You are on page 1of 56

METODIKA INTERPRETACIJA MATEMATIKOG NASTAVNOG GRADIVA 4.1.

PONAVLJANJE GRADIVA TREEGA RAZREDA


Glavna je svrha ponavljanja otkloniti negativne posljedice zaboravljanja nastalog tijekom ljetnih kolskih praznika i pripremiti uenike za uenje matematikog gradiva etvrtog razreda. Zbog ljetnih praznika ueniko znanje izloeno je zaboravljanju, a rezultat su gubici u koliini i kakvoi matematikog znanja. Metodiki pravilno organizirano i sustavno provedeno ponavljanje na poetku kolske godine nadoknadit e gubitke u uenikom znanju. Uspjeno uenje matematike u etvrtom razredu pretpostavlja vladanje gradivom prethodnih razreda jer uz pomo znanja toga gradiva usvaja se novo znanje. Neki dijelovi gradiva iz treeg razreda jo e se jednom objanjavati, vjebati i ponavljati kako bi svi uenici bili spremni za novo uenje. Rije je o sljedeem gradivu. Brojevi do 1 000 i vei od 1 000. Obnavljajui ueniko znanje o tim brojevima panju valja usmjeriti osobito na brojenje (unaprijed, unazad, na prijelazima desetica, stotica, tisuica), na mjesto broja u nizu brojeva (broj ispred, iza, izmeu dvaju brojeva), na dekadski sastav brojeva (broj rastavljati na dekadske jedinice te iz zadanih dekadskih jedinica sastavljati broj), na pisanje i itanje brojeva, brojevnu i mjesnu vrijednost znamenaka (tablica mjesnih vrijednosti), na odnose meu brojevima, usporeivanjem dvaju brojeva imenovati njihov odnos i obrazloiti zato je jedan vei, a drugi manji, odnosno zato su jednaki. Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 1 000 treba ponavljati u usmenom i pismenom obliku. Prelaskom na pismeno raunanje nije dobro zapostaviti usmeno zbrajanje i oduzimanje jer bi dijelove tih raunskih radnji uenici trebali znati izvoditi usmeno, napamet, bez olovke i papira. Razlog tome su potrebe dnevnog ivota, ali i razvijanje intelektualnih sposobnosti uenika emu usmeno raunanje znatno pridonosti. Kada je rije o pismenom zbrajanju i oduzimanju, prije samostalnog rada uenika u udbeniku, vjebenici i dr., ponovo e se objanjavati elementi algoritma tih raunskih operacija. Podrobno e se objasniti oduzimanje brojeva u kojih su faktori pojedinih dekadskih jedinica umanjitelja vei od odgovarajuih u umanjeniku. Slino vrijedi za mnoenje i dijeljenje brojeva do 1 000 imajui na umu da ponavljanje toga gradiva zahtijeva vie vremena i vie objanjavanja nego zbrajanje i oduzimanje. Tom e se prigodom obnoviti znanje tablice mnoenja i dijeljenja brojeva do 100, mnoenje viekratnika broja 10 jednoznamenkastim brojem, 60 7 i sl., mnoenje i dijeljenje zbroja brojem te mnoenje brojevima 10 i 100. Budui da se ponavljanje na poetku kolske godine provodi satom vjebanja i ponavljanja, pravilno ga metodiki treba oblikovati, a to znai sljedee: a) U uvodnom dijelu sata, radei frontalno sa svim uenicima, ukratko se objanjava gradivo koje e se ponavljati kako bi se uenici adekvatno pripremili za neposredni rad. To se najee i najuspjenije ini rjeavanjem nekoliko odgovarajuih zadataka, a rjeenja se s uenicima komentiraju i objanjavaju. b) Nakon pripreme, u drugom dijelu sata, uenici samostalno rjeavaju zadatke u udbeniku, vjebenici ili nastavnim listiima. Valja ih uputiti da zadatke paljivo itaju, da razmiljaju o uvjetima i podacima u zadatku kako bi ih uspjeno rijeili. c) Poslije toga, radei frontalno sa svim uenicima, provjeravaju se rezultati uenikog rada i ukazuje na eventualno pogrena ili pak dobra rjeenja. Provjeravanje uenikih uradaka u udbeniku, vjebenici ili nastavnim listiima najprimjerenije se provodi ovako: uitelj (ili koji uenik) priopava tono rjeenje pojedinih zadataka, a uenici, usporeujui ga sa svojim rjeenjem, utvruju tonost ili netonost vlastitog rjeenja. Taj postupak ima nekoliko pozitivnih obiljeja: ekonominost (tedi vrijeme i napor sudionika), razvija usmjerenu panju uenika, osposobljava ih za samoprovjeravanje vlastitih uradaka, disciplinira rad svih uenika. Ako se dosljedno i svakodnevno provodi, postupno e biti sastavnim dijelom tehnike intelektualnog rada svakog uenika. Plan i program ponavljanja gradiva treeg razreda moe biti ovakav: Brojevi do 1 000 i vei od 1 000: broj kao oznaka koliine elemenata u skupovima, nastajanje niza brojeva, mjesto broja u nizu brojeva, razne vjebe brojenja, pisanje i itanje brojeva, mjesna i brojevna vrijednost znamenaka, dekadski sastav brojeva. To se gradivo ponavlja radom uenika u vjebenici i nastavnim listiima kako slijedi: 1. sat: vjebenica 3. i 4. stranica, 2. sat: vjebenica 5. str. i nastavni listi 1. i 2. stranica, 3. sat: nastavni listii 3. i 4. stranica, 4. sat: nastavni listii 5. i 6. stranica. U pripremnom dijelu nastavnog sata ponavljaju se oni sadraji koje e uenici nakon toga samostalno uvjebavati u vjebenici i nastavnim listiima.

Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 1 000. Ponavljanjem e se obuhvatiti usmeno i pismeno raunanje nastojei na razumijevanju algoritma pismenog zbrajanja i, osobito, pismenog oduzimanja brojeva u kojih su faktori pojedinih dekadskih jedinica u umanjitelju vei od onih u umanjeniku. To treba uiniti u uvodnom dijelu sata prije uenikog rada u udbeniku, vjebenici ili nastavnim listiima. Slijed nastavnih sati je ovakav: 5. sat: udbenik, 3. stranica, 6. sat: udbenik, 4. stranica, 7. sat: vjebenica, 6. stranica, 8. sat: nastavni listii, 8. i 9. stranica, 9. sat: nastavni listii, 10. stranica, 10. sat: vjebenica, 7. str. i nastavni listii, 11. stranica. Mnoenje i dijeljenje brojeva do 1 000. Ponavljat e se tablica mnoenja i dijeljenja brojeva do 100, mnoenje viekratnika broja 10 jednoznamenkastim brojem, primjerice, 80 6 i sl., mnoenje i dijeljenje zbroja brojem, pismeno mnoenje i dijeljenje brojeva do 1 000, te mnoenje brojevima 10 i 100. 11. sat: vjebenica, 8. stranica, 12. sat: udbenik, 5. stranica, 13. sat: nastavni listii, 13. i 14. stranica, 14. sat: nastavni listii, 15. i 16. stranica, 15. sat: vjebenica, 9. i 10. stranica, 16. sat: nastavni listii, 17. i 18. stranica, 17. sat: vjebenica, 11. stranica, 18. sat: nastavni listii, 19. i 20. stranica, 19. sat: Ispit predznanja. To je, dakako, prijedlog plana i programa ponavljanja gradiva treeg razreda koji se moe, a vjerojatno i hoe, prilagoditi uvjetima rada u konkretnom razrednom odjelu. Ipak, najvanije je gradivo ponavljati tako da ga svi uenici usvoje kako bi uspjeno mogli uiti gradivo etvrtog razreda. Nakon ponavljanja primjenom Ispita predznanja provjerit e se kako je usvojeno gradivo treeg razreda. Svrha je Ispita informativna, a podaci dobiveni ispitivanjem ne slue ocjenjivanju uenika, ve nadoknaivanju eventualnih nedostataka u njihovu znanju.

4.2. UPOZNAVANJE BROJEVA DO MILIJUN


Nastava matematike u etvrtom razredu zapoinje upoznavanjem brojeva do milijun to je i logino jer znanje tih brojeva podloga je uenju svih matematikih sadraja to ih program propisuje za taj razred. O tim brojevima uenici bi trebali nauiti sljedee: a) da oznaavaju koliinu predmeta, primjerice stanovnika gradova, drava i sl., b) relacije meu brojevima, za svaka dva broja znati rei koji je vei, koji je manji, jesu li jednaki, c) znati brojiti, pisati i itati brojeve do milijun, d) znati dekadski sastav brojeva, od kojih se i koliko dekadskih jedinica sastoje, e) znati brojevnu i mjesnu vrijednost znamenaka kojima se piu brojevi do milijun. S obzirom na apstraktnost tih brojeva i poveane mogunosti miljenja u uenika, glavnu ulogu pri upoznavanju brojeva do milijun ima brojenje kao misaona djelatnost. Brojenje ne bi smjelo biti mehaniko izgovaranje brojevnih rijei bez razumijevanja njihova znaenja. Da bi se to sprijeilo, izgraivat e se svijest o tome da se ti brojevi odnose na neto u prirodi i ivotu, da oznaavaju koliinu elemenata u skupovima. Brojevi do milijun usvajaju se sljedeim djelatnostima. Brojenje kao nain upoznavanja brojeva provodi se brojei na razliite naine, primjerice: - brojenje od zadanog broja, unaprijed i unazad, - brojenje prelazei u iduu dekadsku jedinicu, - brojenje po 10, 100, 1 000 od zadanog broja, takoer unaprijed i unazad. Tijekom brojenja korisno je ukazivati na sljedee: kako brojimo do 1 000, na slian nain brojimo preko 1 000, primjerice do 100 000, samo to prethodno izgovaramo broj tisua. Primjer: jedan, dva, tri... dvadeset, trideset, etrdeset... sto pedeset jedan, sto pedeset dva... sto tisua jedan, sto tisua dva... sto tisua dvadeset, sto tisua trideset... sto tisua dvjesto, sto tisua tristo... Budui da brojenje do milijun zahtijeva veliki misaoni napor, vrlo je dobro initi sljedee: - brojiti koristei se kartoniima s dekadskim jedinicama kao to su 1 10 100 1 000 10 000 100 000 , - koliko je mogue, brojenje povezivati uz realne situacije kao to su brojenje stanovnika gradova, automobila u prometu, turista, proizvoda i sl., - kratkotrajna brojenja povremeno ukljuivati u cjelokupan rad i kasnije kad se prijee na raunske operacije s brojevima do milijun. Upoznavanjem odnosa meu brojevima uenici se osposobljavaju da za svaka dva broja znaju rei koji je vei, koji je manji, odnosno jesu li jednaki. Pritom se znanje odnosa meu brojevima do 1 000 i do 10 000 uspjeno koristi pri upoznavanju odnosa meu brojevima do milijun. Imaju li se usporediti dva broja, uenike treba uiti da to ine razmiljajui ovako: - vei je, odnosno manji je onaj broj koji ima vie, odnosno manje desettisuica, 84 537 > 74 283, - imaju li dva broja jednak broj desettisuica, vei je onaj koji ima vie tisuica, 57 573 > 53 748, - imaju li dva broja jednak broj desettisuica i tisuica, vei je onaj koji ima vie stotica, 53 735 < 53 948 - imaju li dva broja jednak broj desettisuica, tisuica i stotica, vei je onaj koji ima vie desetica, 56 385 > 56 324, - imaju li dva broja jednak broj desettisuica, tisuica, stotica i desetica, vei je onaj koji ima vie jedinica, odnosno manji je onaj koji ima manje jedinica, 28 465 < 28 468. Tako se objanjava odnos dvaju nejednakih brojeva. Meutim, kako objasniti jesu li dva broja jednaka? Odgovor je jednostavan - jednaki su ako imaju jednak broj dekadskih jedinica: stotisuica, desettisuica, tisuica, stotica, desetica i jedinica. Usporeivanje brojeva i obrazlaganje odnosa meu njima osposobljava uenike u ispravnom zakljuivanju to je vrlo vaan zadatak nastave matematike. Znanje sastava brojeva takoer spada u sklop znanja o brojevima do milijun jer omoguuje da se za svaki broj moe rei od kojih se i koliko dekadskih jedinica sastoji. To se znanje stjee dvojakim vjebama: a) zadani se broj rastavlja na dekadske jedinice; broj 574 589 rastavlja se na broj jedinica, desetica, stotica itd., b) od zadanih dekadskih jedinica sastavlja se broj: od 4 DT, 7 T, 9 S, 6 D i 4 J sastavlja se broj 47 964.

Sastav brojeva u poetku e se upoznavati uz pomo kartonia s dekadskim jedinicama, a kasnije kad se izgrade osnovne spoznaje, to e se izvoditi iskljuivo miljenjem. Takva vjebanja treba provoditi sve dok uenici u potpunosti ne ovladaju tim gradivom, a to e biti kad svi budu mogli zadani broj rastaviti na odgovarajui broj dekadskih jedinica i kad iz zadanih dekadskih jedinica budu mogli sastaviti broj. Znanje sastava brojeva nuno je za razumijevanje pisanja vieznamenkastih brojeva u pozicionom dekadskom sustavu i za uenje pismenog raunanja vieznamenkastim brojevima. Pisanje i itanje vieznamenkastih brojeva gradivo je koje zahtijeva pomnu obradu elimo li da ga uenici s razumijevanjem usvoje. Da bi se to postiglo, treba objanjavati: - redoslijed pisanja vieznamenkastih brojeva, prvo se piu znamenke najvee dekadske jedinice, zatim znamenke neposredno manje dekadske jedinice itd., a na posljetku se piu znamenke najmanje dekadske jedinice, tj. znamenke jedinica, - itanje vieznamenkastih brojeva, itaju se redom kojim se i piu, slijeva nadesno. ita se i izgovara prvo znamenka najvee dekadske jedinice, zatim neposredno manje i na posljetku znamenka jedinica, - znaenje svake znamenke u vieznamenkastom broju, znamenka na mjestu jedinica oznaava broj jedinica, na mjestu tisuica oznaava broj tisuica itd. Time se izgrauje spoznaja o mjesnoj vrijednosti znamenke i o tome da ista znamenka napisana u stupcu za jedno mjesto nalijevo ima deset puta veu mjesnu vrijednost, - znaenje svih znamenaka vieznamenkastog broja, s vie znamenaka pie se jedan broj. Kao to se broj sedam pie jednom znamenkom 7, broj pedeset i tri pie se dvjema znamenkama 53, broj tri tisue dvjesto dvadeset pet pie se etirima znamenkama 3 225, tako se vieznamenkasti broj pie s vie znamenaka (broj znamenaka nije ogranien). Pritom valja ukazivati na razliku izmeu broja (pojam) i znaka (znamenke) kojima se broj pie. Objanjenje naina na koji se piu vieznamenkasti brojevi moe se potkrijepiti analizom dekadskog sastava broja i kartoniima: 1 10 100 1 000 10 000 100 000 . Vrlo je dobro uenike upuivati da uz svaki napisani ili imenovani broj navedu osnovna obrazloenja. Tako npr. uz broj 32 674 mogu rei: broj 32 674 peteroznamenkasti je broj, oznaava broj elemenata u skupovima, znamenka 4 je na mjestu jedinica i oznaava broj jedinica, znamenka 7 je na mjestu desetica i oznaava broj desetica... itd., piemo i itamo prvo znamenku desettisuica, zatim znamenku tisuica... Broj 32 674 neposredni je prethodnik broja 32 675 i neposredni sljedbenik broja 32 673. Postupajui tako upoznavanje, pisanje i itanje brojeva bit e svjesna i smislena djelatnost to e pridonijeti boljem razumijevanju prirodnih brojeva. Objanjavanje naina na koji se piu vieznamenkasti brojevi upotpunjuje se i tablicom mjesnih vrijednosti. Koristei se njome objasnit e se ovi sadraji: Razred milijarda SMLD DMLD MLD SM Razred milijuna DM M ST Razred tisua DT T S Razred jedinica D J

a) Svaka znamenka lijevo ima 10 puta veu vrijednost od znamenke desno; vrijednost svake znamenke ovisi o mjestu (stupcu) na kojemu je u tablici napisana. b) Tri znamenke poevi od jedinica stavljamo u skupine koje nazivamo razredima. c) Svaki razred, tj. svaka skupina od tri znamenke ima posebno ime: razred jedinica obuhvaa jedinice (osnovne), desetice i stotice; razred tisua obuhvaa tisuice, desettisuice i stotisuice; razred milijuna obuhvaa milijune, desetmilijune i stomilijune; razred milijarda obuhvaa milijarde, desetmilijarde i stomilijarde. Tablica mjesnih vrijednosti na lijevoj strani nije ograniena, moe se proiriti koliko elimo. d) Kad se brojevi piu izvan tablice, to je najee, izmeu pojedinih razreda stavlja se mali razmak radi preglednosti i lakeg itanja. e) Brojeve itamo slijeva nadesno, kad u itanju doemo do razmaka, izgovaramo ime prethodnog razreda. Broj 574 386 246 itat emo: petsto sedamdeset etiri milijuna, tristo osamdeset pet tisua, dvjesto etrdeset i est. Piui velike brojeve objasnit e se i pisanje nula u pojedinim stupcima tablice. Ako se analizom sastava broja ustanovi da ne sadri, primjerice, tisuice i stotisuice, u stupce tisuica i stotisuica pie se znamenka 0 (jer ima nula tisuica, odnosno stotisuica). Razumijevanje naina na koji se piu vieznamenkasti brojevi pomae pisanje brojeva tzv. diktatom gdje se priopavanjem broja istiu i naglaavaju pojedini razredi i brojevi dekadskih jedinica u njima. To je osobito korisno kad se brojevi piu izvan tablice, pazei pritom na razmake izmeu pojedinih razreda. I, kad je rije o upoznavanju velikih brojeva koje e se zavriti pri kraju etvrtog razreda, dodajmo jo ovo. Broj milijun shvaa se kao tisuu tisua. Milijuni se broje kao tisue do 999 milijuna, a broj koji sadri tisuu milijuna zove se milijarda. Brojevna rije milijarda posljednja je, petnaesta rije, za imenovanje brojeva koja se koristi u dnevnom ivotu i kojima se u razrednoj nastavi zaokruuje ueniko znanje o prirodnim brojevima. Osnovne rijei za imenovanje brojeva, prema tome, jesu: nula, jedan, dva, tri, etiri, pet, est, sedam, osam, devet, deset, sto, tisuu, milijun, milijarda. Uenici e doznati da se s tih petnaest rijei i njihovim kombinacijama mogu imenovati svi brojevi do tisuu milijardi. Ta spoznaja djeluje poticajno jer pokazuje kako se s malo rijei imenuje vrlo mnogo brojeva. Nakon ovih opih metodikih sadraja slijedi sustavna metodika interpretacija brojeva do milijun upoznavajui najprije viekratnike broja 100 000, a zatim i sve ostale brojeve.

6. stranica (udbenik) Cilj: Upoznati viekratnike broja 100 000 (1 sat)

Obraivanjem, vjebanjem i ponavljanjem ovoga gradiva uenici se osposobljavaju u brojenju, pisanju, itanju i usporeivanju viekratnika broja 100 000 do milijun. U uvodnom dijelu sata obnovit e se ueniko znanje o viekratnicima openito ukazujui pritom na bitno obiljeje, tj. da je viekratnik broj koji je vie puta vei od zadanog broja, a zatim e se obnoviti i znanje viekratnika brojeva 1 000 i 10 000. Nastojati da uenici shvate da su brojevi, primjerice, 3 000, 5 000 viekratnici broja 1 000, da su tri, pet puta vei od broja 1 000. Slino tome, brojevi 30 000, 50 000 viekratnici su broja 10 000 jer su tri odnosno pet puta vei od broja 10 000. Itd. Novo gradivo, viekratnici broja 100 000, objanjavat e se uz pom kartonia s brojem 100 000 te brojei do milijun. Ta demonstracija pomae da se shvati kako broj milijun sadri 10 puta broj 100 000 te da je viekratnik toga broja. Pojam viekratnika broja 100 000 izgrauje se na slian nain kao pojam viekratnika broja 10 000. Jer, kao to je broj 60 000 viekratnik broja 10 000, analogno tome broj 600 000 viekratnik je broja 100 000. Viekratnici broja 100 000 upoznavat e se ovim djelatnostima: - brojenjem po 100 000: sto tisua, dvjesto tisua... petsto tisua... devetsto tisua, milijun, - mnoenjem broja 100 000 jednoznamenkastim brojem: jedan puta 100 000, dva puta 100 000 je dvjesto tisua, tri puta 100 000 je tristo tisua... devet puta 100 000 je devetsto tisua, deset puta 100 000 je milijun. Sve te djelatnosti treba provoditi uz pomo kartonia s brojem 100 000, - usporeivanjem viekratnika broja 100 000 govorei viekratnike broja 100 000 koji su: vei od 300 000, manji od 900 000, vei od 200 000 i manji od 800 000, manji od 800 000 i vei od 100 000 i sl., - objanjavanjem dekadskog sastava viekratnika broja 100 000. Uz pomo kartonia 100 000 pokazat e se da sadre jednu, pet, sedam... stotisuica. Za broj milijun, zorno s kartoniima 100 000 pokazat e se da sadri 10 stotisuica. Korisno je uiniti analogiju uz objanjenje: broj milijun sadri 10 stotisuica (pokazati deset 100 000 ), broj sto tisua sadri 10 desettisuica (pokazati deset 10 000 ), broj deset tisua sadri 10 tisuica (pokazati deset 1 000 ). Nakon toga objasnit e se pisanje viekratnika broja 100 000 i broja milijun. Koristei se tablicom mjesnih vrijednosti, kartoniima 100 000 i znanjem dekadskog sastava obrazloit e se zato se u pojedine stupce pie 0. Tako npr. broj 400 000

sadri 4 stotisuice (pokazati etiri kartonia 100 000 ) pa se broj 4 pie u stupac stotisuica, a u ostale stupce pie se 0 jer nema desettisuica, tisuica, stotica, desetica i jedinica. Na slian nain objasnit e se pisanje ostalih viekratnika broja 100 000 i broja milijun. Broj 1 pie se u stupac milijuna, a u ostale stupce tablice mjesnih vrijednosti pie se broj 0. Viekratnike broja 100 000 treba pisati i u obliku umnoka jednoznamenkastog broja i broja 100 000, ovako: 200 000 = 2 100 00, 500 = 5 100 000 itd. ime se ujedno pokazuje da je viekratnik broj koji nastaje mnoenjem, u naim primjerima broja 100 000 jednoznamenkastim brojem. Poslije ovih objanjenja rjeavat e se zadaci u udbeniku, a zajednikim radom sa svim uenicima osobito paljivo treba itati i komentirati sadraj 4. zadatka, provesti potrebna brojenja i usporeivanja viekratnika broja 100 000.

7. i 8. stranica (udbenik)

Cilj: Upoznati ostale brojeve do milijun

(9 sati)

Upoznavajui brojeve do milijun uenici e stjecati ove spoznaje: znaenje svakog broja (oznaava koliinu elemenata u skupu), nastajanje niza brojeva (dodavanjem broja 1 prethodnom broju), mjesto broja u nizu brojeva (odreivanjem neposrednog prethodnika i neposrednog sljedbenika), odnose meu brojevima (usporeivanjem dvaju brojeva), dekadski sastav brojeva (rastavljanjem broja na dekadske jedinice i sastavljanje broja iz zadanih dekadskih jedinica) te pisanje i itanje brojeva do milijun. Prije uenikog rada u udbeniku, vjebenici i nastavnim listiima objanjavat e se i ponavljati neki od ovih sadraja sa svrhom da se postigne potpuno razumijevanje gradiva koje se ui.

1. sat
Udbenik, 7. stranica
Sadraj ove stranice udbenika namijenjen je uenju brojenja, pisanja i itanja brojeva do milijun poevi od 100 000. U uvodnom dijelu sata zajednikim radom sa svim uenicima obnavljat e se znanje brojenja do 100 000 to se moe provesti ovako: - brojiti poevi od 10 000, od 20 000... dakle: deset tisua jedan, deset tisua dva... dvadeset tisua jedan... itd., - brojiti od 99 990: devedeset devet tisua devetsto devedeset jedan, devedeset devet tisua devetsto devedeset dva... do devedeset devet tisua devetsto devedeset devet, sto tisua. Brojenje do 100 000 treba potkrijepiti kartoniima s brojevima 1 10 100 1 000 10 000 100 000 . Brojenje do milijun, poevi od 100 000, moe se izvoditi kako je prikazano u 1. zadatku na 7. stranici udbenika, tj. brojei po 1, zatim po 10, po 100 po 1 000 i napokon po 10 000. Tome treba posvetiti veliku panju jer je brojenje do milijun vrlo zahtjevna misaona djelatnost koja trai veliku koncentraciju i velik misaoni napor. Pisanje i itanje brojeva do milijun (2. zadatak) valja pomno objanjavati koristei se kartoniima s dekadskim jedinicama. Objanjavajui pisanje i itanje, primjerice, broja 100 001 objasnit e se i pokazati da nastaje dodavanjem broja 1 broju 100 000 (pokazati 100 000 1 ), da sadri 1 stotisuicu i 1 jedinicu te da se pie 100 001 i ita: sto tisua jedan. Na slian nain objanjavat e se nastajanje, pisanje i itanje ostalih brojeva do milijun nastojei da uenici ispravno shvate kako se i zato se tako piu. Nakon tih objanjenja slijedi zajedniki rad u udbeniku. Na zahtjev uitelja pojedini e uenici brojiti i itati brojeve kako je naznaeno u udbeniku uz, dakako, pomo i objanjenje uitelja. Povrno gledano, moe se initi da je rije o jednostavnim i laganim sadrajima, ali rije je o vrlo sloenom i apstraktnom gradivu ije usvajanje zahtijeva veliki intelektualni napor. Zbog toga se to gradivo postupno i savjesno objanjava koristei se kartoniima s dekadskim jedinicama i odgovarajuim demonstracijama. Kad se objasni nastajanje, pisanje i itanje broja milijun, provjerit e se kako su uenici usvojili novo gradivo. Priopit e se desetak brojeva izmeu 100 000 i 1 000 000 i od uenika zatraiti da ih ispravno napiu. Primjerice, napiite brojeve: 100 007, 100 245, 300 465, 567 399, 846 728 i sl. Osim provjere tonosti zapisa, provjerit e se razumijevanje zapisa te znanje mjesta broja u nizu brojeva imenovanjem neposrednog prethodnika i neposrednog sljedbenika zadanog broja.

2. sat
Udbenik, 8. stranica
Usvajanjem sadraja ove stranice udbenika uenici e uiti dekadski sastav brojeva do milijun i mjesnu vrijednost znamenaka u vieznamenkastim brojevima. Nastavni sat moe zapoeti ponavljanjem onoga to su uenici ve nauili o skupljanju brojeva u cjeline koje nazivamo dekadskim jedinicama. Proitat e se i objasniti sadraj 1. zadatka u udbeniku kako bi se shvatilo bitno obiljeje dekadskog sustava, tj. da deset niih jedinica ini jednu viu dekadsku jedinicu.

Novo gradivo, mjesna vrijednost znamenaka, objanjavat e se uz pomo tablice mjesnih vrijednosti. Pokazujui u tablici napisan broj, primjerice 867 452, objasnit e se da svaka znamenka, osim brojevne, ima i mjesnu vrijednost: znamenka 2 na mjestu jedinica oznaava 2 jedinice, znamenka 7 na mjestu tisuica oznaava 7 tisuica itd. Vrijednost znamenke ovisi o tome na kojem je mjestu (stupcu) u tablici napisana, to je njezina mjesna vrijednost. Promatrajui npr. broj 555 555 objasnit e se da je napisan istim znamenkama, ali razliitih mjesnih vrijednosti. U vezi s tim pitanje uenicima moe glasiti: zato znamenka 5 u tom broju ima razliitu mjesnu vrijednost? (Zato to je napisana u razliitim stupcima, mjestima, tablice mjesnih vrijednosti.) Nakon tih objanjanja uslijedit e kratka vjeba u obrazlaganju mjesne vrijednosti znamenaka i dekadskog sastava brojeva. Za to su pogodni brojevi koji su napisani s vie istih znamenaka kao npr. 66 786, 588 424 i sl. Tome valja posvetiti potrebno vrijeme kako bi svi uenici s razumijevanjem obrazlagali dekadski sastav brojeva i mjesnu vrijednost znamenaka. Provjera uinka nastavnog sata moe biti zahtjev uenicima da napiu broj u kojemu znamenka: 3 ima mjesnu vrijednost 3 T i 3 J (3 003) 6 ima mjesnu vrijednost 6 DT i 6 S (60 600) 8 ima mjesnu vrijednost 8 ST, 8 T i 8 D (808 080) Itd. Uvid u uenika rjeenja pokazat e kako su i koliko su uenici shvatili dekadski sastav brojeva i mjesnu vrijednost znamenaka.

3. sat
Vjebenica, 12. stranica
Pripremajui uenike za samostalan rad u vjebenici u uvodnom dijelu sata ponavljat e se ovi sadraji: - brojenje od zadanog broja: od 456 756... od 657 432... od 999 996... itd., - rijeima priopen broj pisati znamenkama: pedeset sedam tisua tristo dvadeset pet, petsto trideset tisua sedamsto pedeset devet itd., - odreivanje neposrednog prethodnika (a - 1) i neposrednog sljedbenika (a + 1): reci (napii) broj koji je za 1 vei od broja 567 867, reci broj koji je za 1 manji od 657 897 itd., - usporeivanje brojeva: za dva zadana broja rei koji je vei, a koji je manji traei od uenika da odnose meu brojevima obrazlau kako je izloeno na 26. stranici ovoga prirunika. Sve te djelatnosti pratit e odgovarajua uiteljeva, a takoer i uenika objanjenja. Poslije takve pripreme uenici e samostalno rjeavati zadatke u vjebenici, a rjeenja e se potom provjeriti i, ako je potrebno, dodatno komentirati.

4. sat
Vjebenica, 13. stranica
Budui da je sadraj ove stranice vjebenice slian sadraju prethodne stranice (upoznavanje brojeva do milijun), i priprema uenika za neposredni samostalni rad sadrajno e i metodiki biti slina onoj s prethodnog sata. Stoga e se u uvodnon dijelu sata, radei sa svim uenicima, ponavljati ovi sadraji: - brojenje od zadanog broja: od 756 896... itd., - rastavljanje brojeva na dekadske jedinice: broj 463 358 (napisati ga na plou) rastaviti na ST, DT, T, S, D, J... itd., - mjesna vrijednost znamenaka, npr. koju mjesnu vrijednost imaju znamenke u broju 735 708, 870 509 i sl. (brojeve pisati na plou), - brojeve rastavljati na zbroj viekratnika dekadskih jedinica: broj 576 483 (napisati na plou) sadri 5 puta 100 000, 7 puta 10 000, 6 puta 1 000, 4 puta 100, 8 puta 10, 3 puta 1 itd. - iz zadanih dekadskih jedinica sastavljati broj, npr. reci (napii) broj koji ima: 6 ST, 9 DT, 5 T, 8 S, 7 D i 3 J i sl., Bude li potrebno, uz pojedine sadraje dat e se i odgovarajua objanjenja kako bi se ispravile eventualno krive spoznaje. Potom slijedi individualni rad uenika u vjebenici i provjera uenikih uradaka. Provjera uinka nastavnog sata moe se provesti postavljajui uenicima sljedee zadatke: - broj 801 045 rastavi na odgovarajue dekadske jedinice, - napii neposredni sljedbenik i neposredni prethodnik brojeva: 806 789, 745 243, 999 998 i sl., - broj 709 403 rastavi na zbroj viekratnika dekadskih jedinica, - koju mjesnu vrijednost imaju znamenke u broju 757 053?

5., 6., 7., i 8. sat


7

Nastavni listii L 8, L 8/1, L 8/2, L 8/3 i L 8/4


Ovi su nastavni sati namijenjeni daljnjem upoznavanju brojeva do milijun, a materijalna podloga tom radu jesu spomenuti nastavni listii i samostalan rad uenika u njima. Nastavni rad moe se provoditi ovim redoslijedom: 5. sat: nastavni listii L 8 i L 8/1, 6. sat: nastavni listi L 8/2, 7. sat: nastavni listi L 8/3, 8. sat: nastavni listi L 8/4. U pripremnom dijelu svakog nastavnog sata, radei frontalno sa svim uenicima, ponavljat e se bitno gradivo: - brojenje unaprijed i unazad osobito na prijelazima desetica, stotica, tisuica, desettisuica, stotisuica, - odreivanje neposrednog prethodnika i neposrednog sljedbenika zadanog broja, tj. broja za 1 manjeg i za 1 veeg od zadanog broja, - broj rastavljati na dekadske jedinice te iz zadanih dekadskih jedinica rastavljati broj, - pisanje i itanje vieznamenkastih brojeva uz obrazloenje mjesne vrijednosti znamenaka. Osim ponavljanja tih sadraja, uenike treba podrobno uputiti u neposredni rad u nastavnom listiu ukazujui pritom na eventualne posebnosti pojedinih zadataka.

9. sat
Kontrolni zadatak: Brojevi do milijun
Primjenom ovoga ispita provjerit e se koliko su i kako su uenici usvojili gradivo te nastavne cjeline. Podaci o tome bit e podloga za procjenu treba li poduzimati dodatna objanjenja i ponavljanja ili e se obraivati i uiti gradivo sljedee nastavne cjeline.

4.3. ZBRAJANJE I ODUZIMANJE U SKUPU BROJEVA DO MILIJUN 9. do 11. stranica (udbenik) Cilj: Usvojiti postupak pismenog zbrajanja brojeva do milijun (8 sati)

Gradivo ove nastavne cjeline u osnovi i nije novo, ve je nastavak u treem razredu zapoetog uenja pismenog zbrajanja brojeva. Novo je samo to to se zbrajaju brojevi vei od 1 000 to omoguuje maksimalno koritenje transfera uenja, tj. koritenje znanja pismenog zbrajanja brojeva do 1 000 u uenju pismenog zbrajanja brojeva do milijun. Da bi se to i ostvarilo, nuno je provjeriti i dopunskim objanjenjima obnoviti ueniko znanje pismenog zbrajanja do 1 000 emu je namijenjen sljedei nastavni sat.

1. sat
Ponavljanje pismenog zbrajanja brojeva do 1 000
Ueniko znanje pismenog zbrajanja brojeva do 1 000 obnovit e se rjeavanjem odgovarajuih zadataka polazei od lakih prema teima, dakle: - zbrojevi pojedinih dekadskih jedinica nisu vei od 9 534 +365 - zbroj jedinica vei je od 9 458 +239 - zbroj desetica vei je od 9 473 +362 - zbrojevi jedinica i desetica vei su od 9 286 +347

Tijekom rjeavanja zadataka ukazivat e se na bitne elemente algoritma pismenog zbrajanja: zbrajaju se brojevi istih dekadskih jedinica, pribrojnici se potpisuju jedan ispod, odnosno iznad drugoga, zbraja se poevi od jedinica, zatim se zbrajaju brojevi desetica i brojevi stotica. Osobito paljivo treba objasniti najvaniji element postupka pismenog zbrajanja; ako je zbroj brojeva pojedinih dekadskih jedinica vei od 9, tada se dio zbroja pie u jedan, a dio zbroja u prvi stupac slijeva. Ako je zbroj jedinica vei od 9, primjerice 15, tada se 5 jedinica zapisuje u stupac jedinica, a 1 desetica se pribraja zbroju desetica i zapisuje u stupac desetica. Ako je pak zbroj desetica vei od 9, npr. 17, tada se 7 desetica zapisuje u stupac desetica, a 1 stotica pribraja se zbroju stotica i zapisuje u stupac stotica. Pritom je vano ovo: dosljedno ukazivati na dekadski sastav zbroja jedinica odnosno desetica, na to da 15 jedinica sadri 1 deseticu i 5 jedinica, odnosno da 17 desetica sadri 1 stoticu i 7 desetica. To je nuno initi kako bi uenici shvatili zato se dio zbroja zapisuje u jedan, a dio zbroja u drugi stupac. Za potpuno obnavljanje znanja pismenog zbrajanja brojeva do 1 000 bit e dovoljno rijeiti nekoliko zadataka iz svake skupine. Bitan i sastavni dio toga rada je govorno obrazlaganje postupka zbrajanja, osobito dijela koji kazuje kako se postupa ako je zbroj nekih dekadskih jedinica vei od 9. Govorno obrazlaganje zasigurno nee tei glatko, no unato tome ne smije izostati jer ispravna govorna reprodukcija postupka zbrajanja znak je usvojenosti i razumijevanja toga gradiva. Nakon vjebanja i ponavljanja znanje pismenog zbrajanja brojeva do 1 000 moe se provjeriti ovako: uenicima se zadaju zadaci, primjerice, 568 372

+ 427

+ 465

i zatrai da ih rijee, a zatim uenici uz svaki zadatak napiu (rijeima) kako se postupa ako su zbrojevi jedinica i desetica vei od 9. Rjeenje zadataka i napisano obrazloenje postupka zbrajanja pravi su pokazatelji koliko su i kako su uenici usvojili pismeno zbrajanje brojeva do 1 000, a to je znanje uvjet uspjenog uenja pismenog zbrajanja brojeva do milijun.

2. sat
Udbenik, 9. stranica
Obrada te vjebanje i ponavljanje gradiva ove stranice prvi je korak u pismeno zbrajanje brojeva veih od 1 000, u ovom primjeru etveroznamenkastih brojeva. U pripremi nastavnog sata ponavljanjem relevantnog starog gradiva uspostavit e se predznanje potrebno za uenje novoga gradiva. U tu svrhu uenici e rijeiti primjere zbrajanja u 1. zadatku, ali uz prethodno podsjeanje kako se postupa ako su zbrojevi jedinica i desetica vei od 9. Tijekom provjere rjeenja tih zadataka zatrait e se da nekoliko uenika obrazloi postupak pismenog zbrajanja tih brojeva. Novo gradivo, pismeno zbrajanje etveroznamenkastih brojeva, objanjava se na najlakim primjerima, onima u kojih zbrojevi svih dekadskih jedinica nisu vei od 9 kao u ovim primjerima: 4263 5645 + 3425 + 3254 Sadraj objanjenja moe glasiti: etveroznamenkasti brojevi zbrajaju se na isti nain kao troznamenkasti, tj. brojevi manji od 1 000. Zbrajaju se najprije brojevi jedinica, zatim brojevi desetica, pa stotica i napokon brojevi tisuica. Uenike treba upozoriti da je u zbrajanju tih brojeva novo samo to to se uz jedinice, desetice i stotice pojavljuju i zbrajaju jo i tisuice. Pod pretpostavkom da su uenici usvojili pismeno zbrajanje troznamenkastih brojeva u kojih su zbrojevi jedinica odnosno desetica vei od 9, moe se oekivati da e uspjeno zbrajati etveroznamenkaste brojeve u kojih su zbrojevi jedinica ili desetica vei od 9 (primjeri u 4. i 6. zadatku). Provjera rjeenja tih zadataka pokazat e je li uspio transfer znanja zbrajanja troznamenkastih brojeva na zbrajanje etveroznamenkastih brojeva. Ako nije, bit e to razlogom za korektivne mjere kao to su naknadna objanjenja, vjebanja i ponavljanja.

3. sat
Udbenik, 10. stranica
Sadraj ove stranice udbenika donosi dvije estice novoga znanja - zbrajanje brojeva u kojih su zbrojevi stotica i tisuica vei od 9. Rije je o formalno ve poznatom postupku, ali s razlikom da se zbrojevi vei od 9 pojavljuju u stupcu stotica odnosno tisuica. S obzirom na prethodno znanje, zbrajanje takvih brojeva ne predstavlja tekou, ali tekoe obino nastaju u razumijevanju dekadskog sastava zbrojeva stotica odnosno tisuica. Da bi uenici ispravno shvatili koji se dio zbroja i zato zapisuje u odreeni stupac, treba znati dekadski sastav zbrojeva. U pripremnom dijelu sata stoga treba ponavljati ova dva sadraja: kako se postupa ako su zbrojevi jedinica i desetica vei od 9, to je u osnovi ve poznato, te rastavljanje zbroja na dekadski sastav. Ovo prvo ukratko e se obnoviti promatrajui ili rjeavajui dva zadatka koji sadre tu pojavu, a ovo potonje objasnit e se podrobnije. Moe se to uiniti ovako: prvo e se podsjetiti da je 10 J = 1 D, 10 D = 1 S, 10 S = 1 T te da je 10 T = 1 DT. Potom slijedi objanjenje dekadskog sastava zbroja stotica i zbroja tisuica: 7 S i 8 S = 15 S $ 15 S = 1 T i 5 S 9 S i 5 S = 14 S $ 14 S = 1 T i 4 S Itd. 7 T i 5 T = 12 T $ 12 T = 1 DT i 2 T 9 T i 8 T = 17 T $ 17 T = 1 DT i 7 T Itd. Napomena: Osim za potrebe zbrajanja, i inae je dobro uenike osposobiti u razumijevanju dekadskog sastava zbroja stotica i zbroja tisuica. Jer praksa pokazuje da svi time ne vladaju u dovoljnoj mjeri. Nakon takve pripreme izlagat e se novo gradivo, u tablici mjesnih vrijednosti, a zatim izvan tablice. Prvo se objanjava zbrajanje brojeva u kojih je zbroj stotica vei od 9, kao u ovom primjeru:

10

3742 + 2935 a zatim zbrajanje brojeva u kojih je zbroj tisuica vei od 9 kao u ovom primjeru: 8534 + 6342 Kada se u objanjavanju doe do zbroja stotica (16 S), ukazuje se na sastav zbroja, tj. da 16 stotica sadri 1 tisuicu i 6 stotica, 6 stotica zapisujemo u stupac stotica, a 1 tisuicu pribrajamo tisuicama. Slino se objanjava i zbroj tisuica (14 T), tj. da 14 tisuica sadri 1 desettisuicu i 4 tisuice, 4 tisuice zapisujemo u stupac tisuica, a 1 desettisuicu pribrajamo desettisuicama. Vjebanje i ponavljanje provodi se rjeavanjem zadataka u udbeniku. Tijekom provjere uenikih uradaka na nekoliko rijeenih zadataka uenici e obrazlagati kako se zbrajaju brojevi u kojih je zbroj stotica i zbroj tisuica vei od 9. Vrlo je dobro uiniti usporedbu pitanjem: kako se zbrajaju brojevi u kojih je zbroj jedinica ili zbroj desetica vei od 9?

4. sat
Udbenik, 11. stranica
Uenjem gradiva ove stranice uenici se osposobljavaju u pismenom zbrajanju peteroznamenkastih i openito vieznamenkastih brojeva ime se u osnovi zaokruuje opseg i sadraj njihova znanja o toj raunskoj radnji u skupu prirodnih brojeva. S obzirom na prethodno uenje pismenog zbrajanja, sadraj ove stranice donosi esticu novoga znanja - kako se postupa kada je zbroj desettisuica vei od 9. Budui da su uenici ve nauili kako se postupa kada su zbrojevi jedinica, desetica, stotica i tisuica vei od 9, koristei se tim znanjem, posve je vjerojatno da e s razumijevanjem usvojiti i tu esticu znanja. U uvodnom dijelu sata obnovit e se relevantno predznanje, a to je zbrajanje brojeva u kojih su zbrojevi pojedinih dekadskih jedinica vei od 9. U tu svrhu uenici e uz potrebna objanjenja uitelja rijeiti 13. i eventualno 15. zadatak u udbeniku i potom obrazlagati postupak zbrajanja. No da bi uenici ispravno shvatili koji se dio zbroja desettisuica i zato upisuje u stupac desettisuica, koji u stupac stotisuica, prije obrade novoga gradiva treba objasniti dekadski sastav zbroja desettisuica, ovako: 7 DT + 6 DT = 13 DT $ 13 DT = 1 ST + 3 DT 9 DT + 7 DT = 16 DT $ 16 DT = 1 ST + 6 DT Itd. Novo gradivo objanjava se u tablici mjesnih vrijednosti i izvan tablice pokazujui kako se zbrajaju brojevi u kojih je zbroj desettisuica vei od 9, kao u ovim primjerima: 73245 83572 + 64724 + 96427 Nakon to se zbroje jedinica, desetice, stotice i tisuice (zbrojevi nisu vei od 9) zbrajaju se desettisuice: 6 DT i 7 DT je 13 DT, a 13 DT sadri 1 ST i 3 DT, 3 DT zapisujemo u stupac DT, a 1 stotisuicu pribrajamo stotisuicama. Pritom je najvanije ukazivati na dekadski sastav zbroja desettisuica kako bi uenici shvatili koji se dio zbroja zapisuje u stupac desettisuica, a koji u stupac stotisuica. Nakon objanjavanja novoga gradiva uenici e rjeavati zadatke u udbeniku to e najvjerojatnije initi bez veih tekoa. Ipak, ne treba se zadovoljiti samo tonim rjeenjem zadataka ve valja inzistirati na razumijevanju, a to se postie govornim obrazlaganjem postupka pismenog zbrajanja. Zato e se tijekom provjere uenikih uradaka povremeno zatraiti obrazlaganje postupka pismenog zbrojanja.

5. sat
Vjebenica, 14. stranica
Sadraj ove stranice vjebenice namijenjen je daljnjem vjebanju i ponavljanju pismenog zbrajanja brojeva do milijun. Priprema uenika za samostalan rad uenika u vjebenici provodi se obnavljanjem relevantnog predznanja i to: - algoritam pismenog zbrajanja - zbraja se poevi od jedinica, zatim se zbrajaju desetice, pa stotice itd. - ako je zbroj pojedinih dekadskih jedinica vei od 9, dio zbroja zapisuje se u jedan stupac, a dio u prvi stupac slijeva (pokazati na odgovarajuim primjerima),

11

- zajednikim radom s uenicima rijeiti 1. i 2. zadatak u vjebenici (zadaci rijeima). Uenici zatim samostalno rjeavaju ostale zadatke, a tijekom provjere uenikih uradaka s uenicima potrebno je prokomentirati rjeenja u petom zadatku.

6., 7. i 8. sat
Nastavni listii L 11, L 11/1 i L 11/2
Ovi su nastavni listii namijenjeni uvrivanju uenikog znanja pismenog zbrajanja brojeva do milijun, a rad se moe provoditi ovako: 6. sat: nastavni listi L 11, 7. sat: nastavni listi L 11/1, 8. sat: nastavni listi L 11/2. U uvodnom dijelu svakog nastavnog sata, radei frontalno sa svim uenicima, ponavljaju se ovi bitni sadraji: - algoritam (postupak) pismenog zbrajanja brojeva, - dio algoritma koji pokazuje kako se postupa kada su zbrojevi pojedinih dekadskih jedinica vei od 9.

12

Prije samostalnog rada uenika u nastavnom listiu treba ih uputiti u eventualne posebnosti pojedinih zadataka kao to je npr. zbrajanje vie pribrojnika u nastavnom listiu L 11/2 u 5. zadatku. Nakon to uenici zavre rad u nastavnom listiu i ostane li jo vremena, treba ih potaknuti da na poleini listia sastave sline zadatke i da ih potom rijee. Na taj e se nain maksimalno iskoristiti vrijeme, a sposobnijim uenicima bit e omogueno da obave rad primjeren njihovim mogunostima. Na kraju metodike interpretacije pismenog zbrajanja brojeva do milijun ukazujem na sadraj petog zadatka na 14. stranici vjebenice gdje je saeta generalizacija onoga to je bitno u postupku pismenog zbrajanja. Ako se tijekom prethodnog rada dosljedno ukazivalo na te elemente postupka, zasigurno e svi uenici znati odgovoriti na ta pitanja to e ujedno biti i povratna informacija uitelju znaju li uenici samo raunsku tehniku ili uz to razumiju racionalnu podlogu toga postupka. Spoje li se u svijesti uenika te dvije komponente, raunska tehnika i razumijevanje, postii e se vrijedan rezultat pouavanja u poetnoj nastavi matematike to i jest konani cilj te nastave.

12. do 14. stranica (udbenik) Cilj: Nauiti pismeno oduzimanje brojeva do milijun (8 sati)

to je reeno za pismeno zbrajanje brojeva do milijun gotovo u potpunosti vrijedi i za oduzimanje tih brojeva, to takoer nije posve novo gradivo, ve je nastavak uenja zapoetog u treem razredu. Tamo su uenici upoznali glavne elemente algoritma (postupka) pismenog oduzimanja radei s brojevima do 1 000, a sada e se to znanje prenositi na oduzimanje brojeva do milijun. Novo su zapravo samo brojevi vei od 1 000.

1. sat
Ponavljanje pismenog oduzimanja brojeva do 1 000
Prvi korak u pismeno oduzimanje brojeva do milijun je ponavljanje pismenog oduzimanja do 1 000. Svrha je te djelatnosti obnoviti i eventualno upotpuniti ueniko znanje kako bi se osigurali uvjeti uspjenog uenja pismenog oduzimanja brojeva veih od 1 000. Ponavljanje se moe provoditi na sljedei nain: U uvodnom dijelu sata, rjeavanjem najlakeg zadatka pismenog oduzimanja, primjerice, 978 - 542 obnovit e se znanje algoritma pismenog oduzimanja: oduzima se poevi od jedinica, zatim se oduzimaju brojevi desetica i napokon brojevi stotica. Polazi se, dakle, od najmanje dekadske jedinice. Rjeavanjem zadataka, primjerice 982 837 - 257 - 592 obnovit e se znanje oduzimanja brojeva u kojih su brojevi jedinica i desetica umanjitelja vei od brojeva jedinica i desetica umanjenika. Osim spomenutih elemenata algoritma u oduzimanju tih brojeva koristi se stalnost razlike: umanjeniku se pribraja 10 jedinica odnosno 10 desetica, a umanjitelju 1 desetica odnosno 1 stotica. Moe se pretpostaviti da je dio uenika djelomino ili posve zaboravio kako se takvi brojevi oduzimaju pa jo jednom na nekoliko primjera treba objasniti nain na koji se oduzimaju. Poslije takve pripreme uenici e radi vjebanja i ponavljanja rijeiti prvi, drugi i trei zadatak na 12. stranici udbenika. Tijekom provjeravanja uenikih uradaka panju valja usmjeriti na obrazlaganje oduzimanja kada su brojevi jedinica, odnosno desetica u umanjitelju vei od brojeva jedinica i desetica umanjenika.

2. sat
Udbenik, 12. stranica
Sadraj ove stranice udbenika uvodi uenike u pismeno oduzimanje brojeva u kojih je broj stotica u umanjitelju vei od broja stotica u umanjeniku (5. zadatak). To je mala estica novog znanja koja i nije posve nova, no ipak je treba metodiki ispravno objanjavati. U pripremnom dijelu sata ponovit e se relevantno staro gradivo, a to je oduzimanje brojeva u kojih su brojevi jedinica i desetica u umanjitelju vei od onih u umanjeniku. Moe se to uiniti rjeavanjem dva, tri zadatka s tim obiljejima uz govorno obrazlaganje postupka oduzimanja i primjene stalnosti razlike.

13

Prije izlaganja novoga gradiva takoer treba obrazloiti tzv. aditivni postupak kojim se razlika izraunava suprotnom raunskom radnjom, zbrajanjem. Zajednikim radom sa svim uenicima rijeit e se, primjerice, zadatak 973 - 427 govorei: 7 i 6 je 13 (piemo 6); 1 i 2 je 3 i 4 je 7; 4 i 5 je 9. Pritom valja provjeriti znaju li svi uenici da se izriajem 7 i 6 je 13 umanjeniku pribraja 10 jedinica, a iskazom 1 i 2 je 3 umanjeniku se pribraja 1 desetica (stalnost razlike). Ako ne znaju, treba im objasniti jer u protivnom e s brojevima operirati bez razumijevanja, dakle, formalistiki to je negativan ishod uenja u poetnoj nastavi matematike. Novo gradivo, oduzimanje etveroznamenkastih brojeva u kojih je broj stotica umanjitelja vei od broja stotica umanjenika, objanjava se najprije u tablici mjesnih vrijednosti, a zatim izvan tablice. Pogledati tablicu na str. 38 MP-a u PDF-u

Nakon to se oduzmu jedinice i desetice, slijedi objanjenje: od 2 stotice ne moe se oduzeti 7 stotica zato se umanjeniku pribraja 10 stotica, a umanjitelju 1 tisuica (da se razlika ne bi promijenila). Govorimo: 7 i 5 je 12; 1 i 3 je 4, 4 i 4 je 8. Jo jedno ili dva objanjenja vjerojatno e biti dovoljna da se shvati postupak oduzimanja tih brojeva pazei pritom na razumijevanje primjene stalnosti razlike i aditivnog postupka u oduzimanju. Radi daljnjeg vjebanja i ponavljanja uenici e rjeavati zadatke oduzimanja brojeva u kojih je broj stotica umanjitelja vei od broja stotica u umanjeniku, a to su od 7. do 11. zadatka na 13. stranici udbenika. Tijekom provjere uenikih uradaka prokomentirat e se rjeenja 10. zadatka s osobitim osvrtom na razlike koje se uveavaju za isti broj za koji se uveava umanjenik (umanjitelj je stalan). Uenici koji mogu i ele vie neka tu povezanost umanjenika i razlike pokau na primjerima koje e sami pronai.

3. sat
Udbenik, 13. stranica
Sadraj ove stranice udbenika uvodi uenike u pismeno oduzimanje brojeva veih od 10 000, onih u kojih je broj tisuica umanjitelja vei od broja tisuica umanjenika (12. zadatak). Za novo uenje uenici e se pripremiti ponavljanjem relevantnog starog znanja, a to su primjeri oduzimanja u kojih su brojevi jedinica, desetica i stotica umanjitelja vei od onih u umanjeniku. Radei frontalno sa svim uenicima rijeit e se nekoliko odgovarajuih primjera podrobno obrazlaui aditivni postupak u oduzimanju i primjeni stalnosti razlike. S obzirom na taj nain uspostavljeno predznanje, cilj nastavnog sata mogao bi se najaviti u obliku pitanja: ako znamo kako se oduzima kada su brojevi jedinica, desetica i stotica u umanjitelju vei od onih u umanjeniku kao u ovim zadacima 6852 8957 7268 - 3426 - 4592 - 5823, bismo li uz pomo toga znanja mogli oduzeti ove brojeve? 92875 - 38321 (Broj tisuica u umanjitelju vei je od broja tisuica u umanjeniku.) Poticaj za razmiljanje moe biti podsjeanje: od 2 tisuice ne moemo oduzeti 8 tisuica - to treba uiniti? Nakon to se sasluaju ueniki prijedlozi, a vrlo je vjerojatno da e biti posve ispravnih, novo se gradivo objanjava na slian nain kao ono u prethodnom nastavnom satu. Bitno je pritom da uenici shvate da se umanjeniku i umanjitelju pribraja isti broj: 10 tisuica umanjeniku, 1 desettisuica umanjitelju. Objanjenje treba ponoviti na jo nekoliko primjera, a zatim e uslijediti vjebanje i ponavljanje.

14

Prije nego to uenici ponu rjeavati zadatke u udbeniku zajedniki e se prokomentirati 12. zadatak na 13. stranici udbenika. Poslije toga uenici e samostalno rjeavati od 14. do ukljuivi 17. zadatak na 14. stranici udbenika. Provjera uenikih uradaka bit e i provjera razumijevanja postupka oduzimanja zahtjevom da se govorno obrazloi primjena stalnosti razlike.

4. sat
Udbenik, 14. stranica
Pismeno oduzimanje brojeva u kojih je broj desettisuica umanjitelja vei od broja desettisuica umanjenika gradivo je kojim se u osnovi zakljuuje uenje toga postupka u etvrtom razredu osnovne kole. Moe se, naime, pretpostaviti ako su uenici nauili oduzimati brojeve do milijun, da e uz pomo toga znanja znati oduzimati i brojeve vee od milijun. U uvodnom dijelu sata ponovit e se oduzimanje brojeva u kojih su brojevi pojedinih dekadskih jedinica umanjitelja vei od onih u umanjeniku uz eventualno dodatna objanjenja primjene stalnosti razlike. Korisno je ukazivati na ovo: umanjeniku se pribraja 10, a umanjitelju 1 odgovarajua dekadska jedinica, npr. umanjeniku 10 jedinica, umanjitelju 1 desetica; umanjeniku 10 desetica, umanjitelju 1 stotica; umanjeniku 10 stotica, umanjitelju 1 tisuica itd. Novo gradivo objanjava se u tablici i izvan tablice. Pogledati tablicu na str. 39 MP-a u PDF-u

Objanjenje glasi: od 4 desettisuice ne moemo oduzeti 9 desettisuica pa zato umanjeniku pribrajamo 10 desettisuica, a da se razlika ne bi promijenila, umanjitelju pribrajamo isti broj, tj. 1 stotisuicu. Govorimo: 9 i 5 je 14 (piemo 5), 1 i 5 je 6, 6 i 2 je 8 (piemo 2). Nakon toga uslijedit e jo jedno ili dva objanjenja nastojei pritom da uenici s razumijevanjem usvoje novo gradivo. Vjebanje i ponavljanje provest e se rjeavanjem zadataka u udbeniku i, bude li potrebno, zadataka koje e priopiti uitelj i uenici. Usvojenost pismenog oduzimanja provjerit e se rjeenjem i govornim obrazloenjem 20. zadatka na 14. stranici udbenika. Obrazloenje bi trebalo glasiti: umanjeniku i umanjitelju pribrajan je isti broj da se razlika ne bi promijenila i to umanjeniku 10 jedinica, umanjitelju 1 desetica; umanjeniku 10 desetica, umanjitelju 1 stotica itd.

5. i 6. sat
Nastavni listii L 14 i L 14/1
Obradom gradiva u prethodnom nastavnom satu zavren je spoznajni ciklus uenja oduzimanja brojeva od elementarnih poetaka u prvom razredu do pismenog oduzimanja brojeva u etvrtom razredu. U iduim nastavnim satima ueniko znanje pismenog oduzimanja vjebat e se i ponavljati kako bi postalo trajnom svojinom svih uenika. U sljedea dva nastavna sata ponavljanje se provodi samostalnim radom uenika u nastavnom listiu i to: 5. sat, nastavni listi L 14, 6. sat, nastavni listi L 14/1. S obzirom na sadraj vjebanja i ponavljanja u uvodnom dijelu nastavnog sata obnovit e se znanje ovoga gradiva: - dekadski sastav vieznamenkastih brojeva: zadani broj rastavlja se na dekadske jedinice npr. broj 675 487 rastavlja se (usmeno ili pismeno) na 6 ST, 7 DT, 5 T, 4 S, 8 D i 7 J, ili: iz zadanih dekadskih jedinica sastavlja se broj, npr. iz 7 DT, 8 T, 6 S, 9 D i 4 J sastavlja se broj 78 694 itd. - mjesna vrijednost znamenaka u vieznamenkastom broju: u zadanom broju (napisanom na ploi), primjerice 856 937, za svaku se znamenku obrazlae njezina mjesna vrijednost - znamenka 7 oznaava 7 jedinica, znamenka 3 oznaava 3 desetice... itd. Brojevi napisani s nekoliko istih znamenaka podloga su za razumijevanje injenice da ista znamenka napisana na razliitim mjestima (stupcima u tablici mjesnih vrijednosti) ima razliitu mjesnu vrijednost. Tako npr. u broju 65 333 znamenka 3 oznaava 3 jedinice, 3 desetice i 3 stotice. - elementi algoritma pismenog oduzimanja vieznamenkastih brojeva: oduzima se poevi od jedinica, zatim se oduzimaju desetice... itd. Ako je broj neke dekadske jedinice u umanjitelju vei od broja odgovarajue dekadske jedinice umanjenika, tada

15

se umanjeniku pribraja, primjerice 10 jedinica (desetica, stotica...) a umanjitelju 1 desetica (stotica, tisuica...). Uenike valja podsjetiti da se to ini radi toga da bi se moglo izvriti odreeno oduzimanje. Ponavljanje se provodi frontalnim radom sa svim uenicima kako bi se mogla dati nuna dopunska objanjenja. Prije uenikog rada u nastavnom listiu treba ih upozoriti i eventualno objasniti rjeavanje zadataka oblikom razliitih od ostalih kao npr. zadaci s tokicama (5. zadatak u L 14 i 2. zadatak u L 14/1). Budui da u listiima nema mnogo zadataka, neki e uenici prije od ostalih zavriti rad pa im treba predloiti da na poleini listia sami sastave nekoliko slinih zadataka te da ih rijee.

7. sat
Vjebenica, 15. stranica
Vjebanje i ponavljanje pismenog oduzimanja na ovoj stranici vjebenice temelji se na vezi zbrajanja i oduzimanja. Zadaci su osmiljeni tako da treba izraunati nepoznati pribrojnik, a to se ini oduzimanjem poznatog pribrojnika od zbroja. S obzirom na to, u uvodnom dijelu sata obnovit e se ueniko znanje o vezi zbrajanja i oduzimanja. Na dva, tri primjera pokazat e se kako se nepoznati pribrojnik izraunava oduzimanjem poznatog pribrojnika od poznatog zbroja. Toj je svrsi namijenjen prvi zadatak u vjebenici pa ga uenici mogu potom i rijeiti. Nakon toga uenici e rjeavati ostale zadatke u vjebenici uz prethodno upozorenje da svaki zadatak paljivo proitaju, da razmisle to i kako treba izraunavati. Tijekom provjere uenikih uradaka, osim tonosti rjeenja, povremeno e se zatraiti obrazloenje naina rjeavanja zadataka nastojei pritom da uenici ispravno izreknu vezu zbrajanja i oduzimanja.

8. sat
Kontrolni zadaci:

Zbrajanje i oduzimanje u skupu brojeva do milijun


Primjenom ovoga ispita doznat e se kako su uenici usvojili gradivo ove cjeline, a podaci dobiveni ispitivanjem podloga su za procjenu o tome kako postupati u buduem nastavnom radu.

15. stranica (udbenik) Cilj: Izgraditi pojam rednog broja (1 sat)

Iako su uenici tijekom dosadanjeg kolovanja dijelom upoznali redne brojeve, u etvrtom razredu spoznaja o tim brojevima definitivno se izgrauje usvajanjem pojmovnog sadraja rednog i, u korelaciji s tim, glavnog broja. Redni broj oznaava mjesto objekta u nizu ili redu pa mu otuda i ime, a glavni ili kardinalni broj oznaava koliinu predmeta u skupu. Definitivno se uvruje i spoznaja o tome kako se redni brojevi piu i kako se itaju. Objanjavanje novoga gradiva najpogodnije e se izvesti usporedbom znaenja glavnog i rednog broja na nain kako je prikazano u prvom zadatku u udbeniku: broj 5 (pet) oznaava koliinu jabuka, a broj 5. (peti) oznaava mjesto djeaka u redu. Pronalazei i komentirajui s uenicima sline realne situacije izgraivat e se spoznaja o glavnom i rednom broju - o glavnom kao oznaci koliine predmeta i o rednom kao oznaci mjesta predmeta u redu, odnosno nizu. Razumijevanju znaenja rednog broja moe posluiti razgovor o redoslijedu dana u mjesecu i redoslijedu mjeseci u godini. Primjer: koji je po redu dananji dan u mjesecu? Ili, koji je po redu u godini mjesec veljaa, svibanj, rujan i sl.? Razlika izmeu glavnog i rednog broja dobro se moe uoiti na primjeru: godina ima 12 mjeseci (glavni broj), prosinac je 12. mjesec u godini (redni broj). Pisanje rednih brojeva uenicima najee ne zadaje tekoe, vie je tekoa u itanju i objanjenju znaenja rednog broja. Redni se broj pie kao glavni, ali s tokom s desne strane, dakle: 8 8., 23 23. i ita se: osam osmi, dvadeset tri, odnosno dvadeset trei. Poeljno je uenike stavljati u prigodu da itaju i objanjavaju zapise glavnih i rednih brojeva. Primjerice: 5 djeaka 5. dana u tjednu nali su 3 lopte i dali ih 1. djeaku koji je naiao. Uenike treba poticati da i sami pronalaze takve situacije u kojima e se javljati redni i glavni brojevi. Nakon objanjavanja novoga gradiva uenici e rjeavati zadatke u udbeniku, a u tijeku provjere njihovih uradaka obrazlagat e se znaenje glavnih i rednih brojeva. To je ujedno prigoda za provjeru jesu li uenici ispravno shvatili znaenje tih brojeva, nain na koji se piu i kako se itaju.

16

16. stranica (udbenik) Cilj: Nauiti brojeve pisati rimskim znamenkama (3 sata)
To je gradivo najveim dijelom uenicima poznato, u treem su razredu upoznali rimske znamenke piui brojeve do 1 000, a u etvrtom razredu nauit e pisati brojeve tim znamenkama do 2 000. S obzirom na sloenost pravila o pisanju brojeva rimskim znamenkama i zaboravljanje, trebat e ih ponovno objanjavati. Tijekom vjebanja i ponavljanja uenici e se zasigurno uvjeriti u jednostavnost i lakou pisanja brojeva arapskim i oteano pisanje rimskim znamenkama.

1. sat
Udbenik, 16. stranica
Budui da su uenici u prethodnim razredima, drugom i treem, upoznali rimske znamenke, u uvodnom dijelu sata treba ponoviti: - pisanje i itanje rimskih znamenaka i to etiri osnovne (I, X, C i M) i tri pomone (V, L i D). Osobito paljivo treba ponoviti pisanje brojeva koji se piu jednom rimskom znamenkom (I, V, L, C, D i M). Nakon toga objanjava se pisanje rimskim znamenkama brojeva do 1 000, a potom i do 2 000. Prvo se objanjava pisanje brojeva osnovnim znamenkama I, X, C i M koje se smiju ponoviti najvie tri puta (pravilo a) u udbeniku). Sloenije je pravilo b) koje propisuje pisanje ostalih brojeva. Bitno je da uenici shvate kako se postupa kada se znamenka manje vrijednosti nalazi desno od znamenke vee vrijednosti. Na slian nain objanjavat e se i ostala pravila, a nakon toga uenici e rjeavati zadatke u udbeniku. Tijekom provjeravanja njihovih uradaka obrazlagat e se nain pisanja brojeva rimskim znamenkama navodei sadraje pojedinih pravila.

2. sat
Vjebenica, 16. stranica
Prije samostalnog rada uenika u vjebenici ponavljat e se relevantni sadraji: - pisanje i itanje rimskih znamenaka, - pisanje brojeva osnovnim rimskim znamenkama i pravilo o tome (smiju se ponavljati najvie tri puta), - pisanje brojeva kada se vrijednosti znamenaka zbrajaju (pravilo b)) i pisanje brojeva kada se vrijednosti znamenaka oduzimaju (pravilo c)). Ponavljanje se provodi zajednikim radom sa svim uenicima, piui brojeve rimskim znamenkama i obrazlaui pravila pisanja. Ta e pravila uenici usvajati postupno piui i komentirajui napisani broj. Nakon pripreme uenici e rjeavati zadatke u vjebenici, a napisane brojeve potom e komentirati obrazlaui nain na koji se piu rimskim znamenkama.

3. sat
Nastavni listi L 16
Budui da je sadraj nastavnog listia slian sadraju prethodnog nastavnog sata, priprema uenika moe se provesti na isti nain, ponavljajui tamo spomenute sadraje. Zatim e uenici rjeavati zadatke u nastavnom listiu, a provjerom uenikih uradaka dobit e se uvid u to kako su i koliko su uenici usvojili pisanje brojeva rimskim znamenkama.

17. do 21. stranica (udbenik) Cilj: Izgraditi pojam kuta; vrste kutova, crtanje kutova (8 sati)

Obradom, vjebanjem i ponavljanjem ovoga gradiva uenici e stjecati sljedee spoznaje: kut kao dio ravnine omeen dvama polupravcima s istom poetnom tokom, spoznaja o unutarnjim, rubnim i vanjskim tokama kuta, usporeivanje kutova te spoznaja o vrstama kutova - pravi, iljasti i tupi kut. Doda li se tome jo i crtanje kuta, odreen je skup spoznaja o kutu koje e uenici usvojiti u etvrtom razredu.

17

1. sat Udbenik, 17. i 18. stranica


U ovom nastavnom satu uenici e nauiti to je kut, to su i koje su unutarnje, rubne i vanjske toke kuta. Prije obrade novoga gradiva obnovit e se relevantno predznanje, tj. ono to se uilo o pravcu, polupravcu i ravnini. Osobito je nuno znanje o polupravcu kao dijelu pravca omeenog s jedne i neomeenog s druge strane. Posjeduju li uenici to predznanje, stvoreni su dobri uvjeti za izgradnju pojma kut. Sve to ponovit e se zajednikim radom s uenicima navodei bitna obiljeja polupravca, a to je omeenost s jedne i neomeenost s druge strane. Sadraj pojma kuta objanjava se pomou crtea kao to je ovaj: Pogledati sliku na str. 43 MP-a u PDF-u

Promatrajui s uenicima crte objanjava se: - polupravci a i b imaju istu (zajedniku) poetnu toku, - polupravci a i b s jedne su strane omeeni poetnom tokom V (zove se vrh kuta), a na drugoj strani su neomeeni, - polupravci a i b omeuju dio ravnine (izmeu njih) koji se zove kut, a polupravci su kraci kuta, - dio ravnine nasuprot toki V nije omeen. Uenici e potom crtati polupravce s istom (zajednikom) tokom i obrazlagati bitne oznake pojma kut - dio ravnine omeen dvama polupravcima s istom poetnom tokom. Kutove treba crtati i tako da su im kraci u razliitim poloajima kako bi se kut prepoznao prema bitnim oznakama, a ne samo prema vizualnoj percepciji. Pripadnost, odnosno nepripadnost toaka kutu objanjava se promatrajui odnos toaka prema kutu i ispravnim imenovanjem mjesta toke, tj. vanjske, rubne, unutarnje: vanjske toke ne pripadaju kutu, dok unutarnje i rubne pripadaju. Vrlo je poticajno odreivati pripadnost odnosno nepripadnost toke kutu promatrajui ovakav crte:

Pitanje uenicima: pripadaju li toke D i E promatranom kutu? Odgovore li uenici da ne pripadaju, znak je da nisu ispravno shvatili pojam kuta, injenicu da je kut dio ravnine neomeen nasuprot vrhu V. Nakon tih objanjenja rjeavat e se zadaci u udbeniku crtanjem odreenih crtea i objanjavanjem tamo prikazanih crtea. Valja nastojati da uenici ispravno iskazuju bitne oznake pojma kuta, tj. da je dio ravnine omeen dvama polupravcima koji imaju zajedniku poetnu toku. Odnose toke prema kutu takoer valja ispravno obrazlagati, koje toke kutu pripadaju, odnosno ne pripadaju i kako se zovu.

2. sat
Udbenik, 19. stranica
Cilj je ovog nastavnog sata osposobiti uenike u usporeivanju kutova tako da za dva kuta znaju rei koji je manji, a koji je vei te da taj odnos znaju zapisati znakovima. U uvodnom dijelu sata ponovit e se to se o kutu uilo na prethodnom nastavnom satu, tj. to je kut, vrh kuta, kraci kuta, te unutarnje, vanjske i rubne toke kuta - to se moe uiniti promatranjem i objanjavanjem odgovarajuih crtea. U tom dijelu sata objasnit e se kako se krae oznaava kut, tj. kut (a, b) to se ita: kut a be ili kut be a. Potom e i uenici, koristei se slovima po vlastitom izboru, napisati i proitati nekoliko takvih zapisa, primjerice kut (c, d), kut (m, n) i sl. Usporeivanje kutova objanjava se koristei se prozirnim papirom: na ploi se nacrtaju dva kuta, primjerice, kut (a, b) i kut (c, d).

18

Zatim se jedan kut, npr. kut (a, b) precrta na prozirni papir i oznai kao kut (m, n). Vrh kuta (m, n) s prozirnog papira stavi se u vrh C kuta (c, d). Ako krak m prekrije krak c, a krak n prekrije krak d, kaemo da su oba kuta jednako velika. Ako se pak kraci kutova ne poklapaju, kutovi nisu jednako veliki, jedan je vei, a drugi je manji. Bude li potrebno, izvest e se jo jedna ili dvije demonstracije usporeivanja kutova pomou prozirnog papira, a zatim e i uenici pomou prozirnog papira usporeivati nacrtane kutove. Nakon toga zajednikim radom proitat e se i komentirati zadaci u udbeniku. Daljnjem vjebanju i ponavljanju namijenjeni su zadaci nastavnog listia L 19/1, promatrajui nacrtane kutove uenici e ih usporediti i znakovima napisati koji je kut vei, a koji je manji. Preostane li vremena, mogu se rjeavati i zadaci nastavnog listia L 19 to moda nee dospjeti uiniti svi uenici, ali oni najsposobniji vjerojatno e rijeiti neke zadatke.

3. sat
Udbenik, 20. stranica
U prethodnim nastavnim satima uenici su nauili to je kut, nauili su crtati i usporeivati kutove, a na ovom satu upoznat e vrste kutova: pravi, iljasti i tupi kut. Uz pomo znanja o pravom kutu u iduim nastavnim satima upoznat e iljasti i tupi kut. Pojam pravog kuta izgrauje se dvjema aktivnostima: dvostrukim presavijanjem papira i crtanjem okomitih pravaca. Objema aktivnostima konkretiziraju se (ine vidljivim) bitna obiljeja toga kuta: omeenost dijela ravnine, zajednika toka dvaju polupravaca te okomitost polupravaca. U usporedbi s onim to se do sada uilo o kutu, pravi kut sadri samo jednu razliitu oznaku - okomitost krakova (polupravaca) kuta, to olakava usvajanje pojma pravi kut. Prvo objanjenje pravog kuta bit e demonstracija dvostrukog presavijanja papira za koju bi svrhu svaki uenik trebao imati komad papira. Radi se ovako: papir se presavije jedanput ime se dobije pravac, na njemu se oznae dvije toke A i B, papir se ponovno presavije tako da toka A padne na toku B ime se dobije drugi pravac koji je okomit na pravac dobijen prvim presavijanjem papira. Ta dva pravca dijele ravninu papira na etiri jednako velika dijela, a svaki se zove pravi kut. Kraci svakog kuta meusobno su okomiti. Rezultat dvostrukog presavijanja papira govorom se obrazlae navodei bitna obiljeja pravog kuta - omeenost dijela ravnine i okomitost krakova. Slinu radnju izvodit e potom i uenici presavijajui papir tako da dobiju dva okomita pravca i etiri prava kuta, to se i govorom obrazlae: dva okomita pravca odreuju etiri jednako velika kuta, a svaki se zove pravi kut. Vrlo je vano da svaki uenik govorom izrazi obiljeja pravog kuta, tj. da su kraci toga kuta meusobno okomiti. Nakon tih demonstracija slijedi crtanje pravog kuta to za uenike nije prevelika novost jer su u treem razredu crtali okomite pravce to je dobra podloga crtanju pravog kuta. Crta se ovako: nacrta se polupravac a s poetnom tokom A, zatim se nacrta polupravac b u toki A okomito na polupravac a. Crte izgleda ovako: Crte pravog kuta zatim se objanjava: kraci pravog kuta meusobno su okomiti, omeuju dio ravnine koji se zove pravi kut. Crtanju pravog kuta postavljaju se i odreeni zahtjevi: tonost, urednost, pritisak i nagib olovke prema podlozi i dr. To se, dakako, povezuje i s crtanjem ostalih kutova to bi trebalo rezultirati tonim, urednim i lijepim crteom kuta koji se crta.

4. sat
Nastavni listi L 20
Prije uenikog rada u nastavnom listiu, zajednikim radom sa svim uenicima, ponavljat e se ovi sadraji: - pravac (to je i kako ga zamiljamo), polupravac (poetna toka polupravca, omeenost na jednoj i neomeenost na drugoj strani), - kut (dio ravnine omeen dvama polupravcima sa zajednikom poetnom tokom), crtanje kuta, vrh, kraci kuta, unutarnje, vanjske i rubne toke kuta, - usporeivanje kutova (pomou prozirnog papira i promatranjem nacrtanih kutova, oznaavanje kutova, itanje zapisa kut (a,b)), - pravi kut (omeenost dijela ravnine, okomitost krakova, crtanje pravog kuta). Nakon takve pripreme uenici e rjeavati eventualno nerijeene zadatke u nastavnom listiu L 19, a zatim e rjeavati zadatke nastavnog listia L 20. No prije toga objasnit e se rjeavanje 2. zadatka u nastavnom listiu (posebno objasniti termin susjedne stranice pravokutnika).

5. sat
19

Udbenik, 21. stranica


Na ovom nastavnom satu uenici e upoznati iljasti i tupi kut, usvojiti bitna obiljeja tih kutova i nauiti crtati te kutove. Pripremajui uenike za uenje novoga gradiva, u uvodnom dijelu nastavnog sata mogu se ponoviti isti geometrijski sadraji kao u prethodnom nastavnom satu, o kutu i o usporeivanju kutova. Pojmovi iljastog i tupog kuta izgrauju se uz pomo znanja o pravom kutu. Usporeujui kutove prozirnim papirom i promatranjem nacrtanih kutova neposredno se doznaje da su neki kutovi manji, a neki su vei od pravog kuta. Za kutove koji su manji od pravog kuta uvodi se posebno ime (termin) iljasti kut, a za one koji su vei od pravog kuta i manji od dva prava kuta, tupi kut. (Usporediti tupi kut i dva prava kuta kao u 3. zadatku u udbeniku.) Pritom valja ukazivati da svi kutovi koji se promatraju imaju neka zajednika obiljeja - dio su ravnine, taj dio ravnine omeuju dva polupravca s istom poetnom tokom (to je vrh kuta) i neka razliita obiljeja - kraci pravog kuta meusobno su okomiti, u drugih kutova nisu. Nakon toga zajedno sa svim uenicima promatrat e se crtei kutova u udbeniku i objanjavati obiljeja iljastog, tupog i pravog kuta. Radi vjebanja i ponavljanja uenici e u svojim biljenicama crtati iljasti, pravi i tupi kut i zatim obrazlagati sadraj svakog crtea, Primjerice: nacrtao sam iljasti kut, to je kut koji je manji od pravoga kuta, iljasti kut je dio ravnine omeen dvama polupravcima s istom poetnom tokom, ti se polupravci zovu kraci kuta, toke koje se nalaze izmeu krakova pripadaju iljastom kutu i zovu se unutarnje toke kuta, toke izvan krakova kuta ne pripadaju kutu i zovu se vanjske toke kuta. Slino e se objanjavati crtei tupog i pravog kuta pazei pritom na obiljeja po kojima se razlikuju - tupi kut vei je od pravoga, ali manji od dva prava kuta, kraci pravog kuta meusobno su okomiti. Ostala su obiljeja ista kao kod iljastog kuta.

6. sat
Nastavni listi L 21
U uvodnom dijelu sata, zajednikim radom sa svim uenicima, ponavljat e se sve to se uilo na prethodnim nastavnim satima: - o pravcu i polupravcu; pravac je ravna neomeena crta, polupravac je dio pravca s jedne strane omeen poetnom tokom, na drugoj strani je neomeen, - o ravnini; ravnina je ravna neomeena ploha, ploha je ono to na predmetima vidimo, moe biti ravna i zakrivljena, - o kutu; kut je dio ravnine omeen dvama polupravcima (kracima) s istom poetnom tokom, polupravci i dio ravnine nasuprot vrhu kuta su neomeeni, - o odnosu toke i kuta; unutarnje, vanjske i rubne toke kuta, - usporeivanje kutova; pomou prozirnog papira i promatranjem nacrtanih kutova, - o pravom kutu; dio je ravnine omeen okomitim polupravcima, crtanje pravog kuta, - o iljastom i tupom kutu; crtanje i obrazlaganje crtea tih kutova. Zajednikom rekapitulacijom tih sadraja sintetizira se u spoznajnu cjelinu sve to bi o kutovima trebalo postati trajnom intelektualnom svojinom uenika. Sva obrazloenja i dopunska objanjenja koja e se davati treba potkrijepiti grafikim prikazima razliitih kutova, polupravaca, toaka i sl. Posebnu panju treba posvetiti govornom obrazlaganju pojedinih sadraja imajui na umu da je govor objektivirana misao - ako je govor sadrajno toan, onda je toan i sadraj uenikova miljenja. Nakon takve pripreme uenici e rjeavati zadatke u nastavnom listiu L 21, a tijekom provjere tonosti rjeenja obrazlagat e se sadraj crtea koje su nacrtali. Tako se npr. u 2. zadatku trai crtanje tupog kuta, a uz taj crte uenik e rei sve bitne sadraje o tom kutu. Slino e se zahtijevati i uz ostale crtee u tom nastavnom listiu.

7. sat
Zbirka zadataka, 24. i 25. stranica
Sadraji zbirke namijenjeni su daljnjem vjebanju i ponavljanju gradiva o kutovima pa ih u tu svrhu treba i iskoristiti.

8. sat
Kontrolni zadaci: Kut
Primjenjuju se s istom svrhom i na isti nain kao ve primjenjivani kontrolni zadaci.

20

4.4. MNOENJE U SKUPU BROJEVA DO MILIJUN


Mnoenje brojeva do milijun produetak je uenja mnoenja zapoetog u drugom i treem razredu. Gradivom ove nastavne cjeline zaokruuje se spoznajni ciklus uenja mnoenja prirodnih brojeva u razrednoj nastavi. Znanje mnoenja tih brojeva podloga je daljnjem matematikom odgajanju i obrazovanju uenika u viim razredima osnovne i kasnije srednje kole. Zato treba poduzeti sve da znanje mnoenja brojeva do milijun uenici usvoje trajno i s potpunim razumijevanjem. Prvi korak u uenju mnoenja brojeva do milijun je ponavljanje i utvrivanje znanja mnoenja koje se uilo u drugom i treem razredu. Razlog je injenica da je od posljednjeg uenja mnoenja u tim razredima prolo relativno mnogo vremena i to se mnogo toga zaboravilo. Zato prije uenja mnoenja brojeva u etvrtom razredu sustavno i dosljedno treba ponavljati ove sadraje: tablica mnoenja brojeva (treba je usvojiti do razine automatizacije, tako da se mnoi brzo, tono, s malim naporom i s malim sudjelovanjem svijesti), mnoenje zbroja brojem, mnoenje viekratnika broja 10 jednoznamenkastim brojem (50 8), zamjenu mjesta i zdruivanje faktora te mnoenje dvoznamenkastog broja jednoznamenkastim. Sve te sadraje, osim tablice mnoenja, treba usvojiti do razine samostalne reprodukcije (radnje se izvode s punim sudjelovanjem svijesti i s odreenim naporom) kako bi se mogli koristiti u buduem uenju mnoenja brojeva.

22. do 24. stranica (udbenik) Cilj: Obnoviti znanje mnoenja brojeva do 1 000 (5 sati)
Materijalna podloga ovom ponavljanju je individualni rad uenika u udbeniku, vjebenici i nastavnim listiima, a nastavni rad rasporeuje se ovako: 1. sat, udbenik 22. stranica i nastavni listi L 22, 2. sat, udbenik 23. stranica i nastavni listi L 22/1, 3. sat, vjebenica 18. stranica, 4. sat, udbenik 24. stranica, 5. sat, vjebenica 19. stranica. Prije samostalnog rada uenika, u uvodnom dijelu sata radei frontalno sa svim uenicima, ponavljat e se i eventualno dodatno objanjavati neki od ovih sadraja (ovisno o gradivu stranice udbenika, vjebenice odnosno nastavnog listia): - tablica mnoenja brojeva do 100, - mnoenje kao zbrajanje jednakih brojeva, - zamjena mjesta faktora i zdruivanje faktora, - mnoenje broja brojem 10, - mnoenje viekratnika broja 10 brojem 10, - mnoenje zbroja dvaju brojeva brojem, - mnoenje dvoznamenkastog broja jednoznamenkastim. Tablica mnoenja brojeva do 100 uspjeno se ponavlja priopavanjem zadataka, primjerice 6 8, 4 9 itd., koje uenici usmeno, napamet, izraunavaju i u biljenicu zapisuju samo umnoak ili pak cijeli zadatak, npr. 6 8 = 48. I u iduih nekoliko nastavnih sati tablici mnoenja treba posvetiti potrebno vrijeme kako bi je svi uenici usvojili do razine automatizacije. Ostali sadraji najuspjenije se ponavljaju rjeavanjem odgovarajuih zadataka uz potrebno objanjenje, npr. zbroj jednakih brojeva pisati u obliku mnoenja uz objanjenje zapisa za mnoenje, ili mnoenje broja brojem 10 uz objanjenje da se to ini pripisivanjem tome broju jedne nule s desne strane itd. Obnavljanju uenikog znanja pismenog mnoenja dvoznamenkastih brojeva jednoznamenkastim namijenjeni su odgovarajui sadraji u udbeniku, vjebenici i nastavnim listiima. Prije uenikog samostalnog rada nuno je, rjeavanjem nekoliko zadataka na ploi, jo jednom objasniti postupak pismenog mnoenja pokazujui pritom i dui i krai nain mnoenja: 53 8 = (50 + 3) 8 = 50 8 + 3 8 = 400 + 24 = 424

53 8 424

Posebno treba ukazivati na to kako se postupa ako je umnoak jednoznamenkastog broja (8) i broja jedinica (3) vei od 9. Budui da je umnoak 24, a broj 24 sadri 4 jedinice i 2 desetice, 2 desetice pribrajaju se umnoku desetica. Vrlo je dobro

21

ukazati na slinost toga postupka s onim u pismenom zbrajanju kada je zbroj jedinica vei od 9. Bitno je ponavljanje provoditi tako da se staro znanje obnovi, da se isprave eventualno krive spoznaje i da se postigne razumijevanje pismenog mnoenja brojeva do 1 000. Uspostavi li se takvo predznanje, uenje pismenog mnoenja vieznamenkastih brojeva zasigurno e biti vrlo uspjeno. Prije neposrednog individualnog rada uenika valja ih upozoriti na rjeavanje pojedinih zadataka u udbeniku, vjebenici i listiu kako bi posve razumjeli to i kako treba raditi.

25. do 31. stranica (udbenik) Cilj: Nauiti pismeno mnoenje vieznamenkastih brojeva (20 sati)

Nakon ponavljanja mnoenja brojeva do 1 000 stvoreni su uvjeti za uenje pismenog mnoenja brojeva do milijun. Metodiki raspored obrade, vjebanja i ponavljanja toga gradiva je ovakav: - mnoenje vieznamenkastih brojeva jednoznamenkastim, npr. 457 6, 5784 8 i sl., - mnoenje dvoznamenkastih brojeva, 64 50, 47 23, - mnoenje broja dekadskom jedinicom, 700 100, 500 1000, - mnoenje broja viekratnikom dekadske jedinice, 65 300, - mnoenje vieznamenkastih brojeva, 536 43, 5789 324, - skraeni postupci u pismenom mnoenju. Obrada, vjebanje i ponavljanje gradiva ostvarit e se prema tom metodikom rasporedu.

25. stranica (udbenik) Cilj: Nauiti troznamenkasti broj mnoiti jednoznamenkastim (2 sata)

Obradom gradiva ove stranice udbenika uenici se uvode u pismeno mnoenje troznamenkastih brojeva jednoznamenkastim, postupno od najjednostavnijih primjera do najsloenijih.

1. sat
Relevantno predznanje potrebno za uenje novoga gradiva uspostavit e se ponavljanjem mnoenja dvoznamenkastih brojeva jednoznamenkastim ukazujui na bitno: mnoi se poevi od broja jedinica, zatim se mnoi broj desetica. Ako je umnoak broja jedinica ili desetica vei od 9 kao u zadatku 47 6, tada se dio umnoka pribraja deseticama odnosno stoticama. Novo gradivo, mnoenje troznamenkastog broja jednoznamenkastim, objanjava se postupno poevi od najlakih primjera kao 432 2, a cilj sata moe se izrei u obliku pitanja: ako znamo mnoiti brojeve 43 2, a znamo, moemo li uz pomo toga znanja mnoiti ove brojeve 343 2? Vrlo je vjerojatno da e dio uenika znati pomnoiti te brojeve, a onima koji ne znaju, svojim objanjenjem pomoi e uitelj. Sloeniji primjeri mnoenja, tj. oni u kojih su umnoci desetica i stotica vei od 9, kao u zadatku 643 3, objanjavat e se u tablici mjesnih vrijednosti, a zatim izvan tablice (vidi 5. zadatak u udbeniku). Pri objanjavanju treba ukazivati na dekadski sastav djelominih umnoaka, a zatim svaki dio umnoka zapisati u odgovarajui stupac. Uenike treba podsjeati na to da su na slian nain postupali u pismenom zbrajanju kada su zbrojevi pojedinih dekadskih jedinica bili vei od 9. Ti zajedniki elementi u dvjema raunskim radnjama olakavaju razumijevanje novoga gradiva i osiguravaju trajnost znanja. Nakon dva, tri primjera objanjavanja novoga gradiva uenici e rjeavati zadatke u udbeniku to vjerojatno veini uenika nee predstavljati tekoe. U tijeku provjeravanja uenikih uradaka obavezno treba zahtijevati obrazlaganje postupka mnoenja tih brojeva to e uiniti tri, etiri uenika uz potrebnu pomo uitelja.

2. sat
Nastavni listi L 23
22

Sadraj listia slui vjebanju i ponavljanju pismenog mnoenja troznamenkastog broja jednoznamenkastim brojem. U uvodnom dijelu sata rijeit e se dva, tri odgovarajua zadatka obrazlaui postupak pismenog mnoenja, osobito dio koji pokazuje kako se postupa ako je umnoak pojedinih dekadskih jedinica vei od 9. Pritom je vano ukazivati na dekadski sastav umnoka jer upravo njegov sastav odreuje koji se dio umnoka i gdje zapisuje. Nakon takve pripreme uenici e samostalno rjeavati zadatke u nastavnom listiu, a rezultati e se zatim provjeriti.

26. stranica (udbenik) Cilj: Nauiti pismeno mnoiti vieznamenkaste brojeve jednoznamenkastim brojem (2 sata)
Obraivanjem gradiva ove stranice uenici se uvode u pismeno mnoenje vieznamenkastih brojeva jednoznamenkastim brojem to su u osnovnim crtama ve upoznali. Ipak, uenike valja paljivo uvoditi u taj postupak kako bi se osigurao kontinuitet s onim to je ve poznato te postiglo maksimalno razumijevanje novoga gradiva.

1. sat
Udbenik, 26. stranica
U pripremnom dijelu nastavnog sata ponavljat e se mnoenje troznamenkastih brojeva jednoznamenkastim brojem to se moe uiniti pozivom uenicima da pomnoe brojeve u 1. zadatku u udbeniku. Provjeravajui njihova rjeanja obrazlagat e se kako se postupa ako je umnoak jednoznamenkastog broja i brojeva pojedinih dekadskih jedinica vei od 9: broj jedinica zapisujemo u stupac jedinica, a broj desetica pribrajamo umnoku desetica... itd. Novo gradivo, mnoenje vieznamenkastih brojeva jednoznamenkastim, objanjava se u tablici mjesnih vrijednosti i izvan tablice. Da bi se iskoristili uinci transfera uenja tijekom izlaganja novoga gradiva, treba ukazivati na zajednike elemente u ovom mnoenju i mnoenju troznamenkastih brojeva jednoznamenkastim. A zajedniki su elementi: mnoimo poevi od jedinica, zatim se mnoi broj desetica... itd.; ako je umnoak jednoznamenkastog broja i broja stotica primjerice 32, tada 2 stotice piemo u stupac stotica, a 3 tisuice pribrajamo umnoku tisuica. Itd. Nakon to se novo gradivo na primjeren nain objasni (vidjeti 2. zadatak u udbeniku), uenici e rjeavati ostale zadatke u udbeniku. Tijekom provjere uenikih uradaka osobito valja inzistirati na obrazlaganju postupka mnoenja. U 7. zadatku nalaze se primjeri mnoenja i zbrajanja pa uenike treba podsjetiti na redoslijed izvoenja raunskih radnji.

2. sat
Nastavni listi L 24
Budui da je sadraj vjebanja i ponavljanja na ovom nastavnom satu pismeno mnoenje vieznamenkastih brojeva jednoznamenkastim brojem, u uvodnom dijelu sata rijeit e se nekoliko odgovarajuih zadataka obrazlaui bitne elemente postupka pismenog mnoenja. Nakon toga uenici e rjeavati zadatke u nastavnom listiu, a rezultati e se naknadno provjeriti i komentirati.

27. stranica (udbenik) Cilj: Nauiti pismeno mnoiti dvoznamenkaste brojeve (4 sata)

Pismeno mnoenje dvoznamenkastih brojeva za veliku veinu uenika doista je posve novo gradivo, novost je to to se mnoenje izvodi dvokratnim ponavljanjem nasuprot mnoenju jednoznamenkastim brojem. Posljedica toga dva su djelomina umnoka koji se potpisuju jedan ispod drugoga i potom zbrajaju. Potpisivanje djelominih umnoaka moe znatno oteati razumijevanje naina na koji se to ini, pogotovo ako ih je vie od dva. No o tome e kasnije biti vie rijei. Metodiki raspored obrade pismenog mnoenja dvoznamenkastih brojeva je ovakav: a) mnoenje dvoznamenkastog broja i viekratnika broja 10, npr. 68 50, 87 40, b) mnoenje ostalih dvoznamenkastih brojeva, 67 23 i dr. Iz metodikih razloga pismeno mnoenje dvoznamenkastih brojeva objanjava se na dui i na krai nain. Svrha je dueg naina didaktika, osigurati razumijevanje postupka, a krai

23

nain konani je oblik pismenog mnoenja koji uenici usvajaju. Razlikuju se samo oblikom, tj. nainom na koji se zapisuju djelomine radnje, a sadrajno su posve jednaki.

1. sat
Udbenik, 27. str. (1. i 2. zad.), vjebenica, 20. str. (od 1. do 5. zad.)
Sadraj uenja na ovom nastavnom satu je pismeno mnoenje dvoznamenkastih brojeva i viekratnika broja 10, npr. 57 30, 85 70 itd. Predznanje potrebno za uenje toga gradiva je mnoenje dvoznamenkastog broja jednoznamenkastim i mnoenje brojem 10, a uspostavit e se zajednikim rjeenjem nekoliko odgovarajuih zadataka. Podsjetiti uenike na mnoenje broja brojem 10, pripisivanjem jedne nule s desne strane zadanog broja. Novo gradivo objanjava se na dui i na krai nain: 43 30 = 43 (3 10) = (43 3) 10 = 129 10 = 1290 3 10 43 30 1290

krae

Viekratnik broja 10, broj 30 zamilja se kao 3 10; broj 43 mnoi se brojem 3, a dobiveni umnoak jo brojem 10 (pripisivanjem jedne nule). U kraem postupku, radi boljeg razumijevanja, viekratnik broja 10, u ovom primjeru broj 30, moe se zapisati kao 3 10 to e se, kad se postupak posve shvati, izostaviti. Mnoenje tih brojeva objanjavat e se, dakako, na vie primjera i to na dui i na krai nain ukazujui na zajednike elemente u oba postupka. Valja nastojati na razumijevanju injenice da se dvoznamenkasti broj najprije mnoi jednoznamenkastim brojem, a dobiveni umnoak jo brojem 10. To je bitno i od uenika treba traiti da to i govorom obrazloe. Nakon obrade novoga gradiva vjebanje i ponavljanje provodi se individualnim radom uenika u udbeniku i vjebenici. Prvi i drugi zadatak u udbeniku zajedno s uenicima proitati i komentirati postupak mnoenja, a zatim e se rjeavati zadaci na 20. stranici vjebenice, od 1. do 5. zadatka. Za vrijeme uenikog rada, bude li potrebno, dat e se i dodatna objanjenja onima kojima budu potrebna. Provjeravajui uenike uratke povremeno e se obrazlagati mnoenje tih brojeva s posebnim naglaskom na ovome: prvi se faktor, tj. dvoznamenkasti broj, mnoi jednoznamenkastim brojem, a dobiveni umnoak jo brojem 10.

2. sat
Udbenik, 27. stranica (3. i 4. zadatak)
Sadraj uenja na ovom nastavnom satu je pismeno mnoenje ostalih dvoznamenkastih brojeva. Budui da je to mnoenje temeljno za uenje pismenog mnoenja vieznamenkastih brojeva, ovo gradivo treba pomno obraivati te sustavno vjebati i ponavljati kako bi se u spoznajnu cjelinu povezali svi postupci pismenog mnoenja vieznamenkastih brojeva. Relevantno predznanje potrebno za uenje novoga gradiva uspostavit e se ponavljanjem ovih sadraja: mnoenje dvoznamenkastih brojeva viekratnikom broja 10, npr. 83 50 i sl. te mnoenjem zbroja brojem, npr. 25 (30 + 5). Uz mnoenje zbroja brojem naglaavati: svaki se pribrojnik tim brojem pomnoi, a umnoci se zatim zbroje. Mnoenje dvoznamenkastih brojeva takoer se objanjava na dui i na krai nain. Primjer: 53 26 = 53 (20 + 6) = 53 20 + 53 6 = 53 2 10 + 53 6 = 1060 + 318 = 1378 2 10 + 6 53 26 1060 (to je 53 20) + 318 (to je 53 6) 1378

Mnoenje tih brojeva objasnit e se na jo nekoliko primjera izvodei ga na dui i na krai nain istiui bitne elemente: prvi se faktor najprije mnoi brojem 20 shvaenim kao 2 10, a zatim se mnoi jo brojem 6; djelomini se umnoci zbroje. Uenike valja upozoriti da se u oba postupka, duem i kraem, nalaze iste djelomine radnje, razlika je samo to to se u duem postupku zapisuju u cijelosti, a u kraem se zapisuju samo djelomini umnoci. Radi to boljeg razumijevanja koriste se oba zapisa sve dok se ne postigne potpuno razumijevanje, a nakon toga zadrat e se samo krai kao uobiajeni zapis pismenog mnoenja.

24

Vjebanje i ponavljanje moe se provesti zajednikom analizom i komentarom 3. i 4. zadatka u udbeniku i rjeavanjem 6. i 7. zadatka u vjebenici na 20. stranici. Tijekom provjere uenikih uradaka obrazlagat e se dui i krai nain mnoenja pronalazei to je u njima zajedniko (djelomine radnje) i to je razliito (zapis mnoenja).

3. sat
Nastavni listi L 25
Kako je sadraj nastavnog listia namijenjen vjebanju i ponavljanju mnoenja dvoznamenkastog broja i viekratnika broja 10, priprema uenika za rad u listiu provest e se rjeavanjem nekoliko zadataka, npr. 85 40 i sl. uz govorno obrazlaganje bitnoga: prvi se faktor najprije mnoi jednoznamenkastim brojem, a dobiveni umnoak mnoi se brojem 10 (pripisivanjem jedne nule). Prije rada u nastavnom listiu uenike treba podsjetiti na rjeavanje zadataka rijeima, da zadatak paljivo itaju, da uoe to je u zadatku poznato, a to je nepoznato itd. Takoer ih treba upozoriti na rjeavanje 5. zadatka (tablica), na razliito zdruivanje faktora i na redoslijed izvoenja raunskih radnji (a c + b c). U provjeravanje uenikih uradaka ukljuit e se i odgovarajue govorno obrazlaganje postupka pismenog mnoenja.

4. sat
Nastavni listi L 25/1
Rjeavanjem zadataka u ovom nastavnom listiu zaokruit e se uenje pismenog mnoenja dvoznamenkastih brojeva i postaviti dobra osnovica za uenje pismenog mnoenja vieznamenkastih brojeva. U uvodnom dijelu nastavnog sata, zajednikim radom sa svim uenicima, rijeit e se nekoliko odgovarajuih zadataka kao npr. 75 48 i sl. Ponovit e se postupak mnoenja: prvi se faktor mnoi brojem 40 (shvaen kao 4 10), zatim se mnoi brojem 8, djelomini umnoci se zbroje. Vrlo je dobro da i nekoliko uenika takoer govorom reproducira postupak mnoenja tih brojeva. U treem zadatku nastavnog listia primjeri su mnoenja iji se zapisi vizualno razlikuju od dosadanjih pa uenike treba upozoriti da je rije o istom postupku s razlikom da se djelomini umnoci zapisuju u vodoravnom redu. Inae je sve drugo isto kao u prethodnim primjerima mnoenja.

28. stranica (udbenik) Cilj: Nauiti broj mnoiti dekadskom jedinicom 100 i 1 000 (1 sat)

Ve postojee znanje da se broj mnoi brojem 10 pripisivanjem jedne nule podloga je za uenje mnoenja broja ostalim dekadskim jedinicama. Da se to mnoenje izvodi pripisivanjem odgovarajueg broja nula s desne strane broja, uenici naue brzo i bez tekoa. Meutim, ono to je pritom vano je razumijevanje toga postupka, tj. zna li uenik zato se radi tako. Budui da matematiko odgajanje i obrazovanje, osim raunske tehnike, ukljuuje i razumijevanje, obaveza je uitelja gradivo izlagati tako da se i ta komponenta ostvari. Zato se mnoenje broja dekadskom jedinicom objanjava na dui nain da bi se shvatilo kako i zbog ega dolazi do pripisivanja nula zdesna broju koji se mnoi. U uvodnom dijelu nastavnog sata uenici e rijeiti 1. zadatak u udbeniku uz obrazlaganje ope spoznaje, generalizacije: broj se mnoi brojem 10 da mu se zdesna pripie jedna nula. Nakon pripreme slijedi objanjenje novoga gradiva, ovako: 60 l00 = 60 (10 10) 53 100 = (50 + 3) 100 = (60 10) 10 = 50 100 + 3 100 = 600 10 = 5 000 + 300 = 6 000 = 5 300 Krae: 60 100 = 6 000 Krae: 53 100 = 5 300 Na slian nain objanjava se mnoenje brojeva brojem 1 000 (vidjeti 4. zadatak u udbeniku). Dui oblik koristi se samo radi razumijevanja, a krai, pripisivanjem nula, kao uobiajeni zapis toga mnoenja.

25

Nakon toga uenici e rjeavati zadatke u udbeniku, a tijekom provjeravanja njihovih uradaka obrazlagat e se postupak mnoenja, tj. pripisivanje dviju, odnosno triju nula.

26

29. stranica (udbenik) Cilj: Nauiti broj mnoiti viekratnikom dekadske jedinice (2 sata)
Da bi se s razumijevanjem usvojilo mnoenje broja viekratnikom dekadske jedinice, takoer se objanjava na dui nain. Vano je da se shvati kako se viekratnik dekadske jedinice zamilja kao umnoak jednoznamenkastog broja i dekadske jedinice, primjerice 40 kao 4 10, 600 kao 6 100, 5 000 kao 5 1 000, a zatim se postupno izvode mnoenja.

1. sat
Udbenik, 29. stranica
Relevantno predznanje uspostavit e se ponavljanjem mnoenja broja jednoznamenkastim brojem i mnoenje broja dekadskom jedinicom, 10, 100 i 1 000 ukazujui na bitne elemente u tim mnoenjima. U okviru pripreme uenici e rijeiti i 1. zadatak u udbeniku i na osnovi rjeenja obrazlagati kako se broj mnoi s 10, sa 100 i s 1 000. Novo gradivo objanjava se postupno mnoei broj viekratnikom broja 10 (brojevima 30, 70 itd.), zatim viekratnikom broja 100 (brojevima 200, 500 itd.) te viekratnikom broja 1 000 (brojevima 4 000, 7 000 itd.). Objanjavajui novo gradivo ukazuje se na zajednike elemente u tim mnoenjima, a to su: viekratnici brojeva 10, 100 i 1 000, primjerice 40, 400, 4 000 rastavljaju se na umnoke 4 10, 4 100 odnosno 4 1 000. Prvi se faktor zatim mnoi jednoznamenkastim brojem, a dobiveni umnoak jo brojem 10, 100 odnosno 1 000, tj. pripisivanje jedne, dviju odnosno triju nula. (Vidjeti 2., 4. i 6. zadatak u udbeniku). Kao to se vidi, u poetku se rastavljanje viekratnika zapisuje kako bi se postiglo razumijevanje, a kasnije se izvodi u mislima, zamiljanjem rastavljanja. Nakon toga e uenici rjeavati zadatke u udbeniku, a u tijeku provjere obrazlagat e se nain na koji se broj mnoi viekratnicima brojeva 10, 100 i 1 000.

2. sat
Nastavni listi L 27
Osim ponavljanja sadraja obraenih na prethodnom nastavnom satu, u uvodnom dijelu sata treba rijeiti po jedan primjer mnoenja kao u 3. i 4. zadatku nastavnog listia. Rije je, naime, o zadacima malo drukije napisanim pa uenike na to valja upozoriti. Tijekom provjere uenikih rjeenja u listiu provjeravat e se i njihova osposobljenost da govorom obrazloe mnoenje broja viekratnicima brojeva 10, 100, 1 000 i 10 000.

30. stranica (udbenik) Cilj: Nauiti pismeno mnoiti vieznamenkaste brojeve (4 sata)
Iako pismeno mnoenje vieznamenkastih brojeva nije bitno razliito od takva mnoenja dvoznamenkastih brojeva, ipak ga treba podrobno objanjavati i sustavno usvajati. Zato ukazujem na nekoliko, s metodikog gledita, vanih djelatnosti. Ponajprije, mnoenje tih brojeva takoer treba objanjavati na dui i na krai nain jer to omoguuje razumijevanje glavnih elemenata algoritma pismenog mnoenja vieznamenkastih brojeva. Novo gradivo treba izlagati tako da uenici shvate znaenje pojedinih radnji, tj. da se prvi faktor mnoi brojevima dekadskih jedinica drugog faktora. Tako npr. u mnoenju brojeva 847 435 prvi se faktor (847) mnoi s 4 100, zatim s 3 10 i s 5, ili pak obratno, najprije s 5, zatim s 3 10 i s 4 100. Pritom bi uenici trebali znati da je ono to se izgovara kao 4 7 zapravo 400 7, da se mnoenje svodi na mnoenje jednoznamenkastih brojeva. Kada je rije o zapisu pismenog mnoenja, moe se pitati to initi s nulama u djelominim umnocima? Treba li ih u tijeku objanjavanja pisati ili ih odmah izostaviti? Dva su shvaanja o tome. Prema jednom, nule se ne piu, ve se odmah izostavljaju, a prema drugom nule se u poetku i jo neko vrijeme zapisuju, dok uenici ne shvate njihovu ulogu. Iz metodikih razloga valja se opredijeliti za potonje shvaanje zato to omoguuje razumijevanje uloge nula u potpisivanju djelominih umnoaka. Nipoto nije dovoljno samo formalno nauiti kako se pojedini umnoci zapisuju za jedno mjesto ulijevo odnosno udesno, ve treba znati zato se tako postupa i na emu se temelji takvo potpisivanje djelominih umnoaka. A to e se znati ako se ima na umu da, primjerice, u mnoenju

27

536 243 1072 2144 + 1608 prvi djelomini umnoak iznosi 1072 stotice, a drugi 2144 desetice pa se zato umnoak desetica zapisuje za jedno mjesto udesno (jer su desetice za jedno mjesto desno od stotica). Tu injenicu neki uenici shvate tek naknadno, u kasnijem kolovanju (a neki nikada) pa se koriste formalistikim znanjem. Da bi se to izbjeglo, korisno je barem u poetku u djelominim umnocima pisati nule jer to olakava razumijevanje mnoenja dijela umnoka dekadskim jedinicama 10, 100, 1 000... to se inae ini pomicanjem djelominih umnoaka ulijevo, odnosno udesno. Kad uenici shvate ulogu nula kao uvara mjesta u tablici mjesnih vrijednosti i ulogu nule u zbrajanju, spontano e ih izostaviti, a djelomine umnoke ispravno potpisivati i bez nula.

1. sat
Udbenik, 30. stranica i vjebenica, 21. stranica
Budui da je sadraj uenja u ovom nastavnom satu pismeno mnoenje vieznamenkastih brojeva, u uvodnom dijelu sata ponovit e se mnoenje dvoznamenkastih brojeva i ukazivati na sljedee: - prvi se faktor mnoi brojem desetica, a zatim brojem jedinica drugog faktora, - djelomini umnoci potpisuju se jedan ispod drugoga i zatim zbrajaju. Novo gradivo, mnoenje troznamenkastog broja dvoznamenkastim, objanjava se na dui i na krai nain (vidjeti 1. zadatak), a sadraj objanjenja isti je kao pri mnoenju dvoznamenkastih brojeva. Dakle, prvi faktor se u oba postupka mnoi brojem desetica, a zatim brojem jedinica, a djelomini se umnoci zbrajaju. Objanjavanje se provodi uz aktivno sudjelovanje uenika, prvo objanjenje izvodi uitelj (uenici promatraju izlaganje), a zatim ponovno uitelj uz istodobni rad uenika u biljenicama. Bude li potrebno, izvest e se i vie objanjenja. Vjebanje i ponavljanje mnoenja tih brojeva moe se provesti tako da se zajedno s uenicima proita i po potrebi dodatno objasni sadraj prvog i drugog zadataka u udbeniku. Nakon toga e uenici rjeavati prvi do petog zadatka u vjebenici na 21. stranici. Tijekom vjebanja i ponavljanja valja paziti na potpisivanje djelominih umnoaka to e se postii i govornim obrazlaganjem postupka pismenog mnoenja.

28

2. sat
Udbenik, 30. stranica i vjebenica, 21. stranica
Na ovom nastavnom satu obrauje se pismeno mnoenje troznamenkastih i eventualno etveroznamenkastih brojeva to je gotovo zavrni in u uenju pismenog mnoenja u razrednoj nastavi. Budui da su uenici u prethodnom uenju usvojili bitne elemente pismenog mnoenja, sada predstoji da se to znanje prenese i na mnoenje vieznamenkastih brojeva. Prema ve poznatom metodikom pravilu priprema uenika za neposredno uenje bit e ponavljanje pismenog mnoenja troznamenkastih i etveroznamenkastih brojeva dvoznamenkastim brojem, dakle gradivo prethodnog sata. Pismeno mnoenje troznamenkastih brojeva takoer se objanjava na dui i na krai nain (vidjeti 3. zadatak u udbeniku). Kako je drugi faktor troznamenkasti broj, bit e tri djelomina umnoka koje treba ispravno potpisivati i zatim zbrojiti. Sadraj objanjenja, prema tome, glasi: - prvi faktor mnoi se najprije brojem stotica, brojem desetica i napokon brojem jedinica drugog faktora, - djelomini se umnoci zbrajaju, u kraem postupku nule se mogu izostaviti, ali treba paziti na potpisivanje djelominih umnoaka. Poslije nekoliko objanjenja novoga gradiva, zajednikim radom s uenicima proitat e se i komentirati sadraj 3. i 4. zadatka u udbeniku. Pritom e se pokazati razliito potpisivanje djelominih umnoaka u 4. zadatku, tj. za jedno mjesto ulijevo. Osobito valja naglasiti: ako se mnoi poevi od broja stotica drugog faktora, drugi i trei djelomini umnoak zapisuju se za jedno mjesto udesno jer se desetice i jedinice nalaze desno od stotica. Ako se pak mnoi poevi od broja jedinica drugog faktora, drugi i trei umnoak zapisuju se za jedno mjesto ulijevo zato to se desetice i stotice u tablici mjesnih vrijednosti nalaze lijevo od jedinica. Vjebanje i ponavljanje obraenoga gradiva provest e se samostalnim uenikim radom u vjebenici rjeavajui zadatke, od 5. do 12.

3. sat
Nastavni listi L 28
Prije samostalnog rada uenika u nastavnom listiu, radei frontalno sa svim uenicima, ponovit e se relevantno predznanje: - mnoenje vieznamenkastih brojeva uz govorno obrazlaganje postupka pismenog mnoenja, - mnoenje broja viekratnikom dekadske jedinice, primjerice 42 30, 67 400 itd., - potpisivanje djelominih umnoaka, za jedno mjesto ulijevo, odnosno udesno, - izostavljanje nula u djelominim umnocima, zato se mogu izostaviti (nula neutralni element u zbrajanju). Osim toga rijeit e se jedan ili dva primjera mnoenja kakvi se nalaze u 4. zadatku kako bi uenici shvatili sadraj zadataka. Nakon toga e uenici rjeavati zadatke u nastavnom listiu, a tijekom provjere rjeenja obrazlagat e se pojedini postupci pismenog mnoenja.

4. sat
Nastavni listi L 28/1
Rjeavanjem zadataka u ovom nastavnom listiu uenici se osposobljavaju u mnoenju troznamenkastih brojeva polazei od razliitih dekadskih jedinica drugog faktora, a posljedica toga je razliit poredak djelominih umnoaka. U uvodnom dijelu sata rijeit e se dva, tri primjera mnoenja polazei od razliitih dekadskih jedinica drugog faktora. Primjer: redoslijed mnoenja oznaen je imenom dekadske jedinice S, D, J. 432 256 D S J 432 256 J S D 432 256 S J D 2160 2592 864 864 864 2592 + 2592 + 2160 + 2160 110592 110592 110592 Nakon eventualno jo jednog primjera takvog mnoenja uenici e rjeavati zadatke u nastavnom listiu, a tijekom provjere uradaka obrazlagat e se razliito potpisivanje djelominih umnoaka, zato se potpisuju tako kako se potpisuju.

29

I, na kraju, jo rije-dvije o potpisivanju djelominih umnoaka to je najei uzrok formalistikom znanju pismenog mnoenja. Da bi se to suzbilo i potpisivanje djelominih umnoaka posve razumjelo, treba mnoiti polazei od broja bilo koje dekadske jedinice drugog, a takoer i prvog faktora. Najee se mnoi polazei od broja najvee ili najmanje dekadske jedinice drugog faktora, ali vrlo je dobro povremeno mnoiti razliitim redoslijedom. Tako npr. brojeve 652 i 347 uenici mogu mnoiti poevi: a) od jedinica, stotica, desetica drugog faktora 652 347 4564 1956 + 2608 226244 b) od desetica, stotica, jedinica 652 347 2608 1956 + 4564 226244 c) od stotica, jedinica te desetica 652 347 1956 4564 + 2608 226244 d) od desetica, jedinica te stotica 652 347 2608 4564 + 1956 226244 Mnoei na razliite naine uenici postupno uviaju da se u svim mnoenjima nalaze iste radnje s brojevima, izvedene razliitim redoslijedom. U skladu s tim i djelomini umnoci potpisuju se na odgovarajue mjesto. Takva su vjebanja plodonosna jer omoguuju potpuno razumijevanje naina na koji se djelomini umnoci potpisuju, a takoer i brojevne vrijednosti pojedinog umnoka.

31. stranica (udbenik) Cilj: Nauiti skraene postupke pismenog mnoenja (4 sata)

Zbog uloge brojeva 1 i 0 u mnoenju te uloge nule u zbrajanju, pismeno mnoenje brojeva u kojima su brojevi 1 i 0 na mjestu pojedinih dekadskih jedinica moe se skratiti. Postupak se skrauje izostavljanjem jednog ili vie djelominih umnoaka i, u nekim primjerima, crte ispod brojeva koji se mnoe. Skraivanje postupka mnoenja objanjava se tako da se prvo mnoi bez skraivanja, a zatim na skraeni nain. Usporedbom obaju naina mnoenja shvaa se razlog skraivanja.

1. sat
Udbenik, 31. stranica, 1. i 3. zadatak
Na ovom nastavnom satu uenici e uiti skraeno mnoiti brojeve u kojih se broj 1 nalazi na mjestu najvee, odnosno najmanje dekadske jedinice kao u primjerima 534 145, odnosno 635 341. U uvodnom dijelu sata mnoenjem troznamenkastih brojeva (456 245 i sl.) ponovit e se postupak pismenog mnoenja pazei na potpisivanje djelominih umnoaka potpisujui ih za jedno mjesto udesno ili ulijevo. Novo gradivo, skraeni postupak pismenog mnoenja, objanjava se na dui, a zatim na krai nain, ovako:

30

534 145 534 2136 + 2670 77430 Objanjenje glasi: prvi faktor (534) i prvi djelomini umnoak (534) napisani su istim znamenkama, ali razliitih mjesnih vrijednosti; brojevna vrijednost prvog faktora je 534 jedinice, a prvog djelominog umnoka 534 stotice. Budui da su napisani istim znamenkama, prvi se faktor moe uzeti i kao prvi djelomini umnoak. Zatim se mnoi brojem desetica i brojem jedinica, a djelomini se umnoci zapisuju za jedno, odnosno za dva mjesta udesno jer su desetice i jedinice desno od stotica. Skraeno mnoenje izgleda ovako: 534 145 2136 + 2670 77430 Da bi se postupak ispravno shvatio, izvest e se jo nekoliko objanjenja obrazlaui pritom zato se mnoenje moe skratiti. Nakon toga uenici e rijeiti 2. zadatak u udbeniku, a zatim e se objanjavati drugi dio novoga gradiva - skraeno mnoenje brojeva u kojih je na mjestu jedinica drugog faktora broj 1, kao u ovom zadatku 453 231. Skraivanje pretpostavlja znanje mnoenja brojem 1 (broj pomnoen s 1 ostaje nepromijenjen) i znanje mnoenja poevi od broja jedinica drugog faktora. Mnoenje bez kraenja je ovakvo: 327 231 327 981 + 654 75537 Prvi faktor (327) i prvi djelomini umnoak jednaki su brojevi jer 327 1 = 327 pa se mnoenje moe skratiti tako da se s 1 ne mnoi jer broj pomnoen s 1 ostaje nepromijenjen. Prvi faktor postaje prvi djelomini umnoak, a da bi to mogao biti, izostavlja se crta. Zatim se mnoi brojem desetica i brojem stotica, djelomini umnoci zapisuju se za jedno mjesto ulijevo pa skraeni postupak izgleda ovako: 327 231 981 + 654 75537 Poslije jo nekoliko objanjenja uenici e radi vjebanja i ponavljanja rijeiti 4. zadatak u udbeniku, a tijekom provjeravanja njihovih uradaka, osim tonosti rjeenja, trait e se i govorno obrazlaganje skraenog postupka mnoenja.

2. sat
Udbenik, 31. stranica, 5. i 6. zadatak
Na ovom nastavnom satu uenici e upoznati skraeno mnoenje brojeva u kojih su na mjestu pojedinih dekadskih jedinica nule, npr. 863 204, 456 320 i sl. U uvodnom dijelu sata, zajednikim radom sa svim uenicima, ponovit e se postupak skraenog mnoenja obraenog na prethodnom nastavnom satu uz detaljno obrazlaganje zato se i kako se mnoenje skrauje. Prije obrade novoga gradiva na nekoliko primjera treba obnoviti ueniko znanje o ulozi nule u mnoenju i zbrajanju, tj. da je broj pomnoen nulom nula (7 0 = 0) te da nula pribrojena nekom broju ne mijenja taj broj (9 + 0 = 9). Novo gradivo objanjavat e se na dui i na krai nain. Mnoenje bez skraivanja, tj. na dui nain izgleda ovako: 863 204 1726 000 + 3452 176052

31

Panju uenika treba usmjeriti na djelomini umnoak napisan nulama uz objanjenje da se moe izostaviti jer nula pribrojena nekom broju ne mijenja taj broj. Sljedei djelomini umnoak potpisuje se za dva mjesta udesno pa skraeno mnoenje izgleda ovako: 863 204 1726 + 3452 176052 Nakon daljnjih objanjenja objasnit e se skraivanje mnoenja kada je 0 na mjestu jedinica drugog faktora (6. zadatak u udbeniku). I tu se izostavlja umnoak napisan nulama, ali se konanom umnoku zdesna pripisuje 0 radi oznaavanja stupca jedinica. Vjebanje i ponavljanje moe se provoditi frontalnim radom kako bi se mogla dati dodatna objanjenja, osobito o potpisivanju djelominih umnoaka. Ako se dogodi, a vjerojatno e se dogoditi, da svi uenici istodobno ne shvate postupke skraenog mnoenja, treba ih uputiti da mnoe na dui nain sve dok sami ne uoe mogunost skraivanja mnoenja.

3. sat
Vjebenica, 22. stranica
Priprema za rad u vjebenici bit e zajedniki rad sa svim uenicima, ponovit e se svi prethodno obraeni primjeri skraenog mnoenja: 542 165, 436 461, 726 405 i 524 520. Uz svaki primjer podrobno e se obrazlagati zato se i kako se skrauje postupak mnoenja. Nakon pripreme uenici e rjeavati zadatke u vjebenici, a rjeenja e se potom komentirati i obrazlagati.

4. sat
Nastavni listi L 29
U uvodnom dijelu sata ponavljat e se bitni elementi (dijelovi) skraenog mnoenja. Rjeavajui odgovarajui zadatak na ploi obrazlagat e se skraeno mnoenje i nain na koji se potpisuju djelomini umnoci. Kada se rijee zadaci u nastavnom listiu, uz provjeru tonosti rjeenja provjeravat e se mogunost uenika da govorom ispravno obrazloe mogunost skraivanja pismenog mnoenja.

5. sat
Kontrolni zadaci: Mnoenje u skupu brojeva do milijun
Primjenjuju se s istom svrhom i na isti nain kao prethodni.

32. do 37. stranica (udbenik) Cilj: Upoznati trokut - vrste, crtanje i opseg trokuta (9 sati)

Obradom, vjebanjem i ponavljanjem gradiva ove nastavne cjeline uenici e stjecati sljedee spoznaje: trokut je dio ravnine omeen trima duinama, vrste trokuta (raznostranian, jednakostranian, jednakokraan), crtanje trokuta te opseg trokuta.

1. sat
Udbenik, 32. stranica
Priprema uenika za usvajanje novoga gradiva bit e obnavljanje uenikog znanja o kutu, duini i ravnini vrste kutova, duina - ravna omeena crta, ravnina - ravna neomeena ploha). Provodi se zajednikim komentiranjem sadraja 17., 20. i 21. stranice udbenika, onoga to se prethodno o kutovima uilo. Upoznavanje trokuta najprirodnije zapoinje obnavljanjem uenikog iskustva o trokutu pronalaenjem predmetima neposredne okoline: tornjevi, prometni znakovi, modeli piramide. Novo gradivo objanjava se demonstracije trokuta nacrtanog na ploi, a sadraj objanjenja glasi: (to je kut, itanjem i trokuta na uz pomo

32

- trokut je dio ravnine, u ovom primjeru ravnine ploe, - trokut omeuju tri duine koje se nazivaju stranicama trokuta, - trokut ima tri vrha, toke gdje se sastaju po dvije stranice, - vrhovi trokuta obiljeavaju se velikim tiskanim slovima A, B, C i sl. - trokut ima tri kuta, kutovi se obiljeavaju: kut (a, b). Promatrajui trokut i uenici e navoditi te sadraje o trokutu to e ujedno biti i vrlo dobra govorna vjeba. Sljedei korak u obradi novoga gradiva je upoznavanje i imenovanje kutova trokuta. Uenici e doznati da trokut moe imati: - tri iljasta kuta, - jedan pravi i dva iljasta kuta, - jedan tupi i dva iljasta kuta (sve pokazati). Da bi se potaklo ueniko miljenje, dobro je postavljati pitanja poput ovih: moe li trokut imati dva prava ili dva tupa kuta? to bi u odnosu na rije trokut mogla znaiti rije dvokut? Postoji li takav lik? Sve to uenici eventualno zamisle neka i nacrtaju kako bi svoje zamisli provjerili kao mogue ili nemogue. Vjebanje i ponavljanje obraenoga gradiva moe se provoditi promatranjem i opisivanjem crtea u udbeniku, 1. i 3. zadatak, uoavajui pojedine trokute. Uz 3., 4. i 5. zadatak uenici e proitati i obrazlagati bitna obiljeja nacrtanih trokuta, tj. to je trokut, stranice i vrhovi trokuta, obiljeavanje stranica i vrhova trokuta. Na trokutima treba uoiti razliite kutove i zatim ih ispravno imenovati. Uz pomo crtea u 4. zadatku obrazloit e se odnos toke i trokuta, tj. je li toka unutar, izvan trokuta ili je na rubu (stranici trokuta). Prigodom opisa crtea valja paziti na sadraj uenikog govornog izraza nastojei da se tono izraavaju bez nepotrebnih i suvinih rijei.

2. sat
Vjebenica, 23. stranica
Sadraj ove stranice vjebenice namijenjen je daljnjem izgraivanju pojma trokut i trajnom usvajanju gradiva obraivanog na prethodnom nastavnom satu. Priprema uenika za samostalni rad u vjebenici bit e ponavljanje: - o kutu: to je kut, vrste kutova, - o trokutu: to je trokut, obiljeavanje trokuta, - o stranicama/duinama koje omeuju trokut, - o kutovima trokuta, kakve i koje kutove imaju razliiti trokuti, - o vrhovima trokuta, to su i kako se obiljeavaju. Ponavljanje se moe provesti promatrajui na ploi nacrtan trokut (jedan ili vie) i obrazlaganjem bitnih obiljeja pojma trokut, kako je navedeno u prethodnom tekstu. Taj rad treba upotpuniti dodatnim objanjenjima koja e dijelu uenika biti potrebna. Nakon pripreme uenici e rjeavati zadatke u vjebenici, a provjera uradaka pokazat e koliko su i kako su usvojili gradivo o trokutu, a podatak o tome bit e podloga za daljnji rad.

3. sat
Nastavni listii L 30 i L 30/1
Priprema uenika za samostalni rad u listiima bit e potpuna ako se, zajednikim radom sa svim uenicima, ponove ovi sadraji: - ravnina; ravna neomeena ploha, - pravac; ravna neomeena crta, crtanje pravca i obiljeavanje pravca, - duina; ravna omeena crta, krajnje toke duine, - trokut; trokut je... - stranice trokuta; to su duine koje omeuju trokut, - vrhovi trokuta; toke gdje se sastaju dvije stranice, - kutovi trokuta; pravi, tupi, iljasti. Tijekom ponavljanja inzistirati na sadrajno ispravnoj govornoj formulaciji i na ispravnoj uporabi pojedinih termina te na razumijevanju pojmovnog sadraja koji se terminom imenuje. Nakon pripreme rjeavaju se zadaci u nastavnim listiima, a rezultati se naknadno provjeravaju.

33

4. sat
Udbenik, 33. stranica
Sadraji ove stranice udbenika namijenjeni su izgradnji pojmova raznostranian, jednakostrania i jednakokraan trokut. Najlake i najbre uenici usvajaju pojmove raznostranian i jednakostranian trokut, a tee i sporije jednakokraan trokut. Razlog je tome injenica to se stranice toga trokuta, one jednake duljine, osim stranicama nazivaju i kracima po emu taj trokut i dobiva ime. Tekou ini to to se isti objekt naziva duinom, stranicom i krakom. Zato valja nastojati na ispravnoj uporabi termina kojim se imenuje jednakokraan trokut. Nije dovoljno znati ime, termin kojim se imenuje pojedini trokut, ve treba traiti da se izreknu obiljeja trokuta o kojem je rije. Primjerice, uz termin jednakokraan trokut, osim ostalih oznaka, treba rei i oznaku jednakosti stranica, odnosno krakova. U uvodnom dijelu sata ponavljat e se gradivo o trokutu, to je trokut, stranice, vrhovi i kutovi trokuta. Promatrajui trokut nacrtan na ploi opisuju se njegova obiljeja to e, uz pomo uitelja, uiniti nekoliko uenika. Novo gradivo objanjava se polazei od onoga to su uenici o trokutu ve nauili. Promatrajui tri trokuta: raznostranian, jednakostranian i jednakokraan, dakle, objanjava se to im je zajedniko, a to je razliito. Zajednika su im ova obiljeja:

- svaki ovaj trokut dio je ravnine (ploe), - svi su omeeni duinama koje nazivamo stranicama, - svaki ima tri vrha i tri kuta. Nasuprot zajednikim, razliita su im ova obiljeja: - stranice prvog trokuta razliite su duljine (pokazati) pa se stoga zove raznostranian trokut, - stranice drugog trokuta jednake su duljine (pokazati), to je jednakostranian trokut, - dvije stranice treeg trokuta jednake su duljine (nazivaju se i kracima) pa se stoga zove jednakokraan trokut. Nakon jo jednog ili dva objanjenja pozvat e se pojedini uenici da, promatrajui trokute, pokuaju izrei njihova zajednika i razliita obiljeja. Bitno je da uenici shvate po emu se ti trokuti razlikuju i da ih ispravno imenuju. Vjebanje i ponavljanje provodi se uenikim radom u udbeniku gdje e mjerenjem stranica pojedinih trokuta upoznavati njihova obiljeja i imena. Tijekom i nakon provjere uenikih uradaka takoer e se navoditi obiljeja svakog trokuta i obrazlagati kako se i zato upravo tako nazivaju.

5. sat
Nastavni listi L 31
Sadraj nastavnog listia namijenjen je daljnjem utvrivanju znanja o vrstama trokuta i njihovim obiljejima. Priprema uenika za rad u nastavnom listiu moe se provesti ovako: promatrajui raznostranian, jednakostranian i jednakokraan trokut (nacrtanih na ploi) opisuju se njihova zajednika i razliita obiljeja - trokuti su dijelovi ravnine, omeeni su trima stranicama, imaju po tri vrha (vrh je...) i tri kuta (kut je...). Razliita su im obiljeja: razliita duljina stranica i, zbog toga, razliita imena. Uz to ponovit e se odnos toke i trokuta, toka unutar, izvan i na rubu trokuta (5. zadatak u listiu). Nakon pripreme uenici e rjeavati zadatke u nastavnom listiu, a tijekom provjere uenikih uradaka, osim tonosti i obrazlaganja pojedinih rjeenja, panju valja obratiti i na mjerenje duina, odnosno stranica trokuta. Pritom ih treba podsjetiti da je mjerenje duina usporeivanje duina, one koja se mjeri s onom kojom se mjeri (1 cm), da se mjerenjem duini pridruuje broj, zove se mjerni broj i pokazuje koliko se jedininih duina od 1 cm nalazi u duini koja se mjeri.

6. sat
Udbenik, 34. stranica
Uenjem gradiva ove stranice udbenika uenici se osposobljavaju u crtanju jednakostraninog trokuta, dakle trokuta sa stranicama jednake duljine. Za taj rad potreban je odgovarajui geometrijski pribor, ravnalo ili trokut i estar. U uvodnom dijelu sata, radei sa svim uenicima, ponavljat e se sve to se uilo o trokutima, a to se moe uiniti ovako: promatrajui na ploi nacrtane razliite trokute - raznostranian, jednakostranian i jednakokraan - uenici e navoditi njihova pojedinana, zajednika, a zatim razliita obiljeja. Bude li potrebno, a vjerojatno hoe, tijekom rada davat e se i dodatna objanjenja. Crtanje jednakostraninog trokuta prvo e pokazati uitelj uz paljivo promatranje uenika i to prema redoslijedu radnji kako su prikazane u udbeniku (2. zadatak). Drugo objanjenje bit e zajedniko crtanje, uitelj na ploi, a uenici u svojim

34

biljenicama. Svaku radnju koja se izvodi na ploi uenici e izvesti u svojim biljenicama, uitelj e provjeriti tonost uenikog rada i potom nastaviti izvoenjem sljedeih radnji. Nakon jo dva, tri takva objanjenja uenici e samostalno u biljenicama crtati jednakostranine trokute. Tome radu treba posvetiti veliku panju i potrebno vrijeme nastojei da crte bude toan, uredan i lijep. Vrlo je dobro uvesti obiaj da se svaki crte obrazloi navoenjem bitnih obiljeja jednakostraninog trokuta i redoslijeda izvoenja pojedinih radnji pri crtanju toga trokuta.

7. sat
Udbenik, 35. i 36. stranica
Kao zasebna vrsta trokuta izdvaja se pravokutan trokut s ciljem da uenici shvate da taj trokut ima jedan pravi kut (zato se i zove pravokutan trokut). To uenici relativno lako usvajaju, a tee se usvaja crtanje pravokutnog trokuta. Meutim, ako se zna, a moralo bi se znati, crtati okomite pravce, crtanje pravokutnog trokuta uenicima ne bi smjelo zadavati tekoe. Bitno je shvatiti redoslijed izvoenja pojedinih radnji, a u to e ih uputiti uiteljevo crtanje na ploi. U uvodnom dijelu sata ponovit e se to se uilo o vrstama trokuta - raznostraninom, jednakostraninom, jednakokranom - te crtanje jednakostraninog trokuta. Crtanje pravokutnog trokuta, uz paljivo promatranje uenika, prvo e crtajui na ploi pokazati uitelj. Crte se izvodi prema predloku prikazanom u udbeniku (2. zadatak) strogo pazei na redoslijed pojedinih radnji. Sljedee objanjenje moe biti tako da uitelj ponovno crta pravokutan trokut, dio po dio, a uenici istodobno crtaju trokut u svojim biljenicama. Svaku djelominu radnju koju uenici izvedu uitelj e provjeriti i ispraviti eventualne nepravilnosti. Jo jedno ili dva objanjenja crtanja pravokutnog trokuta pomoi e uenicima da samostalno u svojim biljenicama crtaju taj trokut. Paziti valja na tonost i urednost crtea, na povlaenje crta slijeva nadesno, na zailjenost i pritisak olovke o podlogu. Nakon toga zajedno s uenicima proitat e se i prokomentirati sadraj 36. stanice udbenika, a radi provjere uinka nastavnog sata uenici e rijeiti 3. zadatak u udbeniku.

8. sat
Vjebenica, 25. stranica i nastavni listi L 32/1
Prije uenikog rada u vjebenici ponavljat e se sve to se uilo o trokutu, to su trokuti, ime su omeeni, o vrhovima i kutovima te o vrstama trokuta. Promatrajui razliite trokute navodit e se i objanjavati bitna obiljeja pojedinih trokuta. U uvodnom dijelu sata, uz pomo uitelja, uenici e u svojim biljenicama crtati pravokutan trokut navodei uz crte glavna obiljeja toga trokuta. Nakon toga rjeavat e zadatke u vjebenici i nastavnom listiu, a rjeenja e se potom provjeriti i po potrebi komentirati.

9. sat
Udbenik, 37. stranica i vjebenica, 26. stranica
Zavrni in u obradi gradiva ove nastavne cjeline je izgradnja pojma opseg trokuta, spoznaje da je opseg trokuta zbroj duljina njegovih stranica. Priprema uenika za uenje novoga gradiva bit e ponavljanje gradiva o trokutu te o zbrajanju duljina (zbrajaju se tako da se zbroje mjerni brojevi, a oznaka za veliinu jedinine duine dopie se uz npr. 5 m + 7 m = 12 m ). Pri kraju pripreme uenici e rijeiti 1. zadatak u udbeniku. Objanjavanje novoga gradiva: na plou se nacrta trokut, zatim se izmjere njegove stranice (jedininom duinom od 1 dm ili 1 cm),

- zbroje se duljine stranica trokuta i potom objasni: zbroj duljina stranica nacrtanog trokuta zove se opseg trokuta, - opseg trokuta krae se zapisuje: o = a + b + c. Uenici ve znaju kako se zbrajaju duljine, tj. da se zbroje mjerni brojevi, a znak za jedininu duinu se pripie. Izraunavanje opsega trokuta svodi se, prema tome, na zbrajanje duljina njegovih stranica to je zapravo primjena steenog znanja.

35

Nakon objanjavanja novoga gradiva uenici e rjeavati zadatke u udbeniku, a zatim i one u vjebenici. Pri provjeri uenikih uradaka panju valja obratiti na razumijevanje, na injenicu da se opseg trokuta izraunava zbrajanjem duljina njegovih stranica. To je bitno, jer kasnije e se uiti opseg pravokutnika i kvadrata pa se znanje opsega trokuta uspjeno moe prenositi na novo podruje.

10. sat
Kontrolni zadaci: Trokut
Primjenjuju se istom svrhom i na isti nain kao prethodni.

36

4.5. DIJELJENJE U SKUPU BROJEVA DO MILIJUN


Dijeljenje brojeva do milijun, najsloenija i uenicima najtea raunska radnja, zavrni je in u izgradnji pojma dijeljenja brojeva u razrednoj nastavi. Tekoe najee nastaju zbog nedostatka odgovarajueg predznanja (tablica mnoenja i dijeljenja brojeva do 100) te zbog oteanog pronalaenja djelominih kolinika u pismenom dijeljenju. Prvi korak u uenju dijeljenja brojeva do milijun mora stoga biti obnavljanje uenikog znanja dijeljenja brojeva steenog u drugom i treem razredu. U treem razredu uenici su usvojili glavne elemente postupka pismenog dijeljenja pa se to znanje moe iskoristiti u uenju pismenog dijeljenja brojeva do milijun. Nov element u pismenom dijeljenju u etvrtom razredu samo je dijeljenje dvoznamenkastim brojem koje se izvodi na isti nain kao dijeljenje jednoznamenkastim brojem. Budui da je glavni sadraj uenja ove nastavne cjeline postupak pismenog dijeljenja, obradom, vjebanjem i ponavljanjem usvajaju se ovi elementi algoritma: - dijeljenje zapoinje od broja najvee dekadske jedinice (neovisno o tome je li djeljiva djeliteljem ili je manja od djelitelja), - polazei od toga odreuje se prvi djelomini djeljenik i broj mjesta u koliniku. Ako je prvi djeljenik primjerice broj stotica, u koliniku e biti tri mjesta, ako je broj desetica, u koliniku e biti dva mjesta itd. - prvi se djeljenik dijeli djeliteljem i odreuje prvi djelomini kolinik, - djelomini kolinik mnoi se djeliteljem, taj se umnoak oduzima od djelominog djeljenika i utvruje se ostatak koji mora biti manji od djelitelja, - na isti nain dijeli se sljedei djelomini djeljenik sve dok se ne podijele svi djelomini djeljenici, - tonost dijeljenja provjerava se mnoenjem kolinika i djelitelja, a ako postoji ostatak, tome se umnoku pribraja ostatak i dobiva se djeljenik. Poseban sluaj u obradi toga gradiva je dijeljenje brojeva u kojih je broj najvee ili koje druge dekadske jedinice djeljenika manji od djelitelja kao u zadatku 357 : 5 gdje bi 3 stotice trebalo podijeliti s 5, to nije mogue. Nemogunost da se to podijeli najbolje se ilustrira s 3 novanice od 100 kuna uz pitanje kako ih podijeliti na 5 uenika? Gotovo svi znaju da ih prethodno treba promijeniti u novanice po 10 kuna. Slino vrijedi za 3 stotice koje se preraunavaju u 30 desetica to zajedno s 5 desetica ini prvi djelomini djeljenik od 35 stotica koji se moe podijeliti s 5. Na isti se nain postupa ako je broj koje druge dekadske jedinice manji od djelitelja kao u zadatku 836 : 4. Tri desetice preraunavaju se u jedinice koje se zatim dijele, a u koliniku se na mjestu desetica zapisuje 0.

38. do 48. stranica (udbenik) Cilj: Nauiti pismeno dijeljenje brojeva do milijun (20 sati)

Prije sustavnog uenja pismenog dijeljenja brojeva do milijun dva, tri nastavna sata treba posvetiti obnavljanju predznanja potrebnog za novo uenje. Sadraj toga ponavljanja je ono to su uenici o dijeljenju brojeva uili u drugom i treem razredu s posebnim naglaskom na tablicu dijeljenja brojeva do 100 i na postupak pismenog dijeljenja brojeva do 1 000. Toj svrsi namijenjeni su sadraji nastavnih listia L 34, L 34/1 i L 34/2 u kojima e uenici, nakon odgovarajue pripreme, samostalno raditi.

1. sat
Nastavni listi L 34
Ovaj je nastavni listi namijenjen provjeravanju i obnavljanju uenikog znanja tablice dijeljenja brojeva do 100, raunske radnje koja bi morala biti usvojena do razine automatizacije tako da se izvodi tono, brzo, s malim sudjelovanjem svijesti i s malim naporom. Provjera znanja tablice dijeljenja brojeva do 100 moe se provesti rjeavanjem sljedeih zadataka: 24 : 4 = 21 : 3 = 36 : 4 = 27 : 3 = 24 : 3 = 40 : 5 = 32 : 4 = 35 : 5 = 42 : 6 = 45 : 5 = 24 : 6 = 48 : 6 = 36 : 6 = 54 : 6 = 30 : 6 = 42 : 7 = 63 : 7 = 35 : 7 = 40 : 7 = 58 : 7 = 40 : 8 = 56 : 8 = 72 : 8 = 64 : 8 = 32 : 3 = 36 : 9 = 31 : 9 = 63 : 9 = 72 : 9 = 54 : 9 =

37

Ovoj skupini zadataka svaki e uitelj dodati eventualno i ostale iz tablice dijeljenja ako procijeni da je potrebno. Provjerom uenikih rjeenja doznat e se stanje uenikog znanja potrebnog za uenje pismenog dijeljenja brojeva do milijun. Prije neposrednog uenikog rada u listiu ponovit e se ovi sadraji: - obrazlaganje dijeljenja mnoenjem, 36 : 9 = 4 jer je... - nazivi (imena) i uloga brojeva u dijeljenju: djeljenik je broj koji se dijeli, djelitelj je broj kojim se dijeli, kolinik je broj koji se dijeljenjem izraunava, - dijeljenje kao uzastopno oduzimanje jednog broja od zadanog broja, npr. broj 32 oduzimanjem podijeliti brojem 8, napisati jednakost dijeljenja i potom je obrazloiti. Tijekom ponavljanja vjerojatno e biti potrebno dati dodatna objanjenja kako bi se ispravile krive spoznaje i nadoknadile one koje nedostaju. Poslije toga uenici e rjeavati zadatke u listiu L 34, a preostane li vremena, sami e sastaviti sline zadatke i zatim ih rijeiti.

2. sat
Nastavni listii L 34/1 i L 34/2
I ovaj je nastavni sat namijenjen obnavljanju uenikog znanja dijeljenja brojeva do 100. S obzirom na sadraj nastavnih listia, u uvodnom dijelu nastavnog sata ponavljat e se: - tablica dijeljenja brojeva do 100, - obrazlaganje dijeljenja mnoenjem, 48 : 8 = 6 jer je... - uzastopno oduzimanje broja od zadanog broja pisati u obliku dijeljenja, npr. broj 6 oduzimati od broja 30 i to zapisati kao dijeljenje, dakle 30 : 6 = 5 jer je... - dijeljenje zbroja brojem, (60 + 18) : 6 uz obrazlaganje: zbroj se dijeli brojem tako da se... Nakon ponavljanja tih sadraja uenici e samostalno rjeavati zadatke u nastavnim listiima nakon ega slijedi provjera njihovih uradaka uz potrebna obrazlaganja. Ako se procijeni da dva nastavna sata nisu dovoljna za uspostavu relevantnog predznanja (tablica dijeljenja i dr.), tome e se posvetiti jo jedan nastavni sat.

3. sat
Udbenik, 38. stranica
Gradivo izloeno na ovoj stranici udbenika uenicima nije nepoznato jer su u treem razredu uili kako se zbroj dijeli brojem. Priprema uenika za uenje ovoga gradiva bit e ponavljanje mnoenja zbroja brojem, (8 + 5) 6 uz podsjeanje: zbroj se mnoi brojem tako da se svaki pribrojnik tim brojem pomnoi, a djelomini se umnoci zbroje. Slijedom toga uenici e rijeiti 1. zadatak u udbeniku, a uz provjeru rjeenja, govorom e se obrazlagati mnoenje zbroja brojem. Polazei od toga cilj nastavnog sata moe se najaviti u obliku pitanja: ako znamo kako se zbroj dvaju brojeva mnoi brojem, moemo li uz pomo toga znanja zbroj dvaju brojeva podijeliti brojem kao u ovom zadatku (20 + 15) : 5? Uenicima treba dati vremena da, koristei se analogijom, pokuaju rijeiti taj zadatak. Bit e razliitih prijedloga, a posve sigurno i tonih rjeenja, to e uitelj sloiti u objanjenje: zbroj se dijeli brojem tako da se pribrojnici tim brojem podijele, a kolinici se zbroje, dakle: (20 + 15) : 5 = 20 : 5 + 15 : 5 = 4 + 3 = 7. Nakon rjeenja jo jednog ili dvaju slinih zadataka uenici e samostalno rjeavati zadatke dijeljenja zbroja brojem. Prethodno ih treba upozoriti na 5. zadatak u udbeniku gdje prvo treba mnoiti, a zatim zbroj dijeliti brojem.

4. sat Udbenik, 39. stranica


Ovim nastavnim satom zapoinje sustavno uenje pismenog dijeljenja brojeva do milijun, a gradivo se usvaja u skladu s metodikim naelom od lakeg prema teem, od jednostavnog prema sloenom. Najlaki su primjeri dijeljenja troznamenkastih brojeva u kojih su brojevi svih dekadskih jedinica djeljivi djeliteljem to je sadraj uenja na ovom nastavnom satu. U pripremnom dijelu nastavnog sata radi ponavljanja tablice dijeljenja uenici e rijeiti 1. i 2. zadatak u udbeniku, a zatim e se ponoviti glavni elementi algoritma pismenog dijeljenja rjeavanjem dva, tri zadatka u kojih su brojevi svih

38

dekadskih jedinica djeljivi djeliteljem, 684 : 2, 963 : 3 i sl. Takoer treba rijeiti i jedan zadatak oblika x 2 = 684 uz objanjenje: nepoznati faktor izraunava se dijeljenjem umnoka 684 poznatim faktorom 2 (veza mnoenja i dijeljenja). Prije uenikog rada u udbeniku zajedno s uenicima proitat e se sadraj 3. zadatka uz objanjenje postupka pismenog dijeljenja: najprije se dijeli broj stotica, zatim broj desetica i napokon broj jedinica. Govorimo i piemo... Nakon toga uenici e samostalno rijeiti ostale zadatke u udbeniku, a rezultati njihova rada e se provjeriti i na odgovarajui nain komentirati.

5. sat
Udbenik, 40. stranica
Sadraj uenja na ovom nastavnom satu je pismeno dijeljenje brojeva u kojih brojevi pojedinih dekadskih jedinica nisu djeljivi djeliteljem, npr. 846 : 3. Dijelei broj stotica pojavljuje se ostatak koji se preraunava u desetice i zatim se dijeli. U uvodnom dijelu sata, radei frontalno sa svim uenicima, ponovit e se dijeljenje brojeva u kojih su brojevi svih dekadskih jedinica djeljivi djeliteljem, npr. 684 : 2 uz kratko objanjenje postupka dijeljenja. Novo gradivo objanjavat e se rjeavanjem odgovarajueg zadatka kao to je ovaj: 786 : 3 i sl. Posebno valja ukazati na ostatak koji se javlja u dijeljenju stotica, tj. na 1 stoticu (u ovom primjeru) koja se preraunava u 10 desetica; 10 desetica i 8 desetica je 18 desetica to se zatim dijeli djeliteljem. I, na kraju, dijeli se broj jedinica i dobiva konani kolinik. Kao to se vidi, ve poznatom dodaje se dio znanja o preraunavanju djelominog ostatka u neposredno manju dekadsku jedinicu. Nakon jo jednog ili dva objanjenja uenici e samostalno rjeavati zadatke u udbeniku. Panju valja obratiti na primjere u 6. zadatku gdje treba izraunati nepoznati faktor dijeljenjem umnoka poznatim faktorom (veza mnoenja i dijeljenja).

6. sat
Nastavni listi L 39
Sadraj nastavnog listia namijenjen je vjebanju i ponavljanju pismenog dijeljenja, a prije uenikog rada u listiu zajedno sa svim uenicima ponavljat e se ovi sadraji: - pismeno dijeljenje brojeva koje se obraivalo na prethodnim nastavnim satima kao npr. 936 : 3, 426 : 5 i sl., - tonost dijeljenja provjeriti mnoenjem kolinika i djelitelja, npr. 963 : 3 = 321 jer je 321 3 = 963, - rjeavanje zadataka rijeima u kojima se javlja pismeno dijeljenje, pronai to je u zadatku poznato, to je nepoznato, kako doznati to je nepoznato i sl., - vezu mnoenja i dijeljenja, izraunavanje nepoznatog faktora dijeljenjem umnoka poznatim faktorom (6. zadatak u listiu). Nakon ponavljanja tih sadraja uenici e rjeavati zadatke u nastavnom listiu, a rezultati e se potom provjeriti.

7. sat
Udbenik, 41. stranica
Ostatak u dijeljenju pojedinih dekadskih jedinica, stotica i desetica uenici su ve upoznali preraunavajui ga u neposredno manju dekadsku jedinicu. O ostatku koji se javlja nakon dijeljenja svih dekadskih jedinica, dakle na kraju dijeljenja, na ovom e nastavnom satu uenici doznati: - zato ostatak mora biti manji od djelitelja, - kakva mu je uloga u provjeravanju tonosti dijeljenja. S obzirom na takav sadraj uenja, u uvodnom dijelu sata ponavljat e se isto gradivo kao na prethodnom satu, a nakon toga objanjavat e se zato ostatak mora biti manji od djelitelja te kakva mu je uloga u provjeri tonosti dijeljenja. Da bi uenici shvatili zato ostatak mora biti manji od djelitelja, treba ih podsjetiti da je dijeljenje uzastopno oduzimanje broja od zadanog broja. To se moe uniti na dva naina: a) dijeljenjem 17 predmeta (kocaka, bojica i sl.) na 5 uenika: uzima se 5 predmeta i svakom daje po 1, ponovno se uzima 5 predmeta i svakom daje po 1 itd. Rezultat dijeljenja bit e: svaki je uenik dobio 3 predmeta, a 2 su predmeta ostala nepodijeljena. To je ostatak jer 2 predmeta ne mogu se podijeliti na 5 uenika. b) uzastopnim oduzimanjem broja, primjerice, 8 od broja 30 piui: 30 - 8 = 22, 22 - 8 = 14, 14 - 8 = 6. Broj 6 je ostatak jer od broja 6 se ne moe oduzeti broj 8. Znakovima piemo: 30 : 8 = 6 i ostatak 6. Kakva je pak uloga ostatka u provjeri tonosti dijeljenja moe se objasniti na primjeru dijeljenja 428 : 5 = 85 i ostatak 3. Dakle, 85 5 = 425 + 3 = 428. Umnoku kolinika i djelitelja pribraja se ostatak i dobiva djeljenik.

39

Nakon tih objanjenja uenici e rjeavati zadatke u udbeniku, a tijekom provjeravanja njihovih uradaka podrobno e se obrazlagati injenice o ostatku, tj. zato mora biti manji od djelitelja i kakva mu je uloga u provjeri tonosti dijeljenja.

8. sat
Udbenik, 42. stranica
Sadraj uenja na ovom nastavnom satu je dijeljenje brojeva u kojih su brojevi stotica ili desetica manji od djelitelja kao u ovim primjerima 479 : 5, odnosno 738 : 4. Budui da su brojevi stotica odnosno desetica manji od djelitelja, ne mogu se njime podijeliti, ve se preraunavaju u neposredno manju dekadsku jedinicu - broj stotica preraunava se u desetice, a broj desetica u jedinice. U uvodnom dijelu sata, na jednom ili dva primjera, ponovit e se dijeljenje brojeva u kojih se javlja ostatak i pritom e se obrazlagati postupak pismenog dijeljenja i injenice o ostatku - zato mora biti manji od djelitelja i njegova uloga u provjeri tonosti dijeljenja. Prvo e se objanjavati dijeljenje brojeva u kojih je broj stotica manji od djelitelja, npr. 368 : 5. Objanjenje glasi: dijeljenje zapoinjemo od najvee dekadske jedinice, u ovom primjeru od 3 stotice; kako 3 stotice ne moemo podijeliti s 5 (npr. petorici uenika), 3 stotice preraunavamo u desetice pa je prvi djeljenik 36 desetica to se moe podijeliti s 5. Daljnje dijeljenje odvija se prema poznatom redoslijedu. Poslije objanjavanja uenici e rjeavati primjere dijeljenja u 2. zadatku, a tijekom provjere uenikih uradaka obrazlagat e se zato i kako se stotice preraunavaju u desetice. Sljedee gradivo koje se objanjava je dijeljenje brojeva u kojih su brojevi desetica manji od djelitelja, npr. 642 : 6. Sadraj objanjenja slian je prethodnom uz napomenu da 4 desetice ne moemo podijeliti sa 6 pa ih stoga preraunavamo u jedinice i potom dijelimo. Moda e biti potrebno jo jedno objanjenje, a nakon toga uenici e rjeavati primjere dijeljenja u 5. zadatku, a u provjeri tih rjeenja obrazlagat e se postupak dijeljenja slino kao u prethodnom gradivu.

9. sat
Udbenik, 43. stranica
Ova stranica udbenika donosi dvije, dijelom ve poznate estice znanja: dijeljenje brojeva u kojih su brojevi nekih dekadskih jedinica nule (svodi se na ulogu nule u dijeljenju) i, drugo, skraivanje zapisa pismenog oduzimanja (izostavljanjem zapisa oduzimanja umnoka kolinika i djelitelja od djelominog djeljenika). Kad je rije o nuli na mjestu neke dekadske jedinice kao npr. u zadatku 806 : 4, dijeljenje tih brojeva ne bi smjelo initi tekoe uz uvjet da se zna uloga nule u dijeljenju, tj. injenica da je 0 : 7 = 0 jer je 0 7 = 0. to se tie skraivanja zapisa pismenog dijeljenja, rije je o tome da se oduzimanje umnoka kolinika i djelitelja od djeljenika izvodi napamet, u mislima, a zapisuje se samo razlika. U uvodnom dijelu sata, radi obnavljanja uenikog znanja o dijeljenju nule nekim brojem, rijeit e se nekoliko karakteristinih zadataka, primjerice 0 : 9 = 0 jer je 0 9 = 0, ili pak 0 : 10 = 0 jer je 0 10 = 0 itd. Na osnovi takvih dijeljenja formulira se zakljuak: nula podijeljena nekim brojem je nula. Novo gradivo, dijeljenje brojeva s 0 na mjestu neke dekadske jedinice, primjerice 708 : 7 objanjava se na uobiajeni nain uz napomenu da 0 desetica podijeljeno sa 7 je 0 to se u koliniku i zapisuje na mjestu desetica. Na isti se nain objanjava ako je 0 na mjestu jedinica, npr. 630 : 3, tj. 0 jedinica podijeljeno s 3 je 0 pa se u koliniku na mjestu jedinica zapisuje 0. Poslije tih objanjenja uenici e rijeiti primjere dijeljenja brojeva u 8. zadatku, a tijekom provjere podrobno e se obrazlagati dijeljenje takvih brojeva. Skraivanje zapisa pismenog dijeljenja (izostavljanjem zapisa djelominih radnji) valja pomno objanjavati jer tim se inom postupak jo vie formalizira to moe rezultirati nerazumijevanjem, tj. formalistikim znanjem. Zapis oduzimanja umnoka kolinika i djelitelja od djeljenika sluio je boljem razumijevanju, a nakon to su uenici do sada nauili moe se pretpostaviti da razumiju algoritam pismenog dijeljenja pa se cijeli zapis moe skratiti. Smatraju li neki uenici da im je lake dijeliti piui cijeli postupak, ne treba ih prisiljavati na skraivanje jer to e i sami uiniti kad se uvjere da mogu i bez toga. Novo gradivo objanjava se u tablici mjesnih vrijednosti i izvan tablice:

Objanjenje glasi: 8 stotica podijeljeno s 3 je 2; 2 puta 3 je 6 i 2 je 8; 25 podijeljeno s 3 je 8, 8 3 je 24 i 1 je 25; 16 podijeljeno s 3 je 5, 5 puta 3 je 15 i 1 je 16. Kao to se vidi, umnoak kolinika i djelitelja od djeljenika se oduzima tzv, aditivnim postupkom: 2 puta 3 je 6 i 2 je 8 to je uenicima ve poznato. Ako pak nije svima poznato, prije obrade novoga gradiva to znanje treba ukratko obnoviti. Vjerojatno e biti potrebno jo objanjenja kako bi se skraeno zapisivanje pismenog postupka posve i ispravno shvatilo. Nakon toga uenici e rjeavati primjere dijeljenja u 10. i 11. zadatku, a zajednikom analizom s uenicima tonost i razumijevanje pismenog dijeljenja tih brojeva.

40

10. sat
Udbenik, 44. stranica
Sadraj ove stranice udbenika uvodi uenike u postupak pismenog dijeljenja etveroznamenkastih brojeva, u postupak koji uenici u osnovi ve poznaju. U uvodnom dijelu sata, zajedno sa svim uenicima, ponovit e se relevantno gradivo: - pismeno dijeljenje troznamenkastih brojeva (dijeljenje poinje od broja najvee dekadske jedinice...) itd., - ako je broj najvee dekadske jedinice manji od djelitelja kao u zadatku 583 : 7, preraunava se u neposredno manju dekadsku jedinicu, u ovom primjeru u desetice. Nakon pripreme objanjavat e se novo gradivo. Osobito paljivo treba objanjavati dijeljenje brojeva u kojih je broj najvee dekadske jedinice manji od djelitelja, npr. 3468 : 5 gdje se 3 tisuice preraunavaju u stotice, prvi djeljenik su 34 stotice, a kolinik e biti troznamenkasti broj. Nakon dva, tri takva objanjenja uenici e rjeavati zadatke na 44. stranici udbenika, a prije rada valja ih upozoriti na primjere dijeljenja u 6. zadatku gdje je broj tisuica manji od djelitelja.

11. sat
Udbenik, 45. stranica
U ovom nastavnom satu peteroznamenkasti brojevi dijelit e se jednoznamenkastim brojem pa e se u uvodnom dijelu sata ponoviti pismeno dijeljenje etveroznamenkastih brojeva i to oni u kojih su brojevi tisuica manji od djelitelja, 5378 : 7 i sl. uz objanjenje preraunavanja broja tisuica u stotice. Koristei se tim znanjem cilj nastavnog sata moe se najaviti ovako: ako znamo dijeliti brojeve u kojih je broj tisuica manji od djelitelja, moemo li pomou toga znanja dijeliti brojeve u kojih je broj desettisuica manji od djelitelja, kao u ovom zadatku 35768 : 6? Poticaj razmiljanju moe biti: 3 desettisuice ne moemo podijeliti na 6 pa moramo...? Dobro je dopustiti uenicima da sami pokuaju nai odgovor, a nakon toga njihovi e se prijedlozi saeti u objanjenje: 3 desettisuice preraunavaju se u tisuice, prvi djeljenik je 35 tisuica, a to se moe podijeliti sa 6. Takoer je dobro zapitati uenike: ako je prvi djeljenik 35 tisuica, koliko e znamenaka imati kolinik? Usmjerenje na ispravan odgovor moe biti i pitanje: na kojm se mjestu (u tablici mjesnih vrijednosti) nalaze tisuice. Ili, ako se dijele tisuice, to se u koliniku dobiva? Ili jo odreenije: ako se dijele kune, to se u koliniku dobiva? Takva i slina pitanja potiu uenike na razmiljanje to u konanici dovodi do boljeg razumijevanja i kvalitetnijeg znanja. Nakon objanjenja uenici e rjeavati zadatke u udbeniku na 45. stranici uz upozorenje na sadraj 12. zadatka kojim se provjerava znanje o ostatku u dijeljenju brojeva. Moda e biti potrebno i podsjeanje na sadraj pojma petine (11. zadatak), tj. na broj koji se dobije dijeljenjem brojem 5.

12. sat
Nastavni listii L 40 i L 40/1
Sadraji ovih listia namijenjeni su trajnom usvajanju postupka dijeljenja vieznamenkastih brojeva. U uvodnom dijelu sata radi pripreme uenika ponovit e se ovi sadraji: - dijeljenje vieznamenkastih brojeva jednoznamenkastim brojem te provjeravanje tonosti dijeljenja mnoenjem, - dijeljenje vieznamenkastih brojeva u kojih su brojevi najvee dekadske jedinice (od kojih dijeljenje zapoinje) manji od djelitelja kao u primjerima 4765 : 7, 35789 : 5 i sl., - s obzirom na 8. zadatak u L 40 i na 4. zadatak u L 40/1, uenike treba podsjetiti kako e rjeavati te zadatke (mnoenjem kolinika djeliteljem i pribrajanjem ostatka). Slijedi ueniki rad u nastavnim listiima, a tijekom provjere njihovih uradaka posebno komentirati rjeenja od 5. do 8. zadatka u nastavnom listiu L 40/1.

13. sat
Vjebenica, 27. stranica
I ovaj je sat namijenjen daljnjem usvajanju algoritma pismenog dijeljenja i to rjeavanjem zadataka na ovoj stranici vjebenice. No prije toga treba ponavljati staro gradivo i to: - pismeno dijeljenje vieznamenkastih brojeva i to onih u kojih su brojevi najvee dekadske jedinice manji od djelitelja (2., 3. i 5. zadatak u vjebenici), - izraunavanje treine i polovine broja (7., 11. i 12. zadatak), - kakav mora biti ostatak u dijeljenju i koji brojevi mogu biti ostatak ako je djelitelj npr. 8, 4, 7 i sl.

41

Nakon ponavljanja tih sadraja uenici e rjeavati zadatke u vjebenici, a tijekom provjere uradaka pojedina e se rjeenja na odgovarajui nain komentirati.

14. sat Udbenik, 46. stranica


Sadraj ove i sljedee stranice udbenika uvodi uenike u pismeno dijeljenje dvoznamenkastim brojem, u gradivo za uenike razredne nastave najsloenije i najtee. Prije metodike interpretacije toga gradiva ukazujem na nekoliko, s metodikog stajalita, vanih injenica. Budui da se dvoznamenkastim brojem pismeno dijeli na isti nain kao jednoznamenkastim, predmet objanjavanja je postupak koji su uenici ve upoznali dijelei jednoznamenkastim djeliteljem. S metodikog stajalita u uenju ovoga gradiva bitne su dvije injenice: odreivanje prvog djelominog djeljenika i prvog djelominog kolinika. O tim djelatnostima i o nainu kako se uenicima prezentiraju znatno ovisi hoe li se to gradivo usvajati oteano i s nedovoljnim razumijevanjem ili s potpunim razumijevanjem i s manjim tekoama. Promotrimo na primjerima razliitih zadataka o emu je rije. 7486 : 23 26527 : 32

Prvi korak u objanjavanju dijeljenja tih brojeva je tumaenje naina na koji se odreuje prvi djelomini kolinik. Kako dijeljenje zapoinje od broja najvee dekadske jedinice djeljenika, vidljivo je da se u prvom primjeru 7 tisuica ne moe podijeliti s 23, a u drugom primjeru 2 desettisuice ne mogu se podijeliti s 32 pa se moraju izvriti odgovarajua preraunavanja: 7 tisuica u 70 stotica, a 2 desettisuice u 20 tisuica to uz 6 tisuica ini 26 tisuica koje se takoer ne mogu podijeliti s 32 pa se preraunavaju u 260 stotica to s 5 stotica daje 265 stotica. Time je ujedno odreen i prvi djelomini djeljenik - u prvom primjeru to su 74 stotice, a u drugom primjeru 265 stotica. Time je takoer odreen i broj mjesta u koliniku, u oba primjera kolinik e biti troznamenkasti broj jer se dijele stotice, a one su na treem mjestu u tablici mjesnih vrijednosti. Da bi uenici potpuno razumjeli kako se odreuje prvi djelomini djeljenik, preporuljivo je taj dio pismenog dijeljenja posebno objasniti i uvjebavati. Postave se odgovarajui zadaci, primjerice 3825 : 6, 45832 : 7 i sl., zatim se odreuju prvi djelomini djeljenici uz, dakako, objanjavanje preraunavanja koja se pritom izvode. Vrlo je dobro uz tu radnju povezati onu koja iz nje proizlazi, a to je odreivanje broja mjesta u koliniku. Kad se utvrdi da je prvi djeljenik, primjerice 53 stotice ili pak 68 tisuica, nije teko uoiti da e u prvom sluaju kolinik imati tri, a u drugom etiri znamenke, bit e dakle troznamenkast odnosno etveroznamenkast broj. Te radnje unose smisao i razumijevanje u postupak pismenog dijeljenja, uenici postupno shvaaju zato je prvi djeljenik dvoznamenkast ili troznamenkast broj te kakav e biti kolinik. to se pak pronalaenja djelominih kolinika tie, uenici bi ih trebali pronalaziti mnoenjem djelitelja djelominim kolinikom. Pritom treba postupati heuristiki, traei broj kojim e se mnoiti djelitelj da bi se dobio djeljenik (ako je viekratnik djelitelja) ili najvei viekratnik djelitelja koji je manji od djelominog djeljenika. Tako se u prvom primjeru trai broj kojim se mnoi djelitelj (23) da bi se dobio djeljenik, odnosno najvei viekratnik broja 23 koji je manji od 74. U drugom pak primjeru trai se broj kojim se mnoi djelitelj 32 da bi se dobio djeljenik ili najvei viekratnik djelitelja koji je manji od 265. Pronalaenje djelominih kolinika zahtjevan je i za uenike dosta teak intelektualni rad pa ga valja obazrivo i postupno uvoditi dajui im vremena da izvre sva potrebna mnoenja. Glavni uvjet uspjenosti toga rada je, dakako, znanje tablice dijeljenja te mnoenja dvoznamenkastog broja (djelitelja) jednoznamenkastim brojem. Bez toga sve ide mnogo tee i mnogo sporije. Osim mnoenjem, djelomine kolinike uenici mogu, ako ele, pronalaziti i uzastopnim oduzimanjem djelitelja od djelominog djeljenika. Tako u prvom primjeru djelitelj 23 zaokruen na 20, lako se oduzima od broja 74 (prvi djeljenik): 74 manje 20 je 54, 54 manje 20 je 34, 34 manje 20 je 14. Djelomini kolinik je, dakle, 3 jer se djelitelj 23 moe 3 puta oduzeti od broja 74. Slino se, dakako, moe postupati i u drugom primjeru uzastopno oduzimajui broj 30 od broja 265 (prvi djeljenik). Traei djelomine kolinike uenici se mogu koristiti i zbrajanjem. U prvom primjeru djelitelj zaokruen na 20 uzastopno se zbraja: 0 vie 20 je 20, 20 vie 20 je 40, 40 vie 20 je 60 to znai da je djelomini kolinik broj 3. U drugom primjeru uzastopno bi se zbrajao djelitelj zaokruen na 30. Sve u svemu, uenike treba poticati da pronalaze i vlastite puteve do djelominih kolinika. Takvi poticaji vrlo su plodotvorni jer pozitivno djeluju na razvijanje stvaralatva razvijajui u uenika divergentno miljenje, svojstvo miljenja koje obogauje intelektualne procese. A sada se vraamo 46. stranici udbenika! Kao to se iz sadraja vidi, prvi korak u pismeno dijeljenje dvoznamenkastim brojem je dijeljenje viekratnicima broja 10, npr. s 20, 30, 40 itd. Razlog je tome injenica to se mnoenjem tih brojeva jednoznamenkastim brojem (to uenici ve znaju)

42

relativno lako pronalazi djelomini kolinik. Zato e se u uvodnom dijelu sata rjeavanjem nekoliko zadataka kao npr. 40 5, 20 8 i sl. obnoviti potrebno predznanje o mnoenju viekratnika broja 10 jednoznamenkastimn brojem. Dijeljenje dvoznamenkastim brojem objanjava se u tablici i izvan tablice, npr.

Objanjenje glasi: 8 stotica ne moemo podijeliti s 20 pa ih preraunavamo u desetice. Prvi djeljenik je 84 desetice; 84 desetice podijeljeno s 20 je 4 desetice; preostale 4 desetice preraunavamo u jedinice pa imamo 43 jedinice koje dijelimo s 20, to je 2 i ostatak 3. Kao to se vidi, postupak dijeljenja dvoznamenkastim brojem isti je kao dijeljenje jednoznamenkastim brojem. Bitno je uenike upuivati da djelomine kolinike pronalaze mnoenjem djelitelja jednoznamenkastim brojevima to u ovim primjerima nee biti teko. Sljedee objanjenje uz istodobno sudjelovanje uenika takoer treba izvesti u tablici mjesnih vrijednosti i potom izvan nje. Da bi se pospjeilo razumijevanje, u poetku se oduzimanje umnoka kolinika i djelitelja u cijelosti zapisuje (2. zadatak u udbeniku), a kad uenici shvate postupak, taj se zapis moe napustiti. Tijekom obrade i ponavljanja ovoga gradiva dobro je uvesti obiaj da se svako dijeljenje provjeri mnoenjem, da se naini pokus. Na taj e se nain dijeljenje obrazlagati mnoenjem to e dvije radnje spajati u jedinstvenu spoznajnu cjelinu. Poslije objanjavanja novoga gradiva uenici e rjeavati zadatke na 46. stranici udbenika, a tijekom provjere njihovih uradaka obrazlagat e se pojedina rjeenja.

15. sat
Udbenik, 47. stranica
Gradivo ove stranice udbenika uvodi uenike u dijeljenje ostalim dvoznamenkastim brojevima. Za poetak neka to budu manji brojevi, primjerice 12, 15, 13 i sl. kako bi uenici lake pronalazili djelomine kolinike, a kasnije e to biti i vei brojevi. Priprema uenika za uenje novoga gradiva bit e ponavljanje onoga to se uilo na prethodnom nastavnom satu, dijeljenje viekratnicima broja 10, dakle s 30, 50, 20 itd. Novo gradivo takoer e se objanjavati u tablici mjesnih vrijednosti, a zatim izvan tablice. U objanjenju osobito valja ukazivati na dvije radnje: odreivanje prvog djeljenika i na pronalaenje djelominih kolinika (mnoenjem). Dijeljenje tih brojeva objanjavat e se na vie primjera uz aktivno sudjelovanje uenika kako bi se postiglo ispravno i potpuno razumijevanje. etvrti zadatak u udbeniku potrebno je zajedno s uenicima proitati i podrobno obrazlagati postupak dijeljenja, a nakon toga uenici e rjeavati ostale zadatke. Tijekom rada uslijedit e i dodatna objanjenja, osobito uenicima kojima je to potrebno.

16. sat
Vjebenica, 28. stranica
Sadraj ove stranice vjebenice namijenjen je vjebanju i ponavljnju dijeljenja dvoznamenkastim brojem i to rjeavanjem tekstualnih zadataka i zadataka brojevima (numeriki zadaci). Prije rada u vjebenici ponovit e se dijeljenje dvoznamenkastim brojem kako bi se jo jednom objasnili glavni dijelovi pismenog dijeljenja tih brojeva s osobitim obzirom na odreivanje djelominih kolinika. Takoer uenike valja upozoriti na pojedine zadatke rijeima (2. i 6.) i posebno na 7. gdje treba izraunavati nepoznati faktor (dijeljenjam umnoka poznatim faktorom). Tijekom provjere uenikih uradaka, bude li potrebno, pojedina rjeenja podrobnije e se komentirati.

17. sat
Nastavni listii L 41, L 41/1, L 41/2 i L 41/3
Procijeni li uitelj da je potrebno jo vjebati i ponavljati pismeno dijeljenje brojeva, moe se tome posvetiti jo jedan ili dva nastavna sata, a podloga tome radu mogu biti spomenuti listii.

43

18. sat
Udbenik, 48. stranica
I u etvrtom razredu uenici ue kako se rjeavaju zadaci u kojima se nalazi vie raunskih radnji koristei se u najveoj mjeri ve steenim znanjem o redoslijedu njihova izvoenja. Novo je samo to to e sada te raunske radnje izvoditi i u skupu brojeva veih od tisuu. Prije uenikog rada u udbeniku, u uvodnom dijelu sata i radei sa svim uenicima, ipak valja obnoviti ueniko znanje o redoslijedu izvoenja raunskih radnji. Na plou se moe postaviti zadatak slian onome u udbeniku (1. zadatak) kako bi se osvijestila spoznaja o tome da prvo treba rijeiti izraz u zagradi, zatim mnoiti i dijeliti, a potom zbrajati, odnosno oduzimati. Ukazat e se i na to da su mnoenje i dijeljenje raunske radnje 2. stupnja, a zbrajanje i oduzimanje raunske radnje 1. stupnja. Nakon pripreme uenici e samostalno rjeavati zadatke u udbeniku uz povremeno podsjeanje na to kojim se redom izvode pojedine raunske radnje. Provjera uenikih uradaka dobra je prigoda da se odgovarajuim govornim obrazlaganjem vanjska radnja (redoslijed izvoenja) postupno prenosi na misaono podruje, tako da se u svijesti moe rekonstruirati ono to se u realnosti ini s brojevima. Za to su osobito pogodni primjeri izvoenja raunskih radnji u 2. i 3. zadatku u kojima se, osim razliitih raunskih radnji, javljaju i zagrade.

19. sat
Nastavni listi L 42
Sadraj listia namijenjen je trajnom usvajanju redoslijeda izvoenja raunskih radnji. Za samostalni rad u listiu uenici e se pripremiti ponavljanjem relevantnog starog gradiva i to na nain kako je uinjeno na prethodnom nastavnom satu.

20. sat
Kontrolni zadaci: Dijeljenje u skupu brojeva do milijun
Primjenjuju se na isti nain i s istom svrhom kao i prethodni.

49. do 52. stranica (udbenik) Cilj: Upoznati pravokutnik i kvadrat (7 sati)

Tijekom prethodnog kolovanja uenici su dijelom upoznali pravokutnik i kvadrat imenujui ih i vizualno razlikujui od drugih likova. Obnavljanje uenikog iskustva o tim likovima bit e dobra podloga za proirivanje i produbljivanje znanja o njima. O pravokutniku i kvadratu uenici e stjecati ove spoznaje: to je pravokutnik, to su stranice, vrhovi i kutovi pravokutnika, zatim to je kvadrat, crtanje pravokutnika i kvadrata te izraunavanje opsega pravokutnika i kvadrata. Objanjavanje, vjebanje i ponavljanje novoga gradiva izvodi se kako slijedi.

1. sat
Udbenik, 49. i 50. stranica
Sadraji ovih stranica udbenika upoznat e uenike s pravokutnikom kao dijelom ravnine te stranicama, vrhovima i kutovima pravokutnika. U pripremnom dijelu sata ukratko e se obnoviti ueniko znanje o trokutu; promatrajui na ploi nacrtan trokut utvruje se: trokut je dio ravnine, omeen je trima stranicama, ima tri vrha i tri kuta (vrhovi su toke u kojima se sastaju po dvije stranice, kut je dio ravnine omeen dvama polupravcima koji imaju zajedniku poetnu toku). Promatrajui razliite trokute utvrdit e se da trokut moe biti raznostranian (sve su stranice razliite duljine), jednakostranian (sve stranice jednake duljine) i jednakokraan (dvije stranice jednake duljine i nazivaju se kracima trokuta). Promatrajui pravokutnik nacrtan na ploi te koristei se analogijom i uenikim znanjem o trokutu, objanjavat e se novo gradivo: - pravokutnik je dio ravnine (kao i trokut), - pravokutnik je omeen etirima stranicama, po dvije su nasuprotne i usporedne (paralelne) nemaju zajednikih toaka,

44

- po dvije stranice meusobno su okomite, imaju zajedniku toku, to su susjedne stranice, - pravokutnik ima etiri vrha u kojima se sastaju po dvije stranice, - pravokutnik ima etiri kuta, a svaki je pravi kut pa otuda ime pravokutnik. Kutovi pravokutnika su pravi kutovi jer ih odreuju meusobno okomite susjedne stranice. Koristei se znanjem o pravokutnom trokutu uenici mogu provjeriti jesu li u pravokutniku svi kutovi doista pravi, tj. provjerit e jesu li susjedne stranice meusobno okomite. Sva ta objanjenja valja temeljiti na promatranju i pokazivanju pojedinih obiljeja pravokutnika (stranice, vrhovi i sl.) i na ispravnom govornom obrazlaganju. Posebna spoznaja o pravokutniku je spoznaja o kvadratu, o pravokutniku kojemu su sve stranice jednake duljine. Usporeujui crte pravokutnika i kvadrata jasno treba ukazati na ono to im je zajedniko i to je razliito. Zajednika su im ova obiljeja: dijelovi su ravnine, omeenost etirima stranicama, okomitost susjednih i paralelnost nasuprotnih stranica, oba imaju etiri prava kuta. Razlika je samo to to su u kvadrata sve stranice jednake duljine. Objanjenje e se, naravno, morati ponoviti vie puta jer rije je o gradivu ije se uenje temelji na promatranju crtea i na govornoj interpretaciji vizualnih percepcija. Zato valja biti strpljiv i dosljedan u nastojanju da svi uenici usvoje bitne oznake u pojmu pravokutnik, odnosno kvadrat. Vjebanje i ponavljanje uz pomo udbenika u poetku se moe provoditi zajednikim radom sa svim uenicima uz dodatna objanjenja zadataka oznaenih crvenom bojom (novo gradivo). Ostale zadatke uenici e rjeavati samostalno uz eventualnu pomo uitelja.

2. sat
Vjebenica, 29. stranica
Prije uenikog rada u vjebenici u uvodnom dijelu sata radei frontalno sa svim uenicima treba temeljito ponoviti sve ono to se kao novo gradivo objanjavalo na prethodnom nastavnom satu. Promatrajui crtee pravokutnika i kvadrata ponavljat e se, prema tome, ovi sadraji: - to je pravokutnik, odnosno kvadrat (dio ravnine), - omeenost pravokutnika i kvadrata (stranice), - susjedne stranice (meusobno okomite), nasuprotne stranice (meusobno paralelne), - vrhovi pravokutnika i kvadrata (vrh je toka...), - kutovi pravokutnika i kvadrata (koliko ih je i kakvi su), - kvadrat (dio ravnine omeen etirima stranicama jednake duljine), - zajednika i razliita obiljeja pravokutnika i kvadrata. Tijekom ponavljanja valja nastojati na tonom i ispravnom uenikom govornom izraavanju. Svaki termin: stranice, kutovi, vrhovi i sl. ima tono odreen pojmovni sadraj koji se govorom mora ispravno reproducirati. Dosljednim nastojanjem na tome postiu se dva vrlo vrijedna odgojna rezultata: razvija se ueniki govorni izraz i, njegov korelat, ueniko miljenje. Nakon temeljite pripreme uenici e samostalno rjeavati zadatke u vjebenici, a tijekom provjere od uenika e se zatraiti da obrazloe sadraj pojedinih termina - pravokutnik, kvadrat i sl.

45

3. sat
Udbenik, 51. stranica
Nakon usvajanja bitnih oznaka pojmova pravokutnik i kvadrat slijedi uenje crtanja tih dvaju likova ime se uenici, uz ostalo, osposobljavaju u ispravnom sluenju geometrijskim priborom i u izvoenju elementarnih geometrijskih crtea. Crtanje pravokutnika i kvadrata sloene su i zahtjevne radnje jer ukljuuju niz specifinih djelatnosti. U uvodnom dijelu sata ponovit e se crtanje okomitih pravaca, crtanje pravog kuta i pravokutnog trokuta. Bez dobrog vladanja tim radnjama nije mogue crtati pravokutnik i kvadrat. Posebnu panju valja posvetiti crtanju usporednih i okomitih pravaca i koritenju geometrijskog pribora (trokuta, ravnala). Kako se crtaju pravokutnik i kvadrat prvo e, dakako, pokazati uitelj crtajui na ploi prema redoslijedu radnji kako su prikazane u 3. zadatku u udbeniku. Crta se postupno, dio po dio, kako bi se s razumijevanjem usvojile sve djelomine radnje. Nakon prvog objanjenja slijedi zajedniko crtanje, uitelj na ploi, a uenici u svojim biljenicama postupno izvodei dio po dio crtea. Pritom valja provjeravati kako su uenici izveli pojedine radnje kako bi se ve u poetku ispravile krive i netone radnje. Zavrni in u tom procesu je govorna interpretacija crtea navoenjem svih bitnih obiljeja pravokutnika i kvadrata: omeenost dijela ravnine, okomitost susjednih stranica, paralelnost nasuprotnih stranica, etiri vrha i etiri prava kuta. Crtanju pravokutnika i kvadrata, osim panje na tonost izvoenja crtea, treba posvetiti i potrebno vrijeme emu je namijenjen preostali dio nastavnog sata. Valja paziti na istou i urednost crtea, a svaki nacrtani pravokutnik, odnosno kvadrat opisati navoenjem bitnih obiljeja, kako je ve spomenuto.

4. sat
Vjebenica, 30. stranica
Daljnjem vjebanju i ponavljanju gradiva o pravokutniku i kvadratu namijenjen je ovaj sat i gradivo ove stranice vjebenice. U pripremnom dijelu sata ponavljat e se sadraji o pravokutniku i kvadratu: to su ti likovi (dio ravnine), ime su omeeni (stranicama, duinama), susjedne stranice (imaju zajedniku toku i meusobno su okomite), kutovi (imaju etiri prava kuta), kvadrat je pravokutnik ije su stranice jednake duljine. Promatrajui crtee pravokutnika i kvadrata obrazlau se njihova bitna obiljeja. Nastojati na tonosti i potpunosti uenikog izraaja. U tom dijelu nastavnog sata ukratko e se ponoviti crtanje pravokutnika i kvadrata pokazujui (na ploi) i obrazlaui redoslijed izvoenja pojedinih radnji. Nakon toga rjeavaju se zadaci u vjebenici uz prethodno upozorenje na urednost i ljepotu crtea, nagib olovke prema podlozi, na pritisak olovke na papir (ne smije biti prejak) te na izvor svjetla koje bi trebalo dolaziti s prednje strane kako debljina trokuta/ravnala ne bi pravila sjenu. Crtee u uenikim biljenicama valja potom provjeriti (tonost izvoenja) i opisati njihova glavna obiljeja.

5. sat
Udbenik, 52. stranica
Sljedea spoznaja o pravokutniku i kvadratu je spoznaja o opsegu tih likova, to je opseg i kako se izraunava. To i nije posve novo gradivo jer uenici su ve nauili izraunavati opseg trokuta. Ono to je bitno, a zajedniko je trokutu i pravokutniku, je injenica da je opseg zbroj duljina stranica koje omeuju pravokutnik, odnosno kvadrat. Ipak, postupno i oprezno treba uvoditi postupak za izraunavanje opsega tih likova. Ne treba inzistirati na pamenju formula, vanije od toga je razumijevanje postupka jer bez toga bi to znanje bilo formalistiko to nije poeljan rezultat uenja u poetnoj nastavi matematike. U pripremnom dijelu sata ukratko e se ponoviti to se uilo o opsegu trokuta (37. str. udbenika) kako bi se iskoristio transfer uenja, tj. prenoenje postojeeg znanja u novo uenje. To se moe uiniti mjerenjem stranica na ploi nacrtanog trokuta i zbrajanjem mjernih brojeva stranica. Objanjavanje opsega pravokutnika i kvadrata neposredno se moe izvesti iz znanja opsega trokuta - decimetrom se izmjere stranice na ploi nacrtanog pravokutnika, zbroje se mjerni brojevi stranica i zatim objasni: zbroj duljina stranica nacrtanog pravokutnika je opseg pravokutnika. Krae se to zapisuje o = 2 a + 2 b, odnosno 4 a (opseg kvadrata). Vrlo je dobro usporediti zapis izraunavanja opsega pravokutnika i kvadrata potanko objanjavajui znaenje pojedinih dijelova zapisa. Daljnji rad bit e vjebanje i ponavljanje izraunavanja opsega pravokutnika i kvadrata emu su namijenjeni zadaci u udbeniku i oni koje e postavljati uitelj, a i sami uenici.

6. i 7. sat
46

Vjebenica, 31. stranica i nastavni listii L 44 i L 45


Sadraji vjebenice i nastavnih listia namijenjeni su daljnjem utvrivanju znanja o pravokutniku i kvadratu. Prije uenikog rada u vjebenici i nastavnim listiima u uvodnom dijelu svakog sata ponavljat e se ovi sadraji: - pravokutnik i kvadrat kao dijelovi ravnine, - omeenost pravokutnika i kvadrata (stranice - susjedne meusobno okomite, nasuprotne meusobno usporedne), - vrhovi kao toke u kojima se sastaju po dvije stranice, - kutovi pravokutnika i kvadrata, koliko ih je i kakvi su, - kvadrat, pravokutnik ije su stranice jednake duljine, - opseg pravokutnika i kvadrata, to je opseg i izraunavanje opsega tih likova. Ponavljanje se provodi na podlozi promatranja pravokutnika i kvadrata te govornim obrazlaganjem bitnih obiljeja tih likova. Nakon takve sveobuhvatne pripreme uenici e samostalno i uz nunu pomo uitelja rjeavati zadatke u vjebenici i nastavnim listiima, a tijekom provjeravanja njihovih uradaka komentirat e se pojedina rjeenja.

53. do 55. stranica (udbenik) Cilj: Upoznati mjerenje povrine pravokutnika i kvadrata (8 sati)

O mjerenju povrina uenici e stjecati ove spoznaje: - mjerenje povrina je usporeivanje jedne povrine (koja se mjeri) s drugom, standardnom povrinom kojom se mjeri, - mjerenjem se povrini pridruuje broj koji se zove mjerni broj i pokazuje koliko se jedininih povrina nalazi u povrini koja se mjeri, - upoznaju se jedinine povrine: 1 mm2, 1 cm2, 1 dm2, 1 m2, 1 ha, 1 km2, - izgrauje se pojam plotina povrine - plotina se shvaa kao svojstvo povrine koje se doznaje mjerenjem i izraunavanjem - usvaja se postupak izraunavanja plotine pravokutnika i kvadrata, - uenici se osposobljavaju u primjeni znanja o mjerenju povrina rjeavanjem zadataka iz dnevnog ivota. Da bi se postigli ti ciljevi, preporuljivo je mjerenje povrina obraivati ovim redoslijedom: na prvom nastavnom satu obrauju se jedinice za mjerenje povrina (jedinine povrine), na drugom satu objanjava se mjerenje povrina i izgrauje pojam plotina povrine, a na treem nastavnom satu izlae se i usvaja postupak izraunavanja plotine pravokutnika i kvadrata.

1. sat
Udbenik, 53. stranica
Upoznavanje jedinica za mjerenje povrina dobro je zapoeti uoavanjem potrebe za mjerenjem povrina, u konkretnom primjeru povrine pravokutnika, odnosno kvadrata. U tu svrhu promatrat e se dva pravokutnika za koje se slobodnom procjenom moe rei koji je vei, a koji je manji. Pritom se ukazuje na zavisnost izmedu veliine povrine pravokutnika i veliine njegovih stranica: to su stranice vee, vea je i povrina, odnosno to su stranice manje, manja je i povrina. Poslije, kada se budu izraunavale plotine pravokutnika, taj e se odnos iskazivati matematikim znakovima u zapisu P = a b, a osnovica za razumijevanje njegova znaenja postavlja se ve u poetku uenja mjerenja povrina. Nakon toga promatrat e se dva pravokutnika za koje se slobodnom procjenom ne moe utvrditi koji je vei, a koji je manji. Mogu to biti pravokutnici duljine stranica, primjerice 5 dm i 3 dm, odnosno 7 dm i 2 dm ili pak sa stranicama duljine 4 dm i 5 dm, odnosno 6 dm i 3 dm. Budui da se ne moe rei koji je vei, a koji je manji, nastaje pitanje: kako to doznati? Odgovor glasi: mjerenjem povrine pravokutnika. No odmah se javlja i pitanje: ime mjeriti povrinu pravokutnika? Da bi se razmiljanje uenika usmjerilo pravim putem, treba ih podsjetiti da se duine mjere duinama (jedininim duinama), da se masa mjeri masom (jedininom masom), da se vrijeme mjeri vremenom. Stvori li se takav slijed razmiljanja, vrlo je vjerojatno da e, zakljuujui po analogiji, otkriti da se povrine mjere povrinama i upravo je to dobra podloga za upoznavanje jedininih povrina. Za upoznavanje jedininih povrina svaki bi uenik trebao imati iz tvreg papira izrezan kvadrat sa stranicom duljine 1 cm, uitelj e imati kvadrat sa stranicom duljine 1 dm, a na ploi e biti izloen kvadrat sa stranicom duljine 1 m. Pokazujui kvadrat sa stranicom duljine 1 dm, objanjavat e se: - stranice toga kvadrata su duljine 1 dm (provjerit e se mjerenjem stranice), - kvadrat ije su stranice 1 dm nazivamo kvadratnim ili etvornim decimetrom i slui za mjerenje povrina; naglasiti da se samo takav kvadrat naziva tim imenom,

47

- kvadrat sa stranicom duljine 1 dm nazivamo jedininom povrinom (kvadratom) jer mu se pridruuje broj 1. Korisno je ukazati na slinost s jedininim duinama kojima se takoer pridruuje broj 1, - oznaka za kvadratni decimetar je 1 dm2. Znamenka 1 oznaava duljinu stranice kvadrata, a oznaka dm2 oznaava veliinu jedinine povrine. Radei na isti nain i navodei te sadraje objasnit e i ostale jedinine povrine: kvadratni centimetar, kvadratni metar, kvadratni milimetar, hektar i kvadratni kilometar. U zakljuku objanjavanja jedininih povrina treba teiti generalizaciji, opoj spoznaji o tome da je primjerice kvadratni ili etvorni metar kvadrat stranice duljine 1 m te da slui za mjerenje povrina. To isto trebalo bi utvrditi za svaku jedininu povrinu nastojei da uenici shvate da su to kvadrati ije su stranice 1 cm, 1 dm, 1 m, 1 km te da samo takvi kvadrati slue za mjerenje povrina. Nakon tih objanjenja slijedi vjebanje i ponavljanje koje se moe provoditi ovako: promatrajui od papira izrezane ili na ploi nacrtane kvadratni centimetar, kvadratni decimetar, kvadratni metar uenici e opisivati njihova obiljeja, primjerice kvadratni centimetar (decimetar, metar) je kvadrat ije su stranice 1 cm (1 dm, 1 m) i slui za mjerenje povrina. Zapisuje se 1 cm2 (l dm2, 1 m2) i ita: jedan kvadratni centimetar (jedan kvadratni decimetar, jedan kvadratni metar). Valja ustrajati na ispravnim govornim formulacijama kako bi se postiglo potpuno razumijevanje gradiva koje se usvaja. Sadraj 53. stranice udbenika zajedno e se s uenicima proitati i obrazlagati (osobito sadraj tablice) sa svrhom da uenici razlikuju jedinine povrine od oznaka kojima se obiljeavaju.

2. sat
Udbenik, 54. stranica
Uvodna napomena: Sljedei korak u obradi mjerenja povrina je upoznavanje plotine pravokutnika i kvadrata. Do pojma plotine dolazi se mjerenjem povrine ili izraunavanjem. Iz metodikih i spoznajnih razloga pojam plotine izgrauje se mjerenjem povrine, a kad uenici posve shvate to je plotina povrine, prelazi se na njezino izraunavanje. Moe se zapitati zato se pojam plotine zapoinje izgraivati mjerenjem povrine, a ne izraunavanjem. Razlog je tome injenica to se mjerenjem povrine izgrauje spoznaja o mjerenju kao usporeivanju dviju povrina, one koja se mjeri i one kojom se mjeri, te spoznaja da se mjerenjem povrini pridruuje broj, mjerni broj. Da bi se to ispravno shvatilo, mora se pokazati da postoji neto to se mjeri (povrina pravokutnika) i neto to se mjerenjem doznaje (plotina), tj. svojstvo omeene povrine. Da bi se, dakle, mjerenjem dolo do plotine pravokutnika, treba mjeriti njegovu povrinu. Mjerei povrinu uenici e postupno razumijevati da je plotina svojstvo povrine koje se doznaje mjerenjem, a kasnije i izraunavanjem. U uvodnom dijelu sata ukratko e se ponoviti to se na prethodnom satu uilo o jedininim duinama, to su i emu slue, a nakon toga objanjavat e se novo gradivo. Mjerenje povrine najpogodnije se objanjava mjerei kvadratnim decimetrom na ploi izloen ili nacrtan pravokutnik. Mjerit e se pravokutnici ija povrina nije velika (da se ne gubi mnogo vremena), primjerice pravokutnici duljine stranica 5 dm i 2 dm ili duljine stranica 4 dm i 2 dm i sl. Radi se ovako: uz donju stranicu pravokutnika prisloni se kvadratni decimetar i obiljei dio povrine pravokutnika koju prekriva kvadratni decimetar (vidjeti 2. zadatak na 54. stranici udbenika). Zatim se prekriva i obiljeava sljedei dio povrine pravokutnika i tako sve dok se ne izmjeri cijela povrina pravokutnika. Brojenjem se potom utvruje da pravokutnik sadri npr. 10 dm2; to je plotina pravokutnika. Kad se na taj nain izmjeri povrina pravokutnika i zapie plotina, provodi se metodika analiza mjerenja i objanjava: - mjerei povrinu pravokutnika usporeuje se jedna povrina (pravokutnika) s drugom povrinom (kvadratnim decimetrom), - mjerenjem se povrini pridruuje broj koji se zove mjerni broj koji pokazuje koliko se kvadratnih decimetara nalazi u povrini pravokutnika, - mjerenjem povrine pravokutnika doznaje se njegova plotina, primjerice 10 dm2 koja pokazuje koliko je velika povrina koja se mjeri, - plotina se zapisuje znakovima npr. 8 dm2 pri emu je 8 mjerni broj, a dm2 je oznaka za veliinu jedinine povrine. Nakon objanjenja uenici e kvadratnim centimetrom izmjeriti povrine pravokutnika na 54. stranici udbenika. Mjerit e prislanjajui kvadratni centimetar povrinom pravokutnika i obiljeavajui (dobro zailjenom olovkom) dio povrine prekriven kvadratnim centimetrom. Zatim se zapisuje plotina i objanjavaju rezultati i postupak mjerenja: mjerenjem se usporeuju dvije povrine, mjerenjem se pronalazi mjerni broj i doznaje plotina koja pokazuje koliko je velika povrina pravokutnika. Takva metodika analiza vrlo je vana i ne bi smjela izostati jer cjelokupnom radu daje pravi smisao, a mjerenju nunu intelektualnu elaboraciju.

3. sat
48

Udbenik, 55. str. (1. zad.) i vjebenica, 32. str. (1. do 4. zad.)
Posljednji korak u metodikoj interpretaciji mjerenja povrine pravokutnika i kvadrata je izraunavanje plotine njihove povrine. Temelji se na uenikom iskustvu o mjerenju povrine jer mjerei povrinu neki su razmiljali o tome kako i nije jednostavno i lako mjerenjem doznati plotinu pravokutnika. Tu se javlja pitanje: moe li se kako drukije i na laki nain saznati veliina povrine pravokutnika, tj. njegova plotina. I upravo iskustvo i tekoe u mjerenju povrine jesu poticaj traenju lakeg i breg naina otkrivanja plotine pravokutnika i kvadrata. Uenike se moe zapitati: ako znamo duljine stranica pravokutnika, moemo li nekako, primjerice raunanjem, doznati kolika mu je plotina? Moda e neki uenici, nakon iskustva s mjerenjem povrine, pomisliti da se plotina moe doznati i raunskim putem. Poticaj za razmiljanje moe biti promatranje odnosa izmeu mjernih brojeva stranica pravokutnika i mjernog broja njegove plotine. Promotri li se nekoliko tih odnosa, primjerice 3 cm i 5 cm... 15 cm2, ili pak 3 cm i 4 cm... 12 cm2, moe se pretpostaviti da e neki uenici otkriti vezu izmeu brojeva 3 i 5 te 15, odnosno 3 i 4 te 12. Na to ih moe potaknuti i promatranje broja redova i broja stupaca te broja jedininih kvadrata dobivenih mjerenjem povrine pravokutnika. Glavni je, prema tome, uvjet za izraunavanje plotine poznavanje duljine stranica pravokutnika i znanje mnoenja mjernih brojeva to uenici, dakako, znaju. Zbog toga je izraunavanje plotine pravokutnika uenicima relativno lako uz uvjet da posjeduju odgovarajue predznanje. Pritom je vrlo vano da izraunavanje plotine ispravno govorom izraze: plotina se izraunava mnoenjem mjernih brojeva stranica pravokutnika, odnosno kvadrata. Nakon objanjenja kako se izraunava plotina pravokutnika i kvadrata vjebanje i ponavljanje provodi se rjeavanjem zadataka u udbeniku (1. zadatak) i u vjebenici od 1. do 4. zadatka. Tome su mogu dodati i zadaci rijeima, primjerice, izraunaj plotinu pravokutnika ije su stranice...

4. sat
Udbenik, 55. str. (2. do 6. zad.) i vjebenica, 32. str. (5. do 8. zad.)
Sadraji ovih stranica namijenjeni su osposobljavanju uenika u preraunavanju veih jedininih povrina u manje i manjih u vee. No prije toga objanjavat e se odnosi izmeu jedininih povrina poevi od kvadratnog milimetra do kvadratnog kilometra. Koristei se izraunavanjem plotine kvadrata objanjavat e se: 1 cm2 sadri 100 mm2 jer je 10 mm puta 10 mm = 100 mm2 1 dm2 sadri 100 cm2 jer je 10 cm puta 10 cm = 100 cm2 1 m2 sadri 100 dm2 jer je 10 dm puta 10 dm = 100 dm2 1 ha sadri 10 000 m2 jer je 100 m puta 100 m = 10 000 m2 1 km2 sadri 1 000 000 m2 jer je 1 000 m puta 1 000 m = 1 000 000 m2 To su temeljni odnosi poznavanje kojih omoguuje preraunavanje veih jedininih povrina u manje i manjih u vee. Budui da su ta preraunavanja uenicima relativno teka i zahtjevna, treba ih podrobno i postupno objanjavati. Preraunavanje jedininih povrina temeljit e se, prema tome, na dobrom znanju odnosa meu njima. Da bi se, primjerice 1 dm2 preraunao u kvadratne centimetre, uenici mogu razmiljati: kvadratni decimetar je kvadrat sa stranicom od 10 cm, a 10 cm puta 10 cm je 100 cm2. Ili preraunavanje 1 m2 u kvadratne decimetre: kvadratni metar je kvadrat sa stranicom od 10 dm, a 10 dm puta 10 dm je 100 dm2. Dakle, 1 m2 = 100 dm2. Itd. Nakon tih i ostalih objanjenja proitat e se i prokomentirati sadraji od 2. do 6. zadatka u udbeniku ukazujui pritom na odnose izmeu pojedinih jedininih povrina. Radi vjebanja i ponavljanja uenici e potom rjeavati 5. i 6. zadatak u vjebenici, a bude li vremena, i ostale zadatke.

5. sat
Nastavni listi L 46
Ovaj nastavni sat i nastavni listi namijenjeni su daljnjem utvrivanju znanja o jedininim povrinama i odnosima meu njima. U uvodnom dijelu sata podrobno e se, zajednikim radom sa svim uenicima, ponavljati ovi sadraji: - to su jedinine povrine (kvadrati sa stranicama od 1 mm, 1 cm, 1 dm , 1 m...), - to je hektar (kvadrat sa stranicom od 100 m), - to je kvadratni kilometar (kvadrat sa stranicom od...), - odnosi meu jedininim povrinama: 1 dm2 = 100 cm2 itd. Prigodom ponavljanja inzistirat e se na ispravnom i tonom govornom obrazlaganju zahtjevom za pravilnom uporabom pojedinih termina. Poslije toga ponavljanja uenici e rjeavati zadatke u nastavnom listiu, a provjeravanje njihovih uradaka bit e prigoda za ispravljanje netonih rjeenja i krivih spoznaja o jedininim povrinama i odnosima meu njima.

49

6. sat
Nastavni listi L 48
Ovim nastavnim listiem vjebaju se i ponavljaju dva bitna sadraja - izraunavanje opsega i plotine pravokutnika i kvadrata. Zato e se u uvodnom dijelu nastavnog sata, na jednom ili dva primjera, ponavljati izraunavanje opsega i plotine pravokutnika i kvadrata ukazujui pritom na razlike u sadraju tih pojmova i u postupku izraunavanja. Opseg je zbroj duljina stranica pravokutnika i kvadrata, a izraunava se zbrajanjem mjernih brojeva stranica. Plotina je veliina povrine, a izraunava se mnoenjem mjernih brojeva susjednih stranica pravokutnika i kvadrata. Prije uenikog rada u listiu potanko ih treba obavijestiti o sadrajima 3., 4. i 5. zadatka gdje se izraunava i opseg i plotina zemljita koje ima oblik pravokutnika. Iako su vizualno razliiti od prethodnih zadataka, ipak sve se svodi na izraunavanje opsega i plotine pravokutnika i kvadrata. Tijekom provjere uenikih uradaka bit e zanimljivo vidjeti kako su uenici rjeavali pojedine zadatke, osobito one razliitih pravokutnika. To e biti i prigoda da se jo jednom obrazloi razlika izmeu opsega i plotine pravokutnika i kvadrata i naina na koji se izraunavaju.

7. sat
Vjebenica, 33. stranica
Sadraj ove stranice vjebenice uvodi uenike u raunanje s plotinama, radnju koju su uenici dijelom ve upoznali raunajui s duljinama. Tom su prigodom nauili da se duljine zbrajaju tako da se zbroje mjerni brojevi, a oznaka za veliinu jedinine duine pripie se uz zbroj. Uz pomo tog znanja vrlo lako i brzo shvatit e kako se rauna s plotinama - tako da se zbroje, oduzmu, pomnoe mjerni brojevi plotina, a rezultatu se pripie oznaka za jedininu povrinu. Primjer: 45 m2 + 30 m2 = 75 m2. Itd. U zajednikom radu s uenicima rijeit e se po jedan, dva zadatka raunanja s plotinama, a nakom toga uenici e samostalno rjeavati zadatke u vjebenici. Tijekom provjere uenikih rjeenja obavezno treba zahtijevati obrazloenje postupka, tj. naina na koji se s plotinama rauna.

8. sat
Nastavni listi L 48/1
S obzirom na sadraj nastavnog listia, u uvodnom dijelu nastavnog sata ponavljat e se ovi sadraji: - preraunavanje jedininih povrina, 1 m2 = 100 dm2 itd., - izraunavanje opsega i plotine pravokutnika i kvadrata, - raunanje s plotinama. Uz svaki sadraj treba rijeiti jedan, dva primjera zadataka uz govorno obrazlaganje. Nakon toga uenici e rjeavati zadatke u nastavnom listiu, a za vrijeme provjere panju obratiti rjeenjima 6., 7. i 8. zadatka.

9. sat
Kontrolni zadaci: Pravokutnik i kvadrat
Primjenjuju se na isti nain i s istom svrhom kao prethodni.

56. do 58. stranica (udbenik) Cilj: Upoznati kvadar, mjerenje i izraunavanje volumena (8 sati)

Ono to su uenici tijekom kolovanja nauili o kvadru i kocki, a to je uglavnom vizualno razlikovanje od drugih geometrijskih tijela i ispravno imenovanje, u etvrtom se razredu proiruje i produbljuje novim spoznajama o tome to je kvadar, to su strane, bridovi i vrhovi kvadra, to je kocka, te mjerenje i izraunavanje volumena kvadra i kocke. Obrada, vjebanje i ponavljanje toga gradiva izvodi se prema sljedeem metodikom rasporedu.

1. sat
50

Udbenik, 56. stranica


Prvi korak u novo uenje je obnavljanje uenikog iskustva o kvadru i kocki razgovorom o predmetima oblika kvadra i kocke kao to su ormari, razne kutije i sl. Panju usmjeravati na unutranjost predmeta oblika kvadra, tj. na prostor unutar kutije, ormara i dr. Tim se inom uspostavlja empirijska podloga za razumijevanje bitnog sadraja pojma kvadar, a to je omeenost prostora. Novo gradivo objanjava se promatrajui model kvadra koji mora biti dovoljno velik kako bi svi uenici mogli promatrati njegove strane, bridove, vrhove. Prvo se promatraju plohe koje nazivamo stranama i o njima se govori: - strane kvadra su ravne i pravokutnog oblika, tj. pravokutnici (na nekima su kvadrati), - kvadar je omeen sa est ravnih strana (ploha), - nasuprotne strane jednako su velike. Da su nasuprotne strane jednako velike, pokazuje se ovako: na plou ili papir prisloni se kvadar, kredom ili flomasterom uz bridove povuku se ravne crte i dobije se pravokutnik. Nanosei nasuprotnu stranu kvadra na taj crte uinit e se zornom tvrdnja da su nasuprotne strane kvadra jednako velike. To isto, radei zajedno s uenicima, uinit e se i s ostalim nasuprotnim plohama kvadra i zakljuiti da je omeen s tri para jednako velikih ploha. Promatrajui i dalje model kvadra uoavaju se i imenuju mjesta gdje se sastaju dvije strane: nazivaju se bridovima, a ima ih dvanaest. I o bridovima, slino kao o plohama, objasnit e se i pokazati da su neki meusobno jednako veliki (neka ih uenici pronau i neka utvrde koliko ih je jednako velikih). Nakon to se upoznaju bridovi promatraju se i imenuju mjesta na modelu kvadra gdje se sastaju tri brida - to su vrhovi kvadra, a ima ih osam. Promatrajui model kvadra uenici e, nakon tih objanjenja, pronalaziti i imenovati strane, bridove, vrhove i o njima izricati bitna obiljeja. Primjerice, strane kvadra su pravokutnici, nasuprotne su jednako velike, ima ih..., bridovi su mjesta gdje se sastaju dvije strane, ima ih..., vrhovi su mjesta gdje se sastaju tri brida, ima ih... Pri kraju tih radnji izvodi se generalizacija: kvadar je geometrijsko tijelo, tj. prostor omeen sa est strana, dvanaest bridova i osam vrhova. Do pojma kocke dolazi se usporedbom kvadra i kocke objanjavajui zajednika i razliita obiljeja. Promatrajui modele kvadra i kocke utvruju se zajednika obiljeja: est strana, osam vrhova i dvanaest bridova te jednakost nasuprotnih strana i bridova. Razliita su ova obiljeja: sve strane i svi bridovi u kocke su jednako veliki, a u kvadra su razliiti. Sva ta zajednika i razliita obiljeja kvadra i kocke na modelima valja potanko pronalaziti i govorno ispravno obrazlagati. Objanjenje kocke takoer bi trebalo zavriti generalizacijom koja glasi: kocka je kvadar iji su svi bridovi jednake duljine. Dobro je ukazati na slian odnos izmeu pravokutnika i kvadrata, tj. na injenicu da je kvadrat pravokutnik u kojega su sve stranice jednake duljine. Poslije tih objanjenja zjednikim radom s uenicima rjeavat e se i komentirati zadaci u udbeniku, a rjeenja e pokazati kako su i koliko su uenici nauili o kvadru i kocki.

2. sat
Vjebenica, 34. stranica
Sadraj vjebenice namijenjen je ponavljanju i utvrivanju gradiva obraenog na prethodnom nastavnom satu. Rije je o bitnim obiljejima kvadra i kocke. Prije uenikog rada u vjebenici, promatrajui modele kvadra i kocke, ponavljat e se ovi sadraji: - kvadar i kocka (omeeni prostor), - strane (plohe), bridovi, vrhovi (strane su pravokutnici, bridovi su mjesta gdje se sastaju dvije strane, vrhovi su mjesta gdje se sastaju tri brida), - nasuprotne strane jednako su velike (pokazati), - koliko ima strana, bridova i vrhova, - kocka je kvadar iji su bridovi jednake duljine. Ponavljajui to gradivo dosljedno treba paziti na ispravnu uporabu pojedinih rijei (termina) i na pojmovni sadraj koji se njima imenuje. Nakon pripreme uenici e rijeiti zadatke u vjebenici, a rezultati njihova rada potom e se provjeriti, netoni ispraviti, a nepotpuni dodatnim objanjenjem upotpuniti.

3. sat
Udbenik, 57. stranica
Nakon to su uenici upoznali kvadar i kocku kao prostor omeen sa est strana, osam vrhova i dvanaest bridova uspostavljeni su uvjeti za metodiku interpretaciju mjerenja volumena kvadra i kocke. Na ovom nastavnom satu uenici e

51

upoznati jedinice za mjerenje volumena, a na iduem satu uit e mjeriti i izraunavati volumen kvadra i kocke. No prije obrade novoga gradiva u uvodnom dijelu sata treba obnoviti i eventualno upotpuniti ueniko znanje o jedinicama za mjerenje obujma tekuine (litra, decilitar, hektolitar), to su uili u treem razredu, naglaavajui da se njima mjeri prostor to ga zauzima tekuina. Prvi korak u objanjavanju mjerenja volumena je promatranje dvaju volumena oblika kvadra, primjerice ormara i kutije za koje se slobodnom procjenom na prvi pogled moe rei koji je vei, a koji je manji. Nakon toga promatraju se dva volumena oblika kvadra, npr. dvije kartonske kutije za koje se odmah ne moe rei koji je vei, a koji je manji. S tim u vezi postavlja se pitanje: kako doznati koji je volumen vei, a koji je manji? Odgovor je: mjerenjem volumena. Slijedi pitanje: ime mjeriti volumen kvadra? U traenju odgovora uenike treba podsjetiti na ono to ve znaju, da se duine mjere duinama, masa masom, povrina povrinom. A volumen? Volumen se, dakako, mjeri volumenom. I tu slijedi upoznavanje jedininih volumena. Budui da jedinini volumeni imaju oblik kocke, uitelj bi morao imati modele s bridom duljine 1 cm i 1 dm. Idealno bi bilo kad bi imao model kubnog metra izraenog od drveta ili plastike gdje bi uenici doista mogli vidjeti prostor koji nazivamo kubnim ili prostornim metrom. Upoznavanje jedininih volumena najpogodnije je zapoeti objanjavanjem kubnog ili prostornog decimetra. Pokazujui uenicima model kocke s bridom duljine 1 dm objanjava se: - svaki brid ove kocke ima duljinu 1 dm (provjeriti mjerenjem bridova), - kocka iji su bridovi 1 dm zove se kubni ili prostorni decimetar; toj se kocki pridruuje broj 1 (zato se i zove jedinini volumen), - takva kocka koristi se za mjerenje volumena, omeenog prostora, - zapisuje se znakovima 1 dm3, a ita se: jedan kubni ili jedan prostorni decimetar. Da bi objanjenje kubnog decimetra i njegove uloge bilo potpuno, preporuuje se pokazati dvije kocke, jednu malo veu i jednu malo manju od kubnog decimetra, uz objanjenje da to jesu kocke, ali ne slue za mjerenje volumena. Zatim e se objanjavati kubni centimetar, to je i emu slui (za mjerenje volumena manjeg od kubnog decimetra). Da bi objanjenje bilo uspjeno, svaki bi uenik trebao imati model kubnog centimetra (od drva ili plastike). Pokazujui model kubnog centimetra uitelj objanjava: - svaki brid ove kocke ima duljinu 1 cm (uenici mjerenjem provjeravaju), - kocka iji su bridovi 1 cm naziva se kubni ili prostorni centimetar; takvoj se kocki pridruuje broj 1 (stoga se i zove jedinini volumen), - kocka iji su bridovi 1 cm slui za mjerenje volumena; zapisuje se ovako: 1 cm3 i ita: jedan kubni ili jedan prostorni centimetar. Kubni ili prostorni metar objanjava se uz napomenu da se njime mjere vei volumeni, primjerice sobe, uionice, bazeni i sl. Bilo bi dobro objanjenje temeljiti na promatranju kubnog metra (ako postoji), a ako ga nema, uitelj e se osloniti na uenje po analogiji s kubnim decimetrom i kubnim centimetrom. Sadraj objanjenja je slian: kocka kojoj su bridovi duljine 1 m zove se kubni metar, pridruuje joj se broj 1 i slui za mjerenje volumena. Zapisuje se 1 m3 i ita: jedan kubni ili prostorni metar. Na slian e se nain objanjavati kubni milimetar koristei se pritom kvadratnim milimetrom na tzv. kvadratnom papiru. Razumljivo je da ta spoznaja nee biti ni jasna ni potpuna kao to bi bila da se stjee promatranjem kocke s bridom duljine 1 mm, ali u nedostatku pravog modela i to u nudi donekle moe posluiti. Nakon objanjenja jedininih volumena, koje e trebati ponoviti i vie puta, zajedno s uenicima proitat e se i komentirati 1. zadatak u udbeniku. Uz pomo tablice opisat e se svaki jedinini volumen sa stajalita duljine bridova, zapisa, imena i svrhe. Tijekom vjebanja i ponavljanja uenicima se mogu postavljati ovakva pitanja: 1 mm3 je kocka duljine brida 1 cm3 je kocka duljine 1 dm3 je kocka 1 m3 je Ili ovako: to je 1 dm3? to je 1 cm3? to je 1 m3?

4. sat
Udbenik, 57. str. (2. zadatak) i 58. stranica
Nakon upoznavanja jedininih volumena slijedi obrada mjerenja volumena kvadra i kocke te izraunavanja volumena. Objanjavanjem toga gradiva izgrauje se spoznaja da se volumen mjeri volumenom (jedininim), da se volumenu koji se mjeri

52

pridruuje broj (mjerni broj) koji pokazuje koliko se jedininih volumena nalazi u volumenu koji se mjeri. Sve te spoznaje omoguit e razumijevanje postupka izraunavanja volumena kvadra i kocke izraenog zapisom V = a b c. Budui da veina uitelja, a moda i svi, ne raspolau potrebnim nastavnim sredstvima za obradu mjerenja volumena, tj. odgovarajuim modelima kvadra i kocke, moe se predloiti privremeno rjeenje. Sastoji se u ovome: kutiju oblika kvadra (neka bude manjih dimenzija) ispuniti jednako velikim kockama slaui jednu po jednu pazei da kvadar (kutija) bude posve ispunjena kockama. Zatim se kocke prebroje i utvruje koliko ih ima u prvom sloju (na dnu), koliko u drugom... te koliko ima slojeva. Tu slijedi objanjenje: kvadar (kutija) sadri primjerice 18 kocaka. Kaemo da je volumen toga kvadra 18 kocaka. Broj 18 je mjerni broj volumena i pokazuje koliko kocaka kvadar sadri, a kocke su jedinice kojima smo mjerili volumen kvadra. Svrha je te demonstracije pokazati da mjerei volumen kvadra mjerimo prostor to ga kvadar omeuje. No kako ne moemo obiljeiti prostor to ga zauzima kocka kojom mjerimo, kao to se to moe uiniti mjerei duine i povrine, koristimo se kockama ispunjavajui njima prostor koji se mjeri. Postupajui tako, pronalaenje veliine volumena postaje vidljivo, zorno, slino mjerenju duina i povrina. Takav metodiki postupak ini jasnijom i uenicima razumljivijom injenicu da je mjerenje usporeivanje volumena koji se mjeri s volumenom kojim se mjeri. Iako je mjerenje volumena kvadra i kocke relativno sloen i dugotrajan proces, zbog obilja vrijednih spoznaja koje donosi ne bi ga se smjelo olako odrei. Jer, ne vidi li i ne doivi li uenik tijekom osnovnog kolovanja barem tri, etiri mjerenja volumena, vjerojatno to nee ni kasnije vidjeti. Istina, on e znati izraunati volumen kvadra i kocke, ali nee znati zato je mogue i raunskim putem doznati koliki je njihov volumen. A takvo znanje je formalistiko, ne zna mu se znaenje i smisao. Sljedei korak u obradi mjerenja volumena kvadra i kocke je objanjenje postupka izraunavanja volumena. Da bi se, dakle, raunskim putem doznao volumena kvadra, treba izmjeriti tri brida koji izlaze iz istog vrha (centimetrom, decimetrom, metrom) i pomnoiti njihove mjerne brojeve. Ako su duljine triju bridova koji izlaze iz istog vrha kvadra primjerice 5 cm, 4 cm i 3 cm, tada je volumen toga kvadra V = 5 4 3 = 60 cm3. Volumen je, dakle, 60 cm3 pri emu je 60 mjerni broj volumena, cm3 je oznaka za veliinu jedininog volumena. Nakon nekoliko objanjenja postupka izraunavanja volumena kvadra i kocke moe se poopiti, generalizirati: volumen kvadra izraunava se mnoenjem mjernih brojeva triju bridova koji izlaze iz istog vrha kvadra to se znakovima krae pie: V = a b c. Prigodom vjebanja i ponavljanja dosljedno treba zahtijevati da se objasni znaenje zapisa, primjerice 36 dm3, 80 m3 i sl. navodei znaenje mjernog broja volumena i oznake za veliinu jedininog volumena. Pritom valja imati na umu da u izraunavanju volumena najmanje tekoa zadaje mnoenje mjernih brojeva bridova kvadra, to manje-vie svi uenici znaju. Tekoe nastaju u razumijevanju znaenja mjernog broja volumena i oznake za veliinu jedininog volumena. Zato veliku pozornost treba posvetiti govornom obrazlaganju izraunatog volumena kvadra, odnosno kocke traei od uenika ispravno i potpuno objanjenje i postupka i rezultata izraunavanja volumena kvadra. Nakon tih objanjenja mogu se rjeavati zadaci u udbeniku, i to 2. zadatak na 57. str. te od 3. do 8. zadatka na 58. str. udbenika. Osobito paljivo treba objasniti sadraj 2. zadatka na 57. stranici gdje se uz pomo mjerenja objanjava izraunavanje volumena kvadra.

5. sat
Nastavni listi L 49 i L 49/1
Sadraji ovih listia namijenjeni su ponavljanju obraenoga gradiva o kvadru i kocki: strane (plohe), bridovi, vrhovi i dr. U uvodnom dijelu sata to gradivo sustavno treba ponoviti kako bi se uenici pripremili za rad u nastavnim listiima.

6. sat
Vjebenica, 35. stranica
Ovaj sat namijenjen je upoznavanju odnosa meu jedininim volumenima kako bi se stvorile pretpostavke za njihovo preraunavanje, manjih u vee i veih u manje. Zato prije rada u vjebenici treba objanjavati ove odnose: 1 cm3 = 1 000 mm3 1 dm3 = 1 000 cm3 1 m3 = 1 000 dm3 Da bi uenici shvatili da 1 dm3 sadri 1 000 cm3, treba ih upuivati na mnoenje mjernih brojeva bridova koji izlaze iz istog vrha kocke, tj. 10 10 10 = 1 000 (odgovarajuih jedininih volumena). Nakon tih objanjenja uenici e rjeavati zadatke u vjebenici preraunavajui jedne volumene u druge. No prije toga treba ih podsjetiti kako se mnoi brojevima 10, 100, tj. pripisivanjem jedne, odnosno dviju nula. Provjera uenikih uradaka bit e i povratna informacija o tome kako su uenici usvojili to gradivo.

7. i 8. sat
53

Nastavni listi L 51 (7. sat), nastavni listi L 51/1 (8. sat)


Sadraji ovih listia namijenjeni su vjebanju i ponavljanju obraenoga gradiva o kvadru i kocki te o mjerenju i izraunavanju volumena kvadra i kocke. U uvodnom dijelu svakog sata, radei sa svim uenicima, ponavljat e se ovi sadraji: - kvadar, kocka (strane, bridovi, vrhovi), - kvadar i kocka (zajednika i razliita obiljeja), - jedinini volumeni (kocke s bridom duljine...), - mjerenje i izraunavanje volumena kvadra i kocke, - odnosi: 1 mm3 = dm3 itd. Nakon takvih ponavljanja uenici e postupno rjeavati zadatke u pojedinom nastavnom listiu.

9. sat
Kontrolni zadaci: Kvadar i kocka
Primjenjuju se na isti nain i s istom svrhom kao prethodni.

59. do 61. stranica (udbenik) Cilj: Upoznati pravce i ravnine u prostoru


Cilj je uenja osposobiti uenike u odreivanju poloaja u kojima se pravci i ravnine mogu nalaziti u prostoru. To pak pretpostavlja da se prethodno upoznaju osnovni poloaji, vodoravan, uspravan i kos, a zatim se promatraju i imenuju poloaji pravaca i ravnina u prostoru. Redoslijed obrade novoga gradiva je, prema tome, ovakav: upoznavanje poloaja u prostoru vodoravan, uspravan i kos, a zatim se pomou toga znanja odreuju i imenuju pravci i ravnine u razliitim poloajima.

1. sat
Udbenik, 59. stranica
U uvodnom dijelu sata, zajednikim radom sa svim uenicima, ponovit e se to se uilo o pravcu i ravnini: - pravac zamiljamo kao ravnu neomeenu crtu, - ravninu zamiljamo kao ravnu neomeenu plohu (ploha je ono to na predmetima vidimo), - crtanje i obiljeavanje pravca. Nakon toga se objanjava vodoravan poloaj te pravci i ravnine u tom poloaju. Vodoravan ili horizontalan poloaj najprirodnije se objanjava demonstracijom poloaja povrine mirne vode (1. zadatak na 59. stranici). Mijenjajui poloaj ae s obojenom vodom (da se bolje vidi) zorno se pokazuje kako se povrina mirne vode ne mijenja te da uvijek zauzima isti poloaj. Taj poloaj to ga zauzima povrina mirne vode ima i posebno ime - vodoravan ili horizontalan poloaj. Dobro je omoguiti uenicima da se i sami uvjere, koristei se aom obojene vode, da se poloaj povrine mirne vode ne mijenja iako se mijenja poloaj posude u kojoj se voda nalazi. U odreivanju vodoravnog poloaja pomae sprava koja se zove libela ili vodna vaga kojom uenici mogu provjeriti jesu li pojedini predmeti u vodoravnom poloaju ili nisu. Kad se upozna vodoravan poloaj, mogu se promatrati pravci i ravnine u tom poloaju. Zorna podloga tome bit e ravne plohe i bridovi kao dijelovi ravnina, odnosno pravaca. Tako je npr. pod uionice dio ravnine u vodoravnom poloaju. Ili pak, brid stola dio je pravca u vodoravnom poloaju. Nakon toga zajedno s uenicima proitat e se i komentirati sadraj 59. stranice udbenika, a potom e se pronalazit pravci i ravnine u vodoravnom poloaju.

2. sat
Udbenik 60. stranica
Prije obrade novoga gradiva, pravac i ravnina u uspravnom poloaju, u uvodnom dijelu sata, ukratko e se ponoviti gradivo obraivano na prethodnom satu - o pravcu, ravnini, vodoravnom poloaju te o pravcu i ravnini u vodoravnom poloaju. Uspravan poloaj objanjava se uz pomo viska jer poloaj to ga odreuje nit viska je uspravan ili vertikalan poloaj. Koristei se viskom uenici e na predmetima pronalaziti bridove u uspravnom, a libelom one u vodoravnom poloaju.

54

Pronalaenje pravaca i ravnina u uspravnom poloaju treba povezivati uz bridove i ravne plohe u tom poloaju. Kao dijelovi ravnina ravne plohe u uspravnom poloaju, podloga su i uporite zamiljanju ravnina u uspravnom poloaju. Kao dijelovi pravaca, bridovi u uspravnom poloaju uporite su zamiljanju pravaca u tom poloaju. Poloaj ravnine u uspravnom i vodoravnom poloaju zorno se predouje modelom ravnine nainjenom iz ljepenke. Stavljajui model ravnine u razliite poloaje uenici e se postupno osposobljavati u zamiljanju ravnina u uspravnom i vodoravnom poloaju. Nakon toga rjeavat e se zadaci u udbeniku, dijelom zajedniki, frontalnim radom s uenicima, a dijelom samostalnim radom uenika u udbeniku.

3. sat
Udbenik, 61. stranica
Na ovom nastavnom satu uenici e upoznati kosi poloaj, tj. poloaj koji nije ni vodoravan i uspravan. No prije objanjavanja tog poloaja, u uvodnom dijelu sata treba ponavljati gradivo obraivano na prethodna dva nastavna sata vodoravan i uspravan poloaj te pravce i ravnine u tim poloajima. Kosi poloaj zorno se pokazuje ovako: uz zid uionice koji je u uspravnom poloaju i pod koji je u vodoravnom poloaju prisloni se tap ili letvica te objanjava: tap prislonjen uz zid nije ni u vodoravnom ni u uspravnom poloaju, ve je u kosom poloaju. Poloaj to ga odreuje tap naziva se kosi poloaj. U neposrednoj okolini uenici e potom pronalaziti ili postavljati predmete (tap, letvicu) u kosi poloaj uz obrazloenje da je to poloaj koji nije ni vodoravan ni uspravan. Nakon toga zajedno s uenicima rijeit e se zadaci u udbeniku, a potom e se uz pomo modela ravnine i pravca, stavljajui ih u kosi poloaj, zamiljati pravci i ravnine u tom poloaju.

62. stranica (udbenik) Cilj: Upoznati pravokutnu mreu i nauiti odrediti mjesto toke u njoj (2 sata)
Obradom gradiva pod tim naslovom uenici e upoznati pravokutnu mreu i nain na koji se odreuje mjesto pojedine toke u njoj ime se postavlja empirijska osnovica za budue upoznavanje koordinatnog sustava.

1. sat
Udbenik, 62. stranica
Prvi korak u obradi novoga gradiva je opis pravokutne mree. Promatrajui pravokutnu mreu u 2. zadatku objanjavat e se da se pravokutna mrea sastoji od dviju skupina paralelnih pravaca koji su meusobno okomiti. Bitna su obiljeja pravokutne mree usporednost ili paralelnost tih pravaca te meusobna okomitost pravaca koji ine pravokutnu mreu. Mjesto toke u pravokutnoj mrei odreeno je sjecitem okomitih pravaca. Da bi se odredilo mjesto toke u pravokutnoj mrei, uenike treba upuivati da najprije pronalaze pravac u vodoravnom, a zatim pravac u uspravnom poloaju. Tako je npr. mjesto toke A (4. zadatak) odreeno sjecitem pravaca 3 i 2 pa zapis glasi: A = (3, 2). Zapis se ita: toka A je sjecite pravaca 3 i 2. Bitno je da uenici shvate da je mjesto toke odreeno sjecitem meusobno okomitih pravaca. Nakon to uenici rijee nekoliko takvih zadataka, vjebanje i ponavljanje moe se provoditi odreujui mjesto toaka u pravokutnoj mrei izloenoj na ploi. Da bi uenik ispravno odredio mjesto toke 0 = (4, 2), potrait e sjecite pravca 4 i pravca 2. Vrlo je vano uenike osposobljavati u govornom obrazlaganju odreivanja toaka u pravokutnoj mrei i u obrazlaganju zapisa oblika A = (3, 4) i sl. Govorna reprodukcija pomae razumijevanju, a istodobno je i kriterij za procjenu jesu li uenici ispravno shvatili novo gradivo.

2. sat
Vjebenica, 36. stranica
Prije neposrednog rada uenika u vjebenici ponavljat e se gradivo obraeno na prethodnom nastavnom satu. U pravokutnoj mrei izloenoj na ploi odreivat e se mjesto pojedinih toaka i obrazlagati nain rada. Zadaci mogu glasiti: odredi mjesto toke D = (4, 3), B = (2, 5) itd. Polazei od toke 0 za 4 udesno i za 3 gore dolazi se do toke D. Treba izvesti dovoljan broj slinih zadataka kako bi svi uenici shvatili postupak i potom uspjeno rjeavali zadatke u vjebenici. Nakon rjeavanja u vjebenici provjerit e se i komentirati uenika rjeenja traei da se i govorom obrazloe pojedina rjeenja.

55

5. UPOZNAVANJE BROJEVA VEIH OD MILIJUN


63. do 66. stranica (udbenik) Cilj: Upoznavanje brojeva veih od milijun (11 sati)

Budui da se brojevi vei od milijun metodiki interpretiraju na isti nain kao brojevi do milijun, uitelji se upuuju na taj dio teksta pod naslovom: Upoznavanje brojeva do milijun na stranici ovoga prirunika. Koristei se sadrajima udbenika, vjebenice i nastavnih listia, metodiki raspored obrade, vjebanja i ponavljanja moe biti ovakav: 1. sat, brojevi do milijun - ponavljanje, 2. sat, brojevi vei od milijun - vjebe brojenja, 3. sat, udbenik, 63. str., itanje i pisanje brojeva veih od milijun, 4. sat, vjebenica, 37. str., itanje i pisanje brojeva veih od milijun, 5. sat, vjebenica, 38. str., itanje i pisanje brojeva veih od milijun, 6. sat, nastavni listii L 56 i L 56/1, 7. sat, nastavni listii L 56/2 i L 56/3, 8. sat, udbenik, 64. str., zbrajanje i oduzimanje brojeva veih od milijun, 9. sat, vjebenica, 39. str., zbrajanje i oduzimanje, 10. sat, udbenik, 65. str., mnoenje, 11. sat, udbenik, 66. str., dijeljenje. Za vjebanje i ponavljanje toga gradiva iskoristit e se, prema potrebi, sadraji preostalih nastavnih listia.

56

You might also like