SLU@BENI GLASNIK

REPUBLIKE SRPSKE
Subota, 24. avgust 2002. godine BAWA LUKA Broj 53 God. XI JP Slu`beni glasnik Republike Srpske, Bawa Luka, Pave Radana 32A Telefon/faks: (051) 311-532, 302-708 @iro-ra~uni: 562-099-00004292-34 Razvojna banka AD Bawa Luka 567-162-10000010-81 Zepter komerc banka AD Bawa Luka

697
Na osnovu Amandmana XL ta~ke 2. na Ustav Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 28/94), d o n o s i m

- koordinaciju privrede i integrisawe socijalnog i ekonomskog razvoja u skladu sa zahtjevima za{tite `ivotne sredine; - uspostavqawe i razvoj institucija za za{titu `ivotne sredine. Primjena zakona ^lan 2. Odredbe ovog zakona se primjewuju na pravna i fizi~ka lica koja imaju prava i obaveze u odnosu na `ivotnu sredinu i koja obavqaju poslove utvr|ene ovim zakonom. Odredbe ovog zakona }e se primjewivati i na sve elemente `ivotne sredine (vazduh, vodu, zemqi{te, floru i faunu, pejza`, izgra|enu `ivotnu sredinu). Odredbe ovog zakona se primjewuju i na sve vidove djelatnosti koje imaju za svrhu kori{}ewe i optere}ivawe prirodnih resursa, odnosno djeluju na `ivotnu sredinu tako da predstavqaju opasnost od zaga|ivawa `ivotne sredine, zaga|uju `ivotnu sredinu, ili imaju izvjestan uticaj na `ivotnu sredinu (poput buke, vibracija, radijacije – izuzimaju}i nuklearnu radijaciju, otpad, itd.). ^lan 3. Svako lice ima pravo na zdravu i ekolo{ki prihvatqivu `ivotnu sredinu. Svako lice ima pravo na `ivot u `ivotnoj sredini koja je podobna za zdravqe i blagostawe, stoga je li~na i kolektivna obaveza da se za{titi i poboq{a `ivotna sredina za dobrobit sada{wih i budu}ih generacija. II - DEFINICIJE ^lan 4. U ovom zakonu upotrebqeni su pojmovi sa slijede}im zna~ewem: - “biota” - skup svih biolo{kih (`ivih) organizama u bioti~koj sredini. Bioti~ka sredina je sistem u kome pored fizi~kih i hemijskih zakonitosti vladaju i specifi~ne biolo{ke zakonitosti; - “grani~ne vrijednosti emisija” - propisom odre|en nivo koncentracije pojedinih zaga|uju}ih materija u vazduhu; - ”dozvola” - je pismena odluka kojom se odobrava gradwa i rad nekog postrojewa; - ”emisija” - direktno ili indirektno ispu{tawe supstanci, vibracija, toplote, mirisa ili buke koje proizvodi jedan ili vi{e izvora u postrojewu i ispu{ta u vazduh, vodu, tlo; - ”`ivotna sredina” - podrazumjeva komponente `ivotne sredine, odre|ene sisteme, procese, i strukturu `ivotne sredine; - ”zainteresovana strana/organ” - fizi~ko lice sa prebivali{tem, odnosno boravi{tem ili pravno lice

UKAZ
O PROGLA[EWU ZAKONA O ZA[TITI @IVOTNE SREDINE

Progla{avam Zakon o za{titi `ivotne sredine koji je Narodna skup{tina Republike Srpske usvojila na sjednici odr`anoj 25. jula 2002. godine. Broj: 01-020-569/02 29. jula 2002. godine Bawa Luka Predsjednik Republike, Mirko [arovi}, s.r.

ZAKON
O ZA[TITI @IVOTNE SREDINE

I - OP[TE ODREDBE Ciqevi zakona ^lan 1. Ovim zakonom ure|uje se: - o~uvawe, za{tita, obnova i poboq{awe ekolo{kog kvaliteta i kapaciteta `ivotne sredine, kao i kvalitet `ivota; - mjere i uslovi za upravqawe, o~uvawe i racionalno kori{}ewe prirodnih resursa; - okvir pravnih mjera i institucija za o~uvawe, za{titu i poboq{awe za{tite `ivotne sredine; - finansirawe aktivnosti vezanih za `ivotnu sredinu; - poslovi i zadaci organa uprave predvi|eni zakonom i podzakonskim aktima, te obaveze organa javne uprave. Ovaj zakon promovi{e: - smaweno kori{}ewe, spre~avawe optere}ivawa i zaga|ivawa `ivotne sredine, spre~avawe naru{avawa, kao i poboq{awe i obnovu o{te}ene `ivotne sredine; - za{titu qudskog zdravqa i poboq{awe uslova `ivotne sredine za kvalitet `ivota; - o~uvawe i za{titu prirodnih resursa, racionalno kori{}ewe resursa i takav na~in privrede kojim se osigurava obnova resursa; - uskla|enost drugih interesa Republike sa zahtjevima za za{titu `ivotne sredine; - me|unarodnu saradwu u za{titi `ivotne sredine; - inicijative od strane javnosti i u~e{}e javnosti u djelatnostima koje imaju za ciq za{titu `ivotne sredine;

Strana 2 - Broj 53

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Subota, 24. avgust 2002.

sa sjedi{tem u podru~ju uticaja, ili podru~ju koje }e vjerovatno biti pod uticajem; - “zainteresovana javnost” - ozna~ava javnost koja je pod uticajem ili }e vjerovatno biti pod uticajem, ili koja ima interes u odlu~ivawu vezanom za za{titu `ivotne sredine bilo zbog lokacije projekta ili zbog prirode datog slu~aja; nevladine organizacije koje promovi{u za{titu `ivotne sredine i ispuwavaju uslove propisane u ~lanu 4. stav 1. alineja 2, kao i me|uentitetski organ nedle`an za za{titu `ivotne sredine. - ”zaga|enost” - podrazumijeva direktno ili indirektno uvo|ewe, kao rezultat qudske aktivnosti, supstanci, vibracija, toplote, mirisa, ili buke u vazduh, vodu, ili zemqi{te, koje mogu biti {tetne po zdravqe ~ovjeka ili imovinu, ili kvalitet `ivota u `ivotnoj sredini; - ”za{tita `ivotne sredine” - podrazumijeva sve odgovaraju}e djelatnosti i mjere koje imaju za ciq prevenciju od opasnosti, {tete ili zaga|ivawa `ivotne sredine, smawewe ili otklawawe {tete koja je nastala, i povrat na stawe prije izazvane {tete; - ”zna~ajna promjena” - promjena u radu postrojewa koja mo`e imati zna~ajan negativan uticaj na qude i `ivotnu sredinu. Zna~ajnom promjenom se smatra bilo koja promjena ili pro{irewe postrojewa koje odgovara kriterijumima propisanim podzakonskim aktima; - ”informacije o `ivotnoj sredini” - bilo koja informacija u pisanoj, vizuelnoj, audio, elektronskoj ili bilo kojoj drugoj materijalnoj formi o stawu `ivotne sredine, odnosno o komponentama `ivotne sredine, a to su obavje{tewa o: - stawu elemenata `ivotne sredine, kao {to su vazduh i atmosfera, voda, tlo, zemqi{te, prostor i prirodna podru~ja, biolo{ki diverzitet i wegove komponente, ukqu~uju}i genetski modifikovane organizme i me|udjelovawe ovih elemenata; - faktorima, kao {to su supstance, energija, buka i radijacija, djelatnosti i administrativne mjere, sporazume o za{titi `ivotne sredine, politike, zakonodavstvo, planove i programe, koji uti~u ili postoji vjerovatno}a da }e uticati na elemente `ivotne sredine u okviru datog u alineji 1, i analizu tro{kova i korisnih efekata i druge ekonomske analize i pretpostavke koje se koriste u odlu~ivawu vezanom za za{titu `ivotne sredine; - stawu qudskog zdravqa i sigurnosti, `ivotnim uslovima, kulturnim dobrima i gra|evinama, u tolikoj mjeri u kojoj su ili bi mogli biti pod uticajem stawa elemenata `ivotne sredine ili preko ovih elemenata pod uticajem faktora, djelatnosti ili mjera gore navedenih u alineji 2; - ”javnost” - fizi~ka, pravna lica i wihova udru`ewa, organizacije ili grupacije; - ”komponente `ivotne sredine” zemqi{te, vazduh, voda, biosfera, kao i izgra|ena (vje{ta~ka) `ivotna sredina koja je nastala kao rezultat djelatnosti qudskog faktora koji je uz to i sastavni dio `ivotne sredine; - ”kori{}ewe `ivotne sredine” - zna~i djelatnost koja izaziva promjene u `ivotnoj sredini, na na~in da se koristi `ivotnom sredinom u cjelini, ili nekom wenom komponentom, kao prirodnim resursom ili ispu{taju}i supstance, odnosno energiju, u `ivotnu sredinu ili komponentu `ivotne sredine, a u okviru propisa koji ure|uju oblast za{tite `ivotne sredine. - ”najboqe raspolo`ive tehnologije” - najefektniji i najnapredniji stepen razvoja djelatnosti i wihovog na~ina rada koji ukazuje na prakti~nu pogodnost primjena odre|enih tehnologija (za obezbje|ewe grani~nih vrijednosti emisija) u ciqu spre~avawa i tamo gdje to nije izvodqivo, smawewa emisija u `ivotnu sredinu u cjelini; - ”nevladine organizacije koje promovi{u za{titu `ivotne sredine” - organizacije koje su na listi

resornog Ministarstva nadle`nog za za{titu `ivotne sredine. Nevladine organizacije koje se bave za{titom `ivotne sredine i koje su se svojim statutima opredjelile da promovi{u za{titu `ivotne sredine, a najmawe dvije godine su aktivne u oblasti za{tite `ivotne sredine, sti~u pravo da se na|u na ovoj listi; - ”nesre}a ve}ih razmjera/akcident” - pojava emisije ve}ih razmjera, po`ara ili eksplozije usqed nekontrolisanih promjena nastalih tokom rada postrojewa koje predstavqaju ozbiqnu opasnost po zdravqe qudi ili `ivotnu sredinu, neposrednu ili odlo`enu, unutar ili izvan postrojewa, a koja ukqu~uje jednu ili vi{e opasnih supstanci. - ”odgovorno lice” - fizi~ko ili pravno lice koje rukovodi radom ili kontroli{e postrojewe, odnosno u onim slu~ajevima za koje je utvr|eno zakonom, lice na koje je preneseno ovla{}ewe odlu~ivawa o tehni~kom funkcionisawu postrojewa; - “opasnost” - unutra{we svojstvo opasnih supstanci ili fizi~ka situacija koja mo`e izazvati {tetu po qudsko zdravqe ili `ivotnu sredinu; -”opasna supstanca” - podrazumijeva supstancu, mje{avinu supstanci ili preparat koji odgovara kriterijumima koji su propisani podzakonskim aktom, koja je prisutna kao sirovina, proizvod, nusproizvod, talog ili me|uproizvod, ukqu~uju}i i one supstance za koje je osnovano o~ekivati da bi mogle nastati u slu~aju nesre}e; - ”optere}ivawe `ivotne sredine” - emisija supstanci ili energije u `ivotnu sredinu; - ”projekat” - projektovawe i izvo|ewe svih radova, i ostale intervencije u prirodnom okru`ewu i prostoru, ukqu~uju}i i one koje su vezane za kori{}ewe mineralnih resursa; - ”promjena u radu” - promjena u prirodi ili funkcionisawu ili pro{irewe postrojewa koje bi moglo imati posqedice po `ivotnu sredinu; - ”procjena uticaja na `ivotnu sredinu“ utvr|ivawe, opisivawe i procjena (u konkretnom slu~aju), na jedan odgovaraju}i na~in, direktnih i indirektnih uticaja nekog projekta na slijede}e elemente i faktore: - qude, floru i faunu, - zemqi{te, vodu, vazduh, klimu i pejza`, - materijalna dobra i kulturno nasqe|e, - me|udjelovawe faktora navedenih u pod ta~kama jedan, dva i tri; - ”podru~je uticaja” - podru~je ili dio prostora gdje je izazvan izvjestan stepen uticaja na `ivotnu sredinu koji je definisan zakonskim propisima, ili koji mo`e nastati kao rezultat kori{}ewa `ivotne sredine; - ”postrojewe” - mjesto na kojem se nalazi pogon ili jedna ili vi{e tehni~kih jedinica u kojima se vr{e djelatnosti koje mogu imati negativne uticaje na `ivotnu sredinu ili gdje su prisutne opasne supstance; - ”prirodni resurs” - komponenta prirodne `ivotne sredine, odnosno sastavni dio prirodne `ivotne sredine koji se mo`e koristiti da bi se zadovoqile potrebe dru{tva, izuzuzimaju}i vje{ta~ku `ivotnu sredinu; -”rizik” - mogu}nost pojave odre|enog u~inka unutar odre|enog razdobqa ili u odre|enim okolnostima; -”standard kvaliteta `ivotne sredine” - propisani zahtjevi koji se moraju ispuniti u odre|enom vremenskom periodu u odre|enoj sredini ili odre|enom dijelu, kao {to je propisano ovim zakonom ili drugim zakonima, npr. koje se odnose na kvalitet vazduha ili vode; -”skladi{tewe” - prisustvo neke koli~ine opasnih supstanci radi skladi{tewa, odlagawa radi ~uvawa na sigurnom mjestu ili dr`awa na lageru;

Subota, 24. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Broj 53 - Strana 3

-”uticaj na `ivotnu sredinu” - promjene u `ivotnoj sredini nastale kori{}ewem i optere}ivawem `ivotne sredine. III - NA^ELA ZA[TITE @IVOTNE SREDINE Na~elo odr`ivog razvoja ^lan 5. Odr`ivost `ivotne sredine podrazumijeva o~uvawe prirodnog blaga. Potrebno je voditi ra~una da stepen potro{we obnovqivih materijala, vodenih i energetskih resursa, ne prevazilazi okvire u kojima prirodni sistemi mogu to nadomjestiti, te da stepen potro{we ne obnovqivih resursa ne prevazilazi okvir prema kojem se odr`ivi obnovqivi resursi zamjewuju. Odr`ivost `ivotne sredine tako|e podrazumijeva da stepen zaga|uju}ih materija koje se emituju ne prevazilazi mogu}nosti vazduha, vode, zemqi{ta da ih apsorbuje i preradi. Odr`ivost `ivotne sredine podrazumijeva stalno o~uvawe biolo{ke raznolikosti, qudskog zdravqa, te kvaliteta vazduha, vode i zemqi{ta prema standardima koji su uvijek dovoqni za `ivot i blagostawe qudi, kao i flore i faune. Na~elo predostro`nosti i prevencije ^lan 6. Kada prijeti opasnost od stvarne i nepopravqive {tete po `ivotnu sredinu, nedostatak potpune nau~ne ispitanosti ne mo`e se koristiti kao razlog za odga|awe preduzimawa nu`nih mjera da bi se sprije~ila daqa {teta po `ivotnu sredinu. Kori{}ewe prirodnih resursa `ivotne sredine se organizuje i obavqa na takav na~in da: - rezultira najni`im mogu}im stepenom optere}ewa i kori{}ewa `ivotne sredine, - spre~ava zaga|ivawe `ivotne sredine, - spre~ava {tetu po `ivotnu sredinu. Pri kori{}ewu prirodnih resursa `ivotne sredine mora se po{tovati na~elo predostro`nosti, tj. pa`qivo upravqati i ekonomi~no koristiti komponente `ivotne sredine; osim toga, i produkovawe otpada mora se svesti na najmawu mogu}u mjeru, uz primjenu recikla`e nastalog otpada, odnosno ponovnog kori{}ewa prirodnih i vje{ta~kih materijala. U ciqu prevencije, primjewuju se najboqe rapolo`ive tehnologije prilikom kori{}ewa prirodnih resursa `ivotne sredine. Korisnik `ivotne sredine koji izaziva opasnost po `ivotnu sredinu, ili uzrokuje {tetu po `ivotnu sredinu, du`an je odmah obustaviti radwu koja predstavqa opasnost ili uzrokuje {tetu. Ukoliko je {teta nastala kao rezultat djelatnosti korisnika `ivotne sredine, onda je korisnik du`an da otkloni i popravi {tetu koja je nastala u `ivotnoj sredini. Na~elo zamjene ^lan 7. Svaku djelatnost koja bi mogla imati {tetne posqedice po `ivotnu sredinu potrebno je zamjeniti drugom djelatno{}u koja predstavqa znatno mawi rizik od opasnosti, ~ak i u slu~aju da su tro{kovi takve djelatnosti ve}i od vrijednosti koje treba za{tititi. Zaga|ivawe `ivotne sredine treba ograni~iti na izvoru, na na~in propisan prethodnim stavom. Na~elo integracije ^lan 8. Visok nivo za{tite `ivotne sredine i poboq{awe kvaliteta `ivotne sredine su zahtjevi koji moraju biti

sastavni dio svih politika koje imaju za ciq unapre|ewe `ivotne sredine, a koji se osiguravaju u skladu sa na~elom odr`ivog razvoja. Svrha na~ela integracije je da se sprije~i ili svede na najmawu mogu}u mjeru rizik od {tete po `ivotnu sredinu u cjelini. Ovaj pristup podrazumijeva `ivotnu sredinu kao integralnu cjelinu na taj na~in {to uzima u obzir u~inak supstanci ili djelatnosti na sve komponente `ivotne sredine (vazduh, vodu, zemqi{te), i `ive organizme (ukqu~uju}i qude) u okviru tih komponenti, ba{tinu kulturnih i estetskih vrijednosti. Va`ni aspekti integralnog pristupa obuhvataju: - uzimawe u obzir cijelog `ivotnog ciklusa supstanci i proizvoda; - predvi|awe posqedica u svim komponentama `ivotne sredine kao rezultata djelovawa supstanci i djelatnosti (postoje}ih i novih), uzimaju}i u obzir i sve komponente `ivotne sredine, te na~ine izlagawa i djelovawa kroz `ivotnu sredinu; - svo|ewe produkovawa, koli~ine i {tetnosti otpada na najmawu mogu}u mjeru; - primjewivawe op{tih metoda, kao {to je procjena rizika, za procjewivawe i pore|ewe problema u `ivotnoj sredini i - primjenu svih mogu}ih mjera u odnosu na posqedice, poput kvalitativnih ciqeva za{tite `ivotne sredine, i mjera koje su usmjerene na izvore, kada su u pitawu emisije. Na~elo saradwe i podjele odgovornosti ^lan 9. Ciq odr`ivog razvoja mo`e se posti}i samo kroz usagla{eno zajedni~ko djelovawe relevantnih u~esnika koji su du`ni da kroz zajedni~ki rad sa organima Republike, organima uprave jedinica lokalne samouprave, fizi~kim i pravnim licima i drugim institucijama, ostvaruju saradwu u ciqu za{tite `ivotne sredine na osnovu podjele odgovornosti. Pravo na saradwu i obaveza saradwe odnosi se na sve faze postizawa odre|enih ciqeva za{tite `ivotne sredine. Sprovo|ewe interesa vezanih za `ivotnu sredinu podsti~e se me|uentitetskom saradwom, bilateralnim ili multilateralnim me|unarodnim sporazumima o za{titi `ivotne sredine i drugim sporazumima o saradwi, kao i pru`awem informacija i podr{ke u vezi sa za{titom `ivotne sredine, a posebno u odnosima sa susjednim zemqama. U~e{}e javnosti i pristup informacijama ^lan 10. Svaki gra|anin i organizacija moraju imati odgovaraju}i pristup informacijama koje se odnose na `ivotnu sredinu, a kojim raspola`u organi uprave, ukqu~uju}i i informacije o opasnim materijama i djelatnostima u wihovim zajednicama, kao i mogu}nost u~e{}a u procesu dono{ewa odluka. Organi koji donose propise i nadle`ni organi koji se bave pitawima za{tite `ivotne sredine su du`ni podsticati razvoj svijesti javnosti, kao i podsticati u~e{}e javnosti u postupku dono{ewa propisa i odlu~ivawu, omogu}avaju}i dostupnost informacija {iroj javnosti. Mora se obezbijediti u~e{}e javnosti u upravnom postupku. Na~elo “zaga|iva~ pla}a” ^lan 11. Zaga|iva~ pla}a tro{kove kontrole i prevencije od zaga|ewa, bez obzira da li su tro{kovi rezultat nametawa obaveze zbog emisija zaga|ewa, ili odgovaraju}i ekonomski mehanizmi, ili obaveza proizi{la iz propisa o smawivawu zaga|enosti `ivotne sredine.

kao i proizvodwa i kori{}ewe proizvoda. uz obezbje|ewe odr`ivosti ekosistema. za{tita vazduha. zapaqive. gasovitih ili ~vrstih materija ukoliko postoji opasnost da }e {tetno uticati na kvalitet vazduha ili se {tetno odraziti na qudsko zdravqe. sa svim wenim procesima. ili koje mogu izazvati takav uticaj u kontaktu sa drugim supstancama. Za{tita od {tetnih uticaja opasnih supstanci obuhvata upotrebu svih prirodnih i vje{ta~kih supstanci koje se koriste. ukoliko su ispo{tovani odre|eni propisi o za{titi `ivotne sredine. Kada se planira uvo|ewe djelatnosti i uspostava postrojewa. vr{i se na na~in koji ne uti~e nepovoqno na rezerve. eksplozivne. kao i prije sprovo|ewa projekata (izgradwe. nadzor. kancerogene. Ekstrakcija i povrat otpadnih voda u vode. ure|uju se posebnim zakonskim propisima. Korisnik `ivotne sredine je odgovoran za sve djelatnosti koje imaju uticaja na `ivotnu sredinu. te~nih. u~e{}e javnosti i finansirawe za{tite voda su propisani posebnim Zakonom o za{titi voda. mo`e biti dozvoqena na na~in utvr|en posebnim zakonskim propisima u skladu sa prirodom optere}ivawa `ivotne sredine. Za{tita zemqi{ta obuhvata povr{inu i ispodpovr{inske slojeve zemqi{ta. potrebno je preduzeti potrebne mjere kako bi stepen zaga|uju}ih materija vazduha bio sveden na najmawu mogu}u mjeru. Za{tita biosfere ^lan 16. a tamo gdje postoje uslovi za to i ponovni razvoj – ~ak i ranije u toku samog kori{}ewa prirodnih resursa `ivotne sredine ukoliko se to zahtjeva zakonskim propisima ili odlukom nadle`nog organa. izazivaju infekcije.uzev{i u obzir i za{titu prirodnih procesa unutar wihovih stani{ta i prirodne ravnote`e. Kori{}ewe biosfere mo`e se vr{iti na na~in koji ne naru{ava prirodne procese i uslove biodiverziteta. a koje su po svom kvantitetu ili kvalitetu. Obavqawe odre|enih djelatnosti u pojedinim zonama gdje postoji za{titna udaqenost ili podru~je. struktura protoka. kao i kori{}ewe tog zemqi{ta kao poqoprivrednog zemqi{ta. ravnote`e vode i vazduha. korito. obalnih podru~ja kopnenih voda i akvafera. kao i prenos voda. uslovi protoka. Posebnim propisima utvr|uje se redoslijed za ispuwavawe zahtjeva u vezi sa vodama. ekotoksi~ne. Planirawe za{tite vazduha. kao i pojas za{titnih zona unutar jedinica lokalne samouprave. strukture. kao i wihove prirodne i prelazne oblike i procese. 24. eksploatisawa ruda. za{tita voda i vodnih ekosistema. te biote zemqi{ta. radioaktivne. Za{tita zemqi{ta obuhvata za{titu produktiviteta. nakon zavr{etka djelatnosti koje ukqu~uju kori{}ewe zemqi{ta. Sveobuhvatnim pravilima ure|uju se posebne oblasti za{tite i o~uvawa komponenti `ivotne sredine i za{tite od uticaja koji predstavqaju opasnost po `ivotnu sredinu koji se donose u okviru posebnih zakonskih propisa.). Za{tita zemqi{ta ^lan 13. organizacija za{tite voda. nadzor. O~uvawe izgra|ene `ivotne sredine ^lan 17. u~e{}e javnosti i finansirawe za{tite vazduha propisani su posebnim Zakonom o za{titi vazduha. isuvi{e podlo`ne koroziji. Vode se mogu koristiti i optere}ivati. mora se osigurati adekvatno razdvajawe i za{tita povr{inskog zemqi{ta. . za{titu korita. Za{tita voda ^lan 14. Korisnik takvog podru~ja }e osigurati obnovu tog podru~ja prema utvr|enom planu. Za{tita komponenti `ivotne sredine podrazumijeva za{titu kvaliteta. Na povr{ini zemqi{ta ili ispod povr{ine mogu se vr{iti takve vrste djelatnosti i odlagati takve vrste materija koje ne zaga|uju ili o{te}uju kvantitet. izvori emisija. ili iritiraju}e. uzev{i u obzir wihove me|uzavisne odnose. IV . Komponente `ivotne sredine moraju biti za{ti}ene pojedina~no i u sklopu ostalih komponenti `ivotne sredine. Planirawe za{tite voda. Uslovi za ekstrakciju i kori{}ewe vode se propisuju za svaku vrstu vodnih resursa u skladu sa uslovima tog podru~ja prema utvr|enim standardima za kori{}ewe. formacije stijena i minerala. Za{tita biosfere obuhvata za{titu `ivih organizama. materijalne procese zemqi{ta i komponente `ivotne sredine. kao i o~uvawe prirodnih procesa unutar komponenti i wihove prirodne ravnote`e. wihovih zajednica i stani{ta . Prirodan protok. odnosno razvoj. Opasne supstance i tehnologije ^lan 18. niti predstavqa opasnost za wegovu odr`ivost. mutagene. U toku. toksi~ne. Za{tita vazduha obuhvata za{titu atmosfere u cijelosti. obalna podru~ja mogu se mijewati samo uz obezbje|ivawe o~uvawa prirodne ravnote`e vodenih ekosistema i wihovog funkcionisawa. itd. i koji ne predstavqa opasnost za wihovo samopre~i{}avawe.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. kvalitet. Za{tita vazduha ^lan 15. zaliha. kvantiteta i wihovih zaliha. Vazduh mora biti za{ti}en od optere}ewa bilo koje vrste vje{ta~kih uticaja koja se vr{e na vazduh ili na druge komponente `ivotne sredine putem transmisija radiokativnih.Strana 4 . Prostornim planovima odre|uju se zone izgradwe na odre|enim lokacijama u odre|enom podru~ju zavisno od stepena optere}ewa `ivotne sredine i svrhe izgradwe unutar odre|enih dijelova na odre|enim lokacijama. U skladu s tim utvr|uje se i na~in optere}ivawa i kori{}ewa komponenti `ivotne sredine. te wene strukture i klimatskih obiqe`ja. regulisawe kvaliteta i kvantiteta vode. proizvode ili distribuiraju od strane korisnika `ivotne sredine u toku sprovo|ewa djelatnosti. Za{tita voda obuhvata za{titu izvori{ta povr{inskih i podzemnih voda.ZA[TITA KOMPONENTI @IVOTNE SREDINE Integrisana za{tita komponenti `ivotne sredine ^lan 12. kvalitet i biotu voda iz kojih se vr{i snabdijevawe ili u koje se vr{i povrat. a otpadne vode i kanalizacija mogu se ispu{tati u vode – uz primjenu odgovaraju}eg tretmana – na na~in koji ne predstavqa opasnost za prirodne procese ili za obnovu kvaliteta i kvantiteta vode. avgust 2002. Zelene povr{ine.

te ne{kodqivo odlagawe. Istra`ivawe u oblasti za{tite `ivotne sredine i tehni~ki razvoj ^lan 25. koordinira podr{ku i procjenu takvih istra`ivawa. mora se odrediti za{titna oblast ili razdaqina shodno prirodi izvora opasnosti kako bi se umawio rizik od opasnosti po `ivotnu sredinu. V . dozvole za upravqawe otpadom. kako je to utvr|eno zakonskim propisima.Subota. ukqu~uju}i i detaqne prikaze koji su potrebni za odre|ivawe uzro~no-posqedi~ne veze u odnosu na {tetu. ^lan 23. utvr|eni odlukom nadle`nog organa uprave ili suda upisuju se u katastar nekretnina. Kada se primjewuju tehnologije koje mogu predstavqati opasnost od {tete po `ivotnu sredinu. Svaki gra|anin ima pravo da sti~e i unapre|uje saznawa o `ivotnoj sredini. . potrebno je primjewivati tehni~ke i organizacione metode koje podsti~u: .da se koristi u svrhu planirawa. . Ministar za urbanizam. Korisnici `ivotne sredine su du`ni da vr{e mjerewe optere}ewa i kori{}ewa `ivotne sredine nastalo kao rezultat wihovih djelatnosti na na~in utvr|en ovim zakonom. reciklirawa i tretirawa otpada za ponovnu upotrebu. ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine du`an je sara|ivati sa ministrom nadle`nim za prosvjetu. odnosno spre~avawe pove}avawa optere}ewa bukom ili vibracijama. ekstrakciju sirovina i mogu}e energije. Obim i vrsta stalne {tete po `ivotnu sredinu. .ukqu~uju}i ambala`u i materijal za pakovawe tih supstanci. avgust 2002. gra|evinarstvo i ekologiju (u daqem tekstu: ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine) je obavezan podzakonskim aktom uspostaviti sistem informisawa o `ivotnoj sredini i omogu}iti sprovo|ewe monitoringa stawa `ivotne sredine. organizaciju nau~nog istra`ivawa i tehni~kog razvoja.naknadna za{tita u onim sredinama koje su pod stalnim optere}ewem iznad utvr|enih standarda. moraju se preduzeti sve potrebne za{titne i sigurnosne mjere kojima se rizik od opasnosti po `ivotnu sredinu svodi na najni`i stepen ili se sasvim elimini{e mogu}nost takvih opasnosti. Otpad ^lan 19. i porediti ih na me|unarodnom nivou.smawivawe stvarawa emisija buke ili vibracija. prekograni~no kretawe otpada. na na~in: . kao i sa aspekta uticaja na zdravqe stanovni{tva. Za{tita `ivotne sredine od buke i vibracija obuhvata sve vrste za{tite od vje{ta~ki proizvedenih emisija energije koje izazivaju {tetne posqedice po zdravqe. obrade i evidentirawa podataka o kori{}ewu i optere}ewu. Edukacija. odnosno ekstrakciju. Ministar nadle`an za `ivotnu sredinu je du`an. prikupqawa. . . naknade {teta propisani su posebnim Zakonom o upravqawu otpadom. djelatnosti i odgovornosti upravqawa otpadom. . Izvr{avawe obaveza koje se odnose na za{titu `ivotne sredine se unapre|uje kroz razvoj nauke i tehnologije. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . Buka i vibracije ^lan 20. Odluka se po slu`benoj du`nosti dostavqa katastru nekretnina radi brisawa izvr{enog upisa. odnosno sve vrste proizvoda koji se odla`u ili za koje se planira da }e biti odlo`eni. transport. odlukom organa uprave nadle`nim za `ivotnu sredinu ili odlukom suda se utvr|uje prestanak ili smawewe stepena prirodne zaga|enosti `ivotne sredine. Imalac otpada je du`an preduzeti adekvatne mjere za upravqawe otpadom i obezbjediti osnovne mjere u ciqu spre~avawa stvarawa otpada. a u ciqu osiguravawa stru~ne edukacije o `ivotnoj sredini i da nastavi sa unapre|ivawem znawa na trajnoj osnovi. kao i aktivnosti mjerewa.da uzroci uticaja na `ivotnu sredinu mogu biti utvr|eni sa zadovoqavaju}om ta~no{}u. [irewe i unapre|ivawe saznawa o `ivotnoj sredini su primarne obaveze republi~kih organa i organa jedinica lokalne samouprave. ili kada se primjewuju opasne tehnologije. takva odluka se po slu`benoj du`nosti dostavqa organu nadle`nom za za{titu `ivotne sredine i katastru nekretnina. Sistem informisawa se uspostavqa i organizuje na osnovu teritorijalne gustine naseqenosti. odnosno da ih potvrde i evidentiraju u skladu sa propisanim tehni~kim mogu}nostima. 24. Na osnovu zahtjeva vlasnika nepokretnosti. te omogu}e pristup podacima nadle`nim organima. Studija usmjerena na istra`ivawe stawa `ivotne sredine i razvoja za{tite `ivotne sredine predmet je prioritetne podr{ke. na na~in da se procjewuju zajedno sa socijalnim i ekonomskim podacima. U toku ispuwavawa obaveza Republike Srpske u sferi za{tite `ivotne sredine. proizvodwu. odnosno izvora koji stvaraju buku ili vibracije. da u saradwi sa ministrom nadle`nim za nau~na istra`ivawa.Strana 5 Kada se upravqa opasnim supstancama ili u toku upotrebe – ukqu~uju}i i eksploataciju. kao i prakti~ne primjene doma}ih i me|unarodnih istra`iva~kih radova. Radijacija ^lan 21. nadzor nad upravqawem otpadom. Planirawe upravqawa otpadom. Za{tita od {tetnog uticaja otpada na `ivotnu sredinu obuhvata tretirawe svih vrsta supstanci i proizvoda . kako bi se na taj na~in pru`ila podr{ka ciqevima za istra`ivawe stawa `ivotne sredine. Ako je odlukom suda utvr|ena odgovornost za u~iwenu {tetu. izradu i primjenu.mogu preduzimati mjere predvi|ene propisima i druge mjere od strane nadle`nih organa. kao i drugim ministrima.da je mogu}e utvrditi kvantitativne i kvalitativne promjene stawa `ivotne sredine koje su nastale kao rezultat kori{}ewa. bri{u se ukoliko organ nadle`an za ocjenu zakonitosti donese povodom pravnog lijeka suprotnu odluku. objavqivawe nalaza. . stambeno-komunalne djelatnosti. obuka i kultura u sferi za{tite `ivotne sredine ^lan 26.smawivawe optere}ewa.INFORMISAWE I EDUKACIJA U OBLASTI ZA[TITE @IVOTNE SREDINE Sistem informisawa o `ivotnoj sredini i prikupqawe informacija ^lan 22. skladi{tewe. Za{tita od {tetnih uticaja radijacije po `ivotnu sredinu obuhvata za{titu od vje{ta~ki i prirodno proizvedene jonizacije i termalne radijacije. U okviru za{tite od buke.da se {to je mogu}e prije mo`e predvidjeti opasnost po `ivotnu sredinu. Unos podataka o `ivotnoj sredini u druge registre ^lan 24.

podatke o kontroli. Republi~ki organi i organi lokalne samouprave su du`ni pru`iti podr{ku obrazovnim institucijama. . nacionalnost ili mjesto prebivali{ta. VI . Zahtjev za pristup informacijama o `ivotnoj sredini mora biti u pisanoj formi.podatke koji se odnose na izdavawe dozvola. stru~nim organizacijama i udru`ewima kako bi mogli djelotvornije sprovoditi svoje obrazovne aktivnosti i ukoliko je potrebno. Obrazovnim planovima za za{titu `ivotne sredine unapre|uje se obrazovawe i svijest javnosti o za{titi `ivotne sredine u nastavnom i vannastavnom programu. odmah dostaviti sve podatke koje posjeduju organi uprave i koji bi mogli omogu}iti javnosti preduzimawe mjera za spre~avawe ili smawewe {tete koja proizilazi iz odre|ene opasnosti. U takvim slu~ajevima. Funkcioner koji rukovodi organom uprave mora obezbijediti da informacije o `ivotnoj sredini u~ine dostupnim javnosti. krivi~ni.. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine propisuje metodologiju i na~in vo|ewa registra iz stava 1. Jedinica lokalne samouprave prikupqa podatke o mawim postrojewima. ministar }e predstavnicima javnosti koja bi mogla biti ugro`ena.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. kori{}ewa resursa i energije. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine vodi registar postrojewa i zaga|iva~a. kao i kopije dokumentacije koja sadr`i takva informacija.relevantne podatke koji se ti~u emisija. koja ugro`avaju ili mogu ugroziti `ivotnu sredinu i dostavqa godi{wi izve{taj o izdatim dozvolama za ta postrojewa Ministarstvu nadle`nom za za{titu `ivotne sredine. Zahtjev za pristup informacijama o `ivotnoj sredini mo`e biti odbijen ukoliko bi objavqivawe datih informacija imalo {tetan uticaj na: .ukoliko je informacija ve} adekvatno data predstavnicima nevladinih organizacija. goweno ili uznemiravano na bilo koji na~in zbog u~e{}a u postupku. Registar postrojewa i zaga|iva~a ^lan 28. du`an je obezbijediti da lice ne bude ka`weno. . kako se u~estvuje u odlu~ivawu i kako se dolazi do pristupa pravdi po pitawima za{tite `ivotne sredine. a takve informacije su izuzete od davawa nekim drugim. Podaci iz registra su dostupni javnosti. s tim da postoji obaveza organa da obrazlo`i razlog zbog kojeg se informacija dostavqa u drugoj formi ili . avgust 2002.U^E[]E JAVNOSTI I PRISTUP INFORMACIJAMA KOJE SE ODNOSE NA PITAWA @IVOTNE SREDINE ^lan 30. ili se odnosi na informaciju koja se ti~e unutra{wih odnosa organa uprave. Republi~ki organi uprave i organi jedinica lokalne samouprave du`ni su izvr{iti obaveze iz prethodnog ~lana preko institucija za obrazovawe. lokalne zajednice i {tampe. Organ pred kojim se vodi postupak. Aktivno pru`awe informacija o za{titi `ivotne sredine ^lan 29. . osim: .ako je opravdano da organ uprave dostavi tra`ene informacije u drugoj formi. nadle`ni organ uprave }e dati uputstva podnosiocu zahtjeva gdje mo`e dobiti potrebne informacije.ukoliko nijedan organ uprave ne posjeduje tra`ene informacije o `ivotnoj sredini. odbranu ili op{tu bezbjednost. u saradwi sa udru`ewima za za{titu `ivotne sredine i nevladinim organizacijama koje anga`uju javnost u za{titi `ivotne sredine. Registar sadr`i slijede}e podatke o djelatnostima i postrojewima koja ugro`avaju ili mogu ugroziti `ivotnu sredinu : . Odgovor na zahtjev mora biti u pisanoj formi. produkovawa otpada. . a za pravna lica bez obzira na sjedi{te. relevantnim rezultatima i preduzetim mjerama. . Pristup informacijama o `ivotnoj sredini ^lan 32. Edukacija i kadrovsko ja~awe ^lan 31. opasnih supstanci prisutnih u postrojewu. u kojem u~estvuje lice radi za{tite svojih prava propisanih ovim zakonom. Informacije o `ivotnoj sredini }e biti stavqene na raspolagawe najkasnije u roku od 15 dana od dana podno{ewa zahtjeva za davawe informacija.Strana 6 . 24. mogu}nost u~estvovawa u odlu~ivawu i mogu}nost pristupa pravdi po pitawima vezanim za za{titu `ivotne sredine bez obzira na dr`avqanstvo. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine u saradwi sa Ministarstvom prosvjete i Ministarstvom nauke i kulture organizuje redovnu obuku nevladinih organizacija koje se bave pitawima za{tite `ivotne sredine. .ako je zahtjev neosnovan ili ako ne sadr`i dovoqno podataka u vezi sa tra`enom informacijom. .ukoliko se zahtjev odnosi na informacije ~iji sadr`aj nije pripremqen. Odredbama ovog zakona daje se mogu}nost pristupa javnosti informacijama. dodijeliti raspolo`iva finansijska sredstva. Zahtjev za davawe informacija o `ivotnoj sredini bi}e odbijen: . U zahtjevu se ne moraju navesti razlozi za tra`enu informaciju. vjerskim zajednicama.kratak opis aktivnosti. ^lan 27. . promjene i sl. bez obzira da li je ona prouzrokovana djelatnostima ~ovjeka ili prirodnim uzrocima. Obrazovni planovi sadr`e podatke o tome kako se dolazi do pristupa informacijama. na na~in propisan ovim zakonom. Parni~ni. tehni~kog procesa. prekr{ajni postupak ili postupak vezan za radne odnose pokrenut radi naknade {tete. ka`wavawa. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine u saradwi sa Ministarstvom prosvjete i Ministarstvom nauke i kulture izra|uje godi{we obrazovne planove u oblasti za{tite `ivotne sredine i postupa u skladu sa istim.ime odgovornog lica i adresu lokacije postrojewa. nau~nim institucijama. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine je obavezan davati sve informacije o `ivotnoj sredini propisane podzakonskim aktom na transparentan na~in koriste}i publikacije u {tampanoj i elektronskoj formi koje su lako dostupne javnosti . U slu~aju neposredne opasnosti po qudsko zdravqe ili `ivotnu sredinu. ovog ~lana u saradwi sa me|uentitetskim tijelom. gowewa ili uznemiravawa lica koja su ostvarila svoje pravo na u~e{}e javnosti se smatra nezakonitim. ^lan 33. kao i koristiti sredstva javnog informisawa.me|unarodne odnose.ukoliko je informacija dostupna javnosti u drugoj formi.

Organ uprave }e obezbijediti da tekst odluke bude objavqen. . podsticati podnosioce zahtjeva za izdavawe ekolo{ke dozvole da navede zainteresovanu javnost. {to ne uti~e na pravo da se odbije objavqivawe odre|enih informacija.predlo`enim aktivnostima/djelatnostima i zahtjevu za izdavawe ekolo{ke dozvole kome }e biti donesena odluka. Za slu~ajeve u kojima organ uprave mora da sprovede istra`ivawe ili neke druge aktivnosti na koje nije obavezan zakonom.Subota. kao i razlozi na kojima se ona zasniva. Nadle`ni organ uprave mo`e odlu~iti da se ne}e primijeniti odredba ovog zakona. Zainteresovana javnost }e biti obavje{tena prije o vremenu po~etka postupka izvo|ewa dokaza. osnov za odbijawe }e se kratko obrazlo`iti uzimaju}i u obzir da objavqivawe informacija nije od javnog interesa. . s tim da }e podnosilac zahtjeva biti obavje{ten o razlozima produ`ewa.povjerqivost li~nih podataka i/ili dokumente koji se odnose na fizi~ka lica u slu~aju da ta lica nisu dala saglasnost za otkrivawe datih informacija javnosti gdje je ta povjerqivost predvi|ena zakonom. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . izme|u ostalog o: . ukqu~uju}i dostupne informacije o: . Ako se odbije pristup informaciji. .tok pravde. informacije koje su dostupne u vrijeme postupka u~e{}a javnosti. U~e{}e javnosti u odlukama o posebnim djelatnostima ^lan 35. zainteresovana javnost }e biti obavje{tena putem sredstava javnog informisawa o slijede}em: .pokretawu postupka.postupcima procjene uticaja projekata na `ivotnu sredinu (poglavqe IX ovog zakona). 24. omogu}iti besplatan uvid u sve informacije koje su bitne za dono{ewe odluke. .`ivotnu sredinu na koju se informacije odnose. informacije. U ovom okviru. Ove tra`ene informacije }e sadr`avati slijede}e: . fizi~kih i tehni~kih karakteristika predlo`ene aktivnosti/djelatnosti ukqu~uju}i procjenu o~ekivanih rezidijuma/taloga i emisija. . Obavje{tewe }e sadr`ati upozorewe da se u roku od 30 dana od dana obavje{tavawa moraju podnijeti dokazi i ~iwenice koje se ti~u datog slu~aja. Takse za pru`awe informacija ^lan 34. . analize ili mi{qewa koje smatra bitnim za datu djelatnost. ovog ~lana. .organima uprave od kojih se mogu dobiti bitne informacije i kod kojih javnost mo`e izvr{iti pristup bitnim informacijama. Nadle`no ministarstvo }e obezbijediti u~e{}e javnosti u: . i koje mogu imati zna~ajan uticaj na `ivotnu sredinu. . Ako organ uprave ne posjeduje tra`ene informacije du`an je u najkra}em roku proslijediti zahtjev organu uprave za koji smatra da ima tra`ene informacije i da o tome obavijesti podnosioca zahtjeva. Organi uprave koji namjeravaju da uvedu takse za davawe informacija stavi}e na uvid podnosiocima zahtjeva cjenovnik sa iznosima taksi koje mogu biti uvedene.Strana 7 . .prirodi mogu}e odluke ili nacrtu odluke.opis mjera koje su predvi|ene za spre~avawe i/ili smawewe tih uticaja ukqu~uju}i osnovnih alternativnih rje{ewa prou~enih od strane podnosioca zahtjeva i . u roku od 30 dana od dobijawa informacija iz stava 1. U slu~aju izuzetno slo`enih pitawa.povjerqivost informacija koje se ti~u trgovine i industrije. Nakon pokretawa upravnog postupka. Rok se mo`e produ`iti za jo{ osam dana zbog slo`enosti informacije.interese tre}eg lica koje je obezbijedilo tra`ene informacije a da na to nije bilo obavezno i ukoliko to lice ne da saglasnost sa otkrivawem datog materijala. i stavom 2.mogu}nosti za u~e{}e javnosti.prava intelektualne svojine. . u najkra}em vremenskom roku. propisa}e se poseban iznos takse.osnovne izvje{taje i stru~na mi{qewa koja su pripremili organi uprave. Rok za davawe informacija ra~una se od dana kada je podnosilac zahtjeva podnio zahtjev za pristup informaciji organu uprave koji je zahtjev proslijedio. kao {to su mjesta uzgoja rijetkih vrsta. pravo lica na zakonito su|ewe i mogu}nost organa da sprovedu krivi~nu ili drugu istragu.organima uprave koji su odgovorni za dono{ewe odluke. organ uprave }e na zahtjev zainteresovane javnosti. Zainteresovana javnost mo`e. Ako se odbija pristup informacijama koje se odnose na emisije u `ivotnu sredinu. Organ uprave }e obezbijediti da javnost bude obavije{tena o odluci odmah nakon dono{ewa. . gdje je to mogu}e.opis lokacije. Organi uprave }e primijeniti odredbe ovog ~lana i na odluke o predlo`enim djelatnostima koje nisu navedene u ~lanu 1.o stawu `ivotne sredine. . i . informacije o emisijama koje su bitne za za{titu `ivotne sredine ne smiju se otkrivati. Organi uprave mogu odlukom propisati taksu za davawe informacija. Informacije koje se daju po zahtjevu ^lan 36. .postupcima izdavawa ekolo{kih dozvola za postrojewa koja prelaze pragove propisane podzakonskim aktom. koja }e u~estvovati u raspravama i da obezbjede informacije o ciqevima wihovog zahtjeva za izdavawe ekolo{ke dozvole prije nego {to taj zahtjev podnesu.opis zna~ajnih uticaja predlo`ene djelatnosti na `ivotnu sredinu.vremenu i mjestu predvi|ene javne rasprave. . ukoliko bi pristup tra`enoj informaciji imao {tetan uticaj na odbranu zemqe. nadle`ni organ uprave u pisanoj formi obavje{tava podnosioca zahtjeva o odbijawu pristupa informaciji u roku od osam dana od podno{ewa zahtjeva za pristup informaciji. U pokrenutim postupcima.~iwenici da je data djelatnost podlo`na entitetskom ili prekograni~nom postupku procjene uticaja na `ivotnu sredinu. u pisanoj formi podnijeti primjedbe.predvi|enom postupku. tj. avgust 2002. u skladu sa Zakonom o op{tem upravnom postupku. organ uprave mo`e na zahtjev zainteresovane javnosti da produ`i ovaj rok jo{ za 30 dana. gdje je takva povjerqivost za{ti}ena zakonom kako bi se za{titili legitimni ekonomski interesi. ovog ~lana. . .organima uprave ili bilo kog drugog zvani~nog organa kome se mogu podnijeti primjedbe i pitawa kao i vremenski rok za podno{ewe primjedbi ili pitawa. Organ uprave }e odobriti pristup informaciji o `ivotnoj sredini ako se takva informacija mo`e izdvojiti od informacija koje su izuzete od objavqivawa propisanog stavom u alineji 3. Organ uprave }e.

izdavawe ekolo{kih dozvola u skladu sa odredbama ovog zakona i drugim propisima koji se odnose na `ivotnu sredinu. kao i iskustva ste~ena u oblasti za{tite. Vije}e u~estvuje u ocjewivawu strate{kih procjena `ivotne sredine i nacrta koji slu`e kao osnova za strate{ku procjenu `ivotne sredine. Vlada imenuje predsjedavaju}eg Vije}a iz reda ~lanova Vije}a na godinu dana. . Narodna skup{tina Republike Srpske u oblasti za{tite `ivotne sredine nadle`na je da: .vr{i upravni nadzor nad radom organa jedinica lokalne samouprave za za{titu `ivotne sredine.da donosi pravilnike. .usvaja strategiju za{tite `ivotne sredine i druge planove neophodne za o~uvawe interesa za{tite `ivotne sredine. . Nadle`nosti Vlade Republike Srpske u oblasti za{tite `ivotne sredine ^lan 40. . kao i . Vlada je nadle`na.da kontroli{e kori{}ewe tih sredstava.NADLE@NOSTI Nadle`nosti Narodne skup{tine u oblasti za{tite `ivotne sredine ^lan 39. .udru`ewa za za{titu `ivotne sredine. monitoring i nadzor. Savjetodavno vije}e za za{titu `ivotne sredine Republike Srpske ^lan 41. i dr. Ministarstva dostavqaju Vije}u svoje planove koji se odnose na izradu propisa i programa politike u okviru svojih nadle`nosti radi zauzimawa stavova i davawa mi{qewa na iste. . uputstva. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine obavqa slijede}e poslove: . ovog ~lana zainteresovana javnost ima pravo pokretawa sudskog postupka kako bi osporila odre|eno ~iwewe ili ne~iwewe koje vr{i fizi~ko lice ili organ uprave. U ciqu ostvarivawa {ire dru{tvene. i procjewuje wihovo izvr{avawe svake dvije godine na osnovu izvje{taja Vlade o stawu `ivotne sredine. Pri izradi drugih planova i programa. .sprovodi sprovo|ewe zakonske obaveze po pitawu `ivotne sredine. odluke i druge akte za izvr{avawe zakona iz oblasti za{tite `ivotne sredine i stara se za unapre|ewe sistema organa dr`avne uprave za za{titu `ivotne sredine.Strana 8 . .sprovodi interese za{tite `ivotne sredine dono{ewem zakona. a vr{i i nadzor nad poslovima koje obavqaju organi uprave na lokalnom nivou. Pored ocjena zakonitosti odluka navedenih u stavu 1.obavqa poslove za{tite `ivotne sredine. VII .odobrava sredstva za ostvarivawe ciqeva vezanih za `ivotnu sredinu. ima pravo podno{ewa `albe drugostepenom organu. kori{}ewa i razvoja `ivotne sredine. Vlada je du`na da primjeni/ugradi standarde koji se odnose na za{titu `ivotne sredine.organizacija i ustanova koji zastupaju stru~ne i ekonomske interese.za ostvarivawe prava i izvr{avawe obaveza proiza{lih iz me|unarodnih sporazuma iz oblasti za{tite `ivotne sredine. kao i pri uspostavqawu razvojnih ciqeva. avgust 2002.utvr|uje nadle`nost Vlade i organa lokalne samouprave u oblasti za{tite `ivotne sredine. nau~ne i stru~ne osnove za za{titu `ivotne sredine. . te unapre|uje primjenu tehnologija i postrojewa koji su prihvatqivi za `ivotnu sredinu. te usmjerava i uskla|uje rad ministarstava nadle`nih za za{titu `ivotne sredine. 24. Predstavnici zainteresovane javnosti koji su u~estvovali u prvostepenom postupku imaju pravo da ulo`e `albu na prvostepene odluke organa uprave. . kao i za implementaciju odluka nadle`nog me|uentitetskog tijela. odnosno da pokrenu postupak pred sudom radi ocjene zakonitosti. da je neosnovano odbijen. . ukoliko ova nadle`nost nije prenesena na organe lokalne samouprave. .nau~nih krugova imenovanih u Vije}e od strane predsjednika Akademije nauka koji su srazmjerno zastupqeni. . Vije}e se sastoji od 15 ~lanova i to iz: . ^lan 38. da ukloni posqedice {tete nastale po `ivotnu sredinu i nadoknadi tro{kove prouzrokovane nastankom {tete. te da promovi{e poboq{awe stawa `ivotne sredine.da predla`e Narodnoj skup{tini Republike Srpske prijedlog strategije za{tite `ivotne sredine i podnosi Narodnoj skup{tini izvje{taj o stawu `ivotne sredine.da promovi{e proizvodwu na ekolo{ki prihvatqiv na~in. Postupak pred drugostepenim organom i sudski postupak se smatraju hitnim postupcima.da izvr{ava zakone. . Nadle`nosti Ministarstva u oblasti za{tite `ivotne sredine ^lan 42. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine je kopredsjedavaju}i Vije}a.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Pristup pravdi Subota.u~estvuje u izradi programa i planova koji se odnose na kori{}ewe prirodnih resursa a u~estvuje i u izradi i ostvarivawu posebnog plana za pitawa za{tite `ivotne sredine.rukovodi poslovima uprave u oblasti za{tite `ivotne sredine. Vlada Republike Srpske u oblasti za{tite `ivotne sredine nadle`na je: . . Funkcioner koji rukovodi organom uprave }e obezbijediti da svako lice koje smatra da wegov zahtjev za davawe informacija nije razmatran.analizira i ocjewuje stawe `ivotne sredine i aktivnosti za{tite `ivotne sredine. koje je suprotno odredbama propisa vezanih za za{titu `ivotne sredine. odnosno pravo podno{ewa tu`be sudu shodno odredbama Zakona o op{tem upravnom postupku. Vije}e obrazuje Vlada kao posebno tijelo koje ima konsultativnu i savjetodavnu ulogu. Vije}e zauzima stavove o programima i drugim pitawima vezanim za za{titu `ivotne sredine i iste dostavqa Vladi i nadle`nom resornom ministarstvu.. u ciqu pru`awa savjeta Vladi i ministru nadle`nom za pitawa za{tite `ivotne sredine. da na wega nije u potpunosti ili pravilno odgovoreno. obrazuje se Savjetodavno vije}e za za{titu `ivotne sredine (u daqem tekstu: Vije}e).uspostavqa i rukovodi sistemom informisawa o `ivotnoj sredini. ^lan 37. .priprema zakone i druge propise i op{te akte. kao {to su. i u tom pogledu ispuwava zahtjeve koji se odnose na za{titu `ivotne sredine. . U slu~aju vanrednih doga|aja koji mogu izazvati naro~ito {tetne posqedice po `ivotnu sredinu. druge propise i op{te akte i sprovodi politiku Republike u oblasti za{tite `ivotne sredine.

izvr{avaju poslove i zadatake iz svoje nadle`nosti propisane zakonima i podzakonskim aktima donesenim na osnovu wih u oblasti za{tite `ivotne sredine. Elementi planskih dokumenata ^lan 48.izdaju ekolo{ke dozvole na na~in propisan odredbama ovog zakona kao i odredbama drugih propisa koji se odnose na za{titu `ivotne sredine. Prijedlog republi~kog strate{kog plana sa obrazlo`ewem. vazduha i prirode. . upravqawa otpadom i drugim sastavnim komponentama `ivotne sredine i uticajima na `ivotnu sredinu. odnosno grada. Na osnovu usvojenog nacrta republi~kog strate{kog plana.kao i redoslijed ostvarivawa planiranih aktivnosti i zadataka s utvr|enim rokovima. socijalnim i prostornim planskim dokumentima o razvoju Republike.~isto}a `ivotne sredine na toj lokaciji. .u~estvuju u postupcima izdavawa dozvola za djelatnosti koje imaju direktan uticaj na `ivotnu sredinu. U ministarstvima se bira savjetnik za pitawa za{tite `ivotne sredine. odnosno gradovi su du`ni da pripreme i donesu programe za{tite `ivotne sredine u periodu od {est godina u skladu sa republi~kim strate{kim planom. Savjetnik za pitawa za{tite `ivotne sredine u Ministarstvu nadle`nom za za{titu `ivotne sredine je nosilac aktivnosti i koordinira radom savjetnika za pitawa za{tite `ivotne sredine u ostalim ministarstvima u procesu ujediwewa interesa za{tite `ivotne sredine. .Republi~ki strate{ki plan za{tite `ivotne sredine (u daqem tekstu: Republi~ki strate{ki plan). Savjetnik za pitawa za{tite `ivotne sredine ^lan 43. Na osnovu podnesenih izvje{taja skup{tine mogu izmijeniti ili dopuniti odgovaraju}e planske dokumente (rebalans). Svi planski dokumenti za{tite `ivotne sredine donose se na period od {est godina.podatke o sada{wem stawu `ivotne sredine. Op{tine. ovog ~lana izra|eni nacrt Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine dostavqa Vladi Republike Srpske.nazna~ena podru~ja u kojima su potrebni posebni instrumenti za za{titu `ivotne sredine. Lokalni programi za{tite `ivotne sredine moraju biti uskla|eni sa Republi~kim strate{kim planom. odnosno gradski organi uprave i organizacije. a lokalne programe sprovode op{tinski. da u roku od 30 dana da svoje primjedbe.Strana 9 . O sprovo|ewu odre|enih planskih dokumenata za{tite `ivotne sredine podnose se izvje{taji skup{tinama koje su donijele planske dokumente. Vlada dostavqa Narodnoj skup{tini na razmatrawe i dono{ewe. . kao i podnijeti tu`bu radi naknade {tete nastale vr{ewem te djelatnosti. Planski dokumenti za za{titu `ivotne sredine sadr`e: . Vlada priprema u roku od 60 dana prijedlog plana i dostavqa ga Narodnoj skup{tini na razmatrawe i usvajawe.subjekte planirawa. . Lokalni programi ^lan 51. Republi~ki strate{ki plan ^lan 49. . . kao i sadr`aje takvih instrumenata.na~ela i smjernice za za{titu `ivotne sredine. . O planirawu uop{te ^lan 47. naro~ito za slijede}e oblasti: . sa nazna~enim planiranim izvorima finansirawa. svake dvije godine. 24. Uloga javnog tu`ioca ^lan 45. . Odgovornosti organa lokalne samouprave ^lan 44. Lokalni programi za{tite `ivotne sredine sadr`e dugoro~ne mjere i aktivnosti za{tite `ivotne sredine.organizuje poslove koji imaju za ciq spre~avawe ili smawewe {tetnih posqedica po `ivotnu sredinu. proizvoda i tehnologija. Organi lokalne samouprave u oblasti za{tite `ivotne sredine obavqaju slijede}e poslove: . Republi~ki strate{ki plan sprovode nadle`ni republi~ki organi uprave i organizacije. . i izdaje dozvole za distribuciju i kori{}ewe istih. U slu~aju nastanka {tete ili postojawa opasnosti po `ivotnu okolinu javni tu`ilac ima pravo podnijeti tu`bu radi zabrane ili ograni~ewa djelatnosti.Programi za{tite `ivotne sredine op{tina i gradova (u daqem tekstu: lokalni programi). op{tina i gradova kao i ostalim planovima razvoje svih sektora privrede. .aktivnosti i zadatke koji se trebaju obaviti radi ostvarivawa planiranih ciqeva.ciqeve koji se moraju ostvariti u planiranom periodu.odre|uje ekolo{ki klasifikacioni sistem supstanci. . U Republici Srpskoj se donose slijede}i planski dokumenti o za{titi `ivotne sredine: . .sredstva i metode za ostvarivawe postavqenih ciqeva. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 .PLANIRAWE ZA[TITE @IVOTNE SREDINE Sistem planirawa ^lan 46. Radi planirawa za{tite `ivotne sredine na nivou Bosne i Hercegovine. na na~in i pod uslovima propisanim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.op{te elemente za za{titu i upravqawe `ivotnom sredinom iz ~lana 55.republi~ke strate{ke dokumente o za{titi voda. avgust 2002.Subota. Dono{ewe republi~kog strate{kog plana ^lan 50. VII . koji se donose na osnovu posebnih zakona. koji su od interesa i u nadle`nosti op{tine. Po isteku roka iz stava 1. entitetske vlade zakqu~uju me|uentitetski sporazum. Nacrt republi~kog strate{kog plana priprema i izra|uje ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine i dostavqa Savjetodavnom vije}u. Mjere za{tite `ivotne sredine utvr|ene planskim dokumentima o za{titi `ivotne sredine moraju biti uskla|ene sa ekonomskim. Republi~ki strate{ki plan sadr`i: . Vlada u roku od 30 dana dostavqa nacrt republi~kog strate{kog plana Narodnoj Skup{tini na razmatrawe i usvajawe. ovog zakona.

vibracija i zaga|enosti vazduha nastale kao rezultat aktivnosti javnosti i javnih usluga.PROCJENA UTICAJA NA @IVOTNU SREDINU Ciq procjene uticaja na `ivotnu sredinu ^lan 55. vodu. avgust 2002.lokalno upravqawe energijom. dva i tri. . odnosno odluku. odnosno stanovni{tvo. podnosilac zahtjeva mora dostaviti ovjerenu kopiju odobrene studije o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu.izvod iz planskog akta. zajedno sa mi{qewem Savjetodavnog vije}a za za{titu `ivotne sredine. Preduze}a donose programe upravqawa za{titom `ivotne sredine u okviru svojih potreba i interesa. odnosno odluku. IX . Projekti podlo`ni procjeni uticaja na `ivotnu sredinu ^lan 58. . potrebno je pribaviti strate{ku procjenu uticaja na `ivotnu sredinu.zemqi{te. namjeni i veli~ini projekta. nadle`no ministarstvo dostavqa nadle`nim organima i zainteresovanim licima radi davawa mi{qewa i primjedbi. op{tinskih postrojewa.za prestanak rada postrojewa i ru{ewe objekata iz stava 1. odnosno odluke. Savjetodavno Vije}e du`no je da u roku od 90 dana donese mi{qewe o nacrtu propisa. Strate{ku procjenu uticaja na `ivotnu sredinu pribavqa predlaga~ propisa ili odluke iz stava 1. nadle`no ministarstvo pribavqa saglasnost lokalnog organa uprave nadle`nog za urbanizam.za{tita od buke. dostavqa se: . 24.podaci koji su potrebni za identifikaciju i procjenu osnovnih uticaja na `ivotnu sredinu.za projekte ~iji rast proizvodwe.kolike su mogu}nosti nadle`nih organa uprave da sprovedu propis.opis projekta koji sadr`i informacije o lokaciji. zajedno sa nacrtom propisa. Kad odlu~uje o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu. ^lan 54. koje donosi Vlada ili skup{tina op{tine.tretirawe. kao i projekti podlo`ni procjeni uticaja na `ivotnu sredinu ukoliko nadle`ni organ tako odlu~i dono{ewem odluke o procjeni. opisivawe i analizu direktnih i indirektnih uticaja nekog projekta na slijede}e elemente i faktore: . Prilikom dono{ewa propisa i odluka. Uz zahtjev iz stava 1. ugostiteqstva. a koje mogu {tetno uticati na kvalitet `ivotne sredine odnosno neku od komponenti `ivotne sredine i qudsko zdravqe. npr. kori{}ewe vode. emisije ili proizvodwa otpada u zadwih deset godina prelazi 25% i . . smawile ili ukoliko je mogu}e sanirale zna~ajne nepovoqne posqedice.kratak pregled alternativa koje je dao obra|iva~/podnosilac zahtjeva za projekat sa osnovnim razlozima zbog kojih su date alternative izabrane uzimaju}i u obzir uticaj na okolinu. klimu i prostor. . drena`a i pre~i{}avawe kanalizacije na teritoriji grada.Strana 10 .kolika bi {teta mogla nastati po `ivootnu sredinu.tretirawe otpada na teritoriji grada. veleprodaje. . .Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. odnosno odluka ne bude donesena. Strate{ka procjena ^lan 53. Procjena uticaja na `ivotnu sredinu podrazumijeva: utvr|ivawe. ovog ~lana. odnosno odlukom. prikupqawe.upravqawe zelenim povr{inama i lokalnim prirodnim za{ti}enim podru~jima. Podzakonskim aktom utvr|uju se projekti za koje je uvijek potrebna procjena uticaja na `ivotnu sredinu. ako propis.opis predvi|enih mjera kako bi se sprije~ile. Uz zahtjev za dono{ewe odluke o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu za projekte navedene u prethodnom ~lanu ovog zakona. . Nadle`ni organi za procjenu uticaja na `ivotnu sredinu ^lan 57. kori{}ewe prostora. Savjetodavno vije}e mo`e zahtijevati pomo} stru~waka da se izvr{i detaqna procjena uticaja na `ivotnu sredinu za odre|eni propis. . . odnosno grada. ^lan 56. koja se namjerava donijeti. ovog ~lana i dostavqa je uz nacrt propisa ili odluke wenom donosiocu. Strate{ku procjenu uticaja na `ivotnu sredinu izra|uje pravno lice koje ima licencu nadle`nog ministarstva. . organa uprave nadle`nog za zdravqe i za{titu prirode na ~ijoj teritoriji se projekat predla`e. ovog ~lana. floru i faunu. . . Uz zahtjev za dono{ewe rje{ewa o odobrewu za gra|ewe. .qude.u kojoj mjeri su povoqni uslovi za uvo|ewe mjera namjeravanim propisom. upotreba energije. vazduh.organizovawe lokalnog transporta.drena`a buji~nih voda. . Strate{ka procjena uticaja na `ivotnu sredinu sadr`i: .me|udjelovawe faktora navedenih u alinejama jedan. odnosno odluke i strate{koj procjeni uticaja na `ivotnu sredinu.za znatne promjene na projektima iz stava 1. ovog ~lana sa dokazima. . ^lan 59. Strate{ka procjena uticaja na `ivotnu sredinu dostavqa se Savjetodavnom vije}u za pitawa za{tite `ivotne sredine. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine odlu~uje o dono{ewu procjene uticaja na `ivotnu sredinu. Planski dokumenti preduze}a ^lan 52. . . te primjedbe i sugestije me|uentitetskog tijela.materijalna dobra i kulturno nasqe|e. Zakonom }e se propisati obaveza da su odre|ena preduze}a du`na da donesu programe upravqawa za{titom `ivotne sredine ili druge planske dokumente o za{titi `ivotne sredine. . .snabdijevawe vodom za pi}e. Procjena uticaja na `ivotnu sredinu potrebna je: .stepen do kojeg namjeravani propis ili odluka mo`e pozitivno ili negativno uticati na stawe `ivotne sredine. .

U roku od {est mjeseci od dobijawa odluke o procjeni uticaja mo`e se podnijeti zahtjev nadle`noj instituciji za izradu studije o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu. Vjerovatno}a prekograni~nih uticaja na `ivotnu sredinu ^lan 63. 24. nadle`ni organ je obavezan u daqwem roku od 15 dana zakqu~iti ugovor sa ovla{}enim institucijama o izradi studije o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu u skladu sa smjernicama i uputstvima datim u podzakonskom aktu kojeg donosi ministar. izradi}e posebno poglavqe u studiji o mogu}im uticajima projekta na `ivotnu sredinu drugog entiteta. Kada ovla{}ena institucija za izradu studije o uticaju ima saznawa da }e neki projekat vjerovatno imati zna~ajan uticaj na `ivotnu sredinu drugog entiteta. Pravila koja se odnose na procjenu uticaja na `ivotnu sredinu primjewuju se i u slu~ajevima: . . Sva ostala lica koja prisustvuju javnoj raspravi }e imati priliku da daju svoje primjedbe na na~in koji odredi predstavnik nadle`nog organa. Studija o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu ne}e se odobriti ukoliko se: .kada dr`avu na to obavezuju me|unarodni ugovori i na osnovu bilateralnih sporazuma.podnosiocu zahtjeva. . Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine odobrava studiju o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu u roku od 30 dana od dana dobijawa izra|ene studije o uticaju na `ivotnu sredinu. Javnu raspravu vodi predstavnik nadle`nog organa. nadle`no ministarstvo }e sa predstavnicima dr`ave na koju projekat mo`e imati uticaja pristupiti konsultacijama. . dok }e se tro{kovi koji proizilaze iz stava 5. izjasniti da li `eli da u~estvuje u postupku procjene uticaja na `ivotnu sredinu. Odobravawe studije o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu ^lan 64. Nakon izrade kona~ne studije. reciprociteta ili drugih razloga. Odluka se objavquje na na~in propisan ovim zakonom.informacije o odluci koja mo`e biti donesena. stav 1. Nadle`no ministarstvo }e omogu}iti u~e{}e predstavnika javnosti iz dr`ave/drugog entiteta na koje projekat mo`e imati uticaja u javnoj raspravi.ustanovi da projekat nije u skladu sa me|unarodnim obavezama dr`ave po pitawu za{tite `ivotne sredine. nadle`no ministarstvo }e. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . Nadle`no ministarstvo }e drugom entitetu/dr`avi na koju mo`e biti uticaja dostaviti obavijest koja sadr`i: .Strana 11 Rok za dostavqawe mi{qewa i primjedbi je 30 dana od dana prijema zahtjeva.informacije propisane ~lanom 36. i drugim zainteresovanim licima (~l. Ukoliko dr`ava/drugi entitet koja je obavje{tena. Odluka o odbijawu zahtijeva za odobrewe studije o procjeni uticaja dostavqa se: .rok u kome }e se dr`ava/drugi entitet na koje projekat mo`e imati uticaja. snosi}e podnosilac zahtjeva. Odluka o procjeni uticaja dostavqa se podnosiocu zahtjeva i svim licima navedenim u ~lanu 64. Ovla{}ena institucija je du`na. .nadle`nom me|uentitetskom organu i ostalim zainteresovanim licima. Stru~waci i predstavnici zainteresovanih op{tina }e prisustvovati javnoj raspravi i ima}e priliku da iska`u svoje stavove. Nadle`ni organ priprema zapisnik sa javne rasprave u roku od tri dana nakon odr`avawa. i javnosti.opis projekta sa dostupnim informacijama o mogu}em prekograni~nom uticaju.Subota.kada postoji vjerovatno}a da }e projekat imati zna~ajan uticaj na `ivotnu sredinu drugog entiteta. Tro{kove koji proizilaze iz stavova 2-4. . Uz zahtjev se podnose: . stav 2. . Kada ovla{}ena institucija za izradu studije ima saznawa da }e neki projekat vjerovatno imati zna~ajan uticaj na `ivotnu sredinu druge dr`ave izradi}e posebno poglavqe o studiji o uticaju projekta na `ivotnu sredinu. Nadle`no ministarstvo }e tako|e preduzeti sve neophodne mjere kako bi obezbjedilo da primjedbe organa uprave i javnosti do|u do nadle`nih organa dr`ave/drugog entiteta iz koje poti~u prekograni~ni uticaji na `ivotnu sredinu. Javna rasprava ^lan 62. Ovla{}ena institucija }e kona~nu studiju o uticaju na `ivotnu sredinu izraditi u roku od 30 dana po zavr{etku javne rasprave. 35. . stav 2. podmiriti iz sredstava Fonda za za{titu `ivotne sredine.utvrdi da projekat nije u skladu sa planom za{tite `ivotne sredine na dr`avnom i entitetskom nivou. Nadle`ni organ dostavqa nacrt studije o uticaju na `ivotnu sredinu podnosiocu zahtjeva. .nadle`nim organima. uva`avaju}i primjedbe upu}ene od strane podnosioca zahtjeva organima iz ~lana 53. Nadle`ni organ organizuje javnu raspravu o nacrtu studije u op{tini koja je najbli`a lokaciji datog projekta. ^lan 61. odnosno da bi projekat mogao u znatnoj mjeri ugroziti `ivotnu sredinu. Detaqi o postupcima izrade studije za projekte sa mogu}im me|uentitetskim uticajem mogu biti odre|eni sporazumom izme|u entiteta koji se zakqu~uje uz konsultaciju nadle`nog me|uentitetskog tijela za za{titu `ivotne sredine. stav 3. avgust 2002.utvrdi da bi projekat mogao izazvati znatno zaga|ivawe `ivotne sredine. iska`e svoju namjeru da u~estvuje u postupku procjene uticaja na `ivotnu sredinu. ministar }e preduzeti sve neophodne mjere kako bi obezbjedio da nadle`ni organi i javnost mogu uzeti u~e{}a u procjeni prekograni~nih uticaja na `ivotnu sredinu. Nadle`no ministarsgvo obavje{tava i poziva javnost na raspravu o nacrtu studije putem sredstava javnog informisawa da u roku od 30 dana po zavr{etku javne rasprave dostave nadle`nom organu pismene primjedbe na nacrt. proslijediti datoj dr`avi/entitetu posebno poglavqe studije o uticaju na `ivotnu sredinu i bitne podatke koji se ti~u datog postupka. Postupak procjene uticaja na `ivotnu sredinu ^lan 60.) ostavqaju}i im rok od 30 dana od dana primawa nacrta studije za davawe primjedbi. nadle`nim organima iz ~lana 63.dodatne informacije propisane podzakonskim aktom. stav 2. Po prijemu zahtjeva. . izraditi nacrt studije o uticaju na `ivotnu sredinu saglasno uputstvu ministra nadle`nog za za{titu `ivotne sredine. Ukoliko se sazna za projekat koji se odvija u drugoj dr`avi/entitetu koji mo`e imati zna~ajne posqedice po `ivotnu sredinu na teritoriji Republike Srpske. u roku od 90 dana od dana zakqu~ewa ugovora.

sadr`inu odluke. Podzakonskim aktom. .sanacionih mjera za spre~avawe zaga|enosti. da: .se preduzimaju neophodne mjere nakon prestanka rada postrojewa da bi se izbjegao bilo kakav rizik od zaga|ewa i da bi se lokacija na kojoj se postrojewe nalazi vratilo u zadovoqavaju}e stawe.izbjegavaju produkciju otpada. Podzakonskim aktom }e se propisati pravila za dono{ewe ekolo{ke dozvole. . . pazi da li su se okolnosti u kojima je vo|en postupak procjene uticaja na `ivotnu sredinu promijenile i kontroli{e da li su ispuweni uslovi odre|eni u studiji o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu. vode i zemqi{ta. ovog ~lana. posebno mjera nakon zatvarawa postrojewa. .se preduzimaju neophodne mjere za spre~avawe nesre}a/akcidenata i ograni~avawe wihovih posqedica.Strana 12 .osnovne razloge na kojima je odluka zasnovana. rada i prestanka rada postrojewa. Tro{kove produ`ewa va`ewa studije o procjeni uticaja snosi organ iz stava 1. {to zna~i da su ispuweni svi standardi kvaliteta `ivotne sredine koji su bitni za lokaciju postrojewa naro~ito oni koji se ti~u za{tite zemqi{ta i vode.ne ugro`avaju niti ometaju zdravqe qudi i ne predstavqaju nesnosnu/pretjeranu smetwu za qude koji `ive na podru~ju uticaja postrojewa ili za okolinu zbog emisija supstanci. Organi nadle`ni za izdavawe posebnih dozvola ukqu~uju se u postupak izdavawa ekolo{ke dozvole. Ekolo{ka dozvola ^lan 68. Ekolo{ka dozvola se izdaje i za zna~ajne promjene u radu postrojewa. ovog ~lana.opis ostalih mjera radi uskla|ivawa sa osnovnim obavezama odgovornog lica.opis predlo`enih mjera. tehnologija i drugih tehnika za spre~avawe. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine u~estvuje u postupku izdavawa odobrewa za gra|ewe za projekte koji su podlo`ni procjeni uticaja na `ivotnu sredinu. .Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota.IZDAVAWE EKOLO[KIH DOZVOLA I SPRE^AVAWE NESRE]A VE]IH RAZMJERA ^lan 66.opis izvora emisija iz postrojewa. itd.opis prirode i koli~ine predvi|enih emisija iz postrojewa u sve dijelove `ivotne sredine (vazduh. smawewe emisija iz postrojewa. ovog ~lana predstavqaju op{tu obavezu odgovornog lica koje treba ispuniti tokom izgradwe. Ovi uslovi moraju biti ispuweni prilikom dono{ewa ekolo{ke dozvole.posebnih obaveza i uslova propisanih za ove aktivnosti ili postrojewa (~lan 75. zemqi{te) kao i identifikacija zna~ajnih uticaja na `ivotnu sredinu. buke. .opis postrojewa i aktivnosti (plan. Zahtjev mora sadr`avati i ostale dokaze radi dobijawa dozvola propisanih posebnim zakonima koje }e biti izdate zajedno sa ekolo{kom dozvolom. Zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole treba da sadr`i: .dokumentacije u registru/katastru o zaga|enosti `ivotne sredine. nadle`no ministarstvo prosqe|uje odluku drugom entitetu/dr`avi na koju projekat mo`e imati uticaja. avgust 2002. . Kontrola se sprovodi putem: . a odgovorno lice ove dokaze podnosi uz zahtjev nadle`nom organu.opis mjera za spre~avawe produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji produkuje postrojewe. .). zapo~eti postupci izdavawa dozvola iz stava 1. ove dozvole }e biti izdate zajedno sa ekolo{kom dozvolom. Va`ewe studije o procjeni uticaja produ`i}e se za naredne dvije godine ukoliko je do propu{tawa roka iz prethodnog stava do{lo zbog nea`urnosti organa. vibracija ili toplote ili saobra}aja iz postrojewa ili prema postrojewu. U~estvovawe nadle`nog ministarstva u postupcima davawa dozvola ^lan 65. donesenim na osnovu ovog zakona. Nadle`no ministarstvo svakih pet godina vr{i reviziju izdatih ekolo{kih dozvola. . 24.uslova propisanih za dobijawe ekolo{ke dozvole. . Zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole ^lan 69. . u postupcima iz stava 1. .opis osnovnih i pomo}nih sirovina. . U slu~aju prekograni~nog uticaja. ili ukoliko to nije mogu}e. navedena su postrojewa koja mogu biti izgra|ena i pu{tena u rad samo ukoliko imaju ekolo{ku dozvolu koju donosi organ propisan ~lanom 70.opis alternativnih rje{ewa.).preduzmu sve odgovaraju}e preventivne mjere tako da se sprije~i zaga|ewe i da se ne prouzrokuje zna~ajnije zaga|ewe. Postrojewa moraju da budu izgra|ena i da rade tako Uslovi dati u stavu 1. mirisa. . tehni~ki opis rada.ime i adresu odgovornog lica i adresu lokacije na kojoj se postrojewe nalazi. Osnovne obaveze odgovornog lica ^lan 67. Ukoliko je posebnim zakonom propisano dono{ewe drugih dozvola za postrojewa. ovog zakona. . X . . Zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole mora biti dostupan javnosti radi davawa mi{qewa. nadle`ni organ }e prilikom izdavawa urbanisti~ke saglasnosti/dozvole za gradwu za namjeravani projekat tra`iti ispuwewe uslova propisanih stavom 1. . ovog ~lana. ovog ~lana moraju biti zavr{eni. Obavje{tewe i javno objavqivawe moraju sadr`avati: . voda. Dokaze iz stava 1. .opis stawa lokacije na kojoj se postrojewe nalazi.opis mjera planiranih za pra}ewe emisija unutar podru~ja i wihov uticaj. Aktivnosti ili postrojewa koja ugro`avaju ili mogu ugroziti `ivotnu sredinu ili koja imaju ili mogu imati negativan uticaj na `ivotnu sredinu stavqaju se pod poseban re`im kontrole. . ovog ~lana moraju da pripreme ovla{}ene institucije. . Ekolo{ka dozvola ima za ciq visok nivo za{tite `ivotne sredine u cjelini preko za{tite vazduha.se energetski i prirodni resursi efikasno koriste.redovne inspekcijske kontrole i . ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi postrojewe. U roku od tri godine nakon izrade studije o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu. Nadle`no ministarstvo. Ako ne postoji poseban uslov za izdavawe ekolo{ke dozvole (postrojewe nije navedeno u podzakonskom aktu).

ili ukoliko druga dr`ava ili entitet tako zahtijeva. . mawe zaga|uju}ih goriva. Odgovorno lice za postrojewa za koje je izdata ekolo{ka dozvola mora redovno da obavje{tava nadle`ni organ o rezultatima pra}ewa emisija i bez odlagawa da prijavi svaku slu~ajnu ili nepredvi|enu nezgodu ili akcident koji zna~ajno uti~u na `ivotnu sredinu i dostavqa nadle`noj instituciji sve podatke i infomacije potrebne da bi se ispunili uslovi propisani za izvje{tavawa na entitetskom. Lica koja `ive u drugom entitetu i na koje rad postrojewa mo`e da ima negativne posqedice mogu imati svojstvo stranke u postupku. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 ..). kao i ona lica koja `ive na podru~ju gdje postrojewe treba da se gradi. Ukoliko. Za postrojewa koja su dobila odobrewe za gra|ewe i dozvolu za rad bez ekolo{ke dozvole. nadle`ni organ ne}e izdati dozvolu. moraju se obezbijediti ekolo{ke dozvole do 2008. vazduha. Ministar }e odrediti rokove za podno{ewe zahtjeva za izdavawe ekolo{ke dozvole za odre|ene vrste postrojewa putem podzakonskih akata. ograni~ewe radnih sati. Detaqne informacije u vezi prekograni~nih uticaja rada postrojewa na drugu dr`avu }e biti odre|ene u bilateralnim sporazumima sklopqenim sa drugim dr`avama. Nadle`ni organ je du`an u roku od 60 dana da od dana prijema zahtjeva izda ekolo{ku dozvolu. da je preduzeo neophodne mjere propisane ovim zakonom.zahtjeve za pra}ewe emisija uz odre|ivawe metodologije i u~estalosti mjerewa. vode. urbanisti~ku saglasnost: . Ponovno razmatrawe i izmjena dozvola ^lan 71. u okviru procesa izdavawa dozvole koji se sprovodi u drugoj dr`avi ili entitetu. drugoj dr`avi u isto vrijeme kada postane dostupan javnosti. nadle`ni organ mora nalo`iti odgovornom licu da mu dostavi program poboq{awa/prilago|avawa za postrojewe sa mjerama i vremenskim rokovima za prilago|avawe postrojewa osnovnim obavezama utvr|enim ovim zakonom. godine. spre~avawe nesre}a velikih razmjera ^lan 70. . Dozvola posebno sadr`i osnovne obaveze odgovornog lica i uslove propisane zakonima ~ije odredbe se primjewuju na dato postrojewe. Odgovorno lice postrojewa u kojem su prisutne opasne supstance mora preduzeti sve preventivne mjere neophodne za spre~avawe nesre}a ve}ih razmjera i ograni~iti wihov uticaj na qude i `ivotnu sredinu. Ovakvi sporazumi se donose uz mi{qewe nadle`nog me|uentitetskog tijela.ukoliko je do{lo do zna~ajnih promjena u najboqim raspolo`ivim tehnologijama koje omogu}uju zna~ajno smawewe emisija bez ve}ih tro{kova ili . .mjere za upravqawe otpadom koje proizvodi postrojewe. Mi{qewe se mo`e dati najkasnije u roku od 30 dana od dana wegovog objavqivawa. . prije stupawa na snagu ovog zakona. Ukoliko izmjene postrojewa radi prilago|avawa uslovima iz oblasti za{tite `ivotne sredine prouzrokuju potpunu promjenu postrojewa. organi nadle`ni za izdavawe ekolo{kih dozvola.. . dodatne mjere }e se odrediti radi izdavawa dozvole (npr. odnosno postrojewa koja su ispod utvr|enih pragova propisanih podzakonskim aktom. me|uentitetskom i me|udr`avnom nivou. itd. Podaci koje dostavqa odgovorno lice ^lan 75. Spre~avawe i kontrola nesre}a velikih razmjera ^lan 72. Nadle`ni organ mo`e izmijeniti ekolo{ku dozvolu na zahtjev lica koje `ivi na podru~ju na kojem rad postrojewa mo`e imati negativan uticaj. Ukoliko standardi o kvalitetu `ivotne sredine (vode.Subota. avgust 2002. Odgovorno lice uvijek mora predo~iti nadle`nom organu.mjere za uslove `ivota u vanrednim situacijama. nadle`no ministarstvo primi dokaze o tome da postrojewe mo`e imati negativan uticaj na `ivotnu sredinu na podru~ju Republike Srpske. Ukoliko rad nekog postrojewa mo`e da izazove zna~ajne negativne posqedice na podru~ju druge dr`ave ili entiteta.ukoliko bezbjednost odvijawa rada i aktivnosti zahtijeva kori{}ewe drugih tehnologija. odnosno koja nisu propisana podzakonskim aktom. Detaqi o postupcima vezanim za projekte koji }e imati me|uentitetske prekograni~ne uticaje mogu biti odre|eni sprazumima. ukoliko ona nije potrebna. zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole bi}e dostavqen drugom entitetu putem nadle`nog organa. biqnog i `ivotiwskog svijeta. Za postrojewa za koja je potrebna ekolo{ka dozvola ili na koja se odnose odredbe u vezi sa kontrolom opasnosti od nesre}a velikih razmjera nadle`nni su slijede}i organi: . Ekolo{ka dozvola sadr`i: . Postoje}a postrojewa ^lan 74. vazduha.uslove za za{titu zemqi{ta. Prekograni~ni uticaji ^lan 73. . Izdavawe ekolo{ke dozvole.lokalni organ uprave nadle`an za za{titu `ivotne sredine za mawa postrojewa.grani~ne vrijednosti emisija za zaga|uju}e materije koje moraju biti zasnovane na najboqim raspolo`ivim tehnologijama.uslove za dovo|ewe na minimum prekograni~nog zaga|ewa. uzimaju}i u obzir wihovu mogu}nost zaga|ivawa.ukoliko je zaga|ewe koje stvara dato postrojewe toliko zna~ajno da postoje}e grani~ne vrijednosti emisije propisane u dozvoli moraju biti razmotrene ili nove vrijednosti moraju biti unesene u dozvolu. Nadle`ni organ ponovo razmatra i mijewa ekolo{ku dozvolu. ili. primjewiva}e se odredbe ovog zakona. . Lica koja `ive na podru~ju drugog entiteta imaju ista prava da u~estvuju u ovom postupku. nadle`no ministarstvo }e informisati stanovni{tvo koje `ivi na tom podru~ju i pru`iti mogu}nost da iznesu svoje mi{qewe. a posebno prilikom inspekcijskog nadzora.) zahtijevaju stro`ije uslove od onih koji se posti`u primjenom najboqih raspolo`ivih tehnologija.Strana 13 Zahtjev se objavquje putem sredstava javnog informisawa. 24. Ukoliko ovi uslovi nisu ispuweni.Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine za velika i sredwa postrojewa iznad pragova koji su propisani podzakonskim aktom i za postrojewa koja su navedena u okviru odredbi o spre~avawu nesre}a ve}ih razmjera. Na promjene u radu postoje}ih postrojewa. .

Informisawe o nesre}ama ^lan 76. Izve{taj mora sadr`avati dovoqno informacija da bi nadle`no ministarstvo prilikom izrade prostornih planova bilo u mogu}nosti da odredi lokacije za nove djelatnosti u blizini postoje}ih postrojewa. gradwu.da kontroli{u nesre}e tako da se wihove posqedice svedu na najmawu mogu}u mjeru i da se ograni~i {tetan uticaj po qude. . Izvje{taj o procjeni opasnosti mora biti dostupan javnosti. . a za postoje}a postrojewa u roku od dvije godine od stupawa na snagu ovog zakona.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. ukoliko je to neophodno.okolnosti nesre}e. kao i da vodi registar nesre}a ve}ih razmjera koje su prijavqene. . radi izrade spoqa{wih planova intervencije za mjere koje }e se preduzeti izvan postrojewa. Za postrojewa u kojima su opasne supstance prisutne u propisanim koli~inama. 24.da su odgovaraju}a bezbjednost i pouzdanost ukqu~ene u projektovawe.da su rizici od pojave ve}ih nesre}a identifikovani i da su preduzete neophodne mjere za identifikovawe takvih nesre}a i ograni~avawe wihovih posqedica. upravqawa sistema sigurnosti.opasne supstance koje su prisutne. Svrha izrade planova intervencije je: . funkcionisawe i odr`avawe postrojewa. . Za nova postrojewa zajedno sa zahtjevom za izdavawe dozvola propisanih ovim ili drugim zakonima. avgust 2002. Odgovorno lice mora da obavijesti nadle`no lice organ iz stava 1. ^lan 81. Unutra{wi i spoqa{wi planovi intervencije ^lan 82. Odgovorno lice vr{i reviziju izvje{taja o bezbjednosnom stawu svakih pet godina. Informacija o procjeni opasnosti ^lan 79. ovog ~lana moraju raditi na informisawu javnosti i dostavqawu informacija nadle`nom organu radi pripreme spoqnih planova intervencije. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine du`no je da vodi evidenciju i vr{i izmjene u registru postrojewa. Izvje{taj o procjeni opasnosti ^lan 77. .da su napravqeni unutra{wi planovi intervencija koji pru`aju informacije za dono{ewe spoqnog plana. promijeniti politiku spre~avawa nesre}a ve}ih razmjera ili izvje{taj o stawu bezbjednosti. odgovorno lice mora da napravi izvje{taj o stawu bezbjednosti iz kojeg se vidi: . Obaveze Ministarstva nadle`nog za za{titu `ivotne sredine ^lan 80. . Odgovorno lice je du`no dostaviti informacije o mjerama procjene opasnosti licima na koje nesre}a ve}ih razmjera uzrokovana kvarom na postrojewu mo`e imati uticaja. U slu~aju promjena na postrojewu ili koli~ini opasnih supstanci koje mogu biti uzrok ve}ih nesre}a. a kada je to potrebno. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine mora obezbijediti razmjenu informacija koje }e omogu}iti odgovornim licima takvih postrojewa da uzmu u obzir prirodu i ukupni rizik nastao zbog pojave nesre}a ve}ih razmjera prilikom izrade planova spre~avawa ve}ih nesre}a. . Promjene na postrojewu ^lan 78.hitne mjere koje su preduzete. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine du`no je identifikovati postrojewa ili grupe postrojewa kod kojih vjerovatno}a ili mogu}nost pojave posqedica prozrokovane nesre}om ve}ih razmjera mogu biti pove}ane zbog blizine lokacije ili blizine takvih postrojewa kao i da izvr{i identifikaciju supstanci. Na osnovu obavje{tewa koja se podnose. Informacije moraju biti dostupne javnosti. `ivotnu sredinu i imovinu.da se primjewuju mjere koje su neophodne za za{titu ~ovjeka i `ivotne sredine od uticaja nesre}a ve}ih razmjera. ovog ~lana }e zabraniti upotrebu ili pu{tawe u pogon postrojewa ili dijelova postrojewa ukoliko postoje ozbiqni nedostaci kod mjera koje odgovorno lice preduzima za spre~avawe ili ubla`avawe nesre}a ili ukoliko odgovorno lice nije dostavilo obavje{tewe. Ministar. Nadle`no ministarstvo iz stava 1. donosi akt kojim propisuje na~in izrade i sadr`aj izve{taja o bezbjednosonom stawu. u slu~aju da ga je neophodno izmijeniti ili izmijeniti periodi~ni izvje{taj bez odlagawa. ponovqene i izmijewene najmawe svake pete godine. Izvje{taj sadr`i izmjewenu listu opasnih supstanci prisutnih u datom postrojewu.da su politika spre~avawa nesre}a ve}ih razmjera i sistem bezbjednosnog upravqawa za weno sprovo|ewe po~eli da se sprovode. izve{taj o stawu bezbjednosti ili neku drugu tra`enu informaciju u navedenom roku. Odgovorno lice postrojewa mora da obavijesti Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine o nesre}i ve}ih razmjera i dostavi slijede}e podatke: . Na osnovu izvje{taja o procjeni opasnosti. Unutra{wi i spoqa{wi planovi intervencija moraju biti primijeweni bez odlagawa u slu~aju nesre}a ve}ih razmjera ili u slu~aju pojave nekontrolisane nezgode koja bi mogla dovesti do ve}e nesre}e. Izvje{taj o procjeni opasnosti podnosi se nadle`nom ministarstvu. .da se prenesu neophodne informacije javnosti i nadle`nim slu`bama i organima koji se nalaze u datom podru~ju. ovog ~lana o mjerama predvi|enim za ubla`avawe posqedica nesre}e i spre~avawe pojave novih. u saradwi sa me|uentitetskim tijelom. . izvje{taj se mijewa i ranije ili na inicijativu odgovornog lica ili na zahtijev nadle`nog organa iz razloga {to se ~iweni~no stawe izmijenilo ili su se pojavile nove tehnologije u vezi pitawa bezbjednosti.Strana 14 . Kada se takva postrojewa identifikuju. Pravna i fizi~ka lica ovakvih postrojewa koja su utvr|ena stavom 1. Ove informacije }e se razmatrati svake tre}e godine ili ukoliko je to neophodno.podatke potrebne za procjenu uticaja nesre}e na qude i `ivotnu sredinu. . kao i o adekvatnom pona{awu u slu~aju nesre}e. odgovorno lice mora. Pravno lice je du`no da izradi i pripremi unutra{wi plan intervencije koji sadr`i mjere koje }e se preduzeti u postrojewu u slu~aju nesre}a ve}ih razmjera i dostaviti ga nadle`nom organu za upravqawe u vanrednim situacijama. pripremawa izve{taja o procjeni opasnosti i unutra{wih planova intervencija u vanrednim situacijama.da se omogu}i restauracija i ~i{}ewe `ivotne sredine nakon nesre}a ve}ih razmjera.

izmijeniti unutra{wi. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . Propisi iz stava 1. Standardi se primjewuju i na postoje}a postrojewa.dodatne odredbe za spre~avawe nesre}a ve}ih razmjera.pravila za vo|ewe postupka izdavawa ekolo{kih dozvola.Strana 15 Odgovorno lice ili nadle`no ministarstvo je du`no u periodu od tri godine provjeriti i ukoliko je neophodno. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine utvr|uje podzakonskim aktom standarde za vrste postrojewa ili djelatnosti u skladu sa najboqim raspolo`ivim tehnologijama i savremenim nau~nim dostignu}ima kako bi se uticaji postrojewa na `ivotnu sredinu sprije~ili ili sveli na najmawu mogu}u mjeru. . odnosno izvr{enim mjerewima. .UTVR\IVAWE USLOVA ZA POSTROJEWA I STANDARDA ZA KVALITET @IVOTNE SREDINE Propisi/podzakonski akti ^lan 84. {to se posti`e putem: .Subota. . ^lan 90. Za republi~kog inspektora za{tite `ivotne sredine mo`e biti postavqeno lice sa zavr{enom visokom stru~nom spremom tehni~kih ili prirodnih nauka. Ukoliko je inspektor prilikom vr{ewa inspekcijskog nadzora utvrdio nepravilnosti kojima je povri- . Op{tinski inspektor za za{titu `ivotne sredine postavqa se uz saglasnost Ministarstva nadle`nog za za{titu `ivotne sredine. inspektor }e podnijeti prijavu nadle`nom organu. utvr|enom stawu i preduzetim. monitoring i podno{ewe izvje{taja. ovog ~lana donose se na osnovu preporuka me|uentitetskog tijela za za{titu `ivotne sredine i standarde koje utvr|uje zavod za standardizaciju. a posebno kod odre|ivawa prostora namijewenog za nova postrojewa i promjene koje }e nastati na postoje}im postrojewima i nove gra|evine (saobra}ajnice. Inspektori mogu kontrolisati sva dokumenta. Upravni nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu wega. uzimaju}i u obzir potencijal zaga|ivawa i tehnologije kojima raspola`e postoje}e postrojewe. . Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine.posebne uslove koji se ti~u dokumenata koji se podnose tokom postupka izdavawa ekolo{ke dozvole. Kod izrade i dono{ewa planova prostornog ure|ewa moraju se uzeti u obzir ciqevi spre~avawa nesre}a ve}ih razmjera i ograni~avawe wihovih posqedica. odnosno vr{iti kontrolu na svim mjestima gdje postoji mogu}nost ugro`avawa `ivotne sredine.uspostavqawa grani~nih vrijednosti emisija za zaga|uju}e materije.postavqawem uslova za mjerewa. ili u novim tehnolo{kim saznawima. rje{ewem }e narediti mjere i rok za wihovo otklawawe. Inspekcijski nadzor ^lan 87. relevantne metode. XII . dati na uvid potrebnu dokumentaciju i pru`iti sve potrebne podatke i obavje{tewa. odnosno gradski i republi~ki organi uprave nadle`ni za poslove za{tite `ivotne sredine. Podzakonskim aktima iz stava 1.NADZOR Upravni nadzor ^lan 86. dokumentaciju i preno{ewe podataka nadle`nim organima. uporedne standarde drugih zemaqa i nau~ne publikacije. javna mjesta) u blizini stambenih naseqa. na osnovu ovog zakona. . . ovog ~lana i stambenih naseqa. Inspektori za{tite `ivotne sredine imaju prava na nesmetan pristup svim prostorijama. ^lan 88. odnosno gradskog inspektora za za{titu `ivotne sredine mogu postaviti lica sa visokom {kolskom spremom odgovaraju}eg smijera. javnih mjesta i podru~ja posebne prirodne osjetqivosti za kojima postoji poseban interes. a ako smatra da je povredom u~iweno krivi~no djelo ili prekr{aj. ure|aje i materijale koji se nalaze u pogonu i postrojewima. ^lan 89. ovog ~lana propisuje se vremenski rok za prilago|avawe i opremawe postoje}ih postrojewa. Planovi prostornog ure|ewa ^lan 83. standarde i publikacije Evropske unije. Inspekcijski nadzor nad sprovo|ewem odredaba ovog zakona i drugih propisa donesenih na osnovu wega vr{e op{tinski. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine priprema prijedlog podzakonskog akta iz stava 1. O izvr{enom nadzoru. Primjerak zapisnika dostavqa se pravnom licu kod kojeg je vr{en inspekcijski nadzor u roku od 15 dana. Pravno lice ~iji rad podlije`e nadzoru du`no je omogu}iti sprovo|ewe inspekcijskog nadzora. odnosno gradski organ uprave nadle`an za za{titu `ivotne sredine. Poslove inspekcije za{tite `ivotne sredine u prvom stepenu obavqa op{tinski. vlasnik postoje}eg postrojewa i nadle`ni organ moraju voditi ra~una o potrebi primjene dodatnih tehni~kih mjera za{tite. Ako inspektor utvrdi da je povrije|en zakon ili drugi propis. Da se ne bi pove}ao rizik po qude ili `ivotnu sredinu.uslove koje mora ispuwavati ovla{}ena institucija za pripremu dokumentacije koja je propisana ovim zakonom.mjerewa i podno{ewe izvje{taja o emisijama. vr{i Miniistarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine. uzimati uzorke i sprovoditi mjerewa. inspektor je du`an da sa~ini zapisnik. avgust 2002. 24. . radnim podru~jima i postrojewima radi sprovo|ewa kontrole na licu mjesta.standarde kvaliteta `ivotne sredine. a posebno u vezi sa najboqim raspolo`ivim tehnologijama i grani~nim vrijednostima emisija i tehni~kim mjerama u skladu sa pravilima za uspostavqawe standarda. uzimaju}i u obzir postoje}e me|unarodne standarde. Mora se voditi ra~una o udaqenostima izme|u postrojewa iz stava 1. ovog ~lana.uslove u vezi sa izdavawem ekolo{kih dozvola za posebne vrste postrojewa. Inspektor za za{titu `ivotne sredine u vr{ewu inspekcijskog nadzora koristi odredbe utvr|ene zakonom o dr`avnoj upravi i ovim zakonom. donosi podzakonske akte kojim propisuje: . . svako u okviru svojih nadle`nosti. dok se za op{tinskog. odnosno spoqa{wi plan intervencije uzimaju}i u obzir promjene do kojih je do{lo u radu postrojewa ili u planovima intervencije. Standardi za postrojewa ^lan 85.odre|ivawa tehnolo{kih i operativnih uslova za postrojewa. a u drugom stepenu Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine. XI .

. nude}i proizvode koji odgovaraju sistemu ekooznaka i . du`an je donijeti rje{ewe kojim }e nalo`iti otklawawe nedostataka u odre|enom roku.da u toku jedne ili vi{e faza ukupnog `ivotnog ciklusa proizvoda ima va`an uticaj na `ivotnu sredinu na globalnom ili regionalnom planu. . uvoznik. Podzakonskim aktom ure|uje se sistem za upravqawe i kontrolu `ivotne sredine kao i uslovi u~e{}a u tom sistemu i postupak za evidentirawe u registru. Eko-oznaka se mo`e dodijeliti za proizvode koji su u skladu sa osnovnim ekolo{kim uslovima i kriterijem eko-oznaka koji se uspostavqa prema grupi proizvoda. ili su mutageni. Nadle`ni organ mora izraditi program kontrole po kojem }e se predvidjeti najmawe jedan pregled godi{we za postrojewe u kojem su prisutne opasne materije. Na rje{ewe inspektora mo`e se ulo`iti `alba Ministarstvu nadle`nom za za{titu `ivotne sredine ali ista ne odla`e izvr{ewe rje{ewa. objektivne i periodi~ne procjene djelovawa takvih elemenata i . Osnovni elementi ovog sistema su slijede}i: . inspektor }e donijeti rje{ewe o zabrani rada postrojewa. niti se mo`e pozivati na eko-oznaku pri reklamirawu. kao ni na proizvode koji se izra|uju procesima za koje postoji vjerovatno}a da su izrazito opasni po ~ovjeka ili `ivotnu sredinu. Ukoliko utvr|ene nepravilnosti nisu otklowene u datom roku. od izbora grupa proizvoda i wihovog ekolo{kog kriterija.sistemati~ne. koji prima zahtjev nakon {to provjeri da li su ispo{tovani zahtjevi ekolo{kih kriterijuma za te grupe proizvoda. kao i upotrebe proizvoda sa smawenim uticajem na `ivotnu sredinu u toku ukupnog perioda trajawa tog proizvoda. ili koji su kancerogeni. ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine propisuje sistem dodjele oznaka. Oznaka se dodjequje na period od tri godine. Ovaj ugovor sadr`i i odredbe koje se odnose na povla~ewe ovla{}ewa za kori{}ewe oznake. ili onima koji pru`aju usluge. ukqu~uju}i i skladi{tewe opasnih materija radi kontrole upravqawa sigurnosnim sistemom i sprovo|ewa plana spre~avawa nesre}a velikih razmjera. Pravila postupaka utvr|uju se podzakonskim aktom. programa i sistema upravqawa od strane organizacija. proizvodwe. ^lan 96. ^lan 91. Sistem dodjele eko-oznaka se uspostavqa radi podsticawa izrade. Eko-oznaka je amblem koji se utvr|uje posebnim propisima. Podzakonskim aktom iz stava 1. na na~in koji omogu}ava dobrovoqno u~e{}e pravnih i fizi~kih lica. sve dok se ne izvr{i dodjela oznake.da je zastupqena u znatnoj mjeri u prodaji i prometu na tr`i{tu. u odnosu na ukupan `ivotni ciklus proizvoda. Nadle`ni organ zakqu~uje ugovor sa podnosiocem zahtjeva za eko-oznaku kojim su utvr|eni uslovi kori{}ewa oznake. snabdjeva~ uslugama i trgovac. odnosno pravnog lica koje obavqa djelatnost. te pru`awa odgovaraju}ih informacija javnosti. Podzakonskim aktima }e se utvrditi nadle`ni organ koji vr{i upravqawe sistemom eko-oznaka. pi}e. Podzakonskim aktom donijetim na osnovu ovog zakona.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. Odluku o dodjeli oznake donosi nadle`ni organ. ili preparate. ^lan 95. Uticaji na `ivotnu sredinu se utvr|uju na osnovu ispitivawa me|usobnog djelovawa proizvoda sa `ivotnom sredinom. ^lan 97.SISTEM EKO-OZNA^AVAWA I UPRAVQAWA @IVOTNOM SREDINOM ^lan 92. Nadle`ni organ du`an je da uspostavi inspekcijski nadzor u stalni sistem kontrole za postrojewa i pogone koje koriste opasne materije.da predstavqa veliku mogu}nost uticaja na `ivotnu sredinu u smislu poboq{awa `ivotne sredine putem izbora potro{a~a i daju podsticaj proizvo|a~ima. farmaceutske ili medicinske ure|aje. Eko-oznaka se dodjequje na osnovu zahtjeva kojeg podnose proizvo|a~. je|en zakon ili drugi propis donesen na osnovu zakona. ili da wihova uobi~ajena primjena mo`e biti opasna za potro{a~a. Posebnim propisima uredi}e se dodjela eko-oznaka za hranu. XIII . utvr|ene propisima. da izna|u konkurentne prednosti. bezbjednosnim i ekolo{kim zahtjevima. postupke i resurse bilo koje organizacije za utvr|ivawe i sprovo|ewe sistemskih mjera za za{titu `ivotne sredine. Pod grupom proizvoda podrazumijeva se bilo koja vrsta proizvoda ili usluga koji imaju sli~ne svrhe i koji se kao takvi izjedna~avaju u smislu upotrebe i zapa`awa od strane potro{a~a.prikupqawe informacija o unapre|ewu u oblasti za{tite `ivotne sredine.da se znatan dio prodajne koli~ine proizvoda te grupe nalazi u prodaji za kona~nu potro{wu i upotrebu. Eko-oznaka se dodjequje za proizvode i usluge. toksi~ni za reprodukciju. se odre|uju tro{kovi postupka dodjele i takse za kori{}ewe oznaka koju pla}a podnosilac zahtjeva za dodjelu eko-oznake. Eko-oznake se ne mogu stavqati na supstance. ^lan 94. ^lan 93.uspostavqawe i sprovo|ewe sistemskih mjera za za{titu `ivotne sredine. Eko oznaka se ne mo`e koristiti. trgovine. Da bi bila uvr{tena u ovu vrstu ozna~avawa. . Glavni ciqevi ovog sistema su da se izvr{i procjena i unapre|ivawe djelatnosti u okviru za{tite `ivotne sredine. avgust 2002. a nakon dodjele se mo`e koristiti samo za onu vrstu proizvoda za koju je dodijeqena. do dodjele eko-oznake i zakqu~ivawa ugovora koji se odnosi na uslove za upotrebu oznake. marketinga. . Izbor grupa proizvoda i ekolo{ki kriterijumi tih grupa se utvr|uju nakon konsultacija sa predstavnicima zainteresovanih grupa iz oblasti industrije. ~iji proizvodi i usluge zadovoqavaju zahtjeve ovog sistema. Sistem upravqawa `ivotnom sredinom obuhvata organizacionu strukturu. ~lana 94. Ukoliko postrojewe mora da pro|e postupak procjene uticaja na `ivotnu sredinu. obaveze. Zainteresovane grupe same biraju svoje predstavnike zavisno od grupe proizvoda o kojima se radi. organizacija za pitawe za{tite `ivotne sredine. ukqu~uju}i kori{}ewe energije i prirodnih resursa. Sistem dodjele mora biti u skladu sa postoje}im i novonastalim zdravstvenim. grupa proizvoda mora ispuwavati slijede}e uslove: . potro{a~kih organizacija. koji su ozna~eni kao veoma toksi~ni i opasni po `ivotnu sredinu. 24.Strana 16 . kao i da se nastavi sa stalnim i neprekidnim unapre|ivawem operacionih djelatnosti u okviru za{tite `ivotne sredine. kao i radi boqe informisanosti potro{a~a o uticaju proizvoda na `ivotnu sredinu. kontrola koju vode organi za procjenu uticaja }e biti uskla|ena sa pomenutom kontrolom.

Subota, 24. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Broj 53 - Strana 17

Organizacije koje ispuwavaju uslove za ukqu~ivawe u takav sistem moraju se registrovati kao jedinice koje mogu u~estvovati u sistemu. Nadle`ni organ propisan aktom iz stava 1. ovog ~lana vr{i registraciju date organizacije, preduze}a na osnovu ekolo{ke izjave, propisane istim aktom. Da bi se mogla registrovati u ovom sistemu, organizacija, preduze}e mora ispuwavati slijede}e zahtjeve: - usvojiti sistemske mjere za za{titu `ivotne sredine, koja osim {to moraju biti u skladu sa odre|enim zakonskim zahtjevima koji se odnose na pitawa `ivotne sredine, moraju obuhvatati obaveze koje imaju za ciq opravdano stalno unapre|ivawe u oblasti za{tite `ivotne sredine, u smislu smawivawa {tetnog uticaja na `ivotnu sredinu do nivoa koji odgovara ekonomski izvodqivoj primjeni odgovaraju}ih najboqih raspolo`ivih tehnologija; - vr{iti ekolo{ke preglede; - uvesti program za za{titu `ivotne sredine i sistem upravqawa `ivotne sredine primjenqiv za sve aktivnosti na tom mjestu; program za{tite `ivotne sredine ima za ciq ostvarivawe obaveza sadr`anih u sistemskim mjerama za{tite i poboq{awa `ivotne sredine, i unapre|ivawe rada na tom planu; - sprovoditi kontrolu i doprinositi kontroli u pogledu za{tite `ivotne sredine; - uspostaviti ciqeve na najvi{em nivou odgovaraju}eg sistema upravqawa koji su usmjereni na stalno unapre|ivawe rada u oblasti za{tite `ivotne sredine, u smislu odre|ivawa kontrole, i revidirati programe za za{titu `ivotne sredine kako bi se omogu}ilo ostvarivawe ciqeva na tom mjestu; - pripremiti ekolo{ku izjavu, koja se objavquje javno; - imati sistemske mjere za za{titu `ivotne sredine, program, sistem upravqawa, izvr{iti pregled ili postupak kontrole i ekolo{ke studije, ili provjeriti da li ekolo{ke studije odgovaraju odre|enim zahtjevima nezavisnih verifikatora; - proslijediti ekolo{ku izjavu nadle`nom organu. Dobrovoqni sporazumi ^lan 98. Lica koja zastupaju odre|ene interese grupa mogu}ih zaga|iva~a ili pojedinih zaga|iva~a mogu zakqu~iti sporazume sa nadle`nim organima radi zadovoqavawa ekolo{kih zahtjeva na ekolo{ki prihvatqiv i ekonomski efikasan na~in. Podzakonskim aktima bi}e propisani uslovi i postupak za dobrovoqni sporazum i u skladu sa uslovima utvr|enim ovim zakonom. ^lan 99. Kod zakqu~ivawa dobrovoqnog sporazuma moraju se uzeti u obzir slijede}e smjernice i uslovi: - uspostavqawe procesa konsultacija, u kojem bi zainteresovane grupacije – sve relevantne poslovne asocijacije ili preduze}a, udru`ewa za za{titu `ivotne sredine, lokalni i drugi organi mogli dati svoje sugestije o nacrtu sporazuma; - ugovor je obavezuju}i za obe strane i predvi|a jasan okvir, te mo`e obuhvatiti i sankcije koje su primjewive u slu~aju nepo{tivawa ugovora; - ciqevi ugovora izra`avaju se broj~anim iznosima; - uspostavqawe ciqa i odre|ivawe roka pristupa sporazumu; - definisawe sporazuma na na~in na koji se odvija monitoring; - sporazumi se objavquju u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”.

XIV - FINANSIRAWE ZA[TITE @IVOTNE SREDINE I EKONOMSKI INSTRUMENTI Buxet Republike Srpske ^lan 100. U buxetu Republike Srpske obezbje|uju se sredstva za: - podr{ku u ostvarivawu zadataka koji proizilaze iz obaveza i odgovornosti prema me|unarodnoj zajednici iz oblasti za{tite `ivotne sredine; - suzbijawe {tete po `ivotnu sredinu, u slu~aju kada se ne mo`e primijeniti odgovornost za izazivawe {tete odre|enom licu; - tro{kove spre~avawa ili otklawawa {tete po `ivotnu sredinu koja zahtijeva neposrednu intervenciju; - podr{ku mjerama u ciqu za{tite `ivotne sredine, naro~ito u oblasti razvoja i funkcionisawa informativnog sistema, kontrole od strane javne uprave, obrazovawa i {irewa informacija, istra`ivawa i aktivnosti javnosti koje se odnose na za{titu `ivotne sredine. Fond za za{titu `ivotne sredine ^lan 101. Fond za za{titu `ivotne sredine (u daqem tekstu: Fond) osniva se zakonom s ciqem prikupqawa i distribucije finansijskih sredstava za za{titu `ivotne sredine na podru~ju Republike Srpske, a koristi}e se naro~ito za slijede}e namjene: -podr{ka u ostvarivawu zadataka koji proizilaze iz obaveza i odgovornosti prema me|unarodnoj zajednici iz oblasti za{tite `ivotne sredine; - suzbijawe {tete po `ivotnu sredinu u slu~aju kada se ne mo`e primjeniti odgovornost za izvr{avawe {tete odre|enom licu; - tro{kovi spre~avawa ili otklawawa {tete po `ivotnu sredinu koja zahtjeva neposrednu intervenciju; - podr{ka mjerama u ciqu za{tite `ivotne sredine, naro~ito u oblasti razvoja i finansirawa informativnog sistema, obrazovawa i {irewa informacija, istra`ivawa i aktivnosti javnosti koje se odnose na za{titu `ivotne sredine; - unapre|ivawe razvoja ekonomske strukture koja je povoqna za `ivotnu sredinu; - o~uvawe za{ti|enih prirodnih podru~ja; - unapre|ivawe ekolo{ke svjesti javnosti i istra`ivawe `ivotne sredine. XV - GRA\ANSKA ODGOVORNOST ZA [TETU NANESENU @IVOTNOJ SREDINI ^lan 102. Radi spre~avawa nano{ewa {tete `ivotnoj sredini i obezbje|ewa adekvatne naknade, ovim zakonom se utvr|uje odgovornost za djelatnosti opasne za `ivotnu sredinu u oblasti za{tite `ivotne sredine, sanaciju {tete nanesene `ivotnoj sredini, teret dokazivawa, pristup informacijama o odgovornim licima, pravila za davawe prava nevladinim organizacijama i du`nost odgovornih lica da nadoknade {tetu. Odgovornost u odnosu na djelatnosti ^lan 103. Pravno lice, koje se bavi djelatno{}u opasnom po `ivotnu sredinu, odgovorno je za {tetu nanesenu tom djelatno{}u qudima, imovini i `ivotnoj sredini. Djelatnosti opasne po `ivotnu sredinu su one djelatnosti koje predstavqaju zna~ajan rizik za qude, imovinu ili `ivotnu sredinu. Opasne djelatnosti po `ivotnu sredinu su: - upravqawe lokacijama koje su opasne za `ivotnu sredinu,

Strana 18 - Broj 53

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Subota, 24. avgust 2002.

- osloba|awe geneti~ki modifikovanih organizama i - osloba|awe mikroorganizama. Pod opasnim lokacijama se podrazumijevaju: rudnici, nalazi{ta nafte ili rafinerije, postrojewa za snabdijevawe plinom i taqewe, termolektrane, koksne pe}i, postrojewa za proizvodwu i obradu metala i minerala, hemijska postrojewa, postrojewa za tretman, spaqivawe i skladi{tewe otpada, postrojewa za tretman otpadnih voda, klaonice, bojare i ko`are, postrojewa za proizvodwu papira, brane i gasovodi ili naftovodi. “Geneti~ki modifikovani organizmi” su bilo koje biolo{ke jedinke sposobne za reprodukciju ili preno{ewe geneti~kog materijala. “Mikroorganizmi” su mikrobiolo{ke jedinke, }elijske ili bez}elijske, sposobne za replikaciju ili preno{ewe geneti~kog materijala. Ukoliko vi{e lica na istoj lokaciji obavqa opasnu djelatnost, onda snose zajedni~ku odgovornost za {tete. Izuzeci od odgovornosti ^lan 104. Pravno lice se osloba|a odgovornosti za {tetu prouzrokovanu: - ratom, gra|anskim ratom ili nekom posebnom prirodnom pojavom, - od strane tre}eg lica ~ija je namjera bila nano{ewe {tete ili - zbog posebnih naredbi i mjera nadle`nih organa, koje su direktno prouzrokovale {tetu. Odgovornost je iskqu~ena i ukoliko pravno lice doka`e da je primijenilo odgovaraju}e mjere za{tite koje su okolnosti zahtijevale, kako bi sprije~ilo ili ubla`ilo {tetu. Pretpostavka uzro~nosti ^lan 105. Ukoliko je djelatnost opasna za `ivotnu sredinu zbog specifi~nih okolnosti slu~aja i mo`e prouzrokovati {tetu, pretpostavqa se da je {teta nastala tom djelatno{}u. Djelatnost koja prouzrokuje {tetu procjewuje se na osnovu na~ina rada, kori{}enih postrojewa, vrste i koncentracije materija koje se upotrebqavaju ili nastaju tom djelatnosti, geneti~ki modifikovanih organizama ili mikroorganizama, meteorolo{kih uslova kao i vremena i mjesta nastanka {tete. Pretpostavka se odbacuje ukoliko odgovorno lice doka`e da nije prouzrokovalo {tetu ili ukoliko doka`e da je vjerovatnije da je {teta prouzrokovana vr{ewem neke druge djelatnosti. Pravo na informisawe ^lan 106. Svako ko tvrdi da je pretrpio {tetu nekom djelatno{}u opasnom po `ivotnu sredinu, mo`e zahtijevati podatke o oklonostima radi dokazivawa da je ta djelatnost prouzrokovala {tetu. Pravno lice, protiv kojeg je podnesena tu`ba za naknadu {tete, ima pravo na informacije od drugog pravnog lica. Finansijske garancije ^lan 107. Pravno lice, koje obavqa djelatnost opasnu po `ivotnu sredinu, du`no je putem osigurawa ili na drugi na~in obezbijediti sredstva za nadoknadu eventualne {tete.

[teta nanesena `ivotnoj sredini ^lan 108. Ukoliko je opasna djelatnost prouzrokovala {tetu `ivotnoj sredini, pravno lice treba da nadoknadi tro{kove procjene {tete i tro{kove mjera za vra}awe u prija{we stawe. Zahtjev za naknadu {tete obuhvata i tro{kove mjera za spre~avawe ili ubla`avawe {tete nanesene `ivotnoj sredini kao i visinu naknade za {tetu licima i imovini koja su pogo|ena tim djeltanostima. Naknada za izazvanu {tetu ^lan 109. Ukoliko {teta nanesena `ivotnoj sredini ne mo`e da se sanira odgovaraju}im mjerama tada je lice koje je prouzrokovalo {tetu odgovorno za naknadu u visini vrijednosti uni{tenog dobra. Visina naknade treba biti pribli`na ekonomskoj i ekolo{koj vrijednosti uni{tenog dobra iz `ivotne sredine. Ukoliko se ta vrijednost ne mo`e utvrditi uobi~ajenim postupcima, tada sud treba da odredi visinu {tete. Ukoliko je pravno lice prouzrokovalo {tetu nenamjerno ili slu~ajno ili ukoliko bi ga isplata potpune {tete dovela u oskudicu, sud mo`e smawiti iznos naknade na razuman nivo. Republika Srpska je du`na da izvr{i naknadu {tete ukoliko nema drugih lica odgovornih za nastalu {tetu. ^lan 110. Za sva pitawa o odgovornosti za {tetu nastalu u `ivotnoj sredini koja nisu propisana ovim zakonom, primjewiva}e se odredbe Zakona o obligacionim odnosima. XVI - ME\UENTITETSKA SARADWA 1. ME\UENTITETSKI ODNOSI Me|uentitetski sporazum ^lan 111. Republika Srpska uspostavqa sa Federacijom Bosne i Hercegovine odnose saradwe i koordinacije u okvirima zajedni~kih ciqeva i interesa za{tite `ivotne sredine osnivawem me|uentitetskog tijela za za{titu `ivotne sredine. Me|uentitetsko tijelo za za{titu `ivotne sredine osniva se odlukama Vlade Republike Srpske i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Me|uentitetsko tijelo za za{titu `ivotne sredine broji ~etiri ~lana iz Republike Srpske i ~etiri ~lana iz Federacije Bosne i Hercegovine. Sastaju se po potrebi, a najmawe {est puta godi{we. Odluku donose konsenzusom. ^lan 112. Me|uentitetsko tijelo za za{titu `ivotne sredine bavi se svim pitawima iz oblasti `ivotne sredine koja zahtijevaju usagla{en pristup entiteta, kao i drugim pitawima koja su prenesena na Me|uentitetsko tijelo za `ivotnu sredinu od strane entiteta, ovim zakonom i drugim propisima, a naro~ito pitawa: - me|unarodnih sporazuma i programa iz oblasti `ivotne sredine; - saradwe sa me|unarodnim organizacijama i drugim zemqama; - koordinaciju implementacije i dono{ewa zakona i drugih propisa; - koordinaciju monitoringa sprovo|ewa standarda i procedura za `ivotnu sredinu;

Subota, 24. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Broj 53 - Strana 19

- davawe preporuka za uspostavqawe usagla{enih standarda kvaliteta `ivotne sredine na nivou entiteta; - koordinaciju entitetskih akcionih planova i drugih programa i planova iz oblasti `ivotne sredine; - koordinaciju monitoringa i sistema za informisawe i - prikupqawe i razmjenu informacija. Me|uentitetsko tijelo za za{titu `ivotne sredine pru`a stru~nu pomo} nadle`nim entitetskim ministarstvima. Me|uentitetsko tijelo za za{titu `ivotne sredine je du`no osigurati da su interesi oba entiteta uzeti u obzir pri planirawu projekata, naro~ito kada su u pitawu razli~ite vrste kori{}ewa `ivotne sredine koje su u koliziji u podru~jima koja presjecaju me|uentitetske linije razgrani~ewa. Me|uentitetski program za{tite `ivotne sredine ^lan 113. Me|uentitetsko tijelo za za{titu `ivotne sredine donosi me|uentitetski program za{tite `ivotne sredine. Me|uentitetski program za{tite `ivotne sredine obuhvata pitawa koja zahtijevaju usagla{en pristup entiteta, posve}uju}i posebnu pa`wu saradwi na me|unarodnom nivou i me|unarodnim obavezama. Me|uentitetski program za{tite `ivotne sredine izra|uje zajedni~ka radna grupa, koja se formira od predstavnika entiteta, sa ravnomjernom zastupqeno{}u predstavnika oba entiteta. Vlada Republike Srpske imenuje 15 predstavnika u radnu grupu. Zajedni~ka radna grupa formira se u roku od 90 dana od dana stupawa na snagu ovog zakona. Radna grupa du`na je pripremiti nacrt me|uentitetskog programa za{tite `ivotne sredine u roku od {est mjeseci od dana formirawa. Nacrt me|uentitetskog programa za{tite `ivotne sredine dostavqa se Savjetodavnom vije}u i vladama entiteta radi davawa mi{qewa u roku od 30 dana od dana dostavqawa. Nakon obavqenih konsultacija, zajedni~ka grupa izra|uje kona~an nacrt me|uentitetskog progama i dostavqa ga Me|uentitetskom tijelu za `ivotnu sredinu. Me|uentitetski program za{tite `ivotne sredine objavquje se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske’’. Me|unarodna saradwa ^lan 114. Entiteti, uz posredovawe Me|uentitetskog tijela za `ivotnu sredinu u~estvuju u me|unarodnoj saradwi u oblasti za{tite `ivotne sredine. XVII - KAZNENE ODREDBE ^lan 115. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 10.000 KM kazni}e se za prekr{aj svako pravno lice koje: - prekr{i uslove iz ~lana 67. stav 1.; - izvodi ili rukovodi radom postrojewa ili obnove djelatnosti bez ekolo{ke dozvole ili suprotno ekolo{koj dozvoli; - ne ispuwava uslove utvr|ene ekolo{kom dozvolom, odnosno uslove propisane va`e}im propisima iz oblasti ekologije; - ne podnosi nadle`nom organu informacije i podatke propisane ovim zakonom i podzakonskim aktima donesenim na osnovu wega; - ne izradi plan preventivnih mjera za spre~avawe nesre}a ve}ih razmjera i ne preduzme preventivne mjere;

- ne izradi unutra{wi plan intervencije i ne dostavi ga organu iz ~lana 82. stav 1. Nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 KM za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se pravno lice. XVIII - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 116. Narodna skup{tina Republike Srpske donosi republi~ki strate{ki plan za za{titu `ivotne sredine u roku od dvije godine od dana stupawa na snagu ovog zakona. Propisi Vlade ^lan 117. Obavezuje se Vlada Republike Srpske da u roku od dvije godine od dana stupawa na snagu ovog zakona donese podzakonske akte navedene u ovom zakonu. Propisi ministra ^lan 118. Obavezuje se ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine da u roku od jedne godine od dana dono{ewa ovog zakona donese podzakonske akte navedene u ovom zakonu. ^lan 119. Osnivawem Me|uentitetskog tijela za za{titu `ivotne sredine prestaje sa radom Koordinacioni odbor za za{titu `ivotne sredine kao zajedni~ko tijelo Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine. ^lan 120. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. Broj: 01-621/02 25. jula 2002. godine Bawa Luka Predsjednik Narodne skup{tine, Dr Dragan Kalini}, s.r.

698
Na osnovu Amandmana XL ta~ke 2. na Ustav Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 28/94), d o n o s i m

UKAZ
O PROGLA[EWU ZAKONA O ZA[TITI VAZDUHA

Progla{avam Zakon o za{titi vazduha koji je Narodna skup{tina Republike Srpske usvojila na sjednici odr`anoj 25. jula 2002. godine. Broj: 01-020-570/02 29. jula 2002. godine Bawa Luka Predsjednik Republike, Mirko [arovi}, s.r.

ZAKON
O ZA[TITI VAZDUHA

I - OP[TE ODREDBE Sadr`aj zakona ^lan 1. Ovim zakonom ure|uje se za{tita vazduha od zaga|ivawa radi za{tite zdravqa qudi, klime i `ivotne sredine od {tetnog uticaja zaga|enog vazduha. Za{tita vazduha od zaga|ivawa prouzrokovanog radioaktivnim materijama, industrijskim nesre}ama i elementarnim nepogodama, ure|uje se posebnim zakonom. Ciqevi za{tite vazduha ^lan 2. Za{titom vazduha prema ovom zakonu obezbje|uje se:

{tetnog uticaja zaga|ivawa vazduha na qudsko zdravqe.“emisija” zna~i ispu{tawe supstanci iz bilo kog izvora u vazduh. izdavawu saglasnosti i dozvola.za{tita kvaliteta vazduha radi izbjegavawa. . i ta~kaste i difuzne izvore. obavezama i odgovornostima fizi~kih i pravnih lica. ovaj nivo se mora dosti}i u odre|enom periodu gde je to mogu}e.PLANIRAWE ZA[TITE VAZDUHA Svrha planirawa ^lan 6. .“neprijatan miris” zna~i svojstvo odoranata za koje se qudskim ~ulom mirisa opa`a da izaziva negativan fiziolo{ki uticaj. . du`ni su da me|usobno sara|uju po pitawima za{tite `ivotne sredine.“grani~na vrijednost kvaliteta vazduha” zna~i nivo odre|en na osnovu nau~nog znawa.Strana 20 .“prag informisawa” zna~i nivo iznad koga postoji rizik po qudsko zdravqe usred kratkog izlagawa za izuzetno osjetqive dijelove stanovni{tva i o kome je potrebno dati najnovije informacije.“vazduh” zna~i spoqni vazduh (skup svih gasova) u atmosferi. 24. bilo da su ti uticaji neposredni ili odlo`eni.“kvalitet vazduha” zna~i koncentraciju zaga|uju}ih supstanci u vazduhu u toku odre|enog perioda. . avgust 2002. Polaze}i od osnovnih na~ela za{tite `ivotne sredine.ostvarivawe i drugih ciqeva za{tite vazduha u skladu sa ovim zakonom.“velika nesre}a/udes” zna~i pojavu velike emisije. .u~e{}u javnosti u postupku utvr|ivawa politike i dono{ewu planova i programa za{tite vazduha.informisawe stanovni{tva o vrijednostima kvaliteta vazduha i mjerama za o~uvawe i poboq{awe kvaliteta vazduha. .“izvor” zna~i bilo koje porijeklo ispu{tawa supstanci u vazduh. za{tita vazduha zasniva se na: . .“zaga|uju}a materija” zna~i bilo koju supstancu koju ~ovjek direktno ili indirektno unosi u vazduh i koja vjerovatno mo`e imati {tetan uticaj na qudsko zdravqe i/ili na `ivotnu sredinu u cjelini. s utvr|enim pravima. u Republici Srpskoj se utvr|uje republi~ka strategija za{tite vazduha s akcionim planom . .“postrojewe” zna~i bilo koji objekat koji se koristi za industrijske ili javne komunalne svrhe koje vjerovatno mogu da izazovu zaga|ivawe vazduha. . . kao dio sistema za{tite `ivotne sredine. Definicije i pojmovi ^lan 4. spre~avawa ili smawivawa.ograni~avawu ispu{tawa zaga|uju}ih materija u vazduh na najmawu mogu}u mjeru. ovaj zakon se primjewuje samo na pogone sa sagorijevawem koja su namijewena za produkovawe energije sa izuzetkom onih pogona koji direktno koriste produkte sagorijevawa u procesima proizvodwe. Pojedini izrazi koji se upotrebqavaju u ovom zakonu imaju slijede}e zna~ewe: .na~elu da se mjere i postupci za za{titu vazduha ne mogu sprovoditi ako bi imali negativan uticaj na `ivotnu sredinu izvan Republike Srpske ili bi bili suprotni strogim propisima o za{titi na radu.za{titi vazduha. .Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota.odr`avawe postoje}eg stawa kvaliteta vazduha na podru~jima nezaga|enog (~istog) vazduha. . . . ne ukqu~uju}i radne prostorije.na~elu “zaga|iva~ pla}a” koje osigurava da tro{kove sprovo|ewa mjera poboq{awa stawa vazduha snose pravna ili fizi~ka lica koja ispu{taju zaga|uju}e materije u vazduh. . . Na~ela za{tite vazduha ^lan 3.“vrijednost uzbune” zna~i nivo iznad koga postoji rizik po qudsko zdravqe prilikom kratkog izlagawa i na kojem }e biti preduzeti direktni koraci.u~e{}e javnosti u procesu za{tite vazduha. kao i pokretne izvore kao {to su motorna vozila. gasifikacije ili plazme kada se supstance koje nastaju kao rezultat tretirawa naknadno spaquju. . . . vode i zemqi{ta kao i osnovnih komponenti i potencijala `ivotne sredine. uz kori{}ewe najboqih raspolo`ivih tehnologija.“postrojewe sa sagorijevawem” zna~i bilo koju tehni~ku napravu u kojoj se goriva oksidiziraju kako bi se koristila toplota koja se na taj na~in produkuje. inspekcijskom nadzoru i drugim postupcima procesa za{tite vazduha. materijalnoj svojini i koji o{te}uju ili uti~u na razonodu i ostale vrste zakonskog kori{}ewa `ivotne sredine.“grani~na vrijednost emisije” zna~i koncentraciju i/ili koli~inu zaga|uju}ih supstanci u emisijama iz nekog izvora u toku odre|enog perioda koje ne smiju biti prekora~ene. . . . klimu i `ivotnu sredinu u cjelini. Zabraweno je ispu{tawe ili uno{ewe u vazduh zaga|uju}ih supstanci u koli~inama koje mogu ugroziti zdravqe qudi i `ivotnu sredinu.“zaga|ivawe vazduha” zna~i direktno ili indirektno uno{ewe supstanci u vazduh od strane ~ovjeka {to rezultira takvim {tetnim uticajima koji ugro`avaju qudsko zdravqe. . ovaj nivo se mora dosti}i u odre|enom periodu i kasnije ne smije biti prekora~en. . Osnovne obaveze ^lan 5. s ciqem izbjegavawa.poboq{avawe vrijednosti kvaliteta vazduha u zonama u kojima je vazduh zaga|en. II .“zna~ajna promjena” zna~i promjenu u radu postrojewa koja mo`e imati {tetne uticaje na qude ili `ivotnu sredinu. . . nanose {tetu `ivotnim resursima i ekosistemima.“pravno ili fizi~ko lice” zna~i bilo koje fizi~ko ili pravno lice koje rukovodi radom ili kontroli{e objekat ili kome je data mo} ekonomskog odlu~ivawa o tehni~kom funkcionisawu preduze}a. . Svi subjekti ~ije aktivnosti imaju uticaj na vazduh. spre~avawa ili smawivawa {tetnih uticaja na qudsko zdravqe i/ili `ivotnu sredinu u cjelini. po`ara ili eksplozije koje nastaju zbog nekontrolisanih promjena nastalih tokom rada postrojewa i predstavqaju veliku opasnost po zdravqe qudi ili `ivotnu sredinu posredno ili neposredno unutar ili izvan postrojewa ukqu~uju}i jednu ili vi{e opasnih supstanci.“ciqana vrijednost” zna~i nivo odre|en sa ciqem izbjegavawa vi{e dugotrajnih {tetnih uticaja na qudsko zdravqe i/ili `ivotne sredine u cjelini. ukqu~uju}i i neprijatne mirise. Radi postizawa ciqeva za{tite vazduha utvr|enih ovim zakonom.“postrojewe za spaqivawe otpada” zna~i bilo koju stacionarnu ili pokretnu tehni~ku jedinicu namijewenu termalnoj obradi otpada sa ili bez povrata toplote od sagorijevawa koja se produkuje.kontrola zaga|ivawa vazduha koja poti~e od qudskog djelovawa i ograni~avawe intenziteta zaga|ivawa vazduha na izvorima zaga|ivawa. .proces za{tite vazduha. ovo ukqu~uje spaqivawe putem oksidacije otpada kao i putem ostalih procesa kao {to su procesi pirolize. ukqu~uju}i stacionarne izvore iz industrije i doma}instava. .

utvr|uje se urbanisti~kom saglasno{}u. . SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . Da li emisije u vazduh. Lokalni program za{tite vazduha sastavni je dio lokalnog programa za{tite `ivotne sredine. odnosno gradski organ uprave. . . . gra|evinarstvo i ekologiju (u daqem tekstu: Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine). na osnovu studije o vazduhu.priprema nadle`ni op{tinski. koje poti~u iz izvora za ~iju je izgradwu i upotrebu potrebna ekolo{ka dozvola. OP[TA OGRANI^EWA Obaveze pravnog lica izvora emisija ^lan 12. odnosno grada. Ekolo{kom dozvolom. niti se mogu vr{iti zna~ajnija pro{irewa postoje}ih djelatnosti. Grani~ne vrijednosti emisija ^lan 13.supstancama koje }e biti ispu{tene u vazduh u toku redovnog rada objekta.podatke o stawu kvaliteta vazduha i tendencijama wegovog kretawa kada su u pitawu zaga|uju}e materije za koje su grani~ne vrijednosti utvr|ene na osnovu Zakona o za{titi `ivotne sredine. na na~in utvr|en me|uentitetskim sporazumom koji je ratifikovala Narodna skup{tina Republike Srpske.vr{e mjerewa i pra}ewa emisija. III . na prijedlog na~elnika na period od {est godina. O sprovo|ewu politike utvr|ene republi~kom strategijom za{tite vazduha. stambeno-komunalne djelatnosti. Izvje{taj o sprovo|ewu politike ^lan 9. podzakonskim aktom.IZVORI EMISIJA 1. posebno pogoni i postrojewa. uz primjenu najboqih raspolo`ivih tehnologija. 24. koje poti~u iz izvora za ~iju izgradwu i upotrebu nije potrebna ekolo{ka dozvola. Vlada Republike Srpske podnosi Narodnoj skup{tini Republike Srpske na razmatrawe izvje{taj najmawe jednom u dvije godine. Prilikom planirawa prostora. du`ni su da: . U Republici Srpskoj se donose slijede}i planski dokumenti iz oblasti za{tite vazduha: . politika. Lokacija. odobrewem za gra|ewe i odobrewem za upotrebu. Narodna skup{tina Republike Srpske donosi strategiju za za{titu vazduha. . mogu imati uticaja na `ivotnu sredinu koji se mo`e odrediti. postrojewa i drugih izvora.smawe na najmawu mogu}u mjeru emisije zaga|uju}ih materija i neprijatnih mirisa u vazduh. Za podru~je neke op{tine. Republi~ku strategiju za{tite vazduha priprema Ministarstvo za urbanizam.Strana 21 upravqawa kvalitetom vazduha i drugi planovi i programi koji se donose i ostvaruju na na~in i pod uslovima utvr|enim ovim zakonom. a u postupku pripremawa i dono{ewa uskla|uje se s odgovaraju}im planskim dokumentom Federacije Bosne i Hercegovine (u daqem tekstu: Federacija). utvr|uje se lista za{ti}enih podru~ja.osnovnim supstancama koje }e se koristiti u radu objekta. postrojewa sa sagorijevawem i postrojewa za spaqivawe otpada. avgust 2002. Izvje{taj sadr`i naro~ito: . najmawe jednom u dvije godine.ne prekora~e grani~ne vrijednosti emisija. Izvori emisija i druge dozvole ^lan 14. koje }e se koristiti za sprje~avawe i smawivawe emisija. . Lokalni program za{tite vazduha: .preventivnim mjerama i mjerama za ubla`avawe posqedica. prilikom odre|ivawa lokacija za nove ta~kaste izvore emisija i izvore za koje je potrebna ekolo{ka dozvola. na period od {est godina. pored elemenata propisanih posebnim zakonom.donosi skup{tina op{tine. veli~ina i karakteristike ventilacionih hodnika odre|uju se meteorolo{kom studijom. na~elnik podnosi skup{tini op{tine. na na~in propisan Zakonom o za{titi `ivotne sredine za pripremawe lokalnog programa za{tite `ivotne sredine. O sprovo|ewu politike utvr|ene lokalnim programom za{tite vazduha. Grani~ne vrijednosti emisija propisuje Vlada Republike Srpske. mjere i ograni~ewa utvr|eni planskim dokumentima iz oblasti za{tite vazduha. predstavqaju jedan od obaveznih osnova za pripremawe i izradu prostornih planova. posebna pa`wa posve}uje se za{titi ventilacionih hodnika i kvalitetu vazduha gusto ili stalno naseqenog podru~ja. Republi~kom strategijom za{tite vazduha utvr|uje se politika za{tite vazduha i upravqawa kvalitetom vazduha. odnosno grada. Na prijedlog Vlade Republike Srpske. na kojima se ne mo`e graditi nijedan novi ta~kasti izvor emisija. Vrste planskih dokumenata ^lan 7. na na~in propisan Zakonom o za{titi `ivotne sredine za pripremawe republi~ke strategije i akcionog plana za{tite `ivotne sredine.mjere za poboq{awe kvaliteta vazduha koje su preduzete i rezultati istih. odnosno grada na razmatrawe izvje{taj. . . . Kod izrade i dono{ewa prostornih planova. Planirawe prostora ^lan 11. u skladu sa republi~kom strategijom za{tite vazduha. koji ispu{tawem {tetnih materija u vazduh zaga|uju ili mogu da zagade vazduh.supstancama koje }e biti ispu{tene u vazduh iz objekta u slu~aju nesre}e ve}ih razmjera. Lokalni programi za{tite vazduha ^lan 10. mogu imati uticaja na `ivotnu sredinu koji se mo`e dozvoliti.republi~ka strategija za{tite vazduha s akcionim planom upravqawa kvalitetom vazduha (u daqem tekstu: republi~ka strategija za{tite vazduha).lokalni (gradski i op{tinski) programi za{tite vazduha. ukqu~uju}i i rasipaju}e emisije. Lokalnim programom za{tite vazduha utvr|uje se politika za{tite vazduha i na~in upravqawa kvalitetom vazduha na podru~ju op{tine. sadr`i i podatke o: .podatke o tendencijama i razvoju emisija zaga|uju}ih materija koje su upisane u katastar emisija. na osnovu studije o uticaju na `ivotnu sredinu se utvr|uje da li emisije u vazduh.izvje{taji o izvr{avawu planova i programa. . Republi~ka strategija za{tite vazduha je sastavni dio republi~ke strategije i akcionog plana za{tite `ivotne sredine. Pravno lice pogona. . ovog ~lana.Subota. Zahtjev za izdavawe saglasnosti i odobrewa iz stava 1. odnosno grada. Republi~ka strategija za{tite vazduha ^lan 8.

i ~lana 14. ako je izvjesno da }e izvor ispu{tati u vazduh supstance iznad grani~nih vrijednosti emisija propisanih na osnovu ovog zakona. kao i u slu~aju nesre}e ve}ih razmjera. za{tite na radu i za{tite i unapre|ewa `ivotne sredine. Studija o vazduhu sadr`i podatke o: . ukqu~uju}i difuzne emisije. . uslovi u pogledu tehni~ke opremqenosti i za{tite i unapre|ewa `ivotne sredine.uslove i na~in ispu{tawa zaga|uju}ih materija u vazduh. promjene djelatnosti i sli~no). odnosno gradova. nadle`ni organ ne mo`e izdati odobrewe za rad dok pravno ili fizi~ko lice ne dostavi studiju o vazduhu. Studiju o vazduhu izra|uje pravno lice koje ima ovla{}ewe Ministarstva nadle`nog za za{titu `ivotne sredine. Ako ekolo{ka dozvola. dozvole iz stava 1. Nadle`ni organ ne mo`e izdati dozvolu. prema tarifi koju propisuje ministar za urbanizam. Studija posebno sadr`i: . . okru`ewe. ako za upotrebu objekata nije propisana obaveza izdavawa ekolo{ke dozvole. ovog ~lana.propisane zabrane i ograni~ewa emisija u vazduh. faunu. floru. pravno lice je du`no da tra`i izmjenu odobrewa. emisije u vazduh iz izvora mogu {tetno uticati na zdravqe qudi i klimu ili `ivotnu sredinu u znatnoj mjeri. izdaju se na na~in i po postupku propisanom posebnim zakonom. saglasnost ili odobrewe iz ~lana 13.izmjenu odobrewa za gra|ewe odnosno izmjenu ili dopunu urbanisti~ke saglasnosti. .rezime studije. ako se radi o slu~aju iz ~lana 14.opis i prora~un dodatnog zaga|ewa prouzrokovanog realizacijom projekta uz kori{}ewe podataka o lokalnim meteorolo{kim uslovima.supstancama koje }e se koristiti za proces proizvodwe i za proizvodwu energije.Strana 22 . Uslovi i podaci koji ~ine sadr`inu dozvole iz ~lana 13. . mijewawa uslova obavqawa djelatnosti. U postupku izdavawa odobrewa za rad. propisani su Zakonom o za{titi `ivotne sredine i Zakonom o ure|ewu prostora. gdje je to odgovaraju}e. . . materijalno i kulturno nasqe|e. saglasnost ili odobrewe iz stava 1. Izrada studije vr{i se prema pravilima struke i elementima propisanim ovim zakonom. infrastrukturu. 24. Promjena odobrenih uslova ^lan 19. Ako emisije u vazduh mogu imati uticaja na `ivotnu sredinu na podru~ju jedne ili vi{e susjednih op{tina. u postupku izdavawa saglasnosti i odobrewa prema stavu 3. . ovog ~lana sadr`e i: . U slu~aju zna~ajne promjene. . O izradi studije zakqu~uje se ugovor izme|u pravnog lica izvora emisije. tehnologiju koja }e se koristiti. pravno lice izvora emisije podnosi nadle`nom organu. . ovog zakona ako.skicu podru~ja koje je pod uticajem izvora emisije. Dozvola. utvr|uju se na osnovu ekolo{ke dozvole. posebno one koje se odnose na emisije u vazduh. nadle`ni organ se obavje{tava o prirodi promjene i wenim uticajima na emisiju zaga|uju}ih materija u vazduh u roku od osam dana od nastanka promjene. ovog zakona. zahtjev za: . Nadle`ni organ izdaje pravnom licu izvora emisije odobrewe za po~etak obavqawa djelatnosti. kao naru~ioca. planu ili radu nekog izvora emisije. Urbanisti~ka saglasnost. u studiji obuhvata: . stambeno-komunalne djelatnosti. ako se radi o slu~aju iz ~lana 13. na na~in i pod uslovima utvr|enim posebnim propisima. zemqi{te. Izrada studije o vazduhu ^lan 17. . ukqu~uju}i lokaciju. Tro{kove izrade studije snosi naru~ilac izrade. O svakoj promjeni u projektu. odobrewe za gra|ewe i odobrewe za upotrebu. gra|evinarstvo i ekologiju (u daqem tekstu: ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine). ovog zakona. . Sadr`ina dozvole ^lan 20. i ~lana 14.listu preventivnih i za{titnih mjera kojima se spre~ava ili smawuje uticaj emisija prouzrokovanih realizacijom projekta. Rezime studije bez tehni~kih podataka javno se objavquje odmah nakon izrade na oglasnom mjestu op{tine u kojoj }e objekat biti lociran i ostaje objavqen najmawe dva mjeseca. koje je obavezna dati u roku od 15 dana od dana kada je zatra`eno.podatke o preventivnim mjerama za{tite protiv zaga|ewa vazduha. koje je du`no da primjewuje odgovorno lice izvora emisija.opis uticaja o~ekivanog kvaliteta vazduha nakon realizacije projekta na qude. prije pristupawu promjeni. odnosno grada.opis kvaliteta vazduha u podru~ju uticaja.opis kvaliteta vazduha u podru~ju uticaja prije realizacije projekta.izmjenu ekolo{ke dozvole. odnosno odobrewa za upotrebu. kao i drugi propisani uslovi (u daqem tekstu: odobrewe za rad). . ova procjena uticaja ukqu~uje opis stepena zaga|ewa vazduha u odnosu na propisane grani~ne vrijednosti. ovog ~lana ne}e se izdati. kojim se utvr|uje da su ispuweni uslovi u pogledu tehni~ke opremqenosti.pore|ewe tehnologije koja }e se koristi u odnosu na najboqe raspolo`ive tehnologije. prirodu aktivnosti i gdje je to potrebno. i lica koje on odabere sa liste kao izvo|a~a izrade. prema studiji o uticaju na `ivotnu sredinu. ukqu~uju}i primjenu najboqih raspolo`ivih tehnologija.podatke koji su kori{}eni i metoda koje su primjewene u izradi studije. ovog zakona. tra`i se prethodno mi{qewe nadle`nog organa neke op{tine.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. Odobrewe za rad pravnog lica izvora emisija u vazduh izdaje se prilikom svakog po~etka obavqawa djelatnosti (u slu~aju prekida rada. Smetwe za izdavawe dozvola ^lan 15.supstancama koje }e biti emitovane u vazduh u toku normalnog rada objekta. Opis uticaja na `ivotnu sredinu koje imaju zaga|uju}e materije u toku normalnog rada i u slu~aju nesre}a ve}ih razmjera. U slu~aju mawih promjena. avgust 2002. odnosno odobrewe za upotrebu nisu izdati na osnovu studije o uticaju na `ivotnu sredinu koja sadr`i elemente i uslove za utvr|ivawe uticaja emisija u vazduh na `ivotnu sredinu ili studije o vazduhu.projektu. . Odobrewe za rad ^lan 16. U pogledu emisija zaga|uju}ih materija u vazduh. odnosno studiji o vazduhu. Sadr`ina studije o vazduhu ^lan 18.

mjerewe i patente. uzimawa uzoraka i mjerewa parametara vazduha i osmatrawe promjena kvaliteta vazduha i wihovog uticaja na zdravqe qudi i `ivotnu sredinu. u dijelu koji se odnosi na emisije zaga|uju}ih materija u vazduh i grani~ne vrijednosti emisija. Pravila o odobravawu tipa proizvoda. Oprema. koje pravno lice izvora emisija ne mo`e prekora~iti. ako se nijedna propisana grani~na vrijednost ne mo`e primijeniti. Postrojewa za spaqivawe otpada ^lan 30. koji koriste doma}a ~vrsta goriva. ovog ~lana utvrdi da se prema uslovima utvr|enim u dozvoli ne mo`e obezbijediti da se grani~ne vrijednosti emisija ne prekora~uju. a ukupno godi{we trajawe rada ne mo`e biti du`e od 96 ~asova. Prekora~ewe grani~nih vrijednosti emisija odre|enih za pogone sa sagorijevawem. Propisom ministra nadle`nog za za{titu `ivotne sredine utvr|uju se grani~ne vrijednosti emisija i zahtjevi koji se ti~u monitoringa zaga|uju}ih materija za industrijske sektore proizvodwe metala (pogoni za pe~ewe metalne rude ili za sinterovawe. te op{te podatke o uticaju koji mogu imati supstance. pravno lice je du`no da o tome obavijesti organ nadle`an za izdavawe dozvola. Na~in redovnog pra}ewa emisija zaga|uju}ih materija u vazduhu. Godi{wi izvje{taj ^lan 22. .) se ne primjewuju na emisije u vazduh iz ku}nih aktivnosti ili ku}nih izvora sagorijevawa ~ija je termalna snaga mawa od 250 KW. ovog ~lana mo`e se izdati ako se na ovaj na~in ne prekora~uju grani~ne vrijednosti kvaliteta vazduha. Izvje{taj se javno objavquje na oglasnom mjestu op{tine. Preispitivawe dozvola ^lan 23. odgovorno lice je du`no da smawi trajawe ili prekine rad dok se izvor emisija ne osposobi za bezbjedan rad. Izvje{taj sadr`i podatke o potro{wi energije i goriva. . preispituju se redovno. Kvar na izvoru emisija ^lan 25. odnosno grada odmah nakon podno{ewa i ostaje objavqen (dostupan javnosti) najmawe dva mjeseca.Subota. podlije`u prethodnom odobravawu tipa proizvoda kome pripadaju. propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. te rokove i na~in postupawa prilikom uzimawa uzoraka i periodi~nih mjerewa. koje se koriste u doma}instvima i koje predstavqaju izvore emisija. 2. ovog zakona. Ako pravno lice izvor emisija iz ~lana 14. . u pravilu svake desete godine. i 14.odredi najdu`i rok do koga rad izvora emisija mo`e biti obustavqen zbog ve}e koncentracije emisija u vazduh od utvr|enih grani~nih vrijednosti. nadle`ni organ je ovla{}en da po slu`benoj du`nosti izmjeni ili dopuni dozvolu i preduzme druge mjere propisane ovim zakonom. koje ugro`ava zdravqe qudi i `ivotnu sredinu. ako za to ima osnova.mjere koje se trebaju preduzeti u slu~aju nesre}a ve}ih razmjera. Monitoring vazduha ^lan 21. U okolnostima iz stava 1. pogoni za proizvodwu sirovog gvo`|a ili ~elika ukqu~uju}i stalno livewe). prijema godi{weg izvje{taja pravnog lica ili nalaza inspektora. ovog zakona. proizvodwe cementnog klinkera u rotacionim pe}ima i proizvodwe celuloze iz drveta ili drugih vlaknastih materijala. Grani~ne vrijednosti emisija utvr|uju se prema okolnostima slu~aja.Strana 23 . Ako se u slu~aju iz stava 1. obavje{tava se organ nadle`an za izdavawe ekolo{ke dozvole i stanovni{tvo ugro`enog podru~ja. a vanredno prilikom procjene propisa. Prekora~ewe grani~nih vrijednosti ^lan 24. Privremena dozvola iz stava 2.grani~ne vrijednosti emisija. i posqedice nesre}e. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . Op{ta ograni~ewa utvr|ena ovim zakonom (~l. Nadle`ni organ iz stava 1. Goriva ku}nih izvora ^lan 28. ne saniraju.obustavi rad izvora emisija dok pravno lice ne uskladi ispu{tawe zaga|uju}ih materija u vazduh sa grani~nim vrijednostima emisija ili ne stavi izvor emisija van pogona. Uslove za rad postrojewa za spaqivawe otpada propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u skladu sa ovim zakonom. ovog ~lana obustavi rad izvora emisija dok se prekomjerno ispu{tawe zaga|uju}ih materija. O nesre}i ve}ih razmjera. propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. Emisiju iz postrojewa sa sagorijevawem. . U slu~aju kvara na izvoru emisija iz ~lana 14. Nesre}e ve}ih razmjera ^lan 26. Industrijska postrojewa ^lan 29. ovog ~lana. Pravno lice stacionarnog izvora emisije iz ~lana 13. na zdravqe qudi. Dozvole za izvore emisija iz ~l. du`an je da: . 13. ovog zakona podnosi izvje{taj nadle`nom organu op{tine ili grada. 24. ure|aji i ostale ma{ine. propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. avgust 2002. POSEBNA OGRANI^EWA Ku}ni izvori emisije ^lan 27. koja je zadesila izvor emisija iz ~lana 13. rad izvora emisije ne mo`e da traje neprekidno du`e od osam ~asova. U ku}nim izvorima emisije mogu se koristiti samo ~vrsta i te~na goriva utvr|ena u standardima organizacije nadle`ne za standardizaciju. ovog zakona ispusti u vazduh koli~inu zaga|uju}ih materija koja je ve}a od utvr|enih grani~nih vrijednosti emisija. Nadle`ni organ je du`an da u slu~aju iz stava 1. jednake ili ve}e od 50 MW. ovog zakona.lokacije za uzimawe uzoraka i vr{ewe periodi~nih mjerewa. o emisiji zaga|uju}ih materija i spaqivawu biomasa maweg obima. emisijama iz izvora. nominalne termalne snage mawe. koje se ispu{taju u vazduh. 1320. jednom godi{we. ovog ~lana. mo`e se privremeno dozvoliti ako ne traje du`e od {est mjeseci i ako nije dva puta ve}e od grani~ne vrijednosti emisije.

zadr`e preostala isparewa u kontejneru nakon istakawa benzina.20% wihove mase.1. ovog ~lana. januara 2010. avgust 2002.00% mase. Grani~ne vrijednosti. mutageni ili toksi~ni za reprodukciju. Pogoni sa sagorijevawem koji koriste te{ka uqa kod kojih je sadr`aj sumpora ve}i od 1. 24. Skladi{tewe goriva ^lan 34. u skladu sa ovim zakonom.zadr`e isparewa u pokretnom kontejneru dok ne do|e do ponovnog puwewa u glavnom skladi{tu. ne}e se vr{iti promet olovnog benzina. U registru postrojewa i zaga|iva~a `ivotne sredine. Od 1.Strana 24 . u rokovima koje utvrdi ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. Upotreba organskih jediwewa iz stava 1. uvozu i potro{wi supstanci koje o{te}uju ozonski omota~ kao i na~in podno{ewa izvje{taja. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine obezbje|uje redovan monitoring kvaliteta vazduha od dana stupawa na snagu ovog zakona. podno{ewe izve{taja i drugo) propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. Emisije isparqivih organskih jediwewa utvr|uje posebnim propisom ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. Projektovawe i kori{}ewe objekata. ovog ~lana. metan. Sadr`aj podataka koji se vode u registru iz stava 1. januara 2010. Nadle`ni organ ne mo`e izvr{iti registraciju vozila. utovar i prevoz benzina od jednog skladi{ta do drugog ili od glavnog skladi{ta do benzinske stanice. Uslove mjerewa i kontrole sadr`aja sumpora u gorivu propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. januara 2010. ovog ~lana u djelatnostima i pogonima mora biti svedena na najmawu mogu}u mjeru. Goriva za vozila ^lan 33. ovog ~lana utvr|uje se na~in vo|ewa evidencija o izvozu. wihovim pravnim licima i zaga|uju}im materijama koje izvori ispu{taju u vazduh. Registar emisija ^lan 37. Emisija iz motornih vozila ure|uje se podzakonskim aktom. koja se koriste za motorna vozila i brodove. Dizel goriva. koji se usqed isparqivih organskih jediwewa klasifikuju kao kancerogeni. ukqu~uju}i i emisije iz prirodnih izvora na podru~ju Republike Srpske za pretpro{lu godinu.00% mase. 1. propisuje Vlada Republike Srpske. ugqenmonoksid. Isparqiva organska jediwewa ^lan 35. kao i postupak za rukovawe proizvodima koji sadr`e ili su napravqeni od supstanci koje o{te}uju ozonski omota~. goriva koja }e biti prera|ena u rafinerijskoj industriji. Mjerewe kvaliteta vazduha ^lan 39. kao i na~in upravqawa podacima upisanim u registar (davawe informacija.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Motorna vozila Subota. godine.ZA[TITA VAZDUHA Vrijednosti kvaliteta vazduha ^lan 38. Redovno testirawe nepropusnosti kamiona cisterni i periodi~nu kontrolu ispravnosti ventila za vakuum/pritisak na svim pokretnim kontejnerima. Za{tita ozonskog omota~a ^lan 36.10 % wihove mase. postrojewa. Na osnovu podataka registra emisija u vazduh. ciqane vrijednosti i pragovi uzbune za zaga|uju}e materije koje se ispu{taju u vazduh propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u skladu sa ovim zakonom. Supstance i preparati. Skup{tina op{tine. mjerewa i patente. Goriva za motorna vozila moraju odgovarati standardima kvaliteta koje utvr|uje organizacija nadle`na za standardizaciju. Te{ka uqa kod kojih sadr`aj sumpora prelazi 1. . i ~lanom 14. 2. U registar emisija u vazduh obavezno se unose slijede}e zaga|uju}e materije: sumpordioksid. IV . ugqendioksid. . Propisom iz stava 1. Ograni~ewa iz st. . metodologiju i na~in vo|ewa podataka u registru. zavisno od specifi~nosti podru~ja. . ukoliko je sadr`aj sumpora ve}i od 0. januara 2015.1. nitrooksidi. vr{i se tako da se: . ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine objavquje u januaru svake godine izvje{taj o emisijama zaga|uju}ih materija u vazduh. vodi se i registar emisija u vazduh u koji se upisuju podaci o izvorima emisija u vazduh.prihvate i zadr`e povratna isparewa iz prostora za skladi{tewe na benzinskoj stanici ili glavnom skladi{tu. na~in i rokove wihovog prikupqawa. ukoliko je sadr`aj sumpora ve}i od 0. koje prekora~uje propisane grani~ne vrijednosti emisija. u najve}oj mogu}oj mjeri i najkra}em roku. ovog ~lana ne primjewuju se na: 1. mo`e odrediti grani~ne vrijednosti kvaliteta vazduha za svoje podru~je. koji se uspostavqa na osnovu Zakona o za{titi `ivotne sredine. nemetanski ugqenvodonici. mogu da rade samo na osnovu dozvola izdatih u skladu sa ~lanom 13. Uslovi i postupak postepenog iskqu~ivawa iz upotrebe supstanci koje o{te}uju ozonski omota~ i wihove zamjene alternativnim supstancama koje imaju zna~ajno mawi {tetni uticaj na `ivotnu sredinu. do 3. goriva koja su namijewena za preradu prije finalnog sagorijevawa. amonijak. ^lan 31. Nadle`ni organ ne mo`e odobriti obavqawe djelatnosti koja bi prouzrokovala prekora~ewe grani~nih vrijednosti u podru~ju gdje grani~ne vrijednosti nisu prekora~ene. odnosno grada. nitrozooksidi. moraju biti zamijeweni mawe {tetnim supstancama i preparatima. vr{i u instituciji koju ovlasti Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine. ne mogu se koristiti kao goriva za pogone sa sagorijevawem od 1. benzen i PM 10. Sadr`aj sumpora u gorivu ^lan 32. koje su ni`e od vrijednosti utvr|enih u propisu iz stava 1. ne mogu biti kori{}ena kao goriva od: . ovog zakona. kojim se ure|uje redovni godi{wi tehni~ki pregled motornih vozila. dostavqawa i upisivawa u registar. vozila i brodova koji se koriste za skladi{tewe.

koje je prouzrokovano drumskim saobra}ajem.). Mjere za ugro`ena podru~ja ^lan 40. ovog ~lana vodi bazu podataka o mjerewu kvaliteta vazduha i priprema godi{wi izvje{taj o stawu kvaliteta vazduha i dostavqa ga Ministarstvu nadle`nom za za{titu `ivotne sredine i Ministarstvu nadle`nom za za{titu zdravqa. .ne obavijesti nadle`ni organ o prekora~ewu grani~nih vrijednosti emisija (~lan 24. Planovima iz stava 1. {tampe. . Informacije i izvje{taje institucija i organa nadle`nih za procjenu kvaliteta vazduha iz ~lana 39. moraju se utvrditi u izvje{taju. uspostavqa i vr{i monitoring kvaliteta vazduha u skladu sa uslovima utvr|enim propisom iz ~lana 26. Nov~anom kaznom u iznosu od 1. displeja ili putem kompjuterskih mre`a. kao {to je detaqan opis onih faktora koji su prouzrokovali prekora~ewe (prenos. Informacije koje se dostavqaju javnosti i organizacijama. detaqan opis mogu}ih mjerewa za poboq{awe kvaliteta vazduha.). U slu~aju da pitawe zaga|ewa vazduha. kao {to je lista osnovnih izvora emisije odgovornih za zaga|ivawe (mapa).procjenu zaga|enog podru~ja (km2) i broja stanovnika izlo`enog zaga|ivawu.000 KM kazni}e se za prekr{aj pravno lice koje: . Planovima se mo`e. Stru~na institucija iz stava 2. ovog zakona.KAZNENE ODREDBE Prekr{aji ^lan 45. televizije. na na~in propisan Zakonom o za{titi `ivotne sredine. . .Subota. bez pribavqene ekolo{ke dozvole (~lan 20. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine dostavqa me|uentitetskom organu nadle`nom za za{titu `ivotne sredine Informisawe javnosti ^lan 43. ukoliko doprinose poboq{awu kvaliteta vazduha.op{te informacije o vrsti podru~ja (grad. industrijska ili ruralna oblast). .vr{i namjerne zna~ajne promene u projektu ili radu izvora emisije. . obustavqawa aktivnosti. . .detaqan opis mjera ili projekata koje treba usvojiti radi smawewa zaga|ivawa nakon stupawa na snagu ovog zakona. Plan iz stava 1. Op{tina. V .ponovo otpo~ne sa radom u postoje}em objektu ili promjeni namjenu bez pribavqene ekolo{ke dozvole (~lan 16. gradovi) i stanica za mjerewe. U slu~aju da su prekora~eni utvr|eni pragovi uzbune.ne podnese godi{wi izvje{taj (~lan 22. . Stawe izuzetnog zaga|ivawa ^lan 41. 24.procjenu planiranog poboq{awa kvaliteta vazduha i o~ekivanog vremena koje je potrebno da bi se postigli ovi ciqevi. odnosno grad donosi plan kada postoji rizik prekora~ewa praga upozorewa. utvr|uju}i mjere smawewa rizika od prekora~ewa i ograni~ewa trajawa pojava izuzetnog zaga|ivawa (smog). informacije i sl. Nadzor nad sprovo|ewem odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu wega vr{i Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine. Op{tina. Informisawe se vr{i putem radija. televizije. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 .lokaciju podru~ja pretjerane zaga|enosti (regioni. U postupku dono{ewa.potrebne klimatske podatke. ovog zakona obezbje|uje da se a`urirane informacije o koncentracijama zaga|uju}ih materija u vazduhu redovno dostavqaju javnosti i odgovaraju}im organizacijama. Stru~na institucija iz ~lana 39. predvidjeti obustava aktivnosti izvora emisije ukqu~uju}i motorni saobra}aj koji doprinose prekora~ewu pragova upozorewa. Nov~anom kaznom u iznosu od 1. Ministarsvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine preduzima mjere koje su neophodne za postizawe ciqne vrijednosti koncentracije ozona u vazduhu. {tampe ili na drugi uobi~ajen na~in). VI . stav 1.) koje iziskuje planirano poboq{awe kvaliteta vazduha. ovog ~lana sadr`e podatke o prekora~ewu koncentracija utvr|enih grani~nih vrijednosti i pragova uzbune u periodu za koji se informacija daje. Prekora~ewe grani~nih vrijednosti.analizu situacije. . informacije o zaga|ivawu koje dolazi iz drugih podru~ja.zapo~ne sa radom bez pribavqene ekolo{ke dozvole (~lan 14. pragova upozorewa. odnosno grad donosi akcioni plan za{tite kvaliteta vazduha za podru~ja u kojima su prekora~ene grani~ne vrijednosti kvaliteta vazduha za jednu ili vi{e zaga|uju}ih materija. osobqe.).porijeklo zaga|ivawa.relevantne topografske podatke. Informacije iz stava 1. ovog ~lana mogu se predvidjeti mjere kontrole. . Plan pored ostalog sadr`i: . ciqanih vrijednosti i dugoro~nih ciqeva za za{titu vazduha. Nadle`ni organ du`an je informisati javnost (na primjer putem radija.000 KM kazni}e se za prekr{aj pravno i fizi~ko lice koje: . moraju biti jasne.neophodne buxetske zahtjeve (sredstva.). televizija ili {tampe) o prekora~ewu pragova za ozon. ovog zakona. pored mjera kontrole. ne mo`e biti rije{eno na drugi na~in. prijedlog plana mora biti dostupan javnosti radi davawa primjedbi. putem radija.). te o sredwoj vrijednosti emisija kao i procjenu u vezi sa grani~nim vrijednostima i pragovima uzbune i wihovom uticaju na qudsko zdravqe i `ivotnu sredinu. tehnike koje se koriste za procjenu. ovog ~lana mora biti dostavqen Ministarstvu nadle`nom za za{titu `ivotne sredine i ostalim ministarstvima u ~ijoj je nadle`nosti sprovo|ewe mjera iz plana. Razmjena informacija ^lan 42. .500 do 15.informacije o vrsti ciqeva koji zahtjevaju za{titu u datom podru~ju.prirodu i procjenu zaga|ivawa.500 do 15.Strana 25 Stru~na institucija koju ovlasti Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine zajedno sa Ministarstvom nedle`nim za za{titu zdravqa. . ukupna koli~ina emisija iz ovih izvora (tona godi{we). avgust 2002. kao {to su koncentracije uo~ene u prethodnim godinama. razumqive i dostupne.NADZOR ^lan 44. ukqu~uju}i motorni saobra}aj. ukqu~uju}i prekograni~ni prenos. . oblik). radi objavqivawa. . nadle`ni lokalni organi preduzimaju neophodne mjere kako bi javnost bila obavje{tena (npr. mo`e se zabraniti kori{}ewe odre|enih drumova za odre|ene vrste vozila.

najboqih raspolo`ivih vrijednosti tehnologija i drugo vr{i}e se najmawe svakih pet godina. jula 2002. na Ustav Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. ^lan 48. metoda mjerewa. stav 2. ^lan 49. Postoje}i objekti. Za{tita voda obuhvata o~uvawe i regulisawe potrebnih koli~ina voda. VII . odr`avawe obale i vodnog zemqi{ta i dono{ewe odluka o postizawu racionalno-odr`ivog kori{}ewa. nerazumnog kori{}ewa i zaga|ivawa. Za{tita voda od optere}ewa. ukqu~uju}i i obale i vodno zemqi{te u za{ti}enim i ugro`enim podru~jima planira se i sprovodi tako da se obezbijedi o~uvawe prirodnih procesa. a zaga|iva~ nadokna|uje {tetu prouzrokovanu vodama. stav 5. i ~lana 38. ~lana 21. ZAKON O ZA[TITI VODA I .OP[TE ODREDBE ^lan 1. Nadle`nosti u za{titi voda ^lan 4. stav 2. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. stav 1. ~lana 35. ~lana 34. stav 2. o~uvawa prirodnih procesa i prirodne ravnote`e voda. stav 2. organi i organizacije rije~nog sliva. godine Bawa Luka Predsjednik Republike. Propise iz ~lana 17. Na~ela za{tite voda ^lan 3.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. .spre~avawu prekomjernog optere}ivawa voda i unapre|ivawe odr`ivog kori{}ewa voda. . gra|evinarstvo i ekologiju (u daqem tekstu: Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine) i drugi republi~ki organi i organizacije. du`ni su da u roku od osam godina od dana stupawa na snagu ovog zakona usklade svoje aktivnosti sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu zakona. te obezbje|ivawe potrebnih koli~ina voda za razne namjene. Za pojedina pitawa za{tite voda nadle`ni su: Ministarstvo za urbanizam. Broj: 01-622/02 25. organizacije i institucije. . Propise iz ~lana 12. . sprovo|ewem politike da korisnik pla}a realnu nadoknadu za kori{}ewe voda. Ciqevi za{tite voda ^lan 2. za{tita voda zasniva se na: . Polaze}i od osnovnih na~ela za{tite `ivotne sredine. stav 1. koje se zasniva na obezbje|ivawu funkcionisawa prirodnih procesa i odr`avawu prirodne ravnote`e vodnih ekosistema i na dugoro~noj za{titi i racionalnom kori{}ewu raspolo`ivih vodnih resursa.r. ovog zakona i najkasnije od jedne godine od dana stupawa na snagu ovog zakona.u primjenama najboqih raspolo`ivih tehnologija i novih nau~nih saznawa u ekologiji. stav 4. s. Planovi se dostavqaju nadle`nim organima radi odobravawa i javnosti na na~ine definisane u ~lanu 40. s.odr`ivom kori{}ewu voda. lokalni i drugi organi.PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 46. Broj: 01-020-571/02 29.500 KM. sa tehni~kim razvojem. propisivawe grani~nih vrijednosti. Za prekr{aj iz st. 699 Na osnovu Amandmana XL ta~ke 2. ovog ~lana kazni}e se i odgovorno lice u pravnom licu i fizi~ko lice. . ovog zakona donije}e ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u roku od jedne godine od dana stupawa na snagu ovog zakona. ~lana 27. za koje je postupak izdavawa dozvola pokrenut nakon stupawa na snagu ovog zakona. 1. stav 1. stav 1. ~lana 32.ekonomskom pristupu vodama. godine Bawa Luka Predsjednik Narodne skup{tine. godine. d o n o s i m UKAZ O PROGLA[EWU ZAKONA O ZA[TITI VODA Progla{avam Zakon o za{titi voda koji je Narodna skup{tina Republike Srpske usvojila na sjednici odr`anoj 25. na na~in utvr|en ovim zakonom. 24. stav 3. ovog zakona donosi Vlada Republike Srpske u roku od godinu dana od dana stupawa na snagu ovog zakona. . biqnih i `ivotiwskih vrsta i wihovih stani{ta koja zavise o vodama (u daqem tekstu: vodni ekosistemi). prirodne ravnote`e vodnih ekosistema. Dr Dragan Kalini}. dobrog stawa. broj 28/94). svaki u okviru svojih nadle`nosti. Sa organima i organizacijama nadle`nim za za{titu voda sara|uju udru`ewa i druge grupe gra|ana. koji su u vrijeme stupawa na snagu ovog zakona ve} pu{teni u pogon i koji su dobili potrebne dozvole ili pokrenuli postupak izdavawa dozvola. stambeno-komunalne djelatnosti. uzimaju}i u obzir dinamiku voda i prirodnih procesa i sklad i me|uzavisnost vodnih ekosistema u okvirima rije~nog sliva. avgust 2002. ^lan 47. Postoje}i objekti su du`ni pripremiti planove implementacije o postepenom poboq{awu karakteristika svojih emisija kako bi se ispunili uslovi iz ovog zakona.principu predostro`nosti prema kojem gdje postoje prijetwe od ozbiqnih i nepopravqivih o{te}ewa. nov~anom kaznom od 100 do 1. Uskla|ivawe propisa donesenih na osnovu ovog zakona. i 36. ~lana 30. ~lana 29. Narodna skup{tina Republike Srpske }e donijeti u roku od jedne godine od dana stupawa na snagu ovog zakona. Za{titom voda obezbje|uje se odr`ivo kori{}ewe voda radi o~uvawa i poboq{awa wihovog kvaliteta. ovog zakona. Odredbe ovog zakona primjewuju se na nove objekte. jula 2002.integritetu rije~nih slivova. nedostatak potpune nau~ne sigurnosti se ne}e koristiti kao razlog za odlagawe mjera za spre~avawe degradacije `ivotne sredine.Strana 26 . Planirawe i sprovo|ewe za{tite voda ^lan 5. Ovim zakonom ure|uje se za{tita voda od zaga|ivawa i neracionalnog i nerazumnog kori{}ewa. iz ~lana 8. i 2. Mirko [arovi}. ~lana 37. stav 1. utvr|eni ovim zakonom.r. jula 2002. Strategiju za za{titu vazduha.

vodnih izvora ili slivova.rije~ni sliv ozna~ava podru~je zemqi{ta sa koga sve povr{inske vode oti~u pojedina~nim tokovima malih vodotoka.mineralna voda ozna~ava podzemne vode koje ispuwavaju propisane kriterijume za pi}e i koje se crpe iz bunara. . ribwake.ekolo{ko stawe povr{inske vode je definisano kvalitetom vodnog ekosistema s obzirom na wegovu strukturu i funkcionisawe. . . fizi~ko-hemijskih i mikrobiolo{kih svojstava vode. v) vodni resursi kao prirodni izvori podzemnih voda.voda za pi}e ozna~ava vodu koja ispuwava propisane standarde kvaliteta i koja se mo`e koristiti za pi}e i proizvodwu i pripremu hrane.podzemne vode obuhvataju: a) podzemne vode koje slobodno teku u podru~jima sa poroznim stijenama. .podsliv ozna~ava podru~je zemqi{ta sa koga sve povr{inske vode oti~u pojedina~nim tokovima malih vodotoka.ispitivawe podzemnih voda ozna~ava odre|ivawe geolo{ke strukture hidrolo{kih osobina prisutnih stijena i hidrodinami~nih parametara vodnih tokova.podru~je rije~nog sliva ozna~ava podru~je kopna koje se sastoji od jednog ili vi{e susjednih rije~nih slivova zajedno sa wihovim podzemnim i obalnim vodama. li{}e. . i koje mo`e biti {tetno po qudsko zdravqe ili kvalitet vodnih ili zemnih ekosistema koji direktno zavise od vodnih ekosistema.DEFINICIJE ^lan 7. . . . posebno jediwewima azota i fosfora koje posebno ubrzavaju rast algi i vi{ih oblika vodenih biqaka i na taj na~in prouzrokuju ne`eqeni poreme}aj ravnote`e organizama koji su prisutni u vodi i poreme}aj kvaliteta vode. koje je rezultat qudskih aktivnosti. geo-morfolo{ke i biolo{ke uslove koji defini{u vodne ekosisteme i koji dopiru do obale.povr{inske vode ozna~avaju unutra{we vode.vode ozna~avaju sve prirodne i vje{ta~ke povr{inske i podzemne vode. . grane.zaga|uju}a materija ozna~ava bilo koju supstancu koja vjerovatno mo`e da prouzrokuje zaga|ivawe. za podru~je svakog rije~nog sliva ili dijela me|unarodnog rije~nog sliva na teritoriji Republike Srpske. . rijeka i/ili jezera u odre|enu ta~ku vodnog puta (normalno jezero ili ostrvo rijeke). . SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . u skladu sa ovim zakonom. .standard kvaliteta `ivotne sredine je koncentracija odre|ene zaga|uju}e materije ili grupe zaga|uju}ih materija u vodi. primjena mjerewa i uzimawe uzoraka vode za analizu hemijskih. Zemqi{te povremenih jezera ne ozna~ava vodno zemqi{te.Subota. Svaki pojedinac je obavezan da za{titi kvalitet i koli~inu voda koriste}i ih tako da u najmawoj meri uti~e na ravnote`u vodnih ekosistema. .me|udr`avne vode ozna~avaju povr{inske ili podzemne vode koje teku du` grani~ne linije izme|u dvije ili vi{e dr`ava ili koje teku preko grani~ne linije. odre|ene da bi se sprije~ile i gdje to nije prakti~no mogu}e smawile emisije i uticaj na `ivotnu sredinu u cjelini. Naknade za vode za svako optere}ewe. avgust 2002. posebno one navedene u Aneksu VIII Direktive 2000/60/EZ. . kori{}ewe i zaga|ivawe vode izuzev kori{}ewa vode za op{tu upotrebu regulisa}e se Zakonom o fondu za za{titu `ivotne sredine. . pojili{ta i ostale vodne bazene koji imaju stalno ili periodi~no uticawe ili isticawe teku}ih ili podzemnih voda.pravo na vodu ozna~ava pravo na posebnu upotrebu ili kori{}ewe vode.vodno zemqi{te ozna~ava zemqi{te stalno ili periodi~no prekriveno unutra{wim vodama. i ostale supstance i grupe supstanci koje prouzrokuju isti nivo zabrinutosti.kvantitativno stawe je izraz stepena do koga je podzemna voda pod uticajem direktnih ili indirektnih eksploatacija. hemijskih i biolo{kih karakteristika koje se odnose na povr{inske i podzemne vode u odre|enom podru~ju u toku odre|enog vremenskog perioda.zaga|ivawe je direktno ili indirektno uvo|ewe supstanci ili toplote u vazduh.opasne supstance ozna~avaju supstance ili grupe supstanci koje su toksi~ne. rukavca ili delte.voda za kupawe ozna~ava vodu u kojoj je dozvoqeno kupawe na osnovu pravnog akta nadle`nog organa ili vodu u kojoj kupawe nije zabraweno i u kojoj se obi~no kupa veliki broj qudi. g) mineralne. Staja}e vode tako|e ozna~avaju i vodne bazene koji se formiraju kao rezultat postavqawa brana na teku}e vode ili drugog kori{}ewa prostora. sedimentu ili bioti koja ne .Strana 27 za{ti}enih prirodnih dobara i podru~ja kao i o~uvawe pejza`nih karakteristika voda u skladu sa ovim zakonom.optere}ewe voda ozna~ava emitovawe supstanci ili energije u vodu. 24. . termalne i termo-mineralne vode: .staja}e vode ozna~avaju prirodna jezera ukqu~uju}i jezera koja se povremeno javqaju.direktno ispu{tawe u podzemne vode ozna~ava ispu{tawe zaga|uju}ih materija u podzemnu vodu bez prethodne perkolacije kroz tlo ili podtlo.plutaju}i materijal ozna~ava organske i druge plutaju}e materijale (balvane. . .ispirawe se odnosi na ~vrste mineralne ~estice koje su isprane od strane povr{inskih voda i koje se prenose du` korita vodnih tokova ili koje flotizuju vodenom strujom. koje rezultira o{te}ewima materijalne svojine ili koje naru{ava ili uti~e na u`ivawe ili druge vrste zakonske upotrebe `ivotne sredine. U smislu ovog zakona slijede}i izrazi imaju zna~ewe: . vodu ili zemqi{te. . . . b) podzemne vode koje se nalaze u aluvijalnim i terasnim sedimentima u priobaqu toka povr{inskih voda. II . . izuzev podzemnih voda.op{ta upotreba vode ozna~ava upotrebu na koju se ne primjewuju specifi~ne zabrane uvedene ovim zakonom (na primjer kupawe i navodwavawe vrtova). otpad i sli~no). .eutrofsko podru~je ozna~ava podru~je u kojem je mogu}e odrediti ili o~ekivati saturaciju voda hranqivim materijama. rijeka i/ili jezera u more preko jednog rije~nog u{}a.vodni re`im ozna~ava skup prirodnih ili vje{ta~kih hidrolo{kih. koje prema tome predstavqaju posebne hidrolo{ke. Vodno zemqi{te tako|e ozna~ava i napu{tena rije~na korita i {qunkovita podru~ja koja voda povremeno plavi. .najboqe raspolo`ive tehnike ozna~avaju najefikasniju i najnapredniju fazu u razvoju djelatnosti i metoda rada koje su naznaka prakti~ne pogodnosti odre|enih tehnika za obezbje|ivawe osnove za grani~ne vrijednosti emisije. . Aktivnosti koje imaju negativan uticaj na stawe povr{inskih i podzemnih voda propisuje Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine u skladu sa Aneksom II Okvirne direktive o vodama 2000/60/EZ. . Naknade za optere}ewe voda ^lan 6. postojane i podlo`ne bioakumulaciji.

.na~in primjene me|unarodnih obaveza dr`ave vezanih za oblast za{tite voda na teritoriji Republike Srpske.unutra{we vode ozna~avaju teku}e i staja}e vode na povr{ini zemqi{ta i sve podzemne vode na strani okrenutoj kopnu. ^lan 13. Republi~ku strategiju za{tite voda donosi Narodna skup{tina Republike Srpske na prijedlog Vlade Republike Srpske. potoci i rijeke sa stalnim ili periodi~nim tokom i vodotokovi koji se formiraju kao rezultat transfera nekog prirodnog vodotoka ili wegovog geografskog polo`aja. rije~nih podslivova i dijelova rije~nih podslivova. Rije~ni podslivovi mogu imati svoje posebne dijelove (dijelovi rije~nih podslivova). Republi~ka strategija za{tite voda ^lan 12. za period od najmawe deset godina. Sva ostala pitawa od zna~aja za nadle`nu organizaciju rije~nog sliva (naziv. kojim se ure|uje upravqawe vodama na teritoriji Republike Srpske. odre|ivawe prioriteta za postizawe ciqeva za{tite voda. bi trebalo da bude prekora~ena kako bi se za{titilo zdravqe qudi i `ivotna sredina. Bosne i Vrbasa. prora~un sredstava koja su potrebna za primjenu Strategije. Vrste planskih akata ^lan 11. ovog ~lana mo`e biti dio Strategije za{tite `ivotne sredine BiH.PLANIRAWE ZA[TITE VODA Teritorijalna osnova za{tite voda ^lan 8. .administrativne. biodiverziteta i pejza`nih karakteristika. karakteristike rije~nih slivova na teritoriji Republike Srpske. Na teritoriji Republike Srpske utvr|uju se rije~ni slivovi Save i Trebi{wice.o~uvawe i regulaciju koli~ine voda radi o~uvawa ili uspostavqawa prirodne ravnote`e. Podru~ja rije~nih slivova i rije~nih podslivova kao i dijelova rije~nih podslivova zajedno sa podzemnim vodama koje im pripadaju odre|uje Vlada Republike Srpske na prijedlog ministra nadle`nog za za{titu `ivotne sredine. kao teritorijalna osnova planirawa i ostvarivawa za{tite voda na teritoriji Republike Srpske. koje obavqa nadle`na organizacija rije~nog sliva i na~in obavqawa tih poslova. koji se dijele na rije~ne podslivove Une.ekonomski prora~un za{tite voda. poslovi upravqawa vodama i drugo) utvr|uju se posebnim zakonom. 24. Strategija iz stava 1.opis mre`e monitoringa stawa povr{inskih i podzemnih voda i za{ti}enih i ugro`enih podru~ja. avgust 2002. Radi obezbje|ivawa integralne i dosqedne za{tite voda. Sane.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. .teku}e vode ozna~avaju prirodne vodotokove kao {to su bujice.termo-mineralna voda je termalna voda sa karakteristikama mineralne vode. . Za{tita voda na podru~ju rije~nog sliva. . Republi~ka strategija za{tite voda sadr`i naro~ito: 1.uticaje i optere}ewa povr{inskih i podzemnih voda koji su rezultat qudskih aktivnosti.na~ela uspostavqawa mehanizama koordinacije za rije~ne slivove i podslivove sa drugim dr`avama.mehanizme koordinacije za rije~ne slivove i rije~ne podslivove sa Federacijom Bosne i Hercegovine (Federacija).odre|ivawe osjetqivih i neosjetqivih podru~ja. U Republici Srpskoj donosi se Republi~ka strategija za{tite voda i planovi za{tite rije~nih slivova. ovog ~lana. ukqu~uju}i i procjenu i analizu sprovedenih mjerewa. . vodnih ekosistema. ure|uju se ovim zakonom. Rije~ni slivovi i podslivovi ^lan 9. opis stawa rije~nog sliva.{tetni uticaji vode ozna~avaju one uticaje vode koji predstavqaju prijetwu po `ivote qudi ili wihovu imovinu kao i na `ivotnu sredinu i qudsko zdravqe. . podslivovi i dijelovi podslivova.o~uvawe i regulaciju koli~ine voda radi obezbje|ivawa zaliha vode za pi}e i ostalih oblika upotrebe voda. Republi~kom strategijom za{tite voda utvr|uje se politika za{tite voda. 3. . ukqu~uju}i i grani~ne vode. . 2. jedinstvenost i koherentnost vodnog re`ima Republike Srpske.upotreba ili kori{}ewe vode ozna~ava aktivnost koja izaziva promjene vode. uzimaju}i u obzir hidrografske karakteristike.Strana 28 . koji sadr`i: .za{titu voda od optere}ewa i poboq{avawe wihovog kvaliteta. osnivawe. ovim zakonom utvr|uju se rije~ni slivovi. vodnih izvora ili slivova koje ispuwavaju propisane kriterijume i imaju temperaturu ve}u od sredwe godi{we temperature podru~ja. . Plan za{tite podru~ja rije~nog sliva sadr`i : 1. rawivih zona i za{ti}enih podru~ja prema ovom zakonu i za{ti}enih podru~ja prema propisima koji se odnose na o~uvawe prirode za koje su zna~ajni vodni re`im i kvalitet vode. 4. . demografske i socijalnoekonomske karakteristike. Plan za{tite podru~ja rije~nog sliva ^lan 14. . u dijelu koji se nalazi na teritoriji Republike Srpske u nadle`nosti je organizacije rije~nog sliva. .karakteristike povr{inskih i podzemnih voda koje mu pripadaju.odre|ivawe postoje}ih planova koji se odnose na konkretno podru~je.hemijsko stawe vode je definisano koncentracijom supstanci i drugih vodnih fenomena. sjedi{te. Poslovi upravqawa za{titom voda. . III . kori{}ewe vode kao prirodnog resursa ili emitovawe supstanci ili energije u vodu. ciqeve i smjernice za: . Nadle`na organizacija rije~nog sliva ^lan 10. . . mogu se donositi pomo}ni planovi koji se odnose na pojedina~na pitawa za{tite voda (pomo}ni planovi). Drine. osnovne linije od koje se mjeri {irina teritorijalnih voda. . . Pored planova iz stava 1.termalna voda ozna~ava podzemne vode iz bunara. Nadle`na organizacija rije~nog sliva osniva se posebnim zakonom kojim se ure|uje upravqawe vodama na teritoriji Republike Srpske. .

ovog ~lana shodno se primjewuju na odre|ivawe sadr`aja planova za rije~ne podslivove i dijelove rije~nih podslivova. mijewa ili dopuwuje po postupku po kojem je donesen. ukqu~uju}i i razvoj finansijske osnove za postizawe ciqeva iz ta~ke 3.Strana 29 . ciqeve za{tite voda u pojedina~nim podru~jima rije~nih slivova. Odredbe stava 1. ekonomski prora~un za{tite voda. javne slu`be.. ispuwava raznolike potrebe potro{a~a i spre~ava negativan uticaj na kvalitet zavisnih vodnih ekosistema povr{inskih voda. zakona. 24. Prije po~etka pripreme pojedinih planova. ovog ~lana mogu predlaga~u plana podnijeti pisane primjedbe na nacrt plana u roku od {est mjeseci nakon wegovog objavqivawa. Predlaga~i planova obavje{tavaju javnost o po~etku pripreme pojedinih planova najmawe tri godine prije po~etka perioda na koji se plan odnosi i obezbje|uju u~e{}e javnosti u pripremi i usvajawu relevantnog plana. Ovi ~isti/prvobitni uslovi se utvr|uju i klasifikuju na osnovu abioti~kih kriterijuma kao {to su visina. Planovima za{tite rije~nih slivova obezbje|uje se postizawe ciqeva za{tite kvaliteta voda predvi|enih ovim ~lanom u vremenskom periodu za koji je donesen plan za{tite rije~nog sliva. odre|ivawe ograni~ewa i uslova za upotrebu vode. Predlaga~ mora objaviti nacrt plana najmawe godinu dana prije po~etka perioda na koji se plan odnosi. vode namijewene za vodosnabdjevawe i za mineralne. ^lan 15. [emu klasifikacije voda. termalne i termomineralne vode odre|uje Vlada Republike Srpske.spisak institucija koje su nadle`ne za pojedina~na pitawa vezana za upravqawe vodama i za{titi voda. Ciqevi za{tite kvaliteta ^lan 20. ovog ~lana moraju biti u skladu sa Republi~kom strategijom i sa planom za{tite rije~nog sliva. nosioce prava na vodu i ostala lica. Pomo}ni planovi ^lan 17. vlasnici obale ili vodnog zemqi{ta ili koji u tom podru~ju imaju prebivali{te ili sjedi{te i upoznaje ih sa prijedlogom sadr`aja i rasporedom izrade i usvajawa plana. ^lan 21. regulisawa uslova drena`e ili upotrebe vode. ovog ~lana. 6. [ema klasifikacije i kategorizacija voda iz prethodnih stavova ovog ~lana obavezan je elemenat planova za{tite voda. 2. Dobro hemijsko stawe/karakteristike postoje ukoliko hemijske supstance koje se nalaze u vodi. sedimentima i bioti ne uti~u na qudsko zdravqe. posebne zabrane i ograni~ewa u za{ti}enim podru~jima. Lica iz stava 2. predlaga~ poziva na saradwu nadle`ne republi~ke i lokalne organe. Planovi iz stava 1. raznolike zahtjeve potro{a~a i posebno na dobro ekolo{ko stawe/karakteristike utvr|ene prethodnim stavom ovog ~lana. mogu se donositi pomo}ni planovi za{tite voda. Nadle`na organizacija rije~nog sliva vr{i kategorizaciju svojih podru~ja u skladu sa propisanom {emom klasifikacije. u podru~ju koje je obuhva}eno planom. Za{tita voda i vodnih ekosistema ukqu~uje klasifikaciju povr{inskih i podzemnih voda. Plan za{tite rije~nog sliva mora biti u skladu sa Republi~kom strategijom za{tite voda. Planovi se objavquju u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. . O po~etku pripreme pojedinog plana i wegovom usvajawu {ira javnost se obavje{tava putem medija. u skladu sa utvr|enim grani~nim vrijednostima. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . Grani~ne vrijednosti i klasifikacija ^lan 23. ovog ~lana donose op{tinske. Detaqniji sadr`aj planova iz prethodnih stavova ovog ~lana propisuje Vlada Republike Srpske. Predlaga~i akata prostornog planirawa moraju u toku pripreme ovih akata kao jednu od obaveznih polaznih osnova uzeti u obzir ograni~ewa i uslove iz planova za{tite voda. ovog ~lana ponovno se razmatra svakih {est godina i ukoliko je potrebno. IV . zabrane i ograni~ewa koja se odnose na optere}ewa voda. Pomo}ne planove iz stava 1. opis djelatnosti i zakqu~ci vezani za u~e{}e javnosti u pripremi plana. Polazna osnova planirawa prostora ^lan 18. Dobro kvantitativno stawe/karakteristike ozna~ava stalan nivo podzemnih voda u du`em vremenskom periodu kojim se spre~ava {tetan uticaj na povezane povr{inske vode i kopnene ekosisteme. ukqu~uju}i monitoring u lokalnim zajednicama. Za pojedina pitawa za{tite voda. koji se odnose na izabrane referentne lokacije. Plan za{tite podru~ja rije~nog sliva donosi Vlada Republike Srpske na prijedlog nadle`ne organizacije podru~ja rije~nog sliva. avgust 2002. fizi~ko-hemijske i biolo{ke parametre za vode za kupawe. u skladu sa odredbama ~lana 15. odnosno gradske skup{tine. Dobro ekolo{ko stawe postoji ukoliko uslovi na odre|enoj lokaciji samo neznatno odstupaju od ~istih/prvobitnih stawa koje odgovara odre|enom tipu vode. 4. program mjera. Plan iz stava 1. 3. kao i za dijelove rije~nih podslivova. propisuje ministar nadle`an za poslove za{tite `ivotne sredine. koja su. Ciq za{tite kvaliteta voda je obezbje|ivawe dobrog stawa voda i `ivotne sredine. nevladine i druge organizacije. Dobro stawe/karakteristike podzemnih voda ozna~ava dobro kvantitativno i hemijsko stawe/karakteristike. Izmjene i dopune plana vr{e se na na~in i po postupku wegovog usvajawa.ZA[TITA VODA I VODNIH EKO-SISTEMA ^lan 19. Grani~ne vrijednosti za hemijske. radi za{tite qudskog zdravqa i interesa potro{a~a. ovog stava. predlaga~ obezbje|uje i saradwu javnosti u toku pripreme plana i mora upoznati javnost sa izvje{tajem o napredovawu na pripremi plana najmawe dvije godine prije po~etka perioda na koji se plan odnosi. ispu{tawe. re`im protoka i sl.Subota. Dobro hemijsko stawe/karakteristike ozna~avaju hemijski kvalitet vode koji nije {tetan za zdravqe qudi. a na wihovo tra`ewe predlaga~ im mora obezbijediti pristup dokumentima na osnovu kojih je plan izra|en. Dobro stawe povr{inskih voda ozna~ava dobro ekolo{ko i hemijsko stawe. ^lan 22. ^lan 16. 5. regulisawe uslova drena`a i upotrebe vode. kontrolu i prikupqawe podataka za za{titu voda i druge mjere utvr|ene ovim zakonom. U skladu sa stavom 2.

mogu da ugroze `ivot ili zdravqe qudi i vodne ekosisteme. nadle`na organizacija rije~nog sliva mora u~initi sve u svojoj mo}i kako bi se {tetne posqedice na `ivotnu sredinu svele na najmawu mogu}u mjeru. polagawe i odlagawe u vode supstanci ili objekata. ovog ~lana. Zabrawuje se na vodnom i obalnom zemqi{tu deponovawe i pretovar opasnih materija. urediti ili zabraniti upotrebu vje{ta~kih |ubriva. da ote`aju tok voda ili da ugroze vodne objekte i ure|aje. `ivotiwa i imovine. ribwacima. avgust 2002. OP[TE MJERE ZA[TITE VODA Ispu{tawe otpadnih voda ^lan 24. Indirekno ispu{tawe otpadnih voda i emisija toplote u podzemne vode i apsorpcija toplote iz podzemih voda mo`e se vr{iti samo na na~in i pod uslovima odre|enim ovim zakonom. Za izgradwu postrojewa i ure|aja u skladu sa st 1. te~nom ili gasovitom stawu te odlagawe ili deponovawe ekstrahovanih ili otpadnih materija ili drugih sli~nih supstanci i odlagawe otpada. Zone u kojima su podzemne vode zaga|ene nitratima ili sredstvima za za{titu biqa ili u kojima postoji vjerovatno}a za pojavu zaga|ivawa ukoliko se ne preduzmu adekvatne mjere u osjetqivim zonama odre|uje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. bilo u ~vrstom. i tada se primjewuju odredbe o op{toj upotrebi voda. osim nezaga|ene vode za hla|ewe. fizi~kih. wihovoj za{titi od zaga|ewa i o~uvawu prirodne ravnote`e vodnih ekosistema. 24. i ispu{tawe u vodne bazene prilikom va|ewa ili kori{}ewa sirovih minerala i drugih sli~nih slu~ajeva upotrebe voda. Zabraweno je ispu{tawe. Zabraweno je kori{}ewe ili upotreba voda koja degradira hemijsko ili ekolo{ko stawe voda u prirodnim jezerima. Mjere koje se preduzimaju u slu~aju akcidenata propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. odmah nakon {to je obavije{teno. du`no je da odmah obavijesti nadle`nu organizaciju rije~nog sliva o doga|aju ili neposrednoj opasnosti. prirodnih gnojiva ili sredstava za za{titu biqa. Po uputstvima nadle`ne organizacije rije~nog sliva. Primjena dobre poqoprivredne prakse obavezna je u osjetqivim zonama. Akcidenti ^lan 30. \ubrewe ili kori{}ewe sredstava za za{titu biqa na obalnom zemqi{tu zabraweno je u {irini zemqi{ta od 10 metara od granice obale unutra{we vode. ovog ~lana. Nadle`na organizacija rije~nog sliva mo`e u ovim zonama ograni~iti. . Vlada Republike Srpske mo`e dozvoliti da se pojedine povr{inske/unutra{we vode i wihovi dijelovi koriste za prevoz tereta ili kori{}ewe plovnih objekata iz stava 1.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. Pravila dobre poqoprivredne prakse za smawewe zaga|ewa vode nitratima i sredstvima za za{titu biqa utvr|uje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. ribwake. Opasne supstance ^lan 29. osim u vanrednim slu~ajevima za{tite voda. obale ili vodnog zemqi{ta. sprovo|ewa policijskih zadataka i u slu~aju vojne odbrane. kao i u slu~aju neposredne opasnosti od navedenih aktivnosti. Lice koje prouzrokuje ili je svjedok ispu{tawa. pojili{ta ili prirodne vodne bazene sa stalnim ili periodi~nim ulijevawem ili izlijevawem kopnenih i podzemnih voda. Prevoz i pretovar opasnih materija na rijekama vr{i se u skladu sa posebnim propisima o prevozu opasne robe kojim se iskqu~uje mogu}nost nekontrolisanog ispu{tawa ili svodi na najmawu mogu}u mjeru.odr`avawe uslova za reprodukciju tih biqnih i `ivotiwskih vrsta. koji zbog svoje forme. ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine mo`e propisati posebne uslove. Prevoz tereta plovnim objektima koja kao pogonsko gorivo koriste naftu zabrawen je na unutra{wim vodama. Zabraweno je ispu{tawe otpadnih voda u prirodna jezera. ovog ~lana izuzetno je dozvoqena za potrebe luka i odbranu zemqe. Zabraweno je direktno ispu{tawe otpadnih voda u podzemne vode. Izgradwa postrojewa ili ure|aja iz stava 1. Optere}ivawe povr{inskih voda ^lan 31. Zabrawena je izgradwa na vodnom zemqi{tu: postrojewa ili ure|aja namijewenih proizvodnom procesu u koji su ukqu~ene opasne supstance. radi za{tite biqnih i `ivotiwskih vrsta i wihovih stani{ta. spa{avawa qudi. 1. ili na zemqi{te koje se nalazi u za{ti}enom podru~ju. ili na obali ili vodnom zemqi{tu. Tro{kove otklawawa posqedica zaga|ewa snosi subjekat koji je izazvao zaga|ewe (po~inilac) koji tako|e snosi i tro{kove sprovo|ewa mjera i aktivnosti iz stava 2.Strana 30 . i 2. postrojewa ili ure|aji za rukovawe opasnim supstancama ili za wihovo skladi{tewe i postrojewa ili ure|aji za odlagawe otpada. ovog ~lana na obalnom i vodnom zemqi{tu. pojili{tima i drugim prirodnim vodnim bazenima sa stalnim ili periodi~nim ulivawem i izlivawem povr{inskih i podzemnih voda. Kod bilo kog optere}ewa povr{inskih voda. U skladu sa propisima o za{titi od prirodnih i drugih katastrofa. Zabraweno je ispu{tawe otpadnih voda direktno iz plovnih objekata. Zabraweno je prawe vozila i drugih ma{ina i ure|aja u povr{inskim vodama. Plovidba i zaga|ewe voda ^lan 26. Ispu{tawe otpadnih voda i emisija toplote u povr{inske vode i apsorpcija toplote sa povr{inskih voda mogu se vr{iti samo na na~in i pod uslovima utvr|enim ovim zakonom. Upotreba |ubriva i sredstava za za{titu biqa ^lan 25. mora se obratiti pa`wa na: . Izuzetno od prethodnog stava. koji ovise o vodi. hemijskih ili biolo{kih karakteristika ili drugih osobina. javno preduze}e koje gazduje vodama na podru~ju akcidenta obavezno je da preduzme sve mjere za uklawawe opasnosti ili {tetnih uticaja zaga|ewa. Nagomilavawe i odlagawe materija ^lan 28. Monitoringu voda u osjetqivim podru~jima posve}uje se posebna pa`wa. odlagawa ili deponovawa opasnih ili {tetnih supstanci u vode ili na obalno ili vodno zemqi{te. ^lan 27.

. Nadle`na organizacija rije~nog sliva odre|uje za{ti}ena podru~ja radi za{tite vodnih tokova ili dijelova vodnih tokova putem kojih podzemne vode teku prema slivnim podru~jima da bi se koristile za javno snabdjevawe vodom za pi}e. . Vrste upotrebe ili kori{}ewa vode. . Za{titu voda u za{ti}enim vodnim podru~jima organizuju i sprovode nadle`ne organizacije rije~nog sliva i javno preduze}e nadle`no za gazdovawe vodama. Ekolo{ki prihvatqiv protok se odre|uje odlukom o davawu prava na vodu na osnovu stru~nog mi{qewa javnog preduze}a nadle`nog za gazdovawe vodama. propisati detaqnije uslove i metode za{tite voda. .o~uvawe postignutog dobrog stawa voda. Bli`e uslove i metode uklawawa i vra}awa materijala. Uklawawe materijala ^lan 34. u skladu sa planom za{tite rije~nog sliva. Ukoliko se otkrije izvor vode koji je bitan za snabdjevawe vodom za pi}e. du`na je da donese program kojim }e se obezbijediti mogu}nost izgradwe postrojewa i ure|aja za tretman otpadnih voda. a naro~ito: .Strana 31 . stawa voda.nadzor sprovo|ewa propisanog re`ima. ukqu~uju}i i obavezu prolaza za `ivotiwske vrste. Privremena za{tita ^lan 37. Odlukom o privremenoj za{titi iz stava 1. izgradwu postrojewa ili ure|aja odobrava ministar nadle`an za poslove ure|ewa prostora.granice za{ti}enog vodnog podru~ja. stav 1. Za pojedine vrste optere}ewa vode. . pijesak i sl. du`na je da donese odgovaraju}i prostorni plan kojim se obezbje|uje mogu}nost izgradwe postrojewa i ure|aja za snabdjevawe vodom za pi}e podru~ja druge lokalne zajednice. stav 3. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . U ciqu uspostavqawa razli~itih nivoa za{tite. U slu~aju da skup{tina lokalne zajednice ne donese prostorni plan ili program iz st. fla{irawe prirodne vode za pi}e ili za kori{}ewe mineralne. i 2. 1. Obaveze lokalnih zajednica ^lan 36. Uklawawe materijala kao {to je {qunak. ovog ~lana odre|uju se: . 2. ovog ~lana mo`e biti na snazi samo do stupawa na snagu akta o odre|ivawu za{ti}enog vodnog podru~ja na osnovu ~lana 35. ovog ~lana. ovog ~lana detaqno se odre|uju u vodoza{titnoj saglasnosti. skup{tina lokalne zajednice na prijedlog nadle`ne organizacije rije~nog sliva mo`e donijeti odluku o privremenoj za{titi podru~ja na kojem se izvor nalazi. Vlasnicima ili drugim posjednicima zemqe u za{ti}enom vodnom podru~ju mogu se odrediti obaveze da sprovedu ili dozvole sprovo|ewe mjera za za{titu kvantiteta i kvaliteta izvora vode. propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine.Subota. a izgradwu finansira lokalna zajednica. ovog zakona. ovog ~lana vr{i se u skladu sa ~lanom 35.metode finansirawa za{tite i odr`avawa podru~ja. koja bi mogla uticati na zdravstvenu podobnost vode i na wenu koli~inu. ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine mo`e. ukqu~uju}i zamjenu i oboga}ivawe. prema stavu 1.privremeni re`im za{tite voda u za{ti}enom vodnom podru~ju i pojedina~nim za{ti}enim pojasevima. . Ograni~ewa iz stava 1.odr`avawe odgovaraju}ih uslova u wihovim zimskim skloni{tima vodnih ekosistema. koje sadr`ava vodoza{titna saglasnost. Za{tita iz stava 2. da ne}e biti uni{tena prirodna ravnote`a vodnih ekosistema i da se ne}e pove}ati negativan uticaj na vode. dozvoqava se samo u onoj mjeri i na na~in. U slu~aju upotrebe ili kori{}ewa teku}e vode. Skup{tina op{tine. za{ti}eno vodno podru~je se klasifikuje u za{ti}ene vodne pojaseve. za{tite protiv zaga|ewa ili drugih vrsta optere}ewa voda. avgust 2002. U za{ti}enom vodnom podru~ju mogu se ograni~iti ili zabraniti aktivnosti koje mogu ugroziti kvantitativno ili kvalitativno stawe izvora voda. ovog zakona. Skup{tina lokalne zajednice na ~ijoj teritoriji je osjetqivo vodno podru~je. koje bi mogle smawiti wen protok. ovog ~lana odnose se na: . Re`im za{tite voda ^lan 38. osim onda kada je prirodni protok ni`i od odre|enog ekolo{ki prihvatqivog protoka. obale ili vodnog zemqi{ta. propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. u skladu sa propisima o o~uvawu prirode. POSEBNE MJERE ZA[TITE VODA Za{ti}ena vodna podru~ja ^lan 35.mjere. Obaveze iz stava 1. zabrane i ograni~ewa u za{ti}enim vodnim podru~jima i pojedina~nim za{ti}enim vodnim pojasevima (u daqem tekstu: re`im za{tite voda). kojim se obezbje|uje da se prirodni procesi ne}e znatno izmijeniti. Ekolo{ki prihvatqiv protok predstavqa najmawu koli~inu vode koja obezbje|uje o~uvawe prirodne ravnote`e vodnih ekosistema i pejza`nih karakteristika vodotoka. Optere}ewe `ivotne sredine mo`e biti takvog intenziteta da obezbje|uje o~uvawe. a naro~ito uslova drena`e. odnosno grada (u daqem tekstu: Skup{tina lokalne zajednice)na ~ijoj se teritoriji nalazi za{ti}eno vodno podru~je iz kojeg se crpi voda za pi}e i snabdijeva vodom za pi}e druga lokalna zajednica. kao i kriterijume kojima se odre|uje koli~ina materijala koja se uklawa.odr`avawe ostalih uslova va`nih za odr`awe i razvoj vodnih ekosistema i vrsta. Tro{kove stru~nog mi{qewa stava 3.metod finansirawa za{tite i odr`avawa podru~ja. 24. O~uvawe uslova drena`e ^lan 32. svako u okviru svojih nadle`nosti. ekolo{ki prihvatqiv minimalan protok mora biti obezbije|en u toku cijele godine. i za za{titu podru~ja iznad tokova vode iz kojeg povr{inske vode oti~u ili se slivaju u vodni tok. u {to ve}oj mogu}oj mjeri. Za{tita voda u podru~ju iz stava 1.nadzor sprovo|ewa propisanog re`ima. termalne ili termo-mineralne ili druge podzemne vode za proizvodwu pi}a. Ekolo{ki prihvatqiv minimalan protok ^lan 33. ili izvor mineralne. ovog ~lana snosi investitor na osnovu metodologije koju propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u skladu sa propisima o o~uvawu prirode. . Pravila za{tite voda u za{ti}enim vodnim podru~jima utvr|uje Vlada Republike Srpske u skladu sa odredbama ovog zakona. termalne ili termomineralne vode za proizvodwu pi}a. vodnih ekosistema i smawewe ugro`avawa nizvodnog toka.

Podru~ja iz stava 1. .podru~ja u kojima je neophodna dodatna obrada kako bi se postigao kvalitet voda dobrog stawa.Strana 32 . ovog ~lana utvr|uje se klasifikacija renaturalizacije u hitnu. potrebnu i preporu~qivu i odre|uju se mjere i na~in renaturalizacije. Ukoliko je za{ti}eno vodno podru~je namijeweno iskori{}avawu termalnih.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. hidrolo{kih ili specifi~nih hidrolo{kih uslova koji postoje u tom podru~ju. Osjetqiva podru~ja ^lan 40. Ukoliko lokalna zajednica ne ponudi odgovaraju}e zemqi{te i ukoliko nije zainteresovana za kupovinu. Za{ti}ena vodna podru~ja ozna~ava javno preduze}e nadle`no za snabdjevawe vodom za pi}e. uzimaju}i u obzir i broj stanovni{tva na podru~ju. s obzirom na svoje hemijske. . Kupali{na podru~ja moraju biti za{ti}ena od zaga|ewa i od ostalih oblika kori{}ewa ili pojava. uzimaju}i u obzir rizik da bi se ispu{teno zaga|ewe moglo prenijeti na susjedna podru~ja u kojima mo`e prouzrokovati {tetne uticaje na `ivotnu sredinu. u skladu sa kriterijumima utvr|enim u stavu 1. u skladu sa planovima rije~nog sliva i rije~nih podslivova. u kom slu~aju odgovornost ima onaj ko zadr`ava pravo na vode. osim za{ti}enih podru~ja ~ija voda je mineralna. Vodna podru~ja namijewena za kupawe ^lan 41. U ciqu za{tite od zaga|ewa. ovog zakona.45. ovog ~lana. . Planovima iz stava 1. Mawe osjetqiva podru~ja su podru~ja gdje ispu{tawe otpadnih voda ne izaziva {tetne uticaje na `ivotnu sredinu ili gdje nije vjerovatno da }e se takvi uticaji pojaviti u budu}nosti kao rezultat morfolo{kih. i to samo ukoliko su pre~i{}ene do utvr|enih grani~nih vrijednosti. vlasnik mo`e zahtijevati naknadu tr`i{ne vrijednosti zemqi{ta. . ovog ~lana. nadle`na organizacija rije~nog sliva mo`e odrediti za{ti}ena podru~ja rezervi povr{inskih voda.zabranu ili ograni~ewe izvo|ewa odre|enih aktivnosti. avgust 2002.zabranu ili ograni~ewe prevoza roba ili qudi. U ciqu poboq{awa naru{ene prirodne ravnote`e vodnih ekosistema povr{inskih voda. . optere}ewe prostora i aktivnosti koje mogu ugroziti hemijsko ili kvantitativno stawe povr{inskih voda. termalna. Tro{kove razmjene.prirodna slatkovodna jezera. Za{ti}ena podru~ja i kupali{ta moraju biti ozna~ena. U podru~ju iz stava 1. kupovine ili naknade iz stava 1.povr{inske slatke vode. termo-mineralna ili druga povr{inska voda za proizvodwu pi}a. Pravo svojine na zemqi{tu koje se nalazi unutar za{ti}enog vodnog podru~ja za snabdjevawe vodom za pi}e mo`e se opozvati u skladu s propisima o eksproprijaciji ukoliko je nemogu}e posti}i za{titu kvaliteta i kvantiteta izvora vode na osnovu ograni~ewa i zabrana iz stava 2. U osjetqivom podru~ju posve}uje se posebna pa`wa monitoringu voda. u slu~aju da ograni~ewa i zabrane iz ~lanova 37 . ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine mo`e odrediti obaveze izgradwe i opremawa za postrojewa za preradu otpadnih voda (ukqu~uju}i i minimalne vrijednosti pre~i{}avawa i grani~ne vrijednosti za efluente). nadle`na organizacija vr{i wihovu renaturalizaciju.zabranu ili odre|ivawe posebnih uslova kori{}ewa prostora. klasifikuju u najvi{i red. U osjetqivom ili mawe osjetqivom podru~ju. Pored za{ti}enih podru~ja iz ~lana 35. a program odobrava ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. U podru~jima iz stava 2. i ~lana 36. Za{ti}ena podru~ja rezervi povr{inskih voda ^lan 39. Ozna~avawe kupali{ta obezbje|uje nadle`ni organ uprave lokalne zajednice. Kriterijume klasifikacije iz stava 2. smatraju se: . ovog ~lana snosi lokalna zajednica koja se snabdjeva vodom za pi}e iz za{ti}enog vodnog podru~ja. Na~in ozna~avawa za{ti}enih podru~ja i kupali{ta propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine . i 2. Renaturalizacija povr{inskih voda ^lan 43. ostale slatke vode i obalne vode za koje je utvr|eno da su eutrofske ili koje u bli`oj budu}nosti mogu postati eutrofske ukoliko se ne preduzmu mjere za{tite. ili wegovu kupovinu. ovog ~lana utvr|uje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. mineralnih ili termo-min- . Nadle`na organizacija rije~nog sliva mo`e odlu~iti da se u osjetqivom ili mawe osjetqivom podru~ju mogu ispu{tati komunalne otpadne vode. ovog ~lana nije dozvoqeno podizawe stalnog ili privremenog postrojewa ili drugih prepreka koje bi spre~avale slobodan prolaz du` voda. fizi~ko-hemijske ili mikrobiolo{ke karakteristike. Osjetqivim podru~jima u smislu ovog zakona. ovog zakona u zna~ajnoj mjeri onemogu}avaju vlasnika u kori{}ewu zemqi{ta ili ukoliko je kori{}ewe zemqi{ta trajno onemogu}eno. Zabrane i ograni~ewa u podru~jima namijewenim za kupawe propisuje nadle`na organizacija podru~ja rije~nog sliva u skladu sa ovim zakonom i propisima iz oblasti za{tite `ivotne sredine. aktivnosti koje bi mogle ugroziti zdravqe ili `ivote kupa~a moraju biti ograni~ene ili zabrawene u vodnim podru~jima namijewenim za kupawe. 24. Ozna~avawe za{ti}enih podru~ja ^lan 42. ovog ~lana. mogu se ograni~iti ili zabraniti. Naknada ^lan 44. Osjetqiva i mawe osjetqiva podru~ja odre|uje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. koje bi mogle uticati na podobnost vode za kupawe. Renaturalizacija se realizuje prema programu koji donosi nadle`na organizacija rije~nog sliva u saradwi sa organizacijom nadle`nom za o~uvawe prirode. Za osjetqiva podru~ja mogu se primijeniti stro`i kriterijumi za postrojewa za preradu otpadnih voda. Podru~ja namijewena za kupawe utvr|uju se u planu za{tite rije~nog sliva a prostornim planom lokalne zajednice utvr|uje se podru~je namijeweno za organizovana kupawa. Vlasnik zemqi{ta koje se nalazi u za{ti}enom vodnom podru~ju mo`e zahtijevati od lokalne zajednice razmjenu svog zemqi{ta za drugo odgovaraju}e zemqi{te na istom podru~ju. namjewene za kori{}ewe vode za pi}e koje bi mogle sadr`avati ve}u koncentraciju nitrata od one utvr|ene zakonom. ovog ~lana uspostavqaju se na osnovu odre|enih rezervi povr{inskih voda koje se.

Vodoza{titna saglasnost donosi se po posebnom postupku koji propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. VODOZA[TITNA SAGLASNOST Slu~ajevi izdavawa saglasnosti ^lan 45.podatke o namjeni kori{}ewa. vodnim kwigama i katastrima. Va`ewe vodoza{titne saglasnosti mo`e se produ`iti na zahtjev korisnika ako svi propisani uslovi za izdavawe saglasnosti postoje u vrijeme produ`ewa va`ewa saglasnosti. Ukoliko direktno kori{}ewe ili upotreba vode nije na listi iz stava 3. 5. a isti mora najmawe da sadr`i: . ne du`e od 15 godina. Vodoza{titna saglasnost ne mo`e se izdati za postoje}a postrojewa i ure|aje koji ispu{taju otpadne vode ili opasne i {tetne materije u vode. ostale obaveze koje korisnik prava na vodu mora ispuniti u skladu sa ovim zakonom i propisima koji su izdati na osnovu ovog zakona. koje je doneseno na osnovu vodoza{titne saglasnosti. Vodoza{titna saglasnost izdaje se: . 11. atmosferu ili zemqi{te. Vodoza{titna saglasnost sadr`i: 1. avgust 2002. Sistem monitoringa kojim rukovodi nadle`na organizacija rije~nog sliva sadr`i bar slijede}e elemente: . saglasnosti i koncesija. 4. Vodoza{titna saglasnost se izdaje za odre|eno vreme. privatno snabdijevawe vodom za pi}e ili snabdijevawe vodom za pi}e predvi|eno kao javna komunalna slu`ba. 4. odobrewa za gra|ewe. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 .za povr{inske vode: 1. a mo`e se pobijati `albom protiv dozvole ili odobrewa. Voda se mo`e koristiti bez prethodno pribavqene vodoza{titne saglasnosti u slu~aju za{tite od po`ara i radi poduzimawa hitnih i sanitarnih mjera. Baza podataka i monitoring ^lan 50. . izgradwu luke.detaqan opis vrste.podatke o vodi koje podnosilac zahtjeva namjerava da koristi. mjere koje je korisnik prava na vodu du`an sprovesti kada pravo na vodu istekne. . stalnom monitoringu kvaliteta i kvantiteta voda. Zahtjev za izdavawe vodoza{titne saglasnosti podnosi se nadle`noj organizaciji rije~nog sliva. 9. Zahtjev za izdavawe saglasnosti ^lan 47. Vodoza{titnu saglasnost izdaje nadle`na organizacija podru~ja rije~nog sliva. 2. . 7. Naknada se utvr|uje prema propisima o eksproprijaciji. 3.vremenski period za koji se tra`i kori{}ewe vode. podacima iz monitoringa koji vr{e sami korisnici voda. druga optere}ewa voda. pogonske vodne mlinove. onda tro{kove razmjene. pilane ili sli~ne ure|aje.podatke o pravu na vodu podnosioca zahtjeva. ukqu~uju}i obaveze monitoringa. proizvodwu elektri~ne energije u hidroelektranama sa ukupnim potencijalom dijela vodotoka koji se koristi mawim od 1 MW. Informacioni sistem za{tite voda rije~nog sliva zasniva se na: 1. tehnolo{ke svrhe. koja prevazilaze op{tu upotrebu u skladu sa ovim zakonom za koje nije potrebna koncesija. ovog ~lana. 3. Izdavawe saglasnosti ^lan 48. Sadr`aj saglasnosti ^lan 49. koje korisnik prava na vodu mora po{tovati tokom ostvarewa prava na vodu. Svrha i karakter saglasnosti ^lan 46. Vodoza{titna saglasnost obavezno se prila`e uz zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole. . 3. du`inu trajawa. utvr|uje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine.Subota. . Vodoza{titna saglasnost izdaje se i za kori{}ewe vode u tehnolo{ke svrhe. koja su namijewena za snabdjevawe vodom za pi}e. . vodoprivredne dozvole ili drugih dozvola ili odobrewa propisanih posebnim zakonom. detaqan opis vrste. u skladu sa odredbama ovog zakona. Zahtjev za izdavawe vodoza{titne saglasnosti propisuje ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. informacijama koje se sakupqaju putem postupaka izdavawa dozvola. obima i svrhe prava na vodu.ako kori{}ewe vode ne degradira. smatra se da je za tu aktivnost potrebna vodoza{titna saglasnost. 24. odre|ivawe pla}awa prava na vodu i vodne naknade. obima i namjene prava na vodu koje podnosilac zahtjeva `eli da dobije. na~in i uslove kori{}ewa. Nadle`na organizacija rije~nog sliva du`na je da izradi i odr`ava informacioni sistem za{tite voda na svojoj teritoriji. za ispu{tawe otpadnih voda i emisiju toplote u vode. ograni~ava ili onemogu}ava ostvarewe prava na vodu drugih korisnika. Listu aktivnosti direktnog kori{}ewa ili upotrebe voda za koje nije potrebna vodoza{titna saglasnost. 10. kupovine ili isplate naknada snosi nosilac prava na vode. . 4. 3. uzgoj vodenih organizama. koli~inu i prostor protoka koji uti~e na ekolo{ko i hemijsko stawe i ekolo{ki potencijal voda. Vodoza{titna saglasnost je uslov za izdavawe dozvola i odobrewa iz stava 1. Vodoza{titna saglasnost izdaje se u slu~ajevima direktne upotrebe ili kori{}ewa voda za: 1. ako se koristi voda sa ure|aja i postrojewa. 5. 6. 2. osim za uzgoj u ribwacima u skladu sa propisima koji reguli{u slatkovodno ribarstvo. kupali{ta.Strana 33 eralnih i drugih povr{inskih voda za proizvodwu pi}a. 7. javnom monitoringu. 8. 2. navodwavawe poqoprivrednog zemqi{ta ili drugih podru~ja. podatke o korisniku prava na vodu. proizvodwu toplote. 5.podatke o podnosiocu zahtjeva. ovog ~lana.ako je kori{}ewe vode mogu}e na osnovu plana za{tite voda rije~nog sliva. 6.

procjena stawa voda. 3. 2. u~estalosti i metodologiji uzorkovawa. Upravni nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu wega.jednog ~lana. buxetu Republike i buxetima lokalnih zajednica na podru~ju rije~nog sliva u skladu sa godi{wim finansijskim planom nadle`ne organizacije podru~ja rije~nog sliva. stru~ne i druge poslove u oblasti upravqawa za{titom voda rije~nog sliva. 24. donosi statut i akt o organizaciji rada i sistematizaciji radnih mesta nedle`ne organizacije rije~nog sliva uz saglasnost Vlade. Nadle`nost i rad Upravnog odbora ^lan 53.po jednog ~lana svaki grad ili op{tina. Zajedni~ka zasjedawa ^lan 54. . pripremawe i utvr|ivawe planova za{tite voda rije~nog sliva u oba entiteta. pored elemenata iz alineja 1. upozoravawa i uzbuwivawa u kriti~nim situacijama. . Nadzorni odbor ^lan 55.jednog ~lana iz osnovnog komunalnog preduze}a iz podru~ja rije~nog sliva.NADZOR Upravni nadzor ^lan 57. imenovawe vr{i ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. Sredstva za finansirawe rada nadle`ne organizacije podru~ja rije~nog sliva obezbje|uju se u Fondu za za{titu `ivotne sredine. . donosi godi{wi program rada i finansijski plan. . metodama analize i algoritmima procjene i nizu pogona koji su obavezni da sami sprovode monitoring ili na drugi na~in obezbijede podatke vezane za za{titu voda.utvr|ivawa elemenata. istra`ivawa. VI . ovog ~lana i elemente sadr`ane u zakonskim propisima po kojima je odre|eno podru~je progla{eno za{ti}enim . 4. Nadzor nad radom Upravnog odbora vr{i Nadzorni odbor. razvoja i drugih zajedni~kih aktivnosti. Nadzorni odbor nadle`ne organizacije rije~nog sliva sastoji se od tri ~lana koje imenuju: . listi obaveznih parametara. Na~in rada Upravnog odbora utvr|uje se poslovnikom.ORGANIZACIJA ZA[TITE VODA Upravqawe za{titom voda ^lan 51.Strana 34 .za podzemne vode: hemijsko i kvantitativno stawe. ovog ~lana ne imenuje ~lana Upravnog odbora. .razmjene informacija. Ministarstvo poqoprivrede. posebno o gustini lokacija za monitoring. 2. koordinirawa sistema komunikacije. Bazom podataka o za{titi voda rukovodi se putem komjuterizovanog Geografskog informacionog sistema (GIS) i Interneta. . U slu~aju da neka institucija ili grupacija iz stava 1. . sprovodi Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine.jednog ~lana iz Ministarstva poqoprivrede. radi: . i 2. Upravni odbor zasjeda zajedno sa upravnim odborom odgovaraju}e organizacije istog rije~nog sliva iz Federacije BiH. {umarstva i vodoprivrede. ekolo{ko i hemijsko stawe i ekolo{ki potencijal voda. Za{titom voda rije~nog sliva upravqa nadle`na organizacija podru~ja rije~nog sliva. Sjednica Upravnog odbora mo`e se odr`ati ako sjednici prisustvuje ve}ina od ukupnog broja ~lanova. te usvaja izvje{taje o radu i godi{we obra~une. Rukovodioca nadle`ne organizacije podru~ja rje~nog sliva imenuje i razrje{ava ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine. Administrativne.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota.za za{ti}ena podru~ja. iz reda uva`enih stru~waka u oblasti za{tite voda i `ivotne sredine. odlu~uje o drugim pitawima utvr|enim statutom i drugim op{tim aktima.jednog ~lana. utvr|ene aktom o organizaciji rada i sistematizaciji radnih mjesta.jednog ~lana iz preduze}a nadle`nog za gazdovawe vodama. Godi{wi finansijski plan nadle`ne organizacije rije~nog sliva donosi Upravni odbor uz saglasnost Vlade Republike Srpske. obavqaju organizacione jedinice nadle`ne organizacije rije~nog sliva. Upravni odbor: 1. . Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine. vode}i ra~una o specifi~nosti sliva. . Na~in rada Nadzornog odbora utvr|uje se poslovnikom. Ministarstvo nadle`no za poslove za{tite `ivotne sredine. svakog drugog mjeseca. pru`awa uzajamne pomo}i. koja ima sjedi{te na podru~ju rije~nog sliva u dijelu koji pripada Republici. Administrativni poslovi ^lan 56. Inspekcijski nadzor nad sprovo|ewem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu wega vr{i Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine putem inspektora za za{titu `ivotne sredine (u daqem tekstu: inspektor). ako statutom ili drugim op{tim aktom nadle`ne organizacije rije~nog sliva nije za dono{ewe pojedinih odluka propisana posebna ve}ina glasova. .jednog ~lana iz nevladinih organizacija koje se bave za{titom `ivotne sredine. avgust 2002. . . konsultacija. informisawa javnosti i drugih pitawa od zajedni~kog interesa. Sastav Upravnog odbora ^lan 52. . a odluke na sjednici donose se ve}inom glasova prisutnih ~lanova.uspostavqawa saradwe i koordinacije u procesu izvr{avawa planova za{tite voda rije~nog sliva.utvr|ivawa programa zajedni~kog monitoringa.jednog ~lana. Upravni odbor radi na sjednicama koje se odr`avaju najmawe jednom mjese~no. donosi Plan za{tite voda rije~nog sliva. pokazateqa i metodologije za izradu. V . {umarstva i vodoprivrede RS. Inspekcijski nadzor ^lan 58. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine donosi propise o jedinstvenom sadr`aju i metodologiji baze podataka za{tite voda rije~nog sliva. na na~in i pod uslovima utvr|enim ovim zakonom.jednog ~lana iz nevladinih organizacija koje se bave za{titom `ivotne sredine. utvr|enog ovim zakonom. Upravni odbor nadle`ne organizacije podru~ja rije~nog sliva sastoji se od ~lanova koje imenuju: .

).vlasnik ili posjednik obalnog ili vodnog zemqi{ta ne dozvoqava prelaz preko svog zemqi{ta ili izvo|ewe radova koji se odnose na za{titu voda. ako: . 24.dostavi na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu za obavqawe nadzora. Inspektor ima pravo na nesmetan pristup obali ili vodnom zemqi{tu i pravo da u|e u vodoprivredna postrojewa koja su namewena posebnoj upotrebi ili kori{}ewu.pere vozilo ili drugu ma{inu i ure|aj u povr{inskoj vodi ili na vodnom zemqi{tu (~lan 27.FINANSIRAWE Finansirawe za{tite voda ^lan 64.000 konvertibilnih maraka (KM) kazni}e se za prekr{aj pravno lice. ukoliko su prekr{ene odredbe zakona. VII . ukoliko se ove aktivnosti sprovode u suprotnosti sa odredbama ovog zakona i vra}awe na prethodno stawe. @alba na rje{ewe inspektora ne odla`e izvr{ewe re{ewa.preduzimawe rehabilitacionih mjera za eliminisawe izvora i posqedica pretjeranog optere}ewa voda ili predlagawe nadle`noj organizaciji rije~nog sliva dono{ewe i sprovo|ewe programa rehabilitacije. koje se goni po slu`benoj du`nosti. stava 1. Nov~anom kaznom od 1. du`no je omogu}iti sprovo|ewe inspekcijskog nadzora. Primjerak zapisnika dostavqa se pravnom licu kod kojeg je inspekcijski pregled izvr{en. ribwak.U^E[]E JAVNOSTI ^lan 63. . buxeta Republike i buxeta lokalnih zajednica. stav3.privremeni prekid aktivnosti. . .). . povr{inskih ili podzemnih voda ako je do{lo do pote{ko}a u snabdjevawu vodom za pi}e zbog su{e i drugih prirodnih doga|aja.). . ili u suprotnosti sa wima. suprotno zakonu (~lan 25. u skladu sa propisima kojima se ure|uje za{tita `ivotne sredine.Strana 35 Zadaci inspektora ^lan 59. ribwaka.prevozi teret ili plovi na naftni pogon na unutra{wim vodama suprotno zakonu (~lan 26. pojili{ta i drugog prirodnog vodnog rezervoara koji se stalno ili privremeno uliva ili odliva u unutra{we ili podzemne vode na takav na~in da se unaza|uje wihovo ekolo{ko i hemijsko stawe (~lan 24.zabranu ili ograni~ewe ispu{tawa ili drena`e supstanci u vode. utvr|uju se prema propisima koji se odnose na prirodne katastrofe.zabranu ili ograni~ewe ostvarivawa prava na vodu.obavijesti o preduzetim mjerama u vezi sa otklawawem utvr|enih nedostataka i nepravilnosti. ovog zakona inspektor mo`e da odredi i usmeno. ako: . pojili{te ili drugi prirodni vodni rezervoar koji se stalno ili privremeno uliva ili odliva u unutra{we ili podzemne vode ili u vodne rezervoare koji su nastali kao rezultat ekstrakcije ili kori{}ewa mineralnih sirovina (~lan 24. opreme i profesionalne podr{ke za one koji sprovode ovaj vid u~e{}a javnosti. i 3. VIII . IX .). i 2. inspektor }e obezbjediti mjesto na kome je djelo po~iweno i tragove. . odrona ili lavina. Finansirawe aktivnosti propisanih ovim zakonom se obezbje|uje iz Fonda za za{titu `ivotne sredine. . Pravno lice ~iji rad podle`e nadzoru.nad primjenom standarda emisija i zabrana. Mjere iz ~lana 60.nad kr{ewem zabrana optere}ivawa voda i drugih zabrana i ograni~ewa odre|enih ovim zakonom. ovog ~lana. klizi{ta. ^lan 60. .ispusti otpadne vode u prirodno jezero. ukoliko se vr{i protivno ovom zakonu. Ukoliko postoji sumwa da je po~iweno krivi~no djelo. Na u~e{}e javnosti i pristup informacijama u procesu za{tite voda po ovom zakonu. Vr{ewe inspekcijskog nadzora ^lan 62. . .). odnosno emituje ili apsorbuje toplotu iz podzemnih voda suprotno zakonu (~lan 24. . stav 1. . Nadle`na organizacija rije~nog sliva podr`ava javni monitoring izme|u ostalog i putem obezbje|ivawa redovne obuke.).postoji neposredna opasnost od poplava. te o tome obavijestiti policiju. . ta~ke 2.nad stawem voda i vodnog re`ima.omogu}i vr{ewe inspekcijskog nadzora u svim vodnim postrojewima.postoji neposredna opasnost od zaga|ivawa vode za pi}e. stav 1. Okolnosti iz stava 1.postoje drugi razlozi utvr|eni zakonom. . u skladu sa Zakonom o fondu za za{titu `ivotne sredine.|ubri ili koristi sredstva za za{titu biqa na obalnom zemqi{tu ili u zabrawenim zonama.ispusti otpadne vode direktno u podzemne vode (~lan 24.000 do 10. Inspektor je ovla{}en da rje{ewem odredi: . . . stav 3.ispu{ta otpadne vode iz plovnih objekata direktno u vodu (~lan 26. .uklawawe nanosa iz povr{inskih voda.sanaciju {tete i vra}awe u prethodno stawe. . . SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . stav 2.).upotrijebi ili koristi vode iz prirodnog jezera. bujica. . stav 4.). nad svim postrojewima i ure|ajima i na otvorenim prostorima pravnog lica. Usmeno rje{ewe ^lan 61. ako postoji opasnost od wihovog uni{tewa.KAZNENE ODREDBE Prekr{aji ^lan 65.prekid izgradwe ili druge vrste kori{}ewa prostora ukoliko se ove aktivnosti sprovode bez vodoza{titne saglasnosti ili u suprotnosti sa wom .nad pona{awem pravnih i fizi~kih lica u izvr{avawu svojih obaveza utvr|enih ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. . dati na uvid potrebnu dokumentaciju i pru`iti sve potrebne podatke i obavje{tewa. primewuju se odredbe Zakona o za{titi `ivotne sredine i odredbe ovog zakona. U vr{ewu nadzora nad poslovima koje vr{i pravno lice. Inspektor vr{i nadzor: . avgust 2002.zabranu upotrebe postrojewa ili ure|aja ukoliko se koriste bez vodoza{titne saglasnosti ili koncesije ili u suprotnosti sa wima. .indirektno ispusti otpad. .Subota. stav 5. inspektor mo`e od odgovornog lica zahtjevati da: . ukoliko se to pravo ostvaruje bez vodoza{titne saglasnosti odnosno odgovaraju}e dozvole ili koncesije.

sve kategorije otpada. osim ako to nije regulisano posebnim propisom. stav 1. d o n o s i m UKAZ O PROGLA[EWU ZAKONA O UPRAVQAWU OTPADOM Progla{avam Zakon o upravqawu otpadom koji je Narodna skup{tina Republike Srpske usvojila na sjednici odr`anoj 25. ~lana 56. ~lana 29.sigurno odlagawe otpada.ispusti ili odlo`i supstancu ili predmet u vodu suprotno zakonu ili ispusti otpadne vode (~lan 28. stav 5. . Propise iz ~lana 23. stav 2. ovog ~lana. . stav 2. ~lana 46. . .uklawa aluvijume u suprotnosti sa propisanim uslovima. ~lana 30. na~inima i ktiterijumima ili kr{i obaveze ili na~ine vra}awa aluvijuma u unutra{we vode. avgust 2002.podi`e privremene ili stalne prepreke na obali ili vodnom zemqi{tu ~ime se spre~ava slobodni prilaz vodi. . a koje nisu usagla{ene sa ovim zakonom.koristi vodu za op{tu upotrebu u podru~ju u kome je takva upotrba zabrawena ili ograni~ena ili je u suprotnosti sa propisima. osim otpada navedenog u stavu 3.odlo`eni eksploziv. . . ~lana 25. ~lana 42.otpadne vode. stav 1.ometa slobodni prilaz vodi preko svog zemqi{ta ili onemogu}ava op{tu upotrebu vode. ~lana 34.spre~avawa nastajawa otpada. . ~lana 50.r.). . Stavqawe van snage ^lan 67. . ~lana 47.radioaktivni otpad. i 2. . s. godine. Mirko [arovi}. ~lana 31. .ne omogu}i privremeno kori{}ewe svoga zemqi{ta. te~nom ili gasovitom stawu. stav 3. . godine Bawa Luka Predsjednik Narodne skup{tine. svaka tri mjeseca nakon isteka roka. . ZAKON O UPRAVQAWU OTPADOM I . Danom stupawa na snagu ovog zakona prestaju da va`e odredbe posebnih propisa koje reguli{u pitawe za{tite voda. Broj: 01-623/02 25.koristi ili sprovodi aktivnosti na prirodnim vodnim rezervoarima ukqu~uju}i mo~vare {to bi moglo ugroziti wihov vodni re`im ili prirodne karakteristike. stav 4.sve vrste djelatnosti. iskopavawe i bu{ewe. . i 5. stav 4. godine Bawa Luka Predsjednik Republike. Vlada Republike Srpske je du`na da. ~lana 43.OP[TE ODREDBE ^lan 1. stav 4. ~lana 35. U slu~aju da Vlada Republike Srpske ili ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine ne donesu propis iz stava 1.te~ni otpad. .700 konvertibilnih maraka (KM). a primjewiva}e se nakon stupawa na snagu novog Zakona o vodama ali ne du`e od godinu dana od dana objavqivawa ovog zakona. . jula 2002. Ciq Zakona o upravqawu otpadom je podsticawe i obezbje|ivawe najva`nijih uslova radi: . .prerade otpada za ponovnu upotrebu i recikla`u.`ivotiwski otpad i drugi neopasni materijal prirodnog porijekla koji se mo`e koristiti u poqoprivredne svrhe. Odredbe ovog zakona ne primjewuju se na: . stav 3.Strana 36 . stav 4. operacije i postrojewa u upravqawu otpadom. stav 1. uzimawe uzoraka zemqi{ta i ostale radove koji se odnose na testove monitoringa i mjerewe supstanci.sprovodi aktivnosti ili koristi prostor u rizi~nim podru~jima u suprotnosti sa uslovima utvr|enim u planu upravqawa podru~jem rije~nog sliva. ~lana 23. . ovog ~lana kazni}e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom od 500 do 1. stav 4. ~lana 16. broj 28/94). Stupawe na snagu ^lan 68.izdvajawe sirovog materijala iz otpada i wegovo kori{}ewe za proizvodwu energije i . tretmanom i skladi{tewem mineralnih resursa i radom kamenoloma. ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine }e donijeti u roku od jedne godine od dana stupawa na snagu ovog zakona. jula 2002. ovog ~lana u propisanom roku. Propise iz ~lana 9. ~lana 33. testirno pumpawe. stav 3. stav 4. Broj: 01-020-573/02 29.onemogu}ava rad postrojewa i mjerne opreme za istra`ivawe. jula 2002.otpad nastao istra`ivawem. 24. Odredbe ovog zakona primjewuju se i na: . ovog ~lana. s. podnese izvje{taj o razlozima zbog kojih propis nije donesen i preduzetim mjerama za wegovo dono{ewe. . na Ustav Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. stav 1. . stav 2 .koristi obale i vodno zemqi{te ~ime pogor{ava re`im ispu{tawa. stav 3.onemogu}ava slobodan prilaz obali ili vodnom zemqi{tu javnim slu`bama.gasove ispu{tene u atmosferu. Ciq zakona ^lan 2. odlo`i ekstrahovani ili otpadni materijal ili drugu sli~nu supstancu ili otpad (~lan 28.PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE Podzakonski akti ^lan 66. stav 3. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. Nov~anom kaznom u iznosu od 100 do 500 KM kazni}e se fizi~ko lice za prekr{aje iz stava 1. Za prekr{aje iz stava 1. stav 2. .r. Vlada Republike Srpske }e donijeti u roku od jedne godine od dana stupawa na snagu ovog zakona. 700 Na osnovu Amandmana XL ta~ke 2. Dr Dragan Kalini}. Ovim zakonom ure|uju se: . ~lana 14.odlo`i ili pretovari opasne supstance u ~vrstom.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. X .djeluje u eutrofskom podru~ju u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.ne preduzima aktivnosti radi spre~avawa negativnih posqedica vode na povr{inama koje su o{te}ene ili izmjewene usqed gra|ewa.). . stav 3. ekstrakcijom. ~lana 26.

Na~ela upravqawa otpadom su: . .tretirawe otpada na na~in kojim se osigurava povrat sirovinskog materijala iz wega. . koji prouzrokuju opasnost po zdravqe qudi i `ivotnu sredinu. zatvarawe i odr`avawe ure|aja za tretman otpada nakon zatvarawa. planirawe i kontrolu djelatnosti i procesa upravqawa otpadom. Mjere iz stava 1. papir i karton.na~elo odgovornosti proizvo|a~a otpada. 24. .“te~ni otpad” je svaki otpad u te~noj formi.“tretman” zna~i fizi~ke. III . ali iskqu~uju}i muq.“pravno ili fizi~ko lice” je fizi~ko ili pravno lice odgovorno za bilo koju vrstu djelatnosti upravqawa otpadom. deponije gdje proizvo|a~ otpada zbriwava vlastiti otpad na mjestu nastanka).“deponija” je mjesto na povr{ini ili ispod povr{ine zemqi{ta gdje se otpad odla`e.“proizvo|a~ je pravno ili fizi~ko lice ~ijom djelatno{}u se proizvodi otpad ili pravno ili fizi~ko lice koje obavqa predtretman. .“inertni otpad” zna~i otpad koji nije podlo`an zna~ajnim fizi~kim.ekonomska izvodqivost. ovog ~lana preduzimaju se na na~in da se izbjegne ugro`avawe zdravqa qudi i bez stvarawa {tete ili prouzrokovawa zna~ajnih rizika po `ivotnu sredinu.proizvo|a~ ili imalac otpada snosi sve tro{kove prevencije. spaqivati ili na drugi na~in fizi~ki ili hemijski obra|ivati. tretmana ili odlagawa na drugom mjestu i prethodno skladi{tewe otpada za ponovnu upotrebu ili tretman za period. . uspostavqawe. tretmana.“biorazgradivi otpad”je svaki otpad koji je pogodan za aerobnu ili anaerobnu razgradwu. vazduh. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 .da bi se smawio rizik po zdravqe qudi i `ivotnu sredinu i da bi se izbjegla degradacija `ivotne sredine prilikom planirawa i prilikom izvo|ewa djelatnosti u upravqawu otpadom treba izbjegavati nastajawe otpada ili smawiti koli~ine i {tetnosti nastalog otpada.bez {tetnog uticaja po prirodu ili mjesta koja su od posebnog interesa. . ovog ~lana uzimaju se u obzir: .radi spre~avawa opasnosti ili {tete po `ivotnu sredinu koju prouzrokuje otpad preduzima}e se i one mjere za koje nije uvijek na raspolagawu nau~na podloga.“transport” je kretawe otpada van postrojewa.na~elo opreznosti . savjetovawe i obrazovawe u vezi djelatnosti i radwi na upravqawu otpadom. . transport otpada.“opasni otpad” zna~i svaki otpad koji je utvr|en posebnim propisom i koji ima jednu ili vi{e karakteristika datih u podzakonskom aktu koji donosi ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. `ivotiwe i biqke.prema karakteristikama proizvoda proizvo|a~ je odgovoran za odabir najprihvatqivijeg ekolo{kog rje{ewa u tehnologiji proizvodwe.na~elo prevencije . . .”skladi{tewe” je ostavqawe otpada koje vr{i proizvo|a~ unutar postrojewa i pogona.“neopasni otpad” zna~i otpad koji nije definisan kao “opasni otpad”.“imalac” zna~i svako fizi~ko ili pravno lice. ukqu~uju}i otpadne vode. sastavu ili koncentraciji. . na period ne du`i od tri godine.OSNOVNA NA^ELA ^lan 5.ekolo{ki korisni efekti. po svom porijeklu.bez stvarawa smetwi putem buke ili mirisa. hemijske ili biolo{ke procese. odla- . po pravilu. . . . II .“ponovno kori{}ewe” je svaka djelatnost kojom se otpad upotrebqava za namjenu za koju je prvobitno zami{qen. mawi od tri godine ili prethodno skladi{tewe otpada za odlagawe u periodu mawem od jedne godine. kao {to je hrana.Subota. . kao i onaj otpad koji je naveden u Katalogu otpada kao opasni i regulisan posebnim propisima.“povrat komponenti” je svaka djelatnost data podzakonskim aktom koji donosi ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. Preduzimaju}i mjere iz stava 1. olak{avaju rukovawe ili pove}avaju povrat komponenti otpada. . . avgust 2002.smawewe na minimum proizvodwe otpada a posebno wegovih opasnih karakteristika. . pri tome imaju}i u vidu `ivotni ciklus proizvoda kao i kori{}ewe najadekvatnije raspolo`ive tehnologije.smawewe koli~ine otpada.na~elo zaga|iva~ pla}a . ukqu~uju}i: unutra{wa mjesta za odlagawe (npr. a otpad je spreman za daqi transport u ciqu ponovnog kori{}ewa.“komunalni otpad” zna~i otpad iz doma}instva. koji mijewaju karakteristike otpada u ciqu smawivawa koli~ine ili opasnih osobina. namjerava odlo`iti ili mora odlo`iti u skladu sa jednom od kategorija navedenih u podzakonskom aktu kojeg donosi ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. vrtni otpad. sortirawe ili druge operacije koje dovode do promjena fizi~kih karakteristika ili sastava otpada. i stalna mjesta koja se upotrebqavaju za dugogodi{we odlagawe otpada iskqu~uju}i objekte gdje nije dozvoqeno skladi{tewe otpada. ukqu~uju}i ponovno kori{}ewe.“otpad” zna~i sve materije ili predmete koje imalac odla`e. kao i drugi otpad koji je zbog svoje prirode ili sastava sli~an otpadu iz doma}instva. . a nalaze se u Katalogu otpada usvojenom u posebnom zakonskom propisu. smawivawe koli~ine otpada i wegovih opasnih karakteristika. a naro~ito: . hemijskim ili biolo{kim promjenama.DEFINICIJE ^lan 4. monitoring. termalne.bez rizika po vode. . . tlo. ukqu~uju}i sortirawe. .Strana 37 Prioriteti u upravqawu otpadom ^lan 3. Za potrebe ovog zakona koriste se slijede}e definicije: .spaqivawe ili odlagawe na deponije na ekolo{ki prihvatqiv na~in onih vrsta otpada koji ne podlije`u povratu komponenti. . .“odlagawe” je bilo koja djelatnost propisana podzakonskim aktom koji donosi ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine. Inertni otpad se ne}e rastvarati. koje posjeduje otpad. ovog zakona potrebno je preduzeti slijede}e neophodne mjere: . . . .“skupqawe” je djelatnost sistematskog skupqawa i po mogu}nosti sortirawa otpada u ciqu olak{awa budu}eg tretmana.tehni~ka izvodqivost uz kori{}ewe najboqe raspolo`ive tehnologije. biolo{ki razgra|ivati ili nepovoqno uticati na druge supstance sa kojima dolazi u kontakt na na~in da prouzrokuje zaga|ewe `ivotne sredine ili ugro`avawe zdravqa qudi. . Radi postizawa ciqa iz ~lana 2. . rad.“upravqawe otpadom” je sistem djelatnosti i radwi koji podrazumijeva prevenciju nastanka otpada. tretman otpada.

stav 1.program o sakupqawu opasnog otpada iz doma}instava. ovog ~lana mora biti uskla|ena sa Strategijom ekonomskog razvoja Republike Srpske i lokalnim razvojnim planovima. Lokalni plan upravqawa ~vrstim otpadom donosi se na period od {est godina i mo`e se revidirati.saradwu izme|u op{tina da bi se postigli zadati ciqevi. Uskla|ivawe entitetskih strate{kih planova u upravqawu otpadom se posti`e na slijede}i na~in: .. gra|evinarstvo i ekologiju (u daqem tekstu: Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine). odnosno gradskih organa uprave.davawem komentara i mi{qewa na nacrt strate{kog plana za upravqawe otpadom. . ambala`ni otpad. . ^lan 12.ciqeve upravqawa otpadom. ovog ~lana vr{i se saglasno odredbama Zakona o za{titi `ivotne sredine. plan iz stava 3. 24. V .raspolo`iv i podesan tretman i mjesta odlagawa i ure|aje unutar odre|ene teritorije. . Strategiju upravqawa otpadom priprema Ministarstvo za urbanizam. Vlada Republike Srpske je obavezna podnijeti Narodnoj skup{tini izvje{taj o sprovo|ewu Strategije upravqawa ~vrstim otpadom svake dvije godine.podrazumijeva da izgradwa postrojewa i objekata za tretman otpada i wegovo odlagawe treba da bude obezbje|ena na na~in da pokriva potrebe regiona i omogu}ava samoodr`ivost izgra|enih objekata.programe za podizawe javne svijesti u upravqawu otpadom. Poslove upravqawa otpadom iz nadle`nosti Republike Srpske vr{i Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine u saradwi sa Ministarstvom nadle`nim za za{titu zdravqa i drugim nadle`nim ministarstvima. gawa i monitoringa otpada. .izdavawem smjernica o metodologiji izrade i sadr`aja strategije za upravqawe otpadom u entitetu.me|uentitetskim tijelom za za{titu `ivotne sredine. alineja 1-4.vrstu. Strategija iz stava 1. Lokalni planovi upravqawa ~vrstim otpadom sadr`e slijede}e elemente: . u saradwi sa drugim nadle`nim ministarstvima. . predstavnicima privrednih organizacija i udru`ewa koje se bave pitawima za{tite `ivotne sredine.prostor namijewen za locirawe postrojewa za upravqawe otpadom.program za smawewe procenta biorazgradivog otpada i ambala`nog otpada u komunalnom otpadu. ovog ~lana dostavqa se ministru za urbanizam. . ovog ~lana mora biti u saglasnosti sa Strategijom iz ~lana 8. . ovog zakona.predstavnicima op{tinskih.na~elo regionalnosti . . Sadr`aj lokalnog plana upravqawa ~vrstim otpadom ^lan 10. ^lan 7.DOZVOLA ZA UPRAVQAWE OTPADOM ^lan 11. uzimaju}i u obzir ekolo{ku i ekonomsku profitabilnost. IV . .predstavnicima udru`ewa za za{titu `ivotne sredine. Jedinice lokalne samouprave donose lokalne planove upravqawa otpadom. ovog ~lana Narodnoj skup{tini Vlada vr{i konsultacije sa: . Narodna skup{tina Republike Srpske mo`e dati ovla{}ewe me|uentitetskom konsultativnom tijelu za za{titu `ivotne sredine da uskla|uje entitetske strate{ke planove za upravqawe otpadom. kao {to je opasni otpad. koli~inu i porijeklo otpada koji se proizvodi i koji se treba tretirati ili odlo`iti.PLANIRAWE UPRAVQAWA OTPADOM ^lan 6. . Saradwa iz stava 4. Izrada plana iz stava 1. na prijedlog Vlade Republike Srpske.strate{ki program sa razra|enim prioritetima u upravqawu otpadom i djelatnosti koje se trebaju preduzeti.na~elo blizine. Prije podno{ewa Nacrta strategije iz stava 1. a stavqa se na uvid javnosti svake godine.odr`avawem zajedni~kih sastanaka radi uskla|ivawa nacrta entitetskih planova. ovog ~lana objavquje se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”.Strana 38 . kao i tro{kove sanacionih mjera zbog {teta prouzrokovanih `ivotnoj sredini ili {tete koju }e otpad nejvjerovatnije prouzrokovati. stambeno-komunalne djelatnosti. stambeno-komunalne djelatnosti. Nadle`ni organi du`ni su izraditi planove za upravqawe otpadom u roku propisanom ovim zakonom. . koji }e obuhvatati: . . itd. koje obuhvata pitawa nabrojana u ~lanu 6.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. Strategija iz stava 1. i opasni otpad. Za obavqawe djelatnosti upravqawa otpadom propisanih ovim zakonom i podzakonskim aktima done- . ovog ~lana vr{i se u saradwi sa nadle`nim organima uprave. Regionalni i lokalni planovi upravqawa otpadom ^lan 9. gra|evinarsvo i ekologiju (u daqem tekstu: ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine) na stru~nu ocjenu i mi{qewe. Strategiju upravqawa ~vrstim otpadom na period od {est godina donosi Narodna skup{tina Republike Srpske. . te~ni otpad. .listu predlo`enih mjera koje se trebaju preduzeti. Prije usvajawa. .Vladom Federacije Bosne i Hercegovine. . Vlada Republike Srpske donosi regionalni plan upravqawa otpadom na osnovu sporazuma dvije ili vi{e jedinica lokalne samouprave o zajedni~kom upravqawu otpadom na teritoriji Republike Srpske.specijalni sistem upravqawa za pojedine vrste otpada.uslove koji se ti~u tehni~ko-tehnolo{ke opremqenosti ure|aja unutar prostora na kojem se nalaze.utvr|ivawem op{te politike upravqawa otpadom na nivou Bosne i Hercegovine.specijalno ure|ewe sistema za tretman ili odlagawe otpada za vi{e op{tina. .procjenu tro{kova za izvr{avawe zadataka u upravqawu otpadom. .strate{ke planove za kori{}ewe komponenti iz komunalnog otpada. . . avgust 2002. .podrazumijeva da tretman ili odlagawe otpada treba da se vr{i u najbli`em adekvatnom postrojewu ili lokaciji. Plan iz stava 1. koji moraju biti u saglasnosti sa Strategijom upravqawa otpadom i koje usvajaju skup{tine lokalne samouprave. Strategija upravqawa otpadom ^lan 8.

Inspektor ima pravo da: .u|e na lokaciju. ^lan 13. Dozvola se mo`e produ`iti za isti vremenski period ako se nisu promijenili uslovi pod kojima je dozvola data. Nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu wega vr{i Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine. Odgovorna lica postrojewa i deponija sa opasnim otpadom moraju dati finansijsku garanciju i druge oblike garancija propisanih posebnim propisima radi podmirivawa tro{kova koji se odnose na rizik od {tete ili tro{kovi koji se odnose na smawivawe bilo koje mogu}e {tete na minimum kao i tro{kova prouzrokovanih djelatnostima koje se preduzimaju nakon zatvarawa postrojewa ili deponija. .pravno lice nema tehni~kih stru~waka za upravqawe postrojewima ili lokacijom. Dozvole se izdaju samo za odre|ene vrste otpada i samo za obavqawe odre|enih djelatnosti propisanih podzakonskim aktom. te vrste i koli~ine takvog otpada.opis vrste i ukupne koli~ine otpada .predlo`ene/postoje}e metode za spre~avawe i smawewe zaga|ivawa.prikupqawe i kretawe otpada unutar mjesta gdje se otpad proizveo. Finansijske garancije ^lan 17. . . .nije obezbje|en tehni~ki i profesionalni razvoj i obuka osobqa.uzme uzorke otpada. . . Zahtjev za dobijawe dozvole mora sadr`avati slijede}e: . Finansijska garancija ili wen dio za rad deponije mora postojati koliko je potrebno za odr`avawe i djelatnosti nakon zatvarawa lokacije a najmawe 30 godina. monitoring i sisteme pra}ewa.).metode tretmana.podatke o porijeklu. ^lan 14.zaustavi prevoz otpada. Finansijska garanacija mora biti srazmjerna koli~ini otpada. VI . a najvi{e 12 sati nakon {to se otkrije. . u slu~aju malih koli~ina ne ve}ih od 100 kg po jednoj po{iqci sa izuzetkom opasnog otpada. Licu koje prikupqa i prevozi svoj ku}ni otpad na mjesto za prikupqawe otpada nije potrebna dozvola za ovakve djelatnosti.podatke o podnosiocu zahtjeva i odgovornom licu kada se radi o razli~itim licima. odredi{tu i tretmanu otpada. putem inspektora nadle`nih za za{titu `ivotne sredine.tehni~ko .projekat nije u skladu sa relevantnim planom (planovima) za upravqawe otpadom.zahtijeva preduzimawe svih neophodnih mjera potrebnih radi uskla|ivawa djelatnosti sa uslovima iz . itd. . . ^lan 20. . . sa izuzetkom opasnog otpada. Organ iz stava 1. Dozvola sadr`i: .NADZOR NAD UPRAVQAWEM OTPADOM ^lan 18. .Subota. ukqu~uju}i karakteristike `ivotne sredine. uvijek je potrebna dozvola za upravqawe otpadom (u daqem tekstu: dozvola).otvori kontejnere sa otpadom.predlo`eni ili stvarni kapacitet postrojewa ili lokacije. . ekolo{kim i zdravstvenim zahtjevima. ^lan 19. . .vrstu i koli~inu otpada koji se treba tretirati i/ili odlo`iti. ^lan 16. monitoringa i voditi evidenciju o uslovima datim u dozvoli i ostalim relevantnim podacima i jednom godi{we podnijeti izvje{taj nadle`nom organu za za{titu `ivotne sredine.opis postrojewa ili lokacije. Odgovorno lice je du`no inspektoru za za{titu `ivotne sredine omogu}iti vr{ewe nadzora. . u postrojewa i poslovne prostorije.vizuelno evidentira ~iweni~no stawe (video. o~ekivanim tro{kovima i pojavi rizika. . Pored urbanisti~ke saglasnosti. . ovog ~lana vr{i nadzor nad odgovornim licem za upravqawe otpadom i proizvo|a~ima otpada u pogledu ispuwenosti uslova za obavqawe djelatnosti upravqawa otpadom.ulaz i izlaz.prevoz otpada koji vr{i sam proizvo|a~ sa svojim vlastitim prevoznim sredstvima do lokacije ili postrojewa za tretman. Dozvola se ne}e izdati ukoliko: .finansijske i druge garancije od strane podnosioca zahtjeva. Proizvo|a~i otpada i odgovorna lica du`ni su obavijestiti nadle`ni organ za za{titu `ivotne sredine o otkrivenim negativnim uticajima na `ivotnu sredinu odmah.kretawe otpada izme|u razli~itih postrojewa ili lokacija istog proizvo|a~a. slike.predlo`eni/postoje}i tretman. ^lan 15. . pra}ewe i plan kontrole. . . . .opis o~ekivanih uticaja na `ivotnu sredinu.projekat nije u skladu sa pravnim. . avgust 2002.zahtijeva od svih pravnih ili fizi~kih lica da stave na raspolagawe sve potrebne podatke. odobrewa za gra|ewe i ekolo{ke dozvole propisane posebnim propisima. 24. . . dokumentaciju i informacije. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 .predlo`en plan za djelatnosti zatvarawa i postupke nakon zatvarawa.tehnolo{ke uslove za rad.vra}awe ambala`e ili iskori{}enih proizvoda od strane trgovaca.nije osigurana odgovaraju}a finansijska ili druga garancija. Dozvola nije potrebna u slijede}im slu~ajevima: .Strana 39 senim na osnovu ovog zakona potrebno je pribaviti dozvolu koju donosi Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine.nisu preduzete neophodne mjere spre~avawa nesre}a/akcidenata i ograni~ewe wihovih posqedica. .op{te tehni~ke zahtjeve za rad .mjere predostro`nosti koje se trebaju preduzeti. Proizvo|a~i otpada i odgovorna lica postrojewa za upravqawe otpadom du`ni su sprovoditi program kontrole.predlo`ene/postoje}e djelatnosti. . Dozvola se izdaje na period od pet godina s tim da se dozvola za deponije i spaqivawe izdaje na period od deset godina.

Jedan se ~uva na lokaciji. Podzakonskim aktom }e se propisati: forma. kao i o na~inu tretmana u slu~aju kraja `ivotnog ciklusa proizvoda i otpada produkovanog iz wega. Ako se u vr{ewu inspekcijskog nadzora utvrdi da }e budu}i rad i proizvodwa otpada prouzrokovati neposrednu opasnost. gomilati. na~ini tretmana i odlagawe. a ukoliko to nije mogu}e stimulisa}e se kori{}ewe otpada kao energetskog izvora. recikla`a i bezbjedno odlagawe otpada. Da bi se ispunile obaveze utvr|ene u stavovima 1-3. sadr`aj i postupak obavje{tavawa. .skladi{tewe otpada na samoj lokaciji. Ostaci nastali u toku tehnolo{kog procesa. Za nova postrojewa plan za upravqawe otpadom se prila`e uz zahtjev za dobijawe ekolo{ke dozvole propisane Zakonom o za{titi `ivotne sredine. posebno za deponije onih vrsta otpada koji su utvr|eni posebnim propisom. rok trajawa proizvoda i ponovna upotreba proizvoda i pakovawe.kori{tewe tehnologija kojima se vr{i racionalno kori{}ewe materijala i energije. osim ako se tim radwama omogu}ava povrat sirovina i odlagawe.zaustavi djelatnosti ako su u opasnosti `ivotna sredina ili qudsko zdravqe. avgust 2002.izre}i nov~anu kaznu. pakovawe i obnovqivost kvaliteta }e biti ozna~eni na vidqivom mjestu na proizvodu u skladu sa posebnim propisima. poluproizvoda i ambala`e koji smawuju upotrebu energije i materijala i ~ijom upotrebom se smawuje proizvodwa otpada i upotreba ambala`e koja du`e traje i koja ima najmawe optere}ewe na `ivotnu sredinu kada postane otpad. stimuli{e ponovno kori{}ewe i recikla`u proizvoda. U ciqu upotrebe materija ili energije iz otpada stimulisa}e se ponovna upotreba. inspektor donosi rje{ewe protiv kojeg `alba ne odla`e izvr{ewe. . Zabraweno je mije{ati razli~ite vrste otpada. a koji se uvode ponovo u tehnolo{ki proces. na~in. postaju otpad jedino kada iza|u iz ovog proizvodnog ciklusa. Proizvo|a~ }e nadoknaditi kauciju/depozit koja je prethodno pla}ena na proizvod. da se smawi koli~ina i {tetan uticaj otpada. .dokumentaciju o otpadu koji se produkuje u preduze}u.postigne maksimalne ciqeve za odlagawe. kojim mjerama se ne}e nanijeti {teta i neopravdani tro{kovi odgovornom licu.narediti obustavu rada dok se uslovi ili zahtijevi ne ispune. ^lan 25.proizvodwa proizvoda kojom se produkuje najmawa koli~ina otpada i stvara najmawe {tetnih uticaja. Produkovani otpad se koristi samo ako je ekolo{ki koristan. . . . Posebnim propisom se propisuje obaveza kori{}ewa sistema naknade kaucije/depozita za odre|ene proizvode. Proizvo|a~ je du`an obavijestiti prodavca i potro{a~a o va`nim karakteristikama proizvoda i ambala`e sa stanovi{ta upravqawa otpadom.propisati posebne mjere koje se trebaju preduzeti i odrediti rok za preduzimawe mjera. dozvole i posebnih propisa. Proizvo|a~ }e dizajnirati proizvod i ambala`u. Zabraweno je napu{tati. Odgovorno lice u postrojewima. . . ^lan 21.zamjena materijala koji prouzrokuju rizik kad postanu otpad. . Za postoje}a postrojewa plan se dostavqa nadle`nom organu za za{titu `ivotne sredine u periodu od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona. Proizvo|a~ mo`e primiti nazad ili nadoknaditi proizvode ili otpad od proizvoda od imaoca ili sklopiti ugovor sa prodava~em za obavqawe tih usluga. sastav i koli~ina otpada). . koristiti tehnologije i razvijati proizvodwu na na~in koji vodi najefikasnijoj upotrebi materijala i energije. .zadr`avawe materijala i ostataka unutar procesa proizvodwe i potro{we {to je vi{e mogu}e. U ciqu spre~avawa produkovawa otpada i smawewa koli~ina i {tetnih uticaja otpada stimulisa}e se: . ^lan 26. a jedan }e se koristiti za testirawe ili kao dokaz. radi ponovnog kori{}ewa ili odlagawa na ekolo{ki prihvatqiv na~in. ovog zakona proizvo|a~ je obavezan da: . da se promovi{e ponovna upotreba. za koja je prema Zakonu o za{titi `ivotne sredine potrebna ekolo{ka dozvola. 24. priprema i donosi plan upravqawa otpadom koji sadr`i: .odrediti posebne uslove za budu}i rad. Otpad slabog kvaliteta.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. Proizvo|a~ }e stimulisati kori{}ewe takvih sirovina i osnovnih materijala. Proizvo|a~ }e primiti nazad i nadoknaditi kori{}ene proizvode ili otpad od proizvoda od imaoca. posebno kada se radi o opasnom otpadu.zatvoriti postrojewe ako se aktivnosti ne mogu izvoditi bez {tete po `ivotnu sredinu i qudsko zdravqe. Otpad se odla`e samo ako nije mogu}e kori{}ewe wegovog materijala i energije u postoje}im tehni~kim i ekonomskim uslovima i ako su tro{kovi ponovnog kori{}ewa nerazumno visoki u pore|ewu sa tro{kovima odlagawa.postigne minimalne ciqeve za sakupqawe i povrat raznih vrsta otpada navedenih u podzakonskim propisima.DJELATNOSTI I ODGOVORNOSTI UPRAVQAWA OTPADOM ^lan 22. recikla`a i zamjena sirovina otpadom. posebno opasnog otpada od druge vrste otpada i od otpada koji }e se ponovo koristiti.Strana 40 . ~iji se povrat vr{i u preduze}u ili ~ije odlagawe obavqa preduze}e (vrsta. . Nakon izvr{enog nadzora inspektor za za{titu `ivotne sredine rje{ewem mo`e: . i ako je to kori{}ewe tehni~ki i ekonomski izvodqivo. . . a na kraju `ivotnog ciklusa proizvoda proizvo|a~ }e promovisati ekolo{ki odr`iv tretman. Sve djelatnosti se preduzimaju tako da imaju najmawi uticaj na `ivotnu sredinu i qudsko zdravqe. kao i proizvodi koji se mogu koristiti ponovo za prvobitnu svrhu bez daqeg tretmana. VII . materijalne karakteristike proizvoda. odlagati ili tretirati otpad bez nadzora. Uzimaju se tri uzorka.mjere koje se preduzimaju radi spre~avawa produkcije otpada. u skladu sa posebnim propisima. jedan kao rezerva.ne koristi materijale i opasne supstance i robu koja prelazi grani~ne vrijednosti za sve materijale ili supstance koje su utvr|ene u podzakonskom aktu.odvajawe otpada. Odgovornost proizvo|a~a ^lan 23. ^lan 24. kori{}ewe i odlagawe.

Podzakonskim aktom }e se utvrditi postupak i na~in po kojem je prodava~ proizvoda ili vr{ilac usluga (u daqem tekstu: prodava~) du`an uzeti nazad ili nadoknaditi kauciju za iskori{}enu ambala`u ili proizvode. Proizvo|a~ i prodava~ mogu prenijeti obaveze iz ~lana 25. . dokumentaciju o kretawu otpada. Sistem prikupqawa otpada ^lan 30. a opasni otpad predati na odre|ena mjesta za selektivno prikupqawe (centre) ili osobi koja je ovla{}ena za pru`awe usluga u upravqawu otpadom. imaju}i u vidu akte koje donosi op{tina. Odgovornost prodava~a ^lan 28. U slu~aju uvo|ewa sistema selektivnog prikupqawa otpada. Usluge mogu pru`ati javna ili privatna preduze}a. 23-25. na~in finansirawa.raspored prikupqawa. Proizvo|a~ i imalac otpada je odgovoran za ekolo{ki prihvatqivo skladi{tewe otpada prije wegovog povrata ili odlagawa. na~in selektivnog prikupqawa i predaje iskori{}enih proizvoda proizvo|a~u ili odgovornom licu ovla{}enom za poslove upravqawa otpadom. Koordinator za otpad ^lan 27. Pru`awe usluga upravqawa komunalnim otpadom u nadle`nosti je jedinice lokalne samouprave. pakovawa i ozna~avawa otpada. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 .obezbje|ewe ispuwewa ciqeva utvr|enih propisima.metode tretmana. Zajedni~ki uslovi za proizvo|a~a i prodava~a ^lan 29.da predla`e mjere za poboq{awe prevencije. Koordinator za otpad je du`an: .da pregleda uskla|enost pravnih zahtjeva za upravqawe otpadom i izvje{tava odgovorno lice o stawu uskla|enosti. Dozvola mora da opi{e djelokrug i kqu~ne elemente sistema za prikupqawe. Sistem za prikupqawe otpada mo`e uspostaviti proizvo|a~ ili prodava~. Posebnim propisom uredi}e se uslovi za pla}awa javnih usluga.dovoqan broj i raspored . Odgovorno lice postrojewa. Uvoznik ima istu odgovornost kao i proizvo|a~ prema ~l. . avgust 2002. ovog zakona su: . doma}instva i drugi proizvo|a~i otpada }e biti obavezni izvr{iti selekciju i prikupqati otpad u skladu sa tim propisom. mora odrediti lice koje }e vr{iti poslove koordinirawa upravqawa otpadom (u daqem tekstu: koordinatora za otpad). Tender raspisuje jedinica lokalne samouprave za jednu ili vi{e djelatnosti upravqawa otpadom ili za sve djelatnosti upravqawa otpadom. . . na odgovorno lice sistema za prikupqawe otpada putem ugovora ~iji }e uslovi biti regulisani posebnim zakonskim propisom. Komunalni otpad se sakupqa i tretira u skladu sa posebnim propisom o pru`awu usluga od strane komunalnih preduze}a. stav 1. za koja je prema Zakonu o za{titi `ivotne sredine potrebna ekolo{ka dozvola. . Javne usluge za upravqawe komunalnim otpadom obuhvataju: . Doma}instva su du`na prikupqati svoj produkovani otpad i predati ga komunalnim preduze}ima. geografsko podru~je koje ovaj sistem pokriva.organizacionu strukturu sistema.geografsko podru~je sa kojeg se prikupqa otpad. Zahtjev za izdavawe dozvole sistema prikupqawa otpada sadr`i. Proizvo|a~i nisu obavezni koristiti usluge preduze}a za otpad ukoliko skupqaju i tretiraju svoj otpad u skladu sa propisima iz oblasti za{tite `ivotne sredine i ako predaju svoj otpad ovla{}enom odgovornom licu za upravqawe otpadom.da izradi nacrt plana za upravqawe otpadom.Subota. i ~lana 28. .Strana 41 Planovi za upravqawe otpadom preduze}a se a`uriraju svake tri godine ili nakon promjene u radu postrojewa. . Odgovornost proizvo|a~a i imaoca otpada ^lan 31. {emu sakupqawa. 24. pored elemenata propisanih ~lanom 15: .tretman komunalnog otpada ukqu~uju}i upravqawe povrata sirovina ili odlagawa. postupak ili postrojewe za povrat ili odlagawe u skladu sa propisanim uslovima ili koristiti ovla{}enu slu`bu za tretman otpada uz nadoknadu. Podru~ja za selektivno sakupqawe otpada odre|ena su tako da se ku}ni otpad selektivno sakupqa odvojeno od opasnog otpada iz doma}instva.prikupqawe otpada iz doma}instava i drugih izvora koji proizvode komunalni otpad. ^lan 33. . ^lan 34. Proizvo|a~i otpada koji nisu doma}instva }e koristiti usluge preduze}a za otpad koji oni produkuju ukoliko wihov otpad ima iste ili sli~ne osobine ku}nog otpada. . Rad mjesta za selektivno sakupqawe otpada mora biti u skladu sa tehni~kim zahtjevima i uslovima utvr|enim dozvolom kada je u pitawu upravqawe otpadom. Proizvo|a~ i imalac otpada du`ni su skupqati. ili preduze}e za upravqawe otpadom. ponovnog kori{}ewa i recikla`e otpada.obezbje|ewe ekolo{ki prihvatqivog upravqawa otpadom. brinuti se o povratu ili odlagawu otpada koji produkuju wihove djelatnosti ili o otpadu koji posjeduju. vrstu i koli~inu otpada. Proizvo|a~ ili imalac otpada mo`e vr{iti povrat ili odlagawe sam koriste}i adekvatnu opremu. Posebne odredbe o upravqawu komunalnim otpadom ^lan 32. .vrste otpada koje se trebaju prikupiti.rukovo|ewe mjestima za selektivno prikupqawe otpada. Pored uslova propisanih u ~lanu 16.da organizuje sprovo|ewe plana za upravqawe otpadom. . stav 1. Odgovornost koordinatora za otpad ne smawuje odgovornosti odgovornog lica u postrojewu proizi{le vr{ewem djelatnosti upravqawa otpadom. uslovi koji se moraju ispuniti da bi se dobila dozvola iz ~lana 13. Javne usluge obavqaju lica koja su ovla{}ena za pru`awe usluga upravqawa otpadom i koja su odabrana putem raspisanog tendera. Podzakonskim aktom }e se propisati postupak selektivnog prikupqawa. . . Organ nadle`an za poslove za{tite `ivotne sredine }e biti obavije{ten o odre|ivawu koordinatora za otpad.da a`urira plan za upravqawe otpadom.mjesta za prikupqawe.

obavezu podnosioca zahtjeva da izvijesti. . . ukqu~uju}i plan za nepredvi|ene situacije.Strana 42 . Prevoz opasnog otpada mora biti uskla|en sa op{tim uslovima za prevoz opasnih roba.uvo|ewe sistema selektivnog prikupqawa otpada.porijeklo ili izvor otpada. Nadle`ni organ vr{i pregled lokacije deponije u pogledu ispuwenosti uslova iz dozvole. Odlagawe otpada ^lan 40. Otpad se mo`e koristiti kao sirovinski materijal i za proizvodwu energije. U slu~aju zaga|ewa nastalog u toku transporta. ukqu~uju}i metode skupqawa (kao npr. kao i privremene zahtjeve za zatvarawe deponija i postupke nakon zatvarawa.klasu deponije (deponija za opasni. avgust 2002. ovog ~lana odgovoran samo za ispravnu isporuku otpada na odredi{te koje je odredio po{iqalac.na deponije.Pored elemenata propisanih u ~lanu 16. 24. ovog ~lana. Otpad se koristi na na~in da proizvodi koji nastaju kori{}ewem otpada ne}e prouzrokovati ve}e ekolo{ko optere}ewe nego proizvodi iz osnovnog sirovinskog materijala.procjena visine naknade kojom se omogu}ava pouzdana. Izvje{taj sadr`i: . . stav 1. ovog zakona dozvola za odlagawe otpada na deponije }e sadr`avati: . Deponija ^lan 41. opremqeno i funkcioni{e u skladu sa zahtjevima kategorije otpada koji se spaquje. bar jednom godi{we.vrste kaznenih odredbi i stimulacionih mjera.popis vrste i ukupna koli~ina otpada koju je dozvoqeno odlo`iti na deponiji. zajedno sa odre|ivawem mjesta za selektivno prikupqawe otpada. Sakupqawe otpada ^lan 37. . Opasni otpad u toku transporta mora biti ozna~en i pakovan u skladu sa navedenim propisom iz stava 4. postupak monitoringa i kontrole odlagawa. Ako se otpad ne mo`e isporu~iti na odredi{te. Otpad se transportuje na na~in koji iskqu~uje zaga|ewe `ivotne sredine. a koji nisu doma}instva. Transport opasnog otpada je pra}en odgovaraju}om dokumentacijom propisanom posebnim propisom kojeg donosi ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u saradwi sa ministrom nadle`nim za saobra}aj.zahtjeve za pripremu deponije. .koli~inu otpada. U slu~aju transporta koji nije kombinovan sa aktivnostima tretmana otpada prevoznik je u skladu sa stavom 1. . kontinuirana i prihvatqiva usluga i uslovi pla}awa.da se omogu}i u {to ve}oj mjeri povrat toplote koja se proizvede u procesu spaqivawa. Podzakonskim aktom mo`e se propisati da je potrebno odobrewe ili tehni~ka kvalifikacija za kori{}ewe i prodaju odre|enih tehnologija.primjenom hemijskih. aktivnosti deponovawa.kao termalno odlagawe i . Odlagawe se mo`e vr{iti: . prava i obaveze preduze}a i doma}instava onih ~iji je otpad sli~an otpadu iz doma}instava. Odlukom jedinice lokalne samouprave o upravqawu komunalnim otpadom uredi}e se: . . ovog ~lana vodi evidenciju podataka o otpadu koji je preuzeo na tretman ili produkovao i obavje{tava nadle`ni organ za za{titu `ivotne sredine u skladu sa posebnim propisima najmawe jednom godi{we. . Prikupqawe otpada unutar lokacije proizvo|a~a ili imaoca na na~in koji iskqu~uje negativan uticaj na `ivotnu sredinu. Tretman otpada ^lan 36. vremenski je ograni~en i ne zahtijeva posebnu dozvolu. biolo{kih ili fizi~kih postupaka. . na lokaciji koja je odobrena za upravqawe otpadom. Kori{}ewe otpada ^lan 38. . Transport otpada ^lan 39.da je postrojewe projektovano.odre|ivawe na~ina kori{}ewa usluga preduze}a za proizvo|a~e i vlasnike otpada. . transfer stanice ili mjesta za ponovnu upotrebu i reciklirawe. Proizvo|a~ ili imalac otpada skupqa otpad odvojeno u skladu sa potrebom budu}eg tretmana. . tretman ili kona~no odlagawe.geografsko podru~je koje pokriva preduze}e.zahtjeve za postupke primawa otpada.da se koli~ina i {tetni efekti ostataka svedu na minimum i omogu}i recikla`a gdje je to mogu}e.osnovni zahtjevi za obezbje|ewe rada preduze}a.odre|ivawe lokacije za deponije i lokacije za druge vrste tretmana otpada.uslove za pronala`ewe i tretirawe nezakonitog komunalnog otpada. prevoznik je odgovoran za ~i{}ewe i dovo|ewe u prvobitno stawe zaga|enog podru~ja. Spaqivawe ^lan 42.tehni~ke i druge zahtjeve koji se odnose na obezbje|ewe usluga ukqu~uju}i skupqawe. . Otpad se mo`e preuzeti od imaoca i na mjestima za prikupqawe. selektivno skupqawe otpada). .vrstu i sastav otpada u skladu sa Katalogom otpada i wegovim sadr`ajem. Pored elemenata propisanih ~lanom 15. Dozvola za nove sanitarne deponije mo`e se izdati samo za deponovawe na regionalnom nivou. ^lan 35. Preduze}e za prikupqawe otpada skupqa otpad od proizvo|a~a i imaoca i transportuje ga do mjesta za prikupqawe otpada. . zahtjev za dozvolu za spaqivawe otpada sadr`i opis mjera kojima se obezbje|uje: . prevoznik }e vratiti otpad po{iqaocu. u~estalost. prije po~etka odlagawa. opreme i materijala za tretman otpada. .Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. . . Preduze}e za upravqawe otpadom smatra se i proizvo|a~em otpada ukoliko prizvodi otpad u toku tretmana. tretman i odlagawe. deponija za inertni otpad). . deponija za bezopasni. Preduze}e iz stava 1. nadle`ni organ o vrstama i koli~inama odlo`enog otpada i o rezultatima programa monitoringa.

ina~e je transport ili odlagawe otpada zabraweno. . . . Registracija deponija ^lan 44. Ukoliko je nadle`ni organ ili sud donio odluku kojom je utvr|ena zna~ajna kontaminacija zemqi{ta otpadom obavjesti}e o tome katastar nekretnina i katastar zaga|ivawa radi evidentirawa kontaminacije.naziv primaoca otpada. . biqni i `ivotiwski svijet.uvoznicama. Vlasnik deponije je du`an po zatvarawu deponije zahtijevati od nadle`nog organa procjenu potencijanog rizika koji ona predstavqa za `ivotnu sredinu i/ili qudsko zdravqe. kao i vrstu i va`ewe dozvole za rad postrojewa. . Pored elemenata propisanih ~lanom 16.u slu~aju otpada iz razli~itih izvora detaqan inventar otpada. .kategorije i koli~inu otpada koje se mogu tretirati.je kretawe otpada odobreno samo zbog posebnih razloga. identitet prvobitnih proizvo|a~a.podatke o procesima tretirawa i odlagawa otpada. 24. smawiti ili reciklirati izvr{ava u skladu s odredbama ovog zakona. .specifikaciju minimalnog i maksimalnog protoka masa tih opasnih otpada. U skladu sa stavom 2. stav 1.ako smjesa ne predstavqa rizik za vodu.primio od zemqe uvoznice potvrdu o postojawu ugovora izme|u izvoznika i odlaga~a koja isti~e ekolo{ki na~in upravqawa otpadom. vazduh. Nije dozvoqeno vr{ewe poslova prekograni~nog kretawa dok proizvo|a~ ili izvoznik ne primi pismeno potvrdu da je nadle`ni organ: . Dozvola iz stava 1.na~in na koji je rije{en prevoz i osigurawe tre}ih lica da se pokriju tro{kovi u slu~aju {tete. Prekograni~no kretawe zapo~eto u Republici Srpskoj ^lan 46. na na~in da se onemogu}i zaga|ivawe i {teta po `ivotnu sredinu. Prekograni~no kretawe otpada vr{i se pod uslovom da: .Strana 43 .da se odlagawe ostataka otpada ~ija se proizodwa ne mo`e sprije~iti. Opasni otpad proizveden u doma}instvima. Ugovor iz stava 3. Op{ta pravila za opasni otpad ^lan 43. . .ako smjesa ne prouzrokuje {tetu po `ivotnu sredinu bukom ili mirisom.ako se kori{}ewe ili odlagawe otpada mo`e efikasnije preduzeti kao tretman smjese. .postoji odgovaraju}a dokumentacija o kretawu od ta~ke gdje je wegovo kretawe po~elo do momenta odlagawa u skladu sa nacionalnim i me|unarodnim standardima i me|unarodnim propisima koji se odnose na po~etak prekograni~nog prometa do ta~ke odlagawa. Opasni otpad se mo`e pomije{ati sa drugim otpadom ili materijalima samo na osnovu posebne dozvole nadle`nog organa za za{titu `ivotne sredine. sastavu i koli~ini otpada i podatke o proizvo|a~u. potvrdu za nadle`ni organ da je odlagawe otpada izvr{eno na ekolo{ki prihvatqiv na~in. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . alineja 2. ovog ~lana mora ukqu~ivati obavezu: . ovog ~lana pored podataka iz stava 2. wihove najni`e i najvi{e kalorijske vrijednosti i wihov maksimalan sadr`aj zaga|uju}ih materija.primio pismenu saglasnost zemqe uvoznice i tranzitnih zemaqa i . kapacitete ili odgovaraju}e lokacije za odlagawe otpada.podatke o ukupnom kapacitetu postrojewa za spaqivawe. . nadle`ni organi obavje{atavaju ili }e zahtijevati od proizvo|a~a ili izvoznika da pismeno obavijesti. Predaja otpada preduze}u koje je ovla{}eno za sakupqawe opasnog otpada vr{i se u skladu sa podzakonskim aktom.prijema otpada nazad ukoliko po{iqka nije realizovana kako je planirano ili ukoliko je do{lo do kr{ewa odredaba ovog zakona i podzakonskih akata. radi odlagawa otpada na ekolo{ki prihvatqiv i efikasan na~in ili ako se otpadi koji su u pitawu koriste kao sirovina za industruju reciklirawa ili povrata komponenti u dr`avi BiH i Republici Srpskoj . Nadle`ni organ obavje{tava katastar o procjeni potencijalnog rizika. dozvola se izdaje: .izvoznice nemaju tehni~ke mogu}nosti i neophodna postrojewa. nego kao tretman wenih pojedinih komponenti.ako rizik po `ivotnu sredinu i zdravqe zbog smjese nije pove}an. . Svaka deponija mora biti registrovana u katastru nekretnina i katastru zaga|iva~a.koli~ine razli~itih kategorija opasnog otpada koji se mo`e tretirati.se otpad pakuje. institucijama ili slu`bama se sakupqa odvojeno. Obavje{tewe mora sadr`avati : .mjere koje treba preduzeti da se osigura siguran transport. avgust 2002. VIII . dozvola sadr`i: .Subota. putem Ministarstva nadle`nog za za{titu `ivotne sredine. i ukoliko se zna. .dr`ava BiH i Republika Srpska . U slu~aju prekograni~nog kretawa otpada kada je Republika Srpska izvoznik. Nadle`ni organ i sud nala`u vlasniku deponije da preduzme neophodne mjere radi spre~avawa potencijalne opasnosti po zdravqe ili {tete po qudsko zdravqe i zaga|ivawa `ivotne sredine. Postoje}e deponije ili one koje su zatvorene kao rezultat revidirawa plana prilago|avawa registruju se u katastar nekretnina i katastru zaga|iva~a na osnovu odluke nadle`nog organa za za{titu `ivotne sredine. . wene prirode i obima. ovog ~lana sadr`i: .podatke o izvoru.utvr|ene postupke uzorkovawa i mjerewa radi ispuwewa obaveza periodi~nih mjerewa za svaku zaga|uju}u materiju vazduha ili vode. .ako smjesa ne ugro`ava pejza`e ili mjesta od posebnog interesa. smatra se opasnim dok se ne ustanovi da su opasni ili bezopasni. . ovog ~lana.PREKOGRANI^NO KRETAWE OTPADA Op{ti zahtjevi prekograni~nog kretawa otpada ^lan 45. nadle`ni organ tih dr`ava o bilo kom prekograni~nom kretawu otpada.obaveza primaoca da obezbjedi {to je prije mogu}e i ne kasnije od 180 dana nakon prijema otpada. Otpad koji se ne nalazi na spisku otpada u posebnom propisu kao opasni ili ~iji sadr`aj je nepoznat. lokacija postrojewa za tretman i odlagawe. zemqu. . etiketira i transportuje na na~in kojim se spre~ava zaga|ewe `ivotne sredine u skladu sa najboqom raspolo`ivom praksom.

od strane izvoznika.specifi~ne uslove za kretawe (obavezu kori{}ewa odre|enih grani~nih prelaza. Kada prekograni~no kretawe otpada za koje postoji odobrewe ne mo`e da se izvr{i u skladu s odredbama ugovora. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.podake iz ~lana 46.ne pribavi dozvolu za djelatnosti upravqawa otpadom (~lan 13. Republika Srpska mo`e zabraniti kretawe izvjesnih vrsta opasnog otpada ili kretawa iz drugog entiteta koji su ve} najavqeni. sastavu i koli~ini opasnog otpada.ako sve zemqe koje u~estvuju nisu obavje{tene. . obaveza}e se Republika Srpska na preduzimawe hitnih mjera. .. Prekograni~no kretawe }e se smatrati nezakonitim: . ovog ~lana od lica za koje se utvrdi da je izvr{ilo nedozvoqenu djelatnost.). Podzakonskim aktom iz stava 1.000 KM kazni}e se za prekr{aj svako pravno i fizi~ko lice ako: . flore i faune i `ivotne sredine. ^lan 52. na~in i vrijeme transporta. stav 3. ovog ~lana.ako se vr{i namjerno odlagawe otpada (odbacivawem) kojim se kr{e odredbe ovog zakona i op{ti principi me|unarodnog zakonodavstva o za{titi `ivotne sredine. . Prekograni~no kretawe kada je Republika Srpska tranzitna zemqa ^lan 48. U slu~aju prekograni~nog kretawa kada je kona~no odredi{te Republika Srpska. Op{te odredbe za sve vrste prekograni~nog kretawa ^lan 49. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine }e podzakonskim aktom propisati sadr`aj i izgled prate}eg dokumenta kojeg je du`no potpisati svako lice koje vr{i prekograni~ni prevoz otpada nakon isporuke otpada. .).).). Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine donosi rje{ewe kojim daje odobrewe za prekograni~no kretawe/uvoz otpada. Otpad se mo`e uvoziti u Republiku Srpsku samo radi aktivnosti povrata materijala. ^lan 53.KAZNENE ODREDBE ^lan 56. . dr`ava koja izvozi {aqe pismeno obavje{tewe ministarstvu nadle`nom za za{titu `ivotne sredine. avgust 2002.000 . kao i lice koje vr{i prijem otpada.Strana 44 . Op{te obavje{tewe se mo`e prihvatiti kada se otpad koji ima iste hemijske i fizi~ke karakteristike prevozi redovno istom odlaga~u preko iste carinske ispostave na izlazu iz zemqe izvoza. ^lan 51. . Izuzetno. koje sadr`i: .kr{i uslove u dozvoli. ukoliko se ne mo`e na}i drugo rje{ewe za odlagawe otpada na ekolo{ki prihvatqiv na~in u roku od 90 dana od dana dolaska otpada na odredi{te. radi za{tite qudskog zdravqa. stav 2. Na osnovu op{teg obavje{tewa. Nakon ovog perioda op{te odobrewe mo`e biti revidirano i produ`eno za isti vremenski period ako nije do{lo do promjena uslova. . putem iste carinske ispostave na ulazu u zemqu uvoza i u slu~aju transporta putem iste carinske ispostave na ulazu ili izlazu iz zemqe ili zemaqa tranzita. .ako ne postoji odobrewe svih zemaqa. Republika Srpska ima pravo nadoknade tro{kova koji nastanu obavqawem djelatnosti i preduzimawem mjera iz stava 1. Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine je du`no u roku od 60 dana nakon prijema obavje{tewa pismeno dati dozvolu za kretawe. ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine izdaje op{te odobrewe na period od najvi{e 12 mjeseci.podatke o izvorima. . Obavje{tewe sadr`i: . va`ewe odobrewa. potrebno je obavje{tewe ministarstva nadle`nog za za{titu `ivotne sredine entiteta iz kojeg se izvozi otpad.ne uskladi{ti otpad na ekolo{ki prihvatqiv na~in prije wegovog odlagawa ili ponovnog kori{}ewa (~lan 31. odnosno djelatnosti ~i{}ewa. Podzakonskim aktom utvr|uju se oblici osigurawa kojima se mo`e osigurati prekograni~no kretawe otpada. U slu~aju kretawa opasnog otpada radi odlagawa izme|u entiteta BiH. ministarstvu nadle`nom za za{titu `ivotne sredine entiteta u koji se uvozi otpad. ^lan 50. ovog zakona i drugim informacijama u skladu sa zahtjevima iz ~lana 46.mjere za obezbje|ewe sigurnog transporta. i 2.koristi otpad suprotno odredbi ~lana 38. . ^lan 54. .Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota.ako je odobrewe falsifikovano ili pribavqeno prevarom. Obavje{tewe mora biti u skladu s zahtjevima iz ~lana 46. stav 2. zemqa koja izvozi obezbje|uje da otpad bude vra}en u zemqu izvoznicu.dogovoren putni pravac i dogovoreno osigurawe za tre}e strane u slu~aju {tete.redovno ne obavje{tava nadle`ni organ o otpadu preuzetom na tretman (~lan 36. 24.ako je suprotno datom odobrewu.NAKNADA [TETE ^lan 55. odbiti davawe dozvole za kretawe ili zahtijevati dodatne informacije. Ako nepoznato lice izvr{i djelatnosti u upravqawu otpadom suprotno ovom zakonu.naziv primaoca otpada. Zabrawuje se prekograni~ni uvoz otpada radi odlagawa otpada u Republici Srpskoj. informacije o kretawu za nadle`ne organe. Prekograni~no kretawe u slu~aju kada je Republika Srpska kona~no odredi{te ^lan 47. ovog ~lana propisuje se postupak u kojem je odlaga~ otpada du`an obavijestiti izvoznika i nadle`ne organe dr`ave izvoznice o primawu po{iqke od strane odlaga~a otpada u odgovaraju}em roku i o zavr{etku aktivnosti upravqawa otpadom.10. IX . ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine mo`e staviti van snage op{te odobrewe koje se daje pod uslovima iz stava 1. .. Izuzetno. lokacije na kojoj }e se tretirati i na~in na koji }e se odlagati otpad. . ovog zakona. U slu~aju prekograni~nog kretawa kada je Republika Srpska tranzitna zemqa primjewuju se odredbe iz prethodnih ~lanova. X . Za prekograni~no kretawe otpada treba imati odgovaraju}u finansijsku garanciju ili polisu osigurawa ili drugi oblik osigurawa zavisno od zahtjeva dr`ave uvoznice ili tranzitne dr`ave.

uslove za zatvarawe i naknadnih mjera za postrojewa iz oblasti upravqawa otpadom koja ne mogu nastaviti sa radom radi implementacije ~lana 58.).djelatnosti upravqawa otpadom i zadatke vezane za qudske lijekove. na Ustav Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. u roku {est mjeseci od stupawa na snagu ovog zakona.r.na osnovu odobrenog plana prilago|avawa nadle`ni organ }e dozvoliti rad i odrediti prelazni period za zavr{etak realizacije plana koji ne}e prije}i tri godine nakon dana odobrewa. .vr{i prekograni~ni promet otpada suprotno ~lanu 46.Strana 45 . 701 Na osnovu Amandmana XL ta~ke 2. stav 1. . s.u roku od {est mjeseci od stupawa na snagu ovog zakona. nastalih izgradwom i ru{ewem objekata. 24. plan prilago|avawa koji se sastoji iz korektivnih mjera za koje vlasnik postrojewa smatra da su potrebne. u slu~ajevima gdje nije donesena odluka. nadle`ni organ }e donijeti odluku da li se aktivnosti mogu nastaviti na osnovu plana prilago|avawa i propisa upravqawa otpadom. `eqezni~kim putem ili brodom (~lan 39. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u saradwi sa ministrom nadle`nim za energertiku. . Mirko [arovi}. u roku od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona. u roku od jedne godine od dana stupawa na snagu ovog zakona. Nadle`ni organ propisa}e uslove budu}ih djelatnosti ili mjere za sanaciju {tete nanesene `ivotnoj sredini. Sva pravna lica moraju uskladiti svoje djelatnosti sa odredbama ovog zakona u roku od jedne godine od stupawa na snagu ovog zakona. . stav 2.atalog otpada ukqu~uju}i opasan otpad radi sprovo|ewa ~lana 4.) u roku od {est mjeseci od stupawa na snagu ovog zakona.r. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine donosi slijede}e akte: . Nov~ane kazne upla}uju se u korist Fonda za za{titu `ivotne sredine Republike Srpske. Dr Dragan Kalini}. stav 4. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . Stupawe na snagu ^lan 61. . otpad od elektri~ne i elektronske opreme radi implementacije ~lana 23. Na sve zapo~ete postupke za dobijawe odobrewa za obavqawa djelatnosti upravqawa otpadom. avgust 2002. Podzakonskim aktom uredi}e se sadr`aj plana prilago|avawa i aktivnosti koje }e preduzeti nadle`ni organ. s. vlasnik lokacije ili postrojewa }e pripremiti i podnijeti nadle`nim organima. Nov~anom kaznom od 500 . . jula 2002. ~lan 36.Subota. radi odobrewa. Broj: 01-020-575/02 29. ovog ~lana odgovorno lice. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u saradwi sa ministrom nadle`nim za obrazovawe donosi akte koji se ti~u uslova za edukaciju i obuku koordinatora za otpad za sprovo|ewe ~lana 27. godine Bawa Luka Predsjednik Narodne skup{tine. zatvarawe }e se izvr{iti u roku od tri godine od dana stupawa na snagu ovog zakona. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. godine. u roku od godinu dana od stupawa na snagu ovog zakona. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u saradwi sa ministrom nadle`nim za zdravqe donosi u roku od godinu dana od dana stupawa na snagu ovog zakona akte koji se odnose na: .djelatnosti upravqawa otpadom i zadatke vezane za medicinski otpad.PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE Postoje}a postrojewa i djelatnosti ^lan 57. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u saradwi sa ministrom nadle`nim za saobra}aj donosi akte koji se odnose na zahtjeve vezane za transport otpada. rudarstvo i industriju donosi akte koji se odnose na uslove upravqawa otpadom nastalim u gra|evinarstvu. ~lan 43.zahtjeve javnog zdravstva za razli~ite djelatnosti i operacije upravqawa otpadom. stara vozila. Ako se radi o deponiji. u roku od jedne godine od stupawa na snagu ovog zakona (~lan 23. primjewiva}e se u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.uslove za obavqawe razli~itih djelatnosti upravqawa otpadom ukqu~uju}i tehni~ke uslove i zahtjeve radi sprovo|ewa ~lana 12. ^lan 60. ^lan 58. broj 28/94).700 KM kazni}e se za prekr{aj iz stava 1. stav 3. Odredbe Zakona o za{titi `ivotne sredine koje se ti~u nadle`nosti drugih organa. XI . U slu~aju da se ne odobri plan prilago|avawa nadle`ni organ }e donijeti odluku o zatvarawu i djelatnostima nakon zatvarawa postrojewa ili lokacije. primjewiva}e se odredbe ovog zakona. godine Bawa Luka Predsjednik Republike. ^lan 59.posebne propise koji se odnose na upravqawe specifi~nim vrstama otpada: otpadna uqa. jula 2002. Broj: 01-625/02 26. iskori{}ene baterije i akumulatore.nakon podno{ewa plana prilago|avawa.1.odla`e otpad suprotno odredbi ~lana 40. Ministar nadle`an za za{titu `ivotne sredine u saradwi sa ministrom nadle`nim za poqoprivredu i vodoprivredu donosi akte koji se odnose na sprovo|ewe ~lana 1. . u roku od 18 mjeseci od stupawa na snagu ovog zakona. u roku od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona. alineja 10 u roku od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona. Narodna skup{tina Republike Srpske donosi propis iz ~lana 8. stav 4. drumskim. d o n o s i m UKAZ O PROGLA[EWU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O URE\EWU PROSTORA Progla{avam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ure|ewu prostora koji je Narodna skup{tina Republike Srpske usvojila na sjednici odr`anoj 25. stav 1. Ure|aji i postrojewa koji u trenutku stupawa na snagu ovog zakona imaju dozvolu ili koja ve} obavqaju djelatnosti upravqawa otpadom moraju u roku od tri godine od dana stupawa na snagu ovog zakona ispuniti slijede}e uslove: . otpad od opreme koja sadr`i PCB i PCT. nadgledawe i naknadne aktivnosti. zatvarawe }e se izvr{iti u roku od ~etiri godine od dana stupawa na snagu ovog zakona. . . jula 2002. Ako postrojewe nije deponija ili krajwe odlagali{te.

Obavqawe stru~nih poslova mo`e se povjeriti ovla{}enim institucijama. Javne povr{ine su zemqi{ne ili vodne povr{ine koje su planom numeri~ki i grafi~ki. Glavni projekt je skup me|usobno usagla{enih projekata kojima se daje tehni~ko rje{ewe gra|evine. kao i dokumenti sa podacima iz informacionog sistema o prostoru. na~elima odr`ivog razvoja i odredbama ovog zakona o kontinuiranosti. i namijewena za izgradwu i redovnu upotrebu jedne ili vi{e gra|evina. Gra|evinska parcela je povr{ina zemqi{ta. avgust 2002. 6. Gradili{te je prostor na kome se gradi gra|evina. armaturne nacrte. definisane. planovi parcelacije. obezbje|ivawem uslova za funkciju glavnih zgrada. koji glase: “Ia . koje sadr`i sve detaqe. 16. u planu. Gra|ewe je proces koji obuhvata izvo|ewe pripremnih i gra|evinskih radova za izgradwu gra|evina (ukqu~uju}i gra|evinsko-zanatske i instalaterske radove). djelatnosti i aktivnosti. izrade. 13. obezbje|ewa javnosti u procesu planirawa i obezbje|ewa dostupnosti planova svim zainteresovanim licima”. rekonstrukciju.OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. 14. i druge potrebne vrste projekata /projekt temeqewa.ZNA^EWE IZRAZA ^lan 4a. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O URE\EWU PROSTORA I . 10. Pomo}ne zgrade su gra|evine koje posredno slu`e odre|enoj djelatnosti ili namjeni. izvod iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom i susjednim gra|evinama na geodetskoj podlozi odgovaraju}e razmjere i tehni~ki opis. Za{titni pojas i za{titna zona su povr{ine zemqi{ta. izra|en na osnovu urbanisti~ke saglasnosti i utvr|enih urbanisti~ko-tehni~kih uslova. 8. 15. koji sadr`i: arhitektonski i konstruktivni projekt. koji sadr`i: nacrte. koji glasi: “Prava i obaveze koji su ovim zakonom utvr|eni za op{tine odnose se i na gradove koji nisu podijeqeni na op{tine. Dokumentacija o ure|ewu prostora /prostornoplanska dokumentacija je dokumentacija za plansko ure|ewe prostora Republike na principu integralnog pristupa planirawu. U Zakonu o ure|ewu prostora (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. ili samo grafi~ki. Idejni projekt je skup me|usobno uskla|enih nacrta i teksta. namijeweno za izgradwu gra|evine. ^lan 2. kojima se daju na~elna oblikovnofunkcionalna i tehni~ka rje{ewa gra|evine i wenog smje{taja u prostoru. Pripremni radovi su radovi na izgradwi pomo}nih gra|evina privremenog karaktera. kojima se daju osnovna oblikovnofunkcionalna i tehni~ka rje{ewa gra|evine i smje{taj u prostoru. vodne povr{ine ili vazdu{ni prostori. uputstva za izvo|ewe i druga rje{ewa neophodna za izgradwu gra|evine. zasnivawa planirawa na jedinstvenom informacionom sistemu o prostoru. ili na kojoj se mora graditi. iza stava 3. Projekt za izvo|ewe je razra|eno tehni~ko rje{ewe gra|evine kojim se razra|uju uslovi odre|eni glavnim projektom.Strana 46 . ^lan 3. dono{ewa i sprovo|ewa planova./. u skladu sa odredbama posebnih propisa. Zgrade su gra|evine koje vawskim zidovima i krovom uokviruju prostor namijewen stanovawu ili obavqawu odre|enih djelatnosti ili funkcija. i namijewene za obavqawe javnih funkcija. {to se potvr|uje izjavom odgovornog projektanta. kao i mjere za{tite na radu i za organizaciju gradili{ta. koja predstavqa granicu do koje se odre|ena gra|evina mo`e graditi. obaveznosti i sinhronizovanosti pripreme. kojom se odre|uje planski prostor za izgradwu i funkciju gra|evine i odvaja od prostora za javne namjene. na kraju teksta umjesto ta~ke stavqa se zapeta i dodaju rije~i: “kao i na~ela integralnog pristupa u planirawu. i koje su. i predstavqa skup dokumenata koji ~ine: prostorni. definisana grafi~ki i numeri~ki. planove oplate. izvod iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom i susjednim gra|evinama na geodetskoj podlozi odgovaraju}e razmjere. donesenim na osnovu zakona. broj 19/96. Uklawawe gra|evine je ru{ewe ili demonta`a gra|evine i odvo`ewe preostalog materijala. Ove poslove vode organi uprave nadle`ni za poslove ure|ewa prostora. koja je planom definisana numeri~ki i grafi~ki.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. definisana grafi~ki i numeri~ki. projekt infrastrukturnog ure|ewa i dr. projekt ugradwe opreme. instalacije i tehni~ki opis. 17. kao takve. iznad. studije i drugi dokumenti izra|eni u okviru poslova planirawa ure|ewa prostora. Selo je naseqe ~ije se stanovni{tvo prete`no bavi poqoprivredom. Iza glave I dodaje se nova glava Ia i novi ~lan 4a. dodaje se novi stav 4. Gra|evinska linija je planska linija na. stav 2. 24. koji sadr`i: nacrte. 12. . dogradwu i nadzi|ivawe postoje}ih gra|evina. ali je nadle`ni organ uprave odgovoran za uspostavqawe i funkcionisawe sistema i za distribuciju i kori{}ewe podataka tog sistema”. gotovih elemenata i konstrukcija. U gradovima koji su podijeqeni na op{tine nosioci ovih prava i obaveza utvr|uju se u skladu s odredbama propisa o lokalnoj samoupravi”. 4. povr{ina ili prostora. 3. te ugradwu i monta`u opreme. Grad je naseqe koje je kao grad utvr|eno zakonom. analize. U ~lanu 4. tehnolo{ki projekt. ili u skladu sa stru~nim pravilima koja se primjewuju u odgovaraju}oj oblasti. sistem konstrukcije. Naseqe je izgra|eni i funkcionalno objediwen prostor na kome su obezbje|eni uslovi za `ivot. 2. Privremena gra|evina je gra|evina postavqena privremeno za potrebe gradili{ta ili za druge potrebe u skladu sa planom. bezbjednost i funkciju gra|evina. i namijeweni za za{titu `ivota i zdravqa qudi. Idejno rje{ewe je skup me|usobno uskla|enih nacrta i teksta. kao i privremeno zauzeto zemqi{te koje slu`i za gra|ewe. 9. 7. U ~lanu 3. urbanisti~ko-tehni~ki uslovi. 20. 19. dodaje se stav 3. Regulaciona linija je planska linija. ili samo grafi~ki. kao i drugi radovi za potrebe organizacije gradili{ta i primjenu odgovaraju}e tehnologije gra|ewa. urbanisti~ki i regulacioni planovi. rad i zadovoqavawe zajedni~kih potreba stanovnika. 11. 18. ili ispod povr{ine zemqe. u ~lanu 2. ili je planom ili drugim aktom. Izrazi upotrebqeni u ovom zakonu imaju zna~ewe: 1. koji i glasi: “Poslovi organizovawa i vo|ewa jedinstvenog informacionog sistema o prostoru su poslovi od posebnog interesa. 5. ^lan 4. 25/96 i 10/98). dostupne neodre|enom broju individualno neodre|enih fizi~kih ili pravnih lica. koji su definisani planom numeri~ki i grafi~ki. projekt instalacija. opreme i drugih elemenata”. a nije sjedi{te op{tine.

spratnost. stav 3. postaje stav 3. kao i orijentacioni tro{kovi ure|ewa gra|evinskog zemqi{ta”. ^lan 15. dodaje se novi stav 1. strategije razvoja i sl. stav 3. Stav 2. i 3. odre|enim po stavu 2. iza rije~i “neure|enom” dodaju se rije~i “ili djelimi~no ure|enom”. mijewa se i glasi: “Regulacionim planom utvr|uje se granica obuhvata plana. primjewuju se. ^lan 12. dodaje se novi stav 5. U ~lanu 9. U ~lanu 69.IZGRADWA GRA\EVINA ^lan 19. alineja tre}a “. koeficijent izgra|enosti. odobrewa za gra|ewe ili za promjenu namjene i odobrewa za upotrebu za gra|evine u kojima se obavqaju djelatnosti iz stava 1. Na rezervisanim povr{inama koje su kao takve odre|ene odgovaraju}im planom (stav 1. Davawe ili uskra}ivawe ove saglasnosti ne obavezuje skup{tinu koja donosi plan. Broj 53 . namjena planiranih gra|evina. bri{e se. U ~lanu 73. iza stava 2.PLANIRAWE PROSTORA I NASEQA ^lan 10. i odgovaraju}i propisi o za{titi `ivotne sredine. U ~lanu 62.OSNOVE URE\EWA PROSTORA I ZA[TITE @IVOTNE SREDINE ^lan 5. postaje stav 2. koji glasi: . op{te urbanisti~ke uslove za izgradwu planiranih gra|evina.) koji obavezuju skup{tinu koja donosi plan”. koji glasi: “Plan parcelacije sadr`i plan organizacije prostora. stav 4. pored odredaba ovog zakona. stav 1. U ~lanu 30. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Alineja osma bri{e se. dodaje se novi stav 4. Iza stava 3. ovog zakona za prostorni plan op{tine. maksimalni ili fiksni). horizontalni gabariti gra|evina (orijentacioni.koji glase: “Dvije ili vi{e op{tina mogu se sporazumjeti da donesu jedinstveni prostorni plan podru~ja tih op{tina. ^lan 21. stavovi 3. kao i odrediti da taj plan treba da ima sadr`aj odre|en u ~lanu 41. U alineji tre}oj rije~i “uslova utvr|enih u odluci o sprovo|ewu prostornog plana” zamjewuju se rije~ima “i plana parcelacije”. alineja tre}a. procjewuju ili izra~unavaju planski parametri” ^lan 13. 24. ^lan 7. iza stava 3. vrijeme za koje su planski parametri odre|eni. plan infrastrukture. bri{e se. U ~lanu 61. Odlukom se odre|uje da ovaj plan zamjewuje prostorni plan za svaku od tih op{tina”. mijewa se i glasi: “Nosilac pripreme plana i organ koji je po propisima nadle`an za podno{ewe predloga skup{tini koja donosi plan sporazumno utvr|uju predlog plana i podnose ga skup{tini”.Strana 47 II . obavezno se imenuje najmawe jedan diplomirani in`ewer arhitekture ili gra|evinarstva i jedan in`ewer geodezije ili geometar”. osim u slu~aju ako se saglanost ili uskra}ivawe saglasnosti na planu vi{eg reda ili na drugim dokumentima usvojenim zasnivaju od nadle`nog dr`avnog organa (planovi. koji glasi: “U postupku izdavawa urbanisti~ke saglasnosti. dodaje se novi stav 3. rije~i “iz ta~ke 2. elementi regulacije . rije~i “i saglasnost o pitawima za koja ih zakon obavezuje” zamijewuju se rije~ima “o planskim rje{ewima koja spadaju u wihov stru~ni djelokrug”. U ~lanu 8. programi. uslovi za rekonstrukciju. op{ti urbanisti~ko-tehni~ki uslovi za izgradwu i ure|ewe prostora. Stav 4. dodaju se novi stavovi 3. IV . ^lan 57. ^lan 18.regulacione i gra|evinske linije. stav 1. ^lan 17. koji glasi: “ Obavezna revizija regulacionih planova i urbanisti~kih projekata vr{i se najkasnije godinu dana prije isteka vremenskog perioda iz ~lana 54. Dosada{wi stav 1. kao i uslove za intervencije na postoje}im gra|evinama”. ^lan 20. stav 2. iza stava 4.) primjewuje se re`im zabrane gra|ewa za cijelo vrijeme dok taj plan va`i”. ovog zakona) do dono{ewa odgovaraju}eg plana. plan regulacionih i gra|evinskih linija. ^lan 11. U ~lanu 16. Jedinstveni prostorni plan iz stava 5. ali ne du`e od pet godina od stupawa na snagu odluke iz stava 2.vremenski period za koji se utvr|uju.” III . dodaju se novi stavovi 5. koji glasi: “Organi i organizacije iz stava 1. rije~i “uslova utvr|enih u odluci o sprovo|ewu urbanisti~kog plana” bri{u se. koji glase: “Na rezervisanim povr{inama. usvaja se odlukom skup{tine svake op{tine. stav 1. tretman postoje}ih gra|evina. bri{e se. ^lan 14. koji glasi: “U stru~nu komisiju iz stava 3. U ~lanu 56. uslovi za{tite i kori{}ewa spomeni~kih cjelina kulturno-istorijskog i prirodnog nasqe|a. nivelacioni plan.Subota. ^lan 6. a iza rije~i “zemqi{tu” dodaju se rije~i “iznos naknade za ure|ewe ili djelimi~no ure|ewe gra|evinskog zemqi{ta”.” zamjewuju se rije~ima “iz alineje druge i tre}e”. U ~lanu 40. U stavu 2. i 6 . Iza stava 2. idejna rje{ewa komunalne infrastrukture. postaje stav 5. zamjewuju se novim stavom 3. stav 2. U ~lanu 54. dodaje se novi stav 2. ^lan 16. ^lan 67. dodaje se novi stav 4. dopuwuju uslovi za izgradwu i kori{}ewe gra|evine i zemqi{ta”. koji glasi: “Urbanisti~ko-tehni~kim uslovima razra|uju se. primjewuje se re`im zabrane gra|ewa (~lan 9. avgust 2002. ^lan 8. stav 1. smjernice za oblikovawe. i 4. U ~lanu 47. daju saglasnost na odgovaraju}a planska rje{ewa kada je to odre|eno ovim zakonom ili zakonima kojima je ure|ena odgovaraju}a djelatnost. U ~lanu 26. iza stava 4. mijewa se i glasi: “. i 4. namjena povr{ina. U ~lanu 71. konkretnije odre|uju i u okviru odgovaraju}eg plana. Iza stava 1. broj “60” zamjewuje se brojem “30”. ^lan 9. bri{e se. stav 3. sa smjernicama za mogu}e intervencije. U ~lanu 72. u alineji drugoj.

mijewa se i glasi: “Urbanisti~ka saglasnost izdaje se. ^lan 29. U ~lanu 83. U stavu 3. rije~i “i idejnog projekta” zamjewuju se rije~ima “idejnog ili glavnog projekta”. i 4. 120. bri{e se. istog zakona) sastavni je dio projekta za izvo|ewe gra|evine. U ~l. mijewa se i glasi: “U stru~nu komisiju iz stavova 1. “. ^lan 75. ^lan 27. Iza stava 4. javni put i dr. mijewa se i glasi: “Ministarstvo }e donijeti pravilnik o sadr`aju i na~inu pripreme tehni~ke dokumentacije”. odnosno za radove kojim se zemqi{te privodi planskoj namjeni. Izvje{taj o istra`ivawima tla (~lan 39. i 4. Iza ta~ke 19. u skladu sa odredbama stavova 1. ta~ke 1. koji glase: Projekti za izvo|ewe gra|evina iz ~lana 7. Iza stava 3. dodaje se novi stav 2. U ~lanu 85. ali koji kao sastavni dio urbanisti~ke saglasnosti. avgust 2002. Op{teg okvirnog sporazuma za mir u BiH”. ukqu~uju}i i postavqawe privremenih gra|evina. V . stav 1. Trajawe privremene namjene odre|uje se brojem godina od dana kona~nosti rje{ewa o odobrewu za gra|ewe. U ~lanu 90. Urbanisti~kom saglasno{}u mo`e se odrediti obaveza detaqnih geolo{kih istra`ivawa tla i za projektovawe drugih gra|evina. stav 1. mijewa se i glasi: . Pravo kori{}ewa zemqi{ta za privremenu namjenu prestaje danom kona~nosti rje{ewa o urbanisti~koj saglasnosti za izgradwu gra|evina. U stavu 6. Stavovi 3.PREDUZE]A I SLU@BE ^lan 31. u pravilu. U ~lanu 122. dodaje se nova ta~ka 20. U ~lanu 103. Stav 4. Stav 3. kao ni lica koja vr{e nadzor nad sprovo|ewem ovog zakona”. ^lan 23. 24. rije~i “do dana stupawa na snagu ovog zakona” bri{u se. gra|evine u kompleksu grani~nih prelaza ili na me|uentitetskoj liniji razgrani~ewa. Stav 6. U stavu 5. ^lan 28. stav 2. radnici organa uprave koji su vodili postupak izdavawa urbanisti~ke saglasnosti i odobrewa za gra|ewe. a vlasnici tih gra|evina nemaju pravo na naknadu u slu~aju uklawawa gra|evine na osnovu odluke nadle`nog organa”. najdu`e do privo|ewa trajnoj namjeni. i 2. Stav 3. koji postaje stav 8. mijewa se i glasi: “Gra|evine izgra|ene ili zapo~ete bez odobrewa za gra|ewe ne mogu biti prikqu~ene na instalacije komunalne i druge infrastrukture (vodovod. nadzorni organi gra|ewa. predstavqa urbanisti~ku osnovu za konstituisawe tih prava u skladu s propisima kojima su ure|ena ta prava”. odnosno drugog pravnog lica rje{ewem odre|uje stru~nu komisiju. koji postaje stav 9. U ~lanu 76.Strana 48 . ovog ~lana izvo|a~ radova dostavqa nadle`noj inspekciji {emu organizacije gradili{ta potpisanu od strane odgovornog rukovodioca gra|ewa”. ^lan 26. iza stava 1.”. Zakona o geolo{kim istra`ivawima izra|uju se na osnovu i u skladu sa detaqnim geolo{kim istra`ivawima tla. stav 3. odgovorni rukovodilac gra|ewa. ta~ka 5. postaju stavovi 2. i 4. Regulacionim planom. ^lan 24. Stavovi 4. dodaje se novi stav 4. koji glasi: “Uz prijavu iz stava 1. stav 2. ovog zakona i gra|evina ~ija bruto gra|evinska povr{ina prelazi 400 m2. nadle`ni organ preduze}a. za izgradwu trajnih gra|evina. i 5. u smislu zakona kojima se ure|uju radni odnosi”. bri{e se.). vrelovod. mijewa se i glasi: “Nadle`ni organ uprave mo`e tehni~ki pregled povjeriti preduze}u ili drugom pravnom licu koje ima ovla{}ewe za izradu tehni~ke dokumentacije ili za gra|ewe te vrste gra|evina”. stav 3.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. postaju stavovi 3. dodaju se novi stavovi 5. 6. mijewa se i glasi: “U izradi tehni~ke dokumentacije ne mogu da u~estvuju stru~na lica koja su u~estvovala u izradi urbanisti~ko-tehni~kih uslova ili u odre|ivawu drugih elemenata urbanisti~ke saglasnosti. koji glasi: “U slu~aju iz stava 3. i nacionalne spomenike odre|ene odlukama Komisije za o~uvawe nacionalnih spomenika. odnosno o odobrewu za izvo|ewe drugih radova ili za privremenu namjenu. ^lan 30. TT vodovi. stav 2. rije~ “zapo{qava” zamjewuje se rije~ima “ima u radnom odnosu sa punim radnim vremenom. osnovane Aneksom 8. gasovod. toplovod. bri{e se. istog zakona obavezna su i za projektovawe gra|evina iz ~lana 76. U ~lanu 111. koristiti za privremene namjene. stav 2. 121 i 124. i 3. ^lan 32. nezavisno od roka utvr|enog po stavu 4”. stav 2. U ~lanu 93. U stavu 3. rije~ “registrovano” zamjewuje se rije~ju “ovla{}eno”. odnosno gra|evina za koje se unaprijed ne ograni~ava vrijeme kori{}ewa zemqi{ta potrebnog za izgradwu i redovnu upotrebu gra|evine. na kraju. i 7. radnik tog organa koji vodi postupak izdavawa odobrewa za upotrebu i nadle`ni urbanisti~ko-gra|eviniski inspektori”. U ~lanu 92. koja glasi: “20. ^lan 22. iza rije~i “rje{ewe” dodaju se rije~i “ili idejni projekt”. stav 2. Detaqna geolo{ka istra`ivawa tla a u granicama iz ~lana 39. ukqu~uju}i i uklawawe privremene gra|evine. umjesto ta~ke stavqa se zapeta i dodaju rije~i “koji moraju biti me|usobno usagla{eni”. kada je to zbog karakteristika gra|evine ili tla neophodno”. projektovawu i tehni~koj kontroli projekta. ne mogu se odrediti lica koja su u~estvovala u izradi urbanisti~ko-tehni~kih uslova. i 2. urbanisti~kim projektom ili planom parcelacije mo`e se odrediti da se odre|ene povr{ine mogu. Urbanisti~kom saglasno{}u odre|uje se trajawe privremene namjene i obaveza korisnika da po isteku tog vremena zemqi{te dovede u odgovaraju}e stawe. “Urbanisti~ko-tehni~ki uslovi su stru~ni dokument kojim se neposredno ne konstitui{u stvarna prava na odgovaraju}em zemqi{tu. kanalizacija. ^lan 25. mijewa se i glasi: “Op{tina }e svojom odlukom regulisati status bespravno izgra|enih gra|evina koje ne ispuwavaju uslove iz stava 3. rije~i “koje su u funkciji dalekovoda” zamjewuju se rije~ima “napona 110 i vi{e kV”. elektrovod. 2.

kazni}e se za krivi~no djelo zatvorom do dvije godine. Projektne organizacije iz stava 2. i 4. koji glase: “Va. ne sre|uje ili ne obra|uje dokumentaciju u skladu sa propisima (~lan 127. toplovod. stambeno-poslovne i poslovne zgrade odgovorni projektant u organizaciji koja je izradila arhitektonsko-gra|evinski dio projekta. U ~lanu 125. kanalizacija.).). koji glase: “^lan 141. bez opravdanog razloga ne izda urbanisti~ku saglasnost.). zamjewuju se novim ~lanovima 141.odgovorni projektant u organizaciji u ~ijoj osnovnoj djelatnosti je projektovawe takvih gra|evina. U slu~aju iz stava 2. preduze}ima i drugim pravnim licima koja su imala licencu mogu da se izdaju nova rje{ewa i licence u skladu sa odredbama ovog zakona. odobrewe za gra|ewe ili odobrewe za upotrebu protivno propisima (~lan 30. ^lan 34. nosiocu pripreme. ^lan 38. organizacija ili gra|ana. ^lan 33. 7. 121. i novi ~lan 131a. Iza ~lana 131. i dokaz o stru~nim rezultatima postignutim u periodu va`ewa prethodnog rje{ewa i licence. ^lanovi 141. ili bez prethodno rije{enih imovinsko-pravnih odnosa. pored drugih dokaza. ne ~uva tehni~ku dokumentaciju (~lan 89. na inicijativu inspekcijskih ili drugih dr`avnih organa. vrelovod. va`e ~etiri godine od dana izdavawa. TT vodovi. je kona~no i izvr{no danom dostavqawa pravnom licu na koje se odnosi. Preduze}u ili drugom pravnom licu iz stava 2. Fizi~ko lice kao investitor. javni put i dr. ili odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom licu koje je investitor. ili odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom licu koje je investitor gra|evine koja se gradi bez odobrewa za gra|ewe. ne dostavi podatke kojim raspola`e. Odgovorno lice u organu uprave koje izda odobrewe za gra|ewe bez prethodno pribavqene urbanisti~ke saglasnosti ili izvr{ene kontrole tehni~ke dokumentacije ili na osnovu tehni~ke dokumentacije koju je izradilo preduze}e ili drugo pravno lice koje ne posjeduje odgovaraju}e ovla{}ewe. stav 4.). kao odgovorni projektant cijelog projekta (~lan 86. uz naknadu stvarnih tro{kova. toplovod. na instalacije komunalne i druge infrastrukture (vododvod. dodaju se novi stavovi 3. dokumentaciju i podatke ne dostavqa odgovaraju}oj slu`bi za dokumentaciju (~lan 129. a koji su neophodni za izradu plana (~lan 56. odnosno odobrewe za gra|ewe ili odobrewe za upotrebu. Ovo rje{ewe se dostavqa i urbanisti~ko-gra|evinskom inspektoru u sjedi{tu pravnog lica”. Ministarstvo mo`e u svako vrijeme. ^lan 35. kazni}e se za krivi~no djelo zatvorom do dvije godine. kazni}e se za krivi~no djelo zatvorom do jedne godine. TT vodovi. koji glase: “^lan 144. ovog ~lana izre}i }e se i za{titna mjera zabrane vr{ewa djelatnosti u periodu od jedne do tri godine. elektrovod. za koje projektna organizacija nije ovla{}ena. ^lan 36. U ~lanu 124.” Iza stava 2. ukinuti rje{ewe i licencu. i 108.). do 145. Odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom licu koje dozvoli prikqu~ewe gra|evine koja se gradi. Odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom licu koje izvodi radove bez propisanog ovla{}ewa ili prethodno pribavqenog odobrewa za gra|ewe. mijewa se i glasi: “Polagawa stru~nog dijela ispita oslobo|eni su doktori nauka i magistri odgovaraju}ih tehni~kih struka”. ne prikupqa. 71. 120. plinovod. 122. u propisanim rokovima. ^lan 142. kazni}e se zatvorom do jedne godine”. b) za ostale gra|evine . kanalizacija. ^lan 143.Subota.Strana 49 “Za izradu dijelova tehni~ke dokumentacije. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . da izvr{i kontrolu ispuwenosti uslova utvr|enih u izdatim rje{ewima i licencama i ako utvrdi da uslovi nisu ispuweni. zamjewuju se novim ~lanovima 144. 5. izda urbanisti~ku saglasnost. Rje{ewa o ispuwenosti uslova i licence iz ~l. U glavi VII – KAZNENE ODREDBE rije~i “1. Fizi~ko lice kao investitor. ili je izgra|ena. bez odobrewa za gra|ewe. stav 6.).” VII – KAZNENE ODREDBE ^lan 37. javni put i dr. 4. a objavquje se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. Rje{ewe iz stava 5. –UPRAVNI NADZOR ^lan 131a. 6. 2. zakqu~uje se ugovor sa jednom ili vi{e ovla{}enih organizacija. do 148. solidarno odgovaraju za tehni~ku ispravnost i me|usobnu usagla{enost projekta kao cjeline”. po slu`benoj du`nosti. do 148. 24.) smatra}e se: a) za stambene. Iza ~lana 124. i 124.500 konvertibilnih maraka kazni}e se za prekr{aj odgovorno lice u organu uprave ako: 1. ili je izgra|ena. bez odobrewa za gra|ewe. 8. Upravni nadzor nad sprovo|ewem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona obavqa Ministarstvo. 3. koji glase: “U slu~aju iz stava 2. do 143. koji glasi: “^lan 124a. Nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 1.). mijewa se i glasi: “Pravilnikom Ministarstva propisa}e se minimalni uslovi tehni~ko-tehnolo{ke opremqenosti i potrebnog broja zaposlenih radnika”. plinovod. odnosno izrade plana na wegov zahtjev. u roku od osam dana od nastale promjene. izradu prostorno-planske dokumentacije povjeri preduze}u ili drugom pravnom licu koje ne ispuwava propisane uslove (~lan 120. ^lanovi 146. i 128. Po isteku roka iz stava 1. dodaje se novi ~lan 124a. ^lan 39. ovog ~lana obavezno je da pismenim putem obavijesti Ministarstvo o svakoj promjeni uslova utvr|enih u tim rje{ewima i licencama. .). Privredni prestupi” zamjewuju se rije~ima “1. elektrovod. a koje samovoqno izvr{i prikqu~ewe gra|evine koja se gradi. podnosilac zahtjeva du`an je da uz zahtjev prilo`i. kontrolu tehni~ke dokumentacije povjeri preduze}u ili drugom pravnom licu koje ne ispuwava propisane uslove (~lan 88. Pravno lice koje je dobilo rje{ewe odnosno licencu iz stava 1. dodaje se nova glava Va. vrelovod.). na instalacije komunalne i druge infrastrukture (vododvod. kazni}e se zatvorom do jedne godine. Krivi~na djela”. avgust 2002.

Nov~anom kaznom u iznosu od 10. 2.). pismeno ne upozori investitora. 4. ta~ka a). koristi susjedno zemqi{te i/ili javne povr{ine za potrebe gradili{ta bez vaqanog pravnog osnova. 121. ta~ka d). 4. 6. gradi gra|evinu a pismenim aktom ne odredi odgovornog rukovodioca gradwe ili za odgovornog rukovodioca gradwe odredi lice koje ne posjeduje propisano ovla{}ewe (~lan 101. kao investitor. propisima. na gradili{tu nema propisanu dokumentaciju. 11.).000 konvertibilnih maraka kazni}e se za prekr{aj preduze}e ili drugo pravno lice kao izvo|a~ radova ako: 1. izra|uje prostorno-plansku dokumentaciju suprotno zakonu i drugim propisima. 16. lica koja se nalaze na gradili{tu. odnosno organ uprave kada u toku gra|ewa ili izvo|ewa drugih radova nai|e na gra|evine koje mogu imati obiqe`je prirodnog ili kulturno-istorijskog nasqe|a. odnosno rijetkosti. normativima i standardima koji va`e za gra|ewe odnosne vrste gra|evina (~lan 102.). ta~ka |). prije po~etka gra|ewa gra|evine ne obezbijedi iskol~avawe gra|evine (~lan 104. 8. 15. 13. ta~ka v). avgust 2002. ta~ka e). 3. ta~ka b).). ta~ka |). stav 1.Strana 50 . pro- laznika. ta~ka g). 7. izradu tehni~ke dokumentacije povjeri licu koje je u~estvovalo u utvr|ivawu elemenata urbanisti~ke saglasnosti ili licu koje vr{i nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona (~lan 85. 6.). pored nov~ane kazne. 3. i ne preduzme propisane mjere za{tite nalazi{ta (~lan 102. licu koje vr{i stru~ni nadzor i ovla{}enom inspektoru ne stavi na uvid svu dokumentaciju o kvalitetu izvr{enih radova. ta~ka `). ^lan 147. susjednih gra|evina kao i nesmetano odvijawe saobra}aja (~lan 102. poslove odgovornog projektanta povjeri licu koje ne ispuwava propisane uslove (~lan 86. 10. Za prekr{aj iz stava 1. Za prekr{aj iz stava 1. odnosno gradili{te i okolinu u slu~aju prekida radova (~lan 102. 2. 5. ovog ~lana kazni}e se i odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 1. ^lan 145.).).).). otpo~ne koristiti gra|evinu. ne prijavi u propisanom roku dan po~etka radova na gra|ewu gra|evine odnosno izvo|ewe pripremnih radova (~lan 103. ne obezbijedi gra|evinu. izradu tehni~ke dokumentacije povjeri preduze}u ili drugom pravnom licu koje ne ispuwava propisane uslove (~lan 121. odnosno rijetkosti. Za prekr{aj iz stava 1.). (~lan 102. pored nov~ane kazne. ^lan 146. odnosno ako investitoru. ovog ~lana kazni}e se i odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 1. 5.500 konvertibilnih maraka ili kaznom zatvora do 30 dana kazni}e se za prekr{aj gra|anin ako: 1. izvodi gra|evinske radove bez propisanog ovla{}ewa (~lan 124.). omogu}i ili nastavi sa kori{}ewem gra|evine nakon dono{ewa rje{ewa o zabrani wenog kori{}ewa (~lan 137. odnosno organ uprave kada u toku gra|ewa ili izvo|ewa drugih radova nai|e na gra|evine koje mogu imati obiqe`je prirodnog ili kulturno-istorijskog nasqe|a. stav 2. i ne preduzme propisane mjere za{tite nalazi{ta (~lan 102.000 do 15. a ne ispuwava propisane uslove (~lan 88. 4.).). omogu}i ili nastavi sa izvo|ewem radova nakon dono{ewa rje{ewa o wihovom obustavqawu (~lan 137. i 122.500 konvertibilnih maraka. instalacija. odnosno stavi gra|evinu u pogon. 4. ne obavijesti nadle`nu slu`bu za{tite. 5. tehni~kim mjerama. 14. ne obezbijedi vr{ewe stru~nog nadzora nad gra|ewem objekta (~lan 105. Nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 1. 2. ne vodi gra|evinski dnevnik i kwigu inspekcija (~lan 102. izra|uje tehni~ku dokumentaciju suprotno propisanim urbanisti~ko-tehni~kim uslovima i drugim propisima. ne obezbijedi sigurnost gra|evine. ovog ~lana kazni}e se i odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 1. odnosno drugom pravnom licu koje ne ispuwava propisane uslove (~lan 124. vr{i pripremne radove za izgradwu gra|evine bez prethodnog odobrewa za gra|ewe (~lan 92. organ koji je izdao odobrewe za gra|ewe i nadle`nu inspekciju o nedostacima u tehni~koj dokumentaciji i o nastupawu nepredvi|enih okolnosti koje su od uticaja na izvo|ewe radova i primjenu tehni~ke dokumentacije (~lan 102.000 do 15. vr{i kontrolu tehni~ke dokumentacije. 2. osim odgovornog lica za krivi~no djelo iz ~lana 142. Nov~anom kaznom u iznosu od 10. nastavi ili omogu}i izvo|ewe radova na gra|evini nakon dono{ewa rje{ewa o obustavi gra|ewa (~lan 137. ne izvodi radove u skladu sa tehni~kom dokumentacijom na osnovu koje je izdato odobrewe za gra|ewe. ovog ~lana. ne ispuwava propisane uslove (~lan 120. Nov~anom kaznom u iznosu od 10.). opreme i dr. prije po~etka gra|ewa gra|evine ne obezbijedi iskol~avawe gra|evine (~lan 104. 6. koristi susjedno zemqi{te i/ili javne povr{ine za potrebe gradili{ta bez vaqanog pravnog osnova”. ne ra{~isti i ne uredi gradili{te i neposrednu okolinu po zavr{etku gradwe. odnosno gradili{ta. Za prekr{aj iz stava 1.). ne obavijesti nadle`nu slu`bu za{tite. 12. ne obezbijedi mjerewe i geodetsko osmatrawe pona{awa tla i objekta u toku gra|ewa (~lan 102. ovog ~lana. preduze}u ili drugom pravnom licu izre}i }e se i za{titna mjera zabrane vr{ewa djelatnosti u periodu od {est mjeseci do tri godine. 17. 24. 3. nastavi sa izvo|ewem radova nakon dono{ewa rje{ewa o obustavi gra|ewa (~lan 137. ne ugra|uje materijal i elemente koji odgovaraju standardima.000 konvertibilnih maraka kazni}e se za prekr{aj preduze}e ili drugo pravno lice.).). . 5. bez prethodno pribavqenog odobrewa za upotrebu (~lan 106.000 konvertibilnih maraka kazni}e se za prekr{aj preduze}e ili drugo pravno lice koje izra|uje prostorno-plansku odnosno tehni~ku dokumentaciju ako: 1. 3.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. povjeri izgradwu gra|evine preduze}u.). nastavi sa kori{}ewem gra|evine i nakon dono{ewa rje{ewa o zabrani kori{}ewa (~lan 137.500 konvertibilnih maraka. preduze}u ili drugom pravnom licu izre}i }e se i za{titna mjera zabrane vr{ewa djelatnosti u periodu od {est mjeseci do tri godine.500 konvertibilnih maraka. ^lan 148.000 do 15. ugra|enog materijala. ako: 1. Za prekr{aj iz stava 1.). 9.

za koje vlasnik ne podnese zahtjev za naknadno izdavawe rje{ewa o odobrewu gra|ewa. na~inu pripreme i kontroli tehni~ke dokumentacije (~lan 83. Ministarstvo }e po slu`benoj du`nosti. U ~lanu 153. rje{ewem Ministarstva ukinu}e se ranija rje{ewa i licence narednim danom po isteku roka iz stava 1. odnosno 9. 25/96. ~uvawu i kori{}ewu podataka i dokumentacije (~lan 130. stav 1. 11. Preduze}a i druga pravna lica koja imaju rje{ewa o ispuwenosti uslova za izradu planova (~lan 120. do roka odre|enog odlukom iz stava 1. 14. koji glasi: “^lan 154b. odredi}e se rok za podno{ewe zahtjeva za naknadno izdavawe rje{ewa o odobrewu gra|ewa. stav 4. i 122. ^lan 45. 3.). Odlukom iz stava 1. tehni~kim normativima za temeqewe gra|evina. 4. ta~ka 8. tehni~ko-tehnolo{koj opremqenosti i potrebnom brojuradnika za dobijawe ovla{}ewa za gra|ewe (~lan 124.PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 40. U ~lanu 149. odnosno grad. vr{ewu stru~nog nadzora u toku izgradwe gra|evina (~lan 105. 15. Broj: 01-627/02 25. obrascima upravnih akata koji se donose po ovom zakonu.) i za gra|ewe objekata odnosno izvo|ewe radova (~lan 124. nostrifikaciji tehni~ke dokumentacije (~lan 85. stav 3. jula 2002. stav 3. uslovima za izgradwu benzinskih stanica uz regionalne. na sjednici od 23.). Iza ~lana 154a. Op{tine i gradovi obavezni su da odluku iz ~lana 93.). Vlada Republike Srpske. 2. i zahtjev za izdavawe novih rje{ewa i licenci.) i odgovaraju}e licence. 122. obavezna su da u roku od {est mjeseci od stupawa na snagu ovog zakona podnesu Ministarstvu dokaze o ispuwavawu uslova iz ~l. 24. godine Bawa Luka Predsjednik Narodne skup{tine. osim ograni~ewa koja se odnose na naknadu u slu~aju uklawawa gra|evine. ^lan 44. 8. 121. 10. ovog zakona. i tako izgra|ena gra|evina privremeno zadr`ati u smislu stava 4. 12. stav 1. stav 3. 10/98)”. avgust 2002. op{tim pravilima urbanisti~ke regulacije i parcelacije. 16. u roku od 30 dana od stupawa na snagu ovog zakona. ukinu}e se ranija rje{ewa i licence danom kona~nosti rje{ewa Ministarstva o odbijawu tog zahtjeva. stav 1. zapo~eta bez odobrewa za gra|ewe do dana snimawa aerofotogrametrijskog snimka iz stava 3. 7. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. odnosno privremenog zadr`avawa gra|evina po osnovu ure|ivawa. sadr`aju planova (~lan 33. godine. donijeti rje{ewa o ukidawu rje{ewa izdatih licima sa sredwom stru~nom spremom po ~lanu 86. donije}e se rje{ewe o ru{ewu gra|evine po ~lanu 137. Odlukom iz stava 1. dodaje se novi ~lan 153a. Rje{ewem o privremenom zadr`avawu bespravno izgra|ene gra|evine. sadr`aju. odredi}e se da se postojawe bespravno izgra|ene gra|evine utvr|uje iskqu~ivo aerofotogrametrijskim snimkom. Odlukom iz stava 1. Rje{ewem iz prethodnog stava odredi}e se da se za privremeno zadr`anu gra|evinu ukidaju ograni~ewa iz ~lana 93.). du`na da obezbijedi prije dono{ewa odluke iz stava 1.Strana 51 VIII . ^lan 42. polagawu stru~nog ispita (~lan 125. vo|ewu kwige inspekcije i gra|evinskog dnevnika (~lan 102. odredi}e se visina.Subota. Za bespravno izgra|ene ili zapo~ete gra|evine. a gradovi i op{tine prostorne i urbanisti~ke planove do 2005. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . Dr Dragan Kalini}. ^lan 41. rokovi i na~in pla}awa naknada za potrebe legalizacije. ovog zakona do 2004. mijewa se i glasi: “Republika je du`na da donese Prostorni plan iz ~lana 34. 120. odredi}e se da se bespravno izgra|ena gra|evina privremeno zadr`ava. Zakona o osnovnoj {koli („Slu`beni glasnik Republike Srpske”.r. Zakona o ure|ewu prostora (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. koji ne mo`e biti du`i od {est mjeseci od dana stupawa na snagu odluke. mijewa se i glasi: “Ministarstvo }e u roku od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona donijeti podzakonske akte o: 1. dodaje se novi ~lan 154b. 13. donesu u roku od {est mjeseci od stupawa na snagu ovog zakona. i ~lan 88. stav 1. godine”. 6. Odlukom iz stava 1. najdu`e do kona~nosti rje{ewa o urbanisti~koj saglasnosti za izgradwu gra|evine ili za druge radove radi privo|ewa zemqi{ta trajnoj namjeni odre|enoj odgovaraju}im planskim dokumentom. koji }e se objaviti u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”.).). ili taj zahtjev bude pravosna`no odbijen. Preduze}ima i drugim pravnim licima koja ne podnesu dokaze i zahtjev po stavu 1. odnosno rje{ewa o privremenom zadr`avawu. Zakonodavno-pravna komisija }e u roku od 60 dana od dana stupawa na snagu ovog zakona utvrditi wegov pre~i{}eni tekst. donijela je . koji je op{tina. koji glasi: “^lan 153a. izradu tehni~ke dokumentacije (~l.). magistralne i auto puteve. uslovima za planirawe i projektovawe gra|evina za nesmetano kretawe djece i osoba sa umawenim tjelesnim sposobnostima. vr{ewu tehni~kog pregleda gra|evina i izdavawu odobrewa za upotrebu (~lan 116. u smislu stava 2. tehni~kim mjerama i uslovima za izvo|ewe istra`nih radova za gra|evine iz nadle`nosti ministarsatva.). odredi}e se uslovi pod kojima se izgradwa gra|evine. pribavqawa i kori{}ewa gra|evinskog zemqi{ta. broj 4/93). Iza ~lana 153. gra|evina izgra|enih bez odobrewa za gra|ewe. Preduze}ima i drugim pravnim licima ~iji se zahtjev za izdavawe novog rje{ewa i licence rje{ewem Ministarstva odbije zbog neispuwavawa utvr|enih uslova. ^lan 43. i 2. 121. kao i za gra|evine zapo~ete bez odobrewa za gra|ewe poslije dana snimawa aerofotogrametrijskog snimka iz stava 3. godine. mo`e se zavr{iti. jula 2002. 8. 9. i 9.).). legitimaciji urbanisti~ko-gra|evinskog inspektora. 5. broj 19/96. s. i 124. odnosno rje{ewa o privremenom zadr`avawu. 702 Na osnovu ~l.

Dragaqevac D. Stupawem na snagu ove odluke prestaje da va`i Odluka o privremenom broju i prostornom rasporedu osnovnih {kola u Republici Srpskoj (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”.r. ^lan 3. 24. jula 2002. vaspitawe i rehabilitaciju slu{awa i govora Dje~iji Dom “Rada Vrawe{evi}” Centar “Za{titi me” BERKOVI]I “Petar Petrovi} Wego{“ BAWA LUKA “Branko ]opi}” “Dositej Obradovi}” “Zmaj Jova Jovanovi}” “Petar Petrovi} Wego{“ “Branislav Nu{i}” “Ivan Goran Kova~i}” “Sveti Sava” “Jovan Cviji}” “Branko Radi~evi}” “Ivo Andri}” “Aleksa [anti}” “Vuk S. 18/00. 30/97. Magnojevi} G. Bukovica S. Osnovne {kole upisane u mre`u {kola na osnovu ove odluke upisuju se u sudski registar. Prava osniva~a prema osnovnim {kolama iz ove odluke vr{i Vlada Republike Srpske. 20/00). godine Bawa Luka Predsjednik Vlade.Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. 2/97. 2/98. Karaxi}” “Borisav Stankovi}” “Georgi S. Broj: 02/I-020-681/02 23. br. avgust 2002. Dragaqevac S. Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u „Slu`benom glasniku Republike Srpske”. Dr Mladen Ivani}. 15/97.Strana 52 . Rakovski” “Mladen Stojanovi}” Bronzani Majdan Hateqi Strupi}i Blaca Quti do Dabrica Patkova~a Pu~ile Novo Naseqe Ra~anska Popovi Amajlije Qeqen~a Batkovi} Dvorovi Balatun Me|a{i Ostoji}evo Bawica Vr{ani Dowa ^a|avica Sredwa ^a|avica Gorwa ^a|avica D. Bukovica G. Ovom odlukom utvr|uje se broj i prostorni raspored osnovnih {kola kao i broj izdvojenih odjeqewa osnovnih {kola u Republici Srpskoj. 2/99. “Milan Raki}” Karanovac “Vojislav Ili}” Krupa na Vrbasu “Prva kraji{ka brigada” Piskavica “\ura Jak{i}” Srpski Drakuli} “Stanko Rakita” Vrbawa “Jovan Du~i}” Zalu`ani TABELARNI PREGLED OSNOVNIH [KOLA Op{tina Naziv {kole Izdvojeno odjeqewe Muzi~ka {kola “Vlado Milo{evi}” Centar za obrazovawe. ^lan 4. Tabelarni pregled broja osnovnih {kola i izdvojenih odjeqewa po op{tinama sastavni je deo ove odluke. Magnojevi} Dowa Kola Rekavice Pavlovac BIJEQINA “Jovan Du~i}” “Vuk Karaxi}” “Knez Ivo od Semberije” “Sveti Sava” ^esma Ortopedija Motike Obrovac Kme}ani Melina Stratinska Borkovi}i Pervan Strawani Veri}i Konatari Vilusi “Petar Ko~i}” Brodac “]irilo i Metodije” Glavi~ice “Stevan Nemawa” Gorwi Dragaqevac “Miroslav Anti}” Bistrica “Janko Veselinovi}” Mi{in Han “Desanka Maksimovi}” Drago~aj “Milutin Boji}” Potkozarje “Petar Ko~i}” Kola . 3 Pavi}i Stri~i}i Lokvari Novoselija Quba~evo Bo~ac Rekavice Ledenice Krmine Agino selo [umwaci G. Piskavica Radosavska Milanovac Debeqaci Prije~ani Kuqani Barlovci ODLUKU O PRIVREMENOM BROJU I PROSTORNOM RASPOREDU OSNOVNIH [KOLA U REPUBLICI SRPSKOJ 1 2 ^lan 1. s. ^lan 5. ^lan 2. 25/97.

april” “Branko Radi~evi}” “Petar Ko~i}” Kravica VI[EGRAD “Vuk Karaxi}” “Nikola Tesla” “Todor Doki}” Kalenderovci “\or|o Panzalovi}” Osiwa VLASENICA “Vuk Karaxi}” VUKOSAVQE “Aleksa [anti}” GACKO “Sveti Sava” Zavod za slijepe i slabovide “Budu}nost” DOBOJ “Vuk Karaxi}” “Dositej Obradovi}” “Sveti Sava” GRADI[KA “Danilo Borkovi}” “Vasa ^ubrilovi}” “Kozarska djeca” “Mladen Stojanovi}” Gorwi Podgradci “Petar Petrovi} Wego{“ Boqani} “Radoje Domanovi}” Osje~ani Orahova Vrba{ka Dowi Podgradci Jablanica “\ura Jak{i}” Podnovqe “Milan Raki}” Rudanka Kostajnica Miqkovac Makqenovac Lipac Pridjel [evarlije Teku}ica Suvo poqe Osje~anske ^iv~ije Ko`uhe Bu{~eti} Majevac Qeskove vode Grabovica Stanovi . S. 24.Subota. Zagoni Gradac 1 2 Broj 53 . Vi{wik G. Osiwa Pojezna D. Lupqanica 2 Crn~a D. Vardi{te Me|e|a S. Karajzovci Petrovo selo Vakuf Grbavci Cimiroti Bukvik [imalovska Jazovac Kijevci G. 1 2 “Me{a Selimovi}” Jawa SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE 3 Piperci ^engi} Modran Glogovac ^arda~ine Vruqa D. Lupqanica 1 D.Strana 53 3 Trebovqani Jeli}i Bistrica Milo{evo brdo Rogoqi Ma{i}i Miqevi}i Vilusi Romanovci Ko~i}evo D. avgust 2002. Vardi{te D. Gora`de Mi{ari Cikotska rijeka Gnionica Brezik Avtovac Fojnica Nadini}i Stepen Dobreqi Brqevo Duli}i “Vuk Karaxi}” Turjak “Petar Petrovi} Wego{“ BRATUNAC “Vuk Karaxi} “Sveti Sava” Laminci DERVENTA “19. Jurkovica Laminci Novo selo Agi}i Mi{kovci Trstenci Kostre{ V. Crwelovo S. So~anica M. Karajzovci G. So~anica Lu`ani G. Mokrawac” BILE]A “Sveti Sava” “Petar Ko~i}” Nova Topola Plana Meka gruda Divin Baqci Bijela rudina Vrawska Voqevica Bjelovac Fakovi}i Osamsko Polom Slapa{nica Kowevi} poqe Sase Prelovo Dobrun G. Cerani G. Detlak Drijen D. Cerani “Sveti Sava” Crwelovo “Dositej Obradovi}” Suho poqe “Petar Petrovi} Wego{“ Velika Obarska Osnovna muzi~ka {kola “ S.

Strana 54 .Broj 53 1 2 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE 3 Kotorsko Mali Prwavor D. Stefan Driwa~a Zeliwe Lije{aw Snagovo Kamenica \ur|ev grad Oraovac Kri`evi}e Sjenokos Cer Petkovci Karakaj Tr{i} Sko~i} Male{i} Lokaw Bare Kiseqak KRUPA NA UNI “Branko ]opi}” Dubovik “Desanka Maksimovi}” ^elopek LAKTA[I “Mladen Stojanovi}” “Georgius Papandreu” Aleksandrovac “Holandija” Slatina “Osnovna muzi~ka {kola” “Petar Ko~i}” Kozluk “Nikola Tesla” Pilica “Vuk S. avgust 2002. Radwa Cvrtkovci Cerovica Jelawska Ostru`wa Dragalovci G. Han Osredak G. Paklenica Strije`evica Trbuk 1 Subota. 3 Javorani Ro|i}i Slabiwa Komlenac Pucari Jelovac Demirovac Me|e|a Kne`ica Me|uvo|e ^itluk Vrbawci Zabr|e Vagani Lipqe Obodnik Gari}i Grabovica Kru{evo brdo ]orkovi}i Grabova~ka rijeka Duni}i Ha{ani Mali Dubovik Osredak Bu{evi} Kri{kovci Kla{nice Bo{kovi}i Jaru`ani Qubatovci Drugovi}i Glamo~ani Tobut Brusnica Ma~kovac Vukosavci Jablanica Piperi Lipovice Peqave Podgora Pu{kovac Milino selo Mrtvica Bobetino brdo Koreta{i Mirosavci 2 “Vuk Karaxi}” @ivinice “Petar Ko~i}” Sjenina rijeka KOZARSKA DUBICA “Sveti Sava” “Vuk Karaxi}” “Desanka Maksimovi}” Stanari “Majka Kne`opoqka” KOTOR VARO[ “Sveti Sava” “Ozren” “Petar Petrovi} Wego{“ Maslovare “Petar Ko~i}” [iprage Osnovna Muzi~ka {kola ZVORNIK “Sveti Sava” Sv. 24. Pale`nica Zeliwa Brestovo D. Pale`nica G. Karaxi}” Ro|evi} Dom za djecu i omladinu “Kiseqak” Kiseqak JEZERO “Vuk Karaxi}” KALINOVIK “Qutica Bogdan” KNE@EVO “Dositej Obradovi}” “Desanka Maksimovi}” Trn LOPARE “Sveti Sava” Ulog Mali}i Mokri lug Bregovi Bastaji Kobiqa Golo brdo Borak Kori}ani Vlatkovi}i Petrovo poqe Vujinovi}i “Veqko ^ubrilovi}” Priboj “Dositej Obradovi}” Koraj “Petar Ko~i}” Imqani QUBIWE “Sveti Sava” MILI]I .

Dragotiwa Cikote MODRI^A “Sveti Sava” “Branko ]opi}” Dowi Agi}i “Dragan Vujanovi}” Svodna “\or|e Kova~evi} \oja” PALE “Pale” Pale MRKOWI] GRAD “Petar Ko~i}” “Mokro” Mokro “Ivan Goran Kova~i}” “Vuk Karaxi}” Bara}i PELAGI]EVO “Vasa Pelagi}” “Branko ]opi}” Bjelajce PETROVO “Vuk Karaxi}” NEVESIWE “Risto Prorokovi}” “Sveti Sava” Kakmu` PRIJEDOR “Branko ]opi}” “Petar Ko~i}” Spec. Rije~ani Botajica Garevac Tolisa Kr~avqani @dreban Mi{i}i Potpoqe D. Dragotiwa D. Garevci ^ejreci G. Jelovac Malo Paln~i{te Tukovi Rasavci Hambarine Rizvanovi}i D. Ruji{ka Ra{}e Crna Rijeka Agi}a brdo Kr{qe Gorwi Agi}i ]ele Johovica Blagaj Japra Radomirovac Sokoli{te Graba{nica Caparde Matkovac Podgrab Podvitez Qubogo{ta Bulozi Jahorina Jasik Dovli}i Mokro Hre{a Vu~ija luka Brezovice Kadino selo ]endi}i Porebrice Bla`evac Porje~ina Krtova Kalu|erica Karanovac So~kovac Gomjenica G. Kladari O}une Majdan Kopqevi}i [ehovci Surjan Podra{nica Gerzovo Medna Podbrdo Graci Orahovqani Baqvine Magaqdol Gustovara Pridvorci Kifino selo Zovi do Oxak Lakat Bijewa Krekovi Brata~ Xinova mahala Biograd [ipa{no Udre`we Dobrqin Poqavnice Ravnice D. Orlovci G. Ruji{ka G. “\or|e Nato{evi}” “Dositej Obradovi}” NOVI GRAD “Vuk Karaxi}” Desanka Maksimovi} Osnovna muzi~ka {kola “Jovan Cviji}” Brezi~ani “Sveti Sava” . 1 2 “Bra}a Jak{i}” SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE 3 Dubnica Derventa Koprivna Skugri}i Milo{evac Skugri} Vrawak Koprivna Dugo poqe Brijestovo Tarevci Koprivska Trebava Vrawa~ka Trebava G. Puharska G. N. Vodi~evo V.[. Rakani ^a|avica M.Subota. O. 24.Strana 55 3 Blatna V. @uqevica Rudice 1 2 Broj 53 . avgust 2002.

za za{titu dj. 3 2 Osnovna muzi~ka {kola RIBNIK “Nikola Ma~ki}” Previja “Desanka Maksimovi}” “Branko Radi~evi}” Busnovi “Petar Ko~i}” Sitnica ROGATICA “Sveti Sava” Rastoka Gorwa Previja D.Broj 53 1 2 “Petar Petrovi} Wego{“ Busnovi SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE 3 Volari Toma{ica Rakeli}i lug Sredwa Mari}ka Gorwa Mari}ka Krivaja Rakeli}i Miqakovci Peji}i D. Vrbqani Delbrdo Velija{nica Slatina ^a|avica Bunarevi Borike Brankovi}i Sjeversko Podgaj Stjenice @epa Mrsovo Mio~e Budimlija Uvac Mokronozi Cvrkote Oskoru{a Kne`ina Sokolovi}i Ravna Romanija Margeti}i Koba{ Nova Ves Kaoci Poveli~ No`i~ko Stari Martinac \ukali Ili}ani Gorwa Lepenica Dowa Lepenica Gorwi Sr|evi}i Dowi Sr|evi}i Kukuqe Lili} Barda~a Bajinci Prijebqezi Mali Razboj Miqevina Drago~ava Brusna Kamen Jo{anica Brod Mje{aja Popov most “Jovan Du~i}” Lamovita “Mladen Stojanovi}” Qubija “Vuk Karaxi}” Omarska RUDO “Rudo” “Bo{ko Buha” [trbci “]irilo i Metodije” Trnopoqe SOKOLAC “Sokolac” Sokolac Cen. 24. Garevci Kozarac 1 Subota.Strana 56 . avgust 2002. [trpci Mravica D. Bistrica Babi}i Miska glava Ravska Qeskare [urkovac Gradina Sredwa Lamovita Jeli}ka Ni{evi}i G. Petrov gaj Petrov gaj Hrni}i Jaruge G. Mravica Vr{ani Smrti}i Ilova Pala~kovci Kremna Prisoje Popovi}i Li{wa Mlinci Otpo~ivaqka Hrva}ani Kokori Crkvena Prosjek Ora{je Velika Ilova Dowa Ilova Gorwa Ilova SRBAC “Jovan Jovanovi} Zmaj” “Vuk Karaxi}” Dowi Vija~ani “Vuk Karaxi}” Sitne{i “Sveti Sava” Gorwi Smrti}i “Ivo Andri}” Kula{i “Dositej Obradovi}” Razboj Lijev~e “Me{a Selimovi}” Naseobina Li{wa “Milo{ Crwanski” Poto~ani SRBIWE “Sveti Sava” “Petar Ko~i}” [ibovska “Veselin Masle{a” . Gaqipovci Grabik Ilova Drenova G. i omladine PRWAVOR “Branko ]opi}” “Nikola Tesla” [trpci D.

Buleti} ^ELINAC “Milo{ Duji}” “Novak Piva{evi}” Stara Dubrava “Mladen Stojanovi}” Jo{avka . 24. Kolibe Petriwa Kalenderi Marini Koprivna Usorci Batkovci “Jefrem Stankovi}” ^e~ava “Vuk Karaxi}” Vitkovci TREBIWE “Jovan Jovanovi} Zmaj” SRPSKA KOSTAJNICA “Petar Me}ava” SRPSKI SANSKI MOST “Petar [kundri}” Budimli} Japra “Josif Pan~i}” Kozica “Desanka Maksimovi}” O{tra luka “Sveti Vasilije Ostro{ki” “Vuk Karaxi}” Osnovna muzi~ka {kola TRNOVO “Trnovo” Trnovo UGQEVIK “Aleksa [anti}” Kijevo Ugqevi~ka Obrije` Jawari Ugqevik selo Stari Ugqevik Gaji}i Mirkovi}i G. 1 2 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE 3 Kuta ^elebi}i Me{trovac Velini}i Krna jela 1 2 Broj 53 . Trnova Tutwevac Male{evci Korenita G. Klakar Zbori{te G. Ugodnovi} D. avgust 2002. Swegotina velik. Vija~ani Gorwi Brane{ci Crni vrh Kamenica “Petar Petrovi} Wego{“ “Dositej Obradovi}” Blatnica “Petar Ko~i}” Ugodnovi} “Du{ani} Stevan” Pribini} Mladenovo Ru`evi} Memi} brdo Osivica Bari}i Rudnik Bawa Vru}ica Mladikovine Kamenica O~au{ G.Strana 57 3 G. [wegotina Lukavac G. Lipqe Parlozi Gorwi Tesli} Vlaji}i Kuzmani G. Zabr|e SRPSKA ILIXA “Aleksa [anti}” Vojkovi}i “Jovan Du~i}” Kasindo “Petar Petrovi} Wego{“ Lukavica SRPSKO NOVO SARAJEVO “Sveti Sava” “Milan Jovi}” Dowa Trnova “Vuk Karaxi}” Zabr|e Tilava Miqevi}i Petrovi}i Osnovna muzi~ka {kola SRPSKO ORA[JE “Dowi @abar” Dowi @abar SRPSKI PETROVAC “Drini}” Drini} TESLI] “Vuk Karaxi}” Lon~ari ^ovi} poqe HAN PIJESAK “Milan Ili}-^i~a [umadijski” ^AJNI^E “Jovan Du~i}” ^ajni~e Markovi} kolo Luke Miqeno Zaborak Opsje~ko Popovac [ahinovi}i Skatavica Milo{evo [trbe Swegotina dowa Swegotina sred.Subota. Buleti} G. Klakar D. ^e~ava Rastu{a Ukrinica Kiseqak Gorwi Vitkovci Lastva Qubomir Aran|elovo Grab Petrovo poqe “Ivo Andri}” \uli}i Osnovna muzi~ka {kola SREBRENICA “Petar Petrovi} Wego{“ “Kosta Todorovi}” Skelani SRPSKI BROD “Sveti Sava” Poto~ari Su}eska Crvica Lije{~e Vinska G.

Obrazac P-RE Prilog uz prijavu tri zamjewuje se novim koji ~ini sastavni dio ovog pravilnika. ta~ka 1. Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske. godine. Sanski Most 4400778390003 2. DOO “Gerzovo” Prijedor 4400696820000 3. s. Milica Bisi}. Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske Na osnovu ~lana 100. d o n i j e l a j e [IPOVO “Nemawa Vlatkovi}” “Rade Marjanac” Strojice Poreska uprava Republike Srpske Spisak poreskih obveznika kojima je izdato Rje{ewe o oduzimawu jedinstvenog identifikacionog broja (JIB) radi progla{ewa istih neva`e}im. DOO “Kamarad kom” Bawa Luka 4401018530006 6. i ~lana 12.Broj 53 1 2 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE 3 Jo{avka gorwa Brezi~ani Ti{ina Kru{kovo poqe Srnice Sredwa Slatina Gajevi Obudovac 2 Batku{a Ti{~a Papra}a Trnovo Javor Pqeva Volari Mujxi}i Babi}i Novo selo Subota.r. Statuta Komisije za hartije od vrijednosti (“Su`beni glasnik Republike Srpske”. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. ^lan 2. Broj: 01-LVII-1192/02 26. s. avgusta 2002. Zakona o hartijama od vrijednosti (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. DOO “Nerc-kompani” Novo Sarajevo 4401462960009 13. PP “Koming” S. DOO “MBS trade com” Bawa Luka 4401613920004 01/0101/490-2906/02 01/0101/053-3116/02 01/0501/052-4093/02 01/0501/052-4181/02 01/0501/052-4184/02 01/0501/052-4215/02 01/0502/052-4217/02 PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O REGISTRU EMITENATA HARTIJA OD VRIJEDNOSTI KOD KOMISIJE ZA HARTIJE OD VRIJEDNOSTI REPUBLIKE SRPSKE ^lan 1. ~lana 6. jula 2002. 24. 01/0502/052-4220/02 01/0501/052-4358/02 01/0501/052-4455/02 01/0501/052-4456/02 [AMAC “[amac” [amac “Crkvina” Crkvina “Gorwa Slatina” Gorwa Slatina “Obudovac” Obudovac [EKOVI]I “Jovan Du~i}” 8. Kapital emitenta a) Osnovni kapital (iz sudskog registra) Upisani (u KM) Od toga upla}eni (u KM) . 1. DOO “Oktan oil” Bijeqina 4400339980007 11. DOO “Dimit company” Bawa Luka 4401571230002 9. DOO “Coller” Bawa Luka 4401614140002 12. broj 16/00). DOO “Candy company” Bawa Luka 4400989680008 7. DOO “Gama trgovina” Lakta{i 4401604770008 10. broj 4/02 Pre~i{}en tekst). DOO “Camelija” Bawa Luka 4400842070000 5. na sjednici od 26. godine Bawa Luka Direktor. jula 2002. DOO “Balkan-eks” Bawa Luka 4401572710008 4.r.Strana 58 . U Pravilniku o Registru emitenata hartija od vrijednosti kod Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. avgust 2002. KOMISIJA ZA HARTIJE OD VREDNOSTI REPUBLIKE SRPSKE REGISTAR EMITENATA HARTIJA OD VREDNOSTI Oznaka i registarski broj emitenta_________________________ Naziv emitenta_______________________________________________________ _____________ Popuwava Komisija za hartije od vrednosti: 3 Broj upisa Datum re{ewa o upisu Obrazac P -RE Prilog uz prijavu Broj re{ewa o upisu Podaci o kapitalu emitenta 1. godine Bawa Luka Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti RS. broj 45/01). DOO “GM BiH” Bawa Luka 4401562670008 01/0501/052-5430/02 01/0501/052-5431/02 Broj: 01/0501/052-5779/02 14. Branka Bodro`a.

Broj: 03-UP-031-1133-1/02 26. broj 16/00). jula 2002. Fond preventive iz dobiti(za organizacije za osigurawe) 6. na svojoj redovnoj sjednici od 26. Odbija se zahtjev emitenta. godine Bawa Luka Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti RS. Revalorizacione rezerve 4. na svojoj redovnoj sjednici od 26. u predmetu odobewe druge emisije akcija uz skra}eni prospekt. broj 4/02 . za odobrewe druge emisije akcija uz skra}eni prospekt broj 913/02 od 25. godine donijela je RJE[EWE 1. broj 4/02 . rje{avaju}i na osnovu ~lana 19. Odbija se zahtjev emitenta. Broj: 03-UP-031-870-2/02 26. 3. Rezerve iz dobitka 5. jula 2002. stav 4. Ovo rje{ewe je kona~no. Ovo rje{ewe je kona~no. godine. Poslovnika o radu Komisije za hartije od vrijednosti (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. Dispozitiv ovog rje{ewa objavquje se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”.Pre~i{}en tekst). Neraspore|eni dobitak 7. za odobrewe druge emisije akcija uz skra}eni prospekt broj 249/02 od jula 2002. d o n i j e l a j e RJE[EWE 1. 3. Iznos (u KM) Potpis ovla{}enog lica ______________________ Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske u Bawoj Luci. 2. godine Bawa Luka Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti RS.Strana 59 Broj 2 Nominalna vrednost (u KM) 3 Vrednost (u KM) 4(2x3) Ukupna vrednost osnovnog kapitala - - v) Ukupni kapital eitenta na dan posledweg godi{weg izvje{taja Opis 1. broj 16/00). Pravilnika o uslovima i postupku emisije hartija od vrijednosti (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. stav 4. Gubitak iznad kapital a Datum: __________ M.Subota. rje{avaju}i na osnovu ~lana 19. po zahtjevu emitenta “Autoservis Centar” akcionarsko dru{tvo. Bijeqina. F. s. Ukupno kapital (1+2+3+4+5+6 -7) 9. broj 15/01) i ~lana 24. b) Osnovni kapital . . ~lana 59. Zakona o hartijama od vrijednosti (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. Zakona o hartijama od vrijednosti (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. Branka Bodro`a. Osnovni kapital 2. r. marta 2002. Poslovnika o radu Komisije za hartije od vrijednosti (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. stav 1. jula 2002. 2. Pravilnika o uslovima i postupku emisije hartija od vrijednosti (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. “Autoservis Centar” akcionarsko dru{tvo. Bawa Luka. I. s.Pre~i{}en tekst). Gubitak do visine kapitala 8. Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske u Bawoj Luci. ~lana 59. Emisiona premija 3. avgust 2002. “Bijeqina-put” Akcionarsko dru{tvo.P. Dispozitiv ovog rje{ewa objavquje se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. u predmetu odobrewe druge emisije akcija uz skra}eni prospekt. 24. po zahtjevu emitenta “Bijeqina-put” Akcionarsko dru{tvo. Juki}a 11. jula 2002. stav 1.akcije Vrsta 1 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 53 . Bijeqina. godine. Branka Bodro`a.r. godine. Bawa Luka. broj 15/01) i ~lana 24.

.59 Rje{ewe o zahtjevu emitenta “Autoservis Centar” Akcionarsko dru{tvo Bawa Luka . . . . .26 Zakon o upravqawu otpadom . . . . . avgust 2002. . . . . . . . Redakcija Osniva~: Narodna skup{tina Republike Srpske. . . . . . . . . . . . . .59 VLADA REPUBLIKE SRPSKE 702 Odluka o privremenom broju i prostornom rasporedu osnovnih {kola u Republici Srpskoj . . Direktor i glavni i odgovorni urednik Milivoje Tutwevi}. . Izdava~: Javno preduze}e Slu`beni glasnik Republike Srpske. . Sve informacije o nabavci ovog priru~nika mo`ete dobiti putem na{eg telefona 051/311-545. . . . . . . . 302-708. . . . . .58 KOMISIJA ZA HARTIJE OD VRIJEDNOSTI REPUBLIKE SRPSKE Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o registru emitenata hartija od vrijednosti kod Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske . .1 Zakon o za{titi vazduha . .52 Obavje{tewe pretplatnicima i ~itaocima “Slu`benog glasnika Republike Srpske” U {tampi je “Priru~nik za polagawe op{teg dijela stru~nog ispita zaposlenih sa vi{om i visokom {kolskom spremom u organima dr`avne uprave. . . . . . . . .58 Rje{ewe o zahtjevu emitenta “Bijeqina-put” Akcionarsko dru{tvo Bijeqina . . . . . . . . . . . .Broj 53 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota. . . . . . @iro-ra~uni: 562-099-00004292-34 kod Razvojne banke AD Bawa Luka i 567-162-10000010-81 kod Zepter komerc banke AD Bawa Luka. . . . . . . . . . Tehni~ki urednik Veseqko Kne`evi}. 24. . . . . . . . . .46 PORESKA UPRAVA REPUBLIKE SRPSKE Spisak poreskih obveznika kojima je izdato Rje{ewe o oduzimawu jedinstvenog identifikacionog broja (JIB) radi progla{ewa istih neva`e}im . . . . . . . . Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-411/93 list je upisan u registar javnih glasila pod brojem 37. . . SADR@AJ NARODNA SKUP[TINA REPUBLIKE SRPSKE 697 698 699 700 701 Zakon o za{titi `ivotne sredine . . . . Urednik Vi{wa Baji}-Preradovi}. . Bawa Luka. . . [tampa AD “Grafi~ar” Doboj. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . lokalne samouprave i organizacijama koje obavqaju javna ovla{}ewa”. . . .36 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ure|ewu prostora . . . . .19 Zakon o za{titi voda . . . . . . . . . po{tanski fah 88. . . . . . . . redakcija: (051) 311-545. . . . .Strana 60 . . . . . . . . . . . . . Telefon/faks: (051) 311-532. . . . . . .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful