UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE

SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA

„Međunarodne monetarne i finansijske institucije“

NAZIV SEMINARSKOG RADA:

„Značaj multinacionalnih kompanija u globalnoj ekonomiji”

Ime studenta i broj indeksa:

Mentor:

Sarajevo, decembar 2011. godine

Nastanak multinacionalnih kompanija...2................................................3 2...................................... Multinacionalne kompanije kao odlučujući faktor koji opredjeljuje svjetsku privredu...............18 2 ..............................9 4........................... Uloga multinacionalnih kompanija u međunarodnoj privredi..........................................................12 5...................................................... Politički i ekonomski uticaj multinacionalnih kompanija.......................................... Uticaj multinacionalnih kompanija na domaću privredu...................................................................2............SADRŽAJ 1.................3........................... LITERATURA...................................................................................................17 7.........18 8................................11 5.....................................................................................1.... ODNOS DRŽAVE PREMA MULTINACIONALNIM KOMPANIJAMA................ Definicija multinacionalnih kompanija......1............1....13 6.......................................................4 3................... NASTANAK I DEFINICIJA MULTINACIONALNIH KOMPANIJA..... PREDNOSTI I IZAZOVI MULTINACIONALNIH KOMPANIJA................................... UVOD.. ZAKLJUČAK...........10 5...........................9 4....................................................... ZNAČAJ MULTINACIONALNIH KOMPANIJA U GLOBALNOJ EKONOMIJI...... PROCES GLOBALIZACIJE................6 3..................6 3...........................................................11 5...........

terorističkim odmazdama.wikipedia. nap. uvelike utjecali na produbljivanje razlika unutar društva. organizirano u jedinstveno svjetsko slobodno tržište. Iako je globalizacija na početku imala obećavajući potencijal procesa koji će rezultirati rješenjima svjetskih problema nejednakosti i siromaštva te stvoriti prosperitetno svjetsko društvo. područje koje danas izaziva najviše polemika. opet ponavlja – s jedne strane imamo većinu potlačenih i obespravljenih ljudi. rezultirati smanjenjem siromaštva i povećanjem općeg blagostanja možda i nije polučila planirane rezultate. pobunama i protestima nezadovoljnih masa ostavljaju dojam predapokaliptičnog stanja i dovode u pitanje opstojnost takvog poretka. moćni financijski i naftni krugovi. Njihov profit predstavlja zidine kojima je opasan Novi svjetski poredak. Ovo se posebno odnosi na ekonomsku dimenziju globalizacijskih procesa. UVOD Globalizacijski procesi označili su početak novog vremena i začetak jednog novog svjetskog društva koje je. ratovima. čini se da su razlike i problemi veći nego ikada.1. izgleda. Istorija se. transnacionalna. multinacionalne i transnacionalne korporacije i ostali 'veliki igrači'. ostatak svijeta živi na rubu egzistencije. no jedno je sigurno . 1 Dutch East India Company – Holandska istočno indijska kompanija. I dok tradicionalno bogate zemlje i regije.globalizacijska atmosfera kloniranog turbokapitalizma i novih ekonomskih odnosa otvorila je vrata novih mogućnosti za multinacionalne i transnacionalne korporacije.org 3 . No. Vjeruje se da je prva savremena MNK Dutch East India Company1 koja je osnovana 1602. Globalne svjetske ekonomske promjene i ekonomska globalizacija. ali preovlađuje termin „multinacionalna kompanija“. MNK imaju jak uticaj na lokalnu ekonomiju ali i na svjetsku ekonomiju. što se prije svega odnosi na stvaranje globalnog svjetskog slobodnog tržišta. Multinacionalno kompanije (MNK) ili transnacionalne korporacije (TNK) su kompanije koje upravljaju proizvodnjom ili pružaju usluge u više od jedne zemlje. a s druge nekolicinu bogatih koja živi na račun većine. MNK igraju važnu ulogu u internacionalnim odnosima i globalizaciji. postaju još bogatiji i ostvaruju nezamislivo velike profite kojima bi zaista mogli ispuniti prvobitnu renesansnu ulogu globalizacije. pokazalo se da su istovremeno upravo ti procesi. Za multinacionalne kompanije (MNK) se koriste različiti nazivi: multinacionalna. činilo se. ipak nisu polučile željene rezultate. – www. Globalizacijska tvrdnja kako će svjetsko društvo. gledajući sada. aut. Ne postoji jedna usvojena definicija multinacionalne kompanije Ovaj seminarski rad će se kratko osvrnuti na nastanak i definiciju MNK a onda opisati kakav značaj MNK imaju na svjetsku ekonomiju. Svakodnevne vijesti o socijalnim nemirima. s vremenskim odmakom. konačno prevladalo dotadašnje razlike i podjele. što ove dobrano koriste. internacionalna i supernacionalna kompanija. boreći se sa promjenama i zahtjevima koje je takva globalizacija donijela sa sobom.

društvenog. povećanom obimu svjetske razmjene dobara. u zaštiti okoliša itd. istodobno zapostavljaju proizvodnju hrane za vlastito stanovništvo koje trpi glad. države i kompanije koje imaju znanje. Iako ideja o izgradnji ovakvog sistema potječe iz daleke prošlosti ostvariva je postala tek u nekoliko posljednjih desetljeća. robu. kulturnog i političkog djelovanja koji nadilazi granice nacionalnih država. vijeku kolonijalizam starog tipa polako nestaje. Ona je sve prisutnija pojava u savremenom svijetu koja posljednjih desetljeća unosi brojne promjene u svjetskoj privredi. Izgradnja i modernizacija saobraćajnica te početak industralizacije. a žarišta međunarodne saradnje uvijek su bile najrazvijenije zemlje. dakle one u kojima se većina stanovništva bavi primarnim djelatnostima. Trend povezivanja svjetskog gospodarstva i dalje se nastavlja. vijeku do velikog kolonijalnog širenja vodećih evropskih država. Zahvaljujući povezivanju. a odražava se i na nacionalne granice pojedinih država svijeta. Geografska otkrića u 15. potom razvoj merkantilizma u 17. vijeku znatno su pojačali svjetsku trgovinu i međunarodnu razmjenu. kapitala. Budući da imaju masovnu industrijsku proizvodnju svoje proizvode nastoje ponuditi tržištu širom svijeta. U njemu bi organizacija proizvodnje roba i pružanja usluga prelazila granice nacionalnih država. Najuže je povezana s razvojem komunikacija koje omogućavaju povezivanje svijeta na različite načine. a novim znanstvenim otkrićima. U 20. tj. Globalizacija svjetske privrede usko je povezana s društvenim i ekonomskim razvojem. S tim ciljem najrazvijenije evropske zemlje osnivale su trgovačka udruženja koja su širom svijeta imala svoje podružnice. pa čak i nekih sirovina. iako to za njih često ima negativne posljedice. i 18. vijeku. Nastali su privredni sistemi u kojima su kolonijalne zemlje postale izvoznice sirovina. čime je ovaj proces znatno ojačao. usluga i energije. dio nerazvijenih zemalja se uključuje u svjetske gospodarske tokove. u svijetu je sve prisutniji trend stvaranja multinacionalnih kompanija. koje su evropske zemlje prerađivale u gotove industrijske proizvode i ponovo izvozile u kolonijalne zemlje. Koliku će dobit ostvariti pojedine zemlje ovisi o tome trguju li industrijskim proizvodima 4 . kapital i informacije. očituje se u prijenosu znanja i informacija. čime smanjuju trgovačku konkurentnost nerazvijenih i utječu na još veću polarizaciju svijeta. PROCES GLOBALIZACIJE Globalizacija je proces privrednog. Unatoč tome. doveli su u 19. Globalizacija svjetske privrede ima za cilj stvaranje jedinstvenog privrednog sistema svjetskih razmjera koji bi funkcionirao prema tržišnim zakonitostima. Slabije privredno razvijene zemlje. Veću potrebu za razmjenom dobara imaju industrijalizirane države svijeta jer su im nužne sirovine.2. Dok s jedne strane. najmanje su okrenute međunarodnoj saradnji. Razvijene industrijske zemlje na svjetskom tržištu javljaju se kao izvoznice prehrambenih proizvoda. Njihov udjel u svjetskoj privredi bilježi dinamičan porast. Budući da se orijentiraju na uzgoj jedne ili manjeg broja izvoznih kultura. posebno u oblasti informatizacije i pojačava. budući da skromnu proizvodnju stanovništvo uglavnom koristi za zadovoljavanje vlastitih potreba (ne razmjenjuju čak ni svoje tradicionalne proizvode). donedavno nezamislivih razmjera. procesima globalizacije svijet postaje "oveće dvorište" ili "globalno selo". istodobno je i sve izraženije jačanje regionalnih osjećaja. Zbog toga je jačanje industralizacije u svakoj zemlji nužno stvorilo potrebe osiguravanja izvora sirovina i tržišta za vlastite potrebe što je često dovodi lo i do sukoba među industrijskim zemljama. a drugim sredstvima nastavlja se borba za izvore sirovina i prevlast na svjetskom tržištu.

nakon jačanja domaćih tvrtki postale su kočnica daljnjeg razvoja. u gospodarski razvijenim zemljama procesi prestrukturiranja industrije i prelaska ka poslijeindustrijskom društvu odvijaju se velikom brzinom. željeznice. "čistih" industrija koje proizvode bez otpadaka i tehnoloških parkova kao simbola novih industrijskih prostora. Njemačka i Japan gdje je oko 70% zaposlenih u tercijarnim i kvartarnim djelatnostima. Prezaduženost nerazvijenih zemalja. 3. industrija u poslijeindustrijskom dobu ne gubi na značaju budući da i dalje ostaje glavni nositelj gospodarskog razvoja. a uz to imaju važnu ulogu u razvoju infrastrukture za potrebe nacionalnih privreda (ceste. danas možemo govoriti o prijelazu iz industrijske u poslijeindustrijsku civilizaciju koja je praćena razvojem informatike i primjenom atomske energije. otvaranjem vlastitog tržišta. U savremenoj privredi svijeta dešavaju se brojne promjene koje se očituju u mijenjanju uloga i značaju pojedinih privrednih grana. Predviđa se da će se značenje nacionalnih država u oblikovanju svjetske privrede s globalizacijom gubiti važnost te da će istodobno slabiti i značaj državnih granica. Globalizacija privrede do punog izražaja dolazi tek u tercijarnom i kvartarnom stupnju razvoja. Uvođenjem savremenih tehnologija u proizvodnju oslobađa se dio radne snage koja se iz sekundarnog usmjerava u tercijarni i kvartarni (uslužni) sektor. Narušavanje ekološke ravnoteže na Zemlji itd. novim materijalima. aerodromi. Dok su nerazvijene zemlje još uvijek na početku procesa industralizacije (koji je praćen intenzivnom deruralizacijom). postaju plijen razvijenih 5 . Kao što je u prošlosti ljudsko društvo prešlo iz agrarne u industrijsku civilizaciju. Industrija će i dalje proizvoditi goleme količine raznovrsnih proizvoda.na niskom stupnju obrade (npr. što ne znači da će nacionalne države nestati. Njihovo političko odlučivanje važno je u stvaranju međunarodnih financijskih i trgovačkih ustanova. novim izvorima energije. 5. Za globalizaciju svjetske privrede. roboti i slično. Poslijeindustrijsko doba karakterizira izravna povezanost znanosti i proizvodnje što rezultira novim tehnologijama. Još veće raslojavanje svijeta na privredno razvijene i nerazvijene zemlje. Protekcionizam među razvijenim zemljama. dolazi do njegovog prestrukturiranja. u postindustrijskom dobu. automobilima). Promjene u organizaciji industrije očituju se kroz proces disperzije proizvodnih pogona u prostoru (policentrični raspored) kao i stvaranju manjih i samostalnih jedinica u pogledu odlučivanja i djelovanja. Granice koje su nastale u doba industrijske revolucije kako bi se strogom kontrolom zaštitila domaća proizvodnja. te pojavom tzv. 2. ali sa znatno manjim brojem zaposlenih radnika koje sve uspješnije zamjenjuju strojevi. Neravnomjeran razmještaj i struktura svjetskog stanovništva. Na taj način jača proces tercijarizacije. luke itd. u posljednjih 20 godina posebno prisutan u najrazvijenijim zemljama kao što su SAD. Proces prestrukturiranja industrije i prelazak u poslijeindustrijsko doba ima i nekih negativnih obilježja kao što su: 1. različitim metalima) ili finalnim proizvodima (npr. Veliku i sveobuhvatnu prekretnicu u savremenoj privredi doživljava industrija koja zapošljava veliki broj radnika i učestvuje u stvaranju novih vrijednosti te je još uvijek najvažnija privredna grana. nacionalne države svojim katkad zatvorenim granicama mogu biti velika prepreka. Iako prolazi kroz temeljne promjene. tj. 6.). 4. tj. Dinamika globalizacije predstavlja poseban problem jer nerazvijene zemlje. Rastuća nezaposlenost.

što bi moglo činiti temelj miroljubivom suživotu kroz razvijanje svijesti o različitosti. Na nivou kulture zamjeraju joj banalnost. Grenoble. a njima su zahvaćene mnoge zemlje. ali i izvan njih. Početak 19-tog stoljeća karakteriše brzi razvoj nauke i tehnike. Navest ćemo primjer razvijenih evropskih zemalja: Španjolske (Baskija i Katalonija). Bretanja. uslijed čega jačaju pokreti protiv globalizacije. umjesto da u središte pozornosti stavlja velika umjetnička i znanstvena dostignuća. Zasniva se na doktrini slobodnog tržišta kao jedinom mehanizmu koji upravlja gospodarstvom. Francuske (Alzace. bez ograničenja. te govore o mentalitetuhomo oeconomicusa kojemu je materijalna dobit osnovna motivacija. Geneves. te promjene u samom načinu proizvodnje i komunikacija koje su s tim povezane. a potrošnja jedini životni cilj. 3.1. Pobornici globalizacije ističu prednosti globalne komunikacije poput mogućnosti upoznavanja i zbližavanja pripadnika različitih naroda koji su prostorno i kulturno udaljeni jedni od drugih. Lausanne) uz rijeku Rhonu i Rajnu.2 Globalizacija je prvenstveno ekonomski i ekonomijom potaknut proces. ali i ljudskim društvom u cjelini. kapitala. Ova materijalistička ideologija potrošačku potrebu uzdiže na mjesto glavnog pokretača razvoja.wikipedia. trgovinu i potrošnju dobara. NASTANAK I DEFINICIJA MULTINACIONALNIH KOMPANIJA 3. Razlikujemo tri tehnološke revolucije. Protivnici globalizacije zamjeraju joj da sveukupni društveni život svodi na gole tržišne odnose. Nastanak multinacionalnih kompanija Na nastanak MNK su uticale nacionalne i međunacionalne prilike. te ideologija koja taj proces prati. a nikako njihova namjera. kako bi se on pretvorio u jedno otvoreno tržište.budući da se njihova tehnološki zaostala proizvodnja ne može nositi s proizvodnjom razvijenih zemalja. Kritičari globalizacije uzvraćaju da su pozitivne strane samo usputna posljedica ovih procesa. Kao odgovor na procese globalizacije javljaju se regionalni pokreti s ciljem jačanja regionalne pripadnosti čiji su razlozi politički. Ona također omogućuje da se najveći umovi širom svijeta ujedine u naporima za dobrobit ljudskog roda. Globalizacija je proces uklanjanja prepreka prometu roba. Najbolji primjer je integracija četiri grada u Francuskoj i Švicarskoj (Lyion. Svi socijalni odnosi svedeni su na proizvodnju.com 6 . Nametanje te doktrine cijelom svijetu. Korzika) i Belgije (Flandrija i Valonija). razmjenu. ljudi i ideja u današnjem svijetu. Prva 2 Definicija preuzeta sa (globalne) ineternetske enciklopedije: www. Sličan primjer saradnje postoji među francuskim (Alsace) i njemačkim (Baden Wtirttemberg) pokrajinama kojima se priključuje i švicarski grad Basel. i karakteristrike poslovnog života. masovni mediji preplavljeni su “vijestima” iz života raznih “zvijezda” i “zvjezdica”. privredni i kulturni. bit je procesa globalizacije kakvu danas poznajemo. Nasuprot njima postoje privredni regionalni pokreti čiji je cilj privredna saradnja na temelju korištenja komplementarnih prednosti u sklopu državnih granica.

zatim prerađivačka. Termin MNK je prvi put upotrijebio D. dok je prije bila marginalizovana. Potencira se zabrana dogovaranja. Karakteriše je uvođenje elektronskih mašina i nuklearne energije. glavni oblik 3 Konglomerati su preduzeća koja se bave poslovanjem u najmanje pet privrednih grana druge faze prerade. Uloga države u privredi je postala afirmisana. satelitska telefonija i 1970. Miješanje vlade u poslovne stvari je započelo još sa Shermanovim aktom donesenim 1890. Ulaganja u inostranstvo su imala prije svega karakter portofolio ulaganja. godini već na prvom mjestu po vrijednosti ulaganja (SAD) u inostranstvu nalazi se ekstraktivna industrija. Ovaj period karakterišu mnoga značajna otkrića. do 1890. Osnovno načelo im je bilo da „posluju prema prilikama“. Danas. prva zvučna komunikacije preko Atlantika. računar. Osnovna usmjerenost je bila prema domaćem tržištu. Ujedno. Treća tehnološka revolucija počinje sa razvijenim zemljama poslije Drugog svjetskog rata (u SADu već 1940. automobili 1920. Ovi propisi su bili reakcija države na koncentraciju i centralizaciju kapitala kao i na ograničavanje tržišne konkurencije. veličina. Najprije je preovladavalo ulaganje u željeznice pomoću kojih je kapital stvorio uslove za eksploatisanje prirodnih bogastava u kolonijama. gdje i kako su u njihovom razvoju počele da se pojavljuju karakteristike poput: transnacionalnost. mikroprocesor i robot. TV 1940. godine u SAD-u koji je onda 1914. oligopolitički položaj. U godinama Prvog svjetskog rata razvili su se veliki monopolski kompleksi koji su zadovoljavali potrebe vlade i nastojali da dobiju dugoročne ugovore. Gledajući sa tog stanovišta prije početka 20-tog stoljeća. tranzistor. potom poljoprivreda i nafta. vještačka svila i zamrzivači 1930. Lilienthal. koju je patentirao Watt 1769. Godine 1913. Analizu nastanka MNK treba posmatrati od sadašnjih osnovnih karakteristika na osnovu čega bi mogli utvrditi kada. relativna autonomnost. godine. pencilin 1939. 7 .tehnološka revolucija obilježava period od 1847. 1960. film i fotografija za masovnu upotrebu 1910. činjenica je da MNK vuče korijene iz ranijeg perioda sadašnjih razvijenih zemalja u periodu njihove koncentracije i centralizacije kapitala. godine. godine). uvođenje električne mašine i mašine sa unutrašnjim sagorijevanjem. Začeci međunarodnog poslovanja upravo nastaju u vrijeme druge tehnološke revolucije. u Fordu je uvedena prva tekuća traka. godine do početka Drugog svjetskog rata. globalna strategija. Prenos električne energije na velika rastojanja omogućio je da se mjesto proizvodnje izdvoji od neposrednog izvora energije. Država je pokušala da obnovi „stvaralačku konkurenciju“ i u tu svrhu je osnovana Savezna trgovinska komisija 1914. samo u rijetkim slučajevima mogu se uočiti navedene karakteristike. godine dopunjen sa Claytonovim aktom. godine sa zadatkom da izučava slučajeve nelojalne konkurencije i ograničavanja trgovine. reaktivni motori 1929. kombinacija i konspiracija sa ciljem ograničavanja trgovine i monopolisanja. konglomerati3 sastavljeni od međusobno nepovezanih jedinki. godine u kojem dominira razdoblje prve parne mašine. preduzeća su pronalazila nove oblike organizacije. 1960. Međutim. Druga tehnološka revolucija obuhvata period od 1890. dovršen je Panamski kanal. 1927. U 1914. što dovodi do zaključka da su MNK nastale tek te godine.

želeći uspješno konkurisati uslovima kada se neprekidno pojavljuju inovacije. Administrativna piramida odlučivanja u korporaciji je bila neophodna za ovladavanje razuđenom vertikalno integrisanom proizvodnjom i marketingom. Razvoj MNK se može podijeliti na tri faze: 1. godine. engleske.n. francuske i danske porodice su slale rođake u Ameriku i Zapdnu Indiju kao predstavnike svojih preduzeća.  Period poslije Drugog svjetskog rata. U 14-tom stoljeću u Firenci je postojalo 150 firmi koje bi se po obimu mogle označiti kao multinacionalne. Nastanak MNK rezultat je zakonitosti razvoja kapitalizma na nacionalnom i svjetskom nivou. Bogatstvo raznovrsnosti i isprepletenosti oblika čini danas karakteristiku MNK. Nastalo je kao odgovor na novu tržišnu strategiju. U tom periodu primat su imala evropska preduzeća dok danas to imaju američka. Švedska i Francuska preduzeća su postala multinacionalna još prije Prvog svjestkog rata. Prema tome.  Period poslije 1955. kada su sumerski trgovci uvidjeli da su im za njihove spoljnotrgovinske akcije potrebni ljudi koji će biti detaširani u inostranstvu kako bi prihvatali. nekih 2500 p. Na primjer. a sve su organizovane gotovo kao autonomne jedinke. sa razuđenim funkcijama na mnogim područjima. 2. godine. Svaka se specijalizuje za izradu jednog proizvoda. na osnovama brzog razvoja i mnogobrojnih udruživanja. do 1929. 8 . Ukoliko bismo pošli od postavke da je za MNK važna samo međunarodna aktivnost onda bismo početke tražili još u periodu najstarije civilizacije. godine. nastanak MNK je u neposrednoj vezi sa procesima koncentracije i centralizacije kapitala i ova su preduzeća danas prisutna ponajprije u tehnološkim intenzivnim dijelovima proizvodnje.e. Nastala je u SAD u 19-tom stoljeću. Poslovanje kontroliše jedan čovjek ili nekoliko njih koji zajedno odlučuju o svemu. Počelo sa razvijati poslije 1920. a pravi zamah dobija nakon Drugog svjetskog rata.. Korporacije se decentralizuju u više jedinki. Promjene u strukturi međunarodne razmjene su dovele do ove promjene u poslovnoj strategiji. kada u tom pogledu prevaziđe ulaganja isključivo u prodajne jedinke. Organizovano na nivou jedne fabrike i po pravilu je ograničeno na jednu industrijsku granu i funkciju. Prelomni trenutak za nastanak MNK je kada preduzeće počne da uspostavlja proizvodne veze u inostranstvu. postalo je neophodno razviti neposredni odnos između potrošača i proizvođača i to ne samo zbog ponude proizvoda nego i zbog kontrolisanja istih. Švicarska. Za ekspanziju američkih i evropskih preduzeća karakteristična su 3 skoka:  Period od 1920. 3. licencama i drugim oblicima ugovorene saradnje. Agfa 1888/1898. Sredinom 17-tog stoljeća. Čim su se u prvom planu pojavili industrijski proizvodi. Porodično preduzeće. skladištili i prodavali njihovu robu. Transnacionalno preduzeće. Nacionalna korporacija.prodiranja MNK na strana tržišta predstavljaju neposredna ulaganja. Neposredna ulaganja oplođuju i dopunjuju se i ostalim vidovima nastupanja: trgovinom. Hoechst 1878. svoj prvi pogon u inostranstvu Siemens je otvorio 1875. godine.

365-367 9 . 4. što znači da je rukovodstvo višenacionalnog karaktera – u rukovodstvu se nalaze predstavnici svih organaka multinacionalnih preduzeća.5  MNK je poslovno preduzeće legalno domicilirano u više od jedne zemlje čije su komercijalne aktivnosti dovoljno velikog obima da imaju znatan uticaj na privredu i zemlje iz koje potiče matična kompanije i zemlje u kojima ima svoje filijale. Novi Sad. str. a aktivnosti i odluke upravljača su orijentisane ka centru kompanije. Dallas. Neki smatraju da se kompanije ne mogu istinski zvati MNK. USA. Kod današnjih MNK najčešći je uninacionalni koncept. klasifikacije MNK se svodi na tri tipa: 1. Definicija multinacionalnih kompanija Sa vlasničkog aspekta. obavljaju aktivnost u više zemalja dok centrala u matičnoj zemlji donosi sve odluke i rukovodi cjelokupnim poslovanjem. Prema kriterijumu upravljanja. karakteriše ih globalna svjetska orjentacija i priznaje se izvjesna autonomija ali sa interesima razvoja cijele kompanije. odlučivanje je decentralizovano. Franklyn: „International Trade and Investments“. PREDNOSTI I IZAZOVI MULTINACIONALNIH KOMPANIJA MNK može koristiti prednosti poslovnih priika u različitim zemljama. relativno mali broj MNK bi se mogao nazvati multinacionalnim. Ukoliko koristimo ovaj kriterij za određenje MNK. Publishing. drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje.2. U korist ove teze uzima se primjer kompanije Šel (Shell) i Unilever. 5 Root. Pigmalion. do određene granice. koje su pod kontrolom britanskog i danskog kapitala. Prednosti multinacionalnog djelovanja moraju biti odmjerene u odnosu na izazove i rizike povezane s 4 Acin. postoji veći broj kompanija u drugim zemljama koje imaju određenu samostalnost. One često imaju pristup prirodnim resursima koji ponekad nisu dostupni domaćim kompanijama. ostvaruje direktnu kontrolu nad poslovanjem svojih organaka u inostranstvu. Policentrične kompanije – svaki dio se. 3. poistovjećuje sa nacionalnim interesima zemlje kojoj pripada.4 Druge definicije MNK-a su:  MNK predstavlja matično preduzeće koje ostvaruje proizvodnju i druge aktivnosti u inostranstvu preko sopstvenih ogranaka smještenih u više različitih zemalja. nastoji da ostvari takvu politiku koja će prevazići granice između zemalja i doprinijeti ostvarenju geocentrične orijentacije preduzeća.Ekonomska kriza 1929. Geocentrične kompanije – postoji više centralnih kompanija širom svijeta. 2. a lokalni kadrovi imaju relativnu autonomiju. sve dok obim njihovih međunarodnih aktivnosti ne bude takav da njihovo nacionalno porijeklo postane nebitno. Prema ovom kriterijumu. 3. MNK je ona kompanija čija upravljačka centrala ima višenacionalni karakter. Etnocentrične kompanije – sva moć je koncentrisana u matičnoj zemlji. definicija MNK ističe da je to takav oblik organizovanja preduzeća u kome je centrala ili matična kompanija u vlasništvu rezidenta najmanje dvije zemlje. godine bitno je uticala na smanjenje stope rasta internacionalizacije preduzeća. South Western Co. pored centrale u jednoj zemlji. 1998. Đurica: „Međunarodni ekonomski odnosi“.

zaključivanje partnerskih ugovora sa drugim firmama. marketinške i tehničke vještine pa se sa sticanjem tih vještina situacija mijenja. 3. a formiranje multinacionalnih kompanija je označilo početak ekonomske globalizacije. Potpuna kontrola svih transakcija u svijetu. Danas se smatra da je strategija MNK globalna ako uvažava sljedeće: 1. Te zemlje postaju svjesne vrijednosti svojih prirodnih resursa i spretnije su u međunarodnim pregovorima. Rezervisanje tražnje na inostranim tržištima preko formiranja vlastitih filijala. Stalan rast kompanije i diversifikacija djelatnosti. Iz tih razloga MNK moraju održavati dobre odnose sa zemljom domaćina što je ponekad teško jer dolazi do čestih promjena vlasti. zemljama u razvoju nedostaju upravljačke. Koordinacija vlastitih djelatnosti pomoću vrhunske informativne tehnologije. 3. Multinacionalne kompanije i posebno američke kompanije te vrste od tada pa do danas ostvaruju veliki uticaj na ekonomske prilike u svijetu i određuju kada i kako će doći do zasićenosti svjetskog tržišta nekim proizvodom. U tom procesu je bitnu ulogu odigrao zapanjujući razvoj nauke i tehnologije kao pokretni motor društva. Koristeći razvijenu međunarodnu transportnu mrežu i ondašnje tenzije u Evropi i Japanu. 4. Obezbjeđenje sopstvene proizvodnje stranim resursima. pred multinacionalnim kompanijama su otvorena vrata tržišta 10 . Orijentacija na korištenje vlastitih inostranih investicija za formiranje srodnih firmi. Multinacionalne kompanije su ustvari kompanije koje djeluju u više svjetskih zemalja. 5. Vođene iskustvom svojih američkih konkurenata. organizacionu strukturu i upravljanje i primjenu savremenog metoda tehnologije i na tim osnovama stvaraju konkurentsku prednost. a svih filijala u jedinstvenu mrežu upravljanja. gašenje starih tehnologija. Racionalizacija proizvodnje njenim premještanjem u zemlje sa manjim troškovima proizvodnje.djelovanjem u stranom okruženju. Taj razvoj je doveo i do svestranog ekonomskog razvoja. godine. 4. američke multinacionalne kompanije su došle u priliku da svoje proizvode plasiraju i prodaju na tržištima izvan Amerike. 8. Takav razvoj situacije je doveo do širenja multinacionalnih kompanija. 6. Ove kompanije su se počele razvijati u SO-im godinama XX vijeka. Integrisanje svih organizacionih jedinica u jedinstven sistem računvodstva. Učešće u visokotehnološkim industrijskim granama. Razmještanje vlastite proizvodnje na najrentabilnija mjesta. i 4. MNK prilagođavaju poslovnu politiku. Na primjer. Raspadom SSSR 1991. Dobro poznavanje konkurenata. Jedan od probelma predstavlja porast nacionalizma u mnogim zemljama. desile su se mnoge promjene koje su umnogome preoblikovale industrijsko društvo. 9. evropske zemlje su odlučile i same osnovati takve kompanije. Globalno shvatanje svjetskog tržišta i konkurencije. 2. 2.1. Politički i ekonomski uticaj multinacionalnih kompanija U posljednjoj deceniji XX stoljeća. Vremenom su MNK usavršile četiri osnovne strateške varijante: 1. Ponašanje u stilu „globalnog igrača“ (fleksibilan i inovativan). 7. ekonomski su moćne i imaju uticaja na cjelokupnu ekonomiju i politiku nekih zemalja.

Multinacionalne kompanije iz nekoliko vodećih svjetskih zemalja su 1996. 504. međusobno oprečna gledišta. a ne domaćeg stanovništva. multinacionalne kompanije proizvodnju usklađuju sa potrebama svjetskog tržišta. postoje različita. Sa druge strane. Primjer takvog djelovanja je čileanska internacionalna kompanija ITT (Internationala Telefon and Telegraf). godine ostvarile profit u iznosu od 7 triliona dolara.2 triliona dolara. 2008. ulaz tehnologije u sve vidove posla doprinosi još većem sukobu ovih zemalja ja jakom ekonomijom. 11 . pored trgovine. što lokalne firme dovodi na rub stečaja i propasti. ekonomski analitičari neprestano upozoravaju da multinacionalne kompanije svoju zaradu iz zemalja u kojima djeluju izvlače u vidu deviznih zaliha. prvo izdanje. Multinacionalne kompanije pored ekonomskog prodora u razne svjetske zemlje. Banja Luka.000 bilo u vlasništvu razvijenih zemalja. gdje se ponekad njihove odluke smatraju mnogo važnijim od odluka vlada pojedinih svjetskih zemalja. Nije teško pronaći osobe sa površnim pogledom koje šire uvjerenje da prihod ovih kompanija dovodi do porasta kapitala i razvoja ekonomije zemalja u kojim djeluju. ali i multinacionalnih kompanija. od kojih je 37. ZNAČAJ MULTINACIONALNIH KOMPANIJA U GLOBALNOJ EKONOMIJI 5.1. Ovakav omjer izlaza deviza mnogo je veći od početnog kapitala koje multinacionalne kompanije unose u zemlje u razvoju.Istočne Europe i Kine. aktivne i u svjetskoj politici. Zatim. Aktivnostima multinacionalnih kompanija u svijetu i posebno u zemljama u razvoju. Statistički podaci pokazuju da je tokom 90-tih godina u svijetu djelovalo čak više od 45. 5. Tako su recimo u periodu između 1985 i 1990 iskazale porast od 30% što je četiri puta više od rasta svjetskog autputa. Zatim. iskustvo pokazuje da prisustvo ovih kompanija u nekoj zemlji ne dovodi do okupacije. Uloga multinacionalnih kompanija u međunarodnoj privredi Najveće MNK u svijetu ostvaruju približno 4/5 svjetskog industrijskog autputa dok istovremeno zapošljavaju 2/3 njihove radne snage. što je mnogo više od cjelokupnog profita ostvarenog na svjetskom tržištu koji iznosi oko 5. Aktivnijom ulogom i investicijskim projektima na tim tržištima tokom 80tih i 90-tih godina XX vijeka. dolazi do jačanja ekonomije. direktne strane investicije konstantno se uvećavaju. a tri puta više od rasta svjetske trgovinske razmjene. Multinacionalne kompanije su danas. str. Sa druge strane.nego do nezaposlenja radnika koji su prije toga bili uposleni u različitim sferama državne ekonomije.6 6 Bodiroža. Mladen: Međunarodna ekonomija. Time su strane direktne investicije postale glavne determinanta trgovinskih modela. Multinacionalne kompanije posjeduju modernu tehnologiju koja im omogućava dobijanje raznih unosnih poslova. Suprotno mišljenju pojedinaca koji vjeruju da su upravo ovakve investicije dovele do tihe okupacije nekih zemalja u razvoju. Univerzitet za poslovne studije.000 multinacionalnih kompanija. miješaju se i u unutrašnju politiku tih zemalja. ekonomije i industrije.

obučavanje zaposlenih. obezbjeđivanje prihoda od investicija kojim se pospješuje modernizacija slabije razvijenih zemalja. izvoz tehnologije koja nije prilagođena nerazvijenim privredama. smanjenje raspoloživosti određenih vrsta roba uspostavljanjem monopola na njihovu proizvodnju i kontrolisanjem njihove distribucije na svjetskom tržištu. gdje je koncern samo začetnik mega integracija. Postoje različite teorije o uticaju MNK na međunarodnu privredu. Drugi smatraju dasu MNK ekspoatatorska imperija koja ima za cilj da pokori cijeli svije. osujećivanje rasta domaćih industrijskih grana i lokalne tehnološke stručnosti. ugrožavanje i umanjivanje važnosti nacionalne kulture i nacionalnih različitosti ne bi li one bile zamijenjene homogenizovanom „svjetskom kulturom“ u kojoj dominantan položaj zauzimaju potrošačke vrijednosti. zalaganje za mirne odnose među državama i unutar njih. stvaranje dužnika i primoravanje siromašnih da zavisi od kreditora. finansiranje zajmova i servisiranje spoljnjeg duga. prikupljanje kapitala u zemlji domaćina čime se lokalna industrija lišava investicionog kapitala a izvoz profita u zemlju u kojoj se nalazi sjedište MNK. internacionalizacije usluga i proizvodnje i najsavremenije tehnologije.2. A ta neadekvatna distribucija stranih direktnih ulaganja ne daje adekvatan imidž globalizaciji. finansiranje istraživanja i razvoja što omogućuje tehnološke inovacije. Ali ipak treba priznati da su MNK glavni izvor kapitala. proizvodnja novih dobara i proširenje mogućnosti za njihovu kupovinu. Jedni teoretičari smatraju da su MNK korisne za čovječanstvo. proširivanje i produbljivanje jaza 12 .Međutim. uslovne neophodne za privredni razvoj. ograničavanje snabdijevanja sirovinama koje se mogu naći na međunarodnom tržištu. MNK su nezaobilazni i značajni faktor u svim savremenim međunarodnim ekonomskim tokovima. osujećivanje otvaranja novih radnih mjesta do koga dolazi zbog gašenja konkurentnosti na tržištu rada. lokacijskih usmjerenosti i ključnih ekonomskih kreativnosti u svijetu. lobiranje za slobodnu trgovinu i uklanjanje barijera koje stoje na putu trgovini poput carinskih opterećenja. te da su integrirajuća društva u kojoj pojedinci i grupe gube kontrolu nad svojim vlastitim životnim interesima. pružanju pomoći u prikupljanju investicionog kapitala koji se finansirara razvoj. Dok treći imaju stav da MNK odgovaraju sami sebi. ograničavanje radničkih plata. otvaranje novih radnih mjesta. Pozitivan uticaj se ogleda u povećanju obima trgovine. Očigledno je da MNK raspolažu kompleksnim intrumenatrijem koji je u funkciji usporavanja ekonomskog razvoja u mnogim (posebno razvijenim) zemljama svijeta. Tako MNK postaju odlučujući faktor u determinisanju ekonomskog. stvaranje dohotka i bogatstva. Negativan uticaj MNK na domaću privredu se ogleda u: omogućavanje razvoja oligopolističkih konglomerata koji smanjuju konkurenciju i slobodno preduzetništvo. MNK radikalno mijenjaju strukturu i funkcionisanje globalne svjetske privrede jer postaju glavne determinante trgovinskih tokova. Uticaj multinacionalnih kompanija na domaću privredu Uticaj MNK na domaću privredu je višestruk i može biti pozitivan ili negativan. smanjenje troškova robe zahvaljujući podsticanju njene proizvodnje u skladu sa načelom komparativne prednosti. i bivaju potčinjeni eksploatacijskim aktivnostima. činjenica je da su najmanje razvijene zemlje u Africi i drugim regionima primile zanemarljivo mali procenat od ukupnog investiranog iznosa u odnosu na najrazvijenije zemlje. Ovi kritičari smatraju da svijek pada pod uticaj bezobzirnog kapitalističkog imperijalizma. 5. političkog i socijalnog blagostanja u svijetu. ukidanje nacionalnih barijera i ubrzavanje globalizacije.

507. Napušta se negativan odnos prema stranom kapitalu i obezbjeđuje pravna sigurnost stranim firmama. 7. Svjetska trgovinska organizacija (STO) i MNK. 8. Pojavljuje se sve veći broj tržišnih segmenata transnacionalnog i globalnog karaktera koji se ponašaju bez predrasuda i preferiraju kupovinu svjetskih afirmisanih brendova iza kojih stoji neka od MNK. Najuočljiviji faktori su ovdje navedeni: 1. Univerzitet za poslovne studije. Mnoge zemlje u usponu i same aktivno primjenjuju izvozno orjantisanu razvojnu strategiju. 2008. MNK su odlučujući faktor koji opredjeljuje ne samo rad i finansiranje pojedinih industrijskih grana ili nacionalnih privreda. nerijetko i po cijenu zagađenja okoline. Tendencija ka regionalnom ekonomskom i tržišnom povezivanju sve je prisutnija i time dolazi do eliminisanja trgovinskih restrikcija i barijera između članica regionalnih integracija. 3. tržištima i industrijskim granama. prvo izdanje. Najnoviji razvoj tehnologije značajno smanjuje troškove po jedinici proizvoda pogotovo u učešću troškova radne snage u finalnoj cijeni proizvoda. dovođenje u pitanje nacionalnog suvereniteta i ugrožavanje autonomije države.između bogatih i siromašnih zemalja. Banja Luka. Unapređenje sistema transporta i logistike što dovodi do smanjenja troškova distribucije i rokova isporuke robe u međunarodnom poslovanju.3. Faktori koji podstiču međuzavisnost svjetske ekonomije su višestruki i različito ispoljeni u pojedinim zemljama. 10. Sve izraženija tendencija većine zemalja ka podržavanju i stimulisanju slobodne svjetske trgovine uz paralelno smanjivanje trgovinskih barijera. 13 . Enormno povećanje ulaganja u istraživanje. Na ove kompanije se gleda kao na lokomotive privrednog rasta kako razvijenih tako i manje razvijenih zemalja. Svjetska banka (SB). str. Shvatanje da je najbolja zaštita nacionalnih interesa kroz ekonomsko povezivanje i saradnju saa drugim zemljama. razvoj i osvajanje novih tehnologija dodatno potencira značaj ekonomije obima i nužnost proizvodnje za potrebe svjetskog tržišta u cjelini. već i svjetske ekonomije kao cjeline. 2. Multinacionalne kompanije kao odlučujući faktor koji opredjeljuje svjetsku privredu Osnovni subjekti globalizacije su Međunarodni monetarni fond (MMF). Što je MNK mobilnija ona je sposobnija da organizuje proizvodnju van granica matične zemlje.7 5. 4. Mladen: Međunarodna ekonomija. 7 Bodiroža. Razvoj komunikacionih tehnologija i elektronskih informacionih sistema doprinijeli su približavanju različiti dijelova svijeta i olakšali obavljanje međunarodnih poslovnih operacija. Povećana je i olakšana mobilnost faktora proizvodnje u svjetskim razmjerama (seljenje proizvodnje prema onim zemljama koje raspolažu jeftinijim radnim resursima kako ljudskim tako i materijalnim). 9. Promjena odnosa i očekivanja većine zemalja prema MNK i direktnim stranim investicijama. 6. i to dobrim dijelom kroy mrežu MNK. ne poštujući ljudsta prava i izazivajući socijalne posljedice. Osnovna karakterstika MNK je sposobnost transfera vlastitih resursa preko nacionalnih granica. 5.

Na taj način dolazi do kretanja kapitala u svjetskim razmjerama i moguće je širiti tržišne horizonte na osnovama globalnog pristupa menadžmentu i marketingu. Njegova suština je da oni koji su bogati budu još bogatiji. a namjena mu je bila uređenje monetarnih 14 . 13. Kao prva žrtva direktne izdaje pala je prva zemlja socijalizma SSSR što je otvorilo vrata globalizaciji. Uticaj finansijske krize na poslovanje multinacionalnih kompanija Finansijske krize označavaju veće smetnje u sustavu finansija.Kriza koja se javlja jasni je pokazatelj neizbježne sudbine svih kapitalističkih ekonomija što je jasni dokaz da kapitalizam nije svemoguć uprkos pokušajima kapitalista da ogromnom mašinerijom ubijede radne mase kako je kapitalizam savršen i da ga bespogovorno treba slijediti. Dejstvo navedenih faktora i razvojnih tendencija predstavlja aktuelnu realnost svjetskog poslovnog okruženja. Afirmacija multikulturnog menadžmenta i višenacionalnih timova u rokovodstvima mnogih afirmisanih kompanija u svijetu (mnoge kompanije promovišu strance za svoje rukovodioce i menadžere najvišeg ranga). Troškovi kapitala i direktne investicije u inostranstvu su sve više tržišno i profitno orijentisani i projektno usmjeravani. Tu svoju nakaradnu ideologiju su umotali u propagandu o globalizaciji. Multinacionalnim kompanijama trebalo je sve veće tržište. Od kraja 1990-tih. kao i osposobljavanje lokalnih firmi za potpuno i kvalitetno postprodajno servisiranje potrošača. 14. 5. agencija za istraživanje tržišta. Internacionalizacija poznatih banaka i finansijskih institucija je u direktno u funkciji stimulisanja međunardone ekonomije i međunarodnog marketinga.4. 15. američki Bord Federalnih rezervi pokušavao je da preduprijedi veliku ekonomsku krizu plaveći američku i svjetsku ekonomiju jeftinim kreditima. dok su siromašni postajali sve siromašniji. da bi one uvećavajući svoje poslove. Ipak svjedoci smo da ekonomski poredak koji je svijetu namentuo neoliberalni globalizam neumoljivo čovječanstvu naplaćuje žrtvama miliona ljudi u najsiromašnijim zemljama svijeta. 12. Radnička klasa čije su realne nadnice u većini glavnih ekonomskih sistema stagnirale ili opadale podsticana je da pozajmljuju kako bi održala potražnju za dobrima i uslugama. slobodnom tržištu i civilnom društvu tvrdeći da će tako svijetu doneti mir i blagostanje.11. Internacionalizacija poslovanja poznatih agencija koje prate svoje klijente širom svijeta obezbjeđujući na taj način unapređenje lokalne prakse tržišnog komuniciranja. Neoliberalni kapitalizam rušio je sve prepreke pred sobom ne štedeći novac i silu. Povećava se broj proizvoda na svjetskom tržištu čiji je identitet i nacionalno porijeklo vrlo teško utvrditi. vrata krvavom pljackaškom pohodu kapitalizma širom planete. Razvoj globalne tržišne infrastrukture: otvaranje filijala MNK. ostvarivali veće profite. koje prati pad (vrijednosti) imovine te nesolventnosti mnogih kompanija iz finansijskog sektora ili drugih privrednih grana i obilježavaju negativni uticaj na gospodarske aktivnosti u jednoj ili više zemalja. Bretton-Woods sistem međunarodnog ekonomskog uređenja uspostavio je pravila trgovinskih i financijskih odnosa između glavnih svjetskih industrijskih država. Neoliberalizam je ideologija multinacionalnih kompanija. konsultantskih kuća. Taj sistem je prvi primjer ugovorenog monetarnog poretka u povijesti svijeta.

Iskustva su pokazala da snažna ekonomski jaka i nezavisna socijalistička ekonomija može mirno da se razvija uprkos cikličkim krizama kapitalizma. stoljeća kada je došlo do velike naftne krize. Sjetimo se recesije koje je 30-tih gurnula svijet u bijedu. Početak globalizacijskih promjena i procesa značio je ujedno i prekretnicu te napuštanje dotadašnjeg ekonomskog uređenja svijeta uspostavljenog nakon Drugog svjetskog ratana konferenciji u BrettonWoodsu. ] 971. Uprkos blokadi SSSR je bio jedina država na planeti koje je ostvarivala ogromne kapitalne uspjehe na svim poljima. životnog standarda ili plata i penzija radnih ljudi. odnosno povratka na ekonomiju liberalizma. Bretton-Woods sistem međunarodnog ekonomskog uređenja uspostavio je pravila trgovinskih i financijskih odnosa između glavnih svjetskih industrijskih država. najpoznatiji predstavnik liberalne doktrine. 15 . Keynesova doktrina zadržala se sve do sredine 70-ih godina 20.sadrži se u pokušaju obuzdavanja finansijskog sistema putem ogromnih državnih intervencija. Sporazum iz Bretton Woodsa potpisan je u srpnju 1944. Kritike koje danas čitamo ne ulaze u samu suštinu problema već pokušavaju da odbrane stajalište neoliberalizma. Ekonomska doktrina liberalizma prevladavala je do velike ekonomske krize. svojstvenih Bretton. SAD u cilju spašavanja od narastajuće krize pribjegava socijalističkim metodama u cilju finansijskog oporavka. Današnji neoliberalni poredak je zapravo oživljena verzija ekonomskog liberalizma ili liberalnog kapitalizma iz druge polovice l8. i u tom cilju neophodnoj intervenciji države i centralnih banaka.Staljin) osnovni je zakon socijalizma. godine. poslanici iz 44 udružene nacije okupili su se u Bretton. Kako bi uspostavili sistem pravila.2 puta. Cilj ovih intervencija nije zaštita zaposlenja. Obezbjeđivanje maksimalnog zadovoljenja stalno rastućih materijalnih i kulturnih potreba cijelog društva putem neprekidnog povećanja i usavršavanja socijalističke proizvodnje na bazi više tehnike i tehnologije (J. kako je to rekao Adam Smith. bez savjetovanja s MMF-om i svojom vladom.Wood su na monetarnoj i financijskoj konferenciji kako bi ponovo izgradili globalni kapitalizam. kao i svjetski ekonomski sistem uspostavljen sporazumom u Bretton. Uslijed toga napušta se Keynesova doktrina. a namjena mu je bila uređenje monetarnih odnosa između neovisnih nacija-država. odnosno 'nevidljivoj ruci'. Odgovor vodećih kapitalističkih zemalja a posebno Sjedinjenih Država . kada zemlje izvoznice nafte povisuju cijenu nafte za 5. Osnovna ideja liberalizma je nemiješanje države u ekonomske procese i kretanja te prepuštanje regulatorskog mehanizma u ekonomiji slobodnom tržištu. godine. i započinje era neoliberalizma. Dok je još trajao Drugi svjetski rat. napušta zlatni standard i konvertibilnost dolara u zlato. objavljuje proglas u kojem se . između ostalog.odnosa između neovisnih nacija-država. Uslijed krize napušta se liberalna doktrina i prihvaća se misao Johna Maynarda Keynesa.V. Od sindikata se zahtjeva da ne traže povećanja plata koja bi kompenzovala rastuće troškove života.st. američki predsjednik Nixon. Kapitalističke vlasti namjeravaju da prebace teret krize upravo na leđa radnih i siromašnih ljudi. tj. ove intervencije za cilj imaju da održe kapitalistički sistem koji je svijet gura iz krize u krizu svojom kazino ekonomijom. Koncept država-nacija i regulacija međunarodne ekonomije. koji je zastupao tezu o potrebi pune zaposlenosti za uspijeh kapitalizma.Woods sistemu. Velike depresije ] 929. tu uključujući i nacionalizaciju i spašavanja velikih banaka i ostalih finansijskih institucija koje organizuju nj ihove vlade. napušteni su u ime usvajanja koncepta nove ekonomije koja se zasniva na neoliberalnoj doktrini. Taj sistem je prvi primjer ugovorenog monetarnog poretka u povijesti svijeta.Wood su.

ipak. To je značilo smanjene tarifa te moduliranje trgovine na kapitalistički način. kao što je spomenuto. odustale od konvertibilnosti dolara u zlato. taj liberalni ekonomski mehanizam zahtijevao je državnu intervenciju. Slobodna trgovina bila je temelj poslijeratnog svijeta kakvim su ga zamišljale Sjedinjene Američke Države. nakon što je dovoljan broj zemalja ratificiraosporazum. Umjesto toga. uspostavili su sistem fiksiranih tečajeva i američki dolar kao rezervnu valutu. arhitekti BrettonWoodsa nisu ga smatrali primjerenim poslijeratnoj ekonomiji. 1930. Uloga vlade u nacionalnoj ekonomiji postala je usko vezana uz odgovornost vlade prema osiguravanju zadovoljavajućeg stupnja blagostanja za svoje građane.institucija i procedura.plus/minus jedan posto . stabilnost i rast bili su važni čimbenici javne politike. Takozvana država blagostanja izrasla je iz Velike depresije. stvorili su političke uvjete za sporazum u BrettonWoodsu. No.Woods sporazuma zato su prednost davali liberalnom sistemu.u terminima zlata. kada su ograničena kretanja stranog kapitala i trgovinske barijere doveli do ekonomske katastrofe. tj. koncentracija moći u nekoliko država i prisustvo dominantne sile koja je mogla preuzeti vodstvo. godine. zbog zahtjeva za državnom intervencijom u ekonomiju i iz teorijskih doprinosa Keynsijanske ekonomske škole koja je također zagovarala državnu intervenciju i i obvezu države u osiguranju pune zaposlenosti. ovaj problem se rješavao tzv. Kako bi osigurale ekonomsku stabilnost i mir. Tvorci Bretton. međunarodna ekonomija nije imala središnju vladu koja bi bila odgovorna za valute i njihova kretanja. valutu prema kojoj će se određivati vrijednost drugih valuta. Zajedničko iskustvo Velike svjetske depresije. Bretton. što se naročito odnosilo na SAD. Poučeni iskustvom Velike svjetske depresije. tvorci sporazuma iz Bretton. opet sve su prevenstveno odobravale tržišni mehanizam i privatno vlasništvo. godine pokazale su da se pojedinačni nacionalni ciljevi ne mogu postići bez međunarodne suradnje. trgovine i plaćanja. No. države su se složile surađivati kako bi regulirale međunarodni ekonomski poredak.Wood sa srušio se 1971. U razdoblju nakon velike svjetske krize 1930-ih . Ove organizacije počinju djelovati 1946. No. U 19. javni ekonomski menadžment nametnuo se kao primarna dužnost vlada razvijenih zemalja. nakon što su SAD. Liberalni ekonomski sistem zahtijevao je uređen sistem investicija. zlatnim standardom. Ovo grupiranje unazadilo je međunarodni tijek kapitala i stranih ulaganja. zasnovanom na tržištu s minimalnim ograničenjima prema privatnoj trgovini i kretanjima kapitala. bez obzira na postojeće razlike. Temelj sporazuma bilo je zajedničko vjerovanje u kapitalizam. sve vlade sudionice konferencije složile su se oko nekoliko vrijednih lekcija iz monetarnog nereda međuratnog razdoblja. političkoj nestabilnosti i svjetskom ratu. Iako su se razvijene zemlje razlikovale u vrsti kapitalizma koju su željeli za svoju nacionalnu ekonomiju. sudionici Bretton. Zaposlenost.Wood sa željeli su izbjeći ponavljanje situacije iz 1930-ih godina kada je trgovina između zemalja bila ograničena isključivo na zemlje istih valuta.Woodsa osnovali su Međunarodnu banku za obnovu i razvoj i Međunarodni monetarni fond.Wood su obvezivao je zemlje potpisnice na usvajanje monetarne politike kojom se vrijednost tečaja svake valute zadržava unutar fiksirane vrijednosti . No. godine.Wood s sistem predstavljao je učinkovit način kontrole neslaganja i postizanja zajedničkih ciljeva unutar i među državama koje su ga i stvorile. Sve do tada. Sistem iz Bretton. Sporazum u Bretton. za razliku od nacionalnih državnih ekonomija. vijeku zlato je imalo središnju ulogu u 16 . i 20. Visoke trgovinske tarife ibarijere te natjecateljsko rušenje valutnih tečajeva među državama doprinijeli su ekonomskom slomu. U prošlosti.

japanskih i američkih MNK. s obzirom da je u tom razdoblju britanska ekonomija bila dominantna. Mladen: Međunarodna ekonomija.međunarodnim monetarnim transakcijama. Univerzitet za poslovne studije. Japan je međutim afirmisao svoje prioritetne modele i dalje dograđivanje jake industrijske baze kao i očuvanje svog već afirmisanog sistema doživotnog zaposlenja. str. To pokazuje da u najfundamentalnijem području korporacijske strategije domaći korijeni kompanija ostaju i dalje osnovne determinantne njihovog djelovanja. kupovati i prodavati dolare. Uz manja razilaženja. 17 . Zbog toga što se njihova konkurentska prednost kreira i mora biti vođena u njihovoj domaćoj privredi. 6. posebno kad se radi o vođenju baznog istraživanja i razvoja u drugim zemljama tj. mogao biti jedino američki dolar. investiranja u inostranstvo. međunarodna vrijednost valute određivala se prema njenoj vrijednosti u zlatu. Dolar je postao svjetska valuta i većina svjetskih transakcija vrednovala se u dolarima. korporacijskom ponašanju i njegovoj strukturi. Njemačka je na primjer veću važnost stavljala na socijalnu odgovornost. većina istraživanja je usmjerena na analize i ponašanja vodećih (najvećih) njemačkih. Banja Luka. 2008. To je značilo da će ostale zemlje određivati vrijednost svoje valute prema dolaru . 8 Bodiroža. ODNOS DRŽAVE PREMA MULTINACIONALNIM KOMPANIJAMA Kada govorimo o odnosu države prema MNK.tj. fiksiran odnos dolara prema zlatu (35$ fina unca zlata) i obveza američke vlade prema tom odnosu. kako bi održali tržišnu tečajnu paritetnu vrijednost uspostavljenu sporazumom u Bretton-Woodsu. Ono je bilo 'podloga' valutama.8 Evidentno je da su američke kompanije podesnije za investiranje nego što su to njemačke ili japanske. Isto važi i za SAD i General Motors. bez sumnje. Zlato se tada vezivalo uz britansku funtu. Snažna američka ekonomija. To je. posebno industrijskog sektora. 512. Japanci su jedinstveni u stavu da ono što je dobro za Toyotu dobro je i za Japan. Poslije rata. a znatan dio zaliha nalazio se u SSSR-u. učinili su dolar jednako dobrim kao i zlato. zalihe zlata su se smanjile. Drugi svjetski rat oslabio je i funtu i britansku ekonomiju pa funta više nije mogla ispunjavati svoju ulogu. domaća baza MNK je u stvari osnovna determinanta međunarodne konkurentnosti. razvijene ekonomije složile su se s američkom vizijom poslijeratnog međunarodnog ekonomskog uređenja koja je trebala stvoriti i primijeniti učinkovit međunarodni monetarni sistem i ukloniti prepreke kretanjima robe i kapitala. Međutim. U konkurenstkoj prednosti zemlje. Kreatori Bretonvudskog ugovora trebali su valutu dovoljno jaku da ispuni rastuće zahtjeve međunarodne likvidnosti. ima mnogo promjena u nacionalnim odnosno državnim tradicijama što ima za posljedicu limitiran trend prema približavanju. prvo izdanje. Pa tako vlade obično ne prihvataju modele po kojima korporacije treba da napuste svoju nacionalnost i postanu bezdržavne. Dolar je postao 'rezervna valuta'. Tako su MNK iz SAD-a težile da koriste slobodno preduzetništvo odnosno stav prema biznisu kad u specifičnim slučajevima interveniše država. Na primjer.

Glavni faktori i učesnici uključeni u tehnološki transfer su dobavljači tehnologije i primatelji te opšta ekonomska. vlada želi investicije koje MNK može donijeti jednoj zemlji jer to donosi još poslova i zarade. finansijski kapital. Mladen: Međunarodna ekonomija. Razvoj tehnologije i transfera uvelike je pod uticajem dvosmjernog stranog ulaganja i izvoza najčešće preko MNK. Za MNK. i vještine upravljanja u zamjenu za profitabilno tržište. Sve je manje nacionalnih. U spomenutim uslovima naglasak se stavlja na međunarodne strategije. opseg globalizacije temeljen je na specifičnim faktorima. Ne postoji jedinstvena definicija MNK. Tehnologija ima multinacionalnu snagu. Globalizacija tržišta omogućila je svim ekonomskim subjektima uključivanje na međunarodno tržište. faktori okoline mogu izravno odrediti razinu globalizacije koji MNK treba odabrati. a sve više globalnih proizvoda. 8. Tehnološki napredak u velikoj mjeri određuje ko ima moć. 18 . Lokalna zajednica bi imala koristi od toga jer bi se na primjer razvile ceste. Transfer tehnologije ključni je element ostvarivanja međunarodne konkurentnosti potreban za opstanak na globalnom tržištu. prvo izdanje. Najkraće rečeno. Uspostavljanje strane kompanije tamo gdje je radna snaga jeftina je od interesa i samoj kompaniji kao i lokalnim vlastima. Klasičan obrazac poslovanja mijenja se u pristupu naglašenog tehnologijskog. 2008. uloga i značaj multinacionalnih kompanija krajem 20-tog i početkom 21-vog vijeka ostaje najznačajniji faktor međunarodne ekonomije. Proučavanje izravnih faktora okoline također može pridonijeti razumijevanju globalnih strategija.Bodiroža. Uzimajući u obzir i troškove i koristi globalizacije. uza sve pozitivne i negativne aspekte globalizacije. Ali. To znači da nije lako za vladu domaćina da uspostavi nacionalne zakone za MNK. Banja Luka. MNK su operisale u zemljama u razvoju pružajući tehnologiju. kolika je ona i ko je prvopoteznik. Univerzitet za poslovne studije. MNK su one kompanije koje upravljaju proizvodnjom ili pružaju usluge u više od jedne zemlje. Druge beneficije MNK su izgradnja lokalnog kapaciteta i drugih vještina. Tipično. LITERATURA . politička i tehnička infrastruktura. marketinškog i naučnog klastera.7. Mnoge MNK su veće u odnosu na nacionalni dohodak zemalja u kojima se nalaze. ZAKLJUČAK Mjesto.

World Investment Report: Transnational Corporations and the Infrastructure Challenge.com – www. Multinational. spring 2007.wikipedia. John H: Multinational enterprises and the New Development Paradigm..com 19 .globalizacija. Web izvori: – www. Vanderbilt Journal of Transnational Law.fortune. . 2007.com – www. 2008.Dunning. Buisness Review.