ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE III

1.dio -Veršid tema: KONSTRUKCIJE OPLOŠJA ZGRADE 1. Koji je kriterij za podjelu konstrukcija oplošja na masivne i lagane i koja je bitna razlika između njih (sa gledišta fizikalnih procesa)? Kriterij za podjelu konstrukcije na masivne i lagane je površinska masa konstrukcije: 100kg/m² Bitna razlika između masivnih i laganih konstrukcija(sa gledišta fizikalnih procesa) očituje se u ljetnoj toplinskoj stabilnosti: Masivne konstrukcije imaju zadovoljavajuda svojstva. Lagane konstrukcije postižu zadovoljavajuda svojstva samo ako imaju propisanu vrijednost U za zidove i za krovove:  za vanjske zidove: U ≤ 0,35 W/ (m²K)  za krovove: U ≤ 0,30 W/ (m²K) Što znači da, u odnosu na masivne konstrukcije, moraju imati vedu debljinu toplinske izolacije! 2. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima jednoslojnih zidova. Jednoslojni građevni dijelovi oplošja su zidovi izgrađeni od toplinsko-izolacijskih blokova, obostrano ožbukani. Ispravan fizikalni proces postiže se s paropropusnim materijalima (blok opeka i žbuka) koji unutar zida omoguduju difuziju vodene pare bez zaustavljanja. Ovdje je najbitnije svojstvo paropropusnosti vanjske žbuke (produžna žbuka ili toplinsko-izolacijska žbuka)

3. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija bliže vanjskoj strani.  Toplinska izolacija je bliže vanjskoj strani, s vanjske strane paropropustan sloj

Vanjski zaštitno-dekorativni sloj koji se izvodi na toplinskoj izolaciji (odnosno u kontaktu s njom) treba biti paropropustan. Žbuka je najčešdi oblik vanjskog paropropusnog zaštitnodekorativnog sloja. Sastav i izvedba vanjske žbuke ovisi o vrsti podloge (vrsti toplinske izolacije).

1
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

Toplinska izolacija je bliže vanjskoj strani, s vanjske strane paronepropustan sloj

Ukoliko se vanjska paronepropusna obloga izvede bez provjetravanog zračnog sloja dolazi do kondenzacije vodene pare unutar zida! Vanjski paronepropustan sloj, t.j. oblogu, treba odvojiti od unutarnjeg dijela zida sa zračnom šupljinom koja mora biti dobro provjetravana! Za dobro provjetravanje potrebno je oblogu projektirati na način da na najnižem mjestu omogudimo ulaz vanjskog zraka u šupljinu, a na najvišem mjestu izlaz zraka iz šupljine u vanjski prostor. 4. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija unutar konstrukcije.

Ako je fizikalni proces nepovoljan (2.slučaj) tada treba ugraditi parnu branu. Parnu branu ugrađujemo prije materijala u kojem bi došlo do navlaženja. Parnu branu treba izbjedi ako su moguda druga rješenja kao: ugradnja paronepropusnije toplinske izolacije, vanjski zid izvest od paronepropusnijeg materijala i /ili manje debljine, unutarnji zid izvest od paronepropusnijeg materijala i sl.

U slučajevima kada se s unutarnje strane nalazi paropropustan materijal (na pr. blok opeka) na lokacijama s vrlo niskim vanjskim temperaturama može dodi do prekomjernog navlaženja. Ugradnja parne brane u ovakav zid nije preporučljiva jer se zbog povezivanja zidova metalnim sponkama (sidrima) probija parna brana u mjeri da ona gubi svoju funkciju. Tada treba primijeniti druge mogudnosti izbjegavanja navlaženja.

2
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

5. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija bliže unutarnjoj strani.

Ovaj slučaj se najčešde pojavljuje kod projektiranja fasade s vanjskim vidljivim betonom, kod sanacija starih zgrada te kod prostora koje treba brzo kratkotrajno ugrijati. Ovisno o lokaciji gradnje (klimatsko područje gradnje) i materijalima koji se koriste, u ovom slučaju vjerojatna je pojava prekomjernog navlaženja što se rješava s ugradnjom parne brane. Kod novih se zgrada treba ugraditi element za prekid toplinskog mosta.

3
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

Karlo.Galid.Čorid.Horvatid.Gracin. Iz istig razloga najpovoljnija je izvedba s provjetravanom zračnom šupljinom. B.Jagodid. A.Kolarec . J. L.Hajdinjak. D.6.Habijanec. I. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je toplinska izolacija u cijeloj debljini građevnog dijela. Danas su česte kod projektiranja drvenih niskoenergetskih kuda (primjeri s nosačima s kojima se prekida toplinski most): Varijanta izvedbe – nosiva konstrukcija je drveni sastavljeni profil  Lagana konstrukcija – toplinskoizolacijski panel s ventiliranom oblogom (staklo) Lagana konstrukcija s ventiliranom oblogom (umjetne ploče) (drvo) Lagana konstrukcija s ventiliranom oblogom 4 Autori: I. Lagane stijene s vedim debljinama toplinske izolacije radi ljetne toplinske stabilnosti.Jakubek. V. P. K.

I. V. A. B. D. K.Jakubek.Hajdinjak. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od obložne opeke ili keramike.Galid. L.7. P.Jagodid.Habijanec.Horvatid. obloga od zidane fasadne OBLOŽNE OPEKE obloženje ŠUPLJIM KERAMIČKIM PLOČAMA na metalnoj podkonstrukciji obloženje KERAMIČKIM PLOČAMA na metalnoj podkonstrukciji 5 Autori: I. J.Karlo.Gracin.Kolarec .Čorid.

A. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od predgotovljenih armirano betonskih elemenata.Hajdinjak.  određivanje debljine elementa armirano betonske obloge u odnosu na dužinu elementa Veda dimenzija ploče iziskuje i njezinu vedu debljinu. V. P.Galid. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od kamenih ploča. To znači da de ploča biti teža što je vede opteredenje za nosivu konstrukciju zida.Jakubek.Kolarec . K. 6 Autori: I. a potrebni su i jači elementi za sidrenje.Horvatid. J. I. L. obloga tankim kamenim pločama 9. B.Karlo.Gracin.Jagodid.Habijanec.Čorid. D.8.

Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od limenih ploča.Galid. L. trapezni lim 11. P. I.Čorid. D. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od drvenih elemenata.Gracin. K. obloga drvenim daskama 7 Autori: I. A.Karlo.Kolarec .Horvatid.Jakubek.Habijanec.Jagodid.10. J.Hajdinjak. V. B.

J. I.Jakubek. obloga pločama (vlaknastocementne i slične ploče) na drvenoj podkonstrukciji Obloga pločama (vlaknastocementne i slične ploče) na metalnoj podkonstrukciji velikoformatne obložne ploče na fasadi 8 Autori: I.Karlo.12. L.Gracin.Kolarec .Čorid. A. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od vlaknastocementnih ili sličnih ploča.Galid.Habijanec. V.Horvatid.Jagodid. P. D. B.Hajdinjak. K.

FIXNI OSLONACnosi cjelokupnu težinu konstrukcije i prihvada poprečna i opteredenja od vjetra. P.Habijanec. I. MOBILNI OSLONACprima samo kontinuirano poprečno opteredenje od pritiska vjetra i dozvoljava aksijalnu pokretljivost profila koja se javlja uslijed širenja izazvanog promjenom temperature. Nacrtajte podni priključak kontinuirane ostakljene fasade. Navedite i opišite dvije osnovne vrste oslonaca (sidra) ostakljene fasade.fasade s točkasto učvršdenim staklom 2. J.Jakubek. 9 Autori: I.Kolarec . kontinuirane fasade. V. B. strukturalnim.sa kontinuiranim.Galid.sa vertikalnom i horizontalnom pokrivnom kapom strukturalne fasade.natpritisak i potpritisak 3. horizontalnom ili vertikalnom gumeno-silikonskom fugom polustrukturalne fasade.tema: OSTAKLJENE FASADE 1.Čorid.vertikalna ili horizontalna fuga/vertikalna ili horizontalna pokrivna kapa element fasade.strukturalna fuga sa dodatnom letvicom koja ujedno služi kao mehaničko osiguranje stakla kombinirane fasade. A.Horvatid. K.elementi se izrađuju u radioni. i kombiniranim izgledom.sa ljepljenim staklom. Navedite vrste ostakljenih fasada. D.Gracin.Karlo.Jagodid. L. slažu na objektu bez skele dvostruke fasade-mogu biti kontinuirane i prekinute  „spider “ fasade.Hajdinjak.

Jagodid. P.Gracin. A.Kolarec . B.Habijanec.Jakubek. PRINCIP MONTAŽE 1. I. J.Prvo se učvrsti jedan vertikalni nosač za konstrukciju. nakon čega se natakne drugi vertikalni nosač i pričvrsti za konstrukciju 3. Spajanje tako montiranih polja. pomodu kliznih spojnica umedu horizontalni nosači 2. L. Vertikalni nosači se prema projektiranom rasteru pričvršduju na konstrukciju. te se nakon toga.Galid. Da se u radionici izrade gotova polja koja se kao takva pričvršduju na konstrukciju.Čorid.Karlo. te pričvrste horizontalni nosači. izvodi se horizontalnim nosačima pomodu kliznih spojnica ZA MONTAŽU KONTINUIRANE FASADE POTREBNA JE SKELA 10 Autori: I. K.Hajdinjak. Opišite i skicom prikažite pojedinu vrstu ostakljenih fasada: a/ Kontinuirane fasade. V.4.Horvatid. D. na koji se nataknu.

I. L.Pr.Hajdinjak. K.Karlo.Horvatid.Galid. b/ Strukturalne fasade.Čorid. J. B.Jakubek.sastavljena i ostakljena krila dolaze na gradilište te učvršduju na ranije pričvršdenu aluminijsku konstrukciju 11 Autori: I.Kolarec .  izgled vanjskog djela fasade identičan u svim poljima (nisu naglašena otvarajuda polja) princip montaže.Gracin.Jagodid. V.Habijanec. D. A. P.

Čorid. K. d/ Kombinirane fasade. strukturalne s naglašenom horizontalom/vertikalom 12 Autori: I. A.Hajdinjak. D. V.Karlo.Galid.Jagodid.c/ Polustrukturalne fasade.Gracin. J. B. L.Horvatid. P.Jakubek.Habijanec.Kolarec . I.

A.Jagodid.ekološku zaštitu .Habijanec.bolje iskorištavanje energije (prirodne i rekuperirane) 13 Autori: I. J.Jakubek. V. K.dugotrajnost . (+6. B. I.Čorid.Kolarec .Karlo.prirodno kruženje zraka .e/ Element fasade.Hajdinjak. dvostruke fasade sastavljene su od dviju staklenih fasada koje odvaja međuprostir (fasada ispred fasade) Takve fasade imaju niz prednosti: . L.Galid. D.Gracin.Horvatid. P.pitanje) f/ Dvostruke fasade.bolju toplinsku i zvučnu izolaciju .

Čorid. Prednost ove fasade je lakša konstrukcija. Na mjestu prekida rješeni su i ulazi za zrak koji putuje do slijededeg prekida.Jagodid. te provjetravanje amortizaciju troškova u roku 10-15 godina 14 Autori: I. Ovaj sustav je skuplji i složeniji za izvedbu. J.Kolarec . pri čemu zrak kruži od donjeg dijela prema gore.Habijanec.Jakubek.izvedena je bez međuprekidanja po visini. Na taj način fasada ima više ventilacijskih prekida koji osiguravaju optimalno prozračivanje. P.Horvatid.zrak putuje u prostoru između prekida. gdje izlazi iz međuprostora.NEPREKINUTA (kontinuirana) . D.Karlo. bolja toplinska i zvučna izolacija.Gracin. I. Problem je i kod požara gdje se dim širi prema gornji katovima i tamo širi. PREKINUTA FASADA . Nedostatak je (naročito u toplim klimatskim uvjetima) topli zrak koji se diže dolazi do gornjih katova i prekomjerno ih zagrijava. A.Hajdinjak. V. K.Galid. L. Dvostruke fasade omoguduju: zaštitu od buke (dupla stijena) toplinsku zaštitu (dupla stijena) zaštitu od kiše i vlage (višestruko brtvljenje) zaštitu od sunca (žaluzine u međuprostoru) zaštita od vjetra cirkulaciju svježeg zraka tijekom dana i nodi. B.

primjeri prethodnog pitanja 6. I.Habijanec.Jagodid.Karlo.Galid. B.Čorid. koje omoguduje rad drugim izvođačima nije potrebna skela kod montaže fasade 15 Autori: I. L.g/ Točkasto učvršdene fasade 5. V.Kolarec . Koje su prednosti element fasada u odnosu na "klasične" ostakljene fasade?  izrada kompletnih ostakljenih elemenata u radionici (smanjen broj propusta koji su se događali na montaži) bitno ubrzana montaža (fasada raste zajedno sa objektom) broj radnika na montaži smanjen u odnosu na ugradbu klasičnih fasada  katno zatvaranje fasade.Jakubek.Horvatid. A. P.Gracin.Hajdinjak. D. Na crtežu / slici prepoznajte određenu vrstu ostakljene fasade. J. K.

B. Na taj način fasada ima više ventilacijskih prekida koji osiguravaju optimalno prozračivanje. Prednost: lakša konstrukcija. K. V.Hajdinjak.Karlo. D. J. Problem je i kod požara gdje se dim diže prema gornjim katovima i tamo se širi. I.Gracin. L. Nedostatak: topli zrak koji se diže dolazi do gornjih katova i prekomjerno ih zagrijava. bolja toplinska i zvučna izolacija. A.Horvatid. Koje su prednosti dvostrukih fasada?      dugotrajnost bolja toplinska i zvučna izolacija ekološka zaštita prirodno kruženje zraka bolje iskorištavanje energije (prirodne i rekuperirane) 8.Galid. Prekinuta fasada-zrak putuje u prostoru između prekida. Ovaj sustav je skuplji i složeniji za izvedbu. pri čemu zrak kruži od donjeg dijela prema gore. Neprekinuta (kontinuirana fasada)-izvedena je bez međuprekidanja po visini. gdje izlazi iz međuprostora.Jagodid.Kolarec . P. 16 Autori: I.7.Habijanec.Jakubek. Navedite i skicom prikažite osnovne grupe dvostrukih fasada obzirom na provjetravanje.Čorid. Na mjestu prekida riješeni su i ulazi za zrak koji putuje do sljededeg prekida.

3.Galid.dok najmanji U ima troslojno Low-E staklo sa zatvorenim međuprostorom.Kolarec .Hajdinjak. I. V. J. K. B. Kao sustav. P.tema: DVOSTRUKE OSTAKLJENE FASADE 1.zatim dvoslojno Low-E staklo kod fasade sa zatvorenim međuprostorom. A.Gracin.Jakubek.Čorid. Opišite svojstva pojedinih ostakljenih fasadnih sustava u odnosu na koeficijent prolaska topline «U».Karlo.Horvatid. 17 Autori: I. D.Jagodid. Najvedi U ima dvoslojno Low-E staklo kod jednostruke fasade pa kod dvostruke fasade s otvorenim međuprostorom.onda troslojno Low-E staklo kod jednostruke fasade pa kod fasade s otvorenim međuprostorom.Habijanec. ostakljene fasade trebaju zadovoljiti sljedede: -osvijetljenost prostora -ograničenje toplinskih gubitaka -zaštita od pregrijavanja -zvučna zaštita -mehanička svojstva -ventilacija prostora 2. L. Navedite bitna svojstva kompozicije ostakljenja i kretanje vrijednosti tih svojstava kod različitih kompozicija ostakljenja.

Kod zatvorenog međuprostora kondenzacija de se pojaviti po cijeloj površini stakla jer de ugrijani zrak ispuniti cijeli međuprostor i kondenzirati se na hladnoj plohi stakla. -pregrađena dvostruka fasada.Jagodid. vatre i dima iz prostorije u prostoriju.min 20cm do 120cm. 7. 6.pregrađena dvostruka fasada s vertikalno neprekinutim dijelovima zračnog međuprostora.Habijanec. Za vrijeme sezone grijanja međuprostor može biti zatvoren radi smanjenja toplinskih gubitaka. Opišite djelovanje (funkciju) dvostruke ostakljene fasade u ljetnom razdoblju (varijante). sunčevo zračenje se reflektira od vanjske plohe ostakljenja. unutarnji prostor zatvoren i kondicioniran. Međuprostor je ventiliran. Navedite osnovne tipove dvostrukih ostakljenih fasada.4. 8. D. V. Može imati uređaje za zatvaranje otvora.a ventiliranje prostorija treba biti mehaničko (sustav ventilacije prostorija). Zrak u međuprostoru se zagrijava i služi kao tampon prostor između unutarnjeg i vanjskog prostora. K. J. Zračni međuprostor-može biti kontinuirano otvoren zbog provjetravanja i s mogudnošdu zatvaranja međuprostora.Kolarec . Kod otvorenog međuprostora i provjetravanja prostorije preko međuprostora dvostruke fasade može se pojaviti manja količina kondenzacije na gornjem dijelu unutarnje strane stakla pri otvoru za izlaz zraka ( gdje izlazi ugrijani zrak). Ljeti je u međuprostoru zaštita od sunčevog zračenja. Veliki otvori za ventiliranje su u prizemlju i kod krovova zgrada. 18 Autori: I. zračnog međuprostora i unutarnje fasade. Unutarnji prostor se ventilira na međuprostor. B. Unutarnji prostor je zatvoren i klimatiziran.. A.a stakla su sigurnosna (kaljena. -dvostruka fasada s horizontalnim koridorima. Obrazložite opasnost od kondenzacije vodene pare u sustavu dvostruke ostakljene fasade (gdje i kada se pojavljuje). 2. Horizontalni koridori se prekidaju samo na mjestima gdje je potrebna pojačana zvučna zaštita između prostorija i na mjestima požarnih odsječaka zgrade. od zaštite od sunca i od unutarnje plohe ostakljenja.laminirana). U takvim slučajevima prozori se ne smiju otvarati.buka.zračni međuprostor je spojen vertikalno i horizontalno na cijeloj fasadi. -nepregrađena dvostruka fasada. L. od zaštite od sunca i od unutarnje plohe ostakljenja.horizontalno spojen zračni prostor po etažama. Unutarnja fasada-glavni element ostakljenja fasade za smanjenje toplinskih gubitaka. Zimi se može računati s dobicima topline od sunčevog zračenja (bez zasjenjenja). P. međuprostor otvoren za ulaz svježeg zraka. Svaki zasebni dio zračnog međuprostora ima otvore za ulaz i izlaz zraka.zračni međuprostor je prekinut horizontalnom i vertikalnom pregradom. Sadrži otvore za dobro provjetravanje zračnog međuprostora i prostorija zgrade. unutarnji prostor grijan. 1. Vanjsko staklo dvostruke fasade zimi je hladno. U pravilu je od dvoslojnog stakla (IZO). Ostakljene plohe se najčešde mogu otvarati radi prirodnog provjetravanja prostora. Pregrade sprječavaju prijenos buke. Širina.Galid. Međuprostor dodatno zagrijavan potrošenim zrakom iz unutarnjeg prostora (tampon prostor).Čorid.Karlo. Vanjska fasada-ima ulogu zaštite od vanjskih utjecaja(kiša. sunčevo zračenje reflektira se od vanjske plohe ostakljenja. -pregrađena dvostruka fasada sa nepregrađenim dijelovima za ventilaciju. Opišite djelovanje (funkciju) dvostruke ostakljene fasade u zimskom razdoblju (varijante). Međuprostor zatvoren.. Zbog razloga bolje ventilacije izvode se prekidi i na uglovima zgrade.Horvatid. odvod zraka iz unutarnjeg prostora putem podnog kanala u međuprostor. Neprekinuti dio zračnog međuprostora služi za pojačanu ventilacijuodvođenje potrošenog zraka iz prostorije.Hajdinjak. 1. Najčešde je ostakljena jednoslojnim staklom.). Projektira se kada su naglašeni zahtjevi zaštite od buke i požara. I.Gracin. 2.Jakubek. Lagano zagrijani svježi zrak međuprostora ulazi u sustav dogrijavanja za grijanje unutarnjeg prostora. U međuprostoru se najčešde smješta uređaj za zaštitu od sunčeva zračenja. 5. mirisa. Dvostruke ostakljene fasade se sastoje od tri elementa.tuča. Svaki horizontalni koridor ima otvore pri dnu i pri vrhu koridora. Dvostruke ostakljene fasade sastoje se od: vanjske fasade. Za svaki tip kratko navedite posebnosti djelovanja. 3. Često je prohodan u ravninama stropova radi kontrole i održavanja. Navedite ih i svaki opišite.

Dvostruka fasada produljuje dubinu prostorije za širinu zračnog međuprostora. u nevidljivim deformacijama kojih je krajnji rezultat trajni gubitak djelotvornosti IZO-stakla. 19 Autori: I. čime se u prosjeku mogu očekivati povoljnije izolacijske vrijednosti za 2-4 dB. Deblje staklo treba upotrijebiti kao vanjsko staklo. Obrazložite kakva je osvijetljenost unutarnjeg prostora kod jednostruke i dvostruke ostakljene fasade.Gracin. a što asimetrično IZO staklo? Koji su razlozi za primjenu asimetričnog IZO stakla? Pod simetričnim izo-staklima podrazumijevamo ona izo-stakla u koja su ugrađena oba stakla iste debljine. ved ih mogu utvrditi samo specijalizirane institucije i laboratoriji.za 10% kod običnog prozirnog stakla. 8+5. B. To bi mogao biti slučaj samo u sezoni grijanja kod zatvorenog unutarnjeg prozora (mehanička ventilacija prostorija) i zatvorenog međuprostora fasade (u koji se ubacuje iskorišteni topli zrak iz zgrade).Kolarec .Čorid. Razlozi za primjenu asimetričnog stakla su:  različiti zahtjevi koji se postavljaju na otpornost i deformacije unutarnjeg i vanjskog stakla. K. zbog jačeg naprezanja uslijed pritiska (tlaka) vjetra i kod očekivane buke niskih frekvencija koja dolazi izvana. Tema: PROČELJA – OTVORI. Nevidljive deformacije uglavnom ne uočavamo. a kod dvostruke ostakljene fasade je maksimalno 14%. Preporučuje se u asimetrično izo-staklo ugraditi unutarnje staklo za 1mm deblje od polovine debljine vanjskog stakla. Što nazivamo simetrično.poboljšanje zvučne izolacije. a 7-8% kod visokotransparentnih stakala. IZVEDBA I UGRADNJA 1.9. Vidljive deformacije pokazuju nam da postoji neko djelovanje na IZO-staklo koje može imati za posljedicu.Jakubek. 2.Karlo.Horvatid. 10+6…itd)  razlozi zvučne izolacije Staklo s različitim debljinama staklenih ploha ima različitu površinsku masu.Galid. -nevidljive deformacije: -promjene vrijednosti toplinske izolacije -povedanje napetosti zaptivnih materijala -povedanje napetosti stakla -vidljive deformacije: -nepravilan odraz slike okoliša -prekid cjelovitosti odraza na spojevima stakala u pročelju -orošavanje IZO-stakla u međuprostoru ili na vanjskim površinama -pucanje stakla -pojava duginih boja na staklu Vidljive i nevidljive deformacije usko su međusobno povezane svojim uzročnicima i svojim posljedicama. A. J. L. Kod jednostruke fasade faktor D (koji označava odnos između osvijetljenosti prostorije i istodobne jačine osvijetljenosti vanjskog prostora) je maksimalno 18%. V. Utjecaj vanjskog ostakljenja na ukupnu zvučnu izolaciju može se odrediti približnim računskim metodama. Navedite i objasnite mogude deformacije IZO stakla.Jagodid. Zvučna izolacija dvostruke fasade ovisi o: -vrstama unutarnjeg i vanjskog ostakljenja -širini međurazmaka između unutarnje i vanjske plohe fasade -stupnju otvorenosti unutarnjeg i vanjskog ostakljenja Najbolji učinak bio bi kod potpuno zatvorenih sustava fasade što je rijetko slučaj. Dvostruka fasada smanjuje količinu svjetla u prostoriji radi vanjskog dodatnog stakla. (npr.Habijanec. 10. Obrazložite svojstva zvučne izolacije dvostruke fasade. Povoljno je da je jedno staklo dvostruko deblje od drugog. To ima posebnu vrijednost kada je vanjsko staklo reflektirajude jer je deblje staklo otpornije na deformacije pa je i odraz slike okoliša na njemu pravilniji. D. I.dok je asimetrično izo-staklo ono u kome je jedno staklo (najčešde vanjsko) deblje od drugoga. Zbog potrebe ventilacije međuprostora i otvorenih otvora za prozračivanje efekt zvučne izolacije je slabiji nego u slučaju kad bi fasada bila potpuno zatvorena. tanjem staklu. ili ved ima posljedicu. Međutim ljeti međuprostor dvostruke fasade mora biti ventiliran. P.a pritisci na deformaciju u vedoj se mjeri oslobađaju na unutarnjem. točnije mjernim ispitivanjima. 6+4.Hajdinjak.

P. profila za brtvljenje.Habijanec. i to na bočnom prislanjanju. Kod brtvljenja potrebno je uvažavati upute i preporuke proizvođača masa za brtvljenje. folija. Što su izoterme? Nacrtaj skicu vanjskog zida s ugrađenim prozorom i ucrtajte (skicirajte) izoterme. otvorene reške i slično dozvoljavaju nesmetani prolaz zraka. Takva se mjesta mogu pojaviti na priključku između doprozornika i pregrade u koju je prozor ugrađen.Gracin.Jagodid. pjenastih materijala kao i pravila ugradnje proizvođača prozora i prozorskih profila. 4.Horvatid. L. B. Pukotine.Kolarec . Stoga kod ugradnje prozora treba paziti na izvedbu potpuno brtvljenog spoja prozora i njegovih elemenata s pregradom u koju su ugrađeni.Karlo.Jakubek.Hajdinjak. Zrakonepropusna priključna reška između zida i doprozornika osnovni je preduvjet za toplinsku zaštitu. (za ovaj opis nisam sigurna jer nema nikakvog opisa u predavanju. Izoterme su linije koje spajaju točke istih temperatura pomodu kojih je mogude proračunima prikazati raspodjelu temperatura unutar građevinskih elemenata. D. pitat du još Veršida) 20 Autori: I.3. A. Nacrtajte i opišite crtež priključka zida i doprozornika jednostrukog drvenog prozora s IZO staklom. zaštitu od vlage i za zvučnu zaštitu. V. Suha ugradnja-gotovi prozor se učvrsti na posebne ugrađene elemente u ožbukan zid. na nadvoju i na prozorskoj klupčici.Čorid. K. Opišite pojedini način ugradnje -mokra ugradnja -polusuha ugradnja -suha ugradnja Polusuha ugradnja-u zid se istodobno sa zidanjem ugrađuju okviri od letvi na koje se kasnije učvrsti gotovi prozor. J.Galid. 5. Navedite mogude načine ugradnje prozora. rupe. I.

uporabu i održavanje prozora i vrata moraju se odrediti projektom građevine tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti koje mora ispuniti građevina.6. D. Nacrtajte prozor i prozorsku klupčicu (vanjska i unutarnja).Hajdinjak. L. B.Galid.Kolarec . 1 donja prečka doprozornika 2 toplinska izolacija – mineralna vuna 3 nepropusni mikrobeton 4 podložna PE folija ili bitumenska traka 5 trajnoelastični kit 6 vanjska limena klupčica (nagib min.izmicanje prozora po dubini zida. A. 5°) 7 bočni spojni profil 8 unutranja drvena klupčica 21 Autori: I. 8. uz propisanu odnosno projektom određenu ugradnju i održavanje.Karlo.Habijanec. projektom se moraju odrediti uvjeti i način njihove zamjene. Zidarsko sidro je element koji učvršduje doprozornik u nosivi dio zida.Čorid. K. osobito u vezi: -otpornosti na opteredenje vjetrom -vodonepropusnosti -propusnosti zraka -prolaska topline -zvučne izolacije -otpornosti na požar i propuštanje dima Uvjeti za ugradnju. u predviđenom roku trajanja građevine . u svrhu ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu. I. Što je propisano Tehničkim propisom za prozore i vrata? Tehničkim propisom za prozore i vrata se.. Parapet na gornjoj strani završava prozorskom klupčicom: vanjskom (lim/kamen.). P.) i unutranjom (drvo/keramika/kamen.Gracin. Tehnička svojstva prozora i vrata moraju biti takva da.Horvatid. Svojstva prozora odnosno vrata za predvidive uvjete uobičajene uporabe građevine i predvidive utjecaje okoliša na građevinu u njezinom projektiranom uporabnom vijeku moraju se odrediti projektom građevine.. V. a omoguduje različito pozicioniranje ..Jagodid. J.Jakubek. tako da građevina u koju su ugrađeni ispunjava bitne zahtjeve. Opišite crtež. oni podnesu sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoline.te način potvrđivanja sukladnosti prozora i vrata s navedenim zahtjevima. Što je zidarsko sidro? Nacrtajte primjer učvršdenja prozora u zid upotrebom zidarskog sidra.. 7. Ako je projektirani uporabni vijek građevine duži od projektiranog uporabnog vijeka prozora i/ili vrata. propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode-prozore i vrata koji se ugrađuju u građevine.

Za zidove vede dužine i visine trebaju se izvesti horizontalni i vertikalni serklaži. V. prethodno stlačena. J.5cm blokovi i ploče – 8. 'monier' stijene (tanke ab stijene) 4. Što podrazumijevamo pod pojmom pregradnih nenosivih zidova i koji se zahtjevi postavljaju na iste? Pod pojmom pregradnih nenosivih zidova podrazumijevamo građevne dijelove koji pregrađuju prostor i ne preuzimaju opteredenja drugih građevnih dijelova. odnosno spriječiti vodenu paru da se kondenzira u materijalima ugrađenim u spoj. Nabrojite vrste čvrsto ugrađenih stijena i materijale od kojih se izvode. Iz tog razloga se ugrađuju različiti materijali koji de osigurati navedeno. drvocementa. 11. čvrsto ugrađene stijene – izvedene na gradilištu od manjih ili vedih elemenata. premjestive stijene – izvedene od tvornički zgotovljenih elemenata (paneli ili dijelovi stijene koji se spajaju na gradilištu).. Lako se rasklapaju i premještaju. npr.Jakubek. 22 Autori: I.Galid. S vanjske strane je potrebno spriječiti ulazak oborinske vode. ≥ 19cm  Zidovi od opeke debljine 6. Navedite mogude načine izvedbe pregradnih nenosivih zidova i stijena? 1.9.Habijanec. opeka NF – 12cm i 6. D. staklene opeke. a osigurati difuziju vodene pare. Izvode se u dužnjačkom vezom u debljinama koje su određene dimenzijama opeka.nepropusna za zrak i vodenu paru  prozračna. Mogu preuzeti manja opteredenja. 1) trake za brtvljenje  trake za brtvljenje prozora s posebnom membranom koja se brzo suši – za unutranje i vanjsko brtvljenje  vlaknasta traka za unutranje brtvljenje – za unutranje spojne fuge koje je potrebno naknadno ožbukati  unutarnja traka za brtvljenje . L.  Zidovi od opeke debljine 12cm Od svih zidanih pregradnih zidova imaju najvedu čvrstodu (puna opeka).Karlo. 3..Hajdinjak.5.Kolarec .Jagodid. 3. Čvrsto ugrađene stijene. 9. običnog i laganog betona. blokova ili ploča – od pečene gline. Čvrsto ugrađene stijene.Horvatid. gipsa.. stijene izvedene od ploča visine etaže – ploče od porobetona. najčešde ožbukane ili gletane 2. P.5cm Samo za manje ploštine zidova. Ne podnose oslabljenja zbog vođenja instalacija. Prikažite varijante stijena od zidanih elemenata (opeke različitih debljina) s kratkim opisom posebnosti pri izvedbi (kada se koriste.. Navedite i opišite ulogu materijala potrebnih za ugradnju prozora u vanjski zid.Gracin. montažne. neprobojnost 2. kako se zidaju i ostalo). Podnose oslabljenja zidova zbog vođenja instalacija.Čorid. B. K. jednostrano samoljepljiva traka za brtvljenje – nepropusna na udar kiše do 300 pascala EPDM – ljepilo za traku za brtvljenje 2) PUR ekspandirajude pjene – uloga toplinske izolacije Tema: PREGRADNE STIJENE 1. 12. blokova ili ploča. elastična i na vremenske uvjete postojana traka za brtvljenje – trajno i sigurno brtvljenje vanjskih fuga  visokovrijedna impregnirana. monolitne stijene od armiranog betona – tzv. A. 10. zidane stijene od opeke. 2. I. pokretne stijene – klizne ili preklopne – ulaze u kategoriju vrata 3. Zahtjevi:  zvučna zaštita  toplinska zaštita  zaštita od požara  zaštita od zračenja i radijacije  ostali zahtjevi ovisno o namjeni i specifičnosti prostora. Za povedanje črvstode mogu se zidati u cementnom mortu i armirati. 1.

 Zidovi od opeke debljine ≥ 19cm Izvode se tamo gdje su potrebne vede ploštine zidova (vede visine ili dužine kod dvorana, skladišta i sl.). Potrebna je izvedva horizontalnih i vertikalnih serklaža. 5. Prikažite u presjeku pregradni zid izveden od pune opeke (NF). Međukatne konstrukcije armiranobetonske ploče d=20 cm s izvedenim plivajudim podom i spuštenim stropom.

6. Pregrade od porobetonskih blokova – opišite ukratko način izvedbe i posebnosti. Pregrade se izvode u debljini (najčešde) Ytong blokova 10, 12.5 i 15cm. Svaki tredi red po visini potrebno je učvrstiti u bočnu nosivu konstrukciju pomodu elastičnog ankera, a svaki drugi blok zadnjeg reda u stropnu konstrukciju. Pregradne zidove od Ytong blokova je potrebno dilatirati od nosivih zidova; od bočnih vertikalnom fugom širine 1 cm, a od stropne konstrukcije horizontalnom fugom širine 2 cm. Fuge se zapunjaju pur pjenom. U Ytong blokove je mogude pričvrstiti sve vrste tereta posebnim pričvrsnim priborom za poraste betone, a ovisno o vrsti tereta. Rupe za tiple se buše svrdlom manjeg promjera od promjera tiple. Na uglove se postavljaju aluminijski ugaoni profili, pa se na cijelu površinu nanosi tankoslojna žbuka u debljini 2 do 9 mm. 7. Čvrsto ugrađene stijene. Prikažite varijante stijena od ploča visine etaže s posebnostima pri izvedbi. Ploče su u modularnim širinama, a bočne stranice često predviđene s perom i utorom.

(opis za prvu skicu; u kombinaciji s čeličnom konstrukcijom) 1 porobetonska ploča 4 žlijeb u porobetonskoj ploči 7 kit za fugiranje 2 čelični nosač 5 metalna pločica za pričvršdenje 3 metalna traka 6 elastični materijal (MW)

23
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

8. Prikažite varijante izvedbe stijena od staklene opeke s posebnostima izvedbe. Staklene stijene mogu biti vanjske i (češde) unutarnje. Zid od staklene opeke treba od drugih konstrukcija biti odijeljen 2 dilatacijom (elastični materijal). U slučaju velikih dimenzija zidova (više od 15m , dužine vede od 7.5m, visine vede od 6m) potrebne su dilatacije zida. Stijene od staklene opeke se izvode:  u mortu 2 Zidaju se nearmirano do 10-12 m , a za vede ploštine se armiraju čelličnim šipkama ili metalnim trakama. Danas se izvode u metalnim okvirima s posebnom armaturom.

Suvremena izvedba je s plastičnim graničnicima. Graničnici služe kao vodilice za brže i preciznije postavljanje staklenih opeka, te pridržavanje armature. Postoje graničnici koji ostaju unutar zida i oni čiji se vanjski dijelovi uklanjaju nakon izvedbe zida. Prikaz potonjih: (:D)

 s reškama zapunjenim silikonskim kitom Kitom se fugira reška, a obostrano samo dio reške uz vanjske rubove.  suhomontažnim postupkom Izvedba u rešetkastim okvirima koji imaju otvore veličine staklene opeke u koje se ona ugrađuje i mehanički ugrađuje.

24
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

25
Autori: I.Čorid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

5 W/m K). skladišta).Gracin. Nisu adaptabilne (teško se ruše). V. P. Presjek U-oblika omogudava preuzimanje vedih opteredenja i različite načine primjene. 26 Autori: I. L. Što su „Monier“ stijene i kako se izvode. Opišite i prikažite crtežom. Najčešde se izvode kao pregrade s velikim ploštinama u zgradama s vedim rasponima i gdje je potreba veda črvstoda pregradne stijene (pregrade dvorana. Iz tog se razloga dvostruko ugrađene ploče ispunjaju 2 materijalima koji doprinoste toplinskoj izolaciji uz minimalno umanjenje prolaska svjetlosti (U=0.9. 10.Hajdinjak. A. Monier stijene su tanke ab stijene (debljine 8 – 12 cm) koje se izvode u oplati s jednostrukom ili dvostrukom armaturnom mrežom Ø 5-6 mm. K. I.Karlo. Stijene od staklenih U-lamela – mogudi načini izvedbe. B.Kolarec .Horvatid.Jagodid.Čorid.Habijanec.7 – 1.Galid.5 W/m K).Jakubek. D. Važedi propisi o toplinskoj zaštiti i uštedi toplinske energije ne dozvoljavaju primjenu U-lamela za vanjske stijene 2 grijanih prostora (dvostruko ugrađene lamele U≈3. J.

a određuje se prema proizvodnoj dimenziji obložnih ploča (npr. K. Montažne.zvučna izolacija – meke ploče mineralne vune Razmak nosača se krede od 50 – 80cm. Mogu se izvoditi i unutarnji senvič paneli od čeličnog lima s ispunom od materijala za zvučnu ili TI. Mogudi su sustavi s jednostrukim nosačima i jednostrukom oblogom (gornji prikaz). Takvi se paneli učvršduju u vodilice na podu i stropu. premjestive stijene su izvedene od tvornički zgotovljenih elemenata (paneli ili dijelovi stijene koji se spajaju na gradilištu).najčešde drvene ploče 18-20mm i gispkartonske ploče 12. jednostrukim nosačima i dvostrukom oblogom ili dvostrukim nosačima i dvostrukom oblogom. L.Habijanec.Karlo. I. Instalacijski zid je pregradna stijena s točno raspoređenom podkonstrukcijom – nosačima za pričvršdenje sanitarnih elemenata.Gracin. V.5-15mm  (c) ispune .Jakubek.11. A.Hajdinjak. Za prostore s manjim zahtjevima za zaštitu od buke mogu se koristiti pregradni ormari s drvenom ili metalnom konstrukcijom. P.Horvatid.Čorid. J.Galid.5 cm).Kolarec .Jagodid. gipskartonska ploča širine 125 cm na nosače na razmaku od 62. Prikažite varijante montažnih stijena s posebnostima izvedbe.metalni ili drveni nosači  (b) obloge . 27 Autori: I. D. Lako se rasklapaju i premještaju. B. Montažne stijene se sastoje od:  (a) nosača .

D. A13. primjeni i zbrinjavanju kao otpad.Hajdinjak. Što su gips-kartonske ploče? Navedite vrste gips-kartonskih ploča. A. F15. K.5 mm 28 Autori: I. fleksibilno i ekonomično  bez sušenja – odmah se nastavlja daljna obrada površina  gips jamči za ugodnu klimu stanovanja  certificirana zaštita od buke i požara  dodatna i naknadna toplinska izolaci 2. TI. ne nadražuje kožu. V.Čorid. ekonomičan (mali utrošak energije za proizvodnju i transport). u proizvodnji. A15.Habijanec.Gracin.Tema: SUHOMONTAŽNI SUSTAVI 1. L. paropropusan. 20. P. Suhomontažna gradnja – izvedba nenosivih pregrada i obloga:     pregradni zidovi zidne obloge spušteni stropovi plivajudi (novi naziv 'plutajudi') podovi Prednosti suhomontažne gradnje:  male debljine i težine pregradnih zidova  za statiku objekta nema proračunskih teškoda  bez naknadnih izvedva utora za instalacijske vodove  čistoda s manje građevinskog otpada  brzo. I. Vrste gips-kartonskih ploča: tip standarne ploče tipa A impregnirane ploče tipa H protupožarne ploče tipa F impreg. B. električki neutralan (ne stvaraju se vlakna ili prašina). 30 mm stakleno vlakno + crveni natpis (jezgra gips. biološki ispitan. F18 HF13. Gips.-protup. ploče tipa HF masivne ploče: Knauf fireboard ploča 15.Kolarec . A18 H13. H15 F13. ekološki kod iskopa. J. Što se podrazumijeva pod pojmom suhomontažna gradnja? Navedite prednosti suhomontažne gradnje.Jakubek.Karlo. 25.Horvatid.Galid. regulira mikroklimu. apsorbira zvuk.kartonske ploče su ploče napravljene iz gipsane jezgre postavljene između dva kartona. negoriv materijal. Gips je univerzalan gradbeni materijal – mala gustoda i dobra čvrstoda.Jagodid. izvana stakleno vlakno) cementna ploča debljina A10. HF15 izgled sivi karton + plavi natpis zeleni karton + plavi natpis sivi karton + crveni natpis zeleni karton + crveni natpis Knauf Aquapanel ploča 12. bezmirisan.

V.Hajdinjak. P.elastični kit 7 – učvršdenje ploče – čavao ili ljepilo 8 – nosivi drveni stupac 9 – min 40 mm MW 2 29 Autori: I.5mm ili iverica 35mm) 3 – elastično brtvilo 4 – rubni okviri (odvojeni) 5 . Navedite (i prikažite crtežom) osnovne vrste metalnih profila za izvedbu gipskartonskih pregrada. Lagana pregrada – od čega se sastoji? Prikažite crtežom s opisom.Gracin.Habijanec. A. B. D.Horvatid. J.Kolarec . K.Jakubek.Karlo. I.Jagodid. 1 – min.brtvilo membrana . L.Čorid. 4. 250 kg/m bočna stijena 2 – savitljiva i koliko je mogude teška membrana (sadrena ploča s ljepenkom 12.isto kao 2 6 .Galid.4.

5.Habijanec.Galid. D. K.Hajdinjak.Gracin.Jakubek.Kolarec .Čorid.Karlo. Lagani pregradni zidovi s gips-kartonskim pločama i metalnom potkonstrukcijom – osnovne vrste. I. P. A. J. L.Jagodid.Horvatid. V. 6. B. 30 Autori: I. Opišite i prikažite crtežom način izvedbe laganih pregrada od gips-kartonskih ploča na metalnoj potkonstrukciji. Prikažite crtežom s opisom.

A. J. Prikažite crtežom dilatacijski spoj lagane pregrade izvedene gipskartonskim pločama na metalnoj potkonstrukciji. P. D. 8. Navedite kada se moraju izvesti dilatacije u laganim pregradama.Čorid.Jagodid. Navedite o čemu ovisi dopuštena visina pregradnih zidova izvedenih gips-kartonskim pločama na metalnoj potkonstrukciji. B.Jakubek.na mjestima gdje je zgrada dilatirana .Horvatid.svakih 15 m duljine kontinuirane duljine zidova .Karlo.kod naglih promjena visine prostorija Posebno treba naglasiti izvedbu za protupožarne zidove koja se razlikuje od standardnog dilatacijskog spoja. 9. Nacrtajte i opišite spoj zida i lagane pregrade izvedene od gips-kartonskih ploča na metalnoj potkonstrukciji.Kolarec . I.7. Dopuštena visina pregradnih zidova izvedenih gips-kartonskim pločama na metalnoj potkonstrukciji ovisi o: .Galid.Habijanec. Kod projektiranja potrebno je dilatacijske spojeve u pregradnim zidovima predvidjeti u nacrtima i u troškovničkim opisima: .Hajdinjak.Gracin. L.razmaku profila 31 Autori: I.debljini lima odabranog profila . V. K.

Hajdinjak. te čelični nosači za bojler.Kolarec . Opišite način ugradnje sanitarne opreme na lagane gips-kartonske pregrade. Takav se element predmontira u tvornici sa ugrađenim vodokotlidem i kao takav dolazi na gradilište.Karlo.Habijanec. I. Načini vješanja tereta na lagane gips-kartonske pregrade (skica). To su dva okomita UA profila sa tipskim utičnim kutnicima na podu i stropu. P.Galid. 5 kg tiple 10 kg 15 kg 32 Autori: I. V. D. L. Postoje posebni tipski sanitarni elementi sa posebnim čeličnim nosačima za tipske zidne wc-e.Jagodid. 11.Horvatid.10.Gracin. K.Jakubek. A. Proizvode se posebni nosači za umivaonike sa potrebnom opremom za montažu istih.Čorid. J. B.

1. Prikažite crtežom i opišite zidnu oblogu od gips-kartonskih ploča za poboljšanje zvučne izolacije masivne pregrade.Kolarec .Hajdinjak. K. Stupanj kvalitete Q2 . 90 mm Razmaci profila: maks.5 cm Visina obloge: do 5 m Težina obloge: 14 kg/m² (bez izol.Jagodid.Galid.Karlo. Debljina obloge: 40-135 mm Razmaci profila: maks. Stupanj kvalitete Q4 . V. Zidna obloga iz gipsanih ploča koristi se za: .posebno zaglađivanje do 2mm 4.standardno zaglađivanje 3. Kada se koriste.Jakubek. B. Stupanj kvalitete Q1 . L. D. J.izradu ravne površine bez posebnih zahtjeva (lijepljenjem na podlogu) 13.poboljšanje zvučne izolacije (s mineralnom vunom) .5 cm Visina obloge: do 10 m 2 Težina obloge: 13-23 kg/m (bez izolacije) Konstrukcije obloge: CD i UD profili Ovjes pregrade: direktni ili akustični Debljina obloge: min.Horvatid. I.vrhunska površina 2 do 4 mm 33 Autori: I. Zidne obloge od gips-kartonskih ploča.Habijanec. 62. Stupanj kvalitete Q3 . 62.12. Navedite i opišite načine izvedbe. P. A. Stupnjevi kvalitete završne obrade površina.poboljšanje toplinske izolacije (s polistirenom ili mineralnom vunom) .temeljito zaglađivanje 2.Gracin.Čorid.) Konstrukcija obloge: CW ili UW profili Ovjes pregrade: bez kontakta sa zidom 14.

A.15.Galid. D.Jakubek. - Troslojni element TUB F 141 – pero/utor – 1x 25 mm ili sustav F142 s PS 20 izolacijom podni elementi se polažu na ravnu podlogu spojevi su pero/utor i stepeničasti mjere podnih elemenata su 600 x 2000 mm elementi se od zidova odvajaju mineralnim trakama 3. Troslojni element TUB F 141 – pero/utor – 1x25 mm . VIDIFLOOR gipsvlaknaste ploče – požarna zaštita odozgo F30 do F90 .dvoslojno polaganje elemenata Vidifloor podnih ploča debljine 10 mm na kamenu vunu minimalne debljine 10 mm .Karlo. 1.5 mm .Habijanec.elementi suhog estriha se polažu na nosivu ravnu podlogu prema uputama proizvođača 2.Kolarec .Čorid.ploče suhog estriha debljine 12.Jagodid. Navedite osnovne vrste plivajudih podova izvedenih gips-kartonskim pločama.5 mm polažu se na nosivu ravnu podlogu prema uputama proizvođača 4. B. Podne gipsane ploče tipa F146 – dvoslojno polaganje – 2x12. K.Hajdinjak. P.elementi se polažu na nosivu ravnu podlogu prema uputama proizvođača 34 Autori: I.Horvatid. J. V.Gracin. L. I.

K. D. V. 18.16.Čorid. P. 17.Karlo. B. 35 Autori: I. Nabrojite i ukratko opišite vrste spuštenih stropova (obzirom na potkonstrukciju) izvedenih gipskartonskim pločama.Galid.Jagodid. A.Kolarec .Gracin. I. L.Jakubek.Horvatid.Hajdinjak. Povišeni (dvostruki) pod – opišite i prikažite crtežom.Habijanec. Nacrtajte (spoj poda i zida) i opišite primjer plivajudeg poda izvedenog gips-kartonskim pločama. J.

Nacrtajte (crtež spoja spuštenog stropa i vertikalne pregrade – zida) i opišite samonosivi spušteni strop izveden gips-kartonskim pločama s čeličnom potkonstrukcijom. Nacrtajte (crtež spoja spuštenog stropa i vertikalne pregrade – zida) i opišite spušteni strop izveden gips-kartonskim pločama na čeličnoj potkonstrukciji – na visilicama. I.Hajdinjak. J.Horvatid.Karlo. B. P. V.Galid.Gracin. A. L.Jakubek. D. K.Kolarec . 36 Autori: I.Jagodid.19. Nacrtajte (crtež spoja spuštenog stropa i vertikalne pregrade – zida) i opišite spušteni strop izveden gips-kartonskim pločama na čeličnoj potkonstrukciji – direktni ovjes.Habijanec. 20.Čorid. 21.

Dvostruki spušteni strop izvodi se u slučaju potrebe za dobrom zvučnom izolacijom i zaštitom od požara. Prikažite crtežom s opisom dilatacijski spoj. Spušteni stropovi od gips-kartonskih ploča na metalnoj potkonstrukciji. Kada se izvode spušteni stropovi s akustik pločama? Prikažite crtežom s opisom. V.Kolarec . I.Hajdinjak. P. upotrebljavaju se perforirane ili užlijebljene akustik ploče Visilice Nosivi profil? Montažni profil? Perforirane akustik ploče 24.Karlo. Kada se moraju izvesti dilatacije u spuštenim stropovima.Habijanec. B. Dvostruki spušteni strop – kada se izvodi? Prikažite crtežom s opisom. 23.22.Galid. A.Gracin.Perforirana ploča služi za apsorpciju zvuka. L. a drugi niz ploča služi za zvučnu zaštitu i zaštitu od požara 37 Autori: I. Izvode se na mjestima dilatacija zgrada i kod prostorija čija je dijagonala veda od 15 m.Horvatid. J.izvode se u slučaju potrebe za dobrom apsorpcijom zvuka.Jakubek. K.Čorid.Jagodid. D. .

A.Hajdinjak.Ugodna klima u prostoru . Kasetni spušteni strop – prikažite crtežom s opisom. Klima stropovi – kratak opis s crtežom i prednosti.Karlo. K.Arhitektonska sloboda oblikovanja Prijenos E zračenjem 65% / strujanjem35% 38 Autori: I.Habijanec.Gracin. I.25.Jakubek.Galid. -kasetirani – raster strop 26. J. L. D.Niski troškovi održavanja .Jagodid. P.Čorid.Bez šuma od uređaja .Minimalno zračno strujanje . Prednosti: . B.Horvatid.Pada bakterijsko .Ravnomjerna raspodjela temperature .Kolarec . V.

Faze razvoja požara: . svjetlost i dim 2. ne izgubi ni jednu od standardom predviđenih funkcija – nosivost. stabilnost. B. V. vatrogasni pristupi 5. faza: savijanje i kolaps konstrukcije Porastom temperature čelik gubi na čvrstodi – dijagram 39 Autori: I. L. vrata.pravilno projektiranje građevine – požarni sektori.Galid. brzina širenja plamena.Habijanec. prozore. D. J. toksičnost) . P. pojava paljenja. širi se u susjedne sobe. javlja se opasnost od urušavanja konstrukcije 3.Jagodid. požar se prenosi na ostale prostore . gore svi materijali. Kod projektiranja zaštite od požara objekta važno je: . elemenata i konstrukcija u pogledu otpornosti na požar . izvijanje/ integritet.početna faza – relativno niske temperature. cjelovitost/ toplinska izolacija 6. Što je ukupno.Jakubek. materijala u pogledu njihovih požarnih značajki (gorivost.Gracin. izlazni putevi. temperatura je > 1000°C i gori kompletni sadržaj građevine.Karlo. Što je otpornost na požar? Otpornost na požar je svojstvo konstrukcije koje se definira vremenom u kojem konstrukcija. srednje ili visoko specifično požarno opteredenje 4. pri djelovanju standardnog požara.faza punog razvoja požara – vatra zahvada zidove.Kolarec . Primjer deformacije čeličnog nosača 1.Tema: ZAŠTITA OD POŽARA 1. dima. toksičnih plinova . A. faza: toplinsko rastezanje nosača ruši oslonce 2. I. Navedite faze razvoja požara.Horvatid.Hajdinjak. mali intenzitet izgaranja. Navedite na koje pravilnosti treba obratiti posebnu pažnju kod projektiranja zaštite od požara zgrada. tekude i čvrste komponente/ produkti gorenja kao kemijske reakcije su toplina (porast temperature).pravilan odabir građ. Navedite produkte izgaranja u požaru.razbuktala faza (flash over) – nagli prijelaz iz početne faze. a što specifično požarno opteredenje? Kakvo specifično požarno opteredenje može imati zgrada? Ukupno požarno opteredenje – toplina koja se može osloboditi iz kalorične modi svega zapaljivog materijala u promatranom prostoru Specifično požarno opteredenje – prosječni iznos ukupnog požarnog opteredenja po jedinici površine Zgrada može imati nisko. Produkti izgaranja u požaru – termičkom razgradnjom nastaje dim – smjesa plinske. K. Ukratko opišite ponašanje čeličnih konstrukcija u požaru.Čorid. dimljivost.pravilan odabir građ.

očuvanje nosivosti konstrukcije u požaru tijekom određenog vremena utvrđenog posebnim propisom . U požaru drvo gorenjem stvara zaštitni pougljenjeni sloj koji ima vrlo nizak koeficijent provodljivosti topline i tako u požaru drvo samo sebe štiti. Projektiranje EP ovisi o: . D.Galid.Čorid.Horvatid. Što je požarni sektor? . Pri projektiranju i izgradnji objekta mora se osigurati: .PS Požarni sektor .Habijanec. mogao bi se koristiti drugi izlazni put) Prema hrvatskim propisima duljina puta iz prostorije do stubišta u jednom požarnom sektoru: 30 m za objekte do 75 m visina / 20 m za objekte iznad 75 m visine 40 Autori: I. Kod dimenzioniranja presjeka najbolje je povedati presjek zbog djelovanja požara 8.stupnju opremljenosti .osiguravanje osoba da neozlijeđeni napuste građevinu. Ukratko opišite ponašanje drvenih konstrukcija u požaru. V.Hajdinjak. L.Jakubek. vatrodojavi i dr.Gracin. J. manja površina PS) .dio građevine odijeljen od svih ostalih dijelova konstrukcije otpornih na požar u vremenu u kojem de biti isključen rizik od njegovog širenja na druge dijelove građevine ili iz drugih dijelova na taj dio (po ISO/IEC GUIDE 52) Požarni sektor – dio zgrade koji se sastoji od jedne ili više prostorija izgrađen tako da u određenom trajanju spriječi širenje požara u taj dio zgrade iz ostalih dijelova ili iz tog dijela u ostale (po ISO/TC 21) Veličina PS ovisi o . min 2 izlaza/ 500-1000 min 3/> 1000 min 4) . otpornosti građevinskih elemenata na požar.požarnom opteredenju . odnosno da se omogudi njihovo spašavanje . Što je evakuacijski put? O čemu ovisi projektiranje evakuacijskih putova? Evakuacijski put – mora voditi do izlaza iz objekta ili do sigurnog prostora.Karlo.Jagodid.tehnološkom procesu .požarnom opteredenju. K. U svakom objektu namijenjenom za rad mora se omoguditi evakuacija i spašavanje radnika u slučaju ugrožavanja života i zdravlja. vrsti tehnološkog procesa. 10. Navedite osnovna načela zašite od požara preuzeta iz zakonodavstva Europske unije (zaštite od požara) koja se moraju poduzeti pri projektiranju i izgradnji objekata.omogudavanje zaštite spašavatelja 9.broju ljudi u građevini (50-500. katnosti objekta (> visina.lokaciji … Osnovno načelo pri projektiranju EP je da osoba ugrožena u požaru mora imati mogudnost izlaska u najmanje dva različita smjera (u slučaju prodora dima i vatre u jedan dio. P.sprječavanje širenja vatre na susjedne građevine . A.namjeni i vrsti građevine .7. I..Kolarec . B. ugradnji stabilnih sustava za gašenje.

Habijanec. A. L. radijus. J. . B.Kolarec . omogudavaju da vatrogasna i spasilačka vozila i oprema dođu do ugrožene građevine i svih otvora na njenom vanjskom zidu radi spašavanja osoba i gašenja požara. nosivosti i dr. U pravilu vatrogasni pristupi sastoje se od: vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasnih vozila . K.Hajdinjak.hr/vatrogasni-pristupi-i-vatrogasni-prilazi/ 41 Autori: I.Galid. mogu se koristiti kao vatrogasni pristupi.Jagodid. P. I.hvz.vatrogasni pristupi su čvrste površine koje svojim parametrima (širina. V. http://www.Gracin.vatrogasni prilazi su površine koje se direktno nastavljaju na javne prometne površine.Jakubek.Karlo. D. 12 m (za građevine visine od 16m) operativna površina – uzduž zgrade – 5.Čorid. a omogudavaju kretanje vatrogasnih vozila do površina uzduž građevina potrebna širina >3m radius 13-15 m razmak površine za operativni rad vozila od vanjskih zidova 6m (za građevine >16m).11.). Objasnite vatrogasni pristup.5 x 11 m ? Samo pristupi koji se nalaze uzduž vanjskih zidova građevina na kojima su otvori.Horvatid.

a podoženički za vede raspone.Krovišta s potkonstrukcijom – PODROŽENIČKI KROV –za vede raspone. V. krovi vezači) + krovna ploha (rogovi. L. P.Gracin. A.Jagodid. drvene oplate) + pokrov Definiranje dimenzija: ROGOVI (roženice) – dimenzije ovise o rasponu između elemenata potkonstrukcije (između podrožnica ili između dva ležaja) i o opteredenju – pokrov. 10/14) Postavljaju se na razmacima oko 80 – 100 cm Letve i drvena oplata služe kao nosači pokrova LETVE . temeljna razlika u konstrukciji između dva osnovna tipa krovišta za manje raspone (1 bod) Drvena krovišta za manje raspone mogu biti .Čorid. dio – Biluš tema: DRVENA KROVIŠTA . dok podroženički imaju.Krovišta bez potkonstrukcije – ROŽENIČKI KROV (prazan krov) . Ta podkonstrukcija (krovni vezači) može biti u ubliku stolica. vjetar (npr. J. složenost geometrije i nagibe krovišta (1 bod) Roženički krovovi primjenjuju se za manje raspone i za vede nagibe.Horvatid. B. drvenih rešetkastih nosača ili drvenih lameliranih nosača (grede i okviri) 2. letve.Hajdinjak.Habijanec. letve. 42 Autori: I.Jakubek.Kolarec .Galid.REKAPITULACIJA 1. Elementi za formiranje krovne plohe drvenih krovišta – rogovi. K. visulja. Primjerene konstrukcije drvenih krovišta za manje raspone. D. I.Karlo. težina čovjeka. složene geomerije i sve nagibe (manje i vede). složene geomerije Razlika je u konstrukciji krovišta – roženički krovovi nemaju podkonstrukciju.za manje raspone i vede nagibe . snijeg.2.letve 5/3 cm (manji razmak) ili 8/5 cm za vedi razmak DRVENA OPLATA : daske d = 2. sve nagibe. oplata – način definiranja dimenzija i raspona – skice i opisi (3 boda) drvena krovišta = nosiva potkonstrukcija (podrožnice. Primjereno područje primjene roženičkih i podroženičkih konstrukcija krovišta s obzirom na raspone.5 cm ili OSB ploče 15 ili 18 mm 3.

Gracin.Galid.Kolarec .lagana konstrukcija. horizontalno razupiranje mora preuzeti zatega PODROŽENIČKI KROV . J.Habijanec.mala bočna stabilnost .Hajdinjak.Karlo. I. slama) . B. P.slobodan (prazan) prostor potkrovlja MANE . L. a podrožnice na krovne vezače (nosive trokute) 5. opis i skice (3 boda) PREDNOSTI .samo kod vedih nagiba krovova >35º (preporučljivi > 40º) . slama) – kako bi horizontalna sila bila što manja. 43 Autori: I. skice i opisi (3 boda) ROŽENIČKI KROV . V. Roženički drveni krovovi – problemi i prednosti. smiju se izvoditi samo laki pokrovi (valovite i ravne cementne ploče.neprikladni za složenije geometrije krovova (samo simetrične sheme) 6.relativno mali rasponi . a preporučljivi su nagibi >40°.Jagodid. A.Čorid.Horvatid.rogovi prebacuju opteredenje na podrožnice.svaki par rogova čini nosač koji direktono prenosi vertikalno opteredenje na ležaj.4.Jakubek. bitumenska i drvena šindra. Sheme prijenosa opteredenja kod roženičke i kod podroženičke konstrukcije drvenog krovišta.primjena samo lakih pokrova (valovite i ravne cementne ploče. bitumenska i drvena šindra. Primjereni nagibi i pokrovi za roženičke konstrukcije drvenih krovova – objasniti zašto (1 bod) Primjereni su vedi nagibi (>35°). K.veliki horizontalni potiska na ležajevima kod manjih nagiba . D. mala količina građe .

Habijanec.Hajdinjak.Jagodid. Suvremene mogude izvedbe podroženičkih konstrukcija krovišta s masivnim i rešetkastim nosivim trokutima – skica i opis (3 boda) 9. preko stupova.Karlo.Gracin. D. K. prenosi opteredenje na strop ili unutrašnje i vanjske zidove VISULJA – krovni vezač prenosi opteredenje samo na vanjske zidove preko konstrukcije kosih tlačnih štapova i jake horizontalne vezne grede 44 Autori: I.Jakubek.Horvatid. V. 8. I. Statički problemi i mogudnosti izvedbe nadozida kod roženičkog krova – opis i skice (3 boda) Zbog jake horizontalne sile.Čorid.Kolarec .7. nadozid mora biti izveden samo kao AB konzola.Galid. J. P. A. B. L. Podroženičke konstrukcije drvenih krovišta – stolica i visulja – skice i opisi karakterističnihpresjeka jednostrukih konstrukcija s naznakom elemenata za bočnu stabilnost u oba smjera(3 boda) STOLICA – krovni vezač direktno.

5 .svi pokrovi . L. B. I.Habijanec.ab strop .4.Kolarec .svi pokrovi .roženički krov s pajantom – tlocrt i presjek u zoni skošenog dijela konstrukcije drvenog krovišta (3 boda) [crtaj presjek B-B] . Konstrukcija skošenog krova .4. D.drveni strop . P.Čorid. [A-A je tu tek tako] 45 Autori: I. Primjereno područje primjene pojedine vrste drvene konstrukcije podroženičkog krovišta s obzirom na vrstu stropne (međukatne) konstrukcije zgrade prema krovištu – opis (1 bod) RASPONI STROPNA KONSTRUKCIJA ≤ 7 m (jednostruka stolica) .Karlo.svi nagibi 80-100cm 3. K.10.Jakubek.Jagodid.Galid. V.Hajdinjak.svi nagibi (može i minimalni) 80-100cm 3.zidovi točno ispod stupova .5 .5m POKROV NAGIBI KROVNIH PLOHA RAZMAK ROGOVA RAZMAK PUNIH VEZOVA 11.polumontažni strop .5m ≤ 7 m (jednostruka visulja) . A.Horvatid. J.Gracin.bez stropa! .

D. 46 Autori: I. 13. P.Gracin.jednostruka visulja .podroženički krov s nadozidom . L.tlocrt ipresjek u zoni skošenog dijela konstrukcije drvenog krovišta (3 boda) Drveni strop .konstrukcija se ne smije oslanjati na njega.Čorid. Konstrukcija skošenog krova . V.Karlo.Habijanec. Konstrukcija skošenog krova .primjena konstrukcije visulje kod skošenog krova.Jagodid. J.Hajdinjak. I.primjena konstrukcije stolice kod obostrano skošenog krova (četverostrešni krov) s AB nadozidom za povedanje korisnog prostora kroviša. ved na donje horizontalno stabilizirane stupove.tlocrt ipresjek u zoni skošenog dijela konstrukcije drvenog krovišta (3 boda) Armiranobetonski strop .Jakubek.Horvatid. A.jednostruka stolica . Nadozid za povedanje korisnog prostora krovišta je zidan .Galid.podroženički krov s nadozidom .Kolarec . B. K.12.

Hajdinjak.5 mm . kromiranje. nosivi profili.različitim metalima ne smiju se izvoditi konstruktivni detalji u kontaktu 2. predoksidacija.tema: MATERIJALI .Jagodid. 47 Autori: I. srebro. OBLOGE OD METALA (po 1 bod) 1. bakreni limovi. VAPNA Razaranje alkalnim spojevima .Habijanec.Galid. specijalne forme. konstruktivni limovi (ravni-deblji. Načini proizvodnje metalnih elemenata Načini proizvodnje su lijevanje.. inox. 3.Kolarec .61 mm . zakovicama i sl. nikal. A. zlato.). prethodno korodiranje (Corten). J. P. valjanje. boje i premazi (suvremene metalik boje) mogu i bez temeljnog premaza. kao i za materijale obloge (bakreni lim.osigurati odvajanjem bitumenskim izolacijskim trakama ili premazati metal GALVANSKE STRUJE I KOROZORIJA Elektrolitska pojava na dodiru metala različitih električnih potencijala u prisustvu elektrolita (voda najčešde) . šipke.5 -5mm najčešde).Čorid. obloge kosih krovnih ploha. bruniranje. ekstrudiranje. tokarenje. vijci i čavli) ili osigurati potpuno suhe uvjete u eksploataciji . kovanje. gumom. Rjeđe korišteni limovi za obloge ili metalne prevlake na drugim metalima su mesing (bronca). zakovica u prisustvu vode i vlage -osigurati odjeljivanje različitih metala (ljepenkom.. brušenje.. mjed. Ostale primjene su izvedba krovnih žlijebova i oluka.osigurati klizne detalje fiksiranja radi stalnih promjena dimenzija vanjskih metalnih obloga (klizni ležajevi.. i tanji limovi (0. opšavi. limovi u toplinskoizolacijskim sendvič panelima. Limovi su najčešde korišteni metali za obloge . eloksiranje. cinčanje.agresivni organski spojevi . Što su limovi.. Mane limenih obloga i načini izbjegavanja nedostataka metalnih obloga (3 boda) VELIKO TOPLINSKO RASTEZANJE Za temperaturnu razliku 50°C po 1m dužine lim se povedava: .osigurati uvijek dobro provjetravanje potkonstrukcije ispod vanjske završne metalne (limene) obloge ili jaku parnu branu ispod sloja toplinske izolacije KOROZIJA U KONTAKTU S MATERIJALIMA NA BAZI CEMENTA. izvlačenje. 5. Mogude antikorozivne zaštite čeličnih metalnih elemenata i obloga Čelični limovi. Također. Ličenje se izvodi na čistu podlogu ličenjem ili prskanjem temeljnim premazom i završnim premazom.aluminij. dok lak. bruniranje.metal višeg potencijala razara metal nižeg potencijala na kontaktu limova.Jakubek. plastificiranje. valjanje metala kroz sustave glatkih ili profiliranih valjaka. bakrene ili pobakrene kuke. plosni profili. stoga je potrebna antikorozivna zaštita. Pocinčavanje kod limova je najjeftinije. najčešde je ličenje (lakovi. profili i galanterija od niskolegiranog čelika podložni su hrđanju. interieurske obloge (najčešde podgledi stropova).Gracin.bakar 0. titan. čelični limovi. pozladivanje (ovisno o vrsti metala) ili legiranje s nehrđajudim metalima gdje nije potrebna naknadna antikorozivna zaštita 6. područje primjene i materijali koji se najčešde koriste u graditeljstvu Limovi su metalni materijali u obliku folija ili tankih ploča (0..METALI. a antikorozivne su premazi (lakovi.aluminijski limovi.. metalna galanterija (čavli. plastificiranje.5 -0.86 mm . žice.Karlo.prevlaka cinkom je krta i puca.8 mm) )u svitcima]. ekstrudirani (aluminijski) profili. olovo. profila. B. ali i vijaka. izbegavati kruto fiksiranje limova na potkonstrukciju vijcima. I. Najčešde korišteni metali za obloge i ugrađenu metalnu galanteriju u arhitekturi Najčešde korišteni metali za obloge su limovi (i druga metalna galanterija) . D. ali je i najmanje kvalitetno u slučaju da se lim naknadno oblikuje . krom. pocinčavanje. matice. izvode se i početne i antikorozivne obrade metalnih površina. L. vijci. 4.čelik 0.Horvatid. Najčešdi oblici metalnih proizvoda za obloge Najčešdi oblici su: valjani profili. uljne boje). klupčice i drugi limarski detalji. niklanje. deblji limovi (1 5 mm) u pločama i protukliznoprofilirani limovi .) . cinčani limovi. ulja).dilatiranjeu polja sa dovoljnim širinama reški između ploha u istoj ravnini POTPUNA VODONEPROPUSNOST I PARONEPROPUSNOST Mogudnost pojave kondenzata ispod pokrova ili fasadne obloge limom . limovi *ravni i profilirani. kromiranje. profilirani -tanji). premazom. niklanje.isto i u kontaktu sa drvom . plastikom) ili osigurati iste metale za potkonstrukciju i spojna sredstva..cink 1. cijevi. titancink i druge legure. V.obloge fasada. K.samo u interieuru i to ne svugdje! . Početne su pjeskarenje.

stojedi ili ležedi.Galid. vanadijem. tamnosmeđa -vide se pruge od ekstrudiranja aluminijskih profila radi male debljine zaštitnog filma. manganom: inox. stainlesssteel. štete Galvanske struje su elektrolitska pojava na dodiru metala različitih električnih potencijala u prisustvu elektrolita (najčešde voda) .Čorid. 9. osiguranje od odizanjaodpodloge s prikvačnicama(perima) koje osiguravaju klizni ležaj 48 Autori: I. niklom. Mesing patinira samo površinski u zeleno.Gracin. premazima. prskana. nikal-uglavnom se koriste kao prevlake. mesing. vijci i čavli) ili osigurati potpuno suhe uvjete u eksploataciji -samo u interieuru i to ne svugdje.7.metal višeg potencijal razara metal nižeg potencijala. a može se i preparirati bezbojnim lakom da ne patinira. Ta se pojava događa na kontaktu limova. Ima slična svojstva i izgled kao mesing. Galvanske struje. satinirana. B. Najčešde se izvodi plastificiranjeili eloksiranje. D. ČELIČNI LIMOVI -legura Fe-železa -ugljikaji C -“nehrđajude”legure (manje ili vede kvalitete) s kromom. ali visoka početna investicija 11.Jakubek. zlatna.legura bakra i cinka.) Eloksiranje je nanošenje nehrđajudeg metalnog praha čime se postiže metalik izgled površine.podne trake). pogotovo na varenim spojevima -za vidjive površine koristiti samo najkvaitetnije legure inoxall -površinska obrada -polirana. ličena bezbojnim lakom za spriječavanje patiniranja (ne kod površina izloženih habanju . opis svojstava pojedine vrste povezivanja. mjesto lemljenja -1. V. kao i za materijale obloge (bakreni lim.Jagodid.. J. pjeskarena -osim limova –inox užad (sajle) i sve vrste valjanih. cijevnih.ne koristiti na podovima! Plastificiranje je nanošenje plastičnog praha prskanjem. "Nehrđajudi" metali i finalne površinske obrade nehrđajudih metala -ne oksidiraju. Boje su ograničene na tonove metala -natur aluminijska boja. 10% nikal). 10. taljenje u čvrsto sljubljenu plastičnu prevlaku u pedima. koja je legura bakra i kositra. crna.18% krom. način izbjegavanja.5 -3 cm širine. Veliki spektar boja i izgleda površine (glatka monokromatska. velika potražnja jer nema potrebe za održavanjem -smanjeni troškovi održavanja u periodu eksploatacije zgrade. profila. Također postoji i mjed . gumom. limovi za obloge ČELIK. ali ima relativno malu otpornost na habanje . najpoznatija je mesing (bronca).Karlo. Površinska obrada polirana. zakovica u prisustvu vode i vlage. nanose se u vrudim kupkama na čelik ili druge metale -mikronske debljine sloja podložne mehaničkim oštedenjima prirodni izgled prevlake je polirani. To se može izvesti odjeljivanjem različitih metala (ljepenkom. Što se tiče legura. P. što dovodi do zaključka da se konstruktivni detalji u kontaktu ne smiju izvoditi različitim metalima. bakrene ili pobakrenekuke. stoga se uglavnom koristi za interieurske obloge limom i nosive profile ako se ne predviđa trajno održavanje. srebro -nikad u arhitekturi -samo kao prevlake -titan-u glavnom u legurama.Kolarec . L. ne patiniraju izloženi atmosferi -krom. 8. A.. ali manje kvalitetni žute. prokrom-različiti nazivi (sinonimi) za nehrđajude legure čelika inox18/10 (najčešdi u primjeni . može se dobiti i prethodno patiniran.Habijanec. I. ali i vijaka. rostfrai. Načini povezivanja limova u graditeljstvu. plastikom) ili osigurati iste metale za potkonstrukciju i spojna sredstva. koje pruža trajnu zaštitu površine. dobro očišdeno -zakivanje-spoj zakovicama od istovjetnog metala -potpuno nefleksibilan kao i spoj lemljenjem -samo za manje duljine ploha -spoj prijevojem(utorom) potpuno fleksibilan -rub jedne ploče preklapa se s rubom druge ploče kao jednostruki ili dvostruki prijevoj. također u primjeni i 18/0 i 18 /8 -ne trebaju površinsku antikorozivnu zaštitu. -lemljenje -tanji limovi -spajanje kovinom nižeg tališta (za pocinčane i cinčane i bakrene limove koristi se spoj legurom bakra s veliki udjelom kositra). zrcalni -zlato -rijetko (krovovi). satinirana.Hajdinjak.Horvatid. Mogude antikorozivne zaštite bakrenih metalnih elemenata i obloga Bakar na zraku patinira u plavozelenu pastelnu boju. K. punih profila i metalne galanterije danas je inox vrlo skupna svjetskom tržištu. narančina kora. Veličine elemenata ograničene su veličinom pedi. Mogude antikorozivne zaštite aluminijskih metalnih elemenata i obloga Aluminij prirodno patinira tako što stvara zaštitni sloj oksida žudkaste boje koji je neugledan nakon oksidacije i zbog toga se na aluminiju izvodi antikorozivna zaštita. mjed.

provjetravana potkonstrukcija od letvi obavezno izvedena okomito na smjer protezanja profilacije lima -posebna podvrsta -limena korita (falc-dach) (aluminijski. dimnjake. dvostruki stojedi prevoj a. XPS 2 -20 cm -ne provjetrava se potkonstrukcija. 49 Autori: I. debljine ploča i ispune toplinskom izolacijom MW. ploče obloge čine cijeli sastav pregrade prema vanjskom prostoru.Karlo. odvojeni od podloge hidroizolacijskim trakama za izbjegavanje kondenzata i korozije -koriste se razne vrste limova i odgovarajuda spojna sredstva i metalni nosači za potkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja: -pocinčani limovi s pocinčanim čeličnim kukama. b. B. d.6-0. horizontalni gornji opšavi zidova. L.6-0.6 mm. I. P. stolarske ploče). Vrste limova i metalne galanterije za izvedbu fasadnih obloga na zgradama LIMOVI ZA FASADNE OBLOGE -fasadne obloge -obavezno provjetravanje potkonstrukcije obloge radi evakuacije vlage iz konstrukcije i spriječavanje kondenzata ispod završne limene obloge -koriste se razne vrste limova i odgovarajuda spojna sredstva i metalni nosači za potkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja: -aluminijski limovi s aluminijskim kukama.Hajdinjak. zakovicama.Jakubek. oluci. čavlima. cinčani. obično aluminijski plastificirani ili eloksiranilimovi kao obloga OBLICI LIMOVA ZA FASADNE OBLOGE -ravni limovi izvedeni s prijevojima -tanji limovi (0. žbukane plohe -limarski detalji izvedeni s ravnim limovima. rubni opšavi krovova s raznim vrstama pokrova. zakovicama i vijcima (naturili prethodno patinirani ili naknadno lakirani) -pocinčani.Habijanec. inox zakovicama i vijcima -inox. čavlima. poprečni ležedi jednostruki prevoj-zabrtvljeno (kod malih nagiba) b. corten čelični limovi -debljina lima ovisno o načinu ukrute -kompozitni limovi(višeslojne ploče s jednostranom ili obostranom oblogm tankim limom.5 -0. razdjelna hidroizolacijska folija. cinkotit lim) -valoviti ili trapezno profilirani limovi izvedeni s preklopima -tanji limovi male krutosti (0. zakovicama. OSB.Horvatid. inox vijcima (plastificirani i eloksirani) -ravni lim (legiran) ili ekstrudirani gotovi profili -bakreni limovi s pobakrenimčeličnim kukama. zakovicama. zakovicama i vijcima (natur ili prethodno patinirani ili naknadno lakirani) -plastificirani čelični limovi s plastificiranim čeličnim kukama. žlijebovi. bakrenim čavlima. poprečni ležedi jednostruki prevoj 12. V. provjetravana vertikalna potkonstrukcija (bakrenim. vijcima -plastificirani čelični limovi s plastificiranim čeličnim kukama. kutni stojedi jednostruki prevo c. čelični lim) -ravni limovi s ukrudenim rubovima-tanji limovi izvedeni na drvenoj potkonstrukciji ili deblji limovi (2-3 mm) kao plitke kutije -samonosivi. obložni limovi jednostrano ili obostrano profilirani. c.a. cinčani. K.na provjetravanoj metalnoj potkonstrukciji za ovjes i distanciranje od sloja toplinske izolacije (aluminijski lim. A. PU. rubni limovi uz nadozide. srednji sloj daje krutost plohi -obično tvrde ploče XPS-a (debljine 1-2 cm) ili tvrde plastične mase (Alucobondili sl.8 mm) na drvenoj podložnoj oplati(daščana oplata. J. D. cinkotit limovi s pocinčanim čeličnim. bakrenim čavlima. deblji čelični limovi) -fasadni sendvič limeni paneli-obostrana obloga tanki čelični plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksiranilim. debljine obložnih limova 0.Jagodid. ploče debljine 2-3 mm). inox vijcima (plastificirani i eloksirani) -bakreni limovi s pobakrenim čeličnim kukama. inox zakovicama i vijcima 13. zakovicama. pocinčani. kruti. Vrste limova i metalne galanterije za izvedbu limarskih detalja na zgradama -prozorske klupčice. bududi da su male vlastite krutosti. d.8 mm) formirani u trapezne ili valovite zaobljene forme kako bi plohe lima dobile krutost u jednom smjeru).Gracin.Galid.Kolarec .Čorid. vijcima -aluminijski limovi s aluminijskim kukama.

na plohama neizloženima habanju i plastificiran ili ličen.5 -0. vijcima -ravne forme lima na drvenoj oplati -aluminijski limovi s aluminijskim kukama. ne predviđa se naknadna obrada površine.Kolarec . K. plastificiran ili lakiran -ne na podu) -razne forme perforacija i veličine oka mreže kod istezanja lima -perforirane limene ploče za stropne obloge na potkonstrukciji –čelik. bakrenim čavlima.8 mm) formirani u trapezne ili valovite zaobljene forme kako bi plohe lima dobile krutost u jednom smjeru). pragova. debljine ploča i ispune toplinskom izolacijom MW.6-0. deblji limovi (obično 2 -5 mm) 50 Autori: I.Galid. čelični lim) -profilirani krovni limovi kaširaju se filcom s donje strane.6-0. ploče obloge čine cijeli sastav pregrade prema vani 15. čavlima. obložnilimovi s gornje strane visoko profilirani. čelik. inox. za apsorpciju kondenzata i buke kiše. cinkotit lim) -valoviti ili trapezno profilirani limovi izvedeni s preklopima -tanji limovi male krutosti (0. pocinčani. balkona. pragova.8 mm) na drvenoj podložnoj oplati (daščana oplata. materijali i obrada površine -podne limene plohe protuklizne naborane površine u raznim uzorcima -inox ili aluminij gotove ploče s naborima gornje površine. provjetravana potkonstrukcija obavezno izvedena okomito na smjer protezanja profilacije lima -posebna podvrsta -limena korita tkz. stolarske ploče). L. I. vanjske ograde deblji limovi 2 -5 mm vede nosivosti -Al. Područje primjene naboranih limova na zgradama. cinčani.Gracin.Jakubek. rubnih letvica izloženih habanju – zašto -metalni profili za izvedbu graničnika podnih obloga.Jagodid. inox i mesing satiniran ili poliran. ovisno o materijalu (čelik pocinčano na podu. Vrste limova i metalne galanterije za izvedbu krovnih obloga na zgradama LIMOVI ZA KROVNE OBLOGE -krovne obloge –provjetravanje potkonstrukcije obloge radi evakuacije vlage iz konstrukcije i spriječavanje kondenzata ispod završne limene obloge ili jake parne brane ispod toplinske izolacije i svi slojevi u kontaktu -koriste se razne vrste limova i odgovarajuda spojna sredstva i metalni nosači za potkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja: -pocinčani.Hajdinjak. Područje primjene perforiranih i istegnutih limova na zgradama. Al (visoka zvučna apsorpcija za ploče kaširane filcem odozgora) 17. zakovicama i vijcima (naturili prethodno patinirani ili naknadno lakirani)ravne forme lima na drvenoj oplati -plastificirani čelični limovi s plastificiranim čeličnim kukama. D.Čorid. cinkotitlimovis pocinčanimčeličnim kukama. J.6 mm. kod izvedbe s provjetravanim zračnim slojem -krovni sendvičlimeni paneli-obostrana obloga tanki čelični plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksiranilim. ispune ograda stubišta.Horvatid. mesing -plohe gazišta stubišta. inox. Materijali metalne galanterije za izvedbu podnih dilatacija. mesing. falc-dach (aluminijski.14. XPS 2 -20 cm -ne provjetrava se potkonstrukcija. OSB. razdjelna hidroizolacijska folija.Karlo. dilatacija. P. rubnih letvica -izložene su habanju-svaka zaštita plohe de se brzo pohabati ili iskrzati u zoni prohodavanja-koristiti samo nehrđajude metale bez dodatne zaštitne obrade površine -inox. materijali i obrada površine -interieurske obložne maske otvora za provjetravanje. A. provjtravana vertikalna potkonstrukcija (bakrenim. PU.Habijanec. inox zakovicama i vijcima -valovite forme lima OBLICI LIMOVA ZA KROVNE OBLOGE -ravni limovi izvedeni s prijevojima -tanji limovi (0. debljine obložnih limova 0. B. bududi da su male vlastite krutosti. V. cinčani. dekorativne obloge zidova i stropova -tanji limovi do 2 mm -Al. zakovicama. inox vijcima (plastificirani i eloksirani) -valovite forme lima (legiraniAl) -bakreni limovi s pobakrenim čeličnim kukama. aluminij eloksiran. naturaluminij (Al samo u interieuru)! 16. zakovicama. čelik -obrada kao i glatki limovi.

ploče obloge čine cijeli sastav pregrade prema vanjskom prostoru 20. J.Horvatid.skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) RAVNI LIMOVI – KROVNE I FASADNE OBLOGE (POTREBNA JE PODLOŽNA OPLATA) 51 Autori: I.Čorid.Hajdinjak.ravni limovi . područje primjene -fasadni i krovni paneli -obostrana obloga tanki čelični plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksirani lim.Habijanec. B. debljine obložnih limova 0. Alpolic ili sl. V.5 -0.Gracin. A.Kolarec . I.Karlo.18. K. nisko profilirani kod fasadnih panela -ispune toplinskom izolacijom MW. D. Sendvič limeni toplinskoizolacijski paneli. XPS 2 -20 cm -ne provjetrava se potkonstrukcija. opis. PU. Polaganje limenih obloga fasada i krovova na podlogu . Kompozitne metalne ploče. P. ploče debljine 2-3 mm) -obično aluminijski plastificirani ili eloksirani limovi kao obostrana obloga -kompozitne ploče za interieusrku oblogu -kombinacija limova i laminatnih (HPL) ploča 19.Jakubek.Jagodid. L. opis. područje primjene -višeslojne ploče s jednostranom ili obostranom oblogom tankim limom -srednji sloj daje krutost plohi i smanjuje učešde skupog metalnog materijala u ploči -ispuna obično tvrde ploče XPS-a (debljine 1-2 cm) ili tvrde plastične mase (Alucobond.Galid.6 mm -obložni limovi s gornje strane visoko profilirani kod krovnih panela.

Gracin. L.ukrudene limene ploče (kazete) .Habijanec.Horvatid. Tecubond) d=3mm Eloksirani Al lim (galavanizirani) ili plastificirani Al lim 52 Autori: I. Polaganje limenih obloga fasada na podlogu . V. A.skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) Ventilirana fasadna obloga limom : ravne limene ploče s ukrudenim rubovima –kolokvijalni nazivi : limene kazete. B.Karlo. Reynobond.Jakubek. Polaganje limenih obloga fasada i krovova na podlogu .profilirani limovi . K.Galid.Hajdinjak. „tacne“.SAMONOSIVI U JEDNOM SMJERU 22. Alpolic.Čorid.skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) PROFILIRANI LIMOVI. D.Kolarec . „kofer“ sistem Ili Kompozitne Al-PP ploče ( Alucobond. P.Jagodid.21. limene tave. J. I.

P.skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) laki termoizolacijski sendvič zid formiran in situ .dva sloja profiliranog lima s toplinskom izolacijom u međuprostoru između metalnih nosača -sve pozicije toplinskih mostova na vezama metala moraju biti podložene trakama toplinske izolacije (pozicije c i g) Autori: I. V.Hajdinjak.23.krovni paneli -rubni spoj dva panela za t.vrste.Galid. D. B. I.Gracin. opis. K.zidni i krovni paneli (5 bodova) Vrste.Jagodid.Kolarec 53 . paneli bez metalne veze između vanjske i unutrašnje obloge limom! 24.Čorid.Horvatid. zidni i krovni -obostrana obloga.krovova s rubnim spojevima panela zabrtvljenima trajnoelastičnim kitom i pjenastim brtvenim trakama.fasadni. A. skica rubnog spoja dva panela za toplinsku izolaciju bez toplinskog mosta .Habijanec. Sendvič laki paneli s limenim oblogama . L.i. J.Karlo. Laki termoizolacijski sendvič fasadni zid formiran in situ .Jakubek. plastificirana ili eloksirana Sendvič laki paneli s limenim oblogama.zidni paneli Sendvič laki paneli s limenim oblogama.

ljepenka s posipom kvarcnim pijeskom.Jagodid. PES filc ili druga odgovarajuda razdjelna folija za sprečavanje korozije lima 54 Autori: I.Horvatid.limena pera za fiksiranje – klizni ležaj i učvršdenje lima na oplatu bez bušenja limenih traka! .Karlo. L.Hajdinjak.Gracin. B.krovna bit.daske.Jakubek. I. K.osigurati klizne ležajeve lima za neometano temperaturno dilatiranje (izbjegavanje deformacija ravnog lima) . P. D.Čorid. ramaknute daske ili ploče od prerađenog drva (danas najviše OSB) .Habijanec. A.Galid. Izvedba prijevoja i podloge kod pokrova ravnim limom – skice i opis (5 bodova) IZVEDBA PRIJEVOJA I PODLOGE KOD POKROVA RAVNIM LIMOM: . Minimalni nagibi krovnih ploha prema vrstama pokrova – skica i opis (5 boda) 2.drvena oplata .Kolarec .tema: POKROVI OD LIMA I STAKLA (po 5 bodova) 1. J.hidroizolacijska podložna folija između drvene oplate i lima – ovisno o vrsti lima . V.

prijevoji .Hajdinjak.ventilirani prostor drvenog krovišta ispod pokrova ravnim limom na podložnoj foliji i drvenoj oplati – drveno krovište i nekorišteni tavanski prostor ispod pokrova limom 55 Autori: I. Uvjeti izvedbe pokrova ravnim limom .izvedba konstrukcije hladnog krova ispod pokrova limom .Karlo. rubni opšavi. A. V. K.nužna radi to ga što je lim apsolutna parna brana! . I. L. J. P.Horvatid.Jakubek.Gracin.Habijanec.Čorid. B.Kolarec .Jagodid.Galid.skice i opisi izvedbe prijevoja i učvršdenja (5 bodova) POKROV RAVNIM LIMOM oplata.žlijebovi. D.3.

4. L.visedi žlijeb .Kolarec .skica i opisi (5 bodova) 56 Autori: I.Jakubek. K. A.Habijanec. V. Određivanje potrebnog poprečnog presjeka žlijeba – skice i opisi (5 bodova) 5. D.Hajdinjak.Karlo.Galid. Limeni žlijeb kod hladnog krova za pokrove crijepom .Jagodid. B. J. P.Horvatid. I.Čorid.Gracin.

6.Gracin.Hajdinjak. A.Čorid. B.Jagodid. P.odzračivanje ispod žlijeba i u sljemenu (5 bodova) 57 Autori: I.Habijanec. I. V. Pokrov ravnim limom na hladnom krovu .Galid. Limeni žlijeb kod toplog krova za pokrove limom – žlijeb na vijencu ili žlijeb u vijencu . D. J.Karlo. L.Kolarec .Jakubek. K.skica i opisi obaveznih detalja izvedbe (5 bodova) 7.Horvatid.

mineralna vuna -tvrde ploče . J. V.Jakubek.drvena oplata ili profilirani nosivi lim 9.Karlo. L.Hajdinjak.folija za apsolutnu parnu branu . A.limena korita .Čorid. K. P. I.Habijanec.topli krov . Pokrov limenim koritima – opis svojstava pokrova i skica karakterističnog presjeka toplog krova (5 bodova) pokrov limenim koritima .Galid. Poprečni spoj dvije ploče IZO dvostrukog ostakljenja kod izvedbe kosog krovnog ostakljenja (5 bodova) 58 Autori: I. B.8.Gracin.Horvatid.Kolarec .Jagodid. D.

Razlika između višeslojnih i masivnih parketnih daščica i dasaka 5.podignuti podovi na nosačima .Čorid. P.podovi od drvenih dasaka (seljački pod. Uzdužni spoj dvije ploče IZO dvostrukog ostakljenja i mogude varijante uzdužnih metalnih nosača pokrova staklom kod izvedbe kosog krovnog ostakljenja (10 bodova) tema: MATERIJALI . L.Horvatid. Podjela unutrašnjih podova od drva . D. tehno parket (15/20mm). brodski pod. gotovi parket (2-slojni) (10/14mm).Karlo. kita i lakira ili premazuje nakon ugradnje b) gotovi parket -prethodno površinski obrađeno drvo koje se samo učvršduje na podlogu 3.podovi od ploča (podignuti podovi. I.Hajdinjak.Gracin.Kolarec . sportski pod) . gotovi parket – masivni (15mm) 4. J.parketne daščice (parketi raznih dimenzija) .Jakubek. K.čavlanjeili uvijanje na drvenu podlogu (ili vezanje na metalne kopče) . prenosivi podovi) 2.slobodno polaganje (laminat parket od prerađenog drva) . Nabrojite najčešde vrste parketa .sportski podovi na potkonstukciji 59 Autori: I. V.Jagodid. B.lam parket (10mm).10. Načini polaganja drvenih podova na podlogu? . klasični parket (10/20mm).lijepljenje (preferiraju se dvokomponentnafleksibilna ljepila) . Površinske obrade drvenih podova a) neobrađeno drvo koje se brusi.Habijanec.OBLOGE OD DRVA (po 1 bod) 1. A.Galid.

D. Elementi su lijepljeni po rubovima. Koriste se uglavnom egzotične vrste drva kao: -tik. pa se parket može slobodno skupljati i širiti. reguliraju vlažnost drveta. donji dio je sperploca koja sprjecava skupljanje i sirenje drva. parketi do 11 mm. sportski pod zabijen na pragove na gumenim podmetačima 3.Čorid. najskuplji) 10.Kolarec . položeni direktno na potkonstrukciju ili pjenaste/filc ploče. nitro. lazurni premazi (bajc). koji se ne lijepe. azobe. mane lakiranja drvenih podova mogu biti: mat. Nabrojite nekoliko vrsta drva za vanjske podne obloge i potrebne karakteristike drva. koje se savršeno prilagođavaju/prijanjaju uz drvo) ili sa dvoslojnim sistemom pragova (nekakva potkonstrukcija. K. na engleskom = sleepers) u instalacijama (nisu osmišljene za natjecanja visoke razine). dvoslojni sistem pragova 2. 60 Autori: I. savijanje. Vrste premaza za drvene podne površine . ostaje vidljiva tekstura. insekte). V. eban. lapacho. panel parketi.Jagodid.Horvatid. Lazurni premazi prodiru u drvo.). Karakteristike lakova za parkete. Što je lazurni premaz za drvo. Zbog skupljanja i širenja potrebno je predvidjeti dilatacijske reške. svojstva. sjajni bezbojni ili tonirani vodeni. na slici: 1. A. plutajudi sa spojnicama (mislim da se ovo ne mora crtat.lakovi. Funkcija zidnih i stropnih drvenih obloga Obloge su najčešde dekorativne ili u funkciji zvučne apsorpcije 13. nautik parketi 14.Karlo. dilatacijske reske da se ne dize parket.Hajdinjak. 11. 8. al da shvatite o čemu se radi) 7.6. polumat. iroko. ali mijenjanju boju površine (moguda je imitacija druge kvalitetnije ili skuplje vrste drva -mahagonij. biološke štete (truljenje. sibirski ariš.Galid. uljni premazi 9.Gracin. funkcija. poliuretanski (posebno kvalitetni. Koji se drveni podovi mogu koristiti za podna grijanja i pod kojim uvjetima? Plutajudi drveni podovi – načinjen od dijelova koji nisu fiksirani za podlogu. Prednosti premaza drvenih podova s voskom Brzo sušenje i korištenje poda neposredno nakon namaza omoguduju “disanje” drva Nema toliko problema s podizanjem parketa uslijed zaostale građevinske vlage kao kod lakiranih podova 12. Drva trebaju imati visoku otpornost na atmosferilije. B. Vodootporne su i štite od vanjskih utjecaja. otporni na habanje. bangkirai. koja je postignuta postavljanjem sloja elastičnog materijala (kao neoprenske ploče. L. stoga gotovi parket moze i na tlo s podnim grijanjem.Jakubek. trešnja ili sl. udarce. I. P. J. Drveni podovi od višeslojnog parketa. kvadratne ploče. Što je drveni sportski pod? To su podovi kod kojih je potrebna posebna razina fleksibilnosti. Forme drvenih vanjskih podnih obloga Daske. daglasova jela ili posebno tretirana drva drugih vrsta.Habijanec.

Najčešde se koriste drva trajnih crnogorica. L. Poprečno na letve koje čine potkonstrukciju se postavljaju letve drvene palube koje se međusobno povezuju principom utora i pera.bakelitne furnirane ploče .Hajdinjak.Habijanec.Galid. dok se reške pune sa posebnom gumom koja spriječava klizanje i prodor vode. a letve palube je potrebno pričvstiti za podkonstrukciju vijcima KVADRATNE PLOČE – su tvornički pričvršdene na drvenu potkonstrukciju što omogučava direktno polaganje na samu podlogu. Fasadne obloge drvom moraju biti odvojene od površine nosivog dijela zida. I.Jakubek. B. J.umjetne drvene ploče (HDF) 17. Na njih se postavljaju drvene letve pričvršdene za betonske podloške.Čorid. na provjetravanoj potkonstrukciji zbog izbjegavanja deformacija uslijed razlike u vlažnosti te povečanja trajnosti.horizontalne i vertikalne daske b) DRVENE PLOČE .15.Jagodid.Karlo. K. na razmacima do 50 cm po širini i do 70 cm po dužini (osno).Kolarec .Gracin.Potkonstrukcija palube se može postaviti na betonske podloške visine 4 cm. 61 Autori: I. 16. 18. P.daščice (drvena šindra . A. Kako se izvodi potkonstrukcija za fasadne obloge drvom i zašto.se lijepi na posebno pripremljenu podlogu i to posebnim vodootpornim ljepilima.Horvatid.vodootporne furnirane šperploče . a) DAŠČANE OPLATE . D. Skicirati i opišite principe provjetravanja i izvedbe potkonstrukcije za fasadne obloge drvom (3 boda). PARKET NAUTIK . V. 19. Vrste fasadnih obloga drvom. DASKE . Koje vrste drva se najčešde koriste za daščane fasadne obloge. Način postave drvenih paluba.

nepovoljni.Kolarec . L. HPL ploče. polimercementna žbuka armirana staklenom mrežicom sa završnim slojem silikonske ili akrilne žbuke. koje žbuke dolaze u obzir? Zaštita podnožja ožbukane fasade od prskanja kiše .Hajdinjak.Gracin.zgrada s grijanim (izvana toplinski izoliranim) podrumom .Jagodid.Karlo. tankoslojne žbuke s vodootpornim fasadnim premazom 2. K.Horvatid.tema: MATERIJALI OBLOGA I HIDROIZOLACIJE PODNOŽJA ZGRADE (po 3 boda) 1. A.Galid. hehrđajudi lim. I.skice i opis principa.Čorid.povoljni.skica i opis. Materijali za obloge podnožja zgrade . staklo. vlaknocementne vodootporne ploče NEPOVOLJNI METRIJALI – žbuka. keramičke i gres pločice. daske PRIMIJENJIVE ŽBUKE – kamena ili debeloslojna.Habijanec. POVOLJNI MATERIJALI – kamen. drvene ploče. D. B. V. fasadna opeka. Ožbukano podnožje . 62 Autori: I. P. J. vodoneupojni beton.Jakubek.

Habijanec.Čorid. I. L. Obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis. K.Jagodid.Hajdinjak. J.skica i opis.moguda varijanta oslanjanjaja na podnožje s pozicijom hidroizolacije i toplinske izolacije .skica i opis.Jakubek.Gracin. iznad zone prskanja kiše. A. 5.3.Karlo. Obloga podnožja ovješenim prefabriciranim betonskim pločama . Sidrenje bušenjem samo kroz najviši dio vertikalne hidroizolacije. P.Horvatid.Galid. 4. B. Obložni zid kod podrumljene ili nepodrumljene zgrade . 63 Autori: I. D. V.Kolarec . donji dio ploča prislonjen uz zid uslijed pritiska slojeva nabijenog vanjskog nasipa.

K. V. D.6. Ožbukana fasadna obloga ETICS sustava toplinske izolacije s toplinski izoliranim podrumom .Gracin.Habijanec. 64 Autori: I.Karlo.Jakubek. L.obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a . A.Kolarec .Jagodid.skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis. Ventilirane fasadne obloge – skica principa izvedbe fasadne obloge bez obzira na tip toplinske i hidroizolacije u zoni kontakata s terenom i opisi (10 bodova) 7.Galid. I.Horvatid. P.Hajdinjak. B.Čorid. J.

Horvatid.8. L. 65 Autori: I. D. B.Galid.Hajdinjak.Jakubek.Čorid.Gracin.drvena oplata daskama s toplinskom izolacijom MW – obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a .vlaknocementne ploče s toplinskom izolacijom MW – obloga podnožja ožbukanim pločama XPS-a .skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis. Fasadna provjetravana obloga . I.Jagodid. K.Karlo. V. 9. P. Fasadna provjetravana obloga .Habijanec. J. A.Kolarec .skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.

moguda varijanta izvedbe obloge podnožja Al ravnim limom . Fasadna obloga ravnim limom na drvenoj oplati .Karlo. D.Gracin. P.Galid.skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.10. K. J. B.Kolarec .Jakubek.Habijanec.obloga podnožja .Horvatid. Ostakljena fasadna stijena . 66 Autori: I.Hajdinjak. L. A.Čorid. V. I.Jagodid. 11.skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.

vanjska obloga poda terase .unutrašnji i vanjski gotovi pod u istoj ravnini.Jagodid.Čorid.kamene ploče d = 4 cm.fasadna obloga s HPL pločama. J. terase ili balkona. 3 . A. teško izvedivo kod izlaska na ravne krovove . L. 4 varijantna rješenja: 1 .ravni krov iznad grijanih prostora niže etaže. b.izvedba linijskog drenažnog kanala prekrivenog rešetkom u zoni spoja fasade i vanjske površine terena. – neekonomično rješenje!). I. potrebno je preskakati preko praga) 2 . Nacrtajte vertikalni presjek podnožja grijanih prostora zgrade s masivnim zidovima od blok opeke i grijanim podrumskim prostorom.osigurano sprječavanje prelijevanja vode u unutrašnjost Opisati sastav svih slojeva ravnog toplog krova.slojevi ravnog krova terase izvedeni kao klasični topli ravni krov sa sintetskim hidroizolacijskim trakama .Habijanec. b) podnožje .Karlo. Materijali obloga: a) pročelje iznad razine podnožja .Hajdinjak. krila prozora ili ostakljene stijene i vanjske površine po kojoj se evakuira voda.veda potreba visina slojeva podne konstrukcije vani (ravni krov) nego unutra (međukatna konstrukcija) – eventulano rješenje: denivelacija vanjske zone stropne ploče u odnosu na unutrašnju ili izvedba dodatnog lakog sloja za povedanje visine slojeva poda u interieuru po cijeloj površini etaže (tvrde ploče toplinske izolacije velike debljine.procjedna drvena paluba. Nacrtajte vertikalni presjek podnožja ostakljene stijene na poziciji izlaska na terasu . .Gracin. Opišite probleme koji se javljaju pri rješavanju ovakvih detalja podnožja zgrade.12. Opišite sastav slojeva na sve tri pozicije (a. c). c) u tlu . K. B.Horvatid. za projcjeđivanje vode do zone hidroizolacije izvedene u nagibu. vanjski pod izveden u istoj razini s unutrašnjim podovima . P. Opišite mogude varijante rješenja (4 mogudnosti) te prednosti i mane svakog rješenja (10 bodova) Glavni problem koji se javlja prilikom izvedbe ovakvih detalja je zaštita od prodora vode u zgradu na poziciji vrata (opasnost se naročito javlja kod jakog pljuska ili prilikom otapanja vedih debljina snijega) te je potrebno osigurati min. 4 . .obično s podizanjem razine gotovog unutrašnjeg poda u odnosu na razinu nosive konstrukcije stropa ili poda na tlu 67 Autori: I. D. opišite sve pozicije detalja kojima je osigurano ispravno funkcioniranje fasadne obloge s HPL pločama s otvorenim reškama (10 bodova) 13. V. Spoj unutrašnjeg poda i vanjske uređene površine terena oko zgrade kod izvedbe gotovih podova u istoj ravnini. 12 cm visinske razlika između praga vrata.Jakubek.podignuti prag (nepovoljno.Kolarec . uz zadovoljenje slijededih uvjeta: . opisati sastav unutrašnjih podnih slojeva kod međukatne konstrukcije između grijanih prostora stambene i bučne poslovne namjene ispod Opisati detalje na poziciji spoja ostakljene stijene i poda (10 bodova) 14.podignuta razina unutrašnjeg poda (izvedivo kod podova na tlu.Galid.armiranobetonski podrumski zid grijanog prostora. porobetonske blokete ili sl.upuštena površina vanjskog poda po kojem se evakuira voda u odnosu na površinu poda po kojoj se hoda (podne plohe s otvorenim reškama za procjeđivanje vode do razine na kojoj je hidroizolacija) – vanjsko opločenje betonskim pločama na podmetačima s otvorenim reškama između ploča ili drvene oplate s otvorenim reškama između dasaka.

Gracin. P.Galid. A. Spoj unutrašnjeg poda i vanjske uređene površine terena oko zgrade kod izvedbe gotovih podova u istoj ravnini – skica i opis odabrane varijante izvedbe za zaokretna i klizna balkonska vrata (10 bodova). B. J.Čorid. 68 Autori: I.Jagodid. D.Habijanec. L.Kolarec . I.Jakubek.Hajdinjak. V. K.15.Horvatid.Karlo.

ekspandirana glina. U užem smislu pod je samo gornji završni sloj po kojemu se hoda ili se kredu vozila (vidljiva obloga). Pod mora osigurati dovoljnu toplinsku zaštitu. Podovi su u širem smislu svi slojevi iznad nosive stropne konstrukcije ili iznad tla. magnezita. a paronepropusnina toploj strani sloja toplinske izolacije. 1. Spoj unutrašnjeg poda i vanjske terase – ravnog krova kod izvedbe gotovih podova u istoj ravnini – skica i opis odabrane varijante izvedbe za zaokretna i klizna balkonska vrata (10 bodova) Prilikom izvedbe zaokretnih vrata potrebno je vrata okrenuti tako da se otvaraju prema unutra kako bi se spriječilo bilo kakvo otjecanje vode u unutrašnji prostor. granule perlita. izolacije. P. Što su podovi u širem smislu. prodre u unutrašnjost konstrukcije i dopre doslojeva čija je temperatura niža od temperature rošenja. 69 Autori: I. također je potrebno isperd vrata postaviti rešetku za procjeđivanje kako bi savvišak vode mogao nesmetano otjecati.). piljevina i sl. ploča od trske i slame te od laganih ploča vlaknatica. Normalno je podna površina vodoravna. a što u uže smislu značenja termina. zaštite i završnog gornjeg sloja. odnosno podna obloga se ne postavlja u potpunosti do vrata kako bi ista ta voda mogla otjecati.Čorid. kroz kapilare i pukotine. 2. hodnici). Pod mora biti otporan na površinsko trošenje i habanje što je osobito važno u prostorijama s velikim prometom (školske učionice. J.). Trajnost poda znatno se povedava stalnim i stručnim održavanjem. a glasovira i do 500 N/cm²).Galid. namaza od cementa.Jakubek. osim kad namjena prostorije uvjetuje njezin nagib (kupaonice. linoleuma i asfalta. Podovi izvan zgrada u pravilu se izvode u nagibu zbog odvodnje vode. sa što manje reški jer se u protivnom brzo troši i teško održava. Pod mora imati ravnu i ne previše hrapavu površinu. a prema potrebi sastoje se od: podloge.Karlo.PODNE OBLOGE (po 1 bod) 1. B. Temeljni tehničko-uporabni zahtjevi za pod. laboratoriji. Toplinski zaštitni slojevimogu biti izvedeni u obliku suhog nasipa pijeska ili drugoga laganog usitnjenog materijala ili u obliku laganih namaza ili ploča: pločaplinobetonai pjenobetona. a u podlogu ispod poda de lagano prodrijeti vlaga.16.Jagodid. Radi sigurnosti kretanja podna površina ne smije biti preglatkaniti skliska. iverica i pluta. ljepenkas krupnim donjim posipom i sl.Gracin. L.Horvatid. ploča i jastuka od mineralne ili staklene vune. K.Kolarec . A. 3. Pod treba biti stabilan i dovoljno čvrst na plošni pritisak (plošni pritisak noge stolice iznosi 50÷100 N/cm2. 2. Kod izvedbe kliznih vrata uvijek se rade dvostruka klizna vrata te se podnožje takvih vrata kanalizira kako bi se sva voda koja ipak prođe kroz određene rupe mogla vratiti van te se ispred vrata radi mala dilatacijska reška. Toplinski zaštitni sloj treba ugraditi na hladnoj strani stropne konstrukcije. tj. rebrasta bitumenska ljepenka. tema: MATERIJALI . povoljnu toplinsku izolaciju stropova i difuziju vodene pare kroz stropnu konstrukciju. Najosjetljiviji su podovi od gume. zatim u obliku ploča od sintetskih pjena na osnovi fenola i poliuretana. Kondenzacija vodene pare nastaje kad para difuzijom. bitumenska ljepenka s uloškom aluminijskih folija.) ili omoguditi slobodno strujanje zraka ugradbomparoodvodnogsloja (šuplje opeke. različite trake na osnovi kaučuka. u reškama se sakuplja nečistoda. sadre i sintetskih smola s laganim agregatima (troska. I. premazi na osnovi kaučuka i polivinil-klorida i sl.Habijanec. D. V. staje). 4. Položaj toplinskog zaštitnog sloja u stropu vrlo je važan s obzirom na difuziju vodene pare i mogudnost stvaranja kondenzata u konstrukciji. Kako bi se izbjegla pojava kondenzata.Hajdinjak. radionice. treba ili spriječiti prodor pare u konstrukciju ugrađivanjem paronepropusnemembrane (metalni listovi.

Posebni tehničko-uporabni zahtjevi za pod. nenatkriveni balkoni i loggie. čime se izražava. ne smije zadržavati prašinu.Pod mora osigurati dovoljnu zvučnu izolaciju Zvučna izolacija za zračni zvuk se postiže dovoljnom masom stropne konstrukcije ili izvedbom punog ovješenog podgleda stropa koji treba biti što neovisniji o stropnoj konstrukciji. U laboratorijima pod mora biti otporan na kemijske utjecaje i elektrostatičke udare U podrumskim prostorijama i u prizemlju nepodrumljenihzgrada podovi leže izravno na tlu. Za zaštitu prostorija od kapilarnog dizanja vlage iz tla treba u podnu konstrukciju staviti trajnu i elastičnu izolaciju koja sprječava prodor vlage u konstrukciju i prostoriju. 7. održavati i popravljati. smanjenje jeke u prostoriji). Podovi se dijele na: 2  tople (brodski pod. 6. Niti jedan pod ne odgovara svim tim zahtjevima. nepropusnost za vodu i otpornost na vlagu (kupaonice. vatrosigurnost (škole. bolnice. I. izvedbom plivajudeg poda ili ulaganjem elastičnog sloja ispod završnog sloja podne obloge. tekstilne i sintetske prevlake) koji apsorbiraju udarni zvuk. Podjela podovi obzirom na toplinu poda. linoleum. Kako odabrati pod za određenu prostoriju. P. prostorije koje se moraju povremeno dezinficirati). Podovi u stanovima trebaju biti topli. Pod u stambenim i radnim prostorijama mora biti topao. Podovi izloženi vlazi ili vatri moraju se izvesti isključivo kao masivni.5. L. Smanjenje udarnog zvuka (topota) postiže se izvedbom poda od elastičnih materijala obloge (guma. Gdje se zahtijeva povedana protukliznost poda. 5. Pod se mora lagano čistiti. dovoljno elastični i imati mogudnost dovoljnog prigušenja zvuka udara i zračnog zvuka prema susjednim stanovima. a za udarni ugradnjom slojeva plivajudeg poda ili elastične završne podne obloge. tepison od prirodnog materijala) S < 6 W/m K 2  polutople (PVC ploče. 70 Autori: I. Navedite dva primjera. B.Horvatid. dovoljno elastičan i s naročito dobrim svojstvom prigušenja zvuka u prostoru (zvučna apsorpcija zračnog zvuka. Plivajudi se pod obično radi u obliku 3. navedite po dva primjera iz svake kategorije po toplini poda. izveden od materijala koji od tijela dodirom ne odvodi previše topline. povedana protukliznosti (terase. 3. V.Gracin. bez prisustva materijala podložnoga truljenju odnosno gorenju. 4. polutople. Armiranobetonski stropovi mase ≥350 kg/m²zadovoljavaju s obzirom na zvučnu izolaciju za zračni zvuk. U školama i bolnicama pod treba biti higijenski. U industrijskim pogonima pod je otporan na vede mehaničko opteredenje. A. linoleum. Čišdenje i sredstva za čišdenje i održavanje ovise o materijalu od kojeg je pod te o svrsi prostorije.Habijanec. bazeni. treba biti otporan na kiseline i polutopli. eventualno na kemijske utjecaje. osiguranje zaštite od spoja s električnom instalacijom i od skupljanja statičkog elektriciteta (radionice).Kolarec . 2. magnezijski namaz) 6 < S < 10 W /m K 2  hladne (cementni namaz.Karlo. hladne i vrlo hladne podove. 5. J. 3. asfalt.Jakubek. U uredskim prostorima traži se topli pod. parket. radionice i prostorije s lakoupaljivimmaterijalom.Jagodid. kuhinje). D. Podovi se dijele na tople. keramičke pločice) 10 < S < 20 W /m K 2  vrlo hladne podove (pločice od prirodnog kamena i čelične pločice) S > 20 W /m K 4. betonski namaz. otpornost na djelovanje kemikalija (laboratoriji. Neodržavanje ili pogrešno održavanje čest je uzrok brzom propadanju poda.Čorid.Hajdinjak. Namaz mora biti odijeljen elastičnim slojem i od bočnih stijena i od donjih slojeva. Podna hidroizolacija treba s izolacijom obodnih stijena činiti cjelinu.Galid.5÷5 cm debeloga lagano armiranoga betonskoga namaza (cementni estrih) koji je položen preko elastičnog sloja mineralne ili staklene vune ili sličnog materijala. tavani). 1. lakoodržavajudi. vanjska stubišta). Treba odabrati onaj koji je najbolji za određenu namjenu prostorije. skladišta. otporanostna mraz (hladnjače ili prostori izvan zgrada). 6. guma. K.

L. cementni. Kao početna kota (±0. mljevenih mineralnih dodataka i pigmenata valja se i tlači. a što podne prevlake. Prilikom izvedbe zgrade u svim se prostorijama po obodnim stijenama označi vodoravna crta koja se nalazi točno jedan metariznad površine gotovoga poda (niveletaza odmjeravanje.0 cm. Ne mogu se primijeniti za prostore visokih higijenskih zahtjeva jer se u reškama sakuplja nečistoda (bolnice). Sastav prevlaka je vrlo raznolik i ovisi o namjeni prostorije. asfaltni i magnezitninamazi te namazi naosnovi sintetskih spojeva.00) uzima se gotovi pod.Habijanec.Jagodid. napinju ili polažu na ravnu. Namazi su smjese različitih sastava koje se u mekanome stanju nanose u tankim ili debljim slojevima na čvrstu i ravnu podlogu na kojoj otvrdnu gubitkom vode. 7.Hajdinjak. a reške se obrade na način da su skoro nevidljive. P. drveni podovi.Galid.Horvatid. teraco. 71 Autori: I.5 do 2. vagris). Različiti tekstilni proizvodi od biljnih i životinjskih. D. a proizvode se ili u obliku manjih ploča ili pak smotaka velike površine. PODOVI BEZ REŠKI Izvode se u obliku namaza ili kao prevlake ( betonski. U izvedbenim nacrtima potrebno je za svaku prostoriju upisati vrstu završne obloge poda i njegovu visinsku kotu.6. Lijepe se. Upotrebljavaju se: betonski. Mane podova s reškama. Označavanje podova u nacrtima i prilikom izvedbe zgrade. Navedite po dva primjera najčešde primjenjivanih završnih podnih obloga za obje vrste podova bez reški. Najčešde su to prevlake iz vlaknastih materijala. azbestnih ili PVC ploča te stakleni i metalni podovi za posebne namjene. dakle prirodnih vlakanaca (kokos. Najčešde se izvodi betonski namaz (estrih). Što su završni podni namazi. V. prirodnih ili sintetskih. a gornjije isti kaučuk. pust.) 9. teraco. debljine ≥4. Namaz zahtijeva mokri postupak u završnoj fazi izvedbe zgrade što je vrlo neugodno jer produljuje vrijeme izvedbe radi dugotrajnog sušenja. Prevlake služe za oblaganje podova. B. asfaltni i magnezitninamazi te namazi naosnovi sintetskih spojeva. Ta se masa uvalja na podlogu od gustoga pletiva u jednome sloju ili se izvodi bez pletiva u 2 do 3 sloja. kemijskim procesom ili ohlađivanjem.0 cm.Jakubek. odnosno ulaza u zgradu. nylon) ili od njihovih kombinacija Gumene prevlake su smjesa prirodnoga ili sintetskoga kaučuka. Prema vrsti materijala razlikuju se podovi od prirodnog ili umjetnog kamena. Najčešde ih razvrstavamo prema izgledu i načinu izvedbe završnog sloja u: -podove s reškama -podove bez reški PODOVI S REŠKAMA Kod podova s reškama podna se ploha ostvaruje slaganjem različitih jediničnih elemenata (parketne daščice.Kolarec . Što je "vagris". A. podoviod asfaltnih. Razvrstavanje podova prema izgledu i načinu izvedbe završnog sloja. K. J. površinu podne obloge i opseg koji treba obraditi kutnim letvicama ili opločenjem podnožja zida. glatku i suhu podlogu zaštidenu od vlage. pločice). Nabrojite po tri česta primjera za svaku vrstu po ovakvoj podjeli podne obloge. a mogu se izvesti i kao prirodne ili sintetske mase nanesene natkanu podlogu. vuna) ili od vlakanaca sintetskoga porijekla (perlon.Čorid.Karlo. sisal. cementni. Tako se dobiva pod bez reški. a asfaltni u dva sloja po 1. Cementni se namaz izvodi u debljini ≥2 cm. manila.Gracin. I. gornja kota podne obloge poda prizemnog stubišnog prostora.

vapno i voda -prešane pod tlakom i izlažu vodenoj pari pod visokim pritiskom u autoklavima -osnovna boja je bijela.Habijanec. isti sastav po cijelom presjeku materijala 7.) 3. Razlika u svojstvima podnih i zidnih keramičkih pločica Podne pločice su povedane otpornosti na udar i habanje. B. a često i šamotnog brašna).Galid. Koriste se u industriji za zidanje pedi i sličnihp ostrojenja.OBLOGE OD GLINENIH I SLIČNIH MATERIJALA (po 1 bod) 1. Bitna svojstva crijepa -keramika smanjenje poroznosti i povedane otpornosti na mraz -povedana otpornost na udar i lom (hodanje po crijepu. razlika u odnosu na keramičke pločice Umjetno granitne(gresili porculanske) pločice -masa prešana pod visokim pritiskom.Horvatid. K. po potrebi reljefne protuklizne površine. posebno kod podnih pločica SANITARNI KERAMIČKI MATERIJALI -keramika se peče nakon glaziranja. reljefna (protuklizna) 72 Autori: I. A. nisu glazirane.tema: MATERIJALI .Jagodid. za prostore i konstrukcije izložene dugotrajnim vrlo visokim temperaturama Vapnenosilikatne(silikatne) opeke i blokovi -kvarcni pijesak.Kolarec . I. Grubi keramički elementi osim opeka Crijep. pečena na vrlo visokim temperaturama. visokokvalitetna glazura 5.Karlo. Fini keramički materijali u graditeljstvu PLOČICE -za zidne i podne obloge -polaganje na podlogu podnih (i zidnih) pločica danas: punoplošno u sloj građevinskog ljepila -preporučljivo na fleksibilno građevinsko ljepilo za unutrašnje ili vanjske radove -keramičke pločice-vidljivi tanki sloj glazirane površine.Jakubek. P. Navedite nekoliko posebnih vrsta opeka i područje primjene POSEBNE VRSTE OPEKA Prepekaili klinker -visoko otporna na mraz. J. Uobičajene površinske obrade umjetno granitnih pločica Površinska obrada mat. Što su umjetno granitne pločice. podna i zidna opločenja Šamotna opeka -vatrostalne opeke.Čorid. dimnjački elementi i vatrostalni materijali (teško taljivi materijali velike otpornosti i trajnosti. polirana. 6. kemikalije habanje -za prostore izložene agresivnim utjecajima. kvarcnog pijeska. drenažne i kanalizacijske cijevi (Proizvode se od teško taljive plastične gline s dodacima feldspata. otporniji na habanje i udar. D.Hajdinjak.Gracin.5 h -minimalan sadržaj topivih soli (ne tolerira se eflorescencija) Izvedba crijepa: -vučeni crijep (ekstrudiranje-izvlačenje gline kroz usnike) -samo uzdužne profilacije -tlačeni crijep (prešan u kalupima) -uzdužne i poprečne profilacije Dodatne dekorativne obrade površine crijepa: -engobiranje-jednoliko obojena mat površina -glaziranje -glatka i sjajna površina u boji 4. ostale s raznim mineralnim dodacima 2. V. L. tuča) -vodonepropusnost za minimalno 2.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful