SLU@BENI GLASNIK

REPUBLIKE SRPSKE
Subota, 24. avgust 2002. godine BAWA LUKA Broj 53 God. XI JP Slu`beni glasnik Republike Srpske, Bawa Luka, Pave Radana 32A Telefon/faks: (051) 311-532, 302-708 @iro-ra~uni: 562-099-00004292-34 Razvojna banka AD Bawa Luka 567-162-10000010-81 Zepter komerc banka AD Bawa Luka

697
Na osnovu Amandmana XL ta~ke 2. na Ustav Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 28/94), d o n o s i m

- koordinaciju privrede i integrisawe socijalnog i ekonomskog razvoja u skladu sa zahtjevima za{tite `ivotne sredine; - uspostavqawe i razvoj institucija za za{titu `ivotne sredine. Primjena zakona ^lan 2. Odredbe ovog zakona se primjewuju na pravna i fizi~ka lica koja imaju prava i obaveze u odnosu na `ivotnu sredinu i koja obavqaju poslove utvr|ene ovim zakonom. Odredbe ovog zakona }e se primjewivati i na sve elemente `ivotne sredine (vazduh, vodu, zemqi{te, floru i faunu, pejza`, izgra|enu `ivotnu sredinu). Odredbe ovog zakona se primjewuju i na sve vidove djelatnosti koje imaju za svrhu kori{}ewe i optere}ivawe prirodnih resursa, odnosno djeluju na `ivotnu sredinu tako da predstavqaju opasnost od zaga|ivawa `ivotne sredine, zaga|uju `ivotnu sredinu, ili imaju izvjestan uticaj na `ivotnu sredinu (poput buke, vibracija, radijacije – izuzimaju}i nuklearnu radijaciju, otpad, itd.). ^lan 3. Svako lice ima pravo na zdravu i ekolo{ki prihvatqivu `ivotnu sredinu. Svako lice ima pravo na `ivot u `ivotnoj sredini koja je podobna za zdravqe i blagostawe, stoga je li~na i kolektivna obaveza da se za{titi i poboq{a `ivotna sredina za dobrobit sada{wih i budu}ih generacija. II - DEFINICIJE ^lan 4. U ovom zakonu upotrebqeni su pojmovi sa slijede}im zna~ewem: - “biota” - skup svih biolo{kih (`ivih) organizama u bioti~koj sredini. Bioti~ka sredina je sistem u kome pored fizi~kih i hemijskih zakonitosti vladaju i specifi~ne biolo{ke zakonitosti; - “grani~ne vrijednosti emisija” - propisom odre|en nivo koncentracije pojedinih zaga|uju}ih materija u vazduhu; - ”dozvola” - je pismena odluka kojom se odobrava gradwa i rad nekog postrojewa; - ”emisija” - direktno ili indirektno ispu{tawe supstanci, vibracija, toplote, mirisa ili buke koje proizvodi jedan ili vi{e izvora u postrojewu i ispu{ta u vazduh, vodu, tlo; - ”`ivotna sredina” - podrazumjeva komponente `ivotne sredine, odre|ene sisteme, procese, i strukturu `ivotne sredine; - ”zainteresovana strana/organ” - fizi~ko lice sa prebivali{tem, odnosno boravi{tem ili pravno lice

UKAZ
O PROGLA[EWU ZAKONA O ZA[TITI @IVOTNE SREDINE

Progla{avam Zakon o za{titi `ivotne sredine koji je Narodna skup{tina Republike Srpske usvojila na sjednici odr`anoj 25. jula 2002. godine. Broj: 01-020-569/02 29. jula 2002. godine Bawa Luka Predsjednik Republike, Mirko [arovi}, s.r.

ZAKON
O ZA[TITI @IVOTNE SREDINE

I - OP[TE ODREDBE Ciqevi zakona ^lan 1. Ovim zakonom ure|uje se: - o~uvawe, za{tita, obnova i poboq{awe ekolo{kog kvaliteta i kapaciteta `ivotne sredine, kao i kvalitet `ivota; - mjere i uslovi za upravqawe, o~uvawe i racionalno kori{}ewe prirodnih resursa; - okvir pravnih mjera i institucija za o~uvawe, za{titu i poboq{awe za{tite `ivotne sredine; - finansirawe aktivnosti vezanih za `ivotnu sredinu; - poslovi i zadaci organa uprave predvi|eni zakonom i podzakonskim aktima, te obaveze organa javne uprave. Ovaj zakon promovi{e: - smaweno kori{}ewe, spre~avawe optere}ivawa i zaga|ivawa `ivotne sredine, spre~avawe naru{avawa, kao i poboq{awe i obnovu o{te}ene `ivotne sredine; - za{titu qudskog zdravqa i poboq{awe uslova `ivotne sredine za kvalitet `ivota; - o~uvawe i za{titu prirodnih resursa, racionalno kori{}ewe resursa i takav na~in privrede kojim se osigurava obnova resursa; - uskla|enost drugih interesa Republike sa zahtjevima za za{titu `ivotne sredine; - me|unarodnu saradwu u za{titi `ivotne sredine; - inicijative od strane javnosti i u~e{}e javnosti u djelatnostima koje imaju za ciq za{titu `ivotne sredine;

Strana 2 - Broj 53

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Subota, 24. avgust 2002.

sa sjedi{tem u podru~ju uticaja, ili podru~ju koje }e vjerovatno biti pod uticajem; - “zainteresovana javnost” - ozna~ava javnost koja je pod uticajem ili }e vjerovatno biti pod uticajem, ili koja ima interes u odlu~ivawu vezanom za za{titu `ivotne sredine bilo zbog lokacije projekta ili zbog prirode datog slu~aja; nevladine organizacije koje promovi{u za{titu `ivotne sredine i ispuwavaju uslove propisane u ~lanu 4. stav 1. alineja 2, kao i me|uentitetski organ nedle`an za za{titu `ivotne sredine. - ”zaga|enost” - podrazumijeva direktno ili indirektno uvo|ewe, kao rezultat qudske aktivnosti, supstanci, vibracija, toplote, mirisa, ili buke u vazduh, vodu, ili zemqi{te, koje mogu biti {tetne po zdravqe ~ovjeka ili imovinu, ili kvalitet `ivota u `ivotnoj sredini; - ”za{tita `ivotne sredine” - podrazumijeva sve odgovaraju}e djelatnosti i mjere koje imaju za ciq prevenciju od opasnosti, {tete ili zaga|ivawa `ivotne sredine, smawewe ili otklawawe {tete koja je nastala, i povrat na stawe prije izazvane {tete; - ”zna~ajna promjena” - promjena u radu postrojewa koja mo`e imati zna~ajan negativan uticaj na qude i `ivotnu sredinu. Zna~ajnom promjenom se smatra bilo koja promjena ili pro{irewe postrojewa koje odgovara kriterijumima propisanim podzakonskim aktima; - ”informacije o `ivotnoj sredini” - bilo koja informacija u pisanoj, vizuelnoj, audio, elektronskoj ili bilo kojoj drugoj materijalnoj formi o stawu `ivotne sredine, odnosno o komponentama `ivotne sredine, a to su obavje{tewa o: - stawu elemenata `ivotne sredine, kao {to su vazduh i atmosfera, voda, tlo, zemqi{te, prostor i prirodna podru~ja, biolo{ki diverzitet i wegove komponente, ukqu~uju}i genetski modifikovane organizme i me|udjelovawe ovih elemenata; - faktorima, kao {to su supstance, energija, buka i radijacija, djelatnosti i administrativne mjere, sporazume o za{titi `ivotne sredine, politike, zakonodavstvo, planove i programe, koji uti~u ili postoji vjerovatno}a da }e uticati na elemente `ivotne sredine u okviru datog u alineji 1, i analizu tro{kova i korisnih efekata i druge ekonomske analize i pretpostavke koje se koriste u odlu~ivawu vezanom za za{titu `ivotne sredine; - stawu qudskog zdravqa i sigurnosti, `ivotnim uslovima, kulturnim dobrima i gra|evinama, u tolikoj mjeri u kojoj su ili bi mogli biti pod uticajem stawa elemenata `ivotne sredine ili preko ovih elemenata pod uticajem faktora, djelatnosti ili mjera gore navedenih u alineji 2; - ”javnost” - fizi~ka, pravna lica i wihova udru`ewa, organizacije ili grupacije; - ”komponente `ivotne sredine” zemqi{te, vazduh, voda, biosfera, kao i izgra|ena (vje{ta~ka) `ivotna sredina koja je nastala kao rezultat djelatnosti qudskog faktora koji je uz to i sastavni dio `ivotne sredine; - ”kori{}ewe `ivotne sredine” - zna~i djelatnost koja izaziva promjene u `ivotnoj sredini, na na~in da se koristi `ivotnom sredinom u cjelini, ili nekom wenom komponentom, kao prirodnim resursom ili ispu{taju}i supstance, odnosno energiju, u `ivotnu sredinu ili komponentu `ivotne sredine, a u okviru propisa koji ure|uju oblast za{tite `ivotne sredine. - ”najboqe raspolo`ive tehnologije” - najefektniji i najnapredniji stepen razvoja djelatnosti i wihovog na~ina rada koji ukazuje na prakti~nu pogodnost primjena odre|enih tehnologija (za obezbje|ewe grani~nih vrijednosti emisija) u ciqu spre~avawa i tamo gdje to nije izvodqivo, smawewa emisija u `ivotnu sredinu u cjelini; - ”nevladine organizacije koje promovi{u za{titu `ivotne sredine” - organizacije koje su na listi

resornog Ministarstva nadle`nog za za{titu `ivotne sredine. Nevladine organizacije koje se bave za{titom `ivotne sredine i koje su se svojim statutima opredjelile da promovi{u za{titu `ivotne sredine, a najmawe dvije godine su aktivne u oblasti za{tite `ivotne sredine, sti~u pravo da se na|u na ovoj listi; - ”nesre}a ve}ih razmjera/akcident” - pojava emisije ve}ih razmjera, po`ara ili eksplozije usqed nekontrolisanih promjena nastalih tokom rada postrojewa koje predstavqaju ozbiqnu opasnost po zdravqe qudi ili `ivotnu sredinu, neposrednu ili odlo`enu, unutar ili izvan postrojewa, a koja ukqu~uje jednu ili vi{e opasnih supstanci. - ”odgovorno lice” - fizi~ko ili pravno lice koje rukovodi radom ili kontroli{e postrojewe, odnosno u onim slu~ajevima za koje je utvr|eno zakonom, lice na koje je preneseno ovla{}ewe odlu~ivawa o tehni~kom funkcionisawu postrojewa; - “opasnost” - unutra{we svojstvo opasnih supstanci ili fizi~ka situacija koja mo`e izazvati {tetu po qudsko zdravqe ili `ivotnu sredinu; -”opasna supstanca” - podrazumijeva supstancu, mje{avinu supstanci ili preparat koji odgovara kriterijumima koji su propisani podzakonskim aktom, koja je prisutna kao sirovina, proizvod, nusproizvod, talog ili me|uproizvod, ukqu~uju}i i one supstance za koje je osnovano o~ekivati da bi mogle nastati u slu~aju nesre}e; - ”optere}ivawe `ivotne sredine” - emisija supstanci ili energije u `ivotnu sredinu; - ”projekat” - projektovawe i izvo|ewe svih radova, i ostale intervencije u prirodnom okru`ewu i prostoru, ukqu~uju}i i one koje su vezane za kori{}ewe mineralnih resursa; - ”promjena u radu” - promjena u prirodi ili funkcionisawu ili pro{irewe postrojewa koje bi moglo imati posqedice po `ivotnu sredinu; - ”procjena uticaja na `ivotnu sredinu“ utvr|ivawe, opisivawe i procjena (u konkretnom slu~aju), na jedan odgovaraju}i na~in, direktnih i indirektnih uticaja nekog projekta na slijede}e elemente i faktore: - qude, floru i faunu, - zemqi{te, vodu, vazduh, klimu i pejza`, - materijalna dobra i kulturno nasqe|e, - me|udjelovawe faktora navedenih u pod ta~kama jedan, dva i tri; - ”podru~je uticaja” - podru~je ili dio prostora gdje je izazvan izvjestan stepen uticaja na `ivotnu sredinu koji je definisan zakonskim propisima, ili koji mo`e nastati kao rezultat kori{}ewa `ivotne sredine; - ”postrojewe” - mjesto na kojem se nalazi pogon ili jedna ili vi{e tehni~kih jedinica u kojima se vr{e djelatnosti koje mogu imati negativne uticaje na `ivotnu sredinu ili gdje su prisutne opasne supstance; - ”prirodni resurs” - komponenta prirodne `ivotne sredine, odnosno sastavni dio prirodne `ivotne sredine koji se mo`e koristiti da bi se zadovoqile potrebe dru{tva, izuzuzimaju}i vje{ta~ku `ivotnu sredinu; -”rizik” - mogu}nost pojave odre|enog u~inka unutar odre|enog razdobqa ili u odre|enim okolnostima; -”standard kvaliteta `ivotne sredine” - propisani zahtjevi koji se moraju ispuniti u odre|enom vremenskom periodu u odre|enoj sredini ili odre|enom dijelu, kao {to je propisano ovim zakonom ili drugim zakonima, npr. koje se odnose na kvalitet vazduha ili vode; -”skladi{tewe” - prisustvo neke koli~ine opasnih supstanci radi skladi{tewa, odlagawa radi ~uvawa na sigurnom mjestu ili dr`awa na lageru;

Subota, 24. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Broj 53 - Strana 3

-”uticaj na `ivotnu sredinu” - promjene u `ivotnoj sredini nastale kori{}ewem i optere}ivawem `ivotne sredine. III - NA^ELA ZA[TITE @IVOTNE SREDINE Na~elo odr`ivog razvoja ^lan 5. Odr`ivost `ivotne sredine podrazumijeva o~uvawe prirodnog blaga. Potrebno je voditi ra~una da stepen potro{we obnovqivih materijala, vodenih i energetskih resursa, ne prevazilazi okvire u kojima prirodni sistemi mogu to nadomjestiti, te da stepen potro{we ne obnovqivih resursa ne prevazilazi okvir prema kojem se odr`ivi obnovqivi resursi zamjewuju. Odr`ivost `ivotne sredine tako|e podrazumijeva da stepen zaga|uju}ih materija koje se emituju ne prevazilazi mogu}nosti vazduha, vode, zemqi{ta da ih apsorbuje i preradi. Odr`ivost `ivotne sredine podrazumijeva stalno o~uvawe biolo{ke raznolikosti, qudskog zdravqa, te kvaliteta vazduha, vode i zemqi{ta prema standardima koji su uvijek dovoqni za `ivot i blagostawe qudi, kao i flore i faune. Na~elo predostro`nosti i prevencije ^lan 6. Kada prijeti opasnost od stvarne i nepopravqive {tete po `ivotnu sredinu, nedostatak potpune nau~ne ispitanosti ne mo`e se koristiti kao razlog za odga|awe preduzimawa nu`nih mjera da bi se sprije~ila daqa {teta po `ivotnu sredinu. Kori{}ewe prirodnih resursa `ivotne sredine se organizuje i obavqa na takav na~in da: - rezultira najni`im mogu}im stepenom optere}ewa i kori{}ewa `ivotne sredine, - spre~ava zaga|ivawe `ivotne sredine, - spre~ava {tetu po `ivotnu sredinu. Pri kori{}ewu prirodnih resursa `ivotne sredine mora se po{tovati na~elo predostro`nosti, tj. pa`qivo upravqati i ekonomi~no koristiti komponente `ivotne sredine; osim toga, i produkovawe otpada mora se svesti na najmawu mogu}u mjeru, uz primjenu recikla`e nastalog otpada, odnosno ponovnog kori{}ewa prirodnih i vje{ta~kih materijala. U ciqu prevencije, primjewuju se najboqe rapolo`ive tehnologije prilikom kori{}ewa prirodnih resursa `ivotne sredine. Korisnik `ivotne sredine koji izaziva opasnost po `ivotnu sredinu, ili uzrokuje {tetu po `ivotnu sredinu, du`an je odmah obustaviti radwu koja predstavqa opasnost ili uzrokuje {tetu. Ukoliko je {teta nastala kao rezultat djelatnosti korisnika `ivotne sredine, onda je korisnik du`an da otkloni i popravi {tetu koja je nastala u `ivotnoj sredini. Na~elo zamjene ^lan 7. Svaku djelatnost koja bi mogla imati {tetne posqedice po `ivotnu sredinu potrebno je zamjeniti drugom djelatno{}u koja predstavqa znatno mawi rizik od opasnosti, ~ak i u slu~aju da su tro{kovi takve djelatnosti ve}i od vrijednosti koje treba za{tititi. Zaga|ivawe `ivotne sredine treba ograni~iti na izvoru, na na~in propisan prethodnim stavom. Na~elo integracije ^lan 8. Visok nivo za{tite `ivotne sredine i poboq{awe kvaliteta `ivotne sredine su zahtjevi koji moraju biti

sastavni dio svih politika koje imaju za ciq unapre|ewe `ivotne sredine, a koji se osiguravaju u skladu sa na~elom odr`ivog razvoja. Svrha na~ela integracije je da se sprije~i ili svede na najmawu mogu}u mjeru rizik od {tete po `ivotnu sredinu u cjelini. Ovaj pristup podrazumijeva `ivotnu sredinu kao integralnu cjelinu na taj na~in {to uzima u obzir u~inak supstanci ili djelatnosti na sve komponente `ivotne sredine (vazduh, vodu, zemqi{te), i `ive organizme (ukqu~uju}i qude) u okviru tih komponenti, ba{tinu kulturnih i estetskih vrijednosti. Va`ni aspekti integralnog pristupa obuhvataju: - uzimawe u obzir cijelog `ivotnog ciklusa supstanci i proizvoda; - predvi|awe posqedica u svim komponentama `ivotne sredine kao rezultata djelovawa supstanci i djelatnosti (postoje}ih i novih), uzimaju}i u obzir i sve komponente `ivotne sredine, te na~ine izlagawa i djelovawa kroz `ivotnu sredinu; - svo|ewe produkovawa, koli~ine i {tetnosti otpada na najmawu mogu}u mjeru; - primjewivawe op{tih metoda, kao {to je procjena rizika, za procjewivawe i pore|ewe problema u `ivotnoj sredini i - primjenu svih mogu}ih mjera u odnosu na posqedice, poput kvalitativnih ciqeva za{tite `ivotne sredine, i mjera koje su usmjerene na izvore, kada su u pitawu emisije. Na~elo saradwe i podjele odgovornosti ^lan 9. Ciq odr`ivog razvoja mo`e se posti}i samo kroz usagla{eno zajedni~ko djelovawe relevantnih u~esnika koji su du`ni da kroz zajedni~ki rad sa organima Republike, organima uprave jedinica lokalne samouprave, fizi~kim i pravnim licima i drugim institucijama, ostvaruju saradwu u ciqu za{tite `ivotne sredine na osnovu podjele odgovornosti. Pravo na saradwu i obaveza saradwe odnosi se na sve faze postizawa odre|enih ciqeva za{tite `ivotne sredine. Sprovo|ewe interesa vezanih za `ivotnu sredinu podsti~e se me|uentitetskom saradwom, bilateralnim ili multilateralnim me|unarodnim sporazumima o za{titi `ivotne sredine i drugim sporazumima o saradwi, kao i pru`awem informacija i podr{ke u vezi sa za{titom `ivotne sredine, a posebno u odnosima sa susjednim zemqama. U~e{}e javnosti i pristup informacijama ^lan 10. Svaki gra|anin i organizacija moraju imati odgovaraju}i pristup informacijama koje se odnose na `ivotnu sredinu, a kojim raspola`u organi uprave, ukqu~uju}i i informacije o opasnim materijama i djelatnostima u wihovim zajednicama, kao i mogu}nost u~e{}a u procesu dono{ewa odluka. Organi koji donose propise i nadle`ni organi koji se bave pitawima za{tite `ivotne sredine su du`ni podsticati razvoj svijesti javnosti, kao i podsticati u~e{}e javnosti u postupku dono{ewa propisa i odlu~ivawu, omogu}avaju}i dostupnost informacija {iroj javnosti. Mora se obezbijediti u~e{}e javnosti u upravnom postupku. Na~elo “zaga|iva~ pla}a” ^lan 11. Zaga|iva~ pla}a tro{kove kontrole i prevencije od zaga|ewa, bez obzira da li su tro{kovi rezultat nametawa obaveze zbog emisija zaga|ewa, ili odgovaraju}i ekonomski mehanizmi, ili obaveza proizi{la iz propisa o smawivawu zaga|enosti `ivotne sredine.

odnosno razvoj. mo`e biti dozvoqena na na~in utvr|en posebnim zakonskim propisima u skladu sa prirodom optere}ivawa `ivotne sredine. radioaktivne. strukture. IV . zaliha. izvori emisija.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. te~nih. Korisnik takvog podru~ja }e osigurati obnovu tog podru~ja prema utvr|enom planu. materijalne procese zemqi{ta i komponente `ivotne sredine. Za{tita od {tetnih uticaja opasnih supstanci obuhvata upotrebu svih prirodnih i vje{ta~kih supstanci koje se koriste. proizvode ili distribuiraju od strane korisnika `ivotne sredine u toku sprovo|ewa djelatnosti. obalna podru~ja mogu se mijewati samo uz obezbje|ivawe o~uvawa prirodne ravnote`e vodenih ekosistema i wihovog funkcionisawa. ure|uju se posebnim zakonskim propisima. 24. kancerogene. Posebnim propisima utvr|uje se redoslijed za ispuwavawe zahtjeva u vezi sa vodama. nadzor. za{tita vazduha. kao i wihove prirodne i prelazne oblike i procese. te wene strukture i klimatskih obiqe`ja. ili iritiraju}e. Zelene povr{ine. sa svim wenim procesima. Za{tita komponenti `ivotne sredine podrazumijeva za{titu kvaliteta. Uslovi za ekstrakciju i kori{}ewe vode se propisuju za svaku vrstu vodnih resursa u skladu sa uslovima tog podru~ja prema utvr|enim standardima za kori{}ewe. eksplozivne. Planirawe za{tite voda.ZA[TITA KOMPONENTI @IVOTNE SREDINE Integrisana za{tita komponenti `ivotne sredine ^lan 12. toksi~ne. ukoliko su ispo{tovani odre|eni propisi o za{titi `ivotne sredine. i koji ne predstavqa opasnost za wihovo samopre~i{}avawe. Na povr{ini zemqi{ta ili ispod povr{ine mogu se vr{iti takve vrste djelatnosti i odlagati takve vrste materija koje ne zaga|uju ili o{te}uju kvantitet. formacije stijena i minerala. ravnote`e vode i vazduha.Strana 4 . uzev{i u obzir wihove me|uzavisne odnose. vr{i se na na~in koji ne uti~e nepovoqno na rezerve. Za{tita zemqi{ta obuhvata povr{inu i ispodpovr{inske slojeve zemqi{ta. regulisawe kvaliteta i kvantiteta vode. U toku. wihovih zajednica i stani{ta . nadzor. eksploatisawa ruda. niti predstavqa opasnost za wegovu odr`ivost. Sveobuhvatnim pravilima ure|uju se posebne oblasti za{tite i o~uvawa komponenti `ivotne sredine i za{tite od uticaja koji predstavqaju opasnost po `ivotnu sredinu koji se donose u okviru posebnih zakonskih propisa. kvalitet. Za{tita biosfere ^lan 16. korito.uzev{i u obzir i za{titu prirodnih procesa unutar wihovih stani{ta i prirodne ravnote`e. u~e{}e javnosti i finansirawe za{tite voda su propisani posebnim Zakonom o za{titi voda. zapaqive. potrebno je preduzeti potrebne mjere kako bi stepen zaga|uju}ih materija vazduha bio sveden na najmawu mogu}u mjeru. Za{tita vazduha ^lan 15. kao i o~uvawe prirodnih procesa unutar komponenti i wihove prirodne ravnote`e. gasovitih ili ~vrstih materija ukoliko postoji opasnost da }e {tetno uticati na kvalitet vazduha ili se {tetno odraziti na qudsko zdravqe. za{tita voda i vodnih ekosistema. O~uvawe izgra|ene `ivotne sredine ^lan 17. kao i prije sprovo|ewa projekata (izgradwe. Za{tita zemqi{ta obuhvata za{titu produktiviteta. Za{tita voda obuhvata za{titu izvori{ta povr{inskih i podzemnih voda. . ili koje mogu izazvati takav uticaj u kontaktu sa drugim supstancama. mutagene. Kada se planira uvo|ewe djelatnosti i uspostava postrojewa. Za{tita voda ^lan 14. Planirawe za{tite vazduha. Korisnik `ivotne sredine je odgovoran za sve djelatnosti koje imaju uticaja na `ivotnu sredinu. uz obezbje|ewe odr`ivosti ekosistema. a otpadne vode i kanalizacija mogu se ispu{tati u vode – uz primjenu odgovaraju}eg tretmana – na na~in koji ne predstavqa opasnost za prirodne procese ili za obnovu kvaliteta i kvantiteta vode. Vode se mogu koristiti i optere}ivati. kvalitet i biotu voda iz kojih se vr{i snabdijevawe ili u koje se vr{i povrat. za{titu korita. Vazduh mora biti za{ti}en od optere}ewa bilo koje vrste vje{ta~kih uticaja koja se vr{e na vazduh ili na druge komponente `ivotne sredine putem transmisija radiokativnih. Za{tita zemqi{ta ^lan 13. Prostornim planovima odre|uju se zone izgradwe na odre|enim lokacijama u odre|enom podru~ju zavisno od stepena optere}ewa `ivotne sredine i svrhe izgradwe unutar odre|enih dijelova na odre|enim lokacijama.). izazivaju infekcije. mora se osigurati adekvatno razdvajawe i za{tita povr{inskog zemqi{ta. struktura protoka. kao i kori{}ewe tog zemqi{ta kao poqoprivrednog zemqi{ta. kao i prenos voda. ekotoksi~ne. Za{tita biosfere obuhvata za{titu `ivih organizama. avgust 2002. u~e{}e javnosti i finansirawe za{tite vazduha propisani su posebnim Zakonom o za{titi vazduha. Za{tita vazduha obuhvata za{titu atmosfere u cijelosti. uslovi protoka. obalnih podru~ja kopnenih voda i akvafera. itd. kvantiteta i wihovih zaliha. Prirodan protok. kao i proizvodwa i kori{}ewe proizvoda. Opasne supstance i tehnologije ^lan 18. a tamo gdje postoje uslovi za to i ponovni razvoj – ~ak i ranije u toku samog kori{}ewa prirodnih resursa `ivotne sredine ukoliko se to zahtjeva zakonskim propisima ili odlukom nadle`nog organa. Kori{}ewe biosfere mo`e se vr{iti na na~in koji ne naru{ava prirodne procese i uslove biodiverziteta. te biote zemqi{ta. Ekstrakcija i povrat otpadnih voda u vode. isuvi{e podlo`ne koroziji. nakon zavr{etka djelatnosti koje ukqu~uju kori{}ewe zemqi{ta. organizacija za{tite voda. a koje su po svom kvantitetu ili kvalitetu. kao i pojas za{titnih zona unutar jedinica lokalne samouprave. Komponente `ivotne sredine moraju biti za{ti}ene pojedina~no i u sklopu ostalih komponenti `ivotne sredine. Obavqawe odre|enih djelatnosti u pojedinim zonama gdje postoji za{titna udaqenost ili podru~je. U skladu s tim utvr|uje se i na~in optere}ivawa i kori{}ewa komponenti `ivotne sredine.

[irewe i unapre|ivawe saznawa o `ivotnoj sredini su primarne obaveze republi~kih organa i organa jedinica lokalne samouprave. . Za{tita `ivotne sredine od buke i vibracija obuhvata sve vrste za{tite od vje{ta~ki proizvedenih emisija energije koje izazivaju {tetne posqedice po zdravqe. Ako je odlukom suda utvr|ena odgovornost za u~iwenu {tetu. na na~in: . Ministar za urbanizam. Na osnovu zahtjeva vlasnika nepokretnosti. U okviru za{tite od buke. na na~in da se procjewuju zajedno sa socijalnim i ekonomskim podacima. . naknade {teta propisani su posebnim Zakonom o upravqawu otpadom. koordinira podr{ku i procjenu takvih istra`ivawa. kao i prakti~ne primjene doma}ih i me|unarodnih istra`iva~kih radova. Za{tita od {tetnih uticaja radijacije po `ivotnu sredinu obuhvata za{titu od vje{ta~ki i prirodno proizvedene jonizacije i termalne radijacije. . Kada se primjewuju tehnologije koje mogu predstavqati opasnost od {tete po `ivotnu sredinu. kao i drugim ministrima.da uzroci uticaja na `ivotnu sredinu mogu biti utvr|eni sa zadovoqavaju}om ta~no{}u. stambeno-komunalne djelatnosti. objavqivawe nalaza. odnosno da ih potvrde i evidentiraju u skladu sa propisanim tehni~kim mogu}nostima. 24.Strana 5 Kada se upravqa opasnim supstancama ili u toku upotrebe – ukqu~uju}i i eksploataciju. Ministar nadle`an za `ivotnu sredinu je du`an. kao i aktivnosti mjerewa. gra|evinarstvo i ekologiju (u daqem tekstu: ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine) je obavezan podzakonskim aktom uspostaviti sistem informisawa o `ivotnoj sredini i omogu}iti sprovo|ewe monitoringa stawa `ivotne sredine. V .INFORMISAWE I EDUKACIJA U OBLASTI ZA[TITE @IVOTNE SREDINE Sistem informisawa o `ivotnoj sredini i prikupqawe informacija ^lan 22.da je mogu}e utvrditi kvantitativne i kvalitativne promjene stawa `ivotne sredine koje su nastale kao rezultat kori{}ewa. odnosno izvora koji stvaraju buku ili vibracije. . Otpad ^lan 19. Imalac otpada je du`an preduzeti adekvatne mjere za upravqawe otpadom i obezbjediti osnovne mjere u ciqu spre~avawa stvarawa otpada. ^lan 23. bri{u se ukoliko organ nadle`an za ocjenu zakonitosti donese povodom pravnog lijeka suprotnu odluku. proizvodwu. utvr|eni odlukom nadle`nog organa uprave ili suda upisuju se u katastar nekretnina. Obim i vrsta stalne {tete po `ivotnu sredinu. Buka i vibracije ^lan 20. djelatnosti i odgovornosti upravqawa otpadom. . transport. moraju se preduzeti sve potrebne za{titne i sigurnosne mjere kojima se rizik od opasnosti po `ivotnu sredinu svodi na najni`i stepen ili se sasvim elimini{e mogu}nost takvih opasnosti.ukqu~uju}i ambala`u i materijal za pakovawe tih supstanci. Sistem informisawa se uspostavqa i organizuje na osnovu teritorijalne gustine naseqenosti. Korisnici `ivotne sredine su du`ni da vr{e mjerewe optere}ewa i kori{}ewa `ivotne sredine nastalo kao rezultat wihovih djelatnosti na na~in utvr|en ovim zakonom. Istra`ivawe u oblasti za{tite `ivotne sredine i tehni~ki razvoj ^lan 25. ukqu~uju}i i detaqne prikaze koji su potrebni za odre|ivawe uzro~no-posqedi~ne veze u odnosu na {tetu. ekstrakciju sirovina i mogu}e energije. ili kada se primjewuju opasne tehnologije. Radijacija ^lan 21. prekograni~no kretawe otpada.smawivawe optere}ewa. Edukacija. avgust 2002. . skladi{tewe. reciklirawa i tretirawa otpada za ponovnu upotrebu. a u ciqu osiguravawa stru~ne edukacije o `ivotnoj sredini i da nastavi sa unapre|ivawem znawa na trajnoj osnovi. takva odluka se po slu`benoj du`nosti dostavqa organu nadle`nom za za{titu `ivotne sredine i katastru nekretnina. odnosno spre~avawe pove}avawa optere}ewa bukom ili vibracijama. . organizaciju nau~nog istra`ivawa i tehni~kog razvoja. Izvr{avawe obaveza koje se odnose na za{titu `ivotne sredine se unapre|uje kroz razvoj nauke i tehnologije. kao i sa aspekta uticaja na zdravqe stanovni{tva. kako bi se na taj na~in pru`ila podr{ka ciqevima za istra`ivawe stawa `ivotne sredine. Planirawe upravqawa otpadom. dozvole za upravqawe otpadom. odnosno sve vrste proizvoda koji se odla`u ili za koje se planira da }e biti odlo`eni.naknadna za{tita u onim sredinama koje su pod stalnim optere}ewem iznad utvr|enih standarda. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . Za{tita od {tetnog uticaja otpada na `ivotnu sredinu obuhvata tretirawe svih vrsta supstanci i proizvoda . Odluka se po slu`benoj du`nosti dostavqa katastru nekretnina radi brisawa izvr{enog upisa.da se koristi u svrhu planirawa. obrade i evidentirawa podataka o kori{}ewu i optere}ewu. Studija usmjerena na istra`ivawe stawa `ivotne sredine i razvoja za{tite `ivotne sredine predmet je prioritetne podr{ke. da u saradwi sa ministrom nadle`nim za nau~na istra`ivawa. obuka i kultura u sferi za{tite `ivotne sredine ^lan 26.Subota. i porediti ih na me|unarodnom nivou. kako je to utvr|eno zakonskim propisima. odnosno ekstrakciju. te omogu}e pristup podacima nadle`nim organima. izradu i primjenu. Svaki gra|anin ima pravo da sti~e i unapre|uje saznawa o `ivotnoj sredini. nadzor nad upravqawem otpadom.da se {to je mogu}e prije mo`e predvidjeti opasnost po `ivotnu sredinu. ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine du`an je sara|ivati sa ministrom nadle`nim za prosvjetu. potrebno je primjewivati tehni~ke i organizacione metode koje podsti~u: . mora se odrediti za{titna oblast ili razdaqina shodno prirodi izvora opasnosti kako bi se umawio rizik od opasnosti po `ivotnu sredinu.mogu preduzimati mjere predvi|ene propisima i druge mjere od strane nadle`nih organa. odlukom organa uprave nadle`nim za `ivotnu sredinu ili odlukom suda se utvr|uje prestanak ili smawewe stepena prirodne zaga|enosti `ivotne sredine.smawivawe stvarawa emisija buke ili vibracija. prikupqawa. te ne{kodqivo odlagawe. Unos podataka o `ivotnoj sredini u druge registre ^lan 24. U toku ispuwavawa obaveza Republike Srpske u sferi za{tite `ivotne sredine.

ime odgovornog lica i adresu lokacije postrojewa. Zahtjev za davawe informacija o `ivotnoj sredini bi}e odbijen: . Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine u saradwi sa Ministarstvom prosvjete i Ministarstvom nauke i kulture izra|uje godi{we obrazovne planove u oblasti za{tite `ivotne sredine i postupa u skladu sa istim. ministar }e predstavnicima javnosti koja bi mogla biti ugro`ena. dodijeliti raspolo`iva finansijska sredstva. Funkcioner koji rukovodi organom uprave mora obezbijediti da informacije o `ivotnoj sredini u~ine dostupnim javnosti. bez obzira da li je ona prouzrokovana djelatnostima ~ovjeka ili prirodnim uzrocima.ako je opravdano da organ uprave dostavi tra`ene informacije u drugoj formi. . Organ pred kojim se vodi postupak. ili se odnosi na informaciju koja se ti~e unutra{wih odnosa organa uprave.podatke koji se odnose na izdavawe dozvola. kako se u~estvuje u odlu~ivawu i kako se dolazi do pristupa pravdi po pitawima za{tite `ivotne sredine. koja ugro`avaju ili mogu ugroziti `ivotnu sredinu i dostavqa godi{wi izve{taj o izdatim dozvolama za ta postrojewa Ministarstvu nadle`nom za za{titu `ivotne sredine.me|unarodne odnose. .ukoliko se zahtjev odnosi na informacije ~iji sadr`aj nije pripremqen. Pristup informacijama o `ivotnoj sredini ^lan 32. nau~nim institucijama. a takve informacije su izuzete od davawa nekim drugim. Podaci iz registra su dostupni javnosti.ako je zahtjev neosnovan ili ako ne sadr`i dovoqno podataka u vezi sa tra`enom informacijom.ukoliko nijedan organ uprave ne posjeduje tra`ene informacije o `ivotnoj sredini. prekr{ajni postupak ili postupak vezan za radne odnose pokrenut radi naknade {tete. mogu}nost u~estvovawa u odlu~ivawu i mogu}nost pristupa pravdi po pitawima vezanim za za{titu `ivotne sredine bez obzira na dr`avqanstvo. promjene i sl. Parni~ni. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine vodi registar postrojewa i zaga|iva~a. avgust 2002. ka`wavawa. . . u kojem u~estvuje lice radi za{tite svojih prava propisanih ovim zakonom. ovog ~lana u saradwi sa me|uentitetskim tijelom. Registar sadr`i slijede}e podatke o djelatnostima i postrojewima koja ugro`avaju ili mogu ugroziti `ivotnu sredinu : . Informacije o `ivotnoj sredini }e biti stavqene na raspolagawe najkasnije u roku od 15 dana od dana podno{ewa zahtjeva za davawe informacija. U slu~aju neposredne opasnosti po qudsko zdravqe ili `ivotnu sredinu.relevantne podatke koji se ti~u emisija.. ^lan 27. Republi~ki organi i organi lokalne samouprave su du`ni pru`iti podr{ku obrazovnim institucijama. Republi~ki organi uprave i organi jedinica lokalne samouprave du`ni su izvr{iti obaveze iz prethodnog ~lana preko institucija za obrazovawe. osim: . gowewa ili uznemiravawa lica koja su ostvarila svoje pravo na u~e{}e javnosti se smatra nezakonitim. nadle`ni organ uprave }e dati uputstva podnosiocu zahtjeva gdje mo`e dobiti potrebne informacije.ukoliko je informacija dostupna javnosti u drugoj formi. VI . Odredbama ovog zakona daje se mogu}nost pristupa javnosti informacijama. nacionalnost ili mjesto prebivali{ta. Edukacija i kadrovsko ja~awe ^lan 31. tehni~kog procesa. goweno ili uznemiravano na bilo koji na~in zbog u~e{}a u postupku. u saradwi sa udru`ewima za za{titu `ivotne sredine i nevladinim organizacijama koje anga`uju javnost u za{titi `ivotne sredine. . Jedinica lokalne samouprave prikupqa podatke o mawim postrojewima. lokalne zajednice i {tampe. vjerskim zajednicama. kao i koristiti sredstva javnog informisawa. stru~nim organizacijama i udru`ewima kako bi mogli djelotvornije sprovoditi svoje obrazovne aktivnosti i ukoliko je potrebno. U zahtjevu se ne moraju navesti razlozi za tra`enu informaciju. Zahtjev za pristup informacijama o `ivotnoj sredini mo`e biti odbijen ukoliko bi objavqivawe datih informacija imalo {tetan uticaj na: . Aktivno pru`awe informacija o za{titi `ivotne sredine ^lan 29. na na~in propisan ovim zakonom.Strana 6 . U takvim slu~ajevima.U^E[]E JAVNOSTI I PRISTUP INFORMACIJAMA KOJE SE ODNOSE NA PITAWA @IVOTNE SREDINE ^lan 30. krivi~ni.ukoliko je informacija ve} adekvatno data predstavnicima nevladinih organizacija. relevantnim rezultatima i preduzetim mjerama. a za pravna lica bez obzira na sjedi{te. Zahtjev za pristup informacijama o `ivotnoj sredini mora biti u pisanoj formi. du`an je obezbijediti da lice ne bude ka`weno. . .kratak opis aktivnosti. ^lan 33. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine u saradwi sa Ministarstvom prosvjete i Ministarstvom nauke i kulture organizuje redovnu obuku nevladinih organizacija koje se bave pitawima za{tite `ivotne sredine. Obrazovni planovi sadr`e podatke o tome kako se dolazi do pristupa informacijama. Registar postrojewa i zaga|iva~a ^lan 28. 24. produkovawa otpada. opasnih supstanci prisutnih u postrojewu. odbranu ili op{tu bezbjednost. . Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine je obavezan davati sve informacije o `ivotnoj sredini propisane podzakonskim aktom na transparentan na~in koriste}i publikacije u {tampanoj i elektronskoj formi koje su lako dostupne javnosti .Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. Odgovor na zahtjev mora biti u pisanoj formi. s tim da postoji obaveza organa da obrazlo`i razlog zbog kojeg se informacija dostavqa u drugoj formi ili . kori{}ewa resursa i energije. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine propisuje metodologiju i na~in vo|ewa registra iz stava 1.podatke o kontroli. kao i kopije dokumentacije koja sadr`i takva informacija. Obrazovnim planovima za za{titu `ivotne sredine unapre|uje se obrazovawe i svijest javnosti o za{titi `ivotne sredine u nastavnom i vannastavnom programu. odmah dostaviti sve podatke koje posjeduju organi uprave i koji bi mogli omogu}iti javnosti preduzimawe mjera za spre~avawe ili smawewe {tete koja proizilazi iz odre|ene opasnosti.

U slu~aju izuzetno slo`enih pitawa. . Takse za pru`awe informacija ^lan 34. . Ako se odbije pristup informaciji.~iwenici da je data djelatnost podlo`na entitetskom ili prekograni~nom postupku procjene uticaja na `ivotnu sredinu. U~e{}e javnosti u odlukama o posebnim djelatnostima ^lan 35. Za slu~ajeve u kojima organ uprave mora da sprovede istra`ivawe ili neke druge aktivnosti na koje nije obavezan zakonom.postupcima procjene uticaja projekata na `ivotnu sredinu (poglavqe IX ovog zakona). Nadle`ni organ uprave mo`e odlu~iti da se ne}e primijeniti odredba ovog zakona. Ako organ uprave ne posjeduje tra`ene informacije du`an je u najkra}em roku proslijediti zahtjev organu uprave za koji smatra da ima tra`ene informacije i da o tome obavijesti podnosioca zahtjeva. nadle`ni organ uprave u pisanoj formi obavje{tava podnosioca zahtjeva o odbijawu pristupa informaciji u roku od osam dana od podno{ewa zahtjeva za pristup informaciji. U ovom okviru.organima uprave od kojih se mogu dobiti bitne informacije i kod kojih javnost mo`e izvr{iti pristup bitnim informacijama.tok pravde. . informacije koje su dostupne u vrijeme postupka u~e{}a javnosti.organima uprave ili bilo kog drugog zvani~nog organa kome se mogu podnijeti primjedbe i pitawa kao i vremenski rok za podno{ewe primjedbi ili pitawa. propisa}e se poseban iznos takse. u pisanoj formi podnijeti primjedbe.pokretawu postupka. ovog ~lana. i stavom 2. . Zainteresovana javnost }e biti obavje{tena prije o vremenu po~etka postupka izvo|ewa dokaza.opis zna~ajnih uticaja predlo`ene djelatnosti na `ivotnu sredinu. pravo lica na zakonito su|ewe i mogu}nost organa da sprovedu krivi~nu ili drugu istragu. i .povjerqivost li~nih podataka i/ili dokumente koji se odnose na fizi~ka lica u slu~aju da ta lica nisu dala saglasnost za otkrivawe datih informacija javnosti gdje je ta povjerqivost predvi|ena zakonom. avgust 2002. Rok se mo`e produ`iti za jo{ osam dana zbog slo`enosti informacije. Organi uprave mogu odlukom propisati taksu za davawe informacija.predlo`enim aktivnostima/djelatnostima i zahtjevu za izdavawe ekolo{ke dozvole kome }e biti donesena odluka.interese tre}eg lica koje je obezbijedilo tra`ene informacije a da na to nije bilo obavezno i ukoliko to lice ne da saglasnost sa otkrivawem datog materijala. organ uprave }e na zahtjev zainteresovane javnosti. ovog ~lana. Ove tra`ene informacije }e sadr`avati slijede}e: . Zainteresovana javnost mo`e. analize ili mi{qewa koje smatra bitnim za datu djelatnost. organ uprave mo`e na zahtjev zainteresovane javnosti da produ`i ovaj rok jo{ za 30 dana. Nakon pokretawa upravnog postupka.vremenu i mjestu predvi|ene javne rasprave. gdje je to mogu}e.osnovne izvje{taje i stru~na mi{qewa koja su pripremili organi uprave. Organi uprave }e primijeniti odredbe ovog ~lana i na odluke o predlo`enim djelatnostima koje nisu navedene u ~lanu 1. . . s tim da }e podnosilac zahtjeva biti obavje{ten o razlozima produ`ewa. omogu}iti besplatan uvid u sve informacije koje su bitne za dono{ewe odluke. podsticati podnosioce zahtjeva za izdavawe ekolo{ke dozvole da navede zainteresovanu javnost. .predvi|enom postupku. . tj. . Rok za davawe informacija ra~una se od dana kada je podnosilac zahtjeva podnio zahtjev za pristup informaciji organu uprave koji je zahtjev proslijedio.organima uprave koji su odgovorni za dono{ewe odluke. koja }e u~estvovati u raspravama i da obezbjede informacije o ciqevima wihovog zahtjeva za izdavawe ekolo{ke dozvole prije nego {to taj zahtjev podnesu. u najkra}em vremenskom roku. osnov za odbijawe }e se kratko obrazlo`iti uzimaju}i u obzir da objavqivawe informacija nije od javnog interesa.postupcima izdavawa ekolo{kih dozvola za postrojewa koja prelaze pragove propisane podzakonskim aktom. fizi~kih i tehni~kih karakteristika predlo`ene aktivnosti/djelatnosti ukqu~uju}i procjenu o~ekivanih rezidijuma/taloga i emisija. u roku od 30 dana od dobijawa informacija iz stava 1.opis mjera koje su predvi|ene za spre~avawe i/ili smawewe tih uticaja ukqu~uju}i osnovnih alternativnih rje{ewa prou~enih od strane podnosioca zahtjeva i . Informacije koje se daju po zahtjevu ^lan 36.Strana 7 . Ako se odbija pristup informacijama koje se odnose na emisije u `ivotnu sredinu. i koje mogu imati zna~ajan uticaj na `ivotnu sredinu. Organ uprave }e. Organi uprave koji namjeravaju da uvedu takse za davawe informacija stavi}e na uvid podnosiocima zahtjeva cjenovnik sa iznosima taksi koje mogu biti uvedene. u skladu sa Zakonom o op{tem upravnom postupku. Organ uprave }e odobriti pristup informaciji o `ivotnoj sredini ako se takva informacija mo`e izdvojiti od informacija koje su izuzete od objavqivawa propisanog stavom u alineji 3. ukqu~uju}i dostupne informacije o: . zainteresovana javnost }e biti obavje{tena putem sredstava javnog informisawa o slijede}em: . Nadle`no ministarstvo }e obezbijediti u~e{}e javnosti u: . SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . ukoliko bi pristup tra`enoj informaciji imao {tetan uticaj na odbranu zemqe. Organ uprave }e obezbijediti da javnost bude obavije{tena o odluci odmah nakon dono{ewa. .`ivotnu sredinu na koju se informacije odnose. . izme|u ostalog o: . informacije o emisijama koje su bitne za za{titu `ivotne sredine ne smiju se otkrivati.mogu}nosti za u~e{}e javnosti.povjerqivost informacija koje se ti~u trgovine i industrije.opis lokacije. Obavje{tewe }e sadr`ati upozorewe da se u roku od 30 dana od dana obavje{tavawa moraju podnijeti dokazi i ~iwenice koje se ti~u datog slu~aja.prava intelektualne svojine. .Subota. U pokrenutim postupcima. . kao i razlozi na kojima se ona zasniva. {to ne uti~e na pravo da se odbije objavqivawe odre|enih informacija.o stawu `ivotne sredine. Organ uprave }e obezbijediti da tekst odluke bude objavqen. gdje je takva povjerqivost za{ti}ena zakonom kako bi se za{titili legitimni ekonomski interesi. 24.prirodi mogu}e odluke ili nacrtu odluke. . informacije. . kao {to su mjesta uzgoja rijetkih vrsta. .

Vlada je nadle`na. Pri izradi drugih planova i programa. VII . kao i . uputstva. .Strana 8 .utvr|uje nadle`nost Vlade i organa lokalne samouprave u oblasti za{tite `ivotne sredine. Vlada je du`na da primjeni/ugradi standarde koji se odnose na za{titu `ivotne sredine.sprovodi sprovo|ewe zakonske obaveze po pitawu `ivotne sredine. monitoring i nadzor. kao i za implementaciju odluka nadle`nog me|uentitetskog tijela. U slu~aju vanrednih doga|aja koji mogu izazvati naro~ito {tetne posqedice po `ivotnu sredinu.da promovi{e proizvodwu na ekolo{ki prihvatqiv na~in. ukoliko ova nadle`nost nije prenesena na organe lokalne samouprave. . koje je suprotno odredbama propisa vezanih za za{titu `ivotne sredine.nau~nih krugova imenovanih u Vije}e od strane predsjednika Akademije nauka koji su srazmjerno zastupqeni. Nadle`nosti Vlade Republike Srpske u oblasti za{tite `ivotne sredine ^lan 40. . ima pravo podno{ewa `albe drugostepenom organu. avgust 2002. izdavawe ekolo{kih dozvola u skladu sa odredbama ovog zakona i drugim propisima koji se odnose na `ivotnu sredinu. . Postupak pred drugostepenim organom i sudski postupak se smatraju hitnim postupcima. .da donosi pravilnike. . ^lan 38. .organizacija i ustanova koji zastupaju stru~ne i ekonomske interese. odnosno pravo podno{ewa tu`be sudu shodno odredbama Zakona o op{tem upravnom postupku. .usvaja strategiju za{tite `ivotne sredine i druge planove neophodne za o~uvawe interesa za{tite `ivotne sredine. i dr.analizira i ocjewuje stawe `ivotne sredine i aktivnosti za{tite `ivotne sredine. da ukloni posqedice {tete nastale po `ivotnu sredinu i nadoknadi tro{kove prouzrokovane nastankom {tete. . u ciqu pru`awa savjeta Vladi i ministru nadle`nom za pitawa za{tite `ivotne sredine. .da predla`e Narodnoj skup{tini Republike Srpske prijedlog strategije za{tite `ivotne sredine i podnosi Narodnoj skup{tini izvje{taj o stawu `ivotne sredine. U ciqu ostvarivawa {ire dru{tvene. . .obavqa poslove za{tite `ivotne sredine.uspostavqa i rukovodi sistemom informisawa o `ivotnoj sredini. te da promovi{e poboq{awe stawa `ivotne sredine.da izvr{ava zakone.vr{i upravni nadzor nad radom organa jedinica lokalne samouprave za za{titu `ivotne sredine. Vlada Republike Srpske u oblasti za{tite `ivotne sredine nadle`na je: . Vije}e zauzima stavove o programima i drugim pitawima vezanim za za{titu `ivotne sredine i iste dostavqa Vladi i nadle`nom resornom ministarstvu. Nadle`nosti Ministarstva u oblasti za{tite `ivotne sredine ^lan 42. Savjetodavno vije}e za za{titu `ivotne sredine Republike Srpske ^lan 41. . kao {to su. Vije}e obrazuje Vlada kao posebno tijelo koje ima konsultativnu i savjetodavnu ulogu.u~estvuje u izradi programa i planova koji se odnose na kori{}ewe prirodnih resursa a u~estvuje i u izradi i ostvarivawu posebnog plana za pitawa za{tite `ivotne sredine.. . da na wega nije u potpunosti ili pravilno odgovoreno.sprovodi interese za{tite `ivotne sredine dono{ewem zakona. kori{}ewa i razvoja `ivotne sredine. Vije}e se sastoji od 15 ~lanova i to iz: .udru`ewa za za{titu `ivotne sredine.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Pristup pravdi Subota. Ministarstva dostavqaju Vije}u svoje planove koji se odnose na izradu propisa i programa politike u okviru svojih nadle`nosti radi zauzimawa stavova i davawa mi{qewa na iste. . i procjewuje wihovo izvr{avawe svake dvije godine na osnovu izvje{taja Vlade o stawu `ivotne sredine. a vr{i i nadzor nad poslovima koje obavqaju organi uprave na lokalnom nivou.odobrava sredstva za ostvarivawe ciqeva vezanih za `ivotnu sredinu. ^lan 37. 24.da kontroli{e kori{}ewe tih sredstava. Funkcioner koji rukovodi organom uprave }e obezbijediti da svako lice koje smatra da wegov zahtjev za davawe informacija nije razmatran.priprema zakone i druge propise i op{te akte. . Vije}e u~estvuje u ocjewivawu strate{kih procjena `ivotne sredine i nacrta koji slu`e kao osnova za strate{ku procjenu `ivotne sredine. odluke i druge akte za izvr{avawe zakona iz oblasti za{tite `ivotne sredine i stara se za unapre|ewe sistema organa dr`avne uprave za za{titu `ivotne sredine. da je neosnovano odbijen. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine je kopredsjedavaju}i Vije}a. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine obavqa slijede}e poslove: .za ostvarivawe prava i izvr{avawe obaveza proiza{lih iz me|unarodnih sporazuma iz oblasti za{tite `ivotne sredine. kao i iskustva ste~ena u oblasti za{tite. te unapre|uje primjenu tehnologija i postrojewa koji su prihvatqivi za `ivotnu sredinu. . te usmjerava i uskla|uje rad ministarstava nadle`nih za za{titu `ivotne sredine. i u tom pogledu ispuwava zahtjeve koji se odnose na za{titu `ivotne sredine. odnosno da pokrenu postupak pred sudom radi ocjene zakonitosti. Predstavnici zainteresovane javnosti koji su u~estvovali u prvostepenom postupku imaju pravo da ulo`e `albu na prvostepene odluke organa uprave. Pored ocjena zakonitosti odluka navedenih u stavu 1.rukovodi poslovima uprave u oblasti za{tite `ivotne sredine. kao i pri uspostavqawu razvojnih ciqeva.NADLE@NOSTI Nadle`nosti Narodne skup{tine u oblasti za{tite `ivotne sredine ^lan 39. ovog ~lana zainteresovana javnost ima pravo pokretawa sudskog postupka kako bi osporila odre|eno ~iwewe ili ne~iwewe koje vr{i fizi~ko lice ili organ uprave. obrazuje se Savjetodavno vije}e za za{titu `ivotne sredine (u daqem tekstu: Vije}e). druge propise i op{te akte i sprovodi politiku Republike u oblasti za{tite `ivotne sredine. nau~ne i stru~ne osnove za za{titu `ivotne sredine. Narodna skup{tina Republike Srpske u oblasti za{tite `ivotne sredine nadle`na je da: . Vlada imenuje predsjedavaju}eg Vije}a iz reda ~lanova Vije}a na godinu dana.

. Dono{ewe republi~kog strate{kog plana ^lan 50. . Lokalni programi za{tite `ivotne sredine moraju biti uskla|eni sa Republi~kim strate{kim planom. na na~in i pod uslovima propisanim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona. Lokalni programi ^lan 51. ovog zakona.Republi~ki strate{ki plan za{tite `ivotne sredine (u daqem tekstu: Republi~ki strate{ki plan). Prijedlog republi~kog strate{kog plana sa obrazlo`ewem. Uloga javnog tu`ioca ^lan 45. Lokalni programi za{tite `ivotne sredine sadr`e dugoro~ne mjere i aktivnosti za{tite `ivotne sredine. Op{tine. O planirawu uop{te ^lan 47. Elementi planskih dokumenata ^lan 48. Radi planirawa za{tite `ivotne sredine na nivou Bosne i Hercegovine. . Savjetnik za pitawa za{tite `ivotne sredine u Ministarstvu nadle`nom za za{titu `ivotne sredine je nosilac aktivnosti i koordinira radom savjetnika za pitawa za{tite `ivotne sredine u ostalim ministarstvima u procesu ujediwewa interesa za{tite `ivotne sredine. op{tina i gradova kao i ostalim planovima razvoje svih sektora privrede.u~estvuju u postupcima izdavawa dozvola za djelatnosti koje imaju direktan uticaj na `ivotnu sredinu.PLANIRAWE ZA[TITE @IVOTNE SREDINE Sistem planirawa ^lan 46. Republi~ki strate{ki plan sprovode nadle`ni republi~ki organi uprave i organizacije. vazduha i prirode.~isto}a `ivotne sredine na toj lokaciji. Na osnovu podnesenih izvje{taja skup{tine mogu izmijeniti ili dopuniti odgovaraju}e planske dokumente (rebalans).Programi za{tite `ivotne sredine op{tina i gradova (u daqem tekstu: lokalni programi). . O sprovo|ewu odre|enih planskih dokumenata za{tite `ivotne sredine podnose se izvje{taji skup{tinama koje su donijele planske dokumente. U slu~aju nastanka {tete ili postojawa opasnosti po `ivotnu okolinu javni tu`ilac ima pravo podnijeti tu`bu radi zabrane ili ograni~ewa djelatnosti. upravqawa otpadom i drugim sastavnim komponentama `ivotne sredine i uticajima na `ivotnu sredinu.sredstva i metode za ostvarivawe postavqenih ciqeva. svake dvije godine. odnosno grada.subjekte planirawa.izdaju ekolo{ke dozvole na na~in propisan odredbama ovog zakona kao i odredbama drugih propisa koji se odnose na za{titu `ivotne sredine. Na osnovu usvojenog nacrta republi~kog strate{kog plana.na~ela i smjernice za za{titu `ivotne sredine. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . socijalnim i prostornim planskim dokumentima o razvoju Republike. Organi lokalne samouprave u oblasti za{tite `ivotne sredine obavqaju slijede}e poslove: . . . Nacrt republi~kog strate{kog plana priprema i izra|uje ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine i dostavqa Savjetodavnom vije}u. . Vlada dostavqa Narodnoj skup{tini na razmatrawe i dono{ewe. kao i podnijeti tu`bu radi naknade {tete nastale vr{ewem te djelatnosti.op{te elemente za za{titu i upravqawe `ivotnom sredinom iz ~lana 55.odre|uje ekolo{ki klasifikacioni sistem supstanci. Republi~ki strate{ki plan sadr`i: . i izdaje dozvole za distribuciju i kori{}ewe istih.podatke o sada{wem stawu `ivotne sredine. VII . Odgovornosti organa lokalne samouprave ^lan 44. koji se donose na osnovu posebnih zakona. . Svi planski dokumenti za{tite `ivotne sredine donose se na period od {est godina.Strana 9 . . 24. . entitetske vlade zakqu~uju me|uentitetski sporazum. Vlada u roku od 30 dana dostavqa nacrt republi~kog strate{kog plana Narodnoj Skup{tini na razmatrawe i usvajawe. . kao i sadr`aje takvih instrumenata. Savjetnik za pitawa za{tite `ivotne sredine ^lan 43. odnosno gradski organi uprave i organizacije. U Republici Srpskoj se donose slijede}i planski dokumenti o za{titi `ivotne sredine: . naro~ito za slijede}e oblasti: . odnosno gradovi su du`ni da pripreme i donesu programe za{tite `ivotne sredine u periodu od {est godina u skladu sa republi~kim strate{kim planom. Republi~ki strate{ki plan ^lan 49. Planski dokumenti za za{titu `ivotne sredine sadr`e: .organizuje poslove koji imaju za ciq spre~avawe ili smawewe {tetnih posqedica po `ivotnu sredinu.kao i redoslijed ostvarivawa planiranih aktivnosti i zadataka s utvr|enim rokovima.republi~ke strate{ke dokumente o za{titi voda. . . koji su od interesa i u nadle`nosti op{tine. proizvoda i tehnologija.ciqeve koji se moraju ostvariti u planiranom periodu.aktivnosti i zadatke koji se trebaju obaviti radi ostvarivawa planiranih ciqeva. Mjere za{tite `ivotne sredine utvr|ene planskim dokumentima o za{titi `ivotne sredine moraju biti uskla|ene sa ekonomskim. da u roku od 30 dana da svoje primjedbe.izvr{avaju poslove i zadatake iz svoje nadle`nosti propisane zakonima i podzakonskim aktima donesenim na osnovu wih u oblasti za{tite `ivotne sredine.nazna~ena podru~ja u kojima su potrebni posebni instrumenti za za{titu `ivotne sredine. avgust 2002. a lokalne programe sprovode op{tinski. sa nazna~enim planiranim izvorima finansirawa. Po isteku roka iz stava 1. Vlada priprema u roku od 60 dana prijedlog plana i dostavqa ga Narodnoj skup{tini na razmatrawe i usvajawe. U ministarstvima se bira savjetnik za pitawa za{tite `ivotne sredine.Subota. ovog ~lana izra|eni nacrt Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine dostavqa Vladi Republike Srpske.

upotreba energije. . avgust 2002.za{tita od buke. vazduh. ^lan 59. zajedno sa mi{qewem Savjetodavnog vije}a za za{titu `ivotne sredine.za znatne promjene na projektima iz stava 1. Strate{ka procjena uticaja na `ivotnu sredinu sadr`i: . Prilikom dono{ewa propisa i odluka. odnosno odluku. . . op{tinskih postrojewa. zajedno sa nacrtom propisa. Nadle`ni organi za procjenu uticaja na `ivotnu sredinu ^lan 57.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. Procjena uticaja na `ivotnu sredinu podrazumijeva: utvr|ivawe. Zakonom }e se propisati obaveza da su odre|ena preduze}a du`na da donesu programe upravqawa za{titom `ivotne sredine ili druge planske dokumente o za{titi `ivotne sredine. kori{}ewe prostora. ^lan 54. Procjena uticaja na `ivotnu sredinu potrebna je: . .drena`a buji~nih voda. Uz zahtjev za dono{ewe rje{ewa o odobrewu za gra|ewe. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine odlu~uje o dono{ewu procjene uticaja na `ivotnu sredinu.me|udjelovawe faktora navedenih u alinejama jedan. potrebno je pribaviti strate{ku procjenu uticaja na `ivotnu sredinu. koja se namjerava donijeti.qude. floru i faunu. odnosno odluke i strate{koj procjeni uticaja na `ivotnu sredinu. nadle`no ministarstvo pribavqa saglasnost lokalnog organa uprave nadle`nog za urbanizam. vodu.zemqi{te. veleprodaje. nadle`no ministarstvo dostavqa nadle`nim organima i zainteresovanim licima radi davawa mi{qewa i primjedbi. drena`a i pre~i{}avawe kanalizacije na teritoriji grada. Savjetodavno vije}e mo`e zahtijevati pomo} stru~waka da se izvr{i detaqna procjena uticaja na `ivotnu sredinu za odre|eni propis. . dostavqa se: . Projekti podlo`ni procjeni uticaja na `ivotnu sredinu ^lan 58. namjeni i veli~ini projekta. .opis predvi|enih mjera kako bi se sprije~ile.tretirawe.stepen do kojeg namjeravani propis ili odluka mo`e pozitivno ili negativno uticati na stawe `ivotne sredine. . . ^lan 56. ovog ~lana. . . . 24. a koje mogu {tetno uticati na kvalitet `ivotne sredine odnosno neku od komponenti `ivotne sredine i qudsko zdravqe. Planski dokumenti preduze}a ^lan 52. podnosilac zahtjeva mora dostaviti ovjerenu kopiju odobrene studije o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu. . te primjedbe i sugestije me|uentitetskog tijela.materijalna dobra i kulturno nasqe|e. ovog ~lana.snabdijevawe vodom za pi}e.tretirawe otpada na teritoriji grada. Preduze}a donose programe upravqawa za{titom `ivotne sredine u okviru svojih potreba i interesa. Strate{ka procjena ^lan 53. . emisije ili proizvodwa otpada u zadwih deset godina prelazi 25% i . Strate{ka procjena uticaja na `ivotnu sredinu dostavqa se Savjetodavnom vije}u za pitawa za{tite `ivotne sredine. Strate{ku procjenu uticaja na `ivotnu sredinu pribavqa predlaga~ propisa ili odluke iz stava 1. dva i tri.podaci koji su potrebni za identifikaciju i procjenu osnovnih uticaja na `ivotnu sredinu. odnosno odluku.za prestanak rada postrojewa i ru{ewe objekata iz stava 1. odnosno stanovni{tvo. Savjetodavno Vije}e du`no je da u roku od 90 dana donese mi{qewe o nacrtu propisa.izvod iz planskog akta. odnosno odlukom. odnosno odluke. .za projekte ~iji rast proizvodwe. odnosno grada. koje donosi Vlada ili skup{tina op{tine. Uz zahtjev iz stava 1. Kad odlu~uje o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu. IX . . smawile ili ukoliko je mogu}e sanirale zna~ajne nepovoqne posqedice. prikupqawe.opis projekta koji sadr`i informacije o lokaciji. opisivawe i analizu direktnih i indirektnih uticaja nekog projekta na slijede}e elemente i faktore: . vibracija i zaga|enosti vazduha nastale kao rezultat aktivnosti javnosti i javnih usluga. . .kolike su mogu}nosti nadle`nih organa uprave da sprovedu propis. kori{}ewe vode.organizovawe lokalnog transporta.upravqawe zelenim povr{inama i lokalnim prirodnim za{ti}enim podru~jima. . organa uprave nadle`nog za zdravqe i za{titu prirode na ~ijoj teritoriji se projekat predla`e. ovog ~lana sa dokazima. Uz zahtjev za dono{ewe odluke o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu za projekte navedene u prethodnom ~lanu ovog zakona.PROCJENA UTICAJA NA @IVOTNU SREDINU Ciq procjene uticaja na `ivotnu sredinu ^lan 55. kao i projekti podlo`ni procjeni uticaja na `ivotnu sredinu ukoliko nadle`ni organ tako odlu~i dono{ewem odluke o procjeni.u kojoj mjeri su povoqni uslovi za uvo|ewe mjera namjeravanim propisom. odnosno odluka ne bude donesena.kratak pregled alternativa koje je dao obra|iva~/podnosilac zahtjeva za projekat sa osnovnim razlozima zbog kojih su date alternative izabrane uzimaju}i u obzir uticaj na okolinu. klimu i prostor. .lokalno upravqawe energijom. ako propis.Strana 10 . Strate{ku procjenu uticaja na `ivotnu sredinu izra|uje pravno lice koje ima licencu nadle`nog ministarstva. npr. Podzakonskim aktom utvr|uju se projekti za koje je uvijek potrebna procjena uticaja na `ivotnu sredinu.kolika bi {teta mogla nastati po `ivootnu sredinu. ovog ~lana i dostavqa je uz nacrt propisa ili odluke wenom donosiocu. ugostiteqstva. .

.nadle`nim organima. proslijediti datoj dr`avi/entitetu posebno poglavqe studije o uticaju na `ivotnu sredinu i bitne podatke koji se ti~u datog postupka.) ostavqaju}i im rok od 30 dana od dana primawa nacrta studije za davawe primjedbi. Studija o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu ne}e se odobriti ukoliko se: . Odobravawe studije o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu ^lan 64. podmiriti iz sredstava Fonda za za{titu `ivotne sredine. Vjerovatno}a prekograni~nih uticaja na `ivotnu sredinu ^lan 63.utvrdi da projekat nije u skladu sa planom za{tite `ivotne sredine na dr`avnom i entitetskom nivou. nadle`nim organima iz ~lana 63. stav 1. Odluka o odbijawu zahtijeva za odobrewe studije o procjeni uticaja dostavqa se: . Javna rasprava ^lan 62. . ministar }e preduzeti sve neophodne mjere kako bi obezbjedio da nadle`ni organi i javnost mogu uzeti u~e{}a u procjeni prekograni~nih uticaja na `ivotnu sredinu. . Kada ovla{}ena institucija za izradu studije o uticaju ima saznawa da }e neki projekat vjerovatno imati zna~ajan uticaj na `ivotnu sredinu drugog entiteta. u roku od 90 dana od dana zakqu~ewa ugovora.ustanovi da projekat nije u skladu sa me|unarodnim obavezama dr`ave po pitawu za{tite `ivotne sredine.opis projekta sa dostupnim informacijama o mogu}em prekograni~nom uticaju. Javnu raspravu vodi predstavnik nadle`nog organa.informacije o odluci koja mo`e biti donesena. . SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . . 35. Nadle`ni organ dostavqa nacrt studije o uticaju na `ivotnu sredinu podnosiocu zahtjeva. Tro{kove koji proizilaze iz stavova 2-4. i javnosti. Stru~waci i predstavnici zainteresovanih op{tina }e prisustvovati javnoj raspravi i ima}e priliku da iska`u svoje stavove. Ukoliko se sazna za projekat koji se odvija u drugoj dr`avi/entitetu koji mo`e imati zna~ajne posqedice po `ivotnu sredinu na teritoriji Republike Srpske.Strana 11 Rok za dostavqawe mi{qewa i primjedbi je 30 dana od dana prijema zahtjeva. Kada ovla{}ena institucija za izradu studije ima saznawa da }e neki projekat vjerovatno imati zna~ajan uticaj na `ivotnu sredinu druge dr`ave izradi}e posebno poglavqe o studiji o uticaju projekta na `ivotnu sredinu.dodatne informacije propisane podzakonskim aktom. U roku od {est mjeseci od dobijawa odluke o procjeni uticaja mo`e se podnijeti zahtjev nadle`noj instituciji za izradu studije o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu. Odluka se objavquje na na~in propisan ovim zakonom. nadle`no ministarstvo }e sa predstavnicima dr`ave na koju projekat mo`e imati uticaja pristupiti konsultacijama. Ovla{}ena institucija }e kona~nu studiju o uticaju na `ivotnu sredinu izraditi u roku od 30 dana po zavr{etku javne rasprave. Ovla{}ena institucija je du`na. Nadle`no ministarstvo }e drugom entitetu/dr`avi na koju mo`e biti uticaja dostaviti obavijest koja sadr`i: .nadle`nom me|uentitetskom organu i ostalim zainteresovanim licima. snosi}e podnosilac zahtjeva. stav 2. Ukoliko dr`ava/drugi entitet koja je obavje{tena. odnosno da bi projekat mogao u znatnoj mjeri ugroziti `ivotnu sredinu. Nadle`no ministarsgvo obavje{tava i poziva javnost na raspravu o nacrtu studije putem sredstava javnog informisawa da u roku od 30 dana po zavr{etku javne rasprave dostave nadle`nom organu pismene primjedbe na nacrt. stav 2. Nakon izrade kona~ne studije. Nadle`no ministarstvo }e tako|e preduzeti sve neophodne mjere kako bi obezbjedilo da primjedbe organa uprave i javnosti do|u do nadle`nih organa dr`ave/drugog entiteta iz koje poti~u prekograni~ni uticaji na `ivotnu sredinu.rok u kome }e se dr`ava/drugi entitet na koje projekat mo`e imati uticaja.informacije propisane ~lanom 36.kada dr`avu na to obavezuju me|unarodni ugovori i na osnovu bilateralnih sporazuma.kada postoji vjerovatno}a da }e projekat imati zna~ajan uticaj na `ivotnu sredinu drugog entiteta. . Odluka o procjeni uticaja dostavqa se podnosiocu zahtjeva i svim licima navedenim u ~lanu 64. Nadle`ni organ priprema zapisnik sa javne rasprave u roku od tri dana nakon odr`avawa. .Subota. i drugim zainteresovanim licima (~l.utvrdi da bi projekat mogao izazvati znatno zaga|ivawe `ivotne sredine. Detaqi o postupcima izrade studije za projekte sa mogu}im me|uentitetskim uticajem mogu biti odre|eni sporazumom izme|u entiteta koji se zakqu~uje uz konsultaciju nadle`nog me|uentitetskog tijela za za{titu `ivotne sredine. .podnosiocu zahtjeva. . izradi}e posebno poglavqe u studiji o mogu}im uticajima projekta na `ivotnu sredinu drugog entiteta. avgust 2002. Nadle`ni organ organizuje javnu raspravu o nacrtu studije u op{tini koja je najbli`a lokaciji datog projekta. Po prijemu zahtjeva. Nadle`no ministarstvo }e omogu}iti u~e{}e predstavnika javnosti iz dr`ave/drugog entiteta na koje projekat mo`e imati uticaja u javnoj raspravi. uva`avaju}i primjedbe upu}ene od strane podnosioca zahtjeva organima iz ~lana 53. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine odobrava studiju o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu u roku od 30 dana od dana dobijawa izra|ene studije o uticaju na `ivotnu sredinu. izjasniti da li `eli da u~estvuje u postupku procjene uticaja na `ivotnu sredinu. Postupak procjene uticaja na `ivotnu sredinu ^lan 60. iska`e svoju namjeru da u~estvuje u postupku procjene uticaja na `ivotnu sredinu. 24. nadle`ni organ je obavezan u daqwem roku od 15 dana zakqu~iti ugovor sa ovla{}enim institucijama o izradi studije o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu u skladu sa smjernicama i uputstvima datim u podzakonskom aktu kojeg donosi ministar. stav 2. dok }e se tro{kovi koji proizilaze iz stava 5. Pravila koja se odnose na procjenu uticaja na `ivotnu sredinu primjewuju se i u slu~ajevima: . ^lan 61. stav 3. nadle`no ministarstvo }e. reciprociteta ili drugih razloga. izraditi nacrt studije o uticaju na `ivotnu sredinu saglasno uputstvu ministra nadle`nog za za{titu `ivotne sredine. Uz zahtjev se podnose: . Sva ostala lica koja prisustvuju javnoj raspravi }e imati priliku da daju svoje primjedbe na na~in koji odredi predstavnik nadle`nog organa.

. . .opis prirode i koli~ine predvi|enih emisija iz postrojewa u sve dijelove `ivotne sredine (vazduh. Podzakonskim aktom }e se propisati pravila za dono{ewe ekolo{ke dozvole. Aktivnosti ili postrojewa koja ugro`avaju ili mogu ugroziti `ivotnu sredinu ili koja imaju ili mogu imati negativan uticaj na `ivotnu sredinu stavqaju se pod poseban re`im kontrole.izbjegavaju produkciju otpada. tehni~ki opis rada. Ekolo{ka dozvola se izdaje i za zna~ajne promjene u radu postrojewa. ovog ~lana moraju da pripreme ovla{}ene institucije. Ekolo{ka dozvola ^lan 68. buke.opis mjera planiranih za pra}ewe emisija unutar podru~ja i wihov uticaj. ovog ~lana predstavqaju op{tu obavezu odgovornog lica koje treba ispuniti tokom izgradwe.dokumentacije u registru/katastru o zaga|enosti `ivotne sredine. ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi postrojewe.opis osnovnih i pomo}nih sirovina.opis ostalih mjera radi uskla|ivawa sa osnovnim obavezama odgovornog lica. .opis stawa lokacije na kojoj se postrojewe nalazi. Ekolo{ka dozvola ima za ciq visok nivo za{tite `ivotne sredine u cjelini preko za{tite vazduha. ovog ~lana. itd. Zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole mora biti dostupan javnosti radi davawa mi{qewa.ime i adresu odgovornog lica i adresu lokacije na kojoj se postrojewe nalazi. . pazi da li su se okolnosti u kojima je vo|en postupak procjene uticaja na `ivotnu sredinu promijenile i kontroli{e da li su ispuweni uslovi odre|eni u studiji o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu. . . tehnologija i drugih tehnika za spre~avawe. zemqi{te) kao i identifikacija zna~ajnih uticaja na `ivotnu sredinu. ove dozvole }e biti izdate zajedno sa ekolo{kom dozvolom. nadle`ni organ }e prilikom izdavawa urbanisti~ke saglasnosti/dozvole za gradwu za namjeravani projekat tra`iti ispuwewe uslova propisanih stavom 1. Tro{kove produ`ewa va`ewa studije o procjeni uticaja snosi organ iz stava 1. ili ukoliko to nije mogu}e. U slu~aju prekograni~nog uticaja. Zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole ^lan 69. nadle`no ministarstvo prosqe|uje odluku drugom entitetu/dr`avi na koju projekat mo`e imati uticaja.posebnih obaveza i uslova propisanih za ove aktivnosti ili postrojewa (~lan 75. Postrojewa moraju da budu izgra|ena i da rade tako Uslovi dati u stavu 1. .). . . . da: . . U roku od tri godine nakon izrade studije o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu.redovne inspekcijske kontrole i .sanacionih mjera za spre~avawe zaga|enosti.opis postrojewa i aktivnosti (plan. Ovi uslovi moraju biti ispuweni prilikom dono{ewa ekolo{ke dozvole.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. {to zna~i da su ispuweni svi standardi kvaliteta `ivotne sredine koji su bitni za lokaciju postrojewa naro~ito oni koji se ti~u za{tite zemqi{ta i vode. U~estvovawe nadle`nog ministarstva u postupcima davawa dozvola ^lan 65. 24.opis mjera za spre~avawe produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji produkuje postrojewe. voda. Nadle`no ministarstvo svakih pet godina vr{i reviziju izdatih ekolo{kih dozvola. Organi nadle`ni za izdavawe posebnih dozvola ukqu~uju se u postupak izdavawa ekolo{ke dozvole. Obavje{tewe i javno objavqivawe moraju sadr`avati: . Nadle`no ministarstvo.se preduzimaju neophodne mjere nakon prestanka rada postrojewa da bi se izbjegao bilo kakav rizik od zaga|ewa i da bi se lokacija na kojoj se postrojewe nalazi vratilo u zadovoqavaju}e stawe.preduzmu sve odgovaraju}e preventivne mjere tako da se sprije~i zaga|ewe i da se ne prouzrokuje zna~ajnije zaga|ewe. . rada i prestanka rada postrojewa. avgust 2002. Zahtjev mora sadr`avati i ostale dokaze radi dobijawa dozvola propisanih posebnim zakonima koje }e biti izdate zajedno sa ekolo{kom dozvolom. .IZDAVAWE EKOLO[KIH DOZVOLA I SPRE^AVAWE NESRE]A VE]IH RAZMJERA ^lan 66. Podzakonskim aktom. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine u~estvuje u postupku izdavawa odobrewa za gra|ewe za projekte koji su podlo`ni procjeni uticaja na `ivotnu sredinu. Ukoliko je posebnim zakonom propisano dono{ewe drugih dozvola za postrojewa. . . Ako ne postoji poseban uslov za izdavawe ekolo{ke dozvole (postrojewe nije navedeno u podzakonskom aktu). Va`ewe studije o procjeni uticaja produ`i}e se za naredne dvije godine ukoliko je do propu{tawa roka iz prethodnog stava do{lo zbog nea`urnosti organa.se energetski i prirodni resursi efikasno koriste. zapo~eti postupci izdavawa dozvola iz stava 1. mirisa. donesenim na osnovu ovog zakona.opis alternativnih rje{ewa.sadr`inu odluke.osnovne razloge na kojima je odluka zasnovana. Osnovne obaveze odgovornog lica ^lan 67. ovog ~lana. .Strana 12 . ovog ~lana moraju biti zavr{eni.opis predlo`enih mjera. vode i zemqi{ta. smawewe emisija iz postrojewa.opis izvora emisija iz postrojewa.se preduzimaju neophodne mjere za spre~avawe nesre}a/akcidenata i ograni~avawe wihovih posqedica. . ovog ~lana.uslova propisanih za dobijawe ekolo{ke dozvole. navedena su postrojewa koja mogu biti izgra|ena i pu{tena u rad samo ukoliko imaju ekolo{ku dozvolu koju donosi organ propisan ~lanom 70. X . vibracija ili toplote ili saobra}aja iz postrojewa ili prema postrojewu. Zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole treba da sadr`i: . ovog zakona. .ne ugro`avaju niti ometaju zdravqe qudi i ne predstavqaju nesnosnu/pretjeranu smetwu za qude koji `ive na podru~ju uticaja postrojewa ili za okolinu zbog emisija supstanci. Dokaze iz stava 1. . a odgovorno lice ove dokaze podnosi uz zahtjev nadle`nom organu. Kontrola se sprovodi putem: . posebno mjera nakon zatvarawa postrojewa. u postupcima iz stava 1.).

mjere za upravqawe otpadom koje proizvodi postrojewe. Mi{qewe se mo`e dati najkasnije u roku od 30 dana od dana wegovog objavqivawa. Izdavawe ekolo{ke dozvole. avgust 2002. nadle`ni organ ne}e izdati dozvolu. uzimaju}i u obzir wihovu mogu}nost zaga|ivawa. da je preduzeo neophodne mjere propisane ovim zakonom.uslove za dovo|ewe na minimum prekograni~nog zaga|ewa. .ukoliko je do{lo do zna~ajnih promjena u najboqim raspolo`ivim tehnologijama koje omogu}uju zna~ajno smawewe emisija bez ve}ih tro{kova ili . Ukoliko ovi uslovi nisu ispuweni. godine. vazduha. . . Odgovorno lice za postrojewa za koje je izdata ekolo{ka dozvola mora redovno da obavje{tava nadle`ni organ o rezultatima pra}ewa emisija i bez odlagawa da prijavi svaku slu~ajnu ili nepredvi|enu nezgodu ili akcident koji zna~ajno uti~u na `ivotnu sredinu i dostavqa nadle`noj instituciji sve podatke i infomacije potrebne da bi se ispunili uslovi propisani za izvje{tavawa na entitetskom. Nadle`ni organ ponovo razmatra i mijewa ekolo{ku dozvolu. drugoj dr`avi u isto vrijeme kada postane dostupan javnosti. .. odnosno koja nisu propisana podzakonskim aktom. Ukoliko rad nekog postrojewa mo`e da izazove zna~ajne negativne posqedice na podru~ju druge dr`ave ili entiteta. Postoje}a postrojewa ^lan 74.lokalni organ uprave nadle`an za za{titu `ivotne sredine za mawa postrojewa. Ukoliko izmjene postrojewa radi prilago|avawa uslovima iz oblasti za{tite `ivotne sredine prouzrokuju potpunu promjenu postrojewa. primjewiva}e se odredbe ovog zakona. Ponovno razmatrawe i izmjena dozvola ^lan 71.ukoliko je zaga|ewe koje stvara dato postrojewe toliko zna~ajno da postoje}e grani~ne vrijednosti emisije propisane u dozvoli moraju biti razmotrene ili nove vrijednosti moraju biti unesene u dozvolu.mjere za uslove `ivota u vanrednim situacijama.. Detaqi o postupcima vezanim za projekte koji }e imati me|uentitetske prekograni~ne uticaje mogu biti odre|eni sprazumima. 24.uslove za za{titu zemqi{ta. a posebno prilikom inspekcijskog nadzora. ograni~ewe radnih sati. Spre~avawe i kontrola nesre}a velikih razmjera ^lan 72.grani~ne vrijednosti emisija za zaga|uju}e materije koje moraju biti zasnovane na najboqim raspolo`ivim tehnologijama. me|uentitetskom i me|udr`avnom nivou.zahtjeve za pra}ewe emisija uz odre|ivawe metodologije i u~estalosti mjerewa. Za postrojewa za koja je potrebna ekolo{ka dozvola ili na koja se odnose odredbe u vezi sa kontrolom opasnosti od nesre}a velikih razmjera nadle`nni su slijede}i organi: . u okviru procesa izdavawa dozvole koji se sprovodi u drugoj dr`avi ili entitetu. prije stupawa na snagu ovog zakona. moraju se obezbijediti ekolo{ke dozvole do 2008.ukoliko bezbjednost odvijawa rada i aktivnosti zahtijeva kori{}ewe drugih tehnologija. . ili ukoliko druga dr`ava ili entitet tako zahtijeva. spre~avawe nesre}a velikih razmjera ^lan 70. nadle`ni organ mora nalo`iti odgovornom licu da mu dostavi program poboq{awa/prilago|avawa za postrojewe sa mjerama i vremenskim rokovima za prilago|avawe postrojewa osnovnim obavezama utvr|enim ovim zakonom. Podaci koje dostavqa odgovorno lice ^lan 75. itd. Ekolo{ka dozvola sadr`i: . zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole bi}e dostavqen drugom entitetu putem nadle`nog organa. Nadle`ni organ je du`an u roku od 60 dana da od dana prijema zahtjeva izda ekolo{ku dozvolu. Prekograni~ni uticaji ^lan 73. ukoliko ona nije potrebna. dodatne mjere }e se odrediti radi izdavawa dozvole (npr. organi nadle`ni za izdavawe ekolo{kih dozvola. Ukoliko standardi o kvalitetu `ivotne sredine (vode. ili. Odgovorno lice postrojewa u kojem su prisutne opasne supstance mora preduzeti sve preventivne mjere neophodne za spre~avawe nesre}a ve}ih razmjera i ograni~iti wihov uticaj na qude i `ivotnu sredinu. Ministar }e odrediti rokove za podno{ewe zahtjeva za izdavawe ekolo{ke dozvole za odre|ene vrste postrojewa putem podzakonskih akata. Dozvola posebno sadr`i osnovne obaveze odgovornog lica i uslove propisane zakonima ~ije odredbe se primjewuju na dato postrojewe. Lica koja `ive u drugom entitetu i na koje rad postrojewa mo`e da ima negativne posqedice mogu imati svojstvo stranke u postupku. nadle`no ministarstvo }e informisati stanovni{tvo koje `ivi na tom podru~ju i pru`iti mogu}nost da iznesu svoje mi{qewe. Ovakvi sporazumi se donose uz mi{qewe nadle`nog me|uentitetskog tijela. vode. urbanisti~ku saglasnost: . Lica koja `ive na podru~ju drugog entiteta imaju ista prava da u~estvuju u ovom postupku. Odgovorno lice uvijek mora predo~iti nadle`nom organu.Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine za velika i sredwa postrojewa iznad pragova koji su propisani podzakonskim aktom i za postrojewa koja su navedena u okviru odredbi o spre~avawu nesre}a ve}ih razmjera.Strana 13 Zahtjev se objavquje putem sredstava javnog informisawa. . biqnog i `ivotiwskog svijeta. vazduha. Za postrojewa koja su dobila odobrewe za gra|ewe i dozvolu za rad bez ekolo{ke dozvole. Na promjene u radu postoje}ih postrojewa.Subota. Ukoliko. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . odnosno postrojewa koja su ispod utvr|enih pragova propisanih podzakonskim aktom. . Detaqne informacije u vezi prekograni~nih uticaja rada postrojewa na drugu dr`avu }e biti odre|ene u bilateralnim sporazumima sklopqenim sa drugim dr`avama. mawe zaga|uju}ih goriva. nadle`no ministarstvo primi dokaze o tome da postrojewe mo`e imati negativan uticaj na `ivotnu sredinu na podru~ju Republike Srpske. Nadle`ni organ mo`e izmijeniti ekolo{ku dozvolu na zahtjev lica koje `ivi na podru~ju na kojem rad postrojewa mo`e imati negativan uticaj. . kao i ona lica koja `ive na podru~ju gdje postrojewe treba da se gradi.).) zahtijevaju stro`ije uslove od onih koji se posti`u primjenom najboqih raspolo`ivih tehnologija.

Informacije moraju biti dostupne javnosti. upravqawa sistema sigurnosti.da se omogu}i restauracija i ~i{}ewe `ivotne sredine nakon nesre}a ve}ih razmjera. a kada je to potrebno. . Svrha izrade planova intervencije je: . avgust 2002. Promjene na postrojewu ^lan 78. Izvje{taj o procjeni opasnosti ^lan 77. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine du`no je identifikovati postrojewa ili grupe postrojewa kod kojih vjerovatno}a ili mogu}nost pojave posqedica prozrokovane nesre}om ve}ih razmjera mogu biti pove}ane zbog blizine lokacije ili blizine takvih postrojewa kao i da izvr{i identifikaciju supstanci. Nadle`no ministarstvo iz stava 1.opasne supstance koje su prisutne. Izve{taj mora sadr`avati dovoqno informacija da bi nadle`no ministarstvo prilikom izrade prostornih planova bilo u mogu}nosti da odredi lokacije za nove djelatnosti u blizini postoje}ih postrojewa. Unutra{wi i spoqa{wi planovi intervencija moraju biti primijeweni bez odlagawa u slu~aju nesre}a ve}ih razmjera ili u slu~aju pojave nekontrolisane nezgode koja bi mogla dovesti do ve}e nesre}e. donosi akt kojim propisuje na~in izrade i sadr`aj izve{taja o bezbjednosonom stawu. pripremawa izve{taja o procjeni opasnosti i unutra{wih planova intervencija u vanrednim situacijama. Ove informacije }e se razmatrati svake tre}e godine ili ukoliko je to neophodno.da su odgovaraju}a bezbjednost i pouzdanost ukqu~ene u projektovawe. u slu~aju da ga je neophodno izmijeniti ili izmijeniti periodi~ni izvje{taj bez odlagawa. odgovorno lice mora. . .da su politika spre~avawa nesre}a ve}ih razmjera i sistem bezbjednosnog upravqawa za weno sprovo|ewe po~eli da se sprovode. 24. ^lan 81. Informacija o procjeni opasnosti ^lan 79. kao i o adekvatnom pona{awu u slu~aju nesre}e. odgovorno lice mora da napravi izvje{taj o stawu bezbjednosti iz kojeg se vidi: . radi izrade spoqa{wih planova intervencije za mjere koje }e se preduzeti izvan postrojewa.da su napravqeni unutra{wi planovi intervencija koji pru`aju informacije za dono{ewe spoqnog plana. gradwu.da se prenesu neophodne informacije javnosti i nadle`nim slu`bama i organima koji se nalaze u datom podru~ju. izvje{taj se mijewa i ranije ili na inicijativu odgovornog lica ili na zahtijev nadle`nog organa iz razloga {to se ~iweni~no stawe izmijenilo ili su se pojavile nove tehnologije u vezi pitawa bezbjednosti. Odgovorno lice mora da obavijesti nadle`no lice organ iz stava 1. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine du`no je da vodi evidenciju i vr{i izmjene u registru postrojewa. ukoliko je to neophodno. . Na osnovu izvje{taja o procjeni opasnosti. `ivotnu sredinu i imovinu. Izvje{taj o procjeni opasnosti podnosi se nadle`nom ministarstvu. Kada se takva postrojewa identifikuju. kao i da vodi registar nesre}a ve}ih razmjera koje su prijavqene. . Odgovorno lice je du`no dostaviti informacije o mjerama procjene opasnosti licima na koje nesre}a ve}ih razmjera uzrokovana kvarom na postrojewu mo`e imati uticaja. Ministar.da kontroli{u nesre}e tako da se wihove posqedice svedu na najmawu mogu}u mjeru i da se ograni~i {tetan uticaj po qude. Odgovorno lice postrojewa mora da obavijesti Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine o nesre}i ve}ih razmjera i dostavi slijede}e podatke: . promijeniti politiku spre~avawa nesre}a ve}ih razmjera ili izvje{taj o stawu bezbjednosti. ovog ~lana }e zabraniti upotrebu ili pu{tawe u pogon postrojewa ili dijelova postrojewa ukoliko postoje ozbiqni nedostaci kod mjera koje odgovorno lice preduzima za spre~avawe ili ubla`avawe nesre}a ili ukoliko odgovorno lice nije dostavilo obavje{tewe. u saradwi sa me|uentitetskim tijelom. a za postoje}a postrojewa u roku od dvije godine od stupawa na snagu ovog zakona.podatke potrebne za procjenu uticaja nesre}e na qude i `ivotnu sredinu.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota.da su rizici od pojave ve}ih nesre}a identifikovani i da su preduzete neophodne mjere za identifikovawe takvih nesre}a i ograni~avawe wihovih posqedica. Pravna i fizi~ka lica ovakvih postrojewa koja su utvr|ena stavom 1.hitne mjere koje su preduzete. Odgovorno lice vr{i reviziju izvje{taja o bezbjednosnom stawu svakih pet godina.da se primjewuju mjere koje su neophodne za za{titu ~ovjeka i `ivotne sredine od uticaja nesre}a ve}ih razmjera. ovog ~lana o mjerama predvi|enim za ubla`avawe posqedica nesre}e i spre~avawe pojave novih. Informisawe o nesre}ama ^lan 76. ponovqene i izmijewene najmawe svake pete godine. Izvje{taj sadr`i izmjewenu listu opasnih supstanci prisutnih u datom postrojewu. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine mora obezbijediti razmjenu informacija koje }e omogu}iti odgovornim licima takvih postrojewa da uzmu u obzir prirodu i ukupni rizik nastao zbog pojave nesre}a ve}ih razmjera prilikom izrade planova spre~avawa ve}ih nesre}a. . Na osnovu obavje{tewa koja se podnose. U slu~aju promjena na postrojewu ili koli~ini opasnih supstanci koje mogu biti uzrok ve}ih nesre}a. ovog ~lana moraju raditi na informisawu javnosti i dostavqawu informacija nadle`nom organu radi pripreme spoqnih planova intervencije. Za nova postrojewa zajedno sa zahtjevom za izdavawe dozvola propisanih ovim ili drugim zakonima. Obaveze Ministarstva nadle`nog za za{titu `ivotne sredine ^lan 80.okolnosti nesre}e. .Strana 14 . . funkcionisawe i odr`avawe postrojewa. Pravno lice je du`no da izradi i pripremi unutra{wi plan intervencije koji sadr`i mjere koje }e se preduzeti u postrojewu u slu~aju nesre}a ve}ih razmjera i dostaviti ga nadle`nom organu za upravqawe u vanrednim situacijama. Za postrojewa u kojima su opasne supstance prisutne u propisanim koli~inama. Izvje{taj o procjeni opasnosti mora biti dostupan javnosti. . izve{taj o stawu bezbjednosti ili neku drugu tra`enu informaciju u navedenom roku. Unutra{wi i spoqa{wi planovi intervencije ^lan 82. .

pravila za vo|ewe postupka izdavawa ekolo{kih dozvola. Ako inspektor utvrdi da je povrije|en zakon ili drugi propis. radnim podru~jima i postrojewima radi sprovo|ewa kontrole na licu mjesta. . SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . donosi podzakonske akte kojim propisuje: . avgust 2002. uzimati uzorke i sprovoditi mjerewa. ure|aje i materijale koji se nalaze u pogonu i postrojewima. a posebno u vezi sa najboqim raspolo`ivim tehnologijama i grani~nim vrijednostima emisija i tehni~kim mjerama u skladu sa pravilima za uspostavqawe standarda. inspektor }e podnijeti prijavu nadle`nom organu. ovog ~lana. Standardi se primjewuju i na postoje}a postrojewa. vlasnik postoje}eg postrojewa i nadle`ni organ moraju voditi ra~una o potrebi primjene dodatnih tehni~kih mjera za{tite. odnosno izvr{enim mjerewima. odnosno gradski i republi~ki organi uprave nadle`ni za poslove za{tite `ivotne sredine. uzimaju}i u obzir potencijal zaga|ivawa i tehnologije kojima raspola`e postoje}e postrojewe. svako u okviru svojih nadle`nosti. Inspekcijski nadzor nad sprovo|ewem odredaba ovog zakona i drugih propisa donesenih na osnovu wega vr{e op{tinski. rje{ewem }e narediti mjere i rok za wihovo otklawawe. standarde i publikacije Evropske unije. Pravno lice ~iji rad podlije`e nadzoru du`no je omogu}iti sprovo|ewe inspekcijskog nadzora. odnosno vr{iti kontrolu na svim mjestima gdje postoji mogu}nost ugro`avawa `ivotne sredine. utvr|enom stawu i preduzetim. ^lan 90. Inspektor za za{titu `ivotne sredine u vr{ewu inspekcijskog nadzora koristi odredbe utvr|ene zakonom o dr`avnoj upravi i ovim zakonom. odnosno gradski organ uprave nadle`an za za{titu `ivotne sredine. 24.postavqawem uslova za mjerewa. . Standardi za postrojewa ^lan 85. Podzakonskim aktima iz stava 1. Op{tinski inspektor za za{titu `ivotne sredine postavqa se uz saglasnost Ministarstva nadle`nog za za{titu `ivotne sredine. . javnih mjesta i podru~ja posebne prirodne osjetqivosti za kojima postoji poseban interes. javna mjesta) u blizini stambenih naseqa. XII .Strana 15 Odgovorno lice ili nadle`no ministarstvo je du`no u periodu od tri godine provjeriti i ukoliko je neophodno. uzimaju}i u obzir postoje}e me|unarodne standarde. dok se za op{tinskog. a u drugom stepenu Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine.standarde kvaliteta `ivotne sredine. Inspektori za{tite `ivotne sredine imaju prava na nesmetan pristup svim prostorijama. XI .posebne uslove koji se ti~u dokumenata koji se podnose tokom postupka izdavawa ekolo{ke dozvole. O izvr{enom nadzoru.uslove koje mora ispuwavati ovla{}ena institucija za pripremu dokumentacije koja je propisana ovim zakonom. Za republi~kog inspektora za{tite `ivotne sredine mo`e biti postavqeno lice sa zavr{enom visokom stru~nom spremom tehni~kih ili prirodnih nauka. Upravni nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu wega. relevantne metode. Primjerak zapisnika dostavqa se pravnom licu kod kojeg je vr{en inspekcijski nadzor u roku od 15 dana. a posebno kod odre|ivawa prostora namijewenog za nova postrojewa i promjene koje }e nastati na postoje}im postrojewima i nove gra|evine (saobra}ajnice.uslove u vezi sa izdavawem ekolo{kih dozvola za posebne vrste postrojewa. Da se ne bi pove}ao rizik po qude ili `ivotnu sredinu. Mora se voditi ra~una o udaqenostima izme|u postrojewa iz stava 1.NADZOR Upravni nadzor ^lan 86. odnosno gradskog inspektora za za{titu `ivotne sredine mogu postaviti lica sa visokom {kolskom spremom odgovaraju}eg smijera. .dodatne odredbe za spre~avawe nesre}a ve}ih razmjera. izmijeniti unutra{wi. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine priprema prijedlog podzakonskog akta iz stava 1. . ovog ~lana i stambenih naseqa. odnosno spoqa{wi plan intervencije uzimaju}i u obzir promjene do kojih je do{lo u radu postrojewa ili u planovima intervencije. na osnovu ovog zakona.mjerewa i podno{ewe izvje{taja o emisijama. Propisi iz stava 1. ili u novim tehnolo{kim saznawima.uspostavqawa grani~nih vrijednosti emisija za zaga|uju}e materije. vr{i Miniistarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine. . Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine utvr|uje podzakonskim aktom standarde za vrste postrojewa ili djelatnosti u skladu sa najboqim raspolo`ivim tehnologijama i savremenim nau~nim dostignu}ima kako bi se uticaji postrojewa na `ivotnu sredinu sprije~ili ili sveli na najmawu mogu}u mjeru. Ukoliko je inspektor prilikom vr{ewa inspekcijskog nadzora utvrdio nepravilnosti kojima je povri- . {to se posti`e putem: . Inspektori mogu kontrolisati sva dokumenta.UTVR\IVAWE USLOVA ZA POSTROJEWA I STANDARDA ZA KVALITET @IVOTNE SREDINE Propisi/podzakonski akti ^lan 84. a ako smatra da je povredom u~iweno krivi~no djelo ili prekr{aj. ^lan 89. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. dokumentaciju i preno{ewe podataka nadle`nim organima. Poslove inspekcije za{tite `ivotne sredine u prvom stepenu obavqa op{tinski. Inspekcijski nadzor ^lan 87.Subota. ^lan 88. Planovi prostornog ure|ewa ^lan 83. monitoring i podno{ewe izvje{taja. ovog ~lana propisuje se vremenski rok za prilago|avawe i opremawe postoje}ih postrojewa. . dati na uvid potrebnu dokumentaciju i pru`iti sve potrebne podatke i obavje{tewa. Kod izrade i dono{ewa planova prostornog ure|ewa moraju se uzeti u obzir ciqevi spre~avawa nesre}a ve}ih razmjera i ograni~avawe wihovih posqedica.odre|ivawa tehnolo{kih i operativnih uslova za postrojewa. ovog ~lana donose se na osnovu preporuka me|uentitetskog tijela za za{titu `ivotne sredine i standarde koje utvr|uje zavod za standardizaciju. inspektor je du`an da sa~ini zapisnik. uporedne standarde drugih zemaqa i nau~ne publikacije. .

Posebnim propisima uredi}e se dodjela eko-oznaka za hranu.da je zastupqena u znatnoj mjeri u prodaji i prometu na tr`i{tu. koji prima zahtjev nakon {to provjeri da li su ispo{tovani zahtjevi ekolo{kih kriterijuma za te grupe proizvoda. Uticaji na `ivotnu sredinu se utvr|uju na osnovu ispitivawa me|usobnog djelovawa proizvoda sa `ivotnom sredinom. Osnovni elementi ovog sistema su slijede}i: . sve dok se ne izvr{i dodjela oznake. koji su ozna~eni kao veoma toksi~ni i opasni po `ivotnu sredinu. ili onima koji pru`aju usluge. . ili da wihova uobi~ajena primjena mo`e biti opasna za potro{a~a. uvoznik.prikupqawe informacija o unapre|ewu u oblasti za{tite `ivotne sredine. ^lan 97. pi}e. Sistem dodjele eko-oznaka se uspostavqa radi podsticawa izrade. du`an je donijeti rje{ewe kojim }e nalo`iti otklawawe nedostataka u odre|enom roku. Sistem upravqawa `ivotnom sredinom obuhvata organizacionu strukturu. Odluku o dodjeli oznake donosi nadle`ni organ. odnosno pravnog lica koje obavqa djelatnost. bezbjednosnim i ekolo{kim zahtjevima. da izna|u konkurentne prednosti.da se znatan dio prodajne koli~ine proizvoda te grupe nalazi u prodaji za kona~nu potro{wu i upotrebu. te pru`awa odgovaraju}ih informacija javnosti. Eko oznaka se ne mo`e koristiti. grupa proizvoda mora ispuwavati slijede}e uslove: . kao i upotrebe proizvoda sa smawenim uticajem na `ivotnu sredinu u toku ukupnog perioda trajawa tog proizvoda. objektivne i periodi~ne procjene djelovawa takvih elemenata i . do dodjele eko-oznake i zakqu~ivawa ugovora koji se odnosi na uslove za upotrebu oznake. ukqu~uju}i kori{}ewe energije i prirodnih resursa. . Podzakonskim aktom iz stava 1. snabdjeva~ uslugama i trgovac. proizvodwe. XIII . ^lan 95. inspektor }e donijeti rje{ewe o zabrani rada postrojewa. ^lan 93. toksi~ni za reprodukciju. od izbora grupa proizvoda i wihovog ekolo{kog kriterija. ~iji proizvodi i usluge zadovoqavaju zahtjeve ovog sistema. ukqu~uju}i i skladi{tewe opasnih materija radi kontrole upravqawa sigurnosnim sistemom i sprovo|ewa plana spre~avawa nesre}a velikih razmjera. Sistem dodjele mora biti u skladu sa postoje}im i novonastalim zdravstvenim. Na rje{ewe inspektora mo`e se ulo`iti `alba Ministarstvu nadle`nom za za{titu `ivotne sredine ali ista ne odla`e izvr{ewe rje{ewa.Strana 16 . je|en zakon ili drugi propis donesen na osnovu zakona. ili koji su kancerogeni. nude}i proizvode koji odgovaraju sistemu ekooznaka i . Eko-oznaka se mo`e dodijeliti za proizvode koji su u skladu sa osnovnim ekolo{kim uslovima i kriterijem eko-oznaka koji se uspostavqa prema grupi proizvoda. ^lan 96.sistemati~ne. niti se mo`e pozivati na eko-oznaku pri reklamirawu. Ukoliko postrojewe mora da pro|e postupak procjene uticaja na `ivotnu sredinu. . avgust 2002. Nadle`ni organ zakqu~uje ugovor sa podnosiocem zahtjeva za eko-oznaku kojim su utvr|eni uslovi kori{}ewa oznake. Podzakonskim aktima }e se utvrditi nadle`ni organ koji vr{i upravqawe sistemom eko-oznaka. Eko-oznaka se dodjequje na osnovu zahtjeva kojeg podnose proizvo|a~. organizacija za pitawe za{tite `ivotne sredine. farmaceutske ili medicinske ure|aje. Pravila postupaka utvr|uju se podzakonskim aktom.da u toku jedne ili vi{e faza ukupnog `ivotnog ciklusa proizvoda ima va`an uticaj na `ivotnu sredinu na globalnom ili regionalnom planu. potro{a~kih organizacija. 24. kontrola koju vode organi za procjenu uticaja }e biti uskla|ena sa pomenutom kontrolom. obaveze. Da bi bila uvr{tena u ovu vrstu ozna~avawa. Zainteresovane grupe same biraju svoje predstavnike zavisno od grupe proizvoda o kojima se radi. programa i sistema upravqawa od strane organizacija. postupke i resurse bilo koje organizacije za utvr|ivawe i sprovo|ewe sistemskih mjera za za{titu `ivotne sredine. . Podzakonskim aktom ure|uje se sistem za upravqawe i kontrolu `ivotne sredine kao i uslovi u~e{}a u tom sistemu i postupak za evidentirawe u registru. se odre|uju tro{kovi postupka dodjele i takse za kori{}ewe oznaka koju pla}a podnosilac zahtjeva za dodjelu eko-oznake. Glavni ciqevi ovog sistema su da se izvr{i procjena i unapre|ivawe djelatnosti u okviru za{tite `ivotne sredine. kao i radi boqe informisanosti potro{a~a o uticaju proizvoda na `ivotnu sredinu. u odnosu na ukupan `ivotni ciklus proizvoda. Eko-oznake se ne mogu stavqati na supstance. Podzakonskim aktom donijetim na osnovu ovog zakona. Izbor grupa proizvoda i ekolo{ki kriterijumi tih grupa se utvr|uju nakon konsultacija sa predstavnicima zainteresovanih grupa iz oblasti industrije. kao i da se nastavi sa stalnim i neprekidnim unapre|ivawem operacionih djelatnosti u okviru za{tite `ivotne sredine. ~lana 94. Pod grupom proizvoda podrazumijeva se bilo koja vrsta proizvoda ili usluga koji imaju sli~ne svrhe i koji se kao takvi izjedna~avaju u smislu upotrebe i zapa`awa od strane potro{a~a. marketinga.uspostavqawe i sprovo|ewe sistemskih mjera za za{titu `ivotne sredine. Ukoliko utvr|ene nepravilnosti nisu otklowene u datom roku. Eko-oznaka je amblem koji se utvr|uje posebnim propisima. utvr|ene propisima. ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine propisuje sistem dodjele oznaka. ili preparate. ^lan 94. kao ni na proizvode koji se izra|uju procesima za koje postoji vjerovatno}a da su izrazito opasni po ~ovjeka ili `ivotnu sredinu. trgovine. ili su mutageni. Ovaj ugovor sadr`i i odredbe koje se odnose na povla~ewe ovla{}ewa za kori{}ewe oznake.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. Nadle`ni organ du`an je da uspostavi inspekcijski nadzor u stalni sistem kontrole za postrojewa i pogone koje koriste opasne materije.da predstavqa veliku mogu}nost uticaja na `ivotnu sredinu u smislu poboq{awa `ivotne sredine putem izbora potro{a~a i daju podsticaj proizvo|a~ima. Eko-oznaka se dodjequje za proizvode i usluge.SISTEM EKO-OZNA^AVAWA I UPRAVQAWA @IVOTNOM SREDINOM ^lan 92. ^lan 91. Nadle`ni organ mora izraditi program kontrole po kojem }e se predvidjeti najmawe jedan pregled godi{we za postrojewe u kojem su prisutne opasne materije. a nakon dodjele se mo`e koristiti samo za onu vrstu proizvoda za koju je dodijeqena. na na~in koji omogu}ava dobrovoqno u~e{}e pravnih i fizi~kih lica. Oznaka se dodjequje na period od tri godine.

Subota, 24. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Broj 53 - Strana 17

Organizacije koje ispuwavaju uslove za ukqu~ivawe u takav sistem moraju se registrovati kao jedinice koje mogu u~estvovati u sistemu. Nadle`ni organ propisan aktom iz stava 1. ovog ~lana vr{i registraciju date organizacije, preduze}a na osnovu ekolo{ke izjave, propisane istim aktom. Da bi se mogla registrovati u ovom sistemu, organizacija, preduze}e mora ispuwavati slijede}e zahtjeve: - usvojiti sistemske mjere za za{titu `ivotne sredine, koja osim {to moraju biti u skladu sa odre|enim zakonskim zahtjevima koji se odnose na pitawa `ivotne sredine, moraju obuhvatati obaveze koje imaju za ciq opravdano stalno unapre|ivawe u oblasti za{tite `ivotne sredine, u smislu smawivawa {tetnog uticaja na `ivotnu sredinu do nivoa koji odgovara ekonomski izvodqivoj primjeni odgovaraju}ih najboqih raspolo`ivih tehnologija; - vr{iti ekolo{ke preglede; - uvesti program za za{titu `ivotne sredine i sistem upravqawa `ivotne sredine primjenqiv za sve aktivnosti na tom mjestu; program za{tite `ivotne sredine ima za ciq ostvarivawe obaveza sadr`anih u sistemskim mjerama za{tite i poboq{awa `ivotne sredine, i unapre|ivawe rada na tom planu; - sprovoditi kontrolu i doprinositi kontroli u pogledu za{tite `ivotne sredine; - uspostaviti ciqeve na najvi{em nivou odgovaraju}eg sistema upravqawa koji su usmjereni na stalno unapre|ivawe rada u oblasti za{tite `ivotne sredine, u smislu odre|ivawa kontrole, i revidirati programe za za{titu `ivotne sredine kako bi se omogu}ilo ostvarivawe ciqeva na tom mjestu; - pripremiti ekolo{ku izjavu, koja se objavquje javno; - imati sistemske mjere za za{titu `ivotne sredine, program, sistem upravqawa, izvr{iti pregled ili postupak kontrole i ekolo{ke studije, ili provjeriti da li ekolo{ke studije odgovaraju odre|enim zahtjevima nezavisnih verifikatora; - proslijediti ekolo{ku izjavu nadle`nom organu. Dobrovoqni sporazumi ^lan 98. Lica koja zastupaju odre|ene interese grupa mogu}ih zaga|iva~a ili pojedinih zaga|iva~a mogu zakqu~iti sporazume sa nadle`nim organima radi zadovoqavawa ekolo{kih zahtjeva na ekolo{ki prihvatqiv i ekonomski efikasan na~in. Podzakonskim aktima bi}e propisani uslovi i postupak za dobrovoqni sporazum i u skladu sa uslovima utvr|enim ovim zakonom. ^lan 99. Kod zakqu~ivawa dobrovoqnog sporazuma moraju se uzeti u obzir slijede}e smjernice i uslovi: - uspostavqawe procesa konsultacija, u kojem bi zainteresovane grupacije – sve relevantne poslovne asocijacije ili preduze}a, udru`ewa za za{titu `ivotne sredine, lokalni i drugi organi mogli dati svoje sugestije o nacrtu sporazuma; - ugovor je obavezuju}i za obe strane i predvi|a jasan okvir, te mo`e obuhvatiti i sankcije koje su primjewive u slu~aju nepo{tivawa ugovora; - ciqevi ugovora izra`avaju se broj~anim iznosima; - uspostavqawe ciqa i odre|ivawe roka pristupa sporazumu; - definisawe sporazuma na na~in na koji se odvija monitoring; - sporazumi se objavquju u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”.

XIV - FINANSIRAWE ZA[TITE @IVOTNE SREDINE I EKONOMSKI INSTRUMENTI Buxet Republike Srpske ^lan 100. U buxetu Republike Srpske obezbje|uju se sredstva za: - podr{ku u ostvarivawu zadataka koji proizilaze iz obaveza i odgovornosti prema me|unarodnoj zajednici iz oblasti za{tite `ivotne sredine; - suzbijawe {tete po `ivotnu sredinu, u slu~aju kada se ne mo`e primijeniti odgovornost za izazivawe {tete odre|enom licu; - tro{kove spre~avawa ili otklawawa {tete po `ivotnu sredinu koja zahtijeva neposrednu intervenciju; - podr{ku mjerama u ciqu za{tite `ivotne sredine, naro~ito u oblasti razvoja i funkcionisawa informativnog sistema, kontrole od strane javne uprave, obrazovawa i {irewa informacija, istra`ivawa i aktivnosti javnosti koje se odnose na za{titu `ivotne sredine. Fond za za{titu `ivotne sredine ^lan 101. Fond za za{titu `ivotne sredine (u daqem tekstu: Fond) osniva se zakonom s ciqem prikupqawa i distribucije finansijskih sredstava za za{titu `ivotne sredine na podru~ju Republike Srpske, a koristi}e se naro~ito za slijede}e namjene: -podr{ka u ostvarivawu zadataka koji proizilaze iz obaveza i odgovornosti prema me|unarodnoj zajednici iz oblasti za{tite `ivotne sredine; - suzbijawe {tete po `ivotnu sredinu u slu~aju kada se ne mo`e primjeniti odgovornost za izvr{avawe {tete odre|enom licu; - tro{kovi spre~avawa ili otklawawa {tete po `ivotnu sredinu koja zahtjeva neposrednu intervenciju; - podr{ka mjerama u ciqu za{tite `ivotne sredine, naro~ito u oblasti razvoja i finansirawa informativnog sistema, obrazovawa i {irewa informacija, istra`ivawa i aktivnosti javnosti koje se odnose na za{titu `ivotne sredine; - unapre|ivawe razvoja ekonomske strukture koja je povoqna za `ivotnu sredinu; - o~uvawe za{ti|enih prirodnih podru~ja; - unapre|ivawe ekolo{ke svjesti javnosti i istra`ivawe `ivotne sredine. XV - GRA\ANSKA ODGOVORNOST ZA [TETU NANESENU @IVOTNOJ SREDINI ^lan 102. Radi spre~avawa nano{ewa {tete `ivotnoj sredini i obezbje|ewa adekvatne naknade, ovim zakonom se utvr|uje odgovornost za djelatnosti opasne za `ivotnu sredinu u oblasti za{tite `ivotne sredine, sanaciju {tete nanesene `ivotnoj sredini, teret dokazivawa, pristup informacijama o odgovornim licima, pravila za davawe prava nevladinim organizacijama i du`nost odgovornih lica da nadoknade {tetu. Odgovornost u odnosu na djelatnosti ^lan 103. Pravno lice, koje se bavi djelatno{}u opasnom po `ivotnu sredinu, odgovorno je za {tetu nanesenu tom djelatno{}u qudima, imovini i `ivotnoj sredini. Djelatnosti opasne po `ivotnu sredinu su one djelatnosti koje predstavqaju zna~ajan rizik za qude, imovinu ili `ivotnu sredinu. Opasne djelatnosti po `ivotnu sredinu su: - upravqawe lokacijama koje su opasne za `ivotnu sredinu,

Strana 18 - Broj 53

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Subota, 24. avgust 2002.

- osloba|awe geneti~ki modifikovanih organizama i - osloba|awe mikroorganizama. Pod opasnim lokacijama se podrazumijevaju: rudnici, nalazi{ta nafte ili rafinerije, postrojewa za snabdijevawe plinom i taqewe, termolektrane, koksne pe}i, postrojewa za proizvodwu i obradu metala i minerala, hemijska postrojewa, postrojewa za tretman, spaqivawe i skladi{tewe otpada, postrojewa za tretman otpadnih voda, klaonice, bojare i ko`are, postrojewa za proizvodwu papira, brane i gasovodi ili naftovodi. “Geneti~ki modifikovani organizmi” su bilo koje biolo{ke jedinke sposobne za reprodukciju ili preno{ewe geneti~kog materijala. “Mikroorganizmi” su mikrobiolo{ke jedinke, }elijske ili bez}elijske, sposobne za replikaciju ili preno{ewe geneti~kog materijala. Ukoliko vi{e lica na istoj lokaciji obavqa opasnu djelatnost, onda snose zajedni~ku odgovornost za {tete. Izuzeci od odgovornosti ^lan 104. Pravno lice se osloba|a odgovornosti za {tetu prouzrokovanu: - ratom, gra|anskim ratom ili nekom posebnom prirodnom pojavom, - od strane tre}eg lica ~ija je namjera bila nano{ewe {tete ili - zbog posebnih naredbi i mjera nadle`nih organa, koje su direktno prouzrokovale {tetu. Odgovornost je iskqu~ena i ukoliko pravno lice doka`e da je primijenilo odgovaraju}e mjere za{tite koje su okolnosti zahtijevale, kako bi sprije~ilo ili ubla`ilo {tetu. Pretpostavka uzro~nosti ^lan 105. Ukoliko je djelatnost opasna za `ivotnu sredinu zbog specifi~nih okolnosti slu~aja i mo`e prouzrokovati {tetu, pretpostavqa se da je {teta nastala tom djelatno{}u. Djelatnost koja prouzrokuje {tetu procjewuje se na osnovu na~ina rada, kori{}enih postrojewa, vrste i koncentracije materija koje se upotrebqavaju ili nastaju tom djelatnosti, geneti~ki modifikovanih organizama ili mikroorganizama, meteorolo{kih uslova kao i vremena i mjesta nastanka {tete. Pretpostavka se odbacuje ukoliko odgovorno lice doka`e da nije prouzrokovalo {tetu ili ukoliko doka`e da je vjerovatnije da je {teta prouzrokovana vr{ewem neke druge djelatnosti. Pravo na informisawe ^lan 106. Svako ko tvrdi da je pretrpio {tetu nekom djelatno{}u opasnom po `ivotnu sredinu, mo`e zahtijevati podatke o oklonostima radi dokazivawa da je ta djelatnost prouzrokovala {tetu. Pravno lice, protiv kojeg je podnesena tu`ba za naknadu {tete, ima pravo na informacije od drugog pravnog lica. Finansijske garancije ^lan 107. Pravno lice, koje obavqa djelatnost opasnu po `ivotnu sredinu, du`no je putem osigurawa ili na drugi na~in obezbijediti sredstva za nadoknadu eventualne {tete.

[teta nanesena `ivotnoj sredini ^lan 108. Ukoliko je opasna djelatnost prouzrokovala {tetu `ivotnoj sredini, pravno lice treba da nadoknadi tro{kove procjene {tete i tro{kove mjera za vra}awe u prija{we stawe. Zahtjev za naknadu {tete obuhvata i tro{kove mjera za spre~avawe ili ubla`avawe {tete nanesene `ivotnoj sredini kao i visinu naknade za {tetu licima i imovini koja su pogo|ena tim djeltanostima. Naknada za izazvanu {tetu ^lan 109. Ukoliko {teta nanesena `ivotnoj sredini ne mo`e da se sanira odgovaraju}im mjerama tada je lice koje je prouzrokovalo {tetu odgovorno za naknadu u visini vrijednosti uni{tenog dobra. Visina naknade treba biti pribli`na ekonomskoj i ekolo{koj vrijednosti uni{tenog dobra iz `ivotne sredine. Ukoliko se ta vrijednost ne mo`e utvrditi uobi~ajenim postupcima, tada sud treba da odredi visinu {tete. Ukoliko je pravno lice prouzrokovalo {tetu nenamjerno ili slu~ajno ili ukoliko bi ga isplata potpune {tete dovela u oskudicu, sud mo`e smawiti iznos naknade na razuman nivo. Republika Srpska je du`na da izvr{i naknadu {tete ukoliko nema drugih lica odgovornih za nastalu {tetu. ^lan 110. Za sva pitawa o odgovornosti za {tetu nastalu u `ivotnoj sredini koja nisu propisana ovim zakonom, primjewiva}e se odredbe Zakona o obligacionim odnosima. XVI - ME\UENTITETSKA SARADWA 1. ME\UENTITETSKI ODNOSI Me|uentitetski sporazum ^lan 111. Republika Srpska uspostavqa sa Federacijom Bosne i Hercegovine odnose saradwe i koordinacije u okvirima zajedni~kih ciqeva i interesa za{tite `ivotne sredine osnivawem me|uentitetskog tijela za za{titu `ivotne sredine. Me|uentitetsko tijelo za za{titu `ivotne sredine osniva se odlukama Vlade Republike Srpske i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Me|uentitetsko tijelo za za{titu `ivotne sredine broji ~etiri ~lana iz Republike Srpske i ~etiri ~lana iz Federacije Bosne i Hercegovine. Sastaju se po potrebi, a najmawe {est puta godi{we. Odluku donose konsenzusom. ^lan 112. Me|uentitetsko tijelo za za{titu `ivotne sredine bavi se svim pitawima iz oblasti `ivotne sredine koja zahtijevaju usagla{en pristup entiteta, kao i drugim pitawima koja su prenesena na Me|uentitetsko tijelo za `ivotnu sredinu od strane entiteta, ovim zakonom i drugim propisima, a naro~ito pitawa: - me|unarodnih sporazuma i programa iz oblasti `ivotne sredine; - saradwe sa me|unarodnim organizacijama i drugim zemqama; - koordinaciju implementacije i dono{ewa zakona i drugih propisa; - koordinaciju monitoringa sprovo|ewa standarda i procedura za `ivotnu sredinu;

Subota, 24. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Broj 53 - Strana 19

- davawe preporuka za uspostavqawe usagla{enih standarda kvaliteta `ivotne sredine na nivou entiteta; - koordinaciju entitetskih akcionih planova i drugih programa i planova iz oblasti `ivotne sredine; - koordinaciju monitoringa i sistema za informisawe i - prikupqawe i razmjenu informacija. Me|uentitetsko tijelo za za{titu `ivotne sredine pru`a stru~nu pomo} nadle`nim entitetskim ministarstvima. Me|uentitetsko tijelo za za{titu `ivotne sredine je du`no osigurati da su interesi oba entiteta uzeti u obzir pri planirawu projekata, naro~ito kada su u pitawu razli~ite vrste kori{}ewa `ivotne sredine koje su u koliziji u podru~jima koja presjecaju me|uentitetske linije razgrani~ewa. Me|uentitetski program za{tite `ivotne sredine ^lan 113. Me|uentitetsko tijelo za za{titu `ivotne sredine donosi me|uentitetski program za{tite `ivotne sredine. Me|uentitetski program za{tite `ivotne sredine obuhvata pitawa koja zahtijevaju usagla{en pristup entiteta, posve}uju}i posebnu pa`wu saradwi na me|unarodnom nivou i me|unarodnim obavezama. Me|uentitetski program za{tite `ivotne sredine izra|uje zajedni~ka radna grupa, koja se formira od predstavnika entiteta, sa ravnomjernom zastupqeno{}u predstavnika oba entiteta. Vlada Republike Srpske imenuje 15 predstavnika u radnu grupu. Zajedni~ka radna grupa formira se u roku od 90 dana od dana stupawa na snagu ovog zakona. Radna grupa du`na je pripremiti nacrt me|uentitetskog programa za{tite `ivotne sredine u roku od {est mjeseci od dana formirawa. Nacrt me|uentitetskog programa za{tite `ivotne sredine dostavqa se Savjetodavnom vije}u i vladama entiteta radi davawa mi{qewa u roku od 30 dana od dana dostavqawa. Nakon obavqenih konsultacija, zajedni~ka grupa izra|uje kona~an nacrt me|uentitetskog progama i dostavqa ga Me|uentitetskom tijelu za `ivotnu sredinu. Me|uentitetski program za{tite `ivotne sredine objavquje se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske’’. Me|unarodna saradwa ^lan 114. Entiteti, uz posredovawe Me|uentitetskog tijela za `ivotnu sredinu u~estvuju u me|unarodnoj saradwi u oblasti za{tite `ivotne sredine. XVII - KAZNENE ODREDBE ^lan 115. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 10.000 KM kazni}e se za prekr{aj svako pravno lice koje: - prekr{i uslove iz ~lana 67. stav 1.; - izvodi ili rukovodi radom postrojewa ili obnove djelatnosti bez ekolo{ke dozvole ili suprotno ekolo{koj dozvoli; - ne ispuwava uslove utvr|ene ekolo{kom dozvolom, odnosno uslove propisane va`e}im propisima iz oblasti ekologije; - ne podnosi nadle`nom organu informacije i podatke propisane ovim zakonom i podzakonskim aktima donesenim na osnovu wega; - ne izradi plan preventivnih mjera za spre~avawe nesre}a ve}ih razmjera i ne preduzme preventivne mjere;

- ne izradi unutra{wi plan intervencije i ne dostavi ga organu iz ~lana 82. stav 1. Nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 KM za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se pravno lice. XVIII - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 116. Narodna skup{tina Republike Srpske donosi republi~ki strate{ki plan za za{titu `ivotne sredine u roku od dvije godine od dana stupawa na snagu ovog zakona. Propisi Vlade ^lan 117. Obavezuje se Vlada Republike Srpske da u roku od dvije godine od dana stupawa na snagu ovog zakona donese podzakonske akte navedene u ovom zakonu. Propisi ministra ^lan 118. Obavezuje se ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine da u roku od jedne godine od dana dono{ewa ovog zakona donese podzakonske akte navedene u ovom zakonu. ^lan 119. Osnivawem Me|uentitetskog tijela za za{titu `ivotne sredine prestaje sa radom Koordinacioni odbor za za{titu `ivotne sredine kao zajedni~ko tijelo Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine. ^lan 120. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. Broj: 01-621/02 25. jula 2002. godine Bawa Luka Predsjednik Narodne skup{tine, Dr Dragan Kalini}, s.r.

698
Na osnovu Amandmana XL ta~ke 2. na Ustav Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 28/94), d o n o s i m

UKAZ
O PROGLA[EWU ZAKONA O ZA[TITI VAZDUHA

Progla{avam Zakon o za{titi vazduha koji je Narodna skup{tina Republike Srpske usvojila na sjednici odr`anoj 25. jula 2002. godine. Broj: 01-020-570/02 29. jula 2002. godine Bawa Luka Predsjednik Republike, Mirko [arovi}, s.r.

ZAKON
O ZA[TITI VAZDUHA

I - OP[TE ODREDBE Sadr`aj zakona ^lan 1. Ovim zakonom ure|uje se za{tita vazduha od zaga|ivawa radi za{tite zdravqa qudi, klime i `ivotne sredine od {tetnog uticaja zaga|enog vazduha. Za{tita vazduha od zaga|ivawa prouzrokovanog radioaktivnim materijama, industrijskim nesre}ama i elementarnim nepogodama, ure|uje se posebnim zakonom. Ciqevi za{tite vazduha ^lan 2. Za{titom vazduha prema ovom zakonu obezbje|uje se:

“grani~na vrijednost emisije” zna~i koncentraciju i/ili koli~inu zaga|uju}ih supstanci u emisijama iz nekog izvora u toku odre|enog perioda koje ne smiju biti prekora~ene.“kvalitet vazduha” zna~i koncentraciju zaga|uju}ih supstanci u vazduhu u toku odre|enog perioda.u~e{}u javnosti u postupku utvr|ivawa politike i dono{ewu planova i programa za{tite vazduha. Definicije i pojmovi ^lan 4.“postrojewe za spaqivawe otpada” zna~i bilo koju stacionarnu ili pokretnu tehni~ku jedinicu namijewenu termalnoj obradi otpada sa ili bez povrata toplote od sagorijevawa koja se produkuje. 24.“zaga|uju}a materija” zna~i bilo koju supstancu koju ~ovjek direktno ili indirektno unosi u vazduh i koja vjerovatno mo`e imati {tetan uticaj na qudsko zdravqe i/ili na `ivotnu sredinu u cjelini. ovo ukqu~uje spaqivawe putem oksidacije otpada kao i putem ostalih procesa kao {to su procesi pirolize. . ne ukqu~uju}i radne prostorije. . izdavawu saglasnosti i dozvola.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. . nanose {tetu `ivotnim resursima i ekosistemima. ovaj zakon se primjewuje samo na pogone sa sagorijevawem koja su namijewena za produkovawe energije sa izuzetkom onih pogona koji direktno koriste produkte sagorijevawa u procesima proizvodwe.proces za{tite vazduha.“vazduh” zna~i spoqni vazduh (skup svih gasova) u atmosferi. Na~ela za{tite vazduha ^lan 3. . . . . . II . ovaj nivo se mora dosti}i u odre|enom periodu gde je to mogu}e.“postrojewe” zna~i bilo koji objekat koji se koristi za industrijske ili javne komunalne svrhe koje vjerovatno mogu da izazovu zaga|ivawe vazduha. .“pravno ili fizi~ko lice” zna~i bilo koje fizi~ko ili pravno lice koje rukovodi radom ili kontroli{e objekat ili kome je data mo} ekonomskog odlu~ivawa o tehni~kom funkcionisawu preduze}a.“izvor” zna~i bilo koje porijeklo ispu{tawa supstanci u vazduh.PLANIRAWE ZA[TITE VAZDUHA Svrha planirawa ^lan 6.“postrojewe sa sagorijevawem” zna~i bilo koju tehni~ku napravu u kojoj se goriva oksidiziraju kako bi se koristila toplota koja se na taj na~in produkuje.na~elu da se mjere i postupci za za{titu vazduha ne mogu sprovoditi ako bi imali negativan uticaj na `ivotnu sredinu izvan Republike Srpske ili bi bili suprotni strogim propisima o za{titi na radu.ostvarivawe i drugih ciqeva za{tite vazduha u skladu sa ovim zakonom. . . . kao i pokretne izvore kao {to su motorna vozila. i ta~kaste i difuzne izvore. klimu i `ivotnu sredinu u cjelini. kao dio sistema za{tite `ivotne sredine.“ciqana vrijednost” zna~i nivo odre|en sa ciqem izbjegavawa vi{e dugotrajnih {tetnih uticaja na qudsko zdravqe i/ili `ivotne sredine u cjelini. .“grani~na vrijednost kvaliteta vazduha” zna~i nivo odre|en na osnovu nau~nog znawa. Polaze}i od osnovnih na~ela za{tite `ivotne sredine. du`ni su da me|usobno sara|uju po pitawima za{tite `ivotne sredine. . . bilo da su ti uticaji neposredni ili odlo`eni.u~e{}e javnosti u procesu za{tite vazduha. {tetnog uticaja zaga|ivawa vazduha na qudsko zdravqe. inspekcijskom nadzoru i drugim postupcima procesa za{tite vazduha.odr`avawe postoje}eg stawa kvaliteta vazduha na podru~jima nezaga|enog (~istog) vazduha. ukqu~uju}i stacionarne izvore iz industrije i doma}instava.“zaga|ivawe vazduha” zna~i direktno ili indirektno uno{ewe supstanci u vazduh od strane ~ovjeka {to rezultira takvim {tetnim uticajima koji ugro`avaju qudsko zdravqe.Strana 20 . spre~avawa ili smawivawa {tetnih uticaja na qudsko zdravqe i/ili `ivotnu sredinu u cjelini. . gasifikacije ili plazme kada se supstance koje nastaju kao rezultat tretirawa naknadno spaquju.poboq{avawe vrijednosti kvaliteta vazduha u zonama u kojima je vazduh zaga|en.na~elu “zaga|iva~ pla}a” koje osigurava da tro{kove sprovo|ewa mjera poboq{awa stawa vazduha snose pravna ili fizi~ka lica koja ispu{taju zaga|uju}e materije u vazduh. . . Zabraweno je ispu{tawe ili uno{ewe u vazduh zaga|uju}ih supstanci u koli~inama koje mogu ugroziti zdravqe qudi i `ivotnu sredinu. ukqu~uju}i i neprijatne mirise. za{tita vazduha zasniva se na: . spre~avawa ili smawivawa. vode i zemqi{ta kao i osnovnih komponenti i potencijala `ivotne sredine. po`ara ili eksplozije koje nastaju zbog nekontrolisanih promjena nastalih tokom rada postrojewa i predstavqaju veliku opasnost po zdravqe qudi ili `ivotnu sredinu posredno ili neposredno unutar ili izvan postrojewa ukqu~uju}i jednu ili vi{e opasnih supstanci. . . Pojedini izrazi koji se upotrebqavaju u ovom zakonu imaju slijede}e zna~ewe: . . . . . obavezama i odgovornostima fizi~kih i pravnih lica. Svi subjekti ~ije aktivnosti imaju uticaj na vazduh.“emisija” zna~i ispu{tawe supstanci iz bilo kog izvora u vazduh. materijalnoj svojini i koji o{te}uju ili uti~u na razonodu i ostale vrste zakonskog kori{}ewa `ivotne sredine.informisawe stanovni{tva o vrijednostima kvaliteta vazduha i mjerama za o~uvawe i poboq{awe kvaliteta vazduha.kontrola zaga|ivawa vazduha koja poti~e od qudskog djelovawa i ograni~avawe intenziteta zaga|ivawa vazduha na izvorima zaga|ivawa. u Republici Srpskoj se utvr|uje republi~ka strategija za{tite vazduha s akcionim planom .“vrijednost uzbune” zna~i nivo iznad koga postoji rizik po qudsko zdravqe prilikom kratkog izlagawa i na kojem }e biti preduzeti direktni koraci. .za{titi vazduha.“neprijatan miris” zna~i svojstvo odoranata za koje se qudskim ~ulom mirisa opa`a da izaziva negativan fiziolo{ki uticaj. uz kori{}ewe najboqih raspolo`ivih tehnologija. s ciqem izbjegavawa.za{tita kvaliteta vazduha radi izbjegavawa.“zna~ajna promjena” zna~i promjenu u radu postrojewa koja mo`e imati {tetne uticaje na qude ili `ivotnu sredinu. Radi postizawa ciqeva za{tite vazduha utvr|enih ovim zakonom. . . avgust 2002. .“velika nesre}a/udes” zna~i pojavu velike emisije. Osnovne obaveze ^lan 5.“prag informisawa” zna~i nivo iznad koga postoji rizik po qudsko zdravqe usred kratkog izlagawa za izuzetno osjetqive dijelove stanovni{tva i o kome je potrebno dati najnovije informacije. s utvr|enim pravima. ovaj nivo se mora dosti}i u odre|enom periodu i kasnije ne smije biti prekora~en.ograni~avawu ispu{tawa zaga|uju}ih materija u vazduh na najmawu mogu}u mjeru. .

odobrewem za gra|ewe i odobrewem za upotrebu. Grani~ne vrijednosti emisija propisuje Vlada Republike Srpske. Lokalni program za{tite vazduha sastavni je dio lokalnog programa za{tite `ivotne sredine.supstancama koje }e biti ispu{tene u vazduh iz objekta u slu~aju nesre}e ve}ih razmjera. na prijedlog na~elnika na period od {est godina. mogu imati uticaja na `ivotnu sredinu koji se mo`e dozvoliti. koji ispu{tawem {tetnih materija u vazduh zaga|uju ili mogu da zagade vazduh. politika. . . Za podru~je neke op{tine.smawe na najmawu mogu}u mjeru emisije zaga|uju}ih materija i neprijatnih mirisa u vazduh. a u postupku pripremawa i dono{ewa uskla|uje se s odgovaraju}im planskim dokumentom Federacije Bosne i Hercegovine (u daqem tekstu: Federacija). odnosno gradski organ uprave. podzakonskim aktom. . . O sprovo|ewu politike utvr|ene lokalnim programom za{tite vazduha. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 .vr{e mjerewa i pra}ewa emisija. Prilikom planirawa prostora. Republi~ka strategija za{tite vazduha je sastavni dio republi~ke strategije i akcionog plana za{tite `ivotne sredine.supstancama koje }e biti ispu{tene u vazduh u toku redovnog rada objekta. sadr`i i podatke o: . Lokalni programi za{tite vazduha ^lan 10. uz primjenu najboqih raspolo`ivih tehnologija.priprema nadle`ni op{tinski.IZVORI EMISIJA 1. Kod izrade i dono{ewa prostornih planova. odnosno grada na razmatrawe izvje{taj. Narodna skup{tina Republike Srpske donosi strategiju za za{titu vazduha. avgust 2002. na na~in propisan Zakonom o za{titi `ivotne sredine za pripremawe republi~ke strategije i akcionog plana za{tite `ivotne sredine. Lokalnim programom za{tite vazduha utvr|uje se politika za{tite vazduha i na~in upravqawa kvalitetom vazduha na podru~ju op{tine. ukqu~uju}i i rasipaju}e emisije. stambeno-komunalne djelatnosti. postrojewa sa sagorijevawem i postrojewa za spaqivawe otpada. na na~in propisan Zakonom o za{titi `ivotne sredine za pripremawe lokalnog programa za{tite `ivotne sredine. Republi~kom strategijom za{tite vazduha utvr|uje se politika za{tite vazduha i upravqawa kvalitetom vazduha. veli~ina i karakteristike ventilacionih hodnika odre|uju se meteorolo{kom studijom. . Vrste planskih dokumenata ^lan 7. na osnovu studije o uticaju na `ivotnu sredinu se utvr|uje da li emisije u vazduh. pored elemenata propisanih posebnim zakonom. predstavqaju jedan od obaveznih osnova za pripremawe i izradu prostornih planova. gra|evinarstvo i ekologiju (u daqem tekstu: Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine). posebno pogoni i postrojewa. mogu imati uticaja na `ivotnu sredinu koji se mo`e odrediti. odnosno grada. posebna pa`wa posve}uje se za{titi ventilacionih hodnika i kvalitetu vazduha gusto ili stalno naseqenog podru~ja. Na prijedlog Vlade Republike Srpske.osnovnim supstancama koje }e se koristiti u radu objekta. prilikom odre|ivawa lokacija za nove ta~kaste izvore emisija i izvore za koje je potrebna ekolo{ka dozvola.podatke o stawu kvaliteta vazduha i tendencijama wegovog kretawa kada su u pitawu zaga|uju}e materije za koje su grani~ne vrijednosti utvr|ene na osnovu Zakona o za{titi `ivotne sredine. ovog ~lana. . odnosno grada. . Lokacija.mjere za poboq{awe kvaliteta vazduha koje su preduzete i rezultati istih. O sprovo|ewu politike utvr|ene republi~kom strategijom za{tite vazduha. odnosno grada. III . Republi~ku strategiju za{tite vazduha priprema Ministarstvo za urbanizam. Izvje{taj o sprovo|ewu politike ^lan 9. Lokalni program za{tite vazduha: . du`ni su da: . na kojima se ne mo`e graditi nijedan novi ta~kasti izvor emisija. . Grani~ne vrijednosti emisija ^lan 13. . koje poti~u iz izvora za ~iju je izgradwu i upotrebu potrebna ekolo{ka dozvola. utvr|uje se lista za{ti}enih podru~ja.izvje{taji o izvr{avawu planova i programa. Vlada Republike Srpske podnosi Narodnoj skup{tini Republike Srpske na razmatrawe izvje{taj najmawe jednom u dvije godine. postrojewa i drugih izvora. najmawe jednom u dvije godine. Da li emisije u vazduh.preventivnim mjerama i mjerama za ubla`avawe posqedica. koje }e se koristiti za sprje~avawe i smawivawe emisija. . . OP[TA OGRANI^EWA Obaveze pravnog lica izvora emisija ^lan 12. niti se mogu vr{iti zna~ajnija pro{irewa postoje}ih djelatnosti. utvr|uje se urbanisti~kom saglasno{}u. u skladu sa republi~kom strategijom za{tite vazduha. Pravno lice pogona. na period od {est godina. Izvori emisija i druge dozvole ^lan 14. koje poti~u iz izvora za ~iju izgradwu i upotrebu nije potrebna ekolo{ka dozvola. Izvje{taj sadr`i naro~ito: . U Republici Srpskoj se donose slijede}i planski dokumenti iz oblasti za{tite vazduha: .Subota. Zahtjev za izdavawe saglasnosti i odobrewa iz stava 1. Planirawe prostora ^lan 11.Strana 21 upravqawa kvalitetom vazduha i drugi planovi i programi koji se donose i ostvaruju na na~in i pod uslovima utvr|enim ovim zakonom. 24. mjere i ograni~ewa utvr|eni planskim dokumentima iz oblasti za{tite vazduha.donosi skup{tina op{tine.republi~ka strategija za{tite vazduha s akcionim planom upravqawa kvalitetom vazduha (u daqem tekstu: republi~ka strategija za{tite vazduha). na~elnik podnosi skup{tini op{tine. Republi~ka strategija za{tite vazduha ^lan 8.podatke o tendencijama i razvoju emisija zaga|uju}ih materija koje su upisane u katastar emisija. na na~in utvr|en me|uentitetskim sporazumom koji je ratifikovala Narodna skup{tina Republike Srpske.lokalni (gradski i op{tinski) programi za{tite vazduha.ne prekora~e grani~ne vrijednosti emisija. Ekolo{kom dozvolom. na osnovu studije o vazduhu.

Rezime studije bez tehni~kih podataka javno se objavquje odmah nakon izrade na oglasnom mjestu op{tine u kojoj }e objekat biti lociran i ostaje objavqen najmawe dva mjeseca. utvr|uju se na osnovu ekolo{ke dozvole. Opis uticaja na `ivotnu sredinu koje imaju zaga|uju}e materije u toku normalnog rada i u slu~aju nesre}a ve}ih razmjera. mijewawa uslova obavqawa djelatnosti. zemqi{te. koje je obavezna dati u roku od 15 dana od dana kada je zatra`eno. Nadle`ni organ izdaje pravnom licu izvora emisije odobrewe za po~etak obavqawa djelatnosti.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. Studija o vazduhu sadr`i podatke o: . U slu~aju mawih promjena. odnosno odobrewe za upotrebu nisu izdati na osnovu studije o uticaju na `ivotnu sredinu koja sadr`i elemente i uslove za utvr|ivawe uticaja emisija u vazduh na `ivotnu sredinu ili studije o vazduhu. ukqu~uju}i difuzne emisije. Izrada studije vr{i se prema pravilima struke i elementima propisanim ovim zakonom. kao naru~ioca. Studija posebno sadr`i: .pore|ewe tehnologije koja }e se koristi u odnosu na najboqe raspolo`ive tehnologije.skicu podru~ja koje je pod uticajem izvora emisije. . U pogledu emisija zaga|uju}ih materija u vazduh. Sadr`ina dozvole ^lan 20. u postupku izdavawa saglasnosti i odobrewa prema stavu 3. Dozvola. pravno lice je du`no da tra`i izmjenu odobrewa. . tra`i se prethodno mi{qewe nadle`nog organa neke op{tine. U slu~aju zna~ajne promjene. 24. prema studiji o uticaju na `ivotnu sredinu. Izrada studije o vazduhu ^lan 17. kao i u slu~aju nesre}e ve}ih razmjera. Smetwe za izdavawe dozvola ^lan 15. avgust 2002. faunu. O svakoj promjeni u projektu. saglasnost ili odobrewe iz ~lana 13. . ovog zakona.supstancama koje }e se koristiti za proces proizvodwe i za proizvodwu energije.podatke o preventivnim mjerama za{tite protiv zaga|ewa vazduha. i lica koje on odabere sa liste kao izvo|a~a izrade. na na~in i pod uslovima utvr|enim posebnim propisima.uslove i na~in ispu{tawa zaga|uju}ih materija u vazduh. .projektu. okru`ewe. Urbanisti~ka saglasnost. ukqu~uju}i primjenu najboqih raspolo`ivih tehnologija. Ako ekolo{ka dozvola. nadle`ni organ ne mo`e izdati odobrewe za rad dok pravno ili fizi~ko lice ne dostavi studiju o vazduhu. . ovog zakona ako. kojim se utvr|uje da su ispuweni uslovi u pogledu tehni~ke opremqenosti.izmjenu odobrewa za gra|ewe odnosno izmjenu ili dopunu urbanisti~ke saglasnosti. odobrewe za gra|ewe i odobrewe za upotrebu. . planu ili radu nekog izvora emisije. koje je du`no da primjewuje odgovorno lice izvora emisija. i ~lana 14. prije pristupawu promjeni.opis i prora~un dodatnog zaga|ewa prouzrokovanog realizacijom projekta uz kori{}ewe podataka o lokalnim meteorolo{kim uslovima. prirodu aktivnosti i gdje je to potrebno. Studiju o vazduhu izra|uje pravno lice koje ima ovla{}ewe Ministarstva nadle`nog za za{titu `ivotne sredine. tehnologiju koja }e se koristiti. ovog ~lana sadr`e i: . . Promjena odobrenih uslova ^lan 19. pravno lice izvora emisije podnosi nadle`nom organu. Tro{kove izrade studije snosi naru~ilac izrade.opis kvaliteta vazduha u podru~ju uticaja prije realizacije projekta. kao i drugi propisani uslovi (u daqem tekstu: odobrewe za rad). odnosno studiji o vazduhu.listu preventivnih i za{titnih mjera kojima se spre~ava ili smawuje uticaj emisija prouzrokovanih realizacijom projekta. . Ako emisije u vazduh mogu imati uticaja na `ivotnu sredinu na podru~ju jedne ili vi{e susjednih op{tina. odnosno odobrewa za upotrebu.opis kvaliteta vazduha u podru~ju uticaja. zahtjev za: . propisani su Zakonom o za{titi `ivotne sredine i Zakonom o ure|ewu prostora.propisane zabrane i ograni~ewa emisija u vazduh. saglasnost ili odobrewe iz stava 1. za{tite na radu i za{tite i unapre|ewa `ivotne sredine. u studiji obuhvata: . .opis uticaja o~ekivanog kvaliteta vazduha nakon realizacije projekta na qude. ovog zakona. gra|evinarstvo i ekologiju (u daqem tekstu: ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine). Uslovi i podaci koji ~ine sadr`inu dozvole iz ~lana 13.izmjenu ekolo{ke dozvole. promjene djelatnosti i sli~no). ako za upotrebu objekata nije propisana obaveza izdavawa ekolo{ke dozvole. stambeno-komunalne djelatnosti. infrastrukturu. odnosno gradova. ukqu~uju}i lokaciju. materijalno i kulturno nasqe|e.Strana 22 . ova procjena uticaja ukqu~uje opis stepena zaga|ewa vazduha u odnosu na propisane grani~ne vrijednosti. emisije u vazduh iz izvora mogu {tetno uticati na zdravqe qudi i klimu ili `ivotnu sredinu u znatnoj mjeri. odnosno grada. . floru. Odobrewe za rad ^lan 16. nadle`ni organ se obavje{tava o prirodi promjene i wenim uticajima na emisiju zaga|uju}ih materija u vazduh u roku od osam dana od nastanka promjene. ako je izvjesno da }e izvor ispu{tati u vazduh supstance iznad grani~nih vrijednosti emisija propisanih na osnovu ovog zakona. i ~lana 14. dozvole iz stava 1. .rezime studije. izdaju se na na~in i po postupku propisanom posebnim zakonom.podatke koji su kori{}eni i metoda koje su primjewene u izradi studije. posebno one koje se odnose na emisije u vazduh. prema tarifi koju propisuje ministar za urbanizam. Sadr`ina studije o vazduhu ^lan 18. ovog ~lana.supstancama koje }e biti emitovane u vazduh u toku normalnog rada objekta. O izradi studije zakqu~uje se ugovor izme|u pravnog lica izvora emisije. U postupku izdavawa odobrewa za rad. ovog zakona. . Nadle`ni organ ne mo`e izdati dozvolu. . ovog ~lana ne}e se izdati. uslovi u pogledu tehni~ke opremqenosti i za{tite i unapre|ewa `ivotne sredine. gdje je to odgovaraju}e. ako se radi o slu~aju iz ~lana 14. Odobrewe za rad pravnog lica izvora emisija u vazduh izdaje se prilikom svakog po~etka obavqawa djelatnosti (u slu~aju prekida rada. ako se radi o slu~aju iz ~lana 13.

koje pravno lice izvora emisija ne mo`e prekora~iti. ovog zakona. POSEBNA OGRANI^EWA Ku}ni izvori emisije ^lan 27.mjere koje se trebaju preduzeti u slu~aju nesre}a ve}ih razmjera. ovog ~lana mo`e se izdati ako se na ovaj na~in ne prekora~uju grani~ne vrijednosti kvaliteta vazduha. ako za to ima osnova. jednom godi{we. koja je zadesila izvor emisija iz ~lana 13. Prekora~ewe grani~nih vrijednosti ^lan 24. Emisiju iz postrojewa sa sagorijevawem. Pravno lice stacionarnog izvora emisije iz ~lana 13. O nesre}i ve}ih razmjera. Izvje{taj sadr`i podatke o potro{wi energije i goriva. U ku}nim izvorima emisije mogu se koristiti samo ~vrsta i te~na goriva utvr|ena u standardima organizacije nadle`ne za standardizaciju. Propisom ministra nadle`nog za za{titu `ivotne sredine utvr|uju se grani~ne vrijednosti emisija i zahtjevi koji se ti~u monitoringa zaga|uju}ih materija za industrijske sektore proizvodwe metala (pogoni za pe~ewe metalne rude ili za sinterovawe. 1320. te op{te podatke o uticaju koji mogu imati supstance. mo`e se privremeno dozvoliti ako ne traje du`e od {est mjeseci i ako nije dva puta ve}e od grani~ne vrijednosti emisije. ovog ~lana. Godi{wi izvje{taj ^lan 22. ako se nijedna propisana grani~na vrijednost ne mo`e primijeniti. 13. uzimawa uzoraka i mjerewa parametara vazduha i osmatrawe promjena kvaliteta vazduha i wihovog uticaja na zdravqe qudi i `ivotnu sredinu. Ako pravno lice izvor emisija iz ~lana 14. koje se ispu{taju u vazduh. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . koje se koriste u doma}instvima i koje predstavqaju izvore emisija. a ukupno godi{we trajawe rada ne mo`e biti du`e od 96 ~asova.odredi najdu`i rok do koga rad izvora emisija mo`e biti obustavqen zbog ve}e koncentracije emisija u vazduh od utvr|enih grani~nih vrijednosti. Prekora~ewe grani~nih vrijednosti emisija odre|enih za pogone sa sagorijevawem. ure|aji i ostale ma{ine. 2. podlije`u prethodnom odobravawu tipa proizvoda kome pripadaju. prijema godi{weg izvje{taja pravnog lica ili nalaza inspektora. du`an je da: . Monitoring vazduha ^lan 21. propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. 24. ovog zakona.grani~ne vrijednosti emisija. Dozvole za izvore emisija iz ~l. nominalne termalne snage mawe. na zdravqe qudi. ovog zakona ispusti u vazduh koli~inu zaga|uju}ih materija koja je ve}a od utvr|enih grani~nih vrijednosti emisija. Nadle`ni organ je du`an da u slu~aju iz stava 1. Ako se u slu~aju iz stava 1. . Na~in redovnog pra}ewa emisija zaga|uju}ih materija u vazduhu. Izvje{taj se javno objavquje na oglasnom mjestu op{tine.) se ne primjewuju na emisije u vazduh iz ku}nih aktivnosti ili ku}nih izvora sagorijevawa ~ija je termalna snaga mawa od 250 KW. Goriva ku}nih izvora ^lan 28.obustavi rad izvora emisija dok pravno lice ne uskladi ispu{tawe zaga|uju}ih materija u vazduh sa grani~nim vrijednostima emisija ili ne stavi izvor emisija van pogona. ovog ~lana. ovog zakona podnosi izvje{taj nadle`nom organu op{tine ili grada. Industrijska postrojewa ^lan 29. obavje{tava se organ nadle`an za izdavawe ekolo{ke dozvole i stanovni{tvo ugro`enog podru~ja. Kvar na izvoru emisija ^lan 25. . U okolnostima iz stava 1. Op{ta ograni~ewa utvr|ena ovim zakonom (~l. Grani~ne vrijednosti emisija utvr|uju se prema okolnostima slu~aja.lokacije za uzimawe uzoraka i vr{ewe periodi~nih mjerewa. Nadle`ni organ iz stava 1. ne saniraju. Privremena dozvola iz stava 2. rad izvora emisije ne mo`e da traje neprekidno du`e od osam ~asova. u pravilu svake desete godine. odgovorno lice je du`no da smawi trajawe ili prekine rad dok se izvor emisija ne osposobi za bezbjedan rad. pravno lice je du`no da o tome obavijesti organ nadle`an za izdavawe dozvola. U slu~aju kvara na izvoru emisija iz ~lana 14. Preispitivawe dozvola ^lan 23. propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. ovog zakona. . u dijelu koji se odnosi na emisije zaga|uju}ih materija u vazduh i grani~ne vrijednosti emisija. . Nesre}e ve}ih razmjera ^lan 26. odnosno grada odmah nakon podno{ewa i ostaje objavqen (dostupan javnosti) najmawe dva mjeseca. propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine.Strana 23 . Oprema. ovog ~lana utvrdi da se prema uslovima utvr|enim u dozvoli ne mo`e obezbijediti da se grani~ne vrijednosti emisija ne prekora~uju. koje ugro`ava zdravqe qudi i `ivotnu sredinu. mjerewe i patente. ovog ~lana obustavi rad izvora emisija dok se prekomjerno ispu{tawe zaga|uju}ih materija. Pravila o odobravawu tipa proizvoda. nadle`ni organ je ovla{}en da po slu`benoj du`nosti izmjeni ili dopuni dozvolu i preduzme druge mjere propisane ovim zakonom. koji koriste doma}a ~vrsta goriva.Subota. Uslove za rad postrojewa za spaqivawe otpada propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u skladu sa ovim zakonom. avgust 2002. emisijama iz izvora. preispituju se redovno. pogoni za proizvodwu sirovog gvo`|a ili ~elika ukqu~uju}i stalno livewe). a vanredno prilikom procjene propisa. jednake ili ve}e od 50 MW. i 14. Postrojewa za spaqivawe otpada ^lan 30. proizvodwe cementnog klinkera u rotacionim pe}ima i proizvodwe celuloze iz drveta ili drugih vlaknastih materijala. o emisiji zaga|uju}ih materija i spaqivawu biomasa maweg obima. te rokove i na~in postupawa prilikom uzimawa uzoraka i periodi~nih mjerewa. i posqedice nesre}e.

Goriva za motorna vozila moraju odgovarati standardima kvaliteta koje utvr|uje organizacija nadle`na za standardizaciju. zavisno od specifi~nosti podru~ja. januara 2010. goriva koja su namijewena za preradu prije finalnog sagorijevawa. januara 2015. . ovog zakona. mogu da rade samo na osnovu dozvola izdatih u skladu sa ~lanom 13. U registar emisija u vazduh obavezno se unose slijede}e zaga|uju}e materije: sumpordioksid. vr{i u instituciji koju ovlasti Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine. koja se koriste za motorna vozila i brodove. ovog ~lana utvr|uje se na~in vo|ewa evidencija o izvozu. kojim se ure|uje redovni godi{wi tehni~ki pregled motornih vozila. januara 2010. odnosno grada. ukqu~uju}i i emisije iz prirodnih izvora na podru~ju Republike Srpske za pretpro{lu godinu. Na osnovu podataka registra emisija u vazduh. Upotreba organskih jediwewa iz stava 1. Grani~ne vrijednosti.1. 2. Dizel goriva.Strana 24 . metan. u rokovima koje utvrdi ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. amonijak. U registru postrojewa i zaga|iva~a `ivotne sredine. mjerewa i patente. koje su ni`e od vrijednosti utvr|enih u propisu iz stava 1. kao i postupak za rukovawe proizvodima koji sadr`e ili su napravqeni od supstanci koje o{te}uju ozonski omota~. Goriva za vozila ^lan 33. uvozu i potro{wi supstanci koje o{te}uju ozonski omota~ kao i na~in podno{ewa izvje{taja. do 3. goriva koja }e biti prera|ena u rafinerijskoj industriji.00% mase. ^lan 31. na~in i rokove wihovog prikupqawa. koji se uspostavqa na osnovu Zakona o za{titi `ivotne sredine. 1. ukoliko je sadr`aj sumpora ve}i od 0. Redovno testirawe nepropusnosti kamiona cisterni i periodi~nu kontrolu ispravnosti ventila za vakuum/pritisak na svim pokretnim kontejnerima. i ~lanom 14. vozila i brodova koji se koriste za skladi{tewe. Pogoni sa sagorijevawem koji koriste te{ka uqa kod kojih je sadr`aj sumpora ve}i od 1. ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine objavquje u januaru svake godine izvje{taj o emisijama zaga|uju}ih materija u vazduh. ovog ~lana. mutageni ili toksi~ni za reprodukciju. nitrozooksidi. propisuje Vlada Republike Srpske. ovog ~lana. Sadr`aj sumpora u gorivu ^lan 32. koji se usqed isparqivih organskih jediwewa klasifikuju kao kancerogeni. ovog ~lana ne primjewuju se na: 1. Emisije isparqivih organskih jediwewa utvr|uje posebnim propisom ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. Projektovawe i kori{}ewe objekata. . u najve}oj mogu}oj mjeri i najkra}em roku. ciqane vrijednosti i pragovi uzbune za zaga|uju}e materije koje se ispu{taju u vazduh propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u skladu sa ovim zakonom.ZA[TITA VAZDUHA Vrijednosti kvaliteta vazduha ^lan 38. avgust 2002. 24. utovar i prevoz benzina od jednog skladi{ta do drugog ili od glavnog skladi{ta do benzinske stanice. Te{ka uqa kod kojih sadr`aj sumpora prelazi 1. nitrooksidi. u skladu sa ovim zakonom. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine obezbje|uje redovan monitoring kvaliteta vazduha od dana stupawa na snagu ovog zakona. Isparqiva organska jediwewa ^lan 35.zadr`e isparewa u pokretnom kontejneru dok ne do|e do ponovnog puwewa u glavnom skladi{tu. Uslove mjerewa i kontrole sadr`aja sumpora u gorivu propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. Emisija iz motornih vozila ure|uje se podzakonskim aktom. Od 1. ovog ~lana u djelatnostima i pogonima mora biti svedena na najmawu mogu}u mjeru. vodi se i registar emisija u vazduh u koji se upisuju podaci o izvorima emisija u vazduh. dostavqawa i upisivawa u registar. postrojewa. IV . Nadle`ni organ ne mo`e odobriti obavqawe djelatnosti koja bi prouzrokovala prekora~ewe grani~nih vrijednosti u podru~ju gdje grani~ne vrijednosti nisu prekora~ene. wihovim pravnim licima i zaga|uju}im materijama koje izvori ispu{taju u vazduh. benzen i PM 10.zadr`e preostala isparewa u kontejneru nakon istakawa benzina. vr{i se tako da se: .1. metodologiju i na~in vo|ewa podataka u registru. Registar emisija ^lan 37. . Ograni~ewa iz st.prihvate i zadr`e povratna isparewa iz prostora za skladi{tewe na benzinskoj stanici ili glavnom skladi{tu. godine. ne mogu biti kori{}ena kao goriva od: . moraju biti zamijeweni mawe {tetnim supstancama i preparatima. Skladi{tewe goriva ^lan 34. Supstance i preparati. Propisom iz stava 1. Mjerewe kvaliteta vazduha ^lan 39. kao i na~in upravqawa podacima upisanim u registar (davawe informacija. Uslovi i postupak postepenog iskqu~ivawa iz upotrebe supstanci koje o{te}uju ozonski omota~ i wihove zamjene alternativnim supstancama koje imaju zna~ajno mawi {tetni uticaj na `ivotnu sredinu. ukoliko je sadr`aj sumpora ve}i od 0.20% wihove mase. ugqenmonoksid. nemetanski ugqenvodonici. ugqendioksid. . ne}e se vr{iti promet olovnog benzina. Sadr`aj podataka koji se vode u registru iz stava 1. Za{tita ozonskog omota~a ^lan 36. ne mogu se koristiti kao goriva za pogone sa sagorijevawem od 1. koje prekora~uje propisane grani~ne vrijednosti emisija. podno{ewe izve{taja i drugo) propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. Nadle`ni organ ne mo`e izvr{iti registraciju vozila.10 % wihove mase. januara 2010. Skup{tina op{tine.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Motorna vozila Subota. mo`e odrediti grani~ne vrijednosti kvaliteta vazduha za svoje podru~je.00% mase.

. osobqe. Prekora~ewe grani~nih vrijednosti. U slu~aju da pitawe zaga|ewa vazduha. ukoliko doprinose poboq{awu kvaliteta vazduha. Informisawe se vr{i putem radija. {tampe. Plan pored ostalog sadr`i: . . Informacije koje se dostavqaju javnosti i organizacijama.500 do 15. . Nadzor nad sprovo|ewem odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu wega vr{i Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine. na na~in propisan Zakonom o za{titi `ivotne sredine. informacije o zaga|ivawu koje dolazi iz drugih podru~ja. {tampe ili na drugi uobi~ajen na~in).). Nadle`ni organ du`an je informisati javnost (na primjer putem radija. Stru~na institucija iz ~lana 39.000 KM kazni}e se za prekr{aj pravno i fizi~ko lice koje: .Subota. pragova upozorewa. Op{tina. . Op{tina. putem radija.ne podnese godi{wi izvje{taj (~lan 22. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine dostavqa me|uentitetskom organu nadle`nom za za{titu `ivotne sredine Informisawe javnosti ^lan 43. .prirodu i procjenu zaga|ivawa.zapo~ne sa radom bez pribavqene ekolo{ke dozvole (~lan 14. kao {to su koncentracije uo~ene u prethodnim godinama. ukqu~uju}i motorni saobra}aj. obustavqawa aktivnosti. razumqive i dostupne.ne obavijesti nadle`ni organ o prekora~ewu grani~nih vrijednosti emisija (~lan 24. utvr|uju}i mjere smawewa rizika od prekora~ewa i ograni~ewa trajawa pojava izuzetnog zaga|ivawa (smog).ponovo otpo~ne sa radom u postoje}em objektu ili promjeni namjenu bez pribavqene ekolo{ke dozvole (~lan 16.procjenu zaga|enog podru~ja (km2) i broja stanovnika izlo`enog zaga|ivawu. . oblik).op{te informacije o vrsti podru~ja (grad. ovog zakona. Stawe izuzetnog zaga|ivawa ^lan 41. Razmjena informacija ^lan 42. ukqu~uju}i prekograni~ni prenos.analizu situacije. Nov~anom kaznom u iznosu od 1. ciqanih vrijednosti i dugoro~nih ciqeva za za{titu vazduha. pored mjera kontrole. VI .informacije o vrsti ciqeva koji zahtjevaju za{titu u datom podru~ju. kao {to je detaqan opis onih faktora koji su prouzrokovali prekora~ewe (prenos.neophodne buxetske zahtjeve (sredstva.vr{i namjerne zna~ajne promene u projektu ili radu izvora emisije. . moraju se utvrditi u izvje{taju.porijeklo zaga|ivawa.potrebne klimatske podatke. .KAZNENE ODREDBE Prekr{aji ^lan 45. . odnosno grad donosi akcioni plan za{tite kvaliteta vazduha za podru~ja u kojima su prekora~ene grani~ne vrijednosti kvaliteta vazduha za jednu ili vi{e zaga|uju}ih materija. industrijska ili ruralna oblast). radi objavqivawa. televizije.lokaciju podru~ja pretjerane zaga|enosti (regioni.procjenu planiranog poboq{awa kvaliteta vazduha i o~ekivanog vremena koje je potrebno da bi se postigli ovi ciqevi. tehnike koje se koriste za procjenu. Plan iz stava 1. ovog ~lana vodi bazu podataka o mjerewu kvaliteta vazduha i priprema godi{wi izvje{taj o stawu kvaliteta vazduha i dostavqa ga Ministarstvu nadle`nom za za{titu `ivotne sredine i Ministarstvu nadle`nom za za{titu zdravqa. Planovima se mo`e. displeja ili putem kompjuterskih mre`a.). Stru~na institucija iz stava 2. Planovima iz stava 1. . stav 1. televizije. Informacije iz stava 1. ukupna koli~ina emisija iz ovih izvora (tona godi{we). te o sredwoj vrijednosti emisija kao i procjenu u vezi sa grani~nim vrijednostima i pragovima uzbune i wihovom uticaju na qudsko zdravqe i `ivotnu sredinu. kao {to je lista osnovnih izvora emisije odgovornih za zaga|ivawe (mapa). ovog ~lana mora biti dostavqen Ministarstvu nadle`nom za za{titu `ivotne sredine i ostalim ministarstvima u ~ijoj je nadle`nosti sprovo|ewe mjera iz plana. . moraju biti jasne. U slu~aju da su prekora~eni utvr|eni pragovi uzbune. . predvidjeti obustava aktivnosti izvora emisije ukqu~uju}i motorni saobra}aj koji doprinose prekora~ewu pragova upozorewa. televizija ili {tampe) o prekora~ewu pragova za ozon. ovog ~lana sadr`e podatke o prekora~ewu koncentracija utvr|enih grani~nih vrijednosti i pragova uzbune u periodu za koji se informacija daje.detaqan opis mjera ili projekata koje treba usvojiti radi smawewa zaga|ivawa nakon stupawa na snagu ovog zakona.NADZOR ^lan 44. odnosno grad donosi plan kada postoji rizik prekora~ewa praga upozorewa. .) koje iziskuje planirano poboq{awe kvaliteta vazduha. V . nadle`ni lokalni organi preduzimaju neophodne mjere kako bi javnost bila obavje{tena (npr. informacije i sl. . 24. ne mo`e biti rije{eno na drugi na~in. Nov~anom kaznom u iznosu od 1. U postupku dono{ewa.). detaqan opis mogu}ih mjerewa za poboq{awe kvaliteta vazduha. prijedlog plana mora biti dostupan javnosti radi davawa primjedbi. ovog zakona.500 do 15. Mjere za ugro`ena podru~ja ^lan 40. avgust 2002. uspostavqa i vr{i monitoring kvaliteta vazduha u skladu sa uslovima utvr|enim propisom iz ~lana 26.000 KM kazni}e se za prekr{aj pravno lice koje: . . mo`e se zabraniti kori{}ewe odre|enih drumova za odre|ene vrste vozila. Ministarsvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine preduzima mjere koje su neophodne za postizawe ciqne vrijednosti koncentracije ozona u vazduhu. bez pribavqene ekolo{ke dozvole (~lan 20.).relevantne topografske podatke. ovog zakona obezbje|uje da se a`urirane informacije o koncentracijama zaga|uju}ih materija u vazduhu redovno dostavqaju javnosti i odgovaraju}im organizacijama. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . ovog ~lana mogu se predvidjeti mjere kontrole.). Informacije i izvje{taje institucija i organa nadle`nih za procjenu kvaliteta vazduha iz ~lana 39. koje je prouzrokovano drumskim saobra}ajem. gradovi) i stanica za mjerewe.Strana 25 Stru~na institucija koju ovlasti Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine zajedno sa Ministarstvom nedle`nim za za{titu zdravqa.

Postoje}i objekti su du`ni pripremiti planove implementacije o postepenom poboq{awu karakteristika svojih emisija kako bi se ispunili uslovi iz ovog zakona. propisivawe grani~nih vrijednosti. Za pojedina pitawa za{tite voda nadle`ni su: Ministarstvo za urbanizam. stav 1. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. du`ni su da u roku od osam godina od dana stupawa na snagu ovog zakona usklade svoje aktivnosti sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu zakona. ~lana 29. koji su u vrijeme stupawa na snagu ovog zakona ve} pu{teni u pogon i koji su dobili potrebne dozvole ili pokrenuli postupak izdavawa dozvola. 24. ZAKON O ZA[TITI VODA I . 699 Na osnovu Amandmana XL ta~ke 2. Mirko [arovi}. stav 3. gra|evinarstvo i ekologiju (u daqem tekstu: Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine) i drugi republi~ki organi i organizacije. Narodna skup{tina Republike Srpske }e donijeti u roku od jedne godine od dana stupawa na snagu ovog zakona.OP[TE ODREDBE ^lan 1. jula 2002. ~lana 35. o~uvawa prirodnih procesa i prirodne ravnote`e voda. Propise iz ~lana 12. godine Bawa Luka Predsjednik Republike. te obezbje|ivawe potrebnih koli~ina voda za razne namjene. ovog zakona. iz ~lana 8. stav 1.ekonomskom pristupu vodama. na na~in utvr|en ovim zakonom. i 2. Planovi se dostavqaju nadle`nim organima radi odobravawa i javnosti na na~ine definisane u ~lanu 40.r. prirodne ravnote`e vodnih ekosistema. stav 2. Za{tita voda od optere}ewa. s. utvr|eni ovim zakonom.spre~avawu prekomjernog optere}ivawa voda i unapre|ivawe odr`ivog kori{}ewa voda.odr`ivom kori{}ewu voda. Broj: 01-622/02 25. stav 2. sa tehni~kim razvojem. Sa organima i organizacijama nadle`nim za za{titu voda sara|uju udru`ewa i druge grupe gra|ana. Propise iz ~lana 17. ~lana 27. ~lana 37. . d o n o s i m UKAZ O PROGLA[EWU ZAKONA O ZA[TITI VODA Progla{avam Zakon o za{titi voda koji je Narodna skup{tina Republike Srpske usvojila na sjednici odr`anoj 25. stav 2. stav 1. stav 1. odr`avawe obale i vodnog zemqi{ta i dono{ewe odluka o postizawu racionalno-odr`ivog kori{}ewa. svaki u okviru svojih nadle`nosti. ^lan 48. koje se zasniva na obezbje|ivawu funkcionisawa prirodnih procesa i odr`avawu prirodne ravnote`e vodnih ekosistema i na dugoro~noj za{titi i racionalnom kori{}ewu raspolo`ivih vodnih resursa.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. Za prekr{aj iz st. lokalni i drugi organi. biqnih i `ivotiwskih vrsta i wihovih stani{ta koja zavise o vodama (u daqem tekstu: vodni ekosistemi). Strategiju za za{titu vazduha. s. stav 1. ukqu~uju}i i obale i vodno zemqi{te u za{ti}enim i ugro`enim podru~jima planira se i sprovodi tako da se obezbijedi o~uvawe prirodnih procesa. metoda mjerewa.r. jula 2002. uzimaju}i u obzir dinamiku voda i prirodnih procesa i sklad i me|uzavisnost vodnih ekosistema u okvirima rije~nog sliva. stav 2. .PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 46. Ciqevi za{tite voda ^lan 2. stambeno-komunalne djelatnosti. ~lana 34. godine Bawa Luka Predsjednik Narodne skup{tine. .500 KM. nov~anom kaznom od 100 do 1. ovog zakona donosi Vlada Republike Srpske u roku od godinu dana od dana stupawa na snagu ovog zakona. za{tita voda zasniva se na: . Uskla|ivawe propisa donesenih na osnovu ovog zakona. Na~ela za{tite voda ^lan 3. godine. i ~lana 38. na Ustav Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”.Strana 26 . . ~lana 30. ^lan 49. sprovo|ewem politike da korisnik pla}a realnu nadoknadu za kori{}ewe voda. za koje je postupak izdavawa dozvola pokrenut nakon stupawa na snagu ovog zakona. stav 5. ovog zakona i najkasnije od jedne godine od dana stupawa na snagu ovog zakona. Ovim zakonom ure|uje se za{tita voda od zaga|ivawa i neracionalnog i nerazumnog kori{}ewa. ~lana 21. Planirawe i sprovo|ewe za{tite voda ^lan 5. i 36. VII . Za{tita voda obuhvata o~uvawe i regulisawe potrebnih koli~ina voda. Dr Dragan Kalini}. a zaga|iva~ nadokna|uje {tetu prouzrokovanu vodama. 1. . organizacije i institucije. Za{titom voda obezbje|uje se odr`ivo kori{}ewe voda radi o~uvawa i poboq{awa wihovog kvaliteta. organi i organizacije rije~nog sliva. Odredbe ovog zakona primjewuju se na nove objekte. najboqih raspolo`ivih vrijednosti tehnologija i drugo vr{i}e se najmawe svakih pet godina. dobrog stawa.u primjenama najboqih raspolo`ivih tehnologija i novih nau~nih saznawa u ekologiji.principu predostro`nosti prema kojem gdje postoje prijetwe od ozbiqnih i nepopravqivih o{te}ewa. Nadle`nosti u za{titi voda ^lan 4. nerazumnog kori{}ewa i zaga|ivawa. broj 28/94). nedostatak potpune nau~ne sigurnosti se ne}e koristiti kao razlog za odlagawe mjera za spre~avawe degradacije `ivotne sredine. avgust 2002.integritetu rije~nih slivova. ovog ~lana kazni}e se i odgovorno lice u pravnom licu i fizi~ko lice. jula 2002. Broj: 01-020-571/02 29. stav 4. ovog zakona donije}e ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u roku od jedne godine od dana stupawa na snagu ovog zakona. . ^lan 47. ~lana 32. Postoje}i objekti. Polaze}i od osnovnih na~ela za{tite `ivotne sredine.

podru~je rije~nog sliva ozna~ava podru~je kopna koje se sastoji od jednog ili vi{e susjednih rije~nih slivova zajedno sa wihovim podzemnim i obalnim vodama. .vodni re`im ozna~ava skup prirodnih ili vje{ta~kih hidrolo{kih.voda za pi}e ozna~ava vodu koja ispuwava propisane standarde kvaliteta i koja se mo`e koristiti za pi}e i proizvodwu i pripremu hrane.plutaju}i materijal ozna~ava organske i druge plutaju}e materijale (balvane. geo-morfolo{ke i biolo{ke uslove koji defini{u vodne ekosisteme i koji dopiru do obale. 24. rijeka i/ili jezera u more preko jednog rije~nog u{}a. fizi~ko-hemijskih i mikrobiolo{kih svojstava vode. . odre|ene da bi se sprije~ile i gdje to nije prakti~no mogu}e smawile emisije i uticaj na `ivotnu sredinu u cjelini. Naknade za optere}ewe voda ^lan 6. II . . rukavca ili delte. . . li{}e.Subota. . . Aktivnosti koje imaju negativan uticaj na stawe povr{inskih i podzemnih voda propisuje Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine u skladu sa Aneksom II Okvirne direktive o vodama 2000/60/EZ.mineralna voda ozna~ava podzemne vode koje ispuwavaju propisane kriterijume za pi}e i koje se crpe iz bunara. . . izuzev podzemnih voda. primjena mjerewa i uzimawe uzoraka vode za analizu hemijskih. termalne i termo-mineralne vode: . i ostale supstance i grupe supstanci koje prouzrokuju isti nivo zabrinutosti. i koje mo`e biti {tetno po qudsko zdravqe ili kvalitet vodnih ili zemnih ekosistema koji direktno zavise od vodnih ekosistema. g) mineralne. . koje je rezultat qudskih aktivnosti.rije~ni sliv ozna~ava podru~je zemqi{ta sa koga sve povr{inske vode oti~u pojedina~nim tokovima malih vodotoka. . U smislu ovog zakona slijede}i izrazi imaju zna~ewe: . .vodno zemqi{te ozna~ava zemqi{te stalno ili periodi~no prekriveno unutra{wim vodama. hemijskih i biolo{kih karakteristika koje se odnose na povr{inske i podzemne vode u odre|enom podru~ju u toku odre|enog vremenskog perioda. . . koje prema tome predstavqaju posebne hidrolo{ke. Naknade za vode za svako optere}ewe. Svaki pojedinac je obavezan da za{titi kvalitet i koli~inu voda koriste}i ih tako da u najmawoj meri uti~e na ravnote`u vodnih ekosistema. .DEFINICIJE ^lan 7. .ispirawe se odnosi na ~vrste mineralne ~estice koje su isprane od strane povr{inskih voda i koje se prenose du` korita vodnih tokova ili koje flotizuju vodenom strujom.staja}e vode ozna~avaju prirodna jezera ukqu~uju}i jezera koja se povremeno javqaju. Zemqi{te povremenih jezera ne ozna~ava vodno zemqi{te. . posebno jediwewima azota i fosfora koje posebno ubrzavaju rast algi i vi{ih oblika vodenih biqaka i na taj na~in prouzrokuju ne`eqeni poreme}aj ravnote`e organizama koji su prisutni u vodi i poreme}aj kvaliteta vode. . .op{ta upotreba vode ozna~ava upotrebu na koju se ne primjewuju specifi~ne zabrane uvedene ovim zakonom (na primjer kupawe i navodwavawe vrtova).podsliv ozna~ava podru~je zemqi{ta sa koga sve povr{inske vode oti~u pojedina~nim tokovima malih vodotoka.povr{inske vode ozna~avaju unutra{we vode.pravo na vodu ozna~ava pravo na posebnu upotrebu ili kori{}ewe vode. u skladu sa ovim zakonom. . . za podru~je svakog rije~nog sliva ili dijela me|unarodnog rije~nog sliva na teritoriji Republike Srpske.direktno ispu{tawe u podzemne vode ozna~ava ispu{tawe zaga|uju}ih materija u podzemnu vodu bez prethodne perkolacije kroz tlo ili podtlo. sedimentu ili bioti koja ne . grane. ribwake.najboqe raspolo`ive tehnike ozna~avaju najefikasniju i najnapredniju fazu u razvoju djelatnosti i metoda rada koje su naznaka prakti~ne pogodnosti odre|enih tehnika za obezbje|ivawe osnove za grani~ne vrijednosti emisije. avgust 2002.voda za kupawe ozna~ava vodu u kojoj je dozvoqeno kupawe na osnovu pravnog akta nadle`nog organa ili vodu u kojoj kupawe nije zabraweno i u kojoj se obi~no kupa veliki broj qudi. otpad i sli~no).opasne supstance ozna~avaju supstance ili grupe supstanci koje su toksi~ne. .vode ozna~avaju sve prirodne i vje{ta~ke povr{inske i podzemne vode. rijeka i/ili jezera u odre|enu ta~ku vodnog puta (normalno jezero ili ostrvo rijeke).zaga|uju}a materija ozna~ava bilo koju supstancu koja vjerovatno mo`e da prouzrokuje zaga|ivawe. . .eutrofsko podru~je ozna~ava podru~je u kojem je mogu}e odrediti ili o~ekivati saturaciju voda hranqivim materijama. . . postojane i podlo`ne bioakumulaciji.podzemne vode obuhvataju: a) podzemne vode koje slobodno teku u podru~jima sa poroznim stijenama.kvantitativno stawe je izraz stepena do koga je podzemna voda pod uticajem direktnih ili indirektnih eksploatacija. pojili{ta i ostale vodne bazene koji imaju stalno ili periodi~no uticawe ili isticawe teku}ih ili podzemnih voda.standard kvaliteta `ivotne sredine je koncentracija odre|ene zaga|uju}e materije ili grupe zaga|uju}ih materija u vodi.me|udr`avne vode ozna~avaju povr{inske ili podzemne vode koje teku du` grani~ne linije izme|u dvije ili vi{e dr`ava ili koje teku preko grani~ne linije. Staja}e vode tako|e ozna~avaju i vodne bazene koji se formiraju kao rezultat postavqawa brana na teku}e vode ili drugog kori{}ewa prostora. Vodno zemqi{te tako|e ozna~ava i napu{tena rije~na korita i {qunkovita podru~ja koja voda povremeno plavi.Strana 27 za{ti}enih prirodnih dobara i podru~ja kao i o~uvawe pejza`nih karakteristika voda u skladu sa ovim zakonom.zaga|ivawe je direktno ili indirektno uvo|ewe supstanci ili toplote u vazduh.ispitivawe podzemnih voda ozna~ava odre|ivawe geolo{ke strukture hidrolo{kih osobina prisutnih stijena i hidrodinami~nih parametara vodnih tokova. posebno one navedene u Aneksu VIII Direktive 2000/60/EZ. v) vodni resursi kao prirodni izvori podzemnih voda. b) podzemne vode koje se nalaze u aluvijalnim i terasnim sedimentima u priobaqu toka povr{inskih voda. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 .optere}ewe voda ozna~ava emitovawe supstanci ili energije u vodu. vodu ili zemqi{te. vodnih izvora ili slivova. kori{}ewe i zaga|ivawe vode izuzev kori{}ewa vode za op{tu upotrebu regulisa}e se Zakonom o fondu za za{titu `ivotne sredine. koje rezultira o{te}ewima materijalne svojine ili koje naru{ava ili uti~e na u`ivawe ili druge vrste zakonske upotrebe `ivotne sredine.ekolo{ko stawe povr{inske vode je definisano kvalitetom vodnog ekosistema s obzirom na wegovu strukturu i funkcionisawe.

Bosne i Vrbasa. . kori{}ewe vode kao prirodnog resursa ili emitovawe supstanci ili energije u vodu. osnivawe. . Republi~ka strategija za{tite voda ^lan 12. ovim zakonom utvr|uju se rije~ni slivovi. demografske i socijalnoekonomske karakteristike. Rije~ni slivovi i podslivovi ^lan 9. . . ukqu~uju}i i procjenu i analizu sprovedenih mjerewa. Strategija iz stava 1.termo-mineralna voda je termalna voda sa karakteristikama mineralne vode. koji sadr`i: . Za{tita voda na podru~ju rije~nog sliva. Republi~ka strategija za{tite voda sadr`i naro~ito: 1. u dijelu koji se nalazi na teritoriji Republike Srpske u nadle`nosti je organizacije rije~nog sliva.hemijsko stawe vode je definisano koncentracijom supstanci i drugih vodnih fenomena. sjedi{te. . . III . . za period od najmawe deset godina. vodnih ekosistema. . rawivih zona i za{ti}enih podru~ja prema ovom zakonu i za{ti}enih podru~ja prema propisima koji se odnose na o~uvawe prirode za koje su zna~ajni vodni re`im i kvalitet vode. Sva ostala pitawa od zna~aja za nadle`nu organizaciju rije~nog sliva (naziv. biodiverziteta i pejza`nih karakteristika. karakteristike rije~nih slivova na teritoriji Republike Srpske.na~ela uspostavqawa mehanizama koordinacije za rije~ne slivove i podslivove sa drugim dr`avama.o~uvawe i regulaciju koli~ine voda radi obezbje|ivawa zaliha vode za pi}e i ostalih oblika upotrebe voda.unutra{we vode ozna~avaju teku}e i staja}e vode na povr{ini zemqi{ta i sve podzemne vode na strani okrenutoj kopnu.upotreba ili kori{}ewe vode ozna~ava aktivnost koja izaziva promjene vode. Radi obezbje|ivawa integralne i dosqedne za{tite voda. . Plan za{tite podru~ja rije~nog sliva ^lan 14. Plan za{tite podru~ja rije~nog sliva sadr`i : 1.odre|ivawe postoje}ih planova koji se odnose na konkretno podru~je. . jedinstvenost i koherentnost vodnog re`ima Republike Srpske. .uticaje i optere}ewa povr{inskih i podzemnih voda koji su rezultat qudskih aktivnosti. Republi~ku strategiju za{tite voda donosi Narodna skup{tina Republike Srpske na prijedlog Vlade Republike Srpske. ukqu~uju}i i grani~ne vode. rije~nih podslivova i dijelova rije~nih podslivova. Sane. opis stawa rije~nog sliva. poslovi upravqawa vodama i drugo) utvr|uju se posebnim zakonom. potoci i rijeke sa stalnim ili periodi~nim tokom i vodotokovi koji se formiraju kao rezultat transfera nekog prirodnog vodotoka ili wegovog geografskog polo`aja. U Republici Srpskoj donosi se Republi~ka strategija za{tite voda i planovi za{tite rije~nih slivova.mehanizme koordinacije za rije~ne slivove i rije~ne podslivove sa Federacijom Bosne i Hercegovine (Federacija). kojim se ure|uje upravqawe vodama na teritoriji Republike Srpske. Rije~ni podslivovi mogu imati svoje posebne dijelove (dijelovi rije~nih podslivova). vodnih izvora ili slivova koje ispuwavaju propisane kriterijume i imaju temperaturu ve}u od sredwe godi{we temperature podru~ja. Na teritoriji Republike Srpske utvr|uju se rije~ni slivovi Save i Trebi{wice. Nadle`na organizacija rije~nog sliva ^lan 10. bi trebalo da bude prekora~ena kako bi se za{titilo zdravqe qudi i `ivotna sredina. .{tetni uticaji vode ozna~avaju one uticaje vode koji predstavqaju prijetwu po `ivote qudi ili wihovu imovinu kao i na `ivotnu sredinu i qudsko zdravqe. mogu se donositi pomo}ni planovi koji se odnose na pojedina~na pitawa za{tite voda (pomo}ni planovi). Podru~ja rije~nih slivova i rije~nih podslivova kao i dijelova rije~nih podslivova zajedno sa podzemnim vodama koje im pripadaju odre|uje Vlada Republike Srpske na prijedlog ministra nadle`nog za za{titu `ivotne sredine. . koje obavqa nadle`na organizacija rije~nog sliva i na~in obavqawa tih poslova.o~uvawe i regulaciju koli~ine voda radi o~uvawa ili uspostavqawa prirodne ravnote`e.ekonomski prora~un za{tite voda.karakteristike povr{inskih i podzemnih voda koje mu pripadaju. koji se dijele na rije~ne podslivove Une.odre|ivawe osjetqivih i neosjetqivih podru~ja. ciqeve i smjernice za: .Strana 28 . . ure|uju se ovim zakonom. kao teritorijalna osnova planirawa i ostvarivawa za{tite voda na teritoriji Republike Srpske. Drine. . prora~un sredstava koja su potrebna za primjenu Strategije. ^lan 13. 4.termalna voda ozna~ava podzemne vode iz bunara. Pored planova iz stava 1. osnovne linije od koje se mjeri {irina teritorijalnih voda.opis mre`e monitoringa stawa povr{inskih i podzemnih voda i za{ti}enih i ugro`enih podru~ja. Vrste planskih akata ^lan 11. ovog ~lana.teku}e vode ozna~avaju prirodne vodotokove kao {to su bujice. uzimaju}i u obzir hidrografske karakteristike. Poslovi upravqawa za{titom voda. 2.za{titu voda od optere}ewa i poboq{avawe wihovog kvaliteta. 24. podslivovi i dijelovi podslivova. . Nadle`na organizacija rije~nog sliva osniva se posebnim zakonom kojim se ure|uje upravqawe vodama na teritoriji Republike Srpske. .administrativne. . Republi~kom strategijom za{tite voda utvr|uje se politika za{tite voda. odre|ivawe prioriteta za postizawe ciqeva za{tite voda. .PLANIRAWE ZA[TITE VODA Teritorijalna osnova za{tite voda ^lan 8. 3. avgust 2002.na~in primjene me|unarodnih obaveza dr`ave vezanih za oblast za{tite voda na teritoriji Republike Srpske. ovog ~lana mo`e biti dio Strategije za{tite `ivotne sredine BiH.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota.

odre|ivawe ograni~ewa i uslova za upotrebu vode. propisuje ministar nadle`an za poslove za{tite `ivotne sredine. regulisawa uslova drena`e ili upotrebe vode. ispuwava raznolike potrebe potro{a~a i spre~ava negativan uticaj na kvalitet zavisnih vodnih ekosistema povr{inskih voda. avgust 2002. 24. Ciqevi za{tite kvaliteta ^lan 20. termalne i termomineralne vode odre|uje Vlada Republike Srpske. Dobro hemijsko stawe/karakteristike postoje ukoliko hemijske supstance koje se nalaze u vodi. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . Izmjene i dopune plana vr{e se na na~in i po postupku wegovog usvajawa. ^lan 15. U skladu sa stavom 2. Polazna osnova planirawa prostora ^lan 18. O po~etku pripreme pojedinog plana i wegovom usvajawu {ira javnost se obavje{tava putem medija. zakona. ekonomski prora~un za{tite voda. vode namijewene za vodosnabdjevawe i za mineralne. Planovi se objavquju u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. [emu klasifikacije voda. raznolike zahtjeve potro{a~a i posebno na dobro ekolo{ko stawe/karakteristike utvr|ene prethodnim stavom ovog ~lana. u skladu sa utvr|enim grani~nim vrijednostima. ovog ~lana moraju biti u skladu sa Republi~kom strategijom i sa planom za{tite rije~nog sliva. Lica iz stava 2. Pomo}ne planove iz stava 1. Dobro stawe/karakteristike podzemnih voda ozna~ava dobro kvantitativno i hemijsko stawe/karakteristike. kontrolu i prikupqawe podataka za za{titu voda i druge mjere utvr|ene ovim zakonom. regulisawe uslova drena`a i upotrebe vode. 5. 4. Predlaga~i planova obavje{tavaju javnost o po~etku pripreme pojedinih planova najmawe tri godine prije po~etka perioda na koji se plan odnosi i obezbje|uju u~e{}e javnosti u pripremi i usvajawu relevantnog plana. Grani~ne vrijednosti i klasifikacija ^lan 23. ispu{tawe. Nadle`na organizacija rije~nog sliva vr{i kategorizaciju svojih podru~ja u skladu sa propisanom {emom klasifikacije. u podru~ju koje je obuhva}eno planom. u skladu sa odredbama ~lana 15. a na wihovo tra`ewe predlaga~ im mora obezbijediti pristup dokumentima na osnovu kojih je plan izra|en. predlaga~ obezbje|uje i saradwu javnosti u toku pripreme plana i mora upoznati javnost sa izvje{tajem o napredovawu na pripremi plana najmawe dvije godine prije po~etka perioda na koji se plan odnosi. 6. Plan iz stava 1. Ovi ~isti/prvobitni uslovi se utvr|uju i klasifikuju na osnovu abioti~kih kriterijuma kao {to su visina. Za pojedina pitawa za{tite voda. koja su. posebne zabrane i ograni~ewa u za{ti}enim podru~jima.ZA[TITA VODA I VODNIH EKO-SISTEMA ^lan 19. Dobro stawe povr{inskih voda ozna~ava dobro ekolo{ko i hemijsko stawe. Za{tita voda i vodnih ekosistema ukqu~uje klasifikaciju povr{inskih i podzemnih voda. Ciq za{tite kvaliteta voda je obezbje|ivawe dobrog stawa voda i `ivotne sredine. Plan za{tite podru~ja rije~nog sliva donosi Vlada Republike Srpske na prijedlog nadle`ne organizacije podru~ja rije~nog sliva. nevladine i druge organizacije. sedimentima i bioti ne uti~u na qudsko zdravqe. mogu se donositi pomo}ni planovi za{tite voda. . predlaga~ poziva na saradwu nadle`ne republi~ke i lokalne organe. radi za{tite qudskog zdravqa i interesa potro{a~a. ovog ~lana shodno se primjewuju na odre|ivawe sadr`aja planova za rije~ne podslivove i dijelove rije~nih podslivova. program mjera. re`im protoka i sl. ovog ~lana ponovno se razmatra svakih {est godina i ukoliko je potrebno. mijewa ili dopuwuje po postupku po kojem je donesen. Predlaga~i akata prostornog planirawa moraju u toku pripreme ovih akata kao jednu od obaveznih polaznih osnova uzeti u obzir ograni~ewa i uslove iz planova za{tite voda. zabrane i ograni~ewa koja se odnose na optere}ewa voda. ovog stava. kao i za dijelove rije~nih podslivova. 3. Dobro kvantitativno stawe/karakteristike ozna~ava stalan nivo podzemnih voda u du`em vremenskom periodu kojim se spre~ava {tetan uticaj na povezane povr{inske vode i kopnene ekosisteme.spisak institucija koje su nadle`ne za pojedina~na pitawa vezana za upravqawe vodama i za{titi voda. ^lan 21. javne slu`be. [ema klasifikacije i kategorizacija voda iz prethodnih stavova ovog ~lana obavezan je elemenat planova za{tite voda. Pomo}ni planovi ^lan 17. odnosno gradske skup{tine. nosioce prava na vodu i ostala lica. Dobro hemijsko stawe/karakteristike ozna~avaju hemijski kvalitet vode koji nije {tetan za zdravqe qudi. Plan za{tite rije~nog sliva mora biti u skladu sa Republi~kom strategijom za{tite voda. ukqu~uju}i i razvoj finansijske osnove za postizawe ciqeva iz ta~ke 3. IV . Predlaga~ mora objaviti nacrt plana najmawe godinu dana prije po~etka perioda na koji se plan odnosi. 2. ovog ~lana donose op{tinske.. ^lan 22.Strana 29 . koji se odnose na izabrane referentne lokacije. opis djelatnosti i zakqu~ci vezani za u~e{}e javnosti u pripremi plana. Planovima za{tite rije~nih slivova obezbje|uje se postizawe ciqeva za{tite kvaliteta voda predvi|enih ovim ~lanom u vremenskom periodu za koji je donesen plan za{tite rije~nog sliva. ukqu~uju}i monitoring u lokalnim zajednicama. ovog ~lana. Planovi iz stava 1. Grani~ne vrijednosti za hemijske. Prije po~etka pripreme pojedinih planova. Detaqniji sadr`aj planova iz prethodnih stavova ovog ~lana propisuje Vlada Republike Srpske. Odredbe stava 1. ovog ~lana mogu predlaga~u plana podnijeti pisane primjedbe na nacrt plana u roku od {est mjeseci nakon wegovog objavqivawa. Dobro ekolo{ko stawe postoji ukoliko uslovi na odre|enoj lokaciji samo neznatno odstupaju od ~istih/prvobitnih stawa koje odgovara odre|enom tipu vode. ciqeve za{tite voda u pojedina~nim podru~jima rije~nih slivova. ^lan 16. fizi~ko-hemijske i biolo{ke parametre za vode za kupawe.Subota. vlasnici obale ili vodnog zemqi{ta ili koji u tom podru~ju imaju prebivali{te ili sjedi{te i upoznaje ih sa prijedlogom sadr`aja i rasporedom izrade i usvajawa plana.

da ote`aju tok voda ili da ugroze vodne objekte i ure|aje. Izuzetno od prethodnog stava. ovog ~lana na obalnom i vodnom zemqi{tu. Primjena dobre poqoprivredne prakse obavezna je u osjetqivim zonama. koji zbog svoje forme. ribwacima. radi za{tite biqnih i `ivotiwskih vrsta i wihovih stani{ta. du`no je da odmah obavijesti nadle`nu organizaciju rije~nog sliva o doga|aju ili neposrednoj opasnosti. odlagawa ili deponovawa opasnih ili {tetnih supstanci u vode ili na obalno ili vodno zemqi{te. Lice koje prouzrokuje ili je svjedok ispu{tawa. Izgradwa postrojewa ili ure|aja iz stava 1. .Strana 30 .Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. Kod bilo kog optere}ewa povr{inskih voda. Zone u kojima su podzemne vode zaga|ene nitratima ili sredstvima za za{titu biqa ili u kojima postoji vjerovatno}a za pojavu zaga|ivawa ukoliko se ne preduzmu adekvatne mjere u osjetqivim zonama odre|uje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. osim nezaga|ene vode za hla|ewe.odr`avawe uslova za reprodukciju tih biqnih i `ivotiwskih vrsta. ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine mo`e propisati posebne uslove. \ubrewe ili kori{}ewe sredstava za za{titu biqa na obalnom zemqi{tu zabraweno je u {irini zemqi{ta od 10 metara od granice obale unutra{we vode. Monitoringu voda u osjetqivim podru~jima posve}uje se posebna pa`wa. `ivotiwa i imovine. Akcidenti ^lan 30. Plovidba i zaga|ewe voda ^lan 26. fizi~kih. hemijskih ili biolo{kih karakteristika ili drugih osobina. Po uputstvima nadle`ne organizacije rije~nog sliva. odmah nakon {to je obavije{teno. Pravila dobre poqoprivredne prakse za smawewe zaga|ewa vode nitratima i sredstvima za za{titu biqa utvr|uje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. nadle`na organizacija rije~nog sliva mora u~initi sve u svojoj mo}i kako bi se {tetne posqedice na `ivotnu sredinu svele na najmawu mogu}u mjeru. sprovo|ewa policijskih zadataka i u slu~aju vojne odbrane. mora se obratiti pa`wa na: . Zabraweno je ispu{tawe otpadnih voda direktno iz plovnih objekata. i tada se primjewuju odredbe o op{toj upotrebi voda. Opasne supstance ^lan 29. Nadle`na organizacija rije~nog sliva mo`e u ovim zonama ograni~iti. Upotreba |ubriva i sredstava za za{titu biqa ^lan 25. urediti ili zabraniti upotrebu vje{ta~kih |ubriva. spa{avawa qudi. Tro{kove otklawawa posqedica zaga|ewa snosi subjekat koji je izazvao zaga|ewe (po~inilac) koji tako|e snosi i tro{kove sprovo|ewa mjera i aktivnosti iz stava 2. javno preduze}e koje gazduje vodama na podru~ju akcidenta obavezno je da preduzme sve mjere za uklawawe opasnosti ili {tetnih uticaja zaga|ewa. Za izgradwu postrojewa i ure|aja u skladu sa st 1. obale ili vodnog zemqi{ta. mogu da ugroze `ivot ili zdravqe qudi i vodne ekosisteme. Mjere koje se preduzimaju u slu~aju akcidenata propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. Indirekno ispu{tawe otpadnih voda i emisija toplote u podzemne vode i apsorpcija toplote iz podzemih voda mo`e se vr{iti samo na na~in i pod uslovima odre|enim ovim zakonom. Zabraweno je kori{}ewe ili upotreba voda koja degradira hemijsko ili ekolo{ko stawe voda u prirodnim jezerima. prirodnih gnojiva ili sredstava za za{titu biqa. Ispu{tawe otpadnih voda i emisija toplote u povr{inske vode i apsorpcija toplote sa povr{inskih voda mogu se vr{iti samo na na~in i pod uslovima utvr|enim ovim zakonom. ovog ~lana izuzetno je dozvoqena za potrebe luka i odbranu zemqe. i ispu{tawe u vodne bazene prilikom va|ewa ili kori{}ewa sirovih minerala i drugih sli~nih slu~ajeva upotrebe voda. OP[TE MJERE ZA[TITE VODA Ispu{tawe otpadnih voda ^lan 24. bilo u ~vrstom. kao i u slu~aju neposredne opasnosti od navedenih aktivnosti. Vlada Republike Srpske mo`e dozvoliti da se pojedine povr{inske/unutra{we vode i wihovi dijelovi koriste za prevoz tereta ili kori{}ewe plovnih objekata iz stava 1. ovog ~lana. Zabrawena je izgradwa na vodnom zemqi{tu: postrojewa ili ure|aja namijewenih proizvodnom procesu u koji su ukqu~ene opasne supstance. Optere}ivawe povr{inskih voda ^lan 31. 24. Prevoz i pretovar opasnih materija na rijekama vr{i se u skladu sa posebnim propisima o prevozu opasne robe kojim se iskqu~uje mogu}nost nekontrolisanog ispu{tawa ili svodi na najmawu mogu}u mjeru. ribwake. te~nom ili gasovitom stawu te odlagawe ili deponovawe ekstrahovanih ili otpadnih materija ili drugih sli~nih supstanci i odlagawe otpada. postrojewa ili ure|aji za rukovawe opasnim supstancama ili za wihovo skladi{tewe i postrojewa ili ure|aji za odlagawe otpada. avgust 2002. polagawe i odlagawe u vode supstanci ili objekata. 1. Zabraweno je direktno ispu{tawe otpadnih voda u podzemne vode. Zabraweno je ispu{tawe. Nagomilavawe i odlagawe materija ^lan 28. Zabraweno je ispu{tawe otpadnih voda u prirodna jezera. Zabrawuje se na vodnom i obalnom zemqi{tu deponovawe i pretovar opasnih materija. koji ovise o vodi. Zabraweno je prawe vozila i drugih ma{ina i ure|aja u povr{inskim vodama. Prevoz tereta plovnim objektima koja kao pogonsko gorivo koriste naftu zabrawen je na unutra{wim vodama. wihovoj za{titi od zaga|ewa i o~uvawu prirodne ravnote`e vodnih ekosistema. ovog ~lana. pojili{tima i drugim prirodnim vodnim bazenima sa stalnim ili periodi~nim ulivawem i izlivawem povr{inskih i podzemnih voda. osim u vanrednim slu~ajevima za{tite voda. ili na zemqi{te koje se nalazi u za{ti}enom podru~ju. U skladu sa propisima o za{titi od prirodnih i drugih katastrofa. i 2. ili na obali ili vodnom zemqi{tu. pojili{ta ili prirodne vodne bazene sa stalnim ili periodi~nim ulijevawem ili izlijevawem kopnenih i podzemnih voda. ^lan 27.

Uklawawe materijala kao {to je {qunak. Tro{kove stru~nog mi{qewa stava 3. odnosno grada (u daqem tekstu: Skup{tina lokalne zajednice)na ~ijoj se teritoriji nalazi za{ti}eno vodno podru~je iz kojeg se crpi voda za pi}e i snabdijeva vodom za pi}e druga lokalna zajednica. pijesak i sl. Skup{tina op{tine. kao i kriterijume kojima se odre|uje koli~ina materijala koja se uklawa. Pravila za{tite voda u za{ti}enim vodnim podru~jima utvr|uje Vlada Republike Srpske u skladu sa odredbama ovog zakona. propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. ovog ~lana snosi investitor na osnovu metodologije koju propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u skladu sa propisima o o~uvawu prirode. avgust 2002. Obaveze lokalnih zajednica ^lan 36. u skladu sa planom za{tite rije~nog sliva. ovog ~lana mo`e biti na snazi samo do stupawa na snagu akta o odre|ivawu za{ti}enog vodnog podru~ja na osnovu ~lana 35. Za{titu voda u za{ti}enim vodnim podru~jima organizuju i sprovode nadle`ne organizacije rije~nog sliva i javno preduze}e nadle`no za gazdovawe vodama. . koje bi mogle smawiti wen protok. stav 3. ovog ~lana. za{tite protiv zaga|ewa ili drugih vrsta optere}ewa voda. ovog zakona. u {to ve}oj mogu}oj mjeri. obale ili vodnog zemqi{ta. U za{ti}enom vodnom podru~ju mogu se ograni~iti ili zabraniti aktivnosti koje mogu ugroziti kvantitativno ili kvalitativno stawe izvora voda. skup{tina lokalne zajednice na prijedlog nadle`ne organizacije rije~nog sliva mo`e donijeti odluku o privremenoj za{titi podru~ja na kojem se izvor nalazi. fla{irawe prirodne vode za pi}e ili za kori{}ewe mineralne. vodnih ekosistema i smawewe ugro`avawa nizvodnog toka. ekolo{ki prihvatqiv minimalan protok mora biti obezbije|en u toku cijele godine. Za{tita voda u podru~ju iz stava 1. U ciqu uspostavqawa razli~itih nivoa za{tite. i 2.nadzor sprovo|ewa propisanog re`ima. . ili izvor mineralne.metod finansirawa za{tite i odr`avawa podru~ja. Odlukom o privremenoj za{titi iz stava 1. Optere}ewe `ivotne sredine mo`e biti takvog intenziteta da obezbje|uje o~uvawe. propisati detaqnije uslove i metode za{tite voda. ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine mo`e.Strana 31 . Uklawawe materijala ^lan 34. Vlasnicima ili drugim posjednicima zemqe u za{ti}enom vodnom podru~ju mogu se odrediti obaveze da sprovedu ili dozvole sprovo|ewe mjera za za{titu kvantiteta i kvaliteta izvora vode. . . Za pojedine vrste optere}ewa vode. termalne ili termo-mineralne ili druge podzemne vode za proizvodwu pi}a. Obaveze iz stava 1. ukqu~uju}i zamjenu i oboga}ivawe. du`na je da donese program kojim }e se obezbijediti mogu}nost izgradwe postrojewa i ure|aja za tretman otpadnih voda.Subota. Vrste upotrebe ili kori{}ewa vode. 2.granice za{ti}enog vodnog podru~ja. U slu~aju da skup{tina lokalne zajednice ne donese prostorni plan ili program iz st. stav 1.mjere. 1. ovog ~lana detaqno se odre|uju u vodoza{titnoj saglasnosti. Bli`e uslove i metode uklawawa i vra}awa materijala. za{ti}eno vodno podru~je se klasifikuje u za{ti}ene vodne pojaseve. a izgradwu finansira lokalna zajednica. ukqu~uju}i i obavezu prolaza za `ivotiwske vrste. 24. Ekolo{ki prihvatqiv protok se odre|uje odlukom o davawu prava na vodu na osnovu stru~nog mi{qewa javnog preduze}a nadle`nog za gazdovawe vodama. Ukoliko se otkrije izvor vode koji je bitan za snabdjevawe vodom za pi}e. . Re`im za{tite voda ^lan 38. stawa voda. propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. u skladu sa propisima o o~uvawu prirode. ovog ~lana odnose se na: . Nadle`na organizacija rije~nog sliva odre|uje za{ti}ena podru~ja radi za{tite vodnih tokova ili dijelova vodnih tokova putem kojih podzemne vode teku prema slivnim podru~jima da bi se koristile za javno snabdjevawe vodom za pi}e. kojim se obezbje|uje da se prirodni procesi ne}e znatno izmijeniti. O~uvawe uslova drena`e ^lan 32. a naro~ito uslova drena`e. Privremena za{tita ^lan 37. osim onda kada je prirodni protok ni`i od odre|enog ekolo{ki prihvatqivog protoka.privremeni re`im za{tite voda u za{ti}enom vodnom podru~ju i pojedina~nim za{ti}enim pojasevima.metode finansirawa za{tite i odr`avawa podru~ja. U slu~aju upotrebe ili kori{}ewa teku}e vode.nadzor sprovo|ewa propisanog re`ima. Ekolo{ki prihvatqiv protok predstavqa najmawu koli~inu vode koja obezbje|uje o~uvawe prirodne ravnote`e vodnih ekosistema i pejza`nih karakteristika vodotoka. zabrane i ograni~ewa u za{ti}enim vodnim podru~jima i pojedina~nim za{ti}enim vodnim pojasevima (u daqem tekstu: re`im za{tite voda). SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . koje sadr`ava vodoza{titna saglasnost. ovog zakona. da ne}e biti uni{tena prirodna ravnote`a vodnih ekosistema i da se ne}e pove}ati negativan uticaj na vode. Za{tita iz stava 2. .odr`avawe odgovaraju}ih uslova u wihovim zimskim skloni{tima vodnih ekosistema.odr`avawe ostalih uslova va`nih za odr`awe i razvoj vodnih ekosistema i vrsta. Ograni~ewa iz stava 1. dozvoqava se samo u onoj mjeri i na na~in. ovog ~lana vr{i se u skladu sa ~lanom 35. svako u okviru svojih nadle`nosti. POSEBNE MJERE ZA[TITE VODA Za{ti}ena vodna podru~ja ^lan 35.o~uvawe postignutog dobrog stawa voda. i za za{titu podru~ja iznad tokova vode iz kojeg povr{inske vode oti~u ili se slivaju u vodni tok. Ekolo{ki prihvatqiv minimalan protok ^lan 33. Skup{tina lokalne zajednice na ~ijoj teritoriji je osjetqivo vodno podru~je. du`na je da donese odgovaraju}i prostorni plan kojim se obezbje|uje mogu}nost izgradwe postrojewa i ure|aja za snabdjevawe vodom za pi}e podru~ja druge lokalne zajednice. termalne ili termomineralne vode za proizvodwu pi}a. ovog ~lana odre|uju se: . prema stavu 1. koja bi mogla uticati na zdravstvenu podobnost vode i na wenu koli~inu. a naro~ito: . . izgradwu postrojewa ili ure|aja odobrava ministar nadle`an za poslove ure|ewa prostora.

Zabrane i ograni~ewa u podru~jima namijewenim za kupawe propisuje nadle`na organizacija podru~ja rije~nog sliva u skladu sa ovim zakonom i propisima iz oblasti za{tite `ivotne sredine. ovog ~lana utvr|uje se klasifikacija renaturalizacije u hitnu. i 2. U ciqu poboq{awa naru{ene prirodne ravnote`e vodnih ekosistema povr{inskih voda. ovog ~lana utvr|uje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. Pravo svojine na zemqi{tu koje se nalazi unutar za{ti}enog vodnog podru~ja za snabdjevawe vodom za pi}e mo`e se opozvati u skladu s propisima o eksproprijaciji ukoliko je nemogu}e posti}i za{titu kvaliteta i kvantiteta izvora vode na osnovu ograni~ewa i zabrana iz stava 2. Ozna~avawe za{ti}enih podru~ja ^lan 42. Na~in ozna~avawa za{ti}enih podru~ja i kupali{ta propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine . u slu~aju da ograni~ewa i zabrane iz ~lanova 37 . . i ~lana 36. u kom slu~aju odgovornost ima onaj ko zadr`ava pravo na vode. U osjetqivom podru~ju posve}uje se posebna pa`wa monitoringu voda. ovog zakona. uzimaju}i u obzir rizik da bi se ispu{teno zaga|ewe moglo prenijeti na susjedna podru~ja u kojima mo`e prouzrokovati {tetne uticaje na `ivotnu sredinu. Ozna~avawe kupali{ta obezbje|uje nadle`ni organ uprave lokalne zajednice. ostale slatke vode i obalne vode za koje je utvr|eno da su eutrofske ili koje u bli`oj budu}nosti mogu postati eutrofske ukoliko se ne preduzmu mjere za{tite. Podru~ja iz stava 1. U osjetqivom ili mawe osjetqivom podru~ju. . nadle`na organizacija vr{i wihovu renaturalizaciju. ovog ~lana uspostavqaju se na osnovu odre|enih rezervi povr{inskih voda koje se. ovog ~lana. kupovine ili naknade iz stava 1. osim za{ti}enih podru~ja ~ija voda je mineralna. Osjetqivim podru~jima u smislu ovog zakona. ovog ~lana. Za{ti}ena podru~ja rezervi povr{inskih voda ^lan 39.prirodna slatkovodna jezera. Mawe osjetqiva podru~ja su podru~ja gdje ispu{tawe otpadnih voda ne izaziva {tetne uticaje na `ivotnu sredinu ili gdje nije vjerovatno da }e se takvi uticaji pojaviti u budu}nosti kao rezultat morfolo{kih. u skladu sa planovima rije~nog sliva i rije~nih podslivova. u skladu sa kriterijumima utvr|enim u stavu 1. Osjetqiva i mawe osjetqiva podru~ja odre|uje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine.Strana 32 . Za{ti}ena vodna podru~ja ozna~ava javno preduze}e nadle`no za snabdjevawe vodom za pi}e.zabranu ili odre|ivawe posebnih uslova kori{}ewa prostora. optere}ewe prostora i aktivnosti koje mogu ugroziti hemijsko ili kvantitativno stawe povr{inskih voda. Renaturalizacija povr{inskih voda ^lan 43. Za{ti}ena podru~ja i kupali{ta moraju biti ozna~ena. . Planovima iz stava 1. Za osjetqiva podru~ja mogu se primijeniti stro`i kriterijumi za postrojewa za preradu otpadnih voda. Naknada ^lan 44.podru~ja u kojima je neophodna dodatna obrada kako bi se postigao kvalitet voda dobrog stawa.zabranu ili ograni~ewe prevoza roba ili qudi. fizi~ko-hemijske ili mikrobiolo{ke karakteristike. ovog ~lana nije dozvoqeno podizawe stalnog ili privremenog postrojewa ili drugih prepreka koje bi spre~avale slobodan prolaz du` voda. Vodna podru~ja namijewena za kupawe ^lan 41. ovog ~lana. klasifikuju u najvi{i red. Tro{kove razmjene. Renaturalizacija se realizuje prema programu koji donosi nadle`na organizacija rije~nog sliva u saradwi sa organizacijom nadle`nom za o~uvawe prirode.45. ovog zakona u zna~ajnoj mjeri onemogu}avaju vlasnika u kori{}ewu zemqi{ta ili ukoliko je kori{}ewe zemqi{ta trajno onemogu}eno. s obzirom na svoje hemijske. Vlasnik zemqi{ta koje se nalazi u za{ti}enom vodnom podru~ju mo`e zahtijevati od lokalne zajednice razmjenu svog zemqi{ta za drugo odgovaraju}e zemqi{te na istom podru~ju. 24. U ciqu za{tite od zaga|ewa. i to samo ukoliko su pre~i{}ene do utvr|enih grani~nih vrijednosti. ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine mo`e odrediti obaveze izgradwe i opremawa za postrojewa za preradu otpadnih voda (ukqu~uju}i i minimalne vrijednosti pre~i{}avawa i grani~ne vrijednosti za efluente). potrebnu i preporu~qivu i odre|uju se mjere i na~in renaturalizacije. U podru~jima iz stava 2. Kupali{na podru~ja moraju biti za{ti}ena od zaga|ewa i od ostalih oblika kori{}ewa ili pojava.zabranu ili ograni~ewe izvo|ewa odre|enih aktivnosti. Ukoliko lokalna zajednica ne ponudi odgovaraju}e zemqi{te i ukoliko nije zainteresovana za kupovinu. nadle`na organizacija rije~nog sliva mo`e odrediti za{ti}ena podru~ja rezervi povr{inskih voda. avgust 2002.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. termo-mineralna ili druga povr{inska voda za proizvodwu pi}a.povr{inske slatke vode. vlasnik mo`e zahtijevati naknadu tr`i{ne vrijednosti zemqi{ta. a program odobrava ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. Podru~ja namijewena za kupawe utvr|uju se u planu za{tite rije~nog sliva a prostornim planom lokalne zajednice utvr|uje se podru~je namijeweno za organizovana kupawa. ovog ~lana snosi lokalna zajednica koja se snabdjeva vodom za pi}e iz za{ti}enog vodnog podru~ja. . mineralnih ili termo-min- . Osjetqiva podru~ja ^lan 40. Ukoliko je za{ti}eno vodno podru~je namijeweno iskori{}avawu termalnih. hidrolo{kih ili specifi~nih hidrolo{kih uslova koji postoje u tom podru~ju. uzimaju}i u obzir i broj stanovni{tva na podru~ju. . mogu se ograni~iti ili zabraniti. aktivnosti koje bi mogle ugroziti zdravqe ili `ivote kupa~a moraju biti ograni~ene ili zabrawene u vodnim podru~jima namijewenim za kupawe. termalna. Nadle`na organizacija rije~nog sliva mo`e odlu~iti da se u osjetqivom ili mawe osjetqivom podru~ju mogu ispu{tati komunalne otpadne vode. ili wegovu kupovinu. Pored za{ti}enih podru~ja iz ~lana 35. smatraju se: . koje bi mogle uticati na podobnost vode za kupawe. namjewene za kori{}ewe vode za pi}e koje bi mogle sadr`avati ve}u koncentraciju nitrata od one utvr|ene zakonom. Kriterijume klasifikacije iz stava 2. U podru~ju iz stava 1.

izgradwu luke. na~in i uslove kori{}ewa. 11. 7. Listu aktivnosti direktnog kori{}ewa ili upotrebe voda za koje nije potrebna vodoza{titna saglasnost. onda tro{kove razmjene. VODOZA[TITNA SAGLASNOST Slu~ajevi izdavawa saglasnosti ^lan 45. 3. javnom monitoringu. Voda se mo`e koristiti bez prethodno pribavqene vodoza{titne saglasnosti u slu~aju za{tite od po`ara i radi poduzimawa hitnih i sanitarnih mjera. pilane ili sli~ne ure|aje. ne du`e od 15 godina. Baza podataka i monitoring ^lan 50. Naknada se utvr|uje prema propisima o eksproprijaciji. 6. osim za uzgoj u ribwacima u skladu sa propisima koji reguli{u slatkovodno ribarstvo.podatke o pravu na vodu podnosioca zahtjeva. proizvodwu elektri~ne energije u hidroelektranama sa ukupnim potencijalom dijela vodotoka koji se koristi mawim od 1 MW. podacima iz monitoringa koji vr{e sami korisnici voda. navodwavawe poqoprivrednog zemqi{ta ili drugih podru~ja. informacijama koje se sakupqaju putem postupaka izdavawa dozvola. 24. 2.ako kori{}ewe vode ne degradira. Vodoza{titna saglasnost sadr`i: 1. odobrewa za gra|ewe. 2.Strana 33 eralnih i drugih povr{inskih voda za proizvodwu pi}a. ukqu~uju}i obaveze monitoringa. Vodoza{titna saglasnost donosi se po posebnom postupku koji propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. Vodoza{titnu saglasnost izdaje nadle`na organizacija podru~ja rije~nog sliva. ovog ~lana. detaqan opis vrste. obima i svrhe prava na vodu. .podatke o namjeni kori{}ewa. druga optere}ewa voda. Zahtjev za izdavawe vodoza{titne saglasnosti propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. vodoprivredne dozvole ili drugih dozvola ili odobrewa propisanih posebnim zakonom. Ukoliko direktno kori{}ewe ili upotreba vode nije na listi iz stava 3. . 3. 3. Informacioni sistem za{tite voda rije~nog sliva zasniva se na: 1. Vodoza{titna saglasnost izdaje se u slu~ajevima direktne upotrebe ili kori{}ewa voda za: 1. Zahtjev za izdavawe saglasnosti ^lan 47. saglasnosti i koncesija.ako je kori{}ewe vode mogu}e na osnovu plana za{tite voda rije~nog sliva. . Va`ewe vodoza{titne saglasnosti mo`e se produ`iti na zahtjev korisnika ako svi propisani uslovi za izdavawe saglasnosti postoje u vrijeme produ`ewa va`ewa saglasnosti. Zahtjev za izdavawe vodoza{titne saglasnosti podnosi se nadle`noj organizaciji rije~nog sliva. privatno snabdijevawe vodom za pi}e ili snabdijevawe vodom za pi}e predvi|eno kao javna komunalna slu`ba.podatke o podnosiocu zahtjeva. . Vodoza{titna saglasnost se izdaje za odre|eno vreme. za ispu{tawe otpadnih voda i emisiju toplote u vode. koja prevazilaze op{tu upotrebu u skladu sa ovim zakonom za koje nije potrebna koncesija. u skladu sa odredbama ovog zakona. obima i namjene prava na vodu koje podnosilac zahtjeva `eli da dobije. smatra se da je za tu aktivnost potrebna vodoza{titna saglasnost. 5. koli~inu i prostor protoka koji uti~e na ekolo{ko i hemijsko stawe i ekolo{ki potencijal voda. tehnolo{ke svrhe. mjere koje je korisnik prava na vodu du`an sprovesti kada pravo na vodu istekne. Svrha i karakter saglasnosti ^lan 46. 5. 8. podatke o korisniku prava na vodu. 4. . . 4. uzgoj vodenih organizama. Vodoza{titna saglasnost ne mo`e se izdati za postoje}a postrojewa i ure|aje koji ispu{taju otpadne vode ili opasne i {tetne materije u vode. Sistem monitoringa kojim rukovodi nadle`na organizacija rije~nog sliva sadr`i bar slijede}e elemente: . 3. koja su namijewena za snabdjevawe vodom za pi}e. pogonske vodne mlinove. 4. ovog ~lana.vremenski period za koji se tra`i kori{}ewe vode. ostale obaveze koje korisnik prava na vodu mora ispuniti u skladu sa ovim zakonom i propisima koji su izdati na osnovu ovog zakona. 5. . kupovine ili isplate naknada snosi nosilac prava na vode. vodnim kwigama i katastrima. ako se koristi voda sa ure|aja i postrojewa. kupali{ta. Vodoza{titna saglasnost izdaje se i za kori{}ewe vode u tehnolo{ke svrhe. a mo`e se pobijati `albom protiv dozvole ili odobrewa.detaqan opis vrste. odre|ivawe pla}awa prava na vodu i vodne naknade. Vodoza{titna saglasnost izdaje se: . Vodoza{titna saglasnost je uslov za izdavawe dozvola i odobrewa iz stava 1. ograni~ava ili onemogu}ava ostvarewe prava na vodu drugih korisnika. koje je doneseno na osnovu vodoza{titne saglasnosti. Vodoza{titna saglasnost obavezno se prila`e uz zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole. 7. a isti mora najmawe da sadr`i: . utvr|uje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. du`inu trajawa. Sadr`aj saglasnosti ^lan 49. atmosferu ili zemqi{te.podatke o vodi koje podnosilac zahtjeva namjerava da koristi. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 .Subota. stalnom monitoringu kvaliteta i kvantiteta voda. 9. 10. proizvodwu toplote. 6. Izdavawe saglasnosti ^lan 48. avgust 2002.za povr{inske vode: 1. koje korisnik prava na vodu mora po{tovati tokom ostvarewa prava na vodu. Nadle`na organizacija rije~nog sliva du`na je da izradi i odr`ava informacioni sistem za{tite voda na svojoj teritoriji. 2.

. istra`ivawa. Upravni odbor: 1. Bazom podataka o za{titi voda rukovodi se putem komjuterizovanog Geografskog informacionog sistema (GIS) i Interneta. Nadle`nost i rad Upravnog odbora ^lan 53. Upravni odbor nadle`ne organizacije podru~ja rije~nog sliva sastoji se od ~lanova koje imenuju: . Sredstva za finansirawe rada nadle`ne organizacije podru~ja rije~nog sliva obezbje|uju se u Fondu za za{titu `ivotne sredine.jednog ~lana iz preduze}a nadle`nog za gazdovawe vodama. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine donosi propise o jedinstvenom sadr`aju i metodologiji baze podataka za{tite voda rije~nog sliva. odlu~uje o drugim pitawima utvr|enim statutom i drugim op{tim aktima. vode}i ra~una o specifi~nosti sliva. metodama analize i algoritmima procjene i nizu pogona koji su obavezni da sami sprovode monitoring ili na drugi na~in obezbijede podatke vezane za za{titu voda. donosi Plan za{tite voda rije~nog sliva. 4. . . pripremawe i utvr|ivawe planova za{tite voda rije~nog sliva u oba entiteta. upozoravawa i uzbuwivawa u kriti~nim situacijama. konsultacija. donosi statut i akt o organizaciji rada i sistematizaciji radnih mesta nedle`ne organizacije rije~nog sliva uz saglasnost Vlade. svakog drugog mjeseca. ovog ~lana i elemente sadr`ane u zakonskim propisima po kojima je odre|eno podru~je progla{eno za{ti}enim . . a odluke na sjednici donose se ve}inom glasova prisutnih ~lanova. {umarstva i vodoprivrede.jednog ~lana. ovog ~lana ne imenuje ~lana Upravnog odbora. sprovodi Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine. 2. 2.utvr|ivawa programa zajedni~kog monitoringa. . VI . Za{titom voda rije~nog sliva upravqa nadle`na organizacija podru~ja rije~nog sliva. radi: .Strana 34 . Inspekcijski nadzor nad sprovo|ewem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu wega vr{i Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine putem inspektora za za{titu `ivotne sredine (u daqem tekstu: inspektor).uspostavqawa saradwe i koordinacije u procesu izvr{avawa planova za{tite voda rije~nog sliva. ako statutom ili drugim op{tim aktom nadle`ne organizacije rije~nog sliva nije za dono{ewe pojedinih odluka propisana posebna ve}ina glasova.za podzemne vode: hemijsko i kvantitativno stawe. na na~in i pod uslovima utvr|enim ovim zakonom. Ministarstvo nadle`no za poslove za{tite `ivotne sredine. Administrativni poslovi ^lan 56.jednog ~lana.NADZOR Upravni nadzor ^lan 57.jednog ~lana iz nevladinih organizacija koje se bave za{titom `ivotne sredine. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine. Zajedni~ka zasjedawa ^lan 54. Na~in rada Nadzornog odbora utvr|uje se poslovnikom. . iz reda uva`enih stru~waka u oblasti za{tite voda i `ivotne sredine. utvr|ene aktom o organizaciji rada i sistematizaciji radnih mjesta. avgust 2002.ORGANIZACIJA ZA[TITE VODA Upravqawe za{titom voda ^lan 51. Na~in rada Upravnog odbora utvr|uje se poslovnikom. Nadzor nad radom Upravnog odbora vr{i Nadzorni odbor. utvr|enog ovim zakonom. donosi godi{wi program rada i finansijski plan. informisawa javnosti i drugih pitawa od zajedni~kog interesa. Nadzorni odbor ^lan 55. . ekolo{ko i hemijsko stawe i ekolo{ki potencijal voda. Sastav Upravnog odbora ^lan 52. Inspekcijski nadzor ^lan 58. . te usvaja izvje{taje o radu i godi{we obra~une. stru~ne i druge poslove u oblasti upravqawa za{titom voda rije~nog sliva.razmjene informacija. u~estalosti i metodologiji uzorkovawa. pored elemenata iz alineja 1. 24. 3. buxetu Republike i buxetima lokalnih zajednica na podru~ju rije~nog sliva u skladu sa godi{wim finansijskim planom nadle`ne organizacije podru~ja rije~nog sliva. Upravni odbor radi na sjednicama koje se odr`avaju najmawe jednom mjese~no. obavqaju organizacione jedinice nadle`ne organizacije rije~nog sliva. Sjednica Upravnog odbora mo`e se odr`ati ako sjednici prisustvuje ve}ina od ukupnog broja ~lanova. Upravni odbor zasjeda zajedno sa upravnim odborom odgovaraju}e organizacije istog rije~nog sliva iz Federacije BiH. razvoja i drugih zajedni~kih aktivnosti. V . i 2. pru`awa uzajamne pomo}i.jednog ~lana iz osnovnog komunalnog preduze}a iz podru~ja rije~nog sliva. imenovawe vr{i ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine.jednog ~lana iz nevladinih organizacija koje se bave za{titom `ivotne sredine.po jednog ~lana svaki grad ili op{tina. Nadzorni odbor nadle`ne organizacije rije~nog sliva sastoji se od tri ~lana koje imenuju: . posebno o gustini lokacija za monitoring.jednog ~lana iz Ministarstva poqoprivrede. koordinirawa sistema komunikacije. . koja ima sjedi{te na podru~ju rije~nog sliva u dijelu koji pripada Republici. procjena stawa voda. . Rukovodioca nadle`ne organizacije podru~ja rje~nog sliva imenuje i razrje{ava ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. . Administrativne. . U slu~aju da neka institucija ili grupacija iz stava 1. pokazateqa i metodologije za izradu. Godi{wi finansijski plan nadle`ne organizacije rije~nog sliva donosi Upravni odbor uz saglasnost Vlade Republike Srpske.utvr|ivawa elemenata. . Upravni nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu wega. listi obaveznih parametara.jednog ~lana. Ministarstvo poqoprivrede.za za{ti}ena podru~ja. {umarstva i vodoprivrede RS.

u skladu sa Zakonom o fondu za za{titu `ivotne sredine. ovog zakona inspektor mo`e da odredi i usmeno.).zabranu ili ograni~ewe ispu{tawa ili drena`e supstanci u vode. 24. Pravno lice ~iji rad podle`e nadzoru. buxeta Republike i buxeta lokalnih zajednica. inspektor }e obezbjediti mjesto na kome je djelo po~iweno i tragove.vlasnik ili posjednik obalnog ili vodnog zemqi{ta ne dozvoqava prelaz preko svog zemqi{ta ili izvo|ewe radova koji se odnose na za{titu voda. dati na uvid potrebnu dokumentaciju i pru`iti sve potrebne podatke i obavje{tewa. inspektor mo`e od odgovornog lica zahtjevati da: . .).preduzimawe rehabilitacionih mjera za eliminisawe izvora i posqedica pretjeranog optere}ewa voda ili predlagawe nadle`noj organizaciji rije~nog sliva dono{ewe i sprovo|ewe programa rehabilitacije. odrona ili lavina. Inspektor je ovla{}en da rje{ewem odredi: . stav 4. du`no je omogu}iti sprovo|ewe inspekcijskog nadzora. Primjerak zapisnika dostavqa se pravnom licu kod kojeg je inspekcijski pregled izvr{en. ukoliko su prekr{ene odredbe zakona. ako: . stav 1. . . U vr{ewu nadzora nad poslovima koje vr{i pravno lice. . Usmeno rje{ewe ^lan 61. ta~ke 2.). Finansirawe aktivnosti propisanih ovim zakonom se obezbje|uje iz Fonda za za{titu `ivotne sredine. ukoliko se to pravo ostvaruje bez vodoza{titne saglasnosti odnosno odgovaraju}e dozvole ili koncesije. stav3. . suprotno zakonu (~lan 25. stav 2.nad stawem voda i vodnog re`ima.sanaciju {tete i vra}awe u prethodno stawe. .privremeni prekid aktivnosti.upotrijebi ili koristi vode iz prirodnog jezera. stava 1. ribwaka.). primewuju se odredbe Zakona o za{titi `ivotne sredine i odredbe ovog zakona. Inspektor ima pravo na nesmetan pristup obali ili vodnom zemqi{tu i pravo da u|e u vodoprivredna postrojewa koja su namewena posebnoj upotrebi ili kori{}ewu. VII .000 konvertibilnih maraka (KM) kazni}e se za prekr{aj pravno lice.nad primjenom standarda emisija i zabrana.).prekid izgradwe ili druge vrste kori{}ewa prostora ukoliko se ove aktivnosti sprovode bez vodoza{titne saglasnosti ili u suprotnosti sa wom . pojili{te ili drugi prirodni vodni rezervoar koji se stalno ili privremeno uliva ili odliva u unutra{we ili podzemne vode ili u vodne rezervoare koji su nastali kao rezultat ekstrakcije ili kori{}ewa mineralnih sirovina (~lan 24. ili u suprotnosti sa wima. bujica. pojili{ta i drugog prirodnog vodnog rezervoara koji se stalno ili privremeno uliva ili odliva u unutra{we ili podzemne vode na takav na~in da se unaza|uje wihovo ekolo{ko i hemijsko stawe (~lan 24. .omogu}i vr{ewe inspekcijskog nadzora u svim vodnim postrojewima.pere vozilo ili drugu ma{inu i ure|aj u povr{inskoj vodi ili na vodnom zemqi{tu (~lan 27. i 2.nad kr{ewem zabrana optere}ivawa voda i drugih zabrana i ograni~ewa odre|enih ovim zakonom. . u skladu sa propisima kojima se ure|uje za{tita `ivotne sredine.uklawawe nanosa iz povr{inskih voda.obavijesti o preduzetim mjerama u vezi sa otklawawem utvr|enih nedostataka i nepravilnosti. . povr{inskih ili podzemnih voda ako je do{lo do pote{ko}a u snabdjevawu vodom za pi}e zbog su{e i drugih prirodnih doga|aja. VIII . ukoliko se ove aktivnosti sprovode u suprotnosti sa odredbama ovog zakona i vra}awe na prethodno stawe.zabranu ili ograni~ewe ostvarivawa prava na vodu.KAZNENE ODREDBE Prekr{aji ^lan 65. Nadle`na organizacija rije~nog sliva podr`ava javni monitoring izme|u ostalog i putem obezbje|ivawa redovne obuke. klizi{ta. ovog ~lana. stav 1. .indirektno ispusti otpad.). odnosno emituje ili apsorbuje toplotu iz podzemnih voda suprotno zakonu (~lan 24. te o tome obavijestiti policiju. . stav 5.ispu{ta otpadne vode iz plovnih objekata direktno u vodu (~lan 26. Ukoliko postoji sumwa da je po~iweno krivi~no djelo. . ^lan 60.Strana 35 Zadaci inspektora ^lan 59. . nad svim postrojewima i ure|ajima i na otvorenim prostorima pravnog lica.zabranu upotrebe postrojewa ili ure|aja ukoliko se koriste bez vodoza{titne saglasnosti ili koncesije ili u suprotnosti sa wima.postoje drugi razlozi utvr|eni zakonom. .).|ubri ili koristi sredstva za za{titu biqa na obalnom zemqi{tu ili u zabrawenim zonama. . Mjere iz ~lana 60. Inspektor vr{i nadzor: . utvr|uju se prema propisima koji se odnose na prirodne katastrofe. koje se goni po slu`benoj du`nosti.Subota.dostavi na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu za obavqawe nadzora. Na u~e{}e javnosti i pristup informacijama u procesu za{tite voda po ovom zakonu.ispusti otpadne vode direktno u podzemne vode (~lan 24.ispusti otpadne vode u prirodno jezero. @alba na rje{ewe inspektora ne odla`e izvr{ewe re{ewa. stav 3.). . opreme i profesionalne podr{ke za one koji sprovode ovaj vid u~e{}a javnosti.U^E[]E JAVNOSTI ^lan 63.000 do 10.postoji neposredna opasnost od poplava. ukoliko se vr{i protivno ovom zakonu. ako: .nad pona{awem pravnih i fizi~kih lica u izvr{avawu svojih obaveza utvr|enih ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona.prevozi teret ili plovi na naftni pogon na unutra{wim vodama suprotno zakonu (~lan 26. . i 3. Okolnosti iz stava 1. . ribwak. Vr{ewe inspekcijskog nadzora ^lan 62. . . . IX .postoji neposredna opasnost od zaga|ivawa vode za pi}e. ako postoji opasnost od wihovog uni{tewa.FINANSIRAWE Finansirawe za{tite voda ^lan 64. . . avgust 2002. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . Nov~anom kaznom od 1.

iskopavawe i bu{ewe. ZAKON O UPRAVQAWU OTPADOM I .r.otpadne vode. ~lana 26. ~lana 46. jula 2002. . stav 4. . U slu~aju da Vlada Republike Srpske ili ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine ne donesu propis iz stava 1. d o n o s i m UKAZ O PROGLA[EWU ZAKONA O UPRAVQAWU OTPADOM Progla{avam Zakon o upravqawu otpadom koji je Narodna skup{tina Republike Srpske usvojila na sjednici odr`anoj 25. stav 4. ~lana 23. s.koristi vodu za op{tu upotrebu u podru~ju u kome je takva upotrba zabrawena ili ograni~ena ili je u suprotnosti sa propisima.OP[TE ODREDBE ^lan 1. na~inima i ktiterijumima ili kr{i obaveze ili na~ine vra}awa aluvijuma u unutra{we vode. stav 3.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. ovog ~lana. .700 konvertibilnih maraka (KM). . Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”.prerade otpada za ponovnu upotrebu i recikla`u.ne omogu}i privremeno kori{}ewe svoga zemqi{ta. stav 1.Strana 36 .odlo`eni eksploziv. stav 4. Danom stupawa na snagu ovog zakona prestaju da va`e odredbe posebnih propisa koje reguli{u pitawe za{tite voda. stav 1. stav 3. a koje nisu usagla{ene sa ovim zakonom.gasove ispu{tene u atmosferu. Nov~anom kaznom u iznosu od 100 do 500 KM kazni}e se fizi~ko lice za prekr{aje iz stava 1. ~lana 16.sve kategorije otpada. a primjewiva}e se nakon stupawa na snagu novog Zakona o vodama ali ne du`e od godinu dana od dana objavqivawa ovog zakona. ~lana 25.koristi obale i vodno zemqi{te ~ime pogor{ava re`im ispu{tawa.koristi ili sprovodi aktivnosti na prirodnim vodnim rezervoarima ukqu~uju}i mo~vare {to bi moglo ugroziti wihov vodni re`im ili prirodne karakteristike. osim otpada navedenog u stavu 3. i 5. stav 4. stav 3. . ~lana 33. stav 2 . . . Dr Dragan Kalini}. Ovim zakonom ure|uju se: . te~nom ili gasovitom stawu. s. ovog ~lana. ~lana 56. stav 2. stav 4. stav 3.uklawa aluvijume u suprotnosti sa propisanim uslovima. Broj: 01-020-573/02 29. . odlo`i ekstrahovani ili otpadni materijal ili drugu sli~nu supstancu ili otpad (~lan 28. jula 2002. osim ako to nije regulisano posebnim propisom. ~lana 47. broj 28/94). stav 4. avgust 2002. . . X .otpad nastao istra`ivawem. stav 5. Odredbe ovog zakona ne primjewuju se na: . na Ustav Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. i 2. svaka tri mjeseca nakon isteka roka.radioaktivni otpad. . Vlada Republike Srpske je du`na da. ~lana 31.ometa slobodni prilaz vodi preko svog zemqi{ta ili onemogu}ava op{tu upotrebu vode. operacije i postrojewa u upravqawu otpadom. . testirno pumpawe. Broj: 01-623/02 25. stav 2.podi`e privremene ili stalne prepreke na obali ili vodnom zemqi{tu ~ime se spre~ava slobodni prilaz vodi. 700 Na osnovu Amandmana XL ta~ke 2. tretmanom i skladi{tewem mineralnih resursa i radom kamenoloma. stav 1.onemogu}ava slobodan prilaz obali ili vodnom zemqi{tu javnim slu`bama.sve vrste djelatnosti. ekstrakcijom. . uzimawe uzoraka zemqi{ta i ostale radove koji se odnose na testove monitoringa i mjerewe supstanci. stav 3. ~lana 30. ovog ~lana kazni}e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom od 500 do 1. godine Bawa Luka Predsjednik Republike.te~ni otpad.sprovodi aktivnosti ili koristi prostor u rizi~nim podru~jima u suprotnosti sa uslovima utvr|enim u planu upravqawa podru~jem rije~nog sliva.odlo`i ili pretovari opasne supstance u ~vrstom. Odredbe ovog zakona primjewuju se i na: .r. .sigurno odlagawe otpada.ispusti ili odlo`i supstancu ili predmet u vodu suprotno zakonu ili ispusti otpadne vode (~lan 28. ~lana 29. . stav 2.spre~avawa nastajawa otpada. Propise iz ~lana 9. ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine }e donijeti u roku od jedne godine od dana stupawa na snagu ovog zakona. . .ne preduzima aktivnosti radi spre~avawa negativnih posqedica vode na povr{inama koje su o{te}ene ili izmjewene usqed gra|ewa.djeluje u eutrofskom podru~ju u suprotnosti sa odredbama ovog zakona. Stupawe na snagu ^lan 68. . stav 3.onemogu}ava rad postrojewa i mjerne opreme za istra`ivawe. ~lana 43. podnese izvje{taj o razlozima zbog kojih propis nije donesen i preduzetim mjerama za wegovo dono{ewe. stav 1. ~lana 42. ovog ~lana u propisanom roku. . godine Bawa Luka Predsjednik Narodne skup{tine. Vlada Republike Srpske }e donijeti u roku od jedne godine od dana stupawa na snagu ovog zakona. Za prekr{aje iz stava 1. ~lana 35. godine.izdvajawe sirovog materijala iz otpada i wegovo kori{}ewe za proizvodwu energije i .`ivotiwski otpad i drugi neopasni materijal prirodnog porijekla koji se mo`e koristiti u poqoprivredne svrhe.). Ciq Zakona o upravqawu otpadom je podsticawe i obezbje|ivawe najva`nijih uslova radi: .). Stavqawe van snage ^lan 67. . ~lana 50. . . ~lana 14.PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE Podzakonski akti ^lan 66. Mirko [arovi}. 24. ~lana 34. Ciq zakona ^lan 2. jula 2002. Propise iz ~lana 23. .

Na~ela upravqawa otpadom su: . `ivotiwe i biqke. koje posjeduje otpad. .ekonomska izvodqivost.“transport” je kretawe otpada van postrojewa. a naro~ito: . kao {to je hrana.bez {tetnog uticaja po prirodu ili mjesta koja su od posebnog interesa.radi spre~avawa opasnosti ili {tete po `ivotnu sredinu koju prouzrokuje otpad preduzima}e se i one mjere za koje nije uvijek na raspolagawu nau~na podloga. savjetovawe i obrazovawe u vezi djelatnosti i radwi na upravqawu otpadom. . hemijske ili biolo{ke procese. po svom porijeklu. transport otpada. tretmana ili odlagawa na drugom mjestu i prethodno skladi{tewe otpada za ponovnu upotrebu ili tretman za period.na~elo opreznosti . papir i karton. uspostavqawe. ovog ~lana preduzimaju se na na~in da se izbjegne ugro`avawe zdravqa qudi i bez stvarawa {tete ili prouzrokovawa zna~ajnih rizika po `ivotnu sredinu.da bi se smawio rizik po zdravqe qudi i `ivotnu sredinu i da bi se izbjegla degradacija `ivotne sredine prilikom planirawa i prilikom izvo|ewa djelatnosti u upravqawu otpadom treba izbjegavati nastajawe otpada ili smawiti koli~ine i {tetnosti nastalog otpada. tretman otpada. 24. . olak{avaju rukovawe ili pove}avaju povrat komponenti otpada. .“ponovno kori{}ewe” je svaka djelatnost kojom se otpad upotrebqava za namjenu za koju je prvobitno zami{qen. . spaqivati ili na drugi na~in fizi~ki ili hemijski obra|ivati. tlo.DEFINICIJE ^lan 4. monitoring. zatvarawe i odr`avawe ure|aja za tretman otpada nakon zatvarawa. ukqu~uju}i ponovno kori{}ewe. i stalna mjesta koja se upotrebqavaju za dugogodi{we odlagawe otpada iskqu~uju}i objekte gdje nije dozvoqeno skladi{tewe otpada. sastavu ili koncentraciji.“upravqawe otpadom” je sistem djelatnosti i radwi koji podrazumijeva prevenciju nastanka otpada. sortirawe ili druge operacije koje dovode do promjena fizi~kih karakteristika ili sastava otpada.“pravno ili fizi~ko lice” je fizi~ko ili pravno lice odgovorno za bilo koju vrstu djelatnosti upravqawa otpadom. III . . . Inertni otpad se ne}e rastvarati.“deponija” je mjesto na povr{ini ili ispod povr{ine zemqi{ta gdje se otpad odla`e.“odlagawe” je bilo koja djelatnost propisana podzakonskim aktom koji donosi ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine.“otpad” zna~i sve materije ili predmete koje imalac odla`e. termalne.tehni~ka izvodqivost uz kori{}ewe najboqe raspolo`ive tehnologije. namjerava odlo`iti ili mora odlo`iti u skladu sa jednom od kategorija navedenih u podzakonskom aktu kojeg donosi ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. deponije gdje proizvo|a~ otpada zbriwava vlastiti otpad na mjestu nastanka). . .“proizvo|a~ je pravno ili fizi~ko lice ~ijom djelatno{}u se proizvodi otpad ili pravno ili fizi~ko lice koje obavqa predtretman. . kao i onaj otpad koji je naveden u Katalogu otpada kao opasni i regulisan posebnim propisima.“neopasni otpad” zna~i otpad koji nije definisan kao “opasni otpad”. . ukqu~uju}i sortirawe.Strana 37 Prioriteti u upravqawu otpadom ^lan 3. . . . . Preduzimaju}i mjere iz stava 1. Radi postizawa ciqa iz ~lana 2. a nalaze se u Katalogu otpada usvojenom u posebnom zakonskom propisu.bez rizika po vode. .proizvo|a~ ili imalac otpada snosi sve tro{kove prevencije. odla- .“inertni otpad” zna~i otpad koji nije podlo`an zna~ajnim fizi~kim. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 .tretirawe otpada na na~in kojim se osigurava povrat sirovinskog materijala iz wega. ukqu~uju}i: unutra{wa mjesta za odlagawe (npr. . .ekolo{ki korisni efekti. .“tretman” zna~i fizi~ke. .na~elo zaga|iva~ pla}a .“imalac” zna~i svako fizi~ko ili pravno lice. vrtni otpad. tretmana. avgust 2002.“skupqawe” je djelatnost sistematskog skupqawa i po mogu}nosti sortirawa otpada u ciqu olak{awa budu}eg tretmana. Mjere iz stava 1. Za potrebe ovog zakona koriste se slijede}e definicije: .smawewe na minimum proizvodwe otpada a posebno wegovih opasnih karakteristika. koji mijewaju karakteristike otpada u ciqu smawivawa koli~ine ili opasnih osobina. II .OSNOVNA NA^ELA ^lan 5. kao i drugi otpad koji je zbog svoje prirode ili sastava sli~an otpadu iz doma}instva. ukqu~uju}i otpadne vode.smawewe koli~ine otpada. . . koji prouzrokuju opasnost po zdravqe qudi i `ivotnu sredinu. . mawi od tri godine ili prethodno skladi{tewe otpada za odlagawe u periodu mawem od jedne godine. vazduh.“opasni otpad” zna~i svaki otpad koji je utvr|en posebnim propisom i koji ima jednu ili vi{e karakteristika datih u podzakonskom aktu koji donosi ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine.na~elo odgovornosti proizvo|a~a otpada. na period ne du`i od tri godine. po pravilu.spaqivawe ili odlagawe na deponije na ekolo{ki prihvatqiv na~in onih vrsta otpada koji ne podlije`u povratu komponenti. biolo{ki razgra|ivati ili nepovoqno uticati na druge supstance sa kojima dolazi u kontakt na na~in da prouzrokuje zaga|ewe `ivotne sredine ili ugro`avawe zdravqa qudi.“te~ni otpad” je svaki otpad u te~noj formi. . . smawivawe koli~ine otpada i wegovih opasnih karakteristika.“biorazgradivi otpad”je svaki otpad koji je pogodan za aerobnu ili anaerobnu razgradwu. .Subota. ali iskqu~uju}i muq. planirawe i kontrolu djelatnosti i procesa upravqawa otpadom. ovog zakona potrebno je preduzeti slijede}e neophodne mjere: .bez stvarawa smetwi putem buke ili mirisa. . . pri tome imaju}i u vidu `ivotni ciklus proizvoda kao i kori{}ewe najadekvatnije raspolo`ive tehnologije.prema karakteristikama proizvoda proizvo|a~ je odgovoran za odabir najprihvatqivijeg ekolo{kog rje{ewa u tehnologiji proizvodwe.”skladi{tewe” je ostavqawe otpada koje vr{i proizvo|a~ unutar postrojewa i pogona.“komunalni otpad” zna~i otpad iz doma}instva.na~elo prevencije . a otpad je spreman za daqi transport u ciqu ponovnog kori{}ewa. hemijskim ili biolo{kim promjenama. rad. ovog ~lana uzimaju se u obzir: .“povrat komponenti” je svaka djelatnost data podzakonskim aktom koji donosi ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine.

uslove koji se ti~u tehni~ko-tehnolo{ke opremqenosti ure|aja unutar prostora na kojem se nalaze.program o sakupqawu opasnog otpada iz doma}instava. Sadr`aj lokalnog plana upravqawa ~vrstim otpadom ^lan 10. . Za obavqawe djelatnosti upravqawa otpadom propisanih ovim zakonom i podzakonskim aktima done- .predstavnicima udru`ewa za za{titu `ivotne sredine. Strategiju upravqawa otpadom priprema Ministarstvo za urbanizam. Saradwa iz stava 4. . Narodna skup{tina Republike Srpske mo`e dati ovla{}ewe me|uentitetskom konsultativnom tijelu za za{titu `ivotne sredine da uskla|uje entitetske strate{ke planove za upravqawe otpadom. . ovog ~lana mora biti uskla|ena sa Strategijom ekonomskog razvoja Republike Srpske i lokalnim razvojnim planovima. stambeno-komunalne djelatnosti. i opasni otpad. ovog ~lana vr{i se saglasno odredbama Zakona o za{titi `ivotne sredine. stav 1. Poslove upravqawa otpadom iz nadle`nosti Republike Srpske vr{i Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine u saradwi sa Ministarstvom nadle`nim za za{titu zdravqa i drugim nadle`nim ministarstvima. koli~inu i porijeklo otpada koji se proizvodi i koji se treba tretirati ili odlo`iti. .vrstu. itd. Vlada Republike Srpske donosi regionalni plan upravqawa otpadom na osnovu sporazuma dvije ili vi{e jedinica lokalne samouprave o zajedni~kom upravqawu otpadom na teritoriji Republike Srpske. . gra|evinarsvo i ekologiju (u daqem tekstu: ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine) na stru~nu ocjenu i mi{qewe. . uzimaju}i u obzir ekolo{ku i ekonomsku profitabilnost. kao i tro{kove sanacionih mjera zbog {teta prouzrokovanih `ivotnoj sredini ili {tete koju }e otpad nejvjerovatnije prouzrokovati. gawa i monitoringa otpada. Prije usvajawa. Plan iz stava 1. . V . Strategija iz stava 1. . a stavqa se na uvid javnosti svake godine. gra|evinarstvo i ekologiju (u daqem tekstu: Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine).Strana 38 .podrazumijeva da izgradwa postrojewa i objekata za tretman otpada i wegovo odlagawe treba da bude obezbje|ena na na~in da pokriva potrebe regiona i omogu}ava samoodr`ivost izgra|enih objekata.programe za podizawe javne svijesti u upravqawu otpadom. . plan iz stava 3. Izrada plana iz stava 1. .DOZVOLA ZA UPRAVQAWE OTPADOM ^lan 11.raspolo`iv i podesan tretman i mjesta odlagawa i ure|aje unutar odre|ene teritorije.predstavnicima op{tinskih.utvr|ivawem op{te politike upravqawa otpadom na nivou Bosne i Hercegovine. . .na~elo regionalnosti . Strategija upravqawa otpadom ^lan 8. koje obuhvata pitawa nabrojana u ~lanu 6.saradwu izme|u op{tina da bi se postigli zadati ciqevi. IV .specijalno ure|ewe sistema za tretman ili odlagawe otpada za vi{e op{tina. predstavnicima privrednih organizacija i udru`ewa koje se bave pitawima za{tite `ivotne sredine. Lokalni plan upravqawa ~vrstim otpadom donosi se na period od {est godina i mo`e se revidirati. .na~elo blizine.procjenu tro{kova za izvr{avawe zadataka u upravqawu otpadom. alineja 1-4.podrazumijeva da tretman ili odlagawe otpada treba da se vr{i u najbli`em adekvatnom postrojewu ili lokaciji.program za smawewe procenta biorazgradivog otpada i ambala`nog otpada u komunalnom otpadu.odr`avawem zajedni~kih sastanaka radi uskla|ivawa nacrta entitetskih planova. . Jedinice lokalne samouprave donose lokalne planove upravqawa otpadom. . na prijedlog Vlade Republike Srpske.ciqeve upravqawa otpadom. ovog ~lana vr{i se u saradwi sa nadle`nim organima uprave. . Regionalni i lokalni planovi upravqawa otpadom ^lan 9.me|uentitetskim tijelom za za{titu `ivotne sredine. stambeno-komunalne djelatnosti. . koji }e obuhvatati: . Strategija iz stava 1. ^lan 7. ovog ~lana mora biti u saglasnosti sa Strategijom iz ~lana 8.izdavawem smjernica o metodologiji izrade i sadr`aja strategije za upravqawe otpadom u entitetu. Prije podno{ewa Nacrta strategije iz stava 1.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota.listu predlo`enih mjera koje se trebaju preduzeti. Strategiju upravqawa ~vrstim otpadom na period od {est godina donosi Narodna skup{tina Republike Srpske. .specijalni sistem upravqawa za pojedine vrste otpada. u saradwi sa drugim nadle`nim ministarstvima. Nadle`ni organi du`ni su izraditi planove za upravqawe otpadom u roku propisanom ovim zakonom.strate{ki program sa razra|enim prioritetima u upravqawu otpadom i djelatnosti koje se trebaju preduzeti. te~ni otpad. koji moraju biti u saglasnosti sa Strategijom upravqawa otpadom i koje usvajaju skup{tine lokalne samouprave. ovog ~lana dostavqa se ministru za urbanizam. kao {to je opasni otpad. ovog ~lana objavquje se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. .prostor namijewen za locirawe postrojewa za upravqawe otpadom.. Uskla|ivawe entitetskih strate{kih planova u upravqawu otpadom se posti`e na slijede}i na~in: . ovog ~lana Narodnoj skup{tini Vlada vr{i konsultacije sa: . Vlada Republike Srpske je obavezna podnijeti Narodnoj skup{tini izvje{taj o sprovo|ewu Strategije upravqawa ~vrstim otpadom svake dvije godine. ovog zakona.strate{ke planove za kori{}ewe komponenti iz komunalnog otpada. ambala`ni otpad. .PLANIRAWE UPRAVQAWA OTPADOM ^lan 6. odnosno gradskih organa uprave.Vladom Federacije Bosne i Hercegovine. 24.davawem komentara i mi{qewa na nacrt strate{kog plana za upravqawe otpadom. avgust 2002. . Lokalni planovi upravqawa ~vrstim otpadom sadr`e slijede}e elemente: . ^lan 12.

opis postrojewa ili lokacije. Dozvola se izdaje na period od pet godina s tim da se dozvola za deponije i spaqivawe izdaje na period od deset godina.prevoz otpada koji vr{i sam proizvo|a~ sa svojim vlastitim prevoznim sredstvima do lokacije ili postrojewa za tretman.podatke o porijeklu. ovog ~lana vr{i nadzor nad odgovornim licem za upravqawe otpadom i proizvo|a~ima otpada u pogledu ispuwenosti uslova za obavqawe djelatnosti upravqawa otpadom.otvori kontejnere sa otpadom. . . ^lan 14. Proizvo|a~i otpada i odgovorna lica du`ni su obavijestiti nadle`ni organ za za{titu `ivotne sredine o otkrivenim negativnim uticajima na `ivotnu sredinu odmah. . Odgovorno lice je du`no inspektoru za za{titu `ivotne sredine omogu}iti vr{ewe nadzora. itd. . . VI . . slike. .zahtijeva preduzimawe svih neophodnih mjera potrebnih radi uskla|ivawa djelatnosti sa uslovima iz .mjere predostro`nosti koje se trebaju preduzeti.predlo`ene/postoje}e metode za spre~avawe i smawewe zaga|ivawa. .nije osigurana odgovaraju}a finansijska ili druga garancija. ^lan 19. odredi{tu i tretmanu otpada.vra}awe ambala`e ili iskori{}enih proizvoda od strane trgovaca.Strana 39 senim na osnovu ovog zakona potrebno je pribaviti dozvolu koju donosi Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine.metode tretmana. . SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . .predlo`eni ili stvarni kapacitet postrojewa ili lokacije.podatke o podnosiocu zahtjeva i odgovornom licu kada se radi o razli~itim licima. .zahtijeva od svih pravnih ili fizi~kih lica da stave na raspolagawe sve potrebne podatke. Odgovorna lica postrojewa i deponija sa opasnim otpadom moraju dati finansijsku garanciju i druge oblike garancija propisanih posebnim propisima radi podmirivawa tro{kova koji se odnose na rizik od {tete ili tro{kovi koji se odnose na smawivawe bilo koje mogu}e {tete na minimum kao i tro{kova prouzrokovanih djelatnostima koje se preduzimaju nakon zatvarawa postrojewa ili deponija. pra}ewe i plan kontrole. Nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu wega vr{i Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine. u slu~aju malih koli~ina ne ve}ih od 100 kg po jednoj po{iqci sa izuzetkom opasnog otpada.op{te tehni~ke zahtjeve za rad . Inspektor ima pravo da: . Dozvola se ne}e izdati ukoliko: . . .prikupqawe i kretawe otpada unutar mjesta gdje se otpad proizveo. odobrewa za gra|ewe i ekolo{ke dozvole propisane posebnim propisima.projekat nije u skladu sa relevantnim planom (planovima) za upravqawe otpadom. sa izuzetkom opasnog otpada.kretawe otpada izme|u razli~itih postrojewa ili lokacija istog proizvo|a~a.opis o~ekivanih uticaja na `ivotnu sredinu. . . ^lan 13.predlo`eni/postoje}i tretman.u|e na lokaciju. . o~ekivanim tro{kovima i pojavi rizika.predlo`en plan za djelatnosti zatvarawa i postupke nakon zatvarawa.vizuelno evidentira ~iweni~no stawe (video.nije obezbje|en tehni~ki i profesionalni razvoj i obuka osobqa.opis vrste i ukupne koli~ine otpada . ekolo{kim i zdravstvenim zahtjevima. dokumentaciju i informacije. . . u postrojewa i poslovne prostorije. . . 24. Organ iz stava 1. Dozvola sadr`i: . .nisu preduzete neophodne mjere spre~avawa nesre}a/akcidenata i ograni~ewe wihovih posqedica. Pored urbanisti~ke saglasnosti. ^lan 15. .uzme uzorke otpada. monitoringa i voditi evidenciju o uslovima datim u dozvoli i ostalim relevantnim podacima i jednom godi{we podnijeti izvje{taj nadle`nom organu za za{titu `ivotne sredine.predlo`ene/postoje}e djelatnosti. Zahtjev za dobijawe dozvole mora sadr`avati slijede}e: .projekat nije u skladu sa pravnim. Finansijska garancija ili wen dio za rad deponije mora postojati koliko je potrebno za odr`avawe i djelatnosti nakon zatvarawa lokacije a najmawe 30 godina. avgust 2002. .pravno lice nema tehni~kih stru~waka za upravqawe postrojewima ili lokacijom. ^lan 20.Subota. ^lan 16.vrstu i koli~inu otpada koji se treba tretirati i/ili odlo`iti. monitoring i sisteme pra}ewa. Dozvole se izdaju samo za odre|ene vrste otpada i samo za obavqawe odre|enih djelatnosti propisanih podzakonskim aktom. Dozvola se mo`e produ`iti za isti vremenski period ako se nisu promijenili uslovi pod kojima je dozvola data. . Finansijske garancije ^lan 17. .tehni~ko . ukqu~uju}i karakteristike `ivotne sredine. Licu koje prikupqa i prevozi svoj ku}ni otpad na mjesto za prikupqawe otpada nije potrebna dozvola za ovakve djelatnosti. Proizvo|a~i otpada i odgovorna lica postrojewa za upravqawe otpadom du`ni su sprovoditi program kontrole. putem inspektora nadle`nih za za{titu `ivotne sredine. .zaustavi prevoz otpada. te vrste i koli~ine takvog otpada. .NADZOR NAD UPRAVQAWEM OTPADOM ^lan 18. . Finansijska garanacija mora biti srazmjerna koli~ini otpada.).ulaz i izlaz. uvijek je potrebna dozvola za upravqawe otpadom (u daqem tekstu: dozvola). a najvi{e 12 sati nakon {to se otkrije.tehnolo{ke uslove za rad.finansijske i druge garancije od strane podnosioca zahtjeva. Dozvola nije potrebna u slijede}im slu~ajevima: .

U ciqu upotrebe materija ili energije iz otpada stimulisa}e se ponovna upotreba. a ukoliko to nije mogu}e stimulisa}e se kori{}ewe otpada kao energetskog izvora. .postigne minimalne ciqeve za sakupqawe i povrat raznih vrsta otpada navedenih u podzakonskim propisima.izre}i nov~anu kaznu.mjere koje se preduzimaju radi spre~avawa produkcije otpada. . Uzimaju se tri uzorka. na~ini tretmana i odlagawe.skladi{tewe otpada na samoj lokaciji.propisati posebne mjere koje se trebaju preduzeti i odrediti rok za preduzimawe mjera. Odgovornost proizvo|a~a ^lan 23. Proizvo|a~ }e nadoknaditi kauciju/depozit koja je prethodno pla}ena na proizvod.zamjena materijala koji prouzrokuju rizik kad postanu otpad.ne koristi materijale i opasne supstance i robu koja prelazi grani~ne vrijednosti za sve materijale ili supstance koje su utvr|ene u podzakonskom aktu. .narediti obustavu rada dok se uslovi ili zahtijevi ne ispune. .proizvodwa proizvoda kojom se produkuje najmawa koli~ina otpada i stvara najmawe {tetnih uticaja.dokumentaciju o otpadu koji se produkuje u preduze}u. poluproizvoda i ambala`e koji smawuju upotrebu energije i materijala i ~ijom upotrebom se smawuje proizvodwa otpada i upotreba ambala`e koja du`e traje i koja ima najmawe optere}ewe na `ivotnu sredinu kada postane otpad. Sve djelatnosti se preduzimaju tako da imaju najmawi uticaj na `ivotnu sredinu i qudsko zdravqe. Za nova postrojewa plan za upravqawe otpadom se prila`e uz zahtjev za dobijawe ekolo{ke dozvole propisane Zakonom o za{titi `ivotne sredine. stimuli{e ponovno kori{}ewe i recikla`u proizvoda. Produkovani otpad se koristi samo ako je ekolo{ki koristan. posebno za deponije onih vrsta otpada koji su utvr|eni posebnim propisom. Otpad se odla`e samo ako nije mogu}e kori{}ewe wegovog materijala i energije u postoje}im tehni~kim i ekonomskim uslovima i ako su tro{kovi ponovnog kori{}ewa nerazumno visoki u pore|ewu sa tro{kovima odlagawa. kori{}ewe i odlagawe. Proizvo|a~ }e dizajnirati proizvod i ambala`u. a na kraju `ivotnog ciklusa proizvoda proizvo|a~ }e promovisati ekolo{ki odr`iv tretman. U ciqu spre~avawa produkovawa otpada i smawewa koli~ina i {tetnih uticaja otpada stimulisa}e se: . ~iji se povrat vr{i u preduze}u ili ~ije odlagawe obavqa preduze}e (vrsta. Odgovorno lice u postrojewima. ^lan 25. recikla`a i zamjena sirovina otpadom. i ako je to kori{}ewe tehni~ki i ekonomski izvodqivo. pakovawe i obnovqivost kvaliteta }e biti ozna~eni na vidqivom mjestu na proizvodu u skladu sa posebnim propisima. kao i proizvodi koji se mogu koristiti ponovo za prvobitnu svrhu bez daqeg tretmana. a jedan }e se koristiti za testirawe ili kao dokaz. . Posebnim propisom se propisuje obaveza kori{}ewa sistema naknade kaucije/depozita za odre|ene proizvode. Proizvo|a~ je du`an obavijestiti prodavca i potro{a~a o va`nim karakteristikama proizvoda i ambala`e sa stanovi{ta upravqawa otpadom. Zabraweno je napu{tati. Podzakonskim aktom }e se propisati: forma. dozvole i posebnih propisa. .kori{tewe tehnologija kojima se vr{i racionalno kori{}ewe materijala i energije. gomilati. Otpad slabog kvaliteta. sadr`aj i postupak obavje{tavawa. Jedan se ~uva na lokaciji.postigne maksimalne ciqeve za odlagawe. na~in. ^lan 24. posebno opasnog otpada od druge vrste otpada i od otpada koji }e se ponovo koristiti. za koja je prema Zakonu o za{titi `ivotne sredine potrebna ekolo{ka dozvola.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. 24. Zabraweno je mije{ati razli~ite vrste otpada.odrediti posebne uslove za budu}i rad. radi ponovnog kori{}ewa ili odlagawa na ekolo{ki prihvatqiv na~in. Ako se u vr{ewu inspekcijskog nadzora utvrdi da }e budu}i rad i proizvodwa otpada prouzrokovati neposrednu opasnost. a koji se uvode ponovo u tehnolo{ki proces. posebno kada se radi o opasnom otpadu. Da bi se ispunile obaveze utvr|ene u stavovima 1-3. ovog zakona proizvo|a~ je obavezan da: . kojim mjerama se ne}e nanijeti {teta i neopravdani tro{kovi odgovornom licu.odvajawe otpada. priprema i donosi plan upravqawa otpadom koji sadr`i: . inspektor donosi rje{ewe protiv kojeg `alba ne odla`e izvr{ewe. Proizvo|a~ }e stimulisati kori{}ewe takvih sirovina i osnovnih materijala. . Za postoje}a postrojewa plan se dostavqa nadle`nom organu za za{titu `ivotne sredine u periodu od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona. Proizvo|a~ mo`e primiti nazad ili nadoknaditi proizvode ili otpad od proizvoda od imaoca ili sklopiti ugovor sa prodava~em za obavqawe tih usluga. sastav i koli~ina otpada). da se smawi koli~ina i {tetan uticaj otpada. avgust 2002. u skladu sa posebnim propisima. Nakon izvr{enog nadzora inspektor za za{titu `ivotne sredine rje{ewem mo`e: . . osim ako se tim radwama omogu}ava povrat sirovina i odlagawe. kao i o na~inu tretmana u slu~aju kraja `ivotnog ciklusa proizvoda i otpada produkovanog iz wega. ^lan 26. . ^lan 21. odlagati ili tretirati otpad bez nadzora.zaustavi djelatnosti ako su u opasnosti `ivotna sredina ili qudsko zdravqe. koristiti tehnologije i razvijati proizvodwu na na~in koji vodi najefikasnijoj upotrebi materijala i energije. da se promovi{e ponovna upotreba.zadr`avawe materijala i ostataka unutar procesa proizvodwe i potro{we {to je vi{e mogu}e. . . Proizvo|a~ }e primiti nazad i nadoknaditi kori{}ene proizvode ili otpad od proizvoda od imaoca.DJELATNOSTI I ODGOVORNOSTI UPRAVQAWA OTPADOM ^lan 22.Strana 40 . postaju otpad jedino kada iza|u iz ovog proizvodnog ciklusa.zatvoriti postrojewe ako se aktivnosti ne mogu izvoditi bez {tete po `ivotnu sredinu i qudsko zdravqe. . . . Ostaci nastali u toku tehnolo{kog procesa. materijalne karakteristike proizvoda. recikla`a i bezbjedno odlagawe otpada. rok trajawa proizvoda i ponovna upotreba proizvoda i pakovawe. jedan kao rezerva. VII .

Zajedni~ki uslovi za proizvo|a~a i prodava~a ^lan 29. pored elemenata propisanih ~lanom 15: . Javne usluge za upravqawe komunalnim otpadom obuhvataju: . Pru`awe usluga upravqawa komunalnim otpadom u nadle`nosti je jedinice lokalne samouprave.Strana 41 Planovi za upravqawe otpadom preduze}a se a`uriraju svake tri godine ili nakon promjene u radu postrojewa. . stav 1. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . . ili preduze}e za upravqawe otpadom. Proizvo|a~ i prodava~ mogu prenijeti obaveze iz ~lana 25.vrste otpada koje se trebaju prikupiti. Proizvo|a~ ili imalac otpada mo`e vr{iti povrat ili odlagawe sam koriste}i adekvatnu opremu. . Proizvo|a~i nisu obavezni koristiti usluge preduze}a za otpad ukoliko skupqaju i tretiraju svoj otpad u skladu sa propisima iz oblasti za{tite `ivotne sredine i ako predaju svoj otpad ovla{}enom odgovornom licu za upravqawe otpadom.da pregleda uskla|enost pravnih zahtjeva za upravqawe otpadom i izvje{tava odgovorno lice o stawu uskla|enosti. mora odrediti lice koje }e vr{iti poslove koordinirawa upravqawa otpadom (u daqem tekstu: koordinatora za otpad). Proizvo|a~ i imalac otpada du`ni su skupqati. Sistem prikupqawa otpada ^lan 30. Odgovorno lice postrojewa. Posebne odredbe o upravqawu komunalnim otpadom ^lan 32. . postupak ili postrojewe za povrat ili odlagawe u skladu sa propisanim uslovima ili koristiti ovla{}enu slu`bu za tretman otpada uz nadoknadu. . i ~lana 28. {emu sakupqawa.prikupqawe otpada iz doma}instava i drugih izvora koji proizvode komunalni otpad. Koordinator za otpad je du`an: . na~in selektivnog prikupqawa i predaje iskori{}enih proizvoda proizvo|a~u ili odgovornom licu ovla{}enom za poslove upravqawa otpadom.Subota. a opasni otpad predati na odre|ena mjesta za selektivno prikupqawe (centre) ili osobi koja je ovla{}ena za pru`awe usluga u upravqawu otpadom. Podzakonskim aktom }e se propisati postupak selektivnog prikupqawa. na~in finansirawa. Podru~ja za selektivno sakupqawe otpada odre|ena su tako da se ku}ni otpad selektivno sakupqa odvojeno od opasnog otpada iz doma}instva. dokumentaciju o kretawu otpada.metode tretmana. Odgovornost koordinatora za otpad ne smawuje odgovornosti odgovornog lica u postrojewu proizi{le vr{ewem djelatnosti upravqawa otpadom. Podzakonskim aktom }e se utvrditi postupak i na~in po kojem je prodava~ proizvoda ili vr{ilac usluga (u daqem tekstu: prodava~) du`an uzeti nazad ili nadoknaditi kauciju za iskori{}enu ambala`u ili proizvode. ponovnog kori{}ewa i recikla`e otpada. Sistem za prikupqawe otpada mo`e uspostaviti proizvo|a~ ili prodava~. Doma}instva su du`na prikupqati svoj produkovani otpad i predati ga komunalnim preduze}ima. doma}instva i drugi proizvo|a~i otpada }e biti obavezni izvr{iti selekciju i prikupqati otpad u skladu sa tim propisom.obezbje|ewe ekolo{ki prihvatqivog upravqawa otpadom. Proizvo|a~ i imalac otpada je odgovoran za ekolo{ki prihvatqivo skladi{tewe otpada prije wegovog povrata ili odlagawa. Zahtjev za izdavawe dozvole sistema prikupqawa otpada sadr`i. 24. U slu~aju uvo|ewa sistema selektivnog prikupqawa otpada.da predla`e mjere za poboq{awe prevencije. Javne usluge obavqaju lica koja su ovla{}ena za pru`awe usluga upravqawa otpadom i koja su odabrana putem raspisanog tendera. Odgovornost proizvo|a~a i imaoca otpada ^lan 31. Tender raspisuje jedinica lokalne samouprave za jednu ili vi{e djelatnosti upravqawa otpadom ili za sve djelatnosti upravqawa otpadom. avgust 2002.organizacionu strukturu sistema. . Koordinator za otpad ^lan 27. brinuti se o povratu ili odlagawu otpada koji produkuju wihove djelatnosti ili o otpadu koji posjeduju. Posebnim propisom uredi}e se uslovi za pla}awa javnih usluga. . vrstu i koli~inu otpada. . na odgovorno lice sistema za prikupqawe otpada putem ugovora ~iji }e uslovi biti regulisani posebnim zakonskim propisom. Dozvola mora da opi{e djelokrug i kqu~ne elemente sistema za prikupqawe. za koja je prema Zakonu o za{titi `ivotne sredine potrebna ekolo{ka dozvola.raspored prikupqawa.mjesta za prikupqawe.da izradi nacrt plana za upravqawe otpadom. ^lan 33. geografsko podru~je koje ovaj sistem pokriva.geografsko podru~je sa kojeg se prikupqa otpad.dovoqan broj i raspored . imaju}i u vidu akte koje donosi op{tina.obezbje|ewe ispuwewa ciqeva utvr|enih propisima. Odgovornost prodava~a ^lan 28. Pored uslova propisanih u ~lanu 16. ^lan 34. uslovi koji se moraju ispuniti da bi se dobila dozvola iz ~lana 13. pakovawa i ozna~avawa otpada. .rukovo|ewe mjestima za selektivno prikupqawe otpada. Rad mjesta za selektivno sakupqawe otpada mora biti u skladu sa tehni~kim zahtjevima i uslovima utvr|enim dozvolom kada je u pitawu upravqawe otpadom. Proizvo|a~i otpada koji nisu doma}instva }e koristiti usluge preduze}a za otpad koji oni produkuju ukoliko wihov otpad ima iste ili sli~ne osobine ku}nog otpada. Usluge mogu pru`ati javna ili privatna preduze}a. . Uvoznik ima istu odgovornost kao i proizvo|a~ prema ~l.da a`urira plan za upravqawe otpadom. . Komunalni otpad se sakupqa i tretira u skladu sa posebnim propisom o pru`awu usluga od strane komunalnih preduze}a. Organ nadle`an za poslove za{tite `ivotne sredine }e biti obavije{ten o odre|ivawu koordinatora za otpad.tretman komunalnog otpada ukqu~uju}i upravqawe povrata sirovina ili odlagawa. 23-25.da organizuje sprovo|ewe plana za upravqawe otpadom. ovog zakona su: . . . stav 1.

porijeklo ili izvor otpada. .kao termalno odlagawe i . Transport opasnog otpada je pra}en odgovaraju}om dokumentacijom propisanom posebnim propisom kojeg donosi ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u saradwi sa ministrom nadle`nim za saobra}aj. .da se omogu}i u {to ve}oj mjeri povrat toplote koja se proizvede u procesu spaqivawa. Tretman otpada ^lan 36. transfer stanice ili mjesta za ponovnu upotrebu i reciklirawe.tehni~ke i druge zahtjeve koji se odnose na obezbje|ewe usluga ukqu~uju}i skupqawe. Kori{}ewe otpada ^lan 38. prije po~etka odlagawa. Proizvo|a~ ili imalac otpada skupqa otpad odvojeno u skladu sa potrebom budu}eg tretmana. . Otpad se koristi na na~in da proizvodi koji nastaju kori{}ewem otpada ne}e prouzrokovati ve}e ekolo{ko optere}ewe nego proizvodi iz osnovnog sirovinskog materijala. .klasu deponije (deponija za opasni. ^lan 35. U slu~aju transporta koji nije kombinovan sa aktivnostima tretmana otpada prevoznik je u skladu sa stavom 1. ovog ~lana vodi evidenciju podataka o otpadu koji je preuzeo na tretman ili produkovao i obavje{tava nadle`ni organ za za{titu `ivotne sredine u skladu sa posebnim propisima najmawe jednom godi{we. Otpad se mo`e preuzeti od imaoca i na mjestima za prikupqawe.popis vrste i ukupna koli~ina otpada koju je dozvoqeno odlo`iti na deponiji. vremenski je ograni~en i ne zahtijeva posebnu dozvolu. . opreme i materijala za tretman otpada. selektivno skupqawe otpada). . Preduze}e za prikupqawe otpada skupqa otpad od proizvo|a~a i imaoca i transportuje ga do mjesta za prikupqawe otpada.procjena visine naknade kojom se omogu}ava pouzdana. . zahtjev za dozvolu za spaqivawe otpada sadr`i opis mjera kojima se obezbje|uje: .geografsko podru~je koje pokriva preduze}e.odre|ivawe lokacije za deponije i lokacije za druge vrste tretmana otpada.zahtjeve za postupke primawa otpada. tretman i odlagawe. biolo{kih ili fizi~kih postupaka. Opasni otpad u toku transporta mora biti ozna~en i pakovan u skladu sa navedenim propisom iz stava 4. stav 1. 24.na deponije. .uslove za pronala`ewe i tretirawe nezakonitog komunalnog otpada. Pored elemenata propisanih ~lanom 15. prevoznik }e vratiti otpad po{iqaocu. . avgust 2002. Odlukom jedinice lokalne samouprave o upravqawu komunalnim otpadom uredi}e se: .Strana 42 . Izvje{taj sadr`i: . . ovog ~lana. Otpad se transportuje na na~in koji iskqu~uje zaga|ewe `ivotne sredine. . Spaqivawe ^lan 42. postupak monitoringa i kontrole odlagawa.da je postrojewe projektovano. . prava i obaveze preduze}a i doma}instava onih ~iji je otpad sli~an otpadu iz doma}instava. Dozvola za nove sanitarne deponije mo`e se izdati samo za deponovawe na regionalnom nivou. deponija za inertni otpad). u~estalost. Preduze}e za upravqawe otpadom smatra se i proizvo|a~em otpada ukoliko prizvodi otpad u toku tretmana.zahtjeve za pripremu deponije. ovog ~lana odgovoran samo za ispravnu isporuku otpada na odredi{te koje je odredio po{iqalac. Otpad se mo`e koristiti kao sirovinski materijal i za proizvodwu energije. Preduze}e iz stava 1.vrste kaznenih odredbi i stimulacionih mjera. . deponija za bezopasni. Deponija ^lan 41. Prikupqawe otpada unutar lokacije proizvo|a~a ili imaoca na na~in koji iskqu~uje negativan uticaj na `ivotnu sredinu. U slu~aju zaga|ewa nastalog u toku transporta.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. Odlagawe otpada ^lan 40. a koji nisu doma}instva. ovog zakona dozvola za odlagawe otpada na deponije }e sadr`avati: . ukqu~uju}i plan za nepredvi|ene situacije. bar jednom godi{we. .obavezu podnosioca zahtjeva da izvijesti. . nadle`ni organ o vrstama i koli~inama odlo`enog otpada i o rezultatima programa monitoringa. kontinuirana i prihvatqiva usluga i uslovi pla}awa. prevoznik je odgovoran za ~i{}ewe i dovo|ewe u prvobitno stawe zaga|enog podru~ja.da se koli~ina i {tetni efekti ostataka svedu na minimum i omogu}i recikla`a gdje je to mogu}e.vrstu i sastav otpada u skladu sa Katalogom otpada i wegovim sadr`ajem. tretman ili kona~no odlagawe. Ako se otpad ne mo`e isporu~iti na odredi{te. Prevoz opasnog otpada mora biti uskla|en sa op{tim uslovima za prevoz opasnih roba. Transport otpada ^lan 39. Odlagawe se mo`e vr{iti: .primjenom hemijskih.odre|ivawe na~ina kori{}ewa usluga preduze}a za proizvo|a~e i vlasnike otpada. ukqu~uju}i metode skupqawa (kao npr. .osnovni zahtjevi za obezbje|ewe rada preduze}a. opremqeno i funkcioni{e u skladu sa zahtjevima kategorije otpada koji se spaquje. . Sakupqawe otpada ^lan 37.koli~inu otpada. Podzakonskim aktom mo`e se propisati da je potrebno odobrewe ili tehni~ka kvalifikacija za kori{}ewe i prodaju odre|enih tehnologija. kao i privremene zahtjeve za zatvarawe deponija i postupke nakon zatvarawa. . . aktivnosti deponovawa.Pored elemenata propisanih u ~lanu 16.uvo|ewe sistema selektivnog prikupqawa otpada. na lokaciji koja je odobrena za upravqawe otpadom. zajedno sa odre|ivawem mjesta za selektivno prikupqawe otpada. Nadle`ni organ vr{i pregled lokacije deponije u pogledu ispuwenosti uslova iz dozvole.

utvr|ene postupke uzorkovawa i mjerewa radi ispuwewa obaveza periodi~nih mjerewa za svaku zaga|uju}u materiju vazduha ili vode.uvoznicama. i ukoliko se zna. stav 1.primio pismenu saglasnost zemqe uvoznice i tranzitnih zemaqa i . Svaka deponija mora biti registrovana u katastru nekretnina i katastru zaga|iva~a.podatke o procesima tretirawa i odlagawa otpada. nego kao tretman wenih pojedinih komponenti. U slu~aju prekograni~nog kretawa otpada kada je Republika Srpska izvoznik. . smawiti ili reciklirati izvr{ava u skladu s odredbama ovog zakona. institucijama ili slu`bama se sakupqa odvojeno. Op{ta pravila za opasni otpad ^lan 43. . ovog ~lana pored podataka iz stava 2. . avgust 2002.podatke o ukupnom kapacitetu postrojewa za spaqivawe. Postoje}e deponije ili one koje su zatvorene kao rezultat revidirawa plana prilago|avawa registruju se u katastar nekretnina i katastru zaga|iva~a na osnovu odluke nadle`nog organa za za{titu `ivotne sredine.ako smjesa ne predstavqa rizik za vodu. . na na~in da se onemogu}i zaga|ivawe i {teta po `ivotnu sredinu. alineja 2. radi odlagawa otpada na ekolo{ki prihvatqiv i efikasan na~in ili ako se otpadi koji su u pitawu koriste kao sirovina za industruju reciklirawa ili povrata komponenti u dr`avi BiH i Republici Srpskoj . 24.primio od zemqe uvoznice potvrdu o postojawu ugovora izme|u izvoznika i odlaga~a koja isti~e ekolo{ki na~in upravqawa otpadom.podatke o izvoru.Subota. vazduh. ovog ~lana sadr`i: .kategorije i koli~inu otpada koje se mogu tretirati. . Nadle`ni organ i sud nala`u vlasniku deponije da preduzme neophodne mjere radi spre~avawa potencijalne opasnosti po zdravqe ili {tete po qudsko zdravqe i zaga|ivawa `ivotne sredine.ako se kori{}ewe ili odlagawe otpada mo`e efikasnije preduzeti kao tretman smjese.obaveza primaoca da obezbjedi {to je prije mogu}e i ne kasnije od 180 dana nakon prijema otpada. . putem Ministarstva nadle`nog za za{titu `ivotne sredine.je kretawe otpada odobreno samo zbog posebnih razloga. Predaja otpada preduze}u koje je ovla{}eno za sakupqawe opasnog otpada vr{i se u skladu sa podzakonskim aktom. . .mjere koje treba preduzeti da se osigura siguran transport.koli~ine razli~itih kategorija opasnog otpada koji se mo`e tretirati.postoji odgovaraju}a dokumentacija o kretawu od ta~ke gdje je wegovo kretawe po~elo do momenta odlagawa u skladu sa nacionalnim i me|unarodnim standardima i me|unarodnim propisima koji se odnose na po~etak prekograni~nog prometa do ta~ke odlagawa. Registracija deponija ^lan 44. kao i vrstu i va`ewe dozvole za rad postrojewa. nadle`ni organi obavje{atavaju ili }e zahtijevati od proizvo|a~a ili izvoznika da pismeno obavijesti. . ina~e je transport ili odlagawe otpada zabraweno. identitet prvobitnih proizvo|a~a. Nadle`ni organ obavje{tava katastar o procjeni potencijalnog rizika.specifikaciju minimalnog i maksimalnog protoka masa tih opasnih otpada. dozvola se izdaje: .izvoznice nemaju tehni~ke mogu}nosti i neophodna postrojewa.prijema otpada nazad ukoliko po{iqka nije realizovana kako je planirano ili ukoliko je do{lo do kr{ewa odredaba ovog zakona i podzakonskih akata. . Otpad koji se ne nalazi na spisku otpada u posebnom propisu kao opasni ili ~iji sadr`aj je nepoznat. Opasni otpad proizveden u doma}instvima.u slu~aju otpada iz razli~itih izvora detaqan inventar otpada. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 .ako rizik po `ivotnu sredinu i zdravqe zbog smjese nije pove}an. Opasni otpad se mo`e pomije{ati sa drugim otpadom ili materijalima samo na osnovu posebne dozvole nadle`nog organa za za{titu `ivotne sredine. Nije dozvoqeno vr{ewe poslova prekograni~nog kretawa dok proizvo|a~ ili izvoznik ne primi pismeno potvrdu da je nadle`ni organ: . .Strana 43 . Prekograni~no kretawe zapo~eto u Republici Srpskoj ^lan 46. VIII .ako smjesa ne prouzrokuje {tetu po `ivotnu sredinu bukom ili mirisom. wene prirode i obima. sastavu i koli~ini otpada i podatke o proizvo|a~u. . Ukoliko je nadle`ni organ ili sud donio odluku kojom je utvr|ena zna~ajna kontaminacija zemqi{ta otpadom obavjesti}e o tome katastar nekretnina i katastar zaga|ivawa radi evidentirawa kontaminacije. zemqu.se otpad pakuje. ovog ~lana mora ukqu~ivati obavezu: .na~in na koji je rije{en prevoz i osigurawe tre}ih lica da se pokriju tro{kovi u slu~aju {tete. Ugovor iz stava 3. ovog ~lana. Obavje{tewe mora sadr`avati : . smatra se opasnim dok se ne ustanovi da su opasni ili bezopasni. potvrdu za nadle`ni organ da je odlagawe otpada izvr{eno na ekolo{ki prihvatqiv na~in. etiketira i transportuje na na~in kojim se spre~ava zaga|ewe `ivotne sredine u skladu sa najboqom raspolo`ivom praksom. Dozvola iz stava 1.dr`ava BiH i Republika Srpska . U skladu sa stavom 2. Pored elemenata propisanih ~lanom 16. kapacitete ili odgovaraju}e lokacije za odlagawe otpada. wihove najni`e i najvi{e kalorijske vrijednosti i wihov maksimalan sadr`aj zaga|uju}ih materija. lokacija postrojewa za tretman i odlagawe. dozvola sadr`i: .naziv primaoca otpada. . .da se odlagawe ostataka otpada ~ija se proizodwa ne mo`e sprije~iti. .ako smjesa ne ugro`ava pejza`e ili mjesta od posebnog interesa. nadle`ni organ tih dr`ava o bilo kom prekograni~nom kretawu otpada. Vlasnik deponije je du`an po zatvarawu deponije zahtijevati od nadle`nog organa procjenu potencijanog rizika koji ona predstavqa za `ivotnu sredinu i/ili qudsko zdravqe. biqni i `ivotiwski svijet. .PREKOGRANI^NO KRETAWE OTPADA Op{ti zahtjevi prekograni~nog kretawa otpada ^lan 45. Prekograni~no kretawe otpada vr{i se pod uslovom da: . .

kr{i uslove u dozvoli.000 KM kazni}e se za prekr{aj svako pravno i fizi~ko lice ako: .NAKNADA [TETE ^lan 55. Podzakonskim aktom utvr|uju se oblici osigurawa kojima se mo`e osigurati prekograni~no kretawe otpada.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota.ako se vr{i namjerno odlagawe otpada (odbacivawem) kojim se kr{e odredbe ovog zakona i op{ti principi me|unarodnog zakonodavstva o za{titi `ivotne sredine. lokacije na kojoj }e se tretirati i na~in na koji }e se odlagati otpad.ako je suprotno datom odobrewu. avgust 2002. ovog ~lana propisuje se postupak u kojem je odlaga~ otpada du`an obavijestiti izvoznika i nadle`ne organe dr`ave izvoznice o primawu po{iqke od strane odlaga~a otpada u odgovaraju}em roku i o zavr{etku aktivnosti upravqawa otpadom.dogovoren putni pravac i dogovoreno osigurawe za tre}e strane u slu~aju {tete.naziv primaoca otpada. .ako sve zemqe koje u~estvuju nisu obavje{tene. ukoliko se ne mo`e na}i drugo rje{ewe za odlagawe otpada na ekolo{ki prihvatqiv na~in u roku od 90 dana od dana dolaska otpada na odredi{te.). Podzakonskim aktom iz stava 1. ^lan 51. Izuzetno. ^lan 52. ministarstvu nadle`nom za za{titu `ivotne sredine entiteta u koji se uvozi otpad. va`ewe odobrewa. . ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine mo`e staviti van snage op{te odobrewe koje se daje pod uslovima iz stava 1.ako ne postoji odobrewe svih zemaqa. U slu~aju kretawa opasnog otpada radi odlagawa izme|u entiteta BiH. Prekograni~no kretawe kada je Republika Srpska tranzitna zemqa ^lan 48. ovog ~lana od lica za koje se utvrdi da je izvr{ilo nedozvoqenu djelatnost. ^lan 53.podake iz ~lana 46.Strana 44 . . informacije o kretawu za nadle`ne organe.KAZNENE ODREDBE ^lan 56.. sastavu i koli~ini opasnog otpada. Republika Srpska mo`e zabraniti kretawe izvjesnih vrsta opasnog otpada ili kretawa iz drugog entiteta koji su ve} najavqeni.). stav 2. Ako nepoznato lice izvr{i djelatnosti u upravqawu otpadom suprotno ovom zakonu. Op{te odredbe za sve vrste prekograni~nog kretawa ^lan 49. stav 2. Izuzetno.000 . . Prekograni~no kretawe }e se smatrati nezakonitim: . .10. 24. radi za{tite qudskog zdravqa. ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine izdaje op{te odobrewe na period od najvi{e 12 mjeseci. ^lan 50.). ^lan 54. Op{te obavje{tewe se mo`e prihvatiti kada se otpad koji ima iste hemijske i fizi~ke karakteristike prevozi redovno istom odlaga~u preko iste carinske ispostave na izlazu iz zemqe izvoza. ovog zakona i drugim informacijama u skladu sa zahtjevima iz ~lana 46. na~in i vrijeme transporta. . . putem iste carinske ispostave na ulazu u zemqu uvoza i u slu~aju transporta putem iste carinske ispostave na ulazu ili izlazu iz zemqe ili zemaqa tranzita. odbiti davawe dozvole za kretawe ili zahtijevati dodatne informacije. odnosno djelatnosti ~i{}ewa. i 2. U slu~aju prekograni~nog kretawa kada je kona~no odredi{te Republika Srpska. Za prekograni~no kretawe otpada treba imati odgovaraju}u finansijsku garanciju ili polisu osigurawa ili drugi oblik osigurawa zavisno od zahtjeva dr`ave uvoznice ili tranzitne dr`ave.ne uskladi{ti otpad na ekolo{ki prihvatqiv na~in prije wegovog odlagawa ili ponovnog kori{}ewa (~lan 31. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine donosi rje{ewe kojim daje odobrewe za prekograni~no kretawe/uvoz otpada. .koristi otpad suprotno odredbi ~lana 38. stav 3. ovog ~lana. .podatke o izvorima.. Otpad se mo`e uvoziti u Republiku Srpsku samo radi aktivnosti povrata materijala. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine je du`no u roku od 60 dana nakon prijema obavje{tewa pismeno dati dozvolu za kretawe. Prekograni~no kretawe u slu~aju kada je Republika Srpska kona~no odredi{te ^lan 47. Kada prekograni~no kretawe otpada za koje postoji odobrewe ne mo`e da se izvr{i u skladu s odredbama ugovora. . koje sadr`i: . . X . Na osnovu op{teg obavje{tewa. . Republika Srpska ima pravo nadoknade tro{kova koji nastanu obavqawem djelatnosti i preduzimawem mjera iz stava 1. ovog zakona. Obavje{tewe sadr`i: .ako je odobrewe falsifikovano ili pribavqeno prevarom. kao i lice koje vr{i prijem otpada. potrebno je obavje{tewe ministarstva nadle`nog za za{titu `ivotne sredine entiteta iz kojeg se izvozi otpad.ne pribavi dozvolu za djelatnosti upravqawa otpadom (~lan 13. . IX . Nakon ovog perioda op{te odobrewe mo`e biti revidirano i produ`eno za isti vremenski period ako nije do{lo do promjena uslova.specifi~ne uslove za kretawe (obavezu kori{}ewa odre|enih grani~nih prelaza. zemqa koja izvozi obezbje|uje da otpad bude vra}en u zemqu izvoznicu. obaveza}e se Republika Srpska na preduzimawe hitnih mjera. od strane izvoznika. Nov~anom kaznom u iznosu od 1. Obavje{tewe mora biti u skladu s zahtjevima iz ~lana 46.). Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine }e podzakonskim aktom propisati sadr`aj i izgled prate}eg dokumenta kojeg je du`no potpisati svako lice koje vr{i prekograni~ni prevoz otpada nakon isporuke otpada.mjere za obezbje|ewe sigurnog transporta.redovno ne obavje{tava nadle`ni organ o otpadu preuzetom na tretman (~lan 36. flore i faune i `ivotne sredine. U slu~aju prekograni~nog kretawa kada je Republika Srpska tranzitna zemqa primjewuju se odredbe iz prethodnih ~lanova. dr`ava koja izvozi {aqe pismeno obavje{tewe ministarstvu nadle`nom za za{titu `ivotne sredine. Zabrawuje se prekograni~ni uvoz otpada radi odlagawa otpada u Republici Srpskoj.

djelatnosti upravqawa otpadom i zadatke vezane za qudske lijekove. Narodna skup{tina Republike Srpske donosi propis iz ~lana 8. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u saradwi sa ministrom nadle`nim za poqoprivredu i vodoprivredu donosi akte koji se odnose na sprovo|ewe ~lana 1. u roku od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona. vlasnik lokacije ili postrojewa }e pripremiti i podnijeti nadle`nim organima. .na osnovu odobrenog plana prilago|avawa nadle`ni organ }e dozvoliti rad i odrediti prelazni period za zavr{etak realizacije plana koji ne}e prije}i tri godine nakon dana odobrewa.r. iskori{}ene baterije i akumulatore. broj 28/94). stav 1.uslove za zatvarawe i naknadnih mjera za postrojewa iz oblasti upravqawa otpadom koja ne mogu nastaviti sa radom radi implementacije ~lana 58.uslove za obavqawe razli~itih djelatnosti upravqawa otpadom ukqu~uju}i tehni~ke uslove i zahtjeve radi sprovo|ewa ~lana 12. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . Ako se radi o deponiji. nadle`ni organ }e donijeti odluku da li se aktivnosti mogu nastaviti na osnovu plana prilago|avawa i propisa upravqawa otpadom. .r. ^lan 59. nastalih izgradwom i ru{ewem objekata. Stupawe na snagu ^lan 61.vr{i prekograni~ni promet otpada suprotno ~lanu 46. otpad od elektri~ne i elektronske opreme radi implementacije ~lana 23. zatvarawe }e se izvr{iti u roku od tri godine od dana stupawa na snagu ovog zakona. Nov~anom kaznom od 500 . Broj: 01-020-575/02 29.) u roku od {est mjeseci od stupawa na snagu ovog zakona. Nadle`ni organ propisa}e uslove budu}ih djelatnosti ili mjere za sanaciju {tete nanesene `ivotnoj sredini. ^lan 60. . godine Bawa Luka Predsjednik Republike.atalog otpada ukqu~uju}i opasan otpad radi sprovo|ewa ~lana 4. ~lan 36. u roku od godinu dana od stupawa na snagu ovog zakona. u slu~ajevima gdje nije donesena odluka. U slu~aju da se ne odobri plan prilago|avawa nadle`ni organ }e donijeti odluku o zatvarawu i djelatnostima nakon zatvarawa postrojewa ili lokacije. 701 Na osnovu Amandmana XL ta~ke 2. ^lan 58. na Ustav Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. Na sve zapo~ete postupke za dobijawe odobrewa za obavqawa djelatnosti upravqawa otpadom.zahtjeve javnog zdravstva za razli~ite djelatnosti i operacije upravqawa otpadom. s. godine. Sva pravna lica moraju uskladiti svoje djelatnosti sa odredbama ovog zakona u roku od jedne godine od stupawa na snagu ovog zakona.posebne propise koji se odnose na upravqawe specifi~nim vrstama otpada: otpadna uqa. rudarstvo i industriju donosi akte koji se odnose na uslove upravqawa otpadom nastalim u gra|evinarstvu. primjewiva}e se u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE Postoje}a postrojewa i djelatnosti ^lan 57. Podzakonskim aktom uredi}e se sadr`aj plana prilago|avawa i aktivnosti koje }e preduzeti nadle`ni organ. jula 2002.u roku od {est mjeseci od stupawa na snagu ovog zakona. avgust 2002. . u roku od jedne godine od dana stupawa na snagu ovog zakona. stav 4. Odredbe Zakona o za{titi `ivotne sredine koje se ti~u nadle`nosti drugih organa. . godine Bawa Luka Predsjednik Narodne skup{tine. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. u roku od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona.). nadgledawe i naknadne aktivnosti. Broj: 01-625/02 26. otpad od opreme koja sadr`i PCB i PCT. zatvarawe }e se izvr{iti u roku od ~etiri godine od dana stupawa na snagu ovog zakona. stav 4. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u saradwi sa ministrom nadle`nim za saobra}aj donosi akte koji se odnose na zahtjeve vezane za transport otpada. alineja 10 u roku od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona. Dr Dragan Kalini}. stav 2. . Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u saradwi sa ministrom nadle`nim za zdravqe donosi u roku od godinu dana od dana stupawa na snagu ovog zakona akte koji se odnose na: . ovog ~lana odgovorno lice. Mirko [arovi}. 24. radi odobrewa. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u saradwi sa ministrom nadle`nim za energertiku. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u saradwi sa ministrom nadle`nim za obrazovawe donosi akte koji se ti~u uslova za edukaciju i obuku koordinatora za otpad za sprovo|ewe ~lana 27. drumskim. primjewiva}e se odredbe ovog zakona. stara vozila. jula 2002. .Subota. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine donosi slijede}e akte: .700 KM kazni}e se za prekr{aj iz stava 1. `eqezni~kim putem ili brodom (~lan 39.djelatnosti upravqawa otpadom i zadatke vezane za medicinski otpad. Nov~ane kazne upla}uju se u korist Fonda za za{titu `ivotne sredine Republike Srpske. Ure|aji i postrojewa koji u trenutku stupawa na snagu ovog zakona imaju dozvolu ili koja ve} obavqaju djelatnosti upravqawa otpadom moraju u roku od tri godine od dana stupawa na snagu ovog zakona ispuniti slijede}e uslove: .nakon podno{ewa plana prilago|avawa. . u roku od 18 mjeseci od stupawa na snagu ovog zakona. s. Ako postrojewe nije deponija ili krajwe odlagali{te. . d o n o s i m UKAZ O PROGLA[EWU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O URE\EWU PROSTORA Progla{avam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ure|ewu prostora koji je Narodna skup{tina Republike Srpske usvojila na sjednici odr`anoj 25. stav 1.odla`e otpad suprotno odredbi ~lana 40. u roku od jedne godine od stupawa na snagu ovog zakona (~lan 23.1.Strana 45 . XI . stav 3. jula 2002. ~lan 43. plan prilago|avawa koji se sastoji iz korektivnih mjera za koje vlasnik postrojewa smatra da su potrebne. u roku {est mjeseci od stupawa na snagu ovog zakona.

Idejni projekt je skup me|usobno uskla|enih nacrta i teksta. koji sadr`i: nacrte. dostupne neodre|enom broju individualno neodre|enih fizi~kih ili pravnih lica. izvod iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom i susjednim gra|evinama na geodetskoj podlozi odgovaraju}e razmjere i tehni~ki opis. stav 2. 5. obaveznosti i sinhronizovanosti pripreme. bezbjednost i funkciju gra|evina. ^lan 3. armaturne nacrte. 14. Zgrade su gra|evine koje vawskim zidovima i krovom uokviruju prostor namijewen stanovawu ili obavqawu odre|enih djelatnosti ili funkcija. ili je planom ili drugim aktom. izra|en na osnovu urbanisti~ke saglasnosti i utvr|enih urbanisti~ko-tehni~kih uslova. ali je nadle`ni organ uprave odgovoran za uspostavqawe i funkcionisawe sistema i za distribuciju i kori{}ewe podataka tog sistema”. Idejno rje{ewe je skup me|usobno uskla|enih nacrta i teksta. i namijewene za obavqawe javnih funkcija. namijeweno za izgradwu gra|evine. avgust 2002. ili ispod povr{ine zemqe. 25/96 i 10/98).ZNA^EWE IZRAZA ^lan 4a. gotovih elemenata i konstrukcija. ili na kojoj se mora graditi.OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. studije i drugi dokumenti izra|eni u okviru poslova planirawa ure|ewa prostora.Strana 46 . u planu. koje sadr`i sve detaqe. {to se potvr|uje izjavom odgovornog projektanta. Gradili{te je prostor na kome se gradi gra|evina. Uklawawe gra|evine je ru{ewe ili demonta`a gra|evine i odvo`ewe preostalog materijala. Pripremni radovi su radovi na izgradwi pomo}nih gra|evina privremenog karaktera. urbanisti~ko-tehni~ki uslovi. ^lan 2. vodne povr{ine ili vazdu{ni prostori. projekt instalacija. na~elima odr`ivog razvoja i odredbama ovog zakona o kontinuiranosti. broj 19/96. koji glasi: “Prava i obaveze koji su ovim zakonom utvr|eni za op{tine odnose se i na gradove koji nisu podijeqeni na op{tine. koji su definisani planom numeri~ki i grafi~ki. definisana grafi~ki i numeri~ki. koji sadr`i: arhitektonski i konstruktivni projekt. Obavqawe stru~nih poslova mo`e se povjeriti ovla{}enim institucijama./. obezbje|ivawem uslova za funkciju glavnih zgrada. 9. povr{ina ili prostora. ^lan 4. U ~lanu 4. kao i mjere za{tite na radu i za organizaciju gradili{ta. Za{titni pojas i za{titna zona su povr{ine zemqi{ta. projekt infrastrukturnog ure|ewa i dr. . i koje su. dogradwu i nadzi|ivawe postoje}ih gra|evina. koja predstavqa granicu do koje se odre|ena gra|evina mo`e graditi. Pomo}ne zgrade su gra|evine koje posredno slu`e odre|enoj djelatnosti ili namjeni. kojom se odre|uje planski prostor za izgradwu i funkciju gra|evine i odvaja od prostora za javne namjene. 2. 4. Regulaciona linija je planska linija. dodaje se novi stav 4. Naseqe je izgra|eni i funkcionalno objediwen prostor na kome su obezbje|eni uslovi za `ivot. definisana grafi~ki i numeri~ki. Glavni projekt je skup me|usobno usagla{enih projekata kojima se daje tehni~ko rje{ewe gra|evine. planovi parcelacije. i namijewena za izgradwu i redovnu upotrebu jedne ili vi{e gra|evina. Gra|evinska parcela je povr{ina zemqi{ta. 18. Ove poslove vode organi uprave nadle`ni za poslove ure|ewa prostora. dono{ewa i sprovo|ewa planova. Selo je naseqe ~ije se stanovni{tvo prete`no bavi poqoprivredom. ili samo grafi~ki. kojima se daju osnovna oblikovnofunkcionalna i tehni~ka rje{ewa gra|evine i smje{taj u prostoru. 6. izvod iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom i susjednim gra|evinama na geodetskoj podlozi odgovaraju}e razmjere. iznad. izrade. 15. iza stava 3. na kraju teksta umjesto ta~ke stavqa se zapeta i dodaju rije~i: “kao i na~ela integralnog pristupa u planirawu. koji sadr`i: nacrte. obezbje|ewa javnosti u procesu planirawa i obezbje|ewa dostupnosti planova svim zainteresovanim licima”. kao i dokumenti sa podacima iz informacionog sistema o prostoru. i namijeweni za za{titu `ivota i zdravqa qudi. koji i glasi: “Poslovi organizovawa i vo|ewa jedinstvenog informacionog sistema o prostoru su poslovi od posebnog interesa. kao takve. zasnivawa planirawa na jedinstvenom informacionom sistemu o prostoru.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. 17. i predstavqa skup dokumenata koji ~ine: prostorni. instalacije i tehni~ki opis. koji glase: “Ia . kojima se daju na~elna oblikovnofunkcionalna i tehni~ka rje{ewa gra|evine i wenog smje{taja u prostoru. planove oplate. i druge potrebne vrste projekata /projekt temeqewa. Projekt za izvo|ewe je razra|eno tehni~ko rje{ewe gra|evine kojim se razra|uju uslovi odre|eni glavnim projektom. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O URE\EWU PROSTORA I . kao i drugi radovi za potrebe organizacije gradili{ta i primjenu odgovaraju}e tehnologije gra|ewa. projekt ugradwe opreme. koja je planom definisana numeri~ki i grafi~ki. dodaje se stav 3. donesenim na osnovu zakona. a nije sjedi{te op{tine. U gradovima koji su podijeqeni na op{tine nosioci ovih prava i obaveza utvr|uju se u skladu s odredbama propisa o lokalnoj samoupravi”. opreme i drugih elemenata”. 12. analize. Grad je naseqe koje je kao grad utvr|eno zakonom. Privremena gra|evina je gra|evina postavqena privremeno za potrebe gradili{ta ili za druge potrebe u skladu sa planom. Iza glave I dodaje se nova glava Ia i novi ~lan 4a. 19. 10. 7. Dokumentacija o ure|ewu prostora /prostornoplanska dokumentacija je dokumentacija za plansko ure|ewe prostora Republike na principu integralnog pristupa planirawu. u skladu sa odredbama posebnih propisa. urbanisti~ki i regulacioni planovi. 20. tehnolo{ki projekt. U Zakonu o ure|ewu prostora (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. u ~lanu 2. rad i zadovoqavawe zajedni~kih potreba stanovnika. uputstva za izvo|ewe i druga rje{ewa neophodna za izgradwu gra|evine. definisane. djelatnosti i aktivnosti. 8. kao i privremeno zauzeto zemqi{te koje slu`i za gra|ewe. 13. Izrazi upotrebqeni u ovom zakonu imaju zna~ewe: 1. 11. ili u skladu sa stru~nim pravilima koja se primjewuju u odgovaraju}oj oblasti. 3. Gra|evinska linija je planska linija na. te ugradwu i monta`u opreme. Gra|ewe je proces koji obuhvata izvo|ewe pripremnih i gra|evinskih radova za izgradwu gra|evina (ukqu~uju}i gra|evinsko-zanatske i instalaterske radove). U ~lanu 3. ili samo grafi~ki. sistem konstrukcije. Javne povr{ine su zemqi{ne ili vodne povr{ine koje su planom numeri~ki i grafi~ki. 24. 16. rekonstrukciju.

dodaje se novi stav 1.” zamjewuju se rije~ima “iz alineje druge i tre}e”. stav 1. idejna rje{ewa komunalne infrastrukture. ^lan 11. ^lan 9. iza rije~i “neure|enom” dodaju se rije~i “ili djelimi~no ure|enom”. ^lan 21. mijewa se i glasi: “Regulacionim planom utvr|uje se granica obuhvata plana. U ~lanu 8. koji glasi: “U stru~nu komisiju iz stava 3. koji glasi: “U postupku izdavawa urbanisti~ke saglasnosti. ^lan 12. mijewa se i glasi: “. stav 3. koji glasi: . spratnost. dodaju se novi stavovi 5. i 3. dodaju se novi stavovi 3. ^lan 8. odobrewa za gra|ewe ili za promjenu namjene i odobrewa za upotrebu za gra|evine u kojima se obavqaju djelatnosti iz stava 1.” III . plan infrastrukture. ^lan 6. bri{e se. obavezno se imenuje najmawe jedan diplomirani in`ewer arhitekture ili gra|evinarstva i jedan in`ewer geodezije ili geometar”. IV . stav 1. stav 3. U stavu 2. stav 1. stav 4. koji glase: “Na rezervisanim povr{inama. U ~lanu 61. i 6 . U ~lanu 71. sa smjernicama za mogu}e intervencije. koji glasi: “ Obavezna revizija regulacionih planova i urbanisti~kih projekata vr{i se najkasnije godinu dana prije isteka vremenskog perioda iz ~lana 54. postaje stav 5. kao i odrediti da taj plan treba da ima sadr`aj odre|en u ~lanu 41. U alineji tre}oj rije~i “uslova utvr|enih u odluci o sprovo|ewu prostornog plana” zamjewuju se rije~ima “i plana parcelacije”. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Alineja osma bri{e se. horizontalni gabariti gra|evina (orijentacioni. U ~lanu 9. smjernice za oblikovawe. zamjewuju se novim stavom 3. ^lan 17. plan regulacionih i gra|evinskih linija. avgust 2002. U ~lanu 69. pored odredaba ovog zakona. bri{e se. daju saglasnost na odgovaraju}a planska rje{ewa kada je to odre|eno ovim zakonom ili zakonima kojima je ure|ena odgovaraju}a djelatnost. tretman postoje}ih gra|evina. Na rezervisanim povr{inama koje su kao takve odre|ene odgovaraju}im planom (stav 1. Broj 53 . procjewuju ili izra~unavaju planski parametri” ^lan 13.vremenski period za koji se utvr|uju. uslovi za rekonstrukciju. Iza stava 2.Strana 47 II . U ~lanu 26. kao i orijentacioni tro{kovi ure|ewa gra|evinskog zemqi{ta”. op{ti urbanisti~ko-tehni~ki uslovi za izgradwu i ure|ewe prostora. U ~lanu 47. dodaje se novi stav 3.) koji obavezuju skup{tinu koja donosi plan”. postaje stav 3. koji glasi: “Urbanisti~ko-tehni~kim uslovima razra|uju se. Stav 4. koji glasi: “Organi i organizacije iz stava 1.OSNOVE URE\EWA PROSTORA I ZA[TITE @IVOTNE SREDINE ^lan 5. odre|enim po stavu 2. primjewuje se re`im zabrane gra|ewa (~lan 9. a iza rije~i “zemqi{tu” dodaju se rije~i “iznos naknade za ure|ewe ili djelimi~no ure|ewe gra|evinskog zemqi{ta”. kao i uslove za intervencije na postoje}im gra|evinama”. koji glasi: “Plan parcelacije sadr`i plan organizacije prostora.regulacione i gra|evinske linije. ali ne du`e od pet godina od stupawa na snagu odluke iz stava 2. namjena planiranih gra|evina. u alineji drugoj. ^lan 14. U ~lanu 72. rije~i “iz ta~ke 2. broj “60” zamjewuje se brojem “30”. stav 2. U ~lanu 30. primjewuju se. ^lan 7. koeficijent izgra|enosti. rije~i “uslova utvr|enih u odluci o sprovo|ewu urbanisti~kog plana” bri{u se. Iza stava 1. iza stava 3. ^lan 15. U ~lanu 54. ovog zakona za prostorni plan op{tine. iza stava 2. dopuwuju uslovi za izgradwu i kori{}ewe gra|evine i zemqi{ta”. uslovi za{tite i kori{}ewa spomeni~kih cjelina kulturno-istorijskog i prirodnog nasqe|a. dodaje se novi stav 4. U ~lanu 56.) primjewuje se re`im zabrane gra|ewa za cijelo vrijeme dok taj plan va`i”. U ~lanu 16. U ~lanu 73. dodaje se novi stav 4.koji glase: “Dvije ili vi{e op{tina mogu se sporazumjeti da donesu jedinstveni prostorni plan podru~ja tih op{tina. osim u slu~aju ako se saglanost ili uskra}ivawe saglasnosti na planu vi{eg reda ili na drugim dokumentima usvojenim zasnivaju od nadle`nog dr`avnog organa (planovi. programi. nivelacioni plan. i 4. stav 1. Dosada{wi stav 1. postaje stav 2. stavovi 3. Stav 2. dodaje se novi stav 2. Davawe ili uskra}ivawe ove saglasnosti ne obavezuje skup{tinu koja donosi plan. maksimalni ili fiksni). i odgovaraju}i propisi o za{titi `ivotne sredine. dodaje se novi stav 5. usvaja se odlukom skup{tine svake op{tine. stav 2. Odlukom se odre|uje da ovaj plan zamjewuje prostorni plan za svaku od tih op{tina”. Jedinstveni prostorni plan iz stava 5. elementi regulacije . ^lan 18. bri{e se. konkretnije odre|uju i u okviru odgovaraju}eg plana. alineja tre}a “. stav 3. mijewa se i glasi: “Nosilac pripreme plana i organ koji je po propisima nadle`an za podno{ewe predloga skup{tini koja donosi plan sporazumno utvr|uju predlog plana i podnose ga skup{tini”. iza stava 4. U ~lanu 62. vrijeme za koje su planski parametri odre|eni. ^lan 20. ovog zakona) do dono{ewa odgovaraju}eg plana. alineja tre}a. 24. U ~lanu 40. ^lan 57. rije~i “i saglasnost o pitawima za koja ih zakon obavezuje” zamijewuju se rije~ima “o planskim rje{ewima koja spadaju u wihov stru~ni djelokrug”.PLANIRAWE PROSTORA I NASEQA ^lan 10. ^lan 67. bri{e se. strategije razvoja i sl.Subota. ^lan 16. iza stava 4. Iza stava 3.IZGRADWA GRA\EVINA ^lan 19. op{te urbanisti~ke uslove za izgradwu planiranih gra|evina. namjena povr{ina. i 4.

Urbanisti~kom saglasno{}u mo`e se odrediti obaveza detaqnih geolo{kih istra`ivawa tla i za projektovawe drugih gra|evina. koristiti za privremene namjene. bri{e se. mijewa se i glasi: “Nadle`ni organ uprave mo`e tehni~ki pregled povjeriti preduze}u ili drugom pravnom licu koje ima ovla{}ewe za izradu tehni~ke dokumentacije ili za gra|ewe te vrste gra|evina”. umjesto ta~ke stavqa se zapeta i dodaju rije~i “koji moraju biti me|usobno usagla{eni”. mijewa se i glasi: “Ministarstvo }e donijeti pravilnik o sadr`aju i na~inu pripreme tehni~ke dokumentacije”. Stav 3. odnosno gra|evina za koje se unaprijed ne ograni~ava vrijeme kori{}ewa zemqi{ta potrebnog za izgradwu i redovnu upotrebu gra|evine. kanalizacija. odnosno drugog pravnog lica rje{ewem odre|uje stru~nu komisiju. ^lan 27. radnik tog organa koji vodi postupak izdavawa odobrewa za upotrebu i nadle`ni urbanisti~ko-gra|eviniski inspektori”. gasovod. postaju stavovi 2. mijewa se i glasi: . U ~lanu 90. U stavu 6. i 4. gra|evine u kompleksu grani~nih prelaza ili na me|uentitetskoj liniji razgrani~ewa. 24. elektrovod. stav 3. vrelovod. U ~lanu 122. dodaje se nova ta~ka 20. Iza stava 4. koji postaje stav 8. predstavqa urbanisti~ku osnovu za konstituisawe tih prava u skladu s propisima kojima su ure|ena ta prava”. bri{e se. odnosno o odobrewu za izvo|ewe drugih radova ili za privremenu namjenu. ^lan 28. dodaju se novi stavovi 5. 6. Op{teg okvirnog sporazuma za mir u BiH”. U ~lanu 111. ^lan 22. projektovawu i tehni~koj kontroli projekta. koja glasi: “20. i 3. i 5. nadle`ni organ preduze}a. U ~lanu 92. mijewa se i glasi: “Urbanisti~ka saglasnost izdaje se. radnici organa uprave koji su vodili postupak izdavawa urbanisti~ke saglasnosti i odobrewa za gra|ewe. iza rije~i “rje{ewe” dodaju se rije~i “ili idejni projekt”. ta~ke 1. mijewa se i glasi: “U izradi tehni~ke dokumentacije ne mogu da u~estvuju stru~na lica koja su u~estvovala u izradi urbanisti~ko-tehni~kih uslova ili u odre|ivawu drugih elemenata urbanisti~ke saglasnosti. a vlasnici tih gra|evina nemaju pravo na naknadu u slu~aju uklawawa gra|evine na osnovu odluke nadle`nog organa”. kada je to zbog karakteristika gra|evine ili tla neophodno”. i 4. Zakona o geolo{kim istra`ivawima izra|uju se na osnovu i u skladu sa detaqnim geolo{kim istra`ivawima tla. koji glasi: “U slu~aju iz stava 3. stav 1. Stav 6. mijewa se i glasi: “U stru~nu komisiju iz stavova 1. dodaje se novi stav 4. Urbanisti~kom saglasno{}u odre|uje se trajawe privremene namjene i obaveza korisnika da po isteku tog vremena zemqi{te dovede u odgovaraju}e stawe. rije~i “do dana stupawa na snagu ovog zakona” bri{u se. ^lan 25. stav 2. Stavovi 4. osnovane Aneksom 8. mijewa se i glasi: “Gra|evine izgra|ene ili zapo~ete bez odobrewa za gra|ewe ne mogu biti prikqu~ene na instalacije komunalne i druge infrastrukture (vodovod. istog zakona) sastavni je dio projekta za izvo|ewe gra|evine. U stavu 3. za izgradwu trajnih gra|evina.PREDUZE]A I SLU@BE ^lan 31. i 2. i nacionalne spomenike odre|ene odlukama Komisije za o~uvawe nacionalnih spomenika. javni put i dr. ovog zakona i gra|evina ~ija bruto gra|evinska povr{ina prelazi 400 m2. ta~ka 5. U ~lanu 83. urbanisti~kim projektom ili planom parcelacije mo`e se odrediti da se odre|ene povr{ine mogu. 2. Regulacionim planom. postaju stavovi 3. i 4. ^lan 24. stav 2. odgovorni rukovodilac gra|ewa. stav 2. V . Izvje{taj o istra`ivawima tla (~lan 39. U ~lanu 76. stav 3. U ~lanu 93. Trajawe privremene namjene odre|uje se brojem godina od dana kona~nosti rje{ewa o odobrewu za gra|ewe. Stav 4. toplovod. Iza ta~ke 19. ne mogu se odrediti lica koja su u~estvovala u izradi urbanisti~ko-tehni~kih uslova. najdu`e do privo|ewa trajnoj namjeni. odnosno za radove kojim se zemqi{te privodi planskoj namjeni. 121 i 124. U ~lanu 85. bri{e se. i 2. kao ni lica koja vr{e nadzor nad sprovo|ewem ovog zakona”. koji postaje stav 9. ^lan 29.Strana 48 . ovog ~lana izvo|a~ radova dostavqa nadle`noj inspekciji {emu organizacije gradili{ta potpisanu od strane odgovornog rukovodioca gra|ewa”.”. ^lan 26. u skladu sa odredbama stavova 1. 120. Iza stava 3. rije~ “zapo{qava” zamjewuje se rije~ima “ima u radnom odnosu sa punim radnim vremenom. Stavovi 3. stav 1. nezavisno od roka utvr|enog po stavu 4”. Detaqna geolo{ka istra`ivawa tla a u granicama iz ~lana 39. stav 2. ^lan 23. avgust 2002. ^lan 32. Pravo kori{}ewa zemqi{ta za privremenu namjenu prestaje danom kona~nosti rje{ewa o urbanisti~koj saglasnosti za izgradwu gra|evina. i 7. nadzorni organi gra|ewa. koji glase: Projekti za izvo|ewe gra|evina iz ~lana 7. na kraju. rije~i “koje su u funkciji dalekovoda” zamjewuju se rije~ima “napona 110 i vi{e kV”. “.). rije~ “registrovano” zamjewuje se rije~ju “ovla{}eno”. ^lan 30. dodaje se novi stav 2. U stavu 3. U ~lanu 103. stav 2. “Urbanisti~ko-tehni~ki uslovi su stru~ni dokument kojim se neposredno ne konstitui{u stvarna prava na odgovaraju}em zemqi{tu. stav 2. ^lan 75. U stavu 5. Stav 3. koji glasi: “Uz prijavu iz stava 1. rije~i “i idejnog projekta” zamjewuju se rije~ima “idejnog ili glavnog projekta”. TT vodovi. ukqu~uju}i i uklawawe privremene gra|evine. istog zakona obavezna su i za projektovawe gra|evina iz ~lana 76. U ~l.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. u pravilu. ukqu~uju}i i postavqawe privremenih gra|evina. iza stava 1. u smislu zakona kojima se ure|uju radni odnosi”. ali koji kao sastavni dio urbanisti~ke saglasnosti. mijewa se i glasi: “Op{tina }e svojom odlukom regulisati status bespravno izgra|enih gra|evina koje ne ispuwavaju uslove iz stava 3.

i novi ~lan 131a. ovog ~lana obavezno je da pismenim putem obavijesti Ministarstvo o svakoj promjeni uslova utvr|enih u tim rje{ewima i licencama. Projektne organizacije iz stava 2. Ministarstvo mo`e u svako vrijeme. do 145. Privredni prestupi” zamjewuju se rije~ima “1.). kanalizacija. vrelovod. solidarno odgovaraju za tehni~ku ispravnost i me|usobnu usagla{enost projekta kao cjeline”. ^lanovi 146. b) za ostale gra|evine . stav 6. Preduze}u ili drugom pravnom licu iz stava 2. da izvr{i kontrolu ispuwenosti uslova utvr|enih u izdatim rje{ewima i licencama i ako utvrdi da uslovi nisu ispuweni. na instalacije komunalne i druge infrastrukture (vododvod. Nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 1. preduze}ima i drugim pravnim licima koja su imala licencu mogu da se izdaju nova rje{ewa i licence u skladu sa odredbama ovog zakona. 2. i 4. bez opravdanog razloga ne izda urbanisti~ku saglasnost. uz naknadu stvarnih tro{kova. dodaje se nova glava Va. Pravno lice koje je dobilo rje{ewe odnosno licencu iz stava 1. Odgovorno lice u organu uprave koje izda odobrewe za gra|ewe bez prethodno pribavqene urbanisti~ke saglasnosti ili izvr{ene kontrole tehni~ke dokumentacije ili na osnovu tehni~ke dokumentacije koju je izradilo preduze}e ili drugo pravno lice koje ne posjeduje odgovaraju}e ovla{}ewe. Iza ~lana 124. mijewa se i glasi: “Polagawa stru~nog dijela ispita oslobo|eni su doktori nauka i magistri odgovaraju}ih tehni~kih struka”. stav 4. i 128. Ovo rje{ewe se dostavqa i urbanisti~ko-gra|evinskom inspektoru u sjedi{tu pravnog lica”. 8. za koje projektna organizacija nije ovla{}ena. u roku od osam dana od nastale promjene. kazni}e se za krivi~no djelo zatvorom do dvije godine. elektrovod. 122. Rje{ewa o ispuwenosti uslova i licence iz ~l. bez odobrewa za gra|ewe. do 148. a koje samovoqno izvr{i prikqu~ewe gra|evine koja se gradi. ^lan 36. va`e ~etiri godine od dana izdavawa.Subota. kazni}e se zatvorom do jedne godine”. kazni}e se za krivi~no djelo zatvorom do jedne godine. TT vodovi. U slu~aju iz stava 2. Odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom licu koje dozvoli prikqu~ewe gra|evine koja se gradi. 7. odobrewe za gra|ewe ili odobrewe za upotrebu protivno propisima (~lan 30. toplovod. odnosno izrade plana na wegov zahtjev. ili je izgra|ena. javni put i dr. je kona~no i izvr{no danom dostavqawa pravnom licu na koje se odnosi. 71. elektrovod.odgovorni projektant u organizaciji u ~ijoj osnovnoj djelatnosti je projektovawe takvih gra|evina. ^lan 35. U glavi VII – KAZNENE ODREDBE rije~i “1. Krivi~na djela”. i dokaz o stru~nim rezultatima postignutim u periodu va`ewa prethodnog rje{ewa i licence. TT vodovi.). kanalizacija. koji glase: “^lan 141. na instalacije komunalne i druge infrastrukture (vododvod. Iza ~lana 131. kazni}e se zatvorom do jedne godine. podnosilac zahtjeva du`an je da uz zahtjev prilo`i. kao odgovorni projektant cijelog projekta (~lan 86. Fizi~ko lice kao investitor.). kazni}e se za krivi~no djelo zatvorom do dvije godine.). 120. plinovod. koji glase: “Va. ^lanovi 141. a koji su neophodni za izradu plana (~lan 56. ^lan 34. ^lan 39. i 124. 6. Odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom licu koje izvodi radove bez propisanog ovla{}ewa ili prethodno pribavqenog odobrewa za gra|ewe. nosiocu pripreme. koji glase: “U slu~aju iz stava 2. do 148. dodaju se novi stavovi 3. toplovod. zakqu~uje se ugovor sa jednom ili vi{e ovla{}enih organizacija. Rje{ewe iz stava 5. a objavquje se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. ne dostavi podatke kojim raspola`e. izda urbanisti~ku saglasnost.” VII – KAZNENE ODREDBE ^lan 37. dokumentaciju i podatke ne dostavqa odgovaraju}oj slu`bi za dokumentaciju (~lan 129. izradu prostorno-planske dokumentacije povjeri preduze}u ili drugom pravnom licu koje ne ispuwava propisane uslove (~lan 120. na inicijativu inspekcijskih ili drugih dr`avnih organa. Po isteku roka iz stava 1.). ili bez prethodno rije{enih imovinsko-pravnih odnosa. avgust 2002. 24. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 .) smatra}e se: a) za stambene. ^lan 142. ^lan 33. pored drugih dokaza. 5. zamjewuju se novim ~lanovima 144. ^lan 38. ne ~uva tehni~ku dokumentaciju (~lan 89.). mijewa se i glasi: “Pravilnikom Ministarstva propisa}e se minimalni uslovi tehni~ko-tehnolo{ke opremqenosti i potrebnog broja zaposlenih radnika”. U ~lanu 124. ne prikupqa. U ~lanu 125. 3. po slu`benoj du`nosti. odnosno odobrewe za gra|ewe ili odobrewe za upotrebu. organizacija ili gra|ana. dodaje se novi ~lan 124a.). zamjewuju se novim ~lanovima 141. i 108. stambeno-poslovne i poslovne zgrade odgovorni projektant u organizaciji koja je izradila arhitektonsko-gra|evinski dio projekta. ne sre|uje ili ne obra|uje dokumentaciju u skladu sa propisima (~lan 127. Fizi~ko lice kao investitor.). koji glasi: “^lan 124a. 121. vrelovod. –UPRAVNI NADZOR ^lan 131a. ili odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom licu koje je investitor. ili odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom licu koje je investitor gra|evine koja se gradi bez odobrewa za gra|ewe. Upravni nadzor nad sprovo|ewem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona obavqa Ministarstvo. . u propisanim rokovima.). 4.” Iza stava 2. ili je izgra|ena. javni put i dr. ukinuti rje{ewe i licencu.500 konvertibilnih maraka kazni}e se za prekr{aj odgovorno lice u organu uprave ako: 1. bez odobrewa za gra|ewe. ovog ~lana izre}i }e se i za{titna mjera zabrane vr{ewa djelatnosti u periodu od jedne do tri godine. ^lan 143. kontrolu tehni~ke dokumentacije povjeri preduze}u ili drugom pravnom licu koje ne ispuwava propisane uslove (~lan 88. plinovod. do 143.Strana 49 “Za izradu dijelova tehni~ke dokumentacije. koji glase: “^lan 144.

ta~ka a).). preduze}u ili drugom pravnom licu izre}i }e se i za{titna mjera zabrane vr{ewa djelatnosti u periodu od {est mjeseci do tri godine. koristi susjedno zemqi{te i/ili javne povr{ine za potrebe gradili{ta bez vaqanog pravnog osnova.). 5.). prije po~etka gra|ewa gra|evine ne obezbijedi iskol~avawe gra|evine (~lan 104. Za prekr{aj iz stava 1. vr{i kontrolu tehni~ke dokumentacije. nastavi sa izvo|ewem radova nakon dono{ewa rje{ewa o obustavi gra|ewa (~lan 137. izradu tehni~ke dokumentacije povjeri preduze}u ili drugom pravnom licu koje ne ispuwava propisane uslove (~lan 121. izra|uje tehni~ku dokumentaciju suprotno propisanim urbanisti~ko-tehni~kim uslovima i drugim propisima. stav 2.). ^lan 146. ovog ~lana. 6. omogu}i ili nastavi sa izvo|ewem radova nakon dono{ewa rje{ewa o wihovom obustavqawu (~lan 137. pored nov~ane kazne. 4. lica koja se nalaze na gradili{tu. susjednih gra|evina kao i nesmetano odvijawe saobra}aja (~lan 102. i 122.500 konvertibilnih maraka. 15. 13. tehni~kim mjerama. opreme i dr.). odnosno ako investitoru. 3. 11. i ne preduzme propisane mjere za{tite nalazi{ta (~lan 102.).500 konvertibilnih maraka. ovog ~lana kazni}e se i odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 1. osim odgovornog lica za krivi~no djelo iz ~lana 142. 10. nastavi sa kori{}ewem gra|evine i nakon dono{ewa rje{ewa o zabrani kori{}ewa (~lan 137. odnosno stavi gra|evinu u pogon. ta~ka |). propisima. pored nov~ane kazne. avgust 2002. ovog ~lana kazni}e se i odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 1.000 konvertibilnih maraka kazni}e se za prekr{aj preduze}e ili drugo pravno lice. 4. izvodi gra|evinske radove bez propisanog ovla{}ewa (~lan 124.). poslove odgovornog projektanta povjeri licu koje ne ispuwava propisane uslove (~lan 86. ne obezbijedi sigurnost gra|evine. koristi susjedno zemqi{te i/ili javne povr{ine za potrebe gradili{ta bez vaqanog pravnog osnova”. 2.000 konvertibilnih maraka kazni}e se za prekr{aj preduze}e ili drugo pravno lice koje izra|uje prostorno-plansku odnosno tehni~ku dokumentaciju ako: 1. 4. Nov~anom kaznom u iznosu od 10. ne obezbijedi vr{ewe stru~nog nadzora nad gra|ewem objekta (~lan 105. 14. 5. ne prijavi u propisanom roku dan po~etka radova na gra|ewu gra|evine odnosno izvo|ewe pripremnih radova (~lan 103.). nastavi ili omogu}i izvo|ewe radova na gra|evini nakon dono{ewa rje{ewa o obustavi gra|ewa (~lan 137.). odnosno drugom pravnom licu koje ne ispuwava propisane uslove (~lan 124. 2. a ne ispuwava propisane uslove (~lan 88. 3. Nov~anom kaznom u iznosu od 10. Za prekr{aj iz stava 1. ta~ka |). 121.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. Nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 1.). ako: 1. 5. povjeri izgradwu gra|evine preduze}u. 17. gradi gra|evinu a pismenim aktom ne odredi odgovornog rukovodioca gradwe ili za odgovornog rukovodioca gradwe odredi lice koje ne posjeduje propisano ovla{}ewe (~lan 101. odnosno gradili{ta.000 konvertibilnih maraka kazni}e se za prekr{aj preduze}e ili drugo pravno lice kao izvo|a~ radova ako: 1. stav 1.).500 konvertibilnih maraka ili kaznom zatvora do 30 dana kazni}e se za prekr{aj gra|anin ako: 1. ovog ~lana kazni}e se i odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 1. organ koji je izdao odobrewe za gra|ewe i nadle`nu inspekciju o nedostacima u tehni~koj dokumentaciji i o nastupawu nepredvi|enih okolnosti koje su od uticaja na izvo|ewe radova i primjenu tehni~ke dokumentacije (~lan 102. instalacija.). ne ugra|uje materijal i elemente koji odgovaraju standardima. ta~ka d).Strana 50 . ta~ka v). ne izvodi radove u skladu sa tehni~kom dokumentacijom na osnovu koje je izdato odobrewe za gra|ewe. 2.). izra|uje prostorno-plansku dokumentaciju suprotno zakonu i drugim propisima.000 do 15. ovog ~lana. odnosno rijetkosti. ne ispuwava propisane uslove (~lan 120. ne vodi gra|evinski dnevnik i kwigu inspekcija (~lan 102. ta~ka e). 16. ne obezbijedi gra|evinu. 2. ugra|enog materijala. ta~ka b). normativima i standardima koji va`e za gra|ewe odnosne vrste gra|evina (~lan 102. 8. 24. preduze}u ili drugom pravnom licu izre}i }e se i za{titna mjera zabrane vr{ewa djelatnosti u periodu od {est mjeseci do tri godine. . Za prekr{aj iz stava 1. 7.).000 do 15. pismeno ne upozori investitora. ne obezbijedi mjerewe i geodetsko osmatrawe pona{awa tla i objekta u toku gra|ewa (~lan 102. bez prethodno pribavqenog odobrewa za upotrebu (~lan 106. Nov~anom kaznom u iznosu od 10. kao investitor. na gradili{tu nema propisanu dokumentaciju. odnosno gradili{te i okolinu u slu~aju prekida radova (~lan 102. odnosno organ uprave kada u toku gra|ewa ili izvo|ewa drugih radova nai|e na gra|evine koje mogu imati obiqe`je prirodnog ili kulturno-istorijskog nasqe|a. ^lan 148.). odnosno organ uprave kada u toku gra|ewa ili izvo|ewa drugih radova nai|e na gra|evine koje mogu imati obiqe`je prirodnog ili kulturno-istorijskog nasqe|a. ta~ka `). Za prekr{aj iz stava 1. (~lan 102. i ne preduzme propisane mjere za{tite nalazi{ta (~lan 102. ne obavijesti nadle`nu slu`bu za{tite. izradu tehni~ke dokumentacije povjeri licu koje je u~estvovalo u utvr|ivawu elemenata urbanisti~ke saglasnosti ili licu koje vr{i nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona (~lan 85. 12. ta~ka g).). omogu}i ili nastavi sa kori{}ewem gra|evine nakon dono{ewa rje{ewa o zabrani wenog kori{}ewa (~lan 137. 9. 3. otpo~ne koristiti gra|evinu. ne obavijesti nadle`nu slu`bu za{tite. ^lan 145. pro- laznika. ^lan 147. licu koje vr{i stru~ni nadzor i ovla{}enom inspektoru ne stavi na uvid svu dokumentaciju o kvalitetu izvr{enih radova. 3. vr{i pripremne radove za izgradwu gra|evine bez prethodnog odobrewa za gra|ewe (~lan 92. 5. 6.).).).000 do 15. prije po~etka gra|ewa gra|evine ne obezbijedi iskol~avawe gra|evine (~lan 104. 4. 6.500 konvertibilnih maraka. ne ra{~isti i ne uredi gradili{te i neposrednu okolinu po zavr{etku gradwe. Za prekr{aj iz stava 1. odnosno rijetkosti.

15. 2. ovog zakona do 2004.). ovog zakona. osim ograni~ewa koja se odnose na naknadu u slu~aju uklawawa gra|evine. odredi}e se da se postojawe bespravno izgra|ene gra|evine utvr|uje iskqu~ivo aerofotogrametrijskim snimkom. donije}e se rje{ewe o ru{ewu gra|evine po ~lanu 137. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. ili taj zahtjev bude pravosna`no odbijen. mijewa se i glasi: “Republika je du`na da donese Prostorni plan iz ~lana 34. Zakona o ure|ewu prostora (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”.). Zakonodavno-pravna komisija }e u roku od 60 dana od dana stupawa na snagu ovog zakona utvrditi wegov pre~i{}eni tekst. rokovi i na~in pla}awa naknada za potrebe legalizacije.PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 40. najdu`e do kona~nosti rje{ewa o urbanisti~koj saglasnosti za izgradwu gra|evine ili za druge radove radi privo|ewa zemqi{ta trajnoj namjeni odre|enoj odgovaraju}im planskim dokumentom. donesu u roku od {est mjeseci od stupawa na snagu ovog zakona. Za bespravno izgra|ene ili zapo~ete gra|evine. 10/98)”. godine Bawa Luka Predsjednik Narodne skup{tine. broj 4/93). Odlukom iz stava 1. koji glasi: “^lan 154b. Odlukom iz stava 1. Rje{ewem o privremenom zadr`avawu bespravno izgra|ene gra|evine. Vlada Republike Srpske. zapo~eta bez odobrewa za gra|ewe do dana snimawa aerofotogrametrijskog snimka iz stava 3. i 122. stav 1. Op{tine i gradovi obavezni su da odluku iz ~lana 93.Strana 51 VIII . na~inu pripreme i kontroli tehni~ke dokumentacije (~lan 83. u smislu stava 2. odnosno rje{ewa o privremenom zadr`avawu. godine.) i za gra|ewe objekata odnosno izvo|ewe radova (~lan 124. za koje vlasnik ne podnese zahtjev za naknadno izdavawe rje{ewa o odobrewu gra|ewa. mijewa se i glasi: “Ministarstvo }e u roku od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona donijeti podzakonske akte o: 1. Preduze}a i druga pravna lica koja imaju rje{ewa o ispuwenosti uslova za izradu planova (~lan 120.). stav 1. 16. s. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . i zahtjev za izdavawe novih rje{ewa i licenci. odredi}e se uslovi pod kojima se izgradwa gra|evine. Odlukom iz stava 1. ^lan 45. uslovima za planirawe i projektovawe gra|evina za nesmetano kretawe djece i osoba sa umawenim tjelesnim sposobnostima. donijela je . uslovima za izgradwu benzinskih stanica uz regionalne. stav 3. 9. 25/96. ukinu}e se ranija rje{ewa i licence danom kona~nosti rje{ewa Ministarstva o odbijawu tog zahtjeva. 13. kao i za gra|evine zapo~ete bez odobrewa za gra|ewe poslije dana snimawa aerofotogrametrijskog snimka iz stava 3. 12. 120. 8. rje{ewem Ministarstva ukinu}e se ranija rje{ewa i licence narednim danom po isteku roka iz stava 1. na sjednici od 23. odredi}e se da se bespravno izgra|ena gra|evina privremeno zadr`ava.). i 2. 6. ^lan 44. godine. 5. koji je op{tina. i 9. jula 2002. izradu tehni~ke dokumentacije (~l.). stav 1. obavezna su da u roku od {est mjeseci od stupawa na snagu ovog zakona podnesu Ministarstvu dokaze o ispuwavawu uslova iz ~l. tehni~kim mjerama i uslovima za izvo|ewe istra`nih radova za gra|evine iz nadle`nosti ministarsatva. 8.). ~uvawu i kori{}ewu podataka i dokumentacije (~lan 130. i 124. avgust 2002. 3.Subota. U ~lanu 149. stav 3. u roku od 30 dana od stupawa na snagu ovog zakona. broj 19/96. koji }e se objaviti u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. jula 2002. U ~lanu 153. stav 4. dodaje se novi ~lan 153a. odredi}e se visina. do roka odre|enog odlukom iz stava 1. odnosno grad. 11. ta~ka 8.r.). 14. op{tim pravilima urbanisti~ke regulacije i parcelacije. pribavqawa i kori{}ewa gra|evinskog zemqi{ta. sadr`aju planova (~lan 33. Preduze}ima i drugim pravnim licima ~iji se zahtjev za izdavawe novog rje{ewa i licence rje{ewem Ministarstva odbije zbog neispuwavawa utvr|enih uslova. i ~lan 88. 121.). Iza ~lana 153. 24. Preduze}ima i drugim pravnim licima koja ne podnesu dokaze i zahtjev po stavu 1. tehni~ko-tehnolo{koj opremqenosti i potrebnom brojuradnika za dobijawe ovla{}ewa za gra|ewe (~lan 124. 702 Na osnovu ~l. vr{ewu tehni~kog pregleda gra|evina i izdavawu odobrewa za upotrebu (~lan 116. tehni~kim normativima za temeqewe gra|evina. ^lan 42. donijeti rje{ewa o ukidawu rje{ewa izdatih licima sa sredwom stru~nom spremom po ~lanu 86. polagawu stru~nog ispita (~lan 125. Ministarstvo }e po slu`benoj du`nosti. 7. Dr Dragan Kalini}. 122. magistralne i auto puteve. i tako izgra|ena gra|evina privremeno zadr`ati u smislu stava 4. sadr`aju. du`na da obezbijedi prije dono{ewa odluke iz stava 1. legitimaciji urbanisti~ko-gra|evinskog inspektora. dodaje se novi ~lan 154b. Broj: 01-627/02 25.) i odgovaraju}e licence. 10. Odlukom iz stava 1. gra|evina izgra|enih bez odobrewa za gra|ewe. vr{ewu stru~nog nadzora u toku izgradwe gra|evina (~lan 105. ^lan 41. mo`e se zavr{iti. stav 1.). odnosno rje{ewa o privremenom zadr`avawu. Iza ~lana 154a. Rje{ewem iz prethodnog stava odredi}e se da se za privremeno zadr`anu gra|evinu ukidaju ograni~ewa iz ~lana 93. odredi}e se rok za podno{ewe zahtjeva za naknadno izdavawe rje{ewa o odobrewu gra|ewa. godine”. koji ne mo`e biti du`i od {est mjeseci od dana stupawa na snagu odluke. Zakona o osnovnoj {koli („Slu`beni glasnik Republike Srpske”. odnosno 9. vo|ewu kwige inspekcije i gra|evinskog dnevnika (~lan 102. koji glasi: “^lan 153a. odnosno privremenog zadr`avawa gra|evina po osnovu ure|ivawa. nostrifikaciji tehni~ke dokumentacije (~lan 85. a gradovi i op{tine prostorne i urbanisti~ke planove do 2005. obrascima upravnih akata koji se donose po ovom zakonu. stav 3.). 4. ^lan 43. 121.

Dr Mladen Ivani}. 20/00). Osnovne {kole upisane u mre`u {kola na osnovu ove odluke upisuju se u sudski registar. ^lan 3. 15/97. ^lan 2. 2/97. Magnojevi} Dowa Kola Rekavice Pavlovac BIJEQINA “Jovan Du~i}” “Vuk Karaxi}” “Knez Ivo od Semberije” “Sveti Sava” ^esma Ortopedija Motike Obrovac Kme}ani Melina Stratinska Borkovi}i Pervan Strawani Veri}i Konatari Vilusi “Petar Ko~i}” Brodac “]irilo i Metodije” Glavi~ice “Stevan Nemawa” Gorwi Dragaqevac “Miroslav Anti}” Bistrica “Janko Veselinovi}” Mi{in Han “Desanka Maksimovi}” Drago~aj “Milutin Boji}” Potkozarje “Petar Ko~i}” Kola .r. Dragaqevac D. br. ^lan 5.Strana 52 . Bukovica G. Rakovski” “Mladen Stojanovi}” Bronzani Majdan Hateqi Strupi}i Blaca Quti do Dabrica Patkova~a Pu~ile Novo Naseqe Ra~anska Popovi Amajlije Qeqen~a Batkovi} Dvorovi Balatun Me|a{i Ostoji}evo Bawica Vr{ani Dowa ^a|avica Sredwa ^a|avica Gorwa ^a|avica D. Karaxi}” “Borisav Stankovi}” “Georgi S. Magnojevi} G. 2/98. 24. 3 Pavi}i Stri~i}i Lokvari Novoselija Quba~evo Bo~ac Rekavice Ledenice Krmine Agino selo [umwaci G. 30/97. Dragaqevac S. Bukovica S.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. avgust 2002. godine Bawa Luka Predsjednik Vlade. 2/99. Ovom odlukom utvr|uje se broj i prostorni raspored osnovnih {kola kao i broj izdvojenih odjeqewa osnovnih {kola u Republici Srpskoj. “Milan Raki}” Karanovac “Vojislav Ili}” Krupa na Vrbasu “Prva kraji{ka brigada” Piskavica “\ura Jak{i}” Srpski Drakuli} “Stanko Rakita” Vrbawa “Jovan Du~i}” Zalu`ani TABELARNI PREGLED OSNOVNIH [KOLA Op{tina Naziv {kole Izdvojeno odjeqewe Muzi~ka {kola “Vlado Milo{evi}” Centar za obrazovawe. Stupawem na snagu ove odluke prestaje da va`i Odluka o privremenom broju i prostornom rasporedu osnovnih {kola u Republici Srpskoj (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. Broj: 02/I-020-681/02 23. Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u „Slu`benom glasniku Republike Srpske”. ^lan 4. 18/00. jula 2002. vaspitawe i rehabilitaciju slu{awa i govora Dje~iji Dom “Rada Vrawe{evi}” Centar “Za{titi me” BERKOVI]I “Petar Petrovi} Wego{“ BAWA LUKA “Branko ]opi}” “Dositej Obradovi}” “Zmaj Jova Jovanovi}” “Petar Petrovi} Wego{“ “Branislav Nu{i}” “Ivan Goran Kova~i}” “Sveti Sava” “Jovan Cviji}” “Branko Radi~evi}” “Ivo Andri}” “Aleksa [anti}” “Vuk S. 25/97. Piskavica Radosavska Milanovac Debeqaci Prije~ani Kuqani Barlovci ODLUKU O PRIVREMENOM BROJU I PROSTORNOM RASPOREDU OSNOVNIH [KOLA U REPUBLICI SRPSKOJ 1 2 ^lan 1. Tabelarni pregled broja osnovnih {kola i izdvojenih odjeqewa po op{tinama sastavni je deo ove odluke. s. Prava osniva~a prema osnovnim {kolama iz ove odluke vr{i Vlada Republike Srpske.

Gora`de Mi{ari Cikotska rijeka Gnionica Brezik Avtovac Fojnica Nadini}i Stepen Dobreqi Brqevo Duli}i “Vuk Karaxi}” Turjak “Petar Petrovi} Wego{“ BRATUNAC “Vuk Karaxi} “Sveti Sava” Laminci DERVENTA “19. Vardi{te D. Vardi{te Me|e|a S. Crwelovo S. Vi{wik G. Cerani “Sveti Sava” Crwelovo “Dositej Obradovi}” Suho poqe “Petar Petrovi} Wego{“ Velika Obarska Osnovna muzi~ka {kola “ S. Mokrawac” BILE]A “Sveti Sava” “Petar Ko~i}” Nova Topola Plana Meka gruda Divin Baqci Bijela rudina Vrawska Voqevica Bjelovac Fakovi}i Osamsko Polom Slapa{nica Kowevi} poqe Sase Prelovo Dobrun G. april” “Branko Radi~evi}” “Petar Ko~i}” Kravica VI[EGRAD “Vuk Karaxi}” “Nikola Tesla” “Todor Doki}” Kalenderovci “\or|o Panzalovi}” Osiwa VLASENICA “Vuk Karaxi}” VUKOSAVQE “Aleksa [anti}” GACKO “Sveti Sava” Zavod za slijepe i slabovide “Budu}nost” DOBOJ “Vuk Karaxi}” “Dositej Obradovi}” “Sveti Sava” GRADI[KA “Danilo Borkovi}” “Vasa ^ubrilovi}” “Kozarska djeca” “Mladen Stojanovi}” Gorwi Podgradci “Petar Petrovi} Wego{“ Boqani} “Radoje Domanovi}” Osje~ani Orahova Vrba{ka Dowi Podgradci Jablanica “\ura Jak{i}” Podnovqe “Milan Raki}” Rudanka Kostajnica Miqkovac Makqenovac Lipac Pridjel [evarlije Teku}ica Suvo poqe Osje~anske ^iv~ije Ko`uhe Bu{~eti} Majevac Qeskove vode Grabovica Stanovi . Zagoni Gradac 1 2 Broj 53 . Lupqanica 2 Crn~a D. Jurkovica Laminci Novo selo Agi}i Mi{kovci Trstenci Kostre{ V. Osiwa Pojezna D. Karajzovci Petrovo selo Vakuf Grbavci Cimiroti Bukvik [imalovska Jazovac Kijevci G. 1 2 “Me{a Selimovi}” Jawa SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE 3 Piperci ^engi} Modran Glogovac ^arda~ine Vruqa D.Strana 53 3 Trebovqani Jeli}i Bistrica Milo{evo brdo Rogoqi Ma{i}i Miqevi}i Vilusi Romanovci Ko~i}evo D. So~anica Lu`ani G. So~anica M. Cerani G. Karajzovci G. avgust 2002. 24. Detlak Drijen D.Subota. Lupqanica 1 D. S.

Pale`nica Zeliwa Brestovo D. 3 Javorani Ro|i}i Slabiwa Komlenac Pucari Jelovac Demirovac Me|e|a Kne`ica Me|uvo|e ^itluk Vrbawci Zabr|e Vagani Lipqe Obodnik Gari}i Grabovica Kru{evo brdo ]orkovi}i Grabova~ka rijeka Duni}i Ha{ani Mali Dubovik Osredak Bu{evi} Kri{kovci Kla{nice Bo{kovi}i Jaru`ani Qubatovci Drugovi}i Glamo~ani Tobut Brusnica Ma~kovac Vukosavci Jablanica Piperi Lipovice Peqave Podgora Pu{kovac Milino selo Mrtvica Bobetino brdo Koreta{i Mirosavci 2 “Vuk Karaxi}” @ivinice “Petar Ko~i}” Sjenina rijeka KOZARSKA DUBICA “Sveti Sava” “Vuk Karaxi}” “Desanka Maksimovi}” Stanari “Majka Kne`opoqka” KOTOR VARO[ “Sveti Sava” “Ozren” “Petar Petrovi} Wego{“ Maslovare “Petar Ko~i}” [iprage Osnovna Muzi~ka {kola ZVORNIK “Sveti Sava” Sv. avgust 2002.Strana 54 .Broj 53 1 2 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE 3 Kotorsko Mali Prwavor D. Paklenica Strije`evica Trbuk 1 Subota. Radwa Cvrtkovci Cerovica Jelawska Ostru`wa Dragalovci G. Han Osredak G. Karaxi}” Ro|evi} Dom za djecu i omladinu “Kiseqak” Kiseqak JEZERO “Vuk Karaxi}” KALINOVIK “Qutica Bogdan” KNE@EVO “Dositej Obradovi}” “Desanka Maksimovi}” Trn LOPARE “Sveti Sava” Ulog Mali}i Mokri lug Bregovi Bastaji Kobiqa Golo brdo Borak Kori}ani Vlatkovi}i Petrovo poqe Vujinovi}i “Veqko ^ubrilovi}” Priboj “Dositej Obradovi}” Koraj “Petar Ko~i}” Imqani QUBIWE “Sveti Sava” MILI]I . Stefan Driwa~a Zeliwe Lije{aw Snagovo Kamenica \ur|ev grad Oraovac Kri`evi}e Sjenokos Cer Petkovci Karakaj Tr{i} Sko~i} Male{i} Lokaw Bare Kiseqak KRUPA NA UNI “Branko ]opi}” Dubovik “Desanka Maksimovi}” ^elopek LAKTA[I “Mladen Stojanovi}” “Georgius Papandreu” Aleksandrovac “Holandija” Slatina “Osnovna muzi~ka {kola” “Petar Ko~i}” Kozluk “Nikola Tesla” Pilica “Vuk S. Pale`nica G. 24.

Vodi~evo V. Garevci ^ejreci G. Dragotiwa Cikote MODRI^A “Sveti Sava” “Branko ]opi}” Dowi Agi}i “Dragan Vujanovi}” Svodna “\or|e Kova~evi} \oja” PALE “Pale” Pale MRKOWI] GRAD “Petar Ko~i}” “Mokro” Mokro “Ivan Goran Kova~i}” “Vuk Karaxi}” Bara}i PELAGI]EVO “Vasa Pelagi}” “Branko ]opi}” Bjelajce PETROVO “Vuk Karaxi}” NEVESIWE “Risto Prorokovi}” “Sveti Sava” Kakmu` PRIJEDOR “Branko ]opi}” “Petar Ko~i}” Spec. Ruji{ka G. Dragotiwa D.[. Rije~ani Botajica Garevac Tolisa Kr~avqani @dreban Mi{i}i Potpoqe D. Ruji{ka Ra{}e Crna Rijeka Agi}a brdo Kr{qe Gorwi Agi}i ]ele Johovica Blagaj Japra Radomirovac Sokoli{te Graba{nica Caparde Matkovac Podgrab Podvitez Qubogo{ta Bulozi Jahorina Jasik Dovli}i Mokro Hre{a Vu~ija luka Brezovice Kadino selo ]endi}i Porebrice Bla`evac Porje~ina Krtova Kalu|erica Karanovac So~kovac Gomjenica G.Subota. 24. avgust 2002. 1 2 “Bra}a Jak{i}” SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE 3 Dubnica Derventa Koprivna Skugri}i Milo{evac Skugri} Vrawak Koprivna Dugo poqe Brijestovo Tarevci Koprivska Trebava Vrawa~ka Trebava G. Rakani ^a|avica M. “\or|e Nato{evi}” “Dositej Obradovi}” NOVI GRAD “Vuk Karaxi}” Desanka Maksimovi} Osnovna muzi~ka {kola “Jovan Cviji}” Brezi~ani “Sveti Sava” . Jelovac Malo Paln~i{te Tukovi Rasavci Hambarine Rizvanovi}i D. N. Orlovci G. @uqevica Rudice 1 2 Broj 53 . Kladari O}une Majdan Kopqevi}i [ehovci Surjan Podra{nica Gerzovo Medna Podbrdo Graci Orahovqani Baqvine Magaqdol Gustovara Pridvorci Kifino selo Zovi do Oxak Lakat Bijewa Krekovi Brata~ Xinova mahala Biograd [ipa{no Udre`we Dobrqin Poqavnice Ravnice D. Puharska G. O.Strana 55 3 Blatna V.

Bistrica Babi}i Miska glava Ravska Qeskare [urkovac Gradina Sredwa Lamovita Jeli}ka Ni{evi}i G. [trpci Mravica D.Strana 56 . Gaqipovci Grabik Ilova Drenova G. 24. 3 2 Osnovna muzi~ka {kola RIBNIK “Nikola Ma~ki}” Previja “Desanka Maksimovi}” “Branko Radi~evi}” Busnovi “Petar Ko~i}” Sitnica ROGATICA “Sveti Sava” Rastoka Gorwa Previja D. za za{titu dj. Garevci Kozarac 1 Subota. Petrov gaj Petrov gaj Hrni}i Jaruge G. i omladine PRWAVOR “Branko ]opi}” “Nikola Tesla” [trpci D. avgust 2002.Broj 53 1 2 “Petar Petrovi} Wego{“ Busnovi SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE 3 Volari Toma{ica Rakeli}i lug Sredwa Mari}ka Gorwa Mari}ka Krivaja Rakeli}i Miqakovci Peji}i D. Mravica Vr{ani Smrti}i Ilova Pala~kovci Kremna Prisoje Popovi}i Li{wa Mlinci Otpo~ivaqka Hrva}ani Kokori Crkvena Prosjek Ora{je Velika Ilova Dowa Ilova Gorwa Ilova SRBAC “Jovan Jovanovi} Zmaj” “Vuk Karaxi}” Dowi Vija~ani “Vuk Karaxi}” Sitne{i “Sveti Sava” Gorwi Smrti}i “Ivo Andri}” Kula{i “Dositej Obradovi}” Razboj Lijev~e “Me{a Selimovi}” Naseobina Li{wa “Milo{ Crwanski” Poto~ani SRBIWE “Sveti Sava” “Petar Ko~i}” [ibovska “Veselin Masle{a” . Vrbqani Delbrdo Velija{nica Slatina ^a|avica Bunarevi Borike Brankovi}i Sjeversko Podgaj Stjenice @epa Mrsovo Mio~e Budimlija Uvac Mokronozi Cvrkote Oskoru{a Kne`ina Sokolovi}i Ravna Romanija Margeti}i Koba{ Nova Ves Kaoci Poveli~ No`i~ko Stari Martinac \ukali Ili}ani Gorwa Lepenica Dowa Lepenica Gorwi Sr|evi}i Dowi Sr|evi}i Kukuqe Lili} Barda~a Bajinci Prijebqezi Mali Razboj Miqevina Drago~ava Brusna Kamen Jo{anica Brod Mje{aja Popov most “Jovan Du~i}” Lamovita “Mladen Stojanovi}” Qubija “Vuk Karaxi}” Omarska RUDO “Rudo” “Bo{ko Buha” [trbci “]irilo i Metodije” Trnopoqe SOKOLAC “Sokolac” Sokolac Cen.

Trnova Tutwevac Male{evci Korenita G. [wegotina Lukavac G. Zabr|e SRPSKA ILIXA “Aleksa [anti}” Vojkovi}i “Jovan Du~i}” Kasindo “Petar Petrovi} Wego{“ Lukavica SRPSKO NOVO SARAJEVO “Sveti Sava” “Milan Jovi}” Dowa Trnova “Vuk Karaxi}” Zabr|e Tilava Miqevi}i Petrovi}i Osnovna muzi~ka {kola SRPSKO ORA[JE “Dowi @abar” Dowi @abar SRPSKI PETROVAC “Drini}” Drini} TESLI] “Vuk Karaxi}” Lon~ari ^ovi} poqe HAN PIJESAK “Milan Ili}-^i~a [umadijski” ^AJNI^E “Jovan Du~i}” ^ajni~e Markovi} kolo Luke Miqeno Zaborak Opsje~ko Popovac [ahinovi}i Skatavica Milo{evo [trbe Swegotina dowa Swegotina sred. Buleti} ^ELINAC “Milo{ Duji}” “Novak Piva{evi}” Stara Dubrava “Mladen Stojanovi}” Jo{avka . Vija~ani Gorwi Brane{ci Crni vrh Kamenica “Petar Petrovi} Wego{“ “Dositej Obradovi}” Blatnica “Petar Ko~i}” Ugodnovi} “Du{ani} Stevan” Pribini} Mladenovo Ru`evi} Memi} brdo Osivica Bari}i Rudnik Bawa Vru}ica Mladikovine Kamenica O~au{ G. 1 2 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE 3 Kuta ^elebi}i Me{trovac Velini}i Krna jela 1 2 Broj 53 .Subota. Klakar Zbori{te G. 24. Lipqe Parlozi Gorwi Tesli} Vlaji}i Kuzmani G. Klakar D. ^e~ava Rastu{a Ukrinica Kiseqak Gorwi Vitkovci Lastva Qubomir Aran|elovo Grab Petrovo poqe “Ivo Andri}” \uli}i Osnovna muzi~ka {kola SREBRENICA “Petar Petrovi} Wego{“ “Kosta Todorovi}” Skelani SRPSKI BROD “Sveti Sava” Poto~ari Su}eska Crvica Lije{~e Vinska G. Buleti} G. Swegotina velik. avgust 2002. Ugodnovi} D. Kolibe Petriwa Kalenderi Marini Koprivna Usorci Batkovci “Jefrem Stankovi}” ^e~ava “Vuk Karaxi}” Vitkovci TREBIWE “Jovan Jovanovi} Zmaj” SRPSKA KOSTAJNICA “Petar Me}ava” SRPSKI SANSKI MOST “Petar [kundri}” Budimli} Japra “Josif Pan~i}” Kozica “Desanka Maksimovi}” O{tra luka “Sveti Vasilije Ostro{ki” “Vuk Karaxi}” Osnovna muzi~ka {kola TRNOVO “Trnovo” Trnovo UGQEVIK “Aleksa [anti}” Kijevo Ugqevi~ka Obrije` Jawari Ugqevik selo Stari Ugqevik Gaji}i Mirkovi}i G.Strana 57 3 G.

DOO “Balkan-eks” Bawa Luka 4401572710008 4. DOO “Camelija” Bawa Luka 4400842070000 5. Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske Na osnovu ~lana 100. godine Bawa Luka Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti RS. broj 16/00). s. Obrazac P-RE Prilog uz prijavu tri zamjewuje se novim koji ~ini sastavni dio ovog pravilnika. i ~lana 12. DOO “Coller” Bawa Luka 4401614140002 12.r. godine. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. DOO “MBS trade com” Bawa Luka 4401613920004 01/0101/490-2906/02 01/0101/053-3116/02 01/0501/052-4093/02 01/0501/052-4181/02 01/0501/052-4184/02 01/0501/052-4215/02 01/0502/052-4217/02 PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O REGISTRU EMITENATA HARTIJA OD VRIJEDNOSTI KOD KOMISIJE ZA HARTIJE OD VRIJEDNOSTI REPUBLIKE SRPSKE ^lan 1. 24. s. d o n i j e l a j e [IPOVO “Nemawa Vlatkovi}” “Rade Marjanac” Strojice Poreska uprava Republike Srpske Spisak poreskih obveznika kojima je izdato Rje{ewe o oduzimawu jedinstvenog identifikacionog broja (JIB) radi progla{ewa istih neva`e}im. na sjednici od 26. Branka Bodro`a. Statuta Komisije za hartije od vrijednosti (“Su`beni glasnik Republike Srpske”. Broj: 01-LVII-1192/02 26. Zakona o hartijama od vrijednosti (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. DOO “Gerzovo” Prijedor 4400696820000 3. DOO “Nerc-kompani” Novo Sarajevo 4401462960009 13. jula 2002. 01/0502/052-4220/02 01/0501/052-4358/02 01/0501/052-4455/02 01/0501/052-4456/02 [AMAC “[amac” [amac “Crkvina” Crkvina “Gorwa Slatina” Gorwa Slatina “Obudovac” Obudovac [EKOVI]I “Jovan Du~i}” 8. broj 45/01). DOO “GM BiH” Bawa Luka 4401562670008 01/0501/052-5430/02 01/0501/052-5431/02 Broj: 01/0501/052-5779/02 14. avgust 2002.Strana 58 . Sanski Most 4400778390003 2. DOO “Candy company” Bawa Luka 4400989680008 7. godine Bawa Luka Direktor. DOO “Kamarad kom” Bawa Luka 4401018530006 6. U Pravilniku o Registru emitenata hartija od vrijednosti kod Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. 1. Milica Bisi}. jula 2002. DOO “Oktan oil” Bijeqina 4400339980007 11. broj 4/02 Pre~i{}en tekst). ~lana 6. PP “Koming” S.r. KOMISIJA ZA HARTIJE OD VREDNOSTI REPUBLIKE SRPSKE REGISTAR EMITENATA HARTIJA OD VREDNOSTI Oznaka i registarski broj emitenta_________________________ Naziv emitenta_______________________________________________________ _____________ Popuwava Komisija za hartije od vrednosti: 3 Broj upisa Datum re{ewa o upisu Obrazac P -RE Prilog uz prijavu Broj re{ewa o upisu Podaci o kapitalu emitenta 1.Broj 53 1 2 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE 3 Jo{avka gorwa Brezi~ani Ti{ina Kru{kovo poqe Srnice Sredwa Slatina Gajevi Obudovac 2 Batku{a Ti{~a Papra}a Trnovo Javor Pqeva Volari Mujxi}i Babi}i Novo selo Subota. Kapital emitenta a) Osnovni kapital (iz sudskog registra) Upisani (u KM) Od toga upla}eni (u KM) . Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske. ^lan 2. avgusta 2002. DOO “Gama trgovina” Lakta{i 4401604770008 10. ta~ka 1. DOO “Dimit company” Bawa Luka 4401571230002 9.

Gubitak do visine kapitala 8. stav 1. Zakona o hartijama od vrijednosti (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. Bawa Luka. Bijeqina. Branka Bodro`a. u predmetu odobrewe druge emisije akcija uz skra}eni prospekt. 24. broj 4/02 . broj 15/01) i ~lana 24. za odobrewe druge emisije akcija uz skra}eni prospekt broj 249/02 od jula 2002. u predmetu odobewe druge emisije akcija uz skra}eni prospekt. Odbija se zahtjev emitenta. Emisiona premija 3. ~lana 59. jula 2002. ~lana 59. jula 2002. jula 2002. Fond preventive iz dobiti(za organizacije za osigurawe) 6. Iznos (u KM) Potpis ovla{}enog lica ______________________ Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske u Bawoj Luci. na svojoj redovnoj sjednici od 26. b) Osnovni kapital . Zakona o hartijama od vrijednosti (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. na svojoj redovnoj sjednici od 26. broj 15/01) i ~lana 24. Broj: 03-UP-031-1133-1/02 26. godine Bawa Luka Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti RS. broj 4/02 . Ovo rje{ewe je kona~no. Pravilnika o uslovima i postupku emisije hartija od vrijednosti (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. 3.Strana 59 Broj 2 Nominalna vrednost (u KM) 3 Vrednost (u KM) 4(2x3) Ukupna vrednost osnovnog kapitala - - v) Ukupni kapital eitenta na dan posledweg godi{weg izvje{taja Opis 1. rje{avaju}i na osnovu ~lana 19. I. stav 4. Rezerve iz dobitka 5. Bijeqina. s. Neraspore|eni dobitak 7. Dispozitiv ovog rje{ewa objavquje se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. marta 2002.akcije Vrsta 1 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . stav 4. Poslovnika o radu Komisije za hartije od vrijednosti (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske u Bawoj Luci. po zahtjevu emitenta “Bijeqina-put” Akcionarsko dru{tvo. stav 1. F. jula 2002. godine. Pravilnika o uslovima i postupku emisije hartija od vrijednosti (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. broj 16/00). godine.P. Juki}a 11. godine. Gubitak iznad kapital a Datum: __________ M. za odobrewe druge emisije akcija uz skra}eni prospekt broj 913/02 od 25. 3. Osnovni kapital 2. 2. godine Bawa Luka Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti RS.Pre~i{}en tekst). 2. d o n i j e l a j e RJE[EWE 1. “Bijeqina-put” Akcionarsko dru{tvo. Ukupno kapital (1+2+3+4+5+6 -7) 9. Branka Bodro`a. Revalorizacione rezerve 4. Dispozitiv ovog rje{ewa objavquje se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. Bawa Luka.Subota. po zahtjevu emitenta “Autoservis Centar” akcionarsko dru{tvo.r.Pre~i{}en tekst). rje{avaju}i na osnovu ~lana 19. Ovo rje{ewe je kona~no. . broj 16/00). godine donijela je RJE[EWE 1. s. “Autoservis Centar” akcionarsko dru{tvo. Poslovnika o radu Komisije za hartije od vrijednosti (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. r. Odbija se zahtjev emitenta. Broj: 03-UP-031-870-2/02 26. avgust 2002.

. . . Telefon/faks: (051) 311-532. . . . Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-411/93 list je upisan u registar javnih glasila pod brojem 37. . avgust 2002. .59 VLADA REPUBLIKE SRPSKE 702 Odluka o privremenom broju i prostornom rasporedu osnovnih {kola u Republici Srpskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . lokalne samouprave i organizacijama koje obavqaju javna ovla{}ewa”. . . . . . . . . . . . . [tampa AD “Grafi~ar” Doboj. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .58 KOMISIJA ZA HARTIJE OD VRIJEDNOSTI REPUBLIKE SRPSKE Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o registru emitenata hartija od vrijednosti kod Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske . . . . . . . . . . . . . . . .1 Zakon o za{titi vazduha . . . . . . . . . 302-708. . Tehni~ki urednik Veseqko Kne`evi}.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. . Direktor i glavni i odgovorni urednik Milivoje Tutwevi}. Izdava~: Javno preduze}e Slu`beni glasnik Republike Srpske. . . . . . . .Strana 60 . . . Bawa Luka. . . . . . . . . .52 Obavje{tewe pretplatnicima i ~itaocima “Slu`benog glasnika Republike Srpske” U {tampi je “Priru~nik za polagawe op{teg dijela stru~nog ispita zaposlenih sa vi{om i visokom {kolskom spremom u organima dr`avne uprave. . . . . Urednik Vi{wa Baji}-Preradovi}.36 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ure|ewu prostora .46 PORESKA UPRAVA REPUBLIKE SRPSKE Spisak poreskih obveznika kojima je izdato Rje{ewe o oduzimawu jedinstvenog identifikacionog broja (JIB) radi progla{ewa istih neva`e}im . . . . po{tanski fah 88. .59 Rje{ewe o zahtjevu emitenta “Autoservis Centar” Akcionarsko dru{tvo Bawa Luka . . 24. redakcija: (051) 311-545. . . . Sve informacije o nabavci ovog priru~nika mo`ete dobiti putem na{eg telefona 051/311-545.19 Zakon o za{titi voda . . . . . @iro-ra~uni: 562-099-00004292-34 kod Razvojne banke AD Bawa Luka i 567-162-10000010-81 kod Zepter komerc banke AD Bawa Luka. . . . . SADR@AJ NARODNA SKUP[TINA REPUBLIKE SRPSKE 697 698 699 700 701 Zakon o za{titi `ivotne sredine . .26 Zakon o upravqawu otpadom . . . . . . . . . . . Redakcija Osniva~: Narodna skup{tina Republike Srpske. . . . . . . . . . . . . . .58 Rje{ewe o zahtjevu emitenta “Bijeqina-put” Akcionarsko dru{tvo Bijeqina . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful