P. 1
Znacaj MNK u Globalnoj Ekonomiji Seminarski Upload

Znacaj MNK u Globalnoj Ekonomiji Seminarski Upload

|Views: 445|Likes:

More info:

Published by: Elizabeta Hopic Smailbegovic on Jun 13, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/23/2014

pdf

text

original

UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE

SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA

„Međunarodne monetarne i finansijske institucije“

NAZIV SEMINARSKOG RADA:

„Značaj multinacionalnih kompanija u globalnoj ekonomiji”

Ime studenta i broj indeksa:

Mentor:

Sarajevo, decembar 2011. godine

.......................................................... Uticaj multinacionalnih kompanija na domaću privredu...............SADRŽAJ 1........10 5...................................................1................11 5................2.........................................................................6 3............ LITERATURA.................................................... ZNAČAJ MULTINACIONALNIH KOMPANIJA U GLOBALNOJ EKONOMIJI.............1...... PROCES GLOBALIZACIJE.................................. ZAKLJUČAK....................................................................11 5....18 2 ...............1.............3.......... Definicija multinacionalnih kompanija..............................................................................................................2.........9 4......................13 6............................................12 5......... ODNOS DRŽAVE PREMA MULTINACIONALNIM KOMPANIJAMA...3 2....... Multinacionalne kompanije kao odlučujući faktor koji opredjeljuje svjetsku privredu...17 7............................................6 3....................................................... Nastanak multinacionalnih kompanija...........9 4................................................. UVOD....18 8................... Uloga multinacionalnih kompanija u međunarodnoj privredi.............. Politički i ekonomski uticaj multinacionalnih kompanija...............................................................................................................4 3....................................... NASTANAK I DEFINICIJA MULTINACIONALNIH KOMPANIJA...... PREDNOSTI I IZAZOVI MULTINACIONALNIH KOMPANIJA.

Globalizacijska tvrdnja kako će svjetsko društvo. Iako je globalizacija na početku imala obećavajući potencijal procesa koji će rezultirati rješenjima svjetskih problema nejednakosti i siromaštva te stvoriti prosperitetno svjetsko društvo. internacionalna i supernacionalna kompanija. Istorija se. čini se da su razlike i problemi veći nego ikada. MNK imaju jak uticaj na lokalnu ekonomiju ali i na svjetsku ekonomiju. opet ponavlja – s jedne strane imamo većinu potlačenih i obespravljenih ljudi. organizirano u jedinstveno svjetsko slobodno tržište. moćni financijski i naftni krugovi. no jedno je sigurno . što ove dobrano koriste.org 3 . konačno prevladalo dotadašnje razlike i podjele. – www. Vjeruje se da je prva savremena MNK Dutch East India Company1 koja je osnovana 1602. postaju još bogatiji i ostvaruju nezamislivo velike profite kojima bi zaista mogli ispuniti prvobitnu renesansnu ulogu globalizacije. a s druge nekolicinu bogatih koja živi na račun većine. nap.globalizacijska atmosfera kloniranog turbokapitalizma i novih ekonomskih odnosa otvorila je vrata novih mogućnosti za multinacionalne i transnacionalne korporacije. područje koje danas izaziva najviše polemika.1. izgleda. Za multinacionalne kompanije (MNK) se koriste različiti nazivi: multinacionalna. multinacionalne i transnacionalne korporacije i ostali 'veliki igrači'. što se prije svega odnosi na stvaranje globalnog svjetskog slobodnog tržišta. uvelike utjecali na produbljivanje razlika unutar društva. Ne postoji jedna usvojena definicija multinacionalne kompanije Ovaj seminarski rad će se kratko osvrnuti na nastanak i definiciju MNK a onda opisati kakav značaj MNK imaju na svjetsku ekonomiju. s vremenskim odmakom. aut. pobunama i protestima nezadovoljnih masa ostavljaju dojam predapokaliptičnog stanja i dovode u pitanje opstojnost takvog poretka. transnacionalna. 1 Dutch East India Company – Holandska istočno indijska kompanija. boreći se sa promjenama i zahtjevima koje je takva globalizacija donijela sa sobom. I dok tradicionalno bogate zemlje i regije. činilo se. ostatak svijeta živi na rubu egzistencije. Svakodnevne vijesti o socijalnim nemirima.wikipedia. terorističkim odmazdama. Multinacionalno kompanije (MNK) ili transnacionalne korporacije (TNK) su kompanije koje upravljaju proizvodnjom ili pružaju usluge u više od jedne zemlje. ipak nisu polučile željene rezultate. Njihov profit predstavlja zidine kojima je opasan Novi svjetski poredak. Ovo se posebno odnosi na ekonomsku dimenziju globalizacijskih procesa. ratovima. rezultirati smanjenjem siromaštva i povećanjem općeg blagostanja možda i nije polučila planirane rezultate. gledajući sada. Globalne svjetske ekonomske promjene i ekonomska globalizacija. pokazalo se da su istovremeno upravo ti procesi. ali preovlađuje termin „multinacionalna kompanija“. UVOD Globalizacijski procesi označili su početak novog vremena i začetak jednog novog svjetskog društva koje je. No. MNK igraju važnu ulogu u internacionalnim odnosima i globalizaciji.

posebno u oblasti informatizacije i pojačava. države i kompanije koje imaju znanje. Razvijene industrijske zemlje na svjetskom tržištu javljaju se kao izvoznice prehrambenih proizvoda. istodobno zapostavljaju proizvodnju hrane za vlastito stanovništvo koje trpi glad. doveli su u 19. potom razvoj merkantilizma u 17. Najuže je povezana s razvojem komunikacija koje omogućavaju povezivanje svijeta na različite načine. Globalizacija svjetske privrede usko je povezana s društvenim i ekonomskim razvojem. čime je ovaj proces znatno ojačao. iako to za njih često ima negativne posljedice. povećanom obimu svjetske razmjene dobara. a novim znanstvenim otkrićima. tj. donedavno nezamislivih razmjera. robu. Zahvaljujući povezivanju. očituje se u prijenosu znanja i informacija. a drugim sredstvima nastavlja se borba za izvore sirovina i prevlast na svjetskom tržištu.2. Ona je sve prisutnija pojava u savremenom svijetu koja posljednjih desetljeća unosi brojne promjene u svjetskoj privredi. budući da skromnu proizvodnju stanovništvo uglavnom koristi za zadovoljavanje vlastitih potreba (ne razmjenjuju čak ni svoje tradicionalne proizvode). dakle one u kojima se većina stanovništva bavi primarnim djelatnostima. Slabije privredno razvijene zemlje. u svijetu je sve prisutniji trend stvaranja multinacionalnih kompanija. Izgradnja i modernizacija saobraćajnica te početak industralizacije. čime smanjuju trgovačku konkurentnost nerazvijenih i utječu na još veću polarizaciju svijeta. kapital i informacije. Nastali su privredni sistemi u kojima su kolonijalne zemlje postale izvoznice sirovina. Koliku će dobit ostvariti pojedine zemlje ovisi o tome trguju li industrijskim proizvodima 4 . kapitala. U njemu bi organizacija proizvodnje roba i pružanja usluga prelazila granice nacionalnih država. koje su evropske zemlje prerađivale u gotove industrijske proizvode i ponovo izvozile u kolonijalne zemlje. a odražava se i na nacionalne granice pojedinih država svijeta. i 18. Iako ideja o izgradnji ovakvog sistema potječe iz daleke prošlosti ostvariva je postala tek u nekoliko posljednjih desetljeća. u zaštiti okoliša itd. Globalizacija svjetske privrede ima za cilj stvaranje jedinstvenog privrednog sistema svjetskih razmjera koji bi funkcionirao prema tržišnim zakonitostima. vijeku kolonijalizam starog tipa polako nestaje. Zbog toga je jačanje industralizacije u svakoj zemlji nužno stvorilo potrebe osiguravanja izvora sirovina i tržišta za vlastite potrebe što je često dovodi lo i do sukoba među industrijskim zemljama. istodobno je i sve izraženije jačanje regionalnih osjećaja. pa čak i nekih sirovina. Budući da imaju masovnu industrijsku proizvodnju svoje proizvode nastoje ponuditi tržištu širom svijeta. procesima globalizacije svijet postaje "oveće dvorište" ili "globalno selo". dio nerazvijenih zemalja se uključuje u svjetske gospodarske tokove. Geografska otkrića u 15. a žarišta međunarodne saradnje uvijek su bile najrazvijenije zemlje. Veću potrebu za razmjenom dobara imaju industrijalizirane države svijeta jer su im nužne sirovine. usluga i energije. Njihov udjel u svjetskoj privredi bilježi dinamičan porast. Dok s jedne strane. Unatoč tome. Budući da se orijentiraju na uzgoj jedne ili manjeg broja izvoznih kultura. S tim ciljem najrazvijenije evropske zemlje osnivale su trgovačka udruženja koja su širom svijeta imala svoje podružnice. društvenog. vijeku. najmanje su okrenute međunarodnoj saradnji. kulturnog i političkog djelovanja koji nadilazi granice nacionalnih država. U 20. vijeku znatno su pojačali svjetsku trgovinu i međunarodnu razmjenu. PROCES GLOBALIZACIJE Globalizacija je proces privrednog. vijeku do velikog kolonijalnog širenja vodećih evropskih država. Trend povezivanja svjetskog gospodarstva i dalje se nastavlja.

Njemačka i Japan gdje je oko 70% zaposlenih u tercijarnim i kvartarnim djelatnostima. novim izvorima energije. Promjene u organizaciji industrije očituju se kroz proces disperzije proizvodnih pogona u prostoru (policentrični raspored) kao i stvaranju manjih i samostalnih jedinica u pogledu odlučivanja i djelovanja. ali sa znatno manjim brojem zaposlenih radnika koje sve uspješnije zamjenjuju strojevi. Poslijeindustrijsko doba karakterizira izravna povezanost znanosti i proizvodnje što rezultira novim tehnologijama. Na taj način jača proces tercijarizacije. tj. Veliku i sveobuhvatnu prekretnicu u savremenoj privredi doživljava industrija koja zapošljava veliki broj radnika i učestvuje u stvaranju novih vrijednosti te je još uvijek najvažnija privredna grana. u gospodarski razvijenim zemljama procesi prestrukturiranja industrije i prelaska ka poslijeindustrijskom društvu odvijaju se velikom brzinom. Predviđa se da će se značenje nacionalnih država u oblikovanju svjetske privrede s globalizacijom gubiti važnost te da će istodobno slabiti i značaj državnih granica. Još veće raslojavanje svijeta na privredno razvijene i nerazvijene zemlje. Protekcionizam među razvijenim zemljama. Narušavanje ekološke ravnoteže na Zemlji itd. Prezaduženost nerazvijenih zemalja. u posljednjih 20 godina posebno prisutan u najrazvijenijim zemljama kao što su SAD. Globalizacija privrede do punog izražaja dolazi tek u tercijarnom i kvartarnom stupnju razvoja. luke itd. nacionalne države svojim katkad zatvorenim granicama mogu biti velika prepreka. 6. Granice koje su nastale u doba industrijske revolucije kako bi se strogom kontrolom zaštitila domaća proizvodnja. Iako prolazi kroz temeljne promjene. tj. Za globalizaciju svjetske privrede. 4. industrija u poslijeindustrijskom dobu ne gubi na značaju budući da i dalje ostaje glavni nositelj gospodarskog razvoja. Neravnomjeran razmještaj i struktura svjetskog stanovništva. Uvođenjem savremenih tehnologija u proizvodnju oslobađa se dio radne snage koja se iz sekundarnog usmjerava u tercijarni i kvartarni (uslužni) sektor. a uz to imaju važnu ulogu u razvoju infrastrukture za potrebe nacionalnih privreda (ceste. postaju plijen razvijenih 5 . Njihovo političko odlučivanje važno je u stvaranju međunarodnih financijskih i trgovačkih ustanova. nakon jačanja domaćih tvrtki postale su kočnica daljnjeg razvoja. u postindustrijskom dobu. te pojavom tzv. Dinamika globalizacije predstavlja poseban problem jer nerazvijene zemlje. 5. Industrija će i dalje proizvoditi goleme količine raznovrsnih proizvoda. 3. aerodromi. automobilima).na niskom stupnju obrade (npr. različitim metalima) ili finalnim proizvodima (npr. roboti i slično. 2.). Kao što je u prošlosti ljudsko društvo prešlo iz agrarne u industrijsku civilizaciju. otvaranjem vlastitog tržišta. "čistih" industrija koje proizvode bez otpadaka i tehnoloških parkova kao simbola novih industrijskih prostora. danas možemo govoriti o prijelazu iz industrijske u poslijeindustrijsku civilizaciju koja je praćena razvojem informatike i primjenom atomske energije. željeznice. Dok su nerazvijene zemlje još uvijek na početku procesa industralizacije (koji je praćen intenzivnom deruralizacijom). novim materijalima. dolazi do njegovog prestrukturiranja. Proces prestrukturiranja industrije i prelazak u poslijeindustrijsko doba ima i nekih negativnih obilježja kao što su: 1. Rastuća nezaposlenost. što ne znači da će nacionalne države nestati. U savremenoj privredi svijeta dešavaju se brojne promjene koje se očituju u mijenjanju uloga i značaju pojedinih privrednih grana.

Lausanne) uz rijeku Rhonu i Rajnu. te promjene u samom načinu proizvodnje i komunikacija koje su s tim povezane. NASTANAK I DEFINICIJA MULTINACIONALNIH KOMPANIJA 3. uslijed čega jačaju pokreti protiv globalizacije. Protivnici globalizacije zamjeraju joj da sveukupni društveni život svodi na gole tržišne odnose. ali i izvan njih. Nasuprot njima postoje privredni regionalni pokreti čiji je cilj privredna saradnja na temelju korištenja komplementarnih prednosti u sklopu državnih granica. Zasniva se na doktrini slobodnog tržišta kao jedinom mehanizmu koji upravlja gospodarstvom. Korzika) i Belgije (Flandrija i Valonija). bez ograničenja. ljudi i ideja u današnjem svijetu. Prva 2 Definicija preuzeta sa (globalne) ineternetske enciklopedije: www. Sličan primjer saradnje postoji među francuskim (Alsace) i njemačkim (Baden Wtirttemberg) pokrajinama kojima se priključuje i švicarski grad Basel. Nametanje te doktrine cijelom svijetu. Navest ćemo primjer razvijenih evropskih zemalja: Španjolske (Baskija i Katalonija). Geneves. Na nivou kulture zamjeraju joj banalnost. Najbolji primjer je integracija četiri grada u Francuskoj i Švicarskoj (Lyion. i karakteristrike poslovnog života. Početak 19-tog stoljeća karakteriše brzi razvoj nauke i tehnike.com 6 . Kritičari globalizacije uzvraćaju da su pozitivne strane samo usputna posljedica ovih procesa. Nastanak multinacionalnih kompanija Na nastanak MNK su uticale nacionalne i međunacionalne prilike. Kao odgovor na procese globalizacije javljaju se regionalni pokreti s ciljem jačanja regionalne pripadnosti čiji su razlozi politički. a nikako njihova namjera. a njima su zahvaćene mnoge zemlje. razmjenu. kapitala. Svi socijalni odnosi svedeni su na proizvodnju. Pobornici globalizacije ističu prednosti globalne komunikacije poput mogućnosti upoznavanja i zbližavanja pripadnika različitih naroda koji su prostorno i kulturno udaljeni jedni od drugih. masovni mediji preplavljeni su “vijestima” iz života raznih “zvijezda” i “zvjezdica”.1. Bretanja. umjesto da u središte pozornosti stavlja velika umjetnička i znanstvena dostignuća. Razlikujemo tri tehnološke revolucije. 3.budući da se njihova tehnološki zaostala proizvodnja ne može nositi s proizvodnjom razvijenih zemalja. ali i ljudskim društvom u cjelini. što bi moglo činiti temelj miroljubivom suživotu kroz razvijanje svijesti o različitosti. Francuske (Alzace. Globalizacija je proces uklanjanja prepreka prometu roba.wikipedia. te govore o mentalitetuhomo oeconomicusa kojemu je materijalna dobit osnovna motivacija. privredni i kulturni.2 Globalizacija je prvenstveno ekonomski i ekonomijom potaknut proces. a potrošnja jedini životni cilj. bit je procesa globalizacije kakvu danas poznajemo. te ideologija koja taj proces prati. Ova materijalistička ideologija potrošačku potrebu uzdiže na mjesto glavnog pokretača razvoja. Ona također omogućuje da se najveći umovi širom svijeta ujedine u naporima za dobrobit ljudskog roda. kako bi se on pretvorio u jedno otvoreno tržište. Grenoble. trgovinu i potrošnju dobara.

Danas. 1960. potom poljoprivreda i nafta. godini već na prvom mjestu po vrijednosti ulaganja (SAD) u inostranstvu nalazi se ekstraktivna industrija. relativna autonomnost. vještačka svila i zamrzivači 1930. zatim prerađivačka. Prenos električne energije na velika rastojanja omogućio je da se mjesto proizvodnje izdvoji od neposrednog izvora energije. u Fordu je uvedena prva tekuća traka. godine. veličina. Termin MNK je prvi put upotrijebio D. film i fotografija za masovnu upotrebu 1910. gdje i kako su u njihovom razvoju počele da se pojavljuju karakteristike poput: transnacionalnost. mikroprocesor i robot. 1960. Potencira se zabrana dogovaranja. Najprije je preovladavalo ulaganje u željeznice pomoću kojih je kapital stvorio uslove za eksploatisanje prirodnih bogastava u kolonijama. oligopolitički položaj. reaktivni motori 1929. Osnovno načelo im je bilo da „posluju prema prilikama“. tranzistor. Druga tehnološka revolucija obuhvata period od 1890. godine). Treća tehnološka revolucija počinje sa razvijenim zemljama poslije Drugog svjetskog rata (u SADu već 1940. što dovodi do zaključka da su MNK nastale tek te godine. dok je prije bila marginalizovana. Uloga države u privredi je postala afirmisana. samo u rijetkim slučajevima mogu se uočiti navedene karakteristike. Ujedno. Ovaj period karakterišu mnoga značajna otkrića. Karakteriše je uvođenje elektronskih mašina i nuklearne energije. satelitska telefonija i 1970. godine. Ovi propisi su bili reakcija države na koncentraciju i centralizaciju kapitala kao i na ograničavanje tržišne konkurencije. 1927. do 1890. dovršen je Panamski kanal. automobili 1920. Začeci međunarodnog poslovanja upravo nastaju u vrijeme druge tehnološke revolucije. konglomerati3 sastavljeni od međusobno nepovezanih jedinki. godine u SAD-u koji je onda 1914. Ulaganja u inostranstvo su imala prije svega karakter portofolio ulaganja. U 1914. Država je pokušala da obnovi „stvaralačku konkurenciju“ i u tu svrhu je osnovana Savezna trgovinska komisija 1914. Analizu nastanka MNK treba posmatrati od sadašnjih osnovnih karakteristika na osnovu čega bi mogli utvrditi kada. Međutim. Miješanje vlade u poslovne stvari je započelo još sa Shermanovim aktom donesenim 1890. globalna strategija. uvođenje električne mašine i mašine sa unutrašnjim sagorijevanjem. godine sa zadatkom da izučava slučajeve nelojalne konkurencije i ograničavanja trgovine.tehnološka revolucija obilježava period od 1847. Osnovna usmjerenost je bila prema domaćem tržištu. koju je patentirao Watt 1769. TV 1940. pencilin 1939. Gledajući sa tog stanovišta prije početka 20-tog stoljeća. računar. godine u kojem dominira razdoblje prve parne mašine. 7 . Lilienthal. U godinama Prvog svjetskog rata razvili su se veliki monopolski kompleksi koji su zadovoljavali potrebe vlade i nastojali da dobiju dugoročne ugovore. godine dopunjen sa Claytonovim aktom. prva zvučna komunikacije preko Atlantika. Godine 1913. glavni oblik 3 Konglomerati su preduzeća koja se bave poslovanjem u najmanje pet privrednih grana druge faze prerade. činjenica je da MNK vuče korijene iz ranijeg perioda sadašnjih razvijenih zemalja u periodu njihove koncentracije i centralizacije kapitala. godine do početka Drugog svjetskog rata. preduzeća su pronalazila nove oblike organizacije. kombinacija i konspiracija sa ciljem ograničavanja trgovine i monopolisanja.

engleske. Ukoliko bismo pošli od postavke da je za MNK važna samo međunarodna aktivnost onda bismo početke tražili još u periodu najstarije civilizacije. godine. Za ekspanziju američkih i evropskih preduzeća karakteristična su 3 skoka:  Period od 1920. kada u tom pogledu prevaziđe ulaganja isključivo u prodajne jedinke.n.prodiranja MNK na strana tržišta predstavljaju neposredna ulaganja. skladištili i prodavali njihovu robu. godine. Nacionalna korporacija. Agfa 1888/1898. Nastala je u SAD u 19-tom stoljeću. Švicarska.  Period poslije Drugog svjetskog rata. licencama i drugim oblicima ugovorene saradnje. Poslovanje kontroliše jedan čovjek ili nekoliko njih koji zajedno odlučuju o svemu. nekih 2500 p. nastanak MNK je u neposrednoj vezi sa procesima koncentracije i centralizacije kapitala i ova su preduzeća danas prisutna ponajprije u tehnološkim intenzivnim dijelovima proizvodnje. Porodično preduzeće. Razvoj MNK se može podijeliti na tri faze: 1. Korporacije se decentralizuju u više jedinki. 2. Bogatstvo raznovrsnosti i isprepletenosti oblika čini danas karakteristiku MNK. Nastanak MNK rezultat je zakonitosti razvoja kapitalizma na nacionalnom i svjetskom nivou.e. U tom periodu primat su imala evropska preduzeća dok danas to imaju američka. Sredinom 17-tog stoljeća. 3. do 1929. Prema tome. sa razuđenim funkcijama na mnogim područjima. Svaka se specijalizuje za izradu jednog proizvoda. Hoechst 1878. godine. 8 . Transnacionalno preduzeće. želeći uspješno konkurisati uslovima kada se neprekidno pojavljuju inovacije. postalo je neophodno razviti neposredni odnos između potrošača i proizvođača i to ne samo zbog ponude proizvoda nego i zbog kontrolisanja istih. svoj prvi pogon u inostranstvu Siemens je otvorio 1875.. Organizovano na nivou jedne fabrike i po pravilu je ograničeno na jednu industrijsku granu i funkciju. Švedska i Francuska preduzeća su postala multinacionalna još prije Prvog svjestkog rata. na osnovama brzog razvoja i mnogobrojnih udruživanja. Čim su se u prvom planu pojavili industrijski proizvodi. godine. Administrativna piramida odlučivanja u korporaciji je bila neophodna za ovladavanje razuđenom vertikalno integrisanom proizvodnjom i marketingom. Neposredna ulaganja oplođuju i dopunjuju se i ostalim vidovima nastupanja: trgovinom. a pravi zamah dobija nakon Drugog svjetskog rata. Nastalo je kao odgovor na novu tržišnu strategiju. Počelo sa razvijati poslije 1920. a sve su organizovane gotovo kao autonomne jedinke.  Period poslije 1955. kada su sumerski trgovci uvidjeli da su im za njihove spoljnotrgovinske akcije potrebni ljudi koji će biti detaširani u inostranstvu kako bi prihvatali. U 14-tom stoljeću u Firenci je postojalo 150 firmi koje bi se po obimu mogle označiti kao multinacionalne. francuske i danske porodice su slale rođake u Ameriku i Zapdnu Indiju kao predstavnike svojih preduzeća. Prelomni trenutak za nastanak MNK je kada preduzeće počne da uspostavlja proizvodne veze u inostranstvu. Na primjer. Promjene u strukturi međunarodne razmjene su dovele do ove promjene u poslovnoj strategiji.

Neki smatraju da se kompanije ne mogu istinski zvati MNK. U korist ove teze uzima se primjer kompanije Šel (Shell) i Unilever. Geocentrične kompanije – postoji više centralnih kompanija širom svijeta. Prednosti multinacionalnog djelovanja moraju biti odmjerene u odnosu na izazove i rizike povezane s 4 Acin. Franklyn: „International Trade and Investments“. Definicija multinacionalnih kompanija Sa vlasničkog aspekta. definicija MNK ističe da je to takav oblik organizovanja preduzeća u kome je centrala ili matična kompanija u vlasništvu rezidenta najmanje dvije zemlje. a aktivnosti i odluke upravljača su orijentisane ka centru kompanije. poistovjećuje sa nacionalnim interesima zemlje kojoj pripada. Publishing. karakteriše ih globalna svjetska orjentacija i priznaje se izvjesna autonomija ali sa interesima razvoja cijele kompanije. drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Kod današnjih MNK najčešći je uninacionalni koncept. 4. postoji veći broj kompanija u drugim zemljama koje imaju određenu samostalnost. Policentrične kompanije – svaki dio se. odlučivanje je decentralizovano. str. godine bitno je uticala na smanjenje stope rasta internacionalizacije preduzeća. 3. klasifikacije MNK se svodi na tri tipa: 1.5  MNK je poslovno preduzeće legalno domicilirano u više od jedne zemlje čije su komercijalne aktivnosti dovoljno velikog obima da imaju znatan uticaj na privredu i zemlje iz koje potiče matična kompanije i zemlje u kojima ima svoje filijale. Đurica: „Međunarodni ekonomski odnosi“. Ukoliko koristimo ovaj kriterij za određenje MNK.4 Druge definicije MNK-a su:  MNK predstavlja matično preduzeće koje ostvaruje proizvodnju i druge aktivnosti u inostranstvu preko sopstvenih ogranaka smještenih u više različitih zemalja. South Western Co. Pigmalion. Etnocentrične kompanije – sva moć je koncentrisana u matičnoj zemlji. Prema ovom kriterijumu. do određene granice. Dallas. pored centrale u jednoj zemlji. sve dok obim njihovih međunarodnih aktivnosti ne bude takav da njihovo nacionalno porijeklo postane nebitno. 2. MNK je ona kompanija čija upravljačka centrala ima višenacionalni karakter.2. a lokalni kadrovi imaju relativnu autonomiju. 1998. 365-367 9 . Prema kriterijumu upravljanja. Novi Sad. što znači da je rukovodstvo višenacionalnog karaktera – u rukovodstvu se nalaze predstavnici svih organaka multinacionalnih preduzeća. nastoji da ostvari takvu politiku koja će prevazići granice između zemalja i doprinijeti ostvarenju geocentrične orijentacije preduzeća. ostvaruje direktnu kontrolu nad poslovanjem svojih organaka u inostranstvu. USA. obavljaju aktivnost u više zemalja dok centrala u matičnoj zemlji donosi sve odluke i rukovodi cjelokupnim poslovanjem. One često imaju pristup prirodnim resursima koji ponekad nisu dostupni domaćim kompanijama. PREDNOSTI I IZAZOVI MULTINACIONALNIH KOMPANIJA MNK može koristiti prednosti poslovnih priika u različitim zemljama.Ekonomska kriza 1929. relativno mali broj MNK bi se mogao nazvati multinacionalnim. 5 Root. 3. koje su pod kontrolom britanskog i danskog kapitala.

Ove kompanije su se počele razvijati u SO-im godinama XX vijeka. Politički i ekonomski uticaj multinacionalnih kompanija U posljednjoj deceniji XX stoljeća.djelovanjem u stranom okruženju. Učešće u visokotehnološkim industrijskim granama. pred multinacionalnim kompanijama su otvorena vrata tržišta 10 . U tom procesu je bitnu ulogu odigrao zapanjujući razvoj nauke i tehnologije kao pokretni motor društva. ekonomski su moćne i imaju uticaja na cjelokupnu ekonomiju i politiku nekih zemalja. Rezervisanje tražnje na inostranim tržištima preko formiranja vlastitih filijala. 2. 3. Ponašanje u stilu „globalnog igrača“ (fleksibilan i inovativan). 3. zemljama u razvoju nedostaju upravljačke. Dobro poznavanje konkurenata. Obezbjeđenje sopstvene proizvodnje stranim resursima. 9. Multinacionalne kompanije su ustvari kompanije koje djeluju u više svjetskih zemalja. desile su se mnoge promjene koje su umnogome preoblikovale industrijsko društvo. 4. gašenje starih tehnologija. 7. Takav razvoj situacije je doveo do širenja multinacionalnih kompanija. a formiranje multinacionalnih kompanija je označilo početak ekonomske globalizacije. Integrisanje svih organizacionih jedinica u jedinstven sistem računvodstva. Koordinacija vlastitih djelatnosti pomoću vrhunske informativne tehnologije. Potpuna kontrola svih transakcija u svijetu. Globalno shvatanje svjetskog tržišta i konkurencije. 2. 8. Koristeći razvijenu međunarodnu transportnu mrežu i ondašnje tenzije u Evropi i Japanu. Racionalizacija proizvodnje njenim premještanjem u zemlje sa manjim troškovima proizvodnje. Taj razvoj je doveo i do svestranog ekonomskog razvoja. 4. Orijentacija na korištenje vlastitih inostranih investicija za formiranje srodnih firmi. Na primjer. 5. i 4. zaključivanje partnerskih ugovora sa drugim firmama. Multinacionalne kompanije i posebno američke kompanije te vrste od tada pa do danas ostvaruju veliki uticaj na ekonomske prilike u svijetu i određuju kada i kako će doći do zasićenosti svjetskog tržišta nekim proizvodom. organizacionu strukturu i upravljanje i primjenu savremenog metoda tehnologije i na tim osnovama stvaraju konkurentsku prednost. Danas se smatra da je strategija MNK globalna ako uvažava sljedeće: 1. Raspadom SSSR 1991. Jedan od probelma predstavlja porast nacionalizma u mnogim zemljama. Vođene iskustvom svojih američkih konkurenata. Stalan rast kompanije i diversifikacija djelatnosti. MNK prilagođavaju poslovnu politiku. a svih filijala u jedinstvenu mrežu upravljanja. Vremenom su MNK usavršile četiri osnovne strateške varijante: 1. evropske zemlje su odlučile i same osnovati takve kompanije. Te zemlje postaju svjesne vrijednosti svojih prirodnih resursa i spretnije su u međunarodnim pregovorima. marketinške i tehničke vještine pa se sa sticanjem tih vještina situacija mijenja. godine. Iz tih razloga MNK moraju održavati dobre odnose sa zemljom domaćina što je ponekad teško jer dolazi do čestih promjena vlasti. američke multinacionalne kompanije su došle u priliku da svoje proizvode plasiraju i prodaju na tržištima izvan Amerike. 6. Razmještanje vlastite proizvodnje na najrentabilnija mjesta.1.

000 multinacionalnih kompanija.1. aktivne i u svjetskoj politici. 11 . 5. Time su strane direktne investicije postale glavne determinanta trgovinskih modela. Multinacionalne kompanije su danas. Suprotno mišljenju pojedinaca koji vjeruju da su upravo ovakve investicije dovele do tihe okupacije nekih zemalja u razvoju. gdje se ponekad njihove odluke smatraju mnogo važnijim od odluka vlada pojedinih svjetskih zemalja. direktne strane investicije konstantno se uvećavaju. Uloga multinacionalnih kompanija u međunarodnoj privredi Najveće MNK u svijetu ostvaruju približno 4/5 svjetskog industrijskog autputa dok istovremeno zapošljavaju 2/3 njihove radne snage. ekonomski analitičari neprestano upozoravaju da multinacionalne kompanije svoju zaradu iz zemalja u kojima djeluju izvlače u vidu deviznih zaliha. Univerzitet za poslovne studije. Nije teško pronaći osobe sa površnim pogledom koje šire uvjerenje da prihod ovih kompanija dovodi do porasta kapitala i razvoja ekonomije zemalja u kojim djeluju. što lokalne firme dovodi na rub stečaja i propasti. Primjer takvog djelovanja je čileanska internacionalna kompanija ITT (Internationala Telefon and Telegraf). Multinacionalne kompanije iz nekoliko vodećih svjetskih zemalja su 1996.nego do nezaposlenja radnika koji su prije toga bili uposleni u različitim sferama državne ekonomije. Mladen: Međunarodna ekonomija. Aktivnostima multinacionalnih kompanija u svijetu i posebno u zemljama u razvoju. Ovakav omjer izlaza deviza mnogo je veći od početnog kapitala koje multinacionalne kompanije unose u zemlje u razvoju. Tako su recimo u periodu između 1985 i 1990 iskazale porast od 30% što je četiri puta više od rasta svjetskog autputa. a ne domaćeg stanovništva. miješaju se i u unutrašnju politiku tih zemalja. od kojih je 37. postoje različita. Multinacionalne kompanije pored ekonomskog prodora u razne svjetske zemlje. multinacionalne kompanije proizvodnju usklađuju sa potrebama svjetskog tržišta. ulaz tehnologije u sve vidove posla doprinosi još većem sukobu ovih zemalja ja jakom ekonomijom. Multinacionalne kompanije posjeduju modernu tehnologiju koja im omogućava dobijanje raznih unosnih poslova. Banja Luka. a tri puta više od rasta svjetske trgovinske razmjene. Statistički podaci pokazuju da je tokom 90-tih godina u svijetu djelovalo čak više od 45.000 bilo u vlasništvu razvijenih zemalja. godine ostvarile profit u iznosu od 7 triliona dolara. pored trgovine. ZNAČAJ MULTINACIONALNIH KOMPANIJA U GLOBALNOJ EKONOMIJI 5. Sa druge strane. 504. što je mnogo više od cjelokupnog profita ostvarenog na svjetskom tržištu koji iznosi oko 5. 2008. međusobno oprečna gledišta. dolazi do jačanja ekonomije. iskustvo pokazuje da prisustvo ovih kompanija u nekoj zemlji ne dovodi do okupacije.6 6 Bodiroža. Sa druge strane. prvo izdanje. Zatim. str. Aktivnijom ulogom i investicijskim projektima na tim tržištima tokom 80tih i 90-tih godina XX vijeka.2 triliona dolara. ekonomije i industrije. ali i multinacionalnih kompanija. Zatim.Istočne Europe i Kine.

Ali ipak treba priznati da su MNK glavni izvor kapitala. finansiranje istraživanja i razvoja što omogućuje tehnološke inovacije. i bivaju potčinjeni eksploatacijskim aktivnostima. pružanju pomoći u prikupljanju investicionog kapitala koji se finansirara razvoj. Tako MNK postaju odlučujući faktor u determinisanju ekonomskog. činjenica je da su najmanje razvijene zemlje u Africi i drugim regionima primile zanemarljivo mali procenat od ukupnog investiranog iznosa u odnosu na najrazvijenije zemlje. političkog i socijalnog blagostanja u svijetu. smanjenje raspoloživosti određenih vrsta roba uspostavljanjem monopola na njihovu proizvodnju i kontrolisanjem njihove distribucije na svjetskom tržištu. Ovi kritičari smatraju da svijek pada pod uticaj bezobzirnog kapitalističkog imperijalizma. osujećivanje otvaranja novih radnih mjesta do koga dolazi zbog gašenja konkurentnosti na tržištu rada. proširivanje i produbljivanje jaza 12 . obučavanje zaposlenih. prikupljanje kapitala u zemlji domaćina čime se lokalna industrija lišava investicionog kapitala a izvoz profita u zemlju u kojoj se nalazi sjedište MNK. gdje je koncern samo začetnik mega integracija. ugrožavanje i umanjivanje važnosti nacionalne kulture i nacionalnih različitosti ne bi li one bile zamijenjene homogenizovanom „svjetskom kulturom“ u kojoj dominantan položaj zauzimaju potrošačke vrijednosti. zalaganje za mirne odnose među državama i unutar njih. stvaranje dohotka i bogatstva. stvaranje dužnika i primoravanje siromašnih da zavisi od kreditora. Uticaj multinacionalnih kompanija na domaću privredu Uticaj MNK na domaću privredu je višestruk i može biti pozitivan ili negativan. Drugi smatraju dasu MNK ekspoatatorska imperija koja ima za cilj da pokori cijeli svije. proizvodnja novih dobara i proširenje mogućnosti za njihovu kupovinu. MNK su nezaobilazni i značajni faktor u svim savremenim međunarodnim ekonomskim tokovima. Jedni teoretičari smatraju da su MNK korisne za čovječanstvo. lobiranje za slobodnu trgovinu i uklanjanje barijera koje stoje na putu trgovini poput carinskih opterećenja. Negativan uticaj MNK na domaću privredu se ogleda u: omogućavanje razvoja oligopolističkih konglomerata koji smanjuju konkurenciju i slobodno preduzetništvo. uslovne neophodne za privredni razvoj. Postoje različite teorije o uticaju MNK na međunarodnu privredu.Međutim. lokacijskih usmjerenosti i ključnih ekonomskih kreativnosti u svijetu. Dok treći imaju stav da MNK odgovaraju sami sebi. te da su integrirajuća društva u kojoj pojedinci i grupe gube kontrolu nad svojim vlastitim životnim interesima. izvoz tehnologije koja nije prilagođena nerazvijenim privredama. MNK radikalno mijenjaju strukturu i funkcionisanje globalne svjetske privrede jer postaju glavne determinante trgovinskih tokova. finansiranje zajmova i servisiranje spoljnjeg duga. osujećivanje rasta domaćih industrijskih grana i lokalne tehnološke stručnosti. Pozitivan uticaj se ogleda u povećanju obima trgovine.2. smanjenje troškova robe zahvaljujući podsticanju njene proizvodnje u skladu sa načelom komparativne prednosti. otvaranje novih radnih mjesta. 5. ograničavanje radničkih plata. ograničavanje snabdijevanja sirovinama koje se mogu naći na međunarodnom tržištu. Očigledno je da MNK raspolažu kompleksnim intrumenatrijem koji je u funkciji usporavanja ekonomskog razvoja u mnogim (posebno razvijenim) zemljama svijeta. obezbjeđivanje prihoda od investicija kojim se pospješuje modernizacija slabije razvijenih zemalja. ukidanje nacionalnih barijera i ubrzavanje globalizacije. A ta neadekvatna distribucija stranih direktnih ulaganja ne daje adekvatan imidž globalizaciji. internacionalizacije usluga i proizvodnje i najsavremenije tehnologije.

7 5. 4. 2008. već i svjetske ekonomije kao cjeline. Svjetska trgovinska organizacija (STO) i MNK. 10. prvo izdanje. Univerzitet za poslovne studije. Što je MNK mobilnija ona je sposobnija da organizuje proizvodnju van granica matične zemlje. 7 Bodiroža. Najnoviji razvoj tehnologije značajno smanjuje troškove po jedinici proizvoda pogotovo u učešću troškova radne snage u finalnoj cijeni proizvoda. Svjetska banka (SB). i to dobrim dijelom kroy mrežu MNK. 2. 13 . str. Razvoj komunikacionih tehnologija i elektronskih informacionih sistema doprinijeli su približavanju različiti dijelova svijeta i olakšali obavljanje međunarodnih poslovnih operacija. Na ove kompanije se gleda kao na lokomotive privrednog rasta kako razvijenih tako i manje razvijenih zemalja. razvoj i osvajanje novih tehnologija dodatno potencira značaj ekonomije obima i nužnost proizvodnje za potrebe svjetskog tržišta u cjelini. nerijetko i po cijenu zagađenja okoline. Multinacionalne kompanije kao odlučujući faktor koji opredjeljuje svjetsku privredu Osnovni subjekti globalizacije su Međunarodni monetarni fond (MMF).između bogatih i siromašnih zemalja. Napušta se negativan odnos prema stranom kapitalu i obezbjeđuje pravna sigurnost stranim firmama. Sve izraženija tendencija većine zemalja ka podržavanju i stimulisanju slobodne svjetske trgovine uz paralelno smanjivanje trgovinskih barijera. Najuočljiviji faktori su ovdje navedeni: 1. dovođenje u pitanje nacionalnog suvereniteta i ugrožavanje autonomije države. Mladen: Međunarodna ekonomija. 5. 507. Enormno povećanje ulaganja u istraživanje. 7. 3. Tendencija ka regionalnom ekonomskom i tržišnom povezivanju sve je prisutnija i time dolazi do eliminisanja trgovinskih restrikcija i barijera između članica regionalnih integracija. Faktori koji podstiču međuzavisnost svjetske ekonomije su višestruki i različito ispoljeni u pojedinim zemljama. Promjena odnosa i očekivanja većine zemalja prema MNK i direktnim stranim investicijama. Pojavljuje se sve veći broj tržišnih segmenata transnacionalnog i globalnog karaktera koji se ponašaju bez predrasuda i preferiraju kupovinu svjetskih afirmisanih brendova iza kojih stoji neka od MNK. Banja Luka. Unapređenje sistema transporta i logistike što dovodi do smanjenja troškova distribucije i rokova isporuke robe u međunarodnom poslovanju. Povećana je i olakšana mobilnost faktora proizvodnje u svjetskim razmjerama (seljenje proizvodnje prema onim zemljama koje raspolažu jeftinijim radnim resursima kako ljudskim tako i materijalnim).3. 6. 9. Osnovna karakterstika MNK je sposobnost transfera vlastitih resursa preko nacionalnih granica. Shvatanje da je najbolja zaštita nacionalnih interesa kroz ekonomsko povezivanje i saradnju saa drugim zemljama. Mnoge zemlje u usponu i same aktivno primjenjuju izvozno orjantisanu razvojnu strategiju. MNK su odlučujući faktor koji opredjeljuje ne samo rad i finansiranje pojedinih industrijskih grana ili nacionalnih privreda. ne poštujući ljudsta prava i izazivajući socijalne posljedice. 8. tržištima i industrijskim granama.

5. Na taj način dolazi do kretanja kapitala u svjetskim razmjerama i moguće je širiti tržišne horizonte na osnovama globalnog pristupa menadžmentu i marketingu. slobodnom tržištu i civilnom društvu tvrdeći da će tako svijetu doneti mir i blagostanje. agencija za istraživanje tržišta. Njegova suština je da oni koji su bogati budu još bogatiji. 14. Taj sistem je prvi primjer ugovorenog monetarnog poretka u povijesti svijeta. a namjena mu je bila uređenje monetarnih 14 .Kriza koja se javlja jasni je pokazatelj neizbježne sudbine svih kapitalističkih ekonomija što je jasni dokaz da kapitalizam nije svemoguć uprkos pokušajima kapitalista da ogromnom mašinerijom ubijede radne mase kako je kapitalizam savršen i da ga bespogovorno treba slijediti. ostvarivali veće profite. Multinacionalnim kompanijama trebalo je sve veće tržište. 15. Tu svoju nakaradnu ideologiju su umotali u propagandu o globalizaciji. koje prati pad (vrijednosti) imovine te nesolventnosti mnogih kompanija iz finansijskog sektora ili drugih privrednih grana i obilježavaju negativni uticaj na gospodarske aktivnosti u jednoj ili više zemalja. konsultantskih kuća. Neoliberalni kapitalizam rušio je sve prepreke pred sobom ne štedeći novac i silu.4. Kao prva žrtva direktne izdaje pala je prva zemlja socijalizma SSSR što je otvorilo vrata globalizaciji. Neoliberalizam je ideologija multinacionalnih kompanija. Ipak svjedoci smo da ekonomski poredak koji je svijetu namentuo neoliberalni globalizam neumoljivo čovječanstvu naplaćuje žrtvama miliona ljudi u najsiromašnijim zemljama svijeta. dok su siromašni postajali sve siromašniji. Razvoj globalne tržišne infrastrukture: otvaranje filijala MNK. Afirmacija multikulturnog menadžmenta i višenacionalnih timova u rokovodstvima mnogih afirmisanih kompanija u svijetu (mnoge kompanije promovišu strance za svoje rukovodioce i menadžere najvišeg ranga). američki Bord Federalnih rezervi pokušavao je da preduprijedi veliku ekonomsku krizu plaveći američku i svjetsku ekonomiju jeftinim kreditima. Radnička klasa čije su realne nadnice u većini glavnih ekonomskih sistema stagnirale ili opadale podsticana je da pozajmljuju kako bi održala potražnju za dobrima i uslugama. Od kraja 1990-tih. kao i osposobljavanje lokalnih firmi za potpuno i kvalitetno postprodajno servisiranje potrošača. Internacionalizacija poslovanja poznatih agencija koje prate svoje klijente širom svijeta obezbjeđujući na taj način unapređenje lokalne prakse tržišnog komuniciranja. Povećava se broj proizvoda na svjetskom tržištu čiji je identitet i nacionalno porijeklo vrlo teško utvrditi.11. Internacionalizacija poznatih banaka i finansijskih institucija je u direktno u funkciji stimulisanja međunardone ekonomije i međunarodnog marketinga. Dejstvo navedenih faktora i razvojnih tendencija predstavlja aktuelnu realnost svjetskog poslovnog okruženja. vrata krvavom pljackaškom pohodu kapitalizma širom planete. da bi one uvećavajući svoje poslove. Troškovi kapitala i direktne investicije u inostranstvu su sve više tržišno i profitno orijentisani i projektno usmjeravani. Uticaj finansijske krize na poslovanje multinacionalnih kompanija Finansijske krize označavaju veće smetnje u sustavu finansija. 13. Bretton-Woods sistem međunarodnog ekonomskog uređenja uspostavio je pravila trgovinskih i financijskih odnosa između glavnih svjetskih industrijskih država. 12.

tu uključujući i nacionalizaciju i spašavanja velikih banaka i ostalih finansijskih institucija koje organizuju nj ihove vlade. Ekonomska doktrina liberalizma prevladavala je do velike ekonomske krize.Wood su na monetarnoj i financijskoj konferenciji kako bi ponovo izgradili globalni kapitalizam. Taj sistem je prvi primjer ugovorenog monetarnog poretka u povijesti svijeta. Osnovna ideja liberalizma je nemiješanje države u ekonomske procese i kretanja te prepuštanje regulatorskog mehanizma u ekonomiji slobodnom tržištu. Velike depresije ] 929.Wood su. odnosno 'nevidljivoj ruci'. godine. Kapitalističke vlasti namjeravaju da prebace teret krize upravo na leđa radnih i siromašnih ljudi. objavljuje proglas u kojem se . američki predsjednik Nixon. Koncept država-nacija i regulacija međunarodne ekonomije. najpoznatiji predstavnik liberalne doktrine. Keynesova doktrina zadržala se sve do sredine 70-ih godina 20. bez savjetovanja s MMF-om i svojom vladom. Današnji neoliberalni poredak je zapravo oživljena verzija ekonomskog liberalizma ili liberalnog kapitalizma iz druge polovice l8. Iskustva su pokazala da snažna ekonomski jaka i nezavisna socijalistička ekonomija može mirno da se razvija uprkos cikličkim krizama kapitalizma. Sjetimo se recesije koje je 30-tih gurnula svijet u bijedu. Obezbjeđivanje maksimalnog zadovoljenja stalno rastućih materijalnih i kulturnih potreba cijelog društva putem neprekidnog povećanja i usavršavanja socijalističke proizvodnje na bazi više tehnike i tehnologije (J.2 puta. tj. Uslijed krize napušta se liberalna doktrina i prihvaća se misao Johna Maynarda Keynesa. odnosno povratka na ekonomiju liberalizma. koji je zastupao tezu o potrebi pune zaposlenosti za uspijeh kapitalizma. Početak globalizacijskih promjena i procesa značio je ujedno i prekretnicu te napuštanje dotadašnjeg ekonomskog uređenja svijeta uspostavljenog nakon Drugog svjetskog ratana konferenciji u BrettonWoodsu.sadrži se u pokušaju obuzdavanja finansijskog sistema putem ogromnih državnih intervencija. Kako bi uspostavili sistem pravila. Sporazum iz Bretton Woodsa potpisan je u srpnju 1944. Uprkos blokadi SSSR je bio jedina država na planeti koje je ostvarivala ogromne kapitalne uspjehe na svim poljima. Odgovor vodećih kapitalističkih zemalja a posebno Sjedinjenih Država . i započinje era neoliberalizma. Od sindikata se zahtjeva da ne traže povećanja plata koja bi kompenzovala rastuće troškove života. napušta zlatni standard i konvertibilnost dolara u zlato. Kritike koje danas čitamo ne ulaze u samu suštinu problema već pokušavaju da odbrane stajalište neoliberalizma. Dok je još trajao Drugi svjetski rat. poslanici iz 44 udružene nacije okupili su se u Bretton.V. ] 971. Uslijed toga napušta se Keynesova doktrina. kada zemlje izvoznice nafte povisuju cijenu nafte za 5. SAD u cilju spašavanja od narastajuće krize pribjegava socijalističkim metodama u cilju finansijskog oporavka. Cilj ovih intervencija nije zaštita zaposlenja. stoljeća kada je došlo do velike naftne krize. životnog standarda ili plata i penzija radnih ljudi. napušteni su u ime usvajanja koncepta nove ekonomije koja se zasniva na neoliberalnoj doktrini. između ostalog. Bretton-Woods sistem međunarodnog ekonomskog uređenja uspostavio je pravila trgovinskih i financijskih odnosa između glavnih svjetskih industrijskih država.odnosa između neovisnih nacija-država.st. kako je to rekao Adam Smith. svojstvenih Bretton. 15 . i u tom cilju neophodnoj intervenciji države i centralnih banaka. a namjena mu je bila uređenje monetarnih odnosa između neovisnih nacija-država. godine.Staljin) osnovni je zakon socijalizma. ove intervencije za cilj imaju da održe kapitalistički sistem koji je svijet gura iz krize u krizu svojom kazino ekonomijom.Woods sistemu. kao i svjetski ekonomski sistem uspostavljen sporazumom u Bretton.

taj liberalni ekonomski mehanizam zahtijevao je državnu intervenciju. političkoj nestabilnosti i svjetskom ratu. Ove organizacije počinju djelovati 1946.plus/minus jedan posto . Sve do tada. stabilnost i rast bili su važni čimbenici javne politike. U razdoblju nakon velike svjetske krize 1930-ih . i 20. Sporazum u Bretton. tvorci sporazuma iz Bretton.Woodsa osnovali su Međunarodnu banku za obnovu i razvoj i Međunarodni monetarni fond. No. za razliku od nacionalnih državnih ekonomija. odustale od konvertibilnosti dolara u zlato. vijeku zlato je imalo središnju ulogu u 16 . No. Tvorci Bretton. nakon što je dovoljan broj zemalja ratificiraosporazum. ovaj problem se rješavao tzv. Slobodna trgovina bila je temelj poslijeratnog svijeta kakvim su ga zamišljale Sjedinjene Američke Države. međunarodna ekonomija nije imala središnju vladu koja bi bila odgovorna za valute i njihova kretanja. godine pokazale su da se pojedinačni nacionalni ciljevi ne mogu postići bez međunarodne suradnje. ipak. sve vlade sudionice konferencije složile su se oko nekoliko vrijednih lekcija iz monetarnog nereda međuratnog razdoblja. opet sve su prevenstveno odobravale tržišni mehanizam i privatno vlasništvo. Zaposlenost. Kako bi osigurale ekonomsku stabilnost i mir.Woods sporazuma zato su prednost davali liberalnom sistemu.Wood sa srušio se 1971. To je značilo smanjene tarifa te moduliranje trgovine na kapitalistički način. kao što je spomenuto. U prošlosti. godine.u terminima zlata. Takozvana država blagostanja izrasla je iz Velike depresije. Zajedničko iskustvo Velike svjetske depresije. stvorili su političke uvjete za sporazum u BrettonWoodsu. sudionici Bretton.Wood s sistem predstavljao je učinkovit način kontrole neslaganja i postizanja zajedničkih ciljeva unutar i među državama koje su ga i stvorile. zbog zahtjeva za državnom intervencijom u ekonomiju i iz teorijskih doprinosa Keynsijanske ekonomske škole koja je također zagovarala državnu intervenciju i i obvezu države u osiguranju pune zaposlenosti. Uloga vlade u nacionalnoj ekonomiji postala je usko vezana uz odgovornost vlade prema osiguravanju zadovoljavajućeg stupnja blagostanja za svoje građane. U 19. bez obzira na postojeće razlike. No. Ovo grupiranje unazadilo je međunarodni tijek kapitala i stranih ulaganja. tj. Iako su se razvijene zemlje razlikovale u vrsti kapitalizma koju su željeli za svoju nacionalnu ekonomiju. godine. što se naročito odnosilo na SAD. javni ekonomski menadžment nametnuo se kao primarna dužnost vlada razvijenih zemalja.institucija i procedura. Visoke trgovinske tarife ibarijere te natjecateljsko rušenje valutnih tečajeva među državama doprinijeli su ekonomskom slomu. Poučeni iskustvom Velike svjetske depresije. Umjesto toga. Temelj sporazuma bilo je zajedničko vjerovanje u kapitalizam. nakon što su SAD. trgovine i plaćanja. koncentracija moći u nekoliko država i prisustvo dominantne sile koja je mogla preuzeti vodstvo. kada su ograničena kretanja stranog kapitala i trgovinske barijere doveli do ekonomske katastrofe. 1930. Sistem iz Bretton. Bretton. države su se složile surađivati kako bi regulirale međunarodni ekonomski poredak. zlatnim standardom. Liberalni ekonomski sistem zahtijevao je uređen sistem investicija.Wood su obvezivao je zemlje potpisnice na usvajanje monetarne politike kojom se vrijednost tečaja svake valute zadržava unutar fiksirane vrijednosti . arhitekti BrettonWoodsa nisu ga smatrali primjerenim poslijeratnoj ekonomiji.Wood sa željeli su izbjeći ponavljanje situacije iz 1930-ih godina kada je trgovina između zemalja bila ograničena isključivo na zemlje istih valuta. zasnovanom na tržištu s minimalnim ograničenjima prema privatnoj trgovini i kretanjima kapitala. valutu prema kojoj će se određivati vrijednost drugih valuta. No. uspostavili su sistem fiksiranih tečajeva i američki dolar kao rezervnu valutu.

s obzirom da je u tom razdoblju britanska ekonomija bila dominantna. U konkurenstkoj prednosti zemlje. prvo izdanje. korporacijskom ponašanju i njegovoj strukturi. Uz manja razilaženja. Na primjer. Zlato se tada vezivalo uz britansku funtu. Njemačka je na primjer veću važnost stavljala na socijalnu odgovornost. učinili su dolar jednako dobrim kao i zlato. Drugi svjetski rat oslabio je i funtu i britansku ekonomiju pa funta više nije mogla ispunjavati svoju ulogu. Kreatori Bretonvudskog ugovora trebali su valutu dovoljno jaku da ispuni rastuće zahtjeve međunarodne likvidnosti. To je. Tako su MNK iz SAD-a težile da koriste slobodno preduzetništvo odnosno stav prema biznisu kad u specifičnim slučajevima interveniše država. razvijene ekonomije složile su se s američkom vizijom poslijeratnog međunarodnog ekonomskog uređenja koja je trebala stvoriti i primijeniti učinkovit međunarodni monetarni sistem i ukloniti prepreke kretanjima robe i kapitala. Međutim. posebno kad se radi o vođenju baznog istraživanja i razvoja u drugim zemljama tj. većina istraživanja je usmjerena na analize i ponašanja vodećih (najvećih) njemačkih. 6. posebno industrijskog sektora. Mladen: Međunarodna ekonomija. kupovati i prodavati dolare. a znatan dio zaliha nalazio se u SSSR-u. ODNOS DRŽAVE PREMA MULTINACIONALNIM KOMPANIJAMA Kada govorimo o odnosu države prema MNK. Banja Luka. To je značilo da će ostale zemlje određivati vrijednost svoje valute prema dolaru . Japan je međutim afirmisao svoje prioritetne modele i dalje dograđivanje jake industrijske baze kao i očuvanje svog već afirmisanog sistema doživotnog zaposlenja. bez sumnje. međunarodna vrijednost valute određivala se prema njenoj vrijednosti u zlatu. japanskih i američkih MNK. str. investiranja u inostranstvo. Zbog toga što se njihova konkurentska prednost kreira i mora biti vođena u njihovoj domaćoj privredi. 2008. ima mnogo promjena u nacionalnim odnosno državnim tradicijama što ima za posljedicu limitiran trend prema približavanju. Univerzitet za poslovne studije. domaća baza MNK je u stvari osnovna determinanta međunarodne konkurentnosti. Snažna američka ekonomija. To pokazuje da u najfundamentalnijem području korporacijske strategije domaći korijeni kompanija ostaju i dalje osnovne determinantne njihovog djelovanja. 17 . Dolar je postao svjetska valuta i većina svjetskih transakcija vrednovala se u dolarima. mogao biti jedino američki dolar.tj. Japanci su jedinstveni u stavu da ono što je dobro za Toyotu dobro je i za Japan. Dolar je postao 'rezervna valuta'. 8 Bodiroža. fiksiran odnos dolara prema zlatu (35$ fina unca zlata) i obveza američke vlade prema tom odnosu. Pa tako vlade obično ne prihvataju modele po kojima korporacije treba da napuste svoju nacionalnost i postanu bezdržavne.8 Evidentno je da su američke kompanije podesnije za investiranje nego što su to njemačke ili japanske. 512. Poslije rata. Isto važi i za SAD i General Motors.međunarodnim monetarnim transakcijama. zalihe zlata su se smanjile. kako bi održali tržišnu tečajnu paritetnu vrijednost uspostavljenu sporazumom u Bretton-Woodsu. Ono je bilo 'podloga' valutama.

Glavni faktori i učesnici uključeni u tehnološki transfer su dobavljači tehnologije i primatelji te opšta ekonomska. Za MNK. Mnoge MNK su veće u odnosu na nacionalni dohodak zemalja u kojima se nalaze. Uzimajući u obzir i troškove i koristi globalizacije. U spomenutim uslovima naglasak se stavlja na međunarodne strategije. Globalizacija tržišta omogućila je svim ekonomskim subjektima uključivanje na međunarodno tržište. 18 . Ne postoji jedinstvena definicija MNK. Ali. To znači da nije lako za vladu domaćina da uspostavi nacionalne zakone za MNK. Klasičan obrazac poslovanja mijenja se u pristupu naglašenog tehnologijskog.Bodiroža. Proučavanje izravnih faktora okoline također može pridonijeti razumijevanju globalnih strategija. kolika je ona i ko je prvopoteznik. MNK su operisale u zemljama u razvoju pružajući tehnologiju. Uspostavljanje strane kompanije tamo gdje je radna snaga jeftina je od interesa i samoj kompaniji kao i lokalnim vlastima. i vještine upravljanja u zamjenu za profitabilno tržište.7. vlada želi investicije koje MNK može donijeti jednoj zemlji jer to donosi još poslova i zarade. Najkraće rečeno. Lokalna zajednica bi imala koristi od toga jer bi se na primjer razvile ceste. marketinškog i naučnog klastera. Sve je manje nacionalnih. uza sve pozitivne i negativne aspekte globalizacije. a sve više globalnih proizvoda. Banja Luka. Mladen: Međunarodna ekonomija. politička i tehnička infrastruktura. Transfer tehnologije ključni je element ostvarivanja međunarodne konkurentnosti potreban za opstanak na globalnom tržištu. Druge beneficije MNK su izgradnja lokalnog kapaciteta i drugih vještina. ZAKLJUČAK Mjesto. LITERATURA . uloga i značaj multinacionalnih kompanija krajem 20-tog i početkom 21-vog vijeka ostaje najznačajniji faktor međunarodne ekonomije. 8. prvo izdanje. Razvoj tehnologije i transfera uvelike je pod uticajem dvosmjernog stranog ulaganja i izvoza najčešće preko MNK. faktori okoline mogu izravno odrediti razinu globalizacije koji MNK treba odabrati. Tehnologija ima multinacionalnu snagu. MNK su one kompanije koje upravljaju proizvodnjom ili pružaju usluge u više od jedne zemlje. Univerzitet za poslovne studije. opseg globalizacije temeljen je na specifičnim faktorima. 2008. finansijski kapital. Tipično. Tehnološki napredak u velikoj mjeri određuje ko ima moć.

Multinational.wikipedia. Web izvori: – www.fortune.World Investment Report: Transnational Corporations and the Infrastructure Challenge. 2007. 2008.Dunning.globalizacija. spring 2007. Buisness Review.com – www.com 19 . Vanderbilt Journal of Transnational Law. John H: Multinational enterprises and the New Development Paradigm.. .com – www.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->