1.

DEFINIRANJE OSNOVNIH POJMOVA ITS Razlozi za uvođenje i razvoj ITS-a • Postojeći prometni sustavi sve teže udovoljavaju ovakvom porastu zahtjeva za mobilnošću, što ima za posljedice zagušenje prometnih i komunikacionih putova, smanjenje sigurnosti , štetnim utjecajima na okoliš ( povećanje buke, zagađenje vode i zraka, promjenu okoliša izgradnjom prometnih objekata, itd.) • Inteligentni transportni sustavi (ITS) su identificirani kao jedan od presudnih mehanizama koji će transportnom sustavu omogućiti ispunjenje zahtjeva koji se pred njega u budućnosti budu postavljali Definiranje osnovnih pojmova ITS-a • Profesor Kan Chen sa sveučilišta u Michiganu u definiranju ITS-a ističe da se radi o novom sklopu alata (tools) za upravljanje prometnom mrežom i uslugama za korisnike koje se temelji na tri jezgrena pojma : informacije, komunikacije i integracije. • Profesor Kan Chen 1 je definirao inteligentne transportne sustave kao : primjenu informacionih i telekomunikacijskih tehnologija u planiranju i upravljanju prometnim sustavom. • Profesor I. Bošnjak[1] je definirao ITS: ITS je upravljačka, holistička i informacijsko– komunikacijska (kibernetska) nadgradnja klasičnog sustava prometa i transporta kojim se postiže znatno poboljšanje performansi, odvijanje prometa, učinkovitiji transport putnika i roba, poboljšanje sigurnosti u prometu, udobnost i zaštita putnika, manja onečišćenja okoliša TS kao nadgradnja klasičnog prometnog sustava • ITS je upravljačka i informacijsko-komunikacijska nadogradnja klasičnog prometnog i transportno-logističkog sustava s bitnim poboljšanjima za mrežne operatere, davatelje usluga, korisnike i društvo u cjelini. • Redizajniranje prometnih sustava i logističkih procesa moguće je ostvariti u dvije faze i to: - U prvoj fazi potrebno je razvijati i implementirati ITS u postojeće prometne sustave koji će poboljšati postojeće sustave i osigurati fizičku mobilnost. - Druga faza bi obuhvaćala mnogo šire promjene u prometnom sustavu koje bi obuhvaćale uvođenje nove tehnologije u fizičku i virtualnu mobilnost. Evolucija od fizičke ka virtualnoj mobilnosti

• Zamjena fizičke mobilnosti (PM) sa virtualnom mobilnošću (VM) ( internet, učenje na daljinu, rad na daljinu,...) u prvi plan dolazi skupina kibernetičkih rješenja pod zajedničkim nazivom inteligentni transportni sustavi (ITS). • Mobilnost (M) možemo definirati kao paralelnu vezu fizičke mobilnosti (PM) i virtualne mobilnosti (VM) odnosno : M = PM II VM ; PM ( M ; VM ( M • Za uspješno funkcioniranje inteligentnih transportnih sustava je neophodno korištenje naprednih informacionih i telekomunikacijskih tehnologija (baze podataka, procesna oprema, bežični i žični telekomunikacijski sustavi, senzori, elektronski sustavi , itd.) te visoka usuglašenost institucionalnih i komercijalnih faktora koji utiču na njihov razvoj i primjenu . Odnos transportne telematike i ITS-a • ITS je sustav sustava koji obuhvaća tehničku, tehnološku i organizacijsku razinu tako da se razlikuje od klasičnih izoliranih telematičkih rješenja izgrađenih bez ITS arhitekture. U Europi je prije termina ITS ponajviše korišten nazin transportna telematika ili cestovna transportna telematika. Izraz telematika je nastao kao kombinacija riječi telekomunikacije i informatika. • Izolirani tehnički sustavi za elektroničku naplatu cestarine, SMS plaćanje parkiranja, elektroničke tablice vozila još ne predstavljaju inteligentni transportni sustav jer nisu holistički integrirani i ne postoji interoperabilnost na instucionalnoj, logičkoj i fizičkoj razini. Prema tome možemo zapisati : ITS#TT ; ITS^TT=$ Očekivane koristi od uvođenja ITS • Smanjenje nezgoda • Smanjenje zagušenja • Nadziranje i zaštita okoliša • Produktivnost i operativna efikasnost • Komfor za korisnike
Koncept razvoja ITS
• • • • • • Okvir za razvoj Koordinacija Sustavni pristup Tehnički koncept Sustavna arhitektura Ključne tehnologije

2.ZNANASTVENO-TEHNOLOŠKA UPORIŠTA ITS-a

Prometna inženjerstvo

znanost

i

ITS se kao znanstvena disciplina i grana

željezničkih. zrakopolovi. prema utvrđenim pravilima i protokolima zračnih. premještanje transportnih entiteta brodovi. dok se u strojeve odnosno tehnička sredstva inteligencija mora ugrađivati. roba i informacija u odgovarajućim prometnim entitetima osnovne interakcije između : (vozila idr. . cjevovodni transport). Ključne značajke inteligentnog ponašanja su : • brz i uspješan odziv na novu situaciju • učenje iz iskustva • uporaba razmišljanja u rješavanju problema • primjena znanja u djelovanju prema okruženju • prepoznavanje relativnog značenja pojedinih dijelova Analogija AI s prirodnom inteligencijom • Čovjek ima prirodno ugrađen neki volumen inteligencije.razvija u okviru prometnih znanosti i predstavlja dio znanstvenog polja tehnologije prometa i transporta. 1968) umjetna inteligencija je znanost i tehnologija izradbe strojeva koji su sposobni za obavljanje aktivnosti koje zahtijevaju ljudsku inteligenciju. (ljudi.artificial intelligence) uveo je John Mc Carthy 1956. mrežne infrastrukture kapaciteta prometnice (cestovnih. • Termin umjetna inteligencija (Al. • Prema tkz. • Umjetna inteligencija (Al) • Atribut inteligentni u kontekstu ITS-a odnosi se na sposobnost prikupljanja podataka i obrade tako da se postiže bolje i prilagodljivo ponašanje prometnog odnosno transportnog sustava. vodnih) 2.) zauzimanjem dijela 1. • Promet je definiran kao sustav i/ili proces koji omogućuje obavljanje transporta ljudi. Ako nema prometnog entiteta onda se govori o čistom transportu (npr. prometnih entiteta Transport predstavlja svrhovito (cestovna vozila. godine no ni do danas nema jedinstvene definicije umjetne inteligencije. „povjesnoj definiciji“ (Minsky. roba i informacija) u itd) prometnim entitetima ili bez njih.

Većina klasičnih Al programa i alata temelji se na sekvencijalnom procesiranju i samo nekim jednostavnim predstavljanjima znanja i logike. • Inteligentni agent (IA) surađuje s drugim agentima. Programsko inženjerstvo tretira inteligentnog agenta kao analogiju procesa zaključivanja. Tek novija rješenja umjetnih neuronskih mreža uvode paralelno procesuiranje. programski modul ili objekt) koji prikuplja informacije i za nekog drugog samostalno djeluje u ostvarivanju postavljenog cilja. Za ITS aplikacije ključna su sljedeća svojstva inteligentnih agenata : • autonomnost • ciljna orijentiranost • mobilnost u mreži • mogućnost interakcije s ljudima • sposobnost učenja Djelovanje inteligentnih agenata može se promatrati u tri osnovne dimenzije: . mišljenja i djelovanja. • Atribut broj procesa signal ciklus redudancij a permanent nost Mozak 1011 analogni 2 ms nove stanice nepermane po želji ntno Digitalno računalo desetak ili manje digitalni ns rezervni sustav Koncepti inteligentnih agenata • Agent je općenito definiran kao entitet (osoba. informacijama i korisnicima u izvršavanju složenih zadataka. • Agencija predstavlja objedinjene agente u jedinstvenoj mrežnoj strukturi.

neizrazito izračunavanje i neizrazita logika (fuzzy computing. događaja • Verifikacija modela daje odgovor na pitanje „je li • fuzzy (neizrazitog) model građen na pravi način“. . fuzzy logic) 2.Razina samostalnosti i odgovornosti razlikuje se ovisno o načinu komunikacije i suradnje s drugim agentima . dakle konzistentno i bez zaključivanja logičkih grešaka. pogodna je u uvjetima djelomične informacije. neural computing) 3. nepreciznosti i nesigurnosti. neuronske mreže (neural networks.• razina samostalnosti i odgovornosti • razina inteligencije • razina pokretljivosti Inteligencija opisuje sposobnost agenta za prihvaćanje zadanih ciljeva i izvršenje zadatka . od statičkog agenta do vrlo pokretnog agenta - Meko izračunavanje • Primjena mekih metoda. genetski algoritmi (genetic algoritms) • Koncept metode mekog izračunavanja prilagodljiviji su ublažavanju ograničenja klasičnih metoda tvrdog izračunavanja odnosno tvrdog optimiziranja. • Validacija modela daje odgovor na pitanje „ je li • neuronske mreže građen pravi model“ koji zadovoljava postavljenu svrhu i • genetskih algoritama koristan je.Pokretljivost agenta iskazuje se u razinama. • Za meko izračunavanje važni su koncepti i metode: 1. Teorija sustava i kibernetika • Suštinska razlika između sustavske znanosti i kibernetike je u tome da sustavksa znanost ima jače težište na strukturu sustava dok je kibernetika više usmjerena na funkcioniranje sustava Za modeliranje ponašanja ITS sustava moguće je koristiti metode: • sustavske dinamika • Modeli nisu potpuno točan opis sustava nego je • simulacije diskretnih ključno da model zadovoljava postavljenu svrhu i da je dovoljno točan.

• Vođenje je postupak ostvarivanja svrhe i ostvarivanja konkretnih ciljeva na osnovi prikupljanja i obrade informacija o okruženju. stanji i/ili izlazu objektnog sustava. .Poopćenje modela prometnog sustava Pojam i vrste vođenja • Vođenje se može definirati kao svrhovito djelovanje na promjenu ponašanja sustava ili procesa. • Temeljna značajka vođenih sustava je sposobnost svrhovite promjene ponašanja „objekta“ vođenja (sustava i/ili procesa).

automatski stabilizatori • - programski regulacijski sustavi slijedni regulacijski sustavi Adaptivno vođenje prometnog toka • Adaptivno ili prilagodljivo vođenje znači sposobnost prilagodbe vanjskim utjecajima i zbivanjima unutar svoje strukture.Upravljanje je unaprijedno vođenje koje se primjenjuje kad je potrebno otkloniti poremećaji djelovanja prije nego što ona pogoršaju ponašanje sustava. • Razlikuju se tri podvrste regulacijskih sustava : . • Vođenje sustava „koji uči“ temelji se na sposobnosti sustava da tijekom vremena poboljšavaju i usavršavaju svoje djelovanje. • Reguliranje je način vođenja utemeljen na povratnoj vezi. .

putno informiranje u upravljanje prometom i operacijama (Traffic Managment and javnom . ZAHTJEVI KORISNIKA I MJERENJE UČINKA ITS-a Međunarodna normizacija ITS usluga 11 funkcionalnih područja: . upravljanjeregulative odzivom na velikeprijevozom (Disaster Response nesreće . prijevoz tereta (Freigh Transport) .žurne objave i zaštita osoba .predputno informiranje .upravljanje javnim prijevozom incidenata Personal Safety) .sprječavanje sudara 1.obavješćivanje o opasnim teretima .automatizirane operacije .sigurnosni nadzor komercijalnog vozila na instrumentnoj ploči .3.zaštita u javnom prijevozu uslugeizbjegavanjeISO definirao 32 : .inteligentna čvorišta i dionice .povećanje sigurnosti ranjivih od kojih je čelnih sudara .upravljanje vozilima žurnih službi 11.upravljanje komercijalnim voznim .odobrenje za komercijalna vozila 2.elektroničke financijske transakcije Unutarvozila svakog funkcionalnog područja nalaze se međusobno povezane .nadzor otklanjanje 8. nacionalna sigurnost i zaštita (National Security) .podrška (Emergency) 6 žurne službe planiranju vozila prijevoza 7 elektronička plaćanja vezana za transport (Transport Related Electronic .putno informiranje vozača .rutni vodič i navigacija 5. vozila (Vehicles) usluge 4. . nadzor vremenskih uvjeta i okoliša (Weather and Environment .osobne informacijske 3. sigurnost i osoba u cestovnom prijevozu (Road Transport related .automatski nadzor sigurnosti cesta .vođenje prometnog toka Payment) parkom .upravljanje potražnjom 9. javni prijevoz (Public Transport ) .nadzor Monitoring) nad kršenjem prometne 10. informiranje putnika (Treveler Information) .upravljanje održavanjem Managment and Coordination) infrastrukture .javni prijevoz na zahtjev .upravljanje zajedničkim .izbjegavanje bočnih sudara cestovnih korisnika .administrativni procesi za Operations) prijevozu komercijalna vozila .sigurnosna pripravnost .poboljšanje vidljivosti .

Poboljšanje performansi prometnog sustava primjenom ITS-a • Veća protočnost prometnice znači poboljšanje performansi sustava i povećanje kvalitete .

identifikacija korisnika i definiranje problema .interakcija s korisnikom i pisanje zahtjeva .sposobnost zadovoljavajućeg djelovanja u svim očekivanim uvjetima .uklanjanje nepotrebnih rashoda (troškova) .definiranje pokazatelja performanci i troškova .funkcije sustava → . obnavljanja.sposobnost zaštite sustava i podataka od vanjskih napada ili smetnji .razmjena podataka mora osigurati kompatibilnost u informatičkom formatu. modificiranja i unapređenje sa minimalnim smetnjama .korisnički zahtjev FS . opremi i infrastrukturi.sposobnost zaštite od oštećenja koja mogu prouzročiti ljudi ili okolina .usluga za korisnike reduciranjem vremena čekanja.sposobnost održanja.oznaka za mekopreslikavanje • Proces otkrivanja zahtjeva ima sljedeće korake: .sposobnost djelovanja i održavanja servisa u vremenu i prostoru.kontrolni pregled sustavskih zahtjeva . • Preusmjeravanjem prometnih tokova na manje opterećene prometnice • Prilagođavanje sustava upravljanja svjetlosnim signalima prometnim zahtjevima na mreži gradskih prometnica • Davanjem potrebnih informacija vozaču u pravom trenutku Zahtjevi korisnika ITS-a • Korisnički zahtjevi ITS-a koji su usmjereni ka poboljšanju usluga transportnog sustava (neovisno o modovima transporta) su UR → FS polazište za definiranje arhitekture ITS-a UR . .validacija sustavskih zahtjeva • Korisnički zahtjevi sa stajališta kvalitete servisa ITS-a : .osigurati informacije koje moraju biti prikladne svojoj svrsi .prilagođenost korisnicima koja podrazumijeva jednostavno i efikasno korištenje Identifikacija i mjerenje učinka ITS-a • Koristi koje se mogu promatrati kroz različite skupine pokazatelja odnosno kategorije ITS .osigurati mogućnost proširenja putem dodavanja opreme i funkcija .sposobnost prilagođavanja promjenama strukture korisničkih zahtjeva . • Preraspodjelom prometnih tokova na mreži gradskih prometnica moguće je optimalno koristiti raspoložive kapacitete mreže prometnica. .osiguranje pravila i propisi koji će sustav usklađivati .

-učinkovitiji transportni i logistički procesi. • Unapređenje efikasnosti je jedan od najvažnijih ciljeva svih programa ITS širom svijeta.-učinkovitost protoka.-korištenjem simulacijskog modela. kao što je kvaliteta zraka u zoni raskrižjima i drugim interesantnim točkama Analiza troškova ITS-a • Podaci koji se odnose na troškove ITS instaliranja i njegovog funkcioniranja su rijetki • Najbolje dostupni podaci jediničnih troškova za svrhu planiranja su dati u US National ITS Arhitecture (document USDOT 1997).-povećanje protočnosti.-produktivnost i reduciranje troškova. Analiza koristi od ITS-a • Dva su mjerljiva pokazatelja za unapređenje sigurnosti i to postotak smanjenja broja nezgoda i postotak smanjenja vremena spašavanja • Smanjenje vremena putovanja i smanjenja veličine zagušenja i nepotrebnog vremena zadržavanja na dijelu puta.-izvođenje pilot projekata i određivanje izglednih koristi u konkretnom kontekstu.-podizanje tehnološke razine. -zaštita okoliša.-novi poslovi i zapošljavanje. • U nekim slučajevima. a povezane koristi su značajnije za operatore vozila i prometnu infrastrukturu • U mnogim situacijama koristi za okoliš za dati projekt mogu biti samo procijenjene simulacijom. • Zbirne koristi produktivnosti dobivene testovima operacionih istraživanja širom svijeta su pokazale da troškovi koji su sniženi su interesantni za sve korisnike prometnica. direktno mjerenje utjecaja na okoliš može biti praktično koncentrirano na lokalno mjerenje. • Pri razvoju i implementaciji novih ITS projekata postoje u osnovi tri pristupa mjerenju učinaka i koristi od ITS-a: -pregledna analiza iskustva drugih uz eksploataciju rezultata. koji poboljšava efikasnost putovanja u perspektivi.učinaka.korist za okoliš.-kvalitetnije usluge za krajnje korisnike. U literaturi se ITS učinci povezuju uz sljedeće pokazatelje : -sigurnost. kao što su : -poboljšanje sigurnosti u prometu. • U detaljnijoj razdiobi uvode se kategorije učinaka. Podaci o troškovima u dokumentima US arhitekture mogu se koristiti kao dobro polazište za projektiranje • Kompletna usporedba između dvije alternative između ITS+build alternative i build only .

akustički senzori . toplinu. proizvodeći određeni signal o stanju medija gdje se nalazi. pritisak.induktivna petlja . • DEF: Senzor se može definirati kao input-output sustava koji može reagirati na svjetlo. Senzori : . Drugim riječima ITS+build je 35 postotaka jeftinija od alternative build only.kemijski senzori .svjetlosni (elektromagnetski senzori .temperaturni ili toplinski senzori .strujni i naponski senzori . Nakon toga.primopredajnici vozilu ) u 4. Senzorska tehnika • Senzori i detektori su ključne tehničke komponente ITS-a koje omogućuju prikupljanje podataka s „izvornih sustava“.radarski sustav .megnetski senzori . njihove odnose i veze prema okolini te načela njihova dizajniranja i razvoja promatrajući cijeli životni ciklus sustava. • U većini slučajeva inteligentni detektori sadrže hardverska osjetila i mikroprocesor koji obrađuje podatke prikupljene od velikog broja naprava i kombinira ih tako da stvara procjenu parametara od interesa za promatranje. • Na izlazu je najčešće električni signal koji se dalje obrađuje i prenosi do upravljačkog dijela sustava. Temeljne značajke fizičkih entiteta je da mogu pružati jednu ili više fizičkih usluga zahtjevanih od korisnika te da mogu biti fizički realizirani.ARHITEKTURA ITS-a Pojam i definicija ITS arhitekture • ( Def.infracrveni .magnetski .videosustavi . u ITS kontekstu)-> Arhitektura predstavlja temeljnu organizaciju sustava koja sadrži ključne komponente.optoelektrički . • Početni korak u razvoju ITS arhitekture je dovoljno jasno i jednoznačno definiranje potreba odnosno zahtjeva korisnika.biologijski senzori .akustički .mehanički senzori Detektori : . .65. električno ili magnetsko polje. koncentraciju plinova itd.piezoelektrički .alternative je 0. slijedi istraživanje funkcionalnog aspekta • Fizička ITS arhitektura definira i opisuje načine kojima dijelovi funkcionalne arhitekture mogu biti povezani tako da formiraju fizičke entitete.pneumatska cijev .

ortogonalnost .općeprihvaće na pravila pretdodna iskustva Stanje u okruženju korisničk ulazi Zahtjevi korisnika context ostala ograničenja modeli funkcionalna arhitektura općeprihvać ena pravila prethodna iskustva fizička arhitektura pilot projekti specifikacija sustava arhitektura ITS sustav komunikacijska arhitektura analiza rješenja specifikacija infrastrukture • ITS arhitektura predstavlja primarni zahtjev i element ITS planiranja i usklađenog razvoja brojnih ITS aplikacija.transparentnost . Transparentnost podrazumijeva da su funkcije jasne korisnicima. Ortogonalnosti zahtijeva da se međusobno neovisne funkcije drže odvojene u specifikaciji.općenitost .konzistentnost . Koncept i načela dobre arhitekture Načela dobre arhitekture su : . Načelo općenitosti znači da se funkcije mogu višestruko koristiti.otvorenost .umjesnost .kompletnost Konzistentnost znači da je uz djelomično znanje sustava moguće predvidjeti ostali dio sustava. Umjesnost znači da dobra arhitektura ne sadrži uporabne funkcije. .

• Evolutivni razvoj ITS-a zahtijeva definiranje arhitekture sustava koja je konzistentna. Kompletnost podrazumjeva visoku razinu zadovoljenja potreba korisnika uz zadana ograničenja. Razine Razi na 3 2 1 0 ITS arhitekture Opis razine arhitekture ITS-a Međuorganizacijska razina Razina jedne organizacije Tehnologijska razina Razina tehničkih komponenata • Razina 0 tipično se odnosi na dobavljače koji razvijaju pojedine komponente ili podsustave prema fiksiranim ciljevima i standardnim razvojnim procedurama • Na razini 1 definira se struktura sustava te relacije između podsustava . Klasični i evolutivni razvoj kompleksnog ITS sustava • Kod klasičnog sekvencijalnog ili iterativnog razvoja komplesnog sustava pretpostavlja se da su zahtjevi i tehnički standardi poznati i definirani tako da se razmatra nekoliko opcija između kojih se procesom eliminacije dolazi do konačnog dizajna sustava. fleksibilna i otvorena za nova tehničko-tehnološka i organizacijska rješenja. Nova rješenja se mogu uključivati kako nove tehnologije postaju tržišno dostupne.Otvorenost znači mogućnost drugačijeg korištenja.

neovisna je o tehničko-tehnološkoj implementaciji (opremi) .) • .osnova je za definiranje fizičke arhitekture .prikazuje potrebne funkcijske procese i tokove podataka koji su .informacijska arhitektura (kao dio logičke) opisuje podatke potrebne za ITS funkcije • Pri razgraničenju ITS-a s okolinom posebno je značajno definirati tzv. terminatore koji su u stvari ograničeni sustavi odnosno entiteti preko kojih ITS djeluje s okolinom • Terminatori su podijeljeni u četiri skupine : . ITS je osnova za definiranje fizičke arhitekture i ona je neovisna o fizičkim zahtjevima • Logička ili funkcijska arhitektura : .potrebni da se zadovolje zahtjevi korisnika odnosno usluge . • Log arh. površina ceste i dr.• • Razina 2 arhitekture definira svojstva i integraciju sustava koji djeluje unutar jedne organizacije Na razini 3 uvažavaju se realna ograničenja i djelovanja prema drugim organizacijama Logička arhitektura ITS-a Logička (funkcionalna) arhitektura izvodi se iz specificiranih korisničkih zahtjeva i služi za izradbu fizičke arhitekture odnosno primjera ITS sustava (example systems).fizički entiteti (okolina.

) .pokazuje gdje će se funkcijski procesi smjestiti i prikazuje važna ITS sučelja (veze) između glavnih komponenata sustava (centri. • Ova arhitektura tokova i njeni telekomunikacijski zahtjevi su glavni ulaz u definiranju veza između dva podsustava. .EC projekt KAREN .europska ITS arhitektura . Servisna ITS arhitektura (A Service Architecture) slična je obveznoj arhitekturi ali pored toga ona podržava pojedine usluge kao što su: . logičko i komunikacijsko gledište te ostale outpute (analizu troškova i koristi. financijske institucije i dr.Japanska nacionalna ITS arhitektura • Tri osnovna tipa arhitekture : - okvirne ITS arhitekture obvezne ITS arhitekture servisne ITS arhitekture Okvirna ITS arhitektura (framework architecture) usmjerena je na iskazivanje potreba korisnika i funkcionalno gledište. voza/putnik.operativni sustavi (žurne službe. Tipovi ITS arhitektura . • Fizička arhitektura : . prometnica.ljudski entiteti (operater.Procesno orijentirani pristup koriste softverski inženjeri te niz drugih struka tako da je postao gotovo prirodan način analize i sinteze informacijski intenzivnih sustava. itd.) • Postoje dva osnovna metodološka pristupa razvoju ITS arhitekture i konkretnih ITS aplikacija : .žičane i bežične komunikacijske mreže omogućuju komunikaciju između komponenata . vozač. putnik i dr.) . vozilo. Fizička arhitektura • Fizička arhitektura daje fizičke predodžbe o sustavu kako osigurati traženu funkcionalnost. Sadržaj fizičke arhitekture je fiksiran i limitira opseg izvedbenih opcija.organizacije (uprave za transport. sljedivost.američka nacionalna ITS arhitektura . Ona je primjerena za nacionalnu razinu i može se koristiti za kreiranje drugih dvaju osnovnih tipova ITS arhitektura.. sustavi za nadzor vremenskih prilika i dr. analizu rizika).) . Obvezna ITS arhitektura (mandated architecture) uključuje fizičko.komunikacijska arhitektura predstavlja dio fizičke arhitekture ITS-a.Objektno orijentirane metode izvorno su vezane za informacijske sustave odnosno softverske sustave gdje se slični procesi izvode na različitim tipovima podataka.

praćenje implementacije .informiranje putnika.Koncepti i tehnologije potrebne za funkcioniranje ITS-a Hijerarhijska organizacija ITS-a u urbanim sredinama .procjena utjecaja • Reevaluacija znači kontinuirani proces s većim brojem paralelnih petlji pri čemu se promatraju outputi i koriste informacije za modifikaciju sustava. 5. elektroničko plaćanje cestarine. upravljanje incidentnim situacijama. • ITS evaluacija zahtijeva drugačiji pristup u odnosu na klasične prometne projekte budući da je teže procijeniti stvarnu efektivnost investicija u ITS. inputa i outputa ili rezultata procesa. • Razlikuju se tri tipa evaluacije: . Životni ciklus ITS-a Evaluacija sustava • Evaluacija je integralni dio svakog sustavski utemeljenog razvojnog procesa odnosno integralni dio životnog ciklusa ITS projekta. posebice u početnom razvoju. itd.evaluacija tijekom planiranja .

Utemeljenje općih procedura nadzora i procjene 4. Strategija kontrole (upravljanja) prometa. Osiguranje korisnički orijentiranih komponenti koje kroz prometnu mrežu i prometne signalne ostvaruju provođenje strategije upravljanja prometom 3. Upravljanje bazama podataka koje osigurava razvoj od povijesne slike prema gradnji baza znanja 5. Glavni zadaci strategije upravljanja (kontrole) prometa: 1. Povezivanje konvencionalne signalne kontrole i sustava upravljanja prometom 2. Operacije koje se izvode na ovom nivou su: -prepoznavanje prometne situacije putem senzora -prijenos informacija o prometnoj situaciji do koordinatora -izbor odgovarajuće kontrolne funkcije -preuzimanje parametara kontrolne funkcije od koordinatora -optimiranje kontrolne funkcije i dobivanje redosljeda vremenskih signala.nivoa za koordinaciju . Ispitivanje sustava od identificiranja problema i njegovih uzroka do provođenja strategijskih .organizacionog nivoa On-line kontrolni nivo je najniži nivo u hijerarhiji.• Inteligentni sustavi za upravljanje prometom u urbanim sredinama su najčešće hijerarhijski organizirani sustavi prikazani na slici koji se sastoje od : .«on-line» kontrolnog nivoa .

• Komunikacijska arhitektura ITS-a definira načine komunikacije između ITS podsustava (prometnica.Osiguranje kompletne podrške sustavu i osiguranje automatskog backup-a 6. upravljački centri. • Žični sustavi izvode se svjetlovodima. transportno-logistički terminala) koriste se različiti bežični komunikacijski sustavi od kratkog dosega do globalnog dosega.Telekomunikacijska tehnika i tehnologija ITS-a • Komunikacijsku osnovu ITS-a čine telekomunikacijski sustavi opće namjene i specijalizirani sustavi razvijeni samo za ITS aplikacije. koaksijalnim kabelima i bakrenim paricama. • Za povezivanje fizičkih podsustava ITS-a (prometnice. šifriranje i ispravljanje pogrešaka. vozači. • Bežični sustavi omogućuju kom.rješenja tih problema 6. Primjenljivi su pri povezivanju fiksnih objekata. s vozilima ili ljudima u pokretu putem zemaljskih i satelitskih veza • Za potrebe lokacije i navigacije vozila koriste se različite generacije satelitskih sustava GPS Teleprometno dizajniranje komunikacijskog podsustava ITS-a • Osnovna podjela ITS telekomunikacijskih sustava ( sa aspekta tehničkih rješenja) je : . vozila) te komunikaciju s terminatorima. prioritete. • Specifikacija zahtjeva uključuje količinu informacija. vozila. zahtijevanu vremensku i semantičku transparentnost. upravljačkih centara.

Internet • Izbor mogućih tehnologija komuniciranja slijedi iz poznavanja korisničkih zahtijeva i raspoloživih tehničkih rješenja. i korištenje informacija (za upravljačke odluke i podršku ITS korisnicima) te komunikacije kojima se ostvaruju tokovi podataka.bežični i mobilni ćelijski sustavi . Pri tom se ne smije dovesti u pitanje prostorna dostupnost usluge niti vremenska transparentnost koju zahtijevaju pojedine ITS interaktivne (real-time) usluge. transportni sustav prikupljanj e podataka komunikacija obrada podataka komunikacija distribucija informacija korištenje informacija korisnici ITS . Informacioni lanac ITS-a • Informacioni lanac ITS-a uključuje prikupljanje podataka.žični sustavi .. obradu podataka. distribuciju podataka.

obradu podataka.prisutnost vozila. Koncept informacionog lanca nije nov ali se takav koncept koristi u upravljanju prometnim sustavom. Kombiniranje AVI i AVC zahtijeva sustav elektroničkog plaćanja. distribuciju podataka i koristenje informacija te komunikacije kojima se ostvaruju tokovi podataka. brzina. Raspoložive tehnologije ITS-a ITS Tehnologije povezane sa Tehnologije povezane sa tehnologije infrastrukturom vozilom prikupljanje prometni detektori AVI-automatska podataka praćenje vremenskih identifikacija vozila uvjeta Upozorenja tijekom vožnje obrada objedinjavanje podataka GPS-globalni pozicijski podataka AID–automatska detekcija sustav incidenta digitalizirane mape komunikacija fiksne komunikacije mobilne komunikacije s podacima optički kablovi komunikacije kratkog dosega distribucija VMS-promjenljivi prometni radio poruke na autocesti informacija znakovi RDS/TMC-radio podatkovni internet sustav/kanal prometnih poruka korištenje mjerenja na rampi izbor rute informacija -UTC–vođenje gradskog izbjegavanje sudara prometa Prikupljanje podataka • Preduvjet za mnoge ITS servise je prikupljanje pouzdanih stvarnovremenskih informacija o prometu i uvjetima na prometnicama. Slika dobivena video kamerom VID se obrađuje i dobivamo promjene parametara prometnog toka koji su prethodno spomenuti. • Tehnologija za identifikaciju vozila koji se kreću u urbanom okruženju je automatska identifikacija vozila AVI (automatic vehile identification). • Detektor sa video slikom (VID) je jedna od zadnjih tehnologija koja je primijenjena na prometne detektore.Informacioni lanac uključuje prikupljanje podataka. . veličina prometnog toka na traci i drugo. • Vizualna slika sa zatvorene kablovske televizije (CCTV) se koristi kao nadopuna u prometnim upravljačkim centrima. • Detekcija vrste vozila može se izvesti putem svjetlosnog detektora vozila ili sustava AVC (automatske klasifikacije vozila). zauzetost prometne trake.

Obrada podataka • Prometni i transportni upravljački centri imaju potrebu za obradom tih podataka. radija. kupnja signala.Fiksni terminali se koriste sa stajališta infrastrukture. potpisivanje u vozilu. . upravljanje parkinzima (parking menagment). . obrada podataka je potrebna radi navigacije. • Važna tehnologija obrade podataka na strani infrastrukture je automatska detekcija incidenata AID • Sa stajališta vozila. sigurnost i poboljšavaju kvalitetu okoliša. usklađivanje proturječnih informacija i njihovo objedinjavanje u dosljedan (konzistentan) i realan skup prometnih podataka. prije nego oni budu distribuirani. distribuirana obrada podataka je obično korištena lokalno za pretvaranje slike od video kamere u prometne parametre prije nego se informacije prenose do centara za upravljanje prometom. • Sa stajališta vozila zahtijevaju se mobilne komunikacije . CVO (komercijalne operacije vozila). uključujući telefone. itd. • Integrirani servisa digitalnih mreža ISDN • Troškovi komuniciranja podacima općenito rastu sa porastom širine frekvencijskog pojasa . značajan napredak u navigacijskoj tehnologiji je ostvaren putem globalnog pozicijskog sustava GPS Komuniciranje podacima • Sa stajališta infrastrukture se koristi stacionarna komunikacija . • Optički kabel je medij za otpremanje signala svjetlosnim valovima ili impulsima tako da prenose informaciju od jedne točke do naredne putem veoma tankih optičkih vlakana.) mogu biti distribuirane putem javnih institucija koje u prvom redu poboljšavaju efikasnost transporta. • ITS servisi bazirani na DSRC uključuju ETC (elektroničko prikupljanje takse-elektroničko plaćanje cestarine). Istovjetne informacije mogu biti distribuirane putem privatnih informativnih servisa provajdera • Postoje dvije glavne kategorije za distribuciju prometnih informacija i drugih relevantnih informacija: fiksni terminali i mobilni terminali. televizije. putne informacije u vozilu Distribucija podataka • Prometne i druge povezane informacije (stanje na prometnicama. slobodna mjesta za parkiranje. provjeru njihove točnosti.

Mobilni terminali uključuju auto radio. ćelijske telefone. kioske. DEFINIRANJE OSNOVNIH POJMOVA ITS -Razlozi za uvođenje i razvoj ITS-a -Definiranje osnovnih pojmova ITS-a -TS kao nadgradnja klasičnog prometnog sustava -Evolucija od fizičke ka virtualnoj mobilnosti -Odnos transportne telematike i ITS-a -Očekivane koristi od uvođenja ITS -Koncept razvoja ITS 2. laptop kompjutore. korištenje prometnih informacija može osigurati informacije za vozača (npr. izbor rute) ili može osigurati odgovarajuću podršku vozaču prilikom upravljanja vozilom ( izbjegavanje sudara). . sustav promjenljivih poruka znakova VMS.def. specijalne mobilne radije.def.kompjutore.ZNANASTVENO-TEHNOLOŠKA UPORIŠTA ITS-a -Prometna znanost i inženjerstvo . i ručne digitalne uređaje. peidžere. 1. pouzdane i interaktivne informacije zvukom osiguravaju koordinaciju resursa operacije spašavanja i raščišćavanja. kada su pravovremene. Transport -Umjetna inteligencija (Al) -Ključne značajke inteligentnog ponašanja su -Analogija AI s prirodnom inteligencijom -Koncepti inteligentnih agenata -Meko izračunavanje -Teorija sustava i kibernetika . • Na strani vozila. fax uređaje. Korištenje informacija • U kontekstu ITS-a svrha korištenja informacija je obavještavanje korisnika da donose inteligentne i koordinirane odluke. koji su osobito važni tijekom iznenadnih situacija. Promet . • informacije distribuirane putem VMS koriste bez troškova za korisnike autocesta. • Operatori u centrima održavaju govorne veze sa patrolama i operatorima drugih centara. • kombinacija automatske lokacije vozila i mobilnih komunikacija na vozilu čine mogućnost da vozač zatraži pomoć od javnih ili privatnih agencija kada mu je pomoć potrebna. i da se da podrška upravljanju prometom i upravljanju vozilom.

-Telekomunikacijska tehnika i tehnologija ITS-a -Teleprometno dizajniranje komunikacijskog podsustava ITS-a -Informacioni lanac ITS-a -Raspoložive tehnologije ITS-a -Prikupljanje podataka -Obrada podataka -Komuniciranje podacima -Distribucija podataka . ZAHTJEVI KORISNIKA I MJERENJE UČINKA ITS-a -Međunarodna normizacija ITS usluga -Poboljšanje performansi prometnog sustava primjenom ITS-a -Zahtjevi korisnika ITS-a -Identifikacija i mjerenje učinka ITS-a -Analiza koristi od ITS-a -Analiza troškova ITS-a -Senzorska tehnika 4.-Za modeliranje ponašanja ITS sustava moguće je koristiti metode: -Poopćenje modela prometnog sustava -Pojam i vrste vođenja -Adaptivno vođenje prometnog toka 3.Koncepti i tehnologije potrebne za funkcioniranje ITS-a -Hijerarhijska organizacija ITS-a u urbanim sredinama -Strategija kontrole (upravljanja) prometa. -Glavni zadaci strategije upravljanja (kontrole) prometa 6.Korištenje informacija .ARHITEKTURA ITS-a -Pojam i definicija ITS arhitekture -Koncept i načela dobre arhitekture -Klasični i evolutivni razvoj kompleksnog ITS sustava -Razine ITS arhitekture -Logička arhitektura ITS-a -Fizička arhitektura -Tipovi ITS arhitektura -Životni ciklus ITS-a -Evaluacija sustava 5.