1.

DEFINIRANJE OSNOVNIH POJMOVA ITS Razlozi za uvođenje i razvoj ITS-a • Postojeći prometni sustavi sve teže udovoljavaju ovakvom porastu zahtjeva za mobilnošću, što ima za posljedice zagušenje prometnih i komunikacionih putova, smanjenje sigurnosti , štetnim utjecajima na okoliš ( povećanje buke, zagađenje vode i zraka, promjenu okoliša izgradnjom prometnih objekata, itd.) • Inteligentni transportni sustavi (ITS) su identificirani kao jedan od presudnih mehanizama koji će transportnom sustavu omogućiti ispunjenje zahtjeva koji se pred njega u budućnosti budu postavljali Definiranje osnovnih pojmova ITS-a • Profesor Kan Chen sa sveučilišta u Michiganu u definiranju ITS-a ističe da se radi o novom sklopu alata (tools) za upravljanje prometnom mrežom i uslugama za korisnike koje se temelji na tri jezgrena pojma : informacije, komunikacije i integracije. • Profesor Kan Chen 1 je definirao inteligentne transportne sustave kao : primjenu informacionih i telekomunikacijskih tehnologija u planiranju i upravljanju prometnim sustavom. • Profesor I. Bošnjak[1] je definirao ITS: ITS je upravljačka, holistička i informacijsko– komunikacijska (kibernetska) nadgradnja klasičnog sustava prometa i transporta kojim se postiže znatno poboljšanje performansi, odvijanje prometa, učinkovitiji transport putnika i roba, poboljšanje sigurnosti u prometu, udobnost i zaštita putnika, manja onečišćenja okoliša TS kao nadgradnja klasičnog prometnog sustava • ITS je upravljačka i informacijsko-komunikacijska nadogradnja klasičnog prometnog i transportno-logističkog sustava s bitnim poboljšanjima za mrežne operatere, davatelje usluga, korisnike i društvo u cjelini. • Redizajniranje prometnih sustava i logističkih procesa moguće je ostvariti u dvije faze i to: - U prvoj fazi potrebno je razvijati i implementirati ITS u postojeće prometne sustave koji će poboljšati postojeće sustave i osigurati fizičku mobilnost. - Druga faza bi obuhvaćala mnogo šire promjene u prometnom sustavu koje bi obuhvaćale uvođenje nove tehnologije u fizičku i virtualnu mobilnost. Evolucija od fizičke ka virtualnoj mobilnosti

• Zamjena fizičke mobilnosti (PM) sa virtualnom mobilnošću (VM) ( internet, učenje na daljinu, rad na daljinu,...) u prvi plan dolazi skupina kibernetičkih rješenja pod zajedničkim nazivom inteligentni transportni sustavi (ITS). • Mobilnost (M) možemo definirati kao paralelnu vezu fizičke mobilnosti (PM) i virtualne mobilnosti (VM) odnosno : M = PM II VM ; PM ( M ; VM ( M • Za uspješno funkcioniranje inteligentnih transportnih sustava je neophodno korištenje naprednih informacionih i telekomunikacijskih tehnologija (baze podataka, procesna oprema, bežični i žični telekomunikacijski sustavi, senzori, elektronski sustavi , itd.) te visoka usuglašenost institucionalnih i komercijalnih faktora koji utiču na njihov razvoj i primjenu . Odnos transportne telematike i ITS-a • ITS je sustav sustava koji obuhvaća tehničku, tehnološku i organizacijsku razinu tako da se razlikuje od klasičnih izoliranih telematičkih rješenja izgrađenih bez ITS arhitekture. U Europi je prije termina ITS ponajviše korišten nazin transportna telematika ili cestovna transportna telematika. Izraz telematika je nastao kao kombinacija riječi telekomunikacije i informatika. • Izolirani tehnički sustavi za elektroničku naplatu cestarine, SMS plaćanje parkiranja, elektroničke tablice vozila još ne predstavljaju inteligentni transportni sustav jer nisu holistički integrirani i ne postoji interoperabilnost na instucionalnoj, logičkoj i fizičkoj razini. Prema tome možemo zapisati : ITS#TT ; ITS^TT=$ Očekivane koristi od uvođenja ITS • Smanjenje nezgoda • Smanjenje zagušenja • Nadziranje i zaštita okoliša • Produktivnost i operativna efikasnost • Komfor za korisnike
Koncept razvoja ITS
• • • • • • Okvir za razvoj Koordinacija Sustavni pristup Tehnički koncept Sustavna arhitektura Ključne tehnologije

2.ZNANASTVENO-TEHNOLOŠKA UPORIŠTA ITS-a

Prometna inženjerstvo

znanost

i

ITS se kao znanstvena disciplina i grana

• Termin umjetna inteligencija (Al. (ljudi. premještanje transportnih entiteta brodovi. vodnih) 2.razvija u okviru prometnih znanosti i predstavlja dio znanstvenog polja tehnologije prometa i transporta. cjevovodni transport). dok se u strojeve odnosno tehnička sredstva inteligencija mora ugrađivati. 1968) umjetna inteligencija je znanost i tehnologija izradbe strojeva koji su sposobni za obavljanje aktivnosti koje zahtijevaju ljudsku inteligenciju. godine no ni do danas nema jedinstvene definicije umjetne inteligencije. prometnih entiteta Transport predstavlja svrhovito (cestovna vozila.) zauzimanjem dijela 1. . prema utvrđenim pravilima i protokolima zračnih. Ključne značajke inteligentnog ponašanja su : • brz i uspješan odziv na novu situaciju • učenje iz iskustva • uporaba razmišljanja u rješavanju problema • primjena znanja u djelovanju prema okruženju • prepoznavanje relativnog značenja pojedinih dijelova Analogija AI s prirodnom inteligencijom • Čovjek ima prirodno ugrađen neki volumen inteligencije. zrakopolovi. Ako nema prometnog entiteta onda se govori o čistom transportu (npr.artificial intelligence) uveo je John Mc Carthy 1956. mrežne infrastrukture kapaciteta prometnice (cestovnih. • Promet je definiran kao sustav i/ili proces koji omogućuje obavljanje transporta ljudi. roba i informacija) u itd) prometnim entitetima ili bez njih. „povjesnoj definiciji“ (Minsky. • Prema tkz. • Umjetna inteligencija (Al) • Atribut inteligentni u kontekstu ITS-a odnosi se na sposobnost prikupljanja podataka i obrade tako da se postiže bolje i prilagodljivo ponašanje prometnog odnosno transportnog sustava. željezničkih. roba i informacija u odgovarajućim prometnim entitetima osnovne interakcije između : (vozila idr.

Za ITS aplikacije ključna su sljedeća svojstva inteligentnih agenata : • autonomnost • ciljna orijentiranost • mobilnost u mreži • mogućnost interakcije s ljudima • sposobnost učenja Djelovanje inteligentnih agenata može se promatrati u tri osnovne dimenzije: . • Agencija predstavlja objedinjene agente u jedinstvenoj mrežnoj strukturi. programski modul ili objekt) koji prikuplja informacije i za nekog drugog samostalno djeluje u ostvarivanju postavljenog cilja. • Inteligentni agent (IA) surađuje s drugim agentima.Većina klasičnih Al programa i alata temelji se na sekvencijalnom procesiranju i samo nekim jednostavnim predstavljanjima znanja i logike. • Atribut broj procesa signal ciklus redudancij a permanent nost Mozak 1011 analogni 2 ms nove stanice nepermane po želji ntno Digitalno računalo desetak ili manje digitalni ns rezervni sustav Koncepti inteligentnih agenata • Agent je općenito definiran kao entitet (osoba. mišljenja i djelovanja. Tek novija rješenja umjetnih neuronskih mreža uvode paralelno procesuiranje. Programsko inženjerstvo tretira inteligentnog agenta kao analogiju procesa zaključivanja. informacijama i korisnicima u izvršavanju složenih zadataka.

nepreciznosti i nesigurnosti.Pokretljivost agenta iskazuje se u razinama.• razina samostalnosti i odgovornosti • razina inteligencije • razina pokretljivosti Inteligencija opisuje sposobnost agenta za prihvaćanje zadanih ciljeva i izvršenje zadatka . genetski algoritmi (genetic algoritms) • Koncept metode mekog izračunavanja prilagodljiviji su ublažavanju ograničenja klasičnih metoda tvrdog izračunavanja odnosno tvrdog optimiziranja. događaja • Verifikacija modela daje odgovor na pitanje „je li • fuzzy (neizrazitog) model građen na pravi način“. . neuronske mreže (neural networks. • Validacija modela daje odgovor na pitanje „ je li • neuronske mreže građen pravi model“ koji zadovoljava postavljenu svrhu i • genetskih algoritama koristan je. od statičkog agenta do vrlo pokretnog agenta - Meko izračunavanje • Primjena mekih metoda. neural computing) 3. pogodna je u uvjetima djelomične informacije. neizrazito izračunavanje i neizrazita logika (fuzzy computing. dakle konzistentno i bez zaključivanja logičkih grešaka. fuzzy logic) 2. • Za meko izračunavanje važni su koncepti i metode: 1. Teorija sustava i kibernetika • Suštinska razlika između sustavske znanosti i kibernetike je u tome da sustavksa znanost ima jače težište na strukturu sustava dok je kibernetika više usmjerena na funkcioniranje sustava Za modeliranje ponašanja ITS sustava moguće je koristiti metode: • sustavske dinamika • Modeli nisu potpuno točan opis sustava nego je • simulacije diskretnih ključno da model zadovoljava postavljenu svrhu i da je dovoljno točan.Razina samostalnosti i odgovornosti razlikuje se ovisno o načinu komunikacije i suradnje s drugim agentima .

stanji i/ili izlazu objektnog sustava. • Temeljna značajka vođenih sustava je sposobnost svrhovite promjene ponašanja „objekta“ vođenja (sustava i/ili procesa). • Vođenje je postupak ostvarivanja svrhe i ostvarivanja konkretnih ciljeva na osnovi prikupljanja i obrade informacija o okruženju. .Poopćenje modela prometnog sustava Pojam i vrste vođenja • Vođenje se može definirati kao svrhovito djelovanje na promjenu ponašanja sustava ili procesa.

. • Vođenje sustava „koji uči“ temelji se na sposobnosti sustava da tijekom vremena poboljšavaju i usavršavaju svoje djelovanje. • Razlikuju se tri podvrste regulacijskih sustava : .automatski stabilizatori • - programski regulacijski sustavi slijedni regulacijski sustavi Adaptivno vođenje prometnog toka • Adaptivno ili prilagodljivo vođenje znači sposobnost prilagodbe vanjskim utjecajima i zbivanjima unutar svoje strukture. • Reguliranje je način vođenja utemeljen na povratnoj vezi.Upravljanje je unaprijedno vođenje koje se primjenjuje kad je potrebno otkloniti poremećaji djelovanja prije nego što ona pogoršaju ponašanje sustava.

podrška (Emergency) 6 žurne službe planiranju vozila prijevoza 7 elektronička plaćanja vezana za transport (Transport Related Electronic .upravljanje javnim prijevozom incidenata Personal Safety) .upravljanje potražnjom 9. javni prijevoz (Public Transport ) .obavješćivanje o opasnim teretima .predputno informiranje .upravljanje zajedničkim .administrativni procesi za Operations) prijevozu komercijalna vozila . informiranje putnika (Treveler Information) .putno informiranje u upravljanje prometom i operacijama (Traffic Managment and javnom .rutni vodič i navigacija 5.odobrenje za komercijalna vozila 2.izbjegavanje bočnih sudara cestovnih korisnika .automatizirane operacije . nadzor vremenskih uvjeta i okoliša (Weather and Environment . sigurnost i osoba u cestovnom prijevozu (Road Transport related .nadzor Monitoring) nad kršenjem prometne 10. vozila (Vehicles) usluge 4. .nadzor otklanjanje 8.3.putno informiranje vozača .javni prijevoz na zahtjev .žurne objave i zaštita osoba .vođenje prometnog toka Payment) parkom .povećanje sigurnosti ranjivih od kojih je čelnih sudara .sprječavanje sudara 1. ZAHTJEVI KORISNIKA I MJERENJE UČINKA ITS-a Međunarodna normizacija ITS usluga 11 funkcionalnih područja: .sigurnosni nadzor komercijalnog vozila na instrumentnoj ploči .upravljanje komercijalnim voznim .poboljšanje vidljivosti . upravljanjeregulative odzivom na velikeprijevozom (Disaster Response nesreće .inteligentna čvorišta i dionice .zaštita u javnom prijevozu uslugeizbjegavanjeISO definirao 32 : .elektroničke financijske transakcije Unutarvozila svakog funkcionalnog područja nalaze se međusobno povezane .automatski nadzor sigurnosti cesta . nacionalna sigurnost i zaštita (National Security) .upravljanje vozilima žurnih službi 11.osobne informacijske 3.sigurnosna pripravnost .upravljanje održavanjem Managment and Coordination) infrastrukture . prijevoz tereta (Freigh Transport) .

Poboljšanje performansi prometnog sustava primjenom ITS-a • Veća protočnost prometnice znači poboljšanje performansi sustava i povećanje kvalitete .

funkcije sustava → . modificiranja i unapređenje sa minimalnim smetnjama . opremi i infrastrukturi.prilagođenost korisnicima koja podrazumijeva jednostavno i efikasno korištenje Identifikacija i mjerenje učinka ITS-a • Koristi koje se mogu promatrati kroz različite skupine pokazatelja odnosno kategorije ITS .identifikacija korisnika i definiranje problema .osigurati informacije koje moraju biti prikladne svojoj svrsi . • Preusmjeravanjem prometnih tokova na manje opterećene prometnice • Prilagođavanje sustava upravljanja svjetlosnim signalima prometnim zahtjevima na mreži gradskih prometnica • Davanjem potrebnih informacija vozaču u pravom trenutku Zahtjevi korisnika ITS-a • Korisnički zahtjevi ITS-a koji su usmjereni ka poboljšanju usluga transportnog sustava (neovisno o modovima transporta) su UR → FS polazište za definiranje arhitekture ITS-a UR .sposobnost zaštite od oštećenja koja mogu prouzročiti ljudi ili okolina .sposobnost održanja.usluga za korisnike reduciranjem vremena čekanja. .oznaka za mekopreslikavanje • Proces otkrivanja zahtjeva ima sljedeće korake: .osigurati mogućnost proširenja putem dodavanja opreme i funkcija .sposobnost zadovoljavajućeg djelovanja u svim očekivanim uvjetima . obnavljanja.sposobnost djelovanja i održavanja servisa u vremenu i prostoru.osiguranje pravila i propisi koji će sustav usklađivati .kontrolni pregled sustavskih zahtjeva .sposobnost prilagođavanja promjenama strukture korisničkih zahtjeva .sposobnost zaštite sustava i podataka od vanjskih napada ili smetnji .interakcija s korisnikom i pisanje zahtjeva .korisnički zahtjev FS .uklanjanje nepotrebnih rashoda (troškova) .razmjena podataka mora osigurati kompatibilnost u informatičkom formatu.definiranje pokazatelja performanci i troškova . .validacija sustavskih zahtjeva • Korisnički zahtjevi sa stajališta kvalitete servisa ITS-a : . • Preraspodjelom prometnih tokova na mreži gradskih prometnica moguće je optimalno koristiti raspoložive kapacitete mreže prometnica.

-podizanje tehnološke razine.-povećanje protočnosti.učinaka. direktno mjerenje utjecaja na okoliš može biti praktično koncentrirano na lokalno mjerenje. • U detaljnijoj razdiobi uvode se kategorije učinaka. • Zbirne koristi produktivnosti dobivene testovima operacionih istraživanja širom svijeta su pokazale da troškovi koji su sniženi su interesantni za sve korisnike prometnica. koji poboljšava efikasnost putovanja u perspektivi.-učinkovitiji transportni i logistički procesi. • U nekim slučajevima. • Unapređenje efikasnosti je jedan od najvažnijih ciljeva svih programa ITS širom svijeta. Podaci o troškovima u dokumentima US arhitekture mogu se koristiti kao dobro polazište za projektiranje • Kompletna usporedba između dvije alternative između ITS+build alternative i build only . U literaturi se ITS učinci povezuju uz sljedeće pokazatelje : -sigurnost. Analiza koristi od ITS-a • Dva su mjerljiva pokazatelja za unapređenje sigurnosti i to postotak smanjenja broja nezgoda i postotak smanjenja vremena spašavanja • Smanjenje vremena putovanja i smanjenja veličine zagušenja i nepotrebnog vremena zadržavanja na dijelu puta.-novi poslovi i zapošljavanje.-izvođenje pilot projekata i određivanje izglednih koristi u konkretnom kontekstu. kao što je kvaliteta zraka u zoni raskrižjima i drugim interesantnim točkama Analiza troškova ITS-a • Podaci koji se odnose na troškove ITS instaliranja i njegovog funkcioniranja su rijetki • Najbolje dostupni podaci jediničnih troškova za svrhu planiranja su dati u US National ITS Arhitecture (document USDOT 1997).-korištenjem simulacijskog modela. • Pri razvoju i implementaciji novih ITS projekata postoje u osnovi tri pristupa mjerenju učinaka i koristi od ITS-a: -pregledna analiza iskustva drugih uz eksploataciju rezultata.korist za okoliš.-produktivnost i reduciranje troškova. a povezane koristi su značajnije za operatore vozila i prometnu infrastrukturu • U mnogim situacijama koristi za okoliš za dati projekt mogu biti samo procijenjene simulacijom.-kvalitetnije usluge za krajnje korisnike. -zaštita okoliša.-učinkovitost protoka. kao što su : -poboljšanje sigurnosti u prometu.

alternative je 0. Nakon toga. Drugim riječima ITS+build je 35 postotaka jeftinija od alternative build only. • U većini slučajeva inteligentni detektori sadrže hardverska osjetila i mikroprocesor koji obrađuje podatke prikupljene od velikog broja naprava i kombinira ih tako da stvara procjenu parametara od interesa za promatranje.biologijski senzori . toplinu.strujni i naponski senzori .akustički .megnetski senzori . proizvodeći određeni signal o stanju medija gdje se nalazi. njihove odnose i veze prema okolini te načela njihova dizajniranja i razvoja promatrajući cijeli životni ciklus sustava.svjetlosni (elektromagnetski senzori .ARHITEKTURA ITS-a Pojam i definicija ITS arhitekture • ( Def.piezoelektrički .magnetski .pneumatska cijev . • DEF: Senzor se može definirati kao input-output sustava koji može reagirati na svjetlo.mehanički senzori Detektori : . Temeljne značajke fizičkih entiteta je da mogu pružati jednu ili više fizičkih usluga zahtjevanih od korisnika te da mogu biti fizički realizirani.kemijski senzori .videosustavi .65.infracrveni . slijedi istraživanje funkcionalnog aspekta • Fizička ITS arhitektura definira i opisuje načine kojima dijelovi funkcionalne arhitekture mogu biti povezani tako da formiraju fizičke entitete. koncentraciju plinova itd. električno ili magnetsko polje. pritisak.induktivna petlja . • Početni korak u razvoju ITS arhitekture je dovoljno jasno i jednoznačno definiranje potreba odnosno zahtjeva korisnika.radarski sustav . • Na izlazu je najčešće električni signal koji se dalje obrađuje i prenosi do upravljačkog dijela sustava.primopredajnici vozilu ) u 4. .akustički senzori .optoelektrički . Senzorska tehnika • Senzori i detektori su ključne tehničke komponente ITS-a koje omogućuju prikupljanje podataka s „izvornih sustava“. Senzori : .temperaturni ili toplinski senzori . u ITS kontekstu)-> Arhitektura predstavlja temeljnu organizaciju sustava koja sadrži ključne komponente.

Ortogonalnosti zahtijeva da se međusobno neovisne funkcije drže odvojene u specifikaciji.umjesnost . Koncept i načela dobre arhitekture Načela dobre arhitekture su : . Transparentnost podrazumijeva da su funkcije jasne korisnicima. Načelo općenitosti znači da se funkcije mogu višestruko koristiti. Umjesnost znači da dobra arhitektura ne sadrži uporabne funkcije.općeprihvaće na pravila pretdodna iskustva Stanje u okruženju korisničk ulazi Zahtjevi korisnika context ostala ograničenja modeli funkcionalna arhitektura općeprihvać ena pravila prethodna iskustva fizička arhitektura pilot projekti specifikacija sustava arhitektura ITS sustav komunikacijska arhitektura analiza rješenja specifikacija infrastrukture • ITS arhitektura predstavlja primarni zahtjev i element ITS planiranja i usklađenog razvoja brojnih ITS aplikacija.konzistentnost .ortogonalnost . .općenitost .otvorenost .transparentnost .kompletnost Konzistentnost znači da je uz djelomično znanje sustava moguće predvidjeti ostali dio sustava.

Nova rješenja se mogu uključivati kako nove tehnologije postaju tržišno dostupne.Otvorenost znači mogućnost drugačijeg korištenja. Razine Razi na 3 2 1 0 ITS arhitekture Opis razine arhitekture ITS-a Međuorganizacijska razina Razina jedne organizacije Tehnologijska razina Razina tehničkih komponenata • Razina 0 tipično se odnosi na dobavljače koji razvijaju pojedine komponente ili podsustave prema fiksiranim ciljevima i standardnim razvojnim procedurama • Na razini 1 definira se struktura sustava te relacije između podsustava . Klasični i evolutivni razvoj kompleksnog ITS sustava • Kod klasičnog sekvencijalnog ili iterativnog razvoja komplesnog sustava pretpostavlja se da su zahtjevi i tehnički standardi poznati i definirani tako da se razmatra nekoliko opcija između kojih se procesom eliminacije dolazi do konačnog dizajna sustava. fleksibilna i otvorena za nova tehničko-tehnološka i organizacijska rješenja. • Evolutivni razvoj ITS-a zahtijeva definiranje arhitekture sustava koja je konzistentna. Kompletnost podrazumjeva visoku razinu zadovoljenja potreba korisnika uz zadana ograničenja.

• Log arh.fizički entiteti (okolina.potrebni da se zadovolje zahtjevi korisnika odnosno usluge . površina ceste i dr.osnova je za definiranje fizičke arhitekture .neovisna je o tehničko-tehnološkoj implementaciji (opremi) .informacijska arhitektura (kao dio logičke) opisuje podatke potrebne za ITS funkcije • Pri razgraničenju ITS-a s okolinom posebno je značajno definirati tzv. terminatore koji su u stvari ograničeni sustavi odnosno entiteti preko kojih ITS djeluje s okolinom • Terminatori su podijeljeni u četiri skupine : .prikazuje potrebne funkcijske procese i tokove podataka koji su .• • Razina 2 arhitekture definira svojstva i integraciju sustava koji djeluje unutar jedne organizacije Na razini 3 uvažavaju se realna ograničenja i djelovanja prema drugim organizacijama Logička arhitektura ITS-a Logička (funkcionalna) arhitektura izvodi se iz specificiranih korisničkih zahtjeva i služi za izradbu fizičke arhitekture odnosno primjera ITS sustava (example systems).) • . ITS je osnova za definiranje fizičke arhitekture i ona je neovisna o fizičkim zahtjevima • Logička ili funkcijska arhitektura : .

Procesno orijentirani pristup koriste softverski inženjeri te niz drugih struka tako da je postao gotovo prirodan način analize i sinteze informacijski intenzivnih sustava. vozač.pokazuje gdje će se funkcijski procesi smjestiti i prikazuje važna ITS sučelja (veze) između glavnih komponenata sustava (centri.) . putnik i dr. sljedivost.) . prometnica.) . voza/putnik. financijske institucije i dr..komunikacijska arhitektura predstavlja dio fizičke arhitekture ITS-a.organizacije (uprave za transport.ljudski entiteti (operater. Servisna ITS arhitektura (A Service Architecture) slična je obveznoj arhitekturi ali pored toga ona podržava pojedine usluge kao što su: . Fizička arhitektura • Fizička arhitektura daje fizičke predodžbe o sustavu kako osigurati traženu funkcionalnost. analizu rizika). vozilo.operativni sustavi (žurne službe.Japanska nacionalna ITS arhitektura • Tri osnovna tipa arhitekture : - okvirne ITS arhitekture obvezne ITS arhitekture servisne ITS arhitekture Okvirna ITS arhitektura (framework architecture) usmjerena je na iskazivanje potreba korisnika i funkcionalno gledište. sustavi za nadzor vremenskih prilika i dr. Sadržaj fizičke arhitekture je fiksiran i limitira opseg izvedbenih opcija.EC projekt KAREN . Ona je primjerena za nacionalnu razinu i može se koristiti za kreiranje drugih dvaju osnovnih tipova ITS arhitektura.europska ITS arhitektura .žičane i bežične komunikacijske mreže omogućuju komunikaciju između komponenata . Tipovi ITS arhitektura .Objektno orijentirane metode izvorno su vezane za informacijske sustave odnosno softverske sustave gdje se slični procesi izvode na različitim tipovima podataka. .) • Postoje dva osnovna metodološka pristupa razvoju ITS arhitekture i konkretnih ITS aplikacija : . Obvezna ITS arhitektura (mandated architecture) uključuje fizičko.američka nacionalna ITS arhitektura . • Ova arhitektura tokova i njeni telekomunikacijski zahtjevi su glavni ulaz u definiranju veza između dva podsustava. logičko i komunikacijsko gledište te ostale outpute (analizu troškova i koristi. • Fizička arhitektura : . itd.

praćenje implementacije . posebice u početnom razvoju. • Razlikuju se tri tipa evaluacije: . Životni ciklus ITS-a Evaluacija sustava • Evaluacija je integralni dio svakog sustavski utemeljenog razvojnog procesa odnosno integralni dio životnog ciklusa ITS projekta.evaluacija tijekom planiranja . itd. elektroničko plaćanje cestarine. • ITS evaluacija zahtijeva drugačiji pristup u odnosu na klasične prometne projekte budući da je teže procijeniti stvarnu efektivnost investicija u ITS. inputa i outputa ili rezultata procesa. 5.Koncepti i tehnologije potrebne za funkcioniranje ITS-a Hijerarhijska organizacija ITS-a u urbanim sredinama . upravljanje incidentnim situacijama.informiranje putnika.procjena utjecaja • Reevaluacija znači kontinuirani proces s većim brojem paralelnih petlji pri čemu se promatraju outputi i koriste informacije za modifikaciju sustava.

Osiguranje korisnički orijentiranih komponenti koje kroz prometnu mrežu i prometne signalne ostvaruju provođenje strategije upravljanja prometom 3. Upravljanje bazama podataka koje osigurava razvoj od povijesne slike prema gradnji baza znanja 5. Glavni zadaci strategije upravljanja (kontrole) prometa: 1.nivoa za koordinaciju . Operacije koje se izvode na ovom nivou su: -prepoznavanje prometne situacije putem senzora -prijenos informacija o prometnoj situaciji do koordinatora -izbor odgovarajuće kontrolne funkcije -preuzimanje parametara kontrolne funkcije od koordinatora -optimiranje kontrolne funkcije i dobivanje redosljeda vremenskih signala.organizacionog nivoa On-line kontrolni nivo je najniži nivo u hijerarhiji. Strategija kontrole (upravljanja) prometa. Ispitivanje sustava od identificiranja problema i njegovih uzroka do provođenja strategijskih .Utemeljenje općih procedura nadzora i procjene 4. Povezivanje konvencionalne signalne kontrole i sustava upravljanja prometom 2.«on-line» kontrolnog nivoa .• Inteligentni sustavi za upravljanje prometom u urbanim sredinama su najčešće hijerarhijski organizirani sustavi prikazani na slici koji se sastoje od : .

transportno-logistički terminala) koriste se različiti bežični komunikacijski sustavi od kratkog dosega do globalnog dosega. vozači. upravljački centri. • Specifikacija zahtjeva uključuje količinu informacija. vozila) te komunikaciju s terminatorima.Osiguranje kompletne podrške sustavu i osiguranje automatskog backup-a 6. • Za povezivanje fizičkih podsustava ITS-a (prometnice.Telekomunikacijska tehnika i tehnologija ITS-a • Komunikacijsku osnovu ITS-a čine telekomunikacijski sustavi opće namjene i specijalizirani sustavi razvijeni samo za ITS aplikacije. • Žični sustavi izvode se svjetlovodima. • Bežični sustavi omogućuju kom. upravljačkih centara. • Komunikacijska arhitektura ITS-a definira načine komunikacije između ITS podsustava (prometnica. zahtijevanu vremensku i semantičku transparentnost. s vozilima ili ljudima u pokretu putem zemaljskih i satelitskih veza • Za potrebe lokacije i navigacije vozila koriste se različite generacije satelitskih sustava GPS Teleprometno dizajniranje komunikacijskog podsustava ITS-a • Osnovna podjela ITS telekomunikacijskih sustava ( sa aspekta tehničkih rješenja) je : . koaksijalnim kabelima i bakrenim paricama. šifriranje i ispravljanje pogrešaka.rješenja tih problema 6. Primjenljivi su pri povezivanju fiksnih objekata. prioritete. vozila.

bežični i mobilni ćelijski sustavi . Pri tom se ne smije dovesti u pitanje prostorna dostupnost usluge niti vremenska transparentnost koju zahtijevaju pojedine ITS interaktivne (real-time) usluge. i korištenje informacija (za upravljačke odluke i podršku ITS korisnicima) te komunikacije kojima se ostvaruju tokovi podataka.. transportni sustav prikupljanj e podataka komunikacija obrada podataka komunikacija distribucija informacija korištenje informacija korisnici ITS .žični sustavi . Informacioni lanac ITS-a • Informacioni lanac ITS-a uključuje prikupljanje podataka. distribuciju podataka.Internet • Izbor mogućih tehnologija komuniciranja slijedi iz poznavanja korisničkih zahtijeva i raspoloživih tehničkih rješenja. obradu podataka.

Kombiniranje AVI i AVC zahtijeva sustav elektroničkog plaćanja. Raspoložive tehnologije ITS-a ITS Tehnologije povezane sa Tehnologije povezane sa tehnologije infrastrukturom vozilom prikupljanje prometni detektori AVI-automatska podataka praćenje vremenskih identifikacija vozila uvjeta Upozorenja tijekom vožnje obrada objedinjavanje podataka GPS-globalni pozicijski podataka AID–automatska detekcija sustav incidenta digitalizirane mape komunikacija fiksne komunikacije mobilne komunikacije s podacima optički kablovi komunikacije kratkog dosega distribucija VMS-promjenljivi prometni radio poruke na autocesti informacija znakovi RDS/TMC-radio podatkovni internet sustav/kanal prometnih poruka korištenje mjerenja na rampi izbor rute informacija -UTC–vođenje gradskog izbjegavanje sudara prometa Prikupljanje podataka • Preduvjet za mnoge ITS servise je prikupljanje pouzdanih stvarnovremenskih informacija o prometu i uvjetima na prometnicama. Koncept informacionog lanca nije nov ali se takav koncept koristi u upravljanju prometnim sustavom. • Vizualna slika sa zatvorene kablovske televizije (CCTV) se koristi kao nadopuna u prometnim upravljačkim centrima. • Tehnologija za identifikaciju vozila koji se kreću u urbanom okruženju je automatska identifikacija vozila AVI (automatic vehile identification).Informacioni lanac uključuje prikupljanje podataka. . brzina. • Detektor sa video slikom (VID) je jedna od zadnjih tehnologija koja je primijenjena na prometne detektore. distribuciju podataka i koristenje informacija te komunikacije kojima se ostvaruju tokovi podataka. obradu podataka. • Detekcija vrste vozila može se izvesti putem svjetlosnog detektora vozila ili sustava AVC (automatske klasifikacije vozila).prisutnost vozila. Slika dobivena video kamerom VID se obrađuje i dobivamo promjene parametara prometnog toka koji su prethodno spomenuti. zauzetost prometne trake. veličina prometnog toka na traci i drugo.

Istovjetne informacije mogu biti distribuirane putem privatnih informativnih servisa provajdera • Postoje dvije glavne kategorije za distribuciju prometnih informacija i drugih relevantnih informacija: fiksni terminali i mobilni terminali. • ITS servisi bazirani na DSRC uključuju ETC (elektroničko prikupljanje takse-elektroničko plaćanje cestarine). značajan napredak u navigacijskoj tehnologiji je ostvaren putem globalnog pozicijskog sustava GPS Komuniciranje podacima • Sa stajališta infrastrukture se koristi stacionarna komunikacija . • Integrirani servisa digitalnih mreža ISDN • Troškovi komuniciranja podacima općenito rastu sa porastom širine frekvencijskog pojasa . CVO (komercijalne operacije vozila). . itd. sigurnost i poboljšavaju kvalitetu okoliša. slobodna mjesta za parkiranje. provjeru njihove točnosti. televizije. obrada podataka je potrebna radi navigacije.) mogu biti distribuirane putem javnih institucija koje u prvom redu poboljšavaju efikasnost transporta. prije nego oni budu distribuirani. • Optički kabel je medij za otpremanje signala svjetlosnim valovima ili impulsima tako da prenose informaciju od jedne točke do naredne putem veoma tankih optičkih vlakana. distribuirana obrada podataka je obično korištena lokalno za pretvaranje slike od video kamere u prometne parametre prije nego se informacije prenose do centara za upravljanje prometom. • Sa stajališta vozila zahtijevaju se mobilne komunikacije . usklađivanje proturječnih informacija i njihovo objedinjavanje u dosljedan (konzistentan) i realan skup prometnih podataka. uključujući telefone. • Važna tehnologija obrade podataka na strani infrastrukture je automatska detekcija incidenata AID • Sa stajališta vozila. radija. putne informacije u vozilu Distribucija podataka • Prometne i druge povezane informacije (stanje na prometnicama. kupnja signala. potpisivanje u vozilu.Fiksni terminali se koriste sa stajališta infrastrukture.Obrada podataka • Prometni i transportni upravljački centri imaju potrebu za obradom tih podataka. upravljanje parkinzima (parking menagment). .

specijalne mobilne radije. kioske. peidžere.kompjutore. DEFINIRANJE OSNOVNIH POJMOVA ITS -Razlozi za uvođenje i razvoj ITS-a -Definiranje osnovnih pojmova ITS-a -TS kao nadgradnja klasičnog prometnog sustava -Evolucija od fizičke ka virtualnoj mobilnosti -Odnos transportne telematike i ITS-a -Očekivane koristi od uvođenja ITS -Koncept razvoja ITS 2. Korištenje informacija • U kontekstu ITS-a svrha korištenja informacija je obavještavanje korisnika da donose inteligentne i koordinirane odluke. • informacije distribuirane putem VMS koriste bez troškova za korisnike autocesta. Promet . kada su pravovremene. koji su osobito važni tijekom iznenadnih situacija.Mobilni terminali uključuju auto radio. fax uređaje. . 1. korištenje prometnih informacija može osigurati informacije za vozača (npr. sustav promjenljivih poruka znakova VMS. ćelijske telefone. i ručne digitalne uređaje.def. pouzdane i interaktivne informacije zvukom osiguravaju koordinaciju resursa operacije spašavanja i raščišćavanja. Transport -Umjetna inteligencija (Al) -Ključne značajke inteligentnog ponašanja su -Analogija AI s prirodnom inteligencijom -Koncepti inteligentnih agenata -Meko izračunavanje -Teorija sustava i kibernetika . • Na strani vozila. • kombinacija automatske lokacije vozila i mobilnih komunikacija na vozilu čine mogućnost da vozač zatraži pomoć od javnih ili privatnih agencija kada mu je pomoć potrebna. • Operatori u centrima održavaju govorne veze sa patrolama i operatorima drugih centara. laptop kompjutore.def.ZNANASTVENO-TEHNOLOŠKA UPORIŠTA ITS-a -Prometna znanost i inženjerstvo . izbor rute) ili može osigurati odgovarajuću podršku vozaču prilikom upravljanja vozilom ( izbjegavanje sudara). i da se da podrška upravljanju prometom i upravljanju vozilom.

Koncepti i tehnologije potrebne za funkcioniranje ITS-a -Hijerarhijska organizacija ITS-a u urbanim sredinama -Strategija kontrole (upravljanja) prometa.-Za modeliranje ponašanja ITS sustava moguće je koristiti metode: -Poopćenje modela prometnog sustava -Pojam i vrste vođenja -Adaptivno vođenje prometnog toka 3. ZAHTJEVI KORISNIKA I MJERENJE UČINKA ITS-a -Međunarodna normizacija ITS usluga -Poboljšanje performansi prometnog sustava primjenom ITS-a -Zahtjevi korisnika ITS-a -Identifikacija i mjerenje učinka ITS-a -Analiza koristi od ITS-a -Analiza troškova ITS-a -Senzorska tehnika 4. -Glavni zadaci strategije upravljanja (kontrole) prometa 6.-Telekomunikacijska tehnika i tehnologija ITS-a -Teleprometno dizajniranje komunikacijskog podsustava ITS-a -Informacioni lanac ITS-a -Raspoložive tehnologije ITS-a -Prikupljanje podataka -Obrada podataka -Komuniciranje podacima -Distribucija podataka .ARHITEKTURA ITS-a -Pojam i definicija ITS arhitekture -Koncept i načela dobre arhitekture -Klasični i evolutivni razvoj kompleksnog ITS sustava -Razine ITS arhitekture -Logička arhitektura ITS-a -Fizička arhitektura -Tipovi ITS arhitektura -Životni ciklus ITS-a -Evaluacija sustava 5.Korištenje informacija .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful