UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE

SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA

„Međunarodne monetarne i finansijske institucije“

NAZIV SEMINARSKOG RADA:

„Značaj multinacionalnih kompanija u globalnoj ekonomiji”

Ime studenta i broj indeksa:

Mentor:

Sarajevo, decembar 2011. godine

.....................................................1.................6 3.. UVOD....... Politički i ekonomski uticaj multinacionalnih kompanija....................2..................................9 4.......................................18 8................................................................................SADRŽAJ 1...............12 5............1...... NASTANAK I DEFINICIJA MULTINACIONALNIH KOMPANIJA.................................................................... Definicija multinacionalnih kompanija....... LITERATURA............................................................ ZAKLJUČAK................................ Multinacionalne kompanije kao odlučujući faktor koji opredjeljuje svjetsku privredu............................. PROCES GLOBALIZACIJE....... ZNAČAJ MULTINACIONALNIH KOMPANIJA U GLOBALNOJ EKONOMIJI................17 7......................3 2.................................... Uticaj multinacionalnih kompanija na domaću privredu....................... PREDNOSTI I IZAZOVI MULTINACIONALNIH KOMPANIJA...................................................................... Nastanak multinacionalnih kompanija.................................... Uloga multinacionalnih kompanija u međunarodnoj privredi......13 6...........10 5.................................................... ODNOS DRŽAVE PREMA MULTINACIONALNIM KOMPANIJAMA...................6 3...1......................3...........................................................11 5.9 4.................18 2 ........................................................................................................11 5...............4 3...................2.....

UVOD Globalizacijski procesi označili su početak novog vremena i začetak jednog novog svjetskog društva koje je. internacionalna i supernacionalna kompanija. čini se da su razlike i problemi veći nego ikada. Iako je globalizacija na početku imala obećavajući potencijal procesa koji će rezultirati rješenjima svjetskih problema nejednakosti i siromaštva te stvoriti prosperitetno svjetsko društvo. boreći se sa promjenama i zahtjevima koje je takva globalizacija donijela sa sobom.globalizacijska atmosfera kloniranog turbokapitalizma i novih ekonomskih odnosa otvorila je vrata novih mogućnosti za multinacionalne i transnacionalne korporacije. postaju još bogatiji i ostvaruju nezamislivo velike profite kojima bi zaista mogli ispuniti prvobitnu renesansnu ulogu globalizacije. moćni financijski i naftni krugovi. a s druge nekolicinu bogatih koja živi na račun većine. što se prije svega odnosi na stvaranje globalnog svjetskog slobodnog tržišta. gledajući sada. nap. Njihov profit predstavlja zidine kojima je opasan Novi svjetski poredak. izgleda. konačno prevladalo dotadašnje razlike i podjele. No. terorističkim odmazdama. područje koje danas izaziva najviše polemika. Ne postoji jedna usvojena definicija multinacionalne kompanije Ovaj seminarski rad će se kratko osvrnuti na nastanak i definiciju MNK a onda opisati kakav značaj MNK imaju na svjetsku ekonomiju. Ovo se posebno odnosi na ekonomsku dimenziju globalizacijskih procesa. što ove dobrano koriste. Svakodnevne vijesti o socijalnim nemirima. Globalizacijska tvrdnja kako će svjetsko društvo.org 3 . ostatak svijeta živi na rubu egzistencije. pobunama i protestima nezadovoljnih masa ostavljaju dojam predapokaliptičnog stanja i dovode u pitanje opstojnost takvog poretka. Globalne svjetske ekonomske promjene i ekonomska globalizacija. uvelike utjecali na produbljivanje razlika unutar društva. MNK igraju važnu ulogu u internacionalnim odnosima i globalizaciji. organizirano u jedinstveno svjetsko slobodno tržište.1. opet ponavlja – s jedne strane imamo većinu potlačenih i obespravljenih ljudi. s vremenskim odmakom. pokazalo se da su istovremeno upravo ti procesi. Multinacionalno kompanije (MNK) ili transnacionalne korporacije (TNK) su kompanije koje upravljaju proizvodnjom ili pružaju usluge u više od jedne zemlje. MNK imaju jak uticaj na lokalnu ekonomiju ali i na svjetsku ekonomiju.wikipedia. rezultirati smanjenjem siromaštva i povećanjem općeg blagostanja možda i nije polučila planirane rezultate. no jedno je sigurno . aut. transnacionalna. ali preovlađuje termin „multinacionalna kompanija“. multinacionalne i transnacionalne korporacije i ostali 'veliki igrači'. Za multinacionalne kompanije (MNK) se koriste različiti nazivi: multinacionalna. – www. I dok tradicionalno bogate zemlje i regije. ratovima. Istorija se. 1 Dutch East India Company – Holandska istočno indijska kompanija. ipak nisu polučile željene rezultate. Vjeruje se da je prva savremena MNK Dutch East India Company1 koja je osnovana 1602. činilo se.

budući da skromnu proizvodnju stanovništvo uglavnom koristi za zadovoljavanje vlastitih potreba (ne razmjenjuju čak ni svoje tradicionalne proizvode). S tim ciljem najrazvijenije evropske zemlje osnivale su trgovačka udruženja koja su širom svijeta imala svoje podružnice. potom razvoj merkantilizma u 17. a drugim sredstvima nastavlja se borba za izvore sirovina i prevlast na svjetskom tržištu. društvenog. PROCES GLOBALIZACIJE Globalizacija je proces privrednog. Ona je sve prisutnija pojava u savremenom svijetu koja posljednjih desetljeća unosi brojne promjene u svjetskoj privredi. Globalizacija svjetske privrede ima za cilj stvaranje jedinstvenog privrednog sistema svjetskih razmjera koji bi funkcionirao prema tržišnim zakonitostima. Budući da imaju masovnu industrijsku proizvodnju svoje proizvode nastoje ponuditi tržištu širom svijeta. dio nerazvijenih zemalja se uključuje u svjetske gospodarske tokove. pa čak i nekih sirovina. čime je ovaj proces znatno ojačao. čime smanjuju trgovačku konkurentnost nerazvijenih i utječu na još veću polarizaciju svijeta. istodobno zapostavljaju proizvodnju hrane za vlastito stanovništvo koje trpi glad. kulturnog i političkog djelovanja koji nadilazi granice nacionalnih država. u zaštiti okoliša itd. a novim znanstvenim otkrićima.2. posebno u oblasti informatizacije i pojačava. Veću potrebu za razmjenom dobara imaju industrijalizirane države svijeta jer su im nužne sirovine. Najuže je povezana s razvojem komunikacija koje omogućavaju povezivanje svijeta na različite načine. Geografska otkrića u 15. donedavno nezamislivih razmjera. povećanom obimu svjetske razmjene dobara. Budući da se orijentiraju na uzgoj jedne ili manjeg broja izvoznih kultura. najmanje su okrenute međunarodnoj saradnji. a žarišta međunarodne saradnje uvijek su bile najrazvijenije zemlje. Trend povezivanja svjetskog gospodarstva i dalje se nastavlja. očituje se u prijenosu znanja i informacija. dakle one u kojima se većina stanovništva bavi primarnim djelatnostima. koje su evropske zemlje prerađivale u gotove industrijske proizvode i ponovo izvozile u kolonijalne zemlje. vijeku kolonijalizam starog tipa polako nestaje. kapitala. Unatoč tome. vijeku do velikog kolonijalnog širenja vodećih evropskih država. tj. procesima globalizacije svijet postaje "oveće dvorište" ili "globalno selo". Zahvaljujući povezivanju. Izgradnja i modernizacija saobraćajnica te početak industralizacije. iako to za njih često ima negativne posljedice. Njihov udjel u svjetskoj privredi bilježi dinamičan porast. Slabije privredno razvijene zemlje. i 18. robu. usluga i energije. Dok s jedne strane. vijeku. države i kompanije koje imaju znanje. Razvijene industrijske zemlje na svjetskom tržištu javljaju se kao izvoznice prehrambenih proizvoda. doveli su u 19. u svijetu je sve prisutniji trend stvaranja multinacionalnih kompanija. Globalizacija svjetske privrede usko je povezana s društvenim i ekonomskim razvojem. Iako ideja o izgradnji ovakvog sistema potječe iz daleke prošlosti ostvariva je postala tek u nekoliko posljednjih desetljeća. Nastali su privredni sistemi u kojima su kolonijalne zemlje postale izvoznice sirovina. Zbog toga je jačanje industralizacije u svakoj zemlji nužno stvorilo potrebe osiguravanja izvora sirovina i tržišta za vlastite potrebe što je često dovodi lo i do sukoba među industrijskim zemljama. U 20. istodobno je i sve izraženije jačanje regionalnih osjećaja. kapital i informacije. Koliku će dobit ostvariti pojedine zemlje ovisi o tome trguju li industrijskim proizvodima 4 . U njemu bi organizacija proizvodnje roba i pružanja usluga prelazila granice nacionalnih država. vijeku znatno su pojačali svjetsku trgovinu i međunarodnu razmjenu. a odražava se i na nacionalne granice pojedinih država svijeta.

otvaranjem vlastitog tržišta. Njemačka i Japan gdje je oko 70% zaposlenih u tercijarnim i kvartarnim djelatnostima. Kao što je u prošlosti ljudsko društvo prešlo iz agrarne u industrijsku civilizaciju.na niskom stupnju obrade (npr. Neravnomjeran razmještaj i struktura svjetskog stanovništva. postaju plijen razvijenih 5 . 4. Još veće raslojavanje svijeta na privredno razvijene i nerazvijene zemlje. Predviđa se da će se značenje nacionalnih država u oblikovanju svjetske privrede s globalizacijom gubiti važnost te da će istodobno slabiti i značaj državnih granica. u gospodarski razvijenim zemljama procesi prestrukturiranja industrije i prelaska ka poslijeindustrijskom društvu odvijaju se velikom brzinom. tj. a uz to imaju važnu ulogu u razvoju infrastrukture za potrebe nacionalnih privreda (ceste. tj. različitim metalima) ili finalnim proizvodima (npr. 5. Dinamika globalizacije predstavlja poseban problem jer nerazvijene zemlje. 6. ali sa znatno manjim brojem zaposlenih radnika koje sve uspješnije zamjenjuju strojevi. roboti i slično.). što ne znači da će nacionalne države nestati. industrija u poslijeindustrijskom dobu ne gubi na značaju budući da i dalje ostaje glavni nositelj gospodarskog razvoja. Dok su nerazvijene zemlje još uvijek na početku procesa industralizacije (koji je praćen intenzivnom deruralizacijom). Za globalizaciju svjetske privrede. u postindustrijskom dobu. Protekcionizam među razvijenim zemljama. Industrija će i dalje proizvoditi goleme količine raznovrsnih proizvoda. danas možemo govoriti o prijelazu iz industrijske u poslijeindustrijsku civilizaciju koja je praćena razvojem informatike i primjenom atomske energije. automobilima). Promjene u organizaciji industrije očituju se kroz proces disperzije proizvodnih pogona u prostoru (policentrični raspored) kao i stvaranju manjih i samostalnih jedinica u pogledu odlučivanja i djelovanja. nacionalne države svojim katkad zatvorenim granicama mogu biti velika prepreka. Poslijeindustrijsko doba karakterizira izravna povezanost znanosti i proizvodnje što rezultira novim tehnologijama. Uvođenjem savremenih tehnologija u proizvodnju oslobađa se dio radne snage koja se iz sekundarnog usmjerava u tercijarni i kvartarni (uslužni) sektor. u posljednjih 20 godina posebno prisutan u najrazvijenijim zemljama kao što su SAD. 2. U savremenoj privredi svijeta dešavaju se brojne promjene koje se očituju u mijenjanju uloga i značaju pojedinih privrednih grana. dolazi do njegovog prestrukturiranja. novim materijalima. Narušavanje ekološke ravnoteže na Zemlji itd. Prezaduženost nerazvijenih zemalja. Proces prestrukturiranja industrije i prelazak u poslijeindustrijsko doba ima i nekih negativnih obilježja kao što su: 1. nakon jačanja domaćih tvrtki postale su kočnica daljnjeg razvoja. aerodromi. Njihovo političko odlučivanje važno je u stvaranju međunarodnih financijskih i trgovačkih ustanova. Granice koje su nastale u doba industrijske revolucije kako bi se strogom kontrolom zaštitila domaća proizvodnja. Rastuća nezaposlenost. "čistih" industrija koje proizvode bez otpadaka i tehnoloških parkova kao simbola novih industrijskih prostora. Globalizacija privrede do punog izražaja dolazi tek u tercijarnom i kvartarnom stupnju razvoja. luke itd. Iako prolazi kroz temeljne promjene. te pojavom tzv. Veliku i sveobuhvatnu prekretnicu u savremenoj privredi doživljava industrija koja zapošljava veliki broj radnika i učestvuje u stvaranju novih vrijednosti te je još uvijek najvažnija privredna grana. 3. Na taj način jača proces tercijarizacije. željeznice. novim izvorima energije.

Kao odgovor na procese globalizacije javljaju se regionalni pokreti s ciljem jačanja regionalne pripadnosti čiji su razlozi politički.budući da se njihova tehnološki zaostala proizvodnja ne može nositi s proizvodnjom razvijenih zemalja. NASTANAK I DEFINICIJA MULTINACIONALNIH KOMPANIJA 3. a nikako njihova namjera. Nasuprot njima postoje privredni regionalni pokreti čiji je cilj privredna saradnja na temelju korištenja komplementarnih prednosti u sklopu državnih granica. umjesto da u središte pozornosti stavlja velika umjetnička i znanstvena dostignuća. razmjenu. Ona također omogućuje da se najveći umovi širom svijeta ujedine u naporima za dobrobit ljudskog roda. bit je procesa globalizacije kakvu danas poznajemo. kako bi se on pretvorio u jedno otvoreno tržište. privredni i kulturni. uslijed čega jačaju pokreti protiv globalizacije. Ova materijalistička ideologija potrošačku potrebu uzdiže na mjesto glavnog pokretača razvoja. Kritičari globalizacije uzvraćaju da su pozitivne strane samo usputna posljedica ovih procesa. masovni mediji preplavljeni su “vijestima” iz života raznih “zvijezda” i “zvjezdica”. a potrošnja jedini životni cilj.com 6 . Razlikujemo tri tehnološke revolucije. Prva 2 Definicija preuzeta sa (globalne) ineternetske enciklopedije: www. bez ograničenja. Geneves. te govore o mentalitetuhomo oeconomicusa kojemu je materijalna dobit osnovna motivacija. Globalizacija je proces uklanjanja prepreka prometu roba. Navest ćemo primjer razvijenih evropskih zemalja: Španjolske (Baskija i Katalonija). Pobornici globalizacije ističu prednosti globalne komunikacije poput mogućnosti upoznavanja i zbližavanja pripadnika različitih naroda koji su prostorno i kulturno udaljeni jedni od drugih. što bi moglo činiti temelj miroljubivom suživotu kroz razvijanje svijesti o različitosti. Najbolji primjer je integracija četiri grada u Francuskoj i Švicarskoj (Lyion. ali i ljudskim društvom u cjelini.2 Globalizacija je prvenstveno ekonomski i ekonomijom potaknut proces. a njima su zahvaćene mnoge zemlje. Lausanne) uz rijeku Rhonu i Rajnu. ljudi i ideja u današnjem svijetu. i karakteristrike poslovnog života. Nametanje te doktrine cijelom svijetu. Korzika) i Belgije (Flandrija i Valonija). ali i izvan njih. Početak 19-tog stoljeća karakteriše brzi razvoj nauke i tehnike. Svi socijalni odnosi svedeni su na proizvodnju. Na nivou kulture zamjeraju joj banalnost. Francuske (Alzace. trgovinu i potrošnju dobara. Protivnici globalizacije zamjeraju joj da sveukupni društveni život svodi na gole tržišne odnose. Bretanja. kapitala. Grenoble. 3. Sličan primjer saradnje postoji među francuskim (Alsace) i njemačkim (Baden Wtirttemberg) pokrajinama kojima se priključuje i švicarski grad Basel. te ideologija koja taj proces prati. Nastanak multinacionalnih kompanija Na nastanak MNK su uticale nacionalne i međunacionalne prilike. Zasniva se na doktrini slobodnog tržišta kao jedinom mehanizmu koji upravlja gospodarstvom. te promjene u samom načinu proizvodnje i komunikacija koje su s tim povezane.1.wikipedia.

Ujedno. gdje i kako su u njihovom razvoju počele da se pojavljuju karakteristike poput: transnacionalnost. globalna strategija. dok je prije bila marginalizovana. Karakteriše je uvođenje elektronskih mašina i nuklearne energije. Analizu nastanka MNK treba posmatrati od sadašnjih osnovnih karakteristika na osnovu čega bi mogli utvrditi kada. satelitska telefonija i 1970. uvođenje električne mašine i mašine sa unutrašnjim sagorijevanjem. konglomerati3 sastavljeni od međusobno nepovezanih jedinki. Ulaganja u inostranstvo su imala prije svega karakter portofolio ulaganja. godine u SAD-u koji je onda 1914. godine do početka Drugog svjetskog rata. Najprije je preovladavalo ulaganje u željeznice pomoću kojih je kapital stvorio uslove za eksploatisanje prirodnih bogastava u kolonijama. mikroprocesor i robot. 1960. Ovi propisi su bili reakcija države na koncentraciju i centralizaciju kapitala kao i na ograničavanje tržišne konkurencije. godine sa zadatkom da izučava slučajeve nelojalne konkurencije i ograničavanja trgovine. Ovaj period karakterišu mnoga značajna otkrića. Druga tehnološka revolucija obuhvata period od 1890. 1927. glavni oblik 3 Konglomerati su preduzeća koja se bave poslovanjem u najmanje pet privrednih grana druge faze prerade. do 1890. automobili 1920. godine u kojem dominira razdoblje prve parne mašine. godine. Godine 1913. Potencira se zabrana dogovaranja. Prenos električne energije na velika rastojanja omogućio je da se mjesto proizvodnje izdvoji od neposrednog izvora energije. vještačka svila i zamrzivači 1930. Osnovno načelo im je bilo da „posluju prema prilikama“. godini već na prvom mjestu po vrijednosti ulaganja (SAD) u inostranstvu nalazi se ekstraktivna industrija. 1960. Država je pokušala da obnovi „stvaralačku konkurenciju“ i u tu svrhu je osnovana Savezna trgovinska komisija 1914. godine. prva zvučna komunikacije preko Atlantika. Međutim. kombinacija i konspiracija sa ciljem ograničavanja trgovine i monopolisanja. 7 . što dovodi do zaključka da su MNK nastale tek te godine. računar. godine dopunjen sa Claytonovim aktom. tranzistor. u Fordu je uvedena prva tekuća traka. Osnovna usmjerenost je bila prema domaćem tržištu. Gledajući sa tog stanovišta prije početka 20-tog stoljeća. Danas. Uloga države u privredi je postala afirmisana. pencilin 1939. TV 1940. veličina. preduzeća su pronalazila nove oblike organizacije. Treća tehnološka revolucija počinje sa razvijenim zemljama poslije Drugog svjetskog rata (u SADu već 1940. godine).tehnološka revolucija obilježava period od 1847. U 1914. film i fotografija za masovnu upotrebu 1910. oligopolitički položaj. Lilienthal. koju je patentirao Watt 1769. relativna autonomnost. reaktivni motori 1929. Miješanje vlade u poslovne stvari je započelo još sa Shermanovim aktom donesenim 1890. dovršen je Panamski kanal. zatim prerađivačka. činjenica je da MNK vuče korijene iz ranijeg perioda sadašnjih razvijenih zemalja u periodu njihove koncentracije i centralizacije kapitala. samo u rijetkim slučajevima mogu se uočiti navedene karakteristike. potom poljoprivreda i nafta. Termin MNK je prvi put upotrijebio D. Začeci međunarodnog poslovanja upravo nastaju u vrijeme druge tehnološke revolucije. U godinama Prvog svjetskog rata razvili su se veliki monopolski kompleksi koji su zadovoljavali potrebe vlade i nastojali da dobiju dugoročne ugovore.

kada su sumerski trgovci uvidjeli da su im za njihove spoljnotrgovinske akcije potrebni ljudi koji će biti detaširani u inostranstvu kako bi prihvatali. Švicarska. svoj prvi pogon u inostranstvu Siemens je otvorio 1875. želeći uspješno konkurisati uslovima kada se neprekidno pojavljuju inovacije. Neposredna ulaganja oplođuju i dopunjuju se i ostalim vidovima nastupanja: trgovinom. kada u tom pogledu prevaziđe ulaganja isključivo u prodajne jedinke. Administrativna piramida odlučivanja u korporaciji je bila neophodna za ovladavanje razuđenom vertikalno integrisanom proizvodnjom i marketingom. nastanak MNK je u neposrednoj vezi sa procesima koncentracije i centralizacije kapitala i ova su preduzeća danas prisutna ponajprije u tehnološkim intenzivnim dijelovima proizvodnje. do 1929. postalo je neophodno razviti neposredni odnos između potrošača i proizvođača i to ne samo zbog ponude proizvoda nego i zbog kontrolisanja istih. 3. skladištili i prodavali njihovu robu. Švedska i Francuska preduzeća su postala multinacionalna još prije Prvog svjestkog rata. Na primjer. Bogatstvo raznovrsnosti i isprepletenosti oblika čini danas karakteristiku MNK. Poslovanje kontroliše jedan čovjek ili nekoliko njih koji zajedno odlučuju o svemu. U 14-tom stoljeću u Firenci je postojalo 150 firmi koje bi se po obimu mogle označiti kao multinacionalne. Nastala je u SAD u 19-tom stoljeću. Ukoliko bismo pošli od postavke da je za MNK važna samo međunarodna aktivnost onda bismo početke tražili još u periodu najstarije civilizacije. a sve su organizovane gotovo kao autonomne jedinke. Nastanak MNK rezultat je zakonitosti razvoja kapitalizma na nacionalnom i svjetskom nivou. Razvoj MNK se može podijeliti na tri faze: 1. godine. engleske. Za ekspanziju američkih i evropskih preduzeća karakteristična su 3 skoka:  Period od 1920.  Period poslije 1955. a pravi zamah dobija nakon Drugog svjetskog rata. Čim su se u prvom planu pojavili industrijski proizvodi. licencama i drugim oblicima ugovorene saradnje. Sredinom 17-tog stoljeća. Svaka se specijalizuje za izradu jednog proizvoda.  Period poslije Drugog svjetskog rata.n. Porodično preduzeće. Agfa 1888/1898. francuske i danske porodice su slale rođake u Ameriku i Zapdnu Indiju kao predstavnike svojih preduzeća. Korporacije se decentralizuju u više jedinki. Nastalo je kao odgovor na novu tržišnu strategiju. nekih 2500 p. godine. na osnovama brzog razvoja i mnogobrojnih udruživanja. 2. Promjene u strukturi međunarodne razmjene su dovele do ove promjene u poslovnoj strategiji. Počelo sa razvijati poslije 1920. Hoechst 1878. Prema tome. sa razuđenim funkcijama na mnogim područjima. U tom periodu primat su imala evropska preduzeća dok danas to imaju američka. Nacionalna korporacija.. godine.e. Organizovano na nivou jedne fabrike i po pravilu je ograničeno na jednu industrijsku granu i funkciju. godine. Prelomni trenutak za nastanak MNK je kada preduzeće počne da uspostavlja proizvodne veze u inostranstvu.prodiranja MNK na strana tržišta predstavljaju neposredna ulaganja. 8 . Transnacionalno preduzeće.

Novi Sad. karakteriše ih globalna svjetska orjentacija i priznaje se izvjesna autonomija ali sa interesima razvoja cijele kompanije. Neki smatraju da se kompanije ne mogu istinski zvati MNK. poistovjećuje sa nacionalnim interesima zemlje kojoj pripada. sve dok obim njihovih međunarodnih aktivnosti ne bude takav da njihovo nacionalno porijeklo postane nebitno. Franklyn: „International Trade and Investments“. MNK je ona kompanija čija upravljačka centrala ima višenacionalni karakter.5  MNK je poslovno preduzeće legalno domicilirano u više od jedne zemlje čije su komercijalne aktivnosti dovoljno velikog obima da imaju znatan uticaj na privredu i zemlje iz koje potiče matična kompanije i zemlje u kojima ima svoje filijale. a lokalni kadrovi imaju relativnu autonomiju. One često imaju pristup prirodnim resursima koji ponekad nisu dostupni domaćim kompanijama. 5 Root. 4. Prema kriterijumu upravljanja. obavljaju aktivnost u više zemalja dok centrala u matičnoj zemlji donosi sve odluke i rukovodi cjelokupnim poslovanjem. nastoji da ostvari takvu politiku koja će prevazići granice između zemalja i doprinijeti ostvarenju geocentrične orijentacije preduzeća. Đurica: „Međunarodni ekonomski odnosi“. godine bitno je uticala na smanjenje stope rasta internacionalizacije preduzeća. Definicija multinacionalnih kompanija Sa vlasničkog aspekta. USA. Pigmalion. Policentrične kompanije – svaki dio se. Ukoliko koristimo ovaj kriterij za određenje MNK. definicija MNK ističe da je to takav oblik organizovanja preduzeća u kome je centrala ili matična kompanija u vlasništvu rezidenta najmanje dvije zemlje.2. str. South Western Co. koje su pod kontrolom britanskog i danskog kapitala. što znači da je rukovodstvo višenacionalnog karaktera – u rukovodstvu se nalaze predstavnici svih organaka multinacionalnih preduzeća. PREDNOSTI I IZAZOVI MULTINACIONALNIH KOMPANIJA MNK može koristiti prednosti poslovnih priika u različitim zemljama. postoji veći broj kompanija u drugim zemljama koje imaju određenu samostalnost. relativno mali broj MNK bi se mogao nazvati multinacionalnim. Geocentrične kompanije – postoji više centralnih kompanija širom svijeta. 1998. Publishing. 3. odlučivanje je decentralizovano. U korist ove teze uzima se primjer kompanije Šel (Shell) i Unilever. ostvaruje direktnu kontrolu nad poslovanjem svojih organaka u inostranstvu. Dallas. 365-367 9 . Etnocentrične kompanije – sva moć je koncentrisana u matičnoj zemlji. klasifikacije MNK se svodi na tri tipa: 1. Kod današnjih MNK najčešći je uninacionalni koncept. pored centrale u jednoj zemlji. Prema ovom kriterijumu.Ekonomska kriza 1929. 2.4 Druge definicije MNK-a su:  MNK predstavlja matično preduzeće koje ostvaruje proizvodnju i druge aktivnosti u inostranstvu preko sopstvenih ogranaka smještenih u više različitih zemalja. drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Prednosti multinacionalnog djelovanja moraju biti odmjerene u odnosu na izazove i rizike povezane s 4 Acin. 3. do određene granice. a aktivnosti i odluke upravljača su orijentisane ka centru kompanije.

zaključivanje partnerskih ugovora sa drugim firmama. 4. Multinacionalne kompanije i posebno američke kompanije te vrste od tada pa do danas ostvaruju veliki uticaj na ekonomske prilike u svijetu i određuju kada i kako će doći do zasićenosti svjetskog tržišta nekim proizvodom. ekonomski su moćne i imaju uticaja na cjelokupnu ekonomiju i politiku nekih zemalja. Dobro poznavanje konkurenata. Vremenom su MNK usavršile četiri osnovne strateške varijante: 1. i 4. Taj razvoj je doveo i do svestranog ekonomskog razvoja. Te zemlje postaju svjesne vrijednosti svojih prirodnih resursa i spretnije su u međunarodnim pregovorima. Potpuna kontrola svih transakcija u svijetu. Učešće u visokotehnološkim industrijskim granama. Integrisanje svih organizacionih jedinica u jedinstven sistem računvodstva. Iz tih razloga MNK moraju održavati dobre odnose sa zemljom domaćina što je ponekad teško jer dolazi do čestih promjena vlasti. Danas se smatra da je strategija MNK globalna ako uvažava sljedeće: 1. 3. MNK prilagođavaju poslovnu politiku. 3. Racionalizacija proizvodnje njenim premještanjem u zemlje sa manjim troškovima proizvodnje. pred multinacionalnim kompanijama su otvorena vrata tržišta 10 . gašenje starih tehnologija. Rezervisanje tražnje na inostranim tržištima preko formiranja vlastitih filijala. Stalan rast kompanije i diversifikacija djelatnosti. 2. Obezbjeđenje sopstvene proizvodnje stranim resursima. Multinacionalne kompanije su ustvari kompanije koje djeluju u više svjetskih zemalja.1. američke multinacionalne kompanije su došle u priliku da svoje proizvode plasiraju i prodaju na tržištima izvan Amerike. a formiranje multinacionalnih kompanija je označilo početak ekonomske globalizacije.djelovanjem u stranom okruženju. godine. 9. evropske zemlje su odlučile i same osnovati takve kompanije. Jedan od probelma predstavlja porast nacionalizma u mnogim zemljama. 8. Orijentacija na korištenje vlastitih inostranih investicija za formiranje srodnih firmi. Koristeći razvijenu međunarodnu transportnu mrežu i ondašnje tenzije u Evropi i Japanu. zemljama u razvoju nedostaju upravljačke. Raspadom SSSR 1991. desile su se mnoge promjene koje su umnogome preoblikovale industrijsko društvo. Ponašanje u stilu „globalnog igrača“ (fleksibilan i inovativan). marketinške i tehničke vještine pa se sa sticanjem tih vještina situacija mijenja. Koordinacija vlastitih djelatnosti pomoću vrhunske informativne tehnologije. Vođene iskustvom svojih američkih konkurenata. 4. 7. 6. Na primjer. a svih filijala u jedinstvenu mrežu upravljanja. U tom procesu je bitnu ulogu odigrao zapanjujući razvoj nauke i tehnologije kao pokretni motor društva. organizacionu strukturu i upravljanje i primjenu savremenog metoda tehnologije i na tim osnovama stvaraju konkurentsku prednost. 2. Takav razvoj situacije je doveo do širenja multinacionalnih kompanija. Ove kompanije su se počele razvijati u SO-im godinama XX vijeka. Globalno shvatanje svjetskog tržišta i konkurencije. Politički i ekonomski uticaj multinacionalnih kompanija U posljednjoj deceniji XX stoljeća. 5. Razmještanje vlastite proizvodnje na najrentabilnija mjesta.

Zatim. Time su strane direktne investicije postale glavne determinanta trgovinskih modela. Statistički podaci pokazuju da je tokom 90-tih godina u svijetu djelovalo čak više od 45. ZNAČAJ MULTINACIONALNIH KOMPANIJA U GLOBALNOJ EKONOMIJI 5. aktivne i u svjetskoj politici. od kojih je 37. Ovakav omjer izlaza deviza mnogo je veći od početnog kapitala koje multinacionalne kompanije unose u zemlje u razvoju. gdje se ponekad njihove odluke smatraju mnogo važnijim od odluka vlada pojedinih svjetskih zemalja. str. 11 . Multinacionalne kompanije su danas. ulaz tehnologije u sve vidove posla doprinosi još većem sukobu ovih zemalja ja jakom ekonomijom. godine ostvarile profit u iznosu od 7 triliona dolara. Suprotno mišljenju pojedinaca koji vjeruju da su upravo ovakve investicije dovele do tihe okupacije nekih zemalja u razvoju. Aktivnijom ulogom i investicijskim projektima na tim tržištima tokom 80tih i 90-tih godina XX vijeka. multinacionalne kompanije proizvodnju usklađuju sa potrebama svjetskog tržišta. što lokalne firme dovodi na rub stečaja i propasti.nego do nezaposlenja radnika koji su prije toga bili uposleni u različitim sferama državne ekonomije. Multinacionalne kompanije pored ekonomskog prodora u razne svjetske zemlje. Mladen: Međunarodna ekonomija. Sa druge strane.2 triliona dolara. ekonomije i industrije. pored trgovine. Uloga multinacionalnih kompanija u međunarodnoj privredi Najveće MNK u svijetu ostvaruju približno 4/5 svjetskog industrijskog autputa dok istovremeno zapošljavaju 2/3 njihove radne snage. direktne strane investicije konstantno se uvećavaju. a tri puta više od rasta svjetske trgovinske razmjene.1. što je mnogo više od cjelokupnog profita ostvarenog na svjetskom tržištu koji iznosi oko 5.Istočne Europe i Kine. Multinacionalne kompanije iz nekoliko vodećih svjetskih zemalja su 1996. 2008. 504.6 6 Bodiroža.000 multinacionalnih kompanija. ekonomski analitičari neprestano upozoravaju da multinacionalne kompanije svoju zaradu iz zemalja u kojima djeluju izvlače u vidu deviznih zaliha.000 bilo u vlasništvu razvijenih zemalja. Multinacionalne kompanije posjeduju modernu tehnologiju koja im omogućava dobijanje raznih unosnih poslova. Univerzitet za poslovne studije. ali i multinacionalnih kompanija. dolazi do jačanja ekonomije. međusobno oprečna gledišta. postoje različita. iskustvo pokazuje da prisustvo ovih kompanija u nekoj zemlji ne dovodi do okupacije. Sa druge strane. Nije teško pronaći osobe sa površnim pogledom koje šire uvjerenje da prihod ovih kompanija dovodi do porasta kapitala i razvoja ekonomije zemalja u kojim djeluju. miješaju se i u unutrašnju politiku tih zemalja. Zatim. Primjer takvog djelovanja je čileanska internacionalna kompanija ITT (Internationala Telefon and Telegraf). prvo izdanje. a ne domaćeg stanovništva. Banja Luka. Aktivnostima multinacionalnih kompanija u svijetu i posebno u zemljama u razvoju. Tako su recimo u periodu između 1985 i 1990 iskazale porast od 30% što je četiri puta više od rasta svjetskog autputa. 5.

uslovne neophodne za privredni razvoj. Postoje različite teorije o uticaju MNK na međunarodnu privredu. obučavanje zaposlenih. pružanju pomoći u prikupljanju investicionog kapitala koji se finansirara razvoj. izvoz tehnologije koja nije prilagođena nerazvijenim privredama. A ta neadekvatna distribucija stranih direktnih ulaganja ne daje adekvatan imidž globalizaciji. MNK radikalno mijenjaju strukturu i funkcionisanje globalne svjetske privrede jer postaju glavne determinante trgovinskih tokova. Ali ipak treba priznati da su MNK glavni izvor kapitala. osujećivanje rasta domaćih industrijskih grana i lokalne tehnološke stručnosti. ograničavanje snabdijevanja sirovinama koje se mogu naći na međunarodnom tržištu. Jedni teoretičari smatraju da su MNK korisne za čovječanstvo. ograničavanje radničkih plata.2. lokacijskih usmjerenosti i ključnih ekonomskih kreativnosti u svijetu. lobiranje za slobodnu trgovinu i uklanjanje barijera koje stoje na putu trgovini poput carinskih opterećenja. Pozitivan uticaj se ogleda u povećanju obima trgovine. 5. Dok treći imaju stav da MNK odgovaraju sami sebi. finansiranje istraživanja i razvoja što omogućuje tehnološke inovacije. MNK su nezaobilazni i značajni faktor u svim savremenim međunarodnim ekonomskim tokovima. Očigledno je da MNK raspolažu kompleksnim intrumenatrijem koji je u funkciji usporavanja ekonomskog razvoja u mnogim (posebno razvijenim) zemljama svijeta. Tako MNK postaju odlučujući faktor u determinisanju ekonomskog. gdje je koncern samo začetnik mega integracija. smanjenje raspoloživosti određenih vrsta roba uspostavljanjem monopola na njihovu proizvodnju i kontrolisanjem njihove distribucije na svjetskom tržištu. političkog i socijalnog blagostanja u svijetu. ugrožavanje i umanjivanje važnosti nacionalne kulture i nacionalnih različitosti ne bi li one bile zamijenjene homogenizovanom „svjetskom kulturom“ u kojoj dominantan položaj zauzimaju potrošačke vrijednosti. obezbjeđivanje prihoda od investicija kojim se pospješuje modernizacija slabije razvijenih zemalja. Ovi kritičari smatraju da svijek pada pod uticaj bezobzirnog kapitalističkog imperijalizma. smanjenje troškova robe zahvaljujući podsticanju njene proizvodnje u skladu sa načelom komparativne prednosti. proširivanje i produbljivanje jaza 12 . stvaranje dužnika i primoravanje siromašnih da zavisi od kreditora. stvaranje dohotka i bogatstva.Međutim. Drugi smatraju dasu MNK ekspoatatorska imperija koja ima za cilj da pokori cijeli svije. proizvodnja novih dobara i proširenje mogućnosti za njihovu kupovinu. zalaganje za mirne odnose među državama i unutar njih. i bivaju potčinjeni eksploatacijskim aktivnostima. Uticaj multinacionalnih kompanija na domaću privredu Uticaj MNK na domaću privredu je višestruk i može biti pozitivan ili negativan. finansiranje zajmova i servisiranje spoljnjeg duga. ukidanje nacionalnih barijera i ubrzavanje globalizacije. činjenica je da su najmanje razvijene zemlje u Africi i drugim regionima primile zanemarljivo mali procenat od ukupnog investiranog iznosa u odnosu na najrazvijenije zemlje. internacionalizacije usluga i proizvodnje i najsavremenije tehnologije. prikupljanje kapitala u zemlji domaćina čime se lokalna industrija lišava investicionog kapitala a izvoz profita u zemlju u kojoj se nalazi sjedište MNK. osujećivanje otvaranja novih radnih mjesta do koga dolazi zbog gašenja konkurentnosti na tržištu rada. te da su integrirajuća društva u kojoj pojedinci i grupe gube kontrolu nad svojim vlastitim životnim interesima. Negativan uticaj MNK na domaću privredu se ogleda u: omogućavanje razvoja oligopolističkih konglomerata koji smanjuju konkurenciju i slobodno preduzetništvo. otvaranje novih radnih mjesta.

Na ove kompanije se gleda kao na lokomotive privrednog rasta kako razvijenih tako i manje razvijenih zemalja. Multinacionalne kompanije kao odlučujući faktor koji opredjeljuje svjetsku privredu Osnovni subjekti globalizacije su Međunarodni monetarni fond (MMF).između bogatih i siromašnih zemalja. Unapređenje sistema transporta i logistike što dovodi do smanjenja troškova distribucije i rokova isporuke robe u međunarodnom poslovanju. 7. već i svjetske ekonomije kao cjeline. 507. Osnovna karakterstika MNK je sposobnost transfera vlastitih resursa preko nacionalnih granica. Univerzitet za poslovne studije. 13 . 9. 10. 3. Pojavljuje se sve veći broj tržišnih segmenata transnacionalnog i globalnog karaktera koji se ponašaju bez predrasuda i preferiraju kupovinu svjetskih afirmisanih brendova iza kojih stoji neka od MNK. Mladen: Međunarodna ekonomija. Što je MNK mobilnija ona je sposobnija da organizuje proizvodnju van granica matične zemlje. Promjena odnosa i očekivanja većine zemalja prema MNK i direktnim stranim investicijama. Tendencija ka regionalnom ekonomskom i tržišnom povezivanju sve je prisutnija i time dolazi do eliminisanja trgovinskih restrikcija i barijera između članica regionalnih integracija. Faktori koji podstiču međuzavisnost svjetske ekonomije su višestruki i različito ispoljeni u pojedinim zemljama. 4. nerijetko i po cijenu zagađenja okoline. Povećana je i olakšana mobilnost faktora proizvodnje u svjetskim razmjerama (seljenje proizvodnje prema onim zemljama koje raspolažu jeftinijim radnim resursima kako ljudskim tako i materijalnim). str. Svjetska banka (SB). Shvatanje da je najbolja zaštita nacionalnih interesa kroz ekonomsko povezivanje i saradnju saa drugim zemljama.3. 5. tržištima i industrijskim granama. MNK su odlučujući faktor koji opredjeljuje ne samo rad i finansiranje pojedinih industrijskih grana ili nacionalnih privreda. 7 Bodiroža. Svjetska trgovinska organizacija (STO) i MNK. Najnoviji razvoj tehnologije značajno smanjuje troškove po jedinici proizvoda pogotovo u učešću troškova radne snage u finalnoj cijeni proizvoda. Banja Luka. Sve izraženija tendencija većine zemalja ka podržavanju i stimulisanju slobodne svjetske trgovine uz paralelno smanjivanje trgovinskih barijera. Enormno povećanje ulaganja u istraživanje. 6. Najuočljiviji faktori su ovdje navedeni: 1. ne poštujući ljudsta prava i izazivajući socijalne posljedice. razvoj i osvajanje novih tehnologija dodatno potencira značaj ekonomije obima i nužnost proizvodnje za potrebe svjetskog tržišta u cjelini. dovođenje u pitanje nacionalnog suvereniteta i ugrožavanje autonomije države. 2. Razvoj komunikacionih tehnologija i elektronskih informacionih sistema doprinijeli su približavanju različiti dijelova svijeta i olakšali obavljanje međunarodnih poslovnih operacija. 8.7 5. Napušta se negativan odnos prema stranom kapitalu i obezbjeđuje pravna sigurnost stranim firmama. Mnoge zemlje u usponu i same aktivno primjenjuju izvozno orjantisanu razvojnu strategiju. 2008. i to dobrim dijelom kroy mrežu MNK. prvo izdanje.

Taj sistem je prvi primjer ugovorenog monetarnog poretka u povijesti svijeta. Razvoj globalne tržišne infrastrukture: otvaranje filijala MNK. Multinacionalnim kompanijama trebalo je sve veće tržište. agencija za istraživanje tržišta. Na taj način dolazi do kretanja kapitala u svjetskim razmjerama i moguće je širiti tržišne horizonte na osnovama globalnog pristupa menadžmentu i marketingu. Troškovi kapitala i direktne investicije u inostranstvu su sve više tržišno i profitno orijentisani i projektno usmjeravani. Kao prva žrtva direktne izdaje pala je prva zemlja socijalizma SSSR što je otvorilo vrata globalizaciji.4. kao i osposobljavanje lokalnih firmi za potpuno i kvalitetno postprodajno servisiranje potrošača. Neoliberalni kapitalizam rušio je sve prepreke pred sobom ne štedeći novac i silu. koje prati pad (vrijednosti) imovine te nesolventnosti mnogih kompanija iz finansijskog sektora ili drugih privrednih grana i obilježavaju negativni uticaj na gospodarske aktivnosti u jednoj ili više zemalja. 12. Afirmacija multikulturnog menadžmenta i višenacionalnih timova u rokovodstvima mnogih afirmisanih kompanija u svijetu (mnoge kompanije promovišu strance za svoje rukovodioce i menadžere najvišeg ranga). 15. Njegova suština je da oni koji su bogati budu još bogatiji. Bretton-Woods sistem međunarodnog ekonomskog uređenja uspostavio je pravila trgovinskih i financijskih odnosa između glavnih svjetskih industrijskih država. a namjena mu je bila uređenje monetarnih 14 . Internacionalizacija poznatih banaka i finansijskih institucija je u direktno u funkciji stimulisanja međunardone ekonomije i međunarodnog marketinga. dok su siromašni postajali sve siromašniji. američki Bord Federalnih rezervi pokušavao je da preduprijedi veliku ekonomsku krizu plaveći američku i svjetsku ekonomiju jeftinim kreditima. ostvarivali veće profite. Dejstvo navedenih faktora i razvojnih tendencija predstavlja aktuelnu realnost svjetskog poslovnog okruženja. vrata krvavom pljackaškom pohodu kapitalizma širom planete. Od kraja 1990-tih. 13. Uticaj finansijske krize na poslovanje multinacionalnih kompanija Finansijske krize označavaju veće smetnje u sustavu finansija.11. 14. Internacionalizacija poslovanja poznatih agencija koje prate svoje klijente širom svijeta obezbjeđujući na taj način unapređenje lokalne prakse tržišnog komuniciranja. 5. Ipak svjedoci smo da ekonomski poredak koji je svijetu namentuo neoliberalni globalizam neumoljivo čovječanstvu naplaćuje žrtvama miliona ljudi u najsiromašnijim zemljama svijeta. Radnička klasa čije su realne nadnice u većini glavnih ekonomskih sistema stagnirale ili opadale podsticana je da pozajmljuju kako bi održala potražnju za dobrima i uslugama.Kriza koja se javlja jasni je pokazatelj neizbježne sudbine svih kapitalističkih ekonomija što je jasni dokaz da kapitalizam nije svemoguć uprkos pokušajima kapitalista da ogromnom mašinerijom ubijede radne mase kako je kapitalizam savršen i da ga bespogovorno treba slijediti. slobodnom tržištu i civilnom društvu tvrdeći da će tako svijetu doneti mir i blagostanje. Neoliberalizam je ideologija multinacionalnih kompanija. Povećava se broj proizvoda na svjetskom tržištu čiji je identitet i nacionalno porijeklo vrlo teško utvrditi. da bi one uvećavajući svoje poslove. Tu svoju nakaradnu ideologiju su umotali u propagandu o globalizaciji. konsultantskih kuća.

američki predsjednik Nixon. ] 971. Obezbjeđivanje maksimalnog zadovoljenja stalno rastućih materijalnih i kulturnih potreba cijelog društva putem neprekidnog povećanja i usavršavanja socijalističke proizvodnje na bazi više tehnike i tehnologije (J. 15 . godine.2 puta. najpoznatiji predstavnik liberalne doktrine. Koncept država-nacija i regulacija međunarodne ekonomije. tu uključujući i nacionalizaciju i spašavanja velikih banaka i ostalih finansijskih institucija koje organizuju nj ihove vlade.Staljin) osnovni je zakon socijalizma. Današnji neoliberalni poredak je zapravo oživljena verzija ekonomskog liberalizma ili liberalnog kapitalizma iz druge polovice l8. tj. stoljeća kada je došlo do velike naftne krize. kako je to rekao Adam Smith. i u tom cilju neophodnoj intervenciji države i centralnih banaka. Sporazum iz Bretton Woodsa potpisan je u srpnju 1944. Uslijed toga napušta se Keynesova doktrina. koji je zastupao tezu o potrebi pune zaposlenosti za uspijeh kapitalizma. Početak globalizacijskih promjena i procesa značio je ujedno i prekretnicu te napuštanje dotadašnjeg ekonomskog uređenja svijeta uspostavljenog nakon Drugog svjetskog ratana konferenciji u BrettonWoodsu. Taj sistem je prvi primjer ugovorenog monetarnog poretka u povijesti svijeta. Velike depresije ] 929. svojstvenih Bretton.Woods sistemu. bez savjetovanja s MMF-om i svojom vladom. odnosno povratka na ekonomiju liberalizma. a namjena mu je bila uređenje monetarnih odnosa između neovisnih nacija-država. Dok je još trajao Drugi svjetski rat.Wood su. godine. Ekonomska doktrina liberalizma prevladavala je do velike ekonomske krize.odnosa između neovisnih nacija-država.sadrži se u pokušaju obuzdavanja finansijskog sistema putem ogromnih državnih intervencija. Osnovna ideja liberalizma je nemiješanje države u ekonomske procese i kretanja te prepuštanje regulatorskog mehanizma u ekonomiji slobodnom tržištu. SAD u cilju spašavanja od narastajuće krize pribjegava socijalističkim metodama u cilju finansijskog oporavka. napušta zlatni standard i konvertibilnost dolara u zlato. poslanici iz 44 udružene nacije okupili su se u Bretton. Sjetimo se recesije koje je 30-tih gurnula svijet u bijedu. odnosno 'nevidljivoj ruci'. Iskustva su pokazala da snažna ekonomski jaka i nezavisna socijalistička ekonomija može mirno da se razvija uprkos cikličkim krizama kapitalizma. Kritike koje danas čitamo ne ulaze u samu suštinu problema već pokušavaju da odbrane stajalište neoliberalizma. kada zemlje izvoznice nafte povisuju cijenu nafte za 5. Kapitalističke vlasti namjeravaju da prebace teret krize upravo na leđa radnih i siromašnih ljudi. Keynesova doktrina zadržala se sve do sredine 70-ih godina 20. Uprkos blokadi SSSR je bio jedina država na planeti koje je ostvarivala ogromne kapitalne uspjehe na svim poljima. objavljuje proglas u kojem se .Wood su na monetarnoj i financijskoj konferenciji kako bi ponovo izgradili globalni kapitalizam. Uslijed krize napušta se liberalna doktrina i prihvaća se misao Johna Maynarda Keynesa. kao i svjetski ekonomski sistem uspostavljen sporazumom u Bretton. Cilj ovih intervencija nije zaštita zaposlenja. Od sindikata se zahtjeva da ne traže povećanja plata koja bi kompenzovala rastuće troškove života.st. Bretton-Woods sistem međunarodnog ekonomskog uređenja uspostavio je pravila trgovinskih i financijskih odnosa između glavnih svjetskih industrijskih država. životnog standarda ili plata i penzija radnih ljudi.V. napušteni su u ime usvajanja koncepta nove ekonomije koja se zasniva na neoliberalnoj doktrini. Odgovor vodećih kapitalističkih zemalja a posebno Sjedinjenih Država . ove intervencije za cilj imaju da održe kapitalistički sistem koji je svijet gura iz krize u krizu svojom kazino ekonomijom. između ostalog. i započinje era neoliberalizma. Kako bi uspostavili sistem pravila.

Tvorci Bretton. Sistem iz Bretton. Visoke trgovinske tarife ibarijere te natjecateljsko rušenje valutnih tečajeva među državama doprinijeli su ekonomskom slomu. za razliku od nacionalnih državnih ekonomija. Sve do tada. Liberalni ekonomski sistem zahtijevao je uređen sistem investicija. opet sve su prevenstveno odobravale tržišni mehanizam i privatno vlasništvo. godine. Poučeni iskustvom Velike svjetske depresije. kada su ograničena kretanja stranog kapitala i trgovinske barijere doveli do ekonomske katastrofe. U razdoblju nakon velike svjetske krize 1930-ih .Wood s sistem predstavljao je učinkovit način kontrole neslaganja i postizanja zajedničkih ciljeva unutar i među državama koje su ga i stvorile.u terminima zlata. odustale od konvertibilnosti dolara u zlato. Sporazum u Bretton.Woodsa osnovali su Međunarodnu banku za obnovu i razvoj i Međunarodni monetarni fond.Wood sa željeli su izbjeći ponavljanje situacije iz 1930-ih godina kada je trgovina između zemalja bila ograničena isključivo na zemlje istih valuta. ovaj problem se rješavao tzv. Bretton. tvorci sporazuma iz Bretton. arhitekti BrettonWoodsa nisu ga smatrali primjerenim poslijeratnoj ekonomiji. U 19. stvorili su političke uvjete za sporazum u BrettonWoodsu. trgovine i plaćanja. nakon što su SAD. uspostavili su sistem fiksiranih tečajeva i američki dolar kao rezervnu valutu. međunarodna ekonomija nije imala središnju vladu koja bi bila odgovorna za valute i njihova kretanja. No.institucija i procedura. zlatnim standardom. Temelj sporazuma bilo je zajedničko vjerovanje u kapitalizam. vijeku zlato je imalo središnju ulogu u 16 .Wood sa srušio se 1971. Zaposlenost. Zajedničko iskustvo Velike svjetske depresije. sudionici Bretton. nakon što je dovoljan broj zemalja ratificiraosporazum. godine pokazale su da se pojedinačni nacionalni ciljevi ne mogu postići bez međunarodne suradnje. kao što je spomenuto. Takozvana država blagostanja izrasla je iz Velike depresije. ipak. Umjesto toga. Uloga vlade u nacionalnoj ekonomiji postala je usko vezana uz odgovornost vlade prema osiguravanju zadovoljavajućeg stupnja blagostanja za svoje građane. zbog zahtjeva za državnom intervencijom u ekonomiju i iz teorijskih doprinosa Keynsijanske ekonomske škole koja je također zagovarala državnu intervenciju i i obvezu države u osiguranju pune zaposlenosti. 1930.plus/minus jedan posto .Wood su obvezivao je zemlje potpisnice na usvajanje monetarne politike kojom se vrijednost tečaja svake valute zadržava unutar fiksirane vrijednosti . No. tj. No. valutu prema kojoj će se određivati vrijednost drugih valuta.Woods sporazuma zato su prednost davali liberalnom sistemu. Kako bi osigurale ekonomsku stabilnost i mir. koncentracija moći u nekoliko država i prisustvo dominantne sile koja je mogla preuzeti vodstvo. političkoj nestabilnosti i svjetskom ratu. U prošlosti. javni ekonomski menadžment nametnuo se kao primarna dužnost vlada razvijenih zemalja. i 20. Ovo grupiranje unazadilo je međunarodni tijek kapitala i stranih ulaganja. bez obzira na postojeće razlike. Iako su se razvijene zemlje razlikovale u vrsti kapitalizma koju su željeli za svoju nacionalnu ekonomiju. No. godine. To je značilo smanjene tarifa te moduliranje trgovine na kapitalistički način. taj liberalni ekonomski mehanizam zahtijevao je državnu intervenciju. sve vlade sudionice konferencije složile su se oko nekoliko vrijednih lekcija iz monetarnog nereda međuratnog razdoblja. stabilnost i rast bili su važni čimbenici javne politike. zasnovanom na tržištu s minimalnim ograničenjima prema privatnoj trgovini i kretanjima kapitala. Ove organizacije počinju djelovati 1946. države su se složile surađivati kako bi regulirale međunarodni ekonomski poredak. Slobodna trgovina bila je temelj poslijeratnog svijeta kakvim su ga zamišljale Sjedinjene Američke Države. što se naročito odnosilo na SAD.

učinili su dolar jednako dobrim kao i zlato. 6. Dolar je postao svjetska valuta i većina svjetskih transakcija vrednovala se u dolarima. Banja Luka. Zbog toga što se njihova konkurentska prednost kreira i mora biti vođena u njihovoj domaćoj privredi. bez sumnje. Univerzitet za poslovne studije. 17 . Na primjer. posebno kad se radi o vođenju baznog istraživanja i razvoja u drugim zemljama tj. Ono je bilo 'podloga' valutama. To je. japanskih i američkih MNK. Kreatori Bretonvudskog ugovora trebali su valutu dovoljno jaku da ispuni rastuće zahtjeve međunarodne likvidnosti.međunarodnim monetarnim transakcijama. Pa tako vlade obično ne prihvataju modele po kojima korporacije treba da napuste svoju nacionalnost i postanu bezdržavne. Japan je međutim afirmisao svoje prioritetne modele i dalje dograđivanje jake industrijske baze kao i očuvanje svog već afirmisanog sistema doživotnog zaposlenja. To je značilo da će ostale zemlje određivati vrijednost svoje valute prema dolaru . ima mnogo promjena u nacionalnim odnosno državnim tradicijama što ima za posljedicu limitiran trend prema približavanju. Snažna američka ekonomija. U konkurenstkoj prednosti zemlje. zalihe zlata su se smanjile. Japanci su jedinstveni u stavu da ono što je dobro za Toyotu dobro je i za Japan. Isto važi i za SAD i General Motors. domaća baza MNK je u stvari osnovna determinanta međunarodne konkurentnosti. 2008.8 Evidentno je da su američke kompanije podesnije za investiranje nego što su to njemačke ili japanske. Drugi svjetski rat oslabio je i funtu i britansku ekonomiju pa funta više nije mogla ispunjavati svoju ulogu. Međutim. kupovati i prodavati dolare. Njemačka je na primjer veću važnost stavljala na socijalnu odgovornost. Zlato se tada vezivalo uz britansku funtu. većina istraživanja je usmjerena na analize i ponašanja vodećih (najvećih) njemačkih. 8 Bodiroža. posebno industrijskog sektora. str. investiranja u inostranstvo. Poslije rata. 512. fiksiran odnos dolara prema zlatu (35$ fina unca zlata) i obveza američke vlade prema tom odnosu. a znatan dio zaliha nalazio se u SSSR-u. ODNOS DRŽAVE PREMA MULTINACIONALNIM KOMPANIJAMA Kada govorimo o odnosu države prema MNK. s obzirom da je u tom razdoblju britanska ekonomija bila dominantna. kako bi održali tržišnu tečajnu paritetnu vrijednost uspostavljenu sporazumom u Bretton-Woodsu. međunarodna vrijednost valute određivala se prema njenoj vrijednosti u zlatu. mogao biti jedino američki dolar. prvo izdanje. razvijene ekonomije složile su se s američkom vizijom poslijeratnog međunarodnog ekonomskog uređenja koja je trebala stvoriti i primijeniti učinkovit međunarodni monetarni sistem i ukloniti prepreke kretanjima robe i kapitala.tj. Uz manja razilaženja. korporacijskom ponašanju i njegovoj strukturi. To pokazuje da u najfundamentalnijem području korporacijske strategije domaći korijeni kompanija ostaju i dalje osnovne determinantne njihovog djelovanja. Dolar je postao 'rezervna valuta'. Tako su MNK iz SAD-a težile da koriste slobodno preduzetništvo odnosno stav prema biznisu kad u specifičnim slučajevima interveniše država. Mladen: Međunarodna ekonomija.

MNK su operisale u zemljama u razvoju pružajući tehnologiju. vlada želi investicije koje MNK može donijeti jednoj zemlji jer to donosi još poslova i zarade. Globalizacija tržišta omogućila je svim ekonomskim subjektima uključivanje na međunarodno tržište. 2008. MNK su one kompanije koje upravljaju proizvodnjom ili pružaju usluge u više od jedne zemlje. Lokalna zajednica bi imala koristi od toga jer bi se na primjer razvile ceste. Uzimajući u obzir i troškove i koristi globalizacije. opseg globalizacije temeljen je na specifičnim faktorima. Univerzitet za poslovne studije. Druge beneficije MNK su izgradnja lokalnog kapaciteta i drugih vještina. 18 . Razvoj tehnologije i transfera uvelike je pod uticajem dvosmjernog stranog ulaganja i izvoza najčešće preko MNK. Klasičan obrazac poslovanja mijenja se u pristupu naglašenog tehnologijskog. Za MNK. Tipično. finansijski kapital.7. Mladen: Međunarodna ekonomija. kolika je ona i ko je prvopoteznik. Banja Luka. Tehnološki napredak u velikoj mjeri određuje ko ima moć. Transfer tehnologije ključni je element ostvarivanja međunarodne konkurentnosti potreban za opstanak na globalnom tržištu. Mnoge MNK su veće u odnosu na nacionalni dohodak zemalja u kojima se nalaze. U spomenutim uslovima naglasak se stavlja na međunarodne strategije. Ali. i vještine upravljanja u zamjenu za profitabilno tržište. Glavni faktori i učesnici uključeni u tehnološki transfer su dobavljači tehnologije i primatelji te opšta ekonomska. Tehnologija ima multinacionalnu snagu. prvo izdanje. To znači da nije lako za vladu domaćina da uspostavi nacionalne zakone za MNK. uza sve pozitivne i negativne aspekte globalizacije. a sve više globalnih proizvoda. uloga i značaj multinacionalnih kompanija krajem 20-tog i početkom 21-vog vijeka ostaje najznačajniji faktor međunarodne ekonomije. Sve je manje nacionalnih. faktori okoline mogu izravno odrediti razinu globalizacije koji MNK treba odabrati.Bodiroža. Uspostavljanje strane kompanije tamo gdje je radna snaga jeftina je od interesa i samoj kompaniji kao i lokalnim vlastima. 8. Ne postoji jedinstvena definicija MNK. marketinškog i naučnog klastera. LITERATURA . ZAKLJUČAK Mjesto. Najkraće rečeno. politička i tehnička infrastruktura. Proučavanje izravnih faktora okoline također može pridonijeti razumijevanju globalnih strategija.

wikipedia.com – www. John H: Multinational enterprises and the New Development Paradigm.com – www. Web izvori: – www. Buisness Review. Multinational.Dunning.com 19 .World Investment Report: Transnational Corporations and the Infrastructure Challenge. 2007. .fortune. spring 2007. Vanderbilt Journal of Transnational Law. 2008..globalizacija.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful