ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE III

1.dio -Veršid tema: KONSTRUKCIJE OPLOŠJA ZGRADE 1. Koji je kriterij za podjelu konstrukcija oplošja na masivne i lagane i koja je bitna razlika između njih (sa gledišta fizikalnih procesa)? Kriterij za podjelu konstrukcije na masivne i lagane je površinska masa konstrukcije: 100kg/m² Bitna razlika između masivnih i laganih konstrukcija(sa gledišta fizikalnih procesa) očituje se u ljetnoj toplinskoj stabilnosti: Masivne konstrukcije imaju zadovoljavajuda svojstva. Lagane konstrukcije postižu zadovoljavajuda svojstva samo ako imaju propisanu vrijednost U za zidove i za krovove:  za vanjske zidove: U ≤ 0,35 W/ (m²K)  za krovove: U ≤ 0,30 W/ (m²K) Što znači da, u odnosu na masivne konstrukcije, moraju imati vedu debljinu toplinske izolacije! 2. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima jednoslojnih zidova. Jednoslojni građevni dijelovi oplošja su zidovi izgrađeni od toplinsko-izolacijskih blokova, obostrano ožbukani. Ispravan fizikalni proces postiže se s paropropusnim materijalima (blok opeka i žbuka) koji unutar zida omoguduju difuziju vodene pare bez zaustavljanja. Ovdje je najbitnije svojstvo paropropusnosti vanjske žbuke (produžna žbuka ili toplinsko-izolacijska žbuka)

3. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija bliže vanjskoj strani.  Toplinska izolacija je bliže vanjskoj strani, s vanjske strane paropropustan sloj

Vanjski zaštitno-dekorativni sloj koji se izvodi na toplinskoj izolaciji (odnosno u kontaktu s njom) treba biti paropropustan. Žbuka je najčešdi oblik vanjskog paropropusnog zaštitnodekorativnog sloja. Sastav i izvedba vanjske žbuke ovisi o vrsti podloge (vrsti toplinske izolacije).

1
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

Toplinska izolacija je bliže vanjskoj strani, s vanjske strane paronepropustan sloj

Ukoliko se vanjska paronepropusna obloga izvede bez provjetravanog zračnog sloja dolazi do kondenzacije vodene pare unutar zida! Vanjski paronepropustan sloj, t.j. oblogu, treba odvojiti od unutarnjeg dijela zida sa zračnom šupljinom koja mora biti dobro provjetravana! Za dobro provjetravanje potrebno je oblogu projektirati na način da na najnižem mjestu omogudimo ulaz vanjskog zraka u šupljinu, a na najvišem mjestu izlaz zraka iz šupljine u vanjski prostor. 4. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija unutar konstrukcije.

Ako je fizikalni proces nepovoljan (2.slučaj) tada treba ugraditi parnu branu. Parnu branu ugrađujemo prije materijala u kojem bi došlo do navlaženja. Parnu branu treba izbjedi ako su moguda druga rješenja kao: ugradnja paronepropusnije toplinske izolacije, vanjski zid izvest od paronepropusnijeg materijala i /ili manje debljine, unutarnji zid izvest od paronepropusnijeg materijala i sl.

U slučajevima kada se s unutarnje strane nalazi paropropustan materijal (na pr. blok opeka) na lokacijama s vrlo niskim vanjskim temperaturama može dodi do prekomjernog navlaženja. Ugradnja parne brane u ovakav zid nije preporučljiva jer se zbog povezivanja zidova metalnim sponkama (sidrima) probija parna brana u mjeri da ona gubi svoju funkciju. Tada treba primijeniti druge mogudnosti izbjegavanja navlaženja.

2
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

5. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija bliže unutarnjoj strani.

Ovaj slučaj se najčešde pojavljuje kod projektiranja fasade s vanjskim vidljivim betonom, kod sanacija starih zgrada te kod prostora koje treba brzo kratkotrajno ugrijati. Ovisno o lokaciji gradnje (klimatsko područje gradnje) i materijalima koji se koriste, u ovom slučaju vjerojatna je pojava prekomjernog navlaženja što se rješava s ugradnjom parne brane. Kod novih se zgrada treba ugraditi element za prekid toplinskog mosta.

3
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

Habijanec.Hajdinjak.Kolarec .6. L. V. P. Lagane stijene s vedim debljinama toplinske izolacije radi ljetne toplinske stabilnosti. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija u cijeloj debljini građevnog dijela. A. Iz istig razloga najpovoljnija je izvedba s provjetravanom zračnom šupljinom. J.Karlo. Danas su česte kod projektiranja drvenih niskoenergetskih kuda (primjeri s nosačima s kojima se prekida toplinski most): Varijanta izvedbe – nosiva konstrukcija je drveni sastavljeni profil  Lagana konstrukcija – toplinskoizolacijski panel s ventiliranom oblogom (staklo) Lagana konstrukcija s ventiliranom oblogom (umjetne ploče) (drvo) Lagana konstrukcija s ventiliranom oblogom 4 Autori: I. I.Horvatid. D.Čorid.Jakubek. B. K.Jagodid.Galid.Gracin.

Gracin.Horvatid. obloga od zidane fasadne OBLOŽNE OPEKE obloženje ŠUPLJIM KERAMIČKIM PLOČAMA na metalnoj podkonstrukciji obloženje KERAMIČKIM PLOČAMA na metalnoj podkonstrukciji 5 Autori: I.Jagodid. J. A. P.7.Habijanec. D.Hajdinjak. K.Čorid.Kolarec .Jakubek.Galid. B. V.Karlo. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od obložne opeke ili keramike. L. I.

Habijanec. I. V.Jagodid. obloga tankim kamenim pločama 9. A.Kolarec .Hajdinjak.Karlo. K. To znači da de ploča biti teža što je vede opteredenje za nosivu konstrukciju zida. J. L. a potrebni su i jači elementi za sidrenje.Horvatid.Gracin. D.Galid. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od kamenih ploča.  određivanje debljine elementa armirano betonske obloge u odnosu na dužinu elementa Veda dimenzija ploče iziskuje i njezinu vedu debljinu.Jakubek. B.8.Čorid. P. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od predgotovljenih armirano betonskih elemenata. 6 Autori: I.

10.Galid. I. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od drvenih elemenata. V. L. trapezni lim 11. J.Čorid.Jagodid. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od limenih ploča. P. B.Habijanec.Hajdinjak.Kolarec . K. obloga drvenim daskama 7 Autori: I.Jakubek.Horvatid.Gracin. A.Karlo. D.

Gracin.Jagodid. J.Čorid.Jakubek.Kolarec .12.Hajdinjak.Horvatid.Karlo. I. L. obloga pločama (vlaknastocementne i slične ploče) na drvenoj podkonstrukciji Obloga pločama (vlaknastocementne i slične ploče) na metalnoj podkonstrukciji velikoformatne obložne ploče na fasadi 8 Autori: I. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od vlaknastocementnih ili sličnih ploča. A. K.Galid.Habijanec. V. P. B. D.

natpritisak i potpritisak 3. J.Čorid.sa ljepljenim staklom. kontinuirane fasade.sa vertikalnom i horizontalnom pokrivnom kapom strukturalne fasade. Nacrtajte podni priključak kontinuirane ostakljene fasade. horizontalnom ili vertikalnom gumeno-silikonskom fugom polustrukturalne fasade. slažu na objektu bez skele dvostruke fasade-mogu biti kontinuirane i prekinute  „spider “ fasade. MOBILNI OSLONACprima samo kontinuirano poprečno opteredenje od pritiska vjetra i dozvoljava aksijalnu pokretljivost profila koja se javlja uslijed širenja izazvanog promjenom temperature. B.sa kontinuiranim.Jakubek.tema: OSTAKLJENE FASADE 1. 9 Autori: I.Galid.Karlo. A. Navedite vrste ostakljenih fasada.Habijanec.Horvatid. L.Kolarec . V.Jagodid. D.vertikalna ili horizontalna fuga/vertikalna ili horizontalna pokrivna kapa element fasade.strukturalna fuga sa dodatnom letvicom koja ujedno služi kao mehaničko osiguranje stakla kombinirane fasade. I. FIXNI OSLONACnosi cjelokupnu težinu konstrukcije i prihvada poprečna i opteredenja od vjetra. P. K. strukturalnim.Gracin. Navedite i opišite dvije osnovne vrste oslonaca (sidra) ostakljene fasade. i kombiniranim izgledom.elementi se izrađuju u radioni.fasade s točkasto učvršdenim staklom 2.Hajdinjak.

izvodi se horizontalnim nosačima pomodu kliznih spojnica ZA MONTAŽU KONTINUIRANE FASADE POTREBNA JE SKELA 10 Autori: I. L. na koji se nataknu.Kolarec . Opišite i skicom prikažite pojedinu vrstu ostakljenih fasada: a/ Kontinuirane fasade. Da se u radionici izrade gotova polja koja se kao takva pričvršduju na konstrukciju. Vertikalni nosači se prema projektiranom rasteru pričvršduju na konstrukciju.Horvatid. PRINCIP MONTAŽE 1. nakon čega se natakne drugi vertikalni nosač i pričvrsti za konstrukciju 3.Čorid. B. te pričvrste horizontalni nosači. te se nakon toga.Galid. J. P.Jagodid. D.4.Hajdinjak. K.Jakubek. Spajanje tako montiranih polja.Karlo. I. pomodu kliznih spojnica umedu horizontalni nosači 2. A.Gracin.Habijanec. V.Prvo se učvrsti jedan vertikalni nosač za konstrukciju.

J. L.Kolarec .Gracin.Jakubek. b/ Strukturalne fasade.Pr. B.Jagodid.Habijanec.Karlo. I.Hajdinjak. P.  izgled vanjskog djela fasade identičan u svim poljima (nisu naglašena otvarajuda polja) princip montaže.Horvatid.Galid.Čorid. V. D.sastavljena i ostakljena krila dolaze na gradilište te učvršduju na ranije pričvršdenu aluminijsku konstrukciju 11 Autori: I. A. K.

Karlo.Jakubek. P. D.Jagodid. V.Horvatid. K.Habijanec. strukturalne s naglašenom horizontalom/vertikalom 12 Autori: I.Galid.Hajdinjak.Gracin.Kolarec .c/ Polustrukturalne fasade. J. A. B. d/ Kombinirane fasade. L.Čorid. I.

B.bolju toplinsku i zvučnu izolaciju . dvostruke fasade sastavljene su od dviju staklenih fasada koje odvaja međuprostir (fasada ispred fasade) Takve fasade imaju niz prednosti: .Gracin.bolje iskorištavanje energije (prirodne i rekuperirane) 13 Autori: I.Galid.Kolarec .Horvatid. I.prirodno kruženje zraka .e/ Element fasade.ekološku zaštitu .Karlo.Čorid. K.pitanje) f/ Dvostruke fasade. A.dugotrajnost .Jakubek.Jagodid. J. V. (+6. L. P. D.Habijanec.Hajdinjak.

Jagodid. D.zrak putuje u prostoru između prekida.Hajdinjak.Horvatid.Karlo. te provjetravanje amortizaciju troškova u roku 10-15 godina 14 Autori: I. I. Nedostatak je (naročito u toplim klimatskim uvjetima) topli zrak koji se diže dolazi do gornjih katova i prekomjerno ih zagrijava. Na taj način fasada ima više ventilacijskih prekida koji osiguravaju optimalno prozračivanje. V.Gracin.Čorid. A. Ovaj sustav je skuplji i složeniji za izvedbu. Dvostruke fasade omoguduju: zaštitu od buke (dupla stijena) toplinsku zaštitu (dupla stijena) zaštitu od kiše i vlage (višestruko brtvljenje) zaštitu od sunca (žaluzine u međuprostoru) zaštita od vjetra cirkulaciju svježeg zraka tijekom dana i nodi.Galid. bolja toplinska i zvučna izolacija.NEPREKINUTA (kontinuirana) . Problem je i kod požara gdje se dim širi prema gornji katovima i tamo širi.Jakubek. B.Kolarec . PREKINUTA FASADA . gdje izlazi iz međuprostora. J. Na mjestu prekida rješeni su i ulazi za zrak koji putuje do slijededeg prekida. L. pri čemu zrak kruži od donjeg dijela prema gore.izvedena je bez međuprekidanja po visini. P.Habijanec. Prednost ove fasade je lakša konstrukcija. K.

g/ Točkasto učvršdene fasade 5. K.Čorid. koje omoguduje rad drugim izvođačima nije potrebna skela kod montaže fasade 15 Autori: I.Habijanec. D. Na crtežu / slici prepoznajte određenu vrstu ostakljene fasade.Galid.Horvatid.Hajdinjak.Jagodid.Jakubek. primjeri prethodnog pitanja 6.Gracin. J.Karlo.Kolarec . V. A. L. B. P. Koje su prednosti element fasada u odnosu na "klasične" ostakljene fasade?  izrada kompletnih ostakljenih elemenata u radionici (smanjen broj propusta koji su se događali na montaži) bitno ubrzana montaža (fasada raste zajedno sa objektom) broj radnika na montaži smanjen u odnosu na ugradbu klasičnih fasada  katno zatvaranje fasade. I.

D. Problem je i kod požara gdje se dim diže prema gornjim katovima i tamo se širi.7. Koje su prednosti dvostrukih fasada?      dugotrajnost bolja toplinska i zvučna izolacija ekološka zaštita prirodno kruženje zraka bolje iskorištavanje energije (prirodne i rekuperirane) 8. Prekinuta fasada-zrak putuje u prostoru između prekida.Kolarec . Navedite i skicom prikažite osnovne grupe dvostrukih fasada obzirom na provjetravanje. P. Nedostatak: topli zrak koji se diže dolazi do gornjih katova i prekomjerno ih zagrijava. A.Gracin. 16 Autori: I.Karlo. pri čemu zrak kruži od donjeg dijela prema gore. I. J.Horvatid. L. gdje izlazi iz međuprostora. Na mjestu prekida riješeni su i ulazi za zrak koji putuje do sljededeg prekida.Hajdinjak. Neprekinuta (kontinuirana fasada)-izvedena je bez međuprekidanja po visini.Jakubek.Jagodid. K. bolja toplinska i zvučna izolacija. Na taj način fasada ima više ventilacijskih prekida koji osiguravaju optimalno prozračivanje.Habijanec.Galid. Prednost: lakša konstrukcija. V.Čorid. Ovaj sustav je skuplji i složeniji za izvedbu. B.

I. Opišite svojstva pojedinih ostakljenih fasadnih sustava u odnosu na koeficijent prolaska topline «U». B. K. L. J.tema: DVOSTRUKE OSTAKLJENE FASADE 1. 17 Autori: I. P. 3. V. A.Horvatid.Hajdinjak.zatim dvoslojno Low-E staklo kod fasade sa zatvorenim međuprostorom. D.Gracin.Karlo. Navedite bitna svojstva kompozicije ostakljenja i kretanje vrijednosti tih svojstava kod različitih kompozicija ostakljenja.Habijanec.dok najmanji U ima troslojno Low-E staklo sa zatvorenim međuprostorom.Kolarec . Kao sustav.Jakubek.Galid.Čorid.onda troslojno Low-E staklo kod jednostruke fasade pa kod fasade s otvorenim međuprostorom. ostakljene fasade trebaju zadovoljiti sljedede: -osvijetljenost prostora -ograničenje toplinskih gubitaka -zaštita od pregrijavanja -zvučna zaštita -mehanička svojstva -ventilacija prostora 2.Jagodid. Najvedi U ima dvoslojno Low-E staklo kod jednostruke fasade pa kod dvostruke fasade s otvorenim međuprostorom.

D. 1. J. K. zračnog međuprostora i unutarnje fasade. mirisa.min 20cm do 120cm.Karlo.horizontalno spojen zračni prostor po etažama. Unutarnji prostor je zatvoren i klimatiziran. Unutarnji prostor se ventilira na međuprostor. Za svaki tip kratko navedite posebnosti djelovanja. Ljeti je u međuprostoru zaštita od sunčevog zračenja. sunčevo zračenje reflektira se od vanjske plohe ostakljenja.Galid. sunčevo zračenje se reflektira od vanjske plohe ostakljenja. U međuprostoru se najčešde smješta uređaj za zaštitu od sunčeva zračenja. 6.Jakubek. Pregrade sprječavaju prijenos buke. -nepregrađena dvostruka fasada.Habijanec. Ostakljene plohe se najčešde mogu otvarati radi prirodnog provjetravanja prostora. -pregrađena dvostruka fasada.zračni međuprostor je prekinut horizontalnom i vertikalnom pregradom.a ventiliranje prostorija treba biti mehaničko (sustav ventilacije prostorija). Navedite osnovne tipove dvostrukih ostakljenih fasada. Sadrži otvore za dobro provjetravanje zračnog međuprostora i prostorija zgrade. Dvostruke ostakljene fasade se sastoje od tri elementa.Gracin. Projektira se kada su naglašeni zahtjevi zaštite od buke i požara.laminirana). Unutarnja fasada-glavni element ostakljenja fasade za smanjenje toplinskih gubitaka.Horvatid. Međuprostor dodatno zagrijavan potrošenim zrakom iz unutarnjeg prostora (tampon prostor). 2. A. B. U takvim slučajevima prozori se ne smiju otvarati. međuprostor otvoren za ulaz svježeg zraka.Hajdinjak. 2. Dvostruke ostakljene fasade sastoje se od: vanjske fasade. Opišite djelovanje (funkciju) dvostruke ostakljene fasade u ljetnom razdoblju (varijante). 8. Kod otvorenog međuprostora i provjetravanja prostorije preko međuprostora dvostruke fasade može se pojaviti manja količina kondenzacije na gornjem dijelu unutarnje strane stakla pri otvoru za izlaz zraka ( gdje izlazi ugrijani zrak). Obrazložite opasnost od kondenzacije vodene pare u sustavu dvostruke ostakljene fasade (gdje i kada se pojavljuje). U pravilu je od dvoslojnog stakla (IZO). Zbog razloga bolje ventilacije izvode se prekidi i na uglovima zgrade. Zrak u međuprostoru se zagrijava i služi kao tampon prostor između unutarnjeg i vanjskog prostora.). Neprekinuti dio zračnog međuprostora služi za pojačanu ventilacijuodvođenje potrošenog zraka iz prostorije. Za vrijeme sezone grijanja međuprostor može biti zatvoren radi smanjenja toplinskih gubitaka. odvod zraka iz unutarnjeg prostora putem podnog kanala u međuprostor. Najčešde je ostakljena jednoslojnim staklom. od zaštite od sunca i od unutarnje plohe ostakljenja.Jagodid. Svaki horizontalni koridor ima otvore pri dnu i pri vrhu koridora. Kod zatvorenog međuprostora kondenzacija de se pojaviti po cijeloj površini stakla jer de ugrijani zrak ispuniti cijeli međuprostor i kondenzirati se na hladnoj plohi stakla. 1. Horizontalni koridori se prekidaju samo na mjestima gdje je potrebna pojačana zvučna zaštita između prostorija i na mjestima požarnih odsječaka zgrade. I. V. Opišite djelovanje (funkciju) dvostruke ostakljene fasade u zimskom razdoblju (varijante). od zaštite od sunca i od unutarnje plohe ostakljenja. unutarnji prostor grijan. P. -dvostruka fasada s horizontalnim koridorima.tuča. Širina. Može imati uređaje za zatvaranje otvora.zračni međuprostor je spojen vertikalno i horizontalno na cijeloj fasadi. Zimi se može računati s dobicima topline od sunčevog zračenja (bez zasjenjenja). Često je prohodan u ravninama stropova radi kontrole i održavanja.buka. Svaki zasebni dio zračnog međuprostora ima otvore za ulaz i izlaz zraka. Vanjsko staklo dvostruke fasade zimi je hladno. 7. 18 Autori: I. unutarnji prostor zatvoren i kondicioniran.a stakla su sigurnosna (kaljena.. Navedite ih i svaki opišite. -pregrađena dvostruka fasada sa nepregrađenim dijelovima za ventilaciju.Čorid. 3. Lagano zagrijani svježi zrak međuprostora ulazi u sustav dogrijavanja za grijanje unutarnjeg prostora. 5. Veliki otvori za ventiliranje su u prizemlju i kod krovova zgrada. Vanjska fasada-ima ulogu zaštite od vanjskih utjecaja(kiša..4.Kolarec . Međuprostor je ventiliran. Zračni međuprostor-može biti kontinuirano otvoren zbog provjetravanja i s mogudnošdu zatvaranja međuprostora.pregrađena dvostruka fasada s vertikalno neprekinutim dijelovima zračnog međuprostora. vatre i dima iz prostorije u prostoriju. Međuprostor zatvoren. L.

Jakubek. a kod dvostruke ostakljene fasade je maksimalno 14%. Obrazložite kakva je osvijetljenost unutarnjeg prostora kod jednostruke i dvostruke ostakljene fasade. (npr. D.Karlo. 8+5. Navedite i objasnite mogude deformacije IZO stakla. Zvučna izolacija dvostruke fasade ovisi o: -vrstama unutarnjeg i vanjskog ostakljenja -širini međurazmaka između unutarnje i vanjske plohe fasade -stupnju otvorenosti unutarnjeg i vanjskog ostakljenja Najbolji učinak bio bi kod potpuno zatvorenih sustava fasade što je rijetko slučaj. IZVEDBA I UGRADNJA 1. Vidljive deformacije pokazuju nam da postoji neko djelovanje na IZO-staklo koje može imati za posljedicu. ved ih mogu utvrditi samo specijalizirane institucije i laboratoriji. J. To bi mogao biti slučaj samo u sezoni grijanja kod zatvorenog unutarnjeg prozora (mehanička ventilacija prostorija) i zatvorenog međuprostora fasade (u koji se ubacuje iskorišteni topli zrak iz zgrade). 10. B. A. Što nazivamo simetrično. 10+6…itd)  razlozi zvučne izolacije Staklo s različitim debljinama staklenih ploha ima različitu površinsku masu.za 10% kod običnog prozirnog stakla.Galid. Obrazložite svojstva zvučne izolacije dvostruke fasade. Razlozi za primjenu asimetričnog stakla su:  različiti zahtjevi koji se postavljaju na otpornost i deformacije unutarnjeg i vanjskog stakla. točnije mjernim ispitivanjima. a 7-8% kod visokotransparentnih stakala. -nevidljive deformacije: -promjene vrijednosti toplinske izolacije -povedanje napetosti zaptivnih materijala -povedanje napetosti stakla -vidljive deformacije: -nepravilan odraz slike okoliša -prekid cjelovitosti odraza na spojevima stakala u pročelju -orošavanje IZO-stakla u međuprostoru ili na vanjskim površinama -pucanje stakla -pojava duginih boja na staklu Vidljive i nevidljive deformacije usko su međusobno povezane svojim uzročnicima i svojim posljedicama. Nevidljive deformacije uglavnom ne uočavamo.9.Habijanec. a što asimetrično IZO staklo? Koji su razlozi za primjenu asimetričnog IZO stakla? Pod simetričnim izo-staklima podrazumijevamo ona izo-stakla u koja su ugrađena oba stakla iste debljine. tanjem staklu. Deblje staklo treba upotrijebiti kao vanjsko staklo. P. Dvostruka fasada produljuje dubinu prostorije za širinu zračnog međuprostora. 19 Autori: I. Povoljno je da je jedno staklo dvostruko deblje od drugog. 2. ili ved ima posljedicu. Utjecaj vanjskog ostakljenja na ukupnu zvučnu izolaciju može se odrediti približnim računskim metodama. Dvostruka fasada smanjuje količinu svjetla u prostoriji radi vanjskog dodatnog stakla. K. u nevidljivim deformacijama kojih je krajnji rezultat trajni gubitak djelotvornosti IZO-stakla.Gracin. čime se u prosjeku mogu očekivati povoljnije izolacijske vrijednosti za 2-4 dB.dok je asimetrično izo-staklo ono u kome je jedno staklo (najčešde vanjsko) deblje od drugoga. zbog jačeg naprezanja uslijed pritiska (tlaka) vjetra i kod očekivane buke niskih frekvencija koja dolazi izvana.Kolarec .a pritisci na deformaciju u vedoj se mjeri oslobađaju na unutarnjem.Čorid. I. Preporučuje se u asimetrično izo-staklo ugraditi unutarnje staklo za 1mm deblje od polovine debljine vanjskog stakla. To ima posebnu vrijednost kada je vanjsko staklo reflektirajude jer je deblje staklo otpornije na deformacije pa je i odraz slike okoliša na njemu pravilniji. Kod jednostruke fasade faktor D (koji označava odnos između osvijetljenosti prostorije i istodobne jačine osvijetljenosti vanjskog prostora) je maksimalno 18%.Horvatid. Međutim ljeti međuprostor dvostruke fasade mora biti ventiliran.Jagodid. L.Hajdinjak. 6+4.poboljšanje zvučne izolacije. Tema: PROČELJA – OTVORI. V. Zbog potrebe ventilacije međuprostora i otvorenih otvora za prozračivanje efekt zvučne izolacije je slabiji nego u slučaju kad bi fasada bila potpuno zatvorena.

Što su izoterme? Nacrtaj skicu vanjskog zida s ugrađenim prozorom i ucrtajte (skicirajte) izoterme. 4. na nadvoju i na prozorskoj klupčici.Hajdinjak. (za ovaj opis nisam sigurna jer nema nikakvog opisa u predavanju.Jakubek.3. Opišite pojedini način ugradnje -mokra ugradnja -polusuha ugradnja -suha ugradnja Polusuha ugradnja-u zid se istodobno sa zidanjem ugrađuju okviri od letvi na koje se kasnije učvrsti gotovi prozor. 5.Habijanec. P. pjenastih materijala kao i pravila ugradnje proizvođača prozora i prozorskih profila. folija. rupe. Kod brtvljenja potrebno je uvažavati upute i preporuke proizvođača masa za brtvljenje. pitat du još Veršida) 20 Autori: I. Pukotine. K. Izoterme su linije koje spajaju točke istih temperatura pomodu kojih je mogude proračunima prikazati raspodjelu temperatura unutar građevinskih elemenata. J.Galid.Horvatid. L.Čorid. Navedite mogude načine ugradnje prozora. B. Takva se mjesta mogu pojaviti na priključku između doprozornika i pregrade u koju je prozor ugrađen. V. Stoga kod ugradnje prozora treba paziti na izvedbu potpuno brtvljenog spoja prozora i njegovih elemenata s pregradom u koju su ugrađeni. otvorene reške i slično dozvoljavaju nesmetani prolaz zraka. zaštitu od vlage i za zvučnu zaštitu.Gracin. I. Suha ugradnja-gotovi prozor se učvrsti na posebne ugrađene elemente u ožbukan zid.Kolarec . i to na bočnom prislanjanju. A. D.Jagodid. profila za brtvljenje. Zrakonepropusna priključna reška između zida i doprozornika osnovni je preduvjet za toplinsku zaštitu.Karlo. Nacrtajte i opišite crtež priključka zida i doprozornika jednostrukog drvenog prozora s IZO staklom.

uporabu i održavanje prozora i vrata moraju se odrediti projektom građevine tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti koje mora ispuniti građevina. oni podnesu sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoline.Gracin. u predviđenom roku trajanja građevine . K.) i unutranjom (drvo/keramika/kamen. Nacrtajte prozor i prozorsku klupčicu (vanjska i unutarnja). J. uz propisanu odnosno projektom određenu ugradnju i održavanje. I. Svojstva prozora odnosno vrata za predvidive uvjete uobičajene uporabe građevine i predvidive utjecaje okoliša na građevinu u njezinom projektiranom uporabnom vijeku moraju se odrediti projektom građevine.izmicanje prozora po dubini zida.. Opišite crtež. Što je zidarsko sidro? Nacrtajte primjer učvršdenja prozora u zid upotrebom zidarskog sidra.. Ako je projektirani uporabni vijek građevine duži od projektiranog uporabnog vijeka prozora i/ili vrata. V.). u svrhu ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu.Čorid.Kolarec . Što je propisano Tehničkim propisom za prozore i vrata? Tehničkim propisom za prozore i vrata se. D. L..Galid.Horvatid.te način potvrđivanja sukladnosti prozora i vrata s navedenim zahtjevima. 5°) 7 bočni spojni profil 8 unutranja drvena klupčica 21 Autori: I. P. osobito u vezi: -otpornosti na opteredenje vjetrom -vodonepropusnosti -propusnosti zraka -prolaska topline -zvučne izolacije -otpornosti na požar i propuštanje dima Uvjeti za ugradnju. Tehnička svojstva prozora i vrata moraju biti takva da.Karlo.6. A. propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode-prozore i vrata koji se ugrađuju u građevine.Jakubek. tako da građevina u koju su ugrađeni ispunjava bitne zahtjeve. B. Parapet na gornjoj strani završava prozorskom klupčicom: vanjskom (lim/kamen. a omoguduje različito pozicioniranje . 1 donja prečka doprozornika 2 toplinska izolacija – mineralna vuna 3 nepropusni mikrobeton 4 podložna PE folija ili bitumenska traka 5 trajnoelastični kit 6 vanjska limena klupčica (nagib min.Hajdinjak. 7. Zidarsko sidro je element koji učvršduje doprozornik u nosivi dio zida.Jagodid.. 8.Habijanec. projektom se moraju odrediti uvjeti i način njihove zamjene.

10. drvocementa. Lako se rasklapaju i premještaju. elastična i na vremenske uvjete postojana traka za brtvljenje – trajno i sigurno brtvljenje vanjskih fuga  visokovrijedna impregnirana. Za zidove vede dužine i visine trebaju se izvesti horizontalni i vertikalni serklaži. prethodno stlačena.5cm Samo za manje ploštine zidova.Hajdinjak.nepropusna za zrak i vodenu paru  prozračna. Za povedanje črvstode mogu se zidati u cementnom mortu i armirati. Iz tog razloga se ugrađuju različiti materijali koji de osigurati navedeno.Galid. blokova ili ploča. 1) trake za brtvljenje  trake za brtvljenje prozora s posebnom membranom koja se brzo suši – za unutranje i vanjsko brtvljenje  vlaknasta traka za unutranje brtvljenje – za unutranje spojne fuge koje je potrebno naknadno ožbukati  unutarnja traka za brtvljenje .Čorid. stijene izvedene od ploča visine etaže – ploče od porobetona. P.  Zidovi od opeke debljine 12cm Od svih zidanih pregradnih zidova imaju najvedu čvrstodu (puna opeka). odnosno spriječiti vodenu paru da se kondenzira u materijalima ugrađenim u spoj. 3.Jakubek.Horvatid. monolitne stijene od armiranog betona – tzv. 12.. Nabrojite vrste čvrsto ugrađenih stijena i materijale od kojih se izvode. blokova ili ploča – od pečene gline. A. 9.9. 'monier' stijene (tanke ab stijene) 4. I. S vanjske strane je potrebno spriječiti ulazak oborinske vode.Karlo.. 1.. Prikažite varijante stijena od zidanih elemenata (opeke različitih debljina) s kratkim opisom posebnosti pri izvedbi (kada se koriste. ≥ 19cm  Zidovi od opeke debljine 6. Ne podnose oslabljenja zbog vođenja instalacija. npr. Navedite mogude načine izvedbe pregradnih nenosivih zidova i stijena? 1. pokretne stijene – klizne ili preklopne – ulaze u kategoriju vrata 3.Habijanec. Mogu preuzeti manja opteredenja. najčešde ožbukane ili gletane 2. D.. 11. zidane stijene od opeke.5. Čvrsto ugrađene stijene. 3. J. kako se zidaju i ostalo). gipsa. običnog i laganog betona. montažne. opeka NF – 12cm i 6. B. 2.Gracin. Čvrsto ugrađene stijene. K. V. Što podrazumijevamo pod pojmom pregradnih nenosivih zidova i koji se zahtjevi postavljaju na iste? Pod pojmom pregradnih nenosivih zidova podrazumijevamo građevne dijelove koji pregrađuju prostor i ne preuzimaju opteredenja drugih građevnih dijelova. Izvode se u dužnjačkom vezom u debljinama koje su određene dimenzijama opeka.Kolarec . L. 22 Autori: I. staklene opeke. neprobojnost 2. Podnose oslabljenja zidova zbog vođenja instalacija.Jagodid. Zahtjevi:  zvučna zaštita  toplinska zaštita  zaštita od požara  zaštita od zračenja i radijacije  ostali zahtjevi ovisno o namjeni i specifičnosti prostora. premjestive stijene – izvedene od tvornički zgotovljenih elemenata (paneli ili dijelovi stijene koji se spajaju na gradilištu). a osigurati difuziju vodene pare. čvrsto ugrađene stijene – izvedene na gradilištu od manjih ili vedih elemenata. Navedite i opišite ulogu materijala potrebnih za ugradnju prozora u vanjski zid. jednostrano samoljepljiva traka za brtvljenje – nepropusna na udar kiše do 300 pascala EPDM – ljepilo za traku za brtvljenje 2) PUR ekspandirajude pjene – uloga toplinske izolacije Tema: PREGRADNE STIJENE 1.5cm blokovi i ploče – 8.

 Zidovi od opeke debljine ≥ 19cm Izvode se tamo gdje su potrebne vede ploštine zidova (vede visine ili dužine kod dvorana, skladišta i sl.). Potrebna je izvedva horizontalnih i vertikalnih serklaža. 5. Prikažite u presjeku pregradni zid izveden od pune opeke (NF). Međukatne konstrukcije armiranobetonske ploče d=20 cm s izvedenim plivajudim podom i spuštenim stropom.

6. Pregrade od porobetonskih blokova – opišite ukratko način izvedbe i posebnosti. Pregrade se izvode u debljini (najčešde) Ytong blokova 10, 12.5 i 15cm. Svaki tredi red po visini potrebno je učvrstiti u bočnu nosivu konstrukciju pomodu elastičnog ankera, a svaki drugi blok zadnjeg reda u stropnu konstrukciju. Pregradne zidove od Ytong blokova je potrebno dilatirati od nosivih zidova; od bočnih vertikalnom fugom širine 1 cm, a od stropne konstrukcije horizontalnom fugom širine 2 cm. Fuge se zapunjaju pur pjenom. U Ytong blokove je mogude pričvrstiti sve vrste tereta posebnim pričvrsnim priborom za poraste betone, a ovisno o vrsti tereta. Rupe za tiple se buše svrdlom manjeg promjera od promjera tiple. Na uglove se postavljaju aluminijski ugaoni profili, pa se na cijelu površinu nanosi tankoslojna žbuka u debljini 2 do 9 mm. 7. Čvrsto ugrađene stijene. Prikažite varijante stijena od ploča visine etaže s posebnostima pri izvedbi. Ploče su u modularnim širinama, a bočne stranice često predviđene s perom i utorom.

(opis za prvu skicu; u kombinaciji s čeličnom konstrukcijom) 1 porobetonska ploča 4 žlijeb u porobetonskoj ploči 7 kit za fugiranje 2 čelični nosač 5 metalna pločica za pričvršdenje 3 metalna traka 6 elastični materijal (MW)

23
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

8. Prikažite varijante izvedbe stijena od staklene opeke s posebnostima izvedbe. Staklene stijene mogu biti vanjske i (češde) unutarnje. Zid od staklene opeke treba od drugih konstrukcija biti odijeljen 2 dilatacijom (elastični materijal). U slučaju velikih dimenzija zidova (više od 15m , dužine vede od 7.5m, visine vede od 6m) potrebne su dilatacije zida. Stijene od staklene opeke se izvode:  u mortu 2 Zidaju se nearmirano do 10-12 m , a za vede ploštine se armiraju čelličnim šipkama ili metalnim trakama. Danas se izvode u metalnim okvirima s posebnom armaturom.

Suvremena izvedba je s plastičnim graničnicima. Graničnici služe kao vodilice za brže i preciznije postavljanje staklenih opeka, te pridržavanje armature. Postoje graničnici koji ostaju unutar zida i oni čiji se vanjski dijelovi uklanjaju nakon izvedbe zida. Prikaz potonjih: (:D)

 s reškama zapunjenim silikonskim kitom Kitom se fugira reška, a obostrano samo dio reške uz vanjske rubove.  suhomontažnim postupkom Izvedba u rešetkastim okvirima koji imaju otvore veličine staklene opeke u koje se ona ugrađuje i mehanički ugrađuje.

24
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

25
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

Horvatid.9. A.Habijanec.Karlo. B. L. Presjek U-oblika omogudava preuzimanje vedih opteredenja i različite načine primjene.5 W/m K).Jakubek. Važedi propisi o toplinskoj zaštiti i uštedi toplinske energije ne dozvoljavaju primjenu U-lamela za vanjske stijene 2 grijanih prostora (dvostruko ugrađene lamele U≈3. Što su „Monier“ stijene i kako se izvode. J. Iz tog se razloga dvostruko ugrađene ploče ispunjaju 2 materijalima koji doprinoste toplinskoj izolaciji uz minimalno umanjenje prolaska svjetlosti (U=0. Monier stijene su tanke ab stijene (debljine 8 – 12 cm) koje se izvode u oplati s jednostrukom ili dvostrukom armaturnom mrežom Ø 5-6 mm. P. 26 Autori: I.Jagodid. 10. K.7 – 1. Najčešde se izvode kao pregrade s velikim ploštinama u zgradama s vedim rasponima i gdje je potreba veda črvstoda pregradne stijene (pregrade dvorana.Kolarec .5 W/m K). Stijene od staklenih U-lamela – mogudi načini izvedbe.Čorid.Hajdinjak. V. Opišite i prikažite crtežom. Nisu adaptabilne (teško se ruše). skladišta).Galid. D.Gracin. I.

Mogudi su sustavi s jednostrukim nosačima i jednostrukom oblogom (gornji prikaz). premjestive stijene su izvedene od tvornički zgotovljenih elemenata (paneli ili dijelovi stijene koji se spajaju na gradilištu). a određuje se prema proizvodnoj dimenziji obložnih ploča (npr.Čorid. Za prostore s manjim zahtjevima za zaštitu od buke mogu se koristiti pregradni ormari s drvenom ili metalnom konstrukcijom. Montažne. Takvi se paneli učvršduju u vodilice na podu i stropu.zvučna izolacija – meke ploče mineralne vune Razmak nosača se krede od 50 – 80cm. Montažne stijene se sastoje od:  (a) nosača .11. J. gipskartonska ploča širine 125 cm na nosače na razmaku od 62. B.5-15mm  (c) ispune . Lako se rasklapaju i premještaju.Habijanec.5 cm). Instalacijski zid je pregradna stijena s točno raspoređenom podkonstrukcijom – nosačima za pričvršdenje sanitarnih elemenata. Prikažite varijante montažnih stijena s posebnostima izvedbe.Jakubek. A.Hajdinjak. I.Horvatid. jednostrukim nosačima i dvostrukom oblogom ili dvostrukim nosačima i dvostrukom oblogom.najčešde drvene ploče 18-20mm i gispkartonske ploče 12.Kolarec .Galid. K. Mogu se izvoditi i unutarnji senvič paneli od čeličnog lima s ispunom od materijala za zvučnu ili TI. 27 Autori: I. V.metalni ili drveni nosači  (b) obloge . L.Gracin. D.Jagodid. P.Karlo.

V. biološki ispitan. ploče tipa HF masivne ploče: Knauf fireboard ploča 15. Vrste gips-kartonskih ploča: tip standarne ploče tipa A impregnirane ploče tipa H protupožarne ploče tipa F impreg. apsorbira zvuk. 25.Kolarec . A15. TI.Čorid.kartonske ploče su ploče napravljene iz gipsane jezgre postavljene između dva kartona. A18 H13.Jakubek. L. J. Suhomontažna gradnja – izvedba nenosivih pregrada i obloga:     pregradni zidovi zidne obloge spušteni stropovi plivajudi (novi naziv 'plutajudi') podovi Prednosti suhomontažne gradnje:  male debljine i težine pregradnih zidova  za statiku objekta nema proračunskih teškoda  bez naknadnih izvedva utora za instalacijske vodove  čistoda s manje građevinskog otpada  brzo. Gips.Hajdinjak.Galid.Jagodid. 20. 30 mm stakleno vlakno + crveni natpis (jezgra gips. A.Tema: SUHOMONTAŽNI SUSTAVI 1. ekonomičan (mali utrošak energije za proizvodnju i transport). bezmirisan. fleksibilno i ekonomično  bez sušenja – odmah se nastavlja daljna obrada površina  gips jamči za ugodnu klimu stanovanja  certificirana zaštita od buke i požara  dodatna i naknadna toplinska izolaci 2. F15. I.Gracin.Horvatid. B. Što su gips-kartonske ploče? Navedite vrste gips-kartonskih ploča. F18 HF13. negoriv materijal. u proizvodnji. HF15 izgled sivi karton + plavi natpis zeleni karton + plavi natpis sivi karton + crveni natpis zeleni karton + crveni natpis Knauf Aquapanel ploča 12. Što se podrazumijeva pod pojmom suhomontažna gradnja? Navedite prednosti suhomontažne gradnje. ne nadražuje kožu. ekološki kod iskopa. H15 F13. izvana stakleno vlakno) cementna ploča debljina A10. D. K.Habijanec. Gips je univerzalan gradbeni materijal – mala gustoda i dobra čvrstoda. paropropusan. A13.5 mm 28 Autori: I. električki neutralan (ne stvaraju se vlakna ili prašina).-protup. P. primjeni i zbrinjavanju kao otpad. regulira mikroklimu.Karlo.

L. V.4. 4.Galid. A.Habijanec.Gracin. K.Jagodid. I. 250 kg/m bočna stijena 2 – savitljiva i koliko je mogude teška membrana (sadrena ploča s ljepenkom 12.Karlo. J. B.Horvatid.isto kao 2 6 .Kolarec .brtvilo membrana .Hajdinjak.5mm ili iverica 35mm) 3 – elastično brtvilo 4 – rubni okviri (odvojeni) 5 . P.Jakubek.Čorid. D. Navedite (i prikažite crtežom) osnovne vrste metalnih profila za izvedbu gipskartonskih pregrada. Lagana pregrada – od čega se sastoji? Prikažite crtežom s opisom.elastični kit 7 – učvršdenje ploče – čavao ili ljepilo 8 – nosivi drveni stupac 9 – min 40 mm MW 2 29 Autori: I. 1 – min.

Galid.5. D.Čorid. I.Karlo.Habijanec.Hajdinjak. L.Gracin. 30 Autori: I. P.Horvatid.Jagodid.Jakubek. K. Prikažite crtežom s opisom.Kolarec . Opišite i prikažite crtežom način izvedbe laganih pregrada od gips-kartonskih ploča na metalnoj potkonstrukciji. Lagani pregradni zidovi s gips-kartonskim pločama i metalnom potkonstrukcijom – osnovne vrste. V. B. A. J. 6.

7. Nacrtajte i opišite spoj zida i lagane pregrade izvedene od gips-kartonskih ploča na metalnoj potkonstrukciji. 9.Galid. B. Dopuštena visina pregradnih zidova izvedenih gips-kartonskim pločama na metalnoj potkonstrukciji ovisi o: .debljini lima odabranog profila .kod naglih promjena visine prostorija Posebno treba naglasiti izvedbu za protupožarne zidove koja se razlikuje od standardnog dilatacijskog spoja. A.Jagodid. L. Kod projektiranja potrebno je dilatacijske spojeve u pregradnim zidovima predvidjeti u nacrtima i u troškovničkim opisima: .razmaku profila 31 Autori: I. P. Navedite o čemu ovisi dopuštena visina pregradnih zidova izvedenih gips-kartonskim pločama na metalnoj potkonstrukciji. I.Gracin.na mjestima gdje je zgrada dilatirana . D.Jakubek. K. V.Horvatid.Habijanec. Navedite kada se moraju izvesti dilatacije u laganim pregradama. J. 8. Prikažite crtežom dilatacijski spoj lagane pregrade izvedene gipskartonskim pločama na metalnoj potkonstrukciji.Kolarec .svakih 15 m duljine kontinuirane duljine zidova .Hajdinjak.Karlo.Čorid.

I.Horvatid. L.Habijanec.Karlo. Proizvode se posebni nosači za umivaonike sa potrebnom opremom za montažu istih. D. P. Takav se element predmontira u tvornici sa ugrađenim vodokotlidem i kao takav dolazi na gradilište. To su dva okomita UA profila sa tipskim utičnim kutnicima na podu i stropu. K. B.Jakubek.10.Jagodid. 11. V. te čelični nosači za bojler. Opišite način ugradnje sanitarne opreme na lagane gips-kartonske pregrade. Postoje posebni tipski sanitarni elementi sa posebnim čeličnim nosačima za tipske zidne wc-e.Gracin.Čorid. 5 kg tiple 10 kg 15 kg 32 Autori: I. A. J.Kolarec .Hajdinjak. Načini vješanja tereta na lagane gips-kartonske pregrade (skica).Galid.

izradu ravne površine bez posebnih zahtjeva (lijepljenjem na podlogu) 13. Stupanj kvalitete Q2 .Jagodid. Navedite i opišite načine izvedbe. Kada se koriste. Stupanj kvalitete Q1 .12. B. V. 62. 62. Debljina obloge: 40-135 mm Razmaci profila: maks.Hajdinjak.5 cm Visina obloge: do 5 m Težina obloge: 14 kg/m² (bez izol. Prikažite crtežom i opišite zidnu oblogu od gips-kartonskih ploča za poboljšanje zvučne izolacije masivne pregrade. L. A.Horvatid. Stupnjevi kvalitete završne obrade površina.Gracin.poboljšanje zvučne izolacije (s mineralnom vunom) . P.standardno zaglađivanje 3.poboljšanje toplinske izolacije (s polistirenom ili mineralnom vunom) .Kolarec .Karlo.Jakubek. Zidna obloga iz gipsanih ploča koristi se za: . I.Čorid. 90 mm Razmaci profila: maks. 1.vrhunska površina 2 do 4 mm 33 Autori: I.temeljito zaglađivanje 2.5 cm Visina obloge: do 10 m 2 Težina obloge: 13-23 kg/m (bez izolacije) Konstrukcije obloge: CD i UD profili Ovjes pregrade: direktni ili akustični Debljina obloge: min.posebno zaglađivanje do 2mm 4. J. Stupanj kvalitete Q3 .) Konstrukcija obloge: CW ili UW profili Ovjes pregrade: bez kontakta sa zidom 14. K. D. Stupanj kvalitete Q4 .Habijanec. Zidne obloge od gips-kartonskih ploča.Galid.

Habijanec.Hajdinjak. Troslojni element TUB F 141 – pero/utor – 1x25 mm .ploče suhog estriha debljine 12.elementi se polažu na nosivu ravnu podlogu prema uputama proizvođača 34 Autori: I. J.Gracin. B.Karlo.5 mm polažu se na nosivu ravnu podlogu prema uputama proizvođača 4. A.15.Kolarec . Navedite osnovne vrste plivajudih podova izvedenih gips-kartonskim pločama. I.5 mm . VIDIFLOOR gipsvlaknaste ploče – požarna zaštita odozgo F30 do F90 . 1.Čorid.Galid. V.Horvatid. K. Podne gipsane ploče tipa F146 – dvoslojno polaganje – 2x12.dvoslojno polaganje elemenata Vidifloor podnih ploča debljine 10 mm na kamenu vunu minimalne debljine 10 mm . - Troslojni element TUB F 141 – pero/utor – 1x 25 mm ili sustav F142 s PS 20 izolacijom podni elementi se polažu na ravnu podlogu spojevi su pero/utor i stepeničasti mjere podnih elemenata su 600 x 2000 mm elementi se od zidova odvajaju mineralnim trakama 3.Jakubek. L. D.elementi suhog estriha se polažu na nosivu ravnu podlogu prema uputama proizvođača 2.Jagodid. P.

Gracin.Habijanec. J.Kolarec . A.Čorid. V. L.Jagodid. K. I. 18. Nabrojite i ukratko opišite vrste spuštenih stropova (obzirom na potkonstrukciju) izvedenih gipskartonskim pločama. P.Horvatid.Karlo. Povišeni (dvostruki) pod – opišite i prikažite crtežom.16.Hajdinjak. Nacrtajte (spoj poda i zida) i opišite primjer plivajudeg poda izvedenog gips-kartonskim pločama.Jakubek. B.Galid. 35 Autori: I. D. 17.

Horvatid.Habijanec. L.Jakubek.Karlo. 20.Hajdinjak. J.19. B. V. A.Jagodid.Kolarec . I.Galid. Nacrtajte (crtež spoja spuštenog stropa i vertikalne pregrade – zida) i opišite samonosivi spušteni strop izveden gips-kartonskim pločama s čeličnom potkonstrukcijom.Gracin. Nacrtajte (crtež spoja spuštenog stropa i vertikalne pregrade – zida) i opišite spušteni strop izveden gips-kartonskim pločama na čeličnoj potkonstrukciji – direktni ovjes.Čorid. D. 21. Nacrtajte (crtež spoja spuštenog stropa i vertikalne pregrade – zida) i opišite spušteni strop izveden gips-kartonskim pločama na čeličnoj potkonstrukciji – na visilicama. P. K. 36 Autori: I.

. V. A. Dvostruki spušteni strop – kada se izvodi? Prikažite crtežom s opisom.Perforirana ploča služi za apsorpciju zvuka. I. Spušteni stropovi od gips-kartonskih ploča na metalnoj potkonstrukciji.Jakubek.22. D. K. Izvode se na mjestima dilatacija zgrada i kod prostorija čija je dijagonala veda od 15 m.Gracin. upotrebljavaju se perforirane ili užlijebljene akustik ploče Visilice Nosivi profil? Montažni profil? Perforirane akustik ploče 24.Kolarec . P.Jagodid. a drugi niz ploča služi za zvučnu zaštitu i zaštitu od požara 37 Autori: I.Horvatid.Hajdinjak. Prikažite crtežom s opisom dilatacijski spoj. J.Habijanec. 23.Karlo.Galid.Čorid. Dvostruki spušteni strop izvodi se u slučaju potrebe za dobrom zvučnom izolacijom i zaštitom od požara. L.izvode se u slučaju potrebe za dobrom apsorpcijom zvuka. Kada se izvode spušteni stropovi s akustik pločama? Prikažite crtežom s opisom. Kada se moraju izvesti dilatacije u spuštenim stropovima. B.

Čorid. J.Habijanec. I.Hajdinjak.Galid.Arhitektonska sloboda oblikovanja Prijenos E zračenjem 65% / strujanjem35% 38 Autori: I. Kasetni spušteni strop – prikažite crtežom s opisom.Minimalno zračno strujanje . P.Gracin.Ravnomjerna raspodjela temperature . B.Karlo.Kolarec .Jakubek.25. Prednosti: . Klima stropovi – kratak opis s crtežom i prednosti.Pada bakterijsko . D. -kasetirani – raster strop 26.Bez šuma od uređaja .Horvatid. A. V.Ugodna klima u prostoru . K.Niski troškovi održavanja . L.Jagodid.

izvijanje/ integritet. toksičnost) . Navedite na koje pravilnosti treba obratiti posebnu pažnju kod projektiranja zaštite od požara zgrada. ne izgubi ni jednu od standardom predviđenih funkcija – nosivost.pravilan odabir građ. L. Faze razvoja požara: . širi se u susjedne sobe. K. B.početna faza – relativno niske temperature.pravilno projektiranje građevine – požarni sektori. srednje ili visoko specifično požarno opteredenje 4. Navedite faze razvoja požara. Ukratko opišite ponašanje čeličnih konstrukcija u požaru.Kolarec . izlazni putevi.Hajdinjak. svjetlost i dim 2. V.Habijanec. Primjer deformacije čeličnog nosača 1. toksičnih plinova .faza punog razvoja požara – vatra zahvada zidove. požar se prenosi na ostale prostore . gore svi materijali.razbuktala faza (flash over) – nagli prijelaz iz početne faze. mali intenzitet izgaranja. temperatura je > 1000°C i gori kompletni sadržaj građevine. Što je otpornost na požar? Otpornost na požar je svojstvo konstrukcije koje se definira vremenom u kojem konstrukcija. faza: toplinsko rastezanje nosača ruši oslonce 2. pri djelovanju standardnog požara. tekude i čvrste komponente/ produkti gorenja kao kemijske reakcije su toplina (porast temperature). P. Navedite produkte izgaranja u požaru. Produkti izgaranja u požaru – termičkom razgradnjom nastaje dim – smjesa plinske.Jagodid. javlja se opasnost od urušavanja konstrukcije 3. materijala u pogledu njihovih požarnih značajki (gorivost. I. J. faza: savijanje i kolaps konstrukcije Porastom temperature čelik gubi na čvrstodi – dijagram 39 Autori: I. elemenata i konstrukcija u pogledu otpornosti na požar . brzina širenja plamena.pravilan odabir građ. vrata.Tema: ZAŠTITA OD POŽARA 1. dimljivost.Jakubek. A. prozore. vatrogasni pristupi 5. pojava paljenja. dima. Kod projektiranja zaštite od požara objekta važno je: . D.Galid. stabilnost.Čorid. Što je ukupno.Karlo.Gracin.Horvatid. a što specifično požarno opteredenje? Kakvo specifično požarno opteredenje može imati zgrada? Ukupno požarno opteredenje – toplina koja se može osloboditi iz kalorične modi svega zapaljivog materijala u promatranom prostoru Specifično požarno opteredenje – prosječni iznos ukupnog požarnog opteredenja po jedinici površine Zgrada može imati nisko. cjelovitost/ toplinska izolacija 6.

otpornosti građevinskih elemenata na požar. katnosti objekta (> visina.Habijanec. V.požarnom opteredenju .Jakubek.Horvatid. K.tehnološkom procesu .broju ljudi u građevini (50-500.osiguravanje osoba da neozlijeđeni napuste građevinu.7. ugradnji stabilnih sustava za gašenje.Čorid.očuvanje nosivosti konstrukcije u požaru tijekom određenog vremena utvrđenog posebnim propisom .. B. Kod dimenzioniranja presjeka najbolje je povedati presjek zbog djelovanja požara 8. A. J.stupnju opremljenosti .Karlo.Hajdinjak. Navedite osnovna načela zašite od požara preuzeta iz zakonodavstva Europske unije (zaštite od požara) koja se moraju poduzeti pri projektiranju i izgradnji objekata. manja površina PS) . Projektiranje EP ovisi o: .namjeni i vrsti građevine . U požaru drvo gorenjem stvara zaštitni pougljenjeni sloj koji ima vrlo nizak koeficijent provodljivosti topline i tako u požaru drvo samo sebe štiti. U svakom objektu namijenjenom za rad mora se omoguditi evakuacija i spašavanje radnika u slučaju ugrožavanja života i zdravlja.dio građevine odijeljen od svih ostalih dijelova konstrukcije otpornih na požar u vremenu u kojem de biti isključen rizik od njegovog širenja na druge dijelove građevine ili iz drugih dijelova na taj dio (po ISO/IEC GUIDE 52) Požarni sektor – dio zgrade koji se sastoji od jedne ili više prostorija izgrađen tako da u određenom trajanju spriječi širenje požara u taj dio zgrade iz ostalih dijelova ili iz tog dijela u ostale (po ISO/TC 21) Veličina PS ovisi o .omogudavanje zaštite spašavatelja 9. L.sprječavanje širenja vatre na susjedne građevine . D. 10. Što je evakuacijski put? O čemu ovisi projektiranje evakuacijskih putova? Evakuacijski put – mora voditi do izlaza iz objekta ili do sigurnog prostora. vatrodojavi i dr. Pri projektiranju i izgradnji objekta mora se osigurati: . Što je požarni sektor? .PS Požarni sektor .Galid. Ukratko opišite ponašanje drvenih konstrukcija u požaru.požarnom opteredenju.Jagodid.Gracin. odnosno da se omogudi njihovo spašavanje . P. min 2 izlaza/ 500-1000 min 3/> 1000 min 4) .Kolarec . I.lokaciji … Osnovno načelo pri projektiranju EP je da osoba ugrožena u požaru mora imati mogudnost izlaska u najmanje dva različita smjera (u slučaju prodora dima i vatre u jedan dio. vrsti tehnološkog procesa. mogao bi se koristiti drugi izlazni put) Prema hrvatskim propisima duljina puta iz prostorije do stubišta u jednom požarnom sektoru: 30 m za objekte do 75 m visina / 20 m za objekte iznad 75 m visine 40 Autori: I.

11.Jakubek. I.Karlo.hvz.Galid. B.). V. radijus.hr/vatrogasni-pristupi-i-vatrogasni-prilazi/ 41 Autori: I. P.Hajdinjak. U pravilu vatrogasni pristupi sastoje se od: vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasnih vozila . Objasnite vatrogasni pristup. .Jagodid.5 x 11 m ? Samo pristupi koji se nalaze uzduž vanjskih zidova građevina na kojima su otvori. 12 m (za građevine visine od 16m) operativna površina – uzduž zgrade – 5. http://www.Čorid. D.vatrogasni prilazi su površine koje se direktno nastavljaju na javne prometne površine. K. mogu se koristiti kao vatrogasni pristupi. nosivosti i dr.vatrogasni pristupi su čvrste površine koje svojim parametrima (širina.Habijanec. a omogudavaju kretanje vatrogasnih vozila do površina uzduž građevina potrebna širina >3m radius 13-15 m razmak površine za operativni rad vozila od vanjskih zidova 6m (za građevine >16m). omogudavaju da vatrogasna i spasilačka vozila i oprema dođu do ugrožene građevine i svih otvora na njenom vanjskom zidu radi spašavanja osoba i gašenja požara. L. J.Gracin.Horvatid.Kolarec . A.

P. vjetar (npr. sve nagibe.Kolarec . krovi vezači) + krovna ploha (rogovi.Galid. Primjerene konstrukcije drvenih krovišta za manje raspone. letve.Horvatid. a podoženički za vede raspone.Krovišta bez potkonstrukcije – ROŽENIČKI KROV (prazan krov) . B. I.Krovišta s potkonstrukcijom – PODROŽENIČKI KROV –za vede raspone. složene geomerije i sve nagibe (manje i vede). L.Jagodid. složene geomerije Razlika je u konstrukciji krovišta – roženički krovovi nemaju podkonstrukciju. visulja. A. težina čovjeka. složenost geometrije i nagibe krovišta (1 bod) Roženički krovovi primjenjuju se za manje raspone i za vede nagibe. oplata – način definiranja dimenzija i raspona – skice i opisi (3 boda) drvena krovišta = nosiva potkonstrukcija (podrožnice.Hajdinjak. Primjereno područje primjene roženičkih i podroženičkih konstrukcija krovišta s obzirom na raspone. 42 Autori: I.za manje raspone i vede nagibe . snijeg. D.5 cm ili OSB ploče 15 ili 18 mm 3. dio – Biluš tema: DRVENA KROVIŠTA . drvene oplate) + pokrov Definiranje dimenzija: ROGOVI (roženice) – dimenzije ovise o rasponu između elemenata potkonstrukcije (između podrožnica ili između dva ležaja) i o opteredenju – pokrov.Karlo.Čorid.REKAPITULACIJA 1. drvenih rešetkastih nosača ili drvenih lameliranih nosača (grede i okviri) 2. Ta podkonstrukcija (krovni vezači) može biti u ubliku stolica.2. temeljna razlika u konstrukciji između dva osnovna tipa krovišta za manje raspone (1 bod) Drvena krovišta za manje raspone mogu biti . V.letve 5/3 cm (manji razmak) ili 8/5 cm za vedi razmak DRVENA OPLATA : daske d = 2. K.Jakubek. letve. Elementi za formiranje krovne plohe drvenih krovišta – rogovi.Habijanec. 10/14) Postavljaju se na razmacima oko 80 – 100 cm Letve i drvena oplata služe kao nosači pokrova LETVE . J.Gracin. dok podroženički imaju.

Jagodid.veliki horizontalni potiska na ležajevima kod manjih nagiba . opis i skice (3 boda) PREDNOSTI .neprikladni za složenije geometrije krovova (samo simetrične sheme) 6. slama) – kako bi horizontalna sila bila što manja.Kolarec . P. I.primjena samo lakih pokrova (valovite i ravne cementne ploče. D. K. Sheme prijenosa opteredenja kod roženičke i kod podroženičke konstrukcije drvenog krovišta. horizontalno razupiranje mora preuzeti zatega PODROŽENIČKI KROV .Horvatid. 43 Autori: I.Gracin. a preporučljivi su nagibi >40°. bitumenska i drvena šindra. bitumenska i drvena šindra.Galid.samo kod vedih nagiba krovova >35º (preporučljivi > 40º) .Čorid.lagana konstrukcija. A. J.Habijanec.svaki par rogova čini nosač koji direktono prenosi vertikalno opteredenje na ležaj.rogovi prebacuju opteredenje na podrožnice. L.slobodan (prazan) prostor potkrovlja MANE . a podrožnice na krovne vezače (nosive trokute) 5.Karlo.Hajdinjak. mala količina građe .4.Jakubek. Roženički drveni krovovi – problemi i prednosti.mala bočna stabilnost . skice i opisi (3 boda) ROŽENIČKI KROV . V. smiju se izvoditi samo laki pokrovi (valovite i ravne cementne ploče.relativno mali rasponi . slama) . B. Primjereni nagibi i pokrovi za roženičke konstrukcije drvenih krovova – objasniti zašto (1 bod) Primjereni su vedi nagibi (>35°).

B.Hajdinjak.Habijanec.Gracin. L.Galid. J. A.Karlo. Suvremene mogude izvedbe podroženičkih konstrukcija krovišta s masivnim i rešetkastim nosivim trokutima – skica i opis (3 boda) 9. I.Kolarec .7. D.Čorid. 8. preko stupova. P. K. Statički problemi i mogudnosti izvedbe nadozida kod roženičkog krova – opis i skice (3 boda) Zbog jake horizontalne sile. Podroženičke konstrukcije drvenih krovišta – stolica i visulja – skice i opisi karakterističnihpresjeka jednostrukih konstrukcija s naznakom elemenata za bočnu stabilnost u oba smjera(3 boda) STOLICA – krovni vezač direktno.Jakubek.Horvatid.Jagodid. nadozid mora biti izveden samo kao AB konzola. prenosi opteredenje na strop ili unutrašnje i vanjske zidove VISULJA – krovni vezač prenosi opteredenje samo na vanjske zidove preko konstrukcije kosih tlačnih štapova i jake horizontalne vezne grede 44 Autori: I. V.

Habijanec.svi pokrovi .Kolarec .svi pokrovi . J.Gracin.4.Jagodid.Čorid.drveni strop .5m POKROV NAGIBI KROVNIH PLOHA RAZMAK ROGOVA RAZMAK PUNIH VEZOVA 11.svi nagibi (može i minimalni) 80-100cm 3.4. B. A. V.5m ≤ 7 m (jednostruka visulja) .zidovi točno ispod stupova .5 .10.polumontažni strop . D.Jakubek.Karlo.Horvatid. P.roženički krov s pajantom – tlocrt i presjek u zoni skošenog dijela konstrukcije drvenog krovišta (3 boda) [crtaj presjek B-B] .ab strop .5 . K.svi nagibi 80-100cm 3. Konstrukcija skošenog krova .Hajdinjak. L. I.Galid. Primjereno područje primjene pojedine vrste drvene konstrukcije podroženičkog krovišta s obzirom na vrstu stropne (međukatne) konstrukcije zgrade prema krovištu – opis (1 bod) RASPONI STROPNA KONSTRUKCIJA ≤ 7 m (jednostruka stolica) .bez stropa! . [A-A je tu tek tako] 45 Autori: I.

jednostruka stolica . K. 46 Autori: I.jednostruka visulja .podroženički krov s nadozidom .Habijanec. I.Hajdinjak. A.Kolarec .tlocrt ipresjek u zoni skošenog dijela konstrukcije drvenog krovišta (3 boda) Armiranobetonski strop . Nadozid za povedanje korisnog prostora krovišta je zidan .Jakubek.primjena konstrukcije visulje kod skošenog krova.konstrukcija se ne smije oslanjati na njega.primjena konstrukcije stolice kod obostrano skošenog krova (četverostrešni krov) s AB nadozidom za povedanje korisnog prostora kroviša. L.Gracin.tlocrt ipresjek u zoni skošenog dijela konstrukcije drvenog krovišta (3 boda) Drveni strop . Konstrukcija skošenog krova .Čorid. V.Karlo. D. ved na donje horizontalno stabilizirane stupove. J. Konstrukcija skošenog krova . B. P.12.podroženički krov s nadozidom . 13.Jagodid.Galid.Horvatid.

olovo.61 mm . klupčice i drugi limarski detalji.osigurati uvijek dobro provjetravanje potkonstrukcije ispod vanjske završne metalne (limene) obloge ili jaku parnu branu ispod sloja toplinske izolacije KOROZIJA U KONTAKTU S MATERIJALIMA NA BAZI CEMENTA. srebro. ekstrudirani (aluminijski) profili. ali i vijaka. konstruktivni limovi (ravni-deblji.5 -0. Najčešde korišteni metali za obloge i ugrađenu metalnu galanteriju u arhitekturi Najčešde korišteni metali za obloge su limovi (i druga metalna galanterija) . inox. 5.isto i u kontaktu sa drvom . ali je i najmanje kvalitetno u slučaju da se lim naknadno oblikuje . VAPNA Razaranje alkalnim spojevima . opšavi. Mogude antikorozivne zaštite čeličnih metalnih elemenata i obloga Čelični limovi. L. brušenje. deblji limovi (1 5 mm) u pločama i protukliznoprofilirani limovi . Limovi su najčešde korišteni metali za obloge .dilatiranjeu polja sa dovoljnim širinama reški između ploha u istoj ravnini POTPUNA VODONEPROPUSNOST I PARONEPROPUSNOST Mogudnost pojave kondenzata ispod pokrova ili fasadne obloge limom . plosni profili. Početne su pjeskarenje. premazom... cijevi.osigurati odvajanjem bitumenskim izolacijskim trakama ili premazati metal GALVANSKE STRUJE I KOROZORIJA Elektrolitska pojava na dodiru metala različitih električnih potencijala u prisustvu elektrolita (voda najčešde) . B. Pocinčavanje kod limova je najjeftinije. Što su limovi. obloge kosih krovnih ploha. zlato. zakovica u prisustvu vode i vlage -osigurati odjeljivanje različitih metala (ljepenkom. tokarenje.Kolarec . nosivi profili. kromiranje.Čorid. 4. nikal. prethodno korodiranje (Corten). cinčani limovi.cink 1. bruniranje. uljne boje).. matice. bruniranje. vijci i čavli) ili osigurati potpuno suhe uvjete u eksploataciji . 3. čelični limovi. profili i galanterija od niskolegiranog čelika podložni su hrđanju. izvlačenje.). izvode se i početne i antikorozivne obrade metalnih površina. profilirani -tanji). stoga je potrebna antikorozivna zaštita. profila. Ostale primjene su izvedba krovnih žlijebova i oluka.Karlo.Galid. izbegavati kruto fiksiranje limova na potkonstrukciju vijcima.samo u interieuru i to ne svugdje! .5 mm .. J.različitim metalima ne smiju se izvoditi konstruktivni detalji u kontaktu 2. područje primjene i materijali koji se najčešde koriste u graditeljstvu Limovi su metalni materijali u obliku folija ili tankih ploča (0. I. valjanje metala kroz sustave glatkih ili profiliranih valjaka. Rjeđe korišteni limovi za obloge ili metalne prevlake na drugim metalima su mesing (bronca). kromiranje. vijci.8 mm) )u svitcima]. Najčešdi oblici metalnih proizvoda za obloge Najčešdi oblici su: valjani profili.5 -5mm najčešde).bakar 0. pocinčavanje. dok lak..tema: MATERIJALI .Jakubek. K. OBLOGE OD METALA (po 1 bod) 1.Gracin.. najčešde je ličenje (lakovi. interieurske obloge (najčešde podgledi stropova). plastificiranje. titancink i druge legure..METALI.osigurati klizne detalje fiksiranja radi stalnih promjena dimenzija vanjskih metalnih obloga (klizni ležajevi.Habijanec. V. niklanje. krom. zakovicama i sl.aluminijski limovi. bakrene ili pobakrene kuke.. plastificiranje. eloksiranje. ekstrudiranje.Horvatid. plastikom) ili osigurati iste metale za potkonstrukciju i spojna sredstva. Načini proizvodnje metalnih elemenata Načini proizvodnje su lijevanje. specijalne forme. bakreni limovi.čelik 0. ulja). A.86 mm . Također.Jagodid.agresivni organski spojevi . limovi *ravni i profilirani.Hajdinjak.obloge fasada. P. mjed. šipke. kao i za materijale obloge (bakreni lim. metalna galanterija (čavli. cinčanje.aluminij. limovi u toplinskoizolacijskim sendvič panelima. titan.prevlaka cinkom je krta i puca. žice. i tanji limovi (0. 47 Autori: I. predoksidacija. a antikorozivne su premazi (lakovi. Mane limenih obloga i načini izbjegavanja nedostataka metalnih obloga (3 boda) VELIKO TOPLINSKO RASTEZANJE Za temperaturnu razliku 50°C po 1m dužine lim se povedava: . valjanje. gumom.metal višeg potencijala razara metal nižeg potencijala na kontaktu limova. pozladivanje (ovisno o vrsti metala) ili legiranje s nehrđajudim metalima gdje nije potrebna naknadna antikorozivna zaštita 6. D. Ličenje se izvodi na čistu podlogu ličenjem ili prskanjem temeljnim premazom i završnim premazom. kovanje.) . niklanje. boje i premazi (suvremene metalik boje) mogu i bez temeljnog premaza.

osiguranje od odizanjaodpodloge s prikvačnicama(perima) koje osiguravaju klizni ležaj 48 Autori: I. velika potražnja jer nema potrebe za održavanjem -smanjeni troškovi održavanja u periodu eksploatacije zgrade. V. Mogude antikorozivne zaštite bakrenih metalnih elemenata i obloga Bakar na zraku patinira u plavozelenu pastelnu boju.) Eloksiranje je nanošenje nehrđajudeg metalnog praha čime se postiže metalik izgled površine. štete Galvanske struje su elektrolitska pojava na dodiru metala različitih električnih potencijala u prisustvu elektrolita (najčešde voda) . mjed. Površinska obrada polirana.Habijanec. način izbjegavanja. stoga se uglavnom koristi za interieurske obloge limom i nosive profile ako se ne predviđa trajno održavanje. J. K.Jakubek. Mogude antikorozivne zaštite aluminijskih metalnih elemenata i obloga Aluminij prirodno patinira tako što stvara zaštitni sloj oksida žudkaste boje koji je neugledan nakon oksidacije i zbog toga se na aluminiju izvodi antikorozivna zaštita. zakovica u prisustvu vode i vlage.7. također u primjeni i 18/0 i 18 /8 -ne trebaju površinsku antikorozivnu zaštitu. pjeskarena -osim limova –inox užad (sajle) i sve vrste valjanih. To se može izvesti odjeljivanjem različitih metala (ljepenkom. A. profila.podne trake). a može se i preparirati bezbojnim lakom da ne patinira. ČELIČNI LIMOVI -legura Fe-železa -ugljikaji C -“nehrđajude”legure (manje ili vede kvalitete) s kromom. koje pruža trajnu zaštitu površine. satinirana. 10. taljenje u čvrsto sljubljenu plastičnu prevlaku u pedima. limovi za obloge ČELIK.5 -3 cm širine. nikal-uglavnom se koriste kao prevlake.. -lemljenje -tanji limovi -spajanje kovinom nižeg tališta (za pocinčane i cinčane i bakrene limove koristi se spoj legurom bakra s veliki udjelom kositra). narančina kora.Jagodid. bakrene ili pobakrenekuke. ne patiniraju izloženi atmosferi -krom. mjesto lemljenja -1. gumom.Kolarec . manganom: inox. B. plastikom) ili osigurati iste metale za potkonstrukciju i spojna sredstva. Također postoji i mjed . dobro očišdeno -zakivanje-spoj zakovicama od istovjetnog metala -potpuno nefleksibilan kao i spoj lemljenjem -samo za manje duljine ploha -spoj prijevojem(utorom) potpuno fleksibilan -rub jedne ploče preklapa se s rubom druge ploče kao jednostruki ili dvostruki prijevoj. punih profila i metalne galanterije danas je inox vrlo skupna svjetskom tržištu.Horvatid.. 8. ali manje kvalitetni žute.metal višeg potencijal razara metal nižeg potencijala. Ta se pojava događa na kontaktu limova. crna. Veliki spektar boja i izgleda površine (glatka monokromatska.18% krom. prskana. može se dobiti i prethodno patiniran. zrcalni -zlato -rijetko (krovovi). satinirana. nanose se u vrudim kupkama na čelik ili druge metale -mikronske debljine sloja podložne mehaničkim oštedenjima prirodni izgled prevlake je polirani. vanadijem. mesing. D. Ima slična svojstva i izgled kao mesing. tamnosmeđa -vide se pruge od ekstrudiranja aluminijskih profila radi male debljine zaštitnog filma. opis svojstava pojedine vrste povezivanja.ne koristiti na podovima! Plastificiranje je nanošenje plastičnog praha prskanjem. L. Načini povezivanja limova u graditeljstvu. vijci i čavli) ili osigurati potpuno suhe uvjete u eksploataciji -samo u interieuru i to ne svugdje. 9.Karlo. što dovodi do zaključka da se konstruktivni detalji u kontaktu ne smiju izvoditi različitim metalima. ali i vijaka. Boje su ograničene na tonove metala -natur aluminijska boja. Veličine elemenata ograničene su veličinom pedi. zlatna. Mesing patinira samo površinski u zeleno. 10% nikal). Najčešde se izvodi plastificiranjeili eloksiranje. ličena bezbojnim lakom za spriječavanje patiniranja (ne kod površina izloženih habanju . prokrom-različiti nazivi (sinonimi) za nehrđajude legure čelika inox18/10 (najčešdi u primjeni . P.legura bakra i cinka. niklom. najpoznatija je mesing (bronca). pogotovo na varenim spojevima -za vidjive površine koristiti samo najkvaitetnije legure inoxall -površinska obrada -polirana. ali visoka početna investicija 11. ali ima relativno malu otpornost na habanje .Hajdinjak. I. premazima. kao i za materijale obloge (bakreni lim.Galid.Gracin. Galvanske struje. stojedi ili ležedi. Što se tiče legura. rostfrai. srebro -nikad u arhitekturi -samo kao prevlake -titan-u glavnom u legurama. koja je legura bakra i kositra.Čorid. stainlesssteel. "Nehrđajudi" metali i finalne površinske obrade nehrđajudih metala -ne oksidiraju. cijevnih.

D. žlijebovi. XPS 2 -20 cm -ne provjetrava se potkonstrukcija. d. srednji sloj daje krutost plohi -obično tvrde ploče XPS-a (debljine 1-2 cm) ili tvrde plastične mase (Alucobondili sl.8 mm) na drvenoj podložnoj oplati(daščana oplata. K. pocinčani. oluci.5 -0. čavlima. debljine ploča i ispune toplinskom izolacijom MW. stolarske ploče). ploče obloge čine cijeli sastav pregrade prema vanjskom prostoru. rubni opšavi krovova s raznim vrstama pokrova. zakovicama. zakovicama i vijcima (natur ili prethodno patinirani ili naknadno lakirani) -plastificirani čelični limovi s plastificiranim čeličnim kukama.Horvatid.Karlo. ploče debljine 2-3 mm). P.Jakubek. rubni limovi uz nadozide. I. cinkotit lim) -valoviti ili trapezno profilirani limovi izvedeni s preklopima -tanji limovi male krutosti (0. dimnjake. odvojeni od podloge hidroizolacijskim trakama za izbjegavanje kondenzata i korozije -koriste se razne vrste limova i odgovarajuda spojna sredstva i metalni nosači za potkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja: -pocinčani limovi s pocinčanim čeličnim kukama. poprečni ležedi jednostruki prevoj 12.Galid.Jagodid. obložni limovi jednostrano ili obostrano profilirani.6-0. inox vijcima (plastificirani i eloksirani) -bakreni limovi s pobakrenim čeličnim kukama. horizontalni gornji opšavi zidova. c. razdjelna hidroizolacijska folija. zakovicama i vijcima (naturili prethodno patinirani ili naknadno lakirani) -pocinčani. PU. zakovicama. V. vijcima -plastificirani čelični limovi s plastificiranim čeličnim kukama. 49 Autori: I.6-0. A. poprečni ležedi jednostruki prevoj-zabrtvljeno (kod malih nagiba) b. debljine obložnih limova 0. bakrenim čavlima. b.Kolarec .Gracin. provjetravana potkonstrukcija od letvi obavezno izvedena okomito na smjer protezanja profilacije lima -posebna podvrsta -limena korita (falc-dach) (aluminijski. bakrenim čavlima. B. cinčani. čelični lim) -ravni limovi s ukrudenim rubovima-tanji limovi izvedeni na drvenoj potkonstrukciji ili deblji limovi (2-3 mm) kao plitke kutije -samonosivi. d.Habijanec. OSB. zakovicama.na provjetravanoj metalnoj potkonstrukciji za ovjes i distanciranje od sloja toplinske izolacije (aluminijski lim. provjetravana vertikalna potkonstrukcija (bakrenim. Vrste limova i metalne galanterije za izvedbu limarskih detalja na zgradama -prozorske klupčice.a. corten čelični limovi -debljina lima ovisno o načinu ukrute -kompozitni limovi(višeslojne ploče s jednostranom ili obostranom oblogm tankim limom. L. vijcima -aluminijski limovi s aluminijskim kukama. zakovicama. inox zakovicama i vijcima 13. bududi da su male vlastite krutosti.6 mm.Hajdinjak. dvostruki stojedi prevoj a. kutni stojedi jednostruki prevo c. čavlima. J. kruti. cinčani.8 mm) formirani u trapezne ili valovite zaobljene forme kako bi plohe lima dobile krutost u jednom smjeru).Čorid. deblji čelični limovi) -fasadni sendvič limeni paneli-obostrana obloga tanki čelični plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksiranilim. žbukane plohe -limarski detalji izvedeni s ravnim limovima. inox vijcima (plastificirani i eloksirani) -ravni lim (legiran) ili ekstrudirani gotovi profili -bakreni limovi s pobakrenimčeličnim kukama. obično aluminijski plastificirani ili eloksiranilimovi kao obloga OBLICI LIMOVA ZA FASADNE OBLOGE -ravni limovi izvedeni s prijevojima -tanji limovi (0. Vrste limova i metalne galanterije za izvedbu fasadnih obloga na zgradama LIMOVI ZA FASADNE OBLOGE -fasadne obloge -obavezno provjetravanje potkonstrukcije obloge radi evakuacije vlage iz konstrukcije i spriječavanje kondenzata ispod završne limene obloge -koriste se razne vrste limova i odgovarajuda spojna sredstva i metalni nosači za potkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja: -aluminijski limovi s aluminijskim kukama. inox zakovicama i vijcima -inox. cinkotit limovi s pocinčanim čeličnim.

A. materijali i obrada površine -interieurske obložne maske otvora za provjetravanje.5 -0. cinčani. razdjelna hidroizolacijska folija. B. obložnilimovi s gornje strane visoko profilirani. rubnih letvica -izložene su habanju-svaka zaštita plohe de se brzo pohabati ili iskrzati u zoni prohodavanja-koristiti samo nehrđajude metale bez dodatne zaštitne obrade površine -inox.Galid. plastificiran ili lakiran -ne na podu) -razne forme perforacija i veličine oka mreže kod istezanja lima -perforirane limene ploče za stropne obloge na potkonstrukciji –čelik. na plohama neizloženima habanju i plastificiran ili ličen. cinkotit lim) -valoviti ili trapezno profilirani limovi izvedeni s preklopima -tanji limovi male krutosti (0. Materijali metalne galanterije za izvedbu podnih dilatacija. inox i mesing satiniran ili poliran. čelik. Područje primjene naboranih limova na zgradama.6-0. K. provjetravana potkonstrukcija obavezno izvedena okomito na smjer protezanja profilacije lima -posebna podvrsta -limena korita tkz.Karlo. mesing. debljine obložnih limova 0. ne predviđa se naknadna obrada površine. vijcima -ravne forme lima na drvenoj oplati -aluminijski limovi s aluminijskim kukama. zakovicama. pragova. balkona. ploče obloge čine cijeli sastav pregrade prema vani 15.Gracin. D. čavlima. aluminij eloksiran. pocinčani. bakrenim čavlima.8 mm) na drvenoj podložnoj oplati (daščana oplata. dekorativne obloge zidova i stropova -tanji limovi do 2 mm -Al. stolarske ploče). dilatacija. naturaluminij (Al samo u interieuru)! 16. PU.14. čelik -obrada kao i glatki limovi. zakovicama. P. L. deblji limovi (obično 2 -5 mm) 50 Autori: I. J. provjtravana vertikalna potkonstrukcija (bakrenim.Horvatid. čelični lim) -profilirani krovni limovi kaširaju se filcom s donje strane. inox. ovisno o materijalu (čelik pocinčano na podu.Habijanec. kod izvedbe s provjetravanim zračnim slojem -krovni sendvičlimeni paneli-obostrana obloga tanki čelični plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksiranilim. cinčani. vanjske ograde deblji limovi 2 -5 mm vede nosivosti -Al.6-0.Čorid. zakovicama i vijcima (naturili prethodno patinirani ili naknadno lakirani)ravne forme lima na drvenoj oplati -plastificirani čelični limovi s plastificiranim čeličnim kukama. Al (visoka zvučna apsorpcija za ploče kaširane filcem odozgora) 17. falc-dach (aluminijski.Jakubek.6 mm. rubnih letvica izloženih habanju – zašto -metalni profili za izvedbu graničnika podnih obloga.Kolarec . I. XPS 2 -20 cm -ne provjetrava se potkonstrukcija. Vrste limova i metalne galanterije za izvedbu krovnih obloga na zgradama LIMOVI ZA KROVNE OBLOGE -krovne obloge –provjetravanje potkonstrukcije obloge radi evakuacije vlage iz konstrukcije i spriječavanje kondenzata ispod završne limene obloge ili jake parne brane ispod toplinske izolacije i svi slojevi u kontaktu -koriste se razne vrste limova i odgovarajuda spojna sredstva i metalni nosači za potkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja: -pocinčani. mesing -plohe gazišta stubišta.Jagodid. inox.Hajdinjak. OSB.8 mm) formirani u trapezne ili valovite zaobljene forme kako bi plohe lima dobile krutost u jednom smjeru). V. za apsorpciju kondenzata i buke kiše. cinkotitlimovis pocinčanimčeličnim kukama. Područje primjene perforiranih i istegnutih limova na zgradama. materijali i obrada površine -podne limene plohe protuklizne naborane površine u raznim uzorcima -inox ili aluminij gotove ploče s naborima gornje površine. debljine ploča i ispune toplinskom izolacijom MW. inox zakovicama i vijcima -valovite forme lima OBLICI LIMOVA ZA KROVNE OBLOGE -ravni limovi izvedeni s prijevojima -tanji limovi (0. bududi da su male vlastite krutosti. inox vijcima (plastificirani i eloksirani) -valovite forme lima (legiraniAl) -bakreni limovi s pobakrenim čeličnim kukama. pragova. ispune ograda stubišta.

Alpolic ili sl. A. opis.Kolarec . D. K. debljine obložnih limova 0.Jagodid. Sendvič limeni toplinskoizolacijski paneli. XPS 2 -20 cm -ne provjetrava se potkonstrukcija.18. V.Hajdinjak.5 -0. nisko profilirani kod fasadnih panela -ispune toplinskom izolacijom MW.Čorid.Habijanec.Gracin.skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) RAVNI LIMOVI – KROVNE I FASADNE OBLOGE (POTREBNA JE PODLOŽNA OPLATA) 51 Autori: I. P. J.Galid. ploče debljine 2-3 mm) -obično aluminijski plastificirani ili eloksirani limovi kao obostrana obloga -kompozitne ploče za interieusrku oblogu -kombinacija limova i laminatnih (HPL) ploča 19. Polaganje limenih obloga fasada i krovova na podlogu . L.Karlo.6 mm -obložni limovi s gornje strane visoko profilirani kod krovnih panela. područje primjene -fasadni i krovni paneli -obostrana obloga tanki čelični plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksirani lim. opis. Kompozitne metalne ploče.Horvatid.Jakubek. I.ravni limovi . područje primjene -višeslojne ploče s jednostranom ili obostranom oblogom tankim limom -srednji sloj daje krutost plohi i smanjuje učešde skupog metalnog materijala u ploči -ispuna obično tvrde ploče XPS-a (debljine 1-2 cm) ili tvrde plastične mase (Alucobond. B. PU. ploče obloge čine cijeli sastav pregrade prema vanjskom prostoru 20.

Reynobond. limene tave. K.Hajdinjak. „tacne“. Polaganje limenih obloga fasada na podlogu . Alpolic. P. Tecubond) d=3mm Eloksirani Al lim (galavanizirani) ili plastificirani Al lim 52 Autori: I.Galid. „kofer“ sistem Ili Kompozitne Al-PP ploče ( Alucobond. D.skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) PROFILIRANI LIMOVI.SAMONOSIVI U JEDNOM SMJERU 22. Polaganje limenih obloga fasada i krovova na podlogu .Jagodid.Habijanec.Jakubek.profilirani limovi .Gracin. B.Kolarec .Horvatid.21.ukrudene limene ploče (kazete) . A. V. I. J.Čorid. L.skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) Ventilirana fasadna obloga limom : ravne limene ploče s ukrudenim rubovima –kolokvijalni nazivi : limene kazete.Karlo.

zidni i krovni -obostrana obloga. Laki termoizolacijski sendvič fasadni zid formiran in situ .zidni i krovni paneli (5 bodova) Vrste.23. plastificirana ili eloksirana Sendvič laki paneli s limenim oblogama. J.skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) laki termoizolacijski sendvič zid formiran in situ .Galid.Karlo.Jagodid.Gracin. I.zidni paneli Sendvič laki paneli s limenim oblogama.Hajdinjak.vrste. L. Sendvič laki paneli s limenim oblogama . B.dva sloja profiliranog lima s toplinskom izolacijom u međuprostoru između metalnih nosača -sve pozicije toplinskih mostova na vezama metala moraju biti podložene trakama toplinske izolacije (pozicije c i g) Autori: I.Kolarec 53 . P.Jakubek. V. K. opis. D.i. A. skica rubnog spoja dva panela za toplinsku izolaciju bez toplinskog mosta .Horvatid.krovova s rubnim spojevima panela zabrtvljenima trajnoelastičnim kitom i pjenastim brtvenim trakama.Habijanec.krovni paneli -rubni spoj dva panela za t.Čorid. paneli bez metalne veze između vanjske i unutrašnje obloge limom! 24.fasadni.

Kolarec .daske.Čorid. Izvedba prijevoja i podloge kod pokrova ravnim limom – skice i opis (5 bodova) IZVEDBA PRIJEVOJA I PODLOGE KOD POKROVA RAVNIM LIMOM: . ramaknute daske ili ploče od prerađenog drva (danas najviše OSB) . PES filc ili druga odgovarajuda razdjelna folija za sprečavanje korozije lima 54 Autori: I. P. Minimalni nagibi krovnih ploha prema vrstama pokrova – skica i opis (5 boda) 2.krovna bit.Gracin. D.Hajdinjak.Habijanec.Horvatid. V.drvena oplata .Karlo. A. ljepenka s posipom kvarcnim pijeskom.osigurati klizne ležajeve lima za neometano temperaturno dilatiranje (izbjegavanje deformacija ravnog lima) .hidroizolacijska podložna folija između drvene oplate i lima – ovisno o vrsti lima .limena pera za fiksiranje – klizni ležaj i učvršdenje lima na oplatu bez bušenja limenih traka! .Jakubek. L. B. J.tema: POKROVI OD LIMA I STAKLA (po 5 bodova) 1. I.Galid.Jagodid. K.

Uvjeti izvedbe pokrova ravnim limom . B.izvedba konstrukcije hladnog krova ispod pokrova limom .Galid.Gracin.ventilirani prostor drvenog krovišta ispod pokrova ravnim limom na podložnoj foliji i drvenoj oplati – drveno krovište i nekorišteni tavanski prostor ispod pokrova limom 55 Autori: I.Čorid.Habijanec.Horvatid. P. K. V.Hajdinjak.nužna radi to ga što je lim apsolutna parna brana! . J.Jakubek. D. prijevoji .žlijebovi. I. A.3.Kolarec .Karlo. L.Jagodid. rubni opšavi.skice i opisi izvedbe prijevoja i učvršdenja (5 bodova) POKROV RAVNIM LIMOM oplata.

P. D. Limeni žlijeb kod hladnog krova za pokrove crijepom . B.Hajdinjak.Habijanec.Horvatid. J. I.Jagodid.Karlo.Čorid.Kolarec . Određivanje potrebnog poprečnog presjeka žlijeba – skice i opisi (5 bodova) 5. L.skica i opisi (5 bodova) 56 Autori: I. A.Galid. V.Jakubek. K.visedi žlijeb .4.Gracin.

Hajdinjak.Kolarec .Gracin. K.Galid. D. P.skica i opisi obaveznih detalja izvedbe (5 bodova) 7. I.6. B.Jakubek. L. Limeni žlijeb kod toplog krova za pokrove limom – žlijeb na vijencu ili žlijeb u vijencu . Pokrov ravnim limom na hladnom krovu .Čorid.odzračivanje ispod žlijeba i u sljemenu (5 bodova) 57 Autori: I.Horvatid. J. V.Jagodid. A.Habijanec.Karlo.

Karlo. L.Čorid.8. K.Horvatid. B.topli krov . Pokrov limenim koritima – opis svojstava pokrova i skica karakterističnog presjeka toplog krova (5 bodova) pokrov limenim koritima . D.Jakubek. Poprečni spoj dvije ploče IZO dvostrukog ostakljenja kod izvedbe kosog krovnog ostakljenja (5 bodova) 58 Autori: I.Kolarec .Gracin.limena korita .Jagodid. A. V. I.mineralna vuna -tvrde ploče .Galid.Habijanec.Hajdinjak.folija za apsolutnu parnu branu .drvena oplata ili profilirani nosivi lim 9. J. P.

Jagodid. Podjela unutrašnjih podova od drva .Galid. gotovi parket (2-slojni) (10/14mm). gotovi parket – masivni (15mm) 4.Gracin. V. klasični parket (10/20mm). K. Nabrojite najčešde vrste parketa .OBLOGE OD DRVA (po 1 bod) 1.podovi od drvenih dasaka (seljački pod. Razlika između višeslojnih i masivnih parketnih daščica i dasaka 5.Horvatid.lam parket (10mm). kita i lakira ili premazuje nakon ugradnje b) gotovi parket -prethodno površinski obrađeno drvo koje se samo učvršduje na podlogu 3. tehno parket (15/20mm).lijepljenje (preferiraju se dvokomponentnafleksibilna ljepila) .Hajdinjak.Čorid. prenosivi podovi) 2. brodski pod.Habijanec. P. Načini polaganja drvenih podova na podlogu? . B. Površinske obrade drvenih podova a) neobrađeno drvo koje se brusi. sportski pod) .slobodno polaganje (laminat parket od prerađenog drva) .parketne daščice (parketi raznih dimenzija) .Jakubek. D.Karlo.podignuti podovi na nosačima .sportski podovi na potkonstukciji 59 Autori: I. A.10. Uzdužni spoj dvije ploče IZO dvostrukog ostakljenja i mogude varijante uzdužnih metalnih nosača pokrova staklom kod izvedbe kosog krovnog ostakljenja (10 bodova) tema: MATERIJALI .Kolarec . L.podovi od ploča (podignuti podovi. I.čavlanjeili uvijanje na drvenu podlogu (ili vezanje na metalne kopče) . J.

Galid. I. Prednosti premaza drvenih podova s voskom Brzo sušenje i korištenje poda neposredno nakon namaza omoguduju “disanje” drva Nema toliko problema s podizanjem parketa uslijed zaostale građevinske vlage kao kod lakiranih podova 12. dvoslojni sistem pragova 2. funkcija. daglasova jela ili posebno tretirana drva drugih vrsta. Koji se drveni podovi mogu koristiti za podna grijanja i pod kojim uvjetima? Plutajudi drveni podovi – načinjen od dijelova koji nisu fiksirani za podlogu. K. ali mijenjanju boju površine (moguda je imitacija druge kvalitetnije ili skuplje vrste drva -mahagonij. azobe. Što je lazurni premaz za drvo.). na slici: 1. 60 Autori: I. dilatacijske reske da se ne dize parket. sibirski ariš. Lazurni premazi prodiru u drvo. al da shvatite o čemu se radi) 7. V. panel parketi. mane lakiranja drvenih podova mogu biti: mat. koja je postignuta postavljanjem sloja elastičnog materijala (kao neoprenske ploče. na engleskom = sleepers) u instalacijama (nisu osmišljene za natjecanja visoke razine).Hajdinjak. nitro. lapacho.Habijanec. biološke štete (truljenje. 11. L. Forme drvenih vanjskih podnih obloga Daske.6. koje se savršeno prilagođavaju/prijanjaju uz drvo) ili sa dvoslojnim sistemom pragova (nekakva potkonstrukcija. insekte). savijanje. svojstva. uljni premazi 9. Što je drveni sportski pod? To su podovi kod kojih je potrebna posebna razina fleksibilnosti. sportski pod zabijen na pragove na gumenim podmetačima 3. koji se ne lijepe. Elementi su lijepljeni po rubovima. B.Jagodid. parketi do 11 mm. eban. otporni na habanje. kvadratne ploče. plutajudi sa spojnicama (mislim da se ovo ne mora crtat.Kolarec . ostaje vidljiva tekstura. Drva trebaju imati visoku otpornost na atmosferilije. Drveni podovi od višeslojnog parketa. Vrste premaza za drvene podne površine . stoga gotovi parket moze i na tlo s podnim grijanjem.Karlo. Zbog skupljanja i širenja potrebno je predvidjeti dilatacijske reške. iroko. lazurni premazi (bajc). najskuplji) 10. nautik parketi 14.lakovi. položeni direktno na potkonstrukciju ili pjenaste/filc ploče. pa se parket može slobodno skupljati i širiti.Čorid. reguliraju vlažnost drveta. Vodootporne su i štite od vanjskih utjecaja. A. Karakteristike lakova za parkete. bangkirai. polumat.Horvatid. sjajni bezbojni ili tonirani vodeni. donji dio je sperploca koja sprjecava skupljanje i sirenje drva. Koriste se uglavnom egzotične vrste drva kao: -tik. poliuretanski (posebno kvalitetni. trešnja ili sl. 8. Nabrojite nekoliko vrsta drva za vanjske podne obloge i potrebne karakteristike drva. Funkcija zidnih i stropnih drvenih obloga Obloge su najčešde dekorativne ili u funkciji zvučne apsorpcije 13. udarce.Jakubek. D. J. P.Gracin.

Jakubek. P.Čorid. Na njih se postavljaju drvene letve pričvršdene za betonske podloške. 18. Kako se izvodi potkonstrukcija za fasadne obloge drvom i zašto. A.Jagodid. DASKE . Najčešde se koriste drva trajnih crnogorica.horizontalne i vertikalne daske b) DRVENE PLOČE . Vrste fasadnih obloga drvom. D. 16. B.Gracin.Galid.Habijanec.Potkonstrukcija palube se može postaviti na betonske podloške visine 4 cm. J. Poprečno na letve koje čine potkonstrukciju se postavljaju letve drvene palube koje se međusobno povezuju principom utora i pera. I.vodootporne furnirane šperploče . Skicirati i opišite principe provjetravanja i izvedbe potkonstrukcije za fasadne obloge drvom (3 boda).bakelitne furnirane ploče . 61 Autori: I. K. dok se reške pune sa posebnom gumom koja spriječava klizanje i prodor vode.Hajdinjak.Kolarec . na razmacima do 50 cm po širini i do 70 cm po dužini (osno).umjetne drvene ploče (HDF) 17. Koje vrste drva se najčešde koriste za daščane fasadne obloge.Karlo.Horvatid. PARKET NAUTIK . 19. Fasadne obloge drvom moraju biti odvojene od površine nosivog dijela zida. na provjetravanoj potkonstrukciji zbog izbjegavanja deformacija uslijed razlike u vlažnosti te povečanja trajnosti. a letve palube je potrebno pričvstiti za podkonstrukciju vijcima KVADRATNE PLOČE – su tvornički pričvršdene na drvenu potkonstrukciju što omogučava direktno polaganje na samu podlogu.se lijepi na posebno pripremljenu podlogu i to posebnim vodootpornim ljepilima.daščice (drvena šindra . a) DAŠČANE OPLATE . L. V. Način postave drvenih paluba.15.

Gracin.Habijanec. POVOLJNI MATERIJALI – kamen.Čorid.Jagodid.skice i opis principa.povoljni. P. nepovoljni. polimercementna žbuka armirana staklenom mrežicom sa završnim slojem silikonske ili akrilne žbuke.zgrada s grijanim (izvana toplinski izoliranim) podrumom . tankoslojne žbuke s vodootpornim fasadnim premazom 2.tema: MATERIJALI OBLOGA I HIDROIZOLACIJE PODNOŽJA ZGRADE (po 3 boda) 1. HPL ploče. D.Karlo.Galid. A.Horvatid. vodoneupojni beton. daske PRIMIJENJIVE ŽBUKE – kamena ili debeloslojna. L. 62 Autori: I. K.Hajdinjak. staklo. koje žbuke dolaze u obzir? Zaštita podnožja ožbukane fasade od prskanja kiše . B. J. hehrđajudi lim. drvene ploče.Jakubek. V. fasadna opeka. vlaknocementne vodootporne ploče NEPOVOLJNI METRIJALI – žbuka.Kolarec . keramičke i gres pločice. Ožbukano podnožje . I. Materijali za obloge podnožja zgrade .skica i opis.

Gracin.Čorid. 4. donji dio ploča prislonjen uz zid uslijed pritiska slojeva nabijenog vanjskog nasipa.Jakubek.skica i opis. V. A. L.Karlo.Habijanec. iznad zone prskanja kiše.moguda varijanta oslanjanjaja na podnožje s pozicijom hidroizolacije i toplinske izolacije .3.Galid.Horvatid. Sidrenje bušenjem samo kroz najviši dio vertikalne hidroizolacije.skica i opis. Obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.Jagodid. D. J.Hajdinjak. B. I. Obložni zid kod podrumljene ili nepodrumljene zgrade . Obloga podnožja ovješenim prefabriciranim betonskim pločama . 5.Kolarec . 63 Autori: I. P. K.

64 Autori: I. K. I.Gracin.skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis. J. A. L.Galid. P.Kolarec . B. D.Jakubek. Ožbukana fasadna obloga ETICS sustava toplinske izolacije s toplinski izoliranim podrumom . Ventilirane fasadne obloge – skica principa izvedbe fasadne obloge bez obzira na tip toplinske i hidroizolacije u zoni kontakata s terenom i opisi (10 bodova) 7.obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a .6.Hajdinjak. V.Horvatid.Habijanec.Čorid.Karlo.Jagodid.

P. 9. D.Čorid.skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis. 65 Autori: I.Gracin.drvena oplata daskama s toplinskom izolacijom MW – obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a . I.Galid. K. A. V. B.Jagodid. Fasadna provjetravana obloga .Horvatid.vlaknocementne ploče s toplinskom izolacijom MW – obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a .Habijanec. L.Jakubek.Hajdinjak.8.skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis. J.Karlo.Kolarec . Fasadna provjetravana obloga .

Gracin.Jagodid. A. 11. J. K. V.obloga podnožja .Habijanec. P.10. Ostakljena fasadna stijena . 66 Autori: I.Horvatid.Čorid.Galid. I.skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.moguda varijanta izvedbe obloge podnožja Al ravnim limom . L.Karlo.Hajdinjak. D. B.Jakubek. Fasadna obloga ravnim limom na drvenoj oplati .Kolarec .skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.

Spoj unutrašnjeg poda i vanjske uređene površine terena oko zgrade kod izvedbe gotovih podova u istoj ravnini.obično s podizanjem razine gotovog unutrašnjeg poda u odnosu na razinu nosive konstrukcije stropa ili poda na tlu 67 Autori: I.podignuta razina unutrašnjeg poda (izvedivo kod podova na tlu.unutrašnji i vanjski gotovi pod u istoj ravnini. potrebno je preskakati preko praga) 2 .Galid. porobetonske blokete ili sl. V. I.ravni krov iznad grijanih prostora niže etaže. L. – neekonomično rješenje!). .Jakubek. opišite sve pozicije detalja kojima je osigurano ispravno funkcioniranje fasadne obloge s HPL pločama s otvorenim reškama (10 bodova) 13.armiranobetonski podrumski zid grijanog prostora. Nacrtajte vertikalni presjek podnožja grijanih prostora zgrade s masivnim zidovima od blok opeke i grijanim podrumskim prostorom.osigurano sprječavanje prelijevanja vode u unutrašnjost Opisati sastav svih slojeva ravnog toplog krova.veda potreba visina slojeva podne konstrukcije vani (ravni krov) nego unutra (međukatna konstrukcija) – eventulano rješenje: denivelacija vanjske zone stropne ploče u odnosu na unutrašnju ili izvedba dodatnog lakog sloja za povedanje visine slojeva poda u interieuru po cijeloj površini etaže (tvrde ploče toplinske izolacije velike debljine. Opišite mogude varijante rješenja (4 mogudnosti) te prednosti i mane svakog rješenja (10 bodova) Glavni problem koji se javlja prilikom izvedbe ovakvih detalja je zaštita od prodora vode u zgradu na poziciji vrata (opasnost se naročito javlja kod jakog pljuska ili prilikom otapanja vedih debljina snijega) te je potrebno osigurati min. Opišite sastav slojeva na sve tri pozicije (a. c). terase ili balkona. 4 . 4 varijantna rješenja: 1 . A.fasadna obloga s HPL pločama.upuštena površina vanjskog poda po kojem se evakuira voda u odnosu na površinu poda po kojoj se hoda (podne plohe s otvorenim reškama za procjeđivanje vode do razine na kojoj je hidroizolacija) – vanjsko opločenje betonskim pločama na podmetačima s otvorenim reškama između ploča ili drvene oplate s otvorenim reškama između dasaka.Habijanec. B. opisati sastav unutrašnjih podnih slojeva kod međukatne konstrukcije između grijanih prostora stambene i bučne poslovne namjene ispod Opisati detalje na poziciji spoja ostakljene stijene i poda (10 bodova) 14. 12 cm visinske razlika između praga vrata. teško izvedivo kod izlaska na ravne krovove . D. Nacrtajte vertikalni presjek podnožja ostakljene stijene na poziciji izlaska na terasu .12.Jagodid.podignuti prag (nepovoljno. Opišite probleme koji se javljaju pri rješavanju ovakvih detalja podnožja zgrade.Gracin. P.Čorid.slojevi ravnog krova terase izvedeni kao klasični topli ravni krov sa sintetskim hidroizolacijskim trakama .Horvatid. b) podnožje .kamene ploče d = 4 cm. krila prozora ili ostakljene stijene i vanjske površine po kojoj se evakuira voda. K.vanjska obloga poda terase . Materijali obloga: a) pročelje iznad razine podnožja .procjedna drvena paluba.Karlo.Hajdinjak. c) u tlu . 3 . vanjski pod izveden u istoj razini s unutrašnjim podovima . b.Kolarec . za projcjeđivanje vode do zone hidroizolacije izvedene u nagibu. uz zadovoljenje slijededih uvjeta: .izvedba linijskog drenažnog kanala prekrivenog rešetkom u zoni spoja fasade i vanjske površine terena. J. .

Čorid. B. J. K. V. L. 68 Autori: I.Kolarec .Galid. P.Jagodid.Horvatid.Habijanec.Gracin.Karlo.Hajdinjak. I.15. D.Jakubek. A. Spoj unutrašnjeg poda i vanjske uređene površine terena oko zgrade kod izvedbe gotovih podova u istoj ravnini – skica i opis odabrane varijante izvedbe za zaokretna i klizna balkonska vrata (10 bodova).

premazi na osnovi kaučuka i polivinil-klorida i sl. D. 4. B. Položaj toplinskog zaštitnog sloja u stropu vrlo je važan s obzirom na difuziju vodene pare i mogudnost stvaranja kondenzata u konstrukciji.Jagodid. Kako bi se izbjegla pojava kondenzata. različite trake na osnovi kaučuka. Toplinski zaštitni slojevimogu biti izvedeni u obliku suhog nasipa pijeska ili drugoga laganog usitnjenog materijala ili u obliku laganih namaza ili ploča: pločaplinobetonai pjenobetona.) ili omoguditi slobodno strujanje zraka ugradbomparoodvodnogsloja (šuplje opeke. bitumenska ljepenka s uloškom aluminijskih folija. Toplinski zaštitni sloj treba ugraditi na hladnoj strani stropne konstrukcije.Habijanec. treba ili spriječiti prodor pare u konstrukciju ugrađivanjem paronepropusnemembrane (metalni listovi.Hajdinjak. Temeljni tehničko-uporabni zahtjevi za pod. povoljnu toplinsku izolaciju stropova i difuziju vodene pare kroz stropnu konstrukciju. laboratoriji.Čorid. ljepenkas krupnim donjim posipom i sl. tema: MATERIJALI . U užem smislu pod je samo gornji završni sloj po kojemu se hoda ili se kredu vozila (vidljiva obloga). prodre u unutrašnjost konstrukcije i dopre doslojeva čija je temperatura niža od temperature rošenja. hodnici). zatim u obliku ploča od sintetskih pjena na osnovi fenola i poliuretana. J. ploča od trske i slame te od laganih ploča vlaknatica.Galid. sa što manje reški jer se u protivnom brzo troši i teško održava. izolacije. tj. Trajnost poda znatno se povedava stalnim i stručnim održavanjem. V. ploča i jastuka od mineralne ili staklene vune. a paronepropusnina toploj strani sloja toplinske izolacije.PODNE OBLOGE (po 1 bod) 1. 2.).Karlo. Radi sigurnosti kretanja podna površina ne smije biti preglatkaniti skliska. kroz kapilare i pukotine. linoleuma i asfalta. Podovi su u širem smislu svi slojevi iznad nosive stropne konstrukcije ili iznad tla. Pod treba biti stabilan i dovoljno čvrst na plošni pritisak (plošni pritisak noge stolice iznosi 50÷100 N/cm2. a u podlogu ispod poda de lagano prodrijeti vlaga. sadre i sintetskih smola s laganim agregatima (troska. Normalno je podna površina vodoravna.Gracin. ekspandirana glina. 69 Autori: I. Pod mora biti otporan na površinsko trošenje i habanje što je osobito važno u prostorijama s velikim prometom (školske učionice. L. 3. namaza od cementa. Pod mora imati ravnu i ne previše hrapavu površinu. I. Pod mora osigurati dovoljnu toplinsku zaštitu. a što u uže smislu značenja termina. A. a glasovira i do 500 N/cm²). osim kad namjena prostorije uvjetuje njezin nagib (kupaonice.). također je potrebno isperd vrata postaviti rešetku za procjeđivanje kako bi savvišak vode mogao nesmetano otjecati. iverica i pluta.Kolarec . piljevina i sl. staje). Kondenzacija vodene pare nastaje kad para difuzijom. Spoj unutrašnjeg poda i vanjske terase – ravnog krova kod izvedbe gotovih podova u istoj ravnini – skica i opis odabrane varijante izvedbe za zaokretna i klizna balkonska vrata (10 bodova) Prilikom izvedbe zaokretnih vrata potrebno je vrata okrenuti tako da se otvaraju prema unutra kako bi se spriječilo bilo kakvo otjecanje vode u unutrašnji prostor. a prema potrebi sastoje se od: podloge.Jakubek.Horvatid.16. granule perlita. Kod izvedbe kliznih vrata uvijek se rade dvostruka klizna vrata te se podnožje takvih vrata kanalizira kako bi se sva voda koja ipak prođe kroz određene rupe mogla vratiti van te se ispred vrata radi mala dilatacijska reška. zaštite i završnog gornjeg sloja. odnosno podna obloga se ne postavlja u potpunosti do vrata kako bi ista ta voda mogla otjecati. magnezita. Najosjetljiviji su podovi od gume. P. radionice. K. 1. Što su podovi u širem smislu. 2. u reškama se sakuplja nečistoda. rebrasta bitumenska ljepenka. Podovi izvan zgrada u pravilu se izvode u nagibu zbog odvodnje vode.

otporanostna mraz (hladnjače ili prostori izvan zgrada). P. parket.Kolarec .Jagodid. D. bazeni. A. Navedite dva primjera. 3. lakoodržavajudi. vatrosigurnost (škole. U školama i bolnicama pod treba biti higijenski. navedite po dva primjera iz svake kategorije po toplini poda. Podna hidroizolacija treba s izolacijom obodnih stijena činiti cjelinu. B.Gracin. kuhinje). K. Plivajudi se pod obično radi u obliku 3. L. 5. I. Pod se mora lagano čistiti. 5. Kako odabrati pod za određenu prostoriju. osiguranje zaštite od spoja s električnom instalacijom i od skupljanja statičkog elektriciteta (radionice). 1.Horvatid. tekstilne i sintetske prevlake) koji apsorbiraju udarni zvuk. keramičke pločice) 10 < S < 20 W /m K 2  vrlo hladne podove (pločice od prirodnog kamena i čelične pločice) S > 20 W /m K 4. Namaz mora biti odijeljen elastičnim slojem i od bočnih stijena i od donjih slojeva. otpornost na djelovanje kemikalija (laboratoriji. treba biti otporan na kiseline i polutopli. 4. povedana protukliznosti (terase.Pod mora osigurati dovoljnu zvučnu izolaciju Zvučna izolacija za zračni zvuk se postiže dovoljnom masom stropne konstrukcije ili izvedbom punog ovješenog podgleda stropa koji treba biti što neovisniji o stropnoj konstrukciji. skladišta. dovoljno elastičan i s naročito dobrim svojstvom prigušenja zvuka u prostoru (zvučna apsorpcija zračnog zvuka. linoleum. hladne i vrlo hladne podove. Čišdenje i sredstva za čišdenje i održavanje ovise o materijalu od kojeg je pod te o svrsi prostorije. linoleum. nenatkriveni balkoni i loggie.5÷5 cm debeloga lagano armiranoga betonskoga namaza (cementni estrih) koji je položen preko elastičnog sloja mineralne ili staklene vune ili sličnog materijala. tepison od prirodnog materijala) S < 6 W/m K 2  polutople (PVC ploče. betonski namaz.Karlo. održavati i popravljati. bolnice. asfalt. ne smije zadržavati prašinu. radionice i prostorije s lakoupaljivimmaterijalom. Posebni tehničko-uporabni zahtjevi za pod. Armiranobetonski stropovi mase ≥350 kg/m²zadovoljavaju s obzirom na zvučnu izolaciju za zračni zvuk. magnezijski namaz) 6 < S < 10 W /m K 2  hladne (cementni namaz. Pod u stambenim i radnim prostorijama mora biti topao. Gdje se zahtijeva povedana protukliznost poda. polutople. eventualno na kemijske utjecaje. 6. Neodržavanje ili pogrešno održavanje čest je uzrok brzom propadanju poda. prostorije koje se moraju povremeno dezinficirati). Za zaštitu prostorija od kapilarnog dizanja vlage iz tla treba u podnu konstrukciju staviti trajnu i elastičnu izolaciju koja sprječava prodor vlage u konstrukciju i prostoriju. U uredskim prostorima traži se topli pod. Podovi se dijele na tople. 70 Autori: I. nepropusnost za vodu i otpornost na vlagu (kupaonice. Smanjenje udarnog zvuka (topota) postiže se izvedbom poda od elastičnih materijala obloge (guma. 3. U industrijskim pogonima pod je otporan na vede mehaničko opteredenje. Niti jedan pod ne odgovara svim tim zahtjevima. smanjenje jeke u prostoriji). dovoljno elastični i imati mogudnost dovoljnog prigušenja zvuka udara i zračnog zvuka prema susjednim stanovima. Treba odabrati onaj koji je najbolji za određenu namjenu prostorije. Podovi u stanovima trebaju biti topli. vanjska stubišta). čime se izražava. U laboratorijima pod mora biti otporan na kemijske utjecaje i elektrostatičke udare U podrumskim prostorijama i u prizemlju nepodrumljenihzgrada podovi leže izravno na tlu. Podjela podovi obzirom na toplinu poda. guma. a za udarni ugradnjom slojeva plivajudeg poda ili elastične završne podne obloge.Hajdinjak.Čorid. izveden od materijala koji od tijela dodirom ne odvodi previše topline.Galid. tavani).Jakubek. 7. 2. Podovi se dijele na: 2  tople (brodski pod. J.5. izvedbom plivajudeg poda ili ulaganjem elastičnog sloja ispod završnog sloja podne obloge. V. bez prisustva materijala podložnoga truljenju odnosno gorenju.Habijanec. Podovi izloženi vlazi ili vatri moraju se izvesti isključivo kao masivni. 6.

podoviod asfaltnih. a gornjije isti kaučuk. mljevenih mineralnih dodataka i pigmenata valja se i tlači. Nabrojite po tri česta primjera za svaku vrstu po ovakvoj podjeli podne obloge. a reške se obrade na način da su skoro nevidljive. J. B. nylon) ili od njihovih kombinacija Gumene prevlake su smjesa prirodnoga ili sintetskoga kaučuka. pust. sisal. cementni. Upotrebljavaju se: betonski. Najčešde se izvodi betonski namaz (estrih). prirodnih ili sintetskih. Najčešde su to prevlake iz vlaknastih materijala. P.Habijanec. odnosno ulaza u zgradu.Jakubek. gornja kota podne obloge poda prizemnog stubišnog prostora. Kao početna kota (±0. Cementni se namaz izvodi u debljini ≥2 cm. Prevlake služe za oblaganje podova. Različiti tekstilni proizvodi od biljnih i životinjskih. Ta se masa uvalja na podlogu od gustoga pletiva u jednome sloju ili se izvodi bez pletiva u 2 do 3 sloja. I. a proizvode se ili u obliku manjih ploča ili pak smotaka velike površine.6. PODOVI BEZ REŠKI Izvode se u obliku namaza ili kao prevlake ( betonski. manila. površinu podne obloge i opseg koji treba obraditi kutnim letvicama ili opločenjem podnožja zida. teraco. Ne mogu se primijeniti za prostore visokih higijenskih zahtjeva jer se u reškama sakuplja nečistoda (bolnice). Sastav prevlaka je vrlo raznolik i ovisi o namjeni prostorije. U izvedbenim nacrtima potrebno je za svaku prostoriju upisati vrstu završne obloge poda i njegovu visinsku kotu. Lijepe se. dakle prirodnih vlakanaca (kokos. Namazi su smjese različitih sastava koje se u mekanome stanju nanose u tankim ili debljim slojevima na čvrstu i ravnu podlogu na kojoj otvrdnu gubitkom vode. teraco. glatku i suhu podlogu zaštidenu od vlage.Karlo. Navedite po dva primjera najčešde primjenjivanih završnih podnih obloga za obje vrste podova bez reški. asfaltni i magnezitninamazi te namazi naosnovi sintetskih spojeva. cementni. pločice). 7. napinju ili polažu na ravnu. K.0 cm. Najčešde ih razvrstavamo prema izgledu i načinu izvedbe završnog sloja u: -podove s reškama -podove bez reški PODOVI S REŠKAMA Kod podova s reškama podna se ploha ostvaruje slaganjem različitih jediničnih elemenata (parketne daščice. Prema vrsti materijala razlikuju se podovi od prirodnog ili umjetnog kamena. 71 Autori: I. azbestnih ili PVC ploča te stakleni i metalni podovi za posebne namjene. Što je "vagris". L. D. a što podne prevlake.Jagodid. Tako se dobiva pod bez reški. a asfaltni u dva sloja po 1. drveni podovi.Galid. Prilikom izvedbe zgrade u svim se prostorijama po obodnim stijenama označi vodoravna crta koja se nalazi točno jedan metariznad površine gotovoga poda (niveletaza odmjeravanje. Što su završni podni namazi. kemijskim procesom ili ohlađivanjem.Gracin.00) uzima se gotovi pod. asfaltni i magnezitninamazi te namazi naosnovi sintetskih spojeva.Hajdinjak. Namaz zahtijeva mokri postupak u završnoj fazi izvedbe zgrade što je vrlo neugodno jer produljuje vrijeme izvedbe radi dugotrajnog sušenja.5 do 2.Kolarec . debljine ≥4.0 cm. Razvrstavanje podova prema izgledu i načinu izvedbe završnog sloja. a mogu se izvesti i kao prirodne ili sintetske mase nanesene natkanu podlogu.Horvatid.) 9. A. vuna) ili od vlakanaca sintetskoga porijekla (perlon. Mane podova s reškama. Označavanje podova u nacrtima i prilikom izvedbe zgrade.Čorid. V. vagris).

5 h -minimalan sadržaj topivih soli (ne tolerira se eflorescencija) Izvedba crijepa: -vučeni crijep (ekstrudiranje-izvlačenje gline kroz usnike) -samo uzdužne profilacije -tlačeni crijep (prešan u kalupima) -uzdužne i poprečne profilacije Dodatne dekorativne obrade površine crijepa: -engobiranje-jednoliko obojena mat površina -glaziranje -glatka i sjajna površina u boji 4. B. vapno i voda -prešane pod tlakom i izlažu vodenoj pari pod visokim pritiskom u autoklavima -osnovna boja je bijela. visokokvalitetna glazura 5. tuča) -vodonepropusnost za minimalno 2. V.Habijanec.) 3.Kolarec . Navedite nekoliko posebnih vrsta opeka i područje primjene POSEBNE VRSTE OPEKA Prepekaili klinker -visoko otporna na mraz. za prostore i konstrukcije izložene dugotrajnim vrlo visokim temperaturama Vapnenosilikatne(silikatne) opeke i blokovi -kvarcni pijesak.Karlo. I. pečena na vrlo visokim temperaturama.Hajdinjak. reljefna (protuklizna) 72 Autori: I.Galid.Gracin. 6.Horvatid. Uobičajene površinske obrade umjetno granitnih pločica Površinska obrada mat. posebno kod podnih pločica SANITARNI KERAMIČKI MATERIJALI -keramika se peče nakon glaziranja. drenažne i kanalizacijske cijevi (Proizvode se od teško taljive plastične gline s dodacima feldspata. Grubi keramički elementi osim opeka Crijep. a često i šamotnog brašna).OBLOGE OD GLINENIH I SLIČNIH MATERIJALA (po 1 bod) 1. Koriste se u industriji za zidanje pedi i sličnihp ostrojenja. nisu glazirane. P. Fini keramički materijali u graditeljstvu PLOČICE -za zidne i podne obloge -polaganje na podlogu podnih (i zidnih) pločica danas: punoplošno u sloj građevinskog ljepila -preporučljivo na fleksibilno građevinsko ljepilo za unutrašnje ili vanjske radove -keramičke pločice-vidljivi tanki sloj glazirane površine.tema: MATERIJALI . kvarcnog pijeska. ostale s raznim mineralnim dodacima 2. polirana. Što su umjetno granitne pločice. D. isti sastav po cijelom presjeku materijala 7. kemikalije habanje -za prostore izložene agresivnim utjecajima. otporniji na habanje i udar.Jakubek.Čorid. Bitna svojstva crijepa -keramika smanjenje poroznosti i povedane otpornosti na mraz -povedana otpornost na udar i lom (hodanje po crijepu. Razlika u svojstvima podnih i zidnih keramičkih pločica Podne pločice su povedane otpornosti na udar i habanje. dimnjački elementi i vatrostalni materijali (teško taljivi materijali velike otpornosti i trajnosti.Jagodid. A. L. razlika u odnosu na keramičke pločice Umjetno granitne(gresili porculanske) pločice -masa prešana pod visokim pritiskom. K. J. podna i zidna opločenja Šamotna opeka -vatrostalne opeke. po potrebi reljefne protuklizne površine.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful