vremenske uvjete postojana traka za brtvljenje – trajno i sigurno brtvljenje vanjskih fuga  visokovrijedna impregnirana. J.Gracin.9. a osigurati difuziju vodene pare. monolitne stijene od armiranog betona – tzv. zidane stijene od opeke.Horvatid.  Zidovi od opeke debljine 12cm Od svih zidanih pregradnih zidova imaju najvedu čvrstodu (puna opeka).Čorid. čvrsto ugrađene stijene – izvedene na gradilištu od manjih ili vedih elemenata. blokova ili ploča – od pečene gline. najčešde ožbukane ili gletane 2.Galid. premjestive stijene – izvedene od tvornički zgotovljenih elemenata (paneli ili dijelovi stijene koji se spajaju na gradilištu). Nabrojite vrste čvrsto ugrađenih stijena i materijale od kojih se izvode. 9. Navedite mogude načine izvedbe pregradnih nenosivih zidova i stijena? 1..Habijanec. staklene opeke. Izvode se u dužnjačkom vezom u debljinama koje su određene dimenzijama opeka. A. običnog i laganog betona. 'monier' stijene (tanke ab stijene) 4. S vanjske strane je potrebno spriječiti ulazak oborinske vode. Čvrsto ugrađene stijene. montažne. 12. 22 Autori: I.

 Zidovi od opeke debljine ≥ 19cm Izvode se tamo gdje su potrebne vede ploštine zidova (vede visine ili dužine kod dvorana, skladišta i sl.). Potrebna je izvedva horizontalnih i vertikalnih serklaža. 5. Prikažite u presjeku pregradni zid izveden od pune opeke (NF). Međukatne konstrukcije armiranobetonske ploče d=20 cm s izvedenim plivajudim podom i spuštenim stropom.

6. Pregrade od porobetonskih blokova – opišite ukratko način izvedbe i posebnosti. Pregrade se izvode u debljini (najčešde) Ytong blokova 10, 12.5 i 15cm. Svaki tredi red po visini potrebno je učvrstiti u bočnu nosivu konstrukciju pomodu elastičnog ankera, a svaki drugi blok zadnjeg reda u stropnu konstrukciju. Pregradne zidove od Ytong blokova je potrebno dilatirati od nosivih zidova; od bočnih vertikalnom fugom širine 1 cm, a od stropne konstrukcije horizontalnom fugom širine 2 cm. Fuge se zapunjaju pur pjenom. U Ytong blokove je mogude pričvrstiti sve vrste tereta posebnim pričvrsnim priborom za poraste betone, a ovisno o vrsti tereta. Rupe za tiple se buše svrdlom manjeg promjera od promjera tiple. Na uglove se postavljaju aluminijski ugaoni profili, pa se na cijelu površinu nanosi tankoslojna žbuka u debljini 2 do 9 mm. 7. Čvrsto ugrađene stijene. Prikažite varijante stijena od ploča visine etaže s posebnostima pri izvedbi. Ploče su u modularnim širinama, a bočne stranice često predviđene s perom i utorom.

(opis za prvu skicu; u kombinaciji s čeličnom konstrukcijom) 1 porobetonska ploča 4 žlijeb u porobetonskoj ploči 7 kit za fugiranje 2 čelični nosač 5 metalna pločica za pričvršdenje 3 metalna traka 6 elastični materijal (MW)

23
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

8. Prikažite varijante izvedbe stijena od staklene opeke s posebnostima izvedbe. Staklene stijene mogu biti vanjske i (češde) unutarnje. Zid od staklene opeke treba od drugih konstrukcija biti odijeljen 2 dilatacijom (elastični materijal). U slučaju velikih dimenzija zidova (više od 15m , dužine vede od 7.5m, visine vede od 6m) potrebne su dilatacije zida. Stijene od staklene opeke se izvode:  u mortu 2 Zidaju se nearmirano do 10-12 m , a za vede ploštine se armiraju čelličnim šipkama ili metalnim trakama. Danas se izvode u metalnim okvirima s posebnom armaturom.

Suvremena izvedba je s plastičnim graničnicima. Graničnici služe kao vodilice za brže i preciznije postavljanje staklenih opeka, te pridržavanje armature. Postoje graničnici koji ostaju unutar zida i oni čiji se vanjski dijelovi uklanjaju nakon izvedbe zida. Prikaz potonjih: (:D)

 s reškama zapunjenim silikonskim kitom Kitom se fugira reška, a obostrano samo dio reške uz vanjske rubove.  suhomontažnim postupkom Izvedba u rešetkastim okvirima koji imaju otvore veličine staklene opeke u koje se ona ugrađuje i mehanički ugrađuje.

24
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

25
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

5 W/m K). K. Iz tog se razloga dvostruko ugrađene ploče ispunjaju 2 materijalima koji doprinoste toplinskoj izolaciji uz minimalno umanjenje prolaska svjetlosti (U=0.Jagodid. L.Galid.Kolarec . Opišite i prikažite crtežom.9. B. skladišta).Horvatid. Što su „Monier“ stijene i kako se izvode. Presjek U-oblika omogudava preuzimanje vedih opteredenja i različite načine primjene.Habijanec. P. J. D. Stijene od staklenih U-lamela – mogudi načini izvedbe. V. Monier stijene su tanke ab stijene (debljine 8 – 12 cm) koje se izvode u oplati s jednostrukom ili dvostrukom armaturnom mrežom Ø 5-6 mm.7 – 1. Najčešde se izvode kao pregrade s velikim ploštinama u zgradama s vedim rasponima i gdje je potreba veda črvstoda pregradne stijene (pregrade dvorana. 26 Autori: I. Nisu adaptabilne (teško se ruše).Čorid.Hajdinjak. Važedi propisi o toplinskoj zaštiti i uštedi toplinske energije ne dozvoljavaju primjenu U-lamela za vanjske stijene 2 grijanih prostora (dvostruko ugrađene lamele U≈3. A. I. 10.5 W/m K).Karlo.Jakubek.Gracin.

Kolarec . Montažne stijene se sastoje od:  (a) nosača .11. B. Za prostore s manjim zahtjevima za zaštitu od buke mogu se koristiti pregradni ormari s drvenom ili metalnom konstrukcijom.5 cm). L.Galid. Takvi se paneli učvršduju u vodilice na podu i stropu. premjestive stijene su izvedene od tvornički zgotovljenih elemenata (paneli ili dijelovi stijene koji se spajaju na gradilištu).zvučna izolacija – meke ploče mineralne vune Razmak nosača se krede od 50 – 80cm. a određuje se prema proizvodnoj dimenziji obložnih ploča (npr.Gracin. gipskartonska ploča širine 125 cm na nosače na razmaku od 62. J. Prikažite varijante montažnih stijena s posebnostima izvedbe. A.Hajdinjak. P. V.5-15mm  (c) ispune .metalni ili drveni nosači  (b) obloge . 27 Autori: I.Jagodid. I. jednostrukim nosačima i dvostrukom oblogom ili dvostrukim nosačima i dvostrukom oblogom.Habijanec.Čorid.Jakubek. D. K. Instalacijski zid je pregradna stijena s točno raspoređenom podkonstrukcijom – nosačima za pričvršdenje sanitarnih elemenata.najčešde drvene ploče 18-20mm i gispkartonske ploče 12.Karlo. Mogudi su sustavi s jednostrukim nosačima i jednostrukom oblogom (gornji prikaz).Horvatid. Lako se rasklapaju i premještaju. Mogu se izvoditi i unutarnji senvič paneli od čeličnog lima s ispunom od materijala za zvučnu ili TI. Montažne.

kartonske ploče su ploče napravljene iz gipsane jezgre postavljene između dva kartona. negoriv materijal. HF15 izgled sivi karton + plavi natpis zeleni karton + plavi natpis sivi karton + crveni natpis zeleni karton + crveni natpis Knauf Aquapanel ploča 12. A13.Gracin.Čorid. H15 F13. L. izvana stakleno vlakno) cementna ploča debljina A10. paropropusan. električki neutralan (ne stvaraju se vlakna ili prašina). J.Habijanec. A18 H13.Karlo. A. Gips. B. 30 mm stakleno vlakno + crveni natpis (jezgra gips. F18 HF13. TI. ne nadražuje kožu. F15. fleksibilno i ekonomično  bez sušenja – odmah se nastavlja daljna obrada površina  gips jamči za ugodnu klimu stanovanja  certificirana zaštita od buke i požara  dodatna i naknadna toplinska izolaci 2.Horvatid.Jagodid. ekonomičan (mali utrošak energije za proizvodnju i transport). primjeni i zbrinjavanju kao otpad. bezmirisan. Vrste gips-kartonskih ploča: tip standarne ploče tipa A impregnirane ploče tipa H protupožarne ploče tipa F impreg.5 mm 28 Autori: I.Kolarec . u proizvodnji. ekološki kod iskopa. regulira mikroklimu. ploče tipa HF masivne ploče: Knauf fireboard ploča 15. biološki ispitan. Suhomontažna gradnja – izvedba nenosivih pregrada i obloga:     pregradni zidovi zidne obloge spušteni stropovi plivajudi (novi naziv 'plutajudi') podovi Prednosti suhomontažne gradnje:  male debljine i težine pregradnih zidova  za statiku objekta nema proračunskih teškoda  bez naknadnih izvedva utora za instalacijske vodove  čistoda s manje građevinskog otpada  brzo. 25.Galid. A15. Što se podrazumijeva pod pojmom suhomontažna gradnja? Navedite prednosti suhomontažne gradnje.Tema: SUHOMONTAŽNI SUSTAVI 1. 20. P. D.Jakubek. V.Hajdinjak.-protup. Što su gips-kartonske ploče? Navedite vrste gips-kartonskih ploča. apsorbira zvuk. K. Gips je univerzalan gradbeni materijal – mala gustoda i dobra čvrstoda. I.

Galid. 250 kg/m bočna stijena 2 – savitljiva i koliko je mogude teška membrana (sadrena ploča s ljepenkom 12. Lagana pregrada – od čega se sastoji? Prikažite crtežom s opisom.5mm ili iverica 35mm) 3 – elastično brtvilo 4 – rubni okviri (odvojeni) 5 . I. L.Habijanec.Horvatid. A.isto kao 2 6 . Navedite (i prikažite crtežom) osnovne vrste metalnih profila za izvedbu gipskartonskih pregrada.brtvilo membrana . J.Čorid.Karlo. K. P.Hajdinjak.Jagodid.4.Jakubek. 1 – min.Gracin. V. B.Kolarec .elastični kit 7 – učvršdenje ploče – čavao ili ljepilo 8 – nosivi drveni stupac 9 – min 40 mm MW 2 29 Autori: I. D. 4.

V. Prikažite crtežom s opisom.Horvatid.Čorid. K.Habijanec.Jagodid. I.Gracin. Opišite i prikažite crtežom način izvedbe laganih pregrada od gips-kartonskih ploča na metalnoj potkonstrukciji. B.Hajdinjak. Lagani pregradni zidovi s gips-kartonskim pločama i metalnom potkonstrukcijom – osnovne vrste. A. L. P. J.Jakubek.Kolarec .5. 6.Galid.Karlo. D. 30 Autori: I.

Dopuštena visina pregradnih zidova izvedenih gips-kartonskim pločama na metalnoj potkonstrukciji ovisi o: .Hajdinjak.Jakubek. Prikažite crtežom dilatacijski spoj lagane pregrade izvedene gipskartonskim pločama na metalnoj potkonstrukciji.na mjestima gdje je zgrada dilatirana . 9. K. I.kod naglih promjena visine prostorija Posebno treba naglasiti izvedbu za protupožarne zidove koja se razlikuje od standardnog dilatacijskog spoja. Navedite kada se moraju izvesti dilatacije u laganim pregradama.Kolarec .svakih 15 m duljine kontinuirane duljine zidova . J.Karlo. D. A.7.Jagodid.Čorid. B. Kod projektiranja potrebno je dilatacijske spojeve u pregradnim zidovima predvidjeti u nacrtima i u troškovničkim opisima: .Habijanec. 8.Galid. P. Navedite o čemu ovisi dopuštena visina pregradnih zidova izvedenih gips-kartonskim pločama na metalnoj potkonstrukciji. L.debljini lima odabranog profila .Gracin.Horvatid.razmaku profila 31 Autori: I. V. Nacrtajte i opišite spoj zida i lagane pregrade izvedene od gips-kartonskih ploča na metalnoj potkonstrukciji.

Čorid. Postoje posebni tipski sanitarni elementi sa posebnim čeličnim nosačima za tipske zidne wc-e.Galid. D.Hajdinjak. Takav se element predmontira u tvornici sa ugrađenim vodokotlidem i kao takav dolazi na gradilište. 11. te čelični nosači za bojler.Jakubek. J. A.Gracin. Načini vješanja tereta na lagane gips-kartonske pregrade (skica).Jagodid. To su dva okomita UA profila sa tipskim utičnim kutnicima na podu i stropu. V.Karlo. I.Habijanec. Proizvode se posebni nosači za umivaonike sa potrebnom opremom za montažu istih.Horvatid. 5 kg tiple 10 kg 15 kg 32 Autori: I. K. Opišite način ugradnje sanitarne opreme na lagane gips-kartonske pregrade.Kolarec . L. B. P.10.

Horvatid. Navedite i opišite načine izvedbe.Gracin. Debljina obloge: 40-135 mm Razmaci profila: maks.Jagodid. Stupanj kvalitete Q1 .Čorid. K. J. Stupanj kvalitete Q2 .12.5 cm Visina obloge: do 5 m Težina obloge: 14 kg/m² (bez izol. P. A. B.Galid. Stupnjevi kvalitete završne obrade površina.Karlo. V. Stupanj kvalitete Q3 .poboljšanje zvučne izolacije (s mineralnom vunom) .standardno zaglađivanje 3.izradu ravne površine bez posebnih zahtjeva (lijepljenjem na podlogu) 13. 62. Zidna obloga iz gipsanih ploča koristi se za: . D.vrhunska površina 2 do 4 mm 33 Autori: I. Zidne obloge od gips-kartonskih ploča. 1.5 cm Visina obloge: do 10 m 2 Težina obloge: 13-23 kg/m (bez izolacije) Konstrukcije obloge: CD i UD profili Ovjes pregrade: direktni ili akustični Debljina obloge: min.) Konstrukcija obloge: CW ili UW profili Ovjes pregrade: bez kontakta sa zidom 14.Hajdinjak.poboljšanje toplinske izolacije (s polistirenom ili mineralnom vunom) . Prikažite crtežom i opišite zidnu oblogu od gips-kartonskih ploča za poboljšanje zvučne izolacije masivne pregrade. I.Kolarec . Kada se koriste.posebno zaglađivanje do 2mm 4. Stupanj kvalitete Q4 . 90 mm Razmaci profila: maks. 62.temeljito zaglađivanje 2.Habijanec. L.Jakubek.

A.Kolarec .Horvatid.Hajdinjak.Habijanec.dvoslojno polaganje elemenata Vidifloor podnih ploča debljine 10 mm na kamenu vunu minimalne debljine 10 mm . Navedite osnovne vrste plivajudih podova izvedenih gips-kartonskim pločama.elementi suhog estriha se polažu na nosivu ravnu podlogu prema uputama proizvođača 2. I.Karlo.15.elementi se polažu na nosivu ravnu podlogu prema uputama proizvođača 34 Autori: I.5 mm polažu se na nosivu ravnu podlogu prema uputama proizvođača 4.Gracin. Troslojni element TUB F 141 – pero/utor – 1x25 mm . D. J. K.ploče suhog estriha debljine 12. 1. V. VIDIFLOOR gipsvlaknaste ploče – požarna zaštita odozgo F30 do F90 .Galid.5 mm . P.Čorid.Jakubek. L. - Troslojni element TUB F 141 – pero/utor – 1x 25 mm ili sustav F142 s PS 20 izolacijom podni elementi se polažu na ravnu podlogu spojevi su pero/utor i stepeničasti mjere podnih elemenata su 600 x 2000 mm elementi se od zidova odvajaju mineralnim trakama 3. B.Jagodid. Podne gipsane ploče tipa F146 – dvoslojno polaganje – 2x12.

Jagodid. 35 Autori: I. Nabrojite i ukratko opišite vrste spuštenih stropova (obzirom na potkonstrukciju) izvedenih gipskartonskim pločama. Nacrtajte (spoj poda i zida) i opišite primjer plivajudeg poda izvedenog gips-kartonskim pločama. P. K.Gracin. J.16. V.Hajdinjak.Karlo.Galid. Povišeni (dvostruki) pod – opišite i prikažite crtežom. 17.Habijanec.Čorid. A. 18. B. D. L.Jakubek. I.Kolarec .Horvatid.

Nacrtajte (crtež spoja spuštenog stropa i vertikalne pregrade – zida) i opišite spušteni strop izveden gips-kartonskim pločama na čeličnoj potkonstrukciji – direktni ovjes. 21.Gracin.19.Jagodid.Kolarec . A. L. D. V. P.Horvatid.Jakubek.Karlo. Nacrtajte (crtež spoja spuštenog stropa i vertikalne pregrade – zida) i opišite samonosivi spušteni strop izveden gips-kartonskim pločama s čeličnom potkonstrukcijom.Čorid.Hajdinjak.Habijanec.Galid. Nacrtajte (crtež spoja spuštenog stropa i vertikalne pregrade – zida) i opišite spušteni strop izveden gips-kartonskim pločama na čeličnoj potkonstrukciji – na visilicama. 20. B. I. K. 36 Autori: I. J.

Jagodid.22.Kolarec . Kada se izvode spušteni stropovi s akustik pločama? Prikažite crtežom s opisom. . P.Galid. Dvostruki spušteni strop izvodi se u slučaju potrebe za dobrom zvučnom izolacijom i zaštitom od požara. J. a drugi niz ploča služi za zvučnu zaštitu i zaštitu od požara 37 Autori: I.Jakubek.Karlo. Kada se moraju izvesti dilatacije u spuštenim stropovima. D. Dvostruki spušteni strop – kada se izvodi? Prikažite crtežom s opisom. Prikažite crtežom s opisom dilatacijski spoj. B.Horvatid.Habijanec. Izvode se na mjestima dilatacija zgrada i kod prostorija čija je dijagonala veda od 15 m.Perforirana ploča služi za apsorpciju zvuka. K.Hajdinjak.Gracin. Spušteni stropovi od gips-kartonskih ploča na metalnoj potkonstrukciji. upotrebljavaju se perforirane ili užlijebljene akustik ploče Visilice Nosivi profil? Montažni profil? Perforirane akustik ploče 24. L. V.Čorid. A.izvode se u slučaju potrebe za dobrom apsorpcijom zvuka. I. 23.

Klima stropovi – kratak opis s crtežom i prednosti. Prednosti: . Kasetni spušteni strop – prikažite crtežom s opisom.Horvatid.Gracin.Habijanec.Galid.Karlo. P.Pada bakterijsko .Arhitektonska sloboda oblikovanja Prijenos E zračenjem 65% / strujanjem35% 38 Autori: I.Bez šuma od uređaja .Niski troškovi održavanja . K. J.Hajdinjak. -kasetirani – raster strop 26.Čorid.Kolarec . V. A.Ravnomjerna raspodjela temperature .Minimalno zračno strujanje .Ugodna klima u prostoru . B.Jakubek. D.25.Jagodid. L. I.

prozore. Kod projektiranja zaštite od požara objekta važno je: . pojava paljenja. požar se prenosi na ostale prostore . P.pravilan odabir građ. pri djelovanju standardnog požara.Kolarec .početna faza – relativno niske temperature.Horvatid. K.faza punog razvoja požara – vatra zahvada zidove. D. javlja se opasnost od urušavanja konstrukcije 3. brzina širenja plamena. širi se u susjedne sobe. Što je otpornost na požar? Otpornost na požar je svojstvo konstrukcije koje se definira vremenom u kojem konstrukcija.Jakubek. izvijanje/ integritet. Što je ukupno.Gracin. A. cjelovitost/ toplinska izolacija 6. J. a što specifično požarno opteredenje? Kakvo specifično požarno opteredenje može imati zgrada? Ukupno požarno opteredenje – toplina koja se može osloboditi iz kalorične modi svega zapaljivog materijala u promatranom prostoru Specifično požarno opteredenje – prosječni iznos ukupnog požarnog opteredenja po jedinici površine Zgrada može imati nisko.Habijanec. stabilnost. dimljivost.Galid. srednje ili visoko specifično požarno opteredenje 4. B. faza: savijanje i kolaps konstrukcije Porastom temperature čelik gubi na čvrstodi – dijagram 39 Autori: I. Navedite produkte izgaranja u požaru.Jagodid. vrata.pravilan odabir građ. materijala u pogledu njihovih požarnih značajki (gorivost. Ukratko opišite ponašanje čeličnih konstrukcija u požaru. toksičnost) . Navedite na koje pravilnosti treba obratiti posebnu pažnju kod projektiranja zaštite od požara zgrada. V. Primjer deformacije čeličnog nosača 1. Navedite faze razvoja požara. elemenata i konstrukcija u pogledu otpornosti na požar . vatrogasni pristupi 5. toksičnih plinova . dima.pravilno projektiranje građevine – požarni sektori. svjetlost i dim 2.Čorid. mali intenzitet izgaranja. I. L.razbuktala faza (flash over) – nagli prijelaz iz početne faze.Karlo. Produkti izgaranja u požaru – termičkom razgradnjom nastaje dim – smjesa plinske. gore svi materijali.Tema: ZAŠTITA OD POŽARA 1. Faze razvoja požara: . faza: toplinsko rastezanje nosača ruši oslonce 2. ne izgubi ni jednu od standardom predviđenih funkcija – nosivost. izlazni putevi. temperatura je > 1000°C i gori kompletni sadržaj građevine.Hajdinjak. tekude i čvrste komponente/ produkti gorenja kao kemijske reakcije su toplina (porast temperature).

.sprječavanje širenja vatre na susjedne građevine .broju ljudi u građevini (50-500. L. P. vrsti tehnološkog procesa.Gracin.Habijanec.dio građevine odijeljen od svih ostalih dijelova konstrukcije otpornih na požar u vremenu u kojem de biti isključen rizik od njegovog širenja na druge dijelove građevine ili iz drugih dijelova na taj dio (po ISO/IEC GUIDE 52) Požarni sektor – dio zgrade koji se sastoji od jedne ili više prostorija izgrađen tako da u određenom trajanju spriječi širenje požara u taj dio zgrade iz ostalih dijelova ili iz tog dijela u ostale (po ISO/TC 21) Veličina PS ovisi o .osiguravanje osoba da neozlijeđeni napuste građevinu. odnosno da se omogudi njihovo spašavanje . U svakom objektu namijenjenom za rad mora se omoguditi evakuacija i spašavanje radnika u slučaju ugrožavanja života i zdravlja.požarnom opteredenju. Navedite osnovna načela zašite od požara preuzeta iz zakonodavstva Europske unije (zaštite od požara) koja se moraju poduzeti pri projektiranju i izgradnji objekata.očuvanje nosivosti konstrukcije u požaru tijekom određenog vremena utvrđenog posebnim propisom . 10.omogudavanje zaštite spašavatelja 9. Pri projektiranju i izgradnji objekta mora se osigurati: . A.Čorid. Projektiranje EP ovisi o: . manja površina PS) . Kod dimenzioniranja presjeka najbolje je povedati presjek zbog djelovanja požara 8.Galid.Hajdinjak. vatrodojavi i dr.7. V. J.Kolarec . katnosti objekta (> visina.PS Požarni sektor . Ukratko opišite ponašanje drvenih konstrukcija u požaru.Jakubek. Što je požarni sektor? .tehnološkom procesu . Što je evakuacijski put? O čemu ovisi projektiranje evakuacijskih putova? Evakuacijski put – mora voditi do izlaza iz objekta ili do sigurnog prostora. I.namjeni i vrsti građevine .stupnju opremljenosti . K.Horvatid. U požaru drvo gorenjem stvara zaštitni pougljenjeni sloj koji ima vrlo nizak koeficijent provodljivosti topline i tako u požaru drvo samo sebe štiti.Jagodid.požarnom opteredenju . otpornosti građevinskih elemenata na požar. ugradnji stabilnih sustava za gašenje. D. mogao bi se koristiti drugi izlazni put) Prema hrvatskim propisima duljina puta iz prostorije do stubišta u jednom požarnom sektoru: 30 m za objekte do 75 m visina / 20 m za objekte iznad 75 m visine 40 Autori: I.lokaciji … Osnovno načelo pri projektiranju EP je da osoba ugrožena u požaru mora imati mogudnost izlaska u najmanje dva različita smjera (u slučaju prodora dima i vatre u jedan dio. min 2 izlaza/ 500-1000 min 3/> 1000 min 4) . B.Karlo.

I.Čorid. nosivosti i dr. V. mogu se koristiti kao vatrogasni pristupi.11. omogudavaju da vatrogasna i spasilačka vozila i oprema dođu do ugrožene građevine i svih otvora na njenom vanjskom zidu radi spašavanja osoba i gašenja požara.Horvatid. Objasnite vatrogasni pristup. U pravilu vatrogasni pristupi sastoje se od: vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasnih vozila . B.).Hajdinjak.5 x 11 m ? Samo pristupi koji se nalaze uzduž vanjskih zidova građevina na kojima su otvori.hvz.Habijanec. radijus. P.Galid. A.Jagodid.Karlo. http://www.Kolarec . D. L.Gracin.vatrogasni pristupi su čvrste površine koje svojim parametrima (širina. a omogudavaju kretanje vatrogasnih vozila do površina uzduž građevina potrebna širina >3m radius 13-15 m razmak površine za operativni rad vozila od vanjskih zidova 6m (za građevine >16m). . 12 m (za građevine visine od 16m) operativna površina – uzduž zgrade – 5.vatrogasni prilazi su površine koje se direktno nastavljaju na javne prometne površine. K.Jakubek. J.hr/vatrogasni-pristupi-i-vatrogasni-prilazi/ 41 Autori: I.

5 cm ili OSB ploče 15 ili 18 mm 3.Jagodid. krovi vezači) + krovna ploha (rogovi.letve 5/3 cm (manji razmak) ili 8/5 cm za vedi razmak DRVENA OPLATA : daske d = 2. K. D. a podoženički za vede raspone. V. složenost geometrije i nagibe krovišta (1 bod) Roženički krovovi primjenjuju se za manje raspone i za vede nagibe. sve nagibe.Kolarec . I. težina čovjeka. letve. snijeg.Krovišta s potkonstrukcijom – PODROŽENIČKI KROV –za vede raspone. P. drvenih rešetkastih nosača ili drvenih lameliranih nosača (grede i okviri) 2.Horvatid. vjetar (npr. složene geomerije i sve nagibe (manje i vede). letve.Karlo. Ta podkonstrukcija (krovni vezači) može biti u ubliku stolica. drvene oplate) + pokrov Definiranje dimenzija: ROGOVI (roženice) – dimenzije ovise o rasponu između elemenata potkonstrukcije (između podrožnica ili između dva ležaja) i o opteredenju – pokrov. dok podroženički imaju.Gracin.Galid.Hajdinjak. J. B.za manje raspone i vede nagibe . Elementi za formiranje krovne plohe drvenih krovišta – rogovi. A.Habijanec.Krovišta bez potkonstrukcije – ROŽENIČKI KROV (prazan krov) .REKAPITULACIJA 1. visulja. oplata – način definiranja dimenzija i raspona – skice i opisi (3 boda) drvena krovišta = nosiva potkonstrukcija (podrožnice.2. dio – Biluš tema: DRVENA KROVIŠTA . L.Jakubek. Primjerene konstrukcije drvenih krovišta za manje raspone.Čorid. Primjereno područje primjene roženičkih i podroženičkih konstrukcija krovišta s obzirom na raspone. 42 Autori: I. složene geomerije Razlika je u konstrukciji krovišta – roženički krovovi nemaju podkonstrukciju. temeljna razlika u konstrukciji između dva osnovna tipa krovišta za manje raspone (1 bod) Drvena krovišta za manje raspone mogu biti . 10/14) Postavljaju se na razmacima oko 80 – 100 cm Letve i drvena oplata služe kao nosači pokrova LETVE .

relativno mali rasponi .Habijanec. D. 43 Autori: I.Gracin. Roženički drveni krovovi – problemi i prednosti. a preporučljivi su nagibi >40°. I. slama) – kako bi horizontalna sila bila što manja.svaki par rogova čini nosač koji direktono prenosi vertikalno opteredenje na ležaj. smiju se izvoditi samo laki pokrovi (valovite i ravne cementne ploče.primjena samo lakih pokrova (valovite i ravne cementne ploče.Jakubek.Hajdinjak.4. Primjereni nagibi i pokrovi za roženičke konstrukcije drvenih krovova – objasniti zašto (1 bod) Primjereni su vedi nagibi (>35°). L.rogovi prebacuju opteredenje na podrožnice. opis i skice (3 boda) PREDNOSTI . horizontalno razupiranje mora preuzeti zatega PODROŽENIČKI KROV .Jagodid. A.Horvatid. Sheme prijenosa opteredenja kod roženičke i kod podroženičke konstrukcije drvenog krovišta. mala količina građe .Karlo. bitumenska i drvena šindra.Kolarec . P.mala bočna stabilnost . a podrožnice na krovne vezače (nosive trokute) 5.samo kod vedih nagiba krovova >35º (preporučljivi > 40º) .Galid.lagana konstrukcija. slama) . B.neprikladni za složenije geometrije krovova (samo simetrične sheme) 6.veliki horizontalni potiska na ležajevima kod manjih nagiba .slobodan (prazan) prostor potkrovlja MANE . bitumenska i drvena šindra.Čorid. K. skice i opisi (3 boda) ROŽENIČKI KROV . J. V.

Čorid. I. prenosi opteredenje na strop ili unutrašnje i vanjske zidove VISULJA – krovni vezač prenosi opteredenje samo na vanjske zidove preko konstrukcije kosih tlačnih štapova i jake horizontalne vezne grede 44 Autori: I.Gracin. B. A.Jagodid.Habijanec. preko stupova. Podroženičke konstrukcije drvenih krovišta – stolica i visulja – skice i opisi karakterističnihpresjeka jednostrukih konstrukcija s naznakom elemenata za bočnu stabilnost u oba smjera(3 boda) STOLICA – krovni vezač direktno. Statički problemi i mogudnosti izvedbe nadozida kod roženičkog krova – opis i skice (3 boda) Zbog jake horizontalne sile.Jakubek.Kolarec . K.Karlo.Galid.Horvatid. J. V. L.Hajdinjak. nadozid mora biti izveden samo kao AB konzola. D. P.7. Suvremene mogude izvedbe podroženičkih konstrukcija krovišta s masivnim i rešetkastim nosivim trokutima – skica i opis (3 boda) 9. 8.

5 . V.svi nagibi 80-100cm 3.zidovi točno ispod stupova . A.Horvatid.ab strop .drveni strop .5m POKROV NAGIBI KROVNIH PLOHA RAZMAK ROGOVA RAZMAK PUNIH VEZOVA 11.Jakubek. I. [A-A je tu tek tako] 45 Autori: I.Habijanec.5 . J.4.Galid.svi pokrovi . B.Hajdinjak.Kolarec . Konstrukcija skošenog krova . Primjereno područje primjene pojedine vrste drvene konstrukcije podroženičkog krovišta s obzirom na vrstu stropne (međukatne) konstrukcije zgrade prema krovištu – opis (1 bod) RASPONI STROPNA KONSTRUKCIJA ≤ 7 m (jednostruka stolica) .svi nagibi (može i minimalni) 80-100cm 3. K.polumontažni strop . P.5m ≤ 7 m (jednostruka visulja) .Karlo.roženički krov s pajantom – tlocrt i presjek u zoni skošenog dijela konstrukcije drvenog krovišta (3 boda) [crtaj presjek B-B] .svi pokrovi . L. D.4.10.bez stropa! .Čorid.Jagodid.Gracin.

Gracin.Galid. ved na donje horizontalno stabilizirane stupove.Jagodid. P. 13. L.tlocrt ipresjek u zoni skošenog dijela konstrukcije drvenog krovišta (3 boda) Drveni strop . I. Konstrukcija skošenog krova .jednostruka stolica . Konstrukcija skošenog krova .Kolarec .tlocrt ipresjek u zoni skošenog dijela konstrukcije drvenog krovišta (3 boda) Armiranobetonski strop .Habijanec.podroženički krov s nadozidom . D.Hajdinjak.Čorid. 46 Autori: I.Horvatid. K. V.konstrukcija se ne smije oslanjati na njega.primjena konstrukcije stolice kod obostrano skošenog krova (četverostrešni krov) s AB nadozidom za povedanje korisnog prostora kroviša.Karlo. J. A. Nadozid za povedanje korisnog prostora krovišta je zidan .12.jednostruka visulja .primjena konstrukcije visulje kod skošenog krova.podroženički krov s nadozidom .Jakubek. B.

Karlo. izbegavati kruto fiksiranje limova na potkonstrukciju vijcima. profilirani -tanji).61 mm . tokarenje. zakovica u prisustvu vode i vlage -osigurati odjeljivanje različitih metala (ljepenkom. deblji limovi (1 5 mm) u pločama i protukliznoprofilirani limovi . cinčanje. bruniranje.Kolarec . Ostale primjene su izvedba krovnih žlijebova i oluka. V. plastificiranje.. Mane limenih obloga i načini izbjegavanja nedostataka metalnih obloga (3 boda) VELIKO TOPLINSKO RASTEZANJE Za temperaturnu razliku 50°C po 1m dužine lim se povedava: . vijci. inox.8 mm) )u svitcima]. premazom. Što su limovi. dok lak. ali je i najmanje kvalitetno u slučaju da se lim naknadno oblikuje . kovanje. ulja). plosni profili. D. valjanje. zakovicama i sl.5 -0..Horvatid.Galid.metal višeg potencijala razara metal nižeg potencijala na kontaktu limova. pozladivanje (ovisno o vrsti metala) ili legiranje s nehrđajudim metalima gdje nije potrebna naknadna antikorozivna zaštita 6. olovo. metalna galanterija (čavli. prethodno korodiranje (Corten). specijalne forme. mjed. stoga je potrebna antikorozivna zaštita. izvlačenje. predoksidacija.Jakubek. ekstrudiranje.. klupčice i drugi limarski detalji. K.Jagodid. nikal. OBLOGE OD METALA (po 1 bod) 1. niklanje. pocinčavanje.čelik 0.agresivni organski spojevi . plastikom) ili osigurati iste metale za potkonstrukciju i spojna sredstva.tema: MATERIJALI .osigurati uvijek dobro provjetravanje potkonstrukcije ispod vanjske završne metalne (limene) obloge ili jaku parnu branu ispod sloja toplinske izolacije KOROZIJA U KONTAKTU S MATERIJALIMA NA BAZI CEMENTA. limovi *ravni i profilirani. gumom. niklanje. vijci i čavli) ili osigurati potpuno suhe uvjete u eksploataciji .samo u interieuru i to ne svugdje! . Načini proizvodnje metalnih elemenata Načini proizvodnje su lijevanje.obloge fasada. 3.prevlaka cinkom je krta i puca. šipke. L.Gracin.5 -5mm najčešde). čelični limovi. srebro. profila.. P. brušenje.Hajdinjak. Pocinčavanje kod limova je najjeftinije. titancink i druge legure.5 mm . Mogude antikorozivne zaštite čeličnih metalnih elemenata i obloga Čelični limovi. Također. krom. 47 Autori: I. konstruktivni limovi (ravni-deblji.. matice. valjanje metala kroz sustave glatkih ili profiliranih valjaka. 4. Rjeđe korišteni limovi za obloge ili metalne prevlake na drugim metalima su mesing (bronca).METALI. kromiranje. i tanji limovi (0. Ličenje se izvodi na čistu podlogu ličenjem ili prskanjem temeljnim premazom i završnim premazom.) .različitim metalima ne smiju se izvoditi konstruktivni detalji u kontaktu 2. boje i premazi (suvremene metalik boje) mogu i bez temeljnog premaza. profili i galanterija od niskolegiranog čelika podložni su hrđanju. bruniranje. a antikorozivne su premazi (lakovi. ali i vijaka. nosivi profili. bakrene ili pobakrene kuke. plastificiranje. područje primjene i materijali koji se najčešde koriste u graditeljstvu Limovi su metalni materijali u obliku folija ili tankih ploča (0. Najčešde korišteni metali za obloge i ugrađenu metalnu galanteriju u arhitekturi Najčešde korišteni metali za obloge su limovi (i druga metalna galanterija) . A. izvode se i početne i antikorozivne obrade metalnih površina. titan.aluminijski limovi. I. zlato.dilatiranjeu polja sa dovoljnim širinama reški između ploha u istoj ravnini POTPUNA VODONEPROPUSNOST I PARONEPROPUSNOST Mogudnost pojave kondenzata ispod pokrova ili fasadne obloge limom .bakar 0. interieurske obloge (najčešde podgledi stropova).isto i u kontaktu sa drvom .. kao i za materijale obloge (bakreni lim.). kromiranje. žice. limovi u toplinskoizolacijskim sendvič panelima. VAPNA Razaranje alkalnim spojevima . Limovi su najčešde korišteni metali za obloge . Najčešdi oblici metalnih proizvoda za obloge Najčešdi oblici su: valjani profili. opšavi. eloksiranje.aluminij. cijevi.osigurati klizne detalje fiksiranja radi stalnih promjena dimenzija vanjskih metalnih obloga (klizni ležajevi. J.Habijanec. B. ekstrudirani (aluminijski) profili.86 mm . obloge kosih krovnih ploha..cink 1. 5. cinčani limovi.. Početne su pjeskarenje. uljne boje).osigurati odvajanjem bitumenskim izolacijskim trakama ili premazati metal GALVANSKE STRUJE I KOROZORIJA Elektrolitska pojava na dodiru metala različitih električnih potencijala u prisustvu elektrolita (voda najčešde) .Čorid. bakreni limovi. najčešde je ličenje (lakovi.

također u primjeni i 18/0 i 18 /8 -ne trebaju površinsku antikorozivnu zaštitu.legura bakra i cinka. plastikom) ili osigurati iste metale za potkonstrukciju i spojna sredstva.. rostfrai. kao i za materijale obloge (bakreni lim. štete Galvanske struje su elektrolitska pojava na dodiru metala različitih električnih potencijala u prisustvu elektrolita (najčešde voda) .Kolarec . cijevnih. Boje su ograničene na tonove metala -natur aluminijska boja. Ima slična svojstva i izgled kao mesing.Galid. a može se i preparirati bezbojnim lakom da ne patinira. crna. I.18% krom. D. mesing. -lemljenje -tanji limovi -spajanje kovinom nižeg tališta (za pocinčane i cinčane i bakrene limove koristi se spoj legurom bakra s veliki udjelom kositra). Mesing patinira samo površinski u zeleno. 9. nikal-uglavnom se koriste kao prevlake.Horvatid. Ta se pojava događa na kontaktu limova. J. Najčešde se izvodi plastificiranjeili eloksiranje. ali ima relativno malu otpornost na habanje . gumom. ČELIČNI LIMOVI -legura Fe-železa -ugljikaji C -“nehrđajude”legure (manje ili vede kvalitete) s kromom. može se dobiti i prethodno patiniran. mjed. prokrom-različiti nazivi (sinonimi) za nehrđajude legure čelika inox18/10 (najčešdi u primjeni . najpoznatija je mesing (bronca). A. ne patiniraju izloženi atmosferi -krom. opis svojstava pojedine vrste povezivanja.Jagodid. premazima. nanose se u vrudim kupkama na čelik ili druge metale -mikronske debljine sloja podložne mehaničkim oštedenjima prirodni izgled prevlake je polirani. Veličine elemenata ograničene su veličinom pedi. niklom. manganom: inox. stoga se uglavnom koristi za interieurske obloge limom i nosive profile ako se ne predviđa trajno održavanje. Mogude antikorozivne zaštite aluminijskih metalnih elemenata i obloga Aluminij prirodno patinira tako što stvara zaštitni sloj oksida žudkaste boje koji je neugledan nakon oksidacije i zbog toga se na aluminiju izvodi antikorozivna zaštita. pjeskarena -osim limova –inox užad (sajle) i sve vrste valjanih. što dovodi do zaključka da se konstruktivni detalji u kontaktu ne smiju izvoditi različitim metalima. K.) Eloksiranje je nanošenje nehrđajudeg metalnog praha čime se postiže metalik izgled površine. način izbjegavanja. 8. ali visoka početna investicija 11. koja je legura bakra i kositra. tamnosmeđa -vide se pruge od ekstrudiranja aluminijskih profila radi male debljine zaštitnog filma. vanadijem. zrcalni -zlato -rijetko (krovovi).Čorid.metal višeg potencijal razara metal nižeg potencijala. taljenje u čvrsto sljubljenu plastičnu prevlaku u pedima. ali i vijaka. 10.Hajdinjak.Karlo. mjesto lemljenja -1.5 -3 cm širine. satinirana. Veliki spektar boja i izgleda površine (glatka monokromatska. Površinska obrada polirana. Načini povezivanja limova u graditeljstvu. Također postoji i mjed .Gracin. B. punih profila i metalne galanterije danas je inox vrlo skupna svjetskom tržištu. srebro -nikad u arhitekturi -samo kao prevlake -titan-u glavnom u legurama. stojedi ili ležedi.7.podne trake). profila. V.Jakubek. vijci i čavli) ili osigurati potpuno suhe uvjete u eksploataciji -samo u interieuru i to ne svugdje. Što se tiče legura. P. zakovica u prisustvu vode i vlage. osiguranje od odizanjaodpodloge s prikvačnicama(perima) koje osiguravaju klizni ležaj 48 Autori: I.ne koristiti na podovima! Plastificiranje je nanošenje plastičnog praha prskanjem. prskana. stainlesssteel. zlatna. dobro očišdeno -zakivanje-spoj zakovicama od istovjetnog metala -potpuno nefleksibilan kao i spoj lemljenjem -samo za manje duljine ploha -spoj prijevojem(utorom) potpuno fleksibilan -rub jedne ploče preklapa se s rubom druge ploče kao jednostruki ili dvostruki prijevoj. Mogude antikorozivne zaštite bakrenih metalnih elemenata i obloga Bakar na zraku patinira u plavozelenu pastelnu boju. ličena bezbojnim lakom za spriječavanje patiniranja (ne kod površina izloženih habanju . limovi za obloge ČELIK. 10% nikal). narančina kora. To se može izvesti odjeljivanjem različitih metala (ljepenkom. koje pruža trajnu zaštitu površine. ali manje kvalitetni žute. bakrene ili pobakrenekuke. velika potražnja jer nema potrebe za održavanjem -smanjeni troškovi održavanja u periodu eksploatacije zgrade.. satinirana. pogotovo na varenim spojevima -za vidjive površine koristiti samo najkvaitetnije legure inoxall -površinska obrada -polirana. L. "Nehrđajudi" metali i finalne površinske obrade nehrđajudih metala -ne oksidiraju. Galvanske struje.Habijanec.

5 -0. d. J.Hajdinjak.Galid. odvojeni od podloge hidroizolacijskim trakama za izbjegavanje kondenzata i korozije -koriste se razne vrste limova i odgovarajuda spojna sredstva i metalni nosači za potkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja: -pocinčani limovi s pocinčanim čeličnim kukama. bakrenim čavlima. pocinčani.na provjetravanoj metalnoj potkonstrukciji za ovjes i distanciranje od sloja toplinske izolacije (aluminijski lim.Čorid. oluci. deblji čelični limovi) -fasadni sendvič limeni paneli-obostrana obloga tanki čelični plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksiranilim. čavlima. zakovicama.Jagodid. cinkotit limovi s pocinčanim čeličnim. zakovicama. ploče debljine 2-3 mm). čavlima. vijcima -aluminijski limovi s aluminijskim kukama. c.Horvatid.6 mm. poprečni ležedi jednostruki prevoj-zabrtvljeno (kod malih nagiba) b. provjetravana potkonstrukcija od letvi obavezno izvedena okomito na smjer protezanja profilacije lima -posebna podvrsta -limena korita (falc-dach) (aluminijski. dimnjake. P. debljine obložnih limova 0. D. čelični lim) -ravni limovi s ukrudenim rubovima-tanji limovi izvedeni na drvenoj potkonstrukciji ili deblji limovi (2-3 mm) kao plitke kutije -samonosivi. dvostruki stojedi prevoj a. razdjelna hidroizolacijska folija. d. zakovicama. debljine ploča i ispune toplinskom izolacijom MW. žbukane plohe -limarski detalji izvedeni s ravnim limovima. Vrste limova i metalne galanterije za izvedbu limarskih detalja na zgradama -prozorske klupčice. žlijebovi.a. zakovicama. inox zakovicama i vijcima 13. A. vijcima -plastificirani čelični limovi s plastificiranim čeličnim kukama. srednji sloj daje krutost plohi -obično tvrde ploče XPS-a (debljine 1-2 cm) ili tvrde plastične mase (Alucobondili sl. K.Habijanec.Karlo. rubni limovi uz nadozide. cinčani. obložni limovi jednostrano ili obostrano profilirani. b.6-0. rubni opšavi krovova s raznim vrstama pokrova. inox zakovicama i vijcima -inox.8 mm) formirani u trapezne ili valovite zaobljene forme kako bi plohe lima dobile krutost u jednom smjeru). V. provjetravana vertikalna potkonstrukcija (bakrenim. PU. inox vijcima (plastificirani i eloksirani) -bakreni limovi s pobakrenim čeličnim kukama. I.6-0. OSB. XPS 2 -20 cm -ne provjetrava se potkonstrukcija.8 mm) na drvenoj podložnoj oplati(daščana oplata. obično aluminijski plastificirani ili eloksiranilimovi kao obloga OBLICI LIMOVA ZA FASADNE OBLOGE -ravni limovi izvedeni s prijevojima -tanji limovi (0.Jakubek. kutni stojedi jednostruki prevo c. corten čelični limovi -debljina lima ovisno o načinu ukrute -kompozitni limovi(višeslojne ploče s jednostranom ili obostranom oblogm tankim limom. 49 Autori: I. Vrste limova i metalne galanterije za izvedbu fasadnih obloga na zgradama LIMOVI ZA FASADNE OBLOGE -fasadne obloge -obavezno provjetravanje potkonstrukcije obloge radi evakuacije vlage iz konstrukcije i spriječavanje kondenzata ispod završne limene obloge -koriste se razne vrste limova i odgovarajuda spojna sredstva i metalni nosači za potkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja: -aluminijski limovi s aluminijskim kukama. zakovicama i vijcima (natur ili prethodno patinirani ili naknadno lakirani) -plastificirani čelični limovi s plastificiranim čeličnim kukama. horizontalni gornji opšavi zidova. inox vijcima (plastificirani i eloksirani) -ravni lim (legiran) ili ekstrudirani gotovi profili -bakreni limovi s pobakrenimčeličnim kukama. bakrenim čavlima.Kolarec . poprečni ležedi jednostruki prevoj 12. stolarske ploče). L. kruti.Gracin. B. bududi da su male vlastite krutosti. zakovicama i vijcima (naturili prethodno patinirani ili naknadno lakirani) -pocinčani. cinkotit lim) -valoviti ili trapezno profilirani limovi izvedeni s preklopima -tanji limovi male krutosti (0. cinčani. ploče obloge čine cijeli sastav pregrade prema vanjskom prostoru.

5 -0. čelik. provjtravana vertikalna potkonstrukcija (bakrenim.8 mm) na drvenoj podložnoj oplati (daščana oplata. naturaluminij (Al samo u interieuru)! 16. D. rubnih letvica -izložene su habanju-svaka zaštita plohe de se brzo pohabati ili iskrzati u zoni prohodavanja-koristiti samo nehrđajude metale bez dodatne zaštitne obrade površine -inox. čelik -obrada kao i glatki limovi. materijali i obrada površine -interieurske obložne maske otvora za provjetravanje. zakovicama i vijcima (naturili prethodno patinirani ili naknadno lakirani)ravne forme lima na drvenoj oplati -plastificirani čelični limovi s plastificiranim čeličnim kukama. inox. L. ploče obloge čine cijeli sastav pregrade prema vani 15. PU. K. XPS 2 -20 cm -ne provjetrava se potkonstrukcija. A. cinkotitlimovis pocinčanimčeličnim kukama. inox zakovicama i vijcima -valovite forme lima OBLICI LIMOVA ZA KROVNE OBLOGE -ravni limovi izvedeni s prijevojima -tanji limovi (0. na plohama neizloženima habanju i plastificiran ili ličen. pragova.Jakubek. obložnilimovi s gornje strane visoko profilirani. bakrenim čavlima. J.Habijanec. ne predviđa se naknadna obrada površine. dekorativne obloge zidova i stropova -tanji limovi do 2 mm -Al. cinčani. debljine obložnih limova 0. zakovicama. stolarske ploče). pragova.6-0. vanjske ograde deblji limovi 2 -5 mm vede nosivosti -Al. provjetravana potkonstrukcija obavezno izvedena okomito na smjer protezanja profilacije lima -posebna podvrsta -limena korita tkz. razdjelna hidroizolacijska folija. I. zakovicama. Al (visoka zvučna apsorpcija za ploče kaširane filcem odozgora) 17. pocinčani.Galid. Područje primjene naboranih limova na zgradama. kod izvedbe s provjetravanim zračnim slojem -krovni sendvičlimeni paneli-obostrana obloga tanki čelični plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksiranilim.Gracin. B. V. bududi da su male vlastite krutosti. cinčani.8 mm) formirani u trapezne ili valovite zaobljene forme kako bi plohe lima dobile krutost u jednom smjeru).6 mm. falc-dach (aluminijski.Horvatid.Karlo.6-0. P. deblji limovi (obično 2 -5 mm) 50 Autori: I. mesing. čelični lim) -profilirani krovni limovi kaširaju se filcom s donje strane. ovisno o materijalu (čelik pocinčano na podu. vijcima -ravne forme lima na drvenoj oplati -aluminijski limovi s aluminijskim kukama. inox. ispune ograda stubišta. cinkotit lim) -valoviti ili trapezno profilirani limovi izvedeni s preklopima -tanji limovi male krutosti (0.Kolarec . inox vijcima (plastificirani i eloksirani) -valovite forme lima (legiraniAl) -bakreni limovi s pobakrenim čeličnim kukama. inox i mesing satiniran ili poliran. Vrste limova i metalne galanterije za izvedbu krovnih obloga na zgradama LIMOVI ZA KROVNE OBLOGE -krovne obloge –provjetravanje potkonstrukcije obloge radi evakuacije vlage iz konstrukcije i spriječavanje kondenzata ispod završne limene obloge ili jake parne brane ispod toplinske izolacije i svi slojevi u kontaktu -koriste se razne vrste limova i odgovarajuda spojna sredstva i metalni nosači za potkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja: -pocinčani. čavlima. rubnih letvica izloženih habanju – zašto -metalni profili za izvedbu graničnika podnih obloga. OSB. dilatacija.Čorid. Materijali metalne galanterije za izvedbu podnih dilatacija. materijali i obrada površine -podne limene plohe protuklizne naborane površine u raznim uzorcima -inox ili aluminij gotove ploče s naborima gornje površine. mesing -plohe gazišta stubišta.14. aluminij eloksiran.Hajdinjak. za apsorpciju kondenzata i buke kiše. plastificiran ili lakiran -ne na podu) -razne forme perforacija i veličine oka mreže kod istezanja lima -perforirane limene ploče za stropne obloge na potkonstrukciji –čelik. Područje primjene perforiranih i istegnutih limova na zgradama.Jagodid. balkona. debljine ploča i ispune toplinskom izolacijom MW.

ploče debljine 2-3 mm) -obično aluminijski plastificirani ili eloksirani limovi kao obostrana obloga -kompozitne ploče za interieusrku oblogu -kombinacija limova i laminatnih (HPL) ploča 19.Karlo. debljine obložnih limova 0. područje primjene -višeslojne ploče s jednostranom ili obostranom oblogom tankim limom -srednji sloj daje krutost plohi i smanjuje učešde skupog metalnog materijala u ploči -ispuna obično tvrde ploče XPS-a (debljine 1-2 cm) ili tvrde plastične mase (Alucobond.Jagodid. B. D. područje primjene -fasadni i krovni paneli -obostrana obloga tanki čelični plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksirani lim. P.Jakubek. ploče obloge čine cijeli sastav pregrade prema vanjskom prostoru 20.Čorid. L. A.5 -0. J.Habijanec. Alpolic ili sl.18. V. Polaganje limenih obloga fasada i krovova na podlogu .Kolarec . opis.ravni limovi .Galid. K. nisko profilirani kod fasadnih panela -ispune toplinskom izolacijom MW.Horvatid. I. PU. XPS 2 -20 cm -ne provjetrava se potkonstrukcija.6 mm -obložni limovi s gornje strane visoko profilirani kod krovnih panela. opis.Gracin. Sendvič limeni toplinskoizolacijski paneli.skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) RAVNI LIMOVI – KROVNE I FASADNE OBLOGE (POTREBNA JE PODLOŽNA OPLATA) 51 Autori: I. Kompozitne metalne ploče.Hajdinjak.

P. Alpolic. „kofer“ sistem Ili Kompozitne Al-PP ploče ( Alucobond. A. D. B. limene tave. I.Hajdinjak.Kolarec .Galid.21.Čorid. Reynobond.Horvatid.ukrudene limene ploče (kazete) .Jagodid.Karlo. V. Polaganje limenih obloga fasada na podlogu .skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) Ventilirana fasadna obloga limom : ravne limene ploče s ukrudenim rubovima –kolokvijalni nazivi : limene kazete.profilirani limovi . Polaganje limenih obloga fasada i krovova na podlogu . K.SAMONOSIVI U JEDNOM SMJERU 22.Habijanec. „tacne“. L.Gracin. Tecubond) d=3mm Eloksirani Al lim (galavanizirani) ili plastificirani Al lim 52 Autori: I.skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) PROFILIRANI LIMOVI. J.Jakubek.

plastificirana ili eloksirana Sendvič laki paneli s limenim oblogama. V.Kolarec 53 . A. B.i. paneli bez metalne veze između vanjske i unutrašnje obloge limom! 24. P.Galid. skica rubnog spoja dva panela za toplinsku izolaciju bez toplinskog mosta .dva sloja profiliranog lima s toplinskom izolacijom u međuprostoru između metalnih nosača -sve pozicije toplinskih mostova na vezama metala moraju biti podložene trakama toplinske izolacije (pozicije c i g) Autori: I.Horvatid.Habijanec. J.23.Jagodid.krovova s rubnim spojevima panela zabrtvljenima trajnoelastičnim kitom i pjenastim brtvenim trakama.Jakubek.zidni paneli Sendvič laki paneli s limenim oblogama.Hajdinjak.Čorid. Laki termoizolacijski sendvič fasadni zid formiran in situ . K.krovni paneli -rubni spoj dva panela za t. L. opis. I.fasadni. D. zidni i krovni -obostrana obloga.Gracin. Sendvič laki paneli s limenim oblogama .skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) laki termoizolacijski sendvič zid formiran in situ .zidni i krovni paneli (5 bodova) Vrste.Karlo.vrste.

hidroizolacijska podložna folija između drvene oplate i lima – ovisno o vrsti lima .Gracin.krovna bit. Minimalni nagibi krovnih ploha prema vrstama pokrova – skica i opis (5 boda) 2. Izvedba prijevoja i podloge kod pokrova ravnim limom – skice i opis (5 bodova) IZVEDBA PRIJEVOJA I PODLOGE KOD POKROVA RAVNIM LIMOM: .Galid. V. ramaknute daske ili ploče od prerađenog drva (danas najviše OSB) . ljepenka s posipom kvarcnim pijeskom. PES filc ili druga odgovarajuda razdjelna folija za sprečavanje korozije lima 54 Autori: I.limena pera za fiksiranje – klizni ležaj i učvršdenje lima na oplatu bez bušenja limenih traka! .drvena oplata .tema: POKROVI OD LIMA I STAKLA (po 5 bodova) 1.Kolarec .Jagodid. A. K. L. P.Karlo.daske. J.osigurati klizne ležajeve lima za neometano temperaturno dilatiranje (izbjegavanje deformacija ravnog lima) .Čorid. D.Hajdinjak.Horvatid.Habijanec.Jakubek. I. B.

prijevoji .Kolarec . A. I.Karlo.žlijebovi. Uvjeti izvedbe pokrova ravnim limom . D.Čorid.nužna radi to ga što je lim apsolutna parna brana! .Hajdinjak. V.3.Habijanec.Galid.izvedba konstrukcije hladnog krova ispod pokrova limom . P. K. B. rubni opšavi.Jakubek.skice i opisi izvedbe prijevoja i učvršdenja (5 bodova) POKROV RAVNIM LIMOM oplata.Jagodid.Horvatid. L.Gracin.ventilirani prostor drvenog krovišta ispod pokrova ravnim limom na podložnoj foliji i drvenoj oplati – drveno krovište i nekorišteni tavanski prostor ispod pokrova limom 55 Autori: I. J.

A.skica i opisi (5 bodova) 56 Autori: I. I.Karlo.Hajdinjak. J.4. V. K. P.Jagodid.Kolarec .Gracin. D.Galid.Čorid. Određivanje potrebnog poprečnog presjeka žlijeba – skice i opisi (5 bodova) 5. L. Limeni žlijeb kod hladnog krova za pokrove crijepom .Horvatid.Jakubek. B.Habijanec.visedi žlijeb .

6. B.Čorid.skica i opisi obaveznih detalja izvedbe (5 bodova) 7.Gracin. I. Limeni žlijeb kod toplog krova za pokrove limom – žlijeb na vijencu ili žlijeb u vijencu . A. V.odzračivanje ispod žlijeba i u sljemenu (5 bodova) 57 Autori: I.Karlo. J. P.Horvatid. Pokrov ravnim limom na hladnom krovu .Jakubek.Habijanec.Kolarec .Jagodid. L.Galid. D.Hajdinjak. K.

Pokrov limenim koritima – opis svojstava pokrova i skica karakterističnog presjeka toplog krova (5 bodova) pokrov limenim koritima .Horvatid.Habijanec.Jagodid. D. Poprečni spoj dvije ploče IZO dvostrukog ostakljenja kod izvedbe kosog krovnog ostakljenja (5 bodova) 58 Autori: I.Kolarec . A.Karlo.Hajdinjak. I.mineralna vuna -tvrde ploče .Jakubek.Galid. V. J. L.8. K. B. P.Gracin.folija za apsolutnu parnu branu .Čorid.limena korita .topli krov .drvena oplata ili profilirani nosivi lim 9.

Jakubek. brodski pod.podovi od drvenih dasaka (seljački pod. I. Načini polaganja drvenih podova na podlogu? . kita i lakira ili premazuje nakon ugradnje b) gotovi parket -prethodno površinski obrađeno drvo koje se samo učvršduje na podlogu 3.10. prenosivi podovi) 2.Gracin. gotovi parket (2-slojni) (10/14mm). A. K. J.Čorid.sportski podovi na potkonstukciji 59 Autori: I. P.Kolarec . klasični parket (10/20mm).Karlo.Galid.Hajdinjak.parketne daščice (parketi raznih dimenzija) .lam parket (10mm).podignuti podovi na nosačima . Uzdužni spoj dvije ploče IZO dvostrukog ostakljenja i mogude varijante uzdužnih metalnih nosača pokrova staklom kod izvedbe kosog krovnog ostakljenja (10 bodova) tema: MATERIJALI .slobodno polaganje (laminat parket od prerađenog drva) . D. Podjela unutrašnjih podova od drva . gotovi parket – masivni (15mm) 4.Jagodid. Površinske obrade drvenih podova a) neobrađeno drvo koje se brusi. tehno parket (15/20mm).lijepljenje (preferiraju se dvokomponentnafleksibilna ljepila) .OBLOGE OD DRVA (po 1 bod) 1.Habijanec. Nabrojite najčešde vrste parketa . sportski pod) .Horvatid.podovi od ploča (podignuti podovi. Razlika između višeslojnih i masivnih parketnih daščica i dasaka 5.čavlanjeili uvijanje na drvenu podlogu (ili vezanje na metalne kopče) . V. B. L.

poliuretanski (posebno kvalitetni.Jakubek. Drveni podovi od višeslojnog parketa. Elementi su lijepljeni po rubovima.Habijanec. Što je lazurni premaz za drvo. D. L. V.lakovi.Horvatid. insekte). Nabrojite nekoliko vrsta drva za vanjske podne obloge i potrebne karakteristike drva. na engleskom = sleepers) u instalacijama (nisu osmišljene za natjecanja visoke razine). biološke štete (truljenje. trešnja ili sl. otporni na habanje. B. svojstva. K. uljni premazi 9. sportski pod zabijen na pragove na gumenim podmetačima 3. ali mijenjanju boju površine (moguda je imitacija druge kvalitetnije ili skuplje vrste drva -mahagonij. pa se parket može slobodno skupljati i širiti. al da shvatite o čemu se radi) 7. Drva trebaju imati visoku otpornost na atmosferilije. sibirski ariš. A. eban.). reguliraju vlažnost drveta. lazurni premazi (bajc). udarce. savijanje. koja je postignuta postavljanjem sloja elastičnog materijala (kao neoprenske ploče.Gracin. na slici: 1. 11.Galid. funkcija. Forme drvenih vanjskih podnih obloga Daske. ostaje vidljiva tekstura.Čorid. daglasova jela ili posebno tretirana drva drugih vrsta. Što je drveni sportski pod? To su podovi kod kojih je potrebna posebna razina fleksibilnosti. koje se savršeno prilagođavaju/prijanjaju uz drvo) ili sa dvoslojnim sistemom pragova (nekakva potkonstrukcija. najskuplji) 10. Koji se drveni podovi mogu koristiti za podna grijanja i pod kojim uvjetima? Plutajudi drveni podovi – načinjen od dijelova koji nisu fiksirani za podlogu. Funkcija zidnih i stropnih drvenih obloga Obloge su najčešde dekorativne ili u funkciji zvučne apsorpcije 13. panel parketi.6. plutajudi sa spojnicama (mislim da se ovo ne mora crtat. Vrste premaza za drvene podne površine . azobe. P. nitro. Zbog skupljanja i širenja potrebno je predvidjeti dilatacijske reške. Koriste se uglavnom egzotične vrste drva kao: -tik.Karlo. stoga gotovi parket moze i na tlo s podnim grijanjem. 8. J. parketi do 11 mm. iroko. koji se ne lijepe. Prednosti premaza drvenih podova s voskom Brzo sušenje i korištenje poda neposredno nakon namaza omoguduju “disanje” drva Nema toliko problema s podizanjem parketa uslijed zaostale građevinske vlage kao kod lakiranih podova 12. mane lakiranja drvenih podova mogu biti: mat. položeni direktno na potkonstrukciju ili pjenaste/filc ploče. Vodootporne su i štite od vanjskih utjecaja. polumat. I. nautik parketi 14.Kolarec . bangkirai. dilatacijske reske da se ne dize parket.Jagodid. donji dio je sperploca koja sprjecava skupljanje i sirenje drva. Karakteristike lakova za parkete. dvoslojni sistem pragova 2. 60 Autori: I. lapacho. Lazurni premazi prodiru u drvo.Hajdinjak. sjajni bezbojni ili tonirani vodeni. kvadratne ploče.

15. 16. J.Jagodid. Način postave drvenih paluba. a) DAŠČANE OPLATE .se lijepi na posebno pripremljenu podlogu i to posebnim vodootpornim ljepilima.Jakubek. Vrste fasadnih obloga drvom. a letve palube je potrebno pričvstiti za podkonstrukciju vijcima KVADRATNE PLOČE – su tvornički pričvršdene na drvenu potkonstrukciju što omogučava direktno polaganje na samu podlogu.Hajdinjak. K. DASKE . V.Horvatid. 19. Fasadne obloge drvom moraju biti odvojene od površine nosivog dijela zida.Potkonstrukcija palube se može postaviti na betonske podloške visine 4 cm.bakelitne furnirane ploče .Gracin. L.vodootporne furnirane šperploče . P. Kako se izvodi potkonstrukcija za fasadne obloge drvom i zašto. B. I.Čorid. Koje vrste drva se najčešde koriste za daščane fasadne obloge. PARKET NAUTIK . dok se reške pune sa posebnom gumom koja spriječava klizanje i prodor vode. na provjetravanoj potkonstrukciji zbog izbjegavanja deformacija uslijed razlike u vlažnosti te povečanja trajnosti. 18.daščice (drvena šindra .Habijanec.umjetne drvene ploče (HDF) 17. D.Karlo. A.Galid. Skicirati i opišite principe provjetravanja i izvedbe potkonstrukcije za fasadne obloge drvom (3 boda).horizontalne i vertikalne daske b) DRVENE PLOČE . na razmacima do 50 cm po širini i do 70 cm po dužini (osno). 61 Autori: I. Poprečno na letve koje čine potkonstrukciju se postavljaju letve drvene palube koje se međusobno povezuju principom utora i pera. Najčešde se koriste drva trajnih crnogorica.Kolarec . Na njih se postavljaju drvene letve pričvršdene za betonske podloške.

drvene ploče. L. polimercementna žbuka armirana staklenom mrežicom sa završnim slojem silikonske ili akrilne žbuke.Kolarec .tema: MATERIJALI OBLOGA I HIDROIZOLACIJE PODNOŽJA ZGRADE (po 3 boda) 1.skica i opis. Materijali za obloge podnožja zgrade . P.Horvatid. koje žbuke dolaze u obzir? Zaštita podnožja ožbukane fasade od prskanja kiše .povoljni. J. A. D. daske PRIMIJENJIVE ŽBUKE – kamena ili debeloslojna. tankoslojne žbuke s vodootpornim fasadnim premazom 2. nepovoljni.Hajdinjak. POVOLJNI MATERIJALI – kamen.Jakubek. vodoneupojni beton. fasadna opeka. HPL ploče. 62 Autori: I. B. hehrđajudi lim. vlaknocementne vodootporne ploče NEPOVOLJNI METRIJALI – žbuka.Galid.skice i opis principa. staklo.Čorid. V. K.Habijanec.Gracin.zgrada s grijanim (izvana toplinski izoliranim) podrumom . Ožbukano podnožje .Jagodid. I.Karlo. keramičke i gres pločice.

63 Autori: I. I.Karlo. Obloga podnožja ovješenim prefabriciranim betonskim pločama . K.Galid.skica i opis. donji dio ploča prislonjen uz zid uslijed pritiska slojeva nabijenog vanjskog nasipa. V. Obložni zid kod podrumljene ili nepodrumljene zgrade . D.Habijanec.skica i opis. iznad zone prskanja kiše. Sidrenje bušenjem samo kroz najviši dio vertikalne hidroizolacije.moguda varijanta oslanjanjaja na podnožje s pozicijom hidroizolacije i toplinske izolacije .Kolarec .Horvatid.Gracin. 5. Obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.Jagodid.Jakubek. L. B. J.Čorid.3. A.Hajdinjak. P. 4.

Karlo.6.Jagodid.obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a . Ožbukana fasadna obloga ETICS sustava toplinske izolacije s toplinski izoliranim podrumom . J. D. L. P. Ventilirane fasadne obloge – skica principa izvedbe fasadne obloge bez obzira na tip toplinske i hidroizolacije u zoni kontakata s terenom i opisi (10 bodova) 7.Galid.Jakubek. I. V. A.Habijanec.Horvatid. B. 64 Autori: I. K.Kolarec .Hajdinjak.Čorid.skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.Gracin.

Galid. 65 Autori: I. 9. D. K.Jakubek. B.Jagodid.8.Habijanec. V. L.vlaknocementne ploče s toplinskom izolacijom MW – obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a .Čorid.Karlo. Fasadna provjetravana obloga .Hajdinjak.skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.Horvatid.Kolarec .Gracin. P. Fasadna provjetravana obloga .skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis. A. J.drvena oplata daskama s toplinskom izolacijom MW – obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a . I.

skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.10.moguda varijanta izvedbe obloge podnožja Al ravnim limom . Fasadna obloga ravnim limom na drvenoj oplati . A. J. L. P. I.Gracin.Čorid.Horvatid.Karlo.Kolarec .skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis. V. K.obloga podnožja . Ostakljena fasadna stijena .Habijanec. 66 Autori: I.Jagodid. B.Hajdinjak.Jakubek. D.Galid. 11.

opisati sastav unutrašnjih podnih slojeva kod međukatne konstrukcije između grijanih prostora stambene i bučne poslovne namjene ispod Opisati detalje na poziciji spoja ostakljene stijene i poda (10 bodova) 14. Spoj unutrašnjeg poda i vanjske uređene površine terena oko zgrade kod izvedbe gotovih podova u istoj ravnini. B.osigurano sprječavanje prelijevanja vode u unutrašnjost Opisati sastav svih slojeva ravnog toplog krova.veda potreba visina slojeva podne konstrukcije vani (ravni krov) nego unutra (međukatna konstrukcija) – eventulano rješenje: denivelacija vanjske zone stropne ploče u odnosu na unutrašnju ili izvedba dodatnog lakog sloja za povedanje visine slojeva poda u interieuru po cijeloj površini etaže (tvrde ploče toplinske izolacije velike debljine. 3 .Gracin.ravni krov iznad grijanih prostora niže etaže.Karlo.Horvatid.izvedba linijskog drenažnog kanala prekrivenog rešetkom u zoni spoja fasade i vanjske površine terena.kamene ploče d = 4 cm. terase ili balkona.armiranobetonski podrumski zid grijanog prostora. c) u tlu . vanjski pod izveden u istoj razini s unutrašnjim podovima .Habijanec. Opišite probleme koji se javljaju pri rješavanju ovakvih detalja podnožja zgrade. b) podnožje . A.Kolarec .upuštena površina vanjskog poda po kojem se evakuira voda u odnosu na površinu poda po kojoj se hoda (podne plohe s otvorenim reškama za procjeđivanje vode do razine na kojoj je hidroizolacija) – vanjsko opločenje betonskim pločama na podmetačima s otvorenim reškama između ploča ili drvene oplate s otvorenim reškama između dasaka.Hajdinjak.vanjska obloga poda terase .Čorid. 4 . J. L.unutrašnji i vanjski gotovi pod u istoj ravnini.obično s podizanjem razine gotovog unutrašnjeg poda u odnosu na razinu nosive konstrukcije stropa ili poda na tlu 67 Autori: I. . Nacrtajte vertikalni presjek podnožja ostakljene stijene na poziciji izlaska na terasu .podignuti prag (nepovoljno. I. opišite sve pozicije detalja kojima je osigurano ispravno funkcioniranje fasadne obloge s HPL pločama s otvorenim reškama (10 bodova) 13. Opišite mogude varijante rješenja (4 mogudnosti) te prednosti i mane svakog rješenja (10 bodova) Glavni problem koji se javlja prilikom izvedbe ovakvih detalja je zaštita od prodora vode u zgradu na poziciji vrata (opasnost se naročito javlja kod jakog pljuska ili prilikom otapanja vedih debljina snijega) te je potrebno osigurati min.fasadna obloga s HPL pločama. c). Materijali obloga: a) pročelje iznad razine podnožja . Opišite sastav slojeva na sve tri pozicije (a. teško izvedivo kod izlaska na ravne krovove . – neekonomično rješenje!). porobetonske blokete ili sl.procjedna drvena paluba. D. krila prozora ili ostakljene stijene i vanjske površine po kojoj se evakuira voda. potrebno je preskakati preko praga) 2 . 4 varijantna rješenja: 1 .Jagodid. K. P.podignuta razina unutrašnjeg poda (izvedivo kod podova na tlu.slojevi ravnog krova terase izvedeni kao klasični topli ravni krov sa sintetskim hidroizolacijskim trakama . V. Nacrtajte vertikalni presjek podnožja grijanih prostora zgrade s masivnim zidovima od blok opeke i grijanim podrumskim prostorom.Jakubek. za projcjeđivanje vode do zone hidroizolacije izvedene u nagibu. b.12.Galid. uz zadovoljenje slijededih uvjeta: . . 12 cm visinske razlika između praga vrata.

Gracin.Horvatid. J.Hajdinjak. B.15. A. L.Kolarec .Galid.Čorid.Karlo.Jagodid. D. P.Habijanec. I.Jakubek. V. Spoj unutrašnjeg poda i vanjske uređene površine terena oko zgrade kod izvedbe gotovih podova u istoj ravnini – skica i opis odabrane varijante izvedbe za zaokretna i klizna balkonska vrata (10 bodova). K. 68 Autori: I.

69 Autori: I.Galid.) ili omoguditi slobodno strujanje zraka ugradbomparoodvodnogsloja (šuplje opeke.Čorid. premazi na osnovi kaučuka i polivinil-klorida i sl. radionice. laboratoriji. a u podlogu ispod poda de lagano prodrijeti vlaga. Toplinski zaštitni slojevimogu biti izvedeni u obliku suhog nasipa pijeska ili drugoga laganog usitnjenog materijala ili u obliku laganih namaza ili ploča: pločaplinobetonai pjenobetona. hodnici). povoljnu toplinsku izolaciju stropova i difuziju vodene pare kroz stropnu konstrukciju. različite trake na osnovi kaučuka. ploča od trske i slame te od laganih ploča vlaknatica. linoleuma i asfalta. zatim u obliku ploča od sintetskih pjena na osnovi fenola i poliuretana. bitumenska ljepenka s uloškom aluminijskih folija. L. Podovi su u širem smislu svi slojevi iznad nosive stropne konstrukcije ili iznad tla.PODNE OBLOGE (po 1 bod) 1.Hajdinjak. Kondenzacija vodene pare nastaje kad para difuzijom. 2. a paronepropusnina toploj strani sloja toplinske izolacije. tema: MATERIJALI . ekspandirana glina.Horvatid. Radi sigurnosti kretanja podna površina ne smije biti preglatkaniti skliska. izolacije. odnosno podna obloga se ne postavlja u potpunosti do vrata kako bi ista ta voda mogla otjecati. rebrasta bitumenska ljepenka. iverica i pluta. zaštite i završnog gornjeg sloja.). Pod mora imati ravnu i ne previše hrapavu površinu. Kako bi se izbjegla pojava kondenzata. Podovi izvan zgrada u pravilu se izvode u nagibu zbog odvodnje vode. sa što manje reški jer se u protivnom brzo troši i teško održava. Normalno je podna površina vodoravna. Toplinski zaštitni sloj treba ugraditi na hladnoj strani stropne konstrukcije.Karlo. J.Kolarec . V. ljepenkas krupnim donjim posipom i sl. P. ploča i jastuka od mineralne ili staklene vune.). D. A. Pod mora biti otporan na površinsko trošenje i habanje što je osobito važno u prostorijama s velikim prometom (školske učionice. 4. također je potrebno isperd vrata postaviti rešetku za procjeđivanje kako bi savvišak vode mogao nesmetano otjecati. a što u uže smislu značenja termina. prodre u unutrašnjost konstrukcije i dopre doslojeva čija je temperatura niža od temperature rošenja. Najosjetljiviji su podovi od gume. I. kroz kapilare i pukotine. Pod mora osigurati dovoljnu toplinsku zaštitu. Temeljni tehničko-uporabni zahtjevi za pod.16. osim kad namjena prostorije uvjetuje njezin nagib (kupaonice. a prema potrebi sastoje se od: podloge. piljevina i sl. 1. U užem smislu pod je samo gornji završni sloj po kojemu se hoda ili se kredu vozila (vidljiva obloga). K. Trajnost poda znatno se povedava stalnim i stručnim održavanjem. Spoj unutrašnjeg poda i vanjske terase – ravnog krova kod izvedbe gotovih podova u istoj ravnini – skica i opis odabrane varijante izvedbe za zaokretna i klizna balkonska vrata (10 bodova) Prilikom izvedbe zaokretnih vrata potrebno je vrata okrenuti tako da se otvaraju prema unutra kako bi se spriječilo bilo kakvo otjecanje vode u unutrašnji prostor. namaza od cementa.Jakubek. 2. 3. tj. u reškama se sakuplja nečistoda.Gracin. treba ili spriječiti prodor pare u konstrukciju ugrađivanjem paronepropusnemembrane (metalni listovi. Što su podovi u širem smislu. Položaj toplinskog zaštitnog sloja u stropu vrlo je važan s obzirom na difuziju vodene pare i mogudnost stvaranja kondenzata u konstrukciji. sadre i sintetskih smola s laganim agregatima (troska. B. Pod treba biti stabilan i dovoljno čvrst na plošni pritisak (plošni pritisak noge stolice iznosi 50÷100 N/cm2. granule perlita. magnezita. Kod izvedbe kliznih vrata uvijek se rade dvostruka klizna vrata te se podnožje takvih vrata kanalizira kako bi se sva voda koja ipak prođe kroz određene rupe mogla vratiti van te se ispred vrata radi mala dilatacijska reška. staje). a glasovira i do 500 N/cm²).Habijanec.Jagodid.

Kolarec . 3.5.Galid. U školama i bolnicama pod treba biti higijenski. lakoodržavajudi. kuhinje). Treba odabrati onaj koji je najbolji za određenu namjenu prostorije.Jakubek. Podovi izloženi vlazi ili vatri moraju se izvesti isključivo kao masivni. tavani). 5. povedana protukliznosti (terase. U uredskim prostorima traži se topli pod. P. betonski namaz. tekstilne i sintetske prevlake) koji apsorbiraju udarni zvuk. K. održavati i popravljati. linoleum. guma.Habijanec. Podovi se dijele na tople. D. izveden od materijala koji od tijela dodirom ne odvodi previše topline. hladne i vrlo hladne podove. otporanostna mraz (hladnjače ili prostori izvan zgrada). bolnice. 70 Autori: I. 7. Niti jedan pod ne odgovara svim tim zahtjevima. a za udarni ugradnjom slojeva plivajudeg poda ili elastične završne podne obloge. treba biti otporan na kiseline i polutopli. tepison od prirodnog materijala) S < 6 W/m K 2  polutople (PVC ploče. Pod u stambenim i radnim prostorijama mora biti topao.Horvatid. smanjenje jeke u prostoriji). Za zaštitu prostorija od kapilarnog dizanja vlage iz tla treba u podnu konstrukciju staviti trajnu i elastičnu izolaciju koja sprječava prodor vlage u konstrukciju i prostoriju. Gdje se zahtijeva povedana protukliznost poda. 2. Podjela podovi obzirom na toplinu poda. keramičke pločice) 10 < S < 20 W /m K 2  vrlo hladne podove (pločice od prirodnog kamena i čelične pločice) S > 20 W /m K 4. Navedite dva primjera. vanjska stubišta). Plivajudi se pod obično radi u obliku 3. Smanjenje udarnog zvuka (topota) postiže se izvedbom poda od elastičnih materijala obloge (guma. polutople. Podna hidroizolacija treba s izolacijom obodnih stijena činiti cjelinu. navedite po dva primjera iz svake kategorije po toplini poda. Neodržavanje ili pogrešno održavanje čest je uzrok brzom propadanju poda. Kako odabrati pod za određenu prostoriju. čime se izražava.Pod mora osigurati dovoljnu zvučnu izolaciju Zvučna izolacija za zračni zvuk se postiže dovoljnom masom stropne konstrukcije ili izvedbom punog ovješenog podgleda stropa koji treba biti što neovisniji o stropnoj konstrukciji.Karlo. prostorije koje se moraju povremeno dezinficirati). magnezijski namaz) 6 < S < 10 W /m K 2  hladne (cementni namaz. A.Čorid.Hajdinjak. radionice i prostorije s lakoupaljivimmaterijalom. nepropusnost za vodu i otpornost na vlagu (kupaonice. 4. 5. Pod se mora lagano čistiti. dovoljno elastični i imati mogudnost dovoljnog prigušenja zvuka udara i zračnog zvuka prema susjednim stanovima. U industrijskim pogonima pod je otporan na vede mehaničko opteredenje. linoleum. dovoljno elastičan i s naročito dobrim svojstvom prigušenja zvuka u prostoru (zvučna apsorpcija zračnog zvuka.Jagodid. Armiranobetonski stropovi mase ≥350 kg/m²zadovoljavaju s obzirom na zvučnu izolaciju za zračni zvuk. bazeni. vatrosigurnost (škole. eventualno na kemijske utjecaje. izvedbom plivajudeg poda ili ulaganjem elastičnog sloja ispod završnog sloja podne obloge. skladišta. asfalt. I. otpornost na djelovanje kemikalija (laboratoriji. V. ne smije zadržavati prašinu. L. Podovi se dijele na: 2  tople (brodski pod. Namaz mora biti odijeljen elastičnim slojem i od bočnih stijena i od donjih slojeva. Čišdenje i sredstva za čišdenje i održavanje ovise o materijalu od kojeg je pod te o svrsi prostorije. 6.5÷5 cm debeloga lagano armiranoga betonskoga namaza (cementni estrih) koji je položen preko elastičnog sloja mineralne ili staklene vune ili sličnog materijala. Podovi u stanovima trebaju biti topli. osiguranje zaštite od spoja s električnom instalacijom i od skupljanja statičkog elektriciteta (radionice). Posebni tehničko-uporabni zahtjevi za pod. parket. 3. B.Gracin. U laboratorijima pod mora biti otporan na kemijske utjecaje i elektrostatičke udare U podrumskim prostorijama i u prizemlju nepodrumljenihzgrada podovi leže izravno na tlu. nenatkriveni balkoni i loggie. 6. J. bez prisustva materijala podložnoga truljenju odnosno gorenju. 1.

PODOVI BEZ REŠKI Izvode se u obliku namaza ili kao prevlake ( betonski. D. pust. Namazi su smjese različitih sastava koje se u mekanome stanju nanose u tankim ili debljim slojevima na čvrstu i ravnu podlogu na kojoj otvrdnu gubitkom vode. J. B.Karlo. podoviod asfaltnih. Sastav prevlaka je vrlo raznolik i ovisi o namjeni prostorije. Ne mogu se primijeniti za prostore visokih higijenskih zahtjeva jer se u reškama sakuplja nečistoda (bolnice).0 cm. L. Prilikom izvedbe zgrade u svim se prostorijama po obodnim stijenama označi vodoravna crta koja se nalazi točno jedan metariznad površine gotovoga poda (niveletaza odmjeravanje. prirodnih ili sintetskih. asfaltni i magnezitninamazi te namazi naosnovi sintetskih spojeva. vuna) ili od vlakanaca sintetskoga porijekla (perlon. Nabrojite po tri česta primjera za svaku vrstu po ovakvoj podjeli podne obloge.) 9.Jagodid. Što je "vagris". Kao početna kota (±0. nylon) ili od njihovih kombinacija Gumene prevlake su smjesa prirodnoga ili sintetskoga kaučuka.Galid. Cementni se namaz izvodi u debljini ≥2 cm. a mogu se izvesti i kao prirodne ili sintetske mase nanesene natkanu podlogu. sisal. mljevenih mineralnih dodataka i pigmenata valja se i tlači. cementni. manila. Upotrebljavaju se: betonski.6. a proizvode se ili u obliku manjih ploča ili pak smotaka velike površine. Različiti tekstilni proizvodi od biljnih i životinjskih. Namaz zahtijeva mokri postupak u završnoj fazi izvedbe zgrade što je vrlo neugodno jer produljuje vrijeme izvedbe radi dugotrajnog sušenja.5 do 2.0 cm. dakle prirodnih vlakanaca (kokos.00) uzima se gotovi pod. Najčešde ih razvrstavamo prema izgledu i načinu izvedbe završnog sloja u: -podove s reškama -podove bez reški PODOVI S REŠKAMA Kod podova s reškama podna se ploha ostvaruje slaganjem različitih jediničnih elemenata (parketne daščice. površinu podne obloge i opseg koji treba obraditi kutnim letvicama ili opločenjem podnožja zida. glatku i suhu podlogu zaštidenu od vlage. Što su završni podni namazi. U izvedbenim nacrtima potrebno je za svaku prostoriju upisati vrstu završne obloge poda i njegovu visinsku kotu. debljine ≥4. A. Navedite po dva primjera najčešde primjenjivanih završnih podnih obloga za obje vrste podova bez reški.Habijanec. P. Najčešde se izvodi betonski namaz (estrih). asfaltni i magnezitninamazi te namazi naosnovi sintetskih spojeva. 71 Autori: I. teraco. cementni. a reške se obrade na način da su skoro nevidljive.Gracin.Hajdinjak. Prema vrsti materijala razlikuju se podovi od prirodnog ili umjetnog kamena. a gornjije isti kaučuk. vagris). Prevlake služe za oblaganje podova. Najčešde su to prevlake iz vlaknastih materijala. azbestnih ili PVC ploča te stakleni i metalni podovi za posebne namjene. drveni podovi.Kolarec .Čorid. kemijskim procesom ili ohlađivanjem. napinju ili polažu na ravnu. odnosno ulaza u zgradu. I. pločice). a što podne prevlake. Razvrstavanje podova prema izgledu i načinu izvedbe završnog sloja. Mane podova s reškama. 7.Horvatid. teraco. a asfaltni u dva sloja po 1.Jakubek. gornja kota podne obloge poda prizemnog stubišnog prostora. V. Lijepe se. Ta se masa uvalja na podlogu od gustoga pletiva u jednome sloju ili se izvodi bez pletiva u 2 do 3 sloja. K. Označavanje podova u nacrtima i prilikom izvedbe zgrade. Tako se dobiva pod bez reški.

nisu glazirane. B.Čorid. Što su umjetno granitne pločice. A.Galid.Kolarec . otporniji na habanje i udar.Jakubek.5 h -minimalan sadržaj topivih soli (ne tolerira se eflorescencija) Izvedba crijepa: -vučeni crijep (ekstrudiranje-izvlačenje gline kroz usnike) -samo uzdužne profilacije -tlačeni crijep (prešan u kalupima) -uzdužne i poprečne profilacije Dodatne dekorativne obrade površine crijepa: -engobiranje-jednoliko obojena mat površina -glaziranje -glatka i sjajna površina u boji 4. isti sastav po cijelom presjeku materijala 7. po potrebi reljefne protuklizne površine. za prostore i konstrukcije izložene dugotrajnim vrlo visokim temperaturama Vapnenosilikatne(silikatne) opeke i blokovi -kvarcni pijesak. Fini keramički materijali u graditeljstvu PLOČICE -za zidne i podne obloge -polaganje na podlogu podnih (i zidnih) pločica danas: punoplošno u sloj građevinskog ljepila -preporučljivo na fleksibilno građevinsko ljepilo za unutrašnje ili vanjske radove -keramičke pločice-vidljivi tanki sloj glazirane površine.Karlo. vapno i voda -prešane pod tlakom i izlažu vodenoj pari pod visokim pritiskom u autoklavima -osnovna boja je bijela. tuča) -vodonepropusnost za minimalno 2.) 3. drenažne i kanalizacijske cijevi (Proizvode se od teško taljive plastične gline s dodacima feldspata.tema: MATERIJALI . pečena na vrlo visokim temperaturama.OBLOGE OD GLINENIH I SLIČNIH MATERIJALA (po 1 bod) 1. K. dimnjački elementi i vatrostalni materijali (teško taljivi materijali velike otpornosti i trajnosti.Horvatid. a često i šamotnog brašna). visokokvalitetna glazura 5. kvarcnog pijeska. Bitna svojstva crijepa -keramika smanjenje poroznosti i povedane otpornosti na mraz -povedana otpornost na udar i lom (hodanje po crijepu. Razlika u svojstvima podnih i zidnih keramičkih pločica Podne pločice su povedane otpornosti na udar i habanje. razlika u odnosu na keramičke pločice Umjetno granitne(gresili porculanske) pločice -masa prešana pod visokim pritiskom. ostale s raznim mineralnim dodacima 2. Uobičajene površinske obrade umjetno granitnih pločica Površinska obrada mat. posebno kod podnih pločica SANITARNI KERAMIČKI MATERIJALI -keramika se peče nakon glaziranja. Navedite nekoliko posebnih vrsta opeka i područje primjene POSEBNE VRSTE OPEKA Prepekaili klinker -visoko otporna na mraz. D. Koriste se u industriji za zidanje pedi i sličnihp ostrojenja. J. Grubi keramički elementi osim opeka Crijep. reljefna (protuklizna) 72 Autori: I. L. polirana.Habijanec.Jagodid. 6. V. I. kemikalije habanje -za prostore izložene agresivnim utjecajima. podna i zidna opločenja Šamotna opeka -vatrostalne opeke. P.Gracin.Hajdinjak.