UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE

SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA

„Međunarodne monetarne i finansijske institucije“

NAZIV SEMINARSKOG RADA:

„Značaj multinacionalnih kompanija u globalnoj ekonomiji”

Ime studenta i broj indeksa:

Mentor:

Sarajevo, decembar 2011. godine

18 8...............................13 6.......................6 3..................................9 4......................... Nastanak multinacionalnih kompanija.................9 4......................1...............................................11 5................................................................. PROCES GLOBALIZACIJE...................................... LITERATURA............................1....... Politički i ekonomski uticaj multinacionalnih kompanija.....17 7................ ZAKLJUČAK...............12 5...2....................3 2................................................................11 5..SADRŽAJ 1........................................................................... UVOD........................................2................... ODNOS DRŽAVE PREMA MULTINACIONALNIM KOMPANIJAMA.......... Multinacionalne kompanije kao odlučujući faktor koji opredjeljuje svjetsku privredu..................................................................................10 5................ NASTANAK I DEFINICIJA MULTINACIONALNIH KOMPANIJA....................................................................................................1.........................................................18 2 ................................ PREDNOSTI I IZAZOVI MULTINACIONALNIH KOMPANIJA.......... Definicija multinacionalnih kompanija..............................6 3..........4 3. ZNAČAJ MULTINACIONALNIH KOMPANIJA U GLOBALNOJ EKONOMIJI............. Uticaj multinacionalnih kompanija na domaću privredu...............................................3........ Uloga multinacionalnih kompanija u međunarodnoj privredi............

MNK imaju jak uticaj na lokalnu ekonomiju ali i na svjetsku ekonomiju.org 3 . I dok tradicionalno bogate zemlje i regije. Vjeruje se da je prva savremena MNK Dutch East India Company1 koja je osnovana 1602. čini se da su razlike i problemi veći nego ikada. što se prije svega odnosi na stvaranje globalnog svjetskog slobodnog tržišta. Globalizacijska tvrdnja kako će svjetsko društvo. Istorija se. ratovima. transnacionalna. ali preovlađuje termin „multinacionalna kompanija“. uvelike utjecali na produbljivanje razlika unutar društva. UVOD Globalizacijski procesi označili su početak novog vremena i začetak jednog novog svjetskog društva koje je. nap. aut. a s druge nekolicinu bogatih koja živi na račun većine. izgleda. s vremenskim odmakom. – www. konačno prevladalo dotadašnje razlike i podjele.wikipedia. terorističkim odmazdama. Za multinacionalne kompanije (MNK) se koriste različiti nazivi: multinacionalna. organizirano u jedinstveno svjetsko slobodno tržište. boreći se sa promjenama i zahtjevima koje je takva globalizacija donijela sa sobom. Svakodnevne vijesti o socijalnim nemirima. 1 Dutch East India Company – Holandska istočno indijska kompanija. područje koje danas izaziva najviše polemika. moćni financijski i naftni krugovi. gledajući sada. postaju još bogatiji i ostvaruju nezamislivo velike profite kojima bi zaista mogli ispuniti prvobitnu renesansnu ulogu globalizacije. no jedno je sigurno .1. ipak nisu polučile željene rezultate. MNK igraju važnu ulogu u internacionalnim odnosima i globalizaciji. rezultirati smanjenjem siromaštva i povećanjem općeg blagostanja možda i nije polučila planirane rezultate. Multinacionalno kompanije (MNK) ili transnacionalne korporacije (TNK) su kompanije koje upravljaju proizvodnjom ili pružaju usluge u više od jedne zemlje. Ne postoji jedna usvojena definicija multinacionalne kompanije Ovaj seminarski rad će se kratko osvrnuti na nastanak i definiciju MNK a onda opisati kakav značaj MNK imaju na svjetsku ekonomiju. Njihov profit predstavlja zidine kojima je opasan Novi svjetski poredak. Ovo se posebno odnosi na ekonomsku dimenziju globalizacijskih procesa. Iako je globalizacija na početku imala obećavajući potencijal procesa koji će rezultirati rješenjima svjetskih problema nejednakosti i siromaštva te stvoriti prosperitetno svjetsko društvo. činilo se. pobunama i protestima nezadovoljnih masa ostavljaju dojam predapokaliptičnog stanja i dovode u pitanje opstojnost takvog poretka. Globalne svjetske ekonomske promjene i ekonomska globalizacija. internacionalna i supernacionalna kompanija. ostatak svijeta živi na rubu egzistencije. što ove dobrano koriste. pokazalo se da su istovremeno upravo ti procesi.globalizacijska atmosfera kloniranog turbokapitalizma i novih ekonomskih odnosa otvorila je vrata novih mogućnosti za multinacionalne i transnacionalne korporacije. No. opet ponavlja – s jedne strane imamo većinu potlačenih i obespravljenih ljudi. multinacionalne i transnacionalne korporacije i ostali 'veliki igrači'.

Veću potrebu za razmjenom dobara imaju industrijalizirane države svijeta jer su im nužne sirovine. potom razvoj merkantilizma u 17. društvenog. U njemu bi organizacija proizvodnje roba i pružanja usluga prelazila granice nacionalnih država. vijeku kolonijalizam starog tipa polako nestaje. istodobno je i sve izraženije jačanje regionalnih osjećaja.2. Najuže je povezana s razvojem komunikacija koje omogućavaju povezivanje svijeta na različite načine. Unatoč tome. Zbog toga je jačanje industralizacije u svakoj zemlji nužno stvorilo potrebe osiguravanja izvora sirovina i tržišta za vlastite potrebe što je često dovodi lo i do sukoba među industrijskim zemljama. posebno u oblasti informatizacije i pojačava. Dok s jedne strane. pa čak i nekih sirovina. u zaštiti okoliša itd. Ona je sve prisutnija pojava u savremenom svijetu koja posljednjih desetljeća unosi brojne promjene u svjetskoj privredi. S tim ciljem najrazvijenije evropske zemlje osnivale su trgovačka udruženja koja su širom svijeta imala svoje podružnice. kapital i informacije. Koliku će dobit ostvariti pojedine zemlje ovisi o tome trguju li industrijskim proizvodima 4 . Nastali su privredni sistemi u kojima su kolonijalne zemlje postale izvoznice sirovina. Globalizacija svjetske privrede usko je povezana s društvenim i ekonomskim razvojem. Budući da imaju masovnu industrijsku proizvodnju svoje proizvode nastoje ponuditi tržištu širom svijeta. i 18. Budući da se orijentiraju na uzgoj jedne ili manjeg broja izvoznih kultura. a žarišta međunarodne saradnje uvijek su bile najrazvijenije zemlje. a drugim sredstvima nastavlja se borba za izvore sirovina i prevlast na svjetskom tržištu. doveli su u 19. Slabije privredno razvijene zemlje. u svijetu je sve prisutniji trend stvaranja multinacionalnih kompanija. usluga i energije. Njihov udjel u svjetskoj privredi bilježi dinamičan porast. iako to za njih često ima negativne posljedice. vijeku znatno su pojačali svjetsku trgovinu i međunarodnu razmjenu. kapitala. povećanom obimu svjetske razmjene dobara. koje su evropske zemlje prerađivale u gotove industrijske proizvode i ponovo izvozile u kolonijalne zemlje. vijeku. Geografska otkrića u 15. istodobno zapostavljaju proizvodnju hrane za vlastito stanovništvo koje trpi glad. države i kompanije koje imaju znanje. robu. vijeku do velikog kolonijalnog širenja vodećih evropskih država. kulturnog i političkog djelovanja koji nadilazi granice nacionalnih država. dio nerazvijenih zemalja se uključuje u svjetske gospodarske tokove. dakle one u kojima se većina stanovništva bavi primarnim djelatnostima. Izgradnja i modernizacija saobraćajnica te početak industralizacije. najmanje su okrenute međunarodnoj saradnji. budući da skromnu proizvodnju stanovništvo uglavnom koristi za zadovoljavanje vlastitih potreba (ne razmjenjuju čak ni svoje tradicionalne proizvode). PROCES GLOBALIZACIJE Globalizacija je proces privrednog. čime smanjuju trgovačku konkurentnost nerazvijenih i utječu na još veću polarizaciju svijeta. Globalizacija svjetske privrede ima za cilj stvaranje jedinstvenog privrednog sistema svjetskih razmjera koji bi funkcionirao prema tržišnim zakonitostima. a odražava se i na nacionalne granice pojedinih država svijeta. tj. Razvijene industrijske zemlje na svjetskom tržištu javljaju se kao izvoznice prehrambenih proizvoda. Trend povezivanja svjetskog gospodarstva i dalje se nastavlja. očituje se u prijenosu znanja i informacija. a novim znanstvenim otkrićima. procesima globalizacije svijet postaje "oveće dvorište" ili "globalno selo". donedavno nezamislivih razmjera. Iako ideja o izgradnji ovakvog sistema potječe iz daleke prošlosti ostvariva je postala tek u nekoliko posljednjih desetljeća. U 20. Zahvaljujući povezivanju. čime je ovaj proces znatno ojačao.

Kao što je u prošlosti ljudsko društvo prešlo iz agrarne u industrijsku civilizaciju. u postindustrijskom dobu. Poslijeindustrijsko doba karakterizira izravna povezanost znanosti i proizvodnje što rezultira novim tehnologijama. te pojavom tzv. postaju plijen razvijenih 5 .na niskom stupnju obrade (npr. Njihovo političko odlučivanje važno je u stvaranju međunarodnih financijskih i trgovačkih ustanova. Neravnomjeran razmještaj i struktura svjetskog stanovništva. 5. Rastuća nezaposlenost. 6. Dinamika globalizacije predstavlja poseban problem jer nerazvijene zemlje. tj. nacionalne države svojim katkad zatvorenim granicama mogu biti velika prepreka. Dok su nerazvijene zemlje još uvijek na početku procesa industralizacije (koji je praćen intenzivnom deruralizacijom). aerodromi. Proces prestrukturiranja industrije i prelazak u poslijeindustrijsko doba ima i nekih negativnih obilježja kao što su: 1. 2. Industrija će i dalje proizvoditi goleme količine raznovrsnih proizvoda. Globalizacija privrede do punog izražaja dolazi tek u tercijarnom i kvartarnom stupnju razvoja. a uz to imaju važnu ulogu u razvoju infrastrukture za potrebe nacionalnih privreda (ceste. Protekcionizam među razvijenim zemljama. Veliku i sveobuhvatnu prekretnicu u savremenoj privredi doživljava industrija koja zapošljava veliki broj radnika i učestvuje u stvaranju novih vrijednosti te je još uvijek najvažnija privredna grana.). Njemačka i Japan gdje je oko 70% zaposlenih u tercijarnim i kvartarnim djelatnostima. tj. željeznice. dolazi do njegovog prestrukturiranja. u posljednjih 20 godina posebno prisutan u najrazvijenijim zemljama kao što su SAD. Iako prolazi kroz temeljne promjene. automobilima). različitim metalima) ili finalnim proizvodima (npr. Granice koje su nastale u doba industrijske revolucije kako bi se strogom kontrolom zaštitila domaća proizvodnja. Narušavanje ekološke ravnoteže na Zemlji itd. što ne znači da će nacionalne države nestati. ali sa znatno manjim brojem zaposlenih radnika koje sve uspješnije zamjenjuju strojevi. danas možemo govoriti o prijelazu iz industrijske u poslijeindustrijsku civilizaciju koja je praćena razvojem informatike i primjenom atomske energije. Uvođenjem savremenih tehnologija u proizvodnju oslobađa se dio radne snage koja se iz sekundarnog usmjerava u tercijarni i kvartarni (uslužni) sektor. Prezaduženost nerazvijenih zemalja. u gospodarski razvijenim zemljama procesi prestrukturiranja industrije i prelaska ka poslijeindustrijskom društvu odvijaju se velikom brzinom. novim materijalima. novim izvorima energije. Promjene u organizaciji industrije očituju se kroz proces disperzije proizvodnih pogona u prostoru (policentrični raspored) kao i stvaranju manjih i samostalnih jedinica u pogledu odlučivanja i djelovanja. 3. roboti i slično. Predviđa se da će se značenje nacionalnih država u oblikovanju svjetske privrede s globalizacijom gubiti važnost te da će istodobno slabiti i značaj državnih granica. 4. U savremenoj privredi svijeta dešavaju se brojne promjene koje se očituju u mijenjanju uloga i značaju pojedinih privrednih grana. luke itd. Na taj način jača proces tercijarizacije. Još veće raslojavanje svijeta na privredno razvijene i nerazvijene zemlje. otvaranjem vlastitog tržišta. Za globalizaciju svjetske privrede. nakon jačanja domaćih tvrtki postale su kočnica daljnjeg razvoja. industrija u poslijeindustrijskom dobu ne gubi na značaju budući da i dalje ostaje glavni nositelj gospodarskog razvoja. "čistih" industrija koje proizvode bez otpadaka i tehnoloških parkova kao simbola novih industrijskih prostora.

umjesto da u središte pozornosti stavlja velika umjetnička i znanstvena dostignuća. Na nivou kulture zamjeraju joj banalnost. i karakteristrike poslovnog života. razmjenu. kako bi se on pretvorio u jedno otvoreno tržište. Kao odgovor na procese globalizacije javljaju se regionalni pokreti s ciljem jačanja regionalne pripadnosti čiji su razlozi politički. te promjene u samom načinu proizvodnje i komunikacija koje su s tim povezane. privredni i kulturni.com 6 . Lausanne) uz rijeku Rhonu i Rajnu.budući da se njihova tehnološki zaostala proizvodnja ne može nositi s proizvodnjom razvijenih zemalja. Korzika) i Belgije (Flandrija i Valonija). Sličan primjer saradnje postoji među francuskim (Alsace) i njemačkim (Baden Wtirttemberg) pokrajinama kojima se priključuje i švicarski grad Basel. Grenoble. uslijed čega jačaju pokreti protiv globalizacije.2 Globalizacija je prvenstveno ekonomski i ekonomijom potaknut proces. Navest ćemo primjer razvijenih evropskih zemalja: Španjolske (Baskija i Katalonija). što bi moglo činiti temelj miroljubivom suživotu kroz razvijanje svijesti o različitosti. te ideologija koja taj proces prati. NASTANAK I DEFINICIJA MULTINACIONALNIH KOMPANIJA 3.1. Pobornici globalizacije ističu prednosti globalne komunikacije poput mogućnosti upoznavanja i zbližavanja pripadnika različitih naroda koji su prostorno i kulturno udaljeni jedni od drugih. kapitala. ali i izvan njih. Ona također omogućuje da se najveći umovi širom svijeta ujedine u naporima za dobrobit ljudskog roda. Nastanak multinacionalnih kompanija Na nastanak MNK su uticale nacionalne i međunacionalne prilike. Kritičari globalizacije uzvraćaju da su pozitivne strane samo usputna posljedica ovih procesa. Geneves. ljudi i ideja u današnjem svijetu. masovni mediji preplavljeni su “vijestima” iz života raznih “zvijezda” i “zvjezdica”. Početak 19-tog stoljeća karakteriše brzi razvoj nauke i tehnike. Nasuprot njima postoje privredni regionalni pokreti čiji je cilj privredna saradnja na temelju korištenja komplementarnih prednosti u sklopu državnih granica. Prva 2 Definicija preuzeta sa (globalne) ineternetske enciklopedije: www. 3. Ova materijalistička ideologija potrošačku potrebu uzdiže na mjesto glavnog pokretača razvoja. ali i ljudskim društvom u cjelini. a nikako njihova namjera. bez ograničenja. a potrošnja jedini životni cilj. Bretanja. Razlikujemo tri tehnološke revolucije. Zasniva se na doktrini slobodnog tržišta kao jedinom mehanizmu koji upravlja gospodarstvom. Protivnici globalizacije zamjeraju joj da sveukupni društveni život svodi na gole tržišne odnose.wikipedia. bit je procesa globalizacije kakvu danas poznajemo. a njima su zahvaćene mnoge zemlje. trgovinu i potrošnju dobara. Nametanje te doktrine cijelom svijetu. Najbolji primjer je integracija četiri grada u Francuskoj i Švicarskoj (Lyion. te govore o mentalitetuhomo oeconomicusa kojemu je materijalna dobit osnovna motivacija. Globalizacija je proces uklanjanja prepreka prometu roba. Svi socijalni odnosi svedeni su na proizvodnju. Francuske (Alzace.

godine do početka Drugog svjetskog rata. satelitska telefonija i 1970. Osnovna usmjerenost je bila prema domaćem tržištu. automobili 1920. što dovodi do zaključka da su MNK nastale tek te godine. Država je pokušala da obnovi „stvaralačku konkurenciju“ i u tu svrhu je osnovana Savezna trgovinska komisija 1914. glavni oblik 3 Konglomerati su preduzeća koja se bave poslovanjem u najmanje pet privrednih grana druge faze prerade. gdje i kako su u njihovom razvoju počele da se pojavljuju karakteristike poput: transnacionalnost. TV 1940. Osnovno načelo im je bilo da „posluju prema prilikama“. Lilienthal. Ovi propisi su bili reakcija države na koncentraciju i centralizaciju kapitala kao i na ograničavanje tržišne konkurencije. Ovaj period karakterišu mnoga značajna otkrića. računar. Uloga države u privredi je postala afirmisana. Gledajući sa tog stanovišta prije početka 20-tog stoljeća. zatim prerađivačka. činjenica je da MNK vuče korijene iz ranijeg perioda sadašnjih razvijenih zemalja u periodu njihove koncentracije i centralizacije kapitala. 7 . film i fotografija za masovnu upotrebu 1910. tranzistor. 1960. Analizu nastanka MNK treba posmatrati od sadašnjih osnovnih karakteristika na osnovu čega bi mogli utvrditi kada. relativna autonomnost. godine dopunjen sa Claytonovim aktom. globalna strategija.tehnološka revolucija obilježava period od 1847. godine. Miješanje vlade u poslovne stvari je započelo još sa Shermanovim aktom donesenim 1890. preduzeća su pronalazila nove oblike organizacije. Treća tehnološka revolucija počinje sa razvijenim zemljama poslije Drugog svjetskog rata (u SADu već 1940. Prenos električne energije na velika rastojanja omogućio je da se mjesto proizvodnje izdvoji od neposrednog izvora energije. godine u SAD-u koji je onda 1914. kombinacija i konspiracija sa ciljem ograničavanja trgovine i monopolisanja. Ulaganja u inostranstvo su imala prije svega karakter portofolio ulaganja. Međutim. prva zvučna komunikacije preko Atlantika. godine). Termin MNK je prvi put upotrijebio D. U 1914. uvođenje električne mašine i mašine sa unutrašnjim sagorijevanjem. Začeci međunarodnog poslovanja upravo nastaju u vrijeme druge tehnološke revolucije. do 1890. Karakteriše je uvođenje elektronskih mašina i nuklearne energije. godine u kojem dominira razdoblje prve parne mašine. mikroprocesor i robot. vještačka svila i zamrzivači 1930. koju je patentirao Watt 1769. Druga tehnološka revolucija obuhvata period od 1890. Potencira se zabrana dogovaranja. pencilin 1939. dok je prije bila marginalizovana. U godinama Prvog svjetskog rata razvili su se veliki monopolski kompleksi koji su zadovoljavali potrebe vlade i nastojali da dobiju dugoročne ugovore. Danas. 1927. Najprije je preovladavalo ulaganje u željeznice pomoću kojih je kapital stvorio uslove za eksploatisanje prirodnih bogastava u kolonijama. Godine 1913. veličina. u Fordu je uvedena prva tekuća traka. reaktivni motori 1929. potom poljoprivreda i nafta. Ujedno. 1960. samo u rijetkim slučajevima mogu se uočiti navedene karakteristike. dovršen je Panamski kanal. konglomerati3 sastavljeni od međusobno nepovezanih jedinki. godine. godini već na prvom mjestu po vrijednosti ulaganja (SAD) u inostranstvu nalazi se ekstraktivna industrija. godine sa zadatkom da izučava slučajeve nelojalne konkurencije i ograničavanja trgovine. oligopolitički položaj.

Razvoj MNK se može podijeliti na tri faze: 1.prodiranja MNK na strana tržišta predstavljaju neposredna ulaganja. Prema tome. postalo je neophodno razviti neposredni odnos između potrošača i proizvođača i to ne samo zbog ponude proizvoda nego i zbog kontrolisanja istih. Za ekspanziju američkih i evropskih preduzeća karakteristična su 3 skoka:  Period od 1920. Administrativna piramida odlučivanja u korporaciji je bila neophodna za ovladavanje razuđenom vertikalno integrisanom proizvodnjom i marketingom. do 1929. nastanak MNK je u neposrednoj vezi sa procesima koncentracije i centralizacije kapitala i ova su preduzeća danas prisutna ponajprije u tehnološkim intenzivnim dijelovima proizvodnje. Organizovano na nivou jedne fabrike i po pravilu je ograničeno na jednu industrijsku granu i funkciju. Prelomni trenutak za nastanak MNK je kada preduzeće počne da uspostavlja proizvodne veze u inostranstvu.n. kada su sumerski trgovci uvidjeli da su im za njihove spoljnotrgovinske akcije potrebni ljudi koji će biti detaširani u inostranstvu kako bi prihvatali. Korporacije se decentralizuju u više jedinki. U tom periodu primat su imala evropska preduzeća dok danas to imaju američka. godine. nekih 2500 p. svoj prvi pogon u inostranstvu Siemens je otvorio 1875. Nastanak MNK rezultat je zakonitosti razvoja kapitalizma na nacionalnom i svjetskom nivou. godine. kada u tom pogledu prevaziđe ulaganja isključivo u prodajne jedinke. Švedska i Francuska preduzeća su postala multinacionalna još prije Prvog svjestkog rata. Agfa 1888/1898. engleske. Neposredna ulaganja oplođuju i dopunjuju se i ostalim vidovima nastupanja: trgovinom. Sredinom 17-tog stoljeća. 3. licencama i drugim oblicima ugovorene saradnje. U 14-tom stoljeću u Firenci je postojalo 150 firmi koje bi se po obimu mogle označiti kao multinacionalne.  Period poslije 1955. Nacionalna korporacija. Počelo sa razvijati poslije 1920. Čim su se u prvom planu pojavili industrijski proizvodi. želeći uspješno konkurisati uslovima kada se neprekidno pojavljuju inovacije. 2. godine. Svaka se specijalizuje za izradu jednog proizvoda. Nastala je u SAD u 19-tom stoljeću. na osnovama brzog razvoja i mnogobrojnih udruživanja. Transnacionalno preduzeće. Promjene u strukturi međunarodne razmjene su dovele do ove promjene u poslovnoj strategiji. skladištili i prodavali njihovu robu. Ukoliko bismo pošli od postavke da je za MNK važna samo međunarodna aktivnost onda bismo početke tražili još u periodu najstarije civilizacije. a sve su organizovane gotovo kao autonomne jedinke. sa razuđenim funkcijama na mnogim područjima. Bogatstvo raznovrsnosti i isprepletenosti oblika čini danas karakteristiku MNK. Porodično preduzeće. Nastalo je kao odgovor na novu tržišnu strategiju. godine. 8 . a pravi zamah dobija nakon Drugog svjetskog rata.e.. Švicarska. Na primjer. francuske i danske porodice su slale rođake u Ameriku i Zapdnu Indiju kao predstavnike svojih preduzeća. Hoechst 1878.  Period poslije Drugog svjetskog rata. Poslovanje kontroliše jedan čovjek ili nekoliko njih koji zajedno odlučuju o svemu.

pored centrale u jednoj zemlji. Pigmalion. definicija MNK ističe da je to takav oblik organizovanja preduzeća u kome je centrala ili matična kompanija u vlasništvu rezidenta najmanje dvije zemlje. poistovjećuje sa nacionalnim interesima zemlje kojoj pripada. USA. 1998.5  MNK je poslovno preduzeće legalno domicilirano u više od jedne zemlje čije su komercijalne aktivnosti dovoljno velikog obima da imaju znatan uticaj na privredu i zemlje iz koje potiče matična kompanije i zemlje u kojima ima svoje filijale. 2. Publishing. što znači da je rukovodstvo višenacionalnog karaktera – u rukovodstvu se nalaze predstavnici svih organaka multinacionalnih preduzeća. Neki smatraju da se kompanije ne mogu istinski zvati MNK. postoji veći broj kompanija u drugim zemljama koje imaju određenu samostalnost. One često imaju pristup prirodnim resursima koji ponekad nisu dostupni domaćim kompanijama. Prema kriterijumu upravljanja. 3. do određene granice. Franklyn: „International Trade and Investments“.4 Druge definicije MNK-a su:  MNK predstavlja matično preduzeće koje ostvaruje proizvodnju i druge aktivnosti u inostranstvu preko sopstvenih ogranaka smještenih u više različitih zemalja. 3. karakteriše ih globalna svjetska orjentacija i priznaje se izvjesna autonomija ali sa interesima razvoja cijele kompanije. 4. Đurica: „Međunarodni ekonomski odnosi“. drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Etnocentrične kompanije – sva moć je koncentrisana u matičnoj zemlji. Policentrične kompanije – svaki dio se. PREDNOSTI I IZAZOVI MULTINACIONALNIH KOMPANIJA MNK može koristiti prednosti poslovnih priika u različitim zemljama. sve dok obim njihovih međunarodnih aktivnosti ne bude takav da njihovo nacionalno porijeklo postane nebitno. U korist ove teze uzima se primjer kompanije Šel (Shell) i Unilever. 5 Root. ostvaruje direktnu kontrolu nad poslovanjem svojih organaka u inostranstvu. Definicija multinacionalnih kompanija Sa vlasničkog aspekta.2. a aktivnosti i odluke upravljača su orijentisane ka centru kompanije.Ekonomska kriza 1929. koje su pod kontrolom britanskog i danskog kapitala. MNK je ona kompanija čija upravljačka centrala ima višenacionalni karakter. odlučivanje je decentralizovano. 365-367 9 . Novi Sad. South Western Co. klasifikacije MNK se svodi na tri tipa: 1. nastoji da ostvari takvu politiku koja će prevazići granice između zemalja i doprinijeti ostvarenju geocentrične orijentacije preduzeća. Dallas. Kod današnjih MNK najčešći je uninacionalni koncept. Prednosti multinacionalnog djelovanja moraju biti odmjerene u odnosu na izazove i rizike povezane s 4 Acin. Prema ovom kriterijumu. godine bitno je uticala na smanjenje stope rasta internacionalizacije preduzeća. str. Geocentrične kompanije – postoji više centralnih kompanija širom svijeta. a lokalni kadrovi imaju relativnu autonomiju. Ukoliko koristimo ovaj kriterij za određenje MNK. relativno mali broj MNK bi se mogao nazvati multinacionalnim. obavljaju aktivnost u više zemalja dok centrala u matičnoj zemlji donosi sve odluke i rukovodi cjelokupnim poslovanjem.

4. Učešće u visokotehnološkim industrijskim granama. Integrisanje svih organizacionih jedinica u jedinstven sistem računvodstva. Racionalizacija proizvodnje njenim premještanjem u zemlje sa manjim troškovima proizvodnje. desile su se mnoge promjene koje su umnogome preoblikovale industrijsko društvo. gašenje starih tehnologija. Koordinacija vlastitih djelatnosti pomoću vrhunske informativne tehnologije. Ove kompanije su se počele razvijati u SO-im godinama XX vijeka. ekonomski su moćne i imaju uticaja na cjelokupnu ekonomiju i politiku nekih zemalja. Vođene iskustvom svojih američkih konkurenata. i 4. Stalan rast kompanije i diversifikacija djelatnosti. a svih filijala u jedinstvenu mrežu upravljanja. Orijentacija na korištenje vlastitih inostranih investicija za formiranje srodnih firmi. 3. marketinške i tehničke vještine pa se sa sticanjem tih vještina situacija mijenja. Danas se smatra da je strategija MNK globalna ako uvažava sljedeće: 1. godine. 5. Globalno shvatanje svjetskog tržišta i konkurencije. američke multinacionalne kompanije su došle u priliku da svoje proizvode plasiraju i prodaju na tržištima izvan Amerike. Razmještanje vlastite proizvodnje na najrentabilnija mjesta. a formiranje multinacionalnih kompanija je označilo početak ekonomske globalizacije. Iz tih razloga MNK moraju održavati dobre odnose sa zemljom domaćina što je ponekad teško jer dolazi do čestih promjena vlasti. U tom procesu je bitnu ulogu odigrao zapanjujući razvoj nauke i tehnologije kao pokretni motor društva. 6. 3. Ponašanje u stilu „globalnog igrača“ (fleksibilan i inovativan). Obezbjeđenje sopstvene proizvodnje stranim resursima. Takav razvoj situacije je doveo do širenja multinacionalnih kompanija. 8. evropske zemlje su odlučile i same osnovati takve kompanije. Multinacionalne kompanije su ustvari kompanije koje djeluju u više svjetskih zemalja. Multinacionalne kompanije i posebno američke kompanije te vrste od tada pa do danas ostvaruju veliki uticaj na ekonomske prilike u svijetu i određuju kada i kako će doći do zasićenosti svjetskog tržišta nekim proizvodom. Potpuna kontrola svih transakcija u svijetu. 4. Na primjer. pred multinacionalnim kompanijama su otvorena vrata tržišta 10 . Koristeći razvijenu međunarodnu transportnu mrežu i ondašnje tenzije u Evropi i Japanu. Vremenom su MNK usavršile četiri osnovne strateške varijante: 1. Politički i ekonomski uticaj multinacionalnih kompanija U posljednjoj deceniji XX stoljeća. Dobro poznavanje konkurenata. zemljama u razvoju nedostaju upravljačke. 2. Rezervisanje tražnje na inostranim tržištima preko formiranja vlastitih filijala. MNK prilagođavaju poslovnu politiku.djelovanjem u stranom okruženju.1. Jedan od probelma predstavlja porast nacionalizma u mnogim zemljama. Taj razvoj je doveo i do svestranog ekonomskog razvoja. 9. Te zemlje postaju svjesne vrijednosti svojih prirodnih resursa i spretnije su u međunarodnim pregovorima. 2. Raspadom SSSR 1991. zaključivanje partnerskih ugovora sa drugim firmama. organizacionu strukturu i upravljanje i primjenu savremenog metoda tehnologije i na tim osnovama stvaraju konkurentsku prednost. 7.

multinacionalne kompanije proizvodnju usklađuju sa potrebama svjetskog tržišta. što je mnogo više od cjelokupnog profita ostvarenog na svjetskom tržištu koji iznosi oko 5. Ovakav omjer izlaza deviza mnogo je veći od početnog kapitala koje multinacionalne kompanije unose u zemlje u razvoju. Multinacionalne kompanije posjeduju modernu tehnologiju koja im omogućava dobijanje raznih unosnih poslova. Time su strane direktne investicije postale glavne determinanta trgovinskih modela. Univerzitet za poslovne studije.2 triliona dolara. Zatim. a tri puta više od rasta svjetske trgovinske razmjene. Sa druge strane. Sa druge strane. Primjer takvog djelovanja je čileanska internacionalna kompanija ITT (Internationala Telefon and Telegraf). godine ostvarile profit u iznosu od 7 triliona dolara. Statistički podaci pokazuju da je tokom 90-tih godina u svijetu djelovalo čak više od 45. Uloga multinacionalnih kompanija u međunarodnoj privredi Najveće MNK u svijetu ostvaruju približno 4/5 svjetskog industrijskog autputa dok istovremeno zapošljavaju 2/3 njihove radne snage.Istočne Europe i Kine. Multinacionalne kompanije pored ekonomskog prodora u razne svjetske zemlje. Tako su recimo u periodu između 1985 i 1990 iskazale porast od 30% što je četiri puta više od rasta svjetskog autputa. Banja Luka. Mladen: Međunarodna ekonomija.000 multinacionalnih kompanija.nego do nezaposlenja radnika koji su prije toga bili uposleni u različitim sferama državne ekonomije.6 6 Bodiroža.1. 2008. Multinacionalne kompanije su danas.000 bilo u vlasništvu razvijenih zemalja. 5. postoje različita. 504. Zatim. ZNAČAJ MULTINACIONALNIH KOMPANIJA U GLOBALNOJ EKONOMIJI 5. Aktivnijom ulogom i investicijskim projektima na tim tržištima tokom 80tih i 90-tih godina XX vijeka. 11 . direktne strane investicije konstantno se uvećavaju. gdje se ponekad njihove odluke smatraju mnogo važnijim od odluka vlada pojedinih svjetskih zemalja. ali i multinacionalnih kompanija. Multinacionalne kompanije iz nekoliko vodećih svjetskih zemalja su 1996. ulaz tehnologije u sve vidove posla doprinosi još većem sukobu ovih zemalja ja jakom ekonomijom. pored trgovine. miješaju se i u unutrašnju politiku tih zemalja. str. prvo izdanje. ekonomski analitičari neprestano upozoravaju da multinacionalne kompanije svoju zaradu iz zemalja u kojima djeluju izvlače u vidu deviznih zaliha. od kojih je 37. što lokalne firme dovodi na rub stečaja i propasti. aktivne i u svjetskoj politici. Suprotno mišljenju pojedinaca koji vjeruju da su upravo ovakve investicije dovele do tihe okupacije nekih zemalja u razvoju. a ne domaćeg stanovništva. dolazi do jačanja ekonomije. iskustvo pokazuje da prisustvo ovih kompanija u nekoj zemlji ne dovodi do okupacije. ekonomije i industrije. Nije teško pronaći osobe sa površnim pogledom koje šire uvjerenje da prihod ovih kompanija dovodi do porasta kapitala i razvoja ekonomije zemalja u kojim djeluju. Aktivnostima multinacionalnih kompanija u svijetu i posebno u zemljama u razvoju. međusobno oprečna gledišta.

političkog i socijalnog blagostanja u svijetu. stvaranje dužnika i primoravanje siromašnih da zavisi od kreditora. finansiranje istraživanja i razvoja što omogućuje tehnološke inovacije. internacionalizacije usluga i proizvodnje i najsavremenije tehnologije. činjenica je da su najmanje razvijene zemlje u Africi i drugim regionima primile zanemarljivo mali procenat od ukupnog investiranog iznosa u odnosu na najrazvijenije zemlje. Pozitivan uticaj se ogleda u povećanju obima trgovine. ugrožavanje i umanjivanje važnosti nacionalne kulture i nacionalnih različitosti ne bi li one bile zamijenjene homogenizovanom „svjetskom kulturom“ u kojoj dominantan položaj zauzimaju potrošačke vrijednosti. gdje je koncern samo začetnik mega integracija. Jedni teoretičari smatraju da su MNK korisne za čovječanstvo. obučavanje zaposlenih.Međutim. Uticaj multinacionalnih kompanija na domaću privredu Uticaj MNK na domaću privredu je višestruk i može biti pozitivan ili negativan. te da su integrirajuća društva u kojoj pojedinci i grupe gube kontrolu nad svojim vlastitim životnim interesima. prikupljanje kapitala u zemlji domaćina čime se lokalna industrija lišava investicionog kapitala a izvoz profita u zemlju u kojoj se nalazi sjedište MNK. Očigledno je da MNK raspolažu kompleksnim intrumenatrijem koji je u funkciji usporavanja ekonomskog razvoja u mnogim (posebno razvijenim) zemljama svijeta. ukidanje nacionalnih barijera i ubrzavanje globalizacije. Ali ipak treba priznati da su MNK glavni izvor kapitala. A ta neadekvatna distribucija stranih direktnih ulaganja ne daje adekvatan imidž globalizaciji. osujećivanje otvaranja novih radnih mjesta do koga dolazi zbog gašenja konkurentnosti na tržištu rada. zalaganje za mirne odnose među državama i unutar njih. MNK radikalno mijenjaju strukturu i funkcionisanje globalne svjetske privrede jer postaju glavne determinante trgovinskih tokova. otvaranje novih radnih mjesta. 5. pružanju pomoći u prikupljanju investicionog kapitala koji se finansirara razvoj. Tako MNK postaju odlučujući faktor u determinisanju ekonomskog. Drugi smatraju dasu MNK ekspoatatorska imperija koja ima za cilj da pokori cijeli svije. smanjenje troškova robe zahvaljujući podsticanju njene proizvodnje u skladu sa načelom komparativne prednosti. ograničavanje radničkih plata. Ovi kritičari smatraju da svijek pada pod uticaj bezobzirnog kapitalističkog imperijalizma. finansiranje zajmova i servisiranje spoljnjeg duga.2. Dok treći imaju stav da MNK odgovaraju sami sebi. izvoz tehnologije koja nije prilagođena nerazvijenim privredama. MNK su nezaobilazni i značajni faktor u svim savremenim međunarodnim ekonomskim tokovima. smanjenje raspoloživosti određenih vrsta roba uspostavljanjem monopola na njihovu proizvodnju i kontrolisanjem njihove distribucije na svjetskom tržištu. stvaranje dohotka i bogatstva. ograničavanje snabdijevanja sirovinama koje se mogu naći na međunarodnom tržištu. osujećivanje rasta domaćih industrijskih grana i lokalne tehnološke stručnosti. Postoje različite teorije o uticaju MNK na međunarodnu privredu. i bivaju potčinjeni eksploatacijskim aktivnostima. proširivanje i produbljivanje jaza 12 . lokacijskih usmjerenosti i ključnih ekonomskih kreativnosti u svijetu. lobiranje za slobodnu trgovinu i uklanjanje barijera koje stoje na putu trgovini poput carinskih opterećenja. obezbjeđivanje prihoda od investicija kojim se pospješuje modernizacija slabije razvijenih zemalja. proizvodnja novih dobara i proširenje mogućnosti za njihovu kupovinu. uslovne neophodne za privredni razvoj. Negativan uticaj MNK na domaću privredu se ogleda u: omogućavanje razvoja oligopolističkih konglomerata koji smanjuju konkurenciju i slobodno preduzetništvo.

2. 7. Povećana je i olakšana mobilnost faktora proizvodnje u svjetskim razmjerama (seljenje proizvodnje prema onim zemljama koje raspolažu jeftinijim radnim resursima kako ljudskim tako i materijalnim). 2008.7 5. Napušta se negativan odnos prema stranom kapitalu i obezbjeđuje pravna sigurnost stranim firmama. 507. Što je MNK mobilnija ona je sposobnija da organizuje proizvodnju van granica matične zemlje. Mladen: Međunarodna ekonomija. 5. tržištima i industrijskim granama. Enormno povećanje ulaganja u istraživanje. Najnoviji razvoj tehnologije značajno smanjuje troškove po jedinici proizvoda pogotovo u učešću troškova radne snage u finalnoj cijeni proizvoda. 8. Osnovna karakterstika MNK je sposobnost transfera vlastitih resursa preko nacionalnih granica. Na ove kompanije se gleda kao na lokomotive privrednog rasta kako razvijenih tako i manje razvijenih zemalja. str. Faktori koji podstiču međuzavisnost svjetske ekonomije su višestruki i različito ispoljeni u pojedinim zemljama.3. 10. već i svjetske ekonomije kao cjeline. Sve izraženija tendencija većine zemalja ka podržavanju i stimulisanju slobodne svjetske trgovine uz paralelno smanjivanje trgovinskih barijera. 6. Mnoge zemlje u usponu i same aktivno primjenjuju izvozno orjantisanu razvojnu strategiju. Unapređenje sistema transporta i logistike što dovodi do smanjenja troškova distribucije i rokova isporuke robe u međunarodnom poslovanju. 9. prvo izdanje. MNK su odlučujući faktor koji opredjeljuje ne samo rad i finansiranje pojedinih industrijskih grana ili nacionalnih privreda.između bogatih i siromašnih zemalja. 13 . Svjetska banka (SB). Shvatanje da je najbolja zaštita nacionalnih interesa kroz ekonomsko povezivanje i saradnju saa drugim zemljama. 4. Pojavljuje se sve veći broj tržišnih segmenata transnacionalnog i globalnog karaktera koji se ponašaju bez predrasuda i preferiraju kupovinu svjetskih afirmisanih brendova iza kojih stoji neka od MNK. razvoj i osvajanje novih tehnologija dodatno potencira značaj ekonomije obima i nužnost proizvodnje za potrebe svjetskog tržišta u cjelini. Tendencija ka regionalnom ekonomskom i tržišnom povezivanju sve je prisutnija i time dolazi do eliminisanja trgovinskih restrikcija i barijera između članica regionalnih integracija. Banja Luka. 7 Bodiroža. 3. i to dobrim dijelom kroy mrežu MNK. Najuočljiviji faktori su ovdje navedeni: 1. dovođenje u pitanje nacionalnog suvereniteta i ugrožavanje autonomije države. Univerzitet za poslovne studije. nerijetko i po cijenu zagađenja okoline. Promjena odnosa i očekivanja većine zemalja prema MNK i direktnim stranim investicijama. Razvoj komunikacionih tehnologija i elektronskih informacionih sistema doprinijeli su približavanju različiti dijelova svijeta i olakšali obavljanje međunarodnih poslovnih operacija. Multinacionalne kompanije kao odlučujući faktor koji opredjeljuje svjetsku privredu Osnovni subjekti globalizacije su Međunarodni monetarni fond (MMF). Svjetska trgovinska organizacija (STO) i MNK. ne poštujući ljudsta prava i izazivajući socijalne posljedice.

Tu svoju nakaradnu ideologiju su umotali u propagandu o globalizaciji. kao i osposobljavanje lokalnih firmi za potpuno i kvalitetno postprodajno servisiranje potrošača. 14.Kriza koja se javlja jasni je pokazatelj neizbježne sudbine svih kapitalističkih ekonomija što je jasni dokaz da kapitalizam nije svemoguć uprkos pokušajima kapitalista da ogromnom mašinerijom ubijede radne mase kako je kapitalizam savršen i da ga bespogovorno treba slijediti. Internacionalizacija poslovanja poznatih agencija koje prate svoje klijente širom svijeta obezbjeđujući na taj način unapređenje lokalne prakse tržišnog komuniciranja. 13. Ipak svjedoci smo da ekonomski poredak koji je svijetu namentuo neoliberalni globalizam neumoljivo čovječanstvu naplaćuje žrtvama miliona ljudi u najsiromašnijim zemljama svijeta. Troškovi kapitala i direktne investicije u inostranstvu su sve više tržišno i profitno orijentisani i projektno usmjeravani. Internacionalizacija poznatih banaka i finansijskih institucija je u direktno u funkciji stimulisanja međunardone ekonomije i međunarodnog marketinga. da bi one uvećavajući svoje poslove. Neoliberalizam je ideologija multinacionalnih kompanija. vrata krvavom pljackaškom pohodu kapitalizma širom planete. Dejstvo navedenih faktora i razvojnih tendencija predstavlja aktuelnu realnost svjetskog poslovnog okruženja. Multinacionalnim kompanijama trebalo je sve veće tržište. Radnička klasa čije su realne nadnice u većini glavnih ekonomskih sistema stagnirale ili opadale podsticana je da pozajmljuju kako bi održala potražnju za dobrima i uslugama. Uticaj finansijske krize na poslovanje multinacionalnih kompanija Finansijske krize označavaju veće smetnje u sustavu finansija. agencija za istraživanje tržišta. Njegova suština je da oni koji su bogati budu još bogatiji. Povećava se broj proizvoda na svjetskom tržištu čiji je identitet i nacionalno porijeklo vrlo teško utvrditi.4. Kao prva žrtva direktne izdaje pala je prva zemlja socijalizma SSSR što je otvorilo vrata globalizaciji. dok su siromašni postajali sve siromašniji. 5. Na taj način dolazi do kretanja kapitala u svjetskim razmjerama i moguće je širiti tržišne horizonte na osnovama globalnog pristupa menadžmentu i marketingu. Taj sistem je prvi primjer ugovorenog monetarnog poretka u povijesti svijeta. ostvarivali veće profite. koje prati pad (vrijednosti) imovine te nesolventnosti mnogih kompanija iz finansijskog sektora ili drugih privrednih grana i obilježavaju negativni uticaj na gospodarske aktivnosti u jednoj ili više zemalja. Bretton-Woods sistem međunarodnog ekonomskog uređenja uspostavio je pravila trgovinskih i financijskih odnosa između glavnih svjetskih industrijskih država. Razvoj globalne tržišne infrastrukture: otvaranje filijala MNK. Neoliberalni kapitalizam rušio je sve prepreke pred sobom ne štedeći novac i silu. Afirmacija multikulturnog menadžmenta i višenacionalnih timova u rokovodstvima mnogih afirmisanih kompanija u svijetu (mnoge kompanije promovišu strance za svoje rukovodioce i menadžere najvišeg ranga). američki Bord Federalnih rezervi pokušavao je da preduprijedi veliku ekonomsku krizu plaveći američku i svjetsku ekonomiju jeftinim kreditima. a namjena mu je bila uređenje monetarnih 14 . slobodnom tržištu i civilnom društvu tvrdeći da će tako svijetu doneti mir i blagostanje.11. 12. konsultantskih kuća. 15. Od kraja 1990-tih.

2 puta. objavljuje proglas u kojem se . Koncept država-nacija i regulacija međunarodne ekonomije. Uslijed krize napušta se liberalna doktrina i prihvaća se misao Johna Maynarda Keynesa.V. napušta zlatni standard i konvertibilnost dolara u zlato. svojstvenih Bretton. Kritike koje danas čitamo ne ulaze u samu suštinu problema već pokušavaju da odbrane stajalište neoliberalizma. Od sindikata se zahtjeva da ne traže povećanja plata koja bi kompenzovala rastuće troškove života. i u tom cilju neophodnoj intervenciji države i centralnih banaka. između ostalog.Woods sistemu. Današnji neoliberalni poredak je zapravo oživljena verzija ekonomskog liberalizma ili liberalnog kapitalizma iz druge polovice l8. poslanici iz 44 udružene nacije okupili su se u Bretton. godine. kao i svjetski ekonomski sistem uspostavljen sporazumom u Bretton. tj. a namjena mu je bila uređenje monetarnih odnosa između neovisnih nacija-država. Kapitalističke vlasti namjeravaju da prebace teret krize upravo na leđa radnih i siromašnih ljudi. SAD u cilju spašavanja od narastajuće krize pribjegava socijalističkim metodama u cilju finansijskog oporavka. Cilj ovih intervencija nije zaštita zaposlenja.st. napušteni su u ime usvajanja koncepta nove ekonomije koja se zasniva na neoliberalnoj doktrini.Wood su. Početak globalizacijskih promjena i procesa značio je ujedno i prekretnicu te napuštanje dotadašnjeg ekonomskog uređenja svijeta uspostavljenog nakon Drugog svjetskog ratana konferenciji u BrettonWoodsu. Obezbjeđivanje maksimalnog zadovoljenja stalno rastućih materijalnih i kulturnih potreba cijelog društva putem neprekidnog povećanja i usavršavanja socijalističke proizvodnje na bazi više tehnike i tehnologije (J. Ekonomska doktrina liberalizma prevladavala je do velike ekonomske krize. Velike depresije ] 929. najpoznatiji predstavnik liberalne doktrine. američki predsjednik Nixon. Sjetimo se recesije koje je 30-tih gurnula svijet u bijedu. Odgovor vodećih kapitalističkih zemalja a posebno Sjedinjenih Država . ove intervencije za cilj imaju da održe kapitalistički sistem koji je svijet gura iz krize u krizu svojom kazino ekonomijom. Uprkos blokadi SSSR je bio jedina država na planeti koje je ostvarivala ogromne kapitalne uspjehe na svim poljima. Taj sistem je prvi primjer ugovorenog monetarnog poretka u povijesti svijeta. kada zemlje izvoznice nafte povisuju cijenu nafte za 5. Iskustva su pokazala da snažna ekonomski jaka i nezavisna socijalistička ekonomija može mirno da se razvija uprkos cikličkim krizama kapitalizma. godine.Staljin) osnovni je zakon socijalizma.Wood su na monetarnoj i financijskoj konferenciji kako bi ponovo izgradili globalni kapitalizam. koji je zastupao tezu o potrebi pune zaposlenosti za uspijeh kapitalizma. kako je to rekao Adam Smith. Keynesova doktrina zadržala se sve do sredine 70-ih godina 20. životnog standarda ili plata i penzija radnih ljudi. ] 971. stoljeća kada je došlo do velike naftne krize. Uslijed toga napušta se Keynesova doktrina.sadrži se u pokušaju obuzdavanja finansijskog sistema putem ogromnih državnih intervencija. i započinje era neoliberalizma. Dok je još trajao Drugi svjetski rat. bez savjetovanja s MMF-om i svojom vladom. Kako bi uspostavili sistem pravila. Sporazum iz Bretton Woodsa potpisan je u srpnju 1944. tu uključujući i nacionalizaciju i spašavanja velikih banaka i ostalih finansijskih institucija koje organizuju nj ihove vlade. Osnovna ideja liberalizma je nemiješanje države u ekonomske procese i kretanja te prepuštanje regulatorskog mehanizma u ekonomiji slobodnom tržištu. odnosno povratka na ekonomiju liberalizma. odnosno 'nevidljivoj ruci'. Bretton-Woods sistem međunarodnog ekonomskog uređenja uspostavio je pravila trgovinskih i financijskih odnosa između glavnih svjetskih industrijskih država.odnosa između neovisnih nacija-država. 15 .

kao što je spomenuto. zlatnim standardom. Bretton. za razliku od nacionalnih državnih ekonomija. No.institucija i procedura. što se naročito odnosilo na SAD. arhitekti BrettonWoodsa nisu ga smatrali primjerenim poslijeratnoj ekonomiji.Wood sa srušio se 1971. sudionici Bretton. Sistem iz Bretton.Wood s sistem predstavljao je učinkovit način kontrole neslaganja i postizanja zajedničkih ciljeva unutar i među državama koje su ga i stvorile. Umjesto toga. No. To je značilo smanjene tarifa te moduliranje trgovine na kapitalistički način.u terminima zlata. nakon što je dovoljan broj zemalja ratificiraosporazum. nakon što su SAD. U razdoblju nakon velike svjetske krize 1930-ih . vijeku zlato je imalo središnju ulogu u 16 . stabilnost i rast bili su važni čimbenici javne politike. godine pokazale su da se pojedinačni nacionalni ciljevi ne mogu postići bez međunarodne suradnje. javni ekonomski menadžment nametnuo se kao primarna dužnost vlada razvijenih zemalja. Tvorci Bretton. Visoke trgovinske tarife ibarijere te natjecateljsko rušenje valutnih tečajeva među državama doprinijeli su ekonomskom slomu. Ovo grupiranje unazadilo je međunarodni tijek kapitala i stranih ulaganja. 1930. ipak.plus/minus jedan posto . Uloga vlade u nacionalnoj ekonomiji postala je usko vezana uz odgovornost vlade prema osiguravanju zadovoljavajućeg stupnja blagostanja za svoje građane. Takozvana država blagostanja izrasla je iz Velike depresije. države su se složile surađivati kako bi regulirale međunarodni ekonomski poredak. Temelj sporazuma bilo je zajedničko vjerovanje u kapitalizam. odustale od konvertibilnosti dolara u zlato. Slobodna trgovina bila je temelj poslijeratnog svijeta kakvim su ga zamišljale Sjedinjene Američke Države. Sporazum u Bretton.Wood su obvezivao je zemlje potpisnice na usvajanje monetarne politike kojom se vrijednost tečaja svake valute zadržava unutar fiksirane vrijednosti .Woodsa osnovali su Međunarodnu banku za obnovu i razvoj i Međunarodni monetarni fond.Wood sa željeli su izbjeći ponavljanje situacije iz 1930-ih godina kada je trgovina između zemalja bila ograničena isključivo na zemlje istih valuta. Iako su se razvijene zemlje razlikovale u vrsti kapitalizma koju su željeli za svoju nacionalnu ekonomiju. tvorci sporazuma iz Bretton. taj liberalni ekonomski mehanizam zahtijevao je državnu intervenciju. Sve do tada. tj. međunarodna ekonomija nije imala središnju vladu koja bi bila odgovorna za valute i njihova kretanja. zasnovanom na tržištu s minimalnim ograničenjima prema privatnoj trgovini i kretanjima kapitala. U prošlosti. kada su ograničena kretanja stranog kapitala i trgovinske barijere doveli do ekonomske katastrofe. i 20. Poučeni iskustvom Velike svjetske depresije. U 19. uspostavili su sistem fiksiranih tečajeva i američki dolar kao rezervnu valutu. Kako bi osigurale ekonomsku stabilnost i mir. ovaj problem se rješavao tzv. No. političkoj nestabilnosti i svjetskom ratu. valutu prema kojoj će se određivati vrijednost drugih valuta. trgovine i plaćanja. Zaposlenost. zbog zahtjeva za državnom intervencijom u ekonomiju i iz teorijskih doprinosa Keynsijanske ekonomske škole koja je također zagovarala državnu intervenciju i i obvezu države u osiguranju pune zaposlenosti.Woods sporazuma zato su prednost davali liberalnom sistemu. bez obzira na postojeće razlike. Ove organizacije počinju djelovati 1946. stvorili su političke uvjete za sporazum u BrettonWoodsu. godine. opet sve su prevenstveno odobravale tržišni mehanizam i privatno vlasništvo. koncentracija moći u nekoliko država i prisustvo dominantne sile koja je mogla preuzeti vodstvo. godine. sve vlade sudionice konferencije složile su se oko nekoliko vrijednih lekcija iz monetarnog nereda međuratnog razdoblja. Zajedničko iskustvo Velike svjetske depresije. No. Liberalni ekonomski sistem zahtijevao je uređen sistem investicija.

s obzirom da je u tom razdoblju britanska ekonomija bila dominantna. domaća baza MNK je u stvari osnovna determinanta međunarodne konkurentnosti. Isto važi i za SAD i General Motors. ODNOS DRŽAVE PREMA MULTINACIONALNIM KOMPANIJAMA Kada govorimo o odnosu države prema MNK. kako bi održali tržišnu tečajnu paritetnu vrijednost uspostavljenu sporazumom u Bretton-Woodsu. 512. korporacijskom ponašanju i njegovoj strukturi. To je. 2008. Poslije rata. U konkurenstkoj prednosti zemlje. 17 . većina istraživanja je usmjerena na analize i ponašanja vodećih (najvećih) njemačkih. 6.međunarodnim monetarnim transakcijama. Kreatori Bretonvudskog ugovora trebali su valutu dovoljno jaku da ispuni rastuće zahtjeve međunarodne likvidnosti. To pokazuje da u najfundamentalnijem području korporacijske strategije domaći korijeni kompanija ostaju i dalje osnovne determinantne njihovog djelovanja. japanskih i američkih MNK. Zbog toga što se njihova konkurentska prednost kreira i mora biti vođena u njihovoj domaćoj privredi. investiranja u inostranstvo. Na primjer.8 Evidentno je da su američke kompanije podesnije za investiranje nego što su to njemačke ili japanske. međunarodna vrijednost valute određivala se prema njenoj vrijednosti u zlatu. ima mnogo promjena u nacionalnim odnosno državnim tradicijama što ima za posljedicu limitiran trend prema približavanju. razvijene ekonomije složile su se s američkom vizijom poslijeratnog međunarodnog ekonomskog uređenja koja je trebala stvoriti i primijeniti učinkovit međunarodni monetarni sistem i ukloniti prepreke kretanjima robe i kapitala.tj. Dolar je postao svjetska valuta i većina svjetskih transakcija vrednovala se u dolarima. bez sumnje. a znatan dio zaliha nalazio se u SSSR-u. Univerzitet za poslovne studije. fiksiran odnos dolara prema zlatu (35$ fina unca zlata) i obveza američke vlade prema tom odnosu. To je značilo da će ostale zemlje određivati vrijednost svoje valute prema dolaru . Pa tako vlade obično ne prihvataju modele po kojima korporacije treba da napuste svoju nacionalnost i postanu bezdržavne. posebno kad se radi o vođenju baznog istraživanja i razvoja u drugim zemljama tj. Tako su MNK iz SAD-a težile da koriste slobodno preduzetništvo odnosno stav prema biznisu kad u specifičnim slučajevima interveniše država. str. Banja Luka. Njemačka je na primjer veću važnost stavljala na socijalnu odgovornost. Zlato se tada vezivalo uz britansku funtu. kupovati i prodavati dolare. Međutim. posebno industrijskog sektora. Mladen: Međunarodna ekonomija. Japan je međutim afirmisao svoje prioritetne modele i dalje dograđivanje jake industrijske baze kao i očuvanje svog već afirmisanog sistema doživotnog zaposlenja. Uz manja razilaženja. Ono je bilo 'podloga' valutama. 8 Bodiroža. Dolar je postao 'rezervna valuta'. mogao biti jedino američki dolar. prvo izdanje. Japanci su jedinstveni u stavu da ono što je dobro za Toyotu dobro je i za Japan. zalihe zlata su se smanjile. Snažna američka ekonomija. učinili su dolar jednako dobrim kao i zlato. Drugi svjetski rat oslabio je i funtu i britansku ekonomiju pa funta više nije mogla ispunjavati svoju ulogu.

finansijski kapital. i vještine upravljanja u zamjenu za profitabilno tržište. Tehnologija ima multinacionalnu snagu.Bodiroža. ZAKLJUČAK Mjesto. Univerzitet za poslovne studije. vlada želi investicije koje MNK može donijeti jednoj zemlji jer to donosi još poslova i zarade. opseg globalizacije temeljen je na specifičnim faktorima. Ali. faktori okoline mogu izravno odrediti razinu globalizacije koji MNK treba odabrati. MNK su operisale u zemljama u razvoju pružajući tehnologiju. uza sve pozitivne i negativne aspekte globalizacije. LITERATURA . Najkraće rečeno. Uzimajući u obzir i troškove i koristi globalizacije. marketinškog i naučnog klastera. U spomenutim uslovima naglasak se stavlja na međunarodne strategije. uloga i značaj multinacionalnih kompanija krajem 20-tog i početkom 21-vog vijeka ostaje najznačajniji faktor međunarodne ekonomije. Tehnološki napredak u velikoj mjeri određuje ko ima moć. Tipično. Mnoge MNK su veće u odnosu na nacionalni dohodak zemalja u kojima se nalaze. 2008. 18 . Lokalna zajednica bi imala koristi od toga jer bi se na primjer razvile ceste. Klasičan obrazac poslovanja mijenja se u pristupu naglašenog tehnologijskog. Proučavanje izravnih faktora okoline također može pridonijeti razumijevanju globalnih strategija. 8. MNK su one kompanije koje upravljaju proizvodnjom ili pružaju usluge u više od jedne zemlje. Ne postoji jedinstvena definicija MNK. a sve više globalnih proizvoda. Mladen: Međunarodna ekonomija.7. Sve je manje nacionalnih. Za MNK. Globalizacija tržišta omogućila je svim ekonomskim subjektima uključivanje na međunarodno tržište. Razvoj tehnologije i transfera uvelike je pod uticajem dvosmjernog stranog ulaganja i izvoza najčešće preko MNK. To znači da nije lako za vladu domaćina da uspostavi nacionalne zakone za MNK. prvo izdanje. Banja Luka. Druge beneficije MNK su izgradnja lokalnog kapaciteta i drugih vještina. Uspostavljanje strane kompanije tamo gdje je radna snaga jeftina je od interesa i samoj kompaniji kao i lokalnim vlastima. Transfer tehnologije ključni je element ostvarivanja međunarodne konkurentnosti potreban za opstanak na globalnom tržištu. Glavni faktori i učesnici uključeni u tehnološki transfer su dobavljači tehnologije i primatelji te opšta ekonomska. politička i tehnička infrastruktura. kolika je ona i ko je prvopoteznik.

Web izvori: – www.fortune.wikipedia.globalizacija. John H: Multinational enterprises and the New Development Paradigm. 2008. spring 2007.World Investment Report: Transnational Corporations and the Infrastructure Challenge. Vanderbilt Journal of Transnational Law. . Buisness Review. Multinational.com – www. 2007.com 19 ..Dunning.com – www.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful