UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE

SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA

„Međunarodne monetarne i finansijske institucije“

NAZIV SEMINARSKOG RADA:

„Značaj multinacionalnih kompanija u globalnoj ekonomiji”

Ime studenta i broj indeksa:

Mentor:

Sarajevo, decembar 2011. godine

..... ZNAČAJ MULTINACIONALNIH KOMPANIJA U GLOBALNOJ EKONOMIJI...9 4..........................................................................................................................11 5.....2............................11 5...............................................3 2.17 7...................3.......1.................................................................. ZAKLJUČAK.................... Nastanak multinacionalnih kompanija........................... PROCES GLOBALIZACIJE................... Politički i ekonomski uticaj multinacionalnih kompanija........................ LITERATURA............................................................................................................18 8..........................................................................18 2 ............................................1................SADRŽAJ 1............. Uticaj multinacionalnih kompanija na domaću privredu..................................................10 5..6 3....................................................1..6 3..................... NASTANAK I DEFINICIJA MULTINACIONALNIH KOMPANIJA.................. UVOD...........................12 5........9 4..........................13 6............................................................. Multinacionalne kompanije kao odlučujući faktor koji opredjeljuje svjetsku privredu....................................2...4 3........ Definicija multinacionalnih kompanija...... ODNOS DRŽAVE PREMA MULTINACIONALNIM KOMPANIJAMA.................................. Uloga multinacionalnih kompanija u međunarodnoj privredi............... PREDNOSTI I IZAZOVI MULTINACIONALNIH KOMPANIJA.......

pokazalo se da su istovremeno upravo ti procesi. UVOD Globalizacijski procesi označili su početak novog vremena i začetak jednog novog svjetskog društva koje je. MNK igraju važnu ulogu u internacionalnim odnosima i globalizaciji. Iako je globalizacija na početku imala obećavajući potencijal procesa koji će rezultirati rješenjima svjetskih problema nejednakosti i siromaštva te stvoriti prosperitetno svjetsko društvo. Globalizacijska tvrdnja kako će svjetsko društvo. 1 Dutch East India Company – Holandska istočno indijska kompanija. ostatak svijeta živi na rubu egzistencije. pobunama i protestima nezadovoljnih masa ostavljaju dojam predapokaliptičnog stanja i dovode u pitanje opstojnost takvog poretka. a s druge nekolicinu bogatih koja živi na račun većine. – www. ali preovlađuje termin „multinacionalna kompanija“. terorističkim odmazdama.1.org 3 . čini se da su razlike i problemi veći nego ikada. opet ponavlja – s jedne strane imamo većinu potlačenih i obespravljenih ljudi. Multinacionalno kompanije (MNK) ili transnacionalne korporacije (TNK) su kompanije koje upravljaju proizvodnjom ili pružaju usluge u više od jedne zemlje. multinacionalne i transnacionalne korporacije i ostali 'veliki igrači'. s vremenskim odmakom. činilo se. uvelike utjecali na produbljivanje razlika unutar društva. Vjeruje se da je prva savremena MNK Dutch East India Company1 koja je osnovana 1602. ipak nisu polučile željene rezultate. Ne postoji jedna usvojena definicija multinacionalne kompanije Ovaj seminarski rad će se kratko osvrnuti na nastanak i definiciju MNK a onda opisati kakav značaj MNK imaju na svjetsku ekonomiju. nap. konačno prevladalo dotadašnje razlike i podjele. No. I dok tradicionalno bogate zemlje i regije. transnacionalna. Ovo se posebno odnosi na ekonomsku dimenziju globalizacijskih procesa. rezultirati smanjenjem siromaštva i povećanjem općeg blagostanja možda i nije polučila planirane rezultate. područje koje danas izaziva najviše polemika. Svakodnevne vijesti o socijalnim nemirima.wikipedia.globalizacijska atmosfera kloniranog turbokapitalizma i novih ekonomskih odnosa otvorila je vrata novih mogućnosti za multinacionalne i transnacionalne korporacije. izgleda. internacionalna i supernacionalna kompanija. organizirano u jedinstveno svjetsko slobodno tržište. gledajući sada. boreći se sa promjenama i zahtjevima koje je takva globalizacija donijela sa sobom. Globalne svjetske ekonomske promjene i ekonomska globalizacija. Njihov profit predstavlja zidine kojima je opasan Novi svjetski poredak. Za multinacionalne kompanije (MNK) se koriste različiti nazivi: multinacionalna. Istorija se. postaju još bogatiji i ostvaruju nezamislivo velike profite kojima bi zaista mogli ispuniti prvobitnu renesansnu ulogu globalizacije. što se prije svega odnosi na stvaranje globalnog svjetskog slobodnog tržišta. moćni financijski i naftni krugovi. MNK imaju jak uticaj na lokalnu ekonomiju ali i na svjetsku ekonomiju. što ove dobrano koriste. aut. ratovima. no jedno je sigurno .

PROCES GLOBALIZACIJE Globalizacija je proces privrednog. doveli su u 19. i 18. Globalizacija svjetske privrede usko je povezana s društvenim i ekonomskim razvojem. čime smanjuju trgovačku konkurentnost nerazvijenih i utječu na još veću polarizaciju svijeta. vijeku znatno su pojačali svjetsku trgovinu i međunarodnu razmjenu. usluga i energije. Najuže je povezana s razvojem komunikacija koje omogućavaju povezivanje svijeta na različite načine. Slabije privredno razvijene zemlje. Trend povezivanja svjetskog gospodarstva i dalje se nastavlja. procesima globalizacije svijet postaje "oveće dvorište" ili "globalno selo". Unatoč tome. kapital i informacije. Budući da imaju masovnu industrijsku proizvodnju svoje proizvode nastoje ponuditi tržištu širom svijeta. potom razvoj merkantilizma u 17. budući da skromnu proizvodnju stanovništvo uglavnom koristi za zadovoljavanje vlastitih potreba (ne razmjenjuju čak ni svoje tradicionalne proizvode). a drugim sredstvima nastavlja se borba za izvore sirovina i prevlast na svjetskom tržištu. društvenog. čime je ovaj proces znatno ojačao. Veću potrebu za razmjenom dobara imaju industrijalizirane države svijeta jer su im nužne sirovine. S tim ciljem najrazvijenije evropske zemlje osnivale su trgovačka udruženja koja su širom svijeta imala svoje podružnice.2. posebno u oblasti informatizacije i pojačava. dio nerazvijenih zemalja se uključuje u svjetske gospodarske tokove. a odražava se i na nacionalne granice pojedinih država svijeta. istodobno zapostavljaju proizvodnju hrane za vlastito stanovništvo koje trpi glad. u zaštiti okoliša itd. pa čak i nekih sirovina. kapitala. a novim znanstvenim otkrićima. Geografska otkrića u 15. Zbog toga je jačanje industralizacije u svakoj zemlji nužno stvorilo potrebe osiguravanja izvora sirovina i tržišta za vlastite potrebe što je često dovodi lo i do sukoba među industrijskim zemljama. najmanje su okrenute međunarodnoj saradnji. U njemu bi organizacija proizvodnje roba i pružanja usluga prelazila granice nacionalnih država. koje su evropske zemlje prerađivale u gotove industrijske proizvode i ponovo izvozile u kolonijalne zemlje. Izgradnja i modernizacija saobraćajnica te početak industralizacije. povećanom obimu svjetske razmjene dobara. tj. vijeku do velikog kolonijalnog širenja vodećih evropskih država. Iako ideja o izgradnji ovakvog sistema potječe iz daleke prošlosti ostvariva je postala tek u nekoliko posljednjih desetljeća. Ona je sve prisutnija pojava u savremenom svijetu koja posljednjih desetljeća unosi brojne promjene u svjetskoj privredi. donedavno nezamislivih razmjera. očituje se u prijenosu znanja i informacija. Koliku će dobit ostvariti pojedine zemlje ovisi o tome trguju li industrijskim proizvodima 4 . vijeku kolonijalizam starog tipa polako nestaje. dakle one u kojima se većina stanovništva bavi primarnim djelatnostima. istodobno je i sve izraženije jačanje regionalnih osjećaja. Njihov udjel u svjetskoj privredi bilježi dinamičan porast. države i kompanije koje imaju znanje. Nastali su privredni sistemi u kojima su kolonijalne zemlje postale izvoznice sirovina. Razvijene industrijske zemlje na svjetskom tržištu javljaju se kao izvoznice prehrambenih proizvoda. robu. Globalizacija svjetske privrede ima za cilj stvaranje jedinstvenog privrednog sistema svjetskih razmjera koji bi funkcionirao prema tržišnim zakonitostima. Dok s jedne strane. u svijetu je sve prisutniji trend stvaranja multinacionalnih kompanija. U 20. a žarišta međunarodne saradnje uvijek su bile najrazvijenije zemlje. Budući da se orijentiraju na uzgoj jedne ili manjeg broja izvoznih kultura. iako to za njih često ima negativne posljedice. kulturnog i političkog djelovanja koji nadilazi granice nacionalnih država. Zahvaljujući povezivanju. vijeku.

Njemačka i Japan gdje je oko 70% zaposlenih u tercijarnim i kvartarnim djelatnostima. Rastuća nezaposlenost. Za globalizaciju svjetske privrede. danas možemo govoriti o prijelazu iz industrijske u poslijeindustrijsku civilizaciju koja je praćena razvojem informatike i primjenom atomske energije. novim izvorima energije. Prezaduženost nerazvijenih zemalja. Dinamika globalizacije predstavlja poseban problem jer nerazvijene zemlje. u postindustrijskom dobu. nacionalne države svojim katkad zatvorenim granicama mogu biti velika prepreka. roboti i slično. U savremenoj privredi svijeta dešavaju se brojne promjene koje se očituju u mijenjanju uloga i značaju pojedinih privrednih grana. postaju plijen razvijenih 5 . 4. tj. Granice koje su nastale u doba industrijske revolucije kako bi se strogom kontrolom zaštitila domaća proizvodnja. Njihovo političko odlučivanje važno je u stvaranju međunarodnih financijskih i trgovačkih ustanova. dolazi do njegovog prestrukturiranja. Kao što je u prošlosti ljudsko društvo prešlo iz agrarne u industrijsku civilizaciju. 2. Uvođenjem savremenih tehnologija u proizvodnju oslobađa se dio radne snage koja se iz sekundarnog usmjerava u tercijarni i kvartarni (uslužni) sektor. automobilima). Iako prolazi kroz temeljne promjene. Veliku i sveobuhvatnu prekretnicu u savremenoj privredi doživljava industrija koja zapošljava veliki broj radnika i učestvuje u stvaranju novih vrijednosti te je još uvijek najvažnija privredna grana.). što ne znači da će nacionalne države nestati. 5. nakon jačanja domaćih tvrtki postale su kočnica daljnjeg razvoja. Dok su nerazvijene zemlje još uvijek na početku procesa industralizacije (koji je praćen intenzivnom deruralizacijom). te pojavom tzv. Globalizacija privrede do punog izražaja dolazi tek u tercijarnom i kvartarnom stupnju razvoja. tj. Neravnomjeran razmještaj i struktura svjetskog stanovništva. u gospodarski razvijenim zemljama procesi prestrukturiranja industrije i prelaska ka poslijeindustrijskom društvu odvijaju se velikom brzinom. aerodromi. različitim metalima) ili finalnim proizvodima (npr. Proces prestrukturiranja industrije i prelazak u poslijeindustrijsko doba ima i nekih negativnih obilježja kao što su: 1. novim materijalima. a uz to imaju važnu ulogu u razvoju infrastrukture za potrebe nacionalnih privreda (ceste. u posljednjih 20 godina posebno prisutan u najrazvijenijim zemljama kao što su SAD. Na taj način jača proces tercijarizacije. Predviđa se da će se značenje nacionalnih država u oblikovanju svjetske privrede s globalizacijom gubiti važnost te da će istodobno slabiti i značaj državnih granica. Industrija će i dalje proizvoditi goleme količine raznovrsnih proizvoda. Još veće raslojavanje svijeta na privredno razvijene i nerazvijene zemlje. Poslijeindustrijsko doba karakterizira izravna povezanost znanosti i proizvodnje što rezultira novim tehnologijama. ali sa znatno manjim brojem zaposlenih radnika koje sve uspješnije zamjenjuju strojevi. 3. Protekcionizam među razvijenim zemljama. Promjene u organizaciji industrije očituju se kroz proces disperzije proizvodnih pogona u prostoru (policentrični raspored) kao i stvaranju manjih i samostalnih jedinica u pogledu odlučivanja i djelovanja. "čistih" industrija koje proizvode bez otpadaka i tehnoloških parkova kao simbola novih industrijskih prostora.na niskom stupnju obrade (npr. željeznice. industrija u poslijeindustrijskom dobu ne gubi na značaju budući da i dalje ostaje glavni nositelj gospodarskog razvoja. otvaranjem vlastitog tržišta. luke itd. Narušavanje ekološke ravnoteže na Zemlji itd. 6.

1. te promjene u samom načinu proizvodnje i komunikacija koje su s tim povezane.budući da se njihova tehnološki zaostala proizvodnja ne može nositi s proizvodnjom razvijenih zemalja. Svi socijalni odnosi svedeni su na proizvodnju. ljudi i ideja u današnjem svijetu. Kritičari globalizacije uzvraćaju da su pozitivne strane samo usputna posljedica ovih procesa. Lausanne) uz rijeku Rhonu i Rajnu. Bretanja. Nasuprot njima postoje privredni regionalni pokreti čiji je cilj privredna saradnja na temelju korištenja komplementarnih prednosti u sklopu državnih granica. ali i izvan njih. Ova materijalistička ideologija potrošačku potrebu uzdiže na mjesto glavnog pokretača razvoja. a njima su zahvaćene mnoge zemlje. umjesto da u središte pozornosti stavlja velika umjetnička i znanstvena dostignuća.com 6 . bez ograničenja. Pobornici globalizacije ističu prednosti globalne komunikacije poput mogućnosti upoznavanja i zbližavanja pripadnika različitih naroda koji su prostorno i kulturno udaljeni jedni od drugih. Prva 2 Definicija preuzeta sa (globalne) ineternetske enciklopedije: www. Kao odgovor na procese globalizacije javljaju se regionalni pokreti s ciljem jačanja regionalne pripadnosti čiji su razlozi politički. Nastanak multinacionalnih kompanija Na nastanak MNK su uticale nacionalne i međunacionalne prilike. kapitala. ali i ljudskim društvom u cjelini. što bi moglo činiti temelj miroljubivom suživotu kroz razvijanje svijesti o različitosti. Nametanje te doktrine cijelom svijetu. Protivnici globalizacije zamjeraju joj da sveukupni društveni život svodi na gole tržišne odnose. privredni i kulturni. masovni mediji preplavljeni su “vijestima” iz života raznih “zvijezda” i “zvjezdica”. i karakteristrike poslovnog života. Ona također omogućuje da se najveći umovi širom svijeta ujedine u naporima za dobrobit ljudskog roda. Globalizacija je proces uklanjanja prepreka prometu roba. trgovinu i potrošnju dobara. Francuske (Alzace. a nikako njihova namjera. 3. a potrošnja jedini životni cilj. te ideologija koja taj proces prati. te govore o mentalitetuhomo oeconomicusa kojemu je materijalna dobit osnovna motivacija. razmjenu. Grenoble.wikipedia. Najbolji primjer je integracija četiri grada u Francuskoj i Švicarskoj (Lyion. Početak 19-tog stoljeća karakteriše brzi razvoj nauke i tehnike. Na nivou kulture zamjeraju joj banalnost.2 Globalizacija je prvenstveno ekonomski i ekonomijom potaknut proces. Korzika) i Belgije (Flandrija i Valonija). Sličan primjer saradnje postoji među francuskim (Alsace) i njemačkim (Baden Wtirttemberg) pokrajinama kojima se priključuje i švicarski grad Basel. Razlikujemo tri tehnološke revolucije. Geneves. Zasniva se na doktrini slobodnog tržišta kao jedinom mehanizmu koji upravlja gospodarstvom. uslijed čega jačaju pokreti protiv globalizacije. NASTANAK I DEFINICIJA MULTINACIONALNIH KOMPANIJA 3. kako bi se on pretvorio u jedno otvoreno tržište. Navest ćemo primjer razvijenih evropskih zemalja: Španjolske (Baskija i Katalonija). bit je procesa globalizacije kakvu danas poznajemo.

Najprije je preovladavalo ulaganje u željeznice pomoću kojih je kapital stvorio uslove za eksploatisanje prirodnih bogastava u kolonijama. Ovaj period karakterišu mnoga značajna otkrića. Ujedno. preduzeća su pronalazila nove oblike organizacije.tehnološka revolucija obilježava period od 1847. mikroprocesor i robot. godine u SAD-u koji je onda 1914. dok je prije bila marginalizovana. do 1890. Uloga države u privredi je postala afirmisana. reaktivni motori 1929. Godine 1913. tranzistor. prva zvučna komunikacije preko Atlantika. 1960. 7 . 1927. godine). satelitska telefonija i 1970. globalna strategija. činjenica je da MNK vuče korijene iz ranijeg perioda sadašnjih razvijenih zemalja u periodu njihove koncentracije i centralizacije kapitala. dovršen je Panamski kanal. Danas. U godinama Prvog svjetskog rata razvili su se veliki monopolski kompleksi koji su zadovoljavali potrebe vlade i nastojali da dobiju dugoročne ugovore. godine do početka Drugog svjetskog rata. glavni oblik 3 Konglomerati su preduzeća koja se bave poslovanjem u najmanje pet privrednih grana druge faze prerade. Država je pokušala da obnovi „stvaralačku konkurenciju“ i u tu svrhu je osnovana Savezna trgovinska komisija 1914. zatim prerađivačka. godine u kojem dominira razdoblje prve parne mašine. uvođenje električne mašine i mašine sa unutrašnjim sagorijevanjem. Potencira se zabrana dogovaranja. Prenos električne energije na velika rastojanja omogućio je da se mjesto proizvodnje izdvoji od neposrednog izvora energije. Osnovna usmjerenost je bila prema domaćem tržištu. samo u rijetkim slučajevima mogu se uočiti navedene karakteristike. što dovodi do zaključka da su MNK nastale tek te godine. vještačka svila i zamrzivači 1930. Druga tehnološka revolucija obuhvata period od 1890. Osnovno načelo im je bilo da „posluju prema prilikama“. godine. Međutim. kombinacija i konspiracija sa ciljem ograničavanja trgovine i monopolisanja. godine dopunjen sa Claytonovim aktom. film i fotografija za masovnu upotrebu 1910. Termin MNK je prvi put upotrijebio D. Lilienthal. Ovi propisi su bili reakcija države na koncentraciju i centralizaciju kapitala kao i na ograničavanje tržišne konkurencije. godini već na prvom mjestu po vrijednosti ulaganja (SAD) u inostranstvu nalazi se ekstraktivna industrija. TV 1940. koju je patentirao Watt 1769. gdje i kako su u njihovom razvoju počele da se pojavljuju karakteristike poput: transnacionalnost. računar. potom poljoprivreda i nafta. Miješanje vlade u poslovne stvari je započelo još sa Shermanovim aktom donesenim 1890. relativna autonomnost. pencilin 1939. Začeci međunarodnog poslovanja upravo nastaju u vrijeme druge tehnološke revolucije. automobili 1920. oligopolitički položaj. U 1914. Karakteriše je uvođenje elektronskih mašina i nuklearne energije. 1960. veličina. godine. Ulaganja u inostranstvo su imala prije svega karakter portofolio ulaganja. Gledajući sa tog stanovišta prije početka 20-tog stoljeća. godine sa zadatkom da izučava slučajeve nelojalne konkurencije i ograničavanja trgovine. Analizu nastanka MNK treba posmatrati od sadašnjih osnovnih karakteristika na osnovu čega bi mogli utvrditi kada. Treća tehnološka revolucija počinje sa razvijenim zemljama poslije Drugog svjetskog rata (u SADu već 1940. u Fordu je uvedena prva tekuća traka. konglomerati3 sastavljeni od međusobno nepovezanih jedinki.

U 14-tom stoljeću u Firenci je postojalo 150 firmi koje bi se po obimu mogle označiti kao multinacionalne. postalo je neophodno razviti neposredni odnos između potrošača i proizvođača i to ne samo zbog ponude proizvoda nego i zbog kontrolisanja istih. U tom periodu primat su imala evropska preduzeća dok danas to imaju američka.  Period poslije 1955. Porodično preduzeće. a pravi zamah dobija nakon Drugog svjetskog rata. francuske i danske porodice su slale rođake u Ameriku i Zapdnu Indiju kao predstavnike svojih preduzeća. Švedska i Francuska preduzeća su postala multinacionalna još prije Prvog svjestkog rata. Čim su se u prvom planu pojavili industrijski proizvodi. na osnovama brzog razvoja i mnogobrojnih udruživanja. Prema tome. nastanak MNK je u neposrednoj vezi sa procesima koncentracije i centralizacije kapitala i ova su preduzeća danas prisutna ponajprije u tehnološkim intenzivnim dijelovima proizvodnje. licencama i drugim oblicima ugovorene saradnje. Na primjer. a sve su organizovane gotovo kao autonomne jedinke. Razvoj MNK se može podijeliti na tri faze: 1. Ukoliko bismo pošli od postavke da je za MNK važna samo međunarodna aktivnost onda bismo početke tražili još u periodu najstarije civilizacije. Hoechst 1878.prodiranja MNK na strana tržišta predstavljaju neposredna ulaganja. Počelo sa razvijati poslije 1920. Nacionalna korporacija. Neposredna ulaganja oplođuju i dopunjuju se i ostalim vidovima nastupanja: trgovinom. Bogatstvo raznovrsnosti i isprepletenosti oblika čini danas karakteristiku MNK. sa razuđenim funkcijama na mnogim područjima. godine. engleske.  Period poslije Drugog svjetskog rata. godine. Nastalo je kao odgovor na novu tržišnu strategiju. Agfa 1888/1898. godine. nekih 2500 p. Transnacionalno preduzeće. do 1929. Prelomni trenutak za nastanak MNK je kada preduzeće počne da uspostavlja proizvodne veze u inostranstvu. godine. Svaka se specijalizuje za izradu jednog proizvoda.. kada u tom pogledu prevaziđe ulaganja isključivo u prodajne jedinke. Nastala je u SAD u 19-tom stoljeću. 3. kada su sumerski trgovci uvidjeli da su im za njihove spoljnotrgovinske akcije potrebni ljudi koji će biti detaširani u inostranstvu kako bi prihvatali. Švicarska.n. Sredinom 17-tog stoljeća. 2. skladištili i prodavali njihovu robu. Promjene u strukturi međunarodne razmjene su dovele do ove promjene u poslovnoj strategiji. Za ekspanziju američkih i evropskih preduzeća karakteristična su 3 skoka:  Period od 1920. Poslovanje kontroliše jedan čovjek ili nekoliko njih koji zajedno odlučuju o svemu. Administrativna piramida odlučivanja u korporaciji je bila neophodna za ovladavanje razuđenom vertikalno integrisanom proizvodnjom i marketingom. Nastanak MNK rezultat je zakonitosti razvoja kapitalizma na nacionalnom i svjetskom nivou. Organizovano na nivou jedne fabrike i po pravilu je ograničeno na jednu industrijsku granu i funkciju. Korporacije se decentralizuju u više jedinki. 8 .e. želeći uspješno konkurisati uslovima kada se neprekidno pojavljuju inovacije. svoj prvi pogon u inostranstvu Siemens je otvorio 1875.

a lokalni kadrovi imaju relativnu autonomiju. odlučivanje je decentralizovano.5  MNK je poslovno preduzeće legalno domicilirano u više od jedne zemlje čije su komercijalne aktivnosti dovoljno velikog obima da imaju znatan uticaj na privredu i zemlje iz koje potiče matična kompanije i zemlje u kojima ima svoje filijale. Kod današnjih MNK najčešći je uninacionalni koncept.4 Druge definicije MNK-a su:  MNK predstavlja matično preduzeće koje ostvaruje proizvodnju i druge aktivnosti u inostranstvu preko sopstvenih ogranaka smještenih u više različitih zemalja. Prednosti multinacionalnog djelovanja moraju biti odmjerene u odnosu na izazove i rizike povezane s 4 Acin. postoji veći broj kompanija u drugim zemljama koje imaju određenu samostalnost.2. karakteriše ih globalna svjetska orjentacija i priznaje se izvjesna autonomija ali sa interesima razvoja cijele kompanije. Ukoliko koristimo ovaj kriterij za određenje MNK. Etnocentrične kompanije – sva moć je koncentrisana u matičnoj zemlji. 1998. Pigmalion. sve dok obim njihovih međunarodnih aktivnosti ne bude takav da njihovo nacionalno porijeklo postane nebitno. definicija MNK ističe da je to takav oblik organizovanja preduzeća u kome je centrala ili matična kompanija u vlasništvu rezidenta najmanje dvije zemlje. Dallas. ostvaruje direktnu kontrolu nad poslovanjem svojih organaka u inostranstvu. 4. South Western Co. Geocentrične kompanije – postoji više centralnih kompanija širom svijeta. MNK je ona kompanija čija upravljačka centrala ima višenacionalni karakter. str. koje su pod kontrolom britanskog i danskog kapitala. obavljaju aktivnost u više zemalja dok centrala u matičnoj zemlji donosi sve odluke i rukovodi cjelokupnim poslovanjem. 365-367 9 . USA. što znači da je rukovodstvo višenacionalnog karaktera – u rukovodstvu se nalaze predstavnici svih organaka multinacionalnih preduzeća. drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje. godine bitno je uticala na smanjenje stope rasta internacionalizacije preduzeća. One često imaju pristup prirodnim resursima koji ponekad nisu dostupni domaćim kompanijama. nastoji da ostvari takvu politiku koja će prevazići granice između zemalja i doprinijeti ostvarenju geocentrične orijentacije preduzeća. a aktivnosti i odluke upravljača su orijentisane ka centru kompanije. Prema kriterijumu upravljanja. Policentrične kompanije – svaki dio se.Ekonomska kriza 1929. 5 Root. Franklyn: „International Trade and Investments“. Novi Sad. U korist ove teze uzima se primjer kompanije Šel (Shell) i Unilever. klasifikacije MNK se svodi na tri tipa: 1. 3. pored centrale u jednoj zemlji. relativno mali broj MNK bi se mogao nazvati multinacionalnim. Prema ovom kriterijumu. do određene granice. 2. PREDNOSTI I IZAZOVI MULTINACIONALNIH KOMPANIJA MNK može koristiti prednosti poslovnih priika u različitim zemljama. 3. Đurica: „Međunarodni ekonomski odnosi“. poistovjećuje sa nacionalnim interesima zemlje kojoj pripada. Publishing. Neki smatraju da se kompanije ne mogu istinski zvati MNK. Definicija multinacionalnih kompanija Sa vlasničkog aspekta.

Vođene iskustvom svojih američkih konkurenata.djelovanjem u stranom okruženju. marketinške i tehničke vještine pa se sa sticanjem tih vještina situacija mijenja. zemljama u razvoju nedostaju upravljačke. U tom procesu je bitnu ulogu odigrao zapanjujući razvoj nauke i tehnologije kao pokretni motor društva. Učešće u visokotehnološkim industrijskim granama. Globalno shvatanje svjetskog tržišta i konkurencije. Politički i ekonomski uticaj multinacionalnih kompanija U posljednjoj deceniji XX stoljeća. Danas se smatra da je strategija MNK globalna ako uvažava sljedeće: 1. Dobro poznavanje konkurenata. a formiranje multinacionalnih kompanija je označilo početak ekonomske globalizacije. Orijentacija na korištenje vlastitih inostranih investicija za formiranje srodnih firmi. organizacionu strukturu i upravljanje i primjenu savremenog metoda tehnologije i na tim osnovama stvaraju konkurentsku prednost. Jedan od probelma predstavlja porast nacionalizma u mnogim zemljama. ekonomski su moćne i imaju uticaja na cjelokupnu ekonomiju i politiku nekih zemalja.1. Vremenom su MNK usavršile četiri osnovne strateške varijante: 1. gašenje starih tehnologija. 7. Integrisanje svih organizacionih jedinica u jedinstven sistem računvodstva. Multinacionalne kompanije i posebno američke kompanije te vrste od tada pa do danas ostvaruju veliki uticaj na ekonomske prilike u svijetu i određuju kada i kako će doći do zasićenosti svjetskog tržišta nekim proizvodom. američke multinacionalne kompanije su došle u priliku da svoje proizvode plasiraju i prodaju na tržištima izvan Amerike. 8. desile su se mnoge promjene koje su umnogome preoblikovale industrijsko društvo. pred multinacionalnim kompanijama su otvorena vrata tržišta 10 . 3. Multinacionalne kompanije su ustvari kompanije koje djeluju u više svjetskih zemalja. 3. Koordinacija vlastitih djelatnosti pomoću vrhunske informativne tehnologije. Razmještanje vlastite proizvodnje na najrentabilnija mjesta. 5. 6. MNK prilagođavaju poslovnu politiku. a svih filijala u jedinstvenu mrežu upravljanja. Iz tih razloga MNK moraju održavati dobre odnose sa zemljom domaćina što je ponekad teško jer dolazi do čestih promjena vlasti. Taj razvoj je doveo i do svestranog ekonomskog razvoja. zaključivanje partnerskih ugovora sa drugim firmama. Ove kompanije su se počele razvijati u SO-im godinama XX vijeka. Te zemlje postaju svjesne vrijednosti svojih prirodnih resursa i spretnije su u međunarodnim pregovorima. Obezbjeđenje sopstvene proizvodnje stranim resursima. Potpuna kontrola svih transakcija u svijetu. Koristeći razvijenu međunarodnu transportnu mrežu i ondašnje tenzije u Evropi i Japanu. Takav razvoj situacije je doveo do širenja multinacionalnih kompanija. godine. evropske zemlje su odlučile i same osnovati takve kompanije. Ponašanje u stilu „globalnog igrača“ (fleksibilan i inovativan). Racionalizacija proizvodnje njenim premještanjem u zemlje sa manjim troškovima proizvodnje. 4. Rezervisanje tražnje na inostranim tržištima preko formiranja vlastitih filijala. i 4. 2. 4. Na primjer. Stalan rast kompanije i diversifikacija djelatnosti. 2. 9. Raspadom SSSR 1991.

11 . Uloga multinacionalnih kompanija u međunarodnoj privredi Najveće MNK u svijetu ostvaruju približno 4/5 svjetskog industrijskog autputa dok istovremeno zapošljavaju 2/3 njihove radne snage. Zatim. 2008. Statistički podaci pokazuju da je tokom 90-tih godina u svijetu djelovalo čak više od 45.000 multinacionalnih kompanija. Aktivnijom ulogom i investicijskim projektima na tim tržištima tokom 80tih i 90-tih godina XX vijeka. str. Tako su recimo u periodu između 1985 i 1990 iskazale porast od 30% što je četiri puta više od rasta svjetskog autputa. prvo izdanje. direktne strane investicije konstantno se uvećavaju. ulaz tehnologije u sve vidove posla doprinosi još većem sukobu ovih zemalja ja jakom ekonomijom. Multinacionalne kompanije posjeduju modernu tehnologiju koja im omogućava dobijanje raznih unosnih poslova. miješaju se i u unutrašnju politiku tih zemalja. 504. iskustvo pokazuje da prisustvo ovih kompanija u nekoj zemlji ne dovodi do okupacije. Multinacionalne kompanije su danas.6 6 Bodiroža. što lokalne firme dovodi na rub stečaja i propasti. multinacionalne kompanije proizvodnju usklađuju sa potrebama svjetskog tržišta. ekonomski analitičari neprestano upozoravaju da multinacionalne kompanije svoju zaradu iz zemalja u kojima djeluju izvlače u vidu deviznih zaliha. Multinacionalne kompanije iz nekoliko vodećih svjetskih zemalja su 1996. postoje različita. godine ostvarile profit u iznosu od 7 triliona dolara. Univerzitet za poslovne studije. Aktivnostima multinacionalnih kompanija u svijetu i posebno u zemljama u razvoju. što je mnogo više od cjelokupnog profita ostvarenog na svjetskom tržištu koji iznosi oko 5. Time su strane direktne investicije postale glavne determinanta trgovinskih modela. pored trgovine. Banja Luka. ZNAČAJ MULTINACIONALNIH KOMPANIJA U GLOBALNOJ EKONOMIJI 5.Istočne Europe i Kine.1. a tri puta više od rasta svjetske trgovinske razmjene. Multinacionalne kompanije pored ekonomskog prodora u razne svjetske zemlje. Suprotno mišljenju pojedinaca koji vjeruju da su upravo ovakve investicije dovele do tihe okupacije nekih zemalja u razvoju. dolazi do jačanja ekonomije. Sa druge strane. od kojih je 37. Nije teško pronaći osobe sa površnim pogledom koje šire uvjerenje da prihod ovih kompanija dovodi do porasta kapitala i razvoja ekonomije zemalja u kojim djeluju. ekonomije i industrije. gdje se ponekad njihove odluke smatraju mnogo važnijim od odluka vlada pojedinih svjetskih zemalja. ali i multinacionalnih kompanija. Mladen: Međunarodna ekonomija.2 triliona dolara. 5. a ne domaćeg stanovništva.nego do nezaposlenja radnika koji su prije toga bili uposleni u različitim sferama državne ekonomije. Ovakav omjer izlaza deviza mnogo je veći od početnog kapitala koje multinacionalne kompanije unose u zemlje u razvoju. Sa druge strane. Primjer takvog djelovanja je čileanska internacionalna kompanija ITT (Internationala Telefon and Telegraf). aktivne i u svjetskoj politici.000 bilo u vlasništvu razvijenih zemalja. međusobno oprečna gledišta. Zatim.

lokacijskih usmjerenosti i ključnih ekonomskih kreativnosti u svijetu. stvaranje dužnika i primoravanje siromašnih da zavisi od kreditora. lobiranje za slobodnu trgovinu i uklanjanje barijera koje stoje na putu trgovini poput carinskih opterećenja. smanjenje raspoloživosti određenih vrsta roba uspostavljanjem monopola na njihovu proizvodnju i kontrolisanjem njihove distribucije na svjetskom tržištu. Postoje različite teorije o uticaju MNK na međunarodnu privredu. zalaganje za mirne odnose među državama i unutar njih. obezbjeđivanje prihoda od investicija kojim se pospješuje modernizacija slabije razvijenih zemalja. smanjenje troškova robe zahvaljujući podsticanju njene proizvodnje u skladu sa načelom komparativne prednosti. gdje je koncern samo začetnik mega integracija. ograničavanje snabdijevanja sirovinama koje se mogu naći na međunarodnom tržištu. Drugi smatraju dasu MNK ekspoatatorska imperija koja ima za cilj da pokori cijeli svije. izvoz tehnologije koja nije prilagođena nerazvijenim privredama. ograničavanje radničkih plata. 5. Očigledno je da MNK raspolažu kompleksnim intrumenatrijem koji je u funkciji usporavanja ekonomskog razvoja u mnogim (posebno razvijenim) zemljama svijeta. te da su integrirajuća društva u kojoj pojedinci i grupe gube kontrolu nad svojim vlastitim životnim interesima. finansiranje istraživanja i razvoja što omogućuje tehnološke inovacije. Ali ipak treba priznati da su MNK glavni izvor kapitala. Pozitivan uticaj se ogleda u povećanju obima trgovine. uslovne neophodne za privredni razvoj. proizvodnja novih dobara i proširenje mogućnosti za njihovu kupovinu. činjenica je da su najmanje razvijene zemlje u Africi i drugim regionima primile zanemarljivo mali procenat od ukupnog investiranog iznosa u odnosu na najrazvijenije zemlje. Jedni teoretičari smatraju da su MNK korisne za čovječanstvo.2. Uticaj multinacionalnih kompanija na domaću privredu Uticaj MNK na domaću privredu je višestruk i može biti pozitivan ili negativan. političkog i socijalnog blagostanja u svijetu. ugrožavanje i umanjivanje važnosti nacionalne kulture i nacionalnih različitosti ne bi li one bile zamijenjene homogenizovanom „svjetskom kulturom“ u kojoj dominantan položaj zauzimaju potrošačke vrijednosti. finansiranje zajmova i servisiranje spoljnjeg duga. MNK su nezaobilazni i značajni faktor u svim savremenim međunarodnim ekonomskim tokovima. otvaranje novih radnih mjesta. osujećivanje rasta domaćih industrijskih grana i lokalne tehnološke stručnosti. prikupljanje kapitala u zemlji domaćina čime se lokalna industrija lišava investicionog kapitala a izvoz profita u zemlju u kojoj se nalazi sjedište MNK. proširivanje i produbljivanje jaza 12 .Međutim. MNK radikalno mijenjaju strukturu i funkcionisanje globalne svjetske privrede jer postaju glavne determinante trgovinskih tokova. osujećivanje otvaranja novih radnih mjesta do koga dolazi zbog gašenja konkurentnosti na tržištu rada. ukidanje nacionalnih barijera i ubrzavanje globalizacije. Tako MNK postaju odlučujući faktor u determinisanju ekonomskog. pružanju pomoći u prikupljanju investicionog kapitala koji se finansirara razvoj. internacionalizacije usluga i proizvodnje i najsavremenije tehnologije. Negativan uticaj MNK na domaću privredu se ogleda u: omogućavanje razvoja oligopolističkih konglomerata koji smanjuju konkurenciju i slobodno preduzetništvo. A ta neadekvatna distribucija stranih direktnih ulaganja ne daje adekvatan imidž globalizaciji. i bivaju potčinjeni eksploatacijskim aktivnostima. Dok treći imaju stav da MNK odgovaraju sami sebi. stvaranje dohotka i bogatstva. Ovi kritičari smatraju da svijek pada pod uticaj bezobzirnog kapitalističkog imperijalizma. obučavanje zaposlenih.

7 5. Pojavljuje se sve veći broj tržišnih segmenata transnacionalnog i globalnog karaktera koji se ponašaju bez predrasuda i preferiraju kupovinu svjetskih afirmisanih brendova iza kojih stoji neka od MNK. Osnovna karakterstika MNK je sposobnost transfera vlastitih resursa preko nacionalnih granica. Mladen: Međunarodna ekonomija. Povećana je i olakšana mobilnost faktora proizvodnje u svjetskim razmjerama (seljenje proizvodnje prema onim zemljama koje raspolažu jeftinijim radnim resursima kako ljudskim tako i materijalnim). 8. Tendencija ka regionalnom ekonomskom i tržišnom povezivanju sve je prisutnija i time dolazi do eliminisanja trgovinskih restrikcija i barijera između članica regionalnih integracija. Mnoge zemlje u usponu i same aktivno primjenjuju izvozno orjantisanu razvojnu strategiju. 4. Svjetska banka (SB). Najnoviji razvoj tehnologije značajno smanjuje troškove po jedinici proizvoda pogotovo u učešću troškova radne snage u finalnoj cijeni proizvoda. Banja Luka. MNK su odlučujući faktor koji opredjeljuje ne samo rad i finansiranje pojedinih industrijskih grana ili nacionalnih privreda. Razvoj komunikacionih tehnologija i elektronskih informacionih sistema doprinijeli su približavanju različiti dijelova svijeta i olakšali obavljanje međunarodnih poslovnih operacija. već i svjetske ekonomije kao cjeline. razvoj i osvajanje novih tehnologija dodatno potencira značaj ekonomije obima i nužnost proizvodnje za potrebe svjetskog tržišta u cjelini. Na ove kompanije se gleda kao na lokomotive privrednog rasta kako razvijenih tako i manje razvijenih zemalja. prvo izdanje. 2008. Svjetska trgovinska organizacija (STO) i MNK.između bogatih i siromašnih zemalja. i to dobrim dijelom kroy mrežu MNK. 13 . str. Shvatanje da je najbolja zaštita nacionalnih interesa kroz ekonomsko povezivanje i saradnju saa drugim zemljama. Najuočljiviji faktori su ovdje navedeni: 1. 6. 7 Bodiroža. 2. Sve izraženija tendencija većine zemalja ka podržavanju i stimulisanju slobodne svjetske trgovine uz paralelno smanjivanje trgovinskih barijera. dovođenje u pitanje nacionalnog suvereniteta i ugrožavanje autonomije države.3. Što je MNK mobilnija ona je sposobnija da organizuje proizvodnju van granica matične zemlje. Faktori koji podstiču međuzavisnost svjetske ekonomije su višestruki i različito ispoljeni u pojedinim zemljama. Unapređenje sistema transporta i logistike što dovodi do smanjenja troškova distribucije i rokova isporuke robe u međunarodnom poslovanju. Multinacionalne kompanije kao odlučujući faktor koji opredjeljuje svjetsku privredu Osnovni subjekti globalizacije su Međunarodni monetarni fond (MMF). ne poštujući ljudsta prava i izazivajući socijalne posljedice. Univerzitet za poslovne studije. 507. 5. Enormno povećanje ulaganja u istraživanje. tržištima i industrijskim granama. Promjena odnosa i očekivanja većine zemalja prema MNK i direktnim stranim investicijama. 9. Napušta se negativan odnos prema stranom kapitalu i obezbjeđuje pravna sigurnost stranim firmama. nerijetko i po cijenu zagađenja okoline. 3. 10. 7.

Taj sistem je prvi primjer ugovorenog monetarnog poretka u povijesti svijeta. Na taj način dolazi do kretanja kapitala u svjetskim razmjerama i moguće je širiti tržišne horizonte na osnovama globalnog pristupa menadžmentu i marketingu. Bretton-Woods sistem međunarodnog ekonomskog uređenja uspostavio je pravila trgovinskih i financijskih odnosa između glavnih svjetskih industrijskih država. 5.11. Multinacionalnim kompanijama trebalo je sve veće tržište. vrata krvavom pljackaškom pohodu kapitalizma širom planete. Njegova suština je da oni koji su bogati budu još bogatiji. slobodnom tržištu i civilnom društvu tvrdeći da će tako svijetu doneti mir i blagostanje. kao i osposobljavanje lokalnih firmi za potpuno i kvalitetno postprodajno servisiranje potrošača. Kao prva žrtva direktne izdaje pala je prva zemlja socijalizma SSSR što je otvorilo vrata globalizaciji. 12.4. Od kraja 1990-tih. američki Bord Federalnih rezervi pokušavao je da preduprijedi veliku ekonomsku krizu plaveći američku i svjetsku ekonomiju jeftinim kreditima. Radnička klasa čije su realne nadnice u većini glavnih ekonomskih sistema stagnirale ili opadale podsticana je da pozajmljuju kako bi održala potražnju za dobrima i uslugama.Kriza koja se javlja jasni je pokazatelj neizbježne sudbine svih kapitalističkih ekonomija što je jasni dokaz da kapitalizam nije svemoguć uprkos pokušajima kapitalista da ogromnom mašinerijom ubijede radne mase kako je kapitalizam savršen i da ga bespogovorno treba slijediti. Afirmacija multikulturnog menadžmenta i višenacionalnih timova u rokovodstvima mnogih afirmisanih kompanija u svijetu (mnoge kompanije promovišu strance za svoje rukovodioce i menadžere najvišeg ranga). Razvoj globalne tržišne infrastrukture: otvaranje filijala MNK. Troškovi kapitala i direktne investicije u inostranstvu su sve više tržišno i profitno orijentisani i projektno usmjeravani. Uticaj finansijske krize na poslovanje multinacionalnih kompanija Finansijske krize označavaju veće smetnje u sustavu finansija. 14. 15. Povećava se broj proizvoda na svjetskom tržištu čiji je identitet i nacionalno porijeklo vrlo teško utvrditi. da bi one uvećavajući svoje poslove. Internacionalizacija poslovanja poznatih agencija koje prate svoje klijente širom svijeta obezbjeđujući na taj način unapređenje lokalne prakse tržišnog komuniciranja. koje prati pad (vrijednosti) imovine te nesolventnosti mnogih kompanija iz finansijskog sektora ili drugih privrednih grana i obilježavaju negativni uticaj na gospodarske aktivnosti u jednoj ili više zemalja. 13. Tu svoju nakaradnu ideologiju su umotali u propagandu o globalizaciji. Ipak svjedoci smo da ekonomski poredak koji je svijetu namentuo neoliberalni globalizam neumoljivo čovječanstvu naplaćuje žrtvama miliona ljudi u najsiromašnijim zemljama svijeta. Internacionalizacija poznatih banaka i finansijskih institucija je u direktno u funkciji stimulisanja međunardone ekonomije i međunarodnog marketinga. Neoliberalni kapitalizam rušio je sve prepreke pred sobom ne štedeći novac i silu. Dejstvo navedenih faktora i razvojnih tendencija predstavlja aktuelnu realnost svjetskog poslovnog okruženja. agencija za istraživanje tržišta. dok su siromašni postajali sve siromašniji. ostvarivali veće profite. Neoliberalizam je ideologija multinacionalnih kompanija. a namjena mu je bila uređenje monetarnih 14 . konsultantskih kuća.

V. Današnji neoliberalni poredak je zapravo oživljena verzija ekonomskog liberalizma ili liberalnog kapitalizma iz druge polovice l8. Iskustva su pokazala da snažna ekonomski jaka i nezavisna socijalistička ekonomija može mirno da se razvija uprkos cikličkim krizama kapitalizma.2 puta. Cilj ovih intervencija nije zaštita zaposlenja. Ekonomska doktrina liberalizma prevladavala je do velike ekonomske krize. SAD u cilju spašavanja od narastajuće krize pribjegava socijalističkim metodama u cilju finansijskog oporavka.Wood su na monetarnoj i financijskoj konferenciji kako bi ponovo izgradili globalni kapitalizam.Staljin) osnovni je zakon socijalizma. odnosno povratka na ekonomiju liberalizma. Velike depresije ] 929. kao i svjetski ekonomski sistem uspostavljen sporazumom u Bretton. godine. Sjetimo se recesije koje je 30-tih gurnula svijet u bijedu. svojstvenih Bretton. bez savjetovanja s MMF-om i svojom vladom.Wood su. godine. Keynesova doktrina zadržala se sve do sredine 70-ih godina 20.st. životnog standarda ili plata i penzija radnih ljudi. Odgovor vodećih kapitalističkih zemalja a posebno Sjedinjenih Država . Taj sistem je prvi primjer ugovorenog monetarnog poretka u povijesti svijeta. Početak globalizacijskih promjena i procesa značio je ujedno i prekretnicu te napuštanje dotadašnjeg ekonomskog uređenja svijeta uspostavljenog nakon Drugog svjetskog ratana konferenciji u BrettonWoodsu. kada zemlje izvoznice nafte povisuju cijenu nafte za 5.odnosa između neovisnih nacija-država. Uslijed krize napušta se liberalna doktrina i prihvaća se misao Johna Maynarda Keynesa. Obezbjeđivanje maksimalnog zadovoljenja stalno rastućih materijalnih i kulturnih potreba cijelog društva putem neprekidnog povećanja i usavršavanja socijalističke proizvodnje na bazi više tehnike i tehnologije (J. ove intervencije za cilj imaju da održe kapitalistički sistem koji je svijet gura iz krize u krizu svojom kazino ekonomijom. američki predsjednik Nixon. Uslijed toga napušta se Keynesova doktrina. i započinje era neoliberalizma. 15 . najpoznatiji predstavnik liberalne doktrine. napušta zlatni standard i konvertibilnost dolara u zlato.Woods sistemu. i u tom cilju neophodnoj intervenciji države i centralnih banaka. Kako bi uspostavili sistem pravila. Uprkos blokadi SSSR je bio jedina država na planeti koje je ostvarivala ogromne kapitalne uspjehe na svim poljima. Kritike koje danas čitamo ne ulaze u samu suštinu problema već pokušavaju da odbrane stajalište neoliberalizma. stoljeća kada je došlo do velike naftne krize. Dok je još trajao Drugi svjetski rat. tu uključujući i nacionalizaciju i spašavanja velikih banaka i ostalih finansijskih institucija koje organizuju nj ihove vlade. Kapitalističke vlasti namjeravaju da prebace teret krize upravo na leđa radnih i siromašnih ljudi. objavljuje proglas u kojem se .sadrži se u pokušaju obuzdavanja finansijskog sistema putem ogromnih državnih intervencija. Od sindikata se zahtjeva da ne traže povećanja plata koja bi kompenzovala rastuće troškove života. Sporazum iz Bretton Woodsa potpisan je u srpnju 1944. kako je to rekao Adam Smith. a namjena mu je bila uređenje monetarnih odnosa između neovisnih nacija-država. tj. napušteni su u ime usvajanja koncepta nove ekonomije koja se zasniva na neoliberalnoj doktrini. odnosno 'nevidljivoj ruci'. Koncept država-nacija i regulacija međunarodne ekonomije. između ostalog. Osnovna ideja liberalizma je nemiješanje države u ekonomske procese i kretanja te prepuštanje regulatorskog mehanizma u ekonomiji slobodnom tržištu. Bretton-Woods sistem međunarodnog ekonomskog uređenja uspostavio je pravila trgovinskih i financijskih odnosa između glavnih svjetskih industrijskih država. poslanici iz 44 udružene nacije okupili su se u Bretton. ] 971. koji je zastupao tezu o potrebi pune zaposlenosti za uspijeh kapitalizma.

arhitekti BrettonWoodsa nisu ga smatrali primjerenim poslijeratnoj ekonomiji. sve vlade sudionice konferencije složile su se oko nekoliko vrijednih lekcija iz monetarnog nereda međuratnog razdoblja. Umjesto toga. javni ekonomski menadžment nametnuo se kao primarna dužnost vlada razvijenih zemalja. Sve do tada. U razdoblju nakon velike svjetske krize 1930-ih .Wood su obvezivao je zemlje potpisnice na usvajanje monetarne politike kojom se vrijednost tečaja svake valute zadržava unutar fiksirane vrijednosti . ovaj problem se rješavao tzv.Woods sporazuma zato su prednost davali liberalnom sistemu. godine.Wood sa željeli su izbjeći ponavljanje situacije iz 1930-ih godina kada je trgovina između zemalja bila ograničena isključivo na zemlje istih valuta. Liberalni ekonomski sistem zahtijevao je uređen sistem investicija. 1930.institucija i procedura. To je značilo smanjene tarifa te moduliranje trgovine na kapitalistički način. odustale od konvertibilnosti dolara u zlato. kao što je spomenuto. ipak. godine. stvorili su političke uvjete za sporazum u BrettonWoodsu. što se naročito odnosilo na SAD. i 20. opet sve su prevenstveno odobravale tržišni mehanizam i privatno vlasništvo. države su se složile surađivati kako bi regulirale međunarodni ekonomski poredak.Wood sa srušio se 1971. valutu prema kojoj će se određivati vrijednost drugih valuta. Poučeni iskustvom Velike svjetske depresije. tj. nakon što je dovoljan broj zemalja ratificiraosporazum. Slobodna trgovina bila je temelj poslijeratnog svijeta kakvim su ga zamišljale Sjedinjene Američke Države. Visoke trgovinske tarife ibarijere te natjecateljsko rušenje valutnih tečajeva među državama doprinijeli su ekonomskom slomu. Ovo grupiranje unazadilo je međunarodni tijek kapitala i stranih ulaganja. Sporazum u Bretton. vijeku zlato je imalo središnju ulogu u 16 . Bretton. bez obzira na postojeće razlike. zasnovanom na tržištu s minimalnim ograničenjima prema privatnoj trgovini i kretanjima kapitala. Uloga vlade u nacionalnoj ekonomiji postala je usko vezana uz odgovornost vlade prema osiguravanju zadovoljavajućeg stupnja blagostanja za svoje građane. No. No. stabilnost i rast bili su važni čimbenici javne politike. Sistem iz Bretton. tvorci sporazuma iz Bretton. za razliku od nacionalnih državnih ekonomija. Iako su se razvijene zemlje razlikovale u vrsti kapitalizma koju su željeli za svoju nacionalnu ekonomiju. koncentracija moći u nekoliko država i prisustvo dominantne sile koja je mogla preuzeti vodstvo. sudionici Bretton. međunarodna ekonomija nije imala središnju vladu koja bi bila odgovorna za valute i njihova kretanja. Zajedničko iskustvo Velike svjetske depresije. zbog zahtjeva za državnom intervencijom u ekonomiju i iz teorijskih doprinosa Keynsijanske ekonomske škole koja je također zagovarala državnu intervenciju i i obvezu države u osiguranju pune zaposlenosti. trgovine i plaćanja. U 19.u terminima zlata. političkoj nestabilnosti i svjetskom ratu. kada su ograničena kretanja stranog kapitala i trgovinske barijere doveli do ekonomske katastrofe. godine pokazale su da se pojedinačni nacionalni ciljevi ne mogu postići bez međunarodne suradnje. U prošlosti. taj liberalni ekonomski mehanizam zahtijevao je državnu intervenciju. No.Woodsa osnovali su Međunarodnu banku za obnovu i razvoj i Međunarodni monetarni fond. Takozvana država blagostanja izrasla je iz Velike depresije. nakon što su SAD. Temelj sporazuma bilo je zajedničko vjerovanje u kapitalizam. No. Ove organizacije počinju djelovati 1946. Tvorci Bretton. uspostavili su sistem fiksiranih tečajeva i američki dolar kao rezervnu valutu.plus/minus jedan posto . Zaposlenost. Kako bi osigurale ekonomsku stabilnost i mir.Wood s sistem predstavljao je učinkovit način kontrole neslaganja i postizanja zajedničkih ciljeva unutar i među državama koje su ga i stvorile. zlatnim standardom.

To je značilo da će ostale zemlje određivati vrijednost svoje valute prema dolaru . 8 Bodiroža. Univerzitet za poslovne studije. Dolar je postao 'rezervna valuta'. Međutim. Isto važi i za SAD i General Motors. ima mnogo promjena u nacionalnim odnosno državnim tradicijama što ima za posljedicu limitiran trend prema približavanju. str.8 Evidentno je da su američke kompanije podesnije za investiranje nego što su to njemačke ili japanske. 17 . ODNOS DRŽAVE PREMA MULTINACIONALNIM KOMPANIJAMA Kada govorimo o odnosu države prema MNK. 512.međunarodnim monetarnim transakcijama. međunarodna vrijednost valute određivala se prema njenoj vrijednosti u zlatu. korporacijskom ponašanju i njegovoj strukturi.tj. Njemačka je na primjer veću važnost stavljala na socijalnu odgovornost. Tako su MNK iz SAD-a težile da koriste slobodno preduzetništvo odnosno stav prema biznisu kad u specifičnim slučajevima interveniše država. Japanci su jedinstveni u stavu da ono što je dobro za Toyotu dobro je i za Japan. posebno kad se radi o vođenju baznog istraživanja i razvoja u drugim zemljama tj. japanskih i američkih MNK. učinili su dolar jednako dobrim kao i zlato. Na primjer. Zbog toga što se njihova konkurentska prednost kreira i mora biti vođena u njihovoj domaćoj privredi. prvo izdanje. To je. bez sumnje. 6. investiranja u inostranstvo. mogao biti jedino američki dolar. Pa tako vlade obično ne prihvataju modele po kojima korporacije treba da napuste svoju nacionalnost i postanu bezdržavne. Japan je međutim afirmisao svoje prioritetne modele i dalje dograđivanje jake industrijske baze kao i očuvanje svog već afirmisanog sistema doživotnog zaposlenja. Poslije rata. domaća baza MNK je u stvari osnovna determinanta međunarodne konkurentnosti. Kreatori Bretonvudskog ugovora trebali su valutu dovoljno jaku da ispuni rastuće zahtjeve međunarodne likvidnosti. s obzirom da je u tom razdoblju britanska ekonomija bila dominantna. Drugi svjetski rat oslabio je i funtu i britansku ekonomiju pa funta više nije mogla ispunjavati svoju ulogu. To pokazuje da u najfundamentalnijem području korporacijske strategije domaći korijeni kompanija ostaju i dalje osnovne determinantne njihovog djelovanja. kako bi održali tržišnu tečajnu paritetnu vrijednost uspostavljenu sporazumom u Bretton-Woodsu. zalihe zlata su se smanjile. Zlato se tada vezivalo uz britansku funtu. posebno industrijskog sektora. razvijene ekonomije složile su se s američkom vizijom poslijeratnog međunarodnog ekonomskog uređenja koja je trebala stvoriti i primijeniti učinkovit međunarodni monetarni sistem i ukloniti prepreke kretanjima robe i kapitala. Ono je bilo 'podloga' valutama. 2008. Dolar je postao svjetska valuta i većina svjetskih transakcija vrednovala se u dolarima. Snažna američka ekonomija. većina istraživanja je usmjerena na analize i ponašanja vodećih (najvećih) njemačkih. Mladen: Međunarodna ekonomija. fiksiran odnos dolara prema zlatu (35$ fina unca zlata) i obveza američke vlade prema tom odnosu. Banja Luka. a znatan dio zaliha nalazio se u SSSR-u. Uz manja razilaženja. kupovati i prodavati dolare. U konkurenstkoj prednosti zemlje.

opseg globalizacije temeljen je na specifičnim faktorima. Za MNK. Mladen: Međunarodna ekonomija. 18 .Bodiroža. Proučavanje izravnih faktora okoline također može pridonijeti razumijevanju globalnih strategija. politička i tehnička infrastruktura. Glavni faktori i učesnici uključeni u tehnološki transfer su dobavljači tehnologije i primatelji te opšta ekonomska. Razvoj tehnologije i transfera uvelike je pod uticajem dvosmjernog stranog ulaganja i izvoza najčešće preko MNK. MNK su operisale u zemljama u razvoju pružajući tehnologiju. Uspostavljanje strane kompanije tamo gdje je radna snaga jeftina je od interesa i samoj kompaniji kao i lokalnim vlastima. Globalizacija tržišta omogućila je svim ekonomskim subjektima uključivanje na međunarodno tržište. Mnoge MNK su veće u odnosu na nacionalni dohodak zemalja u kojima se nalaze. To znači da nije lako za vladu domaćina da uspostavi nacionalne zakone za MNK. U spomenutim uslovima naglasak se stavlja na međunarodne strategije. Tehnologija ima multinacionalnu snagu. uloga i značaj multinacionalnih kompanija krajem 20-tog i početkom 21-vog vijeka ostaje najznačajniji faktor međunarodne ekonomije. 8. faktori okoline mogu izravno odrediti razinu globalizacije koji MNK treba odabrati. kolika je ona i ko je prvopoteznik. finansijski kapital. i vještine upravljanja u zamjenu za profitabilno tržište. Najkraće rečeno. marketinškog i naučnog klastera. Klasičan obrazac poslovanja mijenja se u pristupu naglašenog tehnologijskog. Lokalna zajednica bi imala koristi od toga jer bi se na primjer razvile ceste. LITERATURA . Tipično. Sve je manje nacionalnih. Banja Luka. Transfer tehnologije ključni je element ostvarivanja međunarodne konkurentnosti potreban za opstanak na globalnom tržištu. vlada želi investicije koje MNK može donijeti jednoj zemlji jer to donosi još poslova i zarade. uza sve pozitivne i negativne aspekte globalizacije.7. Uzimajući u obzir i troškove i koristi globalizacije. Ali. MNK su one kompanije koje upravljaju proizvodnjom ili pružaju usluge u više od jedne zemlje. Tehnološki napredak u velikoj mjeri određuje ko ima moć. prvo izdanje. 2008. Ne postoji jedinstvena definicija MNK. a sve više globalnih proizvoda. Univerzitet za poslovne studije. Druge beneficije MNK su izgradnja lokalnog kapaciteta i drugih vještina. ZAKLJUČAK Mjesto.

com – www. . 2008.com – www.wikipedia. Multinational. spring 2007.World Investment Report: Transnational Corporations and the Infrastructure Challenge.com 19 . John H: Multinational enterprises and the New Development Paradigm. Web izvori: – www..fortune. Buisness Review.Dunning. Vanderbilt Journal of Transnational Law. 2007.globalizacija.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful