ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE III

1.dio -Veršid tema: KONSTRUKCIJE OPLOŠJA ZGRADE 1. Koji je kriterij za podjelu konstrukcija oplošja na masivne i lagane i koja je bitna razlika između njih (sa gledišta fizikalnih procesa)? Kriterij za podjelu konstrukcije na masivne i lagane je površinska masa konstrukcije: 100kg/m² Bitna razlika između masivnih i laganih konstrukcija(sa gledišta fizikalnih procesa) očituje se u ljetnoj toplinskoj stabilnosti: Masivne konstrukcije imaju zadovoljavajuda svojstva. Lagane konstrukcije postižu zadovoljavajuda svojstva samo ako imaju propisanu vrijednost U za zidove i za krovove:  za vanjske zidove: U ≤ 0,35 W/ (m²K)  za krovove: U ≤ 0,30 W/ (m²K) Što znači da, u odnosu na masivne konstrukcije, moraju imati vedu debljinu toplinske izolacije! 2. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima jednoslojnih zidova. Jednoslojni građevni dijelovi oplošja su zidovi izgrađeni od toplinsko-izolacijskih blokova, obostrano ožbukani. Ispravan fizikalni proces postiže se s paropropusnim materijalima (blok opeka i žbuka) koji unutar zida omoguduju difuziju vodene pare bez zaustavljanja. Ovdje je najbitnije svojstvo paropropusnosti vanjske žbuke (produžna žbuka ili toplinsko-izolacijska žbuka)

3. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija bliže vanjskoj strani.  Toplinska izolacija je bliže vanjskoj strani, s vanjske strane paropropustan sloj

Vanjski zaštitno-dekorativni sloj koji se izvodi na toplinskoj izolaciji (odnosno u kontaktu s njom) treba biti paropropustan. Žbuka je najčešdi oblik vanjskog paropropusnog zaštitnodekorativnog sloja. Sastav i izvedba vanjske žbuke ovisi o vrsti podloge (vrsti toplinske izolacije).

1
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

Toplinska izolacija je bliže vanjskoj strani, s vanjske strane paronepropustan sloj

Ukoliko se vanjska paronepropusna obloga izvede bez provjetravanog zračnog sloja dolazi do kondenzacije vodene pare unutar zida! Vanjski paronepropustan sloj, t.j. oblogu, treba odvojiti od unutarnjeg dijela zida sa zračnom šupljinom koja mora biti dobro provjetravana! Za dobro provjetravanje potrebno je oblogu projektirati na način da na najnižem mjestu omogudimo ulaz vanjskog zraka u šupljinu, a na najvišem mjestu izlaz zraka iz šupljine u vanjski prostor. 4. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija unutar konstrukcije.

Ako je fizikalni proces nepovoljan (2.slučaj) tada treba ugraditi parnu branu. Parnu branu ugrađujemo prije materijala u kojem bi došlo do navlaženja. Parnu branu treba izbjedi ako su moguda druga rješenja kao: ugradnja paronepropusnije toplinske izolacije, vanjski zid izvest od paronepropusnijeg materijala i /ili manje debljine, unutarnji zid izvest od paronepropusnijeg materijala i sl.

U slučajevima kada se s unutarnje strane nalazi paropropustan materijal (na pr. blok opeka) na lokacijama s vrlo niskim vanjskim temperaturama može dodi do prekomjernog navlaženja. Ugradnja parne brane u ovakav zid nije preporučljiva jer se zbog povezivanja zidova metalnim sponkama (sidrima) probija parna brana u mjeri da ona gubi svoju funkciju. Tada treba primijeniti druge mogudnosti izbjegavanja navlaženja.

2
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

5. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija bliže unutarnjoj strani.

Ovaj slučaj se najčešde pojavljuje kod projektiranja fasade s vanjskim vidljivim betonom, kod sanacija starih zgrada te kod prostora koje treba brzo kratkotrajno ugrijati. Ovisno o lokaciji gradnje (klimatsko područje gradnje) i materijalima koji se koriste, u ovom slučaju vjerojatna je pojava prekomjernog navlaženja što se rješava s ugradnjom parne brane. Kod novih se zgrada treba ugraditi element za prekid toplinskog mosta.

3
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

K. Iz istig razloga najpovoljnija je izvedba s provjetravanom zračnom šupljinom. P. I.Galid.Jakubek. J.Karlo. L. B. Lagane stijene s vedim debljinama toplinske izolacije radi ljetne toplinske stabilnosti.Hajdinjak. V.Horvatid.Habijanec. D.Kolarec .Jagodid. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija u cijeloj debljini građevnog dijela. Danas su česte kod projektiranja drvenih niskoenergetskih kuda (primjeri s nosačima s kojima se prekida toplinski most): Varijanta izvedbe – nosiva konstrukcija je drveni sastavljeni profil  Lagana konstrukcija – toplinskoizolacijski panel s ventiliranom oblogom (staklo) Lagana konstrukcija s ventiliranom oblogom (umjetne ploče) (drvo) Lagana konstrukcija s ventiliranom oblogom 4 Autori: I.6. A.Čorid.Gracin.

L.Jagodid.Jakubek. P. obloga od zidane fasadne OBLOŽNE OPEKE obloženje ŠUPLJIM KERAMIČKIM PLOČAMA na metalnoj podkonstrukciji obloženje KERAMIČKIM PLOČAMA na metalnoj podkonstrukciji 5 Autori: I.Karlo.Kolarec .Hajdinjak.Čorid. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od obložne opeke ili keramike.Horvatid.Galid. I. J. V.Gracin. B.Habijanec. A. D.7. K.

Čorid. L. K.Gracin.8.Hajdinjak.Jagodid.  određivanje debljine elementa armirano betonske obloge u odnosu na dužinu elementa Veda dimenzija ploče iziskuje i njezinu vedu debljinu. To znači da de ploča biti teža što je vede opteredenje za nosivu konstrukciju zida. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od kamenih ploča. a potrebni su i jači elementi za sidrenje. I.Karlo. 6 Autori: I.Jakubek. B.Galid. D.Habijanec.Horvatid. P.Kolarec . J. obloga tankim kamenim pločama 9. A. V. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od predgotovljenih armirano betonskih elemenata.

B. L.Habijanec. J. I. obloga drvenim daskama 7 Autori: I. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od drvenih elemenata.Kolarec . D.Galid. trapezni lim 11.Horvatid. P. K.Hajdinjak.Čorid.Gracin.Karlo. V.Jakubek. A.10. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od limenih ploča.Jagodid.

Hajdinjak.12. K. P. V.Habijanec.Čorid.Jagodid. obloga pločama (vlaknastocementne i slične ploče) na drvenoj podkonstrukciji Obloga pločama (vlaknastocementne i slične ploče) na metalnoj podkonstrukciji velikoformatne obložne ploče na fasadi 8 Autori: I. J. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od vlaknastocementnih ili sličnih ploča. B. I. L.Gracin. A.Jakubek. D.Galid.Karlo.Horvatid.Kolarec .

strukturalnim.Jakubek. V. 9 Autori: I.Gracin.Kolarec . horizontalnom ili vertikalnom gumeno-silikonskom fugom polustrukturalne fasade. K.Habijanec.Hajdinjak.Galid. D. Navedite vrste ostakljenih fasada. Navedite i opišite dvije osnovne vrste oslonaca (sidra) ostakljene fasade.fasade s točkasto učvršdenim staklom 2.Horvatid. J. L. FIXNI OSLONACnosi cjelokupnu težinu konstrukcije i prihvada poprečna i opteredenja od vjetra. slažu na objektu bez skele dvostruke fasade-mogu biti kontinuirane i prekinute  „spider “ fasade. Nacrtajte podni priključak kontinuirane ostakljene fasade.elementi se izrađuju u radioni. i kombiniranim izgledom.vertikalna ili horizontalna fuga/vertikalna ili horizontalna pokrivna kapa element fasade. A.sa kontinuiranim. P.tema: OSTAKLJENE FASADE 1. MOBILNI OSLONACprima samo kontinuirano poprečno opteredenje od pritiska vjetra i dozvoljava aksijalnu pokretljivost profila koja se javlja uslijed širenja izazvanog promjenom temperature.natpritisak i potpritisak 3.Karlo. kontinuirane fasade. B.Jagodid. I.sa vertikalnom i horizontalnom pokrivnom kapom strukturalne fasade.Čorid.strukturalna fuga sa dodatnom letvicom koja ujedno služi kao mehaničko osiguranje stakla kombinirane fasade.sa ljepljenim staklom.

Prvo se učvrsti jedan vertikalni nosač za konstrukciju.Jakubek. izvodi se horizontalnim nosačima pomodu kliznih spojnica ZA MONTAŽU KONTINUIRANE FASADE POTREBNA JE SKELA 10 Autori: I. te se nakon toga. B. D. A. K. Vertikalni nosači se prema projektiranom rasteru pričvršduju na konstrukciju. nakon čega se natakne drugi vertikalni nosač i pričvrsti za konstrukciju 3.Kolarec . pomodu kliznih spojnica umedu horizontalni nosači 2. I. J. na koji se nataknu. Da se u radionici izrade gotova polja koja se kao takva pričvršduju na konstrukciju. L. P.Karlo.Hajdinjak.Čorid.Galid. te pričvrste horizontalni nosači.Horvatid.4. PRINCIP MONTAŽE 1.Habijanec.Gracin. V.Jagodid. Spajanje tako montiranih polja. Opišite i skicom prikažite pojedinu vrstu ostakljenih fasada: a/ Kontinuirane fasade.

B. b/ Strukturalne fasade.Jakubek.Horvatid.Čorid. A.Karlo.Jagodid.sastavljena i ostakljena krila dolaze na gradilište te učvršduju na ranije pričvršdenu aluminijsku konstrukciju 11 Autori: I.Hajdinjak. I. L.Kolarec . K.Gracin. V. P. D.  izgled vanjskog djela fasade identičan u svim poljima (nisu naglašena otvarajuda polja) princip montaže.Pr.Galid.Habijanec. J.

Jagodid.Jakubek.Čorid.Habijanec.c/ Polustrukturalne fasade. D. I. K.Gracin.Hajdinjak.Kolarec .Karlo. A. strukturalne s naglašenom horizontalom/vertikalom 12 Autori: I. d/ Kombinirane fasade. V. B.Galid.Horvatid. P. L. J.

Jagodid. V.prirodno kruženje zraka .Jakubek.Karlo.ekološku zaštitu .bolje iskorištavanje energije (prirodne i rekuperirane) 13 Autori: I. L. I. J.Galid.bolju toplinsku i zvučnu izolaciju . P.Hajdinjak. B. D. K.Horvatid.Čorid.Gracin.Habijanec.Kolarec . A.pitanje) f/ Dvostruke fasade. dvostruke fasade sastavljene su od dviju staklenih fasada koje odvaja međuprostir (fasada ispred fasade) Takve fasade imaju niz prednosti: .dugotrajnost . (+6.e/ Element fasade.

te provjetravanje amortizaciju troškova u roku 10-15 godina 14 Autori: I. bolja toplinska i zvučna izolacija. Nedostatak je (naročito u toplim klimatskim uvjetima) topli zrak koji se diže dolazi do gornjih katova i prekomjerno ih zagrijava.Jakubek.Gracin.izvedena je bez međuprekidanja po visini. Dvostruke fasade omoguduju: zaštitu od buke (dupla stijena) toplinsku zaštitu (dupla stijena) zaštitu od kiše i vlage (višestruko brtvljenje) zaštitu od sunca (žaluzine u međuprostoru) zaštita od vjetra cirkulaciju svježeg zraka tijekom dana i nodi. K. PREKINUTA FASADA . Na mjestu prekida rješeni su i ulazi za zrak koji putuje do slijededeg prekida.Horvatid. Problem je i kod požara gdje se dim širi prema gornji katovima i tamo širi.Galid. A.Jagodid. J.NEPREKINUTA (kontinuirana) .Habijanec. Na taj način fasada ima više ventilacijskih prekida koji osiguravaju optimalno prozračivanje.zrak putuje u prostoru između prekida. D. pri čemu zrak kruži od donjeg dijela prema gore.Hajdinjak.Karlo. Prednost ove fasade je lakša konstrukcija. gdje izlazi iz međuprostora.Kolarec . P. I. L.Čorid. B. Ovaj sustav je skuplji i složeniji za izvedbu. V.

g/ Točkasto učvršdene fasade 5.Habijanec.Gracin. B. P.Karlo. Koje su prednosti element fasada u odnosu na "klasične" ostakljene fasade?  izrada kompletnih ostakljenih elemenata u radionici (smanjen broj propusta koji su se događali na montaži) bitno ubrzana montaža (fasada raste zajedno sa objektom) broj radnika na montaži smanjen u odnosu na ugradbu klasičnih fasada  katno zatvaranje fasade. Na crtežu / slici prepoznajte određenu vrstu ostakljene fasade.Čorid.Hajdinjak. I. primjeri prethodnog pitanja 6.Jakubek. J. V. K. L. D.Jagodid. koje omoguduje rad drugim izvođačima nije potrebna skela kod montaže fasade 15 Autori: I. A.Kolarec .Horvatid.Galid.

V.Karlo. K. Na taj način fasada ima više ventilacijskih prekida koji osiguravaju optimalno prozračivanje. I. B. Problem je i kod požara gdje se dim diže prema gornjim katovima i tamo se širi. Nedostatak: topli zrak koji se diže dolazi do gornjih katova i prekomjerno ih zagrijava. A. bolja toplinska i zvučna izolacija. Navedite i skicom prikažite osnovne grupe dvostrukih fasada obzirom na provjetravanje. Koje su prednosti dvostrukih fasada?      dugotrajnost bolja toplinska i zvučna izolacija ekološka zaštita prirodno kruženje zraka bolje iskorištavanje energije (prirodne i rekuperirane) 8. Ovaj sustav je skuplji i složeniji za izvedbu.Horvatid. Prekinuta fasada-zrak putuje u prostoru između prekida. P.Habijanec.Hajdinjak.Jakubek.Jagodid. D.Čorid.Gracin. 16 Autori: I.7. Neprekinuta (kontinuirana fasada)-izvedena je bez međuprekidanja po visini.Kolarec . J. Prednost: lakša konstrukcija. Na mjestu prekida riješeni su i ulazi za zrak koji putuje do sljededeg prekida.Galid. gdje izlazi iz međuprostora. L. pri čemu zrak kruži od donjeg dijela prema gore.

D.Habijanec.Hajdinjak. P.Jagodid. V.dok najmanji U ima troslojno Low-E staklo sa zatvorenim međuprostorom.Čorid.Jakubek. K. J. 3. B. Kao sustav. Navedite bitna svojstva kompozicije ostakljenja i kretanje vrijednosti tih svojstava kod različitih kompozicija ostakljenja. Opišite svojstva pojedinih ostakljenih fasadnih sustava u odnosu na koeficijent prolaska topline «U». I.zatim dvoslojno Low-E staklo kod fasade sa zatvorenim međuprostorom. ostakljene fasade trebaju zadovoljiti sljedede: -osvijetljenost prostora -ograničenje toplinskih gubitaka -zaštita od pregrijavanja -zvučna zaštita -mehanička svojstva -ventilacija prostora 2. 17 Autori: I. Najvedi U ima dvoslojno Low-E staklo kod jednostruke fasade pa kod dvostruke fasade s otvorenim međuprostorom.Kolarec .onda troslojno Low-E staklo kod jednostruke fasade pa kod fasade s otvorenim međuprostorom.Galid.Gracin.tema: DVOSTRUKE OSTAKLJENE FASADE 1. A. L.Horvatid.Karlo.

2. vatre i dima iz prostorije u prostoriju. Vanjska fasada-ima ulogu zaštite od vanjskih utjecaja(kiša. Unutarnja fasada-glavni element ostakljenja fasade za smanjenje toplinskih gubitaka. Međuprostor je ventiliran. Navedite ih i svaki opišite. Obrazložite opasnost od kondenzacije vodene pare u sustavu dvostruke ostakljene fasade (gdje i kada se pojavljuje).min 20cm do 120cm. unutarnji prostor grijan. Vanjsko staklo dvostruke fasade zimi je hladno.buka. Neprekinuti dio zračnog međuprostora služi za pojačanu ventilacijuodvođenje potrošenog zraka iz prostorije. Unutarnji prostor se ventilira na međuprostor. U takvim slučajevima prozori se ne smiju otvarati. Pregrade sprječavaju prijenos buke. Sadrži otvore za dobro provjetravanje zračnog međuprostora i prostorija zgrade. 18 Autori: I. 7.Kolarec . J.4. 1.Jakubek. -nepregrađena dvostruka fasada. zračnog međuprostora i unutarnje fasade. U pravilu je od dvoslojnog stakla (IZO). Opišite djelovanje (funkciju) dvostruke ostakljene fasade u ljetnom razdoblju (varijante). Opišite djelovanje (funkciju) dvostruke ostakljene fasade u zimskom razdoblju (varijante).Habijanec.a ventiliranje prostorija treba biti mehaničko (sustav ventilacije prostorija). mirisa. odvod zraka iz unutarnjeg prostora putem podnog kanala u međuprostor. A. 3. sunčevo zračenje se reflektira od vanjske plohe ostakljenja. Dvostruke ostakljene fasade se sastoje od tri elementa.a stakla su sigurnosna (kaljena.tuča. Lagano zagrijani svježi zrak međuprostora ulazi u sustav dogrijavanja za grijanje unutarnjeg prostora. 5. 1. od zaštite od sunca i od unutarnje plohe ostakljenja. -pregrađena dvostruka fasada sa nepregrađenim dijelovima za ventilaciju. Projektira se kada su naglašeni zahtjevi zaštite od buke i požara. Može imati uređaje za zatvaranje otvora.Galid..Hajdinjak. Međuprostor zatvoren.Jagodid.zračni međuprostor je prekinut horizontalnom i vertikalnom pregradom.Gracin. Često je prohodan u ravninama stropova radi kontrole i održavanja.laminirana). unutarnji prostor zatvoren i kondicioniran. Horizontalni koridori se prekidaju samo na mjestima gdje je potrebna pojačana zvučna zaštita između prostorija i na mjestima požarnih odsječaka zgrade. Za vrijeme sezone grijanja međuprostor može biti zatvoren radi smanjenja toplinskih gubitaka.). Kod zatvorenog međuprostora kondenzacija de se pojaviti po cijeloj površini stakla jer de ugrijani zrak ispuniti cijeli međuprostor i kondenzirati se na hladnoj plohi stakla. Kod otvorenog međuprostora i provjetravanja prostorije preko međuprostora dvostruke fasade može se pojaviti manja količina kondenzacije na gornjem dijelu unutarnje strane stakla pri otvoru za izlaz zraka ( gdje izlazi ugrijani zrak).Karlo. I.zračni međuprostor je spojen vertikalno i horizontalno na cijeloj fasadi. -pregrađena dvostruka fasada. Ostakljene plohe se najčešde mogu otvarati radi prirodnog provjetravanja prostora. B. sunčevo zračenje reflektira se od vanjske plohe ostakljenja. Za svaki tip kratko navedite posebnosti djelovanja. Svaki horizontalni koridor ima otvore pri dnu i pri vrhu koridora.Horvatid. V. Veliki otvori za ventiliranje su u prizemlju i kod krovova zgrada.pregrađena dvostruka fasada s vertikalno neprekinutim dijelovima zračnog međuprostora. 6. Zimi se može računati s dobicima topline od sunčevog zračenja (bez zasjenjenja). Svaki zasebni dio zračnog međuprostora ima otvore za ulaz i izlaz zraka. Zbog razloga bolje ventilacije izvode se prekidi i na uglovima zgrade. D. L. Navedite osnovne tipove dvostrukih ostakljenih fasada. Unutarnji prostor je zatvoren i klimatiziran. Dvostruke ostakljene fasade sastoje se od: vanjske fasade. međuprostor otvoren za ulaz svježeg zraka. od zaštite od sunca i od unutarnje plohe ostakljenja.Čorid.horizontalno spojen zračni prostor po etažama. Širina. -dvostruka fasada s horizontalnim koridorima. 8. P.. Ljeti je u međuprostoru zaštita od sunčevog zračenja. Najčešde je ostakljena jednoslojnim staklom. 2. Međuprostor dodatno zagrijavan potrošenim zrakom iz unutarnjeg prostora (tampon prostor). U međuprostoru se najčešde smješta uređaj za zaštitu od sunčeva zračenja. Zračni međuprostor-može biti kontinuirano otvoren zbog provjetravanja i s mogudnošdu zatvaranja međuprostora. K. Zrak u međuprostoru se zagrijava i služi kao tampon prostor između unutarnjeg i vanjskog prostora.

Tema: PROČELJA – OTVORI.9. Zvučna izolacija dvostruke fasade ovisi o: -vrstama unutarnjeg i vanjskog ostakljenja -širini međurazmaka između unutarnje i vanjske plohe fasade -stupnju otvorenosti unutarnjeg i vanjskog ostakljenja Najbolji učinak bio bi kod potpuno zatvorenih sustava fasade što je rijetko slučaj.Karlo. a kod dvostruke ostakljene fasade je maksimalno 14%. A. Preporučuje se u asimetrično izo-staklo ugraditi unutarnje staklo za 1mm deblje od polovine debljine vanjskog stakla. J. Razlozi za primjenu asimetričnog stakla su:  različiti zahtjevi koji se postavljaju na otpornost i deformacije unutarnjeg i vanjskog stakla.Jakubek. IZVEDBA I UGRADNJA 1. 2. 8+5. ved ih mogu utvrditi samo specijalizirane institucije i laboratoriji. Obrazložite svojstva zvučne izolacije dvostruke fasade. Navedite i objasnite mogude deformacije IZO stakla. Zbog potrebe ventilacije međuprostora i otvorenih otvora za prozračivanje efekt zvučne izolacije je slabiji nego u slučaju kad bi fasada bila potpuno zatvorena. V. točnije mjernim ispitivanjima. u nevidljivim deformacijama kojih je krajnji rezultat trajni gubitak djelotvornosti IZO-stakla.Kolarec . B. 6+4. 19 Autori: I. Povoljno je da je jedno staklo dvostruko deblje od drugog. To ima posebnu vrijednost kada je vanjsko staklo reflektirajude jer je deblje staklo otpornije na deformacije pa je i odraz slike okoliša na njemu pravilniji. L. 10. I.Galid. 10+6…itd)  razlozi zvučne izolacije Staklo s različitim debljinama staklenih ploha ima različitu površinsku masu. Dvostruka fasada smanjuje količinu svjetla u prostoriji radi vanjskog dodatnog stakla.dok je asimetrično izo-staklo ono u kome je jedno staklo (najčešde vanjsko) deblje od drugoga. P.Horvatid.za 10% kod običnog prozirnog stakla. Kod jednostruke fasade faktor D (koji označava odnos između osvijetljenosti prostorije i istodobne jačine osvijetljenosti vanjskog prostora) je maksimalno 18%. Obrazložite kakva je osvijetljenost unutarnjeg prostora kod jednostruke i dvostruke ostakljene fasade. Dvostruka fasada produljuje dubinu prostorije za širinu zračnog međuprostora.a pritisci na deformaciju u vedoj se mjeri oslobađaju na unutarnjem.poboljšanje zvučne izolacije. čime se u prosjeku mogu očekivati povoljnije izolacijske vrijednosti za 2-4 dB. Utjecaj vanjskog ostakljenja na ukupnu zvučnu izolaciju može se odrediti približnim računskim metodama. To bi mogao biti slučaj samo u sezoni grijanja kod zatvorenog unutarnjeg prozora (mehanička ventilacija prostorija) i zatvorenog međuprostora fasade (u koji se ubacuje iskorišteni topli zrak iz zgrade). Međutim ljeti međuprostor dvostruke fasade mora biti ventiliran. tanjem staklu. Nevidljive deformacije uglavnom ne uočavamo. Što nazivamo simetrično. Deblje staklo treba upotrijebiti kao vanjsko staklo.Hajdinjak. a što asimetrično IZO staklo? Koji su razlozi za primjenu asimetričnog IZO stakla? Pod simetričnim izo-staklima podrazumijevamo ona izo-stakla u koja su ugrađena oba stakla iste debljine. K.Čorid. (npr.Habijanec.Gracin. D. a 7-8% kod visokotransparentnih stakala.Jagodid. Vidljive deformacije pokazuju nam da postoji neko djelovanje na IZO-staklo koje može imati za posljedicu. zbog jačeg naprezanja uslijed pritiska (tlaka) vjetra i kod očekivane buke niskih frekvencija koja dolazi izvana. ili ved ima posljedicu. -nevidljive deformacije: -promjene vrijednosti toplinske izolacije -povedanje napetosti zaptivnih materijala -povedanje napetosti stakla -vidljive deformacije: -nepravilan odraz slike okoliša -prekid cjelovitosti odraza na spojevima stakala u pročelju -orošavanje IZO-stakla u međuprostoru ili na vanjskim površinama -pucanje stakla -pojava duginih boja na staklu Vidljive i nevidljive deformacije usko su međusobno povezane svojim uzročnicima i svojim posljedicama.

P. profila za brtvljenje.Kolarec . rupe. Zrakonepropusna priključna reška između zida i doprozornika osnovni je preduvjet za toplinsku zaštitu. i to na bočnom prislanjanju. na nadvoju i na prozorskoj klupčici. zaštitu od vlage i za zvučnu zaštitu. (za ovaj opis nisam sigurna jer nema nikakvog opisa u predavanju. J. Takva se mjesta mogu pojaviti na priključku između doprozornika i pregrade u koju je prozor ugrađen. L.Hajdinjak. Suha ugradnja-gotovi prozor se učvrsti na posebne ugrađene elemente u ožbukan zid. B. Opišite pojedini način ugradnje -mokra ugradnja -polusuha ugradnja -suha ugradnja Polusuha ugradnja-u zid se istodobno sa zidanjem ugrađuju okviri od letvi na koje se kasnije učvrsti gotovi prozor.Jagodid. Izoterme su linije koje spajaju točke istih temperatura pomodu kojih je mogude proračunima prikazati raspodjelu temperatura unutar građevinskih elemenata.Čorid. Što su izoterme? Nacrtaj skicu vanjskog zida s ugrađenim prozorom i ucrtajte (skicirajte) izoterme. D.Gracin. folija. Navedite mogude načine ugradnje prozora. I.Karlo. Nacrtajte i opišite crtež priključka zida i doprozornika jednostrukog drvenog prozora s IZO staklom.3. Pukotine.Jakubek. K. V. 5.Galid. otvorene reške i slično dozvoljavaju nesmetani prolaz zraka. Kod brtvljenja potrebno je uvažavati upute i preporuke proizvođača masa za brtvljenje. A.Habijanec. pitat du još Veršida) 20 Autori: I. Stoga kod ugradnje prozora treba paziti na izvedbu potpuno brtvljenog spoja prozora i njegovih elemenata s pregradom u koju su ugrađeni. pjenastih materijala kao i pravila ugradnje proizvođača prozora i prozorskih profila.Horvatid. 4.

te način potvrđivanja sukladnosti prozora i vrata s navedenim zahtjevima. u predviđenom roku trajanja građevine .. B. Što je zidarsko sidro? Nacrtajte primjer učvršdenja prozora u zid upotrebom zidarskog sidra. 7. Svojstva prozora odnosno vrata za predvidive uvjete uobičajene uporabe građevine i predvidive utjecaje okoliša na građevinu u njezinom projektiranom uporabnom vijeku moraju se odrediti projektom građevine. oni podnesu sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoline.Jagodid. tako da građevina u koju su ugrađeni ispunjava bitne zahtjeve. Što je propisano Tehničkim propisom za prozore i vrata? Tehničkim propisom za prozore i vrata se. 5°) 7 bočni spojni profil 8 unutranja drvena klupčica 21 Autori: I.Habijanec..izmicanje prozora po dubini zida.Hajdinjak. Parapet na gornjoj strani završava prozorskom klupčicom: vanjskom (lim/kamen. 8. propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode-prozore i vrata koji se ugrađuju u građevine. osobito u vezi: -otpornosti na opteredenje vjetrom -vodonepropusnosti -propusnosti zraka -prolaska topline -zvučne izolacije -otpornosti na požar i propuštanje dima Uvjeti za ugradnju. P. 1 donja prečka doprozornika 2 toplinska izolacija – mineralna vuna 3 nepropusni mikrobeton 4 podložna PE folija ili bitumenska traka 5 trajnoelastični kit 6 vanjska limena klupčica (nagib min. uporabu i održavanje prozora i vrata moraju se odrediti projektom građevine tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti koje mora ispuniti građevina. a omoguduje različito pozicioniranje .Čorid. Tehnička svojstva prozora i vrata moraju biti takva da.Jakubek. V..Horvatid. A. projektom se moraju odrediti uvjeti i način njihove zamjene. Zidarsko sidro je element koji učvršduje doprozornik u nosivi dio zida.Galid.Gracin. Ako je projektirani uporabni vijek građevine duži od projektiranog uporabnog vijeka prozora i/ili vrata..) i unutranjom (drvo/keramika/kamen.Karlo. uz propisanu odnosno projektom određenu ugradnju i održavanje. u svrhu ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu. K.6. J. D. L. Opišite crtež. Nacrtajte prozor i prozorsku klupčicu (vanjska i unutarnja). I.).Kolarec .

