1.

DEFINIRANJE OSNOVNIH POJMOVA ITS Razlozi za uvoenje i razvoj ITS-a Postojei prometni sustavi sve tee udovoljavaju ovakvom porastu zahtjeva za mobilnou, to ima za posljedice zaguenje prometnih i komunikacionih putova, smanjenje sigurnosti , tetnim utjecajima na okoli ( poveanje buke, zagaenje vode i zraka, promjenu okolia izgradnjom prometnih objekata, itd.) Inteligentni transportni sustavi (ITS) su identificirani kao jedan od presudnih mehanizama koji e transportnom sustavu omoguiti ispunjenje zahtjeva koji se pred njega u budunosti budu postavljali Definiranje osnovnih pojmova ITS-a Profesor Kan Chen sa sveuilita u Michiganu u definiranju ITS-a istie da se radi o novom sklopu alata (tools) za upravljanje prometnom mreom i uslugama za korisnike koje se temelji na tri jezgrena pojma : informacije, komunikacije i integracije. Profesor Kan Chen 1 je definirao inteligentne transportne sustave kao : primjenu informacionih i telekomunikacijskih tehnologija u planiranju i upravljanju prometnim sustavom. Profesor I. Bonjak[1] je definirao ITS: ITS je upravljaka, holistika i informacijsko komunikacijska (kibernetska) nadgradnja klasinog sustava prometa i transporta kojim se postie znatno poboljanje performansi, odvijanje prometa, uinkovitiji transport putnika i roba, poboljanje sigurnosti u prometu, udobnost i zatita putnika, manja oneienja okolia TS kao nadgradnja klasinog prometnog sustava ITS je upravljaka i informacijsko-komunikacijska nadogradnja klasinog prometnog i transportno-logistikog sustava s bitnim poboljanjima za mrene operatere, davatelje usluga, korisnike i drutvo u cjelini. Redizajniranje prometnih sustava i logistikih procesa mogue je ostvariti u dvije faze i to: - U prvoj fazi potrebno je razvijati i implementirati ITS u postojee prometne sustave koji e poboljati postojee sustave i osigurati fiziku mobilnost. - Druga faza bi obuhvaala mnogo ire promjene u prometnom sustavu koje bi obuhvaale uvoenje nove tehnologije u fiziku i virtualnu mobilnost. Evolucija od fizike ka virtualnoj mobilnosti

 Zamjena fizike mobilnosti (PM) sa virtualnom mobilnou (VM) ( internet, uenje na daljinu, rad na daljinu,...) u prvi plan dolazi skupina kibernetikih rjeenja pod zajednikim nazivom inteligentni transportni sustavi (ITS). Mobilnost (M) moemo definirati kao paralelnu vezu fizike mobilnosti (PM) i virtualne mobilnosti (VM) odnosno : M = PM II VM ; PM ( M ; VM ( M Za uspjeno funkcioniranje inteligentnih transportnih sustava je neophodno koritenje naprednih informacionih i telekomunikacijskih tehnologija (baze podataka, procesna oprema, beini i ini telekomunikacijski sustavi, senzori, elektronski sustavi , itd.) te visoka usuglaenost institucionalnih i komercijalnih faktora koji utiu na njihov razvoj i primjenu . Odnos transportne telematike i ITS-a ITS je sustav sustava koji obuhvaa tehniku, tehnoloku i organizacijsku razinu tako da se razlikuje od klasinih izoliranih telematikih rjeenja izgraenih bez ITS arhitekture. U Europi je prije termina ITS ponajvie koriten nazin transportna telematika ili cestovna transportna telematika. Izraz telematika je nastao kao kombinacija rijei telekomunikacije i informatika. Izolirani tehniki sustavi za elektroniku naplatu cestarine, SMS plaanje parkiranja, elektronike tablice vozila jo ne predstavljaju inteligentni transportni sustav jer nisu holistiki integrirani i ne postoji interoperabilnost na instucionalnoj, logikoj i fizikoj razini. Prema tome moemo zapisati : ITS#TT ; ITS^TT=$ Oekivane koristi od uvoenja ITS Smanjenje nezgoda Smanjenje zaguenja Nadziranje i zatita okolia Produktivnost i operativna efikasnost Komfor za korisnike
Koncept razvoja ITS
Okvir za razvoj Koordinacija Sustavni pristup Tehniki koncept Sustavna arhitektura Kljune tehnologije

2.ZNANASTVENO-TEHNOLOKA UPORITA ITS-a

Prometna inenjerstvo

znanost

ITS se kao znanstvena disciplina i grana

razvija u okviru prometnih znanosti i predstavlja dio znanstvenog polja tehnologije prometa i transporta. Promet je definiran kao sustav i/ili proces koji omoguuje obavljanje transporta ljudi, roba i informacija u odgovarajuim prometnim entitetima osnovne interakcije izmeu : (vozila idr.) zauzimanjem dijela 1. mrene infrastrukture kapaciteta prometnice (cestovnih, eljeznikih, prema utvrenim pravilima i protokolima zranih, vodnih)
2. prometnih entiteta Transport predstavlja svrhovito (cestovna vozila, premjetanje transportnih entiteta brodovi, zrakopolovi, (ljudi, roba i informacija) u itd) prometnim entitetima ili bez njih. Ako nema prometnog entiteta onda se govori o istom transportu (npr. cjevovodni transport).

Umjetna inteligencija (Al) Atribut inteligentni u kontekstu ITS-a odnosi se na sposobnost prikupljanja podataka i obrade tako da se postie bolje i prilagodljivo ponaanje prometnog odnosno transportnog sustava. Termin umjetna inteligencija (Al- artificial intelligence) uveo je John Mc Carthy 1956. godine no ni do danas nema jedinstvene definicije umjetne inteligencije. Prema tkz. povjesnoj definiciji (Minsky, 1968) umjetna inteligencija je znanost i tehnologija izradbe strojeva koji su sposobni za obavljanje aktivnosti koje zahtijevaju ljudsku inteligenciju. Kljune znaajke inteligentnog ponaanja su : brz i uspjean odziv na novu situaciju uenje iz iskustva uporaba razmiljanja u rjeavanju problema primjena znanja u djelovanju prema okruenju prepoznavanje relativnog znaenja pojedinih dijelova Analogija AI s prirodnom inteligencijom ovjek ima prirodno ugraen neki volumen inteligencije, dok se u strojeve odnosno tehnika sredstva inteligencija mora ugraivati.

Veina klasinih Al programa i alata temelji se na sekvencijalnom procesiranju i samo nekim jednostavnim predstavljanjima znanja i logike. Tek novija rjeenja umjetnih neuronskih mrea uvode paralelno procesuiranje.

Atribut broj procesa signal ciklus redudancij a permanent nost

Mozak
1011

analogni 2 ms nove stanice nepermane po elji ntno

Digitalno raunalo desetak ili manje digitalni ns rezervni sustav

Koncepti inteligentnih agenata Agent je openito definiran kao entitet (osoba, programski modul ili objekt) koji prikuplja informacije i za nekog drugog samostalno djeluje u ostvarivanju postavljenog cilja. Inteligentni agent (IA) surauje s drugim agentima, informacijama i korisnicima u izvravanju sloenih zadataka. Agencija predstavlja objedinjene agente u jedinstvenoj mrenoj strukturi. Programsko inenjerstvo tretira inteligentnog agenta kao analogiju procesa zakljuivanja, miljenja i djelovanja. Za ITS aplikacije kljuna su sljedea svojstva inteligentnih agenata : autonomnost ciljna orijentiranost mobilnost u mrei mogunost interakcije s ljudima sposobnost uenja Djelovanje inteligentnih agenata moe se promatrati u tri osnovne dimenzije:

 razina samostalnosti i odgovornosti razina inteligencije razina pokretljivosti Inteligencija opisuje sposobnost agenta za prihvaanje zadanih ciljeva i izvrenje zadatka - Razina samostalnosti i odgovornosti razlikuje se ovisno o nainu komunikacije i suradnje s drugim agentima - Pokretljivost agenta iskazuje se u razinama, od statikog agenta do vrlo pokretnog agenta
-

Meko izraunavanje Primjena mekih metoda, pogodna je u uvjetima djelomine informacije, nepreciznosti i nesigurnosti. Za meko izraunavanje vani su koncepti i metode: 1. neizrazito izraunavanje i neizrazita logika (fuzzy computing, fuzzy logic) 2. neuronske mree (neural networks, neural computing) 3. genetski algoritmi (genetic algoritms) Koncept metode mekog izraunavanja prilagodljiviji su ublaavanju ogranienja klasinih metoda tvrdog izraunavanja odnosno tvrdog optimiziranja. Teorija sustava i kibernetika Sutinska razlika izmeu sustavske znanosti i kibernetike je u tome da sustavksa znanost ima jae teite na strukturu sustava dok je kibernetika vie usmjerena na funkcioniranje sustava

Za modeliranje ponaanja ITS sustava mogue je koristiti metode: sustavske dinamika Modeli nisu potpuno toan opis sustava nego je simulacije diskretnih kljuno da model zadovoljava postavljenu svrhu i da je dovoljno toan. dogaaja Verifikacija modela daje odgovor na pitanje je li fuzzy (neizrazitog) model graen na pravi nain, dakle konzistentno i bez zakljuivanja logikih greaka. Validacija modela daje odgovor na pitanje je li neuronske mree graen pravi model koji zadovoljava postavljenu svrhu i genetskih algoritama koristan je.

Poopenje modela prometnog sustava

Pojam i vrste voenja Voenje se moe definirati kao svrhovito djelovanje na promjenu ponaanja sustava ili procesa. Voenje je postupak ostvarivanja svrhe i ostvarivanja konkretnih ciljeva na osnovi prikupljanja i obrade informacija o okruenju, stanji i/ili izlazu objektnog sustava. Temeljna znaajka voenih sustava je sposobnost svrhovite promjene ponaanja objekta voenja (sustava i/ili procesa).

Upravljanje je unaprijedno voenje koje se primjenjuje kad je potrebno otkloniti poremeaji djelovanja prije nego to ona pogoraju ponaanje sustava. Reguliranje je nain voenja utemeljen na povratnoj vezi. Razlikuju se tri podvrste regulacijskih sustava : - automatski stabilizatori

programski regulacijski sustavi slijedni regulacijski sustavi

Adaptivno voenje prometnog toka Adaptivno ili prilagodljivo voenje znai sposobnost prilagodbe vanjskim utjecajima i zbivanjima unutar svoje strukture. Voenje sustava koji ui temelji se na sposobnosti sustava da tijekom vremena poboljavaju i usavravaju svoje djelovanje.

3.

ZAHTJEVI KORISNIKA I MJERENJE UINKA ITS-a Meunarodna normizacija ITS usluga 11 funkcionalnih podruja: - predputno informiranje - sprjeavanje sudara 1. informiranje putnika (Treveler Information) - putno informiranje vozaa - odobrenje za komercijalna vozila 2. - putno informiranje u upravljanje prometom i operacijama (Traffic Managment and javnom - administrativni procesi za Operations) prijevozu komercijalna vozila - osobne informacijske 3. vozila (Vehicles) usluge 4. prijevoz tereta (Freigh Transport) - automatski nadzor sigurnosti cesta - rutni vodi i navigacija 5. javni prijevoz (Public Transport ) - sigurnosni nadzor komercijalnog vozila na instrumentnoj ploi - podrka (Emergency) 6 urne slube planiranju vozila prijevoza 7 elektronika plaanja vezana za transport (Transport Related Electronic - upravljanje komercijalnim voznim - voenje prometnog toka Payment) parkom - nadzor otklanjanje 8. sigurnost i osoba u cestovnom prijevozu (Road Transport related - upravljanje javnim prijevozom incidenata Personal Safety) - javni prijevoz na zahtjev - upravljanje potranjom 9. nadzor vremenskih uvjeta i okolia (Weather and Environment - upravljanje zajednikim - nadzor Monitoring) nad krenjem prometne 10. upravljanjeregulative odzivom na velikeprijevozom (Disaster Response nesree - urne objave i zatita osoba - upravljanje odravanjem Managment and Coordination) infrastrukture - upravljanje vozilima urnih slubi 11. nacionalna sigurnost i zatita (National Security) - poboljanje vidljivosti - obavjeivanje o opasnim teretima - automatizirane operacije - elektronike financijske transakcije Unutarvozila svakog funkcionalnog podruja nalaze se meusobno povezane - zatita u javnom prijevozu uslugeizbjegavanjeISO definirao 32 : - poveanje sigurnosti ranjivih od kojih je elnih sudara - izbjegavanje bonih sudara cestovnih korisnika - sigurnosna pripravnost - inteligentna vorita i dionice

Poboljanje performansi prometnog sustava primjenom ITS-a

Vea protonost prometnice znai poboljanje performansi sustava i poveanje kvalitete

usluga za korisnike reduciranjem vremena ekanja. Preraspodjelom prometnih tokova na mrei gradskih prometnica mogue je optimalno koristiti raspoloive kapacitete mree prometnica. Preusmjeravanjem prometnih tokova na manje optereene prometnice Prilagoavanje sustava upravljanja svjetlosnim signalima prometnim zahtjevima na mrei gradskih prometnica Davanjem potrebnih informacija vozau u pravom trenutku Zahtjevi korisnika ITS-a Korisniki zahtjevi ITS-a koji su usmjereni ka poboljanju usluga transportnog sustava (neovisno o modovima transporta) su UR FS polazite za definiranje arhitekture ITS-a UR - korisniki zahtjev FS - funkcije sustava - oznaka za mekopreslikavanje Proces otkrivanja zahtjeva ima sljedee korake: - identifikacija korisnika i definiranje problema - interakcija s korisnikom i pisanje zahtjeva - kontrolni pregled sustavskih zahtjeva - definiranje pokazatelja performanci i trokova - validacija sustavskih zahtjeva Korisniki zahtjevi sa stajalita kvalitete servisa ITS-a : - razmjena podataka mora osigurati kompatibilnost u informatikom formatu, opremi i infrastrukturi. - sposobnost prilagoavanja promjenama strukture korisnikih zahtjeva - osiguranje pravila i propisi koji e sustav usklaivati - sposobnost djelovanja i odravanja servisa u vremenu i prostoru. - uklanjanje nepotrebnih rashoda (trokova) - osigurati mogunost proirenja putem dodavanja opreme i funkcija - sposobnost odranja, obnavljanja, modificiranja i unapreenje sa minimalnim smetnjama - osigurati informacije koje moraju biti prikladne svojoj svrsi - sposobnost zadovoljavajueg djelovanja u svim oekivanim uvjetima - sposobnost zatite od oteenja koja mogu prouzroiti ljudi ili okolina - sposobnost zatite sustava i podataka od vanjskih napada ili smetnji - prilagoenost korisnicima koja podrazumijeva jednostavno i efikasno koritenje Identifikacija i mjerenje uinka ITS-a Koristi koje se mogu promatrati kroz razliite skupine pokazatelja odnosno kategorije ITS

uinaka. U literaturi se ITS uinci povezuju uz sljedee pokazatelje : -sigurnost,-uinkovitost protoka,-produktivnost i reduciranje trokova,korist za okoli. U detaljnijoj razdiobi uvode se kategorije uinaka, kao to su : -poboljanje sigurnosti u prometu,-uinkovitiji transportni i logistiki procesi,-poveanje protonosti, -zatita okolia,-novi poslovi i zapoljavanje,-kvalitetnije usluge za krajnje korisnike,-podizanje tehnoloke razine. Pri razvoju i implementaciji novih ITS projekata postoje u osnovi tri pristupa mjerenju uinaka i koristi od ITS-a: -pregledna analiza iskustva drugih uz eksploataciju rezultata,-izvoenje pilot projekata i odreivanje izglednih koristi u konkretnom kontekstu,-koritenjem simulacijskog modela. Analiza koristi od ITS-a Dva su mjerljiva pokazatelja za unapreenje sigurnosti i to postotak smanjenja broja nezgoda i postotak smanjenja vremena spaavanja Smanjenje vremena putovanja i smanjenja veliine zaguenja i nepotrebnog vremena zadravanja na dijelu puta, koji poboljava efikasnost putovanja u perspektivi. Unapreenje efikasnosti je jedan od najvanijih ciljeva svih programa ITS irom svijeta. Zbirne koristi produktivnosti dobivene testovima operacionih istraivanja irom svijeta su pokazale da trokovi koji su snieni su interesantni za sve korisnike prometnica, a povezane koristi su znaajnije za operatore vozila i prometnu infrastrukturu U mnogim situacijama koristi za okoli za dati projekt mogu biti samo procijenjene simulacijom. U nekim sluajevima, direktno mjerenje utjecaja na okoli moe biti praktino koncentrirano na lokalno mjerenje, kao to je kvaliteta zraka u zoni raskrijima i drugim interesantnim tokama Analiza trokova ITS-a Podaci koji se odnose na trokove ITS instaliranja i njegovog funkcioniranja su rijetki Najbolje dostupni podaci jedininih trokova za svrhu planiranja su dati u US National ITS Arhitecture (document USDOT 1997). Podaci o trokovima u dokumentima US arhitekture mogu se koristiti kao dobro polazite za projektiranje Kompletna usporedba izmeu dvije alternative izmeu ITS+build alternative i build only

alternative je 0,65. Drugim rijeima ITS+build je 35 postotaka jeftinija od alternative build only. Senzorska tehnika Senzori i detektori su kljune tehnike komponente ITS-a koje omoguuju prikupljanje podataka s izvornih sustava. DEF: Senzor se moe definirati kao input-output sustava koji moe reagirati na svjetlo, toplinu, pritisak, elektrino ili magnetsko polje, koncentraciju plinova itd. proizvodei odreeni signal o stanju medija gdje se nalazi. Na izlazu je najee elektrini signal koji se dalje obrauje i prenosi do upravljakog dijela sustava. U veini sluajeva inteligentni detektori sadre hardverska osjetila i mikroprocesor koji obrauje podatke prikupljene od velikog broja naprava i kombinira ih tako da stvara procjenu parametara od interesa za promatranje.
Senzori : - strujni i naponski senzori - megnetski senzori - akustiki senzori - temperaturni ili toplinski senzori - svjetlosni (elektromagnetski senzori - kemijski senzori - biologijski senzori - mehaniki senzori Detektori : - induktivna petlja - radarski sustav - infracrveni - akustiki - magnetski - pneumatska cijev - piezoelektriki - optoelektriki - videosustavi - primopredajnici vozilu

4.ARHITEKTURA ITS-a Pojam i definicija ITS arhitekture ( Def. u ITS kontekstu)-> Arhitektura predstavlja temeljnu organizaciju sustava koja sadri kljune komponente, njihove odnose i veze prema okolini te naela njihova dizajniranja i razvoja promatrajui cijeli ivotni ciklus sustava. Poetni korak u razvoju ITS arhitekture je dovoljno jasno i jednoznano definiranje potreba odnosno zahtjeva korisnika. Nakon toga, slijedi istraivanje funkcionalnog aspekta Fizika ITS arhitektura definira i opisuje naine kojima dijelovi funkcionalne arhitekture mogu biti povezani tako da formiraju fizike entitete. Temeljne znaajke fizikih entiteta je da mogu pruati jednu ili vie fizikih usluga zahtjevanih od korisnika te da mogu biti fiziki realizirani.

opeprihvae na pravila

pretdodna iskustva

Stanje u okruenju korisnik ulazi Zahtjevi korisnika context ostala ogranienja

modeli funkcionalna arhitektura

opeprihva ena pravila prethodna iskustva fizika arhitektura

pilot projekti specifikacija sustava arhitektura ITS sustav

komunikacijska arhitektura
analiza rjeenja specifikacija infrastrukture

ITS arhitektura predstavlja primarni zahtjev i element ITS planiranja i usklaenog razvoja brojnih ITS aplikacija. Koncept i naela dobre arhitekture Naela dobre arhitekture su : - konzistentnost - ortogonalnost - umjesnost - transparentnost - openitost - otvorenost - kompletnost Konzistentnost znai da je uz djelomino znanje sustava mogue predvidjeti ostali dio sustava. Ortogonalnosti zahtijeva da se meusobno neovisne funkcije dre odvojene u specifikaciji. Umjesnost znai da dobra arhitektura ne sadri uporabne funkcije. Transparentnost podrazumijeva da su funkcije jasne korisnicima. Naelo openitosti znai da se funkcije mogu viestruko koristiti.

Otvorenost znai mogunost drugaijeg koritenja. Kompletnost podrazumjeva visoku razinu zadovoljenja potreba korisnika uz zadana ogranienja. Klasini i evolutivni razvoj kompleksnog ITS sustava Kod klasinog sekvencijalnog ili iterativnog razvoja komplesnog sustava pretpostavlja se da su zahtjevi i tehniki standardi poznati i definirani tako da se razmatra nekoliko opcija izmeu kojih se procesom eliminacije dolazi do konanog dizajna sustava. Evolutivni razvoj ITS-a zahtijeva definiranje arhitekture sustava koja je konzistentna, fleksibilna i otvorena za nova tehniko-tehnoloka i organizacijska rjeenja. Nova

rjeenja se mogu ukljuivati kako nove tehnologije postaju trino dostupne. Razine Razi na 3 2 1 0 ITS arhitekture Opis razine arhitekture ITS-a

Meuorganizacijska razina Razina jedne organizacije Tehnologijska razina Razina tehnikih komponenata Razina 0 tipino se odnosi na dobavljae koji razvijaju pojedine komponente ili podsustave prema fiksiranim ciljevima i standardnim razvojnim procedurama Na razini 1 definira se struktura sustava te relacije izmeu podsustava

Razina 2 arhitekture definira svojstva i integraciju sustava koji djeluje unutar jedne organizacije Na razini 3 uvaavaju se realna ogranienja i djelovanja prema drugim organizacijama

Logika arhitektura ITS-a Logika (funkcionalna) arhitektura izvodi se iz specificiranih korisnikih zahtjeva i slui za izradbu fizike arhitekture odnosno primjera ITS sustava (example systems). Log arh. ITS je osnova za definiranje fizike arhitekture i ona je neovisna o fizikim zahtjevima Logika ili funkcijska arhitektura : - prikazuje potrebne funkcijske procese i tokove podataka koji su - potrebni da se zadovolje zahtjevi korisnika odnosno usluge - neovisna je o tehniko-tehnolokoj implementaciji (opremi) - osnova je za definiranje fizike arhitekture - informacijska arhitektura (kao dio logike) opisuje podatke potrebne za ITS funkcije Pri razgranienju ITS-a s okolinom posebno je znaajno definirati tzv. terminatore koji su u stvari ogranieni sustavi odnosno entiteti preko kojih ITS djeluje s okolinom Terminatori su podijeljeni u etiri skupine : - fiziki entiteti (okolina, povrina ceste i dr.)

- ljudski entiteti (operater, voza, putnik i dr.) - operativni sustavi (urne slube, sustavi za nadzor vremenskih prilika i dr.) - organizacije (uprave za transport, financijske institucije i dr.) Postoje dva osnovna metodoloka pristupa razvoju ITS arhitekture i konkretnih ITS aplikacija : - Procesno orijentirani pristup koriste softverski inenjeri te niz drugih struka tako da je postao gotovo prirodan nain analize i sinteze informacijski intenzivnih sustava. - Objektno orijentirane metode izvorno su vezane za informacijske sustave odnosno softverske sustave gdje se slini procesi izvode na razliitim tipovima podataka. Fizika arhitektura Fizika arhitektura daje fizike predodbe o sustavu kako osigurati traenu funkcionalnost. Ova arhitektura tokova i njeni telekomunikacijski zahtjevi su glavni ulaz u definiranju veza izmeu dva podsustava. Fizika arhitektura : - pokazuje gdje e se funkcijski procesi smjestiti i prikazuje vana ITS suelja (veze) izmeu glavnih komponenata sustava (centri, voza/putnik, vozilo, prometnica, itd.) - iane i beine komunikacijske mree omoguuju komunikaciju izmeu komponenata - komunikacijska arhitektura predstavlja dio fizike arhitekture ITS-a. Tipovi ITS arhitektura - amerika nacionalna ITS arhitektura - europska ITS arhitektura - EC projekt KAREN - Japanska nacionalna ITS arhitektura

Tri osnovna tipa arhitekture :

okvirne ITS arhitekture obvezne ITS arhitekture servisne ITS arhitekture

Okvirna ITS arhitektura (framework architecture) usmjerena je na iskazivanje potreba korisnika i funkcionalno gledite. Ona je primjerena za nacionalnu razinu i moe se koristiti za kreiranje drugih dvaju osnovnih tipova ITS arhitektura. Obvezna ITS arhitektura (mandated architecture) ukljuuje fiziko, logiko i komunikacijsko gledite te ostale outpute (analizu trokova i koristi, sljedivost, analizu rizika). Sadraj fizike arhitekture je fiksiran i limitira opseg izvedbenih opcija. Servisna ITS arhitektura (A Service Architecture) slina je obveznoj arhitekturi ali pored toga ona podrava pojedine usluge kao to su:

informiranje putnika, upravljanje incidentnim situacijama, elektroniko plaanje cestarine, itd. ivotni ciklus ITS-a

Evaluacija sustava Evaluacija je integralni dio svakog sustavski utemeljenog razvojnog procesa odnosno integralni dio ivotnog ciklusa ITS projekta. Razlikuju se tri tipa evaluacije: - evaluacija tijekom planiranja - praenje implementacije - procjena utjecaja Reevaluacija znai kontinuirani proces s veim brojem paralelnih petlji pri emu se promatraju outputi i koriste informacije za modifikaciju sustava, inputa i outputa ili rezultata procesa. ITS evaluacija zahtijeva drugaiji pristup u odnosu na klasine prometne projekte budui da je tee procijeniti stvarnu efektivnost investicija u ITS, posebice u poetnom razvoju. 5.Koncepti i tehnologije potrebne za funkcioniranje ITS-a Hijerarhijska organizacija ITS-a u urbanim sredinama

 Inteligentni sustavi za upravljanje prometom u urbanim sredinama su najee hijerarhijski organizirani sustavi prikazani na slici koji se sastoje od : - on-line kontrolnog nivoa - nivoa za koordinaciju - organizacionog nivoa

On-line kontrolni nivo je najnii nivo u hijerarhiji. Operacije koje se izvode na ovom nivou su: -prepoznavanje prometne situacije putem senzora -prijenos informacija o prometnoj situaciji do koordinatora -izbor odgovarajue kontrolne funkcije -preuzimanje parametara kontrolne funkcije od koordinatora -optimiranje kontrolne funkcije i dobivanje redosljeda vremenskih signala. Strategija kontrole (upravljanja) prometa. Glavni zadaci strategije upravljanja (kontrole) prometa: 1. Povezivanje konvencionalne signalne kontrole i sustava upravljanja prometom 2. Osiguranje korisniki orijentiranih komponenti koje kroz prometnu mreu i prometne signalne ostvaruju provoenje strategije upravljanja prometom 3.Utemeljenje opih procedura nadzora i procjene 4. Upravljanje bazama podataka koje osigurava razvoj od povijesne slike prema gradnji baza znanja 5. Ispitivanje sustava od identificiranja problema i njegovih uzroka do provoenja strategijskih

rjeenja tih problema 6.Osiguranje kompletne podrke sustavu i osiguranje automatskog backup-a

6.Telekomunikacijska tehnika i tehnologija ITS-a Komunikacijsku osnovu ITS-a ine telekomunikacijski sustavi ope namjene i specijalizirani sustavi razvijeni samo za ITS aplikacije. Komunikacijska arhitektura ITS-a definira naine komunikacije izmeu ITS podsustava (prometnica, upravljakih centara, vozila) te komunikaciju s terminatorima. Specifikacija zahtjeva ukljuuje koliinu informacija, zahtijevanu vremensku i semantiku transparentnost, prioritete, ifriranje i ispravljanje pogreaka. Za povezivanje fizikih podsustava ITS-a (prometnice, vozila, upravljaki centri, vozai, transportno-logistiki terminala) koriste se razliiti beini komunikacijski sustavi od kratkog dosega do globalnog dosega. ini sustavi izvode se svjetlovodima, koaksijalnim kabelima i bakrenim paricama. Primjenljivi su pri povezivanju fiksnih objekata. Beini sustavi omoguuju kom. s vozilima ili ljudima u pokretu putem zemaljskih i satelitskih veza Za potrebe lokacije i navigacije vozila koriste se razliite generacije satelitskih sustava GPS Teleprometno dizajniranje komunikacijskog podsustava ITS-a Osnovna podjela ITS telekomunikacijskih sustava ( sa aspekta tehnikih rjeenja) je :

- ini sustavi - beini i mobilni elijski sustavi - Internet Izbor moguih tehnologija komuniciranja slijedi iz poznavanja korisnikih zahtijeva i raspoloivih tehnikih rjeenja. Pri tom se ne smije dovesti u pitanje prostorna dostupnost usluge niti vremenska transparentnost koju zahtijevaju pojedine ITS interaktivne (real-time) usluge.

Informacioni lanac ITS-a Informacioni lanac ITS-a ukljuuje prikupljanje podataka, obradu podataka, distribuciju podataka, i koritenje informacija (za upravljake odluke i podrku ITS korisnicima) te komunikacije kojima se ostvaruju tokovi podataka.
transportni sustav

prikupljanj e podataka

komunikacija obrada podataka

komunikacija

distribucija informacija

koritenje informacija

korisnici ITS

Informacioni lanac ukljuuje prikupljanje podataka, obradu podataka, distribuciju podataka i koristenje informacija te komunikacije kojima se ostvaruju tokovi podataka. Koncept informacionog lanca nije nov ali se takav koncept koristi u upravljanju prometnim sustavom. Raspoloive tehnologije ITS-a ITS Tehnologije povezane sa Tehnologije povezane sa tehnologije infrastrukturom vozilom prikupljanje prometni detektori AVI-automatska podataka praenje vremenskih identifikacija vozila uvjeta Upozorenja tijekom vonje obrada objedinjavanje podataka GPS-globalni pozicijski podataka AIDautomatska detekcija sustav incidenta digitalizirane mape komunikacija fiksne komunikacije mobilne komunikacije s podacima optiki kablovi komunikacije kratkog dosega distribucija VMS-promjenljivi prometni radio poruke na autocesti informacija znakovi RDS/TMC-radio podatkovni internet sustav/kanal prometnih poruka koritenje mjerenja na rampi izbor rute informacija -UTCvoenje gradskog izbjegavanje sudara prometa Prikupljanje podataka Preduvjet za mnoge ITS servise je prikupljanje pouzdanih stvarnovremenskih informacija o prometu i uvjetima na prometnicama. Detektor sa video slikom (VID) je jedna od zadnjih tehnologija koja je primijenjena na prometne detektore. Slika dobivena video kamerom VID se obrauje i dobivamo promjene parametara prometnog toka koji su prethodno spomenuti- prisutnost vozila, brzina, zauzetost prometne trake, veliina prometnog toka na traci i drugo. Vizualna slika sa zatvorene kablovske televizije (CCTV) se koristi kao nadopuna u prometnim upravljakim centrima. Detekcija vrste vozila moe se izvesti putem svjetlosnog detektora vozila ili sustava AVC (automatske klasifikacije vozila). Kombiniranje AVI i AVC zahtijeva sustav elektronikog plaanja. Tehnologija za identifikaciju vozila koji se kreu u urbanom okruenju je automatska identifikacija vozila AVI (automatic vehile identification).

Obrada podataka Prometni i transportni upravljaki centri imaju potrebu za obradom tih podataka, provjeru njihove tonosti, usklaivanje proturjenih informacija i njihovo objedinjavanje u dosljedan (konzistentan) i realan skup prometnih podataka, prije nego oni budu distribuirani. Vana tehnologija obrade podataka na strani infrastrukture je automatska detekcija incidenata AID Sa stajalita vozila, obrada podataka je potrebna radi navigacije. znaajan napredak u navigacijskoj tehnologiji je ostvaren putem globalnog pozicijskog sustava GPS Komuniciranje podacima Sa stajalita infrastrukture se koristi stacionarna komunikacija . Sa stajalita vozila zahtijevaju se mobilne komunikacije . Integrirani servisa digitalnih mrea ISDN Trokovi komuniciranja podacima openito rastu sa porastom irine frekvencijskog pojasa . distribuirana obrada podataka je obino koritena lokalno za pretvaranje slike od video kamere u prometne parametre prije nego se informacije prenose do centara za upravljanje prometom. Optiki kabel je medij za otpremanje signala svjetlosnim valovima ili impulsima tako da prenose informaciju od jedne toke do naredne putem veoma tankih optikih vlakana. ITS servisi bazirani na DSRC ukljuuju ETC (elektroniko prikupljanje takse-elektroniko plaanje cestarine), CVO (komercijalne operacije vozila), upravljanje parkinzima (parking menagment), kupnja signala, potpisivanje u vozilu, putne informacije u vozilu

Distribucija podataka Prometne i druge povezane informacije (stanje na prometnicama, slobodna mjesta za parkiranje, itd.) mogu biti distribuirane putem javnih institucija koje u prvom redu poboljavaju efikasnost transporta, sigurnost i poboljavaju kvalitetu okolia. Istovjetne informacije mogu biti distribuirane putem privatnih informativnih servisa provajdera Postoje dvije glavne kategorije za distribuciju prometnih informacija i drugih relevantnih informacija: fiksni terminali i mobilni terminali. - Fiksni terminali se koriste sa stajalita infrastrukture, ukljuujui telefone, radija, televizije,

kompjutore, fax ureaje, kioske, sustav promjenljivih poruka znakova VMS. - Mobilni terminali ukljuuju auto radio, specijalne mobilne radije, elijske telefone, laptop kompjutore, peidere, i rune digitalne ureaje. informacije distribuirane putem VMS koriste bez trokova za korisnike autocesta. Koritenje informacija U kontekstu ITS-a svrha koritenja informacija je obavjetavanje korisnika da donose inteligentne i koordinirane odluke, i da se da podrka upravljanju prometom i upravljanju vozilom. Operatori u centrima odravaju govorne veze sa patrolama i operatorima drugih centara, koji su osobito vani tijekom iznenadnih situacija, kada su pravovremene, pouzdane i interaktivne informacije zvukom osiguravaju koordinaciju resursa operacije spaavanja i raiavanja. Na strani vozila, koritenje prometnih informacija moe osigurati informacije za vozaa (npr. izbor rute) ili moe osigurati odgovarajuu podrku vozau prilikom upravljanja vozilom ( izbjegavanje sudara). kombinacija automatske lokacije vozila i mobilnih komunikacija na vozilu ine mogunost da voza zatrai pomo od javnih ili privatnih agencija kada mu je pomo potrebna. 1. DEFINIRANJE OSNOVNIH POJMOVA ITS -Razlozi za uvoenje i razvoj ITS-a -Definiranje osnovnih pojmova ITS-a -TS kao nadgradnja klasinog prometnog sustava -Evolucija od fizike ka virtualnoj mobilnosti -Odnos transportne telematike i ITS-a -Oekivane koristi od uvoenja ITS -Koncept razvoja ITS 2.ZNANASTVENO-TEHNOLOKA UPORITA ITS-a -Prometna znanost i inenjerstvo - def. Promet - def. Transport -Umjetna inteligencija (Al) -Kljune znaajke inteligentnog ponaanja su -Analogija AI s prirodnom inteligencijom -Koncepti inteligentnih agenata -Meko izraunavanje -Teorija sustava i kibernetika

-Za modeliranje ponaanja ITS sustava mogue je koristiti metode: -Poopenje modela prometnog sustava -Pojam i vrste voenja -Adaptivno voenje prometnog toka 3. ZAHTJEVI KORISNIKA I MJERENJE UINKA ITS-a -Meunarodna normizacija ITS usluga -Poboljanje performansi prometnog sustava primjenom ITS-a -Zahtjevi korisnika ITS-a -Identifikacija i mjerenje uinka ITS-a -Analiza koristi od ITS-a -Analiza trokova ITS-a -Senzorska tehnika 4.ARHITEKTURA ITS-a -Pojam i definicija ITS arhitekture -Koncept i naela dobre arhitekture -Klasini i evolutivni razvoj kompleksnog ITS sustava -Razine ITS arhitekture -Logika arhitektura ITS-a -Fizika arhitektura -Tipovi ITS arhitektura -ivotni ciklus ITS-a -Evaluacija sustava 5.Koncepti i tehnologije potrebne za funkcioniranje ITS-a -Hijerarhijska organizacija ITS-a u urbanim sredinama -Strategija kontrole (upravljanja) prometa. -Glavni zadaci strategije upravljanja (kontrole) prometa 6.-Telekomunikacijska tehnika i tehnologija ITS-a -Teleprometno dizajniranje komunikacijskog podsustava ITS-a -Informacioni lanac ITS-a -Raspoloive tehnologije ITS-a -Prikupljanje podataka -Obrada podataka -Komuniciranje podacima -Distribucija podataka - Koritenje informacija