Professional Documents
Culture Documents
UVOD
Industrijska logistika je integracija dve ili vie aktivnosti u cilju planiranja,
implementacije i kontrolisanja efikasnosti tokova sirovina, procesnih zaliha i
gotovih roba od poetne take do take potrnje. Ove aktivnosti mogu da ukljue,
ali nisu ograniene na, usluge korisniku, predvianje potronje, distribucione
komunikacije, upravljanje zalihama, rukovanje materijalom, obradu narudbina,
delove i podrku servisu, izbor lokacije pogona I stovarita, snabdevanje -
nabavku, pakovanje, rukovanje vraenim robama, otpis otpada, saobraaj i
transport i skladitenje i zalihe.
Moemo zakljuiti da u okviru sistema postoje razne oblasti (podsistemi) koji se
mogu razmatrati sa razliitih aspekata. Takoe mogu se vriti razliiti prorauni
operacija (na primer, proizvodnja, snabdevanje materijalom, distribucija i sl.),
posredstvom razliitih metoda izraunavanja.
1
2. POJAM LOGISTIKE I NJEN ZNAAJ U INDUSTRIJI
Logistika predstavlja celokupan proces planiranja, obezbeenja, kontrole I
evidencije snabdevanja i zbrinjavanja materijalnim sredstvima, organizacije
transporta, hospitalizacije ljudstva, rada i odravanja postrojenja oruanih snaga
(vojna industrija, ratna privreda).
Aktuelna definicija logistike kao poslovne funkcije istiu u prvi plan
problematiku upravljanja materijalnim tokovima u preduzeu.
Kao nauka poslovna logistika predstavlja ekonomsku disciplinu koja prouava
tokove i transformacije ekonomskog sadraja u okviru preduzea. Ona time stvara
nauno uoptena reenja (modele, metode i tehnike) za prevazilaenje prostorne i
vremenske dimenzije ciklusa reprodukcije. Na emi 2.1. prikazana logistika i njena
zastupljenost u industriji.
Slika 2.1. : Logistika u industriji
2
3. OBEZBEENJE MATERIJALA
3.1. MATERIJAL KAO ULAZNI ELEMENT U TRANSFORMACIONI PROCES
Materijal predstavlja jedan od osnovnih ulaznih elemenata u transformacioni
process poslovnog sistema, jer obavljanje proizvodnih operacija na radnim
mestima nije mogue bez obezbeenja materijala propisanog kvaliteta i kvantiteta
u predvieno vreme. Potrebna koliina materijala zavisi od godinjeg programa
proizvodnje, ija dinamika obuhvata krae vremenske periode. Koliine materijala
neophodne za izvravanje takvih podprograma predstavljaju porudbine[1].
Za utvrivanje optimalnih koliina materijala u jednoj porudbini, bie
interpetiran modelski pristup dat na slici 3.1, gde upotrebljena simbolika ima
sledee znaenje:
a. b. c. d. e.
Slika 3.1 : Optimalna koliina materijala u jednoj porudbini [1]
MOP modeli za optimizaciju porudbina
PK potranja konstantna
PS potranja stohastika
a. MODEL 1. Hitne nabavke nisu dozvoljene
b. MODEL 2. Hitne nabavke jesu dozvoljene
c. MODEL 3. Poetne zalihe ne postoje
d. MODEL 4. Poetne zalihe mogu postojati
e. MODEL 5. Zalihe mogu biti dovoljne i ne moraju biti dovoljne u jednom istom
periodu
3
M O P
1 P K P S
3.2. IZVODI IZ TEORIJE
Ovaj model obrauje one probleme kod kojih je potranja stohastika sa
poznatim zakonom verovatnoe. To su, najee, problemi koji obrauju zalihe
rezervnih delova ili drugih proizvoda koji se poruuju jednom na poetku perioda.
Na primer, u proizvodnom procesu kvarovi maina se pojavljuju nenadano pa je
potranja za rezervnim delovima, radi njihovog otklanjanja, stohastika sa
diskretnom raspodelom verovatnoa [2].
U intervalu (O, A) koji se sastoji od samo jednog perioda postoje dve
mogunosti:
1. U svakoj vremenskoj jedinici postoje zalihe u visini
(y-x)
2. Delovi nedostaju, pa nedovoljnu koliinu od
(x-y)
treba obezbediti hitnom nabavkom.
Postojanje zaliha tokom itavog perioda izaziva trokove u iznosu:
(3.1)
Dok nedostatak delova izaziva trokove usled hitne nabavke i to:
(3.2)
Postojanje zaliha, odnosno nedostatak delova odigravae se prema zakonu
verovatnoe p(x). Na osnovu (3.1), (3.2) i p(x), proseni trokovi u toku perioda (O,
A), bie:
Funkcija (3.3) se sastoji iz dva dela i to:
Prvi deo , predstavlja monotonu rastuu funkciju koja ima najniu
vrednost u taki y=0, a drugi deo F
1
(y) , je monotono opadajua funkcija i postie
najniu vrednost za . Na osnovu iskazanih osobina ovih delova moe se
zakljuiti da funkcija (3.3) poseduje minimum u taki , pa mora biti
zadovoljen uslov:
(3.4)
4
1
( ) T y x
2
( ) T x y
( ) ( ) ( ) ( )
1 2
0 1
( )
y
x x y
F y T y x p x T x y p x
+
+
( ) ( )
1 1 2 2
0 1
( ) ( ) ( ) ( )
y
x x y
F y T y x p x i F y T x y p x
+
1
( ) F y
y
0
y y
0 0
( 1) ( ) 0 F y F y >
0 0
( 1) ( ) 0 F y F y + >
x 0 1 2 3 4 5 6 7
p 0,00 0,10 0,30 0,40 0,10 0,05 0,00 0,00
Budui da je funkcija (3.3) diskretna, to se do vrednosti dolazi posebnim
postupkom, odnosno uspostavljanjem veze izmeu funkcija F(y-1), F(y+1) i F(y).
Navodi se konaan rezultat tog postupka izraen u obliku uslova:
(3.5)
Dvojna nejednaina (3.5) omoguava da se pronae vrednost promenljive y
za koju funkcija (3.3) dobija minimum, pa se moe oznaiti simbolo y
0
, jer
predstavlja optimalan nivo zaliha. Uvoenjem koeficijenta:
uslov (3.5) dobija sledei oblik:
(3.6)
Dakle, radi utvrivanja optimalnog reenja potrebno je pronai iz uslova
(3.6). Samo na taj nain pronaen nivo zaliha obezbeuje minimalne trokove koji
se dobijaju zamenom u jednaini (3.3).
3.3. PROBLEM ZALIHA
Koliina materijala koja se nalazi u skladitu preduzea u posmatranom
trnutku predstavlja zalihu. Postojanje zaliha materijala je potrebno radi
obezbeenja neprekidnog odvijanja procesa proizvodnje. Ukoliko su zalihe
materijala vee, utoliko je vea verovatnoa da nee doi do prekida procesa
proizvodnje zbog nedostatka materijala.
Svako preduzee koje planira efikasno poslovanje treba da utvrdi optimalnu
koliinu materijala. Meutim, utvrivanje optimalnih koliina finalnih proizvoda
sopstvene proizvodnje koje e se drati na zalihi moe biti od znaaja za efikasno
poslovanje samo za manji broj preuzea. Re je o onim preduzeima koja su
unapred ugovorila prodaju svojih finalnih proizvoda, sama odereuju rokove
isporuke i ugovorom prihvataju da plate penale u sluaju zakanjenja sa
isporukom. Drugim reima, utvrivanje optimalne koliine gotovih proizvoda na
zalihi reava dilemu: da li je povoljnije da preduzee plati penale u sluaju
kanjenja sa isporukom ili proizvesti proizvode za zalihu [2].
Kada je u pitanju klasifikacija zaliha, onda, pored navedenog, valja istai i
sledee:
postoji vie osnova za razvrstavanje zaliha u pojedine kategorije,
najee se zalihe klasifikuju prema prirodi tranje,
zalihe se mogu formirati ili na poetku nekog vremenskog perioda ili na
njegovom kraju, pa i to moe biti osnov za klasifikaciju,
prema ispunjenju zahteva potroaa zalihe se dele na one kada je tranja
ispunjena u potpunosti i kada tranja nije zadovoljena.
5
2
0 1 0
1 2
( ) ( )
T
p x y p x y
T T
< <
+
2
1 2
T
k
T T
+
0 1 0
( ) ( ) p x y k p x y
< <
0
y
0
y y
x 0 1 2 3 4 5 6 7
p 0,00 0,10 0,30 0,40 0,10 0,05 0,00 0,00
x 0 1 2 3 4 5 6 7
0,00 0,10 0,40 0,80 0,90 0,95 1,00 1,00
Zs
a b c d e
slika 3.2. : Klasifikacija zaliha [2]
S obzirom da se u ovom tekstu zalihe odnose, pre svega, na obezbeenje
materijala za proizvodni process u preduzeu, to se u nastavku navodi njihova
klasifikacija prema ematskom prikazu na slici 3.2, gde pojedini simboli imaju
znaenje:
Zs zalihe sirovina,
POK potranja je odreena i konstantna,
Ps potranja je stohastoka,
a hitne nabavke nisu dozvoljene,
b dozvoljene su hitne nabavke,
c poetne zalihe ne postoje,
d poetne zalihe mogu postojati,
e zalihe mogu biti dovoljne i ne moraju biti dovoljne u jednom istom
periodu.
1.15. primer:
Poslovni system za pruanje logistikih usluga poseduje, pored ostalih, i
radionicu za odravanje viljukara. Na osnovu statistikih podataka iz minulog
perioda analizom je ztvreno da je jedan deo, funkcionalno veoma vaan,
podloan habanju i teko ga je nabaviti, pa je neophodna odreena zaliha.
Distribucija kvarova, ovog dela data je u tabeli 1.
Tabela 1.
Trokovi dranja ovog dela na zalihe iznose 30,00 n.j., dok nedostatak zaliha
izaziva trokove od 50,00 n.j.
a) Utvrditi nivo zaliha neophodan za minimum trokova.
b) Izraunati trokove za utvreni nivi zaliha.
c) Analizirati dobijene rezulate.
6
x 0 1 2 3 4 5 6 7
p 0,00 0,10 0,30 0,40 0,10 0,05 0,00 0,00
x 0 1 2 3 4 5 6 7
0,00 0,10 0,40 0,80 0,90 0,95 1,00 1,00
1 POK 2 PS
a)
pa su odgovarajue kumulativne verovatnoe date u tabeli 2.
Tabela 2.
Traeni nivo zaliha dobija se primenom dvostruke nejednakosti
Zamenom poznatih vrednosti nejednakost postaje
to, konano, upuuje na zakljuak da je
0
3 y
, tj. Na zalihi treba imati 3 komada
ovog vanog dela da bi se obezbedilo korienje viljukara uz minimum trokova.
b) ( ) ( )
0
0
0 1 0 2 0
0 1
( ) ( ) ( )
y
x x y
F y T y x p x T x y p x
+
+
( ) ( ) ( ) ( ) ]
( ) ( ) ( ) ( ) ]
( ) ( )
(3) 30 3 0 0 3 1 0,1 3 2 0, 3 3 3 0, 4
50 4 3 0,1 5 3 0, 05 6 3 0, 05 7 1 0
30 0 0, 2 0, 3 0 50 0,1 0,1 0,15 0 30 0, 5 0, 35 32, 5 . .
F
n j
+ + + +
+ + + +
+ + + + + + + +
c)Proraunom je utvreno da nivo zaliha iznosi 3 kom. Ovog vitalnog dela da bi
se odravanje viljukara obavljalo uz minimalne trokove. Kao dokaz
tanosti ovog rezultata moe da poslui izraunavanje trokova odravanja
uz dranje bilo veih, bilo manjih zaliha ovog elementa, odnosno:
( ) ( ) ( )
2
0 1 2
0 3
( 1) 2 2 ( ) 2 ( )
x x
F y F T x p x T x p x
+
7
2
1 2
50
0, 625
30 50
T
k
T T
+ +
x 0 1 2 3 4 5 6 7
0,00 0,10 0,40 0,80 0,90 0,95 1,00 1,00
0 1 0
( ) ( ) p x y k p x y
< <
( 2) 0, 625 ( 3) p x p x < <
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( )
( ) ( ) ( )
4
0 1 2
0 5
(2) 30 2 0 0 2 1 1 2 2 2
50 3 2 3 4 2 4 5 2 5 6 2 6 7 2 7
(2) 30 2 0 1 0,1 0 0, 3 50 1 0, 4 2 0,1 3 0, 05 4 0, 05 5 0
(2) 30 0,1 50 0, 95
(2) 50.5 . .
( 1) 4 4 ( ) 4 ( )
x x
F p p p
p p p p p
F
F
F n j
F y F T x p x T x p x
F
+ + + 1
]
+ + + + + 1
]
+ + + + + + +
+
+ +
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
(4) 30 4 0 0 4 1 1 4 2 2 4 3 3 4 4 4
50 5 4 5 6 4 6 7 4 7
(4) 30 4 0 3 0,1 2 0, 3 1 0, 4 0, 01 50 1 0, 05 2 0, 05 3 0
(4) 30 0 0, 03 0, 6 0, 4 0 50 0, 05 0,1 0 30 1, 3 50 0,15 50, 5 . .
p p p p p
p p p
F
F n j
+ + + + + 1
]
+ + + 1
]
+ + + + + + +
+ + + + + + + +
Dakle, F(2)>F(3)<F(4)
4. MEUOPERACIJSKI TRANSPORT I TOK MATERIJALA
8
2.1. MEUOPERACIJSKI TRANSPORT
U proizvodnim pogonima, u toku proizvodnog procesa, predmet rada prelazi
izvestan put. Ako se poe od toga da je tehnoloki postupak poznat, onda oblik i
duinu putanje predmeta rada diktira raspored radnih mesta na kojima se izvode
pojedine operacije. Sa logikog aspekta poeljno je da preeni put bude
pravolinijski i to je mogue krai.
Problem se, dakle, svodi na utvrivanje optimalnog rasporeda radnih mesta
pri emu se za funkciju cilja odabira minimalni preeni put materijala koji se
obrauje [2].
U zavisnosti od naina rasporeivanja radnih mesta u okviru proizvodnih
radionica premenjuju se i razliite metode.
a) Metoda karika
Pod karikom se podrazumeva veza izmeu dve uzastopne operacije koje se
izvode na dva radna mesta(Slika 4.1).
slika 4.1. : prikaz karike [2]
I oznaavaju se na sledei nain:
b) Modifikovana metoda uslovnih nizova
Polazei od predpostavke da svakoj vrsti operacije odgovara jedna vrsta
radnog mesta, u nastavku se navodi postupak primene ove metode u koracima od
1. do 7.
1. Formiraju se sledei skupovi:
- - broj razliitih proizvoda (elemenata) (2.2)
- } {
1, 2, 3,...,
i
O n
- broj vrsta operacija (2.3)
2. Na osnovu (2.2) i (2.3) utvruje se:
-ON:
i
RM
,
j
RM
,,
n
RM
- opti niz radnih mesta (2.4)
-
i
RO
:
1 2
...
n
O O O
-redosled operacija za i-ti proizvod (2.5)
3. Koristei (2.4) i (2.5) formira se uslovni niz radnih mesta za svaki proizvod
(element):
2
UN
- za proizvod -
1
P
9
i
O
i
R M
j
R M
1 i
O
1 i
O
+
i j
RM RM
} {
1, 2, 3,...,
i
P m
2
UN
- za proizviod -
2
P
(2.6)
m
UN
- za proizvod -
m
P
4. Na osnovu (2.6) formira se tabela frekvencija u sledeem obliku (tabela 3)
Tabela 3.
Izraunavaju se modifikovane frekvencije uz primenu obrasaca:
(2.7)
5. Na k-tu poziciju rasporeuje se ono radon mesto kome odgovara najvea
modifikovana frekvencija za sva nerasporeena radna mesta. Kada vie
nerasporeenih radnih mesta ima istu, najveu modifikovanu frekvenciju,
onda treba najpre rasporediti ono radon mesto ija je modifikovana
frekvencija za sledeu poziciju najmanja.
6. Rasporeena radna mesta iskljuiti iz daljeg razmatranja, a postupak
ponavljati do konanog reenja.
7. ematski prikazati optimalni linijski raspored sa putanjama svih proizvoda
(elemenata), pa izraunati minimalnu vrednost funkcije cilja, koristei
obrazac:
(2.8)
Gde je
i
L
- putanja i-tog proizvoda izraena u celini pozitivnim i
neimenovanim brojevima.
c) Metoda trouglova
10
i
RM
1
RM
11
f
12
f
13
f
1 j
f
1n
f
2
RM
21
f
22
f
23
f
2 j
f
2n
f
3
RM
31
f
32
f
33
f
3 j
f
3n
f
. .
. .
. .
i
RM
1 i
f
2 i
f
3 i
f
ii
f
in
f
.
.
.
n
RM
1 n
f
2 n
f
3 n
f
nj
f
n
f
ij
f
1 2
3
j
n ... ...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
,
1
2 ( ) 1, ; 1,
n
ik ik ij
j
F f k j f i n k n
0
1
min
m
i
i
L L
Grafiki prikaz toka materijala moe biti sasvim uopten, kao na slici 4.2. gde
se material prati od odeljenja sa naznakama koliine toka i duine pojedinanih
putanja. Kod ovakvog prikazivanja ne void se rauna o razmeri i rasporedu
pojedinih odeljenja [1].
slika 4.2. : Tok materijala [1]
Pored ovako uoptenog, primenjuje se i grafiki prikaz toka materijala u
stvarnom tlocrtu sa usvojenom razmerom. U potpunom prikazu layout-a, tj. u
tlocrtu zgrade proizvodnih pogona sa ucrtanim mainama, stolovima, stalaama i
ostalom opremom, unose se tokovi materijala, pa se lako uoava optereenost
transportnih puteva. Grafika ilustracija ovakvog naina data je na slici koja
predstavlja isti tok materijala sa slike 4.3.
12
slika 4.3. : Grafiki prikaz toka materijala [1]
Osim kvatntitativnog izraavanja toka materijala potrebno je da se izvri i
njegova indentifikacije, koja se uglavnom obavlja u dve etape. Najpre se utvruje
tok materijala izmeu skladita i proizvodnih pogona kao i izmeu samih pogona.
Na taj nain je obezbeena podloga za projektovanje blok eme sa
meuskladitima do finalizacije proizvoda ( ema na slici 4.4.).
Slika 4.4. : Blok eme sa meuskladitima do finalizacije proizvoda [1]
13
SS - skladite sirovina
SGR - skladite gotove robe
SA - skladite ambalae
P
1
, P
2
, P
3
- proizvodni pogoni
PM - pogon montae
M
S
P
S
- meuskladite podsklopova
PM i PP - pogon montae i pakovanje proizvoda
U poizvodnim pogonima, u toku proizvodnog procesa predmet rada (materijal
za obradu) prelazi izvestan put. Ako se poe od toga da je tehnoloki proces
poznat, onda oblik i duinu putanje predmeta rada diktira raspored radnih mesta
na kojima se izvode pojedine operacije. Sa logistikog aspekta poeljno je da
preeni put bude pravolinijski i to je mogue krai. Porblem se dakle, svodi na
utvrivanje optimalnog rasporeda radnih mesta pri emu se za funkiciju cilja
odabira minimalni preeni put materijala za obradu. Radna mesta u okviru
proizvodne radionice mogu biti raspereena na jedan od sledeih naina:
gupni,
linijski,
kombinovani.
2.4 primer:
Za proizvode P
1
, P
2
, P
3
, P
4
, prema tehnolokom postupku utvren je redosled
radnih mesta za obavljanje proizvodnih operacija i to:
1 1 2 3 4 5 6 7
2 2 3 1 6 7
3 2 4 5
4 3 2 1 5 6 4
P : RM RM RM RM RM RM RM
P : RM RM RM RM RM
P : RM RM RM
P : RM RM RM RM RM RM
a) Odrediti optimalni linijski raspored radnih mesta za izradu proizvoda P
1
, P
2
,
P
3
, P
4
.
b) ematski prikazati raspored radnih mesta utvren pod a), a zatim ucrtati
putanje svih proizvoda i izraunati vrednost funkcije cilja.
14
a) Prebrojavajui broj pojavljivanja radnih mesta (od RM
1
do RM
7
) u
redosledu radnih mesta za sva 1 proizvoda, dolazi se do tabelarnog
prikaza frekvencija:
Tabela 1.
Primenjujui obrazac izraunavamo modifikovanje frekvencije da bi se utvrdilo
radno mesto koje treba da zauzme prvu poziciju (k=1), pa e biti:
k=1
( )
7
il il ij
j 1
F f 2 1 j f ;
+
i 1, 7
Kada se pusti da (i) uzima svoje vrednosti dobijaju se sledei rezultati za
modifikovane frekvencije:
11
F 7,
21
F 2
,
31
F 5
,
41
F 18
,
51
F 18
,
61
F 24
,
71
F 20
( ) ( )
il 11 21 31 41 51 61 71 21
max F max F , F , F , F , F , F , F max 7, 2, 5, 18, 18, 24, 20 2 F
Moemo zakljuiti da na prvu poziciju u liniji dolazi radno mesto RM
2
i ono se
iskljuuje iz konkurencije za drugu poziciju, a postupak se ponavlja za ostala
radna mesta.
K=2 ( )
7
i 2 i 2 ij
j 1
F f 2 1 j f ;
+
i 1, 3, 4, 5, 6, 7
12
F 2,
32
F 1
Lako je zakljuiti da je
i 2
F 0 <
za
i 4, 5, 6, 7
[ ] [ ]
i 2 12 32 32 3
i i
max F max F , F max 2,1 1 F RM
Na drugo mesto dolazi radno mesto RM
3
, pa se i ono iskljuuje iz daljeg rada.
15
K=3
( )
7
i3 i3 ij
j 1
F f 2 3 j f ;
+
i 1, 4, 5, 6, 7
13
F 6;
43
F 6
Oigledno da je
i3
F 0 <
za
j 5, 6, 7
[ ]
13 13 1
i i
max F max 6, 6 6 F RM
Treu poziciju zauzima RM
1
.
K=4
( )
7
i 4 i 4 ij
j 1
F f 2 4 j f ;
+
i 4, 5, 6, 7
44
F 1,
54
F 1,
i 4
F 0 <
za
i 6, 7
[ ]
i 4 44 54
i i
max F max 1,1, 0, 0 1 F F < <
S obzirom da se pozciju 4 na proizvodnoj liniji konkuriu dva radna mesta RM
4
i
RM
5
ravnopravno, potrebno je utvrditi modifikovanej frekvenicije za ova radna
mesta za poziciju 5 (k=5).
Za k=5 i i=4,5 bie:
45 55
F 6; F 7
( ) [ ]
45 55 45 4
i i
min F , F min 6, 7 6 F RM
Na etvrtu poziciju treba rasporediti radno mesto RM
4
i iskljuiti ga iz daljeg rada.
K=5
( )
7
i5 i5 ij
j 1
F f 2 5 j f ,
+
i 5, 6, 7
55 65 75
F 7, F 1, F 3
[ ] [ ]
i5 55 65 75 55 5
i i i
max F max F , F , F max 7,1, 3 7 F RM
Na petoj poziciji treba da bude radno mesto RM
5
.
K=6 ( )
7
i6 i6 ij
j 1
F f 2 6 j f ,
+
i 6, 7
66
F 7;
76
F 0
.
[ ] [ ]
i 6 66 76 66 6
i i i
max F max F , F max 7, 0 7 F RM
Na estoj poziciji nai e se radno mesto RM
6
, a na poslednoj, sedmoj, radno
mesto RM
7
, pa je konano, optimalni raspored radnih mesta:
16
2 3 1 4 5 6 7
RM RM RM RM RM RM RM
b) ematski prikaz rasporeda radnih mesta sa putanjama proizvoda (slika
5.5.)
slika 5.5. : Raspored radnih mesta [2]
L1=8, L2=6, L3=4, L4=8
4
0 i 1 2 3 4
i 1
min L L L L L L 8 6 4 8 26
+ + + + + +
<
(1.5.)
1.6. Prosean broj klijenata koji ekaju u redu
2
r
1
(1.6.)
1.7. Prosean broj slobodnih stanica
0
s p (1.7.)
1.8. Proseno vreme ekanja jednog klijenta u redu
n
1
t
1
(1.8.)
r
r
t
(1.8.)
25
7. ZAKLJUAK
Sistem obuhvata aktivnosti i zanimanja ljudskog bia u toku svih etapa
njegovog ivota. Fenomen sistema u uem smislu obuhvata specifinosti
sadrane u oblasti drutveno ekonomskog i politikog ivota.
Opte karakteristike sistema su: skup funkcionalno meuzavisnih jedinica
(podsistema), meuzavisnost jedinica u okviru posmatranog sistema ali I pozanost
sa jedinicama drugih sistema, mogunost optimizacije, posmatrani sistem koji se
istrauje uvek je deo sistema vieg reda i drugo.
8. LITERATURA
[1] Panteli T., Industrijska logistika, ICIM Kruevac, Kruevac, 2001
[2] Panteli T., Industrijska logistika ( zbirka reenih zadataka sa izvodima iz
teroije), ICIM Kruevac, Kruevac, 2005
26