P. 1
Sabor u Topuskom 1944

Sabor u Topuskom 1944

|Views: 271|Likes:
Published by Certator
Malo povijesti uz komemoraciju hrvatske borbe za neovisnu državu: 8. travnja u Bjelovaru narod aklamacijom proglašuje NDH, a 10. travnja to čine predstavnici ustaškog pokreta u Zagrebu. Budući da se u povijesti mnogo laže potrebno je vidjeti koliko su Hrvati podržavali komuniste. Sami dokumenti komunističkog sabora u Topuskom 9. svibnja 1944. pokazuju da su partizani imali oko 100.000 pripadnika, od čega su večinu činili domaći Srbi. Na Bleiburgu je zarobljeno i pogubljeno oko 300.000 hrvatskih vojnika, što znači da se u Hrvatskoj nije vodio građanski rat već rat pobunjenih skupina Srba i lokalnih komunista u ukupnom odnosu 75% prema 25%. Uostalom, izvucite zaključke iz komunističkih dokumenata:
Sramotna propaganda komunista: 1. Hebrang je bio za Jugoslaviju a ne za Sovjetsku Hrvatsku (otkrivena je laž) 2. NDH je imala predominaciju na svom teritoriju 1944. 3. "Saveznici" Hrvatsku poklanjaju komunistima - zaključak iz dokumenata!
Malo povijesti uz komemoraciju hrvatske borbe za neovisnu državu: 8. travnja u Bjelovaru narod aklamacijom proglašuje NDH, a 10. travnja to čine predstavnici ustaškog pokreta u Zagrebu. Budući da se u povijesti mnogo laže potrebno je vidjeti koliko su Hrvati podržavali komuniste. Sami dokumenti komunističkog sabora u Topuskom 9. svibnja 1944. pokazuju da su partizani imali oko 100.000 pripadnika, od čega su večinu činili domaći Srbi. Na Bleiburgu je zarobljeno i pogubljeno oko 300.000 hrvatskih vojnika, što znači da se u Hrvatskoj nije vodio građanski rat već rat pobunjenih skupina Srba i lokalnih komunista u ukupnom odnosu 75% prema 25%. Uostalom, izvucite zaključke iz komunističkih dokumenata:
Sramotna propaganda komunista: 1. Hebrang je bio za Jugoslaviju a ne za Sovjetsku Hrvatsku (otkrivena je laž) 2. NDH je imala predominaciju na svom teritoriju 1944. 3. "Saveznici" Hrvatsku poklanjaju komunistima - zaključak iz dokumenata!

More info:

Published by: Certator on Jun 24, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/07/2014

pdf

text

original

..

.

~(q)

J;; ~~'

.IrI

-

SABOR U TOPUSKOM
TRECE ZASjEDANJE ZEMALjSKOG NARODNOG ANTIFASISTICKOG VljECA OSLOBODEN]A HRVATSKE

3.-9.

SVI NJA 194ft TShnlcke skole .-... --..~... ar<Jvar ;

I<.njiini

.

v

l
• ' ! ~.
..t-

-p .--' s· __

.,

949.71 SABOR

1\\\\\\\\\\\\\\11\\ 11\\111\\\1\\ 1\ll\ 1\\\ \\\\
'[6693

,

!.

1
. -_.-

9
NO

4
POD

S.
-UZE

----.-----A V NON A K LAD

-~--C ['.
H R VA T 5 K E

r

. DR

Z

f

-

Vladimit Nazor, predsj:!dnik

ZAVNOII-a

PREDGOVOR 11, JZDANJU
Trece zasijednn.je
Zemaljskog antifasistickog vijeca na-

'I'oanog ostobodjenja Hrvatskeod1,zano je u noci izmedju 8, i 9. svibnja godine 1944. u mjestu Topuskom. To [e b'io prvi pravi suboT HTvatske. na kome su kao izaslanici "/tarocia uce!.tvovali najbolji sinovi i kceri borbene Hroatske, preasjedao ie sijedipjesnik-borac punosti prihvacene Vladimir Nozo«, No. njemu Btl u pothistorijsl:e odlukf., donesene no. DTugom

zusijedan,i'u Antijasistickog vijeca narodnog osloboaenja Jugoslavije u. Jajcu - temeljne odluk€, na osnovu kojih je, tt skla,du s histo-rijsJdm

"j<:rats7.:a ederativna F
ra!na Hrvatska. Odmah poslije knjige, ~oga Zasijedanja.

teznjama nasih "".I1"oda, stvorena Demo.!ugoslavija i na~a uza dcmovina Fedezavrsen'og Zasijedanja
ZG,

pl'istupilo je

se izdazapoceo

vanju tok

koja je imalC!

cilj da obuhvati neprijatelj

cita'U povijesni

U to vrijeme

svoju VII. ofanzivu s neuspjelim zracnim. descntom na D,'vGr, gdje se nalazio Vrhovni stab na celu s marsalom Titom. Ne~ born su prolijetala [ata njemackih »Stuka» u pravcu juga upravo kasia ie zavrsena posljp.dnja redakcija knjige, ve6 u pokret'u, u nekom setu k'raj Topuskog. Istoga dana 'IJ,'vece
provaHo je neprijatelj iz nekoUko pravaca i na oslobodjeni tedtorij Korduna. Medjutim tu ofanzivu na Kordun sl.crsUe su nakon kratkog vremena slavne kordunaske i banovske jedinicc. Rukopis je posHje tog!]. odneser. u ».Naprijedovu« Stam~ pariju

stampano

u Petrovu goru, Proo izda1;.e je u 5.000 primjeraka.

»Sabora

u Topuskom.f

3

U tom vremenogo t e su se mnoge velike stvar'; Pri» "1)ega r t' b' e, tJ€ ~ 'en' a .,e po Jedonosno zavTsen, citava je zemlja oslobo1 a od Jarma okupato'ra i njegovih domacih slugu ust _ . cetnika An' d asa , v:" Yk a lzvanre no; sjednici Predsjednistva Z ema Z'JS 1- ~ ant-~fastst' '" ~og , '. tc og' vtJeca narodnoo os'lobodjen: H Splitu dne 14 t· - '. Ja rvat:;ke, u , ' ravnJa 1945" formlrana je prua narodna vlad Hrvatske S dram Vladimirom Bak ' '. a daci k " . ancem na eelu. Veliki za, aJt 81.1, postavlJeni na po'vi~esnom ~b . T J sa 07'1.1, u opuqJ'om prOve d eni su. tako u njelo, ' '. ."... ,, Knji~a ;,Sabor u Topuskam« jest [edan. ad dokumenata kako se Je stvarala i kako ie stvorena Federalna Hroatsk« sklopu Demokratske F'ederativne Jugoslavije, U Zag reb
1.1"

skom

Od tada je proS-Ia nepuna
razmaku d dOl

godina

dana,

KAKO

STVARANJA PR VOG NARODNOG SABORA SLOBOD:f\JE I UJEDINJENE HRVATSKE
JE DOSLO DO

:

20, 3vi,bnja

1945,

Stvoren je prvi slobodni saber Hrvatske, On [e plod zajedhicke borbe za slobodu Hrvata ' i Srba u Hrvatskoj i svih naroda Jugos!avije. Kako je doslo do tog velikog Cina? Mjeseca. studenog godine 1942. sastali su se u oslobcdenom bosanskom gradu Bihaeu na vijecanje predstavnict svih naroda Jugoslavije. Orufana borba nasih naroda prottv fasistitkih okupatora i njihovih pomagaea, ustasa i <:etnika, vee tada je zahvatila veliki dio nase zajednieke domovine. Od okupatora i njegovih slugu bila su ociscena velika podrucja .Tugoslavije. Plamen oruzanog ustanka zahvatio je i mnoge hrvatske krajeve uvlaceci u borbu protiv zajednlekih neprijatelja -sve sire redove hrvatskog narcda. U [esen godlne 1942. stvorena je odlukom Vrhovnl)g staba Narodno-oslobodllaeka vojska Jugoslavije, koja je nastala iz brojnih partizanskih [edinica. Na velikom oslobodenorn pcdrucju mjesto organa stare vlasti, koji supre§l1 U 1!'1wbu okupatora, narod [e stvorio Narodnc-oslobodilacke odbore, koji su se razvil! 1I organe istinske naroeIne demokratske vlastl, U tesko] i krvavo] barbi za ideale nacionalne slobode, nezavlsnostl i demokracije izgradivalo se i prosirtvalo bratstvo i jedinstvo svih naroda Jugoslavije, anaroeito bratstvo i [edinstvo hrvatskog i srpskog naroda, Vee mnogo prije pred na§im je narodima bila otkrlvena sramna i izdajnieka uloga izbjeglicke [ugoslavenske vlade i njenog ministl'8 Drafa Mihailovi6a, voc!e ~etnika. NaAi su naradi sa svojom juna&o~ Narodno-oslabod11a~ korn vojskorn, 11a eelu s proslavljenim vol'!om THorn,. uzeli
5

svo~u .audbinu u vlastite ruke, Njihov je cEj od prvog dana oru;.an~g ~t~nka ,bio jasan: oslobodit.i zeml.1u od tudinskog tlaclteZJa ~ n)egov~h pomagaca i urediti slobcdnu domovinn tako, all nikGd vUe njome .'fl,e ovladaju protunarodrli i tlamte!jski reiimi, ANTIF ASISTIC.&:o VIJECE NA'fl.ODNOG OSLOBOflENJA JUC.,oSLAVIJE

I

Na vijecanju u Bihaeu utemeljeno je Antifasisticko vijece narodnog oslobl1denja Jugoslavije (AVNOJ),. najviie pollticko predstaV11istvo narodaJugoslavije oko kojega su se olmpljaU svi dernokratl i rodoljubi bez ohzira na nacionalnn, vjersku iIi stranackn 'prip~dnost, Tko Je tim Iiudfma dad mandat iIi ovlastenje da stvaraju po1iticko predstavnistvo naroda Jugoslavije? Tko ih je bira'o? Oninisu biH izabrani na redovnim izborima, a najm.anj.e na takvi.rn, gdje se krivotvoti volja narods, kao §to je bilo u stare] Jugoslaviji. Njih je NarodnooslobodHacka borba iznijela i postaviJa na po1iW:ko vodstvo ?~sih naroda. Oni su biram u borbama p9 nasirn planinama lsurnama, u dimu i vatri oslobodlla~Itih bitaka po svim na§im k,rajevima. Vrhovni Mab Nal'odno-DSlobodila~k;e vojske i partlzanskih odreda na celu s T.itom .i AVNOJ,ka.o naivise politicko pre.rlst.avnHtvo bili su jedini, koje eu svi narodi Jugoslavlje jos u g.;)dini 1942. P.riznavali kao svoje politicko i vojniCko vodstvo, AVNOJ, odnosno njeg0v Izvrsni odbor nije bio 11Ov8 vlada JugOcslavije, ali samo nje"-ovo postojanj~ iskljucivalo je svako postojanje druge vlasti vlade u Jug~alavlji. AVNOJ je proklamiran (proglasio) teme!jna nacela Narodno-oslobodi1al5kog pokrsta: osIobodenje zemlje ad okupatora i njegovih alugu, i:?1'ojeva:oje demonat!:kih prava svim narodima Jugoslavije, ne:povredivost privatnog vlasnistva, sIobodu vjeroispovijesti i ~avjesti. Potvrdeno je pray!') Hrvata, Slovena~, Srba, Makedonaca .i Crnogoraca na samood'redGnje. Stv~ranJe AVNOJ-a bila je posljedica izgradnje razgranate mreze Narodno-oslobodilackih odbcra na citavom Oslobodenom podrueju, gdje se radala Istinska narodna vlast, koja je po:tpuno i zauvij.ek· raskinula svaku vezu s izdajnickom jugash.l.venskom vladom u London.u, '

»Dok au ispoeetka Narodno-o.sl?bodil::cki odbori hili stv~: kao pomocni orzam partizanskih odreda .u vodenju ram VIse ..• . .:=:. . .... N dno-c 1 b di~ osloborlilackog rata, u vrrjeme stv~ranJa~ ~ro., .O-OB 0 0 laeke vojske ti se Odbori pretvaraju u. ~~.. .~ 1 pra:vuna: . dn zvlast Pred njih su se sadH po-stavi]ali 1 mnogI. drugI rOd u. osi~ ·pomaganja partizanskim jedinicama i .Narodnoza aei .. f k'·· nulno oslobodilackoj vojscl, ~ Nastaje trcca e .apa~ .oJa,Je . . .. nametnula st-;:raranjo jednog jedins~venog ~pce~a~iJsk~~ .n~~ rodnog tijela, koje ee biti centralni or~.'in 1 koje ... ujediniti e sve te i stvcritl nove Na\"odno-oslobodJ.la~ke. odhore ..: (Tit 0.) Tsko je do~Ho do atvaran~a A~NOJ-~, kOJi [e p osta~ ce~tralni polltickiorgan, i koji je U nne svih naroda Jugoslavije ostrdio izdajniCki rad izbjegUl!ke vla de,
• .·W -r

JACAN.:m

NA.:..'1.0DNO-OSLOBODILACKOG

POKRETA

U HRVATSKOJ Prolazili su mjoseci tf"~ke i krvave bO,rhe, za., slobo~u. Prosle su dvije velike ofsnzive okupatora 1 nJegoVlh placenika -- cetvrta i peta njem.aCko-talijansko-us:a~ko~(oetl~.l~ka ofenziva, Narodnc-oslooodilacki pokret sa ,svO]0111,]unackom vojskom Izlaaio je iz svake neprijateljske ofenalve jacH i
.. .... ,. ' . '1 taOgromna se veeina Hrvata nl~adll nile pv~~. a ,sa ~, njem, sto Btl ga u Hrvatskoj uvell §vapsko-~tas.n:l zlocmCl, Posteni hrvatski sinovt dizaU 3U se u berbu Z~ slobodnu i ujedinjenu Hrvatsku. usprkos podmuklog rovarenja i izdajstva . , .. " one natrasniacke gospode, koia BU propovlJeoa,.aI mir , l:...• __ . kanje i pokoznost, Barna uz fame s braeom Srbn~a, Hryatl SU cdlueno krenuli u boj za naeionalno oslobodenje, Om su u.vidjeli, da Narodno-oslobodilaekl pokret pobjedonosno stupa svom eilju, da on ima m')ene saveznfke, ,Englesku, Sovje:sld Savez i Ameriku, i da jedino on maze 1 hrvatskom narodu izvoje;ratl i osigurat] nacionalnu -slobodu i samostalnos~. .. I u Hrvatskoj, ciji su veliki dijelovi bili oslobodeni krajem 1942., a pogotovo pclovicom go dine 1943., razvna su sa Narodno-oslobodlla~ki odbori kao organi prave narodne vIaau, Ui!!:vdcivClla. sacrganisacda narodnog zivota oslcbode' nog po drq.cja. . Na temelju .. prava: samOD d re d enJ~, narodi... Hrvat..., ._ ske, Hrvati i Srbi odlucilisu da stvore SVOJCl polLhcko na ~elil:niji.
7

Hi

.;re~

I

I

6

:rodno predstavnfstvo, kOje (:3 - kao AVNOJ za citavu Jugoslaviju - predstavljati voljU' naroda Hrvatske i koje ce biti politi~ki rukevodilae oslob()wlackog pokreta nase domovine. ZEMALJSKO' ANTIFA~nSTICKO VIJECE NARODNOG OSLOBOflENJA HRV ATSKE Taka je na vijecanju pravih predstavnika Hrvatske u znalorn liCkom seoeu Ponoru, pocetkorn mjeseca ozujka 1943., naiprije osnovan Infcijativni odbor Zemaljskogantifa§lstii5keg vijeca narodnog oslobod:enja, a potom, na vijecanju u Plitvicama 131. i 14. Upnja 1943., Zemaljsko anti1asisticko vijece narodnog oslobodenja Hrvatske, skraeeno ZAVNOH.
»Stvaranjem Zemaljskog antita§isfil:kog vijeca. narodno.1'l

ODLUKE

DRUGaG

ZASJEDANJA

AVNOJ-a

oslobodenja HT'I)atske, a jos prije toga stvaranjem Slov£nske osvobodilne fronts i njenog io::vrlnog organa, po~eli su se sprovoditi u pralcsi p;nncipi 0 rnvnopravnosti naroda Juqos!avije, pocelesuse ostvarlvatiojekovne te!nj8 pojedinih naroda Jugos!uvije co. sam£ sobom 1lipravUaJu.« (Tito.) I~ dana u dan rasla [e snaga Narodno-oslobcdflaekog pobeta u svim zemljama Jugoslavije. Pobiede na·§e junal!ke vojsk,e zadivile &1.1 citav slobodoljubiv! svijet. Ugled [e Nllrcdno-oslobodilaekog pokreta usaveznickim zemljama danomice rasteo. 0' naioj vojsci, 0 proslavljenom [unaku i vat1i naroda Jugoslavije, Titu, 0 herojstvu na§ih narnda pronosi se slava citavom kuglom zemaljskom, Istina 0 borbi nasih naroda prodrla je do sluibenih krugova na§ih Saveznikaf u svjetsku demokratsku [avnost, koja ie preko javnih govornickih tribina b'V€! otvorenije 1 izdasnije 'pruzala pomoc i ohrabrenje osl(}bodila.~koj borbi 'naslh naroda. Istodobno padela je sve br.ze maska s izdajni&e jugoslavenske vlade, koja je saradivala S okupatorom preko svog ministra Draze Mihalloviea, Poslije kapitulacije ItaUje arwani ustanak ~roslriose sllnom snagom u svim hrvatskim krajevima. Na oruzje se digla skoro citava. Dalmacija i Istra, veliki dio Hrvatskog Primeria, Gorskog Kutara, ustanak se sirio Slavonijom, HrvatskimZagorjem i drugim ndim krajevima. Orloboc:!ena lstra i otoci vra~eni su odlukom ZAVNOH~a, koju [e potvniio AVNOJ u krilo ujedinjene Hrvatslce.
,E

gos]aviju?

Istina 0 Narcdnc-oslcbodilackom pokretu jo§ ie snaznije odjeknula i prodrla U sve saveznleke i slobodoljubive zemlje, kada je AVNOJ, na svom Drugom zasjedanju u Jajcu .29. i30 .. studenoga 1943.,. proglasio histurijske odluke 0 federativnom uredenjuJugosla.vijei kad je postao vrhovnceekcnodavnc tijelo (parlamenat) naroda i dr.zave Demokratske Federativne Jugoslavije. Ne samo da je na tom povijesnom zasjedanju istfnskih predstavnika Srba, Hrvata, Slovenaca, Cmogoraca i Makedonaca oduzeta svaka zakonitost izdaj-nickoj jugoslavenskoj vladi u Londonu (Kairu), nego je stvoren Naclcnalni komitet oslobodenja Jugoslavijekao jeclina narodna vlada nove drzavns zajednice. AVNOJ nije viSe samo politicko narodno predstavnistvo, nego vrhovno zakonodavno i lzvdno tijel0, vrhovni organ drzavne vlasti i predstavnik suverenlteta naroda i dr.zHV2 Jugoslavije, I tako vidimo, da su se s razvojem i jacanjem Narodnooslobodilackog pekreta, U'poredo sa sve vecim njegovim vojnickirn i politiekim uspjesima, razvijali i obllci prave narodne vlasti u nasoj domovini. Od prvobitnih malih partizansklh grupa i odreda razvila se moena Narodno-oslobodtlacea vojska, Od prvih Narodno-os!obodilaCkih odbora, kao organa borbe i pomocnih organa nase vojske, razvlli su se organi dcmokrat.ske vlastl. Na Drugom zasjedanju AVNOJ.-a polozent SU, na osnovu prava samoodredenja i ravnopravnosti naroda, temelji novo] Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji. Na tim temeljima pocelo je unutarnje izgrat!ivanje pojedinih savezIlmzemalja (federalnih ddava) iz kojih se sastoji novaeaiedrrlcka drzava. Koje zemlje sacinjavaju Demokratsku Federativnu JUSlovenija, Bos:na

To su ave zemlje: Hrvatska, Srbija, Hercegovina, Crna Gora i. Makedonij.a.

ZASTO SE NOVA JUGOSLAVIJA IZGRAf>UJE NA NACELU FEDERACIJE? U Jugoslaviji z:ivi vi§e naroda, Centralistieko se uredenje stare Jugos]avije temeljilo na nacionalnom ugnjetavanju Hrvatu, Slovenaca, Makedonaca, Crnogoraca i t. d. Veliko9

••

srpska reakcionarna klika tlacila je i pljaekala sve narode Jugcslavije. Narodi su Jugoslavije povezani zafedniekim zemljistGm, prlvredno, politicki, kulturno, slavenskom uzajamnoscu, oni su sudbinski srasli i njihov je spas u [sdinstvu i hratskoj slozi. On! su svijesni, da same povezani u mOCnoj cIrzaV"nojzajednici mogu osigurati svo] opstanak i slobodu, Oni hoce da zive u takvoj zajednleko] drzavi, koja svakom pojedinom narodu osigurava nacionalnu slobodu i ravnopravnost, Takva ce ddava biti Demokratska Federativna .Tugoslavija. Za ra.'z1iku od centrallstlekog uredenja stare Jugoslavije, f'ederativno uredenje nove Jugoslavije ima ova bitna obiljezja: 1. Federativnc uredenjs zajamcuje pojedinim narodfma u demokratskoj Jugoslaviji slobodan politicki, gospodarski i kulturni razvoj i iskljucuje svako nacionalno potlacivanje unutar ddave, Ono jam8 ravnopravnost svim narodlma nase draavne zajerlnice. 2, Federativno uredenje Jugoshivije potvrduie pravo SVg· kog naroda na samoodredenje, pravo svakog naroda da odlui!!uje 0 svom narodnom i drbvnom iivc>tu. Demokratsko federativno uredenje ostvaruje pravo svakog naroda na njegovu drzavnost. Takvo je uredenje u lnteresu svakog naroda napose i Ntave drzavneza.jednice kao cje1ine, [er mocna drzavna zajednica .§titi i osigurava svakom narodu njegova prava i slobodu, Ona maze bolje razvijati i 7.astiCivati ddavnu cjelinu, kad r.arodi zive u sloz! i kad nema povlastenog i pctlafenih naroda, 3, Pravo na samoodredenje naroda znaci, da se svaki narod mo.ze otcijepiti ill se s drugim narodima uledinit! u [ednu drZavnu zajednlcn - kao sto to cine sada narodi Jugoslavije, ujedinjavajuei so u zajednickoj Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji. 4, Za vrsenje dr~avnih poslova, koji 8U zajedni~ki svim zdru~enim iIi ujedinjenim narodima. postoje u federativnoj Jugoshiviji zajedniek! drzavnt organi. Za rukovodstvo citavim drzavnim zlvotom nove Jugoslavije, za usklam ..'anje ravnopravnog razvitka svih naroda u drzavrloj zajednici, postoji zajednic~a vlada, zajednicki parlamenat (narodna skup§tina) ukojem su zastupani svi narocli .Tugo~lavije, 10

5, Dernokratska F'ederativng JugoslaviJ"a t " 1·' ' 0 Je savezna drzav. a, sastav lena od Vlse saveznih zemalJ'a f d ..1- lh d 1 "I . • e era. zu drzava, 0 cojin svaka po~edina po pravu sam 0 oureuenJa.'" A. r.ar~~a, ,ulaz1 dobrovoljno u De.mckratsku Federativnu Jugoslaviju 1 s~vere~o izgr.:;_~uje svoj nacionalnl i driavni tivot u pratstv. u. 1 SIOZl S ostalim zdruzenim narodima ZemlJ' k ' V"' ('IT , ,eOJe SU se u d ruzue nrvatska , Srbija ,. Slovenija ,- Bosna 1 H el'cego. ' "' VlD,a, Crna Gora 1 ,~akedon~ja), imat e.e svoje drzavno vodstvo svoj parlamenat .. (Ill saber) i svoju narodnu vladu '. U okvi ' k '" , .. . Vlru za ona, l;;:OJ1 vrrjedi za citavu federativnu drzavnu za i d ' 'd ' je mcu, savezne zem IJeonose i izvr~UJ'U svoje '" ' .. ~aI{Qne, kojnna se unapredujs naeionalm ~"lvot zemlje I ujedno u~vrScu' dr" zajednica, Je zavna
w
v

,

,

.,

••

I

'"

. " v'

.,

U OSLOBOJ?ILACKOJ BORB! OSTV ARUJU SE VJEKOVNE TEZNJE NASrn: NARODA .~to je ,J?l'otunarodno, c€iltl'alisticko uredenj e stare Jugo,na:~odjma Jugoslavije - to je svima dobro PQz~ato, CemralistlCki velikosrpski rezimi kojima su kumovall ~'eakcionarni pol1ticari iz Hrvatske 'SloveniJ'e i drugih zemal J -.. ". ,, ' " ,-J~, ugo~~avlJ~, vOd!l: su pohhku naciona.lnog l!gnjeta~ v ~,~J~ 1 1:,r~b!J1V~n!a,po~t1ku raspirivanja nacionalne rnrznje, pOllhk~ p~Ja~e ] lzre.?lJlvanja naj§irih narodnih red0va,JtigO~lavIJa, Je bila poprtste borbs hrvatskog) slovenskog, crnogO_sl;~g 1 makedonskog naroda za njihova nacionalna prava z~ nJ!hOvD. pra;ro na samoodreaenj~, To centralisticko urede~ ~Je, kao, ,lzraZlto nedemokratsko, razjedinjavalo je narode ~~osla;lJe, potkopavalo je temeljs drzavne zgl'ade .i poznaga:O fal:ilZmU da porob] nasu dCInovinu, Hrvatski narod kao llaJv:;c' . *1 ~ , .. . . "" :"1, '" lo po .. acent narod u Jugoslaviji, vedic je ogOl"CenUborbu za naclOnal~,! ~lob()du, Hr\.'atsko js pitanje u toku te borbe ~ostalo ~redisnJe politicko pita.njc. Najbolji sinovf hrva~kog naroda 1 drugih naroda Jugoslavije vodili SU borbu za demokratsko ~ ~ederativno uredenja J'ugoslavije, .svi dob;o zknaU1?, a.. Dl. Z.lOgl. ,,·.:maCvetkovie ..Macekova banovina Hrvatd S a nij ·')("1 " . si1 h e rl]el)l a pitanje naeionalns slobods Hrva.ta nije rijea t'Ck rvat..,kc pitanJ"e Cen t ra I'IS t· Xl_ 1 nedemokratsko, poIn' ' faro ' .. l~O : SIt u i 1Jem S "'"e uredenJe ostalo je , za vrijeme te banovine temeJ I" k" . . ugos 8Vl)e, oJa le· naglo srljala u propast.
Sl:,tVlJe dOlllJelo
<\...

II

Demokratsko i jederativno ureaenje Jugostavije, za koje st! se i It pro.s!osti zalagali najbolji sinot.'i hrvatskc;g, srp3kog i drugih naroda J'lLgoslavije (Frano Supilo, Stjepan Radio, Stojan Protie, Ante Trumbic i drugi), sruio: Je ostvaruje u jek1L narodno-oslobodilacke borbe, Jo~ na 11. zasjedanju ZAVNOH-a (Zemaljskog antifaihstickog vijeca narodnog oslobodenja Hrvatske) u Plalikom, 14.-16. listopada 1943., predstavnici Hrvatske izrazili su [ednodusno nepokolebivu volju Hrvata, Srba i nacionalnih manjina u Hrvatskoj, da se nova Jugoslavija izgracli na nacelu federacije i da Hrvatska ude u nju kao ravnopravna savezna zemlja. Prema tome BU odluke II. zasjedanja AVNOJ-a, koje su pr!je spomenute, u potpunoj suglasnosti sa zeljaoa i ranijim odlukama predstavnika naroda Hrvatske POBJEDONOSNI RAZVOJ BaRBE' U HRVATSKOJ Proslo [e od drugog zasj edanj a AVNOJ-a daljnjih sest mjeseci, Nesmanjenom zestinom vodila se za citavo to vrijeme krvava borba za slobodu nasih naroda. Nasi su borcl pobjedonosno razbili i sestu neprijateljsku ofenzivu, Narodne-oslobodilacki je pokret [acao i postizavao vojnicke i politiCkc uspjehe usprkos djelovanjir ujedinjenih nasih neprijatelja: okupatora, ustasa, cetnika i svih natraznjaka, koji ih pomasu .. U Hrvatskoj SU se razbiJa~i jedinstva hrvatskog naroda i svi ani, koji au propovijeda1i cekanje i neaktivnost, koji au sabotirali Narodne-oslobodilaeku borbu, poveeivali s ustasarna, Nijemci:ma, pa cak i s Cetnici:!na. Njihova je natraznjaeka i protunarodna politika sve brzim koracima Ula u susret slomu. U proglasu Izvrsnog odbora Narodno-oslobodilacke ironte Hrvats.ke od 20. svibnja 1944. kaze se: »Politika cekanja, laz'ne neutralnosti i prikrivenog izdajstva dozivjela je slom u hrvatskorn narodu. Hiljade pristasa Hrvatske selj aeke stranke i stotlne njenih funkcionera morali su .se vlastitom svije~cu otimati ispod kobnog utjecaja reakcionarne klike, da bi protiv njene volje pristupili Narodno-oslobodilackol fronti. Oni su to ueinili, jer ih je vlastito iskustvo naueflo, da se sarno borbom kroz Narodno-oslobodilacki pokret mose izvojevati slobodna i ujedinjena Hrvatska i ost.variti oni demokratski,

cCivjeeanski i slavenski ideali, koje su propovijeda!i braca Radie .... « Jedinstvena Narodno-oslobGdilackafr·onta Hrvatske postala je cvrsta i svenerodna-orgamzaetja, koja ujediujuje sve demokratske stranks i grupe, live narodne organizactje i sve postene rodoljube Hrvate i Srbe lzvan stranaka, .~ Istodobno se izgradivala i ucv~'scivala, narocito pas1ij€!II. zasjedanja AVNOJ-a, organizacija demokratsko narodne vlasti, organizacija narodnog iivota u oslobodenoj Hrvatskoj, Narodno-oslobodilaeki odborl l'aZ-vijali su se u temeljne organe narcdne vlastl pod rukovodstvom ZAVNOH-a, koji je preko svog Izvrsnog odbora i preko svojih razgranatih odjela stvarno rukovodio izgradnjom slobodne i ujedinjene Hrvatsk€ .. III. ZASJEDANJE ZAVNOH-a

Hrvatski je narod zajedno sa srpskizn narodom u Hrvatskoj svojom borbom stekao pravo na samoodredenje, pravc da sam upravlja sobom, da ima svoj saber iIi parlamenat i svoiu narodnu vladu. Zato je Zemaljsko antifasisticko vijeee narodnog oslobodenja Hrvatske (ZAVNOH) na svom trecem zasjedanju u Topuskom 8, i 9. svibnja 1944., u slcladu s odlukama II. zasjedanja AVNOJ-a, zakljueilo. da se konstituira (pretvori) u drzavni sabor Hrvatske, koji postaje najvisa zakonodavnj, i izvrsna vlast, najvisi organ drzavne vlasti federalne Hrvatske. Prvd slobodni Saber Hrvatske postaje nosilac suvereniteta (vrhovnistva) naroda i drzave Hrvatsks kao ravnopravne savezne zemlje Demokratske Federativne Jugo~lavije. Hrvatski narod na temelju svog prava na sarnoodredenje, u ~ratskoj slozi sa srpskim narod.om, OZlvotvoruje nacelo SVGj~ naJPotpu~ije suverenosti i dobrovoljno ulazi, kao ravncpraV~n sa svim ostalim narodima JugosIavije u bratsku drZavnu zajed~icu. - Demokratskij Federativnu J~goslaviju. Najvecim r'OdGIJ~blJe~ i smieloscu narocli su Hrvatske pristupili izgradnJl svoje Federalne Drzave Hrvatske, Ostvaruju se vjekov~e t:Znje najboljih sinova hrvatskog i srpskog naroda iz proslosh, a djelo oslobodilaCke borbe nasih napacenih naroda ~krunjeno je x:ovom velikorn pobjedom. Prvi put u povijesti z ~vats.ke pravi predstavnici hrvatskog i srpskog natoda na aJedOlckom saborovanju doncss odluke 0 svom na.cionalnom 13

12

i ddavnom Z1votu neovisno od bilo kakvih stranlh, protunarodnih ili neprijateljskih utjecaja. Iz krvi i zrtava najboIjih sinova nasih naroda rada se nova slobodna i ujedinjena Hrvatska. Ona je plod zaje<:l!.Jii!kihnapcra hrvatskog, srpskog, slovenskog, crnogorskog :i makedonskognaroda, ona ;e dJelo borbenog bratstva .. i jedinstva svih naroda Jugoslavi.ie. Odluke donesena na III. zasjedanju ZAVNOH-a dne 8. i 9. svibnja 1944. uci. ce u povijest nasih naroda kao najsjajniji dokaz rodoljublja, politieke zrelosti i odluCnosti nasih naroda, da u toku oslobodilackog rata ostvare svoje vjekovne teznje j da u zivot proveclu svoje pravo na samoodredenje. Mjeseca Zipnja 1944.

VOCI III. ZASJEDANJ A ZA VNOH-a
Povijest biljezi, da je medu slavenskim narodima u davnini vrijedio nepisani zakon: da a ratu i miru, 0 biranju dl'zavncg poglavara i 0 drugim vazntm pitanjima odlveuje sam narod na skupstinama Hi saborirna preko plemenskih izaslanika ill biranih starjesina. Na saboru na Duvanjskorn polju izabrase Hrvati svoga prvog kralja, Slovenski knezovi birani su na saborima na Gosposvetskom polju, A u srpskom narodu uvijek je bila bva potreba, da se dogovorno dunesu odluke, mjercdavne za citav narod. Narod je 0 svojoj dobro] ill zloj sudbini odlueivao sam. I 0 njegovim udlukama stvorise poslovlcu: ~Rijec narodna rijE'c bozja«, Vjekovi su prclaztli, Pod zrvanj strahovitih muka i iskusenja bacise ponosne narode nase zemlje, kcji su u slobodi Zivjeli i u slobodi odlucivali. Tatarske horde prohujale su sve do Jadrana. MadZari i Mleeani otkidahu komad po knmad zemlje Hrvatske. Iza osmanlfiskog .kopi:ta trava nije vise rasla, Svapska Cizma bahato je gazHa nasim pitomim poljin:a, sto zitom rode. Alt nikad se narod ove zemlje nije odrekao prava - nasli~edenog iz davnine, kada su jo!i sIavenska plemena zivjela ZQJedno kao jedna porodiea - da a sebi i 0 svom zivotu odlucuje. iIi bar pokusa odluCivati sam. To je onaj osjeca] demokratizma, koji je nerazdvojno vezan s istinskom dusom nasih naroda .. . Pokusali su zakleti neprijatelji da medu nas unesu l.we L nezdrave oblike zi\'ota: tiraniju i neodgovornu samovolju pojedinaca. Ali ako su zato f. prldobill nekoliko domacih izrada, narod 3e U cjeiini uvijek ostao stran svim podmuklim

Dr. lI1laden lvekovic

15

namjerama

tavanje naseg Zivlja i tskortstavanie

tudinca, koje su imale za eilj samo ropsko ugnj~njegovih dob~ra. U najcrnjim svojirn eaaovima narod se ipak tajno skupljao na z~orovima i skupstinama, na kojima je dogovororn nastojao rijesiti teskoce u koje je zapao tudom krivnjom. Take pod stubickom lipom odrzase zagorski puntari ~kup: stinu na kojoj bi izabran Matija Gubce vodom u oruzano) borbi hrvatskog kmeta protiv nenarodne vlaEte~e. A na saborn u Orascu srpski saljaci odlucise, da podignu ustanak protiv silnog otomanskog carstva, Doduse i raniprotunarodni elementi u proslosti i sadasnjo::.ii, razni plemici, pokvarena gospoda. i .. rvavi ustaski . k izrodi pokusavall su obrr.anuti narod, davaiuci mu nekakove _ sabore. Ali narod takove sabore nije nikada priznao svo[ima, buduci da on na njima nije imao odlucne rijccL , Medutim, teznje za saborovanjem, za odlucivanjem o sebi i 0 svojoj sudbini nije se nikada odrekao nas narod. U nase dane, suocen s najteZim iskusenjem koje povijest pamti, osobito je to doslo do izrazaja. Na tisucama i tisucama sastanaka, skupstina i zborova po svirn krajevima Hrvatske, narod je stalno Izrazavao svoju nepokolebljivu volju za borborn i otporom, volju da sam rijesi svoju sudbinu, Ali u isto vrijeme, dok 58 Ijuti bojevl nastavljaju nemilosrdnom zestinom dalje i dok se neumoljivom dosljednoseu pr+blizava cas konaenog oslobodenja nase domovine, narodi [uzno slavenskih zemalja digose svoj mocni glas i za drugim zahtjevima. Oni haec S'loju slobcdu, za koju su prolili toliko skupocjene krvi! Ali oni hoee i novu drzavu - takovu zajednicu naroda, u kojoj ee bit! sretni svi narodi ~ suprotnu staroj Jugoslaviji, koia [e bila tamnica naroda.· .. Na saborovanju u Jajcu odlueise to najbolji predstavnict narcda Jugoslavije,. najbolji nasi sinovi, koji su u trcgodisnjoj, strasno] i krvavoj epopeji izbili u prve redove. Proljece 1944. Mjesec svibanj say je u cvatu i zelenilu. Veselo i vedro buja novi Zivot, zacarrio u student zime. Iljudi su radolIDiji: pogled im svijetao, pjesma snazna, smijeh jedar i zvucan. 16

Kao kosturi strse razrusene kuce i zdanja bez krova, erne se tuzna garista, kcja nalikuju. ranama na slikovitom krajobrazu, ranama, sto astadose iza teskih bitaka, iza zvjerskog mahnitanja svapskih i talijanskih osvajaca I njihovih slugu ustasa i cetnika. Ali govori mlada kopaciea, pokazujuel na pregorjeiom lieu red blistavih zuba i otiruCi rukom znoj sa cela: - Nista zato! Izgradit cemo mi Ijepse selo nego sto je bilo ono staro; svijetle domove pune sunea i zraka! Izgradit cerno ponovno citav Kordun, citavu zemljul I nastavi kopati hrazdu tvrde .zernlje, koja ee hljeborn roditi. Topusko, sakriveno u sjenovitim parkovima i drvoredima, nosi takoder tragove borbe, U" korov zarastavaju talijanski bunkeri i utvrdenja. A razvaline pravoslavne kapelicc jezovitc su svj edocanstvo krvoprolica iz prvih dana NDH, koga pocinise zlocinaeke ustase nad mirnim srpskim stanovnistvom okolice. Topusko u zelenilu i mirisu docekuje vijeenike ZAVNOH-a sa sve cetiri strane nase domovine, koja plamti u ognju svetog oslobodilaekog rata. Dolaze oni, najvjerniji sinovi nase zemlje, Daljine su svladali, zapreke prebrodili, opasnosti mimoisli, da zelju naroda sl.iju u jedan glas, koji ee odjeknuti citavim svijetom. ?olaze, kao sto su u staro dobro i pravedno vrijeme dolazili izabran] staroste slavenskih plemena na sabore, da odlucuju dagovorom i mudroseu 0 vaznim pitanjirna c!rzave i naroda .. Medu prvima su predstavnici Istre - u njih je zelja za slobodom isto tako jaka kao i potreba za iivotom. Ustao je opet Veli Joze, silan i velicanstven u svom pravednom gnjevu prema zatiraeima svoje slobode. . Sinovi Like prijedose planine bez zastoja, Kazu, da je ~me Lika nastalo prema greko] rijeci, koja znaei - vuk, I J:8t Lika zemlja vukova: slobodarska i hrabra, koju nikakva slla ne moze sputati U okove. 1 ..- Sedam smo veda presli, - govori sijedi starac iz Mos a~me, - ali Karana je najljepsa: zelena i hladna kao sjenoVlti proplanak u Garieu. Nije [e mogla zamutiti ni pogana k tv ustasa]
2

17

Zustri stanovnici Slavonije sretose se s gorstaeima iz Dahna1;fnske Zagore i Kninske Krajine, .0:; potomcirna uskoku iz Priroorja. Oprezni i§ut!jivi Podravci s pozornoscu slusaju strastveni gOVOL" Dalmatinaca i otodana. -- Da it je put bio tezak? ,_ pitaju stsnovnika Gubeevog i Titovog Zagorja. -_ Preka 250 kilometara prevalili smo pjesice. Provlaeili smo se mimo bunkera i preko pruge, sumom smo krcil! put, vodu gazili i uz brda se verali, Ali ipak nije bilo tesko! Naprijed I samo naprijed gonila nas je neodoljiva volja da s~uZimo svome narodu, koji nas je ovlastio da govorimo u njegovo ime. Say postent narod Hrvatske zastupan je ovdje: Hrvati i Srbi, muzevi, xene i omladina, radnici, seljaci i postena inteligencija, vojnici, politiCki komesari i oficir'i. Jo~ SU svjeze brazgotine rana na tijelu [unaka, koje casno zadobise u borbi protiv neprijateljal Jos je nepreboljena bol matera za svojim sinovima, koji polozis€ Zivot za slobodu narodal Jos nije ugasla strahovita mrmja protiv ubojica, palikuea t zlotvora! Dvorana, u kcjoj se sabor odrzava, daje utisak dostojanstva i slikovitesti. Zidovi su ukraseni slikarna Staljina, Churchilla 1 Roosevelta, zastavama savezniekim i narodnim. Na pozornici, na isprepletenlm hrvatskrmi srpskim trobojnicama s peterokrakim zvijezdama stoje portreti marsala Tits, Ribara i Nazora, Parole govore sa zidova: 112ivjela Demokratska Federativna Jugoslavija«, »Zivjela slobodna i ujedinjena Hrvatska u Demckratskoj Federativnoj Jugoslavijt«, Zivio marsal Tiro, voda naroda -Jugoslavije«, »Zivio Nacionalni komitet oslobo-, deuia Jugoslavije«, )IZivio AVNOJ - vrhovno zakonodavnc i izvrsno tijelo naroda Jugoslavije«, ),Zivjelo nerazdruzivo bratstvo hrvatskog i srpskog naroda«, »2ivjelo bratstvo i jedinstvo svih naroda Jugoslavijs«, »Zivio mocni savez Engleske, Sovjetskog Saveza i Ameriks«, ))£ivio izvrsnl odbor, HSS-a«, »2;ivio srpski klub vijeenika ZAVNOH-a«,. »Zivjela

I{omumsticka partija, organtzator Narodno-oslobodilacke borbe«, »2ivio prvi narodm sabor slobodne Hrvah:ke« itd, Prisutan je preriejednfk AVNOJ-a dr. IVAN RIBAR, potpredsjednici MOSA PIJADE, lV1ARKO VUJACiC i Slovenac JOZE RUS. Od Nacionalnog komiteta FRI'-:.NE FROL, dr. RADE PRIBICEVIC, dr. ZLA'l'A..T\lSREIV£EC i IVAN MILUTINCVIC. Zastupane su vojna rnisije nasih saveznika: pukcvnici Crvene arrnije VLADIVJR GOROSCENKO i MIHAIL BODROV, cngleski major OWEN REED i ameriekl kapetan GEORGE SELVIG. U ime nase vojske P:rlSustvova·o je komandant Glavnog staba Hrvatske general-Iajtnant IVAN GOSNJAK, komesar Glavnog staba NOV i PO Hrvatske RADE Z~GIC, komesar IV. korpusa vsco HOLJEVAC, general-major IVa RUKAVINA i pukovnik BOGDAN ORESCANIN. U dvoranl vlada zatnor i vreva. Tu st.oji starae pored mladiea, vojnik pored zene, radnik kraj sel iaka Hrvat kraj Srbina, pedft.avnici Komunisticke partije, Rrvatske seljack; stranke, Srpskog kluba, ugledni vanstranaEki rodoljubi preds.~vnjci AntifaSisticke fronte zena, Ujedinjenog saveza' omlarune Jugoslavije - ukratko: pravi predstavnici ejelokupnog naroda Hrvatske, Njihovo je vladanje prircdno ali dostojanstveno, kao §to dolikuje istaknutim boreima i predstavnicima naroda. pjesnik-borac Vladimir Nazar Zivahno razgovara sovjetske i 8:lglo-americke misijs, U dulJem .. razgovoru zadriava se s njima takoder i predsiednik AVNOJ-a, dr, Ivan Ribar, ~ ka .Foto~eporteri svaki cas kvzckaju svojim aparatim&. Sli.n ertaJu ~k!ce u syoje blokove. Stenografi su vee zauzeli .lnJ'esta za svojlm stolorn, -

?~predstavnicima

Sijedi

~ U dvcrani Ie zavladalo sveeano ra2polozenje kada J'e C"fstim kor k;..; .., bli ~ om" usao vod vojnika sa zastavom, Vijeenici i pu .ka oClaJu pocasr zastavi, Glazba intonira »Lijepu nasu«, ho' DEi sviju uprte su U hrvatsku i srpsku trobojnicu zarkih Ja s peterokrak"m' .. d di . .. m~t-a rni 1" ... ZVIJez om U sre mi. Neodcljivo se naatavl' . S 1 0 to~e, sto mace ave zastave za nas. One predcia ;;;;u sin:-bo1.JunaMva i Casti nasih naroda u borbt za nan 0 odrzanJe. One predstav1jaju simbol nase velicanstvene
19

In

borbe za slobodu. Nosili smo ih eiste i neokaljane kroz vihore svih bitaka, pacemo ih donijeti ponosno i do glavnog naseg crlja - do pobjede, koja vise nije daleko. Lagano nestaju i gube se zvuci -'larod:n~ ~mne. : . U slobodnom mjestu Topuskom, 8. svibnja godme 1944. u 9 sati u veee poeelo je povjesno zasjedanje prvog narodnog sabora Hrvatske. 1. D.

TOK ZASJEDANJA
PREDSJEDNIK ZA VNOH-a VLADIMIR OTVARA ZASJEDANJE NAZOR

Nas proslavljeni pjesnik-borac ytac;imiT Nazor clli;e se sa svog sjedista, Polako dolazi na govornteku tribinu, Cio i vedar, dobrog i svjezeg izgleda. I pored svojih sjedina i po.odmaklih gudina~aj utisak ostaje. Vijeenici ga pozdrav:~jaja talasom odusevljenja: - Zivio Vladimir Nszorl Nazor pozdravlja predsjednika AVNOJ-a dra Ribara i clanove sovjetske, engleske i amerieke vojne misije. U dvorani se ClJju sa svih strana burnt poklici narodno] vladi i marsalu 'I'itu, A VNOJ-u i njegovom predstavniku, kao i predstavnicima nasih Saveznika. Predsjednik zatim spominje imena umrlih i poginulih vijecnika: dra MILIVOJA JAlVIBRISAKA ciana Nacionalnog komiteta oslobodenja Jugoslavije, dr .. FRANKA WINTERA, koji je pao od neprijateljskog metka pr'tujuei na avo zasjedanje, GIUSEPPE BUDICCIN··a, koji je pogiuuo u Istri i PETRA MORDINA iz Dalmacije. - Cast im i slavat - klice predsjednik, - Slava irnl - odgovaraju prisutni. U znak postovanja svi nstaju i odaju pccast mrtvima 8utnjom ad tn minute . . U pctpunoj tisint, koja odaje napregnutu paznju vi.jecnika, Nazor pocinjs svo] govor. Medu ostalim on rece: 1> ••• Treci je to put sto Zernaljsko antifaSisti.cko vijece narod:nog oslOhocenja Hrvatske drzi svoje zasjedanje, a drugi put 1lto je mene zapao casni zaoatak pozvati vas na takav sastanak.

21
20

Krupn.i dogat1ajl - prsstanak V. neprijateljske ofenzive, kapitulacija MussolUrijeve Italije, spontano prikljucenje Ntave Istre i do tada okt:.pirsnog hrvatskog i dalmatinskog Primorja i otocja nasem narodnom ustanku, pa takoder i nove ekonomske prilike _ bijahu glavni poticaji da se ZA VNOH, polovtcom prosIng llstopa.da, skupi na novo H. zasjadanje. Reorganlztrali smo se onda u Plalikome, i rasiril! krug naseg djelovanja. Kako to uradi.smo VI vee znate; koliko fIDO pak zatim _ tokore liiest [esenskih, zimskih i predproljetnih mjesect, _ uspjeli ill neuspje1i u ovome radu, cuti cete danas. Ali mnogo od onega, sto smo onda utanaeili i odredili, nije mogIo bin no uvjetno, provizomo. Mi krocimo neprestano naprijed. U nasem hodu ubrzo nastaju za nas - gotovo pri svakom koraku - nove prilike, nove mogu&nosti; pejavljuju se nove potrebe; otvaraju senovi, sve siIi vidicl. RaC\ili sIpo, 'Kalto smo mogli, U oce!dvanju II. zasjedanja Antifa~i')tickog vijeca narodnog oslobodenja Jugoslavije, AVNOJ-a. I ta] dan dode. Svanuo nam je 29. studenoga u gradu Jajcu. Zimsko je sunce prolazilo po naoblaeenom bosanskcm nebu, ali je bas tada _ kao vo&a na ljetnoj grani - doareloono, !!itoje na:~ voda , rnarsal Tito , nosio vet: dugo za nas u svome mozgu i U svome srcu; na zasjedanju AVNOJ-a bjehu udareni stalni, cvrsti temelji novoj demokratskoj i federativnoj drfa'.ii Jugoslaviji, Koja se mora graditi na nacelima bratstva i [ednakostl ·svrn njezinih naroda, Kakve su dalekosezne odluke bile toga historijekog dana donesene u Ja.jcu i kako [e taj novsmbar'ski AVNOJ-ev rad cdjeknuo tada ne samo kod nas, nego i kod nasih velikih saveznika - kod Svvjeta, ked Englezu i kod Amerlcana - vi se, drugovi, i sada sigurno veoma dobro sjeeate; rnarsal Tito, nakon tolIkih ratnih uspjeha na celu svoje junacke momcadi i vrijednih mu generala, izvojstio narn [e veliku politicku pobjedu, G predsjednik AVNOJ-a, dr. Ivan Ribar, uza sve nesrece, koje ucvilise b'!).s tada njegovoocim:ko srce, docekao [e, utjesen, Iijep trenutak kao politiear, .Ali u Jajcu prevedeno, varna znano stvaranje o-rgana drzavne vlasti nove Jugoslavtje DE: maze ostati bez uCinka ria Zemaljsko vtjece Hrvatske. Nova zivDTna krv, sto Wire iZ sl'edHta. iz srea, mora da potece kroz Bve udove; zajednicka misao da sve obuhvati. U skladu s drz8\·nom cjelinom na" 22

zaVNOa: ima da se ustroji u najvi§e zakonodavno i izvrsno narodnO predstavnicko tijelo Federalne Drsave Hrvatske, da bude na~ predstavnik i nosilac suverenostt naroda Hrvatske. Pravi Hrvatski sabor nastaje nocas ovdje, (Dugotrajni plje~ak). VijetDici i vijecnice, od potrebe je zato da se izrazrte u ovom nasem zasjedanju, da Ii u cijelosti odobravate rad izaslanika ZA VNOH-a u Jajcu i da Ii usvajate odluke If. zasjeda:nja AVNOJ-a odrzancg 29. studenoga u tome bosanskom mjestu. Stvorit cete odluku glede obveza !to proizlaze Iz pripadnosti Hrvatske Demokratskoj Federativncj Jugaslaviji na celu s AVNOJ-em i Nacionalnim komitetom oslobodenja .Jugoslavije. Izrazrt eete se, tko C~ biti ovlasten zastupati narode Hrvatske pred inozemstvom, Otvorit cemo diskusiju glede prava i duznosti gradana Federalne Drzave Hrvatske: jednakost i ravnopravnost bez ohzira na narodnost, rasu i vjeroispovijest; pravo zena; jamstvo Hene i imovinske sigurnosti: briga drzave za razvitak privrednog Zivota i za oslguranje zaposlenja cadnika kao i za njihovu socijalnu zastitu; sloboda vjeroispovijest r i sloboda savjestf; sloboda govora, stampe, zbora, dogovora i udruzivanja; duznost obrane drzave; pravo zalbe na rje~enje organa vl~ti; uklanjanje nepismenostt; osiguranje besplatne pro!"v]ete; obaveznost osnovne nastave; fakultatlvu()st vjerske obuke u Skolama; pravo nacionalnih manjina na naclonalno skolstvo itd.
I l' ill ••••• " ...

. U ove sudbonosne, historijske dane, kad saml sebi kuJ~m? zajedni~ku buduenost, digni.mo se visoko iznad svih l~~ru~ temja, tznad svih licnih sklonosti i odvratnosti, simpst~~a1 antipatija, iznad svake plasljlve sustezljivosti ili ziametIJlve ambicije, i dajmo svu tjelesnu i umnu snagu za svoj n~rod, - za citavo l:ovjecanstvo uopce, Dignimo uvijek na 'llse ugled toga naseg Hrvatskog sabora .
l~al' 1, a1·'eto, stignu napokon i' za nas sretan cas, da _. posll . ~ ire tohke borba i stradanja _ zapremimo vidljivo ~asno
U

.

Nisrno mnogobrojan povijesti

narod. sreee

do sada

nismo

nlkad

mJesto

Jjudskoj.«

23

Predsjednik Vladimir Nazur govorio je sabrano i bez zurbe, jasnim, cvrstim i odluenrm glasom, Slusali smo naseg velikog knjizevnika, prekaljenog ucescem U ovom nasem svetom oslcbodllaekom ratu, kako se poletnim pjesnickim jezikom izrazava 0 stvarnim i tvrdim ~i.njenkama politike i borbe za slobodu. Cio njegov govor bio je mnogo puta prekidan burnim odobravanjem i pokliclma svih prisutnih, Kada je Nazor, iznoseei podatke 0 II" zasjedanju AVNOJ-a, spornenuo L.'11e· nama najdrazeg covjeka, prvog sinx nase zajednieke domevine JugosJavije, marsala Tits, dvoranorn je ovladala silna livost. Zaori se rlugotrajan plje:sak i poklict: - 2iv:io marsal Jugoslavije e.rug Tito! A zatim su se svi ti poklici stopili u jedno [edlno ime: - Tito, Tito, Tito ... Drzavni sabor Hrvatske nastavlja rad. Bira se verifikaetoni odbor, kojice pregledati punomoCi vijeenika i vijeenica, i ovjeriti ih. U odbor su izabrani: major Andrija Bubanj, Ante Vrkljan i Vujo Kosovac. Izabrani su vije-cnici, koji ce voditi zapisnik ito: potpukcvnik Sime Balen i Bogoljub Rapajic. Poslije odmora izvjestitelj verifikacioncg odbora major Bubanj cita svoj izvjestaj, u kame se utvrduje, da je prisutno 105 vijecnika i da je to dovoljan broj da vijece moze donositi punovazne odluke. Tada Vladimir Nazar daje rijec predsjedniku Antifasistickog vijeca narodnog oslobodenja Jugoslavije dru Ivanu ,fl,ibaru. GOVaR PREDS.JEDNIKA AVNOJ-a Dra IVANA RIBARA Predsjednik AVNQJ-a d-r. Ivan Ribar od~zao je topli govor u kojem je pozdravio prvi slobodni saber Hrvatske i zazelio mu uspjesan rad. On [e izmedu ostalog rekao: x-Teznja i zahtjevi na~ih naroda, usmjereni u pravcu organiziraeja Dem.okratske Federativne Jugoslavije, unutar kuje ani suvereno, ravnopravno i sporazumno izgraduju svoje nacionalne federalne drzave, nasli su p1IDU potvrdu u odlukama II. zasjedanja AVNOJ-a, odrsanog u Jajcu. Pri donosenju i stvaranju ovj~ adluka sudjelovali su, UZ ostale narodne predstavnike, i predstavnici Hrvatske, koji su
24

jh jedr.:odusno primili u punom uvjerenju, da SLl ave odluke os!iedica naseg jedinstvenog Narodno-oslobodflackog pokre~) 1::o~be, posebno pokreta i borbe hrvatskog i srpskog naroa da u Hrvatsko.i. No ne samo to! Odluke II. zasjedanja AVNOJ-a pozdravili su sirolti redo vi hrvatskog i srpskog nal'oda Hrvatske na mnoglrn svojim konferencijama i sa stancima, upucujuci s njih odusevljene pozdrave predsjedniku naroeIne vla de marsalu drugu Titu i predsjednistvu AVNOJ-a. K ovirn se manifestacijama pridruzuje i rezolucijn Izvrsnog odbora Hrvatske seljacke stranke, u kcjo] je narocrto podvuceno, da su njezim prvaci sudjelovah u donossnju povijesnih odluka u Jajc~ i da ove odluke u cijelosti odobravaju, jer su njima polozeni rernelji Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji, zajednici ravnopravnih naroda ... Mi sa svoje strane postavljamo sebi zadatak: prehraniti vojsku i siromasno pueanstvo, Aka ispunimo ovu zadaeu, rije§it eemo jed.no od gorucih pitanja od kojeg zavisi uspjeh nase daljnje borbe. Rijesimo 1i pak 0'10 pitanje u pravo vrijeme, a u to cvr£to vjerujemo poznavajuci genij naseg naroda, mi l!emo uz pomoc nasih saveznika rijesiti i drugi zadatak: ocistit cemo nasu zemlj U od fasizma, dotuei cemo izdajnike i oslebeditt sve nase narode na cijelom neprekidnom etnografskom podrucju, Narodi Jugoslavijece na osnovu stecenog prava samoodredenja Izgradivati slobodnu i ujedinjcnu Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju, Crnu Goru, Bcsnu i Hercegovinu, Makedoniju, u Demokratsko] Federativnoj Jugoslaviji.« Govor predsjednika AVNOJ-a dra Ribara bio je prekidan burnim odobravanjern, Kada je govornik spomenuo imena Staljina, Churchills i Roosevelta, odjekivali BU burni povici: - Zivio veliki voda sovjetskih naroda, mar sal Sovjetskog Saveza, Staljin! - Zivio predsjednik Sjedinjenih Drzava Am.erike Roose"hI ' - 2ivi'o predsjednlk vlade Velike Britanije, Churchl1l! .J oOdluc.~e.ma~::life~tacije.izbi1e su, kada je dr. Ribar tra.zie a ,:".avezmcl prrznaj u Nacionalni komitet oslobodenja .Iugosla~7JJe.Kada je pak spornenuo Tita i Narodno-oslobodilacku vOJsku, cdusevljeni pozdravi Titu i naso] junac.'imj vojsci POhavno su uzbudili srca svih prisutnih.

f

25

Na Zasjedanju je: izraie~.a volja svih. naroda Jug~slavije otrQbi izgradnje JugoslavlJe na fed.eratlvnom temelju, Nao Pe na ovorn Zasjedar,ju dosla do izruaja lemja hrvat~:Og naroda. time, !'ito se u Demokrat.skoj Federati~oj .J';lgosla.viji ostvart!je zahtjeu hrvatskog naro.da, ?va se l~ledl1ll sa svojo.m bracorn na slavenskom jugu u za.JE:dmCkudrzavu rav-

j;

PRIMAN]E POSLOVNIKA~ IZBOR RADNOG PREDS.TEDNISTVA I IZVJESTAJ STANKA SKARE

-~'-~

Poslije govora dra Ribara, tajnik ZAVNOR-a d-r, Favle G'feuoric proeitao je prijedlog Poslovnika 0 radu ZAVNOH-a koji [e prirnljen bez diskusije, (Vidi poglavlje: Teksi dek.laTa~ cije i odluka drzavnog Sabora). , Izvrsen je zatirn jednoglasno izbor radnog predsjednistva u l(:oJe su izabrani: VIacUmir Nazar, monsignor dr, Svetozar Rittig,. dr'. ~~e Mandie, .Andrije Hebrang, Franjo GaZi, dr, Rade Pribtcevic, general-Iajtnant Ivan Gosniak Simo Eror Filip Lakus i Stjepan Prvcie. •. , Radno predsjednistvo zauzima svoja mjesta. Predsjednik predlafe dnevni red za ovo zasjedanje koje se usvaja. Rij~ se podj~ljuje vijecniku drugu Stanku Skare, koji podnosi izv}e§tal 0 radu predstavntka Hrvatske na II. zasjedanju AVNOJ-3. Skar-e je medu ostalim rekao: . »Na II. zasjedanju ZA VNOH-a u Plaskom doneseneeu velik.e i dalekosezne odluke. Na tom je zasjedanju jednoduSno ~svoJeno naeelo 0 federativnom uredenju nove Jugoslavije, Jer.takvo uredenje iskljucuje svaku hegemoniju I zajameuje nacionalnu slobodu i ravnopravnost svim: njenim narodima. Ujedno je zakljuceno, da slobodna i ujedinjena HTvatska, 1L ko,oj cc Srbi u Hruatskoj uzivati ista prava kao i Hrvati uc!e u n~vu Fede, ativnu Jugoslaviju kaOI Tutmopravna s-a~ezn<z zeml1a. Na temelju gcrnjih zakljucaka vijecnici ZAVNOH~a i vij~nici AVNO.T-a iz Hrvatske, kao predstavnici Hrvatske, posh su na put u Bosnu, S njima BU krenu1i i clanovi Osvobodilne fronte Slovenije ... Na II. :zasjedanju A VNO.T-a prirnljene su jednodusno uz burna odobravanje donesene odluke ...
26

nopravnih nar~~a - . . . . ..., N~kon pOV1JesnogZasJedanJa primio je dne 30. studenoga ll1arW 'rita predstavnike Hrvatske na razgovor, pa [e odrzao "VEorna topli goVO! i naglasio, da je ponosan ~to je i on sin hrvatskog naroda. Pozvao j6 na slogu i jedlnstv() hrvatskog I srpUog naroda u Hrvatskoj, te m..edusobnl sklad i snosljivost medu svim strankama ... « Na kraju svog iz,,"je~taja drug Skare moli vijeee, da potvrdi 1 odobri rad predS'tavnika Hrvatske na Drugom zasjedaniu AVNOJ-a. Izvje!taj vijeenika Sta.nka Skare sastusen je veorna pa!1j1vo, upravo onako, kako zaslufuje predmet, !to ga obuhveca,

27

GOVOR ANDRIJE HEBRANGAO POLITICKOJ SITU.ACI]I
Potpredsjednik Andrija Hebrung, burna pozdravljen, st~?a .na govornleku tribinu i. daje reterat 0 politiCkoj situaCIJl. Izmedu ostalog on je rekao: »MedWlarodna situacija u ovom casu nalazi se 1.1 znaku nevidenih slavnih pobjeda Crvene armije nadfasistickim herdama. Crvena je armija za tih sest mieseei, u neprekidnim ~fenzIvnim bojevima izvojevala hrstcrijsku bitku za Dnjspar ~.Uktajn:u, razbila je njemacka utvrdenja pod Lenjingradorn 1 n~ Krirnu. svladavala njemaeku obranu ria jUZnom Bugu, Dnjestru, Prutu i Seretu, stigla [e na obronke Karpata, upala u Rumuniju i Izbila na nekoliko mjesta na ddavnu granicu, Crvena [e arrnija, uz pornoc eijelog sovjetskog naroda ocistila dvije treeine privremeno okupirane sovjetske zemlje; Dna je oslobodrla mnogo milijuna sovjetskih Ijudi ispod fasistickog ropstva, Velika prirodna bogatstva, koja Sl1 pl.jaekali Nijernci, vraeena sa sovjetskim narodima. Toj pobjedi dali su prilog i ,nasizapadni saveznici, Nevidena bombardiranja engleskoamerieks avijacijs unistavaju industriju i saobracajna sredista Njemaeke, sat~litskih i okupiranih ~lja, bIDe potkapaju vOJ!lU snagu hlt1erovske Njemacke i Izazivaju strah I paniku u zemljama fasistickog bioka. NaSi Saveznici dr.ze frontu 1..1 Italiji i ';e2U na sebe izvjesne snage. Oni pomazu nasu Narodno"DsIobodilacku vojsku ... . Ogr.omne pobjede Crvene armi.je i uspjesi nasih Saveznlka djeluju povoljno na razvitak narodno-oslobodilackih pok.revt.a uokupiranim zemljama, Kao najbolj! primjer za to ~h~.Zl l1arodno-o81obo~ilacki pokret u Jugoslaviji. Razvija se i jaca narodno-oslobodllaakj pokret G~·cke,.Albanrie Francuske i ostaIih okupiranih zemalja, U Italiji se ujedinjuju i jacaju 28

ntifasisticke i slobodarske snage. Pod moenim udareima ~rvene arrnije, pod udarcima ssveznicke avijacije i udarcima narQdno-oslobodilackih pokreta Iomi se blok fasistickih drzava. Haler trpi poraz za porazom, gubi bitk.u za hitkom na svima frontama, a naroeito na tstoenoj Ironti. Hitlerova Njemacka i njeni satelitl idu u susret teskim danima poraza i crnoj sutrasnjici. p.iVeUc I Nedie, Drab Mihailovic i Rupnik igraju posljednji em svoje izdajnicke slusbe Hitleru. I njih ceka sudbina njihovog gospodara_,.--KA.K.o\ V POLOZAJ ZAUZlMA ·JUGOSLAVIJA U SVIJETU?

Nikada, drugovi, Jugoslavija u svojoj povijesti nije um.vala tako veliki ugled kao sto ga uiiva danas, Nikada .njen po ozaj mje 10 aKO evrs ao sto je anas, arc 0-080bodilaekom pokretu Jugoslavije i nnsoj Narodno~oslobodnaCkoj vojsci dali BU najviSe i Iaskave oejene najve6i drzavnlci nasih Saveznika .. U svom poznatom govoru u mjesecu veljaci o, g. gospodin Churchill,predsjednik britanske vlade, dao je visoku uejenu naso] vojsci i Narodno-oslobodilaekom pokretu Jugo- . slavije, Sovjetski je Savez to ueinio mnogo puta, Nedavno je tu visoku ocienu dao i drug Staljin U iSVOjOj prvomajskoj zapovijedi. Strana stampa, radio stanice, siroke demokratske slobcdarska mase u Engleskoj, Americi i ostalim zemljama tmaju same rijE':-cidivljenja za borbu nasih naroda, za naSH ~a:odnll-oslobodilacku voisku. Mi se nadamo, da nasi Savezm~l ne ce ostatl samo kod Iaskavih oejena i ked lijepih rij,e.ci. J"l·h ocekujemo i mi to zasluzujemo, da nasi Save.znici raskinu
veZE! S izdajnickom iz1):ieglickom vladom i da nasu naTodnu v~adu, na c/2lu s marsalom Titom, prizna.ju kao jedino zakon.;tu vladu naroda Jugoslavije.. (Burna cdobravanje) ..

. Medunarod.ni poloza] Jugoslavije ucvrstio se osobito od t~~ od kada se vojne misije nasih Saveznika - bratske RuslJ,e: .Engleske i Am.arike _ nalaze u naso] zemlji. Nase vojne ~slJe . u, Londonu i Moskvi takoder doprinose mnogo - sto ~mo:'ldJeli ~as ovih dana - podizanju ugleda nase [unaeke t em]Je.. ~apl:at tete se, drugovi vijec.nici,. kako je doslodo . og~, da je ta mala zemlja, u kojoj su nekada haracil! reakcioHen svih boja 1. dlaka, dobila tako veliki ugled u svijetu, da 29

je ona dobila prizn:mje vodeCih drzavnika, vojskovQ{!a, nevinara, javnih radnika, pa i cjelokupnog slobcdoljubivog svijeta? Zasto se Jugoslavija stavlja kao uaor svim porobljenim narodima Evrope? Jugoslavija je bila prva zemlja koja je zapalila plamenoslobodilal:kog rata u Hitlerovoj tamnici naroda »novoj Evropk V,eliki utjecaj vrsi oslobodifaeki pokret Jugoslavije na borbu svih porobljenih naroda Evrope, a naroelto na susjecine zemlje. Jugoslavija je dala i jos uvijek daje ogromni pri~og u krvi, zrtvama i patnjama zajedniEkim napor:ima Saveznika u borbi protiv Hitlera i njegovih satelita. Narodi su Jugoslavije u neprekidnim bojevimaostvarili svoje nerazorivo jedinstvo i izgradili svoju junaCku Narodnooslobodilaeku vojsku, koja vee tri godins prkosi nadmocnijoj sill, zadaju6i joj te~ke udarce. Narodno-oslobodllacka vojska, na ceiu s marsalom Titom, oslobodila je velikl die nase demovine. .Zajedni~kom. borhom izajednickim naporima svih naroda Jugoslavije polcfeni su temelji Demokratskcj Federativnoj Jugosla'dji. Nova se Jugoslavija izgraduje na demokrat'Skim nacelima samoodredenja, nacionalne slobode i ravnopravnosti svih njenih naroda ... Kume pripada zashrga da Jugcslavija svijetli kao baklja u Hitlerovoj tamnici? Ta zasluga pripada jedino i Iskljueivo Narcdno-oslobodilaekom pokretu, ana pripada Komunistickoi partiji, Roja je digla i organizirala narodni ustanak ... Jadan bi bio po~"iaj nacods .Jugc;slavije, jadan hi blo polozaj Hrvata, kad bi on ovisio 0 izbjegU&oj vladi, 0 Drfl.Zi Mihailovicu, 0 Pavelicu, Rupniku i Nedieu i 0 onoj natraZnjaCkoj gospodi iz Zagreba, cija se sva pamet sastoji u tome, da sabotiraju oslobodtlacku borbu i vicu: »Pokoravajts se fa§istickoj okujsatorsko] vlasti, budite mimi i cekajte!« - Da je OViS1LC svima njim.a, ';ugo0 slavija - a to znaci i Hrvatska - bile bi Hitlerovi va;;;ali. N~..rodi J1.I.goslavije iSli hi u. rusret crnim i teskim danima poreze. Da je 0 'fI.jima ovisito ne hi danas Hrvatska i ostale zemlje Jugoslavi.ie me u susret pobjedi, slobodi i Uepsoj budv.6nosti, ne bi se Jugosla'iJija danas ubTajaia u taveznicb zemlje, u pobj'ednicki blok Sov.1etskog S.aveza., Eng1.eske i Amerike.«' Nakon 8tO je prikazao stanje i. razvoj Demokratske Federativne Jugos] avij e, koja se gra.di na tem21jima odluka n. 30

'. 'a AVNOJ-a, on slijedeCim rijec~"Ua izlaze stanje u zas)edanl .. zadatke Narodnv-oslobodilackog pokreta u casu }h'V8tskOJ 1 . ->:enJ'a povijeSnlh od1uka. don\.m

HItVATSKA U NARODNO-OSLOBODILACKOJ BORBl
SICibod.arska se Hrvatska ni j~~og dana, ni jednog casa .. mirila s fasistickom okupacljom, Hrvatski narod u ponIJe po k .. ,,~- d da stojanju »Nezavisne drsave Hrvats e« ruje msa a g~e a tv~renje svoje nscionalne siobode i svoju narodnu drsavu. ;()boda~ka je Hrvatska~l'iruila NDH kao nasilnu fa-.Sisticku tvorevinu i tamnicu naroda . . . .. Hrvatska je dala svoj veliki doprinos Narodno--oslobodl1a&oj borbi svih naroda Jugoslaviie. Osobito su rono?~ dopri: nijeli Srbi u Hrvatskoj, koji S11 dugo vremena snosili glavni teret borbe, Hrvatska je svojom borbom stekla pTavo na samoodrec:i-enje, pravo da sarna 1.I.pravlja soborn, da ima .svoj Sll~ oot, kao v1'hovni zakollodavni organ i nos·ilac 8'Uver.eniteta, \ da ;rna svoju na1'odnu v1adu. Na OSDO\,l1 prava samoodredenja, u skladu s odlukama donesenima u Jajcu, vi cete, d:'Ugo~i vijeCnici, danas proglasiti ZAVNOH hrvatskim saborom, lZ tog ce sabora proizaei predsjednistvo, koje ee za sada, dok se ne osnujo narodna vlada Hrvatske, vrsiti i funkciju vlade. Ddim da nema nrsoga pametnog u Hrvatskoj, nikoga koji rodoljubivo P.lisli i csjeca, koji bi mogao ustati protiv velikog djela, §to ga m.i danas ovd;e stvaramo.
Y

1

DRZA VNA ZAJEDNICA

JU2NIH SI...t\VENA

Mi, drugovi vijeenici, ne ostvarujemo danas samo te2:0je pokoljenja sadasnjice miostvarujemo temje najboljih hrvatskih sinova i najboljln umova hrvatske proslosti. podsjecar...-l vas, da ideja 0 zajednieko] drzavi Juznih Slavena, ideja 0 [ugoslavenstvu, nije ulkia nigdje drugdja, nego u Hrvatskoj. Ona se rodila u glavama hrvatskih preporoditelja prije 1848. g. Iliri, prepcrodrtelit, oni su bili ti koji su rodili i-ieju jugoslave:astva, ideju zajednicke ddave Ju:r.nih Slavena, Od tada pa na ovamo tu su ideju propovijedali, za njeno se ostvarenje ~Qri1i najboljisinovi i na.jveci umovi naseg narode, Dovoljno ]e da yam snomenem velikog strosmajera i Rackog, demokratu i borc~ Supila i republikanca i federalistuRadica. Svi
3)

oni u svom sreu nosill ono, §to mi danas ovdje ostvarujemo, Kako se rodila ideja, da se sviJuzni Slaveni povezuu [ednu drzavnu zajednicuj Ona Je bila plod dugogodisnjeg iskustva, Iskustvo je pokazalo, da pojedini mali narodi na slavenskom jugu ne mogu posttet i sacuvati svoju nacionalnu slobodu, da ne mogu imati svojr; slobodnu i nacionalnu drzaVU, aka se ne ujedine. Mi. sma. uklijesteni Izmedu tri imperijalizma. RobovaU smo SV'abama, Talljanima i Madarima. Protiv njih smo vodili teske borbe u proslosti i sadasnjosti da bi se odrzaU. I bas teznja da se oslnbodimo robovanja tudinu, da ostguramo svoju nacionalnu slobodu i svoju drsavnose radila je misao 0 bratskoj zajednici Juznih Slavana, Drug je THo nedavno napisao, da se ideja federaeije, pojam federacije ne moze objasniti samo propagandom, nego da treba prakttcno izgradivatiDemokratsku Federativnu Jugoslaviju, I tako na djelu pokazati najsirim narodnim masama i svim narodima Jugoslavije, sto je to Iederacija, J m~, drugovi, 1!.daramo sada temelje i pocinjemo izgraaivati slobodnu Demokratsku Federalnu Drzavu. Hrvatsku, kao ravnopravnu clanicu Demokraiske !t'ede'i'aHvne Jugoslavije. Stvaranjem vrhovncg zakonodav.nog tijela Jugos1avije i narodne vlade Jugoslavije na ~elu s marsalom Titom, i stvaranjem zakonodavnih tijela i. izvr~nih organa u pojedinim zemljama Jugoslavije, narodi se Jugoslavije spremaju, da ih nikakvi dogadajl ne iznenade i zateknu nespremne. Oni 'sigurnim koracima idu u susret pobjedi i .s.vjetlijoj i sretnijoj buducnosti. Ono, drugovi, §to je stvoreno uJajcu, i ovo sto mi danas -ovdje stvara.no, to stiti nas&: [unaeka Narodno-cslcbodilacka vojska na svima frontarna i u svim zemljama Jugoslavije. Ona budno prati i cuva tekovine, koje su nasi narodi u trogcdisnjo] borbi Izvojevali. Hrvatska nije osamljena, Boj za njeno oslobodenie ne bije se samo u Hrvatskoj .. On se bije u slobodarskoj Srbiji, u buntovno] Makedoniji, U Sloveniji, u ponosnoj Cmoj Gari, u Bosni i HercegovinL On se bije tame isto tako kao sto se u Hrvatsko] bije boj za oslobodenje i sVih ostaUh naroda i zemalja Jugoslavije.
SU

o
Kakva

NARODNOJ

VLASTI vlast u naso] zemlji?

[e, drugovi

vijeenici,hova

vas. .. . . dno .. ..:. b ..' aroda; ona je narodna, jer se zaJ€ . s narouom on za ~acionalnO oslobodenje i. stiti narodna demokratska prava. i slobode; ana je narodna, jer u njoj ucestvuju I nju i2graduju !~iroke narodne mase, Nova je vlast narodna vlast, [er izmedu nje i naroda nema niti maze biti ikakvih suprotnosti, AU nova jevlust i demokra,tska .. Ona je demokratska po tome, sto poeiva na slobodnoj volji nasih naroda, sto je narod bira i smjenjuje ..Ona [e demokratska i po tome, sto [e duzna, da narodu podnosi racun 0 svom radu. Narodna vlast u Hrvatsko], koju mi izgradujemo, mora svim gradanima, bez obzira na narodnost, vjeroispovijest i rass, osigurati demokratska prava i slobodu. IT prvom redu ona mnra Srbima u Hrvatskoj osigu~ rati ista prava kao i Hrvatima. Tko moze biti protiv takve Federalne Drsave Hrvatske, protiv takve narodne vlasti? Protiv nje mogu biti samo izdajnici i narodni neprijatelji. Protiv nje su u prvom redu ustase. Ali ustaska l:evlast u NDH postojati sarno dotle, dok postoji hitlerovska Njemacka. NDH ce biti p(;kopana rusevlnama treeeg Rajha ... BORBA JOS NIJE ZA VRSENA, ALlJE VEe OSIGURANA POBJEDA._~ __

Nova vlast, nastata u ~ok~ os~obo~ilackog f'~ta, jest .narovd~a - I t Ona je narodna, jer Je nikla IZ naroda 1 ostvaruje teznJe

Oslobodenje Hrvatske, oslobodenje svm z.emaija Jugoslavi~e pom8zu svi slobodoljubivi Ijudi svijeta, pomazu demokratske snage u Engleskoj i Americi i nasi veliki Saveznici.

Drugovi vijeenici! Mi morarno biti svijesni, da se ddava ne stvara odlukama i rezolucijama :i: da se sloboda ne dobiva na tanjuru. Fred nama su jos teske i velike borbe. Trebat ce uloziti velikog truda i mnogo napora da se postavi krov Zgradi,cije temeljs danas polazemo, Kad se razidete u sve krajeve Hrvatske, govorite narodu sto se danas dogodilo i Odluci]o u hrvatskom saboru, ObjaSnjavajte da su udareni temelji slobodno] i ujedinjeno] Federalnoj Hrvatskoj, ravno~ravnoj clanici Demokratske Federativne Jugoslavija. NatjecIte se medusobno, tko ce se bolje boriti i tko ce vise radit:i za oslobodenje i izgradnju nase domov.ine. NatjeCite se medu~o~no. tke ce mobilizirati vise Ijuds.k.ih i materijalnih snaga, °Je s-u nal.l potrebne za konacnu pobjedu. Natjecite se me3

32

33

dusobno u izgradnji i usavrsavanju nasih organa vlasti Narodno-oslobodilaekth odbora. Jacajte i pomazite nasu voj~ sku, nasu osloboditeljicu. Natjecite se u ucvrscenju jedinstv Hrvata i Srba, u jacanju i siren.ju Narodno-oslobodilack fronte, u Sirenju plamena ustanka i na one krajeve, koje 0 jos nije dovoljno zahvatio. Natjecite se u uvlacenju najsirfh narodnih redova u borbu .i izgradnju ujedinje:n.ja .Federaln Hrvatske i Demokratske Federativne Jugoslavije, Mi smo, drugovi, svijesni, da ne ide sve onaka savrseno kako bi trebalo i da na ne.kim mjestima ponesto skrtpi ... Ak hoeemo 'pokrenuti u be] one, koji S1l jas danas pasivni ili s kolebaju, a koji se moraju sloziti s onim sito mi danas stvaramo, onda moramn iskorijeniti svaku sitnicavost, strancarenje i sektastvo, To zlo sprjecava sirenje i bujanje Narodnooslobodilaekog pokreta. Isto cemo se tako morati boriti -i protiv onih pojedinaca, koje demokraciju smatraju frazom, iza koje skrivaju svoje samovoljne postupke. Drugovi vijecnici! Vi trebate raditi tako da se pokrenu ~ borbu svineaktivni i da se ohrabre svi kolebljivi. Poucavajte i dmge da tako rude. Ovdje se danas polafu temelji slobodne demokratske federalne Hrvatske, koja odgovara teznjama i ziyotnim interesima i Hrvata i Srba u Hrvatskoj. Nitko nema prava da stoji po strani skrstenih ruku. Nitko nama prava de;
spekulira i ocekuje, da Narodno-ostobodi.lackog

ce i bez
rata ...

ucesca

u borbi uzivati

plodove

'0 NATRAZNJACKOJ

ZAGREBAG'KOJ GOSPODI

ginuli na svim f:~tama r;a.se zemlje i ostavljali svoje kosti na istocnoj front! 1 u Af'ricl. A ta su gospoda propovijedala potrebu ~bi.oloskog cuv~n~a hr~~~og narodae. Fa~isticki BU okupatoTl 1 usta~e poeeli .p.ahtl 1 hrvatska sela i klati i hrvatsko ?tanovl1lstvo~ eetnici su klali Hrvate, palili njihove domove i plja~kali njlho~ imovinu,a ta su se gospoda povezivala sa svirn narodnim neprijateljima i dalje propovijedala »cekanje« .. , Fa.§'isticki su okupatori i njihove ustaske sluge punili zat:vore ~ .koncentracione Iogore, u kojima je naslo smrt stotme hiljada Hrvata, tjerali su na desetke i Ildesetke h.i~jada .Hrvata. na robijaSke rado,":e u NjemaCku, gdje su ostavili svoje kosti, a ta SU gospoda iz svojih salona I dalje propovijedala svoju protunarodnu politiku, koja je koris!ila j~~no okupatorin:a: Velike su nade polagali ti pametnjakovici na suprotnosti 1 sukobe izmedu nasih saveznika na sukobe izmedu Engleske, Sovjetskog Saveza i Amerike. ~a t1.1' su spekulaciju polagali mnogo. Prieall su neupucemma -:- kao i ~etnici - da ocektiju i da ce dobiti pomoc od nasih savezmka Engleza za borbu protiv partizans. Mjesto _toga dolaze im preko londonskog radija sluzbeni i nesluzberu pozivi da se prikljuce Narodno-oslobodilackom po:retu koga v.o~ :IlarSal .Jugosla_vije Tito. Klevetali su Nabodno-oslobodllacki pokret po Gbbbelsovom receptu cia vodi d o:b,: ~a komunizam, kako bi strasilt hrvatske selj~ke i zarzah .ih od borbe za nacionalno oslobodenje, ~l srno danas pred cijelim svijetom ponovno zadali s~tlll uda:~c tim klevetama i uan sve natraznjaka i na~o e nepnJatelje njihovog omiljenog gebelsovskog oruzja,
f

Ja bih se prije zavrSetka osvrnuo B nekoliko rijeci na onu natraznjaeku gospodu u Zagrebu. Veliko su oni zlo BVOjim radom i svojom politikom nanijeli Narodno-oslobodilackom pokretu i svima narcdima Jugoslavije, a u prvom redu hrvatskom narodu. Njihova politika pokorav:anja ustasama i. okupatorima, njihovo propovijedanje mira i cekanja sprijecilo je u nekim krajevima mnoge Hrvate da odmah u pocetkuustanka aktivno ucestvuju u Narodnc-oslobodtlackorn ratu. Oni su pozivali na pokoravanje okupatorima i ustaskom rezimu, koji su mobilizirali hrvatske sinove za borb protiv nasih saveznika i Narodno-cslobodilaekog pokreta. Ti su hrvatski sino vi, krivnjom te gospode, za tudinske interese 34

~ntOV~lO smo djelima dokuzali, da Narodn-o-oslobodilacki '1')0k 1 e , nt'e v d" . F' . ,J 0 to l ne vodt borbu za komunizam vee da i« vodi 2'a opcenarod 'z. . osloibodenje i demokra '. ne cs Jeve, za nacionalno ClJU. Odluke AVlI.TOJ . ne Ju . l ., H -a 0 tzgradnJt .. Demokratske FederativF~d glos allJlJe, i odluke naseg Sabora 0 uTedenju ujedin-iene ern ne Hr tk ko« J slobod t va s e, oie danas donosimo, predstavljaju uzor an va narodn e d emo k ractJe t nacwnalne . '" . nost' ~ . ravnom'av.
J . J

tJnutarn'" . ". . )1 1 vanJsko-pohti&l razlozi sile na 1zgI d .. '.. . Iz gliba Uk.: mJ.JenJa:u svoje stanoviste Svi znacl. OJI s,u zapah svoJom vlastitom ne varaJu , u pOS l'Je<In' VTIJeme I u .. . Je
Dar""""
~U~ A

.

i da traze

da , izlaz krivnjom Ako . svijest tih . ogra35

tu gospodu

nicenih Ijudi prodire spoznaja da su propale njihove speku lacije i da su bili [alovi njihovi rnraenl plano vi. Mozda c 1 ani nekada - makar i prekasno - uvidjeti, da se sl bodna i ujedinjena Hrvatska i Demokratska Federativna Ju goslavija ne stvara u zagrebaekim salonima mesetarenjem spekulacljarna, nege na bcjnirn poljiffia sirom Jugcslavije.; .Govor potpredsjednika ZAVNOH-a, Andrije Hebrang ostavio [e snazan i dubok utisak na sve prisutne. Njegav recenice EU stvarne i kao isklesane. povezane cvrsto u [edn skladnu cjelinu. Za vrljeme toga govora prisutni vijecnici i vijecnice dal sa vise puta odu~ka svom raspolozenju i. saglasnosti s izla ganjima Andrije Hebranga. Kad je on govorio 0 priznan] Nacionalnog komiteta, te manifestacije su postajale JOB od lucnije i glasnije, a kad [e iznosio uCeSce Komunisticke par tije tr oslobodilackoj borbi, gromki usklici priznanja [unaeko] Partiji i njenim rukovodiocima prolamali su se snamo dvo ranom. DISKUSIJA 0 IZVJESTAJIlVIA I 0 POLITIL:KOJ SITUACiJ Prvi se za rijec javio clan Izvrsnog odbora Hrvatske seIjacke stranke Stjepan Prvcic iz Podrs.cine, »Danas je bas 37 mjeseei, rekao je Prvcic, kako su u nasu zernlju casle talijanske i njemacke horde, a na konjsknm repu dovele nekakvog covjeka Pavelica. Vajni »voda«, nasljednik naseg velikog uCitelja Stjepana Radica, pozvao je hrvatski narod, da se pokori Pavr-ltcu i da pomaie uetasama, Prijatelj; i drugovi, hrvatski je seljak s bolom U dusi i ogorcen pratio »rad- strahovlade Pavelica Ispod rukava dra Macka pljackaju narod hitlerovci i 'I'alijani. Cvilila su djeca, majke su plak::.le, ubi.jani su starci, muzevi su baceni u Jasenovac, Gradfsku, odvodeni u Maksimir i kojekuda. I mi srno se pitali: tko ce diei svoj glas protiv zlocinaca, prctiv okupatora. Nije bilo nikcga ad vodstva Hrvatske seljaeke stranke. Ali porucivali su nam: »Budite mirni. cekajte dok dade vrijeme«.' Drugovi, mi smo, etc, zivi svjedoci: digao se narod Il borbu pod vodstvom junacke Komunisticke partije. Iz mali partizanskih odreda postala je nar'odna vojska, u borbi iz 36

ie nas narodnl parlamenat, nasa narodna vlada na rastao J marsalom 'I'itorn Zalog te nase tvorev lne au nasi celu S lei Amerika i Engleska. Zalcg i garancija te nase SaveZTIl , je nas ve liki b ra,t nas b oga ti uja k ,na s mucri .. 1 . ~ vine 1 tv~rte , stric ri-sk: strtc, - ruski na.rod! Garancija te nase pas en1, -1 1· TOt . tvorevine je nasa vojska;r:a ce t; s nasim rnarsa om .. 1 om 1 lik sestra Crvena armaja na celu s marsalom Staljinnm ...« ve ;a vrijeme govora Stjepana Prv~iC!l ponovile su se rnanlfestaJcije i pczdravi ,ma~salu ~tu, bt"a_ts~om.r~skom na: rodu narodima Engleske 1 Amerike, nasoj vojsci, Crveno] armiii i marsalu Staljinu, Na govornicku se tribinu uspinje ~lan Nacionalnog komiteta oslobodenja Jugoslavije dr. Rade PribiceviC. predsjednik Srpskog kluba vijecnika ZA VNOH-a: »J.\!Ii ne smijemo da gubimo iz vida, rekao je Rade Pribicevie, da je srce Jtrgoslavije, da je njezina kUma, da je njena sudbina vezana na tome,kakav ce odncs biti izmedu Srba j Hrvata ovdje ked nas u Hrvatskoj. Da nasa borba ne ostvati nista drugo, nego da uCvT.rtI krvlju zapecaceno bratstsro srpskog i hrvatskog naroda u Hrvatskoj, one jli! ttcinilll najvise za oslobod.en;e Hrvata i svih narod'l u Hroaiskoj, ona je ucinila najvise za o~!obod.enje Hrvata. i svih. naroda J'tgosla-oije ... « Kada je dr. Pribieevic spornenuo zasluge Komunistieke partije za ustanak nasih naroda, svi prisutni su ponovno klicall komunistickim bcrcima koji se junacki bore u nasem domovinskom ratu ' Drugi predstavnik Srpskog kluba ZAVNOH-a Vujo KoSQ'!:(!C, clan Okruinog narodno-oslobodilackog odbora za Liku, naglasio je, da [e jedinstvo Srba i Hrvata krvlju skovano u trogcdisnjoj Ijutoj borbi i nitko ga nikada vise pokolebati ne moze. »Srpski narod j0 svijestan, da nema slobode Sroima bez slobode hrvatskog naroda, kao i obratno«, d Narocito je toplo pozdravljen Pavao Krce, Clan Izvrsnog ~ bora Hrvatske seliacke stranke vijecnik AVNOJ-a i AVNOH-a, start bor~c k~ji je od;zao svoj govor jezikom SVoga kraja, junacke Sinjske Krajine. val Krce je opisao prilike u Dalmacijl za vrijeme prve nan ,e o.kupatora i Lwtasa pa je rekao: »Gledali smo u vodstvo ace b tko javlti 5ta da rarumo, Nema odnikle nikoga. Pov

'v

1!;.

)t.

0

,

37

celi su hapsitt, odvoditi u internaciju, gnjaviti narcd, poce.· su ustase proganjati narcd, pocelo je klanje srpskog i hrva skog Zivlja. Ne zna narod ni kuda ee, ni kama ceo A et ti se uzdigne ova nepokorena Kormmisticka partija, koja j povela u Dalmaciji, kao i u svim drugim krajevima, naro uborbu. Narod se sa svih strana dizao , .. Nije nas smetal 510 S6 ne javlja bivsi predsjednik Hrvatske seljaeke stranke .. Btvorilt su se ad grupa bataljoni. brigade, divizije, korpusi., O1g1a se eila Dalmacija . . Narod [e osjetija narodnu vlas ocutiJa je za velikog vodu naseg marsala Tita ... Narod j bas odlucija: ni kralja, ni vlade, vee ono za 8tO se. borija, Z Mo je krv lija, za sto je majke uevilija, zasto je kuce ostavij Narod je uvidija tko stoji na njegovoj strani". Mi se b rime za slobodu u demokratskoj federativnoj drzavi Jugoslaviji , , ,« Poslije Pavla Krce uzeo je rijec vije6nik iz Istre Antun. Ceroucc, koji je govorio 0 [unacko] borbi naroda u Istri: »Dolaskom fa.§ista na vlast, patnje Istre postajale su sve vece i jace, Fasisti su stvorili plan potpunog Istrebljenja hrvatskog naroda u Istri .. , U Istri, preko noei, trebao je Hrvat da se nazove Talijanom , " Istra je izddala u toj barbi dvadeset i pet godina ne pokcrivsi se, znajuei dobro da ce doci dan njenog oslobodenja, S odusevljenjern i lskrenim aimpatijama docekao je narod Istre pocetak Narodno-oslobodilacke borbe", Str ijeljanja, palenja, klanja, pljac~Ia i ostala zlocinaeka djela nisu umanjila borbenost hrvatskog naroda u Istri, vee j e naprotiv poslije ofenzive narod izasao jaCi, cvrsci i borbeniji, U cete, brigade, svrstao se cHav narod i on vodi borbu protiv neprijatelja . . UvidajuCi pravednost nase N arodno-oslobodtlacke borhe, u redove Narodno-oslobodilaekog pokreta ulazi i ta1ijanski narod u Isrri. On ima i svoj bataljon, nazvan po cuvenom istarskom boreu Giuseppe Budicein, koga: su iasisti ubili,« Na govormcku tribinu stupio je zatim Franjo Gazi, seljak iz Podravine i zamjenik narodnog zastupnika, a sada pred.sjednik I:;wrsnog odboTa Hrvatske seljacke stranke, On je jednostavnim rijecima iznio svoje utiske s putovanja na ova zasjedanje i stay Hrvatske seljacke stranke: 7>Dolazeci iz Podravine s prilicno velikim brojem drugova vijecnika, vidio sam mnoge zapreke na tom putu, Mi
38

DIS

kao 5to su prije putovali, salonskim vago'1' ,. Mi srno prelazili pre'!'>opruga, g d'je su niJ!1:a~ ~~ravljani mitraljezi, p':~'~o,Save, cijim obalama k::na diti Trebalo se provlaclh izmedu bunkera . " Ovdje stare ban ih' ih koje smo prije znali kojima srno davali a mnog om . . " k oem, ' Nema »voda« Hrvatske seljaeke stran e, ne, pOvJerenJe, ,., brei iih ih ~. Maceka, Krnjevica, Kosutica i to:ikog .ro~a nji o~ . z~~ (). 'ka Ovdje su dosli bard u koje narod ima povJerenl fOtup~l ' '.. radom doka;ali da imaju prava nazva. ti se l kOJl su SVOJlm . 1b d .: zastupnicima, Kada tre.ba braniti cast 1 s 0 0 .u, naro dnnn .' D ' k' am d tek vidi tko je sposoban da bude voca a J~ O,l on I"a se ziv nas veliki ucitelj Stjepan Rudie, tko 1)1 njega srel,;om . d di otvorenju i rijeCio da ne reee rije.c, da ne bu e ov ]e, na , ..' p vog drZ3vnog sabora u kojem su zastupam prvi pu~ s':Tl pra k ik d priJ' e On bl b10 hrvatski krajevi, pa cak i Istra, . ao TIl a a ,.. '" " 8igurno ovdje! On bi bio .. ajlJolji i n~1vjeTmJl pr13utelJ \ sun I'adnik na§eg velikog vode marsala Ttta.,. ,.. . Svoje misli mi smo izrazili jasno u re~olucIJl, koiu smo '1' sast aVl 1 29• travnia 0 , g • Ja obecajern da cerna ,narodu take .. .. d 'k dirgo objaSnjavati, dok god eijeli narod ~e bude, jeuna vojs ~' jedna borba jedna zajedniea do konacne pobjede, A. ta Je blizu. Sto n~m jamCi za to? JamCi nam s10ga H:~ata \ STO; u nasoj hrvatskoj domovi,:i.. To je ~~va gaTanelJ~ nase .P bjede, Jamce nam nasi vehkl savezn~el, Engleska 1 Arnenka~ nasa bratska Rusija, a iznad svega imamo ~()~ J~dn~ garan ~ ciju a to je nasa Narodno-oslobo'dilacka vojska 1 n)eI_lo m~ dro' i nepokolebiva rukovodstvo". Odl,uke zas)edan]a ZAVNOH-a i Drugog zasjedanja A V:NOJ.:.a odjeknule su ~ hrvatskom narodu i hrvatsk'om seljastvu ,c~~bravar:Jem odusevlJ'en]'em I aka je netko bio, tko je .prlJe ostaJao ~o . ' b 't' taka hoce strani sada [e osjetio duznost da mora, . ram 1 cas : uhlici da ostane cestit i posten covjek u buducoj sretnoJ repu rei lIrvatskoj, u Federativnoj Jugos1avijL« Odlucan glas Gazia i isk~ene ,rijec~, 8,eljacke i jednostavne, usjekle su se u srca svih prrsutmh. Na govornicku tribinu izasao je Slavonac, vijecnik ~usan CaHe clan Srpsko,g kluba vijecnika ZAVNOH-a, ,On a samo 26 'godin a ali je islmsan borae i dobar go~o~Illk, N]e· , . 0'" 1D1]erebratgove su rijeci poletne i borbene, n Je lznoslO pr

, rno , pu ttomobHima, 0 ,

vall

1

y'

A'

I!.
v

lr:n

39

ske povezanosti i sloge medu Srbima i Hrvatima u Slavoniji, sto je izazvalc vrlo dubok utisak. »; " Okupator je, kaze Calie, poslije neuspjelog pokusaja da s cetnieima prodre u Slavoniju, pokusao razbiti jedinstvo hrvatskog i srpskog naroda, Jednoga dana, kada su cetnici upali u hrvatska sela kod Bijelih Stijena i pcceli po svom starom nactnu da se osveeuju hrvatskom narodu, da pale hrvatska sela, narod je prestrasen pobjegao u srpska sela. A protueetnlcki batalfon sastavljen od Srba otjerao je neprijatelja iz Bijei'ih Stijena, unistio ga i spasio hrvatska 'sela ad paljevine. Time se ocelicuje i ncvrScuje u borbi [edlnstvo srpskog i hrvatskog naroda Kada su pak njemacki okupatori, poslije mnogih neuspjeha i uzaludnih pokusaja da uguse ustanak srpskcg i hrvatskog naroda Slavonije, bacili u boj jednu njemaeku diviziju, izbjeglo je tada [z jednag kotara preko 700 Hrvata i njih su primili Srbi Orubisnog Polja, zastitil! ih, spaslli ih ad unistenja. Srbi u Slavoniji dall su mnogo u borbi. Tamo je mobiliztrano skoro sve Ima rnnogo sela koja su dala 300 do 350 boraca, Tamo ima scla, kao sto su ria pro Pakrani iz koga je do sada palo 60 boraca za slobodu domovine. Srpski narod Slavonije nastavit ce borbu u bratskom jedinstvu s Hrvatirna do konaene pobjede ... « Tada je na govornieku tribinu dosla jedna zena. Jedna ad najpopularnijih z.ena Jugoslavije, predsjednica AntifasiBtj~ke £ronte zena Jugoslavije, vrjecmca AVNOJ-a i ZAVNOH-a, Iieka seljanka lz Smi.ljana, [{ata PejnoviC. Ova hrabra :lena, kojoj .BU ustaskt krvnici zaklali mufa i dva sina, govorila [s prisutnirn vljecnicima i vijecnicarna velike i jednostavne rijeci, koje poticu na odlucnost ina. zrtvll .2:9. stvar narcdnog oslobodenja Njen je gavor bio kratak, Drugarica Kata je govorila 0 borbi nase zene: »Nase [unacke zene Jugoslavije pokazale su da nisu pognule siju pred fasjstima. Kada je Komunistieka partija pozvala narod na ustanak, one su se digle poput Iavica, I tri godine se nalaze 11 borbi s puskom u ruci ili rade u oozadini, pomazuci svoju vojsku. Roell da naglasim, da su u Hrvatsko! najvise stradale srpske majke .. , Dok su ustaske zvijeri nastojale da istrijebe sav nrpski narod; izdajnicka vIada lz Landona porucivala je da cekamo, iako nije bilo do cekanja. 40

oreno da kazem, stara Jugoslavija bila je tamnica na~ zena ... zene mrzile zbog ustasa hrvatske zene. One su znale razlikovati ustase ad postenog hrvatskog narada i pozvale su hrvatske zene 'U borbu pa su se one i odazva1e, Kasnije su, U'Z. hrvatske, i muslimanske majke proIile mnogo suza radt ZYjerstava cetnika i agenata okupatora Jos nisu prosla stradanja od njemackog ia§izma i njegovih slugu ustasa i Zietnika". Upadaju u nas~ sela, ubijaju nBS narod, bacaju djecu u vatru, siluju nas€" zene. I danas na~ narod ima puno pravo da traZi, [er vodi borbu tri godme, do; se ott?O'ri dTu-ga frGnta ad strane Saveznika, da se na ta] nacin skrati rat i smanje bezbrojne zrtve ... Ja, drugovi, mogu punim pravom da kazem. da stotine i stotine 1'1iljada rascviIjenih majkl i raseviljenih srdaca ngtanije moglo urnlriti, da nista nije moglo tako zalijeciti njihove rane kao odluke II, zasjedanja AVNOJ-a i osnivartje Nacionalnog komiteta oslobodenja Jugoslavije. Zato nasi naTOdi, ispaceni. narodi Jugoslavije, i sve nase zene. punim pra» 'Vom iraze priznunje naseg Nacioruumoq komitl:!ta, nase prav€ istinske vlade., .« Na burno odobravanje naisle su Katine rijeci kojima je trazila otvaranje druge fronte i priznanje nase prve prave l istinske vlade, Nscionalnog komiteta oslobodenja Jugoslavije. Kate je toplo pozdravljena ad svih pri.sutnih. Clan A VNOJ -a i ZA VNOH-a dr. Miaden Ivekovic odrZao je dokumentaran govor 0 plebiscitarnom karakteru, kojim ie nQS narod primio odluke II. zasjedanja AVNOJ-a, pa je iZlne1u ostalog rekao: . »Iz govor'a druga Andrije vidje1i srno na kakav su silnf odJek naiSle u naso] zemlji i u inostranstvu hllitorijske od~UkeII. zasjedanja AVNOJ-a, U Hrvatskoj je to' naroclto do810 do iZl'azaja na tisucarna masovnlh zborova, konferencija, Bastanaka, akademija .. , Najstr! narodni redovi dali su tim putem fiovjerenje vrhovnom zakonodavnorn i Izvrsnnrn tijelu: V~OJ-u i prvoj narodnoj vladi Jugoslavije, Nactonalnom "OT.(litetu osIoboClenja ... Nema sumnje, da [e ogromna ve~~a naroda !.Irvatske prihvatila oclluke II. zasjedan.~~ v' :OJ:a 0 federativnorn ureden:iu kao ispunjenje svoJih Je ovnlh temja. Najjasnije 0 tome govore brojke. Ja eu

atda a naroci~·t· nas " 0 ro NisU nase srpske

t

41

ovdie iznijeti nekoliko takvih brnjki: U Slavoniji je .narod na 670 zborova izrazio svoje odusevlienle i prihvacanJe, odluka II. zasjedanja AVNOJ-a, ad toga je bilo 40 veli masovnih zborova. Jos nekoliko primjera: U kotaru bilo je ria zborcvima 13.257 osoba, koje su prih~a~i:e odluke u kotaru Vrginmost oko 8.000, u kotaru VOJnlc 6.000. 'Zene susackog kotara up utile su Nacionalnom tetu i marsalu Titu pismo s potpisima 3.147 zena , .. brzojavnih pozdrava AVNOJ-u, Nacional,n~~ kornitetu, rna salu Titu, ZAVNOH-u ... Iz Istre, DalmaCl].e, Hrvatskog . gorja, iz Like,' Gorskog Kotar~, odasvu~ S~Zll na~ ~lJesh tome kako je nas narod pravilno shvatio 1 o.~obr~o . ske odluke II. zasjedanja AVNOJ-a, Kroz snijeg 1 kisu, lazeci cesto na svoja zborovanja iz dalekih zaselaka, 'bijajuci se cesto kroz neprijateljske Iinije, narod je da cuje tumaeenja odluka, koje rjesava~?" 0 sud?ini i buducnoeti nase domovine .... Nista nne tacnlJe od druga Ancirije, da je 'prihvatanje odluka II. AVNOJ-a imalo u Hrvatskoj plebiscitqrni ka:rakter. odluka stoji citava nasa zemlja, f:itav nas narod, odluke, nas je nared ujedno cdluenim naeinom .odrekao . vo izuajnickoj »vladi« u Kairu da ga zastupa 1 da govon njegovo ime. Kao jedinu zakonitu vladu r;ove ~rza~e [ednice, nas narcd priznaje i daje puna sV.~Je povJerenJ:. cionalnom komitetuoslobot'ienja Jugoslavlie ... On traZl da ttL vladu priznaju »de jure« veliki naSi Saveznici ... Prava ncr to daju mu zrtve, sto ih' je podnio u borbi za zajednic~ aaveznicku stvar, u borbi protiv fasistickih otimaca.... Mislim, da cu Izrazitl zelje prv,og slobodnog sabora Hrva~~ke, ako kazem, da je to i zahtjev drmasnjeg naseg saborov~~ja ..,1t Uzeo je zatim djec potpukovnik Sime Bulen, vrje .....u~!... ZA VNOH-a i A VNOJ -a. On govori u ime boraca X. baekog korpusa NOVJ: ., » ... Poslije odluka II. zasjedanja AVNOJ-u pohrhle u nasu vojsku tisuce i tisuce boraca, novih drug ova i garica, da se puskom u ruci bore za te velike i svi~etle ljeve, Okupator napada nasa sela, udara na nasu vojsku, nasa junacka vojska izdrZava sve te udarce i nanosi neprijatelju. Pozar ustanka u sjevernoj Hrvatskoj r sao se u svim krajevima ... Velicanstvene pobjede jun 42

Crvene arrnije imale su silnoga odjeka u redovima nasih boraca. To za. n~~ ~ sjeverno] Hrvatskoj zv~ci .tako k.ao. da c je1llo tutanj njezmog pobjedonosnog marsa 1 grmljavinu ~vjetskih topova. Nas od nje dijeli samo madarska .ravnica. ~i Crvenu anniju osjecamo tako reci kraj sebe i to nam daje snage u svakoj borbi. Drugi momenat borbenog porasta 1 vedrog optimizma jesu obecanja, koja se daju u posljednje vnieme od strane nasih velikih zapadnih saveznika 0 otvaranju druge Ironte Nasi borei i narod u sjevernoj Hrvatskoj s pravom ocekuiu, obzirom na ogrornne zrtve koje su date, da ce zaista doci do otvaranja druge fronte u najskorije vrijeme .. ,« Kada [e potpukovnik Balen odlucnim rijecima iznosio stay boraca iz srca Hrvatske, dvoranom su se prolomili odusevlieni pozdravi upuceni nasim junacima zagrebackog X. korpusa. Isto to ponovilo se je kada je govorio 0 otvaranju druge tronte. Potpukovnik Narodno-oslobodilaoke vojske, clan ZAVNOH-a i AVNOJ-a Nikola Vidovic nadovezao je na izlaganja potpukovnika Balena Govorio je 0 srpskim boreima i osvrnuo se na pomoc nasih Saveznika:
» • " Ta je pomoc bila korisna i dobrodosla, ali nije dovoljna. Nasa je vojska do sada vodlla stalno tesku i upornu borbu s daleko nadmocnijim neprijateljem. Da je pomoe bila veta, bilo bi daleko manje gubitaka, a neprijatelju bi bill zadati mnogo tezi udarci Sa srpskim borcima borili su se i b01"e se i hrvatski borci protiv zajednickog neprijatelja. N.asi narodi, II narocito srpski narod, pretrpio je veUke gubltke kako u ekonomskom pogledu, .tako i u pogledu ljudlitva. Zato srpski narod u Hrvatskoj ocekuje otvaranje druge f~onte od strane Saveznika i skraeenje rata ... Ja, drugovi, tUs,am viean da govorim na ovakvim svecanostima, u ovah..':lm historijskim momentirna .. Ja sam vican da za vrijeme ~lr~ radi~ u tvornici, a sada, u vrijeme. rat~. nau.cio sam a.i;e borim s puskom u ruci i da tucem neprijatelje svoga naroda,«

~avrsetak njegova govora, narccito njegove jednostavne ~avrsne rijeCi, docekans su vrlo burnim pozdravima nasoi JunaCkoj vojsei i narodnim oficirima, 43

Pukovnik Frane Biocic, koji je stlgao iz Dalmacije, prikazao je borbu naroda Dalmacije. Prikazao je naroeito posljednja dogadaje: »Kada saveznicki avioni bombardiraju njemacke garnizone na Jadranu, nasi Ijudi i pared velikih zrtava govore: »Neka Iiombardiralu, same neka tuku, da se uniste Nijemci!« Iako se okupator nalazi u Dalmaciji, na§ narod [e gospodar Dalrnacije, Vodi se uporna borba. Say narod [e 11 borbi. Osirn toga u Dalmaciji se ovih dana kuje [edno novo bratstvo, bmtstvo izmedu naSih partizana i izmedu savezn1ckih vojskct Engleske i Amerike,., Nema . sile, koja moze spr ijeciti nas saobraeai na moru izmedu otokn i kopna, Ja, kao sin Dalmacije, molim da se podupre trazenje naseg Vrhovnog staba, da se nasim Dalmatincimll vmti bivsa jugoslavenska flota, koja pripada nama i nikome drugome .. .« U casu, kada je pukovnik Biocic iznio zahtjeve da se nasa flota vrati nasim jum.ckim pomorcima, da u njibovim rukama bude ubojito oruZje, vijecniei su zanosno pozdravili taj njegov zahtjev,

ORGANIZACIJA NARODNE VLASTI U HRVATSKOJ
pukovnik Narodno-oslobodilaeke v,pjske i clan predsjednistva ZA VNOH-a Stanko-Canka Opaeic proeitao je opsiran referat a o:rganizaciji narodne vlasti. Govoreci a organima stare, protunarodne vlasti, drug Canica je podvukao, da su se okupator i njegove slugs oslanjali na zandarmeriju, policiju, opeinske i sreske nacelnike i da su ti organi vlasti bili opasni nasi unutrasnji neprijatelji. »Po oslobodenju pojedinih krajeva narod nije rnogao dozvoliti de mu civilna vlast u pozadini bude zroija u njedrima. Zata je bilo potrebno stvoritt novu narodnu vlast, Narodnooslobodilaeke odbore, koji stoje pod neposrednorn kontrolom naroda, Njih je stvorio narod u vatri narodno-oslobodilaekog rata. NOO-i sazivaju selo na javnom zboru, polazu racun 0 svom radu. Oni vrse kritiku i nad njirna se VTSi kritika i narod im daje sznjernice za rad ... Narodna vlast, NOO-i, usko suraduje s Narodno-oslobodilackom vojskom i masovnim organizacijama AFZ i USAOH-om. Odluke II, zasjedanja A VNOJ-a jOg jac2 su Ucvrstile NOO-e kaonarodnu vlast, a ZAVNOH, kao central?o rUkovodece tijelo, cvrsce je povezao NOO-e u jedan Ianac 1 t~ko omogucio njihov brzi razvoj, U NOO-ima nalazase na zaJednickom poslu pripadnici svih stranaka, Komunisticke partije, H3S i SDS rodol+ubi izvan stranaka, pripad.nici svih SL?kva, radnici,· seijad, gradani, ucitelji, s\tet:enici, omladina i zelle. Narod je shvatio vrlo debra sto za njega znaee NOO~i kao organi narodne vlasti, ali su to dobra shvatili i narodnl neprijatelji, koji u rrarodno] vlasti vide za sebe najvecu opasno~. Stoga NOO-i cesto stoje pod prvim udarcima nepl'ija: telJa. '. Oni su se snalazili u svako] situaciji, Sad su uzimali 45

'"

"

Stavljena su na giasanje tri vazna zakljucka: 1. Odluka 0 zemaljskom antifaSisijckolll "ijecu narednog oslobodenia Hrvatske kao vrhcvnom zakonodavnom I lZVl'snom narodnom predstavnickom iijelu i najvisem organa drlavne vlasti demokratske Hrvatske. 2. Odluka 0 ndobrenju rada predstavnika Hrvatske na zasjedanju Antifasistickog vijeea narodnog oslobodenja Jugoslavije 29.-30. stutienoga 1943. u Jajeu. 3. Deklaracija 0 osnovnim pravima naroda gradana demokratske Hrvatske,

n.

(Vidi poglavlje: scborc).

Tekst

delclaracije

odtu1w drzavnog

Glasanje je provedeno u najvecsm odusevljenju, jednoglasno. Dvorana se orila poklicima prvom slobodnom saboru Hrvatske, marsalu Titu, prvoborcima Hrvatske, Nacionalnom komitetu, bratstvu Hrvata i Srba Narodno-oslobcdilackoj vcjsci i Saveznicima. '

44

pusku u ruke i stupah kao borci na poloZaj, sad I5U ostavljal] puske i nastavljall duznost organa vlasti ... . .. Odbori na okupiranom i poluoslobodenom podrucju rade u granicama mogucnostt i imaju razvijene poslove i sredenu administrac.iju prema tim moguenostirna. A odbori na oslobodenom podrueiu, vise ill manje, uzdigli su se u svorn radu, Uspostavljeni 5U u njima odsjeci, dodijeljen im jeznatan broj struenih Ilea, Iijecnika, veterinara, agronoma, inzenjera i t. d.. Ti NOO ... rade kao potpun radni knlektiv, te planski i postavljaju I rjesav,aju zadatke i kada dcdete n. pro u Okruzni NOO Banije I pogledate poslovanje, vidite pred sobom pot puno organiziranu ttstanovu drzavne vlasti. Tako su se glavnom razvili okruzn! i kotarski NOO-i Like, Korduna, Banije, Gorskog Kotara, Podravine i Slavonije, Moze se reei da ne postoji ni jedno podrueje narodnog zivota u oslobodeno pijelu Hrvatske, koje ne organiziraju NOn-i kao organi nasa nove ddavne vlasti, Om su organdaator! ekonomskog Zivota t brige za snabdjevanje vojske, ishranu naroda, podizanje skola, odrfavanjs kurseva, za nezbrinutu djecu, za narodno zdravlje, evakuaciju naroda iz ugrofenih krajeva i t. d. Zivot naroda ne maze se ,viSe zamislitibez NOG-a. Da hi se mogli izvrsavati zadaci gdje su moguenosti vise razvijene, stvoreni su pomocni organi, ka.o gospodarske komisije, prehrambene komisije, zdravstveneekipe i t. d. Odbori su nosioc] po~ittckog uzdizanja i prosvjeeivanja Mrokih narodnih masa. Nema~ela u kojemu se ne drze zborcvi i konferencije aobjasnjavanjem politi.ck.e situaeije i najnovijih dogadaja .. Nema sela, ni [edneg kuta, karno ne dopiru letci i listovi propagandnih odsjeka nasih NOO-a. Na podrucjuHrvatsk"e imamo dan as 3 oblasna, 15 okruznih NOO-a. Imam toga irnamo jos 11 okruga, koji ne ulaze 11 ove oblasr ..e odbore. Kotarskih NOO-a ima 105.. Podaci prema pojedinim krajevima izgledaju ovako: Ietra: 1 oblasni odbor, 3 okruZna, 15 kotarskih,54 opcin ska i454 seoska NOO-a, kao i 6 gradskih NOn-a i 4 rejonska Dalmacija: 1 oblasni,7 okruznih, 22 kotarska, 60 opCiD. skih i600 seoskih NOO.... a. SLavonija: 1 oblasni, 5 okruZnih, 16 kotarskih, 201 opCin"
46

sId. 650 seos~ih i 6 gradsl.dh NOD-a, a od svega toga 425 two-a rade javno, a .225· ilegalno, . Lika: 1 okrusni, 8 kotarskih, 36 opcinskih i 264: mjesna
a NOnHrtJatsko P1'11norje:, 1 ok rtlZlU,.· 8 k 0t ars kih., 3 gra d s:r..a, . .. . .. ~, ,1_, 33 . Kordun: 1 okruzm, 5 kotarskih, 3'0 opeinskih, 250 seos-kih NOO~a. Karlovucki okrug: 1 okruZni, 2 kotarska, 1 gradski,5 opcinskih, 121 seoski NOD, od toga ,30 na okupiraaom teriBanija: 1 okruzni, 4 kotarska,' 1 gradski, .29, opeinskih i 179' seoskih NOO-a. Pokupljl!: 1 okruzni, 5 kotarskih, 21 opcinski, 247 seoskih NOO-a. Zagrebacka oblast obuhvaea 5 okruga i grad Zagreb. Ima 5 gradskih, 22 kotarska, 149 opcinskih i 1043 seoska NOO-a.

opcinska

.i

215 seosk~h.. ..

..

,.

.,

..

toriju.

Gorski kotar; 1 okrumi,5 kotarskih, 20 opCinskih NOO~a. U vezi s razvojem i potrebarna nasega naroda, koji ce uZivati plodove svoje barbe, drug Canica je predlozto da se na danasnjem Zasjedanju donesu potrebne cdluke, kojece biti zakonska baza, a u cijem okviru ce se odvijat; tad na daljnjoj organizaciji Narodno-oslobodilackih odbora kao organa prave demokratske vlasti. ' Obzirom na razvoj .i prerastanje NOO-a u organe nove drzavne vlasti, kao i obzirom na to, da svaki NOO ima na SVom podrucju svu vlast u svojim rukama, narodu treba omoguc'iti da neposredno sudjeluje -u rafiu NOO-a, da kontrolira hjegovo djelovanje. Sirokim narodnim redovIma treba omoguciti stl) vece ucesce u donosenju opeeobaveznih odluka na svom podrucju. To ee se posticl preko k.otarskih, okruznih, oblasnih i pokrajinskih skupstina, u koje ee riarod birati svo]e zastupnike. Takve ce skupstine iz svoje sredine birati Na~~~no""oSlobodnackeodbore,kao svoje izvrsne organe i oni ce ltiskupstinama odgovorni za svoj rad .. Time ce jos ja,ce dcei do i25tazaja demokraticnost organa draavne vlasti, time ce biti onemoguceno odvajanje NOO-a od naroda. . Pukovnik tanica bio [e u svom izvjestaju vrlo stvaran i saslusan [e neobleno pazljivo. Po pamji kojom je saslusan

47

sva] refer at, maze se zakljueit! kakvu vamost vijece pridaj pitanju organizacije NOO-a i narodne vlasti uopee, DISKUSIJA 0 REFERATU ~ ODLUCI

Predsjednik Nazar otvara diskusiju 0 referatu Canice Opaciea, Dobiva rijec. prof. 1'00 Barbaric iz Primorja. Barbahe iznosi prilike u Hrvatskom Primorju, Narodno-oslobodilackih odbora i prirnjere bratstva Hrvata i Srba Gorskog Kotara i Hrvatskog Primcrja, gc1je se digli prvi ustanci Hrvata, jos ljeti 1941. U toku za] ... ".A'I11 borbe Hrvati su pomagali bracu Srbe i obratno. Kad su morci bili pcpaljeni, braca Srbi iz Dreznice sla1i su hranu ta sela, U proljece 1942.. Primorci su otisli u Dreznicu, i omladinke posle su tamo na rad, da abrade zemlju za vojsku i svoj narod. Uzima rijec potpukovnik dr. Grujica Za:rkQvic iz vonije: :. ... U radu na okupiranom podrueju u Slavoniji N uspjesno djeluju. Ima cijelih kotareva gdje su NOO-i priznata vlast od naroda, U ekonomskom radu NOO-i u voniji ucinili su mnogo. Oni 51.1 uspjeli da u prosloj .... J •• dadu vojsci 350 vagona zita i da obrade gotovo svu zernlju . Odluka 0 osnivanju narodnih skupstina jos ce bolje NOO-e i njihov autoritet, a s druge strane jos cvrsce poveza narod uz narodnu vIast i povecati niegovo povjerenje NOO-e ... VIje6nik Vid Soko; iz Hrvatskog Zagorja iznio je 11 srcu Hrvatske, pa je izmedu ostalog kazao: » , ,. U Ilrvatskcm Zagorju diglo se u posljednje vrij sve u narodno-oslobodilacku borbu .... Postoje svuda a formirane su brigade i odredi, Odluke AVNOJ-a prih je Hrvatsko Zagorje 3 velikim odusevljenjern i narod priznanje Nacionalnog komiteta. Hrvatsko Zagorje ce sad, ima svoju narodnu vlast, dati sve od sebe, da dade slobode ... Vijel5:nik Martin Vezit iz Dalrnacije iznosi prillke i tak narodne vlasti u Dalma.ciji.
Uo ••

»Dolazim iz okupirane Dalmacije j_ pozdravljam vas u irne tskog i srpskog naroda . .. Slazern se s izlaganjima druga hrva .. .. kuni . Canice ... Dallas je gotovo cije 1a D a 1macija okuprrana 1 po d !tupacijom narod masovno gladuje. '. To je naj~eci. probl~m ~koro Citave Dalmacije ... · NO~-i po~ vrl~ te~~ 11egalni~ Ioviroa priskacu 1.1 pomoe i rJ~avaJu ta] veliki ekonomski ~ va 'no-pollticki prdblem. NOO-i in;ladu vrlo veliki ugled u rodu i naro Je povezan uz svoju naro U V as . To se oelna u cinjenicama, da je prilik.om pos li dnije 0k upacije narc d .. tuje J6 bio spremall da napusti svoja ognjista i da ne doeeka. ~lmpatera. Ev~uir~:no preko 25.000 Ij'!di prekc Itahle.u Afriku. U njihovim zbjegovima, danas u mostranstvu, postoie NOO-i i antirasisticke organizacije. Narod, koji zivi U okupiranoj Dalmaciji ocekuie, da c~ u najskorije -vrijeme SavezDid otvoriti dru.gu frontu i time pomoci brzo oslobodsnje Dalmacije i. svih drugih kraj.eva. Hocu jo! jedanput da naglasim, da je narod Dalmacije, kao I svi naSi narodi, po zrtvama kcje su dall .i koje danas jos daju za zajednieku stvar, zasluZlQ i zaslufuje veeu pomoc od strann Saveznika.« .

j:-

Vijecnik b)an Skuoi«, predstavni.k zagrebackog okruga kaze, da se u cijelosti sla::e s in-jestajem druga Can ice. . » '" Hotu da naglasim, nastavlja Skubic, da u mom zagrebackom okrugu u okolici Zagreba, gdje su cisto hrvatski krajevi, NOO-i rade pod ilegalnim uslovima. Narod je uvjeren, da su Srbi prvoborci, da su Srhi narod koji snosi danas najveCi dio tegoba borbe, Narod iz okolice Zagreba vjeruje, da ce se borbom izvojevati pobjeda i da ee se ostvariti slobodna Hrvatska u slobodno] federativnoj i demokratsko~ Jugoslaviji ... « Vijecnik Fetar Knezevic pozdravio je Zasjedanje u ime Srba sjeverne Dalmacije, pa je izrnedr ostalog rekaa: ». '. U sjevernoj Dalmaciji NOO-i rade pod najteZim UVjetima. Formirani su gotovo svi opcinski NOO-i, koji su pOvezam s narodom i vode borbu protiv izdajica kao sto su ~etnici f)ujic i njegova druzlna, koju narod osudu]e kao lZ.cl.ajice. Svapski sluga pop f)ujic u svakorn je selu postavi~ V]esala na koja vje§a Srbe .. , Narod osuduje te izdajice i traiJ da nasi saveznki prekinu veze s Izbjeglickorn vladom i. da je 4 49

"lUj..'Q ......

UJ..LJ ...

U~_.

t(

48

izvedu na optuZeni~ku klupu kao zloeince, koji nasim naro. dirna zabadaju noz u Ieda..... « Time ie diskusija 0 izvjestaju pukovnika Canice-Opaci~ zavrseaa. Predsjednik je stavio na glasanje izvjestaj i prijeq .loge odluka, koje je proeitao tajnik dr. Grego:ric. Glasanje je Izvrseno 0 prijedlogu dviju vaznfh odluka: 1. Odluka 0 ustrojstv'U i poslovanju Narodno-oslobodita~ .. kih odbora i skupstina u Federalnoj Drzavi Hrvatskoj. 2.. Odluka 0 osnivanju zakonodavne komisije pri Pred sj.ednistvu ZAVNOH-a. (Vidi poglavlje: Tekst deklaracije sabora). Obje su odluke primljene jednoglasno i uz burno odo-' bravanje.

IZVJESTAJ TAJNIKA Dra PAVLA GREGORICA 0 RADD ZAVNOH-a
JOS JEDNa SVJEDOCANSTVO a USPJESlMA NARODNO~OSLOBODILACKOG POKRETA . Tajnik dr, Pavle Gregorie dao je opsiran izvje.§taj 0 radu ZAVNOH-a, u razdoblju izmedu II. i III. :zasjedanja. Iznio [e podatke 0 vzlo plodnom ra.duZAVNOH-a,. iako se taj rad razvijao pod veoma tesk:im U'vj:etima u jeku neprektdnih borbi s neprijateljem. Dr. Gregorlc iznio je Izmedu ostaloga: »Izvrsni odbor ZAVNOH-a u svome radu oslonio se [e na organe vlasti na terenu, na Narodno-oslobodflacke odbore. U ZAVNOH-u, kao centru, organizirani su adjeli: za up1'avu i surrstv(\, za narodno zdravlje, zn gospodarstvo, za prosvjetu, Za socijalnu politiku i za propagandu. U toku svog razvitka taka su organi:zirani i svi NOO..;i, ad kotarskili na .vise. Rad na organlzaciji sudstva presao je nekoliko faza. NaTlodnasudstvo razvija se uporedo s razvijanjem NOO-a ..... Narodni sudovi imaH su nmogo posla, jeT· zivot u oslobode!lim krajevima postavlja ria njih sve nove i nove zadatke. ~udove sacinjavaju elanovi NOO-a. Prema uputama koje je lZdao ZA VNOH, osnovani su apcinski, kotarski, okruzni i Obl~~ni.sU.do.vL U koUko. je...bilo struenjaka pravnl. a oni .~ dOdlJelJeni oblasmm ..l 0 ruzmm -nna ao s rucm savj~ todavci. Sarno onaj pravnik, koji stekne povj&enje naroda i kOjega narod bira u NOO-e,. maze da ude u sud kao punopravni clan toga suda, Prema tome sudstvo je potpuno u l'ukama samog naroda, Sudstvo nosl dernokratski karakter. S~denJe se obavlja [avno, tako da je omoguceno svakome ;t'cestvovati na sudenju, Iznositr dokaze, stavljati prijedloge 1. t. d. Sudovanje je besplatno, Narod moze uvijek traziti, da 51

50

se organi suda smijene. Usvojena je dvostepenost u sudu t. j. [edna zalba protiv sudsks odluke. Ugled sudstva vrlo [e visok u narodu, pa narod u privremeno okupiranim pcdruejima trazi postupak nasih sudova (na pr. 11 Slavcniji, Lici i Dalmaciji). Sudovanjo se vrsi u prvom redu iz oblasti privatnog prava rjesavanjem sporova prema obicajnom pravu ... Pred sudova dolazi najvise sporova 0 vlasnistvu stoke, 0 izdrZavanju djece, hrakorazvodne stvari, diobe zadruga, zahtjevi .za povratak stvari predanih na l:uvanje, za naknanu stete, sporovi iz ugovora i t. d ... Na prosvjetnom polju osnovani su prosvjetni odjeli ked svih NOO-a, kctarskih, okruznih i oblasnih. U toku 1944. god. pokazao se naroeiti polet u otvaranju novih skola, ~1ji se rad ne prekida ni pod najteZim uvjetima, U Slavoniji su otvorene 33 nove skale, sagradeno je 26 skolskih zgrada, a popravljeno 35. Na podrucju Like otvoreno je 37 skola, U !str.i 31, u Gorskom Kotaru 20, u Kordunu 61 itd. U Gorskom je Kotaru prije bilo 27 skola, danas ih ima 40. U kotaru Korenica za vrijeme stare Jugoslavije bilo je 17 skola, danas ih ima 35... I pored nedostataka i teskih prillka, pored pomanjkanju struenih nastavnika, skCtlskog materijala i udZbenika, kao i prostorija, ipak skale rade. _Organizirani su jednornjeseeni nastavnieki tecajevi, a zatim i tromjesecni, Organizirane su radionice tablica i pisaljki od kamena skriljevca, radionice skolskih ploca, racunala itd, Izdana je pocetnica, Odrzan! SU mnogi analfabetski' tecajevi. Postoji i sta1ni 3-mjesecni. tecsj za opcu naobrazbu, koji daje vrlo dobre uspjehe .... .Propagandni odjeZ posvetio [e narocitu paznju organizaciji propagandnih odjela u svim oblasnim, okruznim NOO-ima. Svaki propagandni odjel U oblasti i okrugu im~ . svo] propagandno-politieki i kulturno-umjetnieki odsjek. Rad prcpagandnog odjela ZAVNOH-a dijeli se na pismenu propagandu, izdavanje listova i na usmenu propagandu. Propagandni odjel pomaze izdavanje centralnib Iistova: »Vjesnikae, organa Narcdno-oslobcdilacke fronte Hrvatske, »Srpske rijeci«, koju izdaju vijeeniei Srpskog kiuba ZA ~TNOH-a, zattm »Slobodnog doma«, koji izdaje Izvrsni odbor HSS-a. Izdane BU. pjesrnarice, kalendar i razne brosure. Had se odvijao u glavnorn redovno i pored nedostatka papira, kvalificirane

adne snage i drugih teskoea ... Propodjel ZAVNOH-a po~Ianja paznju izgr~dnji ml'ez~ do~isnika. O~ po~:a7.e stamp.ll kruinih i oblasnih NOD-a 1 daje uputel:;;"vJete uredni~tvirna Iistova. Poduzeti su koraei da 5e izgradi sto veci kadar novinara. Gotovo svi oblasni i okrusnl NOD-a izdaju svoje glasnike i radiovijestf. Izlazi 15 okruzmh i 3 oblasna Iista. ZAVNOH dale inicijativu za rnasovnu usmenn propagandu, zborove, konferencije, jayne diskusije, usmene .novine itd. Kulturno-umjetniCki odsjek ZAVNOH-a vodi brigu 0 kazalisnim druzinama, koje .su prireclile na stotine i stotine priredaba. Postoji 10 okrusnih kazaliSnih druzina, KazaliSne druzine .»Augusta Cesarca« i »Cenrralna kaza1isna druzina« stoje pod neposrednim rukovodstvom Propodjela ZA 'VNOH-a, odnosno njegovog kultumo-umietnickog odsjeka, Rad kazali!nih druzina veoma je vazan aa kulturno podizanj e §irokih narodnih slojeva i njihova priredbe su Izvanredno primane u narodu i u naso] vojsci, Propagandni odjel ZAVNOH-a sakuplja narodne i druge borbene pjesme, osniva »Dornove kulture« kao zarista i stjeeista kulturnog i politiekog rada. Priprema kongres kulturnih radnika ... Zdravstv2ni odjel razvijao je svoj rad na pomaganju svih NOO-a organiziranjem zdravstvenih sekcija, osnivanjem zdravstvenih ekipa, organlzaeljom borhe protiv zaraznih belesti, zdravstvenom propagandom, odgajanjem kadrova, opskrhijivanjem lijekovima, sanitetskim materijalom itd. Osnovane su mnoge zdravstvene ekipe za suzbijanje zaraznih bolestl. Danas ima svaki okrug po jednu takovu ekipu, a neki okruzi i vise. Zdravstveni odjeli i NOO-i vade brigu o svim zdravstvenim pitanjirna na svom podrucjU: 0 lij~cnickoj sluzbi, 0 bolnicama, ambulantama, zastiti dj~ce. itd. Zdravstveni odjel Oblasnog NOO-a za Slavoniju vrSi. sistelIlatsko suzbijanje trbusnog i pjegavog tifusa, svraba i. rnala.rije. U svemu je odrzano za odgoj pomo<:nog osoblja _37 tecajeve kroz koje je proS1o 519 Ijudi. Osnivaju se oblasne i okruZ~e apoteke. Organizirana je zdravstvena za~tita. djee~ \l 9 domova s 565 djece Suzbijanjem tifusa na pro postignuti au dohI'i rezultati .. Tako na pro dok je prosle godine samo na podru~ju Like, Korduna, Banije i Gorsk;)g Kotaraobolj~O preko 30.000 Ijudi, a umrlo je preko 5.000, dotle je ove godins

53

uspj elo ograniciti tu zarazu, buduci da je bilo svega oko 1.000 shreajeva oboljenja i oko 100 smetnih slucaieva. U razdoblju izrnedu II. i m. zasjedanja ZAVNOH-a cijepljeno je protiv tifusa 12.055 osoba, Izlijeeeno je od svraba 13.~964t obavljeno ambulantskih pregleda 9.300, kuenih posjeta 911, raskuzeno osoba 7.364, kuca 2.114. Razdijeljeno je 14.500 primj eraka brosura, letaka i drugog materijala zdravstvene propagande, Socijalni odjer ZAVNOH-a je najmladi, Osnovan je prosla godine, On vodi brigu 0 invalidima, 0 nezbrinutoj djeci, 0 htvama, fasistickog unistavanja i terora itd. Organiziran je prvi dom za invalide u Moslavini, otvoreni su tecajevi za invalide, za rad u radionieama i u administraciji. Otvoreni SU djecji domovi s preko 600 djece. NajteZi problem je preluana naroda. Prema prikupljenim podacima u Kordunu ima do 12.000 oaoba bez hrane, u Ltci 15.000, Gorskom Kotaru 40.000, Hrvatskom Primorju 15.000 i Dalrnaciji vise od 20() hiljada osoba. Ekonomski odjer u poredo s povecanjem slobodnog podrucia dobivao je sve vecu vaznost. Nije bilo potrebnog aparata ni dovoljno pomocnlh organizacija, pa se preslo na orga .. niziranje gospodarskih komisija kod svih NOO-a. Te komisije su pomoeni organi NOO-a, ciji su gospodarski odjeli preuzelibrigu oko organizacije narodnog gospodarstva. Sakupljanje hrane za vojsku na dobrovoljnoj osnovi dalo je dobre reztrltate, Slavonija je skupila 300, Moslavina 40, Bjelovar 50 vagona hrane, Organizirane su prehrambene ikampanje u pojedinim krajevima za prehranu vojske 1 naroda, Prehrana vojske i sirornasnog naroda u centru su pamje NOD-a. Najteze prehrambene prilike vladaju u Gor .. skom Kotaru, Hrvatskom Primorju i Dalmaeiji, Velika prehramhena kampanja pod devizom »Sve za frontu, sve za pobjedu« osnovni je zadatak nasih NOO-a za ubrzavanje pobjede. Na polju sietve ueinjeni su veliki organizacioni napori, Trebalo je savladati nestasicu stoke, sjemenja, alata i stoene hrane, U Kordunu je zasijana prosle [eseni treeina ukupne obradive zemlje ozimirn zitaricama, u Lici 11.000 jutara. Kampanja za sakupljanje sjemenja dala je dobre rezuItate. Okruzni NOD Bjelovar sakupio je preko 3.000 kg sjemenja,

ok.uplje 300 kg, Okruzni NOO Mosl?vina. sa~upio [e, pored P c kolicine sjemenja, 'i znatan bro) polJopnvrednog alata, ;; l:dionicama NOD-a za ,Kordun pop~~vl~eno je 9~6 plugova~ L'ci je napravljeno 340 novih, Banija Je nabavila u Boom ~oo1lernesa. U Slavoniji STh ucinjen'i velikl napori ked o~rade pustene zemlje, ikoja se stalno poveeava, Danas napustene ~:mlje Imade vec oko 40 tisuca jutara. ZAVN?H je. kao po, izdao tri miJijuna kuna za nabavku sjamenja, Sam ~;~NOH i vojska podijeli1i SU Po okruzima 2 vag ona sjemenja, U pogledu nnapredenla stocarstva izdane su upute z~ Cl1vanje.priplodne i mlade ienske stoke. Pojedini NOC?-I osnovali su fondove za otkup mlade stoke, a u gospodarskun kornisijama nalaze se veterinarski strucnjaci, koji olaksavaiu savjetima rad NOO-a. U Slavoniji, Pokuplju i Lid cdrbni su tecajevi za veterinarske pomocnike ... Uspjelo je organizirati uzajamnu pomo6~aroda,. pa s.u rnnogi krajevi dali jedni drugima pomoc u stotmam~ 1 stotinama plugova za vrijeroe ovogodisnje sjetve. Tako je u Baniji pruzana uzajamna pomoc Hrvata i Srba od 550 plugova a Bosanci su poroogli opustosena sela Korduna Narodno-oslobodilacka vlast poduzela je niz mjera da ozivi privatnu inidjativu, obrt, trgovinu irazmjenu dob~r~ i to putern sajmova, koji su uspjesno organtzirani u Lici, Kordunu, Baniji i Pokuplju. Trgovina je. slobo.dm:, . pa J~ omogucen priliv na trZiste .i one hrane koja se mace ne bi nikad pojavila, sto je narodu olaksalo prehranu i ;nab,a;m sjemenja. Medutim nedostatak nekih vrsta robe u PQi~~~mlIn krajevima izaziva skok cijena. Osnovane su i komisije za kUPova~je hrane i glavna nabavljacko-prodajna poduzeca, k?ja povezujir te komisije. Ekonomski odjel ZAVNOH-a rJesavao [e i ostala pitanja, koja su se pojavila u..toku r~da, na pro rukovanje nekim tvornicarna, te nam je uVIJek uspjelo te tV'orruce odrzati kao aktivna poduzaca. U Lid ima oleo 30 radionica u Kordunu preko 80. Radionice su uspjele popraviti i proizvesti toliko poljoprivrednog alata, da je time radna stoka bila opskrbljena. Jedna kozara radi u ~ici, .u ~o.~dllnu je kosara u osnivanj~, u SlavO~ji je u p~slJednJ,e . rlJetne stavljeno u pogon 5 pilana, 2 koz.are, 3 mlina, a u tzgradnji su jo§ 2 pilane i 2 mlina. 55

\

Proizvedeno je na hUjade crijepova za popaljena sej Pilans rade, koIiko mogucnosti dozvoljavaju i nad njima s vodi strucni nadzor. Mlinovi se sta!.no osnlvaju i njihov bro raste, Na Kordunu se. u radiomcama proizvode opanci, pre od konoplje, zemljano i drveno sude. U Pokuplju se pro' vodi materijal za tkalacke stanove i platno. . Vrlo je tezak problem obnova zemlje, U Lid i Kordun Baniji, Pokuplju, Hrvatskom Zagorju, [ednom dijelu Zagl' badkog okruga i Slavonije U'niSteno [e preko 90.000 stam benfh i _'Jospodarskih zgrada, U Dalmaciji je sruseno 17.00 zgrada. Opljackano je u raznim krajevima 350.000 komad stoke. Prema nepotpunim pndacima zapaljeno je i opljackan 17.000 vagona stoene h rane i 10.. 00 vagona hrane za Ii ud 0 Ovi brojevi uslijed fasistickog terora pljacke i ustasko-ee niekih zuluma dan omice rastu. Da bi se doskocilo pomani kanju zgrada, izgradenc je na Kordunu 6.000, U Lici 2.{iOO u Slavoniji 650 bajta. Taj posao se i dalje nastavlja, da s olaksa stanje nasem narcdu, Raspisan je zajam narodnog oslobodcnja, pa je do 15 travnj a o, g, raspacano obveznicaza 139 milijuna kuna Najveci dio noveanih sredstava trosi se na prehranu vojsk i siromasnog naroda, i za sjetvu U te svrhe utrolleno [e d sada preko 50 mflljuna Citava gospodarska politika vodi se PGd parolom »Sv za frontu, sve za pobjedu- pri cerou su prehrana vojske
naroda i obnova zernlje najvaZniji zadaci ...

IZBOR PREDSJEDNISTVA
predsjednik je objavto, da se prelazi na petu to~ku dnevneg reda, na izbor Predsjednistva, i pozvao je tajnika: dra Gregorica da predloZi elanove Predsjednistva. Lista predsjednistva, koja je sastavliena od najboljih prvoboraca, prekaljenih u borbama i politicki najiskusnijih, primljena je glasanjem uz najvece odusevljenje i burna cdobravanle, U novo predsjednistvo ZAVNOH-a izabrani su: Za predsjednika ponovno je izabran NAZOJ1. VLADIl\~IH, hrvatski knjizevnik :!: pjesnik, ~lan Predsjednistva AI/NOJ-a;
za potpredsjednlke:

]Vli smo svijesnl, rekao }e dr. Gregorle, da smo na seb preuzelt tesiru duznost, da organlziramo sve oblasti [avno Ziv.ota na oslobodenom podruciu Hrvatske, [er je to tra . sam Zi'Tot. Posao se odvijao pod uvjetima neravne borbe mnogo jaCim i mnogo bolje naoruzanim neprtjateijem .. Poslije II. zasjedanja AVNOJ-a ZAVNOl! je sa svoji odjelima joil vi~e poprimio oblik centralnog tijela za Hrvat sku, koje upravlja svim organima narcdne vlastl, Zato 'OV Zasjedanje,donosec.i zakljucak da ZA VNOH postaje v:rhovn zakonodavno i Izvrsno tijelo u Hrvatskoj, potvrduje i on stanje, koje se na oslobodenom. podrueju Hrvatske raavilo i sve se vise razvija ... « ' Razlaganja dra Gregorica Saber je pozd.ravio vanjem .. Refe?a.t je primljen jednoglasno, .
56

HEBRANG ANDRIJA, privatni namjestenik iz Zagreba, clan Predsjednistva AVNOJ-a, GM! FRANJO, seljak Iz IDebina, predsjednik Izvrsnog odbora HSS i PRIBICEVIC dr. RADE, odvjetnik iz Petrinje, predsjednik »Srpskog kluba«, povjerenik u Nacionalnom komitetu osl?bodenja Jugoslavlje, clan. Predsjednistva A VNOJ-a; za tajnika: GREGORIC dr. PAVLE; lijecnik iz Zagreb a i clan Pr.ed."jednistva AVNOJ-a: . za zamjenike tajnika: PRVCIC STJEPAN, seljak iz Koprivnice, predsjednik ~blasnog NOD Zagreb i potpredsjednik IzvrSnog odbora uSs i ~ sk
1), clan Oblasnog NOO za Slavontju.

C:'-LIC DUSAN, student prava .i.z Srnrtiea, (Nova Gradlpravnik, sekretar »Srpskog
57

Clanovi predsjednistva: kl BRYJC DUSKO, diplomirani Uba«, vijecnik AVNOJ-a;

BROZINA ing, NIKOLA, clan Izvrsnog odl::.ora HSS, vi~ [ecnik AVNOJ-a; CIKOVrC TOMO, seljak iz Koprivnice, predsJednik Okruznog NOO za Bjelovar, Clan Izvrsnog odbora HSS; FROL FRANE, iz Zagreba, clan Nacionalnog koroiteta oslobodenja Jugoslavije, vijecnik AVNOJ-a, potpredsjednlk Izvrsnog odbora HSS;' GRZE'1"IC MACA, radnica iz Zagreba, predsjednica AF2 za Hrvatsku, clan Predsjednistva AVNOJ-a; KOHAREVIC dr. ALEKSANDAR,. Iijecnik iz Zagreba, vijecnik AVN OJ-a , Clan Izvrsnog odbora HSS; KOMAR SLA VK.0, student iz Gospica, Clan Glavnog odbora USAOH-a; KRAJACIC IVAN, radnik iz Zagreba, clan Predsjednistva AVNOJ-a; KRSTULOVIC VICKO, radnik iz Splita, major NOV, clan Predsjednistva AVNOJ-a; KUZMIC IVAN, tezak iz Splita, clan Izvrsnog odbora HSS; LAKU8 FILIP, posjednik iz Sesveta, clan Predsjednistva AVNOJ-a, clan IzvrS'nog odbora HSS; MAGOVAC BOZIDAR,. publicista iz Zagreba, potpredsjednik Nacionalnog komiteta oslobodenjaJugoslavije, potpredsjednik Izvrsnog odbora HSS; IVIANDIC dr. ANTE, odvjetnik iz Opatije, bivsi clan Jugoslavenskog odbora 'U . Londonu , clan Predsjednistva AVNOJ-a; MRAZOVIC-COFEK KARL 0, radnik iz Murskog Sredisca, vijecnik AVNOJ-a; OPACIC CANICA-STANKO, seljak iz Tusilovica pukovnik NOV, clan Predsjednistva AVNOJ-a; , PEJNOVIC KATA, predsjednica AFZ za Jugoslaviju, Clan Pred.sjedni.§tva A VNOJ-a; POCUCA MILE, obrtnik 1z Divosela, vijecnik AVNOJ-a. clan »Srpskog kluba«; RADAU.s VANJA, akademski kipar; RI'l'JG Msgr. dr. SVETOZAR, zupnik crkve sv. Marka u Zagrebu;
58

SREMEC dr. ZLATAN, lije~nik iz Zagreb a, povjerenik u :N'acionalnom komitetu oslobodenid Jugoslavije, tajnik lzvt~nog odbora HSS; STILINOVIC MARIJAN, novinar i publicista Iz Zagreba,. clan J\VNOJ-a; SKARE STANKO, seljak iz Biorina (Dalmacija), seljackI pjesnik, vijec.nik AVNOJ-~, taj.nik Jz.":Sno~ o,dbora HSS; , _ VRKLJAN ANTE, pnvatm namjestenik 1Z Susaka, tajnik Izvrsnog odbora HSS, clan Predsjednistva AVNOJ-a; ZIGIC RADE, komesar Glavnog staba NOVH, vijecnik
AVNOJ-a.

Ponovno se dvoranom prolamalo klicanje, kad je tajnik dr. PavIe Gregorio pred1ozio Saboru, da sa svog III. zasjedanja posalje pozdrave najvecem sinu naseg mirada, junaku i prvoborcU!, pred.sjedniku Nacionalnog komiteta oslobodenja Jugoslavije i Vrhovnom komandantu Narodno-oslobodllacke vojske, marsalu Titu,
Pozdrav glasi:

Predsjedniku Nacionalnog komiteta o.slobodenja Jugo-' slavije, marsalu Jugoslavije Josipu Brozu-Titu. Sa III zas'edan 'a ZAVNOHe Hrvatske: . rvati, Srbi i predstavnici ~ salju V am),......,."..rrri'~I"I"I"'"'!TI'Im-~;.M;--:;:r:1'I"Fi.,;r,:;--;r;;;;:;n;;;r,:;;;;:;;;OM;n:r.;-i;;:;:;:~ ~ bene pozdr~ve. ~ Provodeci u zivot histo,rijske odluke II. zasjedanja Anti!aSistick.og vijeca narodnog osloboctenja Jugoslavije 0 izgradnji demokratske Jugoslavije na federativnom naceh~J Zema!jsko llntifasisticko vijece narodnog os!oboaenja Hroatske postaje dClnaszakonodavno i izvTsno tijelo Federalne Drzaue Hruatske. . Ovaj kru.pan korak naprijed u izgradnji nase domlOvine C1mogucen je veIikimnaporima sv·i.h nasih naroda i pobjedama nase .'llavom ovjencane Narodno-oslobodHacke vojske, ~oji se POdVasim genijalnim rukovodstvom hore za novu Jugoslaviju. fit Zavjetujemo Yam se najsvecanije, dacemlD pod TukOl1)od'Il. 110m. vrhovnog zakonodavnog i izvTsnog tije7,a AVNOJ-a i se prve narodne vlade, Nacionalnog komiteta osIobodenja ~agOslavije, jos poiZrtvovnije prionuti na posao da mobilizinan:o .sVe materija!ne i ljudske snage narodo. Hrvatske za koC1tuPobjedu nad zakletum: neprijateljima nasih naToda i' do.

J:

59

cento, Dudna cuvati

i braniti

velike

tekovine

lacke borb.e.

8vete n.""., ... ,n..,

Zavjetujemo se, cl.a cerna u~vrstiti i proSiriti jedinstvo slobddoljubivih demokratskih snag a HTVatske, ia:gr,uU;l:LjUIII slobodnu Hrv'.ltsku u bratsko;j sZozi Hrvata i Srba i .~vih tih naroda Jugos'1avije. Zivio voda nasih naroda marsa~ Jugoslavije Josip Tito! VLADIMIRA NAZORA Zivjela Demokratska Federativna Jugoslavija, zaiednico: mt-nopravnih suiroda) Ziv·io NacionaJni komitet osZobcidenja Jugoslavij,e Bilo je pet sati u jutro. Zora je svitala, Predsjednik Najedina narodna vlada JugoslavijeJ zor, poslije rada i intenzivnih nap ora kroz ~itavu noc,' skoro Zivjelo AntifaSistiCko vijecc narodnog DsloDoctenja bez cdmora, izg1edao je svjez i raapolozen Odrzao je svoju slavijf -- vrhovno zakonodavno i izvrsno tijelo ncroda Jy zakljucnu rijec is to tako sabrano, kao 8tO je izrekao svoje slavi.jeJ pr.ve rij eei na ovom vamom i historijskom Zasj edaniu, On Zivjela junacka Narodno-oslobodi!a.cka vojska [e rskao: slr..vije! »Drugovi i drugarice, na kraju Zasjedanja kazat tu sarno Zivjelo borbeno brats-tva i jedinstvo 8V'ih naTodu jos nestc u vezi s iducirn radom ovog viieea za Hrvatsku, slllvije u b01'bi protiv fasistickog okup'ltora i 'l?1,(!r!IJVlII Sudeci po mnogim znacima, veliki se rat prfblizava pomngacaJ svrsetku, pobjeda nam je sigurna i vee ria vidiku, i~,:::,o sto se nasi veliki saveznici vee sada bave mislju, kako doskociti sto hitrije onome, ~to [e rat poremetio, unistio, osiroinasio, lnarama i mi vee sada mislitt s kime i Cimp, da dignemo sto su aVe strailne godine razorile i srnrvi]e u zemlji Hrvatsko], Eta nov, velik zadatak za nas ZA VNOH. Herojsko, [unacko doba naseg pokreta nije jos svrseno: roi smo jos uvijek u borbi, ali nasa ustanova, drugovi Vijecnici, mora gledati naprijed. Dok topovi jo~ grme, valja tpl)bilizirati .svakovrsne struenjake za novu izgradnju upropaStene svojine osteeenog nam imanja; nista nas ne smije ~ateci nepripra~ne. Ne Zivi se samo od odusevljenja. Pobjeda ~~ sarno kao slavna vrata, kroz koja se ulazi u nov, sreden blV'~t pOjedinCl!ca i narada, a za takav se sretniji zivot sada darImo. Na pragu tih zlatnih vrata valja svakaka da nas ocekaju nevi bard , oni , koji ce svojim strukovnim znanjem, s\' . Sv o~om y~nergijom, svojom ustrajnom marljtvoscu bori~i s~vna g ,oJ naCln, dok se rusevine otklone, nove ekonomske 1 etlcke t:a:e~ine podignu - ima ViS8 vrsti junastva, mi cem? ih e ah. Zanimajte se za takve ljude, pctrafite ih, osokolite i

ZAVRSNA RIJEC PREDSjEDNIKA

60

61

uputite: neka se i oni vee sada spreme. '. I korist, stoce Federalna Drzava Hrvatska imati od njih, bit ce Mnogo mogu uraditi na tom polju i clanovi sada dopunj Izvrsnog odbora Hrvatske seljaeka stranke s drugom .sjednikom Gazijem na celu, I nase zene ee se u tome j,os Istaknuti, Danas smo radili na politiekom ucvrseivanju Hrvatske, ¢.e, mozda, vee Iduce nase zasjedanje baviti se rekonstrukcijom i materijalnih uvjeta zivota. Sve teee svojim tokorn. Borel, koji su ispred neprijatelja morali i razarati, prometnut ce se - u Zahvaljujem vam se na danasnjem radu i pozdravlj .na rastanku uz poklik:
Fa§izam umire Sloboda se ,.ada!«

TEKSTDEKLARACljE I ODLUKA DRZA VNOG SAHORA SLOBODNE I U]EDIN]ENE HRVATSKE
Na temelju svog prava na samoodredenje, a u skladu s odlukama II. zasjedanja AVNOJ-a, hrvatski narod, u bratskoj slozi sa srpskim narodom, ozivotvoruje naiielo svoje najpotpunije suverennsti i dobrovoljno ulazi, kao ravnopravan cinilac sa svim ostalim narodima Jugoslavije, u bratsku drzavnu zajednicu - Dernokratsku Federativnu Jugoslaviju. o tome najjasnije govore Deklaracija i odluke III. zasjedanja ZAVNOH-a. 0 dalekoseznom znaeenju Deklaracije i odluka bila je vee rijec u prednjim poglavljirna. Posebne izjave 0 njima dali su nek! naSi prvoborci (vidi idirce poglavlje) .. Drug Andrija Hebrang dao je odlukama n.arocito macajan komentar. Donosimo tekst od1uka onim redom, kako su od Sabora prihvacene:
POSLOVNIK
VIJECA

ZA HAD ZE.MALJSKOG ANTIF ASISTICKOG NARODNOG OSLOBOf)ENJA HRVATSKE

, Clan 1. Zemaljsko anttfasisticko vijece narodnog oslobo~~nja Hrvatske sastaje 'Be po sazivu Predsjednistva na redovno 1 lzvanredno zasjedanje. Clan 2. Vijece se sastaje oa redovno zasjedanje po pravilu dva puta godisnje. Na redovnom zasjedanju Predsjednistvo pOOnosi izvjesta] 0 svom radu. Clan 3. Izvanredno zasjedanje vijeca saziva Predsjedni~t\TO PO potrebi iIi na zahtjev jedne ~etvrtine vijecnika. U priJedlogu mora biti naznaeen dnevni red i konkretni prijedlozi, . Clan 4. Zasjedanje vijeca otvara predsjednik Zemaljskog Q?-hiasistickog vije6a narodnog oslobodenja Hrvatske, a sjed~ca~a zasjedanja rukovodi Predsjednistvo zasjedanja koje bita na samorn zasjedanju, 63'

Clan 5. Radi verifikacije mandata vijecnika, ustanovljg, nja kvoruma i ustanovljenja da Ii su vijeenici praviln pozvani, isabira vijeee izmedu sebe komisiju od 5 clanov koja podnosi vije6u svoj izvjestaj i priiedloge, Na: osnov toga izvjestaja vijece odlucuje 0 priznanju mandata pojedinih vijecnika. Clan 6.. Na svakom se zasjedanju biraju 2 zapisnJ(5ara, koji vade zapisnik 0 sjednlci zasjeclanja. Zapisnik potpisuj predsjednik, koji je predsjedao zasjedanju i zapisnicar]. Clan 7, 0 svakoj took; dnevnog redaI 0 svakom prijed logu raspravlja se i odlucuje zasebno, Clan 8. Svaki vijeenik dusan [e da prisustvuje sjedni cama vijeca, te ima pravoda ucestvuje u raspravi i da stavlj prijedloge. Predsjednik ima pravo da pv potrebi ogranic vrijeme govora. . Clan 9. Vijece moze donositi odluke ako je na zasjcdanj .prisutna natpolovlena vecina vijecnika, Prijedlog se smatra. primljen, ako je za niega glasal natpclovicna vecina vii ecnika, Ako su glasovi po dijelj smatra se, da prijedlog nije prihvaeen, NaCin glasanja odr d:uje predsjednik, koji vodi sjednicu, Clan 10. Vijece, odnosno Predsjednistvo, rj:esava 0 pri manju novih vijecnika narodnih boraca i pobornika Narodn oslcbodilackog pokreta sve dok ne budu raspisani opCi izbo za vijecnike Zemaljskog antifa§isti~kog vijeca narodno oslobcdenia Hrvatske Clan 11. Vijecnici ne mogu biti zatvoreni ill predani sud bez pristanka Vijcca, odnosno Predsjednistva u vrijeme ka nema zasjedanja Vijeca, csim u slu~aju izdaje i kad su zat ceni kad vrsen] a zloeina, Clan :;'2. Odluke primljene na zaajedanju Vjjeca progl suje Predsjednistvo Zemaljskag antifasistickogvijeca .naro nog oslobodenia Hrvatska s potpislma predsjednika i tajnik Clan 13. Ovaj poslovnik stupa odmah na snagu, Za Zemaljsko antiJasisticka vijece narodnog Topusko,
osloboc'f.enja 9. svibnja 1944.
T.

ODLUKA 0 ODOBRENJU RADA PREDSTAVNIKA JiRVATSKE NA II. ZASJEDANJU ANTIFASISTICKOG VIJECA NARODNOG OSLOBOfJENJA JUGOSLAVIJE . 29.-30. STUDENOG 1943. U JAJCU Hrvatski je narod vjekovima tezio za ostvarenjern svoje slobodne nacicnalne drsave. Ova teznja n:ije mogla bit! ostvarena ni u staro] Jugoslaviji, gdje je hrvatski narod bio ugnjetavan od velikosrpskog hegemonistickog rezima, ni u fasistickaj tvorevini t, zv .. »Nezavisnoj Drzavi Hrvatskoj«, koja predstavlja najcrnije doba u povijesti hrvatskog naroda. U herojskoj borbi protiv fasistickih okupatora i njihovih slugu, narcdi Jugoslavije, svaki svojom vlastitom i. svi zajednickom bratskom borbom, stekli su i osigurali sebi pravo na samoodredenje ukljucujuci pravo na otcjepljenje i ujedinjenje s drugim narodima . Bijuei okupatora j njegove izdajni<!!ke sluge narodi Jugoslavije oslobodili ISU veliki dio svojih naeionalnih podrueja, a ujedno raskinuli s reakcionarnom prosloscu i na rliSevinama nekadasnja protunarodne drzavne vlastt i fasisticke okupacije, podigli svoju istinski demokratsku narodnu vlast, svoju 'ilOVU, nerazdruaivu bratsku zajednicu ravnopravnih naroda, Demokratsku Federativnu Jugoslaviju, . Hrvatski narod zajedno sa srpskim narodorn u Hrva,tskoj~ lZVojevao je slobodu i samoodredenje naroda Hrvatske u t~~ skOj borbi protiv fasisti.ckih okupatora, njihovih ustaskih i cetni(,:kih slugu, kao i protiv one reakcionarne klike, koja je propOvijedanjem politike eekanja, neaktivnosti, i pozivanjem na poslusnost ustaskoj teroristickoj vlasti sabotirala narodno-oslobodilacku borbu U Hrvatskoj i razbijala jedinstvo hrvatskog naroda u toj borbi .. Takvom svojom politikcm ?va reakcionarna klika omogueila je fasistickim okupatorima 1 njihovim ustaskim slugama da mobilizil'f\ju znatan dio HrVata za borbu protiv nasih saveznika i protiv naro1no-oslobOdilacke borbe. Isto je tako ova reakcionarna klika svOjOID P~otunar.odnom politikom zadrzavala i jos uvijek zadrZava ~o .hrvatskog naroda ad ucesea u ~slo~odilack.oj borbi, Os~~ok: ila~a borba naroda Hrvatske 1 svih narodaJugoslav~Je d l'U.nJena je povijesnim odlukama donesenima na II. zasje5

HTvctske

Tajnik:
D1'. Pavle; GregoTic, v. 64

Predsjednik: Vladimir Nazor, v.

65

vijeea narodnog oslobodenja Jugusla .. 1943. gocline, za koje su se, pored stavnika ostalih naroda Jugoslavije, [ednodusno izjasnili predstavnici Hrvata i Srba iz Hrvatske u potpunoj nosti sa zeljama i odlukama predstavnika naroda Hrv na II. zasjedamju Zemaljskog antifasistickog viteca U",.LV·I.U<Vb!I'. oslobodenja Hrvatske odrzanom u Plaskorn 14. listopada 1 godine. Zbog toga na svorn III. zasjerianju, posto se na prava sarnoodredenja konstituiralo kao vrhovno zakonoda i izvdno narodno predstavnicko fijelo, kao prsdstavnik zavnog i narodnog suvereniteta i kao najvisi organ dr narodne vlasti federalne drzave Hrvatske u sastavu tivne drzave Jugoslavije, Zemaljsko antitasisticko vijece rodnog oslobodenja Hrvatske izjavljuje: 1. Da odluke I. zasjedanja AntifasistiCkog vijeca nai nog oslobodenja Jugoslavije, kao zajednieko i [e...uvl ........... ' " djelo pravih predstavnika svih naroda Jugoslavije, prvi u povijesti istinski ravnopravnih i stoga prvi puta bratski ujedinjenih - izrazavaju ostvarenje vjekovnih i hrvatskog i srpskog naroda Hrvatske za svojom UCl'-'L'L,·"aLlil nom slobodom i samostalnoscu, njihova temje za ziv .... .. f'tn juznih Slavena u zajednickoj drzavi na osnovu stvarne mokracije i pune nacionalne ravnopravnosti, i osi hrvatskom i srpskom narodu u Hrvatskoj punu ujedinjenje svih hrvatskih zemalja i ozivotYorenje drzavnosti. 2. Da je hrvatski narcd zajedno sa srpskim narodom Hrvatskoj usao dobrovoljno s narodima Srbije, Maked.onije, erne Gore, Bosne i Hercegovine u Iederativnu ddavnu zajednicu, stvarajuci zajednc i r pravno s njima zajednickn drzavu, Demokratsku Federa Jugoslaviju, svijestan da snazna drzavna zajednica 0 Z:ivotnim interesima svih naroda Jugosla',Tije, kao i Interesima hrvatskog naroda.
vije u Jajcu studenog
T<>/"I':>""'"

danju

AntifaslstiClwg

rodima, Zemaljsko antifasisticko vijece narodnog oslobodenja Ilrvatske, kao najvise zakonodavno 1 izvrsno tijelo Federalne Ifrvatske, svecano obecava u ime naroda Hrvatske, da <:9 iZvr!iavati sve obveze koje proizlaze iz njihove pripadnosti pemokratskoj .Federalnoj Jugoslaviji na celu s Antifasistickim vijecem narodnog oslobodenja Jugoslavlje i .NacionalnJm kolllitetom oslobodenja Jugoslavij e. 4. Isticuet nepokclebivu volju za zajednidkim zivotom s ostalim narodima u Demokratskoj Federativnoj JlUgoslaviji Zemaljsko antifasistiCko vijece narodnog oslobodenja Hrvatske, kao jedini pravi predstavnik Hrvatske,. izjavljuje da je samo Antifasistic£~ovijece narodnog oslobodenja .fugoslav:ije ovla1teno pred inozemstvom zastupati Hrvatsku, te istodobno odrice Izdajnieko] izbjegliCkoj vladi u Kairu svaku zaknnitost i pravo predstavljati Hrvatsku. Zernaljsko antifasistii[:ko vijer.e narodnog oslobodenja Hrvatske s pravom oCeKuje, da ce vlado nasih velikih saveznika primiti do zr..anja odluku Antifasistickog vijeea narodnog oslobcdsnja Jugoslavije 0 oduzimanju zakonttosti izbjeglicko] t. zv. vladt u Kairu, i da ee, uzevsi u obzir jasno izrazenu suverenu volju hrvatskog i drugih naroda Jugoslavije, cim prije priznatj Naeionalni kornitat oslobodenja .Jugoslavije kao jedinu zakonitu vladu Jugoslavije. 5. Na osnovu svega toga Zemaljsko anttfasistieko vijece :na1'odnog oslobodenja Hrvatske [ednodesno i u cijelosti odobrava i potvrduje lad predstavaika Hrvatske na U. zasjedanju Antifasi.&tickog vijeca narodnog cslobodenja Jugoslavije ~9,-30. studenog 1943. uJajc.u.
Za Zemaljslw antifa§isticko vijece osl.obodenja Hrvatske

narodnog

Topusko,

9. svibnja

.1944.
p-redsjedntk:
1'.

Tajnik:

Dr. PavIe Gregoric, v.

Vladimir

Nczor, v. r.

3. Uvjereni, da su u Demokratskoj Federativnoj JUg' viji hrvatskcm i srpskom narodu u Hrvatskoj zajamcena prava, koja im pripadaju kao ravnopravnirn i slobodnirn 66
67

ODLUKA 0 ZElWALJSKOM ANTIFASrSTICKOM VIJECU NARODNOG OSLOBOf)ENJA HRVATSKE KAO VRHOV NOM ZAKONODAVNOM I IZVR8NOM NARODNOM PRED STA VNICKOM TIJELU I NAJVISEM ORGANU DRZAVN VLASTI DEMOKRATSKE HRVATSKE Clan 1. Na osnovu suverene volje i prava samoodreden] naroda Hrvatske, a u skladu s odlukama donesenim na II zasjedanju AntifasistiCkog vijeca narodnog oslobodenja Ju goslavijau Jajcu 29.-3.0. studenog 1943. Zemaljsko antifa,si sticko vijece narodnog oslobodenja Hrvatske, kao jedini pra drZavni sabor Hrvatske, vrhovni jeorgan drzavne vlasti vrhovno zakonodavno i izvrsno narodno predstavnieko tijel Hrvatske i predstavnik suvereniteta naroda i drzave Hrvat ske kao ravnopravne federalne jedinice Demokratske Federativne Jugoslavije. Clan 2. Zemaljsko antiiasisticko vijece narodnog oslob der:ja Hrvatsike vrsi sva prava koja pripadaju Federaln Drzavi Hrvatskoj, u koliko ta prava ne spadaju u nadlezno njegovog PredsjedniStva ill narcdne vlade Hrvatske. Clan 3. Zem<fljsko antlfasisticko vijece narodnog oslob denja Hrvatske sacinjavaju narodni ppeustavnici Hrvatsk b.~z razlike narodnosti, vjeroispo,vijesti, rase i politicko-par tiJske pripadnosti, koji su dali dokaza da su vjerni i od Narodno-oslobodila5koj borbi svih naroda Jugoslavije i da su nepomirljivi neprijatelji okupatora i njihovih slugu, Clan 4. Zakonodavnu vlast vrsi Zemaljsko antiifa~istick vijece narodnog oslobodenja Hrvatske na svojim plenarni zasjedanjima, a u vremenu izmedu zasjedanja preko svo Predsjednistva, Izvrsnu vlast vrsi Zernaljsko antiiasisticko vijece narodnag oslobodenja Hrvatske putem svog P:redsjedniStva i putem narodno vlade Hrvatsks. Clan 5. Zemaljsko antifasisticko vijece narodncg oslo denja Hrvatske i r.arodna vlada Hrvatske jesu vrhovni gani drzavns vlasti u Federalnoj Dd3Vi Hrvatskoj, S t\h'''''"' .t'lT1[]11 na sadasnje stanje razvoja Narodno oslobodila6ke borbe stupnja izgradnje vlasti u zajedniCkoj drZavi, dok ostvare svi uvjetl za obrazovan1e narodne vlads

predsjednistvo Zemaljskog antifasistiCkog vijeca narodnog oslobodenja Hrvatske vrsit ee privremeno funkciju narodne vlade. Clan 6. Zemaljsko antifasisticko viieee narodnog oslobodenja Hrvatske bira svoje Pttedsjednistvo koje se sastoit od predsjednika,3 pptpred:jed~~ka, tajnika, 2 zamjenika i najmanje 25 elanova Predsjednistva, Clan 7. Za svoj rad Predsjednistvo odgovara Zemaljskom antifaslsti~kom vijeeu narodnog oslobodenja Hrvatske. Clan 8. Sve zakonske cdluke Zemaljskog antifasistickog vijeca narodnog oslobodenja Hrvatske i njegovog Predsjednistva objavljuju se s potpisom predsjednika i tajnika Zema1jskog antifasisrickog vijeca narodnog oslobodenja Hrvatske latinicom i cirihcom. Clan 9', Na pcdrueju Hrvatske vaze zakoni Demokratske Federativne Jugoslavije 1. zakoni Hrvatske. Clan 10, Do obrazovanja narodne vla de Hrvatske obrazuje se pri Predsjednistvu Zemaljskog: antifasistickog v:ijeca narodnog oslobodenja Hrvatske potreban broj odjela za razne grana drzavne uprave, Na eelu svakog odjela stoji odjelni predstojnik. Odjelni predstojnik vodi poslove odjela pod rukovodstvom, nadzorom i cdgovornoscu clana Predsjednistva, koji bude odceden kao odgovoran Predsjednistvu za taj cdjel. Clan 11. Narodna -vlada Hrvatske - odnosno do njenog obrazovanja PredsjedniStvo Zemaljskogantifasistickog vijeca narodl1og oslobodenja Hrvatske u funkciji narodne vlade donosi rjesenja i naredbe na osnovu zakonsklh odluka Zel:naljskog antiiasistiCkog vijeea narodnog oslobodenja Hrvatske, a u skladu sa zakonskirn odlukarna Antifas.istickog Vijeca narodnog oslobodenja Jugoslavije kao i na OsniOVU l'jesenja :l naredaba Nacionalnog komiteta oslobodenja Jugoi::ia'Vije, nadzire njihova provodenje u Hrvatskoj. te Clan 12. Narodna vlada Hrvatske - odnosno do njenog obrazovanja Predsjednistvo Zemaljskog anttfasisttckog vijeca Ilarocl.nogoslobodenja Hrvatske - irna pravo da uk ida zak~juCke i naredbe svih Narodno-oslobodilackih cdbora, ako 1l1SU U skladu sa zakonima Hrvatske. 69

Cl~n 13'. O~imw.pr.estajU ~~z~ti sve ranije odluke i Propist Zeml\lJE!kog ~?tIfaslstl~kog vijeca narodnog oslobodenja Ervatske, u kcliko su u suprotnostl sa odredbama ave acUuke Clan 14. Ova odluka stupa cdmah na snagu, . Za Zemaljsko antifasistil!ko vije6e narod-nag osloboOenja H1'vatslce Topusko, 9. svibnja 1944.
Tajnik:

Dr. Pav!e

Gregoric,

v. r.

p,.edsjednik:

Vladimir

Nazor, v. r,

DEKLARACIJA 0 OSNOVNIM PRAVIMA NARODA I GRAEIANA DEMOKRATSKE HRVATSKE 1. Hrvatski i srpski narod u Hrvatskoj potpuno su ravn pravni, Nacionalnim manjinama u Hrvatskoj osrgurat ce se sva prava 1'1a nacionelni zivot. 2. Svi grartani Federalne Druve Hrvatske [ednaki su £ ravnopravni bez obzira na narodnost, rasu i vjerotspovljss 3. ZeDe uzivaju sva prava jednako kao i muskarci. 4. Svakom gradanmu zajarneena je sizurnost li6nosti t ~ovine. Zajamceno je pravo vlastnistva privatna inlcija .. tiva u gospodarskom Zivotu. 5. Svirn gradanizna zajamcena je sloboda vjeroispoviiesti i sloboda savjesti. J 6. Svim gra.danimazajamcena [e sloboda govora stampe, ~bo~a, dogovora i sloboda udruzi vanja, Ova prava ~rSe gra (:iam. za vrijeme rata U okviru Narodno-oslobodilackog po, kreta. . 7. lzborno. pravo 11 demokratskOj Hrvatskoj vrse biraci: tajnim glasanjem na osnovi Jpceg, jednakog i neposrednog lZbornog prava. • ~r~vo birati i biti biran u sva izborna tijela narodne VLa~tl lI~.a svaki graaanin i svaks gradanka, kojt navrse 1m godina zrvota, ~orci Narodno-oslobodilackG: vciske .i parti 2an~klh w~dreda trnaju pravo lJirati i biM biranl bez obzira na; gOdine zlvoLa.. Od nacela :r.eposred:nog i tajnog glasanja maze se po od"

t

lttci Zemaljskog antifasistickog vijeca narodnog oslobodenja afvatske odstupati za vrijeme Narodno-oslobodtlackog rata. Maloumna ltca kao t.Ilca, koja se ogrijese 0 interese Nal'odno-oslobodilacke borbe li.l§avaju se prava predvidenih u toCld 6. i 7.. ove Deklaracije. 8. Duznost je i i5a::>t vakog za oruZje sposobnog gradas nina bez razlike narod.nosti i vJere, da kao vojnik Narodnooslobodi1ai::ke vojske i partizanskihodreda aktivno ueestvuje 1.1 oslobadilackom ratu. Iadajstvo domovine, sluzba neprijatelju i spijunaza u korist neprijatelja kaznjava se smrcu, 9. U interesu osiguranja i G.cvrscenja demokratskog poretka i bratstva naroda Jugoslavije kao njihovih najveeih tekovina, u interesu svih tekovina Narodnc-oslobodilacke borbe, zabranjuju se i progone sve fasisticke i profaslsttcke djelatnosti, jer 6U uperene protiv slobode, nezavisnosti i bratske zajednice naroda Jugoslavije. 10. Svakom gradanmu zajameeno je pravo zalbe na rjesenje organa vlastt, na nacin predviden zakonom, aka se tim rjesenjirna smatra ostecen ill povrJ.jeden u pravu. Svaki gradanin ima pravo molbe i prituzbe na ave drzavne v lasti. Nitka ne moze biti suden bez prethodnog sudskog postupka, 11. Narodna drzavna vlast brine se za uklanjanje nepismenosti i podlzanje narodne kultura, te osigurava svim gradanima besplatno prosvjecivanje, Za Zemaljska antifu.sisticko vijece osIobodenja Hroatske Topusko, 9. svibnja 1944.
Tajnik:

narodnog

Prt!dsjednik:
T.

Dr. Paule Grego?"ic, v.

Vladind.r Nazor,

v. r.

ODLUKA 0 USTROJSTVU I POSLOVAN"JU NARODNO-OSLOBODILACKIH ODBORA I SKUPSTINA U FEDERALNOJ DRZA VI HRVATSK.OJ Clan 1. 1J Hrvatskoj kaofederalnoj driavi u sastavu Dernokratske Federativne Jugoslavije, sva vlast pripada na71

70

rodu preko njegovih Izabranih zastupnika u Narodno-oslobo, dilackim odborima, i to ad seoskog, opcinskog i gradskog Narodno-oslobodilackog odbora, pa pceko kotarskih, okruinih, oblasnih i pokrajmskih skupstina do Zemaljskog antifasistic~ kog vijeca narodnog oslobodenja Hrvatske kao vrhovno organa drzavne vlasti u Hrvatskoj. Clan 2. Narodno-oslobodilacki odbori, koji SU u toku oslobodilackc borbe naroda Hrvatske nastalt kQO organi te borba i razvili se historijskom nuzdom i voljom samog naroda U organe Istinske narodne vlasti, jesu osnovica drzavne vlastl u demokratskoj Hrvatskoj. Clan 3. Upravnu podjelu Hrvatske na pokrajine, oblasti, okruge, kotare, opCine, gradove i sela vrsi Zemaljsko anfifasilsticko vijece narodnog oslobodenja Hrvatske zakonom, irnajuCi u vidu gospodarske, kulturne i politieke interese stanovnistva i vodecr racuna da jedinice budu tako sastavljene, da bi se stvarno omogueilo uce§ce naroda u vlasti i njegova kontrola riad njom. Broj odbornika u Narodno-oslobodilacktm odborima i broj zastupnika u kotarskoj, okruzno], oblasnoj i pokrajinskoj skupstint odreduje Zemaljsko antifastst:i!ck.ovijece narodnog oslohodenja Hrvatska prema broju stanovnistva. Clan 4. Skupstina kotara, vecih gradova, okruga, oblasti I pokrajina biraju iz svoje 'sredine Naradno-oslobodilacke odbore kao svoje izvrsne organe. Clan 5. Narodno-oslobadilaCki cdbcri kao organi izvrsne 'flasti donose rje.senja i naredbe u granicama prava, koje irn daju zakcni Federalne Drzave Hrvatske i Deraokratske Federativna Jugoslavije, te sprovoda rjesenja i naredbe pretpostavljenih izvTsnih organa. Narodno-oslobodilaekj odbort kao organi izvrSne vlastt odgovaraju za svoj rad 'pretpostavljenim organirna, a Narodno-oslobodtlaeld odborr kotara, vecih gradova, ok ruga, oblasti ili pokrajina odgovorni su i svojoj skupstirri, Clan 6. Narodno-oslobodilacki odbori sela, opcina ili gradova duzni su sazivati najmanje jednorn u dva mjeseca zborove biraca, na kojima polazu raeun 0 svom radu i tznose pred narod vazna pitanja, kako bi biraci imali neposredan

uvid u poslove Narodno-oslobodilackih odbora i kako bi mogh 11tjeeati na njihov rad, Clan 7. Svaki odbornik .seoskog, opcinskog i. gradskog Narodno-oslobodilackog adbora Hi zastupnik kotarske, okruinc, oblasne i.Ji polrrajinske skupstine duzan je pred svcjim btracima palagati raeuna 0 svom radu, te ga maze veeina biraca opozvati svojom odlu.kom na naein, koji je za to pro-

.5U

pisa~. dil ok· db . 1 s kups me duzni . ·t· Clan 8. Naro dno-os 10 b oc ae loon UZDl narocito: podizati, ujedinjavati i organizirati u suradnji

s vojnim vlastima say narcd za borbu protiv okupatora i njegovih pomagaca; organizirati cvrstu pozadinu i nerazdvoinu vezu naroda u pozadini s Narodno-oalobodilackom vojskorn i partizanskim odredima; mobilizirati narod za pomoc vojsct I pndizati u narodu borbeni duh posrtvovnostt i discipline. Opsirnije propise i upute 0 ustrojstvu i radu Narcdnooslobodilaekih odbora i skupstina propisuje Zemaljsko antifasisticko viieec narodn.og oslobodenja Hrvatske, Clan 9. Izborni red svih Narbdno-oslobodilackih odbora i skupstina propisat ce Predsjednistvo Zemaljskog antifasistickog vijeca narodnog oslobodenja Hrvatske. Clan 10. Do konaenog uredenja sudstva u Hrvatskoj sudovanje se vrsi u okviru Narodno-oelobodilackih adbora. Clan 11. Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja.

Za Zema1jsko antijasisticko vijece naTodnog ostobodenja Hroatske Topusko, 9. svibnja 1944.
DT. Pavle Gregoric,
Tajnik:

v.

T.

Pre d&jedn,ik: Vladimir NazoT, v. r.

ODLUKA 0 OSNIVANJU ZAKONODA VNE KOMISIJE PRI PREDSJEDNIS'I'VU ZEMALJSKOG ANTIFASISTICKOG VIJECA NARODNOG OSLO~ODENJA HRVATSKE Clan 1. Osniva se zakonodavna komisija prt Predsjednistvu Zemaljskog antit."sistickog vijeca: narodnog oslobodenja Hrvatske.
73

Clan 2. Zakonodavnu komisiju sacinjavaju predsjednik 1 6 clanova koje imenuje Predsjednistvo Zemaljskog antifas], stickog vijeca narodnog oslobodenja Hrvatske. . Clan 3. Zakonodavna komisija pretresa i daje misljenje lli i sama izraduje zakonska prijedloge na inicijativu Predsjednistva Zemaljskog antifasistickog vijeca narodnog oslobodenji:l Hrvatske, narodne vlade ill pojedinih ViJecnJka Z~ maljs.kog antifasist.ickog vije6:a .narodnog oslobodenja Hrvat .. ske. Svoj izvjesta] 0 pojedinim zakonskim priiedlczima pod .. nasi zakonodavna komislja Zemaljskom antiraltistickom vi.. Ieeu narodnog oslobodenja Hrvatske odnosno Predsjednistvn Zemaljskog antiiasistickog vijeca narodnog oslobodenja Hrvatske. Clan 4. Ova odluka stupa odmah na snagu. Za Zema.ljsko
o.sloboClenja

STA MISLE NASI PR VOBO'RCI 0
ODLUKAMA III. ZASJEDANJA ZAVNOH-a
Poslije svrsenog Treceg zasjedanja ZA VNOH-a vijeenici su napustili dvoranu s novim mislima, novim nadama i novim snagama u sebi, Na zasjedanju su donesene odluke od ogromne vaznosti. a pri tomu je do§la u najveeoj mjE-ri do izrataja potpuna jedinstvenost pogleda svih narodnih predstavnika bez obzlra na narodnost, na vjeru, na stranaNm pripadnost, Iz stvarnih Cinjenica, koje SU iznesene, svi prisutni su mogli steel dojam, da za borce Narodno-oslobodlladkog pokreta, bez obzira boril! se oni u junackoj vojsci iIi izvan nje, nema zapreka na putu k slobodi, Svanuo je dan. Vijecnici nisu otisli na spavanje, Svi su bili pod siInim utiscima velike noei, u kojoj su se oru.grali taka znacajnt, historijski dogadaji Poslije podne vijecnici su imali prilike pogledati nekoliko filmova, narocito sovjetski film .0 borbama kod Staljingrada i engleski film iz ratova u ItalijI, na Istocnoj ftonti, u zraku

antifasisticko vijece narodnog Hrvatske

Topu.sko, 9. sv'ibnja 1944.
Tajnik:

Dr. Pavle Gregoric,

l).

r,

P"ed.s;edn!~:
VLadimir Nazar, v. r.

Ina moru.

U razgovoru s pojedinim narodnim predstavnicima, uvijek [e doslo do izrazaja puna zadovoljstvo i oduSevljenje, koje se tnoze zapaziti kod ljudi poslije uspjesnc svr~enog vaznog i znacajnog posla. o tome svjedoee izjave politiekih predstavnika koje su dati poslije ovog historijskog zasjedanja. Evo nekoliko takvih iZjava: DR. IVAN RIBAR, PREDSJEDNIK
I

AVNOJ-a:

»Vrlo sam se. ra.do odazvao pozivir Izvrs,nog ..odbo~a Zemaljskog antifasistickog vije6a narodnog oslobodenja

'74

75

Hrvatske da prisustvujem kao predsjednik AVNOJ-a 'I'reeern zasjedanju ... Osjetio sam ovdje da se odnosi izmedu Hrvata i Srba kao dva ravnopravna naroda postavljaju pzavilno u duhu prave narodne pclitike J edni i drugi cine sve moguca napore, da se jedinstvo Hrvata i Srba Hrvatsks 5.zdigne na takovu visinu da mOie sluziti kao primjer jedinstvenog bratskog zajednickog rada i borbe II sluzbi domovine. Osjetio sam, da je dosla do izrazaja. cv:!'sb volja clanova Izvrsnog odbora HSS da u duhu svoje donijete rezolucije poracle odmah nakon Zasjedanja ria terenu, De. oslobodenom i na 'okupiranorn pcdrucju u neposrednom dodiru sa. selom i seljacima, a uz to da populariziraju i potpomazu u svakom selu i naselju zakljucke i odluke III. zasjedanja ZAVNOH-a.« VLADIMIR, NAZOR, PREDSJEDNIK ZA VNOH-a

odave
Iti i

»Prozivio sam dva zasjedanja naseg vijeca za' Hrvatsku, ZAVNOH..,a: jesenje 11 Plaskom (dne 14.-16. X. 1943.) i proIjetno u Topuskom {dne 3.-9. V .. 1944.J, prvo nakon kapitulacije Italije, ustanka u Istri, novih prilika u krajevima hrvatskog i dalmatinskog Primorja i [aeanje riase vojne snage, drugo poslije hiatorijskog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu. Vee zbog toga, ta su dva sastanka vijecnika ZA v.NOH-a morala pravitl raz1icit utjeca]. U Plaskorn [e uz raspravljanje i odredivanje prakticke_naravi morale izbiti zadovoljstvo, pace odusevljenje, sto je jedan od glavnih nasih nepdjatelja ispao iz borbe sto nam se rasirilc, uz more, oslobodeno podrucje. Srce, osobito mladih partizana moralo ie tom prilikorn naci oduska testim klicanjem i pljeskanjem. Bilo je vijecnika i drugih rodoljuba, koji su u tom casu i u tom ambijentu osjecalt neodoljivu potrebu da pricaju sto se sve zbilo u njihovom kraju; i svi su na tom Zasjedanju rado slusali njihovo prolazno udaljavanje ad strogog dnevnog reda. Mladost [e progovarala, mladost, koja sve naprijed tjera i svojim djelirna u borbi daje pobjedu To Zivo talasanje rodoljubnih osjecaja sjeca10 je cesto na iskricavu uznemirenos+ naseg JadranaDrukcije je bilo na Zasjedanju u 'I'opuskorn. Visoka vamost udluka u Jajcu zarntslfla je i uozbiljfla wijecnike ZAVNOH~a na proljetnom Zasjedanju u Topuskom. PraglaRenje Federalne 715

Hrvatske i stvaranje pravog sabcra ~orali s,:- nastateci sto vise parlamentarno, A to se 1 dogodi1o. Vee ::gled dvorane, u kojoj se sjedilo, bio jc. drukciji. St~riji Ijudimedu ltojima mnogi vijecnici _prvacl H:vatske ~e~J~c: ke stranke - sjedili su skupa u prvim redovima, ozbiljni 1 paZljivi. Vrijeme se nije rasipavalo, govoril? se st~arno, kratko i jezgrovito, bez dizgresija, iako je mnog~ma lezalo na srcu~ tr€pta1:o im na jeziku. Sreden, topao ali miran, parlamentarm nadn, nametnuo se sam, 11 vasnu casu, bez odredena pravilnika. Jos nesto da se ovdje istakne. Na zasjedanju u Topuskom, bez zavrsnih Iraza, umjereno i clostojno nasla je iskren izrazaj sveopca sloga. Spontano priznanje sviju Komunistickoj partiji Hrvatske za nj~in rad u nasern narodnom ustanku; bratstvo izmedu Hrvata 1 Srba, [ednodusnih u svemu; hvala nasoj borbenoj ornladini, a nad svima harnost velikom marsalu Titu, njegovim generalima : hrabroj mu momcadi. SloZna se klicalo i prisutnirn CIanovima misija nasih velikih saveznika kao i predsiednfku AVNOJ-a dr, Rib aru , koji odrZa govor, Zasjedanje je obavilc svoj rad U' potpunorn redu I slozi. Hrvatski saber stoji na cvrstim temeljima. Tern se utisku ne moze nitko oteti ... « ANDRIJA HEBRANG, POTPREDSJEDNIK ZA VNOH-a, CLAN PREDSJEDNIST\7A AVNOJ-a

)} Velik je i dalekosesan politickf i povijesni znaea] odluka Treceg zasjedanja Zemaljskcg antifasistlckog vijeca narodnog oslobodenja Hrvatske Na temelju prava samoodredenja, U skladu s odlukama Drugog zasjedanja AVNOJ-a, donesene su POvijesne odluke koje rjesavaju sudbinu i budl.lCnost Hrvatske. Prvo. Zemaljsko antifasistieko vijece narodnog oslobodeOja Hrvatske postalo je najvisa zakonodavna i Izvrsna vlast i predstavnik suvcreniteta naroda i drzave Hrvatske. Time je lirvatska dobila svoj toliko oeekivani saber A to znaCi, da 1irvatska preko. svng Sa'bo·ra kao nosioca suvereniteta, sam.a slobodno odLucuje a svojoj sudbini. Drirgim rijecima reeeno to znaci, da samo hrvatski saber, kao izraz demokratske volje lirvata i Srba u Hrvatsknj, moze donositi mjerodavne odluke

0 unutarnjem uredenju Hrvatske tako i 0 njenom odprema drugim narodima i crzavama. Sabor slobodne i uje~jene Hrvatske razlikuje se ad svih nasih prijasnjih sabora, On se od njih razlikuje ne samo po naeinu i vrernenu u kome je nastac, nego i po svom sastavu i svojim suverenim pravima, Kolika Ii je ogromna i nepzemostiva razlfka izmedu njega i nemocncg, U svoj.im pravima skuceDog I ogranicenog velikaskog sabora u doba AustroUgarske, koji je ovisio 0 dobroj volji »njf:govcga kraljevskog i apostolskog velicanstva cara i kralja ... t: Narodni i demokratski karakter novog sabcra, niegova moe i velieina ukazuje se u punoj svijetlosti kad pornislimo na onu propalu lakrdiju od ustaskog sabora, nastalu voliom Hitlera j Musolin:ija, koji je imao prikriti i uljep§ati faSistiCko ropstvo i ustasku tiraniju, Stvoren slobodnom voljcm naroda Hrvatske, kao plod ujedinjenih na.pora i zajednieke borhe svih naroda Jugoslavije, sabor slobodne i ujedinjene Hrvatske nije skueen i ogranicen u svojim suverenim pravima. On ovisi jedino i isldjuciva 0 demokratsko] volji Hrvata i Srba u Hrvatskoj. Drugo, Kaa predstavnik suvereniteta naroda i drzave Hrvatske, Sabor je iednodmno odobrio 'Tad p.,..t!wtavnik" Hrvatske na D1'u.gum zasjedanju AVNOJ-a i u cjelini je u..~vojio odLuke tog Zasjedcnja a narocito odLuku 0 izgradnji nove Jugoslavije na nacelu jederacije. Povijesno nas iskustvo uci, da BU imperijalisticke sile, koje nas okrruuju, u..'\ijek nsstojale da madusobno zavade Hrvate, Srbe, Slovence i ostale narcds sl avenskogjuga i da ill drze odvojene jedne od drugih, One su to etnile zbog toga, da svald narcd pojedinacno lak~e podjarme i odrle u zavisnosti i naeionalnom ropstvu, To je iskustvo najkrvavije potvrdio i sadasnji rat. FasistiCki su okupatori raskomadali nasu zemlju i njene narode gurali u bratoubilaeki rat, cim. je njihova prljava cizma zakoraeila na nase tlo, AU, povijesno nam iskustvo pokazuje ito, tIa ni f.lrvati, kao ni ostali mali narodi sla,(;€nskoga jv.ga, ne mogu. odvojeni jedni ad drugih izvojjevati i oS'i.gurati svoj1t nacianalnu sIohodu i s!)o;u drZavnost. I to velika isk.ustvo :'lajsJajnije potvrduje trogodiSnji oslobodilacki rat svih naroda Jugoslavije. DOSU

kako

Svi su narodi Jugoslavije - pa i Hrvati - svojim vlastitim skupo placenim iskustvom dosli do spoznaje, da samo ujedinjeni it jnkoj DemokTat.skoj Federativnoj JUg03tllViji, izgrac1enoj na nacelu naciOinalneslobode i ravnopravnosti, mogu svi zajednoi svaki naTod posebno, osiguroti svoju nacionat·n~ stobodu i Ijepsu buduCnost. Oni su dl)~li do spoznaje, da federativno uredenje rjesava i pitanje nacionalne slobode i ravnopravnosti svakogvpojedinog na;roda i pitanja ~jiht)vog j~din~ stva kao cjeline u rnoenoj Demokratskoj FederativnC'J Jugoslaviji. Ostvarujuei vjekovne temje hrvatskog naroda za nacionalnom slobodnom i drzavnom zajednicorn juznih Slavena, sabor [e na temelju prava samootlredenja donie cdluke 0 stvaranju slobDdne i ujedinjene drzave Hrvatske. Slobodna i ujedin;f!na Hrvatska, po zaklju,cku scborc, ulazi dobrovo1j»o, kao favnopravan clen, tL Demokraisku. Federativnu Jugosluviju. TIme slobodna i uiedinjena Hrvatska postaje saveznom zemljom, t. j. federalnom. drzavom. Nije potrebno naroeito isticati, do nova D~mokratska Federativna Jugoslaviia nema nista za.jednil!kog sa starom, propalom centralistickom velikosrpskorn Jugoslavijorn. Nova Jugoslavi:ia predstavlja dernokratsku zajednicu ravnopravnih i slobodnih naroda. Stara je Jugoslavija bila tamnica naroda b diktaturom reakcionarnih velikosrpsldh klika. Takva je, ukratko, razlika izmedu nove Jugoslavije koja se sada rada i stare propale Jugoslavije. Trece. Odl.uke Treceg zasjedanja ZAVNOH ..a postavljaju kt";men medas, koji oznacuje kraj vjekovnog robovanja tudincUna (Nijemcima, Madarima i Talijanima, a. kasnije reakcionarnoj velikosrpskoj kliki) i pocetak slobodncg naclonalncg zivota i razvitka u ujedinjenoj federalnoj Hrva tsk oj , ravnopravn{)j elanici Demokra,tske Federativne Jugoslaviji. Kao sto cijelu Jugoslaviju poslije Drugog zasjedanja AVNOJ-a ne ce iznenacliti i zateei nespremnu nilrakvi dogadaji, tako i Hrvatska, naorusana vellkim tekovinama Treceg zasjedanja ZA VNOH-a, ide sigurnim koracima u susret predstOjecim dogadajirna, Cetvrto. 'I'rece [e zasjedanje proteklo u znaku velikih Illanifestacija bratstva i jedinstva svih naroda JugoslaviJe. a osobito jedinstva i· bratstva Hrvata i Srba u Ht·vatskoj.
79

78

Odluke 'I'receg zasjedanja razbijaju u prah i pepeo cet .. nicke klevete, da je Narodno-oslobodilacki pokret protu .. srpski, velikohrvatski i ustaski pokret. One 6e otvoriti oCt i onom rnalom broju Srba u Hrvatskoj, koji su nasjedaU cetnickoj propagandi, U prvoj se tocci Deklaraeije kase: H1'vatski i srpski narod u Hrvatskoj potpuno su ruvnopravni.«. Time StL po!ozeni zakonski temelji za ravnopravan i sretanJ5ajednicki zivot Srba i Hruaia. Srbima je u ujedinjenoj Federalnoj Hrvatskoj zajamcen i ostguran slobodan nacionalni, gospodarskl, poli .. ticki i kulturni razvitak Odluke Sabcra istieu jedinstvo i ravnopravnost Srba i Hrvata kao najvecu tekovinu oslobodilaekog rata, izvojevanu njihovim zajedniekim zrtvama i zajedniekom borbom protiv okupatora, ustasa i cetnika. Odluke Sabora, koje su [ednodusno donijeli predstavniel Hrvata i Srba, najrjecitije govore 0 tome, da su zauvijek pokopana sva nastojanjaustasa i cetni.ka, da za raeun svojih tudinskih gospodara i svojih mraenih planova izazovu bratoubilacki rat i medusohno istrebljenje Srba i Hrvata. Peto, Odluke Treceg zasjedanja razbijaju i ustaske klevete, da je Narodno-oslobodilaeki pokret vellkosrpski, hegemonisticki pokret, i daju jasan odgovor onim Hrvatima, kojl strahUju pred buduenoscu i pitaju: sto ce biti s Hrvatskom sutra, kad propadne Hitler i njegova tvorevina NDH? Sutra ee se kazu odluke Sabora - na rusevinama NDH podici ona velebna zgrada, slobcdna i ujedinjena Federalna Drzava Hrvataka, ciji su cvrsti temelji poloseni na 'l'reeem zasjedanju ZAVNOH-a. . Odluke Treceg zasjedanja ZA VNOH-a daju zaslusen i odlucan odgovor i onim mlitavcima i malodusnicima, koji propovijedaju kukavicluk, pokornost, cekanje i mir. »Mi Hrvau, kao mali narod«, - govore ovi malodusnicj - »rie mozemO nista, 0 nasoj ee sudbini odlueiti oni veliki«, Odhrke naseg sabora pokazuju, da 0 naso] kozi i 0 naso] sudbini odlucujemo mi sami, a' ne oni veliki, kako to tvrde ovi propali proroci Te odluke onemogueuju pokusaje i onih natrasnjaka i sabotera oslobodilacka borbe, koji Narodno-oslobodilackcrn pokretu, po Gobbelsovom receptu, podmecu komunisticke

ciljeve. Odluke narodnog sabora najjasnije pokazuju, da je :Narodno-oslobodilaCki pokret zaista narodni i demok.ratski pokret·t· , U urn ce
0

dl k u ama naci jasan
I..' •

0

d .. ~.. govor 1 om zanesenjaci,

koji jos uvijek tapkaju u magU i fantaziTaju 0 nekcj »drugoj etapi(l.. Te jantazije -- i pogresan rad, koji ih pra"ti samo pothranjuju i pomazu klevete G6bbelsa i njegovih n,atraznjackih prijateLja. Jasno je, au te jantazije, dopunjene Stetnom sektaSkom praksom, ometaiu. pokretanje u borbu onih koji jos stoje po Dtranl" sprecavaju proSirenje jeclinstva i jacanje

Narodno-oslobodilacke jronte. Poslije odluka 'I'receg zasjedanja ZAVNOH-a s veeim pravom no ikada mozerno reei svima, koji su pod bilo kakvom izlikom sabotirali oslobodilacku borbu, razbijali jedinstvo hrvatskoga naroda iIi mirno stajali po strani: ako u vama nije ugasnt!l.a teinja zc slobodom, ako u vasim srcima ima jos nesto ro.dol,jub1ja~ pri,kljucite se odmah, bez koLebanja borbi za nacionalno oslobodenje. Aka to ne ucinita danas, vi se izlazete opasnosti, da vee sutrabudete Zigosani kao kukavice, pomagaci fasistiCkih okupatora i izdajnici svoga naroda. Nitko nema prava da stoji po strani i da ocekuje, da ce i bez ucesca u teskoj borbi za nacioncr.lno osloboaenje uzivati njene velike p!odovf!«. lZJAVA BRITANSKOG MAJORA U lME ANGLOAMERICKE MISIJE. PRI GLAVNOM STABU NOVH Veoma me veseli, da sam imao cast zastupati Veliku Britatrijuna III. zasjedanju ZAVNOH-a. Saveznicke vajne misije dosle su na va.se oslobotteno podrucje, da pomognu svim sredstvima kojima raspolaiemo, Pad nas.eg zajednickog faSistiokog neprijatelja. Doslt smo. ta kooer da bi postigli potpunije razumijevanje problema, koji ocekuju vasu zemlju kada okupacione snage budu konacno Protjerane a vaseg tla, tako da bisrno mogli uciniti sve sto je u nasoj moci da unaprijed pripremimo potrebnu materijalnu pomoe za obnovu od pustosenja, koje je nastalo u tri gOdine ugnjetavanja i razaranja. Svakome, tko [e imao takav Cilj, bilo je III.zasjedanje ZAVNOH-a izvor vel:ikog pod6

80

81

streka .. Prvo, cinjenica da [e vas slobodno izabrani parla, menat odriao svoje zasjedanje u sreu Evrope okupirana od nacista, na domet neprijateljskim topovima, Izgleda rni sarno po sebi kao sjajno utjelovljenje onog duha, otpora i odluCnosti, koji je uvijek obiljezavao vas pokret .. Drugo, jer je [ednodusnost svih naroda i stranaka, i realizam, kojim ra.scIanjavate i uocavate vase buduce problema, dokaz cia zelite prenijeti ova] duh cdlucnosti u teske' godine koje predstoje, Preostaje mi jedino, da yam zazelim u ims svog arnerickog kolege i vasih savezniekfh drugova u oruzju koje imaderno .cast zastupati, brzu pobjedu nad fasistickim 'nepri[ateljern i brzo ostvarenje onih ideala jedinstva, slobcde i demokracije, za koje se svi borimo ..

m.

Dr. JOZA RUS, POTPREDSJEDNlK A VNOJ -a, CLAN IZVRSNOG ODBORA OSVOBODILNE FRONTE SLOVENSKOG NARODA: Izvanredno sam zadovoljan, da sam mogao, kao zastupnik Izvrsnog odbora Osvobodilne fronte slovenskog naroda, prisustvovati nT. zasjedanju ZAV.i"l"OH-a,koje je od historijske vaZnosti za razvo] novoga drZavnog zivota naroda Jugoslav:ije ... Slam Jngoslavije, zarasene podmuklim vanjskim i izdajnickim unutrasnjim uplivima znacio je potpuno prelom s prosloscu i prelaz u novo doba juinoslavenskih naroda. Razbjesnile su se neprijateljske sile, Hrvatskom i srpskorn narodu u Hrvatskoj bio je namijenjen najpodliji i, najokrutniji udarac, da bi se unistila i u temel.jima srusila sloga naroda Jugoslavije ... Najdublji dojamna m<;!Il~ je ucinila sloga i jedinstvo, koje se ispoljilo na zasjedanju, a to je najsvjetliji i najvis.i izraz moralnih sila naroda Jugoslavije, najdragnejeniji uspjeh njegove jedinstve.ne borhe protiv paklenskog plana razdvajanja, najvaznij! i najznacajniji ternelj jugoslavenske zajednice. Ml Slovene! iskreno se radujemo ogromnim uspjesirna. koje je postiglo politicko vodstvo oslobodilackog pokreta Hrvatske organizirano u ZAVNOH-u, svijesni, da iskrene i iive temje slovenskog naroda za bratski Zivot s ostaIim jUZnosIa8,2

venskimnarodirna ne mogu biti zadovoljene, aka bratstvo hrvatsko.g i srpskog naroda nije osigurano temeljnim narodnim snagama U slobodnoj narodnoj drzavi. . Zakljucci Ill. zasjedanja su pretvorilt ZAVNOH u Hhovni organ ddavne vlasti Hrvatske, Jednodusnost, silno odusevljenje i jedinstvenost,kqjim su odluke bile primljane, govorili su 0 potpunom zadovoljavanju narodne velje i ciIjeva oslobodilackog pokreta Hrvatske. Nezaboravni su ostali izrazi neogranicenog povjerenja i dubokog pcstovanja prema velikim sinovima hrvatskog naroda, prema marsalu Jugoslavije drugu Titu i prema sijedorn predsjedniku ZAVNOH-a, pjesniltu drugu Nazoru, kao i prema cijelom vodstvu ZAVNOH-a. U vrlo kratkorn vremenu, pored Slovenije, i Hrvatska je ozivotvorila zakljueke II. zasjedanja AVNQJ-a stvaranjem slobodne i· ujedin.jene -Hrvatske u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji. Taj rad je od neprccjenjive vaznosti za daljnju izgradnju nove Jugoslavije, savezne drsave slobodnih naroda po njihovoj slobodnoj odluci. Slcvenija i Hrvatska, koje zdruzuju privredne veze I osjecaji posrednog bratskog susjedstva, postala EU slobodne narcdne driave u Federativnoj Demokratskoj Jugoslavi:ji ... MARKO VUJACIC, POTPREDSJEDNIK AVNOJ-a I CLAN ZEMAWSKOG VlJECA eRNE GORE Pouosam sam, sto sam Crnu Goru predstavljao na III. zasledanju, kad je hrvatski i srpski narod donie [ednu historijsku odluku i vijece proglasio sabororn drZave Hrvatske, te time krunisao sve viteske bcrbe Gregoriea, Matije Gupea,. brace Radiea, do slavne velicanstvene herojske oslobodilacke borba hrvatskog naroda pod rukovodstvom najhrabrijeg predvodioea Komunistieke partije. Mi smo Crnogorci ponosni, sto na celu ustanka svih nasih naroda vidimo sina hrvatskog naroda, marsala Tita. Kad smo mi Crnogorci ponosni na njega i pod njegovu kOmnndu dajemo najbolje sinove za ostvarenje na§ih vjekovnih tezuja. koIiko je tek ponosan hrvatski narod, koji je Odnjihan takvog vojskovodu i vodu narodal NaroCito sam. radostan !lto samvidio cvrsto bratstvo i jeiinstvo Srha i Hrvata ostvaren~ u Hrvatskoj. U hrabroj

od

S3

Narodno-oslobodilaekoj vojsci Hrvatske, koja broji oko 100.000 bajuneta, Hrvati, zagrljeni sa Srbima, najveca su nam ga~ rancija za sreenu uducu zajednicu Sr a i Hrvata u drZaVi Hrvatskoj, Ne mogu propustiti, a da svoje simpatije ne iskazem prema vasem omlljelom hrabrorn predsjedniku, najveeem hrvatskom zivom pjesniku i knjizevniku, Vladimiru Nazoru, koji nije samo zadieio i okitio nas saber Hrvatske, no je zadiCio sve marode, koji su se digli u borbu ... J'os me jedna stvar naroeito obradovala, a to je, sto su borci Hrvatske seljaeke stranke odbacili staro vodstvo na celu s Macekom, a stvorili izvrsni odbor HSS, koji ce raditi na izgradnji divne i sretne hrvatske drzave u Federativno] Demokratskoj Jugoslaviji ... MONSIGNOR Dr. SVETOZAR RITIG, CLAN PREDSJEDN1STVA ZAVNOH-a: ... Politieki govori velikog stila, odrzani na III. zasjedanju ZA VNOH-a, sadrze jasne smjernice nase vanjske i unutrasnje politike ... Htio bih nesto reci 0 jednoj ideji, koja je spomenuta na Zasjedanju i to 0 ideji neke federacije katoliCkih drzava u Podunavlju i srednjoj Evropd. Ta ideja spada u srednji vijek, kada su religije predpostavljale velike drzavotvorne moci i uslove. Danas se to prezivjelo. KatoliCka crkva, kao vjerska zajedn1ca najSirih narodnih podrueja, vrsi nUsiju kad propovijeda bratstvo rnedu narodima, a biok katolickih naroda u centralnoj Evropi znaeio bi za susjedne draave vise izazov
nego osjecaj smirenja ...

drucju gotovo cijeloga Balkam), Sigurno ce trebati mnogo truda i rada u nasem jos vrlo 'neprosvijeeenom narodu, Nadasve je hila znacajna mjerodavna izjava druga Hebranga, kako SLl ciljen Komunisticke partije U oslobodilackoj borbi isti kao i ciljevi svih o::;tali.h borbenih stranaka u Narodno-oslO'· bodilackoJ fronh, a to je nacionaIno i polrtlcko oslobcdenje svih naroda .Jugoslavije, zastita osnovnih ljudskih prava, sloboda savjesti i religije, narodnog imena, unutrasnja i vanjsko smirenje, izvojstenie ravnopravnosti, nacelo pri"ame imo~ vine i individualne ihicijative, jednom rijeei, potpuno provedenje narodne demokracije ... Iz dcneflenfu odluka i mjerodavnih jzjava rukovodecih cimbenika vidi set kojom drza~ickom mudroscu pristupaju nove vlade Jugoslavije i Hrvatske velikom zadatku da pravilno urede nacionalne, politicke, socijalne i vjsrolspovijedne prilike u svoj:im zemljama ... FF.ANE FROL CLAN NACIONALNOG KOMITETA OSLOBO'BENJAJUGOSLAVIJE, CLAN ZAVNOH-a:
t

Ucstalom, hrvatski narod vee unaprijed odhija ulazak u ovakav blok, jer bi niegovu [ezgru cinile Austrtja i Madzarska, dakle dvije drz.ave i nacije, koje su vjekovima tlacile i u potcinjenorn polozaju drzale hrvatski narod ... Primljeni zakoni i odluke na prvoj cjednici hrvatskog sabora, po mom uvjerenju najsnaznija su osnova za nacionalni, politiCki, socijalni i prosvjetno-vjerski razv.itak hrvatskog naroda i najbolja podloga zaekOlIlomsko blagostanje (uslijed pripadnosti vellkom i bogatom gospoda.rskom po84

U Plaskom, na H. zasjedanju ZAVNOH-a, doneseni su na temelju borbom stecenih prava zakljucci, da hrvatski i srpski narod Hrvatske imaju puna pravo da odlucuiu svojom sudbinom preko svojih polrtickth predstavnistava ZAVNOH-a i AVNOJ-a. Nasi narddi su odluCili da se suprotstave svakom pokwaju koji bi htio nametnuti bilo kakvu vlast i reZim, koji nije u skladu s voljom naroda, Hrvatski nared i ostali narod} Jugoslavije nisu nikada bili za komadanje Jugoslavije, kao !'ito su to UCiJlili okupaton ... Na fir. zasjedanju ZAVNOH-a, u duhu odluka II. zasjedanja AVNOJ-a, udareni su temelji i qernesene odluke kOjima se ostvaruj€: slobodna i demokratska H!'Vatska kao Eederalna drzava i ravnopravna clanica Demokratske Fedet'ativne .Tugoslavije. To je doslo do izrafaja U odluci, kojom je rijeseno, da ZAVNOH postaje pravi narodni i drzavnt sanor EIrvatske i vrhovni organ zakonodavne i izvrsne vlasti, kao i predstavnik suvereniteta naroda i drzave Hrvatske, Ono, sto nije mogao hrvatski narod sa srpskim narodom u HrvatSkOj kroz vjekove izvojevati u bivsoj Austriji i star oj JugoSlaviji, a' najmanje u Pavelieevoj tzv. drzavi, to on ostva85

ruje u. novo] demokratskoj federativnoj drzavi po prvi puta U svoJoJ povijesti ujedinjenjem svih hrvatskih zemalja u ~~oboc:nu ~ d:m~ok.rat.sku Hrvatsku, Pri tome se ostvaruje Istodobno 1 teznJa hrvatskog naroda za hrvatskom drzavnosti koja danas dobiva najjaci izraiaj u postajanju ZAVNOH-~ drzavnim saborom, . Konaeno na tom pravom narodnom saboru Hrvatske bacena SU u prah sva nastojanja Iazne propagande, da je Narodno-oslobodilaeka .borba kornunistlcka stvar. Mi smo sada, p:e:na. donesenim zakljuccima, vidjell potpunu demokraciju za KOJU rade svi oni koji vole slobodu. Za nju se bori i Hrvatska seljaeka stranka ... Dr. PA VLE GREGURIC, CLAN PREDSJEDNISTV AVNOJ-a, TAJNIK ZAVNOH-a: A

Odluke, koje. su donijete na III. zssjedanju ZAVNOH-a, a koje nasem narodu daju najsire demokratske slobode i omogucuju mu slobodan razvitak u bratskoj zajednici naroda, u Demokratskoj Federatt.vnoj Jugosla.vijj, rezultat su trogodisnje borbe, koju vodi hrvatski i srnski narod u Hrvatskoj u zajednici s ostahm narodima J;goslavije. Ove su odluke rez1iltat borbenog jedinstva hrvatskog i srpskog naroda i na osnovi tog jedinstva su one i izgradene. Te su odluke najveca pobjeda, koju je do danas izvojevao nas narod, jer ~u ~ne postavile temelje slobodnoj i ujedinjenoj Hrvatskoj, Time 57 ostvaruju vjekovne tdnje hrvatskog i srpskog naroda. MI znamo, da je na~. narod dosao do ove velike· pobjede uz cijenu ogromnih zrtava, ali danas svatko vidi da ove zrtve nisu bile uzaludne i da ih je nas narod dao za svote prave Idsale. Ove odluk~ govore. 0 nepokolebi vo] odluCnosti nas~g nacoda da se bon za svoJu slobndu do kraja - do pobjerle. Sto znace odluka donesene na III. zasjedanju ZA VI'lOH-a, sto one znace u danasnja vrijeme? .LOve odluke [asan BU dokaz da je nasa narodno-oslobodilacka borba zaista prava narodna borba, borba za slobodu, borba za sarnostalnosj .i sreeU' nasih naroda Ove su o~luke jasan dokaz da se narodn., pedstavniStv'o sakup~ ljeno na prvom hrvatskom saboru u 'I'opuskozn sastoji od 86

pravih narodnih Ijudi, koji se u svojoj politici rukovode jedine interesima. i teznjama nasih narcda, 2. Ove su odluke u isto vrijeme probni kamen za sve one kaji su do danas bili izvan naseg pokreta radi toga, 5to nisu imali povjerenja u rukovodstvo pokreta iIi 5to im nisu bili jasni ciljevi Narodno-oslobodilaeke borbe. Puna demokratska sloboda, ravnopravnost svih narcda u bratskoj zajednici .i, ostale slob ode izrazene u donesenim odlukama , obaraju i posljednju 1a2:, koju narodni neprijatelji ~re 0 toboznjim protunarodnim ciljevima naseg pokreta i otvaraju oei onirna, koji do danas JDS nisu hili na 0.stu. sa ciljevima nase Narodno-oslobodilaCke borbe. Zato su ave odluke rnoean instrumenat za mobmzacij~ carodnih masa, pogotovo hrvatskih rnasa, koje SU. djelorn.iCD~ stajale, a stoje joS i danas, pod utjecajem propagande Hitlerovih plaeenika, ustasa, i pod utjecajem protunarocine polltike klike dra Maceka i drugih reakclonarnfh grupa u Hrvatskoj, One su isto tako moeno sredstvo u borbi protiv eetnicke propaganda koju vade agentl Iondonske izbjeglicke vlade medu Srbima u Citavoj Jugoslavtji. Ove odluke raskrlntavaju sve reakcionarce, sve prikrivene narodne neprijateIje i svepolitick;e spekulante i onemogueuju njihovu §cetnu protunarodnu rabotu, jer sada je svakome [asno da je du.zcost svakog rodoljuba stupiti u narodno-oslobodila&u borbu, kojom vee danas ostvarujemo uvelike prave narodne ciljeve i iskonske teznje nasih naroda Svatko tko dan as ustaje protiv Narodno-oslobodilaeke borbe u Hrvatskoj, poslije ovih odluka sto su donesene na III. zasjedanju ZAVNOH-a, otvoren je narodni neprijatelj. 4. Ove odluke omogucuju daljnji razvitak nasih Narodno-oslobodiladkih odbora kao organa prave narodne vlasti i njihova ucvrscivanje kao temelja na kojem se izgraduje nasa nova drzava, 5. Konacno su ave odluke - koje jasno i nedvosmisleno govore 0 potpunoj ravnopravnosti Srba i Hrvata u Hrvatskoj - JOB jedan moean zalog za [acanje borbenog jedinstva hrvatskog i srpskog naroda U Hrvatskoj, te osnovice nase danasnje pobjede i zalog nase zajednicke slobode ~ sreee, Poslije historijskih odluka A VNOJ-a, donesenih u mje87

secu studenom prosla godine u Jajeu, i odluka III. zasjedanja lAVNOH-a, poslije odluka donesenih na Moskovskoj i Te~ ~er~nsko~ konfere,neiji, kojima nasi veliki Saveznici garanb~~JU ,s,V1 narodima pravo na slobodan razvltak, ne smije biti riiti [ednog Hrvata, nih jedne Hrvatice, nih jednog Srhina, nih Iedne Srpkinje u Hrvatskojizvan Narodno-oslohe., dilacke borbe. Danas je zaista nastupio cas, kada rnozemo slooodno re6: tko nije UZ· Narodno-oslobodilacki pokret, taj je protiv slobode svog naroda. .

Iz svih govora i razgovora vidjelo se, da hrvatski narod tIl(lSovno pristupa u redove Narodno-oslobodilackog pokreta ...
5 predsjednikom

:n

Mnogo je bilo zapazeno stvaranje Izvrsnog odb~n HSS Franjom Gazijem na celu, njihova rezolu-

cija odhrcan nastup svih vijeenika, prvaka Hrvatske seljaeke'stranke, sto j e pokazalo da hrvatsko seljastvo ide stopama slobodarske i slavensks politike brace Badica, osuduje Macekovu kliku i Iistom pzilazi u redove Narodno-oslobodilacke borbe ...

FRANJO GAZI CLAN PREDSJEDNI~TV A ZAVNOH-A PREDSJEDNIK IZVRSNOG ODBORA HSS~A:

I

r

ANTE

VRKLJAN,

CLAN

PREDSJEDNI~TVA

ZA VNOH-aT

Nikada u zivotu, nisam vidio kod drugih, a ni kod sebe osjetio ovakvo silno odusevljenje, koje nas je sve obuzelo na [II. zasjedanju ZAVNOH-a U onom casu prosle noci, kada je PJ'edsjednik Vladimir NazDT izrekao da se stvara pravi drlavni i narodni sabnr Hrvatske. Nije ni eudo. Ta ovim cmom Jstvarile su se vjekovne tefuje hrvatskog naroda kojima su sanjali toliki najbolji sinovi i umovi naseg naroda, Tim cmom istodobno se dokazalo sto maze ucinit! bratska sl oga seliaka, radnika i po3tene inteligencije, koji U ovoj tesko] borbi, cdbacivsi od sebe razbijace narodne sloge, grade svoju no,:,u narodnu drzavu, drza vu reda i rada, u kojo] ce imati naJvise pravo oni koji rade, ddavu, u kojoj ce se odrazavati bratstvo i [edinstvo hrvatskog i srpskog naroda, koje su ~~kovno raooispekulanti razdvajali radi svo(jih mraenih cllJeV'a ...

TAJNIK IZVRSNOG ODBORA HSS-a (HRVATSKO PRIMORJE): U ovom teskom ratu, koji znaci veliku prekretnicu u votu covjecanstva, u borhi s rnrskim fasizmom i hitlerlzmom, narod je Hrvatskog Primorja medu prvima, odmah nakon napadaja na Rusiju, pristupio u Narodno-oslobodilacki po1rret, jer ie osjetio da [e to njegova borba. Nitko se ne ce, radovatt vise oct naroda u Hrvatskom Primorju, jer ce u historijskim odl ukama donesenima na III. zasj edanj u ZA VNOH-a, koji je postao narodni i drzavni sabor Hrvatske, vidjet! ostvarenje svojih teznja. U odlukarna, naroeito onima o organizaciji narodne vlasti, narod ce gledati realizaci iu Ilvoje suverene volje i prave demokraeije za koju se uvijek borio,
111e

zi-

°

Dr RADE PRIBICEVIC, CLAN NACIONALNOO KOMlTETA OSLOBODENJA JUGOSLAVIJE, C'LAN PREDSJEDNISTVA ZA VNOH-a, PREDSJEDNIK SRPSKOG KLUBA: Na III. zasjedanju ogIedava se odusevIjeno bratstvo i jedinstvn Hrvata i Srba povodom proglasenia ZAVNOH-A kao vrhovnog zakonodavnog i izvrsnog predstavnickog tijela i proglasenjaFederalne Drzave Hrvatske u Demokratsko] Federativnoj Jugoslaviji. Srpski narod u Hrvatskoj pricrUo je te odluke iz svega srca, jer muone garantuja slobodu j ravnopravnosj ...

Nosim u sreu duboke imp resije sa Zasjedanja. Raduje sto su se braca 8rbi najiskrenije zalosili kod stvaranja, Federalne Drzave Hrvatske i u tome gledam zalog nase boIje buducnosti, jer ne moze biti slobodna Hrvatske bez potPune sloge i ravnopravnosti Hrvata i Srba, a pitanje siage l: bratstva Srba i Hrvata u Hrvatskoj uvjet je opstanka zajednice ostalih naroda Jugoslavtie, Svi mi, Clanovi Izvrsnog odbora Hrvatske seljacke stranke, avjesni smo, da smo prosle noci izvrsil! veliko djelo i da ce se poslije ovoga i ani l!E'stiti i posteni Hrvatl, koj~ jos stoje po strani, uklopitiu' Narodno-oslobcdilacku frontu Hrvatske. 89

88

PUKOVNIK STANKo-CANrCA PREDSJEDNISTVA AVNOJ-a
.-: r~€m~

OPACrC, CLAN I ZAVNOH-a.

da je 9. maj najveci dan naroda Hrvatske. to je najvecl dan otkako je dosao u ove krajeve.

Za ... pski narod u Hrvatsko], r

s~nje

granit cvrste temelje za izgradnju nase nove demokratske ffrvatske u Federativnoj Jugoslaviji. . Sada kada treba napreci sve snage za odlucujueu brtku koja dolazi, i obnavljati opljackall11 i opustosenu domovinu,
nas zene zadatak, da jos veca i svestranija na svim pedruejrma Zivota, da pomogneoio ucvrstiti nasu novu demokratsku vlast, Na t:ij eerno nacin 1 svoju ravnopravnost potpuno i na djelu ostvariti I osigurati zajedno sa svim ostalim tekovinama ove svete borbe, Na~ narodni sabor, nas parlamenat i nasa herojska Narodno-oslobodilacka vojska imat ce i dalje oslonac u nama zenama, Mi ten;to sve svoje duznosti casno i do kraja ispuniti ... postavlja se pred

t Hrvata

: .. Odluke donesene na III. zasjedanju u Topusko:rn u~nl: s~ zdrave temelje slobodnoj demokratskoj federal~ <003 drzavt Hrvatskoj. Tim je odlukama zajameena potpuno ravnopravnost 8rba
u Hrvatskoj .

bude nasa aktivnost

U svim ustanovama zastupani sur",vnomjerno Srbi . Hrvati. I\~~ da nije potrebno naglasavatt koliko Srbi ~ Hrvats.koJ l~ube svoju domovinu Hrvatsku, jer su to oni U ove ~r1 gcdine krva,vag rata dokazali i jo~ uvijek dokazuju herojskom borbom 1 besprimjernirr. zrtvama. Federalna de~o~at.:ka Hrvats~a odrae je slo!:lo~arskih teznja i plod ~ai:c:mckih n~pora 1 Hrvata i Srba.Rijeei ljubavi i bratstva, oje su se eWe na Zasjedanju. bile su sarno potvrda onosa stosu na bojnom polju nase hrabr-a divizije vee stvoriie ~ : z Kroz od~uke I~. ~asj:danja AVNOJ-a i III. zasiedanja ~ VNOH~~ rasno je izrazen stay nasih naroda prema svima o~lma, kOJly.sU prouzrokovali bratoubilackn klanje i niSta nas VIse ne. moze pok~JE'bati u tome, da se borimo, dok ne stigne -sve kn,vc: zasluzen.~ kazna, Nasi [unack] narodi, koji su po~a~ah ~Ita.vom svrjetu sta mogu uciniti s puskom u ruci, P?",:azat ce isto taka kako znaju urediti SVDjU drz~vu i U njoj halji i sretniji zivot ... JVfACA

ANT"'uN· CEROVAC, VIJECNIK
OBLASNOG NOO-A

ZAVNOH-A.
ZA ISTEU:

CLAN

GR2ETIC, . PREDSJEDNICA

CLAN PREDSJEDNISTV A - ZA VNOR-a, A..."'l'TIFA~ISTICKE FRONTE 2ENA HRVATSKE

. S~~al:'anje pravog narodnog sahara imade ogromne ~stonJs~.o znacenje za sretnu buducnost, za nov i slobodan l:ivot .~asib n~roda. Taj veltki dan spada u najsvjetIije i r.aj~ sI~~m~e stramce,yp~vijesti nasih naroda. To :Ie plod krvavog i zllavo.g t~o~od~sn,Jeg c:~lobodj;ackog rata i nadcovjecanski):l ~a.pf)ra, boli 1 patnJ~ nasib naroda, to je plod ve1ikih historij~ >kih odluka II. zasjedanja AVNOJ-a, time smo udaril: kao
:90

~as:g

Hrvatski narod Istre' prihvati t ce historijske odluke IIr. zasjedanja ZA VNOH-a 0 stvaranju ujedinjene federalne ddClve Hrvatske Ii oniru istizn bezgranienim odusevlj enj em, s kojim je prrmio i odluke II, zasjedanja ZA VNOH-a 0 pripojenju Istre svojoj matici Hrvatskoj, i potvrdu te odluke na II. zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu. Ove Btl odluke rezultat borbe hrvatskog naroda i ostalih naroda Jugoslavije i dat ee nam jos jaceg podstreka za borbu i izgradnju Federalne Drzave Hrvatsae u istinski demokratskoj federativ~oj Jugoslaviji, U odlukama III. zasjedanja ZAVNOH-3 i u deklara<:iji 0 osriovnim pravima naroda i gradana dernokratske lirvatske vidjet ce i talijanski iivalj Istre jamstvo, da ce mu njegova borba, koju danas vodi uz bok hrvatskog naroda, doriijeti konacnu onu pravu i Istinskn - slobcdu i demokraciju. za kojom tezL Ova ce odluka doprinijeti j.os vise zblizenju i Ucvrscenju jedinstva Hrvata i Talijana Istre, koje se danas kuje u zajedniCkoj borbi i krvi,

MART1N

VEZH.":, VlJECNIK

ZAVNOH-a

(DALMACIJA):

Odluke III. historijskog zasjedanja ZAVNOH-a prostrujat ce kroz srca svih cestitih Hrvata u Dalmaciji, One ce postati neoborivi zakon za svakog onog, kome je savjest Cista i ko se

nije okrvavio u nevinoj narodnoj krvl, a teska optuzba Za one, koji su tu krv prolijevali i ucestvovali u mnogim zlo, anima. Izvrsentm nad nevinim narodom. Odluke III, zasjedanja ZAVNOH-a najveca su politicka pobjeda za citavinarod Hrvatske od njegovog opstanka pa do danas, [er su u njima ostvarene v,iekovne teznje hnratskog i srpskog naroda, Za narod Dalmacije odluke ce znaciti: jos jacu. aktivtza, ciju sirokih narodnih masa u borbi protrv okupatora i dorna, ill1 izroda ustasa i cetnika, kao i okupljanje svih antifasista u jedinstvenu Narodno-oslobodilacku frontu i preko nje rnohilizaciju novih botaca u redove Narodno-oolobodilacke
vojska,

LJUBAN

DARlC, VIJECNIK

ZAVNOH-3. (MOSLA VINA):

Nas put iz Moslavine bio je v1'lo.n.apor~n. ~{ad sm~ p~~lanli preko pruga na nas BU pucali lZ mitraljeza, Ali n:Je oilo prepreka, koje mi ne hi savladali na tom. ?utu. Ovo s~o smo tu vidjeH vrijedno je i najveeih napora, ~er ~u?~vo rr[etki casovi, koji se ponavljaju jednom u stotinu 1 V1S~ go.: dina. A ja tvrdim u isto vrijeme, da se ovak~v d~~ad~~ koji
srno mi sada dozivjeli, po svom znacaji; maze ocijeniti kao

najveci dogadaj u historiji naseg naroda. Ja sam sada .prolazio kroz mnoga popaljena sela, ali nisam nasao kuknJa:e. Narod se ocelicio u borbi, odusevljen [e borborn, Kad rza naseg ZAVNOH-a stoji ovako organiziran narcd, ml vedro mozemo gledati u svoju buduenost, NADA SREMEC, VJJECNIK ZAVNOH-'a, GLA VNOG ODBORA AFZ: CLAl'IICA

DUSAN CALle, CLAN PREDSJEDNISTVA (SLA VONIJ A):

ZAVNOH-a

Odluka, koja govori 0 ravnopravnosti Hrvata i Srba, jos vise ce t:cvrstiti bzatstvn Srba i Hrvata u Slavoniji, gdje Pavelid Itije uspio zavaditi Srbe i Hrvate. Ovo Zasjedanje pokrenut ce hrvatski narod, da j.os masovnije pede 11 Narodno-oslobodilacku vojsku, kao 8tO su ucinili Hrvati viroviGckog i novskog kotara vee ranije i kao sto je u(;llilo prije nekoliko dana stotinu hrvatskih radnika iz' tvornics vagona u Brodu ... Srpski narod u Slavonijj vidi u tim odlukama osiguranje tekovina borbe u koju je on do danas mnogo ulozio ... Odluke III. zasjedanja ZAVNOH-a znace takoder velik dogadaj za nacionalne manjine. Cesi imaju svoju brtgadu. Madari svoj bataljon, Nijemci svoju cetu. Ove jedinice Lit ce okvir za stvaranje iI1ovfr~ bataljona i hrigada tih rnanjina, k:oje oruzjem u borbi stieu svoja prava. Ta prava su irn zaIamcena, na osnovu njihovog dosadasnjeg ueestvovanja u borbl, odlukama III. zasjedanja ZAVNOH-a. Te ce odluke okupiti say narod Slavonije u borbu. Stupit ce novi borci u nase jedinice, nastavljajuci slavni put VI .. korpusa nase Naror:iuo-osJ.obodilacke vojske. 92

Zasijedao je prvi slobodni drzavni saber Hrvatske, a na njemu su zajedno s Hrvatima ueestvovali ~ S:-bi .~oj~ Pavelic sahranjujuei hrvatsku slobcdu, naUIDlOlstrr.Jeblti 1 ~o~ klati. t::J vatri borbe stvorena je nova Jugoslavija, u k-OJoJ uskrsava drzava Hrvatska, Izgradena na temeljima bratstva i sloge srpskog i hrvatskog narcda. Dczivjeli SInO nocas stvaranje Federalne Drza.ve Hrv~tske, u kojojce biti slobodan hrvatski i srpski narod. NOC:lS au i zene, polovina naroda, dobHe ed prvog narodnog sahora Hrvatske tsta prava kao i muskarci,

.j:

Odlu.ke III. zasjedanja ZA VNOH-a u 'nopuskom pozdravodusevljeno, Svaki od vij~cn~a. gleda u tim odlukama ostvarenje stoljetnih zahtjeva 1 teznJa hrvatskog naroda, U ostvarenju pravog drzavnog sabor~ ~r\7atske prisutni su vijecnici osjetili, da je kon~.Cno POblJ~dlla SUverena volja hrvatskog i srpskog naroda, koji SU, kao izvor i nosllac cjelokupne drzavne vlasti, predstavljeni u tom !laboru.
Ijene su i prihvacena

93

NARODNI \'IjECNICI
Povijest nasih naroda ne pozna slavnijih dana, nego sto su danasnji, Stvoren je prvi slobodni sabor Hrvatske. U njemu su najb:)iji sinovi i keen nase zemlje. Vijecnid Hrvatr i Srbi, predstavnict nacionalnih manjina, brat do brata, radnici, seljaci, narodni intelektualci, rjesavaju sva pitanja i vode narod, koji im je dao svoje povjerenje. Narodno-oslobodilacka borba 1'1ozila je Ijude raznih stranaka, sve koji vole svoj naeod, To je jasno izrazeno u narodnom saboru Hrvatske. Komunisti, pristase HSS-a, SDS~a, izvanstranaeki rodoljubi, zajednicki rade na kortst i srecu citavog naroda. Njihova borba dokaz je njihove Ijubavi prerna domovini. Predsjednik ZAVNOH-a Vladimir Nazor neumorni je • borac za brat sku ljubav i saradnju medu nasim narodima. Vedar 1 svjez, neustr-astvo se bori u najtezlm danima. K'roz teskoce, napore i opasnosti cetvrte i pete ofenzive prose'o je nesalomljiv i odluean, Hrvati su ponosni na Vladimira Nazara. Srbima drbti ·una·cko sree, kad citaju »Majku pravoslavnu«, pjesmu prepunu ju avi za patnie 1 srps <';1 naro . Komunista Andrija Hebrang, seljaCki borac Franjo Ga31, poznati kordunaski narodni horae pukovnik Canica Opacitr start istarski politicar dr. Ante Mandie, Msgr. dr. SvetozaT Rittig i drugi vijeenici jedinstveni su u svojoj zarkoj ljubavi pr erna narodu, 'u svom predancm radu za narodnu stvar. A kako to, da narodni vijeenici tako slozno i s tolikim uspjehom rjesavaju i najkrupnije probleme? Otkud im divovska snaga da uklanjaju sve zapreke, koje stoje na putu boIjeg Z:ivota zernlje Hrvatske, na putu napretka zajednicke domovine Jugoslavije? Odgovor je jasan i potpuno shvatljiv. Snagu ani crpu iz 94

svoga narada. Narodne zelje iZTD.Zavaju narod im je dao povjerenje, koje sa ani opravdali i opravdaju. , Evo nekoliko letimic..... slicica: iih Vijeenik Josip Cetina radnik je iz sela Jardasi kod Kastva, Njegovu [unacku Istru nije mcglo pokoriti rri strijeljanje, ill logort, ni zatvori. Istra se bon herojski. O.na pobJed:uje:~Irabrest Istrana jaca je od svapske surovosti, Jednem prthkom druga Cetinu opkolilo je 60 Svaba. Uspjeli su da ga uhvate, Odlucio je da radije pogine, nego da se mirno prepusti zakletim dusmanima svoje ponosne, [unacke Istre. Podivljali svapski ljudcsdezi vee su se podmuklo cerili nad svojom z!ivom. Ali Josip Cetina stvorio je odluku. Istr'gavsl se obruca, jurnuo je naprijed i spasio se. Dvije rane, koje je pri tom zadobio, svjedocanstvo ;::u njegove hrabrosti i mrmje rrema neprijatelj u. Ivan Skubic, seljak iz Preseke kod Dugog Sela, do-sao je na III. zasjedanje s nezacijeljenom ranom na nozi. Ranjen je nedavno kod Oborova. Lezao je u krvi, kad su ustase i Nijemci prisli k njemu. Mirno je gledao kako dclazi smrt, A strvinari mu svukose odjecu i ostavise ga, misleCi. da je mrtav. Pred drZavnim sabororn Hrvatske govorio je Ivan Skubic o svojoj pitornoj Posavini. Iz njegovih tijeCi izbtja plamena ml'znja prema Iasistirna. Ta md:nja rasplamsava se i u samom Zagrebu i u njegovoj najbltzo] okolmi, D',lSan Calic-Cule, bio je mladi student prava, kad je njegovom Slavonijom zahujala oluja fasizma, Ljubav prema domovini ponijela ga u borbu. Na Psunju je Cule organizirao prve parrizanske odrede. Iz tih teSkih dana ima i uspomenu. 'I'ada je ranjen u ruku. Doista, to je hila teSka situacija, Nepnijatelj je nadirao i trebalo je pod svaku eijenu sk:oniti neki dragocjeni materijaL Cule je preuzeo na sebe ta] zadatak. Zasuli su ga metci, zivot mu je bio U opasnosti. Ali ipak rnaterijal jc bio spasen, zaliven njegovom krvlju .. U Dorijjm Pistanima kod Nasica, orao je svoju zernlju seljak Ivo Marinkovic sve do okupacije. A onda je uzeo puSku i posao u borbu. Nezaboravan je njegov podvig iz 1941. godine, U jednorn selu ugnijezcUlo se 80 ustaskih kcljaca. Marinkovic je jednog dana sam samcat usao u selo. DrZa'o je u pripremi pistol] lead je prelazio prag jedne kuce, Za cas su
j

=

95

odjeknuli puenji njegovng pistolja i dvojica ustasa platila su glavom. Hrabri partizan izvrsio je svoj zadatak i napustio .selo. On je padpukavnik NOV i njegove jedinice istrijebile su bezbroj fasistickih pasa, Danas j,e on vljeenik drzavnog sabora Hrvatske. Na III. zasjedanje dosao je i stari crijecnik Mate Soric .l!~an Izvdnog odbora iz Perusica, On je po.nosan na svoj~ smove, Jedan ad njih [unaeki je pao kao borac narodne vojske u borbama kod Karlobaga, prosle godine, Drugi je vodnik u VI. diviziji. Mate ne zali zrtava, On se probija kroz zasjede i dize narod u borbu, Svojiln vlastitim primjerom pokazao je kako se treba boriti, a ne cekati dole kuca gori. Ponosna Dalmacija nije se nikad pakorila fasistickim zavojevacima. Makarsko Primorje od prvih je dana tesko pod.nosilo fasistiCki teror i spremalo osvetu. Narodno-osloboditacki odbor u Bristu organizirao je 23. januara 1942. napad na neprijateljsku posadu i oslobodio sedmoricu zatvorenih Ijudi. Tri dana vodile su se borbe za kasarnu. Ustanicima je paJ.o u ruke nesto oruzja i dva breda s 9 vagona hrane. Cetiri vagona ostala su za partizane, a pet vagona podi.jelio [e Narodno-oslobodilackt odbor siromasnom narodu! Predsjednik toga NOO-a. bio J'e tada Martin Vezic " domaci sin ? .radnik. On neumorna radi u pozadini i vijetnik je ZA VNOH-a tz Dalrnactje. U nasern drzavnom saboru uce.stvuju i zene, ravnopravno :s muskarcirna. To pravo izvojevale EU svojom borbom. U Kalniku se pjevaju pjesme a lVIilevi Cvjet:usic. U prvim borbenirn linijama i U pozadtni Mileva: je medu prvima, 19-42, glod. '.!rsili su Francetieevi Iegionarj ofenzivu ria Kalriik. Meau sedmoricom opkoljenih partizana nalazila se i Mileva. U rrajtciem casu uzela je ona puskomitraljez. Na celu opkoljene grupice, preko ustaskih ljesina, probila je obruc. I ona je vijeenil! Zemaljskog antifaSistickog vijeea narodnog oslobo:aenja Hrvatske. I tako redom. U [urfsima, u borbama na Zivot i smrt, U neumornom radu 'izdizali su se junacki sinovi i keen naSih naroda. Prvi put u svojoj povijesti nasi riarodi imaju taKve zastupnike, istinske i junacke rukovcdioce, izabrane u oslo-bodilaekom ratu,

Cla~ 3, odluke a ZAVNOH-u, kao vrhovnom zar,cnoudvnom i izvrsnom tijelu. i najvisem organu drzavne vlasti Hrvatske kaze: »ZAVNOH sacinjavaju narodni praustElvnici Hrvatske' bez razhke narodnosti, vjeroispovijesti, rase i politickopartijskE: prtpadnosti, koji su d£l.1~okaza da su vj:;I"l~~i. ~dani d Nal'odno-oslobodilal!koj borbi svih naroda JugOf:hWIJe 1 nepomir1jivi nepl'ijatelji okupatora i njihovih slugu. " Nasi vijecnici to jesu i u tome je jamstvo, da sa-sav njihoy rad razvija na srecu nasih naroda, za bolju buducnosf nase nspokorene domovine.

96

7

97

SADRZAJ
Kako je do.§lodo stvaranja prvog narodnog Sabara slobodne i ujedinjene Hrvatske UolH m. zasjedanja ZAVNOH-a . Tok zasjedanja - govor- Vladimlra Nazora Primanje poslovnika, tzbor radnog predsjednistva i izvjestaj Stanka skare . . Govor Andrije Hebl'anga Organizacija. narodne vlast1 u Hrvatskoj Izvjestaj dra Pavia Gregoriea 0 radu ZAVNOH-a Izbor predsjednistva Zavrsna rijec Vladimlra Nazora Tekst Deklaracije i odluka Drl!avn(}g sabora slobodne j_ ujedinjene Hrvatske sta rnlsle na§i prvoborct 0 odluk.ama m. zasjedanja ZAVNOH-a Narodni vijeenici str. 3 13 19 24
26 43

49
55 59

61 92 92

STAMPARIIA

"VJESNIK"

.<:.,)

.,."

:f
~
.~

§

t:l 'd .<:.,) .,..,

~

'" N
t:l

.'" c

.. 0

~ ..,
0

... t:l
t:l

~ ·t ~ e ..,.,
Q)

l2;

~

6

III ..,

g!

...,

.

... ~
es

>~

~ 0

s
::r:
0

'tl

.~
.~ t:l
'g

~

~

l2;

> '«:
~ .,..
N

.~ .~
.."
."">

s.

.g
'tl

~ .,..., .,

'0 <ll

:>

d:

<:.,)

~ ~ .ti ~
ii'

~
l-

'" .~
~ 0 ~
'

"'I:l "
"'o"

e

?
I:l

~
-e-,

..

o .c

~ ;..
e
0

~
s,

I:l

..
...
e

"<:!

II! 0

~

'''>

~ ....

'" ~
::> ......
"<:!
g,

.c

I.i

§

~ ~ ~
'
<I)

"" ~ d ~

...,
I

d

0
-<Jj
,Q

Z

>
0)

~ -:;
'"<3
0)

Ilo

..

:! .."..

4 .~
-;

.... '(3

.a ....
t:I
,'_'

.....

.'" .....
0

~ ~

:'>
p

~ ~ '0 ~
0

...
,,_. es ~ ru ~ ...
Q)

$

1 ...
~ ~
;..0

.....

0
I;:l.
Q)

'"
0

<l)

;..

~3
o~
'",

~cs

t:I

>!

I-Z

.0

;..

~

::q

... .~
;:l !'l.

1? .....

c
Q)

d .....

."" ....
'1:l
l-

oj

0

~ ~ 0 , :t:
0

I;l.

Z

::-

"'t:

~ ~
oQ]

N

u.l

....

s §
.,.

~ ~
'1:l
Q)

...
'"
,_

.....
'1:l

l .

.& 0
0..

.~

t! t3 Q
-;.>

0;

~

~~

~

N

~ ~

:<;:;

...,
II)

.a
P.,

~ <u

"-

.~
~
<I)'

''-> <u f

:~

''->


!;:;
(l)

'"

'''' ....
<:l [.I]

~

"'~ ~ ~ d
[.I]

"-

<I)

oj . ....,

>"
<u

.!<1

'u
-e-,

..le

r:3

W

Q)

[.I]

[.I]

~ ..... '"
::z::
0

.!er:3

<I)

....:q

",.

...
0;

t!

go
"-~
oj~

::Z::;:>
.0
'1j

e ...
.0 'ti
0 0>

... N 0
0

... ''''
......
'C)
Q,)"

~

0

.~ ...
0
0)

;;lN

r:3 ,_,

~

... ~ '" .... '"
.!<1 'ti
'f'I

......

~

:t1 @
P., 0 d

!-

"

...
<:l

...
(l)

'"

P,

"

0

~ ~ .....

0 ..,..,

....
'0 t:I

',,_f

o

C!.

<Q

~

Q)

~ .....
f!
o;:j

~ ~ ~
i~

'J:::l .III !d

..,

.0 'J:::l
0 I\l t3

N

'"
es

~
'"OJ
d III

""" ~
d

:~
0..
a ""
d

z !:!.
N
'tl <::l

:r::

I

a
~
o:l

~
'<.J

'<'>

..,
;::. o.
<::l

t! -c-c

o:l

""" a
.".. ;...>

t:!

• .,..

d
tj

'''>
.~

~
c:l

~ ... ~ ~

~'tl ~~ .., '" a hi ~ 't'l .....
'r_oOI-!;'-J

...

~f

.

0:::: >l.

..,..

OJ '''l' 0

.,.,
t!

:r:: ....

rr" ...:.

...~

a
<t:

,.0

:«:; .se
N

;:,.

'<.I

.... ...
CJ

.~ .~ <:I ..,
0 0-

'J:::l

~ ~ OJ ;;:. ..... ~
<::l
I

2;

a
~ <t: s:
IlJ

...
<:l)

~

.!C .,.,

;:>

0.,

es

-e
'tl
III

q

...:

'1;;' A., """

"e-,

OJ

'0 <»

§
-e-,

.~
<:l N
<))

<:l <::l

,e

~ .'" "" '1:: ~

<» ...., R. <il
-e-s

~

'OJ

.., '-' .,. ~
oJ .... ;::.
-e-,

<:l N

:f:
d
(oJ

'" ~

~

0 .",

""
'~

...,

'lj
-e-e

'lj

'"'

"" ~ '"
0

'"
>:!

'0

0::

<::l

.(;:) .-, ....
."
(;:)

.~
-e-,

~

0
(;:)

;-:, ..>e

..., '"

<U -e-s

:::, 0

""
oS )-u
,_, ... ... ... ~
.d
-e-,

r:
0

!=!
<:I

'" ;:3
....
:<>
0

~

d

0

;-:,
'0

~ ;;::

0 tll l>l

~ ~

..

.;:;

0

...

N V

~

;-:, d

2:
....

I'.l d

.~
~

s
:>
t:l , ~

:>

0 :2;

~

N

~ ...., ~ '"d ~ .....,

.tJ <IJ
0.,

...

!

~ 12 e ~ ~
t;l

i
.....,
0 :,.
III

~ ~

p..:

~ '00
• C',' 0
0>

~

t:l

'"" c;
~
':tI
0
'l)

tl

;;

.,
!iO

:.?

c

c
;,:>

'" ~

:~
.~
:; .,.,
0
'l)

0 r;:"

g~ "" ~V g
Ij
-e-,

Il)

:;:,

.... '"
Q3

~

\lJ

ol:r.1 ~~0 p.. ~~t>
~~~

III

,,!,c

~ ~ ~~
R)
tl ..,

~~

;

0
1;Q

~ ~ 0
;::

'""

~ <:&l ~ §

<:II

'"
~ ~ ..... ~
I\)

.'O~

1:3 .,_
''0

s

1 ~
"<l

t

III

~

s,:

!

-.,:,...-"

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->