You are on page 1of 119

POVIJESTGRADITELJSTVAI (MezopotamijaRanokranstvo)

Popiskraticaistrunihizraza abak aditon agora akant akropola akvedukt ala altis pokrivnaploakapitela nepristupaniprostoruhramu,estosvetite trggrkihgradovamjestotrgovanjaiokupljanja ukrasnielementpremalistovimajednevrstestrika utvrdanauzvisini vodovod krilozgrade,naposebonokriloatrija svetigaj,svetopodruje govornicauoblikupulta hramkojinaproeljuizaeljuimatrijemsastupovima produecibonihzidovaele istaknutaukrasnaploa,eonicrijep vijenacukraenviticamaipalmetama prstenovinadorskomkapitelu svlaionicaurimskimtermama najeepolukrunaniazagovornicu,prijestoljeilioltar,dogradenanaglavni prostor arena arhitrav arhivolt arkada astragal atika atrij aula boriliteuamfiteatruposutopijeskom vodoravnaglavnagredakojapoivanapotpornjimainosigornjidiograevine okvirpolukrunogluka,istaknutodzida nizzidanihlukovanastupovimailistupcima konveksniprofil,estoukraenzrnatimnizom pojaszidaiznadglavnogavijenca(estosnatpisima,skulpturomisl) glavniprostorrimskekue,kasnijepredvorjestarokranskihcrkava dvorite,velikiprostorzaokupljanje,palaa sveananebnica,prenosivanebnica,zatitniiukrasnikroviznadoltara,nia, kipova baptisterij bastion bazilika baza krstionica obrambeniistakgradskogazida antikadvorana,kasnijetipcrkve podnojestupa,stupca,kipa;povrinanakojojpoivazgrada (segmentni)luknazidnojilinaprozorskojstranisvoda vijenicagrkihgradova sredinjiprostoruhramu(najeeskultnimkipom)

ambon amfiprostil ante

antefiks antemij anuli apoditerij apsida

baldahin

boniluk buleuterij cela

ciborij cinktor cisterna gekumanus dipter displuvij domus dromos edikula ehin

oltarnibaldahin;tabernakul zidkojimsuopasanamezopotamskasvetita bazenukojemsesakupljakinica(najeepodzeman) osistokzapadurimskomvojnomlogoru hramokruentrijemomsdvostrukimredomstupova rimskiatrijskrovomnagnutimpremavan kua pristupnihodnikgrobnomhumku(tolosu) (malihram)okvirnia,portala,spomenikakojisesastojiodstupova,zabataisl.

(morskijeinac)jastukilijastuastaploanakapitelu nia,povienosjedalo,najeepolukrunogoblika gornjikatugraenunekiprostorilipremanjemuotvoren,galerija,tribina nizsobakojihsuvrataujednojosi vodoravnogreenagrkomhramu gornjislojtemelja,ispodkrepidomegrkogahrama trgurimskimgradovimamjestookupljanjaitrgovanja hladnakupeljurimskimtermama rubnivijenacnaantikomhramu(ploavijenca) kolaivjebalite hramsacelomdugakomstotinustopa hramsaeststupovanaproelju kultnomjestoposveenonekomheroju(polubogu) podnogrijanjeskanalimazatoplizrak prostorijistropnosestupovi itnica,hambar,skladiterobe blokkuaokruenulicama,rimskanajamnakua jednakevisineslojeva toplakupeljurimskimtermama zvonik barake,potleuice,civilnonaseljeuzrimskivojnilogor uspravnipolukruniljeboviustupovimaistupcima podrujeokoglavnoghrama(premaistoimenomrimskombreuljku) glavastupailistupca,diokojiposredujeizmeupotpornjaigredaodnosnoluka

eksedra empora enfilada epistil eutinterija forum frigidarij geizon gimnazij

hekatomped heksastil heroon hipokaust hipostil horej inzula izodoman kaldarij kampanil kanabe kanelire kapitolij kapitel kardo kastrum kavea

ossjeverjugurimskomkastrumu rimskivojnilogor (udubina)prostorzagledaoceuantikomkazalitu

kazamate kazeta kima konzola krepidoma kripta kriite kubikul kubus lezena loa/loggia martirij mastaba mauzolej

prostorutvrdeposvezatienodhitaca udubljeno,estoukraenopoljestropa trakasvalovitimlisnatimukrasom izboenigraevinskielementkojiprihvaagrede,vijence,svodove,kipoveisl.

stepenastopodnojehrama hodnik,grobnica,crkvanajeepodzemni diocrkvenogprostoraukojemsekriajuuzduanipopreanbrod spavaonicaurimskojkui kocka,blok uska,plona,uspravnatrakazidakojasluiralambiploha nadsvedenasjenicailiprostorijasastupovima spomencrkvanadgrobommuenika egipatskigrob,estostepenast monumentalnagrobnica kamenagradnjaodvelikihblokova glavnaprostorijasognjitem,ranioblikkuesdvoranom spomencrkvazamuenikailisveca poljeizmeutriglifanadorskomhramu,najeeukraenoreljefimailioslikano hrambezele,opasanjednimredomstupova(najeekrunagraevina) gotiki geometrijski, esto ornamentalni sustav prutova kojim se prozor odvaja oddrugihgraevinskihelemenata

megalitskagradnja megaron memorija metopa monopter mreite

naos

hram,odnosnojezgragrkogahrama predvorjekranskebazilike bazenzaplivanjeurimskimtermama gradgrobova(groblje) kultnomjestonimfaisvetitevrela,natkrivenafontanasogradom nadmorskavisina osmerokut "oko",svjetlosniotvorukrovuiliukupoli prostorijaizaelegrkogahrama mjestozazboriplesuantikomkazalitu uspravnopostavljenikameniblokoviiliploe,kojitvorepostoljezida kolahrvanja,vjebalite sfernitrokutprekokojegakvadratnaosnovicaprelaziukupolu boniprostoriuzkorranokranskihbazilika(sakristija,prostorizapresvlaenje)

narteks natatio nekropola nimfej NV

oktogon opaion opistodom orkestra ortostati palestra pandantiv pastoforije peripter

hramsasvihstranaokruennizomstupova

peristil pilastar pilon piscina plinta podij pojasnica poligonalan portik pretorij prezbiterij pritanej pronaos

dvoriteokruenotrijemovimasastupovima zidnistupacsbazomikapitelom egipatskamonumentalnavrata,toranjuoblikustupca bazenzaplivanje;bazenkrstionice donjaploabazestupa povienapodgradnja lukkojiojaavasvod,okomitnanjegovuos viekutan trijemsastupovima slubenosjeditedravnognamjesnika(pretora),vojskovodinator kor,prostorzasveenikeustarokranskojbazilici,povienzanekolikostuba

zgradagradskeupraveugrkimgradovima predvorjegrkogahrama monumentalnavrataegejskihpalaaigrkihsvetita povienapozornicaantikogkazalita hramsastupovimanaproelju pravokutnamrealinija diograevineizboenkrozcijelunjezinuvisinu krunagraevina svetite,prostorskultnomslikomilioltarom pozornicaantikogkazalita stlaeniluk,najeeisjeakpolukrunogluka strehaioluknagrkomhramu gotika:tankipolustupovikojinosesvodililukizboeninaunutarnjimzidovimaili nastupcima

propilon,propileji proscenij prostil raster rizalit rotonda sanktuarij scena

segmentniluk sima slube

spira stereobat stoa

cilindrinielementnakojempoivabazajonskogastupa grubozidanitemeljgrkogahrama grkadvoranasastupovima najviastepenicapodnoja(krepidome)grkogahrama podgradnja,prijesvegazapostizanjeravneplohenaneravnomzemljitu prostorijazaznojenje,parnakupeljurimskimtermama prodavaonica,radionica,krmaurimskimgradovima glavnaprostorijarimskekue ispupenatrakanaarhitravu svetiprostorokohrama hramsetiristupanaproelju

stilobat supstrukcija sudatorij taberna tablinum tenija temen tetrastil

terme timpan tolos tor

kupalitauantici poljezabata kupolnigrob,krunagraevina,krunihram konveksniprofilnabazijonskogstupa "prozori"odproupljenihkamenihilidrvenihploa povienipodij(zatribune) prolazizmeuarkadaiprozoraugotikimcrkvama ploastriuspravnautoranagredudorskogareda trolist,skloptrijuapsida(konha)uoblikulistadjeteline poasni luk nekoj osobi ili dogaaju, luk izmeu kora i srednjeg broda ranokranskebazilike

tranzene tribunal triforij triglif trikonhos trijumfalniluk

tumul voluta zigurat

krunigrobnihumak graevinskielementsavijenuoblikuspiraleilipua Mezopotamskivisokihram,stepenastitoranj

Odnos arhitekture i znanosti je specifian. Arhitektura kao struka istodobno je umjetnost i tehnika. Arhitektonskoostvarenjeautorskojedjelouprvomreduposvojojstvaralakojumjetnikojsastavnici,a znanstvenoistraivakaitehnikokreativnasastavnicaelementisukojiomoguujukreaciju.Premdate komponentenisuprimarnielementiarhitektonskogstvaralatva,samointegracijomsvihtrijuaspekata arhitekturedjelodobivasvojupunuarhitektonskukvalitetu. Znanstveni aspekti arhitekture u novijoj se arhitekturi u nas pojavljuju tek u posljednje vrijeme, ali od antike do renesanse znanstveni pristup bio je bitna podloga arhitektonskog projektiranja naravno, u okvirima tadanjeg shvaanja znanosti. Tu se ve razabiru tri osnovne komponente znanosti u arhitekturi. Prije svega tehnikokonstruktivne komponente. Kupole Panteona, Aja Sofije i Sv. Petra u Rimu ili pak prostorna mrea gotike katedrale vrhunski su povijesni primjeri prostornih rezultata postignutih analitikim pristupom konstrukciji i tehnici gradnje. Firentinska kupola rezultat je Brunelleschijeve genijalne tehnoloke inventivnosti. Sumerski izum opeke, grko modularno projektiranje od Pitijeva hrama Atene u Prijeni ili pak rimska izrada stupova standardnih dimenzija za triteprimjerisumasovneproizvodnjeprefabriciraniharhitektonskihelemenata. Drugioblikjepovijesnoistraivaki.Zapoeojeurenesansi,kadjevelikidionaporakreativniharhitekata uloen u to da se razumije i ponovo oivi veliina i kvaliteta antike arhitekture prouavanjem tada postojeihprimjeraianalizomantikeliterature,uprvomreduVitruvijeveknjigeoarhitekturi. Napokon,treiznanstveniaspektarhitektureupovijestijeonotojenamadanasnajmanjeprihvatljivo kaoznanost,alizaarhitekteprolostibilojenajvanije,atojeprouavanjeproporcija.Usklaivanjesvih dimenzija arhitektonskog djela u jedan sustav bio je primarni zadatak arhitekata od egipatske arhitekture,prekogrke,rimskeisrednjovjekovnearhitekturesvedodanas.U20.stoljeutojeproblem kompozicije i estetike, ali u prolosti je to znailo ozbiljno znanstveno istraivanje. Povezano s metafizikombrojevaistraenjemkozmikogjedinstvauskladnimproporcijamailizlatnomrezu,tasu istraivanjaimalaprividnajozbiljnijeznanosti.Izreka"Arssinescientianihilest"odnosilaseupravona vanost istraivanja proporcija. Od renesanse nadalje znanost dostie veu ozbiljnost. Specijalna podruja istraivanja su povijest i opa naela arhitekture, konstrukcijski problemi, usavravanja obrambenearhitekture. Hrvatskase,meutim,kaograninopodrujeizmeuEuropeiOtomanskogcarstva,borizaopstanak,a ne za napredak. Jedina izrazita suvremena arhitektonska dostignua su neprekidne gradnje i modernizacije utvrenja na granici. U Hrvatskoj je od 15. do 18. stoljea izgraena cijela antologija najsuvremenijihtvravaimediteranskogaisrednjoeuropskogtipa.Odkraja18.stoljeatijekomcijelog 19. stoljea korjenita preobrazba drutva, industrijalizacija i urbanizacija postavili su mnogo novih urbanistikih i arhitektonskih problema koje se nije moglo rjeavati tradicionalnim metodama. Te su promjene omoguile i bitno nov pristup rjeavanju problema i nova rjeenja. Nagla urbanizacija

zapadnog svijeta otvorila je niz problema u gradovima spomenimo samo promet i zdravstvene potekoe koje se moglo rjeavati samo novim metodama. Pojavljuju se novi industrijski materijali, lijevano eljezo, zatim se elik i beton poinju upotrebljavati najprije u industrijskoj arhitekturi, a postupno i za proizvodnju arhitektonskih i konstruktivnih elemenata reprezentativne arhitekture. Mnotvo novih funkcija zahtijevalo je projektiranje novih specijaliziranih graevina, pa su se razvile metodeprojektiranjatosuomoguavalestandardnorjeavanjeinajsloenijihzadatakairezultiralesu pojavomnoviharhitektonskihoblika. Upoetku19.stoljeaHrvatskajezaostajalapremaZapadnojEuropi.Podijeljenanaviedijelova,bilaje poljoprivredna zemlja, gotovo bez industrije i s nerazvijenim gradovima, to se jasno ogledalo i u tradicionalnomcehovskompristupuarhitekturi.Nakrajustoljea,meutim,Hrvatskajeimalakolovane arhitektesposobnedarjeavajusuvremeneurbanistikeiarhitektonskeproblemenasuvremeninain. Hrvatskinarodnipreporoddaojevizijunacionalnogagospodarskog,kulturnogiznanstvenogprograma pa je druga polovica 19. stoljea bila posveena ostvarivanju te vizije. Za ostvarenje velikih arhitektonskih zadataka pozivani su ponajbolji arhitekti iz razvijenih dijelova monarhije. Osnovano je Drutvoininirahiarhitektah,ijesuViestiuzdrugesvojeulogebileiprvihrvatskiarhitektonskiasopis. Osnovana je graditeljska kola, a domai arhitekti su studirali u Beu. Poslije znanstvenog poelo se uvoditiihrvatskotehnikonazivlje.TakavtruddostizanjaterazineokrunjenjeposlijePrvogasvjetskog rata s jedne strane osnutkom Tehnike visoke kole (od 1926. Tehniki fakultet Sveuilita) s arhitektonskim odjelom kao sreditem za arhitektonska istraivanja, a s druge visokom kvalitetom hrvatskearhitektureizmeudvarata. Dananja znanstvena istraivanja u arhitekturi vrlo su razliitoga znaaja i premda u osnovi pripadaju tehnikim znanostima, povezana su i s humanistikim, drutvenim i prirodnim znanostima. Kao to se vidi iz pojedinih znanstvenih grana arhitekture i urbanizma, pojedini aspekti istraivanja u arhitekturi uskosupovezanisgraevinarstvom,povijeuumjetnosti,sociologijom,geografijom. Uarhitektonskomprojektiranjuglavnaseistraivanjaprovodeumetodologijiplaniranjaiprojektiranja. Arhitektonskakvalitetadjelaovisiteoumjetnikojkreativnostiautora,alizahtjevimodernogdrutvaza visokospecijaliziranomarhitekturomgledepojedinihfunkcijasjednestrane,azahumanizacijomivotau gradu s druge strane, postavljaju niz problema u projektiranju koji se ne mogu rijeiti intuitivno, ni umjetnikomkreacijomvezahtijevajuanalitikiiznanstvenipristup. U urbanistikom i prostornom planiranju nezaobilazno je znanstveno istraivanje. Ureenje prostora, smjetaj industrije, planiranje gradova koji funkcioniraju, a ujedno su humani prostori ugodni za ivot, sve je to osnovano na znanstvenom pristupu i podrobnim istraivanjima. Istraivanja arhitektonskih konstrukcija,fizikezgrada,materijalaitehnologijegraenjaprateiunapreujusuvremenetehnoloke promjeneipridonosekvalitetnijojijeftinijojgradnji. Istraivanjapovijesnearhitektureiurbanizmavezanasuisistraivanjimapovijestihrvatskeumjetnosti odpoetakadosuvremenearhitektureisistraivanjimauarhitektonskomiurbanistikomprojektiranju.

Ta su istraivanja ujedno osnova za zatitu i obnovu graditeljskog nasljea kao bitnog elementa nacionalnog identiteta. Glavni problemi su ouvanje povijesne arhitekture i kvalitete i karaktera povijesnihgradovaimogunostnjihovasuvremenogkoritenja,osuvremenjivanjaipreobrazbe. Svaovaistraivanjanije,naalost,moguepokazatinaizlobi.Onasuintegriranausuvremenuhrvatsku arhitekturu i u nae gradove. Vidljivi su i mogli bi se pokazati ipak arhitektonska kreacija, umjetniko djelo,aznanstvenijerezultatunjegaugraen.Znanostuarhitekturidanasjesveoiglednija.Sustavna istraivanja donekle su novog datuma, ali sve vie ine podlogu za cjelokupno arhitektonsko stvaralatvo. Ono osnovno ipak to predstavlja veliinu arhitekture nije znanost ve prostorna i umjetnikakvaliteta,rezultatumjetnikekreativnostiautora. Prof.Dr.Sc.VladimirBedenko: ARHITEKTURA U HRVATSKOJ PRIRODOSLOVLJE U HRVATA ZNANOST U
ARHITEKTURI

UVOD "Arhitektura" i "umjetnost graenja" esto su osporavani pojmovi. Pretjerani rast graevinske produkcije, raspad obrtnikih i umjetnikih tradicija koji se javljaju na prijelomu 19. i 20. stoljea, ideoloki nabijene borbe arhitektonskih kola raznih smjerova o funkciji, stilu i oblicima stvorile su zbrku. U ovom kolegiju arhitektura i umjetnost graenja izjednauju se kao sinonimni pojmovi, a graenjesepromatrakaonjimapridruenprocesrealizacije. Arhitektura je ve u prvotnom antikom smislu rijei obuhvatan i mnogoslojan pojam. Od dva starogrkakorijenaterijeiprvi(arh)oznaavapoinjanje,upravljanjeipoduzimanje,adrugi(tekton) pronalaenje, stvaranje, uvrivanje, oblikovanje i graenje (napose tesanje, graenje drvom). U pozivuarhitektasjedinjenasusvatapodrujadjelatnosti.Arhitekturajezbrojstvaralakihdjelatnosti. Arhitektura:projektiranjeigraenjejednojeodsredstavapomoukojihseovjekovivotniprostorod pojedinanestambenekuepasvedocijelihregijaureuje,smislenorazgraniujeioblikujeusuodnosu s prirodom. Taj zadatak ne mogu rijeiti pojedinci. Pri njegovu ispunjavanju moraju suraivati mnoge skupineprojektanata,arhitekata,vlastiiindustrije. Da bi se spoznali ciljevi, treba najprije odrediti dananje stanje discipline i prisjetiti se temelja graditeljstva. Suvremena faza arhitekture, koliko god se ini revolucionarnom i originalnom, nezamislivaje,jednakokaoirazvojznanostiilitehnike,bezpoznavanjapovijesnepozadine.Njezinisu korjeniustvaralakojprodukcijiprolihstoljea. Graevine spadaju meu najtrajnije svjedoke povijesti. Nakon stoljea i tisuljea one daju pouzdanu obavijestostvaralakimsposobnostimasvogvremena.Njimasebavipovijesnoistraivanjekojeuirem opsegu zapoinje tek u XIX. st., usporedno s prvim velikim restauratorskim obnovama povijesnih graevina, sa sve jaim nacionalistikim tenjama, te na paradoksalan nain s pojavom nove graevinske tehnike, koju se uglavnom zaodijeva historizirajuim platem. Protiv takvih imitacija i adaptacija okrenuli su se koncem stoljea razliiti pokreti koji u XX. st. vode stvaranju moderne arhitekture,prirodnomprotivnikusvakoghistoricizma.Svejaimuvrivanjemmodernearhitekture,i to irom svijeta, povijesne se arhitekture i njihovo prouavanje oslobaaju fatalne uloge spremita i dobavljaa stilskih oblika za proizvoljnu uporabu. Povijest graditeljstva tako postaje posebna disciplina za temeljna istraivanja u arhitekturi koja se sada proteu i na najranije ve povijesne faze moderne arhitekture. Zahvaljujui istraivanjima irom svijeta slika sveukupnog povijesnog graditeljstva postaje preciznija i slojevitija te izlazi iz pogubnih nacionalnih okvira. Istodobno, tj. od sredine XX. st., jo sauvani ostaci povijesne arhitekture, ne raunajui gubitke u ratu, postaju slino kao na poeku XX. st. rtve

nezaustavljiva rasta gradova, proizvodnih postrojenja, trgovakih centara i prometnica. Meu njima nalazeseestoivanegraevinenajnovijeprolosti. Prikazi povijesnih epoha graditeljstva i rekonstrukcija pojedinih graevina onoliko su nesigurniji, koliko dublje tragovi vode u prolost. Meu ostacima sauvanih gradnji (gradova ili pojedinanih graevina)maloihjeuspjelozadratisvojeizvornooblije.Veinomsuonerezultatidugotrajnihprocesa preobrazbe.Istraivanjemseiznjihovakonanogoblijanastojirekonstruirationoprvotno.Donjegase dolazioslobaanjemstarihdijelovagradnje,iskopavanjima,poredbenimistraivanjimaivrednovanjem pisanih izvora. Samo iznimno postoje autentini opisi, jo rjee izvorni nacrti. Arheologija pri iskopavanjimanastojipomougotovokriminalistikihmetodanatemeljurijetkihindicijaprizvatioblike raniharhitektonskihostvarenja.Mukotrpanidugotrajanposaokonzervacijetragova,njihovobiljeenjei vrednovanje s esto skromnim financijskim sredstvima, objanjavaju stanke o godina i desetljea potrebnihdopojavenovih,znanstvenopotvrenihrekonstrukcija,kojeestoimajuhipotetiankarakter. Stanjeistraivakeznanostimnogojenaprednijeuprouavanjupojedinostinegourekonstrukcijicjeline. Ucjelinipovijesniseobzorproirio.Postignuaprolostidanassunamjasnijanegoikadaprije.Znamo da je svaka arhitektura vezana uz svoje doba i da je neponovljiva. Istodobno raste i spoznaja kontinuiteta,ukojemusumeusobnopovezanesadanjostiprolost. nastanakarhitekture

Primarnafunkcijaarhitekturezatitaodprirodnihnepogoda,spodjelomrada,osimprimarnefunkcije arhitekturadobivaisekundarnefunkcijezadovoljenjeprivatnihpotreba,reprezentacijaidruge. Uvjetiukojimanastajearhitekturasedijelenaprirodneidrutvene/kulturne.Funkcionalnizahtjevisu zatita, ureenje, proizvodnja, komunikacija, povezivanje. Utjecaji se dijele na tehnike/gospodarske i drutvene/kulturne). Procesnastankagraevine(planiranje,imaginacija,konstrukcija,izvedba) projektiranjeplaniranje,imaginacija,konstrukcija; graenjeizvedba; projektiranjekoncipiranjearhitektonskogureenja; programpoprimafunkcionalnusvrsishodnostunutarprostora; zadaniprostorniodnosidobivajuodgovarajuikonstrukcijskisustav; nastalaarhitekturajeuodnosusaokolinom(fizikomidrutvenom)

tlocrttradicionalnoosnovninainpredoenjakoncipiranogprograma; Arhitektura obuhvaa sva podruja ivota i rada nastala drutvenim raslojavanjem. U svrhu njezine regulacije u okviru sveukupnog drutva razvio se urbanizam, a kasnije i prostorno planiranje kao koordinirajuedisciplinegraditeljskedjelatnosti.

arhitektura se moe iitati kroz volumen i prostor (ekstremni primjeri arhitekture volumena su piramide, a ekstremni primjerak arhitekture prostora je Tolomejeva riznica), odnosno kroz odnos volumenaiprostora. Odnosvolumenaiprostorauurbanizmuseidentificirasaodnosompunogipraznogugradskomtkivu. arhitekturakaoravnoteasila;

Prviciljsvakegraevinejestabilnost. Tek u drugoj polovici XVIII stoljea poinje prouavanje konstrukcija na znanstvenoj osnovi. Statika i znanostovrstoimaterijalatvoreznanstvenupodlogugraevinsketehnike. Silekojesepojavljujuugraevinamarazlausena:vlastituteinukonstrukcije,pokretnaoptereenja, pojedinanaoptereenja,vanjskaoptereenjaidinamikaoptereenja. Postojanjegraevinepodrazumjevadajerezultantasvihsilakojesepojavljujuugraevinijednakanuli. arhitekturakaoorganizam: konstruktivnielementigraevinesu: zid(zidniotvori) nosa; krov(krovnipokrov); svod; plonenosivekonstrukcije; stubita;

Pojednostavljeninaziv,kojisenezasnivanaformalnimslinostimaspojavamaorganikogivota,vena nekimsrodnimnaelimapostojanjaprvenstvenonanaelujedinstvafunkcije,konstrukcijeioblikovanja primjerisu: natnakuaizNiengurga; orskihramovi; vetaSofija(HagiaSophia,AjaSofija); otikekatedrale(Amiens); alasportskadvoranaTokio(arh.KenzoTange)

POVIJESTGRAENJAODRANIHRAZVIJENIHKULTURADOKRAJAANTIKE arhitekturakaopovijesnouvjetovanoblik

Arhitektura je reprezentativna umjetnost drutva. Ona poiva na graevinskom programu to jest na odreenombrojuivrstiprostorijainjihovompovezivanjuovisnoofunkcijigraevineipredodbama naruiteljaonjihovojupotrebi.Funkcionalnostgraevinemoebitiiskljuivoutilitarna(npr.siloszaito) ilisimbolika(npr.piramida).Razvojemdrutvakrozpovijestprogramipostajusvesloeniji. tipovigraevina

Zazadovoljenjeistihprogramaarhitekturaodgovarastvaranjemtipovagraevina.Temeljnitipovi(koji predstavljajuoptimalnarjeenja)postojedugovremena,onotoihrazlikujeodpodnebljadopodnebljai urazliitimvremenskimrazdobljimajestil. stil

Stil(stilus)jelatinskipojamzapisaljku,aliirukopis,nainizraavanja. Stil predstavlja istovrsnost umjetnikih i konstruktivnih sredstava kod svih tipova i oblika graevina jedne epohe. Stil razdoblja poiva na konstruktivnoj i formalnoj logici glavnih elemenata graevine i njihovompovezivanjusagraevinom(vidi:graevinakaoorganizam). U znanosti o umjetnosti razlikujemo: individualni stil, povijesni stil, generacijski stil, regionalni ili nacionalnistil,materijalnistilidr. Stilskaanalizajeestojedinametodakojavodispoznajimeuodnosakojimajenekagraevinaduguje svojpovijesnouvjetovanoblik. dekoracijaiornament

Veliki stilovi ne prozlaze iz proizvoljnih pobuda za ukraavanjem. Dekoracija i ornament mogu biti pridrueni stilu, ali stilovi koji se na poivaju na konstruktivnoj i formalnoj logici glavnih elemenata graevineinjihovompovezivanjusagraevinomsebrzoiscrpljuju. Arhitektura je kroz povijest oduvijek bila ovisna o opim povijesnim uvjetima. Velika postignua rezultatsuvisokogstupnjateorijeiprakseuobrtu,tehniciiumjetnosti.ArhitekturajedosredineXIX stoljeanaelutehnike,tesesmatramajkomumjetnosti.Nakonindustrijskerevolucijenesudjeluje urazvojuindustrijsketehnike,norealizacijeudrugojpoloviciXXstoljeaupuujunanovuorjentaciju uskladusaaktualnimstremljenjima. VISOKORAZVIJENEKULTURETEMELJICIVILIZACIJE Graenje kao planirana konstruktivna djelatnost uinilo je ljude neovisnoma od sluajnog prirodnog skonita. Najstariji nalazi seu iz 28.000 g. pr.Kr. (starije kameno doba). Tisuljetno iskustvo ivota u

takvimmanjimnaseobinamasaimaseuopanaelaplaniranjaimetodekonstruiranja. Prestanak ledenog doba omoguuje preokret u nainu ivota neolitika revolucija (mlae kameno doba). Povezivanjem ratarstva i stoarstva na temelju sjedilakog naina ivljenja nastaju prve regionalnoogranieneseoskekulture,akaoslijedeasocijalnatvorevinanastajegrad. Prirast stanovnitva, zemljoradnja, socijalno raslojavanje i gradovi pretpostavka su za nastanak visokorazvijenihkultura:3200.g.pr.Kr.Mezopotamija;2900.g.pr.Kr.Egipat;2500.g.pr.Kr.Indija; 1800.g.pr.Kr.Kina;800.g.pr.Kr.JunaiSrednjaAmerika Razvoj Evrope presudne poticaje dobiva od mediteranskih kultura iz bronanog doba: 2600.1600. g. pr.Kr.TrojaIIVI;2000.1400.g.pr.Kr.Minojskakultura;1600.1150.g.pr.Kr.Mikenskakultura;900 200g.pr.Kr.Etruani.DvijeantikevelesileGrkaiRimpreuzimajunjihovonasljee. Arhitektura stvara oblike za razliite zadatke u drutvu koje se raslojava. U tipovima i stilovima prezentirakarakterpojedinihkulturainjihovihrazvojnihfaza. MEZOPOTAMIJA SumeraninajugustvarajunajstarijuvisokorazvijenukulturugradoviUr,Uruk,Erida,Nipur,KiiLaga, nakon doseljavanja semita mo se premjeta u Akad, te na kraju u ujedinjeno SumerskoAkadsko kraljevstvoUriLaga; Babilon doivljava procvat u Starobabilonskom kraljevstvu pod Hamurabijem i Novobabilonskom pod Nabukodonozorom. Asirci Staroasirska, Srednjeasirska i Novoasirska drava, pod vladarima Aurnazirpalom, AurnazirpalomIIiSargonomII. PerzijskokraljevstvovladariKirIIiDarijeI Graevinski programi, tipovi zgrada i graevinski oblici poivaju na klimi, graevinskom materijalu, privrednojstrukturi,predodbamaovjeri,draviidrutvu. Trivodeagraevinskazadatkasugradnja: Konstruktivni oblik je rezultat primjene lokalnog raspoloivog graevinskog materijala trstike, gline i pijeska.Drvosedopremaizdrugihkrajeva,akamensenadomjetaopekom,najprijesuenimnazraku, azatimpeenim. sakralnihgraevina; palaai; gradskihzidina.

Graevinskoj tehnici i klimi odgovara gradnja masivnih zidova, bez prozora s unutarnjim dvoritima i terasastim ravnim krovovima. To rezultira oblikovanju graevina kao kubinih tijela koja su slojevito superponirana. Plastiko ralanjivanje zidova nije rezultat potrebe za ojaanjem zida ve i primjena prapovijesnih tehnikagradnje(gradnjalijepom).Tajoblikgradnjepostajekanonteseprenosikrozpovijest. Boje se od najranijeg doba upotrebljavaju za dekoraciju, a izumom pocakljene opeke osigurano je jednostavnoukraavanjegraevinazidnimslikamaidekoracijamakakobisenaglasiosimbolikiznaaj arhitekture. Prapovjesnenastambe Mezopotamska varijanta kue u obliku krova je zrefa koliba od trske. Povezani snopovi trske u jednakimserazmacimauparovimaukopavajujedannasuprotdrugomisavijajuurebra.Uzdunivezod trske i drvenih motki povezuje i u bavasti kostur, koji se pokriva hasurama) (prostirkama) od trske i prekrivaglinom. Krunekuenastajuizkrugaokoognjitasmatrasenajstarijimoblikomkue.Ovajtipgradnjepripada tipukuauoblikukonice.NapodrujuMezopotamijeprimjeritakvegradnjenaenisuu: Jerihon6.500g.p.n.e; TepeGaura5.000g.p.n.e; ArpaijaiTelHalaf4.000g.p.n.e.;

Promjeritlocrtaod5,0muTepeGauradoseupromjerod10muArpaiji.Osimosnovnogvolumena ulaz u kuu je produen dodavanjem pravokutnika, koji je otvoren ili natkriven. Vrlo rano se razvijaju upotrebivekonstrukcijeizraspoloivamaterijalakupolesjednomljluskom(Arpaija). Na kraju prapovjesnog doba nastaje kua sa okomitim zidovima pravokutna kua. Jednostavnost primjene pravokutne forme, mogunost povezivanja vie prostora, te jednostavnija aplikacija graevinskog materijala ovom tipu daju prednost nad drugim tipovima gradnje. Najranije datirane pravokutnekuesunaseljima: JerihoniatalHuyuk6.000g.p.n.e; Kalatarmo5.000g.p.n.e; TelHasuna4.750g.p.n.e.imanjekojesemoesmatratiprototipompoljoprivrednogdobrana krajuneolitika. Urbanizam Visoko razvijene kulture i urbanizam meusobno su uvjetovani. Grad postaje toka koncentracije gospodarske,politikeivjerskemoidrutva.JerihoniatalHuyuksupreteeksnijihgradova. Gradovi Mezopotamije koncentriraju se u 3 skupine koje se poklapaju sa sredinjim podrujima naseljavanjapolitikiikulturnovodeihnaroda: junaskupinaSumeraniod3800g.p.n.e.gradegradoveUr,Eridu,Uruk,Nipur,LagaiLarsa;

sredinjaskupinaAkaaniiBabiloncigrade:Ki,Spar,Akad,Mari,BorsipuiBabilon; sjevernaskupinaAsircigrade:Aur,Kalhu,NinivuiDurarakin.

Sumerski tip hramskog grada predstavlja najstariji sauvani model grada. Zidine grada su ovalne forme, u sreditu se nalaze palae i sakralne graevine. Ulina mrea je proizvoljnog toka sa estim slijepim zavrecima. Glavne zrgade su orjentirane prema stranama svijeta, ali nisu u meusobnom pravilnomodnosu.Gradomdominirajustepenastitornjevizigurati.PlangradaUrajenajstarijisauvan plangrada. Asirskigradovisupravilniji,prilagoenikonfiguracijizemljita. Glavnepalaeihramovigrupiranisu uz rub gradskih zidina kao tornjasto povezane skupine povezane s gradskim bedemom i vodenim putem. Gradovi imaju oblik pravokutnika iji su vrhovi orjentirani prema stranama svijeta, ulina mrea je paralelna s gradskim bedemima. Usvajanje ulice kao naela reda stvara pretpostavku za planiranje grada. Babilonski urbaniizam ujedinjuje sumersku i akadsku tradiciju s naelima Asiraca. Karakterizira ga geometrijski raspored cjeline, sredinji poloaj glavnog svetita, te ekscentrian poloaj palae koja je popututvrdespojenasgradskimbedemomivodenimputem.Glavneuliceslijedegeometrijskumreu, dok pojedinane gradske etvrti nemaju nikakav planski raspored. Prvi put se u ulici procesije svjesno oblilkuje ulini prostor kao munumentalni gradski potez. Babilon svojom veliinom od oko 8,9 km2, te injenicom da su se njegova predgraa spojila s oblinjim gradovima Borsipom i Kiom predstavlja jedinstvenigradskikrajolikucijelojantici. Stambeneetvrti Razvijaju se bez vrstog naela reda, tek Asirci uvode susrav glavnih ulica, ali unutarnja struktura blokovarezultatjevlasnikihodnosa.Proizvoljantokiirinaulicasuidandanastipiannaingradnje gradskihetvrtitrgovacaiobrtnika. Ulicesuuske,estoislijepe(suk),kuesuotvorenepremaulicisamojednimuskimvratima,rijetkosu poploaneiopremljeneulinimjarkom. AbrahamovaetvrtuUruprimjernepravilnihkrivudavihulicainepravilneurbanestrukture. BabilonetvrtMerekepravilnijagradnjauzglavnuulicuprocesije,notosevieudaljujemoodnje strukturasveviepodjeanaonuizUra. Kaostandardnitipstambenegradnjerazvijasetipkuesdvoritem Preobrazba seoskih gospodarskih kua u kuu s dvoritem dovrena je oko 2000 g.p.n.e. Prototip je naenuUruugradskojetvrtiizrazdobljaLarsa. Sveprostorijesuorjentiranepremasredinjemdvorituiiznjegadostupne.Kuajepremaulicipotpuno

zatvorena. Prizemnicama se kasnije esto dodaje kat, kome se pristup osigurava iz galerije (koja prati oblikdvorita).Dvoritejeestopoploanoiimapodzemniodvodvode.Ulaziuprostorijesuupravilu smjeteni u sredini due strane. Glavna prostorija kue je orjentirana prema smjeru dobrog vjetra, slui kao pretea dnevnog boravka, sobe za primanje i blagovaonice. Prosotrije za boravak i spavanje najeesusmjetenenakatu. Ova temeljna shema ostavlja ograninu koliinu mjesta za proirenje. Primjeri iz Lagaa i Babilona pokazuju da su mogua proirenja, ali uz uskraivanje dnevnog svjetla prostorijama koje se nalaz u drugomreduuodnosunadvorite. Sustavkuesdvoritempostajeopeprihvaennaintlocrtneorganizacije. Kua s dvoritem se kao temeljni oblik zadrala na Orijentu do danas. Njezina koncepcija proirila se prekoSredozemljasvedosjeverneEurope Palaa U primjeru palae vidljiv je razvoj temeljnog oblika kue s dvoritem koji postaje dravna reprezentativna graevina, to za posljedicu ima proirivanje i raslojavanje prostornog programa. Prajezgra kua s dvoritem ostaje glavnim elementom planiranja, no tlocrtni raspored poiva na kombinacijidvorinihsustava,kojisekaocjelinaopasujuobrambenimzidom.Razliitadvoritaseprema potrebiprogramamoguspajatiilirazdvajatiinatajnainsemoekreiratidojamprostora,takoerta mogunostrazdvajanjaispajanjaimasvojihprednostiuobrani. Vanjskooplojeseralanjujekulamaikrunitimatoodgovaraslicigradskihbedema,areprezentativni prostoriseukraujuzidnimslikamananainsvojstvensakralnimgraevinama NajstarijepalaegradilisuSumeraniiAkaani: PalaaAKi,2.800g.p.n.e. graenaudvijefaze,stariji(sjeverni)diosastojiseodtriskupineprostorija; na jugoistonoj strani monumentalna vrata iza kojih se nalaze prostorije posade palae, u sredinjem dijelu skup razliitih prostorija za kojesepretpostavlja da su sluile reprezentaciji i dravnoj upravi. Na zapadu je vladarev stan sa prostranim sredinjim dvoritem. Svi navedeni sadrajiopasanisuzajdnikizidom; umlaem(junodograenom)dijeluistiusedvijedugakedvoranenazapadu,odkojihjedna imasredinjepostavljenredstupova; karakteristika ovih graevina je izlomljena linija voenja prostora, nepostojanje osi, izmaknuta postavavratakadasenalazeunasuprotnimzidovima. PalaaEhursagUr,2.100g.p.n.e. slijediakadskukoncepcijupalaegospodarasvijeta;

temeljna povrina je kvadrat, iji uglovi su usmjereni prema stranama svijeta simbol carstva etirijustranasvijeta;

dvije skupine gotovo potpuno simetrinih prostorija postavljene su paralelno. Sjeverna vea namjenjenareprezentacijiijunanamjenjenaupravi;

pretpostavljasedapalaanijeimalaprostorijezastanovanje.

PalaaMari,1.800g.p.n.e. iz veliine i tlostrne sloenosti vidljivo je da se radi o palai koja je bila sredite mone drave kojasenadmetalasaBabilonomiAsirijom(Aurom); nepravilnost kompleksarezultatjerazliitihepoha gradnje.Istoni(stariji)diojenepravilniji,a zapadni(mlai)diojepravilniji; Mlai (zapadni) dio temelji se na svjesnom planiranju, njegovu jezgru predstavlja kvadratino dvoritesaskupinomprostorijaokoprijestolneisveane dvoranepredstavljanajveidomet u gradnjimezopotamskihpalaa; Sauvanesuizidniosliciiznimnekvalitete

Asirskepalae IdejaopalaivladarasvijetaAsirci(aiBabilonci)supreuzeliodSumeranaiAkaana,tepremavlastitim preodbamanadogradili. Od palaa istiu se: Aur (XIII st.p.n.e.), Kalhu (oko 870. g.p.n.e.), Dur arukin (oko 710. g.p.n.e.) i Niniva(od701.g.p.n.e.). Asirsijajevojnikaapsolutistikadrava,shodnotomeasirskepalaesunajeesmjetenenastrateki povoljnom rubnom poloaju grada, povezane sa zidinama i utvrene.poput citadela najsnanije utvreni,obinosredinjidioutvrde,uporita.Prostorsmjetenunutargrada,aopetizdvojen.Pojamje uranomnovomvijekuizvedeniztalijanskogcittadella,toznai"maligrad") Teite svakog kompleksa su dva dvorita: ulazno (babanu) slui reprezentaciji i dravnim poslovima i dvorite palae (bitanu) slui rezidenciji i i jedno krilo namjenjeno reprezentaciji. Dvorita nisu simetrino nanizana, povezana su sa prijestolnom dvoranom. esto su sa sakralnim graevinama i dodatnimnizovimamanjihdvoritapovezanaujedankompleks. Graevni oblici slijede mezopotamsku tradiciju, uz upotrebu slikarija, pocakljene opeke, ali unose i primjenukamenazaoblaganjereprezentativnihdijelovapalaa,teobradekamenaplitkimreljefom. Durarukin(Khorsabad)palaaSargonaII palaasenalazinarubugradanaterasikojajepoputbastionaizdignutaiznadgradskogzida.Sa stranejepodignutziguratkojikaodominantasvojomvisinomnadvisujeipalau; ispred palae prema gradu postoji jo jedno utvreno podruje unutar kojeg su prostori za vojsku,upravnuiprostorijezadostojanstvenike.

Babilonskepalae PreuzimaodAkaanasklonostkageometrijskijasnojvanjskojformi,aksijalnostisimetriju,aodAsiraca lociranjepalaeugraduispajanjesgradskimbedemima. Odpalaaistiuse:Babilon(oko625.g.p.n.e.),Borsipa(oko539.g.p.n.e.),Ur(oko539.g.p.n.e.). Graevnioblicislijedemezopotamskutradiciju,uzupotrebuslikarija,pocakljeneopeke,teobraduplohe zidaplitkimreljefom. BabilonpalaaNabupolasaraiNabukodonozoraII junuutvrdugradaNabukodonozorIIpretvaraupalausreditesvjetskogcarstva.Graevinski blok palae je trapeznog oblika dimenzija oko 200 x 310 m, smjeten izmeu Eufrata i ulice procesije; palaa je organizirana oko pet velikih dvorita (dimenzijom su blii trgovima). Uz sredinje dvoritesmjetenajeprijestolnadvorana,uzzapadnodvoritesmjetenajekraljevarezidencija, aistonodvorite(vezanouzulicuprocesije)jesluiloraspodjeluprometaosobairoba.Svatri sredinjadvoritasluilasureprezentaciji; Ahemenidskepalae(Perzija) Ne slijede naela masivne arhitekture Mezopotamije, tradiciju staroiranske (staroperzijske) gradnje drvetom i povezuju se s tehnikama i oblicima osvojenih zemalja. Najee se pojedinana pravokutna graevinska tijela sline strukture grupiraju na lako dostupnoj terasi u podnoju brijega. Pojedinana graevinska tijela su dvoranske graevine s mnogo stupova (zbog upotrebe drveta za krovnu konstrukcijustupovisunaveimrazmacima)kojesusaviestranaotvorenapremapredvorjima. Odpalaaistiuse:Pazargada,SuzaiPerzepolis. PerzepolpalaaDarijeI najsjajnijiprimjerreprezentativnepalaePerzijskogcarstva; rasporedzgrada,stubitaisveanihvrataodgovaraceremonijamanacionalnihsveanosti; dvije skupine zgrada sa istovrsnim graevinama pruaju se paralelno od sjevera prema jugu. Najznaajnijegraevinesuprijestolnadvoranailidvoranasastotinustupova(uistonojskupini zgrada)idvoranazaaudijencije(apadana)kojanadmaujesveostalegraevineukompleksu; Hram Hramovikaomjestatovanjaboanstvanastajunakoncudugogprocesareligijskogsazrijevanja. Prvotnihramovikultne krinje(vidi primjerHramuEridu)predstavljajumaleneprostorezartvei molitvukojeodgovarajuskromnomobredu. graditeljskatradicijarazliitihnarodaujedinjenajeuovomcarstvuuprepoznatljivstilPerzije. unajsjevernijemuglukompleksanalazilisusezanmenitiSemiramidiniviseivrtovi.

IFazarazvoja Oblikovanje unutarnjeg prostora je bio najvaniji zadatak slijedee faze razvoja, koji je na kraju prapovjesnog razdoblja rezultirao nastankom arhainog tipa hrama koji se sastoji od izduene cele s bonimsporednimprostorimaiulazomnaduojstrani,kaokodseoskekue(vidiprimjerseoskakua TelHasuna).Slijedafazabilajenaglaavanjeeonogdijelainjegovoodjeljivanjeodsvetitakojejeod tadapodnadzoromnovogstaleasveenstva. Eridu(oko5.000g.p.n.e.) uXVIslojuEnkijevasvetitajepronaenajednaodnajstarijihkultnihkrinja; ta malena graevina sadri nekoliko glavnih elemenata sakralne arhitekture kasnijih tisuljea: pravokutan prostor s pravokutnom apsidom, zidne istake sline kontraforima (oblikovna, ali i statikafunkcija),oltaruapsidiirtvenikusrediniprostora. TepeGaura(oko3.500g.p.n.e.) skromnoseoskokultnomjesto,graevinskaskupinaakropolejekarakteristinazaranistupanj hramskoggospodarstva; tri hrama stoje na uzvisini oko jednog manjeg dvorita koje je zatvoreno u potpunosti sa profanimgraevinama; dvoritejeusmjernenopremakultnojniinasjeveroistoku,izakojeleitzv.Purpurnihram.Ovaj hram,kaoionajkojileizapadnojesupremaformiizduenecele; kodsjeverozapadnoghramautlocrtusepoprviputpojavljujuboneprostorijenalikkapelama kojesuseuvrijeileurazddobljuUruka. ovajtiphramavrhunacdostieuHramuDuUruku

UrukHramD(oko3.000g.p.n.e.) najveihramstareMezopotamije; eoni dio se proirujeu popreni brod postavljen ispred longitudinalne cele. Unjegovu sreditu tonouuzdunojosihramajednaralanjenanianaglaavapristupsvetitu: IIFazarazvoja NakonrazdobljaUrukarazvojhramaseprekida,novesakralnegraevinesuskromne,najeesedre naelagradskekuesdvoritem.Jednostavnekrinjesegrupiraju(upoetkubezvrstogpravila)oko unutarnjegdvorita.Tekrinjesujednostavne,neralanjeneizduenecelesjednimbonimulazom. Vanjski prostor hrama se ograuje svetim ogradnim zidom (kisu), a u unutranjosti se na elu cele pojavljujuprikaziboanstava,asvetite(salikomboanstva)seodvajaodostatkahrama.Nakrajutog razdobljasvetitepostajeegzaktnoplaniranimvelikimkompleksom. debelivanjskizidsnanojeplastikiralanjen; graevinostodreujuaksijalnostisimetrija.

AbuovhramuTelAsmaru(oko2.700g.p.n.e.) primitivnihramsdvoritem,trikrinjepoloeneokosredinjegdvorita.

arinhramuTelAgrebu(oko2.700g.p.n.e.) prethodni tip izgraen u strogo ureeno sveto podruje poput samostan, zatvoreno snanim zidom; ItarinhramuAuru(oko2.300g.p.n.e) imaisteelementekaohramovisakrinjom,noulazjenaglaendvamazidnimstupcima. HramoviuAuruITelAgrebuodredilisusmjersakralnegradnjeuMezopotamiji. IIIFazarazvoja Sumerskaisemitskakulturastavarajumonumentalnehramovekojesureprezentativanokvirzaobredno tovanje bogova. Temeljna pravila njihove organizacije su: odvojenost od vanjskog svijeta, unutarnja dvorita,naglaenulaznidio,ralanjivanjezidovastupcimainiama. UjunojisrednjojMezopotamijinatemeljuranodinstikihtipovahramovanastajetiphramasairokom celom. Njegova jezgra jest cela koja stoji popreno na glavnu os svetita, a ispred koje stoji jo jedna istovrsnapredcela.Jezgraceleobavijenajenizomprostorijailihodnikom,tejetakosvetitaisimboliki trostruko izolirano od vanjskog svijeta. Dvorite ispred hrama okruuju sporedne prostorije. Slijed dvorite, predcela i cela primjenjuje se i u gradnji palaa za prostornu skupinu oko prijestolne dvorane. EnkijevhramUr(oko2.050g.p.n.e.) strogo simetrian niz prostorija du glavne osi prvi se put svjesno nastoji iskoristiti perspektivnopojaanjedojmadubinomprostora,tojedodatnonaglaenouvuenimportalom predcelekojijedodatnonaglaentornjevima. ItarinhramBabilon(obnovljenjeoko550g.p.n.e) 1.500 godina nakon Enkijevog hrama i dalje slijedi istu tlocrtnu organizaciju. Raspored ulaza prialgoenjebrojnimprocesijama. Osim slobodnostojeih hramova esto se pojavljuju kombinacije viestrukih hramova, s vie dvorita, hramovaikapela. SakralnikompleksIali(oko1.700g.p.n.e.) strogosimetrinozatvorenkompleks; na zapaadnom dijelu je hram sa irokom celom klasinog sumerskog tipa, hram ima svoje dvoriteinaglaenportalpremaulici; usjeveroistonomdijelusudvamanjadvoritahramovima,alinetoskromnijihdimenzija; najveedvoriteokruenojeprateimprostorijama,bezhrama. komplekspokazujemnogoslinostisaakadskimpalaamagraenimutodoba.

Asirci na sjeveru ustanovljuju vlastite graevinske tipove, oni preferiraju kombinaciju iduenih i poprenih prostora jezgra graevine je izduena cela koja na svom zavretku ima popreno postavljenucelusasvetitemkojejeosimtogaiuzdignutonekolikostepenica.Uglavnuceluseulaziiz dvorita preko popreno postavljenog predvorja s utvrenim portalom. esto se rade kompleksi koji imaju vie hramova jedan od prvih takvih viestrukih kompleksa se Sin amapov hram (oko 1.700 g.p.n.e.). Durarukin(oko710g.p.n.e.) stambenapalaaSargonaIIjepovezanasasakralnimprostorom; trihrama,tridvoritaitricelespojenisuunepravilansklop; ulaz u kompleks povezam je sa pravokutnim dvoritem kojeg okruuju pomoni prostori, a iz kojegsepristupaujunodvoritesajednimhramom,odnosnousjeverozapadnodvoritesadva hrama.SvihramoviimajutipianrasporedAsirskihhramovauzdodatakodjojednekapele u viduizduenecele.Takoeruzsjevrozapadnodvoritepodignutesuitrimanjekapele; Zigurat Ziguratisuvisoketeraseilistepenastihramovitornjevi.Njihovevisokemasepostajudominantagradova ikrajolikauMezopotamiji.Preteesuimhramovisaterasamakojizahvaljujuistalnomnadograivanju kultnihprostorijanaostacimagraevinanadrastajusvojokoli,teseosiguravajupotpornimzidovima,a pristupimseosiguravaprekorampiistubita.NajpoznatijiprimjerranograzdobljajeBijelihramnaAnu terasiuUruku. OvalnihramHafai(oko2.700g.p.n.e.) ovalnaforma; prototipvisoketerase; ovalni vanjski zid okruuje jo jedan unutarnji ovalni zid. Unutar ovog zida nalazi se niz prostorija koje formiraju pravokutno dvorite gdje se nasuprot ulaza uzdie romboidna terasa visoka6mijivrhovisuorjentiranepremastranamasvijetazigurat.Naterasijehram,astube kojimasedolazinaterasusmjetenesuosiulaznihvratahrama; ovajhramodrediojeelementezadaljnjirazvojovetipologijekojasvremenomstremisvevieu vis. ZiguratUr(oko2.000g.p.n.e.) prviklasinizigurat; rezultatsistematizacijeieljezapojaavanjemtendencijaizHafaija; donjaterasajepravokutnikdimenzija52x56,visine15musmjerenuglovimapremastranama svijeta. Na ovoj terasi se nalaze dvjie manje, proporcionalno umanjene, a na treoj terasi na izaskupinesahramovimauosisasjeverozapadnimistaknutimhramomstojizigurat;

visiniodoko21,5mstojiirokacelakaohramglavnogboanstvagradaUraboanstvomjeseca NANA; u sredinu hrama usmjereno je monumentalno trokrako stubite, iji se krakovi susreu pod velikimvratimanasrediniprveterase,odatlesrednjikraksepenjeravnosvedogornjeterase; ziguratjepostavljenuprostranopravokutnodvoritesapreddvoritem; ovaj zigurat postao je uzorom za slilne graevine u drugim sumerskim gradovima: Eriduu, UrukuiNipuru. Izaklasinog sumerskogtipaostupnoserazvijajusvevieistrmijegraevine.Stepenastavisokaterasa postaje stepenastim tornjem koji dominira gradovima Kasita, Asiraca i Babilonaca, aiji se najbolje sauvaniprimjercinalazeuAkarKufuiogaZombilu. ZiguratEtemenankiBabilon(oko600g.p.n.e.) najznamenitiji zigurat, zahvaljujui Herodotovom opisu, podigao da je Nbukodonozor II na ruevinamaprethodnihhramova; njegovnazivznaihramkamenatemeljcaizmeunebaizemlje,toranjestajaousreditugrada usvetitubogaMardukaupravokutnomdvorituveliinestranicaoko400m; tlocrtziguratamjerenurazinizemljeiznosioko90x90m,sveukupnavisinadokrovahramabila jeoko90m; vanjskepovrinebilesuprekrivenepocakljenomopekom,ahramnanajviojraziniimaojeplave zidoveimetalnikrov(zlato?); Podizanjeovakvihtornjevapretpostavljaiovladavanjeposebnihgraditeljskihvjetinaitehnikagradnje. Terasesesastojeodstotineslojevaglineneopekeizmeukojihsu,radiporavnanja,poloenestrunjae od trske u sloju pijeska. Konopci od trske proteu se kroz horizontalne slojeve graevine poput armature. Relativno mekana jezgra obloena je vanjskim slojem peene glazirane opeke, ime je osigurananjihovadugovjenost. Kod zigurata je po prvi put impozantna graevinska masa presudno odreena vertikalom, pri emu nijebitnagradnjaprostora,vegradnjatektonskogznakakojiprostoromdominira. ziguratseuzdizaobitnostrmijeodbilokojegdotadapoznatog.

EGIPAT ZemljopisnoEgipatjepredstavljaouzakpojasplodnezemljeusredpustinje(irine220km)kojiseod obalaSredozemljapruaoko1000kmpremajugu.Uunutarnjemureenjudrutvakontinuiranopostoje unutarnjesuprotnostiGornjegiDonjegEgipta. Upravoovadvaimbenika(izolacijaiunutarnjesuprotnosti)predstavljajukorijeneviestrukogdualizma egipatskekulture,teistovremenoodreujupovijestipolitikuEgipta. Gospodarstvobaziranonapoljoprivrediitrgovini. Hijerarhijskistrogopodjeljenodrutvo. Vjerasesvremenomrazvilaunedogmatskioptimistikipoliteizam. Graevinskizadacisusemijenjaliukoraksapromjenamadrutvenihuvjeta: Upotrebamaterijalaimasimbolikoznaenjeprofanaarhitetkturaseradiodopekeidrveta,ahramovi igrabniceodkamena(kaoznakvjenetrajnosti).Konstruktivniobliciegipatskearhitekturenastajukao apstrakcija i geometrizacija predloaka iz anorganskog svijeta, a dijelom kao stilizacija biljnih oblika ili reminiscencijanadrevnegraditeljsketehnike. Dualizamtektonskihiorganikihoblikajednajeodtrajnihznaajkiegipatskearhitekture. Stup se rijetko pojavljuje kao tektonska forma (piramide, pogrebni hramovi), ee stup ima atribute biljnogsvijeta(lotos,papirus,palma)itoudetalju(kapiteluoblikuliailicvijeta)iliucjelini(svenjasti stupovi).Uljebljenizavrnivijenaciastragal(zaobljenitapkojiobilaziuglovezgrade)sureminiscencija starihgraditeljskihtehnika. Svigraevinskioblicisudugotrajniisrodni,njihovetemeljnecrtenastajuueksperimentalnojfazina poetkuStarogkraljevstvatesepotvrujuudobapiramida. Svigraevinskiobliciimajusimbolikoznaenje. S vremenom je dolo do stapanja dualizma tektonskih i organiskih elemenata s tradicionalizmom i simbolizmomunerazdvojivoproimanjefizikeimetafizikepojavnosti. Najbolji primjer za to su obelisk ili piramida koji se teko mogu smatrati zgradama, ve jedino tektonskimznakovimaonisuapsolutneformeizaijeseistoekrijeviestrukasimbolika. Starokraljevstvo: Srednjekraljevstvo: Novokraljevstvo: mastabeipiramide; pogrebnihramovi; hramovibogova.

Rastgraevinskihmasarezultatjeapstrakcijeipojednostavljivanjanaosnovnegeometrijskeoblike. Kompozicijasklopova,bezobziranaveliinupojedinogdijelaimanaglaenuhorizontalnost. Vanjskidojampoivanaoblikovanjusilueteistaplohazida(upoetkuvieslinostisMezopotamijom ralambazidastupcima). Velikeravneploheidealnapodlogazaplitkireljef(stapanjearhitektureilikovneumjetnosti) Egipatski stil mase nastaje svjesnim reduciranjem poetne raznolikosti oblika na nekoliko temeljnih elemenataegipatskearhitekture: pilon(egipatskamonumentalnavrata); hipostil (dvorana sa stupovima) glavni element profane (stambene) arhitekture dobiva svoje novo znaenje u sakralnoj arhitekturi prolazna dvorana sa naglaenim srednjim prolaznim dijelom koji tvori bazilikalni presjek (na taj nain je omogueno osvjetljenje sredinjeg dijela dvorane); Simetrinostigraenjepouzdunojosijednoodnajvanijihnaelaegipatskearhitekture. Urbanizam Oegipatskimgradovimaimarelativnomalosaznanjanatemeljuiskopina. Najvaniji gradovi prijestolnice bili su Memfis, Teba i Ahetaton. Za razliku od oskudnih podataka o egipatskimgradovimapronaenojeveomamnogopojedinanihspomenika,umjetninaispisatakoda postojeveomajasnepredodbeovisokojkulturiStarogEgipta. Egipatskiurbanizamsetemeljionaslijedeimnaelima: orjentiranjepremastranamasvijeta; pravilnosttlocrtnogpredlokagradskihulica; sredinjipoloajsvetitaipalaa; uvoenjevodeugradskotkivo; socijalnoidrutvenozoniranjegrada. ravnikrov; dvoritesastupovima; stup; obelisk; piramida(pyramidionjevraksvakepiramide)

EgipatskihieroglifNIOUTznakzanaseljegrad Memfis(memfisjesinonimzabijelizid)jebioprvivelegradstarogasvijeta,nastajevjerovatnoudoba vladavine osera, kada njegov savjetnik i arhitekt Imhotep uvodi veliko razdoblje arhitekture Starog kraljevstva. Kahun Naelje namijenjeno graditeljima piramida za faraona Sesostrisa II, oko 2500. g.p.n.e., karakterizira ga racionalnageometrijskashema. vrinagradaiznosioko10ha(280x360m); radjezidompodijeljennadvaklasnorazliitadijela; raevinskeesticesuveliinomprimjernesocijalnomstatusu:odmalenihpovrineoko125m2 dovelikihpovrine20003000m2; stoaizgradnje80zgrada/ha(robovskidionaselja).

Plangradajasnoodraavanamjenuisocijalnustrukturu,ovajgradsemoesmatratiranimprimjerom kolonijalnoggradakakavenastatikasnijenaSredozemlju. Teba GlavnigraduSrednjemiNovomkraljevstvu. Ahetaton/TellelAmarna gradsunca trapezoidnogoblikadimenzijaoko6x9km; naglaenasredinjareprezentativnaoskanalsadvamanjajezera.

Slobodnijeformiran,gradjeutemeljenkaonovaprijestolnicaoko1380.g.p.n.e.odlukomAmenofisaIV. naistonojobaliNila,pokrajdananjegamjestaTellelAmarna.Gradjenakon25godinabionaputen. linearnigrad(12km); glavnaulicausporednasNilom,iroka45m,sporedneulice=1,510m; funkcionalnozoniranjegrada:

kraljevskaetvrt, sakralniprostor, predjelistanovanjaplemstvaivisokihslubenika, naseljaniihslubenika, radnikanaselja.

Stambenaizgradnja Tipologijastambenearhitekturerezultatje,ogranienogkoritenjatlazanovugradnju,tekoncetracije stanovnitva u gradove. Kua u nizu postaje prevladavajui tip stambene arhitekture. Drava razvija posebanobliknaseljanaseljazaradnikeuzveagradilitasvetitainekropola.Uovimnaseljimavlast podstrogomkontrolomdriobrtnike,umjetnikeislubenikekojisuupueniutajnehramova,grobnicai palaa. Ta naselja su ponekad ukljuena u grad kao strogo odjeljene etvrti (Kahun), a ponekad su podignutakaosamostalnazatvorenanaselja(TellelAmarnaiDeirelMedini). DairelMedina NaseljeizdobaRamzesaIIukojemjebilooko70kuaunizu,razliitihveliina. TellelAmarna Palae Sauvaniranioblicigradnjedijelaoserovogkompleksapokazujuoponaanjegradnjedrvetom:skeletnu konstrukciju sa zidnom ispunom od pletera i krovove od lagano zaobljenih drvenih reetki prekrivene trskom.UtjecajMezopotamijejebrzoasimiliran. Vekodranihgraevinapokazujusedetaljikojieodreivatiegipatskuarhitekturudokasnograzdoblja: prozorisreetkamapostavljeniispodkrova; stropovisgredama; oblikovanjekapitelaizavrnogvijenca. tipiziranaizgradnja,istovjetneorjentacije. dimenzijegraevnihesticaoko10x20m; pripadniciviihstaleaiveukuamasadvoritem; raznovrsnijatipologijaiveliinakua. dimenzijenaseljaoko145x50m; kueirine49m,duine1018m(iznimno30m); korisnapovrina35160m2ovisnoostatusuvlasnika.

Upotrebomlaganog,organikogmaterijala,kaoiarenihdekoracijaarhitetkturadobivasveanivedar karakter.

Palaa Amenhotepa II u Malkati opsean kompleks koji se sastoji od skupina vie graevina koje se meusobno proimaju, a rasporeene su oko prostranih dvorita, ceremonijalnih trgova i vrtova. Sreditesklopajevelikodvoriteokruenosaetiripalae.Kraljevapalaasatojiseoddvavrlorazliita sklopa prostorija sjeverni, slubeni u kojem nije prisutna simetrinost u rasporedu prostora i juni, privatnikojijevrlostrogoisimetrinoorganiziran. Svetita Nerazdvojni dio ivota u Egiptu je religija, koja nastaje stapanjem razliitih tradicija. Egipatsko sveenstvoseosimosnovnogpozivabaviiuravljanjemvelikihposjedaipohraniprinosa,teodravanju arhiva, knjinica, kola i radionica. Za sve te aktivnosti postoje graevine koje uz svetita narastaju do veliine gradskih etvrti. Izmeu njih stoje svetita kao dominantne velike graevine s jednim ili vie hramovaunutarsvetogprostoraokruenogzidinama. Svetita se povezuju sustavom svetih puteva, koji se ukraavaju sfingama, obeliscima i na kojima se gradepostajepaviljoni AmonovhramuKarnakustoljeimajebiopodizankaodravnosvetite,stoganeudidagapovezuje gustamreaputevasanjegovimsporednimsvetitimaihramomuLuksoru.

AmonovhramuKarnaku Hramovi Egipatski hram je kua u kojoj stanuje boanstvo. Prostorni program slui praktinoj slubi hrama sa njezinimsloenimritualima.Egipanihramovepromatrajukaosastavnedijeloveorganikogasvijeta,te ukolikojehrampotrebnopoveationigabriljivorazgraujuiugraujunjegovedijeloveunovi. Ranihramovi,malenasvetitakrinjenisusauvanijersubiligraenioddrva,trskeigline.

Egipatski je hram strogo usmjerena graevina, ija se sredinja os protee cijelom duinom sve do svetita.Duteosihramovisunajeepodignutiutriglavnaodsjeka: ulaznipilonisvratima,izakojihseupravilunalazidvoriteokruenotrijemovima; premadvoritujeotvorenopredvorjeilizatvorenihipostil(estokombinacijaobojega); unutranjosthramasadrikapele,sakristijeiophode,ausreditusenalazikomorazasvetu barkuililikboanstva. Temeljtakvepodjeleleiushemiorganizacijestambenekue. Putksvetituvodikroznizvratakojaslijedomotvorenihizatvorenihprostorastvarajuritamsuavanjai irenja,kojisedodatnopojaavaizmjenomsvijetlaisjene. HorusovhramuEdfuu jasanprimjerralambevelikogahrama AmonovhramuKarnaku prostora. Hramoviipalae ZadnjakarikaurazvojuhramovaipalaajesuhramovipalaeRamezej(Tanis)iMedinethabu. Tipologiji hrama pridruena je palaa, a u skladu s nestabilnim drutvenim uvjetima cijeli kompleks je utvren.Remezejimaviecivilnikarakter,akodMedinethabuaprevladavakarakterutvrde. Medinethabujestrogo(pravilno)ralanjenipregledan.Jezgrakompleksajemonumentalanhram,koji usvimelementimaodgovaravelikimhramovimaNovogakraljevstva: dvaparapilona; dvadvoritasastupovima; predvorje; hipostilnedvorane; svetitei; tipinoosnosimetrinooblikovanslijedprostora. temeljno naelo uveano i dopunjeno neuobiajenim nizovima

Hram je zajedno sa kraljevom palaom i prostorima za boravak sveenstva, skladita, upravnim prostorijamaokruenprstenomzgradazaosobljeiposlugu.Cijelikompleksjeokruensa17mvisokim utvrenim zidom ija vrata i krunite oponaaju asirske uzore. Oba monumentalna ulaza odgovaraju najmodernijem stupnju tadanje gradnje utvrda. Gornji katovi tih 22 m visokih tornjeva povezani su u prostorkojisluikraljuinjegovimdamamazapovremeniboravak. Grobnicaustijeniipogrebnihram Krozpovijestsemonumentalnostugradnjigrobnicaokreesagradnjemastabaipiramidapremagradnji pogrebnih hramova. Vaan stupanj u razvoju predstavlja gradnja graobnica u stijenama, koji u neto stroijojformipreuzimatrodjelnisustavposljednjegputovanja.

Iz jednostavnih prostora sa poprenom prostorijom nastaju ralanjeni sklopovi, koji su odreeni ritmikomizmjenomirokihidugakihprostorijapremauzoruhramovauzpiramide. GrobnicaustijeniuGauelKebirunizanjeprostorijauzorzavelikipogrebnihramkraljiceHatepsutu DeirelBahari DeirelBaharipogrebnihramkraljiceHatepsut Mentuhotep gradi prvi hram koji ima piramidalni zavretak, 500 godina kasnije kompleks se dograujeHatepsutinimhramom; za gradnju su presudne dvorane sa stupcima podignute jedna iznad druge i povezane sa rampama,natajnainsupreuzetioblikovnielementiMentuhoteptovoghramaiobjegraevine optikistopljeneujedinstvenucjelinu. Mastabaipiramida PrvavelikaarhitekturaEgiptanastajesgrobovimakraljeva.VeuprapovjesnomEgiptusestvaraobiaj, utemeljen u vjeri, da se podzemnom grobu dodijeli simbolika kua iznad njega. Postupno ta gradnja dobivaoblikmastabe(stepenastigrob). Mastaba je izdueno graevinsko tijelo s ravnim ili plitko zasvoenim krovom, te ravnim ili ukoenim zidovimaodglinenihopeka.Ralambazidovaprenosidodetaljaralambupalaabuduidajemastaba vjenarezidencijakraljeva. Uunutranjostseponekadnalaziivieod50prostorijasimetrinorasporeenihokosredinjegrobne komoreskladitazapotrebepokojnika,auzvanjskizidleejednostavnijigroboviunizudvorjanakoji supratilivladara. PreoblikovanjetradicionalnegrobnicezaetojegradnjomstepenastepiramidekraljaoserauSakari (oko 2500 g.p.n.e.). Njezinim graditeljem smatra se Imhotep. Prvobitna mastaba nije bila primjerena kraljukojijeuzdignutnarazinuboanstva,pajeonapoveanana42mvisine,saetiristepenice,dabiu konanici bila proirena na tlocrtnu dimenziju oko100x100 m ivisinu od oko 60 m,saest stepenica. Piramida se nalazi usred sklopa graevina koje okruuje zid (277 x 545 m) i tako omeuje oserov kompleks. Gledano s Nila ta impresivna skupina graevina sastoji se od duge horizontale zidina, nad kojomseuzdiemasastepenastepiramide. Piramida Klasinapiramidasastavljenajeodjednostavnihgeometrijskihoblika:tlocrtnajepovrinakvadrat,vrhje prilazniput,alejasfingivodiodhramauKarnaku,prekoTebedohrama; stapanjearhitektureiskulpturevrhunacegipatskeumjetnosti;

zavrnatokaokomicepovuenaiznjegovasredita,a4boneplohejesujednakokranitrokuti.Takva piramidajestvorenauIVdinastiji,tesluikaomodelzagrobnicekraljevaStarogkraljevstva. Povijesni razvoj oblika poinje sa stepenastom piramidom iz Sakare, kao prelazni oblici slijede razlomljenapiramidaizDahura(mijenjasenagibsa54na43),tecrvenapiramidaizDahura(nagib je kontinuiran 4330') gdje pronaeno naelo koje je doivjelo vrhunac u gradnji piramida (Kefrenova,KeopsovaiMikerinosova)uGizi(nagibje5152'). Zahvaljujui nagibu piramide dobivaju na visini, te postiu klasine proporcije baza Keopsove piramideje230x230m,avisina146,60m. Ovakvomoblikovanjuosimtehnikihiformalnihrazlogapostojeiteolokirazlozipiramidajesveanj sunevihzrakanakojemsekraljevKA(dua)uzdiepremasuncu. Gradnjapiramidasepripremapodizanjemvelikihmastabasvanjskimomotaemijezgrom,odatlese razvijakombiniranouvertikalnimihorizontalnimslojevima.Okokoninejezgreuzdiusezidneljuske koje zbog nagnutosti prema jezgri usmjeravaju unutarnja naprezanja prema jezgri, tako masa piramideuvrujesamusebe. Gizapiramidestojekaodominantenadpripadajuimsvetimpodrujemkompleksompiramida. Odustalo se od gradnje kompleksa (kao u Sakari), dosljedno je primjenjena trodjelna koncepcija posljednjegputa,tejenatajnainpostignutajoveamonumentalnostistrogoa. Piramida stoji na uzvisini (platou ili terasi), pogrebni hram stoji ispred nje, a uz Nil se nalazi hram u dolinigdjemoepristatibarkasapograbnompovorkom. U hramovima piramida se oblikuju elementi sakralne arhitekture koji doseu vrhunac u Amonovom hramuuKarnaku. Karakteristikeegipatskearhitekture: geometrijakaotemeljnapodloga; simetrinostiaksijalnost; visokorazvijeni smisao za harmoniju, mjeru i proporcije (poznati nizovi aritmetikih proporcija); ovladavanjetehnikomobradekamenaiupotrebomkamenakaograevinskogmaterijala; bliskostsprirodomiapstrakcija. integracijalikovneumjetnostiuarhitekturu.

EGEJAprveeuropskevisokorazvijenekulture RaznolikoobalnoiotonopodrujeokoKretskogiEgejskogmorazatvorenonakopnugorskimlancimai povezano brojnim otocima. Ta prirodna zatita, kao i blizina trgovakih puteva u doba prvih visokorazvijenihkulturarezultiralajenastankomprviheuropskihvisokorazvijenihkultura. U bronanom dobu mijenja se politika i privredna struktura i stvaraju se regionalni kulturni krugovi (Trojanski,MinojskiiMikonski),najvanijesrediteranogbronanogdobajeTroja. U srednjem bronanom dobu prevlast preuzima Kreta u njoj se prapovjesna religija i feudalno hijerarhijskodrutvenoureenjepovezujusnaprefnomtehnikomicivilizacijom. DoseljavanjemAhejacaiJonjanaprevlastprelazinakopnoMikena. Graditeljstvo ranog razdoblja iskazuje se u Egeji vie raznolikou tipova i oblika nego openito obvezujuim idejama, programima i pravilima. Utjecaji i tradicije preslojavaju se, stapaju i ponovo cijepajuuregionalnekulture.Njegovrazliit,dijelommaritimni,dijelomkontinentalnikarakternaposeje izraen u antagonizmu minojske i mikenske kulture na kraju bronanog doba. U njima su polarizirane privredne, politike i umjetnike snage egejskog svijeta nakon dvije tisue godina razvitka. Osobitost i oprenostuarhitekturijasnijesuizraenenegoulikovnojumjetnosti. Minojska arhitektura upadljivo se razlikuje od kontinentalnih visokorazvijenih kultura, kao i kultura egejskogrubnogpodruja,svojim"labirintskimsustavom".Tlocrtnirasporedioblikgraevinazasnovani su dodue na prevlasti pravoga kuta, ali se odriu zatvorenosti prostora i jasnog omeivanja graevinskihtijela.Kodnizovaprostoraomiljenisuneprekinutiprijelazikojidijelomproizlazeiztipinog pristupaprostorijamadukontinuiranihglavnihzidovasotvorimavratauuglovimaprostorija. U sredinjim skupinama prostorija kua gospodara i palaa zidovi su stupovima ili vratima prekinuti i rastvoreni na vie strana. Tako se po volji mogu otvarati prema sljedeim prostorijama, terasama ili dvoritimazasvjetlo.Dekorativneiliiluzionistikezidneslikarijeoduzimajupreostalimzidnimplohama statiki, omeujui karakter. Dapae, motivi se bez vidljiva zastanka vode i preko uglova. Raspored prostorijaizbjegavajasneneprekinuteosi,naglaavajuijednakovrijednostusmjerenja,kojaseuvelikim prostornimsklopovimapalaasasustavimahodnikazakomunikacijupojaavadoefektalabirinta:slijed hodnika i prostorija voden je u krunom (prostorna spirala) ili ukrtenom kretanju, zbunjujui i iznenaujuineprestanimnovimprijelazima.Minojskaarhitekturasaspektadoivljavanjaprostoranije statina nego fluidna, nema odreeno usmjerenje ve je neusmjerena, nije jednoznana nego vieznana, nije planska nego spontana, nije zatvorena nego otvorena. Izvana nije odreena vrstim oblikom,vejeorganiziranaiznutrapremavan.Tedefinicijeopenitosevietiuslikarstvaiotvorene prirodenegoarhitekture.Svojimslikovitimkarakteromminojskasearhitekturastapasceremonijalnim priredbama, dakle s drutvenom reprezentacijom, ona je njezin ukraeni okvir. U jednakovrijednosti i

vieznanosti usmjerenja osjea se moda djelovanje svestrane prostorne orijentacije jo iz prapovijesnog doba (pilje, slike na stijenama, nomadstvo), a moda i djelovanje mnogolike i promjenjive maritimne topografije (pomorstvo). Pri svoj prividnoj iracionalnosti u praksi se potvruje fleksibilnosttognainagradnjeijaseorganizacijazasnivanafunkcijama. Saimanje skupina prostora i graevina u slikovito odreene obuhvatne sklopove kudikamo nadilazi primitivnu, adicijsku shemu ostalih ranih kultura (TROJA). Tijekom kasnije povijesti (barok, XX. st.) ponovoedoidorastvaranjaprostornegraniceistapanjaprostora. Mikenska arhitektura suprotna je minojskoj. Ona dodue preuzima ralanjivanje i ornamentiku minojskearhitekturepalaa,noipakpoivanapreglednomoblikovanjuiralambiprostoraivolumena. Omiljen tip graevine je megaron. Nedostaci njegova krutog tijela nadoknaeni su jasnoom oblika. Megaron je gradnja s jednoznanim osnosimetrinim usmjerenjem. Os simetrije gotovo se nikada ne ukrta s drugom, ak ni kod viedijelnih velikih palaa kasnog razdoblja, gdje dolazi do njezina usporednog izmjetavanja (propilon i proelje megarona u TIRINTU). Jednostavno usporedno nizanje graevinskih tijela (TROJA II) kod mikenskih utvrda uzmie pred stepenastom ralambom u kojoj se glavni megaron istie svojom veliinom ili postavom na najvie mjesto. To poveavanje monumentalnosti postaje presudnim imbenikom, kojemu se pridruuje i vojniki karakter utvrda. Na reprezentativnim se mjestima kiklopsko zie utvrda povlai pred briljivim majstorskim zidanjem od velikih kvadara. Jednostavna, funkcionalna forma graevinskih lanaka izborom materijala i krajnjim reduciranjem zadobiva elementarnu monumentalnost. To vrijedi i za velike kupolne grobove. Jednostavni temeljni oblici kupole i dromosa monumentaliziraju se tehnikom gradnje velikim klesancima,ijojkvalitetinisupotrebnidaljnjeralanjivanjeiobrada. Karakteristine temeljne crte mikenske arhitekture jesu tektonska jasnoa, jednoznaan oblik graevinskog tijela i prostora, reduciranje na mali broj elemenata, slinost i usporedna postava graevinskih tijela, iskoritavanje topografske situacije pri gradnji i ralanjivanju graevnih masa, naglaavanjestupnjevitomralambom Konstruktivnioblici ArhitekturaEgejepokazujeraznoliketipoveioblike,naotocimanastaju:otvorenigradilabirint,ana kopnu:megaron,megalitskagradnjaiutvrenigradsakropolom. Minojska arhitektura stvara se gradnjom velikih palaa, oblikovanje tei vie dekorativnom djelovanju nego tektonskoj logici, to je dodatno naglaeno kontrastnim oslikavanjem jarkim bojama. Bogata ornamentikakoristigeometrijskeisimbolikelikove(spiraleirozete). Osnovni element takvpg dekorativnog stila je minojski red (stil) stupova koji se uvijek nalaze na istaknutimdijelovimapalaaumjestostupaca. Szupjedrvenipotporanjkojisesuujeprenadoljeikojistojinakrunojilietvrtastojploi(plinta).Glava potpornja se sastoji od jastuastog kapitela izmeu prstenova i obrua. Iznad kapitela postavljena je

snanoistaknutaetvrtastaploa(abak)nakojegseoslanjajunosivegrede.Kodprimjenenaproeljima stupnosiikonzolnoizbaenenosivegredenakojimaleevijenci. Stiliziranirogovibikaestzavretakvijenacaminojskihpalaa. S vremenom je u minojskoj arhitekturi dolo do stilizacije, no na Kreti je stilizacija ila u smjeru dekoracije, a ne tektonskokonstruktivno karaktera arhitekture, zbog simbolikog formalizma koji je arhitektura morala imati (npr. suavanje .stupa prema dolje protivi se konstrukcijskoj logici ili ukraavanjeornamentomstupovanaAtrejevojriznicibezodnosapremakonstruktivnojfunkciji). Zaetak takvog dekorativnog pristupa vidljiv je na primjeru palminog kapitela iz malog hrama u ArkadesunaKreti. Velikepalaeprestavljajuzaetakgraditeljskekolemediteranskearhitekture. Vanjskioblikpalaeodgovarafleksibilnomprotonomtlocrtnom sustavu.Viedjelnigraevinskisustav sastavljen je od vie graevinskih blokova razlilitih gabarita koji su povezani fleksibilnim sveukupnim rasporedom. Uobiajeninaingradnjejezidodlomljenogkamenaibukeidrvenimgredamazaojaavanje.Drveni doprozorniciidovratnici,vidljividrvenidijelovikanatnekonstrukcijeestosudekorativnonaglaavani. Noviupotrebljenielementikodpalaasustupci,stupovi,istaknutivijenci,balkoniibalustrade. Glavna proelja esto su okrenuta prema velikim sredinjim dvoritima i za razliku od ulinih proelja ovdje su graevinski volumeni briljivo usklaeni. U sauvanim ostacima palaa vidljive su razliite slobodne kombinacije arhitektonskih elemenata, koji esto objedinjuju vie funkcija oni su istovremenosscenazamnogekulturne,javneisakralnerituale.Najznaajnijesauvanotakvodvorite bilo je sredinje dvorite palae u Knosu proelje zapadnog krila pokazuje svu rasko minojske arhitekture. Prema A. Evansu palaa je imala tri etae, i bila je plastini razvedena nizom galerija i rizalita,tebogatooslikanauukraena. Kontrast svjetla i sjene stvara dojam prozrane, otvorene arhitekture, iji slikovit dojam je pojaan snanimbojamaibogatimkornamentom. Karakterotvorenostiipropusnostividljivjeiusredinjimskupinamaprosotrijauunutranjostiuestale su dvorane sa stupovima, koje se najee otvaraju na vie strana i prelaze u druge prostorije, a svjetlarniciomoguujuizmjenusvjetlaisjeneusvimdijelovimagraevine. Konstrukcijski vaan element pored minojskih stupova jesu pravokutni stupci na kojima su oslonjeni arhitravikrovnegrede.Otvorenapoljaestosuugornjojtreinipodjeljenapoprenimgredamainataj nainsudobivenavratasodvojenimnadsvjetlomkarakteristinioblikovnielementminojskihpalaa.

Izmjena svjetla i sjene dodatno je osnaena ornamentalnim i iluzionistikim zidnim slikarstvom koje dodatnopojaavadojamdinaminostiimeusobnogproimanjaprostora. VrhunactakveprostorneorganizacijejekraljevstanupalaiuKnosusatojiseodkombinacijedvorana sa stupcima sa svjetlarnicima i terasama, a sredinjiprostor dvorana dvostrukih sjekira (naziv potie vjerovatnoodlabirintalabrysjesinonimzadvostrukusjekiru)imasamojedancjelovitzid. Mikenskaarhitektura Oprenaminojskojarhitekturi,sklonatektonskojmonumentalnosti. TosejasnorazabirenavratimaAtrijeverizniceuMikeni,gdjedromoszavravamonumentalnimvratima koja su kao i dormos graena velikim kamenim blokovima (megalitska gradnja). Tim monumentalnim vratima pridodana je lana arhitektura tipino minojskoga stila u obliku dekorativne ornamentike kojomsutavrataukraena.Natajnainulazugraobnicupretvorenjeusimbolikoproeljepalae. U mikenskim rezidencijama pojedini oblici i dekorativne tehnike su uglavnom minojskog porijekla, mikenski nain gradnje pokazuje se tamo gdje se njegova specifinost moe pokazati neovisno o graevinskomprogramukodgradnjeutvrda. Pored kiklopskog zida od jedva priklesanih blokova kamena, na reprezentativnim se graevinama i mjestimapojavljujeibriljivoobraenokamenozieodkvadratnihblokova(obradabronanimpilamai pijeskom)polaganihuslojevejednakevisine. Od takvog veza nainjeno je i zie uz Lavlja vrata u Mikeni. Ta vrata klasini su primjer mikenske megalitske gradnje etri masivne ploe ploe onlikuju kameni okvir s prolazom visokim oko 3,5 m i irokim oko 3 m. Iznad arhitrava (horizontalne grade) u vez zida ostavljen je rasteretni trokut koji je konzolnonadsvoen.Trokutastiotvorjezatvorentrokutastomploomsareljefom. Odmjerenimvaganjemmasa,tojebilouvjetovanomaterijalominamjenom,tekvalitetnomralambom postignutojedosljednooblikovanjeulaznihvratanajranijieuropskiprimjerplastikevelikogformata. Labirintimegaron UEgejisuseizrazliitihgraditeljskihtradicijaoblikovaladvasuprotnasustavaijasuprotnostpresudno utjeenaklasinograditeljstvouGrkoj.Maritimnekulturerazvijajulabirint,akopnenemegaron. Labirintugrkomjezikuoznaavaarhitekturunepreglednatlocrta.Strukturatearhitekturepotjeeod elijasto zbijenih elmenata kue u srednjeazijskom urbanizmu. Ta struktura ne poiva na nunoj predodbi vrstog graevinskog tijela, ija se forma dijeli na manje prostore, ve upravo suprotno orgranizacijskonaelolabirrintaserazvijaskupineprostoraodsreditapremavan.Natajnainkuase moejednostavnodograivati,aliiprilagoditiformiterena.

NeolitikaskupinakuauKnososupokazujetipineelementeminojskogprostornograsporedaitehnike zidanja: neprekinutiglavnizidovizaviekua(tednja,ukrutazidanegraezbogpotresa) prostoripostavljeniuaditivnimnizanju.

Kefalijaprimjerkasnominojskognaseljasalabirintskogstrukturom. Megaronugrakomjezikusinonimzaglavniprostorkueiliveegraevine,prostorzaokupljanje.U Egejskom uzoru to predstavlja pravokutnu kuu s velikom dvoranom kao prostorom za ognjite i boravak. Megaron je graevinski volumen dugaki pravokutnik zatvorenih bonih zidova, podijeljen u jedan glavni prostor i jedan ili dva sporedna prostora. Proelje se najee rastvara u otvoreno predvorje s bonimzidnimproduecima(antama)istupovima. Megaronjegraevinaizrazitoorjentiranaujednomsmjeru. Meuraznimvarijantamauegejskomsekrugususreudvatiparazliitihproporcija: tipdimini,seskloimikenaodnsoastranica1:2; tiptrojaodnosastranica1:3

Graevinskioblikkojipokazujekrutost,zatvorenost,samodostatnost,tojenaroitovidljivokodgradnje skupinamegarona,kojisepostavljajuparalelno,noupraviluserazlikujusvojimgabaritima,tesetako dobivaprostornakompozicijavolumena. Monumentalno poveanje oblika mogue je postepenim ralanjivanjem nanizanih graevinskih tijela (TrojaII)ilinaglaenimisticanjempojedinanogtijelaunutarskupine(Tirint). UZavrnojfazidolazidomjestiminigproimanjalabirintaimegrona. Urbanizam PrvagradskakulturaegejskogakruganastalajenakikladimamalenisnanoutvrenigradoviBiblos, Tars,Mersina,ukojimaseoblikujeshemagradasastambenimdijelomvisokoiznadobaleilukompodno grada. UsrednjebronanodobanastajunovigradovisKnosomkaopolitikimiprivrednimcentrom,teMalijom iFestom(izvornoPhaestum)kaoglavnimgradovimaporednizamanjihgradovapalaakaotosuZakro, Gurnija,idr. Naselja i urbanizma ve u ranom razdoblju dobivaju tipian karakter, osim lukih naselja novi gradovi nastajunaobrancimabrdaokrenutipremaunutranjostiinauzvisinam,spogledomnamore.Ozatiti od eventualnih napada nije se vodilo rauna, to je vidljivo iz injenice da se jedva mogu nai tragovi utvrenja.

UbronanodobanastajetipgradakarakteristianzaKretuminojskigradpalaa. Njegovsklopjemjeavinapromiljenogplaniranjaiorganikograsta:Centargrada,aliipolitiki,kulturni i privredni centar je kraljeva palaa, odnosno palaa pokrajinskog vladara. Glavne ulice usmjerne su premanjoj,noonenisukrutopostavljene,prilagoenesutopografijiterena,uskeuliceizmeunjihslue kaopopreanveza,aestosunapadiniizgraenekaoulicesastubama. Uveimgradovima(Knos,Malija)jezgragradarazvijaseokopalae,agradskeetvrtitvorelabirintsku strukturuuvrjeenujoodneolitika.Nagradskujezgrunadovezujuseetvrtivanjskoggrada. Kretski urbanizam vie voli kumulativan rast u skladu s postojeim okolnostima, nego krut ureen sustav. Oko palae se formira ovalna gradska jezgra dimenzija osi 600 x 1000 m., unutar koje su smjeten radionice, trgovine, vile dvorskog plemstva, javne zgrade (npr. karavansaraj pretea motela, odmorite,prenoiteigostionica),temalapalaa. Okogradskejezgreukruguod15001800mpredgraeseiriumanjezgusnutvanjskidiograda.Broj stanovnikaKnososapremaEvansuiznosioje12000stanovnikazasredinjidiograda,80000stanovnika zacijeligradi20000stanovnikazaluku.Knosjeprvivelegradmediterana. SlinoKnosukoncipiranisugradoviMalijaiFest,aliimanjigradovipoputGurnije. Gurnija gradleinauzvisiniiznadzaljevaMirabelo; prstenastaulinamrea,nakojusenadovezujumanje(ue)ulice(slijepe,prolazne,sastubamai dr.); usreditugradastojimalapalaa(bezcentralnogdvorita),javnitrgsenalazinanjenojjunoj strani; ovakavustrojistrukturagradaodgovaratipumaloggradakakavnaobalamaEgejepostojisve doXXstoljea. StanovanjeKreta Meu ranim kulturama Egeje Kikladi i Kreta preuzimaju vieelijsku strukturu naselja bliskog istoka i prilagoavajujetopografiji,klimiivlastitimzamislima.UtojtradicijiseveukasnomneolitikunaKreti razvijalabirintskisustavosebujantemeljcjelokupneminojskearhitekture. Od kasnog neolitika uobiajena je gradnja povezanih skupina kua (Knos, Tefali). Kod kua se temeljni objektibezshematskekrutostikombinirajupremazahtjevimakonkretnogprograma.

Temeljnepostavkegradnje: povezanostglavnihirazdjelnihzidovazaviekue; izbjegavanjem krute podjele na graevne estice omoguena je laka prilagodba temelja i nadgradnjeprofiluterena; Odranograzdobljakueseodlikujuindividualnimtlocrtnimrasporedom. Kamaiziovalnakuasrednjeminojskorazdoblje jedinstvenitlocrtnioblikprilagoenlokacijinakojojjeizgraenstjenovitivrhbreuljka; radijalno postavljeni zidovi jednostavno ralanjuju oval u niz prostorija koje su podjeljene u dvijeskupinegospodarskaistambena,kojerazdvajaunutarnjedvorite. ova kua se moe u funkcionalno organizacijskom smislu smatrati preteom kasnijih kua gospodara. Vasilikiskupinakua kuenapadini,vanjskastubitasujavna,aliisluezapovezivanjekatovakue. vertikalnopovezivanjestubama(unutarnjeivanjske); orjentacijapremasmjeruvjetra; fleksibilnaunutarnjaorganizacijauskladusaistovrsnomvanjskomorganizacijomkue; karakteristiantangencijalanpristupprostorijama; grupiranjeprostorijaistenamjene; oblikovanjeprostorijaidentinooblikovanjukueucjelini.

Gurnija kuenapadini,alisaunutarnjimstubitem,tlocrtjepropusniji.

Kue gospodara vile vieg stalea koje se nalaze u okolici i gradu upotrebljavaju iste prostorne elemente ranominojskih kua s motivima kasnominojske arhitekture palaa. Individualne su po matovitimvarijacijamaigrupiranju. Tilisskupinaod3kuegospodara kuaAjezatvorenija; kueBiCpokazujutipianrazvedenvanjskioblikkojiodgovaraunutranjemrasporedu; jezgruovedvijekueinistambenaskupinasakretskimmegaronomiunutarnjimdvoritem.

OvakavtipgraevinanaroitojebrojanokopalaeuKnosu. Kulturastanovanjaicivilizacijskistandardkasnominojskihkuagospodaradostignutisutekuvilama helenizmairimskogcarskogdoba. Minojskapalaa Postojiviefazaurazvojupalaa: oko2.000g.p.n.enastajenekolikovelikihpalaaKnos,Malija,Fest,:

oko1.600g.p.n.e.Knospreuzimadominacijunaddrugimagraodima; od1.400g.p.n.esvepalaesurazorene

Minojskapalaajeimalaslojevitufunkciju: politikosredite; gospodarskosredite; drutvenosredite; vjerskosredite; stambenapalaa.

Upravospajanjetolikihfunkcijarazlogjeirenjupalaainjihovojkompliciranojorganizaciji. Planiranje polazi iznutra prema van i dri se naela prisutnih kod planiranja kua ili naselja. Sredite sklopa je sredinje dvorite, koje po svim karakteristikama odgovara javnom trgu, a i ima njegovu funkciju.Pojedineskupinezgradarasporeenesupremanamjeni,nouunutarnjojorganizacijiifunkciji supotpunosamostalne. U poetku te skupine su stajale kao odvojeni blokovi oko sredinjeg dvorita, a ulice su osiguravale povezanostsgradomilukom.Ukasnijimfazamarazvojapojedinidjelovipalaesestapaju,abuduida nemautvrdapalaarastenasvestraneokodvorita. Sve velike palae u svojoj tlocrtnoj organizaciji predstavljaju varijante zajednike temeljne sheme palaeuKnosu. PalaaMalija podignutajenablagojpadiniiznadplodnepriobalneravnice; uusporedbisKnosomiFestommanjajeijednostavnija,uarhitekturisuzdranijairustikalnija,a uralambipreglednija; pravokutnosredinjedvoritedimenzijaoko25x50morjentiranojeusmjerusjeverjug; uz sredinje dvorite nalaze se zgrade politikoreligiozne funkcije i reprezentacije. Proelja zgradaokosredinjegdvoritaoblikvanasukaodvokatnitrijemovisastupovimailoggiama; PalaaKnos Poprostranosti22.000m2,graevinskomvolumenuiznaenjunadilaziostalekretskepalae.Iakoje palaa u osnovnoj tlocrtnoj koncepciji identina ostallima razlilku ini poloaj kraljevog stana koji je, drugajenegokodostalihpalaa,smjetenuistonomkrilupalae. odprvotnogprilaznogsustavasredinjemdoritusauvanesusamosjevernaijunaulica; usjeverozapadnomuglunalazisestambeniprostorvladarevstan,savlastitimdvoritem; posebnostpredstavljadvoritesaosamcisternikojesenalazinajugozapadnomuglupalae.

kod mlaeg sloja palae juni ulaz je pregraen u sloeni sustav hodnika pomou kojeg su se posjetiociusmjeravalipramsvimvanimmjestimaupalai;

paralelnihodnicinavierazinapovezanistubitimaomoguavajureiranjeopsenihceremonija; umjetniki smiljeno grupiranje reprezentativnih prostora ponovljeno je i u istonom krilu s kraljevimstanom,kojisesatojioddvijeskupineprostorapostavljeneparalelno,aliizmaknute.U sreditu vee je kraljev megaron dvorana dvostrukih sjekira, a u sreditu manje je kraljiin megaronkojijezarazlikuodkraljevogintrovertiran,svjetlarnicigaopskrbljujusvjetlomiistim zrakom. Meusobno su ove dvije skupine povezane hodnikom sa stubitem. Dodatni hodnici i prostori(akisanitarnaprstorijastekuomvodom)dopunjujuoveskupine.Glavnostubitesa svojom nadgradnjom jedinstvena je u cijeloj antici, te predstavlja preteu kasnijih velikih baroknihstubita.

Uprostornomrasporeduzapadnogkrilaikraljevogstanaminojskiarhitektonskisustavpokazujesvoje mogunosti u najboljem svjetlu. U slojevitosti i raznolikosti nadmauje istovremene kulture kao i nadolazeugrkuantiku. Utvrenigradovinakopnu Utvrenjapredstavljajunajvanijezaetkeurbanogivota,dijelimoihna: utvrdepribjeita(mjestasklanjanjastanovnitvaodreeneregije.Stanovanjejeprivremeno,ali jeutvrdatrajna)i; dinastikeutvrenegradove(osiguranjemoiodreenevladarskeloze)ukojimasenaseljavaju obrtniciitrgovci.Uobiajenojedaseokogradaformiralopodgraeoddoseljenogstanovnitva, tedaseionoutvrivalonovimzidinama. TrojaII skupina s est megaron na vrhu brda, prvi put se pri gradnji vrata tip megarona probllikuje u propilon; unutargradskihzidinanastajevelikiotvoreniprostorkojisluizaobrt,trgovanjeisl.,aliikao pribjeitestanovnikakojiiveuniepoloenomotvorenomgradu; Egejsko dinastiko sredite ili vladarski dvor karatkerizira kruni oblik zidina, prstenovi zidina i megaron. TrojaII podgrae je opasano gradskim zidinama, graevine .u podgrau odgovaraju tipu meagron s nizomvarijantisvojimpoloajemkoncentrinosijedeoblikbreuljka; gradskizidzatienjekulama;

TermiV skupineugraenihmegaronatvoregradskeblokove; zidinegradanaknadnoopasujugustoizgraenustrukturu;

Polihoni skupine ugraenih megarona povezane su proirenjima i produecima u svojevrsne prostorne lance.

Tiputvrdenauzvisiniiznadgradanajboljejeostvarenumikenskimutvrenimgradovima. Mikena poloajpalaejetakavdajeprirodnozatiena; velikizidpalaeproirenejeiznatnoojaannakrajukasnomikenskograzdoblja,ontitipalaui naseljeutvrdekojasluikaopribjeite; podgrae (donji grad) se razvija zapadno od utvrde, sauvano je tek neto temeljnih zidova nekolicinekuaizbronanogdoba; Mikenskeutvrde Na temelju tradicijske gradnje utvrenja na kopnu, potom kikladskih utvrenih gradova i minojske arhitekturepalaaAhejciiJonjanirazvijajutipmikenskedinastikeutvrde(dinastikiburg). Mikenskesuutvrdepandanminojskimpalaama,nozarazlikuodnjihonesepremavanzatvarajupoput vrstihblokova,graenesunatekodostupnimmjestima,iskoritavajuprirodneobrambeneprednosti, azidoveosnaujukiklopskimzidinamaibastionima. Uunutranjostiutvrdejepalaa,estonanajviemumjestu.Njezinastepneastastrukturasastavljenaod pojedinanihkockastihvolumenamegaronskogtipajasnojeralanjenaisraunatanamonumentalno djelovanje. Tirint najboljesauvanautvrda,tlocrtnedimenzijeoko300x40/90m; trifazegradnje,kojesuukonanicirezultiralejasnompodjelomnadvapodruja: 1.zaravandonjeutvrdegustonaseljenopodruje; 2.donjaisrednjautvrdaizdignuteuodnsunaprethodnuoko4m zidine utvrde slijede oblik hrpta stijene, no briljivo su ralanjene kako bi se iskljuili mrtvi kutovi.Premajuguijugoistokupodignutisubastionisakazamatama; naistonombokuulaznarampapovezujedonjuutvrdusagornjom,nakonprolazakrozutvrdu obrisivoenjeulicaprilagoenisuobrisimaterena; shemapravilneizgradnjenijeprepoznatljiva

otvarasedvoritesakazamatamaivelikimpropilonomnazapadnojstranikrozkojisepristupa vanjskom dvoritu palae. Iz ovog dvorita se kroz unutarnji propilon pristupa unutranjem dvoritupalaestrijemom,uovomdvoritusvejepodreenosimetriji. palaastojinanajviem,najireminajjaeutvrenommjestu.Njenosreditejeprematradiciji kraljev megaron koji je uklopljen u skupinu graevina. U planu palae prepoznaje se minojski utjecajsustavdvorita,hodnikaistubitameusobnopovezujedvijeskupineprostorija,teje na taj nain prevladana tipina formalistika krutost staroegejskih dinastikih utvrda, ali i zbunjujuunedefiniranostminojskihpalaa. Kupolnegrobnice Na podruju Egeje sauvani su ostaci brojnih grobnih graevina krunog tlocrtnog oblika Orhomen, Kikladi,Atika,Eubeja,TirintiLeukada. NaKretiseproimajubliskoistoneisjevernoafriketradicijekrunihgrobnicakojesegradeurazliitim tehnikamaidimenzijama. Na kopnu se tek u kasnijem bronanom dobu poinju graditi kupolne grobnice. One spajaju bitne elementeegejskegrobnegradnje: Sreditegrobajekrunakupolaodkonzolnoizboenihredovakamenja.Upresjekuonaimaparabolini presjek konice kakav je bi udomaen an obalama Male Azije ili Cipra. Grobnica se ugrauje u bok breuljkailisezasipavanjemoblikujeukrunihumak(tumulus) Dromos omoguava prilaz grobu, on zavrava pred suenim prolazom stomijem (stomion), koji se u kasnom razdoblju oblikuje kao portal. Pokapanje se vri u rakama unutar kupole, iznimno kod manjeg broja grobnica vrata iz kupolnog prostora vode u grobnu komoru. Ovaj tip grobnice proirio se cijelim mikenskimpodrujem. NajznaajnijiprimjercisupodignutinaPeleponezu,Beotiji,Tesaliji,aliinaotocimaiuMalojAziji. Od otkopanih grobnica najvee i najreprezentativnije su Atrejeva riznica (Mikena) i Minijina riznica (Orhomena). krunioblik(tlocrt); breuljkastioblik(tumulus); konzolnukupolu; dromosi; rakuiligrobnukomoru.

Atrejevariznica(Agamemnonovagrobnica)Mikena(oko1.3001.250g.p.n.e.) dimenzije: kupola promjera oko 14.5 m, visoka je oko 13,2 m. Kupolu ine 33 prstenasta sloja kamenja. U svod su na pravilnim razmacima umetnuti bronani klinovi koji ukraavaju svod. Dromosjedug36m,irok6m. materijalitehnikagradnjeidentinisuonimanaLavljimvratima; dvije monumentalne kamene ploe pokrivaju ulaz u kupolu koji je suen na 2,7 m (vea ploa duga je 8 m, iroka 5 m i visoka 1,2 m). Obje ploe rastereene su konzolnim trokutastim svodomkojijepramavanzatvoren,gotovobezreki,visokomtrokutastomukrasnomkamenom ploom; ulazjevisok10,5m,odegasuvratavisine5,4miirine2,7m.Vrataselaganosuzujuprema vrhutojeuskladusuobiajenimoblikomvratauEgeji; plastinaobradaulaznogportalasimbolikipredoavaproeljepalae; gotovo1.400godina,dogradnjePanteona118g.n.e.,ovakupolabilajenajveakrunakupola.

GRKA Jedan od bitnih razloga savrenosti grke arhitekture jest ograniavanje na nekoliko tipova i oblika. Poetkom arhajskoga doba razvoj dostie toku presudnu za daljnji tijek: hram s opbodnim trijemom (peripter)kaogrkioblikreprezentativnesakralnegradnje. Velike ranoarhajske drvene graevine odlikuju se gotovo potpunim jedinstvom konstrukcije i oblika, kojeseprelaskomnamonumentalnukamenugradnjudijelomgubi.Jonskiidorskiredkojiproizlazeiz konstrukcija drvenim potpornjima osiguravaju tijelu graevine ipak jedinstvo oblika. Vanije od pronalaskanovihoblikajesuispravneproporcije.Njihovipomacioznaavajustilskirazvitak.Uklasicion dovodidopotpuneravnoteesuprotnihelemenataforme.Siletoihoniutjelovljujunisukozmikeili transcendentalne(kaonpr.uEgiptu),veiskljuivotektonske. Logika grke arhitekture, pa i tamo gdje naputa stare konstrukcijske obrasce, poiva u itljivosti funkcija.Noenjeioptereivanje,horizontalnostivertikalnostvidljivisubezalegorijskihilisimbolikih asocijacija. Zid, potporanj, grede i krov uvijek su ono to jesu. Autonomija graevinskog tijela od ranograzdobljautjelovljenaumegaronustoljeimajedominantnonaelogrkogagraditeljstva.Ono se,dajuiprednostsakralnojgradnji,usredotoujenaoblikovanjepojedinanihgraevina. Velikiprojektiuvijekvodeslobodnomrasporeivanjusamostalnihgraevinskihtijela.Njihovmeusobni odnos u prostoru nije podvrgnut nekoj opevaeoj shemi, nego je individualno odreen volumenom graevine, prikladnim razdaljinama, te tradicijom i topografskim znaajkama pojedinog mjesta. Svaka vanagraevinadobivavlastitopostolje.Akojemogue,koristeseprirodne teraseterena,kakobise stupnjevitom postavom graevinskih tijela, na razliite razine to jae istaknula njihova samostalna uloga unutar skupine. Po potrebi nasipavaju se umjetne terase. Objedinjenim orijentiranjem glavnih graevina (usporedne linije sljemena) sveukupni dojam pojedine skupine odreuje ona snaga usmjerenostikojaproizlaziizmegarona.Tausmjerenostdjelujekaojedanodmalogbrojaimbenikakoji unosered.Slobodnogrupiranjeosobitojeizraenouvelikimsvetitima,dijelomiugradskimsreditima. No,slobodnogrupiranjenijeprikladnokaovodeenaelozaurbanizam;zanjeganemamogunostiu gusto naseljenim gradskim etvrtima. Nasuprot okupljanju bez pravila, koje je svojstveno svakom "slobodnom rastu", u mnogim se gradovima uvode pravilni sustavi s pravokutnim shematizmom. Ti rasterifunkcionirajukaoracionalnisustaviredaiorganizacije. Oni ne sadre aktivne elemente prostornog oblikovanja, koje od klasinog doba i u arhitekturi i u gradogradnji,kaoinapodrujukomunalnogiprivatnogivota,sveviedobivanaznaenju.Kue,javne (komunalne)gradnje,kazalitaijavnitrgoviponajprijetrebajuprostorsvelikimiskoristivimpovrinama. Presudni poticaji za oblikovanje prostora i ovladavanje njime ne dolaze od sakralne nego od profane gradnje. Nakon vrhunca dostignutog u sakralnoj arhitekturi klasike, grki arhitekti uspijevaju stvoriti uzornetipovezgradaiuprofanojgradnji. Kazaliteinikoncentracijuprostorauslobodnojprirodi.Njegovonaelokoncentrinograsporeivanja

oko sredita zbivanja preneseno je na unutranje prostore mnogih graevina za okupljanje. Smione krovnekonstrukcijeuslobodnomrasponunatkrivajuvelikedvorane.Uurbanizmusetrijemovirazvijaju u djelotvoran element. Njihovi dvoetani potezi koji postaju sve dulji oblikuju zidove ulica i trgova irokihipreglednihlinija.Utipuhelenistikeagoreprviputnastajujasnoomeenitrgovigrkihgradova. Uhelenizmunovigraevinskitipoviikompleksigraevinapridonosepoboljanjugraevinsketehnike. Istodobno oni pospjeuju pojavu tendencija koje djelomino ili posve razgrauju naela vrijedea u dobaklasike,kojaihjeusavrilaunajveojmoguojmjeri.Karakteristinajenpr.pojavarazliitihredova stupovanaistojgraevini,kojazapoinjeves"atikomklasikom" ranijesuseredoviupotrebljavali odvojeno. irenjeeklekticizmasjednestraneznaikvarenjeklasinihredova,sdrugeonodonosioslobaanjeod prijeteegukruivanja,kojesenaposezamjeujenakonzervativnomdorskompodruju.Osamostaljuje seoblikovnikanonkojiserazvionasakralnimgraevinama.Buduidajesvojimproporcijamaneovisan ocjelovitimsklopovima,moeseslobodnoifleksibilnoprimijenitikodnovihgraevinskihtipova,kakobi sepostigloeljenodjelovanjenapredvienumjestu.Shelenizmomsepojaavainternacionalniutjecaj grke arhitekture: ponajprije na graditeljstvo Rimskog Carstva, preko njega na ranokransko graditeljstvo. Jo u gotikoj katedrali profili vanih dijelova graevine podsjeaju na grki oblikovni kanon.Urenesansi,barokuiklasicizmuonodreujeralambuidekoracijuarhitekturekojaseuvelike udaljilaodpretpostavkiizvornogagrkoggraditeljstva. Konstruktivnioblici Sustavielementigrkearhitektureoblikujuseusakralnojgradnji,njezinaglavnatemajehramsasvih stranaokruemtrijemomsnizomstupovaperipter.Nakonpoetnoparalelnograzvojaiskristalizirala su se dva reda (sustava). Na kopnu i u zapadnom dijelu Velike grke uvruje se dorski red, a na otocimaiprostorimaMaleazijejonskired. Dorskired Veuranoarhajskodobaprelosesagradnjedrvetomnagradnjukamenom,isvielementisupoprimili svojuformu,kojasedotjerujekrozslijedearazdoblja(arhajskoiklasino) Ophodnim trijemom peristazom preobraena je jednostavna, osno usmjerena graevina ranoarhajskog hrama u graevinu ralanjenu sa svih strana, te je tim jednostavnim (estetskim) zahvatomostvarenapredodbaGrkaomjeri,reduisakralnojprezentaciji. Pravilnooblikovanielementipodjeljenisuuetiripojasa: krepidomapodgradnja(stereobat),satristepeniceodvajaperistazuodtlaodnosnovidljivog dijelatemeljaeutinterij.Najviislojkrepidomejestilobatkojivezomkamenairasporedom ploaodgovaratlocrtuhrama;

stupovi stoje direktno na stilobatu, plastika graevine odreena je njihovim razmakom i njihovom vitkou (u arhajsko doba masivniji stupovi na manjem razmaku, u klasino doba ravnotea izmeu svih elemenata, u doba helenizma vei razmak i vitkiji stupovi). Stup utjelovljuje statiku funkciju potpornja. Trup s velikom povrinom oslanjanja osigurava raspodjelu tereta na stilobat. Geometrijska krutost i naglaeno lagano suavanje stupa prema vrhu ublaeno je sa 16 20 plitkih konkavnih kanelira naglaavaju vertikalitet stupa i laganim uzdunimzadebljanjemstupaentaza(entasis). Na vrhu stupa obikuje se kapitel ija je svrha preuzimanje sile sa arhitrava i njezin prijenos na stup.Kapiteliizpredarhajskograzdobljastilizacijasudrvenognainagradnje(podlonadaska) preirokizaizvedbuukamenu.Kapitelisesastojeodabakakvadratinepokrovneploenakoju jnalijeearhitrav,ehinaplitkakrunajastuastaformaianulaplitkiprstenastireljefnamjestu zavretkastupaipoetkakapitela.

trabeacija(epistil)tekahorizontalakojasesastojioddijelakojinosiarhitrava(glavnegrede) idijelakojijenoenfrizakojisesastojiodtriglifaimetopa.Triglifaoznaavapoloajkrovnih greda, metope su ukrasni elementi koji zatvaraju meuprostor izmeu triglifa. Svako polje stupovapodjeljenojeudvapoljatriglifama(odnosfizaiperistazeje2:!);

kroviznadfrizasenalazivijenac(geizon)ioluk(sima)elementiskojimapoinjekrov.Krovje dvostreni, plitki plastian zahvaljujui obliku pokrovnih crijepova, koji se dodatno ukrauju iznadvijencaposebnooblikovanimeonimcrijepovima(antefiksi).Nazabatusestvarajakokvir oko plonog zabatnog trokuta (timpan). Timpan naglaava osnu usmjerenost koja je u naravi hrama,alineutjeenajednolikkarakterperistaze.

Tektonska shema poiva na uravnoteenju vertikalnih i horizontalnih sila. Suprotstavljanjem tereta i potporanjanijeodreensamooblikcjeline,veistrukturapojedinanihelemenata.Npr:stupnjevanje krepidome horizontalnost zbog stupnjevanja ini se zbijenijom ili proirenje stupa u kapitelu zbog prihvatasileiliplastinaralambaepistilananosiveinoeneelemente. Ova arhitektura je nastala primjenom naina gradnje kamenom na formu koja je izvorna raena iz drveta.Tompromjenomnastalojenekolikoproblematinihdetaljajedanodnjihjetzv.Dorskiugaoni konflikt,zakojiseukonanici(klasinorazdoblje)primjenjujudvatemeljnarjeenja: diferncirana podjela zadnje dvije metope u frizu razmaci nisu usklaeni s razmacima preostalihpolja; ugaono stezanje smanjuje se osni razmak stupova zadnjeg polja samo sa bone strane ili sa objestrane. Takoer esto se kombiniraju obje metode koje se nadopunjuju zadebljanjem ugaonih stupova ili njihovim naginjanjem prema hramu, te horizontalnim zakrivljenjem i drugim optikim korkcijama pomoukojihsugrkuarhitektiproblemkojegsununomoralirjeitipretvoriliuvrlinu. Dvaelementaodreujukarakterdorskearhitekture:stupitrabeacija.

Iznjihovaodnosamoguejeodreditistilskorazdobljekojemupojedinihrampripada.Razvojstilaoituje sekakoupromjenamapojedinosti,takoiumijenjanjuproporcija.Odnosstupaprematrabeacijiosobito je bitan. Kao mjerna jedinica (modul) za cijeli red je prihvaen donji promjer stupa (D) s njegovim potpodjelama(1/2D=30partes). uarhajskojfazivisinatrabeacijedosee2,75D; uklasinojfaziproporcijajebriljivijeodvagnuta,onasekreeoko1,73Ddo1,81D

Proporcionalno se mijenjaju i odnosi arhitrava i friza, triglifa i metopa, odnosno svih elemenata koji tvorecjelinu,paisamecjeline.Npr.naPartenonujeodnososistupa:triglif:krovnicrijepiznosi1:2:4. Ukrasiseudorskomredustavljajunatonoodreenamjesta,gdjesuprilagoenitektonskojstrukturi graevinetejesvojompostavomnaglaavaju.Ukrasneelementemoemopodijelitina: elementekonstrukcijetriglifi,teijeiregule,okapnicesmutulima,simusvodorigama; elementekojisuukljueniukonstrukcijukazeteustropnomgreu,metopeufrizu,ukrasne trakeivrpcezaprofilacijuvijencaiproelja,eonicrijepoviiantefaks; istuornamentikukimatij(kima),meandri,spiraleiprepleti,palmeteilavljeglave,nadgrobne steleitkaninu; kiparskadjelafiguralnifrizovi,zabatneskulptureiakroteriji.

IakoveidioornamentikepripadaoblikovnomnasljeuzajednikomitavojGrkojudorskomreduono nanajstroinainostajevezanouzarhitektonskiokvir. Jonskired JonjaniiEoljanistarosjediocikojejeseobadoranapotisnulaizsvojihstarihnaseobina,suseuotonom jonskom krugu i na Atici suoili s naelima dorske arhitekture i formirali svoj stil koji je oblikovno slojevitijiidekorativniji. Jonski red unutar racionalno odreenog konstrukcijskog sustava nudi vie mogunosti za oblikovanje i kombiniranjeelemenata: krepidoma krepidoma ima 2 ili 4 sloja, ophodni trijem moe biti na podgradnji bez stubita, sa stubitemilinapodgradnjikojaimastubitesamonaulaznojstranihrama. stupovisesastojeodbaze,trupaikapitela. bazauranodobastupoviseoslanjajunastilobatprekoplinte,kojuuarhajskodobazamjenjuje spirastorom,oukonanicicijelabazajeralanjenanaplintu,tor,trohil,tor; trup je vitkiji (8 12 D) s laganim suenjem i entazom, kanelire se odvajaju uskim prugama, njihovbrojseodpoletnih48ustaljujena24; kapitelizrazliitihpredoblikaipojedinanihelemenatastvorenjekonanitrolanioblikehin (skimom)obuhvaakrunipresjekstupa,nanjemupoivapplonijastukkojisesaobjestrane savija u spiralne volute. Izmeu volute i arhitrava umetnut je ploni abak, ukraen jonskom ili

lezboskomkimom. Volutekojesesusreunauglusaimajuseujednudijagonalnuugaonuvolutukojajeorjentirana prema van i oprena je rjeenju vidljivom s unutarnje strane kuta gdje se volute tvrdo presjecaju. trabeacija je sauvala lakou drvene gradnje, arhitrav je ralanjenu tri lagano istaknuta pojasa (fascije),Triglifeimetopezamjenjujejonskakimaizupastiukrasvujizubi(denticuli). Kodjonskoatikevarijanteumjestozupastogukrasaumeesereljefnifrizskontinuiranimplastinim prikazima. kroviznadtrabeacijenalazisesnanoistaknutvijenac(geizon)nakojemjeoluk(sima)savijenusoblik iukraenreljefomviticailavljimglavama.Krovjedvostrean,ponegdjeseosimbogatoukraenogoluka pojavljujuantefiksa. Jonske graevine bogato su ukraene skulpturama, slikarstvo i ornament prelaze i na konstrukcijske elemente. Ornament se pojavljuje na posrednikim meulanovima: kapitelima, abaku, vratu, i bazi stupa, profilimazavrnihvijenacaistropovimakazeta.Najeeprimjenjivanisu:valovitilisnatiukras(kima)i profilsazrnatimnizom(astragal). Jonskakimaukrasnatrakaspresjekometvrtinekruga(profilsjajolikimnizom,ovuliistrelice). Lezboskakimavariraistonaelosnizomsrcolikihlistovavodenogbilja. Astragalnizzrnacaikrunihploicakojinaglaavavanesljubnicegraevine,naroitoprijelazeizmeu tektonskihidekorativnihelemenata. Povezivanjepomoukimaprofinjujeinaglaavaritamsuprostavljanjihelemenata,zrncasuuodnosu2:1 postavljena u odnosu na strelice kime. Jonska i lezboska kima se mogu pojavljivati samostalno, zajedniki,sastragalomilibeznjega. U dekorativni repertoar naravno spadaju i uobiajeni grki motivi:spirale, meandri, prepletne trake, palmete,antemiji,viticeakantailjuskastiuzorci. ErehtejAtena ornamentalna traka sjevernog trijema zavrava u kapitelu ante primjer gdje je ornament aktivnoukljuenutektonskustrukturugraevine. ApolonovhramDidima kapiteli pilastra nose zavrni vijenac na zidovima, ali i ralanjuju figuralni niz koji tee ispod njegasjevernogtrijemazavravaukapiteluanteprimjergdjejeornamentaktivnoukljuenu tektonskustrukturugraevine. Korintskekapiteleupotpunostiodreujemotivakantovalia,kojisekaodovreneformepojavljujupri krajuklasinogarazdoblja,kakosusasvihstranajednakiispravaseprimjenjujutamogdjejonskikapiteli stvarapotekoe,adorskistupoviseiskljuujuzbogzbijenosti.

ApolonovhramuBasama najstarijisauvanprimjerkorintskogkapitelapripisanjeIktinu; kapiteljestajaonajedinomstupuuprolazuodcelepremaprostoruizanje.

ApolonovhramuDidimi dvoranadvajustupovasakorintskimkapitelima.

Takoer znaajni sauvani primjerci kapitela iz tornja vjetrova u Ateni ili pilastra iz Euzine pokazuju bogatstvo oblika i pokazuju da se plastika i slikarska punoa atike i jonske arhitekture povezuje s osobnimrukopisomznaajniharhitekataikipara,odnosnodaarhitekturaizlaziizanonimnosti. Urbanizam Opaobiljejagrkoggradasu: gradjedjelograana,aneposljedicavoljevladara; izbor mjesta za grad odreuje se prema mogunostima obrane (nakon arhajskoga doba), zadovoljenjagospodarskihiivotnihpotrebaiestetskomobiljeju; razvijeno urbanistiko zakonodavstvo (potkraj arhajskog doba nastoje se unijeti elementi graevnog reda, komunalne higijene, urbanistikog zakonodavstva te openito nametnuti individualnimgraanskimslobodamaobavezeodopegkolektivnoginteresa). Grkagradogradnjapredstavljatemeljkonstituiranjaeuropskogagrada,onojekonstantaueuropskom iskustvu grada. Rimski, arapski, gotiki pa i moderni gradovi svjesno su oponaali tu konstantu (Aldo Rossi,Arhitekturagrada). PrveurbanistiketeorijesepojavljujuuGrkojuklasinodoba: HIPOKRAT(460.377.g.p.n.e.)govorioutjecajupodneblja(klime),potrebidasegradsmjestina naistonimpadinama(izloenostistonimvjetrovima); PLATON (427.347. g.p.n.e.) razmatra ideju IDEALNOG KRUNOG GRADA ATLANTIDA. Grad proizvoaairatnikapodupravomfilozofa.2025tisuastanovnikagraddovoljnobrojanradi obrane,adovoljnomalendasegraanipoznaju.Usreditugradasvetite/temenossahramom, kipovima, fontanama, ribnjacima i perivojima. Gradski centar s javnim zgradama i vojarnama (gimnazij,hipodrom,).Uokolosreditajestanovanjeipoljodjelskikrajolik; HIPODAMIZMILETA(5.st.p.n.e.)optimalnaveliinagrada:10.000stanovnika.Neoterostropos pravokutna mrea ulica, pravilni gradski blokovi. Teoretski model grada u obliku paukove mree(vjerojatnonigdjeizveden); ARISTOTEL (384.322.g.p.n.e.) Politika, knjiga 3 i 7. U svojim raspravama govori o obrani, higijeni i prometu, prihvaa Hipodamovu zamisao grada; istie prednost arhajskoga grada u ratnimuvjetimakadapostajelabirintzaneprijatelje.Govoriofunkcionalnomzoniranjugrada sakralnoupravne graevine u blizini agore, trgovake graevine na rubu grada (jednostavna opskrba).Veliinagradaovisiomogunostimaprehranestanovnika

Ugrkimgradovimamoguseiitatielementefunkcionalnogisocijalnogzoniranja.(Aristotelrazlikuje: opi/javnidiograda(akropola,kulturniidrutvenicentar)iprivatnidiograda.).Funkcionalnoisocijalno zoniranje grada se mijenja kroz povijest primjer akropole. Prostor akropole je promjenio nekoliko funkcijaurazvojugrkoggrada: ukretskomikenskoiarhajskodoba(do6.st.p.n.e.)akropolajeutvrdanauzvisinistanovanje vladaraipovlatenihpojedinacaisklanjanjeokolnogastanovnitva; uklasinodoba(od6.st.p.n.e.)akropolajeposveeniprostor(svetite,prediohramova); u novoosnovanim gradovimakolonijama potkraj klasinoga doba, i u helenizmu hramovi nisu obveznonaakropolivemogubitiiudonjemgradu(grupiraniucentruiliraspreni. Ulicegrkogagradaoblikujuseuskladusfunkcijomipoloajemugradu: glavnaulica: 33muAleksandriji,14,5muPireju; stambeneuliceplaniranihgradovaimajuprosjenuirinuodoko4,5m,zarazlikuodstambenih ulicaspontanihgradovakojeimajuprosjenuirinuodoko1,2m. Pretpostavka i simbol gradske neovisnosti jesu gradske zidine. Tehnika utvrivanja napredovala je nakon klasinog razdoblja uvodi se tehnika dvostrukih ljuski. Obrambene kule pojaavaju zidove i stratekiihosiguravaju,aigradskavratadobivajunovuformu. MantinejaVIII/XIXst.p.n.e.,razoreniponovosagraen370g.p.n.e graduravnici,zidineovalnogoblika; bazazidajeplitkizemljaninasip; podnojezidadebelejeoko4,5msastojiseoddvijeljuskegraevnepologonalnimkamenjemi ispunomodsitnijegkamenjaizemlje; iznadpodnojasagraenjetakoerzidsadvijeljuske,aliizopeke; vieod100obrambenihkula; gradskavratasedrejomikenskogprincipaulazjeformirankaoulaznauliica.

MesenaVIst.p.n.e. graennauzvisini,zidineslijedeformuterena; obje ljuske gradskih zidina u debljini od 2 2,5 m graene su kao zidovi od kamenih kvadara poloenihuravnomjernimslojevima,ukruujuihkamenegredepostavljeneuzemljanojispuni zida.Orambenihodniknavrhuzidapoploanjekamenom; Arkadijska vrata (gradska vrata) primjer helenistike tehnike utvrivanja. Dvije kule flankiraju ulazizkogasenalaziulaznodvoriteukojemseneprijateljmoeokruitiinapastiodozgo. Razlikujemotrifazerazvoja:

arhajskaspontana(arhaioterostropos); klasinapravilna(neoterostropos) helenistika

Prvu (arhajsku) fazu karakterizira slobodan rast. Prva gradska sredita nastaju od starih akropola, pojedine etvrti i ulice kojie ih okruuju slijede teren, podiu se svetita (esto na starim kultnim mjestima) i ureuju se prostori za javne trgove. Arhajski urbanizam naslanja se na mikensko nasljee. Iznimkauovojfazipredstavljajukolonijekojiseodranogarhajskogdoba(Selinunt628.g.p.n.e.),pod utjecajemStarogaIstokaiEtruana,utemeljujukaoplaniranigradovisa: strogimgeometrijskimredom,ortogonalnommreomulica; upraviluetverokutnimobrisomnaselja; pravokutnimsustavompoljodjelskihparcela,putovaikanala; agoromnakrianjuglavnihulica.

Sauvanidokumentkojigovorionainuosnivanjatakvihgradovakolonijajesauvanakamenaploaiz Lumbarde(otokKorula)psefizma. Vaniji kolonijalni gradovi su Massalia (Marseille), Neapolis (Napulj), Posidonia (rimski Paestum), Syracusa(Siracusa),Selinunt,Odessos(Odessa),Miletidrugi. Drugu(klasinu)fazuneoterostropos(neoterizo=uvoditinovosti,mijenjati;tropos=nainivljenja) karakteriziraju procesi kolonizacije i ratna razaranja koji zahtjevaju brzu izgradnju, za ljude koji su jednakopravni lanovi zajednice, to olakava pravilnu i ujednaenu podjelu, kako gradskog, tako i poljoprivrednogzemljita. HipodamizMiletazagovornikjepravilnogurbanizmauteorijiipraksi,tegajeuinioopeobvezatnim. Hipodamova zamisao grada temelji se na ortogonalnoj ulinoj mrei, neovisnoj o obliju terena, te jednostavnost i preglednost plana. Agora je bogato oblikovana, arhitektonski definiran prostor, a graevinejavnenamjeneihramovioblikujuielementigrada Inzule (gradski blokovi) se planiraju kao pravokutni (bliski kvadratu) s odnosom stranica od 4:3 (Milet, Priena)do5:2(Olint). Miletrazoren494.g.p.n.e.,obnovapoela479.g.p.n.e. nastao pored stare akropole na poluotoku, novi plan grada saima sve teorije pravilnog urbanizmaiiskustvaprikupljenatijekomkolonizacije; pravokutna mrea (raster) ulica razlae povrinu grada na inzule. Raster je prilagoen obrisu poluotokakojijerazveden; dvijedubljeuvalesluekaoluke,apovezanesupotezomjavnihgradskihsadrajakojeineagore i niz graevina javne namjene. Na taj nain je potezima sredinjih gradskih funkcija grad podjeljennatrietvrtirazliiteveliine;

sveulicesuuobiajeneirineod44,5m,osimnekolikoglavnihulicakojesuirine7,78,5m; oblikinzulesemijenjapremaetvrtima,blokovijuneetvrtisunajveitemeljnamjeraod29,5 x51,5mseneprimjenjujekruto.Svakainzulasedijelinaparceleveliineod380do1520m2;

javnitrgoviigraevineukljuenisuusveopired,potrebnepovrineutvrenesuprijepoetka gradnje,asamegraevinesegradeuskladusraspoloivimsredstvima;

ovaj plan postao je stoljeima okvir i temeljni obrazac za rast i povjesne promjene grakog velikoga grada. Uvjerljiva racionalnost plana uinila ga je uzorom nizu drugih gradova: Pirej (jediniHipodamovgradnatluGrke),Turij,Priena,Olint,Selinunt,idrugi.

Grkikolonijalnigradovinatluhrvatske: Issa(Vis)gradosnivajudoseljeniciizSirakuzeoko389.g.p.n.e.; Pharos(StariGrad,o.Hvar)utemeljujugadoseljenicisotokaParosa,384.g.p.n.e.; KnidskakolonijanaotokuKoruliutemeljenamodaprijeIsseiPharosa,nepoznatalokacija; stanovniciIssaeosnivajuu3.st.pr.K.naseljakolonije:Lumbarda(o.Korula),Tragurion(Trogir)i Epetion(Stobre),aSalonailirskonaseljepostajeglavniemporij(trgovakaluka) Treu (helenistiku) fazu osim irenja grke kulture, karakterizira izraeno nastojanje da se grad prostornooblikuje,uslikugradaseuvodeperspektivninaglascipoputglavnihosiidominanti.Gradovi rastu, poveava im se: broj stanovnika, povrina i broj funkcija, imaju geometrijski (ortogonalan) plan grada. Prve naznake tercijarizacija gradova (trgovina i obrt). Poveava se broj javnih zgrada i javnih prostora,pojavljujesedecentralizacijasadraja,aurbanaopremagradovajesvebrojnijairaskonija. Pergam glavni grad maloazijskog carstva Atalida, strateki povoljno, ali do tada beznaajno mjesto proirujeseunekolikonavratasa9hanagotovo90ha.Gradobjedinjujenizsadrajaudolininastaje Askilepij (lijeilite), na srednjem dijelu padine: Donja agora, Gimnazij i Demetrino svetite a na vrhu brijegasmjetenajeutvrdasasjeditemvladara.Povezivanjenizaraznihsadrajaujednucjelinuzagrki urbanizam znai novi program u ijem se rjeavanju stare tradicije grkomediteranskog graditeljstva spajajusnovimstrujanjima. Arhitekturaseosobaastarihoblikovnihkanona(helenistikaarhitekturaosimzajasnomracionalnou teiizareprezentativnimisticanjem),amjeovitistilodgovaraiambicijamavladaraipojavinovihtipova graevina, te njihovom povezivaju u mjeovite komplekse. U Pergamu se postie osim toga i slikovito sveukupnodjelovanjekaorezultatperspektivnogpovezivanjanizaterasaigraevinananjima. Drugaije nego do tada planiranje terasa i graevina vodi rauna o dojmu perspektivnog pojaavanja. Pojedinani su kompleksi obllikovani samostalno, no viestruko su povezani pravcima pogleda i rasporeivanjemnarazliitimvisinama.Iakojeugradnjiovogkompleksasvedovladavinerimljana(car Hadrijan) sudjelovalo vie narataja arhitekata u krajnjem ishodu sve su graevine povezane u jedinstvenucjelovitukompoziciju. Pravilni sustav gradnje gradova kolonija se iri na podruja visokorazvijenih kultura (Perzija,

Mezopotamija,Egipatidr.). Aleksandrija metropolahelenizma,povrinaoko1300hasokomilijunstanovnika; utemeljena 332. g.p.n.e. prema planovima arhitekata Deinokratesa i Kleomenesa, ima ortogonalnushemuulicaiodnosveliinestranicainzulaod6:5; smjetajizmeumoraijezeraMareotis,nasuprototokuPharu(svjetionik); grad se iri prema moru, sa naglaenom glavnom ulicom (uzduna os) ulica Canopus koja je iroka33m,oivienatrijemovima DuraEuropos gradkolonija,utemljenu3.st.p.n.e.naobaliTigrisa; gradzasmjetajvojskeicivilnogastanovnitva; helenistiki pravilan ortogonalan plan, inzule veliine 70x35 m, sa svim potrebnim javnim graevinama,agorom,palaomguvernera,strategionom,idr. Stambeneetvrtiseisprvarazvijajubezogranienja,koristeinasljeestaroegejskegradnjespretnose prilagoavaju terenu. S poetkom kolonizacije, jo u arhajsko doba) razvija se novi nain pravilne gradogradnje (kasnije obavezan tzv Hipodamski sustav gradnje). Temeljna jedinica grada je inzula pravilnigraevinskiblokokruensetiriulice. Opatemeljnanaelazaustrojstambenihetvrtiodreenasuveuarhajskodoba,auklasinodoba supridodanaorganizacijskimnaelimapravilnogurbanizma: osnivanjeistihstambenihetvrtibezzajednikihkompleksa; gustinaingradnjespotpunimzauzimanjem(izgradnjom)parcela,zajednikigraninizidovi; kuesuzatvorenepremavan,upravilusaunutarnjimdvoritem; glavneuliceestousmjerusjeverjug,asporedneusmjeruistokzapad.

Delkazalinaetvrt nastao u doba helenizma nain voenaj ulica, uklapanje i stupnjevanje graeviskih tijela ima karakteristikestaroegejskognainagradnje; ulice irine 1,5 2,6 m formiraju nepravilne inzule s proizvoljnim oblikom parcela. Ulice su poploanekamenom; kuesuviekatne,estovisinedo12miotvorenesupremaunutarnjemdvoritu; iznimno u prizemljima se otvoraju prodavaonice i radionice, koje su ponegdje povezane u poteze. Olintnovidiograda nastaoizmeu440.i430.g.p.n.e.nakonrazaranjastaroggrada; kaoiMiletsagraenjenauzvisiniublizinistaroggrada.Terenjeublagompadu.

glavne ulice irine 7 m poloene su u smjeru sjever jug na meurazmaku od oko 86,5 m. Poprene ulice irine oko 5 m poloene su na meurazmaku od 35,5 m, te su na taj nain formiranepravilneinzulesaodnosomstranica5:2,kaotemeljnejedinicegradskogplana;

posrediniinzule(uduemsmjeru)postavljenjeprilazniputirine2m,kojdijeliinzulunadva blokaodpetkuanaparcelamairine17,3midubine16,75m.Parcelesemogupoveavatiili smanjivati,alisamounutargranicagraevinskogbloka;

ovajsustav,nasuprotonomizMiletaznainapredakusmisluprihvaanjanovihidejaiteorija: pravilan grad postavljenu skladu sa stranama svijeta i klimom, funkcionalno razdvajanje prometnihfunkcijapojedinihulica.

Agora ((gr. agor = trg, zborite, javno mjesto; skuptina) je u svakom grkom gradu sredite javnog ivota.Onanesluisamotrgoviniiobrtu,veisvimdrutvenimipolitikimdjelatnostimapolisa(grada drave).Izgradnjatrgovapratiidokumentirasvapolitikarazdobljapolisa,aliipromjeneugradogradnji. Postupno se sve vie istie opa drutvena i politika funkcija agore. Javne zgrade ine arhitektonski okvirokotrga.Osimsakralnomgradnjomigradskimzidinamagradovisvojprestiiskazujukrozagorui njezinegraevine. Uarhajskodobaagoraimanepravilantlocrt,nemaoblikovanvanjskiprostoronajemjestookupljanja ljudiizokolnihseoskihnaselja. U klasino i helenistiko doba agora sredite politikog, drutvenog, kulturnog i trgovakoga ivota u gradu.Pojavljujeseipodjelaagorapremafunkcijitrgovakaagora;politikaagora(Aristotel:Javnitrg nikadaneebitiokaljantrgovinom,aobrtnicimaebitizabranjenulaz;dalekoodnjegaiposveizdvojeno bitemjestonamijenjenotrgovini(Politika,knj.7). Prva geometrijski pravilna agora kvadratnog oblika nastaje u Pireju prema projektu Hippodamusa/Hipodama. Uobiajeni tlocrtni oblici: kvadrat, ee pravokutnik s odnosom stranica od 2:1do5:4. Uhelenistikodobakodagorajesredinjiprostortrgaestoniiodokolnihstoaiispunjengraevinama (hram,skulptureidr.) Atenska agora je nastajala na povrini od oko 2,5 ha postupno tijekom nekoliko stoljea, bez prethodnogaplana. od sjevera prema jugu pada za cca 10 m, a dijagonalno ju presjeca Panatenski put (dio procesijskogputaodEluzinedoAkropole).Tlocrtnoonajetrapezdimenzijaoko110x170m; najstarija i najvanija skupina graevina nastaje na zapadnoj strani padini brijega buleuterija (gadska vijenica), metroon, tolos, hram Apolona Patroosa i strategij, iznad koji je na vrhu breuljkaHefestovhram; kroz due vremensko razdoblje agora je obrubljena trijemovima, na sjeveru su sagraene Bazilejevestoa(VI/Vst.p.n.e.)iStoapoikile;

u helenistiko doba nastaju atalova stoa i srednja stoa, koje potkrjepljuju helenistiko opredjeljenjezavelikeneprekinutepotezeiprostranekompleksetrgova;

atenskaagorapredstavljasimbiozurazliitihelemenataujedinstvopunonapetosti.

Miletkodpravilnogurbanizmarazvojseodvijaunutarzadnogokviragradaiortogonalnograstera,no shematizamulinograsteraneznaidaigradskosrediitemoraimatiidentianshematskikarakter. centarnastajekroz200tinjakgodinaipostupnourastaugradskotkivo; izbjagavaseformiranjejedneosi,kaoipresjecanjeagore(odraazstaroegejsketradicijevoenja prometatangencijalno); sredinomIIst.p.n.e.srediteMiletasesatojiodnizaotvorenihprostorakojiossjeveraprema jugupostajusvezatvoreniji; Stambenekue Stambena izgradnja sve do klasinog razdoblja zaostaje za opim razvojem arhitekture. Geometrijski i ranoarhajskorazdobljepokazujuarolikeskromneprimjerestambenearhtekturekaotojenpr.ovalna kua ili kua s apsidama. Kod oba tipa kua jo jednom se zbiva prijelaz ka megaronu koji svojom formomodgovaragrcima,alikojinemoezadovoljitirazliitezahtjevegradskihstambenihkuakojima bolje odgovara kumulativni staroegejski nain gradnje. Daljnji razvoj poiva na mediteranskoj kui s dvoritem. Uarhajskodobaglavniisporedniprostorigrupirajuseokosredinjegdvoritabezvrstogsustava.Tek ustrojpravilnogoblikagradskihinzuladovodidooblikovanjatemeljnihtipova.Pojedinanitipoviirese okoregionalnihsreditanpr.kuastrijemom,kuasperistilom,kuasdvoritemimegaronom.Tipovi semeusobnorazlikuju,aliutjeujedninadruge. Kua s trijemom u Olintu i na Halkidici grade se na parcelama veliine 17 x 17 m, prilazi se s juga sredinjimprilazomzastanare.Dvoriteimatrijemsamosulazneinasuprotnestrane,udvjemabonim krililma(beztrijema)sugospodarskiprostori.Ulaznokrilovisinejejedneetae,anasuprotnodvije Delkuasperistilom Prienakuasmegaronom uski ulazni hodnik vodi bono u unutranjost kue, otvarajui se prema unutranjem dvoritu, okokojegsutradicionalnorasporeenarazliitakrilakuedijelomprizemna,adijelomnakat; cijelim sklopom dominira megaron koji se predvorjem nadovezje na sredinje dvorite i ima naglaendvostrenikrov; dvoritejesreditekue,peristilomoguavapristupsvimkrilimakue; spretnafunkcionalnaorganizacijauvierazinapotujemorfologijuterena.

nemakontinuiraneglavneosipotvrujesestaroegejskisustavtangencijalnogpristupa

Javne(komunalne)graevine Uz gradske zidine i svetita komunalne (javne) graevine predstavljaju tree teite arhitektonske i gradograditeljskedjelatnosti. Javnezradeusvrhupolitikogaivota: buleuterij vijenica na koncu V stoljea oblikuje se kao tip kvadratina dvorana s polukrunimilitrostranopostavljenimstepenastimsjedalimapouzorunakazalite. areopagvijenica odeondvoranazasjednice pritanejsjeditevisokihdravnihslubenika strategijzavojskovoe basilikeoikierezidencijavladaraivisokihslubenika metroonarhiva,uAtenigradskavijenicadogradnjebuleuterija

Javnezgradeusvrhukulturnogaidrutvenogaivota theatronkazalite bibliothekeknjinica,udobahelenizma(Atena,Aleksandrija,Pergam) teiseion,olympeion,delfinion stoa univerzalna gradnja, sastajalite, ulica s prodavaonicama, izlobena dvorana. Do helenizma umjerne u veliini, u doba helenizma razvijaju se djelimino i u viebrodne i vieetanegraevine.Onesvojomistomformomiveliinomdajukarakteragorama,odvajajui ihodusitnjenestambenestrukturekojaseskrivaizanjih. Javnezgradeusvrhuportairekreacije stadion gimnasion vjebalite, njegova jezgra je palestra (izvorno gimnasion mjesto gdje uenici izvodegimnastikevjebegoli(gimnosgo,nag)zaposmatrae,publiku,atakoeuealfabeti raun) palaestrahrvalite,zarazlikuodgimnasionamoglojebitisamostalnagraditeljskacjelina thermakupalite

Komunalnegraevine arsenalPirej,zaopremanje150ratnihbrodova.Zgradadimenzija118,40x16,25m,sagraena kaotrobrodnagraevina. toranjvjetrovamonumentalniprirodnivodenisat

Sve ove graevine primjer su sposobnosti grkih arhitekata da savladaju zadani program, te da za odreenunamjenusmisleiizveduuvjerljivtipgraevine.

Svetita Kultovi povezani sa svetitima imali su vano mjesto u svakodnevnom ivotu grka. U svakom gradu postojalasutijelakojaupravljajusvetitima,organizirajusveanostisprocesijama,rtvama,glazbenimi sportskimnatjecanjima.Natakvesveanostidolazesudioniciizsvihpripadajuihdrava,ijarivalstvaza todobamiruju. FormirajusesvetitakojaimajupanhelenskiznaajprijesvegaOlimpijaiDelfi,aliiNamija,Del,teIstam kraj Korinta. Neka svetita su takoer poznata kao proroita (Delfi, Dodona ili Didima), ljeilita (Epidaur,Kos)ilimjestamisterija(Eleuzina). Nestvarasesveenikistale,tojestvarkojaseprenosinasljednoilisestietemeljemnatjeaja. Omiljena mjesta za ureenje svetita su u prirodi: sveti gajevi ili stabla, izvori, osobitosti u krajoliku, pilje,augradugrobovi,paleheroja,stareakropole,teizdvojenainadvienamjestauzagoru.Svetase mjestakaopodrujanakojimavladasamoboanstvogotovouvijekomeujuogradomtemenom,koji uvijekslijedikonfiguracijuterenateraseipovienjapredstavljajudodatkeizkasnijihfaza.Najvanijidio svetitajeoltarnanjemuseboanstvuprinosertve.Kultnikipoviihramovidolazekasnije,aunekim svetitimaizostaju. Poloajhramovausvetitimanedrisenikakveobvezujuesheme,meuodnosisedobivajuparalelnim postavom vie hramova. Monumentalni ulazi se umeu u temen bez ikakva odnosa prema hramu. Jedinojeglavnihramnajeeosnopovezanprekorampesoltarom. SvetiteAfajeEgina lokalnosvetitenaotvorenom,oko500g.p.n.e.dobivakonaanoblik; navrhubreuljkasagraenajeterasakojaslijedipravokutnioblikhrama,osimnaistonojstrani gdjeje(zbogsvetepilje)terasazakoena; hramjesosnopostavljenomrampompovezansoltarom; dosvetogprostorasedolaziprekoulazneterasesasveenikimkuama,kojajeprekopropilona povezanasasvetitem. HerejSam radijalnirasporedprocesijskogputa,kultnihsvetitaihrama,tebonipoloajtrgazasveanosti rezultatjekultnogobreda; tekuhelenistizmuizgradnjomRekovogoltarauspostavljasenovoprostornonaelo.

Olimpija unutar svetita je prostor Pelopeja sveti prostor ograen u starom gaju (altis), postoji kao jezgraovogsvetitaodItisuljeap.n.e.; kultnosreditesvetitajeoltarodpepelaposveenZeusu,triglavnahramastojepostranceod glavnogoltarabezikakvaodnosaradijalnirasporedprocesijskogputa,kultnihsvetitaihrama,te bonipoloajtrgazasveanostirezultatjekultnogobreda; tekuIVstoljeup.n.e.altisjezidomodvojenodskupinazgradaitrgovazanatjecanje.

AtenskaAkropola povijesni razvoj star 5.000 godina; do 3.000. g.p.n.e. slui za sklanjanje stanovnitva; od 16. st.p.n.e. utvreno sjedite heladskih vladara; u 6./5. st.p.n.e. pretvorba u svetite; 6. st. pretvaranjePartenonaiErehteionaukranskecrkve;17.st.razaranjemletakimgranatama; visoravanakropoleuzdieseoko40miznadsvojeneposredneokoline; injenicadasuPerzijanci480.g.p.n.e.opustoiliAkropolu,dalajenakonzavretkaratasnaan poticaj da se svetite ponovno uredi. Veliki projekt raen u Periklovo doba sa arhitektima IktinomiMnesiklom; projekt je samo fragmentarno izveden, ali je odredio sliku Akropole za kasnija vremena. Iz tog doba potjeu tri glavne graevine: Partenon, Erehtej i Propileji, koja su ostvarena nakon 447. g.p.n.e.uvierazdoblja; postavom Partenona u prostor premjeteno je arhitektonsko teitena junu stranu Akropole, odaklesanovejuneterasePartenondominiraAkropolomipanoramomgrada,ruenjemstarog hramatadominacijasepojaala; nasjevernojstraniErehtejspodrujemPandrosejaobuhvaanajstarijasvetitautvrde Ateninoltarkojijeostaonasvommjestuulazisnanijeuvidnopolje,pasepoprviputprekooba hrama dobiva iroko postavljeni arhitektonski okvir planiranjem iz Periklova doba svojim svjesnim vertikalnim stupnjevanjem i naglaavanjem arhitekture, te njenim uklapanjem u sveukupnu koncepciju prevladana je uobiajena autarkinost (samodovoljnost) pojedinih graevina; ostala svetita se podreuju glavnoj skupini, jedino sveenstvu svetita Atene Nike uspjeva zadratimalihramnazapadnojpadininautrbjunogkrilaPropileja; natrguispredPartenonasmjetenojeArtemidinopodrujeihalkoteka,uzsjvernirubpodruja izmeuErehtejaiPropilejasauvanajekuaArefora(kuahramskeposluiteljice); Hram Poticajzagradnjuhramovadoaojetijekomprelazaizkultabezprikazaboanstavaukultsprikazima. Unutar temena nastaju prva svetita za kipove ili skromne kue za obrede. Rani oblici geometrijskog razdoblja preuzimaju tipove stambenih kua npr. ovalne kua i kue s apsidom. Pravokutne gradnje dijelomsenadovezujunamegaronilinjegovuizduenuvarijantukuagospodara(Troja),kojaponekad dobiva apsidalan zavretak (Termo Megaron A). U konanici odabran je izduen oblik hrama s izduenom celom hektatomped (hram ija cela je dugaka stotinu stopa) koji postaje polazitem za monumentalnegrkesakralnegraevine. Izostatakaprvihhramovavidljivisunaporiukojimaseizobiljaraznihoblikapostupnorazvijajutemeljni tipovisakralnihgraevina. slobodanprostorizmeugraevinaispunjavasekipovimaizavjetnimdarovima.

Apolonov hram u Dreru (Kreta) VII st.p.n.e. zadrava oblik mikenskog megarona, u sreditu cele nalazesedvastupaizmeukojihjeoltarognjite.Stupovinoselanternu(odvoddima),kratkastreha leinaparudvostrukihpotporanja. MegaronBTermusvojojjezgrikonzerviraojetipkuegospodaraizmikenskogdoba.UVIIIstoljeu dobivaophodnitrijempotkovastogoblika. Uovimhramovimavidljivisuzaecioblikovanjatemeljnihtipova. Jednostavniji oblik je hram s antama ili njegova varijanta hram s dvostrukim antama, koji u kasnijim fazamainijezgrukanonskoghramasophodnimtrijemom. Temeljioblikhramauantamauvelikimsvetitimapredstavljajuriznicenpr.sikionskariznicauOlimpiji. Hram Atene Nike Akropola, zbog skuenosti prostora sveden je na kvadratinu celu bez predvorja, kojajeprematrijemupotpunootvorenapostavomdvajustupacaumjestonaglaenogotvorauzidu. ArhajskiAfajinhramEgina,sagraenoko570.g.p.n.e.,unekimsegraditeljskimelementimainikao predstupanjvelikihhramovascelama.Izaodmjerenogpredvorjasasnanimantamaslijedicelaukojoj poprviputdvokatninizstupovadijeliunutranjiprostorutribroda.Izsrednjegbrodadvojavratavode udvijekultneprostorijenastranjojstranihrama. Hramovi ranog arhajskog razdoblja nisu samo individualna rjeenja za kultni prostor na odgovarajuemmjestu,veivanistupnjevirazvojpremakanonskomobliku,kojiseutvrujukrajem VIst.p.n.e.Nastojanjeokojasnihpravilaipoveanjemonumentalnostivodipremastvarnomstiluija jecijenagubitakraznolikostiiindividualnosti Uhramuukruenomtrijemovimasuprostavljenestrukturejednosmjernog,posvezatvorenogmegaronai konstruiranogophodnogtrijema(peristaze)stapajuseuidealantipgrkesakralnegraevine.Mjestoi vrijemesenemogutonoutvrditinopredajaupuujenaKorint,ijiseutjecajiridodorskogsredinjeg prostora.UVIIst.p.n.e.peristazavienepredstavljaeksperimentalanoblik.Naosjeestohekatomped (dugaak 100 stopa) sa peristazom, no u unutranjosti se pojavljuju kontinuirani jedan ili dva reda stupova. Primjer razvoja vidljiv je na primjerima oznake A1 A3 (A1 Apolonov hram u Termu, A2 Herej u Olimpiji i A3 Apolonov hram u Korintu). Apolonov hram i skupina srodnih graevina bliski su kanonskomtipukojijeuVst.p.n.e.dobiosvojkanonskioblikZeusovimhramomuOlimpiji. Klasino doba se posveuje oblikovanju prostora, tek neznatno utjeui na vanjtinu kanonskog tipa, variraseuprimjenistupova,zidnihistakailipolustupacauformiranjuunutarnjegprostoracele.Primjeri: B1HefestovhramuAteni,B2ApolonovhramuBasama;B3HramAteneAlejeuTegiji. Velika Grka preuzima tip dorskog periptera, no drugaiji kultni obiaji vode do posebnih regionalnih tipova.Celajesauvalasvojdrevniuskiobliksajednimstranjimnedostupnimprostorom(aditonom),a ranodefiniranjekrovnihkonstrukcijavelikograsponapospjeilojeirenjeophodnihtrijemova.Osobito prostoranieonitrijemoviisklopotvorenihstubitanasuprotoltaranaglaavajuusmjerenostgraevine.

Dimenzijesuvelike,proeljasa8ili9stuipovanisurijetkost.Primjeri:C1HerinhramuPaestumu,C2 HramCuSelinuntu,C3HramGuSelinuntu. Neortodoksna primjena dosrkih elemenata bolje odgovara ozraju kolonijalnih gradova nego strogo kanonskooponaanjehramovamatinezemlje. ZeusovhramuOlimpijioko470456g.p.n.e. sagradio ga je arhitekt Libon iz Elide, s ovim hramom dorski tip hrama s ophodnim trijemom (peripter)dobivasvojkanonskioblik; autarkinost hrama vidljiva je iz njegova poloaja unutar svetita. Zbog loeg tla podgradnja hramajeizdignutaoko3miznadterenaskojimjespojenazemljanimnasipom.Natajnainse hram kao geometrijsko tijelo sueljava sa slobodnim rastom prirode, hram je samostalani i u odnosunadrugegraevinetemena; tlocrt je simetrian i po uzdunoj i po poprenoj osi, peristaza ima klasian odnos od 5:12 interkolumnija na stranama hrama, odnosno 6:13 stupova. U taj odnos naos se simetrino uklapa,alisadrugaijimodnosomstranicakojiodgovara3:9stupova; ucelijeobostranopostavljenreddvokatnihgstupovakojisuujuprostorceleiiusmjerupanju udubinugdjejesmjetenkultnikip; hram je i kao graevinsko tijelo odreen dijalektikom odnosa izmeu naglaene usmjerenosti (naos) i ritmikog svestranog ponovljanja (ophodni trijem) koje u igri svijetla i sjene daje graevinihomogeniplasticitet; klasian karakter Zeusova hrama poiva na briljivu usaglaenju svih dijelova u organizam savrene ravnotee. Prvi su put i cjelina i dijelovi graeni na temelju jedinstvene mjerne jedinicenjenamjeraod16dorskihstopaodgovara~5,22m,onaodgovaraosnomrazmaku normalnogtraveja(poljasvodailiosnomnraznmakustupova); uvertikalnojprojekcijiophodnogtrijemaproporcijskonaelojevidljivouusklaenostipojedinih dijelovaikonkordancijisljubnicaodstilobatasvedokrovnihcrijepova.Elemntikojistojejedan povie drugoga uvijek stoje u odnosu 1:2, tako je odnos interkolumnij : friz s metopama: oluk(sima):crijep=1:2:4:8.Nadaljeuistojosistojeosstupa,rekaarhitrava,triglif,vodoriga naolukuicrijeppokrova.Upresjekujevidljivodajetajkanonoptikogeometrijskeprirodeida seunekimdijelovimanepoklapasakonstrukcijom; kanonskitippostignutnaovomhramuoponaanizhramova:Istam(Korint),Paestum,Akreganti drugi,kojinisudoseglinjegovudojmljivuujednaenost. Partenon iako atenjani s ponosom istuu svoje jonsko podrijetlo oni svoje velike hramove grade u dorskomreduglavnihramboiceAtenegradisekaodorskiperipter;

prvufazugradnjePartenonaoko465.449.g.p.n.e.vodiKalikrat,hramjeplanirankaodorski periptersaodnosominterkolumnija16:6(17:7stupova);

drugafazagradnjuzapoinjeoko449.g.p.n.e.podIktinomiFidijom,neposrednonakondolaska na vlast Perikla koji pridobiva skuptinu za velebni program na Akropoli gdje glavna graevina postajePartenon;

utlocrtujeravnoteaizmeuperistazeinaosadostignutakodklasinoghramapromjenjenau koristnaosa,aodnosinterkolumnijajepromjenjenu16:7;

umjesto produbljivanja prostora i njegova postupnog suavanja kod Partenona se provedeno bono proirivanje i stapanje prostora, tako je dobiven veliki proelni trijem, (ali bez ume stupovakaokodjonskihhramova);

osjeajzairinuprostoraosibitojevidljivuceliunutarkojejepostavljensatristranedvokatni red stupova i formirana neka vrsta idealnog prostornog okvira za Fiidijin kip Atene djevice izvedenodzlataislonovaevisokoko11m;

plastiki karakter vanjtine graevine ne trpi zbog prostranog proirivanja (vanjske dimenzije stilobata su 33,88 x 69,5m); iako je dojam da se u odnosu na Zeusov hram Partenon odlikuje veomzatvorenouvolumena;

svaka shematska krutost prevladavana je dobro odmjerenim odstupanjima (horizontalno zakrivljavanje, postepena korekcija razmaka interkolumnija). Tim kombinacijama pravilnog i nepravilnog oivljeno je veliko graevinsko tijelo na slian nain n akoji odreeni pomaci u proporcijamaoivljavajuonodobnokiparstvo(Poliklet,Fidija);

gradnjomPartenonapoinjeklasinoatikorazdoblje;

Suvereno ophoenje s tradicionalnim oblikovnim nasljeem i njegovo pretapanje u originalne tvorevineogranienoje,inise,nauskikrugarhitekatakojistojeublizinisgraditeljskomkolom AkropoleIktin,MnesikloiSkopas Jonskihramovi Jonskaarhitekturasenamaloazijskojobalibrzorazvijauznaajnuvarijantugrkeumjetnosti.VeuVII st.p.n.e. nastaju prve velike graevine ija je odlika racionalnost konstukcije. Pojedinane faze ravzoja mogusedobrorekonstruiratinaHerejuuSamu,gdjespoetkomVIIIst.p.n.emalasvetitazamjenjuje prvivelikihramHerejI. HerejI hekatomped(duljine100stopa=32,86m)sliiprvimhekatompedimaskopna(Apolonovhram uTermu); dugakakuaodopekeoblikujenepodjeljenucelu; nizpotporanjausredininosisljemekrova; kultnikipskrivenizazadnjegpotpornja.

IzaovogtipapostojiHerej1ahramujedodanophodnitrijem HerejIIuovomsuhramujasnorazvijeneosobinejonskogdiptera stupovipostavljenisasvihstrana(kasnijeudvostrueni=dipter); formiranisudubokiproelnitrijemoviuperistazi; naglaenajeusmjerenostgraevine; poklapanjesvihkonstukcijskihosi.

U Hereju III jonsko graditeljstvo dostie divovski format koji od tad postaje karakteristian za glavne hramovepokrajine.Oko570.g.p.n.e.arhitektiRekiTeodorpoinjugradnjuvelikogdipteranastilobatu od 100 x 200 samskih lakata (52,5 x 105 m). Hram je stradao u poaru pa njegovu koncepciju u jo monumentalnijojverzijipreuzimaHerejIV. HerejIVPolikratovdipter stilobatjepoveanna55x112mzbogproelnihtrijemovasatrostrukimredomstupova; postolje podgradnje na ulaznom proelju dobiva u svoj irini stubite kojim je naglaena usmjernostgraevine. Iudrugimsevelikimjonskimgradovimapodiuvelikihramovi.ArtemijuEfezuobjedinjujetipdiptera razvijenoguSamusobzidanimdvoritem(sekos)svogstarijegsvetita,ukojemstojeoltarimalihram zbog veliine i raskoi ovaj se hram ubrajao u antici u sedam svjetskih uda. Njegova koncepcija se u temeljnimcrtamasauvalauApolonovuhramuuDidimi.Namjestusvetitanastajeskromnisekos,oko 640g.p.n.e.slijedigradnjaStarogdidimejakojiseuraskoiiveliininadmeesauzorimaizSamaiEfeza, onjerazoren494.g.p.n.e.NanjegovimtemeljimanieMladiApolonhram MladiApolonovhram usreditusklopastojinaiskos(malihram)skultnimkipomuniemirokomprostoru(sekos).To dvoritesavisokimzidomkojijeralanjenpilastrimapredstavljacelu,Apolonovudvoranuto leipodvedrimnebom(hipetralnihram); pristupuunutranjosthramaimajusamopovlateneosobe; izvana je hram jonski dipter, dostruka peristaza (red stupova) zasniva se na jedinstvenoj mjeri travejaod5,3m.Vanjskedimenzijehramasu10x21stup. Standardni oblici hramova nisu uvijek mogli zadovoljiti raznovrsne kultove grke religije, stoga za njih arhitektiuvodeizmjeneukanonskeoblikeiliihnadomjetajuindividualnimrjeenjima Erehtej ubrajasemeunajstarijakultnamjestakojajetrebaloukljuitiuprilikomobnoveAkropole; glavnokrilohramaorjentiranoistokzapadpreuzimatradicijuAteninoghramanaterasiutvrde naijemjetemeljupodignut; uistonojcelistrijemomsaeststupovastojiAteninkipciljpanatenskepovorke

nazapadnojstranihramaglavniprostorErehtejajeuosnomodnosupremasjevernomtrijemu nakojem je znamenje Posejdonovog trozuba i junim trijemom s korama (karijatidama), to uspostavljaoptikuiobrednuvezusterasomAkropole;

sjeverni trijem slui kao predvorje Erehtejeve kue, kao propilon za Pandrosej i baldahin iznad znamenitogtrozupca.

Grka elja za kompozicijskom homogenou savreno je postignuta kod krunoga hrama. Tip tolosa postojiodprapovijestiiGrcigapreuzimajuzajednoskultomrtavaiheroja.Sauvanisubrojniostaciiz svihrazdobljaiuraznimvarijantama. FilipejOlimpija<oko3338.g.p.n.e. neka vrsta heroona za makedonsku kraljevsku obitelj, koja se ovom graevinom stavlja u red bogovaiheroja; nakrepidomistojetristube,aperistazaod18jonskihstupovaobuhvaakrunucelu; uunutranjostinizod9polustupovaralanjujezid,apolukrunabazanasuprotulazanosikipove odzlataislonovae. TelesterijEluzina razvijaseuviefaza,odmalogmikenskoghramadovelikegraevineuVst.p.n.e.; natristranekockastogvolumenapodvojavratavodeukvadratinudvoranudimenzijaoko54x 54m.Uzasvezidoveproteusetribinesa8stuba,zaoko5000sudionika; Propilon Propilon je u arhajsko doba predstavljao vrata svetita od drveta ili otvor u zidu ojaan stupcima. Tijekomstoljeaiztihseoblikarazviloposebnomalograevinskotijelo. TrojaIIpojavljujesenekavrstaskraenogmegarona,srdinjiprolazniprostorasdvapredvorjaizmeu bonihzidova(anti). Tirintpropilonsesastojioddvapredvorjasastupovimauantamaisredinjimzidomukojemsuulazna vrata. Afajino svetite Egina kvadratian tlocrt, prednji i stranji trijem, stupovi u antama, no zabat nije postavljenuosiulaza,veparalelnosasredinjimzidompropilona. Tijekompovijestiulaznavratapreuzimajusveviepojedinostiarhitekturehramova,takosepropiloniu svetitima sastoje od prednjeg i stranjeg trijema sa po jednim nizom dorskih ili jonskih stupova i sastranjestrane,kojajebilaugraevnaupadinubrijega,dolazisedogalerijenagornjemkatu; stropdvoranenosiestredovasaposedamjonskihstupova; usreditustojianaktoroncelahramasasvetimkipom; uIvst.p.n.e.dograenjetrijemsa12stupova.

pregradnim zidom, sa obaveznim trokutastim zabatom krova u osi trijema, kako bi se ve na ulazu u svetiteistaknuojedanodglavnihmotivasakralnegradnje. PropilejiMnesiklo437.g,p.n.e. Jedanodulaznihsklopovakojinadilaziprethodnoopisanushemu. jo u arhajsko doba su podignuta vrata s proeljem irokim 19 m s etiri stupa i pregradnim zidomspetprolazazavelikusveanuPanatenskupovorku; Mnesiklo povezuje zahtjeve sloene situacija na Akropoli sa promjenjenim shvaanjem uloge propileja u rasporedu svetita, te propilon i njegove sporedne zgrade ukljuuje u jednu graevinskuskupinukojajestupnjevanapoirini,dubiniivisini; podreivanjemPartenonupropilejipojaavajunjegovodjelovanje,teoptikizatvarajuprazninu premamanjemErehteja; procesijski put je pred ulazom omeen s trijemom, a proelje u osi ulaza odgovara proelju hramasaeststupova,testepenastompodgradnjom.Svetiputjenaglaenurezivanjemustube iproirivanjemsrednjegtraveja(polja); uzduna os propileja paralelna je s osima hramova i usmjerena prema neizgraenom dijelu svetita; Mnesiklovplannijeostvarenucjelininisuizgraenastranjakrila,aodjunogkrilaizgraenje samobonitrijem,kakobiostalomjestazahramAteneNike Oltari Oltarjesreditertvenogina,njegoviobliciodgovarajurazliitimtipovimakulta: krunioltariuoblikuvelikihkamenovihprstenova; rtvenistolovinjihoveraneoblikespadajurtvenioltariistijeneoltarinaotfvorenom,teoltari ognjita(eshara)uunutranjostiranihhramova Glavni oltari najee su povezani s hramovima istog boanstva, te su s njima usklaeni oblikom i veliinom.Kaoikodarhitektureoblikujuseodreenitipovi: OltarAteninahramaPaestum velikioltardorskogtipa,skrajaarhajskograzdoblja; rtvenistoloblikapravokutnikadimenzijaoko3x15m; postolje je kao i kod hrama odignuto od zemlje, irina podgradnje odgovara irini krepidome oblinjeghrama; rtvenistolsatristraneograenzidomvisine2m,nauimstranamaformiranedvijeplitkenie ukojimasukipoviboanstava; postoljezasveenikaispredrtvenogstola;

Jonija,kaoiugradnjihramova,oblikujesvojevlastitetipove,elementioltarskogstolasekombinirajuna razliitenaineiusklaujusakolosalnimformatomhramova.Uzavrnojfazijonskivelikioltaripostaju

samosalnegraevine,kojeestoveliinomnadmaujusamehamove. RekovoltarHerejuSamu viestoljetnosvetitenakojemsuvidljivesvefazerazvojajonskogvelikogoltara.Odskromnog rtvenog stola ispred svetog ligovog drveta, koje se dograuje da bi u konanici prilikom preureenja svetita dobilo monumentalan oblik visoki zid sa istaknutim zavrnim vijencem obavijapostojetlocrtnedimenzijeoko30x14m,unutarkojegsenalazedrvoirtvenistol Velikihelenistikioltariuznapredovalisudozatvorenogarhitektonskogsklopa. ZeusovoltarPergam oltar poput jezgre ograenog trga (temen) stoji na posebnoj terasi akropole, pod otvorenim nebom; tlocrtne dimenzije podgradnje iznose oko 36,4 x 34,2 m s pet ophodnih stuba, sa tri strane te stubezavravajuzidom,asazapadnestranesevelikootvorenostubieteuspinjepremapodestu nakojemjeoltarnistol; trostranizidsenalazinapodestuisatristranejeobavijennizomstupovakojisepredpristupnim stubitem nastavljaju kao trijem. Podest na kojem se nalazi oltarni stol je na taj nain postao dvoritesastupovima; upojasuizmeupodestaipetestubeoplojezidajeukraenoreljefomznamenitipergamski friz. Reljefni pojas visine je 2,3 m i duine oko 115 m, na njemu su prikazani prizori iz gigantomahijetemekojajebilarezerviranasamozazabatnapolja(timpane)hramova. Pergamski oltar je tipian primjer helenistike arhitekture, ona se vie ne pridrava kanonskih pravila klasinihredova,veslobodnospajanjihoveelmentenanovnainkakobipostigladojmljivijedjelovanje (individualnioblikioriginalnostkompozicijenadvladavajuobjektivnustrukturuikanonskitip). Kazalite Grko kazalite je vjerska pozornica. Iz povezanosti kulta i igre nastaju oba oblika drame: tragedija i komedija. Dionizijev kult ustanovljava praksu odvijanja drame sa glumcima, korom i govornikom. Pozornicaigarapostajedionizovosvetite Oblikgrkogkazalitarazvijaseizizvoakeprakse.Kaopovrinazaigrusluiorkestra,mjesto Scenaodvajaorkestruodpozadine,zatvaramjestoradnje.Upoetkujescenaprivremenogkaraktera, akasnijepostajesezamjenjujetrajnomdrvenomilikamenomgraevinom. Prostorzagledaocekaveaokruujeorkestru,upoetkupoligonalno(trapez),akasnijepolukrunosa stupnjevitim izdizanjem sjedala. Nakon loih iskustava s drvenim tribinama kazalita se postavljaju na padinubrijega,koljkastaformasepokazaladobromzbogdobrepreglednostiiakustinosti. Torik,Afrika kazaliteizranograzdoblja trapeznaorkestra,sahramomioltarom,gledaliteuoblikustlaenoglukaiskopanoupadinu.

Idealan oblik kazalita Grci postiu koncentracijom na glavne elemente, te njihovom geometrizacijom. Oko420.g.p.n.e.UAteniseorkestraizdvajaizsklopahrmaioltaraistvarasenjenkoncentriniustroj. Izgradnja u kamenu poinje u Periklovo doba i dovrava se 330. g.p.n.e. Ovo atensko Dionizijevo kazalite postalo je prototip kojeg oponaaju sve kazaline graevine grakog svijeta, razlike su tek u nebitnimpojedinostima. EpidaurIIIst.p.n.e. znamenitoveuanticizbogsvojesavrenosti; okokruneorkestrepromjera2030mpodignutojegeometrijskipravilnokazallite.Osnovica konstrukcijskeshemejepravilanpeterokutupisanuorkestru,ijaosnovicaleiuistompotezus proscenijom. Stariji dio gledalita podjeljeno je u 12 segmenata (kerkides) naznaujui dvadeseterokutrazvijenizpeterokuta. gledalitesesastojiod34redaizvedenauprvojfazii20redovakojisudodanikasnije.Gledalite sapojednimsegmentomsasvakestraneprekoraujepolukrug.Pristupugledalitejemoguiz srednjegigornjegprstenastogprolaza. iza orkestre se, kao u svim starim kazalitima sve do klasinog doba, nalazi dvoetana scenska graevinakojazatvarakazalite.Jonskitrijempostavljenisprednjesluikaoproscenij.Izmeu stupovamoguseumetnutislikekulisa. Stapanjem isto geometrijske artificijalne forme s otvorenim krajolikom grka se arhitektura u gradnji kazalitasuprotstavljakoncepcijihramakojijeautonomanuodnosupremaprirodi,

Rim/Politikamoi,organizacija,civilizacija Koncem VI. st. pr. Kr. Rimljani ukidaju vlast kraljeva i oslobaaju se tutorstva Etruana. Poinje neprekidnoirenjegradadraveRIMA. Sveobuhvatna rimska civilizacija razvija se zahvaljujui vojnoj sigurnosti, visoko razvijenoj tehnici i privrednom prosperitetu. Iz glavnoga grada ona se iri u provincije. S druge strane, iz provincija Rim dobiva znaajne poticaje, prije svega iz Grke i s helenistikog istoka. IMPERIUM ROMANUM prvi put stvara naznake jedinstvene europske kulture ije je ishodite u prostora Sredozemlja. Arhitektura i urbanizam isprva se dre etruanskih i grkih uzora. Od II. st. razvijaju se vlastiti graevinski tipovi u kojima se meusobno povezuju koncepcija, odreena namjenom, nova graevinska tehnika i reprezentativno oblikovanje. Hramovi na postolju, bazilike, terme, kazalita graevine predstavljaju prostorne elemente koji u rimskim gradovima dominiraju trgovima (forumi, fora). Njihov prostorni raspored rimljeni su pretoili u sustav shemu rimskog logora (castrum Romanum), koji i dan danas odreujekaraktermnogihgradovauEuropiinaBliskomistoku. Rim/KonstruktivniobliciI Stup i luk izraz su razliitih oblikovnih poimanja i konstrukcijskih naela, uvjetovanih graevnim materijalom,kaoikoddrugihtadanjihsuvremenikastupiarhitravpotjeuodgradnjedrvom.Zarazliku odGrke,uItalijise,podutjecajemEtruana,drevnitesarskinaingradnjezadravanekolikostoljea due. Stup Tuskiki (toskanski) red preuzima poticaje dorske arhitekture, no ne dostie njezinu monumentalnujasnou: stupovi su u pravilu nekanelirani, stoje na bazi koja se najee sastoji od ploe i zaobljenja (plintaitor); kapitelisenadovezujunadorskiuzor.Uzdvaglavnalanka,pokrovnuplou(abak)ijastuk(ehin) pojavljujuseimeduprofili,kojistupudajuukrasnikarakter,aliumanjujusnaguarhitektonskog izraza.TajoblikRimljaniprenoseukamen,nemijenjajuibitnoproporcijedrvenegradnje,asve viepreuzimajugrkeredovestupova. U doba Republike omiljen je dorski red, u doba Carstva osim jonskog prije svega korintski Stupovi na maloazijskoj ili atikoj bazi najee su po uzoru na jonske vitki, uski i duboko kanelirani. Kod nekih graevina tijelo je, meutim, glatko i od materijala koji se kontrastno istie pred pozadinom (obojeni mramor,porfir,granit). Luk slui premoivanju otvora u zidu bez potporanja. Njegova konstrukcijska logika ima veliku izraajnu snagu, koja poiva na opreci izmeu zatvorenog zida i otvora u geometrijski istom obliku polukruga. Rimska arhitektura uvelike primjenjuje masivno zie. Iz uporabne arhitekture Rimljani prenose luk i u reprezentativnu gradnju, ako ona nije sakralna. Presudno za stabilnost konstrukcije i

snagu izraza jest uklapanje luka u zidni vez. Etruani zbog raspodjele pritiska esto upotrebljavaju udvostrueni luk, pri emu oba luka, zidana od umjereno velikih kamenova klinasta oblika, kao koncentrinipolukrugovipolazeizisteuporinetoketoseuzidnomvezuistiekaozasebanelement. Rimljani usavravaju tehniku rezanja kamena, te meusobno usklauju tok reki i oblik klesanca. Umjesto dvostukog luka upotrebljavaju se vei pojedinani klesanci koji snano naglaavaju radijalni pravacreki.Priuklapanjulukauhorizontalnizidnivezarhitektiestoposiuzastepenastimuvlaenjem klesanacaluka,bilokamenpokameniliuskupinama.estose,kaonpr.naslavolukuSeptimijaSevera, zaglavni kamen naglaava plastikim isticanjem ili ornamentalnom obradom. Laganim povienjem gornje linije zadobiva posebnu napetost. Upotrebom veih blokova umjesto dvostrukog luka otpada srednja polukruna linija reski. Ipak, ona je sauvana kao ukrasni motiv u obliku laganog profila, koji sredinomlukaponavljalinijupolukruga,potvrujuinjegovjedinstvenobliknasuprotradijalnimrekama istepenastomuvlaenju.Kodlukaodpreciznoobraenogakamenareskesunajeeravnipotezitanki poputvlasiestobezbuke.Kamensereeueljeniklinastioblik.Nasuprottomelukodopekesastoji sepravokutnihuskihploa.Poravnanjeomoguujureskeuklinastomobliku.Lukoviodopekenazidanim stupcimapojavljujuseikaootvorenearkadeikaoslijepearkadeistaknuteodzidovailiuvueneunjih katkadobukane,katkadsvidljivomzidnomgradom.Slueizakonstrukcijskoojaavanjeizaplastiku ralambu graevinskih masa i povrina, najprije kod substrukcija, potpornih zidova i tehnikih graevina,kasnijeikodjavnihgraevina,naroitoukasnojantici. Iz opreke luka i zida rimski arhitekti izvlae daljnje mogunosti diferencijacije. Na prijelazu klinastih kamenova i radijalnih reski luka u horizontalni povez zida (s dodirnim i nalijenim rekama) takozvana tokaupiranja(impost)pruaprirodnipovodnaglaavanjuvijencemiliprofiliranomtrakom,odkojihluk jasno odskae. Zahvaljujui ralambi rubova uz otvore vrata odnosno stupaca arkada pilastrima ili izboenim ugaonim klesancima, nastaje arhitektura okvira, koja je isprva vezana uz povrinu stijene odnosnotijelozida,nopostupnoseosamostaljuje.Postupnodolazidopovezivanjaluneiarhitravne gradnje (npr. PALMIRA i LEPTIS MAGNA), pri kojoj se arhitrav zamjenjuje polukrunim profiliranim arhivoltima. Povezivanjestupailukaukonstrukcijskomsmisluinisenerazumnim,norimljanigaostvarujuizisto formalnih razloga, otvarajui mnotvo mogunosti za dekorativno ralanjivanje novih graevinskih tipova. ista luna konstrukcija potvruje se ponajprije kod velikih tehnikih graevina (mostova, akvedukata, substrukcija). Sakralne i reprezentativne graevine dre se grkog uzora gradnje sa stupovima. Povezivanjem arkade i kolonade nastaju novi sustavi ralambe. Njima se Rimljani oslobaaju prinude klasinih redova stupova. Njihovi elementi nisu vie u vezi s unutranjom strukturom, nego su pridodani nosivoj lunoj konstrukciji kao okviri i kulise. Vee mogunosti ralanjivanjaplaenesugubitkomjedinstvakonstrukcijeiforme. TabularijRim,78.g.p.n.e.dravniarhivnadominantnomploajunapadiniKapitolijazatvaraForum Romanum prema sjeveroistoku. U unutranjosti trijema s arkadama gornje etae, pravokutni istaci

ispred stupaca nose poprene lukove. Nastaje niz nadsvodenih pojedinanih traveja. Poklapaju se konstrukcija i oblik. Na vanjskom proelju ispred stupaca arkada postavljeni su dorski polustupovi koji presijecaju vijenac uporita (imposta). Kapitel, koji je degenerirao u zadebljanje prstenastog oblika, i plitkiarhitravbeznosivefunkcijeunesrazmjerususazdepastimtijelimastupova. Jo jae stapanje heterogenih elemenata na uvjerljiv nain pokazuje vanjsko proelje flavijevskog amfiteatra(Kolosej),posveenog90.g.Trinizaarkadatostojejedaniznaddrugoginevanjskiprsten prvotnogasklopa.Stupcisupostavljeninarazinusvakogkata.Visinskurazlikudosljedeegnizastupaca konstrukcijski nadoknauju iroki pojasevi masivnog zida u zoni svodova i stropova. Optiko rastereivanje te teke horizontalne mase preuzima trokatni niz stupova. On ralanjuje luni zid reetkom horizontala i vertikala vitkijih oblika. Dugake horizontale dvostrukih vijenaca zamjenjuju klasini arhitrav. One opisuju krivulju velikoga ovala, oznaavajui istodobno na vanjskoj strani unutranjuralambuophodnihtrijemova:donjirubvijencaoznaavaspojprstenastogbavastogsvoda svijencemkojinaistojraziniteeduunutranjestijene.Idrugielementivanjskeralambepovezanisu sa strukturom unutranjosti. Iz "trabeacije" su odstranjene sve pojedinosti koje potjeu od gradnje drvom, vana je jedino njezina funkcija kao horizontalne trake vijenca. Na gornjim etaama svaki stup stojinavlastitupostoljukojimseporavnavarazlikauvanjskojiunutranjojvisinikatova.Timizoliranjem umanjujesefunkcijastupakaoelementaunizuaudjeljujemusenova. Terme i Maksencijevoj bazilika pojedinani kolosalni stupovi stoje slobodno pred velikim stupcima srednjega broda. Oni poput konzola nose dijelove trabeacije povezane sa zidom, s kojeg se uspinju bridnelinijekrinogsvoda.Stupnijesamostatiki,veoptikiisimbolikinosasvoda. Ne samo da se arkade (stupci) povezuju s elementima klasinih redova (stupovi), nego se i kolonada proimasarkadomHadrijanovavilauTIvoliju. Arkade sa stupovima sa svih strana okruuju forum u afrikom gradu Leptis Magna, dovren 216. g. Stupovi umjesto ravnog arhitrava nose niz lukova, a dekorativni medaljoni s idealiziranim glavama {clipeaureljefu)ukraujuumetke,trokutnapoljaizmeulukovaiarhitrava. Lukprodireiusakralnuarhitekturu.Kodtzv.sirijskogzabataarhivoltkojipolaziiztrabeacijepremouje srednjiinterkolunijispodtrokutastogzabata,kakobiseistaknulaosulazau svetite(motivvrata).Taj oblikzabatapojavljujeseiucarskojpalaiuSplituiznadpoasneloenaPeristilu. Uposljednjimstoljeimaantikeslabistrogikanonklasinihstupovainjihovihredova,nastajunovitipovi graevina i novi konstrukcijski sustavi, a stvaranje novih graevinskih oblika i ralambi odvija se uglavnomudvapravca: raclonalnofunkcionalnom masivnom stilu. Iz tehnike zidanja utilitarnih graevina nastaju stupci i zidni istaci, lukovi i slijepi lukovi, potporni i rasteretni lukovi, pojedinani prozori i skupineprozora.Onise,jednakokaoisvodnekonstrukcije,odnosnotehnikalijevanogcementa, prenose na reprezentativne velike graevine. Makar su veinom obloeni dekorativnim elementima, u pojedinim sluajevima pojavljuju se posve isti, sa svjesnim odbacivanjem

formalistinihdodataka(terme,Maksencijevabazilika,Trajanovatrnica); reprezentativnim dekorativnom stilu neovisnom o nosivoj konstrukciji i tipu graevine. Njegovi elementi preteno potjeu od klasinih redova, npr. stupovi, polustupovi, pilastri na kombiniranim bazama i postoljima, vijenci i dijelovi trabeacije, edikule i ukrasni zabati. Dekoraciju dopunjuje oblaganje zidova i podova mramornim ploama (opus sectile), kameni mozaik,kipoviizidneslike. Slobodno raspolaganje elementima ralambe omoguuje ralanjivanje fasada i prostora lanom arhitekturom, neovisnom o nosivoj konstrukciji, odnosno oblaenje konstrukcije u formalno autonomno oploje. Pri tome je njezin karakter esto vie odreen proizvoljnim oplojem nego praktinom namjenom. Arhitektura postaje kulisom. Stilski pravci istonog helenizma i potreba za raskoivladaradiadohapovezujusesrimskomsklonouvelikojgestiipredstavi. Trijumfalniipoasnilukovi Od II. st, za Republike njih na istaknutim mjestima u gradovima podiu vojskovoe, u carsko doba podieihsenat,akasnijeisamicarevi. Kod prvotnog oblika slavoluka s jednini prolazom dva iroka stupca i polukruni bavasti svod nose teku atiku s posvetnim natpisom i kipom odnosno etveropregom aene osobe. Taj jednostavni temeljni oblik ralanjuje se od Augustova doba stupovima i trabeacijom, a osim varijante s jednim prolazompojavljujuseivarijantesdvainaposestriprolaza. TrajanovslavolukuuTimgau(Alir)podignutukoncemII.st. - masivnagradnjaprolazadobivaetirikorintskakolosalnastupanazasebnimpostoljima; - obrati vijenaca s plitkim segmentnim lukovima povezuju ih u parovima iznad bonih prolaza u neku vrstu monumentalnih edikula. Izmeu lukova prolaza i vijenca umetnuta je zidna nia uokvirenamanjimanalognopostavljenimstupovima; - horizontalna ralamba atike uspostavlja ravnoteu s vertikalama stupova. Lana arhitektura izmjenomsvjetlaisjenedajegraevinskomtijeluivuplastinostijisedojammijenjatijekom dana. - Proeljakulise Rezultat su elje za dojmljivim oblikovanjem proelja zgrada, napose onih koja okruuju trgove, Graevinsko tijelo dobiva mjere, raspored prozora, vrata i katova u skladu sa zahtjevima izvedbenog programa.Zahvaljujuielastinostiralambevanjskoseproeljenaeljennainuklapauslikugradaili uodreenusituaciju. CelzovaknjinicaEfez(115.g.) visokadvoranabibliotekestrokatnomgalerijomuoblikudobivadvokatnufasadu; trojavratasnadsvjetlimaitriprozorauravnomjernimrazmacimaprekidajuzid.Isprednjegana

udaljenostiod1,50mudvakatastojiredkorintskihstupovanazasebnimpostoljima; u skladu s osima vrata odnosno prozora fasada je u gornjem katu stupovima podijeljena u tri ira, a u donjem u etiri ua polja. Umjesto neprekinutog poteza stupova, obrati izmjenino istaknute i uvuene trabeacije u prizemlju oblikuju etiri a na katu tri meusobno izmaknute jediniceslineedikulama.Uprizemljuonesuispunjeneniamaskipovima,nakatuprozorima. Nad njima izmjenjuju se dva zabata segmentnog luka s jednim trokutnim zabatom, iji vrh naglaavasredinjuos,jednakokaoneznatnoviavratausredini. Poistomnaeluizgraenisuiplastikioblikovanizidovipozornicaurimskimkazalitima(scenaefrons). Urbanizam Urbanizam i urbana civilizacija u Italiji presudne poticaje duguju Etruanima i Grcima. Svoja vana naseljaiutvrenjakultureVillanovanauzvisinamaizmeuARNAiTIBERA,EtruaniodIX.st.izgrauju uutvrenegradove.Ubrzodostiuvrlovisoktehnikistandardprigradnjigradskogzida,vrata,mostova, ulica, kanala i vodovoda (gradnja velikim klesancima, svodovi). Do konsolidacije njihove vlasti nije ustanovljena nikakva planska shema. Pri osnivanju novih gradova Etruani prelaze na pravilni urbanizam.Plannekogagradasmatraseisjekomiodrazomkozmikogreda(disciplina).Priosnivakoj ceremonijinjegovasenaelaprenosenabuduigrad:tokgradskihzidinaodreujebrazda,pomerium, povuenabronanimplugom,odvajajuipovrinugradaodokolia.Cardo(ossjeverjug)idecumanus (osistokzapad)dijelegradujednakomjerneetvrti,teodreujumjestagradskihvrata.Usreditugrada kruna rtvena jama (mundus) uspostavlja vezu s podzemljem (vertikalna os). Terasa sa svetitem gradskih boanstava orijentirana kao osno kriite nadvisuje stambene etvrti. Tom svetitu pridruujusedruganadrugimmjestima.Nekasuizvangrada,jednakokaoineketrniceodnosnojavne ustanove. Lokalnetradicijeitopografijadoneklemodificirajuidealnushemu. MarzabottopodignutogpoetkomV.st.p.n.e.junoodBOLOGNEpovierijekeRENO. jedankardoitridekumanairineoko15msluekaoglavneulice.Sporednikardidijeleetvrtiu izdueneinzule; poredveihimanjihstambenihkuaniuse,prvenstvenouzglavneulice,obrtnikeradionicei prodavaonice; sjevernidekumanvodipremasvetompodruju,"akropoli".Jedinstvenoplaniranjepovezujega sastambenimdijelomgradauvrstucjelinu; uliceimajupoploanekolnike,nogostupeikanale.Sredinjisabirnikanal(cloacamaxima)odvodi otpadnevodeurijeku.Odvoduotpadnevodeodgovarasustavraspodjelepitkevodeizsabirnog bazenaispodakropole; naperiferijiiskopanisuostacidvijunekropola.

Etiko i religiozno uklapanje u kozmos zadaje etruanskom urbanizmu estetsku koncepciju na strogo geometrijskojpodlozi.Unatoprividnompodudaranju,usvomosnomustrojuiprostornimodnosimato iznjegaproizlaze,tajurbanizamnijeidentiansgrkim. OvajjevekoncemVIII.st.prisutannatlujuneItalije(CUMAE,TARENTUM),gdjesepodrujenjegova utjecaja presijeca s etruanskim. Pravilni sustavi tu nastaju ranije nego u matinoj zemlji. Nasuprot kasnijem hipodamskom urbanizmu oni se esto temelje na osnom kriitu. S italskim i etruanskim plemenimauspostavljaseredovitaiivatrgovakaikulturnarazmjena,obostranoseprenoseutjecaji, dolazi do proimanja. Tijekom stoljea Grci gube svoje gradove, koji naposljetku bivaju pridrueni rimskojdravi. Pompeji gradjenastaonavisoravnioko40miznaduarijekeSARNO,vidljivjepovjesnirazvojgradai djelovanjeraznihutjecaja; sve do VI. st. pod grkim je utjecajem, a u V. st. potpada pod etruanski. Nakon jo jednoga kraeggrkograzdoblja,gradosvajajuSAMNICANI,a80.g.p.n.e.postajerimskomkolonijom; uulinojsemreijasnoistiestrukturastarogagrada,kojisuETRUANIokruilibedemimate suunepravilniovalupisaliosnikri.Usjecitukardaidekumanarazvijasekasnijeforum.Zidni prsten samnianskoga helenistikog proirenja s 12 tornjeva i osam vrata u veem opsegu ponavlja stari, obris. Proizvoljno voenje ulica iz prvog pojasa proirenja zamijenjeno je hipodamskimsustavom.Produecikardaidekumana,tejednavelikaparalelnaulicairine7do 8,50 m ine glavne arterije u helenistikoj mrei ulica. Paralelni dekumani irine oko 5 m ralanjuju novi dio grada u 7 pojaseva, a 3 m iroke poprene ulice (vici) dijele ih u uske graevinske blokove (insutae). Stara urbana jezgra ostaje teite grada. Forum se obogauje trijemovimaijavnimgraevinama.OkostarogaHeraklovahramarazvijasenajugoistokuforum triangulareskazalitemipalestrom,premagrkomobrascu.Nagranicipremastambenomdijelu grada nastaju terme. U rimsko doba stvara se novo teite na istoku s amfiteatrom i novom velikompalestrom,sagraenimaukutugradskihzidina. Izgled Pompeja pokazuje presudni utjecaj helenizma na italski urbanizam juno od etruanske zone utjecajasvedorazdobljaranogacarstva.Temeljitopreoblikovanjeuduhurimskearhitektureitehnikih graevinasprijeilajeprovalaVezuva79.g.Katastrofajekonzerviralagradurazdobljubrzogusponai povijesnogpreokreta. Rimseodprapovijesnihseoskihpoetakauspinjedosreditaimperija.Ubrzanoprerastanjeumilijunski gradusvimjerazdobljimaonemoguavaloprovedbubrojnihplanovazanjegovoureenje.Meutim,u svimprovincijamaRimjeosnivaopravilnegradove.Gotovosvudapoivajunaistojprovjerenojshemi,a tojeCastrumRomanum. Rimski vojni logor tijekom dugotrajnih ratova bitan je imbenik sigurnosti. Trajni logori osiguravaju dopremu pojaanja ili prezimljavanje. Garnizoni i utvrde na vanim tokama zatita su granica i

stratekogsustavacesta.Posvudaistinainpodizanjalogorastonoutvrenimmjestimaifunkcijamaza dijeloveetaautomatskijamisigurnureakcijuusluajunapada.PrekologorasamjeRimprisutankao sila reda, kao organizacija, kao tradicija. U njegovu ustroju spajaju se vojna svrhovitost i etruanska vjerskatradicijaurbanetopografije. Novesija(NEUSSnaRajni)oko30.g. utvrenilogorosiguravaojelimesdonjeRajne; opkop i zid omeuju pravokutnik straninih duina oko 600 x 400 m. iroka poprena os (decumanus) ili via principalis dijeli ga u uski prednji odsjeak zvan praetentura, i iri stranji odsjeak, zvan retentura. Uzduna os (cardo) ili via praetoria dijeli oba odsjeka u zrcalno jednakepolovineradiolakavanjaizlaskauborbu; u retenturi nastambe vojnika, podijeljenih prema deset kohorti, kao zatitni blok okruuju tehniki i organizacijski centar. Njegova jezgra, koja se sastoji od simetrino postavljenih principija (odnosno pretorija) i palae legata odnosno kvesture, okruena je arsenalom, lazaretom,forumomiprostoromzavozila; upretenturiseduglavneulice,izanekevrstekolonadesprodavaonicama,niuprostranekue viih asnika, kojima se sa strane nalaze kola i zatvor. S obje strane karda (via praetoria) kao eoniblokovilogoranalazesenastambepomoniheta.Vojnikenastambeukanatnojgradnji na kamenim postoljima vrlo su skuene, no legionarima pruaju prihvatljiv ivotni okvir s obziromnastrogopropisanapravilaslube. Zbog sigurnosnih razloga, za civilne graevine u logorima nema mjesta. Meu prve graevine podignute izvan logora spadaju amfiteatri, kasnije esto dopunjeni kazalitem i cirkom. Pored njih naseljavajusetrgovci,obrtniciiobiteljivojnika.Tanaseljazaopskrbuuzlogor(canabae)brzoizrastajuu civilnegradove.Njihovanepravilnostunapadnojjeoprecipremacastrumu. Uska isprepletenost vojne i civilne uprave i karijere, te istodobno praktian i normativan nain razmiljanja dolaze do izraza i u slinom naelu planiranja civilnih gradova. Kolonije i gradovi u provincijama kao sredita trgovine i uprave predstavljaju imperij s njegovom nadmonom tehnikom i civilizacijom. Pravilni kompleksi prilagouju se lokalnim odnosima i posebnim zadacima grada. Osim novoosnovanih poluvojniki ureenih veteranskih kolonija i postojea se naselja preoblikuju prema rimskomkonceptu.Domaestanovnitvojaeilislabijesudjelujeuprocesuurbanizacije. Usvakomse sluajusnanonameenadmonarimskastrukturaplaniranjaigraenja. AugustaTreverorum(TRIER)

prsten zidina uvelike nadilazi opseg unutranjega logorskog sklopa. Njegove osi bez posebnog isticanjavodevanjskerimskecestesvedoforuma.Usreditugradaforum,okruenkolonadama ijavnimzgradama,zauzimaprostorestinzula;

velikecarskegraevineuglavnomstojenarubuprvotnekolonije:izazidinanaobalirijekeMozel spremitazaitoiBarbarineterme,naviepoloenomistonomrubugradacirkusiamfiteatar, ukljuenugradskeutvrde;

podruje palae prostire se na povienoj terasi: u blizini Gradskih vrata (Porta Nigra) nalazi se konstantinska palaa (kasnija biskupska dvojna crkva), velika aula palae ("bazilika") i, na najviemmjestunadistonomeonomstranomfonima,dominantnikomplekscarskihtermi;

uusjekudolineAltbachapridruujesepodrujehramovaTREVIRACAizgraenonarimskinain. Poput mnogih rimskih gradova sklop TRIERA ini podlogu kasnijem srednjovjekovnom biskupskomgradu.UrbanizacijaEuropepolaziodrimskecarskegranicenaRajniiDunavu.

Zidine i gradska vrata kod ETRLIANA i drugih ITALSKIH PLEMENA simboli gradske nezavisnosti u Rimskom Carstvu reprezentiraju mo i red imperija. Rimska tehnika graenja utvrda objedinjuje etruanskeiitalsketradicijegradnjeobrambenihzidinaspoticajimaizgrkohelenistikogurbanizmai vlastitim tehnikim razvitkom. Ona obuhvaa sve vrste obrambenih graevina od nasipa i opkopa do gradskihzidinaopremljenihkulama. EtruaniiItalciusavrilisustaromediteranskutehnikugradnjevelikimkamenjembezbuke.Tipinoje poligonalnozie,ijisublokoviuvreninekomvrstomsnanihrasteretnihlukova.Tuprastarutehniku zamjenjujeracionalnijeiestetskiskladnijepravilnozieodkamenihklesanaca,tegradnjasdvijeljuske koju su poznavali Grci. Rimljani uvode peenu opeku i cementnu gradu. Mijeane tehnike omoguuju racionalnuuporaburaspoloivagraevnogmaterijala. SauvaniostacietruanskihiitalskihzidinaANSEDONIA,VOLTERRA,ALATRI,SEGNI,FERENTINUMidr. ServijevzidRim(VI.st.p.n.e.) njihovim opsenim mladim dijelovima s poetka IV. st. pripada agger servianus, zemljani nasip irokoko42m; unutardvajuobruaklesanacaodtufanjegovasevisinapenjeodoko2,60m(gradskastrana)na oko910m(poljskastrana). Tipian zid s dvije ljuske prema helenistikom uzoru opasuje samnianske Pompeje: debeo je do 6 m, visok do oko 8,5 m, ojaan kontraforima. Unutranja zidna ljuska poviena je za oko 3 m, kako bi zaustavilaneprijateljskehicekojisunadletjelivanjskiobru. Ukasnomcarstvustvarasejedinstvenatehnika:masivni,alineodvedubokitemelji,2,53mdebelo zidnotijeloodcementnestrukture(opuscementicium)izmeuljusakaodopekailimjeovitogobzida (opus mixtum), visokih pet do deset metara, uglavnom s natkrivenim ophodom, i prsobranom s krunitimaistrelnicama.

Tom tipu pripada Aurelijev zid, sagraen za zatitu Rima nakon 270. g., viekratno obnavljan i nadograivan. Kao zid glavnoga grada osobito je snane strukture: na unutranjoj strani su luni trijemovi, a njegovi su obrambeni ophodi dijelom zasvoeni. U zidni obru" ukljueni su dijelovi akvedukata,logorkonjanikegardeitvravapretorijanacatojujepodigao'Liberije. Kule U ranom razdoblju su rijetke i malene. U III. st. preuzimaju se iz grkog urbanizma kao graevine za ojaanjeibonuzatitu,tekaoplatformezastrijelce.Poetnioblikpravokutnikaucarskodobaestose zamjenjuje obrambeno pogodnijim krunim ili polukrunim oblikom. Na poetku su kule, u skladu s konfiguracijom zemljita, meusobno vie ili manje udaljene, kasnije se grade u pravilnim razmacima, npr. kod Aurelijeva zida svakih 100 rimskih stopa = 29,60 m. Strukturom uglavnom odgovaraju grkim uzorima. Gradskavrata. Temeljnioblikbavastonadsvedenogprolazakrozzidsauvaosejounekimetruanskimgradovima (FALERI, VOLTERRA, PERUGIA, FERENTINUM i dr.). Suprotnost izmeu zidne povrine i nadsvedenog otvora djeluje elementarnom snagom, arhitektonsko oblikovanje ogranieno je na briljivu obradu eone strane luka i zidnog oploja. Variranje i daljnja obrada tog monumentalnog motiva postalo je jednomodglavnihtemarimskogieuropskogagraditeljstva. TemeljnitipvratasjednimglavnimlukomodraosesvedokasnograzdobljaCarstva.estojedopunjen s jednim ili dva sporedna prolaza s manjim lukovima za prolaz pjeaka. Kod jako prometnih ulica uobiajena su dvostruka vrata. (Katkad se broj prolaza penje na tri do etiri.) Duboki otvori lukova na vanjskoj se strani najee zatvaraju pokretnom reetkom, na unutranjoj strani vratnim krilima. Istaknutekulepreuzimajubonuzatitu.Toosjetljivomjestoestosedodatnoosiguravaidogradnjom ulaznogdvorita.Kasnijeseprekogornjegkatauoblikugalerije,ulazibonitornjevipovezujuuutvreni blok koji nadvisuje sama vrta. Tom tipu pripadaju mnoga vrata Aurelijeva zida, npr. porta Ostiensis ili portaAppia. Kako bi se poveala obrambena snaga, odsjeci zidova povezuju se s obje strane koso ili luno (npr. ARLES,TRIER:Mozelskavrata).Takosenadiruineprijateljmoesasusjednihkulagaatiisboka. PortaNigrauTrieru najvea sauvana rimska gradska vrata primjer su pretvaranja dvostrukog ulaza u reprezentativnugradnju; nadvisujepotezzidinazanekolikokatova.Sredinjedvoriteotvaraseipremapoljskojiprema gradskojstranisapodvaulaznalukakojinosedvokatnugaleriju; bonekuleuoblikuizduenihpravokutnikanavanjskojsustranioblikovanekaopolucilindri,na unutranjojkaoplitkirizalitiispredpotezasulazom,nadvisujuisredinjegalerijezajedankat;

jakarastvorenostgalerija ikulalunimarkadamai ralambasnanim horizontalnimvijencima naglaavaju reprezentativni karakter graevine. Zauzvrat, obrambena namjena zadovoljena je velikomstabilnouiuobiajenimsigurnosnimmjerama.

Forum Tijekomvremenatrnicasepreobraavaupozornicudrutveneidravnereprezentacije,samotrgovanje premjetasenadrugamjesta.UGrkojtajrazvitakvodikoblikovanjuagore,uItalijiforuma. Italskorimskiforumisprvaseoblikujepouzorunagrkuagoru.Uetruanskimgradovimanisudosad ustanovljene naznake niti predstupnjevi foruma. Forum oigledno pripada elementima italskog urbanizmapodgrkimutjecajem.URimskomCarstvusvakigrad,svakautvrdaimaprostornamijenjen forumu. Pompejimoguserekonstruiratirazliiterazvojnefazeoditalsketrnicedorimskogaforuma. nepravilnutrnicuistonoodApolonovasvetitaokruujukue,prodavaoniceitrgovaketezge,. Za vrijeme kratkotrajne vladavine ETRUANI zapoinju preureenje uline mree. Cardo i decumanuskriajuseujugoistonomkututrnice.Njezinopreoblikovanjepremahelenistikim uzorima uglavnom je djelo SAMNIANA. Oni je proiruju u smjeru sjeverjug na razmjerno uskompotezuizmeuApolonovahramaikarda. nasvimstranamaokotogforumanastajusvedouranorimskocarskodobajavnegraevinei svetita; iakosuproeljazgradaraznolikooblikovanainisuokrenutaprematrgudvokatnitrijemovisa stupovimaobilazeforumsasvihstrana,pretvarajuigaujedinstvenooblikovanotvorenprostor; trgom u rimskom duhu, kao jedina slobodnostojea graevina, dominira hram Jupitera Kapitolijskogapostavljenna3mvisokopostolje; na suprotnoj strani trga okupljene su u politiko sredite javne graevine, postavljene pod pravim kutom jedne prema drugima: velika bazilika, tri kurije za gradsko vijee i visoke slubenike, te komicij kao izborno mjesto. Na istonoj uzdunoj strani nalaze se dvije velike profanegraevineidvamanjasvetita. na sjeveroistonom kutu foruma, u blizini novoga dijela grada, nalazi se macellum, trnica ivenihnamirnicasprodavaonicamanavanjskojstraniitezgamauunutranjosti; objedinjenost trga odudara od drugaije strukture starijeg dijela oskijskoga grada: zahvaljujui dvokatnojkolonadiheterogenisklopovizgradaporedanibezpraviladobivajujedinstvenfasadni potez. unato preuzimanju helenistikih proelja s kolonadama (stoa) to preoblikovanje nadilazi koncepciju grke agore grka arhitektura prije svega tei ravnomjernom oblikovanju graevinskihtijela,rimskoitalskaoblikovanjuprostora. Presudan pomak iz slobodnog rasta prema racionalnom planiranju objedinjenog prostora trga s

vrstom osi i usmjerenjem prema jednoj dominanti, dogodio se u POMPEJIMA u doba Samniana. Rijejeoanticipacijirazvitkarimskogagrada.KodkasnijegurbanizmauRimskomCarstvuforumisu vepriprvompremjeravanjupredvieniusustavurimskoglogorakaozatvoreniosnosimetrinitrgovi. ForumAugustaRaurica(44.g.P.n.e.) pravilnisklopgradaprilagoenjeobrisuuzvisinenauzdignutojobaliRajne; njegove glavne osi presijecaju se na forumu ispred Jupiterova hrama (Kapitolij). Cardo, ovdje iznimnousmjeruistokzapad,kaoidealnasimetrijskaosprolaziodsreditahramaprekooltara do sredinje toke krune kurije. Decumanus maximus, glavna ulica grada u smjeru sjeverjug, probija s obje strane kolonade foruma, dijelei ga na sakralno podruje kapitolija i na istinski forumsazgradamadravneuprave; zagradskiforumostavljenesuumatricigradadvijeipolinzuleodoko40x51m,pojednainzula zakapitolijisredinjitrg,polainzulezabaziliku; potezi prodavaonica i kolonade odvajaju forum kao idealnu i reprezentativnu zonu od ostalih gradskih etvrti, ne kidajui njihovu povezanost. One se kao zatvoreni ophod nastavljaju i na unutranjim uzdunim stranama trga te na Kapitoliju, iji zidovi pojaavaju djelovanje hrama s ophodnim trijemom koji, stojei na visokom postolju, dominira trgom. Nasuprot njemu trg zatvara bazilika kao profana reprezentativna graevina. Njezin unutranji prostor irokim je portikom na uzdunoj strani izravno povezan s forumom, te se moe smatrati i njegovim natkrivenim produetkom. Kurija za sjednice vijea, koja joj je dogradena kao rotunda, sagraenajepouzorunahelenistikebuleuterijeskrunimstepenastimsjedalima; cjelokupnakoncepcijaforumaodgovaraslubenojarhitekturitopolaziodrazvojagradaRima.

Nastojanjeokoobvezujuihnormiivrstihpravilakodustrojagradskihtrgovavodistvaranjutemeljnog tipasvarijantama.V1TRUVIJEodnjegaizmeuostalogzahtijevaodgovarajuuveliinuuodnosuprema brojustanovnika,pravokutnitlocrtsodnosomstranica2:3,tedvoetanetrijemovesairokimrazmakom izmeustupova,priemujenjihovgornjiredzaoko1/3niioddonjeg. Forumromanum U samom Rimu pravilni je kompleks trga ostvaren razmjerno kasno, za Cezarove vladavine. Prije toga javniseivotstoljeimakoncentriraonaRimskomforumu(ForumRomanum).PoeciurbanizacijeRima jasnoseoitujupoetkomVI.st.pr.Kr.uustrojutrganastalogisuivanjemudolineizmeuKAPITOLIJA, KVIRINALAiPALATINA.Zbogdinaminapolitikograzvojanjegovoseoblijeneprestanomijenja.Nakon pobjede nad KARTAGOM, sredite grada gubi provincijalni karakter, dimenzije zgrada rastu. Pri kraju republike Forum dostie svoj konani oblik. Hramovi i zgrade za kultnu slubu unato estim pregradnjama uglavnom ostaju na tradicionalnim mjestima. Izmeu njih umeu se profane zgrade. Temeljniobliktrgajestizduentrapezkojiseispredkurijebonoiriutrgkomicija.Izabatnaproelja hramovaiuzdunaproeljaobijuvelikihbazilikaomeujutrgpoputzidova.Njihovodjelovanjepojaano je poloajem izmeu breuljaka. Na sjeverozapadnoj eonoj strani uzdie se Kapitolij, te kao prirodna

dominanta vlada povijesnim prostorom trga koji se pri kraju carstva ispunjava kipovima, poasnim stupovima i trijumfalnim lukovima. Carski forumi nastaju zbog rastereivanja Rimskog foruma, preuzimajui kako reprezentativne, tako i komercijalne funkcije. Zajedno s hramom Mira (templum Pacis)oniukaosustarogagradaoblikujuskupinuidealnopravilnihotvorenihprostora.Usporednoili podpravimkutommeusobnosespajajupoarnimzidovima,povezanisamouskimprolazima.Svaki trgimavlastituossimetrijeivlastitudominantu. JULIJECEZARje51.g.p.n.e.sagradioForumIulium.Njegovjeulazniatrijpovezanujedinstveno ulinoproeljesnovoizgraenomJulijevomkurijom(curialulia),kojaulaziuprostorRimskoga foruma.Izaulazaotvarasetrg,omeendvobrodnimtrijemovima,osnousmjerenpremahramu Venere Roditeljice (Venus Genetrix). Njegov zabat izmeu dvaju lunih vrata oblikuje dominantnufasadueonestranetrga; Augustov forum nadovezuje se na boni potez Julijeva foruma, no njegova je os na njega okomita. Kolonade su poviene atikom, na kraju trga istie se hram Marsa Osvetnika (Mars Ultor). Njegov strmi zabat zaklanja visok poarni zid na padini KVI RINALA. elja da trg bude oblikovankaojedinstvenprostorpotiskujenovimotiveksedri.Oneostajuprostornoizoliraneiza kolonada; izmeu oba foruma i hrama Mira, podignutog pod VESPAZIJANOM, prolazi Argiletum kao povezujua ulica. Njegova pregradnja u Nervin forum poinje u doba VESPAZIJANA. Zbog nedostatka prostora, umjesto pravih kolonada pojavljuje se kulisna arhitektura od monumentalnihkorintskihstupovasobratimavijenacaiukrasnimfrizomispredpoarnihzidova sobjestrane.UliniprostoroptikiseproirujeuForumtransitoriumsMinervinimhramomkao pravom dominantom. On posreduje u prolaznom prometu izmeu Foruma i gradske etvrti Suhura,teuprolazudohramaMiraicarskihforuma; graditeljske ideje ovih trgova saima veliki kompleks Trajanova foruma, i monumentalizira ih nizom otvorenih i zatvorenih prostora koji su dijelom nastali izravnavanjem padina izmeu KAPITOLIJAiKVIRINALA.TrijumfalnavratanajunojstranioblikujuprolazodAugustovaforuma naneouobiajenoiroktrg.Bonitrijemoviukljuujueksedrekaokontrastnesporedneprostore. Na mjestu uobiajenog hrama na dominantnom poloaju, ovdje se pojavljuje popreno postavljena Ulpijeva bazilika. Obje njezine apside ponavljaju motiv eksedri. U uzdunoj osi foruma kao efekt iznenaenja slijedi malo dvorite s Trajanovim stopom, bono omeeno dvjemamalimknjinicama.Polukrunekolonadeobuhvaajuuodijeljenomsakralnompodruju hramcara. Carski forumi pak strogo se odvajaju jedan od drugoga i od grada. Mogunost da ih se povee u niz gradskihprostorasizmjeninimritmomprolazaiprostornihcjelina,opaaseuzametkukodTrajanova foruma, no u cjelini nije provedena. Na forumima prema obvezujuoj shemi Rimljani ostvaruju homogeni prostor monumentalnog djelovanja. Ponavljanje posvuda jednakoga imperijalnog obrasaca

karakterizirarimskudravnuarhitekturu. Stanovanje Izranograzdobljapakteknekolikotlocrtnihfragmenata,aprijesvegaurneuoblikukolibepronaeneu grobovima,omoguavajubarempriblinurekonstrukcijuregionalnihtemeljnihtipova:prijelaznihoblika izkrunekolibeupravokutnukuusognjitem.GRCIujunojiETRUANIusrednjojItalijigradeprve gradske stambene kue. Na etruanskom podruju, osim grobnih kompleksa s vie prostorija i umi u obliku kolibe, nema mnogo uporita za rekonstrukciju kua s vie prostorija u ranom razdoblju. U Marzabottu pravilne se inzule stambenih etvrti dijelom sastoje od kua ije su skupine prostora rasporeene oko sredinjeg dvorita. Ulazni atrij prema ulici i glavna prostorija u stranjem dijelu najeesuusredinjojosi.Ugraduiukuinasnazisusliniprostorniiosniodnosi,kaoizrazvjerski motiviranogredakojiproimasvapodrujaivota. Problem, kako ih povezati s praktinim potrebama stambene kue i konstrukcijom racionalne drvene gradnje,rijeenjeukuisatrijem,kojaseuIV.st.p.n.e.uvrujekaosveitalskitip.Teorijeonjezinoj ranoj povijesti smatraju da je njezin zametak dijelom unutranje dvorite okrueno sa svih strana, a dijelom pridruivanje skupina prostorija jezgri slinoj megaronu. Razliiti oblici atrija razlikuju se po krovnoj konstrukciji. Kod tuskikog atrija {atrium tuscanicum) stropne grede slobodno premouju prostor, kod tetrastilnog atrija {atrium tetrastylicum) etiri stupa podupiru gredu oko otvora trijema. Umnoavanjempotporanjanastajekorintskiatrij(atriumcorinthicum)slianperistilu.Uobiajenkrovni otvor jest compluvium, ije svi krovne plohe nagnute prema unutra, te odvode kinicu u udubljenje u poduatrija.Zarazlikuodnjega,kodstarijegdispluvijakrovnesuplohenagnutepremavan. Tlocrt je osnosimetrino rasporeen oko atrija. Na uzdunim stranama nalaze se male spavaonice, cubicula,anaprednjojistranjojstraniveestambeneigospodarskeprostorije.Dvabonakrila,alae, omoguujupristupprostorijamaporedtablinuma,zvanimoeci.Uskiprolazvodiuvrt.Oblikkrovakues atrijem omoguava stupnjevanje visine prostora i osvjetljenja. Visoki prostor atrija iri se postrance, najeepunomvisinomubonakrila,uspostavljajuilaganudistancupremaskupiniprostorijanavrtnoj strani.Tablinseiromotvarapremaatriju,asvrtomgapovezujevelikiprozor.Ostale,nieprostorije, zatvorene su prema atriju vratima. Na vanjskom su proelju prozori rijetki. Tablin (tablinum) spoetka slui kao roditeljska soba s branim krevetom, kasnije kao primai prostor. U atriju stoje kuni oltar, ognjiteistolzajelo,kuhinjasekasnijeodvaja,jedanoecusuredujesekaosobazajelo,estoveikao triklinij(triclinium). Poveani zahtjevi i raslojavanje prostornih funkcija uvjetuju proirenje prostornog programa prema ogranienjimakojanalaestrogashemakuesatrijem.Kodpovezivanjaviekuajednauglavnomslui reprezentaciji,ajedna ilivienjihobiteljiiposlovima.Prijelazpremanovom rasporedudonijelaje tek kombinacijaspokretnimsustavomhelenistikekuesperistilom,kojiseproirioizKampanije.Prednosti obajutipovaneobjedinjujuseunovojmijeanojformi,negosenjihoverazlikepojaavajususljednom

primjenomijednogidrugogtlocrta. NajboljeprimjeretepreobrazbetijekomrazdobljaIII.st.pr.Kr.nudePompeji.Ranapompejanskakua u svom ustroju odgovara ranorimskoj. Prostori uz ulino proelje najee slue kao radionice i prodavaonice(tabernae).Jednostavnoproirenjedodavanjemperistilapokazujetlocrtkuezvane"Casa dicapitelliUgurati".Izanamjenskihprostorijauzulicuslijedipravokutnoizduensimetrianatrij.Unizu reprezentativnih prostora tablin se otvara i sprijeda i straga a trikliniji samo prema vrtnom peristilu. Njegovtrijemizravnojepridruenprostornomprogramuatrija,asastojiseodsamo3krila,naetvrtoj strani on je slijepa kolonada. Jednostavni sklop itav je ugraen u jednu inzulti i okrenut je iskljuivo premaunutra. VelikevileheleniziranogavisokogstaleaSamnianaestozauzimajuitavudubinuinzule. "CasadelFauno"zauzimairinudvijuuobiajenihparcelaasastojiseoddvijekuesatrijem,spojene sredinjimstambenimperistilom,kojimajedodanivrtsperistilom.Svakaodteetiriprostorneskupine samostalna je; sredinje prostore meusobno povezuju samo uski prolazi. Njihov slijed odreen je izmjenomprostornihosi,testupnjevitimpoveavanjemirineprostorijaijainesvjetlostiuzistodobno smanjivanje njihove visine. On ujedno oznaava prijelaz iz strogog, gotovo monumentalnog karaktera atrija u vedar i idilian vrt s peristilom. "Casa del Fauno" unato svojoj prostranosti zadrava karakter gradskekuezatvoreneunutarinzule.Postupnoolakavanjeiotvaranjegraevinskogtijelaprovodiseu velikimvilamaizcarskograzdoblja. Viestambenaizgradnja OdII.st.p.n.e.brojstanovnikaRIMAsvebreraste.Posljedicesuraslojavnjestanovnitva,pekulacije zemljitem, stvaranje slamova i stalna nestaica stanova. Gustoa stanovnika u Rimu carskog doba procjenjujesenaoko80000pokm2,azagradskujezgrujoimnogovie.Kuasatrijemdostupnaje samo imunom visokom staleu. Za masu stanovnitva stvaraju se novi tipovi: gradske najamne kue. Prveodtih"inzula"nastalesupregradnjom,nadograivanjemispajanjemkuasatrijem.Skupineniskih prostorija oko visokog atrija dobivaju dodatni kat do kojeg se dolazi odvojenim stubama, a koji je podijeljenunajamnestanove(cenacula).Udijeluprizemljanalazeseprodavaoniceiradionice.Dabise postigla to vea dobit zemljinim pekulacijama, poveava se broj katova. Atrij postaje dvorite za svjetlo. Prelagane konstrukcije esto uzrokuju uruavanje, nedovoljno osiguranje od poara uzrokuje poare s katastrofalnim posljedicama. Standard stanovanja i sanitarni uvjeti vrlo su oskudni. Socijalni obziriutakvimzgradamaneigrajunikakvuulogu.Postupnodolazidouslojavanjastambeneponudeza razliiteskupinenajamnika. Carski graevinski zakoni nastoje uvesti red: npr. vie je puta odreena najvea doputena visina najamnihkua,posljednjiputzacaraTRAJANAna60rimskihstopa=17,60m.Unatotomestambena gradnjauRimuostalajekaotina. Ostija graevinski propisi i pravilna mrea ulica pospjeuju izgradnju novih tipova gradskih inzula.

Jedinstveno planiranje graevinskih blokova zamjenjuje stare sklopove kua s atrijem. Prizemlja kao i dosad slue kao prodavaonice, radionice i staripvi koji su s njima povezani. esti trijemom s lukovima tite prolaznike i robu od sunca. Iznad niskoga meukata (mezanin)u 1. katu slijede uglavnom vei stanovi za imunije najamnike (piano nobile). Vii katovi sadre manje stanove i pojedinane sobe u kojimasetiskajunajamniciizniihslojevaiposluga. Iskopavanjagradskihetvrtipokazujutipoveinzulasrazliitimsustavimapristupaistanovanja: 1. Uskeinzulesjednimsrednjimhodnikomuuzdunomsmjeruipotezimasobasobjestrane. 2. Uskeinzulesuzdunimsrednjimnosivimzidom.Nagornjimkatovimauzasvakiuzdunizidpo jedan niz soba, a svakom se pristupa posebnim hodnikom i stubitem. Tipian blok s takvim stanovimazaskromnijenajamnikejest"CasadiviadellaFontana". 3. Uskailisrednjainzulasnosivimuzdunimunutranjimzidom.Naobjeuzdunestranepojedan gotovo zrcalno jednak veliki stan (kua s dva proelja): u uglovima velike sobe s vie prozora, povezane jednako osvijetljenim hodnikom, iza kojeg se nalazi skupina prostorija s indirektnim osvjetljenjemizraenjem,stubinipristupkaokodtipabr.1. 4. irokainzulasunutranjimdvoritemizkojegsenarazliitimetaamaprekoarkada,galerijaili hodnika prilazi prodavaonicama i stanovima. Mogua je viestruka iskoristivost sa stanovima razliiteveliineibaremdjelominodvostranogosvjetljenja. CasadiDiana Kaougaona kua,naspojudvijustranavelikeinzule,onadobivadnevnosvjetlosamosjedne bonei jedneeonestrane.Ekscentriranounutranjedvoritedovodisvjetloizrakprostorijamauunutranjem dijelu kue. Sa svake ulice po jedan hodnik sa stubitem omoguuje pristup unutranjosti graevine, tree stubite uspinje se iz unutranjeg poprenog hodnika. Stanovi to obuhvaaju jednu do etiri prostorijesastojeseduulinihproeljadijelomodjednostavnihnizovasoba,dijelomodapartmanas glavnim prostorijama prema ulici i sporednim, neizravno osvijetljenim. Kod stanova okrenutih unutranjemdvorituveinajesobaneizravnoosvijetljena.Odsanitarijadokazanjenunikuprizemljui fontanaudvoritu.inisedanijebilokuhinja. CasadiSerapideprimjerosobitokomforneinzule Sredinjedvoritezasvjetlosarkadamasluinasvimkatovimakaohorizontalnipristupprodavaonicama i stanovima to se nalaze na vanjskoj strani. Vertikalnom povezivanju slui sredinje stubite. Ispred prodavaonicauzglavnuulicuproteeseprigradeninizarkada,kojeudugimpotezimaodreujuizgled ulice du velike inzule. Nasuprot glavnom ulazu, u osi dvorita visoki zasvedeni prostor u prizemlju podsjeanatablinkuesatrijem. Ta kua povezana je zajednikim termama sa slinom, samo jo veom Casa degli Aurighi" ime se stanovnicimanudinjegatijelailuksuzkupanjausamojkui. Za samostalne stambene kue i kue s vie stanova izgraene u tehnici zidanja opekom oblikuje se posebanstilsdvostrukimitrostrukimprozorima,konzolnimbalkonimaispredprvogakata,stupovima,

zabatimaipilastrimaodklesanogkamena. Velike su stambene kue sastavni dijelovi sveobuhvatne organizacije javnog ivota u Carstvu, u koji spadaju i trgovake ulice javne kuhinje i terme. Taj velegradski stil ivljenja nakon propasti Carstva ponovojedosegnuttekukasnomXIX.st. Vilaipalaa Rimskagospodarskakua,villarustica,smatraseishoditemmnogihtipovagradskihiizvangradskihvila. Unjoj,kaosreditupoljoprivrednogimanja,povezanajegospodarskaistambenagradnja.Njezinobliki veliinaoviseoveliinidobra,vrstiiopseguproizvodnje,topografijiiklimi. Kod velikih imanja (latifundije) stambene se zgrade odvajaju od gospodarskih, natjeui se s gradskim vilama.GospodarevukuunapoljoprivrednomdobruVitruvijezove"villaurbana".Uzorjojje,meutim, villa suburbana, stambena kua pripadnika visokoga gradskog sloja u okolici grada. Medu razliitim tipovimatlocrtajednaseskupinanadovezujenahelenistikevilesperistilom,kakvajeCasadelFaunou POMPEJIMA. Za razliku od nje vile s trijemom najee se sastoje od pravokutne izduene jezgre s prigradenimtrijemovimaizmeurizalitnoistaknutihbonihkrilailipaviljona.Tajirokorasprostranjeni tip osobito odgovara klimi u sjevernim provincijama. U kompoziciji graevinskog tijela istie se rimska sklonostzaosnirasporedisimetriju,modapodutjecajemvojnihgraevina(pretoriji,palaelegata). Nennig vila (palaa) na luksemburkom podruju rijeke Mozel, sagraena vjerojatno u II. st. Usred ozidanog vrta irokog 610 m stupnjevito se na visokom postolju (basis villae) die skupina graevina simetrinaposredinjojosi.Jednoetanitrijemovisastupovimaproteuseokostranjestraneibonih fasada glavne zgrade, te s dvije zrcalno jednake sporedne graevine oblikuju prednje dvorite stupnjevano po irini i po visini. Kao dugake horizontale ti se trijemovi proteu usporedno s glavnim proeljem, vodei u krajolik. Na glavnoj zgradi trokatna bona krila sa svojim zidanim povrinama u snaanom su kontrastu s dvoetanim trijemom glavnog proelja, te gotovo poput tornjeva oznaavaju uglove graevine. Simetrinost vanjtine nastavlja se i u unutranjosti, u sredinjoj dvorani koja se protee kroz obje etae. Poloaj etiri ugraena peristila sa skupinama stambenih i gospodarskih prostorijaodgovarauslojenomprostornomprogramu. Individualni programi sve ee daju peat arhitekturi vila. Sustavi podnog grijanja ublaavaju otrinu klime, ostakljeni prozori oslobaaju prostore ovisnosti o atriju i peristilu, omoguavajui izrazitiju orijentaciju prema krajoliku. Udobnost ivljenja i sloboda planiranja poveavaju se zahvaljujui gotovo neogranienimnovanimsredstvimauladanjskimrezidencijamacareva. Villa imperialis slui kao privatna ljetna vila ili kao sporedna rezidencija s veim ili manjim brojem dvorjanika.Uskladusnamjenomiosobnimstilomvladaraonamoebitiladanjskakuailipalaa.Oba aspektanajedinstvennainpredoujeHadrijanovavilauTivoliju.Hadrijanjujegradiokaosvojurimsku rezidenciju oko 118 138. g. u tri faze. Njezin poloaj na blagoj uzvisini ispred june padine Sabinskog gorja (costa calda) odlikuje se blagom zimskom klimom. Areal velik oko 300 ha prua se prema jugu

izmeu dviju udolina s potocima, uz visinsku razliku od oko 53 m, ralanjen prostranim terasama s vrtovima,gajevima,alejamaibazenima. Brojneskupinegraevinadijelomsluedravnimposlovimaicarskojreprezentaciji,adijelomprivatnom boravku, pruajui caru mogunost potpunog povlaenja. Oznaavanje toga rezidencijalnog i vrtnoga grada"vilom"upuujenarazlikuspramkompaktnogustrojapalaanaPALATINU. etiri kompleksa graevina slijede, svaki s vlastitom orijentacijom, konfiguraciju zemljita: palaa usporednaspadinomsjeveristok,velikaterasasakademijomi"Timonovomkulom"nanasuprotnom kraju, usporednom s padinom jug zapad. Poikile, neka vrsta foruma s vrtom okruenim trijemovima, pruaseusmjeruistokzapadnapadinikojasesputapremasjeveru.Njezinuorijentacijupreuzimai skupina graevina oko "stadiona". Kompleks termi povezan trijemovima slijedi smjer duboke meudoline,uijemsesuenomisputenomdijelunalaziumjetnojezerozvanoKanopsaSerapejem. VelikidiograevinaodreenjeelementimarimskedravnearhitektureanalognopalaamanaPalatinu. Neke,meutim,pokazujutipino"hadrijansku"arhitekturu,prijesvega"Piazzad'Oro"uzpalau,ivilana otoku,poznatakao"Teatromarittimo",Hadrijanovprivatnistudio.Kaolanakneutralanogusmjerenja onasenalaziizmeupalaeipoikileupolukrunomribnjaku,pristupanasamoprekookretnihmostova. Sa zidovima koji se konveksno i konkavno povijaju, s niama, stupovima i kupolama, te slikovitim bogatstvom unutranjih vizura, ona predstavlja sr privatne ladanjske arhitekture smjetene usred rezidencije. UdobamonarhijeoblikvladavinepostupnosemijenjaodAUGUSTOVAprincipataudominat,apsolutnu vladavinu kralja prema helenistikom uzoru. Privatna kua vladara (princeps) proiruje se u carsku palau. Skupina kua to ju je na GERMALU, sjeverozapadnoj glavici PALATINA, kupio August, jo slii vilama drugih otmjenih Rimljana (Casa di Livid). No ve je TIBERIJE na Germalu podigao prostrani kompleks Domus Tiberiana. Njegovi su ga nasljednici proirili sve do Foruma. NERON je sa svojom Domus transitoria planirao lanac vrtova, kolonada, paviljona i vila sve do Eskvilina. Nakon poara 64. g. pod vodstvom njegovih arhitekata SEVERA i CELERA nastaje Domus aurea. Od nje je izmeu ostaloga iskopano370mdugakokrilosdvoritemkojeimaeksedruidvoranuskupolom.Nakonkatastrofalnog poara80.g.DOMICIJANOVarhitektRABIRIJEzamiljaiztemeljanovukoncepciju.Domicijanovapalaa oblikovanajeuskladusautoritarnimnainomvoenjadravnihposlova.Najunojglavicipalatinskoga brijega(Palatium)poravnavanjemigradnjomsupstrukcijanastajeplatformaodoko160x200mzadva usporednakompleksagraevina:tosuDomusFlavianasjeverukaovladarskapalaaiDomusAugustana na jugu kao stambena palaa. Obje su ustrojene prema naelu peristila. Domus Flavia sjedinjuje etiri prostranagraevinskakrilaokosredinjegperistila.Istonokrilotvoriskupinastridvorane,30miroka (!) Aula Regia za dravnike poslove, na ijem se boku nalazi bazilika za savjetovanja i audijencije, te lararij,'kapela"zaboanstvacarskekue.Trijemokovisoketerasepalae(basisvillae)objedinjujetrojnu

skupinu zajednikim proeljem. Iz njega se na palatinski prostor (area Palatina) pruaju tri balkona na kojimasecarpojavljujepredposlanstvimaiskupovima. U zapadnom krilu kao pandan auli die se velika dvorana za gozbe, "Coenatio Jovis", izmeu dvaju dvorita s vrtovima. Od dvaju povezujuih krila sjeverno slui kao ulazna dvorana sredinjeg peristila vladarskepalae,ajunokaoprolaznagradnjapremajednakomperistiluupalaiDomusAugustana. Stambenapalaasvelikimbrojemprostorijastupnjevitosedienavisokimsupstrukcijamajugozapadne padine.Izaslubenerezidencijeuzglavniperistil,12mnie,okouputenogdvoritasvrtom,nalazise carev privatni stan. Zakrivljena kolonada velike dvokatne eksedre oblikuje zapadnu fasadu s privatnim ulazom, te slui caru i njegovoj pratnji kao loda iznad Velikog cirka (Circus Maximus). Na jugu se na palau Domus Augustana nadovezuje izdueni peristil s vrtom, takozvani stadion (usp. Villa Hadriana, str.226).RaznolikgraevinskiprogramDomicijanovepalaepoivanasustavudvostrukogosnogkria. Uzduna i simetrijska os kojoj je polazite Domus Flavia protee se preko poasnog balkona na palatinskomprostorudonieudvoranizagozbe.Priodavanjupoasti,prisveanimdravniminimaili kod gozbe car se najee nalazi na povienom postolju uokviren apsidom, prema kojoj je usmjerena prostorna os. Preko nje istodobno se uspostavlja idealna veza sa starim sreditem Rima, Forumom (ForumRomanum).UsporednaglavnaospalaeDomusAugustanapruasetonousuprotnomsmjeru odportalauvelikojeksedriprekodonjegperistilakrozrezidencijalnupalausvedoeksedreuistonom gornjem vrtu s peristilom. Toke krianja s poprenom osi lee u sreditu obaju centralnih peristila s prilazima i prolazima od vanjskog ophoda sve do stadiona. DOMICIJANOV Palatium, iz ijeg imena proizlazi opi naziv palae, ostaje slubeno sredite imperija sve do DIOKLECIJANOVE reforme carstva 293/97. Palae tetrarha u novim upravnim gradovima NIKOMEDIJI, SIRMIJU, MEDIOLANU (MILANO), AUGUSTI TREVERORUM (TRIER) i EBORAKU (YORK) variraju prostorne skupine i tipove graevina poznatesPalatina.UgroenostCarstvairatnikarakterepoheosobitoodraavaDioklecijanovapalaau Splitu.Kaookvirnioblikzasvojurezidencijuustarosti!carjeizabraoshemuvojnikoglogoraism.214). Na kopnenim stranama istaknute su etverokutne i osmerokutne kule koje tite bokove obrambenih zidina visokih 18 m. Vrata osigurana propugnakulima obiljeavaju zavrne toke osnog kria. Cardo i deeumanus kao ulice s kolonadama dijele podruje utvrde na etiri etvrti: sjeverne slue za smjetaj vojne posade palae i uprave, june kao okvir mauzoleja i kao sakralni forum. One se otvaraju prema karduproirenomuperistil,kojijeujednoprednjedvoritepalae.Kardonajuguzavravadvoetanim vestibulom s proeljem kakvo ima hram. Ispod luka umetnutog u zabat pojavljuje se car koji prima poastikao"dominusetdeus".Dvoranasastupovimavodipremaarkadamanamorskojstrani.Onesu, kao i kod velikih vila s trijemovima (str. 226), istodobno etnica uz more i pristup u palau. U njezinu zapadnomkrilunalazesedvijeusporednedvoranesapsidama:AulaRegiaidvoranazaaudijencije,na kojusenadovezujeprivatnistanstermama.Uistonomkrilunalazilasevjerojatnodvoranazagozbesa sporednimprostorijama.Izdonjeetaesazasvoenimpotpornim"podrumima"Portamarinavodidu glavneosidopristanita.

Bazilika Rimska bazilika je komunalna vienamjenska graevina reprezentativnog karaktera, slui kao zatvorena trnica, banka i burza, kao sudnica i kao ope sastajalite. Obino se gradi na rubovima otvorenih trnica, na kojima se najveim dijelom odvija ivot mediteranskih gradova. Prema urbanizmucarskogdobabazilikaulaziustandardniprogramsvakogforuma. Poeci nastanka raznih tipova bazilike do sada su nerazjanjeni. Preobrazba helenistikih tipova graevinautipsdvoranom(aulom),odreenoblikomunutranjegprostorauvelikejeuznapredovalau II.st.p.n.e.Meuprvimadokumentiranesusljedeebazilike:uRimubasilicaPorcia189,b.Aemilia179, b.Sempronia170.pr.Kr.Gotovoistodobnoslijedeskromnedvoranskegraevineuitalskimkolonijama: ARDEA,COSA,ALBAFUCENSidruge. Na temelju sauvanih ostataka graevina pretpostavlja se da je nosilac razvitka bila Kampanija, njezin najboljesauvaniprimjerjebazilikauPompejima,tosujeoko130.g.p.n.e.podigliSamniani.Nauoj strani njezino se predvorje neposredno nadovezje na kolonade fonima. Nije jasno je li se kod glavnog prostoraradilooizduenomotvorenomperistiluilionatkrivenojdvoranisdvoetanimnizomstupovasa svih strana, iza kojih se nalazio ophod odnosno galerija. Uzduna je os usmjerena prema dvoetanom tribunalu, izoliranom nizom stupova. U formalnom smislu nasljeduju se helenistike tradicije, no osna usmjerenost, te pravilnost i zatvorenost prostora pripadaju, kao i forum, italskim prostornim koncepcijama. Cosa kao suprotnost bazilici iz Pompeja stoji iroka graevina bazilike u Cosi, sagraene sredinom II. st.p.n.e. Graevinsko tijelo zatvoreno na tri strane, ire nego due, otvara se preko unutranjeg ophodnogtrijemacijelomirinomprematrgu.Nasuprotnojstraniniaustranjemzidupreuzimaulogu tribunala. Fanbazilika(arhitektjeVitruvijeve)oko27.g.p.n.e.malenaforumskabazilika.Presjektipianza takve dvorane: sredinji prostor, natkriven dvostrenim krovom i slobodnonosivim krovnim poveznicama,poputlaternestriiznaddvoetanihbonihprostora.Prozorskipojasiznadjednostrenih bonihnagibakrovaomoguujeosvjetljenjeodozgo. COSAiPOMPEJIvarirajuistetemeljneelemente:poviensrednjiprostor,ophodskolonadama,iznad njega istovrsne galerije, u glavnoj osi tribunal izoliran od glavnog prostora. Razlike poivaju u naglaavanju osi u POMPEJIMA uzduna os, u COSI poprena os, nadalje, u dodatnim elementima, poputodvojenogpredvorja,teupojedinanimoblicima.Tijekomrazvojapoveavajusedimenzijeibroj brodova. "Vitruvijanski" tip gubi na znaenju, bazilike rastu prije svega u duljinu. Jednako su esti pristupiipouzdunojipopoprenojosi. Kao posljednja velika dvoranska gradnja na Rimskom forumu pod CEZAROM i AUGUSTOM umjesto Sempronijeve bazilike nastaje Julijeva bazilika. Ona slui kao sudnica, no ispunjava i staru funkciju trnice: tabernae veteres premjetene su na njezinu stranju stranu, te se otvaraju prema vanjskom

prolazu.Premasvimostalimstranamadvoranaje,kaonatkriveniproduetakforuma,otvorena.Umjesto helenistikearhitekturekolonadajavljaseiznutraiizvananizrimskiharkadasbavastimsvodovimau ophodima. StoljeekasnijeuRIMUsegradibasilicaUlpia(arhitektAPOLODORizDAMASKA),najveapotlocrtnoj povrini, jedina u sveukupnom sklopu carskih foruma. Ona vie nije samostalna graevina, nego je planiranakaodiocjelineTrajanovaforuma.Njezinouzdunoproelje,poloenopoprenonaglavnuos foruma, dominira njegovim prostorom. Konstrukcija sa stupovima i arhitravom pokazuje uvrijeenu shemu bazilike, ali poveanih dimenzija i s pet brodova. Kao novi element preuzeta je iz forumske arhitekturepolukrunaeksedra(apsida).Onanaobaeonakrajaoblikujezasebnegraevinskedijelove, izolirane od unutranjeg prostora, samostalne i s vanjske strane. U tlocrtu, meutim, njihovo se udvostruavanje,zajednospoprenimpristupom,suprotstavljaosnojusmjerenostidvorane.Njezinuzor nasljedujubrojneforumskebazilikeuprovincijama. Bazilika u mjestu Augusta Raurica ponavlja se i popreni poloaj prema forumu i tlocrt u pojednostavnjenojshemi.Apsidesuiznutraprostornosamojolaganoodijeljene,izvanasuveposve sjedinjenes tijelomgraevine.Ophod je,meutim,reduciransamonadvabonabrodaduuzdunih strana. Kasnije se u poprenoj osi pridruuje kurija kao samostalna prigradnja. Naelo uzdunosti zadrava i dalje svoju vanost. Velika bazilika u Aspendu dobiva monumentalan karakter zahvaljujui kvadratinom predvorju s velikim lunim vratima. Trobrodan unutranji prostor dijelom se iri zahvaljujui dodatnom bonom brodu. Dug i strog potez kolonada usmjeren prema apsidi pojaava karakter jednoznano orijentirane graevine. Ovdje poinje razvitak ranokranskih arhitektonskih oblika. NakondovretkaUlpijevebazilike,carskasegraditeljskadjelatnostuRimuprijesvegaokreepodizanju palaa i termi. Od velikih dvorana u carskim palaama Aula Regia slui za dravne prijame. bazilika palae za audijencije i savjetovanja (npr. u RIMU: PALATIN, TIVOLI; SPLIT, TRIER). Napredak u tehnici gradnje svodova omoguava naputanje postave stupova i lukova s uskim razmacima, te prijelaz u koncepciju prostora velikih dimenzija. Domus Flavia ima veliku apsidu koja dominira uzdunim prostorombazilike.Tradicionalnibonibrodoviigalerijereduciranisunanizovestupovakoji,postavljeni ispred zida, slue samo jo njegovoj ralambi. Aula Regia pokazuje ralambu stopljenu sa zidom u plastikudekoraciju.Novi dvoranskitiprazvijaseu velikim termalnazafrigidarijeikaldarije.rijeje o visokimdvoranamasvelikimkrinimsvodovimaibonimprostorimaspoprenopostavljenimbavastim svodovima,ijeeonestraneigornjipojaszidaimajuvelikeprozore.Velikadvoranatogatipaprviput nastajeuTrajanovimtermama,istodobnokadiUlpijevabazilika. Maksencijevabazilika,posljednjavelikaprofanadvoranskagraevinakasnoantikogRima,slijedi,kaoi kasnijeterme,hadrijanskiuzor.Njezinajegradnjazapoeta306.podMAKSENCIJEMadovrenaje312. podKONSTANTINOM.StojinasjeveroistokuForumausporednosprostorompoputtrgaukojiseprosim

je Via Sacra, na podruju koje je prije zauzimala Domus Aurea izmeu hrama Mira (Templum Pacis) i hramaVenereiRome.Predvorjeseotvarapremauskomprolazuizmeunekadanjegskladitazaina (horreapiperataria)ikolonadabonoodhrama.Tipolokiikonstrukcijskitajebazilikaslobodnostojea dvoranskagraevinaizvuenaizuobiajenogkontekstapouzorunavelikedvoraneutermama.Odtipa tradicionalne forumske bazilike sauvao se u tlocrtu uzduni osnosimetrini slijed predvorja, srednjeg prostoraiapside(POMPEJI,ASPEND).Umjestobonihtrijemovapojavljujusenasvakojuzdunojstrani tri samostalna prostora, posve otvorena prema sredinjem prostoru, meusobno povezana irokim prolazima. KONSTANTIN se odluuje za novu orijentaciju. Na junoj uzdunoj strani dograuje portik s otvorenim stubitem kao reprezentativni ulaz sa Svetog puta, a u poprenoj osi dodaje jo jednu apsidu kao tribunal.Tinaknadnizahvatinisubitnoizmijenilikarakterprostora.Unutranjiprostorvieneodreuju nizovistupova,kojiprostornoodvajajuophodeigalerijeutradicionalnojbaziliciodsrednjegbrodapo uzorunaperistil.Promijenioseodnospojedinanihlanakapremasveukupnomprostoru.Prostorno jedinstvo postignuto ponavljanjem pojedinanih elemenata jednake vanosti zamjenjuje se jedinstvom sveukupne mase. Ona je saeta u nekoliko velikih, dijelom plastikih, dijelom plonih elemenata,ukojimaseneposrednoopaakonstrukcijamasivnegradnje. Obje uzdune strane otvaraju se s tri visoka i iroka luka prema bonim prostorima s bavastim svodovima. Ispred irokih stupaca tih divovskih arkada stoje pojedinani kolosalni stupovi. Njihovi korintskikapitelinosekonzole,izboeneuodnosunastupacpoputdijelovaarhitrava:uporinetokeza trikrinasvodairokograspona. Snaanprostornidojampoivanavoenjulinijakojeistiutuprimarnustrukturu.Vodeeoptikelinije penjuseodtokenapodunajprijeokomito,potomuvelikomlukudijagonalnopremoujuprostortese nadrugojstranivraajuutokupodnoja.Tradicionalnielementstupaovdjedobivasasvimnovokljuno mjesto.Kaovertikalaplastikiistaknutaodzidnemase,onsakupljasilekojeseoptikiuspinju(statiki obruavaju) i raspodjeljuju visoko iznad tla u linijama krinog svoda. Te pak linije povezuju svod, zid i stupceuzduno,poprenoidijagonalnouobjedinjenprostor.Elementisekundarneralambeuklapaju se u isti potez linija. U obje velike apside, u prolazima izmeu bonih prostora, u niama stupaca i otvorima "prozora motiv polukrunog luka ponavlja se u razliitim rasponima. Rastereivanje omeujuihzidovasaimanjemirazvoenjemtlanihsilaunekolikotoakaomoguavavelikeotvoreu zidovima. Na zidovima bonih prostora rasporeeno je po est velikih polukrunih prozora u dva niza jedan iznad drugog. Gornji pojas srednjeg zida gotovo je potpuno rastvoren trodijelnim prozorima u obliku segmentnog luka, kroz koje u dvoranu prodire obilje priguenog svjetla. U oblaganju zidnih povrina i stupaca obojenim mramornim ploama (opus sectile), u jednakoj obradi poda te u ornamentalnim i plastiki obraenim kazetama, iskazuje se rasko kasnog carskog razdoblja. Kolosalni KONSTANTINOVkipvisok10m,uapsidieonogzidanaglaavaglavnuosprostora.Navanjskomdijelu graevinevladajuistevelebnemjereipovrinekaoiunutra,uzgotovonemarniodnospremaklasinim

antikim sustavima ralanjivanja. Tijelo graevine neposredno se istie kao konstruktivno oblikovana masaikaoprostorniomota. Maksencijeva bazilika nema izravnog nasljednika u tipolokom razvoju. Kranstvo koje je za KONSTANTINA postalo dravnom vjerom stvorilo je svoj tip bazilike, sluei se prvenstveno konvencionalnimoblicima. Terme Terme,tj.kupalitasrazliitozagrijanimbazenimazakupanjeiplivanjespadajuodcarskogdobamedu dravneustanoveusvimgradovimaImperija.Izobinihgraevinaogranienihdimenzija,namijenjenih tjelesnoj njezi, razvijaju se centri za rekreaciju stanovnika velikih gradova: reprezentativni golemi kompleksizaport,igru,kupanjeidrutveniivot.Preteerimskekupalinekulturejesugrkakupalita, povezana prije svega s gimnazijima i palestrama, sreditima tjelesnoga i duhovnog razvitka. Uz njih nastaju bazeni i parne kupelji s prostorijama za masau i odmor (OLIMPIJA, V. st.). Uvoenje podnog grijanja(hipokaust)omoguujedjelotvornoiravnomjernozagrijavanjeusvakomgodinjemdobu.Ve vrlo rano pojedinci i gradovi, napose u KAMPANIJI, iskoritavaju prednosti mnotva toplih izvora vulkanskogpodrijetla.VeuII.st.privatnetermesastavnisudiograevinskogprogramavelikihvilau priobalnimmjestima(POMPEJI,BAJE,HERKULANEJ,STABIJE).TermeuPompejimaveobjedinjujubitne prostorne skupine koje kupalite pretvaraju u zdravstvenu ustanovu: palestru s prostorijama za presvlaenje i odmaranje, otvoren bazen (natatio) i skupinu zagrijanih kupalinih prostorija sa svlaionicom (apodyterium) i toplom kupelji (caldariurri), kojima je najee pridruena hladna kupelj (frigidarium)teparnakupelj(sudatoriuni).Prematlocrtuiorganizacijiprostorateranetermepripadaju tipuunizu:ukupalineprostoreulaziseredomiredomihseistimputemnaputa. StabijsketermePompeji smatraju se najstarijim termama, na parceli priblino trapezoidnog oblika na sjevernom rubu starogagrada; dva neupadljiva ulaza izmeu prodavaonica u dvjema glavnim ulicama vode u centralnu palestru. Na njezinoj zapadnoj strani nalazi se otvoren bazen s prostorijama za odmor i presvlaenjesobjestrane.Naistonojstraniizatrijemasastupovimanalazisekriloskupeljima. Njegovadvadijela,odvojenaprostorijamazaloenje,oznaavajusekaokupeljizamukarceiza ene.Onesesastojeodjednakognizaprostorija:apoditerijtepidarijkaldarij.Ukmnifrigidarij moeseuiizpredvorja"mukekupelji",kojasesastojiodskupineetiripojedinanekupeljisa zasebnimulazomkakoizpalestre,takoizravnosulice. Unatoogranienojpovriniunutarinzulenarubustarogagrada,opsenijeprostorniprogramrazraen svrhovitoipregledno.Posjetilacmoepovoljipovezivatimogunostizakupanjeiport. URimujeuAUGUSTOVOdobapostojioko170javnihkupeljizasnovanihnaprivatnojinicijativi:dijelom

isto komercijalne naravi, dijelom zaklade zbog prestia. Za osiguravanje potreba puka u velikim gradovima neophodna je, meutim, sredinja organizacija javnih usluga. Medu njih spadaju i javna kupalita. Od poetka carskog razdoblja terme se ukljuuju u opu organizaciju ivota velegrada. Prostorni planovi, tehnika i dimenzije poveavaju se do reprezentativnog mjerila slubene dravne arhitekture.Zavelikekomplekserazvijajuserazliititipoviplaniranja. Oni se nadovezuju na tip u nizu, najee s tendencijom osnoj simetriji, karakteristinom za rimsku arhitekturu.Udvostruavanjemprostornihskupina,djelominoicijelihsklopova,nastajetipdvostrukog niza.Njegovenedostatkeizbjegavaprstenastitip,prikontinuiranomprijelazuizjednogprostoraudrugi, putodpolazitamoevoditiudvasmjeraiopetsevratitinapoetak. Velikiimalitipcarskihtermiobjedinjujuveinuprednostirazliitihtipovaujednomvelikomkompleksu. Zrcalno jednake skupine sporednih prostora i specijalnih kupelji prate s obje strane sredinju skupinu velikih dvorana s bazenima. Ukljuivanje peristila i trijemova za etnju (ambulatio) omoguava pojedincu, unato velikom broju posjetilaca, gotovo sve mogue kombinacije tjelesne njege, portske aktivnosti,tjelesnogiduhovnogoputanjaiusavravanja,teoputenerazonodeudrutvuilibeznjega. ObiajgradnjetermiijavnihkupalitairiseizRIMAcijelimCarstvomzahvaljujuimonojorganizacijii tehnici.Osimgradnjetermiuvojnimlogorimaiugradovimaiskoritavajuseiljekovitavrelanamjestu njihovapostojanja,teseopremajuodgovarajuimljeilinimgraevinama.Njihovatradicijaumnogim mjestimatrajeiuXX.st. Rimsko kupalite u Badenweileru, podignuto vjerojatno oko 70. g. pod VESPAZIJANOM, prua dobru predodbu o sredinjoj graevini rimskih toplica u sjevernim provincijama. Tlocrt pokazuje zbijen dvostrani sklop tipa u nizu. Njegovu jezgru ini skupina od etiri kupaline dvorane sagraene neposredno iza izvora, u kojima su termalni bazeni. Dva zavrnuta stubita povezuju ih s usporednom skupinommanjihkupelji,kojesesastojeodjednehladneijednetoplekupelji,teodzajednikeparne kupelji.Strogojpodjeliovihskupinaprostorijaposredinjojosiodgovaraustrojdvajuozidanihulaznih dvorita.Odprostorazapresvlaenjesobjestranevestibulaonajsesjevernimoezagrijavatizahladnog vremena. ZaRimljanesvihslojevakupanjeitjelesnanjegavanasudjelatnostuslobodnovrijeme.Draviseovdje prua mogunost velikodune socijalne inicijative koja sigurno pridonosi ugledu vladara. Ve za AUGUSTApoinjetradicijacarskihtermi. NjegovzetAGRIPAsagradioje25.pr.Kr.kupalinikomplekspremapompejanskomuzorualiuveanih dimenzija.Kaoprvetermesosnosimetrinimtlocrtomnastalesuoko64.Neronoveterme.Njihsemoe smatrati preteom tipa velikih carskih termi, koji je na uzoran nain ostvaren u Trajanovim termama, otvorenim109.g.;tuseprviputusimetrijskisutavukljuujuiokolnivrtovi.Tajtipvarirajuiobogauju divovske graevine Karakalinih i Dioklecijanovih termi. I u provincijama nastaju sklopovi prema istom uzorku (npr. KARTAGA. LEPTIS MAGNA, TRIER). Prostorni plan nudi raznolike mogunosti za fiziku i

intelektualnurekreaciju,povezanesdrutvenimivotomizbivanjima.Naraspolaganjusu: zaosobnunjegutijela:pojedinanekupelji,prostorijezamasauiodmor:zaskupnekupaline aktivnosti: velike dvorane s bazenima s razliitim temperaturama vode, od frigidarija preko tepidarijadokaldarija; zaport:bazenzaplivanje(natatio)ipalestra,uznjihslobodnepovrineuvrtovima; za drutvene susrete i razonodu: dvorane i trijemovi za etnju, vrtovi s graevinama poput nimfeja,paviljonaitaberni; za obrazovanje: knjinice i predavaonice. U njima se pored umjetnike opreme u mozaicima, mramornim intarzijama (opus sectile), zidnim slikama i arhitektonskim ukrasima nalaze i pojedinanaumjetnikadjela,prijesvegaoriginaliikopijeznaajnihgrkihkipara. Podizanje i odravanje velikih kompleksa mogue je samo zahvaljujui opoj organizaciji velegradskog ivotasnjegovimtehnikimdostignuimaiuslugama:vodovodima(str.244),kanalizacijom,ulicamate carskomigradskomupravom.Samkupalinipogonzahtijevaradnusnaguitonoisplaniranrasporedza dovoz goriva, grijanje, ienje i nadzor. Graevinska tehnika nadmono rjeava problem podizanja velikihgraevinskihmasainatkrivanjairokihprostora.Tekamasivnostranijihgraevinakodtermi se zamjenjuje lakom i ralanjenijom strukturom. Uporaba cementne grae omoguuje izvedbu bavastihikrinihsvodovavelikograsponasasustavomraspodjeleteretanamalenbrojtoaka. Paljivo usklaena visina pojedinih dijelova zdanja u zonama najjaeg pritiska svodova odgovara postupnom podupiranju (bazilikalni presjeci). U sredinjem podruju dvorane su vrlo visoke, irokog raspona i velikih otvora (usp. Maksencijeva bazilika). Protuteu stvara nii, vanjski prostorni pojas s manjim prostorijama niih svodova i masivnim vanjskim ziem. Najosjetljivije toke, poput uzdunih proelja frigidarija okrenutih bazenima na otvorenom, ojaane su velikim stupcima ili su osigurane upornimlukovima(kontraforima). Sposobnost rimskoga carskog doba da stvara nove tipove poiva na punom ovladavanju graevinskomtehnikom,kojasenovimgraevinskimprogramimasvevieodvajaodgrkihuzora.U velikim termama u potpunosti se razvijaju naela rimske arhitekture: racionalnost, ekonominost, oblikovanjeprostora,aksijalnost,simetrinostimonumentalnost.Velikicarskitiptermisveobuhvatno spajanizoveprostora,kombinirajuiihsdrugimvrstamagraevinskihsklopova.Primjerraznolikostii jasnoepruajuDioklecijanovetermesagraeneusjeveroistonomdijeluRimakaopukokupalite. Onestojeslobodnosredvrtnepovrinevel.356x316m=oko11ha.Vijenaceksedriipaviljonaodvaja taj slobodni prostor od gradskih stambenih etvrti. Uzduna simetrijska os slijedi orijentaciju sjeveroistokjugozapad,uvrijeenuodTrajanovihtermi:odulaznihvratadosreditavelikeeksedrekroz sredinjuskupinuvelikihkupalinihdvorana.Onapresijecapoprenuosufrigidariju,kojijeovdjecella media,glavnovoritesvihputovaismjerovapogleda. Velikosjeciteosiuuzdunomjeiupoprenomsmjenidopunjenousporednimosima.Najvanijeteku bono uz uzdunu os (kao "suha os") kroz apoditerij i palestru, te bono uz poprenu os (kao "mokra

os") kroz male kupaline dvorane. Posjetioci se rasporeuju od glavnog ulaza ili prema vrtovima ili premaulazimakojisenalazesastraneotvorenogbazena(natatio).Oddvausporednaputajedanvodi kroz ulaznu dvoranu (predvorje) bono od bazena za plivanje u prostorije za prijam izmeu palestre i frigidarija, a drugi kroz vestibul u apoditerij a odande u palestru, u posebne kupelji i u prostorije za odmor,odnosnosastranepremabazenuzaplivanje.Poprenevezeomoguujuprelaenjeiliobilazak povoljiposjetioca.Simetrijaiaksijalnostnisusamoestetski,vesuistodobnoifunkcionalanipraktian sustavreda,kojiugraevinskomsklopuveliinegradskeetvrtiomoguujelakosnalaenjezahvaljujui transparentnostiarhitekture. Kazalite TradicijajekazalitauRimurazmjernomlada.Prvi"ludiscaenici"premagrkomuzomodranisu240. g.p.n.e.(dramatiar:LIVIJEANDRONIK).ZarazlikuodGrkeigranijepovezanasvjerom,predstavaje odsamogpoetkanamijenjenazabavipublike. Prvekazalinegraevinesastojeseodprovizornihdrvenihpostoljaspozornicom,izaijegsestranjeg zida nalazi prostor za presvlaenje glumaca. Godine 154. g.p.n.e. odustalo se od gradnje kamenog kazalita;68.g.p.n.e.gradisedrvenazgradaspolukrunimuzdizanjemnizovasjedala,auKAMPANIJIje veuobiajenagradnjaodkamena.Tek5552.g.p.n.e.POMPEJnaMarsovupoljugradivelikokazalite od kamena prema grkom uzoru (MITILENA). Taj prototip nasljeduju Marcelovo kazalite, to ga je odluiograditiCEZAR,aizveoAUGUSTizmeu13.i11.g.p.n.e.,tegotovoistodobnoBalbovokazalite. Taj tip kazalita brzo se iri cijelim Carstvom te se udomauje i na helenistikom podruju. Rimsko kazalite preuzima sve vane elemente grkog kazalita, prevodei ih u novu koncepciju kazalinog prostora. U Grkoj je kazalite uklopljeno u organini prostor prirode, kod Rimljana ono je unutranji prostor samostalne graevine, potpuno odvojene od okolice (autarkian prostor). Arhitektura je u izrazitojoprecipremaprirodi,tehnikajeoslobaaodkonstrukcijskepovezanostisastrukturomzemljita i od optike povezanosti s krajolikom. Glavni elementi grkog uzora: prostor za gledaoce (cavea), povrinazapredstave(orchestra)tepozornicasizgraenimkulisama(scena)dobivajunovigeometrijski raspored.VITRUVIJEprenosishemu,kojuuosnovnimcrtamapotvrujusauvanekazalinegraevine.U koncentrinim polukrugovima gledalite (cavea, auditorium) obuhvaa orkestru reduciranu takoer na polukrug, koja se gotovo i ne upotrebljava kao povrina za nastupe. Na njoj su najee sjedala magistrata. Kao pozornica slui proscenij (proscenium), na obje strane neznatno proiren i straga omeenproelnimzidomscene(scenaefron),asbokovanjezinimistaknutimkrilima(versurae).Grki proscenij, koji polukruna orkestra tek dotie u jednoj toki, sa strane je slobodan i odvojen od gledalita. U rimskom pak kazalitu krug opisan oko sredita dijelom prolazi iza zida scene. Upisani dvanaesterokutodreujeuziduscenepetvrata(portali)nasuprotpetstubitadonjegdijelagledalita kavee.Podlogateegzaktnealipomalokrutegeometrijejestsustavosikojesesijekuusredinjojtoki. Rimskasetradicijajoizrazitijepotvrujeuunutranjemprostoruivanjskomoblikugraevine.

Izvana visoki prsten zida s viekatnim arkadama obuhvaa ljevkasto gledalite. Ono poiva na sustavu nadsvedenih, koncentrinih hodnika, radijalnih stubinih krakova te potpornih zidova. Brojevi koji obiljeavajuraznehodnikeistubitaodgovarajuoznakamanaulaznicamaposjetilaca.Kazalitesetako puni i prazni u kratkom roku. Kod slobodnostojeih kazalita ulazi rasporeeni oko cijelog polukruga vode izravno na stubita za odgovarajue redove gledalita. Kod kazalita na padini brijega, npr. u ASPENDU,vanjskihodnikuprizemljuimaulogurazdijelnogprstenazarazvoenjeposjetilacakojinaviru seonihstrana.Gledaocikojiidunagornjeredovedolazenasvojamjestaspadinebrijegakroztrijem iznad gornjeg dijela gledalita. Boni eoni zidovi koji se diu u punoj visini, esto su izvedeni kao dvostruki zidovi s uskim unutranjim prolazima; spajaju se s bonim rizalitima scene istaknutim poput kula,teskupasuvuenimeonimzidomsceneomeujuprostorpozornice.Bogataarhitekturaeonog zida scene objedinjuje prostor kazalita. Konzole na vijencu zavrnog trijema nose niz jarbola za razapinjanje jedara platnenog krova. Slina konstrukcija jarbola i napete uadi podrava drveni rezonantnipoklopaciznadpozornice.Tri(rjeepet)portalauzidusceneipojednanabonimkrilima slueglumcimazanastupe.KodVITRUVIJAspominjusejoitrokutastekuliseraokretanje,tostojekoso uuglovima.Zasveaneulaskeilimasovneprizorepredvienisulukoviprolazakojivodeispodgledalita, akojisespajajubonoodorkestre.Iznadnjihnalazesetribunali,otvoreneloeproscenijazaodgovorne slubenikekazalitailizavisokegoste.KazaliteuAspendu,togajeuII.st.podMARKOMAURELIJEM podigao arhitekt ZENON, spada medu najbolje sauvana kazalita u provincijama. Unato poloaju na padinibrijegaiarhitektuGrku,onoupotpunostiodgovararimskomosjeanjuprostora.Prstengledalita iscenskagraevinakaozatvorenegraevinskemasestojevisokoiznadgrada.Zatvoreniprostorzaoko 7.000gledalacaupotpunostiseusredotoujenapozornicuivisokuscenskupozadinu.Nakonpropasti RimskogCarstvaipobjednikognastupakranstva,tradicijaantikogkazalitaposvejezamrla.Kadjeu doba renesanse, poslije gotovo jednog tisuljea, obnovljena, rimsko je kazalite sluilo kao polazna tokanoveeuropskekazalinearhitekture. Afiteatar Od predstava i svakovrsnih igara rimsko su gledateljstvo najvie oduevljavale borbe gladijatora (ludi gladiatorii). Njihovo je podrijetlo u etruanskim pogrebnim igrama, a 264. g.p.n.e. ule su u rimsko drutvo kao spomenigre posveene preminulim lanovima otmjenih obitelji. Senat ih 105. g.p.n.e. proglaava slobodnom predstavom za opinstvo. Od 186. g.p.n.e. pridruuju im se hajke na ivotinje sline lovu (venationes), a kasnije i pomorske bitke (naumachiae). Igre se najee zbivaju u amfiteatrima. Oblik amfiteatara nastaje kao i kod kazalita od provizornih drvenih tribina, koje su na poetku opasivaleborilitenaforumu,akoseigrenisuodravaleucirkusnjegovimpovienimtribinama.URimu je pod CEZAROM KURIJE MLAI podigao takozvani dvostruki teatar od drva, kod kojeg su se dva polukrunaprostorazagledaoceokretanjemmoglaspojitiukrunogledalite.

AmfiteataruPompejimaizmeu8070.g.p.n.e. nastajevrstokazaliteza20000gledalaca; Ta graevina od kamena i zemlje najstariji je sauvani primjerak, u kojem se jasno razabiru temeljnioblikiorganizacijskonaelotogitalskorimskogtipakazalita,npr.:ovalanoblikarenei gledalita, voenje gledalaca kroz galeriju, podizanje prvog niza tribina u obliku postolja i razdjelnogprstenaizanjegakaoprstenakojiprimaoptereenjevisokogagledalita,ukruivanje vanjskogzidavisokimlunimniamaizmeuzidanihstupaca,konzolenakrunituzidazajarbole kojinoseplatnazazatituodsunca. AmphitheatrumFlavium(Colosseum)Rim(7080g.) pompejanskikonceptdosegaojepunuzrelostimonumentalnost,podiglisugacareviFlavijevci VESPAZIJANiTIT; dimenzijesu:duljina187,75,irina155,60,visina50,75m.Kapacitetoko50000gledalaca.Oval arene, oko 49x79,35 m sastavljen je kao i u POMPEJIMA od segmenata kruga. Povrina za predstave poiva na podzemnoj etai dubokoj 712 m s hodnicima, rampama, stubama, dizalima,kavezima,odajamaiarsenalomzatehnikuopremuipomagala; kavea je, kao i u kazalitu, sagraena oko arene u prstenovima koji se koncentrino uspinju. Gledaoci se raspodjeljuju prema drutvenom poloaju: na krunom postolju s udobnim sjedalima i bogato ukraenom ogradom sjede uglednici, lode u poprenoj osi namijenjene su caruitribunima.Potomnasveudaljenijimsjedalimapremagoreslijedeimunigraani,srednji stale,eneimasapuka.Pukusuuglavnomnamijenjenastajaamjestaispodtrijemana5.katu. Na vijencu stoji niz jarbola za platnene zaslone. Na krunitu zida jarbole pridravaju kamene konzole.Skupinamornaraskrovatrijemapomoukonopacausmjeravaplatnenikrov.Struktura graevine analogna je onoj kazalita u poveanom mjerilu. Zakrivljena ploha gledalita koja se uspinjepodkutomod37poivanasustavuod7koncentrinihprstenovaarkadasastupcima koje su u vie katova postavljene jedne iznad drugih, slino akveduktima. Izmeu njih 80 radijalnihzidovaprimatlanusilusvodovainizovasasjedalimaugledalitu.Meusobnosuoni povezani bavastim svodovima. Iznad i ispod njih stubita vode prema razliitim pojasevima tribina.Primijenjenisusvitipovisvodovatoihpoznajerimskagraevinskatehnika:bavasti i krinisvod,koseploheokamena,opekeicementnegrae.Kaostatikikosturuziuodopeka sluioko560stupacaodtravertina,meusobnouvrenihrasteretnimlukovima.Velikikameni blokoviotrihbridovapostavljenisubezbuke,povezanisamometalnimkopama.Potisnojsili gledalitaunjegovukosomusponusuprotstavljaseovalniprstenpostoljairokoko3,6miniski nosaiarkadaunutranjeghodnikakaopotpornjaci.Sgornjestraneophodnitrijemnajviegsloja tribinasluikaovertikalnokompenzacijskooptereenje.Monolitnastrukturapokrovagledalita od cementne grade pridonosi raspodjeli pritiska. Statiki sustav slui istodobno i usmjeravanju struje posjetilaca. Kao u kazalitima brojevi na ulaznicama posjetilaca odgovaraju onima na

stupcimaiznadhodnikaistubita,tevodepremaulazimaiizlazima. Arhitektonska ralamba uglavnom se poklapa s konstrukcijom. Vanjtinom prije svega dominiraju tri pojasavelikiharkadapostavljenautrikatajedaniznaddrugog.Prekonjihophodiseotvarajupremavan. Stupci arkada pokazuju tipinu povezanost tri tradicionalna reda stupova. Oni ovdje nemaju nikakve statikefunkcije,kaokodgradnjearhitravima,vesluesamoralanjivanjumasivnearhitekture.Sitni pojedinanioblicisvjesnoseizbjegavaju,jerbiseumasigraevineizgubili.Sustavralambetridonja kata ne nastavlja se na etvrtom. Njegova zidna ploha (slino Marcelovu kazalitu) ralanjena je plonimpilastrimaiprobijenamalimprozorima. Amphitheatrum Flavium stvorio je mjerodavan tip rimskog amfiteatra. On postaje uzorom za velika kazalita u gusto naseljenim i bogatim gradovima Italije i svih provincija, npr. POZZUOLI i VERONA u Italiji,ELDJEMuAfrici,ARLESiNIMESujunojFrancuskoj,PULAuHrvatskoj. Graevinezatrgovinuiobrt Od II. st.p.n.e. rimski privredni prostor prerasta granice Italije, te se mijenja i privredna struktura. Obiteljska poduzea u obrtu i posjedi na selu sve se vie zamjenjuju latifundijama i velikim monokulturama,dravnimpoduzeimaiprivatnimmanufakturamazamasovnuproizvodnjudobara.Oni napose slue za opskrbu vojske i gradova, prije svega samoga glavnog grada. Teita proizvodnje jesu graevnimaterijali,opremazavojsku,branoiulje. Sauvane su tek malobrojne proizvodne zgrade. Nekoliko mlinova za masline u Tunisu (npr. u BRISGANEU,II/III.st.),odnosnojedanvelikimlinujunojFrancuskoj(BARBEGAL,IV.st.)pokazujudaje rimskagraevinskatehnikasvojimkonstrukcijamadoraslatipovimagraevinasgolemimprostorijama. Trgovinisupotrebnavelikaspremita(horrea),azaprodajunamaloprodavaonice(tabernae).Onesu smjeteneuprizemljimanajamnihkuaduglavnihulica.Narubovimatrnicanajeesuokupljeneu cijelenizoveiliblokoveprodavaonica,estoizatrijemova(npr.tabemaeveteresinovaeuRIMU,forum u gradu AUGUSTA RAURICA). Odreene trgovake grane katkad imaju vlastite graevine. Poznati su primjeri na forumu u POMPEJIMA: macellum kao trnica ivenih namirnica i Eumahijina zgrada za trgovinusuknom. UlukomgraduOSTIJIopaaseoko150.g.prijelazizistegradnjespremita(horrea)utipslianrobnoj kui. Takav su primjer i "Horrea Epagathiana", sjedite privatne uvozne tvrtke. U trokatnom bloku graevinaokosredinjegdvoritasarkadamaokupljenjevelikbrojprostorijazaskladitenje,upravui prodaju. Uz ulina proelja u prizemljima zgrada niu se potom za Ostiju uobiajene taberne. U sveukupnom dojmu arhitektura od opeka odgovara istodobnoj gradnji stanova u velikim viekatnim blokovimanajamnihkua. Trajanova trnica u Rimu po veliini i znaenju nadilazi sve privatne graevinske komplekse te vrste, dovrenajeoko110.g.zajednosTrajanovimforumom. trnicadijelompodupirezapadnupadinuKvirinala;

njezina je funkcija povezana s gradnjom izrazito reprezentativnog foaima utoliko to preuzima brojneprodavaonice,radioniceiurede,tosusenalaziliutomgustoizgraenomdijelugradske jezgre,akojisumaknutisforuma;

sustav potpornih zidova, terasa, pristupnih ulica i stubita stvara prostor za oko 150 prodavaonica,ureda,skladitadijelomugraenihupadinuizajednuvelikudvoranu;

est katova stepenasto postavljenih jedan iznad drugoga Via Biberatica dijeli u dva jasno odvojenaodsjeka:jedaniznad,drugiispodulice.Donjisukatovinairokojulicikojaobilazioko forumaibrzosudostupnikrozportalnjegoveeksedre,ijipolukrunioblikponavljadvoetano arkadnoproeljespojedinanimtabernama.IzanjihpadinomvodiViaBiberatica,kojunastrani premaforumuobrubljujuzgradesprodavaonicamanakat.Nastranipremabrijegusauvalasei velika zatvorena trnica (aula coperta, aula Traiani), ija tona funkcija nije poznata. U njoj se spajaju dva graevinska trakta, nalik drugim zgradama s prodavaonicama, a koji i na strani udolineinastranibrijeganastavljajustepenastopodizanjecijelogsklopa.Slijepaulicakojavodi izmeunjihzasvedenajesaestvelikihkrinihsvodova.Iznadtaberniporedanihsobjestrane,a ispred uvuenih gornjih etaa, popreni se lukovi svodova otvaraju na galerije s prodavaonicama.

Ostalaspremitaitrgovakezgradevieneslijedepolukrunioblikodreenforumom,vese,slijedei usponbrijega,ukljuujuugradskuetvrtnaKvirinalu.Cjelokupniskloptrnicekaoisamapojedinana graevinazatvorenetrnicedvoraneodlikujuseusklaenoufunkcije,konstrukcijeiforme.Polukruni obliktrnicenepreuzimasamoizvanapolukrunioblikeksedrenaforumu,veojaavasnaguupiranjao bok brijega. Radijalno rasporeene taberne s bavastim svodovima oblikuju meusobno sapinjue odjeljketlanogprstenakojiodolijevapritiskuzemlje,aistodobnopreuzimajuvertikalnipritisaketaes terasom. U arhitekturu s lukovima od opeke ugraeni su kontrastni elementi okvirne konstrukcije od svijetlog kamena. Oni ne prekrivaju samu strukturu graevine, nego ju ine lakom. Kontrast izmeu polukruga s tabernama uputenog u padinu brijega i otvora prodavaonica na zatvorenom konkavnom proelju eksedre stvara dojmljivu sliku kompleksa. Na putu prema trijeznoj i svrsishodnoj arhitekturi najdalje je, ini se, otila zgrada zatvorene trnice. est krinih svodova od cementne grae poiva na konzolamaodkamena,istaknutimnastupcimaodopeke.Otvorenipotpornilukovipremoujuulices prodavaonicama na gornjoj etai, odvodei potisak svodova na zidove gornjeg niza prodavaonica. U Trajanovojtrnicijasnosevideobrisinovogspecifinorimskogstilamasivnegradnje.Njemuvienije potreban helenistiki kanon oblika, on volumene ralanjuje jednostavnim, tehniki uvjetovanim formamanastalimnatemeljunovihkonstrukcijskihodnosa. Ininjerskegradnje ZaorganiziranjeRimskogCarstvabilajepotrebnamreaprometneikomunalneinfrastrukture:putovina zemljiivodi,luke,mostovi,vodovodiikanalizacija.Izgradnjastratekemreecestapoinje312.g.p.n.e.

s Apijevom cestom (Via Appia) od Rima do Kapue. Rimske su ceste najee slijedile konfiguraciju zemljita. Mostovi Mostoviseisprvagradesamonamalombrojuprijelazaprekorijekaidolina. U Rimu u V. st.p.n.e. most od debelih brvana prema etruanskom uzoru, Pons sublicius, zamjenjuje skelukojomseprelazioTiber. 55. g.p.n.e. CEZAR je u deset dana dao premostiti RAJNU mostom od brvana, uvrenim potpornim i poprenimgredama. Navanimprijelazimamostoviodkamenihstupacaskolnicimaodbrvanazamjenjujudrvenemostove, npr. u Rimu, 179. g.p.n.e. Pons Aemilius. Takve se konstrukcije rabe tijekom itave antike, npr. za KONSTANTINAuTRIERUiKOLNU(15stupaca,duljina420m). Napredakutehnicigradnjesvodovaomoguujegradnjukamenihlunihmostova.142.g.p.n.e.svodove najprijedobivaPonsAemilius.Slijediga62.g.p.n.e.danasjoposvesauvanPonsFabricius,prijelazna Tiberski otok. Njegova dva geometrijski savrena polukruna luka dopunjena su ispod rijeke protulukovima,takodaoblikujupunikrug.OblikomkonstrukcijeoniodgovarajuVITRUVIJEVOJteoriji. Luni mostovi sauvani ili rekonstruirani u Italiji i provincijama pojavljuju se kao varijante jednog osnovnogoblika.Njihoveglavneznaajkejesu: 1. Lukovioblikovanikaoistipolukrugoviodnosnosegmentikruga.Unekimsluajevimalukovisu protulukovimadopunjeniupunikrug. 2. Kolnikkojisepenjepremasreditu,prianjajuitojemoguetjenjeuzluk. 3. Stupcimostovanisuposebnonaglaeni,plonisuzidanielementiizmeudominantnihlukova. Kod stupaca izloenih struji dograeni su kljunasti valobrani. Nema naglaavanja potpornjaka nitifunkcijenoenja. 4. Rasteretni lukovi u zidu iznad stupaca izloenih struji i potpornjaka na obali slue za prolaz nabujalihvoda. Odreenioblikmostaproizlaziizbrojaislijedatihelemenata,auskladusa: a) irinompodrujakojevaljapremostiti=brojiirinalukova b) razlikomuraziniizmeucesteipovrinevode,odnosnodubinomdoline=visinalukovainagib kolnikadotjemenetokemosta. Osim tih konkretnih pretpostavki presudne su i proporcije luka i stupaca. Dominantan element uobiajenih mostova gotovo je uvijek luk. Stupac je veinom u drugom planu. Kao snaan naglasak katkaddjelujesamovalobranprigradenusmjeruizkojegdolazistrujarijeke(npr.uVERONI).Odnosse mijenjakoddubokihdolinagdjevisokistupcimorajupodiilukoveiznaddnadoline.Tadalukoviistupci inejedinstvenuarkadu,avijenacoznaavauporinuzonu. Akvedukti ee nego kod mostova takve su arkade karakteristine za akvedukte. Zidani vodovodi dovode pitku

voduugradoveestosudaljenihizvoraubrdima.Zbogslabog,alikontinuiranogpada,dolinenanjihovu putumogusepremostitijedinopomouvisokihmostova.TijekomstoljeaRimjezasvojestalnorastue potrebe izgradio 24 vodovoda. Najstariji medu njima, Aqua Claudia, nastao je u doba cenzora Apija KlaudijaistodobnokadiApijevacesta.Uvizurigradajasnoseistiuestoviekatnearkadeakvedukata. ZnamenitiPontduGarddiojevodovodasagraenogoko15.g.p.n.e.zacaraAUGUSTA,kojimjeugrad NIMES dovedena voda iz udaljenosti od oko 50 km, s padom od 0,30,4%. Dvoetani akvedukt premoujedolinurijekeGARDONuduljiniodoko275minavisiniodoko49m.Donjiredarkadasastoji seodestlukovavisokihoko20m,rasponaodoko15,7521,50m.Otvoriznadljetnogrijenogkorita osobito je irok. Drugi red arkada neznatno je nii, no njegovih 11 lukova odgovara donjima. Ozidani kanal za vodu visok 1,85 m, irok 1,20 m poiva na osobito niskom nizu arkada s 35 lukova, ija je postavastupacausklaenasvelikimarkadama(srednjojarkadiodgovarajuetiri,ostalimarkadamapo tri mala luka). Takva postava lukova ne proizlazi ni iz kakve tehnike nunosti, ve ponajprije slui poboljanjucjelokupneproporcijeakvedukta.Osobitostsukameniblokovikojislinokonzolamaizbijaju iz luka iznad vijenaca uporita (imposta). Tijekom gradnje oni su sluili za podravanje graevinskih skela,aposlijenisuotklesani,bilozbognamjeredaihseiskoristikodkasnijihpopravaka,bilozbogelje zaritmizacijomstupova.Ziearkadaodobraenihklesanacavezanojebezbukeibezmetalnihkopi, kanal za vodu sazidan je od opeke i obloen vodootpornom bukom. Slino oblikovanje arkada, ukljuujuiikonzolnekamenove,pokazujemostuNarnijuuUmbriji,sagraentakoerzaAugusta. Paljivo proporcioniranje tih namjenskih graevina nije samo znak "augustovskog klasicizma", ve prijesvegadokazkakosuvisokoznaenjeRimljanipridavaliarhitekturitehnikihgraevina. Svetita Svako etruansko svetite predstavlja templum u prvotnom znaenju te rijei: omeena, posveena povrina,sasjecitemosiorijentiranimpremajuguilipremaistoku.Osiseodraavajuinagrad,krajoliki nebokaoprostordjelovanjaipromatranja.Snjegaopaeneprirodnepojave(munje,letptica)sveenicii auguritumaekaoznakovebogovauoinekevaneodluke.Templumdopunjujekuailijednostavnije hramzakultnikipilirtvenioltar. Nasuprot raznolikosti grkih svetita Etruani stvaraju jednu temeljnu shemu, koja stoji na kraju razvitka, tijekom kojeg se struktura starijih prirodnih svetita prilagoena terenu slino kao i u urbanizmunadomjetastrukturompremageometrijskimpravilima.Podudarnostpravilnogurbanizmai svetita dokazani su u MARZABOTTU u VI. st.p.n.e. Nasuprot tome, Jupiterovo svetite na Kapitoliju u RIMU,sagraenozaetruanskevladavine,prilagodavaseoblikubreuljkabremenitogtradicijom. Rimska svetita svojim ustrojem oponaaju etruansku shemu, a kao novi elementi pridruuju se trijemovi prema helenistikom uzoru. Prvotno slobodnu povrinu oni omeuju u prostor trga, kojim dominirahramnapostolju.Svetitetakopoprimaobliksakralnogforuma.Nasliannainsvakigradski forumdobivajedanhramkaodominantu.Slinostobajutipovatrgaiistovjetnostpolitikogaisakralnog

forumaodgovarauskojisprepletenostijavnogaivotaikulta. Preuzimanjem grkih oblika arhitekture rimsko graditeljstvo istupa iz italskog provincijalizma, te se ukljuuje u jedinstvo mediteranskohelenistikog svijeta oblika. Na koncu republikanskog razdoblja, u SULINO doba, sagraena su terasasta svetita kao zaeci specifino rimske monumentalne arhitekture na novoj tehnikoj podlozi. U PALESTRINI, TIVOLIJU, TERRACINI i SULMONU tip pravilnog svetita s hramom na postolju, trijemovima i Otvorenim stubitima po helenistikom uzoru povezuje se s novorazvijenom supstrukcijskom arhitekturom. Kod svetita Herkula Pobjednika (Hercules Victor) u Tivoliju glavna terasa poiva na visokoj podgradnji od potpornih zidova, nasutih dijelova i bavasto nadsvedenihprostora,kojepresijecatuneljedneodglavnihrimskihcesta("ViaTiburtina").Dvoetani trijemovi, od kojih su gornji uvueni, ine arhitektonski okvir iz kojega hram izlazi kao ominanta. Na postoljehramauvisinigornjegtrijemavodiirokootvorenostubite.Isprednjegauputenjeuterasu stepenastipolukrugsliankazalinojkavei,kojiopasujemalitrgslianorkestri.Nanjegasesrazineulice s obje strane uspinju stuhine rampe. Visoka proelna gradnja poput zida scene zatvara trg i terasu. Istodobnoonakaoprotuteahramudominiranjegovimpredprostorom.Unatorasprostiranjuteraseu irinu usporedno s padinom brijega, simetrijska os naglaena je i monumentalizirana stupnjevitim uzdizanjem graevina. Prednji trg i stepenasti polukrug skupljaju i centriraju putove koji vode s obje strane prema dominanti hramskog zabata, to se malopomalo pojavljuje pri uspinjanju. Otvoreno stubitekojeseuspinjepremapredvorjuhramavodikretanjepoosisvedosvetita,domjestagdjeje stari"templumaugurale". Najvei sakralni forum rimskog Istoka jest Jupiterovo svetite u Baalbeku. U njemu se rimsko helenistika shema povezuje s tradicijom sirijskog kulta boga Baala. Neuobiajeno velik hram, pseudodipterpremajonskomaloazijskomuzoru,stojinavisokompodijusairokimotvorenimstubiem. Trg je okruen dvobrodnim trijemovima s nizom ugraenih eksedri i dvorana. Nasuprot hramu, oko estostranogprednjegdvoritapodignutajeskupinagraevinakaoominantavanjskogprostora:iznad irokopoloenogotvorenogstubitadiesepredvorjeizmeudvijekule,sasredinjimvisokimulaznim lukomispodzabata(sirijskizabat).Prolazstrojimvratimavodiudvoritehrama.Oscijelogkompleksa naglaenajeodpredvorjapadounutranjostihramairimrazmakomsrednjihstupovaodnosnootvora vrata. Unato zapreci to je ini visoki toranj oltara s promatrakom kulom prema sirijskoj tradiciji, dosljednojeprovedenaaksijalnost,ralambaprostornihnizovaistupnjevanjevisina. Sredinje podruje Jupitera Heliopolskog dopunjuje skupina daljnjih sakralnih graevina. Djelovanje Jupiterova hrama osobito je pojaano usporednom postavom jednakog, ali neto manjeg Bakhova hramanajunojstrani. Hram U rimskoj sakralnoj graevini stapaju se staroitalski, etruanski i grki elementi, njezina prostorna koncepcijasesmatrastaroitalskomediteranskimnasljeem.Grkiuzordjelujeformalnonapojedinosti

arhitektureiplastikogoblikovanja.NekadanjojprevlastiEtruanaodgovaranjihovutjecajnavjerske obrede,organizacijasvetitaitemeljnioblikhramova. Prve kue za kultne kipove potjeu vjerojatno od praoblika egejskog megarona. Podjela graevine u glavni prostor i predvorje odrala se sve do kasnog razdoblja; jednako tako i tipine znaajke drvene gradnje,npr.irokapostavanosaapredvorjauravninisazidovimacele: svi etruanski hramovi stoje na podiju, upadljivo izdignuti iznad svetog podruja i okolnih zgrada; naproelnojstraniirokootvorenostubitepenjesepremapredvorjusastupovima; umjerenonagnutdvostrenikrovsasvihjestranaizrazitonaputen.Njegovpokrovodpeenog glinenog crijepa na strehama i na eonoj strani zavrava raskonim ukrasnim crijepovima. Na proelnomzabatuestostojeplastikiiveskupinefiguraodterakote. ZatlocrtVITRUVIJEprenosiodnosduljinepremairini=6:5,celaipredvorjezauzimajupopoladuljine.U produetku zidova cele stoje po 2 stupa, na kojima poivaju glavne grede krovita. Tako uz trodijelnu celu nastaje predvorje sa est traveja i etiri proelna nosaa. Sredinji traveji, proireni kao i srednja cela, naglaavaju usmjerenje hrama. Poznati su i etruanski odnosno staroitalski hramovi s tlocrtom izduljenogpravokutnikauodnosu2:1,sjednomprostranomcelomipredvorjems2ili4proelnastupa, bezunutarnjihnosaa. Rimskihramovipreuzimajunavedeneelementehramanapostoljuspredvorjemiotvorenimstubitem. Naglaavanjeusmjerenjaifrontalnostestosepojaavaumetanjemhramautrgsvetita,kojijeslian forumuhelenistikiutjecaj. Hram Jupitera Kapitolijskog, glavni hram mlade Republike, podignut jo u kraljevsko doba, posveen 509.pr.Kr.,unadmetanjusgrkimgradovima(CUMAE,TARENTUM)dobivaproeljesaeststupovai nastavak stupova na stranama, ime nastaje neka vrsta ophodnog trijema. Trodijelna cela, prostrano predvorje i pun stranji zid, krovna konstrukcija i dekoracija imaju naglaeno etruanskorimski karakter. On je sauvan u tlocrtu i jezgri zgrade pri svim obnovama, dok se oblikovanje vanjtine promijenilo u carsko doba u duhu helenistikog stila. Od II. st. pr. Kr. sve se vie opaa utjecaj grkih sakralnih graevina. Drevni nain gradnje drvetom sa svojim tekim, zdepastim proporcijama uzmie pred stroom izvedbom i preuzimanjem grkih redova, prije svega korintskog. Mijenjaju se i tlocrti. Straniniodnospovrinepostoljapomiesenaoko5:3do4:2.Poveavanjeduinenajvieseodraava na celi. Umjesto trodijelan, prostor cele najee je jednodijelan, a na njega se nadovezuje prostrano predvorjebezunutranjihnosaa.Temeljnimsetipomsmatrahramsjednodijelnomcelomipredvorjem setiriproelnastupa(tetrastylos)udubiniod23jarma.Razmakizmeusrednjihstupovapremastaroj tradicijinajeejepovean.Proeljejeestoproirenonaeststupova(bexastylos)sbonimtrijemom (ald) koji, slino kao kod grkog hrama, vodi du bonih strana do stranjeg zida cele ili do protupoarnogzida. Prinedostatkumjestaikodmanjihhramovadogaasedanizpolustupovailipilastara,prislonjenuzzid

cele,kaoslijepaarhitekturanastavljaredstupovaizpredvorja(NIMES). U carskom razdoblju pojavlju se kombinirani tipovi i kolosalne dimenzije, prije svega u Rimu i na helenistikomistoku,gdjesesklonostraskoispajasrimskompotrebomzareprezentacijom.Proeljas osamilidesetstupova,oponaanjegrkogperipteranavisokompostolju(BAALBEK),umetanjeapsideu stranjizidcele,bavastisvodueli,razniobliciplastikeslijepearhitekturenanjezinimzidovimasve su to znaajke razliitih epoha, iji je stil presudno odreen voljom pojedinih careva. (FLAVIJEVCI, SEVERI,"sirijskibarok").Uproporcijamaosobitosuskladnihramovispoetkacarskograzdoblja. MaisonCarreeuNimesu,hramnastaozanamjesnitvaAUGUSTAiAGRIPE dobrosauvanprimjertog"augustovskogklasicizma"; tlocrtsesastraninimodnosomodoko1:2ibrojemstupovaod6:11pribliavagrkimuzorima. Redvitkihkorintskihstupovakaoslijepaarhitekturaobilazigraevinuisastranjestrane; svisokimpostoljem,prostranomcelom,tepredvorjemistubitemkojeseuspinjedonjegaonje potpunourimskojtradiciji. Poseban oblik ine hramovi s popreno poloenom celom, predvorjem ispred svetita i otvorenim stubitem, koji se diu na razliitim mjestima u RIMU (stari Panteon, Hram Sloge na Forumu, Vejovov hramnaKapitoliju).Njimavaljapribrojitiinizkrunihhramova Graevinekrunog(centralnog)tlocrta Tehnika i oblici prapovijesnih krunih graevina s kulturnim su strujanjima dospjeli iz istonoga u zapadno Sredozemlje, gdje su, stoljeima nakon propasti mikenske kulture, njihove prostorne ideje u rimskim centralnim graevinama dobile novi zamah. Isprva Rimljani od Grka preuzimaju oblik tolosa, krunoghramascelomkrunogoblikaiophodnimtrijemom. VestinhramnaForumuRim kruni tlocrtni oblik se moe tumaiti kao prenoenje starolatinske krune kolibe u monumentalnikamenioblik,povezansoblikomrimskoghramanapostolju; sauvani hram predstavlja inaicu u graditeljskom stilu razdoblja III. st. na temeljima iz Augustova razdoblja. Stupovi korintskog reda stoje na zasebnim postoljima, koja se punim volumenom istiu na krunom podiju. Otvoreno stubie izmeu istaknutih zaslona daje centralnoj graevini znaajku usmjerenja. Plitka stepenasta podgradnja jo jednom izvana opisujekrunuliniju. Za svoje monumentalne grobnice Rimljani od Etruana preuzimaju staromediteranski tip krunoga grobnoghumka,tumula.TajtipsvojnajveidometpostieuAugustovumauzoleju,visokomoko44m. OdsredineI.st.pr.Kr.oblikhumkazamjenjujesemonumentalnopoveanimzidanimvaljkom,naijem se vrhu, iznad nadsvedene grobne komore, nalazi zemljani humak pokriven raslinjem. Prototipom se moesmatratigrobCECILIJEMETELE.KodHadrijanovegrobnice(danasCastelSant'Angelo)zidnivaljak na10mvisokomkvadratinompostoljudostiepromjerod64m.

Gotovo istodobno s velikim zidanim prstenovima, zahvaljujui razvoju tehnike gradnje svodova (cementna graa), nastaju kupolasto nadsvedeni centralni prostori. Oni se u sve veim dimenzijama nameukaoprostornedominanteikodvelikihprofanihgraevina,prijesvegaucarskimvilama(Domus Aurea,Piazzad'OrouHadrijanovojvili).Povezivanjezidnogvaljkaskupolastonadsvedenomdvoranom vodiknovimoblicimasamostalnihcentralnihgraevina.Kaovelikiuzornastaje118.g.Panteongolema krunakupolaizvanasetekjedvaopaaonaoptikitoneuzidniomota.Njezinistupnjevitiprstenom sluekaoprijelazizvaljkaukupolnioblik.Pretprostoromviedominirapredvorje(pronaos)slinohramu sastupnjevitoudvostruenimtrokutastimzabatom,negosamakrunagraevinaizanjega. Temu formuliranu u Panteonu Rimljani su varirali u mnogim sakralnim i profanim graevinama, a osobito elegantna inaica nastala je u kasnom carskom razdoblju u takozvanom hramu Minerve Iscjeliteljice(MinervaMedica)deseterokutnacentralnagraevinapromjeraoko25m,sagraenaoko 320.,izdieseiznadjednogdograenoganadsvedenogpredvorjaidvajubonihnimfeja.Donjijepojas rastvoren zidnim stupcima izmeu kojih se razvijaju svodovi devet nia konveksno ispupenih prema van, neke su prolazima izmeu stupova otvorene prema nimfejima. U gornjem pojasu deseterokuta nalaze se veliki prozori s polukrunim lukovima. Izvana je prijelaz u kupolu postignut stepenastim prstenovima; iznutra se na krunoj kupoli istiu rebra od opeke za pojaanje, izmeu kojih se deset segmenatakupolegotovoneprimjetnopovezujesdeseterokutomzida.Jakorastvaranjezidnogomotaa ugrozilojegraevinu,pasudogradenikontraforikojiprihvaajupritisakkupole. Centralni prostor s kupolom poinje prevladavati i kod kasnoantikih carskih mauzoleja, zamjenjujui tradicionalantravnatihumakiznadmasivnogagrobnogvaljka.IzIV.st.uRIMUsusauvaninpr."Torde' SchiaviiMauzolejcariceHelene,uSOLUNUGalerijevmauzolej. UDioklecijanovumauzolejuuSplituunovojsinteziobjedinjenisuzidnivaljakijijeunutranjiprostor nadsvedenkupolomitolosokruenstupovima,uhramigrobnicuzadiviniziranogcara.Oktogonslian kulikaojezgragraevinezamjenjujeuobiajenzidnivaljak.Uunutranjostidonjipojaszidaralanjenje naizmjeninim pravokutnim i polukrunim niama; gornji ostaje gladak. Dva reda superponiranih stupova, postavljena ispred zida, odgovaraju dvjema vanjskim etaama. Istodobno oni prostom oduzimajuteinuinaglaavajuprijelazukrunioblik,uzavrnuljuskukupole.Visokujezgrugraevine izvana obavija jednoetani osmerostrani prstenasti trijem na povienom postolju s 8 x 4 stupa ispod jednostrenog krova. Predvorje s 4 stupa i plitkim trokutnim zabatom upuuje na sklonost osnom usmjerenju ak i kod centralne graevine. Do predvorja u osi zabata vodi usko, uputeno stubite. Povezivanjerazliitihtipova,eklekticizamoblikairazliitihtradicijaznakovisukasneantike PanteonRim(oko118.g) - IdejacentralnogprostoraupotpunostijeostvarenauPanteonugraevinitojujeoko118.g. zapoeo car HADRIJAN. Panteon je zamijenio hram sa irokom celom koji je 2725. g.p.n.e sagradioAGRIPA; - oblikkupolesvojomslojevitomsimbolikomodgovarapovezanostikultaidravnefunkcije,koja

je tipina za rimski nain miljenja. AGRIPIN Panteon bio je svojim predvorjem okrenut prema jugu. Trg pred hramom nasuprot njemu omeivala je Neptunova bazilika. U njegovoj sredini stajaojeoltar.KodHadrijanovasklopatomjestozauzimakupolnagradnja,anamjestustarog hrama nalazi se njezino predvorje. Ono je sad okrenuto na sjever, prema trgu koji je slian forumuodoko60x120m,idrisepoznateosnesheme; - nasuprotulaznimvratimadiesepredvorje.Njegovozabatnoproeljesosamstupovastojina podiju sa stubama. Sedam jarmova rasporeeno je na dva bona trijema i jedan iri sredinji, svakinadsvedenbavastimsvodomspozlaenimbronanimkazetama; - boni trijemovi zavravaju apsidama za kipove utemeljitelja AUGUSTA i AGRIPE, srednji trijem vodipremaulazuukupolnugradnju.Jedanmeuprostorsluikaoprijelazurotundu; - u antiko doba to proelje nalik hramu dominira trgom, dok rotundu i kupolu gotovo sasvim skrivajuokolnezgrade.Teknakrajukolosalnogpredvorjaotvarasedivovskakupolnadvorana; - kuglaivaljakkaoosnovnigeometrijskilikovi,proizlazeiizistogatlocrtnogkrugapromjera43,30 m,odreujuprostornidojamuidealnojproporcijiod1:1.Gornjapolovinakugleinisvodvaljka, anjezinadonjapolovinakaonevidljivasferadotietlocrtnikrugtonousreditu; - dvaprstenastavijenacadijelezidudvijezone.Udonjojzoniizmjenjujusedubokepolukrunei pravokutneniesnosivimdvostrukimstupcima,tetvoreidealan"zidnipotez",dukrunelinije. Edikule s kipovima istiu se kao plastiki naglasci. Red gornje zone s istovrsnim nizom skupina pilastaraiprozorskihnianadvaje mjestaprekinutodsjecima bavastogsvoda,iznadulaza i iznadnjemunasuprotneglavnenie,ukojojzavravauzdunaossvetita. Zavrnigornjivijenacnaglaavazaetakkupole.Petkazetnihprstenovadoaravaiusponprematjemenu ivrtnjuokovertikalneosi.Unajviojpetinisvodjegladak.Unutarnjestepenastosuavanje140kazeta nije centrirano prema sreditu kugle u polovini visine prostora, ve prema sreditu njezina tlocrtnog kruga.Timuklanjanjemperspektivnogiskrivljenjakazetnastrukturaupunojmjeridjelujenapromatraa, a istodobno kupola prua gotovo dojam lebdenja. Njega pojaava kruni otvor (opaion) u tjemenu kupole (promjer 8,72 m) kao jedini izvor svjetla. Panteon je masivna gradnja, ija konstrukcija ostaje skrivenapromatrau.Unjojsuprimijenjenasvatehnikaiskustvarimskihvelikihgradnjikupolase sastojiodunutranjeivanjskeljuskeodcementnegrae.Dodavanjemrazliitogmaterijala(plovuac, mljevena opeka, sadra) ostvaruju se razliiti stupnjevi potrebne lakoe i vrstoe. Prihvaanje sila pritiskaosiguranojesustavomrebaraodopeke.Uzdunarebratoseradijalnouspinjuprematjemenu ojaana su horizontalnim poprenim rebrima. Skupine rasteretnih lukova slue dodatnom ojaavanju. Svjetlosni otvor djeluje kao gornji tlani prsten, dok donji pojas kupole prelazi u zidni sustav. Njegov pritisaktodjelujepremavanizjednaenjeokomitimteretomstupnjevanihprstenovanavanjskojljusci kupole. Rotunda je valjak s dvije ljuske od zida u opeci s kamenim ojaanjem, otpornim na pritisak. Osam dvostrukihstupacapreuzimateretkupoleraspodijeljenprekovelikihrastretnihlukova.

Stupci su meusobno takoer razuprti pomou lukova, u njihovoj unutranjosti krune se nie suprotstavljajusilamahorizontalnogpritiska.Izmjenastupacainiaudonjojzonipoivaupravonatoj raspodjeli tereta. U gornjoj zoni radijalni prstenovi i rasteretni lukovi dodatno dijele prostor izmeu zidnih ljuski u kratke odsjeke. Oni ine odjeljke velikog potpornog prstena koji, analogno prstenu svjetlosnogotvora,primapotisakkupole,anjezinokomititeretravnomjernoraspodjeljuje.

KASNAANTIKAIRANOKRANSTVO Uspon kranstva iz tajnosti i ilegalnosti do dravne religije traje oko 300 godina. Nov nauk iri se misionarskimdjelovanjemapostolainjihovihuenikaveuprvojpoloviniI.st.uPalestini(judeokrani), SirijiiMalojAziji.TijekomdrugogamisionarskogputovanjaapostolaPAVLAstiedoGrkeiprodiresve do Rima, gdje godine 64. PETAR i PAVAO postaju rtve NERONOVA progona. Brzo irenje kranstva pospjeujumeduostalimasljedeiimbenici: 1. velikbrojidovskihzajednicaudijasporikojesubilerasadnicikranstva; 2. jedinstvenaorganizacijaRimskogCarstvasasigurnimcestamaibrzimkomunikacijama; 3. povoljno tlo medu niim drutvenim slojevima za razvijanje religije spasenja i osloboenja ovjekaidrutva; 4. ope rairena tolerancija te vjerski i filozofski sinkretizam kasnoantikoga rimskohelenistikog drutva. Misije se koncentriraju u gradovima. Kranstvo je prihvaeno u irokim slojevima puanstva, napose medu obrtnicima, malim trgovcima, vojnicima i robovima, suprotstavljajui se drugim religijama istonjakog podrijetla (kult Mitre). arita se u poetku stvaraju u gusto naseljenim istonim provincijama s vodeim zajednicama u velikim gradovima JERUZALEMU, ANTIOHIJI i EFEZU. Slijede ih GrkaiMakedonijasKORINTOM,SOLUNOMiFILIPIMA,tesjevernaAfrikasALEKSANDRIJOM,CIRENOM, kasnijeHIPONOMiKARTAGOM. Uporno odbijanje kulta cara i bogova izazvalo je sukob s dravnom vlau. Otpor rastue manjine dravnoj religiji inio se ozbiljnom unutranjom opasnou. Veliki progoni krana pod carevima DECIJEM,VALERIJANOMiDIOKLECIJANOModsredineIII.st.pokuajisudasedravniinteresinametnu upotrebom apsolutne sile. Meutim, trajne represije nad sve veim skupinama stanovnika oslabile su dravu vie nego bi je oslabila tolerancija. Muenici pridonose prodornosti kranstva, a Carstvo istodobno ugroavaju pokreti pograninih naroda i gospodarske krize. Nakon propasti Dioklecijanove reforme Carstva, Konstantin Veliki izvlai odgovarajue politike zakljuke. U nastojanju da obnovi jedinstvo Carstva nastavlja izgraivati DIOKLECIJANOVU apsolutistiku dravu, povezujui je i s duhovnomsnagomsvejaegkranstva,uspostavljajuiponovo,nanovimtemeljima,antikojedinstvo drave i vjere. Milanski edikt o toleranciji 313. doputa punu slobodu vjeroispovijesti. Taj je in, uz slubenoukidanjedravnogakulta,osobitopogodovaokranstvukojecarskakuaotvorenozatiuje. Godine333.demonstrativniminomKonstantinpremjetasjediteCarstva:Konstantinopolkaoopreka poganskomRimupostaje"drugimRimom".TimesepolitikoteiteCarstvapremjestilonaIstokkojije brojniji stanovnitvom i jai privredom. Godine 391. TEODOZIJE nareuje zatvaranje hramova, a kranstvoproglaavadravnomvjerom.NeposrednonakonnjegovesmrtiCarstvojepodijeljenonadva neovisnadijela.Objesferemediteranskogsvijeta,zapadnarimskaiistonahelenistika,kojejeImperium Romanumpolitikiiorganizacijskiobjedinjavao,opetsuserazdvojile,najprijepolitiki,apotomivjerski.

Duhovni ugled Istoka sa starijom kranskom tradicijom i nedostinom grkom filozofijom bio je nadmoniji. Zapad zaostaje u kulturnom i politikom smislu, te pada pod vlast germanskih drava proizalihizseobenaroda.TekusrednjemvijekupotojeislamosvojioIstok,kranskiZapadjavljase kaonovasila,doduepolitikineujedinjen,aliutemeljennaduhovnomprimatuRima. Kranstvo se razvija u okviru rimskohelenistikog drutva i kulture kasne antike, s kojima se proima tijekomviestoljetnogprocesa.Dravnoidrutvenoureenjesasvojimsocijalnimsuprotnostimaisvijet oblikakasneantikeisprvasenemijenjaju.NakonEdiktaotoleranciji,gornjislojevisveviepreuzimaju visoke crkvene slube, koje sad znae i politiki utjecaj. Hijerarhijsko ustrojstvo kasnorimskog carstva s vladaremkojiseizjednaujesboanstvom,aodsadsapostolima(isoapostolos)poBojojmilosti,spaja se s novom crkvenom hijerarhijom. Taj vii, imuan i visokoobrazovan sloj, nainom ivota oponaa obiajecarskekue. Crkvaisprvaneteizastvaranjemposvenoveumjetnostiiarhitekture."Sakralnugraevinu"utipologijii stilu "poganskih hramova" ona tovie odbija. Kranske zajednice za svoje potrebe prihvaaju tipove kasnoantike profane arhitekture, esto u pojednostavnjenim inaicama. U Konstantinovu razdoblju dolazi do preorijentacije. U unutranjosti velikih i malih crkava vrlo jednostavnog oblika dravna crkva razvijamaterijalnisjajcarskeprofanearhitekture.Hijerarhizacijaiklerikalizacijamijenjajuiuarhitekturi raznolikostoblikaprvihstoljea.Meutim,drutvenoraslojavanjedobivailiturgijskioblik.Prvotnakua kranskezajednicepostajecrkvomkojasedijelinaprostorezaklerizavjernikeitakosestvarajunovi tipovigraevina.Izraznolikostioblikakasneantikenastajesamosvojnakranskaarhitektura. Konstruktivnioblici Kranske zajednice za svoja okupljanja i liturgijske sveanosti preuzimaju tipove i oblike kasnoantike profanearhitekturekojemijenjajuuskladusnovomnamjenom.Njihovoskromnooblikovanjeusvjesnoj je opreci prema "poganskom" hramu s raskonim izvanjskim platem klasinih redova. Crkve Konstantinova doba izvana pruaju sliku svrsishodnih graevina dvoranskog tipa. Velike, gotovo neralanjenepovrinezidovaobavijajuunutranjiprostorjednostavnekompozicije.Osobitostmudaje koloristikisjajmaterijalaidekoracije,topodsjeanaprofanebazilikeitermekojeuvelikenadmauju crkvepobogatstvuprostornogoblikovanjaikonstruktivnimzahvatima(svodovi). Snaan dojam to ga ostavlja unutranji prostor bazilike Konstantinova doba poiva na prostranosti, jasnoiiveliinipovrina.Plohekojeomeujuprostorpodovi,zidovi,aunekimsluajevimaistropovi dopunjuju se u koloristiki cjelovitu sliku u kojoj se razliiti dijelovi prostora, "srednji brod" i "boni brodovi", meusobno povezuju iroko razmaknutim arkadama ili kolonadama u zoni nosaa. Uglaani kamen u boji svojim odsjajima oduzima stupovima materijalnu teinu. Budui da galerije (matroneji) esto izostaju, ostalo je dovoljno zida za freske ili mozaike s figuralnim ciklusima iz kranske povijesti spasenja.Tazonaslikaproteeseiznadstupovainastavljaizmeuotvorazasvjetlouprozorskojzonisve doispodkrova.Upojedinimsluajevimakrovitejeobloenooslikanimdrvenimstropovimasjednakom

podjelom na polja kakvu ima i pod (AKVILEJA, RAVENNA). U V. st. slikarstvo i dekoracija zidnih ploha odgovaraju raskonom stilu rimske privatne i javne izgradnje. Tijekom V. st. pojavljuje se sklonost spiritualizaciji,simbolizacijiidematerijalizaciji,kojavrhunacdosiepoetkomVI.st.podJUSTINIJANOM, prijesvegauKONSTANTINOPOLUiRAVENNI.Utodobastakleniizlatnimozaicisvojimnematerijalnim sjajemzamjenjujufreskeikamenemozaike. Impostnikapitel u V st. odvija se i preobrazba antikih oblika kapitela u impostni kapitel.

Spajanjeirokihzidanihlukovanauporinojploi(abaku)klasinihkapitelakojisuprvobitnonamijenjeni prihvatu arhitrava, postaje teko izvedivo. Kod trapezoidno suenog imposta uska donja strana prilagodavaseoblikukapitela,irokagornjastranauporitulukova. Stupovi kasnog V. st. u Sant' Apollinare Nuovo, koji su iz BIZANTA stigli u RAVENNU, imaju impost u oblikujednostavnogatrapezoidnogkamenogblokanakorintskomkapitelu. Kapiteli crkve San Vitale, zapoete 526/527. g., pokazuju novi bizantski oblik: impost, element koji prihvaa optereenje, jo uvijek je laganim ukrasnim profilom tektonski jasno ocrtan, dok se koarasti kapitel ve potpuno udaljio od klasinog uzora. Njegov osnovni oblik odgovara trapezoidnom bloku imposta, a njegova povrina upljikavo je obraena i ukraena stiliziranim listovima akanta. Takvo rastvaranje povrine opreno je zatvorenu volumenu imposta. Neto kasnije u Svetoj Sofiji koarasti i zvonolikikapitelistapajusesimpostomujedanelement.upljikanjepovrineprenosiseovdjeakina lukovearkada. Prozor konstruktivni se elementi graevine dematerijaliziraju kako bi se pojaao

transcendentalni dojam prostora. Da bi sjaj i boja snanije djelovali u prostoru, potrebno je dovesti svjetlo kroz prozore. Kod svih se graevina kao standardni oblik pojavljuje prozor polukrunog luka pojedinanoiliuskupinama.Jakedrvenereetkenajeesuispunjeneploamaodstakla,alabastra, mramora ili kalcita. Druga vrsta prozorske ispune jesu tranzene, velike ploe od drva ili prozirnog mramora,perforiranepoputreetkepravokutnimilikrunimotvorima.Velikiprozorisegmentnogluka najee se nalaze u eonim zidovima velikih presvodenih graevina, koji nisu izloeni pritisku svoda (terme,Maksencijevabazilika,SvetaSofija).Tankikamenielementidijeleotvorezakljuenesegmentnim lukom,napojedinanapoljakojasenajeezatvarajudrvenimreetkama,takodajesvjetloprigueno. Rimsko je staklo na jednoj strani hrapavo i mutno, mramorne ploe po svojoj su prirodi tek slabo prozirne. Vanjtinacrkavaostajejednostavna.Izmjeninouslojavanjegraeoivljujeikoloristikistrukturirazid. Na Istoku uglavnom se zida klesancima (Sirija, Armenija, Mala Azija), na Zapadu, napose u Ravenni, njegujesetradicionalnarimskagradnjaopekom. Tuserazvijaposebanplonistilsplitkimralambama,razvijenimizzidnogveza:plonelezeneilune

nieilislijepearkade.Antikajetrabeacijanestala;jednostavnezidoveralanjujusamolaganoistaknuti vijenci ili posve plitke trake ukrasnih frizova od normalnih opeka postavljenih na ugao ili od malih dvobojnihopekakoje,izmjenjujuise,tvoreornament(baptisterijSanVitale). Ranioblicikranskihgraevina Prvikraniokupljajuseuprivatnimkuama.Buduidanjihovavjeranijeslubenopriznata,onipomou toneupadljivijihpregradnjinastojestvoritiskromanokvirzaivotzajednice.Takonastajubrojnekune kapele. DuraEuroposu(oko232g.) - zauzimadonjikatjednekuehelenistikoorijentalnogtipa; - rzliiti prostori okupljeni su oko kvadratinog dvorita. Uklanjanjem jednoga razdjelnog zida nastaje prostor za okupljanje od oko 4,5x11,5 m. Od opreme nema nieg to bi upuivalo na kultnu funkciju. Samo je prostor za kriterije jasno obiljeen niom s krsnim zdencem i odgovarajuimzidnimoslikom. Rimodraznihtitularnihcrkava(titulus,natpissimenomvlasnikakuenanjezinuproelju)sauvanaje kuakranskezajednicepoznatakao"TitulusEquitii"izIII.st.Prostranadvoranauprizemljunatkrivena jekrinimsvodomnazidanimstupcima.irokostubiteizmeusporednihprostorijavodiusadasruen gornjikat.Niovdjenitaneupuujenakranskobogosluje. Usporedno s rastom zajednica nastaju i prve samostalne crkvene graevine, uglavnom kao crkve dvorane;radiseojednostavnim,velikimprostorimakojisusamostalniiliprigradeniuzkuezajednice. Zurzachu(Tenedo)galorimskacrkvaizIV.st. - unutarprostoraantikevojneetvrti; - sastojiseodnepravilnedvoranestranineduineoko911m,sairokomapsidompovienom za40cm.Boniulazvodipremaprostoruzakrtenjenastalomnatkrivanjemprvotnootvorenog prostoraizmeuzidadvoraneigradskogzidakojiseovdjelomipodtupimkutom. Vee crkve slinih jednostavnih oblika nastaju u gradskim biskupskim sjeditima. Zamjetna je gradnja dvojnihcrkava,vjerojatnokaoposljedicamasovnogpokrtavanjanakonMilanskogedikta.Uzopinskei biskupskecrkveprislonjenajeiposebnacrkvazapodukuobraenika(katechumenon). Biskupske crkva Akvileji pokazuje dvije usporedne pravokutne dvorane jednake konstrukcije na razdaljini od oko 30 m. U obje po est stupaca nosi krovite, odnosno ravni strop. Sudei po podnom mozaiku, na istonom je kraju cijelu irinu dvorane zauzimao prezbiterij, prvi znak liturgijskoga i hijerarhijskog razdvajanja klera i zajednice vjernika. Obje crkve povezane su istovjetnim poprenim prostoromkojisluiikaopredvorje(narteks)ikaokrstionica(baptisterij).Sporedneispojneprostorije vodeubiskupovstan. ini se da su idovske zajednice jo prije krana za svoje sinagoge preuzele tip rimske vienamjenske dvorane(aule),bazilike.PrvesinagogetogatipanastajupoevodII.st.uSirijiiPalestini;okosredinjeg

prostorakojiisprvanijepoviennalazeseboniprolaziigalerije,akasnijeiapsida.KodsinagogeuEl Hamtnahuophodigalerijeufunkcijimatronejaokruujuirokisredinjiprostorstristrane,anaetvrtoj jepremavanistaknutairokaapsida.Pristupkrozuskiprolazibonopredvorjeuvjetovanjeugradnjom sinagogeugustoizgraenugradskuetvrt,nokaotakavuskladujeisistonimtradicijama.Vjerojatno jepostojaoutjecajtakvogtipasinagoganakuekranskihzajednica,amodasuutjecajibiliiuzajamni. Memorijeimartirijinastajuumjestimadjelovanjailinagrobovimaapostola,prvihbiskupaimuenika kaojednostavne,estotekprovizornekapeleispomenobiljeja.Odmahpozavretkuprogonairise intenzivankultmuenikaisvetaca,zbogkojegsepodiemnotvomemorijalnihcrkava. JednoodranihuporitaeuropskogakranstvanalaziseuglavnomgraduDalmacijeSaloni(Solin)juno od koje car DIOKLECIJAN podie svoju palau. Tamonja kranska zajednica bila je pod Dioklecijanom izloenavelikimprogonima.Kranisuseumalimskupinamaokupljalinaimanjimaizvangradagdjesu pokopanemnogertveprogona,aidragilanovizajednice. MANASTIRINESalonaIVst - izvornojednamemorijaustarijojapsidisgrobommuenika; - ubrzo je, ini se, dodan peristil s dvije apside na suprotnoj strani, te je nastao mali sakralni kompleks. MARUSINACgrobasv.Anastazija(Stasa)otprilikeistodobnokaoiManastirine - formirasesloengraevinskisklop; - mauzolejsesastojiodkripteiznadkojejekaomemorijalnacrkvapodignutavisokapresvodena dvorana. Svodne pojasnice prelaze u vertikalne zidne istake, lezene, koje se s vanjske strane pojavljuju kao kontrafori. Peristil na mjestu ranijega groblja istodobno slui kao atrij bazilike. Usporedno s njom nalazi se dvorite u obliku bazilike (basilica discoperta), koje nadomjeta stariju, manju graevinu, iznad koje visoka eksedra s dva bona natkrivena krila oblikuje neku vrstu"transepta"odnosnotrikonhalnogprostora. Nesputanost u preuzimanju i povezivanju kasnoantikih graevinskih oblika, povezana s izrazitom autonomijom ivota u raznim provincijama, stvara raznolike sakralne komplekse. U IV. stoljeu, pod utjecajem velikih graevina nastalih po narudbi carske obitelji, ta raznolikost uzmie pred sve jaom tipizacijom. Svetita Opsena graevinska djelatnost kranstva zapoinje u IV. st. nakon Milanskog edikta. U glavnim gradovima Carstva i na najvanijim mjestima kranske tradicije nastaju velike graevine i briljivo

planiranecjeline,kojezamjenjujuheterogene,nesustavnoizraslesakralnesklopoveizprvihstoljea. Pobjednika vjera preuzima naela, tipove zgrada i graevinske oblike rimske profane arhitekture. Za razliku od rimskoga sakralnog foruma, kranska svetita su ouvala svoju mnogolikost, uvjetovanu posebnou obreda i razlikama u lokalnim tradicijama. Najvanije graevine su velike dvorane za okupljanje zajednice (ecclesia), koje uglavnom preuzimaju tip bazilike, dok su memorijalne crkve (memorije, martiriji) i krstionike crkve (baptisteriji) uglavnom centralnog tlocrta. Velika svetita na mjestima kranske povijesti u osobitom se broju i veliini nalaze u Palestini. Uz crkvu Roenja u BETLEHEMUsklopovinajveegznaenjajesucrkvaSvetogagrobaicrkvaUskrsnuauJeruzalemu. Obje crkve s predvorjima i dvoritima koja su okruena stupovima, spojene su u jednu graevinsku cjelinuteograenezajednikimzidom.Rimskonaelosimetrinekompozicijepouzdunojosiodreuje slijed otvorenih i zatvorenih prostora koji poinje od glavne ulice irokim otvorenim stubitem ispod trijema sa stupovima iza kojeg, kao u rimskim bazilikama, slijedi "atrij", peristilno dvorite ispred bazilike. Odavdepristupvodiiliravnoubaziliku(martirij)ilisobjestranedubazilikeuvelikiperistilskalvarijom, pretpostavljenimbrdomGolgote.IzanjegadiesevelikarotondacrkveSvetogagroba(Anastasis)ijatri ulaza omoguuju izravan pristup du osi, ili bono kruenje vjernika kakvo je uobiajeno pri hodoaima. Velebne dimenzije trijemova i hodnika ak i uz veliki broj hodoasnika omoguavaju odvijanje bogatoga liturgijskog programa s bogoslujem i procesijama (osobito za Uskrs). Slinih razmjerasuimnogasvetitaugustonaseljenimprovincijamaBliskogistokaisjeverneAfrike. SvetiteimunaStiliteuQalaatSemanuSirija(oko480g.) - utemljennavrhubreuljkasadriunutarzidinaslinihutvrenju,razneskupinegraevina; - glavni sklop, "martirij", ine etiri bazilike, rasporeene u obliku kria oko zajednikoga sredinjegprostorailidvorita.Jodvijedodatnecrkvepovezanesusprostorimazasveenikei goste,tesjednimbaptisterijem. Za opskrbu hodoasnika na putu do svetita brinu se manastiri. Monaki nain ivota, drugaiji od openitoantikog,oitujeseurazliitimorganizacijskimoblicimakojiuvjetujuigraditeljskeprograme. NahodoasnikomputuusjeverenojSirijiprojektmanastiraosimcrkve,prijesvegaukljuujezgradeza zbrinjavanjehodoasnika. ZapadnimanastiruDeirSemanu,kaoidvadrugamanastiratogagradaispodimunovasvetita,sastoji se od graevina povezanih u nepravilnu skupinu. Njima dominira manastirska crkva smjetena na povienoj terasi: jednostavna, trobrodna bazilika bez atrija i transepta, tlocrtom i kompozicijom odgovaragraevinamaregionalnetradicije.Korskidiopokazujeapsiduuvuenuupravokutanzatvoren graevinskivolumen,kakvajeestausjevernojSiriji,kojojsesjedneidrugestranenalazedvaprostora, pastoforije (prothesis i diakonikon), to slue pripremi bogosluja. Neposredno na kor nadovezuje se unutranji manastir, prostrano dvorite okrueno trijemovima na stupcima, s ulaznim trijemom i vratarskimprostoromokrenutimpremavanjskommanastirskomdvoritu.Okonjegarasporeenesusa

sjeverne i istone strane crkvene terase tri jednostavne dvorane i dvije zgrade nalik na karavansaraje, kojesuoiglednosluilezbrinjavanjuhodoasnika.VelikisakralnikompleksinastajuiusjevernojAfrici, gdjekranstvoudobavelikihteologadoivljavasnaanprocvat.BazilikaimanastiruTebesigraenisu uviefazatijekomV.iVI.st.Jezgrukompleksainibazilikasgalerijama,sjednomapsidomugraenom na sirijski nain izmeu dvije bone prostorije, potom atrij i predvorje sa stubitem, kao u velikim rimskim crkvama. Crkva stoji na visokom postolju, okruena elijama monaha koje su jedna do druge poredaneuznjezinezidove.Naistonojuzdunojstraninalazisegraevinacentralnogtlocrtauobliku trolista(trikonhos),izravnopovezanasbazilikom.Bazilikaitrikonhosslinobizantskomtipumanastira, lavri nalaze se u prostranom manastirskom dvoritu koje tite obrambene zidine i kule. Juno od te sredinje skupine graevina prostire se kompleks drugaije vrste. Velika graevina s bazilikalnom dvoranoms galerijamasluilaje, ini se,zbrinjavanjuhodoasnika(sklonite,bolnica,gostinjac). iroki trgnanjezinojistonojstraniokruujutrijemovidijeleigauetiriperistilnadvorita.Njihovasredinja osvodiupredvorjebazilike.Kompleksjestristraneokruendvostrukimpojasomzidina:prolaziizmeu zidova,irokipoputulice,slue,kaouJeruzalemu(v.gore),slobodnomkretanjuhodoasnikakojiulaze kroz vrata na jugoistoku. Osna orijentacija i uzorna organizacija oituju tradicije rimske carske arhitekture,kojuBIZANTnastavlja. Bazilika NakondovrenjaMaksencijevebazilike,gradiseizmeu313.i319.g.udobacaraKONSTANTINA,prva velikadvoranazaokupljanjekrana:bazilikauLateranskojpalaiuRIMU.Uzorisujojbazilikerimskog Forumaiidovskesinagogebazilikalnogtipa. Rasporedom prostora i arhitektonskih elemenata konstantinska bazilika oznaava novi prototip kranske rimske carske arhitekture, koji se u Lateranskoj bazilici odmah pojavljuje u monumentalnoj veliini.Izapoprenopostavljenogpredvorja(narteks)slijediirokadvoranastriilipetbrodova.Visoki iroksrednjibroddjelujegotovokaonatkrivenaulica,trgilidvorite(aula).Laganearkadeilikolonade omeuju sredinji prostor, no istodobno, kao u trijemovima foruma, pozivaju na zastajanje i kretanje bonim brodovima. Granini zidovi sredinjeg prostora diu se tek iznad zone nosaa. Na potezu zida ispred krovnih streha bonih brodova protee se zona slika. Zidne slike i ornamenti nastavljaju se i u prozorskoj zoni iznad bonih brodova. S gornje strane prostor esto zakljuuje otvoreno krovite ili kasetirani strop. Drvene grede poloene u osima nosaa slobodno se pruaju od zida do zida (nema svodova). Pod je pokriven mramornim ploama ili kamenim mozaikom u ornamentalnim poljima. Polukrunaapsidaugotovocijelojvisiniprostorazakljuujesrednjibrod.Bonibrodovidobivajusvjetlo kroz visoko postavljene prozore na vanjskim zidovima. U odnosu prema srednjem brodu oni nisu podruje tame, ve prostori u polusjeni, prigueno osvijetljeni. Kod rimskih bazilika, iji je uzor

Lateranskacrkva,dvoranastupnjevanauvisinu(bazilikalnipresjek)zavravauirokomtranseptu,kojije visok koliko i srednji brod, a na stranama iri od bonih brodova, te podsjea fla poprena krila (alae) rimske antike kue s atrijem. Njegov poloaj okomit na glavnu os i njegov zatvoren "karakter kue" naglaavajuposebnuliturgijskufunkcijukoju,inise,venajavljujuzoneprezbiterijauvelikimcrkvenim dvoranama(AKVILEJA).Uzdunibazilikalniprostorbrodovasluiokupljanjuzajednice,doktranseptslui crkvenim funkcijama: liturgiji, vijeanju prezbitera, primanju izaslanstava i procesija. Hijerarhijska podjelazajedniceoitujeseusmjetanjubiskupskekatedreisjedalazasveenike(thronosisyntbrono) u apsidu, glavnu toku prema kojoj je usmjerena unutranjost graevine. U njezinoj golukupoli okupljenu zajednicu vjernika s iskupom na poasnom mjestu nadvisuju simboliki prikazi Kristova kraljevstva.Prijelazizuzdunogbrodautransepttvoritrijumfalniluk,visokiluniulazuzidutransepta. Dvavelikastupailidvazidnaistakapostavljenapoputpilastaranoseukraenarhivolt.Simbolikezidne slikekraseeonizidiznadtjemenaluka.Ispodnjega,aiznadvisokogciborijaglavnogoltara,otvarase poglednaoslikanisvodapside. Kaookupljaliteiprijelazizmeuuliceicrkvenogprostorasluiatrij,peristilnodvoriteispredbazilike, najee s fontanom u sredini. U slijedu atrija, narteksa, uzdunih brodova, transepta i apside, rimska osnasimetrijadjelujekaokompozicijskonaelosvedosrednjegvijeka.UzorLateranskebazilikeuRimu oponaaju sljedee velike graevine: Sv. Petar i San Paolo fuori le mura (Sv. Pavao izvan zidina). Kod velikih bazilika u istonim provincijama najee nedostaje "rimski transept", jer njegova liturgijska funkcijaoiglednonijepresudnazaivotzajednice. Veinaregionalnihinaicarimskogaosnovnogtipa uglavnomseodnosinazonuprezbiterija(kora). Kaostandardnitipustaljujeseposvuda,painaZapadu,bazilikabeztranseptastriilipetbrodova.Jedan odprvihprimjerajeSantaMariaMaggioreuRimu(graena352.366.g.),trobrodnadvorana,ijisrednji brodgotovocijelomirinomprelaziupolukrunuapsidu,doksubonibrodoviravnozavreni. U istom obliku taj tip, osim mnogih drugih crkava u Rimu i u provincijama, utjelovljuju bazilike u Ravenni (od 402.g. prijestolnica Zapadnoga Rimskog Carstva). Bazilika Sant' Apolinare in Classe, posveena 549.g., pokazuje strukturu koja se ve potvrdila u Rimu: zona arkada, iznad nje zona slika. Ona poinje nizom krunih medaljona povie kojih trake mozaika dijele zidnu povrinu u polja unutar kojihjeiprozorskazona.Donjazonaslika(joizraenijauSant'ApoliinareNuovo,pojaavausmjerenost premaapsidi.Kompozicijakorauravenatskimcrkvamaspoligonalnomapsidomibonimprigradnjama pastoforija,prostoranamijenjenihsvesloenijojkultnojslubi,upuujenaistoneutjecaje. Graevinski volumen bazilike u svom strukturiranju potpuno odgovara slijedu unutranjih prostora, tvoreisamojednostavniomotaunutranjegprostora.Kodrimskokonstantinskogtipavanjskijeoblik odreen kontrastom izmeu visokog bloka transepta i ralanjene kompozicije uzdunih brodova. Kod tipa bez transepta bazilikalno stupnjevan presjek cijelom duinom odreuje vanjtinu graevine. Na srednji brod s plitkim dvostrenim krovom prislonjeni su ispod prozorske zone jednostreni krovovi

bonih brodova. U skladu s regionalnim tradicijama, apsida i sporedni prostori prikljueni su kao samostalnidijeloviilisupakukljueniujedinstvengraevinskivolumen. Bazilikaseustaljujekaoopiosnovnioblikbiskupskihiopinskihcrkava.Pokrajrimskogastandardnog tipa nastaju, napose u istonim pokrajinama Carstva, inaice i posebni oblici. Brodovi najee odgovarajurimskomuzoru:sklopodtridopetbrodovasairokimivisokimsrednjimteuskiminiskim bonim brodovima. Stupnjevani presjek omoguuje ravnomjeran prodor svjetla, boni brodovi olakavajukretanjeposjetilacaiodvijanjeprocesijakojeirenjemkultapostajusveuestalije.Transeptu rimskomoblikugotovoposvudaizostaje.Uzdunibrodoviizravnosupovezanisapsidama.Prezbiteri)je takoer spojen s apsidom. Ugraena sjedala, propovjedaonice, amboni i ograde oblikuju posebno podruje za liturgijske obrede i za kler. Arhitektura odraava unutarnju hijerarhizaciju kranstva i uspostavudrutvenihpreprekaizmeu"vjernikogpuka"ikleranakonproglaenjakranstvadravnom vjerom.Raznolikostobredailokalnihtradicijaodraavaseubrojniminaicamaprezbiterijalnezone. Rani primjer usporednog postava triju apsida prua bazilika Svetog Petra i Pavla u Gerasi (sjeverna Palestina).Volumengraevinejezatvoreniblok,ukojisuapsideuvuene(upisane).Zidniistacizaelnog zidaprostornoodjeljujusredinjuapsiduoddvijubonihapsida.Ispredglavneapsideskontinuiranom klupom prezbiterij zadvatravejaulaziuglavni brod,aubonimsebrodovimapovlaizajedantravej unatrag. Nie u zidu sporednih apsida daju tim posebnim liturgijskim prostorima vlastito naglaeno usmjerenjebazilikudopunjujemalenasporednacrkva,dostupnaizpredvorjaibonogbroda.Osebujan regionalni tip ine mnoge crkve na uzvisini Binbirkilise u Maloj Aziji. Crkva III pokazuje redukciju na jednostavan temeljnioblik.Sva"tribrodapokrivenasubavastimsvodom,oslonjenimuistojvisinina popreno postavljene zidane stupce. Polustupovi prislonjeni o njihove eone strane nose pojasnice. Dvojniprozoripolukrunihlukovaubonimbrodovimajedinisuizvorsvjetla.Poligonalnaapsidapunom se dubinom istie na stranjem zidu. Umjesto irokog predvorja sa stupovima, uska ulazna prostorija izmeudvabonavolumenauoblikutornjaoblikujeslinokaouSirijinekuvrstu"westwerka". Naspram veini jednostavno ureenih crkava pojavljuje se, napose u sjevernoj Africi i panjolskoj, nekoliko bazilika s dvostrukim korom. U bazilici u Feriani u zapadnom Tunisu uobiajen slijed atrija, predvorjaicrkvepovezujesesashemomdvijujednakovelikih,nasuprotnopostavljenihapsida.Glavni ulazi vode iz atrija u bone brodove. Glavna apsida ugraena je izmeu dva pravokutna sporedna prostora(slinokaouSirijiiliRavenni). Bazilike s galerijama (matronejima) odgovaraju antikoj tradiciji rimske forumske bazilike. U Rimu su galerije (matroneji) ponovo javljaju tek u VI. st. {Santa Agnese, San Lorenzo fuori le Mura). Kod peterobrodnebazilikeSv.DimitrijauSolunuibonisubrodovivisinskistupnjevani,asvakiodnjihima vlastite matroneje. Time se stvara bogato ralanjen prostor i vertikalna struktura s dva niza arkada gotovo jednake visine u zidovima glavnog broda. Dodatno obogaenje unosi ritmizacija postignuta izmjenom nosaa snani zidani stupci ralanjuju oba niza arkada u tri polja sa po etiri odnosno pet

lukovanastupovima.Uprozorskojzoniumetanjemjojednogstupcaritamseprilagoavamanjojvisini prozorskih arkada. S obje strane srednjeg broda prezbiterij se preko dva iroka luka dvostmke visine proirujepoputtranseptauvisokeboneprostoreukojimasenastavljajumatroneji.Ispodteposebno oblikovane prostorne skupine nalazi se kripta naslovnog sveca. Ta "bazilikamartirij" projektirana je oigledno za posebne potrebe velikih hodoaa. U povezivanju sporednih i glavnih prostora u sloen cjelovit organizam, te u izmjeni konstruktivnih elemenata, oituje se posebnost razvoja bizantske arhitekture i njezina razliitost nasuprot linearnom prostornom slijedu rimskih bazilika. I sustav nekih manastira odreen je saimanjem prostora za razliite liturgijske funkcije u jedan cjelovit kompleks. Bijeli manastir kod Sohaga u gornjoegipatskoj pustinji, utemeljen poetkom V. st., obuhvaa unutar zatvorenog pravokutnika zidina veliku baziliku s predvorjem, izduenu bonu crkvu, krstionicu, te razliite sporedne prostorije i stubita. U velikom graevinskom bloku, zatvorenom strmim kosim zidovima,joivitradicijaegipatskihhramova.UbazilicibonibrodoviuoblikuslovaUokruujudugaki glavni brod koji se preko trijumfalnog luka otvara u trikonhalni kor podignut iznad groba ENUTEA, utemeljitelja manastira. Taj kor gotovo je samostalan sklop, izgraen po uzoru na neke memorijalne crkve(Tebesa,baptisterijuRavenni).Njegovobogatooblikovanjesdvokatnomslijepomarhitekturomu opreci je prema jednostavnoj bazilici. Bijeli manastir pripada regionalnom tipu. Postav bazilike kao prostornogaiduhovnogsreditasveukupnogkompleksanaelojezajednikogotovosvimmanastirimai samostanima. Graevinecentralnogtlocrta Ukasnojanticigraevinecentralnogtlocrtatvorevelikutipolokuskupinu.Ranokranskasearhitektura pri gradnji brojnih krstionica i memorijalnih crkava nastavlja na kasnoantiku tradiciju. U skladu sa sakramentalnim znaenjem krtenja krstionice (baptisteriji) se nalaze ve u prvim kunim kapelama. Nakon slubenog priznavanja vjere, pored biskupskih crkava za sve vei broj krtenika grade se krstionike crkve. Nakon jednostavnih pravokutnih prostora s posudom za krtenje na eonoj strani, slijede graevine kvadratnog i krunog tlocrtnog oblika s bazenom za krtenje (piscina) uputenim u sredini poda. Omiljen je oblik od V. st. oktogon, zasnovan vjerojatno na kranskoj simbolici brojeva. Temeljni oblik, osmerokutni prostor okruen jednostavnim zidovima, natkriven kupolom ili atorastim krovom, pojavljuje se u razliitim inaicama, povezan s drugim graevinskim elementima. Slijepa arhitekturauokvirujezidneslikeimozaike,nierazliitihoblikaiveliinaplastikimodelirajuzidniplat. Piscina,srediteprostora,odvojenajestupovimaodophoda.Stupovinoseilivisokciborij,kojislobodno stojiuprostoru,iligornjikat,kojiseslinolanterniilitornjudieiznadophoda. Prvi baptisterij nastaje u Rimu pored Lateranske bazilike pregradnjom termalnog zdanja: jednostavan kruni prostor Siksto III. zamijenio je (432.440.g.) osmerokutnom novom gradnjom s unutranjom

kolonadomokopiscine.URavennijeodbaptisterijaortodoksnihSanGiovanniinFontesauvanasamo jezgra slina tornju, koju je prvotno okruivao ophod, odnosno jo jedan nii oktogon u koji su ulazile apside. U imunovu svetitu u Qalaat Semanu debeli kvadratini zidni plat s pravokutnim i krunim niamaiapsidomnaistonojstraniobavijacentralnioktogonkojisedieiznadkvadratinogprizemljas predvorjimaisporednimprostorijama.Sklopjeosnoorijentiranpremastranamasvijeta. Memorijeimartiriji,posveeniuspomenimuenikaidrugihvanihosobaizranograzdobljakranstva, podignuti su iznad njihovih grobova ili mjesta njihova djelovanja. Bogatstvom oblika nadmauju baptisterije,jernisuvezaniuzuvijekistiobredniin.Primjeriizravnognastavljanjacarsketradicijejesu mauzolejiprvihkranskihcareva. Grobna crkva Svete Konstance u Rimu, mauzolej KONSTANTINOVE keri, osobito je bogata inaica kasnoantikogtipa.Unutranjikrugod12radijalnorasporeenihparovastupovapovezaniharkadama nosi presvodeni zidani valjak sredinjeg prostora. Njega u prizemlju okruuje zidni prsten s vijencem nia.Takonastaliophodpresvodenjeprstenastimbavastimsvodom.Ophodsesamonajednommjestu otvarapremapoprenopostavljenompredvorjusbonimapsidama,pridajuigraevinitipinurimsku frontalnostiorijentacijuduglavneosikojaseproduujesvedoniesasarkofagom.Napredvorjesesa stranenadovezujekrunakolonadatrijema,ukojemjoivitradicijaantikihkrunihhramova.Volumen graevine stupnjevanog presjeka jasno istie unutranju strukturu; vanjski je oblik tek jednostavni omota unutranjeg prostora. Sirenje kulta svetaca i sve brojnija hodoaa daju od IV. st. povoda osnivanju memorija, napose u istonim provincijama, gdje je iva predaja o prvim kranskim zajednicamateodjelovanjuKristaiapostola.SpomeniksveveegtovanjaBogorodicejeMarijinacrkva na brdu Garizim, to ju je na mjestu staroga samarianskog hrama koncem V. st. podigao car Zenon. SredinjioktogonsunutranjimophodompreuzimatlocrtMarijinecrkveuJeruzalemu,noobogaujega okruenjem sporednim prostorima. Predvorja i kapele naizmjence se nadovezuju, oblikujui vanjski oktogon.Otvaranjemunutranjegoktogonanaistonojstranipremavelikojapsidisprednjimtravejem, nasuprot dubokom predvorju na zapadnoj strani, i ta graevina centralnog tlocrta dobiva os i orijentacijuuskladusrimskomtradicijom.Raznovrsniseprostorisaimajuizvanaujedinstvenzatvoren volumen graevine. Ta sklonost zatvaranju esta je znaajka crkava u Palestini i Siriji, pa i onih bazilikalnogtipa. Trikonhalne crkve (crkve s tri kora) javljaju se kao samostalne pojedinane crkve, u sklopu veih kompleksa(Tebesa)ilikaokornekebazilike(Sohag).Triapsideiliseuskopovezujuuobliklistadjeteline, ilioblikujuprostranikorkaozavretakdvajuukrienihbrodova.Prijelaznistupanjinecentralniprostori suskimbonimtravejimaispredbonihapsida. Tom tipu pripada crkva Sv. Ivana Krstitelja u Jeruzalemu, samostalna zatvorena graevina, s glavnom apsidomistaknutomnaistonojstrani.Trikonhosjecentrirannasredinjikvadrat,ijakupolapoivana etiri pojasna luka (usp. Sveta Sofija). Lagano razdvajanje bonih traveja zidnim istacima, te poloaj

predvorjaiulazaodreujuorijentacijupremaglavnojapsidi.Motivtrikonhosasporadinosepojavljujei naZapadu,noposebnoznaenjetamodobivatekusrednjemuvijeku. UV.iVI.st.dolazidosvejaepolitikeicrkvenepolarizacijeizmeuistonogizapadnogdijelaRimskoga Carstva.UarhitekturionaseizraavasveveomsamosvojnouisveintenzivnijimrazvojemnaIstoku. Isprva predvode regionalne graditeljske kole, npr. u Siriji, Armeniji i Maloj Aziji. Koncem V. st. Konstantinopol postaje stjecitem istonih arhitektonskih koncepcija, koje osobito nastoje oko rjeavanjaproblemapresvodenjavelikihprostora. ZavladavineJUSTINIJANA(527.565.g.)zapoinjeiznimnojakagraditeljskadjelatnost,kakobisevelikim iprestinimgraevinamapokazaosjajCrkveiCarstva.ProstornijeidealJustinijanovadoba,zarazlikuod rimskebazilikeKonstantinovadoba,crkvaskupolomsnanogaprostornoguinka.Prviprimjerjecrkva Sv.SergijaiBakhapodignuta527.537.g.napodrujucarevepalae.Unutarzidanogkubusaneznatno nepravilnih stranica, osam visokih zidanih stupaca oblikuje unutranji oktogon. Arkade u dvije etae odvajaju ga od ophoda i galerija {empora) iznad njega. Pojasnice koje se pruaju od stupca do stupca nosekrikastukupolu(uoblikukiobrana)s15segmenata,kojisunaizmjenceravniilikonkavni;uosam ravnihsegmenataurezanisuluniotvoriprozorskogvijenca. U dijagonalnim su osima skupine stupova postavljene tako da oblikuju polukrune nie natkrivene polukupolama, koje istodobno preuzimaju potisak sredinje kupole. Tim niama odgovaraju etiri polukrune nie u uglovima vanjskoga zidnog etverokuta koje ga prilagouju sredinjem oktogonu, sluei istodobno i kao konstruktivno ojaanje uglova graevine s obzirom na potisak svodova. Zidani lukovikojisuhorizontalnoprueniiznadpresvodenihprolazauvrujustupceoktogona. Izkubinozatvorenogtijelagraevineistiesesamopoligonalnaapsida,kojazajednospredtravejem, presvoenimodsjekombavastogsvoda,oblikujeprezbiterij,otvorenupunojvisiniobijuetaaprema sredinjemprostoru,dajuimujasnousmjerenje. Primjer, pak, kako se gradilo u zapadnom dijelu carstva jest memorijalna crkva San Vitale u Ravenni, nastala gotovo u isto doba (oko 526.547.g.). U vanjski oktogon relativno tankih zidova upisan je unutranji oktogon od snanih, poligonalnih zidanih stupaca. S polukrunim lukovima koji ih povezuju oni oblikuju dvoetane arkade, na kojima poiva kupola rastvorena s osam prozora. Unutar velikih lukovanalazesedvije etaearkadanastupovima,polukrunoispupene u ophododnosnouempore. Iznad svodova ophoda od stupaca oktogona do vanjskih zidova zrakasto su prueni zidani lukovi, koji preuzimajusilepotiskaikonstruktivnouvrujugraevinu.Prezbiterijpoputvisokog"kora"sbavastim svodom,vertikalnoprolazikrozophodiempore,dopiruisvedovanjskogzida,kojijeiznadjednoetane apside otvoren velikim trodijelnim prozorom. Pastoforije, uobiajene u Ravenni, ovdje su dodane oktogonukaosamostalnipolukrunivolumenispravokutnomniom.Izmeunjihiapsideumetnutasu sporedna stubita. Ispred oktogona u irini dva traveja ophoda poloeno je predvorje s bonim apsidama. Trokutni spojni prostori vode u sredinji prostor i omoguuju s obje njegove strane pristup

krunimtomjevimasazavojitimstubitimakojavodedoempora.Graevinskivolumenostajeutradiciji rimskoravenske arhitekture u opeci. Razgibanost vanjtine odgovara znalakoj i vieslojnoj ralambi unutranjosti. Iz dvoetanog vanjskog oktogona jasno se izdie gornji kat slian lanterni, pokriven atorastim krovom koji prekriva kupolu. Svi sporedni i pridrueni prostori, pa i vani konstruktivni elementi,meusobnosujasnorazlueni.Negubeisamostalnost,svisepovezujuuvielaniorganizam. Unutranjost obiju crkava odgovara novom bizantskom prostornom idealu koji niz jasno omeenih pojedinanihprostorazamjenjujecjelovitimorganizmom.Karakterpojedinihprostoraodreenjesamo ulogom koju imaju u unutranjem prostom, a njegova je cjelovitost postignuta prikrivanjem i ublaavanjem kontrasta. Presudni doprinos dojmu nematerijalnosti daju povrine obloene obojenim mramorom i pozlaenim mozaikom, jednako kao i sjaj poliranih mramornih stupova i mekani oblici upljikastoobraenihkapitela.SanVitale,zapadnavarijanta,iznutrajeiizvanajostroiucentralnostia u oblikovnom smislu vrhunski dotjeran. U vitkijim proporcijama unutranjeg prostora i prizmatino jasnomuoblienjuvielanogvolumena(prikrivanjekupole)vejenaznaenzaokretkojieuslijeditiu arhitekturi zapadnoga srednjovjekovlja. Crkva Sv. Sergija i Bakha u pojedinostima djeluje jo pomalo sputano i u cjelini nedovoljno centralizirano. Tijelo graevine kao zatvorena i nepokretna masa nosi kupolu.Unutranjiprostordjelujeprostranijeinie.Ulaganojizmjeniravnihpotezaarkadasastupovima na bonim stranama i presvoenim niama u uglovima, koje proiruju prostor i konstruktivno ga uvruju, nasluuje se ideja povezivanja orijentiranog i centralnog prostora pod jednim golemim svodom.NetokasnijeonajeostvarenauSvetojSofijiiudrugimbizantskimbazilikamaskupolom. Bazilikaskupolom Bazilike i graevine centralnog tlocrta razvijaju se u IV. i V. st. neovisno jedne od drugih, sukladno odgovarajuim funkcijama. Bazilika, uobiajena za opinske ili biskupske crkve, svojim jednostavnim sklopom zadovoljava dodue liturgijske zahtjeve, ali ne odgovara visokorazvijenim mogunostima kasnoantike graevinske tehnike i potrebi dravne crkve za reprezentacijom. Bogati oblici graevina centralnogtlocrtaneodgovarajupotrebamacrkvekranskihzajednica.UV.st.umnoavajusepokuaji povezivanjabazilikalnogauzdunogbrodaskoromcentralnogtlocrta,dokkodgradnjicentralnogtlocrta jaatenjadaseorijentacijaodrediodgovarajuimoblikovanjemprezbiterijskogpodruja.Povezivanje obaju tipova osobito se brzo ostvaruje u istonom dijelu Carstva, gdje se tehniki usavrava i gradnja svodova.ZbrojsvihtehnikihiumjetnikihiskustavaieksperimenataiskazujeseuKonstantinopolupod JUSTINIJANOMizgradnjomvelikihbazilikaskupolom. CrkvaSv.SergijaiBakha,zapoeta527.g.,naznaavaprogramirjeenjetoeih532.537.g.uvelikim dimenzijama u crkvi Svete Sofije ostvariti arhitekti ANTEMIJ IZ TRALA i IZIDOR IZ MILETA. Vanjski pravokutnik,gotovokvadrat,odreujetlocrtcjeline.Sredinjikvadratproirenjeuuzdunomsmjeruu

dvatrapeza,tvoreitakocentraliziranilongitudinalniprostor.Nanjegovimuglovimadieseosamvelikih stupaca, odnosno skupina stupaca, koji tvore konstruktivni kostur. Izmeu njih arkade sa stupovima u dvije etae razgraniuju sredinji prostor od bonih prostora. Stupovi na bonim stranama kvadrata poredanisutonopounutranjojlinijistupaca.Nakosimstranicamatrapezapostavljenisu,meutim, kao polukrune nie, te tako bono proiruju uzduni prostor u tokama u kojima bi s obzirom na osnovni geometrijski lik trebalo nastupiti njegovo suavanje. Ispred apside na taj nain nastaje neka vrsta trikonhosa oko prezbiterija. Nasuprot njemu u uzdunoj se osi prema prednjem narteksu i prostranomatrijuotvaraglavnitrodijelniulazscarskimvratima.Umjestouobiajenihizduenihbonih brodova glavni je prostor okruen nizom relativno samostalnih bonih prostora. Parovi stupaca koji razdvajajuboneprostoreodreujuusmjerenjepremasredinjemprostoraodkojegsuoptikiodvojeni arkadama sa stupovima, no kojem su podreeni liturgijskom funkcijom. Na tom tlocrtu i na konstruktivnom kosturu koji na njemu vrsto poiva, prostor se oblikuje du uzdune osi stupnjevitim vertikalnim uzdizanjem. Kao bono omedenje iznad dvoetanih arkada, obavljenih tamnim omotaem bonih prostora i empora, a ispod bonih pojasnih lukova uzdie se zona bonih zidova dijafragmi. Njihovo jako rastvaranje skupinama prozora (usp. Maksencijeva bazilika) najavljuje intenzivno osvjetljenjeprozorskogprstenaubazikupole,nakojojsediesredinjakupola,utjemenuvisoka55,6m. Nasuprot jasnom bonom omedenju, prostor se po uzdunoj osi otvara punom visinom prema udubinama polukupola, koje pak poivaju na pojasnim lukovima i apsidalnim konhama kora odnosno ulazne strane. U tom prividno besteinskom dizanju i sputanju prostornih obrisa iznad uzdune osi i njihovukoncentriranjuuvertikalnojosipoivalebdearavnoteatogagolemogprostora,kojemususe divili ve suvremenici. Sveta Sofija, velika dravna i dvorska crkva, u bizantsko carsko doba nema izravnog nasljednika, ali je, jednako kao i manja crkva Svete Irene s dvije kupole, potaknula izvedbu pojednostavnjenihreplikauprovincijama. Osobito je znaenje za daljnji razvoj bizantske arhitekture imao tip crkvi krinog tlocrta s kupolom. Proimanjem dva broda nastaje tlocrt u obliku grkog kria s kvadratinim sredinjim travejem i etiri jednakabonatraveja.Svakitravejnosipojednukupolu,asredinja,svijencemprozora,obinojevia oddrugih{crkvaspetkupola). PrvavelikagraevinatogtipajecrkvaSvetihApostolauKonstantinopolupodignuta536.546.g.(sruena 1462).NjezinuzortijekomsrednjegvijekanaZapaduslijede Sv. MarkouVeneciji1063.g.iSt.Front u Perigueuxu1120.g.,anaistokuveuVI.st.crkvaSv.IvanauEfezu(premaPROKOPIJUistakaoicrkva SvetihApostola).Produivanjemjednogakrakakriazajedantravejnastaojeuovomsluajuorijentiran uzdunibrod.RalambairitamodgovarajusustavurazraenomuKonstantinopolu.Velikinosivistupci tvorespojasnimlukovimakonstruktivnikostur,kojinosikupoleiodtereujebonezidovedijafragmesa skupinamaprozoraotvorenihupotkupolnomprostoru,kaoisdvoetanimarkadamanastupovima. Krakove kria sa svih strana okruuju ophodi i empore. Kontrafori i lukovi osiguravaju uzduni zid od potiskasvoda.Dvavelikakvadratinaprostorasobjestranerezbiterijasluekaopastoforije.Bonakrila

atrija ispred zapadne strane crkve nastavljaju se du vanjskih zidova kao natkriveni prolazi sve do krakova kria. U provincijama Bizantskog Carstva uzori velikih graevina iz Justinijanova doba pojednostavnjujuseistapajuslokalnimgraditeljskimtradicijama.Bogatrazvitakprekinutjeprodorom islama. Novaorijentacijaantikeumjetnosti Rimska arhitektura svoj specifian karakter stjee razmjerno kasno. U povijesti razvoja kultura Italija zaostajezaegejskimpodrujem.Meuitalskimplemenima,EtruanimaiGrcima,Rimljanisumanjina. Tek njihova stoljetna ekspanzija stvara rimskoitalski kulturni prostor u kojemu se vlasti te tradicije stapaju s preuzetim utjecajima. Na tim povijesnim pretpostavkama poiva vieslojnost rimske arhitekture.Etruanski,grkiiistonohelenistikielementipreslojavajutemeljnamediteranskoitalska naelaodkojihjenajvanijeprimarnopoimanjearhitekturekaoprostora.Zarazlikuodgrkoga,rimsko poimanje arhitekture kao prostornog omotaa pre sudno je za oblikovanje trgova zatvorenih sa svih stranaidavanjeprednostilukuisvodu. Rim je sklon prostornoj organizaciji koja se zasniva na simetriji i aksijalnosti. Sjecite osi karda i dekumanabilojeveosnovicaetruanskogplaniranja.Njegoveseanalogije,jednakokaoiorijentacija premastranamasvijeta,nalazeuistonimvisokorazvijenimkulturama.Rimljanigakaonaelorasporeda primjenjujuumalimivelikimgraevinskimkompleksimateuurbanizmu.Izboromjedneoddvijuosiza ossimetrijenaglaavaseorijentacija.Ukuisatrijemonaseoitujekaoorijentacijaprematablinu,kod hramapremaceli,kodforumapremahramu.UrimskomtaboruViaPraetoriakaookosnicaorganizacije tabora oznaava smjer prema neprijatelju, odnosno, obratno, prema pretoriju ili kapitoliju. Toka usmjerenjaosinajeejeistaknutakaodominanta.Veetruanskihramnavisokompodijunadvisuje svojuokolicu.Urimskimgradovimaondjelujekaoorijentacijskatokatrgovaokruenihkolonadama. Takvo povezivanje elemenata uvjetuje frontalnost i kompoziciju fasada. Fasade su ponajprije element oblikovanja urbanog prostora, one su obodne plohe prostora na otvorenom (forum, teatar), a ne jednostavna oplata manje vrijednih graevina. Razlaganjem klasinoga grkog oblikovnog kanona elementi koji su dotada strogo uvjetovani odreenim odnosima, mogu se rabiti u slobodnim kompozicijama. Taj postupak zapoinje u II. st. pr. Kr. na podruju istonog helenizma: naznaka temeljite preobrazbe mediteranskearhitekture.Naelagrkearhitekture:plasticitetarhitektonskihelemenata,ujednaenost graevinskih tijela sa svih strana, slobodno grupiranje graevinskih tijela, postupno gube znaenje. Istodobno u Rimu nastaju novi arhitektonski sustavi i novi graditeljski tipovi: zgrade za opskrbu, za upravu i za stano vanje sve veeg broja stanovnika, te repre zentativne zgrade za obavljanje funkcija glavnoga grada cijelog Sredozemlja. Vane arhitektonske teme nisu vie Sakralni graevine, ve

urbanizam i u Rimu i u provincijama, te reprezentativna komunalna gradnja, sve razvijenija izgradnji bazilika, teatara, amfiteatara, forumu, a kasnije osobito velikih termi. U dravnoj arhitekturi Rimskoga Carstvaproimajusemediteranskiosjeajzaprostor,italoetruanskismisaozared,helenistikiveliki prostori i formalizam, te rimska konstrukcija i organizacija. Rimska "inenjerijska gradnja" iskustvima steenimpriizvoenjuvodovoda,mostovaobrambenihzidinapridonosirazvojunovetehnikegraenja masivnim zidovima, kontraforima, lukovima i svodovima od kamena, opeke i cementne grade Ova posljednja tehnika omoguuje gradnju svodova u dotad nepoznatim dimenzijama i prilagodavanje nejednakimoptereenjimakojasenarazliitimmjestimapojavljujuugraevini.Rimskamasivnagradnja razvija se u slojevit sustav, u kojem se graevni materijal upotrebljava upravo prema svojim statikim svojstvima.Pomnoproraunataraspodjelapritiskaomoguavaolakavanjeirastvaranjeisprvatekihi zbijenih graevinskih masa lukovima i svodovima velikog raspona, velikim prozorima i skupinama prozora. U doba kasne antike jednakim stvaralakim snagama postiu se novi konstruklivni i oblikovni dometi. Visokorazvijena tehnika omoguuje ostvarenje monumentalnih graevinskih volumena i prostora Konstruktivni uvjeti masivne gradnje odreuju i formalnu kompoziciju koja u vanjtini pojedinih graevina, npr. carskih termi u RIMU i TRIERU, Maksencijeve bazilike u RIMU ili aule palae u TRIERU dostiegotovopretjeranustrogost.Graevinskivolumendosljednojeizvedenkaoomotaprostoraikao konstruktivnikostur.Umjestonizanjaplastikisamostalnihelemenataprovodiseralambacjelokupne graevinskemaseRimskaracionalnostorijentirasepremastvarnosti,anepremaidealu.Ranokranska arhitektura isprva se u potpunosti razvija u okvirima te kasnoantike tradicije. Krani odbacuju "sakralnu arhitekturu" po uzoru na antike hramuve. U bazilikama koje shvaaju kao dvorane za okupljanje odriu se i tehnike svodenja, te se zadovoljavaju jednostavnim kutijastim prostorima pod otvorenim krovitem ili ravnim stropom. Tek u V st. pod utjecajem Istoka, ponovo se uvodi gradnja svodova. UvelikimJUSTINIJANOVIMgraevinamauKonstantinopolunaposeuSvetojSofijiantikaarhitektura dostieuVI.st.svojposljednji,akranskasvojprvivrhunac:dematerijalizacijaispiritualizacijaprostora, tejasan,velebanvolumengraevine,kojimdominiraistoblikvelikekupole.

You might also like