a osigurati difuziju vodene pare. staklene opeke. Zahtjevi:  zvučna zaštita  toplinska zaštita  zaštita od požara  zaštita od zračenja i radijacije  ostali zahtjevi ovisno o namjeni i specifičnosti prostora. I. D. Prikažite varijante stijena od zidanih elemenata (opeke različitih debljina) s kratkim opisom posebnosti pri izvedbi (kada se koriste. blokova ili ploča. odnosno spriječiti vodenu paru da se kondenzira u materijalima ugrađenim u spoj. ≥ 19cm  Zidovi od opeke debljine 6. Lako se rasklapaju i premještaju.5. Čvrsto ugrađene stijene.Čorid.5cm Samo za manje ploštine zidova.Kolarec .Jakubek. najčešde ožbukane ili gletane 2.9. stijene izvedene od ploča visine etaže – ploče od porobetona. Čvrsto ugrađene stijene. kako se zidaju i ostalo). monolitne stijene od armiranog betona – tzv.Karlo.Galid. elastična i na vremenske uvjete postojana traka za brtvljenje – trajno i sigurno brtvljenje vanjskih fuga  visokovrijedna impregnirana. neprobojnost 2.  Zidovi od opeke debljine 12cm Od svih zidanih pregradnih zidova imaju najvedu čvrstodu (puna opeka). montažne. B.Hajdinjak. opeka NF – 12cm i 6. gipsa. A. J.nepropusna za zrak i vodenu paru  prozračna. Izvode se u dužnjačkom vezom u debljinama koje su određene dimenzijama opeka. 11. Ne podnose oslabljenja zbog vođenja instalacija. 22 Autori: I. K. 12.. drvocementa.. Podnose oslabljenja zidova zbog vođenja instalacija. npr. Navedite i opišite ulogu materijala potrebnih za ugradnju prozora u vanjski zid. 10. Nabrojite vrste čvrsto ugrađenih stijena i materijale od kojih se izvode. 1. zidane stijene od opeke.Jagodid.Gracin. Za povedanje črvstode mogu se zidati u cementnom mortu i armirati. jednostrano samoljepljiva traka za brtvljenje – nepropusna na udar kiše do 300 pascala EPDM – ljepilo za traku za brtvljenje 2) PUR ekspandirajude pjene – uloga toplinske izolacije Tema: PREGRADNE STIJENE 1. P. 1) trake za brtvljenje  trake za brtvljenje prozora s posebnom membranom koja se brzo suši – za unutranje i vanjsko brtvljenje  vlaknasta traka za unutranje brtvljenje – za unutranje spojne fuge koje je potrebno naknadno ožbukati  unutarnja traka za brtvljenje . 2. čvrsto ugrađene stijene – izvedene na gradilištu od manjih ili vedih elemenata. Što podrazumijevamo pod pojmom pregradnih nenosivih zidova i koji se zahtjevi postavljaju na iste? Pod pojmom pregradnih nenosivih zidova podrazumijevamo građevne dijelove koji pregrađuju prostor i ne preuzimaju opteredenja drugih građevnih dijelova. 9.. običnog i laganog betona. 3.Horvatid. 'monier' stijene (tanke ab stijene) 4. blokova ili ploča – od pečene gline. Za zidove vede dužine i visine trebaju se izvesti horizontalni i vertikalni serklaži. pokretne stijene – klizne ili preklopne – ulaze u kategoriju vrata 3. prethodno stlačena.Habijanec. V. Iz tog razloga se ugrađuju različiti materijali koji de osigurati navedeno. Mogu preuzeti manja opteredenja. L.5cm blokovi i ploče – 8. Navedite mogude načine izvedbe pregradnih nenosivih zidova i stijena? 1.. S vanjske strane je potrebno spriječiti ulazak oborinske vode. premjestive stijene – izvedene od tvornički zgotovljenih elemenata (paneli ili dijelovi stijene koji se spajaju na gradilištu). 3.

 Zidovi od opeke debljine ≥ 19cm Izvode se tamo gdje su potrebne vede ploštine zidova (vede visine ili dužine kod dvorana, skladišta i sl.). Potrebna je izvedva horizontalnih i vertikalnih serklaža. 5. Prikažite u presjeku pregradni zid izveden od pune opeke (NF). Međukatne konstrukcije armiranobetonske ploče d=20 cm s izvedenim plivajudim podom i spuštenim stropom.

6. Pregrade od porobetonskih blokova – opišite ukratko način izvedbe i posebnosti. Pregrade se izvode u debljini (najčešde) Ytong blokova 10, 12.5 i 15cm. Svaki tredi red po visini potrebno je učvrstiti u bočnu nosivu konstrukciju pomodu elastičnog ankera, a svaki drugi blok zadnjeg reda u stropnu konstrukciju. Pregradne zidove od Ytong blokova je potrebno dilatirati od nosivih zidova; od bočnih vertikalnom fugom širine 1 cm, a od stropne konstrukcije horizontalnom fugom širine 2 cm. Fuge se zapunjaju pur pjenom. U Ytong blokove je mogude pričvrstiti sve vrste tereta posebnim pričvrsnim priborom za poraste betone, a ovisno o vrsti tereta. Rupe za tiple se buše svrdlom manjeg promjera od promjera tiple. Na uglove se postavljaju aluminijski ugaoni profili, pa se na cijelu površinu nanosi tankoslojna žbuka u debljini 2 do 9 mm. 7. Čvrsto ugrađene stijene. Prikažite varijante stijena od ploča visine etaže s posebnostima pri izvedbi. Ploče su u modularnim širinama, a bočne stranice često predviđene s perom i utorom.

(opis za prvu skicu; u kombinaciji s čeličnom konstrukcijom) 1 porobetonska ploča 4 žlijeb u porobetonskoj ploči 7 kit za fugiranje 2 čelični nosač 5 metalna pločica za pričvršdenje 3 metalna traka 6 elastični materijal (MW)

23
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

8. Prikažite varijante izvedbe stijena od staklene opeke s posebnostima izvedbe. Staklene stijene mogu biti vanjske i (češde) unutarnje. Zid od staklene opeke treba od drugih konstrukcija biti odijeljen 2 dilatacijom (elastični materijal). U slučaju velikih dimenzija zidova (više od 15m , dužine vede od 7.5m, visine vede od 6m) potrebne su dilatacije zida. Stijene od staklene opeke se izvode:  u mortu 2 Zidaju se nearmirano do 10-12 m , a za vede ploštine se armiraju čelličnim šipkama ili metalnim trakama. Danas se izvode u metalnim okvirima s posebnom armaturom.

Suvremena izvedba je s plastičnim graničnicima. Graničnici služe kao vodilice za brže i preciznije postavljanje staklenih opeka, te pridržavanje armature. Postoje graničnici koji ostaju unutar zida i oni čiji se vanjski dijelovi uklanjaju nakon izvedbe zida. Prikaz potonjih: (:D)

 s reškama zapunjenim silikonskim kitom Kitom se fugira reška, a obostrano samo dio reške uz vanjske rubove.  suhomontažnim postupkom Izvedba u rešetkastim okvirima koji imaju otvore veličine staklene opeke u koje se ona ugrađuje i mehanički ugrađuje.

24
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

25
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

Najčešde se izvode kao pregrade s velikim ploštinama u zgradama s vedim rasponima i gdje je potreba veda črvstoda pregradne stijene (pregrade dvorana.Kolarec . skladišta). Što su „Monier“ stijene i kako se izvode. Iz tog se razloga dvostruko ugrađene ploče ispunjaju 2 materijalima koji doprinoste toplinskoj izolaciji uz minimalno umanjenje prolaska svjetlosti (U=0. I. K.Habijanec. Presjek U-oblika omogudava preuzimanje vedih opteredenja i različite načine primjene.5 W/m K).Čorid.Galid. Opišite i prikažite crtežom. Stijene od staklenih U-lamela – mogudi načini izvedbe. D. 26 Autori: I. V. A.7 – 1.5 W/m K).Jagodid. L.Karlo. B.Gracin. 10.Horvatid.Jakubek.9.Hajdinjak. Važedi propisi o toplinskoj zaštiti i uštedi toplinske energije ne dozvoljavaju primjenu U-lamela za vanjske stijene 2 grijanih prostora (dvostruko ugrađene lamele U≈3. Monier stijene su tanke ab stijene (debljine 8 – 12 cm) koje se izvode u oplati s jednostrukom ili dvostrukom armaturnom mrežom Ø 5-6 mm. Nisu adaptabilne (teško se ruše). J. P.

11.Karlo. L. Montažne stijene se sastoje od:  (a) nosača .najčešde drvene ploče 18-20mm i gispkartonske ploče 12. Lako se rasklapaju i premještaju. Mogu se izvoditi i unutarnji senvič paneli od čeličnog lima s ispunom od materijala za zvučnu ili TI. Za prostore s manjim zahtjevima za zaštitu od buke mogu se koristiti pregradni ormari s drvenom ili metalnom konstrukcijom. D. 27 Autori: I. a određuje se prema proizvodnoj dimenziji obložnih ploča (npr. Mogudi su sustavi s jednostrukim nosačima i jednostrukom oblogom (gornji prikaz). premjestive stijene su izvedene od tvornički zgotovljenih elemenata (paneli ili dijelovi stijene koji se spajaju na gradilištu). Montažne. jednostrukim nosačima i dvostrukom oblogom ili dvostrukim nosačima i dvostrukom oblogom. I. gipskartonska ploča širine 125 cm na nosače na razmaku od 62.Horvatid.Hajdinjak. Takvi se paneli učvršduju u vodilice na podu i stropu.zvučna izolacija – meke ploče mineralne vune Razmak nosača se krede od 50 – 80cm. V.Čorid.Galid.Jakubek. B. P. Instalacijski zid je pregradna stijena s točno raspoređenom podkonstrukcijom – nosačima za pričvršdenje sanitarnih elemenata. K.5 cm).Gracin.Kolarec .5-15mm  (c) ispune .Habijanec.Jagodid. Prikažite varijante montažnih stijena s posebnostima izvedbe. J.metalni ili drveni nosači  (b) obloge . A.

Hajdinjak. A13. fleksibilno i ekonomično  bez sušenja – odmah se nastavlja daljna obrada površina  gips jamči za ugodnu klimu stanovanja  certificirana zaštita od buke i požara  dodatna i naknadna toplinska izolaci 2. negoriv materijal.Jakubek. B. primjeni i zbrinjavanju kao otpad. TI.Čorid. 30 mm stakleno vlakno + crveni natpis (jezgra gips. A15. P. bezmirisan. 25. F18 HF13.Horvatid.Galid. J.Tema: SUHOMONTAŽNI SUSTAVI 1. biološki ispitan. 20. ne nadražuje kožu. ekološki kod iskopa. paropropusan. električki neutralan (ne stvaraju se vlakna ili prašina). K.Kolarec . F15. apsorbira zvuk. HF15 izgled sivi karton + plavi natpis zeleni karton + plavi natpis sivi karton + crveni natpis zeleni karton + crveni natpis Knauf Aquapanel ploča 12.Habijanec. H15 F13. ploče tipa HF masivne ploče: Knauf fireboard ploča 15. A.Karlo. Vrste gips-kartonskih ploča: tip standarne ploče tipa A impregnirane ploče tipa H protupožarne ploče tipa F impreg. Što se podrazumijeva pod pojmom suhomontažna gradnja? Navedite prednosti suhomontažne gradnje. D. Što su gips-kartonske ploče? Navedite vrste gips-kartonskih ploča.Gracin. I. V. regulira mikroklimu.5 mm 28 Autori: I. A18 H13. u proizvodnji. ekonomičan (mali utrošak energije za proizvodnju i transport).-protup. izvana stakleno vlakno) cementna ploča debljina A10. Suhomontažna gradnja – izvedba nenosivih pregrada i obloga:     pregradni zidovi zidne obloge spušteni stropovi plivajudi (novi naziv 'plutajudi') podovi Prednosti suhomontažne gradnje:  male debljine i težine pregradnih zidova  za statiku objekta nema proračunskih teškoda  bez naknadnih izvedva utora za instalacijske vodove  čistoda s manje građevinskog otpada  brzo.kartonske ploče su ploče napravljene iz gipsane jezgre postavljene između dva kartona. Gips. L.Jagodid. Gips je univerzalan gradbeni materijal – mala gustoda i dobra čvrstoda.

4.Gracin.Galid.Hajdinjak. V. J. D.Horvatid.Čorid. 250 kg/m bočna stijena 2 – savitljiva i koliko je mogude teška membrana (sadrena ploča s ljepenkom 12.elastični kit 7 – učvršdenje ploče – čavao ili ljepilo 8 – nosivi drveni stupac 9 – min 40 mm MW 2 29 Autori: I.Jagodid. A. K. Navedite (i prikažite crtežom) osnovne vrste metalnih profila za izvedbu gipskartonskih pregrada.brtvilo membrana .5mm ili iverica 35mm) 3 – elastično brtvilo 4 – rubni okviri (odvojeni) 5 .Habijanec. Lagana pregrada – od čega se sastoji? Prikažite crtežom s opisom. I. B.Karlo.isto kao 2 6 . 1 – min.Kolarec . P. L.4.Jakubek.

Horvatid. I. 6. J. 30 Autori: I. Lagani pregradni zidovi s gips-kartonskim pločama i metalnom potkonstrukcijom – osnovne vrste. Prikažite crtežom s opisom. Opišite i prikažite crtežom način izvedbe laganih pregrada od gips-kartonskih ploča na metalnoj potkonstrukciji.Kolarec . P. D.Gracin. B.Galid.5. V.Jakubek. A. L.Hajdinjak.Habijanec. K.Čorid.Jagodid.Karlo.

Karlo. Nacrtajte i opišite spoj zida i lagane pregrade izvedene od gips-kartonskih ploča na metalnoj potkonstrukciji. K. J. A.Hajdinjak.Horvatid. Navedite o čemu ovisi dopuštena visina pregradnih zidova izvedenih gips-kartonskim pločama na metalnoj potkonstrukciji.svakih 15 m duljine kontinuirane duljine zidova . Navedite kada se moraju izvesti dilatacije u laganim pregradama.Galid. D. 9. P. I.Habijanec. Dopuštena visina pregradnih zidova izvedenih gips-kartonskim pločama na metalnoj potkonstrukciji ovisi o: .na mjestima gdje je zgrada dilatirana . Prikažite crtežom dilatacijski spoj lagane pregrade izvedene gipskartonskim pločama na metalnoj potkonstrukciji.razmaku profila 31 Autori: I.Jagodid. B.Gracin. Kod projektiranja potrebno je dilatacijske spojeve u pregradnim zidovima predvidjeti u nacrtima i u troškovničkim opisima: .Čorid.Jakubek. V. 8. L.7.Kolarec .kod naglih promjena visine prostorija Posebno treba naglasiti izvedbu za protupožarne zidove koja se razlikuje od standardnog dilatacijskog spoja.debljini lima odabranog profila .

A. J.Habijanec.Horvatid. I. 5 kg tiple 10 kg 15 kg 32 Autori: I.Kolarec . To su dva okomita UA profila sa tipskim utičnim kutnicima na podu i stropu. V.Galid. Proizvode se posebni nosači za umivaonike sa potrebnom opremom za montažu istih.Jagodid. te čelični nosači za bojler.Jakubek. Postoje posebni tipski sanitarni elementi sa posebnim čeličnim nosačima za tipske zidne wc-e.Gracin.Hajdinjak. P. Opišite način ugradnje sanitarne opreme na lagane gips-kartonske pregrade.Čorid. K. L.Karlo. 11.10. Načini vješanja tereta na lagane gips-kartonske pregrade (skica). B. Takav se element predmontira u tvornici sa ugrađenim vodokotlidem i kao takav dolazi na gradilište. D.

vrhunska površina 2 do 4 mm 33 Autori: I. P. I.Karlo.Jakubek.12. Prikažite crtežom i opišite zidnu oblogu od gips-kartonskih ploča za poboljšanje zvučne izolacije masivne pregrade.Čorid. Navedite i opišite načine izvedbe. 62.Habijanec. J. Kada se koriste.poboljšanje zvučne izolacije (s mineralnom vunom) . Zidne obloge od gips-kartonskih ploča.Hajdinjak. Debljina obloge: 40-135 mm Razmaci profila: maks.standardno zaglađivanje 3. K. 90 mm Razmaci profila: maks. Stupanj kvalitete Q3 .Jagodid.Horvatid. D. B. Stupnjevi kvalitete završne obrade površina. 1.temeljito zaglađivanje 2.izradu ravne površine bez posebnih zahtjeva (lijepljenjem na podlogu) 13.Gracin. L.Kolarec . Stupanj kvalitete Q4 . Stupanj kvalitete Q2 .5 cm Visina obloge: do 10 m 2 Težina obloge: 13-23 kg/m (bez izolacije) Konstrukcije obloge: CD i UD profili Ovjes pregrade: direktni ili akustični Debljina obloge: min. V.Galid. 62.poboljšanje toplinske izolacije (s polistirenom ili mineralnom vunom) . Zidna obloga iz gipsanih ploča koristi se za: . Stupanj kvalitete Q1 .posebno zaglađivanje do 2mm 4. A.5 cm Visina obloge: do 5 m Težina obloge: 14 kg/m² (bez izol.) Konstrukcija obloge: CW ili UW profili Ovjes pregrade: bez kontakta sa zidom 14.

Jakubek.Galid. A. D. J. - Troslojni element TUB F 141 – pero/utor – 1x 25 mm ili sustav F142 s PS 20 izolacijom podni elementi se polažu na ravnu podlogu spojevi su pero/utor i stepeničasti mjere podnih elemenata su 600 x 2000 mm elementi se od zidova odvajaju mineralnim trakama 3. B.Jagodid. K.Horvatid.dvoslojno polaganje elemenata Vidifloor podnih ploča debljine 10 mm na kamenu vunu minimalne debljine 10 mm .Kolarec . 1.5 mm polažu se na nosivu ravnu podlogu prema uputama proizvođača 4. L.elementi suhog estriha se polažu na nosivu ravnu podlogu prema uputama proizvođača 2.5 mm . VIDIFLOOR gipsvlaknaste ploče – požarna zaštita odozgo F30 do F90 .Karlo.Habijanec.elementi se polažu na nosivu ravnu podlogu prema uputama proizvođača 34 Autori: I. P.ploče suhog estriha debljine 12. Podne gipsane ploče tipa F146 – dvoslojno polaganje – 2x12.Gracin. Navedite osnovne vrste plivajudih podova izvedenih gips-kartonskim pločama. I. V.15.Hajdinjak. Troslojni element TUB F 141 – pero/utor – 1x25 mm .Čorid.

V. A. L. 17. J. P.Čorid. D.Galid. Nabrojite i ukratko opišite vrste spuštenih stropova (obzirom na potkonstrukciju) izvedenih gipskartonskim pločama.Hajdinjak.16.Jagodid.Karlo. K. B.Horvatid. I.Jakubek. Povišeni (dvostruki) pod – opišite i prikažite crtežom. 35 Autori: I.Gracin.Habijanec.Kolarec . 18. Nacrtajte (spoj poda i zida) i opišite primjer plivajudeg poda izvedenog gips-kartonskim pločama.

I.Galid. A.Čorid. Nacrtajte (crtež spoja spuštenog stropa i vertikalne pregrade – zida) i opišite spušteni strop izveden gips-kartonskim pločama na čeličnoj potkonstrukciji – direktni ovjes. 36 Autori: I.Horvatid.Habijanec. 20.Karlo. P.Gracin.Kolarec . J. Nacrtajte (crtež spoja spuštenog stropa i vertikalne pregrade – zida) i opišite samonosivi spušteni strop izveden gips-kartonskim pločama s čeličnom potkonstrukcijom. D. K. 21. L. B.19.Jagodid. V. Nacrtajte (crtež spoja spuštenog stropa i vertikalne pregrade – zida) i opišite spušteni strop izveden gips-kartonskim pločama na čeličnoj potkonstrukciji – na visilicama.Hajdinjak.Jakubek.

I. D.izvode se u slučaju potrebe za dobrom apsorpcijom zvuka.Hajdinjak. P.Habijanec. V. a drugi niz ploča služi za zvučnu zaštitu i zaštitu od požara 37 Autori: I. upotrebljavaju se perforirane ili užlijebljene akustik ploče Visilice Nosivi profil? Montažni profil? Perforirane akustik ploče 24.Horvatid. Kada se izvode spušteni stropovi s akustik pločama? Prikažite crtežom s opisom. Prikažite crtežom s opisom dilatacijski spoj. Izvode se na mjestima dilatacija zgrada i kod prostorija čija je dijagonala veda od 15 m.Jakubek.Čorid. Kada se moraju izvesti dilatacije u spuštenim stropovima. Dvostruki spušteni strop – kada se izvodi? Prikažite crtežom s opisom. 23.Karlo. A. .Jagodid.22. K.Galid. Spušteni stropovi od gips-kartonskih ploča na metalnoj potkonstrukciji. J.Perforirana ploča služi za apsorpciju zvuka.Kolarec . L. Dvostruki spušteni strop izvodi se u slučaju potrebe za dobrom zvučnom izolacijom i zaštitom od požara. B.Gracin.

L. A. J.Arhitektonska sloboda oblikovanja Prijenos E zračenjem 65% / strujanjem35% 38 Autori: I.Horvatid.Jagodid.Bez šuma od uređaja .Pada bakterijsko .Jakubek.Hajdinjak.Ugodna klima u prostoru . I.Niski troškovi održavanja .25. K. P.Galid.Kolarec . -kasetirani – raster strop 26.Ravnomjerna raspodjela temperature . D.Habijanec. B. Prednosti: .Minimalno zračno strujanje . Kasetni spušteni strop – prikažite crtežom s opisom.Čorid.Karlo. Klima stropovi – kratak opis s crtežom i prednosti. V.Gracin.

A.Čorid. I. pojava paljenja. Ukratko opišite ponašanje čeličnih konstrukcija u požaru. ne izgubi ni jednu od standardom predviđenih funkcija – nosivost. javlja se opasnost od urušavanja konstrukcije 3. faza: savijanje i kolaps konstrukcije Porastom temperature čelik gubi na čvrstodi – dijagram 39 Autori: I. brzina širenja plamena.Jagodid. V. Navedite na koje pravilnosti treba obratiti posebnu pažnju kod projektiranja zaštite od požara zgrada. gore svi materijali. Što je ukupno.razbuktala faza (flash over) – nagli prijelaz iz početne faze. mali intenzitet izgaranja. Što je otpornost na požar? Otpornost na požar je svojstvo konstrukcije koje se definira vremenom u kojem konstrukcija.Kolarec .pravilno projektiranje građevine – požarni sektori.Galid. izlazni putevi. širi se u susjedne sobe.Tema: ZAŠTITA OD POŽARA 1.Karlo.pravilan odabir građ.Gracin. toksičnih plinova . D. J. cjelovitost/ toplinska izolacija 6. vatrogasni pristupi 5. elemenata i konstrukcija u pogledu otpornosti na požar . B. izvijanje/ integritet.Jakubek. temperatura je > 1000°C i gori kompletni sadržaj građevine. Navedite faze razvoja požara. Primjer deformacije čeličnog nosača 1. dima. Kod projektiranja zaštite od požara objekta važno je: . pri djelovanju standardnog požara. toksičnost) . a što specifično požarno opteredenje? Kakvo specifično požarno opteredenje može imati zgrada? Ukupno požarno opteredenje – toplina koja se može osloboditi iz kalorične modi svega zapaljivog materijala u promatranom prostoru Specifično požarno opteredenje – prosječni iznos ukupnog požarnog opteredenja po jedinici površine Zgrada može imati nisko.početna faza – relativno niske temperature.Habijanec. dimljivost. P.faza punog razvoja požara – vatra zahvada zidove.Hajdinjak. Faze razvoja požara: . Navedite produkte izgaranja u požaru. svjetlost i dim 2. L. stabilnost. K.Horvatid. Produkti izgaranja u požaru – termičkom razgradnjom nastaje dim – smjesa plinske. požar se prenosi na ostale prostore . vrata. faza: toplinsko rastezanje nosača ruši oslonce 2. tekude i čvrste komponente/ produkti gorenja kao kemijske reakcije su toplina (porast temperature). srednje ili visoko specifično požarno opteredenje 4.pravilan odabir građ. materijala u pogledu njihovih požarnih značajki (gorivost. prozore.

P. min 2 izlaza/ 500-1000 min 3/> 1000 min 4) . U svakom objektu namijenjenom za rad mora se omoguditi evakuacija i spašavanje radnika u slučaju ugrožavanja života i zdravlja. otpornosti građevinskih elemenata na požar.osiguravanje osoba da neozlijeđeni napuste građevinu. katnosti objekta (> visina. vrsti tehnološkog procesa. B.sprječavanje širenja vatre na susjedne građevine . Ukratko opišite ponašanje drvenih konstrukcija u požaru.namjeni i vrsti građevine . Što je evakuacijski put? O čemu ovisi projektiranje evakuacijskih putova? Evakuacijski put – mora voditi do izlaza iz objekta ili do sigurnog prostora.Gracin. odnosno da se omogudi njihovo spašavanje .stupnju opremljenosti .Čorid. A. V.Horvatid. D.lokaciji … Osnovno načelo pri projektiranju EP je da osoba ugrožena u požaru mora imati mogudnost izlaska u najmanje dva različita smjera (u slučaju prodora dima i vatre u jedan dio.broju ljudi u građevini (50-500.Galid. 10.Hajdinjak.Kolarec .omogudavanje zaštite spašavatelja 9.PS Požarni sektor . Navedite osnovna načela zašite od požara preuzeta iz zakonodavstva Europske unije (zaštite od požara) koja se moraju poduzeti pri projektiranju i izgradnji objekata.Habijanec. ugradnji stabilnih sustava za gašenje. J. I.7.dio građevine odijeljen od svih ostalih dijelova konstrukcije otpornih na požar u vremenu u kojem de biti isključen rizik od njegovog širenja na druge dijelove građevine ili iz drugih dijelova na taj dio (po ISO/IEC GUIDE 52) Požarni sektor – dio zgrade koji se sastoji od jedne ili više prostorija izgrađen tako da u određenom trajanju spriječi širenje požara u taj dio zgrade iz ostalih dijelova ili iz tog dijela u ostale (po ISO/TC 21) Veličina PS ovisi o . mogao bi se koristiti drugi izlazni put) Prema hrvatskim propisima duljina puta iz prostorije do stubišta u jednom požarnom sektoru: 30 m za objekte do 75 m visina / 20 m za objekte iznad 75 m visine 40 Autori: I.Karlo. vatrodojavi i dr. Kod dimenzioniranja presjeka najbolje je povedati presjek zbog djelovanja požara 8..požarnom opteredenju .Jakubek. K.tehnološkom procesu . Pri projektiranju i izgradnji objekta mora se osigurati: . L. U požaru drvo gorenjem stvara zaštitni pougljenjeni sloj koji ima vrlo nizak koeficijent provodljivosti topline i tako u požaru drvo samo sebe štiti. Što je požarni sektor? .Jagodid. manja površina PS) .požarnom opteredenju. Projektiranje EP ovisi o: .očuvanje nosivosti konstrukcije u požaru tijekom određenog vremena utvrđenog posebnim propisom .

B. omogudavaju da vatrogasna i spasilačka vozila i oprema dođu do ugrožene građevine i svih otvora na njenom vanjskom zidu radi spašavanja osoba i gašenja požara. mogu se koristiti kao vatrogasni pristupi. radijus. http://www. nosivosti i dr.11.Jakubek. a omogudavaju kretanje vatrogasnih vozila do površina uzduž građevina potrebna širina >3m radius 13-15 m razmak površine za operativni rad vozila od vanjskih zidova 6m (za građevine >16m). K. L.Kolarec . 12 m (za građevine visine od 16m) operativna površina – uzduž zgrade – 5.hvz.vatrogasni prilazi su površine koje se direktno nastavljaju na javne prometne površine.Galid. D. U pravilu vatrogasni pristupi sastoje se od: vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasnih vozila . .vatrogasni pristupi su čvrste površine koje svojim parametrima (širina. P. J.Habijanec. A.Karlo.Hajdinjak. I.Čorid.).Gracin. Objasnite vatrogasni pristup.Jagodid. V.5 x 11 m ? Samo pristupi koji se nalaze uzduž vanjskih zidova građevina na kojima su otvori.hr/vatrogasni-pristupi-i-vatrogasni-prilazi/ 41 Autori: I.Horvatid.

P. letve.Čorid.Jagodid. drvenih rešetkastih nosača ili drvenih lameliranih nosača (grede i okviri) 2. temeljna razlika u konstrukciji između dva osnovna tipa krovišta za manje raspone (1 bod) Drvena krovišta za manje raspone mogu biti .Krovišta s potkonstrukcijom – PODROŽENIČKI KROV –za vede raspone.Karlo.REKAPITULACIJA 1.5 cm ili OSB ploče 15 ili 18 mm 3. visulja.Krovišta bez potkonstrukcije – ROŽENIČKI KROV (prazan krov) . V. B. a podoženički za vede raspone. D. snijeg. drvene oplate) + pokrov Definiranje dimenzija: ROGOVI (roženice) – dimenzije ovise o rasponu između elemenata potkonstrukcije (između podrožnica ili između dva ležaja) i o opteredenju – pokrov. K. Elementi za formiranje krovne plohe drvenih krovišta – rogovi.Jakubek. A. letve. sve nagibe. složenost geometrije i nagibe krovišta (1 bod) Roženički krovovi primjenjuju se za manje raspone i za vede nagibe. I. težina čovjeka. vjetar (npr. 10/14) Postavljaju se na razmacima oko 80 – 100 cm Letve i drvena oplata služe kao nosači pokrova LETVE .Gracin. složene geomerije Razlika je u konstrukciji krovišta – roženički krovovi nemaju podkonstrukciju. 42 Autori: I.Kolarec . L. Primjereno područje primjene roženičkih i podroženičkih konstrukcija krovišta s obzirom na raspone.Habijanec.Hajdinjak. dok podroženički imaju. Primjerene konstrukcije drvenih krovišta za manje raspone.Galid.2. oplata – način definiranja dimenzija i raspona – skice i opisi (3 boda) drvena krovišta = nosiva potkonstrukcija (podrožnice. krovi vezači) + krovna ploha (rogovi. J. Ta podkonstrukcija (krovni vezači) može biti u ubliku stolica. dio – Biluš tema: DRVENA KROVIŠTA .za manje raspone i vede nagibe . složene geomerije i sve nagibe (manje i vede).Horvatid.letve 5/3 cm (manji razmak) ili 8/5 cm za vedi razmak DRVENA OPLATA : daske d = 2.

neprikladni za složenije geometrije krovova (samo simetrične sheme) 6. Sheme prijenosa opteredenja kod roženičke i kod podroženičke konstrukcije drvenog krovišta.samo kod vedih nagiba krovova >35º (preporučljivi > 40º) . Primjereni nagibi i pokrovi za roženičke konstrukcije drvenih krovova – objasniti zašto (1 bod) Primjereni su vedi nagibi (>35°). J. bitumenska i drvena šindra.relativno mali rasponi . L.4. slama) . slama) – kako bi horizontalna sila bila što manja.slobodan (prazan) prostor potkrovlja MANE . D. skice i opisi (3 boda) ROŽENIČKI KROV . I. a preporučljivi su nagibi >40°. V.Jakubek.Jagodid. 43 Autori: I.Kolarec . K. B. mala količina građe . A.svaki par rogova čini nosač koji direktono prenosi vertikalno opteredenje na ležaj.Čorid. opis i skice (3 boda) PREDNOSTI .veliki horizontalni potiska na ležajevima kod manjih nagiba .primjena samo lakih pokrova (valovite i ravne cementne ploče. P.mala bočna stabilnost .Hajdinjak.Karlo.lagana konstrukcija.Gracin. Roženički drveni krovovi – problemi i prednosti.Horvatid. smiju se izvoditi samo laki pokrovi (valovite i ravne cementne ploče.rogovi prebacuju opteredenje na podrožnice.Habijanec.Galid. horizontalno razupiranje mora preuzeti zatega PODROŽENIČKI KROV . bitumenska i drvena šindra. a podrožnice na krovne vezače (nosive trokute) 5.

P. Suvremene mogude izvedbe podroženičkih konstrukcija krovišta s masivnim i rešetkastim nosivim trokutima – skica i opis (3 boda) 9. Statički problemi i mogudnosti izvedbe nadozida kod roženičkog krova – opis i skice (3 boda) Zbog jake horizontalne sile.Jagodid. K. prenosi opteredenje na strop ili unutrašnje i vanjske zidove VISULJA – krovni vezač prenosi opteredenje samo na vanjske zidove preko konstrukcije kosih tlačnih štapova i jake horizontalne vezne grede 44 Autori: I. nadozid mora biti izveden samo kao AB konzola.Hajdinjak.Čorid.Karlo. preko stupova. Podroženičke konstrukcije drvenih krovišta – stolica i visulja – skice i opisi karakterističnihpresjeka jednostrukih konstrukcija s naznakom elemenata za bočnu stabilnost u oba smjera(3 boda) STOLICA – krovni vezač direktno. B. A. V. 8.Galid.Horvatid.Kolarec . D.Gracin. L. J. I.Jakubek.Habijanec.7.

[A-A je tu tek tako] 45 Autori: I. P.Gracin.svi nagibi 80-100cm 3.Hajdinjak.10. I.5m POKROV NAGIBI KROVNIH PLOHA RAZMAK ROGOVA RAZMAK PUNIH VEZOVA 11.roženički krov s pajantom – tlocrt i presjek u zoni skošenog dijela konstrukcije drvenog krovišta (3 boda) [crtaj presjek B-B] .Jagodid.Kolarec .drveni strop .Horvatid.polumontažni strop . B. Konstrukcija skošenog krova .bez stropa! .Čorid.Jakubek.Habijanec.5 .svi pokrovi . D. J.4. L. V.5 . Primjereno područje primjene pojedine vrste drvene konstrukcije podroženičkog krovišta s obzirom na vrstu stropne (međukatne) konstrukcije zgrade prema krovištu – opis (1 bod) RASPONI STROPNA KONSTRUKCIJA ≤ 7 m (jednostruka stolica) .Karlo.5m ≤ 7 m (jednostruka visulja) .4.zidovi točno ispod stupova .Galid.ab strop .svi nagibi (može i minimalni) 80-100cm 3. K.svi pokrovi . A.

J.podroženički krov s nadozidom .tlocrt ipresjek u zoni skošenog dijela konstrukcije drvenog krovišta (3 boda) Drveni strop .tlocrt ipresjek u zoni skošenog dijela konstrukcije drvenog krovišta (3 boda) Armiranobetonski strop . 46 Autori: I. Konstrukcija skošenog krova .Gracin. 13.Jagodid. I.Habijanec. B.primjena konstrukcije visulje kod skošenog krova. ved na donje horizontalno stabilizirane stupove.konstrukcija se ne smije oslanjati na njega.Karlo. L.podroženički krov s nadozidom .12. P.Čorid.Horvatid. V. K.Galid.jednostruka stolica . Konstrukcija skošenog krova .Jakubek.Hajdinjak. A.jednostruka visulja . Nadozid za povedanje korisnog prostora krovišta je zidan .Kolarec .primjena konstrukcije stolice kod obostrano skošenog krova (četverostrešni krov) s AB nadozidom za povedanje korisnog prostora kroviša. D.

5 mm . izvlačenje. L. opšavi..Hajdinjak. A. mjed. inox. metalna galanterija (čavli.5 -5mm najčešde). limovi u toplinskoizolacijskim sendvič panelima.. bakrene ili pobakrene kuke.Karlo. Također. valjanje metala kroz sustave glatkih ili profiliranih valjaka. Mane limenih obloga i načini izbjegavanja nedostataka metalnih obloga (3 boda) VELIKO TOPLINSKO RASTEZANJE Za temperaturnu razliku 50°C po 1m dužine lim se povedava: .Jagodid.bakar 0. profila.. žice. profili i galanterija od niskolegiranog čelika podložni su hrđanju. ali je i najmanje kvalitetno u slučaju da se lim naknadno oblikuje . zakovica u prisustvu vode i vlage -osigurati odjeljivanje različitih metala (ljepenkom.. Ličenje se izvodi na čistu podlogu ličenjem ili prskanjem temeljnim premazom i završnim premazom. plosni profili. plastificiranje. J.Jakubek.isto i u kontaktu sa drvom . Ostale primjene su izvedba krovnih žlijebova i oluka. niklanje. kao i za materijale obloge (bakreni lim. šipke. vijci. profilirani -tanji). gumom. nikal.cink 1.5 -0. limovi *ravni i profilirani. interieurske obloge (najčešde podgledi stropova). vijci i čavli) ili osigurati potpuno suhe uvjete u eksploataciji . D.Kolarec . prethodno korodiranje (Corten).Gracin. deblji limovi (1 5 mm) u pločama i protukliznoprofilirani limovi . Pocinčavanje kod limova je najjeftinije.čelik 0. B.8 mm) )u svitcima]. pocinčavanje. OBLOGE OD METALA (po 1 bod) 1. 47 Autori: I. područje primjene i materijali koji se najčešde koriste u graditeljstvu Limovi su metalni materijali u obliku folija ili tankih ploča (0. K. predoksidacija.METALI.61 mm .obloge fasada. V. plastificiranje. specijalne forme.86 mm . Početne su pjeskarenje. valjanje.aluminijski limovi. Limovi su najčešde korišteni metali za obloge . bakreni limovi.Horvatid. krom. niklanje. Najčešdi oblici metalnih proizvoda za obloge Najčešdi oblici su: valjani profili..).različitim metalima ne smiju se izvoditi konstruktivni detalji u kontaktu 2. Što su limovi.Galid. boje i premazi (suvremene metalik boje) mogu i bez temeljnog premaza. kromiranje. Načini proizvodnje metalnih elemenata Načini proizvodnje su lijevanje. nosivi profili. matice. ekstrudiranje. bruniranje. srebro.) . Najčešde korišteni metali za obloge i ugrađenu metalnu galanteriju u arhitekturi Najčešde korišteni metali za obloge su limovi (i druga metalna galanterija) . tokarenje. izbegavati kruto fiksiranje limova na potkonstrukciju vijcima. klupčice i drugi limarski detalji. eloksiranje. ulja).dilatiranjeu polja sa dovoljnim širinama reški između ploha u istoj ravnini POTPUNA VODONEPROPUSNOST I PARONEPROPUSNOST Mogudnost pojave kondenzata ispod pokrova ili fasadne obloge limom . I.. olovo. konstruktivni limovi (ravni-deblji. uljne boje).agresivni organski spojevi .Čorid. obloge kosih krovnih ploha.metal višeg potencijala razara metal nižeg potencijala na kontaktu limova. kovanje. a antikorozivne su premazi (lakovi. ekstrudirani (aluminijski) profili. cinčanje. Mogude antikorozivne zaštite čeličnih metalnih elemenata i obloga Čelični limovi.Habijanec. 3.. bruniranje.aluminij. pozladivanje (ovisno o vrsti metala) ili legiranje s nehrđajudim metalima gdje nije potrebna naknadna antikorozivna zaštita 6.osigurati uvijek dobro provjetravanje potkonstrukcije ispod vanjske završne metalne (limene) obloge ili jaku parnu branu ispod sloja toplinske izolacije KOROZIJA U KONTAKTU S MATERIJALIMA NA BAZI CEMENTA. kromiranje. dok lak. zakovicama i sl. VAPNA Razaranje alkalnim spojevima .prevlaka cinkom je krta i puca. 5. cijevi. stoga je potrebna antikorozivna zaštita. cinčani limovi.tema: MATERIJALI . P.osigurati klizne detalje fiksiranja radi stalnih promjena dimenzija vanjskih metalnih obloga (klizni ležajevi. brušenje. premazom. titancink i druge legure. zlato. čelični limovi. Rjeđe korišteni limovi za obloge ili metalne prevlake na drugim metalima su mesing (bronca). i tanji limovi (0. 4.osigurati odvajanjem bitumenskim izolacijskim trakama ili premazati metal GALVANSKE STRUJE I KOROZORIJA Elektrolitska pojava na dodiru metala različitih električnih potencijala u prisustvu elektrolita (voda najčešde) . titan.samo u interieuru i to ne svugdje! .. plastikom) ili osigurati iste metale za potkonstrukciju i spojna sredstva. ali i vijaka. najčešde je ličenje (lakovi. izvode se i početne i antikorozivne obrade metalnih površina.

8. limovi za obloge ČELIK.. ali visoka početna investicija 11. tamnosmeđa -vide se pruge od ekstrudiranja aluminijskih profila radi male debljine zaštitnog filma. ali ima relativno malu otpornost na habanje . ali manje kvalitetni žute. bakrene ili pobakrenekuke. može se dobiti i prethodno patiniran.Horvatid.Gracin.Jagodid. stojedi ili ležedi. Najčešde se izvodi plastificiranjeili eloksiranje. prokrom-različiti nazivi (sinonimi) za nehrđajude legure čelika inox18/10 (najčešdi u primjeni . P. zrcalni -zlato -rijetko (krovovi). manganom: inox. dobro očišdeno -zakivanje-spoj zakovicama od istovjetnog metala -potpuno nefleksibilan kao i spoj lemljenjem -samo za manje duljine ploha -spoj prijevojem(utorom) potpuno fleksibilan -rub jedne ploče preklapa se s rubom druge ploče kao jednostruki ili dvostruki prijevoj.podne trake). Veliki spektar boja i izgleda površine (glatka monokromatska. "Nehrđajudi" metali i finalne površinske obrade nehrđajudih metala -ne oksidiraju. vanadijem.ne koristiti na podovima! Plastificiranje je nanošenje plastičnog praha prskanjem. cijevnih. Veličine elemenata ograničene su veličinom pedi. premazima. srebro -nikad u arhitekturi -samo kao prevlake -titan-u glavnom u legurama. Ta se pojava događa na kontaktu limova. također u primjeni i 18/0 i 18 /8 -ne trebaju površinsku antikorozivnu zaštitu. gumom.metal višeg potencijal razara metal nižeg potencijala. a može se i preparirati bezbojnim lakom da ne patinira. 9.Jakubek. -lemljenje -tanji limovi -spajanje kovinom nižeg tališta (za pocinčane i cinčane i bakrene limove koristi se spoj legurom bakra s veliki udjelom kositra). ne patiniraju izloženi atmosferi -krom. nikal-uglavnom se koriste kao prevlake. plastikom) ili osigurati iste metale za potkonstrukciju i spojna sredstva. opis svojstava pojedine vrste povezivanja.) Eloksiranje je nanošenje nehrđajudeg metalnog praha čime se postiže metalik izgled površine. što dovodi do zaključka da se konstruktivni detalji u kontaktu ne smiju izvoditi različitim metalima. Mogude antikorozivne zaštite aluminijskih metalnih elemenata i obloga Aluminij prirodno patinira tako što stvara zaštitni sloj oksida žudkaste boje koji je neugledan nakon oksidacije i zbog toga se na aluminiju izvodi antikorozivna zaštita. nanose se u vrudim kupkama na čelik ili druge metale -mikronske debljine sloja podložne mehaničkim oštedenjima prirodni izgled prevlake je polirani. Boje su ograničene na tonove metala -natur aluminijska boja. koja je legura bakra i kositra. B. rostfrai. prskana. Površinska obrada polirana. Mesing patinira samo površinski u zeleno. J. profila. kao i za materijale obloge (bakreni lim. niklom. satinirana. crna. To se može izvesti odjeljivanjem različitih metala (ljepenkom. Galvanske struje. koje pruža trajnu zaštitu površine.7.Čorid. najpoznatija je mesing (bronca). 10. Također postoji i mjed .Galid.legura bakra i cinka. 10% nikal). V. štete Galvanske struje su elektrolitska pojava na dodiru metala različitih električnih potencijala u prisustvu elektrolita (najčešde voda) . taljenje u čvrsto sljubljenu plastičnu prevlaku u pedima. velika potražnja jer nema potrebe za održavanjem -smanjeni troškovi održavanja u periodu eksploatacije zgrade. stainlesssteel. satinirana. zlatna. mjesto lemljenja -1. narančina kora. osiguranje od odizanjaodpodloge s prikvačnicama(perima) koje osiguravaju klizni ležaj 48 Autori: I. vijci i čavli) ili osigurati potpuno suhe uvjete u eksploataciji -samo u interieuru i to ne svugdje.Hajdinjak. mesing. L. način izbjegavanja. I. punih profila i metalne galanterije danas je inox vrlo skupna svjetskom tržištu. zakovica u prisustvu vode i vlage. A.. pogotovo na varenim spojevima -za vidjive površine koristiti samo najkvaitetnije legure inoxall -površinska obrada -polirana.5 -3 cm širine.Habijanec. Načini povezivanja limova u graditeljstvu. ČELIČNI LIMOVI -legura Fe-železa -ugljikaji C -“nehrđajude”legure (manje ili vede kvalitete) s kromom. D. stoga se uglavnom koristi za interieurske obloge limom i nosive profile ako se ne predviđa trajno održavanje. mjed. Ima slična svojstva i izgled kao mesing. ličena bezbojnim lakom za spriječavanje patiniranja (ne kod površina izloženih habanju . pjeskarena -osim limova –inox užad (sajle) i sve vrste valjanih. ali i vijaka.Kolarec . Mogude antikorozivne zaštite bakrenih metalnih elemenata i obloga Bakar na zraku patinira u plavozelenu pastelnu boju. K. Što se tiče legura.18% krom.Karlo.

Habijanec.5 -0.Karlo.Galid. čavlima. b. bududi da su male vlastite krutosti. K. B. corten čelični limovi -debljina lima ovisno o načinu ukrute -kompozitni limovi(višeslojne ploče s jednostranom ili obostranom oblogm tankim limom. deblji čelični limovi) -fasadni sendvič limeni paneli-obostrana obloga tanki čelični plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksiranilim. debljine ploča i ispune toplinskom izolacijom MW.6-0. vijcima -plastificirani čelični limovi s plastificiranim čeličnim kukama. PU. inox zakovicama i vijcima -inox. žbukane plohe -limarski detalji izvedeni s ravnim limovima. žlijebovi. provjetravana vertikalna potkonstrukcija (bakrenim. zakovicama i vijcima (natur ili prethodno patinirani ili naknadno lakirani) -plastificirani čelični limovi s plastificiranim čeličnim kukama. P. D. čelični lim) -ravni limovi s ukrudenim rubovima-tanji limovi izvedeni na drvenoj potkonstrukciji ili deblji limovi (2-3 mm) kao plitke kutije -samonosivi. zakovicama. inox vijcima (plastificirani i eloksirani) -bakreni limovi s pobakrenim čeličnim kukama. provjetravana potkonstrukcija od letvi obavezno izvedena okomito na smjer protezanja profilacije lima -posebna podvrsta -limena korita (falc-dach) (aluminijski. oluci. OSB. inox zakovicama i vijcima 13.8 mm) na drvenoj podložnoj oplati(daščana oplata. bakrenim čavlima. Vrste limova i metalne galanterije za izvedbu fasadnih obloga na zgradama LIMOVI ZA FASADNE OBLOGE -fasadne obloge -obavezno provjetravanje potkonstrukcije obloge radi evakuacije vlage iz konstrukcije i spriječavanje kondenzata ispod završne limene obloge -koriste se razne vrste limova i odgovarajuda spojna sredstva i metalni nosači za potkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja: -aluminijski limovi s aluminijskim kukama. odvojeni od podloge hidroizolacijskim trakama za izbjegavanje kondenzata i korozije -koriste se razne vrste limova i odgovarajuda spojna sredstva i metalni nosači za potkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja: -pocinčani limovi s pocinčanim čeličnim kukama. zakovicama i vijcima (naturili prethodno patinirani ili naknadno lakirani) -pocinčani. cinčani. čavlima. obložni limovi jednostrano ili obostrano profilirani.Kolarec . debljine obložnih limova 0. V. inox vijcima (plastificirani i eloksirani) -ravni lim (legiran) ili ekstrudirani gotovi profili -bakreni limovi s pobakrenimčeličnim kukama.Jagodid. dimnjake. XPS 2 -20 cm -ne provjetrava se potkonstrukcija. vijcima -aluminijski limovi s aluminijskim kukama. J. cinkotit lim) -valoviti ili trapezno profilirani limovi izvedeni s preklopima -tanji limovi male krutosti (0.Gracin.Čorid. razdjelna hidroizolacijska folija. srednji sloj daje krutost plohi -obično tvrde ploče XPS-a (debljine 1-2 cm) ili tvrde plastične mase (Alucobondili sl. zakovicama.6-0. pocinčani. 49 Autori: I. A.8 mm) formirani u trapezne ili valovite zaobljene forme kako bi plohe lima dobile krutost u jednom smjeru). cinčani. zakovicama. c. rubni limovi uz nadozide. kruti. L.6 mm. cinkotit limovi s pocinčanim čeličnim.na provjetravanoj metalnoj potkonstrukciji za ovjes i distanciranje od sloja toplinske izolacije (aluminijski lim. obično aluminijski plastificirani ili eloksiranilimovi kao obloga OBLICI LIMOVA ZA FASADNE OBLOGE -ravni limovi izvedeni s prijevojima -tanji limovi (0. kutni stojedi jednostruki prevo c.a. rubni opšavi krovova s raznim vrstama pokrova. dvostruki stojedi prevoj a. poprečni ležedi jednostruki prevoj 12. Vrste limova i metalne galanterije za izvedbu limarskih detalja na zgradama -prozorske klupčice. horizontalni gornji opšavi zidova.Hajdinjak. zakovicama. ploče obloge čine cijeli sastav pregrade prema vanjskom prostoru. d. ploče debljine 2-3 mm). d. stolarske ploče).Jakubek.Horvatid. bakrenim čavlima. poprečni ležedi jednostruki prevoj-zabrtvljeno (kod malih nagiba) b. I.

inox vijcima (plastificirani i eloksirani) -valovite forme lima (legiraniAl) -bakreni limovi s pobakrenim čeličnim kukama. ovisno o materijalu (čelik pocinčano na podu.14.Gracin. K. stolarske ploče). Vrste limova i metalne galanterije za izvedbu krovnih obloga na zgradama LIMOVI ZA KROVNE OBLOGE -krovne obloge –provjetravanje potkonstrukcije obloge radi evakuacije vlage iz konstrukcije i spriječavanje kondenzata ispod završne limene obloge ili jake parne brane ispod toplinske izolacije i svi slojevi u kontaktu -koriste se razne vrste limova i odgovarajuda spojna sredstva i metalni nosači za potkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja: -pocinčani. inox. rubnih letvica izloženih habanju – zašto -metalni profili za izvedbu graničnika podnih obloga. provjetravana potkonstrukcija obavezno izvedena okomito na smjer protezanja profilacije lima -posebna podvrsta -limena korita tkz. B. Područje primjene naboranih limova na zgradama. debljine obložnih limova 0. čelik. deblji limovi (obično 2 -5 mm) 50 Autori: I. bududi da su male vlastite krutosti. vijcima -ravne forme lima na drvenoj oplati -aluminijski limovi s aluminijskim kukama. kod izvedbe s provjetravanim zračnim slojem -krovni sendvičlimeni paneli-obostrana obloga tanki čelični plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksiranilim. J.Čorid. materijali i obrada površine -interieurske obložne maske otvora za provjetravanje.6-0. falc-dach (aluminijski. P. pragova. I.8 mm) na drvenoj podložnoj oplati (daščana oplata. pragova. balkona. pocinčani. ploče obloge čine cijeli sastav pregrade prema vani 15. dekorativne obloge zidova i stropova -tanji limovi do 2 mm -Al. plastificiran ili lakiran -ne na podu) -razne forme perforacija i veličine oka mreže kod istezanja lima -perforirane limene ploče za stropne obloge na potkonstrukciji –čelik. materijali i obrada površine -podne limene plohe protuklizne naborane površine u raznim uzorcima -inox ili aluminij gotove ploče s naborima gornje površine. A.Jagodid. V.Habijanec. mesing -plohe gazišta stubišta. čelični lim) -profilirani krovni limovi kaširaju se filcom s donje strane. za apsorpciju kondenzata i buke kiše. Područje primjene perforiranih i istegnutih limova na zgradama. Materijali metalne galanterije za izvedbu podnih dilatacija. vanjske ograde deblji limovi 2 -5 mm vede nosivosti -Al. cinkotit lim) -valoviti ili trapezno profilirani limovi izvedeni s preklopima -tanji limovi male krutosti (0.6 mm. PU. L. zakovicama i vijcima (naturili prethodno patinirani ili naknadno lakirani)ravne forme lima na drvenoj oplati -plastificirani čelični limovi s plastificiranim čeličnim kukama.Galid. obložnilimovi s gornje strane visoko profilirani. debljine ploča i ispune toplinskom izolacijom MW.Jakubek. XPS 2 -20 cm -ne provjetrava se potkonstrukcija. dilatacija. inox zakovicama i vijcima -valovite forme lima OBLICI LIMOVA ZA KROVNE OBLOGE -ravni limovi izvedeni s prijevojima -tanji limovi (0. provjtravana vertikalna potkonstrukcija (bakrenim. cinčani. ne predviđa se naknadna obrada površine. Al (visoka zvučna apsorpcija za ploče kaširane filcem odozgora) 17.5 -0. čavlima.6-0. OSB. čelik -obrada kao i glatki limovi. cinčani. cinkotitlimovis pocinčanimčeličnim kukama. naturaluminij (Al samo u interieuru)! 16.8 mm) formirani u trapezne ili valovite zaobljene forme kako bi plohe lima dobile krutost u jednom smjeru). aluminij eloksiran.Horvatid. zakovicama. zakovicama. rubnih letvica -izložene su habanju-svaka zaštita plohe de se brzo pohabati ili iskrzati u zoni prohodavanja-koristiti samo nehrđajude metale bez dodatne zaštitne obrade površine -inox. mesing.Kolarec .Karlo. ispune ograda stubišta. D. razdjelna hidroizolacijska folija. na plohama neizloženima habanju i plastificiran ili ličen. inox. bakrenim čavlima. inox i mesing satiniran ili poliran.Hajdinjak.

I.Hajdinjak. Alpolic ili sl. J. D. područje primjene -višeslojne ploče s jednostranom ili obostranom oblogom tankim limom -srednji sloj daje krutost plohi i smanjuje učešde skupog metalnog materijala u ploči -ispuna obično tvrde ploče XPS-a (debljine 1-2 cm) ili tvrde plastične mase (Alucobond. Polaganje limenih obloga fasada i krovova na podlogu .18.Gracin. P. ploče obloge čine cijeli sastav pregrade prema vanjskom prostoru 20.Galid. PU.skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) RAVNI LIMOVI – KROVNE I FASADNE OBLOGE (POTREBNA JE PODLOŽNA OPLATA) 51 Autori: I.6 mm -obložni limovi s gornje strane visoko profilirani kod krovnih panela.ravni limovi . Sendvič limeni toplinskoizolacijski paneli. XPS 2 -20 cm -ne provjetrava se potkonstrukcija.Jagodid. K.Jakubek. debljine obložnih limova 0.Horvatid.5 -0. nisko profilirani kod fasadnih panela -ispune toplinskom izolacijom MW.Kolarec . opis. V. područje primjene -fasadni i krovni paneli -obostrana obloga tanki čelični plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksirani lim. ploče debljine 2-3 mm) -obično aluminijski plastificirani ili eloksirani limovi kao obostrana obloga -kompozitne ploče za interieusrku oblogu -kombinacija limova i laminatnih (HPL) ploča 19. A. opis. B. L. Kompozitne metalne ploče.Čorid.Karlo.Habijanec.

Čorid. B.Hajdinjak.Horvatid. L. Polaganje limenih obloga fasada i krovova na podlogu .Jakubek. D.Jagodid. K.Karlo. Reynobond. J.21.Galid. „kofer“ sistem Ili Kompozitne Al-PP ploče ( Alucobond. Tecubond) d=3mm Eloksirani Al lim (galavanizirani) ili plastificirani Al lim 52 Autori: I. limene tave. P.Kolarec .skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) PROFILIRANI LIMOVI.skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) Ventilirana fasadna obloga limom : ravne limene ploče s ukrudenim rubovima –kolokvijalni nazivi : limene kazete.Habijanec. Polaganje limenih obloga fasada na podlogu .SAMONOSIVI U JEDNOM SMJERU 22.profilirani limovi . „tacne“. Alpolic.Gracin. A. I. V.ukrudene limene ploče (kazete) .

B.krovova s rubnim spojevima panela zabrtvljenima trajnoelastičnim kitom i pjenastim brtvenim trakama. K. P.skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) laki termoizolacijski sendvič zid formiran in situ . Sendvič laki paneli s limenim oblogama .vrste.i.zidni i krovni paneli (5 bodova) Vrste. Laki termoizolacijski sendvič fasadni zid formiran in situ .Kolarec 53 . V.Jagodid. opis.Jakubek. paneli bez metalne veze između vanjske i unutrašnje obloge limom! 24. skica rubnog spoja dva panela za toplinsku izolaciju bez toplinskog mosta .Hajdinjak. D. I. plastificirana ili eloksirana Sendvič laki paneli s limenim oblogama.23.Gracin.Čorid.zidni paneli Sendvič laki paneli s limenim oblogama.Habijanec.Karlo. L. zidni i krovni -obostrana obloga.fasadni.krovni paneli -rubni spoj dva panela za t. J. A.Galid.Horvatid.dva sloja profiliranog lima s toplinskom izolacijom u međuprostoru između metalnih nosača -sve pozicije toplinskih mostova na vezama metala moraju biti podložene trakama toplinske izolacije (pozicije c i g) Autori: I.

B.hidroizolacijska podložna folija između drvene oplate i lima – ovisno o vrsti lima . A.krovna bit.osigurati klizne ležajeve lima za neometano temperaturno dilatiranje (izbjegavanje deformacija ravnog lima) .Jagodid. J. ramaknute daske ili ploče od prerađenog drva (danas najviše OSB) . I. K.Habijanec.drvena oplata .Karlo. D.Jakubek.Galid.limena pera za fiksiranje – klizni ležaj i učvršdenje lima na oplatu bez bušenja limenih traka! . ljepenka s posipom kvarcnim pijeskom.daske. V.Hajdinjak.Kolarec .Čorid.Gracin. Minimalni nagibi krovnih ploha prema vrstama pokrova – skica i opis (5 boda) 2. PES filc ili druga odgovarajuda razdjelna folija za sprečavanje korozije lima 54 Autori: I. P.Horvatid. Izvedba prijevoja i podloge kod pokrova ravnim limom – skice i opis (5 bodova) IZVEDBA PRIJEVOJA I PODLOGE KOD POKROVA RAVNIM LIMOM: . L.tema: POKROVI OD LIMA I STAKLA (po 5 bodova) 1.

3. V.Kolarec . L.Karlo.Galid.Habijanec.Hajdinjak. A. rubni opšavi.izvedba konstrukcije hladnog krova ispod pokrova limom .Horvatid. D.nužna radi to ga što je lim apsolutna parna brana! . P. B.Jagodid. I.ventilirani prostor drvenog krovišta ispod pokrova ravnim limom na podložnoj foliji i drvenoj oplati – drveno krovište i nekorišteni tavanski prostor ispod pokrova limom 55 Autori: I.skice i opisi izvedbe prijevoja i učvršdenja (5 bodova) POKROV RAVNIM LIMOM oplata. Uvjeti izvedbe pokrova ravnim limom .Čorid. prijevoji . K.Gracin.žlijebovi. J.Jakubek.

I.Hajdinjak.Horvatid.4. B. K.Habijanec. L.Jagodid.Čorid. Limeni žlijeb kod hladnog krova za pokrove crijepom .Gracin. A. Određivanje potrebnog poprečnog presjeka žlijeba – skice i opisi (5 bodova) 5.Kolarec .visedi žlijeb . V.Jakubek.Galid. D.Karlo. P.skica i opisi (5 bodova) 56 Autori: I. J.

D.Kolarec .Čorid.Karlo. I. B.Gracin.odzračivanje ispod žlijeba i u sljemenu (5 bodova) 57 Autori: I.Horvatid.Galid.6. K. J. V. L. P.Habijanec. A. Pokrov ravnim limom na hladnom krovu . Limeni žlijeb kod toplog krova za pokrove limom – žlijeb na vijencu ili žlijeb u vijencu .Jagodid.Hajdinjak.Jakubek.skica i opisi obaveznih detalja izvedbe (5 bodova) 7.

K. Poprečni spoj dvije ploče IZO dvostrukog ostakljenja kod izvedbe kosog krovnog ostakljenja (5 bodova) 58 Autori: I. D.folija za apsolutnu parnu branu .Habijanec.Čorid.Horvatid. Pokrov limenim koritima – opis svojstava pokrova i skica karakterističnog presjeka toplog krova (5 bodova) pokrov limenim koritima .topli krov . L.drvena oplata ili profilirani nosivi lim 9.limena korita .8.Galid.Jagodid. J.Gracin. V. B.Hajdinjak.Karlo. I.mineralna vuna -tvrde ploče . P. A.Kolarec .Jakubek.

Podjela unutrašnjih podova od drva . I. D. Razlika između višeslojnih i masivnih parketnih daščica i dasaka 5.Karlo. Uzdužni spoj dvije ploče IZO dvostrukog ostakljenja i mogude varijante uzdužnih metalnih nosača pokrova staklom kod izvedbe kosog krovnog ostakljenja (10 bodova) tema: MATERIJALI .Habijanec.sportski podovi na potkonstukciji 59 Autori: I.Kolarec .OBLOGE OD DRVA (po 1 bod) 1. Načini polaganja drvenih podova na podlogu? . K.Galid. V.Gracin.Jagodid. sportski pod) . Površinske obrade drvenih podova a) neobrađeno drvo koje se brusi. A.Horvatid. J.slobodno polaganje (laminat parket od prerađenog drva) . prenosivi podovi) 2.parketne daščice (parketi raznih dimenzija) . L.Hajdinjak.lam parket (10mm). gotovi parket – masivni (15mm) 4. Nabrojite najčešde vrste parketa .podovi od ploča (podignuti podovi. brodski pod. kita i lakira ili premazuje nakon ugradnje b) gotovi parket -prethodno površinski obrađeno drvo koje se samo učvršduje na podlogu 3. klasični parket (10/20mm).podignuti podovi na nosačima .čavlanjeili uvijanje na drvenu podlogu (ili vezanje na metalne kopče) .Jakubek. tehno parket (15/20mm). P.Čorid.lijepljenje (preferiraju se dvokomponentnafleksibilna ljepila) .10.podovi od drvenih dasaka (seljački pod. B. gotovi parket (2-slojni) (10/14mm).

B. nitro. Forme drvenih vanjskih podnih obloga Daske. koje se savršeno prilagođavaju/prijanjaju uz drvo) ili sa dvoslojnim sistemom pragova (nekakva potkonstrukcija. D.). V.Galid. poliuretanski (posebno kvalitetni. ostaje vidljiva tekstura. uljni premazi 9. Koriste se uglavnom egzotične vrste drva kao: -tik. otporni na habanje. Prednosti premaza drvenih podova s voskom Brzo sušenje i korištenje poda neposredno nakon namaza omoguduju “disanje” drva Nema toliko problema s podizanjem parketa uslijed zaostale građevinske vlage kao kod lakiranih podova 12. funkcija.Karlo. Vodootporne su i štite od vanjskih utjecaja. L. mane lakiranja drvenih podova mogu biti: mat. daglasova jela ili posebno tretirana drva drugih vrsta. na engleskom = sleepers) u instalacijama (nisu osmišljene za natjecanja visoke razine).lakovi. polumat. Vrste premaza za drvene podne površine . Što je drveni sportski pod? To su podovi kod kojih je potrebna posebna razina fleksibilnosti. lazurni premazi (bajc).Horvatid. položeni direktno na potkonstrukciju ili pjenaste/filc ploče.Čorid. iroko. P. bangkirai. sjajni bezbojni ili tonirani vodeni. kvadratne ploče. sibirski ariš. Zbog skupljanja i širenja potrebno je predvidjeti dilatacijske reške. 11. savijanje. azobe. plutajudi sa spojnicama (mislim da se ovo ne mora crtat. na slici: 1. Koji se drveni podovi mogu koristiti za podna grijanja i pod kojim uvjetima? Plutajudi drveni podovi – načinjen od dijelova koji nisu fiksirani za podlogu.6.Kolarec . trešnja ili sl. Drva trebaju imati visoku otpornost na atmosferilije. 60 Autori: I. svojstva.Jakubek. koja je postignuta postavljanjem sloja elastičnog materijala (kao neoprenske ploče. Nabrojite nekoliko vrsta drva za vanjske podne obloge i potrebne karakteristike drva. eban. Što je lazurni premaz za drvo. Elementi su lijepljeni po rubovima. udarce. dvoslojni sistem pragova 2. stoga gotovi parket moze i na tlo s podnim grijanjem. insekte).Hajdinjak. pa se parket može slobodno skupljati i širiti.Habijanec. parketi do 11 mm. 8. donji dio je sperploca koja sprjecava skupljanje i sirenje drva. najskuplji) 10.Gracin. dilatacijske reske da se ne dize parket. al da shvatite o čemu se radi) 7. Lazurni premazi prodiru u drvo. lapacho. J. Drveni podovi od višeslojnog parketa. sportski pod zabijen na pragove na gumenim podmetačima 3. A. ali mijenjanju boju površine (moguda je imitacija druge kvalitetnije ili skuplje vrste drva -mahagonij. reguliraju vlažnost drveta. panel parketi. Funkcija zidnih i stropnih drvenih obloga Obloge su najčešde dekorativne ili u funkciji zvučne apsorpcije 13. Karakteristike lakova za parkete. I. koji se ne lijepe. nautik parketi 14.Jagodid. biološke štete (truljenje. K.

Jakubek.Kolarec . Vrste fasadnih obloga drvom. I. A.Potkonstrukcija palube se može postaviti na betonske podloške visine 4 cm.Karlo. 18. Na njih se postavljaju drvene letve pričvršdene za betonske podloške. Skicirati i opišite principe provjetravanja i izvedbe potkonstrukcije za fasadne obloge drvom (3 boda). na provjetravanoj potkonstrukciji zbog izbjegavanja deformacija uslijed razlike u vlažnosti te povečanja trajnosti. a) DAŠČANE OPLATE . J.Hajdinjak. Poprečno na letve koje čine potkonstrukciju se postavljaju letve drvene palube koje se međusobno povezuju principom utora i pera. B. Način postave drvenih paluba. Fasadne obloge drvom moraju biti odvojene od površine nosivog dijela zida.Čorid. na razmacima do 50 cm po širini i do 70 cm po dužini (osno). dok se reške pune sa posebnom gumom koja spriječava klizanje i prodor vode. DASKE .vodootporne furnirane šperploče .horizontalne i vertikalne daske b) DRVENE PLOČE . 19.Habijanec. 16.se lijepi na posebno pripremljenu podlogu i to posebnim vodootpornim ljepilima.15.bakelitne furnirane ploče .Galid.Jagodid. Najčešde se koriste drva trajnih crnogorica.umjetne drvene ploče (HDF) 17. Kako se izvodi potkonstrukcija za fasadne obloge drvom i zašto. P. Koje vrste drva se najčešde koriste za daščane fasadne obloge. L.Gracin. a letve palube je potrebno pričvstiti za podkonstrukciju vijcima KVADRATNE PLOČE – su tvornički pričvršdene na drvenu potkonstrukciju što omogučava direktno polaganje na samu podlogu. D. K. PARKET NAUTIK . 61 Autori: I. V.daščice (drvena šindra .Horvatid.

Materijali za obloge podnožja zgrade .Jagodid. drvene ploče.Jakubek. daske PRIMIJENJIVE ŽBUKE – kamena ili debeloslojna.tema: MATERIJALI OBLOGA I HIDROIZOLACIJE PODNOŽJA ZGRADE (po 3 boda) 1.Habijanec. hehrđajudi lim.Galid. POVOLJNI MATERIJALI – kamen. D. K. I. polimercementna žbuka armirana staklenom mrežicom sa završnim slojem silikonske ili akrilne žbuke.Horvatid.Gracin.Kolarec . vodoneupojni beton.Hajdinjak. P.zgrada s grijanim (izvana toplinski izoliranim) podrumom .povoljni.Karlo. A. vlaknocementne vodootporne ploče NEPOVOLJNI METRIJALI – žbuka. nepovoljni. Ožbukano podnožje . keramičke i gres pločice.Čorid. V. koje žbuke dolaze u obzir? Zaštita podnožja ožbukane fasade od prskanja kiše .skice i opis principa. J. tankoslojne žbuke s vodootpornim fasadnim premazom 2. staklo. 62 Autori: I.skica i opis. B. fasadna opeka. L. HPL ploče.

Galid.Kolarec . K.Karlo. 63 Autori: I.Hajdinjak.3. Obloga podnožja ovješenim prefabriciranim betonskim pločama . I.skica i opis. A.Jagodid. Obložni zid kod podrumljene ili nepodrumljene zgrade . 4. donji dio ploča prislonjen uz zid uslijed pritiska slojeva nabijenog vanjskog nasipa.Habijanec. J. B. V.Gracin. P.moguda varijanta oslanjanjaja na podnožje s pozicijom hidroizolacije i toplinske izolacije . Sidrenje bušenjem samo kroz najviši dio vertikalne hidroizolacije. 5.skica i opis.Jakubek.Horvatid. Obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis. iznad zone prskanja kiše. L. D.Čorid.

Čorid. D.Hajdinjak. K. P.Jakubek.skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis. 64 Autori: I.6. B. I. Ventilirane fasadne obloge – skica principa izvedbe fasadne obloge bez obzira na tip toplinske i hidroizolacije u zoni kontakata s terenom i opisi (10 bodova) 7. Ožbukana fasadna obloga ETICS sustava toplinske izolacije s toplinski izoliranim podrumom . L.Karlo.Gracin. J.Habijanec.Kolarec . V.Galid. A.obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a .Jagodid.Horvatid.

K.vlaknocementne ploče s toplinskom izolacijom MW – obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a .Horvatid.skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.Čorid.skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.Hajdinjak. L.Kolarec .drvena oplata daskama s toplinskom izolacijom MW – obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a . V. I.8. D. Fasadna provjetravana obloga .Galid.Gracin. Fasadna provjetravana obloga .Habijanec.Jakubek. B. 9. P. J. 65 Autori: I.Jagodid.Karlo. A.

Hajdinjak. L. 11. 66 Autori: I.Horvatid.Jakubek.Kolarec .10. K. I.skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis. B.skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis. J.Čorid.Karlo. D. A. Fasadna obloga ravnim limom na drvenoj oplati .Jagodid. P.moguda varijanta izvedbe obloge podnožja Al ravnim limom .obloga podnožja .Gracin. Ostakljena fasadna stijena .Habijanec.Galid. V.

A. 4 .slojevi ravnog krova terase izvedeni kao klasični topli ravni krov sa sintetskim hidroizolacijskim trakama . D.upuštena površina vanjskog poda po kojem se evakuira voda u odnosu na površinu poda po kojoj se hoda (podne plohe s otvorenim reškama za procjeđivanje vode do razine na kojoj je hidroizolacija) – vanjsko opločenje betonskim pločama na podmetačima s otvorenim reškama između ploča ili drvene oplate s otvorenim reškama između dasaka.Horvatid. . opišite sve pozicije detalja kojima je osigurano ispravno funkcioniranje fasadne obloge s HPL pločama s otvorenim reškama (10 bodova) 13.vanjska obloga poda terase .podignuti prag (nepovoljno.Kolarec .Čorid. c).Jakubek. 3 .osigurano sprječavanje prelijevanja vode u unutrašnjost Opisati sastav svih slojeva ravnog toplog krova. uz zadovoljenje slijededih uvjeta: . – neekonomično rješenje!). V.fasadna obloga s HPL pločama. Opišite probleme koji se javljaju pri rješavanju ovakvih detalja podnožja zgrade. c) u tlu . potrebno je preskakati preko praga) 2 .Gracin. Opišite sastav slojeva na sve tri pozicije (a. b. b) podnožje . 4 varijantna rješenja: 1 . Materijali obloga: a) pročelje iznad razine podnožja . Spoj unutrašnjeg poda i vanjske uređene površine terena oko zgrade kod izvedbe gotovih podova u istoj ravnini. L.kamene ploče d = 4 cm.armiranobetonski podrumski zid grijanog prostora. B. terase ili balkona.obično s podizanjem razine gotovog unutrašnjeg poda u odnosu na razinu nosive konstrukcije stropa ili poda na tlu 67 Autori: I. P.ravni krov iznad grijanih prostora niže etaže. 12 cm visinske razlika između praga vrata.unutrašnji i vanjski gotovi pod u istoj ravnini.Jagodid. opisati sastav unutrašnjih podnih slojeva kod međukatne konstrukcije između grijanih prostora stambene i bučne poslovne namjene ispod Opisati detalje na poziciji spoja ostakljene stijene i poda (10 bodova) 14. K.Habijanec. vanjski pod izveden u istoj razini s unutrašnjim podovima .Galid. Nacrtajte vertikalni presjek podnožja ostakljene stijene na poziciji izlaska na terasu .12.izvedba linijskog drenažnog kanala prekrivenog rešetkom u zoni spoja fasade i vanjske površine terena. I. za projcjeđivanje vode do zone hidroizolacije izvedene u nagibu. krila prozora ili ostakljene stijene i vanjske površine po kojoj se evakuira voda.Karlo.Hajdinjak. J. teško izvedivo kod izlaska na ravne krovove . . porobetonske blokete ili sl. Nacrtajte vertikalni presjek podnožja grijanih prostora zgrade s masivnim zidovima od blok opeke i grijanim podrumskim prostorom.veda potreba visina slojeva podne konstrukcije vani (ravni krov) nego unutra (međukatna konstrukcija) – eventulano rješenje: denivelacija vanjske zone stropne ploče u odnosu na unutrašnju ili izvedba dodatnog lakog sloja za povedanje visine slojeva poda u interieuru po cijeloj površini etaže (tvrde ploče toplinske izolacije velike debljine.podignuta razina unutrašnjeg poda (izvedivo kod podova na tlu. Opišite mogude varijante rješenja (4 mogudnosti) te prednosti i mane svakog rješenja (10 bodova) Glavni problem koji se javlja prilikom izvedbe ovakvih detalja je zaštita od prodora vode u zgradu na poziciji vrata (opasnost se naročito javlja kod jakog pljuska ili prilikom otapanja vedih debljina snijega) te je potrebno osigurati min.procjedna drvena paluba.

Karlo.15. I.Gracin. D. Spoj unutrašnjeg poda i vanjske uređene površine terena oko zgrade kod izvedbe gotovih podova u istoj ravnini – skica i opis odabrane varijante izvedbe za zaokretna i klizna balkonska vrata (10 bodova). A.Horvatid.Galid.Čorid.Jagodid. K. L. 68 Autori: I. J.Jakubek.Habijanec.Hajdinjak. B. P.Kolarec . V.

Pod mora imati ravnu i ne previše hrapavu površinu. a što u uže smislu značenja termina. zaštite i završnog gornjeg sloja. osim kad namjena prostorije uvjetuje njezin nagib (kupaonice. 69 Autori: I.Horvatid. rebrasta bitumenska ljepenka. Pod treba biti stabilan i dovoljno čvrst na plošni pritisak (plošni pritisak noge stolice iznosi 50÷100 N/cm2. linoleuma i asfalta. zatim u obliku ploča od sintetskih pjena na osnovi fenola i poliuretana. tema: MATERIJALI . u reškama se sakuplja nečistoda.) ili omoguditi slobodno strujanje zraka ugradbomparoodvodnogsloja (šuplje opeke. Podovi izvan zgrada u pravilu se izvode u nagibu zbog odvodnje vode. Položaj toplinskog zaštitnog sloja u stropu vrlo je važan s obzirom na difuziju vodene pare i mogudnost stvaranja kondenzata u konstrukciji. U užem smislu pod je samo gornji završni sloj po kojemu se hoda ili se kredu vozila (vidljiva obloga). laboratoriji. a u podlogu ispod poda de lagano prodrijeti vlaga. ploča od trske i slame te od laganih ploča vlaknatica.Jagodid. ljepenkas krupnim donjim posipom i sl. Kako bi se izbjegla pojava kondenzata. a paronepropusnina toploj strani sloja toplinske izolacije.Hajdinjak. 3. P. ploča i jastuka od mineralne ili staklene vune. radionice.PODNE OBLOGE (po 1 bod) 1. piljevina i sl. Kondenzacija vodene pare nastaje kad para difuzijom.Galid. treba ili spriječiti prodor pare u konstrukciju ugrađivanjem paronepropusnemembrane (metalni listovi. V. 4. L.Habijanec. Normalno je podna površina vodoravna. Toplinski zaštitni sloj treba ugraditi na hladnoj strani stropne konstrukcije. kroz kapilare i pukotine. odnosno podna obloga se ne postavlja u potpunosti do vrata kako bi ista ta voda mogla otjecati. K. D.). staje). Radi sigurnosti kretanja podna površina ne smije biti preglatkaniti skliska.Jakubek. tj. J. a prema potrebi sastoje se od: podloge. A. prodre u unutrašnjost konstrukcije i dopre doslojeva čija je temperatura niža od temperature rošenja. također je potrebno isperd vrata postaviti rešetku za procjeđivanje kako bi savvišak vode mogao nesmetano otjecati. I.Kolarec . sa što manje reški jer se u protivnom brzo troši i teško održava. Temeljni tehničko-uporabni zahtjevi za pod. magnezita. različite trake na osnovi kaučuka. Trajnost poda znatno se povedava stalnim i stručnim održavanjem.Gracin. a glasovira i do 500 N/cm²). Pod mora biti otporan na površinsko trošenje i habanje što je osobito važno u prostorijama s velikim prometom (školske učionice. Toplinski zaštitni slojevimogu biti izvedeni u obliku suhog nasipa pijeska ili drugoga laganog usitnjenog materijala ili u obliku laganih namaza ili ploča: pločaplinobetonai pjenobetona. Što su podovi u širem smislu. Pod mora osigurati dovoljnu toplinsku zaštitu. izolacije. hodnici). premazi na osnovi kaučuka i polivinil-klorida i sl. iverica i pluta. namaza od cementa. ekspandirana glina.16.). Najosjetljiviji su podovi od gume. bitumenska ljepenka s uloškom aluminijskih folija.Čorid. 2.Karlo. 1. granule perlita. povoljnu toplinsku izolaciju stropova i difuziju vodene pare kroz stropnu konstrukciju. sadre i sintetskih smola s laganim agregatima (troska. B. Spoj unutrašnjeg poda i vanjske terase – ravnog krova kod izvedbe gotovih podova u istoj ravnini – skica i opis odabrane varijante izvedbe za zaokretna i klizna balkonska vrata (10 bodova) Prilikom izvedbe zaokretnih vrata potrebno je vrata okrenuti tako da se otvaraju prema unutra kako bi se spriječilo bilo kakvo otjecanje vode u unutrašnji prostor. 2. Kod izvedbe kliznih vrata uvijek se rade dvostruka klizna vrata te se podnožje takvih vrata kanalizira kako bi se sva voda koja ipak prođe kroz određene rupe mogla vratiti van te se ispred vrata radi mala dilatacijska reška. Podovi su u širem smislu svi slojevi iznad nosive stropne konstrukcije ili iznad tla.

Navedite dva primjera.Karlo.Čorid. U laboratorijima pod mora biti otporan na kemijske utjecaje i elektrostatičke udare U podrumskim prostorijama i u prizemlju nepodrumljenihzgrada podovi leže izravno na tlu.Horvatid. 70 Autori: I. Pod u stambenim i radnim prostorijama mora biti topao. Namaz mora biti odijeljen elastičnim slojem i od bočnih stijena i od donjih slojeva. dovoljno elastični i imati mogudnost dovoljnog prigušenja zvuka udara i zračnog zvuka prema susjednim stanovima. Armiranobetonski stropovi mase ≥350 kg/m²zadovoljavaju s obzirom na zvučnu izolaciju za zračni zvuk.Habijanec. Podovi u stanovima trebaju biti topli. Podovi se dijele na tople. 6. A. smanjenje jeke u prostoriji). čime se izražava.Jagodid. asfalt. hladne i vrlo hladne podove. L. 1. Podna hidroizolacija treba s izolacijom obodnih stijena činiti cjelinu. 7.Galid. parket.Pod mora osigurati dovoljnu zvučnu izolaciju Zvučna izolacija za zračni zvuk se postiže dovoljnom masom stropne konstrukcije ili izvedbom punog ovješenog podgleda stropa koji treba biti što neovisniji o stropnoj konstrukciji. U industrijskim pogonima pod je otporan na vede mehaničko opteredenje. Pod se mora lagano čistiti. Posebni tehničko-uporabni zahtjevi za pod. tavani). vanjska stubišta).5. izveden od materijala koji od tijela dodirom ne odvodi previše topline. skladišta. ne smije zadržavati prašinu. 5. bolnice. 5.Jakubek. navedite po dva primjera iz svake kategorije po toplini poda. a za udarni ugradnjom slojeva plivajudeg poda ili elastične završne podne obloge. tepison od prirodnog materijala) S < 6 W/m K 2  polutople (PVC ploče. P. nenatkriveni balkoni i loggie. Za zaštitu prostorija od kapilarnog dizanja vlage iz tla treba u podnu konstrukciju staviti trajnu i elastičnu izolaciju koja sprječava prodor vlage u konstrukciju i prostoriju. radionice i prostorije s lakoupaljivimmaterijalom. lakoodržavajudi. Podjela podovi obzirom na toplinu poda. vatrosigurnost (škole. U uredskim prostorima traži se topli pod. Podovi izloženi vlazi ili vatri moraju se izvesti isključivo kao masivni. 3. linoleum. osiguranje zaštite od spoja s električnom instalacijom i od skupljanja statičkog elektriciteta (radionice). eventualno na kemijske utjecaje. polutople. V. guma. J.Hajdinjak. treba biti otporan na kiseline i polutopli. izvedbom plivajudeg poda ili ulaganjem elastičnog sloja ispod završnog sloja podne obloge. K. kuhinje). 3.5÷5 cm debeloga lagano armiranoga betonskoga namaza (cementni estrih) koji je položen preko elastičnog sloja mineralne ili staklene vune ili sličnog materijala. održavati i popravljati. otporanostna mraz (hladnjače ili prostori izvan zgrada). prostorije koje se moraju povremeno dezinficirati). 4. Treba odabrati onaj koji je najbolji za određenu namjenu prostorije. bez prisustva materijala podložnoga truljenju odnosno gorenju. Smanjenje udarnog zvuka (topota) postiže se izvedbom poda od elastičnih materijala obloge (guma. bazeni. Kako odabrati pod za određenu prostoriju. Niti jedan pod ne odgovara svim tim zahtjevima. Neodržavanje ili pogrešno održavanje čest je uzrok brzom propadanju poda. magnezijski namaz) 6 < S < 10 W /m K 2  hladne (cementni namaz. dovoljno elastičan i s naročito dobrim svojstvom prigušenja zvuka u prostoru (zvučna apsorpcija zračnog zvuka. I. 6. nepropusnost za vodu i otpornost na vlagu (kupaonice. Gdje se zahtijeva povedana protukliznost poda. keramičke pločice) 10 < S < 20 W /m K 2  vrlo hladne podove (pločice od prirodnog kamena i čelične pločice) S > 20 W /m K 4. U školama i bolnicama pod treba biti higijenski.Kolarec . Plivajudi se pod obično radi u obliku 3. otpornost na djelovanje kemikalija (laboratoriji. D. tekstilne i sintetske prevlake) koji apsorbiraju udarni zvuk. Čišdenje i sredstva za čišdenje i održavanje ovise o materijalu od kojeg je pod te o svrsi prostorije. Podovi se dijele na: 2  tople (brodski pod. B. betonski namaz. povedana protukliznosti (terase. linoleum.Gracin. 2.

Prema vrsti materijala razlikuju se podovi od prirodnog ili umjetnog kamena.Karlo. Najčešde su to prevlake iz vlaknastih materijala. mljevenih mineralnih dodataka i pigmenata valja se i tlači. vuna) ili od vlakanaca sintetskoga porijekla (perlon. Navedite po dva primjera najčešde primjenjivanih završnih podnih obloga za obje vrste podova bez reški. teraco.0 cm. P. Ta se masa uvalja na podlogu od gustoga pletiva u jednome sloju ili se izvodi bez pletiva u 2 do 3 sloja. Što su završni podni namazi. Različiti tekstilni proizvodi od biljnih i životinjskih. a gornjije isti kaučuk. I. Razvrstavanje podova prema izgledu i načinu izvedbe završnog sloja. drveni podovi. azbestnih ili PVC ploča te stakleni i metalni podovi za posebne namjene. Najčešde se izvodi betonski namaz (estrih). asfaltni i magnezitninamazi te namazi naosnovi sintetskih spojeva.Galid.0 cm. Prevlake služe za oblaganje podova. Namaz zahtijeva mokri postupak u završnoj fazi izvedbe zgrade što je vrlo neugodno jer produljuje vrijeme izvedbe radi dugotrajnog sušenja. U izvedbenim nacrtima potrebno je za svaku prostoriju upisati vrstu završne obloge poda i njegovu visinsku kotu. debljine ≥4. Mane podova s reškama. Ne mogu se primijeniti za prostore visokih higijenskih zahtjeva jer se u reškama sakuplja nečistoda (bolnice).Jakubek. Lijepe se. pločice). teraco. cementni. površinu podne obloge i opseg koji treba obraditi kutnim letvicama ili opločenjem podnožja zida. B. Kao početna kota (±0. Tako se dobiva pod bez reški. nylon) ili od njihovih kombinacija Gumene prevlake su smjesa prirodnoga ili sintetskoga kaučuka. Prilikom izvedbe zgrade u svim se prostorijama po obodnim stijenama označi vodoravna crta koja se nalazi točno jedan metariznad površine gotovoga poda (niveletaza odmjeravanje.) 9.Hajdinjak. Cementni se namaz izvodi u debljini ≥2 cm. V. a reške se obrade na način da su skoro nevidljive.5 do 2. odnosno ulaza u zgradu. K. kemijskim procesom ili ohlađivanjem. Namazi su smjese različitih sastava koje se u mekanome stanju nanose u tankim ili debljim slojevima na čvrstu i ravnu podlogu na kojoj otvrdnu gubitkom vode. D. a mogu se izvesti i kao prirodne ili sintetske mase nanesene natkanu podlogu. a što podne prevlake. a proizvode se ili u obliku manjih ploča ili pak smotaka velike površine.Jagodid.6. manila. asfaltni i magnezitninamazi te namazi naosnovi sintetskih spojeva. prirodnih ili sintetskih. Najčešde ih razvrstavamo prema izgledu i načinu izvedbe završnog sloja u: -podove s reškama -podove bez reški PODOVI S REŠKAMA Kod podova s reškama podna se ploha ostvaruje slaganjem različitih jediničnih elemenata (parketne daščice.Habijanec. 7.Kolarec . dakle prirodnih vlakanaca (kokos. Sastav prevlaka je vrlo raznolik i ovisi o namjeni prostorije. PODOVI BEZ REŠKI Izvode se u obliku namaza ili kao prevlake ( betonski. J. 71 Autori: I. a asfaltni u dva sloja po 1. sisal. L. podoviod asfaltnih.00) uzima se gotovi pod. Što je "vagris". A. Upotrebljavaju se: betonski. glatku i suhu podlogu zaštidenu od vlage.Horvatid.Čorid.Gracin. cementni. pust. Nabrojite po tri česta primjera za svaku vrstu po ovakvoj podjeli podne obloge. Označavanje podova u nacrtima i prilikom izvedbe zgrade. gornja kota podne obloge poda prizemnog stubišnog prostora. napinju ili polažu na ravnu. vagris).

reljefna (protuklizna) 72 Autori: I. dimnjački elementi i vatrostalni materijali (teško taljivi materijali velike otpornosti i trajnosti. za prostore i konstrukcije izložene dugotrajnim vrlo visokim temperaturama Vapnenosilikatne(silikatne) opeke i blokovi -kvarcni pijesak. pečena na vrlo visokim temperaturama. Koriste se u industriji za zidanje pedi i sličnihp ostrojenja. nisu glazirane. K. po potrebi reljefne protuklizne površine. V. podna i zidna opločenja Šamotna opeka -vatrostalne opeke.Kolarec . P. kemikalije habanje -za prostore izložene agresivnim utjecajima.Hajdinjak. Što su umjetno granitne pločice.Gracin. Bitna svojstva crijepa -keramika smanjenje poroznosti i povedane otpornosti na mraz -povedana otpornost na udar i lom (hodanje po crijepu. otporniji na habanje i udar. posebno kod podnih pločica SANITARNI KERAMIČKI MATERIJALI -keramika se peče nakon glaziranja. drenažne i kanalizacijske cijevi (Proizvode se od teško taljive plastične gline s dodacima feldspata.Habijanec. razlika u odnosu na keramičke pločice Umjetno granitne(gresili porculanske) pločice -masa prešana pod visokim pritiskom. polirana. Navedite nekoliko posebnih vrsta opeka i područje primjene POSEBNE VRSTE OPEKA Prepekaili klinker -visoko otporna na mraz.Jagodid. Uobičajene površinske obrade umjetno granitnih pločica Površinska obrada mat.Čorid. kvarcnog pijeska.tema: MATERIJALI . B. visokokvalitetna glazura 5.5 h -minimalan sadržaj topivih soli (ne tolerira se eflorescencija) Izvedba crijepa: -vučeni crijep (ekstrudiranje-izvlačenje gline kroz usnike) -samo uzdužne profilacije -tlačeni crijep (prešan u kalupima) -uzdužne i poprečne profilacije Dodatne dekorativne obrade površine crijepa: -engobiranje-jednoliko obojena mat površina -glaziranje -glatka i sjajna površina u boji 4.Galid. 6.Horvatid. D. I. Razlika u svojstvima podnih i zidnih keramičkih pločica Podne pločice su povedane otpornosti na udar i habanje. Grubi keramički elementi osim opeka Crijep.Karlo. J. isti sastav po cijelom presjeku materijala 7. A. a često i šamotnog brašna). ostale s raznim mineralnim dodacima 2.Jakubek.OBLOGE OD GLINENIH I SLIČNIH MATERIJALA (po 1 bod) 1.) 3. Fini keramički materijali u graditeljstvu PLOČICE -za zidne i podne obloge -polaganje na podlogu podnih (i zidnih) pločica danas: punoplošno u sloj građevinskog ljepila -preporučljivo na fleksibilno građevinsko ljepilo za unutrašnje ili vanjske radove -keramičke pločice-vidljivi tanki sloj glazirane površine. vapno i voda -prešane pod tlakom i izlažu vodenoj pari pod visokim pritiskom u autoklavima -osnovna boja je bijela. tuča) -vodonepropusnost za minimalno 2. L.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful