UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE

SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA

„Međunarodne monetarne i finansijske institucije“

NAZIV SEMINARSKOG RADA:

„Značaj multinacionalnih kompanija u globalnoj ekonomiji”

Ime studenta i broj indeksa:

Mentor:

Sarajevo, decembar 2011. godine

..........3 2.............1...............................2................................1...... Politički i ekonomski uticaj multinacionalnih kompanija...............................3....... UVOD.4 3.................................... ODNOS DRŽAVE PREMA MULTINACIONALNIM KOMPANIJAMA..................................................... Multinacionalne kompanije kao odlučujući faktor koji opredjeljuje svjetsku privredu... Uticaj multinacionalnih kompanija na domaću privredu.....................................................................................................................13 6.................................................... Definicija multinacionalnih kompanija....6 3...............................18 2 ...................................................................................10 5.........................12 5......................................................9 4... Nastanak multinacionalnih kompanija.SADRŽAJ 1....................11 5...........17 7...................................................................................2.....9 4.................1.... ZNAČAJ MULTINACIONALNIH KOMPANIJA U GLOBALNOJ EKONOMIJI..........................................................11 5...18 8..... Uloga multinacionalnih kompanija u međunarodnoj privredi...............6 3........................................................ LITERATURA.... PROCES GLOBALIZACIJE.............................................................. ZAKLJUČAK..... PREDNOSTI I IZAZOVI MULTINACIONALNIH KOMPANIJA...................................................................... NASTANAK I DEFINICIJA MULTINACIONALNIH KOMPANIJA.............

činilo se. konačno prevladalo dotadašnje razlike i podjele. 1 Dutch East India Company – Holandska istočno indijska kompanija. Svakodnevne vijesti o socijalnim nemirima.globalizacijska atmosfera kloniranog turbokapitalizma i novih ekonomskih odnosa otvorila je vrata novih mogućnosti za multinacionalne i transnacionalne korporacije. izgleda. moćni financijski i naftni krugovi. aut. Istorija se. Multinacionalno kompanije (MNK) ili transnacionalne korporacije (TNK) su kompanije koje upravljaju proizvodnjom ili pružaju usluge u više od jedne zemlje. pokazalo se da su istovremeno upravo ti procesi. nap. Njihov profit predstavlja zidine kojima je opasan Novi svjetski poredak. ostatak svijeta živi na rubu egzistencije.wikipedia. Iako je globalizacija na početku imala obećavajući potencijal procesa koji će rezultirati rješenjima svjetskih problema nejednakosti i siromaštva te stvoriti prosperitetno svjetsko društvo. područje koje danas izaziva najviše polemika.org 3 . I dok tradicionalno bogate zemlje i regije. MNK imaju jak uticaj na lokalnu ekonomiju ali i na svjetsku ekonomiju.1. postaju još bogatiji i ostvaruju nezamislivo velike profite kojima bi zaista mogli ispuniti prvobitnu renesansnu ulogu globalizacije. rezultirati smanjenjem siromaštva i povećanjem općeg blagostanja možda i nije polučila planirane rezultate. no jedno je sigurno . što se prije svega odnosi na stvaranje globalnog svjetskog slobodnog tržišta. multinacionalne i transnacionalne korporacije i ostali 'veliki igrači'. Za multinacionalne kompanije (MNK) se koriste različiti nazivi: multinacionalna. s vremenskim odmakom. MNK igraju važnu ulogu u internacionalnim odnosima i globalizaciji. internacionalna i supernacionalna kompanija. ipak nisu polučile željene rezultate. uvelike utjecali na produbljivanje razlika unutar društva. – www. Ne postoji jedna usvojena definicija multinacionalne kompanije Ovaj seminarski rad će se kratko osvrnuti na nastanak i definiciju MNK a onda opisati kakav značaj MNK imaju na svjetsku ekonomiju. ratovima. terorističkim odmazdama. a s druge nekolicinu bogatih koja živi na račun većine. transnacionalna. Globalne svjetske ekonomske promjene i ekonomska globalizacija. ali preovlađuje termin „multinacionalna kompanija“. No. što ove dobrano koriste. organizirano u jedinstveno svjetsko slobodno tržište. gledajući sada. Ovo se posebno odnosi na ekonomsku dimenziju globalizacijskih procesa. UVOD Globalizacijski procesi označili su početak novog vremena i začetak jednog novog svjetskog društva koje je. boreći se sa promjenama i zahtjevima koje je takva globalizacija donijela sa sobom. Globalizacijska tvrdnja kako će svjetsko društvo. opet ponavlja – s jedne strane imamo većinu potlačenih i obespravljenih ljudi. Vjeruje se da je prva savremena MNK Dutch East India Company1 koja je osnovana 1602. čini se da su razlike i problemi veći nego ikada. pobunama i protestima nezadovoljnih masa ostavljaju dojam predapokaliptičnog stanja i dovode u pitanje opstojnost takvog poretka.

očituje se u prijenosu znanja i informacija. društvenog. S tim ciljem najrazvijenije evropske zemlje osnivale su trgovačka udruženja koja su širom svijeta imala svoje podružnice. čime je ovaj proces znatno ojačao. iako to za njih često ima negativne posljedice. u svijetu je sve prisutniji trend stvaranja multinacionalnih kompanija. Slabije privredno razvijene zemlje. Najuže je povezana s razvojem komunikacija koje omogućavaju povezivanje svijeta na različite načine. Dok s jedne strane. dakle one u kojima se većina stanovništva bavi primarnim djelatnostima. doveli su u 19. Budući da se orijentiraju na uzgoj jedne ili manjeg broja izvoznih kultura. U 20. najmanje su okrenute međunarodnoj saradnji.2. a odražava se i na nacionalne granice pojedinih država svijeta. Koliku će dobit ostvariti pojedine zemlje ovisi o tome trguju li industrijskim proizvodima 4 . a novim znanstvenim otkrićima. potom razvoj merkantilizma u 17. Trend povezivanja svjetskog gospodarstva i dalje se nastavlja. Nastali su privredni sistemi u kojima su kolonijalne zemlje postale izvoznice sirovina. robu. a žarišta međunarodne saradnje uvijek su bile najrazvijenije zemlje. vijeku do velikog kolonijalnog širenja vodećih evropskih država. kapitala. istodobno je i sve izraženije jačanje regionalnih osjećaja. usluga i energije. donedavno nezamislivih razmjera. pa čak i nekih sirovina. vijeku. a drugim sredstvima nastavlja se borba za izvore sirovina i prevlast na svjetskom tržištu. Zbog toga je jačanje industralizacije u svakoj zemlji nužno stvorilo potrebe osiguravanja izvora sirovina i tržišta za vlastite potrebe što je često dovodi lo i do sukoba među industrijskim zemljama. Razvijene industrijske zemlje na svjetskom tržištu javljaju se kao izvoznice prehrambenih proizvoda. Njihov udjel u svjetskoj privredi bilježi dinamičan porast. i 18. koje su evropske zemlje prerađivale u gotove industrijske proizvode i ponovo izvozile u kolonijalne zemlje. dio nerazvijenih zemalja se uključuje u svjetske gospodarske tokove. Unatoč tome. kulturnog i političkog djelovanja koji nadilazi granice nacionalnih država. vijeku znatno su pojačali svjetsku trgovinu i međunarodnu razmjenu. Globalizacija svjetske privrede usko je povezana s društvenim i ekonomskim razvojem. kapital i informacije. istodobno zapostavljaju proizvodnju hrane za vlastito stanovništvo koje trpi glad. Ona je sve prisutnija pojava u savremenom svijetu koja posljednjih desetljeća unosi brojne promjene u svjetskoj privredi. čime smanjuju trgovačku konkurentnost nerazvijenih i utječu na još veću polarizaciju svijeta. povećanom obimu svjetske razmjene dobara. Geografska otkrića u 15. države i kompanije koje imaju znanje. vijeku kolonijalizam starog tipa polako nestaje. procesima globalizacije svijet postaje "oveće dvorište" ili "globalno selo". Veću potrebu za razmjenom dobara imaju industrijalizirane države svijeta jer su im nužne sirovine. Zahvaljujući povezivanju. U njemu bi organizacija proizvodnje roba i pružanja usluga prelazila granice nacionalnih država. Iako ideja o izgradnji ovakvog sistema potječe iz daleke prošlosti ostvariva je postala tek u nekoliko posljednjih desetljeća. Globalizacija svjetske privrede ima za cilj stvaranje jedinstvenog privrednog sistema svjetskih razmjera koji bi funkcionirao prema tržišnim zakonitostima. Budući da imaju masovnu industrijsku proizvodnju svoje proizvode nastoje ponuditi tržištu širom svijeta. Izgradnja i modernizacija saobraćajnica te početak industralizacije. posebno u oblasti informatizacije i pojačava. PROCES GLOBALIZACIJE Globalizacija je proces privrednog. budući da skromnu proizvodnju stanovništvo uglavnom koristi za zadovoljavanje vlastitih potreba (ne razmjenjuju čak ni svoje tradicionalne proizvode). tj. u zaštiti okoliša itd.

Prezaduženost nerazvijenih zemalja. u postindustrijskom dobu. novim materijalima. željeznice. Za globalizaciju svjetske privrede. industrija u poslijeindustrijskom dobu ne gubi na značaju budući da i dalje ostaje glavni nositelj gospodarskog razvoja. Neravnomjeran razmještaj i struktura svjetskog stanovništva. Dinamika globalizacije predstavlja poseban problem jer nerazvijene zemlje.na niskom stupnju obrade (npr. tj. automobilima).). Industrija će i dalje proizvoditi goleme količine raznovrsnih proizvoda. Na taj način jača proces tercijarizacije. Promjene u organizaciji industrije očituju se kroz proces disperzije proizvodnih pogona u prostoru (policentrični raspored) kao i stvaranju manjih i samostalnih jedinica u pogledu odlučivanja i djelovanja. što ne znači da će nacionalne države nestati. tj. danas možemo govoriti o prijelazu iz industrijske u poslijeindustrijsku civilizaciju koja je praćena razvojem informatike i primjenom atomske energije. postaju plijen razvijenih 5 . Protekcionizam među razvijenim zemljama. Kao što je u prošlosti ljudsko društvo prešlo iz agrarne u industrijsku civilizaciju. otvaranjem vlastitog tržišta. 3. Poslijeindustrijsko doba karakterizira izravna povezanost znanosti i proizvodnje što rezultira novim tehnologijama. 4. 2. nacionalne države svojim katkad zatvorenim granicama mogu biti velika prepreka. ali sa znatno manjim brojem zaposlenih radnika koje sve uspješnije zamjenjuju strojevi. Predviđa se da će se značenje nacionalnih država u oblikovanju svjetske privrede s globalizacijom gubiti važnost te da će istodobno slabiti i značaj državnih granica. Još veće raslojavanje svijeta na privredno razvijene i nerazvijene zemlje. u gospodarski razvijenim zemljama procesi prestrukturiranja industrije i prelaska ka poslijeindustrijskom društvu odvijaju se velikom brzinom. Njihovo političko odlučivanje važno je u stvaranju međunarodnih financijskih i trgovačkih ustanova. dolazi do njegovog prestrukturiranja. Njemačka i Japan gdje je oko 70% zaposlenih u tercijarnim i kvartarnim djelatnostima. te pojavom tzv. luke itd. nakon jačanja domaćih tvrtki postale su kočnica daljnjeg razvoja. Uvođenjem savremenih tehnologija u proizvodnju oslobađa se dio radne snage koja se iz sekundarnog usmjerava u tercijarni i kvartarni (uslužni) sektor. Narušavanje ekološke ravnoteže na Zemlji itd. Globalizacija privrede do punog izražaja dolazi tek u tercijarnom i kvartarnom stupnju razvoja. u posljednjih 20 godina posebno prisutan u najrazvijenijim zemljama kao što su SAD. Rastuća nezaposlenost. Iako prolazi kroz temeljne promjene. roboti i slično. različitim metalima) ili finalnim proizvodima (npr. "čistih" industrija koje proizvode bez otpadaka i tehnoloških parkova kao simbola novih industrijskih prostora. Dok su nerazvijene zemlje još uvijek na početku procesa industralizacije (koji je praćen intenzivnom deruralizacijom). 6. U savremenoj privredi svijeta dešavaju se brojne promjene koje se očituju u mijenjanju uloga i značaju pojedinih privrednih grana. a uz to imaju važnu ulogu u razvoju infrastrukture za potrebe nacionalnih privreda (ceste. Granice koje su nastale u doba industrijske revolucije kako bi se strogom kontrolom zaštitila domaća proizvodnja. novim izvorima energije. aerodromi. 5. Proces prestrukturiranja industrije i prelazak u poslijeindustrijsko doba ima i nekih negativnih obilježja kao što su: 1. Veliku i sveobuhvatnu prekretnicu u savremenoj privredi doživljava industrija koja zapošljava veliki broj radnika i učestvuje u stvaranju novih vrijednosti te je još uvijek najvažnija privredna grana.

masovni mediji preplavljeni su “vijestima” iz života raznih “zvijezda” i “zvjezdica”.budući da se njihova tehnološki zaostala proizvodnja ne može nositi s proizvodnjom razvijenih zemalja. a njima su zahvaćene mnoge zemlje. Nasuprot njima postoje privredni regionalni pokreti čiji je cilj privredna saradnja na temelju korištenja komplementarnih prednosti u sklopu državnih granica. Svi socijalni odnosi svedeni su na proizvodnju. i karakteristrike poslovnog života. Zasniva se na doktrini slobodnog tržišta kao jedinom mehanizmu koji upravlja gospodarstvom. Najbolji primjer je integracija četiri grada u Francuskoj i Švicarskoj (Lyion. trgovinu i potrošnju dobara. bez ograničenja. ali i izvan njih. ali i ljudskim društvom u cjelini. Sličan primjer saradnje postoji među francuskim (Alsace) i njemačkim (Baden Wtirttemberg) pokrajinama kojima se priključuje i švicarski grad Basel. Korzika) i Belgije (Flandrija i Valonija). Razlikujemo tri tehnološke revolucije.1. Prva 2 Definicija preuzeta sa (globalne) ineternetske enciklopedije: www. Protivnici globalizacije zamjeraju joj da sveukupni društveni život svodi na gole tržišne odnose. a potrošnja jedini životni cilj.wikipedia. Globalizacija je proces uklanjanja prepreka prometu roba. te ideologija koja taj proces prati.2 Globalizacija je prvenstveno ekonomski i ekonomijom potaknut proces. Ona također omogućuje da se najveći umovi širom svijeta ujedine u naporima za dobrobit ljudskog roda. kapitala. ljudi i ideja u današnjem svijetu. Lausanne) uz rijeku Rhonu i Rajnu. Na nivou kulture zamjeraju joj banalnost. kako bi se on pretvorio u jedno otvoreno tržište. 3. Kao odgovor na procese globalizacije javljaju se regionalni pokreti s ciljem jačanja regionalne pripadnosti čiji su razlozi politički. NASTANAK I DEFINICIJA MULTINACIONALNIH KOMPANIJA 3. Nametanje te doktrine cijelom svijetu. umjesto da u središte pozornosti stavlja velika umjetnička i znanstvena dostignuća. Bretanja. a nikako njihova namjera. Nastanak multinacionalnih kompanija Na nastanak MNK su uticale nacionalne i međunacionalne prilike. privredni i kulturni. Početak 19-tog stoljeća karakteriše brzi razvoj nauke i tehnike. uslijed čega jačaju pokreti protiv globalizacije. Navest ćemo primjer razvijenih evropskih zemalja: Španjolske (Baskija i Katalonija). te promjene u samom načinu proizvodnje i komunikacija koje su s tim povezane. te govore o mentalitetuhomo oeconomicusa kojemu je materijalna dobit osnovna motivacija. što bi moglo činiti temelj miroljubivom suživotu kroz razvijanje svijesti o različitosti. razmjenu. Kritičari globalizacije uzvraćaju da su pozitivne strane samo usputna posljedica ovih procesa. Francuske (Alzace.com 6 . Pobornici globalizacije ističu prednosti globalne komunikacije poput mogućnosti upoznavanja i zbližavanja pripadnika različitih naroda koji su prostorno i kulturno udaljeni jedni od drugih. Ova materijalistička ideologija potrošačku potrebu uzdiže na mjesto glavnog pokretača razvoja. Grenoble. bit je procesa globalizacije kakvu danas poznajemo. Geneves.

godine dopunjen sa Claytonovim aktom. TV 1940. godine). dok je prije bila marginalizovana. Miješanje vlade u poslovne stvari je započelo još sa Shermanovim aktom donesenim 1890. konglomerati3 sastavljeni od međusobno nepovezanih jedinki. preduzeća su pronalazila nove oblike organizacije. reaktivni motori 1929. računar. Osnovno načelo im je bilo da „posluju prema prilikama“. Ulaganja u inostranstvo su imala prije svega karakter portofolio ulaganja. godine. Karakteriše je uvođenje elektronskih mašina i nuklearne energije. 1960. mikroprocesor i robot. 1927. godine do početka Drugog svjetskog rata. Godine 1913. Prenos električne energije na velika rastojanja omogućio je da se mjesto proizvodnje izdvoji od neposrednog izvora energije. oligopolitički položaj. satelitska telefonija i 1970. Ovi propisi su bili reakcija države na koncentraciju i centralizaciju kapitala kao i na ograničavanje tržišne konkurencije. činjenica je da MNK vuče korijene iz ranijeg perioda sadašnjih razvijenih zemalja u periodu njihove koncentracije i centralizacije kapitala. Začeci međunarodnog poslovanja upravo nastaju u vrijeme druge tehnološke revolucije. Druga tehnološka revolucija obuhvata period od 1890. godine u kojem dominira razdoblje prve parne mašine. koju je patentirao Watt 1769. Treća tehnološka revolucija počinje sa razvijenim zemljama poslije Drugog svjetskog rata (u SADu već 1940. do 1890. što dovodi do zaključka da su MNK nastale tek te godine. Država je pokušala da obnovi „stvaralačku konkurenciju“ i u tu svrhu je osnovana Savezna trgovinska komisija 1914. Najprije je preovladavalo ulaganje u željeznice pomoću kojih je kapital stvorio uslove za eksploatisanje prirodnih bogastava u kolonijama. zatim prerađivačka. 7 . kombinacija i konspiracija sa ciljem ograničavanja trgovine i monopolisanja. gdje i kako su u njihovom razvoju počele da se pojavljuju karakteristike poput: transnacionalnost. film i fotografija za masovnu upotrebu 1910. vještačka svila i zamrzivači 1930. Termin MNK je prvi put upotrijebio D. globalna strategija. U 1914. potom poljoprivreda i nafta. automobili 1920. Analizu nastanka MNK treba posmatrati od sadašnjih osnovnih karakteristika na osnovu čega bi mogli utvrditi kada. glavni oblik 3 Konglomerati su preduzeća koja se bave poslovanjem u najmanje pet privrednih grana druge faze prerade. dovršen je Panamski kanal. relativna autonomnost. prva zvučna komunikacije preko Atlantika. godine u SAD-u koji je onda 1914. Lilienthal. godine. godini već na prvom mjestu po vrijednosti ulaganja (SAD) u inostranstvu nalazi se ekstraktivna industrija. Danas. Ovaj period karakterišu mnoga značajna otkrića. uvođenje električne mašine i mašine sa unutrašnjim sagorijevanjem. pencilin 1939. samo u rijetkim slučajevima mogu se uočiti navedene karakteristike. 1960. Gledajući sa tog stanovišta prije početka 20-tog stoljeća. U godinama Prvog svjetskog rata razvili su se veliki monopolski kompleksi koji su zadovoljavali potrebe vlade i nastojali da dobiju dugoročne ugovore. godine sa zadatkom da izučava slučajeve nelojalne konkurencije i ograničavanja trgovine. tranzistor. u Fordu je uvedena prva tekuća traka. Osnovna usmjerenost je bila prema domaćem tržištu. Međutim. Ujedno. veličina.tehnološka revolucija obilježava period od 1847. Potencira se zabrana dogovaranja. Uloga države u privredi je postala afirmisana.

francuske i danske porodice su slale rođake u Ameriku i Zapdnu Indiju kao predstavnike svojih preduzeća. Neposredna ulaganja oplođuju i dopunjuju se i ostalim vidovima nastupanja: trgovinom. 2. engleske. nastanak MNK je u neposrednoj vezi sa procesima koncentracije i centralizacije kapitala i ova su preduzeća danas prisutna ponajprije u tehnološkim intenzivnim dijelovima proizvodnje. Razvoj MNK se može podijeliti na tri faze: 1. Hoechst 1878. godine.n. Počelo sa razvijati poslije 1920. Nastanak MNK rezultat je zakonitosti razvoja kapitalizma na nacionalnom i svjetskom nivou.. Transnacionalno preduzeće. Na primjer. Švicarska. Ukoliko bismo pošli od postavke da je za MNK važna samo međunarodna aktivnost onda bismo početke tražili još u periodu najstarije civilizacije. 3. do 1929. nekih 2500 p. U 14-tom stoljeću u Firenci je postojalo 150 firmi koje bi se po obimu mogle označiti kao multinacionalne. postalo je neophodno razviti neposredni odnos između potrošača i proizvođača i to ne samo zbog ponude proizvoda nego i zbog kontrolisanja istih. licencama i drugim oblicima ugovorene saradnje. 8 . Nastalo je kao odgovor na novu tržišnu strategiju. svoj prvi pogon u inostranstvu Siemens je otvorio 1875. kada u tom pogledu prevaziđe ulaganja isključivo u prodajne jedinke. godine. godine. Za ekspanziju američkih i evropskih preduzeća karakteristična su 3 skoka:  Period od 1920. Poslovanje kontroliše jedan čovjek ili nekoliko njih koji zajedno odlučuju o svemu. Organizovano na nivou jedne fabrike i po pravilu je ograničeno na jednu industrijsku granu i funkciju. želeći uspješno konkurisati uslovima kada se neprekidno pojavljuju inovacije. na osnovama brzog razvoja i mnogobrojnih udruživanja. Čim su se u prvom planu pojavili industrijski proizvodi. Bogatstvo raznovrsnosti i isprepletenosti oblika čini danas karakteristiku MNK.  Period poslije Drugog svjetskog rata. Prema tome. U tom periodu primat su imala evropska preduzeća dok danas to imaju američka. Sredinom 17-tog stoljeća. Promjene u strukturi međunarodne razmjene su dovele do ove promjene u poslovnoj strategiji. Nacionalna korporacija. Svaka se specijalizuje za izradu jednog proizvoda. kada su sumerski trgovci uvidjeli da su im za njihove spoljnotrgovinske akcije potrebni ljudi koji će biti detaširani u inostranstvu kako bi prihvatali. sa razuđenim funkcijama na mnogim područjima. Agfa 1888/1898. a pravi zamah dobija nakon Drugog svjetskog rata. skladištili i prodavali njihovu robu. a sve su organizovane gotovo kao autonomne jedinke. Nastala je u SAD u 19-tom stoljeću.prodiranja MNK na strana tržišta predstavljaju neposredna ulaganja.e. Korporacije se decentralizuju u više jedinki. Švedska i Francuska preduzeća su postala multinacionalna još prije Prvog svjestkog rata. Administrativna piramida odlučivanja u korporaciji je bila neophodna za ovladavanje razuđenom vertikalno integrisanom proizvodnjom i marketingom.  Period poslije 1955. Prelomni trenutak za nastanak MNK je kada preduzeće počne da uspostavlja proizvodne veze u inostranstvu. Porodično preduzeće. godine.

obavljaju aktivnost u više zemalja dok centrala u matičnoj zemlji donosi sve odluke i rukovodi cjelokupnim poslovanjem. Prema kriterijumu upravljanja. Etnocentrične kompanije – sva moć je koncentrisana u matičnoj zemlji. 1998. karakteriše ih globalna svjetska orjentacija i priznaje se izvjesna autonomija ali sa interesima razvoja cijele kompanije. Definicija multinacionalnih kompanija Sa vlasničkog aspekta. Neki smatraju da se kompanije ne mogu istinski zvati MNK. Dallas. 3. postoji veći broj kompanija u drugim zemljama koje imaju određenu samostalnost. relativno mali broj MNK bi se mogao nazvati multinacionalnim. ostvaruje direktnu kontrolu nad poslovanjem svojih organaka u inostranstvu. klasifikacije MNK se svodi na tri tipa: 1. 4. MNK je ona kompanija čija upravljačka centrala ima višenacionalni karakter. U korist ove teze uzima se primjer kompanije Šel (Shell) i Unilever.2. One često imaju pristup prirodnim resursima koji ponekad nisu dostupni domaćim kompanijama. Novi Sad. poistovjećuje sa nacionalnim interesima zemlje kojoj pripada. Ukoliko koristimo ovaj kriterij za određenje MNK. Publishing. Kod današnjih MNK najčešći je uninacionalni koncept. a lokalni kadrovi imaju relativnu autonomiju. 5 Root. nastoji da ostvari takvu politiku koja će prevazići granice između zemalja i doprinijeti ostvarenju geocentrične orijentacije preduzeća.5  MNK je poslovno preduzeće legalno domicilirano u više od jedne zemlje čije su komercijalne aktivnosti dovoljno velikog obima da imaju znatan uticaj na privredu i zemlje iz koje potiče matična kompanije i zemlje u kojima ima svoje filijale. Geocentrične kompanije – postoji više centralnih kompanija širom svijeta. Prema ovom kriterijumu. Pigmalion. 3.4 Druge definicije MNK-a su:  MNK predstavlja matično preduzeće koje ostvaruje proizvodnju i druge aktivnosti u inostranstvu preko sopstvenih ogranaka smještenih u više različitih zemalja. do određene granice. South Western Co. definicija MNK ističe da je to takav oblik organizovanja preduzeća u kome je centrala ili matična kompanija u vlasništvu rezidenta najmanje dvije zemlje. PREDNOSTI I IZAZOVI MULTINACIONALNIH KOMPANIJA MNK može koristiti prednosti poslovnih priika u različitim zemljama. a aktivnosti i odluke upravljača su orijentisane ka centru kompanije. USA. drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Policentrične kompanije – svaki dio se. odlučivanje je decentralizovano. što znači da je rukovodstvo višenacionalnog karaktera – u rukovodstvu se nalaze predstavnici svih organaka multinacionalnih preduzeća. Franklyn: „International Trade and Investments“. 365-367 9 . sve dok obim njihovih međunarodnih aktivnosti ne bude takav da njihovo nacionalno porijeklo postane nebitno. godine bitno je uticala na smanjenje stope rasta internacionalizacije preduzeća. Đurica: „Međunarodni ekonomski odnosi“.Ekonomska kriza 1929. str. 2. pored centrale u jednoj zemlji. Prednosti multinacionalnog djelovanja moraju biti odmjerene u odnosu na izazove i rizike povezane s 4 Acin. koje su pod kontrolom britanskog i danskog kapitala.

Jedan od probelma predstavlja porast nacionalizma u mnogim zemljama. evropske zemlje su odlučile i same osnovati takve kompanije. 6. a formiranje multinacionalnih kompanija je označilo početak ekonomske globalizacije. pred multinacionalnim kompanijama su otvorena vrata tržišta 10 . Dobro poznavanje konkurenata. Ove kompanije su se počele razvijati u SO-im godinama XX vijeka. Obezbjeđenje sopstvene proizvodnje stranim resursima. 3. Takav razvoj situacije je doveo do širenja multinacionalnih kompanija. Potpuna kontrola svih transakcija u svijetu. godine. Vremenom su MNK usavršile četiri osnovne strateške varijante: 1. Taj razvoj je doveo i do svestranog ekonomskog razvoja. 4. organizacionu strukturu i upravljanje i primjenu savremenog metoda tehnologije i na tim osnovama stvaraju konkurentsku prednost. 5. Te zemlje postaju svjesne vrijednosti svojih prirodnih resursa i spretnije su u međunarodnim pregovorima. a svih filijala u jedinstvenu mrežu upravljanja. Koristeći razvijenu međunarodnu transportnu mrežu i ondašnje tenzije u Evropi i Japanu. Globalno shvatanje svjetskog tržišta i konkurencije. Ponašanje u stilu „globalnog igrača“ (fleksibilan i inovativan). Na primjer. i 4. 3. Integrisanje svih organizacionih jedinica u jedinstven sistem računvodstva. Razmještanje vlastite proizvodnje na najrentabilnija mjesta. Vođene iskustvom svojih američkih konkurenata.1. Politički i ekonomski uticaj multinacionalnih kompanija U posljednjoj deceniji XX stoljeća. ekonomski su moćne i imaju uticaja na cjelokupnu ekonomiju i politiku nekih zemalja. zaključivanje partnerskih ugovora sa drugim firmama. Raspadom SSSR 1991. Danas se smatra da je strategija MNK globalna ako uvažava sljedeće: 1. Koordinacija vlastitih djelatnosti pomoću vrhunske informativne tehnologije. Racionalizacija proizvodnje njenim premještanjem u zemlje sa manjim troškovima proizvodnje. U tom procesu je bitnu ulogu odigrao zapanjujući razvoj nauke i tehnologije kao pokretni motor društva. 4. Orijentacija na korištenje vlastitih inostranih investicija za formiranje srodnih firmi. zemljama u razvoju nedostaju upravljačke. desile su se mnoge promjene koje su umnogome preoblikovale industrijsko društvo. američke multinacionalne kompanije su došle u priliku da svoje proizvode plasiraju i prodaju na tržištima izvan Amerike. 7. gašenje starih tehnologija.djelovanjem u stranom okruženju. marketinške i tehničke vještine pa se sa sticanjem tih vještina situacija mijenja. 2. Multinacionalne kompanije i posebno američke kompanije te vrste od tada pa do danas ostvaruju veliki uticaj na ekonomske prilike u svijetu i određuju kada i kako će doći do zasićenosti svjetskog tržišta nekim proizvodom. Rezervisanje tražnje na inostranim tržištima preko formiranja vlastitih filijala. Stalan rast kompanije i diversifikacija djelatnosti. Multinacionalne kompanije su ustvari kompanije koje djeluju u više svjetskih zemalja. 9. 8. Učešće u visokotehnološkim industrijskim granama. 2. Iz tih razloga MNK moraju održavati dobre odnose sa zemljom domaćina što je ponekad teško jer dolazi do čestih promjena vlasti. MNK prilagođavaju poslovnu politiku.

ali i multinacionalnih kompanija. ekonomije i industrije. Aktivnostima multinacionalnih kompanija u svijetu i posebno u zemljama u razvoju. međusobno oprečna gledišta. multinacionalne kompanije proizvodnju usklađuju sa potrebama svjetskog tržišta. Univerzitet za poslovne studije.2 triliona dolara. gdje se ponekad njihove odluke smatraju mnogo važnijim od odluka vlada pojedinih svjetskih zemalja. Multinacionalne kompanije posjeduju modernu tehnologiju koja im omogućava dobijanje raznih unosnih poslova. Zatim. ulaz tehnologije u sve vidove posla doprinosi još većem sukobu ovih zemalja ja jakom ekonomijom. Banja Luka. pored trgovine. ZNAČAJ MULTINACIONALNIH KOMPANIJA U GLOBALNOJ EKONOMIJI 5. Mladen: Međunarodna ekonomija. Ovakav omjer izlaza deviza mnogo je veći od početnog kapitala koje multinacionalne kompanije unose u zemlje u razvoju. direktne strane investicije konstantno se uvećavaju. 2008. Uloga multinacionalnih kompanija u međunarodnoj privredi Najveće MNK u svijetu ostvaruju približno 4/5 svjetskog industrijskog autputa dok istovremeno zapošljavaju 2/3 njihove radne snage. Nije teško pronaći osobe sa površnim pogledom koje šire uvjerenje da prihod ovih kompanija dovodi do porasta kapitala i razvoja ekonomije zemalja u kojim djeluju. miješaju se i u unutrašnju politiku tih zemalja. Zatim. Multinacionalne kompanije su danas. a tri puta više od rasta svjetske trgovinske razmjene. iskustvo pokazuje da prisustvo ovih kompanija u nekoj zemlji ne dovodi do okupacije. str. dolazi do jačanja ekonomije. Suprotno mišljenju pojedinaca koji vjeruju da su upravo ovakve investicije dovele do tihe okupacije nekih zemalja u razvoju. a ne domaćeg stanovništva.Istočne Europe i Kine. Aktivnijom ulogom i investicijskim projektima na tim tržištima tokom 80tih i 90-tih godina XX vijeka. Multinacionalne kompanije iz nekoliko vodećih svjetskih zemalja su 1996. Multinacionalne kompanije pored ekonomskog prodora u razne svjetske zemlje. 11 .000 multinacionalnih kompanija. Sa druge strane. Sa druge strane.000 bilo u vlasništvu razvijenih zemalja. 5. Statistički podaci pokazuju da je tokom 90-tih godina u svijetu djelovalo čak više od 45. Time su strane direktne investicije postale glavne determinanta trgovinskih modela. prvo izdanje. što lokalne firme dovodi na rub stečaja i propasti. što je mnogo više od cjelokupnog profita ostvarenog na svjetskom tržištu koji iznosi oko 5. ekonomski analitičari neprestano upozoravaju da multinacionalne kompanije svoju zaradu iz zemalja u kojima djeluju izvlače u vidu deviznih zaliha. Tako su recimo u periodu između 1985 i 1990 iskazale porast od 30% što je četiri puta više od rasta svjetskog autputa. aktivne i u svjetskoj politici.6 6 Bodiroža. 504. godine ostvarile profit u iznosu od 7 triliona dolara.nego do nezaposlenja radnika koji su prije toga bili uposleni u različitim sferama državne ekonomije. od kojih je 37. postoje različita.1. Primjer takvog djelovanja je čileanska internacionalna kompanija ITT (Internationala Telefon and Telegraf).

prikupljanje kapitala u zemlji domaćina čime se lokalna industrija lišava investicionog kapitala a izvoz profita u zemlju u kojoj se nalazi sjedište MNK.Međutim. lobiranje za slobodnu trgovinu i uklanjanje barijera koje stoje na putu trgovini poput carinskih opterećenja. osujećivanje otvaranja novih radnih mjesta do koga dolazi zbog gašenja konkurentnosti na tržištu rada. Dok treći imaju stav da MNK odgovaraju sami sebi. gdje je koncern samo začetnik mega integracija. MNK su nezaobilazni i značajni faktor u svim savremenim međunarodnim ekonomskim tokovima. internacionalizacije usluga i proizvodnje i najsavremenije tehnologije. uslovne neophodne za privredni razvoj. smanjenje troškova robe zahvaljujući podsticanju njene proizvodnje u skladu sa načelom komparativne prednosti. ograničavanje snabdijevanja sirovinama koje se mogu naći na međunarodnom tržištu. 5. finansiranje zajmova i servisiranje spoljnjeg duga. Pozitivan uticaj se ogleda u povećanju obima trgovine. otvaranje novih radnih mjesta. ograničavanje radničkih plata. stvaranje dohotka i bogatstva. obučavanje zaposlenih. Očigledno je da MNK raspolažu kompleksnim intrumenatrijem koji je u funkciji usporavanja ekonomskog razvoja u mnogim (posebno razvijenim) zemljama svijeta.2. Drugi smatraju dasu MNK ekspoatatorska imperija koja ima za cilj da pokori cijeli svije. lokacijskih usmjerenosti i ključnih ekonomskih kreativnosti u svijetu. osujećivanje rasta domaćih industrijskih grana i lokalne tehnološke stručnosti. zalaganje za mirne odnose među državama i unutar njih. te da su integrirajuća društva u kojoj pojedinci i grupe gube kontrolu nad svojim vlastitim životnim interesima. Ovi kritičari smatraju da svijek pada pod uticaj bezobzirnog kapitalističkog imperijalizma. finansiranje istraživanja i razvoja što omogućuje tehnološke inovacije. i bivaju potčinjeni eksploatacijskim aktivnostima. proizvodnja novih dobara i proširenje mogućnosti za njihovu kupovinu. proširivanje i produbljivanje jaza 12 . Uticaj multinacionalnih kompanija na domaću privredu Uticaj MNK na domaću privredu je višestruk i može biti pozitivan ili negativan. A ta neadekvatna distribucija stranih direktnih ulaganja ne daje adekvatan imidž globalizaciji. Tako MNK postaju odlučujući faktor u determinisanju ekonomskog. stvaranje dužnika i primoravanje siromašnih da zavisi od kreditora. Negativan uticaj MNK na domaću privredu se ogleda u: omogućavanje razvoja oligopolističkih konglomerata koji smanjuju konkurenciju i slobodno preduzetništvo. ukidanje nacionalnih barijera i ubrzavanje globalizacije. izvoz tehnologije koja nije prilagođena nerazvijenim privredama. smanjenje raspoloživosti određenih vrsta roba uspostavljanjem monopola na njihovu proizvodnju i kontrolisanjem njihove distribucije na svjetskom tržištu. političkog i socijalnog blagostanja u svijetu. Ali ipak treba priznati da su MNK glavni izvor kapitala. MNK radikalno mijenjaju strukturu i funkcionisanje globalne svjetske privrede jer postaju glavne determinante trgovinskih tokova. pružanju pomoći u prikupljanju investicionog kapitala koji se finansirara razvoj. obezbjeđivanje prihoda od investicija kojim se pospješuje modernizacija slabije razvijenih zemalja. Postoje različite teorije o uticaju MNK na međunarodnu privredu. Jedni teoretičari smatraju da su MNK korisne za čovječanstvo. ugrožavanje i umanjivanje važnosti nacionalne kulture i nacionalnih različitosti ne bi li one bile zamijenjene homogenizovanom „svjetskom kulturom“ u kojoj dominantan položaj zauzimaju potrošačke vrijednosti. činjenica je da su najmanje razvijene zemlje u Africi i drugim regionima primile zanemarljivo mali procenat od ukupnog investiranog iznosa u odnosu na najrazvijenije zemlje.

i to dobrim dijelom kroy mrežu MNK. prvo izdanje. Tendencija ka regionalnom ekonomskom i tržišnom povezivanju sve je prisutnija i time dolazi do eliminisanja trgovinskih restrikcija i barijera između članica regionalnih integracija. Svjetska banka (SB). Razvoj komunikacionih tehnologija i elektronskih informacionih sistema doprinijeli su približavanju različiti dijelova svijeta i olakšali obavljanje međunarodnih poslovnih operacija. Shvatanje da je najbolja zaštita nacionalnih interesa kroz ekonomsko povezivanje i saradnju saa drugim zemljama. Povećana je i olakšana mobilnost faktora proizvodnje u svjetskim razmjerama (seljenje proizvodnje prema onim zemljama koje raspolažu jeftinijim radnim resursima kako ljudskim tako i materijalnim). Banja Luka. Faktori koji podstiču međuzavisnost svjetske ekonomije su višestruki i različito ispoljeni u pojedinim zemljama. Svjetska trgovinska organizacija (STO) i MNK. MNK su odlučujući faktor koji opredjeljuje ne samo rad i finansiranje pojedinih industrijskih grana ili nacionalnih privreda. 5. 13 . Multinacionalne kompanije kao odlučujući faktor koji opredjeljuje svjetsku privredu Osnovni subjekti globalizacije su Međunarodni monetarni fond (MMF).7 5.između bogatih i siromašnih zemalja. Promjena odnosa i očekivanja većine zemalja prema MNK i direktnim stranim investicijama. 2. ne poštujući ljudsta prava i izazivajući socijalne posljedice. dovođenje u pitanje nacionalnog suvereniteta i ugrožavanje autonomije države. 10. Osnovna karakterstika MNK je sposobnost transfera vlastitih resursa preko nacionalnih granica. 3. 7 Bodiroža. 2008. Pojavljuje se sve veći broj tržišnih segmenata transnacionalnog i globalnog karaktera koji se ponašaju bez predrasuda i preferiraju kupovinu svjetskih afirmisanih brendova iza kojih stoji neka od MNK. 8. Napušta se negativan odnos prema stranom kapitalu i obezbjeđuje pravna sigurnost stranim firmama. Najuočljiviji faktori su ovdje navedeni: 1. nerijetko i po cijenu zagađenja okoline. 507. razvoj i osvajanje novih tehnologija dodatno potencira značaj ekonomije obima i nužnost proizvodnje za potrebe svjetskog tržišta u cjelini. 9. tržištima i industrijskim granama. 4. Unapređenje sistema transporta i logistike što dovodi do smanjenja troškova distribucije i rokova isporuke robe u međunarodnom poslovanju. Mnoge zemlje u usponu i same aktivno primjenjuju izvozno orjantisanu razvojnu strategiju. Enormno povećanje ulaganja u istraživanje. Univerzitet za poslovne studije. Što je MNK mobilnija ona je sposobnija da organizuje proizvodnju van granica matične zemlje.3. Najnoviji razvoj tehnologije značajno smanjuje troškove po jedinici proizvoda pogotovo u učešću troškova radne snage u finalnoj cijeni proizvoda. Sve izraženija tendencija većine zemalja ka podržavanju i stimulisanju slobodne svjetske trgovine uz paralelno smanjivanje trgovinskih barijera. Na ove kompanije se gleda kao na lokomotive privrednog rasta kako razvijenih tako i manje razvijenih zemalja. str. 7. Mladen: Međunarodna ekonomija. 6. već i svjetske ekonomije kao cjeline.

Afirmacija multikulturnog menadžmenta i višenacionalnih timova u rokovodstvima mnogih afirmisanih kompanija u svijetu (mnoge kompanije promovišu strance za svoje rukovodioce i menadžere najvišeg ranga). Razvoj globalne tržišne infrastrukture: otvaranje filijala MNK. Radnička klasa čije su realne nadnice u većini glavnih ekonomskih sistema stagnirale ili opadale podsticana je da pozajmljuju kako bi održala potražnju za dobrima i uslugama.11. da bi one uvećavajući svoje poslove. Neoliberalizam je ideologija multinacionalnih kompanija. koje prati pad (vrijednosti) imovine te nesolventnosti mnogih kompanija iz finansijskog sektora ili drugih privrednih grana i obilježavaju negativni uticaj na gospodarske aktivnosti u jednoj ili više zemalja. Bretton-Woods sistem međunarodnog ekonomskog uređenja uspostavio je pravila trgovinskih i financijskih odnosa između glavnih svjetskih industrijskih država. američki Bord Federalnih rezervi pokušavao je da preduprijedi veliku ekonomsku krizu plaveći američku i svjetsku ekonomiju jeftinim kreditima. 15. Troškovi kapitala i direktne investicije u inostranstvu su sve više tržišno i profitno orijentisani i projektno usmjeravani. slobodnom tržištu i civilnom društvu tvrdeći da će tako svijetu doneti mir i blagostanje. konsultantskih kuća. Neoliberalni kapitalizam rušio je sve prepreke pred sobom ne štedeći novac i silu. Povećava se broj proizvoda na svjetskom tržištu čiji je identitet i nacionalno porijeklo vrlo teško utvrditi. Uticaj finansijske krize na poslovanje multinacionalnih kompanija Finansijske krize označavaju veće smetnje u sustavu finansija. Njegova suština je da oni koji su bogati budu još bogatiji. dok su siromašni postajali sve siromašniji. Kao prva žrtva direktne izdaje pala je prva zemlja socijalizma SSSR što je otvorilo vrata globalizaciji. Na taj način dolazi do kretanja kapitala u svjetskim razmjerama i moguće je širiti tržišne horizonte na osnovama globalnog pristupa menadžmentu i marketingu. Dejstvo navedenih faktora i razvojnih tendencija predstavlja aktuelnu realnost svjetskog poslovnog okruženja. Multinacionalnim kompanijama trebalo je sve veće tržište. vrata krvavom pljackaškom pohodu kapitalizma širom planete. Internacionalizacija poslovanja poznatih agencija koje prate svoje klijente širom svijeta obezbjeđujući na taj način unapređenje lokalne prakse tržišnog komuniciranja. 13. 14. Tu svoju nakaradnu ideologiju su umotali u propagandu o globalizaciji.Kriza koja se javlja jasni je pokazatelj neizbježne sudbine svih kapitalističkih ekonomija što je jasni dokaz da kapitalizam nije svemoguć uprkos pokušajima kapitalista da ogromnom mašinerijom ubijede radne mase kako je kapitalizam savršen i da ga bespogovorno treba slijediti. Internacionalizacija poznatih banaka i finansijskih institucija je u direktno u funkciji stimulisanja međunardone ekonomije i međunarodnog marketinga. agencija za istraživanje tržišta. a namjena mu je bila uređenje monetarnih 14 . 12. 5. Taj sistem je prvi primjer ugovorenog monetarnog poretka u povijesti svijeta. Od kraja 1990-tih. Ipak svjedoci smo da ekonomski poredak koji je svijetu namentuo neoliberalni globalizam neumoljivo čovječanstvu naplaćuje žrtvama miliona ljudi u najsiromašnijim zemljama svijeta. ostvarivali veće profite.4. kao i osposobljavanje lokalnih firmi za potpuno i kvalitetno postprodajno servisiranje potrošača.

Koncept država-nacija i regulacija međunarodne ekonomije. svojstvenih Bretton. odnosno 'nevidljivoj ruci'. 15 . i u tom cilju neophodnoj intervenciji države i centralnih banaka. stoljeća kada je došlo do velike naftne krize. Cilj ovih intervencija nije zaštita zaposlenja. Kritike koje danas čitamo ne ulaze u samu suštinu problema već pokušavaju da odbrane stajalište neoliberalizma. ] 971.V. Dok je još trajao Drugi svjetski rat. Velike depresije ] 929. američki predsjednik Nixon. napušteni su u ime usvajanja koncepta nove ekonomije koja se zasniva na neoliberalnoj doktrini. Taj sistem je prvi primjer ugovorenog monetarnog poretka u povijesti svijeta.Staljin) osnovni je zakon socijalizma. Uprkos blokadi SSSR je bio jedina država na planeti koje je ostvarivala ogromne kapitalne uspjehe na svim poljima. Kako bi uspostavili sistem pravila. kada zemlje izvoznice nafte povisuju cijenu nafte za 5. a namjena mu je bila uređenje monetarnih odnosa između neovisnih nacija-država. Današnji neoliberalni poredak je zapravo oživljena verzija ekonomskog liberalizma ili liberalnog kapitalizma iz druge polovice l8. ove intervencije za cilj imaju da održe kapitalistički sistem koji je svijet gura iz krize u krizu svojom kazino ekonomijom. između ostalog.Wood su na monetarnoj i financijskoj konferenciji kako bi ponovo izgradili globalni kapitalizam. odnosno povratka na ekonomiju liberalizma. koji je zastupao tezu o potrebi pune zaposlenosti za uspijeh kapitalizma. Kapitalističke vlasti namjeravaju da prebace teret krize upravo na leđa radnih i siromašnih ljudi. objavljuje proglas u kojem se . poslanici iz 44 udružene nacije okupili su se u Bretton. godine.odnosa između neovisnih nacija-država. Keynesova doktrina zadržala se sve do sredine 70-ih godina 20. tu uključujući i nacionalizaciju i spašavanja velikih banaka i ostalih finansijskih institucija koje organizuju nj ihove vlade. Iskustva su pokazala da snažna ekonomski jaka i nezavisna socijalistička ekonomija može mirno da se razvija uprkos cikličkim krizama kapitalizma. Osnovna ideja liberalizma je nemiješanje države u ekonomske procese i kretanja te prepuštanje regulatorskog mehanizma u ekonomiji slobodnom tržištu.st. životnog standarda ili plata i penzija radnih ljudi. tj. napušta zlatni standard i konvertibilnost dolara u zlato. Sporazum iz Bretton Woodsa potpisan je u srpnju 1944.2 puta.Wood su. godine. Uslijed toga napušta se Keynesova doktrina. Ekonomska doktrina liberalizma prevladavala je do velike ekonomske krize. najpoznatiji predstavnik liberalne doktrine. kao i svjetski ekonomski sistem uspostavljen sporazumom u Bretton. Obezbjeđivanje maksimalnog zadovoljenja stalno rastućih materijalnih i kulturnih potreba cijelog društva putem neprekidnog povećanja i usavršavanja socijalističke proizvodnje na bazi više tehnike i tehnologije (J. Bretton-Woods sistem međunarodnog ekonomskog uređenja uspostavio je pravila trgovinskih i financijskih odnosa između glavnih svjetskih industrijskih država. Uslijed krize napušta se liberalna doktrina i prihvaća se misao Johna Maynarda Keynesa. Odgovor vodećih kapitalističkih zemalja a posebno Sjedinjenih Država .Woods sistemu. Od sindikata se zahtjeva da ne traže povećanja plata koja bi kompenzovala rastuće troškove života. bez savjetovanja s MMF-om i svojom vladom. kako je to rekao Adam Smith. SAD u cilju spašavanja od narastajuće krize pribjegava socijalističkim metodama u cilju finansijskog oporavka. i započinje era neoliberalizma.sadrži se u pokušaju obuzdavanja finansijskog sistema putem ogromnih državnih intervencija. Početak globalizacijskih promjena i procesa značio je ujedno i prekretnicu te napuštanje dotadašnjeg ekonomskog uređenja svijeta uspostavljenog nakon Drugog svjetskog ratana konferenciji u BrettonWoodsu. Sjetimo se recesije koje je 30-tih gurnula svijet u bijedu.

Liberalni ekonomski sistem zahtijevao je uređen sistem investicija. 1930. zasnovanom na tržištu s minimalnim ograničenjima prema privatnoj trgovini i kretanjima kapitala. Uloga vlade u nacionalnoj ekonomiji postala je usko vezana uz odgovornost vlade prema osiguravanju zadovoljavajućeg stupnja blagostanja za svoje građane. Sistem iz Bretton.Wood su obvezivao je zemlje potpisnice na usvajanje monetarne politike kojom se vrijednost tečaja svake valute zadržava unutar fiksirane vrijednosti .Woods sporazuma zato su prednost davali liberalnom sistemu. Slobodna trgovina bila je temelj poslijeratnog svijeta kakvim su ga zamišljale Sjedinjene Američke Države. zbog zahtjeva za državnom intervencijom u ekonomiju i iz teorijskih doprinosa Keynsijanske ekonomske škole koja je također zagovarala državnu intervenciju i i obvezu države u osiguranju pune zaposlenosti.Wood sa željeli su izbjeći ponavljanje situacije iz 1930-ih godina kada je trgovina između zemalja bila ograničena isključivo na zemlje istih valuta. Zaposlenost. Ovo grupiranje unazadilo je međunarodni tijek kapitala i stranih ulaganja. U razdoblju nakon velike svjetske krize 1930-ih . No. kao što je spomenuto. Iako su se razvijene zemlje razlikovale u vrsti kapitalizma koju su željeli za svoju nacionalnu ekonomiju. Takozvana država blagostanja izrasla je iz Velike depresije.Woodsa osnovali su Međunarodnu banku za obnovu i razvoj i Međunarodni monetarni fond. stvorili su političke uvjete za sporazum u BrettonWoodsu. opet sve su prevenstveno odobravale tržišni mehanizam i privatno vlasništvo. No. međunarodna ekonomija nije imala središnju vladu koja bi bila odgovorna za valute i njihova kretanja. To je značilo smanjene tarifa te moduliranje trgovine na kapitalistički način. ipak. Sporazum u Bretton. Umjesto toga. nakon što je dovoljan broj zemalja ratificiraosporazum. Bretton.Wood sa srušio se 1971. godine. Sve do tada. odustale od konvertibilnosti dolara u zlato. države su se složile surađivati kako bi regulirale međunarodni ekonomski poredak. za razliku od nacionalnih državnih ekonomija. U 19. arhitekti BrettonWoodsa nisu ga smatrali primjerenim poslijeratnoj ekonomiji. koncentracija moći u nekoliko država i prisustvo dominantne sile koja je mogla preuzeti vodstvo. trgovine i plaćanja. ovaj problem se rješavao tzv.u terminima zlata. uspostavili su sistem fiksiranih tečajeva i američki dolar kao rezervnu valutu. sve vlade sudionice konferencije složile su se oko nekoliko vrijednih lekcija iz monetarnog nereda međuratnog razdoblja.institucija i procedura. Tvorci Bretton. stabilnost i rast bili su važni čimbenici javne politike. političkoj nestabilnosti i svjetskom ratu. Temelj sporazuma bilo je zajedničko vjerovanje u kapitalizam. kada su ograničena kretanja stranog kapitala i trgovinske barijere doveli do ekonomske katastrofe. javni ekonomski menadžment nametnuo se kao primarna dužnost vlada razvijenih zemalja. vijeku zlato je imalo središnju ulogu u 16 . tvorci sporazuma iz Bretton. nakon što su SAD. tj.plus/minus jedan posto . i 20. Ove organizacije počinju djelovati 1946. Zajedničko iskustvo Velike svjetske depresije. što se naročito odnosilo na SAD. No. godine pokazale su da se pojedinačni nacionalni ciljevi ne mogu postići bez međunarodne suradnje. Poučeni iskustvom Velike svjetske depresije. No. valutu prema kojoj će se određivati vrijednost drugih valuta. godine. zlatnim standardom. taj liberalni ekonomski mehanizam zahtijevao je državnu intervenciju.Wood s sistem predstavljao je učinkovit način kontrole neslaganja i postizanja zajedničkih ciljeva unutar i među državama koje su ga i stvorile. U prošlosti. bez obzira na postojeće razlike. Kako bi osigurale ekonomsku stabilnost i mir. Visoke trgovinske tarife ibarijere te natjecateljsko rušenje valutnih tečajeva među državama doprinijeli su ekonomskom slomu. sudionici Bretton.

To je. mogao biti jedino američki dolar. međunarodna vrijednost valute određivala se prema njenoj vrijednosti u zlatu. 8 Bodiroža. japanskih i američkih MNK. razvijene ekonomije složile su se s američkom vizijom poslijeratnog međunarodnog ekonomskog uređenja koja je trebala stvoriti i primijeniti učinkovit međunarodni monetarni sistem i ukloniti prepreke kretanjima robe i kapitala. To pokazuje da u najfundamentalnijem području korporacijske strategije domaći korijeni kompanija ostaju i dalje osnovne determinantne njihovog djelovanja.tj. učinili su dolar jednako dobrim kao i zlato. Japanci su jedinstveni u stavu da ono što je dobro za Toyotu dobro je i za Japan. domaća baza MNK je u stvari osnovna determinanta međunarodne konkurentnosti. Na primjer. To je značilo da će ostale zemlje određivati vrijednost svoje valute prema dolaru .međunarodnim monetarnim transakcijama. ODNOS DRŽAVE PREMA MULTINACIONALNIM KOMPANIJAMA Kada govorimo o odnosu države prema MNK. Zlato se tada vezivalo uz britansku funtu. posebno industrijskog sektora. U konkurenstkoj prednosti zemlje. 512. Poslije rata. str.8 Evidentno je da su američke kompanije podesnije za investiranje nego što su to njemačke ili japanske. Mladen: Međunarodna ekonomija. Uz manja razilaženja. Tako su MNK iz SAD-a težile da koriste slobodno preduzetništvo odnosno stav prema biznisu kad u specifičnim slučajevima interveniše država. korporacijskom ponašanju i njegovoj strukturi. Međutim. većina istraživanja je usmjerena na analize i ponašanja vodećih (najvećih) njemačkih. Ono je bilo 'podloga' valutama. s obzirom da je u tom razdoblju britanska ekonomija bila dominantna. Njemačka je na primjer veću važnost stavljala na socijalnu odgovornost. Kreatori Bretonvudskog ugovora trebali su valutu dovoljno jaku da ispuni rastuće zahtjeve međunarodne likvidnosti. zalihe zlata su se smanjile. bez sumnje. a znatan dio zaliha nalazio se u SSSR-u. Dolar je postao svjetska valuta i većina svjetskih transakcija vrednovala se u dolarima. fiksiran odnos dolara prema zlatu (35$ fina unca zlata) i obveza američke vlade prema tom odnosu. 17 . 2008. investiranja u inostranstvo. Drugi svjetski rat oslabio je i funtu i britansku ekonomiju pa funta više nije mogla ispunjavati svoju ulogu. kupovati i prodavati dolare. Banja Luka. 6. Pa tako vlade obično ne prihvataju modele po kojima korporacije treba da napuste svoju nacionalnost i postanu bezdržavne. ima mnogo promjena u nacionalnim odnosno državnim tradicijama što ima za posljedicu limitiran trend prema približavanju. Isto važi i za SAD i General Motors. posebno kad se radi o vođenju baznog istraživanja i razvoja u drugim zemljama tj. Dolar je postao 'rezervna valuta'. Snažna američka ekonomija. kako bi održali tržišnu tečajnu paritetnu vrijednost uspostavljenu sporazumom u Bretton-Woodsu. prvo izdanje. Univerzitet za poslovne studije. Zbog toga što se njihova konkurentska prednost kreira i mora biti vođena u njihovoj domaćoj privredi. Japan je međutim afirmisao svoje prioritetne modele i dalje dograđivanje jake industrijske baze kao i očuvanje svog već afirmisanog sistema doživotnog zaposlenja.

Banja Luka. Glavni faktori i učesnici uključeni u tehnološki transfer su dobavljači tehnologije i primatelji te opšta ekonomska. Klasičan obrazac poslovanja mijenja se u pristupu naglašenog tehnologijskog. politička i tehnička infrastruktura. ZAKLJUČAK Mjesto. faktori okoline mogu izravno odrediti razinu globalizacije koji MNK treba odabrati. Uzimajući u obzir i troškove i koristi globalizacije. Najkraće rečeno. a sve više globalnih proizvoda. Za MNK. MNK su operisale u zemljama u razvoju pružajući tehnologiju. marketinškog i naučnog klastera. Transfer tehnologije ključni je element ostvarivanja međunarodne konkurentnosti potreban za opstanak na globalnom tržištu. Univerzitet za poslovne studije. uloga i značaj multinacionalnih kompanija krajem 20-tog i početkom 21-vog vijeka ostaje najznačajniji faktor međunarodne ekonomije. Mnoge MNK su veće u odnosu na nacionalni dohodak zemalja u kojima se nalaze. Razvoj tehnologije i transfera uvelike je pod uticajem dvosmjernog stranog ulaganja i izvoza najčešće preko MNK. Globalizacija tržišta omogućila je svim ekonomskim subjektima uključivanje na međunarodno tržište.7. Uspostavljanje strane kompanije tamo gdje je radna snaga jeftina je od interesa i samoj kompaniji kao i lokalnim vlastima. opseg globalizacije temeljen je na specifičnim faktorima. Sve je manje nacionalnih. 8. Mladen: Međunarodna ekonomija. i vještine upravljanja u zamjenu za profitabilno tržište. finansijski kapital. U spomenutim uslovima naglasak se stavlja na međunarodne strategije. Tehnologija ima multinacionalnu snagu. prvo izdanje.Bodiroža. Tehnološki napredak u velikoj mjeri određuje ko ima moć. MNK su one kompanije koje upravljaju proizvodnjom ili pružaju usluge u više od jedne zemlje. kolika je ona i ko je prvopoteznik. Ali. LITERATURA . Ne postoji jedinstvena definicija MNK. uza sve pozitivne i negativne aspekte globalizacije. Lokalna zajednica bi imala koristi od toga jer bi se na primjer razvile ceste. Proučavanje izravnih faktora okoline također može pridonijeti razumijevanju globalnih strategija. 18 . To znači da nije lako za vladu domaćina da uspostavi nacionalne zakone za MNK. Druge beneficije MNK su izgradnja lokalnog kapaciteta i drugih vještina. 2008. Tipično. vlada želi investicije koje MNK može donijeti jednoj zemlji jer to donosi još poslova i zarade.

Vanderbilt Journal of Transnational Law. Multinational. Web izvori: – www.com – www.com – www.globalizacija. . 2007. John H: Multinational enterprises and the New Development Paradigm..Dunning. Buisness Review.com 19 .World Investment Report: Transnational Corporations and the Infrastructure Challenge. spring 2007.wikipedia. 2008.fortune.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful