UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE

SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA

„Međunarodne monetarne i finansijske institucije“

NAZIV SEMINARSKOG RADA:

„Značaj multinacionalnih kompanija u globalnoj ekonomiji”

Ime studenta i broj indeksa:

Mentor:

Sarajevo, decembar 2011. godine

......................................1............................................................................................17 7. Multinacionalne kompanije kao odlučujući faktor koji opredjeljuje svjetsku privredu...9 4...................13 6..................18 8.................................1................................................................................................3........6 3............3 2...................... ZAKLJUČAK........................... Uticaj multinacionalnih kompanija na domaću privredu.............12 5.....10 5............... LITERATURA............................. UVOD........ Nastanak multinacionalnih kompanija..................................... PREDNOSTI I IZAZOVI MULTINACIONALNIH KOMPANIJA..........................11 5..........................4 3.................2..... ODNOS DRŽAVE PREMA MULTINACIONALNIM KOMPANIJAMA.........11 5...................18 2 ...............................................................2............................... ZNAČAJ MULTINACIONALNIH KOMPANIJA U GLOBALNOJ EKONOMIJI..............9 4...............................................6 3.............................................................. Definicija multinacionalnih kompanija..................................... Uloga multinacionalnih kompanija u međunarodnoj privredi.................................................................1............................. NASTANAK I DEFINICIJA MULTINACIONALNIH KOMPANIJA............................................................................. Politički i ekonomski uticaj multinacionalnih kompanija.......... PROCES GLOBALIZACIJE.........SADRŽAJ 1..

gledajući sada. Iako je globalizacija na početku imala obećavajući potencijal procesa koji će rezultirati rješenjima svjetskih problema nejednakosti i siromaštva te stvoriti prosperitetno svjetsko društvo. Za multinacionalne kompanije (MNK) se koriste različiti nazivi: multinacionalna. Vjeruje se da je prva savremena MNK Dutch East India Company1 koja je osnovana 1602. činilo se. područje koje danas izaziva najviše polemika. terorističkim odmazdama. aut. transnacionalna. 1 Dutch East India Company – Holandska istočno indijska kompanija.globalizacijska atmosfera kloniranog turbokapitalizma i novih ekonomskih odnosa otvorila je vrata novih mogućnosti za multinacionalne i transnacionalne korporacije. pobunama i protestima nezadovoljnih masa ostavljaju dojam predapokaliptičnog stanja i dovode u pitanje opstojnost takvog poretka. izgleda.wikipedia. što ove dobrano koriste. ali preovlađuje termin „multinacionalna kompanija“. Multinacionalno kompanije (MNK) ili transnacionalne korporacije (TNK) su kompanije koje upravljaju proizvodnjom ili pružaju usluge u više od jedne zemlje. postaju još bogatiji i ostvaruju nezamislivo velike profite kojima bi zaista mogli ispuniti prvobitnu renesansnu ulogu globalizacije. pokazalo se da su istovremeno upravo ti procesi. s vremenskim odmakom. no jedno je sigurno . rezultirati smanjenjem siromaštva i povećanjem općeg blagostanja možda i nije polučila planirane rezultate. organizirano u jedinstveno svjetsko slobodno tržište. UVOD Globalizacijski procesi označili su početak novog vremena i začetak jednog novog svjetskog društva koje je. uvelike utjecali na produbljivanje razlika unutar društva. I dok tradicionalno bogate zemlje i regije. Njihov profit predstavlja zidine kojima je opasan Novi svjetski poredak. Globalne svjetske ekonomske promjene i ekonomska globalizacija. boreći se sa promjenama i zahtjevima koje je takva globalizacija donijela sa sobom. MNK igraju važnu ulogu u internacionalnim odnosima i globalizaciji. što se prije svega odnosi na stvaranje globalnog svjetskog slobodnog tržišta. Globalizacijska tvrdnja kako će svjetsko društvo. No. a s druge nekolicinu bogatih koja živi na račun većine. opet ponavlja – s jedne strane imamo većinu potlačenih i obespravljenih ljudi. – www. Ovo se posebno odnosi na ekonomsku dimenziju globalizacijskih procesa. multinacionalne i transnacionalne korporacije i ostali 'veliki igrači'. MNK imaju jak uticaj na lokalnu ekonomiju ali i na svjetsku ekonomiju. moćni financijski i naftni krugovi. ipak nisu polučile željene rezultate. Ne postoji jedna usvojena definicija multinacionalne kompanije Ovaj seminarski rad će se kratko osvrnuti na nastanak i definiciju MNK a onda opisati kakav značaj MNK imaju na svjetsku ekonomiju.org 3 . Istorija se. konačno prevladalo dotadašnje razlike i podjele. ratovima. Svakodnevne vijesti o socijalnim nemirima. čini se da su razlike i problemi veći nego ikada. internacionalna i supernacionalna kompanija. ostatak svijeta živi na rubu egzistencije. nap.1.

očituje se u prijenosu znanja i informacija. Razvijene industrijske zemlje na svjetskom tržištu javljaju se kao izvoznice prehrambenih proizvoda. društvenog. Iako ideja o izgradnji ovakvog sistema potječe iz daleke prošlosti ostvariva je postala tek u nekoliko posljednjih desetljeća. Koliku će dobit ostvariti pojedine zemlje ovisi o tome trguju li industrijskim proizvodima 4 . čime je ovaj proces znatno ojačao. Unatoč tome. Ona je sve prisutnija pojava u savremenom svijetu koja posljednjih desetljeća unosi brojne promjene u svjetskoj privredi. Trend povezivanja svjetskog gospodarstva i dalje se nastavlja. države i kompanije koje imaju znanje. Globalizacija svjetske privrede ima za cilj stvaranje jedinstvenog privrednog sistema svjetskih razmjera koji bi funkcionirao prema tržišnim zakonitostima. usluga i energije. donedavno nezamislivih razmjera. a novim znanstvenim otkrićima. Budući da se orijentiraju na uzgoj jedne ili manjeg broja izvoznih kultura. doveli su u 19. Dok s jedne strane. a odražava se i na nacionalne granice pojedinih država svijeta. posebno u oblasti informatizacije i pojačava. Nastali su privredni sistemi u kojima su kolonijalne zemlje postale izvoznice sirovina. Najuže je povezana s razvojem komunikacija koje omogućavaju povezivanje svijeta na različite načine. pa čak i nekih sirovina. Slabije privredno razvijene zemlje. dio nerazvijenih zemalja se uključuje u svjetske gospodarske tokove. Budući da imaju masovnu industrijsku proizvodnju svoje proizvode nastoje ponuditi tržištu širom svijeta. PROCES GLOBALIZACIJE Globalizacija je proces privrednog. povećanom obimu svjetske razmjene dobara. tj. budući da skromnu proizvodnju stanovništvo uglavnom koristi za zadovoljavanje vlastitih potreba (ne razmjenjuju čak ni svoje tradicionalne proizvode). vijeku. S tim ciljem najrazvijenije evropske zemlje osnivale su trgovačka udruženja koja su širom svijeta imala svoje podružnice. a žarišta međunarodne saradnje uvijek su bile najrazvijenije zemlje. vijeku znatno su pojačali svjetsku trgovinu i međunarodnu razmjenu. koje su evropske zemlje prerađivale u gotove industrijske proizvode i ponovo izvozile u kolonijalne zemlje. kapitala. kulturnog i političkog djelovanja koji nadilazi granice nacionalnih država. Zbog toga je jačanje industralizacije u svakoj zemlji nužno stvorilo potrebe osiguravanja izvora sirovina i tržišta za vlastite potrebe što je često dovodi lo i do sukoba među industrijskim zemljama. dakle one u kojima se većina stanovništva bavi primarnim djelatnostima. Zahvaljujući povezivanju.2. procesima globalizacije svijet postaje "oveće dvorište" ili "globalno selo". u zaštiti okoliša itd. i 18. Globalizacija svjetske privrede usko je povezana s društvenim i ekonomskim razvojem. u svijetu je sve prisutniji trend stvaranja multinacionalnih kompanija. U njemu bi organizacija proizvodnje roba i pružanja usluga prelazila granice nacionalnih država. kapital i informacije. istodobno je i sve izraženije jačanje regionalnih osjećaja. Geografska otkrića u 15. vijeku do velikog kolonijalnog širenja vodećih evropskih država. a drugim sredstvima nastavlja se borba za izvore sirovina i prevlast na svjetskom tržištu. najmanje su okrenute međunarodnoj saradnji. iako to za njih često ima negativne posljedice. čime smanjuju trgovačku konkurentnost nerazvijenih i utječu na još veću polarizaciju svijeta. potom razvoj merkantilizma u 17. vijeku kolonijalizam starog tipa polako nestaje. Veću potrebu za razmjenom dobara imaju industrijalizirane države svijeta jer su im nužne sirovine. Njihov udjel u svjetskoj privredi bilježi dinamičan porast. U 20. Izgradnja i modernizacija saobraćajnica te početak industralizacije. robu. istodobno zapostavljaju proizvodnju hrane za vlastito stanovništvo koje trpi glad.

Neravnomjeran razmještaj i struktura svjetskog stanovništva. tj. 3. Predviđa se da će se značenje nacionalnih država u oblikovanju svjetske privrede s globalizacijom gubiti važnost te da će istodobno slabiti i značaj državnih granica. Prezaduženost nerazvijenih zemalja. tj. otvaranjem vlastitog tržišta. te pojavom tzv. 2.). Industrija će i dalje proizvoditi goleme količine raznovrsnih proizvoda. Narušavanje ekološke ravnoteže na Zemlji itd. "čistih" industrija koje proizvode bez otpadaka i tehnoloških parkova kao simbola novih industrijskih prostora. Rastuća nezaposlenost. novim materijalima. roboti i slično. Veliku i sveobuhvatnu prekretnicu u savremenoj privredi doživljava industrija koja zapošljava veliki broj radnika i učestvuje u stvaranju novih vrijednosti te je još uvijek najvažnija privredna grana. Za globalizaciju svjetske privrede. Kao što je u prošlosti ljudsko društvo prešlo iz agrarne u industrijsku civilizaciju. Promjene u organizaciji industrije očituju se kroz proces disperzije proizvodnih pogona u prostoru (policentrični raspored) kao i stvaranju manjih i samostalnih jedinica u pogledu odlučivanja i djelovanja. Na taj način jača proces tercijarizacije. različitim metalima) ili finalnim proizvodima (npr. Njihovo političko odlučivanje važno je u stvaranju međunarodnih financijskih i trgovačkih ustanova. U savremenoj privredi svijeta dešavaju se brojne promjene koje se očituju u mijenjanju uloga i značaju pojedinih privrednih grana. Još veće raslojavanje svijeta na privredno razvijene i nerazvijene zemlje. ali sa znatno manjim brojem zaposlenih radnika koje sve uspješnije zamjenjuju strojevi. Njemačka i Japan gdje je oko 70% zaposlenih u tercijarnim i kvartarnim djelatnostima. Dinamika globalizacije predstavlja poseban problem jer nerazvijene zemlje. nacionalne države svojim katkad zatvorenim granicama mogu biti velika prepreka.na niskom stupnju obrade (npr. 4. Uvođenjem savremenih tehnologija u proizvodnju oslobađa se dio radne snage koja se iz sekundarnog usmjerava u tercijarni i kvartarni (uslužni) sektor. a uz to imaju važnu ulogu u razvoju infrastrukture za potrebe nacionalnih privreda (ceste. Proces prestrukturiranja industrije i prelazak u poslijeindustrijsko doba ima i nekih negativnih obilježja kao što su: 1. luke itd. nakon jačanja domaćih tvrtki postale su kočnica daljnjeg razvoja. 5. dolazi do njegovog prestrukturiranja. Dok su nerazvijene zemlje još uvijek na početku procesa industralizacije (koji je praćen intenzivnom deruralizacijom). u postindustrijskom dobu. u gospodarski razvijenim zemljama procesi prestrukturiranja industrije i prelaska ka poslijeindustrijskom društvu odvijaju se velikom brzinom. u posljednjih 20 godina posebno prisutan u najrazvijenijim zemljama kao što su SAD. danas možemo govoriti o prijelazu iz industrijske u poslijeindustrijsku civilizaciju koja je praćena razvojem informatike i primjenom atomske energije. Iako prolazi kroz temeljne promjene. Protekcionizam među razvijenim zemljama. aerodromi. automobilima). željeznice. Poslijeindustrijsko doba karakterizira izravna povezanost znanosti i proizvodnje što rezultira novim tehnologijama. što ne znači da će nacionalne države nestati. 6. industrija u poslijeindustrijskom dobu ne gubi na značaju budući da i dalje ostaje glavni nositelj gospodarskog razvoja. novim izvorima energije. postaju plijen razvijenih 5 . Globalizacija privrede do punog izražaja dolazi tek u tercijarnom i kvartarnom stupnju razvoja. Granice koje su nastale u doba industrijske revolucije kako bi se strogom kontrolom zaštitila domaća proizvodnja.

Najbolji primjer je integracija četiri grada u Francuskoj i Švicarskoj (Lyion. Na nivou kulture zamjeraju joj banalnost. a njima su zahvaćene mnoge zemlje. umjesto da u središte pozornosti stavlja velika umjetnička i znanstvena dostignuća. te promjene u samom načinu proizvodnje i komunikacija koje su s tim povezane. Nastanak multinacionalnih kompanija Na nastanak MNK su uticale nacionalne i međunacionalne prilike. a potrošnja jedini životni cilj. uslijed čega jačaju pokreti protiv globalizacije. Zasniva se na doktrini slobodnog tržišta kao jedinom mehanizmu koji upravlja gospodarstvom. Protivnici globalizacije zamjeraju joj da sveukupni društveni život svodi na gole tržišne odnose. kapitala.budući da se njihova tehnološki zaostala proizvodnja ne može nositi s proizvodnjom razvijenih zemalja.1. Sličan primjer saradnje postoji među francuskim (Alsace) i njemačkim (Baden Wtirttemberg) pokrajinama kojima se priključuje i švicarski grad Basel. Globalizacija je proces uklanjanja prepreka prometu roba. što bi moglo činiti temelj miroljubivom suživotu kroz razvijanje svijesti o različitosti.com 6 . te ideologija koja taj proces prati. a nikako njihova namjera. bez ograničenja. Nametanje te doktrine cijelom svijetu. masovni mediji preplavljeni su “vijestima” iz života raznih “zvijezda” i “zvjezdica”. razmjenu. Svi socijalni odnosi svedeni su na proizvodnju. Bretanja.wikipedia. Početak 19-tog stoljeća karakteriše brzi razvoj nauke i tehnike. Ona također omogućuje da se najveći umovi širom svijeta ujedine u naporima za dobrobit ljudskog roda. Razlikujemo tri tehnološke revolucije. te govore o mentalitetuhomo oeconomicusa kojemu je materijalna dobit osnovna motivacija. Grenoble. Pobornici globalizacije ističu prednosti globalne komunikacije poput mogućnosti upoznavanja i zbližavanja pripadnika različitih naroda koji su prostorno i kulturno udaljeni jedni od drugih. ali i ljudskim društvom u cjelini. privredni i kulturni. Lausanne) uz rijeku Rhonu i Rajnu. bit je procesa globalizacije kakvu danas poznajemo. NASTANAK I DEFINICIJA MULTINACIONALNIH KOMPANIJA 3. i karakteristrike poslovnog života. ljudi i ideja u današnjem svijetu. 3. Ova materijalistička ideologija potrošačku potrebu uzdiže na mjesto glavnog pokretača razvoja. Kao odgovor na procese globalizacije javljaju se regionalni pokreti s ciljem jačanja regionalne pripadnosti čiji su razlozi politički. Prva 2 Definicija preuzeta sa (globalne) ineternetske enciklopedije: www. Kritičari globalizacije uzvraćaju da su pozitivne strane samo usputna posljedica ovih procesa. trgovinu i potrošnju dobara. Navest ćemo primjer razvijenih evropskih zemalja: Španjolske (Baskija i Katalonija).2 Globalizacija je prvenstveno ekonomski i ekonomijom potaknut proces. Korzika) i Belgije (Flandrija i Valonija). Geneves. Nasuprot njima postoje privredni regionalni pokreti čiji je cilj privredna saradnja na temelju korištenja komplementarnih prednosti u sklopu državnih granica. Francuske (Alzace. kako bi se on pretvorio u jedno otvoreno tržište. ali i izvan njih.

godine dopunjen sa Claytonovim aktom. prva zvučna komunikacije preko Atlantika. Međutim. zatim prerađivačka. glavni oblik 3 Konglomerati su preduzeća koja se bave poslovanjem u najmanje pet privrednih grana druge faze prerade. Godine 1913. Potencira se zabrana dogovaranja. godine do početka Drugog svjetskog rata. samo u rijetkim slučajevima mogu se uočiti navedene karakteristike. globalna strategija. potom poljoprivreda i nafta. Termin MNK je prvi put upotrijebio D. Ovaj period karakterišu mnoga značajna otkrića. U godinama Prvog svjetskog rata razvili su se veliki monopolski kompleksi koji su zadovoljavali potrebe vlade i nastojali da dobiju dugoročne ugovore. Gledajući sa tog stanovišta prije početka 20-tog stoljeća. tranzistor. Analizu nastanka MNK treba posmatrati od sadašnjih osnovnih karakteristika na osnovu čega bi mogli utvrditi kada. relativna autonomnost. U 1914. Karakteriše je uvođenje elektronskih mašina i nuklearne energije. dok je prije bila marginalizovana. oligopolitički položaj. uvođenje električne mašine i mašine sa unutrašnjim sagorijevanjem. pencilin 1939. 1960. Ulaganja u inostranstvo su imala prije svega karakter portofolio ulaganja. Ujedno. u Fordu je uvedena prva tekuća traka. kombinacija i konspiracija sa ciljem ograničavanja trgovine i monopolisanja. Ovi propisi su bili reakcija države na koncentraciju i centralizaciju kapitala kao i na ograničavanje tržišne konkurencije. 1927. reaktivni motori 1929. godine u SAD-u koji je onda 1914.tehnološka revolucija obilježava period od 1847. Miješanje vlade u poslovne stvari je započelo još sa Shermanovim aktom donesenim 1890. preduzeća su pronalazila nove oblike organizacije. godine u kojem dominira razdoblje prve parne mašine. Država je pokušala da obnovi „stvaralačku konkurenciju“ i u tu svrhu je osnovana Savezna trgovinska komisija 1914. automobili 1920. Osnovna usmjerenost je bila prema domaćem tržištu. TV 1940. što dovodi do zaključka da su MNK nastale tek te godine. film i fotografija za masovnu upotrebu 1910. Začeci međunarodnog poslovanja upravo nastaju u vrijeme druge tehnološke revolucije. godine. satelitska telefonija i 1970. Prenos električne energije na velika rastojanja omogućio je da se mjesto proizvodnje izdvoji od neposrednog izvora energije. Druga tehnološka revolucija obuhvata period od 1890. dovršen je Panamski kanal. gdje i kako su u njihovom razvoju počele da se pojavljuju karakteristike poput: transnacionalnost. računar. godini već na prvom mjestu po vrijednosti ulaganja (SAD) u inostranstvu nalazi se ekstraktivna industrija. koju je patentirao Watt 1769. godine sa zadatkom da izučava slučajeve nelojalne konkurencije i ograničavanja trgovine. konglomerati3 sastavljeni od međusobno nepovezanih jedinki. godine). mikroprocesor i robot. Uloga države u privredi je postala afirmisana. vještačka svila i zamrzivači 1930. do 1890. Osnovno načelo im je bilo da „posluju prema prilikama“. Danas. Najprije je preovladavalo ulaganje u željeznice pomoću kojih je kapital stvorio uslove za eksploatisanje prirodnih bogastava u kolonijama. 7 . Lilienthal. 1960. godine. Treća tehnološka revolucija počinje sa razvijenim zemljama poslije Drugog svjetskog rata (u SADu već 1940. veličina. činjenica je da MNK vuče korijene iz ranijeg perioda sadašnjih razvijenih zemalja u periodu njihove koncentracije i centralizacije kapitala.

na osnovama brzog razvoja i mnogobrojnih udruživanja. Neposredna ulaganja oplođuju i dopunjuju se i ostalim vidovima nastupanja: trgovinom. a sve su organizovane gotovo kao autonomne jedinke. svoj prvi pogon u inostranstvu Siemens je otvorio 1875. Nastala je u SAD u 19-tom stoljeću. Poslovanje kontroliše jedan čovjek ili nekoliko njih koji zajedno odlučuju o svemu. licencama i drugim oblicima ugovorene saradnje. Švicarska. postalo je neophodno razviti neposredni odnos između potrošača i proizvođača i to ne samo zbog ponude proizvoda nego i zbog kontrolisanja istih. nastanak MNK je u neposrednoj vezi sa procesima koncentracije i centralizacije kapitala i ova su preduzeća danas prisutna ponajprije u tehnološkim intenzivnim dijelovima proizvodnje. Hoechst 1878. Korporacije se decentralizuju u više jedinki. Promjene u strukturi međunarodne razmjene su dovele do ove promjene u poslovnoj strategiji. Bogatstvo raznovrsnosti i isprepletenosti oblika čini danas karakteristiku MNK. Administrativna piramida odlučivanja u korporaciji je bila neophodna za ovladavanje razuđenom vertikalno integrisanom proizvodnjom i marketingom. U 14-tom stoljeću u Firenci je postojalo 150 firmi koje bi se po obimu mogle označiti kao multinacionalne.prodiranja MNK na strana tržišta predstavljaju neposredna ulaganja.e. godine. godine. engleske. godine.. Porodično preduzeće. Prelomni trenutak za nastanak MNK je kada preduzeće počne da uspostavlja proizvodne veze u inostranstvu. Sredinom 17-tog stoljeća. Na primjer. 3. Švedska i Francuska preduzeća su postala multinacionalna još prije Prvog svjestkog rata. Organizovano na nivou jedne fabrike i po pravilu je ograničeno na jednu industrijsku granu i funkciju. Počelo sa razvijati poslije 1920.  Period poslije Drugog svjetskog rata. Razvoj MNK se može podijeliti na tri faze: 1. Transnacionalno preduzeće. želeći uspješno konkurisati uslovima kada se neprekidno pojavljuju inovacije.  Period poslije 1955. U tom periodu primat su imala evropska preduzeća dok danas to imaju američka. Čim su se u prvom planu pojavili industrijski proizvodi. kada su sumerski trgovci uvidjeli da su im za njihove spoljnotrgovinske akcije potrebni ljudi koji će biti detaširani u inostranstvu kako bi prihvatali. godine. francuske i danske porodice su slale rođake u Ameriku i Zapdnu Indiju kao predstavnike svojih preduzeća. Ukoliko bismo pošli od postavke da je za MNK važna samo međunarodna aktivnost onda bismo početke tražili još u periodu najstarije civilizacije. Nastalo je kao odgovor na novu tržišnu strategiju. nekih 2500 p. Agfa 1888/1898. Svaka se specijalizuje za izradu jednog proizvoda. Za ekspanziju američkih i evropskih preduzeća karakteristična su 3 skoka:  Period od 1920. skladištili i prodavali njihovu robu. Prema tome. Nastanak MNK rezultat je zakonitosti razvoja kapitalizma na nacionalnom i svjetskom nivou. kada u tom pogledu prevaziđe ulaganja isključivo u prodajne jedinke. sa razuđenim funkcijama na mnogim područjima. do 1929. 8 .n. 2. Nacionalna korporacija. a pravi zamah dobija nakon Drugog svjetskog rata.

godine bitno je uticala na smanjenje stope rasta internacionalizacije preduzeća. 365-367 9 . 3. Đurica: „Međunarodni ekonomski odnosi“. South Western Co. Definicija multinacionalnih kompanija Sa vlasničkog aspekta. 4. U korist ove teze uzima se primjer kompanije Šel (Shell) i Unilever. Etnocentrične kompanije – sva moć je koncentrisana u matičnoj zemlji. što znači da je rukovodstvo višenacionalnog karaktera – u rukovodstvu se nalaze predstavnici svih organaka multinacionalnih preduzeća. Neki smatraju da se kompanije ne mogu istinski zvati MNK. Prednosti multinacionalnog djelovanja moraju biti odmjerene u odnosu na izazove i rizike povezane s 4 Acin. Pigmalion. koje su pod kontrolom britanskog i danskog kapitala. Dallas. drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje. 5 Root. a lokalni kadrovi imaju relativnu autonomiju. Prema kriterijumu upravljanja. Ukoliko koristimo ovaj kriterij za određenje MNK.4 Druge definicije MNK-a su:  MNK predstavlja matično preduzeće koje ostvaruje proizvodnju i druge aktivnosti u inostranstvu preko sopstvenih ogranaka smještenih u više različitih zemalja. Publishing. Prema ovom kriterijumu. str. Franklyn: „International Trade and Investments“. definicija MNK ističe da je to takav oblik organizovanja preduzeća u kome je centrala ili matična kompanija u vlasništvu rezidenta najmanje dvije zemlje. pored centrale u jednoj zemlji.Ekonomska kriza 1929. odlučivanje je decentralizovano.2. Kod današnjih MNK najčešći je uninacionalni koncept. poistovjećuje sa nacionalnim interesima zemlje kojoj pripada. sve dok obim njihovih međunarodnih aktivnosti ne bude takav da njihovo nacionalno porijeklo postane nebitno. 2. karakteriše ih globalna svjetska orjentacija i priznaje se izvjesna autonomija ali sa interesima razvoja cijele kompanije. obavljaju aktivnost u više zemalja dok centrala u matičnoj zemlji donosi sve odluke i rukovodi cjelokupnim poslovanjem. 1998. USA. relativno mali broj MNK bi se mogao nazvati multinacionalnim. klasifikacije MNK se svodi na tri tipa: 1. Novi Sad. do određene granice. One često imaju pristup prirodnim resursima koji ponekad nisu dostupni domaćim kompanijama. a aktivnosti i odluke upravljača su orijentisane ka centru kompanije. 3. PREDNOSTI I IZAZOVI MULTINACIONALNIH KOMPANIJA MNK može koristiti prednosti poslovnih priika u različitim zemljama.5  MNK je poslovno preduzeće legalno domicilirano u više od jedne zemlje čije su komercijalne aktivnosti dovoljno velikog obima da imaju znatan uticaj na privredu i zemlje iz koje potiče matična kompanije i zemlje u kojima ima svoje filijale. postoji veći broj kompanija u drugim zemljama koje imaju određenu samostalnost. Policentrične kompanije – svaki dio se. MNK je ona kompanija čija upravljačka centrala ima višenacionalni karakter. Geocentrične kompanije – postoji više centralnih kompanija širom svijeta. ostvaruje direktnu kontrolu nad poslovanjem svojih organaka u inostranstvu. nastoji da ostvari takvu politiku koja će prevazići granice između zemalja i doprinijeti ostvarenju geocentrične orijentacije preduzeća.

3. Vremenom su MNK usavršile četiri osnovne strateške varijante: 1. 3. Raspadom SSSR 1991.1. zemljama u razvoju nedostaju upravljačke. Vođene iskustvom svojih američkih konkurenata. Takav razvoj situacije je doveo do širenja multinacionalnih kompanija. a svih filijala u jedinstvenu mrežu upravljanja. Dobro poznavanje konkurenata. Na primjer. Razmještanje vlastite proizvodnje na najrentabilnija mjesta. Integrisanje svih organizacionih jedinica u jedinstven sistem računvodstva. Ove kompanije su se počele razvijati u SO-im godinama XX vijeka. 2. marketinške i tehničke vještine pa se sa sticanjem tih vještina situacija mijenja. 2. evropske zemlje su odlučile i same osnovati takve kompanije. organizacionu strukturu i upravljanje i primjenu savremenog metoda tehnologije i na tim osnovama stvaraju konkurentsku prednost. 4. 6. Racionalizacija proizvodnje njenim premještanjem u zemlje sa manjim troškovima proizvodnje. Orijentacija na korištenje vlastitih inostranih investicija za formiranje srodnih firmi. zaključivanje partnerskih ugovora sa drugim firmama. gašenje starih tehnologija. Stalan rast kompanije i diversifikacija djelatnosti. Ponašanje u stilu „globalnog igrača“ (fleksibilan i inovativan). a formiranje multinacionalnih kompanija je označilo početak ekonomske globalizacije. Danas se smatra da je strategija MNK globalna ako uvažava sljedeće: 1. Globalno shvatanje svjetskog tržišta i konkurencije. Rezervisanje tražnje na inostranim tržištima preko formiranja vlastitih filijala. Učešće u visokotehnološkim industrijskim granama. MNK prilagođavaju poslovnu politiku. ekonomski su moćne i imaju uticaja na cjelokupnu ekonomiju i politiku nekih zemalja. Iz tih razloga MNK moraju održavati dobre odnose sa zemljom domaćina što je ponekad teško jer dolazi do čestih promjena vlasti. Taj razvoj je doveo i do svestranog ekonomskog razvoja. 8. 9. Koordinacija vlastitih djelatnosti pomoću vrhunske informativne tehnologije. pred multinacionalnim kompanijama su otvorena vrata tržišta 10 . godine. Obezbjeđenje sopstvene proizvodnje stranim resursima. američke multinacionalne kompanije su došle u priliku da svoje proizvode plasiraju i prodaju na tržištima izvan Amerike.djelovanjem u stranom okruženju. Jedan od probelma predstavlja porast nacionalizma u mnogim zemljama. 4. desile su se mnoge promjene koje su umnogome preoblikovale industrijsko društvo. i 4. Potpuna kontrola svih transakcija u svijetu. U tom procesu je bitnu ulogu odigrao zapanjujući razvoj nauke i tehnologije kao pokretni motor društva. 5. Multinacionalne kompanije i posebno američke kompanije te vrste od tada pa do danas ostvaruju veliki uticaj na ekonomske prilike u svijetu i određuju kada i kako će doći do zasićenosti svjetskog tržišta nekim proizvodom. Koristeći razvijenu međunarodnu transportnu mrežu i ondašnje tenzije u Evropi i Japanu. Politički i ekonomski uticaj multinacionalnih kompanija U posljednjoj deceniji XX stoljeća. Multinacionalne kompanije su ustvari kompanije koje djeluju u više svjetskih zemalja. Te zemlje postaju svjesne vrijednosti svojih prirodnih resursa i spretnije su u međunarodnim pregovorima. 7.

6 6 Bodiroža. Suprotno mišljenju pojedinaca koji vjeruju da su upravo ovakve investicije dovele do tihe okupacije nekih zemalja u razvoju. 11 . str. od kojih je 37.2 triliona dolara. aktivne i u svjetskoj politici. a ne domaćeg stanovništva. Aktivnostima multinacionalnih kompanija u svijetu i posebno u zemljama u razvoju. Mladen: Međunarodna ekonomija. 2008. ekonomski analitičari neprestano upozoravaju da multinacionalne kompanije svoju zaradu iz zemalja u kojima djeluju izvlače u vidu deviznih zaliha. Multinacionalne kompanije pored ekonomskog prodora u razne svjetske zemlje. ulaz tehnologije u sve vidove posla doprinosi još većem sukobu ovih zemalja ja jakom ekonomijom. Zatim.1. Ovakav omjer izlaza deviza mnogo je veći od početnog kapitala koje multinacionalne kompanije unose u zemlje u razvoju. Banja Luka. Tako su recimo u periodu između 1985 i 1990 iskazale porast od 30% što je četiri puta više od rasta svjetskog autputa. Sa druge strane. Aktivnijom ulogom i investicijskim projektima na tim tržištima tokom 80tih i 90-tih godina XX vijeka. prvo izdanje. Primjer takvog djelovanja je čileanska internacionalna kompanija ITT (Internationala Telefon and Telegraf). dolazi do jačanja ekonomije. a tri puta više od rasta svjetske trgovinske razmjene. Multinacionalne kompanije posjeduju modernu tehnologiju koja im omogućava dobijanje raznih unosnih poslova. miješaju se i u unutrašnju politiku tih zemalja. Uloga multinacionalnih kompanija u međunarodnoj privredi Najveće MNK u svijetu ostvaruju približno 4/5 svjetskog industrijskog autputa dok istovremeno zapošljavaju 2/3 njihove radne snage. Multinacionalne kompanije iz nekoliko vodećih svjetskih zemalja su 1996. Zatim. Sa druge strane. što je mnogo više od cjelokupnog profita ostvarenog na svjetskom tržištu koji iznosi oko 5.Istočne Europe i Kine. Time su strane direktne investicije postale glavne determinanta trgovinskih modela. iskustvo pokazuje da prisustvo ovih kompanija u nekoj zemlji ne dovodi do okupacije. 5. gdje se ponekad njihove odluke smatraju mnogo važnijim od odluka vlada pojedinih svjetskih zemalja. godine ostvarile profit u iznosu od 7 triliona dolara.000 bilo u vlasništvu razvijenih zemalja. 504. ZNAČAJ MULTINACIONALNIH KOMPANIJA U GLOBALNOJ EKONOMIJI 5. Statistički podaci pokazuju da je tokom 90-tih godina u svijetu djelovalo čak više od 45.nego do nezaposlenja radnika koji su prije toga bili uposleni u različitim sferama državne ekonomije. multinacionalne kompanije proizvodnju usklađuju sa potrebama svjetskog tržišta. ekonomije i industrije. direktne strane investicije konstantno se uvećavaju. Univerzitet za poslovne studije. Nije teško pronaći osobe sa površnim pogledom koje šire uvjerenje da prihod ovih kompanija dovodi do porasta kapitala i razvoja ekonomije zemalja u kojim djeluju. što lokalne firme dovodi na rub stečaja i propasti. pored trgovine. ali i multinacionalnih kompanija. međusobno oprečna gledišta.000 multinacionalnih kompanija. postoje različita. Multinacionalne kompanije su danas.

lobiranje za slobodnu trgovinu i uklanjanje barijera koje stoje na putu trgovini poput carinskih opterećenja. Dok treći imaju stav da MNK odgovaraju sami sebi. proizvodnja novih dobara i proširenje mogućnosti za njihovu kupovinu. obezbjeđivanje prihoda od investicija kojim se pospješuje modernizacija slabije razvijenih zemalja. stvaranje dohotka i bogatstva. Postoje različite teorije o uticaju MNK na međunarodnu privredu. lokacijskih usmjerenosti i ključnih ekonomskih kreativnosti u svijetu. Ovi kritičari smatraju da svijek pada pod uticaj bezobzirnog kapitalističkog imperijalizma. Uticaj multinacionalnih kompanija na domaću privredu Uticaj MNK na domaću privredu je višestruk i može biti pozitivan ili negativan. Očigledno je da MNK raspolažu kompleksnim intrumenatrijem koji je u funkciji usporavanja ekonomskog razvoja u mnogim (posebno razvijenim) zemljama svijeta. Tako MNK postaju odlučujući faktor u determinisanju ekonomskog. smanjenje raspoloživosti određenih vrsta roba uspostavljanjem monopola na njihovu proizvodnju i kontrolisanjem njihove distribucije na svjetskom tržištu. MNK su nezaobilazni i značajni faktor u svim savremenim međunarodnim ekonomskim tokovima. Jedni teoretičari smatraju da su MNK korisne za čovječanstvo. smanjenje troškova robe zahvaljujući podsticanju njene proizvodnje u skladu sa načelom komparativne prednosti.2. ugrožavanje i umanjivanje važnosti nacionalne kulture i nacionalnih različitosti ne bi li one bile zamijenjene homogenizovanom „svjetskom kulturom“ u kojoj dominantan položaj zauzimaju potrošačke vrijednosti. Ali ipak treba priznati da su MNK glavni izvor kapitala. Drugi smatraju dasu MNK ekspoatatorska imperija koja ima za cilj da pokori cijeli svije. gdje je koncern samo začetnik mega integracija. finansiranje istraživanja i razvoja što omogućuje tehnološke inovacije. osujećivanje otvaranja novih radnih mjesta do koga dolazi zbog gašenja konkurentnosti na tržištu rada. i bivaju potčinjeni eksploatacijskim aktivnostima. Negativan uticaj MNK na domaću privredu se ogleda u: omogućavanje razvoja oligopolističkih konglomerata koji smanjuju konkurenciju i slobodno preduzetništvo. te da su integrirajuća društva u kojoj pojedinci i grupe gube kontrolu nad svojim vlastitim životnim interesima. ukidanje nacionalnih barijera i ubrzavanje globalizacije. obučavanje zaposlenih. 5. MNK radikalno mijenjaju strukturu i funkcionisanje globalne svjetske privrede jer postaju glavne determinante trgovinskih tokova. Pozitivan uticaj se ogleda u povećanju obima trgovine. činjenica je da su najmanje razvijene zemlje u Africi i drugim regionima primile zanemarljivo mali procenat od ukupnog investiranog iznosa u odnosu na najrazvijenije zemlje. pružanju pomoći u prikupljanju investicionog kapitala koji se finansirara razvoj. finansiranje zajmova i servisiranje spoljnjeg duga. stvaranje dužnika i primoravanje siromašnih da zavisi od kreditora. proširivanje i produbljivanje jaza 12 . otvaranje novih radnih mjesta. A ta neadekvatna distribucija stranih direktnih ulaganja ne daje adekvatan imidž globalizaciji. osujećivanje rasta domaćih industrijskih grana i lokalne tehnološke stručnosti. ograničavanje snabdijevanja sirovinama koje se mogu naći na međunarodnom tržištu. političkog i socijalnog blagostanja u svijetu.Međutim. uslovne neophodne za privredni razvoj. ograničavanje radničkih plata. zalaganje za mirne odnose među državama i unutar njih. prikupljanje kapitala u zemlji domaćina čime se lokalna industrija lišava investicionog kapitala a izvoz profita u zemlju u kojoj se nalazi sjedište MNK. internacionalizacije usluga i proizvodnje i najsavremenije tehnologije. izvoz tehnologije koja nije prilagođena nerazvijenim privredama.

Enormno povećanje ulaganja u istraživanje. tržištima i industrijskim granama. 6. 3. 2.između bogatih i siromašnih zemalja. Promjena odnosa i očekivanja većine zemalja prema MNK i direktnim stranim investicijama. 13 . Univerzitet za poslovne studije. razvoj i osvajanje novih tehnologija dodatno potencira značaj ekonomije obima i nužnost proizvodnje za potrebe svjetskog tržišta u cjelini. 9. 507. ne poštujući ljudsta prava i izazivajući socijalne posljedice. i to dobrim dijelom kroy mrežu MNK. Mnoge zemlje u usponu i same aktivno primjenjuju izvozno orjantisanu razvojnu strategiju. Što je MNK mobilnija ona je sposobnija da organizuje proizvodnju van granica matične zemlje. Shvatanje da je najbolja zaštita nacionalnih interesa kroz ekonomsko povezivanje i saradnju saa drugim zemljama. 2008. Napušta se negativan odnos prema stranom kapitalu i obezbjeđuje pravna sigurnost stranim firmama. Pojavljuje se sve veći broj tržišnih segmenata transnacionalnog i globalnog karaktera koji se ponašaju bez predrasuda i preferiraju kupovinu svjetskih afirmisanih brendova iza kojih stoji neka od MNK. Sve izraženija tendencija većine zemalja ka podržavanju i stimulisanju slobodne svjetske trgovine uz paralelno smanjivanje trgovinskih barijera.7 5. Mladen: Međunarodna ekonomija. dovođenje u pitanje nacionalnog suvereniteta i ugrožavanje autonomije države. 4. Faktori koji podstiču međuzavisnost svjetske ekonomije su višestruki i različito ispoljeni u pojedinim zemljama. 10. Svjetska banka (SB). prvo izdanje. Najnoviji razvoj tehnologije značajno smanjuje troškove po jedinici proizvoda pogotovo u učešću troškova radne snage u finalnoj cijeni proizvoda. već i svjetske ekonomije kao cjeline. str. 7. Unapređenje sistema transporta i logistike što dovodi do smanjenja troškova distribucije i rokova isporuke robe u međunarodnom poslovanju. nerijetko i po cijenu zagađenja okoline. Tendencija ka regionalnom ekonomskom i tržišnom povezivanju sve je prisutnija i time dolazi do eliminisanja trgovinskih restrikcija i barijera između članica regionalnih integracija. Povećana je i olakšana mobilnost faktora proizvodnje u svjetskim razmjerama (seljenje proizvodnje prema onim zemljama koje raspolažu jeftinijim radnim resursima kako ljudskim tako i materijalnim). 8. 5. Razvoj komunikacionih tehnologija i elektronskih informacionih sistema doprinijeli su približavanju različiti dijelova svijeta i olakšali obavljanje međunarodnih poslovnih operacija. MNK su odlučujući faktor koji opredjeljuje ne samo rad i finansiranje pojedinih industrijskih grana ili nacionalnih privreda. 7 Bodiroža. Multinacionalne kompanije kao odlučujući faktor koji opredjeljuje svjetsku privredu Osnovni subjekti globalizacije su Međunarodni monetarni fond (MMF). Na ove kompanije se gleda kao na lokomotive privrednog rasta kako razvijenih tako i manje razvijenih zemalja.3. Svjetska trgovinska organizacija (STO) i MNK. Najuočljiviji faktori su ovdje navedeni: 1. Osnovna karakterstika MNK je sposobnost transfera vlastitih resursa preko nacionalnih granica. Banja Luka.

da bi one uvećavajući svoje poslove. Uticaj finansijske krize na poslovanje multinacionalnih kompanija Finansijske krize označavaju veće smetnje u sustavu finansija. 13.Kriza koja se javlja jasni je pokazatelj neizbježne sudbine svih kapitalističkih ekonomija što je jasni dokaz da kapitalizam nije svemoguć uprkos pokušajima kapitalista da ogromnom mašinerijom ubijede radne mase kako je kapitalizam savršen i da ga bespogovorno treba slijediti. Multinacionalnim kompanijama trebalo je sve veće tržište. Ipak svjedoci smo da ekonomski poredak koji je svijetu namentuo neoliberalni globalizam neumoljivo čovječanstvu naplaćuje žrtvama miliona ljudi u najsiromašnijim zemljama svijeta. Na taj način dolazi do kretanja kapitala u svjetskim razmjerama i moguće je širiti tržišne horizonte na osnovama globalnog pristupa menadžmentu i marketingu. Neoliberalizam je ideologija multinacionalnih kompanija. koje prati pad (vrijednosti) imovine te nesolventnosti mnogih kompanija iz finansijskog sektora ili drugih privrednih grana i obilježavaju negativni uticaj na gospodarske aktivnosti u jednoj ili više zemalja. 5. Troškovi kapitala i direktne investicije u inostranstvu su sve više tržišno i profitno orijentisani i projektno usmjeravani. Afirmacija multikulturnog menadžmenta i višenacionalnih timova u rokovodstvima mnogih afirmisanih kompanija u svijetu (mnoge kompanije promovišu strance za svoje rukovodioce i menadžere najvišeg ranga). slobodnom tržištu i civilnom društvu tvrdeći da će tako svijetu doneti mir i blagostanje. Internacionalizacija poznatih banaka i finansijskih institucija je u direktno u funkciji stimulisanja međunardone ekonomije i međunarodnog marketinga. američki Bord Federalnih rezervi pokušavao je da preduprijedi veliku ekonomsku krizu plaveći američku i svjetsku ekonomiju jeftinim kreditima. Bretton-Woods sistem međunarodnog ekonomskog uređenja uspostavio je pravila trgovinskih i financijskih odnosa između glavnih svjetskih industrijskih država. agencija za istraživanje tržišta. a namjena mu je bila uređenje monetarnih 14 .11. Od kraja 1990-tih. Tu svoju nakaradnu ideologiju su umotali u propagandu o globalizaciji. vrata krvavom pljackaškom pohodu kapitalizma širom planete. Razvoj globalne tržišne infrastrukture: otvaranje filijala MNK. dok su siromašni postajali sve siromašniji. Njegova suština je da oni koji su bogati budu još bogatiji. 15. Neoliberalni kapitalizam rušio je sve prepreke pred sobom ne štedeći novac i silu. ostvarivali veće profite. kao i osposobljavanje lokalnih firmi za potpuno i kvalitetno postprodajno servisiranje potrošača. 12. Internacionalizacija poslovanja poznatih agencija koje prate svoje klijente širom svijeta obezbjeđujući na taj način unapređenje lokalne prakse tržišnog komuniciranja. Povećava se broj proizvoda na svjetskom tržištu čiji je identitet i nacionalno porijeklo vrlo teško utvrditi. Dejstvo navedenih faktora i razvojnih tendencija predstavlja aktuelnu realnost svjetskog poslovnog okruženja. konsultantskih kuća. 14. Radnička klasa čije su realne nadnice u većini glavnih ekonomskih sistema stagnirale ili opadale podsticana je da pozajmljuju kako bi održala potražnju za dobrima i uslugama. Taj sistem je prvi primjer ugovorenog monetarnog poretka u povijesti svijeta.4. Kao prva žrtva direktne izdaje pala je prva zemlja socijalizma SSSR što je otvorilo vrata globalizaciji.

godine. Koncept država-nacija i regulacija međunarodne ekonomije. a namjena mu je bila uređenje monetarnih odnosa između neovisnih nacija-država. Uslijed toga napušta se Keynesova doktrina.Woods sistemu. Obezbjeđivanje maksimalnog zadovoljenja stalno rastućih materijalnih i kulturnih potreba cijelog društva putem neprekidnog povećanja i usavršavanja socijalističke proizvodnje na bazi više tehnike i tehnologije (J. Velike depresije ] 929. poslanici iz 44 udružene nacije okupili su se u Bretton.Staljin) osnovni je zakon socijalizma.V. Bretton-Woods sistem međunarodnog ekonomskog uređenja uspostavio je pravila trgovinskih i financijskih odnosa između glavnih svjetskih industrijskih država. objavljuje proglas u kojem se . Ekonomska doktrina liberalizma prevladavala je do velike ekonomske krize. američki predsjednik Nixon. stoljeća kada je došlo do velike naftne krize. Dok je još trajao Drugi svjetski rat. Današnji neoliberalni poredak je zapravo oživljena verzija ekonomskog liberalizma ili liberalnog kapitalizma iz druge polovice l8. životnog standarda ili plata i penzija radnih ljudi. između ostalog.2 puta. i u tom cilju neophodnoj intervenciji države i centralnih banaka. koji je zastupao tezu o potrebi pune zaposlenosti za uspijeh kapitalizma. napušteni su u ime usvajanja koncepta nove ekonomije koja se zasniva na neoliberalnoj doktrini. Kako bi uspostavili sistem pravila. odnosno 'nevidljivoj ruci'. svojstvenih Bretton. bez savjetovanja s MMF-om i svojom vladom. Cilj ovih intervencija nije zaštita zaposlenja. najpoznatiji predstavnik liberalne doktrine. ] 971. Početak globalizacijskih promjena i procesa značio je ujedno i prekretnicu te napuštanje dotadašnjeg ekonomskog uređenja svijeta uspostavljenog nakon Drugog svjetskog ratana konferenciji u BrettonWoodsu. Od sindikata se zahtjeva da ne traže povećanja plata koja bi kompenzovala rastuće troškove života. Uslijed krize napušta se liberalna doktrina i prihvaća se misao Johna Maynarda Keynesa.odnosa između neovisnih nacija-država. SAD u cilju spašavanja od narastajuće krize pribjegava socijalističkim metodama u cilju finansijskog oporavka. Iskustva su pokazala da snažna ekonomski jaka i nezavisna socijalistička ekonomija može mirno da se razvija uprkos cikličkim krizama kapitalizma. kada zemlje izvoznice nafte povisuju cijenu nafte za 5. Keynesova doktrina zadržala se sve do sredine 70-ih godina 20. 15 .Wood su na monetarnoj i financijskoj konferenciji kako bi ponovo izgradili globalni kapitalizam. kako je to rekao Adam Smith. Odgovor vodećih kapitalističkih zemalja a posebno Sjedinjenih Država . Sjetimo se recesije koje je 30-tih gurnula svijet u bijedu. Osnovna ideja liberalizma je nemiješanje države u ekonomske procese i kretanja te prepuštanje regulatorskog mehanizma u ekonomiji slobodnom tržištu. odnosno povratka na ekonomiju liberalizma. Kritike koje danas čitamo ne ulaze u samu suštinu problema već pokušavaju da odbrane stajalište neoliberalizma. ove intervencije za cilj imaju da održe kapitalistički sistem koji je svijet gura iz krize u krizu svojom kazino ekonomijom. godine.st. i započinje era neoliberalizma. tj. Uprkos blokadi SSSR je bio jedina država na planeti koje je ostvarivala ogromne kapitalne uspjehe na svim poljima.Wood su.sadrži se u pokušaju obuzdavanja finansijskog sistema putem ogromnih državnih intervencija. Kapitalističke vlasti namjeravaju da prebace teret krize upravo na leđa radnih i siromašnih ljudi. kao i svjetski ekonomski sistem uspostavljen sporazumom u Bretton. tu uključujući i nacionalizaciju i spašavanja velikih banaka i ostalih finansijskih institucija koje organizuju nj ihove vlade. napušta zlatni standard i konvertibilnost dolara u zlato. Taj sistem je prvi primjer ugovorenog monetarnog poretka u povijesti svijeta. Sporazum iz Bretton Woodsa potpisan je u srpnju 1944.

No. međunarodna ekonomija nije imala središnju vladu koja bi bila odgovorna za valute i njihova kretanja.Wood s sistem predstavljao je učinkovit način kontrole neslaganja i postizanja zajedničkih ciljeva unutar i među državama koje su ga i stvorile. nakon što su SAD. godine. ovaj problem se rješavao tzv. Sporazum u Bretton. kao što je spomenuto. Bretton. U prošlosti. Umjesto toga.u terminima zlata. Sistem iz Bretton. Takozvana država blagostanja izrasla je iz Velike depresije. Ove organizacije počinju djelovati 1946. Kako bi osigurale ekonomsku stabilnost i mir. Iako su se razvijene zemlje razlikovale u vrsti kapitalizma koju su željeli za svoju nacionalnu ekonomiju.plus/minus jedan posto . zlatnim standardom. uspostavili su sistem fiksiranih tečajeva i američki dolar kao rezervnu valutu. taj liberalni ekonomski mehanizam zahtijevao je državnu intervenciju.Woodsa osnovali su Međunarodnu banku za obnovu i razvoj i Međunarodni monetarni fond. stvorili su političke uvjete za sporazum u BrettonWoodsu. nakon što je dovoljan broj zemalja ratificiraosporazum. Ovo grupiranje unazadilo je međunarodni tijek kapitala i stranih ulaganja. Liberalni ekonomski sistem zahtijevao je uređen sistem investicija. Sve do tada. ipak. Visoke trgovinske tarife ibarijere te natjecateljsko rušenje valutnih tečajeva među državama doprinijeli su ekonomskom slomu. opet sve su prevenstveno odobravale tržišni mehanizam i privatno vlasništvo.Woods sporazuma zato su prednost davali liberalnom sistemu. tvorci sporazuma iz Bretton. No. sve vlade sudionice konferencije složile su se oko nekoliko vrijednih lekcija iz monetarnog nereda međuratnog razdoblja. stabilnost i rast bili su važni čimbenici javne politike. tj. bez obzira na postojeće razlike.Wood sa željeli su izbjeći ponavljanje situacije iz 1930-ih godina kada je trgovina između zemalja bila ograničena isključivo na zemlje istih valuta. zasnovanom na tržištu s minimalnim ograničenjima prema privatnoj trgovini i kretanjima kapitala. zbog zahtjeva za državnom intervencijom u ekonomiju i iz teorijskih doprinosa Keynsijanske ekonomske škole koja je također zagovarala državnu intervenciju i i obvezu države u osiguranju pune zaposlenosti. U 19. kada su ograničena kretanja stranog kapitala i trgovinske barijere doveli do ekonomske katastrofe.institucija i procedura. godine pokazale su da se pojedinačni nacionalni ciljevi ne mogu postići bez međunarodne suradnje. valutu prema kojoj će se određivati vrijednost drugih valuta. sudionici Bretton. godine. U razdoblju nakon velike svjetske krize 1930-ih . To je značilo smanjene tarifa te moduliranje trgovine na kapitalistički način. No. koncentracija moći u nekoliko država i prisustvo dominantne sile koja je mogla preuzeti vodstvo. No. što se naročito odnosilo na SAD. trgovine i plaćanja. države su se složile surađivati kako bi regulirale međunarodni ekonomski poredak. Temelj sporazuma bilo je zajedničko vjerovanje u kapitalizam. Slobodna trgovina bila je temelj poslijeratnog svijeta kakvim su ga zamišljale Sjedinjene Američke Države. javni ekonomski menadžment nametnuo se kao primarna dužnost vlada razvijenih zemalja.Wood su obvezivao je zemlje potpisnice na usvajanje monetarne politike kojom se vrijednost tečaja svake valute zadržava unutar fiksirane vrijednosti . vijeku zlato je imalo središnju ulogu u 16 . 1930. Poučeni iskustvom Velike svjetske depresije. Zaposlenost. odustale od konvertibilnosti dolara u zlato. Uloga vlade u nacionalnoj ekonomiji postala je usko vezana uz odgovornost vlade prema osiguravanju zadovoljavajućeg stupnja blagostanja za svoje građane. i 20. političkoj nestabilnosti i svjetskom ratu. Tvorci Bretton. arhitekti BrettonWoodsa nisu ga smatrali primjerenim poslijeratnoj ekonomiji.Wood sa srušio se 1971. za razliku od nacionalnih državnih ekonomija. Zajedničko iskustvo Velike svjetske depresije.

Japanci su jedinstveni u stavu da ono što je dobro za Toyotu dobro je i za Japan. prvo izdanje. Kreatori Bretonvudskog ugovora trebali su valutu dovoljno jaku da ispuni rastuće zahtjeve međunarodne likvidnosti. 8 Bodiroža. Isto važi i za SAD i General Motors. Dolar je postao svjetska valuta i većina svjetskih transakcija vrednovala se u dolarima. ima mnogo promjena u nacionalnim odnosno državnim tradicijama što ima za posljedicu limitiran trend prema približavanju. Uz manja razilaženja. 17 . Pa tako vlade obično ne prihvataju modele po kojima korporacije treba da napuste svoju nacionalnost i postanu bezdržavne. investiranja u inostranstvo. razvijene ekonomije složile su se s američkom vizijom poslijeratnog međunarodnog ekonomskog uređenja koja je trebala stvoriti i primijeniti učinkovit međunarodni monetarni sistem i ukloniti prepreke kretanjima robe i kapitala. 512. Međutim. kako bi održali tržišnu tečajnu paritetnu vrijednost uspostavljenu sporazumom u Bretton-Woodsu.tj. U konkurenstkoj prednosti zemlje. domaća baza MNK je u stvari osnovna determinanta međunarodne konkurentnosti. Banja Luka. Ono je bilo 'podloga' valutama. Dolar je postao 'rezervna valuta'. učinili su dolar jednako dobrim kao i zlato. japanskih i američkih MNK. Poslije rata. ODNOS DRŽAVE PREMA MULTINACIONALNIM KOMPANIJAMA Kada govorimo o odnosu države prema MNK. Japan je međutim afirmisao svoje prioritetne modele i dalje dograđivanje jake industrijske baze kao i očuvanje svog već afirmisanog sistema doživotnog zaposlenja. Drugi svjetski rat oslabio je i funtu i britansku ekonomiju pa funta više nije mogla ispunjavati svoju ulogu. kupovati i prodavati dolare. str. 2008. zalihe zlata su se smanjile. Zbog toga što se njihova konkurentska prednost kreira i mora biti vođena u njihovoj domaćoj privredi. Univerzitet za poslovne studije. To pokazuje da u najfundamentalnijem području korporacijske strategije domaći korijeni kompanija ostaju i dalje osnovne determinantne njihovog djelovanja. korporacijskom ponašanju i njegovoj strukturi. bez sumnje. fiksiran odnos dolara prema zlatu (35$ fina unca zlata) i obveza američke vlade prema tom odnosu. Snažna američka ekonomija.međunarodnim monetarnim transakcijama.8 Evidentno je da su američke kompanije podesnije za investiranje nego što su to njemačke ili japanske. posebno industrijskog sektora. Zlato se tada vezivalo uz britansku funtu. većina istraživanja je usmjerena na analize i ponašanja vodećih (najvećih) njemačkih. s obzirom da je u tom razdoblju britanska ekonomija bila dominantna. Na primjer. međunarodna vrijednost valute određivala se prema njenoj vrijednosti u zlatu. To je značilo da će ostale zemlje određivati vrijednost svoje valute prema dolaru . Tako su MNK iz SAD-a težile da koriste slobodno preduzetništvo odnosno stav prema biznisu kad u specifičnim slučajevima interveniše država. To je. posebno kad se radi o vođenju baznog istraživanja i razvoja u drugim zemljama tj. a znatan dio zaliha nalazio se u SSSR-u. mogao biti jedino američki dolar. Mladen: Međunarodna ekonomija. 6. Njemačka je na primjer veću važnost stavljala na socijalnu odgovornost.

Za MNK. Tehnološki napredak u velikoj mjeri određuje ko ima moć. Najkraće rečeno. 18 . finansijski kapital. Proučavanje izravnih faktora okoline također može pridonijeti razumijevanju globalnih strategija. Tehnologija ima multinacionalnu snagu. faktori okoline mogu izravno odrediti razinu globalizacije koji MNK treba odabrati. Ne postoji jedinstvena definicija MNK. Uspostavljanje strane kompanije tamo gdje je radna snaga jeftina je od interesa i samoj kompaniji kao i lokalnim vlastima. Klasičan obrazac poslovanja mijenja se u pristupu naglašenog tehnologijskog. LITERATURA . Tipično. marketinškog i naučnog klastera. Glavni faktori i učesnici uključeni u tehnološki transfer su dobavljači tehnologije i primatelji te opšta ekonomska. Ali. Globalizacija tržišta omogućila je svim ekonomskim subjektima uključivanje na međunarodno tržište. Mladen: Međunarodna ekonomija.7. a sve više globalnih proizvoda. opseg globalizacije temeljen je na specifičnim faktorima. prvo izdanje. Mnoge MNK su veće u odnosu na nacionalni dohodak zemalja u kojima se nalaze. MNK su operisale u zemljama u razvoju pružajući tehnologiju. Uzimajući u obzir i troškove i koristi globalizacije. uza sve pozitivne i negativne aspekte globalizacije. MNK su one kompanije koje upravljaju proizvodnjom ili pružaju usluge u više od jedne zemlje. Razvoj tehnologije i transfera uvelike je pod uticajem dvosmjernog stranog ulaganja i izvoza najčešće preko MNK. Druge beneficije MNK su izgradnja lokalnog kapaciteta i drugih vještina. ZAKLJUČAK Mjesto. 2008. Transfer tehnologije ključni je element ostvarivanja međunarodne konkurentnosti potreban za opstanak na globalnom tržištu. kolika je ona i ko je prvopoteznik. Sve je manje nacionalnih. U spomenutim uslovima naglasak se stavlja na međunarodne strategije.Bodiroža. Banja Luka. i vještine upravljanja u zamjenu za profitabilno tržište. politička i tehnička infrastruktura. vlada želi investicije koje MNK može donijeti jednoj zemlji jer to donosi još poslova i zarade. Univerzitet za poslovne studije. uloga i značaj multinacionalnih kompanija krajem 20-tog i početkom 21-vog vijeka ostaje najznačajniji faktor međunarodne ekonomije. Lokalna zajednica bi imala koristi od toga jer bi se na primjer razvile ceste. 8. To znači da nije lako za vladu domaćina da uspostavi nacionalne zakone za MNK.

2008. 2007.com 19 .com – www. John H: Multinational enterprises and the New Development Paradigm.Dunning. Multinational. Buisness Review..wikipedia.World Investment Report: Transnational Corporations and the Infrastructure Challenge.globalizacija. Vanderbilt Journal of Transnational Law. .fortune. spring 2007.com – www. Web izvori: – www.