You are on page 1of 26

1.

UVOD
Industrijska logistika je integracija dve ili vie aktivnosti u cilju planiranja,
implementacije i kontrolisanja efikasnosti tokova sirovina, procesnih zaliha i
gotovih roba od poetne take do take potrnje. Ove aktivnosti mogu da ukljue,
ali nisu ograniene na, usluge korisniku, predvianje potronje, distribucione
komunikacije, upravljanje zalihama, rukovanje materijalom, obradu narudbina,
delove i podrku servisu, izbor lokacije pogona I stovarita, snabdevanje -
nabavku, pakovanje, rukovanje vraenim robama, otpis otpada, saobraaj i
transport i skladitenje i zalihe.
Moemo zakljuiti da u okviru sistema postoje razne oblasti (podsistemi) koji se
mogu razmatrati sa razliitih aspekata. Takoe mogu se vriti razliiti prorauni
operacija (na primer, proizvodnja, snabdevanje materijalom, distribucija i sl.),
posredstvom razliitih metoda izraunavanja.
1
2. POJAM LOGISTIKE I NJEN ZNAAJ U INDUSTRIJI
Logistika predstavlja celokupan proces planiranja, obezbeenja, kontrole I
evidencije snabdevanja i zbrinjavanja materijalnim sredstvima, organizacije
transporta, hospitalizacije ljudstva, rada i odravanja postrojenja oruanih snaga
(vojna industrija, ratna privreda).
Aktuelna definicija logistike kao poslovne funkcije istiu u prvi plan
problematiku upravljanja materijalnim tokovima u preduzeu.
Kao nauka poslovna logistika predstavlja ekonomsku disciplinu koja prouava
tokove i transformacije ekonomskog sadraja u okviru preduzea. Ona time stvara
nauno uoptena reenja (modele, metode i tehnike) za prevazilaenje prostorne i
vremenske dimenzije ciklusa reprodukcije. Na emi 2.1. prikazana logistika i njena
zastupljenost u industriji.
Slika 2.1. : Logistika u industriji
2
3. OBEZBEENJE MATERIJALA

3.1. MATERIJAL KAO ULAZNI ELEMENT U TRANSFORMACIONI PROCES
Materijal predstavlja jedan od osnovnih ulaznih elemenata u transformacioni
process poslovnog sistema, jer obavljanje proizvodnih operacija na radnim
mestima nije mogue bez obezbeenja materijala propisanog kvaliteta i kvantiteta
u predvieno vreme. Potrebna koliina materijala zavisi od godinjeg programa
proizvodnje, ija dinamika obuhvata krae vremenske periode. Koliine materijala
neophodne za izvravanje takvih podprograma predstavljaju porudbine[1].
Za utvrivanje optimalnih koliina materijala u jednoj porudbini, bie
interpetiran modelski pristup dat na slici 3.1, gde upotrebljena simbolika ima
sledee znaenje:
a. b. c. d. e.
Slika 3.1 : Optimalna koliina materijala u jednoj porudbini [1]
MOP modeli za optimizaciju porudbina
PK potranja konstantna
PS potranja stohastika
a. MODEL 1. Hitne nabavke nisu dozvoljene
b. MODEL 2. Hitne nabavke jesu dozvoljene
c. MODEL 3. Poetne zalihe ne postoje
d. MODEL 4. Poetne zalihe mogu postojati
e. MODEL 5. Zalihe mogu biti dovoljne i ne moraju biti dovoljne u jednom istom
periodu
3
M O P
1 P K P S
3.2. IZVODI IZ TEORIJE
Ovaj model obrauje one probleme kod kojih je potranja stohastika sa
poznatim zakonom verovatnoe. To su, najee, problemi koji obrauju zalihe
rezervnih delova ili drugih proizvoda koji se poruuju jednom na poetku perioda.
Na primer, u proizvodnom procesu kvarovi maina se pojavljuju nenadano pa je
potranja za rezervnim delovima, radi njihovog otklanjanja, stohastika sa
diskretnom raspodelom verovatnoa [2].
U intervalu (O, A) koji se sastoji od samo jednog perioda postoje dve
mogunosti:
1. U svakoj vremenskoj jedinici postoje zalihe u visini
(y-x)
2. Delovi nedostaju, pa nedovoljnu koliinu od
(x-y)
treba obezbediti hitnom nabavkom.
Postojanje zaliha tokom itavog perioda izaziva trokove u iznosu:
(3.1)
Dok nedostatak delova izaziva trokove usled hitne nabavke i to:
(3.2)
Postojanje zaliha, odnosno nedostatak delova odigravae se prema zakonu
verovatnoe p(x). Na osnovu (3.1), (3.2) i p(x), proseni trokovi u toku perioda (O,
A), bie:
Funkcija (3.3) se sastoji iz dva dela i to:
Prvi deo , predstavlja monotonu rastuu funkciju koja ima najniu
vrednost u taki y=0, a drugi deo F
1
(y) , je monotono opadajua funkcija i postie
najniu vrednost za . Na osnovu iskazanih osobina ovih delova moe se
zakljuiti da funkcija (3.3) poseduje minimum u taki , pa mora biti
zadovoljen uslov:
(3.4)
4
1
( ) T y x
2
( ) T x y
( ) ( ) ( ) ( )
1 2
0 1
( )
y
x x y
F y T y x p x T x y p x

+
+

( ) ( )
1 1 2 2
0 1
( ) ( ) ( ) ( )
y
x x y
F y T y x p x i F y T x y p x

+


1
( ) F y
y
0
y y
0 0
( 1) ( ) 0 F y F y >
0 0
( 1) ( ) 0 F y F y + >
x 0 1 2 3 4 5 6 7
p 0,00 0,10 0,30 0,40 0,10 0,05 0,00 0,00
Budui da je funkcija (3.3) diskretna, to se do vrednosti dolazi posebnim
postupkom, odnosno uspostavljanjem veze izmeu funkcija F(y-1), F(y+1) i F(y).
Navodi se konaan rezultat tog postupka izraen u obliku uslova:
(3.5)
Dvojna nejednaina (3.5) omoguava da se pronae vrednost promenljive y
za koju funkcija (3.3) dobija minimum, pa se moe oznaiti simbolo y
0
, jer
predstavlja optimalan nivo zaliha. Uvoenjem koeficijenta:

uslov (3.5) dobija sledei oblik:
(3.6)
Dakle, radi utvrivanja optimalnog reenja potrebno je pronai iz uslova
(3.6). Samo na taj nain pronaen nivo zaliha obezbeuje minimalne trokove koji
se dobijaju zamenom u jednaini (3.3).
3.3. PROBLEM ZALIHA
Koliina materijala koja se nalazi u skladitu preduzea u posmatranom
trnutku predstavlja zalihu. Postojanje zaliha materijala je potrebno radi
obezbeenja neprekidnog odvijanja procesa proizvodnje. Ukoliko su zalihe
materijala vee, utoliko je vea verovatnoa da nee doi do prekida procesa
proizvodnje zbog nedostatka materijala.
Svako preduzee koje planira efikasno poslovanje treba da utvrdi optimalnu
koliinu materijala. Meutim, utvrivanje optimalnih koliina finalnih proizvoda
sopstvene proizvodnje koje e se drati na zalihi moe biti od znaaja za efikasno
poslovanje samo za manji broj preuzea. Re je o onim preduzeima koja su
unapred ugovorila prodaju svojih finalnih proizvoda, sama odereuju rokove
isporuke i ugovorom prihvataju da plate penale u sluaju zakanjenja sa
isporukom. Drugim reima, utvrivanje optimalne koliine gotovih proizvoda na
zalihi reava dilemu: da li je povoljnije da preduzee plati penale u sluaju
kanjenja sa isporukom ili proizvesti proizvode za zalihu [2].
Kada je u pitanju klasifikacija zaliha, onda, pored navedenog, valja istai i
sledee:
postoji vie osnova za razvrstavanje zaliha u pojedine kategorije,
najee se zalihe klasifikuju prema prirodi tranje,
zalihe se mogu formirati ili na poetku nekog vremenskog perioda ili na
njegovom kraju, pa i to moe biti osnov za klasifikaciju,
prema ispunjenju zahteva potroaa zalihe se dele na one kada je tranja
ispunjena u potpunosti i kada tranja nije zadovoljena.
5
2
0 1 0
1 2
( ) ( )
T
p x y p x y
T T

< <
+
2
1 2
T
k
T T

+
0 1 0
( ) ( ) p x y k p x y

< <
0
y
0
y y
x 0 1 2 3 4 5 6 7
p 0,00 0,10 0,30 0,40 0,10 0,05 0,00 0,00
x 0 1 2 3 4 5 6 7
0,00 0,10 0,40 0,80 0,90 0,95 1,00 1,00
Zs
a b c d e
slika 3.2. : Klasifikacija zaliha [2]
S obzirom da se u ovom tekstu zalihe odnose, pre svega, na obezbeenje
materijala za proizvodni process u preduzeu, to se u nastavku navodi njihova
klasifikacija prema ematskom prikazu na slici 3.2, gde pojedini simboli imaju
znaenje:
Zs zalihe sirovina,
POK potranja je odreena i konstantna,
Ps potranja je stohastoka,
a hitne nabavke nisu dozvoljene,
b dozvoljene su hitne nabavke,
c poetne zalihe ne postoje,
d poetne zalihe mogu postojati,
e zalihe mogu biti dovoljne i ne moraju biti dovoljne u jednom istom
periodu.
1.15. primer:
Poslovni system za pruanje logistikih usluga poseduje, pored ostalih, i
radionicu za odravanje viljukara. Na osnovu statistikih podataka iz minulog
perioda analizom je ztvreno da je jedan deo, funkcionalno veoma vaan,
podloan habanju i teko ga je nabaviti, pa je neophodna odreena zaliha.
Distribucija kvarova, ovog dela data je u tabeli 1.
Tabela 1.
Trokovi dranja ovog dela na zalihe iznose 30,00 n.j., dok nedostatak zaliha
izaziva trokove od 50,00 n.j.
a) Utvrditi nivo zaliha neophodan za minimum trokova.
b) Izraunati trokove za utvreni nivi zaliha.
c) Analizirati dobijene rezulate.
6
x 0 1 2 3 4 5 6 7
p 0,00 0,10 0,30 0,40 0,10 0,05 0,00 0,00
x 0 1 2 3 4 5 6 7
0,00 0,10 0,40 0,80 0,90 0,95 1,00 1,00
1 POK 2 PS
a)
pa su odgovarajue kumulativne verovatnoe date u tabeli 2.
Tabela 2.
Traeni nivo zaliha dobija se primenom dvostruke nejednakosti
Zamenom poznatih vrednosti nejednakost postaje

to, konano, upuuje na zakljuak da je
0
3 y
, tj. Na zalihi treba imati 3 komada
ovog vanog dela da bi se obezbedilo korienje viljukara uz minimum trokova.
b) ( ) ( )
0
0
0 1 0 2 0
0 1
( ) ( ) ( )
y
x x y
F y T y x p x T x y p x

+
+

( ) ( ) ( ) ( ) ]
( ) ( ) ( ) ( ) ]
( ) ( )
(3) 30 3 0 0 3 1 0,1 3 2 0, 3 3 3 0, 4
50 4 3 0,1 5 3 0, 05 6 3 0, 05 7 1 0
30 0 0, 2 0, 3 0 50 0,1 0,1 0,15 0 30 0, 5 0, 35 32, 5 . .
F
n j
+ + + +

+ + + +

+ + + + + + + +
c)Proraunom je utvreno da nivo zaliha iznosi 3 kom. Ovog vitalnog dela da bi
se odravanje viljukara obavljalo uz minimalne trokove. Kao dokaz
tanosti ovog rezultata moe da poslui izraunavanje trokova odravanja
uz dranje bilo veih, bilo manjih zaliha ovog elementa, odnosno:
( ) ( ) ( )
2
0 1 2
0 3
( 1) 2 2 ( ) 2 ( )
x x
F y F T x p x T x p x


+

7
2
1 2
50
0, 625
30 50
T
k
T T

+ +
x 0 1 2 3 4 5 6 7
0,00 0,10 0,40 0,80 0,90 0,95 1,00 1,00
0 1 0
( ) ( ) p x y k p x y

< <
( 2) 0, 625 ( 3) p x p x < <
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( )
( ) ( ) ( )
4
0 1 2
0 5
(2) 30 2 0 0 2 1 1 2 2 2
50 3 2 3 4 2 4 5 2 5 6 2 6 7 2 7
(2) 30 2 0 1 0,1 0 0, 3 50 1 0, 4 2 0,1 3 0, 05 4 0, 05 5 0
(2) 30 0,1 50 0, 95
(2) 50.5 . .
( 1) 4 4 ( ) 4 ( )
x x
F p p p
p p p p p
F
F
F n j
F y F T x p x T x p x
F


+ + + 1
]
+ + + + + 1
]
+ + + + + + +
+

+ +

( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
(4) 30 4 0 0 4 1 1 4 2 2 4 3 3 4 4 4
50 5 4 5 6 4 6 7 4 7
(4) 30 4 0 3 0,1 2 0, 3 1 0, 4 0, 01 50 1 0, 05 2 0, 05 3 0
(4) 30 0 0, 03 0, 6 0, 4 0 50 0, 05 0,1 0 30 1, 3 50 0,15 50, 5 . .
p p p p p
p p p
F
F n j
+ + + + + 1
]
+ + + 1
]
+ + + + + + +
+ + + + + + + +
Dakle, F(2)>F(3)<F(4)
4. MEUOPERACIJSKI TRANSPORT I TOK MATERIJALA
8
2.1. MEUOPERACIJSKI TRANSPORT
U proizvodnim pogonima, u toku proizvodnog procesa, predmet rada prelazi
izvestan put. Ako se poe od toga da je tehnoloki postupak poznat, onda oblik i
duinu putanje predmeta rada diktira raspored radnih mesta na kojima se izvode
pojedine operacije. Sa logikog aspekta poeljno je da preeni put bude
pravolinijski i to je mogue krai.
Problem se, dakle, svodi na utvrivanje optimalnog rasporeda radnih mesta
pri emu se za funkciju cilja odabira minimalni preeni put materijala koji se
obrauje [2].
U zavisnosti od naina rasporeivanja radnih mesta u okviru proizvodnih
radionica premenjuju se i razliite metode.
a) Metoda karika
Pod karikom se podrazumeva veza izmeu dve uzastopne operacije koje se
izvode na dva radna mesta(Slika 4.1).
slika 4.1. : prikaz karike [2]
I oznaavaju se na sledei nain:

b) Modifikovana metoda uslovnih nizova
Polazei od predpostavke da svakoj vrsti operacije odgovara jedna vrsta
radnog mesta, u nastavku se navodi postupak primene ove metode u koracima od
1. do 7.
1. Formiraju se sledei skupovi:
- - broj razliitih proizvoda (elemenata) (2.2)
- } {
1, 2, 3,...,
i
O n
- broj vrsta operacija (2.3)
2. Na osnovu (2.2) i (2.3) utvruje se:
-ON:
i
RM
,
j
RM
,,
n
RM
- opti niz radnih mesta (2.4)
-
i
RO
:
1 2
...
n
O O O
-redosled operacija za i-ti proizvod (2.5)
3. Koristei (2.4) i (2.5) formira se uslovni niz radnih mesta za svaki proizvod
(element):
2
UN
- za proizvod -
1
P
9
i
O
i
R M
j
R M
1 i
O

1 i
O
+
i j
RM RM
} {
1, 2, 3,...,
i
P m
2
UN
- za proizviod -
2
P
(2.6)
m
UN
- za proizvod -
m
P
4. Na osnovu (2.6) formira se tabela frekvencija u sledeem obliku (tabela 3)
Tabela 3.
Izraunavaju se modifikovane frekvencije uz primenu obrasaca:
(2.7)
5. Na k-tu poziciju rasporeuje se ono radon mesto kome odgovara najvea
modifikovana frekvencija za sva nerasporeena radna mesta. Kada vie
nerasporeenih radnih mesta ima istu, najveu modifikovanu frekvenciju,
onda treba najpre rasporediti ono radon mesto ija je modifikovana
frekvencija za sledeu poziciju najmanja.
6. Rasporeena radna mesta iskljuiti iz daljeg razmatranja, a postupak
ponavljati do konanog reenja.
7. ematski prikazati optimalni linijski raspored sa putanjama svih proizvoda
(elemenata), pa izraunati minimalnu vrednost funkcije cilja, koristei
obrazac:
(2.8)
Gde je
i
L
- putanja i-tog proizvoda izraena u celini pozitivnim i
neimenovanim brojevima.
c) Metoda trouglova
10
i
RM
1
RM

11
f

12
f

13
f

1 j
f

1n
f
2
RM

21
f

22
f

23
f

2 j
f

2n
f
3
RM

31
f

32
f

33
f

3 j
f

3n
f
. .
. .
. .

i
RM

1 i
f

2 i
f

3 i
f

ii
f

in
f
.
.
.
n
RM

1 n
f

2 n
f

3 n
f

nj
f

n
f
ij
f
1 2
3
j
n ... ...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
...
,
1
2 ( ) 1, ; 1,
n
ik ik ij
j
F f k j f i n k n

0
1
min
m
i
i
L L

Matematiki model za utvrivanje optimalne lokacije ima sledei oblik:


gde su: (2.9)
r
A
- ciljna funkcija minimizacija transportnog rada,
ij
Q
-intezitet transportnog toka izmeu i-tog i j-tog radnog mesta,
ij
L
- rastojanje izmeu i-te i j-te lokacije,
A veliina stranice jednakostraninog trougla.
Pri praktinoj primeni postupak je sledei:
- na osnovu poznatih transportnih putanja formira se matrica od-do,
- odreuje se rang inteziteta veza izmeu lokacija pojedinih radnih mesta,
- radna mesta se lociraju na temenima trouglaste mree poinjii od radnog
mesta sa najveim brojem veza, a zatim, oko njega, na ostalim vornim
takama mree lociraju se ostala radna mesta respektivno prema broju
veza.
4.2. TOK MATERIJALA
Koliina materijala koja prolazi kroz proizvodni process u jedinici vremena
predstavlja tok materijala. Da bi se kvantitativno izrazio tok materijala potrebno je
da se utvrdi njegova koliina koja se transportuje, duina putanje i vremenska
jedinica. Za koliinu materijala mogu se koristiti razliite jedinice od kojih su
najee: kilogram, komad, kubni metar, transportna jedinica i dr. Koja e se
jedinica u konkretnom sluaju koristiti, zavisi od vrste materijala i vrste
transportnog sredstva. Kod meuoperacijskog transporta za jedinicu duine
putanje najee se usvaja duni metar. Za vremensku jedinicu, po pravilu se
koristi dui period vremena [1].
4.2.1. GRAFIKI PRIKAZ TOKA MATERIJALA
Kada je potrebno grafiki prikazati tok materijala vano je da se jasno
naznai:
- smer kretanja,
- koliina protoka materijala za svaki smer.
Smer kretanja materijala oznaava se crtom, orjetisanom strelicom koja
pokazuje kretanje pojedinih vrsta materijala. Ako se eli prikazivanje i koliine
materijala na odreenom putu u odreenom vremenskom intervalu, uz crtu toka
upisuje se taj podatak (npr. 240 t/god.). Mogu je i drugi nain: debljina crte koja
prikazuje smer toka, srazmerna je koliini materijala u posmatranom periodu.
11
1 1
min
m m
r ij ij
i j
ij
A Q L
L k a


Grafiki prikaz toka materijala moe biti sasvim uopten, kao na slici 4.2. gde
se material prati od odeljenja sa naznakama koliine toka i duine pojedinanih
putanja. Kod ovakvog prikazivanja ne void se rauna o razmeri i rasporedu
pojedinih odeljenja [1].
slika 4.2. : Tok materijala [1]
Pored ovako uoptenog, primenjuje se i grafiki prikaz toka materijala u
stvarnom tlocrtu sa usvojenom razmerom. U potpunom prikazu layout-a, tj. u
tlocrtu zgrade proizvodnih pogona sa ucrtanim mainama, stolovima, stalaama i
ostalom opremom, unose se tokovi materijala, pa se lako uoava optereenost
transportnih puteva. Grafika ilustracija ovakvog naina data je na slici koja
predstavlja isti tok materijala sa slike 4.3.
12
slika 4.3. : Grafiki prikaz toka materijala [1]
Osim kvatntitativnog izraavanja toka materijala potrebno je da se izvri i
njegova indentifikacije, koja se uglavnom obavlja u dve etape. Najpre se utvruje
tok materijala izmeu skladita i proizvodnih pogona kao i izmeu samih pogona.
Na taj nain je obezbeena podloga za projektovanje blok eme sa
meuskladitima do finalizacije proizvoda ( ema na slici 4.4.).
Slika 4.4. : Blok eme sa meuskladitima do finalizacije proizvoda [1]
13
SS - skladite sirovina
SGR - skladite gotove robe
SA - skladite ambalae
P
1
, P
2
, P
3
- proizvodni pogoni
PM - pogon montae
M
S
P
S
- meuskladite podsklopova
PM i PP - pogon montae i pakovanje proizvoda
U poizvodnim pogonima, u toku proizvodnog procesa predmet rada (materijal
za obradu) prelazi izvestan put. Ako se poe od toga da je tehnoloki proces
poznat, onda oblik i duinu putanje predmeta rada diktira raspored radnih mesta
na kojima se izvode pojedine operacije. Sa logistikog aspekta poeljno je da
preeni put bude pravolinijski i to je mogue krai. Porblem se dakle, svodi na
utvrivanje optimalnog rasporeda radnih mesta pri emu se za funkiciju cilja
odabira minimalni preeni put materijala za obradu. Radna mesta u okviru
proizvodne radionice mogu biti raspereena na jedan od sledeih naina:
gupni,
linijski,
kombinovani.
2.4 primer:
Za proizvode P
1
, P
2
, P
3
, P
4
, prema tehnolokom postupku utvren je redosled
radnih mesta za obavljanje proizvodnih operacija i to:
1 1 2 3 4 5 6 7
2 2 3 1 6 7
3 2 4 5
4 3 2 1 5 6 4
P : RM RM RM RM RM RM RM
P : RM RM RM RM RM
P : RM RM RM
P : RM RM RM RM RM RM




a) Odrediti optimalni linijski raspored radnih mesta za izradu proizvoda P
1
, P
2
,
P
3
, P
4
.
b) ematski prikazati raspored radnih mesta utvren pod a), a zatim ucrtati
putanje svih proizvoda i izraunati vrednost funkcije cilja.
14
a) Prebrojavajui broj pojavljivanja radnih mesta (od RM
1
do RM
7
) u
redosledu radnih mesta za sva 1 proizvoda, dolazi se do tabelarnog
prikaza frekvencija:
Tabela 1.
Primenjujui obrazac izraunavamo modifikovanje frekvencije da bi se utvrdilo
radno mesto koje treba da zauzme prvu poziciju (k=1), pa e biti:
k=1
( )
7
il il ij
j 1
F f 2 1 j f ;

+
i 1, 7
Kada se pusti da (i) uzima svoje vrednosti dobijaju se sledei rezultati za
modifikovane frekvencije:
11
F 7,

21
F 2
,
31
F 5
,
41
F 18
,
51
F 18
,
61
F 24
,
71
F 20
( ) ( )
il 11 21 31 41 51 61 71 21
max F max F , F , F , F , F , F , F max 7, 2, 5, 18, 18, 24, 20 2 F
Moemo zakljuiti da na prvu poziciju u liniji dolazi radno mesto RM
2
i ono se
iskljuuje iz konkurencije za drugu poziciju, a postupak se ponavlja za ostala
radna mesta.
K=2 ( )
7
i 2 i 2 ij
j 1
F f 2 1 j f ;

+

i 1, 3, 4, 5, 6, 7

12
F 2,

32
F 1
Lako je zakljuiti da je
i 2
F 0 <
za
i 4, 5, 6, 7
[ ] [ ]
i 2 12 32 32 3
i i
max F max F , F max 2,1 1 F RM
Na drugo mesto dolazi radno mesto RM
3
, pa se i ono iskljuuje iz daljeg rada.
15
K=3
( )
7
i3 i3 ij
j 1
F f 2 3 j f ;

+

i 1, 4, 5, 6, 7

13
F 6;

43
F 6
Oigledno da je
i3
F 0 <
za
j 5, 6, 7
[ ]
13 13 1
i i
max F max 6, 6 6 F RM
Treu poziciju zauzima RM
1
.
K=4
( )
7
i 4 i 4 ij
j 1
F f 2 4 j f ;

+

i 4, 5, 6, 7

44
F 1,

54
F 1,

i 4
F 0 <
za
i 6, 7

[ ]
i 4 44 54
i i
max F max 1,1, 0, 0 1 F F < <
S obzirom da se pozciju 4 na proizvodnoj liniji konkuriu dva radna mesta RM
4
i
RM
5
ravnopravno, potrebno je utvrditi modifikovanej frekvenicije za ova radna
mesta za poziciju 5 (k=5).
Za k=5 i i=4,5 bie:
45 55
F 6; F 7
( ) [ ]
45 55 45 4
i i
min F , F min 6, 7 6 F RM
Na etvrtu poziciju treba rasporediti radno mesto RM
4
i iskljuiti ga iz daljeg rada.
K=5
( )
7
i5 i5 ij
j 1
F f 2 5 j f ,

+

i 5, 6, 7

55 65 75
F 7, F 1, F 3

[ ] [ ]
i5 55 65 75 55 5
i i i
max F max F , F , F max 7,1, 3 7 F RM
Na petoj poziciji treba da bude radno mesto RM
5
.
K=6 ( )
7
i6 i6 ij
j 1
F f 2 6 j f ,

+

i 6, 7

66
F 7;

76
F 0
.
[ ] [ ]
i 6 66 76 66 6
i i i
max F max F , F max 7, 0 7 F RM
Na estoj poziciji nai e se radno mesto RM
6
, a na poslednoj, sedmoj, radno
mesto RM
7
, pa je konano, optimalni raspored radnih mesta:
16
2 3 1 4 5 6 7
RM RM RM RM RM RM RM
b) ematski prikaz rasporeda radnih mesta sa putanjama proizvoda (slika
5.5.)
slika 5.5. : Raspored radnih mesta [2]

L1=8, L2=6, L3=4, L4=8
4
0 i 1 2 3 4
i 1
min L L L L L L 8 6 4 8 26

+ + + + + +

5. DISTRIBUCIJA SIROVINA I FINALNIH PROIZVODA


17
Mnogi problemi, u kojima se radi o prevozu gotovih proizvoda i sirovina, mogu
na optimalan nain da budu reeni primenom trasportne metode. U
proceduralnom reavanju problema primenom ove metode postoji vie algoritama.
Kod nekih od njih je neophodno najpre formirati poetno reenje, pa zatim
njegovim poboljavanjem doi do optimalnog. Kod drugih, nije neophodan polazak
od poetnog reenja. Praktini primeri sadrni u ovom odeljku bie reavani
primenom samo dva algoritma: Stepping stone i modifikovana medota. Oba
zahtevaju start sa poetnim reenjem [2].
Poetno reenje problema pri primeni Stepping stone algoritma ili
modifikovane metode je pronai na tri naina:
Dijagonalni kriterijum ili levi gornji ugao,
Najmanji (najvei) jedinini koeficijent,
Najvea razlika izmeu dva najmanja (najvea) koeficijenta.
Primena Stepping stone algoritma zahteva utvrivanje svih moguih predloga
radi promene poetnog ( kao i potonjih) reenja, a zatim izbor onog koji je
najpovolniji. Optimalno reenje je pronaeno nog momenta kada vie ne postoji ni
jedan jedini predlog koji moe poboljati reenje.
Do optimalnog reenja po modifikovanoj metod i dolazi se na isti nain kao i pri
primeni Stepping stone algoritma, ali postoji jednostavniji nain za utvrivanje
predloga koji poboljavaju posmatrano reenje, uvoenjem dualnih promenjljivih.
5.1. UNUTRANJI RASPORED FINALNIH PROIZVODA
Rasporeivanje finalnih proizvoda u skladitu valja vriti tako da bi se
obezvedilo najpovoljnije korienje smetajnog prostora, ali uz efikasno rukovanje
proizvodima i trasportnim sredstivima.
Vanost skladitenja finalnih proizvoda esto se potcenjuje, pa se koriste
nenamenske zgrade a roba se smeta direktno na pod. Pravo reenje je da
projektovanje zgrada za skladitenje finalnih proizvoda mora biti bazirano na
dobro isplaniranom u nutranjem prostoru zasnovanom na naunim principima.
Iste metode naunog upravljanja proizvodinim procesom vae i za skladitenje i
otpremu dinalnih proizvoda, ako se eli da skladite radi efikasno [1].
3.4. primer:
Kompanija CoY poseduje etiri fabrike (F
1
, F
2
, F
3
, F
4
) u kojima proizvodi, pored
ostalih, i proizvod P. Presednik kompanije je, uz saradnju sa komercijalnom
18
slubom, potpisao ugovor o izvozu proizvoda P u etiri inostrae zemlje u sledeim
koliinama:
- u zemlju I
1
5000 kom.
- u zemlju I
2
15000 kom.
- u zemlju I
3
25000 kom.
- u zemlju I
4
35000 kom.
Na sastanku sa direktorom fabrika dogovoreno je da svaka fabrika proizvede po
20000 kom. poizvoda P za izvoz. Mogua dobit po jedinici izvezenog proizvoda
data je tabelarnim prikazom (tabela 2).
Tabela 2.
Proizvoai
Inostrane zemlje
I I I I
F 6 8 4 3
F 5 10 8 6
F 9 8 6 2
F 5 6 4 3
a) Utvrditi plan raspodele izvoza koji kompaniji obezbeuje maksimalnu dobit.
b) Izraunati ostvarene dobiti za svaku fabrikupri optimalnom reenju.
c) Koje fabrike treba da izvezu svoje proizvode u zemlju I4 i u kojim
koliinama, prema reenju pod a).
a) Poto se radi o maksimalnoj vrednosti funkcije cilja to se primenom kriterijuma
najvei koeficijen dolazi do poetnog reenja prikazanog u tabeli 2.1.
Tabela 2.1.
Optimalno reenje e se potraiti primenom modifikovane metode, pa se u tom
cilju odreuju dualne promenljive. Vrednosti ovih promenljivih omoguavaju da se
na jednostavan nain pronaui razlike dij za sve promenljive xij=0. Tako se dolazi
do reenja prikazanog u tabeli 2.2.
19
Tabela 2.2.
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
11 11 1 1
12 12 1 2
13 13 1 3
21 21 2 1
24 24 2 4
32 32 3 2
34 34 3 4
41 41 4 1
42 42 4 2
d c r k 6 0 7 1
d c r k 8 0 6 2
d c r k 4 0 4 0
d c r k 5 4 7 6
d c r k 6 4 3 1
d c r k 8 2 6 0
d c r k 2 2 3 3
d c r k 5 0 7 2
d c r k 6 0 6 0
+ +
+ +
+ +
+ +
+ +
+ +
+ +
+ +
+ +
Optimalno reenje nije pronaeno, pa se sprovodi procedura za nalaenje novog
reenja koje je dato u tabeli 2.3.
Tabela 2.3.
20
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
( ) ( )
11 11 1 1
13 13 1 3
21 21 2 3
21 21 2 1
24 24 2 4
32 32 3 2
34 34 3 4
41 41 4 1
42 42 4 2
43
d c r k 6 0 9 3
d c r k 4 0 6 2
d c r k 4 0 4 0
d c r k 5 2 9 6
d c r k 6 2 3 1
d c r k 8 2 6 0
d c r k 2 0 3 1
d c r k 5 0 9 4
d c r k 6 0 8 2
d
+ +
+ +
+ +
+ +
+ +
+ +
+ +
+ +
+ +
( ) ( )
43 4 3
c r k 4 0 6 2 + +
Jo uvek nije pronaeno optimalno reenje, pa se u sledeoj iteraciji dobija jo
povoljnije reenje prikazano u tabeli 2.4.
Tabela 2.4.
Sprovodei postupak za pronalaenje razlike dij i primenjujui, zatim, kriterijum na
dobijene vrednosti lako se zakljuuje da je pronaeno optimalno reenje jer je
svaka razlik dij<0. Isto tako se zakljuuje da postoji samo jedno jedino reenje jer
nema ni jedne razlike dij da je jednaka nuli.
Optimalno reenje:
Fabrika F1, treba da izveze proizvod P:
- u zemlju I2 15000 kom.
- u zemlju I4 5000 kom.
Fabrika F2, treba da izveze proizvod P:
- u zemlju I3 10000 kom.
- U zemlju I4 -10000 kom.
21
Fabrika F3, treba da izveze proizvod P:
- u zemlju I1 5000 kom.
- U zemlju I3 15000 kom.
Ovako rasporeen izvoz obezbedie kompaniji maksimalnu dobit u iznosu:
max 12 12 14 14 23 23 24 24 31 31 33 33 34 34
max
6
max
d c x c x c x c x c x c x c x
d 8 15000 8 10000 6 10000 9 5000 6 15000 3 20000
d 470 10 n.j.
+ + + + + +
+ + + + +

b)
1 1 12 12 14 14
2 2 23 23 24 24
3 3 31 31 33 33
4 4 12 44
F : d c x d x 8 15000 3 5000 12000 15000 135000n. j.
F : d c x d x 8 10000 6 10000 80000 60000 140000n. j.
F : d c x d x 9 5000 6 15000 45000 90000 135000n. j.
F : d c x 3 20000
+ + +
+ + +
+ + +
60000n. j.
c)
U zemlju I4 treba da izvezu: fabriku F1, fabrika F2, i to: f1 5000 kom., F2
10000 kom., F3 - 20000 kom. Na taj nain bie podmirena tranja zemlje I4 od
35000 kom. Proizvoda P.

22
6. INFORMACIONI SISTEM I AKTIVNOSTI LOGISTIKOG
SISTAMA
6.1. TOK INFORMACIJE
Da bi se fiziki tok materijala oivotvorio potrebno je razmotriti protok skupa
ulaznih, trasformacionih i izlaznih podataka i informacija, od trenutka nabavke
sirovina i njihovog skladitenja do trenutka isporuke finalnih proizvoda kupcu (slika
6.1. ).
slika 6.1. : Tok informacija i materijala
Treba istai da izmeu informaciong sistema i fizikih objekata postoji niz
povratnih informacija. Jedan deo svake povratne informacije odnosi se na zahtev
za odreenu aktivnost. Na primer, porudbina materijala: od informacionog
sistema, preko nabavke (N
b
) do dobavljaa. Drugi deo se odnosi na vraanje u
informacioni sistem: od skladita materijala (SM), preko nabavke (N
b
) do
informacionog sistema. Naravno, da u informacionom sistemu sledi kontrola
izvrenja aktivnosti koja se posmatra.
Kompjuterska obrada porudbina odnosi se na utvrivanje koliine i roka
isporuke prema ugovor, kao i na kontrolu prosuivanja da li se zahtevi porudbina
nalaze u mogunosti fabrikovanja proizvoda.
Pri porudbini materijala u informacionom sistemu se izraunavaju
optimalne kolliine koje treba da se nabave u jednoj porudbini (model bez hitnih
nabavki ili model uz hitne nabavke). Logistiki aspekt se bazira na sledeim
osnovnim pitanjima:
U kojim koliinama e se materijal nabaviti i u kom intervalu,
U koliko porudbina treba nabaviti ukupnu koliinu materijala i koliko iznosi
vreme od jedne porudbine do naredne,
Da li su dozvoljene hitne nabavke i pod kojim uslovima,
Kojim prevoznim sredstvima e se izvriti prevoz materijala,
Koliko iznose maksimalne zalihe i koliki su minimalni trokovi pri tome.
23
Kada materijal i gotovi delovi koji ulaze u sastav finalnog porizvoda stignu u
gavriku izvri se kvalitetni i kvantitetni prijem i saini dokument o ulazu u skladite
sirovina (SM). Fiziki, jedan deo materijala se prevozi direktno u fabriku a drugi
deo u skladite.
U fabrici se obavlja transformacioni proces materijala koji je stigao direktno od
dobavljaa i materijala koji je istrbovan iz skladita. Konaan rezultat
transformacionog procesa jeste izrada ugovorene koliine kvalitetnih finalnih
proizvoda. Jedan deo finalnih proizvoda se transportuje do kupaca, dok se drugi
prevozi direktno u fabriku a drugi deo u skladite.
Pored toga ispituje se mogunost izvrenja porudbine iz postojeih zaliha
proizvoda na skladitu. Ako je stanje takvo da je mogue zadovoljiti potrebe
navedene u porudbini, u informacionom sistemu se priprema dokumentacija za
isporuku, transport i naplatu prema ugovorenoj ceni i aurira se novo stanje zaliha.
Ako je pak, stanje takvo da ne moe da se udovolji porudbini, daje se zahtev
fabrici za izradu finalnih proizvoda. Fabrika potrvruje da je prihvatila porudbinu
(povratna informacija), a informacioni sistem preko prodaje (P
r
) obavetava kupca.
6.2. IZVODI IZ TEORIJE
6.2.1. SISTEM SA JEDNOM STANICOM I NEOGRANIENIM BROJEM
KLIJENATA MO1
S =1, samo jedna stanica u sistemu
m =

, neogranien broj klijenata


Dolazak klijenata Poasonov (Poisson-ov) process
Trajanje usluge eksponencijlani zakon verovatnoe

- intenzitet dolazaka klijenata u system. Koeficijent koji oznaava broj


klijenata koji mogu doi u sistem u toku posmatranog intervala vremena (0, t).

- prosean broj opsluivanja u jedinici vremena. Koeficijent koji oznaava


broj kllijenata koje stanica moe da uslui u jedinici vremena.
; <

1

<

1.1. Verovatnoa da u sistemu nee biti klijenata


0
p 1 (1.1.)
1.2. Verovatnoa da e u sistemu biti n klijenata
( )
n
n
p 1 (1.2.)
24
1.3. Maksimalna verovatnoa da e u sistemu biti n klijenata
( )
n
n
1 n
max p ,
n 1 n 1
_


+ +
,
za
n 1
(1.3.)
1.4. Verovatnoa da u sistemu nee biti vie od n klijenata
( )
n 1
p x n 1
+
(1.4.)
1.5. Prosean broj klijenata u sistemu
n
1

(1.5.)
1.6. Prosean broj klijenata koji ekaju u redu
2
r
1

(1.6.)
1.7. Prosean broj slobodnih stanica

0
s p (1.7.)
1.8. Proseno vreme ekanja jednog klijenta u redu
n
1
t
1



(1.8.)
r
r
t

(1.8.)
25
7. ZAKLJUAK
Sistem obuhvata aktivnosti i zanimanja ljudskog bia u toku svih etapa
njegovog ivota. Fenomen sistema u uem smislu obuhvata specifinosti
sadrane u oblasti drutveno ekonomskog i politikog ivota.
Opte karakteristike sistema su: skup funkcionalno meuzavisnih jedinica
(podsistema), meuzavisnost jedinica u okviru posmatranog sistema ali I pozanost
sa jedinicama drugih sistema, mogunost optimizacije, posmatrani sistem koji se
istrauje uvek je deo sistema vieg reda i drugo.
8. LITERATURA
[1] Panteli T., Industrijska logistika, ICIM Kruevac, Kruevac, 2001
[2] Panteli T., Industrijska logistika ( zbirka reenih zadataka sa izvodima iz
teroije), ICIM Kruevac, Kruevac, 2005
26

You might also like