Goran Tomaevi

KAZNENO PROCESNO PRAVO OPI DIO

PREGLED PREDAVANJA (zimski semestar 2007/2008)

Pravni fakultet u Splitu Zavod za kaznenopravna i kriminoloka istraivanja "Ivan Vueti" 2008. godina

KAZNENO PROCESNO PRAVO OPI DIO PREGLED PREDAVANJA (2007. - 2008.) S a d r a j: I. DIO: UVODNA IZLAGANJA I. poglavlje: Kazneno procesno pravo i kazneni postupak 1. 2. 3. 4. Kazneno pravo u irem smislu rijei...................................9 Kazneni postupak................................................................9 Kazneno procesno pravo...................................................10 Odnos kaznenog postupka i kaznenog procesnog prava ...............................................10 5. Neka teorijska stajalita o pojmu kaznenog postupka ...........................................................10 6. Znanost kaznenog procesnog prava ..................................11 II. poglavlje: Neki temeljni procesni pojmovi 7. Procesne radnje .............................................................. 8. Openito o tijeku kaznenog postupka ............................ 9. Kazneno-procesni subjekti ............................................. 10. Kaznena stvar (causa criminalis) .................................. 11 14 14 14

III. poglavlje: Odnos kaznenog procesnog prava prema drugim srodnim granama prava 11. Odnos kaznenog procesnog (formalnog) i kaznenog (materijalnog) prava ..........................................15 12. Kazneno procesno i ustavno pravo ................................. 15 13. Kazneno procesno i graansko procesno pravo .............. 16

IV. poglavlje: Kratki pregled povijesnog razvitka kaznenog procesnog prava 14. Tri osnovna tipa kaznenog postupanja .......................... 15. Akuzatorni tip kaznenog postupka ................................ 16. Inkvizitorni tip kaznenog postupka ............................... 17. Temeljne razlike akuzatornog i inkvizitornog naina kaznenog postupanja ......................................... 18. Mjeoviti tip kaznenog postupka .................................. 19. Povijesna rjeenja i suvremeni sustavi kaznenog postupanja ......................................... V. poglavlje: Kratki pregled razvitka hrvatskog kaznenog procesnog prava 20. Znaajke hrvatskog kaznenog procesnog prava do 1852. godine .................................. 19 21. Vaniji pravni propisi u primjeni od 1852. do 1976. godine .............................................. 19 22. Vaniji pravni propisi o kaznenom postupku primjenjivani u Hrvatskoj od neovisnosti ..................... 20 VI. poglavlje: Ostali kazneni postupci u naem pravu 23. Kanjive radnje i kazneni postupci ............................ 24. Zajednike znaajke i razlike meu kaznenim postupcima ........................................ VII. poglavlje: Izvori kaznenog procesnog prava 25. Openito o pravnim izvorima ..................................... 26. Vrste pravnih izvora ................................................... VIII. poglavlje: Tumaenje propisa kaznenog procesnog prava 27. Openito o tumaenju ............................................... 28. Vrste tumaenja ........................................................ 29. Osiguranje jedinstva pravnog poretka i tumaenje ................................................. 23 24 24 22 23 22 22 17 17 17 18 18 18

IX. poglavlje: Vaenje propisa kaznenog procesnog prava 30. Vremensko vaenje propisa kaznenog procesnog prava ..................................... 31. Prostorno vaenje propisa kaznenog procesnog prava ...................................... 32. Osobno vaenje propisa kaznenog procesnog prava ...................................... X. poglavlje: Imunitet u kaznenom postupku 33. Openito o kazneno-procesnom imunitetu ............... 34. Imunitet po naem unutarnjem pravu .............. 26 27 25 26 26

II. DIO: MEUNARODNO PRAVO I KAZNENI POSTUPAK XI. poglavlje: Opi pojmovi i znaenje meunarodnog prava za kazneni postupak 35. Neka opa pitanja i temeljni pojmovi meunarodnog prava ............................................ 36. Primjena meunarodnog prava kod nas ................ XII. poglavlje: Vaniji instituti meunarodnog kaznenog procesnog prava 37. Meunarodna kaznenopravna pomo ................... 38. Ekstradicija (izruenje) ....................................... 39. Ustupanje i preuzimanje kaznenog progona ........ 40. Preuzimanje izvrenja strane kaznene presude ..... 41. Transfer (premjetaj) osuenika u inozemstvo radi izdravanja kazne ..................... 42. Kazneno-procesni imunitet po meunarodnom pravu ...................................... 33 34 35 35 36 36 30 31

XIII. poglavlje: Meunarodno kazneno sudovanje 43. Nastanak i razvitak ideje o meunarodnom kaznenom sudovanju .................. 44. Mjeoviti meunarodni kazneni sudovi ............... 45. Meunarodno i meunarodno kazneno sudovanje ......................... 46. Kazneno pravo Europske unije ............................. XIV. poglavlje: Meunarodna policijska suradnja 47. Pojam i naini ostvarivanja meunarodne policijske suradnje .......................... 48. Institucije koje omoguavaju meunarodnu policijsku suradnju danas ................ 47 47 40 42 44 46

III. DIO: TEMELJNI KAZNENO-PROCESNI SUBJEKTI XV. poglavlje: Temeljne (glavne) procesne funkcije i kazneno-procesni subjekti 49. Kazneno-procesne funkcije .................................... 48 50. Temeljni kazneno-procesni subjekti ..................... 48 XVI. poglavlje: Kazneno-procesne stranke i zastupanje u kaznenom postupku 51. Pojam kazneno-procesne stranke ......................... 52. Zastupanje i vrste pravnih zastupnika ................ XVII. poglavlje: Ovlateni tuitelj u kaznenom postupku 53. Pojam i nain odreivanja ovlatenog tuitelja ......... 50 49 49

54. Dravni odvjetnik kao (javni) tuitelj u kaznenom postupku ............................. 51 55. Dravno odvjetnitvo kod nas ............................. 52 56. Policija i dravno odvjetnitvo ............................ 55 57. Supsidijarni tuitelj .............................................. 59 58. Privatni tuitelj ..................................................... 60 XVIII. poglavlje: Okrivljenik u kaznenom postupku 59. Temeljni pojmovi ................................................. 61 60. Tko (ne) moe biti okrivljenik? ........................... 61 61. Pravni poloaj okrivljenika u kaznenom postupku .......................................... 62 62. Pravni uinak odsutnosti ili smrti okrivljenika ........................................... 63 63. Obrana i branitelj u kaznenom postupku ............ 65 64. Osnove ustrojstva odvjetnitva ........................... 66

XIX. poglavlje: Sud u kaznenom postupku 65. Sudski sustav u Hrvatskoj .................................. 67 66. Openito o sudskoj nadlenosti ....................... . 68 67. Stvarna nadlenost .............................................. 68 68. Mjesna nadlenost .............................................. .71 69. Delegirana nadlenost .........................................73 70. Nadlenost po koneksitetu .................................. 74 71. Sukob o nadlenosti ............................................ 75 72. Sastav suda u kaznenom postupku ......................75 73. Nain donoenja sudskih odluka ........................ 78 74. Suci ......................................................................78 XX. poglavlje: Konsenzualnost u kaznenom postupku 75. Openito o konsenzualnosti .............................. 81 76. Konsenzualnost u naem kaznenom postupku ..............................................................81

IV. DIO: TEMELJNA NAELA KAZNENOG POSTUPKA XXI. poglavlje: Openito o temeljnim naelima kaznenog postupka 77. Pojam naela ........................................................82 78. Vrijeme i razlozi nastanka uenja o naelima .... 82 79. Znaaj uenja o naelima .....................................82 80. Teorijske klasifikacije naela .............................. 83 81. Klasifikacija naela naeg kaznenog postupka utemeljena na podjeli procesnih funkcija ............ 83 XXII. poglavlje: Naela povezana uz funkciju kaznenog progona 82. Naelo oficijelnosti kaznenog progona ............... 83 83. Naelo legaliteta kaznenog progona .....................84 84. Naelo svrhovitosti (oportuniteta) kaznenog progona ............................................... 86 85. Naelo akuzatornosti ............................................89 XXIII. poglavlje: Naela povezana uz funkciju obrane i zatitu temeljnih prava okrivljenika 86. Naelo pravinog postupka ................................. 92 87. Naelo zatite okrivljenika ................................. 95 88. Naelo razmjernosti ..............................................96 XXIV. poglavlje: Naela povezana uz funkciju suenja 89. Akuzatorsko (optuno) i inkvizitorno (istrano) naelo .............................................. 99 90. Naelo neposrednosti sudske ocjene dokaza .....101 91. Naelo slobodne ocjene dokaza ........................103 92. Naelo traenja materijalne istine .................... 104 93. Naelo javnosti sudske rasprave ........................106 94. Naelo usmenosti sudske rasprave ................... 109

Predgovor Razlozi za objavljivanje nove verzije Pregleda predavanja: proirenje materije predmeta (v. novi II. dio !); podjela predmeta na dva dijela (opi i posebni) ime se pokuava olakati studiranje polaganjem dva kolokvija umjesto jednog potpunog ispita; prilagoavanje izvedbenog plana potrebama studenata (u zimskom semetru vei broj predavanja, a u ljetnjem vie praktine nastave); pripremanje studenata, kroz vjebe u okviru posebnog dijela, za novi nain provoenja Kazneno-pravne prakse koja zapoima u ljetnom semetru; potreba iznoenja (makar ukratko) nekih izmjena kazneno-procesnog sustava (odredbe novih zakona koji su u fazi donoenja, posebice odredbe novog ZKPa iz 2008. godine u ovom su izdanju samo djelomino spomenute, a biti e u cjelosti unesene u tekst slijedeeg izdanja koje e, nadamo se, biti objavljeno prije stupanja na snagu spomenutog ZKP-a). Vana napomena: koritenje ovog materijala moe pomoi u praenju predavanja i u ponavljanju. Nikako nije predvien niti je dovoljan za pripremanje ispita!

I. DIO: UVODNA IZLAGANJA

I. poglavlje: KAZNENO PROCESNO PRAVO I KAZNENI POSTUPAK

1. Kazneno pravo u irem smislu rijei a. Inkriminacije i kaznenopravne sankcije izraavaju sutinski stav drave prema kriminalitetu. b. Realizacija sutinskog stava o kriminalitetu kazneni postupak i postupak izvrenja. c. Poseban znaaj pravnih propisa na ovom podruju kazneno pravo u irem smislu rijei. d. Pravne grane koje ine kazneno pravo u irem smislu rijei: kazneno pravo u uem smislu (ostali nazivi KP, te materijalno ili sutinsko kazneno pravo); kazneno procesno pravo (KPP) ili formalno kazneno pravo; izvrno kazneno pravo ili pravo izvrenja kaznenopravnih sankcija.

2. Kazneni postupak realizacija sutinskog stava drave o kriminalitetu (v. to. 1. b.) a. Vjerojatnoa poinjenja kaznenog djela namee potrebu odgovoriti na bitna pitanja (koja?). b. Postupak (processus) kao skup pravno reguliranih radnji dravnih tijela i ostalih sudionika u postupku. c. Postupak kao skup odnosa pojam odnosa i pravnog odnosa, vrste procesnopravnih odnosa u kaznenom postupku (3). d. Dva naina odreivanja pojma kaznenog postupka s aspekta aktivnosti (skup radnji!, v. to. 2. b.) i s aspekta drutvenog sadraja (skup odnosa!, v. to. 2. c.).

10

3. Kazneno procesno pravo a. Nunost pravne regulacije postupka pojam kaznenog procesnog prava: sustav pravnih propisa kojima se pravno regulira kazneni postupak. b. Pravnom regulacijom (v. to. 3. a.!) drutveni odnosi (v. to. 2. c.!) postaju pravnim (dakle kaznenoprocesnim!) odnosima. c. Kazneno procesno pravo (KPP) naziva se jo i postupovnim ili formalnim (propisuje forme, oblike, dakle naine postupanja!) kaznenim pravom. 4. Odnos kaznenog postupka i kaznenog procesnog prava a. Kazneni postupak djelovanje, aktivnost. b. Kazneno procesno pravo pravni propisi. c. Povezanost to. 4. a. i 4. b. radi se o pravnim propisima kojima se pravno regulira aktivnost (pravno regulirano, a ne samovoljno djelovanje!). d. Kazneni postupak kao predmet kaznenog procesnog prava. 5. Neka teorijska stajalita o pojmu kaznenog postupka a. Stajalite po kojem je kazneni postupak pravni odnos: pojam odnosa i pravnog odnosa - pravno regulirana prava i obveze (v. izlaganja s poetka studija, te to. 2.c.); razliita miljenja u okviru ovog stajalita kazneni postupak kao dvostrani ili trostrani pravni odnos; teorijski uvjeti za prihvaanje ovog stajalita (koji su i postoje li?); praktiki razlozi zbog kojih je i danas ovo stajalite aktualno (iako teorijski neprihvatljivo!).

b. Stajalite po kojem je kazneni postupak pravni poloaj:

11

pojam pravnog poloaja to je pravno osnovani izgled za postizanje povoljne presude; djelatnost stranaka ovisna o pravnom poloaju; nedostaci: nije pravni ve stvarni poloaj slobodna ocjena dokaza (v. to. 91. a.) onemoguava siguran zakljuak o nainu presuivanja, jer se stranke kod predvianja o sudskoj odluci mogu osloniti samo na iskustvo, a ne i na pravne propise, to bi bilo mogue da je prihvaena zakonska ocjena dokaza (v. to. 16. f.).

6. Znanost kaznenog procesnog prava a. Metod generalizirajua apstrakcija (pojam, primjeri, v. KP!). b. Predmet propisi KPP-a, ali i prolost (geneza), kao i budunost KPPa (rasprava de lege ferenda, dakle kritika postojeeg).

II. poglavlje: NEKI TEMELJNI PROCESNI POJMOVI 7. Procesne radnje a. Openito o procesnim radnjama: pojam procesne radnje: 3 elementa ponaanje sudionika u postupku (v. to. 4. a.) + pravna reguliranost propisima KPPa (forma) + pravni uinak; tko vri procesne radnje: temeljni kaznenoprocesni subjekti ili subjekti kazneno-procesnih radnji? (v. to. 39. o subjektima!); poseban znaaj suda inkvizitorna maksima (v. to. 16. h.). zato je izlaganje o procesnim radnjama povezano s utvrivanjem injenica, pa stoga spada u posebni dio (?) procesne radnje su nain (forma) za utvrenje injenica (!).

b. Forme procesnih radnji: stajalita o opravdanosti postojanja formi u kaznenom postupku:

12

i. forme nisu potrebne jer oteavaju kazneno postupanje: bismo li bez postojanja formi uope imali kazneni postupak (?); ii. forme postupanja moraju se predvidjeti jer:
a.

b.

osiguravaju primjenu onih naina postupanja koji su se u praksi pokazali najboljima; se odreivanjem formi postupanja onemoguava eventualna samovolja dravnih tijela koja u postupku sudjeluju;

posljedice povreda formi: i. u odnosu na osobu koja je povrijedila formu graansko-pravna, stegovna ili/i kaznenopravna odgovornost (npr. zbog iznuivanja iskaza ili krivotvorenja zapisnika); ii. u odnosu na procesnu radnju izvrenu bez potivanja forme posljedice ovise o stupnju povrede forme, a bitno je pitanje: moe li se rezultat nepravilno izvrene procesne radnje koristiti kao dokaz u kaznenom postupku (?).

c. Vrijeme vrenja procesnih radnji: pravilo o vremenu vrenja procesne radnje: radnje se vre tijekom postupka; iznimka radnje koje se vre prije poetka postupka (hitne istrane radnje), a ponekad i po zavretku postupka (izvanredni pravni lijekovi); svrha odreenja vremena vrenja procesne radnje okonanje postupka; pojmovi povezani uz vrijeme vrenja procesnih radnji: i. rok: pojam (vremensko razdoblje); vrste (zakonski, sudski); raunanje (sat, dan, mjesec, godina, poetak roka, v. l. 82. i 83. ZKP-a); ii. roite: pojam (termin, tono odreeno vrijeme za vrenje procesne radnje) i primjeri roita (v. ZKP); iii. povrat u prijanje stanje (v. l. 84. - 86. ZKP):

13

a.

opi pojam povrata: pravno sredstvo koje omoguava vrenje procesne radnje unato proteku roka ako je rok proputen iz opravdanog razloga (v. izlaganja s poetka studija); povrat u prijanje stanje u kaznenom postupku (tko moe koristiti povrat?) primjena instituta povrata ovdje je posebno ograniena, pa se moe koristiti: u pravilu samo od okrivljenika i to iskljuivo ako je propustio rok za albu protiv presude ili protiv tono odreenih rjeenja (v. ZKP); radi se o dvostrukom ogranienju u primjeni ovog instituta (u odnosu na osobu, te u odnosu na vrstu procesne radnje!); iznimno povrat, osim okrivljenika, moe koristiti i oteenik koji nije bio na glavnoj raspravi, pa nije mogao izjaviti, ako je dravni odvjetnik odustao od progona, da nastavlja kazneni progon (v. ZKP, te izlaganja o supsidijarnom tuitelju, to. 57.).

b.

c.

kad se povrat moe koristiti? ako su ispunjeni kumulativno odreeni uvjeti: materijalni uvjet postoji opravdani razlog za proputanje roka (nema krivnje osobe koja je propustila rok); formalni uvjet pridravanje roka za traenje povrata (subjektivni rok je 8 dana, a objektivni 3 mjeseca).

d. Mjesto vrenja procesnih radnji: pravilo procesne se radnje vre u sjeditu i slubenim prostorijama tijela kaznenog postupka; iznimka po potrebi procesne se radnje mogu vriti i na drugim mjestima, te na ostalim podrujima u okviru RH (unutarnja pravna pomo: pojam, sadraj, tko je vri, razlika od meunarodne pravne pomoi).

e. Vrste procesnih radnji (povezati s posebnim dijelom!): radnje procesne prisile;

14

procesne radnje utvrivanja injenica; procesne radnje odluivanja (v. to. 73.).

8. Openito o tijeku kaznenog postupka a. Kratki pregled tijeka kaznenog postupka faze ili stadiji kaznenog postupanja. b. Nunost postojanja stadija (?). c. Postupanje prije (prethodni postupak) i nakon pravomono okonanog kaznenog postupka (izvanredni pravni lijekovi). d. Redovni i sumarni postupak. e. Posebni kazneni postupci. 9. Kaznenoprocesni subjekti a. Temeljne procesne funkcije i pojam temeljnih procesnih subjekata. b. Odnos pojma kaznenoprocesnog subjekta prema pojmovima stranka i sudionik u kaznenom postupku. 10. Kaznena stvar (causa criminalis) a. Pojam kaznene stvari dogaaj povodom kojega je pokrenut kazneni postupak. b. Odnos meu pojmovima kaznena stvar i kazneno djelo. c. Odnos meu pojmovima kaznena stvar, kazneni postupak, kazneno procesno pravo i znanost kaznenog procesnog prava.

15

III. poglavlje: ODNOS KAZNENOG PROCESNOG PRAVA PREMA DRUGIM SRODNIM GRANAMA PRAVA 11. Odnos kaznenog procesnog (formalnog) i kaznenog (materijalnog) prava a. Znaenje pojmova kazneno pravo i kazneno procesno pravo. b. Razliiti predmeti inkriminacije i kaznenopravne sankcije/kazneni postupak. c. Isti cilj borba protiv kriminaliteta. d. Meusobna ovisnost nemogunost samostalne primjene bilo kojeg od ovih predmeta. 12. Kazneno procesno i ustavno pravo a. Kazneno procesno pravo kao realizacija ustavnog prava znaaj priznavanja temeljnih ustavnih prava u kaznenom postupku; mogunost najveih zlouporaba upravo u kaznenom postupku (primjer: sovjetski ustav iz 1936.). b. Tenja prema djelotvornosti: to je djelotvornost (?) ostvarenje materijalnopravnog stava drave (v. to. 1. a.); osiguranje djelotvornosti kroz onemoguavanje okrivljenika da izigra kazneni postupak (naini izigravanja postupka utjecaj na svjedoke, unitenje dokaza, dogovor o fiktivnoj obrani); kako onemoguiti izigravanje postupka pravnim propisima kojima se ograniavaju prava okrivljenika (npr. irokim mogunostima odreivanja pritvora).

c. Tenja prema zatiti prava graana (okrivljenika) zbog opasnosti od ograniavanja prava na obranu. d. Nastojanje uravnoteenja suprostavljenih tenji kroz propise ZKP-a ograniene odredbama URH primjer: postojanje posebnih izvida kaznenih djela privremenim ogranienjem ustavnih prava i sloboda to omoguava tajni nadzor i tehniko snimanje telefonskih razgovora (v. ZKP i to. 56. d.). e. Odnos drave prema pravima graana u kaznenom postupku.

16

13. Kazneno procesno i graansko procesno pravo a. Razlike izmeu kaznenog procesnog i graanskog procesnog prava: u predmetu postupanja: i. kazneni postupak utvrenje poinjenja kaznenog djela i poinitelja; ii. graanski postupak rjeavanje graanskopravnih i drugih imovinskopravnih sporova izmeu fizikih i pravnih osoba; u pravnoj prirodi postupanja: i. kazneni postupak oficijelnost (uz iznimke, v. izlaganja o privatnoj tubi u to. 50., o dogovoru stranaka o sastavu suda u to. 72. b., te o konsenzualnosti u kaznenom postupku u to. 76. e.); ii. graanski postupak dispozitivnost. b. Dodirne toke: adhezijski (pridruni) postupak: pojam, svrha postojanja, uvjet za voenje, mogue sudske odluke; prejudicijalno (prethodno) pitanje: pojam, ovlatenja suda, povezanost s naelom traenja materijane istine (v. to. 92. e.); nain (forma) postupanja: utvrenja dogaaja iz prolosti (iste ili sline forme utvrivanja injenica!); primjena prava na utvreno (subsumpcija, v. to. 27. b.).

17

IV. poglavlje: KRATKI PREGLED POVIJESNOG RAZVITKA KAZNENOG PROCESNOG PRAVA 14. Tri osnovna tipa kaznenog postupanja 15. Akuzatorni tip kaznenog postupka a. Pojam spor ravnopravnih stranaka pred sudom (kontradiktornost). b. Naziv ovog naina postupanja accusator (tuitelj), naelo akuzatornosti. c. Funkcija kaznenog progona: sadraj funkcije progona; tko u akuzatornom tipu postupka moe biti ovlateni tuitelj odreuje se na dva naina: i. sustavom privatne tube; ii. sustavom popularne tube. d. Funkcija obrane: pojam optuenika i funkcije obrane; pravni poloaj optuenika (dunost uputanja, teret dokaza).

e. Funkcija suenja: objektivnost suda (razlog: akuzatornost + pasivnost suda); politike znaajke: mogua nevinost, pa stoga i prihvaanje naela usmenosti, neposrednosti i javnosti (v. to. 90., 93. i 94.).

16. Inkvizitorni tip kaznenog postupka a. Pojam uredovanje dravnih tijela s ciljem utvrenja poinjenja kaznenog djela i poinitelja (nema spora ni stranaka). b. Naziv i faze postupanja inquisitio ili istraga + suenje.

18

c. Istraga inkvirent i spis predmeta (acta). d. Suenje temeljem spisa tri vrste sudskih odluka. e. alba razlozi za uvoenje ovog pravnog instituta upravo u inkvizitornom tipu postupanja. f. Nain dokazivanja zakonska ocjena dokaza (v. to. 91. c.); rezultat tortura (sudsko ispitivanje). g. Politike znaajke inkvizitornog tipa postupka djelotvornost postupka (v. to. 12. b.), podaci koji potvruju djelotvornost ovoga tipa postupka; primjena naela tajnosti, pismenosti, posrednosti; okrivljenik kao objekt postupka. h. Relativnost zakljuka postoje i pozitivne znaajke: racionalnost u dokazivanju, sustavni progon (naelo oficijelnosti), istrana (inkvizitorna) maksima, alba na presudu. 17. Temeljne razlike akuzatornog i inkvizitornog naina postupanja a. Kumulacija odnosno odvojenost temeljnih procesnih funkcija. b. Nepostojanje odnosno postojanje spora i stranaka. c. Razliitost drutvenih uvjeta: vrijeme i podruja primjene, oblik vladavine, utjecaj crkvenog prava na nastanak inkvizitornog postupka. 18. Mjeoviti tip kaznenog postupka a. Vrijeme (1808. god.), mjesto i razlozi nastanka. b. Tijek postupka istraga, pa glavna rasprava (razlike u odnosu na akuzatorni i inkvizitorni nain postupanja). c. Istraga oficijelnost ali bez kumulacije (dravni odvjetnik - istrani sudac); svrha istrage; ogranienost obrane (tajnost). d. Glavna rasprava spor (kontradiktornost), a ne spis; inkvizitorna maksima, ispitivanje okrivljenika.

19

19. Povijesna rjeenja i suvremeni sustavi kaznenog postupanja a. Anglo-ameriki pravni sustav. b. Europski kontinentalni pravni sustav. c. Tranzicijski sustavi.

V. poglavlje: KRATKI PREGLED RAZVITKA HRVATSKOG KAZNENOG PROCESNOG PRAVA 20. Znaajke hrvatskog kaznenog procesnog prava do 1852. godine a. Opa znaajka nejedinstvenost KPP-a. b. Partikularno pravo na ovim podrujima: Istra i Dalmacija (austrijski dekreti i statutarno pravo); kontinetalna Hrvatska (obiajno pravo i banske uredbe), Slavonija (ugarsko pravo). 21. Vaniji pravni propisi u primjeni od 1852. do 1976. godine a. Austrijski ZKP iz 1852. godine jedinstvena primjena s iznimkom Vojne krajine, umjereni inkvizitorni postupak. b. Austrijski ZKP iz 1873. godine Istra i Dalmacija: uvodi se mjeoviti tip kaznenog postupka. c. Kazneni postupnik iz 1875. godine (ban Ivan Maurani) kontinentalna Hrvatska i Slavonija (bez Vojne krajine i Meimurja). d. Zakonik o krivinom sudskom postupku iz 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (primjenjuje se i na itavom teritoriju Hrvatske); temelj ovom Zakoniku je austrijski ZKP iz 1873. godine. e. Zakon o krivinom postupku iz 1948. godine iroke ovlasti dravnog odvjetnika (sovjetski utjecaj). f. Zakonik o krivinom postupku iz 1953. godine rezultat politikih promjena iz 1948. godine; temelj mu je ZKP iz 1929., a ovome austrijski ZKP iz 1873. godine; bitne promjene 1967 - 73. godine. g. Zakon o krivinom postupku iz 1976. godine s novelama.

20

22. Vaniji pravni propisi o kaznenom postupanju primjenjivani u Hrvatskoj od neovisnosti a. Zakon o krivinom postupku iz 1976. godine s novelama (v. to. 21. g.), preuzet 1991. godine. b. Kratko primjenjevane posebne uredbe sa zakonskom snagom iz 1991. godine. c. Zakon o kaznenom postupku (ZKP) objavljen 21. 10. 1997. (NN 110/97), a stupio na snagu 01.01.1998.; vacatio legis 2 mjeseca i 9 dana (!); kratko navedene vanije izmjene i dopune (zakljuiti o izraenim tenjama zakonodavca, v. to. 12. b., c., d. i e.): NN 27/98 ispravak nekih pojmovnih (umjesto odreivanje "ukidanje", a umjesto rjeenje "presuda") i gramatikih pogrjeaka; NN 58/99 dopuna: novi l. 484 a ; NN 112/99 izmjene i dopune: i. mogu pritvor nakon istrage ak do pravomonosti presude (!); ii. izjave iznesene pred dravnim odvjetnikom, pod zakonskim uvjetima, mogu biti pravno valjani dokaz; NN 58/02 izmjene i dopune: i. prihvaene mjere protiv odugovlaenja postupka: predvien dodatni (slubeni) branitelj; uvedena mogunost gubitka prava na vrenje procesne radnje; ii. ostale odredbe: mogu dogovor stranka o sastavu suda (samo u odnosu na suca pojedinca); smanjenje broja lanova sudskog vijea u nekim sluajevima (umjesto 7, sada 5); uvoenje kunog pritvora; due trajanje pritvora ovisno o zaprijeenoj kazni; proirenje naela oportuniteta kaznenog progona; omoguavanje dogovora stranaka o zahtjevu za donoenje presude u istrazi; predviena zatita ugroenog svjedoka; iii. predvia se ovlast Odbora za zakonodavstvo za utvrenje proienog teksta;

21

NN 143/02 ispravak: umjesto l. 442. oznaka 442.a. NN 62/03 Odbor za zakonodavstvo Hrvatskog sabora: neobian Proieni tekst ZKP-a, koji je, zbog nove numeracije, izazvao dvojbe to je zahtjevalo izradu posebnih tzv. sinoptikih (preglednih) tablica s usporednim podacima o numeraciji zakonskih lanaka; dogaanja povodom izrade Proienog teksta: i. Hrvatski pravni centar iz Zagreba 23.07.2003. predlae USRH pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti proienog teksta ZKP-a; ii. Ustavni sud smatra kako nije nadlean za odluivanje, te 12.01.2005. donosi rjeenje (br. U-I-2597/2003) kojim odbacuje prijedlog (nije nadlean ocjenjivati suglasnost proienog teksta zakona s Ustavom s obzirom da taj tekst nije zakon!); istie kako pozivanje na odredbe proienog teksta nije obvezujue jer je proieni tekst samo tehniko pomagalo; proieni tekst "... nije novi propis, niti se njime stavljaju izvan snage pojedine izmjene ili dopune propisa"; iii. je li odlukom US rjeeno pitanje numeracije? v. izmjene iz 2006. - navodi se stara numeracija!

NN 115/06 Zakon o izmjenama i dopunama ZKP-a: i. proirene ovlasti tijela kaznenog postupka u odreivanju pritvora: i o produljenju pritvora sada odluuje sudac, a ne vijee (l. 106., a ne 110. to rjeava i pitanje numeracije!); ii. novo poglavlje XIV. a. o pravnoj pomoi:
a.

b.

pravno reguliranje koritenja audio-video konferencije (l. 162. b); reguliranje tzv. telefonske konferencije tijekom izvida (l. 162. c).

d. 2007. godine hrvatska je Vlada prihvatila Naela za izradu Zakonika o kaznenom postupku RH ime su odreeni temelji za reformu kaznenog procesnog prava kod nas. Tekst novog ZKP-a pripremila je posebna Radna skupina za izradu Prijedloga ZKP-a. Prijedlog teksta novog ZKP-a podnesen je Vladi RH u lipnju 2008. godine i oekuje se njegovo skoro

22

donoenje (v. to. 30. b.). Stupanje na snagu novog ZKP-a, suglasno tekstu Prijedloga, predvieno je za 1. rujna 2011. godine (vacatio legis?). VI. poglavlje: OSTALI KAZNENI POSTUPCI U NAEM PRAVU 23. Kanjive radnje i kazneni postupci a. Pojam i vrste kanjivih radnji (v. izlaganja iz KP-a!). b. Vrste kaznenih postupaka u naem pravu. c. Kazneni postupak u uem i irem smislu rijei. 24. Zajednike znaajke i razlike meu kaznenim postupcima a. Zajednike znaajke svih kaznenih postupaka: mogunost izricanja kazne (razliite po vrsti); naelo pravne (ne zakonske!) odreenosti; istovjetan cilj i metod u postupanju (utvrditi injenice iz prolosti izvoenjem dokaza).

b. Bitne razlike meu kaznenim postupcima: materijalna razlika: razliit stupanj opasnosti djela povodom kojih se postupci vode; formalna razlika: razliita tijela; razliit stupanj pravne reguliranosti.

VII. poglavlje: IZVORI KAZNENOG PROCESNOG PRAVA 25. Openito o pravnim izvorima a. Pojam pravnog izvora. b. Izvori u materijalnom i formalnom smislu (to? i kako? se neto pravno regulira, v. izlaganja iz Teorije prava i drave).

23

26. Vrste pravnih izvora a. Formalni pravni izvori vani za kazneni postupak: glavni izvori propisi o tijeku kaznenog postupka; sporedni izvori propisi o ustroju i nadlenosti tijela koja u postupku sudjeluju.

b. Izvori unutarnjeg prava vani za kazneni postupak: Ustav RH: i. naelne odredbe (npr. l. 28. Ustava presumpcija okrivljenikove nedunosti); ii. organizacijske odredbe (npr. l. 4. Ustava odredba o podjeli vlasti); zakonski propisi: i. glavni izvori (ZKP 97 i 08, KZ 97, sve s izmjenama); ii. sporedni izvori (ZOS, ZDO i sl.). c. Izvori meunarodnog prava: znaaj ovog izvora odreen Ustavom propisi meunarodnog prava jae su pravne snage od zakona (v. Ustav RH, l. 140.); odnos unutarnjeg i meunarodnog prava (primarna i supsidijarna primjena!).

VIII. poglavlje: TUMAENJE PROPISA KAZNENOG PROCESNOG PRAVA 27. Openito o tumaenju a. Pojam tumaenja utvrivanje pravog smisla i naina primjene pravnog propisa; v. izlaganja iz predmeta Teorija prava i drave.

24

b. Postupak primjene zakonskog propisa (ne donoenja, to je povezano uz vremensko vaenje, v. to. 30. b.): kritika teksta: utvrenje teksta s obzirom na mogue tiskarske i redakcijske pogrjeke tumaenje pravnog propisa supsumpcija: podvoenje konkretnog dogaaja pod apstraktni zakonski opis.

28. Vrste tumaenja (v. izlaganja iz KP-a i Teorije prava i drave). a. Tumaenje prema subjektu: autentino; sudsko; doktrinarno.

b. Tumaenje prema metodi: gramatiko; logiko; sustavno; usporedno; povijesno; teleoloko; racionalno.

c. Tumaenje prema opsegu: deklarativno; ekstenzivno; restrinktivno.

29. Osiguranje jedinstva pravnog poredka i tumaenje a. Pojam jedinstva pravnog poredka u istim ili slinim predmetima pred svim sudovima jedne drave donose se iste ili sline odluke. b. Nain osiguranja jedinstva pravnog poretka: anglo/ameriko pravo sustav presedana;

25

europsko kontinentalno pravo meusobna usklaenost propisa (ustavnost zakona!) + jedinstveno tumaenje;

c. Znaaj pravilnog tumaenja za kazneni postupak osigurava jednakost graana pred zakonom (!). IX. poglavlje: VAENJE PROPISA KAZNENOG PROCESNOG PRAVA 30. Vremensko vaenje propisa kaznenog procesnog prava a. Pojam vremenskog vaenja primjena propisa od stupanja na snagu do ukidanja. b. Postupak donoenja zakonskog propisa: izglasavanje proglaavanje (promulgacija) objavljivanje (NN) vakacija (vacatio legis) stupanje zakona na snagu. Primjeri: ZKP iz 1997.: proglaenje ZKP-a 03.10.97.; objavljivanje u NN 21.10.97.; stupanje na snagu 01.01.1998. ZKP iz 2008. g.: izglasavanje ......, proglaenje ......., objavljivanje ..........., stupanje na snagu .................. .

c. Usporedba s postupkom primjene zakona (v. tumaenje, to. 27. b.): kritika teksta tumaenje supsumcija! d. Ukidanje zakonskog propisa: izriito primjeri: i. l. 523. ZKP iz 1997. godine: Stupanjem na snagu ovog Zakona (01.01.1998.!) prestaje vaiti Zakon o krivinom postupku ... osim odredaba lanaka iz:
a.

b.

glave XXX. (Postupak za pruanje meunarodne pravne pomoi i izvrenje me. ugovora u kaznenim stvarima); glave XXXI. (Postupak za izruenje okrivljenih i osuenih osoba), koje e se primjenjivati do donoenja posebnih Zakona;

ii. l. 574. ZKP iz 2008. godine: Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje vaiti Zakon o kaznenom postupku iz 1997. g. ... osim ako odredbama ... nije drugije odreeno;

26

donoenjem posebnog zakona (lex specialis) koji zamjenjuje dio odredbi koje su na snazi: primjer Zakon o meunarodnoj pravnoj pomoi u kaznenim stvarima (ZOMPO, NN 178/2004, stupio na snagu 01.07.2005) i zamjenio odredbe gl. XXX. i XXXI. navedene u prethodnoj toki; preutno (lex posterior derogat legi priori): novi zakon razliito regulira istu materiju (primjer: vaei ZKP regulirajui istu materiju preutno stavlja izvan snage odredbe prethodnog ZKP-a); po ovom pravilu novim bi se zakonom stavio izvan snage prethodni zakon ak i kad to ne bi bilo izriito navedeno navedeni propisi u gornjim primjerima o izriitom ukidanju stvarno nisu potrebni, jer bi i bez njih, samim svojim postojanjem, novi zakon iskljuio primjenu starog.

31. Prostorno vaenje propisa kaznenog procesnoga prava a. Temeljno pravilo prostornog vaenja primjena domaeg kaznenog procesnog prava kao iskljuivog prava na podruju RH (lex non valet extra territorium), ak i kod pruanja meunarodne pravne pomoi (v. to. 37. a.) b. Pojam podruja (teritorija) RH l. 89. st. 1. KZ: kopno, rijeke, jezera, prokopi, unutarnje morske vode, teritorijalno more, te zrani prostor iznad teritorija (v. pojanjenje ovih pojmova u odredbama KP-a). 32. Osobno vaenje propisa kaznenog procesnog prava a. Temeljno pravilo osobnog vaenja primjena propisa domaeg kaznenog procesnog prava na sve osobe protiv kojih se kazneni postupak vodi na podruju RH. b. Iznimke od pravila (osobe izuzete iz jurisdikcije) djeca (v. odredbe KP-a!), te osobe s imunitetom; pravne osobe vie nisu iznimke (v. odgovor na pitanje tko moe biti okrivljenik, to. 60. a.), nakon stupanja na snagu Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (NN 151/03).

27

X. poglavlje: IMUNITET U KAZNENOM POSTUPKU 33. Openito o imunitetu a. Pojam imuniteta: povlastica (subjektivno javno pravo) odreenih osoba da se protiv njih ne vri kazneni progon, dakle za te osobe ne vrijedi kaznena jurisdikcija hrvatskih sudova. b. Vrste imuniteta: materijalnopravni imunitet iskljuuje krivnju, te trajno onemoguava vrenje kaznenog progona; teorijski bi mogao biti apsolutan (dakle vrijedio bi za sva kaznena djela; u ovom sluaju procesnopravni imunitet ne bi ni bio potreban!) ili relativan (vrijedi samo za tono odreena kaznena djela), no u suvremenoj se praksi, kako bi se onemoguila nekanjivost za sva kaznena djela, uglavnom predvia samo relativan materijalnopravni imunitet; procesnopravni imunitet onemoguava vrenje kaznenog progona ili poduzimanje pojedinih procesnih radnji za odreeno vrijeme (npr. za trajanja mandata); ovaj imunitet moe biti: i. potpuni: zatiuje od vrenja kaznenog progona, dakle u potpunosti onemoguava pokretanje i voenje kaznenog postupka protiv ovlatenika; ii. djelomian: zatiuje od pojedinanih procesnih radnji (npr. od odreivanja pritvora), ali ne i od pokretanja i voenja kaznenog postupka protiv ovlatenika; iii. apsolutan: vrijedi za sva kaznena djela; iv. relativan: vrijedi samo za odreena kaznena djela; v. funkcionalan: vrijedi samo za kaznena djela poinjena u obavljanju slubene dunosti (to znai kako je funkcionalan imunitet uvijek relativan, dok relativan ne mora biti i funkcionalan). c. Pravni izvori o imunitetima: imunitet moe biti predvien odredbama unutarnjeg i meunarodnog prava; posebna napomena mogunost derogiranja imuniteta po unutarnjem pravu propisima meunarodnog prava (v. to. 42. a.).

28

34. Imunitet po naem unutarnjem pravu a. Openito: povezanost imuniteta s trodiobom vlasti (sprijeavanje utjecaja jedne vlasti na drugu); znaaj odluke Ustavnog suda RH od 20. 04. 2005. g. (NN 59/05) o pravnim izvorima za odreivanje imuniteta, kojom je iskljuen zakonom predvieni imunitet vie kategorija osoba (lanova i predsjednika DSV-a i DOV-a, Glavnog dravnog odvjetnik RH, te lanova Vlade RH) zbog stajalita Ustavnog suda po kojem "... Ustav RH ne ovlauje zakonodavca da zakonom priznaje imunitet dravnim dunosnicima, izvan onih izrijekom odreenih u samom Ustavu".

b. Osobe koje po hrvatskom pravu uivaju imunitet: zastupnici u Saboru: i. sadraj imuniteta zastupnika (l. 75. URH):
a.

b.

relativan materijalnopravni imunitet (zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru); potpuni i apsolutan procesnopravni imunitet (zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora); postojanja imuniteta lanova

ii. povijesni razlozi parlamenta;

iii. suvremeni razlozi za ogranienje (ne i ukidanje!) imuniteta (politiki i tehniki); iv. ogranienje procesnog imuniteta zastupnicima (zaticanje prilikom poinjenja, tzv. zaticanje in flagranti + tee kazneno djelo; znaenje pojmova i pravni uinak); predsjednik RH (l. 105. Ustava) uiva tzv. imunitet nepovredivosti koji je sadrajno istovjetan imunitetu zastupnika (relativan materijalnopravni, te apsolutan i potpuni procesnopravni imunitet) s razlikom to odobrenje za kazneni progon daje Ustavni sud, a ne Sabor;

29

suci Ustavnog suda (l. 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu) priznaje im se imunitet sadrajno istovjetan imunitetu zastupnika (i predsjednika RH), s tim da odobrenje za eventualni kazneni progon daje Ustavni sud; suci (l. 121. Ustava) imaju imunitet u skladu sa zakonom, to znai kako im Ustav imunitet priznaje, te dozvoljava da se sadraj ovog imuniteta regulira zakonom (ZOS), pri emu se za suce predvia: i. relativan materijalnopravni imunitet - suci ... ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraeno miljenje ili glasovanje pri donoenju sudbene odluke, osim ako se radi o krenju zakona od strane suca koje je kazneno djelo; ii. potpun i apsolutan procesnopravni imunitet - sudac ne smije biti pritvoren niti se protiv njega smije pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Dravnoga sudbenog vijea. Predvieno je ogranienje procesnog imuniteta sudaca; ureeno jednako kao kod zastupnika u Saboru.

suci-porotnici (l. 121. Ustava, o pojmu v. to. 72. a.) ukoliko sudjeluju u suenju priznaje im se iskljuivo relativan materijalnopravni imunitet (... ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraeno miljenje ili glasovanje pri donoenju sudbene odluke ...), dakle nemaju procesnopravni imunitet; dravni odvjetnici i njihovi zamjenici imaju relativni materijalnopravni (za izraeno pravno miljenje o predmetu koji mu je dodijeljen), te relativan (funkcionalni!) procesni imunitet (nema pritvaranja za kaznena djela poinjena u obavljanju dunosti, osim uz odobrenje DOV-a); odvjetnici uivaju relativan materijalnopravni (... odvjetnik ne smije biti pozvan na kaznenu odgovornost za pravno miljenje izraeno u pruanju pravne pomoi ...), te djelomian procesnopravni imunitet (odvjetnik ne smije biti pritvoren zbog kaznenog djela poinjenog u pruanju pravne pomoi bez prethodnog odobrenja vijea nadlenog suda sastavljenog od trojice sudaca); krunski svjedoci (v. to. 55. c., te 76. c.) faktiki imunitet, a pravno odustanak od kaznenog progona; naziv i pojam krunskog svjedoka i svjedoka pokajnika (v. ZUSKOK: l. 29. do 38.).

30

II. DIO: MEUNARODNO PRAVO I KAZNENI POSTUPAK

XI. poglavlje: OPI POJMOVI I ZNAENJE MEUNARODNOG PRAVA ZA KAZNENI POSTUPAK 35. Neka opa pitanja i temeljni pojmovi meunarodnog prava a. Pojam meunarodnog prava (MP): skup pravnih pravila (zato ne propisa?) o odnosima meu dravama ili o odnosima u meunarodnoj zajednici. b. Razliitost pravnih izvora KPP-a (zakonitost) i MP-a (ugovorne, ali i neugovorne, pa ak i obiajne odredbe; primjer konzularni imunitet v. to. 42. b.). c. Koje je odredbe (KPP-a ili MP-a) obvezno primjeniti (?) Ustav (l.140.): MP je po rangu iznad zakona (!); izvrenje MP obveza ak i suprotno Ustavu (?); globalizacija i meusobna povezanost. d. Pojam meunarodnog kaznenog procesnog prava (MKPP): skup meunarodnopravnih pravila (i obiajnih!) o ustroju i postupanju meunarodnih kaznenih sudova, o temeljnim pravima osoba protiv kojih se priprema ili vodi kazneni postupak, kao i ugovorna ili obiajna pravna pravila o meunarodnoj pravnoj pomoi, izruenju, transferu, imunitetima, ustupanju kaznenog progona, te o izvravanju stranih kaznenih presuda. e. Temeljni meunarodni pravni propisi o pravima ovjeka u kaznenom postupku: Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima iz 1966. godine (prihvaen u bivoj Jugoslaviji 1971., a u RH od 1991. godine); Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950. godine s dodatnim protokolima, ratificirana u RH 1997. godine; Konvencija UN protiv torture i drugih naina okrutnog, neovjenog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja iz 1984. godine, preuzeta u RH 1991. godine;

31

Konvencija o sprjeavanju muenja i neljudskog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja prihvaena u Vijeu Europe 1987. godine, a ratificirana kod nas 1997. godine.

36. Primjena meunarodnog prava kod nas a. Implementacijsko pravo kao instrument drave kojim olakava primjenu MP-a; pojam implementacijsko pravo ine unutarnji pravni propisi doneseni radi lake primjene MP-a. b. Za nae je znanstveno podruje znaajno implementacijsko kazneno procesno pravo, koje ine domai propisi koji olakavaju primjenu meunarodnog kaznenog procesnog prava; kod nas to pravo ine: Ustavni zakon o suradnji RH s Meunarodnim kaznenim sudom (NN 32/96); Zakon o primjeni Statuta Meunarodnog kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv meunarodnog ratnog i humanitarnog prava (NN 175/03).

c. Zato u poglavlju o MP-u govorimo i o unutarnjim pravnim odredbama npr. o izruenju ili pruanju pravne pomoi prema odredbama ZOMPOa? zbog njihove supsidijarne primjene; nedoumice suda o postojanju (primarnih) propisa MKPP-a MVP. d. U Hrvatskoj vaee odredbe MKPP-a moemo klasificirati: prema nainu prihvaanja (tri naina): i. odredbe meunarodnih ugovora prihvaene od RH i to sukladno naelu meunarodnopravnog kontinuiteta i sukcesiji meunarodnih ugovora bive Jugoslavije (lat. successio, zamjena, uzastopnost), a prema Bekoj konvenciji o sukcesiji drava glede meunarodnih ugovora (NN-MU 16/93); dvostrani ugovori ove vrste tono su navedeni prema vremenu prihvaanja (v. Odluku o objavljivanju dvostranih meunarodnih ugovora kojih je RH stranka na temelju sukcesije, NNMU 4/96 i 1/97):
a.

odredbe ugovora sklopljenih od bive Srbije (do 1918.g.);

32

b.

odredbe ugovora sklopljenih od I. Jugoslavije (do 1941.); odredbe ugovora sklopljenih od II. Jugoslavije (do 1991.g.);

c.

ii. odredbe meunarodnih ugovora koje je sklopila RH (nakon 1991.g.); iii. odredbe meunarodnih ugovora kojima je (naknadno) pristupila RH tzv. akcesija (accessio, pristupanje); mnogostrani ugovori ove vrste tono su navedeni (v. Odluku o objavljivanju mnogostranih meunarodnih ugovora kojih je RH stranka na temelju pristupa (akcesije,) NN-MU 3/95 i 3/02);

prema izvoru prava: i. odredbe obiajnog MP (npr. obiajnim pravom predviene diplomatske povlastice koje se priznaju iako nisu izriito predviene Bekom konvencijom iz 1961.g.); ii. odredbe multilateralnih (viestranih) meunarodnih ugovora (npr. odredbe Konvencije o privilegijama i imunitetima OUN iz 1946.g.); iii. odredbe bilateralnih (dvostranih) meunarodnih ugovora (npr. odredbe Konvencije o izruivanju sklopljene s Turskom 1973.g.); iv. odredbe (neugovornih!) pravnih propisa donesenih od strane meunarodne zajednice (npr. odredbe (Rezolucije Vijea sigurnosti 827-1993.g. kojom je prihvaen Statut i utemeljen MKSJ).

33

XII. poglavlje: VANIJI INSTITUTI MEUNARODNOG KAZNENOG PROCESNOG PRAVA 37. Meunarodna kaznenopravna pomo a. Pojam meunarodne kaznenopravne pomoi ine je procesne radnje domaeg suda izvrene po zamolbi stranih tijela kaznenog postupka radi voenja ili okonanja kaznenog postupka u stranoj zemlji. b. Razlika od unutarnje pravne pomoi: pojam unutarnje pravne pomoi; odredbe ZKP-a (v. novu glavu XIV. a.): i. ii. opa obveza pravosudju; dravnih tijela pruiti pomo

izmjene ZKP-a iz 2006. g. audio-video i telefonske konferencije s ciljem sprijeavanja odugovlaenja postupka.

c. Vrste meunarodne kaznenopravne pomoi: meunarodna kaznenopravna pomo u irem smislu obuhvaa sve radnje nadlenih dravnih tijela domae drave izvrene po zahtjevu stranih nadlenih tijela povezane s kaznenim postupkom, ali izvrene izvan njega, kao npr. izruenje, ustupanje kaznenog progona i sl.; meunarodna kaznenopravna pomo u uem smislu obuhvaa sve radnje nadlenih tijela domae drave izvrene po zahtjevu stranih nadlenih tijela i to tijekom postupka (tzv. mala meunarodna kaznenopravna pomo) kao npr. sasluanje svjedoka, osiguranje dokaza i sl.

d. Pravni su temelji meunarodne kaznenopravne pomoi u uem smislu ili tzv. "male kaznenopravne pomoi": multilateralne (viestrane) konvencije npr. EU konvencija o uzajamnoj pomoi u kaznenim stvarima iz 1959. (kod nas prihvaena od 1999. g.) koja npr. regulira osiguranje dokaza, dostavu spisa, dostavljanje informacija tijekom postupka, te prihvaa naelo reciprociteta (uzajamnosti) predviajui

34

primjenu vlastitih propisa o nainu postupanja i pravo domae drave odbiti pruanje pomoi uz obazloenje; razliite bilateralne (dvostrane) konvencije npr. konvencija sa Slovenijom iz 1994. g.; domae pravo (supsidijarna primjena, v. to. 36. c., te 42. c.) npr. odredbe l. 6. do 31. ZOMPO-a o "maloj meunarodnoj kaznenopravnoj pomoi".

38. Ekstradicija (izruenje) a. Pojam ekstradicije oblik meunarodnopravne pomoi u irem smislu (v. to. 37. c.) kojom se predaje (izruuje, a ne isporuuje!) stranca ili apatrida stranoj dravi radi suenja ili izvrenja presude. b. Problematika izruenja vlastitih dravljana kod nas: problemi ovisno o tome kome se izruenje vri Ustav (l. 9. st. 2.) govori o izruenju "stranoj dravi" (!), dok Ustavni zakon o suradnji RH s MKSJ dozvoljava izruenje MKSJ-u (!); problemi povezani uz pravno reguliranje ustavnost ustavnog zakona (?), odnos Ustava i ustavnog zakona (?); to da nema ustavne naznake "strana drava"?

c. Pravni temelji ekstradicije: Europska konvencija o izruenju (1957.) s Dopunskim protokolima (1975. i 1978.) odbijanje ekstradicije mogue (ovisno o vrsti kaznenog djela), prihvaen reciprocitet, iznimno mogue izruenje i vlastitih dravljana; vano: konvencija je iznad dvostranih ugovora (partikularno meunarodno pravo!), a u RH vrijedi od 25. travnja 1995.; bilateralni meunarodni ugovori: npr. sa Slovenijom (1994, prihvaen 1995.); domae pravo (supsidijarno) ZOMPO (l. 32. - 61.) prihvaa mjeoviti (sudsko-upravni) postupak odluivanja o ekstradiciji, pa sud utvruje postojanje uvjeta za ekstradiciju ( dravljanstvo, RH nije oteena, postojanje identiteta norme, nemogunost primjene pravila ne bis in idem, postojanje istovjetnosti osobe, te dokaza) pa ako ih utvrdi odluku donosi

35

ministar pravosua (politika procjena svrhovitosti ali samo ako su ispunjeni zakonski uvjeti!). 39. Ustupanje i preuzimanje kaznenog progona a. Pojam ustupanja i preuzimanja kaznenog progona prenoenje progona s nadlenih tijela drave poinjenja na tijela drave prebivalita (teorija delegirane jurisdikcije). b. Temeljna pravila: obveza obavijestiti o sudbini postupka; identitet norme. c. Pravni temelji za ustupanje ili preuzimanje kaznenog progona: multilateralne konvencije, npr. EU Konvencija o izruenju iz 1957. g.; bilateralni ugovori, npr. sa Jugoslavijom iz 1997.g.; supsidijarna primjena domaeg prava ZOMPO: i. preuzimanje postupka od strane RH (l. 62. - 64.: djelo poinjeno u inozemstvu, a poinitelj je u RH + RH ga ne moe izruiti + odricanje strane drave od kaznenog progona; ii. ustupanje kaznenog progona (ali i kaznenog postupka!) stranoj dravi (l. 65. djelo poinjeno u RH + stranac poinitelj + strana se drava ne protivi + kazneno djelo do 10 godina. Odluka: Glavni dravni odvjetnik RH (v. l. 15. st. 3. KZ i naelo oportuniteta, to. 84. g.). 40. Preuzimanje izvrenja strane kaznene presude a. Pojam preuzimanja izvrenja strane kaznene presude pravni institut koji omoguava da osuenik osuen u jednoj zemlji izdrava kaznu u drugoj, ali vlastitoj zemlji kako bi se lake ostvarila rehabilitacija; pojmovi: drava suenja i drava izvrenja. b. Egzekvatura poseban postupak provjere uvjeta za priznanje i izvrenje strane presude; presudom se izrie sankcija sukladna zakonima RH, ali je sud vezan injenikim stanjem utvrenim od stranog suda.

36

c. Pravni temelji: multilateralni ugovori, npr. EU Konvencija o meunarodnoj valjanosti kaznenih presuda iz 1974.g. predvia obveznu ekzekvaturu; ne trai suglasnost osuenika; te odreuje brojne smetnje preuzimanju izvrenja (npr. nepostojanje identiteta norme, protivnost javnom poretku); bilateralni ugovori, npr. ugovor sa Slovenijom iz 1994. g. u kojem se npr. zahtjeva suglasnost osuenika za preuzimanje, te se odreuje da se preuzimanjem ne smije pogorati poloaj osuenika (!); domae pravo (supsidijarna primjena!) ZOMPO (v. l. 70. - 80.).

41. Transfer (premjetaj) osuenika u inozemstvo radi izdravanja kazne a. Pojam transfera osuenika premjetaj osuenika koji izdrava kaznu oduzimanja slobode iz zemlje u kojoj je osuen u zemlju njegova dravljanstva ili prebivalita. b. Razlika od preuzimanja izvrenja strane kaznene presude skraeno (administrativno) postupanje bez posebnog postupka egzekvature (v. to. 40. b.). Provodi se jednostavan postupak premjetaja temeljem meunarodnog ugovora ili uzajamnosti (ako ugovor ne postoji), a jedini je uvjet suglasnost zainteresiranih drava i osuenika. c. Pravni izvori: multilateralni ugovori kao npr. Konvencija (VE) o transferu osuenih osoba iz 1983. g.; domae pravo (supsidijarna primjena!): ZOMPO (l. 80.) zamolbu za transfer podnosi osuenik ili uz njegovu suglasnost drava njegova dravljanstva odnosno prebivalita; suglasnost daje ministar pravosua uz prethodno pribavljeno miljenje dravnog odvjetnitva.

42. Kaznenoprocesni imunitet po meunarodnom pravu a. Specifinosti ove vrste imuniteta: uz osobe moe se odnositi i na prostore, arhiv i prtljagu;

37

propisi MP-a mogu ukidati imunitete predviene unutarnjim pravom!

b. Imunitet po meunarodnom pravu uivaju: glavar (ef) strane drave i ua obitelj uiva(ju) potpuni i apsolutni procesni imunitet (v. to. 33. b.); postojanje imuniteta lanova slubene pratnje ovisi o vrsti posjete domaoj dravi (slubeni ili privatni posjet); diplomatski zastupnici (agenti) strane zemlje uivaju potpuni i apsolutni procesni imunitet (v. to. 33. b.) koji vrijedi i u ratu (npr. Poljska - Njemaka, 1939. g.); ne vrijedi u vlastitoj dravi (npr. Jugoslavija - Francuska - Austrija 1973.); izvori (obiajno pravo, te Beka konvencija o diplomatskim odnosima iz 1961); specifinosti privatne tube; osobe u svezi s diplomatskim agentima uivaju: i. potpuni i apsolutni (v. to. 33. b.) procesni imunitet obitelj diplomatskog agenta, te administrativno i tehniko osoblje i njihove obitelji; ii. funkcionalni imunitet (v. to. 33. b.) posluno osoblje; iii. nemaju imunitet domai dravljani kao lanovi osoblja diplomatskog agenta; prostori diplomatske misije (zgrade i zemljita koje misija koristi bez obzira na vlasnitvo, te stan efa misije) nepovredivi su ulaz samo uz suglasnost efa misije (primjeri: Moskva 1974. g., Iran 1979. g.); pravo diplomatskog azila (utoita): i. pojam diplomatskog azila: zatita od uhienja i/ili kaznenog progona u prostorima diplomatske misije; ii. razlika od azila (v. Zakon o azilu, NN 103/03) i egzila (progonstvo kao kaznena sankcija); iii. povijest: Tezejev hram u Ateni, Pauzanija u Sparti;

38

iv. stanje danas: diplomatski azil reguliran partikularnim meunarodnim pravom (primjeri: Budimpeta 1956. 76., ile 1973.); arhiv i dokumenti diplomatske misije (slubeni dokumenti misije, ali i privatni dokumenti diplomatskih agenata) nepovredivi su; diplomatska putna prtljaga (diplomatska valiza) nepovrediva je ako sadri samo slubene dokumente i kao takva je oznaena; nepovrediv je i diplomatski kurir (primjer: Nizozemska 76., kurir Sjeverne Koreje); konzularni dunosnici: i. pojam konzularnog dunosnika odreen Bekom konvencijom o konzularnim odnosima iz 1963.); ii. pravna i stvarna razlika od diplomatskih agenata funkcionalni imunitet (v. to. 33. b.) u proirenju (obiajno pravo): primjer: Split 2003. god. (!); dunosnici OUN: i. pojam dunosnika OUN-a predstavnici zemalja lanica, dunosnici po odluci glavnog tajnika, te strunjaci UN i specijaliziranih ustanova; nepovredivi su kao i prostorije, te arhiv UN; ii. sadraj imuniteta ovih dunosnika sadrajno ui (funkcionalni + osobna sigurnost), ali prostorno iri; iii. potpuni i apsolutni procesni imunitet (v. to. 33. b.) glavni tajnik i njegovi pomonici; ravnatelji ustanova; lanovi njihovih obitelji; vojne osobe u slubi UN (primjer Sarajevo 1992., Unprofor); pripadnici stranih vojnih postrojbi: i. kada uivaju imunitet? ako su u domaoj zemlji po pozivu ili temeljem meunarodnog ugovora; ii. sadraj potpuni i apsolutni (v. to. 33. b.) procesni imunitet; iii. primjer mornari sa stranog ratnog broda koji je u posjetu Splitu;

39

svjedoci i vjetaci koji uivaju salvus conductus po meunarodnom ugovoru jamstvo slobodnog prolaza i povratka; predstavnici lanica i lanovi Tajnitva Vijea Europe: i. sadraj imuniteta (kao dunosnici UN) s tim da vrijedi na uem podruju (podruje lanica VE); ii. Hrvatska u Vijeu Europe od studenog 1996. g. v. NN-MU br. 14/97 i 8/98;

sudionici u postupku pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP): i. sadraj imuniteta potpuni i relativni procesni imunitet (v. to. 33. b.), jer se protiv ovih osoba ne moe vriti kazneni progon ali samo zbog izjava ili drugih dokaza koje su one iznijele pred Sudom; ii. svrha imuniteta zatita osoba koje iskazuju protiv vlastite drave;

predstavnici lanica i tajnik Meunarodne vlasti za morsko dno (potpuni i apsolutni procesni imunitet), te ostali dunosnici Vlasti (ogranieni imunitet - kao dunosnici UN, ali s primjenom na uem podruju); suci meunarodnih sudova: potpuni i apsolutni procesni imunitet (kao diplomatski agenti); primjeri suci MKSJ imunitet kao suci Meunarodnog suda (l. 13. c. Statuta MKSJa); suci MKS - potpuni i apsolutni procesni imunitet (kao efovi dipl. misija), te i ogranieni materijalni imunitet (l. 48. Rimskog statuta MKS-a).

c. Napomena povezana uz imunitet po meunarodnom pravu: mogue je ukidanje imuniteta predvienih unutarnjim pravom odredbama meunarodnog prava (potvrda supsidijarnosti unutarnjeg prava!); primjeri: l. 7. st. 2. Statuta MKSJ-a slubeni poloaj bilo koje optuene osobe bez obzira je li ef drave ili vlade ... "nee osloboditi takvu osobu kaznene odgovornosti, niti e joj zbog toga biti ublaena kazna";

40

l. 27. Statuta MKS "Ovaj se Statut primjenjuje jednako na sve osobe bez razlike u njihovom slubenom svojstvu".

XIII. poglavlje: MEUNARODNO KAZNENO SUDOVANJE

43. Ostvarenje i razvitak ideje o meunarodnom kaznenom sudovanju a. Neuspjeli pokuaji stvaranja meunarodnih kaznenih sudova: Versajski ugovor o miru iz 1919.g. predvia se izruenje ratnih zloinaca saveznicima radi suenja (car Wilhelm II., i Nizozemska), no zbog naela legaliteta izruenje se odbija (?); enevske konvencije iz 1937. protiv terorizma (pripremljene povodom atentata na kralja Aleksandra u Marseju), a kojima se predvia ustroj posebnog meunarodnog kaznenog suda, nisu nikad ratificirane (!).

b. Ostvarenje ad hoc (hrv.: za to, s posebnom svrhom) kaznenog sudovanja od Nirnberga do Haga: Meunarodni vojni sud (MVS, Nirnberki sud): i. osnivanje Londonski sporazum i Statut, 1945. godine; ii. nadlenost kome i za to suditi: tzv. veliki ratni zloinci moraju biti izrueni a nakon toga sueni; meunarodna su kaznena djela: zloini protiv mira, ratni zloini i zloini protiv ovjenosti (v. KP!). Meunarodni vojni sud za Daleki istok (Tokijski sud): i. osnivanje Deklaracija zapovjednika udruenih sila iz 1946. godine; ii. nadlenost sudovanje okrivljenicima za ratne zloine. glavnim japanskim

Meunarodni kazneni sud za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava na podruju bive Jugoslavije od godine 1991.(Haki sud, MKSJ, ICTY - The International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious

41

Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of Former Yugoslavia since 1991): i. osnivanje temeljem odluke meunarodne zajednice (rezolucija Vijea sigurnosti OUN br. 827 -1993. koja sadri i Statut Suda); ii. nadlenost MKSJ-a odreena je Statutom i to kao:
a.

vremenska nadlenost: od 1.1.1991.; mjesna: podruje bive Jugoslavije; usporedna (iznimka od pravila ne bis in idem, v. to. 87. b.); stvarna nadlenost koja obuhvaa (v. kazneno pravo!): povrede enevskog prava (konvencije iz 1949. godine); povrede hakog prava (konvencije iz 1899. i 1907.godine: povrede zakona i obiaja rata); genocid (Konvencija iz 1948. godine); zloini protiv ovjenosti (protiv civila, postoji presedan MVS - obiajno MP!);

b.

c.

d.

iii. postupak pred MKSJ Opa sjednica suda (1994. godine, angloamerika pravna tradicija!) donosi Pravila o postupku i dokazivanju (ukupno 125), te Pravila u odnosu na pritvorene i zatoene osobe. Meunarodni kazneni sud za Ruandu (MKSR, Sud u Arushi, Tanzanija), sud blizanac MKSJ-u kako po nainu osnivanja (1994. godine), tako i po nadlenosti i postupku. Opa napomena: bitne razlike izmeu spomenutih ad hoc kaznenih sudova (2 para blizanaca MVS i Tokijski sud, te MKSJ i MKSR) su: i. razliiti osnivai: drave pobjednice (MVS i Tokijski sud), odnosno meunarodna zajednica (MKSJ i MKSR); ii. razliito rjeenje problema stvarne nadlenosti: MVS mora sam utvrditi meunarodna kaznena djela (prigovor nepostojanja legaliteta) za razliku od MKSJ i MKSR koji imaju materijalnopravnu osnovu (meunarodno i

42

unutarnje pravo poznaju sva kaznena djela za koja su ovi sudovi nadleni). c. Stalno kazneno sudovanje Meunarodni kazneni sud (MKS, ICC International Criminal Court): osnivanje: diplomatska konferencija, Rim 1998.g. (Zavrni dokument + konvencija koja sadri Statut MKS); Hag kao sjedite jo jedan haki sud (!); nadlenost: i. stvarna genocid, ratni zloini, zloini protiv ovjenosti, zloin agresije; nije prihvaeno, iako je bilo predloeno, proirenje nadlenosti na druga meunarodna kaznena djela (npr. na meunarodni terorizam, te na trgovinu narkoticima); ii. mjesna za djela poinjena na teritoriju drava potpisnica ili za djela poinjena od dravljana potpisnice (iznimka: proirenje i na poinitelje koji su djela poinili izvan teritorija potpisnica, a nisu ni njihovi dravljani suenje po zahtjevu Vijea sigurnosti!); postupanje: Pravilnik o postupku i dokazima (donosi ga skuptina lanica s 2/3 veinom europska pravna tradicija!); nesporazumi i problematika u djelovanju suda: razliita miljenja 116 predloenih lanaka, 3000 varijanti, prijedloga i amandmana (!); poseban stav SAD; RH kao drava potpisnica donijela je i implementacijske propise (v. to. 36. a. i b.).

d. Vie o MKS-u v.: 1. Eser, A.: Na putu k Meunarodnom kaznenom sudu: nastanak i temeljne 2.
crte Rimskog statuta, "Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu", Vol. 10 - br. 1 (2003), str. 133 - 164. Josipovi - Krapac - Novoselec: Stalni meunarodni kazneni sud, Zagreb 2001.

43

44. Mjeoviti meunarodni kazneni sudovi a. Openito: radi se o tzv. meunarodnim sudovima tree generacije (vojni, pa ad hoc i stalni, te na kraju mjeoviti meunarodni sudovi!); u teoriji se nazivaju i internacionaliziranim domaim sudovima ili sudovima hibridima (internationalized domestic tribunals, hybrid courts). b. Pojam mjeovitog meunarodnog kaznenog suda: sud izmeu nacionalnog i meunarodnog suda; etiri elementa ovog pojma nastanak odlukom meunarodne zajednice u suglasnosti s domaom dravom ali i bez nje + sastav (suci: domai i stranci) + nadlenost (teka krenja meunarodnog prava, posebice humanitarnog ili krenje ljudskih prava) + primjenjeno pravo (MKP, MKPP, ali i domae pravo). c. Neki mjeoviti meunarodni sudovi prema podrujima na kojima djeluju:
Istoni Timor osnivanje prijelazne meunarodne uprave tzv. UNTAETa rezolucijom UN br. 1272 kako bi se popunila praznina nastala povlaenjem indonezijskih snaga s ovog podruja; val nasilja 1999. godine, ali i nedostatak domaih pravnika prisiljava UNTAET formirati Posebna vijea za ozbiljne zloine; temeljni podaci:

i. sastav vijea: jedan domai i dva meunarodna suca; ii. stvarna nadlenost: genocid, ratni zloini, zloini protiv ovjenosti,
ubojstva, seksualni delikti i muenja;

iii. pravo koje se primjenjuje: domae, osim ako je suprotno

meunarodno priznatim standardima o ljudskim pravima (optunice i presude v. na www.jsmp.minihub.org).;

Kosovo po povlaenju jugoslavenskih snaga 1999. godine UN (rezolucijom br. 1244) uspostavlja meunarodnu upravu (UNMIK); sudovi sastavljeni samo od domaih sudaca, zbog tekoa u odluivanju povezanih uz nacionalnost sudaca dopunjavaju se meunarodnim sucima, da bi u prosincu 2000. godine bila ustanovljena posebna sudska vijea u kojima su veinom meunarodni suci (unato primarnoj nadlenosti MKSJ-a); temeljni podaci:

i. primjena prava: izaslanik glavnog tajnika UN na elu UNMIK-a

ovlaten je donositi uredbe s propisima temeljem kojih e se sudovi osnivati i voditi kazneni postupak; ii. meunarodni suci i tuitelji ovlateni su preuzeti bilo koji predmet neovisno o vrsti (!);

iii. tijekom 2003. godine na Kosovu je djelovalo 13 meunarodnih

sudaca i 14 tuitelja;

44

iv. oekuju se promjene nakon proglaenja Kosova dravom 2008.

godine.

Sijera Leone 2002. godine formiran Specijalni sud za zloine poinjene tijekom graanskog rata temeljem sporazuma vlade i UN-a; predviena je usporedna nadlenost nacionalnih i Specijalnog suda uz primat potonjeg; osobno vaenje propisa - za osobe starije od 15 godina (!). V. http://www.sc-sl.org/documents.html . Bosna i Hercegovina primarna nadlenost MKSJ uz djelovanje i Suda BiH koji od 2004. godine ima poseban pododjel kaznenog odjela nadlean za ratne zloine; temeljni podaci:

i. sudska vijea sastavljena su od dva meunarodna i jednog domaeg

suca, ali se predvia postupna zamjena meunarodnih domaim sucima;

ii. Tuiteljstvo BiH ima meunarodne tuitelje; iii. sve meunarodne suce i tuitelje imenuje Visoki predstavnik za
BiH; vie v. na http://www.ohr.int/ohr-dept/rule-of-lawpillar/pdf/wcc-project-plan-201004-eng.pdf

Kamboda od 1975. do 1979. ubijeno 1.700.000 ljudi (21% stanovnika); 1999. godine UN zahtijeva suenje voama Crvenih Kmera, no vlada Kambode odbija formiranje posebnog suda ali je suglasna s djelovanjem posebnog sudskog vijee unutar nacionalnih sudova u kojem bi sudili meunarodni suci (isto i sa tuiteljima); tek 2005. g. sporazum UN - Kamboda stupa na snagu, a Kamboda donosi Zakon o ustanovljavanju Izvanrednog vijea (implementacijsko pravo!).

45. Meunarodno i meunarodno kazneno sudovanje a. Bitne razlike meu ovim pojmovima: meunarodno je sudovanje iri pojam od meunarodnog kaznenog sudovanja, jer ne rjeava samo pitanja kaznene odgovornosti fizikih osoba ve i sporove meu dravama, te izmeu graana i drava (u sluaju povreda temeljnih prava); meunarodno sudovanje nastaje mnogo ranije od meunarodnog kaznenog sudovanja Konvencija o mirnom rjeavanju sporova iz 1899. godine, dok je arbitraa prihvaana jo krajem XVIII. st. (!).

b. Vaniji meunarodni sudovi (ne kazneni!) koji provode meunarodno sudovanje: Meunarodni sud pravde (MSP):

45

i. osnivanje: Povelja UN, glavno sudbeno tijelo UN; sjedite u Hagu (3 haka suda!); ii. nadlenost: sporovi meu dravama + savjetodavna miljenja za UN; iii. postupak: Statut i Pravila suda; bez albe na odluku; iv. izvrenje odluka: obvezno ili obavijest Vijeu sigurnosti (koje moe primjeniti mjere iz Povelje UN); v. povezanost djelovanja MSP-a s kaznenim postupkom i kaznenim pravom:
a.

MSP primjenjuje i kazneno-procesne institute; primjeri spor SAD - Iran (diplomatski imunitet, Beka dipl. kon.), spor Njemaka - SAD (Konvencija o konzularnim odnosima - sluaj brae LaGranda); odluke MSP-a mogu imati kaznenopravni znaaj: postupci zbog tubi o genocidu (Konvencija o genocidu) BiH-SRJ (1993.-2007.), RH-SRJ (1999.), SRJ-NATO (1999.), nakon odluke mogu uvjetovati kaznenu odgovornost poinitelja (!); odluke MSP-a mogu biti izvor prava (presedan, primjer: sluaj LaGranda).

b.

c.

Europski sud za ljudska prava (ESLJP, The European Court of Human Rights): i. osnivanje: 1959. godine temeljem Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (19501953, RH: 19971998); ii. stvarna nadlenost (obvezna za drave lanice) obuhvaa sporove:
a.

oko tumaenja i primjene Konvencije; graana protiv drave (!), ali i drave protiv drave zbog povreda temeljnih ljudskih prava i sloboda (znaajno jer su najtee povrede prava mogue u kaznenom postupku);

b.

46

iii. postupak reguliran posebnim Poslovnikom ESLJP iz 1998. godine (odluka ESLJP-a kao posljednji stupanj odluivanja; rok i uvjet za tubu: 6 mjeseci od konane odluke + iskoriten redoviti domai pravni put); iv. povezanost djelovanja ESLJP-a s kaznenim postupkom:
a.

odluka ESLJP-a izvor je za pravnu regulaciju u zemlji lanici (primjer: Lamy protiv Belgije pravo na uvid u spis uvjet uspjenoj obrani; ukidanje smrtne kazne); odluka ESLJP-a moe znaiti stvarni nastavak kaznenog postupka novim nainom uz dokazivanje povreda prava; kojih prava (?) v. Konvenciju: pravo na poteno suenje, pravo na albu u kaznenim predmetima (Engleska!!), pravo na naknadu zbog pogrene presude i td.;

b.

Napomene: tijekom 2004. godine ESLJP je zaprimio 33 tube protiv RH. Od toga je u 21 predmetu postignuta prijateljska nagodba, u 11 je predmeta utvrena povreda prava, dok je samo u jednom predmetu utvreno da nije bilo povreda prava (Sl. Dalmacija od 4.12.2005.); vie o ovome v. Karas, : Neka obiljeja povreda l. 3. Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, "Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu", Vol. 10 -br. 1 (2003), str. 27 - 48.

46. Kazneno pravo Europske unije a. Nunost zatite financijskih interesa EU (10% prorauna EU za 2001. godinu izgubljeno zbog kriminalnih aktivnosti!). b. Nain stvaranja kaznenog prava bez povrede suvereniteta drava model propisi koje bi sve drave lanice trebale usvojiti kao svoje Corpus juris kao nacrt u kojemu su odreena temeljna kaznena djela (8 djela protiv financijskih interesa EU), te kazneni postupak (1995/96). c. Zajednika tijela kaznenog postupka: Europski sud pravde: ograniena nadlenost odluuje samo o tumaenju odredbi Corpus juris; u konkretnim predmetima sude nacionalni sudovi (!); Europsko javno tuiteljstvo (EJT): predvia se puna nadlenost EJT-a kako bi se osigurao sustavni kazneni progon Europski ravnatelj kaznenih progona (Bruxelles) +

47

zamjenici u svakoj dravi lanici; obveza pruanja pomoi od nacionalnih tijela; nadlenost za provoenje istraga uz nadzor tzv. suca sloboda (uhidbeni nalog, ali i sudska presuda vrijede na cjelokupnom podruju EU). d. Stanje danas: ostaju samo prijedlozi - prvi korak!
Napomena: vie o ovome v. Satzger, H.: Utjecaji prava Europske zajednice/Europske unije na nacionalno kazneno pravo drava lanica, "Ljetopis za kazneno pravo i praksu", Vol. 10 - br. 1 (2003), str. 165 - 180.

XIV. poglavlje: MEUNARODNA POLICIJSKA SURADNJA 47. Pojam i naini ostvarivanja meunarodne policijske suradnje a. Pojam meunarodna meusobna pomo policijskih tijela povezana uz eventualni kazneni postupak. b. Nain ostvarivanja policijske suradnje u vie faza: pravno reguliranje suradnje (pravni temelj: konvencije); ustrojavanje stalnih policijskih tijela nadlenih za suradnju, to omoguava meusobnu izmjenu informacija i direktne kontakte; neposredna preventivna ili otkrivaka djelatnost (pribavljanje dokaza, otkrivanje i hvatanje poinitelja uglavnom najteih kaznenih djela organiziranog kriminaliteta i/ili terorizma).

48. Postojee institucije meunarodne policijske suradnje a. Meunarodna organizacija kriminalistike policije (Interpol, naziva se i ICPO International Criminal Police Organisation) osnovana je 1923. godine, a 1946. godine sjedite joj je iz Bea prebaeno u Pariz. Danas okuplja oko 180 drava lanica, a Hrvatska je lanica ove organizacije od 1992. godine. Svaka lanica ustanovljuje svoj Sredinji nacionalni ured koji klasificira i dostavlja podatke znaajne za suzbijanje meunarodnog kriminaliteta, te usklauje rad domaih i stranih policijskih tijela. b. Europol je ustanovljen posebnom deklaracijom EU (prihvaena 1995., a ratificirana 1996. godine). Za sada nema operativnih ovlasti, ali na podruju EU prikuplja i dostavlja podatke vane za suzbijanje

48

kriminaliteta. Predvia se kako e ova institucija u budunosti postati "... nadnacionalna kriminalistika policija nadlena za suzbijanje meunarodnog terorizma i drugih naroito tekih kaznenih djela". Ovakvo budue rjeenje ve danas izaziva rasprave o nainu nadzora nad radom Europola. Meu prijedlozima je i onaj po kojemu bi nadzor nad radom Europola trebao vriti Europski javni tuitelj (EJT, v. to. 42.). c. UCLAF (Unite de coordination de la lutte anti-fraude) je posebna policijska jedinica EU koja, suprotno Europolu, ima operativne ovlasti usmjerene na suzbijanje prevara. Cilj joj je zatita financijskih interesa EU (v. to. 42.). Istrana tijela ove jedinice ovlatena su vriti provjere zakonitosti financijskog poslovanja, te imaju pravo pristupa gospodarskim i policijskim dokumentima. d. Ekonomsko-socijalno vijee UN, uz ostalo, utvruje i smjernice za borbu protiv organiziranog kriminaliteta, a nadlenost na ovom podruju imaju i druga tijela UN (npr. Komisija za opojne droge, Odjel za prevenciju i kaznenopravna pitanja meunarodnog kriminaliteta i sl.).

III. DIO: TEMELJNI KAZNENO-PROCESNI SUBJEKTI

XV. poglavlje: TEMELJNE (GLAVNE) PROCESNE FUNKCIJE I TEMELJNI KAZNENO-PROCESNI SUBJEKTI 49. Kaznenoprocesne funkcije a. Pojam (temeljne, glavne) kaznenoprocesne funkcije: kaznenoprocesnim pravom predviene najvanije djelatnosti nune za postojanje kaznenog postupka. Povezanost s procesnim radnjama procesne radnje sadraj su procesne funkcije (v. izlaganje o procesnim radnjama, to. 7.). b. Vrste procesnih funkcija: temeljne (glavne), te ostale (dopunske) procesne funkcije (koje nisu nune za postojanje kaznenog postupka). c. Tko vri kaznenoprocesne (posebice glavne!) funkcije (?) rjeenja nekad i sad.

49

50.Temeljni kaznenoprocesi subjekti a. Pojam pravnog subjekta uope (v. ranija izlaganja iz Teorije prava i drave). b. Temeljni (glavni) subjekti u kaznenom postupku - povezanost s glavnim procesnim funkcijama. c. Dopunski kaznenoprocesni subjekti. d. Kriteriji na kojima se temelje razliita teorijska stajalita o pojmu subjekta: funkcije (najui pojam), bilo koje pravo i dunost, interes o ishodu, aktivnost u postupku. XVI. poglavlje: KAZNENO-PROCESNE STRANKE I ZASTUPANJE U KAZNENOM POSTUPKU 51. Pojam kazneno-procesne stranke a. Razliitost glavnih subjekata (suprostavljanje?). ovisno o poloaju u postupku

b. Odnos pojmova kaznenoprocesni subjekt i kaznenoprocesna stranka. c. Teorijska stajalita o pojmu procesnih stranaka: starije (materijalnopravno) stajalite o pojmu procesnih stranaka (poinitelj i drava, ius puniendi); novije (procesnopravno) stajalite o pojmu stranke (suprotni interesi + raspolaganje samostalnim procesnim pravima); stajalite o postupku bez stranaka (opasnost od eliminiranja suprostavljanja - kontradiktornosti!): okrivljenik kao suradnik suda.

d. Stranaka sposobnost: pojam; u pravilu nesporna (imunitet?). e. Procesna sposobnost stranke: pojam sposobnost samostalnog poduzimanja procesnih radnji. f. Procesna nesposobnost: pojam nemogunost poduzimanja procesnih radnji, npr. u sluaju trajne duevne bolesti okrivljenika (obustava kaznenog postupka); ne iskljuuje stranaku sposobnost, ali zahtjeva

50

zastupanje u kaznenom postupku; mogunost istovremenog postojanja procesne sposobnosti i zastupanja. 52. Zastupanje i vrste pravnih zastupnika a. Opi pojam zastupanja (v. izlaganja iz predmeta Teorija prava i drave). b. Zastupanje u kaznenom postupku: za koga i kada je potrebno zastupanje oteenik / dr. odvjetnik / okrivljenik. c. Pravni zastupnici u kaznenom postupku: zakonski zastupnik: pojam, ograniena primjena u kaznenom postupku (procesno nesposoban oteenik); procesni zamjenik (supstitut): pojam, primjena u kaznenom postupku (za okrivljenika bliske osobe); opunomoenik: pojam, primjena u kaznenom postupku (samo za oteenika (l. 60. st. 1.) i siromanog oteenika (l. 60. st. 2.); punomo branitelju (?) procesni pomonik, a ne opunomoenik.

XVII. poglavlje: TUITELJ U KAZNENOM POSTUPKU 53. Pojam i nain odreivanja tuitelja a. Povijesni pregled. b. Suvremeno pravo tri kategorije kaznenih djela ovisno o nainu kaznenog progona. c. Rjeenja u naem pravu: KP tri vrste kaznenih djela (zato u KP-u procesnopravna rjeenja ?); KPP etiri procesne mogunosti prilikom odreivanja tuitelja: i. dravni odvjetnik (za kaznena djela s progonom po slubenoj dunosti);

51

ii. dravni odvjetnik (za kaznena djela s progonom po prijedlogu); iii. oteenik kao tuitelj (supsidijarni tuitelj za kaznena djela za koja se progon vri po slubenoj dunosti ili po prijedlogu); iv. oteenik kao privatni tuitelj (za kaznena djela za koja se progon vri po privatnoj tubi). d. Pojam oteenika: osoba ije je neko osobno ili imovinsko pravo ugroeno ili povrijeeno kaznenim djelom (podjela kaznenih djela s obzirom na posljedicu v. KP!). e. Mogue uloge oteenika u kaznenom postupku: supsidijarni tuitelj (v. to. 57.); privatni tuitelj (v. to. 58.); podnositelj prijedloga za kazneni progon (v. to. 53.); podnositelj imovinsko-pravnog postupak, to. 13. b.); zahtjeva (v. adhezijski

sudionik (ali ne i stranka!) u kaznenom postupku (mogue i kao "bivi" supsidijarni tuitelj).

54. Dravni odvjetnik kao (javni) tuitelj u kaznenom postupku a. Vrijeme i razlozi nastanka institucije dravnog odvjetnitva (Francuska 1808., Korula 1214. g.). b. Europski javni tuitelj danas (EJT, v. to. 46. c.): zbog financijskih teta uvjetovanih poinjenim kaznenim djelima formirana je Komisija za zatitu financijskih interesa EU Zelena knjiga. Prijedlog rjeenja i stajalita povezanih uz djelovanje EJT-a: nadlenost: navedene posebne inkriminacije Corpus iuris, ukupno osam kaznenih djela (razliiti oblici transnacionalnih prijevara + krivotvorenje eura); izbor EJT-a: Europsko vijee + zamjenik u svakoj zemlji;

52

prihvaanje naela obostranog priznavanja dokaza; sudska kontrola nad radom EJT-a: nacionalni sudovi (po jedan u svakoj zemlji); sporna mjesna nadlenost suda - koji kriterij prihvatiti: mjesto poinjenja, dravljanstva, prebivalita ili uhienja?

55. Dravno odvjetnitvo kod nas a. Ustrojstvo dravnog odvjetnitva pravni izvori: Ustav RH (l. 124.): dravno je odvjetnitvo samostalno i neovisno pravosudno tijelo s ustrojem na tri nivoa: i. Dravno odvjetnitvo RH (DORH) kojem je na elu Glavni dravni odvjetnik, a imenuje ga Sabor na prijedlog Vlade (povezanost s upravnom vlau!); ii. upanijska dravna odvjetnitva kojima su na elu upanijski dravni odvjetnici koje imenuje Glavni dravni odvjetnik; iii. opinska dravna odvjetnitva kojima su naelu opinski dravni odvjetnici koje imenuje Glavni dravni odvjetnik, a zamjenike na svim nivoima imenuje Dravno-odvjetniko vijee (DOV).

Zakon o dravnom odvjetnitvu iz 2001. godine (ZDO, NN 51/01) predvia ova ustrojstvena naela (pojanjenje naziva i sadraja ovih pojmova): i. ii. iii. iv. naelo monokratskog ureenja; naelo hijerarhije; naelo devolucije; naelo supstitucije.

b. Nadlenost dravnog odvjetnika progon poinitelja kaznenih djela (kazneni progon) kao glavna dunost (l. 42. st. 1.), a sastoji se od ovih posebnih obveza dravnog odvjetnika (l. 42. st. 2. to. 1.- 5.): otkrivanje kaznenih djela i pronalaenje poinitelja;

53

poduzimanje izvida, te zahtijevanje vrenja izvidnih mjera; zahtijevanje provoenja istrage i pojedinih istranih radnji; podizanje i zastupanje optunice (optunog prijedloga); podnoenje albi i izvanrednih pravnih lijekova.

c. Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK): pojam korupcije i organiziranog kriminaliteta (v. KP!); pravni izvor: Zakon o uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (ZUSKOK, NN 88/01, 12/02, 33/05, 48/05 i 76/07); pojam USKOK-a posebno dravno odvjetnitvo sa sjeditem u Zagrebu koje na itavom podruju RH vri kazneni progon za posebno odreena kaznena djela; osnove ustroja USKOK-a: i. ravnatelj Ureda uvjeti za zamjenika Glavnog dravnog odvjetnika; ii. zamjenici ravnatelja (u Zagrebu i na terenu); iii. posebni oblici suradnje s MUP-om; stvarna nadlenost USKOK-a:
i. ii. zlouporabe u postupku steaja (l. 283. st. 2. i 3. KZ); nelojalne konkurencije u vanjskotrgovinskom poslovanju (l. 289. st. 2. KZ); iii. zlouporabe u obavljanju dunosti dravne vlasti (l. 338. KZ); iv. protuzakonito posredovanje (l. 343. KZ); v. primanje (l. 347. KZ) i davanje mita (l. 348. i 294. b. KZ); vi. kaznena djela poinjena u sastavu grupe (l. 89. st. 22. KZ) ili zloinake organizacije i to ako se radi o: a. protupravnom oduzimanju slobode (l. 124. st. 3. KZ); b. prisili (l. 128. st. 2. KZ); c. trgovanju ljudima i ropstvu (l. 175. st. 3. KZ); d. protuzakonitom prebacivanju osoba preko dravne granice (l. 177. st. 3. KZ); e. razbojnitvu (l. 218. st. 2. KZ); f. iznudi (l. 234. st. 2. KZ); g. ucjeni (l. 235. st. 2. KZ);

54

prikrivanju protuzakonito dobivenog novca (l. 279. st. 3. KZ); i. protupravnoj naplati (l. 330. st. 4. i 5. KZ); vii. zlouporabe opojnih droga (l. 173. st. 3. KZ); viii. udruivanja za poinjenje kaznenih djela (l. 333. KZ) ukljuujui pri tome sva kaznena djela koja je poinila grupa ili zloinaka organizacija, osim za kaznena djela protiv RH i oruanih snaga; ix. kaznena djela poinjena u vezi s djelovanjem grupe ili zloinake organizacije za koja je propisana kazna zatvora u trajanju duljem od tri godine, a poinjena su na podruju dviju ili vie drava ili je znaajan dio njihova pripremanja ili planiranja izvren u drugoj dravi; x. podvoenja (l. 195. st. 2. KZ), nedozvoljene trgovine zlatom (l. 290. st. 2. KZ) i izbjegavanja carinskog nadzora (l. 298. st. 2. KZ); samo progon organizatora (!); xi. kaznena djela povezana s gore navedenim kaznenim djelima ako se radi o: a. prikrivanju protuzakonito dobivenog novca (l. 279. st. 1. i 2. KZ); b. sprjeavanju dokazivanja (l. 304. st. 1. i 2. KZ); c. prisili prema pravosudnom dunosniku (l. 309. KZ); d. sprjeavanju slubene osobe u obavljanju slubene dunosti (l. 317. KZ); e. napadu na slubenu osobu (l. 318. KZ); f. otkrivanju identiteta zatienog svjedoka (l. 305. a. KZ);

h.

najkrae, stvarna se nadlenost USKOK-a odnosi na kaznena djela: i. korupcije (lat. corruptio, kvarenje, podmiivanje); ii. organiziranog kriminaliteta (kaznena djela poinjena od grupe ili zloinake organizacije); iii. povezana uz korupciju ili organizirani kriminalitet;

mjesna nadlenost dravnog odvjetnitva uope i USKOK-a posebno: i. dravni je odvjetnik nadlean vriti kazneni progon sukladno propisima o sudskoj nadlenosti (v. to. 68. do 71.) ako se progon vri po slubenoj dunosti progon za djela o kojima sudi njemu odgovarajui sud (na pr. Opinsko dravno odvjetnitvo u Splitu vriti e kazneni progon pred Opinskim sudom u Splitu; relativnost ovog zakljuka (v. ustrojstvena naela dravnog odvjetnitva, to. 55. a.); ii. USKOK je za djela iz svoje nadlenosti ovlaten vriti progon na itavom podruju RH, dakle nije vezan

55

propisima o sudskoj nadlenosti; radi specijalizacije sudova samo upanijski sudovi u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu sude za ova kaznena djela (postoje posebni istrani odjeli i zamjenici ravnatelja za ova podruja (v. slino: EJT); vanije posebne procesne odredbe za postupke iz nadlenosti USKOK-a (poveanje uinkovitosti, v. to. 12. b.): i. sastav suda nema porotnika, a vijea su sastavljena od tri profesionalna suca; ii. produeno zadravanje (v. posebni dio) s 24 na 48 sati; iii. produeno najdue trajanje pritvora u istrazi za 6 mjeseci; iv. uvoenje krunskog svjedoka (teorijski i zakonski pojam i naziv, stvarni sadraj - v. to. 34., 76. i 84.) u kazneni postupak; v. predvianje posebnih izvida kaznenih djela; primjeri posebnih mjera: simulirani pravni posao, koritenje prikrivenog istraitelja i tajno snimanje; sudjelovanje istranog suca i policije (v. to. 56. d.); vi. ire mogunosti blokiranja i prisilnog oduzimanja sredstava, prihoda ili imovine ostvarene kaznenim djelom. d. Ured za sprjeavanje pranja novca (Zakon o sprjeavanju pranja novca, NN 69/97, 106/97, 67/01, 114/01, 117/03 i 142/03) pri Ministarstvu financija: suradnja i prikupljanje podataka o osobama putem obveznika u suradnji (banke, fondovi, osiguranje, mjenjanice, burze, zalagaonice, igranice, organizatori igara na sreu); primjer identifikacija stranke s prometom veim od odreenog novnog iznosa. 56. Policija i dravno odvjetnitvo a. Openito o policiji: opa svrha policijske djelatnosti odravanje reda i sigurnosti; naziv gr. politea (dravna uprava); a zatim u Francuskoj u XIII. st. naziv policijska komora za odjel gradskih sudova za

56

otkrivanje prijevara to nakon 1699. prihvaaju svi vei gradovi; povijest Atena (Odbor jedanaestorice, skitski strijelci), Rim (August: 14 regija s podrujima - svako podruje s policijskom postrojbom zaduenom i za gaenje poara!), Francuska (Napoleon - andarmerija: od vojne policije do civilne slube s vojnim ustrojstvom za itavu zemlju).

b. Ustroj policije: Zakon o policiji (ZOPO) policija kao javna sluba MUP-a koja obavlja policijske poslove (npr. otkrivanje poinitelja kaznenih djela, zatita ivota). Uredba o unutarnjem ustroju i nainu rada MUP RH: i. Ravnateljstvo policije policijske uprave policijske postaje i ispostave; ii. Uprava kriminalistike policije s odjelima (npr. za suzbijanje zlouporabe droga, za opi kriminalitet, terorizam); Policijske ovlasti (npr. pozivanje graana, uhienje): odreenost pravnim propisima (ZOPO, Pravilnik o nainu policijskog postupanja i dr.); kriterij za razlikovanje policijske (svrhovitost) od pravne drave (graani su "... podloni jedino zakonima, a ne drugim ljudima non sub homine, sed sub lege"). Znaaj policije za vrenje funkcije kaznenog progona dio policijskih poslova povezan je s ovom funkcijom.

b. Kaznena prijava: pojam obavijest (usmena ili pisana) o poinjenju kaznenog djela upuena (neposredno ili posredno) dravnom odvjetniku; podnositelji kaznenih prijava: i. sva tijela dravne prijavljivanja; vlasti (policija!) dunost

ii. sve pravne osobe - dunost prijavljivanja;

57

iii. graani - trebaju prijaviti (moralna, a ne pravna obveza uz iznimku l. 299. i 300. KZ); postupanje dravnog odvjetnika s kaznenom prijavom: i. potpuna prijava naelo legaliteta kaznenog progona (v. to. 83.); ii. nepotpuna prijava ili ope saznanje (bez prijave!) o moguem poinjenu djela zahtjev redarstvenim vlastima (v. l. 174. st. 2. !) da "... prikupe potrebne obavijesti i poduzmu druge mjere radi otkrivanja kaznenog djela i poinitelja ... a redarstvene vlasti (ali i sva ostala dravna tijela!) duni su postupiti prema zahtjevu dravnog odvjetnika" v. policijska djelatnost u svezi s kaznenom djelom (pod c. ove toke); funkcionalna nadreenost dravnog odvjetnitva policiji (!); iii. neosnovana prijava odbacivanje (v. izlaganje o supsidijarnom tuitelju, to. 57.); b. Policijska djelatnost u svezi s kaznenim djelom (dva bitna pitanja): pravne osnove (temelji) policijskog djelovanja (kada policija djeluje?; razlika pravne od policijske drave!): i. postojanje osnova sumnje (razlikovati od osnovane sumnje!) o poinjenju kaznenog djela samostalna djelatnost policije utemeljena na zakonskoj ovlasti (v. l. 177. st. 1. ZKP!); cilj prikupljanje podataka za sastavljanje potpune kaznene prijave (nema kaznene prijave); ii. postojanje zahtjeva dravnog odvjetnika (v. l. 174. st. 2. ZKP!); cilj nepotpunu prijavu upotpuniti novim podacima (kaznena prijava, iako nepotpuna, postoji); nain policijskog djelovanja (kako policija djeluje?): i. neformalna policijska djelatnost (tzv. operativnokriminalistika djelatnost) nije detaljno pravno regulirana, policija djeluje prema pravilima struke sukladno konkretnom predmetu (npr. traenje potrebnih obavijesti od graana, pregled prijevoznih sredstava, ograniavanje kretanja, v. l. 177. st. 2. ZKP); rezultati ove djelatnosti ne mogu se koristiti kao dokaz na

58

njima se ne moe temeljiti sudska odluka (v. posebni dio, pravno nevaljali dokazi!); zato se ovakva djelatnost uope vri (?); ii. formalna policijska djelatnost precizno je pravno regulirana i vri se u samo tono odreenim sluajevima i na tono odreeni nain (npr. formalno ispitivanje osumnjienika ili vrenje hitnih istranih radnji); na ovako pribavljenim dokazima moe se temeljiti sudska odluka (radi se o pravno valjanim dokazima).

c. Izvidi kaznenih djela: pojam izvida (elementi pojma): policijska djelatnost (navedena u prethodnoj toki) i/ili djelatnost dravnog odvjetnika (pozivanje podnositelja kaznene prijave, osumnjienika ili drugih osoba radi prikupljanja podataka) + vrijeme (prije poetka kaznenog postupka); cilj izvida: pretvaranje osnova sumnje u osnovanu sumnju (v. to. 83.) kako bi se mogao pokrenuti kazneni postupak povodom kaznenog djela za koje se progon vri po slubenoj dunosti; vrste izvida: i. opi izvidi kaznenih djela: izvidi koje povodom kaznenih djela za koja se progon vri po slubenoj dunosti vre policija i/ili dravni odvjetnik; ii. posebni izvidi kaznenih djela karakteristike:
a.

b.

c.

supsidijarnost: opi se izvidi ne bi mogli provesti na drugi nain ili bi bili skopani s nerazmjernim tekoama; provode se povodom u zakonu tono odreenih tekih kaznenih djela (npr. kaznena djela protiv RH, protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom, ubojstva, otmice, sva kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora itd.); poseban sadraj: primjena tono odreenih mjera (npr. nadzor i tehniko snimanje telefonskih razgovora, tajno praenje i tehniko snimanje,

59

d.

e.

f.

uporaba prikrivenih istraitelja ili pouzdanika) koje znae privremeno ogranienje ustavnih prava i sloboda; ogranieno trajanje: najdue trajanje mjera zakonski tono odreeno (4 + 3 mjeseca); postojanje sudskog nadzora nad postojanjem zakonskih uvjeta: mjere odreuje istrani sudac pisanim obrazloenim nalogom policiji (uz tajnost!); dokazi pribavljeni mjerama posebnih izvida imaju snagu pravno valjanih dokaza.

57. Supsidijarni tuitelj a. Pojam supsidijarnog tuitelja: oteenik koji preuzima kazneni progon jer ga ne vri dravni odvjetnik; elementi pojma dravni odvjetnik ne vri kazneni progon (ne poima ili odustaje od ve zapoetog progona) + preuzimanje progona od oteenika. b. Naziv: supsidijarni (dopunski!) tuitelj ili oteenik kao tuitelj (ZKP, neodgovarajui zakonski naziv jer obuhvaa i privatnog tuitelja!). c. Razlog postojanja ovog instituta: znaenje naela legaliteta kaznenog progona za osiguranje kaznenog progona; pogrena procjena i mogue zlouporabe; tko moe vriti nadzor nad radom dravnog odvjetnika alternativa i rjeenje. d. Vrste nadzora nad radom dravnog odvjetnika: oteenik + istrani sudac + okrivljenik. e. Preuzimanje progona mogue situacije kod nas: dravni odvjetnik, postupajui po prijavi, zakljui kako nema osnova za poduzimanje progona rjeenje o odbacivanju prijave + obavijest oteeniku u roku od 8 dana od rjeenja rok oteeniku da u daljih 8 dana sam poduzme progon (postupak nije ni bio zapoeo!); odustanak dravnog odvjetnika od progona u ve zapoetom kaznenom postupku prije poetka glavne rasprave sud donosi rjeenje o obustavi postupka (zato?) + obavijest oteeniku da moe u roku od 8 dana, sam nastaviti progon; oteenik nije obavijeten u gornjim sluajevima:

60

i. ne zna da progon nee biti poduzet rok da sam poduzme progon 6 mjeseci od rjeenja o odbacivanju prijave; ii. ne zna kako je odustanak od progona uvjetovao rjeenje o obustavi rok od 3 mjeseca za nastavak kaznenog progona; odustanak dravnog odvjetnika od optube na glavnoj raspravi: i. ako je oteenik nazoan oitovanje o preuzimanju progona odmah; ii. ako oteenik nije nazoan na raspravi, a uredno je pozvan presumpcija (v. posebni dio) da ne eli nastaviti progon. pravo dravnog odvjetnika da preuzme progon od supsidijarnog tuitelja (obrnuta varijanta!) razlozi, pravni uinak.

f. Prava supsidijarnog tuitelja: istovjetna procesnim pravima koja bi imao dravni odvjetnik da je ovlateni tuitelj (osim prava koja dravni odvjetnik ima kao dravno tijelo). g. Supsidijarni tuitelj u sudskoj praksi: (stari ali znakoviti) podaci iz 1983. 2% predmeta iz nadlenosti dravnog odvjetnika preuzeli oteenici. h. Oteenik je maloljetan ili lien poslovne sposobnosti (v. to. 52., zastupanje): pravilo zastupnik poduzima sve procesne radnje; iznimka oteenik koji je navrio 16 godina moe sam poduzimati procesne radnje.

58. Privatni tuitelj a. Pojam elementi definicije: tko + zato vri kazneni progon. b. Odnos privatnog prema supsidijarnom tuitelju isto osobno svojstvo, razliito kazneno djelo (!). c. Privatni tuitelj u naem pravu:

61

rok za vrenje pogona 3 mjeseca od saznanja za kazneno djelo i eventualnog poinitelja; posebna situacija (smrt oteenika, v. l. 50. i 55.); protutuba kod uvrede pojam (v. KP - retorzija), uinak (imunitet + rok: zavretak gl. rasprave); oteenik je maloljetan ili lien poslovne sposobnosti v. zastupanje, to. 52.: zakonski zastupnik i/ili opunomonik (!) + iznimka (oteenik navrio 16 godina); odustanak do zavretka glavne rasprave uinak (gubitak prava); nedolazak na glavnu raspravu presumpcija odustanka; znaaj povrata u prijanje stanje (v. to. 7. c.); vanija kaznena djela za koja se progon vri po privatnoj tubi uvreda (l. 199. KZ), kleveta (l. 200. KZ), iznoenje osobnih ili
obiteljskih prilika (l. 201. KZ), predbacivanje kaznenog djela (l. 202. KZ), tjelesna ozljeda (l. 98. KZ), unitenje i oteenje tue stvari (l. 222. KZ), zlouporaba povjerenja (l. 227. KZ) itd.

d. Privatni tuitelj u sudskoj praksi: mali broj inkriminacija, ali velik broj predmeta! e. Problem pravne prirode privatne tube je li privatna tuba pravo na osobnu osvetu ili samo procesna pretpostavka (?).

XVIII. poglavlje: OKRIVLJENIK U KAZNENOM POSTUPKU 59. Temeljni pojmovi a. b. c. d. Osumnjienik. Okrivljenik (u uem i irem smislu). Optuenik. Osuenik.

60. Tko (ne) moe biti okrivljenik? a. Pravna osoba (?):

62

angloameriko i europsko stajalite o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba; nove odredbe kod nas (Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, NN 151/03); vrste kaznenopravnih sankcija: kazne (novane i ukidanje pravne osobe), uvjetne osude i sigurnosne mjere (npr. zabrana obavljanja odreenih poslova); znaajke postupka: i. jedinstvenost postupka (isti postupak za pravnu i odgovornu fiziku osobu); ii. predstavnik okrivljene pravne osobe ima prava, ali i dunosti okrivljenika (npr. mogu dovedbeni nalog); iii. mogu branitelj, ali nema obvezne obrane.

Napomena: vie o ovome v. urevi, Z.: Kaznena odgovornost i kazneni postupak prema pravnim osobama u RH, "Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu", Vol. 10 - br. 2/2003., str. 719 - 778.

b. Dijete (?): l. 4. ZSM: sankcije za maloljetnike (odgojne mjere, maloljetniki zatvor, sigurnosne mjere); KZ: iskljuenje primjene kaznenog zakonodavstva prema djeci; rjeenja po kojima se granica maloljetnosti odreuje prema vrsti poinjenog kaznenog djela (npr. Engleska granica kod ubojstva).

c.

Neubrojiva osoba (?): pojam: KZ (nema krivnje - nemogunost kaznenopravne sankcije); v. KP (!); primjene

smjetaj u psihijatrijsku ustanovu v. Zakon o zatiti osoba s duevnim smetnjama (NN 111/97, 27/98, 128/99, 79/02); v. KP(!); ZKP (Gl. XXVIII. l. 456. - 462.): Postupak prema okrivljenicima s duevnim smetnjama utvrenje neubrojivosti i uvjeta za prisilni smjetaj u ustanovu u kaznenom postupku.

63

61. Pravni poloaj okrivljenika u kaznenom postupku a. Pravni poloaj okrivljenika kao politiki pokazatelj stanja u nekoj zemlji (v. to. 12.): suprostavljena stajalita: uinkovitost i zatita prava, dvostruka uloga okrivljenika u postupku okruvkjenik kao subjekt i kao izvor saznanja o injenicama); osnovana sumnja i presumpcija nedunosti (v. to. 56. d. i 61. b.) pokuaj ostvarenja ravnotee povezivanjem suprostavljenih pojmova; znaaj naela akuzatornosti i kontradiktornosti za zatitu prava okrivljenika (v. to. 85.).

b. Presumpcija okrivljenikove nedunosti: pojam presumpcije i njeno trajanje; pravni izvori o ovoj presumpciji: i. u meunarodnom pravu (v. to. 35. e.); ii. kod nas (URH l. 28, ZKP l. 3. st. 1.); pravni uinak presumpcije nedunosti: i. teret dokaza (v. posebni dio); ii. vrsta sudske presude u sluaju dvojbe nekad i danas (v. absolutio ab instantia, to. 16. d.). 62. Pravni uinak odsutnosti i smrti okrivljenika a. Suenje u pravilu samo u nazonosti okrivljenika (dunost uputanja!): teorijska stajalita o razlozima za nunu nazonost okrivljenika (okrivljenik je potreban sudu; briga o pravima okrivljenika ?);

64

rezultat prihvaanja potrebe o nunoj nazonosti okrivljenika prisilno dovoenje (v. dovedbeni nalog) pod dva uvjeta (okrivljenik je uredno pozvan + nije opravdao izostanak); naelo neposrednosti pouzdanije utvrenje injenica (v. to. 90.).

b. Suenje bez nazonosti okrivljenika, iako suprotno naelu pravinog postupka (v. to. 86.), mogue je (iznimke od pravila navedenog pod a.): u sumarnom postupku: okrivljenik dostian suenje in absentia (to. 89. i.) ako su (kumulativno!) ispunjeni uvjeti (zato su odreeni ?): i. okrivljenik je uredno pozvan ili vlastitom krivnjom nije mogao biti pozvan (promjena adrese ili boravita); ii. okrivljenikova nazonost (po miljenju suda!) nije nuna; iii. okrivljenik je ispitan ili se oitovao o osnovanosti optube. u redovitom postupku mogue je suenje i bez optuenika (suenje u odsutnosti ili kontumacijski postupak: suenje in contumatiam, po lat. contumax - prkosan; povijesni razlozi za suenje u odsutnosti); sud e donijeti rjeenje o suenju u odsutnosti ako (kumulativno odreeni uvjeti, v. to. 90. e.): i. je optuenik u bijegu ili inae nije dostian dravnim tijelima; ii. postoje osobito vani razlozi za suenje u odsutnosti (dakle, u pravilu ovakvog suenja ne bi trebalo biti!); iii. je sud prethodno pribavio miljenje tuitelja (znai li to postojanje suglasnosti tuitelja? - povezati s naelom akuzatornosti i tekstom l. 305. st. 6. ZKP-a gdje se navodi kako " ... alba zadrava izvrenje ukoliko je rjeenje doneseno protivno miljenju tuitelja"); iv. se ne radi o maloljetniku (zato - znaaj osobe poinitelja, a ne kaznenog djela!). pravni uinak presude izreene u kontumacijskom postupku:

65

i. pravo (sada nazonog!) osuenika na obnovu izvan zakonskih uvjeta odreenih za obnovu (koji uvjeti, v. l.412. i izlaganja o obnovi kaznenog postupka u posebnom dijelu); ii. vremenski je odreeno pravo na obnovu (1 godina od saznanja za presudu) opravdanost ovog rjeenja (?); iii. razlika u pravnom poloaju osuenika ovisno o nazonosti na suenju. c. Pravni uinak smrti okrivljenika: pravilo: obustava postupka (protiv mrtvih kazneni se postupak ne vodi); iznimke nekad i danas (zahtjev za obnovu, nakon smrti osuenika, mogu podnijeti dravni odvjetnik i ...; v. to. 52. c).

63. Obrana i branitelj u kaznenom postupku a. Pojam obrane: temeljna procesna funkcija (v. to. 49.) iji su sadraj procesne radnje (v. to. 7.) usmjerene kako na utvrivanje okrivljeniku korisnih injenica tako i na primjenu za njega najpovoljnijih pravnih propisa. b. Pojam branitelja (l. 62. st. 5.): procesni pomonik okrivljenika koji mu, temeljem punomoi ili sudske odluke, svojim pravnim znanjem i procesnom vjetinom pomae u obrani. Temeljna pitanja o branitelju: tko moe, a tko ne moe biti branitelj (v. l. 62. st. 5., te l. 64.)? kad okrivljenik moe imati branitelja (v. l. 62. st. 1.)? tko moe angairati branitelja (v. l. 62. st. 4.)?

c. Vrste obrane: osobna pisana i usmena; struna ili formalna:

66

i. obvezna:
a.

b.

prava: u kojim sluajevima i od kojeg trenutka okrivljenik mora imati branitelja (v. l. 65., te dodatno: l. 147. st. 4., 199. st. 3., 457. st. 2. ZKP, te l. 49. st. 2. ZSM); neprava (l. 66.);

ii. fakultativna (l. 70.); iii. viestruka, max. 3 branitelja (l. 63. st. 2.); iv. zajednika, uvjet (l. 63. st. 1.); materijalna (l. 8. st. 1.).

d. Temeljna prava obrane i njihova ogranienja: pregled spisa i predmeta (kada?): nakon podnoenja istranog zahtjeva (prije poetka postupka!) ili nakon prve istrane radnje poduzete od istranog suca (l. 68.) nije dozvoljen pregled spisa izvida, a ni spisa (hitnih) istranih radnji policije (!); pritvorski kontakt s braniteljem: i. pravilo bez nadzora (l. 69. st. 1.); ii. iznimka nadzor pod ovim uvjetima (l. 69. st. 2):
a. b. c.

vrsta (tekog) kaznenog djela (ukupno 9); vrsta poinitelja grupa ili organizacija; trajanje najdulje 2 mjeseca od odreivanja pritvora;

razlikovanje mjere nadzora kontakta branitelja s pritvorenikom od posebnih izvidnih mjera istog sadraja (v. to. 56., te l. 69. st. 3.).

64. Osnove ustrojstva odvjetnitva a. Pojam odvjetnitva: neovisna i samostalna (naela ustroja!) javna sluba (pojam javne slube!) koja prua pravnu pomo fizikim i pravnim osobama u ostvarivanju i zatiti njihovih prava i pravnih interesa. V. Zakon o odvjetnitvu (ZO) iz 1994. (NN 9/94).

67

b. Hrvatska odvjetnika komora (HOK) kao samostalna i neovisna organizacija donosi Statut i druge ope akte npr. Odvjetniku tarifu ili Kodeks odvjetnike etike, te odluuje o stjecanju i prestanku prava na obavljanje odvjetnitva. c. Ovlasti odvjetnika: pruanje svih oblika pravne pomoi (pravni savjeti, sastavljanje isprava i podnesaka), te zastupanje stranaka. d. Monopol (?) "... pruanjem pravne pomoi (za nagradu) smiju se baviti samo odvjetnici"; iznimka: profesori i docenti PF-a samo pravni savjeti i miljenja. e. Problemi u praksi: nain odreivanja naknada (HTV Latinica, 12.11.07. - visina nagrada). f. Besplatna pravna pomo v. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi iz 2008. g. g. Imunitet odvjetnika: materijalnopravni (odgovornost za dano miljenje, v. l. 15. ZO) i procesnopravni (pritvor samo uz odobrenje suda, l. 16. ZO, v. to. 34). h. Specifinosti pretrage odvjetnika i odvjetnikog ureda obavijest HOK-u za odreivanje ovlatenog predstavnika, nazonost suca koji je izdao rjeenje kako bi odredio to e se pregledati (povrede pravna nevaljalost dokaza). i. Uvjeti za upis u Imenik odvjetnika HOK-a (l. 48. ZO).
O problematici odvjetnikog rada u kaznenom postupku v. Nove zadae i stare nedae branitelja u postupku - izmjene ZKP-a iz 2002. godine, v. Ljetopis, br. 2/2002, str. 341.

XIX. poglavlje: SUD U KAZNENOM POSTUPKU 65. Sudski sustav u Hrvatskoj a. Openito o sudbenoj vlasti (l. 117. - 123. URH): neovisnost, odluivanje temeljem ustava i zakona, trodioba vlasti, javnost postupka, sudjelovanje laika (sudaca porotnika) u sudovanju, sudaki imuniteti, stalnost sudake dunosti, nadlenost, sastav i posebni propisi o Dravnom sudbenom vijeu (DSV).

68

b. Vrste sudova: pravni izvori Zakon o sudovima (ZOS: NN 3/94, 100/96, 115/97, te 129/00 + odluke Ustavnog suda iz NN 67/01 i 5/02 kojima se ukidaju neke zakonske odredbe ZOS-a): vrste sudova kod nas (l. 13. ZOS): i. redovni sudovi: opinski, upanijski i Vrhovni sud RH; ii. specijalizirani sudovi: prekrajni, trgovaki, Visoki prekrajni sud RH, Visoki trgovaki sud RH, Upravni sud RH; kazneni sud (?) teorijski naziv prihvaen i u ZKP-u (v. l. 15., prethodno pitanje); posebni kazneni sudovi: i. sudovi za organizirani kriminalitet (v. izlaganje o USKOK-u, to. 55. c.); ii. sud za ratne zloine prestanak rada Hakog suda, v. izlaganje o stvarnoj nadlenosti upanijskih sudova (to. 67.) i o implementacijskom pravu (to. 36. b.); iii. opinski kazneni sud (Zgb); sudski odjeli (l. 27. - 30. ZOS): vie sudaca ili sudskih vijea koja odluuju u jednom ili vie srodnih pravnih podruja; osnivanje ministar; sjednice odjela predsjednik odjela; razliiti nazivi u javnosti forum (trg), tribunal (podij).

c. Vanija naela ustrojstva kaznenih sudova: naelo sudake neovisnosti; naelo sudjelovanja laika u kaznenom sudovanju (v. to. 72.).

66. Openito o sudskoj nadlenosti a. Opi pojam sudske nadlenosti (v. izlaganja iz predmeta Teorija prava i drave): nadlenost u objektivnom smislu zakonom odreen djelokrug poslova odreenog suda;

69

nadlenost u subjektivnom smislu pravo i dunost odreenog suda postupati u odreenoj pravnoj stvari.

b. Vrste nadlenosti znaajne za kazneni postupak: stvarna, mjesna, delegirana, te nadlenost po koneksitetu. c. Sudovi se ustanovljuju i njihova se nadlenost moe odreivati iskljuivo zakonom KPP-o kao zakonsko pravo! 67. Stvarna nadlenost a. Pojam stvarne nadlenosti: nadlenost ovisna o vrsti kaznenog predmeta sukladno vrsti predmeta (dakle ovisnoj o teini kaznenog djela) odreuje se vrsta suda koja e u tom predmetu suditi. Stvarna nadlenost omoguava razgranienje poslova izmeu viih i niih sudova pri emu je kriterij razgranienja zaprijeena (propisana), a ne izreena kazna (v. KP!). b. Stvarna nadlenost opinskih sudova (v. l. 17/1 ZKP): u pravilu opinski sudovi u prvom stupnju: sude za kaznena djela za koja je zakonom propisana novana kazna ili kazna zatvora do 10 godina; sude za kaznena djela za koja je posebnim zakonom odreena nadlenost opinskog suda; poduzimaju hitne radnje u prethodnom kaznenom postupku (v. to. 8.) na svom podruju, ako postoji bojazan da to nee moi pravodobno uiniti istrani sudac; obavljaju druge poslove povjerene im zakonom.

c. Opinski sudovi, s obzirom na razliitosti meu njima, kategorizirani su, pa ovisno o kategorijama imaju razliitu stvarnu nadlenost (iznimke, dakle odstupanja od pravila navedenog pod b.). Stoga razlikujemo: opinske sudove suene nadlenosti (to su svi opinski sudovi) nadleni su za voenje sumarnih postupaka (v. to. 8. e.); razlika izmeu sumarnog i redovitog postupka; opinske sudove proirene nadlenosti (vei, dakle bolje opremljeni opinski sudovi odreeni zakonom) koji sude u

70

predmetima ne samo sumarnog, ve i redovitog postupanja iz vlastite nadlenosti, te u predmetima redovitog postupanja iz nadlenosti drugih opinskih sudova (npr. Opinski sud u Splitu za sudove u Katelima, Starom Gradu, Supetru i Trogiru); v. Zakon o podrujima i sjeditima sudova (ZOPSS, NN 3/94); opinske sudove potpune nadlenosti opinski sudovi proirene nadlenosti u sjeditu upanijskog suda koji, osim u predmetima proirene nadlenosti (l. 36/1 ZSM): i. sude u maloljetnikim predmetima (l. 36. st. 1. ZSM), jer imaju posebna vijea za mlade (npr. Opinski sud u Splitu koji sudi u maloljetnikim predmetima iz nadlenosti opinskog suda Imotski, Makarska i Sinj); ii. sude vojnim osobama, slubenicima i namjetenicima, za kaznena djela u obavljanju slube ako su u nadlenosti opinskog suda. d. Stvarna nadlenost upanijskih sudova (l. 19.) obuhvaa: sudovanje u prvom stupnju (prvostupanjska nadlenost): i. za kaznena djela za koja je propisana (zaprijeena) kazna zatvora preko 10 godina ili dugotrajni zatvor (pravilo!); ii. za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora od 10 godina ili laka (nadlenost opinskog suda!, dakle iznimka) i to:
a.

b.

kad je to odreeno ZKP-om (l. 19. st. 1. b.) kod tono odreenih kaznenih djela (npr. ubojstvo na mah, otmica, silovanje); za kaznena djela za koja je posebnim zakonom propisana nadlenost upanijskog suda;

sudovanje u drugom stupnju (drugostupanjska nadlenost) pri emu upanijski sudovi odluuju o albama protiv odluka opinskih sudova donesenih u prvom stupnju; provoenje istrage i poduzimanje drugih radnje u prethodnom kaznenom postupku (istrana nadlenost istrani centri);

71

odluivanje u postupku izvrenja kazni zatvora (izvrna nadlenost) ovlasti suca izvrenja (v. Zakon o izvrenju kazne zatvora); provoenje postupaka izruenja (nadlenost za izruenje), ako nije propisana nadlenost Vrhovnog suda (v. to. 38. c.); obavljanje poslova meunarodne pravne pomoi u kaznenom stvarima ukljuivi i priznanje i izvrenje strane kaznene presude (v. to. 37. i 40.); rjeavanje sukoba sudova o mjesnoj nadlenosti (samo meu sudovima s podruja istog upanijskog suda (v. to. 71.); posebna nadlenost zakonom tono odreenih upanijskih sudova za suenje zbog ratnih zloina ili zbog kaznenih djela odreenih ZUSKOK-om (v. to. 55. e.).

e. Stvarna nadlenost Vrhovnog suda ukljuuje (l. 21.): odluivanje po albama protiv prvostupanjskih presuda upanijskih sudova (drugostupanjska nadlenost); odluivanje po albama protiv drugostupanjskih presuda (treestupanjska nadlenost) to je iznimno mogue (drugostupanjski postupak kao pravilo!) i to samo u 3 sluaja (v. l. 394. i izlaganja o albi na drugostupanjsku presudu); koji je sud prvostupanjski (?); odluivanje o izvanrednim pravnim lijekovima (v. to. 8. d., te posebni dio); odluivanje kad je to zakonom posebno odreeno (posebno propisana nadlenost).

f. Prigovor stvarne nenadlenosti pravilo sud po slubenoj dunosti, tijekom itavog kaznenog postupka, vodi rauna o svojoj stvarnoj nadlenosti, te je obvezan (po prigovoru ili bez njega) dostaviti predmet nadlenom sudu, ako utvrdi da je stvarno nenadlean; iznimka ako vii sud na raspravi utvrdi vlastitu stvarnu nenadlenost: npr. zakljui da ne postoji teko ubojstvo (l.

72

91. KZ), ve prouzroenje smrti iz nehaja (l. 95. KZ) tada se nee oglasiti nenadlenim, ve e okonati postupak - zato (?), moe li obratno (?). 68. Mjesna nadlenost a. Pojam mjesne nadlenosti odgovor na pitanje koji e od vie stvarno nadlenih sudova voditi kazneni postupak. b. Naziv mjesna nadlenost postupak e voditi i predmet rjeiti stvarno nadlean sud na ijem je podruju poinjeno kazneno djelo (vanost pojma mjesto poinjenja kaznenog djela, v. KP!). c. Prorogacija pojam; je li prihvaena: nije o mjesnoj nadlenosti, ali je mogua kod sastava suda (v. to. 72. b.). d. Kriteriji za odreivanje mjesne nadlenosti: primarni kriterij mjesto poinjenja kaznenog djela (forum delicti commissi); temeljna pitanja: i. gdje je mjesto poinjenja? KP (distancijski delikti i teorija ubikviteta, od lat. ubique, zato je prihvaena i rjeava li procesno-pravni problem mjesno nadlenog suda); ii. koje je podruje pojedinog suda (?) ZOPSS; iii. zato je mjesto poinjenja prihvaeno kao primarni kriterij (?) tragovi, svjedoci, mjesne prilike; supsidijarni kriteriji kada se (supsidijarnost!) i kojim redom primjenjuju (?); to su: i. forum praeventionis (sud koji je pretekao): kad je djelo poinjeno na podruju vie sudova ili na granici meu njima ZKP: nadlean je sud koji je prvi zapoeo postupak ili mu je prvom podnesen zahtjev; ii. forum domicilii (sud domicila): kad nije poznato mjesto poinjenja ili je ono izvan RH ZKP: nadlean je sud mjesta prebivalita ili boravita okrivljenika; ZSM (l. 59.) predvia iznimku po kojoj je ovo primarni kriterij kada i zato?

73

iii. forum deprehensionis (sud mjesta uhienja): kad nije poznato mjesto poinjenja, a ni prebivalite-boravite (ili su oba izvan RH), a postupak nigdje nije ni zapoeo ZKP: nadlean je sud podruja uhienja ili samoprijave; iv. forum ordinatum (sud kojemu je nareeno): kad se pomou prethodnih kriterija ne moe odrediti mjesna nadlenost ZKP: mjesno nadlean sud odreuje Vrhovni sud RH. e. Posebni sluajevi odreivanja mjesne nadlenosti: kod privatne tube izbor preputen tuitelju (mjesto poinjenja ili mjesto prebivalita okrivljenika); kazneno djelo poinjeno na brodu ili u zrakoplovu sud matine luke ili prvog pristanita u RH; djelo poinjeno tiskom sud mjesta tiskanja, a ako ono nije poznato sud mjesta raspaavanja; mjesna nadlenost posebnih sudova po ZUSKOK-u (v. to. 55. c.);

f. Prigovor mjesne nenadlenosti vremensko ogranienje: do pravomonosti optunice (redovni postupak) ili do poetka glavne rasprave (sumarni postupak); zato (?). 69. Delegirana nadlenost a. Pojam: prenoenje nadlenosti s mjesno nadlenog na mjesno nenadlean, ali stvarno nadlean sud (forum delegatum, od lat. delego povjeriti). b. Vrste delegirane nadlenosti: obligatorna delegacija delegacija se mora izvriti (zato i nuna delegacija!) zbog postojanja: i. razloga stvarne prirode (npr. zbog potresa ili nepogoda koje onemoguavaju rad nadlenog suda); ii. razloga pravne prirode (npr. zbog izuzea svih sudaca nadlenog suda);

74

iii. ZKP: ... kad je nadleni sud iz pravnih ili stvarnih razloga sprijeen da postupa ... ; fakultativna delegacija (svrhovitost u prenoenju, lat. facultas mogunost, prilika) moe se odrediti kad je to opravdano (npr. u sluaju kad svi svjedoci, a i stranke imaju prebivalite na podruju suda koji nije mjesno nadlean); ZKP: ... ako e se tako lake provesti postupak ili ako postoje drugi vani razlozi; ZKP poseban sluaj delegacije kod kojega dolazi do prenoenja ne samo mjesne ve i stvarne nadlenosti: na prijedlog Glavnog dravnog odvjetnika Vrhovni sud moe predmet prenijeti s opinskog na upanijski sud (!) kada za to postoje naroito vani razlozi.

c. Postupak delegacije nadlenosti: izvjee viem sudu miljenje dravnog odvjetnika odreivanje drugog stvarno nadlenog suda.

70. Nadlenost po koneksitetu a. Pojam koneksiteta (lat. connexitas veza): nadlenost jednog suda za rjeavanje vie kaznenih predmeta za koje su, po opim propisima, nadleni razliiti sudovi. b. Razlika od delegirane nadlenosti mogua promjena ne samo mjesne (pravilo s iznimkom!) ve i stvarne nadlenosti, ali samo ako postoji veza meu predmetima. c. Vrste koneksiteta: subjektivni koneksitet: i. pojam subjektivnog koneksiteta; ii. subjektivni koneksitet i stjecaj kaznenih djela (v. KP!); iii. rjeenje problema (ZKP) forum praeventionis (v. to. 68. d.) ili vii sud; objektivni koneksitet: i. pojam objektivnog koneksiteta;

75

ii. objektivni koneksitet i sudionitvo (v. KP!); iii. rjeenje problema (ZKP):
a. b.

supoinitelji (v. KP!) forum praeventionis; sudionici u uem smislu (v. KP: pomaganje, poticanje, neprijavljivanje!) sud nadlean za poinitelja;

mjeoviti koneksitet: i. pojam mjeovitog koneksiteta; ii. rjeenje problema (ZKP) fakultativno spajanje predmeta ako postoje uvjeti (povezanost predmeta + isti dokazi) ... jedinstveni postupak moe se provesti samo pred viim sudom.

71. Sukob o nadlenosti a. Pojam: neslaganje sudova o tome tko e rjeavati konkretan kazneni predmet. b. Vrste sukoba o nadlenosti: pozitivan i negativan sukob. c. Postupak za rjeavanje sukoba: neposredno vii sud (?), miljenje dravnog odvjetnika, rjeenje bez mogunosti ulaganja albe (razlika od presude!). d. ZKP ... dok se ne rjei sukob nadlenosti izmeu sudova, svaki od njih duan je poduzimati one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode. 72. Sastav suda u kaznenom postupku a. Openito o ueu graana laika (gr. laos puk) u kaznenom sudovanju: opravdanost sudjelovanja laika (?); nain sudjelovanja graana laika i nain donoenja sudskih odluka:

76

i. porotni sud: pojam i nain donoenja odluka; ii. prisjedniki sud: pojam i nain donoenja odluka; terminoloki problemi: suci prisjednici, predsjedniki i prisjedniki sustav, prisenici, te porotnici i suci-porotnici; znaaj porotnog sustava za razvitak KPP-a; prednosti porotnog sustava: i. poveava znaaj glavne rasprave (a time uvjetuje i dobro voenje ove faze kaznenog postupka, v. to. 90.); ii. poveava politika jamstva okrivljeniku (smanjuje mogunost osude iz politikih razloga); iii. smanjuje mogunost donoenja osuujue presude u dvojbenim sluajevima (onemoguava kompenzaciju nesigurnosti o krivnji blaom presudom); nedostaci porotnog sustava: i. omoguava sudsko pomilovanje, to je neprihvatljivo; ii. onemoguava koritenje albe; iii. prihvaa neobrazloene sudske odluke. b. Sastav suda i nain donoenja sudskih odluka kod nas: sastav prvostupanjskog suda: i. sudac pojedinac:
a.

b.

c.

pravilo: kad je propisana (zaprijeena, v. KP!) novana kazna ili kazna zatvora do 5 godina (sumarni postupak!); proirenje pravila na poseban sluaj: postoji suglasnost stranaka (prorogacija?) da sudi sudac pojedinac (v. l. 18. st. 3.!) i za ostala djela iz stvarne nadlenosti opinskog suda (koja?); iznimke od pravila: iako je propisana novana kazna ili kazna zatvora do 5 godina sudi sudsko vijee (1+2) ako je to izriito zakonom

77

predvieno (npr. kod prouzroenja smrti iz nehaja, kod nehajne ozljede sa smrtnom posljedicom, kod povreda pregovaraa i td. (v. l. 18. st. 2.!); ii. sudsko vijee (1 + 2): propisana je kazna preko 5 do 15 godina to znai kako ovo vijee sudi u okviru:
a.

b.

opinskih sudova (l. 18. st. 1.) propisana je kazna zatvora preko 5, a do 10 godina; upanijskih sudova (l. 20. st. 1.) propisana je kazna zatvora preko 10, a do 15 godina;

iii. sudsko vijee (2 + 3): propisana je kazna zatvora od 15 godina ili dugotrajni zatvor samo upanijski sudovi (l. 20. st. 1.);

sastav drugostupanjskog suda (ovisi o nainu postupanja): i. sudsko vijee (2 + 3): ako se, povodom albe, odluuje nakon provodene rasprave i to:
a. b.

pred upanijskim sudovima (l. 20. st. 3.); pred VS RH (l. 22. st. 2.);

iii. sudsko vijee (3 suca): ako se, povodom albe, odluuje na sjednici vijea (odluuje se bez rasprave; nema porotnika - zato?) i to:
a.

b.

pred upanijskim sudovima uvijek (l. 20. st. 2.); pred VS RH ako je propisana kazna do 15 godina (l. 22. st. 1.);

iv. sudsko vijee (5 sudaca): ako se, povodom albe, odluuje na sjednici vijea VS RH (dakle bez rasprave!), a propisana je kazna zatvora od 15 godina ili kazna dugotrajnog zatvora (l. 22. st. 1.);

sastav treestupanjskog suda (odluuje uvijek na sjednici vijea, dakle bez rasprave - zato?; koji je to sud?; iznimnost treestupanjskog odluivanja (v. l. 394., alba na drugostupanjsku presudu!):

78

i. sudsko vijee (3 suca): ako je drugostupanjski sud bio upanijski sud (koji je sud odluivao u prvom, a koji e u treem stupnju?); ii. sudsko vijee (5 sudaca): ako je drugostupanjski sud bio VS RH, tada u treem stupnju odluuje isti sud VS RH !!! (l. 22. st. 3.); sastav VS RH kod odluivanja o izvanrednim pravnim lijekovima (l. 22. st. 4.): i. sudsko vijee (3 suca): propisana je zatvorska kazna blaa od 15 godina; ii. sudsko vijee (5 sudaca): propisana je kazna zatvora od 15 godina ili dugotrajni zatvor; znaajke naeg sustava uea graana laika u sudovanju: i. pravilo prisjedniki sustav (zato?); ii. iznimke (nema laika!) sudac pojedinac, drugostupanjsko odluivanje na sjednici vijea (ne uvijek!), te treestupanjsko odluivanje (uvijek!); zakljuak stvarni znaaj sudaca porotnika kod nas?

O sudjelovanju sudaca laika u kaznenom sudovanju vidi npr.:

Bayer, V.: Problem sudjelovanja nepravnika u savremenom krivinom sudovanju, Zagreb 1940. Pikorec, V.: Suci porotnici u kaznenom postupku s posebnim osvrtom na sudjelovanje sudaca porotnika u kaznenim predmetima, "Ljetopis za kazneno pravo i praksu", Vol. 10 - br. 1 (2003), str. 109 - 122.

73. Nain donoenja sudskih odluka a. Razliita rjeenja o nainu odluivanja veina ili jednoglasnost; primjer: suenje Sokratu (281:220=501 dikast, v. to. 15.). b. Odredbe ZKP-a o odluivanju: odluivanju prethodi ... usmeno vijeanje i glasovanje...(l. 140. st. 1.). Pojanjenje pojmova: vijeanje iznoenje miljenja i sporazumijevanje s ostalim lanovima sudskog vijea;

79

glasovanje izjanjavanje o svakom pitanju; upravljanje glasovanjem (l. 140. st. 2.) redoslijed prilikom izjanjavanja: nadlenost suda; potreba dopune dokaznog postupka; prethodna pitanja; glavna stvar (poinitelj? krivnja? kazna?); tajnost (l. 142.);

c. Odluivanje: pravilo veinsko odluivanje kod nas (l. 140. st. 1.); iznimka jednoglasno odluivanje (dugotrajni zatvor);

d. Vrste sudskih odluka: presude, rjeenja i nalozi (l. 139. st. 1.; v. posebni dio). 74. Suci a. Imenovanje, suspenzija i razrjeenje sudaca: Dravno sudbeno vijee (DSV): i. sastav 11 lanova: suci 7, odvjetnici 2, profesori 2, svi izabrani od Sabora; ii. nadlenost imenovanje sudaca, stegovni postupci, razrjeenje sudaca; iii. pravni izvor Zakon o dravnom sudbenom vijeu (NN 58/93, 49/99 i 31/00 + ukinute odredbe odlukama US RH NN107/00 i 129/00, te 59/05 i 150/05); imenovanje sudaca: objava slobodnog mjesta (ministarstvo, NN) miljenje o sudakim kandidatima (nadleno sudako vijee i Odbor za pravosue Sabora) imenovanje (DSV) objavljivanje odluke (NN), te stupanje na dunost mogunost DSV-a ponititi odluku o imenovanju (zakonom tono odreeni uvjeti); razrjeenje sudaca: zakonske osnove vlastiti zahtjev, trajni gubitak sposobnosti obnaanja dunosti, osuda za kazneno djelo koje suca ini nedostojnim ili za teko stegovno djelo, te starost (70 god.); udaljenje od obavljanja dunosti (suspenzija):

80

i. obligatorna suspenzija pojam i razlozi (postupak za kazneno djelo za koje je predviena kazna zatvora od 5 godina ili tea ili je odreen pritvor, osuda za kazneno djelo koje suca ini nedostojnim, te poinjenje tekog stegovnog djela); ii. fakultativna suspenzija pojam i razlozi (postupak zbog kaznenog djela zaprijeenog kaznom zatvora kraom od 5 godina, obavljanje poslova nespojivih s obavljanjem sudake dunosti, postojanje prijedloga za razrjeenje prilikom pokretanja stegovnog postupka). b. Izuzee sudaca: nepristranost i izuzee pojam i meusobna povezanost; vrste izuzea ovisno o razlozima: i. iskljuenje: obligatornost (l. 36.), taksativno navedeni razlozi:
a. b.

c.

d. e.

sam je sudac ujedno i oteenik (to. 1.); postoji bliski odnos suca s nekim od uesnika u postupku (to. 2. i 3.); sudac je ranije vrio procesne radnje u istom predmetu (to. 4. i 5., npr. bio je istrani sudac (?); sudac je sudionik u postupku (npr. svjedok); sudac je ve prije odluivao u istom predmetu;

ii. rekuzacija (otklon): fakultativnost (l. 36. st. 2.), postoje "... okolnosti koje izazivaju sumnju u nepristranost ...". pravni uinak izuzea (l. 37. i 40.): i. iskljuenje prestanak svakog rada; ii. rekuzacija izvjee predsjedniku uz obavljanje hitnih radnji; postupak izuzea: i. zahtjev stranaka do poetka glavne rasprave ili kasnije ali odmah po saznanju ako se radi o iskljuenju (l. 38.);

81

ii. nadlenost za odluivanje predsjednik suda (l. 39. st. 1. i 2.); iii. izvidi (l. 39. st. 3.); iv. odluke (l. 39. st. 4. i 5.); izuzee ostalih slubenih osoba (l. 41.).

XX. poglavlje: KONSENZUALNOST U KAZNENOM POSTUPKU 75. Openito o konsenzualnosti a. Pojam konsenzualnosti (lat. consensus, suglasje, sklad): suglasnost (dogovor) (potencijalnih) stranaka o nainu izbjegavanja ili breg okonanja kaznenog postupka. b. Zato konsenzualnost iznositi prije pojanjenja tijeka kaznenog postupka? c. Proirenje povezanosti graanskog i kaznenog sudovanja (pojam reprivatizacije kaznenog postupka, v. i to. 13. i 83. h.). d. Razlozi za sve ire prihvaanje sporazumijevanja kao naina okonanja ili izbjegavanja kaznenog postupka: tenja smanjenju optereenosti sudova; rjeavanje sporova bez nezadovoljne stranke; poveana djelotvornost (!) postupka (utjecaj AS postupka, rjeenja iz borbe protiv organiziranog kriminaliteta).

76. Konsenzualnost u naem kaznenom postupku a. Konsenzualnost kod primjene naela svrhovitosti kaznenog progona (v. to. 84. g.). b. Konsenzualnost u istrazi: donoenje presude na zahtjev stranaka u istrazi (v. l. 190. a.). c. Krunski svjedok (v. ZUSKOK, to. 84. g.).

82

d. Sporazumijevanje ovlatenog tuitelja i okrivljenika o optubi u sumarnom postupku: sporazumijevanje stranaka o sastavu suda (l. 18. st. 3., v. to. 72. b.); pozitivno oitovanje optuenika o svim tokama optube i o predloenim kaznenopravnim sankcijama na glavnoj raspravi (l. 442. st. 5.); postupak za izdavanje kaznenog naloga (l. 446. - 469.).

IV. DIO: TEMELJNA NAELA KAZNENOG POSTUPKA

XXI. poglavlje: OPENITO O TEMELJNIM NAELIMA 77. Pojam naela kaznenog postupka a. Pojam: temeljno naelo kao ope prihvaena pravna postavka na kojoj se temelji sustav kaznenog postupka (sinteza vie propisa ?). b. Je li potrebna posebna teorijska obrada naela? 78. Vrijeme i razlozi nastanka uenja o naelima a. Vrijeme i razlozi nastanka uenja o naelima kaznenog postupka kriza inkvizicijskog postupka, zato (?). b. Razlozi i nain izlaganja uenja o naelima (parovi naela; pravila i iznimke). 79. Znaaj uenja o naelima a. Politiki znaaj. b. Pravno-tehniki znaaj: olakava tumaenje i omoguava pregled materije (!).

83

80. Teorijske klasifikacije naela a. Dosadanje klasifikacije naela. b. Razlozi za suvremene promjene (v. Krapac): pojaan utjecaj meunarodnog prava (npr. naelo pravinosti, naelo jednakosti oruja, zatita temeljnih prava ovjeka); utjecaj anglo-amerikog prava: tenja pojaanja akuzatorskih elemenata u postupku (spor ravnopravnih stranaka), smanjeni znaaj naela traenja materijalne istine (opasnosti od ovoga naela, v. to. 86. a.).

81. Klasifikacija naela naeg kaznenog postupka utemeljena na podjeli temeljnih procesnih funkcija a. Naela povezana uz funkciju kaznenog progona. b. Naela povezana uz funkciju obrane i zatitu temeljnih prava okrivljenika. c. Naela povezana uz funkciju suenja.

XXII. poglavlje: NAELA POVEZANA UZ FUNKCIJU KAZNENOG PROGONA 82. Naelo oficijelnosti kaznenog progona a. Pojam progona ex officio (hrv. ureda radi, slubeno) elementi pojma: slubena osoba + javni probitak + neovisnost progona o volji oteenika. b. Nastanak naela oficijelnosti kaznenog progona: najprije primjenjuje inkvirent (v. to. 16. h.), pa dravni odvjetnik. ga

c. Opseg naela oficijelnosti: ovo naelo vrijedi ne samo za pokretanje, ve za trajanja cijelog kaznenog postupka ime se osigurava kontinuirani progon odreen akuzatornou! d. Naelo oficijelnosti u naem kaznenom postupku:

84

l. 42. st. 1. ZKP: "... kazneni progon je temeljno pravo i glavna dunost dravnog odvjetnika" dravnom se odvjetniku osigurava monopol kaznenog progona (!); nadzor nad monopolom dravnog odvjetnika supsidijarni tuitelj (v. to. 57.); iznimke od naela oficijelnosti u sluajevima kod kojih volja oteenika ima pravni znaaj (l. 47. i 48.): i. sluajevi vrenja kaznenog progona po privatnoj tubi (vanost podjele kaznenih djela ovisno o nainu progona! - v. KP i to. 53. c.); ii. sluajevi vrenja kaznenog progona po prijedlogu otenika (mogu odustanak od prijedloga do zavretka glavne rasprave!); prijedlogom se smatra i kaznena prijava, te imovinskopravni zahtjev (v. to. 13. b.).

83. Naelo legaliteta kaznenog progona a. Pojam naela legaliteta kaznenog progona: elementi pojma zakonski uvjeti + dunost (obveza!) dravnog odvjetnika na vrenje kaznenog progona. b. Naziv naela: legalitet (lat. lex). c. Nastanak naela legaliteta kaznenog progona: njemako pravo kraja XIX. st. (Kant: smisao je kazne pravedna odmazda apsolutne teorije o kazni). d. Odnos naela oficijelnosti i naela legaliteta kaznenog progona: zajedniko odnose se na dravnog odvjetnika (v. naziv!); razliito odgovaraju na razliita pitanja (tko? kada?).

e. Razlozi za prihvaanje naela legaliteta: uvjetuje jednakost graana pred zakonom (l. 26. URH); poveava povjerenje graana u tijela kaznenog progona i u kazneni postupak;

85

generalno preventivno utjee na graane; onemoguava (ili barem umanjuje) eventualnu samovolju tijela kaznenog progona.

f. Nedostaci naela legaliteta: v. prednosti naela oportuniteta, to. 84. e.). g. Odnos naela legaliteta (nullum crimen ..., v. KP!) i naela legaliteta kaznenog progona: razliitost u pojmu, ali i meusobna povezanost (kroz zakonske uvjete!). h. Smanjivanje znaaja naela oficijelnosti i legaliteta kaznenog progona u suvremenom pravu zbog tzv. reprivatizacija kaznenog postupka (v. to. 75. c.): utjecaj AS prava znaaj nagodbi radi rjeavanja problema nerjeenih predmeta. i. Naelo legaliteta kaznenog progona u naem kaznenom postupku: l. 2. st. 3. ZKP: ... dravni je odvjetnik duan poduzeti kazneni progon ako postoji ... . zakonski uvjeti (legalitet!) temeljem kojih se primjenjuje ili ne primjenjuje naelo legaliteta od strane dravnog odvjetnika mogu biti: i. pozitivni uvjeti, dakle uvjeti koji moraju kumulativno postojati kako bi se naelo primjenilo:
a.

b.

osnovana sumnja o postojanju tono odreenog kaznenog djela s oficijelnim progonom; osnovana sumnja o poinjenju tog djela od strane tono odreene osobe;

ii. negativni uvjeti, dakle uvjeti koji ne smiju postojati da bi se naelo primjenilo (zato se jo nazivaju i zakonskim smetnjama), te su alternativno odreeni (dovoljno je postojanje jednog od njih da se naelo legaliteta ne primjeni); meu ovi uvjete moemo svrstati:
a. b. c. d.

e.

zastaru (v. KP); amnestiju i pomilovanje (v. KP); smrt okrivljenika (v. to. 62. c.); duevnu bolest okrivljenika nastalu nakon poinjenja kaznenog djela; nepostojanje prijedloga ili odobrenja ako je ono potrebno (npr. kod imuniteta, v. to. 34.);

86

f.

postojanje pravomone odluke u istom predmetu (v. pravilo ne bis in idem, to. 87. b.);

praktino ogranienje striktne primjene naela legaliteta: dravni odvjetnik vri procjenu (ne)postojanja zakonskih uvjeta; kazneni progon u sluaju primjene odredbe l. 28. KZ (v. KP beznaajno djelo: procjena postojanja s obzirom na nain postupanja, krivnju poinitelja i nastupjelu posljedicu) vri li se kazneni progon i primjenjuje li se u ovom sluaju naelo legaliteta kaznenog progona?

84. Naelo svrhovitosti (oportuniteta) kaznenog progona a. Pojam naela svrhovitosti (oportuniteta): elementi pojma zakonski uvjeti + procjena svrhovitosti s aspekta dravnog probitka + odluivanje o vrenju kaznenog progona (mogunost, a ne dunost!). b. Naziv naela: oportun (lat. opportunus, prikladan, shodan, svrhovit, uputan); kriterij za procjenu svrhovitosti dravni probitak! c. Odnos prema naelu oficijelnosti: isto kao i kod naela legaliteta (!); odgovor na pitanje kada? neto iri kada su ispunjeni zakonski uvjeti i kada je progon u dravnom (javnom) probitku! d. Odnos prema naelu legaliteta kaz. progona: zajedniko oba se naela odnose iskljuivo na dravnog odvjetnika (kao i oficijelnost!); razliito dravni odvjetnik vri kazneni progon samo kad procjeni svrhovitost (dakle nije uvijek duan, ve moe vriti kazneni progon!).

e. Razlozi za prihvaanje naela svrhovitosti: iskljuuje obveznost kaznenog progona kod nevanih dogaaja (npr. oduzimanje kutije cigareta); kod nas ovo posebno pravno regulirano KP-om (v. l. 28. KZ i to. 83. e.);

87

osigurava zatitu dravnog (javnog) probitka, ako bi kazneni postupak bio ovom probitku suprotan (primjer: afera Profumo u Velikoj Britaniji).

f. Nedostaci naela svrhovitosti: v. prednosti naela legaliteta kaznenog progona (to. 83. e.). g. Naelo svrhovitosti u naem kaznenom postupku: primjena naela legaliteta ali i naela svrhovitosti temeljem odredbe po kojoj "... ako zakon drugije ne propisuje, dravni odvjetnik je duan ..." (l. 2. st. 3. ZKP) legalitet pravilo, svrhovitost iznimka (svrhovitost se primjenjuje kad zakon propisuje drugije, dakle iznimno!); zakonom izriito predvieni (dakle iznimni!) sluajevi primjene naela svrhovitosti: i. uvjetna odgoda kaznenog progona (l. 175. st. 1.) mogua je rjeenjem dravnog odvjetnika i to ako postoje u zakonu izriito (kumulativno!) navedeni slijedei uvjeti:
a.

b.

c.

d.

zaprijeena je novana ili kazna zatvora do 3 godine; postoji nii stupanj krivnje osumnjienika, a tetne posljedice, s aspekta javnog probitka, ne nalau kazneni progon; postoji prethodna suglasnost oteenika (gubi mogunost postati supsidijarnim tuiteljem!); postoji privola osumnjienika na ispunjavanje jedne ili vie zakonom odreenih obveza (popravljanje ili naknada tete, uplata u humanitarne ili karitativne svrhe ili u fond za naknadu tete rtvama kaznenih djela, plaanje zakonskog uzdravanja, rad za ope dobro na slobodi, podvrgavanje postupku odvikavanja od ovisnosti ili psihosocijalnoj terapiji) po ispunjenju ovih obveza dravni odvjetnik ovakvu uvjetnu odgodu zamjenjuje rjeenjem o odbacivanju kaznene prijave (l. 175. st. 3.). sluajevi kad je za kazneni progon potrebno odobrenje nadlenog tijela za vrenje kaznenog progona ovo odobrenje daje se ako je to svrhovito, dakle procjenjuje se je li to u javnom probitku; odobrenje u nekim sluajevima daje

ii.

88

nadleni dravni odvjetnik (npr. fakultativno primarna primjena teritorijalnog naela, v. naela prostornog vaenja, KP l. 13. st. 1. KZ-a), ali i druga dravna tijela (npr. u sluaju postojanja imuniteta, v. to. 83. i.); iii. ustupanje kaznenog progona (ZOMPO "postupka"?) stranca za kazneno djelo poinjeno u RH njegovoj dravi ako se ona tome ne protivi (v. l. 65. ZOMPO), obrnuta situacija preuzimanje postupka od strane RH (v. l. 62. ZOMPO); postoji i Europska konvencija o ustupanju kaznenog postupka iz 1972. godine; ustupanje je mogue pod ovim uvjetima:
a. b.

c.

zaprijeena je kazna do 10 godina zatvora; postoji suglasnost oteenika ako je dravljanin RH ili barem osiguranje za njegov imovinskopravni zahtjev; proveden je zakonom propisani postupak o ustupanju odluuje: - do poetka istrage Glavni dravni odvjetnik RH (v. l. 15. st. 3. KZ!); - tijekom istrage istrani sudac (na prijedlog dravnog odvjetnika); - od zavretka istrage do poetka glavne rasprave sudsko vijee (na prijedlog dravnog odvjetnika); nagodba s tzv. pokajnicima (pentiti pokajnici, institut talijanskog KP; v. pojam i naziv krunskog svjedoka, to. 55. c., te konsenzualnost, to. 76. c.) dakle s osobama koje su pripadnici zloinake organizacije (v. l. 89. st. 23. KZ, te l. 29. do 38. ZUSKOK-a), a temeljem koje Glavni dravni odvjetnik RH (jedini ovlatenik, ali uz suglasnost suda!) odbacuje kaznenu prijavu ili odustaje od kaznenog progona tijekom kaznenog postupka, ako je to "... razmjerno teini poinjenih kaznenih djela i vanosti iskaza te osobe, a vano je za otkrivanje kaznenih djela i lanova zloinake organizacije" (l. 176. ZKP); ZUSKOK odreuje posebne uvjete za nagodbu:

iv.

a. postoje osnove za osloboenje ili za ublaavanje kazne (o ovim pojmovima v. KP!);

89

b. proveden je poseban zakonom utvreni postupak prijedlog ravnatelja USKOK-a Glavnom dravnom odvjetniku, te njegov zahtjev sudu (to su samo 4 upanijska suda v. to. 55. c.) da donese rjeenje o ispitivanju pokajnika kao svjedoka (tzv. krunskog svjedoka); pismena izjava pokajnika o preuzetim obvezama (l. 30. ZUSKOK-a); c. radi o pokajniku koji nije poinio teka kaznena djela navedena u l. 31. ZUSKOK-a, a sam nije organizator ili nije poticatelj na poinjenje kaznenih djela kako bi time uvjetovao pokretanje kaznenog postupka (a on preuzeo ulogu pokajnika!); v.
a.

primjena naela svrhovitosti u postupku prema maloljetnicima i to u dva sluaja: ako je zaprijeena novana ili kazna zatvora do 5 godina dravni je odvjetnik ovlaten, ako smatra (procjena!) kako kazneno postupanje ne bi bilo svrhovito, ne vriti kazneni progon (l. 63. st. 1. ZSM, usporedi s l. 175. st. 1. ZKP-a); u ovom sluaju dravni odvjetnik moe svoju odluku uvjetovati spremnou maloljetnika (l. 64. ZSM): - da prema vlastitim mogunostima popravi ili nadoknadi tetu nanesenu kaznenim djelom; - da se ukljui u rad humanitarnih organizacija ili u poslove komunalnog ili ekolokog znaenja; - da se podvrgne postupku odvikavanja od droge ili drugih ovisnosti; - da se ukljui u pojedinani ili skupni rad u savjetovalitu za mlade; ako je kazneno djelo poinjeno tijekom izvrenja kazne ili odgojne mjere u ovom sluaju dravni odvjetnik ne mora vriti kazneni progon ako smatra (procjena!) kako voenje kaznenog postupka oito ne bi imalo svrhe s obzirom na teinu i narav djela i pobude iz kojih je poinjeno (l. 65. st. 1. ZSM).

b.

90

85. Naelo akuzatornosti a. Pojam naela akuzatornosti: bez zahtjeva ovlatenog tuitelja (pojasni pojam ovlateni tuitelj ili tuitelj!) nema kaznenog postupka; onemoguava kumulaciju funkcija. b. Nastanak naela: akuzatorski tip kaznenog postupka (accusator, v. to. 15.); vrijedi li ovo naelo samo u akuzatorskom postupku? c. Razlike od ve iznesenih naela kaznenog progona: ne odnosi se iskljuivo na dravnog odvjetnika, ve vrijedi uope (za svakog ovlatenog tuitelja); nije znaajno samo za ovlatenog tuitelja, ve djeluje i na sud (objektivnost zato?, v. to. 15. e., te to. 89.), a vano je i za obranu (odreenost optube omoguava uinkovitu obranu!).

d. Povezanost s naelima kaznenog progona: uvjetuje njihovu primjenu ne samo prije nego i tijekom itavog kaznenog postupka. e. Naelo akuzatornosti u odredbama naeg kaznenog procesnog prava (isto izlaganje prilagoeno tijeku kaznenog postupka v. u to. 89.): odredbe kojima se ovo naelo prihvaa: i. istraga, a time i kazneni postupak (za koja kaznena djela?), ne moe zapoeti bez istranog zahtjeva kojega sudu podnosi tuitelj (najee dravni odvjetnik, a eventualno supsidijarni tuitelj; zato ne i privatni tuitelj?); ako tuitelj tijekom istrage odustane od kaznenog progona istrani sudac mora (ak ako ima suprotno miljenje i smatra kako istragu treba nastaviti!) donijeti rjeenje o obustavi istrage (v. obustava istrage, to. 62. c.), a to vrijedi i u ostalim fazama postupka, tako da postupak uvijek mora biti okonan ako nema zahtjeva tuitelja; nakon zavretka glavne rasprave sud donosi presudu kojom moe obuhvatiti samo osobu i kazneno djelo navedeno u optubi (identitet presude i optube, v. to. 87. b.), to znai kako je sud vezan optubom;

ii.

iii.

91

iznimke od naela akuzatornosti mogue su u postupku prema maloljetnicima (zato u ovom postupku?) i to u tri sluaja (v. postupak prema maloljetnicima posebni dio, te odredbe l. 62., 76. st. 2. i 3., te 77. st. 2. ZSM): i. ako temeljem kaznene prijave dravni odvjetnik procjeni kako nema zakonskih uvjeta za kazneni progon maloljetnika (naelo legaliteta!) o tome mora izvjestiti oteenika koji u roku od osam dana moe traiti (dakle ne moe sam pa nije supsidijarni tuitelj!) da vijee za maloljetnike vieg suda odlui o pokretanju kaznenog postupka; sudsko e vijee, dakle sud, a ne tuitelj, odluiti o pokretanju postupka pred sucem za mlade (to je protivno naelu akuzatornosti); ii. odustanak dravnog odvjetnika koji tijekom postupka zakljui kako ne postoje zakonski uvjeti za nastavak kaznenog progona, ne mora uvjetovati obustavu kaznenog postupka prema maloljetniku - ako sudac za mlade, zbog odustanka dravnog odvjetnika, obustavi postupak, tada oteenik moe zatraiti da vijee za maloljetnike vieg suda odlui o nastavku postupka ako vijee tako odlui postupak e se voditi suprotno volji dravnog odvjetnika (to je protivno naelu akuzatornosti); iii. odustanak dravnog odvjetnika koji, unato postojanju zakonskih uvjeta, smatra kako nije svrhovito voenje postupka (naelo oportuniteta!), takoer ne mora uvjetovati obustavu kaznenog postupka; sudac za mlade ne mora se suglasiti s prijedlogom dravnog odvjetnika o obustavi postupka, pa e tada zatraiti odluku vijea za mlade vieg suda odlukom vijea postupak se moe nastaviti unato suprotnoj volji dravnog odvjetnika (to je protivno naelu akuzatornosti).

92

XXIII. poglavlje: NAELA POVEZANA UZ FUNKCIJU OBRANE I ZATITU TEMELJNIH PRAVA OKRIVLJENIKA 86. Naelo pravinog postupka a. Ope napomene: postoji li glavno (stoerno) naelo postupka (?); takvo bi "nadnaelo" utvrivalo pravne standarde prihvaene unutarnjim i meunarodnim pravom koji utjeu i na ostala naela; glavno naelo nekad i sad od naela traenja materijalne istine do naela pravinog postupka (od inkvizitornog prema akuzatornom postupku pod utjecajem i za nas obveznih odluka ESLJ-a po kojima je naelo pravinog postupka nadzakonsko naelo); v. predmet Delcourt protiv Belgije iz 1970.g. ( Krapac, II. izdanje, str. 107.); koje je naelo stoerno naelo traenja materijalne istine ili naelo pravinosti (?): i.
a.

naelo traenja materijalne istine: odnos formalne i materijalne istine (korespondencijske teorije - Aristotel: sukladnost naeg saznanja s onim to stvarno postoji); pojam naela: usmjerava zakonodavca, a ne vrijedi za tijela kaznenog postupka; opasnost od ovog naela izbacivanje iz klasifikacije (Krapac, II. izdanje, str. 52 - 54); stvarno postojanje ovog naela kod nas i iznimke u naem pravu (v. to. 92.);

b.

c.

d.

ii. naelo pravinog postupka: zamjenjuje naelo traenja materijalne istine kao glavno naelo, to ukazuje na smanjivanje inkvizitornih elemenata i reprivatizaciju (v. to. 75. c., te Krapac, II. izdanje, str. 53) u postupanju; odnos prema naelu traenja materijalne istine:
a.

to je za ova naela zajedniko oba se naela odnose na zakonodavca (koji o njima mora voditi rauna prilikom pravnog reguliranja kaznenog postupka) iako predstavljaju razliite tenje koje zakonodavac, pravnim reguliranjem, eli postii (uinkovitost odnosno zatitu temeljnih prava graana!);

93

b.

to je meu ovim naelima razliito naelo traenja materijalne istine ne vrijedi za tijela kaznenog postupka (kad bi vrijedilo forma ne bi imala svrhe!; opasnost od ovog naela!), dok naelo pravinog postupka vrijedi i za tijela kaznenog postupka, jer im je temelj tumaenju pravnih propisa (glavno naelo!).

b. Pravne osnove naela pravinog postupka (Krapac, II. izdanje, str. 102 106) ine odredbe (s primjerima): meunarodnog prava: i. odredba koja predvia pravo osobe da "... ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravino, javno i u razumnom roku ispita njen sluaj" (l. 6. st. 1. EKLJP); napomena: obveza direktne primjene ove konvencije od strane naih sudova (!); ii. odluka ESLJP izriito navodi kako je "... naelo pravinog postupka dio temeljnog prava na sudsku zatitu" (v. postupak iz 2003. g. voen protiv Turske i utvrenje nepostojanja pravinog postupanja protiv kurdskog voe Ocalana, Krapac, II. izdanje, str. 106 -107); ova odluka (presedan!) obvezuje i RH; ustavnog prava RH (l. 29. st. 1. URH): "Svatko ima pravo da ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravino i u razumnom roku odlui ... o sumnji ili optubi zbog kanjivog djela." Ustav predvia i pravo okrivljenika protuispitivati svjedoke, ime prihvaa i pravilo o jednakosti oruja koje ini dio sadraja naela pravinosti (v. to. 86. c.); kaznenog procesnog prava RH ZKP (l. 1. st. 1.), meu ostalim, odreujui sadraj naela pravinosti, proklamira tenju: i. da nitko neduan ne bude osuen; ii. da se poinitelju kaznenog djela izrekne kazna ili druga mjera uz uvjete koje predvia zakon i na temelju zakonito provedenog postupka pred nadlenim sudom (naelo zakonitosti u irem smislu ime se onemoguava samovolja).

94

c. Sadraj naela pravinog postupka: jednako postupanje prema svima u kaznenom postupku ne smije biti diskriminacije po bilo kojem osnovu; neutraliziranje (ili barem bitno smanjenje) faktine nejednakosti okrivljenika suprostavljenog dravi (v. naelo zatite okrivljenika koje je sadrajno dio naela pravinosti, to. 87.); ravnopravni pravni (procesni) poloaj okrivljenika okrivljenik ima ista procesna prava kao i tuitelj to se osigurava ovim procesnim pravilima: i. pravo nazonosti stranaka (dakle i okrivljenika!) procesnim radnjama, to ukljuuje i pravo suprostavljanja (kontradiktornosti, audiatur et altera pars) tijekom trajanja postupka; primjer (ZKP, l. 286.) pozivanje optuenika na glavnu raspravu; ii. pravo poduzimanja svih radnji koje moe poduzeti protustranka (tzv. jednakost oruja); onemoguava (aktivnu) diskriminaciju; primjeri (ZKP, 54., 322. st. 1. te l. 58. st. 1.) pravo stranaka predlagati dokaze i razgledati spise, jednakost u pravima supsidijarnog tuitelja i dravnog odvjetnika; pravo protuispitivanja (l. 29. st. 2. URH!) i sl.; osiguranje barem minimalnih prava obrane koja su odreena praksom ESLJP, tako da meu ova prava, prihvaena i ZKPom, moemo svrstati: i. pravo okrivljenika na obavijest o prirodi i razlozima optube, te na odgovarajue vrijeme za pripremanje obrane; primjeri ZKP: l. 4. st. 1., 225. st. 2., 271. st. 1., 286. st. 3.; ii. pravo na obranu i na branitelja (u nekim sluajevima i na besplatnog branitelja, te tumaa); primjeri ZKP: l. 225. st. 3, 231. st. 1.; iii. pravo na obrazloenu sudsku odluku; primjeri ZKP: l. 359. st. 6. - 10., 297. st. 5., 103. st. 2., 295. st. 1.; iv. pravo na pobijanje prvostupanjske osude; primjeri ZKP: l. 362. i 395.;

95

v. pravo na odtetu u sluaju neutemeljene osude; primjeri l. 25. st. 4. URH, te l. 12., i 476. ZKP; zabrana uporabe nezakonitih dokaza (v. posebni dio); primjeri naelna odredba (l. 9. st. 1.), te odredbe o izdvajanju dokaza iz spisa predmeta (l. 78. st. 3., 274. st. 4. ZKP-a).

d. Iznimke od naela pravinog postupka u naem pravu s primjerima iz ZKP-a: donoenje odluka o sukobu nadlenosti bez nazonosti stranaka (l. 35.); izdavanje kaznenog naloga bez osumnjienika (l. 446.); poduzimanje hitnih istranih radnji bez nazonosti stranaka (l. 184.); primjena (tajnih!) mjera privremenog ogranienja ustavnih prava i sloboda (v. to. 56. d.) kao npr. tajnog praenja i tehnikog snimanja osoba i predmeta (l. 180. - 183.); pravo istranog suca neposredno odbiti dokazni prijedlog okrivljenika, ali ne i dravnog odvjetnika, to je suprotno pravilu o jednakosti oruja (l. 197. st. 1.); suenje bez nazonosti okrivljenika (v. to. 62. b., kontumacijski postupak i suenje in absentia); mogua presuda bez obrazloenja u sumarnom postupku, ako stranke ne zahtijevaju pisano obrazloenje (l. 442. st. 7.).

e. Zato smo naelo pravinog postupka koje je usmjereno na zakonodavca svrstali meu naela povezana uz funkciju obrane? 87. Naelo zatite okrivljenika a. Pojam naela: realizacija jednog od elemenata naela pravinosti usmjerenog na otklon (makar u jednom dijelu) faktike neravnopravnosti okrivljenika (v. to. 86. c.); temeljna postavka ovog naela ravnopravnost stranaka putem propisa o neravnopravnosti, priznavanjem pogodnosti okrivljeniku.

96

b. Sadraj naela zatite okrivljenika: posebna procesna pravila predviena KPP-om radi zatite okrivljenika i to: presumpcija okrivljenikove nedunosti v. to. 61. b.; pravilo ne bis in idem (hrv.: ne sudi dvaput u istoj stvari): i. pojam: procesno pravilo nastalo u rimskom pravu po kojem se kazneni postupak ne moe voditi protiv neke osobe zbog kaznenog djela za koje je ve bila suena i za koje je donesena pravomona sudska odluka (l. 11. st. 1.); ii. pravna narav ovog pravila: radi se o procesnoj smetnji kad postoji onemoguava voenje postupka; primjer: ovo je pravilo negativni zakonski uvjeti kod naela legaliteta kaznenog progona (v. to. 73. i.); iii. cilj: pravna sigurnost; iv. povezanost s naelom traenja materijalne istine (iznimka! zato je prihvaena?; v. to. 92. f.); zabrana reformatio in peius (hrv.: zabrana izmjene na gore/loije): i. pojam: procesno pravilo po kojem se, ako je alba izjavljena samo (iskljuivo) u korist okrivljenika, presuda ne smije izmijeniti na njegovu tetu (l. 381.); ii. odluivanje na tetu okrivljenika nije mogue ak i ako se, povodom albe, utvrde okolnosti zbog kojih bi se trebala izrei tea kazna (npr. umjesto krae utvrena je teka kraa); iii. apsolutni karakter zabrane: jednom nastala, ova zabrana vrijedi do okonanja kaznenog postupka; iv. povezanost zabrane s postupkom po albi (v. posebni dio), te s naelom traenja materijalne istine (iznimka! zato je prihvaena?; v. to. 92. f.); pravilo in dubio pro reo (hrv.: u sumnji za okrivljenika): i. pojam: procesno pravilo po kojem u sluaju sumnje (dvojbe) o postojanju neke injenice sud o (ne)postojanju injenice odluuje ovisno o interesu

97

okrivljenika, dakle prihvaa ono to okrivljeniku bolje odgovara (l. 3. st. 2.); ii. razlog nastanka: reakcija na odluku absolutio ab instantia (v. to. 16. d.) u drugoj polovini XIX. st. pravna sigurnost (kao i pravilo ne bis in idem, v. gore); iii. povezanost ovog pravila s dokazivanjem, te s naelom slobodne ocjene dokaza (v. to. 91.); identitet (istovjetnost) presude i optube: i. pojam: procesno pravilo po kojemu se injeniki opis kaznenog djela u presudi ne smije razlikovati od injenikog opisa navedenog u optubi (l. 350.); nije nuan identitet u pravnoj kvalifikaciji djela!; ii. povezanost s naelom traenja materijalne istine (iznimka! zato je prihvaena? v. to. 92. f.) i naelom akuzatornosti (v. to. 85.). 88. Naelo razmjernosti a. Openito: naelo nastalo u KP-u razmjernost kaznenog djela i kazne (Beccaria - v. KP!); povezanost s naelom legaliteta (nullum ...); odgovara KP-u jer se primjenjuje nakon utvrenja postojanja kaznenog djela i poinitelja; od nedavno izriito naglaeno naelo i u KPP-u. b. Pojam procesnog naela razmjernosti: sukladnost mjera ograniavanja temeljnih prava i sloboda predvienih procesnim pravom teini kaznenog djela zbog kojega se vodi kazneni postupak (apstraktni razmjer), te sukladnost izreenih mjera konkretnom sluaju (konkretni razmjer) kumulativnost: zakonska i sudska individualizacija! c. Temeljni problem: tijekom postupka (presumpcija nedunosti!) nema izvjesnosti o poinjenju djela tee mjere ograniavanja temeljnih prava mogu se izrei (moda nevinoj!) osobi okrivljenoj radi teeg kaznenog djela, dok se nee moi izrei (krivoj!) osobi okrivljenoj zbog lakeg kaznenog djela! Gdje je razmjer? d. Pravne osnove naela razmjernosti: meunarodno pravo: i. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima iz 1966. (ratificiran od bive SFRJ 1971. godine, prihvaen

98

s retroaktivnim vaenjem od RH 1992. godine) zabrana odreivanja (i zakonskog!) veih ogranienja temeljnih prava; ii. EKZLJ: mogunost oduzimanja slobode samo pod odreenim (razmjernim!) uvjetima; unutarnje pravo: i. URH (l. 16/2): "Svako ogranienje sloboda i prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju"; ii. ZKP: razliite odredbe, primjeri u narednoj toki (v. to. 88. e.); iii. ostali propisi (primjeri): ogranienja (a time i konkretni srazmjer!) za uporabu sredstava prisile kao na pr. tjelesne snage, palice, sredstava za vezivanje i sl., v. l. 54. - 59. Zakona o policiji (ZOP) iz 2000.; ogranienja za uporabu vatrenog oruja prema osobama (l. 62. ZOP). e. Primjena naela razmjernosti u naem pravu (primjeri odgovarajuih odredbi ZKP-a): tono odreeni sluajevi (dakle sluajevi razmjerni potrebama) izdavanja dovedbenog naloga (l. 89. st. 1.); provoenje mjera osiguranja nazonosti okrivljenika (l. 87. st. 1.), a posebno mjera opreza (l. 90. st. 1.) ili jamstva (l. 91. st. 1.) umjesto odreivanja pritvora; odreivanje visine jamevine u razmjeru s konkretnim dogaajem (elementi za procjenu razmjera: teina djela, osobne i obiteljske prilike, imovno stanje (l. 92. st. 1.); razmjer izmeu trajanja pritvora i poinjenog (je li poinjeno?) kaznenog djela, te oekivane kazne (l. 101. st. 3.); ostale odredbe ZKP-a povezane s naelom razmjernosti (v. npr. odredbe o uhienju, zadravanju, te naknadi tete neutemeljeno uhienim osobama).

99

XXIV. poglavlje: NAELA POVEZANA UZ FUNKCIJU SUENJA 89. Akuzatorno (optuno) i inkvizitorno (istrano) naelo a. Povezanost ovih naela s ranijim izlaganjima (v. to. 15. i 16., te 85.). b. Znaaj prouavanja ovih naela za shvaanje naravi konkretnog postupka. c. Pojam i nastanak naela akuzatornosti; gdje izlagati naelo akuzatornosti (uz funkciju progona ili uz funkciju suenja?); utjecaj na suenje (odvojenost funkcija - objektivnost suda i identitet presude); v. izlaganja o naelu akuzatornosti, te o naelu zatite okrivljenika (to. 85., te 87. e.)! d. Pojam i nastanak istranog naela. e. Nain izlaganja: putem navoenja akuzatornih i inkvizitornih elemenata u svakoj vrsti i fazi postupka (redovni postupak: istraga - optuivanje rasprava; sumarni postupak; postupak prema maloljetnicima). f. Redovni kazneni postupak istraga: inkvizitorni elementi: i. istragu provodi istrani sudac inkvizitorna maksima (v. to. 16. i 92. e.) koja se izraava kroz ove odredbe ZKP-a (primjeri):
a.

b.

l. 196.: istrani sudac moe poduzimati istrane radnje i bez prijedloga stranaka; l. 197. st. 1.: istrani sudac ne mora prihvatiti prijedloge stranaka;

ii. pravo istranog suca ispitivati okrivljenika (l. 225. st. 1.) uz istovremeno pravo okrivljenika na utnju (225. st. 2.) problem suprostavljenih odredbi (!); iii. tajnost istrage uz stranaku javnost (l. 207.); akuzatorni elementi: i. nuno postojanje zahtjeva ovlatenog tuitelja nema kumulacije funkcija (ZKP primjeri):

100

a. b.

c. d.

e.

l. 188. st. 1.: mora postojati istrani zahtjev; l. 200.: odustanak dravnog odvjetnika od zahtjeva uvjetuje obustavu istrage; l. 188. st. 3.: odreenost istranog zahtjeva; l. 189. st. 1.: odreenost rjeenja o provoenju istrage istranim zahtjevom; l. 195. st. 1.: vezanost istranog suca vlastitim rjeenjem o provoenju istrage;

ii. relativna (?) ravnopravnost stranaka u istrazi i to:

a.

b.

c.

ravnopravnost u odnosu na nazonost stranaka istranim radnjama obvezno pozivanje (v. to. 86.); iznimka opasnost od odgode (l. 198. st. 5.); ravnopravnost kod predlaganja istranih radnji, ali razliite posljedice odluke o neprihvaanju prijedloga (l. 197. st. 1.); ravnopravnost prilikom uvida u spis predmeta: nakon podnoenja istranog zahtjeva ili poduzimanja istrane radnje pravo branitelja (l. 68.) i okrivljenika (155. st. 5.).

g. Redovni kazneni postupak optuivanje (samo akuzatorni elementi): pismena formulacija optube (l. 268. st. 1.); bez optunice nema nastavka postupanja (l. 267. st. 1.); pravo na podnoenje prigovora (kontradiktornost, l. 272. st. 1.).

h. Redovni kazneni postupak glavna rasprava: akuzatorni elementi: i. javnost raspravljanja (l. 292. st. 1.); ii. elementi tijeka glavne rasprave koji ukazuju na postojanje spora:
a.

b.

c.

itanje optunice odreivanje premeta spora (l. 319. st. 1.); izjanjavanje okrivljenika (l. 320. st. 1. i 3.) 2 mogunosti; dokazni postupak (l. 321. i dr.);

101

d. e. f.

kontradiktornost (l. 333.); govori stranaka (l. 343.); istovjetnost presude i optube (l. 350. st. 1.);

iii. neposrednost (v. naelo neposrednosti, to. 90.); inkvizitorni elementi: i. pravo ispitivanja optuenika - redoslijed (l. 320. st. 4.); ii. aktivna uloga suda (predsjednika vijea) i nova ogranienja (dokazni prijedlozi):
a. b.

novi dokazi tijekom priprema (l. 287. st. 3.); inkvizitorna maksima (l. 322. st. 3.).

i. Specifini (posebni) inkvizitorni elementi sumarnog (skraenog) kaznenog postupka (zato su predvieni?): rasprava bez nazonosti ovlatenog tuitelja (dravnog odvjetnika i privatnog tuitelja, v. l. 441. st. 1. i 2.); rasprava bez nazonosti okrivljenika 3 uvjeta (l. 441. st. 3.), razlika od kontumacije. elementi postupka prema

j. Specifini (posebni) inkvizitorni maloljetnicima (zato su predvieni?):

dravni je odvjetnik jedini ovlateni tuitelj (l. 45. st. 1. ZSM) naelo oficijelnosti (!); mogunost postojanja postupka suprotno volji dravnog odvjetnika (i akuzatornosti!) odlukom suda ukoliko (v. to. 84. g.): i. dravni odvjetnik ne pokree postupak jer smatra da nema zakonskih osnova (primjena naela legaliteta kaznenog progona, v. l. 62. ZSM); ii. dravni odvjetnik (primjena naela legaliteta!) odustaje od ve pokrenutog postupanja (l. 76. ZSM); iii. dravni odvjetnik odustaje oportuniteta (l. 77. ZSM); primjenjujui naelo

102

iskljuenje javnosti (l. 83. st. 1. ZSM); nevezanost suda prijedlogom dravnog odvjetnika o vrsti sankcije (kazna ili odgojna mjera l. 85. st. 1. ZSM).

90. Naelo neposrednosti sudske ocjene dokaza a. Pojam naela neposrednosti: izvoenje dokaza u njihovu izvornom obliku. Pojanjenje povezanih pojmova: izvoenje dokaza utvrivanje sadraja dokaza; ocjena dokaza zakljuivanje o (ne)postojanju injenice temeljem izvoenja dokaza; povezanost izvoenja s ocjenom dokaza.

b. Realizacija neposrednosti ovisna o vrsti dokaza: iskazi osoba neposrednost se ostvaruje iskazivanjem osobe (dakle izvoenjem dokaza) pred sudskim vijeem; isprave neposrednost se ostvaruje pribavljanjem izvornika.

c. Razlozi za prihvaanje naela neposrednosti: prihvaanje ovoga naela smanjuje mogunost sudske zablude (eliminacija netonih dokaza); primjena naela omoguava i psiholoku, a ne samo logiku ocjena dokaza; naelo omoguava ispravak eventualnih (postavljanjem tzv. dopunskh pitanja). pogreaka

d. Odredbe ZKP-a kojima se prihvaa naelo neposrednosti: predvianje obveze suda ispitivati okrivljenika na glavnoj raspravi (l. 321. st. 2.), a u vezi s tim i mogunost njegova prisilnog dovoenja (l. 305. st. 1.); odreivanje obveze suda ispitivati svjedoke i vjetake na glavnoj raspravi (l. 308. st. 1.);

103

obveza suda kontinuirano odravati glavnu raspravu, a s im su u vezi pravne odredbe o: i. prekidu glavne rasprave (do 8 dana, l. 311. st. 3.); ii. odgodi glavne rasprave koja, ovisno o trajanju, zbog prihvaanja naela neposrednosti, ima razliit pravni uinak:
a.

b.

odgoda do 2 mjeseca uz isto sudsko vijee rasprava moe poeti iznova; odgoda preko 2 mjeseca ili izmjena sastava vijea rasprava mora poeti iznova (l. 310.);

odreivanje rokova za objavljivanje presude (odmah ili do 3 dana, l. 356. st. 1.), te za pisanje i otpremu presude (mjesec + 15 + 15 dana, l. 358. st. 1.) rezultat prihvaanja naela neposrednosti; podnoenje isprava u izvorniku (l. 330. st. 1.).

e. Iznimke od naela neposrednosti: mogunost odravanja rasprave bez nazonosti okrivljenika (nema neposrednog iskazivanja!) i to kod kontumacijskog postupka (v. l. 305. st. 5. i to. 62.); mogunost itanja iskaza okrivljenika iz istrage, ako se razlikuje od iskaza s glavne rasprave (l. 335. st. 1.); mogunost itanja iskaza svjedoka, vjetaka, suoptuenika i osuenika (l. 331. st. 1.) i to (alternativno): i. u sluaju smrti, bolesti, starosti ispitanika ili iz drugih vanih uzroka; ii. ako ispitanici, bez zakonskih razloga (navedi zakonske razloge; v. posebni dio), odbijaju iskazivati na glavnoj raspravi; iii. ako su stranke suglasne da se iskaz ita; iznimka itanje bez suglasnosti stranaka (l. 331. st. 1. to. 5.); iv. ako je ispitanik ispitan izvan rasprave sukladno odredbi l. 305. st. 4.

104

f. Znaenje naela neposrednosti za albeni postupak: openito o albenim razlozima i njihovoj povezanosti s naelom neposrednosti; kako drugostupanjski sud moe odluivati o injenicama (?); ograniene ovlasti neposrednosti. suda drugog stupnja zbog naela

91. Naelo slobodne ocjene dokaza a. Pojam naela slobodne ocjene dokaza: ovo naelo znai kako sud prilikom utvrenja injenica nije vezan pravnim propisima koji bi odreivali vrijednost pojedinih dokaza (suprotnost formalnoj/zakonskoj dokaznoj teoriji). b. Slobodna je ocjena dokaza kod nas prihvaena odredbama: l. 8. st. 2.: "... pravo suda i dravnih tijela ... da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje injenica nije vezano posebnim formalnim dokaznim pravilima."; l. 351. st. 2.: " ... sud je duan savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedinano i u svezi s ostalim dokazima, te na temelju takve ocjene izvesti zakljuak je li neka injenica dokazana.".

c. Iznimke od slobodne ocjene dokaza kod nas (primjena formalne zakonske teorije, v. to. 16. f.): dokazivanje injenica u nekim sluajevima iskljuivo pravomonom presudom (npr. poinjenje kaznenog djela sudionika u postupku, ako je to razlog za obnovu postupka; postoji i iznimka od ove iznimke, to znai primjenu pravila (v. l. 405. st. 2.); dokazivanje injenica iskljuivo medicinskim vjetaenjem, a ne i drugim dokazima, kao npr. dokazivanje uzroka smrti (l. 258. st. 1.), postojanja trovanja (l. 262. st.1.), teine tjelesnih ozljeda (l. 263. st. 1.), te ubrojivosti ili smanjene ubrojivosti okrivljenika (l. 264. st. 1.); dokazivanje ranije osuivanosti okrivljenika radi primjene materijalnopravnih odredbi (l. 56. st. 2. KZ) mogue je samo

105

temeljem podataka iz kaznene evidencije (l. 86. st. 1. KZ, v. i l. 162. st. 1.). d. Postoji li apsolutna sloboda ocjene dokaza (?) vezanost suda opim zakonima ljudskog miljenja - kriterij razboritosti (v. Krapac, str. 80 81). 92. Naelo traenja materijalne istine a. Zato naziv "materijalna" istina? Odnos prema "formalnoj" istini! l. 8. st. 1. materijalna obrana! b. Pojam naela traenja materijalne istine: zahtjev zakonodavcu da u pravilu ne propisuje zakonske forme koje oteavaju utvrenje materijalne istine. c. Dileme oko unoenja ovog naela u sustav temeljnih naela KPP-a (v. to. 86. a.); za koga (NE) vrijedi ovo naelo? d. Povezanost ovog naela s ostalim naelima, posebno povezanost iznimaka od ovog naela s naelom zatite okrivljenika (v. to. 87.). e. Odredbe ZKP-a kojima se ovo naelo prihvaa: odredba o slobodnoj ocjeni dokaza ( v. l. 8. st. 2., te to. 91.). odredbe o inkvizitornoj maksimi (v. to. 16. h., te 89. f.) po kojima: i. istrani sudac provodi istrane radnje i bez prijedloga stranaka (l. 196.); ii. tijekom priprema glavne rasprave predsjednik vijea odluuje o pribavljanju novih dokaza za glavnu raspravu (l. 287. st. 3.); iii. vijee na glavnoj raspravi moe odluiti o izvoenju dokaza koji nisu predloeni ili od kojih je predlagatelj odustao (l. 322. st. 3.); iv. vijee na glavnoj raspravi odluuje o prijedlogu za dopunu dokaznog postupka (l. 340.); odredba o obvezi provjere okrivljenikova priznanja (l. 320. st. 6.), osim (iznimka!) ako je ono potpuno i sukladno

106

pribavljenim dokazima (tada se utvruju samo dokazi vani za odluku o kazni); odredbe kojima se prihvaa institut "beneficium novorum": i. novi dokazni prijedlozi mogu se podnijeti do zavretka glavne rasprave (l. 322. st. 1.) uz ogranienu mogunost suda da ih odbije (l. 322. st. 4.); ii. novi dokazi mogu se iznositi i u albi (l. 365. st. 4.), osim kod potpunog priznanja kad se mogu iznositi samo dokazi vani za odluku o kazni; iii. novi se dokazi mogu predlagati i na raspravi pred drugostupanjskim sudom (l. 377. st. 4.); iv. novi su dokazni prijedlozi mogui i nakon pravomonosti osuujue presude (dakle neovisno o ikakvom roku!), ako se zahtjeva obnova kaznenog postupka (l. 405. st. 1. to. 3., v. posebni dio); odredba o prejudicijalnom (prethodnom) pitanju (l. 15.) koja omoguava sudu da odluuje i o pitanjima za koja nije nadlean (v. to. 13. b.).

f. Zakonske odredbe o iznimkama od naela traenja materijalne istine: odredba kojom se prihvaa pravilo "ne bis in idem" l. 11. st. 1. (v. to. 87. b.); odredba o "zabrani reformatio in peius" l. 381. (v. to. 87. b., te posebni dio postupak po albi); odredbe o iskljuivom dokazivanju pravomonom presudom l. 405. st. 2. (v. to. 91. c.); odredba o "identitetu presude i optube" l. 350. st. 1. (v. to. 85. i 87. b.).

93. Naelo javnosti sudske rasprave a. Elementi pojma naela javnosti: unaprijed neodreene osobe + broj ovisan o prostornim mogunostima sudnice + pravo iznoenja informacija o raspravi (i u medijima).

107

b. Openito o naelu javnosti: nastanak i znaaj naela (javna/tajna suenja kao kriterij za ocjenu demokratinosti); pravni izvori: i. Ustav RH "Sudske su rasprave javne i presude se izriu javno, u ime Republike Hrvatske." (l. 119. st. 1.); ii. odredbe meunarodnog prava (v. to. 35. e.):
a.

b.

Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima (l. 14. st. 1.); Europska konvencija za zatitu ljudskih prava (l. 6. st. 1.).

iii. ZKP v. to. 89. h.; razlozi za (nadzor i prevencija) i protiv (utvrivanje injenica, zatita okrivljenika i drugih sudionika) prihvaanja naela javnosti.

b. Naelo javnosti sudske rasprave temeljem odredbi ZKP-a: kad se primjenjuje (?): i. za trajanja glavne rasprave (l. 293. st. 1.): od otvaranja zasjedanja do zavretka rasprave (ve prije poetka glavne rasprave; v. trenutak i znaaj preciziranja poetka glavne rasprave); ii. sadraj pojma iri od naziva javnost i prilikom odluivanja drugostupanjskog vijea neovisno o tome odluuje li nakon rasprave ili na sjednici, te javnost prilikom proglaenja presude; odredbe o primjeni naela javnosti (kako se primjenjuje ovo naelo?): i. nazonost punoljetnih osoba na glavnoj raspravi (l. 292.); ii. problem tehnikog snimanja rasprave (l. 299. st. 3.):

108

a.

b.

c.

fotografsko snimanje potrebna dozvola predsjednika S; TV i druga snimanja potrebna dozvola predsjednika VS; tonsko snimanje od strane stranaka i branitelja mogue je uvijek kad je u primjeni naelo javnosti, ali se ova tonska snimka u odnosu na osobne podatke sudionika smatra tajnom snimkom (l. 299. st. 4.);

iii. javnost na sjednici vijea drugostupanjskog suda (l. 374. st. 5.); iv. javnost na raspravi pred drugostupanjskim sudom (l. 378.); odredbe o iskljuenju naela javnosti iznimke od naela javnosti (l. 293.): i. razlozi za iskljuenje javnosti:
a. b.

c.

d.

e.

f.

zatita sigurnosti i obrane RH; uvanje tajne pojam tajne (saznanje o injenicama poznatim uem krugu osoba koje ne bi, iz opravdanih razloga, trebalo iriti v. KP!); vrste tajni (npr. slubena, dravna, profesionalna, v. KZ l. 132., 144., 145. i 295. o pojmu i razlikama!); uvanje javnog reda i mira postoji opravdana bojazan od nereda ili je do nereda ve dolo; zatita osobnog ili obiteljskog ivota okrivljenika, oteenika ili/i drugih sudionika u postupku; zatita probitaka maloljetnika (razlika od razloga pod f. ?); postupak prema maloljetnicima (l. 83. ZSM).

ii. postupak iskljuenja javnosti: oficijelnost ili prijedlog stranaka, ali uvijek nakon ispitivanja stranaka o ovome; iskljuenje za dio ili za cijelu raspravu rjeenjem odluuje sudsko vijee, a dozvoljena je alba na ovakvo rjeenje (l. 293. st. 1.); upozorenje odavanje tajne = kazneno djelo (l. 305. KZ: povreda tajnosti postupka, te l. 351. KZ: odavanje slubene tajne);

109

ogranienja prilikom iznimki!):

iskljuenja javnosti (iznimke od

i. u odnosu na osobe: iskljuenje javnosti nikad nije upravljeno na stranke, oteenika, zastupnike i branitelja (l. 294. st. 1.); ii. u odnosu na procesne radnje: iskljuenje se nikad ne odnosi na objavu presude (l. 356. st. 4.); udaljenje s glavne rasprave nije iskljuenje javnosti (v. l. 299. st. 2. i l. 300.).

94. Naelo usmenosti sudske rasprave b. Pojam naela usmenosti. c. Razlozi prihvaanja: omoguava primjenu naela javnosti, a olakava provoenje naela kontradiktornosti. d. Razlikovanje naela usmenosti od naela neposrednosti. e. Naelo usmenosti kod nas prema odredbama o: itanju optube (l. 319. st. 1.); dokaznom postupku i zavrnim rijeima (l. 343.); sastavljanju zapisnika uz glasno diktiranje (l. 74. st. 3.); izricanju presude javnim itanjem (l. 356. st. 2.); drugostupanjskoj raspravi izvjestitelja (l. 377. st. 1.); usmeno izvjee suca

itanju zapisnika s glavne rasprave (l. 377. st. 2.).