P. 1
Oslobođenje [broj 23547, 5.7.2012]

Oslobođenje [broj 23547, 5.7.2012]

|Views: 424|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jul 05, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/21/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

^ETVRTAK, 5. 7. 2012.

Godina LXVIII • Broj 23.547

Damir ^ard`i}, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH

ODMAH BIH U VLADU POSLAO ISTRA@NE ORGANE
5. strana

DANAS PRILOG

DANAS
SPECIJALNI PRILOG

IZETBEGOVI] I DA^I] PUSTILI U FUNKCIJU SKELU U JANJI

Lak{e preko Drine
KOMISIJA ZA VANJSKE POSLOVE PSBiH MINISTAR HELEZ O REVIZIJI, BRISANJU ENTITETSKIH GRANICA...
7. strana 6. strana

2. strana

KO KOME ZNA LI PARLAMENT [TA SE DOGA\A U MVP-u?! CIJEPA DRVA?! naknade i iz Hrvatske i iz BiH Ratni vojni invalidi iz Gruda primaju

Foto: SRNA

U @I@I
Te{ko kr{enje medijskih sloboda

2

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Izetbegovi} i Da~i} pustili u funkciju skelu u Janji

Iz HDZ-ove Politi~ke akademije na FTV
^lanovi Upravnog odbora ne mogu biti ~lanovi tijela politi~kih partija, naglasila je predsjednica Helsin{kog komiteta Vera Jovanovi}
Dom naroda Parlamenta Federacije BiH na prekju~era{njoj sjednici usvojio je odluku o imenovanju privremenih ~lanova Upravnog odbora RTVFBiH, Zehrudina Isakovi}a iz reda bo{nja~kog naroda, Nene ]ori}a iz reda hrvatskog naroda i Vanje Kenji} iz reda srpskog naroda uprkos ~injenici da nije provedena procedura konkursa, kao i da u Zakonu o javnom RTV servisu FBiH termin privremeni Upravni odbor ne postoji.
Usre}ili 359 porodica

LAK[E PREKO DRINE
Nakon 20 godina otvoren je malograni~ni prelaz, a Janjanka je ponovo isplovila Imanja Bo{njaka preko Drine postala bli`a
Bakir Izetbegovi}, predsjedavaju}i Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine, i Ivica Da~i}, ministar unutra{njih poslova Srbije i mandatar za sastav nove vlade, ju~er su u naselju Janja kod Bijeljine u funkciju pustili skelu Janjanka, koju }e tamo{nji povratnici koristiti za lak{i prelazak do svojih imanja. laz primjer konkretnog rje{avanja problema. S druge strane, ministar Da~i}, koji je prije otvaranja prelaza odr`ao sastanak sa Izetbegovi}em, izrazio je punu opredijeljenost za unapre|enje saradnje izme|u Bosne i Hercegovine i Srbije. “Granice koje postoje moramo ponovo da pretvorimo da budu granice spajanja, a ne granice razdvajanja. Meni kao premijeru jedan od prioriteta }e biti razvoj dobrosusjedskih odnosa sa BiH” , kazao je Da~i}.

Kr{enje zakona
Odluka Doma naroda da potvrdi imenovanje privremenih ~lanova UO iznenadila je i Helsin{ki komitet za ljudska prava u BiH, koji je i prije odr`avanja sjednice Doma naroda upozorio da je Zastupni~ki dom Parlamenta FBiH izborom privremenih ~lanova Upravnog odbora RTVFBiH grubo prekr{io Zakon Ra dio-te le vi zi je FBiH, odnosno Evropsku konvenciju o za{titi ljudskih prava i osnovnih sloboda i ~lan 25. - Odluka Doma naroda je jasan pokazatelj da ove sporne odluke vode ka tome da politika `eli da ima uticaj na ure|iva~ku politiku FTV-a, jer se to i dokazalo nezakonitim izborom privremenog Upravnog odbora. Dom naroda je, isto kao i Zastupni~ki dom, zaobi{ao zakon i druge akte i samim tim prekr{io medijske slobode, umjesto da su medije, a posebno javne servise za{titili od politi~kih, strana~kih i bilo kojih drugih uticaja i pritisaka da bi ovi bili u funkciji gra|ana, naglasila je predsjednica Helsin{kog komiteta Vera Jovanovi}. Ona je podsjetila i na to da u ~lanu 25. Zakona o federalnom javnom servisu pi{e da ~lanovi Upravnog odbora ne mogu biti ~lanovi tijela politi~kih partija, zbog ~ega se u pitanje dovodi ime no va nje ]o ri }a, ko ji obavlja funkciju izvr{nog ravna te lja Po li ti ~ke aka de mi je HDZ-a BiH. - Ta~no se zna na koji na~in i kada se mogu birati ~lanovi UO i trebali su birati svake godine po jednog ~lana. Me|utim, to nije ra|eno i do{lo se u situaciju da nedostaju tri ~lana pa je sada odjednom nastala velika `urba da se to {to prije uradi. Ako u UO budu ljudi koji pripadaju politici, samim tim politika mo`e uticati na ure|iva~ku politiku i gra|ani ne mogu biti sigurni da }e informacije ja-

Tadi}eva uloga
Ina~e, stanovnici Mjesne zajednice Janja jo{ u julu pro{le godine o problemu skelskog prelaza obavijestili su Izetbegovi}a. U istom mjesecu, u posjetu BiH do{ao je Boris Tadi}, tada{nji predsjednik Srbije, kojeg su iz Izetbegovi}evog kabineta upoznali sa ovim problemom. Nedugo nakon Tadi}eve posjete, Da~i} je potpisao saglasnost za uspostavu prelaza. Nakon toga, zapo~elo je prikupljanje novca za kupovinu skele, te ure|enje prelaza. Uspostavu skelskog prelaza su pomogli Ministarstvo sigurnosti BiH, federalno Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica, Op{tina Bijeljina i mnoge druge institucije i pojedinci. Naselje Janja je najve}e povratni~ko naselje u na{oj zemlji, gdje danas, prema nekim procjenama, `ivi oko 7.500 ljudi.
S. KARI]

Primjer saradnje
Podsjetimo, s druge strane Drine nalazi se teritorija Bosne i Hercegovine, povr{ine 4.500 dunuma. S obzirom na to da je skela uni{tena tokom agresije na BiH, Janjari su nakon rata morali zaobilaziti desetine kilometara kako bi stigli do imanja. No, ju~er, 20 godina poslije, otvoren je malograni~ni prelaz, a Janjanka je ponovo isplovila. “Ovo je primjer kako se jednom me|udr`avnom saradnjom, kako se jednom me|uentitetskom saradnjom, kako se jednom anga`irano{}u lokalne zajednice mo`e rije{iti problem. Ovim smo usre}ili 359 porodica koje ~ekaju da na br`i na~in do|u u situaciju da obra|uju 4.500 dunuma sa druge strane rijeke” kazao je Ize, tbegovi}, dodaju}i da je ovaj pre-

Saradnja sa Nikoli}em
Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} izjavio je ju~e da }e sara|ivati sa novim predsjednikom Srbije Tomislavom Nikoli}em kako bi se odnosi dvije zemlje pobolj{ali. - Naravno da }u sara|ivati ako bude takve volje, a vidim da je ima, rekao je Izetbegovi}. Odgovaraju}i na pitanja novinara on je rekao da je SDA bila ozbiljna kada je pravila “platformu” sa SDP-om i da su ozbiljno htjeli da naprave dobar posao za BiH. - Ta vlast se gradila 16 mjeseci, a sada se veoma lako razbija struktura koju smo jedva napravili, naveo je Izetbegovi}. On je rekao da }e, ukoliko predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Vjekoslav Bevanda podnese ostavku, to biti njegov izbor.

Jovanovi}: Politika `eli ure|ivati

Prekr{en zakon
Udru`enje BH novinari i Linija za pomo} novinarima podnijeli su ju~er `albu Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH u vezi s kr{enjem Zakona o RTVFBiH zastupnika u Zastupni~kom domu i delegata u Domu naroda federalnog Parlamenta. Zastupni~ki dom je na sjednici 26. juna imenovao tri “privremena” ~lana UO RTV Federacije BiH, a njihovo imenovanje potvr|eno je i na sjednici Doma naroda ovog parlamenta 3. jula. Imaju}i u vidu ~injenicu da va`e}i Zakon o RTV Federacije BiH definira precizno na~in izbora i imenovanja ~lanova Upravnog odbora RTV Federacije BiH, u Udru`enju smatraju da su imenovanjem “privremenih ~lanova” UO RTVFBiH prekr{eni zakon i njegovi principi. vnog servisa biti objektivne, istakla je Jovanovi}.

OHR ~eka
Uprkos tome {to je nakon spornih odluka o imenovanju UO RTVFBiH na sjednici Zastupni~kog doma Parlamenta FBiH visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko kazao kako se moraju po{tovati svi zakoni i procedure oko imenovanja, te da javni servisi moraju biti u slu`bi gra|ana, a ne stranaka, OHR se za sada ne}e mije{ati u ovaj slu~aj. Prema rije~ima glasnogovornika OHR-a Marija Brki}a, OHR i dalje o~ekuje da doma}e institucije rije{e i ovo pitanje.
L. RIZVANOVI]

V I J E S T I

SOCIJALDEMOKRATSKA UNIJA

Rje{enje je u prijevremenim izborima
Po uzoru na diktatorske re`ime koji prevratom dola ze}i na vlast prvo zauzmu sredstva javnog informisanja, nova parlamentarna ve}ina sa Lagumd`ijom na ~elu, odlukom o imenovanju privremenih ~lanova Upravnog odbora, nastoji da vrati izgubljeni uticaj na Federalnoj radio-televiziji, navodi se u saop{tenju za javnost SDUBiH u povodu imenovanja privremenih ~lanova UO FTVBiH. “I pored upozorenja Helsin{kog komiteta da se odlukama Parlamenta FBiH kr{e propisi i zakoni, te javnih upozorenja OHR-a i Ambasade SAD-a, da sredstva javnog informisanja ne smiju biti pod uticajem politi~kih stranaka, Zlatko Lagumd`ija i dalje nastoji zaokru`iti svoj re`im stavljaju}i pod kontrolu medije, policiju i sudstvo. U tom procesu se ne biraju sredstva, {to je javno demonstrirao Jasenko Selimovi}, predsjednik Kluba SDPa u Predstavni~kom domu Parlamenta FBiH, kada je izjavio da instituciju konkursa kao zakonsku normu treba zaobi}i, jer ona dugo traje, a njima se `uri. Svojim istupom poslanik Selimovi} je poga zio zakletvu koju je dao preuzimaju}i poslani~ki mandat da }e po{tovati Ustav i zakone BiH. Ovaj bolj{evi~ki mentalitet SDP-a kroz istup Jasenka Selimovi}a zorno pokazuje da su metode vladanja SDP-a pravno nasilje koje proizvodi op{tu nesigurnost, te montiranje afera i uspostava totalne politi~ke kontrole nad javnim i sigurnosnim strukturama dr`ave i dru{tva”, ka`e se u saop{tenju SDUBiH. Rukovodstvo SDU BiH poziva ~elnike SDP-a da zaustave dalju kompromitaciju ideje socijaldemokratije, jer, kako navode, “ovo {to radi lider SDP-a je kr{enje principa dijaloga, jednakosti, pravde, tolerancije, solidarnosti i morala kao osnovnih postulata socijaldemokratije”. Posljedica nepo{tivanja ovih principa jeste konstantno ekonomsko i socijalno na zadovanje i politi~ki haos u re`iji Zlatka Lagumd`ije koje se mo`e prevazi}i jedino prijevremenim op}im izborima u BiH, isti~u u SDU.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

U @I@I

3

Ostavka ili smjena predsjednika i potpredsjednika FBiH

SMJENE JO[ NISU POKRENUTE
Mi ~ekamo da vidimo da li }e Budimir i Kebo ispo{tovati volju Parlamenta i volju gra|ana, ako ne}e, onda za nekoliko dana idemo ka Ustavnom sudu FBiH, ka`e Radoje Vidovi}
Evidentno je da dvotre}inska ve}ina u Domu naroda Parlamenta FBiH, koju sad ~ine delegati pripadnici stranaka nove ko ali ci je, SDP-a BiH, HDZ-a BiH, HDZ-a 1990 i SBB-a, ali i Na{e stranke i SNSD-a, zahtijeva smjenu predsjednika i dopredsjednika FBiH @ivka Budimira i Mirsada Kebe, te da je 39 delegata iz svih klubova potpisalo papir kojim se zahtijeva njihova smjena. No, zvani~na procedura za smjenu, iako se najavljuje, jo{ nije po~ela. Pre ma ri je ~i ma {e fa Klu ba de le ga ta bo {nja ~kog na ro da Amira Zuki}a, ve}ina delegata Bo{njaka ne podr`ava zatra`enu smjenu.

Neophodne dvije tre}ine oba doma

Ve}ina iz Kluba Bo{njaka ho}e razloge
- O svemu mo`emo razgovarati, ali tra`imo argumente. Opoziv svakog izabranog funkcionera se mo`e tra`iti, ali za to treba imati razlog, a razlog ne mo`e biti nova parlamentarna ve}ina. Ovo {to se sad tra`i je grupna volja predstavnika politi~kih partija, dok smo mi u Domu naroda predstavnici naroda. Nedopustivo je da klubovi Srba i Hrvata raspravljaju o Bo{nja~kim kadrovima, kazao je Zuki}. Prema va`e}im propisima, a prema tuma~enju sekretara Doma naroda Izmira Had`iavdi}a, da bi Dom naroda zatra`io smjenu, potrebno je donijeti to kao odluku Doma koju }e izglasati najmanje dvotre}inska ve}ina. - Dom na ro da Par la men ta FBiH dvotre}inskom ve}inom glasova mora donijeti odluku o zahtjevu za smjenu predsjednika i dopredsjednika FBiH koja kao odluka Doma ide ka Ustavnom sudu BiH. Dakle, to mora biti u formi odluke, ka`e Had`iavdi}. Podsjetimo da je Dom naroda na vanrednoj sjednici od 3. jula zaklju~kom zatra`io od Budimira i Kebe da podnesu ostavke, te da je od predsjednika i potpredsjednika FBiH isto zatra`eno na spornoj sjednici Predstavni~kog doma koju je 26. juna odr`ala nova parlamentarna ve}ina.
M. \UROVI] RUKAVINA

Nije da nisu kvalitetni...
[efica Kluba delegata srpskog naroda Mira Ljubijanki} rekla je da su dvije tre}ine ukupnog saziva Doma naroda dale svoj broj li~ne karte i potpis ~ime su zatra`ene smjene predsjednika i potpredsjednika. - Ne tra`imo smjenu {to oni nisu kvalitetni, ve} zato {to je dru ga par la men tar na ve }i na dogovorila da tu smjenu izvr{i i zato {to Budimir opstruira, odnosno ignori{e novu parlamentarnu ve}inu, kazala je Ljubijanki}. Iako je ona najavila da }e zahtjev sa potpisima jo{ ju~er biti predat na Ustavni sud FBiH, njen kolega, novoizabrani predsjedavaju}i Doma naroda i dosada{nji {ef Kluba delegata hrvatskog naroda Radoje Vidovi} ka`e da }e se sa pokretanjem procedure za smjenu ka Ustavnom sudu FBiH ipak sa~ekati. - Pozvali smo ih na vanrednoj sjednici prije dva dana da daju ostavke. Zaklju~kom Doma zatra`ili od gospodina Budimira i gospodina Kebe da podnesu os-

Pro~itati Ustav

Mira Ljubijanki}: Budimir opstrui{e

Amir Zuki}: Tra`imo argumente

^lan 122. Poslovnika o radu Doma naroda
Dom naroda mo`e odlu~iti o podno{enju zahtjeva Ustavnom sudu FBiH radi dono{enja odluke o smjenjivanju predsjednika i potpredsjednika FBiH ukoliko ut vrdi da su predsjednik, odnosno potpredsjednici prekr{ili polo`enu zakletvu ili su iz drugih ra zloga nedostojni vr{enja te funkcije. Za podno{enje zahtjeva iz prethodnog stava potrebna je dvotre}inska ve}ina glasova delegata u Domu naroda. Predsjedavaju}i Doma naroda o podno{enju zahtjeva iz prvog stava ovog ~lana obavje{tava predsjedavaju}eg Predstavni~kog doma. tavke. Da bi im to bilo jasnije, dvotre}inska ve}ina je i potpisala zahtjev za njihovu smjenu. Mi ~ekamo da vidimo da li }e Budimir i Kebo ispo{tovati volju Parlamenta i volju gra|ana, ako ne}e, onda za nekoliko dana idemo ka Ustavnom sudu FBiH, jer }e time pokazati da nisu dostojni funkcije na koju su izabrani. Sa~eka}emo nekoliko dana i postupi}emo prema propisima o smjeni predsjednika i dopredsjednika FBiH, ka`e Vidovi}.

Nekada{nji sudija Ustavnog suda FBiH prof. dr. Kasim Trnka pojasnio je za Oslobo|enje da zahtjev za smjenu predsjednika i potpredsjednika FBiH moraju podnijeti oba doma Parlamenta FBiH. - Dvotre}inskom ve}inom Predstavni~kog doma i dvotre}inskom ve}inom Doma naroda pokre}e se postupak za smjenu predsjednika i potpredsjednika. Ali, kona~nu odluku daje Ustavni sud FBiH koji je u tom pogledu potpuno ograni~en pravnim razlozima smjene. Razlozi mogu biti da predsjednik i potpredsjednici nisu po{tovali datu zakletvu i da su kr{ili Ustav, ili da nisu moralno podobni za obavljanje tih funkcija. To je sve jasno propisano Ustavom FBiH i ko god sumnja u ovo, neka pro~ita Ustav, koji je najvi{i akt. U odlukama oba doma za zahtjev za smjenu koje se {alju na Sud mora se obrazlo`iti za{to se tra`e te smjene, kazao je prof. Trnka ju~er.

VIJE]E MINISTARA BiH

BISKUP KOMARICA

HA[KI TRIBUNAL

Regres 300 maraka
Vije}e ministara Bosne i Hercegovine na ju~era{njoj sjednici razmotrilo je i usvojilo izvje{taj o izvr{enju bud`eta institucija i me|unarodnih obveza BiH za januar - mart 2012. Ukupno ostvareni prihodi za finansiranje institucija BiH u prva tri mjeseca ove godine iznosili su 190.740.904 KM, a ukupno ostvareni rashodi institucija BiH iznosili su 194.454.658 KM. Izdaci za ser visiranje vanjskoga duga u prvom kvar talu 2012. godine iznosili su 51.338.611,31 KM, saop}eno je nakon sjednice. Vije}e ministara BiH utvrdilo je i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH, koji }e Ministarstvo finansija i trezora BiH uputiti Parlamentarnoj skup{tini BiH na usvajanje po hitnoj proceduri. Ovim se zakonom reguli{u odredbe koje se odnose na ser visiranje vanjskog duga BiH, posebno za vrijeme trajanja privremenog finansiranja. Zakon jasno razdvaja privremeno finansiranje i servisiranje vanjskog duga BiH i propisuje da VMBiH donosi odluku o privremenom finansiranju, {to do sada nije bilo propisano, ali jeste bila praksa. Ovim za-

konom daje se mogu}nost VM-u BiH da za vrijeme privremenog finansiranja donese odluku o kori{tenju dodatnih sredstava koja nisu bila predvi|ena bud`etom iz prethodne godine. Razmatrana je i usvojena informacija Ministarstva vanjskih poslova u povodu boravka izaslanstva ispred institucija BiH u Islamskoj Republici Iran te je osu|en postupak sudionika navodnog bh. izaslanstva koje je prekr{ilo propisane procedure koje su uobi~ajene prilikom slu`benih posjeta drugim dr`avama. Vije}e ministara BiH je donijelo i odluku o visini regresa za godi{nji odmor za 2012. godinu zaposlenim u institucijama BiH sa platnim koeficijentom do ~etiri u iznosu od 300 KM.

BiH bez zajedni~ke vizije
Na poziv Paneuropske radne grupe Europske pu~ke stranke (EPP) mons. dr. Franjo Komarica, biskup banjolu~ki i predsjednik Biskupske konferencije BiH, boravi od 2. srpnja u radnom posjetu Europskom parlamentu i drugim europskim institucijama u Strasbourgu, javila je KTA. Biskup Komarica odr`ao je 3. srpnja prigodno predavanje pred zastupnicima Europskog parlamenta o temi Bosna i Hercegovina - izvor nestabilnosti i prijetnja miru ili budu}a ~lanica Europske unije? Komarica je naveo i o~it izostanak zajedni~ke vizije o budu}nosti cijele zemlje od dosada{njih i sada{njih doma}ih politi~ara.

Odbijen Karad`i}ev prijedlog
Pre tre sno vi je }e Ha {kog tri bu na la ju ~er je odbacilo prijedlog nekada{njeg predsjednika RSa Radovana Karad`i}a da dio doka znog postupka odbrane bude odr`an u Sarajevu, Banjoj Luci i Beo gra du. Karad`i} je predlo`io da se pretresi odr`e u ovim gradovima u trajanju od tri nedjelje, navode}i da bi to bilo u interesu pravde, jer bi doprinijelo boljem ra zumijevanju rada tribunala u regionu i bilo jednostavnije za saslu{anje svjedoka, koji slu`e zatvorske ka zne, te ne bi morali da putuju u Haag, javila je Srna.

4

DOGA\AJI

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Svima je jasno da je BiH ra{timani orkestar, bez realnih {ansi da se u{tima

Peter Sorensen u Banjoj Luci

Znaju se zadaci na evropskom putu

@eljka Cvijanovi},radnju u Vladi RS-a ministar za ekonomske odnose i regionalnu sa

PRESTANITE SE SVA\ATI
BiH mora da doka`e da je spremna da po{tuje Evropsku povelju o ljudskim pravima i na{ stav je o tom pitanju jasan
[ef delegacije EU u BiH Peter Sorensen ju~er je u Banjoj Luci naglasio da politi~ari u BiH moraju da odlu~e da li `ele da se fokusiraju na me|usobne odnose ili na ispunjavanje uslova iz Mape puta za pridru`enje zemlje Evropskoj uniji. Nakon razgovora koje je, u pratnji ambasadora dr`ava ~lanica EU, vodio s premijerom RS-a Aleksandorm D`ombi}em i ministricom za ekonomske odnose i evropske integracije @eljkom Cvijanovi}, Sorensen je podsjetio na uslove koji su pred BiH postavljeni na putu ka ~lanstvu u EU. Ministrica za evropske integracije RS-a @eljka Cvijanovi} ponovila je ranije stavove zvani~nika ovog bh. entiteta prema kojima je “RS spreman ve} danas implementirati presudu Sejdi} - Finci na na~in da se ~lan Predsjedni{tva BiH iz RS-a bira na direktnim izborima” Prema njenim ri. je~ima, “na potezu je Federaci-

DOBAR LO[

ZAO

ANTON KASIPOVI]
Mogu}e je, jer ipak je rije~ o Republici Srpskoj i Dodikovom Hrvatu, da se radi i o nekoj drugoj igri. No, to {to je (neki) ministar u ovoj dr`avi tra`io razrje{enje zato {to nije ispunio obe}anje, vrijedno je pa`nje. Divljenja ~ak. Zasad!

MILORAD DODIK
Valentin Inzko je nedavno predsjednika RS-a krstio antifa{istom, jer je dijete s Kozare, pa je on (i) s tim legitimitetom govorio na 70. godi{njici Bitke na Kozari. U partizanima je, podsjetio je Dodik, bilo najvi{e Srba. Problem je {to su nedavno Srbi i ~etnike Dra`e Mihailovi}a proglasili antifa{istima...

RS spreman
“Tu je, prije svega, ispunjavanje obaveza iz presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdi} - Finci protiv BiH. BiH mora da doka`e da je spremna da po{tuje Evropsku povelju o ljudskim pravima i na{ stav o tom pitanju je jasan. Od politi~ara u BiH o~ekujemo da u~ine kredibilan napor u provo|enju te presude i iza|u s konkretnim prijedlogom koji bi dobio ve}inu u Parlamentu BiH” , kazao je Sorensen.

SVAKO ZA SEBE Na{ je stav da svaki entitet treba sam za sebe implementirati presudu Evropskog suda za ljudska prava, naglasila je Cvijanovi}
ja BiH, koja mora da se odlu~i kako }e ovo pitanje rije{iti, bez protivljenja rje{enju iz RS-a” . “Na{ je stav da svaki entitet treba sam za sebe implementirati presudu Evropskog suda za ljudska prava” naglasila je Cvijanovi}. , Govore}i o Mapi puta za aplikaciju u ~lanstvo EU, koja je utvr|ena na pro{lonedjeljnom sastanku u Bruxellesu izme|u bh. politi~ara i zvani~nika Evropske unije, ustvrdila je da je VlaFoto: Damir ]UMUROVI]

da RS-a davno definisala sistem koordinacije. “Sada ostaje pitanje ko }e te aktivnosti pokrenuti, mada {to se RS-a ti~e, i mi mo`emo to u~initi” istaknula je Cvijanovi}. , Dodala je da su tokom posljednjeg sastanka u Bruxellesu politi~ari iz BiH dobili mnogo odgovora vezanih za na~in ispunjavanja uslova za ~lanstvo u EU, te da sada vi{e nema nepoznanica vezanih za tu problematiku.

Investicije najbolji odgovor
Kako je tema sastanka Sorensena i ambasadora zemalja EU akreditovanih u BiH bila svjetska ekonomska kriza i na~in na koji se RS nosi s njenim posljedicama, premijer D`ombi} kazao je da je na tra`ena pitanja dao i iscrpne odgovore. “Pokretanje velikih investicionih projekata u oblasti saobra}aja i energetike najbolji je odgovor na ekonomsku krizu i RS konstantno radi na realizaciji tih projekata. Uz to, mi smo proveli i strukturalne reforme u oblasti prava boraca i penzionera” zaklju~io je D`ombi}. ,
G. KATANA

GV MOSTAR
Jo{ se jedna sjednica mostarske Vlade izrodila u farsu; hadezeovci su na sjednici izlazili i ulazili kako im je odgovaralo. A gradona~elnik je, gotovo s indignacijom, objasnio (?) kako ne treba `uriti s urbanisti~kim planovima. Nije, veli, jesen daleko.

KAROLINA PAVLOVI]
Sad ve} biv{a predsjedavaju}a Doma naroda federalnog Parlamenta, slute}i {ta joj se sprema, pomalo rezignirano je kazala kako je posljednjih nekoliko dana popularnija od Angeline Jolie. Eh, to je Bosna; ju~er anonimna, danas zvijezda.

VIJEST U OBJEKTIVU

Obilazak lokacija SFF-a
Gradona~elnik Sarajeva dr. Alija Behmen, dogradona~elnik Igor Kamo~aji, premijer Kantona Sarajevo Fikret Musi} i na~elnik Prve policijske uprave Fahrudin Hala~ posjetili su ju~er lokacije 18. Sarajevo Film Festivala. Direktor Sarajevo Film Festivala Mirsad Purivatra ovom prilikom je upoznao delegacije Grada i Kantona sa dinamikom priprema lokacija kao i cjelokupne organizacije Festivala. Zvani~nici su obi{li lokacije Ljetnog kina Metalac, festivalskog centra i festivalskog trga. N. S.

VIJEST U

BROJU

radnika zaposleno je u maju, po podacima Zavoda za zapo{ljavanje Republike Srpske.

3.359

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

INTERVJU

5

Damir ^ard`i}, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH

Odmah bih u Vladu poslao istra`ne organe
Radivojevi} je 15 ili 20 godina bio kadar SDA i sada{nja nova ve}ina nazivala ga je kriminalcem, a sad ga nazivaju po`eljnim i dobrim ministrom. Sve to govori da iza tog protokola nije dobra namjera
Razgovarala: Mimi \UROVI] RUKAVINA

• Dom naroda je prihvatio informaciju federalnog premijera Nermina Nik{i}a o protokolu o saradnji izme|u Vlade FBiH i ImmoFinanzCenter-International Finance Management (IFC-IFM), koji se odnosi na razvoj saradnje s ciljem investiranja oko 10 milijardi KM u infrastrukturne i projekte u energetskom sektoru. Mnogi osporavaju taj protokol, Vi ste se uklju~ili u raspravu, o ~emu se radi u tom dokumentu? - @elim naglasiti da nisam apriori ni protiv premijera, ni protiv Vlade FBiH, ali prema saznanjima kojima raspola`em, taj protokol je potpisan vezano za inicijative o poslovima iz prethodnog vremena. U doba kad su bili neki drugi ministri. Ti ministri su tad, zbog pri~a o tim poslovima, stavljeni na stub srama i govorilo se da je to jedna klasi~na plja~ka. Sad je taj posao nastavljen. Mediji su objavili da je u potpisivanje ovog protokola bio involviran kao ministar i Desnica Radivojevi}. Radivojevi} je 15 ili 20 godina bio kadar SDA i sada{nja nova ve}ina nazivala ga je kriminalcem, a sad ga nazivaju po`eljnim i dobrim ministrom. Sve to govori da iza tog protokola nije neka dobra namjera.

raspisanog tendera, jer se time neko stavlja u povoljniju poziciju u odnosu na druge kandidate. Ja sam na sjednici zbog svega ovoga predlo`io i odre|ene zaklju~ke Domu naroda prilikom prihvatanja informacije o ovom protokolu. • [ta ste konkretno predlagali, a {to ve}ina delegata nije usvojila? - Zaklju~ci koje sam predlo`io pripremljeni su uz pomo} pravnih i ekonomskih eksperata koji poznaju va`e}e propise. Kao prvo, predlo`io sam da Dom naroda skrene pa`nju Vladi FBiH o tome da je praksa

prethodne postupke zaklju~ivanja takvih protokola i memoranduma obeshrabruju potencijalni investitori i kupci, ili im se {alje zvani~na poruka da nisu jednakopravni ili nisu dobrodo{li na budu}em postupku kojeg }e poduzimati Vlada FBiH u skladu sa zakonima koji su navedeni u prvom zaklju~ku. Kao zadnji zaklju~ak sam predlo`io da se Vlada FBiH obave`e na striktnu primjenu odredbi Zakona o javnim nabavkama, Zakona o koncesijama i Zakona o privatizaciji, te da se

uzdr`i od postupaka slobodnog, nasumi~nog pregovaranja i predugovaranja izvan pobrojanih zakona, kao i svih postupaka koji nisu predvi|eni kao izuze}a od primjene tih istih zakona.

Bez namje{tanja, molim
• Mo`ete li ustvrditi da je u~injeno neko protuzakonito djelo vezano za potpisivanje ovog protokola? - Postoje tu`ila{tva, pravosu|e i organi koji se tim bave. Ja sam sugerisao da se usvoje pomenuti zaklju~ci samo iz jedne namjere, a to je da se ne bi do{lo u poziciju da neko bude privilegovan, jasnije re~eno, da tender bude nekom namje{ten. Protokol se ne mo`e potpisati prije objavljenog tendera.

PRAVO NA SUMNJU Poslije svega {to se ovdje de{avalo, dozvolite mi da sumnjam. Ne `elim se staviti ni na ~iju stranu. Ali istra`ni organi su i{li u Bosnalijek, pa i drugdje, za{to onda ne bi provjerili i ovaj protokol
odabira tzv. strate{kog partnera za bilo koju oblast poslovanja ili za javne projekte nelegitimna i kao takva nepoznata i neprepoznatljiva u odnosu na odredbe Zakona o javnim nabavkama, Zakona o koncesijama i Zakona o privatizaciji. Zatim sam predlo`io da se tra`i od Vlade FBiH da u roku ne du`em od mjesec raskine sve protokole, memorandume ili bilo koje druge pravno ni{tavne instrumente kojima se naru{ava pravo konkurencije ili prijeti da naru{i pravo konkurencije utemeljeno principima navedenih zakona, odnosno da se trajno obustavi praksa Vlade FBiH kojom se kroz

Ve}ina uvijek aplaudira
• Premijer je pred Domom rekao da se radi o potencijalnim projekt-partnerima, da posao nije zaklju~en. [ta je Vama sporno u tom protokolu? - Meni je bilo stra{no gledati novu ve}inu u Domu naroda, pred kojom je premijer mogao pri~ati o i tome kako se pravi salata i koji za~ini se stavljaju u nju, a nova ve}ina bi mu opet pljeskala. Smatram da se protokol ne mo`e potpisivati prije

• [ta mislite za{to su odbijeni Va{i zaklju~ci? - Mislim da ve}ina nije ni razumjela svu pri~u, ve}ina je na toj sjednici bila predodre|ena da podr`i premijera i njegovu namjeru u svemu ovome. U vrijeme dok sam izlagao zaklju~ke, morao sam zamoliti kolege da malo smanje `amor, jer me uop{te nisu ni slu{ali. • Premijer je rekao da Vlada ne namjerava ni{ta raditi tajno i da }e svi dokumenti vezani za protokol biti dostavljeni parlamentarcima. Mislite li da je dosad sve vezano za ovaj posao bilo transparentno? - Premijer se tokom izno{enja informacije o potpisanom protokolu sa IFC-IFM krio iza Vlade FBiH. Stalno je govorio Vlada je zasjedala, Vlada je donijela odluku, Vlada je razmatrala... Kako }ete potpisati protokol sa nekom firmom o poslu za koji niste raspisali tender, uvodite tu firmu potpisivanjem protokola, memoranduma i onda se raspi{e tender i ta firma pobijedi. Mislim da se ovako uvode neki partneri korak po korak. Ne `elim biti ni kadija, ni sudija, `elim da se sve nepravilnosti i eventualne zloupotrebe preduprijede. Moja ideja sa predlo`enim zaklju~cima je i bila da se izbjegne bilo kakva malverzacija takvim postupkom, potpisivanjem takvog protokola. Samo `elim preduprijediti takva de{avanja. Da me neko pita, ja bih odmah poslao istra`ne organe u Vladu da se ovaj protokol ispita. Pa ukoliko ka`u da je uredu, izvinjavam se. Ali, poslije svega {to se ovdje de{avalo, dozvolite mi da sumnjam. Ne `elim se staviti ni na ~iju stranu. Ali istra`ni organi su i{li u Bosnalijek, pa i drugdje, za{to onda ne bi provjerili i ovaj protokol.

TAKORE]I... KONZULAT
Po~asni konzulat BiH u Poljskoj otvoren je ju~er u gradu Poznanju. Kako je saop}eno iz MVPBiH, Po~asni konzulat ima jurisdikcionu nadle`nost nad Velikopoljskim, Kujavsko-pomeranskim, Zapadnopomeranskim, Lu bus kim, Do njo {les kim, Opol skim i [leskim vojvodstvom. Na sve~anosti otvaranja, kojoj su prisustvovali zamjenica direktora za Evropu u MVP-u Poljske Anna Sochańska, predstavnici politi~kog, privrednog i kulturnog `ivota Poznanja i bh. dijaspore u Poljskoj, govorili su ambasadorica BiH u Poljskoj Koviljka [piri} i pomo}nik ministra vanjskih poslova BiH Zoran Perkovi}.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

KOMISIJA ZA VANJSKE POSLOVE PREDSTAVNI^KOG DOMA PSBiH

Srebrenica: Istra`iti djelovanje policajaca
Gra|anska inicijativa Glasa}u za Srebrenicu upozorila je sve doma}e i me|unarodne institucije na kr{enje prava na slobodu kretanja, prava na porodi~ni i privatni `ivot, za{titu li~nih podataka, razli~ite oblike diskriminiraju}eg odnosa, te nezakonite prakse koje imaju za cilj ograni~iti prava gra|ana i gra|anki bo{nja~ke nacionalnosti na registraciju i prijavu prebivali{ta u op}ini Srebrenica. Inicijativa Glasa}u za Srebrenicu predstavila je ju~er izvje{taj Pregled kr{enja gra|anskih i politi~kih prava na prostoru op}ina Srebrenica i Bratunac za period 1.6.2012 - 3.7.2012. “Od nadle`nih institucija RS-a o~ekujemo pokretanje istrage u vezi sa ugro`avanjem prava na za{titu li~nih podataka registriranih gra|ana i gra|anki u sklopu kampanje, a koje su slu`bena lica MUP-a obznanila pojedinim medijima u RS-u”, navodi se u izvje{taju.

Zna li Parlament {ta se doga|a u MVP-u?!
Tamo svi imaju status diplomate, ~ak i voza~i. DKP je posebna pri~a. Slovenija ima svega tri DKP-a, i to u Turskoj, Iranu i Izraelu, a BiH jo{ i u Pakistanu, Kataru, Kuvajtu, UAE, Jordanu i Saudijskoj Arabiji
Komisija za vanjske poslove Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH sa pet glasova za i dva suzdr`ana podr`ala je inicijativu zastupnice Du{anke Majki} (SNSD) da se u dnevni red sjednice uvrsti ta~ka Analiza stanja u Ministarstvu vanjskih poslova BiH i diplomatsko-konzularnoj mre`i.

Rad MVP-a i DKP-a ocijenjen katastrofalnim

Foto: S. GUBELI]

Pripremljeno 520 tabuta
Ispra}aj posmrtnih ostataka 520 Srebreni~ana koji su ubijeni 1995. i ovog jula bit }e organiziran iz Gradskih grobalja Visoko, gdje se vr{i priprema tabuta, koji }e preko Sarajeva biti prevezeni do Poto~ara, gdje }e 11. jula biti klanjana d`ena za i obavljen ukop, javila je Fena. Do danas su identificirani i pripremljeni za ukop posmrtni ostaci 520 `rtava genocida u Srebrenici. - Ali to ne mora biti kona~an broj, jer do 9. jula mogu}e su nove identifikacije, kazala je Arnela Zubanovi}, iz preduze}a Gradska groblja Visoko.

Ku{ljugi} suzdr`an
Rasprava o ovoj temi na Predstavni~kom domu obavit }e se nakon {to MVP sa~ini i dostavi tra`ene materijale. Bez obzira na to {to }e se pri~a o ovim stvarima otvoriti na sjednici Doma tek nakon {to materijali budu dostavljeni, predsjedavaju}i Komisije Mirza Ku{ljugi} (SDP) svim silama se trudio da se o inicijativi uop}e ne glasa, pravdaju}i to ~injenicom da se svakako prije godi{njih odmora ne mogu osigurati tra`eni akti, kao i da ne vidi razloga o raspravi stanja u MVP-u BiH. Stav Ku{ljugi}a je logi~an s

obzirom na to da se na ~elu MVP-a BiH nalazi predsjednik partije Zlatko Lagumd`ija kojem je direktno odgovoran, te se stoga on, ipak, kod izja{njavanja suzdr`ao od glasanja, kao i ~lan Komisije Mladen Ivankovi} Lijanovi} (NSRB). Poteze Ku{ljugi}a primijetila je i ~lanica Komisije Milica Markovi} (SNSD), koja je istakla da je

znam u ~emu je problem, upitala je Markovi}. Kao razloge za{to je podnijela inicijativu, zastupnica Du{anka Majki} navela je, izme|u ostalog, da je “ugled zemlje lo{, DKP mre`a ne funkcionira, te da je pona{anje odre|enog broja diplomata na ivici skandala” . - Zar je mogu}e da Parlamentarna skup{tina BiH ne zna {ta se

prostoru. Kakva je opravdanost postojanja tolikog broja DKPova. Ima li od njih koristi. Neko o tome mora dati kona~an sud, naglasila je Majki}.

Partokratija, a ne demokratija
Sve ono {to se de{ava u MVPu BiH i oko njega dotaklo je donju granicu tolerancije, posebno nakon negativnog izvje{taja Ureda za reviziju institucija BiH, smatra Milica Markovi}. - Mre`a DKP je postala mjesto za uhljebljavanje odre|enih kadrova, kao i rje{avanje statusa ~itavih porodica i stoga ne ~udi za{to imamo ovakvu diplomatiju kakva je sada, cijeni Markovi}. ^lan Komisije Salko Sokolovi} (SDA) istakao je kako ne vidi da je aktuelni ministar vanjskih poslova i{ta zna~ajno uradio u proteklih {est mjeseci od kada je na du`nosti, kao i da su ogromni propusti u radu Vije}a ministara BiH.
A. TERZI]

UHLJEBLJENJE Mre`a DKP je postala mjesto za uhljebljavanje odre|enih kadrova, kao i rje{avanje statusa ~itavih porodica i stoga ne ~udi za{to imamo ovakvu diplomatiju kakva je sada, cijeni Markovi}
kod Ku{ljugi}evog nastupa prisutan “strah kao da }e se sada sve staviti na teret aktualnom ministru spoljnih poslova” . - Treba se analizirati cjelokupno dosada{nje stanje. A za{to ne i aktivnosti aktuelnog ministra u toku ovih {est mjeseci - {ta je uradio i je li se moglo vi{e. Ne de{ava u MVP-u BiH. Pa tamo svi imaju status diplomate, ~ak i voza~i. DKP je posebna pri~a. Slovenija ima svega tri DKP-a, i to u Turskoj, Iranu i Izraelu, a BiH, sa daleko skromnijim mogu}nostima, jo{ i u Pakistanu, Kataru, Kuvajtu, UAE, Jordanu i Saudijskoj Arabiji. Samo na tom

Zlatkovi} ne}e mjesto ministra pravde
Aktuelna ministrica trgovine i turizma Republike Srpske Gorana Zlatkovi} ne}e biti nova ministrica pravde, iako je gotovo sav radni vijek provela u pravosudnim institucijama. Ona je pravnica po struci i bila je potpredsjednica Visokog sudskog i tu`ila~kog vije}a BiH, nakon ~ega je preuzela mandat ministrice trgovine i turizma u Vladi RS-a, javila je Fena. Odluku da Zlatkovi} ostane u trgovini i turizmu potvrdio je preksino} Izvr{ni odbor Socijalisti~ke par tije nakon konsultacija s predsjednikom Vlade Aleksandrom D`ombi}em i samom ministricom, koja nije `eljela da mijenja dosada{nji resor, ka zao je Petar \oki}, predsjednik Socijalisti~ke par tije, ~iji je ona ~lan.

Sa trinaest suzdr`anih glasova Vlada Tuzlanskog kantona na ju~era{njoj sjednici nije podr`ala prijedlog da se Fadil [ljivi} imenuje za policijskog komesara MUP-a Tuzlanskog kantona. Nakon procedure koju je proveo Nezavisni odbor, prijedlog da se [ljivi} imenuje za komesara, Vladi je dostavio Bego Guti}(SDA), nekada{nji ministar MUP-a. No, nova vlast u Tuzlanskom kantonu, predvo|ena SDP-om i SBB-om, ustanovila je da su odre|eni ~lanovi Nezavisnog odbora u sukobu interesa. Amir Husi}(SBB), novi ministar MUP-a, na ju~era{njoj pres-konferenciji je pojasnio kako je Vlada donijela takvu odluku zbog zaklju~aka sa posljednje sjednice Skup{tine Tuzlanskog kantona. Na toj sjednici, naveo je on, re~eno je da su odre|eni ~lanovi Nezavisnog odbora u sukobu interesa, a kon-

Vlada TK-a nijel imenovala [ljivi}al

Komesar u politi~koj utakmici

Trinaest suzdr`anih

IMENOVANJE Vlada ne odlu~uje, nego imenuje. Zna~i, imenuje kandidata kojeg predlo`e ministar i Nezavisni odbor, pojasnio je Guti}
kretno, u kontekstu konkursne procedure za izbor mla|ih inspektora i policajaca u MUP-u TK-a. S druge strane, ju~er smo telefonom razgovarali i sa biv{im ministrom Begom Guti}em, koji je smijenjen nakon rekonstrukcije vlasti u Tuzlanskom kantonu. “Zakon u unutra{njim poslovima TK-a je jasan. Vlada ne odlu~uje, nego imenuje. Zna~i, imenuje kandidata kojeg predlo-

`e ministar i Nezavisni odbor” , kratko nam je ju~er pojasnio Guti}, dodaju}i da ovakva situacija u kojoj Vlada nije podr`ala imenovanje komesara nije predvi|ena zakonom. Kako nezvani~no saznajemo, Guti}ev prijedlog da se [ljivi} imenuje za komesara, sekretar Vlade je ranije dostavio na preispitivanje novom ministru Husi}u. Nakon {to je ustanovio da je procedura regularna, on je isti prijedlog vratio Vladi. Zbog toga i iznena|uje ju~era{nja odluka. Kona~nu odluku o navodnom sukobu interesa ~lanova Nezavisnog odbora, treba donijeti Komisija za izbor i imenovanje Skup{tine TK-a. S druge strane, u Zakonu o unutra{njim poslovima pi{e da Komisija za imenovanje nije nadle`na u slu~ajevima sukoS. K. ba interesa.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

Ministar Helez o reviziji, brisanju entitetskih granica...

KO KOME CIJEPA DRVA?!
Garantujem, ako uspijemo zavr{iti reviziju, RVI 60 posto imat }e ve}u naknadu nego {to sada imaju RVI 80 posto, tvrdi Helez Ratni vojni invalidi iz Gruda primaju naknade i iz Hrvatske i iz BiH
Stara tvrdnja Zukana Heleza, ministra za pitanja boraca, da bora~ke organizacije podupiru reviziju sve dok se ona ne dohvati i njihovog ~lanstva, potvrdila se na Skup{tini saveza ratnih vojnih invalida BiH (SRVIBiH), kojoj je ministar prisustvovao kao gost. Ministru su RVI, s vi{e ili manje prava, uputili niz kritika na na~in provo|enja revizije, ukazali na neke nezakonitosti (formiranje kontrolnih timova), prijetili tu`bama protiv Ministarstva (Ekrem Julard`ija, predsjednik SRVI-ja Srednjobosanskog kantona), tra`ili da im se objasni kako se tro{i novac u{te|en revizijom. Ministar je nekoliko sati mirno slu{ao primjedbe, sugestije, kritike... Potom objasnio da je i on, kao parlamentarac, glasao za Zakon o reviziji, da ga je zatekao u kabinetu i sada ga samo provodi. di zvalo da ka`e kako Ekrem nije ratni vojni invalid, kako je povrede zaradio u sudaru s vozilom UNPROFOR-a” . “Ali, svi }e biti na reviziji, pa i predsjednici bora~kih udru`enja. Ko smatra da je o{te}en revizijom, neka mi se obrati. Primit }u ga! Najlak{e mi je da stane revizija, rodio bih se. U Grudama imate 1.000 RVI, duplo vi{e nego u Donjem Vakufu, gdje su bile uli~ne borbe. Ratni vojni invalidi iz Gruda primaju naknade i iz Hrvatske i iz BiH! I ovaj Bo{njak koji je ranjen, a nije invalid, cijepa takvima drva za 20 KM” obja{njavao je ministar , Helez.

Ilegalni migranti deportovani u Srbiju
Grupa od 40 ilegalnih migranata ju~er je u pratnji pripadnika Slu`be za poslove sa strancima vra}ena u Republiku Srbiju. Rije~ je o dr`avljanima Afganistana, Somalije i Al`ira koji su sredinom pro{log mjeseca otkriveni u {umi nedaleko od Banje Luke, saop}eno je iz Slu`be za poslove sa strancima. Oni su u zaselak Gaji}i kod Banje Luke dovezeni kamionom i ostavljeni u {umi, uz tvrdnju voza~a da su stigli u Republiku Hrvatsku. Prethodno su boravili u srbijanskim azilantskim centrima u Banji Kovilja~i i Bogova|i kod Valjeva, javila je Fena.

Zukan Helez, ministar: Cijenu revizije pla}amo moja porodica i ja

Helez ne govori istinu
“Sa Zukanom Helezom, ministrom za pitanja branitelja, nikada nisam ni razgovarao o povoljnim mirovinama, kamoli da sam mu rekao kako }u zbog mirovine pravdu tra`iti na Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Najprije, ja nisam umirovljen, mirovinu nikada nisam ni tra`io, napose povoljnu. Dakle, ne primam mirovinu ni u BiH ni u Republici Hrvatskoj. Ali sam dva puta ranjavan”, ka`e brigadir Petar Bari{i}, savjetnik @ivka Budimira, predsjednika Federacije BiH. eura. Obja{njavao je kako ga Hrvati optu`uje da je revizija usmjerena protiv njih, ali da Bo{njaci nisu daleko od toga. “Po{aljem tim u Hercegovinu, odmah me optu`e da kontroli{emo samo Hrvate. Po{aljem tim u Cazin, optu`e me da sam protiv Bo{njaka! Ono {to ja ho}u da uradim, jeste da odvojim `ito od kukolja i to je ono {to je nekoliko vas i potenciralo da treba uraditi. Garantujem, ako uspijemo zavr{iti reviziju, RVI 60 posto imat }e ve}u naknadu nego {to sada imaju RVI 80 posto. Pitali ste gdje je novac koji se u{tedio revizijom? Tih u{te|enih 11.000.000 KM bit }e potro{eno na isplatu dugova koje vam je ostavila prethodna vlada. Du`ni smo oko 25.000.000 KM isplatiti vam na ime uskla|ivanja va{ih naknada s porastom inflacije. Jednu tre}inu tog novca isplatit }emo do kraja ove godine” rekao je , ministar. Obja{njavao je kako u omalenom [irokom Brijegu ima 200 komandanata, da ih je iz prava koja su imali (povoljna mirovina) izvedeno oko 80! Spomenuo je ministar i Ekrema Julard`iju! Rekao je kako ga je “hiljadu lju-

Penzija 2.000 KM, radni sta` - 0
Dotakao se i ratnih vojnih invalida, demobilisanih boraca, povratnika u Republiku Srpsku. Rekao kako je tamo osnovano {est bora~kih organizacija u kojima je zaposleno {est demobilisanih boraca. Tako se, zaklju~io je ministar, bri{u entitetske granice, a ne pozivima iz Sarajeva na ukidanje Republike Srpske. Dotakao se i budu}eg zakona o povoljnijem penzionisanju. Tretirat }e taj zakon, obe}ao je, ratne vojne invalide nesposobne za vojsku po osnovu ranjavanja, rekao kako on javno govori da niti jedan ~ovjek, njega da se pita, ne bi trebalo da ima povoljnu penziju. “Ovako, imate ljude koji imaju povoljnu penziju od 2.000 KM, a ni dana radnog sta`a! Zato, dajte da zavr{imo tu pri~u!, poru~io je ministar Helez.
A. BE^IROVI]

Podr{ka reformi javne uprave
Predstavnici nevladinih organizacija koji su u~estvovali u dvodnevnoj radionici “Reforma javne uprave u BiH - gdje smo danas?” u Konjicu, a u organizaciji Ureda koordinatora za reformu javne uprave u BiH i Njema~kog dru{tva za me|unarodnu saradnju (GIZ), dali su podr{ku nastavku procesu reforme javne uprave u BiH. Semiha Borovac, dr`avna koordinatorica za reformu javne uprave u BiH, istakla je da nevladin sektor u BiH ima izuzetno va`nu ulogu u ovom procesu te naglasila da je Ured otvoren za konkretne aktivnosti sa nevladinom sektorom u BiH i to kroz implementaciju mjera iz {est reformskih oblasti definisanih Strategijom reforme javne uprave u BiH: strate{ko planiranje, koordinacija i izrada politika, javne finansije, institucionalna komunikacija, upravljanje ljudskim potencijalima, e-uprava.

Omaleni [iroki
“Ako vi zaklju~ite da reviziju treba zaustaviti, dobro! Ponovo bih se rodio u tom slu~aju! Posao koji radim nije nimalo lagan. Cijenu pla}amo i ja i moja porodica!” rekao je ministar , Zukan ratnim vojnim invalidima koji su povla~ili i politi~ke optu`be te je jedan od njih ustvrdio kako ratnim vojnim invalidima niko vi{e {tete nije nanio od trenutne vlasti. No, ministar se nije dao uvu}i u tu vrstu pri~e. Pri~ao je o tome kako je 2004. godine u pravo ratnih vojnih invalida uvedeno 30.000 osoba, i da je to Federaciju BiH, ra~unaju}i naknade koje su im ispla}ene, ko{talo, ako smo dobro ~uli, preko milijardu

Vlada ZDK-a
Pacijenti sa podru~ja @ep~a, ta~nije iz @eljeznog Polja i Begovog Hana, od prekju~er mogu koristiti usluge Centra za hemodijalizu u @ep~u, dogovoreno je na sastanku premijera Zeni~ko-dobojskog kantona Fikreta Plevljaka sa saradnicima, predstavnika domova zdravlja u @ep~u, Zavidovi}ima i Maglaju, Op}e bolnice u Te{nju i Kantonalne bolnice u Zenici, odr`anom u @ep~u. U sa op {te nju pres-slu `be ZDK-a navodi se kako su pacijenti iz @ep~a izrazili nezadovoljstvo novim rasporedom, po kojem, umjesto do tada u Centru za hemodijalizu u @ep~u, moraju koristiti usluge udaljenijeg Centra za hemodijalizu u okviru Kantonalne bolnice u Zenici, u ~emu im je podr{ku dalo i

Rije{en problem dijaliziranja

Odba~ena inicijativa Bo{njaka
Ustavni sud RS-a nije ju~er prihvatio inicijativu Kluba delegata bo{nja~kog naroda u Vije}u naroda RS-a za ocjenu ustavnosti postupka dono{enja odluka kojim je Vije}e naroda izvr{ilo izbor predsjednika i ~etvoro sudija Ustavnog suda RS-a. Za Klub Bo{njaka izbor novog predsjednika i sudija Ustavnog suda RSa nije proveden u skladu s Ustavom i Poslovnikom Vije}a naroda RS-a, ve} u skladu s politi~kom voljom parlamentarne ve}ine u RS-u, ponovio je ranije za Fenu potpredsjedavaju}i Vije}a naroda RS-a Mirsad \apo, komentiraju}i izbor novih sudija Ustavnog suda RS-a. Sud je, me|utim, istakao da osporene odluke, po svojoj pravnoj prirodi, imaju karakter pojedina~nih, a ne op}ih pravnih akata i da zbog toga ne mogu biti podvrgnuti ustavnosudskoj kontroli, zbog ~ega ovaj sud nije nadle`an da ocjenjuje njihovu saglasnost s Ustavom i zakonom.

Problem, ipak, rije{en

Op}insko vije}e @ep~e. Razlog formiranju novog rasporeda je kvar na dva aparata u Centru za hemodijalizu u @ep~u, objasnili su predstavnici zeni~ke bolnice, predvo|eni direktorom Ibrahimom [i{i}em. Mjese~ni tro{kovi rada centara za hemo-

dijalizu u Visokom, Zenici, @ep~u, Maglaju i Te{nju iznose oko 350.000 maraka. “Za predstavnike Vlade ZDKa to nije bio dovoljan razlog da se pacijentima uskrati pravo da koriste zdravstvene usluge tamo gdje oni `ele. Prema rije~ima mi-

nistrice zdravstva Senke Balorde, Ministarstvo nije bilo upoznato sa izmjenama rasporeda od Kantonalne bolnice, te je zatra`ila da se raspored promijeni i ne bude na {tetu pacijenata iz @ep~a” stoji u informaciji pres, slu`be ZDK-a. Mi. D.

8

CRNA HRONIKA
Banjalu~anin Marijo Dujmovi} (1981) uhap{en je u utorak u Klini~kom centru Banja Luka. On je, kako nam je potvr|eno iz policije, priveden po potrazi koju je za njim raspisao banjalu~ki Centar javne bezbjednosti zbog sumnje da je po~inio te{ku kra|u. Nakon hap{enja Dujmovi} je predat policijskim slu`benicima Policijske stanice Banja Luka - Lazarevo radi kriminalisti~ke obrade. L. S.

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Marijo Dujmovi} priveden po potrazi

Rasvijetljene kra|e u Potkozarju

Slu`benici Policijske stanice Potkozarje u utorak su u mjestu Omarska kod Prijedora priveli Zorana Stojakovi}a (1967), koji se sumnji~i za vi{e kra|a. Stojakovi} je uhap{en u dvori{tu svoje ku}e, a policija je oduzela odre|ene predmete za koje se sumnja da su ukradeni. Nakon kriminalisti~ke obrade, osumnji~eni je pu{ten na slobodu, a protiv njega slijedi izvje{taj nadle`nom tuL. S. `ila{tvu.

La`no prijavljivanje krivi~nog djela

Rade}i na rasvjetljavanju kra|e terenca VW touareg te 5.000 eura, koliko je bilo u vozilu u no}i sa 24. na 25. juni, kada su, prema prijavi vlasnika, ukradeni, policija iz Bosanske Dubice je ustanovila da kra|e zapravo i nije bilo. Podsje}anja radi, vlasnik terenca Gemal Leli}, koji `ivi i radi u Njema~koj, u svojoj prijavi dan nakon “kra|e” prijavio je da je iz dvori{ta porodi~ne ku}e na podru~ju Bosanske Dubice nepoznata osoba odvezla njegov automobil u kojem je bila koverta sa 5.000 eura. Tada je tako|er izjavio i to da mu je tim krivi~nim djelom pri~injena {teta od 70.000 KM. Me|utim, policija je tokom rada

“Kra|u” terenca dogovorio sa kumom?

TRAVNIK Maskirani razbojnici upali u ku}u i maltretirali 66-godi{njaka

na rasvjetljavanju ovog doga|aja do{la do saznanja da je Leli} la`no prijavio kra|u, a za isto krivi~no djelo osumnji~en je i njegov kum Edin Ajvaz. Protiv njih dvojice }e, {to nam je potvr|eno iz policije, nadle`nom tu`ila{tvu biti dostavljen slu`beni izvje{taj. Nezvani~no doznajemo da je tokom istrage utvr|eno da je Leli} tra`io od Ajvaza da na njegov broj telefona po{alje poruku kojom tra`i 10.000 KM na ime otkupnine terenca. Vozilo, kako isti~e na{ izvor, jo{ nije na|eno, ali policija je prona{la dokaze koji terete Leli}a i Ajvaza, odnosno ukazuju na to da vozilo nije ukradeno, ve} da se radi o la`noj prijavi. L. S.

Mu~ili i peglom pr`ili
penzionera tra`e}i novac
Napada~i su Stipu Filipovi}a iznenadili na spavanju, napali ga i mu~ili kako bi im rekao gdje skriva novac svog zeta, vlasnika pumpe Eurotank u Vitezu
[ezdeset{estogodi{nji penzioner Stipo Filipovi} iz sela Veliki Mo{unj kod Travnika dugo }e pamtiti no} izme|u utorka i srijede, kada su u njegovu ku}u upala tri razbojnika i sat vremena ga mu~ili kako bi im kazao gdje dr`i novac.

Nestali u mraku
U skladu sa ~lanom 6. Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju (Sl. novine FBiH, br. 22/05 i 8/10) objavljujemo sljede}e Razbojnici su iza pono}i provalili u Filipovi}evu ku}u i starca iznenadili na spavanju. Odmah su ga po glavi udarili pajserom, kojim su prethodno razvalili ulazna vrata, te ga, kako nam je ispri~ao, po~eli maltretirati kako bi im priznao gdje skriva novac svog zeta Pere Gudelja, vlasnika pumpe Eurotank u Vitezu. - Upala su mi u ku}u trojica ljudi u crnim odijelima, sa onim maskama na glavama i rukavicama. Cijelo vrijeme su vikali: “Daj Perine pare. Priznaj gdje si ih sakrio” A kad bi im rekao: “Ljudi, . pustite me, nemam pojma o ~emu pri~ate, nemam ja ni~ijih para u ku}i” oni bi me jo{ vi{e uda, rali, pri~a Stipo Filipovi}. O~ito ne vjeruju}i da im penzioner govori istinu, razbojnici su pribjegli pravom mu~enju. Naime, da bi od njega iznudili informacije, zagrijali su peglu, koju su prona{li u ku}i, i njom Filipovi}u pr`ili le|a i ruke. Za to vrijeme jedan od razboj-

Bolnica u Novoj Bili: Filipovi}u ukazana pomo}

OBAVJE[TENJE
o prestanku ugovora o zastupanju u osiguranju zaklju~enim sa sljede}im zastupnikom u osiguranju: - MASS AGENCY d.o.o. Sarajevo. UNIQA Osiguranje d.d. Sarajevo
UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET POLITI^KIH NAUKA SARAJEVO

UDARCI Kad bih im rekao: “Ljudi, pustite me, nemam pojma o ~emu pri~ate, nemam ja ni~ijih para u ku}i”, oni bi me jo{ vi{e udarali
nika preturao je stvari po ku}i tra`e}i novac. Nakon sat, kada su sve u ku}i prevrnuli naopa~ke, razbojnici su shvatili da im penzioner govori istinu, te su iza{li iz ku}e i nestali u mraku. Stipo Filipovi} je, kako isti~e, jedva uspio do}i do telefona i nazvati k}erku. Nakon toga, njegov ro|ak policajac obavijestio je stanicu policije u Travniku, te je jedno patrolno vozilo odmah stiglo u Veliki Mo{unj.

Uvi|aj su obavili slu`benici Odjeljenja krim-policije Policijske uprave Travnik, a Filipovi} je preba~en u bolnicu “Dr. fra Mato Nikoli}” u Novoj Bili, gdje su mu ljekari konstatovali lak{e povrede i ukazali prvu pomo}.

@ivi sam
Razbojnici su, kako se nezvani~no moglo ~uti, bili uvjereni da se u ku}i ovog penzionera nalazi ve}a suma novca, s obzirom na to da mu je zet vlasnik pumpe, a drugi ~lan familije u Srednjobosanskom kantonu dr`i lanac kladionica Bet Live. Dodajmo i to da Stipo Filipovi}, nakon smrti supruge sam `ivi u ku}i u ovom selu pored Travnika, a penziju je zaradio rade}i u Njema~koj.
D. PAVLOVI]

O B A V J E [ T E NJ E
Na sjednici Nastavno-nau~nog vije}a Fakulteta, odr`anoj 29.6.2012. godine, donesena je Odluka (broj: 02-1-681-1/12) o poni{tenju dijela konkursa objavljenog 30.5.2012. godine i to za poziciju NASTAVNIK (izbor u sva zvanja) na nau~nu oblast "Politi~kih nauka". Sekretarijat

Udes kod @ep~a

Poginuo Zdravko Gali}, povrije|eni Osman i Suada Brka
Jedna osoba smrtno je stradala, a dvije povrije|ene u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u utorak uve~e na magistralnom putu M-17, u mjestu Begov Han, op}ina @ep~e. U nesre}i je poginuo 78-godi{nji Zeni~anin Zdravko Gali}, dok su lak{e povrije|eni Osman Brka (70) iz Te{nja, ina~e savjetnik predsjednika SDA Sulejmana Tihi}a i ~lan Glavnog odbora ove stranke, te njegova supruga Suada (64). Gali} je bio za volanom zastave 750, registarskih oznaka 521-R-286, koji je i{ao iz pravca Doboja ka Zenici, a sudario se sa reno lagunom registracija M74-E-073, koju je vozio Brka. Iz policije nam je re~eno kako je ustanovljeno da je do nesre}e do{lo tako {to je zastava iz neutvr|enih razloga pre{la u lijevu traku, gdje je do{lo do sudara. Mi. D.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

CRNA HRONIKA
Banjalu~ki policajci preksino} su sprije~ili plja~ku dragstora Lav, koji se nalazi u Plitvi~koj ulici, te uhapsili Semira Kara|uza (1987) iz Banje Luke. Naime, maskirani Kara|uz je upao u dragstor, te prijete}i no`em, od radnice zatra`io da mu preda novac iz kase. Njegovu namjeru osujetili su policajci, koji su ga uhvatili na djelu, te mu oduzeli kuhinjski no` i majicu sa kapulja~om kojom L. S. se maskirao.

9

Uhva}en na djelu

Zapaljena korsa

Na opel korsi vlasni{tvo K. J. iz Sarajeva preksino} je buknuo po`ar. Automobil je, kako je potvr|eno iz sarajevske policije, bio parkiran u Olimpijskoj ulici, a vatru su ugasili pripadnici Profesionalne vatrogasne brigade KS-a. Uvi|ajem, koji su obavili policija i vje{tak protupo`arne za{tite, utvr|eno je da se radi o namjernoj paljevini, odnosno da je nepoznata osoba po`ar izazvala otvorenim plamenom.

Vla{i}

Pucnjava u centru Sarajeva

14-godi{njak stradao

od udara groma
etrnaestogodi{nji Almin Fu{ko iz sela Dub kod Travnika poginuo je u utorak poslijepodne u mjestu Kozica Kapak, na obroncima Vla{i}a, gdje ga je udario grom, dok je sa ocem Tufikom ~uvao ovce. Nevrijeme je do{lo poslije vi{ednevnih `ega, a stanovnici sela Dub i ju~er su bili u {oku nakon saznanja da je dje~ak, koji je tek zavr{io sedmi razred osnovne {kole, nastradao kada se od ki{e sa ocem sklonio pod drvo. Generacije porodice Fu{ko bave se sto~arstvom i to zanimanje prenosi se sa oca na sina. Nastradali Almin je nakon ~etverogodi{njeg {kolovanja u {koli u Dubu morao pje{a~iti u susjedno mjesto Mehuri}i da bi

^

Almina Fu{ku grom usmrtio kada se sa ocem ispod drveta sklonio od nevremena
nastavio {kolovanje, jer u Dubu nemaju nastavni~kog kadra. I on je, pri~aju nam mje{tani Duba, namjeravao nastaviti porodi~ni posao i tradiciju uzgoja ovaca, te prodaje sira pa je raspuste provodio sa ocem u planini, gdje su ~uvali stado u kojem je bilo vi{e od 100 ovaca. Nevrijeme ih je u utorak uhvatilo daleko od planinske kolibe u kojoj su boravili, te su se sakrili pod drvo, nesvjesni opasnosti. Dok su sjedili ispod kro{nje, koja ih je djelimi~no {titila od ki{e i gledali gromove, dje~ak je pitao oca kako nastaju munje, ispri~ao je ju~er ~lanovima svoje familije Tufik Fu{ko. “Dok mu je obja{njavao kako nastaju munje i gromovi, Tufo je, kako je ispri~ao, odjednom osjetio udar, koji ga je bacio naprijed. Kad je ustao, iza sebe je ugledao sina kojeg je grom bacio na le|a. Po~eo ga je dozivati, masirati mu srce i davati vje{ta~ko disanje. Odjednom je na svojim ustima osjetio krv koja je djetetu izlazila iz usta. Tada ga je po~eo tresti i dozivati, i vidio da je Alminu spaljen vrat” ispri~ali su nam , ~lanovi porodice. Tijelo dje~aka prevezno je iste ve~eri u mrtva~nicu u Travniku, a policija je tek ju~er obavila uvi|aj. D. P.
Policija uzela izjave svjedoka, te forenzi~ke tragove
Foto: [. SULTANOVI]

Ranjena jedna osoba
Iz vozila u pokretu pucano na gosta kafea Promenada u ulici Ferhadija
Nepoznata osoba sino} je pucala iz vatrenog oru`ja u pravcu cafea Promenada u sarajevskoj ulici Ferhadija. Pucano je iz automobila u pokretu, a odmah nakon dojave na lice mjesta su iza{li pripadnici policije kako bi obavili uvi|aj. Uzete su izjave svjedoka te forenzi~ni tragovi koji bi trebali dovesti do otkrivanja po~initelja ovog krivi~nog djela, potvrdili su u MUP-u Kantona Sarajevo. Irfan Nefi}, portparol MUP-a KS, potvrdio je da je jedna osoba te`e povrije|ena, a policijski slu`benici }e nastaviti sa prikupljanjem potrebnih detalja u vezi sa ovim doga|ajem. Povrije|ena osoba je u 19.55 primljena na KCUS, a prema podacima koje nam je saop{tila glasnogovornica Klini~kog Centra Univerziteta u Sarajevu Biljana Jandri}, radi se o mu{koj osobi I.@. (1977). - Povrije|enog smo primili sa ustrelnom povredom lijevog stopala. Po{to se radi o te`oj povredi, upu}en je na Kliniku za ortopediju i traumatologiju gdje }e mu metak biti izva|en i tamo }e biti hospitaliziran, kazala je Jandri}. Kako doznajemo, ranjeni mu{karac u vrijeme incidenta sjedio je u ba{ti spomenutog kafi}a, koji se nalazi na najprometnijoj sarajevskoj {etnici. E. G.

MAKARSKA Privedena trojica bh. dr`avljana

Silovali maloljetnu Norve`anku?
Djevojka u policiju do{la sa ocem, te prijavila da je sa trojicom dr`avljana BiH oti{la u njihov apartman, gdje je silovana
Trojica dr`avljana BiH privedena su u policiju u Makarskoj zbog su mnje da su u no }i izme|u utorka i srijede silovali 17-godi{nju Norve`anku. Mladi}i iz BiH su uhap{eni nakon {to je ju~er djevojka iz Norve{ke u pratnji oca policiji prijavila da je silovana, prenijeli su hrvatski mediji. Nakon {to se obratila policiji, cijelo ju~era{nje prijepodne 17-godi{njakinja je provela na ginekolo{kom pregledu u KBC-u Split. Potom je policiji ispri~ala da se u utoNare|eno saslu{anje osumnji~enih

Nakon prijave nestanka dvije Tuzlanke

Sestre Fazli} prona|ene u Vlasenici
Sestre Armina (17) i Ermina (15) Fazli} iz tuzlanskog naselja [i Selo, ~iji je nestanak MUP-u TKa prijavljen u ponedjeljak, ju~er su prona|ene u jednom ugostiteljskom objektu u Vlasenici. Sestre Fazli} su posljednji put vi|ene 1. jula oko 20 sati, nedaleko od Prin~eve d`amije u Tuzli, i od tada im se izgubio svaki trag. Nakon {to je MUP TK-a raspisao potragu, te poslao fotografije svim policijskim stanicama u BiH, djevojke je ju~er oko 14 sati locirao jedan vlaseni~ki policajac. Kako nam je ispri~ao Emin Fazli}, otac Armine i Ermine, nakon {to daju izjave u slu`benim policijskim prostorijama u Vlasenici, njegove k}erke }e biti vra}ene u Tuzlu. Jo{ nisu poznati razlozi zbog kojih su Armina

rak nave~er pripita vra}ala iz no}nog izlaska, te da je putem susrela trojicu bh. dr`avljana u dobi od 23, 25 i 30 godina, koji tako|er, kao i ona, ljetuju u Makarskoj. Navodno je dvojicu od njih upoznala prije tri dana, te su je oni pozvali da sa njima ode u njihov apartman, gdje su je, kako je izjavila policiji, silovali. Djevojka je ispri~ala da je spolni odnos imala sa jednim od trojice bh. dr`avljana, te dodala da

nakon toga nije mogla ustati, kada je to poku{ala. Poslije se pred ocem pojavila krvava, te su oti{li u policiju. Tu`ila{tvo Republike Hrvatske odmah je nalo`ilo da se osumnji~eni privedu i ispitaju. [ta se doga|alo u apartmanu mladi}a iz BiH, da li je djevojka silovana, te da li je to uradila jedna ili vi{e osoba, zna}e se nakon zavr{etka policijske istrage i saslu{anja uhap{enih mladi}a.

i Ermina oti{le od ku}e, niti na koji na~in su stigle u Vlasenicu, koja je udaljena 80 kilometara od Tuzle. U ranijoj izjavi Emin Fazli} je kazao da sumnja da su njegove k}erke otete i da su negdje odvedene. On je tako|er tvrdio da nisu imale nikakvog razloga da odu od ku}e, jer nisu imale problema. “Obje su dobre u~enice. Armina je zavr{ila drugi razred Ugostiteljsko - turisti~ke {kole, a Ermina osmi razred i upisala istu {kolu kao i sestra. Nikakvih problema nije bilo. Na vrijeme su i{le u {kolu i na vrijeme se vra}ale, ispri~ao je Emin. Me|utim, on je naveo i to da je, nakon {to je prijavio nestanak, saznao da su mu k}erke vi|ane S. K. u lo{em dru{tvu.

10

KOMENTARI

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

P
FOKUS
Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

Cijelo bosanskohercegova~ko dru{tvo je korumpirano. Najprije su politi~ke partije korumpirale gra|ane, a onda su gra|ani korumpirali politi~are. Tako smo dobili dru{tvo “slabog karaktera”, koje je veoma te{ko lije~iti. Mladi ljudi su danas pred velikom dilemom: krenuti za “moralno prilagodljivim”, koji ~ine nadmo}nu ve}inu, ili odabrati suprotan put? Li~no po{tenje uvijek je imalo visoku cijenu. I ovdje i u svijetu

ostoji vi{e na~ina da se kao pojedinac izlo`ite preziru, pa i otvorenim prijetnjama vlasti, a jedan od najsigurnijih je da je javno i dokumentovano optu`ite za kriminal i korupciju. Nedavno je u jednom dnevnom listu objavljen zanimljiv ~lanak o tome kako takvi misionari gra|anske svijesti prolaze u susjednoj Crnoj Gori, koju je Milo \ukanovi}, obilje`en kao kralj balkanske duhanske mafije, pretvorio u carstvo {verca i kriminala. Na jednoj strani je jedna usamljena `ena po imenu Vanja ]alovi} (34), a na drugoj grupa opasnih mo}nika. Ona je predsjednica Mre`e za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i sa te pozicije `estoko kritikuje stanje u svojoj zemlji, prepunoj sirotinje i nezaposlenih, uhva}enoj u mre`u tajkuna i obezakonjenoj spregom vlasti i organizovanog kriminala. Vanja ]alovi} to ne ~ini kancelarijskim saop{tenjima i povremenim izjavama za medije. Njena aktivnost je mnogo `ivotnija. Kako se navodi u tekstu “Borac protiv vlastodr`aca” ova Podgori, ~anka, koja je diplomirala ekonomiju, “~esto gostuje na televiziji, ima je me|u omladinom u kafi}ima, na platou ispred studentskih domova, predvodi radnike i nezadovoljne gra|ane koji protestuju pred zgradom Vlade i Skup{tine Crne Gore… Ona je na naslovnim stranama podgori~kih dnevnih novina, s njom po~inju udarne informativne emisije i radio i televizijski dnevnici” Kada posu. mnja da su ~lanovi Vlade, su-

Stare mra~ne veze
K
dije i tu`ioci la`no prijavili svoju imovinu, ili do|e do tajnih dokumenata koji ukazuju na korupciju ili organizovani kriminal, ona to objavi. ao svaka pobuna u `ivotu, i ova ima svoju cijenu. Mnogi politi~ari su se okomili na Vanju ]alovi} - izri~u joj psihijatrijske dijagnoze, optu`uju da je “strani {pijun” te da “djeluje protiv , dr`ave i naroda” dok joj je iz , Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) saop{teno da je “predmet njenog interesovanja” Uprkos tome, ili ba{ zato, . ona je najpopularnija `ena u Crnoj Gori. Nema vile, ni ku}e, ni poslovne prostorije. Na primjedbu vlasti da njenu organizaciju finansiraju inostrane slu`be, ]alovi} je odgovorila: “Ne dru`imo se i ne sre}emo sa narko-bosovima, licima sa Interpolovih potjernica, ni pojedincima koje gone druge dr`ave zbog mafija{kog udru`ivanja. Nismo u~estvovali u ratnim zlo~inima, {vercu cigareta, droge, ljudi ili oru`ja. Nismo prodavali paso{e ni ostrva da spa{avamo svoje privatne biznise.” Ne treba nikoga uvjeravati da stanje u Bosni i Hercegovini nije ni{ta bolje nego u Crnoj Gori. Zemlje u tranziciji su kao ro|ene sestre koje su se, sve do jedne, prokurvale. Korupcija, udru`eni kriminal, legalizovana plja~ka svega {to su svojim radom sticale prethodne generacije, ga`enje ljudskih prava, nepotizam - samo su neke od zajedni~kih “karakternih” crta ovih zemalja. Ne vidim nikoga u Bosni i Hercegovini ko bi svojim gra|anskim anga`manom li~io na gospo|u ]alovi}. Bio je jedan u Banjaluci, ali kad je stao brbljati vi{e nego {to je Dodik mogao podnijeti, morao je pobje}i iz Republike Srpske. Nije mu pomogao ni naziv poznate i respektabilne me|unarodne organizacije za koju je radio. Ovi ostali, a sve sa titulom analiti~ara, pojave se na televiziji ili u novinama kad gra|anima treba saop{titi jo{ jednu katastrofi~nu politi~koekonomsko-socijalnu prognozu. Bilo bi korisnije da uzmu crvenu zastavu, kakve se u buketima mogu vidjeti na radni~kim demonstracijama u velikim evropskim gradovima, i krenu na ~elu radni~kih, gra|anskih ili studentskih kolona. tefan Zweig, pisac besmrtne novele “Partija {aha” u biografiji Marie , Antoinette ovako opisuje korupciju koja se razbuktala poslije Francuske revolucije - podignute upravo protiv korupcije: “S politi~kom mo}i dobili su revolucionari polo`aje u dr`avnoj slu`bi, a uz sve te polo`aje lijepi se i novac, to opasno korozivno sredstvo koje se hvata za ljudsku du{u kao hr|a za ~elik. Proleterske egzistencije, mali ljudi koji nikad nisu imali posla s ve}im svotama novca, zanatlije, imaju sada priliku da rukuju ogromnim svotama novca, bez ikakve kontrole, a nema ih ba{ suvi{e mnogo s katonskom skromno{}u da bi tom golemom isku{enju odoljeli. Izme|u uvjerenja i posla stvaraju se mra~ne veze, po svojim zaslugama za republikom najve}i revolucionari ho}e sada da na

S

I

njoj najvi{e zarade.” To i na ovim prostorima zvu~i nekako poznato. Od Francuske revolucije pro{lo je vi{e od 220 godina, a o korupciji se raspravlja i pi{e {irom svijeta, ~ak vi{e nego ikad. Bosna i Hercegovina je zahva}ena korupcijom vi{e nego ijedna druga zemlja u Evropi. Stranci upozoravaju ovda{nje politi~ke lidere da je krajnje vrijeme da progovore o korupciji i otvore front protiv nje, ali ta upozorenja odlaze niz vjetar. Razlog je poznat: cijela na{a politi~ka klasa smatra se korumpiranom i sklonom mitu. stra`ivanja pokazuju da su u na{oj zemlji zdravstvo i obrazovanje najkorumpiranije oblasti. Bilo bi ipak ljekovitije re}i da je cijelo dru{tvo korumpirano. Najprije su politi~ke partije, svaka za svoj ra~un, korumpirale gra|ane (podjela bezvrijednih papira u vidu certifikata ili davanje socijalnih povlastica la`nim borcima i la`nim ratnim vojnim invalidima), a onda su gra|ani korumpirali politi~are, prihvataju}i mito kao jedan od obrazaca egzistencije. Tako smo dobili dru{tvo “slabog karaktera” koje , je veoma te{ko lije~iti. Evo primjera. Ljekari koji primaju mito kr{e Hipokratovu zakletvu. Ali kako da im sude sudije koje su tako|e korumpirane, a pla}eni su da {tite moral i zakone? Mladi ljudi su danas pred velikom dilemom: krenuti za “moralno prilagodljivim” koji ~ine na, dmo}nu ve}inu, ili odabrati suprotan put? Li~no po{tenje uvijek je imalo visoku cijenu. I ovdje i u svijetu.

IZ PARLAMENTARNIH KLUPA

Destrukcije iz SDP-a

K

lub zastupnika Socijaldemokratske partije BiH u Predstavni~kom domu Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine sve vi{e preuzima ulogu glavnog inicijatora potpunog uru{avanja zakonskih rje{enja na dr`avnoj razini. Samo jedan od takvih primjera je uporno insistiranje SDP-a na dono{enju potpuno novog zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH kojim bi se ta institucija (sukoba interesa) potpuno ukinula i u~inila bespredmetnom. Ono {to je veoma zanimljivo u cijelom slu~aju jeste ~injenica da SDP insistira na novim rje{enjima zbog nekolicine svojih ~lanova koji su u proteklom periodu zbog utvr|enog sukoba interesa ka`njeni sankcijom nepodobnosti kandidiranja i razrije{eni sa pozicija koje su obna{ali. Tako se jedan antikoruptivni zakon u Bosni i Hercegovini treba potpuno uru{iti kao osveta SDP-a za nekoliko izre~enih sankcija njegovim kadrovima i potpuno ubudu}e prilagoditi `eljama i prohtjevima ove “socijal-

demokratske” partije. A, sve se to radi pod krinkom navodne za{tite ljudskih prava gra|ana BiH, {to je potpuna neistina. Ono {to je istina jeste da je u predmetu broj U 14/09 Ustavni sud BiH odbio kao neutemeljen zahtjev @eljka Kom{i}a, predsjedavaju}eg Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine u vrijeme podno{enja zahtjeva, za ocjenu ustavnosti ~lanka 16. stavak 1. Zakona o sukobu interesa u organima vlasti Federacije BiH. Isti je proglasio sukladnim ~lanku II/2. Ustava BiH u svezi sa ~lankom 3. Protokola broj 1 Europske konvencije za za{titu ljudskih prava i temeljnih sloboda i ~lankom IX/1. Ustava BiH. Dakle, kr{enja ljudskih prava nema. Ima samo partijskih interesa. Ali, oni su, eto, ja~i i od odluke Ustavnog suda BiH. Jer, kao da je nekome u BiH obaveza provoditi odluke Ustavnog suda BiH. Pa, bar ih je Parlamentarna skup{tina BiH u posljednjih nekoliko mjeseci odbila ispo{tovati - pet. Kako je SDP-u va`an samo partijski i interes bli`njega svoga naj-

bolje govori podatak i o insistiranju da se ~im prije donesu izmjene i dopune i Zakona o finansiranju politi~kih stranaka BiH. Cilj samo jedan - ozakoniti primanja donacija i dotacija iz inostranstva koje u`iva ova partija. Stoga dok se nova rje{enja u sukobu interesa donose zbog pojedinaca iz SDP-a, u slu~aju finansiranja politi~kih stranaka BiH to se radi - u interesu partije. I mo`da bi sve ovo bilo manje upe~atljivo da se kadrovi SDP-a ne slu`e brutalnim kr{enjem zakona, poslovnika i procedura kako bi do{li do ostvarenja osobnih, grupnih i partijskih interesa. Da je tako svjedo~i i ~injenica da je upravo Klub zastupnika SDP-a u Predstavni~kom domu PSBiH ostao usamljen i glasao protiv ~ak i zaklju~ka da se produ`ava mandat dosada{njim ~lanovima Centralne izborne komisije BiH iz bo{nja~kog i srpskog naroda do okon~anja izbornog procesa. Klub SDP-a je insistirao da se imenovanja obave odmah. Iako bi to bilo drasti~no kr{enje Izbornog

zakona BiH kojim je jasno propisano da se izbor i imenovanje ~lanova izbornih komisija - ne mogu vr{iti u izbornom periodu. Istovremeno dok rade na “prilago|avanju” zakona za potrebe svojih pojedinaca i partije u cjelini, upravo su esdepeovci u Parlamentarnoj skup{tini BiH me|u onima koji najvi{e kr~me sredstva poreskih obveznika. Tako zagovornici “Dr`ave za ~ovjeka” a ustvari sebe i svojih bli`njih, , kao {to je slu~aj sa Denisom Be}irovi}em, tro{e na hiljade maraka za aviokarte vozaju}i se biznis-klasom i ne mije{aju}i se sa istim onim “malim” ~ovjekom kojeg su im puna usta. Svjetski putnik koji tro{i na hiljade maraka je i Sa{a Magazinovi}, dok su kolege mu Nermina Zaimovi} - Uzunovi} i Mehmed Bradari} svoje interese prona{li u ad hoc komisijama koje napla}uju. Koliko im je do njih stalo, najbolje svjedo~i podatak da su u po dvije. Malo jedna. S jedne strane pravna anarhija, s druge zadovoljeni interesi. Vuk sit, a ovaca sve manje.

Pi{e: Pi{e: Almir TERZI]

Uru{avanje Zakona o sukobu interesa i njegovo potpuno ukidanje primarno zbog nekoliko sankcioniranih kadrova, a Zakona o finansiranju politi~kih stranaka - radi partijskih interesa

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

KOMENTARI

11

KOD KO@E

Sevdah unatrag: seks i Carigrad
Z
Pi{e: Boris DE@ULOVI]

Kad se i kako to~no narod opredijelio za novu parlamentarnu ve}inu, vama je, naravno, prili~no nejasno. Prili~no vam je, dodu{e, nejasno i kad se i kako narod zapravo opredijelio i za dosada{nju parlamentarnu ve}inu, a kamoli za novu, ali to je zato {to vam nije dano vidjeti ono {to vidi Desnica Radivojevi}

vao me nekidan u dva iza pono}i Ko`o, ko veli da pita ne{to. Ima on taj obi~aj, zovne u gluho doba no}i iz kafane da ispri~a vic. Ili da ne{to pita. [to se dobije kad se kri`aju pudlica i rotvajler, i sve takve stvari. - Zna{ li - veli - {ta se dobije kad se sevdah pusti unatrag? - Ne znam - reko. - Do|e{ u selo na d`enazu sa nakim `utim dunjama, a tamo mrtva le`i lijepa Fatma, najljep{a djevojka u Federaciji. Ti je poljubi{, a oni je na to pokriju ~ar{afom i daju ti trista maraka. I malo to, nego je u to podignu zajedno s nosilima i daju ti jo{ dvjesto maraka. Ona onda bogami o`ivi, al’ hem gadno bolesna, hem ho}e da je `eni{, hem te du{mani, kad ~uju za to, tra`e po selu. Ti na to s onih petsto maraka pobjegne{ u Carigrad, tamo proda{ one dunje i pune tri godine lumpuje{ po turskim kafanama dok Fatmu ne pro|e huja. Nakon tri godine vrati{ se iz Turske pun para, i ona od sre}e ozdravi za heftu. Ne samo {to je zdrava ko dren i lijepa ko boginja, nego ni vjen~anje vi{e ne spominje, samo joj seks na umu. I malo to, nego vas i du{mani, ~uv{i da nema vjen~anja, ve} samo seksa, puste na miru. Pa vodite ljubav bez prestanka {est mjeseci, bogami i godinu. Aman, aman. Reverzibilan proces, me|utim & na`alost, u sevdahu nije mogu}, kao {to nije mogu} ni u svakodnevnom `ivotu. Barem ne u takozvanim ure|enim dru{tvima. Sva je sre}a pa u Bosni i Hercegovini svakodnevnog `ivota nema. Bit }e, naime - odmah mi je palo na pamet - da je koncept sevdaha unatrag na umu imao dopremijer Vlade Federacije BiH i ministar prostornog ure|enja Desnica Radivojevi}, kad je nekidan ekskluzivno za Dnevni avaz komentirao rekonstrukciju vlasti i izguravanje SDA iz koalicijskih kombinacija. - Gra|ani su dali mandat upravo zbog evropske politike, a SDA danas provodi svoj stav da vi{e ne bude u funkciji razvoja standarda u pribli`avanju Evropskoj uniji. Dobili smo volju naroda, a ona nije za-

ustavljanje reformskih procesa nego ulazak u NATO i EU. SDA je odstupila od toga i u funkciji je spre~avanja reformskih procesa - tvrdi Radivojevi}. - Narod se opredijelio za novu parlamentarnu ve}inu, ~iji je politi~ki cilj ubrzavanje reformskih procesa na putu ka evroatlantskim integracijama. Valja ponoviti posljednju re~enicu, jer rije~ je o posve revolucionarnom novumu, koji }e se na politi~kim naukama ubudu}e izu~avati kao “bosanska demokratija” . - Narod se opredijelio za novu parlamentarnu ve}inu. Kad se i kako to~no narod opredijelio za novu parlamentarnu ve}inu, vama je, naravno, prili~no nejasno. Prili~no vam je, dodu{e, nejasno i kad se i kako narod zapravo opredijelio i za dosada{nju parlamentarnu ve}inu, a kamoli za novu, ali to je zato {to vam nije dano vidjeti ono {to vidi Desnica Radivojevi}. Zato {to robujete uvrije`enim predrasudama o linearnosti vremena i svakodnevnog `ivota, te drugim zabludama klasi~ne fizike. Zato {to zaboravljate da u Bosni nema svakodnevnog `ivota. I vremena. Stoga se nedostatak svakodnevnog `ivota i vremena - ovo je sad razmjerno komplicirano, pa se koncentrirajte - nadokna|uje kori{tenjem ve} potro{enog. Rije~ je, shvatili ste ako ste se koncentrirali, o konceptu sevdaha unatrag. Da po ja sni mo: u kla si ~nom, za pa dnom modelu demokracije narod se najprije opredijeli na takozvanim izborima, nakon ~ega pobjednici izbora formiraju izvr{nu vlast. Taj je model pokazao mnogo dobrih strana, ali i jednu lo{u. Kako je pak po op}oj teoriji svega poznato da svaka stvar i pojava koja ima jednu lo{u stranu tu svoju lo{u stranu pokazuje u Bosni i Hercegovini, tako se u Bosni pokazala i ona jedina lo{a strana demokracije: ona po kojoj iznimno postoji mogu}nost da na izborima nema apsolutnog pobjednika, pa se narod opredjeljuje za onu vlast koja bira samu sebe. Znate tu - biralo se dvoje mladih, {est mjeseci, godinu, kad su htjeli da koaliraju, du{mani im ne dado{e. Sve dok je-

dan, kako to ve} ide u pjesmi, ne ode u Istanbul. Princip je zapravo jednostavan: najja~e stranke u parlamentu me|usobno se dogovaraju o formiranju vlasti - sve nalikuje na partiju pokera u kojoj se ula`u ministarstva, ambasade, javna poduze}a, upravni odbori, pa i gotov novac - nakon ~ega se javno objavljuje nova parlamentarna ve}ina, za koju se na kraju opredijeli i odu{evljeni narod. Ima Ko`o i o tome vic, onaj o Crnogorcu {to stoji pred ogledalom i veli sam sebi: “Kad se istu{iram, namiri{em i stavim gel u kosu, pa obu~em talijanske cipele i novo odijelo, naba~im zlatni sat, lanac i nao~ale za sunce - nema te |evojke koja ne}e da mi se dopadne!” Sli~no u Avazu govori Desnica Radivojevi}: “Kad se dogovorim sa Zlajom, pa glasam za reformske procese na putu ka evroa tlan tskim in te gra ci ja ma i nove upravne odbore javnih preduze}a - nema toga glasa~a koji se nije opredijelio za mene!” To je bosanska parlamentarna demokracija. Ista kao obi~na, samo pu{tena unatrag: najprije se parlamentarne stranke dogovore oko formiranja vlade, onda slijede izbori, pa predizborna kampanja - u kojoj vam se obja{njava politi~ka i ekonomska strategija koju }ete izabrati - da bi koji mjesec kasnije stranke postigle novi koalicijski sporazum, za ~iji }ete se program na kraju, jasno, opredijeliti i vi. I tako nekoliko puta. Nakon ~ega vam - ako upali plan nove parlamentarne ve}ine - slijedi rat, pa ujedinjenje Jugoslavije, i na kraju vodite ljubav {est mjeseci, bogami i ~etrdeset godina. Poslije }e biti lako. Istina, bit }e jo{ ratova, mirova, ujedinjenja i raspada velikih carstava, bit }e jo{ novih parlamentarnih ve}ina, ali sve {to bude - i to je najgenijalnije u konceptu politike sevdaha unatrag - bit }e stvar va{eg jasnog i slobodnog opredjeljenja. Mo`da }e na kraju izgledati da su vas cijelo vrijeme pravili majmunima, ali to je, vjerujte, jedini na~in. U protivnom, nikad ne}ete na zelenu granu.

U OBJEKTIVU Protesti zbog ruskog jezika
Ukrajinska policija bacala je suzavac na demonstrante u srijedu u Kijevu koji protestuju zbog spornog zakona usvojenog u parlamentu prethodnog dana koji vra}a ruski jezik kao zvani~ni jezik zemlje, prenosi Fena. Sukobi su izbili izme|u demonstranata kojih je bilo nekoliko stotina i policije. Najmanje jedan demonstrant je ozlije|en u ovim protestima opozicije, koju je policija rastjerala suzavcem. Nakon usvajanja spornog zakona, predsjednik ukrajinskog parlamenta Volodimir Litvin podnio je ostavku.
Reuters

12

OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva Broj: 01-49-1447/12 Sarajevo, 4. 7. 2012. godine

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu Odluke o sazivanju {esnaeste Skup{tine Dru{tva donesene na VIII sjednici Nadzornog odbora od 4.7.2012. godine, a u skladu sa ~lanom 242. Zakona o privrednim dru{tvima ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj: 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09 i 63/10), Nadzorni odbor "FAD" d.d. Jelah - Te{anj objavljuje

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA Federal Ministry of Agriculture, Water Management and Forestry

O B A V J E [ T E NJ E
O SAZIVANJU XVI ([ESNAESTE) SKUP[TINE "FAD" d.d. JELAH - TE[ANJ I[esnaesta Skup{tina "FAD" d.d. Jelah - Te{anj }e se odr`ati 27.7.2012. godine (petak) sa po~etkom u 11 sati u sjedi{tu "FAD" d.d. u Jelahu, Ulica Titova bb.

Na osnovu ~lana 9. Pravilnika o uslovima i na~inu ostvarivanja nov~ane podr{ke po modelu ruralnog razvoja ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 56/12), Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva r a s p i s u j e

za dodjelu nov~anih sredstava za realizaciju zahtjeva u okviru Modela ruralnog razvoja - Kapitalna ulaganja i investicije I. PREDMET JAVNOG POZIVA Predmet javnog poziva je prikupljanje zahtjeva koji se odnose na slijede}e: 1. Kapitalna ulaganja i investicije u poljoprivredna gazdinstva koja se bave proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda iz Dodatka I Zakona o poljoprivredi ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 88/07 i 4/10) i koji su investirali u periodu od 1.6.2010. godine do 31.12.2011. godine, 2. Udio nov~ane podr{ke u iznosu od 25% od investiranih sredstava. II. KLIJENTI KOJI IMAJU PRAVO NA PODNO[ENJE PRIJAVE Pravo podno{enja zahtjeva imaju pravna i fizi~ka lica (u daljem tekstu: klijent) koja ispunjavaju op}e i posebne uslove iz ovog javnog poziva. III. OP]E ODREDBE Klijenti iz ta~ke II javnog poziva moraju ispunjavati slijede}e uslove: a) da ima sjedi{te, odnosno prebivali{te na teritoriji Federacije, b) da je upisan u RPG i RK, {to dokazuje potvrdom koju izdaje nadle`na op}inska slu`ba nakon 1.1.2012. godine, c) da ispunjava kriterije propisane Programom o utro{ku sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava "Poticaj za poljoprivredu" ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 44/12) utvr|enih bud`etom Federacije Bosne i Hercegovine za 2012. godinu Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva pod nazivom "Od na{eg polja do na{eg stola" (u daljem tekstu: Program), Pravilnikom o uslovima i na~inu ostvarenja nov~anih podr{ki po Modelu ruralnog razvoja ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 56/12) (u daljem tekstu: Pravilnik) i ovim javnim pozivom, d) da je dostavio obavje{tenje o razvrstavanju pravnog lica po djelatnosti, e) da je dostavio popunjen obrazac zahtjeva I-1 i popunjen obrazac projekta investicionog ulaganja PIU, koji su sastavni dio Pravilnika i mogu se preuzeti na web stranici Ministarstva (www.fmpvs.gov.ba), f) da je investirao u periodu od 1.6.2010. do 31.12.2011. godine, g) za zadruge, pored propisane dokumentacije da dostave potvrdu ili rje{enje o izvr{enoj zadru`noj reviziji, ne starije od dvije godine, a za novoformirane zadruge rje{enje o upisu u sudski registar. (2) Kod podno{enja zahtjeva za nov~anu podr{ku Federalnom ministarstvu klijenti su du`ni dostaviti dokaz o uplati federalne upravne takse u skladu sa Tar. br. 1. i 2. u ukupnom iznosu od 12 KM (5 KM za zahtjev i 7 KM za rje{enje), a u skladu sa Zakonom o federalnim upravnim taksama i tarifi federalnih upravnih taksi ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 6/98 i 08/00). (3) Rok za podno{enje zahtjeva je 8 dana od dana objave javnog poziva u dnevnoj {tampi. IV. NEOPHODNA DOKUMENTACIJA ZA SUDJELOVANJE NA JAVNOM POZIVU U ovisnosti od vrste investicije, sredstva planirana u Programu za mjeru: kapitalna ulaganja-Investicije, projekti i obrtna sredstva u poljoprivredna gazdinstva }e se realizirati na osnovu sljede}e dokumentacije: a) popunjen obrazac zahtjeva (I-1) za ostvarivanje prava na nov~anu podr{ku, b) potvrdu o upisu u RPG i RK, c) ugovor o otvorenom bankovnom ra~unu, d) popunjen obrazac projekta investicionog ulaganja (PIU), e) ra~un kao dokaz o investiranim sredstvima na ime klijenta: poreznu fakturu ili blagajni~ki ra~un u skladu sa ~lanom 4. stav 2. Pravilnika, ili procjenu sudskog vje{taka o vrijednosti investicije, f) jedinstvenu carinsku deklaraciju - JCI obrazac s pripadaju}im ra~unom za uvezenu opremu, mehanizaciju, stoku i sl, g) dokaz o preuzimanju proizvedenih poljoprivrednih proizvoda unutar vlastitog gazdinstva za nastavak dalje proizvodnje (za podizanje vi{egodi{njih zasada i nabavku osnovnog stada) - primka na skladi{te repromaterijala, izdatnica sa skladi{ta u proizvodnju, radni nalog u proizvodnji, primka na skladi{te gotovih proizvoda, h) dokaz o podignutom intenzivnom vi{egodi{njem zasadu vo}njaka (najmanje 0,5 ha) i intenzivnog zasada vinograda (najmanje 0,3 ha), i) kopiju saobra}ajne dozvolu za traktor, prikolicu, kombajn ili drugu poljoprivrednu ma{inu koja podlije`e registraciji (za one klijente koji su imali investiciju za kupovinu mehanizacije i opreme). Mehanizacija iz uvoza ne mo`e biti starija od sedam godina a oprema pet godina, dok oprema i mehanizacija kupljeni na doma}em tr`i{tu moraju biti novi, j) potvrdu da su `ivotinje obilje`ene u skladu sa Pravilnikom o obilje`avanju i kontroli kretanja `ivotinja u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 13/10, 79/10 i 25/11), k) kopiju paso{a `ivotinja, izdate u skladu sa Pravilnikom o obilje`avanju `ivotinja (dostavlja se neovjerena kopija), l) potvrdu da su `ivotinje obilje`ene u skladu sa Pravilnikom o obaveznom ozna~avanju i upisu u jedinstveni Registar ovaca, koza i svinja te vo|enju evidencije ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 87/07 i 64/08), m) kopiju pojedina~nog ili skupnog obrasca za prijavu kretanja i svjedod`bu o zdravstvenom stanju `ivotinje koju nadle`na veterinarska organizacija izdaje za sve `ivotinje koje su kupljene - prodate, (pod j, k, l i m samo za one klijente koji su imali investiciju za nabavku rasplodne stoke: krava, ovaca, koza, svinja i p~ela), n) rje{enje da objekat udovoljava propisanim veterinarsko-zdravstvenim uslovima - veterinarski broj ili dokaz o podnesenom zahtjevu za izdavanje istog, o) dozvolu za akvakulturu ili dokaz o podnesenom zahtjevu za izdavanje iste (pod n i o samo za one klijente koji su imali investiciju u izgradnju novih, rekonstrukciju i opremanje postoje}ih ribnjaka i pogona za doradu i pakiranje ribe), p) ovjerenu izjavu klijenta da }e nabavljenu opremu, mehanizaciju, stoku, podignut zasad i sl. zadr`ati u svom vlasni{tvu najmanje tri godine uz obavezu pravilnog kori{tenja i odr`avanja, q) za zadruge, pored gore navedene dokumentacije i potvrdu o izvr{enoj zadru`noj reviziji koju izdaje Zadru`ni savez Federacije BiH, ne stariju od dvije godine, a novoformirane zadruge izvr{en upis u sudski registar. V. VREDNOVANJE ZAHTJEVA (1) Zahtjevi se dostavljaju Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo). (2) Prilikom obrade zahtjeva utvr|uje se pravovremenost, potpunost, i osnovanost zahtjeva klijenta propisanih Programom, Pravilnikom i ovim javnim pozivom. (3) Federalno ministarstvo donosi rje{enje kojim odlu~uje o zahtjevima koji su pristigli kao neblagovremeni, nepotpuni ili neosnovani. (4) Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva (u daljem tekstu: ministar) rje{enjem imenuje komisiju za ruralni razvoj (u daljem tekstu: Komisija). (5) Komisija }e razmotriti prispjele zahtjeve i sa~initi prijedlog za odobrenje ili za odbijanje zahtjeva, nakon ~ega ministar donosi rje{enje. (6) Rje{enje iz stavka 3. i 5. ovoga ~lana je kona~no u upravnom postupku i protiv istog nije dopu{tena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor tu`bom kod Kantonalnog suda u Sarajevu. (7) Isplata nov~ane podr{ke po javnom pozivu }e se vr{iti na osnovu planiranih sredstava u okviru Programa za ovu mjeru i mo`e se vr{iti u vi{e obroka, {to }e se definisati rje{enjem ministra ili ugovorom. (8) Ukoliko Komisija u odre|enom predmetu sumnja da je ra~un ili procjena sudskog vje{taka o investicionim ulaganjima ve}a od stvarnog ulaganja klijenta, Federalno ministarstvo mo`e zatra`iti dostavu dodatne dokumentacije i anga`ovati drugog sudskog vje{taka radi procjene vje{ta~enja u cilju utvr|ivanja ~injenica. (9) Radi utvr|ivanja ~injeni~nog stanja sposobnosti klijenta, njegove ekonomske odr`ivosti (kratkoro~na ili dugoro~na), uravnote`enja teritorijalne zastupljenosti, Komisija mo`e pored dokumentacije propisane za svaku mjeru, zatra`iti i slijede}u dodatnu dokumentaciju: • bilancu stanja i uspjeha klijenta za prethodni period, • biznis-planove za naredni period, • ugovore i garancije poslovnih partnera da su biznis-planovi provodivi u svakom dijelu i drugo. (10) U slu~aju da je poslovanje pojedinog klijenta na visokom nivou ili ispod nivoa ekonomske odr`ivosti, na prijedlog Komisije ministar mo`e rje{enjem: odbiti zahtjev, poni{titi izdato rje{enje i nalo`iti povrat ispla}enih sredstava. VI. napomene - Da bi klijent u{ao u konkurenciju za odabir na javnom pozivu, mora ispuniti propisane uslove; - Svi dokumenti koji se predaju uz zahtjev kao dokaz o ispunjavanju kriterija sudjelovanja iz ovog poziva, moraju biti originali ili ovjerene kopije, ne starije od tri mjeseca; - Dokumenti koji se {alju na javni poziv ne vra}aju se klijentu; - Ministarstvo zadr`ava pravo kontrole za podneseni zahtjev; - Ministarstvo ne snosi nikakve tro{kove klijenta, nastale sa~injavanjem i predajom zahtjeva, a klijent nema bilo kakva prava na naknadu bilo kakvih tro{kova po osnovu sudjelovanja na ovom javnom pozivu. Svi zahtjevi dostavljaju se s naznakom "JAVNI POZIV - I" - "ne otvarati" na adresu: FEDERALNO MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I [UMARSTVA Ul. mar{ala Tita broj 15 71 000 Sarajevo MINISTAR Jerko Ivankovi} Lijanovi} Sarajevo, Mar{ala Tita br. 15 Tel.: +387 33 44 33 38, Fax: 22 64 34; E-mail: kabinet@fmpvs.gov.ba

J AV N I P O Z I V

II - Radna tijela Skup{tine - Skup{tinom Dru{tva, do izbora predsjednika Skup{tine, predsjedava prisutni dioni~ar ili punomo}nik dioni~ara sa najve}im brojem dionica s pravom glasa. - Skup{tina Dru{tva ve}inom glasova, izme|u prisutnih dioni~ara i punomo}nika dioni~ara, bira predsjednika Skup{tine Dru{tva i dva ovjeriva~a zapisnika Skup{tine. - Nadzorni odbor je imenovao za {esnaestu Skup{tinu Odbor za glasanje u sastavu: Dzenana Im{irovi}, predsjednik, i ~lanovi Naida Had`ikaduni} i Hidajeta Hafizovi}, svi zaposlenici Dru{tva. Zapisnik }e voditi sekretar Dru{tva Sadeta Hrvi}. III - Za {esnaestu Skup{tinu utvr|en je slijede}i: Dnevnired 1. Izbor predsjednika Skup{tine i dva ovjeriva~a zapisnika Skup{tine 2. Dono{enje odluke o razrje{enju ~lana Nadzornog odbora 3. Dono{enje odluke o izboru i imenovanju ~lana Nadzornog odbora

IV - Podno{enje prijedloga dioni~ara Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa ima pravo pisano predlo`iti kandidata za ~lana Nadzornog odbora i izmjenu dnevnog reda i/ili prijedloga odluka Skup{tine, najkasnije osam dana od dana objavljivanja ovog obavje{tenja. Prijedlog se podnosi Nadzornom odboru Dru{tva. V - Pravo u~e{}a i odlu~ivanja, postupak prijave za u~e{}e, na~in glasanja i uvid u materijale Pravo odlu~ivanja na Skup{tini imaju dioni~ari koji se nalaze na listi dioni~ara kod Registra vrijednosnih papira FBiH 30 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom roku, ako on pada u neradni dan. Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju na Skup{tini dioni~ari mogu ostvariti li~no ili putem punomo}nika. Dioni~ar, odnosno punomo}nik, du`an je najkasnije tri dana prije datuma odr`avanja Skup{tine podnijeti Odboru za glasanje pisanu prijavu za u~e{}e na Skup{tini, uz kopiju li~ne isprave za identifikaciju, neposredno u sjedi{tu Dru{tva, preporu~enom po{tom na adresu: "FAD" d.d. Jelah - Te{anj, 74264 Jelah, Titova bb, ili faksom na broj: 032/667-004. Punomo} za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine daje se u obliku pisane izjave potpisane od dioni~ara-vlastodavca i punomo}nika i dostavlja se Dru{tvu li~no, po{tanskom po{iljkom ili faksom, najkasnije tri dana prije odr`avanja Skup{tine. Sekretar Dru{tva }e u ime Odbora za glasanje izdati potvrdu o registraciji, koju je dioni~ar, odnosno punomo}nik, obavezan predati Odboru za glasanje prije odr`avanja Skup{tine. Glasanje na Skup{tini vr{i se putem glasa~kih listi}a, koji sadr`e ime i prezime ili firmu dioni~ara i broj glasova s kojim raspola`e, zaokru`ivanjem odgovora "za" ili "protiv" prijedloga odluke, odnosno zaokru`ivanjem broja ispred imena kandidata pri izboru organa Dru{tva. Izbor predsjednika i dva ovjeriva~a zapisnika Skup{tine mo`e se vr{iti i aklamacijom ukoliko Skup{tina tako odlu~i. Prijava za u~e{}e na Skup{tini Dru{tva i obrazac punomo}i mogu se dobiti u sjedi{tu Dru{tva. Podno{enje prijava za u~e{}e na Skup{tini, kao i uvid u materijale koji su u vezi sa dnevnim redom Skup{tine, uz predaju punomo}i kada uvid vr{i punomo}nik i predo~enje li~ne isprave za identifikaciju, dioni~ari i punomo}nici mogu izvr{iti u sjedi{tu Dru{tva, svakim radnim danom od 9 do 14 sati. Kontakt-telefon: 032/667 192. Nadzorni odbor

Bosna i Hercegovina FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON/KANTON SREDI[NJA BOSNA MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA TRAVNIK Datum: 4.7.2012. godine Na osnovu ~lana 30. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji BiH ("Sl. novine FBiH", broj 49/05), raspisuje se

za popunu radnog mjesta namje{tenika u Ministarstvu unutra{njih poslova SBK/KSB na odre|eno vrijeme (zamjena namje{teniku na bolovanju i ispomo} u obavljanju poslova ~isto}e) 1. Pomo}ni radnik - ~ista~ica prostorija u Odsjeku za administraciju Travnik 1 izvr{itelj na odre|eno vrijeme Pored op}ih uvjeta propisanih za prijem u radni odnos, kandidati moraju ispunjavati i posebne uvjete: - zavr{ena osnovna {kola Uz prijavu na oglas, kandidat je du`an dostaviti: izvod iz mati~ne knjige ro|enih izvod iz knjige dr`avljana uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak dokaz o ste~enoj {kolskoj spremi ljekarsko uvjerenje

O G L A S

Prijave sa prilo`enom dokumentacijom slati isklju~ivo putem PTT ili izravno na Pisarnici MUP-a SBK/KSB zape~a}eno/kovertirano na adresu: Ministarstvo unutra{njih poslova SBK/KSB, Travnik, Aleja konzula br. 12 sa naznakom "Komisija za oglas".

Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Oglas ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja u sredstvima informisanja.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

REGION
VIJESTI

13

Posjeta zvani~nika State Departmenta Beogradu

SAD tra`e kooperativnost

u vezi sa Kosovom
Amerikanci od mandatara Ivice Da~i}a `ele jasne garancije da }e budu}a vlada Srbije biti kooperativna u vezi sa Kosovom, kao i da }e ekonomski interesi SAD-a u Srbiji biti za{ti}eni pred o~ekivanim sna`enjem ruskog uticaja u slu~aju da na vlast do|e koalicija SNS-SPS-URS, pi{e list Danas, prenosi Srna. To je osnovni razlog za, {iroj javnosti potpuno neo~ekivanu, posjetu Beogradu zvani~nika State Departmenta Philipa Reeke ra, or ga ni zo va na usred me|ustrana~kih pregovora o novoj vladi, svega nekoliko dana nakon {to je lider socijalista Ivica Da~i} dobio mandat za njeno formiranje.

Dozvoljeni protesti na Markovom trgu
Zabrana odr`avanja protesta na Markovom trgu u Zagrebu, gdje se nalaze najva`nije institucije Hrvatske, od ju~er je ukinuta nakon sedam godina, jer je Sabor usvojio izmjene Zakona o javnom okupljanju. Javna okupljanja i protesti na Markovom trgu trebali bi biti dozvoljeni ve} za desetak dana, a pristup u~esnika skupova bio bi ograni~en na 10 metara od zgrade Sabora i Vlade, te 20 metara od Ustavnog suda, prenosi Srna. Taj }e prostor biti primjereno ozna~en. Javno okupljanje i protesti bit }e mogu}i od 8 do 22 sata, dok je broj u~esnika ograni~en na 1.500. Ve}ina saborskih klubova podr`ala je kona~ni prijedlog izmjena Zakona o javnom okupljanju, pozdravljaju}i ukidanje zabrane protesta na Markovom trgu.

Reeker i Stefanovi} se slo`ili da je neophodno nastaviti dijalog sa Pri{tinom i primijeniti do sada postignute sporazume

Prikupljanje ~injenica
Diplomatski izvori lista Danas ka`u da je cilj Reekerovog boravka u Beogradu, prije svega, prikupljanje ~injenica o planovima nove vlade u vezi sa Kosovom, ekonomijom i reformama, te preno{enje nekih jasnih principa SAD. Sagovornici lista Danas isti~u

Prijava protiv \ukanovi}a i Luk{i}a
Reeker u Beogradu

GARANCIJE Amerikanci od Da~i}a `ele jasne garancije da }e ekonomski interesi SAD-a u Srbiji biti za{ti}eni pred o~ekivanim sna`enjem ruskog uticaja u slu~aju da na vlast do|e koalicija SNS-SPS-URS

da Amerikanci `ele vladu koja }e i}i onim putem za koji oni smatraju da je pravi, a da (jo{) nisu uvjereni da bi se koalicija SNSSPS-URS tako pona{ala, prije svega zbog Da~i}eve bliskosti s Moskvom i navodnih obe}anja koja je dao Rusima oko njihovih poslovnih interesa u Srbiji. "Glavna stvar je nepovjerenje Amerikanaca u Da~i}a, dok su sa DS kako-tako ve} sara|ivali", rekli su izvori lista. U me|uvremenu, Reeker se ju~er sastao sa {efom pregovara~kog tima Beograda u dijalogu sa Pri{tinom Borkom Stefanovi}em. Njih dvojica su se slo`ila da

je neophodno nastaviti dijalog i primijeniti do sada postignute sporazume. "Dana{nji sastanak sa Reekerom je bio vrlo konstruktivan, razmijenili smo vi|enja nastavka dijaloga sa Pri{tinom. Slo`ili smo se o neophodnosti nastavka tog dijaloga i neophodnosti implementacije do sada postignutih sporazuma", rekao je ju~er Stefanovi} u telefonskoj izjavi Tanjugu.

Te`a pitanja
On je jo{ jednom istakao da su svi postignuti sporazumi javni. Prema Stefanovi}evim rije~i-

ma, Reeker je iznio o~ekivanja SAD-a da se dijalog Beograda i Pri{tine nastavi i da se primijene postignuti dogovori. "Slo`ili smo se oko toga da je mogu}e dijalog podi}i na politi~ki nivo, to jest na vi{i nivo samih pregovara~a u cilju rje{avanja te`ih pitanja i lak{e implementacije dogovora postignutih sa Pri{tinom", rekao je Stefanovi}. Reeker, koji u Beogradu boravi kao prethodnica pomo}nika {efice ameri~ke diplomatije Philipa Gordona ~ija se posjeta o~ekuje 8. i 9. jula, razgovarao je prekju~er sa liderima SNS-a, SPS-a, URS-a i LDP-a.

Mre`a za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) ju~er je podnijela krivi~nu prijavu protiv Mila \ukanovi}a i Igora Luk{i}a i jo{ 14 osoba koje sumnji~i za organizovani kriminal. MANS ih sumnji~i da su, na {tetu gra|ana, pribavili imovinsku korist sebi i Prvoj banci, koju kontroli{e porodica biv{eg premijera \ukanovi}a, prenosi Beta. Pored \ukanovi}a i Luk{i}a, krivi~na prijava je podnesena i protiv brata biv{eg premijera Ace \ukanovi}a, koji kontroli{e Prvu banku, pojedinih rukovodioca te banke, guvernera Centralne banke i menad`menta Elek troprivrede Crne Gore (EPCG). MANS je u krivi~noj prijavi naveo da je biv{i premijer i lider vladaju}e Demokratske par tije socijalista (DPS) uticao da vlada i skup{tina donose odluke koje su bile isklju~ivo u interesu Prve banke, te da banka ~iji je on akcionar neka`njeno kr{i zakone i konstantno dobija novac iz bud`eta.

Predsjednik Demokratske stranke Boris Tadi}

Tajkuni `ele vlast bez DS-a
U prethodne ~etiri godine do{lo je do prekida na~ina u komunikaciji izme|u vlasti i predstavnika krupnog kapitala na na~in kako je to bilo u pro{losti, kazao je Tadi}
Lider Demokratske stranke (DS) Boris Tadi} izjavio je da su mu neki od srbijanskih tajkuna `eljeli vidjeti le|a, jer su "prvi put u posljednjih 20 godina predstavnici te socijalne grupacije morali da ~ekaju na sastanak kod njega, a ne da ulaze na otvorena vrata". On je u intervjuu za beogradski sedmi~ni list NIN priznao da su tajkuni finansirali DS, ali je naglasio da je on to prekinuo. ne ki od njih ima ju mjes to u srpskoj privredi, mogu da doprinesu, ali po pravilima igre, ne tako {to koriste privilegije koje im dr`ava obezbje|uje da uve}avaju bogatstvo, {to posluju u okolnostima gdje ne pokazuju konkurentnost", rekao je Tadi}. Naveo je da je u prethodne ~etiri godine do{lo do prekida na~ina u komunikaciji izme|u vlasti i predstavnika krupnog kapitala na na~in kako je to bilo u pro{losti. Tadi} je ocijenio da je vlada Srpske napredne stranke (SNS), Socijalisti~ke partije Srbije (SPS) i Uje di nje nih re gi ona Srbi je (URS) ona vlada koju tajkuni `ele vidjeti, jer su proteklih godina izgubili mogu}nost uve}avati bogatstvo zahvaljuju}i privilegijama koje im daje dr`ava. Na pitanje da li je Miroslav Mi{kovi} taj koji `eli vladu bez DS-a, Tadi} je odgovorio: "Mislim da da. Vjerujem da je to", i dodao kako je sasvim siguran da Mi{kovi} ne `eli vladu u kojoj bi bili on i DS. Tadi} je prihvatio da je odgovoran za rezultate izbora i objasnio kako ne `eli prebacivati odgovornost, jer je on taj koji je izgubio predsjedni~ke izbore. Naveo je da se zala`e za ispitivanje odgovornosti i demokratske promjene u DS-u, ali ne za ~istku po principu staljinisti~kih metoda. On je potvrdio da je DS platio, izme|u ostalog, cijenu bahatih ljudi iz njenih redova i dodao da }e pravosudne institucije, ukoliko se neko nezakonito obogatio iz DS-a, te osobe procesuirati. obavljao funkciju predsednika Srbije. Nisam imao vremena da se bavim DS-om", naveo je on. Negirao je da }e podnijeti ostavku u DS-u i objasnio da to od njega nisu tra`ili organi stranke. Na pitanje da li je mogu}a velika koalicija DS-a i SNS-a te da li bi on bio njen premijer, Tadi} je rekao da nije prorok, ali da u ovom momentu nema pregovora izme|u te dvije stranke na bilo kojem nivou.

Gre{ka
Kao svoju najve}u gre{ku, Tadi} je naveo to {to unutar DS-a nije inicirao promjene i smjene kada je bilo vrijeme. "A za{to to nisam uradio? Jer se nisam bavio DS-om, nego sam

Interesi
"Ta da je nas ta la ova vrsta odnosa, zbog kojeg su `eljeli da mi vide le|a. Oni ostvaruju svoje interese, iako, sasvim sigurno,

14

SVIJET
VIJESTI

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Tragi~no okon~ana tala~ka kriza u Njema~koj

SAD: Vru}ine i oluje odnijele 19 `ivota
Veliki val vru}ina koji je prije nekoliko dana zahvatio Sjedinjene Dr`ave i silovita oluja koja je u petak nave~er pogodila ameri~ku isto~nu obalu, odnijeli su 19 `ivota, izvijestio je CNN, a gotovo dva miliona stanovnika SAD-a jo{ je bez elektri~ne energije, prenosi Fena. "Val vru}ina nastavlja se u ve}em dijelu isto~nog dijela zemlje i u njenom centralnom dijelu", izvijestila je Nacionalna meteorolo{ka slu`be. "Uz visoke temperature, posebno u podru~ju Minneapolisa, Chicaga, Kansas Citya i St. Louisa, visok je postotak vla`nosti", {to stanovni{tvo tih dijelova SAD-a iznimno te{ko podnosi. U petak nave~er sna`na oluja pogodila je dio isto~ne obale SAD-a, zbog ~ega je tokom vikenda ~etiri miliona ljudi ostalo bez elektri~ne energije. U podru~ju oko glavnog grada Washingtona i u utorak je oko 116.000 doma}instava bez elektri~ne energije, a lokalni distributeri elektri~ne energije procjenjuju da }e im za popravak svih kvarova biti potrebno oko sedmicu.
Nakon upada u stan policija prona{la ~etvero mrtvih

Otmi~ar ubio
taoce, pa sebe
Do drame u Karlsruheu do{lo kada se vlasnik stana u potkrovlju prilikom najavljenog prinudnog iseljenja zabarikadirao i oteo taoce
Specijalne snage policije provalile su u stan mu{karca koji se zabarikadirao i dr`ao taoce u njema~kom gradu Karslruhe. Na|eno je ~etvero mrtvih, me|u njima i otmi~ar. Naoru`ani mu{karac zabarikadirao se ju~er ujutro u jednoj zgradi u Karlsruheu tokom prinudnog iseljavanja, uzev{i za taoce nekoliko ljudi, uklju~uju}i sudskog izvr{itelja, prenosi Tanjug. "Specijalne snage su provalile u stan po{to su osjetile dim i na{le su ~etiri tijela. Jedan od njih je vjerovatno otmi~ar", rekao je portparol policije, a prenosi Reuters. Prema informacijama tabloida Bild, u drami su izgubili `ivot otmi~ar, sudski izvr{itelj, novi vlasnik stana i jedan bravar. Do drame u Karlsruheu, ~iji se uzroci i dalje istra`uju, do{lo je kada se vlasnik stana u potkrovlju, odnosno prijatelj vlasnice stana, lovac u posjedu oru`ja, prilikom najavljenog prinudnog iseljenja zabarikadirao i oteo taoce. Stanovnici ku}e su informisali policiju kada su ~ili pucnjeve, koja je, zatim, uz anga`man specijalnih jedinica, intervenisala, izolovala mjesto tragedije i evakuisala kom{iluk. "Mnogo toga je jo{ nejasno", rekao je jedan portparol policije, a mediji javljaju da je jedna pregovara~ka grupa poku{ala da kontaktira otmi~ara. Njema~ka, koja je, kako ka`e statistika, na samom vrhu po broju krvoproli}a, osjetljiva na ovakve doga|aje, naro~ito od tragedije u gimnaziji u Erfurtu, kada je, prije desetak godina, jedan u~enik gimnazije Gutenberg u {koli ubio 16 osoba, a zatim sam sebi presudio.

Napad na vojnike NATO-a
Pet NATO-ovih vojnika ranjeno je u isto~nom Afganistanu kada je ~ovjek u afganistanskoj vojnoj uniformi otvorio vatru po njima. Petorica vojnika, za koje se vjeruje da su Amerikanci, primila su medicinski tretman. Obim njihovih povreda nije poznat, prenosi Fena. Napad se desio u bazi NATO-a u pokrajini Wardak, isto~no od Kabula. To je posljednji u nizu napada u kojima afganistanski policajci ili vojnici napadaju me|unarodne snage. Novinska agencija AFP javila je da je bilo 19 takvih napada do sada u 2012.

Nakon me|unarodnog sporazuma o Siriji
Zapad uvjerava Rusiju da pru`i politi~ki azil sirijskom predsjedniku Ba{aru al-Asadu nakon {to je sklopljen me|unarodni sporazum u subotu u Genevi o na~elima politi~ke tranzicije u Siriji, objavio je ju~er ruski dnevnik Kommersant, prenosi Fena. "Zapadne zemlje i ponajprije Sjedinjene Dr`ave ~ine napore u uvjeravanju Moskve da primi sirijskog ~elnika i pru`i mu politi~ki azil", pi{e dnevnik citiraju}i ruski diplomatski izvor. "Me|utim, mi nismo planirali niti planiramo primiti Asada u Rusiju", izjavio je taj izvor. Zapadni diplomatski izvor nije ni potvrdio ni opovrgao Kommersantu informacije o tom "nametljivom prijedlogu" koji je iznesen Moskvi. SAD tuma~e usvajanje sporazuma u Genevi kao neindirektan

Zapad tra`i azil
za Asada u Rusiji
SAD tuma~e usvajanje sporazuma u Genevi kao neindirektan pristanak Moskve na odlazak Asada
pristanak Moskve na odlazak Asada, tvrdi Kommersant. U me|uvremenu, Sirijske opozicione grupe na~elno su se slo`ile da podr`avaju Slobodnu sirijsku vojsku, raspu{tanje vladaju}e stranke Baath i isklju~enje Ba{ara al-Asada i drugih klju~nih re`imskih figura iz tranzicijske vlasti. Po okon~anju dvodnevnog sastanka u Kairu, opozicioni lideri podijeljenog su mi{ljenja o drugim klju~nim pitanjima. "Slo`ili smo se da rje{avanje problema po~inje s odlaskom Asadovog re`ima i njegove vlade, za{titom civila i podr{kom Slobodnoj sirijskoj vojsci", kazao je opozicioni lider Kamal Labwani. "Besmislena je pri~a o vladi nacionalnog jedinstva dok je Asad i dalje na vlasti", kazao je Abdel Basat Sejda. Me|utim, skoro 250 u~esnika samita nije se uspjelo dogovoriti oko pitanja poput strane vojne intervencije i budu}e uloge religije, a nije postignut dogovor ni o formiranju jedinstvenog tijela koje }e predstavljati opoziciju. Konferencija je otvorena u ponedjeljak u egipatskoj prijestolnici pod nadzorom Arapske lige,

Smrtonosna eksplozija u Iraku
Najmanje osam osoba je poginulo, a jo{ 22 je ozlije|eno ju~er u eksploziji autobombe na tr`nici u sredi{njem dijelu Iraka, izvijestili su sigurnosni zvani~nici i medicinske slu`be, prenosi Fena. Napad se dogodio u ranim jutarnjim satima u Zubaidiyahu, ve}inskom {iitskom gradu udaljenom oko 100 kilometara jugoisto~no od Bagdada. Najmanje 38 osoba je poginulo dan ranije u Iraku u nekoliko napada, od kojih 28 u eksploziji kamiona bombe u Diwanyi ju`no od Bagdada, tako|er na jednoj tr`nici. Niko nije preuzeo odgovornost za taj napad, ali ve}ina ih je bila jasno usmjerena na {iitske zajednice, ve}inske u Iraku, koje su se pripremale da u petak obilje`e ro|enje Mahdija, centralne figure {iizma. Guverner pokrajine Diwaniya je vidio "znak Al-Kaide" u napadu u Diwaniyi.

Prona|ena tijela turskih pilota
Turska vojska saop{tila je ju~er da su na dnu Sredozemnog mora prona|ena tijela dvojice pilota ~iji su avion oborile sirijske snage. Turski dr`avni mediji javili su da je ameri~ka podmornica za istra`ivanje velikih dubina Nautilus, otkrila tijela u isto~nom dijelu Mediterana, prenosi Srna. Sirijska vojska oborila je turski vojni avion F-4 Phantom 22. juna. Turska je saop{tila da je avion pogo|en u me|unarodnom vazdu{nom prostoru, dok Sirija tvrdi da je letio unutar njihove teritorije.Obaranje vojnog aviona izazvao je pogor{anje ve} zategnutih odnosa izme|u Turske i Sirije.

Ba{ar al-Asad

s namjerom da se prona|e zajedni~ka vizija za tranziciju u Siriji nakon Asadovog odlaska. U kona~noj deklaraciji, u~esnici konferencije opisali su mehanizme za proces tranzicije, kazao je {ef Sirijskog nacionalnog vije}a Sejda. "Besmislena je pri~a o vladi nacionalnog jedinstva dok je Asad i dalje na vlasti", kazao je on.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

SVIJET
VIJESTI

15

Istraga Al-Jazeere o smrti biv{eg palestinskog lidera

Arafat otrovan polonijem?
[ef palestinskog pregovara~kog tima pozvao na me|unarodnu istragu Arafatove smrti, rekav{i da je taj zahtjev u palestinskom nacionalnom interesu
Palestinske nacionalne vlasti (PNA) pristale su da se tijelo preminulog predsjednika Jasera Arafata ekshumira radi istrage uzroka njegove smrti na zahtjev ~lanova porodice, saop}io je ju~er portparol PNA, prenosi Fena.

Tragovi radijacije
Odluka je donesena dan nakon {to je panarapski satelitski TV kanal Al-Jazeera javio kako je mogu}e da je Arafat umro od trovanja radioaktivnim izotopom zvanim polonij. U televizijskom izvje{taju se navodi da su tragovi polonija otkriveni u Arafatovim li~nim stvarima, prenosi Xinhua. Palestinski predsjednik Mahmud Abas smatra kako nema razloga za{to tijelo Jasera Arafata ne bi trebalo biti ekshumirano, nakon {to je istraga Al-Jazeere utvrdila da je mo`da preminuo usljed trovanja. “Nema nikakvog vjerskog ni politi~kog razloga da se sprije~i ekshumacija” izjavio je Nabil , Abu Rdineh, portparol PNA. On je dodao da je predsjednik Mahmud Abas naredio komisiji koja istra`uje okolnosti Arafatove smrti da prostudira informacije koje je objavila Al-Jazeera. [ef palestinskog pregovara~kog tima, Saeb Erakat, pozvao je na me|unarodnu istragu Arafatove smrti, rekav{i da je taj zahtjev u palestinskom nacionalnom interesu. U devetomjese~noj istrazi, AlJazeera je otkrila da su posljednji li~ni predmeti Arafata - odje}a, ~etkica za zube, ~ak i njegova

dioaktivnog polonija na odje}i koju je nosio, Arafatova udovica Suha apelovala je na palestinsku upravu da pribavi dozvolu za ekshumaciju. “Ovo je za mene veoma bolan zaklju~ak, ali to sada skida veliki teret sa ple}a. Bar sam u~inila ne{to da objasnim palestinskom narodu, Arapima i muslimanima cijelog svijeta da on nije umro prirodnom smr}u, ve} da je rije~ o zlo~inu” rekla je , Suha za Al-Jazeeru. Izrael je 2004. godine dopustio Arafatu da napusti Zapadnu obalu, nakon {to ga je dvije godine dr`ao u okru`enju, radi lije~enja u francuskoj bolnici. On je umro u Francuskoj 11. novembra 2004. i sahranjen je na Zapadnoj obali, a da nije obavljena autopsija. Bilo je glasina da je umro od ciroze jetre, raka, pa ~ak i side.

Turska: [est mrtvih u poplavama
[est osoba, od kojih ~etvero djece, izgubilo je `ivot u poplavama koje su uzrokovale obilne ki{e na sjeveroistoku Turske, izvijestila je ju~er novinska agencija Anadolija. Spasila~ke ekipe su otkrile tijela oca i njegovo dvoje djece, kao i le{eve dvoje druge djece u podrumu zgrade u naselju lu~kog grada Samsuna na Crnom moru, djelimi~no pogo|enog padavinama. U istom gradu stanovnici su u ru{evinama ku}e prona{li tijelo `enske osobe ~iji identitet nije poznat.

Bolesti
Patrice Mangin, {ef Instituta za pravnu medicinu na Univerzitetu u Lausanneu, rekao je za AlJazeeru da su nau~nici odbacili verziju o Arafatovim smrtonosnim bolestima. “Nije bilo ciroze jetre, nema tragova raka ni leukemije, kao ni side” rekao je Mangin. , Kako javlja Al-Jazeera, Arafat je pred smrt naglo gubio na te`ini, povra}ao je i imao dijareju, a sve su to pokazatelji trovanja polonijem. Aleksandar Litvinjenko, biv{i ruski agent sigurnosti, koji je umro 2006. od trovanja polonijem, imao je iste simptome, podsje}a Al-Jazeera.

Desetine Gruzijaca se otrovale hlorom
Vi{e od 70 osoba, uklju~uju}i 20 djece i trudnica, hospitalizirano je u Gruziji nakon curenja hlora iz rezer voara u blizini Tbilisija, glavnog gruzijskog grada, saop}ilo je ju~er ministarstvo unutarnjih poslova, prenosi Fena. “Hlor je po~eo curiti oko pono}i u okrugu Lilo, u blizini Tbilisija”, izjavio je ju~er za AFP glasnogovornik MUP-a Zurab Gvenetadze. Otrovano je 73 ljudi, a u bolnici ostaje 27 njih, od kojih i jedan 18-godi{nji astmati~ar, koji je u kriti~nom stanju. Gruzijska televizija je prikazala slike spasilaca s maskama dok su prenosili unesre}ene na nosilima i pro~i{}avali zrak. Za sada su nepoznati uzroci nesre}e. Otvorena je istraga.

Arafat je pred smrt naglo gubio na te`ini, povra}ao je i imao dijareju

prepoznatljiva palestinska marama (kaffiyeh) sadr`avali povi{ene nivoe polonija, rijetkog i vrlo radioaktivnog elementa. Nau~nici Instituta za radijacijsku fiziku u {vicarskom gradu Lausanne, koji su testirali Arafatove li~ne predmete, kazali su da bi njegove kosti mogle ponuditi definitivnije dokaze da je bio otrovan. “Izmjerili smo neobja{njivo

pove}an nivo neprirodnog polonija-210 u Arafatovim stvarima, u kojima su bile mrlje biolo{kih fluida” rekao je {ef Instituta , Francois Bochud, prenosi Srna. Nau~nici ka`u da bi morali da ekshumiraju Arafatovo tijelo i istra`e njegove kosti i uzorak zemlji{ta gdje je sahranjen da bi dokazali teoriju o trovanju. Nakon pronalaska tragova ra-

1.000.000,00 KM

GARANTOVANI

GARANTOVANI JACKPOT ZA NAREDNO KOLO JOKER-a

50.000,00 KM

PRIVREMENI IZVJEŠTAJ PRIVREMENI IZVJEŠTAJ JOKER-a 30. KOLA SuperLOTO-a UZ 30. KOLO SuperLOTO-a OD 03.07.2012.godine OD 03.07.2012.godine
Dobitak sa 6 pogodaka - JACKPOT:
DOBITNA KOMBINACIJA SuperLOTO-a:

Dobitak sa 6 brojeva - JACKPOT:

DOBITNA BOJA: CRNA

08 11 12 16 28 34

BROJEVI PO REDOSLIJEDU IZVLAČENJA

08 28 16 11 12 34
8 9 8 4 6 3 1 9 2 8 4 5

Ukupna uplata Loto 6/45 je:....................70.374,00 KM Fond dobitaka za igru Odaberi boju 65%........5.433,09 KM Fond dobitaka 50%:.............................................35.187,00 KM Akumulirano u fondu za Jackpot .................. 137.923,89 KM Ukupna uplata za igru SuperJackpot ukupno:.....................................143.356,98 KM Odaberi boju je: .......................................8.358,60 KM
Fondovi dobitaka za Loto 6/45 Fond za dobitak prve vrste 30% : ............................... 10.556,10 KM Akumulirano u fondu za jackpot:.............................244.076,68 KM Jackpot ukupno:...........................................................254.632,78 KM Fond za dobitak druge vrste 15 % : ...............................5.278,05 KM Fond za dobitak treće vrste 17,50 % : ...........................6.157,73 KM Fond za dobitak četvrte vrste 37,50 % : ....................13.195,13 KM

PRVI DOBITNI BROJ JOKERA DRUGI DOBITNI BROJ JOKERA
UKUPNA UPLATA:.....................................8.140,00 KM Nagradni fond 50%:................................4.070,00 KM Fond za dobitak prve vrste 20%:..........814,00 KM Broj dobitaka 1. vrste (6 brojeva): Broj dobitaka 2. vrste (5 brojeva): Broj dobitaka 3. vrste (4 broja): Broj dobitaka 4. vrste (3 broja): Broj dobitaka 5. vrste (2 broja): Broj dobitaka 6. vrste (1 broj):

Dobici SuperJackpot 6 pogodaka 5 pogodaka 4 pogotka 3 pogotka

Broj dobitaka 0 0 0 217 3.509

Iznos

Jp. se prenosi u naredno kolo Jp. se prenosi u naredno kolo 0,00 KM 40,50 KM 4,50 KM

Igre na sreću Lutrije BiH i provjere dobitaka na www.lutrijabih.ba Rok za prigovore 4 dana od prvog idućeg dana po objavljivanju privremenog izvještaja. Lutrija BiH Sarajevo 04.07.2012.

Preneseno u Jackpot iz prethodnog kola:....................4.005,50 KM Jackpot ukupno: ....................................................................4.819,50 KM Fond za ostale dobitke: ........................................................ 3.256,00 KM : 0 Jackpot se prenosi u naredno kolo Iznos: 0 0,00 KM Iznos: 2 216,70 KM Iznos: 18 36,10 KM Iznos: 177 3,70 KM Iznos: 1.522 1,00 KM

Rok za prigovore 4 dana od prvog idućeg dana po objavljivanju privremenog izvještaja. Lutrija BiH Sarajevo 04.07.2012.

16

OGLASI

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Broj: 03/12 Datum: 23. 6. 2012. godine

"SANITEKS" d.d. VELIKA KLADU[A

Na osnovu ~lanova 169, 170. i 175. stav 2. Zakona o privrednim dru{tvima ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj: 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08 i 7/09) i ~lana 60. ta~ke 6. Statuta dioni~kog dru{tva "Saniteks" d.d. Velika Kladu{a, Skup{tina dioni~ara Dru{tva na sjednici odr`anoj 23. 6. 2012. godine, dvotre}inskom ve}inom zastupljenih dionica sa pravom glasa, donijela je

Prilog broj 3. U skladu sa ~lanom 4. stav 1. i 2. ta~ka c. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta, objavljujemo

o smanjenju osnovnog kapitala Dru{tva smanjenjem nominalne vrijednosti dionica i pokri}u gubitka ^lan 1 Osnovni kapital dioni~kog dru{tva "Saniteks" d.d. Velika Kladu{a, Ulica Tone Horvata broj 2, upisan u sudski registar Op}inskog suda u Biha}u, Rje{enjem o registraciji upisa promjena o subjektu broj: 017-0-Reg11-000499 od 13. 9. 2011. godine u iznosu od 28.990.348,20 KM podijeljen na 462.366 obi~nih dionica u nominalnoj vrijednosti od 62,70 KM umanjuje se za iznos od 832.258,80 KM radi pokri}a gubitka iz poslovanja dru{tva u 2011. godini u iznosu od 812.301,00 KM. ^lan 2 Razlika izme|u iskazanog gubitka i iznosa za koji se kapital umanjuje prenosi se u sredstva fonda rezervi u iznosu od 19.957,80 KM, a nastala je zaokru`ivanjem nominalne vrijednosti dionica. ^lan 3 Smanjenje osnovnog kapitala vr{i se smanjenjem nominalne vrijednosti u cjelini pla}enih obi~nih dionica sa 62,70 KM za jednu obi~nu dionicu na 60,90 KM, tako da vrijednost osnovnog kapitala Dru{tva iznosi 28.158.089,40 KM. ^lan 4 Pozivaju se povjerioci dioni~kog dru{tva da prijave svoja potra`ivanja u skladu sa ~lanom 169. Zakona o privrednim dru{tvima. ^lan 5 Ova odluka }e se objaviti u dnevnim listovima Federacije BiH dva puta u roku od trideset dana ra~unaju}i od dana usvajanja od 2/3 prisutnih dionica s pravom glasa. ^lan 6 Zadu`uje se direktor Dru{tva da odluku Skup{tine dioni~kog dru{tva dostavi Komisiji za vrijednosne papire Federacije BiH u cilju njenog odobrenja od Komisije, kao i upisa smanjenja osnovnog kapitala i nominalne vrijednosti dionica kod Registra vrijednosnih papira u Federaciji BiH. Direktor Dru{tva }e podnijeti prijavu za registraciju upisa promjena Registru osnovnog suda u Biha}u. ^lan 7 Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja. Za provo|enje odluke ovla{}uju se Uprava dru{tva i nadle`ne stru~ne slu`be. Predsjednica Skup{tine

ODLUKU

IZVJE[TAJ O DOGA\AJU KOJI BITNO UTI^E NA FINANSIJSKO POSLOVANJE EMITENTA
I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma "GRAWE" dioni~ko dru{tvo za osiguranje Sarajevo "GRAWE OSIGURANJE" d.d. Sarajevo Trg solidarnosti br. 2 033/ 772 526; 033/ 772 531; mirza.imamovic@grawe.ba Odr`avanje 7. vanredne Skup{tine dioni~ara "GRAWE OSIGURANJE" d.d. Sarajevo.

- adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica; II - PODACI O DOGA\AJU - navesti doga|aj iz ~lana 11. ili 12. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta vrijednosnih papira - datum nastanka doga|aja - kratak opis i razlog doga|aja

- potpis ovla{tene osobe odgovorne za potpunost i ta~nost informacija iz izvje{taja - mjesto i datum podno{enja izvje{taja i potpis osobe koja je sa~inila izvje{taj

3.7.2012. godine Na sjednici 7. vanredne Skup{tine dioni~kog dru{tva koja je odr`ana 3.7.2012. godine, donijeta je Odluka o izmjeni Statuta "GRAWE OSIGURANJE" d.d. Sarajevo. Razlog izmjene Statuta je mogu}nost odr`avanja sjednica Nadzornog odbora i putem videokonferencije, a o ~emu odlu~uje predsjednik Nadzornog odbora uz saglasnost ostalih ~lanova Nadzornog odbora. Direktor mr. oec., mr. iur. Georg Schneider Sarajevo, 4.7.2012. godine, Sekretar dru{tva Mirza Imamovi}, dipl. pravnik

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

OGLASI

17

18

BIZNIS I EKONOMIJA

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Bratunac

Promocija turske finansijske linije
Povratnici, poljoprivrednici i proizvo|a~i }e sutra u mjestu Hrani}a, op}ina Bratunac mo}i u direktnim razgovorima s predstavnicima BBI banke aplicirati za sredstva iz turske finansijske linije, javila je Fena. Sredstva od 100 miliona eura, koje je vlada Republike Turske odobrila na 3. Sarajevo Business Forumu, namijenjena za odr`ivi povratak, poljoprivredu, proizvodnju i nova radna mjesta, gra|anima BiH na raspolaganju su i putem BBI banke. Tokom juna Bosna Bank International (BBI) u gradovima {irom BiH promovirala je sredstva iz ove linije. Predstavnici BBI banke sutra }e se susresti s poljoprivrednicima i povratnicima iz op}ine Bratunac. Planirano je da sastanku prisustvuju i predstavnici klastera, firmi koje vr{e otkup poljoprivrednih proizvoda i plasiraju ih na tr`i{te Evropske unije, saop}eno je iz BBI banke. - Realiziranje ove finansijske linije pomo}i }e u implementaciji brojnih projekata, odr`ivom povratku raseljenih osoba i doprinijeti op}em razvoju poljoprivrede i dru{tva u cijelosti. Rije~ je o dugoro~nom finansiranju po izuzetno povoljnim stopama ve} od 0 posto. Sredstva su namijenjena povratnicima, a mi smo posebnu pa`nju usmjerili na Republiku Srpsku, ka`e Mirsada ^engi}, direktorica Sektora sredstava BBI banke i koordinatorica za tursku finansijsku liniju.

Manifestacija "100 najve}ih u privredi BiH"

NAGRA\ENE
najuspje{nije bh. kompanije
Poslovne novine objavile su i rang-liste najve}ih velikih, srednjih i malih preduze}a i to prema jasno definisanim kriterijima: ukupni prihod, izvoz, neto dobit i investicije u 2011. godini

Rezultati testiranja uzoraka goriva

Sa dodjele priznanja

Foto: D. ]UMUROVI]

Hifa grupa potvrdila kvalitet
Slu`bene novine FBiH nedavno su objavile rezultate uzimanja uzoraka goriva i testiranja za prvih {est mjeseci ove godine, a Hifa grupa je tom prilikom dostavila 258 uzoraka po propisanim standardima o kvalitetu, navodi se u saop}enju ove kompanije. Hifa grupa je ponovo potvrdila kvalitet svojih proizvoda odgovoriv{i ovom testiranju sa duplo vi{e kvalitetnih uzoraka goriva od ostalih naftnih kompanija u BiH. Ostale kompanije koje su, tako|e, testirale svoje uzorke su Hold Ina sa 127 uzoraka goriva, Petrol BH Sarajevo sa 117 uzoraka i Energopetrol sa 113 uzoraka goriva. Cijena pojedina~nog uzorka goriva je iznosila 250 KM. Naftni derivati koji se to~e na benzinskim pumpama provjeravani su od ovla{tenih institucija. Ova grupacija gorivom u ve}im koli~inama snabdijeva i kompanije koje se bave prevozom putnika i roba, proizvodnjom industrijskih i prehrambenih proizvoda, obradom drveta, asfaltnih baza ali i snabdijevanjem fizi~kih lica. Zdravstvene i obrazovne institucije u FBiH su klijenti Hifa grupe za vrijeme sezone grijanja koja ih snabdijeva lo`-uljem.

Na temelju ankete "100 najve}ih u privredi Bosne i Hercego vi ne" Po slo vne no vi ne, odnosno izdanje Privredne {tampe Sarajevo, ju~er su u Sarajevu dodijelile priznanja najuspje{nijim bh. kompanijama.

Najve}i prihod
Pored tradicionalne liste 100 najve}ih u privredi BiH, Poslovne novine su objavile i rangliste najve}ih velikih, srednjih i malih preduze}a i to prema jasno definisanim kriterijima: ukupni prihod, izvoz, neto dobit i investicije u 2011. godini. Priznanja su dodijeljena i kompanijama koje su pro{le godine izdvojile najvi{e za za{titu okoli{a i energetsku efikasnost

vo (528.158.111 KM), a iza ove kompanije su Aluminij d.d. Mostar (465.228.787 KM) i Arrcelor Mittal Zenica (367.728.000 KM). Najve}u neto dobit pro{le godine ostvario je BH Telecom (134.330.320 KM), slijede Telekomunikacije RS-a (107.415.885 KM) i UniCredit Bank Mostar (49.984.000 KM). U pro{loj godini su najve}i investitori u BiH bili JP Elektroprivreda BiH (218.468.273 KM), BH Telecom (123.663.411 KM) i @eljeznice FBiH (123.605.232 KM). U za{titu okoli{a i energetsku efikasnost, te humanitarne projekte lokalne zajednice najvi{e je ulo`ila Elektroprivreda BiH (145.851.768 KM), odnosno (3.077.458 KM). Prvo mjesto na rang-listi sre-

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 129 - 5. 7. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Srebreni pe~at firmi AS Jelah
1.955830 1.604386 1.540719 26.166303 0.076891 0.263659 0.687103 1.955245 0.567864 0.260856 0.225692 1.632165 0.864629 2.441135 1.561082 0.048350 0.245929 1.705766 1.51773 2.360569

EMU 978 EUR 1 1.955830 Australija 036 AUD 1 1.596384 Kanada 124 CAD 1 1.533035 Hrvatska 191 HRK 100 26.035797 Ceska R 203 CZK 1 0.076507 Danska 208 DKK 1 0.262343 Maðarska 348 HUF 100 0.683677 Japan 392 JPY 100 1.945493 Litvanija 440 LTL 1 0.565032 Norveska 578 NOK 1 0.259554 Svedska 752 SEK 1 0.224566 Svicarska 756 CHF 1 1.624025 Turska 949 TRY 1 0.860317 V.Britanija 826 GBP 1 2.428959 SAD 840 USD 1 1.553296 Rusija 643 RUB 1 0.048108 Kina 156 CNY 1 0.244703 Srbija 941 RSD 100 1.697258 SDR (Special Drawing Rights) na dan 03. 07. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 03. 07. 2012 =

1.955830 1.600385 1.536877 26.101050 0.076699 0.263001 0.685390 1.950369 0.566448 0.260205 0.225129 1.628095 0.862473 2.435047 1.557189 0.048229 0.245316 1.701512 USD BAM

Priznanje za Naj BH proizvod je uru~eno kompaniji MIRA Preduze}e za proizvodnju keksa i srodnih proizvoda Banja Luka. Specijalno priznanje Poslovnih novina Srebreni pe~at za ukupne rezultate poslovanja, koji podrazumijevaju doprinos razvoju bh. privrede i zapo{ljavanja i doprinos lokalnoj zajednici, dodijeljen je preduze}u AS Jelah. i humanitarne projekte. Pored toga, u Poslovnim novinama objavljeno je i koliko su kompanije u 2011. uplatile za PIO te direktne i indirektne poreze. Po ukupnom prihodu u pro{loj godini na prva tri mjesta su JP Elektroprivreda BiH (956.978.442 KM), ASA Prevent Group Sarajevo (841.383.675 KM) i Arcelor Mittal (667.741.000 KM). U ostvarenom izvozu u pro{loj godini prvo mjesto pripalo je ASA Prevent Group Sarajednjih preduze}a je pripalo Mercatoru BH (173.322.244 KM), Bosnalijeku (108.599.353 KM) i Sarajevskom kiseljaku (81.911.000 KM). U kategoriji srednjih preduze}a po izvozu redoslijed je sljede}i: Bosnalijek (56.252.374 KM), Herceg d.o.o. Srebrenik (17.088.593 KM) i Metalno Zenica (15.639.665 KM). U ostvarenoj neto dobiti prvo mjesto je pripalo Sarajevskom kiseljaku (8.883.072 KM), a slijede Bosnalijek (5.938.129 KM) i Mercator

BH (3.371.141 KM). Me|u srednjim preduze}ima po investicijama prva tri mjesta pripadaju Bosnalijeku (13.848.000 KM), UNIS-Energetici (3.638.469 KM) i firmi Krajina klas Banja Luka (3.552.653 KM). Na rang-listi srednjih firmi u kategoriji srednjih preduze}a za za{titu okoli{a i energetske efikasnosti i u humanitarne projekte 2011. najvi{e je ulo`io Bosnalijek (1.384.655 KM), odno sno (566.248 KM). Me|u malim preduze}ima po ukupnom prihodu prva tri mjesta su pripala Viator & Vektor Sarajevo (4.048.724 KM), MHS (2.686.964 KM) i Regeneracija (2.641.587 KM). Po izvozu me|u malim preduze}ima na prva tri mjesta su Semikem (1.933.889 KM), Mati~anka (1.145.247 KM) i Adonis namje{taj (1.107.931 KM), dok su po neto dobiti najbolji Regeneracija (537.521 KM), MHS (355.279 KM) i Semikem (229.273 KM).

Vi{edecenijska tradicija
Prva mjesta u istoj kategoriji po investicijama pripadaju Betarealu (1.289.452 KM), LifeOilu (309.991 KM) i Adonis namje{taju (247.713 KM). Direktorica za novinsku djelatnost u Privrednoj {tampi Sanja Bogdanovi} je rekla da ova izdava~ka ku}a 2012. obilje`ava 40. godi{njicu izdavanja ~asopisa i stru~ne literature iz oblasti biznisa, prava i finansija s tri redovna izdanja - ZIPS, Poslovne novine i Sudska praksa. Projekat "100 najve}ih u privredi BiH" ove godine slavi 25. godi{njicu.
Dk. OMERAGI]

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012. Dodijeljena priznanja Revicona
1.446,83
812,82
Dioni~ko dru{tvo

BIZNIS/BERZE
BIFX

19

666,11 1.773,19
Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice)

SASX-10 FIRS

875,23 817,42
Vrijednost (KM) Broj transakcija

SASX-30

BIRS

ERS10

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 4. juli/srpanj 2012.

KOTACIJA KOMPANIJA

Nagrade oti{le u prave ruke

Foto: D. ]UMUROVI]

Bosnalijek d.d. Sarajevo KOTACIJA FONDOVA ZIF MI Group dd Sarajevo ZIF Naprijed dd Sarajevo KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH stara devizna {tednja serija N FBiH stara devizna {tednja serija O FBiH stara devizna {tednja serija R FBiH stara devizna {tednja serija S FBiH stara devizna {tednja serija T FBiH stara devizna {tednja serija U FBiH stara devizna {tednja serija V PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH Telecom d.d. Sarajevo Famos d.d. Sarajevo Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE Energopetrol dd Sarajevo Pobjeda dd Te{anj

11,60

0,00

11,60

11,60

3.000

34.800,00

3

Raiffeisen banka dobila je nagradu Kristalna prizma za najuspje{niju banku u 2011. godini, najuspje{nije osiguravaju}e dru{tvo je Sarajevo osiguranje, a mikrokreditno dru{tvo Mikrofin d.o.o. Banja Luka je najbolje u oblasti mikrokreditiranja. Ovim finansijskim institucijama priznanja su uru~ena na ju~era{njoj ceremoniji dodjele nagrada koju su u Sarajevu organizovali konsultantska ku}a za istra`iva~ko-razvojne usluge Revicon d.o.o. Sarajevo i poslovni magazin Prizma, a u okviru projekta Rangiranje banaka, osiguravaju}ih dru{tava i mi-

Kristalna prizma Raiffeisen banci

4,16 2,30

0,00 -0,18

4,16 2,30

4,16 2,29

694 51.727

2.887,04 118.969,40

2 4

krokreditnih organizacija u BiH. Kristalna prizma je dodijeljena na osnovu rezultata poslovanja u 2011. godini. Pored najboljih finansijskih institucija, izabrani su i najuspje{niji menad`eri za pro{lu godinu. Tako je najuspje{niji menad`er u oblasti bankarstva Berislav Kutle, direktor UniCredit bank Mostar, najuspje{niji menad`er u oblasti osiguranja je Dinko Muslin, direktor Euroherc osiguranja, a najuspje{niji menad`er u oblasti mikrokreditiranja je Braco Erceg, pomo}nik direktora Mikrofina d.o.o. Dk. O. Banja Luka.

92,00 80,00 72,67 98,11 90,00 75,00 66,50

0,00 1,27 3,82 -0,01 0,00 -0,01 -4,99

92,00 80,00 72,75 98,11 90,00 76,00 66,50

92,00 7.500 78,00 9.736 70,00 217.655 98,11 2.960 90,00 4.500 75,00 11.150 66,50 958

6.900,00 7.723,76 158.214,28 2.904,06 4.050,00 8.402,50 637,07

2 4 7 1 1 3 1

16,50 3,00 41,50

0,55 0,00 -0,02

16,50 3,00 41,50

16,50 3,00 41,50

207 75 3

3.415,50 225,00 124,50

2 1 1

10,20 3,49

-0,97 0,00

10,20 3,49

10,20 3,49

196 13

1.999,20 45,37

2 1

SASE: Promet 351.297 KM
U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljuju O DOGA\AJU KOJI BITNO UTI^E NA FINANSIJSKO POSLOVANJE EMITENTA I - OP[TI PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma - adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica II - PODACI O DOGA\AJU - navesti doga|aj iz ~lana 12. ili 13. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju - datum nastanka doga|aja - kratak opis i razlog doga|aja Rje{enje Komisije za vrijednosne papire FBiH o pripajanju dru{tva "Astarea" d.o.o. Sarajevo dru{tvu "Europa" d.d. Sarajevo broj: 03/1-19-106/12 od 7.6.2012. godine 7.6.2012. godine Na osnovu Rje{enje Komisije za vrijednosne papire FBiH odobreno je pripajanju dru{tva "Astarea" d.o.o. Sarajevo dru{tvu "Europa" d.d. Sarajevo broj: 03/1-19-106/12 od 7.6.2012. godine, ~ime je u Registar kod Komisije upisano pove}avanja kapitala dru{tva "Europa" d.d. Sarajevo emisijom dionica u iznosu od 19.866,00 KM, odnosno 258 dionica nominalne vrijednosti 77,00 KM. Zamjenu udjele za dionice pripajanjem izvr{ila su dva lica: Bajrovi} Rasim i Bajrovi} Ifeta. v.d. direktor Dru{tva Elvisa Bajrovi}
BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Bira~ a.d Zvornik Telekom Srpske a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF VIB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 4,5 9,7 3,15 4,71 3,82(A) 3,89 5,98 0 1,78 1,61 4,67 0 0 1,87 4,5 9,75 3,15 4,96 3,82 3,89 6,01 4,5 9,6 3,15 4,5 3,82 3,89 5,73 38 147 58 172 51 20 1.551 171,00 1.425,60 182,70 810,80 194,82 77,80 9.271,81 0,012 1,44 0 0 0,012 1,46 0,012 1,43 26.553 55.926 318,64 80.557,32

I Z V J E [ TA J

EUROPA d.d. SARAJEVO Vladislava Skari}a 5, 71 000 Sarajevo 033/580-553; fax. 033/580-580; lejlak@hoteleurope.ba: www.hoteleurope.ba

Na ju~era{njem trgovanju na Sarajevskoj berzi - burzi ostvaren je ukupan promet od 351.297,68 KM. Na kotaciji kompanija promet je ostvaren dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo, a kurs ovog emitenta iznosio je 11,60 KM. Na kotaciji fondova promet je ostvaren dionicama ZIF Naprijed d.d. Sarajevo u iznosu od 118.969,40 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 2,30 KM. Najve}i dnevni porast vrijednosti zabilje`ile su FBiH obveznice stare devizne {tednje serije R od 3,82 posto, dok su najve}i dnevni pad registrirale FBiH obveznice stare devizne {tednje serije V od 4,99 posto.

Banjalu~ka berza Kursna lista za 4. juli 2012.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

- potpis ovla{tene osobe odgovorne za potpunost i ta~nost informacija iz izvje{taja - mjesto i datum podno{enja izvje{taja i potpis osobe koja je sa~inila izvje{taj

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Bonel a.d. Banja Luka Internacional motel a.d. Banja Luka Progres a.d. Bijeljina Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 6 0,2(A) 0,2 0,4 48 48 39,51 39,21 0 0 0 0 -0,12 0,33 0,05 0,2 0,2 0,4 48 48 39,51 39,4 0,2 0,2 0,4 48 48 39,51 39,06 419 5.038 3.541 7.906 19.934 2.500 374.487 83,80 1.007,60 1.416,40 3.794,88 9.568,32 987,75 146.835,07

Sarajevo, 4.7.2012. godine

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

100,00 2,93

$ 0,68 %

1.616,10 28,11

$ 0,35 %

802,50 674,50

$ 3,28 %

PLIN
$ 1,17 %

SREBRO
$ 0,60 %

KUKURUZ
$ 2,86 %

20

OGLASI

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA

21

ZBRINJAVANJE TEHNOLO[KOG VI[KA U [KOLAMA

Najve}i prosjek |aka po
razredu ima KS
Iz pojedinih {kola tra`e formiranje vi{e odjeljenja sa manje u~enika • Zbrinjavanjem tehnolo{kog vi{ka pro{le godine u{te|ena dva miliona maraka
U Sindikatu osnovnog odgoja i obrazovanja Kantona Sarajevo bave se raspodjelom nastavnog osoblja po {kolama, ta~nije zbrinjavanjem tehnolo{kog vi{ka, koje se obavlja krajem svake {kolske godine u saradnji sa kolegama iz srednjo{kolskog obrazovanja. Kako nam je kazao predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja Saudin Sivro, srednje {kole jo{ nisu dostavile podatke, tako da se ni kona~ni izvje{taj jo{ ne}e slati ka resornom ministarstvu. - Imamo zahtjeve nekoliko {kola poput [este O[ i podru~ne {kole u Srednjem da se umjesto dva, formiraju tri odjeljenja sa manje u~enika. Mislimo da bi Ministarstvo tu trebalo imati sluha, jer je bolje raditi sa 20 nego 30 djece, imaju}i u vidu da se u razredima nalaze i u~enici sa posebnim potrebama, a da Kanton Sarajevo u FBiH ima najvi{e u~enika po odjeljenju, istakao je Sivro. Neki od direktora osnovnih {kola zatra`ili su da trajni anga`man profesora, a ne da jedan predmet predaje po njih troje, kao {to je slu~aj sa O[ “Isak Samokovlija” te ^engi}-Vila I. - Iza}i }emo u susret tim zahtjevima koje smo dobili u pisanoj formi, ali imamo i nerazumnih odluka direktora, iz pro{lih godina, gdje je dolazilo do upo{ljavanja profesora sociologije na neodre|eno vrijeme i to na pola norme, naglasio je Sivro. A da li }e Ministarstvo nauke, obrazovanja i mladih odobriti formiranje vi{e odjeljenja u pojedinim {kolama zavisi od odluke Vlade KS-a, kazao nam je savjetnik ministra Sretko @muki}. - ^im je vi{e odjeljenja, odmah to zna~i i pove}anje broja uposlenih, o ~emu Ministarstvo ne mo`e samo odlu~iti. Ukoliko su slu~ajevi opravdani, potrebno je da

Borba za svaki ~as
Prema Sivrinim rije~ima, sa 61 izvr{iocem vi{ka od pro{le godine sada ih je 58,5, {to predsjednik Sindikata obja{njava ~injenicom da se u {kolama nastavnici “bore za svaki ~as” . - Imamo 325 kadrovskih potreba, a sa druge strane problem su nastavnici geografije, hemije, historije i likovne kulture, zbog male norme. Potrudit }emo se da im na|emo anga`man, kako ne bismo morali tra`iti dodatna izdvajanja u bud`etu, pa }emo im tra`iti mjesto u drugim {kolama. Pro{le godine smo tako u{tedjeli dva miliona maraka, napomenuo je Sivro.

Najvi{e problema sa geografima, hemi~arima i nastavnicima likovnog

dobijemo pisane upite sa kojima }emo i}i na Vladu. Svako dijete sa posebnim potrebama se ra~una kao dva |aka, a normalno je da je te{ko raditi ako odjeljenje ima maksimum u~enika, odnosno njih 32, napomenuo je @muki}.

Prijedlog Vladi
@muki} je podsjetio kako su normativi jasni te da odjeljenje ne mo`e imati 40 u~enika, ali da se isto tako ne mo`e formirati bez 18 |aka. - Ta~no je da ima pote{ko}a sa

profesorima koji rade u nekoliko {kola radi ispunjenja norme, ali u tim slu~ajevima upravo reaguje komisija za zbrinjavanje tehnolo{kog vi{ka. Nasuprot tim te{ko}ama, popunjavanjem 12 ~asova, ipak se rije{i upo{ljavanje tri nastavnika, zaklju~io je @muki}. Iz Sindikata su poru~ili kako od Ministarstva o~ekuju da se odobri formiranje tri umjesto dva odjeljenja, jer je u mnogim {kolama prema{en optimum od 24 |aka po razredu.
J. MILANOVI]

Tribina o RP Park {uma Mojmilo
Iz Gradske uprave obavje{tavaju gra|ane da }e se danas, u 17 sati, u sali Op}inskog vije}a Op}ine Novi Grad odr`ati javna tribina o temi “Osnovna koncepcija Regulacionog plana Park {uma Mojmilo” Prezentaciju }e . obaviti nosilac izrade, predstavnik Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

Obilje`ena godi{njica bitke za Menjak

Otvoreno spomen-obilje`je
U okviru obilje`avanja zna~ajnih datuma Vogo{}e, obilje`ena je godi{njica bitke za Menjak, te uprili~eno otvaranje spomen-obilje`ja {ehidima i poginulim borcima sa ovog podru~ja. Spomenik su sa na~elnikom Op}ine Vogo {}a Edi nom Sma ji }em otvorili Naida He}o, Aida He}o i Damir Zuli}, djeca poginulih heroja Esada He}e i Sulejmana Zuli}a. Na spomen-obilje`ju ispisana su imena dvanaest {ehida koji su dali `ivote brane}i Vogo{}u i Bosnu i Hercegovinu. Okupljenima su se obratili na~elnik Smaji} i Ibro Lakovi}, jedan od u~esnika bitke za Menjak, prisje}aju}i se tre}eg jula 1993. godine kada su ni{ki specijalci u jutarnjim satima poku{ali da zauzmu polo`aje koje su dr`ali vogo{}anski borci. Iako su bili mnogobrojniji i naoru`aniji, nakon vi{esatne borbe nije im po{lo za rukom da probiju dobro ~uvane linije. Tog dana, brane}i svoja ognji{ta, `ivote su izgubili Esad He}o, Hajrudin Be~irovi}, Safet Vra`alica i Sead Preljevi}.

Isklju~enja struje

Zbog rada na postrojenjima bez struje }e ostati sljede}a trafopodru~ja: od 9 do 15 Svrake 3 i Donja Bio~a, od 8 do 16 Stari Drum, Kova~i, Kova~i 2 i Hrid, od 10.30 do 12 Igman mrazi{te, od 8.30 do 16 Ho{in Brijeg, a od 8.30 do 15 sati Blagovac 1.

Donacija Arhitekturi i Gra|evini

Naredna sjednica Skup{tine 18. jula

OPREMANJE SALE
U Op}ini Centar ju~er je potpisan protokol o realizaciji sredstava dodijeljenih rebalansom bud`eta Arhitektonskom i Gra|evinskom fakultetu. Rije~ je o 20 hiljada maraka koje je Op}ina izdvojila ovim ustanovama za unutra{nje opremanje njihove zajedni~ke vi{enamjenske sale Burence. Na~elnik D`evad Be}irevi} je istakao da Op}ina ima veoma dobru saradnju sa oba fakulteta. - Nedavno sam bio u posjeti Arhitektonskom i Gra|evinskom fakultetu u vezi sa na{om saradnjom oko regulacionih planova i nekih manjih projekata, kada sam dao obe}anje da }e Op}ina pomo}i ure|enju sale Burence, kazao je Be}irevi}. Dekanesa Arhitekture Rada ^ahtarevi} je iskazala zahvalnost i istakla da je vi{enamjenska sala neophodna za prezentacije, konferencije, predavanja, u~enje na daljinu... - Uredili smo vanjski dio, ali nismo imali novca za unutra{nje ure|enje. Ova sredstva }emo upotrijebiti za kupovinu stolica, stolova i projektora, naglasila je ^ahtarevi}.

Kolegij Skup{tine Kantona ju~er je odlu~io da se 18. radna sjednica Skup{tine KS-a odr`i 18. jula. Na dnevnom redu ove sjednice bi}e prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju, nacrt zakona o javnim skijali{tima, nacrt zakona o utvr|ivanju i obilje`avanju Dana zahvalnosti pripadnicima Oru`anih snaga RBiH, uspostavi javnog priznanja Povelja veterana branitelja Sarajeva i progla{enje herojskih op}ina u KS-u. Na istoj sjednici zastupnici }e se izja{njavati i o izmjenama i dopunama odluke o legalizaciji gra|evina izgra|enih bez odobrenja za gra|enje i gra|evina privremenog karaktera.

O bespravnoj gradnji i herojskim op}inama

22

SARAJEVSKA HRONIKA

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

PREDSTAVLJAMO Pedago{ki fakultet

UPOZORENJE korisnicima plinskih ure|aja

Zbog vru}ina mogu}e
vra}anje gasova u stanove
U zemlje Evrope na II i III ciklus studija
Pedago{ki fakultet u Sarajevu je najstarija visoko{kolska institucija u BiH nakon Drugog svjetskog rata, osnovana 16. januara 1946, na osnovu odluke predsjedni{tva Narodne skup{tine Bosne i Hercegovine. Pored osnovne djelatnosti u podru~ju pred{kolskog odgoja i razredne nastave, ova se ustanova bavi istra`ivanjem pedago{ke i andrago{ke teorije u funkciji profesionalizacije prosvjetnog poziva. Odsjek za kulturu `ivljenja i tehni~ki odgoj 40 studenata i to 10 redovnih, 25 samofinansiraju}ih i pet stranih dr`avljana. Uvjeti upisa su zavr{ena ~etverogodi{nja srednja {kola i polo`en kvalifikacioni ispit, dok ono {to budu}e studente mo`e eliminisati su nepolo`en pismeni ispit i test iz maternjeg jezika i knji`evnosti, indikacije o te{ko}ama koje ometaju studij i bavljenje nastavni~kom profesijom, govorne smetnje, daltonizam, te nezadovoljavaju}i broj bodova.

Upozoravamo sve korisnike zemnog plina da je usljed vru}ina i pored ispravnog, o~i{}enog dimnjaka i servisiranog bojlera ili drugog tro{ila mogu} povrat ugljenmonoksida iz sagorjelih plinova u stanove
Visoke temperature nisu donijele samo zdravstvene probleme na{im sugra|anima i pote{ko}e sa vodosnabdijevanjem. Naime, zbog vi so kih tem pe ra tu ra iz Udru`enja upravitelja Kantona Sarajevo upozoravaju sve potro{a~e koji u ku}ama i stanovima koriste plinske pe}i da je mogu}e vra}anje ugljenmonoksida, te da je zbog toga neophodno {to ~e{}e provjetravati prostorije. - Upozoravamo sve eta`ne vlasnike, korisnike zemnog plina, da je zbog velikih vru}ina i pored ispravnog, o~i{}enog dimnjaka i servisiranog plinskog bojlera ili drugog tro{ila mogu} povrat ugljenmonoksida iz sagorjelih plinova u stanove. Eta`ni vlasnici ne mogu osjetiti na vrijeme opasnost bez instaliranih detektora prisustva ugljenmonoksida, pa su posljedice povrata ovog gasa tragi~ne. Apelujemo i upozoravamo sve korisnike zemnog gasa da ne koriste bojlere u vrijeme najve}ih vru}ina, da provjetravaju prostorije, te da ukoliko imaju ikakve indicije o prisustvu sagorjelih plinova odmah napuste prostorije i jave svome upravitelju ili

Mogu}e smetnje
Pedago{ki fakultet funkcionira kao visoko{kolska ustanova u ~etverogodi{njem trajanju, u skladu sa savremenim odgojnim i obrazovnim tendencijama u svijetu, evropskim standardima u obrazovanju edukatora i razvojnim potrebama BiH, kao i njenim autohtonim kulturnim vrijednostima. Odsjeci u ~etverogodi{njem studiju ovog fakulteta jesu za pred{kolski odgoj gdje se prima 76 studenata, od ~ega je 15 redovnih, 35 samofinansiraju}ih, 21 vanredni, te pet stranih dr`avljana. Na razrednu nastavu bit }e primljeno 78 studenata, 10 redovnih, 30 samofinansiraju}ih, 33 vanredna, pet stranih dr`avljana, dok }e na

Mobilnost
- Trocikli~ni sistem studija, ustanovljen prema bolonjskom procesu, omogu}uje svr{enim studentima Pedago{kog fakulteta nesmetanu mobilnost u pogledu upisa na II i III ciklus studija u zemljama Evropske unije. U susjednim zemljama, Hrvatskoj i Srbiji, osim vertikalne mobilnosti, otvorena je i mogu}nost zapo{ljavanja u podru~ju metodike nastavnih predmeta na nivou razredne nastave, pred{kolskog odgoja i kulture `ivljenja i tehni~kog odgoja ove visoko{kolske ustanove, istakao je dekan Uzeir Bav~i}.
M. TATAREVI]

U slu~aju opasnosti pozvati upravitelja ili Sarajevogas

Sarajevogasu o potencijalnoj opasnosti, isti~e se u saop}enju Udru`enja upravitelja.

Opasne nape
Fuad Haski}, izvr{ni direktor u Sarajevostanu, nagla{ava kako je ovo preventivna mjera. - @elimo gra|anima skrenuti pa`nju da postoji mogu}nost povrata otrovnih gasova u domove. Najbolje bi bilo da se plinski ure|aji koriste u {to manjoj mjeri jer se na taj na~in opasnost smanjuje. Znamo da se kori{tenje ne mo`e u potpunosti eliminisati, ali onda je preporu~ljivo da se prostorije provjetravaju, te da se provjeri ispravnost instalacija. Naprimjer, u slu~aju kori{tenja napa, dimnjak jedva da mo`e vu}i otrovne gasove koji se onda po~nu vra}a-

ti u stanove, ka`e Haski}. Kada su u pitanju mjera~i ugljenmonoksida, Haski} poja{njava da su oni najbolji vid za{tite i preventive.

Detektori
- Jedan od najboljih na~ina za{tite su detektori koji otkriju i najmanje prisustvo otrovnih gasova. Ne `elimo na ovaj na~in zastra{ivati gra|ane, ve} samo da skrenemo pa`nju kako da se za{tite i izbjegnu ne`eljene posljedice, isti~e Haski}. U Sarajevostanu, kako nagla{avaju, uprkos dosada{njim viso kim tem pe ra tu ra ma, ni su imali dojava o prisustvu ugljenmonoksida u stanovima, odnosno vra}anja ovog gasa zbog visokih temperatura.
S. HUREMOVI]

Dvadeset godina od zlo~ina u Tihovi}ima

Ambulanta u Bojniku

Odata po~ast poginulim mje{tanima
Polaganjem cvije}a, u~enjem Fatihe i minutom {utnje mnogobrojna rodbina, prijatelji, te predstavnici Op}ine Vogo{}a i bora~kih udru`enja odali su po~ast na spomen-obilje`ju nastradalim mje{tanima Tihovi}a. Prije 20 godina, 4. jula 1992, u jutarnjim satima agresorska vojska predvo|ena doju~era{njim kom{ijama u{la je u naselje Tihovi}i i po~inila stravi~an zlo~in nad mje{tanima, za koji jo{ niko nije procesuiran niti je odgovarao. Na obilje`ju postavljenom na mjestu stradanja, upisana su imena 30 svirepo ubijenih mje{tana Tihovi}a, me|u kojima i imena {est osoba ~ija tijela nikada nisu prona|ena i koji se vode kao nestali, te imena 12 pripadnika Armije RBiH koji su poginuli na rati{tu Nabo`i}. Nakon polaganja cvije}a, uprili~eno je u~enje tevhid-dove tihovi}kim {ehidima.

Gradnja prema planiranoj dinamici

Izvo|a~ radova, firma Kolinvest zavr{ila je 60 posto radova na izgradnji ambulante u naselju Bojnik. Projekt se radi fazno, a ambulanta od 188 kvadratnih metara imat }e prizemlje i sprat. Ambulanta je smje{tena na prijeratnoj lokaciji, na mjestu devastiranog objekta. Na ovom podru~ju `ivi oko pet hiljada stanovnika koji su upu}ivali inicijative Op}ini Novi Grad za izgradnju ambulante. Op}ina je, na osnovu zahtjeva gra|ana, u saradnji sa resornim ministarstvom, po~ela projekt. - Radovi teku utvr|enom dinamikom i jako smo zadovoljni izgradnjom objekta. Tako|er, ova ambulanta }e blizinom biti dostupna i za stanovnike Ahatovi}a i Dobro{evi}a, kazao je Aner [uman, v.d. na~elnika Novog Grada, dodaju}i da je Op}ina pored izgradnje finansirala i idejni projekt. Ukupna investicija je oko 300 hiljada maraka.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

23

^lanovi KUD-a Daire putuju u Bursu

276-982

Me|u najboljim ansamblima svijeta
^lanovi Kulturno-umjetni~kog dru{tva Daire danas }e otputovati u turski grad Bursu, na tamo{nji 26. internacionalni festival folklora “Zlatni Kara|oz” . Ovo je ~etvrti put da Daire u~estvuju na jednom od najja~ih festivala folklora u svijetu, koji }e ove godine biti odr`an od 7. do 13. jula, a koji je ujedno takmi~arskog karaktera. Folklorci okupljeni u KUD-u Daire dosad su u~estvovali na 16 internacionalnih festivala {irom Evrope, Azije i Afrike, a iza sebe imaju i dvije pobjede. Prvu pobjedu ostvarili su na festivalu na Kipru 2000, te Samsunu 2004. godine. “Na festivalu odr`anom 2006. godine bili smo svrstani u favorite, ali, na`alost, nismo uspjeli osvojiti nijedno od prva tri mjesta. Ove godine, u~e{}e je potvrdila 21 dr`ava iz cijelog svijeta i sa svih kontinenata. Zaista nam je ~ast biti me|u tim dr`avama. Od kada smo dobili poziv, intenzivno se pripremamo kako bismo na najbolji na~in predstavili BiH i na{ grad. Probe imamo svaku ve~er i bez obzira na ove vru}ine, radili smo punim intenzitetom. Po{to sam ja uvijek pobjedni~kog duha, tako pripremam i ansambl za takmi~enje, a ne radi revijalnog u~e{}a” kazao , je koreograf Sabahudin Braco Hod`i}. E. B.

VA@NIJI TELEFONI

Ako ve} semafori ne rade

Dovedite saobra}ajca
na Stup!
Ne ko li ko da na na kon protesta mje{tana naselja Stup, a povodom pogibije dje~aka Hamze Marevca 6. juna, semafori na izuzetno prometnoj raskrsnici nisu proradili. O~ekuje se da Ministarstvo prometa rije{i ovaj problem, a na{u redakciju ju~er je pozvao sta no vnik Stu pa Ja kov Brkan. On je zvao i firmu Step, zadu`enu za odr`avanje semafora u KS-u. - Kazali su mi kako su iz policije tra`ili da se na{i se-

Parkovci uredili “festivalski trg”
Kako bi zelene povr{ine uz ulice u centralnom dijelu grada bile {to ure|enije pred po~etak SFF-a, doprinos je dalo i preduze}e Park. Jo{ od ponedjeljka su po~ele aktivnosti Parka na ukra{avanju i ure|enju gradskih ulica koje se nalaze u blizini Narodnog pozori{ta, Meeting pointa, Vilsonovog {etali{ta, obala Maka Dizdara i Kulina bana i ljetnog kina Metalac, a cvije}e je postavljeno i oko Vje~ne vatre.

Foto: D`. KRIJE[TORAC

mafori ugase kako se ne bi stvarale gu`ve. Ako je to ta~no, onda neka nam osiguraju jednog saobra}ajnog

policajca koji }e regulisati promet na raskrsnici prije nego {to opet neko pogine, istakao je Brkan. J. M.

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

Na Stupu i Socijalnom

Inspektori kaznili nelegalne prodava~e
zahtjeve za pokretanje prekr{ajnog postupka pred nadle`nim sudom, dok je oduzeta roba ve} dostavljena Direkciji za robne rezerve KS-a. Podsje}amo, nakon {to su u pro{li petak uklonjene nelegalne tezge na Stupu, prodava~i su ponovo nastavili rad ispred zgrade Dallas, zbog ~ega su ih inspektori prekr{ajno sankcionisali u skladu sa Zakonom o unutra{njoj trgovini. E. A.
Foto: S. GUBELI]

Tr`i{no-turisti~ki inspektori Kantonalne uprave za inspekcijske poslove nastavili su akciju suzbijanja bespravnog prometa u okviru koje su, prije dva dana, od nelegalnih trgovaca na lokalitetima Stup i Socijalno oduzeli robu od 1.300 KM. Kako navode u inspekciji, s obzirom na to da su lica zate~ena u prekr{aju ve} nekoliko puta sankcionisana, inspektori }e po slu`benoj du`nosti protiv njih podnijeti

Postavljene su zastave zemalja u~esnica Festivala, svjetlosnim zavjesama ure|ena je fasada zgrade Narodnog pozori{ta, te obale Maka Dizdara i Kulina bana. Uz saksije sa cvije}em, radnici KJKP Park su postavili i one sa palmaJ. M. ma na “festivalski trg” .

PORODILI[TA

6 9

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 07.12, 12.06 i 19.27, Ko njic 7.15,15.40 i 19.10, Kakanj 15.30

rich 12.50, Ljubljana 14.15, Vienna 14.20 i 21.25, Zagreb 15.45 i 22.00, Koeln 19.25

Odlasci:
Beograd 6.30 i 16.35, Zagreb 6.30 i 16.15, Vienna 7.30 i 15.05, Zurich 7.30, Istanbul 9.35, 14.40 i 18.00, Munich 13.10, Ljubljana 14.45, Ancona 17.55, Koeln 20.05

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.15 i 17.57, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 09.23, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40,12.50 i 18.52, Kakanj 18.35

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Roterdam i Amsterdam utorkom i subotom u 8 i ~et vrtak u 16 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, ~et vrtkom u 16 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom u 16 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dor tmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srije-

AVIONI Dolasci:
Istanbul 8.35, 9.20 i 13.40, Ancona 10.35, Beograd 11.25 i 21.55, Munich 12.25, Zu-

dom, ~et vrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Munchen svaki dan u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~et vrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30 i 22.30 sati, Pula i Rijeka utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, petkom i subotom u 18 sati, Makarska svakim danom u 7.45 i 22.15 sati, Split svakim danom u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Herceg Novi svaki dan u 11

sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Donja Vru}ica svaki dan u 15.15 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan

u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7, 13.15 i 16 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan u 15.30, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~et vrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i pra znikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

24

OGLASI

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 24., a u vezi sa ~lanom 74a. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12) i ~lana 1. Zakona o preuzimanju Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH ("Slu`bene novine TK", br. 12/10 i 1/12), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, u ime Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona, objavljuje

u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona 4 / 305 01. Kantonalni tr`i{no-turisti~ki inspektor ..........................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac 02. Kantonalni saobra}ajni inspektor...................................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova (pozicija 01. i 02.) sadr`an je u tekstu javnog konkursa, koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Uvjeti: Pored op}ih uvjeta predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i sljede}e posebne uvjete, utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to: Za poziciju 01: - VSS/VII stepen stru~ne spreme - pravni, ekonomski ili tehni~ki fakultet, - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u struci, nakon zavr{ene VSS, - polo`en ispit za voza~a "B" kategorije, - poznavanje rada na ra~unaru. Za poziciju 02: - VSS/VII stepen stru~ne spreme - saobra}ajni fakultet - cestovni smjer, - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u struci, nakon zavr{ene VSS, - polo`en ispit za voza~a "B" kategorije, - poznavanje rada na ra~unaru. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici), prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton, Slatina broj 2, 75 000 Tuzla, ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su uz uredno popunjeni prijavni obrazac dostaviti potrebnu dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ, nakon 6.4.1992. godine), 2. potvrdu/uvjerenje o radnom sta`u u struci, nakon zavr{ene visoke stru~ne spreme, 3. dokaz o polo`enom ispitu za voza~a "B" kategorije, 4. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru, 5. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH (mo`e se dobiti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton, Slatina broj 2, 75 000 Tuzla, ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati }e biti obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Imena kandidata se ne objavljuju. Izabrani kandidati su du`ni u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa, dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uvjeta konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u "Slu`benim novinama FBiH", putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu FBiH Odjeljenje Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton Slatina broj 2, 75 000 Tuzla sa naznakom: "Javni konkurs za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona" Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Po ovla{tenju direktora SEKRETAR Zinka Salihagi}, dipl. pravnik

J AzaVpunu radnihK ta dr`avnihK`benikaR S N I mjesO N slu U po

DIONI^KO DRU[TVO "STROJNI "BREZA Ul. bosanska br. 40, Breza - Skup{tina dru{tva Broj: 252/12 Breza, 2.7.2012. godine Na osnovu ~lana 246. Zakona o privrednim dru{tvima ("Sl. novine FBiH" br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08), ~lana 44-51. Zakona o vrijednosnim papirima ("Sl. novine FBiH" br. 39/98 i 36/99), po prijedlogu Nadzornog odbora iznesenom u Odluci br. 192/12 od 29.5.2012. godine, Skup{tina dru{tva na svojoj redovnoj sjednici odr`anoj 29.6.2012. godine donijela je o spajanju dionica Dioni~kog dru{tva "Strojni" Breza ^lan 1. Osnovni kapital dru{tva iznosi 3.291.620,00 KM, a sastoji se od 329162 dionice nominalne vrijednosti 10,00 KM. Prema listi dioni~ara od 4.8.2011. godine, dionice su vlasni{tvo 183 dioni~ara, fizi~kih i pravnih lica. Ovom odlukom se vr{i spajanje dionica preduze}a "Strojni" d.d. Breza, tako da se postoje}e 329.162 obi~ne dionice nominalne vrijednosti 10,00 KM po jednoj dionici, spajaju i zamjenjuju za 82.222 obi~ne dionice nominalne vrijednosti 40,00 KM po jednoj dionici. Nakon spajanja dionica osnovni kapital Dru{tva iznosi 3.288.880,00 KM. Fond rezervi prije spajanja dionica iznosio je 5,00 KM, a poslije spajanja 2.745,00 KM. ^lan 2. Zamjena navedena u ~lanu 1. ove odluke vr{i se radi stvaranja uslova za pokri}e gubitka iz poslovanja, nastalih u visini i periodu utvr|enom u Izvje{taju o reviziji nezavisnog vanjskog revizora sa stanjem na dan 31.12.2011. godine u iznosu od 2.456.961,00 KM, od

~ega se iz fonda rezervi pokriva 2.745,00 KM, a ostatak od 2.454.216,00 KM smanjenjem osnovnog kapitala. ^lan 3. Svi dioni~ari Dru{tva zadr`avaju sva prava i obaveze u omjerima koji su postojali prije spajanja dionica i smanjenjem kapitala. Prihvata se mi{ljenje Nadzornog odbora o pravnom i finansijskom u~inku spajanja u kome se konstatuje da je spajanje dionica u spomenutom omjeru, neophodno izvesti radi stvaranja uvjeta za pokri}e gubitka iz ranijeg perioda, na teret osnovnog kapitala i da se ovom odlukom ne mijenjaju prava dioni~ara sadr`ana u dionicama koja su imali prije spajanja dionica, nego se primjenjuju pozitivni zakonski propisi i stvaraju uvjeti za pokri}e gubitka iz poslovanja i efikasan rad Dru{tva u narednom periodu. ^lan 4. Iznos utvr|ene razlike izme|u registriranog iznosa kapitala po rje{enju Komisije za vrijednosne papire FBiH br. 03-19-111/02 od 29.3.2002. godine i iznosa dobijenog spajanjem dionica prenosi se u korist fonda rezervi (konto: druge rezerve). ^lan 5. Ovu odluku Dru{tvo }e objaviti na na~in i u rokovima utvr|enim va`e}im propisima koji se odnose na radnje konverzije, spajanja i denominacije vrijednosnih papira, od dana dono{enja ove odluke i provoditi po odobrenju Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH i registrirati u Registru vrijednosnih papira FBiH i nadle`nom sudu. ^lan 6. Ova odluka stupa na snagu od dana dono{enja. Za provo|enje ove odluke zadu`uje se Uprava Dru{tva. Predsjedavaju}i Skup{tine Opa~in Hamza, s. r.

DIONI^KO DRU[TVO "STROJNI" BREZA Ulica bosanska br. 40, Breza - Skup{tina dru{tva Broj: 253/12 Breza, 2.7.2012. godine Na osnovu odredaba ~lana 169. i 246. Zakona o privrednim dru{tvima ("Sl. novine FBiH" br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08), ~lana 53, 54 i 97. Statuta DD "STROJNI" BREZA, po prijedlogu Nadzornog odbora Dru{tva navedenog u Odluci br. 192/12 od 29.5.2012.godine, Skup{tina Dru{tva odr`ana 29.6.2012.godine donijela je

ODLUKU

o smanjenju osnovnog kapitala Dru{tva ^lan 1. Osnovni upisani kapital Dru{tva iznosi 3.288.880,00 KM a sastoji se od 82222 dionice nominalne vrijednosti 40,00 KM. Gubitak dru{tva za period od 29.3.200231.12.2011. godine iznosi 2.456.961,00 KM. Navedeni gubitak se pokriva na teret fonda rezervi u iznosu od 2.745,00 KM, a ostatak od 2.454.216,00 KM na teret osnovnog kapitala Dru{tva. ^lan 2. Smanjenje se vr{i smanjenjem nominalne vrijednosti dionice sa 40,00 na 10,00 KM. ^lan 3. Smanjuje se osnovni kapital Dru{tva sa iznosa od 3.288.880,00 KM na iznos od 834.664,00 KM radi pokri}a gubitka dru{tva u iznosu od 2.454.216,00 KM. Ukupne gubitke ~ine akumulirani gubici u iznosu od 2.255.657,00 KM i gubici teku}e godine u iznosu od 201.304,00 KM.

ODLUKU

^lan 4. Razlika izme|u umanjenja osnovnog kapitala i gubitka u iznosu od 12.444,00 KM prenosi se u fond rezervi. ^lan 5. Ova odluka }e se objaviti u dnevnom listu Federacije BiH dva puta u roku od trideset dana ra~unaju}i od dana usvajanja. ^lan 6. Zadu`uje se Uprava dru{tva da Odluku Skup{tine dioni~kog dru{tva dostavi Komisiji za vrijednosne papire Federacije BiH u cilju njenog odobrenja od Komisije, kao i upisa smanjenja osnovnog kapitala i nominalne vrijednosti dionica kod Registra vrijednosnih papira u Federaciji BiH. Direktor Dru{tva }e podnijeti prijavu za registraciju upisa promjena Registru Op}inskog suda u Zenici. ^lan 7. Smanjenje osnovnog kapitala ne uti~e na izvr{avanja obaveza prema povjeriocima, a prava po osnovu dionica ostaju nepromijenjena. Pozivaju se povjerioci da prijave svoja potra`ivanja, ukoliko ih ima, a u skladu sa Zakonom. ^lan 8. Zadu`uje se Uprava Dru{tva da provede sve radnje koje se odnose na realizaciju ove odluke, u skladu sa va`e}im zakonskim propisima. ^lan 9. Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a provodi se u skladu sa va`e}im propisima kojima se reguli{e radnja smanjenja osnovnog kapitala Dru{tva. Predsjedavaju}i Skup{tine Opa~in Hamza, s.r.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina

OGLASI
KANTON SARAJEVO Ministarstvo stambene politike CANTON SARAJEVO Ministry of Housing Politics

25

Na osnovu ~lana 16. ta~ka a) Odluke o kategoriji lica, uslovima i kriterijima za rje{avanje stambenih pitanja putem kupovine stana pod povoljnijim uslovima (“Slu`bene novine Kantona Sarajevo”, broj: 23/12), Ministarstvo stambene politike Kantona Sarajevo raspisuje

J AV N I P O Z I V
za rje{avanje stambenih pitanja putem kupovine stana pod povoljnijim uslovima

I - PREDMET JAVNOG POZIVA Predmet javnog poziva je prikupljenje zahtjeva i utvr|ivanje rangliste za rje{avanje stambenih pitanja putem kupovine stana pod povoljnijim uslovima. Ovaj javni poziv odnosi se na stanove koji }e biti izgra|eni na lokaciji Dobrinja V, objekat E, lamela od V-VII, Op}ina Novi Grad i objekte Rosulje 2, op}ina Vogo{}a i podnosioci zahtjeva su du`ni u zahtjevu navesti za koju od ponu|enih lokacija podnose zahtjev. II - USLOVI ZA RJE[AVANJE STAMBENIH PITANJA PUTEM KUPOVINE STANA POD POVOLJNIJIM USLOVIMA Uslovi koje kandidat za rje{avanje stambenog pitanja putem kupovine stana pod povoljnijim uslovima mora ispuniti su: a) Da je starosne dobi od punoljetstva do 50 godina. Dokaz: - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih b) Da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine sa prebivali{tem na podru~ju Kantona Sarajevo u toku posljednje tri godine. Dokaz: - Uvjerenje o dr`avljanstvu - Uvjerenje o kretanju izdato od Ministarstva unutra{njih poslova c) Da nema rije{eno stambeno pitanje. Dokaz: - Uvjerenje nadle`nog suda u Sarajevu da kandidat i ~lanovi njegovog porodi~nog doma}instva nisu vlasnici stana ili porodi~ne ku}e na podru~ju Kantona Sarajevo, a za kandidate koji nisu ro|eni na podru~ju Kantona Sarajevo i uvjerenje nadle`nog suda da kandidat i ~lanovi njegovog porodi~nog doma}instva nisu vlasnici stana ili porodi~ne ku}e u mjestu ro|enja na podru~ju Bosne i Hercegovine. - Potvrda izdata od Kantonalnog stambenog fonda Sarajevo da kandidat i ~lanovi njegovog porodi~nog doma}instva nisu nosioci stanarskog prava na podru~ju Kantona Sarajevo, a za kandidate koji nisu ro|eni na podru~ju Kantona Sarajevo i potvrda nadle`nog organa da kandidat i ~lanovi njegovog porodi~nog doma}instva nisu nosioci stanarskog prava u mjestu ro|enja na podru~ju Bosne i Hercegovine. III - KRITERIJI ZA UTVR\IVANJE RANG-LISTE Red prvenstva kandidata na rang-listi utvr|uje se na osnovu ukupnog broja bodova po kriterijima kako slijedi: 1. Starosna dob a) do 35 godina starosti –––––––––––15 bodova b) od 35 do 40 godina starosti ––––––––10 bodova c) od 40 do 50 godina starosti –––––––––5 bodova Dokaz: - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih 2. Stepen stru~ne spreme a) doktor nauka ––––––––––––––30 bodova b) magistar ––––––––––––––––25 bodova c) VSS, prvak opere, drame i baleta ––––––20 bodova d) V[S ––––––––––––––––––15 bodova e) SSS ––––––––––––––––––10 bodova f) NS –––––––––––––––––––5 bodova Dokaz: - Ovjerena kopija odgovaraju}e diplome, svjedod`be ili uvjerenja 3. Deficitarnost kadrova Po osnovu deficitarnosti kadrova ––––––––5 bodova Dokaz: - Potvrda slu`be za zapo{ljavanje Kantona Sarajevo da na evidenciji nezaposlenih nema odgovaraju}eg kadra

4. Broj ~lanova porodi~nog doma}instva Za svakog ~lana porodi~nog doma}instva ra~unaju}i i kandidata podnosioca zahtjeva ––––––––––3 boda ^lanovima porodi~nog doma}instva smatraju se bra~ni ili vanbra~ni partner, dijete ro|eno u braku ili van braka, usvojenik i drugo lice koje je kandidat du`an izdr`avati, a `ivi sa imenovanim u zajedni~kom doma}instvu u zadnje tri godine. Vanbra~na zajednica je zajednica `ivota `ene i mu{karca koji nisu u braku ili vanbra~noj zajednici sa drugom osobom, koja traje najmanje tri godine ili kra}e ako je u njoj ro|eno zajedni~ko dijete. Dokaz: - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih za ~lanove porodi~nog doma}instva - Uvjerenje o kretanju izdato od Ministarstva unutra{njih poslova za punoljetne ~lanove porodi~nog doma}instva 5. Boravak na podru~ju Bosne i Hercegovine i u~e{}e u Oru`anim snagama Republike Bosne i Hercegovine a) Za svako pola godine provedeno na podru~ju Kantona Sarajevo u periodu trajanja ratnog stanja: (20.4.1992. do 20.12.1995. godine) ––––––3 boda Dokaz: - Potvrda obrazovne ustanove koju je kandidat poha|ao u tom periodu ili uvjerenje o kretanju Ministarstva unutra{njih poslova b) Za svaku godinu provedenu na podru~ju Kantona Sarajevo izvan perioda trajanja ratnog stanja (20.4.1992. do 20.12.1995. godine) od dana punoljetstva do dana apliciranja na javni poziv–––––––––––2 boda Dokaz: - Uvjerenje o kretanju Ministarstva unutra{njih poslova c) Za svako pola godine u~e{}a u Oru`anim snagama Republike Bosne i Hercegovine u periodu trajanja ratnog stanja (20.4.1992. do 20.12.1995. godine)––2 boda Dokaz: - Uvjerenje izdato od nadle`nog organa Maksimalan broj bodova po svim elementima iz ta~ke 5. iznosi 40. 6. Nosilac najvi{eg ratnog priznanja Nosilac najvi{eg ratnog priznanja –––––––10 bodova Dokaz: - Uvjerenje izdato od nadle`nog organa 7. Stepen invalidnosti - za invalida sa 20-30% invaliditeta –––––––2 boda - za invalida sa 30-40% invaliditeta –––––––3 boda - za invalida sa 40-50% invaliditeta –––––––4 boda - za invalida sa 60% invaliditeta –––––––5 bodova - za svakih narednih 10% invalidnosti dodaje se po–5 bodova Dokaz: - Uvjerenje izdato od nadle`nog organa 8. Priznati nau~ni rad, kulturni nastup i izlo`ba, sportski i profesionalni uspjeh te renomirano svjetsko, evropsko i drugo javno priznanje za rezultat u radu i to: a) Osvaja~ medalje na svjetskom prvenstvu i olimpijadi u sportu ili osvaja~ svjetskog renomiranog priznanja i nagrade u oblasti nauke, tehnike, kulture, umjetnosti i informatike, uklju~uju}i i priznanje umjetni~ke kritike ––––––––––––5 bodova 1) Osvaja~ zlatne medalje (max. tri medalje) –––1 bod Na broj bodova iz ta~ke a) dodaje se broj bodova iz alineje 1). b) Doprinos kroz patent dokazan ili certificiran od ovla{tene institucije i doprinos u nauci, tehnici i tehnologiji kroz inovaciju dokazanu ili certificiranu od strane ovla{tenih institucija––––––––5 bodova
web: http://msp.ks.gov.ba e-mail: msp@msp.ks.gov.ba Tel: + 387 (0) 33 562-029,Fax: + 387 (0) 33 562-031 Sarajevo, Reisa D`emaludina ^au{evi}a 1

c) Osvaja~ medalje na evropskom prvenstvu u sportu ili osvaja~ evropskog renomiranog priznanja i nagrade u oblasti nauke, tehnike, kulture, umjetnosti i informatike uklju~uju}i i priznanje umjetni~ke kritike ––––3 boda 1) Osvaja~ zlatne nagrade (max. tri nagrade) –––1 bod Na broj bodova iz ta~ke c) dodaje se broj bodova iz alineje 1). d) Osvaja~ medalje na regionalnom i na dr`avnom prvenstvu u sportu ili osvaja~ regionalnog priznanja i nagrade u oblasti nauke, tehnike, kulture, umjetnosti i informatike, uklju~uju}i i priznanje umjetni~ke kritike ––––2 boda 1) Osvaja~ prvog mjesta (max. tri prva mjesta) ––1 bod Na broj bodova iz ta~ke d) dodaje se broj bodova iz alineje 1). Maksimalan broj bodova po svim elementima iz ta~ke 8. iznosi 10. Dokaz: - Isprava odnosno mi{ljenje nadle`ne institucije iz pojedinih oblasti 9. Zajedni~ko apliciranje bra~nih ili vanbra~nih partnera Bra~ni ili vanbra~ni partneri apliciraju zajedno jednom aplikacijom uz ovjerenu izjavu koji }e od njih biti podnositelj zahtjeva. U slu~aju zajedni~kog apliciranja bra~ni ili vanbra~ni partner podnositelja zahtjeva mora ispunjavati uslove iz ta~ke II ovog poziva, a na broj bodova koje dobije podnositelj zahtjeva po osnovu kriterija iz ta~ke III ovog poziva, dodaje se jedna tre}ina bodova koje po istim kriterijima dobije njegov bra~ni ili vanbra~ni partner. Dokaz: - Ovjerena izjava koji }e od bra~nih ili vanbra~nih partnera biti podnositelj zahtjeva, - Propisani dokazi o ispunjavanju uslova iz ta~ke II i dokazi za kriterije iz ta~ke III javnog poziva za bra~nog ili vanbra~nog partnera koji nije podnositelj zahtjeva. NAPOMENA: U slu~aju jednakog broja bodova prednost na ranglisti se daje kandidatu koji je dobio ve}i broj bodova prema redoslijedu kriterija iz ta~ke III javnog poziva. Kandidati koji izvr{e kupovinu stana u skladu sa ovim javnim pozivom ne mogu stan otu|iti, na bilo koji na~in, u roku od pet godina od dana useljenja u isti. Kandidati su du`ni uz zahtjev koji sadr`i adresu i kontakt-telefon dostaviti uredne dokaze o ispunjavanju uslova iz ta~ke II javnog poziva i dokaze za kriterije iz ta~ke III javnog poziva, u originalu ili ovjerene fotokopije dokumenata koji nisu stariji od tri (3) mjeseca. Zahtjevi se dostavljaju na adresu: Kanton Sarajevo, Ministarstvo stambene politike - Komisija za rje{avanje stambenih pitanja putem kupovine stana pod povoljnijim uslovima, Ulica reisa D`emaludina ^au{evi}a broj 1, Sarajevo, u koverti na kojoj je potrebno staviti naznaku “Prijava na javni poziv - NE OTVARATI”. Javni poziv ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama. Javni poziv se nalazi na oglasnoj plo~i Kantona Sarajevo i na web stranici Kantona Sarajevo: www.ks.gov.ba. Zahtjeve kandidata koji su neblagovremeni i koji ne ispunjavaju uslove iz ta~ke II javnog poziva Komisija }e odbaciti kao neuredne. Nacrt rang-liste Komisija objavljuje na oglasnoj plo~i Kantona Sarajevo i web stranici Kantona Sarajevo. Na nacrt rang-liste kandidat mo`e Komisiji ulo`iti prigovor uz odgovaraju}i dokaz u roku od sedam dana od dana objavljivanja nacrta rang-liste. Kona~nu ranglistu utvr|uje ministrica stambene politike Kantona Sarajevo. Ukoliko po kona~noj rang-listi utvr|enoj na osnovu ovog javnog poziva ne bude izvr{ena kupoprodaja svih raspolo`ivih stambenih jedinica, zainteresirani kandidati mogu do kraja svakog narednog mjeseca podnijeti zahtjev Komisiji na osnovu javnog poziva koji }e biti objavljen na oglasnoj plo~i Kantona Sarajevo i web stranici Kantona Sarajevo do prodaje svih raspolo`ivih stambenih jedinica. MINISTRICA Mersiha Slipi~evi}, dipl. ecc.

26

KULTURA

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Gosti SFF-a

Dolaze Abril, Cantona i Tarr
specifi~an na~in i o tome kako su oni mijenjali stanje u svojim zemljama. Junak jedne od pri~a u ovom filmu je i na{ proslavljeni fudbaler Predrag Pa{i}. Victoria Abril je je jedna od najcjenjenijih evropskih glumica, a najpoznatija je po ulogama u filmovima Pedra Almodóvara. Glumila je u vi{e od 60 filmova {panske, francuske i talijanske produkcije. U Sarajevu }e predstaviti film “@ena koja je obrisala suze” , Leone Mitevske. A Bela Tarr }e u Sarajevo do}i da bi promovisao film “Ma|arska 2011” omnibus , jedanaest ma|arskih reditelja.
N. S.

Kao {to je to obi~no slu~aj, Sarajevo Film Festival svakodnevno dopunjava svoju listu gostiju u skladu sa raznim potvrdama ili otkazima filmskih autora. Tako je ju~er potvr|eno ono {to je bilo nago vije {te no na po slje dnjoj konferenciji Festivala, a to je dolazak legendarnog francuskog fudbalera Erica Cantone u Sarajevo za vrijeme trajanja festivala, Victorie Abril, slavne {panske glumice i kultnog ma|arskog reditelja Bele Tarra. Cantona je jedan od idejnih za~etnika filma “Buntovnici fudbala” Gillesa Rofa i Gillesa Pereza, koji govori o fudbalerima ali na

Dokraj~ivanje Sedmoga NAFF-a

Danas nagrade
Uspje{na animacija nije interpretiranje ve} karikiranje `ivota, isti~e Mike Murphy
Mike Murphy je radio na vi{e od 30 filmova, neki od njih su “The Iron Giant” ali i megapo, pularni “Gospodar prstenova” , te “Harry Potter” “Iron Man” , itd. - Rade}i na “Harryu Potteru” shvatio sam da je animacija stvarno opasna, izjavio je autor misle}i na odricanje koje je rad na ovom filmu donio sa sobom, prigodom svojega predavanja sudionicima NAFF-a, na koncu kojega je Amer zaklju~io kako uspje{na animacija nije interpretiranje ve} karikiranje `ivota.
Ovogodi{nji `iri

glazbe po kojoj film i nosi naslov, “Una furtiva lagrima” poznatog Enrica Carusa. Ludo dobar film koji me, kao predanoga ribara iskreno rastu`io. [ta sam je sve toga ulovio i ispekao. Fuj!

Mashina tajna
Projekcije je zorno pratio ruski redatelj Denis Chervyatsov, svijetu najpoznatiji po animiranom filmu “Masha” Masha je . nastala u malom moskovskom studiju, iz pera ~etiri autora i ~etiri crta~a. Prije dvije godine, ovaj film o simpati~noj djevoj~ici, osvojio je Grand Prix na NAFF-u.

Pljesak publike
Programska ponuda je opet bila izvrsna i raznovrsna. Od ma|arskog “Alberta” koji otkriva misteriju `enske torbice, preko indijske “@abe u bunaru” koja opet nosi tematiku kod ku}e je najljep{e, pa do francuske “TajSa predavanja Mikea Murphya

ne tuge” filma koji je izmamio , definitivno najve}i pljesak publike. Naime, radi se o surovo `ivotnom ostvarenju u kojemu gla-

vne uloge igraju smrznute ribe koje ~ekaju svoju smrtnu presudu - pr`enje u vrelom ulju. Kratku radnju prati izvrstan odabir

- To mi je jedna od najdra`ih, a na na{oj polici sa uistinu mnogobrojnim nagradama, Grand Prix sa NAFF-a zauzima posebno mjesto, rekao je Chervyatsov, a na upit koja je tajna Mashina, Rus samo primje}uje da je tajna samo u njenoj jednostavnosti, i humoru! Ve~eras o~ekujemo odluke `irija o tome tko }e ponijeti Grand Prix, a tko nagrade za najbolju 2D animaciju, najbolju 3D animaciju, najbolji studentski film, nagradu za likovnost i nagradu publike.
D. MARIJANOVI]

U Bugojnu traje FEDRA 2012.

Ovogodi{nji, jubilarni teatarski festival osim predstava donosi radionice i predavanja iz oblasti re`ije i dramaturgije, te promocije relevantnih knji`evnih izdanja
U Bugojnu ve} nekoliko dana traje teatarski festival FEDRA 2012, njegovo jubilarno 40. izdanje. Festival je otvoren predstavom Teatra FEDRA iz Bugojna “Igra istina” Vahida Durakovi}a, kojoj je prethodilo otvaranje 12. bugojanskog likovnog bijenala. Pored zvani~nog programa, u prate}em programu ovogodi{nje 40. FEDRE }e biti uprili~ene radionice i predavanja iz oblasti re`ije i dramaturgije, promocije relevantnih knji`evnih izdanja i jo{ mnogo drugih zanimljivih sadr`aja. ne. Amatersko pozori{te Neretva iz Konjica predstavilo se komadom “Ona stvar” koji je ura|en , po tekstu bugarskog pisca Hriste Boj~eva, a re`iju potpisuju Ajdin Tinjak i Emir Ga~anin ^arli, koji su ujedno glumci u predstavi. Osim spomenutog rediteljskog dvojca, u predstavi su igrali Berin Habibija, Sijan D`aji}, Amra Buturovi}, Ena Husi} i Almir Ali}. Tre}eg dana 40. FEDRE publika u Bugojnu imala je priliku pogledati predstavu “Pokondirena tikva” u izvedbi Omladinskog studija “Grad pozori{ta” Gradi{ka, koji prvi put u~estvuje na ovom fes ti va lu. U pred sta vi ura|enoj po tekstu Jovana Sterije Popovi}a, a u re`iji Dra{ka Vidovi}a, uloge su tuma~ili mladi amaterski glumci: Teodora \or|i}, Tatjana Popr`en, Nikola \or|i}, Miladinka Babi}, Nedeljka Desan~i}, Ratko Savi}, Dragan Mika~ i Marko [ukalo.

Amateri u fokusu
Radionice
Na ovo go di {njem fes ti va lu u~estvovalo je i Hrvatsko amatersko kazali{te Travnik sa predstavom “Prokleta avlija” autor, skim djelom Ive Andri}a, ~iju re`iju potpisuje Anto Bili}. Kako je i predvi|eno, u sklopu festivala svakodnevno se odr`avaju radionice iz savremenih rediteljskih tehnika pod vodstvom Lajle Kaik~ije, koja je i predsjednica stru~nog `irija ovogodiN. S. {nje FEDRE.

Konjic i Gradi{ka
U proteklim danima na festivalu su izvedene predstave teatara iz cijele Bosne i Hercegovi-

Scena iz predstave “Pokondirena tikva”

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

KULTURA
Nova izlo`ba

27

Ba{~ar{ijske no}i

Veliki dernek za malu raju
Sutra }e u Bosanskom kulturnom centru biti izvedena i komedija “Mijenjamo `ene”, ra|ena prema hitu sa Broadwaya “I Love My Wife” Michaela Stewarta
Da se brine i o najmla|im sugra|anima, festival Ba{~ar{ijske no}i dokazao je sino}, organiziraju}i koncert “Udahni muziku” ko, ji je izveo hor za djecu i mlade Princess krofne. U ugodnoj atmosferi centralne pozornice i pred dje~ijim auditorijem izveden je izbor njihovih najpoznatijih pjesama u pratnji specijalnog benda. Hor ove godine obilje`ava 20 godina svog postojanja, tako da je i koncert imao jubilarni karakter. Program za djecu na ljetnom festivalu koji se odr`ava kroz cijeli juli, nastavlja se i danas. Svoju specifi~nu zabavu za one najmla|e kategorije publike priredi}e popularni Kike. Njegova “Velika zabava za malu raju” bi}e odr`ana u 21 sat, tako|er na centralnoj pozornici kod Vije}nice. Njegove pjesme i performansi govore o prijateljstvu, odrastanju, ljubavi, igri, `ivotinjama, bajkama i dalekim zemljama, a vrlo lako dopiru do dje~ijih srca i omiljene su jer su ispri~ane na na~in koji je djeci vrlo blizak.

^uvene “Bera~ice”

Iz predstave “Mijenjamo `ene” Radeta Vukoti}a

Nisu samo djeca danas u fokusu festivala - u Bosanskom kulturnom centru }e tako|er u 21 sat biti izvedena komedija Pozori{ta Slavija iz Beograda - “Mijenjamo `ene” Radeta Vukoti}a, u kojoj igraju Milan Kalini}, Mina La za re vi}, Iva na Kne `e vi} i Sr|an Ivanovi}. Predstava je ra|ena prema hitu sa Broadwaya “I Love My Wife” Michaela Ste-

warta, a govori o dva mlada bra~na para koji poku{avaju da jedno popodne provedu tako {to }e me|usobno razmijeniti bra~ne partnere. Uz mnogo peripetija i smije{nih situacija sve se zavr{ava tamo gdje su i po~eli. Prisustvo na Kiketovom derneku je besplatno, dok za predstavu morate kupiti ulaznicu.
N. S.

[umanovi}eva djela u Banjoj Luci
Ve~eras }e u 21 sat u Muzeju savremene umjetnosti RS-a u Banjoj Luci biti otvorena izlo`ba sli ka Sa ve [u ma no vi }a (1896-1942). Kako je rije~ o najzna~ajnijem srpskom slikaru prve polovine 20. vijeka, Muzej prire|uje izlo`bu u suradnji sa Galerijom slika “Sava [umanovi}” iz [ida, povodom obilje`avanja 70 godina od smrti velikog umjetnika. Planirano je da izlo`bu otvori predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. U Banjoj Luci }e biti predstavljena dva autorska projekta Galerije slika iz [ida: “Poslednja decenija” (kustos Vesna Burojevi}) i “Sava [umanovi}, li~no, porodi~no i nacionalno” (kustos Radovan Sremac). Postavka sadr`i izabrane slike - 46 ulja na platnu, iz posljednje decenije njegovog stvarala{tva, koji je ujedno [umanovi}ev najzreliji opus. Najzastupljeniji motivi su aktovi i pejza`i, me|u kojima se izdvajaju izuzetne slike, poput “Rusinke” “A{ikovanje” , , “Model u ateljeu” i “Portret devoj~ice u beloj bluzi” kao i mo, tivi mrtve prirode. Realizaciju izlo`be omogu}ili su Ministarstvo prosvjete i kulture, Ministarstvo unutra{njih poslova RS-a i kompanija Dunav osiguranje. Izlo`ba }e biti otvorena do 5. Mr. S. augusta.

Sarajevo-Innsbruck/Twin Film Cities

Mini filmski festival
Unutar programske {eme danas i sutra }e u Kriterionu biti organizovane radionice, panel-diskusije i filmske projekcije
Kao svojevrsna najava 18. Sarajevo Film Festivala, u glavnom gradu BiH, danas i sutra }e se odr`ati manifestacija Sarajevo-Innsbruck / Twin Film Cities. Mini filmski festival organizira udru`enje Orient Okcident Expres, zajedno za ~elnim ljudima Innsbruck Film Festivala i festivala Rejected. Namjera projekta je “da se povodom dugogodi{njeg partnerstva i pobratimstva gradova Sarajeva i Innsbrucka uspostavi i kooperacija izme|u filmskih festivala dvaju gradova i time doprinese razvoju i promovisanju kulture i filmske umjetnosti” Tako ka`u organizatori, a u . su{tini ova saradnja zna~i da }e publika u Sarajevu danas i sutra mo}i pogledati neke od filmova koji su odbijeni od selektora u Innsbrucku i Sarajevu, a svi zainteresirani }e mo}i prisustvovati i raznim radionicama i panel-diskusijama. Konkretno, dana{nji program donosi radionicu “Sister City Film” za u~enike srednje {kole primijenjenih umjetnosti sa

Promocija knjige Kasima Ceri}a

Na programu je i hvaljeni film Lotte Schreiber o masakru u Tlatelolcou

Danielom Pohackerom, rediteljem iz Innsbrucka (11 sati). U 18 sati je planiran prijem i zvani~no otvaranje Festivala od Ambasade Republike Austrije, a ve~ernji program u kinu Kriterion po~inje u 19.30 sati filmom Lotte Schreiber “Tlatelolco” Nakon njega, bi}e prikazan . film Olivera Weranija “Plakatieren verboten” (20.45), a za kraj je pripremljen izbor austrijskih kratkih filmova (21.45). Za opu{tenu atmosferu pobrinu}e se bend LatinOriente, koji }e u`ivo zabavljati sve prisutne nakon projekcija. Sutra }e biti organizovan drugi dio radionice “Sister City Film” (13 sati), dok je za 18 sa-

ti planirana panel-diskusija “Film i jezik” sa Danielom Pohackerom i Michaelom Venusom. Filmski program donosi filmove “Hotel Autobahn” pomenutog Pohackera (19 sati), te izbor nagra|enih njema~kih kratkih filmova (20 sati), u okviru kojeg }e biti prikazano {est uradaka: “Nun sehen Sie Folgendes” Erika Schmitta i Stephana Mullera, “Veronika” Marka Michela, “Synkope” Nore Fingscheidt, “I’m not the Enemy” Bjor na Mel hu sa, “Von Hunden und Pferden” Thomasa Stubera i “Fluss” Michaela Venusa. I {lag za kraj - ulaz na sve programe je besplatan.
N. SELIMOVI]

Povodom sedamnaeste godi{njice obilje`avanja genocida u Srebrenici, na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu }e danas u 19 sati biti odr`ana promocija knjige Kasima Ceri}a “Nestali u danima punim sunca” . Ovaj putopis je nastao tokom autorovog pro{logodi{njeg pje{a~kog pohoda u Srebrenicu, a donosi mno{tvo fotografija i zapisa iz dnevnika koji je vodio tokom putovanja. Zanimljivost cijele pri~e le`i u ~injenici da je Ceri} ratni vojni invalid i da tokom putovanja iz Sarajeva u Srebrenicu nije koristio nikakva prevozna sredstva. Promotori knjige su knji`evnik Isnam Talji}, prof. dr. Izet Ra|o, prof. dr. Munir Talovi},

Nestali u danima punim sunca

Kada Hoti}, predsjednica Udru`enja Majke enklava Srebrenica i @epa, te publicist Avdo Huseinovi}. N. S.

28

OGLASI
Dioni~ko dru{tvo za proizvodnju i promet namje{taja

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

SAN U NOVOM RUHU

Na osnovu ~lana 96 stav. 2, ~lana 98 stav. 2, ~lana 125. Statuta, Odluke Nadzornog odbora Dru{tva o sazivanju Skup{tine “Konjuh” Dioni~kog dru{tva za proizvodnju i promet namje{taja @ivinice i Odluke o ponovnom sazivanju Skup{tine dioni~ara “KONJUH” d.d. za proizvodnju i promet namje{taja donesene na sjednici Nadzornog odbora Dru{tva “Konjuh”, Nadzorni odbor objavljuje

o ponovnom sazivanju Skup{tine dioni~ara “Konjuh” dioni~kog dru{tva za proizvodnju i promet namje{taja @ivinice IPonovo se saziva PETNAESTA Skup{tina dioni~ara “Konjuh” d.d. @ivinice za dan SRIJEDA, 18.7.2012. godine, sa po~etkom u 18 sati. Skup{tina }e se odr`ati u zgradi Op}ine @ivinice - sali za odr`avanje sjednica, Ulica Alije Izetbegovi}a bb. Za Skup{tinu je utvr|en sljede}i 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. DNEVNI RED Utvr|ivanje kvoruma za odr`avanje Skup{tine, Izbor predsjednika Skup{tine i dva ovjeriva~a zapisnika, Usvajanje poslovnika Skup{tine Dru{tva, Usvajanje odluke o izmjeni i dopuni Statuta Dru{tva “Konjuh” d.d. @ivinice, Usvajanje godi{njeg izvje{taja o poslovanju Dru{tva za 2011. godinu koji uklju~uje finansijski izvje{taj i izvje{taj revizora, Nadzornog odbora i Odbora za reviziju, Usvajanje odluke o pokri}u gubitka, Izbor ~lanova Nadzornog odbora, Izbor ~lanova Odbora za reviziju, Odluka o nastavku rada “Konjuh” d.d. @ivinice u skladu sa programom ravitalizacije.

O B A V J E [ T E NJ E

II -

III - Radom Skup{tine do izbora predsjednika Skup{tine predsjedavat }e prisutni dioni~ar ili punomo}nik dioni~ara sa najve}im brojem dionica sa pravom glasa. Za utvr|ivanje kvoruma i rezultata glasanja na petnaestoj Skup{tini dioni~ara “Konjuh” d.d. @ivinice imenuje se Odbor za glasanje u sastavu: Kadri} [ekib - predsjednik, Ferhatbegovi} Dervi{a - ~lan, Mustafi} Enes - ~lan. Zapisnik na Skup{tini }e voditi [abanovi} Ibro. IV Nadzorni odbor je utvrdio prijedloge odluka po ta~kama dnevnog reda i predla`e Skup{tini da: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. VIzvr{i izbor radnih tijela, predsjednika Skup{tine i dva ovjeriva~a zapisnika, Usvoji poslovnik o radu Skup{tine Dru{tva, Usvoji odluku o izmjeni i dopuni Statuta, Izjasni se po odluci o usvajanju godi{njeg izvje{taja o poslovanju Dru{tva za 2011. godinu koji uklju~uje finansijski izvje{taj i izvje{taj revizora, Nadzornog odbora i Odbora za reviziju, Izjasni se o odluci za pokri}e gubitka, Izvr{i izbor ~lanova Nadzornog odbora, Izvr{i izbor ~lanova odbora za reviziju, Izjasni se o odluci o nastavku rada.

Pored pri~a sa naslovnice, San donosi: 6-7. strana
Prevare: Najbolje oru`je za iznude zove se Milorad Dodik

Maljutka na njegovo ime od biznismena uzeo 100.000 eura 12-13. strana
Ispovijest: Golgota `ene silovane 1992. u Bijeljini

Pravo odlu~ivanja na Skup{tini ima dioni~ar koji se nalazi na listi dioni~ara kod Registra vrijednosnih papira 30 dana prije datuma odre|enog za odr`avanja Skup{tine.

VI - Postupak prijave za u~e{}e i davanje punomo}i: Pisane prijave i punomo}i o u~e{}u u radu i odlu~ivanju Skup{tine dioni~ari ili punomo}nici dioni~ara du`ni su dostaviti neposrednom predajom ili preporu~enom po{tom na adresu: “Konjuh” d.d. @ivinice, Prva ulica br. 57, 75270 @ivinice ili faxom na broj: 035 775 520, sa naznakom “Odboru za glasanje”, najkasnije tri dana prije dana odre|enog za odr`avanje Skup{tine. Punomo} za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine daje se u obliku pisane izjave potpisane od dioni~ara vlastodavca i punomo}nika. Ukoliko se punomo} predaje putem faxa, originalna punomo} se predaje neposredno Odboru za glasanje prilikom dolaska na Skup{tinu, sa ostalim potrebnim dokumentima navedenim u ovom obavje{tenju. Punomo}i za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine date za Skup{tinu sazvanu za dan 29.6.2012. godine va`e i za ponovo sazvanu Skup{tinu dioni~ara “Konjuh” d.d. sazvanu za dan 18.7.2012. godine. VII Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica mogu predlo`iti kandidate za Nadzorni odbor i Odbora za reviziju, a pisane prijedloge kandidata koji moraju ispunjavati uslove predvi|ene Zakonom o privrednim dru{tvima i Statutom Dru{tva dostaviti sekretaru Dru{tva najkasnije osam dana od dana objavljivanja obavje{tenja o sazivanju Skup{tine.

Moja ljepota je bila moja kazna 22-23. strana
Zvijezda nedjelje: Danijela Vin{

Platu tro{im pametno 24-25. strana
Lejla Jusi}, bh. operska pjeva~ica

Zlatnim glasom publici donosim sevdalinku 33. strana
Gordana Zuci}, kreatorka

VIII - Izmjene dnevnog reda i prijedloga odluka: Dioni~ar, punomo}nik dioni~ara ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa ima pravo pisano predlo`iti izmjenu dnevnog reda i prijedloga odluka Skup{tine, najkasnije osam dana od dana objavljivanja obavje{tenja o sazivanju Skup{tine. IX - Uvid u isprave i materijale za Skup{tinu dioni~ari ili punomo}nici dioni~ara mogu izvr{iti u sjedi{tu Dru{tva (kod sekretara) u @ivinicama, Ulica 25. novembar bb, svakim radnim danom izuzev dana odr`avanja Skup{tine. Sekretar Dru{tva nije obavezan davati tuma~enja po skup{tinskim materijalima. Predsjednik Nadzornog odbora profesor dr. Bahrija Umihani}

Obukla sam i MISS BiH 37. strana
San ordinacija: Borislav \uri}, predsjednik Udru`enja oboljelih od rijetkih bolesti u BiH

Prijeko potreban fond za lije~enje

Muharem Bazdulj

@

ivot i djelo Markiza de Sadea puni su kontradikcija. Njegovo ime postalo je simbol zlo}udnosti, no spisak njegovih stvarnih zlo~ina ne sadr`i nijedno ubistvo. Dra`i su mu bili blasfemija, sodomija, mu~enje te incest, {to su po nekima stra{niji od ubistva. I kao pisac imao je pone{to kafkinsku sudbinu: njegovo najva`nije djelo 120 dana Sodome publicirano je tek nakon njegove smrti, ostala va`nija djela kao Justine, Juliette te Filozofija u budoaru objavljena su anonimno. Markiz de Sade ro|en je drugog juna 1740, a kr{ten je kao Donatien Alphonse Francois. Otac mu je bio diplomata klasno i seksualno liberalan: spavao je jednako sa raspusnim plemkinjama kao i s dje~acima uli~arima. Majka je bila iz aristokratske, no siroma{ne porodice: tiha i povu~ena osoba. Ve} sa {est godina De Sadea }e povjeriti ro|aku sve}eniku - ocu Jacques u Francoisu. Ne treba pomisliti da je ovdje mladi Sade `ivio u ~ednijoj atmosferi. Sve}enik je, naime, u isto vrijeme odr`avao odnose sa ~etiri `ene: dvije su bile majka i k}erka koje je smjestio u svoju ku}u, zatim sa slu`avkom Marie kojoj je fiktivno udesio brak s nekim lokalnim mladi}em, te naposlijetku sa poznatom prostitutkom iz obli`njeg grada Bonnieux. Frojdovskopsiholo{ke teorije o ranom djetinjstvu kao klju~nom periodu formiranja li~nosti u slu~aju De Sadea imaju zavidnu potporu.

ur unajmili su ~etiri prostitutke, odveli ih u mali stan te priredili orgiju s bi~evanjem po “liga sistemu” (svako sa svakim).

Knji`evne ambicije
U bijegu od policije, Sade bje`i u Italiju sa sobarom i Anom, sestrom svoje `ene, koja je, dok je Sade nije zaveo, `ivjela u strogoj religioznoj komuni. Markiz je u odsustvu osu|en na smrt. Njegova punica, raniji saveznik i za{titnik, sada je zbog njegovog zavo|enja njezine druge ~edne k}eri postala Markizova no}na mora. Nakon {to je povu~ena smrtna kazna, Markiz }e se vratiti ku}i, u svoj zamak u Provansi, odle`ati pet mjeseci, da bi nakon toga u dva navrata u razmaku od godinu i po u svom zamku organizirao za sebe prave hareme. Unajmljivao je poslugu od djevoj~ica i dje~aka starih petnaestak godina koriste}i ih u svrhe koje ~itatelj mo`e naslutiti. Otac jedne od slu`avki poku{at }e 1777. ubiti Markiza i on }e nakon toga pobje}i u Pariz. Tamo }e odmah biti uhap{en te }e narednih trinaest godina provesti u zato~eni{tvu. Zato~en u Bastilji, Sade je odlu~io da iskoristi vrijeme u svrhu zadovoljavanja svoje davna{nje literarne ambicije. Jo{ od rane mladosti bio je op~aran pozori{tem i nadao se karijeri velikog dramskog pisca. Imao je izuzetno sitan rukopis te je pi{u}i 120 dana Sodome uspje{no krio rukopis u }eliji. Po vlastitom svjedo~enju svakodnevno se samozadovoljavao po nekoliko puta ujutro i uve~er. U julu 1789. nekoliko dana pred revoluciju preba~en je iz Bastilje u ludnicu. Nije mogao ponijeti rukopis 120 dana Sodome koji je 14. jula prilikom osvajanja Bastilje nestao, da bi bio prona|en i objavljen tek 115 godina kasnije. Sade }e napokon biti oslobo|en u aprilu 1790. Bio je to drugi Sade - izi{ao je iz zatvora debeo, }elav, impotentan i napu{ten od `ene. Tako|er je od Markiza postao tek obi~an gra|anin. Pi{u}i pamflete u potporu revoluciji, stekao je povjerenje vlade te ~ak postao i nekakav ni`i funkcioner. U to vrijeme objavio je Justineu ili nevolje vrline. No ve} u decembru 1793. sre}a mu okre}e le|a. Revolucionarni re`im ga hapsi i osu|uje na smrt. Izvr{enje je zakazano za 26. juli 1794. Zahvaljuju}i mitu i birokratskom haosu, pogubljenje je odgo|eno, no 28. jula bez su|enja su smaknuti vo|e revolucije Robespierre i Saint-Just pa je De Sade nakon tri mjeseca oslobo|en. Osiroma{en, napisat }e i objaviti Filozofiju u budoaru te Juliette ili prednosti grijeha, prodati zamak u Provansi u kojem je prije dvadesetak godina orgijao. Usprkos svemu, ostao je siroma{an. 1801. Bonapartin }e ga re`im ponovo uhapsiti i zatvoriti u ludnicu, ovaj put zbog njegovog pisanja, ne zbog stvarnih prekr{aja. Ostatak `ivota provest }e u ludnici, gdje je i umro.

Prilog za kulturu, umjetnost i nauku ^etvrtak, 5. 7. 2012. godine

Knji`evnost ili pornografija

Kapetan
Kao desetogodi{njak Sade se vra}a u Pariz na {kolovanje, no budu}i lo{ u~enik sa petnaest godina pridru`it }e se kraljevskoj konjici, gdje }e slu`iti do svoje dvadeset druge godine i dogurati do ~ina kapetana. Nota izdana povodom njegovog napu{tanja konjice opisuje ga kao poreme}enog, no ekstremno hrabrog. Eksplicitno kori{tenje pridjeva poreme}en ukazuje ustvari na nedisciplinirano pona{anje, stalne posjete bordelima te ogromne kockarske dugove. Po povratku u gra|anski `ivot Sade je o`enio Renee-Pelagie, k}erku pari{kog sudije. No ve} pet mjeseci nakon vjen~anja zbiva se prvi perverzni vrhunac njegova `ivota, ~uvena afera Jeanne Testard. Markiz, je naime, unajmio dvadesetogodi{nju prostitutku Jeanne Testard te joj je rekao kako je dokazao da Bog ne postoji. Opisao joj je kako je masturbirao u kale`, najgorim izrazima vrije|ao Boga i Gospu, te kako je u vaginu `ene stavio dvije hostije da bi tokom penetracije govorio: Ako si Bog, odbrani se. Nakon tog predavanja odveo je prostitutku u sobu punu brojnih bi~eva, gravira s kr{}anskim temama te opscenih publikacija. Tu joj je ~itao bezbo`nu blasfemi~nu poeziju te od nje tra`io da ga bi~uje sa cat-o’-nine-tails (doslovce ma~ka sa devet repova, a ustvari pomorsko-historijski izraz za bi~ sa devet trakova sa {iljcima na kraju) prije nego je sodomizira. Jeanne Testard je odbila ove ljubazne ponude i prijavila ga policiji. Ovaj put De Sade je izbjegao kaznu, no stekao je notornu reputaciju. Nekoliko godina nakon ovog incidenta na uskr{nje jutro 1768. Sade }e na ulici sresti sredovje~nu prosjakinju Rose Keller i ponuditi joj da radi za njega kao slu`avka. Tek {to ju je doveo u ku}u, gurnuo je u zamra~enu sobu, skinuo je, vezao za krevet i nemilosrdno bi~evao. Nakon toga joj je no`em na~inio rane na le|ima da bi u te rane kapao vosak. Po rije~ima nesretne prosjakinje, tokom tog grozomornog rituala do`ivio je orgazam te je podvriskivao veoma glasno i veoma stra{no. Na kraju je nesretnica ipak uspjela pobje}i te ponovo prijaviti Markiza policiji. Ovaj put Sade }e odle`ati sedam mjeseci te tako zapo~eti zavidnu karijeru zato~eni{tva (od 74 godine `ivota oko 27 provest }e zatvoren). Blagost kazne mo`e zahvaliti svojoj punici koja mu je pomogla i kad je ostao neka`njen u aferi Testard. U vrijeme ovih zlo~ina supruga mu ra|a prvog sina, a nekoliko godina kasnije dobit }e najprije jo{ jednog sina te k}erku. 1772. Sade i njegov osobni sobar Lato-

Markizove blasfemije

Nihilizam
Teme De Sadeovih djela groznije su od stra{nih grijehova njegovog `ivota. U 120 dana Sodome, djelu ~iji je sadr`aj {okantan i za one ~itatelje pripremljene na stravu i okrutnost, ~etiri plemi}a sa svojim suprugama, dvadeset osam mladih `rtava, te ~etiri razvratna `enska naratora prire|uju groteskne orgije prepune svih mogu}ih devijacija, zvjerstava, koprofilije, mu~enja i ubistava. Justine i Juliette simboli~ki sa`imaju njihovi podnaslovi - nevolje vrline, odnosno prednosti grijeha. Ipak, radikalno nemoralna i ateisti~ka filozofija njegovih djela utjecat }e na mnoge od Baudelairea do Dostojevskog. Flaubert, Swinburne i Apollinaire slavit }e ga kao najslobodniji duh koji je ikada postojao. U na{e vrijeme Sadea su uzdizali i Lacan, Barthes te Foucault. Impresivan je i njegov utjecaj na popularnu kulturu. Markiz de Sade nije pisac, mo`da tek filozof, a sva se njegova filozofija svodi na nihilisti~ko obaranje svega, ba{ svega osim zlo~ina i razbludnosti. On je antipod kr{}anstvu i racionalizmu, te se za njegov slogan i simbol suprotstavljanja Decartesu mo`e uzeti igra rije~i, parafraza Decartesovog slavnog stava. Ki{ je i to negdje primijetio: Cogito ergo sum postaje Coito ergo sum.

Pornografski motivi u knji`evnosti u posljednje vrijeme postaju recept za tr`i{ni uspjeh. Jedan od skorijih primjera je knjiga “Pedeset nijansi sivog” Amerikanke E. L. James. U tom kontekstu, svjetski mediji sve ~e{}e referiraju na ~uvenog Markiza de Sadea, autora koji je nesumnjivo ostvario veliki utjecaj na brojne budu}e stvaraoce

30

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012. godine

Katalizator saradnje unutar regiona
nematografiju. S ove vremenske distance - koliko SFF, a koliko re• SFF je ove godine postao gionalni autori imaju benefita punoljetan. [ta je druga~ije u od te, ~ini se, krucijalne odluke? odnosu na prethodne godine i - Na{a odluka da se u svom ta{ta nam donosi Festival za svoj kmi~arskom programu fokusirajubilarni 18. ro|endan? mo na regionalnu kinematografi- Istina, Sarajevo Film Festival ju bila je jedna od najbitnijih straslavi punoljetstvo, ali isto tako te{kih odluka koja je zapravo i dona{ glavni Takmi~arski program prinijela da smo danas tu gdje jeove godine obilje`ava desetu go- smo. Postavljanjem regiona u fodi{njicu. Ovaj program publici kus, SFF je kreirao jedinstveno donosi najbolja i najkvalitetnija mjesto susreta regionalne i interostvarenja regionalne kinemato- nacionalne filmske industrije. Na grafije. U utrci za Srce Sarajeva je ovaj na~in inicirana je izgradnja jedevet filmova, najinovativnijih i dinstvene platforme za promocinajkvalitetnijih ostvarenja iz regi- ju ~esto zapostavljenih talentoje koji predstavljaju uzbudljiv vanih autora i projekata iz ovog dipregled de{avanja u kinemato- jela svijeta. Ve} samom tom ~injegrafiji jugoisto~ne Evrope. nicom napravljen je pomak u doU okviru programa Open Air tada{njoj situaciji. Dakle, u centru publika }e imati priliku pogle- pa`nje su talenti i projekti iz jugoidati najbolje filmove svjetske pro- sto~ne Evrope kojima je na ovaj dukcije. Mislim da }e u okviru na~in otvoren pristup {irokoj ovogodi{njeg Open Aira svako me|unarodnoj mre`i kontakata. prona}i ne{to za sebe. Komedije, Sarajevo Film Festival u toj konstecrne komedije, uzbudljivi psiho- laciji stvari ima ulogu katalizatolo{ki trileri, drame... To su `anro- ra saradnje unutar regiona, te vi koji }e obilje`iti ovogodi{nji uvezivanja sa partnerima iz ~itaOpen Air, gdje imamo priliku po- vog svijeta. Me|unarodna i regigledati vi{estruko nagra|ivane onalna kinematografija ovdje se filmove, pobjednike renomira- spajaju u duhu me|usobne saranih festivala, Cannesa, Berlina... dnje i razmjene. i susresti se sa njihovim autorima S druge strane, predstavnicima i protagonistima u jednom od svjetske filmske industrije SFF najljep{ih festivalskih scena - Ljet- daje pristup novim projektima i nom kinu !hej. novim idejama, mogu}nost otkriTako|er, SFF u svom 18. izdanju vanja novih talenata, te jedinotkriva i jedan potpuno novi pro- stveno festivalsko iskustvo. Prisugram koji }e unijeti dodatnu svje- stvo najzna~ajnijih predstavnika `inu, ali i novu kreativnost i ene- filmskih festivala, filmskih instirgiju. Rije~ je o programu Kinos- tucija i fondova na Sarajevo Film cope, u okviru kojeg }e publika Fes ti va lu, fil mskim auto ri ma imati priliku pogledati zanimljiva omogu}ava da se na jednom mjefilmska ostvarenja autora iz cije- stu susretnu sa brojnim kolegama loga svijeta. Uzbudljivi, inspirati- i ljudima iz filmske industrije, te vni i, po mnogo ~emu druga~iji fil- pru`a priliku da njihova ostvaremovi, siguran sam, bit }e novo nja budu direktno selektovana uzbu|enje kod ljubitelja sedme za druge festivale. umjetnosti. A nakon ve~ernjih • Koliko ko{ta organizacija projekcija na istoj lokaciji bi}e or- 18. SFF-a i koliki dio bud`eta poganiziran i uzbudljiv muzi~ki sa- krivaju dr`avne institucije? dr`aj koji }e osigurati dobar pro- Ukupni bud`et Sarajevo Film vod do kasno u no}. Festivala, zajedno sa koprodukcijSva ka ko, na ra dost broj nih skim marketom CineLink, Sarajemla|ih posjetitelja Festivala, ali i vo Talent Campusom i projektom onih starijih obo`avatelja filmskog Sarajevo grad filma, iznosi oko 2,5 spektakla, i ove godine organizi- miliona KM. U finansiranju SFF-a ramo 3D projekcije tri fantasti~na svi nivoi vlasti (Federacija, Kanton filma u olimpijskoj dvorani Zetra. Sarajevo, Grad Sarajevo i gradske Projekcije u 3D formatu, najve}e op}ine) zajedno u~estvuju sa blifilmsko platno i mnogobrojna pu- zu 30 posto sredstava, a oko 70 poblika zaista }e ove projekcije pret- sto ostvaruje se kroz saradnju sa voriti u pravi spektakl. partnerima, podr{ku pojedinih fondacija i ambasada, te ostvaru2,5 miliona KM ju}i vlastite prihode. • Da li ste za do vo ljni po • Festival se ve} du`i niz godina fokusira na regionalnu ki- dr{kom vlasti Festivalu? Razgovarao: Nisad Selimovi}

Mirsad Purivatra, alfa i omega Sarajevo Film Festivalal

Pred po~etak 18. izdanja najutjecajnijeg filmskog festivala u regiji njegov direktor daje odgovore o sazrijevanju, bud`etu, gostima i budu}nosti ove celuloidne smotre
dia, ~ime bi bh. kulturnim institucijama bilo omogu}eno da apliciraju sa svojim projektima i koriste sredstva fonda za njihovu realizaciju. • S godinama ~ini se da se stav gra|ana Sarajeva prema Festivalu mijenjao. Od nekada{nje euforije zato {to se tako glamurozna manifestacija uop{te de{ava u na{em gradu, do trenutnog razmi{ljanja kako fokus sa filmova sve vi{e seli na propratne doga|aje i eventualni dolazak zvijezda. Da li postoji {ansa vratiti SFF na staze stare sla ve, ba rem {to se ti ~e gra|ana Sarajeva? - Zapravo, Sarajevo Film Festival vjeran je i danas svom prvobitnom konceptu, a to je da bude internacionalni festival sa fokusom na region, regionalne autore i kinematografiju. Tako|er, da bude festival otkri}a novih generacija regionalnih autora i filmskih profesionalaca i njihov promotor daleko van granica regiona. U tom smislu, na{i ciljevi i posjete velikih zvijezda, kako ka`ete, poklapaju se. Upravo prisustvo velikih filmskih imena iz svijeta poma`e imid`u SFF-a i skre}e pa`nju na te mlade autore. Smatram da su susreti mladih regionalnih autora sa renomiranim profesionalcima iz cijeloga svijeta, ve} afirmisanim zvijezdama filma, jedinstvena prilika i da su veoma korisni. Upravo u toj ~injenici le`i ravnote`a izme|u ova dva va{a pitanja. Njihovi susreti, razgovori, razmjena iskustava i ideja veoma su va`ni upravo za mlade umjetnike, koji i predstavljaju budu}nost regionalne kinematografije. S druge strane, na{u publiku zanimaju zvijezde, njihov prolazak crvenim tepihom i sl. To je sasvim razumljivo. Ne mislim da je pomjeren fokus na ono {to je bitno na SFF-u ili na to {ta je i kakav je Festival. Te dvije stvari su kompatibilne, uslovljavaju jedna drugu i jako su korisne i za SFF i za mlade autore, a gode i na{oj publici. Zato smo mi tu da napravimo jedan lijepi miks na op{te zadovoljstvo. • Kada smo ve} spomenuli zvijezde, osim Angeline Jolie, koja }e svakako biti tu 12. jula, kada treba primiti priznanje od Kantona Sarajevo, koga mo`emo o~ekivati u julu u Sarajevu od poznatih imena svjetske filmske scene? - Ove godine imamo ~ast ugo-

• Koliko je direktor SFF-a zadovoljan Festivalom nakon 18 godina? Da li postoji neka neispunjena `elja? - Na{e `elje se zapravo uvijek ve`u za to da svake godine budemo barem jedan korak naprijed, da uvijek budemo bolji od prethodne godine. Ono {to bi me zaista radovalo bilo bi rje{enje pitanja festivalskog centra u nekoj skorijoj budu}nosti i razvijanje strategije za podr{ku i razvoj kulturi generalno u na{oj zemlji, a tu mislim i na zakonsku i organizacijsku regulativu filmske industrije i podsticanje filmskog biznisa. - SFF spada u red festivala sa manjim bud`etima u regiji, a gotovo zanemarljivim u odnosu na bud`ete evropskih festivala. Na{im gostima, naprimjer, izgleda nezamislivo da smo sa ovim raspolo`ivim sredstvima ostvarili uspjeh kakav imamo i ovakve rezultate i reference koje danas SFF ima kao vode}i regionalni filmski festival. Generalno, bud`eti koji se izdvajaju za kulturu nedostatni su, ali ni u jednoj drugoj oblasti nije ni{ta bolje. Kako bude ja~ala dr`ava, mislim da }e i ti problemi biti manji. Kada je kinematografija u pitanju, najve}i problem predstavlja nedostatak strategije za razvoj i unapre|enje. Iako su na~injeni prvi koraci u tom procesu, na`alost, jo{ se ne pronalaze dugoro~na rje{enja za podr{ku bh. kinematografiji. Vjerujem da }e u narednom periodu resorna ministarstva imati snage da se ozbiljno pozabave ovom tematikom. Tako|er, vjerujem da }e Vije}e ministara BiH {to prije ratificirati ugovor sa evropskim fondom Me-

Filmski centar

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012. godine

31

stiti brojne goste, me|u kojima su neka od najzna~ajnijih imena dana{njice iz svijeta filmske umjetnosti i industrije. @elim naglasiti da je na{ crveni tepih rezerviran isklju~ivo za regionalne autore. To je na{ na~in da im odamo najve}e po{tovanje, za njihov trud i njihov umjetni~ki talent. Oni dolaze u Sarajevo predstaviti svoja najnovija ostvarenja, a brojni i svjetski i regionalni autori }e pred publikom Ljetnog kina !hej predstaviti svoje filmove. Angelina Jolie trenutno snima svoj novi film. Ukoliko uspije uskladiti svoje obaveze, ona }e se rado pridru`iti gostima Sarajevo Film Festivala, gdje je uvijek rado vi|en gost i prijatelj. Tako|er, raduje nas ~injenica da je SFF doga|aj koji je zanimljiv i drugim regionalnim umjetnicima, i to iz svih oblasti od muzike, filma, tako i sporta, medija i sl. Oni `ele do}i u Sarajevo za vrijeme Festivala i osjetiti jedinstvenu atmosferu koja vlada u na{em gradu tokom tih devet ljetnih dana. U Sarajevu }emo imati priliku susresti se sa pobjednicima Cannesa, Berlina, gostima ~ija su ostvarenja obilje`ila ovogodi{nju filmsku scenu. Publika }e imati priliku pogledati njihova ostvarenja, a mladi autori imat }e priliku susresti se sa njima, razgovarati i razmijeniti iskustva.

Be~ko kulturno ljeto

Nova energija

• Odlazak Howarda Feinsteina ozna~io je i novu eru u programskim sadr`ajima Festivala. Legendarne, po ocjenama filmskih sladokusaca, Panorame vi{e nema, sada je tu Kinoscope, koji ure|uju urednik filmskog magazina i dva filmska distributera. Na koji na~in Kinoscope mo`e nadomjestiti Panoramu, kvalitativno? - Selektori Kinoscopea su svjetski poznata imena. Jedan od najcjenjenijih filmskih kriti~ara Mike Goodridge, urednik Screen Internationala, koji je me|u najzna~ajnijim filmskim magazinima u svijetu, te Allesandro Raja i Mathilde Henrot, osniva~i Scoopea - platforme za filmske profesionalce u svijetu. Kinoscope je novi program SFFa u okviru kojeg }e biti prikazano 18 filmova, me|u kojima najbolji autorski filmovi iz ~itavog svijeta. O~ekujemo i brojne zanimljive goste koji }e predstaviti svoje filmove, a to su filmovi druga~iji po mnogo ~emu, od filmske estetike, `anra, do tematike kojom se bave. Publiku Kinoscopea o~ekuju zaista upe~atljivi naslovi koji se isti~u po svom mise-en-sceneu. Ovaj program nije kreiran, niti je zami{ljen tako da ima ulogu da zamijeni nekada{nji program Panorama. Bez sumnje, Howard Feinstein je u~inio mnogo za Panoramu i SFF, ali Festival je `ivi organizam koji iz godine u godinu raste, {iri svoje kapacitete, te u tom smislu svake godine nastojimo ga osvje`iti, poja~ati program, uvesti novine... Kinoscope je u odnosu na Panoramu sasvim novi program, koji }e sa specifi~nom energijom i autorima koji svojim ostvarenjima pomjeraju granice donijeti posebno osvje`enje na Festival.

Za svakog pone{to...
Kino wie noch nie na Augartenspitzu

Bogata ponuda pozori{nih, muzi~kih i filmskih doga|anja, a samo za popularni Donau Insel Fest iz gradske kase izdvojeno je 4,5 miliona eura
Du{ko Dimitrovski

K

alendarski ljeto samo {to je po~elo, a za glavni grad Austrije, kad je rije~ o kulturnom `ivotu - ono ve} uveliko traje. Naime, upravo je odr`ano nekoliko priredbi, koje su karakteristi~ne za ljetna kulturno-umjetni~ka de{avanja u glavnom gradu Austrije. Najve}i doga|aj me|u njima je bez svake sumnje Donau Insel Fest, koji je od 22. do 24. juna okupio ~ak tri miliona Be~lija i njihovih gostiju iz cijelog svijeta, a na njemu su po tradiciji dugoj gotovo tri decenije u opu{tenoj atmosferi izuzetno lijepog be~kog dunavskog ostrva, prezentovane muzi~ke, odnosno plesne numere doma}ih i internacionalnih izvo|a~a. Za tre}u zemlju po bogatstvu u Evropi, a trinaestu u svijetu, nije bilo te{ko iz gradske kase izdvojiti ~ak 4,5 miliona eura za Donau Insel Fest, a sva de{avanja su bila besplatna za gledaoce. Da grad Be~ to ne radi samo da bi u~inio ljep{im i ugodnijim ljetne dane svojim `iteljima i brojnim internacionalnim turistima, pokazuje jednostavna ra~unica da su tokom tri dana njegovog trajanja potro{eni, kako to organizatori isti~u, hektolitri piva, vina i drugih alkoholnih i bezalkoholnih pi}a i bezbrojni sendvi~i i razne poslastice, {to je ne samo vratilo potro{ena financijska sredstva, ve} je donijelo i nezanemarivu dobit. Od internacionalno afirmisa-

Hektolitri piva i slastice

nih muzi~ara, pred nadasve zadovoljnom publikom, izme|u ostalih, nastupili su i: Simple Mins, James Morison, Sunrise Avenue, Silbermond, Jennifer Rostock... Ve} afirmisana austrijska vokalno-instrumentalna grupa Wiener Tschuschenkapelle koju je imala priliku upoznati i na{a publika na jednim od prethodnih Ba{~ar{ijskih no}i, a koja izvodi muziku sa na{ih prostora, sa posebnim akcentom na sevdalinkama, pod idejnim i muzi~kim vodstvom Slavka Nini}a, imala je zapa`en nastup, na samom kraju Donau Insel Festa. Ve} po tradiciji, tokom jula i augusta, pozori{ne ku}e, pa tako i najpoznatije, Be~ke opere dr`avna (Stattsoper) i narodna (Volksoper), kao i Burgtheater, te Volkstheater, zatvaraju vrata za publiku, ali to pru`a priliku za mnoge manje teatarske grupe da pokazu svoje umije}e. Kad je rije~ o pozori{noj umjetnosti, onda se tokom ljetnih mje se ci po se bno afir mi sao me|unarodni ljetni be~ki baletni festival ImPulsTanz - Vienna International Dance Festival, koji }e i ove godine, od 12. jula do 12. augusta, 29. put biti odr`ati u glavnom gradu Austrije, a na njemu se o~ekuje u~e{}e najpoznatijih evropskih, pa i svjetskih baletnih umjetnika, a njihova imena, kao i cijeli program Festivala, bi}e poznati po~etkom mjeseca. Posljednjih decenija nezaobilazni i izuzetno omiljeni dio be~kih ljetnih kulturno-umjetni~kih doga|anja, koja nude kva-

litetnu zabavu, ali i lijep kreativni do`ivljaj, postala su tzv. Sommerkina, tj. be~ki ljetni bioskopi pod otvorenim nebom. Tako }e i ove godine ljubitelji sedme umjetnosti mo}i vidjeti programe: Filmfestival Rathausplatz, Kino wie noch nie, Kino unter Sternen, Kino am Dach i Kino im Schloss. Tradicionalni Filmfestival Rathausplatz, ispred be~ke Vije}nice, po~eo je 30. juna i trajat }e do 2. septembra i broj njegovih posjetilaca, za dva mjeseca trajanja, ra~una se u stotinama hiljada, kako Be~lija, tako i brojnih internacionalnih turista, koji uz bogatu gastronomsku ponudu, gledaju odabrane muzi~ke filmove, odnosno snimke koncerata i opera. Ove godine je akcent na pola vijeka be~kog izu ze tno po zna tog me|unarodnog filmskog festivala Viennale, tako da }e biti prikazano i nekoliko vrlo poznatih ameri~kih filmskih mjuzikla, prikazanih tokom pola vijeka duge historije tog festivala. Kino unter Sternen (Kino pod zvijezdama), opet, omogu}uje uvid u nove filmove austrijske kinematografije, na primjer, bit }e prikazan film “Ljubav” ~iji je , reditelj Michael Haneke dobitnik Zlatne palme za najbolji film na Cannesu, a koji }e imati priliku vidjeti i publika predstoje}eg 18. Sarajevo Film Festivala. Kino am Dach (Kino na krovu) - na krovu najve}e be~ke biblioteke, kao i Kino im Schloss (Kino u dvorcu) donose susrete sa najgledanijim filmovima iz protekle sezone. Pedesetoj godi-

{njici Viennala u cijelosti je posve}eno Sommerkino: Kino wie noch nie (Kino kao nikad do sada) na Augartenspitzu, koje zajedni~ki organizuju Filmarchiv Austria i Viennale, u okviru koga su 2000. i 2007, odr`ane najve}e retrospektive filmova iz na{eg regiona pod nazivima: Magische Balkan i Balkan Kino: Das Leben ist ein Wunder, a gdje su, izme|u ostalih, ljubitelji sedme umjetnosti imali priliku vidjeti i bosanskohercegova~ke filmove: “Sje}a{ li se Doli Bel” i “Otac na slu`benom putu” Emira Kusturice, “Gori vatra” Pjera @alice, “Grbavica” Jasmile @bani} i “Gospo|ica” Andree [take. Ove godine Sommer kino Kino wie noch nie prikazuje 50 filmova, odnosno iz svake godine postojanja Viennala po jedan odabrani film, karakteristi~an za tu godinu. Tako }e, izme|u ostalih, biti prikazana i remekdjela: “^etiri stotine udaraca” Fransoa Trifoa, “Playtime” Jacquesa Tatija, “Apocalise now” Fransisa Forda Copolle i “Virdijana” Luisa Bunuela. Sve u svemu, ni ovog ljeta, ljubitelji umjetnosti, odnosno kvalitetne zabave, ~ini se, ne}e se mo}i po`aliti da nemaju priliku da iz bogate ponude odaberu ono {to vole, odnosno {to im financijske mogu}nosti omogu}avaju. Izme|u ostalog, i na ovaj na~in, Be~ samo u~vr{}uje svoj image jedne od pet svjetski najtra`enijih turisti~kih destinacija.

50 filmova

32
Ka novom konceptu forme

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012. godine

Uz izlo`bu Alema Korkuta “Slabost, snaga”, Collegium Artisticum, Sarajevo, od 5. do 20. jula
Aida Abad`i}-Hod`i}

Rje~ita ti{ina
sam auto ra prvi pu t zapazila tako|er na jednoj zagreba~koj izlo`bi, tada u kru`nom prostoru Doma HDLU u Zagrebu (2003) kada je, u Galeriji pro{irenih medija, izlagao dio svog vi{egodi{njeg ciklusa pod nazivom Ego-Trip i u kojem je, na temi autoportreta de-konstruirao zatvoreni koncept figuralne plastike. Prstenasta forma galerijskog prostora poslu`ila je kao optimalni prostorni okvir za pristup samoj temi u kojoj se, u kru`noj kretnji promatra~a, u pravilnim vremenskim sekvencama ‘~italo’ postepeno rastvaranje / pojavljivanje forme od amorfne glinene mase do dovr{ene portretne forme i obrnuto. Sljede}e je godine, ovaj isti ciklus koji je u ranijem postavu nosio naziv: Ego-Trip:KRUG, autor obogatio novim sadr`ajima i zna~enjskim slojevima. U postavi iz 2004. Ego-Trip dobiva podnaslov: GARDEROBA, a autoportret variva u slojevima ‘oguljenih’ plasti~nih (lateks) maski koje su skinute sa glinene glave. Ovje{ene maske, glinene skulpture i videoprojekcija akcije ‘svla~enja maski’ tri su konceptualno povezana dijela ovog ciklusa. Pomalo zloslutne, ovje{ene maske koje ~uvaju trag ‘lica’ koja su ih nosila (poput Van Goghovih cipela u znamenitoj Derridinoj studiji o istini u slikarstvu), zgusnute su metafore (auto)portreta savremenog ~ovjeka bez lica ili izgubljenog lica. Susret ‘licem u lice’ o kojem je pisao Emmanuel Lévinas, ne kao mjesto posjedovanja ili ovladavanja, ve} kao mjesto su-

33
Prva samostalna izlo`ba

K

ada sam pro{log ljeta posjetila izlo`bu Alema Kor ku ta u pros to ri ma zagreba~ke Gliptoteke HAZU, bila sam, nakon du`eg vremena, pod sna`nim dojmom kakav ~ovjek mo`e ponekad osjetiti u sakralnim prostorima. Tada mi se u~inilo, a i danas mislim da je tako, da bi se prevo|enje toga tjelesnog i duhovnog iskustva u rije~i i njegovo dovo|enje do pojma, mo glo ime no va ti su prot stavljenim parom pojmova: ‘rje~ita ti{ina’ Sve su skulpture bile bi. jele, jednostavne, ~iste, ali sasvim razli~ite u karakteru i emotivnoj snazi. Rijetko kada mi se desilo da u susretu sa savremenom umjetni~kom produkcijom u oblasti skulpture na na{im pros to ri ma do `i vim ta ko sna `no ‘oslovljavanje’ i ‘obra}anje’ predmeta u prostoru, a istovremeno materijaliziranih krajnje reduciranim i pro~i{}enim oblicima. I sve je kod Korkuta tako - u sintezi sna`nih, suprotstavljenih vrijednosti koje razotkrivaju slo`enost svijeta u kojem `ivimo, slo`enost na{e percepcije i potrebu da se prema izazovima na{eg vremena ‘osovimo’ i aktiviramo u do sada neistra`enim potencijalima. Ta je suprotstavljenost sa`eta i u nazivu predstavljenog ciklusa: Slabost, snaga.

sreta sa ‘drugim’ eti~ki je imperativ vremena u kojem `ivimo, glas koji je odavno izgubio na sna zi, ali do bio na zna ~e nju: “Pred licem, ja uvijek zahtijevam vi{e od sebe“ (E. Lévinas). Tek kada se na|emo licem u lice sa drugim, tada osje}amo asimetriju odnosa u kojem do svoga lika mogu dose}i tek ako ’ugostim’ i ’primim’ lice drugog ~ovjeka koje me oslovljava. Na temi autoportreta Korkut je ispitivao i vlastitu tro{nost i prolaznost - pri ~emu se kona~nost ovozemaljskog `i vo ta izje dna ~i la sa ras tva ra njem glinenog portreta pod utjecajem vode u akvarijumu (Memento mori-Ja, 2001.) ili stvaranjem pukotina na glinenoj glavi pod utjecajem sun~evih zraka (Preporod, 2003.).

Ples `aba i skok sa lokvanja
U sarajevskoj Galeriji “Roman Petrovi}” svoje radove predstavila je studentica Anesa Kadi} (tre}a godina na Odsjeku kiparstvo, na ALU u Sarajevu)
Sanela Nuhanovi}
Alem Korkut

Pulsiranje `ivota
Iako je jedan dio kritike isticao pomak ‘od forme prema konceptu’ ja smatram da Korkut po svo, me senzibilitetu i likovnom osje}anju ne dokida do kraja hapti~ke vrijednosti skulpture, vrijednosno-zna~enjske potencijale koji proizlaze iz samog (demijur{kog) procesa oblikovanja, izbora medija i materijala. Visoka razina izvedbe i kori{tenje mogu}nosti koje pru`aju savremena foto i videotehnologija, performanse polimernih materijala i ugradnja elektronskih i mehani~kih komponenata u interaktivnim / multime di jal nim skul ptu ra ma, pot vr|uju va`nost te tehni~ke, izvedbene, métierske komponente i otvaraju mogu}nost promi{ljanja

Svla~enje maski
Nije to bio moj prvi susret sa Korkutovim opusom, ali je bio ne su mnji vo vrlo oso bit. Ovog
“Istok”

“La`i”

“Ego-Trip”

Korkutovog rada ne ‘od forme pre ma kon cep tu’ ne go mo `da pri je ‘pre ma no vom kon cep tu forme’ u skulpturi koja postaje mjesto sinteze i sinergije razli~itih vizualnih, asocijativnih, emotivnih i spoznajnih iskustava. ^ini mi se da je ova emotivna komponenta u recepciji skulpture vrlo zna~ajna za Korkuta jer nagla{eno uznemirava mogu}nost bilo kakvog kona~nog i krutog definiranja pojmova. ^vrste, geometrijske kocke, izvedene u krutom epoksidu, sasvim suprotno od onoga {to smo nau~ili ili bismo o~ekivali od toga materijala, pulsiraju organskim `ivotom nepravilnih, prignje~enih formi, slobodno postavljenih na tlu ili ovje{enih, poput draperije, na zidu. Ove ~etiri kocke ~ine rad pod nazivom La`i, a u kojem se, srodno kao i u videoradu La` u kojem se, prilikom pada, deformiraju kosturi kocaka kao da su mekani, a ne na~injeni od ~vrstog materijala, destabiliziraju na{e uvrije`ene spoznaje i u njih se uvodi sumnja kao po~elo kriti~kog mi{ljenja. Kao {to ni savitljivost gume naspram krutosti gipsa ne mora podrazumijevati lo{u osobinu: u videoradu Tri, u zaustavljenim sekvencama kratkotrajnog trenutka pada tri kocke napravljene od razli~itih materijala (glina, gips, guma) prilagodljivost i gipkost gume ~ini je izdr`ljivijom i otpornijom od izvanjske krutosti i hipoteti~ke snage gipsa. ^ovjek koji sumnja i istra`uje nije slab. Vitalnost i snaga pre`ivljavanja (kao i u prirodi) proizlazi iz sposobnosti forme da se prilago|ava, uskla|uje, mijenja, u njenoj otvorenosti i unutra{njoj dinamici. Ove misli iz filma Andreja Tarkovskog (Stalker, 1979) bile su poticajne u nastajanju ovog ciklusa. I otuda je bilo kakva antiteza figuralnog naspram apstraktnog u Korkutovom opusu neutemeljena. Sedam sna`nih vertikala u radu Masa, poput ‘~ovjeka-mase’ , ‘~ovjeka siroma{nih apstrakcija’ o kojima je po~etkom pro{log stolje}a pisao Ortega y Gasset, u sa`etoj gesti rezimiraju ono {to ~ini bit antropomorfne mjere: vertikalu ljudskog tijela na ‘postamentu’ Ove su vertikale jednako . ‘ljudske’ i ‘figurativne’ u svojoj mjeri i ritmici kao i mekano oblikovani portret sina Istoka koji sjedi na postamentu koji se ‘nabire’ pod te`inom njegova dje~a-

~kog tijela. Takva fina aluzija na ritam i mjeru ljudskoga tijela prisutna je i na njegovom nagra|enom i realiziranom primjeru javne plastike - Spomen-obilje`ju poginulim braniteljima Domovinskog rata u Karlovcu (2009, inox), a u ko jem ta la sas te for me li ri ~no podsje}aju kako na prolaznost ljudskog `ivota tako i na ~etiri rijeke na kojima le`i grad Karlovac. Rije~ je o izvanrednom primjeru javne plastike na jednu vrlo slo`enu temu, izveden bez patetike, ali sa pijetetom i kroz `ivotvornu snagu forme. Ili: kako predstaviti strah, a ne biti doslovan ili narativan? Krhkost na{eg unutra{njeg svijeta predstavljena je formom kvadra od silikonske gume koja se neo~ekivano ‘zgu`va’ pri kretanju promatra~a, kao pod pritiskom javnos ti. Ugra dnja me ha ni ~kih komponenti kojima se omek{ava stro ga ge ome tri ~nost i bje li na skulpture te ona postaje ‘`iva’ gu`va se, klanja, savija, nabire nije motivirano `eljom za povr{nim efe kti ma {o ka, izne na|enja ili atrakcije koji bi bili samima sebi cilj. Nabrane forme na triptihu Pokrov (2011), a koji je tako|er izveden u ~vrstom epoksidu, svaki me podsjete na pri~u o Veronikinom rupcu i formi tkanine koja je sa~uvala sliku lica. I ti izvanredni slikarski efekti Korkutove skulpture u kojima se, kao na Ingresovim ili Kraljevi}evim draperijama ispod `enskih tijela, najsna`nije sabire emotivni klimaks slike/skulpture, ~ine ga izvanrednim majstorom oblikovanja i ‘bu|enja forme’ koja je, kao i na Veronikinom rupcu, latentno prisutna u samome materijelu poput primordijalne slike.

Prastari ribnjak… jedna `aba usko~i: - zvuk vode. (Matsuo Basho) Prva samostalna izlo`ba od posebne je va`nosti na stvarala~kom putu umjetnika/umjetnice. Prvo samostalno predstavljanje radova o~ima {ire javnosti sadr`i u sebi jednu neopisivu dra`, posebnu vrstu uzbu|enja, treperenja, treme, neizvjesnosti, sadr`i niz pitanja me|u kojima je i: kako }e publika reagovati, kakve utiske, razmi{ljanja i osje}aje }e radovi i izlo`ba izazvati? Zbog svih tih ~ari prva samostalna izlo`ba, bez sumnje, zauzima posebno mjesto u sje}anju svakog umjetnika/ce.

Pokreta~ka energija
Pri prvom susretu sa radovima studentice Anese Kadi}, u klasi tre}e godine na Odsjeku kiparstvo, na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, prisjetila sam se stihova japanskog pjesnika, navedenih na po~etku ovog teksta. Razlog za to krije se, izme|u osta- Razigrane `abe, kontrasti i igra glatke teksture srcolikih, istanjenih lokvanja log, u pokreta~koj energiji, inspi- `ivanjem, senzibilitetom i kreati- {no istanjenih lokvanja i hrapave, raciji prona|enoj u prirodi koja je vnom energijom. Vidljivo je da je reljefne teksture tijela `abe, u~esiznjedrila centralni motiv ciklusa u realizaciju ovih radova autorica tvuju u stvaranju sugestije popredstavljenog u sarajevskoj Ga- ulo`ila trud i napor, nastoje}i da kreta i dinami~nosti. Osim toga, leriji “Roman Petrovi}” Ovaj ciklus svoju likovnu ideju i misao otjelot- da bi stvorila utisak vode i vode. radova mlada autorica je realizo- vori u dosluhu sa odabranim ma- ne povr{ine, iz koje ili u koju `avala tokom 2011. i 2012, polaze}i terijalima. ba izlazi/ulazi, autorica je na pood konkretnih oblika prona|enih Radovima realizovanim u li- jedinim radovima uz suptilne inu prirodi (`aba, lokvanj), objedi- mu prethodio je kompleksan pro- tervencije iskoristila glatko}u, njuju}i znanje ste~eno u dosada- ces i niz razli~itih postupaka obra- presijavanje i svjetlucanje lima. {njem {kolovanju sa li~nim istra- de materijala (rezanje, iskucavaPoljubac nje, savijanje, ravnanje, zavarivanje, poliUnutar ovog ciklusa nalazi se i ranje...) kojima su po- grupa radova realizovanih u bastignuti raznoliki efekti. kru, preko kalupa napravljenih Ovi radovi, u kojima je prema prethodno ura|enim mo`aba prikazana samos- delima. Ove `abe su manjih ditalno ili u kompoziciji menzija i imaju krunice na glavi, sa listom lokvanja, nalik a prikazane su tako|er u razli~isu na crte`e koji izlaze, tim pozama i pokretima. Za ove “bje`e” u prostor. Iako krunisane `abice autorica je nasu dvodimenzionalne pra vi la po se bne ku ti je, pre prirode i predvi|eni da dvi|ene da stoje na postamentistoje na zidu, u njima je ma, ~ime je ovim minijaturama ra zli ~i tim pos tup ci ma podarena sve~ana uzvi{enost i pos ti gnut tro di men zi - va`nost. Tako u{u{kane u kutijaonalni efekat. U svakom ma poput dragocjenosti, ove `aod predstavljenih radova bice ~ekaju sudbonosni oslootkrivamo centralno na- ba|aju}i poljubac, kao u pri~ama. stojanje da se uhvati A mi }emo o~ekivati novi susret trenutak i fiksira po- sa ovom autoricom, koja je tek na kret `abe - njen izlazak po~etku umjetni~ke avanture i iz vode, njen ples i pred kojom je jo{ mnogo izazova, skok sa lokvanja... istra`ivanja, otkri}a, saznanja... Razigrani `ablji Prva samostalna izlo`ba Anese krakovi, kontrasti Kadi} otvorena je u spomen i Krunisane `abice imaju posebne kutije i igra glatke tek- znak sje}anja na njenog nedavno sture srcolikih, plo- preminulog oca.

Stvarni svijet
I mislim da se u tome negdje i krije razlog mog gotovo posve}enog is kus tva pred Kor ku to vim skulpturama koje, sasvim nenametljivo, vra}aju aureol svijetu obi~nih predmeta jer u ovom na{em, ‘stvarnom’ svijetu njegov rad, kako i sam autor ~esto nagla{ava, uvijek i nalazi svoj poticaj. Zato mi je izuzetno drago da je do{lo do realizacije prve samostalne izlo`be u Biha}u, a potom i u Sa ra je vu ovog na da re nog mla|eg autora, koji je u recentnim prikazima savremene skulpture u Hrvatskoj izdvojen me|u njene najmarkantnije predstavnike.

34

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012. godine

Prikaz
Davor Beganovi}

Sjaj i bijeda tranzicije
(Marinko Ko{~ec, “^etvrti ~ovjek”, Algoritam, Zagreb 2011)
sestra Jadranka u obrisima dana Conni. Pripovjeda~u, ~etvrtom ~ovjeku, u toj konstelaciji ostaje osigurano mjesto Toma Hagena. Urnebes se podvostru~uje kada se “grinotve~koj mafiji” suprotstavi mafija iz susjednoga sela [~apeca. Izme|u dvije “frakcije” izbija groteskni rat u kojemu se koriste te{ka oru`ja, uni{tavaju se zgrade i infrastruktura a pri tome se sve vrijeme te`i primirju do kojega mora do}i, jer poslovi se, zaboga, mogu odvijati samo kada oru`je miruje. Izobli~ene pripovjedne matrice tu|ega teksta koji je usje~en u kulturalno pam}enje generacija repliciraju se u parodijsko-ironi~nome klju~u kojim se razobli~uje megalomanija - vjerojatno najte`i prijestup (ne vi{e u kriminalnom, ve} u moralnome, zdravorazumskome, prirodnome - kakvome god smislu) {to ga je u~inila socijalna skupina dobitnika u procesu pretvorbe. Stoga su oni i po sebi razumljiva `rtva spisateljske satiri~ke o{trice. Dovoljno je prisjetiti se odbljesaka @eljka Keruma u Adio kauboju Olje Savi~evi}-Ivan~evi} pa da se vidi u kojoj je mjeri “sjaj i bijeda tranzicije” postala toposom suvremene hrvatske knji`evnosti. No na tome mjestu Ko{~ecov ^etvri ~ovjek udara na svoje granice, postavljene od unutarnje ekonomije pripovjednoga teksta. Naime, pripovjeda~ je ispituju}i elasticitet svojega tour de forcea bez dvojbe odve} zategao njegove `ice. U momentu se sve ve}ega divljanja protagonista sile koje povezuju tekst s aktualnom stvarno{}u otimaju njegovome upravljanju, postaje ih nemogu}e kontrolirati te zapo~inju samostalan `ivot. Satiri~ka `aoka ispu{ta iz vida svoju dotada najzanimljiviju i najplodotvorniju komponentu i postaje odve} plakativna. Ako je parodijska nota dotada determinirala pripovjedni postupak, ona se u najve}emu pribli`avanju knji`evnosti zbilji otupljuje i postaje samosvrhovita ili, {to je jo{ gore, prozirno publicisti~ka. Njezina medijativna funkcija, koja kao da ubla`uje odve} `estok sraz pripovjednoga teksta s tegobnom hrvatskom suvremeno{}u, suspendirana je, tako da ostaje naj~istiji plakat u kojemu se gotovo neprikriveno Ivo pojavljuje kao Sanader a njegova supruga Mührjana kao ina~ica najpoznatije hrvatske doktorice arheologije, supruge neslavno propaloga premijera Mirjane. Sanader je u momentu svojega pada, kojemu slijede otkrivanja pozadine njegove vlasti, zasigurno groteskna figura. Nije manje groteskan ni njegov prethodnik na mjestu predsjednika HDZ-a, otac nacije Franjo Tu|man, no razlika je u sitnosopstveni~kom mentalitetu jednoga postavljenom pred maniju veli~ine drugoga. Ismijavanje je u ~inu direktnoga prepoznavanja dovedeno do paroksizma te je tako naudilo konzistentnosti naracije. U je-

suvremenoj je hrvatskoj knji`evnosti sve uo~ljivija tendencija ka su~eljavanju s neposrednom pro{lo{}u. Budu}i da je ta pro{lost nadohvat ruke, knji`evnost se od nje mora odvojiti kako ne bi upala u zamku ~iste publicistike. Metode koje se nude kao pogodne za prevladavanje tog stvarala~kog slijepog puta nisu odve} izda{ne. Najprimjerenija je alegorija kao ve} tisu}ljetno oprobano sredstvo prikrivenoga govora o stvarima ~ije se izravno spominjanje, iz ovih ili onih razloga, ~ini neprili~nim. Strah je svakako jedan od naj~e{}ih uzro~nika krinki iza koje se kriju hereti~ke misli. Ipak, ne bih rekao da je on u suvremenoj Hrvatskoj osobito bitan faktor. Sloboda govora je tamo, kao i u drugim zemljama biv{e Jugoslavije, zajam~ena no ~ini mi se da je uzrok tomu zapravo u ~injenici da se re~eno, osobito ono kriti~ko i diferencirano, i ne ~uje u kakofoniji koja zaglu{uje sa svih strana. Ravnodu{nost prema kriti~koj misli svjedo~i o samouvjerenosti i aroganciji vlasti, vjeri u vlastitu nezamjenjivost (HDZ je, ipak, tu aroganciju prili~no `estoko platio, mora se priznati.) Satira ili distopija (Davor [pi{i}) isto su tako legitimna sredstva kreativnoga razbijanja monolitne slike stvarnosti. Naravno, ne smije se zanemariti ni posezanje za `anrovima trivijalne knji`evnosti (Ivica \iki}, Franjo Jane{), njihovome prilago|avanju konkretnome materijalu i ugra|ivanju elemenata kritike dru{tva u fabule sa zavidnim atrakcijskim potencijalom (da se prisjetim davnoga termina {to ga je Velim Viskovi} rabio kako bi plauzibilizirao prve pojave `anrovske knji`evnosti na hrvatskome tlu koje su navije{tale sustavnost).

U

Marinko Ko{~ec

Podu~iteljska funkcija
Specifi~nost se novoga romana Marinka Ko{~eca ^etvrti ~ovjek nadaje u dosad najkonzekventnijem uvo|enju parodijskoga diskurza. Parodija je, kao {to je pokazala Linda Hutcheon, intelektualni i didakti~ki `anr. Intelektualni zato {to je potrebno predznanje kako bi se spoznalo {to se u konkretnom tekstu parodira, didakti~ki zato {to je potrebno da parodiranje ima makar kakvu podu~iteljsku funkciju. U stro`ijoj prosudbi roman Marinka Ko{~eca ne mora nu`no ispuniti ta dva uvjeta. Naime, parodijska je folija vlasni{tvo trivijalne knji`evnosti i holivudskog, ma koliko umjetni~ki uspje{no realiziranog, ipak mainstream filma. Izvu}i neku poduku iz takve matrice na primarnoj razini i nije osobito te{ko. Zna~i, pretekst na koji se oslanja, i s kojim dijalogizira, ^etvrti ~ovjek je Kum Marija Puza i Francisa Forda Coppole. Ta je pri~a o mafija{koj obitelji u New Yorku tride-

GRINTOVE^KA MAFIJA Doktor je emanacija figure Don Vita Corleonea, Ivo se pojavljuje kao Michael, stariji je brat Gojko svojevrsna replika Sonnya, Vladimir u sebi utjelotvoruje Freda, dok je jedina sestra Jadranka u obrisima dana Conni. Pripovjeda~u, ~etvrtom ~ovjeku, u toj konstelaciji ostaje osigurano mjesto Toma Hagena. Urnebes se podvostru~uje kada se “grintove~koj mafiji” suprotstavi mafija iz susjednoga sela [~apeca
setih godina pro{loga stolje}a nedvojbena svojina kulturalnog pam}enja koja prevazilazi generacijske, prostorne i socijalne granice. Njezino je ugra|ivanje u suvremenu Hrvatsku gesta kojom se odaje po{tovanje uspje{nosti realiziranja jednoga kompleksnog projekta s jedne, i mig kojim se uka zu je na mo gu }e pa ra le le izme|u dviju pri~a s druge strane. [iroki vremenski zahvat kojemu Ko{~ec podvrgava fiktivno zagorsko selo/polugrad slijedi sve poznate etape poslijeratnoga dru{tva: doba obnove i izgradnje, u~vr{}ivanje samoupravnog socijalizma, njegov ekonomski raspad, stidljivo dopu{tanje “privatne inicijative” uvo|enje kapita, lizma na mala vrata, propast Jugoslavije, nezavisnost i doba tranzicije. Svako od tih razdoblja ima svoga heroja ~ija mo} traje onoliko koliko traje i dominantna “dru{tveno-ekonomska formacija” Svaka od tih figura na svoj je . na~in povezana s pripovjeda~em, odre|uje pojedina~ne segmente njegovog `ivota, upisuje svoje tragove u njegovu ko`u. Prva je stri~ek Slavek, stereotipizirani heroj socijalizma u nastanku, junak iz Drugoga svjetskog rata, alkoholi~ar i lokalni politi~ki mo}nik. Paralelno uz njega, stidljivo ali sasvim izvjesno, uzdi`e se figura Doktora, stru~njaka za septi~ke jame, kasnijeg direktora grintove~ke kanalizacije, prvog velikog privatnog poduzetnika u periodu opadanja samoupravnog socijalizma. Tre}a paradigmatska figura je @eljko, pripovjeda~ev prijatelj iz djetinjstva koji nestaje iz Grintovca, sumnja se zato {to je do grla upleten u Doktorove sumnjive poslove, da bi se u njega trijumfalno vratio u doba tranzicije i nastanka divljeg kapitalizma. Posljednji vladar Grintovca je tajanstveni vlasnik planta`a jagoda.

O njemu se ni{ta ne zna, u romanu se pojavljuje tek na marginama, kroz rije~i drugih, kao pokorni Doktorov sluga, da bi, padom modela tranzicijske pretvorbe u svojim rukama koncentrirao apsolutnu mo} - karuzel se zla i izrabljivanja nastavlja vrtjeti. Ovo je, takoreku}, makro-dijakronijska razina razvitka radnje u romanu. Njena se mikro-ina~ica treba tra`iti u kontekstu skupine mladih ljudi ~ije odrastanje prati odrastanje Grintovca. Njih su ~etvorica sto`er zbivanja koja donose paradoksalnu promjenu kojom se ni{ta ne mijenja. Ti su (anti)junaci Ivo, Doktorov sin, Milan, marginalizirano dijete bez oca, @eljko, potomak nekada{njih grintove~kih bogata{a, i anonimni pripovjeda~ (~etvrti ~ovjek iz naslova romana) ~ija je obitelj u srodstvu sa stri~ekom Slavekom a njezin pad upravo i zapo~inje njegovim manipulacijama. Svaki se od tih mo ma ka po na osob usponom Doktora do neprikosnovenog gospodara Grintovca aran`ira s mjestom {to mu je “sudbina” dodijelila u novonastalome svijetu. Upravo se na tom mjestu i zapo~inje s parodijskom integracijom Kuma u pripovjedni tekst ^etvrtog ~ovjeka. Doktor je emanacija figure Don Vita Corleonea, Ivo se pojavljuje kao Michael, stariji je brat Gojko svojevrsna replika Sonnya, Vladimir u sebi utjelotvoruje Freda, dok je jedina

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012. godine

35 Festival novog kazali{ta Eurokaz u Zagrebu

dnu rije~: Ko{~ecova je obilata uporaba asocijacijsko-aluzivnoga spektra nakraju nadrasla samu sebe {to se moglo zbiti jedino na {tetu romana kao eminentno fikcionalne forme specijalizirane za proizvodnju alternativnih svjetova.

Urbanizacija
Neuspjeh u si`ejnome vo|enju radnje kompenzira se na razini njezina prostornoga situiranja. Tamo gdje se koncentrira na konstruiranje fiktivnoga Grintovca i prikaz svih njegovih transformacija Ko{~ec trijumfira. Lokalni se kolorit dodatno potencira na jezi~koj razini. Sukob kajkavskoga dijalekta, kojim govore doma}i, i brdskodinarskoga, kojim se slu`e doseljenici, pokazatelj je konflikta dvaju svjetova povijesnim turbulencijama prinu|enih na zajedni~ki `ivot koji je, kao takav, u su{tini neostvariv. Grintovec se pokazuje metonimijom hrvatskoga ruralnog dru{tva koje, i ne znaju}i, te`i nedose`noj urbanizaciji. Urbanizacija se mora zbiti u svijesti ljudi, makar ni ona ne zna~ila neki nu`ni napredak. Stoga je sve ono {to se na Grintovec lijepi (industrijalizacija, turizam, kulturni sadr`aji) osu|eno na propast. On sam, a

Flamenko koji
Mladen Bi}ani}

“La Curve”: Jedinstvena imaginacija

se ne zaboravlja
Predstava “La Curve” (Zaokret) izvedena je na samom po~etku Eurokaza • Rije~ je o predstavi - performansu u najboljem smislu rije~i, koja bjelodano pokazuje kako ti{ina mo`e biti glasna

ne samo ljudi koji ga napu~uju, nije spreman na prihva}anje onoga {to grad nudi te se prema njemu odnosi kao prema nu`nome zlu koje }e pro}i tako kako je i do{lo. Fatalizam upisan u taj pogled na svijet ne po~iva toliko na njegovome neprihva}anju ne~ega {to je novo koliko na fakti~kom nepostojanju toga novoga koje bi mu se nametnulo snagom svoje novine. Sve promjene koje se na povr{ini Grintovca odvijaju jesu promjene koje u njega (i na njega) donose (nanose) sami mje{tani. Modifikacije koje bi u njihovoj svijesti trebao inducirati kontakt s vanjskim svijetom minimalne su ili nepostoje}e: Ivin boravak u Innsbrucku, @eljkov u {iroko shva}enoj Europi - na impulse Grintov~ani reagiraju kao i sam Grintovec: isprva s odu{evljenjem, potom s ravnodu{no}u i nakraju s ~istim odbacivanjem. Prostor je upisan u njih kao nepromjenjivi faktor pred kojim i od kojega nema bijega. Pred takvim sivilom mo`emo se sami povu}i u samozadovoljnu konstataciju: “Grintovec je jeziv, dobro je {to ne postoji. Grintovec je divan, {teta {to ne postoji” Ili je to ci. tat iz neke druge knjige?

N

azvati Galvana briljantnim plesa~em, isto je kao re}i za Einsteina da je dobar u fizici. Nisam jo{ nikad vidio ne{to sli~no njemu..., zapisao je Neil Norman u Daily Expressu nakon prvog susreta sa plesnim bravurama {panjolskog plesa~a i koreografa Israela Galvana. A Julia Martin, ne{to ranije, u listu El Mundo: “On ne zaslu`uje ni{ta manje nego da ga se usporedi s Picassom, Nijinskim ili Escuderom” I zaista, nakon . gotovo osamdesetominutne predstave “La Curve” (Zaokret), kojom je otvoreno 26. izdanje Eurokaza, Festivala novog kazali{ta u Zagrebu, odu{evljenoj publici u Hrvatskom narodnom kazali{tu i nije preostalo ni{ta drugo do da se slo`i sa takvim mi{ljenjima - “Ekstremno je rijetko u bilo kojem `anru vidjeti plesa~a tako jedinstvene imaginacije i autoriteta” (Alastair Macaday, The New York Times) - i da ovog virtuoza plesnog pokreta utemeljenog u flamenku isprati freneti~nim aplauzom.

Israel Galvan (Sevilla, 1973), ponikao u flamenko okru`enju, 1988. osniva vlastitu skupinu, a sam sebe opisuje kao: “Preporoditelj: Da! Suvremen: Da! Istovremeno ipak podr`an i vezan sna`nom tradicijom. Ljudi opisuju moje pokrete kao nove, ili ~ak groteskne, ali ja sam u~io gledaju}i slike snimljene prije vi{e od pedeset godina. Poku{avam vratiti ples njegovoj biti, ~ak ako rezultat ne izgleda lijepo. Na kraju krajeva, ~i{}i je... “Ta ~isto}a proizilazi iz njegove bravuroznosti, discipline i perfekcije u promi{ljanju svega onoga {to tijelo, uz glazbu i glas, odnosno pjesmu, mo`e do~arati na pozornici. Galvan jednostavno sa`ima u sebi sve ono {to vidi i na-

Bliskost sa ti{inom

slu}uje u flamenku - oslobo|enom od svega suvi{nog, naprosto pro~i{}enog i sublimiranog u ljepoti jedne jedine geste, udarca nogom, krika ili vriska kojom prati svoj nastup. - “La Curve” je ro|ena iz moje bliskosti sa ti{inom, iz moje potrebe da maknem strukturu iz flamenko recitala, gdje su pjesma, glazba i ples intimno povezani. Htio sam vidjeti svaki element zasebno i pokazati ti{inu, ka`e umjetnik o predstavi izvedenoj na samom po~etku Eurokaza, predstavi - performansu u najboljem smislu rije~i, u izvedbi koja bjelodano pokazuje kako ti{ina mo`e biti glasna. U svemu tomu poma`u mu vjerni suradnici i suputnici na tom putovanju morem ti{ine: izvanredan vokal Ines Bacan, za koju ka`u da ima jedan od najve}ih i najosebujnijih glasova “cante jonda” (originalnog flamenko pjevanja) potom skladateljica i pijanistica Sylvie Courvoisier, te Jose Jimenez Santiago “Bobote” , ranije plesa~, a sada jedan od najtra`enijih “palmerosa” (ritam pljeska~a), a nazivaju ga i ~arobnjakom “compasa” (flamenko ritma). Eurokaz je tako na najbolji mogu}i na~in otvorio poglavlje u kojem je, ove godine, naglasak na muzi~ki gestus. Gordana Vnuk, umjetni~ka voditeljica Festivala novog kazali{ta, obrazla`e za{to se Eurokaz ovaj put okre}e tom kazali{nom fenomenu: - Problem gestusa u muzici i muzike kao gestusa priziva, dakako, Brechta, ali za{to ne i na{ega Gavellu, njegove opaske o prijenosnom, kineti~kom radu re`ije, o paraleli glumca i dirigenta, o smanjenju redateljske unutarnje gestualnosti u opernom kazali{tu... Muzika je, poput oslobo|enih dekora, na koje je upozoravao Brechtov scenograf Caspar Neher, postala gestus. Gestus osna`ene antipsihologije, kao u (opernog) Gavelle, ili temporalne pro{irenos-

Israel Galvan iz Seville

ti, obuhvatnosti, kao u Roberta Wilsona. Taj fenomen istra`it }emo u rasponu od spektakularnog koncerta “Micro” kazali{nog redatelja Perrea Rigala, koji se, kako to i naslov sugerira, bavi pozicijom mikrofona u hijerarhiji izvedbe, preko {panjolskog koreografa Israela Galvana koji u predstavi “Zaokret” razla`e gestus flamenka osamostaljuju}i elemente njegove organi~ke trijade glas-instrument - ples, do muzi~ke drame “Antica” u re`iji Branka Brezovca,u kojoj vagnerijanski zami{ljen glazbeni pritisak na melodramatski krhku dramsku osovinu postaje kohezijska poveznica za~udnosti... Nastavljaju}i plodnu suradnju sa Muzejom suvremene umjetnosti u Zagrebu, na planu koprodukcijskih projekata, gostovale su i predstave “Terra Nova” belgijske trupe CREW, gdje je , klju~na figura umjetnik Eric Joris, zatim projekt “dominant powers. what is to be done?” biograf, ski krajolici Novog Zagreba, Claudia Bosse / theatercombinat, Njema~ka - Austrija, kao i performans Dalibora Martinisa iz Hrvatske “Simultani govor” Uo~i samog po~etka svog 26. izda. nja Eurokaz je gostovao u Sisku, gdje su tako|er izvedene dvije predstave: Plesni studio Doma kulture KKV Sisak izveo je “Republiku ma{te” autora Jasminke Petek - Krapljan i Jasmina Novljakovi}a, a u @eljezari, tom amblematskom prostoru grada Siska, izvedena je, u novoj verziji, Krle`ina “Salome” u re`iji Branka Brezovca.

Koprodukcijski projekti

36

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012. godine

ARTE - dokumentarni film Erica Cantone

Fudbaleri buntovnici
Nakon projekcije filma Erica Cantone koja je odr`ana u Parizu Eric Catona sa publikom

Na projekciju filma svi su do{li, osim Didiera Drogbe, koji trenutno igra u Kini, i Sokratesa, koji je, na`alost, umro tokom snimanja. Jednu od najbitnijih poruka ovog filma izgovorio je Cantona: Va`nije je biti ~ovjek, nego {ampion
jeva i reprezentativcu koji nije htio da napusti rodni grad, iako je mogao, nego je odlu~io ako je svijet postao jedna velika pijaca, da ostane i pomogne djeci da bar za trenuna kojoj je ~ak i ~ovjek postao roba, tak osjete radost igre, sporta, da ne misle na svjedoci smo i lijepih akcija pokrenutih bombe i ratno djetinjstvo. od slavnih li~nosti iz razli~itih domena Na projekciju filma svi su do{li, osim Didi- od glumaca do sportista. Naravno, naivno era Drogbe, koji trenutno igra u Kini, i Sokrabi bilo povjerovati da je uvijek i svaka takva tesa, koji je, na`alost, umro tokom snimanja. namjera potaknuta humanim razlozima, ali Jednu od najbitnijih poruka ovog filma izgoima i takvih vrijednih po{tovanja. Primjer je vorio je Eric Cantona: “Va`nije je biti ~ovjek, film Erica Cantone, ~ija je projekcija upravo nego {ampion.” odr`ana u Parizu i Marseilleu, a tokom jula Poslije projekcije filma, odr`ane u prekrabi}e prikazan i na TV Arte. snom ambijentu Muzeja Quai Branly, ostavUsred Evropskog fudbalskog prvenstva u {tini Jacquesa Chiraca (gotovo svaki francuUkrajini i Poljskoj projekcija dokumentarnog ski predsjednik ostavi iza sebe neko nasljedfilma Erica Cantone u Francuskoj skrenula je stvo), razgovarali smo sa Predragom Pa{i}em pa`nju javnosti i pokazala da se i u fudbalu, i njegovim utiscima o projekciji i boravku u toj najskupljoj pijaci na svijetu, mo`e i dru- Francuskoj. ga~ije, da se bar nekad moglo druga~ije, te je • Kako je uop}e Cantona saznao za Vaodaslana jaka poruka dana{njim ili budu}im {u pri~u? nara{tajima bogatih {ampiona. - Povodom 100. godi{njice milanskog Intera, na kojoj je prikazan film o Bubamari, Va`nije je biti ~ovjek Moretti je pri~ao Cantoni o tome i on je na feEric Cantona, jedan od najpoznatijih fud- stivalu tako|er vidio taj film. Tako je saznao balera u Francuskoj, koji se povukao iz spor- za Bubamaru i svidjela mu se pri~a. U decembru pro{le godine u moju galerita, a danas poznat i kao umjetnik, glumac, revolucionarnog duha, i naj~e{}e kao huma- ju u{la su dva Francuza Gilles Perez i Gilles nista, skrenuo je pa`nju svojim filmom “Fu- Rof, obja{njavaju}i mi da ih je poslao Cantodbaleri buntovnici” pri~om o pet fudbalera na i da on `eli da snimi film o meni. Bio sam , koji su ustali protiv tiranije, diktature, rata u vrlo iznena|en, moram priznati i, naravno, svojim zemljama. A da je njihova karizma zai- po~astvovan. Cantona je veliko ime. I tako je sta neophodna u okrutnom svijetu, pokaza- po~ela saradnja. Re`iser Gilles Perez dobro li su i Didier Drogba, koji je pomirio Obalu Slo- poznaje na{ grad, dolazio je u vi{e navrata i nova~e i gdje ga do`ivljavaju kao predsje- njegova je ideja bila da snimamo zimi. dnika, a ne fudbalera, ili Carlos Caszely, koSarajevo iz bajke ji nije pru`io ruku diktatoru Pinocheu i koji se sa svojom majkom, koju je re`im zlostav• Slike su ~arobne, Sarajevo je kao iz ljao, anga`ovao u borbi protiv diktature. bajke? U ovom filmu o`ivjela je pri~a o Al`ircu Ra- Film i cijela pri~a po~inju na stadionu Ko{idu Meklufiju, malo poznata dana{njim {evo, dana{njem groblju. Da, ja sam na tom generacijama, nekada{njoj velikoj zvijezdi St stadionu po~eo da igram i tu sam proveo najEtienna i Francuske, koji je svu slavu ostavio ljep{e trenutke, a danas je to groblje. To je jada bi se 60-ih godina pridru`io ilegalnoj eki- ko tu`no. Kad je rat po~eo, zvali su me u Stutpi Al`ira FLN, ekipi koju, osim isto~nih zema- gart i mogao sam oti}i sa familijom, ali nisam lja, niko nije priznavao u svijetu. Uradio je to `elio. Odlu~io sam da ostanem. To je moj grad. za Al`ir i nikad se nije pokajao. Ve} sam bio napustio fudbal i bavio se galeTu je i pri~a o brazilskom Che Gevari, dr. So- rijskim poslom, ali 1993. odlu~io sam da kratesu, velikom borcu za demokratiju. I ne{to napravim korisno. Po{to najbolje znam me|u njima ratna pri~a o Predragu Pa{i}u i fudbal, onda sam shvatio da je najbolje da njegovoj Bubamari. Biv{em fudbaleru Sara- okupim djecu oko fudbala. Jedan oglas je obZdenka Brajkovi}

I

javljen na Radio Sarajevu i djeca i roditelji su se po~eli odmah javljati. Vrlo brzo imali smo 300 djece koja su dolazila u Skenderiju i tu trenirala. Radovali su se svakom treningu, bili su svi zajedno, ni nacija ni religija nisu bili va`ni. Bubamara je {kola u kojoj se to njeguje i danas. • Edin D`ebo, koji je danas ovdje u Parizu, jedan je od tih dje~aka. Danas je jedan od trenera Bubamare? - Bubamara je dala i Edina D`eku. • A kako danas, poslije 19 godina, `ivi Bubamara i ko je finansira? - Bubamara se finansira sama i to nije jednostavno. Niko je ne poma`e. Sve aktuelne partije u BiH danas rade na razdvajanju, a ne na spajanju ljudi. Danas postoji pet Bubamara: tri su u Federaciji, a dvije u Republici Srpskoj, {to nekima ne odgovara. Ali mi `elimo da sva djeca imaju {ansu. Kroz Bubamaru je dosad pro{lo 5.000 djece. Ja, recimo, nemam pravo da budem Bosanac, jer to ne postoji, kao ni Bosanac pravoslavne vjeroispovijesti, ja sam Srbin, ali Srbin iz Sarajeva, dakle, kao takav, recimo, nemam pravo ni da budem selektor, jer to mjesto pripada Srbinu iz Republike Srpske itd. • Da li ste poznavali ostale protagoniste u filmu? Kakav je bio susret sa njima? - Neke sam poznavao, a neke vrlo malo ili nikako. Na primjer, Sokrates je bio i ostao moj idol. Ali pri~u o Ra{idu Meklufiju nisam poznavao i jako me zainteresovala. @elio bih jo{ vi{e saznati o tom izvrsnom ~ovjeku. Pri~ali smo i saznao sam mnogo detalja. Dirnuo me podatak da je on igrao u Sarajevu 1958, dakle, godine kada sam ja ro|en. Susreti i kontakti i sa protagonistima filma i producentima su izvrsni. I to je bila divna prilika i da ka`emo i predstavimo na{e probleme. • Sa Vama je i Edin D`ebo, ratni u~enik Bubamare, danas trener? - Da, mislim da je najbolje da onaj koji je pro{ao kroz ovu {kolu mo`e da bude i njen trener. • Pitamo Edina D`ebu za njegove uspomene, te da nam objasni kakav je osje}aj kad se danas nalazi me|u velikanima fudbala? - Imao sam devet godina kada sam po~eo

Jaka poruka dana{njim ili budu}im nara{tajima

da igram u Bubamari. ^im sam ~uo na radiju, odmah sam molio roditelje da me odvedu, to me jedino radovalo u ratu, fudbal, dru`enja, ni{ta me nije moglo sprije~iti da odem na Skenderiju. Predrag nam je svima bio kao otac, a ne samo trener. A ovaj do`ivljaj u Parizu, to je ne{to predivno. Kad smo se popeli na scenu poslije projekcije filma, nisam znao gdje sam, k’o da lebdim, pored velikih fudbalskih imena, to je kao da sanjam.

Ganuti do suza
Poslije projekcije filma mno{tvo svijeta se okupilo oko Predraga Pa{i}a. Izme|u ostalih, i jedan bra~ni par. Mu{karac je samo uspio da ka`e da dolazi iz na{e zemlje i po~eo je da pla~e. Njegova `ena Francuskinja je poku{avala tako|er ne{to kazati, ali od suza niko nije mogao da progovori, ni Predrag Pa{i}, kojeg je ovaj susret tako|er ganuo do suza. Predrag nam je rekao da su zavr{eni pregovori o dolasku ekipe filma na Sarajevski Filmski Festival. U kratkom susretu sa Ericom Cantonom to je na neki na~in i potvr|eno, rekao je da }e do}i. Na pitanje kako je prona{ao Predraga Pa{i}a, odgovorio je da je on sjajan i da on takve ljude uvijek prona|e. Gledaoci }e imati priliku da na TV Arte vide du`u verziju filma o Predragu Pa{i}u, ve} u julu.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.
Na osnovu Odluke Senata Univerziteta u Biha}u, broj: 06-3139/2012 od 28.06.2012. godine, raspisuje se

OGLASI
KON KUR S /NAT JE ^ AJ
za izbor i anga`man nastavnika i saradnika na Univerzitetu u Biha}u u akademskoj 2012/2013. godini

37

Anga`man nastavnika i saradnika je prema tabelama fakulteta: BIOTEHNI^KI FAKULTET R/b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 67. 68. 69. 70. 71. 72. 73. 74. 75. 76. 77. 78. 79. 80. 81. 82. 83. 84. 85. 86. 87. 88. 89. 90. 91. Predmet Hemija Zoologija Biometrika Matematika Engleski jezik Agroklimatologija Sport Agroekonomika Fiziologija doma}ih `ivotinja Fiziologija biljaka Genetika Op{te ratarstvo Pedologija Poznavanje sto~arskih proizvoda Oplemenjivanje biljaka Op{te povrtlarstvo Rasadni~ka proizvodnja u vo}arstvu Organska proizvodnja povr}a Sistemi suzbijanja {tetnih organizama Krmno bilje Matematika I Tehni~ka fizika Op{ta hemija Biologija Op{ta mikrobiologija Fizikalna hemija Informatika Sirovine biljnog porijekla Sirovine animalnog porijekla Prijenos tvari i energije Toksikologija Instrumentalne metode analize Upravljanje i sistemi za{tite tla Upravljanje otpadom Odr`ivi razvoj Osnove procesnog i hemijskog in`injerstva Prehrambeno-tehnolo{ko in`injerstvo Toksikologija hrane Bioklimatologija Nacrtna geometrija Matematika II Botanika Tehni~ka mehanika Nauka o drvetu Genetika sa oplemenjivanjem drve}a Dendrologija Geodezija Lov i lovna privreda Mehanizacija u {umarstvu [umarska fitocenologija Tipologija {uma Dendrometrija Ljekovito i jestivo bilje Sistematika {umskih tala Fenomeni prijelaza Ambala`a i pakiranje hrane Mikrobiologija hrane Tehnologija mesa i ribe Mjerenje i upravljanje procesima Biotehnologija hrane Hemija i biohemija hrane Funkcionalna hrana i prehrambeni dodaci Humana ekologija Anorganska hemija Informatika u za{titi okoli{a Organska hemija Mikrobiologija okoli{a Ekolo{ki rizici i monitoring Upravljanje i sistemi za{tite voda Polimeri i okoli{ Metode sanacije hemijskih akcidenata Izvori zaga|enja u tehnologijama Biolo{ko obnavljanje okoli{a Entomologija sa fitofarmacijom Anatomija doma}ih `ivotinja Uvod u ekologiju Higijena i preventiva bolesti `ivotinja Op{te vo}arstvo Osnove ekolo{kog vo}arstva Specijalno ratarstvo Osnovi herbologije Mikrobiologija u poljoprivredi Ishrana biljaka Ure|enje zemlji{ta Op{ta reprodukcija doma}ih `ivotinja Mehanizacija u poljoprivredi Specijalno sto~arstvo II Ekolo{ko sto~arstvo Biolo{ke osnove plodnosti tla Ekologija Biohemija Nastavnik 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac Saradnik 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 izvr{ilac 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. U`a nau~na oblast Ekonom. teorija i makroek. menad`ment Ekonom. teorija i makroek. menad`ment Ekonom. teorija i makroek. menad`ment Ekonom. teorija i makroek. menad`ment Ekonom. teorija i makroek. menad`ment Ekonom. teorija i makroek. menad`ment Ekonom. teorija i makroek. menad`ment Informatika Informatika Menad`ment Menad`ment Menad`ment Menad`ment Menad`ment Menad`ment Marketing Marketing Marketing Kvantitativna ekonomija Finansije Finansije Finansije *** Ra~unovodstvo Ra~unovodstvo Ra~unovodstvo Ra~unovodstvo Ra~unovodstvo **

EKONOMSKI FAKULTET Predmet Ekonomika poduze}a Ekonomija BiH Mikroekonomija Makroekonomija Spoljnotrgovinsko poslovanje Poslovni strani jezik Poslovno pravo Poslovna informatika Menad`ment informacionih sistema Organizacija Osnovi menad`menta Menad`erska ekonomija Menad`ment ljudskih resursa Strate{ki menad`ment Upravljanje trgova~kim dru{tvima Osnovi marketinga Me|unarodni marketing Istra`ivanje marketinga Finansijska i aktuarska matematika Finansijski menad`ment Poslovne finansije / Ra~unovodstvo tro{kova Specijalna ra~unovodstva Revizija podudarnosti Menad`ersko ra~unovodstvo / Nastavnik 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1* 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Sati 4 3 4 4 3 3 4 4 3 4 4 4 4 3 3 4 4 4 4 4 2 4 4 4 4 3 4 Saradnik / / / / / 1 1 1 1 / / / / / / / / / 2 1 / / / / / / Sati / / / / / 2 2 2 2 / / / / / / / / / 2 2 / / / / / /

1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 Izvr{ilac

1 izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac** 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac** 1 izvr{ilac** 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac** 1 izvr{ilac** 1 izvr{ilac** 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 Izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac*** 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac*** 1 izvr{ilac*** 1 izvr{ilac*** 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac*** 1 izvr{ilac*** 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 Izvr{ilac

* Prijem u radni odnos; ** izbor u zvanje vanrednog profesora napredovanje; *** izbor u zvanje vanrednog profesora ISLAMSKI PEDAGO[KI FAKULTET R/ b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20 21 22 23 24 25 26 27 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. Predmet (Odsjek ISLAMSKA VJERONAUKA) Osnovi tefsira Sira Osnovi hadisa Fonetika i uvod u morfol. arapskog jezika Bosanski jezik I Op}a pedagogija* Tehnika pisanja nau~nog rada Uvod u nauku akaida Uvod u da'vu Uvod u islamsku kulturu i civilizaciju Teorija nastave* Op}a psihologija Osnove morfosintakse arapskog jezika Tefsirske teme Da'vetske metode [kolska pedagogija* Retorika Uvod u sintaksu arapskog jezika U~enje judaizma i kr{}anstva Hadiski testovi Ibadat Islamska kultura i civilizacija na Balkanu Humana ekologija Metodika islamske vjeronauke I* Razvojna psihologija Engleski jezik I Bosanski jezik II Da'va II Uvod u islamsku filozofiju Osnovi informatike Demokracija i ljudska prava Engleski jezik II Fikh II Sociologija Metodika islamske vjeronauke II* Edukacijska psihologija Savremena fikhska pitanja Arapski jezik kroz praksu Nastavnik 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) Saradnik asistent/vi{i asistent 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (2 ~asa 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (1 ~as) -

1 izvr{ilac 1 izvr{ilac

1 izvr{ilac

1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac

1 izvr{ilac 1 izvr{ilac

1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac

Za predmete pod red. br. 6,11, 16, 24, 35 jedan izvr{ilac u radni odnos sa zvanjem docenta. Izbor u zvanje vanrednog profesora za predmete: Savremene ideologije, Da’va I i II, Da’vetske metode i Humanizam religijskih sistema jedan izvr{ilac. R/b. Predmet (Odsjek SOCIJALNA PEDAGOGIJA I DUHOVNA SKRB) 1. Op}a pedagogija* 2. Sociologija odgoja i obrazovanja 3. Op}a psihologija 4. Uvod u nauku Kur'ana 5. Sira-`ivotopis Muhammeda a.s. 6. Socijalna politika i za{tita (izborni predmet) 7. Ljudsaka prava u islamu (izborni predmet) Nastavnik 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) Saradnik asistent/vi{i asistent 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa)

*Prijem u radni odnos; **izbor u zvanje docenta; *** izbor u zvanje asistenta+

38
8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

OGLASI
Kulturno historijske naslije|e BiH (izborni predmet) Pred{kolska pedagogija* Porodi~na pedagogija Teorija komunikacije i mediji Uvod u arapski jezik Psihologija li~nosti (izborni predmet) Uvod u isl. kult. i civilizaciju (izborni predmet) Pedago{ka psihologija (izborni predmet) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 86. 87. 88. 89. 90. 91. 92. 93. 94. 95. 96. 97. Odsjek BJK,RN BJK BJK BJK BJK,RN BJK BJK BJK BJK PO PO PO PO RN EJK,NJJK RN PO RN BJK BJK BJK BJK BJK BJK BJK BJK TOS PO EJK EJK EJK EJK EJK EJK EJK EJK EJK EJK EJK EJK EJK EJK EJK EJK EJK EJK NJJK NJJK NJJK NJJK 98. 99. 100. 101. 102. 103. 104. 105. 106. 107. 108. 109. 110. 111. 112. 113. 114. Vi{a matematika Osnovi prirodnih nauka I Statistika Metodika nastave matematike II Informatika Osnovi matematike Statistika Metodika upoznavanja osnonovnih matemati~kih pojmova I Informatika u sportu Kvantitativne metode Informatika *****, * Oblast matematika ****** (sva saradni~ka zvanja) Sociologija odgoja i obrazovanja Historija BiH Strani jezik (engleski/njema~ki) u struci Praktikum muzi~ke kulture I Praktikum tjelesnog odgoja I Praktikum likovne kulture I Osnovi biologije s ekologijom ~ovjeka Praktikum muzi~ke kulture i sviranja III Praktikum likovne kulture Vje`be oblikovanja Metodika nastave fizi~ke kulture II Metodika nastave muzi~ke kulture I Metodika nastave likovne kulture I Metodika likovnog odgoja I Likovni praktikum I Likovni praktikum II Nau~na oblast Psihologija, primijenjene psiholo{ke discipline: Psihologija obrazovanja i Psihologija pred{kolskog djeteta (napredovanje) *** Pedago{ka grupa predmeta ***** (sva saradni~ka zvanja) Pedago{ka grupa predmeta *****, * (sva saradni~ka zvanja) Pedagogija i didaktika ** Sociologija odgoja i obrzovanja ******, * Muzi~ka kultura Likovna kultura Filmska i RTV kultura Sociologija odgoja i obrazovanja Fonetika i morfologija BH jezika Muzi~ki praktikum II Za{tita zdravlja i njega pred{kolskog djeteta Pedago{ka komunikacija Metodika razvoja govora I Metodika muzi~ke kulture I Metodika upoznavanja okoline I Judo Kineziterapija Funkcionalna anatomija Biomehanika Ritmi~ka gimnastika i plesovi Sportska medicina Sportska gimnastika Historija sporta Metodika fitnessa Atletika II Teorija i metodika sportskog treninga Antropomotorika Teorija sporta Kondiciona priprema djece i mla|ih sporta{a Praktikum TO I - I. god Praktikum TO I - I. god Fizi~ka kultura ** Didaktika

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE
RN RN RN RN PO PO PO PO TOS TOS MF-MI MF-MI RN RN RN RN RN RN RN RN RN RN RN RN RN PO PO PO RN

1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac

1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (4 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (4 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) -

Za predmete pod red. br. 1, 9 jedan izvr{ilac u radni odnos sa zvanjem docenta. PEDAGO[KI FAKULTET 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. Predmet Uvod u teoriju knji`evnosti Usmena knji`evnost Fonetika i fonologija Op}a lingvistika @anrovi u knji`evnosti za djecu Starije ju`noslavenske knji`evnosti Morfologija Svjetska knji`evnost I Leksikologija Bosanski jezik I Filmska i RTV kultura @anrovi u knji`evnosti za djecu Scenski izraz i lutkarstvo Bosanski jezik I Uvod u teoriju knji`evnosti Metodika nastave bosanskoga jezika II Metodika razvoja govora I Bosanski jezik III Sintaksa Savremena svjetska knji`evnost Novije ju`noslavenske knji`evnosti Putopis Metodika nastave bosanskoga jezika i knji`evnosti Lingvostilistika Norma i kultura jezika Postmodernizam Bosanski jezik Metodika razvoja govora I Uvod u studij engleskog jezika Morfologija engleskog jezika I Dru{tvena i kulturna historija Velike Britanije do 20. stolje}a Strani jezik u struci I Morfosintaksa I Savremeni engleski jezik III Ameri~ka civilizacija Sintaksa: vrste rije~i Vje`be prevo|enja I Lektorske vje`be VII Vje`be prevo|enja II Metodika nastave engleskog jezika I Lektorske vje`be V Shakespeare Historija engleskog jezika Drama prije Shakespearea Oblast knji`evnost ***** Oblast jezik *****, * Fonetika i fonologija njema~kog jezika Sintaksa njema~kog jezika I Njema~ka knji`evnost 18. stolje}a Njema~ka umjetni~ka balada Povijest njema~kog jezika i historijska gramatika Weimarska klasika Realizam i naturalizam Knji`evna moderna i postmoderna Austrijska knji`evnost 19. i 20. stolje}a Teorija prevo|enja Njema~ki jezik IV - Semantika Metodika nastave njema~kog jezika I Uvod u studij njema~kog jezika I Jezi~ke vje`be njema~kog jezika I Jezi~ke vje`be njema~kog jezika III Jezi~ke vje`be V Jezi~ke vje`be VII Njema~ki jezik - op}i Nastavnik 1 izvr{ilac (4 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (4 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (4 ~asa) 1 izvr{ilac (4 ~asa) 1 izvr{ilac (4 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) Saradnik 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac 2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (4 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa)

115. 116. 117. 118. 119. 120. 121. 122. 123. 124. 125. 126. 127. 128. 129. 130. 131. 132. 133. 134. 135. 136. 137. 138. 139. 140. 141. 142. 143. 144. 145. 146. 147.

1 izvr{ilac 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac -

1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (12 ~asova)

RN RN RN RN PO PO PO PO PO PO PO PO PO PO PO TOS TOS TOS TOS TOS TOS TOS TOS TOS TOS TOS TOS TOS TOS PO RN TOS BJK,EJK, NJJK, MF-MI,RN, TOS RN,PO

1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (7 ~asova) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (4 ~asa) 1 izvr{ilac (8 ~asova) 1 izvr{ilac (4 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (1 ~as) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (4 ~asa) 1 izvr{ilac (4 ~asa) 1 izvr{ilac (4 ~asa) 1 izvr{ilac (4 ~asa) 1 izvr{ilac (12 ~asova)

65. 66. 67. 68. 69. 70. 71. 72. 73. 74. 75. 76. 77. 78. 79. 80. 81. 82. 83. 84. 85.

Njema~ki jezik ***** Uvod u ra~unarstvo Linearna algebra I Op}a fizika I Laboratorijski fizikalni praktikum Euklidska geometrija Metemati~ka logika i teorija skupova Uvod u matemati~ku analizu Programski jezici I (II godina) Baze podataka (II godina) Vjerovatnost i statistika Metri~ki prostori Strukture podataka Teorija grafova Programski jezici I (III godina) Metodika nastave matematike Metodika nastave informatike Diferencijalne jedna~ine Programiranje Windows aplikacija Uvod u teoriju brojeva Matematika I

1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (2 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) 1 izvr{ilac (3 ~asa) -

NJJK NJJK NJJK NJJK NJJK NJJK NJJK NJJK NJJK NJJK NJJK NJJK NJJK BJK,EJK, MF-MI, RN, PO,TOS 1 izvr{ilac NJJK MF-MI MF-MI 1 izvr{ilac (3 ~asa) MF-MI 1 izvr{ilac (3 ~asa) MF-MI 1 izvr{ilac (3 ~asa) MF-MI MF-MI MF-MI MF-MI 1 izvr{ilac (2 ~asa) MF-MI MF-MI MF-MI MF-MI MF-MI MF-MI 1 izvr{ilac (5 ~asova) MF-MI 1 izvr{ilac (5 ~asova) MF-MI 1 izvr{ilac (1 ~as) MF-MI 1 izvr{ilac (1 ~as) MF-MI MF-MI 1 izvr{ilac (3 ~asa) RN

148. Specijalna pedagogija

-

1 izvr{ilac (4 ~asa)

* Prijem u radni odnos; ** izbor u zvanje docenta; *** izbor u zvanje vanrednog profesora, **** izbor u zvanje lektora, ***** izbor u zvanje asistenta PRAVNI FAKULTET R/b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. Predmet Rimsko pravo Ustavno pravo Krivi~no pravo Porodi~no pravo Upravno pravo Upravno procesno pravo Krivi~no procesno pravo Me|unarodno javno pravo Radno i socijalno pravo Gra|ansko procesno pravo I Gra|ansko procesno pravo II Trgova~ko pravo Me|unarodno privatno pravo Strani jezik I i II (Njema~ki/Engleski jezik) Kriminologija Retorika Kultura pisanog izra`avanja Pravo i etika Pravna dr`ava Kancelarijsko poslovanje Nomotehnika Pravo za{tite potro{a~a Nastavnik 1 izvr{ilac * 1 izvr{ilac * 1 izvr{ilac * 1 izvr{ilac * 1 izvr{ilac * 1 izvr{ilac * 1 izvr{ilac * 1 izvr{ilac * 1 izvr{ilac * 1 izvr{ilac * 1 izvr{ilac * 1 izvr{ilac * 1 izvr{ilac * anga`man anga`man anga`man anga`man anga`man anga`man anga`man anga`man anga`man Saradnik

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.
23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. Pravo lokalne i regionalne samouprave Izborno pravo Komparativno mjeni~no pravo Bankarsko i burzovno pravo Evropske integracije i standardizacija Pravo EU Upravljanje organizacionim sistemima Zemlji{no-knji`no pravo Notarsko pravo Pravna klinika iz gra|anskog prava, krivi~nog prava, porodi~nog prava, radnog prava, upravnog prava anga`man anga`man anga`man anga`man anga`man anga`man anga`man anga`man anga`man anga`man 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. Biohemija Sociologija medicine Interna medicina Hirurgija Farmakologija i toksikologija Infektologija Dermatovenerologija Informatika Interna medicina sa njegom Hirurgija sa njegom Epidemiologija Neurologija Urgentna medicina Socijalna patologija Patologija Psihijatrija Psihijatrija sa njegom Neurologija sa njegom Statistika Zdravstvena njega Ginekologija i aku{erstvo Pedijatrija Fizikalna terapija Higijena ishrane sa dijetetikom Komunikacijske vje{tine Ginekologija sa njegom Pedijatrija sa njegom Patrona`na njega Otorinolaringologija Oftalmologija Op}a ekologija Fizika Hemija I Hemija II Fiziologija Op{ta epidemiologija Zdravstvena ekologija okoli{a Osnove istra`ivanja i statistike Suzbijanje prenosnika bolesti Specijalna epidemiologija Instrumentalne metode Zdravstvena ekologija vode Bromatologija Zdravstvena ekologija otpadnih materija Psihologija rada i ergonomija Opasnosti u proizvodnim procesima Osnove projektovanja zgrada Zdravstvena ekologija vazduha Sanitarna inspekcija Rad i za{tita u laboratoriju Analiza fizikalnih faktora okoli{a Medicina rada i profesionalne bolesti Javno zdravstvo Molekularna medicina i biotehnologija ^i{}enje vode i otpadne vode Patofiziologija 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac* 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac* 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac* 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac* (napredovanje u zvanju) 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac* 1 izvr{ilac* 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac

OGLASI
2 izvr{ioca 1 izvr{ilac* 2 izvr{ioca 2 izvr{ioca* 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac* 1 izvr{ilac* 1 izvr{ilac* 2 izvr{ioca 1 izvr{ilac* 1 izvr{ilac* 1 izvr{ilac* 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac* 2 izvr{ioca* 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac* 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac* 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac* 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac* 1 izvr{ilac* 1 izvr{ilac* 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac* 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac

39

*Prijem u radni odnos TEHNI^KI FAKULTET R/b Oblast/predmet 1. Nekonvencionalne tehnologije; tribologija, ma{ine, alati i pribori; metrologija 2. Nastavno-umjetni~ka oblast Dizajn Nastavnik 1 izvr{ilac (docent) napredovanje 1 izvr{ilac (nastavno-umjetni~ko zvanje docent) napredovanje 1 izvr{ilac (docent) napredovanje 2 izvr{ioca (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 2 izvr{ioca (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) Saradnik

3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Arhitektonsko projektovanje i organizacija gra|enja Matematika Fizika Ekonomika i organizacija Engleski jezik Njema~ki jezik Termodinamika i mehanika fluida

1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja)

10. Informatika 11. Inteligentni proizvodni sistemi 12. Upravljanje kvalitetom 13. Tehnolo{ki procesi 14. Gra|evinski materijali 15. Gra|evinske konstrukcije 16. Betonske i armiranobetonske konstrukcije 17. Gra|evinska geotehnika 18. Hidrotehnika i vodnoekolo{ko in`enjerstvo 19. Geodezija 20. Saobra}ajnice 21. Ekonomija i gra|evinska regulativa 22. Zidane konstrukcije 21. Nauka o drvetu I, Nauka o drvetu II 22. Konstrukcija proizvoda od drveta 23. Tehnologija proizvoda od drveta 24. Odjevne tehnologije 25. Likovno projektovanje tekstila i Likovno projektovanje odje}e II 26. Kreiranje odje}e 27. Tekstilna vlakna i ispitivanje tekstila 28. Informacijske tehnologije i informacioni sistemi 29. Arhitektura ra~unara i ra~unarske mre`e 30. Automatika i elektronika 31. Tehni~ka priprema proizvodnje 32. Tekstilni mehani~ki procesi 33. Uvod u informatiku 34. Dizajn tekstila i odje}e 35. Likovno projektovanje odje}e 1, Likovno projektovanje odje}e2, Kreiranje odje}e

1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja)

*potrebno pokrenuti izbor u nastavni~ko/saradni~ko zvanje Zainteresirani kandidati su du`ni dostaviti: - Prijavu na Konkurs - Diplome: doktorsku, magistarsku i dodiplomsku (za nastavnika - sva zvanja) - ovjerenu kopiju - Diplomu magistarsku i dodiplomsku (za vi{eg asistenta) - ovjerenu kopiju - Diplomu dodiplomsku (za asistenta) - ovjerenu kopiju - Rje{enje/a o nostrifikaciji gore navedene/ih diplome/a - original ili ovjerena kopija - Uvjerenje o polo`enim ispitima sa ocjenama/prosjek ocjena (za vi{eg asistenta i asistenta) - original ili ovjerena kopija - Biografiju - Bibliografiju - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih - original ( ne stariji od 6 mjeseci) - Uvjerenje o dr`avljanstvu - original (ne stariji od 6 mjeseci) - Uvjerenje o neka`njavanju (Suda - ne starije od 3 mjeseca) - original ili ovjerena kopija. - Dokazi o izborima u odgovaraju}a nastavni~ka/saradni~ka zvanja - original ili ovjerena kopija Pored op}ih uslova propisanih Zakonom o radu, potrebno je da kandidati ispunjavaju i posebne uslove propisane Zakonom o visokom obrazovanju ("Sl. glasnik USK-a", broj: 8/09) i Statutom Univerziteta u Biha}u (koji se nalazi na web stranici Univerziteta u Biha}u - www.unbi.ba). Rok za podno{enje prijave je 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja. Prijave sa potrebnom dokumentacijom (original ili ovjerene kopije) dostaviti li~no u periodu od 09 do 12h svakim radnim danom(na adrese navedene u tekstu ispod) ili putem po{te na adresu Fakulteta/Visoke zdravstvene {kole, kako slijedi: 1. Univerzitet u Biha}u - Ekonomski fakultet Ul. Pape Ivana Pavla II 2/2, 77 000 Biha} 2. Univerzitet u Biha}u - Biotehni~ki fakultet Ul. Luke Marjanovi}a bb, 77 000 Biha} 3. Univerzitet u Biha}u - Pedago{ki fakultet Ul. Luke Marjanovi}a bb, 77 000 Biha} 4. Univerzitet u Biha}u - Islamski pedago{ki fakultet Ul. @egarska aleja bb, 77000 Biha} 5. Univerzitet u Biha}u - Pravni fakultet Ul. Mehe Had`iabdi}a bb, 77000 Biha} 6. Univerzitet u Biha}u - Tehni~ki fakultet Ul. Irfana Ljubijanki}a bb, 77000 Biha} 7. Visoka zdravstvena {kola Ul. @egarska aleja bb, 77000 Biha} Prednost kod anga`ovanja nastavnika/saradnika imaju kandidati koji ve} imaju izbor u zvanje. Prijem u radni odnos (za predmete za koje je predvi|ena mogu}nost radnog odnosa) izvr{it }e se po pribavljenoj saglasnosti od ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK-a. Prijave dostaviti u zatvorenoj koversti sa naznakom "PRIJAVA NA KONKURS" i fakultet/visoku {kolu na koju se kandidat prijavljuje. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Kontakt: Stru~ne slu`be Fakulteta/V[

1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja)

1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja) 1 izvr{ilac (izbor u sva zvanja)

VISOKA ZDRAVSTVENA [KOLA R.b 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. PREDMETI Anatomija Biologija Zdravstvena psihologija Strani jezik Njema~ki jezik Engleski jezik Tjelesni odgoj Fiziologija i patofiziologija Socijalna medicina Mikrobiologija i parazitologija Nastavnik 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac* (napredovanje u zvanju) Saradnik 2 izvr{ioca* 2 izvr{ioca 1 izvr{ilac* 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 2 izvr{ioca 3 izvr{ioca 2 izvr{ioca* 1 izvr{ilac*

40

POMO] U KU]I
Kako je nastao blender?

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

NOVOSTI I PREPORUKE

Ka{a na stolu

za minut-dva
Manje slana hrana
Prevelike koli~ine soli o{te}uju krvne `ile i pove}avaju rizik od povi{enog krvnog pritiska (hiper tenzije). A ako du`i period konzumirate previ{e slane hrane, vrlo je vjerovatno da }ete dobiti hiper tenziju, upozoravaju stru~njaci. Oni koji uzimaju puno soli, s vremenom imaju i visoke vrijednosti mokra}ne kiseline u krvi te albumina u serumu, biolo{kih pokazatelja o{te}enja krvnih `ila. S tim nalazima povezan je i razvoj hiper tenzije, pa se mo`e zaklju~iti da je preveliki unos soli neovisni faktor rizika za pojavu povi{enog krvnog pritiska. U zapadnim je zemljama dnevni unos soli znatno ve}i od maksimalnih preporu~enih koli~ina. ^ak 75 posto ukupne soli koju jedemo se nalazi u hrani koju kupujemo. Stoga nas ova saznanja trebaju potaknuti na razmi{ljanje o opasnostima koje nosi pretjerana konzumacija soli.

Svijet je prvi put ~uo za blender 1922. godine, kada je Stiven Poplavski izmislio ovu napravu
Sok ili ka{a od svje`ih narand`i, jabuka ili drugog vo}a, pa i povr}a danas mo`e da se napravi za svega minut ili dva. Zahvaljuju}i posebnom ure|aju - blenderu, zaboravljeno je vrijeme kada su doma}ice cijedile ili pasirale vo}e da bi od njega dobile ka{u. U moderno doba, uz pomo} blendera koji radi na struju, za~as se dolazi do meke i ukusne hrane. Svijet je prvi put ~uo za blender 1922. godine, kada je Stiven Poplavski izmislio ovu napravu. On je na dno prozirne posude u koju su ubacivane namirnice postavio posebne no`i}e koji su uz pomo} elektri~ne energije, pritiskom na dugme, brzo i efikasno sjekli povr}e i vo}e i pretvarali ih u ka{u. Po~etkom tre}e decenije pro{log vijeka ovaj pronalazak je kori{ten, prije svega, za pravljenje napitaka od sode. Godine 1937. predstavljen je Ve rin gov ~u do tvor ni mi kser blender u kojem su namirnice prili~no brzo, uz pomo} posebnih sje~iva ugra|enih na dno aparata, pretvarane u ka{astu materiju. Prezentacije su pravljene u hotelima i restoranima, a posebno je interesantno da je ovaj blender prvu {iru primjenu na{ao u bolnicama. Uz pomo} ovog aparata pravljena je posebna hrana namijenjena bolesnicima koji su bili na dijetalnom re`imu ishrane. U drugoj polovini pro{log vijeka, kao i u decenijama koje su iza nas, stru~njaci su radili na usavr{avanju blendera. On je u me|uvremenu dobio nove, manje dimenzije i plasti~ne dijelo ve umjes to sta kle nih. Bez ovog ure|aja mlade mame {irom svijeta danas te{ko mogu da zamisle pripremanje hrane za bebe. Mukotrpan posao oko pasiranja svje`e mrkve, cvekle ili jabuke zamijenjen je jednostavnim pritiskom na dugme blendera, koji od povr}a i vo}a napravi ka{u za svega jedan do dva minuta.

MODA, STIL, TRENDOVI

LJEPOTA, KOZMETIKA

Duga haljina za vrele dane
Pop-princeza Kylie Minogue za ljetnu {etnju Londonom odlu~ila se za uvijek aktuelne duge haljine za vrele dane. Dugu haljinu nje`ne boje je ukrasila kai{em, isti~u}i struk, a nao~ale i simpati~na torba su samo plus ovoj jednostavnoj odjevnoj kombinaciji. Cijelu kombinaciju mo`ete u~initi jo{ zanimljivijom ako dodate upe~atljive min|u{e, koje su apsolutni hit sezone me|u modnim dodacima.

Lagana povrtna juha
Potrebno:
450 g mije{anog povr}a za juhu 100 g korijena celera 1 l povrtne juhe 1 glavica luka 40 g maslaca 1 ~ehno bijelog luka 1 ka{ika bra{na 1/2 limuna 1 ka{ika sjeckanog per{una ekstra djevi~ansko maslinovo ulje so i bijeli biber Prije svega, povr}e o~istimo, luk nasjeckamo, a korijen celera nare`emo na kockice. U zagrijani lonac stavimo maslac, ulijemo malo maslinovog ulja i pri~ekamo da se maslac rastopi. Zatim dodamo sjeckani luk, kockice celera, za~inimo solju, promije{amo i pr`imo na laganoj vatri dok povr}e malo ne omek{a. Potom dodamo protisnuti bijeli luk i ~im zamiri{e, dodamo bra{no, ulijemo povrtnu juhu i stalno mije{amo paze}i da ne ostanu grudice. Kada juha zavri, dodamo mije{ano povr}e i kuhamo dalje. Nakon 10ak minuta juhu za~inimo solju i bijelim biberom, dodamo sjeckani per{un, ulijemo sok polovice limuna, promije{amo, stavimo u tanjire i poslu`imo.

Idealna zamjena za puder
Puderi dobro prikrivaju nedostatke na licu, posebno nove teksture koje su prilago|ene ra zli ~i tim pro ble mi ma ko `e. Me|utim, preko ljeta bi trebalo da se oslobodite te{ke {minke i omogu}ite licu da di{e. Stoga viza`isti za ovo doba godine predla`u tonirane kreme koje su idealna zamjena za pudere, posebno za osobe sa osjetljivom ko`om. Osim {to dobro prikrivaju nedostatke na licu, ove kreme su lagane i sadr`e sastojke koji njeguju i hidriraju. Napravljene su na bazi vitamina, biljnih ekstrakata, kolagena, elastina, hijaluronske kiseline... Najbolje je da odaberete toniranu kremu u nijansi pudera koji koristite. Najva`nije je da tekstura bude dobra, odnosno da se lagano nanosi i da djeluje prirodno. Prije nego {to je nanesete, lice o~istite tonikom.

Priprema:

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

KORAK NAPRIJED
Rast prodaje ultrabookova
Prodaja ultrabook ra~unara zabilje`ila je rast od gotovo 11 posto svih prodatih Windows notebook ra~unara ~ija je cijena vi{a od 700 dolara na teritoriji SAD-a u prvih pet mjeseci ove godine, navodi se u zvani~nom saop{tenju firme NPD Group Retail Tracking Service, koja se bavi pra}enjem stanja na tr`i{tu i obradom statisti~kih podataka. Dok je cjelokupno Windows tr`i{te za notebook ra~unare zabilje`ilo pad od 17 posto, ultrabook ra ~u na ri su po mo gli u oja ~a va nju premium tr`i{ta, zahvaljuju}i Windows notebook ra~unarima u pomenutom cjenovnom opsegu bilje`e}i pad od samo 3 posto.

41

Canon 7D 2.0.X firmeware update
Kompanija Canon, koja je lider na polju rje{enja za digitalnu fotografiju, najavila je unapre|enje softvera za EOS 7D Digital SLR fotoaparat koji }e obezbijediti nove funkcionalnosti za unapre|enje performansi ovog modela namijenjenog ozbiljnim fotografima i poluprofesionalnim korisnicima. Najavljeni update }e donijeti napredne opcije snimanja, uklju~uju}i pove}anje maksimalnog broja fotografija koje se odjednom mogu snimiti u RAW formatu fajla, kao i mogu}nost obra|ivanja RAW formata fotografija direktno na fotoaparatu i opciju pode{avanja maksimalnih ISO pode{avanja u ISO autore`imu rada.

Google Play za Google TV
Googleova online prodavnica aplikacija za Android aplikacije, filmove, muzi~ke sadr`aje i knjige bi}e dostupna i u okviru Google TV, zvani~no je najavila ova kompanija u toku odr`avanja Google I/O 2012 konferencije. Krajem ljeta ove godine Google }e videosadr`aje koji mogu biti kupljeni ili iznajmljeni preko Google Play servisa na~initi dostupnim na Google TV. Kompanija je tako|er najavila da }e dodati i TV programe liniji dostupnih sadr`aja koje trenutno nudi preko Google Play, pa }e tako korisnici biti u mogu}nosti da kupuju `eljene programe. Ostaje da se vidi kako }e korisnici prihvatiti nove aplikacije.

Da li }e Safari biti odba~en zbog Chromea
Pitanje koje se ovih dana logi~no name}e jeste da li }e iOS korisnici odbaciti Safari radi Chrome pretra`iva~a budu}i da je kompanija Google prije nekoliko dana objavila Chrome verziju pretra`iva~a za iOS. Sigurno je da }e biti veliki broj korisnika koji }e Safari odbaciti u korist Chromea, ali nije mali ni broj onih korisnika koji ne}e biti u prilici to da urade. Naime, neki korisnici su bojkotovali Apple po~etkom ovog mjeseca zbog politike ove kompanije kada je rije~ o patentima, {to je kasnije dovelo do blokiranja Samsung Galaxy Tab 10.1 importovanja.

Tehnika zakazala

Prestupna sekunda sru{ila mnoge web stranice
Nakon {to je prestupna sekunda dodana svjetskim atomskim satovima kako bi odr`ali korak s usporavanjem Zemljinog okretanja oko svoje osi, mnoge web stranice, kao {to su Linkedin, Foursquare, Reddit, Yelp, Gawker, imale su zbog toga tehni~kih problema. Na{oj planeti treba ne{to vi{e od 86.400 sekundi kako bi napravio puni krug oko svoje osi. Zemlja je pod gravitacijskim utjecajem Sunca, Mjeseca, plime i oseke usporila svoju rotaciju za jednu sekundu. Zbog te sekunde Zemlja nije bila uskla|ena s koordiniranim svjetskim vremenom, pa su je u subotu dodali. Ipak, ta dodatna sekunda nije dobro sjela nekim web serverima. Primjerice, stranica Reddit je imala problema s Javom i bazom podataka Cassandra, dok je cijela mre`a Gawker stranica bila nedostupna oko 45 minuta. Ostale stranice, kao {to su Yelp i StumbleUpon, tako|er su izvijestile o tehni~kim problemima. U subotu, 30. juna 2012. godine, posljednja minuta trajala je 61 sekundu. Prije ove subote, posljednji put je sekunda dodana 2008. Za servere i web stranice nije neobi~no da se pojave pote{ko}e u procesi ra nju do da tnog vre me na, me|utim do sada nikada nije bilo ve}ih problema oko ovoga. Na`alost, ni{ta se ne mo`e napraviti oko prestupne sekunde, jer to dodavanje ima sli~nu funkciju kao i dodani dan u prestupnim godinama. Zanimljivo je da ova vijest dolazi samo dan nakon vijesti o velikom nevremenu koje je milione ljudi u Sjevernoj Vird`iniji ostavilo bez struje, a u petak je izbacilo iz pogona i Amazonove data centre na kojima su smje{teni servisi Netflix, Instagram i Pinterest, koji su tako|er bili neko vrijeme nedostupni korisnicima.

Igre koje `ivot zna~e

Navali, narode!

Kako vam igranje igara mo`e produ`iti `ivot?
Mislite da je igranje igara puki gubitak va{eg dragocjenog vremena? Dizajnerica videoigara Jane McGonigal tvrdi upravo suprotno; igre mogu zapravo produ`iti va{ `ivotni vijek. Ona ima ~ak i podatke koji potkrepljuju ovu tvrdnju. McGonial, koja se na prethodnom TED Talku zalagala da svijet kolektivno zaigra 21 milijardu sati igre sedmi~no, po~ela je svoju prezentaciju na TED Global manifestaciji pozivaju}i se na ~esto citiranu studiju o tome za ~im ljudi najvi{e `ale na svojoj samrtnoj postelji. Ona je tada objasnila kako se igre mogu nositi s time i to pozivaju}i se na vlastito iskustvo patnje zbog ozbiljnog potresa mozga koji ju je onemogu}io da radi ve}inu stvari koje je voljela, kao {to je igranje videoigara, ~itanje, pisanje i kofein. To je duboko deprimiralo sve do trenutka kada je samoj sebi rekla: “Ili }u se ubiti ili }u ovo pretvoriti u igru” pi{e Mas, hable. Ta igra, u to vrijeme nazvana Jane the Concussion Slayer, u po~etku je bila u potpunosti analogna. Oslanjala se na prijatelje i obitelj koko bi joj predstavili izazove koji uklju~uju fizi~ku aktivnost i dru{tvene veze. Kada je McGonigal bila u stanju da se ponovno osovi na svoje noge, to je pretvorila u iOS igru koju je nazvala SuperBetter. Sli~no kao u igri koju je igrala u offline svijetu, ova igra poti~e korisnike da se uhvate uko{tac s izazovima koji pove}avaju va{u psiholo{ku otpornost i zauzvrat pobolj{avaju va{e fizi~ko i mentalno blagostanje.

Na eBayu se prodaje selo u Toskani

Toskana se ubraja u najljep{e dijelove Italije, a u noj je smje{teno oko 120 za{ti}enih podru~ja prirode. Sjetite se samo poznatih turisti~kih odredi{ta kao {to su Firenca, Pisa, Lucca, Cortona, Siena. Za 2,5 miliona eura bilo ko s ra~unom na eBayu mo`e kupiti selo u Toskani. Osam stotina godina staro srednjovjekovno selo Pratariccia nalazi se oko 40 kilometara od kolijevke renesanse - Firence. Okru`eno je prekrasnim bre`uljcima koji se izdi`u do 2.400 metara nadmorske visine, stoji u opisu. Prema pisanju britanskog Telegrapha, selo je napu{teno 1960. godine, nakon {to je mladi nara{taj oti{ao u gradove, a stariji polako u povijest. Selo se sastoji od 25 oronulih i napu {te nih ku }a. Pre ma pi sa nju Business Insidera, lokacija na kojoj se nalazi selo ~ini se pogodnom za odmarali{te i za umirovljeni~ke zajednice.

42

OGLASI
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegova~ko-neretvanski kanton OP]INA JABLANICA OP]INSKI NA^ELNIK

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

TRGOVINA "Borac" DD TRAVNIK U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo

Broj: 01-05-1724 /12 Jablanica, 2.7.2012. godine Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine («Slu`bene novine Federacije BiH», broj: 34/03) i ~lana 17. Odluke o postupku imenovanja upravnih odbora subjekata ~iji je osniva~ Op}ina Jablanica («Slu`beni glasnik Op}ine Jablanica», broj: 5/04), op}inski na~elnik Op}ine Jablanica o b j a v lj u j e

IZVJE[TAJ O DOGA\AJU KOJI BITNO UTI^E NA FINANSIJSKO POSLOVANJE EMITENTA
PRIVREDNO DRU[TVO TRGOVINA "BORAC" DD TRGOVINA "BORAC" DD - adresa sjedi{ta Tvorni~ka bb, 72270 TRAVNIK - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica: 030/511-118 030/511-356 II - PODACI O DOGA\AJU - navesti doga|aj iz ~lana 12. ili 13. Pravilnika Odr`ana 10. Skup{tina dioni~ara Dru{tva. o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira - datum nastanka doga|aja 30. 6. 2012. - kratak opis i razlog doga|aja U skladu sa odlukom NO-18/12 od 7. 6. 2012. god. 30. 6. 2012. sa po~etkom u 12 sati odr`ana je 10. Skup{tina dioni~ara Dru{tva na kojoj su donesene slijede}e odluke: 1. Odluke o usvajanju godi{njeg izvje{taja o poslovanju Dru{tva za 2011. godinu sa izvje{tajem nezavisnog vanjskog revizora, Izvje{tajem o radu Nadzornog odbora i Izvje{tajem Odbora za reviziju. 2. Odluka o razrje{enju predsjednika i ~lanova NO u kompletu, zbog isteka mandata. 3. Odluka o izboru novih ~lanova NO za novi mandatni period od 4 godine (2012 - 2016). 4. Odluka o razrje{enju predsjednika i ~lanova Odbora za reviziju, zbog isteka mandata. 5. Odluka o izboru predsjednika i ~lanova Odbora za reviziju za novi mandatni period od 4 godine (2012 - 2016). 6. Odluka o visini naknade za ~lanove Nadzornog odbora i Odbora za reviziju. 7. Odluka o izboru vanjskog revizora za 2012. godinu. - potpis ovla{tene osobe odgovorne za potpunost i ta~nost informacija iz izvje{taja Fehim Boji}, direktor - mjesto i datum podno{enja izvje{taja i potpis osobe koja je sa~inila izvje{taj Travnik, 4. 7. 2012. god. I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma

ZA IZBOR I IMENOVANJE ^LANOVA UPRAVNIH ODBORA JAVNIH USTANOVA KOJIMA JE OSNIVA^ OP]INA JABLANICA I Objavljuje se javni oglas za izbor i imenovanje na poziciju ~lana upravnog odbora javnih ustanova i to: 1. Upravni odbor JU Muzej “Bitka za ranjenike na Neretvi” Jablanica - 1 (jedan) ~lan - predstavnik zaposlenika 2. Upravni odbor JU Dje~ije obdani{te “P~elica” Jablanica - 1 (jedan) ~lan - predstavnik zaposlenika 3. Upravni odbor JU “Dom za stara i iznemogla lica” Jablanica - 1 (jedan) ~lan - predstavnik osniva~a 4. Upravni odbor JU “Profesionalna vatrogasna jedinica” Jablanica - 2 (dva) ~lana - predstavnik osniva~a - 1 (jedan) ~lan - predstavnik zaposlenika 5. [kolski odbor O[ “Suljo ^ili}” Jablanica - 1 (jedan) ~lan - predstavnik osniva~a 6. Upravni odbor JU Gradska apoteka Jablanica - 1 (jedan) ~lan - predstavnik osniva~a - 1 (jedan) ~lan - predstavnik stru~nih radnika - 1 (jedan) ~lan - predstavnik kantonalnog ministarstva. ^lan upravnog odbora se imenuje na period od 4 (~etiri) godine, po~ev od dana kona~nog imenovanja. U prijavi kandidati su du`ni nazna~iti u ime koga se kandidiraju (predstavnik osniva~a/iz reda zaposlenih/predstavnik ministarstva). I OPIS POZICIJA UPRAVNOG ODBORA - donosi pravila ustanove; imenuje, razrje{ava, usmjerava, kontroli{e i ocjenjuje direktora; utvr|uje planove rada i razvoja; utvr|uje godi{nji program rada; donosi finansijski plan i usvaja godi{nji obra~un; donosi op{te akte, u skladu sa zakonom i pravilima ustanove; odlu~uje o svim pitanjima obavljanja djelatnosti rada kojih je ustanova osnovana; rje{ava sva pitanja odnosa sa osniva~em; odlu~uje o kori{tenju sredstava; odgovara osniva~u za rezultate rada ustanove; odlu~uje o prigovoru radnika na rje{enje kojim je drugi organ odre|en pravilima ustanove odlu~io o pravu, obavezi i odgovornosti radnika iz radnog odnosa; podnosi osniva~u najmanje jedanput godi{nje izvje{taj o poslovanju ustanove; vr{i i druge poslove u skladu sa zakonom i pravilima ustanove. Naknada Naknada za rad u upravnom odboru utvr|uje se posebnom odlukom. Du`nosti ~lana [kolskog odbora Osnovne {kole obavljaju se dobrovoljno i bez naknade. OP]I USLOVI 1. da su dr`avljani Bosne i Hercegovine; 2. da su stariji od 18 godina; 3. da nisu otpu{tani iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije; 4. da nisu pod optu`nicom Me|unarodnog tribunala za biv{u Jugoslaviju (~lan IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine); 5. da nisu na funkciji u politi~koj stranci; 6. da se protiv njih ne vodi krivi~ni postupak, odnosno da nisu osu|ivani za krivi~no djelo ili privredni prijestup, koji predstavlja smetnju za imenovanje na upra`njenu poziciju; 7. da nisu ~lanovi upravnih i nadzornih odbora u vi{e od jednog javnog preduze}a, ustanove, institucije ili drugog organa; 8. da nisu lice kojem je zabranjeno obavljanje javne funkcije; 9. da nisu izabrani zvani~nik, nosilac izvr{ne funkcije ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa (“Slu`bene novine FBiH”, broj: 70/08). POSEBNI USLOVI - VII ili VI stepen {kolske spreme, - radno iskustvo u trajanju od dvije (2) godine za VII stepen, odnosno tri (3) godine za VI stepen, nakon stjecanja stru~ne spreme Posebni uvjeti predstavljaju i kriterije za imenovanja. POTREBNI DOKUMENTI Uz prijavu treba dostaviti: - kra}u biografiju, - uvjerenje o dr`avljanstvu, - kopiju li~ne karte, - ovjerenu kopiju diplome o ste~enoj stru~noj spremi, - dokaz o radnom iskustvu, - uvjerenje nadle`nog suda i policijske uprave o nevo|enju krivi~nog postupka, odnosno da nisu osu|ivani za krivi~no djelo ili privredni prijestup, koji predstavlja smetnju za imenovanje na upra`njenu poziciju (ne starije od 3 mjeseca), - uvjerenje poslodavca da nije otpu{ten iz slu`be kao rezultat disciplinske mjere u periodu od tri (3) godine prije dana objave oglasa, odnosno ovjerenu izjavu u slu~aju da nisu zaposleni, - ovjerene izjave za ta~ke 4, 5, 7, 8 i 9. pod II OP]I USLOVI. Prilikom procjene kvalifikacija i iskustava svih kandidata uzet }e se u obzir i slijede}e: - sposobnost za savjesno, odlu~no i odgovorno obavljanje pozicije; - sposobnost nepristrasnog dono{enja odluka; - komunikacijske i organizacione sposobnosti; - dokazani rezultati rada ostvareni tokom radne karijere; - preporuke ranijih poslodavaca; - naklonjenost timskom radu. V OP]I PODACI Sve prijave koje stignu u propisanom roku pregledat }e Komisija za izbor koju imenuje op}inski na~elnik i koja }e sastaviti listu sa u`im izborom najboljih kandidata koji ispunjavaju uslove iz javnog oglasa. Svi kandidati koji budu stavljeni na listu s u`im izborom bit }e pozvani na intervju pred nadle`nu Komisiju za izbor, nakon ~ega }e Komisija putem pisane preporuke predlo`iti rang listu sa najboljim kandidatom op}inskom na~elniku. Prijedlog kandidata za Upravni odbor JU Gradska apoteka Jablanica, koji su se prijavili pod - predstavnik kantonalnog ministarstva, nakon obavljenog intervjua pred Komisijom, bi}e dostavljen kantonalnom ministarstvu na izbor i davanje saglasnosti. Nadle`ni organ }e nakon provedene procedure izvr{iti imenovanje na upra`njenu poziciju u regulirani organ. Ukoliko se predvi|ena procedura iz objektivnih razloga ne provede do kraja, ne}e se vr{iti imenovanje za tu poziciju. Jedno lice mo`e biti imenovano u najvi{e dva upravlja~ka tijela. Mandat ~lanova upravnih odbora je 4 godine s mogu}no{}u ponovnog imenovanja bez ograni~enja. Podnosioci prijava s kojima se ne stupi u kontakt u roku od 10 dana od isteka roka za podno{enje prijava, ne}e biti razmatrani u daljem procesu kandidovanja. Prijave kandidata treba da sadr`e kra}u biografiju, adresu i kontakt-telefon. Oglas ostaje otvoren 15 dana nakon objavljivanja u “Slu`benim novinama Federacije BiH”, a isti }e biti objavljen i u dnevnom listu “Oslobo|enje” i na Web stranici Op}ine Jablanica (www.jablanica.ba). Prijave sa tra`enom dokumentacijom mogu se dostaviti li~no ili putem po{te preporu~eno sa naznakom “PRIJAVA NA OGLAS ZA POZICIJU U UPRAVNOM/[KOLSKOM ODBORU - ne otvaraj“ na adresu: Op}ina Jablanica, Ulica Pere Bili}a br. 25. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. OP]INSKI NA^ELNIK Salem Dedi}, dipl. ecc.

J AV N I O G L A S

II

Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okolice Tuzlanskog kantona u saradnji sa BARK TRANS d.o.o. Kladanj upu}uje

za u~e{}e javnosti u postupku izdavanja okolinske dozvole 1. Predlo`ena aktivnost: Pogon/postrojenje - izgradnja benzinske stanice sa podzemnim rezervoarima benzina, dizela i TNP-a (cca 100 tona) - op}ina Kladanj. 2. Organ uprave odgovoran za dono{enje okolinskih dozvola: Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okolice TK. 3. Tok postupka: a.) Na~in u~e{}a javnosti: Dostava u pisanoj formi primjedbi, informacija, analiza ili mi{ljenja relevantnih za date aktivnosti; b.) Organ uprave nadle`an za dobijanje relevantne informacije, vr{enje uvida u dokumentaciju, podno{enje primjedbi, mi{ljenja i sugestija, kao i za izradu nacrta okolinske dozvole: Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okolice TK, Aleja Alije Izetbegovi}a br. 2, Tuzla i c.) Rok za podno{enje primjedbi i pitanja: 30 dana od dana objavljivanja ovog poziva.

POZIV

III

IV

U skladu sa ~lanom 4. Pravilni ka o objav lji van ju in forma ci ja i iz vje {ta va nju na tr`i {tu vri je dno snih pa pi ra, objav lju jemo

IZVJE[TAJ O DOGA\AJIMA KOJI BITNO UTI^U NA FINANSIJSKO POSLOVANJE "PAK CENTAR" d.d. SARAJEVO
I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma -"PAK CENTAR"dioni~arsko dru{tvo za proizvodnju i promet prehrambenih i neprehrambenih proizvoda - Sarajevo "PAK CENTAR" d.d. SARAJEVO -Ul. Bla`uj br. 2, Bla`uj - 033/696-603; 696 -607; pakcent@bih.net.ba; www.pakcentar.ba

- adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica; II - PODACI O DOGA\AJU - navesti doga|aj iz ~lana 12. ili 13. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju - datum nastanka doga|aja - kratak opis i razlog doga|aja

Odluka o pove}anju osnovnog kapitala dru{tva besplatnom emisijom dionica za zaposlene iz dobiti br.1/01-23A/12 27.6.2012. god. XVI Skup{tina dioni~ara "PAK CENTAR" d.d. Sarajevo na sjednici odr`anoj 27.6.2012. god. donijela je Odluku o pove}anju osnovnog kapitala dru{tva besplatnom emisijom dionica za zaposlene iz dobiti br.1/01-23A/12. - potpis ovla{tene osobe odgovorne za potpunost i direktor dru{tva Nijaz \ip ta~nost informacija iz izvje{taja - mjesto i datum podno{enja izvje{taja i potpis Bla`uj, 2.7.2012. god. osobe koja je sa~inila izvje{taj

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.
Ludvík Kuba ^itanje BiH - Putevi i studije iz godina 1893-1896. (31)

FELJTON
po opusto{ili {pansku lu oplja li Kadiz, po sku ja 1596.riEniglesbikila~kamorcizrednimor~aj. luku koobajeotkri}em Ame ke do prvora zna postala ri va koja je ne snost [panije. 1811.Venecuelaproglasilaprvazajuvi`noameod~ka dr`aU po du na Al`ir Francuzi za li Al`ir. Al`ir je os fran kom upra 1830.kada hota sjevertao pod~ka zecusuzestegradne-vom do 1962, je noafri mlja kla zavisnost.

43

NA DANA[NJI DAN

Samostan u Gu~joj Gori
Prije nego sam se nadao, ugledao sam u daljini na ju`nom obronku valovite okolice kako blista mo}na zgrada samostana
Sve je jo{ bolje bilo dok sam jahao na konji}u. Izgledao sam kao pa{a u civilu, ili u penziji, i budio sam mjestimice ~ak i takvo po{tovanje. Ali jao, idem li polako pje{ice! A ja sam tako rado hodao! Na Balkanu uop{te ve} samo hodanje pje{ice spusti ~ovjeka mnogo nisko, i to i u o~ima domorodaca. A tek ima li pje{ak - kao ja - {vapsko odijelo i fes zajedno! To je zbunilo svakog, doma}eg i stranog, posebno francuskog jezuitu, ~iji je red bosanska vlada smjestila u Travnik na neveliku radost narodnog omiljenog reda franjeva~kog (Bog sudi, iz kakvog razloga!). o~ito, da je to u`e {to opasuje, franjeva~ko ruho kao ekvator globus, da nije dviju kratkih no`ica, ne bi bilo sasvim pogre{no, jer se moglo o neobi~noj pojavi govoriti ~ak kao i o sjevernom polu, koji je bio sav pokriven vegetacijom i jo{ snabdjeven sitnom sjevernom svjetlo{}u, ~ije crvenilo je ovdje prili~no obskrbljavao mali fesi}. U zemlji vitkih minareta i uskih, orijentalnih - kao romansko-goti~kih prozor~i}a obli obris krupnog monaha podsje}ao je na zapadni Rim, sa njegovim {irokim lukovima anti~kim, renesansnim i baroknim. Mada ovako ~ini suprotnost jezuiti, kojega sam prije sreo, franjevac, tako|er, na moj pozdrav nije niti pisnuo, niti prstom maknuo. Fes pored fesa (moj visoki i njegov niski) idemo polako, bok uz boku, jer smo bili ve} ispred samog samostana. @elio sam da progovorim nekoliko rije~i sa monahom, koji se svojim izgledom po Pithagori - pribli`avao bo`anstvu. Gvardijan me dugo nijemo slu{ao i dugo se nije mogao osvijestiti. Napokon re~e: “Te{ko je dati vam pomo}nika. Ovi, koji to razumiju, sada su u {koli i u~e” . “Onda }u i}i sam, kako to ~esto radim.” “Ni{ta tu ne}ete na}i. Ovdje su ve} ispred vas drugi sve uzeli; ve} je Pavlinovi} ovdje zapisivao.” “Oni su zapisivali samo rije~i, ali ja }u muziku i pjevanje.” “Sada su svi ljudi na poslu. Nikoga ne}ete na}i ku}i, da bi vam pjevao.” “Vidio sam dolje u selu kod ku}e puno `ena.” “Nije njima do pjevanja. Morate do}i u jesen, otprilike u oktobru, kad }emo kupiti kukuruz.” “Pla}am ljudima ’dangubu’ i za `ene imam poklone.” “Sada vama ne}e niko pjevati.” “Imate ovdje lijepi polo`aj” ka, `em, ustaju}i, da bih oti{ao, jer mi je ve} tih poricanja bilo previ{e. “Svugdje u Bosni je lijepi polo`aj.” Opra{tam se i odlazim. “Izvolite popiti ~a{u rakije!” “Hvala. Ne pijem!” Dolje u selu sam se sa ljudima ubrzo dogovorio. “Bio si gore kod ’ujaka’?” pitala , je jedna `ena. “Jesam. Za{to ba{ franjevce zovete ’ujaci?’” “Ne znam.” Ja sam to ve} znao, i pitao sam `enu, ra~unaju}i, da }u mo`da od nje dobiti drugo obja{njenje. @ena, sa kojom sam govorio, imala je istetovirane ruke: ornamenti sa krstom. Pri~a mi da se djevojkama, samo kod katolika, kada odrastu, odmah “bodu kri`evi” . Radi se to iglama i ruke pri tome oteknu. Moja pripovjeda~ica, koja je pri tome sa svojim ortakinjama neumorno prela kudelju, kazala je, da se i momcima to radi. To je iz vremena kada su Turci tjerali raju na prodaju u Aziju. Prvo, zbog toga {to Turcima do takve “prekr{tene” osobe nije vi{e toliko stalo, a drugo zbog toga {to je takva osoba imala sigurnost, da }e ostati kr{}anka, i nadu da }e se vratiti ku}i. I do pjesmica sam ovdje, naravno, do{ao i tako sam se poslije podne vra}ao zadovoljno u Travnik.

Tajanstveni objekat
Sreo sam se sa njime, idu}i iz Travnika u Gu~ju Goru, i nisam se ~udio, {to je vjeran, tradiciji svog reda, bio suv kao lu~, nego {to jo{ nije prisvojio obi~aj svog novog zavi~aja, gdje se ljudi uzajamno stalno srda~no pozdravljaju. Vode}i se time, ja sam pozdravio sve}enika automatski odgovaraju}im znakom i rije~ju - ali on ni{ta. Mislim da je za to bio kriv ba{ moj fes. Kora~ao sam rado dalje, prate}i okolicu i no{nje, u kojima su me osobito privla~ile `enske, jer {iroka ure|ena glava (frizura i marama) sa zugunima bez rukava, koji su sezali do koljena, podsje}ali su me na tip no{nje iz srednje, unutra{nje Dalmacije. ^inilo mi se kao da stvara neprekidnu liniju no{nje preko Duvna i Rame ~ak ovamo. Tako mi je put ~udnovato prolazio, da sam prije, nego sam se nadao, ugledao u daljini na ju`nom obronku valovite okolice kako blista mo}na zgrada samostana u Gu~joj Gori, gdje je bila gimnazija i gdje sam se nadao da }u na}i me|u profesorskim zborom nekoga, ko bi se interesovao za moj rad (sakupljanje pjesama) i bio mi koristan. Zato se nisam u selu zadr`avao i `urio sam uzbrdo, ka samostanu, kada sam ispred sebe ugledao tajanstveni okrugli objekat. Nejasna pojava ispoljavala je jake znakove `ivota i postajala mi svakim mojim korakom razgovjetnija. Napokon sam na njoj raspoznao bijelu popre~nu crtu; bilo mi je

Trunu od lijenosti
Putem mi se priklju~io jedan ~ovjek, sa kojim sam sasvim dobro razgovaro. Uspjelo mu je saznati, za{to sam bio u Gu~joj Gori i {ta sam tamo radio. Bilo mu je veoma `ao, {to su franjevci sa mnom tako ~udno raspravljali. “Niste trebali imati fes!” kazao , je pomalo srdito. “Ovi ljudi `ive, stalno u ovim zabitim krajevima i ne mogu se odmah osvijestiti, kada vide stranca.” “Tako si to i ja tuma~im. Ne osu|ujem zato nikoga. Poznajem se sa mnogim iz tog reda, koji su odli~ni ljudi.” “Ne zala`em se za njih. Barem ne za ove dana{nje. Hvale se, {ta sve za narod rade, a u su{tini narod sve radi za njih. Mnogi od njih trunu od lijenosti i kada ne bi ljudi za njih rintali, od gladi bi umrli. Kakva je razlika me|u njima i turskim hod`ama! Prvi imaju stalno brigu samo za svoju uzvi{enost - drugi, i kada su siroma{ni, rade sve sami i ne dozvole da njima neko slu`i. I ipak ne gube na ugledu kod svojih istovjeraca. I savjetujem vam: nemojte dalje nositi fes!” Zahvalio sam za savjet, ali nisam ga poslu{ao. I uradio sam dobro. Ni danas ne znam, ko je taj mu{karac bio. Rekao mi je samo svoje ime na rastanku, koje nalazim u bilje{kama: Gluhi}.
(Sutra: Iz sudbina i uspomena uli~nih pjeva~a)

Knjigu “^itanje Bosne i Hercegovine” Ludvika Kube, ~ije dijelove }e u narednim brojevima Oslobo|enje feljtonizirati, objavila je nedavno izdava~ka ku}a Rabic iz Sarajeva u saradnji sa Ambasadom Republike ^e{ke u BiH. Putopis je nastajao u periodu 1893-1896. Ludvik Kuba, slikar, putopisac, umjetnik, zabilje`io je perom i kistom obi~aje, pejza`e, ljude. Knjiga je ura|ena dvojezi~no - na bosanskom i ~e{kom jeziku, a na XXIV sajmu knjiga i u~ila u Sarajevu dobila je nagradu za izdava~ki poduhvat.

Vilijam But osnovao u Londonu kr{}ansku misiju koja je kasnije dobila naziv Vojska spasa i bavila se uglavnom humanitarnim radom. Bila je vrlo aktivna u periodu poslije Drugog svjetskog rata. U Velikoj Britaniji donijet prvi u svijetu zakon o ograni~enju brzine - dvije milje na sat. Ro|en ameri~ki teniser i politi~ar Dvajt Dejvis, ministar rata (1925-29). Osnovao je 1900. tenisko takmi~enje Dejvis kup. Ro|en ~e{ki violinista i kompozitor Jan Kubelik, koga su zbog virtuoznog stila upore|ivali sa Paganinijem ({est violinskih koncerata, Ameri~ka simfonija). Umro srpski pisac Jakov Ignjatovi}, za~etnik realizma u srpskoj knji`evnosti. Pisao je pjesme, kulturnoistorijske ~lanke, putopise, romane i pripovjetke i ure|ivao Srpske novine i Srpski ljetopis. Ro|en francuski pisac, slikar i re`iser @an Kokto. Kao eksperimentator pro{ao je kroz sve faze moderne umjetnosti - kubizam, dadaizam, nadrealizam, a po raznolikosti opusa smatra se korifejem francuskog duha (“Orfej”, “Stra{na djeca”, “Pijetao i Arlekin”). ^lan Francuske akademije postao je 1955. Ro|en je ruski pozori{ni reditelj i glumac Sergej Vladimirovi~ Obrascov, osniva~ Dr`avnog centralnog pozori{ta lutaka. Re`irao je vi{e od 50 lutkarskih predstava koje se smatraju antologijskim djelima tog pozori{nog `anra. Ro|en francuski dr`avnik @or` Pompidu, predsjednik Francuske (1969-74) nakon povla~enja [arla de Gola. Kao blizak saradnik De Gola, {ef njegovog kabineta i premijer od 1962. do 1968, uglavnom je slijedio ideje slavnog prethodnika. U Portugalu premijer postao Antonio de Oliveira Salazar, koji je 1933. zaveo profa{isti~ku diktaturu, okon~anu tek 1974, ~etiri godine poslije njegove smrti. Njema~kom ofanzivom iz pravca Orela i Harkova na sovjetske polo`aje po~ela Kursko-orelska bitka, jedna od najve}ih bitaka u Drugom svjetskom ratu. Predsjednik Indonezije Ahmed Sukarno raspustio parlament, suspendovao Ustav iz 1950. i zaveo diktatorski re`im. Ameri~ki teniser Artur E{ postao prvi crnac pobjednik turnira u Vimbldonu. Zelenortska ostrva dobila nezavisnost nakon 500 godina portugalske vlasti. U Pakistanu izvr{en vojni udar kojim je general Mohamad Zija ul Hak zbacio s vlasti premijera Zulfikara Ali Buta. [vedski teniser Bjorn Borg pobijedio peti put uzastopno na turniru u Vimbldonu. Makedonske vlasti i albanski pobunjenici postigli dogovor o primirju. Mirovni sporazum kojim su okon~ani vi{emjese~ni sukobi u Makedoniji, potpisan je 13. avgusta u Ohridu. @albeno vije}e Ha{kog tribunala potvrdilo prvostepenu presudu bosanskom Srbinu Goranu Jelisi}u od 40 godina zatvora zbog zlo~ina nad Bo{njacima i Hrvatima u Br~kom 1992. Henelore Kol, supruga biv{eg njema~kog kancelara Helmuta Kola, izvr{ila samoubistvo. Ona je dugo godina bolovala od rijetke bolesti koja je izazvala alergiju na svijetlo. Umro legendarni bejzbol igra~ Ted Vilijams, jedan od najve}ih “baca~a” svih vremena i posljednji Amerikanac koji je postigao 400 “hitova” za jednu sezonu. Dvije ^e~enke aktivirale eksploziv na otvoreno mrok-festivalu, koji se odr`avao na moskovskom aerodromu Tu{ino. U eksploziji je poginulo 16 osoba, uklju~uju}i i teroristkinje, a 60 ih je povrije|eno. U Indoneziji odr`ani prvi direktni predsjedni~ki izbori, {est godina nakon {to je okon~ana 32-godi{nja diktatura biv{eg predsjednika Suharta. Belgijski krivi~ni sud osudio biv{eg majora vojske Ruande Bernara Ntujahaga na 20 godina zatvora zbog ubistva deset belgijskih pripadnika mirovnih snaga UN-a i neutvr|enog broja civila Ruande, na po~etku genocida 1994. godine u toj zemlji.

1865. 1865. 1879. 1880. 1889. 1889. 1901. 1911. 1932. 1943. 1959. 1975. 1975. 1977. 1980. 2001. 2001. 2001. 2002. 2003.

1857.

Klara Cetkin

U Vajdemaru ro|ena njema~ka revolucionarka i istaknuta predstavnica radni~kog pokreta u svijetu Klara Cetkin. Na njen prijedlog 8. mart je progla{en Me|unarodnin danom `ena.

1891.

Tin Ujevi}

Ro|en hrvatski pjesnik Avgustin Tin Ujevi}, koji je svojom lirikom, ali i boemskim `ivotom, obilje`io razdoblje izme|u dva svjetska rata u jugoslovenskoj knji`evnosti (“Lelek sebra” , “Kolajna” “@e, dan kamen na studencu”).

1994.

Mostar

2004. 2007.

Predstavnici Bo{njaka i Hrvata potpisali u @enevi sporazum o stavljanju grada Mostara pod kontrolu Evropske unije. Potpis na sporazum stavili su tada{nji predsjednik Predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi} i tada{nji lider bosanskih Hrvata Kre{imir Zubak.

44

SPORT

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Odigrane prve utakmice 1. pretkola Lige prvaka

Malte{ka Valetta
U dvije od tri utakmice 1. pretkola Lige prvaka za nogometa{e postignuto je 15 golova, ~ime je po~elo najelitnije klupsko natjecanje. Luksembur{ki Dudelange je sa 7:0 pregazio Tre Pene iz San Marina, a malte{ka Valetta porazila Lusitanse iz Andore jo{ uvjerljivije 8:0, dok su prosjek 1. pretkola utakmicom bez golova pokvarili sjevernoirski Linfield i

EVROPA LIGA Sarajevo

deklasirala Lusitansu
Torshavn s Farskih Otoka. Prva uta kmi ca LP u se zo ni 2012/13. igrala se u Luksemburgu: Melisse i Benzouien na poluvremenu su Dudelangeu donijeli prednost od dva gola, ali pravi potop gostiju iz San Marina uslijedio je u nastavku. Legros zabija za 3:0, Joachim dodaje dva u 51. i 90. minuti, kao i Benzouien, koji je svoj drugi gol postigao u 53.

"Pomogao" je i D'Orsi, koji je pogodio svoju mre`u. Valletta je u drugom dvoboju "patuljaka" s osam golova put Andore ispratila Lusitanse, od kojih je ~ak {est postignuto u prvom poluvremenu. Mifsud je trenutno prvi strijelac LP jer je u pobjedi sudjelovao sa ~etiri gola, dva je zabio Da Conceicao, a po jedan Caruna i Agius.

Bh. reprezentativac Senijad Ibri~i} uvjeren

Pobijediti primljenog
Doma}i teren treba biti na{a prednost da odigramo kvalitetno. Uvjeren sam u podr{ku navija~a, rekao je strateg bordo tima Dragan Jovi}
Senijad Ibri~i} na treningu sa Slavenom Bili}em

Uz Bili}a }u postati

standardan
Bili} }e mi dati tu priliku - u to ne sumnjam. Uvjeren sam da }u njegov dolazak iskoristiti tako {to }u postati standardni prvotimac Lokomotiva. Silno `elim dokazati navija~ima da je Ibri~i} poja~anje, a ne prolaznik, kazao je bh. reprezentativac
Bosanski velemajstor nogometne lopte, nekad omiljeni hajdukovac Senijad Ibri~i}, u intervjuu za ruski Sport Express izrazio je nadu da }e dolaskom Slavena Bili}a za trenera u Lokomotiv kona~no i on ugledati svjetlo na kraju tunela. "Godinu i po sam u mom~adi, no u principu nisam dobio pravu {ansu da se doka`em", rekao je Ibri~i}. "A Bili} }e mi dati tu priliku - u to ne sumnjam. Uvjeren sam da }u njegov dolazak iskoristiti tako {to }u postati standardni prvotimac Lokomotiva. Silno `elim dokazati navija~ima da je Ibri~i} poja~anje, a ne prolaznik u ovoj mom~adi", poru~io je reprezentativac Bosne i Hercegovine, jedna od najboljih Hajdukovih desetki u 21. stolje}u. Tportal.hr uhvatio je nakratko Ibri~i}a u slovenskom Pohorju, gdje se njegov Lokomotiv priprema za nadolaze}u sezonu. Biv{i igra~ Hajduka osvrnuo se na dolazak Slavena Bili}a u Moskvu. "^im se po~elo spominjati da bi mogao do}i, igra~i su se po~eli raspitivati o njemu. No, sada je s nama ve} sedam dana svi su ga odli~no prihvatili i vidi se da je Bili} vrhunski trener", rije~i su bh. igra~a, koji je nakon prvih desetak kola pro{le sezone bio jedan od najbolje ocijenjenih igra~a Lokomotiva, nakon ~ega je izgubio mjesto u prvoj jedanaestorici. Ibri~i} je u ruskoj Premijer ligi dosad odigrao 28 utakmica, ali samo u 10 je zapo~injao me~. Zabio je ~etiri gola (dva iz penala) te jednom asistirao za pogodak. Pro{log mjeseca spominjao se njegov

Na IFFHS listi nema klubova iz BiH
Prema najnovijoj listi poretka klubova, koju je uradio Institut za nogometnu historiju i statistiku (IFFHS), Bosna i Hercegovina nema svog predstavnika. Na prvom mjestu nalazi se Barcelona sa 356 bodova, a drugi je Universidad de Chile Santiago sa 335 bodova. Tre}i je Real Madrid, dok je njegov gradski rival Atletico na ~etvrtom mjestu. Od klu bo va iz ze ma lja okru`enja, Dinamo iz Zagreba je na 80. mjestu, beogradski Partizan na 120, Crvena zvezda je 157. klub, a Vojvodina iz Novog Sada se nalazi na 363. mjestu. Protivnik @eljezni~ara u pretkolu Lige prvaka, slovenski Maribor, nalazi se na 76. mjestu, a Olimpija iz Ljubljane zauzela je 222. mjesto. odlazak iz moskovskog kluba, no Ibri~i} insistira da su mu planovi vezani isklju~ivo za crvenozelene.

Fudbaleri Sarajeva ve~eras su doma}ini Hiberniansu na startu kvalifikacija Evropske lige u 19.30 sati na ko{evskom stadionu. Bordo sastav `eli savladati malte{ku ekipu sa dovoljnom predno{}u u prvoj utakmici prvog pretkola kako bi mirno oti{ao na revan{ u gostima.

Bez Krpi}a i Belo{evi}a
[ef stru~nog {taba premijerliga{a sa Ko{eva Dragan Jovi} ne mo`e ra~unati na Sulejmana Krpi}a zbog povrede i Zorana Belo{evi}a, koji nema pravo nastupa zbog crvenog kartona u duelu sa pra{kom Spartom pro{le sezone u istom takmi~enju. "Ostatak ekipe do~ekuje spre-

mno i u odli~noj atmosferi prvu evropsku utakmicu. Od novih igra~a Radan [unjevari} i Emir Had`i} dobili su certifikate i konkuri{u za ekipu. Imamo vi{e fudbalera na svim pozicijama, a 13 igra~a je u naju`oj kombinaciji za po~etnu formaciju. Idealno bi bilo da zabilje`imo pobjedu bez primljenog gola. Nadam se da }emo u tome uspjeti", izjavio je Jovi}. Strateg ~etvrtoplasirane ekipe na{eg prvenstva iz minule sezone potvrdio je da }e Sarajevo u~initi sve da opravda ulogu protiv Malte`ana i da od nje ne bje`i. Raduje ga ~injenica da bordo tim nije primio gol iz igre u posljednja tri kontrolna me~a, u kojima je zabilje`io pobjede

FIFA rang-lista

BiH pala na 30. mjesto
Fudbalska reprezentacija BiH zabilje`ila je novi pad na FIFA rang-listi. Zmajevi su u odnosu na poredak objavljen u junu pali za jedno mjesto, pa sada zauzimaju 30. mjesto sa 729 bodova. Prvo mjesto i dalje dr`i [panija, a druga je trenutno Njema~ka. Veliki skok napravio je Portugal, koji je sko~io za pet mjesta i sada je peti, te Italija, koja je napredovala do {estog mjesta. Najve}i na{ rival u kvalifikacionoj grupi za SP 2014. godine Gr~ka napravila je pomak za tri mjesta, te trenutno zauzima 12. mjesto, dok je Slova~ka na 44, Latvija je 72, Litvanija 90, a Lihten{tajn zauzima 149. poziciju. Poredak deset najboljih svjetskih reprezentacija: 1. [panija 1.691 poen, 2. Njema~ka 1.502, 3. Urugvaj 1.297, 4. Engleska 1.294, 5. Portugal 1.213, 6. Italija 1.192, 7. Argentina 1.095, 8. Holandija 1.079, 9. Hrvatska 1.050, 10. Danska 1.017...
S. [.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

SPORT
Borac doma}in nik{i}kom ^eliku

45

do~ekuje Hibernians

bez gola

Tim sa Ko{eva `eli ostvariti dovoljnu prednost protiv Malte`ana u prvom me~u

nad gruzijskom Dilom sa 3:1 (pogodak primljen iz penala), ukrajinskom Tavryom 1:0 i Splitom 1:0. U prvoj provjeri izabranici Dragana Jovi}a do`ivjeli su poraz od prvaka Slovenije Maribora rezultatom 3:6. "Imam odre|ene dileme u veznom redu i napadu u vezi sa izborom prvih jedanaest. One su otklonjene nakon ju~era{njeg treninga. Va`no je da sa~uvamo mre`u netaknutom. Istovremeno, o~ekujem da }emo biti efikasni. Igra}emo napada~ki od po~etka i nadam se da }e takav pristup rezultirati pobjedom. Ne bih prognozirao rezultat."

Doma}i teren prednost
Prema Jovi}evim rije~ima, Hibernians ima odli~ne pojedince u napadu, gdje nastupaju dvojica Brazilaca. "Dva protivni~ka stopera su stranci, golman brani za repre-

zentaciju Malte. Dobro su organizovan klub i izbalansirana ekipa, a u Sarajevo su doputovali avionskim ~arter-letom." Jovi} smatra da svaka utakmica nosi odre|eni teret i pritisak, ali i da se fudbaleri moraju znati nositi sa tim. "Doma}i teren treba biti na{a prednost da odigramo kvalitetno. Uvjeren sam u podr{ku navija~a. Zamolio bih publiku da bude strpljiva svih 90 minuta kako bismo do{li do kona~nog cilja, a to je plasman u drugo pretkolo", rekao je Jovi}. Makedonski arbitar Goran Spirkoski sudi}e duel na stadionu "Asim Ferhatovi} Hase", u kojem Sarajevo po~inje sezonu sa velikim ambicijama na tri fronta. Vjerovatan sastav: Adilovi}, Guji}, Tatomirovi}, Torlak, Tadejevi}, ^omor, Sesar, Husejinovi}, Sulji}, Karamati}, HaZ. RA[IDOVI] ski}.

Borac do~ekuje ve~eras ^elik iz Nik{i}a u prvom me~u prvog kola kvalifikacija Evropske lige u 21.05 sati. [ef stru~nog {taba banjalu~kog tima Slavi{a Bo`i~i} ima jednu dilemu u vezi sa po~etnom formacijom u duelu sa aktuelnim pobjednikom Kupa Crne Gore. Jedina nedoumica je to da li }e zaigrati Mladen @i`ovi} ili Vedran Kantar u Ne smijemo potcijeniti protivnika, ali `elimo pred startnoj jedanaestorci. punim tribinama posti}i {to vi{e golova, izjavio je "Protivnik nema zvu~no ime. Ipak, to je rival koji ima nekoliko veznjak banjalu~kog tima Sr|an Grahovac is ku snih igra ~a. Mo ra mo bi ti oprezni. Ne}emo razmi{ljati kako da im pariramo, nego oni trebaju misliti o nama. Ofanzivnom igrom `elimo nametnuti svoj stil igre i ostvariti pobjedu", istakao je Bo`i~i}. Veliko poja~anje Borca je golman Asmir Avduki}. On }e braniti protiv ekipe koja je izborila plasman u Prvu ligu Crne Gore u minuloj sezoni. "Pru`i}emo maksimum. @elimo trijumfovati i plasirati se u drugo pretkolo. Tamo nas o~ekuje ukrajinski Metalurg iz Donjecka. Nadamo se uspjehu kod ku}e, ~ime bismo osigurali miran odlazak u Crnu Goru", optimista je povremeni reprezentativni ~uvar mre`e BiH Avduki}. "Svi igra~i su veoma motivisani Borac je favorit protiv ^elika iz Crne Gore igranjem na evropskoj sceni. SvjeRecimo i to da se Boris Raspusni smo da smo favoriti. Me|utim, mjerilo. Rezultati }e pokazati da ne smijemo potcijeniti protivnika. li smo bolji nego proteklih godi- di} vra}a u redove crveno-plavih @elimo pred punim tribinama na", izjavio je vezni igra~ Graho- nakon {to nije prona{ao angaposti}i {to vi{e golova", kazao je vac, koji je igrao za banjalu~ki tim `man u Ravanu iz Bakua (Azermladi reprezentativac na{e zem- u sva ~etiri prethodna evropska bejd`an). On nema pravo nastutakmi~arska me~a. pa u prvom kolu, a mogu}e je da lje Sr|an Grahovac. Ovo je Borcu tre}i uzastopni bude prijavljen za utakmice druBorac je do`ivio velike promjene u igra~kom kadru u ljetnoj izlazak na me|unarodnu scenu. gog kola kvalifikacija Evropske pauzi. Grahovac nije mogao pro- Prije dvije sezone ispao je od {vaj- lige sa Metalurgom ukoliko Borac cijeniti da li je ekipa iz Banje Lu- carske Lausannea (0:1, 1:1) u kva- pro|e dalje. ke kvalitetnija nego {to je to bila lifikacijama za Evropsku ligu, a Vjerovatan sastav: Avduki}, Stupro{le sezone. pro{le godine od izraelskog Mac- par, @ari}, Markovi}, Mili}, Kru"Prazna pri~a je da ka`emo da cabija iz Haife (1:5, 3:2) u kvalifi- ni}, Grahovac, @ivkovi}, Stoki}, smo sada ja~i. Teren je jedino kacijama za Ligu {ampiona. Dugi}, @i`ovi} (Kantar). S. R.

Obezbijediti
miran revan{

Evropska liga, prvo pretkolo

Bez bh. reprezentativaca
Javnosti u na{oj zemlji bit }e zanimljiv duel u Irskoj, gdje }e Saint Patrick's Athletic ugostiti IBV Vestmannaeyar. Naime, pobjednik ovog dvome~a u drugom pretkolu odmjerit }e snage sa [irokim Brijegom
Osim susreta na{ih premijerliga{a, ve~eras }e {irom Evrope biti odigrani i preostali me~evi prvog pretkola Evropske lige. Zanimljivo, na teren ne}e iza}i nijedan bh. reprezentativac, s obzirom na to da je Darko Maleti} napustio Aktobe i ne}emo ga gledati u dresu kazahstanskog kluba protiv Torpedo Kutaisija. Ni Semira [tili}a ne}e biti u dresu Lecha, ali }e za Poljake nastupiti biv{i golman ^elika Jasmin Buri}. Javnosti u na{oj zemlji bit }e zanimljiv duel u Irskoj, gdje }e Saint Patrick's Athletic ugostiti IBV Vestmannaeyar. Naime, pobjednik ovog dvome~a u drugom pretkolu odmjerit }e snage sa [irokim Brijegom. Parovi prvog pretkola Evropske lige: Trans Narva - Inter Baku, MTK - Senica, Tirana - Grevenmacher, Torpedo Kutaisi - Aktobe, Baku - Mura, Elfsborg - Floriana, Renova - Libertas, FC Santa Coloma - Osijek, Jagodina - Ordabasy Shymkent, Differdange 03 - NSI

Buri} sa Lechom do~ekuje kazahstanski Zhetysu

Zmajevi su nazadovali za jednu poziciju

Runavik, Crusaders - Rosenborg, Cefn Druids - Myllykosken Pallo 47, Levadia - [iauliai, Bohemian Thor Akureyri, Twente - UE Santa Coloma, Rudar Pljevlja - Shirak, Flamurtari - Honved, Dacia - Celje, Suduva - Daugava, KuPS Kuopio - Llanelli, Cliftonville - Kalmar, Hafnarfjördur - Eschen Mauren, Lech - Zhetysu, Xazar - Kalju, Bir-

kirkara - Metalurg, Pyunik - Zeta, Teuta - Metalurgi Rustavi, Olimpija - Jeunesse Esch, EB/Streymur Gandzasar, Saint Patrick's Athletic - IBV Vestmannaeyjar, La Fiorita Liepajas Metalurgs, JJK Jyväskylä Stabaek Fotball, Bangor City - Zimbru. U utorak su igrali: Vikingur Gomel 0:6, Skendija 79 - PortaS. [. down 0:0.

46

SPORT

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Edin D`eko najve}a zvijezda football summita u Dubrovniku

N

apada~ reprezentacije BiH i Manchester Citya Edin D`eko bio je najve}a zvijezda na humanitarnom spektaklu u Dubrovniku, kojeg je pod imenom Dubrovnik football summit organizovao kapiten bh. selekcije Emir Spahi}.

Kad djeca zovu,
onda ne mogu odbiti
Bh. napada~ Edin D`eko je strpljivo dijelio autograme, smije{io se i pozirao odu{evljenim dje~acima i djevoj~icama, ali i njihovim roditeljima • Dubrova~ki summit u potpunosti uspio, a najve}e zasluge za to idu Emiru Spahi}u

Mali{ani najsretniji
D`eko je, uprkos dolasku velikih hrvatskih zvijezda, odu{evio sve prisutne svojom jednostavno{}u, te pristupa~nosti, a najrazdraganiji bili su mali{ani, koji su dobili pregr{t autograma i zajedni~kih fotografija sa na{om zvijezdom. Naravno, kao i mnogo puta do sada, Edin D`eko je strpljivo dijelio autograme, smije{io se i pozirao odu{evljenim dje~acima i djevoj~icama, ali i njihovim roditeljima, a spremno je odgovarao i na novinarske upite oko Citya i Eura... “Balotelli je odigrao odli~no. Rekao bih da je bio standardan. Mnogi su iznena|eni njegovom igrom, ali s obzirom na to da ga odli~no poznajem i znam {to sve mo`e, to {to je odigrao na Euru za mene nije bilo nikakvo iznena|enje. Vi{e me iznenadilo to {to se smirio kada je rije~ o nekim drugim stvarima. U tome je napravio veliki pomak” rekao , je D`eko na upit o Super Mariju, koji je sa Italijom izgubio finale EP-a protiv [panije, za koju je pak nastupio njegov drugi suigra~ David Silva. Ipak, u Dubrovniku je bio, osim na odmoru, i zbog Spahi}a, koji je organizovao humanitarni spektakl... “Djeca, kad djeca zovu, onda ne mogu odbiti. Ona su velika motivacija, do{ao sam zbog njih i mog velikog prijatelja Emira Spahi}a, koji me pozvao” ob, jasnio je D`eko, koji planira jo{ dan-dva odmora, a onda u Manchester, gdje se mora pojaviti 8. jula. “A gdje bih drugo, ja sam igra~ Citya” smije se , D`eko, koji `ali zbog ranog ispadanja Hrvatske, ali s obzirom na to da su u finalu igrale Italija i [panija, dodaje kako kockasti nemaju za ~ime `aliti. “Hrvatska je u grupi ispala od finalista Eura, to dovoljno govori o svemu. Hrvati su osvjetlali obraz balkanskog nogometa, to sam rekao odavno i stojim iza toga.” Ina~e, u Dubrovniku na Football summitu nastupio je veliki broj zvijezda iz regiona, a igralo se pred gotovo 2.000 gledalaca, koji su imali priliku na djelu vidjeti uz D`eku, jo{ i Pletikosu, Kolarova, [timca, Mornara, Andri}a, Rahimi}a, Spahi}a, ali i mnoge druge.

Edin D`eko rado se odazvao da prisustvuje spektaklu u Dubrovniku

Remi Hrvatske i prijatelja protiv Evropskih zvijezda
U Dubrovniku su vrhunac ve~eri bile dvije prijateljske utakmice. U prvom susretu malonogometna selekcija Hrvatske s 5:4 savladala je Vatrene 98, za koje su nastupili Prka~in, [timac, Jur~i}, Mornar, Miladin, Veji}, \olonga, Musa, Deranja, Andri} i Putnik. Ipak, dvoboj Hrvatska i prijatelji protiv Evropskih zvijezda bio je {lag na tortu. Istina, nisu stigli najavljeni Manuel Neuer i Lukas Podolski, te boksa~ Felix Sturm, ali to nije umanjilo lijep ugo|aj u Gospinom polju i ideju da se pomogne dubrova~koj djeci s posebnim potrebama. Hrvatska i prijatelji igrala je u sastavu Pletikosa, D`eko, Peri{i}, Klasni}, Maglajlija, Kolarov, Rahimi} i Vuk~evi}, dok su evropske zvijezde bile u kombinovanom sastavu pjesme, glume, rukometa, ko{arke, borila~kih sportova i ko{arke. Igrali su Prka~in, [ola, Ze~i}, Perak, Spahi}, Miladin, Be{lagi}, Papac, a s klupe ih je vodio Halid Be{li}. Na kraju je bilo 4:4, a za Hrvatsku i prijatelje dva pogotka postigao je D`eko, te Kolarov i Maglajlija, dok su dvostruki strijelci za evropske zvijezde bili Dra`en Ze~i}, te Miladin.

Spahi} odu{evljen
“Odu{evljen sam brojem gledatelja, to je dokaz da je humanitarni turnir uspio, nadam se da }e ovo postati dubrova~ka tradicija” kazao je Emir , Spahi}, ro|eni Dubrov~anin, koji je odmah nakon turnira pohitao na pripreme Seville. Utakmice su do{li pogledati Halid Be{li}, Enes Be{lagi}, dubrova~ki zet Tarik Filipovi} nakratko je odglumio ]iru Bla`evi}a, a poglede mu{kog dijela publike, vi{e od nogometa{a, plijenila je Mila Horvat. J. LIGATA Enis Be{lagi} na zemlji nakon faula kojeg je nad njim napravio D`eko

Prema Sport Bildu
Njema~ki sedmi~njak Sport Bild napravio je listu desetorice najboljih nogometnih trenera u posljednjih pet godina, a na prvo mjesto su stavili donedavnog stratega Barcelone Pepa Guardiolu. Mladi 41-godi{nji stru~njak u ~etiri godine na klupi katalonskog diva osvojio je nevjerovatnih 14 trofeja, a pod njegovim je vodstvom, podsje}a Sport Bild, Lionel Messi tri godine zaredom pro gla {a van naj bo ljim svjetskim nogometa{em. [panac je prvo mjesto osvojio ispred trenera Real Madrida Josea Mourinha i selektora {panske reprezentacije Vicentea del Bosquea.

Guardiola bolji od Mourinha

Zeni~ki ^elik se poja~ava

Pep Guardiola sa Barcelonom osvojio 14 trofeja u pet godina

Na Bilinom polju polako sklapaju igra~ku kri`aljku za narednu sezonu. Tako je nakon dogovora sa kapitenom Emirom Jusi}em, te Zoranom Brkovi}em i Mehmedalijom ^ovi}em da naredne sezone nose crveno-crni dres, klub doveo i poja~anja Jasmina Me{anovi}a iz tuzlanske Slobode i U-21 reprezentativca BiH Elmira Kuduzovi}a, koji je stigao iz nik{i}kog ^elika i Vladu Markovi}a, koji je do{ao iz Ma|arske. Aladin Isakovi} }e ipak nastaviti karijeru u Njema~koj i to u klubu iz tamo{nje tre}e lige, dok }e ekipu napustiti najvjerovatnije Dejan Martinovi} i Anid Travan~i}, koji su se spominjali kao igra~i koje {ef struke Vlado Jagodi} `eli zadr`ati. U narednim danima se o~ekuje nastavak pre-

Stigli Me{anovi}, Markovi} i Kuduzovi}

Jasmin Me{anovi} pre{ao u ^elik iz Slobode

govora sa Edinom Husi}em, biv{im igra~em Ora{ja, Cibalije i Sarajeva. ^elik }e u subotu put Zlatibora na desetodnevne pripreme, gdje treba odigrati najmanje Mi. D. ~etiri pripremne utakmice.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

SPORT

47

@eljezni~ar na pripremama u Austriji

Amar Osim hvali Brkovi}a, al’ kritikuje neozbiljnost
Menad`er @elje Brkovi}a smatra nepredvidivim, {to je zapravo kvalitet, a ne mana: Vidi{ na njemu da nema kompleksa, a bolji je na utakmicama nego na treninzima, tvrdi Osim
Na Grbavici je do{ao i taj dan - Amar Osim hvali jednog Brkovi}a! Ne, nije rije~ o hvalospjevima na ra~un Nijaza Brkovi}a, ~ovjeka koji je svoj posao u @elji sjajno obavljao, ve} o Danijalu Brkovi}u, koji je na Grbavicu stigao iz Vele`a. [irokom i Grudama, ~ime je sebe promovisao u prvog strijelca ekipe na pripremama. "On ganja svoje. Agresivan je, dobro tr~i, s tim {to je malo divlji, ali prili~no interesantan", ka`e Osim, koji pod divlji smatra da nije pro{ao neke takti~ke osnove. "On je definitivno blizu ekipe koja }e po~eti me~ protiv Maribora. Radi neke stvari kontra svega, ali ne boji se, a uz to je brz. Vidi{ na njemu da nema kompleksa, a bolji je na utakmicama nego na treninzima. To {to nosi u sebi nekako uspijeva progurati na utakmicama, ~ime sve kompenzira. Ima svojih folova, koji se ne mogu nau~iti, {to nije ni lo{e", poku{ao nam je Osim objasniti kako vidi Brkovi}a, koji je o~ito nepredvidiv na terenu, {to je itekako korisno za jednog igra~a, ali i za ekipu koja ima takvog nogometa{a u svojim redovima. Brkovi}, dakle, nije {ablonski igra~, {to je jako dobro, s obzirom na to da plavi u svojim redovima imaju nekoliko igra~a koji igraju po Osimovom {ablonu, {to je do sada davalo rezultate. Me|utim, {ablon se prije ili kasnije izli`e, tako da je jako dobra stvar imati nekog poput Brkovi}a... Amar Osim, ina~e, ve} ima u glavi po~etnu jedanaestorku koja }e istr~ati u utakmici protiv Maribora. Ka`e da se radi ve}inom o onima koji su i zavr{ili sezonu, a tu se mo`e ubaciti ve} pomenuti Brkovi}, te Jamak ili Vasili}, koji je bio standardan pro{le sezone, a sada je trenutno u sjeni Kerle. "Kerla je igrao u finalu Kupa protiv [irokog, kada je nastupio i Zoloti}. Dakle, sve su to standardni igra~i, {to je jako dobro, s obzirom na to da }emo uigrani do~ekati Maribor", smatra Osim, koji je kritikovao predstavu protiv Ukrajinaca. Zavr{ilo je 1:1, a trebalo je, prema Osimo-

vim rije~ima, barem dva razlike za @elju. "Na utakmici protiv Krivbasa Ukrajinci od vru}ine nisu mogli hodati, a mi smo uz postignuti gol, imali jo{ tri-~etiri {anse koje su bile bolje od penala. Jednom prazan gol, dva puta jedan na jedan. Ok, znam da nedostaje svje`ine, ali vi{e me brine neozbiljnost u takvim situacijama, nego stvarni umor", tvrdi Osim, koji je prozborio rije~dvije o ostalim novajlijama.

[pijuniranje Maribora
"Antolovi} nije lo{ na golu, a Tomi} je stigao malo umoran. Vjerujem da }e biti bolji kako vrijeme bude odmicalo. Gabelji}? On je jo{ mlad, a o Yoshiju jo{ nismo donijeli kona~an sud", kazao je Osim, koji je sino} prisustvovao utakmici izme|u moskovskog Lokomotiva i slovena~kog Maribora.
J. LIGATA

Ve} zna po~etnih 11
Ovaj ofanzivni veznjak postigao je gol protiv ukrajinskog Krivbasa (1:1) u prvoj pripremnoj utakmici u Austriji, a dao je i po gol

Zavr{en najmasovniji studentski projekat u BiH

WIMBLEDON Odigrani ~etvrtfinalni me~evi

Ekonomski fakultet ukupni pobjednik
Nakon dva i pol mjeseca takmi~enja u utorak nave~er i zvani~no je zavr{ena Univerzitetska liga 2012, koja je pokrenuta poslije {est godina pauze. UNSA je okupila vi{e od 60 ekipa sa svih fakulteta i akademija Univerziteta u Sarajevu, kao i tri privatna univerziteta, a sveukupni pobjednik je Ekonomski fakultet, ~iji su sportisti trijumfovali u finalnim utakmicama odbojke, te fudbala. Ekonomisti su u mu{koj konkurenciji u finalu savladali Fakultet za sport i tjelesni odgoj rezultatom 2:0. Drugo finale odigrale su djevojke, tako|er u odbojci, a sastali su se Farmaceutski i Ekonomski fakultet. U izjedna~enoj utakmici na kraju su sretnije i spretnije bile odbojka{ice Ekonomije, koje su izvojevale pobjedu rezultatom 2:0. Za razliku od odbojka{a i odbojka{ica, ko{arka{i Ekonomije se nisu proslavili u finalu protiv FASTO-a. Naime, mnogo lak{e nego se to o~ekivalo ekipa FASTO-a je odnijela ubjedljivu pobjedu rezultatom 118:61. I na kraju, kao {lag na tortu do{la je finalna utakmica nogometnog takmi~enja. Utakmica koja je pobudila mnogo pa`nje ispunila je tribine KSC-a Ilid`a. U utakmici punoj preokreta koju su odigrapuna tenzija, ali na svu sre}u uspjeli smo osvojiti ligu i mislim da smo zaslu`ili da budemo prvaci u kona~nici. Neizvjesnost u zadnjim trenucima utakmice je uveli~ala na{u pobjedu i pokazala koliko je ova liga bila jaka." Uz finalne me~eve, odigrani su i susreti za tre}e mjesto. Tako je tre}eplasirana u mu{koj odbojci ekipa Ma{inskog fakulteta, a u `enskoj odbojci FPN, koji je tre}i u ko{arka{kom takmi~enju, dok je u nogometu tre}e mjesto pripalo FIN-u. Za najboljeg odbojka{a odabran je Ahmed Gurda sa Ekonomskog fakulteta, najbolja odbojka{ica je Aida Kolar sa Ekonomskog fakulteta, a najbolji ko{arka{ je Sead Had`ifejzovi} sa Fakulteta sporta i tjelesnog odgoja. Za najboljeg fudbalera odabran je [erif Nuriki} sa [umarskog fakulteta. Projekat Univerzitetske lige se nastavlja, a planirani po~etak nove sezone je novembar teku}e J. Li. godine.
Murray se mu~io protiv Ferrera
Reuters

\okovi} i Federer u finalu prije finala
Finale prije finala na teniskom Grand Slamu u Wimbledon igrat }e Novak \okovi} i Roger Federer. Prvi i tre}i reket svijeta izborili su me|usobno polufinale nakon {to su ju~er bez ve}ih pote{ko}a savladali svoje protivnike u ~etvrtfinalu. Srbijanac je bio bolji od Nijemca Floriana Mayera kojeg je pobijedio u tri seta (6:4, 6:1 i 6:4). [vicarac je bio jo{ ubjedljiviji, s obzirom na to da je protiv Rusa Mihaila Ju`nija izgubio samo pet gemova - 6:1, 6:2 i 6:2. Mnogo vi{e uzbu|enja bilo je u druga dva me~a. Jo-Wilfried Tsonga i Andy Murray polufinale su izborili nakon pobjeda u ~etiri seta protiv Philippa Kohlschreibera i Davida Ferrera. Rezultati ~etvrtfinala za tenisere: \okovi} (1) - Mayer (31) 6:4, 6:1, 6:4, Federer (3) - Youzhny (26) 6:1, 6:2, 6:2, Tsonga (5) - Kohlschreiber (27) 7:6 (5), 4:6, 7:6 (3), 6:2, Ferrer (7) - Murray (4) 7:6 (5), 6:7 (6), 4:6, 6:7 (4).
S. [.

li [umarski i Ekonomski fakultet, Emir Hod`urda je golom 30 sekundi prije kraja donio veliko slavlje ekonomistima rezultatom 4:3. Nakon utakmice ushi}eni Vedran [aki} je istakao: "Te{ka i neizvjesna utakmica

Drugi remi @elje
Fudbaleri @eljezni~ara upisali su remi i u drugoj kontrolnoj utakmici na pripremama u Austriji. Plavi su “podijelili bodove” sa ekipom Aluminij, novim slovenskim prvoliga{em, u utakmici bez golova (0:0). Na{ osvaja~ duple krune utakmicu je po~eo u sastavu: Antolovi}, B. ^oli}, Kvesi}, Bogi~evi}, Kerla, Zoloti}, Svraka, Jamak, Zeba, Selimovi}, Adilovi}.

U drugom poluvremenu igrali su: Bukvi}, Yoshida, Stani}, Vasili}, ]utuk, Tomi}, Bekri}, Brkovi}, Be{lija, E. ^oli} i Pehilj. Naredni susret @eljo bi trebao igrati danas protiv ma|arskog Pe~uha. Sino} je remi upisao i Maribor, protivnik na{eg prvaka u drugom pretkolu Lige prvaka. Slovenci su na Gradskom vrtu remizirali sa ruskim Lokomotivom (1:1). Maribor je do{ao u vodstvo golom Tavaresa, a izjedna~io je Glushakov. Utakmicu je s tribina pratio i Amar Osim. S. [.

Amer Deli} okon~ao karijeru
Amer Deli}, jedan od najboljih bh. tenisera odlu~io je zavr{iti profesionalnu karijeru. Kao razlog prekida profesionalnog bavljenja tenisom naveo je brojne povrede koje je imao u posljednjih nekoliko sezona i koje su mu onemogu}avale da na terenu

poka`e ono najbolje od sebe. Tridesetogodi{nji Deli} je ro|en u Tuzli, a profesionalac je postao 2003. godine, te je do 2009. godine nastupao pod ameri~kom zastavom. Ipak, 2010. godine donio je odluku da zaigra za Davis Cup reprezentaciju BiH.

48

SPORT

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Najbolji bh. ko{arka{ potpisuje ugovor sa Brooklyn Netsima

PETROVI]: Teletovi} }e
ostaviti pe~at u NBA ligi
Bilo je i vrijeme da se ne{to takvo dogodi jer je ovo podneblje bogato talentiranim ko{arka{ima, rekao je Aleksandar Aco Petrovi}, selektor ko{arka{ke selekcije BiH • Mirza Teletovi} od prvog dana na pripremama bh. selekcije
Bh. ko{arka{ki reprezentativac Mirza Teletovi} postigao je usmeni dogovor o prelasku u Brooklyn Netse (nekada{nje New Jersey Netse), te }e tako biti prvi ko{arka{ iz BiH koji }e igrati u najja~oj ligi na svijetu NBA. Prema pisanju ameri~kih medija, na{ najbolji ko{arka{ je dogovorio trogodi{nju saradnju vrijednu 15.675 ameri~kih dolara. Zvani~ni potpis ugovora trebao bi uslijediti 11. jula. Netsi su ve} u svoje redove doveli sjajnog {utera Joe Johnsona, a ostaje im i najbolji igra~ Deron Williams. Kao mogu}e poja~anje spominje se i Dwight Howard. Ova prilika da igra u najja~oj ligi na svijetu na{em reprezentativcu ukazala se nakon niza godina igranja u Caji Laboral. Pro{la sezona je bila jedna od najuspje{nijih u karijeri bh. krilnog centra. Ju~er je bilo nemogu}e do}i do na{e najve}e ko{arka{ke zvijezde, a u Ko{arka{kom savezu BiH su potvrdili da se Mirza ve} dogovorio sa Netsima. "Te{ko je u ovom momentu stupiti u kontakt s Teletovi}em jer ga svi mediji tra`e. @eli da se odmori od naporne sezone, a ostalo mu je jo{ nekoliko dana do po~etka obaveza u reprezentaciji. Vjerujte da su mu te dvije sedmice poslije zavr{etka sezone sve u `ivotu i `eli da ih u miru provede sa svojom porodicom", rekao je Harun Mahmutovi}, generalni sekretar KSBiH. I selektora Aleksandra Petrovi}a raduje {to }e kapiten bh. selekcije sre}u oku{ati u najja~oj ligi svijeta.

Odmor od naporne sezone
U Euroligi je imao prosjek od 21,7 poena, dok je u {panskoj Endesi bilje`io 16,3 ko{a po utakmici.

Teletovi}: Treba da potpi{e trogodi{nji ugovor

Stigli Kuzmi}, Sinanovi} i Mitrovi}
Pripreme ko{arka{ke reprezentacije BiH za kvalifikacije za Eurobasket 2013. u Sloveniji po~inju 11. jula na Ilid`i, a prema rije~ima generalnog sekretara Haruna Mahmutovi}a, svi igra~i }e do}i na vrijeme. "Ovo je prvi put da nemamo nikakvih problema sa odazivom ko{arka{a, niti bilo kakvih ka{njenja. U Sarajevo su ve} stigli Ognjen Kuzmi}, Ned`ad Sinanovi} i Nemanja Mitrovi}. Sva trojica treniraju na Ilid`i jer `ele da budu u dobroj formi pred po~etak priprema. I to je dobar pokazatelj koliko je igra~ima stalo da spremni do~ekaju kvalifikacije", rekao je Mahmutovi}.

Mukotrpan put
"Ukoliko se taj transfer stvarno i realizira, bit }e to veliko priznanje Teletovi}u kao igra~u, ali i bh. ko{arci. Bilo je i vrijeme da se ne{to takvo dogodi jer je ovo podneblje bogato talentiranim ko{arka{ima. Kao {to je poznato, Mirza je imao mukotrpan put da bi postigao ovo {to je danas i raduje me {to }e dobiti pri-

liku i NBA. Siguran sam da }e svojim igrama ostaviti veliki pe~at u NBA, kao {to mu je to ve} po{lo za rukom u Caji Laboral i uop{te u evropskoj ko{arci", smatra Petrovi}. Selektor na{eg tima ka`e da je predvi|ao ovakav rasplet situacije, te je unaprijed razgovarao s Mirzom o njegovim obavezama u reprezentaciji koja uskoro po~inje pripreme za kvalifikacije za nastup na Evropskom prvenstvu u Sloveniji 2013. "Ranije smo se dogovorili, a prije dva dana to u telefonskom razgovoru definitivno potvrdili, Teletovi} }e se pojaviti na pripremama od prvog dana. On je kapiten na{eg tima i o~ekujemo mnogo od njega", zakljuA. KRVAVAC ~io je Petrovi}.

PLANINARSKI KUTAK

Dr`avno prvenstvo u orijentaciji
Planinari Viteza, Travnika i D. Vakufa na Treskavici Najbolji u drugom kolu prvenstva BiH u orijentaciji doma}ini iz Bugojna Imotsko Mirzino jato na Uni i O{trelju Za Dan planinara potrebno imati markice za teku}u godinu...
Ure|uje: Ramo KOLAR

na Vrpe~kim podovima
• DRUGO KOLO DR@AVNOG PRVEN STVA U PLA NI NARSKOJ ORIJENTACIJI odr`ano je na terenima Vrpe~kih podova-Bugojno. Doma}in takmi~enja, vrlo uspje{an, bio je PD Koprivnica iz Bugojna. Komisija je radila u sastavu Muhamed Had`iabdi}, Selver Ajrulahi, Zinka i Pa{a. U~estvovalo je 9 ekipa, i to iz Gora`da, Tuzle, Sarajeva i Bugojna. Plasman ekipa je: PD Koprivnica 1 Bugojno, Koprivnica 2, PD Magli} Gora`de, PD Centar Sarajevo, PD No coment Sarajevo (dijele 4. mjesto), PD No coment PRO Sarajevo, PD Konjuh Tuzla, PD Fasto Sarajevo i PD Fasto 1 Sarajevo. Bilo je planirano da se odr`i i prezentativno takmi~enje u orijentiringu. Odre|ena je staza, pripremljene karte, ali zbog veoma te{kih vremenskih uslova (visoke temperature, a na otvorenom sa vrlo malo {ume) prijavio sjetili su Martinbrod i obi{li kanjone Une i Unca, vodopade, a vodi~i su im bili ljubazni zaposlenici novoosnovanog nacionalnog parka Mehmed Boj~i} i Veljo Aleksi}. Na povratku obi{li su O{trelj pa po paklenoj vru}ini i vrlo zahtjevnoj stazi popeli se na Osje~enicu (1.796 m). U toku uspona susreli su se planinari iz dvije ljute krajine: Imotske, Bosanske i Livna pa su sklopljena poznanstva sa Re{idom, [efikom i Fikom iz Velike Kladu{e i Jasminom iz Biha}a. Na vrhu je odr`an pravi mali koncert. ^ula se sjetna dalmatinska pjesma, zaboravljeni {lageri, ali najvi{e prelijepe sevdalinke. Imo}ani su potom posjetili pe}inu ledenicu u selu Resanovci, Bosansko Grahovo i divili se njenim nevi|enim ljepotama, javio je na{ suradnik Hajro Gromili}... • OBAVIJEST IZ PSBiH koja ka`e kako sva planinarska dru{tva za prisustvo na Danu planinara 2012. moraju imati markice za svoje ~lanove. Kotizaciju za u~e{}e na ovome susretu }e naknadno odrediti doma}in BPD Magli} Gora`de...

Planinari iz srednje Bosne na Paklije{u (Treskavica)

Imo}ani na Martinbrodu

se mali broj takmi~ara, pa je donesena odluka da se ta prezentacija obavi u boljim uslovima, izvijestio je Muhamed Had`iabdi}, predsjednik Komisije za planinarsku orijenatciju Planinarskog saveza BiH... • IZLET NA PAKLIJE[ (2.086 m), najvi{i vrh Treskavice organiziralo je PD Zabr|e Vitez protekle subote. Uspon je vodio pravcem: [ljeme-Baletina voda-[tirni do-Bijele vode-Pakli-

je{-Suha lastva-Konjska vrela[i{an-Skok-Pale`-Sustavac-Turovi-Kazani. Tura je izvedena po lijepom i sun~anom vremenu, trajala je 8 sati hoda uz u~e{}e planinara iz Viteza, Novog Travnika i Donjeg Vakufa, javili su nam vodi~i na turi Braco Babi} i Red`ep Grabus... • U POSJETU ZAPADNOJ BOSNI OPET JE SLETJELO MIRZINO JATO, planinarska dru`ina iz Imotskog. Proteklog vikenda po-

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.
UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET POLITI^KIH NAUKA SARAJEVO Na osnovu ~lana 104. Zakona o visokom obrazovanju - pre~i{}eni tekst (“Slu`bene novine Kantona Sarajevo” broj: 22/10), Odluke Nastavno-nau~nog vije}a Fakulteta politi~kih nauka Sarajevo broj: 02-1-680 -1/12. od 29.6.2012. godine, dekan Fakulteta politi~kih nauka raspisuje

OGLASI
Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina

49

Specific Procurement Notice (SPN)
“Supply and installation of the Recycling Plant for Mixed Communal Waste up to 15 t/h Capacity” Contract Identification No.: BA-IPA 2010-TF011456-NCB-01-W-12/MO Grant IPA 2010 No.: TF011456 EC / IPA 2010/World Bank Grant: “ Solid Waste Management Project” 1. This Invitation for Bids follows the General Procurement Notice for this Project that appeared in Development Business online on 22 October 2008. 2. The Bosnia and Herzegovina and Federation of BiH has received a grant from the EU as “Instrument for Pre-Accession Assistance - IPA 2010”. The World Bank is the EC administrator for implementation the grant funds for the project named “ Construction of recycling facility in Mostar”, complementary with “ Second Solid Waste Management Project ID 4540-BA”. JP “ Deponija” Mostar is beneficiary of grant and intends to apply part of the funds to cover eligible payments under the Contract Supply and installation of the Recycling Plant for Mixed Communal Waste up to 15 t/h Capacity” Contract Identification No.: BA-IPA 2010-TF011456-NCB01-W-12/MO 3. The JP “DEPONIJA” Mostar now invites sealed bids from eligible and qualified bidders for: - MIXED COMMUNAL WASTE RECYCLING PLANT EQUIPMENT FOR UP TO 15 t/h CAPACITY - ASSEMBLING, COMMISSIONING AS WELL AS EQUIPMENT SYNCHRONIZATION AND FLOW AND CAPACITY BALANCING OF THE MIXED COMMUNAL WASTE SORTING PLANT 4. Bidding will be conducted through the International Competitive Bidding (ICB) procedures specified in the World Bank’s Guidelines: “Procurement of Goods, Works and Non - Consulting Services under IBRD Loans and IDA Credits & Grants by World Bank Borrowers” dated January 2011”and is open to all bidders from Eligible Source Countries as defined in the Guidelines. 5. Interested eligible bidders may obtain further information from JP “DEPONIJA” Mostar insert Mr. Anto [ain, jpdeponija@bih.net.ba and inspect the Bidding Documents at the address given below from 09.00 AM to2.00 PM. 6. Qualifications requirements include: The Bidder shall furnish documentary evidence that it meets the following financial requirement: (i) The Bidders shall submit reference lists for not less than two (2) successfully completed contracts during the last five (5) years. If the bidder is a Joint Venture (JV), all members should jointly meet all qualification requirements and each of the member of the JV should have at least one successfully completed similar contract during the last five years for supply of similar equipment (ii) Bidder must have experience in the field of manufacturing and or sale of similar goods for a period of at least five years prior to deadline for bid submission. If the bidder is a Joint Venture (JV), the member in charge should meet this requirements. A margin of preference for certain goods manufactured domestically shall not be applied. Additional details are provided in the Bidding Documents. 7. A complete set of Bidding Documents in English may be purchased by interested bidders on the submission of a written Application to the address below and upon payment of a non refundable fee 100 BAM or 50 € The method of payment will be direct deposit to specified account number: - Interested bidders from Bosnia and Herzegovina shall deposit aforementioned fee in the convertible marks in favor of: J.P. “DEPONIJA” d.o.o. Mostar RAIFFEISEN BANK DD Filijala Mostar Drljevi}a 2 88.000 Mostar KM Account: 161 020 005 084 0029 - Interested foreign bidders shall deposit aforementioned fee in EURO in favor of: RAIFFEISEN BANK DD Zmaja od Bosne bb 71 000 Sarajevo IBAN CODE: BA391611200000705238 SWIFT:RZBABA2S Account: 062000192296 The document will be sent by mail/DHL/ or directly overtaking at the address below, against the receipt for payment on Purchaser’s account. The Bidding Documents will be sent by mail. 8. Bids must be delivered to the address below at or before August 16, 2012.12:00 noon local time. Electronic bidding will not be permitted. Late bids will be rejected. Bids will be opened in the presence of the bidders’ representatives who choose to attend in person at the address below at August 16, 2012.12:00 noon local time. All bids must be accompanied by a Bid Security of 50.000,00 € (Euro) or an equivalent amount in a freely convertible currency. 9. The address(es) referred to above is(are): Mr. Anto [ain Address: Bisce Polje bb City: 88000 Mostar Country: Bosnia and Herzegovina Telephone:: +387 36 576 332 Facsimile number: +387 36 576 332 Electronic mail address: jpdeponija@bih.net.ba

KONKURS
za izbor nastavnika I 1. NASTAVNIK (izbor u sva zvanja) na nau~nu oblast “Socijalnog rada“ (predmeti: “Maloljetni~ka delinkvencija” i “Savremena socijalna politika”).. . ...... .................1 izvr{ilac 2. NASTAVNIK (izbor u sva zvanja) na nau~nu oblast “@urnalisti~kih/komunikolo{kih nauka” - (predmeti: “Etika javne rije~i” i “Medijska regulativa”)...... ......................................1 izvr{ilac 3. NASTAVNIK (izbor u sva zvanja) na nau~nu oblast “Politi~kih nauka” (predmet “Multilateralna diplomatija”).......................................... ............................................1 izvr{ilac 4. NASTAVNIK (izbor u sva zvanja) na nau~nu oblast “Sociolo{kih nauka“ (predmeti: “Religije i konflikti” i “Religija i politika u savremenom svijetu”)...........................1 izvr{ilac 5. NASTAVNIK (izbor u sva zvanja) na predmete: “Politi~ki sistem BiH” i “Osnovi prava”............................................................................................................................1 izvr{ilac Uslovi konkursa: Pored op{tih uslova propisanih Zakonom o radu, potrebno je da kandidat ispunjava uvjete utvr|ene ~lanom 96. i 100. Zakona o visokom obrazovanju i op{tim aktima Fakulteta politi~kih nauka u Sarajevu. Uz prijavu na konkurs za izbor akademskog osoblja svi kandidati prila`u CV u pisanoj i elektronskoj formi, izvod iz mati~ne knjige ro|enih, uvjerenje o dr`avljanstvu, uvjerenje da se ne vodi krivi~ni postupak i dokaz o izboru u nau~no-nastavno zvanje. Kandidati pored op{tih uslova treba da prilo`e: - ovjerenu kopiju diplome o zavr{enom fakultetu, - ovjerenu kopiju diplome o nau~nom stepenu magistra i doktora nauka iz relevantne oblasti, - nau~ni radovi objavljeni u priznatim publikacijama. Kandidati za izbor u zvanje VANREDNI ili REDOVNI PROFESOR prila`u i: - objavljene knjige nakon posljednjeg izbora, - potvrdu o provedenom najmanje jednom izbornom periodu u prethodnom zvanju u skladu sa ~lanom 95. ili ~lanom 114. stav 5. Zakona o visokom obrazovanju, - potvrdu o mentorstvu kandidatu II i III ciklusa studija, odnosno kandidatu za sticanje nau~nog stepena MAGISTRA i DOKTORA NAUKA, - ostalu dokumentaciju kojom kandidat dokazuje da ispunjava uvjete za izbor u zvanje DOCENTA, VANREDNOG PROFESORA ili REDOVNOG PROFESORA, u skladu sa ~lanom 96. i 100. Zakona o visokom obrazovanju. Kandidat koji se prijavljuje na konkurs za izbor u zvanje je obavezan u prijavi nazna~iti zvanje za koje se prijavljuje. Prijave kandidata koji ne ispunjavaju uslove konkursa, kao i nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Prijave se podnose na adresu: Fakultet politi~kih nauka, Sarajevo, Skenderija 72. SEKRETARIJAT

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE BOSANSKOPODRINJSKI KANTON JP “BOSANSKO-PODRINJSKE [UME” d.o.o. GORA@DE Broj: 491/2012. Datum, 3.7.2012. godine

OBAVJE[TENJE
Obavje{tavamo vas da je JP “Bosansko-podrinjske {ume” d.o.o. Gora`de objavilo Oglas za prodaju {umskih drvnih sortimenata - Javnu licitaciju putem prikupljanja pisanih ponuda za prodaju drvnih sortimenata. Cijeli tekst Oglasa - Javne licitacije mo`ete pogledati na na{oj web stranici: www.sumebpk.com i na oglasnoj plo~i JP “Bosansko-podrinjske {ume” d.o.o. Gora`de. DIREKTOR Mr Kenan Kanli}
BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Zeni~ko-dobojski kanton OP]INSKI SUD U TE[NJU Zemlji{noknji`ni ured

Broj: 039-0-Dn-12-000 782 Te{anj, 29. 6. 2012. godine Op}inski sud Te{anj, Zemlji{noknji`ni ured, na osnovu ~lanova 63. i 67. a u skladu sa ~lanom 88. stav 2. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Sl. novine FBiH", br. 19/03 i 54/04), USPOSTAVU ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu br. 039-0-Dn-12-000 782 a po zahtjevu Tomi} Sre}ka, sina Ljube, iz Vitkovaca, u toku je postupak uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane po novom premjeru u posjedovni list br. 354 k.o. Vitkovci donji, ozna~ene kao k.~. broj 540 Njive, vo}njak 2. kl. u pov. 6.896 m2 i {uma 3. kl. u pov. 360 m2 i k.~. broj 757 Ora{~i}, njiva 5. kl. u pov. 3.415 m2 i pa{njak 3. kl. u pov. 479 m2, a {to prema podacima starog premjera odgovaraju nekretninama upisanim u zk. ul. broj 218 K.O. SP-VITKOVCI, ozna~enim kao k.~. broj 354/5 Njive, vo}njak 2. kl. u pov. 6.896 m2, k.~. broj 354/6 Njive, {uma 3, kl. u pov. 360 m2 i k.~. broj 369/5 Ora{~i}, njiva 5. kl. u pov. 3.415 m2 i pa{njak 3. kl. u pov. 479 m2. Prema podacima katastra op}ine Te{anj, posjednik nekretnina je Tomi} Sre}ko, sin Ljube, iz Vitkovaca sa obimom prava 1/1, dok su prema podacima starog premjera ZK ureda Op}inskog suda Te{anj, kao suvlasnici navedenih nekretnina upisani Tomi} Mihajlo, Tomi} Zorka, Tomi} Lekso, Tomi} Rade, Tomi} An|a, Bibi} Savka, Tomi} Ljubo, Bo`i} Slobodan, Stankovi} Milka, Tomi} Slavko i Tomi} Neda. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na navedenim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneska u dva primjerka i to doka`u, a u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje slijede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent Ned`ad Ljevakovi}

NAJAVLJUJE

50

MALI OGLASI
NEKRETNINE
POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777, 033/203-127.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k IZDAJEM trosoban namje{ten stan, cen. gri. u blizini tram. st. Pofali}i. Tel. 524936, 066/466-227.k IZDAJEM dvosoban stan na Grbavici I, slobodan od 15.7.2012. Mob. 061/190008 i 061/150-080.k IZDAJEM 2 poslovna prostora u zgradi Papagajka jedna 40m2 drugi 20m2. Tel. 061/141-676. i 033/535-165.k IZDAJEM dvosoban stan na ^engi} Vili II, kod pijace otoka, I kat. Mob. 061/147-218,k IZDAJEM gara`u 13 aerodromsko naselje povoljno.Tel:061/897-959.k IZDAJEM prazan stan 43m2 Aerodromsko naselje povoljno ul. Akifa [eremeta. Tel. 061/897-959.k IZDAJEM namje{ten stan u Centru za studente. Tel:061/145-361.k IZDAJEM namje{tn jednosoban stan u Branilaca Sarajeva kod pijace Sirano. Tel. 063/114-194.k IZDAJEM vrlo povoljno 570 m2 kancelarijskog prostora I i II kat mo`e i u dijelovima. Tel. 033/225-281.k IZDAJEM super namje{ten trosoban stan na Marindvoru sa gara`om ili bez.Tel:061/812-046.k IZDAJEM lijepu sobu, cent. grijanje kablovska zaposlenom mu{karcu. Tel. 659-895 i 062/619-677.k IZDAJEM povoljno konforan trosoban stan, II sprat, poseban ulaz, ul. Gli{e Jankovi}a br. 14 Ilid`a. Tel. 033/638-121.k IZDAJEM stan na Stupskom brdu, povoljno. Tel. 033/470-741.k IZDAJEM poslovni prostor na Ba{~ar{iji nove Daire, opremljen, pogodan za kancelarije. Tel. 033/533-123.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru 30m2, internet, kablovska, mogu i studenti, Ko{evsko Brdo. Tel. 062/226665.k IZDAJEM konfornu namje{tenu garsonjeru u zasebnom objektu na Mejta{u u centru Sarajeva. Tel. 061/869-396.k IZDAJEM gara`u u stanbenoj zgradi ul. F. Be~irbegovi}a kvadrant. Tel:062/326484.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan u Centru kod picerije Galija.Tel. 203-497 i mob: 062/326-484.k IZDAJEM luksuzno opremljen apartman 120m2, lokacija 300 m od OHR-a, priklju~ak intereta, kablovska i mjesto za parking. Apartman se izdaje isklju~ivo strancima. Mob. 061/405-622.k IZDAJEM poslovno skladi{ni prostor 40-250m2 na Stupu udaljen 50 metara od Interexa, kamionski pristup.Tel. 061/266-869.k IZDAJEM poslovni prostor 40m2 za granap bli`e Centru. Mob:061/358772.k

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.
IZDAJE se poslovni prostor plato Skenderije 9m2.Tel:033/442-239. i 061/480207.k IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744523.k IZDAJEM poslovni prostor 15m2 u Centru grada. Tel: 757-908.k IZDAJEM manju garsonjeru. Tel. 033/204-706.k IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827.k IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225-632.k IZDAJEM prostor za nadogradnju noktiju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809319.k SLATINA kod porodili{ta Jezero, pos. prostor pogodan za sve namjene, 190m2, 2.500 KM/m2. Mob. 061/170-254.k IZDAJEM stan u privatnoj ku}i 1200 kvadrata.Tel. 033/440-747.k kuhinje, povoljno, mogu i dvije djevojke. Tel. 200-564.k STUDENT tra`i cimera, zasebna soba, kod Islamskog fakulteta. Mob. 061/958368.k IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu{a 10. k

OSLOBO\ENJE

IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel: 204-678.k IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245.k IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj osobi. Tel. 225-747, 063/947-075.k IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639-213.k

ZAMJENA
MIJENJAM trosoban 72m2, Socijalno, [ibica, c.g, klima, za manji do 3 sprata, uz doplatu.Tel. 061/929-828, 061/685675.sms MIJENJAM jednosoban stan 49m2, Grbavica kod [opinga, za pristojnu vikendicu od Mostarskog raskr{}a do Rakovice. Mob. 062/623-690, 033/613-230.k MIJENJAM troiposoban stan, 90m2 na Otoci, renoviran, za manji. Tel.522-228 poslije 17 sati.k DVOSOBAN 69m2 Marijin dvor prvi sprat, plin za sli~an bli`e Medicinskom fakultetu.Tel. 061/211-303.k

PONUDA
IZDAJEM dvosoban stan, poseban ulaz. Tel. 654-200.k IZDAJEM prazan dvosoban stan, potpuno adaptiran, 54m2+balkon, 2 kat, cen. grij. kab. ^. Vila, (Vjetrenja~a). Mob. 061/217-897.k POSLOVNI prostor zgrada Lorisa, 70m2, I sprat, 700KM, pos. prostor u Hrasnom, D`amijska, 250m2, V sprat, sve novo luksuzno. Tel. 066/999-944.k IZDAJEM stan kod [opinga studenticama, sve novo. Tel. 061/252-880.k IZNAJMLJUJE se manja garsonjera poseban ulaz prednost imaju studentice. Tel:061/348-658.k IZDAJEM jednosaban manji stan namje{ten u centru. Mob. 061/903-999.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na Grbavici, cijena 400 KM. Mob. 065/731263.k IZDAJEM jednokrevetnu sobu kod Katedrale. Mob. 062/869-654.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan kod okretaljke Jezero. Tel. 442-998, 061/525-795.k

PRODAJA
NEUM-Tiha Luka, ku}a sa gara`om i 300m2 oku}nice. Tel. 061/548-365, 036/884-297. 3564 PRODAJEM stan dvosoban 65m2, Alipa{ino polje-B faza, S. Fra{te 15, 1 sprat. Mob. 062/418-816, 062/139-691.
1103

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel. 061/360-084.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k

CIGLANE - Husrefa Red`i}a, odli~an trosoban, 79 m2, sa dvije velike terase 25m2, 2 ostave 15m2, povoljno. Tel: 061/214-856.sms PRODAJEM trosoban stan 72m2, Socijalno, [ibica, 2. sprat. c.g, klima. Tel. 061/929-828, 061/685-675.sms POVOLJNO prodajem gradjevinsko zemlji{te u privrednoj zoni Rajlovac, vl. 1/1. Tel: 065/865-555.sms STAN na M. dvoru ul. Kralja Tvrtka 14/3 od 77m2 za 190.000KM, treba manja opravka. Tel. 058/483-561.k

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegova~ko-neretvanski kanton / `upanija Ministarstvo trgovine, turizma i za{tite okoli{a Broj: 10-02-36-312/12 Mostar, 4. srpnja 2012.

Bosnia & Herzegovina Federation of Bosnia & Herzegovina Herzegovina-Neretva Canton Ministry of Trade,Tourism and Environmental Protection

Na osnovu ~lana 21. Zakona o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine («Slu`beni glasnik BiH», broj 19/02, 35/03, 4/04,17/04, 24/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09 i 8/10), Agencija za dr`avnu slu`bu Bosne i Hercegovine, u ime Agencije za unapre|enje stranih investicija u Bosni i Hercegovini - FIPA, raspisuje

za popunjavanje radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Agenciji za unapre|enje stranih investicija u Bosni i Hercegovini - FIPA 1/01 Stru~ni saradnik za analizu SEKTOR ZA ANALIZU I PROMOCIJU 1/01 Stru~ni saradnik za analizu Opis poslova i radnih zadataka: Prati i analizira investiciono okru`enje na dr`avnom i me|unarodnom nivou, vr{i, analizira i procesuira tr`i{ne informacije, analizira mogu}nosti investiranja u pojedinim industrijskim sektorima i slobodnim zonama, prati trendove u oblasti stranih investicija u zemlji, regiji i svijetu, vr{i i poslove tra`enje stru~nih publikacija i proslije|ivanje informacija drugim odsjecima, u~estvuje u pripremi analiza, studija, informacija, izvje{taja i drugih materijala iz svog djelokruga rada. U~estvuje u izradi generalnih publikacija Agencije u dijelu koji se odnosi na poslove i zadatke koje obavlja. Radi na After care aktivnostima na podru~ju koje ne pokrivaju regionalne kancelarije. Obavlja i druge poslove po nalogu {efa Odsjeka ili pomo}nika direktora. Posebni uslovi: VSS ekonomskog/dru{tvenog ili tehni~kog smjera; najmanje jedna godina radnog iskustva u struci; aktivno poznavanje najmanje jednog stranog (engleski) jezika; poznavanje kompjuterskih programa potrebnih za uspje{no ostvarenje zadataka; poznavanje savremenih komunikacijskih tehnologija (internet, elektronska po{ta i sI.); polo`en stru~ni (upravni) ispit. Status: dr`avni slu`benik na polo`aju stru~nog saradnika. Pripadaju}a osnovna neto pla}a: 999,00 KM. Broj izvr{ilaca: jedan (1) izvr{ilac. Napomena za sve kandidate: - Pored posebnih uslova navedenih u javnom oglasu, kandidati moraju zadovoljavati i op}e uslove propisane ~lanom 22. Zakona o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine. - Pod radnim iskustvom podrazumijeva se radno iskustvo nakon ste~ene visoke stru~ne spreme. - Za sprovo|enje konkursne procedure po ovom javnom oglasu formira}e se jedna (1) Komisija za izbor. Potrebni dokumenti: Ovjerene kopije: - fakultetske diplome (nostrifikovane diplome, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj drugoj dr`avi nakon 6.4.1992. godine), odnosno, za kandidate koji su visoko obrazovanje stekli po bolonjskom procesu uz fakultetsku diplomu i dodatak diplomi; iznimno, samo u slu~aju da visoko{kolska ustanova dodatak diplomi nije uop{te izdavala, niti za jednog diplomca, kandidat je du`an da uz ovjerenu kopiju fakultetske diplome dostavi uvjerenje visoko{kolske ustanove da dodatak diplomi nije uop{te izdat, niti za jednog diplomca; - uvjerenja o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci); - uvjerenja o polo`enom stru~nom upravnom, odnosno javnom ispitu; - potvrde ili uvjerenja kao dokaza o tra`enoj vrsti radnog iskustva; - dokaza o tra`enom nivou znanja stranog jezika; - popunjen i potpisan obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu BiH: isti mo`ete preuzeti u prostorijama Agencije za dr`avnu slu`bu BiH ili na web stranici Agencije: www.ads.gov.ba. Napominjemo da potpisan i popunjen obrazac ne mo`e slu`iti kao dokaz bilo kog uslova iz teksta oglasa, isti olak{ava rad organu koji vr{i izbor i imenovanje, te predstavlja samo informacije o kandidatu koje je potrebno dokazati tra`enom dokumentacijom. Obratiti pa`nju na sljede}a dokumenta koja ne treba dostavljati, jer ista ne mogu slu`iti kao valjan dokaz: - Uvjerenje o diplomiranju starije od godinu dana. - U pogledu dokazivanja dr`avljanstva ne treba dostavljati li~nu kartu, neva`e}e uvjerenje o dr`avljanstvu, odnosno, uvjerenje starije od {est mjeseci. - U pogledu dokazivanja stru~nog upravnog ispita, odnosno javnog ispita ne dostavljati uvjerenja stru~nih ispita u okviru drugih struka, uvjerenja o polo`enom ispitu za sudiju za prekr{aje i sl. - U pogledu radnog iskustva ne dostavljati: radnu knji`icu koja dokazuje samo radni sta`, te ne mo`e biti dokaz za radno iskustvo; ugovor o radu, ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, ugovor o djelu, rje{enje ili odluka o zasnivanju radnog odnosa - isti dokazuju samo po~etak radnog anga`mana i naziv radnog mjesta, ne i kontinuitet istog; sporazum, rje{enje ili odluka o prestanku radnog odnosa - dokazuju samo momenat prestanka radnog anga`mana i sl. budu}i da ista iz navedenih razloga ne mogu biti valjan dokaz o radnom iskustvu. Tako|e, ne dostavljati dokumenta koja ne sadr`e elemente potvrde ili uvjerenja, odnosno dokumenta u kojima nije decidirano navedeno sljede}e: osnovne generalije, vrsta {kolske spreme u okviru radnog mjesta, tj. stru~na sprema predvi|ena za konkretno radno mjesto, naziv radnog mjesta, preciziran period radnog anga`ovanja, te ostalim relevantnim podacima za dokazivanje tra`ene vrste radnog iskustva. - U pogledu dokazivanja nivoa znanja stranog jezika i rada na ra~unaru, ne dostavljati: potvrdu ili uvjerenje firme ili ustanove gdje je lice bilo u radnom odnosu, jer ista nisu registrovana za obavljanje te djelatnosti, te kao takvi dokazi nisu valjani. - Nepotpisan i nepopunjen prijavni obrazac ne dostavljati. Kandidati koji budu uspje{ni na pisanom dijelu stru~nog ispita obavezni su na usmeni dio stru~nog ispita (intervju) donijeti uvjerenje o nevo|enju krivi~nog postupka (ne starije od tri mjeseca), koje se ne dostavlja zajedno sa drugim dokumentima, u protivnom ne}e mo}i pristupiti istom. Iznimno, a u slu~aju ako kandidat iz objektivnih razloga ne dostavi tra`eno uvjerenje na intervju, isto treba dostaviti najkasnije do momenta preuzimanja du`nosti, u suprotnom skida se s liste uspje{nih kandidata. Javni konkurs se sprovodi u skladu sa Odlukom o na~inu polaganja javnog i stru~nog ispita («Slu`beni glasnik BiH», br. 96/07 i 43/10). Gradivo i pravni izvori, odnosno literatura za polaganje javnog ispita, utvr|eni su Programom polaganja javnog ispita («Slu`beni glasnik BiH», br. 28/08 i 18/12). Sva tra`ena dokumenta, osim uvjerenja o nevo|enju krivi~nog postupka koje se dostavlja na intervju, treba dostaviti najkasnije do 26.7.2012. godine, putem po{tanske slu`be preporu~eno na adresu:

J AV N I O G L A S

Ministar trgovine, turizma i za{tite okoli{a Hercegova~ko-neretvanske `upanije/kantona, na temelju ~lanka 23. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine FBiH”, broj: 49/05) i ~lanka 27. stavak 2. i 29. stavak 1. Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva trgovine, turizma i za{tite okoli{a Hercegova~ko-neretvanske `upanije/kantona, objavljuje

za popunu upra`njenog radnog mjesta namje{tenika u Ministarstvu trgovine, turizma i za{tite okoli{a Hercegova~ko-neretvanske `upanije/kantona Ministarstvo trgovine, turizma i za{tite okoli{a HN}@K putem ponovljenog javnog oglasa popunjava sljede}e radno mjesto za rad na neodre|eno vrijeme: 01. voza~ ministra - 1 (jedan) izvr{itelj Opis poslova: prevozi ministra, brine o redovitom odr`avanju ~isto}e slu`benog vozila i ispravnosti vozila, uredno vodi putne naloge, evidentira utro{ak goriva i maziva i pravda ih, vr{i i druge poslove po nalogu ministra. Uvjeti za obavljanje poslova: Pored op}ih uvjeta propisanih ~lankom 24. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidat treba ispunjavati i sljede}e posebne uvjete: VKV voza~, polo`en voza~ki ispit za voza~a B kategorije, najmanje deset (10) mjeseci radnog sta`a. Uz prijavu na javni oglas kandidati su du`ni dostaviti sljede}e dokumente (originale ili ovjerene kopije): - dokaz o stru~noj spremi - izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od {est mjeseci) - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (ne starije od tri mjeseca) - dokaz o radnom sta`u - izjavu da u zadnje dvije godine od dana objavljivanja oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojoj razini vlasti u Federaciji, odnosno BiH - izjavu da nije obuhva}en odredbom ~lanka IX.1. Ustava Bosne i Hercegovine. Izabrani kandidat }e biti du`an dostaviti lije~ni~ko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti (ne starije od tri mjeseca) prije preuzimanja du`nosti namje{tenika. Javni oglas ostaje otvoren 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja. Prijave s kratkim `ivotopisom i dokumentacijom dostaviti osobno ili preporu~enom po{tom na adresu: Ministarstvo trgovine, turizma i za{tite okoli{a Hercegova~ko-neretvanske `upanije/kantona Ulica bra}e Feji}a bb 88 000 Mostar s naznakom “Za javni oglas - ne otvaraj” Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. ministar mr. sc. S e m i n B o r i } BiH Mostar, Bra}e Feji}a bb Centrala: +387 36 551 841, 551 823, 550 680 Tel: +387 36 551 823 Fax: +387 36 552 806

PO NOV LJE NI JAVNI OGLAS

Agencija za dr`avnu slu`bu BiH «Javni konkurs za popunjavanje radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Agenciji za unapre|enje stranih investicija u Bosni i Hercegovini - FIPA» 71000 Sarajevo, Trg Bosne i Hercegovine broj 1 Nepotpune, neblagovremene i neuredne prijave, kao i kopije tra`ene dokumentacije koje nisu ovjerene, ne}e se razmatrati. Juli 2012. godine DIREKTOR Neven Ak{amija

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.
PRODAJA
PRODAJEM ku}u na Skenderiji kod Gorenje nebodera, sa dva stana i 300m2 oku}nice, 130.000 KM. Mob. 065/361160.sms CIGLANE, H. Red`i}a/A. Hume, 79m2, adaptiran, trosoban, cen. gr. balkon, 185.000 KM. Mob. 062/334-371.k PLAC, Ilid`a-Osijek, 1.336m2, komunalni priklju~ci, 95 KM/m2. Mob. 062/907-831.k PRODAJEM zemlji{te 1000m2, Kakrinjska cesta do broja 35 Rakovica, 062/215-030, 061/103-050.sms STAN na Ciglanama, adaptiran, namje{ten, 78m2+balkon+ostava, 218.000 KM. Mob. 062/619-361.k GRBAVICA, H. ]emerli}am, dvosoban, 5 sprat, 52m2, 102.000 KM. Mob. 066/801-737.k GARSONJERA, Dobrinja, 6 sprat, 28m2, 40.000 KM. Mob. 061/320-439.k STAN 74m2, M.].]ati}a, trosoban, 1 sprat, 100.000 eura. Mob. 061/320439.k STAN 71m2+20m2, H. Red`i}a, 1 sprat, 100.000 eura. Mob. 061/320-439.k PRODAJEM 2000m2 zemlje Crna Rijeka prema Delija{u asfalt, potok, livada. Tel. 033/610-151.k HRASNICA 78m2/II 2 balkona, 2 mokra ~vora cijena 85.000KM. Tel. 061/724504.k ALIPA[INA ulica 66m2 2 sprat, Grbavica 53m2 prizemlje Azize [a}irbegovi} 50m2/15kat. Tel. 062/156-882.k OTOKA, Br~anska 78m2 1 sprat 2 balkona 2, mokra ~vora. Tel. 062/156882.k ALIPA[INA ulica 66m2/II Grbavica 53m2 vis. priz. Hrasno 50 m2 15 kat, Aneks garsonjera 25m2. Tel. 062/156882.k SARAJEVO-Stari Grad, ku}a 80m2, ba{ta 1.300m2, sve 1/1, 3 km od Ba{~ar{ije-Gazin han. Tel. 033/240-289, 061/273609.k PRODAJEM dvosoban stan 50m2, blizu Aust. trga, adaptiran, pogodno za invalide, ul. Bistrik br. 33. Tel. 533-624.k NAHOREVO-Studenac, nova ku}a, 2 gara`e, 2 dunuma vo}njaka-ba{te, cijena po vi|enju. Mob. 061/352-112, 061/157-718.k POVOLJNO i hitno: Alipa{ino P. 67m275.000 KM, Ilija{-Srednje 29m2-12.500 KM, Isto~no Sarajevo-novogradnja 60m2-84.000 KM i 48.50m2-63.000 KM. Mob. 066/488-818.k PRODAJEM ku}u P+I, 170m2 stam. povr{ine, parcela 1.000m2, sve 1/1, uz put Mostarsko raskr{}e-Rakovica, 95.000 KM i ku}a reljevo, P+I, 120m2, 1.000m2 zemlji{ta-70.000 KM. Mob. 066/488818.k HRASNO 53 i 65m2, Novo S. 44m2, ^engi} V. 54m2, Dobrinja 55, 89m2, Alipa{ino P, 67 i 78m2, Centar 32m2. Mob. 061/375-787.k PRODAJEM stan na Alipa{inom polje A-faza 70m2 95.000KM I sprat. Tel. 061/312-217.k PRODAJEM ~etvorosoban stan - “Kvadrant” ^engi} Vila i trosoban kod Merkatora. Tel. 677-582 i 064/434-441.k PRODAJEM jednosoban renoviran stan 33m2, cijena 65.000 KM, [vrakino. Tel. 033/218-880.k STAN 56m2, terasa 40m2 Zagreba~ka-Grbavica, V sprat, nema lifta, ili mijenjam. Tel. 061/513-395.k HITNO prodajem 17.000m2 zemlje, Kromolj - sarajevo. Mob. 062/157-289.k PRODAJEM dvosoban stan 47m2 ili mijenjam za manji. Mob. 062/256-203.k BREZA prodajem ku}u sa placem. Tel. 00381 644325154.k BEOGRAD Avala prodajem ku}u sa oku}nicom i 9 ari placa, mijenjam za Golf. Tel. 00381113919322, 00381 642257932.k PALE Ul. srpskih ratnika, ku}a, sre|ena, namje{tena, grijanje. Tel. 057-225-787, 065/161-361.k CENTAR Dalmatinska stan 121m2, visoko prizemlje. Mogu}a poslovno stambena kombiancija.Tel. 0337221-533.k PRODAJEM u Pofali}ima blizu kampusa i fabrike duhana ku}u s dva trosobna stana, dvije gara`e, 441m2 oku}nice, 1/1. Tel. 061/437-719, 066/430-574.k PRODAJEM ve}i stan C5 Dobrinja bez posrednika. Tel. 063/502-512. PRODAJEM 2000m2 zemlje u Pofali}ima ul. Ru|era Bo{kovi}a.Tel. 063/337267.k PRODAJEM gara`u kod Dru{tva pisaca BiH, Ul. Kranj~evi}eva na Marijin dvoru, 1/1. Tel. 061/869-396,k KU]A sa ba{tom na Sedreniku cca 100m2 cijena 65.000KM. Tel. 061/549831.k PRODAJEM na najatraktivnoj lokaciji Poljina 300m2 zemlji{ta za ku}u, sun~ana strana.Tel. 065/081-255.k PRODAJEM 3.000m2 zemlje u Bla`uju, ku}a u izgradnji, gra|evinska. Tel. 628-699.k PRODAJEM stan na Ilid`i - lu`ani, 71m2. tel. 628-699.k PLAC u centru Rakovice, gradnja dozvoljena. Mob. 066/680-100.k VI[E placeva na podru~ju Stupa od 2.000m2 do 5.000m2. Mob. 063/157832.k STAN Breka, 105m2, dvoeta`ni, povoljno. Mob. 063/157-832.k STAN, 84m2, centar, II kat, povoljno. Mob. 061/299-911.k KU]U, Kova~i, 150m2, gara`a na 300m2 placa. Mob. 061/299-911.k STAN, centar, 75m2, Alipa{ina ulica. Mob. 062/758-330.k POVOLJNO prodajem ku}u sa ba{~om od 750 kv.zemlje sa svim priklju~cima. Tel.033/200-509 zvati od 7-10 i od 20.30-11h.k STOLAC, Dubrave, Prenj prodaje se zemlji{te (njiva i dva pa{njaka) povr{ine 2x1300 m2 i 2000m2, zemlji{te se nalazi uz put. Tel:063/316-826 i 036/805-160.k PRODAJEM ku}u na Kromolju, 240m2 stambenog prostora, 500m2 zemlji{ta i sva infrastruktura. Mob. 061/929-100 zvati poslije 20 sati.k U KONJICU, 3,5 dunuma, gra|evinsko, struja, voda, put, vo~njak, vikendica, 45.000KM. Mob. 062/688-971.k STAN 65m2, ul. N. Smailagi}a, Alipa{ino B faza, extra adaptiran i lokacija, sve odli~no, 110.000KM. Mob. 062/688971.k STAN na Mojmilu 74m2 + balkon, II sprat. Mob. 061/370-207.k MEJTA[, stan 63m2, II sprat, renoviran. Mob. 061/370-207.k STANOVI Ciglane, 33m2 + balkon, Vi{njik, 40m2. Mob. 061/370-207.k STAN na ^obaniji, 84m2 + dva balkona, II sprat. Mob. 061/370-207.k PRODAJEM gara`u na idealnom mjestu, preko puta pijace Grbavica, vlasni{tvo 1/1. Mob. 061/299-306.k PRODAJEM ku}u sa oku}nicom i gara`om, vl. 1/1, naselje Kova~i}i, op}ina Centar. Mob. 061/540-203.k POFALI]I - prodajem stan Zahira Panjete 7D II. sprat novogradnja 57m2. Tel. 062/383-064.k POVOLJNO prodajem stan u Hransici 54m2. Tel. 062/229-677.k STAN, centar, 40m2 i 47m2, Grbavica, 52m2, 1.800KM/m2. Mob. 061/865011.k VIKENDICA u Semizovcu, nedaleko od restorana Imid`, 58m2, 1.300m2 oku}nice, 35.000 KM. Mob. 061/170-254.k DOLAC Malta, Paromlinska, 59m2, 8 sprat, 1.900 KM/m2, Vojni~ko P. 67m2, potpuno adaptiran, VP, 1.650 KM, Mojmilo, Mob. 062/383-064.k PRODAJEM dvosoban stan 51m2 u Sarajevu, ul. Zagreba~ka iza slasti~arne Jadranka. Mob. 061/800-448.k STAN Breka, 105m2, dvoeta`ni, povoljno. Mob. 062/758-330.k KU]A Kova~i, 150m2 + gara`a na 300m2 placa. Mob. 061/299-911.k STAN 84m2, II kat, centar, povoljno, stan 40m2, Grbavica. Mob. 063/157832.k PRODAJEM povoljno 960m2 zemlji{ta na Palama, 800m iznad Simpa. Mob. 061/571-129.k DOBRINJA V, Trg grada Prato, 67m2, 7 sprat, adaptiran, fizi~ki ima 77m2, 105.000 KM, ^engi} V. ul. B.M.Selimovi}a, 4 sp. renoviran, 35m2, 77m2. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM trosoban stan 93m2 na po~etku Bistrika lijep pogled na grad. tel. 00387 62 403-722. NAMJE[TEN trosoban stan internet, kablovska alram grijanje sa 2ije terase mogu i studenti.Tel.062/226-665.k BA[^AR[IJA, ul. A{~iluk (preko puta ~evabd`inice @eljo), 90m2, 2 sprat, 220.000 KM, Mojmilo, Olimpijska, 80m2, VP, 1.350 KM/m2. Mob. 062/383064.k BA[^AR[IJA strogi Centar I kat renoviran eta`no grijanje. Tel. 033/536763.k MARIJIN dvor Kotromanji}a dvosoban prvi sprat 69m2 1m2 2.506KM. Tel. 061/211-303.k PRODAJEM trosoban stan kod Sarajevske pivare ul. Franjeva~ka.Tel. 0637706-035.k VI[E PARCELA u Gladnom polju prodajem cijena dunuma 18000 Eura.Tel:061/299-627.k PRODAJEM u Gladnom polju Op{tina Ilid`a Sarajevo devastirau ku}u. Tel. 061/299-627.k KU]A sa 2 stana c. g. ok. 400m2 uredna dok. 1/1 udaljensot od gl. ceste 50m.Tel. 464-728 i061/566-303.k DOLAC M. Fojni~ka, 56m2, 1 sprat, 1.850 KM/m2, Dobrinja 3, VP, 56m2, 1.400 KM/m2, apartman na Jahorini, 33m2+16m2 podrum, 78.000 KM. Mob. 062/383-064.k STANOVI prodaja: Marijin Dvor u Kralja Tvrtka, 96m2, I sprat, eta`no grijanje struja/plin, pogodan i za poslovni prostor. 061/183-211.k PRODAJEM vikendicu 70m2 u Glavati~evu-centar, prizemlje, dvije gara`e, terasa, oku}nica. Mob. 061/146-147.k STARI Grad, Dugi Sokak, trosoban stan 81m2, 200.000 KM. Tel. 066/024-042.k GRBAVICA prodajem trosoban stan na XIV katu 74m2 fiksno 1500m2. Tel. 061/080-257.k PRODAJEM ku}u na Jablani~kom jezeru. Tel:061/875-291.k PRODAJEM vi{e ku}a u Kantonu u Sarajevu razli~itih lokacija i kvadratura.Tel:061/415-786.k PRODAJEM staru bosansku ku}u, Ul. Mihrivode 45, preko puta d`amije, 175m2 sa oku}nicom. Tel. 061/299653.k PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u, Makarska rivijera, prvi red od mora 5m, 185m2, 2 eta`e, 4 sobe sa terasama i kupatilima. Tel. 033/445-612.k PRODAJEM pola dvojne ku}e (jednu lamelu) u @upi Dubrova~koj. Tel. 0038520486665.k PRODAJEM adaptiran dvosoban stan, 56m2, Dobrinja III. Mob. 061/132-488.k KISELJAK-Dra`evi}i, plac 1.380m2, asvalt, voda, struja. Tel. 200-449.k PRODAJEM stan, Breka, H. Su{i}a, prizemlje, 48m2+80m2 ba{ta, 137.000 KM. Mob. 061/143-076.k PRODAJEM stan Jezero 35m2 6KM. Tel. 066/510-328.k HRASNO VII sprat 54 sprat dvosoban stan. Tel. 061/325-840.k ALIPA[INO C faza 67m2 trosoban balkon. 97.000 KM. Tel: 061/325-840.k ^ENGI] Vila VI sprat 54m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325-840.k PRODAJEM povoljno dvosoban konforan stan 59m2 Geteova. Tel: 066/864478.k PRODAJEM povoljno dvoiposoban stan 65,20m2 I. Engela ^engi} vili2. Tel: 065/294-840.k PRODAJEM ili mijenjam ~etverosoban stan u centru, kod Vje~ne vatre, za jednosoban ili dvosoban uz doplatu, Centar. Mob. 061/252-663.k

MALI OGLASI
LIJEP troiposoban stan, 13 kat, ul. Kolodvorska. Mob. 061/188-847.k NOVOGRADNJA ul. Parolinska ^engi} Vila stanovi. Tel. 062/264-379.k NOVI Grad, A. Polje, dvosoban 58m2, 5 kat, i dvoiposoban 64m2, 9 kat. Mob. 061/317-731.k LIJEP trosoban stan Kova~i}i kod male po{te, adaptiran, 75m2, 6 kat i jednosoban 42m2, Skenderija, 1 kat. Mob. 061/311-478.k STAN na M. Dvoru, ul. Kralja Tvrtka 14/3, 77m2, potrebna manja adaptacija, 190.000 KM. Tel. 058/483-561.k DVOIPOSOBAN stan 69m2, renoviran, 5 sprat, Alipa{ino, S. Fra{te, povoljno. Tel. 442-998, 061/525-795.k PRODAJEM trosoban stan, M. Tita 60/1, mogu}a zamjena za manji. Mob. 061/255-885.k POVOLJNO prodajem dvosoban stan 67,5m2, ^. Vila I. Tel. 649-457.k DALMATINSKA, strogi centar, stan 121m2, visoko prizemlje. Tel. 033/221533.k PRODAJEM lijepu ku}u na Mihrivodama, sa velikom gara`om i velikom ba{tom. Mob. 061/262-336.k PRODAJEM trosoban stan, na Ilid`i kod Pejtona, 79m2, 2 sprat. Mob. 061/101-950.k PRODAJEM ku}u u g. Hotonju 85m2, prizemlje+potkrovlje, 750m2 oku}nice, struja, plin, tel. voda, cen. grij. Mob. 062/105-901.k KU]A sa placem, ul. Bulbulina, ku}a J. Avde, ku}a Alfakovac. Mob: 061/311478.k NEUM, dvosoban stan sa opogledom na more, 55m2 i ku}a u Orebi}u sa 500m2 placa. Mob. 061/717-731.k GRBAVICA, troiposoban stan 85m2, renoviran, sa gara`om. Mob. 061/964-797, 617-742.k HRASNO jednoiposoban stan 50m2 Antuna [imi}a 10.Tel:061/303-008 i 033/650-943.k POVOLJNO prodajem zemlju 1/1 na Borijama.Tel:057/265-029.k PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2 II sprat kod Doma Armije.Tel:445371.k PRODAJEM ~etvorosban stan 116m2 na Ba{~ar{iji I sprat eta`no grijanje pogodan za poslo.pr.Tel: 445-371 iza 15 sati.k STAN 35m2 preko puta stadiona Ko{evo na prodaju 6 sprat. Tel: 066/510-328.k PRODAJEM gara`u, Dobrinja, povoljno, N. Petrovi}a 10. Mob. 061/847-959.k TRG Heroja, 36m2, IX kat, ul. Azize [a~irbegovi}, 50m2, XV sprat, A. Benca, 52m2, IX kat. Mob. 061/724-504.k PRODAJEM stan 69m2, X sprat, A. polje, C faza. Mob. 061/537-152.k PRODAJEM ku}u Kova~i Halilba{i}a Stari grad Sarajevo. Tel: 061/620-000.k AERODROMSKO 54m2, [. pand`e, 1 sprat, komplet renoviran, 2 balkona+gara`a, 85.000 KM. Mob. 061/247177.k

51

NAMJE[TAJ
PRODAJEM kuhinjsku se}iju i se}iju za manji ugostiteljski lokal, sve novo. Mob. 061/243-591.sms

TEHNIKA
PRODAJEM TEA pe} 3 KW. Mob. 061/195-795.k [PORET “Kon~ar” plin, struja 80KM. Tel. 061/274-450.k

VOZILA
CITROEN X Sara Kupe 2001. njemacka registracija, 4.800 KM. Tel. 061/310-695.sm PRODAJEM Mazdu 323 F, 2003 godina proizvodnje, benzinac 1.6, presao 150000 km, servisna knjizica, strane table. Sve dodatne informacije na. Tel: 061/160-004.sms PRODAJEM Landrover dugi, benzinac, 1973. god. u odli~nom stanju, pre{ao 44.000 km, gara`iran, 15.000 KM, sa rez. dijelovima, registrovan. Tel. 058/483561.k [KODA Favorit, 135 L, 91. god. u odli~nom stanju, neregistrovana, pre{la 75.000. Mob. 062/081-812.k PRODAJEM auto Mazda 6 prvi vlasnik kupljena u Fautoce-Utru 2006. godine, 120 konja benzin pre{la 36.000KMgara`irana, autoklima, svjetla za maglu 15.000KM. Tel. 061/133-191.k PRODAJEM Opel Astru 1.6 i 1993. godina, o~uvan. Mob. 061/229-925.k PRODAJEM Reno Megan cupe 1,6 16V gara`iran dobro o~uvan, registrovan do 7.2012. god. tel. 061/730-405.k PRODAJEM galeriju i novu potisnu plo~u kva~ila sa lamelom za Bubu ili Golfa. Mob. 062/921-796.k PRODAJEM prednju masku, novu za Reno 5 i 3 kom groja~a za TEA pe} 4,5kw. Mob. 062/921-796.k KOMBI VW, T4, 2,5 TDI, 150 ks, 2003. god. pre{ao 217.000 km, cijena 14.000 KM fiksno. Mob. 061/689-171.k VENTO dizel, kraj 94. god. u odli~nom stanju. Mob. 061/203-772.k PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4, 2003. god., mjenja~ automatik i manuelno na ameri~kim tablama, 12.500KM. Mob: 062/855-888.k MERCEDES B klase 180 CDI 2010.god. Tel:061/208-414.k PRODAJEM Golfa dvicu 1990 godina 1600 kub. 59 ks. benzinca registrovan u oktobru. Tel. 033/536-765 i 061/134544.k PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k

52

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
OSTALO
POSLJEDNJI POZDRAV dragom kom{iji SJE]ANJE

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE
POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV dragom prijatelju

PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4 m i raznog drugog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k PRODAJEM odli~an inkubator za izleganje sve vrste peradi 170 km 70 jaja kapacitet jednostavan za upotrebu garancija stalna. Tel: 061/854-294.sms PRODAJEM neupotrebljavano lo`i{te za kamin povoljno. Tel. 061/252-880.k PRODAJEM 20m2 mermera 3 milimetra debljine. Tel:061/382-219.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do-13 sati, na 061/199 328.k PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tamp~e 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova 300 KM. Tel. 532-497.k PRODAJEM pe} na tvrdo gorivo “Susler”, fiksno 100 KM. Tel. 061/194929.k PRODAJEM komplete po{tanskih maraka 1993-2011. u albumima, BiH 1000KM i HB 400KM. Mob. 061/194220.k PRODAJEM sudoper donji dio sa limom i vise}i dio sa 2 vrata 80KM. Tel. 065/346-222.k MALI takarski strug 500W za hobu obradu drveta, Njema~ke marke intekrenn, za sve 350.Mob:061/956-845.k POVOLJNO prodajem vi{e hiljada zna~ki u albumima. Tel. 062/27-833.k VRLO povoljno prodajem dobro o~uvan pianino. Mob. s061/223-819.k PRODAJEM tribine ~eli~ne konstrukcije 320 sjedi{ta. Tel. 610-151.k PRODAJEM grobno mjesto sa spomenikom na groblju Bare, katoli~ka parcela K7, grobno mjesto 7, atraktivna lokacija. tel. 649-589 od 17 do 19 sati.k PRODAJEM {iva}i ma{inu singer Viktorija i Pfaff, na 2 rate, dovozim li~no uz garanciju. Mob. 061/145-504.k KOLEKCIJA 503 fotografske karte BiH, 1:25.000 najbolje dosada{nje karte VGI/JNA. Tel. 032/244-417.k PRODAJEM 300 komada austrijskog crijepa Honda povoljno.Tel:033/443620.k PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809- 763.k PRODAJEM sobne prozore drvene sa {tokovima (5kom) u odli~nom stanju, povoljno. Tel. 061/869-396.k PRODAJA drva i uglja. Tel:061/247-186 i 061/785-535.k PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524-973.k PRODAJEM uvezene komplete ~asopisa “SAM” (svoj majstor) 1975-1991. Tel. 061/134-298.k PRODAJEM iscijepana bukova drva 70KM }utci, ugalj Banovi}i, kocka. Tel:062/697-017.k PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel: 061/789-290.k PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. tel. 061/249-631.k PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 062/326-072.k

SEADU MAGLAJLI]U

SABRIJA SELIMOVI]
5. 7. 2004 - 5. 7. 2012.

dobrom ~ovjeku i prijatelju

Nedostaje{ mi... S ljubavlju i po{tovanjem, Porodica Mandi}
3823

Jasmina
3824

KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254.k KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793.k KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu isplata odmah, cijela BiH. Tel. 061/517-897.k KUPUJEM {tednju ratnu od{tetu isplata i dolazak na adresu odmah FBiH i RS. Tel. 063/351-572.k KUPUJEM deviznu {tednju, ratnu od{tetu isplata i dolzak odmah u FBiH i RS. Tel. 061/175-237.k KUPUJEM deviznu {tednju, ratnu od{tetu isplata i dolazak na aadresu odmah u FBiH i RS. Tel. 061/175-237.k KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.k KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731.k

PROFESIONALNO servisiranje ra~unara, ugradnja novih i polovnih dijelova, povoljno i veoma kvalitetno. Mob. 066/855-319.k KVALITETNO vr{imo ru~no pranje }ilima i itisona, dolazak na adresu je besplatan. Tel. 033/221-945.k DAJEM INSTRUKCIJE iz matematike za sve {kole i fakulteta. Tel:061/534231.k RADIM zidarske, molerske radove i ostalo.Tel:061/382-219.k POVOLJNO izra|ujem ni{ane i spomenike od mermera i kamena. Mob. 061/171-860.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k MOLER radi sve uredno kvalitetno i veoma povoljno.Tel:061/274-872.k DAJEM instrukcije iz matematike i statistike, |acima i studentima, uspje{no. Tel. 526-945.k ELEKTRI^ARSKE usluge popravlja el.pe}i el. bojlera, ndikator. Tel. 061/048497.k TELEFONIKO servis popravlja stare nove be`i~ne tel.izrada instalacija. Tel. 061/141-676.k PROFESIONALNIM ma{inama ~istimo namje{taj, unutra{njojst auta. Tel. 061/524-61 i 033/200-003.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za djecu i odrasle. Tel. 065/572966.k STAKLOREZA^KA radnja Edo vr{imo sve staklreza~ke usluge, uramljujemo slike i ogledala, H. Kre[evljakovica 61. Tel: 221-902, 061/130-034.k PREVOZ putnika i ostalo ve}im kombijem sa radnom snagom povoljno.Tel. 061/227-189.k INSTRUKCIJE iz matematike za prijemne srednja {kola i fak.Tel. 061/536973.k TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke dolazi na adresu, besplatno. Tel. 033/240-895, 062/909-306.k ZIDARSKO tesarski radovi zidanje, maltare, betoniranje sve vrste {alovanje krovovi itd.povoljno. Tel. 062/134-827.k MOLERSKE usluge nudimo, gletovanje, moleraj, stolarija, tapete, radijatore i sve drugo po dogovoru. Mob. 061/219-768 i 033/456-979.k ELEKTRI^AR vodoinstalater radimo nove i popravljamo stare instalacije.Tel.061/132-149.k NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmljujem stolice za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/224-704 i 061/367-097.k POVOLJNO i kvalitetno radim centralno grijanje, plinske instalacije i mijenjam konvektore kvalitetnim gasnim radijatorima. Mob. 061/922-476.k MOLER moluje stanove, jednosobni oko 120KM, dvosobni oko 180KM, trosobni oko 250KM. Mob. 062/073-760 i 033/630-332.k

PRU@AM ra~unovodstvene usluge po sistemu agenciskog vo|enja knjiga, kako za preduzetnike, tako i za pravna lica. Posjedujem kompletnu opremu sa kvalitetnim licenciram finansijskim programom za pru`anje navedenih usluga. Zainteresirani se mogu oglasiti na tel:061/201-685.k INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k OZBILJNA gospo|a ~isti stanove, ku}e, pos. prostore u Sarajevu. Tel. 440-747, 065/327-328.k PERA^ stakala ( u stanovima, ku}ama, pos. prostorima) u Sarajevu. Tel. 440747, 066/068-461.k RADIM antikorozivnu za{titu automobila, varnje, farbanje i poliranje u Ilija{u. Mob. 061/552-547.k MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556.k VR[IM prevoz selidbe veliki kombi sa radnom snagom ili bez, Ko{evsko brdo. tel. 062/226-665.k RADIM centralno-eta`no grijanje, plinske instalacije i mijenjam konvektore, veoma povoljno. Mob. 061/522-476, 600514.k KERAMI^AR zvati na Tel: 061/460606.k PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089.k OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219.k VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Evrope i BiH. Tel. 232162, 061/266-764, 061/108-779.k POMA@EMO pri lije~enju raznih bolesti: nesanica, nervoza, glavobolja, reuma, i{ijas, struna, depresija, sterilitet, veoma uspje{no. Tel. 062/723-575.k NJEMA^KI advokat zastupa u svim pravnim stvarima u njema~koj. Mob. 061/537-739.k PROFESOR engleskog daje instukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941.k TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410.k VKV Bravar popravlja sve vrste brava, pravi gelendere i kovane ograde. Mob. 062/907-356.k IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292.k PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533326.k BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141-659.k

NED@ADU SOFI]U
Fadil Softi} i Salko Hardaga
3817

DRAGANU TUCAKOVI]U
od porodice Sokolovi}
3820

SJE]ANJE

SABRIJA SELIMOVI]
5. 7. 2004 - 5. 7. 2012.

ZAPOSLENJE
POTREBNE radnice za rad za ro{tiljem u }evabd`inici u Zenici, mo`e i bez iskustva. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k RESTORANU kod op{tine Stari grad potrebna pomo}na kuharica. Mob. 061/173-835.k ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999012.k

na velikog ~ovjeka i iskrenog prijatelja. Kolektiv AV COM d.o.o. Sarajevo
001

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani TIK UZ MORE, www: villa-bianca- neum.com, e-mail: villabianca@hotmail.com, info@villa-bianca-neum.com. Tel. ++387(0)36 884 125

IZDAJEM izuzetno povoljno vikendicu na moru, po krevetu 10 KM, BristHrvatska. Mob. 065/367-128, 033/614604, od 20 sati.k GRADAC, izdajem sobe i apartmane, povoljno. Tel. 00385918802134.k NEUM apartmani sobe pet metara od mora parking. Tel. 036/880-582 i 061/488-043.k NEUM, povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Mob. 061/141-752, 061/183-981, 036/884-169.k POVOLJNO izdajem apartmane u Igalu blizu mora. Mob. 061/537-739.k NEUM izdajemo i apartmane uz more povoljno 063/322-271 i 036/884-711.k MAKARSKA Rivijera-Mali drvenik, izdajem apartmane i sobe sa upotrebom kuhinje, parking obezbije|en. Tel. 0038521628306 i 00385 919542000.k DOBRE vode, C. Gora, sobe 70m od mora, posebno kupatilo, upotreba zajedni~ke kuhinje, 5 i 6 eura po le`aju. Tel. 033/621-119 i 062/006-319 Fikret.k MAKARSKA, centar, iznajmljujem apartmane. Tel. 00385917984396.k APARTMANI Komarna-Klek izdajem apartmane 3-6 osoba sa upotrebom kuhinje. Tel. 062/439-329, 061/437719.k NEUM izdajem apartmane uz more svi sa terasama i pogledom na more. Tel. 036/884-710, 062/970-364. APARTMANI sobe za no}enje sa parkingom 20KM po osobi, Ko{evsko Brdo. Tel. 062/226-665.k VODICE [ibenik, sobe i aprtmani, povoljno. Tel. 003859825660.k NEUM, centar, apartmani 50m od mora. Tel. 063/350-149 i 036/880-320.k TU^EPI izdajem apartman na pla`i za 6 osoba. Tel.061/299-627.k DUBROVNIK -Lapad izdajem apartmane za 2,4 i 6 osoba vlastiti parking, povoljno.Tel. 0038598244031.k

USLUGE
ALU @ALUZINE 20KM/m2 trakaste zavjese 20KM/m2.Alu i PVC roletne, tende, planene roletne, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995, 061/131-447. 001

OREBI] apartmani za 4 osobe, dnevni, spava}a, kuhinja, kupatilo, terasa, TV, parking u hladu, povoljno. Tel. 033/220068 ili 061/147-359.
3204

NEUM apartmani komforni klimatizirani blizu mora parking. 036/884-493, 061/141-752, 061/183-981.
001

MIKADO -AKCIJA! Platnene roletne 25,00KM/m, Al. `aluzina, trakaste zavjese, VANJSKE PVC i Alum. roletne gara`na rolo i harmonika vrata. Tel. 061/551-515 i 033/789-999. 1102

NEUM odmor u apartmanima na samoj obali. Tel: 036/884-215 i 063/856-164.sms NEUM Vila “Mina” apartmani blizu Zenita sa gara`om, klimom tvom.Tel:062/223-761.k IZNAJMLJUJEMO sobe i apartmane u Neumu (kod hotela Zenit) i Dubrovniku (na Babinom kuku) povoljno, klima, TV, parking. Mob. 063/894-751 i 036/885-165.
001A

AUTOPREVOZI sa ve~im kombijem, namje{taja, stvari i selidbe bez o{te~enja, odvoz kabastog namje{taja i {ute 25 KM + radna snaga!!!.Tel. 062/139-453.sms MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319604.k “VITALIS”, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948.k SANITETSKI prevoz nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882.k “DOM VITALIS”, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948.k

IZDAJEM apartman u Neumu, 82m2, 10m od mora. Mob. 063/219-027, Kemo.
001A

KUPOVINA
KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice, ~avrme, zidne satove austrougarske, demirlije, pe{kune, }ilime pirotske i sarajevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869608.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k

U OREBI]U izdajem apartmane i sobe, savremeno opremljeni (kuhinje, kupatila, parking i dr. pogodnosti), blizu glavne pla`e. Iskoristite sve prednosti Orebi}a i na{e ku}e. Odmorite se ugodno. Mob. 061/252-782 i u Orebi}u 0038520713884.k APARTMANE u Neumu izdajem povoljno sa klimom i gara`om. www.VillaLamia com. Tel:033/535-121 i 061/146703.k U MAKARSKOJ, soba ili apartman, blizu pla`e i {etnjice. Tel. 0038521611523, 00385915406089.k

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi otac, suprug, punac i dedo

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Dobrom ~ovjeku, prijatelju, ocu dva divna sina

53

NIJAZIJA (VEHBIJE) HUBANI]

DRAGANU TUCAKOVI]U

preselio na ahiret u utorak, 3. jula 2012, u 74. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 5. jula 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en ispred Careve d`amije sa polaskom u 13 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: k}erke Alma, Ajsela i Ajhana, supruga Vahida, zet had`i Ridvan Varaki, unu~ad Vedad, Hena, Nid`ara, Mustafa i Ilma, sestre Nad`ija i Muhiba sa porodicom, prijatelji had`i [ef}et i prija had`i Bedrija, te porodice Hubani}, Ale~kovi}, Varaki, Sazlik, Lakota, Dizdar, Ramovi}, Begovi}, ^ampara, Avdagi}, Ka~evac, Ha{imbegovi}, Dervovi} - Akova, D`idi}, Abdagi}, Hod`i}, [uvalija i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i rahmetlije u Ulici ^adord`ina br. 73 a.
002

Nakon 50 godina prijateljstva od prvog razreda osnovne {kole, preko kumstva njegovim sinovima, do{ao je trenutak rastanka. Hvala za sve lijepe godine iskrenog prijateljstva kakvog danas nema. Dragan Joki} sa porodicom
3822

SJE]ANJE

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Bolne du{e i tu`noga srca obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga i voljena

NERMINA KARAMEHMEDOVI]
5. 7. 1995 - 5. 7. 2012.

MUJO (AVDE) ME[ANOVI]
preselio na ahiret u nedjelju, 24. juna 2012, u [vedskoj, u 66. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 5. jula 2012. godine, u 14 sati na mezarju Grli}a brdo. O`alo{}eni: supruga Mensura, sinovi Elvir i Muriz, snahe Senida i Aida, unu~ad Maid, Amar, Kerim i Edin, bra}a Muharem, Senahid i Osman, snahe Saliha, Fatima, Safura, Red`ija i Behija sa djecom, familije Me{anovi}, ^elikovi}, Hara~i}, Salihagi}, Dudi}, Durmo, Dautovi}, Omanovi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u d`amiji Medreset. Ku}a `alosti: Ul. Alije Nametka br. 42.
000

NADA PALO

S po{tovanjem: Alma, Jasenko, Emir, Alda, Sa{a, Nermina, Maja i Nihad
3821

POSLJEDNJI SELAM

na{oj dragoj

MUFIDI MAD@AREVI], ro|. FO^O
Nahida Divanovi} sa porodicom, Valida ^eljo sa porodicom i Abdulah Ku~ukali} sa porodicom
1115

preminula 3. jula 2012. u 66. godini poslije kratke i te{ke bolesti. ^ast i PRIVILEGIJA je bila poznavati, dru`iti se i `ivjeti sa takvom osobom kao {to je Nada. Ispra}aj }e se obaviti u ~etvrtak, 5. jula 2012. godine, u 14.15 sati na gradskom groblju Bare iz ateisti~ke kapele. Neka ti je laka zemlja bosanska. O`alo{}eni: suprug Selver, k}erka Maja, unuk Budimir, sestra Radmila, zet Slobodan, snaha Vidosava sa djecom Sandrom i Zoranom, familije Palo, Kne`evi}, Lopi~i}, Zonji}, Bralovi}, Smith-Bralovi}, Radovanovi}, Jeli}, Pa{ali}, Kreso, Ahmethod`i}, kao i mnogobrojni prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Ul. vrbovska br. 6, Aneks.
000

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Petog jula 2012. godine navr{ava se 40 dana otkako je prestalo da kuca srce na{eg najdra`eg

SJE]ANJE

^etvrtog jula 2012. godine navr{ilo se 40 dana otkako nas je zauvijek napustila na{a draga

ZEJNIJA MUNIBA (JUSUFA) KOVA^EVI], ro|. TOPALOVI]
preselila na ahiret u srijedu, 4. jula 2012, u 84. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 5. jula 2012. godine, u 17 sati na mezarju Podgrab.

DIKA [EHI], ro|. RAMOVI]
Dani prolaze, a mi smo sve tu`niji. Nedostaje{ nam. Svaki dan bez tebe je vje~nost. Sretni smo {to smo te imali. Hvala ti za svu ljubav koju si nam pru`ila, za beskrajnu dobrotu i nje`nost koju smo dobili od tebe. Vje~no te vole: k}erka Nijaza, unuk Damir i zet Zlatko Lasic.
111

O`alo{}eni: suprug Hajrudin, sinovi Munib i Ekrem, snahe Maida i Alma, unu~ad Mirzet i Aida, praunu~ad Adin, Alina i Hana, zet Entezal, djeveri Rasim, Salko, Velija, Sabit i Asim sa porodicama, zaova Ramiza sa porodicom, sestri}i i sestri~ne sa porodicama, amid`i}i sa porodicama, daid`i}i i daid`i~ne sa porodicama, te porodice Kova~evi}, Topalovi}, Ba{i}, Malko~, Omanovi}, Abaz, Sipovi}, Imamovi}, Softi}, Hamzi}, Goli}, Karo, Fejzi}, Dizdarevi}, Brdari}, D`ananovi}, Palo, Kari}, Dajd`i}, Rada~a, Mujanovi}, Hoti, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 17 sati, Lugovi - Podgrab. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

SELIMIRA BRACE (AMIRA) PRA[O
Dok na{a srca kucaju, Tvoje mjesto }e biti u njima. Sve rije~i ovog svijeta su nedovoljne da izreknemo svu bol i tugu {to vi{e nisi sa nama. Tevhid }e se prou~iti u subotu, 7. jula 2012. godine, u 11 sati u Alipa{inoj d`amiji. Njegovi: Alma, Amir, Tarik, Eda i Tea
1116

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

TU@NO SJE]ANJE

na na{e drage roditelje

Petog jula 2012. navr{ava se dvadeset godina od tragi~ne smrti na{eg dragog i jedinog sina

@ELJKA (JOSIPA) BERITI]A
DU[ANKA [EHOVAC
5. 7. 2006 - 5. 7. 2012.

BORO [EHOVAC
21. 11. 1976 - 5. 7. 2012.

Uvijek }ete biti u na{im srcima. Milorad i Radmila sa porodicama
3818

Vje~no o`alo{}eni roditelji
3809

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

POSLJEDNJI POZDRAV

PA[A (AJDINA) DELI]
preselila na ahiret u utorak, 3. jula 2012, u 85. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 5. jula 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sin had`i Sadik, k}erke Hafiza, Fazila i Sehada, snaha Samka, djever Muharem, zetovi Ibrahim i Suad, unuci Sabahudin, Adnan, Emir i Samir, unuke Lejla, Samira, Selma i [ejla, sestri}i i sestri~ne, praunu~ad, te porodice Deli}, Zukovi}, D`inovi}, Mu{ki}, Habe{, Trle, Durutli}, Krupa, ^uturi}, Agi}, Biti}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 14 sati, Poligonska 59, Butmir. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

DRAGICA OPI], ro|. KRIVO[IJA
S tugom i po{tovanjem,

SEAD (HAZIMA) MAGLAJLI]

preminula 3. jula 2012. u 77. godini. Sahrana }e se obaviti 6. jula 2012. godine u 14.15 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: Branko, Boris i Neven, snaha Sunita, prijateljice Nermina i Jelica, te porodice Krivo{ija, Sovi}, \okovi}, kao i ostali prijatelji i kom{ije
000

Sara~evi}i: Seid, Marija, Zlatko, Belma, Damir i Albina
3798

POSLJEDNJI POZDRAV

ocu na{eg druga

POSLJEDNJI SELAM

na{oj voljenoj majci i nani

S bolom u srcu javljamo svim ro|acima i prijateljima da je na{ dragi

D@EMILI LIKOVI]

DRAGANU TUCAKOVI]U
Ivana R., Andrea B., Daria R., Sr|an S., Bojan S., Igor [.
3816

VLATKO COKA (GAJE) MARKOVI]
1938 - 2012.

Molimo dragog Allaha d`.{. da ti podari sve d`ennetske ljepote, a tvojoj du{i vje~ni rahmet. Tvoja k}erka Refija i unuci Almina i Damir i njegova supruga Jasna
1113

nakon du`e bolesti preminuo 3. jula 2012. u 75. godini. Ispra}aj dragog nam pokojnika obaviti }e se u ~etvrtak, 5. jula 2012. godine, u 17 sati ispred Komemorativnog centra u Tuzli, a sahrana }e se obaviti na rimokatoli~kom groblju Bori}. Misa zadu{nica }e se obaviti u petak, 6. jula 2012. godine, u 18 sati u crkvi Svetog Petra i Pavla u Tuzli. Po~ivao u miru Bo`ijem! O`alo{}eni: supruga Vlasta, sin Sini{a, k}erka Olivera, snaha Sandra, zet Branko, unu~ad Dalibor, Matea, Ivana i Matija, brati} Nenad, brati~na Vlatka, obitelji Babi}, Novosel, Dragi~evi}, susjedi, prijatelji i poznanici
000

IN MEMORIAM

Petog jula 2012. navr{ava se godina otkako je preselio na ahiret na{ dragi

MILORAD KLAI]
5. VII 1986 - 5. VII 2012.

FIKRET (AHMEDA) MUHAREMOVI]

S ljubavlju, Koviljka, Zorana i Zoran
3811

S po{tovanjem, ponosom i lijepim uspomenama uvijek }emo te se sje}ati. O`alo{}ena porodica
71120

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.
Li~no zahvaljujemo dr. Kravi}u, dr. Matkovi}, sestri Minki sa cjelokupnim osobljem Hirur{ko-urolo{kom odjeljenju (VI sprat) bolnice Dr. Abdulaha Naka{a za izuzetno stru~no i ljudsko po`rtvovanje i razumijevanje tokom lije~enja na{e nam drage Nade. Zahvaljujemo i pacijentima koji su boravili u istoj sobi. ^ovjek zna za ono “malo” du{e bosanske, ali se svaki put prijatno iznenadi kad je osjeti. Ono “malo” {to nijedna dr`ava na ovom svijetu nema jer nije genetski predodre|eno.
SJE]ANJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE

55

Petog jula 2012. godine navr{ava se 7 dana od prerane smrti na{eg dragog

MARKO PEJI]
28. 6. 2012 - 5. 7. 2012.

Dragi brate, nema rije~i koje mogu ubla`iti na{ gubitak. S ljubavlju, Luca i Danica
3810

MARKA PEJI]A
Hvala za ljubav, pa`nju i trenutke provedene sa tobom. Ostali su bol i tuga koje vrijeme nikad ne}e izlije~iti. S ponosom ~uvamo sje}anje na tebe.

Veliko HVALA porodice Palo i Kne`evi}
3813

SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

MARKO PEJI]

28. 6. 2012 - 5. 7. 2012.

Mama Slavka, sestre Luca i Danica, zet Ilija, Elvis, Hajdi, Cecilija, Anto, Snje`ana Mrta i strina Manda
3810

dragoj Marko, zna{ da si mi 30 godina bio sve, otac, majka, brat, sestra, najbolji prijatelj i prijateljica, moj za{titnik. Kada si me jednom zabrinuto upitao kako }u ja `ivjeti kada tebe ne bude bilo, odgovorit }u ti sada: Nikako, umrla sam i ja. Nikad vi{e ista, Tvoja Dada
3810

ZAHVALNICA
Obitelji Peji} i Vu~kovi} izra`avaju zahvalnost na podr{ci i iskazanoj su}uti povodom prerane smrti Marka Peji}a slijede}im dobrim ljudima (pri ~emu navedeni redoslijed nije bitan): Obitelji Omerbegovi}, Huma~ki}, Samard`i}, nepoznatom taksisti, Hitnoj pomo}i Sarajeva i Had`i}a, Kati, Hanki, Edini i Mikiju, Nermi, Mensi, Almini, Igoru, Mujketu, kom{ijama iz Suhodola i zgrade u Ul. Skenderija br. 56, dr. S. Krupalija i obitelji Zejnila Krupalije, obitelji F. Papovi}a, obitelj A. Papovi} - Mujan, obitelji @igi}, dr. Naki~evi} i osoblju CUM-a, uposlenicima federalnog Ministarstva unutarnjih poslova i Federalne uprave policije, uposlenicima Pravnog fakulteta u Sarajevu, ostalim prijateljima i radnim kolegama na{eg Marka i drugim dobrim ljudima koji su izrazili svoju iskrenu `alost i pomogli nam u na{oj tugi i bolu zbog iznenadnog odlaska na{eg Marka. Neka nam oproste oni koje smo skrhani tugom i bolom izostavili. Obitelji Peji} i Vu~kovi}
3810

KUMICI

od porodica Bralovi} i Smith
3814

IN MEMORIAM

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj

prof. MIRKO BRATI]
5. 7. 2009 - 5. 7. 2012.

KUMICI
Sje}anje na tebe je dio na{eg `ivota, u kojem }e{ nam uvijek nedostajati.
od porodica Jeli}, Radovanovic i Radanovi}
3814

Porodica
71166

SJE]ANJE SJE]ANJE

na na{u dragu bra}u i ujake

GALIJA[EVI]

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

OSLOBO\ENJE
RADENKO BOGDANOVI]
5. 7. 1997 - 5. 7. 2012.

FERID
1928 - 5. 7. 2000.

HAMZALIJA
1925 - 8. 11. 2005.

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
3815

Puno smo ih voljeli, po{tovali i mnogo nam nedostaju. [emsa, Emira, Jagoda, Zinka i Nina
3808

DOO NOVOTEKS KISELJAK

Tel: 387/30/879-438

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV dragom

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

POSLJEDNJI POZDRAV velikom drugu i prijatelju

HAD@O (RA[IDA) IM[IROVI]
preselio na ahiret u utorak, 3. jula 2012, u 74. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 5. jula 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en ispred d`amije Boljakov Potok sa polaskom u 13.15 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: sin Suvad, k}erka Sudbija, zet D`evad, snaha Mirsada, unu~ad Belma, Ervin i Mirza, zet Almir, praunuk Alem, sestre Sevda i Esma, snaha Alma, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, svastika Saima i bad`o Nurko sa porodicom, {ura Nezir sa porodicom, prijatelji Rifet i Enisa sa porodicom, prija Vasvija sa porodicom, te porodice Im{irovi}, Aganovi}, Hod`i}, Alaim, Srna, Seferovi}, [kamo, Agi}, Efendi}, [ehovi}, Spahovi}, Bajri}, Adilovi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici Mahmuta Bu{atlije br. 16.
000

DRAGANU TUCAKOVI]U
NED@ADU SOFI]U
Vedo, Rajko i Began
3805

“Hidroinvest” d.o.o.
001

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{ dragi

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

HAMED AMIR (HAMDIJE) DAUTOVI]
preselio na ahiret u srijedu, 4. jula 2012, u 56. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 5. jula 2012. godine, u 17.30 sati na mezarju Ravne Bakije. O`alo{}eni: supruga Silva, k}erka Nejra, bra}a Ferid i Fadil Fako, punac Hasan, punica Naza, snaha Meldijana, brati}i Amer i Arnel Nane, snaha Enida, brati~ne Atea i Zara, Sofija, Jesenko i Aner, te porodice Dautovi}, Penava, ]ori}, Kulovi}, [kulji}, ^olakovi}, Milovanovi}, Ba{ovi} Ru`dija, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu rahmetlije u 17.30 sati, Ul. Nedima Filipovi}a 27/I. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

SEJD SEJO (ALIJE) MUMINOVI]
preselio na ahiret u utorak, 3. jula 2012, u 84. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 5. jula 2012. godine, u 14.30 sati na gradskom groblju Bare. INNA LILLAHI VE INNA ILEJHI RAD@I’UN O`alo{}eni: supruga Munevera Nera, sinovi Nedim i Kerim, snahe Fata i Tatjana, unu~ad Nerim i Aida, snaha Nadija sa djecom, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, {ure Ali} Mustafa, Salko i Enver sa porodicama, svastika Hajrija sa suprugom Savom, te porodice Muminovi}, Ali}, Ibrulj, Züll, Kapo, [anti}, Jabu~ar, Kalamuji}, Torbi}, Had`ieminagi}, Gu{alovi}, [iljak, Me{inovi}, Lati}, Hasanagi}, ^aplja, Murguz, ^eho, Bergman, Padalo, Habota, Pa{i}, prijatelji D`anko, Smaji{, Ho{o, Buzar, Zike, Husein~ehaji}, ^abraja, Mari}, Imamovi}, Gurda, ]elhasi}, Karkin, Hrenovica i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u ku}i rahmetlije u Ulici Bardak~ije br. 99.
000

ZAHIDA (ALIJE) SABRIHAFIZOVI], ro|. ALJIJI
preselila na ahiret u utorak, 3. jula 2012, u 56. godini D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 5. jula 2012. godine, u 17.30 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O`alo{}eni: suprug Enver, sinovi Muhamed i Samir, k}erka Velida, sestre Fatima i Amira sa porodicama, zaove Vasva i Majda sa porodicama, drugarica Vesna sa porodicom, te porodice Sabrihafizovi}, Aljiji, ]utuk, Kadrija, ^avka, Mahmutovi}, Hasanovi}, Priganica, Babi}, Vu~eti}, Bilal, @iga, Muri}, kao i ostala rodbina, prijatelji i mnogobrojne kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 17.30 sati u ku}i `alosti u Ulici Stro{i}i br. 59. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

POSLJEDNJI POZDRAV na{em prijatelju

SJE]ANJE na na{e drage roditelje

POSLJEDNJI POZDRAV na{em

TUCI

DRAGANU TUCAKOVI]U
S po{tovanjem,

FERID GALIJA[EVI]
2010 - 2012.

SALIHA GALIJA[EVI], ro|. TRALJI]
2005 - 2012.

S ljubavlju i po{tovanjem, sinovi Goran i Mirza sa porodicama
1111 3781

Porodica Nikoli}
3806

Bisa, Emilija i Senada

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE

57

Tu`nim srcem i bolom u du{i obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ otac, dedo i svekar

SABIHA (SAFETA) SAJTOVI], ro|. HORI]
ekshumacija iz Bijeljine

JAKUP KUPO (AHMETA) BURAZEROVI]

tragi~no preselila na ahiret od zlo~ina~ke ~etni~ke ruke 27. januara 1994. na Drini, u 40. godini. Ekshumirana je u Beogradu 2002, zatim razmijenjena za Tuzlu 2008, a identifikovana u junu 2012. godine. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 5. jula 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: majka Mina, sin Nermin, k}erka Amela, sestre Sabina i Jasmina, brat Sadik, unu~ad Damir, Sophie, Amar, Ali, Iman i Omar, zetovi [efik, Theo i Adel, snahe Marlen i Larisa, sestri} Senahid sa porodicom, sestri~ne Selma i Mirela sa porodicama, brati} Edvin, brati~ne Majra i Hanna, zaova Aj{a sa porodicom, tetka Habiba, Mujo Halaki} sa porodicom, te porodice Sajtovi}, Hori}, Ferhatovi}, Mund`i}, Had`iomerovi}, Be}irovi}, Hajri}, Jahiba{i}, Kajimovi}, Tuzlakovi}, Durak, Hubers, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 17 sati u d`amiji Plandi{te - Vrelo Bosne.
000

RUDOLF OSENK
5. 7. 1972 - 5. 7. 2012.

preselio na ahiret u nedjelju, 1. jula 2012, u 82. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 5. jula 2012. godine, u 18 sati na gradskom groblju Sutina - Mostar. O`alo{}eni: sinovi Edin Dinko i Emir Memo, brat D`avid, nevjeste Sad`ida i Jasna, Mara, [erifa, Arifa i Zineta, unu~ad Adis i Armin, Sabina, Ahmedina i Jusuf, brati}i i brati~ne, porodice Burazerovi}, Abdomerovi}, Elezovi}, Kahrimanovi}, Vasovi}, Piroli}, [egetalo, Lati}, [ehovi} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije
002

Supruga i k}erke
3783

....za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SJE]ANJE na drage roditelje

TAHIR (HASANA) KARUP

SABAHUDIN (MEHMEDA) ]URT
preselio na ahiret u utorak, 3. jula 2012, u 54. godini.

KAZAZI]

preselio na ahiret u ponedjeljak, 2. jula 2012, u 93. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 5. jula 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sinovi Asim, Mujo, Halil i Salko, snahe [evala, Rasema, Azemina i Muniba, unuci Jasmin, Nermin, Kenan i Haris, unuke Aida, Arnela i Ajla, praunuk Abdul-Malik, praunuke Merjema i Lamija, te porodice Karup, Pu{ka, Ba{i}, Buljuba{i}, Ramovi}, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije.

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 5. jula 2012. godine, u 17 sati na mezarju Hambina carina - [iroka~a. O`alo{}eni: majka Zulejha Keka, supruga Enisa, sinovi Damir i Mehmed, k}erka Jasmina, sestre Ai{a i Almedina Cuna, zetovi Miralem, Samir i Eldar, sestri}i Jasmin sa porodicom, Mirza, Emir i Edo i sestri~na Ardisa, unuk Haris, punac Meto, punica \uka, amid`e Sejo i Salem, te porodice ]urt, Smje~anin, Poturkovi}, Kova~, Morina, Kova~evi}, Sijer~i}, Ma{o, Zeljkovi}, Arnautovi}, Alibegovi}, Sivani}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 17 sati, Ul. fojni~ka 9. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH

HANA
5. 7. 1989 - 5. 7. 2012.

23. 8. 1982 - 5. 7. 2012.

HASAN

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u d`amiji Bakarevac - Pofali}i. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

000

Zakon zaborava ne djeluje, sje}anje na Va{e drage likove, na Va{u plemenitost i dobrotu ~uvamo duboko u na{im srcima. Zahvalna djeca: Mujke, Mugda, Ela i Braco sa porodicama
3736

POSLJEDNJI POZDRAV velikom ~ovjeku i prijatelju

Danas se navr{ava 13 godina od smrti

Petog jula 2012. navr{ava se sedamnaest godina od prerane smrti na{eg dragog

DARKA (IVANA) STOJ^I]A
S tugom i po{tovanjem, majka Blagica, snaha Rajna i brati} Bojan
3677

DRAGANU TUCAKOVI]U
Vele i Ljilja
3803

HASANA SELMANAGI]A
5. 7. 1999 - 5. 7. 2012.

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
3802

58

PREDAH

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Va`no je da se razumijete sa saradnicima ili da jasno defini{e zajedni~ka pravila u poslovnoj saradnji. Svako od vas treba da obavi svoj dio posla na najbolji na~in i bez pretjeranog eksponiranja. Nema potrebe da se pona{ate suvi{e strogo ili hirovito prema voljenoj osobi, poka`ite vi{e nje`nosti i razumijevanja u svakom pogledu. Izbjegavajte pretjerano konzumiranje cigareta i alkohola. Nekom kao da se posre}ilo da ostvari svoje poslovne ciljeve, ali na vama je da kompletnu situaciju ispratite sa du`nim po{tovanjem. Izbjegavajte rivalstvo ili takmi~arsku atmosferu, va`no je da sa~uvate pozitivnu vezu sa bliskim saradnicima. Strpljivo sa~ekajte na ne~iji poziv ili na partnerovo prisustvo. Potrudite se da pobolj{ate svoju koncentraciju. Nove informacije ili doga|aji na poslovnoj sceni predstavljaju dobar povod za zajedni~ki uspjeh. Poti~ite kod sebe smisao za prakti~nom orijentacijom, potrebno je da prihvatite ne~iji uticaj. Neko poku{ava da vas inspiri{e na pozitivno raspolo`enje. Ali, vi imate unaprijed zacrtane ciljeve i ne odstupate lako od svojih emotivnih namjera. Ne optere}ujte se velikim brojem obaveza, opustite se. Novi doga|aji na poslovnoj sceni imaju negativan uticaj na va{u koncentraciju, ne uspijevate da ispunite sve planirane obaveze. Va`no je da svoju pa`nju posvetite nekim prioritetnim ciljevima. Bolje je da se previ{e ne zanosite velikim emotivnim `eljama ili ne~ijim obe}anjima. Nemojte precjenjivati li~ne mogu}nosti i ne~ije slabosti. Prijat }e vam neka od tehnika psiholo{kog opu{tanja. Ukoliko neko kritikuje va{ na~in rada, nema razloga da reagujete suvi{e sujetno ili impulsivno. Obratite pa`nju na koristan savjet, uvijek postoji mogu}nost da se ostvari poslovni dogovor koji vodi u pravcu novih zajedni~kih rje{enja. U odnosu sa voljenom osobom potrebna vam je mo`da realnija procjena, nemojte tra`iti neke nemogu}e ustupke. Potrebno je da pobolj{ate psihofizi~ku kondiciju. Ukoliko nemate dovoljno povjerenja u odre|ene saradnike, mo`da treba na vrijeme i pravilno za{titi svoje poslovne interese. Nema potrebe da se raspravljate sa neistomi{ljenicima, ve} da preuzmete inicijativu koja vodi ka pozitivnim rezultatima. Partner uz svu dobru volju mo`da ne razumije uvijek i u potpunosti sve va{e namjere. Obratite pa`nju na zdraviji na~in ishrane. Nove informacije zvu~e komplikovano i neki saradnici ne ispunjavaju mo`da u potpunosti sva va{a o~ekivanja, ali vi se dobro snalazite u razli~itim situacijama. Detaljno provjerite razli~ite okolnosti prije nego {to zapo~nete novu poslovnu akciju. Povremeno osje}ate izvjesnu nelagodnost pred bliskom osobom i djelujete napeto. Va`no je da se pravilno za{titite od nekih pomalo lo{ih uticaja. Neko vas dovodi pred svr{eni ~in ili u nezgodnu poslovnu situaciju. Stoga izbjegavajte afektivno pona{anje i zatra`ite ne~iju podr{ku. Sve {to ~inite ostavlja odre|ene posljedice na va{ poslovni ili dru{tveni `ivot, budite promi{ljeni. Ukoliko ste mladi ili slobodni, nemojte dozvoliti da vas zavedu ne~iji laskavi komplimenti. Va`no je da sa~uvate prisebnost duha i samokontrolu. Zainteresovani ste za neke skrivene informacije ili za poslove koji se obavljaju vi{e na zaobilazan na~in. Privla~e vas veliki izazovi ili mogu}nost da udvostru~ite svoje poslovno-finansijske rezultate. Nema potrebe da vam ne~ije prisustvo iznenada pomuti razum ili da se sukobljavate sa voljenom osobom. Uz pove}ani sluh za toleranciju kontroli{ite i svoju impulsivnu stranu prirode. Na vama je da provedete u djelo ne~ije ideje, jer na takav na~in mo`ete da ostavite profesionalan utisak u susretu sa saradnicima. Ukoliko vam je stalo da ostvarite dvostruki dobitak, budite dovoljno ubjedljivi pred okolinom. Kod vas provijava romanti~no raspolo`enje, a partner `eli da vam ugodi na neki poseban na~in. Priu{tite sebi omiljenu zabavu, kao recept za dobro raspolo`enje. Polo`aj Mjeseca djeluje izazovno na va{e psihi~ko stanje, stoga u odre|enim situacijama reagujete pomalo nekontrolisano ili na osnovu prvog impulsa. Bez obzira na nove poslovne nesuglasice, ne obazirete se na razli~ite komentare koje ~ujete. Nemojte dozvoliti da se bliska osoba osje}a zapostavljeno, izrazite pozitivnu stranu svoje li~nosti. Prijat }e vam odmor i psihofizi~ka relaksacija. Unaprijed osmislite svaki potez prije nego {to javno izlo`ite svoje ideje pred saradnicma. Dobra priprema i organizacija predstavlja sigurniji put do uspjeha. Ako vas mu~e nove emotivne sumnje, otvoreno razgovarajte sa voljenom osobom. Nemojte donositi neke ishitrene zaklju~ke na osnovu svog prvog ili blic-utiska. Poti~ite kod sebe optimizam i pozitivno raspolo`enje.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: danska, imenar, jamada, etos, k, ge, tup, ori, {u, f, zaira nara, orbit, jaran, reomir, tast, lara, opasti, ag, rakel, ik, nik, vadim, v, repetitori, banuti, enot, atel, satare, vitaker, hit.

Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb

nim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta lista, obratite se VZ[ u BiH 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. e-mail: info@vzs.ba, godine Ukazom predsjednika Tita odlikotel: +387 33 272 270 vano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlat- tel/fax: +387 33 272 271

Prije podne prete`no sun~ano, poslije podne u sjevernim i centralnim predjelima umjereno obla~no i nestabilno sa pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab, promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od 15 do 22, maksimalna dnevna od 33 do 37 °C. U Bosni i Hercegovini u petak prije podne sun~ano, poslije podne u sjevernim i centralnim predjelima umjereno obla~no i nestabilno sa pljuskovima. U subotu sun~ano, poslije podne u brdsko-planinskim predjelima lokalni razvoj obla~nosti. U nedjelju i ponedjeljak sun~ano i toplo. U Sarajevu prije podne sun~ano, popodne promjenljivo obla~no, sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Puha}e slab, isto~ni vjetar. Minimalna temperatura 17, maksimalna dnevna 34 °C.

Danas }e iznad ve}eg dijela Evrope biti promjenljivo obla~no sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom. Obilnijih padavina bi}e u Njema~koj. Prete`no sun~ano bi}e na Mediteranu i u oblasti Panonske nizije. Najhladnije }e biti na Britanskim ostrvima i zapadu Skandinavskog poluostrva sa temperaturom od 15 do 22, najtoplije na Balkanskom poluostrvu i u Panonskoj niziji sa temperaturom do 38 °C. Na Balkanu sutra sun~ano i veoma toplo. Poslije podne u zapadnim predjelima poluostrva lokalni razvoj obla~nosti sa pljuskovima i grmljavinom. Maksimalna temperatura od 32 do 38 °C.

60

KULTURNI VODI^
LEDENO DOBA 4: ZEMLJA SE TRESE 2D
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

ZENICA

CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

BO[NJA^KI
Izlo`ba Salima Obrali}a “Po~itelj i zimi i ljeti 1978-2011.”, kao i stalne postavke “U fokusu kolekcije”, Ismet Rizvi} i Mersad Berber, te ostale kolekcije Instituta, otvorene za posjete svakim danom osim nedjelje od 9-16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail: info@bosnjackiinstitut.ba.

BANJA LUKA KINA
MULTIPLEX EKRAN
NA TAJNOM ZADATKU
akciona komedija, re`ija: Phill Lord i Chris Miller, uloge: Channing Tatum, Johan Hill, Ice Cube... po~etak u 19 i 21 sat.

KINA
CINEMA CITY
DIKTATOR

OLIMPIJSKI
animirana avantura, re`ija: Steve Martino i Mike Thurmeier, uloge: Ray Romano, John Legiuzamo, Dennis Leary... po~etak u 12, 14, 16, 18 i 20 sati. Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

POZORI[TA
SARTR
LJUBAV PREMA KNJIGAMA PRI^A O SARAJEVU
komedija, re`ija: Larry Charles, uloge: Sasha Baron Cohen, Anna Faris, Ben Kingsley... po~etak u 13.50, 15.45, 17.30, 19.15 i 21 sat. dokumentarni film, re`ija: Sam Hobkinson, po~etak u 21 sat.

LARIN IZBOR: IZGUBLJENI PRINC
avanturisti~ka drama, re`ija: Tomislav Rukavina, uloge: Doris Pin~i}, Ivan Herceg, Filip Juri~i}... po~etak u 14.30, 16.30, 18.30 i 20.30 sati.

SARAJEVO

KINA
MULTIPLEKS PALAS
MADAGASKAR 3 3D
animirana avantura, re`ija: Eric Darnell, uloge: Ben Stiller, Jada Pinkett Smith, Chris Rock... po~etak u 17 i 18.45 sati.

PIRAHNA 3DD 3D
horor, re`ija: John Gulager, uloge: Christopher Lloyd, Ving Rhames, David Hasselhoff... po~etak u 20 sata.

FESTIVALI Ba{~ar{ijske no}i
CENTRALNA POZORNICA VIJE]NICA Kike i veliki dernek za malu raju
po~etak u 21 sat. Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

LORAKS

LARIN IZBOR: IZGUBLJENI PRINC
avanturisti~ka drama, re`ija: Tomislav Rukavina, uloge: Doris Pin~i}, Ivan Herceg, Filip Juri~i}... po~etak u 17.15, 19 i 20.45 sati.

MADAGASKAR 3

BKC Mijenjamo `ene
komedija, po~etak u 21 sat.

PIRAHNA 3DD 3D
horor, re`ija: John Gulager, uloge: Christopher Lloyd, Ving Rhames, David Hasselhoff... po~etak u 20.30 i 22.15 sati.

GALERIJE
RAIFFEISEN GALERIJA
animirana avantura, re`ija: Eric Darnell, uloge: Ben Stiller, Jada Pinkett Smith, Chris Rock... po~etak za 3D u 11.20 i 13.20 sati, a za 2D u 11.30, 13.30, 15.30, 17.50 i 19.50 sati. Izlo`bu radova Adne Bakije, studentice Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Kiparstvo. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, a za sve posjetioce otvorena je radnim danima u u periodu od 08 do 16 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

re`ija: Chris Renaud i Kyle Balda, uloge: Zac Efron, Taylor Swift, Danny DeVito... po~etak u 15 i 17 sati.

LEDENO DOBA 4: ZEMLJA SE TRESE 2D
animirana avantura, re`ija: Steve Martino i Mike Thurmeier, uloge: Ray Romano, John Legiuzamo, Dennis Leary... po~etak u 12.15, 14.15, 16.15, 18.15, 20.15 i 22.15 sati.

BIHA]

LEDENO DOBA 4: ZEMLJA SE TRESE 2D
animirana avantura, re`ija: Steve Martino i Mike Thurmeier, uloge: Ray Romano, John Legiuzamo, Dennis Leary... po~etak u 14, 16 i 18 sati.

LARIN IZBOR: IZGUBLJENI PRINC

COLLEGIUM ARTISTICUM
Izlo`ba skulptura Alema Korkuta, umjetnika koji je svojim pristupom skulpturi zaslu`eno stekao izuzetnu reputaciju na savremenoj hrvatskoj umjetni~koj sceni. Korkutove skulpture se prvi put predstavljaju bosanskohercegova~koj publici, najprije u Gradskoj galeriji u Biha}u, a potom u Gradskoj galeriji Collegium artisticum u Sarajevu. Izlo`ba je za sve posjete otvorena do 20. jula.

@ENA IZ SUSJEDSTVA
triler, re`ija: Pawel Pawlikovski, uloge: Ethan Hawke, Kristin Scott Thomas, Joanna Kulig... po~etak u 19.30 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE

KINA
UNA
LARIN IZBOR: IZGUBLJENI PRINC
avanturisti~ka drama, re`ija: Tomislav Rukavina, uloge: Doris Pin~i}, Ivan Herceg, Filip Juri~i}... po~etak u 20.30 i 22 sata.

avanturisti~ka drama, re`ija: Tomislav Rukavina, uloge: Doris Pin~i}, Ivan Herceg, Filip Juri~i}... po~etak u 15.20 i 19.10 sati.

ATELJE ZEC
Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a od kamena”. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

BU\ENJE
horor, triler re`ija: Nic Murphy, uloge: Rebecca Hall, Dominic West, Imelda Staunton... po~etak u 17.30, 21.15 i 22.30 sati.

TUZLA

GALERIJE
MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI RS
Izlo`ba “Sava [umanovi}, li~no, porodi~no i nacionalno” povodom obilje`avanja 70 godina od smrti velikog umjetnika. Postavka sadr`i izabrane slike - 46 ulja na platnu, iz posljednje decenije njegovog stvarala{tva, koji je ujedno i [umanovi}ev najzreliji opus. Najzastupljeniji motivi su aktovi i pejza`i, me|u kojima se izdvajaju izuzetne slike, poput Rusinke, A{ikovanje, Model u ateljeu i Portret devoj~ice u bijeloj bluzi, kao i motivi mrtve prirode. Izlo`ba je za sve posjete otvorena do 5. augusta.

PIRAHNA 3DD 3D
horor, re`ija: John Gulager, uloge: Christopher Lloyd, Ving Rhames, David Hasselhoff... po~etak u 17.20 sati.

DIKTATOR
komedija, re`ija: Larry Charles, uloge: Sasha Baron Cohen, Anna Faris, Ben Kingsley... po~etak u 21 sat.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

LOVCI NA GLAVE
akcioni triler, re`ija: Morten Tydlum, uloge: Aksel Hennie, Synnove Macody Lund, Nikolaj Coster-Waldau... po~etak u 21.10 sati.

MUZEJI
ZEMALJSKI

FESTIVALI
KULTURNI CENTAR

Biha}ko ljeto
Gostovanje Magacin Kabarea Sarajevo BAXUSMANIJA
re`ija: Emir Kapetanovi}, igraju: Moamer Kasumovi}, Mona Muratovi}, Damir Nik{i} po~etak u 21 sat.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

MARIGOLD HOTEL
romanti~na komedija, re`ija: John Madden, uloge: Judy Dench, Tom Wilkinson, Dev Patel... po~etak u 12.45, 15.10, 17.40 i 20.15 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012. Ljubav bez granica
17.50 OBN

TV PROGRAM
SE RI JE

61

46. Emilia ka`e Alfredu da se brine jer je ukrao otrov iz Mauriciove ku}e te da se boji i za Azul. Eva prigovori Diegu jer joj je lagao oko svog ugovora i ka`e mu da }e mu pomo}i ako `eli oti}i, ali da joj da malo vremena dok u{tedi ne{to novca. Mauricio ka`e Alfredu da se vrati u laboratorij jer }e, u protivnom, snositi posljedice te da misli na Azul. Kako bi natjerao Alfreda da nastavi raditi na tra`enju lijeka za njegovu bolest, Mauricio otruje Azul. Alfredo ka`e Evi i Mauriciju da ne}e vi{e raditi jer ni{ta nije transparentno i zaprijeti im da }e ih prijaviti policiji. Mauricio mu povi{enim tonom ka`e da se primi posla ako ne `eli vidjeti Azul mrtvu jer ju je otrovao. Alfredo se zabrine kad mu Azul ka`e da ju je u Mauriciovu uredu ubo neki kukac. On je pita je li ga vidjela, a ona ka`e da nije jer ga je Mauricio zgazio. Emilia ka`e Alfredu da je on kriv za ono {to se doga|a Arnaldu i Azul jer je u `elji da se istakne kao znanstvenik zapostavio ulogu oca i ka`e mu da ga ne `eli vi{e vi|ati. Eva ka`e Diegu da }e, iako to ne `eli, i dalje morati raditi s njom, a Mauriciju ka`e da joj preda otrov u roku od 24 sata.

Zodiac

22.35 OBN
Zodiac govori o lovu na zloglasnog serijskog ubojicu poznatog kao Zodiac koji je ubijao tijekom {ezdesetih na podru~ju Zaljeva San Francisca, ostaviv{i nekoliko `rtava na `ivotu i ostavljaju}i izazove policiji u obliku pisama i {ifri dostavljenih novinama. Slu~aj ostaje jedan od najneslavnijih nerije{enih slu~ajeva zlo~ina. Film po~inje u srpnju 1969. s drugim Zodiacovim napadom, ubojstvom Darlene Ferrin i Mikea Mageuaua na osamljenom mjestu u Valleju. Mageuau pre`ivi dok Ferrin umire od posljedica ozljeda...

KRIM. DRAMA

Zodiac, 2007.

Tajna Starog Mosta
17.25 FTV

Re`ija: David Fincher Uloge: Jake Gyllenhaal, Robert Downey Jr, Mark Ruffalo, Anthony Edwards, Brian Cox

Mauricio je otkriven, Franciscinih je {pijuna sve manji, a rivali su sve opasniji. Agueda nudi Pepi da joj otvori ordinaciju koju bi sama vodila. Olmo nalazi na~in da uz pomo} la`nih papira stekne Soledadino povjerenje. Alfonso poku{ava osvojiti Emilijino ranjeno srce. Pepa mu savjetuje da je ne ostavlja i da joj pru`i svu svoju ljubav. Tristan brani Gregoriju koja je ostavila zaklju~anu ambulantu i lijekove, a Pepa osje}a ljubomoru. Sve joj je bli`a ideja da otvori vlastitu ordinaciju.

F.I.S.T.
21.00 HRT1
F.I.S.T., 1978.

FIL

M

Atentat na Regana
20.10 BHT1 DRAMA
Re`ija: Cyrus Nowrasteh Uloge: Richard Dreyfuss, Richard Crenna, Yannick Bisson, Colm Feore The Day Reagan Was Shot, 2001,

FIL

M

DRAMA
Re`ija: Norman Jewison Uloge: Sylvester Stallone, Rod Steiger, Peter Boyle, Melinda Dillon, Kevin Conway, David Huffman

Soko Wismar
15.40 BHT1

Za Lutza Borcherta je susret sa provalnikom zavr{io kobno. Borchertova `ena je nakratko vidjela po~initelja, ali ga ne mo`e pobli`e opisati. Susjedi preminulog su bili na odmoru, pa je provalniku umnogome posao bio olak{an.

Voza~ kamiona Johnny Kovak u prevozni~koj tvrtki Consolidated” Wina Talbota nema problema s poslom, ali ga poput njegovih kolega mu~e lo{i uvjeti rada. Johnny `ivi s majkom, najbolji mu je prijatelj Abe, tako|er voza~, a zaljubljen je u Annu, radnicu u tvornici tekstila. Kada se suprotstavi {efovu nepriznavanju prekovremenog posla, Johnny s kolegama odlu~i izboriti svoja prava. Johnny dobije jamstvo da }e ubudu}e svi voza~i biti pla}eni i za prekovremeni rad...

Atentat na Ronalda Regana je izvr{en samo 69 dana nakon {to je postao predsjednik. ^ovjek opsjednut glumicom Judy Foster, kako bi joj dokazao svoju ljubav, poku{ao je ubiti predsjednika. Stradalo je troje ljudi, a predsjednik Regan je te{ko ranjen. Zbog ~ega je dr`avni sekretar Haig bio van kontrole, {ta se de{avalo u Bijeloj ku}i i tajnim slu`bama? Za{to su nacionalne vo|e dovele svijet na ivicu nuklearnog rata?

Riding the Bus With My Sister
Riding The Bus With My Sister, 2005. Re`ijaica: Anjelica Huston Uloge: Rosie O’Donnell, Andy MacDowell, Richard T. Jones, D. W. Moffett, Peter Crockett, Stephanie

FIL

M

Bijeli prah
23.20 NOVA
Blow, 2001.

FIL

M

13.21 HRT1

KRIMINALISTI^KI
Re`ija: Ted Demme Uloge: Johnny Depp, Penélope Cruz, Franka Potente, Rachel Griffiths, Paul Reubens

Ru`a vjetrova
12.55 OBN

59. Berba gro`|a je zavr{ila u napetoj atmosferi! Suzanin poku{aj smirivanja Sare zavr{ava produbljenjem jaza izme|u njih dvije, a sli~no je i sa Zvonom i Lukom, dok Dragica jo{ jednom toplo ohrabri i podr`i Maricu. Po dolasku ku}i, Milivoj otkriva Sari da je na njenoj strani i priznaje da se Suzana trenutno nalazi u jako te{kom razdoblju. Prije no}nog izlaska na zabavu, Anu naljuti Sr|anovo odbijanje razgovora o Mili, a Luka se pred Jakovom i ostatkom prijatelja opija u baru, te svojim otrovnim komentarom na ra~un Zvone ispadne jako neugodan.

Za Beth svaki novi dan razlog je za radost. Ona ustaje, jede {to `eli i koliko `eli, odijeva se i odlazi na vo`nje gradskim autobusom. Osim njezinog de~ka Jesseja, autobusi su njezina najve}a radost. U autobusu rado razgovara sa svima, zafrkava se s djecom, pokazuje sliku ne}aka i ne}akinje, djece svojega brata, koje obo`ava iako ih nikad nije vidjela. Rachel Simon uspje{na je njujor{ka fotografkinja, ugledna i dobro pla}ena...

Melissa P.
02.15 NOVA
Melissa P, 2005.

FIL

Ve}ina ljudi zna da su iza popularnosti kokaina stajali mo}ni kolumbijski narkokarteli koji su bili odlu~ni zaraditi bez obzira na sve. Ono {to ve}ina ne zna jest da su kolumbijski narkolordovi imali vezu u Americi koja je sve to omogu}ila: Junga, mladi}a iz ameri~kog gradi}a koji je odlu~io ostvariti ameri~ki - postav{i prvi Amerikanac koji je masovno uvozio kokain u Sjedinjene Dr`ave te koristio svoje poduzetni~ke vje{tine da izlo`i studente, dobro pla}ene profesionalce i kremu Hollywooda novom, modernijem obliku fiksanja...

M

Dva Jakesa
23.30 PINK KOMEDIJA
Re`ija: Jack Nikolson Uloge: Cack Nicholson, Harvey Keitel, Meg Tily, Madeleine Stowe, Frederik Forrest Two Jakes, 1990.

FIL

M

DRAMA
Re`ija: Luca Guadagnino Uloge: Maria Valverde, Carlo Antonelli, Geraldine Chaplin

CSI Miami
20.05 FTV

Horatihev tim ima zadatak da otkrije za{to je Memmo Fierro, ubica Horatijeve supruge, Marisol Delko - Caine, pu{ten iz zatvora. Detektivi moraju {to prije na}i dokaze da ubicuponovo vrate iza re{etaka, prije nego Memmo Fierro na|e novu `rtvu.

Melissa je usamljena tinejd`erica koja `ivi sa strogom majkom i bakom punom razumijevanja na Siciliji. Jednog dana s prijateljicom odlazi na zabavu kod {kolskog prijatelja. Ondje Melissa do`ivljava prvo seksualno iskustvo s Danieleom, dje~akom iz {kole. Iskustvo je daleko od onog {to je zami{ljala. Daniele je nasilan i sebi~an, i poslije posve zaboravlja njihov susret. No Melissa vjeruje da je zaljubljen u nju, kao i ona u njega...

Uspje{ni losand`eleski privatni detektiv Jake Gittes, koji nam 1948. pripovijeda o svojim do`ivljajima, specijaliziran je za slu~ajeve bra~ne nevjere. Njegovog klijenta Jakea Bermana vara supruga Kitty i Gittes ga upravo uvje`bava za upad u sobu u kojoj je ona s ljubavnikom. Kako Gittes sve doga|aje u ljubavnom gnijezdu snima na magnetofonsku vrpcu, tako i bijesni govor prevarenog mu`a pred ljubavnicima snimi unaprijed..

62
BHT

TV PROGRAM
07.10 TV Tour, muzi~ki program 08.00 Da sam oblak, igrana serija, 20. ep. 09.00 Vijesti 09.05 Tajna Starog Mosta, igrana serija, 184. ep. 10.00 Harveytoons, crtani film 10.05 Slomljena krila, igrana serija, 71. i 72. ep. 12.00 Dnevnik 1 12.20 Larin izbor, igrana serija, 18. i 19. ep. 13.55 Villa Maria, igrana serija, 136. ep. 14.45 Jagodica Bobica, crtana serija 15.20 Vijesti

~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE
Hairy Scary, crtani Atomska Betty, crtani Oggy i `ohari, crtani Roni Olly roni, crtani An|eli i prijatelji, crtani film Dibidogs, crtani film Roni Olly roni, crtani Gerald McBoing, crtani film Crtani film Ja sam tvoja sudbina, serija Skrivena kamera, humo. program Princ iz Bell Aira, humoristi~na serija Na{a mala klinika, doma}a humoristi~na serija Crime Time, crtani film

07.30 Prirodna ba{tina BiH: Kra{ka polja isto~ne Hercegovine (r) 08.00 BHT vijesti 08.15 Soko Wismar, igrana serija, 88/117 (r) Program za djecu i mlade 09.05 Kiri klaun, animirana serija, 28/29 09.10 Robot Robi, animi. serija, 38/52 09.25 Pim i Pom, animirana serija, 23/26 09.30 Neopjevani stru~njaci Japana, dok. serija, 3/4 10.00 Sjednica Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH, prijenos 12.00 BHT vijesti 12.15 TV Justice, sudska hronika (r) 12.45 BH gastro kutak, kulinarski show (r) 13.15 Ezel, igrana serija, 132/142 14.15 BHT vijesti Program za djecu i mlade 14.30 Frenderi u saobra}aju, animirana serija 14.35 TV enciklopedija 14.50 BHT slagalica 15.20 Dje~iji festivali 15.40 Soko Wismar, igrana serija, 89/117 16.30 Prirodna ba{tina BiH: Dolinom Trebi{njice 17.00 Bar kod, potro{a~ki magazin 17.30 Putevi zdravlja, magazin 18.00 Sve u svemu, magazin 18.45 Kiri klaun, animirana serija, 29/29 19.00 Dnevnik 1 19.35 Business News 19.40 Retrovizor, muzi~ki program 20.10 Bra}a Karamazovi, igrana serija, 12/12 21.00 Nogomet: 1. pretkolo Evropske lige: Borac - ^elik Nik{i}, prijenos 23.00 BHT vijesti 23.15 Business News 23.20 Atentat na Regana, ameri~ki igrani film

FTV

06.01 06.30 07.00 07.06 09.00 09.10 10.05 10.35 11.00 11.30 12.00 12.15 14.00 15.00 15.10

RTRS

Muzi~ki program Info kanal Vijesti %utarnji program Vijesti Robin Hud, serija (r) Mala tv U no}noj ba{ti, crtana serija Bonton za djecu (r) Za.druga, disk d`okej (r) Solzenjicin, dokumentarni film Dnevnik 1 Jesi li to do{‘o da me vidi{?, film (r) Larin izbor, serija (r) Vijesti, sa tuma~em gestovnog jezika Larin izbor, serija

06.05 Zakon ljubavi, serija, 63/187 07.00 Najava programa 07.05 Ukradeni `ivoti, serija, 85/134 (r) 08.00 Vijesti 08.05 Zapadno od granice, western film 09.00 Vijesti 09.05 Strasti i intrige, igrana serija, 92. ep. (r) 10.00 Vijesti 10.05 Kinali kar, igrana serija, 51. ep. (r) 11.00 Türkan, igrana serija, 52. ep. (r) 12.00 Vijesti plus 12.15 Ekstremni sportovi, sportski serijal, 6/15 13.00 Vijesti

TV1

06.45 Kad li{}e pada, serija, 325. ep. 07.30 Sasuke ninja ratnici, TV show 08.00 Timmy, 15. ep. 08.20 Garfield, crtani film 08.43 TV izlog 09.00 Bumba, crtani film, 88. i 89. ep. 09.13 Nodi, crtani film, 96. ep. 09.30 Graditelj Bob, crtani film, 32. ep. 09.40 Moji d`epni ljubimci, crtani film, 55. ep. 09.55 Lijeni grad, crtani film 10.20 Bakugan, crtani film 10.45 Dragon ball Z, crtani film, 65. ep. 11.05 Winx, crtani film, 34. ep.

HAYAT

06.00 Moje srce kuca za Lolu, meksi~ka, serija (r) 07.00 Seljaci, serija 08.00 Udri mu{ki, jutarnji program 10.00 Obi~ni ljudi, serija 11.00 Info top, informativni program 11.05 Vremenska prognoza 11.10 Grand parada, muzi~ki show (r) 12.45 Brze pare, kviz 14.00 Kukavica, indijska, serija (r) 14.45 Moje srce kuca za Lolu, meksi~ka, serija

PINK

06.20 06.35 07.00 07.25 07.40 07.55 08.20 08.35 09.05 09.35 10.25 10.35 11.25 11.50

OBN

Jagodica Bobica

14.45

Pe~at

21.05

Junska no}

Bandini
20.05

22.20

Obi~ni ljudi

10.00

Dibidogs

07.55

15.30 Mu}ke, humoristi~ka serija, 3. ep. 16.05 CSI Miami, igrana serija, 3. ep. 17.00 Federacija danas 17.25 Tajna Starog Mosta, igrana serija, 185. ep. 18.25 Da sam oblak, igrana serija, 21. ep. Stanje na putevima Moj auto Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.05 CSI Miami, igrana serija, 4. ep. 20.50 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija 14. ep. 21.20 Mu}ke, humoristi~ka serija, 4. ep. 22.00 Dnevnik 3 Finansijske novosti Stanje na putevima 22.35 Larin izbor, igrana serija, 20. i 21. ep. 00.20 Villa Maria, igrana serija, 136. ep. 01.00 Dnevnik 3 (r) 01.30 Pregled programa

15.50 Ozrensko likovno saborovanje u Kakmu`u, reporta`a 16.30 Srpska danas 17.10 Mjesto zlo~ina Majami 9, serija (r) 18.00 Mu}ke, serija 18.35 Robin Hud 3, serija Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Moj ro|ak sa sela, serija 21.05 Pe~at, talk show 21.55 Putem zvijezda, serija 22.45 Dnevnik 3 Sport Finansijske novosti 23.10 Mjesto zlo~ina, Majami 9, serija 23.55 Stjuardese, serija (r) 00.45 Jesi li to do{‘o da me vidi{?, film (r) 02.20 Solzenjicin, dok. film (r) 02.45 Mu}ke, serija (r) 03.15 Dnevnik 2 (r)

13.05 Doba ljubavi, serija, 12/24 14.00 Vijesti 14.05 Ukradeni `ivoti, serija, 86/134 15.00 Vijesti 15.05 Eliza, serija, 8/68 16.00 Strasti i intrige, igrana serija, 93. ep. 17.00 Vijesti plus 17.15 Kinali kar, igrana serija, 52. ep. 18.15 Najava Dnevnika 18.16 Doktor Martin, serija, 14/35 19.00 Dnevnik TV1 20.05 Junska no}, serija, 1/103 21.05 Eliza, serija, 9/68 22.00 Doktor Martin, serija, 14/35 22.40 Gvozdeni Orao 3: Asovi, film 00.30 Dnevnik TV1 (r) 01.30 Kico{i, igrani film 03.00 No}ni program

11.30 TV Izlog 11.45 Vijesti 11.59 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Slijepa ljubav,103. ep. 13.00 Kad li{}e pada, serija, 325. ep. 14.00 Bandini, serija, 68. ep. 15.00 TV izlog 16.00 Sasuke ninja ratnici, TV show 16.30 Slijepa ljubav, 104. ep. 17.30 U`areni asfalt, zabavni program 18.45 Doma}ica Ovako 19.00 Vijesti u 7, informativni program 19.28 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.38 Horizonti 19.55 Kad li{}e pada, serija, 326. ep. 21.00 Ispuni mi `elju 22.20 Bandini, serija, 69. ep. 23.30 Iznad i jo{ vi{e, 2. dio

15.50 Info top, informativni program 16.10 Akademija debelih, direktno uklju~enje u show 17.00 Mala nevjesta, serija 17.50 Info top, centralne vijesti 18.17 Vremenska prognoza 18.30 City Exclusive, zabavna show biz emisija 19.00 Mala nevjesta, indijska, serija 19.50 Kukavica, indijska, serija 20.40 Akademija debelih, pregled dana 21.30 Zabranjeni forum, talk show emisija 23.30 Dva D`ejka, ameri~ki film 01.30 City Exclusive, zabavna show biz emisija (r) 02.00 Gold Express, muzi~ka emisija (r)

11.55 OBN Info, informativni program 12.05 Ja sam tvoja sudbina, indijska serija 12.55 Ru`a vjetrova, doma}a serija 13.55 Skrivena kamera, humoristi~ni program 14.00 Kviz 15.05 Ljubav-vjera-nada, turska serija 15.15 Skrivena kamera, humo. program 15.40 Ljubav-vjera-nada, turska serija 16.50 Odba~ena, serija 17.50 Ljubav bez granica, latino-ameri~ka serija 18.50 OBN Info, info. program 19.10 OBN Sport 20.00 Ru`a vjetrova, doma}a serija 21.00 Balkanske prevare 21.35 Odba~ena, serija 22.35 Zodiac, igrani film 01.40 OBN Info, info. program

Da sam oblak
18.25 FTV
Asije je trudna. [ta }e uraditi Mustafa? Asije saznaje da je trudna i tako dobija novu pobjedu ratu odmjeravanja snaga u vili. Svi, pak, sa zanimanjem prate kako }e ova nova situacija uticati na Mustafu. Ind`i je pripremila ve~eru u ku}i svog sina i ~eka njegov dolazak. Kad Serdar do|e ku}i, to }e biti {ok za Ind`i, jer Serdar dolazi iz sva|e zaljubljen. Ind`i saznaje da je opet u pitanju Mustafa. Jako se iznervira i ka`e sinu kako je do{lo vrijeme da ne{to uradi. Serdar je, me|utim, spokojan.

SE

RI

JA

TV SA

07.00 Sarajevsko jutro, u`ivo 10.00 Gladijatorska akademija (r) 10.25 Med i djetelina (r) 10.55 Privatni `ivot-remek djela, (r) 11.45 Nasmije{ite se, molim (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Tri dolara, film (r) 14.55 Sevdah (r) 16.00 Vijesti TVSA 16.05 Podmladi mi tijelo, 17.00 Ljetne ljubavi 17.26 Non-stop 18.15 Tarih 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Gladijatorska akademija 19.25 Med i djetelina 20.00 Leonardo Da Vin~i 21.00 Vijesti TVSA 21.50 Jane Doe, ciklus igranih filmova, 23.00 Voice of America 23.30 Privatni `ivot-remek djela, 00.25 Dnevnik TVSA (r)

TV TK

11.00 Turkan, serija (r) 12.00 Vijesti 12.05 Tv shop 12.15 Glas Amerike 12.45 Pe~at u vremenu 13.15 Bojno polje, dok. program 13.45 Bestseller TV 14.00 Ljetopis, muzi~ki program 15.00 Dje~ije popodne 15.40 Tv shop 16.00 Dnevnik 1 16.15 Ljeto na dlanu 17.15 Kinali Kar 18.15 Tv reporta`a, zabavni program 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 2 19.30 Bestseller TV 19.45 Crtani film 20.00 Epp 20.05 Turkan, serija 21.00 Lavirint 22.00 Zelena trava, serija 22.30 Vijesti 22.35 Anabela Basalo: @ena sa gre{kom 22.40 Gvozdeni Orao 3: Asovi, film 00.15 Strasti i intrige (r)

MRE@A

08.05 Zapadno od granice, western film 09.05 Strasti i intrige, igrana serija, 92. ep. (r) 10.05 Kinali kar, igrana serija, 51. ep. (r) 11.00 Türkan, igrana serija, 52. ep. (r) 16.00 Strasti i intrige, igrana serija, 93. ep. 17.15 Kinali kar, igrana serija, 52. ep. 20.05 Junska no}, igrana serija, ep. 1/103 22.40 Gvozdeni Orao 3: Asovi, igrani film

TV MOSTAR

08.05 Zapadno od granice, western film 09.05 Strasti i intrige, igrana serija, 92. ep. (r) 10.05 Kinali kar, igrana serija, 51. ep. (r) 11.00 Türkan, igrana serija, 52. ep. (r) 16.00 Strasti i intrige, igrana serija, 93. ep. 17.15 Kinali kar, igrana serija, 52. ep. 20.05 Junska no}, igrana serija, ep. 1/103 22.40 Gvozdeni Orao 3: Asovi, igrani film

TV ZENICA

08.00 Dobro jutro 08.35 Dobro jutro djeco 09.00, Jutarnje vijesti 09.05 Zenica danas 09.30 Glas Amerike 10.00 Igrana serija 11.00 Igrana serija 12.00 Iz dana u dan 12.05 Igrana serija 13.00 Vijesti 13.05 Selu u pohode (r) 14.00 Iz dana u dan 14.05 Muzi~ki spotovi 14.30 Autoshop (r) 15.00 Vijesti 15.05 Igrana serija 16.00 Zdrava TV: Kuhinja (r) 16.30 Dokumnetarni program 17.00 Iz dana u dan 17.15 Patnja, serija 18.17 Dje~iji program 19.00 Zenica danas 20.00 Igrana serija 21.00 Nije te{ko biti ja 22.40 Igrani film 24.00 Zenica danas 00.30 Glas Amerike

TV KAKANJ

09.10 Vjerski program 09.20 Program TV Sahar 10.00 Sand`a~ki velikani 11.00 Majstori kuhinje 11.30 Vrata tajni, serija 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Djevojke, serija 13.00 Do`ivotna kazna, serija 13.30 Autoshop Magazin 14.00 BH RITAM 15.30 Vrata tajni, serija 16.00 Istra`itelji, krimi serija 17.00 Flash vijesti 17.05 Do`ivotna kazna, serija 17.30 Majstori kuhinje 18.00 Dragulj u kruni, serija 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Zanati koji nestaju 21.10 Dom2 21.40 Dragulj u kruni, serija 23.00 Glas Amerike

TV VOGO[]A

08.30 Sedam dana u @ivinicama (r) 09.15 Magazin Plus (r) 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Razgoli}ena nauka, dok. serijal (r) 12.00 Info blok 14.00 Sedam dana u @ivinicama (r) 14.45 Magazin Plus, (r) 15.30 Razgoli}ena nauka, dok. serijal (r) 16.30 Majstori kuhinje 17.00 Dom2, emisija o ure|enju enterijera 17.30 Putopisi 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS Music 19.30 Hronika Jablanice 20.00 Snimak sjednice Op}inskog vije}a Vogo{}a 22.30 Vogo{}anska hronika (r) 23.00 Glas Amerike 23.30 I.R.I.B. 00.00 Igrani film 01.30 Muzi~ki intermeco

TV USK

08.05 Igrani film 09.05 Strasti i intrige (r) 10.00 Vijesti 10.05 Kinali kar, serija 11.00 Turkan, serija 12.00 Vijesti 12.09 Ljetni podnevni program, revijalni program 14.30 Vijesti 14.35 Ljetmni podnevni program, nastavak 15.00 TV Liberty (r) 15.30 Kultura (r) 16.00 Strasti i intrige, serija 17.16 Kinali kar, serija (r) 18.15 Dr. Martin, serija 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 1 19.46 Muzi~ki program 20.05 Turkan, serija 21.05 Poduzetnik 21.35 Hotel Bosna 22.20 Dnevnik 2 22.40 Igrani film

TV SLON

16.02 Vijesti 16.10 Sredinom sedmice (r) 16.40 Virtual-road magazin, magazin o automobilizmu 17.20 Meridijanima, dok. program 18.00 Crno i bijelo 18.15 Vremenska prognoza 18.30 “Vje`bajmo zajedno”, sportsko rekreativni program 19.00 I akcija, zabavni program 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 KVIZ Extra 20.20 Vremeplov... 20.30 Ko zna,zna, zabavno obrazovni program 20.55 Tri u jedan, muzi~ki program 21.10 Capri, igrana serija 22.05 Extra DJ, muzi~ka emisija za mlade 23.00 Slon extra Info

TV BN

06.30 Jutarnji program 08.30 Igrana serija 10.00 Novosti 10.05 Film 12.00 Novosti u podne 12.15 Letnja promenada (r) 14.00 Novosti 14.05 film (r) 16.00 Dnevnik 1 16.20 Ru`a vjetrova, serija (r) 17.00 Svijet na dlanu 18.00 Danas u Srpskoj 18.45 Ru`a vjetrova, serija 19.30 Dnevnik 2 20.05 Igrana serija 21.00 Dokumentarni film 22.30 Dnevnik 3 23.00 Let u budu}nost, film 00.30 Zvjezdano nebo

TV ATV

09.50 Lijeni grad 10.15 Bakugan 10.40 Sirene 11.05 Winx 11.45 Vijesti 12.00 Slijepa ljubav, serija 13.00 Kad li{}e pada, serija 14.00 Bandini, serija 15.30 Sasuke, nind`a ratnici 16.00 Sport centar 16.01 Sasuke, nind`a ratnici 16.30 Slijepa ljubav, serija 17.30 Kod Ane 17.50 Necenzurisano 18.20 Pozori{te u ku}i, serija 19.00 ATV vijesti 19.35 Arena 19.55 Kad li{}e pada, serija 21.00 Ljetni talas 22.00 Vijesti 22.20 Bandini, serija 23.25 Iznad i jo{ vi{e, II dio, film 01.00 Sport centar 01.05 No}ni program

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.
07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijesti 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijesti 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijesti 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 Divlji Plamen 3, serija 09.50 Vijesti iz kulture 10.00 Vijesti 10.10 Mjesto pod suncem ostati ili oti}i 5, dok. serija 11.05 Prirodni svijet 4: Venezuelanski orao majmuno`der, dok. serija 12.00 Dnevnik 12.14 TV kalendar 12.35 Mo} sudbine, serija 13.21 Riding the Bus With My Sister, film 15.00 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 15.15 Ponos Ratkajevih, serija 16.05 Gorski lije~nik 3, serija 16.50 TV kalendar 17.00 Vijesti u pet 17.25 Hrvatska u`ivo 17.55 Jugoslavija - dr`ava za jedno stolje}e: Kraj rata u Hrvatskoj, dok. serija 18.30 Dr. Oz, talk show 19.12 20pet, kviz 19.30 Dnevnik 19.59 Sport 20.10 Kratki susreti 20.35 Mo} boja, dok. serija 21.00 F.I.S.T., film 23.25 Otvoreno 00.15 Dnevnik 3 00.35 Sport 00.40 News 00.45 Vijesti iz kulture 01.00 Seks i grad, serija 01.30 Riding the Bus With My Sister, film 03.05 Zlo~inci u odijelima 1, serija (r) 03.50 CSI: Las Vegas 11, serija (r) 04.35 Skica za portret

TV PROGRAM
05.45 I tako to..., serija 06.15 Neustra{ivi Scooby-doo, crtana serija 06.40 Beba Felix, crtana serija 07.00 TV izlog 07.15 Kad li{}e pada, serija (r) 08.15 TV izlog 08.30 Strasti Orijenta, serija (r) 10.15 Walker, teksa{ki rend`er, serija (r) 12.40 Zauvijek susjedi, serija (r) 13.15 IN magazin (r) 14.00 Walker, teksa{ki rend`er, serija 15.50 Zauvijek susjedi, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 IN magazin 18.05 Kad li{}e pada, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Strasti Orijenta, serija 6 22.00 Ve~ernje vijesti 22.20 Provjereno, informativni magazin 23.20 Bijeli prah, igrani film 01.45 Magazin MMA Lige 02.15 Melissa P., igrani film 03.45 Glupost nije zapreka, serija 04.05 Ezo TV, tarot show 04.50 Dnevnik Nove TV (r)

63
SE RI JA

HRT1

07.00 Mo} sudbine, serija 07.45 Teletubbies, animirana serija 08.10 Na kraju ulice: Vrijeme 08.35 Fantasti~ni prijatelji 3, serija za djecu 09.00 H2O Uz malo vode! 2, serija za mlade 09.25 Jura Hura: Kad odrastem, bit }u... 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.00 Idemo u Ameriku s Goranom Mili}em 13.45 Jugoslavija - dr`ava za jedno stolje}e: Rat u Bosni i Hercegovini, dok. serija 14.15 Ljubav u zale|u, serija 15.00 Glazba, glazba... 15.15 Edgemont 2, serija za mlade 15.40 Obi~na klinka, serija za mlade 16.05 Dharma i Greg 4, serija 16.30 Traumatologija 17.00 Povratak gline zaboravljenog materijala, dok. film 17.50 Top Gear 10, dok. serija 18.45 Novi klinci s Beverly Hillsa 1, serija 19.30 Teletubbies, animirana serija 20.00 Dra`esni pupoljci svibanjski 1, serija 20.45 Zlo~inci u odijelima 1,serija 21.30 CSI: Las Vegas 11, serija 22.15 Mu}ke 1A, serija 22.45 Bitange i princeze 2, serija 23.20 [apta~ica duhovima 5, serija 00.05 Retrovizor: Kalifornikacija 3, serija 00.35 Retrovizor: Dobra `ena 1, serija 01.20 Retrovizor: Zakon i red: Odjel za `rtve 11, serija 02.05 No}ni glazbeni program

HRT2

NOVA

08.00 Dogodilo se - New Orleans (r) 08.30 Kontekst, talk-show 09.00 Ropstvo - zlo 21. Stolje}a (r) 09.30 Moj `ivot, ep. 7, dok. program (r) 10.00 Druga strana Srbije (r) 10.30 Reporter - ^isti gubici, I dio (r) 11.00 Kontekst, talk-show 11.30 AJE program 14.30 Druga strana Srbije (r) 15.00 Kontekst, talk-show 15.30 Zidovi srama Belfast (r) 16.00 Vijesti, program 17.00 Activate (r) 17.30 Kontekst, talk-show 18.00 Vijesti, program 19.05 Naslije|e 11. Septembra - Sukob civilizacija,dok. program, (r) 19.30 Pravo na `ivot Ra|anje u Nepalu (r) 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Kontekst, talk-show 22.00 Vijesti 23.05 Kontekst, talk-show, r. 23.30 Moj `ivot, ep. 7, dok. program, (r) 00.00 AJE Vijesti

AL-JAZEERA B.

10.00 Vijesti 10.05 Sasvim prirodno: Tirol 3. dio (r) 10.35 Moja lijepa Srbija, reporta`a 11.00 Vijesti 11.05 Slagalica, kviz (r) 11.30 Dokument (r) 12.00 Dnevnik 12.30 [kolski program (r) 14.00 Trend setter, (r) 14.45 Likovna kolonija RTS (r) 15.15 Ovo je Srbija 16.00 Sre}ni ljudi, serija (r) 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 [ta radite, bre, info 17.45 Beogradska hronika 18.25 Razglednica, dok. program 19.00 Slagalica, kviz 19.30 Dnevnik 20.05 Sre}ni ljudi, serija (r) 20.55 7 RTS dana 21.10 Studeni~ke svetinje, program za dijasporu 21.40 Obraz uz obraz, mizi~ki program 22.40 Oko magazin, info 23.10 Stranac u Srbiji, dok. program

RTS

06.30 Jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Dok. serijal (bbc) (r) 10.00 Dnevnik 10.15 Muzika 10.30 Vi{e od ljeta (r) 12.30 Ko{arka: Crna Gora [vajcarska, snimak 14.00 Dokumentarna emisija 14.35 Muzika 15.00 Dramski program 16.00 Muzika 16.30 Obrazovna emisija 17.00 Dramski program 17.45 Vi{e od ljeta 18.45 Dokumentarna emisija 19.00 Program za djecu 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sat TV

RTCG

Kad li{}e pada
19.55 HAYAT

Ali Riza je napokon objavio da je Oguz pravi ubojica. To izaziva burne reakcije u ku}i. Oguz osje}a da mu Serhat i Ferhunde di{u za vratom, a kako bi sprije~io da istina iza|e na vidjelo, odlu~uje Alija Rizu udaljiti iz ku}e {to Lejla i Hajrije do~ekaju s blagim otporom. Oguz ima jo{ neke planove za obitelj Tekin. Fikret nastavlja dovoditi svoj `ivot u red.

Villa Maria
13.55 FTV

SE

RI

JA

Ko{arka
20.30 22.00 22.30 23.30 00.00 Pretres Dnevnik 3 Vi{e od ljeta Sat TV Obrazovna emisija 00.30 Muzika

12.30

Jurakovi pozivaju inspektora Priliku da im pomogne prona}i Doru. Vesna je u panici nakon {to je posjete Max i Luka. Govori im da nezna gdje je Sven, no oni joj ba{ i ne vjeruju. Dunja misli da je u bolnici vidjela sestru @eljanu.

08.35 Autotrke, Nürburgring, Njema~ka 09.00 Snuker, Tajland, u`ivo 12.45 Biciklizam, Tour de France 14.00 Biciklizam, Tour de France, u`ivo 17.30 Snuker, Tajland 20.00 Watts 21.00 Najja~i ~ovek 22.00 Fight Club 00.00 Biciklizam, tour de France

EUROSPORT

07.30 Biciklizam, Tour de France 09.00 Fudbal, 1. Bundesliga, Bayern Munich - Bayer Leverkusen 11.00 Australijski fudbal 12.00 Biciklizam, Tour de France 13.00 Watts 14.00 Snuker, Tajland 15.00 Snuker, Tajland, u`ivo 16.45 Fudbal, EP Kiev, Ukrajina, finale

EUROSPORT 2

06.30 Grand Slam Wimbledon 09.30 TWS 10.30 Wimbledon STUDIO 11.00 Wimbledon Pregled dana 12.00 Wimbledon STUDIO, direktno 13.00 Grand Slam Wimbledon, direktno 22.00 Wimbledon Studio, direktno

SPORT KLUB

09.00 Fudbal Copa Libertodores: Finale Game 2 Corinthians - Boca Juniors 11.00 Fudbal [panska Liga: Road To The Title Real Madrid Osasuna 13.00 Fudbal Italijanska Liga: Road To The Title Lazio Juventus 15.00 Fudbal Goalisimo 16.30 Odbojka Svjetska Liga

ARENASPORT 1

DISCOVERY

06.00 Peta brzina 06.25 Prljavi poslovi 07.15 Opasan lov 08.10 Strastveni ribolovci 09.05 Razotkrivanje mitova 10.00 Kako to rade? 10.30 U djelicu sekunde 10.55 Pre`ivljavanje 11.50 Trgovci automobilima 12.45 Automobili 13.40 Ameri~ki ~operi 14.35 Prljavi poslovi 15.30 Razotkrivanje mitova 16.25 Opasan lov 17.20 Strastveni ribolov sa Robsonom Grinom 18.15 ^udovi{ta iz rijeke 19.10 Kako se pravi? 19.40 Kako to rade? 20.05 Majstori za oru`je 21.00 Potraga za Bigfutom 21.55 ^udovi{ta iz rijeke - 2 epizode 23.45 Pakleni putevi

N. GEOGRAPHIC

10.45 Privid ili stvarnost: Bermudski trougao 11.10 Sekunde do katastrofe: Erupcija planine svijeta Helena 11.40 [apta~ psima: Poludeli psi 12.35 Megastrukture: Pekin{ka vodena kocka 13.30 Avionske nesre}e 14.25 Najnevjerovatnije fotografije, 2. ep. 15.20 Nevjerovatni snimci Nacionalne geografije16.15 Istra`ivanje planete Zemlje 17.10 [apta~ psima 18.05 Avionske nesre}e19.00 Sekunde do katastrofe 19.55 Te{ka vremena 21.00 Sekunde do katastrofe 21.55 Te{ka vremena 22.50 Tabu 23.45 Sekunde do katastrofe

Bundesliga

09.00

Wimblendon
22.30 Wimbledon Pregled dana 23.30 Premier League Magazin 00.00 NBA Action 00.30 Grand Slam Wimbledon

06.30

[panska Liga

11.00

Najja~i ~ovek
UNIVERSAL

18.00 Fudbal, EP U-19 Estonija 20.00 Biciklizam, Tour de France 22.00 Obaranje ruku 22.30 Kuglanje 23.30 Free running

18.30 Olympic Series: Episode 48 19.45 Odbojka Svjetska Liga: Finalni Turnir 22.00 Box: Kotv Classics 00.00 Poker Big Game 5

08.00 Ko{arka Srpska Liga: Finale G2 Crvena Zvezda Partizan 10.00 Atletika Diamond Liga: Eugene 12.00 Bejzbol MLB: Chichago Cubs Atlanta 14.30 Olympic Series: Episode 35 15.00 Olympic Series: Episode 36 15.30 Racing Trough Time 18 Ep. 16.30 Rukomet EHF Liga [ampiona: Partizan - Pic Szeged 18.00 Kosarka Srpska Liga: Finale G4 Crvena Zvezda Partizan 20.00 Atletika Diamond Liga: New York 22.00 UFC: Edgard - Maynard 00.00 Odbojka, Svjetska liga: Finalni Turnir 02.00 Motosport Mundial: Magazin 02.30 Olympic Series: Episode 34 03.30 Box: Kotv Classics

ARENASPORT 2

VIASAT HISTORY

10.00 Spasavanje Titanika 11.30 @ivotinje koje su u{le u istoriju 12.00 Farma iz Edvardijanskog doba 13.00 impresionisti 15.00 Tajm tim godina X 16.00 Eksperimenti na sopstvenoj ko`i 17.00 Varvari Terija D`onsa 18.00 Farma iz Edvardijanskog doba 19.00 Srednji vijek 20.00 Tajni rat 21.00 Ratnici 22.00 Drugi svjetski rat u boji 23.00 Varvari Terija D`onsa 00.00 Izgubljene mumije Papue Nove Gvineje 01.00 Putovanje koje je potreslo svijet 02.00 Rutka - Dnevnik Holokausta 03.00 @rtve i zavodnici - sudbina kastrata

ANIMAL PLANET

09.05 Divljine Arktika 10.00 Spasavanje divljih `ivotinja 10.25 Spasite majmune 10.55 Policija za `ivotinje 11.50 Klinika za `ivotinje - Aljaska - 2 epizode 12.45 Policija za `ivotinje 13.40 Divljine Arktika 14.30 Karina 15.00 Dik i Dom u svijetu `ivotinja 15.30 Safari sa pingvinima 1 16.25 Nevaljali ljubimci 17.20 Sve o ma~kama 18.15 Spasavanje divljih `ivotinja 18.40 Spasite majmune 19.10 Kraljevstvo geparda 19.35 Plijen grabljivaca 20.05 Divljine Arktika 21.00 Borba za kitove 21.55 Maksove velike potrage 22.50 Policija za `ivotinje 23.45 Pre`ivio sam

06.20 Dijagnoza ubistvo 07.20 Voker, teksa{ki rend`er 08.20 Urgentni centar 09.20 Ubistva u Midsameru 11.20 Voker, teksa{ki rend`er 12.20 Urgentni centar 13.20 Dijagnoza ubistvo 14.20 Monk 15.20 Voker, teksa{ki rend`er 16.20 Ubistva u Midsameru 18.20 Dijagnoza ubistvo 19.20 Monk 20.20 Vidovnjak 21.20 Da li znate ko ste? 22.20 Na}i sre}u 00.20 Superoluja u Sijetlu 02.20 Vidovnjak 03.20 Urgentni centar 04.15 Meklaudove }erke 05.10 Doma}ice iz okruga Orind`

TV1000

06.00 Zaboravljeni zlo~in, igrani film 08.00 Tipi~no za Meri, igrani film 10.00 Bejb, igrani film 12.00 Ejs Ventura, zov prirode, igrani film 14.00 Pacov, igrani film 16.00 Hotel Oaza, igrani film 18.00 Lako}a, igrani film 20.00 Plja~ka, igrani film 22.00 Pri~a o seksu, igrani film 00.00 Erotski susreti, igrani film 02.00 Bezdan, igrani film

FOX LIFE

11.00 Ludnica u Klivlendu 11.20 Da, draga 11.50 Da, draga 12.20 Privatna praksa 13.10 Osveta 14.10 Melisa i D`oi 14.41 Melisa i D`oi 15.05 Ali Mekbil 16.00 Da, draga 16.30 Da, draga 16.45 Ni na karti 17.40 Kugar Taun 18.05 Ket i Kim 18.30 Ludnica u Klivlendu 18.55 Ali Mekbil 20.00 Privatna praksa 20.55 Osveta 21.30 Melisa i D`oi 22.01 Melisa i D`oi 23.00 [apat duhova 23.50 Ket i Kim 00.20 Ali Mekbil 01.05 Ulica sje}anja 02.00 [apat duhova 03.20 Da, draga 03.50 Da, draga 04.10 O~ajne doma}ice 04.50 Ni na karti 05.40 Da, draga

FOX CRIME

10.55 Red i zakon 11.40 Kriminalisti~ka istraga: Pariz 12.30 Pisac i detektiv 13.20 Pisac i detektiv 14.10 Inspektor Montalbano 15.50 [ah-Mat 16.40 Medijum 17.30 Kriminalisti~ka istraga: Pariz 18.20 Kasl 19.10 Put osvete 20.00 Red i zakon 20.55 [erlok 22.35 Medijum 23.25 Jedinica 00.15 [ah-Mat 01.05 Put osvete 01.50 Kriminalisti~ka istraga: Pariz 02.35 Jedinica 03.20 Pariski forenzi~ari 04.15 Kriminalisti~ka istraga: Pariz 05.15 Pariski forenzi~ari 06.15 Kriminalisti~ka istraga: Pariz

HBO

08.50 Rango, film 10.35 Europske filmske nagrade 2011., film 12.05 Popust na koli~inu, film 13.40 Harry Potter i darovi smrti, 1. dio, film 16.05 Sre}a je topla dekica, Charlie Brown, film 16.50 Privatni `ivoti Pippe Lee, film 18.25 Upoznat }e{ visokog, tamnog stranca, film 20.05 Greben, film 21.35 Igra prijestolja II, ep. 1, serija 22.25 Igra prijestolja II, ep. 2, serija 23.15 Igra prijestolja II, ep. 3, serija 00.10 Tucker i Dale protiv zla, film 01.40 Pravi seks, ep. 28, serija 02.30 Panika pod morem, film 04.30 Piranja 3D, film

CINESTAR

09.00 Ubojiti ma~, igrani film 11.15 Izgubljeni grad, igrani film 14.00 Vitezovi neba, igrani film 16.00 Revolucija, igrani film 18.15 Gdje je lova, igrani film 20.00 U dolini, igrani film 22.15 U sjeni pro{losti, igrani film 00.15 Fatalna nesre}a, igrani film 02.30 Drugi `ivot, igrani film

EVROPA LIGA Sarajevo do~ekuje Hibernians

Pobijediti bez primljenog gola

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
~etvrtak, 5. juli/srpanj 2012.

44. i 45. strana

Odavanje po~asti `rtvama Srebrenice

Otkrivena bo`ija ~estica?
Nau~nici Evropske organizacije za nuklearnu fiziku (CERN) saop{tili su ju~er da su otkrili novu subatomsku ~esticu koja bi mogla biti Higgsov bozon, koji zbog karakteristika nazivaju i bo`ijom ~esticom zbog uloge u stvaranju univerzuma, prenosi Srna. "Uo~ili smo novu ~esticu, koja odgovara Higgsovom bozonu", izjavio je generalni direktor CERN-a Rolf Heuer i dodao da ovo otkri}e predstavlja historijski kamen temeljac za dalja globalna istra`ivanja. Dvije nau~ne ekipe CERN-a, okupljene oko Velikog hadronskog sudara~a (LHC), radile su nezavisno na odvojenim projektima, ATLAS i CNS, i do{le do istih rezultata, koje su predstavile na seminaru u sjedi{tu CERN-a kod Geneve - obje su uo~ile novu ~esticu u okviru masenog spektra 125-126 gigaelektronvolta (GeV). Ukoliko se ispostavi da je Higgsov bozon zaista prona|en, to bi bilo najve}e nau~no otkri}e u posljednjih 60 godina, koje bi imalo dalekose`ne posljedice u fizici.

Prvi moto-maraton do Poto~ara
Posla}emo univerzalnu poruku mira, da se genocid ne smije zaboraviti, isti~u u~esnici • U maratonu se o~ekuje u~e{}e oko dvjesto motorista
Da svako nastoji odati po~ast `rtvama Srebrenice na svoj na~in, svjedoci smo svakog ljeta, a dok jedni u~estvuju u Mar{u mira, drugi to ~ine posjetom Memorijalnom centru u Poto~arima.

Godi{njica
Ove godine Op}ina Ilid`a i Mo to-klub Su burb'Ri der sa odlu~ili su da organizuju "Prvi moto-maraton Srebrenica", posve}en godi{njici srebreni~ke tragedije. U maratonu se o~ekuje u~e{}e oko dvjesto motorista. - Nadamo se {to ve}em broju u~esnika, a ovom prilikom ih pozivam da do|u 9. jula na otvoreni bazen Ilid`a, gdje }e biti organizovan prostor za kampovanje, rekao je Dino Ramusovi}, predsjednik Organizaci-

U@ASI Neshvatanje srebreni~ke tragedije u njenom punom u`asu mo`e samo dovesti do istih ili sli~nih u`asa bilo gdje u svijetu, kazao je Ramusovi}
tanje srebreni~ke tragedije u njenom punom u`asu mo`e samo dovesti do istih ili sli~nih u`asa bilo gdje u svijetu, dodao je Ramusovi}. Ovim maratonom `elimo biti dio onih koji {alju univerzalnu poruku mira i poruku da se genocid ne smije zaboraviti, a kamoli ponoviti, poru~ili su u~esnici manifestacije.
D. I.

Komunisti~ka partija obilje`ila Dan borca
Delegacija Komunisti~ke par tije polo`ila je ju~er cvije}e na spomen-obilje`je Vje~na vatra u Sarajevu i odala po~ast poginulim antifa{istima, javila je Fena. "Smatrali smo kao svoju du`nost i obvezu da ovaj datum iz na{e istorije obilje`imo", kazao je novinarima predsjednik Komunisti~ke par tije Muhamed Imamovi}, dodaju}i da je na ju~era{nji dan prije 71 godinu donesena odluka o podizanju ustanka protiv okupatora. Smatramo, kazao je Imamovi}, da je du`nost i obaveza svakog normalnog ~ovjeka da obilje`i ovaj datum.

onog odbora maratona. Za sve prisutne motoriste bit }e osigurana ve~era i doru~ak pred polazak. Okupljanje je predvi|eno od devet do 10 sati na velikom parkingu Energoinvesta, gdje }e se obaviti akreditiranje u~esnika, podjela majica i lunch paketa, nakon ~ega }e se

krenuti na defile kroz grad a nakon toga slijedi vo`nja do Poto~ara.

Svjesnost
- ^ini nam se da jo{ ne postoji dovoljna svjesnost o dimenziji stradanja u Srebrenici, kako u na{oj dr`avi, tako i {ire. Neshva-

POSLJEDNJE VIJESTI
SAUDIJAC POGUBLJEN ZBOG TRGOVINE DROGOM - Saudijac, osu|en na smrt zbog trgovine drogom, pogubljen je odsijecanjem glave ma~em u srijedu u El-Jawfi, na sjeveru Saudijske Arabije, saop}ilo je saudijsko ministarstvo unutarnjih poslova. Ali el-Muzayyan je priznao da je unio u zemlju “ve}u koli~inu tableta amfetamina”, precizirano je u saop}enju ovog ministarstva. LIONEL MESSI DOLAZI U BiH - Lionel Messi, najbolji fudbaler dana{njice uskoro }e posjetiti BiH, prenosi Klix.ba. Argentinac bi u naredne dvije sedmice trebao posjetiti sveti{te u Me|ugorju, koje su proteklih dana posjetili i Roberto Mancini, trener Manchester Citya, te Gianluigi Buffon, golman reprezentacije Italije i Juventusa. Trostruki dobitnik Zlatne lopte nikada nije krio vjeru u Boga. Svaki put kada ulazi na teren, ili kad postigne gol, prvotimac Barcelone se prekrsti i pogleda u nebo. KASIPOVI] POVUKAO OSTAVKU - Potpredsjednik Vlade RS-a i ministar prosvjete i kulture Anton Kasipovi} prihvatio je ju~e zahtjev premijera RS-a Aleksandra D`ombi}a da povu~e ostavku na ove funkcije, koju je podnio 29. juna. - Razumio sam `elju i argumentaciju predsjednika Vlade da bi u ovom trenutku za Vladu najva`nije bilo da povu~em ostavku. To sam i uradio, rekao je Kasipovi} nakon vi{esatnog sastanka sa premijerom RS-a.

Studenti sa univerziteta u Virginiji u Oslobo|enju
Redakcija Oslobo|enja je na ameri~ki praznik Dan nezavisnosti imala zadovoljstvo da ugosti grupu studenata sa univerziteta “James Madison” u Virginiji, SAD. Grupa sastavljena od osam mladih ljudi, koji u okviru ljetne {kole poha|aju kurs o ulozi medija u konfliktu i postkonfliktnim dru{tvima, bila je prevo|ena Emirom Nurki}em Ka~aporom, aktivistom, profesorom me|unarodnog prava u Washingtonu i kodirektorom ovog programa. U njihovom je dru{tvu bio i Shaun Wright, profesor sa istog univerziteta i direktor programa za BiH. Po zavr{etku ovog kreditovanog kursa za koji studenti dobijaju certifikat, njihova je obaveza da u saradnji sa Sarajevo Film Festivalom proizvedu tri kratka dokumentarna filma o ulozi medija u postkonfliktnim dru{tvima, {to je indikativno s obzirom na to da je fokus njihovog kursa videoprodukcija, i to pravo na informaciju, medijska objektivnost, pravda i proces rekoncilijacije. Dio programa u okviru mre`e EMMAUS jeste i kamp u Srebrenici, ~iji je cilj umre`avanje mladih, a u grupi je bio i Srebreni~anin Ado Hasanovi},

Globalna operacija protiv pedofila
Nekoliko stotina pedofila koji djeluju na internetu otkriveno je u globalnoj policijskoj operaciji u 141 zemlji svijeta, objavila je ju~er austrijska savezna pravosudna policija Bundeskriminalamt, prenosi Fena. Nazvana kodnim imenom "Carole", policijska operacija je omogu}ila samo u Austriji identifikaciju 272 pedofila koji su na internetu pu{tali videosadr`aje pedofilskog karaktera. Radi se o najva`nijoj policijskoj operaciji protiv mre`a pedofila na internetu ikad ostvarenoj u Austriji i bez sumnje u svijetu. Policija trenutno pretra`uje sav zaplijenjeni materijal, a dodatne pojedinosti bit }e objavljene naknadno.
Foto: D`. KRIJE[TORAC

student filmske akademije, ~ija }e premijera novog filma “Plavi viking” biti 12. jula na Sarajevo Film Festivalu. Grupa, koja je u redakciju Oslobo|enja stigla na preporuku YIHR-a, Akcije mladih za ljudska prava Bosne i Hercegovine, imala je priliku da od novinara ovog lista dobije uvid u aktivnosti ovog medija u ratu i o trenuta~noj situaciji u medijima. Aj. T.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->