Maturski Rad-Mrežeeeee

ELEKTROTEHNIKA KOLA ZA ENERGETKU SARAJEVO
PREDMET: ELEKTROENERGETSKE MREE KANDIDAT: AMINA KURTOVI
MATURSKI RAD
U JUNSKOM ISPITNOM ROKU KOLSKE 2009/2010. GOD.
TEMA: ELEKTRINI PRORAUN TROFAZNE ZVJEZDASTE NN MREE SA Ale UADIMA
Predmetni nastavnik : Huri evko. prof. el. teh.
Predsjednik ispitnog odbora: Deliahmetovi Emin, dipl.Ing. el.
Maturski rad Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree sa Ale uadima
SADRAJ
ZADATAK2 UVOD....3 VRSTE EL. MREA.6 KONSTRUKCIJSKI ELEMENTI EL. VODOVA........8 PROVODNICI I ZATITNA UAD...........................................................................................9 KONSRTUKCIJA PROVODNIKA.....9 STUBOVI 12 PODJELA STUBOVA PREMA FUNKCIJI..13 POLOAJ STUBOVA PREMA POLOAJU TRASE VODA.....15 PODJELA STUBOVA PREMA MATERIJALU..16 IZBOR KONSRTUKCIJE STUBA.....19 RASPORED PROVODNIKA NA STUBU.20 OPENITO O IZOLATORIMA.. 22 NOSAI IZOLATORA.......23 PRIBOR ZA SPAJANJE PROVODNIKA. 24 PRORAUN EL. MREA...26 JEDNOSRTANO NAPAJAN VOD OPTEREEN NA KRAJU... 26 JEDNOSTRANO NAPAJAN VOD OPTEREEN NA VIE MJESTA.....29 DVOSTRANO NAPAJN VOD BEZ OGRANKA......34 ZVJEZDASTE MREE OPENITO...................................................................................................37 IZRADA ZADATKA...........................................................................................................................42 ZAKLJUAK.......................................................................................................................................50 LITERATURA.....................................................................................................................................51
Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi
ZADATAK 3:
3M. Zadatak: Dimenzionisati trofaznu zvijezdastu mreu s ogrankom, i to: a) s obzirom na trajno dozvoljene struje i b) s obzirom na dozvoljeni pad napona. Mrea je izvedena sa Ale uetom i raspodjelom optereenja prema slici. Naponi izvora su jednaki po intenzitetu i po fazi ( U A = U B = U C = U D ). Nazivni napon mree je U = 3x380/220 V. Prosjean faktor snage troila je cos=0,95 a dozvoljeni pad napona u mrei u 5%.
Sarajevo, decembra 2009. godine.
Predmetni nastavnik: Huri evko prof. el. teh.
1. ELEKTRINE MREE I PRENOS ELEKTRINE ENERGIJE Elektrinom mreom nazivamo sistem vodova i transformatorsih stanica koji slue za prenos elektrine energije od izvora (elektrana) do mjesta potronje i za raspodjelu elektrine energije na pojedine potroae. Razvitak elektrinih mrea neposredno je ovisio od razvitka elektrana i od rjeavanja problema prenosa i raspodjele elektrine energije. 1866 godine Simens je otkrio princip rada generatora istosmjerne struje, a ve 1879 godine Edison je napravio prvu elektrinu sijalicu sa ugljenom niti. Edison je takoe izgradio prvu elektranu za napajenje elektrinih sijalica sa ugljenom niti. Istosmjerna struja iz generatora Edisonove elekrtrane napajala je 7000 sijalica, koje su od elektrane bile udaljene nekoliko stotina metara. Nazivni napon generatora je bio 103V, a nazivni napon sijalica 100V. Elektrina mrea koja je edisonovu elektranu povezivala s potroaima bila je kablovska. Elektrine mree su se pojavile kad i prve elektrane. U elektranama se proizvodila samo istosmjerna struja. Napon je bio mali, pa su se elektrinom energijom koristili samo potroai u neposrednoj blizini elektrana. Porastom potronje kroz vodie je tekla vea struja, a to je imalo za posljedicu da ionako mali napon potroaa postane, zbog porasta pada napona, jo manji. Zbog smanjenog napona sijalice su svjetlile slabije. Da bi napon na potroau bio dovoljno velik, morao se smanjti pad napona na vodiima, odnosno poveati presjek vodia. Meutim, poveanje presjeka vodia nije moglo ii u nedogled, jer je to raspodjelu elektrine energije inilo neekonominom. Izlaz je naen u poveanju napona. Umjesto za napon od 100V, sijalice se prave za napon od 220V, tako da su i potroai mogli biti vie udaljeni od elektrane. Na slici 1. prikazana je uobiajena shema mree istosmjerne srtuje nazivnog napona 220V.
Slika 1. shema mree istosmjerne struje napona 220V Nazivni napon potroaa se vie nije mogao poveavati, jer bi to poveanje dovelo do neekonomine izvedbe sijalica i ostalih potoaa. Elektrini motori istosmjerne sruje su zahtijevali i vee napone od 220V. Dobijanje oba napona u elektrani (220 i 440V) prikazan je sistem triju vodia u jednoj elektrani. Na slici 2. prikazan je sistem triju vodia istosmjerne struje.
Slika 2. Sistem triju vodia istosmjerne struje Na slici se vidi da su u elektrani dva generatora vezana redom. Nazivni napon svakog generatora je 220V. Izmeu krajnih vodia (plus i minus) napona, zbog redne veze generatora, iznosi 440V. S druge strane, izmeu bolo kojeg krajnjeg vodia i sredinjeg vodia i sredinjeg vodia, koji nazivamo nul-vodi, napon je 220V. Na napon 220V prikljuuju se sijalice, a na napon 440V elektrini motori. Naunici su krajem devetnestog vijeka doli do zakljuka da se mora mijenjati vrsta struje, odnosno da se istosmjerna struja mora zamijeniti izmjeninom strujom. Godine 1887. Nikola Tesla je patentirao dva epohalna pronalaska; generator za proizvodnju trofazne izmjenine struje i elektrini motor trofazne izmjenine struje (trofazni asinhroni motor). Do 1888. godine bio je i teoretski i praktino rijeen problem pretvaranja elektrine struje jednog napona u elektrinu struju drugog napona pomou transformatora. Zahvaljujui svim tim pronalascima, sagradio je Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi 6
Dolivio-Dobrovolski dalekovod napona 30000V za prenos snage 230kW od hidroelektrane Laufen u Frankfurtu na Majni. Duina dalekovoda je bila 175km Naponi dalekovoda su brzo rasli, tako da su ve 1908. godine izgareni u Evropi i Americi prvi dalekovodi napona 110kV. Godine 1913. Junokalefornisko Edisonovo drutvo izgradilo je dalekovod napona 150kV, a ve 1923. godine ovaj napon je povean na 220kV. U naoj zemlji su poslije II svjetskog rata izraeni brojni dalekovodi napona 110,220 i 380kV, kao i veliki broj dalekovoda disributivnih napona 10,20,35 i 110kV.
2. VRSTE ELEKTRINIH MREA Postoji vie naina na koji se mogu podijeliti elektrine mree, npr. prema: Naponu, vrsti sruje, namjeni, broju provonika, materijalu od kojih su provodnici napravljeni, nainu izvoenja na terenu, sistemu raspodjele elektrine energije i sl. Pema naponu, mree se dijele na mree visokog napona i mree niskog napona. Mree niskog napona su mree iji je nazivni napon do 1000V, a mree visokog napona iznad 1000V. Prema vrsti struje, mree se dijele na mree jednosmjerne struje i mree naizmjenine struje. Prema namjeni, mee mogu biti prenosne i distributivne. Prenosne mree slue za prijenos elektrine energije od elektrana do potroakih centara, a distributivne slue za razvod unutar potroakih centara do svakog pojedinanog potroaa Prema broju provodnika, postoje sljedee mree: sa jednim provodnikom:
- (trola u tramvajskom saobraaju, koristei ine kao povratni provodnik);

sa dva provodnika:
- Kod jednosmjerne struje (trojelbus),

Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi 7
- Kod naizmjenine struje (jednofazni prijemnici);
sa tri provodnika:
- Kod jednosmjerne struje ( provodni sistem za napajenje sijalica i motora), - Kod naizmjenine struje visokog napona (trofazni sistem bez nultog provodnika
za prijenos elektrine energije od izvora do transformatorske stanice).
- Kod
naizmjenine struje visokog napona (dva fazna provodnika plus nulti
provodnik, koji se obino koristi za uluno osvjetljenje), sa etri provodnika:
- Kod naizmjenine struje (trofazni sistem sa nultim provodnikom za mjeovitu

potronju). Mree se dijele i prema vrti materijala od kojih su provodnici izraeni, npr.: od bakra, aluminija, aluminijum-elika, aldreja, bronze itd. Prema konstrukciji elektrinih vodova, mree se mogu podijeliti na nadzemne i podzemne. Prema sistemu raspodjele elektrine energije, mree se dijele na radijalne, ili otvorene (mree napajanja sa jednog izvora), zatim zatvorene (napajanje iz jednog ili vie izvora) i sloene zatvorene mree. Radi lakeg prouavanja, sve pomenute mree su svrstane u dvije grupe, i to:
- mree niskog napona, - mree visokog napona.

Cjelina od nekoliko elektrana, koje su meusobno povezane elektrinim vodovima visokog i naskog napona, a u svrhu paralelnog rada naziva se elektroenergetski Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi 8
sistem. Kada su u pitanju velike snage i velike udaljenosti, prenos se zbog tehnikih i ekonomskih razloga obavezno obavlja visokim naponima. Ukoliko je snaga vea, utoliko je i visina prenosnog napona vea. Penosna mo raste sa kvadratom prenosnog napona.
Praksa je pokazala da se elektrine snage reda 10MW prikljuuju na napon 35kV (ukoliko nemaju lokalno potroako podruje), reda 100MW na 110kV, a reda vie stotina MW na 220kV i vie.
3. KONSTRUKCIJSKI ELEMENTI ELEKTRINIH VODOVA Elektrini vodovi su djelovi elektrinih mrea kojima se prenosi i raspodjeljuje elektrina energija. Prema konstrukciji, elektrine mree su podjeljene na NADZEMNE i PODZEMNE. S obzirom na tu podjelu potrebno je izvriti i opis pojedinih elektrinih vodova. NADZEMNI VODOVI Osnovni elementi koji sainjavaju nadzemni vod su: provodnici i zatitna uad stubovi izolatori nosaci izolatora pribor za spajanje, privrivanje i vjeanje provodnika dopunski elementi
Slika 3. osnovni elementi nadzemnih vodova
PROVODNICI I ZATITNA UAD Provodnici nadzemnih vodova slue da prenesu elektrinu snagu, a zatitna uad (koja se postavljaju iznad faznih provodnika) za zatitu od atmosferskih prenapona. I jedni i drugi izloeni su raznim atmosferskim i hemijskim uticajima. S obzirom na njihovu namjenu, oni moraju imati veliku specificnu provodnost, moraju biti dovoljno ilavi, otporni na razna mehanika naprezanja i atmosferske uticaje a takoe i ekonomini. KONSTRUKCIJA PROVODNIKA
10
Prema konstrukciji, provodnici se dijele na: provodnike od punog okruglog presjeka (ice) uaste provodnike, izraene od vie ica iz jednog ili dva metala provodnike u snopu
Provodnici punog okruglog presjeka Provodnici u obliku ice primjenjuju se samo od bakra, bronze i elika. Prilino su kruti pa je njihova primjena dozvoljena samo na presjeke do 16mm 2 , iako se postavljaju na rasponima maljim od 80m. Prema Tehnikim propisima, primjena ica od aluminijuma i njegovih legura nije dozvoljena. Ti materijali se mogu primjeniti samo kao kombinovana uad. Uasti provodnici izraeni su od sedam ili vie tankih upredenih ica. Iznad unutranje ice nalazi se, u zavisnosti od veliine presjeka, jedan ili vise slojeva ice. Svaki sloj se pree naizmjenino u drugom smjeru, da ne bi dolo do uvijana provodnika. Broj ica u pojedinim slojevima iznosi redom 1,6,12,18,24,30, Uasti provodnici za vee presjeke su podesniji za rukovanje nego provodnici sa punim presjekom. Medutim, imaju znatno veu mehaniku sigurnost usljed raspodjele eventualnih greaka u materijalu, a osim toga ue je i znatno otpornije na vibracije. KOMBINOVANA UAD od dva metala obino se izrauje od aluminijuma i elika. Takav provodnik ima jezgro ueta od pocinkovanih elinih ica, zatieno ravnomjernim slojem neutralne masti, otporne prema atmosferskim uticajima, i aluminijski plat oko njega. elino ue slui da primi mehanika naprezanja, a aluminijskim platom se provodi elektrina struja. Karakteristike ovog provodnika zavise od relativnog odnosa aluminijuma I elika .
11
Uobiajene konstrukcije imaju odnos 7,7:1, 6:1, 4,4:1, 1,7:1 i 0,95:1. Uad sa odnosom 0,95:1 se koristi kao zatitni. Kombinovana uad izrauju se i od legure E-AlMg1 i elika sa istim odnosom E-AlMg1 i elika kao i aluminijum-elina uad. U grupu kombinovanih uadi spada takoe I alumoweld-uad, koja se kod nas ne izrauju ali se primjenjuju. Ovo ue sastoji se iz elinih ica visoke mehanike vrstoe. Svaka ica presvuena je debljim slojem aluminijuma, iji je zadatak da titi eline ice od korozije i da im povea elektrinu provodnost. PROVODNICI U SNOPUsnop provodnika jedne faze formira se tako to se umjesto jednog aluminijum-elinog provodnika veeg presjeka primjene 2,3 ili 4 provodnika manjeg presjeka. Zbir presjeka provodnika snopa nesmije da bude manji od presjeka provodnika koji se zamjenjuje snopom. Provodnici snopa postavljaju se na rastojanju 25-40cm. Dva provodnika u snopu obino su postavljena horizontalno. Tri provodnika u snopu ine jednakostranini trougao, iji je vrh okrenut nadole, a etiri provodnika ine kvadrat. Poto ti provodnici ine jednu cjelinu, njihovo meusobno rastojanje odrava se po cijeloj duini voda pomou specijalnog elementa-RASTOJNIKA. Provodnici u snopu primjenjuju se za izradu VN vodova kako bi se poveao ekvivalentni prenik provodnika i smanjila mogunost nastanka korone. Prema Tehnikim propisima najmanji dozvoljeni presjeci provodnika trebaju da budu: ZA VN VODOVE -bakar i bronza -aluminijum i legure -Ale -elik 10mm 2 25mm 2 16mm 2 16mm 2 ZA NN VODOVE SA RASPONIMA DO 45m -bakar i bronza -aluminijum i legure 6mm 2 16mm 2 Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi 12
4. STUBOVI Provodnici elektrinog voda moraju biti na odreenoj visini iznad zemlje, na odreenom meusobnom rastojanju, kao i na rastojanju od okolnih objekata. Elementi elektrinog voda koji omoguuju takvo postavljanje provodnika nazivaju se stubovi. Nadzemni elektrini vodovi prelaze preko razliitih terena (npr.:naselja, uma, rijeka, movara, brda, i td.), pa se zbog toga upotrebljavaju razliiti stubovi. Stubovi se mogu podijeliti prema funkciji koju imaju u vodu, zatim prema poloaju u trasi voda, kao i prema konstrukciji i materijalu od kojeg su napravljeni.
13
Slika 4. konstrukcija stuba PODJELA STUBOVA PREMA FUNKCIJI Prema funkciji koju imaju u vodu, stubovi se dijele na nosee zatezne, rasteretne, ugaone, poetne i krajnje. Nosei stubovi- pri normalnom pogonu, kada su svi provodnici zategnuti, sile usljed zatezanja provodnika sa obje strane stuba priblino su jednake po veliini, a suprotnog smjera F 1 F 2 .
14
Slika 5. Zatezni stubovi- postavljaju se na mjestima gdje trasa voda skree za neki ugao, na poetku i na kraju linije voda, kao i na odreenim mjestima u pravoj liniji voda. Na taj nain zatezni stubovi mogu biti ugaoni, krajnji, i rasteretni, odnosno linijski. Njihove rezultantne sile usljed zatezanja provodnika su razliite. Ugaoni stubovi se uglavnom postavljaju na mjestima gdje trasa voda skree za ugao vei od 5, ali se preporuuje da se obavezno postave na mjestima gdje ugao skretanja iznosi vie od 20. Njihova rezultantna sila usljed zatezanja provodnika toliko je vea ukoliko je ugao skretanja trase voda vei. Ako su sile usljed zatezanja provodnika u susjednim rastojanjima jednake F 1 =F 2 , rezultantna sila usljed zatezanja usmjerena je pravcem simetrale ugla koji zaklanjaju trasu voda. Krajnji stubovi se postavljaju na kraju linije voda kao i pri prelasku sa nadzemnog na podzemni vod jer mogu da izdre trajno optereenje sa punom silom zatezanja provodnika samo sa jedne strane. Takvi stubovi se postavljaju i na ulasku ili izlasku iz transformatorske stanice, jer na kratkom rastojanju od zgrade transformatorske stanice, do prvog stuba provodnici su veoma malo nategnuti, kako konstrukcija zgrade ne bi bila ugroena. Rasteretni stubovi se postavljaju u pravoj liniji voda radi lakeg montiranja voda, a i radi ogranienja veliine eventualnih mehanikih oteenja koje bi nastale bilo usljed
15
ruenja nekog stuba, bilo usljed prekida jednog provodnika. U sluaju oteenja dijela voda u prvoj liniji, ono bi se prenosilo sa jednog noseeg stuba na drugi, jer nosei stubovi se iz ekonomskih razloga ne proraunavaju za takva optereenja. Na prelasku preko saobraajnica, eljeznikih pruga, rijeka, PTT vodova kao i na svim onim mjestima gdje se zahtijeva vea elektrina i mehanika sigurnost, postavljaju se esto sa obije strane prelaska takoe rasteretni stubovi. Poto se u polju ukrtanja zbog poveanja mehanike sigurnosti, smanjuje dozvoljeno naprezanje, na tim stubovima se javljaju velike razlike u silama zatezanja sa obje strane stuba. Zbog toga je kod njih sila usljed zatezanja provodnika u polju prelaska znatno manja od sile usljed zatezanja provodnika izvan voda prelaska. Stubovi za preplitanje odnosno transpozicioni stubovi ine posebnu vrstu zateznih stubova na kojima se vri preplitanje faznih provodnika. Kapacitivnost i induktivnost svake faze elektrinog voda zavisi, izmeu ostalog, i od rasporeda provodnika na stubu. U sluaju nesimetrinog rasporeda pojavit e se razlika u veliini kapacitivnih provodnosti i induktivnosti otpora pojedinih faza, naroito kod drugih vodova, to nije preporuljivo, pogotovo ako je vod dui i vieg napona. Da bi se izjednaile njihove veliine, na odreenim mjestima du linije voda vri se promjena mjesta faznih provodnika preplitanja. Za sve zatezne stubove karakterstino je da naprezanja provodnika i zatitne uadi u susjednim rasponima nemoraju biti jednaka, a razlike meu njima mogu biti manje ili vee, to zavisi od vrste zateznog stuba.Provodnici i zatitna uad na zateznim stubovima vrsto su spojeni i na stubove se, sa obje strane direktno prenosi sila zatezanja svakog provodnika i zatitnog ueta.Ako su provodnici elektrinog voda postavljeni ne potporne izolatore, radi postizanja vrste veze na zateznim stubovima, primjenjuje se posebni vez, a eventualno se poveava i broj izolatora. Kod elektrinih vodova gdje su upotrebljeni visei izolatori na svim zateznim stubovima izolatori stoje u liniji provodnika, dok kod noseih stoje priblino vertikalno. Tehniki propisi preporuuju da duina zateznog pola ne bi trebala da bude vea od 5km niti da obuhvata vie od 30km raspona. Kraa zatezna polja se ne primjenjuju iz ekonominih razloga, jer su zatezni stubovi skuplji od noseih. Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi 16
POLOAJ STUBOVA PREMA POLOAJU U TRASI VODA
Stubovi se dijele na: linijske ugaone Linijski stubovi su svi stubovi bilo nosioci, bilo zatezni koji se nalaze u pravolinjiskoj trasi voda. Ugaoni stubovi se nalaze na svim mjestima gdje trasa voda skree. Ako je ugao skretanja mali, na takvom mjestu postavlja se nosei stub. U sluajevima veih skretanja postavlja se zatezni stub.
PODJELA STUBOVA PREMA MATERIJALU Za elektrine vodove upotrebljavaju se drveni, elini, armiranobetonski i aluminijski stubovi. Drveni stubovi- se izrauju od etinara i liara. Za izradu stubova od etinara dolazi u obzir: bijeli i crni bor, smreka i jela a od liara: pitomi kesten, bagrem i sve vrste hrasta osim cera, jer njega insekti mnogo nagrizaju pa je nepogodan za rad i
17
nesiguran, a i podloniji je truljenju. Treba da bude pravo, zdravo, bez kvrga i raspuklina kao ibez buotina od insekata. Gornja dva metra treba da budu ravna. Na donjem kraju stubovi su ravno odrezani, a na gonjem koso, u obliku kupe ili piramide, ba bi voda to manje provodila kroz njih. Visina kosine odsjecanja obino iznosi oko 1/3 prenika stabla pri vrhu. Drveni stubovi se oznaavaju duinom i prenikom pri vrhu. Duine drvenih stubova su 9-15m a najmanji prenik pri kraju, mjeren na razdaljini 30cm od samog vrha, iznsi 12-16cm, to zavisi od konstrukcije stuba i napona voda. Prenik stuba se postepeno poveava od vrha prema donjem kraju, priblino 0,8cm po duinskom metru. Velika mana drvenih stubova je to su veoma podloni truljenju. Drvo truli najvie u pojasu oko povrine tla, jer je vlanost zemlje u tom dijelu naroito pogodna za razvoj gljivica, koje izazivaju truljenje. Zbog toga drveni stubovi veoma bro propadaju i ne smiju se ostaviti u eksploataciji due od 3-5 godina nezatieni. Da bi se vijek trajenja drvenih stubova produio do 20 godina, sve vrste stubova, osim onih koji nisu podloni truljenju, treba specijalnim postupkom, tzv impregnacijom, zatititi od truljenja. Svi rezovi i rupe na stubu moraju se, u cilju zatite, premazati vruim bitumenom. Konstrukcija drvenih stubova: Za nadzemne energetske vodove upotrebljavaju se sljedei stubovi: JEDNOSTRUKI, USIDRENI, STUBOVI SA PODUPIRANJEM, DVOSTRUKI, A-STUBOVI, PORTALNI, kao i TROKRAKI i ETVEROKRAKI PIRAMIDALNI STUBOVI. Sloeni oblici drvenih stubova ne primjenjuju se iz ekonomskih razloga. Jednostuki stubovi- ovi stubovi uglavnom slue kao nosei stubovi i primjenjuju se za niski i visoki napon. Usidreni i stub sa podupiranjem- se upotrebljavaju u NN vodovima sa malim presjecima provodnika kao zatezni stubovi (obino ugaoni). Sidro i podupira- postavljaju se u pravcu rezultantne sile zatezanja provodnika, i to suprotno od smjera, a podupira u smjeru rezultantne sile zatezanja provodnika.
18
Dvostruki stub- sastavljen je iz dva jednostruka stuba, meusobno spojena, modanicima od tvrdog drveta i stegnuta odgovarajuim vijcima. Broj modanika je 46, to zavisi od duine stuba. Dvostruki stubovi se primjenjuju kao zatezni stubovi u vodovima niskog napona na mjestima gdje, radi ogranienja prostora, nije mogue primjeniti stub sa podupiraem. Takoe se primjenjuju kao zatezni stubovi u vodovima visokog napona gdje sila usljed zatezanja provodnika nije velika. A-stub- je dobio naziv prema svom izgledu. Primjenjuje se u vodovima niskog i visokog napona kao zatezni stub. Portalni stub- sastavljen je iz dva jednostruka stuba, povezana horizintalnom prekom, a moe biti ojaan sa jednim ili sa dvije dijagonale. Upotrebljavaju se u VN vodovima sa viseim izolatorima. Trokraki i etverokraki piramidalni stubovi upotrebljavaju se kao ugaoni stubovi, a esto slue i za noenje transformatora. U zadnje vrijeme primjenu drvenih stubova potiskuje sve vea upotreba armiranobetonskih stubova, ak i u NN vodovima. Armiranobetonski stubovi- se razlikuju po nainu izrade i po obliku presjeka, koji moe biti: PRAVOUGAONI, PRSTENASTI, MNOGOUGAONI, ZVJEZDAST I-PRESJEK i td. Ovi stubovi se izrauju centrifugovanjem ili vibriranjem betona.
19
Slika 6. Armirano-betonski stubovi Centrifugovani stubovi- izrauju se tako to se u kalup stabla armirani skelet od betonskog eljeza, na koji se pri brzom obrtanju kalupa, sipa betonska masa usljed centrifugalne sile, betonska masa se vrsto zbija uz kalup dok se voda neiscjedi. Unutarnja povrina ovih stubova je uvijek okrugla ili eventualno blago konusna, dok spoljna moe biti i mnogougaona, to zavisi od oblika kalupa. Ovi stubovi su relativno laki, jer su uplji, a zbog jako nabijenog i vrstog betona vrlo su otporni. Centrifugovani stubovi se izrauju iz jednog komada, a ako su glomazniji, onda iz vie dijelova, pa se na licu mjesta sastavljaju. Armiranobetonske konzole se izrauju posebno, a zatim se na mjestu postavljanja privruju za stub zalivanjem cementnim malterom, kroz naroito zato ostavljene otvore. Betonskim zatvaraima na vrhu stuba spreava se da vodaprodre u njegovu upljinu. Vibrirani stubovi- izrauju se u horizontalnom i vertikalnom poloaju. elini skelet se stavlja u gvozdeni ili drveni kalup koji se puni betonskom masom. U toku punjenja, betonska masa se zbija vibriranjem, bilo runo, bilo elektrinim vibratorom. Vibracioni stubovi mogu biti razliitog presjeka: PRAVOUGAONOG, SA OTVORIMA, radi smanjenja teine i smanjenja povrine izloene pritisku vjetra, ESTOUGAONOG, Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi 20
OSMOUGAONOG, TROKRAKOG, I-PRESJEKA, SA PUNIM REBROM ili SA OTVORIMA U NJEMU, SA REETKASTIM REBROM i slino. Konstrukcijski oblik armiranobetonskih stubovacentrifugovani i vibrirani armiranobetonski stubovi izrauju se kao: JEDNOSTRIKI, DVOSTRUKUI i PORTALNI. Aluminijski stubovi- primjena ovih stubova, i to samo u vodovima visokog napona, za sada je jo uvijek mala radi relativno visoke cijene aluminijuma. U odnosu na elik, aluminijski stubovi su laki. Otporni su na kroziju, lake se izrauju, montiraju i transportuju. Radi prednosti koju imaju nad elinim stubovima, oni e se vjerovatno uskoro sve vie primjenjivati. Prednosti i nedostaci ovih stubova su: Drveni stubovi su jeftiniji i lahko se transportuju. Neotporni su na atmosferske uticaje, a vijek trajanja ak i pored impregnacije, je mali, najmanje 25 godina. elini stubovi u poreenju sa drvenim ne stradaju od udara groma i imaju dui vijek trajanja. Sa njima se mogu postii znatno vee visine provodnika iznad zemlje. Estetski izgledaju znatno bolje. Potronja materijala je velika, zbog ega je cijena ovih stubova velika. Armiranobetonski stubovi traju vrlo dugo, preko 50 godina. Ne zahtijevaju nikakvo odravanje i veoma dobro podnose atmosferske uticaje. Transportovanje ovih stubova je veoma teko, naroito velikih i glomaznih stubova. IZBOR KONSTRUKCIJE STUBA Znaajan uticaj na izbor konstrukcije stuba ima visina napona, konfiguracija terena, a takoe i klimatski uslovi i mjesta preko kojih stub prelazi. Pri izboru konstrukcije i dimenzije stuba i njegovih elemenata, veoma je vaan raspon elektrinih vodova. Ako je raspon mali, visina stuba je relativno mala. Utroena koliina materijala za jedan stub je manja, a time i cijena nia. No, s obzirom na cijelu duinu voda, u njoj e biti veliki broj takvih stubova, a to uslovljava veliki broj temelja, izolatora i ostale opreme. Transport je skuplji a montani radovi obimniji. Poveanjem napona smanjuju se broj stubova. Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi 21
Utroena koliina materijala za jedan stub je vea, a time i cijena stuba vea. Meutim cijena za 1km voda je manja. Manji broj stubova iziskuje manji broj izolatora. Cijena opreme, a zatim transporta, temelja i montanih radova je manja, to znai da je cijena 1km voda takoe manja. Daljim poveanjem raspona naglo raste ugib, kao i visina stuba, to prouzrokuje poveanje utroenog materijala za stub i temelje, a time i poveanje cijene stuba. Raspon voda pri kome su investicioni trokovi najmanji naziva se EKONOMSKI RASPON. Da bi se odredio ekonomski raspon potrebno je izvriti niz prorauna, uzimajui razliite duine raspona i birajui najpovoljniju konstrukciju stuba. Takvim proraunom dobijeni su ekonomski rasponi:
ZA DESETKILOVOLTNE VODOVE 1. SA DRVENIM STUBOVIMA 2. SA ARMIRANOBETONSKIM STUBOVIMA 3. SA ELINIM STUBOVIMA
50-70m 70-100m iznad 100m
ZA TRIDESETPET KILOVOLTNE VODOVE 1. SA DRVENIM STUBOVIMA 2. SA ARMIRANOBETONSKIM STUBOVIMA 3. SA ELINIM STUBOVIMA
60 ili70-100m 120-150m 150-200m
Kod najviih napona ekonomski raspon dostie ak 500m. RASPORED PROVODNIKA NA STUBU Kao to se iz predhodnog izlaganja vidjelo, na izbor konstrukcije stuba utie visina napona elektrinog voda, broj provodnoka na stubu, kao i klimatski uslovi predjela preko kojih vod prelazi. Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi 22
Raspored provodnika na stubu moe biti razliit. Za nie napone, gdje su upotrebljeni potporni izolatori je uobiajeni rasporedi provodnika jednostranog voda a ima i raspored provodnika na potpornom izolatoru dvostrukog voda. Pri tome stubovi mogu biti drveni, elini ili armiranobetonki. Za vie napone, gdje se moraju primjeniti visei izolatori imamo uobiajeni rasporedi provodnika na stubu, za jednostruke vodove, i za dvostruke vodove. Bez obzira na to da li su u pitanju jednostruki ili dvostruki vodovi, vidi se da se provodnici na stubu postavljaju na tri visine, na dvije i na jednoj visini. Provodnici postavljeni na tri visine zahtijevaju, naravno, due stubove, krae konzole i jedno zatitno ue. Provodnici postavljeni na dvije visine zahtijevaju due konzole i vei broj zatitne uadi (2,3). Stubovi su krai ali iri. Osim toga, na provodnike koji su blii zemlji manji je uticaj atmosferskih prenapona. Provodnici na stubu moraju biti tako postavljeni da je pri svim pogonskim uslovima, uzimajui u obzir dejstvo vjetra i dodatnog optereenja, onemogueno suvie veliko pribliavanje pojedinih provodnika, kao i provodnika i zatitne uadi, odnosno provodnika i dijelova stuba, pri emu moe ustupiti preskok. Najmanje rastojanje koje obezbjeuje da ne doe do meusobnog dodira naziva se sigurnosno rastojanje. To rastojanje je utoliko vee, ukoliko je visina napona elektrinog voda vea. Prema tehnikim propisima, sigurnosno rastojanje iznosi prema tabeli: TABELA 1
23
Strujno postojanje izmeu pojedinih provodnika, kao i provodnika i zatitne uadi mora biti vee od sigurnosnog rastojanja.
5. IZOLATORI Provodnici za nadzemne vodove privruju se na stubove preko izolatora. Izolatori se izrauju od tvrdog porculana ili oplemenjenog stakla. U izuzetnim sluajevima, kada se zahtijeva vrlo velika mehanika vrstoa, upotrebljavaju se steatitni izolatori. Tijelo porculanskog izolatora izrauje se od smjese kaolina (oko 50%), kvarca (oko 25%) i gline (25%). Masa dobijena od tih sirovina, primjenom vie operacija, se oblikuje, sui i glazira. Tijelo staklenog izolatora dobija se presovanjem istopljene homogene mase, a zatim se oplemljenjuje. Da bi izolatori odgovarali svojoj namjeni od njih se zahtijevaju sljedea svojstva:
- Da imaju visoku izolacionu mo, to se postie na taj nain da se onemogui

apsorpcija vode.
- Da
imaju veliku mehaniku vrstou, jer su optereeni silama energetskih
vodova. To se postie pravilnim izborom strukture materijala od kojeg se izrauju.
- Da su otporni na sve hemijske uticaje. U tu svrhu se povrina izolatora prevai

glazurom, tako da vlaga, povrina, so i hemijski gasovi ne prijanjaju lahko za njih. Glazura treba da je glatka, bez pukotina i otporna na hemijske uticaje. Spoj glazure sa porculanskim tijelom izolatora mora biti homogen.
- Da
su neosjetljivi na iznenadne promjene temperature okoline kojima su
energetski vodovi izloeni. IZOLATORI ZA NISKI NAPON se dijele na potporne i zatezne izolatore. Potporni izolatori su zvonastog oblika. Prema JUS-u postoje dva tipa, i to: N80 i N95. Prvi tip
24
slui za noenje provodnika presjeka do 25mm 2 , a drugi za noenje provodnika 35150mm 2 . Zatezni izolatori su valjkastog oblika. Izrauju se u dvije veliine, i to: Z80 i Z115. Upotrebljavaju se na onim mjestima u niskonaponskim mreama gdje dolaze do izraaja vea mehanika naprezanja.
Slika 9. porculanski izolatori
NOSAI IZOLATORA Za privrivanje izolatora na stub, drvo, zid ili konzolu upotrebljavaju se elini nosai izolatora. Oni moraju biti pocinkovani ili nekim premazom pouzdano zatieni od korozije. Nosai izolatora se dijele na nosae izolatora za niski napon i nosae izolatora za visoki napon. Za privrivanje NN potpornih izolatora na drveni stub ili zid koriste se tri tipa savijenih nosaa izolatora sa oznakom NSN, i to:
- nosai tipa E za uvrtanje u drvo, - nosai tipa F za pritezanje navrtkom,

- nosai tipa G za uvrivanje u zid.

Nosai sva ova 3 tipa izrauju se u dvije veliine, i to: NOSAI TIPA NSN16, koji se upotrebljavaju za izolatore, N80 i nosae tipa NSN19 koji se upotrebljavaju za izolatore N95. Za privrivanje niskonaponskih izolatora na konzole primjenjuju se pravi nosai sa oznakom NPN. Pravih nosaa ima dva tipa, i to:
- nosai tipa A, koji se postavljaju na konzole noseih stubova, - nosai tipa B, koji se postavljaju na konzole zateznih stubova.
Nosai tipa A izrauju se u dvije veliine, i to: nosai tipa NPN16 za izolatore N80 i nosai tipa NPN19 za izolatore N95. Nosai izolatora tipa B izrauju se u 2 veliine: NPN16 za izolatore N80 i NPN19 za izolatore N95. S obzirom na visinu konzole za privrivanje u svakoj veliini predviene su po 2 duine. Za postavljanje zateznih valjkastih izolacija upotrebljavaju se stremeni. Izrauju se 2 tipa stremena, i to: prav stremen sa oznakom SP i kosi stremen sa oznakom SK. 6. PRIBOR ZA SPAJANJE PROVODNIKA Potreban pribor za spajanje provodnika je:
- spojnice i - stezaljke
Spojnice slue za mehaniko i elektrino spajanje krajeva vodia koji se eono dodiruju ili se preklapaju. Vodie je potrebno spajati u rasponu izmeu stubova, pri zatvaranju krajnjih vezova i pri prikljuivanju pomonih uadi na vodovima sa potpornim izolatorima. Presovanje stezaljki i spojnica na pojedine vrste vodia vri se pomou hidrauline Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi 26
prese sa elilnim ulocima. Presovanje se mora izvriti tano sa odgovarajuim ulocima koji se odreuju za pojedine vrste stezaljki i spojnica. Stezaljke su elementi nadzemnih mrea koji slue za:
- za
spajanje provodnika pri izradi strujnih mostova na zateznim stubovima
niskonaponskih i visokonaponskih vodova;
- za izradu radnih vodova prilikom privrenja provodnika na potporne izolatore; - za privrenje provodnika na nosee i zatezne izolatorske lance.
Strujnih stezaljki ima raznih konstrukcija, a svima je svrha da ostvare pouzdan spoj koji e, osim trajnog optereenja, moi da izdri i struju kratkog spoja.
Kombinovane strujne stezaljke se primjenjuju za spajanje aluelprovodnika sa bakrenim, jednakih ili razliitih presjeka. Odvojne stezaljke se koriste za spajanje provodnika istih ili razliitih presjeka pri izradi strujnih mostova ili odvajanju ogranka od glavnog voda.
Slika 10. odvojna stezaljka Zubaste stezaljke sastoje se iz dva djela koji zadiru jedan u drugi kao zubi, a steu se zajedno pomou stremastih vijaka. Strujne stezaljke slue za spajanje provodnika pri izradi strujnih mostova na zateznim stubovima. U zavisnosti od prijesjeka provodnika primjenjuje se dvostruko, trostruko ili etvorostruke strujne stezaljke.
27
Slika 11. strujna stezaljka 7. PRORAUN ELEKTRINIH MREA SVRHA PRORAUNA Elektrine mree moraju tako projektovane i izgraene u pogonu zadovoljavaju sljedee zahtjeve:
- tehniku ispravnost, - bezopasnost za okolinu i - ekonominost.

Da bi se ostvarili ovi zahtjevi, moraju se kod projektovanja elektrinih mrea napraviti sljedei proraun: toplotni, elektrini, ekonomski, mehaniki i razni dopunski prorauni. Svrha elektrinog prorauna je odreivanje padova napona pri poznatim presjecima vodia, odnosno odreivanje presjeka pri poznatim padovima napona. Elektrinim proraunom odabiraju se takvi presjeci koji e omoguiti da potroai dobiju nazivni napon. Jednostrano napajan vod optereen na kraju Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi
28
Na slici (12.a.) ematski je prikazano kolo istosmjerne struje u kome generator napaja jednog potroaa. Snaga potroaa je P (kW). Presjek vodia je s (mm 2 ). Potroa je sa generatorom spojen vodom, duine l (m). Na slici (12.b.) ova ematska veza je prikazana pojednostavljeno , kako se to obino ini u elektrinim proraunima vodova i mrea.
Slika 12. ematsko kolo istosmjerne struje U dovodnom i odvodnom (dolaznom i odlaznom) vodiu tee struja I (A). Pad napona u oba vodia iznosi: U =U 1 -U 2 (V) gdje je: U 1 (V) napon na poetku voda tj. na generatoru i U 2 (V) napon na kraju voda tj. na potroau. Pad napona moemo izraunati i po Omovom zakonu:
U = I 2R = I
2l 2 pl =I (V). s s
29
gdje je p specifini otpor u mm 2 /m, a specifina vodljivost u Sm/mm 2 . Pad napona izraunat na ovaj nainnaziva se apsolutni pad napona. U praksi se, meutim veoma rijetko rauna sa apsolutnim padovima napona. Gotovo redovno, umjesto sa apsolutnim padovima naponaraunamo sa procentualnim padovima napona. Procentualni pad napona dat je izrazom: u= u 100 (%) U
Ako umjesto apsolutnog pada napona u unesemo u ovaj obrazac njegovu vrijednost dobijemo: u= 200 I l (%) s U
Prema tome, ukoliko smo odabrali presjek vodia, moemo pomou predhodnog obrazca provjeriti da li e na tom vodu pad napona biti vei od dozvoljenog. Obino se , meutim, ide drugim putem. U predhodni izraz se uvrsti vrijednost dozvoljenog procentualnog pada napona i izrauna se presjek pomou obrasca: 200 I l (mm 2 ) u U
s=
Ukoliko je presjek vodia, dobijen po predhodnom obrascu, manji od presjeka koji smo ranije odbrali s obzirom na zagrijavanje, onda e pad napona na odabranom presjeku biti manji id dozvoljenog.. I obratno, ako je izraunati presjek vei od odabranog, onda e pad napona na odabranom presjeku biti vei od dozvoljenog. To se, meutim, ne smije dogoditi. U tom sluaju emo odabrati vee presjeke dotle dok ne pronaemo presjek na kom e stvarni pad napona biti manji od dozvoljenog.
30
Umjesto struje I moemo u predhodni obrazac pisati odnos I = S= 200 P l 200 I l P = (mm 2 ), u U 2 u U U
P , pa dobijemo: U
jednaina...1
gdje je P snaga u W. Ukoliko je snaga potroaa data u kW, onda predhodni obrazac prelazi u oblik: 2 10 5 P l u U
s=
(mm 2 ).
jednaina...2
Iz ovog izraza slijedi da e pri istom momentu snage Pl, pri istom materijalu vodia () i pri istom procentualnom padu napona izmeu presjeka s 1 i s 2 postoji odnos:
s1 (U 2 ) 2 = s 2 (U 1 ) 2 Prema tome, presjeci vodia su obrnuto srazmjerni kvadratima napona. Ova injenica naroito dolazi do izraaja kod visokonaponskih vodova koji prenose velike koliine elektrine energije. Da presjeci vodia ne bi bili suvie veliki, to bi prouzrokovalo skupu gradnju vodova, poveava se napon. Meutim, i kod visokonaponskih vodova mora se voditi rauna o najmanjim dozvoljenim presjecima s obzirom na mehaniku sigurnost vodova, o emu smo ve ranije govorili. Iz ovog obrasca s = 200 I l (mm 2 ) izraunat emo duinu l: u U s uU [ m] 200 I
l=
Proraun jednostrano napajanog voda optereenog na vie mjesta Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi 31
Na slici (13) prikazan je jednostrano napajan vod istosmjerne struje optereen na vie mjesta. Vod je u takama 1, 2, 3 i 4 optereen sa strujama i 1 , i 2 , i 3 , i 4 . Najnii napon na vodu bie u taki 4, jer je od izvora A do take 4 najvei pad napona. Ukupni pad napona od take 4 bie jednak zbiru padova napona u pojedinim dionicama:
u = u1 + u 2 + u 3 + u 4 (V)
Slika 13. jednostrano napajn vod optereen na vie mjesta Pod uslovom da je presjek vodia na itavoj duini konstantan i da je vodi izraen od istog materijala ( 1 = 2 = 3 = 4 = ) padovi napon ana pojedinim dionicama iznosili bi:
32
u1 =
2 l1 ( I 1 + I 2 + I 3 + I 4 ). s
u 2 =
2 l2 ( I 2 + I 3 + I 4 ). s 2 l3 (I 3 + I 4 ) i s
u 3 =
u 4 =
2 l4 I4. s padove napona u jednainu
Uvrtavajui
vrijednosti
za
pojedine
u = u1 + u 2 + u 3 + u 4 , dobijemo: 2 [ l1 ( I 1 + I 2 + ) + l 2 ( I 2 + I 3 + I 4 ) + l3 ( I 3 + I 4 ) + l 4 I 4 ] s
u =
U openitom sluaju, za ma koliko optereenja, moemo izraz u uglastoj zagradi staviti pod znak sume ( I l ) pa dobijemo: 2 I l (V), s
u =
jednaina...3
gdje je: I(A) struja u pojedinim dionicama i Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi 33
l(m) duina pojedinih dionica. Rjeavanjem izraza u uglastoj zagradi dobijemo novi oblik: 2 [ I 1 l1 + I 2 ( l1 + l 2 ) + I 3 ( l1 + l 2 + l3 ) + I 4 ( l1 + l 2 + l3 + l 4 ) ] s
u =
Uvrtavanjem I 1 , I 2 , I 3 , I 4 u predhodni izraz dobijemo: 2 ( l1 I 1 + l 2 I 2 + l 3 I 3 + l 4 I 4 ) s
u =
odnosno: 2 l I (V), s
u =
jenaina...4
gdje je: I (A) struje pojedinih potroaa, L (m) udaljenost pojedoinih potroaa od izvora. Ako umjesto sa apsolutnim padom napona u raunamo sa procentualnim padom napona, izrazi A' i B' prelaze u oblik sa s: 200 I L 200i L = (mm 2 ). u U u U
s=
Ukoliko nam je data snaga potroaa P u W ili kW, onda emo presjek s po analogiji s izrazima A i B izraunati pomou obrasca:
34
s=
2 10 5 P l 2 10 5 p L = (mm 2 ). u U 2 u U 2
gdje je: P (kW) snaga na pojedinoj dionici l (m) duina pojedine dionice p(kW) snaga pojedinih potroaa L(m) udaljenost pojedinih potroaa od izvora. Apsolutni gubitak snage dobijemo sabiranjem gubitaka na pojedinim dionicama: 2l P 2 2l = 2 [W]. s U s
p = I 2
Ukoliko je presjek vodia isti na cijeloj duini voda i ako su vodii od istog materijala, moemo ovaj izraz napisati u obliku(za snagu P u kW): 2 10 8 sU 2
p =
P l [W].
2
Procentualni gubitak snage dat je izrazom:

2 P 2 10 5 P l 100 = [%]. sU 2 P P
p=
Moe se dokazati da je na ovakvom vodu procentualni gubitak snage p manji od procentualnog pada napona u. Meutim, ta razlika nije velika i nee se puno Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi 35
pogrijeiti ako se rauna da je procentualni gubitak snage p jednak procentualnom padu napona u.
Dvostrano napajan vod bez ogranka Govorei o jednostrano napajanim vodovima istosmjerne struje, rekli smo da oni ne obezbjeuju pogonsku sigurnost. Svaki kvar u neposrednoj blizini izvora onemoguava napajanje potroaa elektrinom energijom. U tom pogledu su znatno sigurniji dvostrano napajani vodovi. Ovi zakljuci vrijede i za dvostrano napajane trofazne vodove. Na slici (14.) prikazan je dvostrano napajan trofazni vod sa dva optereenja na vodu.
Slika 14. Dvostrano napajan vod sa dva optereenja Pri proraunu voda polazimo od sljedeih predpostavki: Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi 36
Naponi u izvorima A i B nisu jednaki (UA UB), Impendantni otpori Z pojedinih dionica su razliiti, Susretna taka se nalazi u taki 2, Faktori sange cos pojedinih potroaa su razliiti. Prema 2. Kirhofovom zakonu moemo razliku linijskih napona u takama A i B izraunati iz izraza: U A U B = 3 I A Z 1 + ( I A I 1 ) Z 1 I B Z 3 (V)
Struje I A , I A I 1 i I B teku na dionicama iji otpori iznose Z 1 , Z 2 , i Z 3 . Primjenjujui 1. Kirhofov zakon na taku 2 moemo pisati: I B = I 2 + I1 I A. Uvrtavajui izraz 2u izraz 1 dobijemo: U A U B 3
= I A Z 1 + (I A I 1 ) Z 2 (I 2 + I 1 I A ) Z 3 =
= I A Z1 + I A Z 2 I1 Z 2 I 2 Z 3 I1 Z 3 + I A Z 3 = = I A (Z 1 + Z 2 + Z 3 ) I 1 (Z 2 + Z 3 ) I 2 Z 3 ,
dakle za struju I A imamo: U A U B I 1 (Z 2 + Z 3 ) + I 2 Z 3 + (A) Z1 + Z 2 + Z 3 3(Z 1 + Z 2 + Z 3 ) Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi 37
IA =
Analogno bismo mogli pisati za struju I B : (U A U B ) I 1 Z 1 + I 2 (Z 1 + Z 2 ) + (A) Z1 + Z 2 + Z 3 3 (Z 1 + Z 2 + Z 3 )
IB =
U optem sluaju, tj. za vie optereenja na vodu imamo: U A U B (I Z ) B + (A), 3 Z Z
IA =
jednaina...5
IB =
U A U B (I Z ) A + (A). jednaina...6 3 Z Z
Prvi lan u jednainama 3 i 4 je struja izjednaenja i ona tee u vodiima zbog razliitih napona u izvorima A i B. Drugi lan u tim izrazima oznaava struju koja bi tekla u sluaju kada bi naponi u izvorima A i B bili jednaki(vektorski jednaki). Prema tome, ako su naponi u izvorima A i B jednaki, onda jednaine 3 i 4 prelaze u nove oblike: IA =
(I Z ) Z
(A), jednaina...7
IB =
(I Z ) Z
(A). jednaina...8
Ukoliko je vod izmeu taaka A i B izveden sa vodiima istog presjeka i istog materijala i sa istim razmacima izmeu faznih vodia, onda u izrazima 3 i 4 treba raunati samo sa duinama, tj. sa odstojanjima pojedinihoptereenja od izvora. Ako Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi 38
su optereenja data u Va ili u kVA, onda emo vrijednosti snaga koje istiu iz izvora A i B dobiti mnoenjem struja u izrazima 3 do 6 sa 3U n .
Zvjezdaste mree openito

Tri ili vie radijalnih vodova spojenih u jednoj taki ine zvjezdastu elektrinu mreu. Zajednika taka radijalnih vodova naziva se vorna taka ili votite. Na slici (14) prikazana je najjednostavnija trofazna zvjezdasta mrea. Na slici se vidi da na vodovima A-K, B-K i C-K nema optereenja i da se ono nalazi samo u taki K. Opterenje u voritu K se napaja iz tri izvora: A, B i C.
Slika 15. zvjezdasta mrea
39
Optereenje u voritu K se napaja iz sva tri izvora A, B i C. Koliko je strujno optereenje pojedinih izvora? Da bismo dobili odgovor na ovo pitanje poi emo od sljedeih pretpostavki: presjek vodia svih vodova je isti, materijal vodia svih vodova je isti i naponi u napojnim takama su jednaki. Koristei se ovim pretpostavkama i polazei od injenice da padovi napona na pojedinim vodovima moraju biti jednaki moemo napisati sljedee jednaine: u AK = 3I A l AK cos K , s l BK cos K , s lCK cos K , s
u BK = 3I B
uCK = 3I C odnosno: 3I A
l l AK l cos K = 3I B BK cos K = 3I C CK cos K , s s s 3 cos / s , dobijamo: .....(1')
ili ako svaki izraz podijelimo sa
I A l AK = I B l BK = I C l CK . Za taku K, kao vornu taku, vrijedi 1. Kirhofov zakon: IK = I A + IB + IC .
.....(2')
Iz jednaine I A l AK = I B l BK = I C l CK dobijemo izraze za struje I B i I C pomou struje I A i duina pojedinih vodova: IB = IA l AK l BK i IC = I A l AK . l CK .....(3')
40
Uvrtavanjem ovih izraza u jednainu I K = I A + I B + I C dobijemo: IK = IA + IA odnosno: IA = IK 1+ l AK l AK [A]. + l BK l CK ......(4') l l AK l l + I A AK = I A 1 + AK + AK l BK l CK l BK l CK ,
Po analogiji sa prethodnom jednainom moemo napisati izraze za struje I B i I C : IK 1+ l BK l BK [A], + l AK l CK IK 1+ l CK l CK [A]. + l AK l BK ......(6') ......(5')
IB =
IC =
Nakon raspodjele optereenja moemo zvjezdastu trofaznu mreu rastaviti na tri jednostrano napajana trofazna voda. Za izbor presjeka s obzirom na zagrijavanje usvajamo onaj vod ije je strujno optereenje najvee. Sasvim je, meutim, svejedno koji emo vod usvojiti za provjeru na pad napona(poli smo od pretpostavke da su padovi napona na svim vodovima jednaki). Zvjezdasta trofazna mrea, prikazana na slici je veoma rijetka. Mnogo je ea trofazna zvjezdasta mrea kod koje se du vodova nalaze optereenja(jedno ili vie optereenja).
41
Slika 16. zvjezdasta trofazna mrea

Pri dimenzioniranju ove mree polazimo od istih uslova od kojih smo polazili pri dimenzioniranju mree prikazane na slici . Tome emo dodati jo uslov da su faktori snage svih optereenja u voritu i du vodova jednaki. Najprije emo optereenja na vodovima AK, BK i CK prebaciti u vor K. Tako dobijena optereenja su reducirana optereenja. Pri tome se elektrine prilike na vodovima ne smiju mijenjati, a to znai da momenti struja(odnosno momenti snaga) u odnosu na napojne take A, B i C ostaju nepromijenjeni, odnosno isti: I 1l1 = I 1r l AK , I 2 l 2 = I 2 r l BK , I 3 l 3 = I 3r l CK , odakle dobijemo: I 1r = I 1 I 2r = I 2 I 3r = I 3 l1 l AK ,
l2 , l BK l3 l CK ......(7')
Zbir reduciranih struja u voru K i optereenja I K , koje u voru ve postoji, daje ukupno optereenje I u : Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi 42
I u = I 1r + I 2 r + I 3r + I K .
......(8')
Na taj nain, mreu prikazanu na slici , svodimo na mreu prikazanu na slici Koristei se obrascima optereenja pojedinih izvora: I fA = Iu 1+ l AK l AK [A], + l BK l CK Iu 1+ l BK l BK [A], + l AK l CK Iu 1+ l CK l CK [A]. + l AK l BK
4', 5', 6', moemo napisati izraze za strujna(fiktivna)
I fB =
I fC =
Stvarna optereenja izvora A, B i C dobijamo ako od fiktivnih optereenja I fA , I fB i I fC oduzmemo reducirana optereenja I 1r , I 2 r i I 3r : I AK = I fA I 1r , I BK = I fB I 2 r , I CK = I fC I 3r .
Ukoliko su optereenja I AK , I BK i I CK pozitivna, onda to znai da te struje teku prema voru, a ako su negativna, onda struje teku prema izvorima.
43
Zahvaljujui raspodjeli optereenja, pronalazimo na mrei susretnu taku i na taj nain zvjezdastu trofaznu mreu rastavljamo na tri jednostrano napajana voda. Umjesto sa strujama moemo u ovim izrazima raunati sa snagama U W ili kW.
IZRADA ZADATKA
3M. Zadatak: Dimenzionisati trofaznu zvijezdastu mreu s obzirom na trajne struje i na dozvoljeni pad napona, koja je izvedena sa Ale uetom, ako su naponi izvora jednaki po intenzitetu i fazi ( U A = U B = U C = U D ). Nazivni napon mree je U = 3x380/220 V. Prosjean faktor snage troila cos=0,95 a dozvoljeni pad napona u mrei u=5%.
44
I Zamijenimo ogranak u taki 9. Njegovim ekvivalentnim optereenjem.
II Prebacimo (redukujemo) optereenja u vornu taku K
1. Vod A-K;
2. Vod B-K;
I 6 r = 100
80 = 19,91A 410 Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi 45
3. Vod C-K;
4. Vod D-K;
III Ukupno redukovano optereenje u taki K
IV Izraunajmo fiktivna optereenja izvora
1. Izvora A;
2. Izvora B;
3. Izvora C;
46
4. Izvora D;
KONTROLA:
V Izraunajmo stvarna optereenja koja izvori daju u vornu taku K 1. Izvor A; 2. Izvor B; 3. Izvor C; 4. Izvor D;
KONTROLA:
VI Nacrtajmo raspodjelu optereenja u mrei i odredimo susretnu taku
47
VII Rastavimo mreu u susretnoj taki 3 na etiri jednostrano napajana voda
1. Maksimalna struja tee iz izvora C i iznosi 2. Izvrimo izbor presjeka glavnih vodova prema maksimalnoj trajnoj struji. Iz uslova : Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi 48
VIII Provjerimo presjeke provodnika s obzirom na dozvoljeni pad napona.
IX Stvarni pad napona na glavnom vodu iznosi:
u stv = u
s 71,52 = 5 = 3,76 % sstv 95

b) ogranak
1. Ogranak predstavlja jednostrano napajan vod iz jedne take
2. Odredimo ukupnu struju ogranka 3. Napravimo raspodjelu optereenja 4. Na osnovu maksimalne struje izvrimo izbor presjeka provodnika ogranka iz uslova:
5. Odredimo pad napona u mrei gdje se odvaja ogranak (taka 1)
50
6. Dozvoljeni pad napona u ogranku 7. Provjerimo presjek provodnika ogranka s obzirom na dozvoljeni pad napona
KONANO USVAJAMO PRESJEK Ale UETA ZA GLAVNE VODOVE I Ale UETA ZA OGRANAK
51
ZAKLJUAK
Da bismo u praksi poveali pogonsku vrijednost vodova za distribuciju el. energije mi formiramo zvjezdastu mreu koju napajamo iz vie izvora. Poeljno je da nam naponi izvora budu jednaki po fazi i amplitudi kako ne bismo imali struje izjednaenja koje nepotrebno napreu provodnike i stvaraju gubitke. U ovom sluaju nema izjednaenja struje izmeu izvora. Pri rjeavanju zadatka prvo smo izvrili redukciju vorne take k. Nakon toga smo traili ukupno optereenje take k. Zatim smo izraunali fiktivna optereenja pojedinih izvora. Nakon raunanja fiktivnih optereenja, onda smo itraunali i stvarne struje koje teku od izvora prema taki k. Kada smo izraunali stvarne struje, onda smo uzeli najvee optereenje na mrei i mreu razdvojili na est dijelova. Zatim smo izraunali k i R da bi mogli izraunati presjek glavnog vodia i da bi mogli usvojiti presjek. Onda smo itraunali pad napona. Onda smo izdvojili ogranak iz mree i izraunali pad napona ogranka. Nakon toga smo izraunali maximalnu struju ogranka. Zadatak smo zavrili kada smo izraunali ukupni pad napona ogranka. Iz rijeenog zadatka moemo zakljuiti da su mrea i ogranak dobro dimenzionisani.
52
LITERATURA
1. Rajko Misita "Elektroenergetske mree za III i IV razred" Sarajevo 1985.godina 2. Senka Brankovi "Elektroenergetske mree i dalekovodi za III i IV razred" Beograd 1989.godina
53

Maturski Rad-Mrežeeeee

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Maturski Rad-Mrežeeeee

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ELEKTROTEHNIKA KOLA ZA ENERGETKU SARAJEVO

PREDMET: ELEKTROENERGETSKE MREE KANDIDAT: AMINA KURTOVI

TEMA: ELEKTRINI PRORAUN TROFAZNE ZVJEZDASTE NN MREE SA Ale UADIMA

Predmetni nastavnik : Huri evko. prof. el. teh.

Predsjednik ispitnog odbora: Deliahmetovi Emin, dipl.Ing. el.

Maturski rad Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree sa Ale uadima

Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi

Maturski rad Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree sa Ale uadima

Sarajevo, decembra 2009. godine.

Predmetni nastavnik: Huri evko prof. el. teh.

Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi

Maturski rad Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree sa Ale uadima

Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi

Maturski rad Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree sa Ale uadima

Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi

Maturski rad Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree sa Ale uadima

Maturski rad Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree sa Ale uadima

- (trola u tramvajskom saobraaju, koristei ine kao povratni provodnik);

- Kod jednosmjerne struje (trojelbus),

Maturski rad Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree sa Ale uadima

- Kod naizmjenine struje (jednofazni prijemnici);

naizmjenine struje visokog napona (dva fazna provodnika plus nulti

provodnik, koji se obino koristi za uluno osvjetljenje), sa etri provodnika:

- Kod naizmjenine struje (trofazni sistem sa nultim provodnikom za mjeovitu

- mree niskog napona, - mree visokog napona.

Maturski rad Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree sa Ale uadima

Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi

Maturski rad Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree sa Ale uadima

Slika 3. osnovni elementi nadzemnih vodova

Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi

Maturski rad Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree sa Ale uadima

Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi

Maturski rad Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree sa Ale uadima

Maturski rad Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree sa Ale uadima

Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi

Maturski rad Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree sa Ale uadima

Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi

Maturski rad Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree sa Ale uadima

Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi

Maturski rad Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree sa Ale uadima

Maturski rad Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree sa Ale uadima

POLOAJ STUBOVA PREMA POLOAJU U TRASI VODA

Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi

Maturski rad Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree sa Ale uadima

Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi

Maturski rad Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree sa Ale uadima

Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi

Maturski rad Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree sa Ale uadima

Maturski rad Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree sa Ale uadima

Maturski rad Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree sa Ale uadima

50-70m 70-100m iznad 100m

ZA TRIDESETPET KILOVOLTNE VODOVE 1. SA DRVENIM STUBOVIMA 2. SA ARMIRANOBETONSKIM STUBOVIMA 3. SA ELINIM STUBOVIMA

60 ili70-100m 120-150m 150-200m

Maturski rad Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree sa Ale uadima

Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi

Maturski rad Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree sa Ale uadima

- Da imaju visoku izolacionu mo, to se postie na taj nain da se onemogui

imaju veliku mehaniku vrstou, jer su optereeni silama energetskih

vodova. To se postie pravilnim izborom strukture materijala od kojeg se izrauju.

- Da su otporni na sve hemijske uticaje. U tu svrhu se povrina izolatora prevai

su neosjetljivi na iznenadne promjene temperature okoline kojima su

Predmet: Elektroenergetske mree Kandidat: Amina Kurtovi

Maturski rad Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree sa Ale uadima