P. 1
Zakon o Zastiti Zivotne Sredine

Zakon o Zastiti Zivotne Sredine

|Views: 31|Likes:
Published by zedbolete6704

More info:

Published by: zedbolete6704 on Jun 11, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/25/2013

pdf

text

original

SLU@BENI GLASNIK

REPUBLIKE SRPSKE
Subota, 24. avgust 2002. godine BAWA LUKA Broj 53 God. XI JP Slu`beni glasnik Republike Srpske, Bawa Luka, Pave Radana 32A Telefon/faks: (051) 311-532, 302-708 @iro-ra~uni: 562-099-00004292-34 Razvojna banka AD Bawa Luka 567-162-10000010-81 Zepter komerc banka AD Bawa Luka

697
Na osnovu Amandmana XL ta~ke 2. na Ustav Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 28/94), d o n o s i m

- koordinaciju privrede i integrisawe socijalnog i ekonomskog razvoja u skladu sa zahtjevima za{tite `ivotne sredine; - uspostavqawe i razvoj institucija za za{titu `ivotne sredine. Primjena zakona ^lan 2. Odredbe ovog zakona se primjewuju na pravna i fizi~ka lica koja imaju prava i obaveze u odnosu na `ivotnu sredinu i koja obavqaju poslove utvr|ene ovim zakonom. Odredbe ovog zakona }e se primjewivati i na sve elemente `ivotne sredine (vazduh, vodu, zemqi{te, floru i faunu, pejza`, izgra|enu `ivotnu sredinu). Odredbe ovog zakona se primjewuju i na sve vidove djelatnosti koje imaju za svrhu kori{}ewe i optere}ivawe prirodnih resursa, odnosno djeluju na `ivotnu sredinu tako da predstavqaju opasnost od zaga|ivawa `ivotne sredine, zaga|uju `ivotnu sredinu, ili imaju izvjestan uticaj na `ivotnu sredinu (poput buke, vibracija, radijacije – izuzimaju}i nuklearnu radijaciju, otpad, itd.). ^lan 3. Svako lice ima pravo na zdravu i ekolo{ki prihvatqivu `ivotnu sredinu. Svako lice ima pravo na `ivot u `ivotnoj sredini koja je podobna za zdravqe i blagostawe, stoga je li~na i kolektivna obaveza da se za{titi i poboq{a `ivotna sredina za dobrobit sada{wih i budu}ih generacija. II - DEFINICIJE ^lan 4. U ovom zakonu upotrebqeni su pojmovi sa slijede}im zna~ewem: - “biota” - skup svih biolo{kih (`ivih) organizama u bioti~koj sredini. Bioti~ka sredina je sistem u kome pored fizi~kih i hemijskih zakonitosti vladaju i specifi~ne biolo{ke zakonitosti; - “grani~ne vrijednosti emisija” - propisom odre|en nivo koncentracije pojedinih zaga|uju}ih materija u vazduhu; - ”dozvola” - je pismena odluka kojom se odobrava gradwa i rad nekog postrojewa; - ”emisija” - direktno ili indirektno ispu{tawe supstanci, vibracija, toplote, mirisa ili buke koje proizvodi jedan ili vi{e izvora u postrojewu i ispu{ta u vazduh, vodu, tlo; - ”`ivotna sredina” - podrazumjeva komponente `ivotne sredine, odre|ene sisteme, procese, i strukturu `ivotne sredine; - ”zainteresovana strana/organ” - fizi~ko lice sa prebivali{tem, odnosno boravi{tem ili pravno lice

UKAZ
O PROGLA[EWU ZAKONA O ZA[TITI @IVOTNE SREDINE

Progla{avam Zakon o za{titi `ivotne sredine koji je Narodna skup{tina Republike Srpske usvojila na sjednici odr`anoj 25. jula 2002. godine. Broj: 01-020-569/02 29. jula 2002. godine Bawa Luka Predsjednik Republike, Mirko [arovi}, s.r.

ZAKON
O ZA[TITI @IVOTNE SREDINE

I - OP[TE ODREDBE Ciqevi zakona ^lan 1. Ovim zakonom ure|uje se: - o~uvawe, za{tita, obnova i poboq{awe ekolo{kog kvaliteta i kapaciteta `ivotne sredine, kao i kvalitet `ivota; - mjere i uslovi za upravqawe, o~uvawe i racionalno kori{}ewe prirodnih resursa; - okvir pravnih mjera i institucija za o~uvawe, za{titu i poboq{awe za{tite `ivotne sredine; - finansirawe aktivnosti vezanih za `ivotnu sredinu; - poslovi i zadaci organa uprave predvi|eni zakonom i podzakonskim aktima, te obaveze organa javne uprave. Ovaj zakon promovi{e: - smaweno kori{}ewe, spre~avawe optere}ivawa i zaga|ivawa `ivotne sredine, spre~avawe naru{avawa, kao i poboq{awe i obnovu o{te}ene `ivotne sredine; - za{titu qudskog zdravqa i poboq{awe uslova `ivotne sredine za kvalitet `ivota; - o~uvawe i za{titu prirodnih resursa, racionalno kori{}ewe resursa i takav na~in privrede kojim se osigurava obnova resursa; - uskla|enost drugih interesa Republike sa zahtjevima za za{titu `ivotne sredine; - me|unarodnu saradwu u za{titi `ivotne sredine; - inicijative od strane javnosti i u~e{}e javnosti u djelatnostima koje imaju za ciq za{titu `ivotne sredine;

Strana 2 - Broj 53

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Subota, 24. avgust 2002.

sa sjedi{tem u podru~ju uticaja, ili podru~ju koje }e vjerovatno biti pod uticajem; - “zainteresovana javnost” - ozna~ava javnost koja je pod uticajem ili }e vjerovatno biti pod uticajem, ili koja ima interes u odlu~ivawu vezanom za za{titu `ivotne sredine bilo zbog lokacije projekta ili zbog prirode datog slu~aja; nevladine organizacije koje promovi{u za{titu `ivotne sredine i ispuwavaju uslove propisane u ~lanu 4. stav 1. alineja 2, kao i me|uentitetski organ nedle`an za za{titu `ivotne sredine. - ”zaga|enost” - podrazumijeva direktno ili indirektno uvo|ewe, kao rezultat qudske aktivnosti, supstanci, vibracija, toplote, mirisa, ili buke u vazduh, vodu, ili zemqi{te, koje mogu biti {tetne po zdravqe ~ovjeka ili imovinu, ili kvalitet `ivota u `ivotnoj sredini; - ”za{tita `ivotne sredine” - podrazumijeva sve odgovaraju}e djelatnosti i mjere koje imaju za ciq prevenciju od opasnosti, {tete ili zaga|ivawa `ivotne sredine, smawewe ili otklawawe {tete koja je nastala, i povrat na stawe prije izazvane {tete; - ”zna~ajna promjena” - promjena u radu postrojewa koja mo`e imati zna~ajan negativan uticaj na qude i `ivotnu sredinu. Zna~ajnom promjenom se smatra bilo koja promjena ili pro{irewe postrojewa koje odgovara kriterijumima propisanim podzakonskim aktima; - ”informacije o `ivotnoj sredini” - bilo koja informacija u pisanoj, vizuelnoj, audio, elektronskoj ili bilo kojoj drugoj materijalnoj formi o stawu `ivotne sredine, odnosno o komponentama `ivotne sredine, a to su obavje{tewa o: - stawu elemenata `ivotne sredine, kao {to su vazduh i atmosfera, voda, tlo, zemqi{te, prostor i prirodna podru~ja, biolo{ki diverzitet i wegove komponente, ukqu~uju}i genetski modifikovane organizme i me|udjelovawe ovih elemenata; - faktorima, kao {to su supstance, energija, buka i radijacija, djelatnosti i administrativne mjere, sporazume o za{titi `ivotne sredine, politike, zakonodavstvo, planove i programe, koji uti~u ili postoji vjerovatno}a da }e uticati na elemente `ivotne sredine u okviru datog u alineji 1, i analizu tro{kova i korisnih efekata i druge ekonomske analize i pretpostavke koje se koriste u odlu~ivawu vezanom za za{titu `ivotne sredine; - stawu qudskog zdravqa i sigurnosti, `ivotnim uslovima, kulturnim dobrima i gra|evinama, u tolikoj mjeri u kojoj su ili bi mogli biti pod uticajem stawa elemenata `ivotne sredine ili preko ovih elemenata pod uticajem faktora, djelatnosti ili mjera gore navedenih u alineji 2; - ”javnost” - fizi~ka, pravna lica i wihova udru`ewa, organizacije ili grupacije; - ”komponente `ivotne sredine” zemqi{te, vazduh, voda, biosfera, kao i izgra|ena (vje{ta~ka) `ivotna sredina koja je nastala kao rezultat djelatnosti qudskog faktora koji je uz to i sastavni dio `ivotne sredine; - ”kori{}ewe `ivotne sredine” - zna~i djelatnost koja izaziva promjene u `ivotnoj sredini, na na~in da se koristi `ivotnom sredinom u cjelini, ili nekom wenom komponentom, kao prirodnim resursom ili ispu{taju}i supstance, odnosno energiju, u `ivotnu sredinu ili komponentu `ivotne sredine, a u okviru propisa koji ure|uju oblast za{tite `ivotne sredine. - ”najboqe raspolo`ive tehnologije” - najefektniji i najnapredniji stepen razvoja djelatnosti i wihovog na~ina rada koji ukazuje na prakti~nu pogodnost primjena odre|enih tehnologija (za obezbje|ewe grani~nih vrijednosti emisija) u ciqu spre~avawa i tamo gdje to nije izvodqivo, smawewa emisija u `ivotnu sredinu u cjelini; - ”nevladine organizacije koje promovi{u za{titu `ivotne sredine” - organizacije koje su na listi

resornog Ministarstva nadle`nog za za{titu `ivotne sredine. Nevladine organizacije koje se bave za{titom `ivotne sredine i koje su se svojim statutima opredjelile da promovi{u za{titu `ivotne sredine, a najmawe dvije godine su aktivne u oblasti za{tite `ivotne sredine, sti~u pravo da se na|u na ovoj listi; - ”nesre}a ve}ih razmjera/akcident” - pojava emisije ve}ih razmjera, po`ara ili eksplozije usqed nekontrolisanih promjena nastalih tokom rada postrojewa koje predstavqaju ozbiqnu opasnost po zdravqe qudi ili `ivotnu sredinu, neposrednu ili odlo`enu, unutar ili izvan postrojewa, a koja ukqu~uje jednu ili vi{e opasnih supstanci. - ”odgovorno lice” - fizi~ko ili pravno lice koje rukovodi radom ili kontroli{e postrojewe, odnosno u onim slu~ajevima za koje je utvr|eno zakonom, lice na koje je preneseno ovla{}ewe odlu~ivawa o tehni~kom funkcionisawu postrojewa; - “opasnost” - unutra{we svojstvo opasnih supstanci ili fizi~ka situacija koja mo`e izazvati {tetu po qudsko zdravqe ili `ivotnu sredinu; -”opasna supstanca” - podrazumijeva supstancu, mje{avinu supstanci ili preparat koji odgovara kriterijumima koji su propisani podzakonskim aktom, koja je prisutna kao sirovina, proizvod, nusproizvod, talog ili me|uproizvod, ukqu~uju}i i one supstance za koje je osnovano o~ekivati da bi mogle nastati u slu~aju nesre}e; - ”optere}ivawe `ivotne sredine” - emisija supstanci ili energije u `ivotnu sredinu; - ”projekat” - projektovawe i izvo|ewe svih radova, i ostale intervencije u prirodnom okru`ewu i prostoru, ukqu~uju}i i one koje su vezane za kori{}ewe mineralnih resursa; - ”promjena u radu” - promjena u prirodi ili funkcionisawu ili pro{irewe postrojewa koje bi moglo imati posqedice po `ivotnu sredinu; - ”procjena uticaja na `ivotnu sredinu“ utvr|ivawe, opisivawe i procjena (u konkretnom slu~aju), na jedan odgovaraju}i na~in, direktnih i indirektnih uticaja nekog projekta na slijede}e elemente i faktore: - qude, floru i faunu, - zemqi{te, vodu, vazduh, klimu i pejza`, - materijalna dobra i kulturno nasqe|e, - me|udjelovawe faktora navedenih u pod ta~kama jedan, dva i tri; - ”podru~je uticaja” - podru~je ili dio prostora gdje je izazvan izvjestan stepen uticaja na `ivotnu sredinu koji je definisan zakonskim propisima, ili koji mo`e nastati kao rezultat kori{}ewa `ivotne sredine; - ”postrojewe” - mjesto na kojem se nalazi pogon ili jedna ili vi{e tehni~kih jedinica u kojima se vr{e djelatnosti koje mogu imati negativne uticaje na `ivotnu sredinu ili gdje su prisutne opasne supstance; - ”prirodni resurs” - komponenta prirodne `ivotne sredine, odnosno sastavni dio prirodne `ivotne sredine koji se mo`e koristiti da bi se zadovoqile potrebe dru{tva, izuzuzimaju}i vje{ta~ku `ivotnu sredinu; -”rizik” - mogu}nost pojave odre|enog u~inka unutar odre|enog razdobqa ili u odre|enim okolnostima; -”standard kvaliteta `ivotne sredine” - propisani zahtjevi koji se moraju ispuniti u odre|enom vremenskom periodu u odre|enoj sredini ili odre|enom dijelu, kao {to je propisano ovim zakonom ili drugim zakonima, npr. koje se odnose na kvalitet vazduha ili vode; -”skladi{tewe” - prisustvo neke koli~ine opasnih supstanci radi skladi{tewa, odlagawa radi ~uvawa na sigurnom mjestu ili dr`awa na lageru;

Subota, 24. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Broj 53 - Strana 3

-”uticaj na `ivotnu sredinu” - promjene u `ivotnoj sredini nastale kori{}ewem i optere}ivawem `ivotne sredine. III - NA^ELA ZA[TITE @IVOTNE SREDINE Na~elo odr`ivog razvoja ^lan 5. Odr`ivost `ivotne sredine podrazumijeva o~uvawe prirodnog blaga. Potrebno je voditi ra~una da stepen potro{we obnovqivih materijala, vodenih i energetskih resursa, ne prevazilazi okvire u kojima prirodni sistemi mogu to nadomjestiti, te da stepen potro{we ne obnovqivih resursa ne prevazilazi okvir prema kojem se odr`ivi obnovqivi resursi zamjewuju. Odr`ivost `ivotne sredine tako|e podrazumijeva da stepen zaga|uju}ih materija koje se emituju ne prevazilazi mogu}nosti vazduha, vode, zemqi{ta da ih apsorbuje i preradi. Odr`ivost `ivotne sredine podrazumijeva stalno o~uvawe biolo{ke raznolikosti, qudskog zdravqa, te kvaliteta vazduha, vode i zemqi{ta prema standardima koji su uvijek dovoqni za `ivot i blagostawe qudi, kao i flore i faune. Na~elo predostro`nosti i prevencije ^lan 6. Kada prijeti opasnost od stvarne i nepopravqive {tete po `ivotnu sredinu, nedostatak potpune nau~ne ispitanosti ne mo`e se koristiti kao razlog za odga|awe preduzimawa nu`nih mjera da bi se sprije~ila daqa {teta po `ivotnu sredinu. Kori{}ewe prirodnih resursa `ivotne sredine se organizuje i obavqa na takav na~in da: - rezultira najni`im mogu}im stepenom optere}ewa i kori{}ewa `ivotne sredine, - spre~ava zaga|ivawe `ivotne sredine, - spre~ava {tetu po `ivotnu sredinu. Pri kori{}ewu prirodnih resursa `ivotne sredine mora se po{tovati na~elo predostro`nosti, tj. pa`qivo upravqati i ekonomi~no koristiti komponente `ivotne sredine; osim toga, i produkovawe otpada mora se svesti na najmawu mogu}u mjeru, uz primjenu recikla`e nastalog otpada, odnosno ponovnog kori{}ewa prirodnih i vje{ta~kih materijala. U ciqu prevencije, primjewuju se najboqe rapolo`ive tehnologije prilikom kori{}ewa prirodnih resursa `ivotne sredine. Korisnik `ivotne sredine koji izaziva opasnost po `ivotnu sredinu, ili uzrokuje {tetu po `ivotnu sredinu, du`an je odmah obustaviti radwu koja predstavqa opasnost ili uzrokuje {tetu. Ukoliko je {teta nastala kao rezultat djelatnosti korisnika `ivotne sredine, onda je korisnik du`an da otkloni i popravi {tetu koja je nastala u `ivotnoj sredini. Na~elo zamjene ^lan 7. Svaku djelatnost koja bi mogla imati {tetne posqedice po `ivotnu sredinu potrebno je zamjeniti drugom djelatno{}u koja predstavqa znatno mawi rizik od opasnosti, ~ak i u slu~aju da su tro{kovi takve djelatnosti ve}i od vrijednosti koje treba za{tititi. Zaga|ivawe `ivotne sredine treba ograni~iti na izvoru, na na~in propisan prethodnim stavom. Na~elo integracije ^lan 8. Visok nivo za{tite `ivotne sredine i poboq{awe kvaliteta `ivotne sredine su zahtjevi koji moraju biti

sastavni dio svih politika koje imaju za ciq unapre|ewe `ivotne sredine, a koji se osiguravaju u skladu sa na~elom odr`ivog razvoja. Svrha na~ela integracije je da se sprije~i ili svede na najmawu mogu}u mjeru rizik od {tete po `ivotnu sredinu u cjelini. Ovaj pristup podrazumijeva `ivotnu sredinu kao integralnu cjelinu na taj na~in {to uzima u obzir u~inak supstanci ili djelatnosti na sve komponente `ivotne sredine (vazduh, vodu, zemqi{te), i `ive organizme (ukqu~uju}i qude) u okviru tih komponenti, ba{tinu kulturnih i estetskih vrijednosti. Va`ni aspekti integralnog pristupa obuhvataju: - uzimawe u obzir cijelog `ivotnog ciklusa supstanci i proizvoda; - predvi|awe posqedica u svim komponentama `ivotne sredine kao rezultata djelovawa supstanci i djelatnosti (postoje}ih i novih), uzimaju}i u obzir i sve komponente `ivotne sredine, te na~ine izlagawa i djelovawa kroz `ivotnu sredinu; - svo|ewe produkovawa, koli~ine i {tetnosti otpada na najmawu mogu}u mjeru; - primjewivawe op{tih metoda, kao {to je procjena rizika, za procjewivawe i pore|ewe problema u `ivotnoj sredini i - primjenu svih mogu}ih mjera u odnosu na posqedice, poput kvalitativnih ciqeva za{tite `ivotne sredine, i mjera koje su usmjerene na izvore, kada su u pitawu emisije. Na~elo saradwe i podjele odgovornosti ^lan 9. Ciq odr`ivog razvoja mo`e se posti}i samo kroz usagla{eno zajedni~ko djelovawe relevantnih u~esnika koji su du`ni da kroz zajedni~ki rad sa organima Republike, organima uprave jedinica lokalne samouprave, fizi~kim i pravnim licima i drugim institucijama, ostvaruju saradwu u ciqu za{tite `ivotne sredine na osnovu podjele odgovornosti. Pravo na saradwu i obaveza saradwe odnosi se na sve faze postizawa odre|enih ciqeva za{tite `ivotne sredine. Sprovo|ewe interesa vezanih za `ivotnu sredinu podsti~e se me|uentitetskom saradwom, bilateralnim ili multilateralnim me|unarodnim sporazumima o za{titi `ivotne sredine i drugim sporazumima o saradwi, kao i pru`awem informacija i podr{ke u vezi sa za{titom `ivotne sredine, a posebno u odnosima sa susjednim zemqama. U~e{}e javnosti i pristup informacijama ^lan 10. Svaki gra|anin i organizacija moraju imati odgovaraju}i pristup informacijama koje se odnose na `ivotnu sredinu, a kojim raspola`u organi uprave, ukqu~uju}i i informacije o opasnim materijama i djelatnostima u wihovim zajednicama, kao i mogu}nost u~e{}a u procesu dono{ewa odluka. Organi koji donose propise i nadle`ni organi koji se bave pitawima za{tite `ivotne sredine su du`ni podsticati razvoj svijesti javnosti, kao i podsticati u~e{}e javnosti u postupku dono{ewa propisa i odlu~ivawu, omogu}avaju}i dostupnost informacija {iroj javnosti. Mora se obezbijediti u~e{}e javnosti u upravnom postupku. Na~elo “zaga|iva~ pla}a” ^lan 11. Zaga|iva~ pla}a tro{kove kontrole i prevencije od zaga|ewa, bez obzira da li su tro{kovi rezultat nametawa obaveze zbog emisija zaga|ewa, ili odgovaraju}i ekonomski mehanizmi, ili obaveza proizi{la iz propisa o smawivawu zaga|enosti `ivotne sredine.

Planirawe za{tite vazduha. wihovih zajednica i stani{ta . za{titu korita. proizvode ili distribuiraju od strane korisnika `ivotne sredine u toku sprovo|ewa djelatnosti. struktura protoka. Za{tita voda ^lan 14. potrebno je preduzeti potrebne mjere kako bi stepen zaga|uju}ih materija vazduha bio sveden na najmawu mogu}u mjeru. Prirodan protok. izazivaju infekcije. kvalitet i biotu voda iz kojih se vr{i snabdijevawe ili u koje se vr{i povrat. Uslovi za ekstrakciju i kori{}ewe vode se propisuju za svaku vrstu vodnih resursa u skladu sa uslovima tog podru~ja prema utvr|enim standardima za kori{}ewe. Za{tita voda obuhvata za{titu izvori{ta povr{inskih i podzemnih voda. ure|uju se posebnim zakonskim propisima. Vazduh mora biti za{ti}en od optere}ewa bilo koje vrste vje{ta~kih uticaja koja se vr{e na vazduh ili na druge komponente `ivotne sredine putem transmisija radiokativnih. Vode se mogu koristiti i optere}ivati. 24. kancerogene. za{tita vazduha. toksi~ne. kao i proizvodwa i kori{}ewe proizvoda. kao i wihove prirodne i prelazne oblike i procese. kao i prije sprovo|ewa projekata (izgradwe. Prostornim planovima odre|uju se zone izgradwe na odre|enim lokacijama u odre|enom podru~ju zavisno od stepena optere}ewa `ivotne sredine i svrhe izgradwe unutar odre|enih dijelova na odre|enim lokacijama. kao i o~uvawe prirodnih procesa unutar komponenti i wihove prirodne ravnote`e. formacije stijena i minerala. kao i pojas za{titnih zona unutar jedinica lokalne samouprave. Za{tita vazduha obuhvata za{titu atmosfere u cijelosti. ekotoksi~ne.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. uslovi protoka. ili iritiraju}e. Obavqawe odre|enih djelatnosti u pojedinim zonama gdje postoji za{titna udaqenost ili podru~je. nadzor. izvori emisija. obalnih podru~ja kopnenih voda i akvafera. Za{tita biosfere obuhvata za{titu `ivih organizama. Za{tita komponenti `ivotne sredine podrazumijeva za{titu kvaliteta. strukture. kao i kori{}ewe tog zemqi{ta kao poqoprivrednog zemqi{ta. ukoliko su ispo{tovani odre|eni propisi o za{titi `ivotne sredine. zapaqive. i koji ne predstavqa opasnost za wihovo samopre~i{}avawe. sa svim wenim procesima. O~uvawe izgra|ene `ivotne sredine ^lan 17. ili koje mogu izazvati takav uticaj u kontaktu sa drugim supstancama. organizacija za{tite voda. zaliha. obalna podru~ja mogu se mijewati samo uz obezbje|ivawe o~uvawa prirodne ravnote`e vodenih ekosistema i wihovog funkcionisawa. te wene strukture i klimatskih obiqe`ja. mora se osigurati adekvatno razdvajawe i za{tita povr{inskog zemqi{ta. Korisnik takvog podru~ja }e osigurati obnovu tog podru~ja prema utvr|enom planu. Komponente `ivotne sredine moraju biti za{ti}ene pojedina~no i u sklopu ostalih komponenti `ivotne sredine.). a koje su po svom kvantitetu ili kvalitetu. Korisnik `ivotne sredine je odgovoran za sve djelatnosti koje imaju uticaja na `ivotnu sredinu. u~e{}e javnosti i finansirawe za{tite vazduha propisani su posebnim Zakonom o za{titi vazduha. eksploatisawa ruda. kvantiteta i wihovih zaliha. radioaktivne. Za{tita biosfere ^lan 16. uzev{i u obzir wihove me|uzavisne odnose. odnosno razvoj. materijalne procese zemqi{ta i komponente `ivotne sredine. regulisawe kvaliteta i kvantiteta vode. Za{tita zemqi{ta obuhvata za{titu produktiviteta. Kada se planira uvo|ewe djelatnosti i uspostava postrojewa. Za{tita zemqi{ta obuhvata povr{inu i ispodpovr{inske slojeve zemqi{ta. Posebnim propisima utvr|uje se redoslijed za ispuwavawe zahtjeva u vezi sa vodama. nadzor. mo`e biti dozvoqena na na~in utvr|en posebnim zakonskim propisima u skladu sa prirodom optere}ivawa `ivotne sredine. Zelene povr{ine. korito. kao i prenos voda. Ekstrakcija i povrat otpadnih voda u vode. Sveobuhvatnim pravilima ure|uju se posebne oblasti za{tite i o~uvawa komponenti `ivotne sredine i za{tite od uticaja koji predstavqaju opasnost po `ivotnu sredinu koji se donose u okviru posebnih zakonskih propisa. avgust 2002. eksplozivne. Na povr{ini zemqi{ta ili ispod povr{ine mogu se vr{iti takve vrste djelatnosti i odlagati takve vrste materija koje ne zaga|uju ili o{te}uju kvantitet. kvalitet. U toku. uz obezbje|ewe odr`ivosti ekosistema.ZA[TITA KOMPONENTI @IVOTNE SREDINE Integrisana za{tita komponenti `ivotne sredine ^lan 12. Kori{}ewe biosfere mo`e se vr{iti na na~in koji ne naru{ava prirodne procese i uslove biodiverziteta. U skladu s tim utvr|uje se i na~in optere}ivawa i kori{}ewa komponenti `ivotne sredine. u~e{}e javnosti i finansirawe za{tite voda su propisani posebnim Zakonom o za{titi voda. Opasne supstance i tehnologije ^lan 18. a tamo gdje postoje uslovi za to i ponovni razvoj – ~ak i ranije u toku samog kori{}ewa prirodnih resursa `ivotne sredine ukoliko se to zahtjeva zakonskim propisima ili odlukom nadle`nog organa. itd. mutagene. za{tita voda i vodnih ekosistema. gasovitih ili ~vrstih materija ukoliko postoji opasnost da }e {tetno uticati na kvalitet vazduha ili se {tetno odraziti na qudsko zdravqe. IV . vr{i se na na~in koji ne uti~e nepovoqno na rezerve. isuvi{e podlo`ne koroziji. a otpadne vode i kanalizacija mogu se ispu{tati u vode – uz primjenu odgovaraju}eg tretmana – na na~in koji ne predstavqa opasnost za prirodne procese ili za obnovu kvaliteta i kvantiteta vode.uzev{i u obzir i za{titu prirodnih procesa unutar wihovih stani{ta i prirodne ravnote`e. . niti predstavqa opasnost za wegovu odr`ivost. nakon zavr{etka djelatnosti koje ukqu~uju kori{}ewe zemqi{ta. ravnote`e vode i vazduha. Planirawe za{tite voda. Za{tita vazduha ^lan 15. Za{tita zemqi{ta ^lan 13. te biote zemqi{ta.Strana 4 . Za{tita od {tetnih uticaja opasnih supstanci obuhvata upotrebu svih prirodnih i vje{ta~kih supstanci koje se koriste. te~nih.

nadzor nad upravqawem otpadom. na na~in da se procjewuju zajedno sa socijalnim i ekonomskim podacima. Za{tita `ivotne sredine od buke i vibracija obuhvata sve vrste za{tite od vje{ta~ki proizvedenih emisija energije koje izazivaju {tetne posqedice po zdravqe.smawivawe stvarawa emisija buke ili vibracija. V . U okviru za{tite od buke. kako je to utvr|eno zakonskim propisima. . kao i aktivnosti mjerewa. Ministar nadle`an za `ivotnu sredinu je du`an. Studija usmjerena na istra`ivawe stawa `ivotne sredine i razvoja za{tite `ivotne sredine predmet je prioritetne podr{ke. Svaki gra|anin ima pravo da sti~e i unapre|uje saznawa o `ivotnoj sredini. . organizaciju nau~nog istra`ivawa i tehni~kog razvoja. na na~in: . ukqu~uju}i i detaqne prikaze koji su potrebni za odre|ivawe uzro~no-posqedi~ne veze u odnosu na {tetu. Planirawe upravqawa otpadom. utvr|eni odlukom nadle`nog organa uprave ili suda upisuju se u katastar nekretnina. i porediti ih na me|unarodnom nivou. mora se odrediti za{titna oblast ili razdaqina shodno prirodi izvora opasnosti kako bi se umawio rizik od opasnosti po `ivotnu sredinu.da se {to je mogu}e prije mo`e predvidjeti opasnost po `ivotnu sredinu. odnosno ekstrakciju. kako bi se na taj na~in pru`ila podr{ka ciqevima za istra`ivawe stawa `ivotne sredine. Radijacija ^lan 21. Ministar za urbanizam. proizvodwu. Istra`ivawe u oblasti za{tite `ivotne sredine i tehni~ki razvoj ^lan 25. kao i sa aspekta uticaja na zdravqe stanovni{tva. odlukom organa uprave nadle`nim za `ivotnu sredinu ili odlukom suda se utvr|uje prestanak ili smawewe stepena prirodne zaga|enosti `ivotne sredine. naknade {teta propisani su posebnim Zakonom o upravqawu otpadom. objavqivawe nalaza. transport. prikupqawa. kao i prakti~ne primjene doma}ih i me|unarodnih istra`iva~kih radova. skladi{tewe. Za{tita od {tetnog uticaja otpada na `ivotnu sredinu obuhvata tretirawe svih vrsta supstanci i proizvoda .da je mogu}e utvrditi kvantitativne i kvalitativne promjene stawa `ivotne sredine koje su nastale kao rezultat kori{}ewa. obuka i kultura u sferi za{tite `ivotne sredine ^lan 26. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 .ukqu~uju}i ambala`u i materijal za pakovawe tih supstanci. moraju se preduzeti sve potrebne za{titne i sigurnosne mjere kojima se rizik od opasnosti po `ivotnu sredinu svodi na najni`i stepen ili se sasvim elimini{e mogu}nost takvih opasnosti. odnosno da ih potvrde i evidentiraju u skladu sa propisanim tehni~kim mogu}nostima. Unos podataka o `ivotnoj sredini u druge registre ^lan 24.da uzroci uticaja na `ivotnu sredinu mogu biti utvr|eni sa zadovoqavaju}om ta~no{}u. Edukacija.smawivawe optere}ewa. a u ciqu osiguravawa stru~ne edukacije o `ivotnoj sredini i da nastavi sa unapre|ivawem znawa na trajnoj osnovi.INFORMISAWE I EDUKACIJA U OBLASTI ZA[TITE @IVOTNE SREDINE Sistem informisawa o `ivotnoj sredini i prikupqawe informacija ^lan 22. Sistem informisawa se uspostavqa i organizuje na osnovu teritorijalne gustine naseqenosti. te ne{kodqivo odlagawe. Ako je odlukom suda utvr|ena odgovornost za u~iwenu {tetu. ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine du`an je sara|ivati sa ministrom nadle`nim za prosvjetu. . . Buka i vibracije ^lan 20. ^lan 23. odnosno izvora koji stvaraju buku ili vibracije. Kada se primjewuju tehnologije koje mogu predstavqati opasnost od {tete po `ivotnu sredinu. gra|evinarstvo i ekologiju (u daqem tekstu: ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine) je obavezan podzakonskim aktom uspostaviti sistem informisawa o `ivotnoj sredini i omogu}iti sprovo|ewe monitoringa stawa `ivotne sredine.naknadna za{tita u onim sredinama koje su pod stalnim optere}ewem iznad utvr|enih standarda. odnosno spre~avawe pove}avawa optere}ewa bukom ili vibracijama. Za{tita od {tetnih uticaja radijacije po `ivotnu sredinu obuhvata za{titu od vje{ta~ki i prirodno proizvedene jonizacije i termalne radijacije. [irewe i unapre|ivawe saznawa o `ivotnoj sredini su primarne obaveze republi~kih organa i organa jedinica lokalne samouprave. Imalac otpada je du`an preduzeti adekvatne mjere za upravqawe otpadom i obezbjediti osnovne mjere u ciqu spre~avawa stvarawa otpada. stambeno-komunalne djelatnosti. odnosno sve vrste proizvoda koji se odla`u ili za koje se planira da }e biti odlo`eni. obrade i evidentirawa podataka o kori{}ewu i optere}ewu. takva odluka se po slu`benoj du`nosti dostavqa organu nadle`nom za za{titu `ivotne sredine i katastru nekretnina. bri{u se ukoliko organ nadle`an za ocjenu zakonitosti donese povodom pravnog lijeka suprotnu odluku. reciklirawa i tretirawa otpada za ponovnu upotrebu. . dozvole za upravqawe otpadom. Korisnici `ivotne sredine su du`ni da vr{e mjerewe optere}ewa i kori{}ewa `ivotne sredine nastalo kao rezultat wihovih djelatnosti na na~in utvr|en ovim zakonom. Na osnovu zahtjeva vlasnika nepokretnosti. 24. te omogu}e pristup podacima nadle`nim organima. koordinira podr{ku i procjenu takvih istra`ivawa. djelatnosti i odgovornosti upravqawa otpadom. Odluka se po slu`benoj du`nosti dostavqa katastru nekretnina radi brisawa izvr{enog upisa. ekstrakciju sirovina i mogu}e energije. U toku ispuwavawa obaveza Republike Srpske u sferi za{tite `ivotne sredine.Strana 5 Kada se upravqa opasnim supstancama ili u toku upotrebe – ukqu~uju}i i eksploataciju.mogu preduzimati mjere predvi|ene propisima i druge mjere od strane nadle`nih organa. potrebno je primjewivati tehni~ke i organizacione metode koje podsti~u: . avgust 2002.Subota.da se koristi u svrhu planirawa. Izvr{avawe obaveza koje se odnose na za{titu `ivotne sredine se unapre|uje kroz razvoj nauke i tehnologije. izradu i primjenu. prekograni~no kretawe otpada. da u saradwi sa ministrom nadle`nim za nau~na istra`ivawa. ili kada se primjewuju opasne tehnologije. Otpad ^lan 19. . kao i drugim ministrima. Obim i vrsta stalne {tete po `ivotnu sredinu. .

ime odgovornog lica i adresu lokacije postrojewa.ukoliko se zahtjev odnosi na informacije ~iji sadr`aj nije pripremqen. nau~nim institucijama. Zahtjev za pristup informacijama o `ivotnoj sredini mora biti u pisanoj formi.podatke o kontroli. Odredbama ovog zakona daje se mogu}nost pristupa javnosti informacijama. dodijeliti raspolo`iva finansijska sredstva.U^E[]E JAVNOSTI I PRISTUP INFORMACIJAMA KOJE SE ODNOSE NA PITAWA @IVOTNE SREDINE ^lan 30. tehni~kog procesa. na na~in propisan ovim zakonom.ukoliko je informacija ve} adekvatno data predstavnicima nevladinih organizacija. Informacije o `ivotnoj sredini }e biti stavqene na raspolagawe najkasnije u roku od 15 dana od dana podno{ewa zahtjeva za davawe informacija. Organ pred kojim se vodi postupak. du`an je obezbijediti da lice ne bude ka`weno. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine u saradwi sa Ministarstvom prosvjete i Ministarstvom nauke i kulture izra|uje godi{we obrazovne planove u oblasti za{tite `ivotne sredine i postupa u skladu sa istim.. kori{}ewa resursa i energije. ministar }e predstavnicima javnosti koja bi mogla biti ugro`ena. opasnih supstanci prisutnih u postrojewu. Republi~ki organi uprave i organi jedinica lokalne samouprave du`ni su izvr{iti obaveze iz prethodnog ~lana preko institucija za obrazovawe. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine u saradwi sa Ministarstvom prosvjete i Ministarstvom nauke i kulture organizuje redovnu obuku nevladinih organizacija koje se bave pitawima za{tite `ivotne sredine. a takve informacije su izuzete od davawa nekim drugim. Funkcioner koji rukovodi organom uprave mora obezbijediti da informacije o `ivotnoj sredini u~ine dostupnim javnosti. nacionalnost ili mjesto prebivali{ta. . osim: . mogu}nost u~estvovawa u odlu~ivawu i mogu}nost pristupa pravdi po pitawima vezanim za za{titu `ivotne sredine bez obzira na dr`avqanstvo.kratak opis aktivnosti. Obrazovni planovi sadr`e podatke o tome kako se dolazi do pristupa informacijama. a za pravna lica bez obzira na sjedi{te. Republi~ki organi i organi lokalne samouprave su du`ni pru`iti podr{ku obrazovnim institucijama. relevantnim rezultatima i preduzetim mjerama. Aktivno pru`awe informacija o za{titi `ivotne sredine ^lan 29. . ovog ~lana u saradwi sa me|uentitetskim tijelom.relevantne podatke koji se ti~u emisija. stru~nim organizacijama i udru`ewima kako bi mogli djelotvornije sprovoditi svoje obrazovne aktivnosti i ukoliko je potrebno. . VI . kao i kopije dokumentacije koja sadr`i takva informacija. prekr{ajni postupak ili postupak vezan za radne odnose pokrenut radi naknade {tete. Edukacija i kadrovsko ja~awe ^lan 31. U zahtjevu se ne moraju navesti razlozi za tra`enu informaciju. bez obzira da li je ona prouzrokovana djelatnostima ~ovjeka ili prirodnim uzrocima. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine je obavezan davati sve informacije o `ivotnoj sredini propisane podzakonskim aktom na transparentan na~in koriste}i publikacije u {tampanoj i elektronskoj formi koje su lako dostupne javnosti . ^lan 33. produkovawa otpada. s tim da postoji obaveza organa da obrazlo`i razlog zbog kojeg se informacija dostavqa u drugoj formi ili . Registar postrojewa i zaga|iva~a ^lan 28. gowewa ili uznemiravawa lica koja su ostvarila svoje pravo na u~e{}e javnosti se smatra nezakonitim.ukoliko nijedan organ uprave ne posjeduje tra`ene informacije o `ivotnoj sredini. lokalne zajednice i {tampe.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. 24.ako je opravdano da organ uprave dostavi tra`ene informacije u drugoj formi. kako se u~estvuje u odlu~ivawu i kako se dolazi do pristupa pravdi po pitawima za{tite `ivotne sredine.podatke koji se odnose na izdavawe dozvola.ako je zahtjev neosnovan ili ako ne sadr`i dovoqno podataka u vezi sa tra`enom informacijom. Podaci iz registra su dostupni javnosti. ^lan 27. Registar sadr`i slijede}e podatke o djelatnostima i postrojewima koja ugro`avaju ili mogu ugroziti `ivotnu sredinu : . . krivi~ni. Parni~ni. Pristup informacijama o `ivotnoj sredini ^lan 32.me|unarodne odnose. goweno ili uznemiravano na bilo koji na~in zbog u~e{}a u postupku.Strana 6 . u saradwi sa udru`ewima za za{titu `ivotne sredine i nevladinim organizacijama koje anga`uju javnost u za{titi `ivotne sredine. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine vodi registar postrojewa i zaga|iva~a. kao i koristiti sredstva javnog informisawa. promjene i sl. koja ugro`avaju ili mogu ugroziti `ivotnu sredinu i dostavqa godi{wi izve{taj o izdatim dozvolama za ta postrojewa Ministarstvu nadle`nom za za{titu `ivotne sredine. . . Odgovor na zahtjev mora biti u pisanoj formi. odbranu ili op{tu bezbjednost. odmah dostaviti sve podatke koje posjeduju organi uprave i koji bi mogli omogu}iti javnosti preduzimawe mjera za spre~avawe ili smawewe {tete koja proizilazi iz odre|ene opasnosti. Zahtjev za pristup informacijama o `ivotnoj sredini mo`e biti odbijen ukoliko bi objavqivawe datih informacija imalo {tetan uticaj na: . Zahtjev za davawe informacija o `ivotnoj sredini bi}e odbijen: . . Obrazovnim planovima za za{titu `ivotne sredine unapre|uje se obrazovawe i svijest javnosti o za{titi `ivotne sredine u nastavnom i vannastavnom programu. Jedinica lokalne samouprave prikupqa podatke o mawim postrojewima. . vjerskim zajednicama. U slu~aju neposredne opasnosti po qudsko zdravqe ili `ivotnu sredinu. ili se odnosi na informaciju koja se ti~e unutra{wih odnosa organa uprave. nadle`ni organ uprave }e dati uputstva podnosiocu zahtjeva gdje mo`e dobiti potrebne informacije. avgust 2002. u kojem u~estvuje lice radi za{tite svojih prava propisanih ovim zakonom. U takvim slu~ajevima. ka`wavawa.ukoliko je informacija dostupna javnosti u drugoj formi. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine propisuje metodologiju i na~in vo|ewa registra iz stava 1.

Organi uprave mogu odlukom propisati taksu za davawe informacija. u skladu sa Zakonom o op{tem upravnom postupku. Ako se odbija pristup informacijama koje se odnose na emisije u `ivotnu sredinu. ovog ~lana. koja }e u~estvovati u raspravama i da obezbjede informacije o ciqevima wihovog zahtjeva za izdavawe ekolo{ke dozvole prije nego {to taj zahtjev podnesu. Ove tra`ene informacije }e sadr`avati slijede}e: . organ uprave mo`e na zahtjev zainteresovane javnosti da produ`i ovaj rok jo{ za 30 dana. Organ uprave }e odobriti pristup informaciji o `ivotnoj sredini ako se takva informacija mo`e izdvojiti od informacija koje su izuzete od objavqivawa propisanog stavom u alineji 3.o stawu `ivotne sredine.mogu}nosti za u~e{}e javnosti.povjerqivost informacija koje se ti~u trgovine i industrije. . u najkra}em vremenskom roku. . .vremenu i mjestu predvi|ene javne rasprave.organima uprave od kojih se mogu dobiti bitne informacije i kod kojih javnost mo`e izvr{iti pristup bitnim informacijama. tj.postupcima procjene uticaja projekata na `ivotnu sredinu (poglavqe IX ovog zakona). Takse za pru`awe informacija ^lan 34.~iwenici da je data djelatnost podlo`na entitetskom ili prekograni~nom postupku procjene uticaja na `ivotnu sredinu. izme|u ostalog o: . . fizi~kih i tehni~kih karakteristika predlo`ene aktivnosti/djelatnosti ukqu~uju}i procjenu o~ekivanih rezidijuma/taloga i emisija. Organ uprave }e obezbijediti da javnost bude obavije{tena o odluci odmah nakon dono{ewa. avgust 2002.organima uprave ili bilo kog drugog zvani~nog organa kome se mogu podnijeti primjedbe i pitawa kao i vremenski rok za podno{ewe primjedbi ili pitawa. informacije koje su dostupne u vrijeme postupka u~e{}a javnosti. Organi uprave }e primijeniti odredbe ovog ~lana i na odluke o predlo`enim djelatnostima koje nisu navedene u ~lanu 1.`ivotnu sredinu na koju se informacije odnose. Ako organ uprave ne posjeduje tra`ene informacije du`an je u najkra}em roku proslijediti zahtjev organu uprave za koji smatra da ima tra`ene informacije i da o tome obavijesti podnosioca zahtjeva. organ uprave }e na zahtjev zainteresovane javnosti.prava intelektualne svojine. .prirodi mogu}e odluke ili nacrtu odluke.opis mjera koje su predvi|ene za spre~avawe i/ili smawewe tih uticaja ukqu~uju}i osnovnih alternativnih rje{ewa prou~enih od strane podnosioca zahtjeva i .pokretawu postupka.predvi|enom postupku. nadle`ni organ uprave u pisanoj formi obavje{tava podnosioca zahtjeva o odbijawu pristupa informaciji u roku od osam dana od podno{ewa zahtjeva za pristup informaciji. Ako se odbije pristup informaciji. pravo lica na zakonito su|ewe i mogu}nost organa da sprovedu krivi~nu ili drugu istragu. . gdje je takva povjerqivost za{ti}ena zakonom kako bi se za{titili legitimni ekonomski interesi. . U~e{}e javnosti u odlukama o posebnim djelatnostima ^lan 35. Zainteresovana javnost }e biti obavje{tena prije o vremenu po~etka postupka izvo|ewa dokaza. ovog ~lana. Zainteresovana javnost mo`e. .Strana 7 . {to ne uti~e na pravo da se odbije objavqivawe odre|enih informacija. i koje mogu imati zna~ajan uticaj na `ivotnu sredinu. ukoliko bi pristup tra`enoj informaciji imao {tetan uticaj na odbranu zemqe. Organ uprave }e obezbijediti da tekst odluke bude objavqen. Nakon pokretawa upravnog postupka. . analize ili mi{qewa koje smatra bitnim za datu djelatnost. informacije o emisijama koje su bitne za za{titu `ivotne sredine ne smiju se otkrivati. U slu~aju izuzetno slo`enih pitawa. Informacije koje se daju po zahtjevu ^lan 36.opis zna~ajnih uticaja predlo`ene djelatnosti na `ivotnu sredinu. podsticati podnosioce zahtjeva za izdavawe ekolo{ke dozvole da navede zainteresovanu javnost.organima uprave koji su odgovorni za dono{ewe odluke. osnov za odbijawe }e se kratko obrazlo`iti uzimaju}i u obzir da objavqivawe informacija nije od javnog interesa. ukqu~uju}i dostupne informacije o: . u roku od 30 dana od dobijawa informacija iz stava 1. Rok se mo`e produ`iti za jo{ osam dana zbog slo`enosti informacije. . .osnovne izvje{taje i stru~na mi{qewa koja su pripremili organi uprave. omogu}iti besplatan uvid u sve informacije koje su bitne za dono{ewe odluke. 24. U pokrenutim postupcima.tok pravde. . Obavje{tewe }e sadr`ati upozorewe da se u roku od 30 dana od dana obavje{tavawa moraju podnijeti dokazi i ~iwenice koje se ti~u datog slu~aja.Subota. zainteresovana javnost }e biti obavje{tena putem sredstava javnog informisawa o slijede}em: . . s tim da }e podnosilac zahtjeva biti obavje{ten o razlozima produ`ewa. Nadle`ni organ uprave mo`e odlu~iti da se ne}e primijeniti odredba ovog zakona.predlo`enim aktivnostima/djelatnostima i zahtjevu za izdavawe ekolo{ke dozvole kome }e biti donesena odluka. Rok za davawe informacija ra~una se od dana kada je podnosilac zahtjeva podnio zahtjev za pristup informaciji organu uprave koji je zahtjev proslijedio. u pisanoj formi podnijeti primjedbe. kao i razlozi na kojima se ona zasniva. .interese tre}eg lica koje je obezbijedilo tra`ene informacije a da na to nije bilo obavezno i ukoliko to lice ne da saglasnost sa otkrivawem datog materijala. Organ uprave }e.postupcima izdavawa ekolo{kih dozvola za postrojewa koja prelaze pragove propisane podzakonskim aktom. propisa}e se poseban iznos takse. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . U ovom okviru. gdje je to mogu}e.opis lokacije. Za slu~ajeve u kojima organ uprave mora da sprovede istra`ivawe ili neke druge aktivnosti na koje nije obavezan zakonom. informacije. kao {to su mjesta uzgoja rijetkih vrsta. i . . Nadle`no ministarstvo }e obezbijediti u~e{}e javnosti u: . . Organi uprave koji namjeravaju da uvedu takse za davawe informacija stavi}e na uvid podnosiocima zahtjeva cjenovnik sa iznosima taksi koje mogu biti uvedene.povjerqivost li~nih podataka i/ili dokumente koji se odnose na fizi~ka lica u slu~aju da ta lica nisu dala saglasnost za otkrivawe datih informacija javnosti gdje je ta povjerqivost predvi|ena zakonom. i stavom 2.

NADLE@NOSTI Nadle`nosti Narodne skup{tine u oblasti za{tite `ivotne sredine ^lan 39. te usmjerava i uskla|uje rad ministarstava nadle`nih za za{titu `ivotne sredine. kao i iskustva ste~ena u oblasti za{tite. Vlada je du`na da primjeni/ugradi standarde koji se odnose na za{titu `ivotne sredine.obavqa poslove za{tite `ivotne sredine. odnosno pravo podno{ewa tu`be sudu shodno odredbama Zakona o op{tem upravnom postupku. . koje je suprotno odredbama propisa vezanih za za{titu `ivotne sredine. .udru`ewa za za{titu `ivotne sredine.nau~nih krugova imenovanih u Vije}e od strane predsjednika Akademije nauka koji su srazmjerno zastupqeni.za ostvarivawe prava i izvr{avawe obaveza proiza{lih iz me|unarodnih sporazuma iz oblasti za{tite `ivotne sredine. kori{}ewa i razvoja `ivotne sredine. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine obavqa slijede}e poslove: . Ministarstva dostavqaju Vije}u svoje planove koji se odnose na izradu propisa i programa politike u okviru svojih nadle`nosti radi zauzimawa stavova i davawa mi{qewa na iste. 24. Vlada je nadle`na. Vije}e obrazuje Vlada kao posebno tijelo koje ima konsultativnu i savjetodavnu ulogu. .da kontroli{e kori{}ewe tih sredstava. . .odobrava sredstva za ostvarivawe ciqeva vezanih za `ivotnu sredinu. avgust 2002. Vije}e se sastoji od 15 ~lanova i to iz: . u ciqu pru`awa savjeta Vladi i ministru nadle`nom za pitawa za{tite `ivotne sredine. Nadle`nosti Vlade Republike Srpske u oblasti za{tite `ivotne sredine ^lan 40. obrazuje se Savjetodavno vije}e za za{titu `ivotne sredine (u daqem tekstu: Vije}e). izdavawe ekolo{kih dozvola u skladu sa odredbama ovog zakona i drugim propisima koji se odnose na `ivotnu sredinu.rukovodi poslovima uprave u oblasti za{tite `ivotne sredine. . . te unapre|uje primjenu tehnologija i postrojewa koji su prihvatqivi za `ivotnu sredinu. . kao {to su. i procjewuje wihovo izvr{avawe svake dvije godine na osnovu izvje{taja Vlade o stawu `ivotne sredine.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Pristup pravdi Subota. ima pravo podno{ewa `albe drugostepenom organu.uspostavqa i rukovodi sistemom informisawa o `ivotnoj sredini. nau~ne i stru~ne osnove za za{titu `ivotne sredine. uputstva.da predla`e Narodnoj skup{tini Republike Srpske prijedlog strategije za{tite `ivotne sredine i podnosi Narodnoj skup{tini izvje{taj o stawu `ivotne sredine. odluke i druge akte za izvr{avawe zakona iz oblasti za{tite `ivotne sredine i stara se za unapre|ewe sistema organa dr`avne uprave za za{titu `ivotne sredine. .vr{i upravni nadzor nad radom organa jedinica lokalne samouprave za za{titu `ivotne sredine. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine je kopredsjedavaju}i Vije}a. i dr. Predstavnici zainteresovane javnosti koji su u~estvovali u prvostepenom postupku imaju pravo da ulo`e `albu na prvostepene odluke organa uprave. Pri izradi drugih planova i programa.. VII . . kao i pri uspostavqawu razvojnih ciqeva. Vije}e zauzima stavove o programima i drugim pitawima vezanim za za{titu `ivotne sredine i iste dostavqa Vladi i nadle`nom resornom ministarstvu.sprovodi interese za{tite `ivotne sredine dono{ewem zakona.u~estvuje u izradi programa i planova koji se odnose na kori{}ewe prirodnih resursa a u~estvuje i u izradi i ostvarivawu posebnog plana za pitawa za{tite `ivotne sredine. . odnosno da pokrenu postupak pred sudom radi ocjene zakonitosti. ovog ~lana zainteresovana javnost ima pravo pokretawa sudskog postupka kako bi osporila odre|eno ~iwewe ili ne~iwewe koje vr{i fizi~ko lice ili organ uprave. te da promovi{e poboq{awe stawa `ivotne sredine. U ciqu ostvarivawa {ire dru{tvene. . Pored ocjena zakonitosti odluka navedenih u stavu 1. Postupak pred drugostepenim organom i sudski postupak se smatraju hitnim postupcima. . da je neosnovano odbijen.da donosi pravilnike. . . a vr{i i nadzor nad poslovima koje obavqaju organi uprave na lokalnom nivou.priprema zakone i druge propise i op{te akte.da izvr{ava zakone. monitoring i nadzor. ^lan 38.Strana 8 .da promovi{e proizvodwu na ekolo{ki prihvatqiv na~in. Narodna skup{tina Republike Srpske u oblasti za{tite `ivotne sredine nadle`na je da: . da ukloni posqedice {tete nastale po `ivotnu sredinu i nadoknadi tro{kove prouzrokovane nastankom {tete.organizacija i ustanova koji zastupaju stru~ne i ekonomske interese.sprovodi sprovo|ewe zakonske obaveze po pitawu `ivotne sredine. ^lan 37. U slu~aju vanrednih doga|aja koji mogu izazvati naro~ito {tetne posqedice po `ivotnu sredinu. Nadle`nosti Ministarstva u oblasti za{tite `ivotne sredine ^lan 42. da na wega nije u potpunosti ili pravilno odgovoreno. i u tom pogledu ispuwava zahtjeve koji se odnose na za{titu `ivotne sredine. Vije}e u~estvuje u ocjewivawu strate{kih procjena `ivotne sredine i nacrta koji slu`e kao osnova za strate{ku procjenu `ivotne sredine. . Vlada Republike Srpske u oblasti za{tite `ivotne sredine nadle`na je: . Vlada imenuje predsjedavaju}eg Vije}a iz reda ~lanova Vije}a na godinu dana.utvr|uje nadle`nost Vlade i organa lokalne samouprave u oblasti za{tite `ivotne sredine. Savjetodavno vije}e za za{titu `ivotne sredine Republike Srpske ^lan 41. kao i za implementaciju odluka nadle`nog me|uentitetskog tijela.analizira i ocjewuje stawe `ivotne sredine i aktivnosti za{tite `ivotne sredine.usvaja strategiju za{tite `ivotne sredine i druge planove neophodne za o~uvawe interesa za{tite `ivotne sredine. . Funkcioner koji rukovodi organom uprave }e obezbijediti da svako lice koje smatra da wegov zahtjev za davawe informacija nije razmatran. kao i . druge propise i op{te akte i sprovodi politiku Republike u oblasti za{tite `ivotne sredine. ukoliko ova nadle`nost nije prenesena na organe lokalne samouprave.

Uloga javnog tu`ioca ^lan 45. proizvoda i tehnologija.Subota. . da u roku od 30 dana da svoje primjedbe. . Planski dokumenti za za{titu `ivotne sredine sadr`e: . entitetske vlade zakqu~uju me|uentitetski sporazum.aktivnosti i zadatke koji se trebaju obaviti radi ostvarivawa planiranih ciqeva. kao i podnijeti tu`bu radi naknade {tete nastale vr{ewem te djelatnosti. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 .Strana 9 .kao i redoslijed ostvarivawa planiranih aktivnosti i zadataka s utvr|enim rokovima. Lokalni programi za{tite `ivotne sredine moraju biti uskla|eni sa Republi~kim strate{kim planom.izvr{avaju poslove i zadatake iz svoje nadle`nosti propisane zakonima i podzakonskim aktima donesenim na osnovu wih u oblasti za{tite `ivotne sredine.podatke o sada{wem stawu `ivotne sredine.Republi~ki strate{ki plan za{tite `ivotne sredine (u daqem tekstu: Republi~ki strate{ki plan). . a lokalne programe sprovode op{tinski.subjekte planirawa. kao i sadr`aje takvih instrumenata. U ministarstvima se bira savjetnik za pitawa za{tite `ivotne sredine. Svi planski dokumenti za{tite `ivotne sredine donose se na period od {est godina. avgust 2002. vazduha i prirode. Dono{ewe republi~kog strate{kog plana ^lan 50. O planirawu uop{te ^lan 47. Vlada dostavqa Narodnoj skup{tini na razmatrawe i dono{ewe. . svake dvije godine. Savjetnik za pitawa za{tite `ivotne sredine u Ministarstvu nadle`nom za za{titu `ivotne sredine je nosilac aktivnosti i koordinira radom savjetnika za pitawa za{tite `ivotne sredine u ostalim ministarstvima u procesu ujediwewa interesa za{tite `ivotne sredine. Na osnovu usvojenog nacrta republi~kog strate{kog plana. na na~in i pod uslovima propisanim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona. Radi planirawa za{tite `ivotne sredine na nivou Bosne i Hercegovine.ciqeve koji se moraju ostvariti u planiranom periodu. VII .odre|uje ekolo{ki klasifikacioni sistem supstanci. Republi~ki strate{ki plan sadr`i: . koji se donose na osnovu posebnih zakona. Mjere za{tite `ivotne sredine utvr|ene planskim dokumentima o za{titi `ivotne sredine moraju biti uskla|ene sa ekonomskim. Republi~ki strate{ki plan sprovode nadle`ni republi~ki organi uprave i organizacije. odnosno gradovi su du`ni da pripreme i donesu programe za{tite `ivotne sredine u periodu od {est godina u skladu sa republi~kim strate{kim planom. Vlada priprema u roku od 60 dana prijedlog plana i dostavqa ga Narodnoj skup{tini na razmatrawe i usvajawe. koji su od interesa i u nadle`nosti op{tine. . .republi~ke strate{ke dokumente o za{titi voda. . . U slu~aju nastanka {tete ili postojawa opasnosti po `ivotnu okolinu javni tu`ilac ima pravo podnijeti tu`bu radi zabrane ili ograni~ewa djelatnosti. sa nazna~enim planiranim izvorima finansirawa. i izdaje dozvole za distribuciju i kori{}ewe istih. Nacrt republi~kog strate{kog plana priprema i izra|uje ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine i dostavqa Savjetodavnom vije}u.sredstva i metode za ostvarivawe postavqenih ciqeva. .na~ela i smjernice za za{titu `ivotne sredine. Po isteku roka iz stava 1. Lokalni programi ^lan 51. Odgovornosti organa lokalne samouprave ^lan 44. naro~ito za slijede}e oblasti: . Vlada u roku od 30 dana dostavqa nacrt republi~kog strate{kog plana Narodnoj Skup{tini na razmatrawe i usvajawe. upravqawa otpadom i drugim sastavnim komponentama `ivotne sredine i uticajima na `ivotnu sredinu.u~estvuju u postupcima izdavawa dozvola za djelatnosti koje imaju direktan uticaj na `ivotnu sredinu. Op{tine. . Prijedlog republi~kog strate{kog plana sa obrazlo`ewem.~isto}a `ivotne sredine na toj lokaciji. .organizuje poslove koji imaju za ciq spre~avawe ili smawewe {tetnih posqedica po `ivotnu sredinu. .izdaju ekolo{ke dozvole na na~in propisan odredbama ovog zakona kao i odredbama drugih propisa koji se odnose na za{titu `ivotne sredine. Na osnovu podnesenih izvje{taja skup{tine mogu izmijeniti ili dopuniti odgovaraju}e planske dokumente (rebalans). Organi lokalne samouprave u oblasti za{tite `ivotne sredine obavqaju slijede}e poslove: .PLANIRAWE ZA[TITE @IVOTNE SREDINE Sistem planirawa ^lan 46. odnosno grada. op{tina i gradova kao i ostalim planovima razvoje svih sektora privrede. Savjetnik za pitawa za{tite `ivotne sredine ^lan 43.Programi za{tite `ivotne sredine op{tina i gradova (u daqem tekstu: lokalni programi). U Republici Srpskoj se donose slijede}i planski dokumenti o za{titi `ivotne sredine: . socijalnim i prostornim planskim dokumentima o razvoju Republike. odnosno gradski organi uprave i organizacije. Elementi planskih dokumenata ^lan 48. ovog zakona. . Republi~ki strate{ki plan ^lan 49.nazna~ena podru~ja u kojima su potrebni posebni instrumenti za za{titu `ivotne sredine. ovog ~lana izra|eni nacrt Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine dostavqa Vladi Republike Srpske. 24.op{te elemente za za{titu i upravqawe `ivotnom sredinom iz ~lana 55. O sprovo|ewu odre|enih planskih dokumenata za{tite `ivotne sredine podnose se izvje{taji skup{tinama koje su donijele planske dokumente. Lokalni programi za{tite `ivotne sredine sadr`e dugoro~ne mjere i aktivnosti za{tite `ivotne sredine.

ovog ~lana sa dokazima. nadle`no ministarstvo dostavqa nadle`nim organima i zainteresovanim licima radi davawa mi{qewa i primjedbi. opisivawe i analizu direktnih i indirektnih uticaja nekog projekta na slijede}e elemente i faktore: .opis predvi|enih mjera kako bi se sprije~ile. namjeni i veli~ini projekta. odnosno stanovni{tvo.me|udjelovawe faktora navedenih u alinejama jedan. . odnosno odluka ne bude donesena.upravqawe zelenim povr{inama i lokalnim prirodnim za{ti}enim podru~jima. . kori{}ewe vode. odnosno odluke. . odnosno grada. ovog ~lana. Uz zahtjev za dono{ewe rje{ewa o odobrewu za gra|ewe. organa uprave nadle`nog za zdravqe i za{titu prirode na ~ijoj teritoriji se projekat predla`e.za znatne promjene na projektima iz stava 1. Podzakonskim aktom utvr|uju se projekti za koje je uvijek potrebna procjena uticaja na `ivotnu sredinu. upotreba energije. veleprodaje. vazduh. ovog ~lana i dostavqa je uz nacrt propisa ili odluke wenom donosiocu. odnosno odlukom. Strate{ku procjenu uticaja na `ivotnu sredinu pribavqa predlaga~ propisa ili odluke iz stava 1. Preduze}a donose programe upravqawa za{titom `ivotne sredine u okviru svojih potreba i interesa.lokalno upravqawe energijom. Planski dokumenti preduze}a ^lan 52. npr. zajedno sa mi{qewem Savjetodavnog vije}a za za{titu `ivotne sredine.stepen do kojeg namjeravani propis ili odluka mo`e pozitivno ili negativno uticati na stawe `ivotne sredine. Uz zahtjev iz stava 1. nadle`no ministarstvo pribavqa saglasnost lokalnog organa uprave nadle`nog za urbanizam. .podaci koji su potrebni za identifikaciju i procjenu osnovnih uticaja na `ivotnu sredinu. ako propis. Projekti podlo`ni procjeni uticaja na `ivotnu sredinu ^lan 58. Strate{ka procjena ^lan 53. odnosno odluku. avgust 2002.kolike su mogu}nosti nadle`nih organa uprave da sprovedu propis. vodu.tretirawe otpada na teritoriji grada.drena`a buji~nih voda. Prilikom dono{ewa propisa i odluka. smawile ili ukoliko je mogu}e sanirale zna~ajne nepovoqne posqedice.opis projekta koji sadr`i informacije o lokaciji.kolika bi {teta mogla nastati po `ivootnu sredinu. 24. . prikupqawe. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine odlu~uje o dono{ewu procjene uticaja na `ivotnu sredinu. .Strana 10 . .za{tita od buke. dostavqa se: .snabdijevawe vodom za pi}e.u kojoj mjeri su povoqni uslovi za uvo|ewe mjera namjeravanim propisom. a koje mogu {tetno uticati na kvalitet `ivotne sredine odnosno neku od komponenti `ivotne sredine i qudsko zdravqe.izvod iz planskog akta. . podnosilac zahtjeva mora dostaviti ovjerenu kopiju odobrene studije o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu. Zakonom }e se propisati obaveza da su odre|ena preduze}a du`na da donesu programe upravqawa za{titom `ivotne sredine ili druge planske dokumente o za{titi `ivotne sredine. floru i faunu.organizovawe lokalnog transporta.za prestanak rada postrojewa i ru{ewe objekata iz stava 1.tretirawe. Strate{ka procjena uticaja na `ivotnu sredinu sadr`i: .qude. .materijalna dobra i kulturno nasqe|e. odnosno odluke i strate{koj procjeni uticaja na `ivotnu sredinu. Procjena uticaja na `ivotnu sredinu podrazumijeva: utvr|ivawe. . zajedno sa nacrtom propisa. . kao i projekti podlo`ni procjeni uticaja na `ivotnu sredinu ukoliko nadle`ni organ tako odlu~i dono{ewem odluke o procjeni. .PROCJENA UTICAJA NA @IVOTNU SREDINU Ciq procjene uticaja na `ivotnu sredinu ^lan 55. . . Kad odlu~uje o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu. ^lan 56. Uz zahtjev za dono{ewe odluke o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu za projekte navedene u prethodnom ~lanu ovog zakona. . ^lan 54. koja se namjerava donijeti.za projekte ~iji rast proizvodwe. Nadle`ni organi za procjenu uticaja na `ivotnu sredinu ^lan 57. klimu i prostor. . emisije ili proizvodwa otpada u zadwih deset godina prelazi 25% i . koje donosi Vlada ili skup{tina op{tine. . ^lan 59.zemqi{te. odnosno odluku. ovog ~lana. ugostiteqstva. vibracija i zaga|enosti vazduha nastale kao rezultat aktivnosti javnosti i javnih usluga. IX . potrebno je pribaviti strate{ku procjenu uticaja na `ivotnu sredinu. Procjena uticaja na `ivotnu sredinu potrebna je: . op{tinskih postrojewa. Strate{ku procjenu uticaja na `ivotnu sredinu izra|uje pravno lice koje ima licencu nadle`nog ministarstva. dva i tri.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. kori{}ewe prostora. te primjedbe i sugestije me|uentitetskog tijela. . . Savjetodavno vije}e mo`e zahtijevati pomo} stru~waka da se izvr{i detaqna procjena uticaja na `ivotnu sredinu za odre|eni propis.kratak pregled alternativa koje je dao obra|iva~/podnosilac zahtjeva za projekat sa osnovnim razlozima zbog kojih su date alternative izabrane uzimaju}i u obzir uticaj na okolinu. Savjetodavno Vije}e du`no je da u roku od 90 dana donese mi{qewe o nacrtu propisa. drena`a i pre~i{}avawe kanalizacije na teritoriji grada. . Strate{ka procjena uticaja na `ivotnu sredinu dostavqa se Savjetodavnom vije}u za pitawa za{tite `ivotne sredine.

ministar }e preduzeti sve neophodne mjere kako bi obezbjedio da nadle`ni organi i javnost mogu uzeti u~e{}a u procjeni prekograni~nih uticaja na `ivotnu sredinu. odnosno da bi projekat mogao u znatnoj mjeri ugroziti `ivotnu sredinu.opis projekta sa dostupnim informacijama o mogu}em prekograni~nom uticaju. nadle`nim organima iz ~lana 63. Kada ovla{}ena institucija za izradu studije ima saznawa da }e neki projekat vjerovatno imati zna~ajan uticaj na `ivotnu sredinu druge dr`ave izradi}e posebno poglavqe o studiji o uticaju projekta na `ivotnu sredinu. Uz zahtjev se podnose: . . Po prijemu zahtjeva. Ovla{}ena institucija je du`na.kada dr`avu na to obavezuju me|unarodni ugovori i na osnovu bilateralnih sporazuma. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . ^lan 61. Javnu raspravu vodi predstavnik nadle`nog organa. 35. avgust 2002. Studija o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu ne}e se odobriti ukoliko se: . snosi}e podnosilac zahtjeva. Odluka o odbijawu zahtijeva za odobrewe studije o procjeni uticaja dostavqa se: . uva`avaju}i primjedbe upu}ene od strane podnosioca zahtjeva organima iz ~lana 53.nadle`nom me|uentitetskom organu i ostalim zainteresovanim licima.Subota. podmiriti iz sredstava Fonda za za{titu `ivotne sredine. . Detaqi o postupcima izrade studije za projekte sa mogu}im me|uentitetskim uticajem mogu biti odre|eni sporazumom izme|u entiteta koji se zakqu~uje uz konsultaciju nadle`nog me|uentitetskog tijela za za{titu `ivotne sredine.podnosiocu zahtjeva. Nadle`ni organ dostavqa nacrt studije o uticaju na `ivotnu sredinu podnosiocu zahtjeva.dodatne informacije propisane podzakonskim aktom. stav 2. dok }e se tro{kovi koji proizilaze iz stava 5. Postupak procjene uticaja na `ivotnu sredinu ^lan 60. Kada ovla{}ena institucija za izradu studije o uticaju ima saznawa da }e neki projekat vjerovatno imati zna~ajan uticaj na `ivotnu sredinu drugog entiteta. izraditi nacrt studije o uticaju na `ivotnu sredinu saglasno uputstvu ministra nadle`nog za za{titu `ivotne sredine. nadle`no ministarstvo }e. . . . . stav 3. Ovla{}ena institucija }e kona~nu studiju o uticaju na `ivotnu sredinu izraditi u roku od 30 dana po zavr{etku javne rasprave. proslijediti datoj dr`avi/entitetu posebno poglavqe studije o uticaju na `ivotnu sredinu i bitne podatke koji se ti~u datog postupka.kada postoji vjerovatno}a da }e projekat imati zna~ajan uticaj na `ivotnu sredinu drugog entiteta. Nadle`no ministarsgvo obavje{tava i poziva javnost na raspravu o nacrtu studije putem sredstava javnog informisawa da u roku od 30 dana po zavr{etku javne rasprave dostave nadle`nom organu pismene primjedbe na nacrt. stav 2.rok u kome }e se dr`ava/drugi entitet na koje projekat mo`e imati uticaja. Pravila koja se odnose na procjenu uticaja na `ivotnu sredinu primjewuju se i u slu~ajevima: .informacije propisane ~lanom 36. i javnosti. Ukoliko se sazna za projekat koji se odvija u drugoj dr`avi/entitetu koji mo`e imati zna~ajne posqedice po `ivotnu sredinu na teritoriji Republike Srpske. 24. izradi}e posebno poglavqe u studiji o mogu}im uticajima projekta na `ivotnu sredinu drugog entiteta. izjasniti da li `eli da u~estvuje u postupku procjene uticaja na `ivotnu sredinu. stav 1. stav 2. iska`e svoju namjeru da u~estvuje u postupku procjene uticaja na `ivotnu sredinu. . Javna rasprava ^lan 62. Vjerovatno}a prekograni~nih uticaja na `ivotnu sredinu ^lan 63. reciprociteta ili drugih razloga. Odluka o procjeni uticaja dostavqa se podnosiocu zahtjeva i svim licima navedenim u ~lanu 64.informacije o odluci koja mo`e biti donesena. . Ukoliko dr`ava/drugi entitet koja je obavje{tena. nadle`ni organ je obavezan u daqwem roku od 15 dana zakqu~iti ugovor sa ovla{}enim institucijama o izradi studije o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu u skladu sa smjernicama i uputstvima datim u podzakonskom aktu kojeg donosi ministar.utvrdi da bi projekat mogao izazvati znatno zaga|ivawe `ivotne sredine. Odobravawe studije o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu ^lan 64. i drugim zainteresovanim licima (~l. Nadle`ni organ organizuje javnu raspravu o nacrtu studije u op{tini koja je najbli`a lokaciji datog projekta. Tro{kove koji proizilaze iz stavova 2-4.) ostavqaju}i im rok od 30 dana od dana primawa nacrta studije za davawe primjedbi. Sva ostala lica koja prisustvuju javnoj raspravi }e imati priliku da daju svoje primjedbe na na~in koji odredi predstavnik nadle`nog organa. Nadle`no ministarstvo }e drugom entitetu/dr`avi na koju mo`e biti uticaja dostaviti obavijest koja sadr`i: . Nadle`no ministarstvo }e omogu}iti u~e{}e predstavnika javnosti iz dr`ave/drugog entiteta na koje projekat mo`e imati uticaja u javnoj raspravi. U roku od {est mjeseci od dobijawa odluke o procjeni uticaja mo`e se podnijeti zahtjev nadle`noj instituciji za izradu studije o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine odobrava studiju o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu u roku od 30 dana od dana dobijawa izra|ene studije o uticaju na `ivotnu sredinu.nadle`nim organima. Nadle`ni organ priprema zapisnik sa javne rasprave u roku od tri dana nakon odr`avawa.ustanovi da projekat nije u skladu sa me|unarodnim obavezama dr`ave po pitawu za{tite `ivotne sredine. Nakon izrade kona~ne studije.utvrdi da projekat nije u skladu sa planom za{tite `ivotne sredine na dr`avnom i entitetskom nivou. Nadle`no ministarstvo }e tako|e preduzeti sve neophodne mjere kako bi obezbjedilo da primjedbe organa uprave i javnosti do|u do nadle`nih organa dr`ave/drugog entiteta iz koje poti~u prekograni~ni uticaji na `ivotnu sredinu. u roku od 90 dana od dana zakqu~ewa ugovora. . Odluka se objavquje na na~in propisan ovim zakonom. Stru~waci i predstavnici zainteresovanih op{tina }e prisustvovati javnoj raspravi i ima}e priliku da iska`u svoje stavove. nadle`no ministarstvo }e sa predstavnicima dr`ave na koju projekat mo`e imati uticaja pristupiti konsultacijama.Strana 11 Rok za dostavqawe mi{qewa i primjedbi je 30 dana od dana prijema zahtjeva.

Osnovne obaveze odgovornog lica ^lan 67. . voda. ovog zakona.opis ostalih mjera radi uskla|ivawa sa osnovnim obavezama odgovornog lica. Ako ne postoji poseban uslov za izdavawe ekolo{ke dozvole (postrojewe nije navedeno u podzakonskom aktu).izbjegavaju produkciju otpada. smawewe emisija iz postrojewa. . Zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole mora biti dostupan javnosti radi davawa mi{qewa. Va`ewe studije o procjeni uticaja produ`i}e se za naredne dvije godine ukoliko je do propu{tawa roka iz prethodnog stava do{lo zbog nea`urnosti organa.dokumentacije u registru/katastru o zaga|enosti `ivotne sredine. ove dozvole }e biti izdate zajedno sa ekolo{kom dozvolom. ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi postrojewe.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. Ekolo{ka dozvola se izdaje i za zna~ajne promjene u radu postrojewa. Kontrola se sprovodi putem: . da: . . Organi nadle`ni za izdavawe posebnih dozvola ukqu~uju se u postupak izdavawa ekolo{ke dozvole.opis alternativnih rje{ewa. a odgovorno lice ove dokaze podnosi uz zahtjev nadle`nom organu. mirisa. nadle`ni organ }e prilikom izdavawa urbanisti~ke saglasnosti/dozvole za gradwu za namjeravani projekat tra`iti ispuwewe uslova propisanih stavom 1. u postupcima iz stava 1.se preduzimaju neophodne mjere nakon prestanka rada postrojewa da bi se izbjegao bilo kakav rizik od zaga|ewa i da bi se lokacija na kojoj se postrojewe nalazi vratilo u zadovoqavaju}e stawe. Obavje{tewe i javno objavqivawe moraju sadr`avati: . .osnovne razloge na kojima je odluka zasnovana. . ovog ~lana. . itd. zapo~eti postupci izdavawa dozvola iz stava 1.opis stawa lokacije na kojoj se postrojewe nalazi.sadr`inu odluke. rada i prestanka rada postrojewa. Ovi uslovi moraju biti ispuweni prilikom dono{ewa ekolo{ke dozvole.opis postrojewa i aktivnosti (plan. zemqi{te) kao i identifikacija zna~ajnih uticaja na `ivotnu sredinu. {to zna~i da su ispuweni svi standardi kvaliteta `ivotne sredine koji su bitni za lokaciju postrojewa naro~ito oni koji se ti~u za{tite zemqi{ta i vode. tehnologija i drugih tehnika za spre~avawe.sanacionih mjera za spre~avawe zaga|enosti.preduzmu sve odgovaraju}e preventivne mjere tako da se sprije~i zaga|ewe i da se ne prouzrokuje zna~ajnije zaga|ewe. . Zahtjev mora sadr`avati i ostale dokaze radi dobijawa dozvola propisanih posebnim zakonima koje }e biti izdate zajedno sa ekolo{kom dozvolom. U slu~aju prekograni~nog uticaja. Nadle`no ministarstvo svakih pet godina vr{i reviziju izdatih ekolo{kih dozvola. . ili ukoliko to nije mogu}e. vode i zemqi{ta. . tehni~ki opis rada. 24. donesenim na osnovu ovog zakona. . .opis predlo`enih mjera. ovog ~lana moraju biti zavr{eni. X . .ne ugro`avaju niti ometaju zdravqe qudi i ne predstavqaju nesnosnu/pretjeranu smetwu za qude koji `ive na podru~ju uticaja postrojewa ili za okolinu zbog emisija supstanci. Aktivnosti ili postrojewa koja ugro`avaju ili mogu ugroziti `ivotnu sredinu ili koja imaju ili mogu imati negativan uticaj na `ivotnu sredinu stavqaju se pod poseban re`im kontrole.opis mjera planiranih za pra}ewe emisija unutar podru~ja i wihov uticaj. U~estvovawe nadle`nog ministarstva u postupcima davawa dozvola ^lan 65.uslova propisanih za dobijawe ekolo{ke dozvole.IZDAVAWE EKOLO[KIH DOZVOLA I SPRE^AVAWE NESRE]A VE]IH RAZMJERA ^lan 66. Tro{kove produ`ewa va`ewa studije o procjeni uticaja snosi organ iz stava 1.Strana 12 .opis izvora emisija iz postrojewa. U roku od tri godine nakon izrade studije o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine u~estvuje u postupku izdavawa odobrewa za gra|ewe za projekte koji su podlo`ni procjeni uticaja na `ivotnu sredinu. Podzakonskim aktom }e se propisati pravila za dono{ewe ekolo{ke dozvole.opis mjera za spre~avawe produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji produkuje postrojewe.redovne inspekcijske kontrole i . . . . ovog ~lana predstavqaju op{tu obavezu odgovornog lica koje treba ispuniti tokom izgradwe.opis osnovnih i pomo}nih sirovina. nadle`no ministarstvo prosqe|uje odluku drugom entitetu/dr`avi na koju projekat mo`e imati uticaja. .). avgust 2002. . Postrojewa moraju da budu izgra|ena i da rade tako Uslovi dati u stavu 1. Ekolo{ka dozvola ima za ciq visok nivo za{tite `ivotne sredine u cjelini preko za{tite vazduha.se energetski i prirodni resursi efikasno koriste. Zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole ^lan 69. Dokaze iz stava 1. Zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole treba da sadr`i: . pazi da li su se okolnosti u kojima je vo|en postupak procjene uticaja na `ivotnu sredinu promijenile i kontroli{e da li su ispuweni uslovi odre|eni u studiji o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu.se preduzimaju neophodne mjere za spre~avawe nesre}a/akcidenata i ograni~avawe wihovih posqedica. buke.opis prirode i koli~ine predvi|enih emisija iz postrojewa u sve dijelove `ivotne sredine (vazduh. vibracija ili toplote ili saobra}aja iz postrojewa ili prema postrojewu. ovog ~lana. Nadle`no ministarstvo. ovog ~lana. posebno mjera nakon zatvarawa postrojewa. Ukoliko je posebnim zakonom propisano dono{ewe drugih dozvola za postrojewa. navedena su postrojewa koja mogu biti izgra|ena i pu{tena u rad samo ukoliko imaju ekolo{ku dozvolu koju donosi organ propisan ~lanom 70. Podzakonskim aktom. .posebnih obaveza i uslova propisanih za ove aktivnosti ili postrojewa (~lan 75. . . ovog ~lana moraju da pripreme ovla{}ene institucije. Ekolo{ka dozvola ^lan 68.).ime i adresu odgovornog lica i adresu lokacije na kojoj se postrojewe nalazi.

dodatne mjere }e se odrediti radi izdavawa dozvole (npr.ukoliko je zaga|ewe koje stvara dato postrojewe toliko zna~ajno da postoje}e grani~ne vrijednosti emisije propisane u dozvoli moraju biti razmotrene ili nove vrijednosti moraju biti unesene u dozvolu. urbanisti~ku saglasnost: . nadle`no ministarstvo primi dokaze o tome da postrojewe mo`e imati negativan uticaj na `ivotnu sredinu na podru~ju Republike Srpske. me|uentitetskom i me|udr`avnom nivou. .) zahtijevaju stro`ije uslove od onih koji se posti`u primjenom najboqih raspolo`ivih tehnologija.Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine za velika i sredwa postrojewa iznad pragova koji su propisani podzakonskim aktom i za postrojewa koja su navedena u okviru odredbi o spre~avawu nesre}a ve}ih razmjera.ukoliko bezbjednost odvijawa rada i aktivnosti zahtijeva kori{}ewe drugih tehnologija. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . odnosno koja nisu propisana podzakonskim aktom. Izdavawe ekolo{ke dozvole. spre~avawe nesre}a velikih razmjera ^lan 70. Lica koja `ive na podru~ju drugog entiteta imaju ista prava da u~estvuju u ovom postupku. Detaqi o postupcima vezanim za projekte koji }e imati me|uentitetske prekograni~ne uticaje mogu biti odre|eni sprazumima. drugoj dr`avi u isto vrijeme kada postane dostupan javnosti. ili ukoliko druga dr`ava ili entitet tako zahtijeva.. Ukoliko rad nekog postrojewa mo`e da izazove zna~ajne negativne posqedice na podru~ju druge dr`ave ili entiteta. primjewiva}e se odredbe ovog zakona. Ovakvi sporazumi se donose uz mi{qewe nadle`nog me|uentitetskog tijela. avgust 2002. Nadle`ni organ ponovo razmatra i mijewa ekolo{ku dozvolu. Postoje}a postrojewa ^lan 74. Ekolo{ka dozvola sadr`i: . vode. itd. u okviru procesa izdavawa dozvole koji se sprovodi u drugoj dr`avi ili entitetu. ukoliko ona nije potrebna. Lica koja `ive u drugom entitetu i na koje rad postrojewa mo`e da ima negativne posqedice mogu imati svojstvo stranke u postupku. .. Ministar }e odrediti rokove za podno{ewe zahtjeva za izdavawe ekolo{ke dozvole za odre|ene vrste postrojewa putem podzakonskih akata.mjere za upravqawe otpadom koje proizvodi postrojewe. Za postrojewa za koja je potrebna ekolo{ka dozvola ili na koja se odnose odredbe u vezi sa kontrolom opasnosti od nesre}a velikih razmjera nadle`nni su slijede}i organi: . Odgovorno lice uvijek mora predo~iti nadle`nom organu. Za postrojewa koja su dobila odobrewe za gra|ewe i dozvolu za rad bez ekolo{ke dozvole. Prekograni~ni uticaji ^lan 73.ukoliko je do{lo do zna~ajnih promjena u najboqim raspolo`ivim tehnologijama koje omogu}uju zna~ajno smawewe emisija bez ve}ih tro{kova ili .).mjere za uslove `ivota u vanrednim situacijama. moraju se obezbijediti ekolo{ke dozvole do 2008. . da je preduzeo neophodne mjere propisane ovim zakonom. nadle`no ministarstvo }e informisati stanovni{tvo koje `ivi na tom podru~ju i pru`iti mogu}nost da iznesu svoje mi{qewe. nadle`ni organ mora nalo`iti odgovornom licu da mu dostavi program poboq{awa/prilago|avawa za postrojewe sa mjerama i vremenskim rokovima za prilago|avawe postrojewa osnovnim obavezama utvr|enim ovim zakonom. 24. ili. Na promjene u radu postoje}ih postrojewa.Strana 13 Zahtjev se objavquje putem sredstava javnog informisawa. . ograni~ewe radnih sati. odnosno postrojewa koja su ispod utvr|enih pragova propisanih podzakonskim aktom.lokalni organ uprave nadle`an za za{titu `ivotne sredine za mawa postrojewa. . Mi{qewe se mo`e dati najkasnije u roku od 30 dana od dana wegovog objavqivawa.grani~ne vrijednosti emisija za zaga|uju}e materije koje moraju biti zasnovane na najboqim raspolo`ivim tehnologijama. . nadle`ni organ ne}e izdati dozvolu. Ponovno razmatrawe i izmjena dozvola ^lan 71. . Ukoliko izmjene postrojewa radi prilago|avawa uslovima iz oblasti za{tite `ivotne sredine prouzrokuju potpunu promjenu postrojewa. Spre~avawe i kontrola nesre}a velikih razmjera ^lan 72.Subota. vazduha. Odgovorno lice postrojewa u kojem su prisutne opasne supstance mora preduzeti sve preventivne mjere neophodne za spre~avawe nesre}a ve}ih razmjera i ograni~iti wihov uticaj na qude i `ivotnu sredinu. Ukoliko. godine. Ukoliko ovi uslovi nisu ispuweni. a posebno prilikom inspekcijskog nadzora. uzimaju}i u obzir wihovu mogu}nost zaga|ivawa. Dozvola posebno sadr`i osnovne obaveze odgovornog lica i uslove propisane zakonima ~ije odredbe se primjewuju na dato postrojewe.uslove za za{titu zemqi{ta. Odgovorno lice za postrojewa za koje je izdata ekolo{ka dozvola mora redovno da obavje{tava nadle`ni organ o rezultatima pra}ewa emisija i bez odlagawa da prijavi svaku slu~ajnu ili nepredvi|enu nezgodu ili akcident koji zna~ajno uti~u na `ivotnu sredinu i dostavqa nadle`noj instituciji sve podatke i infomacije potrebne da bi se ispunili uslovi propisani za izvje{tavawa na entitetskom. organi nadle`ni za izdavawe ekolo{kih dozvola. prije stupawa na snagu ovog zakona. mawe zaga|uju}ih goriva. Podaci koje dostavqa odgovorno lice ^lan 75.uslove za dovo|ewe na minimum prekograni~nog zaga|ewa. Nadle`ni organ je du`an u roku od 60 dana da od dana prijema zahtjeva izda ekolo{ku dozvolu.zahtjeve za pra}ewe emisija uz odre|ivawe metodologije i u~estalosti mjerewa. Detaqne informacije u vezi prekograni~nih uticaja rada postrojewa na drugu dr`avu }e biti odre|ene u bilateralnim sporazumima sklopqenim sa drugim dr`avama. . zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole bi}e dostavqen drugom entitetu putem nadle`nog organa. biqnog i `ivotiwskog svijeta. vazduha. Nadle`ni organ mo`e izmijeniti ekolo{ku dozvolu na zahtjev lica koje `ivi na podru~ju na kojem rad postrojewa mo`e imati negativan uticaj. kao i ona lica koja `ive na podru~ju gdje postrojewe treba da se gradi. Ukoliko standardi o kvalitetu `ivotne sredine (vode.

Informisawe o nesre}ama ^lan 76. upravqawa sistema sigurnosti. u slu~aju da ga je neophodno izmijeniti ili izmijeniti periodi~ni izvje{taj bez odlagawa.da su odgovaraju}a bezbjednost i pouzdanost ukqu~ene u projektovawe. Kada se takva postrojewa identifikuju. Odgovorno lice vr{i reviziju izvje{taja o bezbjednosnom stawu svakih pet godina. ponovqene i izmijewene najmawe svake pete godine. radi izrade spoqa{wih planova intervencije za mjere koje }e se preduzeti izvan postrojewa. ovog ~lana }e zabraniti upotrebu ili pu{tawe u pogon postrojewa ili dijelova postrojewa ukoliko postoje ozbiqni nedostaci kod mjera koje odgovorno lice preduzima za spre~avawe ili ubla`avawe nesre}a ili ukoliko odgovorno lice nije dostavilo obavje{tewe.da su politika spre~avawa nesre}a ve}ih razmjera i sistem bezbjednosnog upravqawa za weno sprovo|ewe po~eli da se sprovode. kao i o adekvatnom pona{awu u slu~aju nesre}e. Izvje{taj o procjeni opasnosti podnosi se nadle`nom ministarstvu. Svrha izrade planova intervencije je: . avgust 2002.hitne mjere koje su preduzete.da se prenesu neophodne informacije javnosti i nadle`nim slu`bama i organima koji se nalaze u datom podru~ju. . Izvje{taj sadr`i izmjewenu listu opasnih supstanci prisutnih u datom postrojewu. u saradwi sa me|uentitetskim tijelom. ^lan 81. izvje{taj se mijewa i ranije ili na inicijativu odgovornog lica ili na zahtijev nadle`nog organa iz razloga {to se ~iweni~no stawe izmijenilo ili su se pojavile nove tehnologije u vezi pitawa bezbjednosti. Promjene na postrojewu ^lan 78.podatke potrebne za procjenu uticaja nesre}e na qude i `ivotnu sredinu.da su napravqeni unutra{wi planovi intervencija koji pru`aju informacije za dono{ewe spoqnog plana. a za postoje}a postrojewa u roku od dvije godine od stupawa na snagu ovog zakona. . ovog ~lana o mjerama predvi|enim za ubla`avawe posqedica nesre}e i spre~avawe pojave novih.da se primjewuju mjere koje su neophodne za za{titu ~ovjeka i `ivotne sredine od uticaja nesre}a ve}ih razmjera. ukoliko je to neophodno. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine du`no je da vodi evidenciju i vr{i izmjene u registru postrojewa. Izvje{taj o procjeni opasnosti mora biti dostupan javnosti. . . Obaveze Ministarstva nadle`nog za za{titu `ivotne sredine ^lan 80. pripremawa izve{taja o procjeni opasnosti i unutra{wih planova intervencija u vanrednim situacijama. Na osnovu obavje{tewa koja se podnose.da se omogu}i restauracija i ~i{}ewe `ivotne sredine nakon nesre}a ve}ih razmjera. kao i da vodi registar nesre}a ve}ih razmjera koje su prijavqene. . Unutra{wi i spoqa{wi planovi intervencija moraju biti primijeweni bez odlagawa u slu~aju nesre}a ve}ih razmjera ili u slu~aju pojave nekontrolisane nezgode koja bi mogla dovesti do ve}e nesre}e. donosi akt kojim propisuje na~in izrade i sadr`aj izve{taja o bezbjednosonom stawu. Ministar. Na osnovu izvje{taja o procjeni opasnosti. 24. Odgovorno lice postrojewa mora da obavijesti Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine o nesre}i ve}ih razmjera i dostavi slijede}e podatke: . Za nova postrojewa zajedno sa zahtjevom za izdavawe dozvola propisanih ovim ili drugim zakonima. Izvje{taj o procjeni opasnosti ^lan 77.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota.da su rizici od pojave ve}ih nesre}a identifikovani i da su preduzete neophodne mjere za identifikovawe takvih nesre}a i ograni~avawe wihovih posqedica. Pravno lice je du`no da izradi i pripremi unutra{wi plan intervencije koji sadr`i mjere koje }e se preduzeti u postrojewu u slu~aju nesre}a ve}ih razmjera i dostaviti ga nadle`nom organu za upravqawe u vanrednim situacijama.opasne supstance koje su prisutne. .da kontroli{u nesre}e tako da se wihove posqedice svedu na najmawu mogu}u mjeru i da se ograni~i {tetan uticaj po qude. ovog ~lana moraju raditi na informisawu javnosti i dostavqawu informacija nadle`nom organu radi pripreme spoqnih planova intervencije. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine du`no je identifikovati postrojewa ili grupe postrojewa kod kojih vjerovatno}a ili mogu}nost pojave posqedica prozrokovane nesre}om ve}ih razmjera mogu biti pove}ane zbog blizine lokacije ili blizine takvih postrojewa kao i da izvr{i identifikaciju supstanci. odgovorno lice mora. Nadle`no ministarstvo iz stava 1. Pravna i fizi~ka lica ovakvih postrojewa koja su utvr|ena stavom 1. Odgovorno lice je du`no dostaviti informacije o mjerama procjene opasnosti licima na koje nesre}a ve}ih razmjera uzrokovana kvarom na postrojewu mo`e imati uticaja. . U slu~aju promjena na postrojewu ili koli~ini opasnih supstanci koje mogu biti uzrok ve}ih nesre}a. Za postrojewa u kojima su opasne supstance prisutne u propisanim koli~inama. Ove informacije }e se razmatrati svake tre}e godine ili ukoliko je to neophodno. izve{taj o stawu bezbjednosti ili neku drugu tra`enu informaciju u navedenom roku. .Strana 14 . Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine mora obezbijediti razmjenu informacija koje }e omogu}iti odgovornim licima takvih postrojewa da uzmu u obzir prirodu i ukupni rizik nastao zbog pojave nesre}a ve}ih razmjera prilikom izrade planova spre~avawa ve}ih nesre}a. promijeniti politiku spre~avawa nesre}a ve}ih razmjera ili izvje{taj o stawu bezbjednosti. Odgovorno lice mora da obavijesti nadle`no lice organ iz stava 1. . Informacije moraju biti dostupne javnosti. Unutra{wi i spoqa{wi planovi intervencije ^lan 82. `ivotnu sredinu i imovinu. odgovorno lice mora da napravi izvje{taj o stawu bezbjednosti iz kojeg se vidi: . Izve{taj mora sadr`avati dovoqno informacija da bi nadle`no ministarstvo prilikom izrade prostornih planova bilo u mogu}nosti da odredi lokacije za nove djelatnosti u blizini postoje}ih postrojewa. funkcionisawe i odr`avawe postrojewa.okolnosti nesre}e. . gradwu. Informacija o procjeni opasnosti ^lan 79. a kada je to potrebno.

Mora se voditi ra~una o udaqenostima izme|u postrojewa iz stava 1. ovog ~lana. a u drugom stepenu Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine.pravila za vo|ewe postupka izdavawa ekolo{kih dozvola. odnosno spoqa{wi plan intervencije uzimaju}i u obzir promjene do kojih je do{lo u radu postrojewa ili u planovima intervencije. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine priprema prijedlog podzakonskog akta iz stava 1. Poslove inspekcije za{tite `ivotne sredine u prvom stepenu obavqa op{tinski.Subota. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. odnosno izvr{enim mjerewima. odnosno gradski organ uprave nadle`an za za{titu `ivotne sredine.uslove koje mora ispuwavati ovla{}ena institucija za pripremu dokumentacije koja je propisana ovim zakonom. avgust 2002. Inspekcijski nadzor nad sprovo|ewem odredaba ovog zakona i drugih propisa donesenih na osnovu wega vr{e op{tinski. rje{ewem }e narediti mjere i rok za wihovo otklawawe. a posebno kod odre|ivawa prostora namijewenog za nova postrojewa i promjene koje }e nastati na postoje}im postrojewima i nove gra|evine (saobra}ajnice. utvr|enom stawu i preduzetim. vr{i Miniistarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine. odnosno gradski i republi~ki organi uprave nadle`ni za poslove za{tite `ivotne sredine. . XII . Op{tinski inspektor za za{titu `ivotne sredine postavqa se uz saglasnost Ministarstva nadle`nog za za{titu `ivotne sredine. . svako u okviru svojih nadle`nosti. . Standardi za postrojewa ^lan 85. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine utvr|uje podzakonskim aktom standarde za vrste postrojewa ili djelatnosti u skladu sa najboqim raspolo`ivim tehnologijama i savremenim nau~nim dostignu}ima kako bi se uticaji postrojewa na `ivotnu sredinu sprije~ili ili sveli na najmawu mogu}u mjeru. Inspektor za za{titu `ivotne sredine u vr{ewu inspekcijskog nadzora koristi odredbe utvr|ene zakonom o dr`avnoj upravi i ovim zakonom. ovog ~lana i stambenih naseqa. radnim podru~jima i postrojewima radi sprovo|ewa kontrole na licu mjesta. {to se posti`e putem: . SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 .uspostavqawa grani~nih vrijednosti emisija za zaga|uju}e materije. na osnovu ovog zakona. Pravno lice ~iji rad podlije`e nadzoru du`no je omogu}iti sprovo|ewe inspekcijskog nadzora. Za republi~kog inspektora za{tite `ivotne sredine mo`e biti postavqeno lice sa zavr{enom visokom stru~nom spremom tehni~kih ili prirodnih nauka. uzimati uzorke i sprovoditi mjerewa. 24. . Upravni nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu wega. monitoring i podno{ewe izvje{taja. dokumentaciju i preno{ewe podataka nadle`nim organima. ^lan 90. Inspektori mogu kontrolisati sva dokumenta.posebne uslove koji se ti~u dokumenata koji se podnose tokom postupka izdavawa ekolo{ke dozvole. vlasnik postoje}eg postrojewa i nadle`ni organ moraju voditi ra~una o potrebi primjene dodatnih tehni~kih mjera za{tite. javnih mjesta i podru~ja posebne prirodne osjetqivosti za kojima postoji poseban interes.Strana 15 Odgovorno lice ili nadle`no ministarstvo je du`no u periodu od tri godine provjeriti i ukoliko je neophodno. izmijeniti unutra{wi. Primjerak zapisnika dostavqa se pravnom licu kod kojeg je vr{en inspekcijski nadzor u roku od 15 dana. ^lan 88. .NADZOR Upravni nadzor ^lan 86. . XI . Standardi se primjewuju i na postoje}a postrojewa.standarde kvaliteta `ivotne sredine. odnosno vr{iti kontrolu na svim mjestima gdje postoji mogu}nost ugro`avawa `ivotne sredine. Kod izrade i dono{ewa planova prostornog ure|ewa moraju se uzeti u obzir ciqevi spre~avawa nesre}a ve}ih razmjera i ograni~avawe wihovih posqedica. odnosno gradskog inspektora za za{titu `ivotne sredine mogu postaviti lica sa visokom {kolskom spremom odgovaraju}eg smijera.uslove u vezi sa izdavawem ekolo{kih dozvola za posebne vrste postrojewa. dati na uvid potrebnu dokumentaciju i pru`iti sve potrebne podatke i obavje{tewa. Propisi iz stava 1. javna mjesta) u blizini stambenih naseqa. ili u novim tehnolo{kim saznawima.mjerewa i podno{ewe izvje{taja o emisijama. . a posebno u vezi sa najboqim raspolo`ivim tehnologijama i grani~nim vrijednostima emisija i tehni~kim mjerama u skladu sa pravilima za uspostavqawe standarda. ovog ~lana propisuje se vremenski rok za prilago|avawe i opremawe postoje}ih postrojewa. standarde i publikacije Evropske unije. uzimaju}i u obzir potencijal zaga|ivawa i tehnologije kojima raspola`e postoje}e postrojewe.postavqawem uslova za mjerewa.UTVR\IVAWE USLOVA ZA POSTROJEWA I STANDARDA ZA KVALITET @IVOTNE SREDINE Propisi/podzakonski akti ^lan 84. O izvr{enom nadzoru. a ako smatra da je povredom u~iweno krivi~no djelo ili prekr{aj. Da se ne bi pove}ao rizik po qude ili `ivotnu sredinu. Ukoliko je inspektor prilikom vr{ewa inspekcijskog nadzora utvrdio nepravilnosti kojima je povri- . Planovi prostornog ure|ewa ^lan 83. ^lan 89. relevantne metode. Ako inspektor utvrdi da je povrije|en zakon ili drugi propis. Inspektori za{tite `ivotne sredine imaju prava na nesmetan pristup svim prostorijama.odre|ivawa tehnolo{kih i operativnih uslova za postrojewa. uporedne standarde drugih zemaqa i nau~ne publikacije. dok se za op{tinskog. inspektor je du`an da sa~ini zapisnik. donosi podzakonske akte kojim propisuje: . ovog ~lana donose se na osnovu preporuka me|uentitetskog tijela za za{titu `ivotne sredine i standarde koje utvr|uje zavod za standardizaciju. Podzakonskim aktima iz stava 1. . Inspekcijski nadzor ^lan 87. inspektor }e podnijeti prijavu nadle`nom organu. uzimaju}i u obzir postoje}e me|unarodne standarde. ure|aje i materijale koji se nalaze u pogonu i postrojewima.dodatne odredbe za spre~avawe nesre}a ve}ih razmjera.

pi}e. na na~in koji omogu}ava dobrovoqno u~e{}e pravnih i fizi~kih lica.Strana 16 . organizacija za pitawe za{tite `ivotne sredine. Izbor grupa proizvoda i ekolo{ki kriterijumi tih grupa se utvr|uju nakon konsultacija sa predstavnicima zainteresovanih grupa iz oblasti industrije. Eko-oznaka se dodjequje na osnovu zahtjeva kojeg podnose proizvo|a~. toksi~ni za reprodukciju. objektivne i periodi~ne procjene djelovawa takvih elemenata i . farmaceutske ili medicinske ure|aje. ^lan 96. sve dok se ne izvr{i dodjela oznake. Eko-oznaka se dodjequje za proizvode i usluge. ili koji su kancerogeni. Eko-oznaka je amblem koji se utvr|uje posebnim propisima. .prikupqawe informacija o unapre|ewu u oblasti za{tite `ivotne sredine. kao i upotrebe proizvoda sa smawenim uticajem na `ivotnu sredinu u toku ukupnog perioda trajawa tog proizvoda.sistemati~ne. ili da wihova uobi~ajena primjena mo`e biti opasna za potro{a~a. 24. ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine propisuje sistem dodjele oznaka.da se znatan dio prodajne koli~ine proizvoda te grupe nalazi u prodaji za kona~nu potro{wu i upotrebu. te pru`awa odgovaraju}ih informacija javnosti. ^lan 94. Oznaka se dodjequje na period od tri godine. Nadle`ni organ du`an je da uspostavi inspekcijski nadzor u stalni sistem kontrole za postrojewa i pogone koje koriste opasne materije. kontrola koju vode organi za procjenu uticaja }e biti uskla|ena sa pomenutom kontrolom. Podzakonskim aktom ure|uje se sistem za upravqawe i kontrolu `ivotne sredine kao i uslovi u~e{}a u tom sistemu i postupak za evidentirawe u registru. obaveze. ukqu~uju}i kori{}ewe energije i prirodnih resursa. u odnosu na ukupan `ivotni ciklus proizvoda. grupa proizvoda mora ispuwavati slijede}e uslove: . Sistem dodjele eko-oznaka se uspostavqa radi podsticawa izrade. Ukoliko postrojewe mora da pro|e postupak procjene uticaja na `ivotnu sredinu. Ukoliko utvr|ene nepravilnosti nisu otklowene u datom roku. ^lan 97. Eko oznaka se ne mo`e koristiti. da izna|u konkurentne prednosti. ili su mutageni. ili preparate.da u toku jedne ili vi{e faza ukupnog `ivotnog ciklusa proizvoda ima va`an uticaj na `ivotnu sredinu na globalnom ili regionalnom planu. Na rje{ewe inspektora mo`e se ulo`iti `alba Ministarstvu nadle`nom za za{titu `ivotne sredine ali ista ne odla`e izvr{ewe rje{ewa. uvoznik. trgovine.da je zastupqena u znatnoj mjeri u prodaji i prometu na tr`i{tu. Podzakonskim aktom iz stava 1. postupke i resurse bilo koje organizacije za utvr|ivawe i sprovo|ewe sistemskih mjera za za{titu `ivotne sredine. Podzakonskim aktom donijetim na osnovu ovog zakona. potro{a~kih organizacija. od izbora grupa proizvoda i wihovog ekolo{kog kriterija. Pod grupom proizvoda podrazumijeva se bilo koja vrsta proizvoda ili usluga koji imaju sli~ne svrhe i koji se kao takvi izjedna~avaju u smislu upotrebe i zapa`awa od strane potro{a~a. marketinga.da predstavqa veliku mogu}nost uticaja na `ivotnu sredinu u smislu poboq{awa `ivotne sredine putem izbora potro{a~a i daju podsticaj proizvo|a~ima. Eko-oznake se ne mogu stavqati na supstance. Uticaji na `ivotnu sredinu se utvr|uju na osnovu ispitivawa me|usobnog djelovawa proizvoda sa `ivotnom sredinom. bezbjednosnim i ekolo{kim zahtjevima. Glavni ciqevi ovog sistema su da se izvr{i procjena i unapre|ivawe djelatnosti u okviru za{tite `ivotne sredine. Posebnim propisima uredi}e se dodjela eko-oznaka za hranu. ~iji proizvodi i usluge zadovoqavaju zahtjeve ovog sistema. Ovaj ugovor sadr`i i odredbe koje se odnose na povla~ewe ovla{}ewa za kori{}ewe oznake. ~lana 94. du`an je donijeti rje{ewe kojim }e nalo`iti otklawawe nedostataka u odre|enom roku. proizvodwe. snabdjeva~ uslugama i trgovac. niti se mo`e pozivati na eko-oznaku pri reklamirawu. . Pravila postupaka utvr|uju se podzakonskim aktom. . Nadle`ni organ zakqu~uje ugovor sa podnosiocem zahtjeva za eko-oznaku kojim su utvr|eni uslovi kori{}ewa oznake. Podzakonskim aktima }e se utvrditi nadle`ni organ koji vr{i upravqawe sistemom eko-oznaka. se odre|uju tro{kovi postupka dodjele i takse za kori{}ewe oznaka koju pla}a podnosilac zahtjeva za dodjelu eko-oznake.SISTEM EKO-OZNA^AVAWA I UPRAVQAWA @IVOTNOM SREDINOM ^lan 92. . Nadle`ni organ mora izraditi program kontrole po kojem }e se predvidjeti najmawe jedan pregled godi{we za postrojewe u kojem su prisutne opasne materije. ^lan 95.uspostavqawe i sprovo|ewe sistemskih mjera za za{titu `ivotne sredine. ^lan 93. ukqu~uju}i i skladi{tewe opasnih materija radi kontrole upravqawa sigurnosnim sistemom i sprovo|ewa plana spre~avawa nesre}a velikih razmjera. kao i radi boqe informisanosti potro{a~a o uticaju proizvoda na `ivotnu sredinu. a nakon dodjele se mo`e koristiti samo za onu vrstu proizvoda za koju je dodijeqena. Sistem upravqawa `ivotnom sredinom obuhvata organizacionu strukturu. utvr|ene propisima. Eko-oznaka se mo`e dodijeliti za proizvode koji su u skladu sa osnovnim ekolo{kim uslovima i kriterijem eko-oznaka koji se uspostavqa prema grupi proizvoda. ili onima koji pru`aju usluge. je|en zakon ili drugi propis donesen na osnovu zakona. avgust 2002. Odluku o dodjeli oznake donosi nadle`ni organ. do dodjele eko-oznake i zakqu~ivawa ugovora koji se odnosi na uslove za upotrebu oznake. Osnovni elementi ovog sistema su slijede}i: . koji su ozna~eni kao veoma toksi~ni i opasni po `ivotnu sredinu. Sistem dodjele mora biti u skladu sa postoje}im i novonastalim zdravstvenim. odnosno pravnog lica koje obavqa djelatnost. programa i sistema upravqawa od strane organizacija. kao i da se nastavi sa stalnim i neprekidnim unapre|ivawem operacionih djelatnosti u okviru za{tite `ivotne sredine. koji prima zahtjev nakon {to provjeri da li su ispo{tovani zahtjevi ekolo{kih kriterijuma za te grupe proizvoda. Da bi bila uvr{tena u ovu vrstu ozna~avawa. XIII . inspektor }e donijeti rje{ewe o zabrani rada postrojewa. Zainteresovane grupe same biraju svoje predstavnike zavisno od grupe proizvoda o kojima se radi. ^lan 91. kao ni na proizvode koji se izra|uju procesima za koje postoji vjerovatno}a da su izrazito opasni po ~ovjeka ili `ivotnu sredinu.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. nude}i proizvode koji odgovaraju sistemu ekooznaka i .

Subota, 24. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Broj 53 - Strana 17

Organizacije koje ispuwavaju uslove za ukqu~ivawe u takav sistem moraju se registrovati kao jedinice koje mogu u~estvovati u sistemu. Nadle`ni organ propisan aktom iz stava 1. ovog ~lana vr{i registraciju date organizacije, preduze}a na osnovu ekolo{ke izjave, propisane istim aktom. Da bi se mogla registrovati u ovom sistemu, organizacija, preduze}e mora ispuwavati slijede}e zahtjeve: - usvojiti sistemske mjere za za{titu `ivotne sredine, koja osim {to moraju biti u skladu sa odre|enim zakonskim zahtjevima koji se odnose na pitawa `ivotne sredine, moraju obuhvatati obaveze koje imaju za ciq opravdano stalno unapre|ivawe u oblasti za{tite `ivotne sredine, u smislu smawivawa {tetnog uticaja na `ivotnu sredinu do nivoa koji odgovara ekonomski izvodqivoj primjeni odgovaraju}ih najboqih raspolo`ivih tehnologija; - vr{iti ekolo{ke preglede; - uvesti program za za{titu `ivotne sredine i sistem upravqawa `ivotne sredine primjenqiv za sve aktivnosti na tom mjestu; program za{tite `ivotne sredine ima za ciq ostvarivawe obaveza sadr`anih u sistemskim mjerama za{tite i poboq{awa `ivotne sredine, i unapre|ivawe rada na tom planu; - sprovoditi kontrolu i doprinositi kontroli u pogledu za{tite `ivotne sredine; - uspostaviti ciqeve na najvi{em nivou odgovaraju}eg sistema upravqawa koji su usmjereni na stalno unapre|ivawe rada u oblasti za{tite `ivotne sredine, u smislu odre|ivawa kontrole, i revidirati programe za za{titu `ivotne sredine kako bi se omogu}ilo ostvarivawe ciqeva na tom mjestu; - pripremiti ekolo{ku izjavu, koja se objavquje javno; - imati sistemske mjere za za{titu `ivotne sredine, program, sistem upravqawa, izvr{iti pregled ili postupak kontrole i ekolo{ke studije, ili provjeriti da li ekolo{ke studije odgovaraju odre|enim zahtjevima nezavisnih verifikatora; - proslijediti ekolo{ku izjavu nadle`nom organu. Dobrovoqni sporazumi ^lan 98. Lica koja zastupaju odre|ene interese grupa mogu}ih zaga|iva~a ili pojedinih zaga|iva~a mogu zakqu~iti sporazume sa nadle`nim organima radi zadovoqavawa ekolo{kih zahtjeva na ekolo{ki prihvatqiv i ekonomski efikasan na~in. Podzakonskim aktima bi}e propisani uslovi i postupak za dobrovoqni sporazum i u skladu sa uslovima utvr|enim ovim zakonom. ^lan 99. Kod zakqu~ivawa dobrovoqnog sporazuma moraju se uzeti u obzir slijede}e smjernice i uslovi: - uspostavqawe procesa konsultacija, u kojem bi zainteresovane grupacije – sve relevantne poslovne asocijacije ili preduze}a, udru`ewa za za{titu `ivotne sredine, lokalni i drugi organi mogli dati svoje sugestije o nacrtu sporazuma; - ugovor je obavezuju}i za obe strane i predvi|a jasan okvir, te mo`e obuhvatiti i sankcije koje su primjewive u slu~aju nepo{tivawa ugovora; - ciqevi ugovora izra`avaju se broj~anim iznosima; - uspostavqawe ciqa i odre|ivawe roka pristupa sporazumu; - definisawe sporazuma na na~in na koji se odvija monitoring; - sporazumi se objavquju u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”.

XIV - FINANSIRAWE ZA[TITE @IVOTNE SREDINE I EKONOMSKI INSTRUMENTI Buxet Republike Srpske ^lan 100. U buxetu Republike Srpske obezbje|uju se sredstva za: - podr{ku u ostvarivawu zadataka koji proizilaze iz obaveza i odgovornosti prema me|unarodnoj zajednici iz oblasti za{tite `ivotne sredine; - suzbijawe {tete po `ivotnu sredinu, u slu~aju kada se ne mo`e primijeniti odgovornost za izazivawe {tete odre|enom licu; - tro{kove spre~avawa ili otklawawa {tete po `ivotnu sredinu koja zahtijeva neposrednu intervenciju; - podr{ku mjerama u ciqu za{tite `ivotne sredine, naro~ito u oblasti razvoja i funkcionisawa informativnog sistema, kontrole od strane javne uprave, obrazovawa i {irewa informacija, istra`ivawa i aktivnosti javnosti koje se odnose na za{titu `ivotne sredine. Fond za za{titu `ivotne sredine ^lan 101. Fond za za{titu `ivotne sredine (u daqem tekstu: Fond) osniva se zakonom s ciqem prikupqawa i distribucije finansijskih sredstava za za{titu `ivotne sredine na podru~ju Republike Srpske, a koristi}e se naro~ito za slijede}e namjene: -podr{ka u ostvarivawu zadataka koji proizilaze iz obaveza i odgovornosti prema me|unarodnoj zajednici iz oblasti za{tite `ivotne sredine; - suzbijawe {tete po `ivotnu sredinu u slu~aju kada se ne mo`e primjeniti odgovornost za izvr{avawe {tete odre|enom licu; - tro{kovi spre~avawa ili otklawawa {tete po `ivotnu sredinu koja zahtjeva neposrednu intervenciju; - podr{ka mjerama u ciqu za{tite `ivotne sredine, naro~ito u oblasti razvoja i finansirawa informativnog sistema, obrazovawa i {irewa informacija, istra`ivawa i aktivnosti javnosti koje se odnose na za{titu `ivotne sredine; - unapre|ivawe razvoja ekonomske strukture koja je povoqna za `ivotnu sredinu; - o~uvawe za{ti|enih prirodnih podru~ja; - unapre|ivawe ekolo{ke svjesti javnosti i istra`ivawe `ivotne sredine. XV - GRA\ANSKA ODGOVORNOST ZA [TETU NANESENU @IVOTNOJ SREDINI ^lan 102. Radi spre~avawa nano{ewa {tete `ivotnoj sredini i obezbje|ewa adekvatne naknade, ovim zakonom se utvr|uje odgovornost za djelatnosti opasne za `ivotnu sredinu u oblasti za{tite `ivotne sredine, sanaciju {tete nanesene `ivotnoj sredini, teret dokazivawa, pristup informacijama o odgovornim licima, pravila za davawe prava nevladinim organizacijama i du`nost odgovornih lica da nadoknade {tetu. Odgovornost u odnosu na djelatnosti ^lan 103. Pravno lice, koje se bavi djelatno{}u opasnom po `ivotnu sredinu, odgovorno je za {tetu nanesenu tom djelatno{}u qudima, imovini i `ivotnoj sredini. Djelatnosti opasne po `ivotnu sredinu su one djelatnosti koje predstavqaju zna~ajan rizik za qude, imovinu ili `ivotnu sredinu. Opasne djelatnosti po `ivotnu sredinu su: - upravqawe lokacijama koje su opasne za `ivotnu sredinu,

Strana 18 - Broj 53

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Subota, 24. avgust 2002.

- osloba|awe geneti~ki modifikovanih organizama i - osloba|awe mikroorganizama. Pod opasnim lokacijama se podrazumijevaju: rudnici, nalazi{ta nafte ili rafinerije, postrojewa za snabdijevawe plinom i taqewe, termolektrane, koksne pe}i, postrojewa za proizvodwu i obradu metala i minerala, hemijska postrojewa, postrojewa za tretman, spaqivawe i skladi{tewe otpada, postrojewa za tretman otpadnih voda, klaonice, bojare i ko`are, postrojewa za proizvodwu papira, brane i gasovodi ili naftovodi. “Geneti~ki modifikovani organizmi” su bilo koje biolo{ke jedinke sposobne za reprodukciju ili preno{ewe geneti~kog materijala. “Mikroorganizmi” su mikrobiolo{ke jedinke, }elijske ili bez}elijske, sposobne za replikaciju ili preno{ewe geneti~kog materijala. Ukoliko vi{e lica na istoj lokaciji obavqa opasnu djelatnost, onda snose zajedni~ku odgovornost za {tete. Izuzeci od odgovornosti ^lan 104. Pravno lice se osloba|a odgovornosti za {tetu prouzrokovanu: - ratom, gra|anskim ratom ili nekom posebnom prirodnom pojavom, - od strane tre}eg lica ~ija je namjera bila nano{ewe {tete ili - zbog posebnih naredbi i mjera nadle`nih organa, koje su direktno prouzrokovale {tetu. Odgovornost je iskqu~ena i ukoliko pravno lice doka`e da je primijenilo odgovaraju}e mjere za{tite koje su okolnosti zahtijevale, kako bi sprije~ilo ili ubla`ilo {tetu. Pretpostavka uzro~nosti ^lan 105. Ukoliko je djelatnost opasna za `ivotnu sredinu zbog specifi~nih okolnosti slu~aja i mo`e prouzrokovati {tetu, pretpostavqa se da je {teta nastala tom djelatno{}u. Djelatnost koja prouzrokuje {tetu procjewuje se na osnovu na~ina rada, kori{}enih postrojewa, vrste i koncentracije materija koje se upotrebqavaju ili nastaju tom djelatnosti, geneti~ki modifikovanih organizama ili mikroorganizama, meteorolo{kih uslova kao i vremena i mjesta nastanka {tete. Pretpostavka se odbacuje ukoliko odgovorno lice doka`e da nije prouzrokovalo {tetu ili ukoliko doka`e da je vjerovatnije da je {teta prouzrokovana vr{ewem neke druge djelatnosti. Pravo na informisawe ^lan 106. Svako ko tvrdi da je pretrpio {tetu nekom djelatno{}u opasnom po `ivotnu sredinu, mo`e zahtijevati podatke o oklonostima radi dokazivawa da je ta djelatnost prouzrokovala {tetu. Pravno lice, protiv kojeg je podnesena tu`ba za naknadu {tete, ima pravo na informacije od drugog pravnog lica. Finansijske garancije ^lan 107. Pravno lice, koje obavqa djelatnost opasnu po `ivotnu sredinu, du`no je putem osigurawa ili na drugi na~in obezbijediti sredstva za nadoknadu eventualne {tete.

[teta nanesena `ivotnoj sredini ^lan 108. Ukoliko je opasna djelatnost prouzrokovala {tetu `ivotnoj sredini, pravno lice treba da nadoknadi tro{kove procjene {tete i tro{kove mjera za vra}awe u prija{we stawe. Zahtjev za naknadu {tete obuhvata i tro{kove mjera za spre~avawe ili ubla`avawe {tete nanesene `ivotnoj sredini kao i visinu naknade za {tetu licima i imovini koja su pogo|ena tim djeltanostima. Naknada za izazvanu {tetu ^lan 109. Ukoliko {teta nanesena `ivotnoj sredini ne mo`e da se sanira odgovaraju}im mjerama tada je lice koje je prouzrokovalo {tetu odgovorno za naknadu u visini vrijednosti uni{tenog dobra. Visina naknade treba biti pribli`na ekonomskoj i ekolo{koj vrijednosti uni{tenog dobra iz `ivotne sredine. Ukoliko se ta vrijednost ne mo`e utvrditi uobi~ajenim postupcima, tada sud treba da odredi visinu {tete. Ukoliko je pravno lice prouzrokovalo {tetu nenamjerno ili slu~ajno ili ukoliko bi ga isplata potpune {tete dovela u oskudicu, sud mo`e smawiti iznos naknade na razuman nivo. Republika Srpska je du`na da izvr{i naknadu {tete ukoliko nema drugih lica odgovornih za nastalu {tetu. ^lan 110. Za sva pitawa o odgovornosti za {tetu nastalu u `ivotnoj sredini koja nisu propisana ovim zakonom, primjewiva}e se odredbe Zakona o obligacionim odnosima. XVI - ME\UENTITETSKA SARADWA 1. ME\UENTITETSKI ODNOSI Me|uentitetski sporazum ^lan 111. Republika Srpska uspostavqa sa Federacijom Bosne i Hercegovine odnose saradwe i koordinacije u okvirima zajedni~kih ciqeva i interesa za{tite `ivotne sredine osnivawem me|uentitetskog tijela za za{titu `ivotne sredine. Me|uentitetsko tijelo za za{titu `ivotne sredine osniva se odlukama Vlade Republike Srpske i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Me|uentitetsko tijelo za za{titu `ivotne sredine broji ~etiri ~lana iz Republike Srpske i ~etiri ~lana iz Federacije Bosne i Hercegovine. Sastaju se po potrebi, a najmawe {est puta godi{we. Odluku donose konsenzusom. ^lan 112. Me|uentitetsko tijelo za za{titu `ivotne sredine bavi se svim pitawima iz oblasti `ivotne sredine koja zahtijevaju usagla{en pristup entiteta, kao i drugim pitawima koja su prenesena na Me|uentitetsko tijelo za `ivotnu sredinu od strane entiteta, ovim zakonom i drugim propisima, a naro~ito pitawa: - me|unarodnih sporazuma i programa iz oblasti `ivotne sredine; - saradwe sa me|unarodnim organizacijama i drugim zemqama; - koordinaciju implementacije i dono{ewa zakona i drugih propisa; - koordinaciju monitoringa sprovo|ewa standarda i procedura za `ivotnu sredinu;

Subota, 24. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Broj 53 - Strana 19

- davawe preporuka za uspostavqawe usagla{enih standarda kvaliteta `ivotne sredine na nivou entiteta; - koordinaciju entitetskih akcionih planova i drugih programa i planova iz oblasti `ivotne sredine; - koordinaciju monitoringa i sistema za informisawe i - prikupqawe i razmjenu informacija. Me|uentitetsko tijelo za za{titu `ivotne sredine pru`a stru~nu pomo} nadle`nim entitetskim ministarstvima. Me|uentitetsko tijelo za za{titu `ivotne sredine je du`no osigurati da su interesi oba entiteta uzeti u obzir pri planirawu projekata, naro~ito kada su u pitawu razli~ite vrste kori{}ewa `ivotne sredine koje su u koliziji u podru~jima koja presjecaju me|uentitetske linije razgrani~ewa. Me|uentitetski program za{tite `ivotne sredine ^lan 113. Me|uentitetsko tijelo za za{titu `ivotne sredine donosi me|uentitetski program za{tite `ivotne sredine. Me|uentitetski program za{tite `ivotne sredine obuhvata pitawa koja zahtijevaju usagla{en pristup entiteta, posve}uju}i posebnu pa`wu saradwi na me|unarodnom nivou i me|unarodnim obavezama. Me|uentitetski program za{tite `ivotne sredine izra|uje zajedni~ka radna grupa, koja se formira od predstavnika entiteta, sa ravnomjernom zastupqeno{}u predstavnika oba entiteta. Vlada Republike Srpske imenuje 15 predstavnika u radnu grupu. Zajedni~ka radna grupa formira se u roku od 90 dana od dana stupawa na snagu ovog zakona. Radna grupa du`na je pripremiti nacrt me|uentitetskog programa za{tite `ivotne sredine u roku od {est mjeseci od dana formirawa. Nacrt me|uentitetskog programa za{tite `ivotne sredine dostavqa se Savjetodavnom vije}u i vladama entiteta radi davawa mi{qewa u roku od 30 dana od dana dostavqawa. Nakon obavqenih konsultacija, zajedni~ka grupa izra|uje kona~an nacrt me|uentitetskog progama i dostavqa ga Me|uentitetskom tijelu za `ivotnu sredinu. Me|uentitetski program za{tite `ivotne sredine objavquje se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske’’. Me|unarodna saradwa ^lan 114. Entiteti, uz posredovawe Me|uentitetskog tijela za `ivotnu sredinu u~estvuju u me|unarodnoj saradwi u oblasti za{tite `ivotne sredine. XVII - KAZNENE ODREDBE ^lan 115. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 10.000 KM kazni}e se za prekr{aj svako pravno lice koje: - prekr{i uslove iz ~lana 67. stav 1.; - izvodi ili rukovodi radom postrojewa ili obnove djelatnosti bez ekolo{ke dozvole ili suprotno ekolo{koj dozvoli; - ne ispuwava uslove utvr|ene ekolo{kom dozvolom, odnosno uslove propisane va`e}im propisima iz oblasti ekologije; - ne podnosi nadle`nom organu informacije i podatke propisane ovim zakonom i podzakonskim aktima donesenim na osnovu wega; - ne izradi plan preventivnih mjera za spre~avawe nesre}a ve}ih razmjera i ne preduzme preventivne mjere;

- ne izradi unutra{wi plan intervencije i ne dostavi ga organu iz ~lana 82. stav 1. Nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 KM za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se pravno lice. XVIII - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 116. Narodna skup{tina Republike Srpske donosi republi~ki strate{ki plan za za{titu `ivotne sredine u roku od dvije godine od dana stupawa na snagu ovog zakona. Propisi Vlade ^lan 117. Obavezuje se Vlada Republike Srpske da u roku od dvije godine od dana stupawa na snagu ovog zakona donese podzakonske akte navedene u ovom zakonu. Propisi ministra ^lan 118. Obavezuje se ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine da u roku od jedne godine od dana dono{ewa ovog zakona donese podzakonske akte navedene u ovom zakonu. ^lan 119. Osnivawem Me|uentitetskog tijela za za{titu `ivotne sredine prestaje sa radom Koordinacioni odbor za za{titu `ivotne sredine kao zajedni~ko tijelo Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine. ^lan 120. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. Broj: 01-621/02 25. jula 2002. godine Bawa Luka Predsjednik Narodne skup{tine, Dr Dragan Kalini}, s.r.

698
Na osnovu Amandmana XL ta~ke 2. na Ustav Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 28/94), d o n o s i m

UKAZ
O PROGLA[EWU ZAKONA O ZA[TITI VAZDUHA

Progla{avam Zakon o za{titi vazduha koji je Narodna skup{tina Republike Srpske usvojila na sjednici odr`anoj 25. jula 2002. godine. Broj: 01-020-570/02 29. jula 2002. godine Bawa Luka Predsjednik Republike, Mirko [arovi}, s.r.

ZAKON
O ZA[TITI VAZDUHA

I - OP[TE ODREDBE Sadr`aj zakona ^lan 1. Ovim zakonom ure|uje se za{tita vazduha od zaga|ivawa radi za{tite zdravqa qudi, klime i `ivotne sredine od {tetnog uticaja zaga|enog vazduha. Za{tita vazduha od zaga|ivawa prouzrokovanog radioaktivnim materijama, industrijskim nesre}ama i elementarnim nepogodama, ure|uje se posebnim zakonom. Ciqevi za{tite vazduha ^lan 2. Za{titom vazduha prema ovom zakonu obezbje|uje se:

.kontrola zaga|ivawa vazduha koja poti~e od qudskog djelovawa i ograni~avawe intenziteta zaga|ivawa vazduha na izvorima zaga|ivawa. bilo da su ti uticaji neposredni ili odlo`eni. ovaj nivo se mora dosti}i u odre|enom periodu gde je to mogu}e. s utvr|enim pravima. izdavawu saglasnosti i dozvola.u~e{}e javnosti u procesu za{tite vazduha. . .“postrojewe” zna~i bilo koji objekat koji se koristi za industrijske ili javne komunalne svrhe koje vjerovatno mogu da izazovu zaga|ivawe vazduha. nanose {tetu `ivotnim resursima i ekosistemima. inspekcijskom nadzoru i drugim postupcima procesa za{tite vazduha.poboq{avawe vrijednosti kvaliteta vazduha u zonama u kojima je vazduh zaga|en.“zaga|ivawe vazduha” zna~i direktno ili indirektno uno{ewe supstanci u vazduh od strane ~ovjeka {to rezultira takvim {tetnim uticajima koji ugro`avaju qudsko zdravqe. ukqu~uju}i i neprijatne mirise. spre~avawa ili smawivawa {tetnih uticaja na qudsko zdravqe i/ili `ivotnu sredinu u cjelini.“postrojewe za spaqivawe otpada” zna~i bilo koju stacionarnu ili pokretnu tehni~ku jedinicu namijewenu termalnoj obradi otpada sa ili bez povrata toplote od sagorijevawa koja se produkuje. .za{titi vazduha. ukqu~uju}i stacionarne izvore iz industrije i doma}instava. Osnovne obaveze ^lan 5. .“neprijatan miris” zna~i svojstvo odoranata za koje se qudskim ~ulom mirisa opa`a da izaziva negativan fiziolo{ki uticaj.“kvalitet vazduha” zna~i koncentraciju zaga|uju}ih supstanci u vazduhu u toku odre|enog perioda.“emisija” zna~i ispu{tawe supstanci iz bilo kog izvora u vazduh.ograni~avawu ispu{tawa zaga|uju}ih materija u vazduh na najmawu mogu}u mjeru. . II . .informisawe stanovni{tva o vrijednostima kvaliteta vazduha i mjerama za o~uvawe i poboq{awe kvaliteta vazduha. . klimu i `ivotnu sredinu u cjelini. ovo ukqu~uje spaqivawe putem oksidacije otpada kao i putem ostalih procesa kao {to su procesi pirolize. gasifikacije ili plazme kada se supstance koje nastaju kao rezultat tretirawa naknadno spaquju. . Radi postizawa ciqeva za{tite vazduha utvr|enih ovim zakonom. du`ni su da me|usobno sara|uju po pitawima za{tite `ivotne sredine. . . Polaze}i od osnovnih na~ela za{tite `ivotne sredine. . Definicije i pojmovi ^lan 4. . .“zaga|uju}a materija” zna~i bilo koju supstancu koju ~ovjek direktno ili indirektno unosi u vazduh i koja vjerovatno mo`e imati {tetan uticaj na qudsko zdravqe i/ili na `ivotnu sredinu u cjelini.u~e{}u javnosti u postupku utvr|ivawa politike i dono{ewu planova i programa za{tite vazduha. obavezama i odgovornostima fizi~kih i pravnih lica. i ta~kaste i difuzne izvore. . . kao dio sistema za{tite `ivotne sredine. . materijalnoj svojini i koji o{te}uju ili uti~u na razonodu i ostale vrste zakonskog kori{}ewa `ivotne sredine. . ovaj nivo se mora dosti}i u odre|enom periodu i kasnije ne smije biti prekora~en. u Republici Srpskoj se utvr|uje republi~ka strategija za{tite vazduha s akcionim planom . .“vazduh” zna~i spoqni vazduh (skup svih gasova) u atmosferi.“velika nesre}a/udes” zna~i pojavu velike emisije.na~elu da se mjere i postupci za za{titu vazduha ne mogu sprovoditi ako bi imali negativan uticaj na `ivotnu sredinu izvan Republike Srpske ili bi bili suprotni strogim propisima o za{titi na radu. ne ukqu~uju}i radne prostorije. . Na~ela za{tite vazduha ^lan 3. . Pojedini izrazi koji se upotrebqavaju u ovom zakonu imaju slijede}e zna~ewe: . . . s ciqem izbjegavawa.proces za{tite vazduha. po`ara ili eksplozije koje nastaju zbog nekontrolisanih promjena nastalih tokom rada postrojewa i predstavqaju veliku opasnost po zdravqe qudi ili `ivotnu sredinu posredno ili neposredno unutar ili izvan postrojewa ukqu~uju}i jednu ili vi{e opasnih supstanci.na~elu “zaga|iva~ pla}a” koje osigurava da tro{kove sprovo|ewa mjera poboq{awa stawa vazduha snose pravna ili fizi~ka lica koja ispu{taju zaga|uju}e materije u vazduh. . .PLANIRAWE ZA[TITE VAZDUHA Svrha planirawa ^lan 6.za{tita kvaliteta vazduha radi izbjegavawa.Strana 20 .ostvarivawe i drugih ciqeva za{tite vazduha u skladu sa ovim zakonom. kao i pokretne izvore kao {to su motorna vozila.“prag informisawa” zna~i nivo iznad koga postoji rizik po qudsko zdravqe usred kratkog izlagawa za izuzetno osjetqive dijelove stanovni{tva i o kome je potrebno dati najnovije informacije.“ciqana vrijednost” zna~i nivo odre|en sa ciqem izbjegavawa vi{e dugotrajnih {tetnih uticaja na qudsko zdravqe i/ili `ivotne sredine u cjelini. spre~avawa ili smawivawa. . Zabraweno je ispu{tawe ili uno{ewe u vazduh zaga|uju}ih supstanci u koli~inama koje mogu ugroziti zdravqe qudi i `ivotnu sredinu. Svi subjekti ~ije aktivnosti imaju uticaj na vazduh. ovaj zakon se primjewuje samo na pogone sa sagorijevawem koja su namijewena za produkovawe energije sa izuzetkom onih pogona koji direktno koriste produkte sagorijevawa u procesima proizvodwe.“vrijednost uzbune” zna~i nivo iznad koga postoji rizik po qudsko zdravqe prilikom kratkog izlagawa i na kojem }e biti preduzeti direktni koraci. za{tita vazduha zasniva se na: . . . uz kori{}ewe najboqih raspolo`ivih tehnologija. {tetnog uticaja zaga|ivawa vazduha na qudsko zdravqe. avgust 2002.“grani~na vrijednost kvaliteta vazduha” zna~i nivo odre|en na osnovu nau~nog znawa.“izvor” zna~i bilo koje porijeklo ispu{tawa supstanci u vazduh.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota.odr`avawe postoje}eg stawa kvaliteta vazduha na podru~jima nezaga|enog (~istog) vazduha. .“postrojewe sa sagorijevawem” zna~i bilo koju tehni~ku napravu u kojoj se goriva oksidiziraju kako bi se koristila toplota koja se na taj na~in produkuje. 24.“pravno ili fizi~ko lice” zna~i bilo koje fizi~ko ili pravno lice koje rukovodi radom ili kontroli{e objekat ili kome je data mo} ekonomskog odlu~ivawa o tehni~kom funkcionisawu preduze}a. vode i zemqi{ta kao i osnovnih komponenti i potencijala `ivotne sredine.“zna~ajna promjena” zna~i promjenu u radu postrojewa koja mo`e imati {tetne uticaje na qude ili `ivotnu sredinu.“grani~na vrijednost emisije” zna~i koncentraciju i/ili koli~inu zaga|uju}ih supstanci u emisijama iz nekog izvora u toku odre|enog perioda koje ne smiju biti prekora~ene.

podatke o tendencijama i razvoju emisija zaga|uju}ih materija koje su upisane u katastar emisija.vr{e mjerewa i pra}ewa emisija. Planirawe prostora ^lan 11.supstancama koje }e biti ispu{tene u vazduh iz objekta u slu~aju nesre}e ve}ih razmjera. .ne prekora~e grani~ne vrijednosti emisija. pored elemenata propisanih posebnim zakonom.preventivnim mjerama i mjerama za ubla`avawe posqedica. koje }e se koristiti za sprje~avawe i smawivawe emisija. na na~in utvr|en me|uentitetskim sporazumom koji je ratifikovala Narodna skup{tina Republike Srpske. 24. Vrste planskih dokumenata ^lan 7. postrojewa i drugih izvora. avgust 2002. mjere i ograni~ewa utvr|eni planskim dokumentima iz oblasti za{tite vazduha.smawe na najmawu mogu}u mjeru emisije zaga|uju}ih materija i neprijatnih mirisa u vazduh. odnosno grada. Grani~ne vrijednosti emisija ^lan 13. na na~in propisan Zakonom o za{titi `ivotne sredine za pripremawe republi~ke strategije i akcionog plana za{tite `ivotne sredine. postrojewa sa sagorijevawem i postrojewa za spaqivawe otpada. mogu imati uticaja na `ivotnu sredinu koji se mo`e odrediti. . sadr`i i podatke o: . podzakonskim aktom. prilikom odre|ivawa lokacija za nove ta~kaste izvore emisija i izvore za koje je potrebna ekolo{ka dozvola.IZVORI EMISIJA 1. politika. Na prijedlog Vlade Republike Srpske. na osnovu studije o vazduhu. ovog ~lana. utvr|uje se urbanisti~kom saglasno{}u.mjere za poboq{awe kvaliteta vazduha koje su preduzete i rezultati istih. Republi~ka strategija za{tite vazduha je sastavni dio republi~ke strategije i akcionog plana za{tite `ivotne sredine. odnosno grada. . najmawe jednom u dvije godine. Narodna skup{tina Republike Srpske donosi strategiju za za{titu vazduha. uz primjenu najboqih raspolo`ivih tehnologija. odnosno grada. stambeno-komunalne djelatnosti. gra|evinarstvo i ekologiju (u daqem tekstu: Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine). Za podru~je neke op{tine. na kojima se ne mo`e graditi nijedan novi ta~kasti izvor emisija. U Republici Srpskoj se donose slijede}i planski dokumenti iz oblasti za{tite vazduha: . posebno pogoni i postrojewa. Izvje{taj o sprovo|ewu politike ^lan 9. Lokalni programi za{tite vazduha ^lan 10. . veli~ina i karakteristike ventilacionih hodnika odre|uju se meteorolo{kom studijom. Lokacija.supstancama koje }e biti ispu{tene u vazduh u toku redovnog rada objekta. . . . . Lokalnim programom za{tite vazduha utvr|uje se politika za{tite vazduha i na~in upravqawa kvalitetom vazduha na podru~ju op{tine.osnovnim supstancama koje }e se koristiti u radu objekta. na na~in propisan Zakonom o za{titi `ivotne sredine za pripremawe lokalnog programa za{tite `ivotne sredine. odnosno gradski organ uprave. a u postupku pripremawa i dono{ewa uskla|uje se s odgovaraju}im planskim dokumentom Federacije Bosne i Hercegovine (u daqem tekstu: Federacija). Lokalni program za{tite vazduha sastavni je dio lokalnog programa za{tite `ivotne sredine. .podatke o stawu kvaliteta vazduha i tendencijama wegovog kretawa kada su u pitawu zaga|uju}e materije za koje su grani~ne vrijednosti utvr|ene na osnovu Zakona o za{titi `ivotne sredine. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . utvr|uje se lista za{ti}enih podru~ja. Pravno lice pogona. mogu imati uticaja na `ivotnu sredinu koji se mo`e dozvoliti. koji ispu{tawem {tetnih materija u vazduh zaga|uju ili mogu da zagade vazduh. Republi~ku strategiju za{tite vazduha priprema Ministarstvo za urbanizam. Prilikom planirawa prostora. na osnovu studije o uticaju na `ivotnu sredinu se utvr|uje da li emisije u vazduh. O sprovo|ewu politike utvr|ene lokalnim programom za{tite vazduha.Strana 21 upravqawa kvalitetom vazduha i drugi planovi i programi koji se donose i ostvaruju na na~in i pod uslovima utvr|enim ovim zakonom.lokalni (gradski i op{tinski) programi za{tite vazduha. . Republi~kom strategijom za{tite vazduha utvr|uje se politika za{tite vazduha i upravqawa kvalitetom vazduha. O sprovo|ewu politike utvr|ene republi~kom strategijom za{tite vazduha. du`ni su da: .priprema nadle`ni op{tinski. na period od {est godina. .republi~ka strategija za{tite vazduha s akcionim planom upravqawa kvalitetom vazduha (u daqem tekstu: republi~ka strategija za{tite vazduha). Vlada Republike Srpske podnosi Narodnoj skup{tini Republike Srpske na razmatrawe izvje{taj najmawe jednom u dvije godine. ukqu~uju}i i rasipaju}e emisije. Kod izrade i dono{ewa prostornih planova. koje poti~u iz izvora za ~iju izgradwu i upotrebu nije potrebna ekolo{ka dozvola. odnosno grada na razmatrawe izvje{taj. niti se mogu vr{iti zna~ajnija pro{irewa postoje}ih djelatnosti. Da li emisije u vazduh. III . u skladu sa republi~kom strategijom za{tite vazduha. Zahtjev za izdavawe saglasnosti i odobrewa iz stava 1. odobrewem za gra|ewe i odobrewem za upotrebu. posebna pa`wa posve}uje se za{titi ventilacionih hodnika i kvalitetu vazduha gusto ili stalno naseqenog podru~ja. Izvje{taj sadr`i naro~ito: . na prijedlog na~elnika na period od {est godina. Lokalni program za{tite vazduha: .Subota. na~elnik podnosi skup{tini op{tine. Grani~ne vrijednosti emisija propisuje Vlada Republike Srpske. OP[TA OGRANI^EWA Obaveze pravnog lica izvora emisija ^lan 12. Republi~ka strategija za{tite vazduha ^lan 8.izvje{taji o izvr{avawu planova i programa. koje poti~u iz izvora za ~iju je izgradwu i upotrebu potrebna ekolo{ka dozvola. Ekolo{kom dozvolom. Izvori emisija i druge dozvole ^lan 14.donosi skup{tina op{tine. predstavqaju jedan od obaveznih osnova za pripremawe i izradu prostornih planova.

odnosno odobrewa za upotrebu. i ~lana 14. okru`ewe. ako se radi o slu~aju iz ~lana 13. . i ~lana 14. zemqi{te. ovog zakona. Smetwe za izdavawe dozvola ^lan 15. avgust 2002.podatke o preventivnim mjerama za{tite protiv zaga|ewa vazduha. ovog zakona.supstancama koje }e se koristiti za proces proizvodwe i za proizvodwu energije. U postupku izdavawa odobrewa za rad. u postupku izdavawa saglasnosti i odobrewa prema stavu 3. gdje je to odgovaraju}e.listu preventivnih i za{titnih mjera kojima se spre~ava ili smawuje uticaj emisija prouzrokovanih realizacijom projekta. Ako emisije u vazduh mogu imati uticaja na `ivotnu sredinu na podru~ju jedne ili vi{e susjednih op{tina.izmjenu ekolo{ke dozvole. zahtjev za: . Odobrewe za rad pravnog lica izvora emisija u vazduh izdaje se prilikom svakog po~etka obavqawa djelatnosti (u slu~aju prekida rada. Sadr`ina studije o vazduhu ^lan 18. za{tite na radu i za{tite i unapre|ewa `ivotne sredine. nadle`ni organ se obavje{tava o prirodi promjene i wenim uticajima na emisiju zaga|uju}ih materija u vazduh u roku od osam dana od nastanka promjene. na na~in i pod uslovima utvr|enim posebnim propisima. . O svakoj promjeni u projektu. saglasnost ili odobrewe iz ~lana 13. . . faunu. floru. u studiji obuhvata: . stambeno-komunalne djelatnosti. Urbanisti~ka saglasnost. odnosno studiji o vazduhu. prije pristupawu promjeni. ova procjena uticaja ukqu~uje opis stepena zaga|ewa vazduha u odnosu na propisane grani~ne vrijednosti. saglasnost ili odobrewe iz stava 1. emisije u vazduh iz izvora mogu {tetno uticati na zdravqe qudi i klimu ili `ivotnu sredinu u znatnoj mjeri. ukqu~uju}i lokaciju. ako je izvjesno da }e izvor ispu{tati u vazduh supstance iznad grani~nih vrijednosti emisija propisanih na osnovu ovog zakona.uslove i na~in ispu{tawa zaga|uju}ih materija u vazduh. Studija posebno sadr`i: . Tro{kove izrade studije snosi naru~ilac izrade. Promjena odobrenih uslova ^lan 19. ovog ~lana. propisani su Zakonom o za{titi `ivotne sredine i Zakonom o ure|ewu prostora.supstancama koje }e biti emitovane u vazduh u toku normalnog rada objekta. gra|evinarstvo i ekologiju (u daqem tekstu: ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine). odnosno odobrewe za upotrebu nisu izdati na osnovu studije o uticaju na `ivotnu sredinu koja sadr`i elemente i uslove za utvr|ivawe uticaja emisija u vazduh na `ivotnu sredinu ili studije o vazduhu. U pogledu emisija zaga|uju}ih materija u vazduh. Studija o vazduhu sadr`i podatke o: .pore|ewe tehnologije koja }e se koristi u odnosu na najboqe raspolo`ive tehnologije. . koje je obavezna dati u roku od 15 dana od dana kada je zatra`eno.skicu podru~ja koje je pod uticajem izvora emisije. . . Sadr`ina dozvole ^lan 20.izmjenu odobrewa za gra|ewe odnosno izmjenu ili dopunu urbanisti~ke saglasnosti. tra`i se prethodno mi{qewe nadle`nog organa neke op{tine. odnosno gradova. prema tarifi koju propisuje ministar za urbanizam. prirodu aktivnosti i gdje je to potrebno. kao i drugi propisani uslovi (u daqem tekstu: odobrewe za rad). Uslovi i podaci koji ~ine sadr`inu dozvole iz ~lana 13. U slu~aju zna~ajne promjene. posebno one koje se odnose na emisije u vazduh. 24. odobrewe za gra|ewe i odobrewe za upotrebu. . Opis uticaja na `ivotnu sredinu koje imaju zaga|uju}e materije u toku normalnog rada i u slu~aju nesre}a ve}ih razmjera.rezime studije.Strana 22 .propisane zabrane i ograni~ewa emisija u vazduh. nadle`ni organ ne mo`e izdati odobrewe za rad dok pravno ili fizi~ko lice ne dostavi studiju o vazduhu. U slu~aju mawih promjena.opis uticaja o~ekivanog kvaliteta vazduha nakon realizacije projekta na qude. ako za upotrebu objekata nije propisana obaveza izdavawa ekolo{ke dozvole. uslovi u pogledu tehni~ke opremqenosti i za{tite i unapre|ewa `ivotne sredine. pravno lice izvora emisije podnosi nadle`nom organu. kao i u slu~aju nesre}e ve}ih razmjera. promjene djelatnosti i sli~no). Ako ekolo{ka dozvola. .podatke koji su kori{}eni i metoda koje su primjewene u izradi studije. . Dozvola.opis i prora~un dodatnog zaga|ewa prouzrokovanog realizacijom projekta uz kori{}ewe podataka o lokalnim meteorolo{kim uslovima.projektu. utvr|uju se na osnovu ekolo{ke dozvole. Izrada studije vr{i se prema pravilima struke i elementima propisanim ovim zakonom. ovog ~lana sadr`e i: . kao naru~ioca. Nadle`ni organ ne mo`e izdati dozvolu. infrastrukturu. O izradi studije zakqu~uje se ugovor izme|u pravnog lica izvora emisije. kojim se utvr|uje da su ispuweni uslovi u pogledu tehni~ke opremqenosti.opis kvaliteta vazduha u podru~ju uticaja prije realizacije projekta. pravno lice je du`no da tra`i izmjenu odobrewa.opis kvaliteta vazduha u podru~ju uticaja.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. Odobrewe za rad ^lan 16. ako se radi o slu~aju iz ~lana 14. . koje je du`no da primjewuje odgovorno lice izvora emisija. dozvole iz stava 1. izdaju se na na~in i po postupku propisanom posebnim zakonom. . ovog zakona ako. mijewawa uslova obavqawa djelatnosti. odnosno grada. . ukqu~uju}i primjenu najboqih raspolo`ivih tehnologija. ovog ~lana ne}e se izdati. Rezime studije bez tehni~kih podataka javno se objavquje odmah nakon izrade na oglasnom mjestu op{tine u kojoj }e objekat biti lociran i ostaje objavqen najmawe dva mjeseca. ukqu~uju}i difuzne emisije. i lica koje on odabere sa liste kao izvo|a~a izrade. Nadle`ni organ izdaje pravnom licu izvora emisije odobrewe za po~etak obavqawa djelatnosti. prema studiji o uticaju na `ivotnu sredinu. Izrada studije o vazduhu ^lan 17. tehnologiju koja }e se koristiti. ovog zakona. planu ili radu nekog izvora emisije. Studiju o vazduhu izra|uje pravno lice koje ima ovla{}ewe Ministarstva nadle`nog za za{titu `ivotne sredine. materijalno i kulturno nasqe|e.

Grani~ne vrijednosti emisija utvr|uju se prema okolnostima slu~aja. ovog ~lana mo`e se izdati ako se na ovaj na~in ne prekora~uju grani~ne vrijednosti kvaliteta vazduha. te rokove i na~in postupawa prilikom uzimawa uzoraka i periodi~nih mjerewa. koje pravno lice izvora emisija ne mo`e prekora~iti. ovog zakona. nominalne termalne snage mawe. ovog ~lana. 13. Nadle`ni organ je du`an da u slu~aju iz stava 1.) se ne primjewuju na emisije u vazduh iz ku}nih aktivnosti ili ku}nih izvora sagorijevawa ~ija je termalna snaga mawa od 250 KW. u pravilu svake desete godine. Emisiju iz postrojewa sa sagorijevawem. Izvje{taj se javno objavquje na oglasnom mjestu op{tine. mjerewe i patente. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . 1320. na zdravqe qudi. a vanredno prilikom procjene propisa. . ako se nijedna propisana grani~na vrijednost ne mo`e primijeniti. U ku}nim izvorima emisije mogu se koristiti samo ~vrsta i te~na goriva utvr|ena u standardima organizacije nadle`ne za standardizaciju. . Godi{wi izvje{taj ^lan 22.lokacije za uzimawe uzoraka i vr{ewe periodi~nih mjerewa.obustavi rad izvora emisija dok pravno lice ne uskladi ispu{tawe zaga|uju}ih materija u vazduh sa grani~nim vrijednostima emisija ili ne stavi izvor emisija van pogona. Privremena dozvola iz stava 2. Izvje{taj sadr`i podatke o potro{wi energije i goriva. podlije`u prethodnom odobravawu tipa proizvoda kome pripadaju. Nadle`ni organ iz stava 1. i 14. U okolnostima iz stava 1. ovog zakona podnosi izvje{taj nadle`nom organu op{tine ili grada. odnosno grada odmah nakon podno{ewa i ostaje objavqen (dostupan javnosti) najmawe dva mjeseca. Ako pravno lice izvor emisija iz ~lana 14. koji koriste doma}a ~vrsta goriva. 2. ne saniraju. O nesre}i ve}ih razmjera. POSEBNA OGRANI^EWA Ku}ni izvori emisije ^lan 27. 24. koje se ispu{taju u vazduh. pogoni za proizvodwu sirovog gvo`|a ili ~elika ukqu~uju}i stalno livewe). avgust 2002. Op{ta ograni~ewa utvr|ena ovim zakonom (~l. Prekora~ewe grani~nih vrijednosti ^lan 24. koje se koriste u doma}instvima i koje predstavqaju izvore emisija. preispituju se redovno. Monitoring vazduha ^lan 21. propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. . obavje{tava se organ nadle`an za izdavawe ekolo{ke dozvole i stanovni{tvo ugro`enog podru~ja.odredi najdu`i rok do koga rad izvora emisija mo`e biti obustavqen zbog ve}e koncentracije emisija u vazduh od utvr|enih grani~nih vrijednosti. propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. i posqedice nesre}e. prijema godi{weg izvje{taja pravnog lica ili nalaza inspektora. u dijelu koji se odnosi na emisije zaga|uju}ih materija u vazduh i grani~ne vrijednosti emisija. mo`e se privremeno dozvoliti ako ne traje du`e od {est mjeseci i ako nije dva puta ve}e od grani~ne vrijednosti emisije. propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. proizvodwe cementnog klinkera u rotacionim pe}ima i proizvodwe celuloze iz drveta ili drugih vlaknastih materijala. du`an je da: . jednom godi{we. odgovorno lice je du`no da smawi trajawe ili prekine rad dok se izvor emisija ne osposobi za bezbjedan rad. Na~in redovnog pra}ewa emisija zaga|uju}ih materija u vazduhu. koje ugro`ava zdravqe qudi i `ivotnu sredinu.Strana 23 . Pravno lice stacionarnog izvora emisije iz ~lana 13. Postrojewa za spaqivawe otpada ^lan 30.mjere koje se trebaju preduzeti u slu~aju nesre}a ve}ih razmjera. uzimawa uzoraka i mjerewa parametara vazduha i osmatrawe promjena kvaliteta vazduha i wihovog uticaja na zdravqe qudi i `ivotnu sredinu. Goriva ku}nih izvora ^lan 28. Kvar na izvoru emisija ^lan 25. Preispitivawe dozvola ^lan 23. Propisom ministra nadle`nog za za{titu `ivotne sredine utvr|uju se grani~ne vrijednosti emisija i zahtjevi koji se ti~u monitoringa zaga|uju}ih materija za industrijske sektore proizvodwe metala (pogoni za pe~ewe metalne rude ili za sinterovawe. . Industrijska postrojewa ^lan 29. nadle`ni organ je ovla{}en da po slu`benoj du`nosti izmjeni ili dopuni dozvolu i preduzme druge mjere propisane ovim zakonom. jednake ili ve}e od 50 MW. emisijama iz izvora. ovog ~lana. pravno lice je du`no da o tome obavijesti organ nadle`an za izdavawe dozvola. Dozvole za izvore emisija iz ~l.grani~ne vrijednosti emisija. o emisiji zaga|uju}ih materija i spaqivawu biomasa maweg obima. a ukupno godi{we trajawe rada ne mo`e biti du`e od 96 ~asova. Oprema. ovog zakona. ure|aji i ostale ma{ine. U slu~aju kvara na izvoru emisija iz ~lana 14. rad izvora emisije ne mo`e da traje neprekidno du`e od osam ~asova. Nesre}e ve}ih razmjera ^lan 26. ovog zakona. ovog ~lana obustavi rad izvora emisija dok se prekomjerno ispu{tawe zaga|uju}ih materija. Prekora~ewe grani~nih vrijednosti emisija odre|enih za pogone sa sagorijevawem. ovog zakona ispusti u vazduh koli~inu zaga|uju}ih materija koja je ve}a od utvr|enih grani~nih vrijednosti emisija. Pravila o odobravawu tipa proizvoda. ako za to ima osnova.Subota. Ako se u slu~aju iz stava 1. te op{te podatke o uticaju koji mogu imati supstance. ovog ~lana utvrdi da se prema uslovima utvr|enim u dozvoli ne mo`e obezbijediti da se grani~ne vrijednosti emisija ne prekora~uju. Uslove za rad postrojewa za spaqivawe otpada propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u skladu sa ovim zakonom. koja je zadesila izvor emisija iz ~lana 13.

koja se koriste za motorna vozila i brodove. uvozu i potro{wi supstanci koje o{te}uju ozonski omota~ kao i na~in podno{ewa izvje{taja.Strana 24 . Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine obezbje|uje redovan monitoring kvaliteta vazduha od dana stupawa na snagu ovog zakona.1. mutageni ili toksi~ni za reprodukciju. ovog zakona. podno{ewe izve{taja i drugo) propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. Uslove mjerewa i kontrole sadr`aja sumpora u gorivu propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. Za{tita ozonskog omota~a ^lan 36. 2. avgust 2002. dostavqawa i upisivawa u registar. januara 2010. ovog ~lana ne primjewuju se na: 1. benzen i PM 10. amonijak. ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine objavquje u januaru svake godine izvje{taj o emisijama zaga|uju}ih materija u vazduh. Sadr`aj podataka koji se vode u registru iz stava 1. . u skladu sa ovim zakonom. Na osnovu podataka registra emisija u vazduh. ^lan 31. Dizel goriva. Supstance i preparati. IV .1. koje su ni`e od vrijednosti utvr|enih u propisu iz stava 1. nemetanski ugqenvodonici. koji se uspostavqa na osnovu Zakona o za{titi `ivotne sredine. nitrozooksidi. odnosno grada. Nadle`ni organ ne mo`e izvr{iti registraciju vozila. u najve}oj mogu}oj mjeri i najkra}em roku. mogu da rade samo na osnovu dozvola izdatih u skladu sa ~lanom 13. Od 1. mjerewa i patente.prihvate i zadr`e povratna isparewa iz prostora za skladi{tewe na benzinskoj stanici ili glavnom skladi{tu.20% wihove mase.00% mase.10 % wihove mase. u rokovima koje utvrdi ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. ovog ~lana. Projektovawe i kori{}ewe objekata. na~in i rokove wihovog prikupqawa. godine. Redovno testirawe nepropusnosti kamiona cisterni i periodi~nu kontrolu ispravnosti ventila za vakuum/pritisak na svim pokretnim kontejnerima. ugqendioksid. postrojewa. koje prekora~uje propisane grani~ne vrijednosti emisija. metan. januara 2015. Goriva za vozila ^lan 33. kao i na~in upravqawa podacima upisanim u registar (davawe informacija. Pogoni sa sagorijevawem koji koriste te{ka uqa kod kojih je sadr`aj sumpora ve}i od 1. ukqu~uju}i i emisije iz prirodnih izvora na podru~ju Republike Srpske za pretpro{lu godinu. i ~lanom 14. ukoliko je sadr`aj sumpora ve}i od 0. Propisom iz stava 1. moraju biti zamijeweni mawe {tetnim supstancama i preparatima.00% mase.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Motorna vozila Subota. januara 2010. ne mogu se koristiti kao goriva za pogone sa sagorijevawem od 1. kojim se ure|uje redovni godi{wi tehni~ki pregled motornih vozila. Registar emisija ^lan 37.zadr`e isparewa u pokretnom kontejneru dok ne do|e do ponovnog puwewa u glavnom skladi{tu. ciqane vrijednosti i pragovi uzbune za zaga|uju}e materije koje se ispu{taju u vazduh propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u skladu sa ovim zakonom. . 1. vr{i se tako da se: . ovog ~lana utvr|uje se na~in vo|ewa evidencija o izvozu. Skladi{tewe goriva ^lan 34. Goriva za motorna vozila moraju odgovarati standardima kvaliteta koje utvr|uje organizacija nadle`na za standardizaciju. goriva koja }e biti prera|ena u rafinerijskoj industriji. zavisno od specifi~nosti podru~ja. ne}e se vr{iti promet olovnog benzina. 24. wihovim pravnim licima i zaga|uju}im materijama koje izvori ispu{taju u vazduh. ovog ~lana u djelatnostima i pogonima mora biti svedena na najmawu mogu}u mjeru. Uslovi i postupak postepenog iskqu~ivawa iz upotrebe supstanci koje o{te}uju ozonski omota~ i wihove zamjene alternativnim supstancama koje imaju zna~ajno mawi {tetni uticaj na `ivotnu sredinu. ugqenmonoksid. utovar i prevoz benzina od jednog skladi{ta do drugog ili od glavnog skladi{ta do benzinske stanice. . Grani~ne vrijednosti. . mo`e odrediti grani~ne vrijednosti kvaliteta vazduha za svoje podru~je. metodologiju i na~in vo|ewa podataka u registru. goriva koja su namijewena za preradu prije finalnog sagorijevawa. Sadr`aj sumpora u gorivu ^lan 32. do 3. koji se usqed isparqivih organskih jediwewa klasifikuju kao kancerogeni.ZA[TITA VAZDUHA Vrijednosti kvaliteta vazduha ^lan 38. Ograni~ewa iz st. kao i postupak za rukovawe proizvodima koji sadr`e ili su napravqeni od supstanci koje o{te}uju ozonski omota~. propisuje Vlada Republike Srpske. januara 2010. vr{i u instituciji koju ovlasti Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine. Mjerewe kvaliteta vazduha ^lan 39. ne mogu biti kori{}ena kao goriva od: . Emisija iz motornih vozila ure|uje se podzakonskim aktom. nitrooksidi. Upotreba organskih jediwewa iz stava 1. Emisije isparqivih organskih jediwewa utvr|uje posebnim propisom ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. U registru postrojewa i zaga|iva~a `ivotne sredine. ukoliko je sadr`aj sumpora ve}i od 0. Skup{tina op{tine.zadr`e preostala isparewa u kontejneru nakon istakawa benzina. Isparqiva organska jediwewa ^lan 35. Nadle`ni organ ne mo`e odobriti obavqawe djelatnosti koja bi prouzrokovala prekora~ewe grani~nih vrijednosti u podru~ju gdje grani~ne vrijednosti nisu prekora~ene. Te{ka uqa kod kojih sadr`aj sumpora prelazi 1. vodi se i registar emisija u vazduh u koji se upisuju podaci o izvorima emisija u vazduh. vozila i brodova koji se koriste za skladi{tewe. ovog ~lana. U registar emisija u vazduh obavezno se unose slijede}e zaga|uju}e materije: sumpordioksid.

procjenu zaga|enog podru~ja (km2) i broja stanovnika izlo`enog zaga|ivawu. displeja ili putem kompjuterskih mre`a. Nov~anom kaznom u iznosu od 1. predvidjeti obustava aktivnosti izvora emisije ukqu~uju}i motorni saobra}aj koji doprinose prekora~ewu pragova upozorewa. industrijska ili ruralna oblast). prijedlog plana mora biti dostupan javnosti radi davawa primjedbi. informacije i sl. . Informacije iz stava 1. . kao {to su koncentracije uo~ene u prethodnim godinama. ovog ~lana mora biti dostavqen Ministarstvu nadle`nom za za{titu `ivotne sredine i ostalim ministarstvima u ~ijoj je nadle`nosti sprovo|ewe mjera iz plana. Ministarsvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine preduzima mjere koje su neophodne za postizawe ciqne vrijednosti koncentracije ozona u vazduhu. Informacije koje se dostavqaju javnosti i organizacijama.ne obavijesti nadle`ni organ o prekora~ewu grani~nih vrijednosti emisija (~lan 24.lokaciju podru~ja pretjerane zaga|enosti (regioni. osobqe. informacije o zaga|ivawu koje dolazi iz drugih podru~ja.ponovo otpo~ne sa radom u postoje}em objektu ili promjeni namjenu bez pribavqene ekolo{ke dozvole (~lan 16. mo`e se zabraniti kori{}ewe odre|enih drumova za odre|ene vrste vozila.). Op{tina.detaqan opis mjera ili projekata koje treba usvojiti radi smawewa zaga|ivawa nakon stupawa na snagu ovog zakona. ukqu~uju}i motorni saobra}aj.000 KM kazni}e se za prekr{aj pravno lice koje: . U slu~aju da su prekora~eni utvr|eni pragovi uzbune. razumqive i dostupne.potrebne klimatske podatke. . Op{tina. . kao {to je lista osnovnih izvora emisije odgovornih za zaga|ivawe (mapa). Nadle`ni organ du`an je informisati javnost (na primjer putem radija. Plan iz stava 1. Informisawe se vr{i putem radija. Informacije i izvje{taje institucija i organa nadle`nih za procjenu kvaliteta vazduha iz ~lana 39. Prekora~ewe grani~nih vrijednosti. Plan pored ostalog sadr`i: .500 do 15. pragova upozorewa. Stawe izuzetnog zaga|ivawa ^lan 41. .procjenu planiranog poboq{awa kvaliteta vazduha i o~ekivanog vremena koje je potrebno da bi se postigli ovi ciqevi.) koje iziskuje planirano poboq{awe kvaliteta vazduha. ukqu~uju}i prekograni~ni prenos. ovog ~lana vodi bazu podataka o mjerewu kvaliteta vazduha i priprema godi{wi izvje{taj o stawu kvaliteta vazduha i dostavqa ga Ministarstvu nadle`nom za za{titu `ivotne sredine i Ministarstvu nadle`nom za za{titu zdravqa. utvr|uju}i mjere smawewa rizika od prekora~ewa i ograni~ewa trajawa pojava izuzetnog zaga|ivawa (smog). Nadzor nad sprovo|ewem odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu wega vr{i Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine. 24. Razmjena informacija ^lan 42. . te o sredwoj vrijednosti emisija kao i procjenu u vezi sa grani~nim vrijednostima i pragovima uzbune i wihovom uticaju na qudsko zdravqe i `ivotnu sredinu. Nov~anom kaznom u iznosu od 1. . nadle`ni lokalni organi preduzimaju neophodne mjere kako bi javnost bila obavje{tena (npr.analizu situacije. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 .neophodne buxetske zahtjeve (sredstva. avgust 2002. kao {to je detaqan opis onih faktora koji su prouzrokovali prekora~ewe (prenos.). Planovima iz stava 1. televizije. V . Stru~na institucija iz ~lana 39. ne mo`e biti rije{eno na drugi na~in. . moraju se utvrditi u izvje{taju. . televizija ili {tampe) o prekora~ewu pragova za ozon. odnosno grad donosi plan kada postoji rizik prekora~ewa praga upozorewa.).000 KM kazni}e se za prekr{aj pravno i fizi~ko lice koje: . ukupna koli~ina emisija iz ovih izvora (tona godi{we).KAZNENE ODREDBE Prekr{aji ^lan 45. ovog zakona. . ovog zakona obezbje|uje da se a`urirane informacije o koncentracijama zaga|uju}ih materija u vazduhu redovno dostavqaju javnosti i odgovaraju}im organizacijama. stav 1.zapo~ne sa radom bez pribavqene ekolo{ke dozvole (~lan 14.ne podnese godi{wi izvje{taj (~lan 22.op{te informacije o vrsti podru~ja (grad. odnosno grad donosi akcioni plan za{tite kvaliteta vazduha za podru~ja u kojima su prekora~ene grani~ne vrijednosti kvaliteta vazduha za jednu ili vi{e zaga|uju}ih materija.vr{i namjerne zna~ajne promene u projektu ili radu izvora emisije. U postupku dono{ewa. ovog ~lana sadr`e podatke o prekora~ewu koncentracija utvr|enih grani~nih vrijednosti i pragova uzbune u periodu za koji se informacija daje.). . Planovima se mo`e. ovog ~lana mogu se predvidjeti mjere kontrole.porijeklo zaga|ivawa. tehnike koje se koriste za procjenu. ciqanih vrijednosti i dugoro~nih ciqeva za za{titu vazduha.relevantne topografske podatke. {tampe ili na drugi uobi~ajen na~in).).NADZOR ^lan 44. pored mjera kontrole. oblik). ukoliko doprinose poboq{awu kvaliteta vazduha. obustavqawa aktivnosti. {tampe. koje je prouzrokovano drumskim saobra}ajem. ovog zakona. radi objavqivawa. .500 do 15. VI . televizije. moraju biti jasne. Stru~na institucija iz stava 2.informacije o vrsti ciqeva koji zahtjevaju za{titu u datom podru~ju.Strana 25 Stru~na institucija koju ovlasti Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine zajedno sa Ministarstvom nedle`nim za za{titu zdravqa. . gradovi) i stanica za mjerewe. uspostavqa i vr{i monitoring kvaliteta vazduha u skladu sa uslovima utvr|enim propisom iz ~lana 26. . bez pribavqene ekolo{ke dozvole (~lan 20. detaqan opis mogu}ih mjerewa za poboq{awe kvaliteta vazduha. U slu~aju da pitawe zaga|ewa vazduha.Subota. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine dostavqa me|uentitetskom organu nadle`nom za za{titu `ivotne sredine Informisawe javnosti ^lan 43. putem radija. .prirodu i procjenu zaga|ivawa. na na~in propisan Zakonom o za{titi `ivotne sredine. Mjere za ugro`ena podru~ja ^lan 40.

~lana 32. koje se zasniva na obezbje|ivawu funkcionisawa prirodnih procesa i odr`avawu prirodne ravnote`e vodnih ekosistema i na dugoro~noj za{titi i racionalnom kori{}ewu raspolo`ivih vodnih resursa. godine. Dr Dragan Kalini}. ZAKON O ZA[TITI VODA I . du`ni su da u roku od osam godina od dana stupawa na snagu ovog zakona usklade svoje aktivnosti sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu zakona. Za{tita voda od optere}ewa. Za{titom voda obezbje|uje se odr`ivo kori{}ewe voda radi o~uvawa i poboq{awa wihovog kvaliteta. 24.r. godine Bawa Luka Predsjednik Republike. stav 5. Planirawe i sprovo|ewe za{tite voda ^lan 5. d o n o s i m UKAZ O PROGLA[EWU ZAKONA O ZA[TITI VODA Progla{avam Zakon o za{titi voda koji je Narodna skup{tina Republike Srpske usvojila na sjednici odr`anoj 25. gra|evinarstvo i ekologiju (u daqem tekstu: Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine) i drugi republi~ki organi i organizacije. stav 3.Strana 26 . ~lana 30. Uskla|ivawe propisa donesenih na osnovu ovog zakona.odr`ivom kori{}ewu voda. stav 2. organi i organizacije rije~nog sliva. ^lan 48. stav 1. stambeno-komunalne djelatnosti. avgust 2002. odr`avawe obale i vodnog zemqi{ta i dono{ewe odluka o postizawu racionalno-odr`ivog kori{}ewa. Broj: 01-622/02 25.r. Odredbe ovog zakona primjewuju se na nove objekte. a zaga|iva~ nadokna|uje {tetu prouzrokovanu vodama.integritetu rije~nih slivova.500 KM. stav 1. . svaki u okviru svojih nadle`nosti. za koje je postupak izdavawa dozvola pokrenut nakon stupawa na snagu ovog zakona. na Ustav Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. VII . stav 4. stav 1. 699 Na osnovu Amandmana XL ta~ke 2. . za{tita voda zasniva se na: .spre~avawu prekomjernog optere}ivawa voda i unapre|ivawe odr`ivog kori{}ewa voda. dobrog stawa.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. Propise iz ~lana 17. ~lana 21. . Propise iz ~lana 12. ~lana 35. nerazumnog kori{}ewa i zaga|ivawa. i 36. Za prekr{aj iz st. lokalni i drugi organi. ovog zakona i najkasnije od jedne godine od dana stupawa na snagu ovog zakona. o~uvawa prirodnih procesa i prirodne ravnote`e voda. najboqih raspolo`ivih vrijednosti tehnologija i drugo vr{i}e se najmawe svakih pet godina. ukqu~uju}i i obale i vodno zemqi{te u za{ti}enim i ugro`enim podru~jima planira se i sprovodi tako da se obezbijedi o~uvawe prirodnih procesa. metoda mjerewa. nov~anom kaznom od 100 do 1. Postoje}i objekti. sa tehni~kim razvojem. ovog zakona.OP[TE ODREDBE ^lan 1.u primjenama najboqih raspolo`ivih tehnologija i novih nau~nih saznawa u ekologiji. ~lana 27.ekonomskom pristupu vodama. Na~ela za{tite voda ^lan 3. s. Sa organima i organizacijama nadle`nim za za{titu voda sara|uju udru`ewa i druge grupe gra|ana. stav 1. Mirko [arovi}. . stav 2. jula 2002. Planovi se dostavqaju nadle`nim organima radi odobravawa i javnosti na na~ine definisane u ~lanu 40. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. . Za pojedina pitawa za{tite voda nadle`ni su: Ministarstvo za urbanizam. Polaze}i od osnovnih na~ela za{tite `ivotne sredine. i 2. Za{tita voda obuhvata o~uvawe i regulisawe potrebnih koli~ina voda. te obezbje|ivawe potrebnih koli~ina voda za razne namjene. . godine Bawa Luka Predsjednik Narodne skup{tine. biqnih i `ivotiwskih vrsta i wihovih stani{ta koja zavise o vodama (u daqem tekstu: vodni ekosistemi). Nadle`nosti u za{titi voda ^lan 4. ovog zakona donosi Vlada Republike Srpske u roku od godinu dana od dana stupawa na snagu ovog zakona. organizacije i institucije. ^lan 47. uzimaju}i u obzir dinamiku voda i prirodnih procesa i sklad i me|uzavisnost vodnih ekosistema u okvirima rije~nog sliva. jula 2002. prirodne ravnote`e vodnih ekosistema. na na~in utvr|en ovim zakonom.PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 46. ~lana 29. ovog zakona donije}e ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u roku od jedne godine od dana stupawa na snagu ovog zakona. stav 2. i ~lana 38. propisivawe grani~nih vrijednosti. koji su u vrijeme stupawa na snagu ovog zakona ve} pu{teni u pogon i koji su dobili potrebne dozvole ili pokrenuli postupak izdavawa dozvola. Narodna skup{tina Republike Srpske }e donijeti u roku od jedne godine od dana stupawa na snagu ovog zakona. broj 28/94). iz ~lana 8. nedostatak potpune nau~ne sigurnosti se ne}e koristiti kao razlog za odlagawe mjera za spre~avawe degradacije `ivotne sredine.principu predostro`nosti prema kojem gdje postoje prijetwe od ozbiqnih i nepopravqivih o{te}ewa. ovog ~lana kazni}e se i odgovorno lice u pravnom licu i fizi~ko lice. Strategiju za za{titu vazduha. stav 1. ~lana 37. Broj: 01-020-571/02 29. Postoje}i objekti su du`ni pripremiti planove implementacije o postepenom poboq{awu karakteristika svojih emisija kako bi se ispunili uslovi iz ovog zakona. jula 2002. s. sprovo|ewem politike da korisnik pla}a realnu nadoknadu za kori{}ewe voda. ^lan 49. utvr|eni ovim zakonom. stav 2. Ciqevi za{tite voda ^lan 2. ~lana 34. Ovim zakonom ure|uje se za{tita voda od zaga|ivawa i neracionalnog i nerazumnog kori{}ewa. 1.

kvantitativno stawe je izraz stepena do koga je podzemna voda pod uticajem direktnih ili indirektnih eksploatacija.voda za pi}e ozna~ava vodu koja ispuwava propisane standarde kvaliteta i koja se mo`e koristiti za pi}e i proizvodwu i pripremu hrane. Aktivnosti koje imaju negativan uticaj na stawe povr{inskih i podzemnih voda propisuje Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine u skladu sa Aneksom II Okvirne direktive o vodama 2000/60/EZ.podzemne vode obuhvataju: a) podzemne vode koje slobodno teku u podru~jima sa poroznim stijenama. . v) vodni resursi kao prirodni izvori podzemnih voda. termalne i termo-mineralne vode: .vode ozna~avaju sve prirodne i vje{ta~ke povr{inske i podzemne vode. primjena mjerewa i uzimawe uzoraka vode za analizu hemijskih. . rijeka i/ili jezera u odre|enu ta~ku vodnog puta (normalno jezero ili ostrvo rijeke). rukavca ili delte. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . .vodni re`im ozna~ava skup prirodnih ili vje{ta~kih hidrolo{kih.povr{inske vode ozna~avaju unutra{we vode.opasne supstance ozna~avaju supstance ili grupe supstanci koje su toksi~ne. . . izuzev podzemnih voda. grane.podru~je rije~nog sliva ozna~ava podru~je kopna koje se sastoji od jednog ili vi{e susjednih rije~nih slivova zajedno sa wihovim podzemnim i obalnim vodama. Naknade za optere}ewe voda ^lan 6. .vodno zemqi{te ozna~ava zemqi{te stalno ili periodi~no prekriveno unutra{wim vodama. postojane i podlo`ne bioakumulaciji. Staja}e vode tako|e ozna~avaju i vodne bazene koji se formiraju kao rezultat postavqawa brana na teku}e vode ili drugog kori{}ewa prostora. . sedimentu ili bioti koja ne . otpad i sli~no). g) mineralne. u skladu sa ovim zakonom. koje je rezultat qudskih aktivnosti. .ispirawe se odnosi na ~vrste mineralne ~estice koje su isprane od strane povr{inskih voda i koje se prenose du` korita vodnih tokova ili koje flotizuju vodenom strujom. koje rezultira o{te}ewima materijalne svojine ili koje naru{ava ili uti~e na u`ivawe ili druge vrste zakonske upotrebe `ivotne sredine. vodu ili zemqi{te.direktno ispu{tawe u podzemne vode ozna~ava ispu{tawe zaga|uju}ih materija u podzemnu vodu bez prethodne perkolacije kroz tlo ili podtlo.zaga|ivawe je direktno ili indirektno uvo|ewe supstanci ili toplote u vazduh. avgust 2002.Strana 27 za{ti}enih prirodnih dobara i podru~ja kao i o~uvawe pejza`nih karakteristika voda u skladu sa ovim zakonom. . posebno one navedene u Aneksu VIII Direktive 2000/60/EZ.ekolo{ko stawe povr{inske vode je definisano kvalitetom vodnog ekosistema s obzirom na wegovu strukturu i funkcionisawe. . fizi~ko-hemijskih i mikrobiolo{kih svojstava vode. i koje mo`e biti {tetno po qudsko zdravqe ili kvalitet vodnih ili zemnih ekosistema koji direktno zavise od vodnih ekosistema. koje prema tome predstavqaju posebne hidrolo{ke. li{}e. .zaga|uju}a materija ozna~ava bilo koju supstancu koja vjerovatno mo`e da prouzrokuje zaga|ivawe. i ostale supstance i grupe supstanci koje prouzrokuju isti nivo zabrinutosti. Naknade za vode za svako optere}ewe. .plutaju}i materijal ozna~ava organske i druge plutaju}e materijale (balvane. II .ispitivawe podzemnih voda ozna~ava odre|ivawe geolo{ke strukture hidrolo{kih osobina prisutnih stijena i hidrodinami~nih parametara vodnih tokova. vodnih izvora ili slivova.rije~ni sliv ozna~ava podru~je zemqi{ta sa koga sve povr{inske vode oti~u pojedina~nim tokovima malih vodotoka. ribwake. . . . .podsliv ozna~ava podru~je zemqi{ta sa koga sve povr{inske vode oti~u pojedina~nim tokovima malih vodotoka.Subota. 24.standard kvaliteta `ivotne sredine je koncentracija odre|ene zaga|uju}e materije ili grupe zaga|uju}ih materija u vodi.optere}ewe voda ozna~ava emitovawe supstanci ili energije u vodu. . . odre|ene da bi se sprije~ile i gdje to nije prakti~no mogu}e smawile emisije i uticaj na `ivotnu sredinu u cjelini. pojili{ta i ostale vodne bazene koji imaju stalno ili periodi~no uticawe ili isticawe teku}ih ili podzemnih voda.mineralna voda ozna~ava podzemne vode koje ispuwavaju propisane kriterijume za pi}e i koje se crpe iz bunara.op{ta upotreba vode ozna~ava upotrebu na koju se ne primjewuju specifi~ne zabrane uvedene ovim zakonom (na primjer kupawe i navodwavawe vrtova). . . . b) podzemne vode koje se nalaze u aluvijalnim i terasnim sedimentima u priobaqu toka povr{inskih voda.pravo na vodu ozna~ava pravo na posebnu upotrebu ili kori{}ewe vode. rijeka i/ili jezera u more preko jednog rije~nog u{}a. Vodno zemqi{te tako|e ozna~ava i napu{tena rije~na korita i {qunkovita podru~ja koja voda povremeno plavi. hemijskih i biolo{kih karakteristika koje se odnose na povr{inske i podzemne vode u odre|enom podru~ju u toku odre|enog vremenskog perioda. posebno jediwewima azota i fosfora koje posebno ubrzavaju rast algi i vi{ih oblika vodenih biqaka i na taj na~in prouzrokuju ne`eqeni poreme}aj ravnote`e organizama koji su prisutni u vodi i poreme}aj kvaliteta vode. . geo-morfolo{ke i biolo{ke uslove koji defini{u vodne ekosisteme i koji dopiru do obale. U smislu ovog zakona slijede}i izrazi imaju zna~ewe: .me|udr`avne vode ozna~avaju povr{inske ili podzemne vode koje teku du` grani~ne linije izme|u dvije ili vi{e dr`ava ili koje teku preko grani~ne linije. . .najboqe raspolo`ive tehnike ozna~avaju najefikasniju i najnapredniju fazu u razvoju djelatnosti i metoda rada koje su naznaka prakti~ne pogodnosti odre|enih tehnika za obezbje|ivawe osnove za grani~ne vrijednosti emisije.eutrofsko podru~je ozna~ava podru~je u kojem je mogu}e odrediti ili o~ekivati saturaciju voda hranqivim materijama. Svaki pojedinac je obavezan da za{titi kvalitet i koli~inu voda koriste}i ih tako da u najmawoj meri uti~e na ravnote`u vodnih ekosistema. za podru~je svakog rije~nog sliva ili dijela me|unarodnog rije~nog sliva na teritoriji Republike Srpske. Zemqi{te povremenih jezera ne ozna~ava vodno zemqi{te. kori{}ewe i zaga|ivawe vode izuzev kori{}ewa vode za op{tu upotrebu regulisa}e se Zakonom o fondu za za{titu `ivotne sredine. . .DEFINICIJE ^lan 7.staja}e vode ozna~avaju prirodna jezera ukqu~uju}i jezera koja se povremeno javqaju.voda za kupawe ozna~ava vodu u kojoj je dozvoqeno kupawe na osnovu pravnog akta nadle`nog organa ili vodu u kojoj kupawe nije zabraweno i u kojoj se obi~no kupa veliki broj qudi.

.odre|ivawe postoje}ih planova koji se odnose na konkretno podru~je. mogu se donositi pomo}ni planovi koji se odnose na pojedina~na pitawa za{tite voda (pomo}ni planovi).termalna voda ozna~ava podzemne vode iz bunara.za{titu voda od optere}ewa i poboq{avawe wihovog kvaliteta. prora~un sredstava koja su potrebna za primjenu Strategije.karakteristike povr{inskih i podzemnih voda koje mu pripadaju. 4. III .o~uvawe i regulaciju koli~ine voda radi obezbje|ivawa zaliha vode za pi}e i ostalih oblika upotrebe voda. . sjedi{te.Strana 28 . . Radi obezbje|ivawa integralne i dosqedne za{tite voda.mehanizme koordinacije za rije~ne slivove i rije~ne podslivove sa Federacijom Bosne i Hercegovine (Federacija). ^lan 13. 2.PLANIRAWE ZA[TITE VODA Teritorijalna osnova za{tite voda ^lan 8. Nadle`na organizacija rije~nog sliva ^lan 10. .termo-mineralna voda je termalna voda sa karakteristikama mineralne vode. . karakteristike rije~nih slivova na teritoriji Republike Srpske. osnovne linije od koje se mjeri {irina teritorijalnih voda. ovim zakonom utvr|uju se rije~ni slivovi. Nadle`na organizacija rije~nog sliva osniva se posebnim zakonom kojim se ure|uje upravqawe vodama na teritoriji Republike Srpske.odre|ivawe osjetqivih i neosjetqivih podru~ja. ukqu~uju}i i procjenu i analizu sprovedenih mjerewa. koji se dijele na rije~ne podslivove Une. Republi~ka strategija za{tite voda ^lan 12. ure|uju se ovim zakonom. Plan za{tite podru~ja rije~nog sliva sadr`i : 1. Za{tita voda na podru~ju rije~nog sliva. Na teritoriji Republike Srpske utvr|uju se rije~ni slivovi Save i Trebi{wice. rije~nih podslivova i dijelova rije~nih podslivova. podslivovi i dijelovi podslivova.{tetni uticaji vode ozna~avaju one uticaje vode koji predstavqaju prijetwu po `ivote qudi ili wihovu imovinu kao i na `ivotnu sredinu i qudsko zdravqe. osnivawe. rawivih zona i za{ti}enih podru~ja prema ovom zakonu i za{ti}enih podru~ja prema propisima koji se odnose na o~uvawe prirode za koje su zna~ajni vodni re`im i kvalitet vode. Bosne i Vrbasa. kao teritorijalna osnova planirawa i ostvarivawa za{tite voda na teritoriji Republike Srpske. Plan za{tite podru~ja rije~nog sliva ^lan 14. Sane. biodiverziteta i pejza`nih karakteristika. vodnih izvora ili slivova koje ispuwavaju propisane kriterijume i imaju temperaturu ve}u od sredwe godi{we temperature podru~ja. bi trebalo da bude prekora~ena kako bi se za{titilo zdravqe qudi i `ivotna sredina.na~in primjene me|unarodnih obaveza dr`ave vezanih za oblast za{tite voda na teritoriji Republike Srpske. Podru~ja rije~nih slivova i rije~nih podslivova kao i dijelova rije~nih podslivova zajedno sa podzemnim vodama koje im pripadaju odre|uje Vlada Republike Srpske na prijedlog ministra nadle`nog za za{titu `ivotne sredine. uzimaju}i u obzir hidrografske karakteristike. Vrste planskih akata ^lan 11. Drine. kojim se ure|uje upravqawe vodama na teritoriji Republike Srpske. Rije~ni podslivovi mogu imati svoje posebne dijelove (dijelovi rije~nih podslivova). . Republi~kom strategijom za{tite voda utvr|uje se politika za{tite voda. Republi~ka strategija za{tite voda sadr`i naro~ito: 1.hemijsko stawe vode je definisano koncentracijom supstanci i drugih vodnih fenomena. Strategija iz stava 1. .upotreba ili kori{}ewe vode ozna~ava aktivnost koja izaziva promjene vode.ekonomski prora~un za{tite voda.administrativne.unutra{we vode ozna~avaju teku}e i staja}e vode na povr{ini zemqi{ta i sve podzemne vode na strani okrenutoj kopnu. . jedinstvenost i koherentnost vodnog re`ima Republike Srpske. ovog ~lana. . ciqeve i smjernice za: . . Pored planova iz stava 1. Republi~ku strategiju za{tite voda donosi Narodna skup{tina Republike Srpske na prijedlog Vlade Republike Srpske. .na~ela uspostavqawa mehanizama koordinacije za rije~ne slivove i podslivove sa drugim dr`avama. . 3. kori{}ewe vode kao prirodnog resursa ili emitovawe supstanci ili energije u vodu.o~uvawe i regulaciju koli~ine voda radi o~uvawa ili uspostavqawa prirodne ravnote`e. . opis stawa rije~nog sliva. odre|ivawe prioriteta za postizawe ciqeva za{tite voda. za period od najmawe deset godina. avgust 2002. koji sadr`i: . . demografske i socijalnoekonomske karakteristike. .teku}e vode ozna~avaju prirodne vodotokove kao {to su bujice. .opis mre`e monitoringa stawa povr{inskih i podzemnih voda i za{ti}enih i ugro`enih podru~ja. . Rije~ni slivovi i podslivovi ^lan 9. 24.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. . Poslovi upravqawa za{titom voda. u dijelu koji se nalazi na teritoriji Republike Srpske u nadle`nosti je organizacije rije~nog sliva. potoci i rijeke sa stalnim ili periodi~nim tokom i vodotokovi koji se formiraju kao rezultat transfera nekog prirodnog vodotoka ili wegovog geografskog polo`aja. vodnih ekosistema.uticaje i optere}ewa povr{inskih i podzemnih voda koji su rezultat qudskih aktivnosti. ukqu~uju}i i grani~ne vode. Sva ostala pitawa od zna~aja za nadle`nu organizaciju rije~nog sliva (naziv. ovog ~lana mo`e biti dio Strategije za{tite `ivotne sredine BiH. koje obavqa nadle`na organizacija rije~nog sliva i na~in obavqawa tih poslova. . U Republici Srpskoj donosi se Republi~ka strategija za{tite voda i planovi za{tite rije~nih slivova. poslovi upravqawa vodama i drugo) utvr|uju se posebnim zakonom.

Grani~ne vrijednosti i klasifikacija ^lan 23. Grani~ne vrijednosti za hemijske. nosioce prava na vodu i ostala lica. sedimentima i bioti ne uti~u na qudsko zdravqe. ovog ~lana moraju biti u skladu sa Republi~kom strategijom i sa planom za{tite rije~nog sliva. ovog ~lana mogu predlaga~u plana podnijeti pisane primjedbe na nacrt plana u roku od {est mjeseci nakon wegovog objavqivawa. ekonomski prora~un za{tite voda. termalne i termomineralne vode odre|uje Vlada Republike Srpske. u skladu sa odredbama ~lana 15. u podru~ju koje je obuhva}eno planom. ^lan 16. Plan za{tite podru~ja rije~nog sliva donosi Vlada Republike Srpske na prijedlog nadle`ne organizacije podru~ja rije~nog sliva. Ciq za{tite kvaliteta voda je obezbje|ivawe dobrog stawa voda i `ivotne sredine. odnosno gradske skup{tine. ^lan 21. Dobro kvantitativno stawe/karakteristike ozna~ava stalan nivo podzemnih voda u du`em vremenskom periodu kojim se spre~ava {tetan uticaj na povezane povr{inske vode i kopnene ekosisteme. 5. fizi~ko-hemijske i biolo{ke parametre za vode za kupawe. predlaga~ obezbje|uje i saradwu javnosti u toku pripreme plana i mora upoznati javnost sa izvje{tajem o napredovawu na pripremi plana najmawe dvije godine prije po~etka perioda na koji se plan odnosi. 24. vlasnici obale ili vodnog zemqi{ta ili koji u tom podru~ju imaju prebivali{te ili sjedi{te i upoznaje ih sa prijedlogom sadr`aja i rasporedom izrade i usvajawa plana. Polazna osnova planirawa prostora ^lan 18. Predlaga~i planova obavje{tavaju javnost o po~etku pripreme pojedinih planova najmawe tri godine prije po~etka perioda na koji se plan odnosi i obezbje|uju u~e{}e javnosti u pripremi i usvajawu relevantnog plana. re`im protoka i sl. Pomo}ni planovi ^lan 17. ovog ~lana shodno se primjewuju na odre|ivawe sadr`aja planova za rije~ne podslivove i dijelove rije~nih podslivova. mijewa ili dopuwuje po postupku po kojem je donesen. avgust 2002. ciqeve za{tite voda u pojedina~nim podru~jima rije~nih slivova. Predlaga~i akata prostornog planirawa moraju u toku pripreme ovih akata kao jednu od obaveznih polaznih osnova uzeti u obzir ograni~ewa i uslove iz planova za{tite voda. Detaqniji sadr`aj planova iz prethodnih stavova ovog ~lana propisuje Vlada Republike Srpske. Odredbe stava 1. nevladine i druge organizacije. ^lan 15. Plan iz stava 1. radi za{tite qudskog zdravqa i interesa potro{a~a. Dobro stawe povr{inskih voda ozna~ava dobro ekolo{ko i hemijsko stawe. Planovi se objavquju u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. koji se odnose na izabrane referentne lokacije. Planovi iz stava 1.Strana 29 . raznolike zahtjeve potro{a~a i posebno na dobro ekolo{ko stawe/karakteristike utvr|ene prethodnim stavom ovog ~lana. program mjera. regulisawa uslova drena`e ili upotrebe vode. Dobro stawe/karakteristike podzemnih voda ozna~ava dobro kvantitativno i hemijsko stawe/karakteristike. O po~etku pripreme pojedinog plana i wegovom usvajawu {ira javnost se obavje{tava putem medija. ispuwava raznolike potrebe potro{a~a i spre~ava negativan uticaj na kvalitet zavisnih vodnih ekosistema povr{inskih voda. ispu{tawe. Za pojedina pitawa za{tite voda. kao i za dijelove rije~nih podslivova. posebne zabrane i ograni~ewa u za{ti}enim podru~jima.. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 .spisak institucija koje su nadle`ne za pojedina~na pitawa vezana za upravqawe vodama i za{titi voda. ovog ~lana ponovno se razmatra svakih {est godina i ukoliko je potrebno. ukqu~uju}i i razvoj finansijske osnove za postizawe ciqeva iz ta~ke 3. Lica iz stava 2. Plan za{tite rije~nog sliva mora biti u skladu sa Republi~kom strategijom za{tite voda. propisuje ministar nadle`an za poslove za{tite `ivotne sredine. Planovima za{tite rije~nih slivova obezbje|uje se postizawe ciqeva za{tite kvaliteta voda predvi|enih ovim ~lanom u vremenskom periodu za koji je donesen plan za{tite rije~nog sliva. zabrane i ograni~ewa koja se odnose na optere}ewa voda. Dobro hemijsko stawe/karakteristike postoje ukoliko hemijske supstance koje se nalaze u vodi. [emu klasifikacije voda. U skladu sa stavom 2. Ovi ~isti/prvobitni uslovi se utvr|uju i klasifikuju na osnovu abioti~kih kriterijuma kao {to su visina. ovog stava. Za{tita voda i vodnih ekosistema ukqu~uje klasifikaciju povr{inskih i podzemnih voda. Ciqevi za{tite kvaliteta ^lan 20.Subota.ZA[TITA VODA I VODNIH EKO-SISTEMA ^lan 19. a na wihovo tra`ewe predlaga~ im mora obezbijediti pristup dokumentima na osnovu kojih je plan izra|en. ovog ~lana. javne slu`be. odre|ivawe ograni~ewa i uslova za upotrebu vode. Prije po~etka pripreme pojedinih planova. 6. . ^lan 22. 4. IV . ovog ~lana donose op{tinske. predlaga~ poziva na saradwu nadle`ne republi~ke i lokalne organe. regulisawe uslova drena`a i upotrebe vode. opis djelatnosti i zakqu~ci vezani za u~e{}e javnosti u pripremi plana. Predlaga~ mora objaviti nacrt plana najmawe godinu dana prije po~etka perioda na koji se plan odnosi. zakona. Pomo}ne planove iz stava 1. [ema klasifikacije i kategorizacija voda iz prethodnih stavova ovog ~lana obavezan je elemenat planova za{tite voda. kontrolu i prikupqawe podataka za za{titu voda i druge mjere utvr|ene ovim zakonom. vode namijewene za vodosnabdjevawe i za mineralne. mogu se donositi pomo}ni planovi za{tite voda. Dobro hemijsko stawe/karakteristike ozna~avaju hemijski kvalitet vode koji nije {tetan za zdravqe qudi. ukqu~uju}i monitoring u lokalnim zajednicama. 3. Dobro ekolo{ko stawe postoji ukoliko uslovi na odre|enoj lokaciji samo neznatno odstupaju od ~istih/prvobitnih stawa koje odgovara odre|enom tipu vode. Nadle`na organizacija rije~nog sliva vr{i kategorizaciju svojih podru~ja u skladu sa propisanom {emom klasifikacije. Izmjene i dopune plana vr{e se na na~in i po postupku wegovog usvajawa. koja su. u skladu sa utvr|enim grani~nim vrijednostima. 2.

Prevoz i pretovar opasnih materija na rijekama vr{i se u skladu sa posebnim propisima o prevozu opasne robe kojim se iskqu~uje mogu}nost nekontrolisanog ispu{tawa ili svodi na najmawu mogu}u mjeru. wihovoj za{titi od zaga|ewa i o~uvawu prirodne ravnote`e vodnih ekosistema. ovog ~lana. Zabraweno je prawe vozila i drugih ma{ina i ure|aja u povr{inskim vodama. Monitoringu voda u osjetqivim podru~jima posve}uje se posebna pa`wa. hemijskih ili biolo{kih karakteristika ili drugih osobina. ili na obali ili vodnom zemqi{tu. i ispu{tawe u vodne bazene prilikom va|ewa ili kori{}ewa sirovih minerala i drugih sli~nih slu~ajeva upotrebe voda. sprovo|ewa policijskih zadataka i u slu~aju vojne odbrane. Akcidenti ^lan 30. \ubrewe ili kori{}ewe sredstava za za{titu biqa na obalnom zemqi{tu zabraweno je u {irini zemqi{ta od 10 metara od granice obale unutra{we vode. du`no je da odmah obavijesti nadle`nu organizaciju rije~nog sliva o doga|aju ili neposrednoj opasnosti. Tro{kove otklawawa posqedica zaga|ewa snosi subjekat koji je izazvao zaga|ewe (po~inilac) koji tako|e snosi i tro{kove sprovo|ewa mjera i aktivnosti iz stava 2. radi za{tite biqnih i `ivotiwskih vrsta i wihovih stani{ta. Izuzetno od prethodnog stava. Po uputstvima nadle`ne organizacije rije~nog sliva. koji zbog svoje forme. polagawe i odlagawe u vode supstanci ili objekata. Upotreba |ubriva i sredstava za za{titu biqa ^lan 25. ovog ~lana. Pravila dobre poqoprivredne prakse za smawewe zaga|ewa vode nitratima i sredstvima za za{titu biqa utvr|uje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine.odr`avawe uslova za reprodukciju tih biqnih i `ivotiwskih vrsta. prirodnih gnojiva ili sredstava za za{titu biqa. Mjere koje se preduzimaju u slu~aju akcidenata propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. ribwake. pojili{tima i drugim prirodnim vodnim bazenima sa stalnim ili periodi~nim ulivawem i izlivawem povr{inskih i podzemnih voda. Ispu{tawe otpadnih voda i emisija toplote u povr{inske vode i apsorpcija toplote sa povr{inskih voda mogu se vr{iti samo na na~in i pod uslovima utvr|enim ovim zakonom. . odlagawa ili deponovawa opasnih ili {tetnih supstanci u vode ili na obalno ili vodno zemqi{te. Zabrawuje se na vodnom i obalnom zemqi{tu deponovawe i pretovar opasnih materija. 1. Zabraweno je ispu{tawe. Zone u kojima su podzemne vode zaga|ene nitratima ili sredstvima za za{titu biqa ili u kojima postoji vjerovatno}a za pojavu zaga|ivawa ukoliko se ne preduzmu adekvatne mjere u osjetqivim zonama odre|uje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. Plovidba i zaga|ewe voda ^lan 26. Indirekno ispu{tawe otpadnih voda i emisija toplote u podzemne vode i apsorpcija toplote iz podzemih voda mo`e se vr{iti samo na na~in i pod uslovima odre|enim ovim zakonom. Primjena dobre poqoprivredne prakse obavezna je u osjetqivim zonama. Kod bilo kog optere}ewa povr{inskih voda. Zabraweno je ispu{tawe otpadnih voda u prirodna jezera. i 2. bilo u ~vrstom. odmah nakon {to je obavije{teno. 24. spa{avawa qudi. javno preduze}e koje gazduje vodama na podru~ju akcidenta obavezno je da preduzme sve mjere za uklawawe opasnosti ili {tetnih uticaja zaga|ewa. Zabraweno je ispu{tawe otpadnih voda direktno iz plovnih objekata. Opasne supstance ^lan 29. Lice koje prouzrokuje ili je svjedok ispu{tawa. ^lan 27. da ote`aju tok voda ili da ugroze vodne objekte i ure|aje. Prevoz tereta plovnim objektima koja kao pogonsko gorivo koriste naftu zabrawen je na unutra{wim vodama. osim nezaga|ene vode za hla|ewe. urediti ili zabraniti upotrebu vje{ta~kih |ubriva. Optere}ivawe povr{inskih voda ^lan 31. koji ovise o vodi. pojili{ta ili prirodne vodne bazene sa stalnim ili periodi~nim ulijevawem ili izlijevawem kopnenih i podzemnih voda. Vlada Republike Srpske mo`e dozvoliti da se pojedine povr{inske/unutra{we vode i wihovi dijelovi koriste za prevoz tereta ili kori{}ewe plovnih objekata iz stava 1.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. mogu da ugroze `ivot ili zdravqe qudi i vodne ekosisteme. postrojewa ili ure|aji za rukovawe opasnim supstancama ili za wihovo skladi{tewe i postrojewa ili ure|aji za odlagawe otpada. Za izgradwu postrojewa i ure|aja u skladu sa st 1. ribwacima. U skladu sa propisima o za{titi od prirodnih i drugih katastrofa. Zabrawena je izgradwa na vodnom zemqi{tu: postrojewa ili ure|aja namijewenih proizvodnom procesu u koji su ukqu~ene opasne supstance. i tada se primjewuju odredbe o op{toj upotrebi voda. Zabraweno je kori{}ewe ili upotreba voda koja degradira hemijsko ili ekolo{ko stawe voda u prirodnim jezerima. Zabraweno je direktno ispu{tawe otpadnih voda u podzemne vode. ovog ~lana izuzetno je dozvoqena za potrebe luka i odbranu zemqe. te~nom ili gasovitom stawu te odlagawe ili deponovawe ekstrahovanih ili otpadnih materija ili drugih sli~nih supstanci i odlagawe otpada. Nadle`na organizacija rije~nog sliva mo`e u ovim zonama ograni~iti. Izgradwa postrojewa ili ure|aja iz stava 1.Strana 30 . ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine mo`e propisati posebne uslove. mora se obratiti pa`wa na: . fizi~kih. osim u vanrednim slu~ajevima za{tite voda. OP[TE MJERE ZA[TITE VODA Ispu{tawe otpadnih voda ^lan 24. ovog ~lana na obalnom i vodnom zemqi{tu. nadle`na organizacija rije~nog sliva mora u~initi sve u svojoj mo}i kako bi se {tetne posqedice na `ivotnu sredinu svele na najmawu mogu}u mjeru. obale ili vodnog zemqi{ta. avgust 2002. Nagomilavawe i odlagawe materija ^lan 28. `ivotiwa i imovine. kao i u slu~aju neposredne opasnosti od navedenih aktivnosti. ili na zemqi{te koje se nalazi u za{ti}enom podru~ju.

zabrane i ograni~ewa u za{ti}enim vodnim podru~jima i pojedina~nim za{ti}enim vodnim pojasevima (u daqem tekstu: re`im za{tite voda).privremeni re`im za{tite voda u za{ti}enom vodnom podru~ju i pojedina~nim za{ti}enim pojasevima. ovog ~lana detaqno se odre|uju u vodoza{titnoj saglasnosti. . Uklawawe materijala kao {to je {qunak. Uklawawe materijala ^lan 34. . stav 1. . prema stavu 1.nadzor sprovo|ewa propisanog re`ima.Subota. Ekolo{ki prihvatqiv protok predstavqa najmawu koli~inu vode koja obezbje|uje o~uvawe prirodne ravnote`e vodnih ekosistema i pejza`nih karakteristika vodotoka. Za pojedine vrste optere}ewa vode.odr`avawe ostalih uslova va`nih za odr`awe i razvoj vodnih ekosistema i vrsta. termalne ili termomineralne vode za proizvodwu pi}a. koje sadr`ava vodoza{titna saglasnost. Ograni~ewa iz stava 1. Vrste upotrebe ili kori{}ewa vode. i 2.metod finansirawa za{tite i odr`avawa podru~ja. Za{tita voda u podru~ju iz stava 1. Skup{tina op{tine. Tro{kove stru~nog mi{qewa stava 3. Obaveze lokalnih zajednica ^lan 36. kao i kriterijume kojima se odre|uje koli~ina materijala koja se uklawa. du`na je da donese program kojim }e se obezbijediti mogu}nost izgradwe postrojewa i ure|aja za tretman otpadnih voda. za{ti}eno vodno podru~je se klasifikuje u za{ti}ene vodne pojaseve. propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. vodnih ekosistema i smawewe ugro`avawa nizvodnog toka.Strana 31 . du`na je da donese odgovaraju}i prostorni plan kojim se obezbje|uje mogu}nost izgradwe postrojewa i ure|aja za snabdjevawe vodom za pi}e podru~ja druge lokalne zajednice.o~uvawe postignutog dobrog stawa voda. Za{tita iz stava 2. a naro~ito: . U slu~aju da skup{tina lokalne zajednice ne donese prostorni plan ili program iz st. U ciqu uspostavqawa razli~itih nivoa za{tite. termalne ili termo-mineralne ili druge podzemne vode za proizvodwu pi}a. kojim se obezbje|uje da se prirodni procesi ne}e znatno izmijeniti. 1. Za{titu voda u za{ti}enim vodnim podru~jima organizuju i sprovode nadle`ne organizacije rije~nog sliva i javno preduze}e nadle`no za gazdovawe vodama. 2. ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine mo`e. U slu~aju upotrebe ili kori{}ewa teku}e vode. a naro~ito uslova drena`e. koje bi mogle smawiti wen protok. Privremena za{tita ^lan 37. Bli`e uslove i metode uklawawa i vra}awa materijala. Ekolo{ki prihvatqiv protok se odre|uje odlukom o davawu prava na vodu na osnovu stru~nog mi{qewa javnog preduze}a nadle`nog za gazdovawe vodama. ovog ~lana mo`e biti na snazi samo do stupawa na snagu akta o odre|ivawu za{ti}enog vodnog podru~ja na osnovu ~lana 35. u {to ve}oj mogu}oj mjeri. Vlasnicima ili drugim posjednicima zemqe u za{ti}enom vodnom podru~ju mogu se odrediti obaveze da sprovedu ili dozvole sprovo|ewe mjera za za{titu kvantiteta i kvaliteta izvora vode. ovog ~lana. Skup{tina lokalne zajednice na ~ijoj teritoriji je osjetqivo vodno podru~je. koja bi mogla uticati na zdravstvenu podobnost vode i na wenu koli~inu. Obaveze iz stava 1.odr`avawe odgovaraju}ih uslova u wihovim zimskim skloni{tima vodnih ekosistema. Ukoliko se otkrije izvor vode koji je bitan za snabdjevawe vodom za pi}e. skup{tina lokalne zajednice na prijedlog nadle`ne organizacije rije~nog sliva mo`e donijeti odluku o privremenoj za{titi podru~ja na kojem se izvor nalazi. obale ili vodnog zemqi{ta. odnosno grada (u daqem tekstu: Skup{tina lokalne zajednice)na ~ijoj se teritoriji nalazi za{ti}eno vodno podru~je iz kojeg se crpi voda za pi}e i snabdijeva vodom za pi}e druga lokalna zajednica. ukqu~uju}i i obavezu prolaza za `ivotiwske vrste. za{tite protiv zaga|ewa ili drugih vrsta optere}ewa voda. da ne}e biti uni{tena prirodna ravnote`a vodnih ekosistema i da se ne}e pove}ati negativan uticaj na vode. ili izvor mineralne. Odlukom o privremenoj za{titi iz stava 1. svako u okviru svojih nadle`nosti. ovog zakona. 24.metode finansirawa za{tite i odr`avawa podru~ja. . stawa voda.mjere. ovog ~lana odnose se na: . POSEBNE MJERE ZA[TITE VODA Za{ti}ena vodna podru~ja ^lan 35. a izgradwu finansira lokalna zajednica. U za{ti}enom vodnom podru~ju mogu se ograni~iti ili zabraniti aktivnosti koje mogu ugroziti kvantitativno ili kvalitativno stawe izvora voda.nadzor sprovo|ewa propisanog re`ima. O~uvawe uslova drena`e ^lan 32. izgradwu postrojewa ili ure|aja odobrava ministar nadle`an za poslove ure|ewa prostora. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . avgust 2002. ovog ~lana vr{i se u skladu sa ~lanom 35. ovog zakona. .granice za{ti}enog vodnog podru~ja. ekolo{ki prihvatqiv minimalan protok mora biti obezbije|en u toku cijele godine. Nadle`na organizacija rije~nog sliva odre|uje za{ti}ena podru~ja radi za{tite vodnih tokova ili dijelova vodnih tokova putem kojih podzemne vode teku prema slivnim podru~jima da bi se koristile za javno snabdjevawe vodom za pi}e. ovog ~lana snosi investitor na osnovu metodologije koju propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u skladu sa propisima o o~uvawu prirode. propisati detaqnije uslove i metode za{tite voda. stav 3. u skladu sa propisima o o~uvawu prirode. osim onda kada je prirodni protok ni`i od odre|enog ekolo{ki prihvatqivog protoka. . pijesak i sl. ovog ~lana odre|uju se: . i za za{titu podru~ja iznad tokova vode iz kojeg povr{inske vode oti~u ili se slivaju u vodni tok. u skladu sa planom za{tite rije~nog sliva. . fla{irawe prirodne vode za pi}e ili za kori{}ewe mineralne. Ekolo{ki prihvatqiv minimalan protok ^lan 33. Pravila za{tite voda u za{ti}enim vodnim podru~jima utvr|uje Vlada Republike Srpske u skladu sa odredbama ovog zakona. propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. Re`im za{tite voda ^lan 38. Optere}ewe `ivotne sredine mo`e biti takvog intenziteta da obezbje|uje o~uvawe. dozvoqava se samo u onoj mjeri i na na~in. ukqu~uju}i zamjenu i oboga}ivawe.

vlasnik mo`e zahtijevati naknadu tr`i{ne vrijednosti zemqi{ta. . Nadle`na organizacija rije~nog sliva mo`e odlu~iti da se u osjetqivom ili mawe osjetqivom podru~ju mogu ispu{tati komunalne otpadne vode. U ciqu poboq{awa naru{ene prirodne ravnote`e vodnih ekosistema povr{inskih voda. ili wegovu kupovinu. hidrolo{kih ili specifi~nih hidrolo{kih uslova koji postoje u tom podru~ju. Za{ti}ena podru~ja i kupali{ta moraju biti ozna~ena. Za{ti}ena podru~ja rezervi povr{inskih voda ^lan 39. termo-mineralna ili druga povr{inska voda za proizvodwu pi}a. Ukoliko lokalna zajednica ne ponudi odgovaraju}e zemqi{te i ukoliko nije zainteresovana za kupovinu. ovog ~lana. Renaturalizacija se realizuje prema programu koji donosi nadle`na organizacija rije~nog sliva u saradwi sa organizacijom nadle`nom za o~uvawe prirode. kupovine ili naknade iz stava 1. ostale slatke vode i obalne vode za koje je utvr|eno da su eutrofske ili koje u bli`oj budu}nosti mogu postati eutrofske ukoliko se ne preduzmu mjere za{tite. Za{ti}ena vodna podru~ja ozna~ava javno preduze}e nadle`no za snabdjevawe vodom za pi}e. Podru~ja namijewena za kupawe utvr|uju se u planu za{tite rije~nog sliva a prostornim planom lokalne zajednice utvr|uje se podru~je namijeweno za organizovana kupawa. uzimaju}i u obzir rizik da bi se ispu{teno zaga|ewe moglo prenijeti na susjedna podru~ja u kojima mo`e prouzrokovati {tetne uticaje na `ivotnu sredinu. Ozna~avawe kupali{ta obezbje|uje nadle`ni organ uprave lokalne zajednice. U osjetqivom ili mawe osjetqivom podru~ju. a program odobrava ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. ovog zakona. fizi~ko-hemijske ili mikrobiolo{ke karakteristike. Za osjetqiva podru~ja mogu se primijeniti stro`i kriterijumi za postrojewa za preradu otpadnih voda. Vlasnik zemqi{ta koje se nalazi u za{ti}enom vodnom podru~ju mo`e zahtijevati od lokalne zajednice razmjenu svog zemqi{ta za drugo odgovaraju}e zemqi{te na istom podru~ju. Mawe osjetqiva podru~ja su podru~ja gdje ispu{tawe otpadnih voda ne izaziva {tetne uticaje na `ivotnu sredinu ili gdje nije vjerovatno da }e se takvi uticaji pojaviti u budu}nosti kao rezultat morfolo{kih. U podru~ju iz stava 1. Podru~ja iz stava 1. Osjetqivim podru~jima u smislu ovog zakona. klasifikuju u najvi{i red. Vodna podru~ja namijewena za kupawe ^lan 41. u slu~aju da ograni~ewa i zabrane iz ~lanova 37 . potrebnu i preporu~qivu i odre|uju se mjere i na~in renaturalizacije. .zabranu ili ograni~ewe izvo|ewa odre|enih aktivnosti. termalna.povr{inske slatke vode. Planovima iz stava 1. namjewene za kori{}ewe vode za pi}e koje bi mogle sadr`avati ve}u koncentraciju nitrata od one utvr|ene zakonom. . Na~in ozna~avawa za{ti}enih podru~ja i kupali{ta propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine . Kriterijume klasifikacije iz stava 2.prirodna slatkovodna jezera. u skladu sa kriterijumima utvr|enim u stavu 1. ovog ~lana utvr|uje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. koje bi mogle uticati na podobnost vode za kupawe. i ~lana 36. U podru~jima iz stava 2. 24. nadle`na organizacija rije~nog sliva mo`e odrediti za{ti}ena podru~ja rezervi povr{inskih voda. s obzirom na svoje hemijske. aktivnosti koje bi mogle ugroziti zdravqe ili `ivote kupa~a moraju biti ograni~ene ili zabrawene u vodnim podru~jima namijewenim za kupawe. smatraju se: . Zabrane i ograni~ewa u podru~jima namijewenim za kupawe propisuje nadle`na organizacija podru~ja rije~nog sliva u skladu sa ovim zakonom i propisima iz oblasti za{tite `ivotne sredine.zabranu ili ograni~ewe prevoza roba ili qudi. osim za{ti}enih podru~ja ~ija voda je mineralna. Ukoliko je za{ti}eno vodno podru~je namijeweno iskori{}avawu termalnih. ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine mo`e odrediti obaveze izgradwe i opremawa za postrojewa za preradu otpadnih voda (ukqu~uju}i i minimalne vrijednosti pre~i{}avawa i grani~ne vrijednosti za efluente). Pravo svojine na zemqi{tu koje se nalazi unutar za{ti}enog vodnog podru~ja za snabdjevawe vodom za pi}e mo`e se opozvati u skladu s propisima o eksproprijaciji ukoliko je nemogu}e posti}i za{titu kvaliteta i kvantiteta izvora vode na osnovu ograni~ewa i zabrana iz stava 2. Ozna~avawe za{ti}enih podru~ja ^lan 42.zabranu ili odre|ivawe posebnih uslova kori{}ewa prostora. uzimaju}i u obzir i broj stanovni{tva na podru~ju. optere}ewe prostora i aktivnosti koje mogu ugroziti hemijsko ili kvantitativno stawe povr{inskih voda. u kom slu~aju odgovornost ima onaj ko zadr`ava pravo na vode.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. U osjetqivom podru~ju posve}uje se posebna pa`wa monitoringu voda. Pored za{ti}enih podru~ja iz ~lana 35. mogu se ograni~iti ili zabraniti. ovog ~lana snosi lokalna zajednica koja se snabdjeva vodom za pi}e iz za{ti}enog vodnog podru~ja. Osjetqiva i mawe osjetqiva podru~ja odre|uje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. ovog ~lana. ovog zakona u zna~ajnoj mjeri onemogu}avaju vlasnika u kori{}ewu zemqi{ta ili ukoliko je kori{}ewe zemqi{ta trajno onemogu}eno. U ciqu za{tite od zaga|ewa. . ovog ~lana nije dozvoqeno podizawe stalnog ili privremenog postrojewa ili drugih prepreka koje bi spre~avale slobodan prolaz du` voda. Renaturalizacija povr{inskih voda ^lan 43. i 2. avgust 2002. i to samo ukoliko su pre~i{}ene do utvr|enih grani~nih vrijednosti. Tro{kove razmjene. . Kupali{na podru~ja moraju biti za{ti}ena od zaga|ewa i od ostalih oblika kori{}ewa ili pojava. u skladu sa planovima rije~nog sliva i rije~nih podslivova.45.Strana 32 .podru~ja u kojima je neophodna dodatna obrada kako bi se postigao kvalitet voda dobrog stawa. mineralnih ili termo-min- . ovog ~lana utvr|uje se klasifikacija renaturalizacije u hitnu. Osjetqiva podru~ja ^lan 40. ovog ~lana uspostavqaju se na osnovu odre|enih rezervi povr{inskih voda koje se. nadle`na organizacija vr{i wihovu renaturalizaciju. Naknada ^lan 44. ovog ~lana.

. 3. . 8. koje je doneseno na osnovu vodoza{titne saglasnosti. 9. odre|ivawe pla}awa prava na vodu i vodne naknade. izgradwu luke. 3. Svrha i karakter saglasnosti ^lan 46.za povr{inske vode: 1. koli~inu i prostor protoka koji uti~e na ekolo{ko i hemijsko stawe i ekolo{ki potencijal voda. obima i svrhe prava na vodu. Vodoza{titna saglasnost sadr`i: 1. mjere koje je korisnik prava na vodu du`an sprovesti kada pravo na vodu istekne. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . a mo`e se pobijati `albom protiv dozvole ili odobrewa. du`inu trajawa. Naknada se utvr|uje prema propisima o eksproprijaciji. 7. 24. Zahtjev za izdavawe vodoza{titne saglasnosti podnosi se nadle`noj organizaciji rije~nog sliva. Sistem monitoringa kojim rukovodi nadle`na organizacija rije~nog sliva sadr`i bar slijede}e elemente: . ograni~ava ili onemogu}ava ostvarewe prava na vodu drugih korisnika. ne du`e od 15 godina. 4. 10. privatno snabdijevawe vodom za pi}e ili snabdijevawe vodom za pi}e predvi|eno kao javna komunalna slu`ba. vodnim kwigama i katastrima. obima i namjene prava na vodu koje podnosilac zahtjeva `eli da dobije.podatke o podnosiocu zahtjeva. 4. atmosferu ili zemqi{te. 11. Va`ewe vodoza{titne saglasnosti mo`e se produ`iti na zahtjev korisnika ako svi propisani uslovi za izdavawe saglasnosti postoje u vrijeme produ`ewa va`ewa saglasnosti. koja su namijewena za snabdjevawe vodom za pi}e. druga optere}ewa voda. vodoprivredne dozvole ili drugih dozvola ili odobrewa propisanih posebnim zakonom. VODOZA[TITNA SAGLASNOST Slu~ajevi izdavawa saglasnosti ^lan 45.Subota. Izdavawe saglasnosti ^lan 48. . odobrewa za gra|ewe. Zahtjev za izdavawe saglasnosti ^lan 47. 5. Vodoza{titna saglasnost je uslov za izdavawe dozvola i odobrewa iz stava 1. Ukoliko direktno kori{}ewe ili upotreba vode nije na listi iz stava 3. podatke o korisniku prava na vodu. ovog ~lana. osim za uzgoj u ribwacima u skladu sa propisima koji reguli{u slatkovodno ribarstvo. Listu aktivnosti direktnog kori{}ewa ili upotrebe voda za koje nije potrebna vodoza{titna saglasnost. detaqan opis vrste. saglasnosti i koncesija. 5. . Vodoza{titna saglasnost se izdaje za odre|eno vreme. Vodoza{titna saglasnost izdaje se i za kori{}ewe vode u tehnolo{ke svrhe. stalnom monitoringu kvaliteta i kvantiteta voda. ako se koristi voda sa ure|aja i postrojewa. Vodoza{titna saglasnost obavezno se prila`e uz zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole. utvr|uje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. 2. koja prevazilaze op{tu upotrebu u skladu sa ovim zakonom za koje nije potrebna koncesija.Strana 33 eralnih i drugih povr{inskih voda za proizvodwu pi}a. javnom monitoringu. a isti mora najmawe da sadr`i: . 2. 7. pogonske vodne mlinove. Nadle`na organizacija rije~nog sliva du`na je da izradi i odr`ava informacioni sistem za{tite voda na svojoj teritoriji.detaqan opis vrste. tehnolo{ke svrhe.podatke o pravu na vodu podnosioca zahtjeva. Vodoza{titna saglasnost izdaje se u slu~ajevima direktne upotrebe ili kori{}ewa voda za: 1. Vodoza{titnu saglasnost izdaje nadle`na organizacija podru~ja rije~nog sliva. Vodoza{titna saglasnost donosi se po posebnom postupku koji propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. .podatke o namjeni kori{}ewa. proizvodwu toplote. Sadr`aj saglasnosti ^lan 49. Baza podataka i monitoring ^lan 50. . Vodoza{titna saglasnost izdaje se: . onda tro{kove razmjene. Zahtjev za izdavawe vodoza{titne saglasnosti propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. na~in i uslove kori{}ewa. ovog ~lana.vremenski period za koji se tra`i kori{}ewe vode. podacima iz monitoringa koji vr{e sami korisnici voda. navodwavawe poqoprivrednog zemqi{ta ili drugih podru~ja. 6. koje korisnik prava na vodu mora po{tovati tokom ostvarewa prava na vodu. proizvodwu elektri~ne energije u hidroelektranama sa ukupnim potencijalom dijela vodotoka koji se koristi mawim od 1 MW. 2. kupovine ili isplate naknada snosi nosilac prava na vode. 5. . kupali{ta. 3. 6. smatra se da je za tu aktivnost potrebna vodoza{titna saglasnost. Informacioni sistem za{tite voda rije~nog sliva zasniva se na: 1. uzgoj vodenih organizama. u skladu sa odredbama ovog zakona. za ispu{tawe otpadnih voda i emisiju toplote u vode.ako kori{}ewe vode ne degradira. ukqu~uju}i obaveze monitoringa. avgust 2002. 4. Vodoza{titna saglasnost ne mo`e se izdati za postoje}a postrojewa i ure|aje koji ispu{taju otpadne vode ili opasne i {tetne materije u vode. pilane ili sli~ne ure|aje. 3. Voda se mo`e koristiti bez prethodno pribavqene vodoza{titne saglasnosti u slu~aju za{tite od po`ara i radi poduzimawa hitnih i sanitarnih mjera.podatke o vodi koje podnosilac zahtjeva namjerava da koristi.ako je kori{}ewe vode mogu}e na osnovu plana za{tite voda rije~nog sliva. ostale obaveze koje korisnik prava na vodu mora ispuniti u skladu sa ovim zakonom i propisima koji su izdati na osnovu ovog zakona. informacijama koje se sakupqaju putem postupaka izdavawa dozvola.

jednog ~lana. . radi: . Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine donosi propise o jedinstvenom sadr`aju i metodologiji baze podataka za{tite voda rije~nog sliva. . . imenovawe vr{i ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. 2. koordinirawa sistema komunikacije. Sjednica Upravnog odbora mo`e se odr`ati ako sjednici prisustvuje ve}ina od ukupnog broja ~lanova.ORGANIZACIJA ZA[TITE VODA Upravqawe za{titom voda ^lan 51. informisawa javnosti i drugih pitawa od zajedni~kog interesa. posebno o gustini lokacija za monitoring.za podzemne vode: hemijsko i kvantitativno stawe. vode}i ra~una o specifi~nosti sliva. utvr|enog ovim zakonom. Bazom podataka o za{titi voda rukovodi se putem komjuterizovanog Geografskog informacionog sistema (GIS) i Interneta.jednog ~lana. metodama analize i algoritmima procjene i nizu pogona koji su obavezni da sami sprovode monitoring ili na drugi na~in obezbijede podatke vezane za za{titu voda. pored elemenata iz alineja 1.Strana 34 . listi obaveznih parametara. na na~in i pod uslovima utvr|enim ovim zakonom. . donosi statut i akt o organizaciji rada i sistematizaciji radnih mesta nedle`ne organizacije rije~nog sliva uz saglasnost Vlade. Nadzor nad radom Upravnog odbora vr{i Nadzorni odbor. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine. Upravni odbor nadle`ne organizacije podru~ja rije~nog sliva sastoji se od ~lanova koje imenuju: . Na~in rada Upravnog odbora utvr|uje se poslovnikom. U slu~aju da neka institucija ili grupacija iz stava 1. sprovodi Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine. Za{titom voda rije~nog sliva upravqa nadle`na organizacija podru~ja rije~nog sliva. Administrativni poslovi ^lan 56. razvoja i drugih zajedni~kih aktivnosti. ovog ~lana i elemente sadr`ane u zakonskim propisima po kojima je odre|eno podru~je progla{eno za{ti}enim . Upravni odbor: 1. ako statutom ili drugim op{tim aktom nadle`ne organizacije rije~nog sliva nije za dono{ewe pojedinih odluka propisana posebna ve}ina glasova. Administrativne. .jednog ~lana iz osnovnog komunalnog preduze}a iz podru~ja rije~nog sliva. Ministarstvo poqoprivrede. obavqaju organizacione jedinice nadle`ne organizacije rije~nog sliva. VI . Zajedni~ka zasjedawa ^lan 54. iz reda uva`enih stru~waka u oblasti za{tite voda i `ivotne sredine. Upravni nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu wega. .jednog ~lana iz nevladinih organizacija koje se bave za{titom `ivotne sredine. Na~in rada Nadzornog odbora utvr|uje se poslovnikom. Inspekcijski nadzor nad sprovo|ewem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu wega vr{i Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine putem inspektora za za{titu `ivotne sredine (u daqem tekstu: inspektor). ekolo{ko i hemijsko stawe i ekolo{ki potencijal voda. buxetu Republike i buxetima lokalnih zajednica na podru~ju rije~nog sliva u skladu sa godi{wim finansijskim planom nadle`ne organizacije podru~ja rije~nog sliva. . pripremawe i utvr|ivawe planova za{tite voda rije~nog sliva u oba entiteta.po jednog ~lana svaki grad ili op{tina.jednog ~lana. avgust 2002. Inspekcijski nadzor ^lan 58. V .jednog ~lana iz nevladinih organizacija koje se bave za{titom `ivotne sredine. {umarstva i vodoprivrede.jednog ~lana iz preduze}a nadle`nog za gazdovawe vodama. Nadzorni odbor ^lan 55. . Upravni odbor radi na sjednicama koje se odr`avaju najmawe jednom mjese~no. donosi godi{wi program rada i finansijski plan.jednog ~lana iz Ministarstva poqoprivrede. procjena stawa voda. odlu~uje o drugim pitawima utvr|enim statutom i drugim op{tim aktima. u~estalosti i metodologiji uzorkovawa. 2. 24.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. . Ministarstvo nadle`no za poslove za{tite `ivotne sredine. utvr|ene aktom o organizaciji rada i sistematizaciji radnih mjesta. donosi Plan za{tite voda rije~nog sliva. Upravni odbor zasjeda zajedno sa upravnim odborom odgovaraju}e organizacije istog rije~nog sliva iz Federacije BiH. . i 2. Nadle`nost i rad Upravnog odbora ^lan 53. stru~ne i druge poslove u oblasti upravqawa za{titom voda rije~nog sliva.uspostavqawa saradwe i koordinacije u procesu izvr{avawa planova za{tite voda rije~nog sliva. upozoravawa i uzbuwivawa u kriti~nim situacijama. pokazateqa i metodologije za izradu. Rukovodioca nadle`ne organizacije podru~ja rje~nog sliva imenuje i razrje{ava ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine.utvr|ivawa elemenata. te usvaja izvje{taje o radu i godi{we obra~une. 4.NADZOR Upravni nadzor ^lan 57.utvr|ivawa programa zajedni~kog monitoringa. {umarstva i vodoprivrede RS. koja ima sjedi{te na podru~ju rije~nog sliva u dijelu koji pripada Republici. Sastav Upravnog odbora ^lan 52. a odluke na sjednici donose se ve}inom glasova prisutnih ~lanova. svakog drugog mjeseca. Nadzorni odbor nadle`ne organizacije rije~nog sliva sastoji se od tri ~lana koje imenuju: . istra`ivawa. ovog ~lana ne imenuje ~lana Upravnog odbora. Godi{wi finansijski plan nadle`ne organizacije rije~nog sliva donosi Upravni odbor uz saglasnost Vlade Republike Srpske. . konsultacija. .razmjene informacija. Sredstva za finansirawe rada nadle`ne organizacije podru~ja rije~nog sliva obezbje|uju se u Fondu za za{titu `ivotne sredine. .za za{ti}ena podru~ja. 3. pru`awa uzajamne pomo}i.

ovog ~lana.nad stawem voda i vodnog re`ima.prekid izgradwe ili druge vrste kori{}ewa prostora ukoliko se ove aktivnosti sprovode bez vodoza{titne saglasnosti ili u suprotnosti sa wom . avgust 2002. . odrona ili lavina. . stav 4.preduzimawe rehabilitacionih mjera za eliminisawe izvora i posqedica pretjeranog optere}ewa voda ili predlagawe nadle`noj organizaciji rije~nog sliva dono{ewe i sprovo|ewe programa rehabilitacije.zabranu ili ograni~ewe ostvarivawa prava na vodu. ta~ke 2. . Finansirawe aktivnosti propisanih ovim zakonom se obezbje|uje iz Fonda za za{titu `ivotne sredine. @alba na rje{ewe inspektora ne odla`e izvr{ewe re{ewa. bujica. . ukoliko se to pravo ostvaruje bez vodoza{titne saglasnosti odnosno odgovaraju}e dozvole ili koncesije. VII . Okolnosti iz stava 1. .).). Na u~e{}e javnosti i pristup informacijama u procesu za{tite voda po ovom zakonu. Vr{ewe inspekcijskog nadzora ^lan 62.000 konvertibilnih maraka (KM) kazni}e se za prekr{aj pravno lice. u skladu sa propisima kojima se ure|uje za{tita `ivotne sredine. ^lan 60.postoji neposredna opasnost od poplava. 24. VIII . Nov~anom kaznom od 1. stava 1.FINANSIRAWE Finansirawe za{tite voda ^lan 64. povr{inskih ili podzemnih voda ako je do{lo do pote{ko}a u snabdjevawu vodom za pi}e zbog su{e i drugih prirodnih doga|aja.zabranu ili ograni~ewe ispu{tawa ili drena`e supstanci u vode. pojili{ta i drugog prirodnog vodnog rezervoara koji se stalno ili privremeno uliva ili odliva u unutra{we ili podzemne vode na takav na~in da se unaza|uje wihovo ekolo{ko i hemijsko stawe (~lan 24.nad primjenom standarda emisija i zabrana. stav 3. . koje se goni po slu`benoj du`nosti. ako: . opreme i profesionalne podr{ke za one koji sprovode ovaj vid u~e{}a javnosti.Subota. U vr{ewu nadzora nad poslovima koje vr{i pravno lice.postoji neposredna opasnost od zaga|ivawa vode za pi}e. .nad pona{awem pravnih i fizi~kih lica u izvr{avawu svojih obaveza utvr|enih ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. ukoliko se ove aktivnosti sprovode u suprotnosti sa odredbama ovog zakona i vra}awe na prethodno stawe.indirektno ispusti otpad. odnosno emituje ili apsorbuje toplotu iz podzemnih voda suprotno zakonu (~lan 24. Usmeno rje{ewe ^lan 61.Strana 35 Zadaci inspektora ^lan 59.000 do 10. nad svim postrojewima i ure|ajima i na otvorenim prostorima pravnog lica. .). stav 1.privremeni prekid aktivnosti.obavijesti o preduzetim mjerama u vezi sa otklawawem utvr|enih nedostataka i nepravilnosti. . Ukoliko postoji sumwa da je po~iweno krivi~no djelo. . IX .vlasnik ili posjednik obalnog ili vodnog zemqi{ta ne dozvoqava prelaz preko svog zemqi{ta ili izvo|ewe radova koji se odnose na za{titu voda. i 2. Inspektor je ovla{}en da rje{ewem odredi: . inspektor }e obezbjediti mjesto na kome je djelo po~iweno i tragove. ako: . Nadle`na organizacija rije~nog sliva podr`ava javni monitoring izme|u ostalog i putem obezbje|ivawa redovne obuke. dati na uvid potrebnu dokumentaciju i pru`iti sve potrebne podatke i obavje{tewa. i 3. ako postoji opasnost od wihovog uni{tewa.ispusti otpadne vode u prirodno jezero. suprotno zakonu (~lan 25.). ili u suprotnosti sa wima.nad kr{ewem zabrana optere}ivawa voda i drugih zabrana i ograni~ewa odre|enih ovim zakonom. primewuju se odredbe Zakona o za{titi `ivotne sredine i odredbe ovog zakona.sanaciju {tete i vra}awe u prethodno stawe. . Pravno lice ~iji rad podle`e nadzoru.uklawawe nanosa iz povr{inskih voda.prevozi teret ili plovi na naftni pogon na unutra{wim vodama suprotno zakonu (~lan 26. ovog zakona inspektor mo`e da odredi i usmeno. ukoliko se vr{i protivno ovom zakonu. ribwaka. . ribwak. . stav 5. Inspektor vr{i nadzor: .omogu}i vr{ewe inspekcijskog nadzora u svim vodnim postrojewima. . Mjere iz ~lana 60. du`no je omogu}iti sprovo|ewe inspekcijskog nadzora. . Primjerak zapisnika dostavqa se pravnom licu kod kojeg je inspekcijski pregled izvr{en.).dostavi na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu za obavqawe nadzora. .KAZNENE ODREDBE Prekr{aji ^lan 65. stav3.U^E[]E JAVNOSTI ^lan 63. Inspektor ima pravo na nesmetan pristup obali ili vodnom zemqi{tu i pravo da u|e u vodoprivredna postrojewa koja su namewena posebnoj upotrebi ili kori{}ewu. pojili{te ili drugi prirodni vodni rezervoar koji se stalno ili privremeno uliva ili odliva u unutra{we ili podzemne vode ili u vodne rezervoare koji su nastali kao rezultat ekstrakcije ili kori{}ewa mineralnih sirovina (~lan 24.).).upotrijebi ili koristi vode iz prirodnog jezera. . stav 2.postoje drugi razlozi utvr|eni zakonom. inspektor mo`e od odgovornog lica zahtjevati da: . . SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . .zabranu upotrebe postrojewa ili ure|aja ukoliko se koriste bez vodoza{titne saglasnosti ili koncesije ili u suprotnosti sa wima. utvr|uju se prema propisima koji se odnose na prirodne katastrofe. . . klizi{ta. ukoliko su prekr{ene odredbe zakona. .ispusti otpadne vode direktno u podzemne vode (~lan 24. u skladu sa Zakonom o fondu za za{titu `ivotne sredine.pere vozilo ili drugu ma{inu i ure|aj u povr{inskoj vodi ili na vodnom zemqi{tu (~lan 27. buxeta Republike i buxeta lokalnih zajednica. stav 1.ispu{ta otpadne vode iz plovnih objekata direktno u vodu (~lan 26.).|ubri ili koristi sredstva za za{titu biqa na obalnom zemqi{tu ili u zabrawenim zonama. te o tome obavijestiti policiju. .

stav 2. na Ustav Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. .OP[TE ODREDBE ^lan 1. .r. .djeluje u eutrofskom podru~ju u suprotnosti sa odredbama ovog zakona. stav 4.). Danom stupawa na snagu ovog zakona prestaju da va`e odredbe posebnih propisa koje reguli{u pitawe za{tite voda. stav 3. Propise iz ~lana 23. ~lana 25. tretmanom i skladi{tewem mineralnih resursa i radom kamenoloma.ispusti ili odlo`i supstancu ili predmet u vodu suprotno zakonu ili ispusti otpadne vode (~lan 28. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana u propisanom roku. Mirko [arovi}.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. Odredbe ovog zakona ne primjewuju se na: . Ciq zakona ^lan 2.r. ~lana 35.koristi obale i vodno zemqi{te ~ime pogor{ava re`im ispu{tawa. . stav 3.sve kategorije otpada. i 5. stav 4. a primjewiva}e se nakon stupawa na snagu novog Zakona o vodama ali ne du`e od godinu dana od dana objavqivawa ovog zakona. stav 5. . te~nom ili gasovitom stawu.prerade otpada za ponovnu upotrebu i recikla`u. . stav 1. ~lana 23. testirno pumpawe. stav 2 . . osim ako to nije regulisano posebnim propisom. ~lana 46.ne preduzima aktivnosti radi spre~avawa negativnih posqedica vode na povr{inama koje su o{te}ene ili izmjewene usqed gra|ewa. stav 1. Stupawe na snagu ^lan 68.gasove ispu{tene u atmosferu.spre~avawa nastajawa otpada. . stav 4. . . ekstrakcijom.onemogu}ava slobodan prilaz obali ili vodnom zemqi{tu javnim slu`bama. Dr Dragan Kalini}. . U slu~aju da Vlada Republike Srpske ili ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine ne donesu propis iz stava 1. odlo`i ekstrahovani ili otpadni materijal ili drugu sli~nu supstancu ili otpad (~lan 28.`ivotiwski otpad i drugi neopasni materijal prirodnog porijekla koji se mo`e koristiti u poqoprivredne svrhe.radioaktivni otpad.podi`e privremene ili stalne prepreke na obali ili vodnom zemqi{tu ~ime se spre~ava slobodni prilaz vodi. svaka tri mjeseca nakon isteka roka. jula 2002. . podnese izvje{taj o razlozima zbog kojih propis nije donesen i preduzetim mjerama za wegovo dono{ewe. . Vlada Republike Srpske je du`na da.odlo`eni eksploziv. i 2. . stav 3. . ~lana 16. Broj: 01-020-573/02 29. ~lana 31. Ovim zakonom ure|uju se: . uzimawe uzoraka zemqi{ta i ostale radove koji se odnose na testove monitoringa i mjerewe supstanci. ovog ~lana. ~lana 42. stav 3. ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine }e donijeti u roku od jedne godine od dana stupawa na snagu ovog zakona. ~lana 14. Odredbe ovog zakona primjewuju se i na: . Ciq Zakona o upravqawu otpadom je podsticawe i obezbje|ivawe najva`nijih uslova radi: . operacije i postrojewa u upravqawu otpadom. stav 3. Propise iz ~lana 9.sigurno odlagawe otpada. godine Bawa Luka Predsjednik Republike. broj 28/94). s. ~lana 43. 24.izdvajawe sirovog materijala iz otpada i wegovo kori{}ewe za proizvodwu energije i . ovog ~lana kazni}e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom od 500 do 1.700 konvertibilnih maraka (KM). ~lana 26. jula 2002.otpad nastao istra`ivawem.koristi vodu za op{tu upotrebu u podru~ju u kome je takva upotrba zabrawena ili ograni~ena ili je u suprotnosti sa propisima. ~lana 30.ometa slobodni prilaz vodi preko svog zemqi{ta ili onemogu}ava op{tu upotrebu vode. 700 Na osnovu Amandmana XL ta~ke 2. stav 4. jula 2002. ~lana 34.otpadne vode. .onemogu}ava rad postrojewa i mjerne opreme za istra`ivawe.uklawa aluvijume u suprotnosti sa propisanim uslovima. . osim otpada navedenog u stavu 3.koristi ili sprovodi aktivnosti na prirodnim vodnim rezervoarima ukqu~uju}i mo~vare {to bi moglo ugroziti wihov vodni re`im ili prirodne karakteristike. a koje nisu usagla{ene sa ovim zakonom. ovog ~lana.PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE Podzakonski akti ^lan 66. stav 3. X . ZAKON O UPRAVQAWU OTPADOM I .ne omogu}i privremeno kori{}ewe svoga zemqi{ta. ~lana 29. stav 1. godine Bawa Luka Predsjednik Narodne skup{tine.te~ni otpad. godine. Stavqawe van snage ^lan 67.). stav 2. ~lana 50.odlo`i ili pretovari opasne supstance u ~vrstom. .sprovodi aktivnosti ili koristi prostor u rizi~nim podru~jima u suprotnosti sa uslovima utvr|enim u planu upravqawa podru~jem rije~nog sliva. . . stav 4. stav 1. . Nov~anom kaznom u iznosu od 100 do 500 KM kazni}e se fizi~ko lice za prekr{aje iz stava 1. avgust 2002. Vlada Republike Srpske }e donijeti u roku od jedne godine od dana stupawa na snagu ovog zakona. na~inima i ktiterijumima ili kr{i obaveze ili na~ine vra}awa aluvijuma u unutra{we vode. stav 4.sve vrste djelatnosti. ~lana 33. Broj: 01-623/02 25.Strana 36 . stav 2. d o n o s i m UKAZ O PROGLA[EWU ZAKONA O UPRAVQAWU OTPADOM Progla{avam Zakon o upravqawu otpadom koji je Narodna skup{tina Republike Srpske usvojila na sjednici odr`anoj 25. . . iskopavawe i bu{ewe. ~lana 56. ~lana 47. s.

tretmana ili odlagawa na drugom mjestu i prethodno skladi{tewe otpada za ponovnu upotrebu ili tretman za period. . na period ne du`i od tri godine. . Preduzimaju}i mjere iz stava 1. a otpad je spreman za daqi transport u ciqu ponovnog kori{}ewa. . .tretirawe otpada na na~in kojim se osigurava povrat sirovinskog materijala iz wega. i stalna mjesta koja se upotrebqavaju za dugogodi{we odlagawe otpada iskqu~uju}i objekte gdje nije dozvoqeno skladi{tewe otpada. savjetovawe i obrazovawe u vezi djelatnosti i radwi na upravqawu otpadom.“proizvo|a~ je pravno ili fizi~ko lice ~ijom djelatno{}u se proizvodi otpad ili pravno ili fizi~ko lice koje obavqa predtretman. ovog ~lana preduzimaju se na na~in da se izbjegne ugro`avawe zdravqa qudi i bez stvarawa {tete ili prouzrokovawa zna~ajnih rizika po `ivotnu sredinu. pri tome imaju}i u vidu `ivotni ciklus proizvoda kao i kori{}ewe najadekvatnije raspolo`ive tehnologije. tretmana. . kao i drugi otpad koji je zbog svoje prirode ili sastava sli~an otpadu iz doma}instva.”skladi{tewe” je ostavqawe otpada koje vr{i proizvo|a~ unutar postrojewa i pogona. kao i onaj otpad koji je naveden u Katalogu otpada kao opasni i regulisan posebnim propisima.“te~ni otpad” je svaki otpad u te~noj formi.“transport” je kretawe otpada van postrojewa. . . a nalaze se u Katalogu otpada usvojenom u posebnom zakonskom propisu. hemijske ili biolo{ke procese. . koji mijewaju karakteristike otpada u ciqu smawivawa koli~ine ili opasnih osobina.na~elo prevencije .“inertni otpad” zna~i otpad koji nije podlo`an zna~ajnim fizi~kim. tlo. ovog zakona potrebno je preduzeti slijede}e neophodne mjere: . deponije gdje proizvo|a~ otpada zbriwava vlastiti otpad na mjestu nastanka).“ponovno kori{}ewe” je svaka djelatnost kojom se otpad upotrebqava za namjenu za koju je prvobitno zami{qen. . uspostavqawe.“neopasni otpad” zna~i otpad koji nije definisan kao “opasni otpad”.“biorazgradivi otpad”je svaki otpad koji je pogodan za aerobnu ili anaerobnu razgradwu.Strana 37 Prioriteti u upravqawu otpadom ^lan 3. ovog ~lana uzimaju se u obzir: .“komunalni otpad” zna~i otpad iz doma}instva. smawivawe koli~ine otpada i wegovih opasnih karakteristika. ukqu~uju}i: unutra{wa mjesta za odlagawe (npr. . zatvarawe i odr`avawe ure|aja za tretman otpada nakon zatvarawa. . spaqivati ili na drugi na~in fizi~ki ili hemijski obra|ivati.na~elo zaga|iva~ pla}a . namjerava odlo`iti ili mora odlo`iti u skladu sa jednom od kategorija navedenih u podzakonskom aktu kojeg donosi ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. avgust 2002. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . koje posjeduje otpad.da bi se smawio rizik po zdravqe qudi i `ivotnu sredinu i da bi se izbjegla degradacija `ivotne sredine prilikom planirawa i prilikom izvo|ewa djelatnosti u upravqawu otpadom treba izbjegavati nastajawe otpada ili smawiti koli~ine i {tetnosti nastalog otpada. .radi spre~avawa opasnosti ili {tete po `ivotnu sredinu koju prouzrokuje otpad preduzima}e se i one mjere za koje nije uvijek na raspolagawu nau~na podloga. . . sortirawe ili druge operacije koje dovode do promjena fizi~kih karakteristika ili sastava otpada. transport otpada. . ali iskqu~uju}i muq. vazduh. Za potrebe ovog zakona koriste se slijede}e definicije: . monitoring.ekonomska izvodqivost. . .DEFINICIJE ^lan 4. tretman otpada. rad. koji prouzrokuju opasnost po zdravqe qudi i `ivotnu sredinu.bez rizika po vode. .bez stvarawa smetwi putem buke ili mirisa.ekolo{ki korisni efekti. .“otpad” zna~i sve materije ili predmete koje imalac odla`e.prema karakteristikama proizvoda proizvo|a~ je odgovoran za odabir najprihvatqivijeg ekolo{kog rje{ewa u tehnologiji proizvodwe.bez {tetnog uticaja po prirodu ili mjesta koja su od posebnog interesa. planirawe i kontrolu djelatnosti i procesa upravqawa otpadom. a naro~ito: . sastavu ili koncentraciji. Inertni otpad se ne}e rastvarati. . .smawewe koli~ine otpada. . olak{avaju rukovawe ili pove}avaju povrat komponenti otpada. . `ivotiwe i biqke. III .proizvo|a~ ili imalac otpada snosi sve tro{kove prevencije.“upravqawe otpadom” je sistem djelatnosti i radwi koji podrazumijeva prevenciju nastanka otpada. kao {to je hrana.“skupqawe” je djelatnost sistematskog skupqawa i po mogu}nosti sortirawa otpada u ciqu olak{awa budu}eg tretmana. biolo{ki razgra|ivati ili nepovoqno uticati na druge supstance sa kojima dolazi u kontakt na na~in da prouzrokuje zaga|ewe `ivotne sredine ili ugro`avawe zdravqa qudi. po pravilu. odla- .spaqivawe ili odlagawe na deponije na ekolo{ki prihvatqiv na~in onih vrsta otpada koji ne podlije`u povratu komponenti. . .na~elo opreznosti . II .Subota.tehni~ka izvodqivost uz kori{}ewe najboqe raspolo`ive tehnologije. hemijskim ili biolo{kim promjenama. papir i karton. ukqu~uju}i sortirawe.OSNOVNA NA^ELA ^lan 5. termalne. . 24.“odlagawe” je bilo koja djelatnost propisana podzakonskim aktom koji donosi ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. Na~ela upravqawa otpadom su: . . mawi od tri godine ili prethodno skladi{tewe otpada za odlagawe u periodu mawem od jedne godine.“opasni otpad” zna~i svaki otpad koji je utvr|en posebnim propisom i koji ima jednu ili vi{e karakteristika datih u podzakonskom aktu koji donosi ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine.smawewe na minimum proizvodwe otpada a posebno wegovih opasnih karakteristika. vrtni otpad.“pravno ili fizi~ko lice” je fizi~ko ili pravno lice odgovorno za bilo koju vrstu djelatnosti upravqawa otpadom. Radi postizawa ciqa iz ~lana 2.na~elo odgovornosti proizvo|a~a otpada.“povrat komponenti” je svaka djelatnost data podzakonskim aktom koji donosi ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. .“tretman” zna~i fizi~ke. po svom porijeklu.“imalac” zna~i svako fizi~ko ili pravno lice. ukqu~uju}i otpadne vode.“deponija” je mjesto na povr{ini ili ispod povr{ine zemqi{ta gdje se otpad odla`e. Mjere iz stava 1. ukqu~uju}i ponovno kori{}ewe.

koli~inu i porijeklo otpada koji se proizvodi i koji se treba tretirati ili odlo`iti.programe za podizawe javne svijesti u upravqawu otpadom.ciqeve upravqawa otpadom.PLANIRAWE UPRAVQAWA OTPADOM ^lan 6. koji }e obuhvatati: . .saradwu izme|u op{tina da bi se postigli zadati ciqevi. ovog ~lana objavquje se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. Plan iz stava 1.specijalni sistem upravqawa za pojedine vrste otpada. koji moraju biti u saglasnosti sa Strategijom upravqawa otpadom i koje usvajaju skup{tine lokalne samouprave. .prostor namijewen za locirawe postrojewa za upravqawe otpadom.odr`avawem zajedni~kih sastanaka radi uskla|ivawa nacrta entitetskih planova. predstavnicima privrednih organizacija i udru`ewa koje se bave pitawima za{tite `ivotne sredine. Lokalni planovi upravqawa ~vrstim otpadom sadr`e slijede}e elemente: . ovog ~lana Narodnoj skup{tini Vlada vr{i konsultacije sa: . ovog ~lana mora biti u saglasnosti sa Strategijom iz ~lana 8.podrazumijeva da tretman ili odlagawe otpada treba da se vr{i u najbli`em adekvatnom postrojewu ili lokaciji. uzimaju}i u obzir ekolo{ku i ekonomsku profitabilnost. IV . . ^lan 12.program za smawewe procenta biorazgradivog otpada i ambala`nog otpada u komunalnom otpadu. a stavqa se na uvid javnosti svake godine. itd.strate{ki program sa razra|enim prioritetima u upravqawu otpadom i djelatnosti koje se trebaju preduzeti. Prije usvajawa. Sadr`aj lokalnog plana upravqawa ~vrstim otpadom ^lan 10.. stambeno-komunalne djelatnosti. Vlada Republike Srpske donosi regionalni plan upravqawa otpadom na osnovu sporazuma dvije ili vi{e jedinica lokalne samouprave o zajedni~kom upravqawu otpadom na teritoriji Republike Srpske.procjenu tro{kova za izvr{avawe zadataka u upravqawu otpadom. . Regionalni i lokalni planovi upravqawa otpadom ^lan 9. Nadle`ni organi du`ni su izraditi planove za upravqawe otpadom u roku propisanom ovim zakonom.uslove koji se ti~u tehni~ko-tehnolo{ke opremqenosti ure|aja unutar prostora na kojem se nalaze. .utvr|ivawem op{te politike upravqawa otpadom na nivou Bosne i Hercegovine.na~elo blizine. .vrstu. ^lan 7. koje obuhvata pitawa nabrojana u ~lanu 6.predstavnicima op{tinskih. . ovog zakona. . . Narodna skup{tina Republike Srpske mo`e dati ovla{}ewe me|uentitetskom konsultativnom tijelu za za{titu `ivotne sredine da uskla|uje entitetske strate{ke planove za upravqawe otpadom. . u saradwi sa drugim nadle`nim ministarstvima. . Jedinice lokalne samouprave donose lokalne planove upravqawa otpadom. . Lokalni plan upravqawa ~vrstim otpadom donosi se na period od {est godina i mo`e se revidirati. . . . alineja 1-4.predstavnicima udru`ewa za za{titu `ivotne sredine.Strana 38 . Poslove upravqawa otpadom iz nadle`nosti Republike Srpske vr{i Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine u saradwi sa Ministarstvom nadle`nim za za{titu zdravqa i drugim nadle`nim ministarstvima.strate{ke planove za kori{}ewe komponenti iz komunalnog otpada. Vlada Republike Srpske je obavezna podnijeti Narodnoj skup{tini izvje{taj o sprovo|ewu Strategije upravqawa ~vrstim otpadom svake dvije godine.listu predlo`enih mjera koje se trebaju preduzeti. gawa i monitoringa otpada. stav 1. V . Prije podno{ewa Nacrta strategije iz stava 1.DOZVOLA ZA UPRAVQAWE OTPADOM ^lan 11. kao {to je opasni otpad. odnosno gradskih organa uprave.me|uentitetskim tijelom za za{titu `ivotne sredine. ovog ~lana dostavqa se ministru za urbanizam. gra|evinarstvo i ekologiju (u daqem tekstu: Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine). ovog ~lana vr{i se saglasno odredbama Zakona o za{titi `ivotne sredine. 24. na prijedlog Vlade Republike Srpske.raspolo`iv i podesan tretman i mjesta odlagawa i ure|aje unutar odre|ene teritorije.davawem komentara i mi{qewa na nacrt strate{kog plana za upravqawe otpadom. Strategija iz stava 1. ambala`ni otpad. .Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. Strategiju upravqawa otpadom priprema Ministarstvo za urbanizam.Vladom Federacije Bosne i Hercegovine. . . Strategija iz stava 1. ovog ~lana mora biti uskla|ena sa Strategijom ekonomskog razvoja Republike Srpske i lokalnim razvojnim planovima. . stambeno-komunalne djelatnosti. avgust 2002.specijalno ure|ewe sistema za tretman ili odlagawe otpada za vi{e op{tina. Saradwa iz stava 4. .na~elo regionalnosti . plan iz stava 3. Za obavqawe djelatnosti upravqawa otpadom propisanih ovim zakonom i podzakonskim aktima done- .izdavawem smjernica o metodologiji izrade i sadr`aja strategije za upravqawe otpadom u entitetu. i opasni otpad. Strategija upravqawa otpadom ^lan 8. Izrada plana iz stava 1. kao i tro{kove sanacionih mjera zbog {teta prouzrokovanih `ivotnoj sredini ili {tete koju }e otpad nejvjerovatnije prouzrokovati. Uskla|ivawe entitetskih strate{kih planova u upravqawu otpadom se posti`e na slijede}i na~in: . te~ni otpad. . Strategiju upravqawa ~vrstim otpadom na period od {est godina donosi Narodna skup{tina Republike Srpske. ovog ~lana vr{i se u saradwi sa nadle`nim organima uprave.podrazumijeva da izgradwa postrojewa i objekata za tretman otpada i wegovo odlagawe treba da bude obezbje|ena na na~in da pokriva potrebe regiona i omogu}ava samoodr`ivost izgra|enih objekata. gra|evinarsvo i ekologiju (u daqem tekstu: ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine) na stru~nu ocjenu i mi{qewe.program o sakupqawu opasnog otpada iz doma}instava.

zahtijeva od svih pravnih ili fizi~kih lica da stave na raspolagawe sve potrebne podatke.predlo`ene/postoje}e metode za spre~avawe i smawewe zaga|ivawa.metode tretmana. te vrste i koli~ine takvog otpada. . . Dozvole se izdaju samo za odre|ene vrste otpada i samo za obavqawe odre|enih djelatnosti propisanih podzakonskim aktom. ekolo{kim i zdravstvenim zahtjevima. . . VI . u postrojewa i poslovne prostorije. Dozvola se izdaje na period od pet godina s tim da se dozvola za deponije i spaqivawe izdaje na period od deset godina.u|e na lokaciju. Finansijske garancije ^lan 17. ukqu~uju}i karakteristike `ivotne sredine. . . Finansijska garanacija mora biti srazmjerna koli~ini otpada. Odgovorno lice je du`no inspektoru za za{titu `ivotne sredine omogu}iti vr{ewe nadzora. . ovog ~lana vr{i nadzor nad odgovornim licem za upravqawe otpadom i proizvo|a~ima otpada u pogledu ispuwenosti uslova za obavqawe djelatnosti upravqawa otpadom. . a najvi{e 12 sati nakon {to se otkrije. Organ iz stava 1. .projekat nije u skladu sa pravnim.mjere predostro`nosti koje se trebaju preduzeti. Inspektor ima pravo da: .pravno lice nema tehni~kih stru~waka za upravqawe postrojewima ili lokacijom. o~ekivanim tro{kovima i pojavi rizika. Dozvola nije potrebna u slijede}im slu~ajevima: . Proizvo|a~i otpada i odgovorna lica postrojewa za upravqawe otpadom du`ni su sprovoditi program kontrole.vizuelno evidentira ~iweni~no stawe (video. Odgovorna lica postrojewa i deponija sa opasnim otpadom moraju dati finansijsku garanciju i druge oblike garancija propisanih posebnim propisima radi podmirivawa tro{kova koji se odnose na rizik od {tete ili tro{kovi koji se odnose na smawivawe bilo koje mogu}e {tete na minimum kao i tro{kova prouzrokovanih djelatnostima koje se preduzimaju nakon zatvarawa postrojewa ili deponija. .op{te tehni~ke zahtjeve za rad . .kretawe otpada izme|u razli~itih postrojewa ili lokacija istog proizvo|a~a. sa izuzetkom opasnog otpada. Zahtjev za dobijawe dozvole mora sadr`avati slijede}e: .zaustavi prevoz otpada. ^lan 16. dokumentaciju i informacije.podatke o porijeklu.nisu preduzete neophodne mjere spre~avawa nesre}a/akcidenata i ograni~ewe wihovih posqedica. . odredi{tu i tretmanu otpada.tehnolo{ke uslove za rad.predlo`en plan za djelatnosti zatvarawa i postupke nakon zatvarawa. avgust 2002. ^lan 13. .opis postrojewa ili lokacije.finansijske i druge garancije od strane podnosioca zahtjeva. odobrewa za gra|ewe i ekolo{ke dozvole propisane posebnim propisima. 24. . putem inspektora nadle`nih za za{titu `ivotne sredine.vra}awe ambala`e ili iskori{}enih proizvoda od strane trgovaca.Strana 39 senim na osnovu ovog zakona potrebno je pribaviti dozvolu koju donosi Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine.predlo`ene/postoje}e djelatnosti. . ^lan 14. .Subota. Licu koje prikupqa i prevozi svoj ku}ni otpad na mjesto za prikupqawe otpada nije potrebna dozvola za ovakve djelatnosti. ^lan 19. Dozvola se mo`e produ`iti za isti vremenski period ako se nisu promijenili uslovi pod kojima je dozvola data.). . .zahtijeva preduzimawe svih neophodnih mjera potrebnih radi uskla|ivawa djelatnosti sa uslovima iz . uvijek je potrebna dozvola za upravqawe otpadom (u daqem tekstu: dozvola).opis o~ekivanih uticaja na `ivotnu sredinu. monitoringa i voditi evidenciju o uslovima datim u dozvoli i ostalim relevantnim podacima i jednom godi{we podnijeti izvje{taj nadle`nom organu za za{titu `ivotne sredine.ulaz i izlaz. Dozvola sadr`i: .prevoz otpada koji vr{i sam proizvo|a~ sa svojim vlastitim prevoznim sredstvima do lokacije ili postrojewa za tretman. slike. ^lan 15. .podatke o podnosiocu zahtjeva i odgovornom licu kada se radi o razli~itim licima. . ^lan 20.vrstu i koli~inu otpada koji se treba tretirati i/ili odlo`iti.predlo`eni ili stvarni kapacitet postrojewa ili lokacije. .prikupqawe i kretawe otpada unutar mjesta gdje se otpad proizveo.NADZOR NAD UPRAVQAWEM OTPADOM ^lan 18. Dozvola se ne}e izdati ukoliko: . monitoring i sisteme pra}ewa.otvori kontejnere sa otpadom. Proizvo|a~i otpada i odgovorna lica du`ni su obavijestiti nadle`ni organ za za{titu `ivotne sredine o otkrivenim negativnim uticajima na `ivotnu sredinu odmah.tehni~ko .projekat nije u skladu sa relevantnim planom (planovima) za upravqawe otpadom. .nije osigurana odgovaraju}a finansijska ili druga garancija. itd. Pored urbanisti~ke saglasnosti. Finansijska garancija ili wen dio za rad deponije mora postojati koliko je potrebno za odr`avawe i djelatnosti nakon zatvarawa lokacije a najmawe 30 godina. . Nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu wega vr{i Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine. . SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . .predlo`eni/postoje}i tretman. .opis vrste i ukupne koli~ine otpada .nije obezbje|en tehni~ki i profesionalni razvoj i obuka osobqa. u slu~aju malih koli~ina ne ve}ih od 100 kg po jednoj po{iqci sa izuzetkom opasnog otpada. . pra}ewe i plan kontrole.uzme uzorke otpada. .

Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. odlagati ili tretirati otpad bez nadzora. kao i o na~inu tretmana u slu~aju kraja `ivotnog ciklusa proizvoda i otpada produkovanog iz wega. koristiti tehnologije i razvijati proizvodwu na na~in koji vodi najefikasnijoj upotrebi materijala i energije. Produkovani otpad se koristi samo ako je ekolo{ki koristan.zaustavi djelatnosti ako su u opasnosti `ivotna sredina ili qudsko zdravqe. .propisati posebne mjere koje se trebaju preduzeti i odrediti rok za preduzimawe mjera. . . Posebnim propisom se propisuje obaveza kori{}ewa sistema naknade kaucije/depozita za odre|ene proizvode. kojim mjerama se ne}e nanijeti {teta i neopravdani tro{kovi odgovornom licu.ne koristi materijale i opasne supstance i robu koja prelazi grani~ne vrijednosti za sve materijale ili supstance koje su utvr|ene u podzakonskom aktu.skladi{tewe otpada na samoj lokaciji.narediti obustavu rada dok se uslovi ili zahtijevi ne ispune. ovog zakona proizvo|a~ je obavezan da: . Jedan se ~uva na lokaciji. Podzakonskim aktom }e se propisati: forma. Proizvo|a~ mo`e primiti nazad ili nadoknaditi proizvode ili otpad od proizvoda od imaoca ili sklopiti ugovor sa prodava~em za obavqawe tih usluga. posebno opasnog otpada od druge vrste otpada i od otpada koji }e se ponovo koristiti. Za nova postrojewa plan za upravqawe otpadom se prila`e uz zahtjev za dobijawe ekolo{ke dozvole propisane Zakonom o za{titi `ivotne sredine. . 24.zadr`avawe materijala i ostataka unutar procesa proizvodwe i potro{we {to je vi{e mogu}e. .DJELATNOSTI I ODGOVORNOSTI UPRAVQAWA OTPADOM ^lan 22. Za postoje}a postrojewa plan se dostavqa nadle`nom organu za za{titu `ivotne sredine u periodu od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona. Otpad se odla`e samo ako nije mogu}e kori{}ewe wegovog materijala i energije u postoje}im tehni~kim i ekonomskim uslovima i ako su tro{kovi ponovnog kori{}ewa nerazumno visoki u pore|ewu sa tro{kovima odlagawa. U ciqu upotrebe materija ili energije iz otpada stimulisa}e se ponovna upotreba.proizvodwa proizvoda kojom se produkuje najmawa koli~ina otpada i stvara najmawe {tetnih uticaja. posebno za deponije onih vrsta otpada koji su utvr|eni posebnim propisom. . osim ako se tim radwama omogu}ava povrat sirovina i odlagawe. ^lan 24. ^lan 25. sastav i koli~ina otpada).Strana 40 . Ostaci nastali u toku tehnolo{kog procesa. inspektor donosi rje{ewe protiv kojeg `alba ne odla`e izvr{ewe.dokumentaciju o otpadu koji se produkuje u preduze}u. radi ponovnog kori{}ewa ili odlagawa na ekolo{ki prihvatqiv na~in. Odgovornost proizvo|a~a ^lan 23. dozvole i posebnih propisa. Zabraweno je mije{ati razli~ite vrste otpada.kori{tewe tehnologija kojima se vr{i racionalno kori{}ewe materijala i energije. poluproizvoda i ambala`e koji smawuju upotrebu energije i materijala i ~ijom upotrebom se smawuje proizvodwa otpada i upotreba ambala`e koja du`e traje i koja ima najmawe optere}ewe na `ivotnu sredinu kada postane otpad. jedan kao rezerva. da se promovi{e ponovna upotreba. u skladu sa posebnim propisima. . a ukoliko to nije mogu}e stimulisa}e se kori{}ewe otpada kao energetskog izvora. Sve djelatnosti se preduzimaju tako da imaju najmawi uticaj na `ivotnu sredinu i qudsko zdravqe. kori{}ewe i odlagawe. gomilati. U ciqu spre~avawa produkovawa otpada i smawewa koli~ina i {tetnih uticaja otpada stimulisa}e se: . posebno kada se radi o opasnom otpadu.odvajawe otpada.postigne minimalne ciqeve za sakupqawe i povrat raznih vrsta otpada navedenih u podzakonskim propisima. na~ini tretmana i odlagawe. Otpad slabog kvaliteta.mjere koje se preduzimaju radi spre~avawa produkcije otpada. VII . . Odgovorno lice u postrojewima. Uzimaju se tri uzorka. Proizvo|a~ }e stimulisati kori{}ewe takvih sirovina i osnovnih materijala. . .zatvoriti postrojewe ako se aktivnosti ne mogu izvoditi bez {tete po `ivotnu sredinu i qudsko zdravqe. stimuli{e ponovno kori{}ewe i recikla`u proizvoda. ~iji se povrat vr{i u preduze}u ili ~ije odlagawe obavqa preduze}e (vrsta. Da bi se ispunile obaveze utvr|ene u stavovima 1-3. za koja je prema Zakonu o za{titi `ivotne sredine potrebna ekolo{ka dozvola. kao i proizvodi koji se mogu koristiti ponovo za prvobitnu svrhu bez daqeg tretmana. Nakon izvr{enog nadzora inspektor za za{titu `ivotne sredine rje{ewem mo`e: .zamjena materijala koji prouzrokuju rizik kad postanu otpad. rok trajawa proizvoda i ponovna upotreba proizvoda i pakovawe. a na kraju `ivotnog ciklusa proizvoda proizvo|a~ }e promovisati ekolo{ki odr`iv tretman.odrediti posebne uslove za budu}i rad. recikla`a i bezbjedno odlagawe otpada. . i ako je to kori{}ewe tehni~ki i ekonomski izvodqivo. . pakovawe i obnovqivost kvaliteta }e biti ozna~eni na vidqivom mjestu na proizvodu u skladu sa posebnim propisima. Proizvo|a~ }e primiti nazad i nadoknaditi kori{}ene proizvode ili otpad od proizvoda od imaoca. da se smawi koli~ina i {tetan uticaj otpada.izre}i nov~anu kaznu. sadr`aj i postupak obavje{tavawa. a jedan }e se koristiti za testirawe ili kao dokaz. Proizvo|a~ je du`an obavijestiti prodavca i potro{a~a o va`nim karakteristikama proizvoda i ambala`e sa stanovi{ta upravqawa otpadom. Ako se u vr{ewu inspekcijskog nadzora utvrdi da }e budu}i rad i proizvodwa otpada prouzrokovati neposrednu opasnost. . ^lan 26.postigne maksimalne ciqeve za odlagawe. Proizvo|a~ }e nadoknaditi kauciju/depozit koja je prethodno pla}ena na proizvod. priprema i donosi plan upravqawa otpadom koji sadr`i: . materijalne karakteristike proizvoda. Zabraweno je napu{tati. na~in. avgust 2002. . postaju otpad jedino kada iza|u iz ovog proizvodnog ciklusa. recikla`a i zamjena sirovina otpadom. a koji se uvode ponovo u tehnolo{ki proces. ^lan 21. Proizvo|a~ }e dizajnirati proizvod i ambala`u.

Podru~ja za selektivno sakupqawe otpada odre|ena su tako da se ku}ni otpad selektivno sakupqa odvojeno od opasnog otpada iz doma}instva.mjesta za prikupqawe. Proizvo|a~ i imalac otpada je odgovoran za ekolo{ki prihvatqivo skladi{tewe otpada prije wegovog povrata ili odlagawa.Strana 41 Planovi za upravqawe otpadom preduze}a se a`uriraju svake tri godine ili nakon promjene u radu postrojewa. {emu sakupqawa. postupak ili postrojewe za povrat ili odlagawe u skladu sa propisanim uslovima ili koristiti ovla{}enu slu`bu za tretman otpada uz nadoknadu. 23-25. .geografsko podru~je sa kojeg se prikupqa otpad. Proizvo|a~i otpada koji nisu doma}instva }e koristiti usluge preduze}a za otpad koji oni produkuju ukoliko wihov otpad ima iste ili sli~ne osobine ku}nog otpada.prikupqawe otpada iz doma}instava i drugih izvora koji proizvode komunalni otpad. na~in selektivnog prikupqawa i predaje iskori{}enih proizvoda proizvo|a~u ili odgovornom licu ovla{}enom za poslove upravqawa otpadom.Subota. avgust 2002.da izradi nacrt plana za upravqawe otpadom. Proizvo|a~i nisu obavezni koristiti usluge preduze}a za otpad ukoliko skupqaju i tretiraju svoj otpad u skladu sa propisima iz oblasti za{tite `ivotne sredine i ako predaju svoj otpad ovla{}enom odgovornom licu za upravqawe otpadom. Sistem za prikupqawe otpada mo`e uspostaviti proizvo|a~ ili prodava~. Odgovornost prodava~a ^lan 28. Koordinator za otpad je du`an: . ovog zakona su: . Proizvo|a~ i imalac otpada du`ni su skupqati. uslovi koji se moraju ispuniti da bi se dobila dozvola iz ~lana 13. Zajedni~ki uslovi za proizvo|a~a i prodava~a ^lan 29.dovoqan broj i raspored . . mora odrediti lice koje }e vr{iti poslove koordinirawa upravqawa otpadom (u daqem tekstu: koordinatora za otpad). Uvoznik ima istu odgovornost kao i proizvo|a~ prema ~l. geografsko podru~je koje ovaj sistem pokriva.organizacionu strukturu sistema. vrstu i koli~inu otpada.vrste otpada koje se trebaju prikupiti. Komunalni otpad se sakupqa i tretira u skladu sa posebnim propisom o pru`awu usluga od strane komunalnih preduze}a. . Zahtjev za izdavawe dozvole sistema prikupqawa otpada sadr`i. Odgovornost koordinatora za otpad ne smawuje odgovornosti odgovornog lica u postrojewu proizi{le vr{ewem djelatnosti upravqawa otpadom. ^lan 34. . na odgovorno lice sistema za prikupqawe otpada putem ugovora ~iji }e uslovi biti regulisani posebnim zakonskim propisom. Podzakonskim aktom }e se propisati postupak selektivnog prikupqawa. Proizvo|a~ i prodava~ mogu prenijeti obaveze iz ~lana 25. . Rad mjesta za selektivno sakupqawe otpada mora biti u skladu sa tehni~kim zahtjevima i uslovima utvr|enim dozvolom kada je u pitawu upravqawe otpadom. Usluge mogu pru`ati javna ili privatna preduze}a. Javne usluge obavqaju lica koja su ovla{}ena za pru`awe usluga upravqawa otpadom i koja su odabrana putem raspisanog tendera.da predla`e mjere za poboq{awe prevencije. Proizvo|a~ ili imalac otpada mo`e vr{iti povrat ili odlagawe sam koriste}i adekvatnu opremu. 24. Odgovorno lice postrojewa. za koja je prema Zakonu o za{titi `ivotne sredine potrebna ekolo{ka dozvola. i ~lana 28. Sistem prikupqawa otpada ^lan 30.metode tretmana. Doma}instva su du`na prikupqati svoj produkovani otpad i predati ga komunalnim preduze}ima. . Posebne odredbe o upravqawu komunalnim otpadom ^lan 32. Pored uslova propisanih u ~lanu 16. imaju}i u vidu akte koje donosi op{tina. stav 1. brinuti se o povratu ili odlagawu otpada koji produkuju wihove djelatnosti ili o otpadu koji posjeduju. dokumentaciju o kretawu otpada. stav 1. Javne usluge za upravqawe komunalnim otpadom obuhvataju: .obezbje|ewe ispuwewa ciqeva utvr|enih propisima.raspored prikupqawa. . doma}instva i drugi proizvo|a~i otpada }e biti obavezni izvr{iti selekciju i prikupqati otpad u skladu sa tim propisom. Odgovornost proizvo|a~a i imaoca otpada ^lan 31.da organizuje sprovo|ewe plana za upravqawe otpadom. pakovawa i ozna~avawa otpada. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . ^lan 33. . .rukovo|ewe mjestima za selektivno prikupqawe otpada.obezbje|ewe ekolo{ki prihvatqivog upravqawa otpadom.tretman komunalnog otpada ukqu~uju}i upravqawe povrata sirovina ili odlagawa. na~in finansirawa. Dozvola mora da opi{e djelokrug i kqu~ne elemente sistema za prikupqawe. . . . Podzakonskim aktom }e se utvrditi postupak i na~in po kojem je prodava~ proizvoda ili vr{ilac usluga (u daqem tekstu: prodava~) du`an uzeti nazad ili nadoknaditi kauciju za iskori{}enu ambala`u ili proizvode. Posebnim propisom uredi}e se uslovi za pla}awa javnih usluga. pored elemenata propisanih ~lanom 15: . ili preduze}e za upravqawe otpadom. Pru`awe usluga upravqawa komunalnim otpadom u nadle`nosti je jedinice lokalne samouprave. a opasni otpad predati na odre|ena mjesta za selektivno prikupqawe (centre) ili osobi koja je ovla{}ena za pru`awe usluga u upravqawu otpadom. U slu~aju uvo|ewa sistema selektivnog prikupqawa otpada.da a`urira plan za upravqawe otpadom. . Koordinator za otpad ^lan 27.da pregleda uskla|enost pravnih zahtjeva za upravqawe otpadom i izvje{tava odgovorno lice o stawu uskla|enosti. Organ nadle`an za poslove za{tite `ivotne sredine }e biti obavije{ten o odre|ivawu koordinatora za otpad. ponovnog kori{}ewa i recikla`e otpada. Tender raspisuje jedinica lokalne samouprave za jednu ili vi{e djelatnosti upravqawa otpadom ili za sve djelatnosti upravqawa otpadom.

. Odlukom jedinice lokalne samouprave o upravqawu komunalnim otpadom uredi}e se: . . transfer stanice ili mjesta za ponovnu upotrebu i reciklirawe.koli~inu otpada. ovog ~lana. Sakupqawe otpada ^lan 37.klasu deponije (deponija za opasni. Deponija ^lan 41. .Pored elemenata propisanih u ~lanu 16. Nadle`ni organ vr{i pregled lokacije deponije u pogledu ispuwenosti uslova iz dozvole. Transport opasnog otpada je pra}en odgovaraju}om dokumentacijom propisanom posebnim propisom kojeg donosi ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u saradwi sa ministrom nadle`nim za saobra}aj.osnovni zahtjevi za obezbje|ewe rada preduze}a. zajedno sa odre|ivawem mjesta za selektivno prikupqawe otpada. na lokaciji koja je odobrena za upravqawe otpadom. . prevoznik je odgovoran za ~i{}ewe i dovo|ewe u prvobitno stawe zaga|enog podru~ja. kontinuirana i prihvatqiva usluga i uslovi pla}awa. Otpad se koristi na na~in da proizvodi koji nastaju kori{}ewem otpada ne}e prouzrokovati ve}e ekolo{ko optere}ewe nego proizvodi iz osnovnog sirovinskog materijala.zahtjeve za pripremu deponije. prava i obaveze preduze}a i doma}instava onih ~iji je otpad sli~an otpadu iz doma}instava. Izvje{taj sadr`i: . .geografsko podru~je koje pokriva preduze}e. Ako se otpad ne mo`e isporu~iti na odredi{te. ovog zakona dozvola za odlagawe otpada na deponije }e sadr`avati: .tehni~ke i druge zahtjeve koji se odnose na obezbje|ewe usluga ukqu~uju}i skupqawe.Strana 42 . Opasni otpad u toku transporta mora biti ozna~en i pakovan u skladu sa navedenim propisom iz stava 4. Dozvola za nove sanitarne deponije mo`e se izdati samo za deponovawe na regionalnom nivou.zahtjeve za postupke primawa otpada. Preduze}e za upravqawe otpadom smatra se i proizvo|a~em otpada ukoliko prizvodi otpad u toku tretmana. ovog ~lana odgovoran samo za ispravnu isporuku otpada na odredi{te koje je odredio po{iqalac.odre|ivawe na~ina kori{}ewa usluga preduze}a za proizvo|a~e i vlasnike otpada.uvo|ewe sistema selektivnog prikupqawa otpada.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. Pored elemenata propisanih ~lanom 15. tretman i odlagawe. . a koji nisu doma}instva. biolo{kih ili fizi~kih postupaka. tretman ili kona~no odlagawe. ovog ~lana vodi evidenciju podataka o otpadu koji je preuzeo na tretman ili produkovao i obavje{tava nadle`ni organ za za{titu `ivotne sredine u skladu sa posebnim propisima najmawe jednom godi{we. ^lan 35.da se koli~ina i {tetni efekti ostataka svedu na minimum i omogu}i recikla`a gdje je to mogu}e. opremqeno i funkcioni{e u skladu sa zahtjevima kategorije otpada koji se spaquje. kao i privremene zahtjeve za zatvarawe deponija i postupke nakon zatvarawa. deponija za bezopasni. U slu~aju zaga|ewa nastalog u toku transporta.procjena visine naknade kojom se omogu}ava pouzdana. U slu~aju transporta koji nije kombinovan sa aktivnostima tretmana otpada prevoznik je u skladu sa stavom 1. zahtjev za dozvolu za spaqivawe otpada sadr`i opis mjera kojima se obezbje|uje: . vremenski je ograni~en i ne zahtijeva posebnu dozvolu. ukqu~uju}i metode skupqawa (kao npr. stav 1. . . aktivnosti deponovawa.primjenom hemijskih. u~estalost.da se omogu}i u {to ve}oj mjeri povrat toplote koja se proizvede u procesu spaqivawa. . Preduze}e za prikupqawe otpada skupqa otpad od proizvo|a~a i imaoca i transportuje ga do mjesta za prikupqawe otpada. nadle`ni organ o vrstama i koli~inama odlo`enog otpada i o rezultatima programa monitoringa.popis vrste i ukupna koli~ina otpada koju je dozvoqeno odlo`iti na deponiji. Odlagawe se mo`e vr{iti: .kao termalno odlagawe i . Transport otpada ^lan 39.odre|ivawe lokacije za deponije i lokacije za druge vrste tretmana otpada. Otpad se mo`e preuzeti od imaoca i na mjestima za prikupqawe. Spaqivawe ^lan 42.vrstu i sastav otpada u skladu sa Katalogom otpada i wegovim sadr`ajem. bar jednom godi{we. avgust 2002. Podzakonskim aktom mo`e se propisati da je potrebno odobrewe ili tehni~ka kvalifikacija za kori{}ewe i prodaju odre|enih tehnologija.porijeklo ili izvor otpada. opreme i materijala za tretman otpada.da je postrojewe projektovano.obavezu podnosioca zahtjeva da izvijesti. prije po~etka odlagawa. . Kori{}ewe otpada ^lan 38. Preduze}e iz stava 1. . . Proizvo|a~ ili imalac otpada skupqa otpad odvojeno u skladu sa potrebom budu}eg tretmana. .uslove za pronala`ewe i tretirawe nezakonitog komunalnog otpada. Otpad se mo`e koristiti kao sirovinski materijal i za proizvodwu energije. 24. . selektivno skupqawe otpada). Prevoz opasnog otpada mora biti uskla|en sa op{tim uslovima za prevoz opasnih roba.na deponije.vrste kaznenih odredbi i stimulacionih mjera. Prikupqawe otpada unutar lokacije proizvo|a~a ili imaoca na na~in koji iskqu~uje negativan uticaj na `ivotnu sredinu. ukqu~uju}i plan za nepredvi|ene situacije. . Tretman otpada ^lan 36. Otpad se transportuje na na~in koji iskqu~uje zaga|ewe `ivotne sredine. Odlagawe otpada ^lan 40. . . prevoznik }e vratiti otpad po{iqaocu. postupak monitoringa i kontrole odlagawa. . deponija za inertni otpad). .

Nije dozvoqeno vr{ewe poslova prekograni~nog kretawa dok proizvo|a~ ili izvoznik ne primi pismeno potvrdu da je nadle`ni organ: . identitet prvobitnih proizvo|a~a. Nadle`ni organ obavje{tava katastar o procjeni potencijalnog rizika. . SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . potvrdu za nadle`ni organ da je odlagawe otpada izvr{eno na ekolo{ki prihvatqiv na~in.da se odlagawe ostataka otpada ~ija se proizodwa ne mo`e sprije~iti. nego kao tretman wenih pojedinih komponenti. . i ukoliko se zna.mjere koje treba preduzeti da se osigura siguran transport.koli~ine razli~itih kategorija opasnog otpada koji se mo`e tretirati. . etiketira i transportuje na na~in kojim se spre~ava zaga|ewe `ivotne sredine u skladu sa najboqom raspolo`ivom praksom.ako rizik po `ivotnu sredinu i zdravqe zbog smjese nije pove}an.Subota. Op{ta pravila za opasni otpad ^lan 43. Opasni otpad proizveden u doma}instvima. .podatke o procesima tretirawa i odlagawa otpada.u slu~aju otpada iz razli~itih izvora detaqan inventar otpada. Ukoliko je nadle`ni organ ili sud donio odluku kojom je utvr|ena zna~ajna kontaminacija zemqi{ta otpadom obavjesti}e o tome katastar nekretnina i katastar zaga|ivawa radi evidentirawa kontaminacije. na na~in da se onemogu}i zaga|ivawe i {teta po `ivotnu sredinu.podatke o izvoru. Registracija deponija ^lan 44. . . VIII . lokacija postrojewa za tretman i odlagawe. radi odlagawa otpada na ekolo{ki prihvatqiv i efikasan na~in ili ako se otpadi koji su u pitawu koriste kao sirovina za industruju reciklirawa ili povrata komponenti u dr`avi BiH i Republici Srpskoj .podatke o ukupnom kapacitetu postrojewa za spaqivawe. Dozvola iz stava 1.ako smjesa ne ugro`ava pejza`e ili mjesta od posebnog interesa. Opasni otpad se mo`e pomije{ati sa drugim otpadom ili materijalima samo na osnovu posebne dozvole nadle`nog organa za za{titu `ivotne sredine. ovog ~lana pored podataka iz stava 2. . zemqu. dozvola sadr`i: .kategorije i koli~inu otpada koje se mogu tretirati.postoji odgovaraju}a dokumentacija o kretawu od ta~ke gdje je wegovo kretawe po~elo do momenta odlagawa u skladu sa nacionalnim i me|unarodnim standardima i me|unarodnim propisima koji se odnose na po~etak prekograni~nog prometa do ta~ke odlagawa. U slu~aju prekograni~nog kretawa otpada kada je Republika Srpska izvoznik. smawiti ili reciklirati izvr{ava u skladu s odredbama ovog zakona.Strana 43 . ovog ~lana sadr`i: . .utvr|ene postupke uzorkovawa i mjerewa radi ispuwewa obaveza periodi~nih mjerewa za svaku zaga|uju}u materiju vazduha ili vode. ovog ~lana. Obavje{tewe mora sadr`avati : . ovog ~lana mora ukqu~ivati obavezu: .na~in na koji je rije{en prevoz i osigurawe tre}ih lica da se pokriju tro{kovi u slu~aju {tete.se otpad pakuje.PREKOGRANI^NO KRETAWE OTPADA Op{ti zahtjevi prekograni~nog kretawa otpada ^lan 45. wihove najni`e i najvi{e kalorijske vrijednosti i wihov maksimalan sadr`aj zaga|uju}ih materija. . . wene prirode i obima. nadle`ni organ tih dr`ava o bilo kom prekograni~nom kretawu otpada. . avgust 2002. kao i vrstu i va`ewe dozvole za rad postrojewa. sastavu i koli~ini otpada i podatke o proizvo|a~u. . putem Ministarstva nadle`nog za za{titu `ivotne sredine. institucijama ili slu`bama se sakupqa odvojeno. biqni i `ivotiwski svijet. Postoje}e deponije ili one koje su zatvorene kao rezultat revidirawa plana prilago|avawa registruju se u katastar nekretnina i katastru zaga|iva~a na osnovu odluke nadle`nog organa za za{titu `ivotne sredine. .ako se kori{}ewe ili odlagawe otpada mo`e efikasnije preduzeti kao tretman smjese.primio od zemqe uvoznice potvrdu o postojawu ugovora izme|u izvoznika i odlaga~a koja isti~e ekolo{ki na~in upravqawa otpadom. . . kapacitete ili odgovaraju}e lokacije za odlagawe otpada. nadle`ni organi obavje{atavaju ili }e zahtijevati od proizvo|a~a ili izvoznika da pismeno obavijesti. U skladu sa stavom 2.izvoznice nemaju tehni~ke mogu}nosti i neophodna postrojewa. Prekograni~no kretawe otpada vr{i se pod uslovom da: .dr`ava BiH i Republika Srpska .uvoznicama. Otpad koji se ne nalazi na spisku otpada u posebnom propisu kao opasni ili ~iji sadr`aj je nepoznat.je kretawe otpada odobreno samo zbog posebnih razloga. stav 1.naziv primaoca otpada.specifikaciju minimalnog i maksimalnog protoka masa tih opasnih otpada.obaveza primaoca da obezbjedi {to je prije mogu}e i ne kasnije od 180 dana nakon prijema otpada.prijema otpada nazad ukoliko po{iqka nije realizovana kako je planirano ili ukoliko je do{lo do kr{ewa odredaba ovog zakona i podzakonskih akata.ako smjesa ne predstavqa rizik za vodu. Predaja otpada preduze}u koje je ovla{}eno za sakupqawe opasnog otpada vr{i se u skladu sa podzakonskim aktom. vazduh.primio pismenu saglasnost zemqe uvoznice i tranzitnih zemaqa i . 24. smatra se opasnim dok se ne ustanovi da su opasni ili bezopasni. Pored elemenata propisanih ~lanom 16. Ugovor iz stava 3. Vlasnik deponije je du`an po zatvarawu deponije zahtijevati od nadle`nog organa procjenu potencijanog rizika koji ona predstavqa za `ivotnu sredinu i/ili qudsko zdravqe. Svaka deponija mora biti registrovana u katastru nekretnina i katastru zaga|iva~a.ako smjesa ne prouzrokuje {tetu po `ivotnu sredinu bukom ili mirisom. . alineja 2. . Prekograni~no kretawe zapo~eto u Republici Srpskoj ^lan 46. Nadle`ni organ i sud nala`u vlasniku deponije da preduzme neophodne mjere radi spre~avawa potencijalne opasnosti po zdravqe ili {tete po qudsko zdravqe i zaga|ivawa `ivotne sredine. ina~e je transport ili odlagawe otpada zabraweno. dozvola se izdaje: .

na~in i vrijeme transporta. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine je du`no u roku od 60 dana nakon prijema obavje{tewa pismeno dati dozvolu za kretawe. Nov~anom kaznom u iznosu od 1. dr`ava koja izvozi {aqe pismeno obavje{tewe ministarstvu nadle`nom za za{titu `ivotne sredine. lokacije na kojoj }e se tretirati i na~in na koji }e se odlagati otpad.). Op{te obavje{tewe se mo`e prihvatiti kada se otpad koji ima iste hemijske i fizi~ke karakteristike prevozi redovno istom odlaga~u preko iste carinske ispostave na izlazu iz zemqe izvoza.ne uskladi{ti otpad na ekolo{ki prihvatqiv na~in prije wegovog odlagawa ili ponovnog kori{}ewa (~lan 31. sastavu i koli~ini opasnog otpada.ako ne postoji odobrewe svih zemaqa.mjere za obezbje|ewe sigurnog transporta. Na osnovu op{teg obavje{tewa. ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine mo`e staviti van snage op{te odobrewe koje se daje pod uslovima iz stava 1. . Prekograni~no kretawe u slu~aju kada je Republika Srpska kona~no odredi{te ^lan 47. .ako je odobrewe falsifikovano ili pribavqeno prevarom.redovno ne obavje{tava nadle`ni organ o otpadu preuzetom na tretman (~lan 36.Strana 44 . od strane izvoznika. stav 2. ^lan 50. Republika Srpska ima pravo nadoknade tro{kova koji nastanu obavqawem djelatnosti i preduzimawem mjera iz stava 1.). .. ^lan 51. putem iste carinske ispostave na ulazu u zemqu uvoza i u slu~aju transporta putem iste carinske ispostave na ulazu ili izlazu iz zemqe ili zemaqa tranzita.podatke o izvorima. Kada prekograni~no kretawe otpada za koje postoji odobrewe ne mo`e da se izvr{i u skladu s odredbama ugovora.ako sve zemqe koje u~estvuju nisu obavje{tene. 24. odbiti davawe dozvole za kretawe ili zahtijevati dodatne informacije. . . Podzakonskim aktom iz stava 1.000 . flore i faune i `ivotne sredine. Ako nepoznato lice izvr{i djelatnosti u upravqawu otpadom suprotno ovom zakonu. Izuzetno.ako se vr{i namjerno odlagawe otpada (odbacivawem) kojim se kr{e odredbe ovog zakona i op{ti principi me|unarodnog zakonodavstva o za{titi `ivotne sredine. U slu~aju prekograni~nog kretawa kada je kona~no odredi{te Republika Srpska. stav 2. Izuzetno.). obaveza}e se Republika Srpska na preduzimawe hitnih mjera. . kao i lice koje vr{i prijem otpada. i 2. ovog ~lana propisuje se postupak u kojem je odlaga~ otpada du`an obavijestiti izvoznika i nadle`ne organe dr`ave izvoznice o primawu po{iqke od strane odlaga~a otpada u odgovaraju}em roku i o zavr{etku aktivnosti upravqawa otpadom. potrebno je obavje{tewe ministarstva nadle`nog za za{titu `ivotne sredine entiteta iz kojeg se izvozi otpad. zemqa koja izvozi obezbje|uje da otpad bude vra}en u zemqu izvoznicu. Republika Srpska mo`e zabraniti kretawe izvjesnih vrsta opasnog otpada ili kretawa iz drugog entiteta koji su ve} najavqeni. ^lan 52.ne pribavi dozvolu za djelatnosti upravqawa otpadom (~lan 13. ovog ~lana od lica za koje se utvrdi da je izvr{ilo nedozvoqenu djelatnost.. odnosno djelatnosti ~i{}ewa.specifi~ne uslove za kretawe (obavezu kori{}ewa odre|enih grani~nih prelaza. ovog zakona i drugim informacijama u skladu sa zahtjevima iz ~lana 46. Obavje{tewe sadr`i: . ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine izdaje op{te odobrewe na period od najvi{e 12 mjeseci. U slu~aju kretawa opasnog otpada radi odlagawa izme|u entiteta BiH.kr{i uslove u dozvoli. radi za{tite qudskog zdravqa. IX . X . ministarstvu nadle`nom za za{titu `ivotne sredine entiteta u koji se uvozi otpad.). Za prekograni~no kretawe otpada treba imati odgovaraju}u finansijsku garanciju ili polisu osigurawa ili drugi oblik osigurawa zavisno od zahtjeva dr`ave uvoznice ili tranzitne dr`ave.ako je suprotno datom odobrewu. U slu~aju prekograni~nog kretawa kada je Republika Srpska tranzitna zemqa primjewuju se odredbe iz prethodnih ~lanova. Prekograni~no kretawe kada je Republika Srpska tranzitna zemqa ^lan 48. koje sadr`i: . Obavje{tewe mora biti u skladu s zahtjevima iz ~lana 46. Nakon ovog perioda op{te odobrewe mo`e biti revidirano i produ`eno za isti vremenski period ako nije do{lo do promjena uslova.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. stav 3. va`ewe odobrewa.000 KM kazni}e se za prekr{aj svako pravno i fizi~ko lice ako: . ukoliko se ne mo`e na}i drugo rje{ewe za odlagawe otpada na ekolo{ki prihvatqiv na~in u roku od 90 dana od dana dolaska otpada na odredi{te. Otpad se mo`e uvoziti u Republiku Srpsku samo radi aktivnosti povrata materijala. avgust 2002.podake iz ~lana 46. . . Prekograni~no kretawe }e se smatrati nezakonitim: . ovog ~lana.naziv primaoca otpada. ^lan 54. ^lan 53. . informacije o kretawu za nadle`ne organe. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine donosi rje{ewe kojim daje odobrewe za prekograni~no kretawe/uvoz otpada. . . . Op{te odredbe za sve vrste prekograni~nog kretawa ^lan 49. ovog zakona.10.KAZNENE ODREDBE ^lan 56.koristi otpad suprotno odredbi ~lana 38. Zabrawuje se prekograni~ni uvoz otpada radi odlagawa otpada u Republici Srpskoj. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine }e podzakonskim aktom propisati sadr`aj i izgled prate}eg dokumenta kojeg je du`no potpisati svako lice koje vr{i prekograni~ni prevoz otpada nakon isporuke otpada. .dogovoren putni pravac i dogovoreno osigurawe za tre}e strane u slu~aju {tete.NAKNADA [TETE ^lan 55. Podzakonskim aktom utvr|uju se oblici osigurawa kojima se mo`e osigurati prekograni~no kretawe otpada.

stav 1. . ^lan 60. Broj: 01-020-575/02 29. Ure|aji i postrojewa koji u trenutku stupawa na snagu ovog zakona imaju dozvolu ili koja ve} obavqaju djelatnosti upravqawa otpadom moraju u roku od tri godine od dana stupawa na snagu ovog zakona ispuniti slijede}e uslove: . Broj: 01-625/02 26. nadle`ni organ }e donijeti odluku da li se aktivnosti mogu nastaviti na osnovu plana prilago|avawa i propisa upravqawa otpadom. jula 2002. Stupawe na snagu ^lan 61.uslove za zatvarawe i naknadnih mjera za postrojewa iz oblasti upravqawa otpadom koja ne mogu nastaviti sa radom radi implementacije ~lana 58. s. Nadle`ni organ propisa}e uslove budu}ih djelatnosti ili mjere za sanaciju {tete nanesene `ivotnoj sredini. ovog ~lana odgovorno lice. u roku od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona. . vlasnik lokacije ili postrojewa }e pripremiti i podnijeti nadle`nim organima. Odredbe Zakona o za{titi `ivotne sredine koje se ti~u nadle`nosti drugih organa. . godine Bawa Luka Predsjednik Republike.r.djelatnosti upravqawa otpadom i zadatke vezane za qudske lijekove.nakon podno{ewa plana prilago|avawa. otpad od opreme koja sadr`i PCB i PCT. plan prilago|avawa koji se sastoji iz korektivnih mjera za koje vlasnik postrojewa smatra da su potrebne. godine. 24. ^lan 59.djelatnosti upravqawa otpadom i zadatke vezane za medicinski otpad. nastalih izgradwom i ru{ewem objekata. drumskim. Nov~anom kaznom od 500 .) u roku od {est mjeseci od stupawa na snagu ovog zakona. XI . ~lan 43. . jula 2002. . stav 1. jula 2002. otpad od elektri~ne i elektronske opreme radi implementacije ~lana 23. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”.odla`e otpad suprotno odredbi ~lana 40. zatvarawe }e se izvr{iti u roku od ~etiri godine od dana stupawa na snagu ovog zakona. Ako postrojewe nije deponija ili krajwe odlagali{te. broj 28/94).1. zatvarawe }e se izvr{iti u roku od tri godine od dana stupawa na snagu ovog zakona. rudarstvo i industriju donosi akte koji se odnose na uslove upravqawa otpadom nastalim u gra|evinarstvu. . Dr Dragan Kalini}. u roku od jedne godine od stupawa na snagu ovog zakona (~lan 23. u roku od godinu dana od stupawa na snagu ovog zakona. Na sve zapo~ete postupke za dobijawe odobrewa za obavqawa djelatnosti upravqawa otpadom. stara vozila. Ako se radi o deponiji.Subota. u roku od jedne godine od dana stupawa na snagu ovog zakona.atalog otpada ukqu~uju}i opasan otpad radi sprovo|ewa ~lana 4. stav 4. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u saradwi sa ministrom nadle`nim za poqoprivredu i vodoprivredu donosi akte koji se odnose na sprovo|ewe ~lana 1. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . alineja 10 u roku od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona.uslove za obavqawe razli~itih djelatnosti upravqawa otpadom ukqu~uju}i tehni~ke uslove i zahtjeve radi sprovo|ewa ~lana 12. Nov~ane kazne upla}uju se u korist Fonda za za{titu `ivotne sredine Republike Srpske. Narodna skup{tina Republike Srpske donosi propis iz ~lana 8.700 KM kazni}e se za prekr{aj iz stava 1. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine donosi slijede}e akte: . u slu~ajevima gdje nije donesena odluka. stav 4. nadgledawe i naknadne aktivnosti. U slu~aju da se ne odobri plan prilago|avawa nadle`ni organ }e donijeti odluku o zatvarawu i djelatnostima nakon zatvarawa postrojewa ili lokacije.zahtjeve javnog zdravstva za razli~ite djelatnosti i operacije upravqawa otpadom. avgust 2002.Strana 45 . ~lan 36.vr{i prekograni~ni promet otpada suprotno ~lanu 46. primjewiva}e se odredbe ovog zakona.). ^lan 58. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u saradwi sa ministrom nadle`nim za saobra}aj donosi akte koji se odnose na zahtjeve vezane za transport otpada. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u saradwi sa ministrom nadle`nim za obrazovawe donosi akte koji se ti~u uslova za edukaciju i obuku koordinatora za otpad za sprovo|ewe ~lana 27.u roku od {est mjeseci od stupawa na snagu ovog zakona.r. u roku od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona. s. Podzakonskim aktom uredi}e se sadr`aj plana prilago|avawa i aktivnosti koje }e preduzeti nadle`ni organ. .na osnovu odobrenog plana prilago|avawa nadle`ni organ }e dozvoliti rad i odrediti prelazni period za zavr{etak realizacije plana koji ne}e prije}i tri godine nakon dana odobrewa. u roku {est mjeseci od stupawa na snagu ovog zakona. u roku od 18 mjeseci od stupawa na snagu ovog zakona. godine Bawa Luka Predsjednik Narodne skup{tine. 701 Na osnovu Amandmana XL ta~ke 2.PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE Postoje}a postrojewa i djelatnosti ^lan 57. stav 2. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u saradwi sa ministrom nadle`nim za energertiku. Mirko [arovi}. radi odobrewa.posebne propise koji se odnose na upravqawe specifi~nim vrstama otpada: otpadna uqa. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u saradwi sa ministrom nadle`nim za zdravqe donosi u roku od godinu dana od dana stupawa na snagu ovog zakona akte koji se odnose na: . stav 3. iskori{}ene baterije i akumulatore. . primjewiva}e se u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona. na Ustav Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. . d o n o s i m UKAZ O PROGLA[EWU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O URE\EWU PROSTORA Progla{avam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ure|ewu prostora koji je Narodna skup{tina Republike Srpske usvojila na sjednici odr`anoj 25. `eqezni~kim putem ili brodom (~lan 39. Sva pravna lica moraju uskladiti svoje djelatnosti sa odredbama ovog zakona u roku od jedne godine od stupawa na snagu ovog zakona.

25/96 i 10/98). armaturne nacrte. bezbjednost i funkciju gra|evina.ZNA^EWE IZRAZA ^lan 4a. definisana grafi~ki i numeri~ki. namijeweno za izgradwu gra|evine. i predstavqa skup dokumenata koji ~ine: prostorni. Pripremni radovi su radovi na izgradwi pomo}nih gra|evina privremenog karaktera. i druge potrebne vrste projekata /projekt temeqewa. Uklawawe gra|evine je ru{ewe ili demonta`a gra|evine i odvo`ewe preostalog materijala. kao i drugi radovi za potrebe organizacije gradili{ta i primjenu odgovaraju}e tehnologije gra|ewa. ^lan 4. 19. Za{titni pojas i za{titna zona su povr{ine zemqi{ta. avgust 2002. 6. rekonstrukciju. Regulaciona linija je planska linija. U ~lanu 3./. 3. ^lan 2. koja predstavqa granicu do koje se odre|ena gra|evina mo`e graditi. izvod iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom i susjednim gra|evinama na geodetskoj podlozi odgovaraju}e razmjere. 16. 8. 7. planove oplate. 12. koje sadr`i sve detaqe. 5. iza stava 3. ili samo grafi~ki. obezbje|ivawem uslova za funkciju glavnih zgrada. Dokumentacija o ure|ewu prostora /prostornoplanska dokumentacija je dokumentacija za plansko ure|ewe prostora Republike na principu integralnog pristupa planirawu. donesenim na osnovu zakona. ili samo grafi~ki. dodaje se novi stav 4. definisana grafi~ki i numeri~ki. ali je nadle`ni organ uprave odgovoran za uspostavqawe i funkcionisawe sistema i za distribuciju i kori{}ewe podataka tog sistema”. izra|en na osnovu urbanisti~ke saglasnosti i utvr|enih urbanisti~ko-tehni~kih uslova. dodaje se stav 3. 24. projekt ugradwe opreme. urbanisti~ko-tehni~ki uslovi. sistem konstrukcije. projekt infrastrukturnog ure|ewa i dr. i namijeweni za za{titu `ivota i zdravqa qudi. u skladu sa odredbama posebnih propisa. kao i privremeno zauzeto zemqi{te koje slu`i za gra|ewe.OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. ili u skladu sa stru~nim pravilima koja se primjewuju u odgovaraju}oj oblasti. i namijewene za obavqawe javnih funkcija. planovi parcelacije. koji glase: “Ia . stav 2. ili ispod povr{ine zemqe. Javne povr{ine su zemqi{ne ili vodne povr{ine koje su planom numeri~ki i grafi~ki. Idejni projekt je skup me|usobno uskla|enih nacrta i teksta. 4. i namijewena za izgradwu i redovnu upotrebu jedne ili vi{e gra|evina. 17. studije i drugi dokumenti izra|eni u okviru poslova planirawa ure|ewa prostora. u ~lanu 2. . vodne povr{ine ili vazdu{ni prostori. ili na kojoj se mora graditi. Pomo}ne zgrade su gra|evine koje posredno slu`e odre|enoj djelatnosti ili namjeni. 18. Privremena gra|evina je gra|evina postavqena privremeno za potrebe gradili{ta ili za druge potrebe u skladu sa planom. Zgrade su gra|evine koje vawskim zidovima i krovom uokviruju prostor namijewen stanovawu ili obavqawu odre|enih djelatnosti ili funkcija. a nije sjedi{te op{tine. kojom se odre|uje planski prostor za izgradwu i funkciju gra|evine i odvaja od prostora za javne namjene. kojima se daju osnovna oblikovnofunkcionalna i tehni~ka rje{ewa gra|evine i smje{taj u prostoru. ^lan 3. gotovih elemenata i konstrukcija. Gra|evinska linija je planska linija na. Obavqawe stru~nih poslova mo`e se povjeriti ovla{}enim institucijama. kojima se daju na~elna oblikovnofunkcionalna i tehni~ka rje{ewa gra|evine i wenog smje{taja u prostoru. {to se potvr|uje izjavom odgovornog projektanta. dostupne neodre|enom broju individualno neodre|enih fizi~kih ili pravnih lica. U Zakonu o ure|ewu prostora (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. U ~lanu 4. 9. izvod iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom i susjednim gra|evinama na geodetskoj podlozi odgovaraju}e razmjere i tehni~ki opis. obezbje|ewa javnosti u procesu planirawa i obezbje|ewa dostupnosti planova svim zainteresovanim licima”. projekt instalacija. urbanisti~ki i regulacioni planovi. koji sadr`i: nacrte. u planu. Ove poslove vode organi uprave nadle`ni za poslove ure|ewa prostora. Izrazi upotrebqeni u ovom zakonu imaju zna~ewe: 1. obaveznosti i sinhronizovanosti pripreme.Strana 46 . koji sadr`i: nacrte. koji sadr`i: arhitektonski i konstruktivni projekt. 13. te ugradwu i monta`u opreme. Idejno rje{ewe je skup me|usobno uskla|enih nacrta i teksta. Projekt za izvo|ewe je razra|eno tehni~ko rje{ewe gra|evine kojim se razra|uju uslovi odre|eni glavnim projektom. koji glasi: “Prava i obaveze koji su ovim zakonom utvr|eni za op{tine odnose se i na gradove koji nisu podijeqeni na op{tine. koji i glasi: “Poslovi organizovawa i vo|ewa jedinstvenog informacionog sistema o prostoru su poslovi od posebnog interesa. dogradwu i nadzi|ivawe postoje}ih gra|evina. povr{ina ili prostora. koji su definisani planom numeri~ki i grafi~ki. izrade. Glavni projekt je skup me|usobno usagla{enih projekata kojima se daje tehni~ko rje{ewe gra|evine. 20. tehnolo{ki projekt. kao i mjere za{tite na radu i za organizaciju gradili{ta. broj 19/96. dono{ewa i sprovo|ewa planova. na~elima odr`ivog razvoja i odredbama ovog zakona o kontinuiranosti. rad i zadovoqavawe zajedni~kih potreba stanovnika. Grad je naseqe koje je kao grad utvr|eno zakonom. Gradili{te je prostor na kome se gradi gra|evina. 11. opreme i drugih elemenata”. kao i dokumenti sa podacima iz informacionog sistema o prostoru. zasnivawa planirawa na jedinstvenom informacionom sistemu o prostoru.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O URE\EWU PROSTORA I . analize. 10. definisane. djelatnosti i aktivnosti. koja je planom definisana numeri~ki i grafi~ki. 14. Iza glave I dodaje se nova glava Ia i novi ~lan 4a. Naseqe je izgra|eni i funkcionalno objediwen prostor na kome su obezbje|eni uslovi za `ivot. 2. na kraju teksta umjesto ta~ke stavqa se zapeta i dodaju rije~i: “kao i na~ela integralnog pristupa u planirawu. ili je planom ili drugim aktom. kao takve. Gra|evinska parcela je povr{ina zemqi{ta. iznad. i koje su. uputstva za izvo|ewe i druga rje{ewa neophodna za izgradwu gra|evine. Selo je naseqe ~ije se stanovni{tvo prete`no bavi poqoprivredom. 15. Gra|ewe je proces koji obuhvata izvo|ewe pripremnih i gra|evinskih radova za izgradwu gra|evina (ukqu~uju}i gra|evinsko-zanatske i instalaterske radove). U gradovima koji su podijeqeni na op{tine nosioci ovih prava i obaveza utvr|uju se u skladu s odredbama propisa o lokalnoj samoupravi”. instalacije i tehni~ki opis.

koji glasi: “U postupku izdavawa urbanisti~ke saglasnosti. Stav 2. konkretnije odre|uju i u okviru odgovaraju}eg plana. alineja tre}a. ovog zakona) do dono{ewa odgovaraju}eg plana. dodaje se novi stav 3. mijewa se i glasi: “Regulacionim planom utvr|uje se granica obuhvata plana. koji glasi: “ Obavezna revizija regulacionih planova i urbanisti~kih projekata vr{i se najkasnije godinu dana prije isteka vremenskog perioda iz ~lana 54. ^lan 15. obavezno se imenuje najmawe jedan diplomirani in`ewer arhitekture ili gra|evinarstva i jedan in`ewer geodezije ili geometar”. Na rezervisanim povr{inama koje su kao takve odre|ene odgovaraju}im planom (stav 1. dodaje se novi stav 5. pored odredaba ovog zakona. Davawe ili uskra}ivawe ove saglasnosti ne obavezuje skup{tinu koja donosi plan. rije~i “i saglasnost o pitawima za koja ih zakon obavezuje” zamijewuju se rije~ima “o planskim rje{ewima koja spadaju u wihov stru~ni djelokrug”. IV .regulacione i gra|evinske linije. dodaje se novi stav 4. ^lan 8. primjewuju se. U ~lanu 9. U ~lanu 73.Strana 47 II . U ~lanu 61. stav 2. postaje stav 2. zamjewuju se novim stavom 3. kao i orijentacioni tro{kovi ure|ewa gra|evinskog zemqi{ta”. dopuwuju uslovi za izgradwu i kori{}ewe gra|evine i zemqi{ta”. kao i odrediti da taj plan treba da ima sadr`aj odre|en u ~lanu 41.) koji obavezuju skup{tinu koja donosi plan”. U ~lanu 8. koji glasi: “Urbanisti~ko-tehni~kim uslovima razra|uju se. postaje stav 3. koji glasi: “Plan parcelacije sadr`i plan organizacije prostora. primjewuje se re`im zabrane gra|ewa (~lan 9.vremenski period za koji se utvr|uju. avgust 2002. stav 4. bri{e se. Dosada{wi stav 1. op{te urbanisti~ke uslove za izgradwu planiranih gra|evina. a iza rije~i “zemqi{tu” dodaju se rije~i “iznos naknade za ure|ewe ili djelimi~no ure|ewe gra|evinskog zemqi{ta”. U ~lanu 71. ali ne du`e od pet godina od stupawa na snagu odluke iz stava 2. smjernice za oblikovawe. U ~lanu 16. postaje stav 5. mijewa se i glasi: “Nosilac pripreme plana i organ koji je po propisima nadle`an za podno{ewe predloga skup{tini koja donosi plan sporazumno utvr|uju predlog plana i podnose ga skup{tini”.OSNOVE URE\EWA PROSTORA I ZA[TITE @IVOTNE SREDINE ^lan 5.” zamjewuju se rije~ima “iz alineje druge i tre}e”. vrijeme za koje su planski parametri odre|eni. Odlukom se odre|uje da ovaj plan zamjewuje prostorni plan za svaku od tih op{tina”. procjewuju ili izra~unavaju planski parametri” ^lan 13. kao i uslove za intervencije na postoje}im gra|evinama”. i 3. dodaje se novi stav 2. odre|enim po stavu 2. Iza stava 3. stav 1. ^lan 57. bri{e se. uslovi za{tite i kori{}ewa spomeni~kih cjelina kulturno-istorijskog i prirodnog nasqe|a. ^lan 6. ^lan 7. stav 3. bri{e se. iza stava 3. dodaju se novi stavovi 3. dodaje se novi stav 4. U ~lanu 54. stav 2. stavovi 3. ^lan 11. 24. u alineji drugoj. elementi regulacije . idejna rje{ewa komunalne infrastrukture. programi. nivelacioni plan. iza stava 4. ^lan 20. i 4. U ~lanu 72.PLANIRAWE PROSTORA I NASEQA ^lan 10. ^lan 9. op{ti urbanisti~ko-tehni~ki uslovi za izgradwu i ure|ewe prostora. U alineji tre}oj rije~i “uslova utvr|enih u odluci o sprovo|ewu prostornog plana” zamjewuju se rije~ima “i plana parcelacije”. alineja tre}a “. strategije razvoja i sl. koji glase: “Na rezervisanim povr{inama. uslovi za rekonstrukciju. rije~i “uslova utvr|enih u odluci o sprovo|ewu urbanisti~kog plana” bri{u se. i 6 . Jedinstveni prostorni plan iz stava 5. iza rije~i “neure|enom” dodaju se rije~i “ili djelimi~no ure|enom”. i 4. U ~lanu 62. broj “60” zamjewuje se brojem “30”. Stav 4. mijewa se i glasi: “. i odgovaraju}i propisi o za{titi `ivotne sredine. rije~i “iz ta~ke 2. maksimalni ili fiksni). ^lan 18. U ~lanu 47. ovog zakona za prostorni plan op{tine. plan regulacionih i gra|evinskih linija. horizontalni gabariti gra|evina (orijentacioni. Broj 53 . sa smjernicama za mogu}e intervencije. ^lan 12. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Alineja osma bri{e se. odobrewa za gra|ewe ili za promjenu namjene i odobrewa za upotrebu za gra|evine u kojima se obavqaju djelatnosti iz stava 1. iza stava 4. koji glasi: “U stru~nu komisiju iz stava 3.Subota. namjena povr{ina. U ~lanu 69. stav 1. dodaju se novi stavovi 5. Iza stava 1. daju saglasnost na odgovaraju}a planska rje{ewa kada je to odre|eno ovim zakonom ili zakonima kojima je ure|ena odgovaraju}a djelatnost.) primjewuje se re`im zabrane gra|ewa za cijelo vrijeme dok taj plan va`i”. osim u slu~aju ako se saglanost ili uskra}ivawe saglasnosti na planu vi{eg reda ili na drugim dokumentima usvojenim zasnivaju od nadle`nog dr`avnog organa (planovi. stav 3. Iza stava 2. ^lan 14. tretman postoje}ih gra|evina.koji glase: “Dvije ili vi{e op{tina mogu se sporazumjeti da donesu jedinstveni prostorni plan podru~ja tih op{tina.IZGRADWA GRA\EVINA ^lan 19. stav 3. iza stava 2. koji glasi: . ^lan 67.” III . plan infrastrukture. koeficijent izgra|enosti. ^lan 17. koji glasi: “Organi i organizacije iz stava 1. ^lan 21. ^lan 16. bri{e se. stav 1. spratnost. dodaje se novi stav 1. U ~lanu 26. stav 1. U stavu 2. namjena planiranih gra|evina. U ~lanu 56. U ~lanu 30. U ~lanu 40. usvaja se odlukom skup{tine svake op{tine.

gra|evine u kompleksu grani~nih prelaza ili na me|uentitetskoj liniji razgrani~ewa. predstavqa urbanisti~ku osnovu za konstituisawe tih prava u skladu s propisima kojima su ure|ena ta prava”. U ~l. 2. ^lan 29. urbanisti~kim projektom ili planom parcelacije mo`e se odrediti da se odre|ene povr{ine mogu. Urbanisti~kom saglasno{}u odre|uje se trajawe privremene namjene i obaveza korisnika da po isteku tog vremena zemqi{te dovede u odgovaraju}e stawe. stav 1. Zakona o geolo{kim istra`ivawima izra|uju se na osnovu i u skladu sa detaqnim geolo{kim istra`ivawima tla.Strana 48 .PREDUZE]A I SLU@BE ^lan 31. ovog ~lana izvo|a~ radova dostavqa nadle`noj inspekciji {emu organizacije gradili{ta potpisanu od strane odgovornog rukovodioca gra|ewa”. za izgradwu trajnih gra|evina. i 4. i 5. ^lan 24. i 4. koji postaje stav 9. mijewa se i glasi: “Nadle`ni organ uprave mo`e tehni~ki pregled povjeriti preduze}u ili drugom pravnom licu koje ima ovla{}ewe za izradu tehni~ke dokumentacije ili za gra|ewe te vrste gra|evina”. rije~ “registrovano” zamjewuje se rije~ju “ovla{}eno”. stav 2. i 2. postaju stavovi 2. gasovod. stav 3. ^lan 27. mijewa se i glasi: “Gra|evine izgra|ene ili zapo~ete bez odobrewa za gra|ewe ne mogu biti prikqu~ene na instalacije komunalne i druge infrastrukture (vodovod. odnosno o odobrewu za izvo|ewe drugih radova ili za privremenu namjenu. mijewa se i glasi: “U stru~nu komisiju iz stavova 1. stav 2.). U ~lanu 103. rije~ “zapo{qava” zamjewuje se rije~ima “ima u radnom odnosu sa punim radnim vremenom. Op{teg okvirnog sporazuma za mir u BiH”. odnosno gra|evina za koje se unaprijed ne ograni~ava vrijeme kori{}ewa zemqi{ta potrebnog za izgradwu i redovnu upotrebu gra|evine. mijewa se i glasi: . koja glasi: “20. i 4. vrelovod. rije~i “do dana stupawa na snagu ovog zakona” bri{u se. i 7. projektovawu i tehni~koj kontroli projekta. “Urbanisti~ko-tehni~ki uslovi su stru~ni dokument kojim se neposredno ne konstitui{u stvarna prava na odgovaraju}em zemqi{tu. dodaje se nova ta~ka 20. 120. U ~lanu 90. kao ni lica koja vr{e nadzor nad sprovo|ewem ovog zakona”. bri{e se. i nacionalne spomenike odre|ene odlukama Komisije za o~uvawe nacionalnih spomenika. stav 2. U stavu 6. Pravo kori{}ewa zemqi{ta za privremenu namjenu prestaje danom kona~nosti rje{ewa o urbanisti~koj saglasnosti za izgradwu gra|evina. Iza stava 3. kanalizacija. nadle`ni organ preduze}a. mijewa se i glasi: “U izradi tehni~ke dokumentacije ne mogu da u~estvuju stru~na lica koja su u~estvovala u izradi urbanisti~ko-tehni~kih uslova ili u odre|ivawu drugih elemenata urbanisti~ke saglasnosti. umjesto ta~ke stavqa se zapeta i dodaju rije~i “koji moraju biti me|usobno usagla{eni”. ali koji kao sastavni dio urbanisti~ke saglasnosti. ukqu~uju}i i postavqawe privremenih gra|evina. ^lan 22. u skladu sa odredbama stavova 1. bri{e se. U ~lanu 111. mijewa se i glasi: “Urbanisti~ka saglasnost izdaje se. Stav 6. ta~ka 5. odnosno za radove kojim se zemqi{te privodi planskoj namjeni. koji glasi: “Uz prijavu iz stava 1. ^lan 32. 24. koji glase: Projekti za izvo|ewe gra|evina iz ~lana 7. 121 i 124. ukqu~uju}i i uklawawe privremene gra|evine. kada je to zbog karakteristika gra|evine ili tla neophodno”. avgust 2002. ^lan 23. osnovane Aneksom 8. koristiti za privremene namjene. U ~lanu 85. stav 1. Stav 3. Stav 4. bri{e se.”. radnik tog organa koji vodi postupak izdavawa odobrewa za upotrebu i nadle`ni urbanisti~ko-gra|eviniski inspektori”. elektrovod. stav 2. dodaje se novi stav 4. U ~lanu 93. u smislu zakona kojima se ure|uju radni odnosi”. ^lan 28. U ~lanu 92. istog zakona) sastavni je dio projekta za izvo|ewe gra|evine. Stavovi 3. i 2. ^lan 75. stav 3. U stavu 3. odnosno drugog pravnog lica rje{ewem odre|uje stru~nu komisiju. i 3. najdu`e do privo|ewa trajnoj namjeni. stav 2. U ~lanu 122. ne mogu se odrediti lica koja su u~estvovala u izradi urbanisti~ko-tehni~kih uslova. nezavisno od roka utvr|enog po stavu 4”. ta~ke 1. Urbanisti~kom saglasno{}u mo`e se odrediti obaveza detaqnih geolo{kih istra`ivawa tla i za projektovawe drugih gra|evina. istog zakona obavezna su i za projektovawe gra|evina iz ~lana 76. Stav 3. toplovod. a vlasnici tih gra|evina nemaju pravo na naknadu u slu~aju uklawawa gra|evine na osnovu odluke nadle`nog organa”. odgovorni rukovodilac gra|ewa. radnici organa uprave koji su vodili postupak izdavawa urbanisti~ke saglasnosti i odobrewa za gra|ewe. mijewa se i glasi: “Op{tina }e svojom odlukom regulisati status bespravno izgra|enih gra|evina koje ne ispuwavaju uslove iz stava 3. rije~i “koje su u funkciji dalekovoda” zamjewuju se rije~ima “napona 110 i vi{e kV”. koji postaje stav 8.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. dodaju se novi stavovi 5. koji glasi: “U slu~aju iz stava 3. U ~lanu 83. Trajawe privremene namjene odre|uje se brojem godina od dana kona~nosti rje{ewa o odobrewu za gra|ewe. “. rije~i “i idejnog projekta” zamjewuju se rije~ima “idejnog ili glavnog projekta”. iza rije~i “rje{ewe” dodaju se rije~i “ili idejni projekt”. stav 2. U ~lanu 76. Izvje{taj o istra`ivawima tla (~lan 39. iza stava 1. U stavu 5. na kraju. ^lan 30. 6. Iza ta~ke 19. Iza stava 4. Regulacionim planom. mijewa se i glasi: “Ministarstvo }e donijeti pravilnik o sadr`aju i na~inu pripreme tehni~ke dokumentacije”. postaju stavovi 3. V . Detaqna geolo{ka istra`ivawa tla a u granicama iz ~lana 39. ^lan 26. u pravilu. javni put i dr. ovog zakona i gra|evina ~ija bruto gra|evinska povr{ina prelazi 400 m2. dodaje se novi stav 2. nadzorni organi gra|ewa. Stavovi 4. U stavu 3. TT vodovi. ^lan 25.

Subota. ^lanovi 146. koji glase: “^lan 144. ne dostavi podatke kojim raspola`e. u roku od osam dana od nastale promjene.” Iza stava 2. bez odobrewa za gra|ewe. podnosilac zahtjeva du`an je da uz zahtjev prilo`i. na instalacije komunalne i druge infrastrukture (vododvod. ili je izgra|ena. i novi ~lan 131a. U slu~aju iz stava 2. dodaju se novi stavovi 3. kontrolu tehni~ke dokumentacije povjeri preduze}u ili drugom pravnom licu koje ne ispuwava propisane uslove (~lan 88. 8. i 108. ovog ~lana izre}i }e se i za{titna mjera zabrane vr{ewa djelatnosti u periodu od jedne do tri godine. plinovod.” VII – KAZNENE ODREDBE ^lan 37. zakqu~uje se ugovor sa jednom ili vi{e ovla{}enih organizacija. U ~lanu 125. ^lan 33. javni put i dr. b) za ostale gra|evine . uz naknadu stvarnih tro{kova.). ovog ~lana obavezno je da pismenim putem obavijesti Ministarstvo o svakoj promjeni uslova utvr|enih u tim rje{ewima i licencama. Po isteku roka iz stava 1. TT vodovi. ^lanovi 141. dodaje se nova glava Va. Fizi~ko lice kao investitor. izda urbanisti~ku saglasnost. i 4. ne ~uva tehni~ku dokumentaciju (~lan 89.odgovorni projektant u organizaciji u ~ijoj osnovnoj djelatnosti je projektovawe takvih gra|evina. javni put i dr. Rje{ewa o ispuwenosti uslova i licence iz ~l. Nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 1. nosiocu pripreme. koji glase: “U slu~aju iz stava 2. kazni}e se zatvorom do jedne godine”. mijewa se i glasi: “Pravilnikom Ministarstva propisa}e se minimalni uslovi tehni~ko-tehnolo{ke opremqenosti i potrebnog broja zaposlenih radnika”. mijewa se i glasi: “Polagawa stru~nog dijela ispita oslobo|eni su doktori nauka i magistri odgovaraju}ih tehni~kih struka”. vrelovod.). koji glase: “Va. Ovo rje{ewe se dostavqa i urbanisti~ko-gra|evinskom inspektoru u sjedi{tu pravnog lica”. i 128. preduze}ima i drugim pravnim licima koja su imala licencu mogu da se izdaju nova rje{ewa i licence u skladu sa odredbama ovog zakona. U ~lanu 124. kazni}e se za krivi~no djelo zatvorom do jedne godine. stambeno-poslovne i poslovne zgrade odgovorni projektant u organizaciji koja je izradila arhitektonsko-gra|evinski dio projekta. po slu`benoj du`nosti. zamjewuju se novim ~lanovima 141. Preduze}u ili drugom pravnom licu iz stava 2. Odgovorno lice u organu uprave koje izda odobrewe za gra|ewe bez prethodno pribavqene urbanisti~ke saglasnosti ili izvr{ene kontrole tehni~ke dokumentacije ili na osnovu tehni~ke dokumentacije koju je izradilo preduze}e ili drugo pravno lice koje ne posjeduje odgovaraju}e ovla{}ewe. Privredni prestupi” zamjewuju se rije~ima “1. 6. toplovod. na inicijativu inspekcijskih ili drugih dr`avnih organa. do 145. dokumentaciju i podatke ne dostavqa odgovaraju}oj slu`bi za dokumentaciju (~lan 129. zamjewuju se novim ~lanovima 144. i dokaz o stru~nim rezultatima postignutim u periodu va`ewa prethodnog rje{ewa i licence. Krivi~na djela”. elektrovod. Fizi~ko lice kao investitor. 3. toplovod.500 konvertibilnih maraka kazni}e se za prekr{aj odgovorno lice u organu uprave ako: 1.). bez opravdanog razloga ne izda urbanisti~ku saglasnost.Strana 49 “Za izradu dijelova tehni~ke dokumentacije. 7. ili odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom licu koje je investitor gra|evine koja se gradi bez odobrewa za gra|ewe. va`e ~etiri godine od dana izdavawa. 2. u propisanim rokovima. 120.). kazni}e se za krivi~no djelo zatvorom do dvije godine.). stav 4. 5. TT vodovi. za koje projektna organizacija nije ovla{}ena. i 124. odobrewe za gra|ewe ili odobrewe za upotrebu protivno propisima (~lan 30. kazni}e se za krivi~no djelo zatvorom do dvije godine. Odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom licu koje dozvoli prikqu~ewe gra|evine koja se gradi. koji glasi: “^lan 124a.) smatra}e se: a) za stambene. Projektne organizacije iz stava 2. . solidarno odgovaraju za tehni~ku ispravnost i me|usobnu usagla{enost projekta kao cjeline”. ili bez prethodno rije{enih imovinsko-pravnih odnosa. Iza ~lana 124. izradu prostorno-planske dokumentacije povjeri preduze}u ili drugom pravnom licu koje ne ispuwava propisane uslove (~lan 120.). kanalizacija. 122. do 148. 71. do 148. U glavi VII – KAZNENE ODREDBE rije~i “1. ili odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom licu koje je investitor. ^lan 39. kao odgovorni projektant cijelog projekta (~lan 86.). odnosno izrade plana na wegov zahtjev. a objavquje se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. 4. koji glase: “^lan 141. na instalacije komunalne i druge infrastrukture (vododvod. ne sre|uje ili ne obra|uje dokumentaciju u skladu sa propisima (~lan 127. stav 6. ^lan 35. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . Odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom licu koje izvodi radove bez propisanog ovla{}ewa ili prethodno pribavqenog odobrewa za gra|ewe. bez odobrewa za gra|ewe. organizacija ili gra|ana. plinovod. kanalizacija. Rje{ewe iz stava 5. ukinuti rje{ewe i licencu.). Pravno lice koje je dobilo rje{ewe odnosno licencu iz stava 1. dodaje se novi ~lan 124a. elektrovod. –UPRAVNI NADZOR ^lan 131a. avgust 2002. a koje samovoqno izvr{i prikqu~ewe gra|evine koja se gradi. Ministarstvo mo`e u svako vrijeme. ili je izgra|ena. da izvr{i kontrolu ispuwenosti uslova utvr|enih u izdatim rje{ewima i licencama i ako utvrdi da uslovi nisu ispuweni. kazni}e se zatvorom do jedne godine. ^lan 34. a koji su neophodni za izradu plana (~lan 56. vrelovod. ^lan 142. pored drugih dokaza. ^lan 36. Upravni nadzor nad sprovo|ewem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona obavqa Ministarstvo.). ^lan 38. odnosno odobrewe za gra|ewe ili odobrewe za upotrebu. ^lan 143. Iza ~lana 131. do 143. 24. je kona~no i izvr{no danom dostavqawa pravnom licu na koje se odnosi. 121. ne prikupqa.

3. ne obezbijedi vr{ewe stru~nog nadzora nad gra|ewem objekta (~lan 105. 2. odnosno rijetkosti. odnosno organ uprave kada u toku gra|ewa ili izvo|ewa drugih radova nai|e na gra|evine koje mogu imati obiqe`je prirodnog ili kulturno-istorijskog nasqe|a. (~lan 102. ovog ~lana kazni}e se i odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 1. Nov~anom kaznom u iznosu od 10. Za prekr{aj iz stava 1. ta~ka g). avgust 2002. 5.000 do 15. prije po~etka gra|ewa gra|evine ne obezbijedi iskol~avawe gra|evine (~lan 104. ne obavijesti nadle`nu slu`bu za{tite. nastavi sa izvo|ewem radova nakon dono{ewa rje{ewa o obustavi gra|ewa (~lan 137. 14. ovog ~lana kazni}e se i odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 1. 4. ^lan 148.). ^lan 146. i ne preduzme propisane mjere za{tite nalazi{ta (~lan 102. 24. ne obezbijedi sigurnost gra|evine. odnosno stavi gra|evinu u pogon. Nov~anom kaznom u iznosu od 10.). pro- laznika. ako: 1. izradu tehni~ke dokumentacije povjeri licu koje je u~estvovalo u utvr|ivawu elemenata urbanisti~ke saglasnosti ili licu koje vr{i nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona (~lan 85. odnosno rijetkosti. odnosno gradili{ta. odnosno organ uprave kada u toku gra|ewa ili izvo|ewa drugih radova nai|e na gra|evine koje mogu imati obiqe`je prirodnog ili kulturno-istorijskog nasqe|a. koristi susjedno zemqi{te i/ili javne povr{ine za potrebe gradili{ta bez vaqanog pravnog osnova”. pored nov~ane kazne. bez prethodno pribavqenog odobrewa za upotrebu (~lan 106. izra|uje prostorno-plansku dokumentaciju suprotno zakonu i drugim propisima. pored nov~ane kazne. koristi susjedno zemqi{te i/ili javne povr{ine za potrebe gradili{ta bez vaqanog pravnog osnova. ne ispuwava propisane uslove (~lan 120. 3. 4. odnosno gradili{te i okolinu u slu~aju prekida radova (~lan 102. vr{i kontrolu tehni~ke dokumentacije. ugra|enog materijala.500 konvertibilnih maraka. propisima. . ne vodi gra|evinski dnevnik i kwigu inspekcija (~lan 102. prije po~etka gra|ewa gra|evine ne obezbijedi iskol~avawe gra|evine (~lan 104. ta~ka |). 10. ta~ka |).). ne izvodi radove u skladu sa tehni~kom dokumentacijom na osnovu koje je izdato odobrewe za gra|ewe.). 12.000 do 15. odnosno drugom pravnom licu koje ne ispuwava propisane uslove (~lan 124. 7. ne prijavi u propisanom roku dan po~etka radova na gra|ewu gra|evine odnosno izvo|ewe pripremnih radova (~lan 103. 4. ovog ~lana kazni}e se i odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 1. opreme i dr.). 3. ta~ka b). nastavi ili omogu}i izvo|ewe radova na gra|evini nakon dono{ewa rje{ewa o obustavi gra|ewa (~lan 137. Za prekr{aj iz stava 1.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. tehni~kim mjerama. normativima i standardima koji va`e za gra|ewe odnosne vrste gra|evina (~lan 102. omogu}i ili nastavi sa kori{}ewem gra|evine nakon dono{ewa rje{ewa o zabrani wenog kori{}ewa (~lan 137. pismeno ne upozori investitora. ne ugra|uje materijal i elemente koji odgovaraju standardima. povjeri izgradwu gra|evine preduze}u. ne obavijesti nadle`nu slu`bu za{tite. izradu tehni~ke dokumentacije povjeri preduze}u ili drugom pravnom licu koje ne ispuwava propisane uslove (~lan 121. osim odgovornog lica za krivi~no djelo iz ~lana 142. ta~ka e).). stav 1. 2. ta~ka v). 2. licu koje vr{i stru~ni nadzor i ovla{}enom inspektoru ne stavi na uvid svu dokumentaciju o kvalitetu izvr{enih radova. preduze}u ili drugom pravnom licu izre}i }e se i za{titna mjera zabrane vr{ewa djelatnosti u periodu od {est mjeseci do tri godine. izra|uje tehni~ku dokumentaciju suprotno propisanim urbanisti~ko-tehni~kim uslovima i drugim propisima.500 konvertibilnih maraka ili kaznom zatvora do 30 dana kazni}e se za prekr{aj gra|anin ako: 1. ne obezbijedi gra|evinu.). omogu}i ili nastavi sa izvo|ewem radova nakon dono{ewa rje{ewa o wihovom obustavqawu (~lan 137. izvodi gra|evinske radove bez propisanog ovla{}ewa (~lan 124. na gradili{tu nema propisanu dokumentaciju.000 konvertibilnih maraka kazni}e se za prekr{aj preduze}e ili drugo pravno lice.000 konvertibilnih maraka kazni}e se za prekr{aj preduze}e ili drugo pravno lice kao izvo|a~ radova ako: 1.). 6. i 122. ne obezbijedi mjerewe i geodetsko osmatrawe pona{awa tla i objekta u toku gra|ewa (~lan 102.000 do 15. instalacija.). ^lan 147.).). 4. 3. vr{i pripremne radove za izgradwu gra|evine bez prethodnog odobrewa za gra|ewe (~lan 92.).). lica koja se nalaze na gradili{tu. 5. ne ra{~isti i ne uredi gradili{te i neposrednu okolinu po zavr{etku gradwe. Za prekr{aj iz stava 1.). preduze}u ili drugom pravnom licu izre}i }e se i za{titna mjera zabrane vr{ewa djelatnosti u periodu od {est mjeseci do tri godine. stav 2.). susjednih gra|evina kao i nesmetano odvijawe saobra}aja (~lan 102. 13.500 konvertibilnih maraka. Nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 1. Za prekr{aj iz stava 1. 15.500 konvertibilnih maraka. Nov~anom kaznom u iznosu od 10. kao investitor. ^lan 145. 9. nastavi sa kori{}ewem gra|evine i nakon dono{ewa rje{ewa o zabrani kori{}ewa (~lan 137. gradi gra|evinu a pismenim aktom ne odredi odgovornog rukovodioca gradwe ili za odgovornog rukovodioca gradwe odredi lice koje ne posjeduje propisano ovla{}ewe (~lan 101. 5. ta~ka `).000 konvertibilnih maraka kazni}e se za prekr{aj preduze}e ili drugo pravno lice koje izra|uje prostorno-plansku odnosno tehni~ku dokumentaciju ako: 1. 8. 5. 2. a ne ispuwava propisane uslove (~lan 88.). organ koji je izdao odobrewe za gra|ewe i nadle`nu inspekciju o nedostacima u tehni~koj dokumentaciji i o nastupawu nepredvi|enih okolnosti koje su od uticaja na izvo|ewe radova i primjenu tehni~ke dokumentacije (~lan 102. i ne preduzme propisane mjere za{tite nalazi{ta (~lan 102.).). 121. poslove odgovornog projektanta povjeri licu koje ne ispuwava propisane uslove (~lan 86. Za prekr{aj iz stava 1. ta~ka d). ovog ~lana. odnosno ako investitoru. 6. 16. 6. 11. ovog ~lana. 17.). ta~ka a).Strana 50 . otpo~ne koristiti gra|evinu.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . stav 1. uslovima za izgradwu benzinskih stanica uz regionalne. rje{ewem Ministarstva ukinu}e se ranija rje{ewa i licence narednim danom po isteku roka iz stava 1. op{tim pravilima urbanisti~ke regulacije i parcelacije. 121.Subota. Odlukom iz stava 1. 13. s. 120. mijewa se i glasi: “Republika je du`na da donese Prostorni plan iz ~lana 34.). odredi}e se da se postojawe bespravno izgra|ene gra|evine utvr|uje iskqu~ivo aerofotogrametrijskim snimkom. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. koji glasi: “^lan 153a. stav 1. magistralne i auto puteve. koji ne mo`e biti du`i od {est mjeseci od dana stupawa na snagu odluke. sadr`aju planova (~lan 33. odredi}e se uslovi pod kojima se izgradwa gra|evine. 25/96. vr{ewu stru~nog nadzora u toku izgradwe gra|evina (~lan 105. Preduze}ima i drugim pravnim licima koja ne podnesu dokaze i zahtjev po stavu 1. 122. stav 3. sadr`aju. i ~lan 88. 4.). za koje vlasnik ne podnese zahtjev za naknadno izdavawe rje{ewa o odobrewu gra|ewa. 11. pribavqawa i kori{}ewa gra|evinskog zemqi{ta. stav 3. Rje{ewem iz prethodnog stava odredi}e se da se za privremeno zadr`anu gra|evinu ukidaju ograni~ewa iz ~lana 93. odnosno rje{ewa o privremenom zadr`avawu. Broj: 01-627/02 25. u smislu stava 2. gra|evina izgra|enih bez odobrewa za gra|ewe. i zahtjev za izdavawe novih rje{ewa i licenci. 3. dodaje se novi ~lan 154b. odredi}e se da se bespravno izgra|ena gra|evina privremeno zadr`ava. ovog zakona. godine. Rje{ewem o privremenom zadr`avawu bespravno izgra|ene gra|evine. Op{tine i gradovi obavezni su da odluku iz ~lana 93. mo`e se zavr{iti.r. 8. odnosno grad.).) i odgovaraju}e licence. i 2. kao i za gra|evine zapo~ete bez odobrewa za gra|ewe poslije dana snimawa aerofotogrametrijskog snimka iz stava 3. U ~lanu 153. zapo~eta bez odobrewa za gra|ewe do dana snimawa aerofotogrametrijskog snimka iz stava 3. vr{ewu tehni~kog pregleda gra|evina i izdavawu odobrewa za upotrebu (~lan 116. mijewa se i glasi: “Ministarstvo }e u roku od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona donijeti podzakonske akte o: 1. 8. na sjednici od 23. ^lan 42. stav 1. du`na da obezbijedi prije dono{ewa odluke iz stava 1. vo|ewu kwige inspekcije i gra|evinskog dnevnika (~lan 102. 24. 5. godine. 10. stav 3. a gradovi i op{tine prostorne i urbanisti~ke planove do 2005. odnosno rje{ewa o privremenom zadr`avawu. Ministarstvo }e po slu`benoj du`nosti. uslovima za planirawe i projektovawe gra|evina za nesmetano kretawe djece i osoba sa umawenim tjelesnim sposobnostima. jula 2002. i 124. donijela je . ^lan 44. i 122. broj 19/96.Strana 51 VIII . Za bespravno izgra|ene ili zapo~ete gra|evine. 14. do roka odre|enog odlukom iz stava 1. i 9. donijeti rje{ewa o ukidawu rje{ewa izdatih licima sa sredwom stru~nom spremom po ~lanu 86. tehni~kim mjerama i uslovima za izvo|ewe istra`nih radova za gra|evine iz nadle`nosti ministarsatva. 702 Na osnovu ~l. 15. 9.). Zakona o osnovnoj {koli („Slu`beni glasnik Republike Srpske”.). najdu`e do kona~nosti rje{ewa o urbanisti~koj saglasnosti za izgradwu gra|evine ili za druge radove radi privo|ewa zemqi{ta trajnoj namjeni odre|enoj odgovaraju}im planskim dokumentom. broj 4/93). Dr Dragan Kalini}. ^lan 41. ~uvawu i kori{}ewu podataka i dokumentacije (~lan 130. osim ograni~ewa koja se odnose na naknadu u slu~aju uklawawa gra|evine.).). avgust 2002. ta~ka 8.). jula 2002. Odlukom iz stava 1. odnosno privremenog zadr`avawa gra|evina po osnovu ure|ivawa. odnosno 9. Zakona o ure|ewu prostora (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. i tako izgra|ena gra|evina privremeno zadr`ati u smislu stava 4. polagawu stru~nog ispita (~lan 125. obavezna su da u roku od {est mjeseci od stupawa na snagu ovog zakona podnesu Ministarstvu dokaze o ispuwavawu uslova iz ~l. 2. donesu u roku od {est mjeseci od stupawa na snagu ovog zakona. ^lan 45. 121. koji je op{tina.). odredi}e se visina. odredi}e se rok za podno{ewe zahtjeva za naknadno izdavawe rje{ewa o odobrewu gra|ewa. ukinu}e se ranija rje{ewa i licence danom kona~nosti rje{ewa Ministarstva o odbijawu tog zahtjeva. Odlukom iz stava 1. 12. Preduze}a i druga pravna lica koja imaju rje{ewa o ispuwenosti uslova za izradu planova (~lan 120. nostrifikaciji tehni~ke dokumentacije (~lan 85. stav 1. Preduze}ima i drugim pravnim licima ~iji se zahtjev za izdavawe novog rje{ewa i licence rje{ewem Ministarstva odbije zbog neispuwavawa utvr|enih uslova. ^lan 43. ovog zakona do 2004.). godine”. 6. na~inu pripreme i kontroli tehni~ke dokumentacije (~lan 83. izradu tehni~ke dokumentacije (~l. tehni~ko-tehnolo{koj opremqenosti i potrebnom brojuradnika za dobijawe ovla{}ewa za gra|ewe (~lan 124. godine Bawa Luka Predsjednik Narodne skup{tine.) i za gra|ewe objekata odnosno izvo|ewe radova (~lan 124. koji }e se objaviti u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. Odlukom iz stava 1. obrascima upravnih akata koji se donose po ovom zakonu. ili taj zahtjev bude pravosna`no odbijen. u roku od 30 dana od stupawa na snagu ovog zakona. U ~lanu 149. koji glasi: “^lan 154b. Iza ~lana 153. Zakonodavno-pravna komisija }e u roku od 60 dana od dana stupawa na snagu ovog zakona utvrditi wegov pre~i{}eni tekst. legitimaciji urbanisti~ko-gra|evinskog inspektora. dodaje se novi ~lan 153a. donije}e se rje{ewe o ru{ewu gra|evine po ~lanu 137. 7. Vlada Republike Srpske.PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 40. rokovi i na~in pla}awa naknada za potrebe legalizacije. stav 4. 10/98)”. tehni~kim normativima za temeqewe gra|evina. Iza ~lana 154a. 16.

avgust 2002. Bukovica S. 2/99. Bukovica G. Magnojevi} G. ^lan 2. Ovom odlukom utvr|uje se broj i prostorni raspored osnovnih {kola kao i broj izdvojenih odjeqewa osnovnih {kola u Republici Srpskoj. ^lan 3. ^lan 5. 30/97. 24. 3 Pavi}i Stri~i}i Lokvari Novoselija Quba~evo Bo~ac Rekavice Ledenice Krmine Agino selo [umwaci G. s. “Milan Raki}” Karanovac “Vojislav Ili}” Krupa na Vrbasu “Prva kraji{ka brigada” Piskavica “\ura Jak{i}” Srpski Drakuli} “Stanko Rakita” Vrbawa “Jovan Du~i}” Zalu`ani TABELARNI PREGLED OSNOVNIH [KOLA Op{tina Naziv {kole Izdvojeno odjeqewe Muzi~ka {kola “Vlado Milo{evi}” Centar za obrazovawe. 20/00).r. Piskavica Radosavska Milanovac Debeqaci Prije~ani Kuqani Barlovci ODLUKU O PRIVREMENOM BROJU I PROSTORNOM RASPOREDU OSNOVNIH [KOLA U REPUBLICI SRPSKOJ 1 2 ^lan 1. 2/97. Dr Mladen Ivani}. Karaxi}” “Borisav Stankovi}” “Georgi S. Prava osniva~a prema osnovnim {kolama iz ove odluke vr{i Vlada Republike Srpske. br. Rakovski” “Mladen Stojanovi}” Bronzani Majdan Hateqi Strupi}i Blaca Quti do Dabrica Patkova~a Pu~ile Novo Naseqe Ra~anska Popovi Amajlije Qeqen~a Batkovi} Dvorovi Balatun Me|a{i Ostoji}evo Bawica Vr{ani Dowa ^a|avica Sredwa ^a|avica Gorwa ^a|avica D. ^lan 4.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota.Strana 52 . 15/97. 18/00. godine Bawa Luka Predsjednik Vlade. Stupawem na snagu ove odluke prestaje da va`i Odluka o privremenom broju i prostornom rasporedu osnovnih {kola u Republici Srpskoj (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. vaspitawe i rehabilitaciju slu{awa i govora Dje~iji Dom “Rada Vrawe{evi}” Centar “Za{titi me” BERKOVI]I “Petar Petrovi} Wego{“ BAWA LUKA “Branko ]opi}” “Dositej Obradovi}” “Zmaj Jova Jovanovi}” “Petar Petrovi} Wego{“ “Branislav Nu{i}” “Ivan Goran Kova~i}” “Sveti Sava” “Jovan Cviji}” “Branko Radi~evi}” “Ivo Andri}” “Aleksa [anti}” “Vuk S. Osnovne {kole upisane u mre`u {kola na osnovu ove odluke upisuju se u sudski registar. Dragaqevac S. 25/97. 2/98. Broj: 02/I-020-681/02 23. Dragaqevac D. Magnojevi} Dowa Kola Rekavice Pavlovac BIJEQINA “Jovan Du~i}” “Vuk Karaxi}” “Knez Ivo od Semberije” “Sveti Sava” ^esma Ortopedija Motike Obrovac Kme}ani Melina Stratinska Borkovi}i Pervan Strawani Veri}i Konatari Vilusi “Petar Ko~i}” Brodac “]irilo i Metodije” Glavi~ice “Stevan Nemawa” Gorwi Dragaqevac “Miroslav Anti}” Bistrica “Janko Veselinovi}” Mi{in Han “Desanka Maksimovi}” Drago~aj “Milutin Boji}” Potkozarje “Petar Ko~i}” Kola . jula 2002. Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u „Slu`benom glasniku Republike Srpske”. Tabelarni pregled broja osnovnih {kola i izdvojenih odjeqewa po op{tinama sastavni je deo ove odluke.

Crwelovo S. Gora`de Mi{ari Cikotska rijeka Gnionica Brezik Avtovac Fojnica Nadini}i Stepen Dobreqi Brqevo Duli}i “Vuk Karaxi}” Turjak “Petar Petrovi} Wego{“ BRATUNAC “Vuk Karaxi} “Sveti Sava” Laminci DERVENTA “19. Cerani G.Subota. Lupqanica 1 D. Lupqanica 2 Crn~a D. Karajzovci Petrovo selo Vakuf Grbavci Cimiroti Bukvik [imalovska Jazovac Kijevci G. Osiwa Pojezna D. april” “Branko Radi~evi}” “Petar Ko~i}” Kravica VI[EGRAD “Vuk Karaxi}” “Nikola Tesla” “Todor Doki}” Kalenderovci “\or|o Panzalovi}” Osiwa VLASENICA “Vuk Karaxi}” VUKOSAVQE “Aleksa [anti}” GACKO “Sveti Sava” Zavod za slijepe i slabovide “Budu}nost” DOBOJ “Vuk Karaxi}” “Dositej Obradovi}” “Sveti Sava” GRADI[KA “Danilo Borkovi}” “Vasa ^ubrilovi}” “Kozarska djeca” “Mladen Stojanovi}” Gorwi Podgradci “Petar Petrovi} Wego{“ Boqani} “Radoje Domanovi}” Osje~ani Orahova Vrba{ka Dowi Podgradci Jablanica “\ura Jak{i}” Podnovqe “Milan Raki}” Rudanka Kostajnica Miqkovac Makqenovac Lipac Pridjel [evarlije Teku}ica Suvo poqe Osje~anske ^iv~ije Ko`uhe Bu{~eti} Majevac Qeskove vode Grabovica Stanovi . Mokrawac” BILE]A “Sveti Sava” “Petar Ko~i}” Nova Topola Plana Meka gruda Divin Baqci Bijela rudina Vrawska Voqevica Bjelovac Fakovi}i Osamsko Polom Slapa{nica Kowevi} poqe Sase Prelovo Dobrun G. Jurkovica Laminci Novo selo Agi}i Mi{kovci Trstenci Kostre{ V. Vardi{te Me|e|a S. So~anica M. So~anica Lu`ani G. 1 2 “Me{a Selimovi}” Jawa SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE 3 Piperci ^engi} Modran Glogovac ^arda~ine Vruqa D. Karajzovci G. Vi{wik G. Detlak Drijen D. 24. Cerani “Sveti Sava” Crwelovo “Dositej Obradovi}” Suho poqe “Petar Petrovi} Wego{“ Velika Obarska Osnovna muzi~ka {kola “ S. Vardi{te D. S. avgust 2002.Strana 53 3 Trebovqani Jeli}i Bistrica Milo{evo brdo Rogoqi Ma{i}i Miqevi}i Vilusi Romanovci Ko~i}evo D. Zagoni Gradac 1 2 Broj 53 .

Paklenica Strije`evica Trbuk 1 Subota. Stefan Driwa~a Zeliwe Lije{aw Snagovo Kamenica \ur|ev grad Oraovac Kri`evi}e Sjenokos Cer Petkovci Karakaj Tr{i} Sko~i} Male{i} Lokaw Bare Kiseqak KRUPA NA UNI “Branko ]opi}” Dubovik “Desanka Maksimovi}” ^elopek LAKTA[I “Mladen Stojanovi}” “Georgius Papandreu” Aleksandrovac “Holandija” Slatina “Osnovna muzi~ka {kola” “Petar Ko~i}” Kozluk “Nikola Tesla” Pilica “Vuk S.Strana 54 . Pale`nica Zeliwa Brestovo D. avgust 2002. Han Osredak G. 3 Javorani Ro|i}i Slabiwa Komlenac Pucari Jelovac Demirovac Me|e|a Kne`ica Me|uvo|e ^itluk Vrbawci Zabr|e Vagani Lipqe Obodnik Gari}i Grabovica Kru{evo brdo ]orkovi}i Grabova~ka rijeka Duni}i Ha{ani Mali Dubovik Osredak Bu{evi} Kri{kovci Kla{nice Bo{kovi}i Jaru`ani Qubatovci Drugovi}i Glamo~ani Tobut Brusnica Ma~kovac Vukosavci Jablanica Piperi Lipovice Peqave Podgora Pu{kovac Milino selo Mrtvica Bobetino brdo Koreta{i Mirosavci 2 “Vuk Karaxi}” @ivinice “Petar Ko~i}” Sjenina rijeka KOZARSKA DUBICA “Sveti Sava” “Vuk Karaxi}” “Desanka Maksimovi}” Stanari “Majka Kne`opoqka” KOTOR VARO[ “Sveti Sava” “Ozren” “Petar Petrovi} Wego{“ Maslovare “Petar Ko~i}” [iprage Osnovna Muzi~ka {kola ZVORNIK “Sveti Sava” Sv. Karaxi}” Ro|evi} Dom za djecu i omladinu “Kiseqak” Kiseqak JEZERO “Vuk Karaxi}” KALINOVIK “Qutica Bogdan” KNE@EVO “Dositej Obradovi}” “Desanka Maksimovi}” Trn LOPARE “Sveti Sava” Ulog Mali}i Mokri lug Bregovi Bastaji Kobiqa Golo brdo Borak Kori}ani Vlatkovi}i Petrovo poqe Vujinovi}i “Veqko ^ubrilovi}” Priboj “Dositej Obradovi}” Koraj “Petar Ko~i}” Imqani QUBIWE “Sveti Sava” MILI]I . 24. Radwa Cvrtkovci Cerovica Jelawska Ostru`wa Dragalovci G.Broj 53 1 2 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE 3 Kotorsko Mali Prwavor D. Pale`nica G.

Orlovci G. Rakani ^a|avica M. @uqevica Rudice 1 2 Broj 53 . Puharska G. “\or|e Nato{evi}” “Dositej Obradovi}” NOVI GRAD “Vuk Karaxi}” Desanka Maksimovi} Osnovna muzi~ka {kola “Jovan Cviji}” Brezi~ani “Sveti Sava” . N. Garevci ^ejreci G. Ruji{ka Ra{}e Crna Rijeka Agi}a brdo Kr{qe Gorwi Agi}i ]ele Johovica Blagaj Japra Radomirovac Sokoli{te Graba{nica Caparde Matkovac Podgrab Podvitez Qubogo{ta Bulozi Jahorina Jasik Dovli}i Mokro Hre{a Vu~ija luka Brezovice Kadino selo ]endi}i Porebrice Bla`evac Porje~ina Krtova Kalu|erica Karanovac So~kovac Gomjenica G. Ruji{ka G. O. Jelovac Malo Paln~i{te Tukovi Rasavci Hambarine Rizvanovi}i D. 1 2 “Bra}a Jak{i}” SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE 3 Dubnica Derventa Koprivna Skugri}i Milo{evac Skugri} Vrawak Koprivna Dugo poqe Brijestovo Tarevci Koprivska Trebava Vrawa~ka Trebava G. Vodi~evo V. 24. Kladari O}une Majdan Kopqevi}i [ehovci Surjan Podra{nica Gerzovo Medna Podbrdo Graci Orahovqani Baqvine Magaqdol Gustovara Pridvorci Kifino selo Zovi do Oxak Lakat Bijewa Krekovi Brata~ Xinova mahala Biograd [ipa{no Udre`we Dobrqin Poqavnice Ravnice D.[.Subota. Rije~ani Botajica Garevac Tolisa Kr~avqani @dreban Mi{i}i Potpoqe D. Dragotiwa Cikote MODRI^A “Sveti Sava” “Branko ]opi}” Dowi Agi}i “Dragan Vujanovi}” Svodna “\or|e Kova~evi} \oja” PALE “Pale” Pale MRKOWI] GRAD “Petar Ko~i}” “Mokro” Mokro “Ivan Goran Kova~i}” “Vuk Karaxi}” Bara}i PELAGI]EVO “Vasa Pelagi}” “Branko ]opi}” Bjelajce PETROVO “Vuk Karaxi}” NEVESIWE “Risto Prorokovi}” “Sveti Sava” Kakmu` PRIJEDOR “Branko ]opi}” “Petar Ko~i}” Spec. Dragotiwa D. avgust 2002.Strana 55 3 Blatna V.

avgust 2002. Vrbqani Delbrdo Velija{nica Slatina ^a|avica Bunarevi Borike Brankovi}i Sjeversko Podgaj Stjenice @epa Mrsovo Mio~e Budimlija Uvac Mokronozi Cvrkote Oskoru{a Kne`ina Sokolovi}i Ravna Romanija Margeti}i Koba{ Nova Ves Kaoci Poveli~ No`i~ko Stari Martinac \ukali Ili}ani Gorwa Lepenica Dowa Lepenica Gorwi Sr|evi}i Dowi Sr|evi}i Kukuqe Lili} Barda~a Bajinci Prijebqezi Mali Razboj Miqevina Drago~ava Brusna Kamen Jo{anica Brod Mje{aja Popov most “Jovan Du~i}” Lamovita “Mladen Stojanovi}” Qubija “Vuk Karaxi}” Omarska RUDO “Rudo” “Bo{ko Buha” [trbci “]irilo i Metodije” Trnopoqe SOKOLAC “Sokolac” Sokolac Cen.Strana 56 . Bistrica Babi}i Miska glava Ravska Qeskare [urkovac Gradina Sredwa Lamovita Jeli}ka Ni{evi}i G. i omladine PRWAVOR “Branko ]opi}” “Nikola Tesla” [trpci D. 24. [trpci Mravica D. Mravica Vr{ani Smrti}i Ilova Pala~kovci Kremna Prisoje Popovi}i Li{wa Mlinci Otpo~ivaqka Hrva}ani Kokori Crkvena Prosjek Ora{je Velika Ilova Dowa Ilova Gorwa Ilova SRBAC “Jovan Jovanovi} Zmaj” “Vuk Karaxi}” Dowi Vija~ani “Vuk Karaxi}” Sitne{i “Sveti Sava” Gorwi Smrti}i “Ivo Andri}” Kula{i “Dositej Obradovi}” Razboj Lijev~e “Me{a Selimovi}” Naseobina Li{wa “Milo{ Crwanski” Poto~ani SRBIWE “Sveti Sava” “Petar Ko~i}” [ibovska “Veselin Masle{a” . Gaqipovci Grabik Ilova Drenova G. 3 2 Osnovna muzi~ka {kola RIBNIK “Nikola Ma~ki}” Previja “Desanka Maksimovi}” “Branko Radi~evi}” Busnovi “Petar Ko~i}” Sitnica ROGATICA “Sveti Sava” Rastoka Gorwa Previja D. za za{titu dj.Broj 53 1 2 “Petar Petrovi} Wego{“ Busnovi SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE 3 Volari Toma{ica Rakeli}i lug Sredwa Mari}ka Gorwa Mari}ka Krivaja Rakeli}i Miqakovci Peji}i D. Garevci Kozarac 1 Subota. Petrov gaj Petrov gaj Hrni}i Jaruge G.

24.Subota. Vija~ani Gorwi Brane{ci Crni vrh Kamenica “Petar Petrovi} Wego{“ “Dositej Obradovi}” Blatnica “Petar Ko~i}” Ugodnovi} “Du{ani} Stevan” Pribini} Mladenovo Ru`evi} Memi} brdo Osivica Bari}i Rudnik Bawa Vru}ica Mladikovine Kamenica O~au{ G. Klakar Zbori{te G. Buleti} G. ^e~ava Rastu{a Ukrinica Kiseqak Gorwi Vitkovci Lastva Qubomir Aran|elovo Grab Petrovo poqe “Ivo Andri}” \uli}i Osnovna muzi~ka {kola SREBRENICA “Petar Petrovi} Wego{“ “Kosta Todorovi}” Skelani SRPSKI BROD “Sveti Sava” Poto~ari Su}eska Crvica Lije{~e Vinska G. 1 2 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE 3 Kuta ^elebi}i Me{trovac Velini}i Krna jela 1 2 Broj 53 . Buleti} ^ELINAC “Milo{ Duji}” “Novak Piva{evi}” Stara Dubrava “Mladen Stojanovi}” Jo{avka . Swegotina velik. Lipqe Parlozi Gorwi Tesli} Vlaji}i Kuzmani G. Klakar D. Zabr|e SRPSKA ILIXA “Aleksa [anti}” Vojkovi}i “Jovan Du~i}” Kasindo “Petar Petrovi} Wego{“ Lukavica SRPSKO NOVO SARAJEVO “Sveti Sava” “Milan Jovi}” Dowa Trnova “Vuk Karaxi}” Zabr|e Tilava Miqevi}i Petrovi}i Osnovna muzi~ka {kola SRPSKO ORA[JE “Dowi @abar” Dowi @abar SRPSKI PETROVAC “Drini}” Drini} TESLI] “Vuk Karaxi}” Lon~ari ^ovi} poqe HAN PIJESAK “Milan Ili}-^i~a [umadijski” ^AJNI^E “Jovan Du~i}” ^ajni~e Markovi} kolo Luke Miqeno Zaborak Opsje~ko Popovac [ahinovi}i Skatavica Milo{evo [trbe Swegotina dowa Swegotina sred. avgust 2002.Strana 57 3 G. Trnova Tutwevac Male{evci Korenita G. Kolibe Petriwa Kalenderi Marini Koprivna Usorci Batkovci “Jefrem Stankovi}” ^e~ava “Vuk Karaxi}” Vitkovci TREBIWE “Jovan Jovanovi} Zmaj” SRPSKA KOSTAJNICA “Petar Me}ava” SRPSKI SANSKI MOST “Petar [kundri}” Budimli} Japra “Josif Pan~i}” Kozica “Desanka Maksimovi}” O{tra luka “Sveti Vasilije Ostro{ki” “Vuk Karaxi}” Osnovna muzi~ka {kola TRNOVO “Trnovo” Trnovo UGQEVIK “Aleksa [anti}” Kijevo Ugqevi~ka Obrije` Jawari Ugqevik selo Stari Ugqevik Gaji}i Mirkovi}i G. [wegotina Lukavac G. Ugodnovi} D.

DOO “Gerzovo” Prijedor 4400696820000 3. PP “Koming” S. ^lan 2. d o n i j e l a j e [IPOVO “Nemawa Vlatkovi}” “Rade Marjanac” Strojice Poreska uprava Republike Srpske Spisak poreskih obveznika kojima je izdato Rje{ewe o oduzimawu jedinstvenog identifikacionog broja (JIB) radi progla{ewa istih neva`e}im. godine Bawa Luka Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti RS. DOO “MBS trade com” Bawa Luka 4401613920004 01/0101/490-2906/02 01/0101/053-3116/02 01/0501/052-4093/02 01/0501/052-4181/02 01/0501/052-4184/02 01/0501/052-4215/02 01/0502/052-4217/02 PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O REGISTRU EMITENATA HARTIJA OD VRIJEDNOSTI KOD KOMISIJE ZA HARTIJE OD VRIJEDNOSTI REPUBLIKE SRPSKE ^lan 1. DOO “Kamarad kom” Bawa Luka 4401018530006 6. DOO “Balkan-eks” Bawa Luka 4401572710008 4.Broj 53 1 2 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE 3 Jo{avka gorwa Brezi~ani Ti{ina Kru{kovo poqe Srnice Sredwa Slatina Gajevi Obudovac 2 Batku{a Ti{~a Papra}a Trnovo Javor Pqeva Volari Mujxi}i Babi}i Novo selo Subota.r. Obrazac P-RE Prilog uz prijavu tri zamjewuje se novim koji ~ini sastavni dio ovog pravilnika. Branka Bodro`a. godine. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. na sjednici od 26. jula 2002. Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske. DOO “Nerc-kompani” Novo Sarajevo 4401462960009 13. broj 45/01). s. DOO “Dimit company” Bawa Luka 4401571230002 9. DOO “Coller” Bawa Luka 4401614140002 12. ta~ka 1.r. DOO “Candy company” Bawa Luka 4400989680008 7. avgusta 2002. DOO “Gama trgovina” Lakta{i 4401604770008 10. 01/0502/052-4220/02 01/0501/052-4358/02 01/0501/052-4455/02 01/0501/052-4456/02 [AMAC “[amac” [amac “Crkvina” Crkvina “Gorwa Slatina” Gorwa Slatina “Obudovac” Obudovac [EKOVI]I “Jovan Du~i}” 8. 24. broj 4/02 Pre~i{}en tekst). avgust 2002. s. Zakona o hartijama od vrijednosti (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. godine Bawa Luka Direktor. Milica Bisi}. KOMISIJA ZA HARTIJE OD VREDNOSTI REPUBLIKE SRPSKE REGISTAR EMITENATA HARTIJA OD VREDNOSTI Oznaka i registarski broj emitenta_________________________ Naziv emitenta_______________________________________________________ _____________ Popuwava Komisija za hartije od vrednosti: 3 Broj upisa Datum re{ewa o upisu Obrazac P -RE Prilog uz prijavu Broj re{ewa o upisu Podaci o kapitalu emitenta 1. DOO “Oktan oil” Bijeqina 4400339980007 11. broj 16/00). jula 2002. Broj: 01-LVII-1192/02 26. Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske Na osnovu ~lana 100. Kapital emitenta a) Osnovni kapital (iz sudskog registra) Upisani (u KM) Od toga upla}eni (u KM) . Sanski Most 4400778390003 2. i ~lana 12. U Pravilniku o Registru emitenata hartija od vrijednosti kod Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. DOO “Camelija” Bawa Luka 4400842070000 5. Statuta Komisije za hartije od vrijednosti (“Su`beni glasnik Republike Srpske”. 1.Strana 58 . ~lana 6. DOO “GM BiH” Bawa Luka 4401562670008 01/0501/052-5430/02 01/0501/052-5431/02 Broj: 01/0501/052-5779/02 14.

Fond preventive iz dobiti(za organizacije za osigurawe) 6. Poslovnika o radu Komisije za hartije od vrijednosti (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. jula 2002. jula 2002. avgust 2002. Juki}a 11. rje{avaju}i na osnovu ~lana 19. ~lana 59. za odobrewe druge emisije akcija uz skra}eni prospekt broj 249/02 od jula 2002. Zakona o hartijama od vrijednosti (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. po zahtjevu emitenta “Bijeqina-put” Akcionarsko dru{tvo. r. broj 16/00). “Autoservis Centar” akcionarsko dru{tvo. 3. s. marta 2002. broj 16/00). 2. Zakona o hartijama od vrijednosti (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. Poslovnika o radu Komisije za hartije od vrijednosti (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. s. broj 4/02 . Ovo rje{ewe je kona~no. “Bijeqina-put” Akcionarsko dru{tvo. Odbija se zahtjev emitenta. Pravilnika o uslovima i postupku emisije hartija od vrijednosti (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. Gubitak iznad kapital a Datum: __________ M. broj 15/01) i ~lana 24. Bijeqina. ~lana 59. Ukupno kapital (1+2+3+4+5+6 -7) 9.Strana 59 Broj 2 Nominalna vrednost (u KM) 3 Vrednost (u KM) 4(2x3) Ukupna vrednost osnovnog kapitala - - v) Ukupni kapital eitenta na dan posledweg godi{weg izvje{taja Opis 1. F. Branka Bodro`a. Gubitak do visine kapitala 8. u predmetu odobewe druge emisije akcija uz skra}eni prospekt. Osnovni kapital 2. Pravilnika o uslovima i postupku emisije hartija od vrijednosti (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. 24.P. Bawa Luka. Neraspore|eni dobitak 7. . u predmetu odobrewe druge emisije akcija uz skra}eni prospekt. godine. Broj: 03-UP-031-870-2/02 26. godine. Rezerve iz dobitka 5. godine Bawa Luka Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti RS. Broj: 03-UP-031-1133-1/02 26. Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske u Bawoj Luci. 3. Iznos (u KM) Potpis ovla{}enog lica ______________________ Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske u Bawoj Luci. stav 4. godine donijela je RJE[EWE 1. stav 1. na svojoj redovnoj sjednici od 26. na svojoj redovnoj sjednici od 26. Revalorizacione rezerve 4. broj 15/01) i ~lana 24. Ovo rje{ewe je kona~no. po zahtjevu emitenta “Autoservis Centar” akcionarsko dru{tvo. b) Osnovni kapital . rje{avaju}i na osnovu ~lana 19. godine.Pre~i{}en tekst). jula 2002. Branka Bodro`a. 2.akcije Vrsta 1 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . Odbija se zahtjev emitenta. Bawa Luka. jula 2002. broj 4/02 . Dispozitiv ovog rje{ewa objavquje se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”.Pre~i{}en tekst). d o n i j e l a j e RJE[EWE 1.r. za odobrewe druge emisije akcija uz skra}eni prospekt broj 913/02 od 25. Bijeqina. stav 1. Emisiona premija 3. godine Bawa Luka Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti RS. I. Dispozitiv ovog rje{ewa objavquje se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”.Subota. stav 4.

. . Telefon/faks: (051) 311-532. . . . . . . . . . lokalne samouprave i organizacijama koje obavqaju javna ovla{}ewa”. . . .58 KOMISIJA ZA HARTIJE OD VRIJEDNOSTI REPUBLIKE SRPSKE Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o registru emitenata hartija od vrijednosti kod Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske . . . @iro-ra~uni: 562-099-00004292-34 kod Razvojne banke AD Bawa Luka i 567-162-10000010-81 kod Zepter komerc banke AD Bawa Luka. . . . . . . . po{tanski fah 88. . . . . . . . .59 VLADA REPUBLIKE SRPSKE 702 Odluka o privremenom broju i prostornom rasporedu osnovnih {kola u Republici Srpskoj . . . .Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. . . . . . Urednik Vi{wa Baji}-Preradovi}. . . . . 302-708. [tampa AD “Grafi~ar” Doboj. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . SADR@AJ NARODNA SKUP[TINA REPUBLIKE SRPSKE 697 698 699 700 701 Zakon o za{titi `ivotne sredine . . . . . . . Sve informacije o nabavci ovog priru~nika mo`ete dobiti putem na{eg telefona 051/311-545. . . .52 Obavje{tewe pretplatnicima i ~itaocima “Slu`benog glasnika Republike Srpske” U {tampi je “Priru~nik za polagawe op{teg dijela stru~nog ispita zaposlenih sa vi{om i visokom {kolskom spremom u organima dr`avne uprave.36 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ure|ewu prostora . . . . . . . . . Izdava~: Javno preduze}e Slu`beni glasnik Republike Srpske. . . . . . . . . . . . . . .58 Rje{ewe o zahtjevu emitenta “Bijeqina-put” Akcionarsko dru{tvo Bijeqina . . . .46 PORESKA UPRAVA REPUBLIKE SRPSKE Spisak poreskih obveznika kojima je izdato Rje{ewe o oduzimawu jedinstvenog identifikacionog broja (JIB) radi progla{ewa istih neva`e}im . . . . . . . . . . . . . . . 24. . . . . . avgust 2002. . . . . . . . Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-411/93 list je upisan u registar javnih glasila pod brojem 37. . . . redakcija: (051) 311-545. . . . . . . . . . . . .19 Zakon o za{titi voda . . . . . . . Bawa Luka. . .59 Rje{ewe o zahtjevu emitenta “Autoservis Centar” Akcionarsko dru{tvo Bawa Luka . . . . . Direktor i glavni i odgovorni urednik Milivoje Tutwevi}. . . . .Strana 60 .26 Zakon o upravqawu otpadom . . . .1 Zakon o za{titi vazduha . . . Redakcija Osniva~: Narodna skup{tina Republike Srpske. . . . . . . Tehni~ki urednik Veseqko Kne`evi}. . . .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->