PROJEKT: FAZA

:

ODLAGALIŠTE OTPADA JAKUŠEVEC Odlaganje novog otpada, izvedba gornjih brtvenih slojeva ploha 5, 5D i 6, izvedba gotove prekrivke, gra enje, održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta

DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE
ZA GRA ENJE, ODRŽAVANJE I UPRAVLJANJE POJEDINIM PODSUSTAVIMA ODLAGALIŠTA OTPADA JAKUŠEVEC

SVEZAK III. KNJIGA 1/3 PROVEDBENI PROJEKTNI ZAHTJEVI NARUČITELJA
Zagrebački holding d.o.o. - Podružnica ZGOS Zeleni trg 3., Zagreb, Hrvatska

Svibanj 2012.

Osnovni sadržaj svezaka dokumentacije za nadmetanje
Svezak I. Opći uvjeti nabave I.1 Upute ponuditeljima I.2 Ponudbeni podaci I.3. Obrazac ponude I.4 Obrazac ponudbenog jamstva I.5 Pismo prihvaćanja II. Ugovor o ustupanju radova i usluga II.1 Ugovor II.2 Opći uvjeti ugovora II.3 Posebni uvjeti ugovora II.4 Dodaci III. Provedbeni projektni zahtjevi Naručitelja po sustavima III.A. Sustav: Tijelo odlagališta III.B. Sustav: Deponija zemlje III.C. Sustav: Stalne prometnice III.D. Sustav: Parkirališta III.E. Sustav: Ure aji za pranje kotača III.F. Sustav: Hidrantska mreža III.G. Sustav: Separatori III.H. Sustav: Vodovodna mreža III.I. Sustav: Odvodnja otpadnih voda iz objekata III.J. Sustav: Elektroinstalacije III.K. Sustav: Telekomunikacijska mreža III.L. Sustav: Vanjska rasvjeta III.M. Sustav: Ograde III.N. Sustav: Piezometri III.O. Sustav: Sustav za pročišćavanje procjedne vode III.P. Sustav: Plinsko postrojenje III.R. Sustav: Ispust procjednih voda u rijeku Savu III.Prilog A. Podloge za izradu dokumentacije za nadmetanje III.Prilog B. Dozvole III.Prilog C. Situacija sustava odlagališta III.Prilog D. Primjeri izvještaja III.Prilog E. Okvirne ponude PRO2 III.Prilog F. Periodična ispitivanja na Odlagalištu otpada Jakuševec III.Prilog G. Fizikalno kemijske analize na ulazu i izlazu iz postrojenja za pročišćavanje procjednih voda III.Prilog H. Izvod iz cjenika Odlagališta otpada Jakuševec III.Prilog I. Pravilnik o pregledu i održavanju elektroenergetskih postrojenja i instalacija III.Prilog J. Shematski prikaz trajnog i privremenog otplinjavanja IV. Tehnička dokumentacija V. Troškovnici gra enja, održavanja i upravljanja po (pod)sustavima

Svezak

Svezak

Svezak Svezak

stranica 2 od 348

SVEZAK III, KNJIGA 1/3
SADRŽAJ KNJIGE 1/3 Sustav A. Tijelo odlagališta III.A.0. Tehnički opis III.A.1. Prihvat i ugradnja otpada III.A.2. Privremeno prekrivanje III.A.3. Prometnice i platoi III.A.4. Obodni nasip III.A.5. Me unasip (zečji nasip) III.A.6. Kanali III.A.7. Detekcija oštećenja geomembrane III.A.8. Sustav sakupljanja procjednih voda III.A.9. Zaštitni sloj iznad sustava drenaže III.A.10. Ploha za prihvat azbestnog otpada III.A.11. Gornji brtveni sloj III.A.12. Gotova prekrivka III.A.13. Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji III.A.14. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice (mTEO)

stranica 3 od 348

POPIS PODSUSTAVA PO SUSTAVIMA: A. Sustav: Tijelo odlagališta A.1. Prihvat i ugradnja otpada A.2. Privremeno prekrivanje A.3. Prometnice i platoi A.4. Obodni nasip A.5. Me unasip (zečji nasip) A.6. Kanali A.7. Detekcija oštećenja geomembrane A.8. Sustav sakupljanja procjednih voda A.9. Zaštitni sloj iznad sustava drenaže A.10. Ploha za prihvat azbestnog otpada A.11. Gornji brtveni sloj A.12. Gotova prekrivka A.13. Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji A.14. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice B. Sustav: Deponija zemlje C. Sustav: Stalne prometnice D. Sustav: Parkirališta E. Sustav: Ure aji za pranje kotača F. Sustav: Hidrantska mreža G. Sustav: Separatori H. Sustav: Vodovodna mreža I. Sustav: Odvodnja otpadnih voda iz objekata J. Sustav: Elektroinstalacije J.1. Transformatorske stanice (istok i zapad) J.2. Podzemni kablovi i elekroormari K. Sustav: Telekomunikacijska mreža K.1. Telefonska mreža K.2. DTK mreža i okna L. Sustav: Vanjska rasvjeta M. Sustav: Ograde N. Sustav: Piezometri O. Sustav: Sustav za pročišćavanje procjedne vode P. Sustav: Plinsko postrojenje R. Sustav: Ispust pročišćenih procjednih voda u rijeku Savu

stranica 4 od 348

Naručitelj:

ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. – Podružnica ZGOS Zeleni trg 3 10 000 Zagreb Hrvatska

Naziv gra evine:

ODLAGALIŠTE OTPADA JAKUŠEVEC

Razina projekta:

DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE

III.A. Sustav: TIJELO ODLAGALIŠTA

SADRŽAJ: III.A.0. III.A.1. III.A.2. III.A.3. III.A.4. III.A.5. III.A.6. III.A.7. III.A.8. III.A.9. III.A.10. III.A.11. III.A.12. III.A.13. III.A.14. Tehnički opis Prihvat i ugradnja otpada Privremeno prekrivanje Prometnice i platoi Obodni nasip Me unasip (zečji nasip) Kanali Detekcija oštećenja geomembrane Sustav sakupljanja procjednih voda Zaštitni sloj iznad sustava drenaže Ploha za prihvat azbestnog otpada Gornji brtveni sloj Gotova prekrivka Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice (mTEO)

SVEZAK III.A. Svibanj 2012.

stranica 5 od 348

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A. Sustav: Tijelo odlagališta

Naručitelj:

ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. – Podružnica ZGOS Zeleni trg 3 10 000 Zagreb Hrvatska

Naziv gra evine:

ODLAGALIŠTE OTPADA JAKUŠEVEC

Razina projekta:

DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE

III.A. 0. Tehnički opis

SVEZAK III.A. Svibanj 2012.

stranica 6 od 348

.... 19 A.1.................................................7.. KANALI ...3 PROMETNICE I PLATOI ....... PLOHA ZA PRIHVAT AZBESTNOG OTPADA ....................... 28 A.................... 17 A..........Dokumentacija za nadmetanje Gra enje............................... 20 A.................... 17 A............................ 35 A...... SUSTAV SAKUPLJANJA PROCJEDNIH VODA ....................................... ZAŠTITNI SLOJ IZNAD SUSTAVA DRENAŽE ........................ OBODNI NASIP .................... 29 A...... 8 A..........................A.......................12............. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III........... PRIVREMENO PREKRIVANJE ................... PRIHVAT I UGRADNJA OTPADA ...... 20 A..................................................14................................. GOTOVA PREKRIVKA.............10............. 33 A...............................................................................8.... DETEKCIJA OŠTEĆENJA GEOMEMBRANE ..........9........................................................ OTPLINJAVANJE ODLAGALIŠTA I PLINSKA MREŽA DO PLINSKE STANICE (mTEO)...................................2..........................................13......................................................................... 21 A............. Sustav: Tijelo odlagališta SADRŽAJ TEHNIČKOG OPISA: UVOD ...................................................11..........................6.. GORNJI BRTVENI SLOJ .......................................................... 38 stranica 7 od 348 ..............................5..............4.................................... 16 A.................................... 29 A.... ME UNASIP (ZEČJI NASIP) ................................. POVRŠINSKA ODVODNJA OBORINSKIH VODA I POSEBNI DETALJI....... 19 A...

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.n.010m GEOKOMPOZITNI SLOJ ZA OTPLINJAVANJE • 0.006m BENTONITNI TEPIH • 0. Tijelo odlagalište je koncipirano da obod (sjecište krovnog dijela i bokova) ima apsolutnu visinsku kotu od 155 m.3m MEDJU POKROVNI SLOJ • 0. Površina terena oko odlagališta je blago nagnuta od sjeverozapada prema jugoistoku. odnosno obod se nalazi na visini od 45 m iznad kote okolnog terena koji ga okružuje.00 m. U sredini odlagališta je visinska kota završnog pokrova nešto viša.50 m.010m GEOKOMPOZITNI SLOJ ZA OTPLINJAVANJE • 0.m. 3 1 1% Slika 1.65m ZAŠTITA OD MRAZA • 0.001 m GLATKA LLDPE • 0. jer je na krovnom dijelu projektiran dvostrešni nagib od centra odlagališta prema vrhu bočnih kosina završnog pokrova od 5 %.5 1 109 m.m. a na jugoistoku iznad 109. • 0. Površina kojoj će zauzeti odložen otpad. Tlocrtni oblik odlagališta je približno pravokutan.006m BENTONITNI TEPIH (GCL) • 0. dok je maksimalna širina oko 390 m. nakon zatvaranja odlagališta tj.00 m.n.n. Prosječna kota okolnog terena je 109.3m MEDJU POKROVNI SLOJ 5% 155m.15m HUMUSNI SLOJ • 0.m. nakon iskorištenja svih kapaciteta iznositi će oko 54 ha..m.365 m. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A.15m HUMUSNI SLOJ • 0.m. Na sjeverozapadu se teren rijetko izdiže iznad apsolutne kote 109.n.n.m. Sustav: Tijelo odlagališta UVOD Odlagalište Jakuševec-Prudinec je odlagalište komunalnog i neopasnog otpada grada Zagreba i njegove okolice. Maksimalna duljina projektiranog odlagališta iznosi oko 1.85 1 OTPAD 2.010m GEOKOMPOZITNI DRENAŽNI SLOJ (GCL) DRENAŽNI SLOJ GEOMEMBRANA • 0.85m ZAŠTITA OD MRAZA • 0. 2. Shematski prikaz završnog pokrova tijela odlagališta Jakuševec stranica 8 od 348 .010m GEOKOMPOZITNI • 0. n..

A. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.3.9. A.11. A. A.14. Sustav: Tijelo odlagališta PODSUSTAVI TIJELA ODLAGALIŠTA Radi lakšeg pregleda obaveza Izvo ača. Prihvat i ugradnja otpada Privremeno prekrivanje Prometnice i platoi Obodni nasip Me unasip (zečji nasip) Kanali Detekcija oštećenja geomembrane Sustav procjednih voda Zaštitni sloj Ploha za prihvat azbestnog otpada (kaseta 6/3 jug) Gornji brtveni sloj Gotova prekrivka Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice U daljnjem tekstu su dane osnovne informacije i tehnički opisi svih podsustava sutava "Tijelo odlagališta".5.1. A. A. A. A.2.6.4.8.10. Sutav "Tijelo odlagališta" se sastoji od sljedećih podsustava: A. sustav "Tijelo odlagališta" je podijeljeno u nekoliko podsustava koji se razlikuju po svojoj funkciji i smještaju.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.7. A. A.12.13. A. A. A. stranica 9 od 348 .A.

.: Organska onečišćenja u odlagalištu otpada Jakuševec i njihov utjecaj na podzemne vode. što je dovelo do danjeg širenja smetlišta. Smetlište je aktivno od 1965 godine. Donesena je i odluka o ograničenju visine otpada u odnosu na kotu okolnog terena. 57: str. odabrano rješenje sadrži još i neke druge dijelove s kojima stranica 10 od 348 .: Onečišćenje zraka u području odlagališta otpada Jakuševec i u okolnim naseljima. Va ić. kako su gradska crpilišta na lijevoj obali Save zbog industrijskog onečišćenja postupno bila sve nepovoljnija ili potpuno izvan uporabe. Od 1986.tih godina na području Jakuševca ukazivala su da postoji izrazit trend pogoršanja kvalitete podzemnih voda i značajan utjecaj na kvalitetu zraka u neposrednoj blizini odlagališta.srce. posebice na podzemne vode. N. Naime. godine prepoznato u okviru Vodoprivredne osnove grada Zagreba kao rezervno crpilište. Nakon analiza različitih varijantnih rješenja. te se po plohama i provodila sanacija. Zagreb. kako bi se utvrdio utjecaj odloženog otpada na okoliš. Zagreb.hr/. Terzić. 57: str. Sa sanacijskim radovima odlagališta započelo se 1996. do 1988. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 2006. To područje je 1981. Gradsko poglavarstvo je početkom 1991. Ahel. odabrana je varijanta sanacije na način da se postojeći otpad uklanja i privremeno odlaže na drugom mjestu (na postojećoj lokaciji) dok se nije uredilo slabopropusno dno (temeljni brtveni sustav) na koje se kasnije ugra ivao prethodno uklonjen otpad. 317-324. kada je započelo nekontrolirano odlaganje svih vrsta smeća u rukavce Save i jame nastale eksploatacijom šljunka. godine odlaganje se provodilo bez provedbe planskih mjera zaštite podzemnih voda i zraka od zaga enja. buduće odlagalište podijeljeno je u plohe (1 . Istraživanja koja su se provodila 80-tih i 90. S.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.. godine kada je sanirana ploha 1. postajalo je sve zanimljivije područje Črnkovec na desnoj obali Save.6). Tada je ta lokacija bila na samom rubu grada. godine na smetlištu su vršena prva sveobuhvatna istraživanja. kada je izgradnjom nasipa za obranu od poplava rijeke Save trajno zaštićena njena desna obala. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 2006. što je nedvojbeno upućivalo na to da smetlište treba smatrati značajnim izvorom onečišćenja okoliša (vidi http://hrcak. Sustav: Tijelo odlagališta POVIJESNE INFORMACIJE O PROJEKTU Odluka o otvaranju smetlišta Jakuševec-Prudinec donesena je 1964. Do početka 80-tih godina se smatralo da je glavni problem smetlišta Jakuševec-Prudinec njegovo zaposjedanje vrijednog zemljišta za budući industrijski razvoj Grada. koje je od odlagališta Jakuševec-Prudinec udaljeno samo 3 km nizvodno. godine pokrenulo izradu Idejnog rješenja ure enja i zatvaranja smetlišta Jakuševec-Prudinec. godine. 2006).A. Sve do 1996. Zbog stalnog pogoršavanja stanja u vodoopskrbi Grada cjelovito rješavanje problema odlaganja otpada na smetlištu Jakuševec-Prudinec još više dobiva na značaju. 2006 i V. izradi projekata itd. Zbog nedostatka sredstava ispitivanja nisu bila dovršena prema planiranom programu. Zbog osiguranja novih površina za potrebe industrijske gradske zone. Tepić. Radi jednostavnosti i što lakšeg uskla ivanja spomenutih operacija. 1976 godine započele su aktivnosti na istražnim radovima. Uz spomenuti brtveni sustav. 307-315. ali su ukazala na realnu opasnost od onečišćenja podzemnih voda na području Črnkovec uslijed utjecaja smetlišta. M.

5D i 6. Druga faza podrazumijeva period nakon premještanja cjelokupnog starog otpada na izgra ene brtvene sustave. Tijekom sanacije se novo pristigli otpad ugra ivao na plohe 2 do 5. Sustav: Tijelo odlagališta opisan način izvedbe ure enog dna tek zajedno čini cjelinu rješavanja sigurnog načina odlaganja otpada na budućem ure enom sanitarnom odlagalištu komunalnog otpada. interventni crpni sustav i postaja za monitoring kakvoće zraka i sl. kontrola pristupa. odvodnje i ispuštanja oborinskih voda ure enog dijela tijela odlagališta Jakuševec-Prudinec u recipijent. Na odlagalište Jakuševec se dnevno dopremi približno 971 tona neopasnog otpada.000 tona. Sa starim otpadom istovremeno se odlagao i novi otpad koji kontinuirano pristiže na odlagalište.) Cjelokupni radovi podijeljeni su u dvije vremenski i prostorno odvojene faze. stranica 11 od 348 . g. odnosno radove ugranje novog otpada nakon završetka sanacije.000 m3. • sustav prikupljnja i odvo enja odlagališnog plina na mali termoenergetski objekt (mTEO) u cilju energetskog iskorištenja plina ili spaljivanja na bakljama. na odlagalište iznosi oko 29. Cjelokupna sanacija dovršena je 2003. Podaci dnevne dinamike ulaza vozila (po satima) se nalaze u dokumentaciji "Dinamika ulaska otpada na odlagalište otpada Prudinec/Jakuševec u periodu od siječanj 2007. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. te prekrivanje odloženog otpada završnim prekrivnim sustavom nakon formiranja geometrije tijela odlagališta definiranog projektom. U toj fazi se deponira samo novi otpad koji pristiže na odlagalište. procjenjuje se da kapacitet odlagališta s izgra enim plohama 5D i 6 zadovoljava potrebe grada Zagreba do 2021. Godišnja količina otpada koji se odloži na odlagalište iznose približno 450. Zadatak Izvo ača je nastavak izgradnje i prekrivanje završom prekrivkom ploha 5. (vidi dokument "Količine odloženog otpada na odlagalištu Jakuševec/Pridinec od listopada 2007. Prosjek dovoza otpada u periodu od listopada 2007. • sigurnosni sustavi (kontrola dovoza različitih vrsta otpada. Dinamiku realizacije navedenih radova potrebno je prilagoditi stvarnoj situaciji na terenu a koja ovisi o brzini popunjavanja odlagališta novim otpadom. DOPREMLJENE KOLIČINE OTPADA Danas se otpad ugra uje na plohu 5D. koja spriječava tečenje procjednih voda iz otpada u podzemlje. U prvoj fazi (fazi sanacije) postojeći stari otpad je prebačen na ure enu. • sustav prikupljanja. odvodnje i obrade onečišćenih procjednih voda iz tijela deponije prije njihovog ispuštanja u recipijent. do studenog 2011. do srpanj 2011" [TD17].A. Na temelju dolaznih količina otpada. 5D (dodataka plohe 5) i plohe 6 s nastavkom odlaganja na novoure ene plohe." [TD11]). odnosno u sustav javne odvodnje. Radovi u drugoj fazi ograničeni su na ugradnju novog otpada na plohe 5.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. brtvenu (slabopropusnu) podlogu. do studenog 2011. što godišnje čini masu od oko 350. To su: • sustav prikupljnja. kada je je ugra en sav stari otpad na izgra en brtveni sustav i sustav odvodnje procjedne vode na plohama 1 do 5. Sav stari otpad je premješten u plohe 1 do 5.140 tona/mjesečno.

Izvedbu Me unasipa (zečjeg nasipa). održavanje i upravljanje podsustavima ploha 5 i 5D.11. 2. A. A. izvedbu otplinjavanja odlagališta i plinske mreže. prihvat i ugradnju otpada. izvedbu gotove prekrivke. ZATEČENO STANJE U slijedu je dan opis postojećeg stanja s opisom predvi enih radova za Izvo ača u narednom periodu: Plohe 1.14. izgradnju gornjih brtvenih slojeva. dok je na vrhu odlagališta prometnica smještena u središnjem dijelu krovnog dijela odlagališta i proteže se sve do spoja ploha 4 i 5 (gdje prestaje završni prekrivni sustav). izgradnju gornjih brtvenih slojeva. Godišnje se u tijelo odlagališta ukupno ugradi 460.6 tona/m3.2. Izveden je sustav aktivnog otplinjavanja (plinski zdenci s mrežom plinskih cijevi) i sustav površinskog sakupljanja i odvodnje oborinskih voda.12. A. Prometnica s južne strane spoja ploha 1 i 2 započinje uspon na odlagalište. Na na završni prekrivni sustavu ploha 1 do 4 je izvedena interna servisna prometnica koja se može koristiti kako za održavanje tako i za izgradnju.000 tona materijala (otpad plus materijal za prekrivanje). A. Izvo ač je zadužen za izgradnju. održavanje i upravljanje podsustavima plohe 6. A. izvedbu otplinjavanja odlagališta i plinske mreže. što znači da su popunjene otpadom koji je ugra en na temeljni brtveni sustav i sustav odvodnje procjednih voda te su prekrivene završnim prekrivnim sustavom. Ploha 5 i 5D Na plohama 5 i 5D je izveden temeljni brtveni sustav i sustav odvodnje procjednih voda.13. Izvo ač je zadužen za održavanje i upravljanje podsustavima izvenih ploha 1 do uključivo plohe 4. izgradnju prometnica i platoa. Ploha 6 Na plohi 6 je izveden temeljni brtveni sustav i sustav odvodnje procjednih voda. izvedbu gotove prekrivke.14. Na navedenim plohama se ne odlaže otpad.12. izvedbu površinske odvodnja oborinskih voda i posebnih detalja kao i A. A. A. izgradnju prometnica i platoa. A.2. A. Sustav: Tijelo odlagališta Za potrebe dnevnog i produženog prekrivanja otpada. Izvo ač je zadužen za izgradnju. A. 3 i 4 Plohe 1.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.A. FAZNA REALIZACIJA PROJEKTA I KAPACITET ODLAGALIŠTA Fizička ogranjičenja odlagališta Konačne horizontalne i vertikalne granice odlagališta su definirane lokacijskom i stranica 12 od 348 .3. A. privremeno prekrivanje. u tijelo odlagališta je potrebno ugraditi približno 290 tona/dan inertnog zemljanog materijala.1. Minimalna zahtijevana gustoća zbijanja novog otpada iznosi 0. A. 3 i 4 su u potpunosti izvedene. 2.11. Gra enje plohe 6 uključuje. A. privremeno prekrivanje.1. Prihvat i ugradnju otpada. izvedbu površinske odvodnje oborinskih voda i posebnih detaljia kao i A.13.3. Gra enje plohe 5 i 5D uključuje. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.5. Na plohama 5 i 5D se odlaže otpad.

Projekt sadrži plan prekrivanja ploha i zasniva se na sadašnjoj procjeni godišnje količine ugradnje novog otpada od 450. Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji i A. od kojih svaka traje otprilike 3 godine. • Istočna strana plohe 6 se nastavlja na plohu 5D na koju se trenutno odlaže otpad. zapadna i istočna granična crta odlagališta definirane su izgra enom obodnom prometnicom. A. 5D i 6.52 miliona m3 otpada. U tom koridoru smještena je sjeverna obodna prometnica.5 mjeseci godišnje. i o dinamici dotura otpada na odlagalište. Slobodan volumen plohe 5D. Fazni pristup izvo enju radova Radovi odre eni ovom dokumentacijom usredotočeni su primarno na same radove koji uključuju završetak (popunjavanje otpadom i izradu završnog prekrivnog sustava) ploha 5. A. na koju se trenutno odlaže otpad i ukupni volumen plohe 6 omogućuju odlaganje od ukupno 3. • Visina tijela odlagališta definirana je apsolutnom visinom obodne točke tijela odlagališta i nagibom krovne plohe (od 5%).A. stranica 13 od 348 .n. Tako je odlaganje na pojedine kasete podijeljeno u faze.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.13. • Visina temeljnog brtvenog sustava definirana je gravitacijskom odvodnjom procjednih voda do ure aja za pročišćavanje procjednih voda koji se nalazi na istočnom dijelu odlagališta. Sustav: Tijelo odlagališta gra evinskom dozvolom su slijedece: • Sjeverna strana odlagališta definirana je obaveznim koridorom kojim je utvr ena minimalna udaljenost nabliže točke tijela odlagališta do središta savskog nasipa. Donji brtveni sustav plohe 6 je u potpunosti izveden i spojen s brtvenim slojem plohe 5D. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice provoditi tijekom gra evinske sezone koja traje 4. Nakon završetka ugradnje otpada po svakoj kaseti provodi se njeno trajno prekrivanjke. Procjenjuje se da će se radovi na podsustavima. osim o kvalieti zbijanja i sastavu.000 m3. • Ugradnjom novog otpada se predvi a niveliranje završnog pokrova izvedene plohe 4 i plohe 5 koja je u punjenju. • Južna.m. Apsolutna visina oboda (spoj krovnog dijela i pokosa) iznosi 155 m. Gotova prekrivka. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Vremensko korištenje tako osiguranog volumena ovisiti će. Gornji brtveni sloj. A.16.14.15. tako da se gornji brtveni sustavi tih dviju ploha mogu spojiti.

34 Ukupno 40. odnosno dijelovi i kapacitet pojedinih ploha prikazane su u tablici 1. Uz dinamiku prekrivanja istovremeno je prikazana i dinamika izvo enja otplinjavanja i njegovog priključivanja na postojeći sustav. Fazna izgradnja gornjeg prekrivnog sustava U skladu s pretpostavkama o raspoloživom prostoru na pojedinim plohama odlagalista.1 3. Tablica 1 Radna ploha 2 3 4 5 5D 6 Površina plohe (hektari) 6. Faze izvedbe donjih brtvenih slojeva i sustava odvodnje procjednih voda.67 1.8 Vrijeme u kojem se izvode radovi Izvedeno Izvedeno Izvedeno Izvedeno Izvedeno Izvedeno Raspoloživi kapacitet (milijun m3) 1.05 3.44 8.89 13. m3 otpada. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. m3 otpada. m3 otpada. te da na plohi 6 stane ukupno 3.A. u tablici 2 prikazana je procjena dinamike izvedbe gornjeg brtvenog sloja i završnog prekrivanja odloženog otpada.62 Budući da na plohi 5 još ima mjesta za prihvat približno 0.34 mil.27 5.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.75 2. zaključuje se da na odlagalištu ima još mjesta za odlaganje približno 3. stranica 14 od 348 . Sustav: Tijelo odlagališta Kapacitet odlagališta i fazna gradnja donjih brtvenih slojeva i sustava odvonje procjednih voda po plohama Glavnim projektom odre ene su faze u kojima se izvode radovi na ure enju donjih brtvenih slojeva i sustava odvodnje procjednih voda pojedinih ploha.52 mil.1 8.18 mil.64 3.18 9.08 1.

1 3. promjeni dinamika odre enih radova. 2.16 ha (cca. Istovremeno s završnim prekrivanjem pojedinih dijelova odlagališta odnosno neposredno nakon prekrivanja. Prije početka odlaganja otpada na navedeni dio. Visinska kota vrha otpada na granici izmedu ploha 4 i 5 nalazi se na cca. 165 x 70 m).5 do 3 m nižoj apsolutnoj koti od projektirane. Ukupno 40. 2016. 2. Nakon sto se na plohi 5 formira projektni profil (iskorištenje kapaciteta odlagališta . održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. 2015. stranica 15 od 348 .08 1. otpadom će se nadopuniti već prekriveni krajnji zapadni dio plohe 4.67 1. potrebno je pristupiti prekrivanju navedenog dijela.18 9.75 2.62 Budući da je dinamika radova prikazana u tablici 1 i 2 definirana na osnovu postojećeg stanja i pretpostavci o količinama otpada u budućnosti.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. 3 i 4. ostavlja se mogućnost da se u slučaju promjene godišnje količine otpada koji se deponira.91* 5. 2018.89 13. nove zdenci se priključuju na postojeći plinski sustav i redovito održavaju.8 Druga polovica 2012. Ukupna površina dijela iznad plohe 4 koji će se prekrivati nakon popunjavanja kapaciteta iznosi 1. izvedbe završnog prekrivnog sustava i sustava otplinjavanja Radna ploha 2 3 4 5 5D 6 Površina plohe (hektari) 6. . 2019. potrebno je izvoditi i sustav plinskih zdenaca.A.44 8. . 2013. Neposredno po izvo enju zdenaca i ostalih neophodnih dijelova sustava otplinjavanja.2021. Kako bi se postigla projektirana visina navedenog područja. uklonit će se završni prekrivni zemljani sloj i privremeno deponirati na susjedne površine (ploha 4 istok).2022.plohe 5). o čemu odluku donosi Investitor.05 3.1 8. Detalji navedenog područja kao i rješenje spajanja novog prekrivnog sustava s već postojećim.34 0. Sustav: Tijelo odlagališta Tabela 2 Procjena popunjavanja ploha odlagališta. * Završni prekrivni sustav i sustav aktivnog otplinjavanja izveden je na plohama 1.64 3.27 + Vrijeme u kojem se izvode radovi prekrivanja Izvedeno Izvedeno Izvedeno Vrijeme u kojem se izvode plinske instalacije Izvedeno Izvedeno Izvedeno Raspoloživi kapacitet (milijun m3) 1. Izvo aču će biti dostavljeno naknadano.

III.00 07. Od ponedjeljka do uključivo subote prihvat i ugradnja otpada provodi se od 6:00 do 17:00.00 .18. Za rad nedjeljom.28.00 07. Radovi na prihvatu i ugradnji otpada su koncipirani tako da popunjavanje tijela odlagališta bude od jugo istoka prema sjevero zapadu tj.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. 1. . 1.A. .00 Zaprimanje otpada od tvrtki s kojima INVESTITOR ima posebne ugovore i sporazume se na odlagalištu provodi od ponedjeljka do subote i praktički je kontinuirano tijekom cijelog stranica 16 od 348 . me utim zbog slijeganja je potrebno urediti spoj plohe 4 i 5 ugradnjom dodatnog otpada i njegovim prekrivanjem..XI. Izvo ač je obvezan izvršiti prihvat. PRIHVAT I UGRADNJA OTPADA Izvo ač radova će dijelatnost prihvata i ugradnje otpada provoditi tijekom cijelog ugovornog perioda.d.1.00 07. Izvo ač je odgovoran da radove na prihvatu i ugradnji otpada uskladi s Uputama za ugradnju i prekrivanje otpada kao i s Planom odlaganja otpada na plohu 5D i 6 (Broj projekta: 3230-0576/10. 1.20. Na plohi 4 je otpad ugra en i izveden je završni pokrov (gornji brtveni sloj i gotova prekrivka). od plohe 5 i 5D prema kaseti 6/1 plohe 6 i dalje prema kaseti 6/2 i zadnjoj kaseti plohe 6 (6/3).IX.00 .31. a u periodu od 17:00 do 18:00 sati izvode se radovi na privremenom prekrivanju otpada koji je u tijelo odlagališta ugra en tijekom dana.00 07.31. Obzirom dnevne i tjedne oscilacije inteziteta dovoza otpada tijekom radnog vremena Izvo ača. Radno vrijeme Izvo ača Dnevni prihvat i ugradnja otpada se izvodi tijekom čitave godine od ponedjeka do uključivo subote.00 .31.19. Izvo ač mora dobiti nalog Naručitelja ili ishoditi suglasnost od Naručitelja.II. 1.X.00 . Prihvat i ugradnja glomaznog otpada. odnosno nalogu Naručitelja. 07.30. studije i zaštitu okoliša) od listopada 2010.X. . Radno vrijeme odlagališta na prohvatu otpada od gra anstva Rad odlagališta Jakuševec za prihvat otpada od gra anstva je sljedeći: 1. Na plohi 5 i 5D je formiran pokos od ugra enog otpada i zemlje koji ima pad prema sjevero-zapadu (prema kaseti 6/1) u približnom nagibu 1V:3H.III.IX. potrebno je da IZVO AČ planira nužne radove tijekom perioda sniženog intenziteta dovoza otpada ili Nedjeljom. . odnosno nalogu Naručitelja. Zavod za planiranje.IV. mimo perioda za dnevni prihvat i ugradnju otpada.00 .18. Izvo ač je obvezan izvršiti a sve prema posebnom zahtjevu. Sustav: Tijelo odlagališta A. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Instituttitut IGH d. . Otpad je u potpunosti ugra en na plohe 1 do 3.16. ugradnju i prekrivanje otpada i izvan ovako propisanih uvjeta a sve prema posebnom zahtjevu. VIII.

(vidi IP14). IZVO AČ je zadužen za povremeno sakupljanje raznesenog otpada. količini dovezenog neprekrivenog otpada. Intenzitet raznesenog otpada ovisi o intenzitetu vjetra. Izvo ač je odgovoran za tjedno i mjesečno planiranje smještaja odlagališne plohe i izgradnju odlagališne plohe. Sakupljanje letećeg otpada se provodi po nalogu Nadzornog inženjera. Nedjeljom se na odlagalište dovoze manje količine otpada. Zaštita pokosa od erozije i sedimentacije Sve pokose na kojima je izvedeno produljeno prekrivanje je potrebno zaštititi ogradama za zaštitu erozije i sprječavanja od brzog odnošenja ugra ene zemlje. privremenim (tehnološkim) prometnicama i servisnoj prometnici. papira i slično) po odlagalištu i izvan vanjske ograde odlagališta. Skupljanje letećeg otpada Tijekom postupka prihvata i ugradnje otpada u tijelo odlagališta a prije izvedbe dnevnog prekrivanja. Izvedba ograda je dana u Izvedbenom projektu zaštite pokosa od erozije i sedimentacije. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. IZVO AČ je dužan na gradilištu imati tim zadužen za sakupljanje letećeg otpada. Sustav: Tijelo odlagališta dana i noći (24 sata).2.A. dolazi do raznošenja otpada od lakih frakcija (plastičnih materijala. PRIVREMENO PREKRIVANJE Sav dnevno odloženi otpad Izvo ač mora prekriti slojem inertnog materijala sukladno Uputama za ugradnju i prekrivanje otpada. A. na predmetnoj površini u narednih 30 dana ne očekuju radovi na prihvatu razastiranju i ugradnji novog otpada. Razlikujemo dnevno i produljeno prekrivanje. satima rada radnika i lokaciji skupljanja. Ovim slojem se prekriva površina na kojoj je ugra en dopremljeni otpad (približne površine 1. stranica 17 od 348 . uslijed djelovanja vjetra na istovareni otpad. Nadzorni inženjer ovjerana kvalitetu i količinu rada IZVO AČA na sakupljanju letećeg otpada. Institut IGH.500 m2). A. sastavu otpada kao i o ostalim uvjetima koji pogoduju njegovom širenju. te IZVO AČ vodi evidenciju o broju radnika. broj projekta 81010-041/12. iz veljače 2012. odvija se po stalnim (asfaltnim) prometnicama. Produljeno prekrivanje Produljeno prekrivanje se izvodi u debljini 30 cm rastresitog inertnog materijala. U cilju zaštite okoliša od širenja otpada od lakih materijala raznesenih vjetrom. uglavnom tijekom noći. ugra uje na kompaktirani sloj otpada u slučaju da se zbog očekivanih poremećaja u dinamici ili uslijed tako definiranog plana odlaganja novog otpada.3 PROMETNICE I PLATOI Prijevoz novog otpada unutar granica odlagališta. Dnevno prekrivanje Dnevna prekrivka je inertni nezaga eni materijal koji se ugra uje na kompaktirani sloj otpada u debljini 10 cm u rastresitom stanju (bez kompaktiranja).Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.

A. Projektirana širina ceste je 8 metara a maksimalni nagib iznosi 11 % na kratkim dionicama prekrivnog sustava.Zaštita plinskih linija na mjestu servisne prometnice (broj projekta: 24-10067/07 – RevE). Lokacija ceste prikazana je na nacrtu 5. nesortiranim kamenim materijalom frakcije 0 . a u slučaju podizanja prašine. Prometnice i platoi se moraju održavati prohodnim i čistim. izgradnju i održavanje i tehnoloških prometnica. Prilaz sevisnoj prometnici se nalazi na južnom spoju ploha 1 i 2. moraju biti polijevane vodom.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. U cilju sprječavanja naglog propadanja.60 mm i cakum pakom.). ISTOVARNI PLATO Istovarni plato je pripremljena površina (minimalne površina 20×60 m) za prihvat vozila koja na rubu platoa vrše odlaganje (istovar) dopremljenog novog otpada.7 Izvedbenog projekta prekrivanja ploha 4. 5 i 6 . Sustav: Tijelo odlagališta Izvo ač je zadužen za održavanje stalnih prometnica.d. 5 i 6 (Institut gra evinarstva Hrvatske. Ukupna debljina ustroja prometnica mora omogućiti uobičajeni gradilišni autoprijevoz (preporučeno minimalno 50 cm). Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007. god.. Dolaskom zimskih uvjeta. unutrašnje prometnice se moraju pripremiti te se mora organizirati čišćenje prometnica od snijega i leda. 5 i 6 (Institut gra evinarstva Hrvatske. studije i zaštitu okoliša) od listopada 2010. 3 i 4 (do plinske linije L odnosno profila 13). Izgradnja privremenih prometnica i platoa mora biti u skladu s Planom odlaganja otpada na plohe 5D i 6 (Broj projekta: 3230-0576/10.) i Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. za izgradnju i održavanje servisne prometnice kao i za izgradnju i održavanje platoa za prihvat otpada. postavlja se tkani geotekstil minimalne površinske mase 150 g/m2. Izvo ač je odgovoran za daljnju izgradnju i održavanje servisne prometnice sukladno s Izvedbenim projektom prekrivanja ploha 4. TEHNOLOŠKE PROMETNICE Tehnološka prometnica je privremena prometnica namjenjena za dopremu otpada i prekrivnih materijala do istovarnog platoa. za izgradnju i održavanje privremenih (tehnoloških) prometnica. 2. Stalne prometnice su posebni sutav (vidi poglavlje III. SERVISNA PROMETNICA Servisna prometnica je stalna prometnica za pristup u cilju održavnja izgra enih dijelova odlagališta a može služiti i za dopremu otpada i prekrivnih materijala. izgradnju i održavanje istovarnog platoa stranica 18 od 348 .C. ispod inertnog kamenog materijala od kojeg se gradi tehnološka prometnica. Servisna prometnica je smještena na krovnom dijelu tijela odlagališta i izvedena je na plohama 1. Prometna infrastruktura i platoi odlagališta moraju zadovoljavati prometne potrebe za prihvatom otpada. Izgradnja i državanje privremenih prometnica vrši se otpadnim materijalom iz postrojenja za reciklažu gra evinskog otpada (RGO). održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Izvo ač je odgovoran za planiranje izgradnje. god. Instituttitut IGH d.revizija E . Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007. Zavod za planiranje. tucnaikom frakcije 30-60 mm. Izvo ač je odgovoran za raspored (planiranje) smještaja.).

Plohe na kojima se ne odlaže otpad moraju imati odvojenu odvodnju oborinskih voda od ploha na kojima se odlaže otpad. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. te po potrebi za izvedbu me unasipa izme u kaseta i 6/3. Ovo pravilo vrijedi do početka odlaganja otpada na kasetu 6/3. Me me 6/2 me unasip je izveden izme u plohe 5D i kasete 6/1. Nožica pokosa tijala otpada mora biti udaljena minimalno 10 m od osi krune unasipa. Ploha 6 se sastoji od 3 kasete i to kasete 6/1 (istočna). Obodni nasip ima osnovnu mehaničku funkciju osiguranja stabilnosti tijela odlagališta. 6/2 (središnja) i 6/3 (zapadna). separiraju od druge izvedene plohe na koju se nije odlagao i na kojoj se trenutno ne odlaže otpad. treba adaptirati sustav odvodnje tako da se oborinske vode kaseta 6/2 i 6/3 prebacuju u sustav oborinskih voda a procjedna voda iz kasete 6/1 da se pripoji stranica 19 od 348 . u obodnom nasipu je formirana prilazna rampa koja se koristi kako bi kamioni koji dovoze otpad mogli pristupiti mjestu odlaganja. Me unasipom se procjedne vode jedne plohe na kojoj se ugra uje otpad. Sustav: Tijelo odlagališta kako bi se odlaganje moglo odvijati nesmetano i sigurno. Prije početka ugradnje otpada na kasetu 6/1. da je umanjeno iznošenje blata na vanjske prometnice. Izvo ač je zadužen za održavanje izvedenog obodnog nasipa.4.5H. Prometnice moraju biti tako izgra ene. Sa sjeverne strane kasete 6/1 i plohe 5D. Na zapadnoj strani kasete 6/3 nalazi se prilaz kaseti za prihvat azbestnog otpada (koja se nalazi na kaset 6/3 jug).A.d. dok s unutrašnje strane nasip ima pad od 1V:3H. Pokos sa vanjske strane nasipa (gledano s tijela odlagališta) ima pad 1V:2.5. Navedenu rampu biti će potrebno ukloniti prije početka ugradnje otpada na kasetu 6/1 i dalje na kasetu 6/2 i 6/3. Visina obodnog nasipa je od 9 do 10 m. Instituttitut IGH d. OBODNI NASIP Obodni nasip je izveden oko svih ploha odlagališta (plohe 1 do 6). Raspored izgradnje istovarnih platoa tijekom izgradnje tijela odlagališta je da u Planu odlaganja otpada na plohe 5D i 6 (Broj projekta: 3230-0576/10. A.. Zavod za planiranje. studije i zaštitu okoliša) od listopada 2010. i u kruni ima širinu od 6 m. Izvo ač je zadužen za izvedbu unasipa izme u kasete 6/1 i 6/2. tj materijal za izgradnju mora biti tako izabran. kod kojih se procjedne vode odvode u sustav procjednih voda.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Privremena kontrola površinskih voda Oborine koje dolaze u kontakt s otpadnim materijalom trebalo bi se ograničiti unutar odlagališta obodnim nasipom kao i me unasipima (zečjim nasipima) koji se nalaze izme u pojedinih ploha i formiraju kasete ploha. Tehnološka prometnica je najmanje širine 8 m. ME UNASIP (ZEČJI NASIP) Me unasip (zečji nasip) je gra evina koja se izvodi na zaštitnom sloju sustava za sakupljanje procjedne vode unutar pojedinih kaseta. Oborinska voda treba se sakupljati odvojeno i odvoditi u sustav za odvodnju oborinskih voda (obodni kanal). A.

U taj kanal se slijevaju oborinske vode s područja zapadno od odlagališta gdje se nalazi ulaz i druge operativne zgrade i parkiralište. Južni kanal projektiran je tako da ide uz obodni nasip odlagališta i slijedi trasu asfaltne ceste koja se nalzi uz zapadni i južni dio odlagališta. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Južni kanal odvodi oborinske vode sa zapadne i južne strane odlagališta. kao i vodu s obodne prilazne ceste.4 metra sa 2. Dužina otvorenog dijela obodnog kanala iznosi 2800 m. Predvi a se jedno ispitivanje kasete 6/1. Dužina predmetnog kanala je 1. A. Kanal uz sjevernu ogradu Uz sjevernu ogradu odlagališta (Sajmišna cesta) na dijelu platoa biokompostane je izveden kanal koji prikuplja oborinsku vodu sa prometnice i odvodi je prema retencijskom jezeru. Održavanje obodnih kanala je potrebno nakon erozije zemlje s pokosa odlagališta. Tim kanalom se odvode oborinske vode s cijelog sjevernog dijela odlagališta kao i oborinske vode s područja izme u odlagališta i nasipa rijeke Save. Svi kanali su na prostoru odlagališta izvedeni u potpunosti.15 posto uzdužnim nagibom. Obodni kanali tijela Odlagališta moraju biti tako održavani da omogućuju nesmetano protjecanje oborinskih voda a u skladu s postojećom projektom dokumentacijom. DETEKCIJA OŠTEĆENJA GEOMEMBRANE Sustav za detekciju oštećenja geomembrane je položen na svim izvedenim plohama odlagališta. Izvo ač je zadužen za jedno ispitivanje sustava detekcije oštećenja geomembrane po plohi neposredno prije početka odlaganja otpada na pojedinu plohu. Obaveza Izvo ača radova je održavanje kanala košnjom i čišćenjem od mulja i letećeg otpada. Kanali na sjevernoj i zapadno/južnoj strani imaju isti profil. Obodni kanali sa sjeverne strane projektiran je tako da slijedi rub obodnog nasipa oko odlagališta.7.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.5H:1V stranicama i 0. stranica 20 od 348 .5 m.5 kubna metra u sekundi a južnog kanala 3. Izvo ač je zadužen za redovno održavanje i upravljanje obodnim kanalima i kanalom uz sjevernu prometnicu. Sustav: Tijelo odlagališta sustavu odvodnje procjednih voda.050.6. Maksimalni protok sjevernog kanala procijenjen je na 4.A.2 kubna metra u sekundi.00 m a širina zelenog pojasa koji je potrebno održavati iznosi 7. Kanali su duboki 1. Obodni kanal Obodni kanali su izvedeni uz vanjsku nožicu obodnog nasipa oko svih ploha odlagališta (plohe 1 do 6). potrebno je redovito vršiti košnju trave i čišćenje od lake leteće frakcije otpada (vrećice). Neposredno prije početka odlaganja otpada na kasete 6/2 i 6/3 treba spojiti odvodnju tih ploha na sustav procjednih voda. A. KANALI Pod pojmom kanali podrazumijeva se otvoreni sustav prikupljanja i provo enja oborinskih i drugih površinskih voda na prostoru odlaglišta. 6/2 i 6/3.

Sustav dreniranja procjednih voda sastoji se od perforiranih (koje su ugra ene u drenažnom sloju) i punih cijevi (ugra ene u obodnom nasipu) za prihvat procjednih voda. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.5 mm.000 g/m2. na kojima još nije započela ugradnja otpada. te se tada mijenja tip cijevi u perforirane. SUSTAV SAKUPLJANJA PROCJEDNIH VODA PREGLED STANJA Sustav sakupljanja procjednih voda sastoji se od dvije glavne komponente i to 1) sustava za dreniranje procjedne vode unutar ploha tijela odlagališta (ploha 1 do 6) i 2) sustava za odvodnju procjedne vode kojim se ona odvodi iz ploha 1 do 6 do sabirnih bazena. te se pad električnog potencijala očitava na mjernim elektrodama. drenažne cijevi su vanjskog promjera 160/143 mm. Procjedne vode gravitacijski otječu iz pojedinih ploha do šahtova procjednih voda koji se nalaze uz vanjsku nožicu obodnog nasipa. Od plohe 3 do uključivo plohe 5.8. A. Sustav: Tijelo odlagališta Mjesto oštećenja geomebrane je moguće pronaći obzirom da sustav za detekciju oštećenja geomembrane koristi izolacijska svojstva geomembrane. drenažne cijevi su promjera 200/175 mm.A. Od šahtova ploha ploha 6 do 2. a napajajuće elektrode se postavljaju iznad zaštitnog geotekstila tipa 1. Mjerne elektrode se postavljaju prema planu polaganja prije polaganja HDPE geomembrane debljine 2. Sustav se sastoji od niza mjernih i napajajućih elektroda smještenih ispod i iznad membrane. Plohe 2 do 6 Na plohama 2 do 6 je izvedeno 22 šahta procjednih voda. Kroz nasip plohe 5D (sjever i jug) je položena puna PEHD cijev promjera 160/143 mm dužine 50 m. Na plohi 2. Anomalije u električnom polju pokazuju oštećenja geomembrane. S pojedinih kaseta. Perforirane cijevi drenaže imaju promjer 300/250 mm i ukupna dužina drenažnih cijevi na plohi 1 iznosi približno 1. oborinske vode se istim sustavom odvode u oborinski kanal. Ploha 1 Na plohi 1 nalazi se 17 šahtova od čega 10 služe za prihvat procjednih voda. Električna struja upušta kroz napajajuće elektrode stavljene preko membrane. Sustav za odvodnju procjedne vode se satoji od šahtova.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. stranica 21 od 348 . kompenzacijskih bazena i kolektorskih cijevi kojima procjedna voda dovodi do sabirnih bazena. Ploha 6 je u cijelosti izvedena s cijevima promjera 200/175 mm. Svaka kaseta ima svoj mjerni ormar.800 m. dok je u drenažnom sloju položena perforirana drenažna cijev promjera 200/175 mm. Elektrode su spojene preko kablova do mjernog ormara koja se nalazina obodnom nasipu. Na plohi 6 ima ukupno 6 mjernih ormara (sjeverni i južni po kaseti). Od šahtova procjednih voda kroz tijelo nasipa prolaze pune PEHD cijevi dužine približno 50 m. procjedne vode se preko kolektorskih cijevi i kompenzacijskih bazena (prepumpnog šahta) koji se nalazi na sjevernom i južnom spoju ploha 2 i 1 i preko kolektora plohe 1 odvode u sabirne bazene (SB) sjever i jug.

a južnog 1. vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05 i stranica 22 od 348 . Unutar radijusa kruga od 2 m od kompenzacijskih bazena je Ex zona opasnosti "2". a nakon čišćenja. Spojne kolektorske cijevi su vanjskog promjera 300 mm. Na plohi 1 na mjestu ulaska kolektorskih cijevi u sabirne bazene u tri šahta se nalaze križni ventili. pumpe u kompenzacijskim bazenima moraju funkcionirati. dok je u krugu zdenca na udaljenosti od 2 m zona opasnosti "2".. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.8 × 6 m. Sustav: Tijelo odlagališta Ukupna dužina drenažnih i kolektorskih cijevi Ukupna dužina drenažnih cijevi (uključivo i pune cijevi kroz nasip) na plohama 1 do 6 iznosi 6. Prije izvo enja Izvo ač je dužan izraditi Izvedbeni projekt kompenzacijskih bazena i iskoditi suglasnost na projekt od glavnog projektanta. Šahtovi procjednih voda na plohama 3 do 6 (18 šahtova) osim sifona imaju i ventile za ručno zatvaranje čime se može spriječiti dotok procjednih voda u šaht. dubina iznosi 2. nalaze se kompenzacijski bazeni (prepumpni šahtovi) koji procjednu vodu koja dolazi iz kolektora ploha 6 do 2 prepumpavaju na višu kotu u kolektorske cijevi plohe 1. manometerska visina H = 5 m) u Ex izvedbi. Svi šahtovi procjednih voda imaju dvostruke vanjske stijenke.A. Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 23/07) i Uredbi o kategorijama. Unutar šahtova procjednih voda je Ex zona opasnosti "1". mora fizikalno-kemijski analizirati u ovlaštenom laboratoriju. Kompenzacijski bazeni (sjever i jug) Na spoju ploha 1 i 2 na sjevernoj i južnoj strani tijela odlagališta.531 m. [vidi GP1]. Dvostruke stijenke kolektorskih cijevi i dvostruke stijenke šahtova omogućuju provedbu kontrole vodonepropusnosti. Projekt postojećeg kompenzacijskog bazena je dan je u prilogu 27 dokumentacije Glavni projekt. taložnicom te automatikom. ODRŽAVANJE Cilj održavanja sustava procjednih voda je osigurati nesmetano protjecanje procjedne vode do sabirnih bazena. Šahtovi. Sanacija kompenzacijskih bazena Kompenzacijske (prepumpne) bazene sjever i jug je potrebno rekonstruirati razbijanjem i va enjem postojećeg armirano betonskih kompenzacijskih bazena i izvedbom PEHD šahtova s dvostrukom stijenkom (dno i obod). Drenažne i kolektorske cijevi moraju biti čiste i protočne. Šahtovi procjednih voda U svim šahtovima procjednih voda nalaze se sifoni i kinete kolektorske cijevi.383 m. Mulj koji se taloži u sustavu procjednih voda se prije deponiranja. Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec. broj TD 02-02-02-02/05 Glavni paket – paket A1 iz ožujka 2000 god. kinete i sifoni moraju biti čisti i svi ventili moraju funkcionirati. tvrtke Institut gra evinarstva Hrvatske d. a sve sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04). Tlocrtna dimenzija kompenzacijskog bazena je 1.d.2 m. Zavod za ekološki inženjering.524 m. Ukupna dužina cijevi sjevernog obodnog kolektora iznosi 1. od kuda procjedna voda gravitacijski dalje teče prema sabirnim bazenima sjever i jug.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. napajanjem i ugradbom muljnih pumpi (minimalne karakteristike 2 × 3 l/s.

Učestalost čišćenja na plohi 1 je minimalno jedan puta godišnje. U sklopu snimanja. urednosti šahtova. stranica 23 od 348 . NN 60/2008 i NN 87/2009). NN 111/2006. Neposredno prije snimanja sustava procjednih voda kamerom potrebno je provesti čišćenje drenažnih cijevi ure ajem radnog dosega od minimalno 200 m. Čišćenjem treba obuhvatiti kompletan kolektor te kompenzacijske i sabirne bazene. Čišćenje cijevi za prikupljanje procjedne vode Učestalost čišćenja drenažnih cijevi na plohama 2 do 6 je minimalno dva puta godišnje i to za vrijeme smanjenih dotoka i sniženih razina u sustavu procjednih voda. Ukoliko eluat ne zadovolji parametre za odlaganje na odlagalište. Izvo ač je dužan dati i prikaz uzdužnih padova cijevi sustava za prikupljanje procjednih voda. kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 111/2011).Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Dva puta godišnje je potrebno vršiti kontrolu čišćenja i funkcionalnosti sustava procjedne vode ploha 2 do 6 CCTV kamerom. Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada. urednost i vodonepropusnost kompenzacijskih bazena i ispravnost pumpi u kompenzacijskim bazenima).kemijske analize pokažu da je predmetni mulj pogodan za odlaganje na odlagalištu otpad tada ga je moguće otpremiti u tijelo odlagališta Jakuševec. Izvo ač radova čišćenja bi trebao dati Izvještaj o izvršenim radovima i zapažanjima tijekom čišćenja (dotok.A. kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/2007) i Pravilniku o izmjeni i dopuni Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada. dužina ulaska wome u drenažu. Nakon čišćenja i snimanja Izvo ač mora vratiti sve sifone i ventile u stanje uporabivosti. Troškovi zbrinjavanja otpada koji ne zadovoljava parametre za odlaganje na odlagalište se vrše posebno. Ukoliko rezultati fizikalno . Sustav: Tijelo odlagališta 39/09). Snimanje drenažnih cijevi procjedne vode Na plohi 1 je potrebno jednom godišnje izvršiti kontrolu čišćenja i funkcionalnosti sustava procjedne vode CCTV kamerom. ocjenu ispravnosti i izvještaj o nedostacima na ventilima i sifonima. Izvo ač je dužan dati detaljan izvještaj o provedenim radovima. tada se predmetni mulj mora se zbrinuti na odgovarajući način u skladu s Zakonom o otpadu (NN 178/04) izmjenama i dopunama Zakona o otpadu (NN 153/2005 – Uredba.

5 Na 54 m nailazak na zub zavara cijevi.5 JB-12 4 160/143 228. Dionica prohodna za čišćenje u cijelosti JB-10 4 160/143 223 JB-11 4 160/143 228. JB-14 5 160/143 233 JB-15 5 D 160/143 222.5 JB-13 5 160/143 233 Kamera pod vodom.5 Na 25 m nailazak na zub zavara cijevi. m. dalje neprohodno za čistač i kameru. PS-8 1 300/250 191 PJ-10 1 300/250 191 PS-3 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PS-2 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PJ-PS-1 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PJ-2 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PJ-3 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PJ-4 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PJ-5 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona JB-1 2 200/175 198. PJ-9 1 300/250 189.5 PS-6 1 300/250 186 PJ-8 1 300/250 186 PS-7 1 300/250 189. Sustav: Tijelo odlagališta Tabela 3 Popis drenažnih cijevi koje je potrebno očistiti i snimiti s napomenama za Izvo ača Popis šahtova i drenaže za čišćenje i snimanje Vanjski/U nutarnji Potrebno Orijentacij Naziv okna Promjer R. JB-7 3 160/143 210.5 JB-2 2 200/175 198.5 PS-5 1 300/250 178.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Ploha snimiti/očistiti a nove oznake drenažne *[m] cijevi [mm] Komentar 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever sjever istok jug jug jug jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug PS-4 1 300/250 166.4 * Dana metraža je procijenjena udaljenost izmjerena od pripadnog šahta do polovice drenažne cijevi.5 JB-9 4 160/143 223 Na 50 m nailazak na zub zavara cijevi. dalje neprohodno.5 Sumarno očistiti [m] 6379. Dionica prohodna za čišćenje u cijelosti JB-6 3 160/143 50. Dionica prohodna za čišćenje u cijelosti JB-16 5 D 160/143 222. * Prije čišćenja potrebno je demontirati 32 sifona s ili bez ventla (redni brojevi 1 do 10 + 18 do 39) stranica 24 od 348 .A.5 PJ-7 1 300/250 178.5 Nakon 187 m neprohodno zbog deformacije vertikalnog profila. Nije vidljiv uzrok zaustavljanja kamere na 22.5 Na 19. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.9 Vertikalna deformacija na 51 m.5 JB-8 3 160/143 210.4 Sumarno snimiti [m] 6379.5 nailazak na zubu zavara cijevi.5 Vertikalna deformacija od 65-tog metra do 97-mog metra.br.5 JB 22 6 160/143 202.5 PJ-6 1 300/250 166. Dionica prohodna za čišćenje u cijelosti JB17 6 160/143 217 JB 18 6 160/143 217 JB 19 6 160/143 216 JB 20 6 160/143 216 JB 21 6 160/143 202.5 JB-3 2 200/175 200 JB-4 2 200/175 200 JB-5 3 160/143 202.

A. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.br. Sustav: Tijelo odlagališta Tabela 4 Popis šahtova i kolektorskih cijevi koje je potrebno očistiti Popis šahtova i kolektorskih cijevi za čišćenje Vanjski/Unutarnji Potrebn Promjer kolektorske o očistiti cijevi [mm] *[m] R. Orijentac Naziv susjednih ija okna Ploha 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 sjever sjever sjever sjever sjever sjever sjever jug jug jug jug jug jug jug jug jug sjever jug sjever sjever sjever sjever sjever sjever sjever sjever sjever sjever jug jug jug jug jug jug jug jug jug jug PJ-PS-1/PS-2 1 PS-2/PS-3 1 PS-3/PS-4 1 PS-4/PS-5 1 PS-5/PS-6 1 PS-6/PS-7 1 PS-7/PS-8 1 PJ-PS-1/PJ-2 1 PJ-2/PJ-3 1 PJ-3/PJ-4 1 PJ-4/PJ-5 1 PJ-5/PJ-6 1 PJ-6/PJ-7 1 PJ-7/PJ-8 1 PJ-8/PJ-9 1 PJ-9/PJ-10 1 PS-8/JB-1 2 PJ-10/JB-2 2 JB-1/JB-3 2 JB-3/JB-5 2/3 JB-5/JB-7 3 JB-7/JB-9 3/4 JB-9/JB-11 4 JB-11/JB-13 4/5 JB-13/JB-15 5/5D JB-15/JB-17 5D/6 JB-17/JB-19 6 JB-19/JB-21 6 JB-2/JB-4 2 JB-4/JB-6 2/3 JB-6/JB-8 3 JB-8/JB-10 3/4 JB-10/JB-12 4 JB-12/JB-14 4/5 JB-14/JB-16 5/5D JB-16/JB-18 5D/6 JB-18/JB-20 6 JB-20/JB-22 6 Sumarno očistiti [m] 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 39 73 31 30 30 30 30 38 55 40 50 50 43 35 32 31 89 91 63 123 123 123 123 135 108 76 81 76 63 130 127 129 123 141 109 76 77 84 2907 stranica 25 od 348 .

strukturalnoj stabilnosti i funkcionalnosti). održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. stanju sifona. organizirati ispitivanja prije isteka roka važenja prethodnog ispitivanja. kao i čuvanja dokaza o provedenom Ispitivanju (Uvjerenje o vodonepropusnosti. 4. Savka tri mjeseca izvršiti pokretanje ručice ventila do potpunog otvaranja i zatavranja te izvijestiti o stanju (4× godišnje). Sustav: Tijelo odlagališta Održavanje i upravljanje šahtovima odvodnje procjednih voda Šahtovi procjednih voda su elementi sustava odvodnje procjednih voda koji se nalaze na obodu tijela odlagališta te provode sakupljenu procjednu vodu u sabirne (kolektorske) cijevi. voditi evidenciju provedenih ispitivanja. poklopca šahta i odzračnika. (1 x mjesečno). (2× godišnje). Sanirati nedostatke (vidi točku 10) i izvijestiti o svim eventualnim uočenim nedostacima u šahtu kao na primjer eventualni nedostatak vijaka. Šahtovi odvodnje su izvedeni na lomovima i križanjima trasa sustava odvodnje procjednih voda. razini procjedne vode u šahtu. Predvidiva kompltena zamjena oznaka 1× 2. Poklopci šahtova su izvedeni s odzračnikom: Šahtove odvodnje procjednih voda potrebno je održavati na sljedeći način: 1. nepropusnosti spojeva. (u sklopu radova čišćenja sutava prikupljanja i odvodnje procjednih voda i snimanja kamerom).) 10. Izvo ač je dužan organizirati ispitivanje od ovlaštene institucije. "T" komada. o brzini protjecanja. Pregled razine vode u posudi u kojoj se nalazi sifonski priključak drenažnog cjevovoda i po potrebi dolijevanje vode u posudu (1× mjesečno). stanju urednosti. Održavati znakove upozorenja i opasnosti na i ispred šahtova procjednih voda čistima (1 x mjesečno). U slučaju evidentiranja pojave CH4 provjeru koncentracije treba provoditi češće i to minimalno (1 x tjedno). 6. ispravnosti ručice ventila. "X" komada. 3. 2. 9. O provedenom čišćenju i snimanju Izvo ač je duža n sastavaiti detaljni Izvještaj. Provjera prisutnosti (koncentracije) metana CH4 volumnim postcima (%) u šahtu i neposrednoj okolici šahta. eventualnom usporu. 8. Održavanje šahtova procjednih voda izvana čistima. stanju taloga. Tjedno izvršiti vizualni pregled šahtova procjednih voda stanja na mogućnost fizičkog oštećenja stijeki šahta. (1× godišnje) 11. U izvještaju treba stranica 26 od 348 . god. Šahtovi procjednih voda imaju dvostruke stijenke što omogućuje kontrolu vodonepropusnosti. Minimalno dva puta godišnje isprati unutrašnjost šahtova vodom i očistiti sifon ukloniti talog s dna okna / kinete. (predvidiva kompltena zamjena sifona i ventila 1× 2.). Izvo ač je dužan u sklopu Mjesečnog izvještaja dostaviti Izvještaj o stanju šahtova odvodnje procjednih voda s komentarima i prijedlozima mjera. 7. (predvidiva kompltena zamjena znakova upozorenja 1× 3. Izvršiti popravak i/ili zamjenu neispravnih sifona i ventila u šahtovima procjednih voda. 5. Izvo ač treba provoditi kontrolu vodonepropusnosti vizualnim pregledom u intervalima od svaka 3 mjeseca (4× godišnje). Nakon čišćenja i snimanja vratiti sve sifone i ventile u stanje uporabivosti. dužan je izvještavati o datumu isteka periodičkog ispitivanja. god. Održavati nalijepljene oznake (nazive) na šahovima procjednih voda u skladu s projektima. (1× mjesečno).Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Tjedno izvijestiti Nadzornog inženjera o eventualnim oštećenjima stranica i dna. Periodičko ispitivanje vodonepropusnosti. god. poklopca i oznaka šahta s oznakom upozorenja (1× tjedno). strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti šahtova procjednih voda od ovlaštene institucije provoditi sukladno normi Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala HRN EN 1610.A.

Sumarna zapažanja tjednih pregleda. Održavanje i upravljanje kolektorskim cjevovodom procjednih voda Kolektorske cijevi procjednih voda su elementi sustava odvodnje procjednih voda koji se nalaze na obodu tijela odlagališta te provode sakupljenu procjednu vodu izme u šahtova procjednih voda i kompenzacijskih bazena. Neposredno prije početka ugradnje otpada na kasetu 6/1 sjever potrebno je maknuti čep od zavarene PEHD pločevine iz šahta JB-17 i ugraditi čep na odvodnoj strani šahta JB-19.) prebaciti s šahta JB-19 (kaseta 6/2) na JB21 (kaseta 6/3). strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti s rezultatima provedenih ispitivanja. O provedenom čišćenju dostaviti izvještaj u dva primjerka. U cilju spriječavanja nakupljanja mulja (taloženjem) u drenažnim cijevima sustava odvodnje voda plohe 6 sjever (kaseta 6/2) na šahtu JB-19 je prije početka odlaganja otpada na kasetu 6/1 potrebno projektirati i izvesti sustav za prebacivanje oborinske vode s kaseta 6/2 i 6/3 u obodni kanal. Sustav: Tijelo odlagališta biti navedeno. Izvještaj mora sadržavati situaciju odlagališta s naznačenim očišćenim dionicama.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. postaviti električno brojilo. Kolektorske cijevi su izvedene s dvostrukom stijenkom (vanjskog promjera 400 mm i 300 mm): 1. Sustav mora imati mobilnu električnu pumpu koja će se u budućem periodu (predvidivo do 2018. Na nizvodnoj kolektorskoj cijevi šahta JB-17 je izveden PEHD čep koji spriječava miješanje oborinske vode plohe 6 sjever s procjednom vodom plohe 5D te se u proteklom periodu nakupljena oborinska voda u šahtu JB-17 povremeno crpila mobilnom muljnom pumpom. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Izvedba prepumpnog šahta za crpljenje oborinskih voda nakupljenih na sjevernom dijelu plohe 6: Nakupljenu oborinsku vodu koja se sakuplja u sabirnom dijelu plohe 6 sjever i dalje u pripadne šahtove je potrebno precrpiti u obodni kanal sjever.A. Minimalno 2 puta godišnje womom očistiti sustav kolektorskog cjevovoda . stanje zankova upozorenja i oznaka na šahtovima. Za navedeno projektno rješenje je potrebno ishoditi suglasnost glavnog projektanta. Budući da se radi o oborinskoj vodi razvod električne energije i pumpa ne trebaju biti u Ex izvedbi. koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u šahtu i neposrednoj okolici šahta. plan periodičkg ispitivanja vodonepropusnosti. plan provedbe snimnja i čišćenja sustava odvodnje procjednih voda. mjestima na kojima su uočene anomalije i slično. stranica 27 od 348 . god. ugraditi nosače pumpe. stanje ručice ventila (s planom sljedećeg pokretanja ručice). čistoći šahtova. Potrebno je izvesti razvod električne energije iz dijela bio kompostane. nabaviti i montirati električnu muljnu pumpu s plovkom koja će precrpljivati oborinsku vodu iz JB-17 u obodni kanal. 2. rezultat mjerenja vodonepropusnosti s planom sljedećeg ispitivanja.

(1× godišnje). voditi evidenciju provedenih ispitivanja. voditi evidenciju provedenih ispitivanja. Osnovna funkcija kompenzacijskih bazena je skupljanje i podizanje procjedne vode koja dotiče iz ploha 6 do plohe 2 na višu kotu plohe 1 od kuda procjedna voda gravitacijski otiče prema sabirnim bazenima sjever i jug. Predvidiv angažman je 2 radnika po 4 sata. A. strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti kompenzacijskih (prepumpnih) bazena od ovlaštene institucije provoditi sukladno normi Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala HRN EN 1610. 2. kao i čuvanja dokaza o provedenom Ispitivanju (Uvjerenje o vodonepropusnosti. 4. koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u šahtu i neposrednoj okolici šahta. (6×godišnje) 5. (1× godišnje) 6. strukturalnoj stabilnosti i funkcionalnosti). Izvo ač je dužan u sklopu Mjesečnog izvještaja dostaviti Izvještaj o stanju šahtova odvodnje procjednih voda s komentarima i prijedlozima mjera. 3.9. dužan je izvještavati o datumu isteka periodičkog ispitivanja. stanju poklopca (1× tjedno). Izvo ač je dužan organizirati ispitivanje od ovlaštene institucije. Zaštitni sloj iznad sustava za drenažu procjednih voda je potrebno održavati na plohama 6/1 do 6/3 čupanjem raslinja s korjenjem kako ne bi došlo do oštećenja filtarskog stranica 28 od 348 . stanju stijeki bazena i poklopca bazena. kao i čuvanja dokaza o provedenom Ispitivanju (Uvjerenje o vodonepropusnosti. dužan je izvještavati o datumu isteka periodičkog ispitivanja. Periodičko ispitivanje vodonepropusnosti. Sustav: Tijelo odlagališta 3. organizirati ispitivanja prije isteka roka važenja prethodnog ispitivanja.A. Izvo ač je dužan organizirati ispitivanje od ovlaštene institucije. Navedeni sloj je ugra en na filtarskom geotekstilu tipa 400 g /m2 i služi kao zaštita filtarskog geotekstila od oštećenja. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Očistiti kompenzacijske bazene od nataloženog mulja mlazom vode i slivničarem po potrebi. stanju taloga. ZAŠTITNI SLOJ IZNAD SUSTAVA DRENAŽE Zaštitni sloj je izveden na svim plohama odlagališta. Periodički ispitati vodonepropusnosti kolektorskih cijevi od ovlaštene institucije sukladno normi Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala HRN EN 1610. organizirati ispitivanja prije isteka roka važenja prethodnog ispitivanja.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Predvidiv angažman je šest puta godišnje. razini procjedne vode u bazenu. brzini protjecanja. razini vode i slično. eventualnom usporu. strukturalnoj stabilnosti i funkcionalnosti). 2 × mjesečno. Tjedno izvijestiti Nadzornog inženjera o stanju pumpi. stanju urednosti. (1× godišnje) Održavanje kompenzacijskih bazena Kompenzacijski bazen (prepumpni šahtovi) se nalazi na sjevernom i južnom spoju ploha 2 i 1. Ručno uklanjanje nakupljenog otpada (leteći otpad i slično) iz kompenzacijskog bazena Izvo ač mora provoditi po potrebi. Kompenzacijske bazene procjednih voda potrebno je održavati na sljedeći način: 1. Ispravnost električnih i strojarskih komponenti pumpe kontrolirati jedan puta godišnje po ovlaštenoj tvrtci. stanju funkcioniranja pumpi. Tjedno izvršiti vizualni pregled stanja kompenzacijskih bazena.

A.11. PLOHA ZA PRIHVAT AZBESTNOG OTPADA Ploha za prihvat gra evinskog otpada koji sadrži čvrsto vezani azbest i ostali čvrsto vezani azbestni otpad (u danljem tekstu samo azbestni otpad) je izvedena na samom jugozapadnom rubu odlagališta. 2. na južnom dijelu plohe 6/3 (ploha 6 je podijeljena na 3 dijela). kaseta 6/3 ima tlocrtnu površinu od približno 3. gornji brtveni sloj i gotova prekrivka će se ugra ivati na površinu tijela ugra enog otpada na način da sa završnim pokrovom prethodne plohe (u ovom slučaju plohe 4) čini kontinuirani sustav.5 m i ukupne širine 6.5 m.10.000 m2 (dno kazete + me unasip + postojeći obodni nasip na koji će se naslanjati azbestni otpad). Sustav: Tijelo odlagališta geotekstila i prodiranja sitnih čestica u drenažni sustav. Nasip prometnice je izveden od mješovitog materijala. Cesta je širine 4 m s vanjske strane obodnog nasipa. Sukladno dinamici zapunjavanja odlagališta otpadom. A. Opći izgled i konfiguracija završnog pokrova prikazani su u nacrtima (Nacrt 5. 3 i 4. odnosno 5 m s unutarnje strane nasipa. Površina bez obodnog nasipa iznosi približno 2. Nacrti 5. Na kraju pristupne prometnice.40 ha. GORNJI BRTVENI SLOJ Pregled stanja Završni pokrov (odnosno gornji brtveni sloj i gotova prekrivka) je izveden na plohama 1. izveden je plato za okretanje vozila. uz unutarnji rub južnog i zapadnog obodnog nasipa. na mjestu spajanja s kazetom za azbestni otpad. padova za odvodnju oborinskih voda.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.2 i Nacrti 7) Izvedbeni stranica 29 od 348 . kaseta 6/2 ima tlocrtnu površinu od približno 2. Nasip s vanjske strane obodnog nasipa je izveden od mješovitog materijala dobivenog obradom gra evinskog otpada. Prekrivni sustav ploha 5. Kazeta za prihvat azbestnog otpada je odijeljena od ostalog dijela odlagališta me unasipom visine 1. Pristupna cesta plohi za prihvat azbestnog otpada je smještena na zapadnom nasipu. Očekuje se da će se plohe prekrivati dinamikom kojom će se zapunjavati odlagalište. te je ta dinamika prikazana u tablici 1. Kontinuitet sustava se mora osigurati u pogledu brtvljenja (površinskih voda i odlagališnog plina). Ukupna površina kazete za prihvat azbestnog otpada iznosi približno 4.A. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.90 ha. Završni pokrov za odgovarajuću plohu povezat će se sa završnim pokrovom prethodne plohe tako da na kraju tih operacija završni pokrov čini kompaktan sustav. uzdužnih padova servisne prometnice i slično. Kaseta 6/1 ima tlocrtnu površinu od približno 2. dok je nasip s unutarnje strane izveden od zemljanog materijala.160 m2. Izvo ač je zadužen za održavanje plohe za prihvat azbestnog otpada čupanjem raslinja s korjenjem kako ne bi došlo do oštećenja filtarskog geotekstila i prodiranja sitnih čestica u drenažni sustav.1 . 5D i 6 se fazno spaja na već izvedeni sustav sukladno ugradnji otpada do projektirane visine.92 ha.

Broj projekta: 24-10046/07. Institut gra evinarstva Hrvatske. Nadogradnja otpada bi prema procjeni uključivala plinske linije K i L.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Projekt nadvišenja na spoju ploha 4 i 5 će se naknadno dostaviti Izvo aču. stranica 30 od 348 . Projekt gornjih brtvenih slojeva i gotove prekrivke predvi a 3 glavne funkcije: (1) da se umanji izbijanje odlagališnog plina (a time i neugodnih mirisa) iz tijela odlagališta i njegova emisija u atmosferu. kolovoz 2007 god). Predloženo je da se krovni dio tijela odlagališta izvede s nadvišenjem (u odnosu na projektirani pad od 5%) s dvostrešnim padom od ukupno 8% prema sjeveru i jugu. Sustav upravljanja površinskim vodama treba uklanjati oborinske vode sa završnog pokrova bez pretjerane erozije tla i smanjiti količinu vode koja će se infiltrirati kroz pokrovni sustav. nacrtima i Programu praćenja i kontrole kvalitete. 5 i 6. Sustav: Tijelo odlagališta projekt prekrivanja ploha 4. Razmještaj i detalji sustava za kontrolu površinskih voda prikazani su u projektnim nacrtima (nacrt 5. (3) da se ograniči dugoročna infiltracija oborina u tijelo deponije i na taj način se minimalizira nastajanje procjednih voda. (2) da se spriječi direktan kontakt (ptica i drugih životinja) sa otpadom. Gornji brtveni sloj i gotova prekrivka su trajni zaštitni slojevi koji se ugra uju preko ispunjenih dijelova tijela odlagališta kada ugra eni otpad dostigne projektirane gabarite. Iz toga je razloga nužno izvesti kvalitetan spoj postojećeg prekrivnog sustava plohe 4 i budućeg prekrivnog sustava plohe 5. Kako bi se omogućio prijelaz s navedenog znatno nižeg dijela na dio plohe 5 koji će se izvesti prema projektu.10) Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4.A. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. tako da ograniče pretjeranu eroziju i ispiranje površine.. Analizom geodetske snimke postojećeg stanja na odlagalištu (površine ploha 3 i 4). Svaka od komponenti trebala bi se izvoditi sukladno tehničkim specifikacijama. Radovi na izvedbi gornjeg brtvenog sloja i gotove prekrivke imaju za cilj utjecati na djelovanja površinskih voda na stvaranje erozije (koja umanjuje dugoročnu funkcionalnost gornjih površinskih slojeva i poskupljuje održavanje pokosa i obodnog kanala) . Sustav treba imati sljedeće funkcije: • sakupljanje i odvod površinskih voda s površine odlagališta na relativno kratkim udaljenostima i • drenažni putevi (kanali i berme) i drenažni ure aji (odvodne cijevi niz padinu i disipatori energije) koji na učinkovit način odvode površinske vode i odgovarajućom brzinom. kolovoz 2007 god [IP2]. predloženo je da se izvede nadogradnji otpada na krovni dio plohe 4 i to s početkom izme u profila 11 i 12 i završetkom izme u profila 12 i 13 ukupne dužina približno 75 m. utvr eno je da je visina otpada na spoju plohe 4 i 5 (i to na krovnom dijelu odlagališta gdje je projektirani nagib 5 %) za približno 2. Nadvišenje na spoju ploha 4 i 5 Prilikom završnog prekrivanja novog otpada (a nakon postizanja projektiranih visina) potrebno je osigurati kontinuiranost prekrivnog brtvenog i drenažnog sustava. Sustav je projektiran tako da se površinska voda odvodi kroz stalne odvodne kanale do postojećeg retencijskog jezera koji se nalazi istočno od plohe 1. (Institut gra evinarstva Hrvatske. 5 i 6.5 – 3 m manja od projektirane visine (samim tim je i završni prekrivni sustav na plohi 4 isto toliko niži od projektiranog). Broj projekta: 24-10-046/07.

n. Pokrovni sustav ima od središnjeg krovnog dijela dvostrešni pad od 5 % prema obodu krovnog dijela tijela odlagališta. . Krovni dio tijela je projektiran sa slojem od linearne polietilenske geomembrane niske gustoće (LLDPE) debljine 1 mm dok pokosi nisu.m.85H:1V. prvi sustav je za bočne pokose a druga za krovni dio tijela odlagališta. Kompozitna prekrivka odabrana je za krovni dio tijela odlagališta kako bi se smanjila infiltracija u području gdje je nagib površine od samo 5%. drenažnog materijala i drenažnih cijevi sve do projektiranog vrha prekrivnog brtvenog sustava kada je potrebno ugraditi plinsku glavu. su sljedeće: stranica 31 od 348 .Opće priznate postupke za projektiranje deponija. Obodi tijela odlagališta se nalazi na apsolutnoj visini od 155 m. Sustav: Tijelo odlagališta Predlaže se da se geometrija pokosa koji ima projektirani nagib 1V: 2. potrebno je urediti pristupnu prometnicu i radni plato u blizini mjesta odlaganja i na odgovarajućoj visini u odnosu na konačni izgled spoja plohe 4 i 5.64H. sukladno dinamici ugradnje otpada. sloj zaštite od smrzavanja. gornji geosintetski dren za vodu (za oborinske vode). Oba sustava se sastoje od sljedećih komponenti. Ugradnja otpada na ovom dijelu obuhvaća iskop ugra enih plinskih glava i brtvenih materijala sve do drenažnog sloja unutar plinskih zdenaca te. Pokosi završnog pokrova Završni pokrov ploha od 2 do 6 je projektiran da od ruba obodnog nasipa do oboda tijela odlagališta bude u nagibu 2. Materijal za završnu prekrivku izabran je uzevši u obzir sljedeće: .Tehničke smjernice Europske zajednice za projekt Prekrivanja deponija komunalnog krutog otpada te hrvatske zakone Konfiguracije prekrivke za krovni dio i bočne pokose.Organske materijale dostupne u blizini terena i . održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Prije nego što se započne s odlaganjem na ovaj dio predvi eno je uklanjanje zaštitnog zemljanog sloja plohe 4 na ovom dijelu i njegovo privremeno deponiranje na susjednim površinama. Kako bi se omogućila ugradnja otpada na krovnom dijelu plohe 4. geosintetski sloj za otplinjavanje i me uprekrivni sloj. Komponente završnog pokrova Tijelo odlagališta ima dva razližita sustava završnog prekrivanja. Maksimalna visina tjemena odlagališta iznosi približno 158.85H izvede s nadvišenjem tako da tijekom izgradnje nagib pokosa bude 1V: 2. Detalji izgradnje puta i platoa odre eni su u poglavlju 5. počevši od gornjeg sloja nadolje. biti će dostavljen Izvo aču naknadno. humusni sloj. Tako er je potrebno ukloniti umjetne materijale u rubnim dijelovima promatrana površine – uz bermu na rubnom dijelu pokosa projektiranog nagiba 5 %.5 m. ugradnju zaštitnih kolona.m. Spoj ploha 4 i 5 kao i detalji spoja.A.n.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. geosintetski glineni brtveni sloj (GCL).

GCL Geosintetski sloj za otplinjavanje Me upokrov 0.65 m Geosintetski dren za vodu Bočni pokosi prekrivke (2. Ugra uje se na krovnom dijelu i bočnim pokosima. Geosintetski sloj za otplinjavanje ima minimalnu transmisivnost od 8 x 10-4 m2/sek.30 m stranica 32 od 348 . Na završnom pokrovu treba biti izgra ena i servisna prometnica. Na tijelu odlagališta je izvedena prometnica koja završava na kraju plohe 4 (plinska linija L). Na završnom sloju dizajnirane su berme za kontrolu površinskih voda. Geosintetski glineni brtveni sloj je hidraulička barijera koja se sastoji od zrnate prirodne natrijeve bentonitne gline umetnute izme u dva geotekstila i učvršćene tkanjem ili šivanjem. GCL Geosintetski glineni brtveni sloj. otprilike 1 metar široke. stakla i sl. Debljina me uprekrivnog sloja je 30 cm. komada stijenja. te se cijevima poovršinske vode odvode do dna pokosa.A. Geosintetski glineni brtveni sloj (GCL) Geosintetski glineni brtveni sloj (GCL) izvodi se iznad geosintetskog sloja za otplinjavanje. Geosintetski sloj za otplinjavanje Me upokrov 0. Geosintetski sloj za otplinjavanje sastoji se od jezgre od polietilena (PE) ili polipropilena (PP) na koju se termičkim procesom s gornje i donje strane spajaju dva netkana geotekstila.) koji bi mogli oštetiti ostale gornje brtvene slojeve (prvenstveno LLDPE geomembranu.15 m Sloj zaštite od smrzavanja debljine 0. Geosintetski sloj za otplinjavanje Geosintetski sloj za otplinjavanje izvodi se direktno iznad me upokrova. Berme trebaju presjeći put otjecanju vode od vrha niz pokos i odvoditi je u naborane cijevi.15 m Sloj zaštite od smrzavanja debljine 0.05 mm. Granulometrija me uprekrivnog sloja treba biti takova da je 85 % zrna jednakog ili većeg promjera od 0. Propusnost me uprekrivnog sloja mora biti biti veća ili jednaka od 1 x 10-4 cm/s. U me uprekrivnom sloju ne smije biti oštrih predmeta (armature. Sustav: Tijelo odlagališta Krovni dio prekrivke (pokos od 5% ) Humusni sloj debljine 0. Propusnost geosintetskog glinenog brtvenog sloja je maksimalno 5 x 10-9 centimetara na sekundu. Me upokrov (me uprekrivni sloj) Me upokrov se izvodi na produljenoj prekrivci debljine 30 cm a neposredno prije polaganja geosintetskog sloja za otplinjavanje.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.85H:1V) Humusni sloj debljine 0. na visinkoj udaljenosti od cca 10 metara.85 m Geosintetski dren za vodu Linearna polietilenska geomembrana niske gustoće debljine 1 mm Geosintetski glineni brtveni sloj. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.30 m Površina završnog pokrova trebala biti zasa ena vegetacijom koja služi kao dugoročna zaštita protiv erozije.

Predvi eno je da se završni prekrivni sustav kao i vanjski pokosi obodnog nasipa zatravne.85 m na bočnim pokosima. Ekološko funkcionalni učinci zatravljenja su krajobrazno ure enje. geosintetski dren za vodu izvest će se direktno preko linearne polietilenske geomembrane niske gustoće (LLDPE) debljine 1 mm.65 m na krovnom dijelu prekrivke i 0. glatkog. konzervacija i stabilizacija površinskog sloja tla vezanjem tla. Drenažni sloj morao bi infiltrirati vodu duž površine donjeležećeg prekrivnog sloja do drena smještenog u zaštitnim bermama i nožici pokosa prekrivnog sustava. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. komada kamena i ostalih štetnih predmeta.A. A. Košnja vegetacije je potrebna da bi se umanjili rizici od požara. Sloj zaštite od smrzavanja namijenjen je da zaštiti donjeležeće slojeve od prodiranja korijenja i smrzavanja. Dobro zasa ena vegetacija poboljšava i evapotranspiraciju vlage iz tla gornjeg brtvenog sloja. Sloj zaštite od smrzavanja Sloj zaštite od smrzavanja/humusni sloj treba se izvesti odmah iznad geosintetskog drena za vodu. panjeva. linearnog polietilena niske gustoće (LLDPE) treba se izvesti iznad geosintetskog glinenog brtvenog sloja (GCL) na krovnom dijelu prekrivke (5% nagiba). Ovaj sloj će se sastojati od zemlje s terena pročišćene od korijenja stabala. GOTOVA PREKRIVKA Zatravljenje (završni vegetacijski pokrov) Vegetacija na završnom pokrovu je bitni element koji sprečava eroziju. Ovaj vrlo slabo propusan sloj ima osnovnu funkciju u sprjecavanju prodiranja oborinskih voda u odložen otpad te spriječava prodirnje odlagališnog plina u geosintetski dren za vodu. te spriječiti tečenje pod tlakom u tom sloju. a koja je položena na geosintetski glineni brtveni sloj (GCL).12. Sloj zaštite od smrzavanja je projektiran u debljini od 0.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Humusni sloj namijenjen je da pospješi rast trave čija je funkcija zaštita od erozije.15 m. Humusni sloj Humusni će se sloj izvesti iznad sloja zaštite od smrzavanja u debljini od 0. Sustav: Tijelo odlagališta Geomembrana od linearni polietilen niske gustoće (LLDPE) Brtveni sloj koji se sastoji od 1 mm. Geomembrana LLDPE se ne ugra uje na pokosima tijela odlagališta nagiba 1V:2. Kada se trava uhvati za humusni sloj važno ju je stalno održavati košnjom. Geosintetski dren za vodu ima minimalnu debljinu 7 mm i minimalnu transmisivnost od 8 x 10-4 m2/sek. biotehnološka rekultivacija.85H. Geosintetski dren za vodu sastoji se od jezgre od polietilena (PE) ili polipropilena (PP) na koju se termickim procesom s gornje i donje strane spajaju dva netkana geotekstila. Propusnost ovog sloja je oko 3. Geosintetski dren za vodu Na krovnom dijelu prekrivke. Ovaj sloj mora ukloniti vodu koja se infiltrira kroz gornji sloj zaštite od smrzavanja i humusni sloj za vrijeme i nakon prekrivanja odlagališta. Na bočnim pokosima geosintetski dren za vodu se izvodi direktno iznad geosintetskog glinenog brtvenog sloja (GCL). eliminacija stranica 33 od 348 .3 x 10-5 centimetara na sekundu.

promjene efektivnih naprezanja (uslijed eventualne promjene opterećenja i/ili promjene razine procjedne vode) i konsolidacije odloženog otpada. Degradacija. Sustav: Tijelo odlagališta vjetro .g. koji je prije ugradnje bio izložen višegodišnjem procesu ragradnje. popravljanje vododrživosti.16. Izvo ač je zadužen da s završetkom gornjih brtvenih slojeva pojedinih ploha ugradi nove repere kako je prikazano u nacrtu 5. U projektnoj dokumentaciji je procjenjeno da dugoročno slijeganje ploha samo s novim otapdom.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.vodo erozivnih procesa. 5 i 6. 6. Predvidiv broj od 14 zamjenjenih repera do kraja 2015. podizanje kapaciteta za sorpciju i izmjenu tvari.A. • vremenska slijeganja koja se ostvaruju bez opterećenja u kojima se razlikuju slijeganja uslijed bio-degradacije kao i slijeganja uzrokovana spuštanjem razine procjedne vode i takozvana primarna i sekundarna slijeganja (primarna i sekundarna kompresija). Slijeganje završnog pokrova Načelno se razlikuju: • početna slijeganja koja završavaju kratko nakon nanošenja novih slojeva otpada i mogu biti pospješena učestalim prelazima kompaktora. saniranje neuralgičnih mjesta reljefa. Očekivane razlike u obimu slijeganja za plohe odlagališta u koje je ugra ivan stari i novi otpad ne bi trebale izazvati značajnije promjene nagiba. popravljanje fizikalnih. Institut gra evinarstva Hrvatske. U projektnoj dokumentaciji se pretpostavlja da će se 90 % slijeganja dogoditi u prvih 5 godina nakon prestanka odlaganja. dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. razmještenih u 6 poprečna profila (profili 2. Do slijeganja odlagališta dolazi prvenstveno zbog razgradnje organskih tvari otpada. kemijskih i bioloških svojstava tla u smislu pripreme staništa za kulture daljnjih faza rekultivacije. Slijeganje starog otpada. projektom je procjenjeno slijeganje od približno 6 posto do ukupne visine tijela otpada. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Prostorno namjenske i topografske karakteristike tijela odlagališta uvjetuju primjenu kombiniranog postupka za rekultivaciju travnim sklopom primjenom hidrosjetve i klasičnog strojnog zasijavanja. Slijeganje gornjeg brtvenog sloja tijela odlagališta je rezultat degradacije otpada. Na površinama gdje se odlagao stari otpad (plohe 1 do 5). odnosno biološka razgradnja otpada se manifestira smanjenjem volumena ugra enog otpada. ploha 5D i ploha 6. smanjena evaporacija. stranica 34 od 348 . Geodetski reperi Na tijelu odlagališta je trenutno istalirano 44 komada trajnih geodetska repera. može iznositi 18 posto od ukupne visine tijela otpada. 8. biti će manje nego od novog otpada. 4. 10 i 12) i 1 uzdužni profil. ali zato po nalogu Naručitelja treba napraviti adekvatnu odvodnju i drenažu sa gornjeg brtvenog sloja i gotove prekrivke. [IP2].

Na uzdužnom profilu nalaze se 3 repera.13.15 i u tablici 5. Osim navedenog. Sustav upravljanja površinskim vodama je projektiran tako da prikuplja i odvodi oborinsku vodu sa završnog pokrova na način da se umanji erozija izvedenih dijelova tijela odlagališta te da se umanji mogućnost infiltriracije oborinske vode kroz brtveni sustav. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Dužnost Izvo ača radova je da održava postavljene repere te da ih u slučaju oštećenja ili nestanka zamijeni s novim geodetskim reperima. Jedan poprečni profil sadrži 7 repera koji su postavljeni na karakterističnim točkama. svakih 6 mjeseci izvršiti snimanje ploha 2 i 3 (na početku godine i početkom 6-tog mjeseca) i svakih 12 mjeseci smimiti plohu 1.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. stranica 35 od 348 . s time da zasebno treba biti prikazan ukupni pomak od nultog mjerenja i pomak ostvaren od posljednjeg mjerenja (pomak u posljednjih 6 mjeseci). Projekta: 24-10-067/07 –rev D. predvi eno je postavljanje repera u 4 profila – 3 poprečna (A .C) i u jedan uzdužni (D).8 dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. Zatvorenog sustava odvodnje . Institut gra evinarstva Hrvatske. Broj projekta: 24-10046/07 iz kolovoza 2007 god.d. Pomaci snimljenih repera (u vektorskom obliku) trebaju biti prikazani tlocrtno. Institut IGH. 5 i 6. Y i Z) koordinata svih postaavljenih geodetskih repera.A. br. 5 i 6 – revizija D. Postavljanje repera potrebno je provesti po nalogu Nadzornog inženjera. POVRŠINSKA ODVODNJA OBORINSKIH VODA I POSEBNI DETALJI Na plohama 1 – 4 (do plinske linije L) je izveden sustav za prikupljanje i odvo enja oborinskih voda s površine odlagališta do obodnog kanala. Tako er je potrebno redovito održavati repere. studije i zaštitu okoliša. Točni položaji repera i njihove oznake prikazane su na nacrtu 5. studeni 2009. d. [IP2]. po poprečnim presjecima i u uzdužnom smjeru duž tijela odlagališta. te ih u slučaju oštećenja što hitnije zamijeniti i ponoviti snimanje položaja novog repera. Na preostalom dijelu odlagališta (plohe 5 . A. Na dijelu odlagališta gdje je već postavljen prekrivni sustav (do uključivo plinske linije L) su reperi već postavljeni. Podatke dobivene snimanjem položaja repera Izvo ač je dužan dostavljati Nazornom inženjeru i Investitoru. s napomenom da središnji reper profila C predstavlja i krajnji reper uzdužnog profila D. Izvo ač radova mora svakih 3 mjeseca snimiti ugra ene repere na plohama 4 i 5. odnosno neposredno nakon postavljanja zadnjeg sloja prekrivnog sustava. Nacrt projektiranog sustava površinske odvodnje oborinskih voda je dan u dokumentaciji Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. Zavod za planiranje. [IDIP6]. Točnost izmjere položaja snimljenih repera treba biti unutar 1 cm. Izvo ač treba provesti geodetsko snimanje položaja (X.6) te na dijelu plohe 4 na kojem će se vršiti spoj s plohom 5.. Sustav: Tijelo odlagališta Praćenje slijeganja završnog pokrova odlagališta vrši se mjerenjem pomaka geodetskih repera. Izvo ač treba napraviti prikaz vremenskog tijeka vertikalnih pomaka (slijeganja) repera po provednim snimanjima s prikazom po profilima.

• odzračnici drenažnih rovova. • korugirane odvodne cijevi (položene niz padinu). Izvo ač je dužan provoditi radove održavnja i upravljanju bermama u skladu s općim i partikularnim zahtjevima Naručitelja. Sustav je projektiran tako da se površinska voda odvodi kroz stalne odvodne kanale do retencijskog jezera koji se nalazi istočno od plohe 1. Vanjski nagib stranica bermi je 2H:1V a unutarnji nagib je 3H:1V. • slapišta i disipatori energije. Na križanju s najvišm bermom. Institut IGH. Sustav: Tijelo odlagališta Sustav za sakupljanje i odvodnju površinskih voda s površine krovnog dijela odlagališta ima sljedeće elemente: • drenažni rovovi u sustavu zaštite od smrzavanja. [IP2] Berme na pokosu Berme za kontrolu površinske vode presjecaju put površinskoj vodi koja se slijeva niz padine po završnom pokrovu i usmjeruju ih u naborane polietilenske cijevi položene po pokosu tijela odlaglišta. Naborane polietilenske cijevi promjera 250 mm Naborane polietilenske cijevi dizajnirane su tako da odvode sakupljenu površinsku vodu sakupljenu sa krovnog dijela odlagališta koja se sakuplja šahtu promjera 800 mm i odvodi je do križanja s najvišom (gornjom) bermom koja se nalaze na pokosu tijela odlagališta. Padovi bermi su dani u projektnoj dokumentaciji. [IDIP6]. • uljevne gra evine u korugirane odvodne cijevi.A. • šahtovi za sakupljanje oborinskih voda. Kontrolne berme za oborinsku vodu trebaju zaštititi završni pokrov od erozije. Izvo ač je dužan provoditi radove održavnja i upravljanju bermama u skladu s općim i partikularnim zahtjevima Naručitelja. promjer nizvodne cijevi se mijenja u 750 milimetara. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Naborane polietilenske cijevi promjera 250 mm je izra ena od plastike s glatkim unutrašnjom stijenkom. stranica 36 od 348 . • berme. Lokacije na kojima su smještene kontrolne berme za površinske vode prikazane su na prilogu 1. Institut IGH. Sustav odvodnje za plohe 4 do 6 revizija D. Razmještaj i detalji sustava za kontrolu površinskih voda prikazani su u projektnim nacrtima (nacrt 5.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. • drenažni kanali. broj projekta 24-10-067/07-rev D iz studenog 2009. broj projekta 24-10067/07-rev D iz studenog 2009. Lokacije na kojima su smještene naborane cijevi prikazane su na prilogu 1. Kontrolne berme moraju se izgraditi na vrhu gornjeg zemljanog sloja u vertikalnim razmacima do približno10 metara i uzdužnim nagibom do 1 posto.10). Sustav odvodnje za plohe 4 do 6 revizija D.

Sustav: Tijelo odlagališta Naborane polietilenske cijevi promjera 750 mm Naborane polietilenske cijevi dizajnirane su tako da odvode sakupljenu površinsku vodu sa bermi do obodnih kanala koji se nalaze uz vanjski rub bodnih nasipa. cijevi koje odvode površinske vode niz padinu i permanentni drenažni kanali projektirani su za maksimalnu količinu padalina do 100 milimetara u 24 sata.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. 5 i 6 (Institut gra evinarstva Hrvatske. i Prilogu 1 Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. Berme za kontrolu površinskih voda. Cijevima će se površinske vode odvoditi do slapišta i disipator energije do rip-rapa koji treba izvesti na izlazu iz cijevi kako je prikazano na nacrtu 5. budući da je u navedenom rovu i drenažnoj cijevi kao i u šahtu DR_J2 u prethodnom razdoblju detektiran odlagališni plin. br. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. Institut gra evinarstva Hrvatske.). 5 i 6 – revizija D Zatvorenog sustava odvodnje.: Ploha Naziv šahta 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 2 2 2 2 3 4 4 4 4 4 PS1 PJ1 PS2 PJ2 PS3 PS4 DR_J2 DR_S2 DR_J8 DR_S8 Prikaz šahtova oborinskih voda na krovnom dijelu odlagališta je prikazan u nacrtu 5. 5 i 6. izra ene od plastike s glatkim unutrašnjim stijenkama. Tabela 5 Popis šahtova oborinskih voda R. Šahtovi su locirani na mjestima križanja ili promjene smjera trase ukopanih drenažnih rovova (s cijevima) odvodnje. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. stranica 37 od 348 . Obodni kanali imaju namjenu odvodnje površinskih oborinskih voda s područja oko ploha do retencijskog jezera odakle se ove vode ispuštaju u rijeku Savu. Lokacije na kojima su smještene naborane cijevi prikazane su na nacrtima. Popis šahtova se nalazi u tabeli 4. Odzračnici DR_J1 i DR_J1/2 su izvedeni u cilju odzračivanja drenažnog rova.7 Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. Cijevi niz bočne stranice tijela odlagališta trebale bi imati promjer 750 milimetara.A.10. Odzračnici drenažnih rovova Na krovnom dijelu tijela odlagališta. Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. na poziciji drenažnog rova DR_J1 i izme u DR_J1 i DR_J2 (naziv odzračnika DR_J1/2) nalaze se odzračnici drenažnog rova izvedenog u sloju zaštite od smrzavanja. Šahtovi odvodnje oborinskih voda Na krovnom dijelu tijela odlagališta nalazi se 10 šahtova za odvodnju oborinskih voda promjera 1200 mm. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.

U slučaju oštećenja stijeki šahta. Provjera prisutnosti (koncentracije) metana CH4 volumnim postcima (%) u šahtu i neposrednoj okolici šahta. U izvještaju treba biti navedeno.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. stanju taloga. 3. poklopca šahta.g. odzračnika. U slučaju evidentiranja pojave CH4 provjeru koncentracije treba provoditi češće i to minimalno (1 x tjedno). Sumarna zapažanja mjesečnog pregleda (točka 1). Izvo ač je dužan provoditi sljedeće redovne preglede šahtova odvodnje oborinskih voda: 1. stanju urednosti (1 x mjesečno). Sustav: Tijelo odlagališta Održavanje i upravljanje šahtovima odvodnje oborinskih voda Šahtovi oborinskih voda su elementi sustava odvodnje oborinskih voda na krovnom dijelu tijela odlagališta koji se izvode na lomovima i križanjima trasa drenažnih kanala. oznaka upozorenja. eventualnog zdražavanje ili stanja protjecanja vode (1 x mjesečno). OTPLINJAVANJE ODLAGALIŠTA I PLINSKA MREŽA DO PLINSKE STANICE (mTEO) ODLAGALIŠNI PLIN Procjena proizvodnje odlagališnog plina Stari otpad plus odre ene količine novog komunalnog otpada odložene su na plohe 1 . Izvo ač je dužan u sklopu Mjesečnog izvještaja dostaviti Izvještaj o stanju šahtova odvodnje oborinskih voda s izvršenim i planiranim mjerama održavnja.14. a na tri zadnje izgra ene plohe (4. oznaka opasnosti. komentarima i prijedlozima mjera. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. poklopca šahta.A. oznaka opasnosti. A. Projekt je temeljen na procijenjenoj količini degradacije (raspadanja) starog smeća stranica 38 od 348 . te zamjena 50 % poklopaca šatova do kraja 2015. 2. Predvidiva kompltena zamjena oznaka opasnosti i upozorenja i oznaka naziva šahtova 1× 2. znakova upozorenja i oznaka na šahtovima (točka 4) s planom eventualne zamjene. Održavanje odzračnicima drenažnog rova Izvo ač je dužan provoditi radove održavnja i upravljanja odzračnicima drenažnog rova u skladu s općim i partikularnim zahtjevima Naručitelja.3. Poklopac okna je izveden sa odzračnikom. koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u šahtu i neposrednoj okolici šahta (točka 2). (1 x mjesečno). stanje protjecanja prikupljene oborinske vode (točka 3). naziva šahta Izvo ač je dužan izvršiti popravak ili zamjenu. Vizualna provjera stanja na mogućnost fizičkog oštećenja stijeki šahta. naziva šahta.. 5 i 5D) smješta se uglavnom samo novi komunalni otpad. 4. stanje poklopaca. odzračnika. god. oznaka upozorenja. Pregled i uvid u stanje razine vode u šahtu.

Tada će ukupna pridobiva količina plina biti oko 3. s tim da oko 30 posto ukupne mase otpada čini novi otpad. IPZ Uniprojekt Zagreb – Studija o količini i vrsti smeća. sadržaju vlage i očekivanoj praktičnoj maksimalnoj degradaciji ukupnih biorazgradivih čestica. plin proizvoditi sporije nego na odlagalištu novog otpada. Takva projekcija proizvodnje odlagališnog plina nakon zatvaranja deponije uravnotežena je primjenom stohastičke analize sastava smeća kako bi se mogla utvrditi stopa generiranja plina prije zatvaranja (proizvodnja metana i ugljičnog dioksida). održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Stopa proizvodnje odlagališnog plina izračunata za sustav upravljanja plinom sa 85 posto efikasnosti. Za izradu modela projekcije stvaranja plina i proizvodnje nakon premještanja otpada na svaku radnu plohu.619 kubičnih metara na sat (60 kubičnih metara po minuti). koristio se kinetički pristup prvog reda. Očekuje se da će se iskustva ostvarena dosadašnjim radom sustava otplinjavanja koristiti za eventualnu prilagodbu projekata za sustav otplinjavanja na preostalim plohama. s tim da na minimalnu efikasnost sustava utječu promjene unutar odlagališta (razgradnja biomase zbog uvo enja zraka. Podaci o zaprimanju smeća kroz razdoblje od 1965. biorazgradivih hlapljivih čestica (BVS) sadržanih u otpadu) na odlagalištu će se kontinuirano stvarati deponijski plin tijekom cijelog vijeka trajanja odlagališta. gustoća. postotak vlage. 1991. Očekivana vrsta otpada. starog i novog otpada razmatrani su kao elementi za utvr ivanje odgovarajućeg koeficijenta biodegradacije i utvr ivanje realne proizvodnje odlagališnog plina. Zbog progresivnog anaerobnog raspadanja organskih frakcija ugljika iz komunalnog otpada (tj. do 2000. Sustav: Tijelo odlagališta i procijenjenim karakteristikama novog otpada. koje je pribavio prethodni projektant. Analize procesa raspadanja smeća bazirane su na podacima sadržanim u izvještajima i informacijama koje je pružio investitor. Znatno manji koeficijent razgradnje primijenjen je za plohe od 1 do 5 zbog stupnja degradacije kod starog otpada. mogu se očekivati izmjene projekta. očekuje se da će se tijekom procesa sanacije starog otpada. Podaci o količini otpada i broju godina odlaganja na odlagalištu uzeti su kao ulazni podaci za izračunavanje ukupne proizvodnje odlagališnog plina i njegovog iskorištavanja s ploha od 1 do 6. Dodatak plohe 5 i ploha 6 trebale bi proizvoditi oko 244.). a samo manji postotak tih ploha čini novi otpad. Za plohe od 1 do 5 pretpostavlja se da će generirati oko 52 kubična metra plina po toni premještenog otpada uz 35 posto vlage. godine kada će ploha 6 biti otvorena za prihvat novog otpada. Kao kod svih plinskih projekata u tako posebnim uvjetima. Me utim. itd. Količina primljenog smeća na odlagalištu i na plohi 1 od 1991.5 kubičnih metara plina po toni novog komunalnog otpada uzimajući u obzir da će te plohe primati uglavnom novi otpad. biološko začepljenje filtra plinskih zdenaca itd. stranica 39 od 348 . Najviša proizvodnja odlagališnog plina će biti nakon 2012.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Stopa generiranja plina prije zatvaranja zasniva se na očekivanom životnom ciklusu odlagališta prema vrsti zaprimanog otpada.).A. korišteni su za definiranje osnovnog sastava smeća i procjene kolika bi mogla biti proizvodnja plina. do 1990. procijenjena je prema podacima koja je pružio Elektroprojekt (Čistoća.

Vidi popis izvedenih plinskih zdenaca u tabeli 6. [IP2]). 5 i 6. OPIS IZVEDENOG SUSTAVA OTPLINJAVANJA Plinski zdenci i plinske linije Na tijelu odlagališta je ukupno je izvedeno 90 plinskih zdenaca raspore enih u plinskih 15 linija (linije A – M i W). projektiran je sustav od ukupno 123 plinskih zdenaca. Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. Dubine zdenaca na linijama plohe 1 iznose 15 do 27 m a na plohama 2 i 3. vidi Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. Institut gra evinarstva Hrvatske.3 i nacrt 5. god. 5 i 6. [IP2]. udaljenosti do pokosa.5 i 0.2 u Izvedbenim projektom prekrivanja ploha 4. kao i dubini zdenca. prisustvu ili odsustvo pokrova geomembrane.A. Osim izgradnje plinskih zdenaca.) [IP2]. putem mreže plinovoda kojom se prikupljeni plin dovodi do plinske stanice odnosno malog termoenegretskog objekta (mTEO). predvi ena je nadogradnja zdenaca L-2 do L-5 i K-2 do K-5 (ukupno 8 zdenca). održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Udaljenost izme u plinskih zdenaca je otprilike 60 metara računajući od središta bušotine. 5 i 6. sukladno dinamici ugradnje otpada na promatranoj površini. Do danas je izvedeno ukupno 90 plinskih zdenaca (uključivo 14 zamjenskih) do plinske linije L uključivo. Na osnovu podataka o radijusu utjecaja izme u plinskih zdenaca.75 kubičnih metara plina po minuti. 4 i 5 do 44. Do završetka izgradnje je prema postojećem projektu preostalo za izvesti još 47 zdenaca [IP2]. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. zbog prethodno opisane potrebe za nadvišenjem ugra enog otpada na dijelu plohe 4. drenažnog materijala i plinskih cijevi sve do projektiranog vrha prekrivnog brtvenog sustava kada je potrebno ugraditi prethodno uklonjenu plinsku glavu. Razmještaj bušotina i sustav plinskih glava na vrhu zdenaca prikazan je na nacrtima.12.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Institut gra evinarstva Hrvatske. Kolektorski (linijski) cjevovodi koji povezuju plinske glave se polažu u zaštitni sloj od smrzavanja te se potom vežu u kruni južnog obodnog nasipa s kolektorskim cjevovodom koji provodi odlagališni plin do plinske stanice odnosno malog termoenergetskog postrojenja (mTEO) za obradu i iskorištavanje plina (Nacrt 5. Veličina sustava otplinjavanja projektirana je konzervativno kako bi se mogla preuzeti maksimalna predvidiva količina plina s tim da nisu dopustivi gubici zbog neracionalnog korištenja ili propuštanja. Popis plinskih zdenaca s dubinama bušenja.12. tipom plinske stranica 40 od 348 . Broj projekta: 24-10046/07 iz kolovoza 2007. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. te zdenci M-1 i M-7. Sustav: Tijelo odlagališta Projektirani sustav plinskih zdenaca na odlagalištu Odlagalište otpada Jakuševec otplinjava se preko trajnih plinskih zdenaca aktivnim sustavom otplinjavanja. ugradnju zaštitnih kolona.13. Institut gra evinarstva Hrvatske. .6 m. Procjenjuje se da će prosječna bušotina proizvoditi izme u 0. Nadogradnja obuhvaća iskop i demontažu ugra enih plinskih glava i brtvenih materijala sve do drenažnog sloja unutar plinskog zdenca te. Dio sustava za otplinjavanje je i sustav za manipuliranje kondenzatom koji je prikazan na nacrtu (Nacrt 5.

[vidi Prilog A. Karakteristični poprečni presjek konstrukcije starih plinskih zdenaca je dan u nacrtu 2 Izvedbenog projekta.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.A. Institut IGH d. Presjek kroz plinski zdenac s jednom plinskom cijevi je dan u nacrtu 5. IP2]. 2 i 3.) [vidi Prilog A. iz svibnja 2008. 5 i 6. Institut gra evinarstva Hrvatske. Karakteristični presjek kroz konstrukciju plinskih zdenaca novog tipa s ugra enim dvostrukim cijevima (jedna cijev za iskorištenje plina i druga za crpljenje procjedne vode) je dan u nacrtu 4 (Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. 5 i 6 – revizija B zatvorenog sustava odvodnje.1. IP2]. IDIP8]. broj projekta 81010-264/11 iz srpnja 2011. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. Broj projekta: 24-10-067/07 – Revizija B. Institut gra evinarstva Hrvatske. stranica 41 od 348 ..7 istog projekta [vidi Prilog A. bermi i plinskog sustava .12.d. G-3/4 i H-2/3 i H-3/4 je izveden novi tip plinskog zdenca koji ima samo jednu plinsku cijev. Program crpljenja vode iz plinskih zdenaca i eventualna izvedba dodatnih zdenaca na plohama 1. dokumentcije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. Sustav: Tijelo odlagališta glave i statusom spojenosti na plinski sustav nalazi se u tabeli 6. [vidi Prilog A. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Ukupno 42 zdenca su izvedena sa starim tipom plinske glave. Projektirani tlocrtni smještaj svih plinskih zdenaca je dan u nacrtu 5. dok ih je 48 izvedno s novim tipom. Na plinskim zdencima G-2/3. god. IDIP2].

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Lijevo. skica presjeka kroz stari tip plinskog zdenca.A. stranica 42 od 348 . održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. skica presjeka koroz novi plinski zdenac. Sustav: Tijelo odlagališta PUNA CIJEV PUNA CIJEV BENTONITNA BRTVA PUNA CIJEV BENTONITNA BRTVA FINI ŠLJUNAK FINI ŠLJUNAK KRUPNI ŠLJUNČANI FILTER KRUPNI ŠLJUNČANI FILTER PERFORIRANA CIJEV PERFORIRANA CIJEV OTPAD PERFORIRANA CIJEV OTPAD DRENAŽA DRENAŽA Slika 2. Desno .

A.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.00 27.00 18.00 Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip W1 W2 1 W3 W4 W5 W6 B1 B2 2 B3 B4 B5 C1 C2 2 C3 C4 C5 TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN 26 27 28 29 30 31 32 33 2 D1 D2 D2/1 D3 D3/1 D4 D4/1 D5 TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN 18.00 38.00 38.00 25.00 39. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.: Ploha Naziv Zdenca Spojenost s glavnim plinovodom Dubina bušenja [m'] Tip glave 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 1 A1 A2 A3 A4 A5 A6 A7 A8 A9 TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN 19.00 18.00 27.00 38.00 13.00 18.00 38.00 27.50 38.50 19.00 27.00 38.00 25.00 38.00 18.00 27.00 27.00 25.50 38. Sustav: Tijelo odlagališta Tabela 6 Popis izvedenih plinskih zdenaca 1 2 3 4 5 6 R. br.00 36.00 40.00 25.00 14.00 25.00 25.00 40.00 Stari tip Stari tip Novi tip Stari tip Novi tip Stari tip Novi tip Stari tip stranica 43 od 348 .

60 38. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A.00 Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip stranica 44 od 348 .50 39.50 38.00 18.50 37.00 18.00 40.00 44. Sustav: Tijelo odlagališta 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 3 E1 E2 E2/1 3 E3 E3/1 E4 E4/1 E5 F1 F2 F2/1 F3 F3/1 F4 F5 TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN 18.00 40.00 19.00 43.00 38.00 Stari tip Stari tip Novi tip Stari tip Novi tip Stari tip Novi tip Stari tip Stari tip Stari tip Novi tip Stari tip Novi tip Stari tip Stari tip 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 3 3 G1 G2 G2/3 G3 G3/1 G3/4 G4 G4/1 G5 H1 H2 H2/3 H3 H3/4 H4 H5 TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN 13.00 37.00 38.00 43.00 43.00 41.50 19.00 20.00 38.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.00 38.50 39.00 Stari tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Stari tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip 65 66 67 68 69 70 4 I1 I2 I3 I4 I5 I6 TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN 18.00 38.50 38.00 40.00 21.00 37.00 18.50 38.00 38.00 42.00 36.00 40.00 41.

Projektni položaji plinskih linija koje povezuju plinske zdence su prikazani u nacrtu 5.00 18.00 18.90 41.90 Novi tip 90 91 M7 JB_14 PRIVREMENO SPOJEN SPOJEN NA SUSTAV PROCJEDNIH VODA 25. Promjeri PEHD cjevovoda plinskih linija su 140 mm.00 41. 89 komada je trajno spojeni na plinski sustav a zdenac M .50 Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip 89 M1 M2 M3 5 M4 M5 M6 TRAJNO SPOJEN 17. Sustav: Tijelo odlagališta 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 4 J1 J2 4 J3 J4 J5 J6 K1 K2 4 K3 K4 K5 K6 L1 L2 L3 L4 L5 L6 TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN 19.7 je privremeno spojen na liniju plinsku L.20 38.00 41. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.70 41. 5 i 6. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god.70 37. Obaveza je Izvo ača da održava navedenu plinsku glavu.00 18.60 41. stranica 45 od 348 .00 37.00 18.00 37.7 dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. [IP2].00 41.50 Novi tip Novi tip Od ukupno 90 plinskih zdenaca.00 37.40 38. Izvedene su sve plinske linije ploha 1 do uključivo 4 (uključujući plinsku liniju L) kao i linija koja povezuje plinski zdenac M-1 s kolektorskim cjevovodom. Institut gra evinarstva Hrvatske. Unutar šahta procjednih voda JB_14 nalazi se plinska glava koja odvodi odlagališni plin iz drenažne cijevi (plohe 5 jug)u plinski sustav.00 25.

. nalazi se u tabeli 7.7 istog projekta [IP2]. dok je projektirani tlocrtni smještaj ventila dan u nacrtu 5.A. Unutar svih plinskih cjevovoda je Ex zona opasnosti "0" [vidi Prilog A. Unutar radijusa kruga od 2 m od vanjske površine šahtova s ventilima plinskih linija e Ex zona opasnosti "2".12. Unutar radijusa kruga od 2 m od površine glava plinskih zdenaca (novog i starog tipa) i dodatne cijevi za crpljenje procjedne vode je Ex zona opasnosti "2".3 dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. br. IP13]. Na odlagalištu je ukupno izvedeno 14 ventila plinskih linija zajedno s pripadajućim šahtovima i to na plohama 1 do 4. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. Presjek konstrukcije ventila plinskih linija s pripadajućim šahtovima je dana u nacrtu i 5. Tabela 7 Popis ventila plinskih linija R. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Šahtovi s ventilima plinskih linija Ventili pojedinih plinskih linija su izvedeni u revizijskim šahtovima promjera 1.: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 4 3 1 1 Ploha Naziv Ventila V–1–3 V–1–2 V–1–1 V–2–3 V–2–2 V–2–1 V V V V V V V V – – – – – – – – 3 3 3 3 4 4 4 4 – – – – – – – – 4 3 2 1 4 3 2 1 stranica 46 od 348 . Unutar svih plinskih cjevovoda je Ex zona opasnosti "0"[vidi Prilog A. 5 i 6.200 mm. Popis ventila pliskih linija i ploha na kojima su smješteni. Sustav: Tijelo odlagališta Plinski zdenac M-7 je privremeno spojen na plinsku liniju L PEHD cjevovodom promjera 110 mm. Institut gra evinarstva Hrvatske. IP13].

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.12. dok je u krugu hvatača kondenzata udaljenosti od 2 m zona opasnosti "2". Detalji konstrukcije ispusta kondezata plinskih linja su dani u nacrtima 5. Institut gra evinarstva Hrvatske. stranica 47 od 348 . Popis hvatača kondenzata s oznakom tipa je prikazan na tebel 8. Unutar hvatača kondenzata je Ex zona opasnosti "1". [IP2].[IP13].3 dokumentacije IP2. Sustav: Tijelo odlagališta Hvatači kondenzata Na odlagalištu je trenutno izvedno 38 hvatača kondenzata.A. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. Projektirani raspored hvatača kondenzata je prikazan na nacrtu 5.12.7 dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. 5 i 6.2 i 5.

5 i 6. DG – 5 i prekrivanja iz kolovoza stranica 48 od 348 .7 dokumentacije Izvedbeni projekt ploha 4. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. DG – 2. Sustav: Tijelo odlagališta Tabela 8 Popis hvatača kondenzata R. DG – 3.: Ploha Plinska linija Tip 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 6 6 AW1 AW1 AW2 AW2 AB AB B C C D D D D E E E E E E-F F F F G G H H I I I-J J J K K L L M-N Q-R T 2 1 2 1 2 1 2 2 1 2 1 1 1 2 1 1 1 1 3 2 1 1 2 1 2 1 2 1 3 2 1 2 1 2 1 3 3 3 Odzračnici plinodrenažnog sloja Za odzračivanje (otplinjavanje) plinodrenažnog sloja na gornjem brtvenom izvedeno 6 komada odzračnika i to s oznakama DG – 1. br. DG – DG-6 kao što je prikazano na nacrtu 5. Broj projekta: 24-10-046/07 sustavu je 4. Institut gra evinarstva Hrvatske.A.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.

2012. U cilju spuštanja razine procjednih voda u tijelu odlagališta.01. GRA ENJE PLINSKOG SUSTAVA Sa svim zahvatima Izvo ača vezanim uz gra enje elemenata plinskog sustava mora biti upoznat voditelj plinske stanice imenovan od Izvo ača radova. predvi a se izrada ukupno 35 plinskih zdenaca. 5 i 6. Nakon dosizanja projektnih gabarita tijela odlagališta Izvo ač treba geodetski snimiti X. te od Projektanta zatražiti podatak o potrebnoj dubini bušenja svakog pojedinog zdenca. Sabirni plinski cjevovodi promjera 160 mm služe za prikupljanje odlagališnog plina ploha 1 i 2 (zajednički kolektor). Unutar svih plinskih cjevovoda je Ex zona opasnosti "0" [IP13]. g. Sustav: Tijelo odlagališta 2007 god. N i O iznosi 466 m. dokumentcije IP2.12. stranica 49 od 348 . do 31.13 dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4.A. Na najnižim mjestima nivelete kolektora postavljeni su hvatači kondenzata tipa 3 kojima se kondenzat odvodi do najbližih revizijskih šahtova za prikupljanje procjedne vode. Ukupna duljina zmjenskih plinskih zdenaca iznosi 508 m. Plinski kolektor plohe 6 promjera 400 mm je položen u krunu nasipa s početkom u profilu 14 i trenutno nije u funkciji budući da nije izveden niti jedan plinski zdenac na plohi 6. Dodatno se predvi a izvedba 10 komada (odnosno 410 m) plnskih zdenaca koji će se izvoditi u slučaju promjene prohodnosti izvedenih (postojećih) plinskih zdenaca. Unutar svih plinskih cjevovoda je Ex zona opasnosti "0" [IP13]. izvedena su 4 komada (promjera 160 mm) i 1 komad (promjera 400 mm) sabirnih plinskih cjevovoda.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. [IP2]. predvi ena je izrada 13 komada zamjenskih plinskih zdenaca (vidi tabelu 9) koji su uslijed slijeganja i pomaka tijela odlagališta s vremenom postali neprohodni za opremu kojom se crpi procjedna voda iz plinskih zdenaca. 4 i 5. Plinski zdenci Tijekom perioda radova izgradnje te održavanja i upravljanja objektima odlagališta otpada Jakuševec u razdoblju od 01. Ovi zdenci se izvode nakon zapunjavanja plohe 5 s otpadom. Y i Z kote predvi ene pozicije plinskog zdenca. Ukupna duljina plinskih zdenaca linija M. Sabirni plinski cjevovodi (plinski kolektori) U kruni južnog obodnog nasipa. Prikaz pozicija hvatača kondezata postavljenih duž plinskog koolektora je dan u nacrtu 5. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god.12. Detalji konstrukcije odzračnika je prikazan na nacrtu 5.3. 3. Institut gra evinarstva Hrvatske. [IP2]. Deset (10) plinskih zdenaca i to 4 komada na liniji M (M-2 do M-5) i 6 komada na linij N (N-1 do N-6) i 2 komada na liniji O (O-1 i O-6). održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.2015.

Zaštita plinskih linija koje se polažu u zaštitini sloj protiv smrzavanja. Plinske linije Projektni položaji plinskih linija koje povezuju plinske zdence su prikazani u nacrtu 5.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Broj projekta: 24-10-067/07 – RevE. Predvi a se izvedba dva reda linija za privremeno otplinjavanje i to prvi red s šahtovima smještenim nešto iznad visinske kote obodnog nasipa približne visinske kote 120 m. i drugi red visinske kote 135 m. Predvi ena je izvedba sustava privremenog otplinjavanja sa horizntalnim plino-drenažnim cjevovodima. Predvi a se izrada ukupno 8 novih šahtova za privremeno otplinjavanje konstrukcije identične šahtu procjednih voda. zaštite zdravlja.) [IP2]. smještenim poprečno na smjer pružanja tijela odlagališta. promjera 1. Institut IGH d. Potrebno je izvesti plinske linije M (od M-1 do M-7). Predvi a se izrada ukupno 76 m PEHD privremenog cjevovoda promjera 110 mm koji će povezivati zdenac O-6 s plinskom linijom N. predvi ena je izvedba sustava privremenog otplinjavanja izvedbom horizontalnih plinskih drenova u dvije razine.d. studije i zaštitu okoliša. travanj 2011. Plinski zdenac M-7 je privremeno spojen na plinsku liniju L PEHD cjevovodom promjera 110 mm. se predvi a izrada ukupno 705 m PEHD cjevovoda promjera 140 mm.m. Cjevovod i rov privremenog otplinjavanja mora imati uzdužni pad od 8% i razvodi se od najviše točke cjevovoda smještene unutar tijela odlagališta prema PEHD šahtovima. N (N-1 do N-6) i povezivanje zdenca O-1 s plinskim kolektorom.7 dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. kao i zaštite okoliša od utjecaja stakleničkih plinova. Zavod za planiranje.n. 5 i 6 . god.] stranica 50 od 348 . Izvo ač je dužan izvoditi u skladu s projektom Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. prema partikularnim zahtjevima Naručitelja te od Naručitelja ishoditi suglasnost na predloženi tip privremenog otplinjavanja prije početka izvedbe. Promjeri PEHD cjevovoda plinskih linija su 140 mm.12.revizija E Zaštita plinskih linija na mjestu servisne prometnice.m.200 mm (sukladno poglavlju 2364 [IP1]). [IDIP7. IZVO AČ je zadužen za izradu izvedbenog i radioničkog nacrta privremenog otplinjavanja. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. U razdoblju do 31.2015. Izvedene su sve plinske linije ploha 1 do uključivo plohe 4 kao i linija koja povezuje plinski zdenac M-1 s kolektorskim cjevovodom (ploha 5).n..A. Četiri šahta se trebaju smjestiti na jugu i četiri ja sjeveru tijela odlagališta. 5 i 6 (Institut gra evinarstva Hrvatske. Sustav: Tijelo odlagališta Privremeno otplinjavanje U cilju što racionalnijeg iskorištenja odlagališnog plina. smanjenja širenja neugodnih mirisa.

stranica 51 od 348 . Po jedan se predvi a ugraditi kod plinskog zdenca N-1 i O-1. i to jedan (DG-7) izme u plinskih zdenaca N-3 i N-4. Sabirni plinski cjevovodi (plinski kolektori) Svi sabirni plinski cjevovodi su izvedeni i nije predvi ena daljnja izgradnja sabirnih plinskih cjevoda. Plinske linije se polažu na me uprekrivni sloj debljine od 30 cm. koja bi se trebala ugraditi u slučaju ispadanja iz funkcije postojećih izvedenih hvatača kondenzata. Po jedan se predvi a za ugradnjui kod plinskog zdenca N-6 i zdenca O6. Hvatači kondenzata U razdoblju provedbe Ugovorenih radova predvi a se izrada i ugradnja ukupno 3 hvatača kondenzata tipa 1. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. kao i jedan rezervni odzračnik. koja bi se trebala ugraditi u slučaju ispadanja iz funkcije postojećih izvedenih hvatača kondenzata tipa 1. Plinske linije privremenog otplinjavanja Plinske linije privremenog otplinjavanja je potrebno spojiti s plinskim sustavom na isti način kao i plinske linije plinskih zdenaca. U razdoblju provedbe Ugovorenih radova predvi a se izrada i ugradnja ukupno 4 hvatača kondenzata tipa 2. Plinskim linijama se povezuju plinski rovovi privremenog otplinjavanja.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. U razdoblju trajanja Ugovorenih radova predv eno je povezivanje novo izvedenih privremenih plinskih zdenaca sa PEHD plinskim cjevovodima (linijama) ukupne dužine 95 m i promjera 140 mm. kao i dva rezervna hvatača kondenzata. kao i dva rezervna hvatača kondenzata. Sustav: Tijelo odlagališta Šahtovi s ventilima plinskih linija U razdoblju provedbe Ugovorenih radova predvi a se izrada ukupno dva šahta s ventilom trajnog otplinjavanja plinske linije N i linije O. Odzračnici plinodrenažnog sloja U razdoblju provedbe Ugovora predvi ena je izrada i ugradnja ukupno 2 odrzračnika plinodrenažnog sloja.A. kao i dva šahta s ventilom privremenog otplinjavanja izme u plinskih linija O-P i P-Q. U razdoblju provedbe Ugovorenih radova predvi a se izrada i ugradnja ukupno jednog hvatač kondenzata tipa 3 koji bi trebao biti ugra en u slučaju ispadanja iz funkcije postojećih izvedenih hvatača kondenzata tipa 3. a na liniji O-P se predvi a 48 m plinovoda privremenog otplinjavanja. Izvo ač je zadužen za osiguranje padova položenih plinskih cijevi tako da je u njima omogućen protok plina te da se u njima kontinuirano odvodi nakupljeni kondenzat. Na privremenoj plinskoj liniji P-Q se predvi a 47 m plinovoda privremenog otplinjavanja. koja bi se trebao ugraditi u slučaju oštećenja odnosno ispadanja iz funkcije postojećih izvedenih odzračnika.

• održavanje odzračnika me usloja. Prohodnost plinskih zdenaca Neprohodnost izvedenih plinskih zdenaca predstavlja jedan funkcioniranja aktivnog sustava otplinjavanja na odlagalištu. • održavanje konkavnih prijeloma plinskih linijskih kolektora. • održavanje sabirnog okna kondenzata prije ulaza plinskih linija u plinsku stanicu (mTEO). uzrok pojave deponijskog plina može biti uslijed slijedećih čimbenika: 1. Održavanje dijelova plinskog sustava može se podijeliti na sljedeće elemente: • održavanje plinskih glava (trajnog i privremenog otplinjavanja). Izvo ač je dužan provoditi radove održavnja i upravljanju glavama plinskih zdenaca u skladu s općim i partikularnim zahtjevima Naručitelja. pri čemu su krajevi zdenca vidljivi iznad razine pokrovnog brtvenog sloja zatvoreni trajnim PEHD plinskim glavama. 2 i 3). • održavanje hvatača kondenzata (tip 1. upravljanje i monitoring plinskog sustava mora provoditi voditelj plinske stanice imenovan od Izvo ača radova. 3. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Naručitelj će odlučiti o mjerama sanacije. Radovi na održavanju vegetacijskog pokrova odlagališta u okolici plinskih sondi moraju se izvoditi krajnje pažljivo (ručno).A. Sustav: Tijelo odlagališta ODRŽAVANJE I UPRAVLJANJE DIJELOVIMA PLINSKOG SUSTAVA Opći zahtjevi Naručitelja Održavanje. • održavanje šahtova u kojima se nalaze ventili plinskih linija. Eventualna oštećenja dijelova plinskog sustava rezultiraju smanjenjem funkcionalnosti aktivnog sustava otplinjavanja. od razloga slabijeg stranica 52 od 348 . Mjerenjem se evidentira da li je došlo do propuštanja. Ovisno o rezultatima mjerenja koncetracije metana uz elemente plinskkog sustava. Oštećenje elemenata plinskog sustava. Propuštanje ili oštećenje LLDPE geomembrane (1 mm) ili cementno-bentonitnog čepa i uz plinske zdence. Održavanje glava plinskih zdenaca Plinski zdenci izvedeni su u tijelu otpada.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Nepodešenost otplinjavanja plinskog sustava. Izvo ač je zadužen da svaka 3 mjeseca provedi mjerenje koncentracije metana u volumnim postocima uz i oko svih elemenata plinskog sustava. 2. odnosno da li je potrebno popraviti brtveni sustav u okolici plinskog zdenca. Izvo ač je o mjerenjima dužan sastaviti Izvješće s komentarima izvršenih mjerenja i prijedlozima mjera. osloba anjem odlagališnog plina koji se ne zahvaća sustavom aktivnog otplinavanja. Ukoliko izmjerena koncentracija metana uz elemente plinskog sustava bude veća od 1 % (10.000 ppm).

00% 96.00 0.00 0.00 14.00 27.00% 19.00 0.00 23.00 0.20 10.00 25.00 24.00 40.2011. br.00 80.00 15.00 0.00 21.10 15.00% 100.00 37.00 38.00% 53.00 18.00 40.00 0.00 40.00% 98.00 27.50 21. 09.00 0.50 37.00% 94.00% / 21.50 11.00 27.00% 98.50 22.00 25.33% 42.00 0.68% 100.00 0.00% 100.00 11.00 / 20.2011.00% 100. Tabela 9 Analiza neprohodnosti zdenaca i potrebe za bušenjem zamjenskih zdenaca 1 2 3 4 5 Mjerenje razine procjedne Prohodnost od vrha do dna vode (od sonde na dan 22.00 0.00% 100.00% 6. stranica 53 od 348 .00 0.00 0.00 17.00 0.00 0.00 17.20 13.50 38.00 38.00 42.00% 100.00 0.2011.00 38.70 4.44% 0.00 0.30 11.20 15.50 18.50 24.00 0.00 0.50 19.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.50 24.50 14. u funkciji: PLINSKI ZDENAC MJESEC I GODINA DUBINA BUŠENJA BUŠENJA ZDENCA ZDENCA KOMENTAR Metara bušenja zamjenskog zdenca[m] PLINSKA LINIJA A 1 A1 2 A2 3 A3 4 A4 5 A5 6 A6 7 A7 8 A8 9 A9 PLINSKA LINIJA W 10 W1 11 W2 12 W3 13 W4 14 W5 15 W6 PLINSKA LINIJA B 16 B1 17 B2 18 B3 19 B4 20 B5 PLINSKA LINIJA C 21 C1 22 C2 23 C3 24 C4 25 C5 PLINSKA LINIJA E 34 E1 35 E2 36 E2/1 37 E3 38 E3/1 39 E4 40 E4/1 41 E5 19.00 14.00 09.00 0.50 21.00 25.50 13.00 0.2011.00% 79.20 15.50 92.00 27.00 23.00 38.00 28.00 38.00 38.00 18.00 25.00 26. U tabeli 9 je dan popis plinskih zdenaca koji su neprohodni u dužini većoj od 75% dužine bušenja i kod kojih je zamijećena visoka razina procjednih voda.00 0.11% 58.00 18.00 25. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.00 0.80 16.50 18.00 / 18.68% 100.50 19.00 14.59% 98.95% 48.00 0.59% 92.00 84.40 16. Sustav: Tijelo odlagališta Izvo ač je u obvezi redovno provoditi mjerenja prohodnosti svih izvedenih plinskih zdenaca svakih 6 mjeseci.00 4.00 11.50 14. Prohodnost plinskog zdenca provodi se s probom (sondom) promjera 5 cm i dužine 70 cm.00 27.00 13.00 25.00 0.00 18.00 0.00 0.30 20.50 20.50 22.00 0.00 38.50 40.00 3.00 24.00 0.00 18.00 0.50 25.00 0.8. vrha) 01/2012 [m] 6 7 r.63% 83.00 38.00 25.00% 100.50 19.00 4.00% 86.00 0.62% 75.00 0.00 suh 22.A.00 18.00 27. 09.50 19.50 38.00% 82.00% 100.00 neprohodan 20.15% 90.00 0.56% 98.

00 43.00 6.00 8.44% 6.00 0. 07.00 8.70% 22. 08.00 19.40 38.50 6.00 0.00 18.00 0.45% 32.00 8.2011.00 17. 08.00 37.39% 22. 08.29% 99.24% 41.40 6.50 38.00% 45.00 9.2010.20 38.00 37.A. 08.50 39. 07.10 7.16% 100.00 neprohodan 31.00 0. 03.20 12. 18.00 37.74% 11.2010.2008.00 0.42% 91. 08.00 0.97% 35.2008.00 0.00 41.02% 95.00 18.00 38.60 41.00 18.00 34.00 7.2008.00 8.23% 18.00 22. 08.2010.10 19. 04.00 32.2008. 08.11% 13.00 37.30 0.00 0.00 37.00 0. Sustav: Tijelo odlagališta PLINSKA LINIJA F 42 F1 43 F2 44 F2/1 45 F3 46 F3/1 47 F4 48 F5 PLINSKA LINIJA G 49 G1 50 G2 51 G2/3 52 G3 53 G3/1 54 G3/4 55 G4 56 G4/1 57 G5 PLINSKA LINIJA H 58 H1 59 H2 60 H2/3 61 H3 62 H3/4 63 H4 64 H5 PLINSKA LINIJA I 65 I1 66 I2 67 I3 68 I4 69 I5 70 I6 PLINSKA LINIJA J 71 J1 72 J2 73 J3 74 J4 75 J5 76 J6 PLINSKA LINIJA K 77 K1 78 K2 79 K3 80 K4 81 K5 82 K6 PLINSKA LINIJA L 83 L1 84 L2 85 L3 86 L4 87 L5 88 L6 PLINSKA LINIJA M 89 M1 M2 M3 M4 M5 M6 90 M7 08.2008.2008.50 38.50 8.16% 88. Potrebno bušiti Potrebno bušiti 07.00 0.98% 70.2010.50 7.00 0.00 10.00 21.00 41.50 5.59% 100.00 0.00 10.00 0.11% 18. 18.50 9.80 / Potrebno bušiti Potrebno bušiti Potrebno bušiti 0.00 19.00 38.96% 85.00 3.00 0.21% 88. 05.00 10.00 37.00 37.58% 76.11% 46.00 5.00 19.90 83.70 5.00 0.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. 04.00 8.00 26.00 6.00 37.00 0.00 43.90 41.70 41.2010.00 43.10 22.00 08.10 11.94% 21.60% 84.00 0.00 0.00 0.00% 100. Potrebno bušiti Potrebno bušiti 07.00 0.00 0.73% 24.00 stranica 54 od 348 .2011.00 13.2010.20 22.2008.00 18.00 33. 04.00 13.2010. 08.00 16.2008.00 41.00 6. 04.50 18.2011.50 9.00 37.00 0.20 / 5.00 0.60 12.50 39. Potrebno bušiti Potrebno bušiti Potrebno bušiti 05.00 0.00 10.00 38.00 37.24% 27. 03.50 0.2010.50 14.20 9.00 0.50 38.00 18.89% 50.00 7. 05.00 15.50 13.00 7.00 38.89% 7.00 20.00 10.00 44.00 7.68% 100.00 19. 05.00 0.00 0.03% 61.2010.2010.2011.50 18.46% 94.49% 42.50 20. 08.00 38.50 39.00 18.00 14.00 40.00 22.50 38.00 18.50 37.70 3.50 29.00 5.00% 0.50 39.00 15.40 11.33% 20.90 0.20 9.20 14.00 40.60 38.00 43.00 3. 25.00 11.00% 20.00 0.00 6.00 0.00 41. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. 04.00 0.00 36.00 16.00 41.00 07.00 41.00 25.00 43.00 0.00 8.70 0.00 19.70 37.2008.50 12.00 neprohodan 31.00% 69.00 0.00 0.00 21.2008.00 8.00 13.50 39.00 14.2010.37% 90.30 19.00 0.00 22.2008.40 7.95% 48.00 0.00% 81.00 40. 08.00 0.00 37.00 38.2008.60 0.00% 86.50 8.25% 16.00 10.2008.50 35.12% 90.2008.00% 97.50 35.00 10.2010. 04.00 0. Potrebno bušiti Potrebno bušiti Potrebno bušiti 08.

60 14.50 19.00 25.60 13.00 27.10 15.50 14.00 suh 22.00 / 18.00 6.00 17.00 25.00 16.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.00 suh 21.00 11.00 4.70 19.00 25.50 10.50 38.00 12.00 23.60 7.00 18.00 18.40 3. Razina procjedne vode u plinskom zdencu se mjeri s mjernom trakom sa ugra enim električnim osjetnikom (senzorom). potrebno ju je crpiti i kontrolirati dinamikom i načinom opisanim u pod točkom Monitoring razine procjedne vode u plinskom zdencima.00 12.40 21.00 27.00 stranica 55 od 348 .00 13. Prema odabranom kriteriju s crpljenjem vode iz zdenaca se mora započeti kada procjedna voda ispuni 35% dubine izvedenog zdenca.50 suh 20.00 18.br.70 23.00 17.20 18.00 27.00 17.00 8.10 13.50 14.00 21. Zdenci na plohi 1 bilježe prosječno manju razinu vode od zdenaca ostalih ploha.60 2.00 3.00 25.00 18.30 10.00 14.20 15.50 11.00 14.50 16. Sustav: Tijelo odlagališta Monitoring razine vode u izvedenim plinskim zdencima Kao sastavni dio održavanja odlagališta je predvi eno redovito provo enje crpljenja i monitoringa razine procjedne vode unutar zdenaca plinskog sustava na svim plohama s izvedenim sustavom otplinjavanja.00 19. Prema navedenom kriteriju.00 27.00 24.60 16.00 10.80 3.00 23. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.00 11.40 21.00 40.00 27.50 suh 20. Budući da visoka razina vode predstavlja jedan od glavnih razloga slabijeg funkcioniranja aktivnog sustava otplinjavanja na odlagalištu (smanjenja efektivna dubina zdenca i smanjen radijus utjecaja zdenca).00 38.10 18.60 14.30 19.40 suh 16. Promjena razine procjedne vode u plinskim zdencima od 2009 do 2012. a na temelju prethodnih mjerenja.00 3. Zdenac Mjerenje 03/2012 Mjerenje 01/2012 Oznaka Dubina od vrha Dubina od vrha Mjerenje 4/2011 Dubina od vrha Mjerenje 10/2010 Dubina od vrha glave do vode (m) Mjerenje 2009 Dubina od vrha glave do vode (m) Dubina bušenja (m) glave do vode (m) glave do vode (m) glave do vode (m) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 A1 A2 A3 A4 A5 A6 A7 A8 A9 W1 W2 W3 W4 W5 W6 B1 B2 B3 B4 B5 C1 C2 C3 C4 C5 17.30 3.00 24.00 4.20 13.00 3.60 20.00 6.00 11.00 10.00 17.00 38.50 suh 21.60 3.30 13.00 suh 20.00 21.60 9.40 20.00 13.00 38.00 4.00 / 21.00 18.00 25.80 11.00 20.A.00 15.00 25.00 11.60 na 13 m blokiran 17.50 13.20 15. visoka razina vode (ispunjenost vodom preko 35% od dubine izvedenog zdenca) prisutna je kod 70 plinskih zdenaca odnosno na 77% zdenaca. R.70 23.90 10.00 18.00 21.80 16.00 27.50 19.20 18.00 / 14.40 20.50 13.00 18.00 27.00 4.10 15.00 38.00 / 20.80 16. Tabela 10.00 8.00 14.00 25.70 19.10 16.00 18.70 18.00 15.g.00 3.00 2.00 12.00 11.

40 11.00 19.00 13.00 20.25 9.60 7.00 37.50 38.20 15.00 9.00 9.00 5.00 22.40 7.00 38.50 38.00 3.50 38.50 22.00 18.80 7.20 8.00 43.90 9.20 22.00 14.00 8.50 suh 4.00 19.20 18.00 6.00 43.40 7.00 4.30 11.00 40.00 6.00 8.00 8.50 7.00 13.00 36.00 37.50 39.00 3.40 16.00 12.70 5.00 14.80 10.00 4.00 41.00 8.50 6.60 11.00 8.00 pjena pjena 5.20 10.30 6.20 9.00 12.00 18.00 5.00 5.50 39.00 4.50 12.20 13.20 12.50 22.00 40.50 7.00 6.00 28.40 7.40 13.00 13.70 8.30 13.20 9.70 13.00 38.00 7.00 10.70 7.00 20.80 5.00 7.00 13.00 pjena pjena 10.00 8.00 22.20 9.00 9.30 6.50 19.00 3.00 7.00 19.80 8.00 42.A.00 12.80 4.00 18.00 38.00 6.00 12.10 8.00 21.80 7.10 12.20 15.20 14.00 19.00 11. Sustav: Tijelo odlagališta 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 D1 D2 D2/1 D3 D3/1 D4 D4/1 D5 E1 E2 E2/1 E3 E3/1 E4 E4/1 E5 F1 F2 F2/1 F3 F3/1 F4 F5 G1 G2 G2/3 G3 G3/1 G3/4 G4 G4/1 G5 H1 H2 H2/3 H3 H3/4 H4 H5 I1 I2 I3 I4 I5 I6 J1 J2 J3 J4 J5 J6 3.40 7.20 22.00 19.40 16.50 39.50 14.80 8.10 suh 12.70 12.70 10.20 10.10 9.10 11.40 11.00 10.10 22.00 3.00 14.40 11.00 38.70 39.70 5.00 11.50 / 4.20 9.20 13.80 18.30 14.00 4.30 19.00 22.25 4.50 8.00 13.30 11.00 na 8 m blokiran 12.20 10.60 pjena 11.60 12.50 13.00 12.3 m blokiran 7.20 14.00 13.00 40.00 stranica 56 od 348 .50 9.00 12.00 36.10 11.00 10.20 12.00 18.30 11.20 14.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.00 14.20 suh 5.20 13.70 7.50 38.00 12.30 11.00 10.40 11.60 38.00 44.00 43.00 9.00 8.20 13.00 10.00 3.10 18.00 10.00 7.00 7.30 20.00 8.00 38.60 12. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.50 37.00 5.00 14.84 12.00 40.00 5.00 22.80 7.20 12.00 19.20 12.00 7.50 13.00 13.00 7.00 8.00 38.00 9.00 14.00 39.50 37.20 10.20 5.20 13.00 38.00 38.00 9.50 6.00 8.10 11.00 13.00 18.00 18.40 38.00 8.00 14.00 5.70 5.00 11.00 40.30 13.70 12.00 5.60 11.00 18.20 10.20 5.20 12.00 10.40 na 3.30 19.50 14.00 7.10 14.00 12.80 8.30 9.10 4.70 7.00 10.00 12.20 pun vode 11.10 3.00 41.80 12.80 4.30 20.

20 11.80 / 6. učestalost mjerenja razina procjedne vode se mijenja te je predvi eno provo enje mjerenja 4 puta godišnje (svaka 3 mjeseca) tijekom razdoblja korištenja plinskog sustava.30 10.10 19.00 10. Ukoliko se prilikom mjerenja utvrdi da je razina procjedne vode u plinskom zdencu odre ene linije veća od 35% dubine zdenca.00 6.00 8. dinamika mjerenja razine vode u zdencima linije je sljedeća: Faza 1 Svaka 4 dana.00 14.00 37.00 25.50 8.30 16.00 18.00 6.00 14.00 10.70 3. Sustav: Tijelo odlagališta 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 K1 K2 K3 K4 K5 K6 L1 L2 L3 L4 L5 L6 M1 M7 8.80 7.00 41. U slučaju da se tijekom bilo koje od navedenih faza zabilježi razina procjedne vode veća od 35% dubine zdenca.00 6.70 38.00 6.00 pjena 10.00 suh suh 7.00 10.00 6.10 6. tijekom 1 godine.70 9.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.60 41. Faza 2 Ukoliko se tijekom razdoblja Faze 1 ne zabilježi razina procjedne vode u zdencu veća od 35% dubine zdenca.00 8.00 8.00 7. smatra se radom redovnog održavanja odlagališta.00 6.00 41. Crpljenje procjedne vode se predvi a provoditi s pneumatskim pumpama.00 3.00 11.20 37.00 7.50 12. Faza 3 Ukoliko se tijekom prethodnog razdoblja ne zabilježi razina procjedne vode u zdencu veća od 35% dubine zdenca.00 9.00 7.A.00 18.00 5. potrebno je pristupiti crpljenju procjedne vode iz svih zdenaca koji imaju razinu procjedne vode veću od 35% u dotičnoj liniji.00 13.00 18.00 5. učestalost mjerenja razina procjedne vode se mijenja te je predvi eno provo enje mjerenja jednom u tjedan dana.00 10. ukupno 4 mjerenja.00 15.20 5. učestalost mjerenja razina procjedne vode se mijenja te je predvi eno provo enje mjerenja jednom u mjesec dana. Voditelj plinske stanice mora koordinirati otvaranje i zatvaranje pojedinih plinskih linija i mora biti upoznat s radovima na plinskom sustavu.00 13. Nakon završetka crpljenja procjedne vode iz pojedine linije (potrebno je potpuno isprazniti plinske zdence).50 6.40 6.90 41.10 9. Prvim mjerenjem smatra se mjerenje razine procjedne vode 4 dana nakon završetka crpljenja procjedne vode iz pojedine linije.50 10. potrebno je pristupiti crpljenju procjedne vode iz svih zdenaca u dotičnoj liniji.00 Mjerenje razine procjedne vode u plinskim zdencima te eventualno posljedično crpljenje procjedne vode opisano ovom dokumentacijom. ukupno 4 mjerenja.00 37.10 19. Nakon završetka crpljenja procjedne vode iz pojedine linije (potrebno je stranica 57 od 348 . održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.50 9.50 17.00 8.00 6. Faza 4 Ukoliko se tijekom prethodnog razdoblja ne zabilježi razina procjedne vode u zdencu veća od 35% dubine zdenca.50 10.10 9.90 25.

Sustav: Tijelo odlagališta potpuno isprazniti plinske zdence) nastavlja se s praćenjem razine procjedne vode u plinskim zdencima te linije i to od Faze tijekom koje je zabilježena razina procjedne vode veća od 35% dubine zdenca. stranica 58 od 348 . održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Dijagram toka navedenog mjerenja razine procjedne vode i pripadajućeg crpljenja identičan je onome iz na slici 1.A.

tijekom 1 godine Crpljenje Hv > 35 % visine zdenca Hv < 35 % visine zdenca FAZA 4 Kontinuirano mjerenje Mjerenje svaka 3 mjeseca.A. tijekom korištenja odlagališta Crpljenje Hv > 35 % visine zdenca Hv < 35 % visine zdenca Slika 3 Dijagam toka mjerenja razine procjedne vode stranica 59 od 348 . ukupno 4 puta Crpljenje Hv > 35 % visine zdenca Hv < 35 % visine zdenca FAZA 3 Mjerenje jednom u mjesec dana.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Sustav: Tijelo odlagališta FAZA 1 Mjerenje svaka 4 dana. ukupno 4 puta Crpljenje Hv > 35 % visine zdenca Hv < 35 % visine zdenca FAZA 2 Mjerenje jednom u tjedan dana. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.

A. D-4/1. A3.2011 do 30. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.g. Monitoring razine procjedne vode u plinskim zdencima iz kojih nije crpljena voda u sklopu ovih radova održavanja (A1. I-5 i G-3/1. tijekom redovitog praćenja razine procjedne vode u zdencima. Pojedini. propisati će se nova dinamika monitoringa. D-3/1. Tako je uočeno da su izdašni zdenci.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Tako er. J-1. U tabeli 10 je dana promjena razine procjedne vode u plinskim zdencima od 2009 do 2012. dovoljno prohodni plinski zdenci. sporo prihranjujućih zdenaca. znatno više pridonose spuštanju razine (uklanjanju) procjedne vode iz plinskih zdenaca od slabo prohodnih. A5. U nastavku je u tabeli 11 dan pregled spuštanja razine procjedne vode u plinskim zdencima tijekom prethodnih radova crpljenja procjedne vode iz plinskih zdenac u periodu od 15. A2.12. W2. potrebno je voditi evidenciju o ukupnim iscrpljenim količinama plina prije i nakon crpljenja vode kako bi se utvrdio utjecaj pojedinih zdenaca (njihove nepotpune funkcionalnosti) na ukupnu iscrpljenu količinu plina. W4) potrebno je provoditi počevši od faze 3. a u slučaju potrebe za crpljenjem vode iz zdenaca. Sustav: Tijelo odlagališta Ukoliko Naručitelj ili Projektant u sklopu projektantskog nadzora utvrdi da predvi ena učestalost monitoringa nije odgovarajuća. J4 i K-3.2011. J-3. D-2/1. stranica 60 od 348 .7. W3.

00 PLINSKA LINIJA W 10 W1 18.56% 98.11.38% 30.00 12.2012. 03.00% 86.00 26.2011.11.2011.50 40.00 NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN 55.10.40 17. 30.2011.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.00% 23.00 17. br.50 NEMA VODE 12.12.00 33.00% 100.26% 44.11.00 11 W2 25.00 NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN 17.00 38.11% 5. 4.2011.00 neprohodan neprohodan 16.00 NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN 10.00 4 A4 27.50% 18.00 13 Razina procjedne vode u zdencu prije početka crpljenja i postotak vode u odnosu na na dubinu bušenja zdenca* NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN 14 Razina procjedne vode u zdencu nakon provedenog crpljenja i postotak vode u odnosu na dubinu bušenja* NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN 0.2011.10.00 17 B2 38. 04.10.53% 12.07. 23.00% 100.12.08% 61. 27.95% 24.51% 41. 08.2011. 0.00 33.2011.81% 20.00 NIJE CRPLJEN 8.00 15 W6 18.68% 75.2011.00 37 E3 38.03% 26.10.50 18.00% 100.50 24.12.05% 73.33% 23.2011.00 NIJE CRPLJEN 32.10.00 15. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Sustav: Tijelo odlagališta Tabela 11 Učinci spuštanje razine procjedne vode u plinskim zdencima ODLAGALIŠTE JAKUŠEVEC PLINSKI ZDENCI PLOHA 1 .00 NEMA VODE 22.00 14.00% 0.00 27 D2 36.00% 79.10.50 24.84% 45.50 37.50 23.50 25 C5 19.16% 100.00 38 E3/1 42.50 NIJE CRPLJEN 20.2011.20 NEPROHODAN NEPROHODAN 10.2011.24% 49.00% 69.00 48 F5 20.00% 0.00 35 E2 37.07% 88.2011.05% 36.00 28.56% 70. 80. 23.11.00% 31.2011.42% 11.00 40 E4/1 40.50 20.20 11. u I BUŠENJA funkciji: ZDENA ZDENCA C PLINSKA LINIJA A 1 A1 19.00% 82.00 18 B3 38. 07.00% 30. 02.2011.10.00 NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NEPROHODAN 28.00% 80.4 .2011.2011.50 22.00% stranica 61 od 348 .42% 37.59% 92.10. 60.00 30 D3/1 40.2011.PROMJENA RAZINE PROCJEDNE VODE DATUM IZVJEŠTAJA: STANJE ZA DAN: 13.00 7 A7 27.00% 100.2011.50 22.08.21% 31.50 41 E5 19.50 20. 07. 69.2011.10.50 10.00% 78.00 53.26% 67.50 NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NEPROHODAN 12.2011.50 18.00 86.11% 58.2011.50 14.00 PLINSKA LINIJA C 21 C1 14.00 24.00% 100.11% 73.00 2 A2 25. 48.00% 100.00 11.00% 100.00% 71.00 38.50 38.75% 70.00 45 F3 38.00 NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN 05.00 94. 11 DATUM POČETKA CRPLJENJA 12 DATUM ZAVRŠETKA CRPLJENJA PLINSK DUBINA r.00% 24.00 43 F2 36.44% neprohodan 0.15% 90. 02.00 23 C3 38. 03.10.00 9 A9 25.00 PLINSKA LINIJA D 26 D1 18.10.62% 75.8.10.50 14.11.00 13 W4 25.10.2011.00 32 D4/1 39.00 33 D5 18. 30.16% 03.00% 68.00% 84.63% 83.11. 03.2011.00 28.00 NIJE CRPLJEN NEPROHODAN 14.00 12.68% 24.00 PLINSKA LINIJA E 34 E1 18.2011.00 21.2011.00 18.00 20 B5 18.00 24 C4 38.50 25.68% 100.00 13. 83.23% 17.2011.00 NEPROHODAN 12.00 92.00 39 E4 38.01.10.00 27.66% 21. 20.10.50 19. 43.20 24.00 6 A6 27.00 NEPROHODAN 34.00% 98.00 NEPROHODAN NEPROHODAN 24.11% 17.99% neprohodan 0.50 47 F4 38.59% 98.00 PLINSKA LINIJA F 42 F1 18.66% 55.12.00 46 F3/1 41.50 28 D2/1 38.00% 11.00% 98.00 36 E2/1 40.12.00 8 A8 27. 03.50 21.32% 28.00 15.12. 1 2 7 9 Prohodnost od vrha do dna sonde na dan 22.2011. 30.2011. 02. 03. 0.50 21. 100.00 19 B4 40.00 14 W5 25. 08.00 29 D3 38.2011.50 22 C2 38.00 NIJE CRPLJEN 12.74% 03.33% 42.50 NIJE CRPLJEN NEPROHODAN 7.2011.00 NEMA VODE 10.00 12 W3 25.50 11.2011.00 3 A3 25.A.00% 96.12.00 44 F2/1 40.00 5 A5 27.00 31 D4 38.2011. 07.10.00 NEMA VODE 32.00 PLINSKA LINIJA B 16 B1 13.50 19.

11.00 66 I2 37.30% 53. 22.00 59 H2 38.2011.50 22.77% 55.68% 46.25% 16.2011.2011.2011.00 NEMA VODE NEPROHODAN NEPROHODAN NEMA VODE 21.2011. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.09.11.2011. 30.00 7.2011. 23.95% 48.79% 68. 23.2011.20 78 K2 38.12.70 NEPROHODAN NEPROHODAN NEPROHODAN 14.49% 42. 21.2011.10% 43. 20.89% 83.11.56% * prohodnost prema mjerenju od 22.00 37.00 60 H2/3 43.00 PLINSKA LINIJA K 77 K1 18.09. 14.78% 23.39% 22.10.2011.50 9.2011.00 62 H3/4 43.00 NEMA VODE NEPROHODAN NEPROHODAN 50.50 neprohodan 0.10.09.41% 62.50 5.50 18. 11.12.50 12. 60.40 72 J2 38.50 NEPROHODAN 14.00% 10.2011.08. 08.00 NEMA VODE NEPROHODAN NEPROHODAN NEMA VODE 21.00% 31.2011.2011.09.79% 50.50 68 I4 39.00 57 G5 18.00 50 G2 38.24% 27.2011.32% 76.00% 97.50 NEPROHODAN 13.11.A.00 54 G3/4 43.00 NIJE CRPLJEN 14.50 20. 23.00 80 K4 41.00 82 K6 18.2011.2011.50 15.29% 63.50 NEMA VODE NEPROHODAN NEPROHODAN 10.2011.6 16.21% 88.98% 60.67% 77.00 4.00 8.29% 03. 21.00 NEPROHODAN NEPROHODAN NEPROHODAN NEPROHODAN 16.19% 56.2011.00 16.00 11.00 13.00 86 L4 41.00 NIJE CRPLJEN 7.50 PLINSKA LINIJA M 89 M1 17. 6.5 9. 11.11% 46.00 91.00 6.53% 73.00 16.24% 41.50 8.50 9.50 5.00 NEPROHODAN 12.00 18.00% 20.60% 84.09.05% 65.00 NEPROHODAN 11.00 56 G4/1 40.00 8.50 35.00 19.09. 74.45% 32.22% 23.50 69 I5 37.50 NEMA VODE 19.74% 11.00 8.58% 34.00 26.2011.12. 30.11.09.33% 40.09.34% 01.00 88 L6 25.80 10.00 76 J6 18.02% 95.68% 71.50 55 G4 38.2011.2011.12% 90.08.09.68% 23.00 20.50 29.89% 50. Razina procjedne vode je viša od 35% visine bušenja zdenca Razina procjedne vode je niža od 35% visine bušenja zdenca Održavanje odvajača kondenzata tip 1.97% 35. Hvatač kondenzata tipa 1 se izvodi sa stranica 62 od 348 .2011.60 52 G3 38.00% 38.16% 38.00 10.59% 100.73% 24.00% 46.09.00 87 L5 37.09.09.11% 18.11.46% 94.42% 66.00% 50. tip 2 i tip 3 Odvajač kondenzata je dio plinske instalacije koji ima funkciju odvajanja kondenzat iz odlagališnog plina koji se nalazi u plinskoj instalaciji.00 70 I6 21.00 8.09.00% 45.78% 47. 23.60 79 K3 41.09.2011.00% 75.05% 68.00 19.00 26.2011.09.00 8.09.30 13. 23. 26.00% 11. 26. 28.33% 20.56% 11. 20.2011.00% 100.00 NEPROHODAN NEPROHODAN NEPROHODAN NEPROHODAN 20.68% 100.00 10.30 NEPROHODAN 23. 08.20 NEMA VODE NEPROHODAN 13.00 PLINSKA LINIJA I 65 I1 18.50 39.50 8.98% 70.11.08.2011. 21.11.00 53 G3/1 41.00 16.2011.00% 21.2011.16% 35.00 PLINSKA LINIJA H 58 H1 19.2011.12.66% 51.2011. 14.00 PLINSKA LINIJA J 71 J1 19.2011.00 74 J4 41.00 PLINSKA LINIJA L 83 L1 18.09.50 35.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.50 67 I3 39.96% 85.94% 21.2011.2011.00% 69.00 64 H5 18. 60.00 15. 21.00 NEMA VODE 14.00 51 G2/3 44.70 84 L2 37.98% 50.00 63 H4 38.19% 64. 22. 20.00 75 J5 37.00 37.08.2011. 26.37% 90.70% 22.00 NEPROHODAN 19.23% 7.80 NEMA VODE NEPROHODAN 20.00 21.90 M2 M3 M4 M5 M6 90 M7 25. 05.00 18. Sustav: Tijelo odlagališta PLINSKA LINIJA G 49 G1 13.2011.03% 61.00 NEPROHODAN NEPROHODAN NEPROHODAN 9. 08.00 76.00 81.2011.09.00 11. 26.10.00 81 K5 37.00 36.09.00 32. 14.09. 23.63% 63.00 15. 22.42% 40.70 73 J3 41. 48.00 6.50 61 H3 38.50 10. 21.2011.90 85 L3 41.2011.00 8.

jednom odlaznom plinskom cijevi i jednom ispusnom cijevi za kondenzat. s "U" cijevi.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Održavanje šahtova u kojima se nalaze ventili plinskih linija Šaht s ventilom plinske linije je dio plinske instalacije koji ima funkciju reguliranja otvorenosti pojedine linije u slučaju radova izgradnje. Održavanje padova plinskih linijskih kolektora Sanacijski radovi obuhvaćaju jedno mjerenje (tijekom trajanja ugovora) uzdužnog pada cijevi (hidraulički profilometar ili CCTV inspekcija s mjeračem nagiba) na linijskim kolektorima G. montira se samo u slu ajevima kada zbog nedostatka prostora nije mogu e ugraditi tip 2 na svaku liniju posebno. I i J (izme u plinskih glava zdenaca oznake 2 i 5). održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A. Tip 2 se izvodi s jednom dolaznom. Izvo ač je dužan provoditi radove na upravljanju i održavanju šahtovima u kojima se nalaze ventili plinskih linija u skladu s općim i partikularnim zahtjevima Naručitelja. Održavanje sabirnog okna kondenzata prije ulaza u mTEO Sabirno okno prije ulazu u ogra eni prostor plinske stanice je dio plinske instalacije koji ima funkciju odvajanja i sakupljanja kondenzata iz odlagališnog plina koji se nalazi u plinskoj instalaciji. Izvo ač je dužan provoditi radove na upravljanju i održavanju hvatača kondenzata u skladu s općim i partikularnim zahtjevima Naručitelja. Tip 3 se montira najčešće na konkavnim prijelomima plinske linije (na mjestima ulegnuća).: ventilskom oknu ( na spoju plinske linije i glavnog kolektora). s "U" cijevi i jednom ispusnom cijevi koja ispušta višak kondenzata u tijelo odlagališta. montira se načešće na kraju plinske linije. H. Izvo ač je dužan provoditi radove na upravljanju i održavanju sabirnog okna kondenzata u skladu s općim i partikularnim zahtjevima Naručitelja. U zavisnosti od stranica 63 od 348 . Upravljanje sustavom otplinjavanja Plinski zdenci izvedeni su u tijelu otpada. Izvo ač je dužan provoditi radove na upravljanju i održavanju sustava otplinjavanja u skladu s općim i partikularnim zahtjevima Naručitelja. Sustav: Tijelo odlagališta jednom dolaznom plinskom cijevi. Tip 2 se montira najčešće na plinsku liniju na mjestima ulegnuća. pri čemu su vidljivi krajevi zdenca vidljivi iznad razine pokrovnog brtvenog sloja zatvoreni trajnim PEHD plinskim glavama. Razina kondenzata u oknu smije doseći maksimalno do vrha preljeva kondenzata. Tip 3 se izvodi nekoliko dolazniz i isto toliko odlaznih odlaznih plinskih cijevi. ili prolaza linije prema npr. održavanja i upravljanja na pojedinoj liniji.

Radovi na konkavnim prijelomima plinskih linijskih kolektora moraju se obavljati koordinirano sa eventualnim ostalim sanacijskim radovima.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. stranica 64 od 348 . ugradit će se dodatni hvatači kondenzata (Tip II) na mjestima konkavnih prijeloma.A. Sustav: Tijelo odlagališta rezultata mjerenja profila kolektora. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.

1.A.A.A.A. Svibanj 2012.A.1.A.1.3 III.A. stranica 65 od 348 .1.4 III.1.3.1.1.1 III.Naručitelj: ZAGREBAČKI HOLDING d.A.5 Gra enje Opći zahtjevi izvo enja radova Partikularni zahtjevi izvo enja radova Održavanje Opći zahtjevi održavanja Partikularni zahtjevi održavanja Upravljanje Opći zahtjevi upravljanja Partikularni zahtjevi upravljanja Postupanje s opasnim otpadom Zaštita okoliša i zdravlja SVEZAK III. – Podružnica ZGOS Zeleni trg 3 10 000 Zagreb Hrvatska Naziv gra evine: ODLAGALIŠTE OTPADA JAKUŠEVEC Razina projekta: DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE III.o.2 III.1.2.1.1.1 III.1 III.1.A.2 III.1 III.1.1.A.2 III.2 III.A. Prihvat i ugradnja otpada SADRŽAJ: III.o.3.1.A.2.A.

............................. 121 PRILOG 4.................... 117 PRILOG 2....................................2................1 OPĆE INFORMACIJE I RASPON RADA.................5.........................5................1.................5............. 67 III........ održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.............1...................................................................................... ODRŽAVANJE ...2 OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA ........ 135 stranica 66 od 348 .............. ZAŠTITA OKOLIŠA I ZDRAVLJA ............Dokumentacija za nadmetanje Gra enje...............................5 PLAN DJELOVANJA U HITNIM I NEPREDVI ENIM SLUČAJEVIMA ........A............................ POSTUPANJE S OPASNIM OTPADOM .A.....A.........A................ 110 PRILOG 1 ........................................................................... 72 III.....1....5...............A............................................. MONITORING ODLAGALIŠTA I GRANIČNE VRIJEDNOSTI ........................................... 77 III.........................A........................................................1..........................3................... 123 PRILOG 5.................................................................................................................. 73 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA ....................................................1............1................................................................... 105 III...............A....A..................................A..................4.......1....................................... 119 PRILOG 3....1 III.A.................2..................................................... 73 III..............3........................... 75 III..........2 III................................................... Prihvat i ugradnja otpada SADRŽAJ POGLAVALJA: III..2 III..............A............................................... 100 III...........1... 132 PRILOG 8............. GRA ENJE .........1......1........ 130 PRILOG 7.............................. UPRAVLJANJE.............................................1....................................5.......................................1.........................3.......1.........A.............................................A.1...................A....A.......... 67 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA ...........................1..........1... 85 III............................................3.........................1..........1........ 73 III.......................4 KONTROLA NA GRADILIŠTU ............ 67 OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA .A. 125 PRILOG 6.A.................. 72 OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA..................................................................................................1 III..................................1............2 PROCJENA OPASNOSTI ............................. 72 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA .............. 74 III...........5............1....2.1 III...

d. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA Opće napomene Obveza IZVO AČA je ugradnja otpada koji se svakodnevno doprema (ponedjeljak do uključivo subota) na odlagalište otpada Jakuševec.aspx?id=10768.140 tona/mjesečno.. planiranje. 60/08 i 87/09) nadležna tijela u županijama odnosno gradu Zagrebu izdaju dozvole za gospodarenje komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom. ožujak 2000 god. zaštitu okoliša i održivi razvoj. oznaka IZV-JAK-A1. razastiranje. Uskla ivanje izvo enja radova sa važećom Zakonskom regulativom Na temelju Zakona o otpadu i Zakona o izmjenama i dopunama zakona o otpadu (Narodne novine broj 111/06. • Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec. IZVO AČ treba ishoditi Dozvolu za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja komunalnog i inertnog otpada i skladištenje metalnog otpada i otpadnih guma koji izdaje gradski ured za energetiku. Institut gra evinarstva Hrvatske d. Institut IGH d.d.1.1. zbijanje. Zagreb.1. Zavod za planiranje. Na zahtijev Naručitelja. Prosijek dovoza otpada u posljedenje četiri godine na odlagalište iznosi oko 29. Zavod za ekološki inženjering. Upute koje je dokaze potrebno dostaviti uz zahtjev za gospodarenje otpadom dane su na internetskoj stranici http://www.1. količine odloženog otpada u posljednje 4 godine su dane u dokumentaciji "Količine odloženog otpada na odlagalištu Jakuševec/Pridinec od listopada 2007. ožujak 2007 god.1.. • Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6." Podaci o dinamici ulaza vozila s otpadom se nalaze u dokumentaciji "Dinamika ulaska otpada na odlagalište otpada Prudinec/Jakuševec u periodu od siječanj 2007 do srpanj 2011".Broj projekta: 3230-0576/10.1.d. odnosno: • Razguravanje otpada s istovarnog platoa se vrši utovarivačem točkašem ili sličnim samohodnim strojem s gumenim kotačima.A. provodi se strojno ili nekim drugim oblikom mehaniziranog rada.zagreb. Zavod za ekološki inženjering. sabijanje i kompaktiranje.. Institut gra evinarstva Hrvatske d. broj: 24-10-013/07. III. Ugranja novog otpada porazumjeva razgurivanje.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Poženo je da na istovarni plato ne zalazi stranica 67 od 348 . održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. GRA ENJE III. do studenog 2011. Zagreb. • Plan odlaganja otpada na plohu 5D i 6.1 OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi izvo enja radova su dani u dokumentaciji.A. studije i zaštitu okoliša.1.A. [Vidi IP1]. [Vidi GP1]. [vidi IP6].hr/default. listopad 2010.A. Prihvat i ugradnja otpada III.

a u periodu od 17:00 do 18:00 sati izvode se radovi na privremenom prekrivanju otpada koji je u tijelo odlagališta ugra en tijekom dana. • Kompaktiranje (zbijanje) otpada se može isključivo vršiti s kompaktorima minimalne mase 32 tone. sanga i performanse kompaktora moraju osigurati minimalno traženu gustoću novo ugra enog otpada. Razguravanje otpada se vrši sa istovarnog platoa na odlagališnu plohu (vidi definicije). Obveza je IZVO AČA da omogući nesmetanu dopremu i istovar vozila koja dovoze novi otpad. čistilice imaju niže podvozje tako da im često nije moguć pristup na sve tehnološke prometnice i platoe.org). INVESTITOR provdi nadzor prihvata otpada i odgovoran je za sadržaj otpada koji je istovaren na odlagalište. zaštite od požara i eksplozije i zaštite okoliša koje su propisane ili obvezatne vazećim zakonima ili koje su propisane ovom dokumentacijom. Od ponedjeljka do uključivo subote prihvat i ugradnja otpada provodi se od 6:00 do 17:00. alate i pribor. statutima zakonima na lokalnoj i državnoj razini. IZVODAČ je odgovoran za provedbu svih potrebnih zaštitnih mjera i da su svi troškovi u svezi toga uključeni u jediničnu cijenu stavke troškovnika odlaganja (ugradnje) otpada. opremu. Radno vrijeme Izvo ača Dnevni prihvat i ugradnja otpada se izvodi tijekom čitave godine od ponedjeka do uključivo subote. Troškovi IZVO AČA na ugradnji otpada uključuju sve mjere zaštite na radu. IZVO AČA je zadužen da omogući nesmetanu dopremu i istovar specijalnih čistilica prometnica. stranica 68 od 348 . Naime.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. • Razastiranje i guranje otpada po odlagališnoj plohi se može vršiti dozerima ili kompaktorima ovisno o raspoloživosti mehanizacije i organizaciji IZVO AČA. da omogući nesmetano kretanje vozila koja dovoze novi otpad na istovarnu plohu. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A. IZVODAČ je dužan osigurati svu potrebnu radnu snagu. u količini od približno 100 m3 zemlje. materijale. koja služi za gašenje eventualnih požara na (i u) tijelu otpada. IZVO AČ mora na istovarnom platou osigurati sigurnosni deponij.1. odredbama. Prihvat i ugradnja otpada mehanizacija s gusjenicama ili metalnim kotačima s ježevima. te da tako organizira posao da se nesmetano može prihvatiti sav novi otpad i to u vrijeme kada taj otpad dolazi na gradilište.iswa. IZVODAČ je zadužen za usuglašavanje provedbe radova sa svim odgovarajućim pravilima. IZVO AČ je dužan provoditi radove na prihvatu i ugradnji otpada sukladno smjernicama i preporukama me unarodne udruge za kruti otpad (ISWA) "Landfill operational guidelines" (vidi internet adresu: www.

Zavod za planiranje. ugradnju i prekrivanje otpada i izvan ovako propisanih uvjeta a sve prema posebnom zahtjevu.00 . . održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.IX.19.II.00 Zaprimanje otpada od tvrtki s kojima INVESTITOR ima posebne ugovore i sporazume se na odlagalištu provodi od ponedjeljka do subote i praktički je kontinuirano tijekom cijelog dana i noći (24 sata).00 . Prihvat i ugradnja otpada IZVO AČ je obvezan izvršiti prihvat.A. studije i zaštitu okoliša) iz listopada 2010.IV. 1. VIII. .III. potrebno je da IZVO AČ planira nužne radove tijekom perioda sniženog intenziteta dovoza otpada ili Nedjeljom. uz maksimalno iskorištenje projektiranih kapaciteta tijela odlagališta. Za rad nedjeljom.00 07. Radno vrijeme odlagališta na prohvatu otpada od gra anstva Rad odlagališta Jakuševec za prihvat otpada od gra anstva je sljedeći: 1.28. . Izvo ač mora dobiti nalog Naručitelja ili ishoditi suglasnost od Naručitelja. Obzirom dnevne i tjedne oscilacije inteziteta dovoza otpada tijekom radnog vremena Izvo ača. Institut IGH d. odnosno nalogu Naručitelja.X. Ugradnja otpada na zaštitni sloj se vrši probranim otpadom. IZVO AČ mora dostaviti NADZORNOM INŽENJERU na suglasnost prije početka mjeseca. Prva dva metra se pune otpadom bez krupnijih komada.III.31. šiljatih i sličnih po obliku materijala odnosno komada metala i kompozita s metalom.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. nakon čega se vrši zbijanje ili kompaktiranje uz ponavljanje postupka dok se ne postigne konačna debljina sloja uvažavajući kriterij minimalne gustoće zbijenog otpada od 0. 1.18. 1.. . koji mora biti u skladu s Planom odlaganja otpada na plohu 5D i 6 (Broj projekta: 3230-0576/10. Probrani otpad je otpad bez krupnih. IZVO AČ je obavezan uspostaviti organizaciju izgradnje tijela odlagališta koja će omogućiti sinktonizaciju i preklapanje svih opisanih vrsta radova.IX. uglavnom tijekom noći.00 .30. Otpad se nasipava u vodoravnim slojevima debljine od oko 60 cm u rastresitom stanju.00 07.00 .X. 1. mimo perioda za dnevni prihvat i ugradnju otpada. čime se brtveni slojevi stranica 69 od 348 . Način i redosljed punjenja tijela odlagališta otpadom IZVODAČ je dužan izraditi plan redosljeda izgradnje tijela odlagališta s izradom pristupa pojedinim razinama.31.00 .31.XI. . Izvo ač je obvezan izvršiti a sve prema posebnom zahtjevu. odnosno nalogu Naručitelja.20.6 t/m3.16.00 07. 07.1. odnosno tjedna na koji se plan odnosi.18.00 07. Mjesečni i tjedni plan razmještaja pristupnih prometnica i istovarnih platoa.d. Nedjeljom se na odlagalište dovoze manje količine otpada. Prihvat i ugradnja glomaznog otpada.

snijeg . 2. sloj se kompaktira s minimalno dva prijelaza kompaktora. Srodna poglavlja Poglavlje III.500 m2. pod istim uvjetima kao i ugradnja prethodnog dana. na predmetnoj površini u narednih 30 dana ne očekuju radovi na prihvatu razastiranju i ugradnji novog otpada.A. Odlaganje novog otpada iza 18:00 sati. Ugradnja otpada se u tom slučaju vrši s lakim dozerom ili sličnom mehanizacijom. Upute za ugradnju i prekrivanje otpada IZVO AČ je dužan provoditi radove u skladu s Uputama za ugradnju i prekrivanje otpada. 5. Pokosi se moraju zaštititi od erozije izradom sustava zaštite od erozije [IP14]. kao i nastavno odlaganje novog otpada tijekom večeri i noći se tretira kao novi otpad koji treba ugraditi od 6:00 sati sljedeći dan.A. U slučaju prisutnih ili neposredno očekivanih vremenskih uvjeta koji su nepovoljni za izvedbu dnevnog prekrivnog sloja (kiša. Prihvat i ugradnja otpada štite od oštećenja ili probijanja. visine približno 2m. Nadzorni inženjer je ovlašten da upisom u gra evinski dnevnik odobri odgodu izvo enja dnevne prekrivke. Stalne prometnice stranica 70 od 348 . Ovjeru prekovremenog rada Izvo ača vrši NADZORNI INŽENJER. Izvo ač je obavezan do 18:00 sati izvršiti kompletno prekrivanje do tada ugra enog otpada. 7. sklizanje strojeva.A. 3. 11. IZVO AČ će u slučaju opravdane potrebe voditi evidenciju rada koje premašuje "normalno radno vrijeme" definirano ugovorom. 4.više od 10cm i sl.). 6. u maksimalno dozvoljenoj debljini. Na pokosima je moguća izvedba nadvišenja radi umanjenja efekta slijeganja. 10. Nakon izvršenog razastiranja. Zaštitmi sloj otpada se ne kompaktira. zale ivanje zemlje. U slučaju kada se produljena prekrivka radi preko dnevne prekrivke. 1. Za prekrivanje pokosa vrijede ista pravila kao i za prekrivanje horizontalnih ploha. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. na već dnevnom prekrivkom prekrivenu površinu. Dnevna površina na kojoj se ugra uje otpad mora biti označena kolcima u vidno označenih. 9. Otpad se ugra uje u rahlim slojevima maksimalne debljine 60 centimetara.3 Prometnice i platoi Poglavlje III.1.2 Privremeno prekrivanje Poglavlje III.C. Dnevna prekrivka je inertni nezaga eni materijal koji se ugra uje na kompaktirani sloj otpada u debljini 10 cm u rastresitom stanju (bez kompaktiranja). 12. tada je debljina ukupnog sloja prekrivke mora iznositi približno 30 cm. 8. Ugradnja dnevne prekrivke započinje u vremenu od 17:00 i završava do 18:00 sati. Produljena prekrivka u debljini 30 cm rastresitog inertnog materijala ugra uje na kompaktirani sloj otpada u slučaju da se zbog očekivanih poremećaja u dinamici ili uslijed tako definiranog plana odlaganja novog otpada. Dnevna ugradnja otpada se mora provoditi u skladu s važećim Planom odlaganja na površini koja zauzima približno 1. s navo enjem razloga za postupanje.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.. Otpad se ugra uje u radno vrijeme definirano u ovom poglavlju. visok stupanj vlažnosti u atmosferi.

500 m2. B. Terenska mjerenja Geodetska izmjera i iskolčenje projektiranih gabrita (visine. Izvo ač je odgovoran za tjedno i mjesečno planiranje smještaja odlagališne plohe i izgradnju odlagališne plohe.6 metara. E. na predmetnoj površini u narednih 30 dana ne očekuju radovi na prihvatu razastiranju i ugradnji novog otpada. nagibi) u odnosu na izvedene radove. Dnevna prekrivka: Sloj zemlje približne debljine 10 cm koji se nakon aktivnosti kompaktiranja ugra uje na odlagališnu plohu. F. C. stranica 71 od 348 . D. Prihvat i ugradnja otpada A. Zbijanje se izvodi s kompaktorom mase od minimalno 32 tone. Produljena prekrivka: Sloj ugra enog inertnog materijala debljine 30 cm. Za ublažavanje uočenog efekta slijeganja poželjno je da se izvedu nadvišenja pokosa od 2. Troškove terenskih mjerenja IZVO AČ mora uključiti u jediničnu cijenu ugradnje otpada. IZVO AČ mora izvesti barem dva prolaza po sloju odlagališne plohe. Definicije Otpad: Otpad je materijali koji je dovezen na istovarnu plohu odlagališta Jakuševec.1. pomicanje.A. ili blatno tečenje treba biti iskopano. Naime. Zaštita postojećih objekata i ugra ene opreme od oštećenja uslijed procesa rada.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Odlagališna ploha: Površina za ugradnju dopremljenog otpada približne površine 1. Zbijanje novog otpada Novi se otpad ugr uje u rahlim slojevima debljine maksimalno 0. Odredivanje zahtjevanih linija. Zbijena podloga mora biti ravna (osim ako je u blizini pokosa) i stabilna. kontura i kota. Izvo ač je odgovoran za razguravanje. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. IZVO AČ je odgovoran za planiranje smještaja. C. kondicionirano do odgovarajuće vlažnosti. dužine. izgradnju i održavanje istovarnog platoa kako bi se odlaganje moglo odvijati nesmetano i sigurno. B. nagiba.Odlagališna ploha se svakodnevno prekriva dnevnom prekrivkom. Istovarni plato: Pripremljena površina za odlaganje otpada koji su dopremila treća lica kao i otpada koji je dopremio IZVO AČ sa privremene deponije. Priprema ploha za novi otpad A. kontura i kota (uvažavajući nadvišenja). nagiba. Odlagališna ploha se svakodnevno prekriva dnevnom prekrivkom. Predvi ena dnevna potrošnja zemlje za dnevnu prekrivku varira u rasponu 150 do 240 m3.5% i krovnog dijela od 3%. razastiranje i kompaktiranje novog otpada. uslijed prirodnog slijeganja tijela odlagališta dolazi do stalnih potreba za uskla ivanjem izvedenih kontura tijela odlagališta (visina i nagiba) s projektiranim gabritima. Izvodi se u slučaju kada se zbog očekivanih poremećaja u dinamici izvo enja radova ili uslijed tako definiranog plana odlaganja novog otpada. Područja na kojima se za vrijeme zbijanja pojave nestabilni uvjeti kao što su gumiranje. obra eno i zbijeno o trošku IZVO AČA. Zbijena površina mora se pregledati od strane NADZORNOG INŽENJERA prije ugradnje sljedećeg sloja. Održavanje i korekcija oznaka zahtjevanih linija. Plohe namijenjene za prihvat novog otpada: Područja odlagališta gdje je izveden brtveni sustav i sustav za prikupljanje procjedne vode.

III. Prihvat i ugradnja otpada Zbijenost novo ugradenog otpada mora iznositi minimalno 0.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.1.2. Institut gra evinarstva Hrvatske d.6 t/m3.A. ožujak 2000 god.2. Sakupljanje letećeg otpada raznesenog vjetrom IZVO AČ provodi po potrebi. sastavu otpada kao i o ostalim uvjetima koji pogoduju njegovom širenju. Skupljanje letećeg otpada Bez obzira na predvi ene mjere dnevnog prekrivanja (vidi poglavlje II. količini neprekrivenog otpada. III.A. Intenzitet raznesenog otpada ovisi o intenzitetu vjetra.1. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A. U cilju zaštite okoliša od širenja otpada od lakih plastičnih materijala raznesenih vjetrom. Troškovi rada IZVO AČA na redovitoj geodetskoj izmjeri trebaju se ukalkulirati u cijenu prihvata i ugradnje otpada. Za ublažavanje efekta slijeganja poželjno je da se izvedu nadvišenja pokosa od 2. Zagreb.). Nadvišenja Uslijed prirodnog slijeganja tijela odlagališta dolazi do stalnih potreba za uskla ivanjem izvedenih kontura tijela odlagališta (visina i nagiba) s projektiranim gabritima uvažavajući nadvišenja. [Vidi GP1].2. predvidiv angažman Izvo ača je 90 sati godišnje. dužine.A.A.2. često dolazi do raznošenja otpada od lakih frakcija (plastičnih materijala. papira i slično) po odlagalištu i izvan vanjske ograde odlagališta..1.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA Terenska mjerenja IZVO AČ je zadužen za redovitu geodetsku izmjeru i iskolčenje projektiranih gabrita tijela odlagališta s nadvišenjima (visine. IZVO AČ je zadužen za povremeno sakupljanje raznesenog otpada.d. nagibi). Sakupljeni leteći otpad IZVO AČ mora predati u reciklažno dvorište. Zavod za ekološki inženjering.1 OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi održavanja su dani u poglavlju 02221 Tehničkih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec. stranica 72 od 348 .1.5% i krovnog dijela od 3%. Nadzorni inženjer ovjerava kvalitetu i količinu ugra enog otpada. uslijed djelovanja vjetra na istovareni otpad. ODRŽAVANJE III. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1. Ovjera količina Evidencija dopremljenog otopada u tonama se vrši na ulaznoj vagi.

A.3. sati sakupljanja.A. odnosno tjedna na koji se plan odnosi. istovarnih platoa (vidi poglavlje III. III. odnosno tjedna na koji se plan odnosi.d.. Navedeni plan IZVO AČA mora biti usuglašen s Nadzornim inženjerom i mora biti napravljen u 2 primjerka u roku od mjesec dana od potpisa ugovora o izvo enju radova. studije i zaštitu okoliša) iz listopada 2010. Mjesečni i tjedni plan razmještaja pristupnih prometnica. III. Zagreb. mjesto sakupljanja letećeg otpada..2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA Izvještaji Izvo ača IZVODAČ je dužan izraditi generalni plan redosljeda izgradnje tijela odlagališta s izradom pristupa pojedinim razinama.1.3. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1.) i odlagališnih ploha. Trošak IZVO AČA na izradi generalnog plana treba biti uračunat u izradu Mjesčnih i tjednih planova razmještaja pristupnih prometnica i istovarnih platoa.1.A.1 OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi održavanja su dani u poglavlju 02221 Tehničkih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec. koji mora biti u skladu s Planom odlaganja otpada na plohu 5D i 6 (Broj projekta: 3230-0576/10. IZVO AČ mora dostaviti NADZORNOM INŽENJERU na suglasnost prije početka mjeseca. [Vidi GP1]. UPRAVLJANJE III.3. Mjesečni i tjedni plan razmještaja pristupnih prometnica i istovarnih platoa. Ovjera količina Evidenciju rada radnika IZVO AČA u satima rada sakupljenog letećeg otpada kao i kvalitetu i količinu sakupljenog letećeg otpada ovjerava Nadzorni inženjer. Navedeni plan Izvo ača mora prikazati aktivnosti IZVO AČA po kvartalima. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Institut IGH d.A. Institut gra evinarstva Hrvatske d. datum i broj predanih vreća mora biti sadržan u Mjesečnom izvještaju Izvo ača. Ovjeru izvršenog rada vrši Nadzorni inženjer.1.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. te navedeni plan Izvo ač treba mjesečno ažurirati i nadopunjavati. Mjesečno izvještavanje IZVO AČA je preduvjet za ovjeru privremene situacije. broj angažiranih radnika.3. IZVO AČ je obavezan uspostaviti organizaciju izgradnje tijela odlagališta koja će omogućiti sinktonizaciju i preklapanje svih opisanih vrsta radova. U mjesečnom stranica 73 od 348 .d. IZVO AČ mora dostaviti NADZORNOM INŽENJERU na suglasnost prije početka mjeseca. Zavod za ekološki inženjering. ožujak 2000 god. uz maksimalno iskorištenje projektiranih kapaciteta tijela odlagališta. Prihvat i ugradnja otpada Datum izvršenog sakupljanja. Zavod za planiranje.A.1.

1.1. Dostava tjednih i mjesečnih planova kao i mjesečno izvještavanje IZVO AČA je preduvjet za ovjeru privremene situacije. stranica 74 od 348 . U tjednom planu moraju biti prikazane predvi eni smještaj istovarnih platoa. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Navedeni potencijalni opasni otpad može biti prekriven koherentnim materijalom. Prijedlog IZVO AČA o (tjednom i mjesečnom) smještaju odlagališne plohe mora biti dan Nadzornom inženjeru na suglasnost prije početka predmetnog mjeseca odnosno tjedna. voditi evidenciju rada koje premašuje "normalno radno vrijeme" definirano ugovorom. III. IZVO AČ mora na početku perioda od svakih 6 mjeseci dostavljati NADZORNOM INŽENJERU plougodišnje planove potrošnje zemlje za dnevnu prekrivku. Prihvat i ugradnja otpada planu trebaju biti prikazane pristupne i odlagališne površine po tijednima predmetnog mjeseca. Izvo ač u slučaju potrebe za prekovremenim radom. prijevoz do prostora namijenjenog za privremeno čuvanje. produljenu prekrivku. deponijom zemlje za gašenje požara i privremenom deponijom zemlje za prekrivanje otpada. zaštite na radu. zaštite od požara i eksplozija te postupanja s opasnim otpadom. Pri navedenom postupku s potencijalno opasnim otpadom obavezna je primjena svih mjera u svezi zaštite okoliša. korištenja inertnog materijala iz RGO-a i kamenog materijala za izgradnju i održavanje privremenih prometnica i platoa. Obračun rada IZVO AČA na zbrinjavanju opasnog otpada vrši se posebno.4. Ovjeru prekovremenog rada Izvo ača vrši Nadzorni inženjer. odlagališne površine po danima zajedno s lokacijom pristupnih površina. POSTUPANJE S OPASNIM OTPADOM Bačve i ostali potencijalno opasni predmeti Moguće je da postoji odre eni broj otvorenih i zatvorenih bačava i drugih opasnih predmeta (potencijalno opasni otpad) smještenih na području predvi ene izgradnje. pažljivi istovar uz razvrstavanje. Prije početka radova na iskopu otpada potrebno je zbrinuti navedeni opasni otpad na sljedeći način: • • • • • pažljivo otkopavanje bačava i ostalih opasnih predmeta. pravilno uskladištenje i čuvanje potencijalno opasnog otpada do konačnog postupka zbrinjavanja.A.A. pažljivi utovar u vozila.

goriva. 4. odnosno svake dvije godine za aparate starije od 15 godina. kontrolu ispravnosti manometra.1. pregled stanja spojne cijevi i mlaznice uz propuhivanje zrakom i obvezatnu zamjenu brtve ventila te drugih oštećenih ili dotrajalih dijelova. 6. pregled glede uporabivosti natpisa i uputa za rukovanje na aparatu. smanjenje tlaka pogonskog plina u aparatu na tlak okoline i provjeru stanja praha glede sipkosti. temeljito čišćenje svih nečistoća. itd) IZVO AČ je dužan izvršiti radove na otklanjanju opasnih tvari u skladu sa Uredbom o uvjetima za postupanje sa opasnim otpadom (NN 34/95).Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. stanja praha u pogledu sipkosti i pojave grudica grudica i stranih tijela.A. i ljepljenje na usponsku cijev aparata 11. 9. Navedene radnje vrše se u suhoj stranica 75 od 348 . protresanje aparata u obrnutom položaju u svrhu rastresanja praha. motorna ulja. 2. 2. provjeru mase sredstava za gašenje vaganjem. Neupotrebljivi prah mijenja se u cijelosti istovrsnim novim. Prihvat i ugradnja otpada Ukoliko se na deponiji zemlje zateknu opasni otpad (asfalt. 8. provjera sredstva za gašenje a. 10. vanjski pregled općeg stanja aparata s obzirom na koroziju i oštećenja. kontrola dosjednih površina ventila. izvlačenje osigurača i ponovno plombiranje. pregled glede uporabivosti natpisa i uputa za rukovanje na aparatu 4. 9. i unutarnji pregled koji treba obaviti svake pete godine za aparate starosti do 15 godina. vanjski pregled stanja i kompletnosti svih dijelova aparata. 3. pojave grudica i stranih tijela. skidanje zatvarača. vanjski pregled stanja i kompletnosti svih dijelova aparata. koji treba obaviti najmanje jednom godišnje. 8. III. ZAŠTITA OKOLIŠA I ZDRAVLJA Aparati za gašenje požara Održavanje aparata ispravnim i funkcionalnim obavlja se kroz periodični servis. 3. izvlačenje osigurača i ponovno plombiranje 5.5. 7. provjeru usponske i uzbudne cijevi. 7. aparat sa prahom. pregled stanja spojne cijevi i mlaznice uz propuhivanje zrakom i obvezatnu zamjenu membrane spojne cijevi. provjeru mase pogonskog plina u bočici vaganjem.1. 6. te upisivanje na samoljepivu naljepnicu.A. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. upisivanje izvagane mase bočice i datuma vaganja na samoljepivu naljepnicu i ljepljenje na bočicu 10. 5. brtve zatvarača te drugih oštećenih ili dotrajalih dijelova. vanjski pregled općeg stanja aparata s obzirom na koroziju i oštećenja. propisano označavanje servisnom naljepnicom na tijelu spremnika Periodični servis aparata s bočicom obuhvaća: 1. Periodični servis aparata pod stalnim tlakom obuhvaća: 1. Prosijavanje praha nije dopušteno. provjeru rada mehanizma za aktiviranje i svih brtvi.

uz dodatak sljedećih radnji: 1. da se izbjegne vlaženje praha vlagom iz zraka. aparat sa sredstvom za gašenje na bazi vode / zamućenosti sredstva za gašenje i zamjena novim po potrebi 11. unutarnji pregled svakih 5 godina (ili svake 2 godine za aparate starije od 15 godina). 10. 4. Punjenje aparata sredstvom za gašenje: a) prah/ starim ili novim u cijelosti b) voda/pjena. Protupožarno osiguranje na odlagalištu sastoji se Prijenosni aparat za gašenje prahom Tip S-6 Prijenosni aparat za gašenje prahom Tip S-9 Prijenosni aparat za gašenje prahom Tip S-50 iz sljedećih vatrogasnih aparata: 3 komada 32 komada 4 komada stranica 76 od 348 . vanjski pregled spremnika CO2 svake 2 godine. zamućenosti sredstva za gašenje te obavezna zamjena pjenila/aditiva svake pete godine 6. detaljan unutarnji pregled spremnika 7. 3. nova mješavina u cijelosti 8. propisano označavanje servisnom naljepnicom na tijelu spremnika Unutarnji pregled Unutarnji pregled vatrogasnih aparata mora se obaviti najmanje svake pete godine. provjera mehanizma za aktiviranje i zamjenu svih brtvi. provjeru usponskih/uzbudnih cijevi. b. osloba anje tlaka iz aparata i otvaranje spremnika. tlačnu probu spremnika CO2 svakih 10 godina. stanja praha u pogledu sipkosti i pojave grudica grudica i stranih tijela. Prosijavanje praha nije dopušteno. detaljno rasklapanje zatvarača ili ventila.1. Neupotrebljivi prah mijenja se u cijelosti istovrsnim novim. ponovno punjenje aparata sredstvom za gašenje. b) aparat sa sredstvom za gašenje na bazi vode. vanjsku površinsku zaštitu spremnika. propisano označavanje servisnom naljepnicom na tijelo spremnika IZVO AČ je zadužen za redovno praćenja valjanosti.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. a aparati stariji od 15 godina svake dvije godine. periodični servis svake godine. servisiranje i održavanje protupožarnih aparata i opreme.A. U cijenu održavanja vatrogasnih aparata IZVO AČ treba uključiti. da se izbjegne vlaženje praha vlagom iz zraka. ispitivanje spojnih cijevi na vrijednost ispitnog tlaka spremnika 5. na kojem se na neizbrisiv način označava godina u kojoj treba izvršiti ponovni unutrašnji pregled 9. naljepnice i ostalo. eventualno punjenje CO2 boca. unutarnji pregled spremnika CO2 svakih 5 godina. zatvaranje i plombiranje zatvarača. prije ponovnog punjenja spremnika aparata s prahom na dno spremnika stavlja se prsten. istresanje sredstva za gašenje iz spremnika te provjera: a) aparat sa prahom. kod aparata pod stalnim tlakom. Prihvat i ugradnja otpada zatvorenoj prostoriji i u što kraće vrijeme. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Navedene radnje vrše se u suhoj zatvorenoj prostoriji i u što kraće vrijeme. izra en od metala otpornog na koroziju. a obuhvaća radnje predvi ene periodičnim servisom. 2.

RC će morati dostaviti svoj HASP ZGOS-u na pregled.A. Prihvat i ugradnja otpada Predvi a se da će se sa izvedbom mobilne pretovarne stanice povećati potreba aparata za gašenje požara na Prijenosni aparat za gašenje prahom Tip S-6 5 komada Prijenosni aparat za gašenje prahom Tip S-9 36 komada Prijenosni aparat za gašenje prahom Tip S-50 5 komada IZVO AČ je dužan voditi evidenciju ispitivanja vatrogasnih aparata kroz Mjesečni izvještaj. RC-ov HASP trebao bi opisivati opće postupke koje treba provoditi kako bi se zaštitilo RCovo osoblje koje je uključeno u provo enje aktivnosti sanacije Odlagališta.5. U slučaju nepodudarnosti izme u hrvatskih propisa i propisa EU.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.1 OPĆE INFORMACIJE I RASPON RADA Izvo ač sanacije (RC) će biti odgovoran za izradu i provo enje plana mjera zaštite zdravlja i sigurnosti (HASP) pri izgradnji odlagališta Jakuševec (u daljnjem tekstu Odlagalište). Minimum uvjeta HASP-a bit će naveden u tehničkim specifikacijama kao minimum uvjeta koje će RC morati uključiti u svoj HASP. Usto. hrvatski propisi će imati prednost. procedure bi trebale biti u skladu s mjerodavnim direktivama i propisima Europske unije. Provo enje HASP-a za vrijeme izgradnje odgovornost je RC-a. III. stranica 77 od 348 . HASP bi se trebao pripremiti tako da se pridržava mjerodavnih hrvatskih propisa. Prije samih aktivnosti sanacije.1.A.1.

1. a koje su odre ene da izvrsavaju nadzorni posao PEL – Dopuštena granična vrijednost izloženosti (Permissible Exposure Limit) (koju su uvele EU. mora definirati Zonu zabrane pristupa.5 m oko radne površine. prikazuje se kao ppm(v) za plinove i pare stranica 78 od 348 . mora imati odre enu opremu za osobnu zaštitu (PPE) i mora zadovoljavati uvjete obučavanja i liječničkog nadzora. Polumjer od otprilike 7. nadzorno osoblje. HASP – Plan mjera zaštite zdravlja i sigurnosti (Health and Safety Plan) HSO – RC-ov nadzornik zaštite zdravlja i sigurnosti (Health and Safety Officer) IDLH – Neposredna opasnost po život i zdravlje (Immediately Dangerous to Life and Health) ILO – Me unarodna organizacija rada (International Labour Organization) MSDS – Liste podataka o sigurnosti materijala (Material Safety Data Sheets). One daju informacije o fizičkim. osoblje projekta. kemijskim i opasnim svojstvima kemijskih sastojaka. izvo ač i konzultant čije je prisustvo ovlašteno Zona disanja – zona disanja radnika je zamišljena kružna zona polumjera 60 cm oko glave. To područje nalazi se uz Zonu zabrane pristupa. ovako se definiraju: Ovlašteno osoblje – osoblje s točno odre enim zaduženjima. Prihvat i ugradnja otpada Akronimi i definicije Termini koji se koriste u ovim posljednjim uvjetima HASP-a. koji će se odgovarajuće označiti. na terenu – područja unutar granica odlagališta Jakuševec izvan terena – područja izvan granica odlagališta Jakuševec Nadzorno osoblje –sve osobe koje je imenovala odgovarajuća regionalna ili federalna vladina agencija.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. EU – Europska unija Zona zabrane pristupa – područje u kojemu sve osoblje koje u njega ulazi mora direktno biti povezano s radovima koji su u toku.A. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. CRZ – Zona smanjenja kontaminacije (Contamination Reduction Zone) – zona odre ena za uklanjanje kontaminenata s osoblja i opreme. hrvatske nadležne vlasti ili OSHA) PPE – Oprema za osobnu zaštitu (Personal Protective Equipment) ppm – dijelovi u milijun (parts per million).

Zadnja dva dokumenta obuhvaćaju uvjete zaštite zdravlja i sigurnosti Velike Britanije pri Zakonu o radu iz 1974. Hrvatska. Ovi uvjeti pripremljeni su u skladu s direktivama EU u sklopu 294A0103(68) Sporazuma o europskom ekonomskom području . Ostali mjerodavni dokumenti su oni od institucija SAD-a (NIOSH/OSHA/USCG/USEPA): "Smjernice za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu za aktivnosti na gradilištu s opasnim otpadom".120 i 29 CFR §1910. Zakon o radu. Prihvat i ugradnja otpada RC – Izvo ač radova (Contractor) REL.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. 8 (Revizija 1): Sigurnost pri iskopavanjima.preporučena granična vrijednost izloženosti (Recommended Exposure Limit) SHSC – koordinator zaštite zdravlja sigurnosti na Odlagalištu (Site Health and Safety Coordinator) Odlagalište – odlagalište Jakuševec Uporišna zona – područje izvan Zone zabrane pristupa koja se smatra čistom u svrhe HASP-a. njihovo punjenje otpadom te prekrivanje završnim prekrivnim sustavom. Potrebne sigurnosne mjere na projektu Razina zaštite i postupci specificirani u ovim uvjetima HASP-a predstavljaju minimum uvjeta za zaštitu zdravlja i sigurnosti koje RC treba uključiti u HASP za sveukupno terensko osoblje uključeno u gra evinske radove na sanaciji. i HSE-ov izvadak br. uporište) i kao veza izme u raznih zona. Glavne aktivnosti na Odlagalištu Planirani radovi na izgradnji Odlagališta uključuju iskopavanja i izradu obloženih radnih ploha deponije. RC-ov HASP će se pregledati i ako je to potrebno. ispraviti.1. Koristi se za prijenos opreme i materijala na teren (tj. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.".1926. Daljnje upute dali su standardi Američke uprave za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (OSHA) 29 CFR §1910.Zaštita zdravlja i sigurnost na radu. Do e li do situacije koja je izvan ovdje specificiranih postupaka Osobne zaštite i dekontaminacije. kako bi se osigurala primjena odgovarajuće zaštite i kontrole u slučaju opasnosti za terenske radnike i okolinu. Aktivnosti obuhvaćaju i izgradnju sustava odvodnje i otplinjavanja. Jednaka prava za muškarce i žene.Aneks VII . radne aktivnosti smjesta će se prekinuti u išćekivanju rasprave s RC-ovim nadzornikom zaštite zdravlja i sigurnosti (HSO) stranica 79 od 348 .A. dokument Zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost (HSE) Velike Britanije naslovljen "Kratki vodič osobne zaštitne odjeće pri radnim regulativama iz 1992. TLV – Prag graničnih vrijednosti (Threshold Limit Value) Opis projekta Pripremljeni su uvjeti HASP-a za aktivnosti na odlagalištu Jakuševec u Zagrebu.

RC-ov SHSC i HSO odgovorni su za provo enje tih postupaka i imaju ovlaštenje zaustaviti radove ili otpustiti osoblje u slučaju nepridržavanja mjera. RC-ov SHSC je odgovoran za dokumentaciju o provo enju svih odre enih postupaka zaštite zdravlja i sigurnosti. 3. stranica 80 od 348 . 2. opći podaci. voditeljem projekta. izme u ostalog. te ostale informacije koje se odnose na zaštitu zdravlja i sigurnosti na gradilištu. Cijelo osoblje uključeno u rad na terenu morat će pročitati HASP i potpisati RC-ov obrazac s uputama u mjere sigurnosti prilikom aktivnosti na terenu.A. Osoblje koje ima bilo kakvih pitanja ili nedoumica u svezi s provo enjem ovih mjera slobodno može zatražiti pojašnjenje od RC-ova HSO-a ili od koordinatora zaštite zdravlja i sigurnosti na Odlagalištu (SHSC). te za reviziju računa. Prihvat i ugradnja otpada i RC-ovim voditeljem projekta (tj. RC-ov SHSC tako er je dužan voditi zapisnik na terenu u koji će upisivati podatke kao što su radno vrijeme. te mora biti spremno na sve opasnosti vezane za rad u blizini vozila i opreme i u svako doba se ponašati razumno i pažljivo. Svo osoblje mora se pridržavati odre enih postupaka za zaštitu zdravlja i sigurnosti.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. postignute ili prekoračene granične koncentracije. Sve revizije postupaka zaštite zdravlja i sigurnosti zabilježit će se u RC-ovu Obrascu za odobrenje promjene postupaka na terenu (primjer dan u Prilogu 1) i trebat će se odobriti od strane HSO-a i voditelja projekta. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Imenovano osoblje za sigurnost i poslovodna struktura Osoblje odgovorno za zdravlje i sigurnost zaposlenika na terenu bit će SHSC. HSO će imati sveukupnu odgovornost pri odre ivanju postupaka za zaštitu zdravlja i sigurnosti na projektu i dobit će nužna ovlaštenja da provodi te mjere. i brojeve hitne pomoći. uključujući ako je potrebno i ovlaštenje da privremeno prekine rad na projektu zbog zdravstvenih i sigurnosnih razloga.). te revizije specificiranih postupaka zaštite zdravlja i sigurnosti. RC-ov voditelj projekta RC-ov nadzornik zaštite zdravlja i sigurnosti RC-ov koordinator zaštite zdravlja i sigurnosti na Odlagalištu Podizvo ačev koordinator zaštite zdravlja i sigurnosti na Odlagalištu (podizvo ačev SHSC) RC-ov voditelj projekta imat će sveukupnu odgovornost na projektu i bit će ovlašten da poduzima sve mjere koje smatra potrebnima kako bi osigurao sigurnu radnu sredinu za sveukupno osoblje koje radi na projektu.1. HSO i voditelj projekta zajedno s podizvo ačevim SHSC-om. stanje instrumenata. nadzornikom Odlagališta itd. 4. a imenovanja bi se trebala izvršiti kako je dolje prikazano po autoritativnosti: 1. RC-ov SHSC će biti zadužen za listu adresa i telefonskih brojeva za hitne slučajeve koja će uključivati. Usto. policije i bolnica.

kako svoje tako i svojih suradnika. i/ili zrakom. Na e li se radnik u potencijalno opasnoj situaciji. glavna odgovornost za zdravlje i sigurnost pojedinacnog radnika leži na samom radniku i njegovim suradnicima. on/ona mora smjesta prekinuti opasan postupak. vodom. U slučaju situacije neposredno opasne po život. Postupci izvan osnovnog sistematskog i rutinskog liječničkog nadzora nisu planirani unutar zadataka popisanih u ovomu dokumentu. te za svakog novog radnika koji do e na teren. direktive 80/1107/ EEC. radnik je dužan prestati s radom i smjesta obavijestiti odgovarajuće nadležno osoblje za sigurnost. Obučavanje bi tako er trebalo uključivati obuku o dekontaminaciji osoblja i opreme.1. Ovi zahtjevi obučavanja odnose se na sve radnike zaposlene na gradilištu. Osoblje koje upravlja specijaliziranim strojevima ili drugom opremom mora se obučiti i biti kvalificirano kako bi moglo njome upravljati. foto-ionizacijskih detektora (PID).Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. osim u slučajevima u kojima poslodavac može dokazati da dotični posao neće ugroziti stranica 81 od 348 . To uključuje poduku o korištenju sve potrebne opreme za zaštitu u skladu s direktivom EU. kvar opreme. prepoznavanju opasnosti. te poduzeti odgovarajuće preventivne ili korektivne mjere ili smjesta obavijestiti RC-ova SHSC-a ili voditelja projekta o vrsti te opasnosti. promijenjeni ili neočekivani uvjeti. Primijeti li netko od radnika potencijalno opasnu situaciju. Potrebno obučavanje i liječnički nadzor Sve osoblje uključeno u rad na terenu mora obaviti osnovni sistematski pregled i mora sudjelovati u programu liječničkog nadzora svoga poslodavca. te cijevnih kolorimetrijskih detektora. Svaki radnik odgovoran je da razumnom procjenom opreznim ponašanjem zaštiti zdravlje i sigurnost. a u skladu s uvjetima liječničkog nadzora EU.A. mora biti podučeno u postupcima zaštite zdravlja i sigurnosti. RC-ov SHSC će voditi računa da svaki radnik obavi sistematski pregied prije početka projekta. te o pravilnom kalibriranju i upotrebi detektora zapaljivih plinova (CGI). Sve osoblje na gradilištu koje potencijalno može doći u kontakt s kontaminiranim tlom. Prihvat i ugradnja otpada Za svakog podizvo ača će se odrediti SHSC. Radnik potom mora ispuniti obrazac "Opasne okolnosti i postupci". 89/656/EEC. nikada ne smije biti opravdanje za nesiguran rad i postupke. U takvim situacijama svi koji rade na projektu moraju znati da mogu potencijalno svjesno ili nesvjesno ugroziti standarde zaštite zdravlja i sigurnosti. Me utim. 82/605/EEC i 98/24/EC. RC-ov SHSC mora evidentirati takvu opremu na početku rada. itd. "Opravdane situacije" kao što je ograničenje proračuna ili pak vremensko ograničenje. Očekuje se i zahtijeva da sigurnost svog osoblja na Odlagalištu bude u svakom trenutku najvažnija. prilikom istraživanja opasnog otpada na terenu. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. dužan je to smjesta prijaviti imenovanomu osoblju za zaštitu zdravlja i sigurnosti Izvo ača sanacije. te se posebno mora voditi računa o mjerama sigurnosti. RC-ov SHSC bit će odgovoran za koordinaciju aktivnosti za sigurnost na Odlagalištu izme u podizvo ača i ostalog osoblja na terenu. Svaki podizvo ačev SHSC bit će odgovoran za provo enje navedenih postupaka na terenu.

1-1978 ili odgovarajuće i ekvivalentne hrvatske ili EU standarde.A. izložiti ih opasnostima štetnim po zdravlje i sigurnost. stranica 82 od 348 .1.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Zahtjeve obuke za nerizične aktivnosti razmotrit će se za svaki slučaj posebno budući da su uvjeti na Odlagalištu podložni promjenama. radio veza ili slične metode koristit će se za održavanje veza. Prihvat i ugradnja otpada zaposlenike. HSO je taj koji će donijeti odluku za svaki slučaj posebno. Osoblje koje dozna za nezgode ili ozljede smjesta je dužno osigurati davanje odgovarajuće prve pomoći. Prva pomoć Na odlagalištu se mora nalaziti osnovi pribor za pružanje prve pomoći koji zadovoljava uvjete ANSI specifikacije Z308. ne mogu poslužiti za uspostavljanje veza s odgovarajućim lokalnim hitnim službama. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Korisnici mobilnih telefona uspostaviti će bolju vezu ako biraju puni broj hitne službe. Neke nerizične aktivnosti (npr. ali izvan vidnog ili slušnog dometa (npr. opremu za reanimiranje i otopinu za ispiranje očiju uz ostali uobičajeni pribor prve pomoći čije će zalihe SHSC obnavljati po potrebi. ako radove na terenu obavljaju dvije ili više terenskih ekipa. ograničene geodetske aktivnosti) spadaju pod takve iznimke. Veze Na Odlagalištu mora postojati telefon smješten u terenskoj prikolici. pri čemu će se konzultirati sa SHSC-om ako bude potrebno. Sve osoblje i poslodavac dužni su se pridržavati odgovarajućih nacionalnih ili EU normi i propisa vezanih za profesionalnu izloženost patogenima koji se šire krvlju. nalaze se na različitim mjestima na Odlagalištu). Od RC-a zahtijevat će se da na Odlagalištu uvijek bude prisutna osoba koja je obučena u davanju prve pomoći i reanimiranju. ispostava robe. Usto. tj. te mora prijaviti incident HSO-u. Treba napomenuti da mobilni telefoni koji se koriste izvan područja njihova dosega. a u skladu s brojem zaposlenika na terenu i mora sadržavati najmanje dva para lateks rukavica. Taj pribor mora biti odgovarajuće veličine.

piće. • Treba biti svjestan simptoma umora ili stresa od hladnoće/vrućine. moraju se držati u svim terenskim vozilima. ili tome slično. na promjenu mirisa ili pojavu ulja na vodi. Osim toga buka od aktivnosti koja uključuje udarce (npr. te djelovanja istih na opreznost i sposobnost prosu ivanja. Radnici bi se trebali odnositi prema svom iskopanom materijalu. pobijanje obloge u postupku bušenja). tj. tj. • Treba temeljito oprati ruke i po potrebi lice. kompletan terenski pribor za prvu pomoć i bočica otopine za ispiranje očiju. • Višenamjenski suhi kemijski aparat za gašenje požara. • Treba paziti na eventualnu promjenu uvjeta npr. • Ne smije se baratati uzorcima otpada ili nekim drugim potencijalno kontaminiranim sastojcima bez korištenja barem lateks. Slušna zaštita mora biti lako dostupna na Odlagalištu. valja izbjeći kontaminaciju usne šupljine putem ruku. • Jelo.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. a koja je dovoljno glasna da bude nelagodna ukazuju na potrebu nošenja slušne zaštite. • Svaki radnik na terenu treba u svakom trenutku raditi unutar vidokruga drugog radnika za vrijeme istražnih radova. nitrilnih ili neopreonskih gumenih rukavica. • Ni u kojem slučaju ne smije se ući ili voziti u kantama ili dizalima za materijal ili bilo kojem drugom sličnom sredstvu koja nije posebno namijenjena za ljude. te atestiranom tekućinom s kojom se oči ispiru 15 minuta. a kojih se u svako doba treba pridržavati sve osoblje na Odlagalištu. Ni u kom slučaju se te aktivnosti ne dozvoljavaju u neposrednoj blizini bilo kakvih rizičnih aktivnosti (npr.1. Terenske prikolice će tako er biti opremljene tim priborom za hitne slučajeve. Odabir materijala za rukavice trebao bi ovisiti o proizvo ačevim podacima o njihovoj propusnosti. U smjernicama EU odre eno je da slušna zaštita tako er treba biti dostupna svom osoblju koje je izloženo nevrednovanoj dnevnoj buci od 85 dB ili više. namijenjene su sprječavanju ozljeda i djelovanja štetnog za zdravlje. Te smjernice predstavljaju minimum standardnih postupaka za smanjivanje potencijalnih rizika povezanih s ovim projektom..A. žvakanje žvakaće gume ili duhana i pušenje dozvoljeni su samo na mjestima koja je odredio SHSC. i da se ta zaštita mora koristiti pri razinama izloženosti višim od 90 dB. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Tako er treba nastojati pristupiti svakoj potencijalno kontaminiranoj jedinici/objektu uz vjetar. tlu ili otpadu ili podzemnim vodama kao da su kontaminirani. iskopavanje otpada). Prihvat i ugradnja otpada Opće smjernice ponašanja i higijenskih mjera Dolje navedene opće smjernice vezane uz osobne higijenske i radne navike. stranica 83 od 348 . • Buka može predstavljati opasnost po zdravlje i sigurnost. prije unošenja jela u usta i dr. osobito za vrijeme aktivnosti bušenja i izgradnje.

Treba voditi zapisnik s datumom. snijeg. i minimalno moraju uključivati sljedeće: • • • • • • • Kontakt brojevi u hitnim slučajevima Pitanja sigurnosti vezana uz vremenske prilike Opasnosti specifične za radne zadatke i potrebna zaštitna oprema Neuobičajene situacije/područja na gradilištu Problematika sigurnosti Promjene u HASP-u i Bilo kakvi incidenti vezani za zaštitu zdravlja i sigurnost do kojih je došlo na Odlagalištu. Sve osoblje morat će potpisati tjednu izjavu o sastancima za izvo ače (primjer dat kao Prilog 2). prevelika razina zaštitne opreme može smanjiti učinkovitost i povećati mogućnost ozljeda. • Treba biti svjestan utjecaja oštre klime (kiša. Sastanci za upućivanje o sigurnosti na gradilištu SHSC je dužan uputiti u mjere sigurnosti na gradilištu sve osoblje po njihovu dolasku na Odlagalište.A. stranica 84 od 348 . SHSC će tako er voditi i dokumentirati redovite sastanke o sigurnosti prije početka svakog novog zadatka i to ne rije e od jedanput tjedno za vrijeme radova na terenu. Smanjena razina zaštitne opreme može uzrokovati izloženost koja se mogla spriječiti. grmljavina) na sigurnost Odlagališta. sadržajem i popisom prisutnih na svakom sastanku.1. • Treba obratiti iznimnu pozornost za vrijeme bušenja. vremenom.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Treba kontaktirati lokalnu elektroprivredu ukoliko postoje pitanja u vezi sa statusom i voltažom vodova. Sveukupno osoblje morat će pročitati HASP i potpisati Izjavu za izvo ače prije obavljanja bilo kakvih radova na terenu. Treba biti spreman prestati s radom ako to nameću okolnosti. Prihvat i ugradnja otpada • Uvijek treba koristiti odgovarajući stupanj osobne zaštite. Točke koje će se razmatrati ovise o zadanim aktivnostima. poledica. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. iskopavanja ili obavljanja drugih aktivnosti u blizini nadzemnih instalacija.

HASP mora u potpunosti ispitati potencijalnu opasnost od svih detektiranih spojeva ili onih čije se prisustvo očekuje na gradilištu. Očekuje se da bi ostali organski spojevi i teški metali. O opasnosti putem udisanja govori se u poglavlju 4. O svakoj od tih grupa potencijalnih opasnosti govori se dalje u tekstu. zajedno s navikom osobne higijene može se uspješno kontrolirati izloženost opasnim tvarima putem ingestije. uključeni su u Prilogu 3. Isto tako. fizičke opasnosti i biološke opasnosti. Nadalje. amonijak i mineralna ulja.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. • Izloženost kože i moguća apsorpcija preko kože odre enih lipofilnih (koji se lako upijaju kroz kožu) organskih kemijskih spojeva. Potencijalna opasnost od izloženosti uključuje: • Udisanje organskih para zbog potencijalne prisutnosti hlapivih organskih tvari (VOC) u otpadu.2 PROCJENA OPASNOSTI Potencijalne opasnosti na Odlagalištu uključuju kemijske opasnosti.A. uključujući olovo i krom. te mora sadržavati popis odgovarajućih IDLH koncentracija u HASP-u. metali i cijanid. površinske vode. Potencijalna kemijska opasnost Potencijalna kemijska opasnost na Odlagalištu može se povezati s otpadom. te spojeva čija se prisutnost očekuje.1. površinskim tlom. Sažetak prikaza ranije detektiranih spojeva na Odlagalištu i njihovih maksimalnih koncentracija. površinskim vodama i taloženjima. Prihvat i ugradnja otpada III. polu-hlapive tvari.3. redovnom osobnom higijenom i odgovarajućom odjećom može se spriječiti izloženost putem kože. • Nehotično unošenje gutanjem potencijalno toksičnih tvari preko dodira ruku s ustima ili namjerno unošenje materijala koji su nehotično kontaminirani potencijalno štetnim tvarima. ZGOS-ova će odgovornost biti pribaviti popis potencijalno opasnih kemikalija koje se mogu pojaviti na gradilištu. Ta procjena opasnosti mora uključiti dopuštene granične vrijednosti izloženosti za pojedine tvari u skladu s hrvatskim i EU pravilima. Spojevi koji su prona eni u podzemnim vodama na terenu. Zabranom pušenja. talog i zemlja Do sada nije provedeno detaljno vrednovanje otpadnih materijala. procjednim vodama.5.A. te plinovima na deponiji. podzemnim vodama. U taj popis uključeni su VOC. mogli tako er biti značajni. podzemnim ili procjednim vodama. Potencijalno kontaminirane podzemne vode. stranica 85 od 348 . a koji bi mogli predstavljati rizik za zdravlje zaposlenika uključuju arsen. procjednih voda i podzemnih voda na Odlagalištu. jela i pića u kontaminiranim područjima. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. RA izvo ač će dati na pregled tablicu s rezimiranim graničnim vrijednostima izloženosti za tvari koje se prenose zrakom i djelovanja na zdravlje tih kemijskih onečišćivača u HASP-u.1.

bubrezi. Arsen je poznati karcinogen i moguć teratogen. pluća i limfni sustav. Organi koje napada su jetra. povračanje. te do želučano.1. Udisanje može izazvati osjećaj žarenja u gornjim dišnim putovima i može doći do edema i upale pluća kemijskim putem. Zbog toga se mora vršiti monitoring zraka za navedene plinove za vrijeme svih rizičnih radnji kao što je iskopavanje i uklanjanje smeća. poglavlju. bilo da su prije detektirane ili da se njihova prisutnost očekuju na odlagalištu. proljev.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. mučninu. Simptomi vezani za zdravlje koji su uzrokovani izloženošću bilo kojim već otkrivenim spojevima na gradilištu moraju se obraditi u HASP-u i mogu se pronaći u odgovarajućim Listama podataka o zaštiti od kemijskim spojeva ili NIOSH-evu Vodiču za opasnost od kemijskih spojeva. Upijanje putem kože može dovesti do dermatitisa. Unošenje hrane može uzrokovati jaku že . te nepravilno kucanje srca. Kontakt s kožom može izazvati nadraživanje dišnog trakta i perifernu neuropatiju. a što je detaljno opisano u 3. Ulazak amonijaka duboko u pluća uzrokuje plućni edem. Za vrijeme rizičnih aktivnosti kao što je va enje otpada može doći do ispuštanja tih plinova koji predstavljaju opasnost prilikom udisanja.crijevnih smetnji. • Amonijak: Akutna izloženost može dovesti do upale i naticanja očiju uz mogući gubitak vida. te od eksplozija. unošenja hrane i dodira s kožom i s opasnim tvarima navedenim u Prilogu 3. Dalje navedeni spojevi detektirani su na Odlagalištu i predstavljaju potencijalnu opasnost po zdravlje za vrijeme rizičnih aktivnosti na terenu. Prihvat i ugradnja otpada Plinovi na Odlagalištu Odlagališta mogu sadržati niz plinovitih spojeva. bolove u trbuhu. koža. uključujući sljedeće: • • • • • • • • metan vodikov sulfid vodikov cijanid benzen vinil klorid metilenski klorid ugljik dioksid merkaptani Metan i vodikov sulfid (H2S) su uobičajeni spojevi na deponijama koji se stvaraju anaerobnom razgradnjom otpada. Znakovi i simptomi akutne izloženosti Zadaci vezani uz zaštitu zdravlja na Odlagalištu morali bi uključivati moguću izloženost putem udisanja. • Arsen: Akutna izloženost putem udisanja može izazvati nastajanje upale nosnog septuma.A. stranica 86 od 348 . održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. HASP mora u potpunosti razmotriti potencijalne opasnosti zajedno s dopuštenim graničnim vrijednostima izloženosti i IDLH-om za opasne tvari.

pogotovo za vrijeme jakih vjetrova. blijede oči. te one na koje će se ondje vjerojatno naići.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. paralizu.4. drhtavica. bolovi u trbuhu.1. te fibrozu pluća. Kronični simptomi uključuju zamagljeni vid. Izvor pitke vode mora biti dostupan u Uporišnoj zoni (4. anemija. Sažetak maksimalnih koncentracija za spojeve detektirane na gradilištu prije sanacije sadržan je u Prilogu 3. Kod osoblja izloženog niskim temperaturama (pogotovo za vjetrovita vremena) mogu se pojaviti promrzline. Simptomi izloženosti tom plinu su sljedeći: • Vodikov sulfid: Akutni simptomi udisanja vodikovog sulfida uključuju nadraživanje dišnog trakta. bljedilo. To može uzrokovati zdravstvene posljedice od prolaznog umora od vrućine do ozbiljnog oboljenja ili smrti. treba voditi računa da se izbjegne pothla ivanje organizma. paralizu. Znakovi i simptomi pothla ivanja prikazani su u poglavlju 2.4. Predvi a se mogućnost otkrivanja kroma i olova na gradilištu. kolike. neishranjenost. kašalj. • Olovo: Simptomi prevelike izloženosti ne pojavljuju se u svim slučajevima trenutno. Potencijalna fizička opasnost Vrućina Rad u zaštitnoj odjeći može uvelike povećati mogućnost tjelesnog pregrijavanja. poglavlje) za vrijeme toplog vremena. paraliza zglobova. encefalopatija. bolest bubrega. Prihvat i ugradnja otpada Iako do sada nije otkriven na Odlagalištu. glavobolju. vodikov sulfid je vjerojatno prisutan. HASP bi trebao obraditi sve spojeve već detektirane na Odlagalištu. gingivna pukotina. Hladnoća Kada se očekuju temperature oko 5°C ili niže. Izloženost navedenim tvarima izaziva sljedeće simptome: • Krom: Simptomi uključuju nadraživanje očiju i kože. nesanica. Radnici su dužni voditi računa o sebi i drugima kad je riječ o znakovima pregrijavanja organizma kada je okolna temperatura viša od 27°C ili 21°C za vrijeme nošenja zaštitnog odijela ili slično. HASP mora predvidjeti i odrediti pauze za odmor i unos tekućine. nadraživanje očiju i hipotenzija. nesanicu i anoreksiju. gušenje. Radnicima će se preporučiti da što češće piju tekućinu za vrijeme radnoga vremena. Radnici su stranica 87 od 348 . klonulost. zamagljeni vid. ozebline ili hipotermija. anoreksija. Znakovi i simptomi tjelesnog pregrijavanja navedeni su u poglavlju 2. pospanost. konstipacija. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Primjer rasporeda minimalnih radnih stanki prikazan je u Prilogu 4. krvarenje i smrt. Simptomi su slabost.A.

treba osmisliti plan kako se nositi sa sljedećim: • • • • • • • Kontaktom s podzemnim instalacijama. tada daske ili nešto tomu slično treba postaviti kako bi se spriječilo urušavanje materijala u iskop. tada se trebaju postaviti prepreke (npr.) trebaju biti pri ruci na gradilištu prije početka bilo koje aktivnosti iskopavanja.) moraju se priskrbiti za stranica 88 od 348 . ili bi ih trebalo poduprijeti drvenom oplatom. površina tla koja ih prekriva mora se odgovarajuće označiti. Pristupom izlazu iz iskopa. žmurjem ili na neki drugi odgovarajući način. Osoblje ne bi smjelo ulaziti u iskope koji nisu na taj način poravnani ili poduprijeti. Mogućom kemijskom izloženosti. Treba biti posebno oprezan kad se radi po jakom vjetru i/ili kada se odjeća smoči. Ako je pohranjivanje materijala u blizini ruba iskopa neizbježno. rešetke ili popravke betonskih ili asfaltnih površina. Ako je iskop dublji od 1 metra. Usto. Pri vremenskim okolnostima kod kojih može doći do snižavanja tjelesne temperature. višak težine koji se položio na stjenke iskopa može izazvati urušavanje. Opasnost od skrućenog prostora i iskopavanja Prije početka aktivnosti iskopavanja. Prije iskopavanja trebaju se potražiti očiti znaci podzemnih komunalija. valja voditi računa da.A. Potpora će možda biti potrebna i kod plitkih rovova gdje se za vrijeme rada treba saginjati i kleknuti. Sredstva za osiguravanje ulaska i izlaska (npr. radnicima će se preporučiti da nose višeslojnu nepropusnu odjeću. rekviziti itd. Materijalom koji padne na osobe koje rade unutar iskopa. Tamo gdje vozila ispražnjavaju materijal u iskop trebaju se postaviti granični blokovi kako bi se spriječilo da ne upadnu preko ruba u iskop. ljestve i sl. žmurje. plan instalacija bi se trebao pregledati prije početka iskopavanja. Stranice svakog iskopa trebale bi se poravnati tako da budu pod kutom pod kojim se ne bi urušile. sigurnosna ograda i/ili daske). Mogućnošću da osobe ili vozila upadnu u iskop. te da prekrivaju i utople ruke. Prihvat i ugradnja otpada dužni voditi računa o sebi i drugima kad je riječ o znakovima promrzlina za hladna vremena. rampe. Urušavanjem bokova iskopa. ako je to moguće. iskapana zemlja ili drugi materijali ne bi se smjeli stavljati u blizinu bokova iskopa.1. Treba spriječiti i upad osoblja ili vozila u iskope. prekrivala za ventile.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. ali ne isključivo. Svi materijali i oprema koji su potrebni kako bi iskopavanje uspješno teklo (npr. Kako bi se izbjegla opasnost od urušavanja. Ako se prona u instalacije. Radnici bi tako er trebali jesti visoko kaloričnu hranu i piti mnogo tekućine kako bi izbjegli dehidraciju. Možda će biti potrebna dodatna potpora na rubu iskopa kako bi prihvatila težinu vozila koje se ispražnjava ili obavlja neku drugu aktivnost. Uz opasnosti koje predstavlja urušavanje neadekvatno postavljenag materijala. i Potkopavanjem obližnjih gra evina. odjeća ostane suha. Ako je to moguće. uključujući. glavu i stopala.

te kontaktirati odgovarajuću stručnu službu ako je potrebno. • Sve ostale vodljive materijale i opremu radnici su dužni spriječiti da do u u stranica 89 od 348 . sljedeće: • Za vrijeme kopanja treba utvrditi položaj vodova. tada se taj razmak mora povećati za 0. Takve pregrade ne moraju biti sastavni dio vozila niti pričvršćene za njega ili neki njegov dio ni na koji način. Prihvat i ugradnja otpada cjelokupno osoblje i vozila koja rade unutar mjesta za iskopavanje. Možda će biti potrebno konzultirati se s projektantom ili nekom drugom kvalificiranom osobom po naho enju SHSC-a. navedeno će predstavljati potencijalnu opasnost od struje. tada se razmak smije smanjiti samo ako se izolirane pregrade prikladne za tu voltažu voda postave izme u vozila i voda. tada se treba odrediti hoće li privremena potpora biti potrebna. Opasnost od struje S obzirom da će se na terenu zasigurno koristiti električna oprema. • Sva električna oprema koja se koristi na gradilištu mora imati oznaku CE ili odgovarajući dokaz o pridržavanju sigurnosnih standarda. • Sva električna oprema mora biti pravilno uzemljena. • Električarske poslove moraju obavljati kvalificirani električari.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. • Ako se vodovi ne mogu isključiti. Ako voltaža voda prelazi 50 kV.1. moraju se provesti sljedeće mjere opreza: • Ako je to moguće. ako je to moguće. Pristup tom izlazu ne smije se blokirati ni na koji način dok se radnici nalaze unutar iskopa. i • Mora se koristiti. • Električne žice na radnim plohama moraju se prekriti ili zaštititi radi izbjegavanja oštećenja. a nadležno tijelo odgovorno za njihov rad i održavanje treba ih uzemljiti prije početka bilo kakvih radova u njihovoj blizini. • Ako se gore opisani razmaci ne mogu održavati. Treba voditi računa da iskopavanje ne utječe na podnožje skela ili na temelje obližnjih zgrada i drugih gra evina. oprema za vodu i nepropusna oprema. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. ako su zgrade i ostale gra evine u blizini padručja koja će se iskopavati. bilo kojim vozilima ili mehaničkom opremom koja ima pomične dijelove mora se rukovati na takav način da se uspostavi razmak od najmanje 3 metra izme u svih dijelova vozila i voda. Kontrolne mjere za opasnost od struje moraju uključivati.A. vodovi bi se trebali isključiti (da nisu pod naponom).1 metar na svakih 10 kV koji prelaze 50 kV. izme u ostalog. • Svi produžni kablovi moraju se svaki dan pregledati radi utvr ivanja mogućeg oštećenja ili prekinuća. • Sve utičnice moraju se držati podalje od vode. U slučaju rada u blizini nadzemnih vodova.

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A.1. Prihvat i ugradnja otpada

kontakt s uključenim električnim vodovima. Ako se u bilo kojim EU, hrvatskim ili mjesnim propisima zahtijevaju razmaci veći od gore navedenih, u tom slučaju ti propisi imaju prednost.

Teška mehanizacija i buka Teška mehanizacija će biti na gradilištu za vrijeme rizičnih aktivnosti i stoga treba biti posebno oprezan kako bi se izbjegle nesreće. Radnici koji koriste opremu za osobnu zaštitu koja smanjuje sposobnost kretanja ili slušanja posebno bi trebali biti svjesni opasnosti do kojih može doći zbog teške opreme. Postoji mnogo situacija i mogućnosti nastanka nesreće dok se radi u blizini opreme za bušenje, iskopavanje i ostale masivne opreme. U načelu, radnici moraju biti svjesni opasnosti povezanih sa sljedećim: predmetima koji padaju ili se njišu s vitala ili kablova; otkinutim željeznim dijelovima; šmrkova i vodova pod pritiskom koji su podložni pucanju; mogućnosti da se odjeća ili oprema za osobnu zaštitu zaplete za strojeve u pogonu; i • opasnosti od sklizanja, posrtaja i padova. • • • • Oprema za bušenje, masivna oprema za raznašanje zemlje i ostala teška mehanizacija mogu proizvesti veliku buku. U skladu s direktivom EU 86/188/EEC, svi radnici koji su izloženi svakodnevnoj buci višoj od 90 dB, kako stoji u članku 2 te direktive, moraju koristiti slušnu zaštitu. Slušna se zaštita tako er mora nositi ako je radnik izložen neizmjerenom trenutačnom zvučnom pritisku, a koji prelazi 200 Pa. Slušna zaštita mora biti dostupna svim radnicima na gradilištu izloženim svakodnevnoj buci od 85 dB ili više. Slušna zaštita mora se predvidjeti i razraditi u HASP-u i biti dostupna na terenu. Tamo gdje nije provedivo smanjiti dnevnu izloženost buci radnika na Odlagalištu na razinu manju od 85 dB, tada se izloženim radnicima mora provjeriti sluh kako bi se ustanovilo djelovanje izloženosti buci. Podizvo ačev HSO i/ili RC-jev HSO bit će odgovorni za ispravnost masivne opreme prije i za vrijeme njezina korištenja na gradilištu, te za obuku osoblja o sigurnosti pri rukovanju. Ti uvjeti će se naznačiti u HASP-u i moraju biti u skladu s direktivom EU 89/655/EEC u svezi s minimalnim uvjetima sigurnosti i zaštite zdravlja pri korištenju radne opreme.

Ručno baratanje teretima Nepropisno ručno baratanje teretima može uzrokovati ozljede uključujući posjekotine, uklještenja, drobljenje, te ozbiljne povrede le a, trbuha, mišića ruku i nogu, te zglobova. Poseban rizik od ozljeda predstavljaju tereti koji su: • teški i/ili veliki; • glomazni ili teški za obuhvatiti; ili • nestabilni ili sa sastavom podložnom micanju.
stranica 90 od 348

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A.1. Prihvat i ugradnja otpada

Daljnji rizik od ozljeda povezan je s pokretima podizanja: • do kojih dolazi savijanjem ili iskrivljenjem torza; • koji vrše veliki pritisak na kralježnicu; • koji uključuju dugi fizički napor kao npr. nošenje; ili • koji se vrše na skliskim ili nestabilnim površinama. U skladu s direktivom Vijeća EU 90/269/EEC od 29. svibnja 1990. o minimalnim uvjetima zaštite zdravlja i sigurnosti pri ručnom baratanju teretima, ručno baratanje bi se trebalo izbjegavati, ako je opravdana upotreba mehaničkih pomagala. Stoga treba, kada je god to moguće, koristiti mehaničku opremu ili pomagala (razne vrste kolica). Mehanička pomagala moraju biti odgovarajuće veličine, moraju imati kotače namijenjene za teren i biti napravljena tako da spriječe uklještenja i ne vrše nepotrebni pritisak na zglobove. Predmeti koji se prenose moraju biti pravilno učvršćeni kako ne bi pali, te uravnoteženo postavljeni kako se ne bi prevrnuli. Radnici moraju znati koji je kapacitet sveukupne mehaničke opreme i moraju se pobrinuti da tereti budu lakši od pripadajućeg kapaciteta. Bilo koji komad opreme koji se koristi za podizanje materijala ili osoblja mora se upotrebljavati i održavati strogo u skladu s uputama proizvo ača, direktivom EU 89/655/EEC, i svim drugim mjerodavnim hrvatskim ili EU propisima. Granične vrijednosti tereta bit će vidljivo istaknute na svim strojevima za podizanje. Samo operateri koji su kompetentni smjeti će upravljati navedenim strojevima. Strojevi za dizanje i svi elementi opreme koja se koristi pridizanju ili podupiranju tereta moraju se pregledati prije upotrebe. Pregled mora vršiti stručna osoba i mora se dokumentirati. Kada se u projektnim zadacima izričito zahtijeva ručno baratanje ili korištenje masivne opreme i kada upotreba mehaničkih pomagala nije opravdana, tada se ručno baratanje smatra fizičkom opasnosti. U tim slučajevima sljedeći sigurnosni postupci dizanja moraju se uvesti u skladu s 90/269/EEC: • Radnike treba uputiti u sigurnosne tehnike baratanja i informirati o rizicima koji proizlaze iz nepravilnog ručnog baratanja teretima. • Prije počinjanja bilo kojeg zadatka ručnog baratanja, treba se odrediti težina predmeta. U skladu s ILO-ovom Preporukom o maksimumu težine, 1967., br. 128, niti od jednog se radnika ne smije zahtijevati da ručno barata teretom koji može ugroziti njegovu sigurnost. Ni pod kojim se uvjetima od radnika ne očekuje da podizanje ili nošenje tereta težeg od 55 kg. • Prije podizanja nekog predmeta, potrebno ga je pregledati i eventualno ustanoviti dijelove koji bi mogli predstavljati opasnost (npr. napukline, oštre rubove, i sl.). Tako er treba razmotriti potencijalne opasnosti od kemijskih spojeva (npr. prskanja ili izljeva). • Pod ili tlo na kojemu se namjerava nešto dizati tako er treba pregledati kako nebi došlo do sklizanja, posrtaja i padova.

stranica 91 od 348

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A.1. Prihvat i ugradnja otpada

• Trebaju se uzeti u obzir posljedice prenaprezanja, pogotovo pri nošenju opreme za osobnu zaštitu, ili ako su temperature taka visoke da mogu izazvati toplotni udar. Pri sprečavanju i zaštiti od fizičkih opasnosti vezanih uz podizanje predmeta s poda treba obaviti sljedeće: • Provjeriti je li predmet unutar granica dozvoljene težine; • Provjeriti može li doći do ozljeda pri kontaktu; • Provjeriti je li pod sklizav; • Provjeriti postoji li dovoljan razmak izme u predmeta koji se treba podići i ostalih predmeta kako bi se izbjeglo uklještenje ili gnječenje; • Provjeriti ima li dovoljno prostora za spustiti se u čučanj, podići, okrenuti se i kretati se bez da se povrijede le a ili neki drugi mišići ili zglobovi; • Proći po namijenjenoj ruti kako bi se pronašle i uklonile sve opasnosti od pada ili sklizanja, ako je to moguće; • Ustanoviti promjene u ravnini tla, stepenicama, rampama i ljestvama koje treba riješiti. Pri podizanju predmeta koji su kockastog ili pravokutnog oblika mora se učiniti sljedeće: 1. Staviti jednu nogu ispred druge. 2. Spustiti se u čučanj do predmeta što je bliže moguće. 3. Uhvatiti jedan od gornjih kutova od tijela i njemu nasuprotan donji kut najbliži tijelu. 4. Predmet lagano nagnuti od tijela, nagnuti se naprijed u kukovima, ispraviti le a i uvući bradu. 5. Uvjeriti se da predmet nije zapeo za pod i da će se moći podići. 6. Ispraviti noge prilikom čega držati kičmu ispravljenom, povući predmet prema tijelu i polako se ustati bez naglih pokreta. 7. Ako se treba okrenuti ili promijeniti smjer, okrenuti se stopalima bez iskrivljavanja torza, i krenuti u namijenjenom smjeru. 8. Predmeti se ne smiju nositi na način koji zaklanja radniku put kojim se kreće i tlo pod nogama.

stranica 92 od 348

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A.1. Prihvat i ugradnja otpada

Čišćenje parom/pranje pod pritiskom Pranje vodom pod visokim pritiskom (čišćenje, ispiranje mlazom) definira se kao upotreba vode pod pritiskom, sa ili bez dodatka drugih tekućina ili krutih čestica kako bi se uklonile nepoželjne tvari s različitih površina gdje pritisak tekućeg mlaza prelazi 6900 kPa (1000 psi). Radnici moraju biti svjesni da pritisci ispod te granice mogu uzrokovati ozljede, te se stoga treba pridržavati dolje navedenih preporučenih postupaka. Odgovarajuće mjere opreza, slične ovim preporučenim postupcima, potrebne su pri radu sa svim pritiscima. Ozljede uzrokovane mlazom vode mogu se činiti neznatnima i slabo indiciraju na razmjer ozljede ispod kože i štete nanešene dubljem tkivu. Pri ozljedama od vodnog mlaza pri visokom pritisku, zahtijeva se hitna bolnička skrb i upoznavanje medicinskog osoblja s uzrokom ozljeda. Tako er, medicinsko osoblje treba obavijestiti o prijašnjim slučajevima ozljeda vodnim mlazom kod kojih je došlo do neobičnih bakterijskih infekcija s gram negativnim patogenima prisutnim u kanalizaciji. Stoga bi bakterijski bris i kultura krvi mogli pomoći. Valja pročitati i pridržavati se proizvo ačeva priručnika.

Minimalni uvjeti opreme za pranje pod pritiskom:
Oprema za pranje pod pritiskom mora imati oznaku CE ili neku drugu sličnu oznaku koja govori da udovoljava odgovarajućim standardima sigurnosti. Minimaini uvjeti koje treba zadovoljiti za opremu za pranje pod pritiskom koja se koristi na gradilištu su sljedeći: • Automatsko ispuštanje pritiska: Sustav mora biti opremljen spravom za automatsko ispustanje pritiska na izlaznom dijelu crpke, tako namještenom da ne prelazi proizvo ačev maksimum dozvoljenog pritiska. • Mjerilo pritiska: Sustav mora imati mjerilo koje će pokazivati razvoj pritiska. • Električne komande: Sve električne komande će biti ili osigurane od kvara, niske voltaže ili zaštićene prekidačem strujnog kruga (pri kvaru u uzemljenju). • Operaterove komande: Prekidač on-off kojeg koristi operater za upravljanje tokom vode pod visokim pritiskom na štrcaljki mora uključivati "dead man'' sklopku koja će automatski zaustaviti istjecanje vode pod pritiskom čim operater ispusti komande.

Minimalni uvjeti za osobnu zaštitu i opremu:
Dok navedena oprema za zaštitu osobija mora biti dostupna i obavezno se nositi u skladu s uputama proizvo ača i/ili uputama HSO-a. Dodatna oprema može biti potrebna ako je prisutna kemijska i druga opasnost. • Zaštita cijelog tijela od špricanja: Odijela otporna na tekućine/kemikalije u skladu s uputama proizvo ača. • Glava: Po potrebi sigurnosna kaciga sa CE oznakom • Oči i lice: Štit za lice sa CE oznakom
stranica 93 od 348

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A.1. Prihvat i ugradnja otpada

• Stopala: Nepromočive čizme sa CE oznakom • Sluh: Po potrebi čepići ili pokrivala za uši

Pravila za rukovanje opremom:
Minimalni uvjeti za rukovanje opremom za pranje pod pritiskom koje treba obraditi HASP su sljedeći: 1. Nikada se ne smije upravljati opremom iznad maksimalnog pritiska kojeg je odredio proizvo ač. 2. Pritisak se podiže polako dok se ne postigne željeni pritisak za rad. 3. Površinu koju treba očistiti uvijek se mora označiti konopom. 4. Uvijek se mora znati gdje je štrcaljka. Nikada se štrcaljka ne smije usmjeriti u drugu osobu. Treba znati da mlaz vode može probušiti zaštitno odijelo, čizme i ostalu osobnu zaštitnu odjeću.

Ručni/električni alat Radove koji ne zahtijevaju samo najjednostavniji ručni alat bez napajanja izvodit će samo one osobe koje su za to obučene ili imaju iskustva. Pri korištenju ručnog/električnog alata minimalno se treba pridržavati sljedećih postupaka: • Neispravan ručni alat neće se izdavati niti koristiti. Sav ručnt alat držat će se u ispravnom stanju i koristiti samo u svrhu za koju je namijenjen. Primjeri nepouzdanog alata su kliješta, udarni alati, te alat s drvenim drškama na kojima postoje raspukline ili iverje. • Alat koji je tako oštećen nepouzdan je, te će ga se označiti, učiniti neupotrebljivim i ukloniti. • Moraju se postaviti zaštitni dijelovi za vrijeme rada na svim električnim alatima. Zaštitni i sigurnosni dijelovi moraju ostati postavljeni na električnim alatima osim za vrijeme održavanja u skladu s uputama proizvo ača od strane stručne osobe, a moraju se ponovo postaviti prije stavljanja u upotrebu. Remeni, mehanizmi, vratila, bubnjevi, zamašnjaci, lanci i ostali rotirajući, recipročni i pokretni dijelovi izloženi dodiru sa zaposlenikom moraju imati zaštitu. • Odgovarajuća PPE mora se koristiti pri radu s električnim i ručnim alatom koji bi mogao stvarati projektile, posjekotine, ogrebotine, prašinu, isparavanja, zamagljenost ili svjetlost, ili koji bi mogli uzrokovati ozljedu ruku, nogu ili stopala u slučaju ispadanja. • Bacanje alata ili materijala s jednog mjesta na drugo, od jedne osobe ka drugoj ili njihovo bacanje na niže nivoe nije dozvoljeno. • Samo oni alati koji ne stvaraju iskre koristit će se na mjestima gdje izvor

stranica 94 od 348

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A.1. Prihvat i ugradnja otpada

paljenja može izazvati požar ili eksploziju. • Električni alat se mora pregledati, testirati i proglasiti sigurnim prije upotrebe. Provodit će se stalne provjere kako bi se stvorili sigurni uvjeti rada i adekvatno održavanje alata. • Električni alat mora imati oznaku CE u skladu s direktivom EU 93/68/EEC. • Rotirajući ili recipročni prijenosni električni alat mora imati prekidač koji će se iskijučiti čim ga operater ispusti. Prijenosni električni alat može imati lock-on prekidač (zakočnicu) pod uvjetom da se može isključiti jednim pokretom prsta ili prstiju kojima se i uključio. • Hidraulična tekućina koja se koristi u električnim alatima mora zadržati svoje operativne karakteristike pri izlaganju najekstremnijim temperaturama kojima će biti iziožena. • Ne smije se prijeći maksimum pritiska koji propisuje proizvo ač za hidrauličke šmrkove, ventile, cijevi, filtre i dr. • Svi hidraulički i pneumatski alati koji se koriste na i oko vodova ili opreme pod strujom moraju imati šmrkove koji ne provode struju i koji imaju odgovarajuću snagu da izdrže normalne operativne pritiske. • Nezakopčana i neuredna odjeća, raspuštena duga kosa, viseći nakit, prstenje, lančići i ručni satovi ne smiju se nositi za vrijeme rada s bilo kojim električnim alatom ili strojem. • Sav alat i strojevi za obradu drva moraju zadovoljavati uvjete EU i to tako da imaju oznaku CE u skladu s direktivom EU 93/68/EEC.

Produžni kabel Produžni kablovi moraju minimalno zadovoljiti sljedeće uvjete: • Moraju zadovoljavati CE ili druge kriterije koji su u skladu s odgovarajućim hrvatskim ili EU propisima. • Njihova upotreba ograničava se samo na bitne radove. • Moraju se testirati prije svake upotrebe i biti spojeni na uzemljene utičnice ili se moraju koristiti prkidačem strujnog kruga prilikom kvara u uzemljenju. • Svakodnevno se moraju pregledati jesu li ispravno izolirani, jesu li slomljeni, nedostaju li utikači, jesu li žice prekrivene, itd. • Treba se potvrditi jesu li utičnice koje se koriste za prijenosne alate uzemljene. • Ne smije se dozvoliti da produžni kabel predstavlja opasnost od sklizanja ili posrtaja. • Ne smiju se koristiti za podizanje, vezivanje, te se moraju isključiti samo povlačenjem utikača, a ne i samog kabla.

stranica 95 od 348

pokose.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. zafrkancije. u vodi i u njezinoj blizini. Zbog nekorištenja osobne zaštitne opreme i pogrešnog korištenja osobne zaštitne opreme može doći do ozljeda ili smrti. Osoblje mora voditi računa o opasnostima vezanima uz vremenske prilike (npr. nadzemne instalacije. talog. procjedne podzemne vode i komunalni kruti otpad) može dovesti do inficiranih rana. Opasnosti od stresa od vrućine tako er mogu biti prisutne. Te opasnosti uključuju. Sigurnosni uvjeti za opremu i postupke moraju se temeljiti na procjeni radnih zadataka. te otpadne materijale koji predstavljaju opasnost od padova i posrtaja.1. glodavaca. Nemarnost. treba se postaviti ograda i daske.6. npr. 0soblje je dužno pridržavati se smjernica iz poglavlja 1. te ostala oprema za osobnu zaštitu kao npr. ozebline. Može doći do nezgoda zbog nestručnosti osoblja koje barata opremom.. i slični postupci mogu uzrokovati ozljede kod zaposlenika koji rade iznad vode. te rad s električnom ručnom opremom. treba uvesti odgovarajuće sigurnosne mjere. kolni promet. hipotermiju i/ili traumatske ozljede zbog pada u vodu. Prihvat i ugradnja otpada Rad u blizini vode Opasnosti vezane za rad u blizini vode uključuju utapanje. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. stranica 96 od 348 . u vodi i u njezinoj blizini. pogotovo u blizini rupa u zemlji. Usto. te pridržavati se odgovarajućih mjera prve pomoći za dezinfekciju posjekotina i ogrebotina.A. izme u ostalog. Na Odlagalištu tako er može biti potencijalno štetnih sisavaca. Potencijalna biološka opasnost Kontakt s raznim elementima na gradilištu (npr. nasip. grmljavina) ili o povećanim fizičkim opasnostima koje mogu biti vezane za vremenske uvjete. tešku opremu. npr. površinske vode. a koje mogu izazvati padove. te površine koje su skliske i/ili prenatrpane stvarima. Kada se u blizini mjesta rada nalazi voda. u vodi ili blizu nje gdje postoji mogućnost utapanja. zemlja. Pri radu iznad vode. mokre ili ledene površine koje mogu pospješiti opasnost od padova. Novi terenski radnici moraju se dobro podučiti sigurnim radnim metodama vezano uz posao koji će se obavljati. mekana taloženja. Treba poduzeti mjere opreza za vrijeme rada osoblja iznad vode. oštre krhotine. 0soblje mora biti svjesno mogućeg prisustva tih životinja. Ostale fizičke opasnosti Svi radnici na Odlagalištu moraju obratiti pozornost na fizičke opasnosti koje se navode za vrijeme upućivanja o sigurnosti na Odlagalištu. moraju postojati plutajući i ostali rekviziti za spašavanje. sigurnosna sajla kako bi se spriječilo upadanje u vodu. Terensko osoblje mora biti svjesno opasnosti vezanih uz terenska vozila. te mogućnosti utapanja ili ozljede.

• osip/opekline na koži. Treba reći da navedeni simptomi ne moraju biti rezultat kemijske izloženosti. • mučnina. nejasnog izgovaranja.1. 0soblje koje primijeti bilo koji od sljedećih simptoma treba to smjesta prijaviti RC-ovu SHSC-u: • iritacija kože. očiju i dišnog sustava. Ako osoblje ima bilo koji od gore navedenih simptoma. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Znakovi pothla ivanja organizma mogu uključivati žute ili bijele mrlje na koži vršaka prstiju. Trebaju se poduzeti odgovarajuće mjere prve pomoći. Hipotermija se smatra jakom ako oboljeli pokazuje znakove ošamućenosti ili nesvjestice. Ako se ne liječi. itd. umora i lošeg prosu ivanja. i/ili • umor. U slučaju da se odjeća smoći. vrtoglavice. ušima. problemi sa želučano-crijevnim traktom. Ako su uočeni simptomi očiti rezultat kemijske izloženosti. hipotermija može dovesti do smrti. zajedno s mrtvilom u navedenim dijelovima. usporenosti. RC-ov SHSC mora evakuirati to područje.A. nosu i ušima. • Oboljeli od ozeblina manifestiraju ukočenost i mrtvilo u dijelovima tijela (npr. Prihvat i ugradnja otpada Znakovi i simptomi izloženosti Kemijska izloženost Zdravstvene posljedice vezane za kemijske onečišćivače na Odlagalištu različite su. a kao najviša zaštitna razina predvi a se zaštitna razina C. te vidljivo sivkastu ili bjelkastu boju kože. razdražljivosti. rukavice.). Zahtjev PPE za navedeni monitoring mora minimalno uključiti zaštitnu razinu C. tada se aktivnosti u tom području ne smiju nastaviti dok se ne procijeni kvaliteta zraka pomoću odgovarajućih instrumenata i postupaka monitoringa opisanih u 3. Fizička izloženost Znakovi snižavanje tjelesne temperature organizma su sljedeći: • Hipotermija je vjerojatna ako oboljeli pokazuje znakove drhtavice. poglavlju. ručnim i nožnim prstima. kapa).Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. neophodno je presvlačenje u suhu odjeću prije stranica 97 od 348 . loše orijentacije. Svaki ozbiljniji zdravstveni problem treba se uputiti na profesionalnu liječničku skrb. Zahvaćeni dijelovi tijela trebaju se polako utopliti. Ni u kom slučaju radnici ne smiju povisiti ili sniziti osobnu razinu zaštite bez odobrenja HSO-a. Prevencija nastanka ozeblina veoma je bitna u provo enju zaštite od hladnoće. ako je potrebno. nosu. i procijeniti radi li se kod osoblja o znakovima i simptomima izloženosti. • drhtavica. Ne očekuje se da će zaštitna razina B i A biti potrebna na Odlagalištu. Očekuje se da će modificirana zaštitna razina D biti dovoljna za većinu radnih zadataka. a radnik se ne bi smio vraćati na posao bez dodatne zaštite (npr. • glavobolje.

1. Biološka izloženost Pri kontaktu kože s vegetacijom koja sadrži biljne otrove stvara se grudasti. Osoblje koje pokazuje znakove pothla ivanja organizma ili hipotermije ne smije se vratiti na posao bez odobrenja RC-ova SHSC-a ili podizvo ačkog SHSC-a.A. i Koma. Znakovi i simptomi iscrpljenosti od vrućine uključuju blijedu. Taj se osip lako siri ako ulje dospije na prste. jako znojenje. Kada regulacija tjelesne temperature zakaže. Odmah se moraju poduzeti mjere hla enja organizma prije nego što do e do ozbiljne povrede i smrti. Ako simptomi ne nestanu nakon odre enog odmora. Smanjeno znojenje ili neznojenje. Prihvat i ugradnja otpada nastavka rada kako bi se spriječila hipotermija. Za vrijeme rada pri vanjskoj temperaturi višoj od 26°C (21°C u zaštitnoj odjeći). te prekriti zahvaćeni dio čistim zavojem. Toplotni udar je najozbiljniji oblik pregrijavanja organizma. Jaki. mučninu i nesvjesticu. brzi otkucaji srca. Cjelokupno osoblje mora biti svjesno mogućnosti i simptoma tjelesnog pregrijavanja uslijed vrućine. Osoblje koje stranica 98 od 348 . zahvaćeni radnik mora napustiti radno mjesto. radnik je dužan obavijestiti SHSC i zatražiti liječničku pomoć. Zbog jake izloženosti možda će biti potreban pregled liječničkog specijaliste. radnici su dužni me usobno pratiti eventualnu pojavu znakova tjelesnog pregrijavanja. Kako bi se smanjila iritacija kože treba upotrijebiti lijekove koji se mogu dobit bez liječničkog recepta. koji je ujedno i opasan po život. odmoriti se. obično suha koža. Znakovi i simptomi uključuju grčenje mišića te bol u rukama. Vrtoglavica i smušenost. te toplotnog udara. temperatura se tijela podigne do opasnih razina. stopalima i trbuhu. • Iscrpljenost od vrućine koja je uzrokovana povećanim opterećenjem cijelog organizma. hladnu i vlažnu kožu. Znakovi i simptomi toplotnog udara su sljedeći: • • • • • • Crvena. Rad u zaštitnoj odjeći uvelike može povećati vjerojatnost umora i iscrpljenosti od vrućine. Dovoljna količina pitke vode mora biti stalno dostupna u Uporišnoj zoni. Mora se pružiti stručna medicinska pomoć.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. vrtoglavicu. rashladiti. Ako postoji sumnja da je došlo do pregrijavanja organizma. Odmah treba oprati zahvaćeni dio i alate. Znakovi pregrijavanja organizma su sljedeći: • Osip od vrućine koji je uzrokovan neprekidnom izloženošću vrućini ili vlažnom zraku. vruća. uključujući lošu cirkulaciju krvi do koje dolazi zbog zastoja krvožilnog sustava ili dehidracije. Treba izbjeći diranje osipa. • Grčevi od vrućine koji su uzrokovani jakim znojenjem koje se adekvatno ne nadomjesti elektrolitima. natečeni osip. Mučnina. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. te piti mnogo hladne tekućine.

stranica 99 od 348 . održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Prihvat i ugradnja otpada ogrebu ili ugrizu sisavci mora odmah očistiti ranu i otići u najbližu bolnicu na liječnički pregled.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.1.A.

Dakle. Visoka očitavanja zapaljivoq plina bez prisustva ikakvog mirisa izričito ukazuju na prisustvo metana. razne tekućine. okusa i boje. Prihvat i ugradnja otpada III. Me utim. Dužnost HASP-a je navesti uvjete za monitoring zraka (uključujući TLV. vidljivi stup dima ili dim. zapaljivi plin. Foto-ionizacijski detektori (PID) otkrivaju organske pare u zraku u izuzetno malim koncentracijama. IZVO AČ mora koristiti plinski detektor (O2.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Za vrijeme punjenja i prekrivanja odlagališta. U narednim se poglavljima opisuju metode monitoringa koje će se koristiti i njihovo značenje tijekom rada. Svako se kalibriranje mora obaviti u skladu s uputama proizvo ača. učestalost.000 ppm u volumenu zraka. Dakle. miris.000 do 70. Pri ovakvim se koncentracijama većina zapaljivih plinova može otkriti osjetom mirisa. ime osobe koja obavlja kalibriranje. Ukoliko se utvrde navedeni pokazatelji.A. Zapaljivi plinovi Na Odlagalištu se nalazi plin metan koji nastaje raspadanjem otpada. upaljači ili bilo kakva vatra.A. ali jako slabo reagiraju na metan. itd. očitavanje instrumenta. treba se prekinuti s radom i kontaktirati HSO. Terensko osoblje bi trebalo znati raspoznati znakove koji ukazuju na izloženost kemijskim spojevima u zraku (npr. LEL koncentracija metana iznosi 5% ili 50. LEL obično varira izme u 1 i 7 % kod većine zapaljivih organskih plinova i para. postoji mogućnost da isti dolaze iz lokaliziranog plinskog džepa. HSO će odlučiti o tome da li je rutinski monitoring zraka potreban tijekom nerizičnih aktivnosti. Instrumenti se moraju kalibrirati na početku svakog radnog dana i nakon svakih 8 sati korištenja. PEL.000 ppm.1.). instrumentaciju.) moraju se zabilježiti. a podaci kalibriranja (npr. i dokumentaciju) i prateće granične vrijednosti za svaku predvi enu rizičnu radnju. Za vrijeme svih rizičnih aktivnosti mora se vršiti monitoring koncentracije metana u zraku pomoću mjerila za očitavanje zapaljivih plinova. Ukoliko se otkrije povišeno očitavanje zapaljivih plinova. i vodikov sulfid) ili odgovarajući instrumenti za direktno očitavanje u svrhu monitoringa koncentracije zapaljivih plinova. rezultat kalibriranja. kopanje ili bušenje (uključujući ručno kopanje) na takvom području može dovesti u pitanje opasnost od požara i eksplozije. metan i vodik su značajne iznimke.3.1. CO2. IDLH. budući da su bez mirisa. MONITORING ODLAGALIŠTA I GRANIČNE VRIJEDNOSTI Svi rizični zadaci izgradnje zahtijevaju monitoring zraka. U blizini kopanja rovova ili iskopavanja ne smiju se dozvoliti otvoreni plamenovi. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. a rezultati zadržati na samom odlagalištu. itd. minimalne koncentracije kod koje plin postaje eksplozivan u zraku. Svako iskopavanje. visoko očitavanje zapaljivog plina bez prisustva visokog PID očitavanja dodatni je pokazatelj vrlo vjerojatne prisutnosti metana.000 ppm u zraku. podaci o instrumentu. primjereno koncentraciji od 10. kalibriranje. U tom će se slučaju stranica 100 od 348 . 50% LEL-a metana odgovara 25.5. vrijeme. datum. Koncentracije se tipično izražavaju u obliku postotka donje granice eksplozivnosti (LEL). šibice.

održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.1. Okolnosti bi mogle zahtijevati poduzimanje preventivnih ili korektivnih mjera. • Prestanak svih radova dok se ne smanji nivo H2S. Ako se ona spusti. Vodikov sulfid i vodikov cijanid. Mjerna očitavanja bi trebala iznositi 9-11 ppm. RC će utvrditi granične vrijednosti za H2S za: • Povećani monitoring i/ili neprekidni rad MSA-a na radnom mjestu zaposlenika. • Prestanak djelovanja i utvr ivanje koncentracija H2S u zoni disanja na mjestu iskopa. kao što su čišćenje rupe ili generalno provjetravanje gradilišta. očitavanje mjerila. Me utim. Vodikov sulfid i vodikov cijanid Osim metana. dva su najčešća plina koja se mogu susresti uz metan. Vodikov sulfid može se lako otkriti pri niskim koncentracijama po svom mirisu sličnom pokvarenim jajima. ime osobe koja obavlja kalibriranje i dr. Kalibriranje detektora za vodikov sulfid mora se obaviti u skladu s uputama proizvo ača na početku svakog radnog dana i nakon svakih osam sati upotrebe uvo enjem 10 ppm ili 40 ppm H2S kalibracijskog plina (idealno bi bilo oboje radi provjere linearnosti). rezultat kalibriranja.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. RC će odrediti granične vrijednosti za LEL tijekom obavljanja rizičnih i nerizičnih (ukoliko to bude potrebno) aktivnosti za sljedeće: • Povećani monitoring. Svi podaci kalibriranja (npr. Možda ne bi bilo uputno odrediti samo jednu graničnu vrijednost za zapaljive plinove kod koje će se prestati s radom na iskopavanju. oba visoko toksični. može se nastaviti s radom uz oprez i pažljiv monitoring. i • Za područje neposredno oko zone iskopavanja na kojemu bi RC SHSC trebao privremeno obustaviti radove i pomno procijeniti situaciju. što pokazuje da miris nije pouzdan kriterij za njegovo otkrivanje. U slučaju da kasnije razine zapaljivog plina na površini i razina zapaljivosti plina/kisika na dnu ne budu više ukazivale na opasnost od eksplozije. Prihvat i ugradnja otpada nastaviti s monitoringom da bi se vidjelo hoće li se razina očitane vrijednosti spustiti. radovi se mogu nastaviti s učestalim monitoringom i izuzetnim oprezom.A. datum. ili dok se ne obave tehničke kontrole i iste dokažu učinkovitima. stranica 101 od 348 . Koncentracije vodikovog sulfida mogu se pratiti na većini plinskih mjernih instrumenata u ppm. podaci o instrumentu. vrijeme. RC-ov SHSC mora biti dovoljno upućen da bi mogao procijeniti situaciju uzimajući u obzir sve bitne čimbenike. • Primjenu izuzetnog opreza. iskopavanjem se mogu osloboditi drugi plinovi. RA izvo ač mora utvrditi graničnu vrijednost za LEL pri kojoj bi se izvršila obustava rada i izvršila procjena situacije. pri visokim koncentracijama vodikov sulfid narušava funkciju njuha. povećane budnosti i pomne procjene sveukupnih gore navedenih uvjeta. odnosno 36-44 ppm.) moraju se zabilježiti i rezultati zadržati na odlagalištu.

koje su najvažnije s aspekta udisanja.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Prije primjene ovog aparata HSO se mora posavjetovati o uvjetima.1. Ukoliko bi se tehničke kontrole i/ili čekanje da se smanje koncentracije vodikovog sulfida pokazalo neučinkovito. na Odlagalište će se dopremiti dodatna respiratorna zaštita u obliku aparata za disanje i osigurat će se obuka o korištenju navedenih aparata. najmanju koncentraciju kemikalije koja se može otkriti osjetom mirisa kod više od 50% izloženih osoba) veće od svog odgovarajućeg TLV-a. moraju se kalibrirati u skladu s uputama proizvo ača na početku svakog radnog dana i nakon svakih osam sati rada.A. Ako se koriste elektronski instrumenti. te odobriti revidirane postupke. Drager®) ili elektronskih instrumenata (npr. Prije primjene ovog aparata HSO se mora posavjetovati o uvjetima. Pri koncentracijama od nekoliko ppm-a u zoni disanja. RC će utvrditi granične vrijednosti za HNC za sljedeće: • Povećani do kontinuirani monitoring u stvarnom vremenu koristeći se mjerilom za direktno očitavanje ( DRI) na mjestu iskopa dok su očitavanja ispod utvr ene granične vrijednosti. • Prestanak radova i utvr ivanje koncentracija HCN-a u zoni disanja na mjestu iskopa. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Takva je upotreba respiratora primjerena ako se koncentracije H2S u atmosferi neprekidno prate. • Prestanak radova dok se razina HCN-a ne smanji ili dok se ne obave tehničke kontrole i iste dokažu učinkovitima. Ukoliko postoji bilo kakav dokaz o aktivnom istjecanju plina iz mjesta iskopa. benzen i metilen klorid. stranica 102 od 348 . za pročišćavanje zraka. te odobriti revidirane postupke. Preporučuje se da se ove smjernice uvrste u HASP. na Odlagalište će se dopremiti dodatna respiratorna zaštitna oprema u obliku aparata za disanje i provest će se obuka korištenja od strane HSO-a. U ovu skupinu spadaju tetrakloretilen. Prihvat i ugradnja otpada Kod pripreme ovih graničnih vrijednosti treba imati u vidu da je kod većine europskih zemalja iznos dopuštene vremenski ovisne granične vrijednosti izloženosti tijekom 8satnog radnog vremena 10 ppm (15 mg/m3). mora se pratiti prisutnost vodikovog cijanida (HCN) pomoću detektorskih cijevi (npr. Kratkotrajne granične vrijednosti izloženosti (15 minuta) odre ene od strane europskih regulativnih agencija variraju od 10 ppm do 20 ppm. Osoblje na Odlagalištu trebalo bi nastojati postaviti se uz vjetar od mjesta iskopa. Ukoliko bi se tehničke kontrole i/ili čekanje da se smanji razina vodikovog cijanida pokazale neučinkovitima. Monitoring VOC-a Hlapive organske tvari. ToxiRAE®). Ovo se kalibriranje mora dokumentirati i zapisani rezultati zadržati na odlagalištu. su one tvari koje su umjereno toksične i imaju pragove mirisa (tj. miris koji prati vodikov sulfid mora biti takav da osoblje Odlagališta samo osjeti potrebu za dobrovoljnim stavljanjem aparata za disanje tj.

aparata za pročišćavanje zraka opremljenog s HEPA/patronama s organskom parom. Tehničke kontrole. itd.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. HSO se mora posavjetovati o ovakvim uvjetima. mogu se koristiti umjesto respiratorne zaštite ukoliko se iste monitoringom pokažu učinkovitima u smanjivanju koncentracija štetnih tvari prenosivih zrakom. izloženog otpada. U slučaju nedostatka takvih propisa. i sl. Patrone se moraju zamijeniti odmah nakon pojave bilo kojeg pokazatelja prisutnosti štetnih tvari u maski (osjetni mirisi). tj.). Svi detalji u vezi s kalibriranjem (npr. Minirae. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. te odobriti revidirane postupke. vrijeme. ili uvijek kada postoji pokazatelj da su se koncentracije možda promijenile (mirisi. mjerodavnim će se smatrati propisi NIOSH-a i/ili OSHA. HASP mora odrediti granične vrijednosti za VOC za sljedeće: • Povećani monitoring. separator do visoko učinkovitih elektrostatičkih precipitatora i filtera za čestice) prije i za vrijeme rada.) od zadnjeg mjerenja. obavezno je pridržavati se svih primjenjivih EU i/ili hrvatskih propisa koji se tiču dopuštenih stupnjeva izloženosti. Stoga bi se respiratorne patrone ili spremnici trebali zamijeniti minimalno jednom svakih 8 sati upotrebe. itd.1. vidljivi plinovi. Monitoring prašine i metala Prilikom rizičnih aktivnosti Izvo ač treba voditi brigu o pojavi metala i prašine u zraku. i održavanja PPE-a. sastav i koncentracija kalibranta.A. u skladu s prikladnim hrvatskim propisima i/ili Člankom 4 direktive Vijeća EU 89/656/EEC koji se tiče minimalnih zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta kojih se radnici moraju pridržavati kod korištenja opreme za osobnu zaštitu na radnom mjestu. Ukoliko se tehničke kontrole pokažu neučinkovitima kod kontroliranja prašine iz otpadnih stranica 103 od 348 . Cjelokupno osoblje koje se namjerava koristiti aparatima za pročišćavanje zraka mora se prikladno obučiti u korištenju istih. Photovac MicroTip II. itd. Treba spomenuti da se kod korištenja aparata za pročišćavanje zraka neki sastojci pokazuju vrlo brzo prodiranje kroz filtere. Treba se pridržavati svih uvjeta 89/656/ EEC koji se tiču izbora. Učestalost zamjene odredit će se u HASP-u. Češću zamjenu mogu zahtijevati situacije visoke vlažnosti (veće od 80% relativne vlažnosti). i • Prestanak radova dok se razina VOC-a ne smanji ili dok se ne obave tehničke kontrole i iste ne dokažu učinkovitima. • Stavljanje respiratora. Pozadinska očitavanja za PID trebaju se utvrditi podalje od bilo kakvog iskopavanja. Ovaj se instrument mora kalibrirati u skladu s uputama proizvo ača na početku svakog radnog dana i nakon svakih osam sati upotrebe. Pri odre ivanju koncentracija kod kojih se moraju koristiti aparati za pročišćavanje zraka.) moraju se dokumentirati i zapisani rezultati kalibriranja zadržati na gradilištu. kao što je dodatno provjetravanje. Deponij na kojemu se vrše iskopavanja i zona disanja radnika moraju se nadzirati barem svakih 15 minuta. Prihvat i ugradnja otpada Imenovani RC-ov SHSC stalno će imati na Odlagalištu PID (npr. Aktivnosti kojima se stvara prašina trebat će tehnički kontrolirati (npr. uporabe. gomile nepogodnog materijala.

održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.A. Prihvat i ugradnja otpada materijala.1.) i izvršit će se procjena koncentracije metala u zraku imajući u vidu najpesimističnija predvi anja. provest će se praćenje aerosola u stvarnom vremenu (koristeći MIE PDM-3 Miniram ili sl. stranica 104 od 348 . djelatnici su dužni primijeniti respiratornu zaštitu minimalno na razini C. kao što je dokazano kod dugotrajno vidljive prašine koja se prenosi zrakom.

Signali koji bi se mogli koristiti su sljedeći: • Jedan dugi signal trubom (>3 sekunde) • Dva duga signala trubom • Tri duga signala trubom . Terensko se osoblje u hitnim situacijama može još koristiti zvučnim sirenama ili trubama na vozilima. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Za vrijeme rizičnih aktivnosti (npr.DO I OVDJE. Za vrijeme davanja naputaka o zdravlju i sigurnosti na odlagalištu pregledat će se signali u slučaju opasnosti. terensko će se osoblje koristiti ručnim signalima.NE/OVO NE IZGLEDA DOBRO. • Opetovani kratki signali trubom Kada učinkovita komunikacija govorom ne bude moguća zbog pretjerane buke (usred rada strojeva).NAPUSTI PODRUČJE ČIM MOŽEŠ.HAJDEMO ODAVDE! • Podignuti palčevi . Isti će se pregledati pri upućivanju o zdravlju i sigurnosti na odlagalištu. Sigurnosna zona na gradilištu i kontrola pristupa zoni Sigurnosne zone na gradilištu nisu potrebne kod nerizičnih aktivnosti.4 KONTROLA NA GRADILIŠTU Komunikacijski sustav na gradilištu Terensko osoblje će obavljati sve radove tako da se svaki radnik u svakom trenutku može vidjeti i čuti drugog radnika ili grupu.STANI TOČNO TU GDJE JESI. bit će potrebni walkie-talkie ili neko drugo sredstvo radi komunikacije.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.DA/SVE JE U REDU.A. Primjeri ručnih signala koji se mogu koristiti su sljedeći: • Mahanje rukom prema tijelu u znak poziva .5. otvorenih šaka.GUŠIM SE/BEZ ZRAKA. • Pružanje obiju ruka.ODSTUPI. • Guranje jedne ili obiju ruka od tijela prema van .1. • Ruke na tjemenu . • Zabacivanje desne čvrsto stisnute šake s ispruženim desnim palcem naglo preko desnog ramena .POZOR. ODMAH NAPUSTI PODRUČJE.OPASNOST. stabilizacije mulja). .TREBAM POMOĆ.A. Prihvat i ugradnja otpada III. i . • Spušteni palčevi .POŠALJI POMOĆ. • Ruke koje se hvataju za vrat . minimalne veličine 7. kopanja rovova. Ako na Odlagalištu radi više od jedne grupe i ako te grupe ne mogu fizički komunicirati jedna s drugom. naglo ih zaustavljajući direktno ispred trupa u razini ramena . . iskopavanja otpada. odredit će se Zona zabrane pristupa.5 metara udaljenosti od stranica 105 od 348 . dlanova okrenutih prema van.1.

čunjevima. stupanj zaštitne opreme može se u potpunosti definirati oznakom "C-2". Osobna zaštitna odjeća i zaštita dišnih putova Sljedeća će se shema koristiti za označavanje traženih stupnjeva osobne zaštitne opreme za i opreme za zaštitu dišnih putova: abecedne oznake "B". redom na respiratore pod tlakom. te naznačiti opasnosti na Odlagalištu. CRZ će se koristiti u svrhu dekontaminacije osoblja i manjih komada opreme. te da poboljšani stupanj zaštitne opreme bude lako dostupan. i "D" odnosit će se posebice na stupnjeve respiratorne zaštite. i sl. Sadržavati će materijale za dekontaminaciju (kao npr. održavanje. aparatima za gašenje požara. Područje izvan Zone zabrane pristupa i Zone smanjenja kontaminacije naznačeno je kao Uporišna zona. trajanje radnji na Odlagalištu. Do Zone zabrane pristupa moći će se doći preko označene Zone smanjenja kontaminacije (CRZ). Monitoring će se provoditi periodički na parametrima niz vjetar od Zone zabrane pristupa.). SHSC je dužan osigurati da cijelo osoblje koje ulazi u Zonu zabrane pristupa nosi obveznu zaštitnu opremu. Granice Zone zabrane pristupa moraju se označiti preprekama. HASP mora točno odrediti tražene stupnjeve zaštitne opreme i poboljšati kriterije za svaki radni zadatak. vreće za bacanje PPEa) i bit će organizirana tako da se omogući dekontaminacija terenskog osoblja smještenog uz vjetar od Zone zabrane pristupa. skladištenje. ograničenja PPE-a tijekom temperaturnih krajnosti. čime bi se osiguralo da koncentracije svih sastojaka budu slične pozadinskim koncentracijama.1. "B-1". parametar niz vjetar proširit će se do točke u kojoj su koncentracije niz vjetar i pozadinske koncentracije slične. i " 3" koristit će se za označavanje stupnja zaštitne opreme koji će se primjenjivati zajedno s naznačenim stupnjem zaštite dišnih putova. bez obzira na traženi stupanj zaštite dišnih putova. te na odsustvo respiratorne zaštite. Prihvat i ugradnja otpada rubova odlagališta štetnog materijala ili iskopina. te za osoblje. priboru za prvu pomoć. i električnim kablovima (ukoliko nisu označeni na samom odlagalištu). četke. koristit će se centralizirani objekt za dekontaminaciju. Prije upotrebe cijelu će opremu i odjeću prekontrolirati oni koji će je nositi. "C". Ukoliko koncentracije parametara budu veće od pozadinskih. te postupke stavljanja/skidanja opreme. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Sva će se sumnjiva zaštitna oprema stranica 106 od 348 . "2". brojčane oznake "1". kao što je to dolje opisano (tj. najčešćem smjeru vjetra. Pitka voda će biti dostupna u svako doba u Zoni za dekontaminaciju i Nezaga enom području. selekcije PPE-a. koncentracije u trajanju dužem od pet minuta. itd. Za dekontaminaciju opreme za premještanje zemlje i iskopavanje. Svi materijali i tekućine za dekontaminaciju propisno će se skupiti i pripremiti za pravilno odlaganje. Prije početka radova HSO će uputiti terensko osoblje o točnim mjestima rada i Zonama zabrane pristupa. respiratore za pročišćavanje zraka. mjestima za pranje očiju. upotrebu. prikladnost.A. Imajući u vidu moguće opasnosti od izloženosti kože koje bi mogle zahtijevati široki opseg odjeće za osobnu zaštitu. kade. tj.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. telefonima. Zonama za dekontaminaciju.

antistatik. Dodatna zaštitna odjeća sadrži slijedeće dijelove: MODIFICIRANA ZAŠTITNA ODJEĆA RAZINE D-2 • Zaštitna odjeća razine 1. Zaštitni kombinezon s kapuljačom. U opasnim područjima rad se neće nastaviti dok se ne procijeni uzrok opasnosti pomoću monitoringa zraka i dok se ne poduzmu dodatne zaštitne mjere koje odredi RC-ov SHSC. azbest i čestice prašine. Ponovni ulaz će biti. netkani polietilen. antistatik. • Zaštitne kacige (kada postoji opasnost od povišenih elemenata). • Zaštitni kombinezon s kapuljačom. otporan na vodu. netkani polietilen. Takva područja trebaju biti označena na karti i mora se obavijestiti HSO. Ako se sumnja na mogućnost udisanja opasnih tvari (neuobičajen i neprekidan miris. podzemnom vodom i procjednom vodom. s pozicije uz vjetar.A. Kao smjernicu treba proučiti proizvo ačeve podatke o propusnosti. bijele boje s patentnim zatvaračima. slabost ili smetnje pri disanju). i • Vanjske rukavice napravljene od nepropusnog materijala koji može zadržati moguće kemijske tvari u očekivanom vremenu. • Zaštitne naočale. Sve zaštitne kacige. Prihvat i ugradnja otpada odbaciti i primjereno ukloniti. a sastojat će se od slijedećeg: ZAŠTITNA ODJEĆA RAZINE D-1 • Standardna radna odjeća (duge hlače i košulja s rukavima). azbest i čestice prašine. ZAŠTITNA ODJEĆA RAZINE D-3 • Zaštitna odjeća razine 2. zaposlenici trebaju odmah napustiti takvo područje i obavijestiti HSO prije nego što pre u na razinu zaštite C ili višu. kemikalije. s tim da će se prije obaviti monitoring zraka. • Gumene čizme ili čizme s čeličnim vrhom otporne na kemikalije.1. • Zaštitno odijelo za slučaj špricanja kemikalija/tekućina (gdje je to prikladno). kemikalije. Minimalna potrebna razina osobne zaštitne odjeće biti će D-1. Navedeni kombinezon se tako er može koristiti kada se radi u blatnim uvjetima. gdje god je moguće.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. otporan na vodu. • Nitrilne ili lateks rukavice. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. • Čizme s čeličnim vrhom. stranica 107 od 348 . i • Slušna zaštita (za vrijeme bušenja i ostalih aktivnosti koje proizvode buku). Ukoliko se pojave situacije koje su izvan opsega postojećih razina zaštite. bez silikona. koja je dopunjena Direktivama 93/68/EEC i 96/58/EC. • Narančaste zaštitne jakne (kada se radi u blizini javnog prometa). bijele boje s patentnim zatvaračima se koristi na mjestima gdje postoji vjerojatnost češćeg kontakta s otpadom. bez silikona. zaposlenici se trebaju odmah premjestiti na lokaciju koja se nalazi uz vjetar. RC-ov SHSC mora obavijestiti terenske radnike. čizme s čeličnim vrhom i zaštitne naočale koje se koriste na Odlagalištu moraju imati će oznaku i biti u skladu s Direktivom Vijeća EU 89/686/ EEC.

sjedalicu za skidanje čizama. Tipično područje za dekontaminaciju mora imati slijedeće sadržaje: • • • • • • • • • dvije kade za pranje (1 za pranje. osim u hitnim slučajevima. ručnu opremu i materijale za dekontaminaciju. stanica za hla enje može se smjestiti u to područje. čizama i rukavica Ribanje čizama.) odlaže se na plastične podlagače. Dekontaminacija uključuje dvije faze. ljepljivu traku. 1 za ispiranje). • Stanica 2: Pranje i ispiranje vanjske odjeće. Ispiranje vodom. Svi zaposlenici uključeni u rizične aktivnosti i/ili kontaminirano osoblje treba biti dekontaminirano prije napuštanja Odlagališta. gdje je to moguće. Prva faza sadrži grubu dekontaminaciju osoba i opreme. ručnike i plastične vrećice za jednokratnu uporabu. ure aji i kontejneri za uzorkovanje. i to se odvija u Zoni smanjivanja kontaminacije. (npr. Prihvat i ugradnja otpada Zaposlenici koji osjećaju posljedice neće ulaziti na opasno područje dok se simptomi ne povuku i dok se ne poduzmu dodatne mjere zaštite uz pomoć monitoringa. U razdoblju toplih vremenskih uvjeta.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. nekoliko četki za ribanje. Tamo gdje se smatra da je dekontaminacija neophodna. Alconox). instrumenti za monitoring. Sva zemlja dobivena na takav način vraća se. • Stanica 1: Bacanje opreme Oprema korištena na odlagalištu (ručni alat. Zaposlenici se minimalno moraju pridržavati procedure za dekontaminaciju navedene dolje. i posebnu otopinu za ispiranje ručnog alata za uzimanje uzoraka . Područje na kojem se nalazi objekt za dekontaminaciju treba imati plastičnu podlogu na tlu koja je dovoljno velika za osoblje. Ondje gdje je prikladno izbjeći moguću unakrsnu kontaminaciju. izme u instaliranih zdenaca za monitoring) potpuna dekontaminacija (čišćenjem parom) alata za bušenje tako er će se obaviti izme u istraživanih lokacija. Odvajanje pri bacanju smanjuje vjerojatnost pojave unakrsne kontaminacije. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. te se sastoji od uklanjanja krutih tvari pomoću struganja i četkanja. u iskop. sapun za ruke.A. itd. vanjskih rukavica i odječe za zaštitu od špricanja (ukoliko je nošena) s otopinom za dekontaminaciju. vodu za pranje. osoblje i oprema idu na potpunu dekontaminaciju u centralno postrojenje za dekontaminaciju prije nego napuste Odlagalište. ploča za obavijesti. otopinu za dekontaminaciju (e. Dekontaminacija osoblja HSO i/ili RC-ov SHSC će odrediti kada je dekontaminacija neophodna.1. • Stanica 3: Skidanje vanjskih rukavica stranica 108 od 348 .g..

ručna oprema) mogu biti potrebni posebni postupci dekontaminacije i/ili kemikalije. rukavica i unutrašnje odjeće (ako je primjenjivo) Skidanje čizama. Oprema za monitoring i ručni alat moraju se vratiti i dekontaminirati metodom koja odgovara toj vrsti opreme. Dodatna oprema za hitne slučajeve i sigurnost Pri svim radovima na terenu mora biti dostupna slijedeća oprema : • • • • • telefon.1. • Stanica 5: Skidanje čizama. Sve kemikalije koje se dovoze na Odlagalište moraju biti popraćene odgovarajućim Listama podataka o sigurnosti materijala (MSDS) koje se imaju ostaviti na gradilištu. zaštitnog odijela i unutarnjih rukavica i odlaganje u kontejner za bacanje. i radnik se potom može vratiti na posao. daju mu se nove rukavice lijepe se na spoju. to je posljednji korak u postupku dekontaminacije. tekućina za ispiranje očiju. osim kondenzata koji je nastao čišćenjem parom). SHSC mora provjeriti jesu li osoblje i zaštitna oprema koja se ne baca cisti prije nego što se napusti Odlagalište. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Odlaganje u kontejner obložen plastikom. smještat će se u bačve ili druge prikladne kontejnere osigurane u naznačenom skladišnom prostoru unutar CRZ-a radi uklanjanja. Radnikov spremnik se mijenja za drugi. • Stanica 6: Skidanje respiratora (ako je primjenjivo) Respirator se uklanja. Sav materijal za dekontaminaciju (krut i tekuć. slušna zaštita. Držanje opreme u plastici prije ulaska u Odlagalište ubrzati će dekontaminaciju. • Stanica 7: Područje za pranje Ruke i lice temeljito se operu. • Stanica 4: Mijenjanje patrona ili respiratora (ako je primjenjivo) Ako radnik napusti Zonu zabrane pristupa kako bi promijenio patronu (ili respirator). telefonski brojevi za hitne slučajeve. i • pribor za prvu pomoć koji zadovoljava gore spomenute uvjete. kao i oprema za osobnu zaštitu. cjelokupno osoblje mora oprati ruke i lice prije jela. aparat za gašenje požara prikladan za obične zapaljive tvari. Za odre enu opremu za uzorkovanje (npr. Izbjegava se dodirivanje lica prstima. zapaljive tekućine i požare na električnim instalacijama. stranica 109 od 348 . pušenja ili odlaska s Odlagališta. Vrši se tuširanje što je prije moguće. RC-ov SHSC dužan je provjeriti je li ta oprema čista. respirator se odloži na plastičnu podlogu. Kao minimalna mjera. Prihvat i ugradnja otpada Skidanje vanjskih rukavica.A. Ovaj uvjet se tako er odnosi na materijale za bušenje.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.

Za vrijeme opasnosti. vatrogasci. Nastaviti monitoring situacije nakon stabilizacije. RC-ov SHSC će obaviti slijedeće zadatke: 1.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. tada radnici na Odlagalištu moraju privremeno obustaviti rad.5 PLAN DJELOVANJA U HITNIM I NEPREDVI ENIM SLUČAJEVIMA Ukoliko do e do pojave neočekivanih. 2. u tom slučaju njegov zamjenik ili pretpostavljeni radnik na gradilištu može preuzeti ulogu RC-ova SHSC predstavnika sve dok RC-ov SHSC ne bude stranica 110 od 348 . Te mjere uključuju obustavljanje aktivnosti ili operacija u tijeku opasnosti. ekipa za opasne materijale). evakuaciju osoblja. RC-ov SHSC mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurao da se požari.A. 3. kako je to specificirano u HASP-u. i raščišćavanje cesta kako bi bile bez zapreka dok god traje opasnost. medicinski problemi izvan rutinske prve pomoći i požara izvan početnog stadija) osoblje na Odlagalištu je dužno slijediti upute iz RC-ovih postupaka za hitne slučajeve. ukoliko je potrebno. Utvrditi problem i procijeniti opasnosti po zdravlje i okoliš. Dokumentirati situaciju i mjere koje su poduzete. U slučaju neizbježne ili stvarne opasnosti. koji će poduzeti odgovarajuće korake koji su gore opisani. ponovila ili raširila. Primjeri su uključeni u Prilogu 5. 6. Upute za hitne slučajeve trebaju se staviti na istaknuto mjesto na Odlagalištu.1. i 7. Kod ozbiljnih hitnih slučajeva (npr. Poduzeti sve potrebne postupke za stabilizaciju situacije. uključujući evakuaciju Odlagališta ako je to potrebno. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Minimalno se moraju poduzeti dalje navedeni koraci za postupanje u hitnim slučajevima. Kada stigne pomoć. Obavijestiti osoblje na gradilištu. III. i stupiti u kontakt s RC-ovim SHSC-om.A. 5. skloniti se u sigurno područje. eksplozije. Ukoliko RC-ov SHSC nije dostupan. pojedinac koji je primijetio takvu situaciju treba odmah o navedenom obavijestiti RC-ovog SHSC-a. RC-ov SHSC će poduzeti odgovarajuće mjere za odre ivanje prikladne obrade ili odlaganja kontaminiranog tla i omogućiti da svi potrebni postupci čišćenja budu završeni. osoblje Odlagališta treba se staviti na raspolaganje hitnoj službi tako da osoblje za hitne slučajeve može pravodobno poduzeti potrebne mjere. Nakon opasnosti. te za spojeve koji se očekuju na Odlagalištu a koji bi mogli predstavljati zdravstvenu i sigurnosnu opasnost za osoblje. Prihvat i ugradnja otpada Usto. a do kojih može doći na Odlagalištu u toku redovnih aktivnosti. Pozvati odgovarajuće osoblje (npr. policija. na gradilištu moraju postojati MSDS-i za sve radne materijale.5.1. Stupiti u kontakt s odgovarajućom agencijom za zdravlje i/ili okoliš. Osoblje se prilikom dolaska na Odlagalište mora upoznati s lokacijom najbližeg telefona te medicinskih objekata. ispuštanja ili izlijevanja ne bi pojavila. potencijalno opasnih situacija koje se manifestiraju kao vidljivo onečišćenje. 4. neuobičajen ili jak neugodan miris ili neuobičajeno visoke vrijednosti onečišćenja zraka prilikom monitoringa. U slučaju opasnosti.

3. Osoblje će se ponovno sastati u blizini ulaza na Odlagalište ili na nekoj drugoj lokaciji koju odre uje RC-ov SHSC. Taj popis i mapa s prikazanim lokacijama Odlagališta i najbližom bolnicom za hitne slučajeve mora biti postavljena na uočljivo mjesto na terenu. Osoblje će se evakuirati cestama koje vode na Odlagalište. vatrogasna služba. Greške pri održavanju. moraju se provesti slijedeći postupci evakuacije: Obavijestiti cijelo osoblje na terenu. Naziv i adresu Odlagališta. Prihvat i ugradnja otpada dostupan. Osoblje neće smjeti ponovno ući na područje odlagališta dok RC-ov SHSC (ili neko drugo ovlašteno lice) ne odredi je li ono sigurno. 6. podalje od mjesta nesreće. evakuacija može biti potrebna u području koje neposredno okružuje opasnu situaciju. Od trenutka dolaska odgovarajuće službe za hitne slučajeve na gradilište. 5. operacijama ili projektiranju koje ne uzrokuju ozljede osoblja ili neposrednu štetu.A. Evakuacija Ne predvi a se da će biti potrebna potpuna evakuacija Odlagališta ili njegovih pograničnih dijelova. 3. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. 2. RC-ov SHSC mora stupiti u kontakt s odgovarajućom službom. 4. Ime i broj telefona osobe koja prijavljuje nesreću. RC-ov SHSC ima puno ovlaštenje za angažiranje navedenih potrebnih službi. Ukoliko SHSC utvrdi da je evakuacija Odlagališta potrebna.1. RC-ov SHSC im prepušta kontrolu situacije. RC-ov SHSC će biti odgovoran za sveukupno osoblje. kako bi se utvrdlio da su sve osobe evakuirane sa zahvaćenog područja. RC-ov SHSC. 2. 6. Hitne službe Ukoliko je u slučaju incidenta na terenu potrebna vanjska služba za hitne slučajeve (policija.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. ali će nastaviti s davanjem savjeta i sve ostale potrebne pripomoći. Raspon povreda. ne smatraju se hitnim slučajevima. Naziv. 1. odnosno 7. 5. stranica 111 od 348 . ili njegov/njezin predstavnik treba dati minimalno slijedeće informacije službi za hitne slučajeve: 1. i Utvr ene opasnosti za ljudsko zdravlje i/ili okoliš. U HASP-u se mora nalaziti popis službi za hitne slučajeve s brojevima telefona. Primjeri popisa kontakt brojeva za hitne slučajeve i Obrazac za izvještaj o incidentu prikazani su u dodatku 6. Vrijeme i vrstu incidenta. Ipak. Osoblje će osigurati opremu i materijale i odložiti ih na sigurno mjesto. 4. RC-ov SHSC će obavijestiti odgovarajuću agenciju za hitne slučajeve. i 7. hitna medicinska služba ). ako ih ima. vrstu i količinu uključenih materijala.

• Ako je žrtva bez svijesti ili se nije u mogućnosti micati. mulj). imenovani suputnik treba obavijestiti HSO i pripremiti pismeni izvještaj. OSIM U SLUČAJU AKO JE TO APSOLUTNO NEOPHODNO KAKO BI SE SPASIO NJEGOV ILI NJEZIN ŽIVOT. ako nije poduzeta dekontaminacija. žrtvu treba izvesti na svježi zrak i što prije je odvesti do najbliže bolnice (informacija dostupna u HASP-u). treba stupiti u kontakt s najbližom bolnicom (ime i smjernice do bolnice moraju biti u HASPu i oglašene na Odlagalištu) i odvesti ozlije enu osobu u bolnicu. To se može učiniti upotrebom plastičnih podlagača ili pokrivača koji se nalaze u priboru za prvu pomoć. stranica 112 od 348 . Stoga osim kod uklanjanja vanjske zaštitne odjeće i unakrsne kontaminacije (npr. • Osoba imenovana od strane RC-ovog SHSC-a za omogućavanje brze i adekvatne medicinske pomoći zadužena je pratiti ozlije enu osobu do bolnice. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Ako je ozljeda bila izložena potencijalno opasnim plinovima ili parama (glavobolja. a u me uvremenu stupiti u kontakt s bolnicom i izvijestiti ih o situaciji. treba započeti sa sljedećim planom aktivnosti. Osoblje na Odlagalištu dužno je sa sobom ponijeti zdravstvenu knjižicu kada god se nalazi na Odlagalištu. Ako se netko na Odlagalištu ozlijedi ili razboli. Prihvat i ugradnja otpada Plan djelovanja za hitne medicinske slučajeve Ne očekuje se da odre eno kemijsko onečišćenje unutar ovog projekta predstavlja neposrednu opasnost po ljudsko zdravlje.A. vrtoglavica. • Ako ozljeda uključuje strani materijal u očima. zaustaviti jaka krvarenja i smjesta pozvati hitnu pomoć. trebaju se poduzeti odgovarajuće mjere opreznosti da bi se izbjegao prijenos kontaminacije na vozila i druge ure aje. U oba slučaja. Primijeniti umjetno disanje ukoliko žrtva ne diše. Treba poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu privatnosti radnika u svezi s oblačenjem i skidanjem zaštitne odjeće. a ozljeda nije ozbiljna. OZLIJE ENU OSOBU NE MICATI. Ako je potrebna daljnja medicinska pomoć.1. i/ili isprati obilnim količinama pitke vode. Nakon što je pružena odgovarajuća medicinska pomoć. ozlije ena osoba treba otići do najbližeg dostupnog pribora za prvu pomoć. Ako je potrebno. ili ako nešto upućuje na lom kralježnice ili vrata. potrebno je smjesta isprati oči otopinom za ispiranje. mučnina.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. smjesta je potrebno nazvati hitnu pomoć. te što prije obavijestiti RC-ov SHSC: • Ako je u mogućnosti. Ako je ozljeda ozbiljna. treba potražiti profesionalnu medicinsku pomoć kako je to raspravljeno u daljnjem tekstu. neposredno liječenje ozljeda trebalo bi imati prednost pred osobnom dekontaminacijom. sve dok se ne utvrdi vrsta ozlijede. • Ako je potrebna daljnja medicinska pomoć. treba ukloniti vanjske dijelove odjeće i oprati područje ozlijede sapunom i vodom. dezorijentiranost). Zatim treba pružiti ispravnu prvu pomoć.

Ako radnik doživi toplotni udar. Dok se čeka dolazak kola hitne pomoći. bez trljanja ili masiranja. Unesrećeni treba ležati s uzdignutim nogama. potrebno je potražiti stručnu liječničku pomoć. male količine prolivenog i zapaljenog benzina.1. Unesrećenom se ne smije ništa davati oralno. Toplotni udar .Ako radnik pati od iscrpljenosti od vrućine. Ako su zahvaćeni ručni ili nožni prsti. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Zagrijavanje se mora odvijati polako. stranica 113 od 348 . Požari i eksplozije Suhi kemijski aparati za gašenje požara su efikasni za požare uzrokovane običnim zapaljivim materijalima kao što su drvo. zapaljeni motor vozila koji se zapali. U tom slučaju se mora hitno provesti evakuacija radnika i pozvati vatrogasnu službu. Oni su prikladni za male lokalizirane požare kao što su bačve sa smećem koje gori. Prihvat i ugradnja otpada • Ako je ozljeda radnika povezana s fizičkom opasnosti koja je prethodno utvr ena u poglavlju 2. potrebno je smjesta zatražiti hitnu medicinsku pomoć. ili plahte. treba promatrati unesrećenog zbog eventualne pojave simptoma stanja šoka. odgovarajuća prva pomoć biti će provedena na slijedeći način: Hipotermija . trebalo bi mu dati pola čaše vode svakih 15 minuta. POTREBNO JE ODMAH POTRAŽITI LIJEČNIČKU POMOĆ.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. U slučaju ozljede zaposlenika na odlagalištu za vrijeme faze sanacijskih aktivnosti. a NE vruću vodu. Ozebline .Ako radnik pati od hipotermije. Žrtva se treba ukloniti od vrućine na hladnije mjesto. Ozebla mjesta na tijelu trebaju se staviti u toplu (37 do 40°C). Sa smrznutim površinama treba rukovati pažljivo. valja potražiti liječničku pomoć. Zaposlenika se treba udaljiti od hladnoće i dati mu toplu odjeću ili deke.Bilo koji radnik koji pati od ozeblina treba biti odmah smješten na toplo mjesto. ne smije mu se dati hrana ni piće.A. treba ga ponovo ugrijati na sobnoj temperaturi. trebao bi biti premješten iz toplog u hladnije mjesto. mokri ručnici. Iscrpljenost od vrućine . Ukoliko je unesrećeni pri svijesti i ukoliko to prihvaća. ŽRTVU TREBA OHLADITI ŠTO JE PRIJE MOGUĆE tako da je se uroni u mlaku vodu ili umota u mokre plahte. Ako se unesrećeni ne oporavi unutar pola sata. liječničkom osoblju ili zdravstvenoj ustanovi. S ovim aparatima ne smije se pokušavati gasiti požare koji su se proširili na veliko područje ili koji su zahvatili veće količine zapaljive tekućine. nakon njihova zagrijavanja izme u njih bi se trebala staviti gaza. Ako se smrznuti dio tijela ugrije i ponovo zamrzne. Odjeća se treba ukloniti ili raskopčati. unesrećenog treba nadgledati zbog eventualne pojave simptoma stanja šoka. sve dostupne tehničke informacije i popratna dokumentacija moraju se predočiti liječniku. zapaljive tekućine i električna oprema. trava. itd. Ako je potrebno. Ozlije eni dijelovi bi se trebali lagano zaviti. a za hla enje kože trebaju se upotrijebiti hladni oblozi. ili ukoliko mu se stanje pogorša. Za vrijeme tih postupaka.

Vidjeti postoje li znakovi izloženosti i znakovi teškoća pri disanju. Pozvati odgovarajuće medicinsko osoblje. treba ga pregledati liječnik. Ne koristiti sapun na inficiranom području. Ako su opekline vidljive potražiti odmah liječničku pomoć. Ukloniti sve radnike s područja požara u najkraćem mogućem roku. • Ako ne: Izolirati požar kako se ne bi proširio. U slučaju požara ili eksplozije: • Ako se situacija može kontrolirati raspoloživim resursima bez ugrožavanja zdravlja i sigurnosti zaposlenih na Odlagalištu. • Udisanje: Premjestiti unesrećenog uz vjetar zbog svježeg zraka. Potrebno je smjesta potražiti medicinsku pomoć. Odmah telefonom obavijestiti osoblje zaposleno na odlagalištu i vatrogasnu službu (u HASP-u će pisati neophodni telefonski brojevi za hitne slučajeve). održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Nije dozvoljeno zadržavanje vozila s upaljenim motorom na mjestima gdje se nalazi suha trava ili drugi zapaljivi materijal. Ukoliko je netko bio previše izložen kemijskom utjecaju ili pokazuje znakove izloženosti.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Pokušati ispirati ispod očnih kapaka. ne smije se izazvati povraćanje. Ukoliko je potrebno dati umjetno disanje dok ne stigne hitna pomoć.A. • Dodir s kožom: Ispirati obilnom količinom pitke vode najmanje 15 minuta (potražiti pomoć ukoliko je neophodno).1. Uvjeti monitoringa stranica 114 od 348 . Glavne komponente tog plana opisane su u poglavljima koja slijede. Prihvat i ugradnja otpada Kod moguće situacije izbijanja požara najviše pomaže prevencija. Odmah potražiti medicinsku pomoć. Treba naglasiti da se simptomi znaju pojaviti tek nakon nekog vremena poslije izloženosti. ukoliko je to moguće. Plan za velika isparavanja Kontrolni plan isparavanja treba biti uspostavljen za vrijeme aktivnosti iskopavanja. Potražiti pomoć. Prva pomoć pri izloženosti kemikalijama U slučaju izloženosti kemijskim utjecajima za vrijeme sanacije mora se pridržavati slijedećih postupaka: • Dodir s očima: Ispiranje obilnom količinom čiste vode 15 minuta ili više. Na odlagalištu nije dozvoljeno pušenje osim u unaprijed označenim područjima. • Unošenje: Ukoliko se kontaminirani materijali progutaju. treba poduzeti izravne aktivnosti u skladu s tim.

nakon prestanka rada ili zbog hitnosti. • Ako napori da se smanji ispuštanje VOC-a pri samom izvoru ne uspiju i koncentracije VOC-a ostanu na razini većoj od ustanovljene donje razine više od 30 minuta u zoni od 6 metara. velika isparavanja se identificiraju kao razine VOC-a koje prelaze dozvoljenu granicu za više od 1 ppm na lokaciji 60 metara niz vjetar od radnog područja (ili pola razdaljine do najbližeg naseljenog područja. U suprotnom su neophodne tehničke kontrole radi smanjivanja ispuštanja VOC-a.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Velika isparavanja Minimalno. Prihvat i ugradnja otpada Rubovi radnog prostora uz i niz vjetar neprestano će se nadzirati radi prisutnosti VOC-a i to upotrebom PID-a kojim se može neprekidno vršiti monitoring. radne aktivnosti mogu se nastaviti. koji je prikazan dolje. tada se odmah primjenjuje Plan za velika isparavanja. nakon prestanka rada. uzima se manja vrijednost). Ukoliko se mjerenjem evidentira ta razina: • Prekidaju se sve radne aktivnosti i provode se tehničke kontrole radi smanjenja ispuštanja VOC-a. uzima se manja vrijednost) premašuje ustanovljenu donju graničnu vrijednost na dulje vremensko razdoblje. koncentracije VOC-a prekoračile ustanovljenu donju graničnu vrijednost. nakon prestanka rada. koncentracije VOC-a na obodnici niz vjetar u Zoni zabrane pristupa padne ispod ustanovljene donje granične vrijednosti.1. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. razina VOC-a 60 metara niz vjetar od radnog područja (ili pola razdaljine do najbližeg naseljenog područja. • Ukoliko. Radne aktivnosti se prekidaju a monitoring se nastavlja. radovi se mogu nastaviti. kako je specificirano u HASP-u. • Ukoliko razina VOC-a na obodnici radnog područja premaši ustanovljenu gornju graničnu vrijednost. tada se koncentracije VOC-a moraju mjeriti ili 60 metara niz vjetar od radnog područja ili na polovini udaljenosti od najbližeg naseljenog prostora (uzima se manja vrijednost od te dvije). Prikladne tehničke kontrole moraju se primijeniti zbog kontrole ispuštanja VOC-a. radne aktivnosti moraju se zaustaviti i mora se provesti monitoring zraka niz vjetar kako bi se osiguralo da se ne zahvati najbliže naseljeno područje. tada se hitno stranica 115 od 348 . • Ukoliko su. Ako razina VOC-a u zoni 6 od metara premaši ustanovljeni gornji limit za bilo koji vremenski period. Ako su VOC-i ispod ustanovljene donje granične vrijednosti. tada se mora provoditi monitoring zraka unutar 6 metara od obodnice najbližeg naseljenog područja (ovdje se spominje kao zona od 6 metara). ali su manje od ustanovljene gornje granične vrijednosti za obodnicu radnog područja. Minimalno se trebaju poduzimati slijedeći action levels/ stupnjevi djelovanja: • Ukoliko ukupna razina VOC-a na obodnici niz vjetar u Zoni zabrane pristupa prekorači donju dozvoljenu graničnu vrijednost. mora se postaviti aeronautička vreća ili neki sličan ure aj pomoću kojeg se nadgleda smjer vjetra (ukoliko neki takav ure aj već ne postoji na odlagalištu).A. • Ukoliko.

Izvještaji o nezgodama i incidentima Ukoliko do e do incidenta ili nezgode. Kontakt osobe u hitnim slučajevima Objava informacija za hitne slučajeve mora biti dio HASP-a i mora biti razmatrana na svim sastancima za upućivanje o sigurnosti na gradilištu.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. • Ukoliko je. Izvještaj se što je prije moguće proslje uje do HSO-a na daljnju istragu.1. stranica 116 od 348 . sa snimanjem u intervalima od 30 minuta. tj. izvor ispuštanja VOC-a stavljen pod kontrolu i koncentracije VOC-a su ispod ustanovljene donje razine na lokaciji 60 metara niz vjetar od radnog područja (ili pola udaljenosti do najbližeg naseljenog područja). premjestiti na drugu lokaciju) ili zaustaviti prije rasprave s HSO-om i primjene prikladnih mjera zaštite. • RC-ov SHSC mora odmah kontaktirati lokalnu policiju ili hitne službe i upoznati ih sa situacijom. Ovaj plan ne može uzeti u obzir svaki nepredvi eni uvjet ili predvidjeti svaku situaciju. unutar zone od 6 metara opisane gore.A. Ove informacije moraju tako er biti postavljene na vidljiva mjesta. a poznati uvjeti mogu se promijeniti. Ukoliko se očitavanja ispod 1 ppm održe minimalno 30 minuta. nakon prestanka rada. Plan djelovanja Plan za velika isparavanja mora najmanje uključivati slijedeće aktivnosti: • Na snagu stupaju svi postupci djelovanja koji su popisani u HASP-u. Izvještaj je dužan sastaviti očevidac (ako je to moguće) uz pomoć RC-a i/ili podizvo ačeva SHSC-a. Prihvat i ugradnja otpada primjenjuje Plan za velika isparavanja. radne aktivnosti moraju se modificirati (npr. i • Mora se provoditi kontinuirani monitoring zraka. lokacije na Odlagalištu. Nepredvi ene okolnosti Zdravstvene i sigurnosne mjere navedene u ovom planu temelje se na najboljim informacijama dostupnima u vrijeme izrade. Mogu postojati nepoznati uvjeti. radne aktivnosti mogu se nastaviti. moraju se obavijestiti HSO i RC-ov voditelj projekta i mora se ispuniti Obrazac za izvještaj o incidentu (primjer prikazan u Prilogu 7). održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Ukoliko osoblje sumnja ili nai e na područja s neočekivano velikom razinom onečišćenja ili se pojavi situacija koja je očito izvan sigurnosnih mjera ovdje opisanih. monitoring zraka u zoni od 6 metara HSO može se zaustaviti ili modificirati.

PRILOG 1 PRIMJER OBRASCA ZA ODOBRENJE PROMJENE POSTUPAKA NA TERENU stranica 117 od 348 .

PRILOG 1 OBRAZAC ZA ODOBRENJE PROMJENE POSTUPAKA NA TERENU Broj promjene ______________ Datum: ___________________ Trajanje zatraženog odobrenja Samo danas Trajanje zadatka Opis preinačenja procedura: ____________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Opravdanje: _________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Osoba koja je zatražila promjenu: ______________________________ Ime ______________________________ Titula ______________________________ Potpis Usmeno odobrio: _______________________________ Ime _______________________________ Titula _______________________________ Datum i vrijeme Odobrio: ______________________________ Ime ______________________________ Titula ______________________________ Potpis ______________________________ Datum i vrijeme stranica 118 od 348 .

PRILOG 2 PRIMJER OBRASCA ZA UPUĆIVANJE U MJERE SIGURNOSTI stranica 119 od 348 .

PRILOG 2 OBRAZAC ZA UPUĆIVANJE U MJERE SIGURNOSTI Datum: ________________________ Projekt: ______________________________ Ime:___________________________ Broj projekta: _________________________ Radna lokacija: _______________________________________________________________________ Tip posla koji treba obaviti: _____________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ PREDSTAVLJENJE TOČKE MJERA SIGURNOSTI Kemijske opasnosti: ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Fizičke opasnosti/podzemne instalacije: ___________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Mjere sigurnosti vezane uz vrijeme: ______________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Opasnosti specifične za odre ene zadatke: _________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Pitanja sigurnosti: _____________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Promjene u HASP-u: ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Zaštitna odjeća/oprema: _______________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Posebna oprema: _____________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Pitanja zaštite zdravlja i sigurnosti: _______________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Postupci za hitne slučajeve: _____________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Bolnica/Ambulanta: ______________________________ Tel: ____________________________ Adresa: ________________________________________ Tel. medicinskih tehničara: ________________________ Tel: ____________________________ PRISUSTVOVALI SU: IMENA ŠTAMPANIM SLOVIMA ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ POTPIS ____________________________________ ____________________________________ ____________________________________ ____________________________________ ____________________________________ ____________________________________ ____________________________________ ____________________________________ ____________________________________ ____________________________________ stranica 120 od 348 .

PRILOG 3 SAŽETAK PRIKAZA RANIJE DETEKTIRANIH SPOJEVA I NJIHOVIH MAKSIMALNIH KONCENTRACIJA stranica 121 od 348 .

85 µg/L 251.2 µg/L 22.3 µg/L MEDIJ podzemna podzemna podzemna podzemna voda voda voda voda KOMPONENTA amonijak arsen sveukupna ulja mineralna ulja Podaci se odnose na razdoblje prije provedene sanacije. stranica 122 od 348 .PRILOG 3 MAKSIMALNE KONCENTRACIJE SASTOJAKA VEĆ OTKRIVENIH NA GRADILIŠTU MAKSIMIM KONCENTRACIJE 88.1 mg/L N 11.

PRILOG 4 PRIMJER MINIMALNOG ODMORA PO OBAVLJENOM POSLU stranica 123 od 348 .

na početku stanke za ručak i na kraju dana.PRILOG 4 TABLICA 1 Preporučeni odmori za toplih vremena Temperatura 21 do 24°C Posao 3 sata Odmor 5 min Komentari Razmotriti proces od vrućine na sastanku za sigurnost. ali prostor za odmor mora se dijeliti. Vidi gore. Izmjeriti puls prije posla. Možda će biti potrebni češći odmori. Nastojati osigurati zajedničko područje za rad. Vidi gore. Popiti najmanje 8 unca (cca. 24 do 27°C 3 sata 15 min 27 do 29°C 2 sata 10 min 29 do 32°C 90 min 10 min iznad 32°C 90 min 10 min stranica 124 od 348 . Sjesti za vrijeme odmora. 240g) za svakog odmora. Imati na raspolaganju najmanje 10 vrećica s ledom. Vidi gore. Predvidjeti odmor za piće najmanje svakih 2 sata. Nastojati promijeniti raspored posla kako bi se izbjeglo raditi po podnevnoj vrućini.

PRILOG 5 PRIMJER MSDS-a – LISTE PODATAKA O SIGURNOSTI MATERIJALA stranica 125 od 348 .

Zaštitne rukavice. sprej. Izbjegavati svaki kontakt. povraćanje. povraćanje UNOŠENJE stranica 126 od 348 . POŽAR Zapaljivo. grlobolja. umjetno disanje ako je naznačeno. Ne jesti. Vatrogasci moraju nositi punu zaštitnu odjeću. električna rasvjeta i oprema otporna na eksploziju prašine. nesvjestica. Crvenilo. odmor. grlobolja. ako je to lako izvodljivo). Prvo ispirati nekoliko minuta s mnogo vode (skinuti kontaktne leće. u kombinaciji s dišnom zaštitom. Fizički kontakt. mučnina. Bez kontakta s vrućim površinama. slabost. Vatrogasci moraju nositi punu zaštitnu odjeću. ispušta iritirajuće ili toksične pare (ili plinove) u vatri. Proljev. ako je u obliku sitnog praha ili prašine kad je izložena vrućim površinama ili plamenu. voda. Uvijek zatražiti liječničku pomoć. Zaštita očiju. zaštitna odjeća. ako je riječ o prahu. a potom otići liječniku. zadihanost. Svježi zrak. uključujući aparat za disanje. Isprati usta. uključujući aparat za disanje. Bez otvorenog plamena. Prati ruke prije jela. Bez kontakta s jakim oksidantima. Zatvoreni sustav i ventilacija. Izazvati povraćanje. Sitne raspršene čestice iz eksplozivne mješavine u zraku. zatražiti liječničku pomoć. potražiti liječničku pomoć. opasnost od vatre i eksplozije je malena. piti niti pušiti za vrijeme rada. isprati kožu s mnogo vode.Me unarodne kartice za kemijsku sigurnost VRSTE OPASNOSTI/ IZLOŽENOSTI AKUTNE OPASNOSTI/ SIMPTOMI PREVENCIJA PRVA POMOĆ/ PROTUPOŽARNE MJERE SREDSTVO ZA GAŠENJE VATRE: Prah. Ukloniti kontaminiranu odjeću. pjena. proljev. zatvoreni sustav. sivilo kože. Kašalj. AGENSI ZA GAŠENJE VATRE: Gasiti vatru iz zaštićene pozicije. EKSPLOZIJA Spriječiti taloženje prašine. IZLOŽENOST UDISANJE KOŽA OČI Crvenilo. ugljični dioksid.

UKLANJANJE IZLJEVA Evidentirati opasno područje. Ne smije se dozvoliti da ta kemikalija u e u okoliš (dodatna zaštita: puna zaštitna odjeća. stranica 127 od 348 . Kategorija opasnosti: 6. Odvojiti od jakih oksidanata. Pažljivo sakupiti ostatak i spremiti na sigurno mjesto.1 UN skupina za pakiranje: II Morski zaga ivači. PAKIRANJE I OZNAČAVANJE Ne prevoziti s hranom i stočnom hranom. halogena. Treba se osigurati da se tekući otpad drži podalje od gašenja požara. Ne isprati u kanalizaciju. Pomesti prolivenu tvar i zatvoriti je u posude. kiselina. hrane i stočne hrane. POHRANA Otporna na vatru. uključujući aparat za disanje).

u prahu Atomska masa: 74. jaka krvarenja. Ova tvar je karcinogena za ljude. kožu i dišni trakt > jaki iritans. Dug ili stalan kontakt može uzrokovati osjetljivost kože. 0. POSLJEDICE DUGOTRAJNE IZLOŽENOSTI ILI ONE KOJA SE PONAVLJA: Dug ili stalan kontakt s kožom može uzrokovati dermatitis. kristali metalnog izgleda i bez mirisa. te kroz kožu ili unošenjem u organizam.9 VAŽNI PODACI: FIZIČKO STANJE. Tvar može djelovati na sluznicu. perforaciju nosnog septuma i ozljede tkiva. šok i smrt. bubrege. kožno sivilo i hiperkeratozu. uzrokujući neuropatiju. poremećaj pigmentacije. te elektrolite. vrućom sumpornom kiselinom. živčani sustav. te uzrokovati grčenja. Toksični arsenovi plinovi mogu se stvoriti u kontaktu s kiselinom ili kiselinskim tvarima i nekim metalima kao što su galvanizirani ili laki metali. Izloženost može uzrokovati smrt. me utim. Posljedice se mogu pojaviti kasnije. Liječnički nadzor je indiciran. bubrege i želučano-crijevni trakt. POSLJEDICE KRATKOTRAJNE IZLOŽENOSTI: Tvar iritira oči. Tvar se može unijeti u tijelo udisanjem njezina aerosoloa. Metalni arsen. Reagira s dušičnom kiselinom. IZGLED. oštećenje bubrega. Tvar može imati posljedice za krvotok. sivi. GRANICE IZLOŽENOSTI NA POSLU (OEL): TLV: ppm. FIZIČKE OPASNOSTI: KEMIJSKE OPASNOSTI: Prilikom zagrijavanja stvaraju se toksične pare.01 mg/m3 (kao TWA) A1 (ACGIH 1994-1995) stranica 128 od 348 . štetna koncentracija čestica koje kolaju zrakom može se. PUT IZLOŽENOSTI: Krhki.Me unarodne kartice za kemijsku sigurnost ARSEN ARSEN => Sivi arsen. Kad korištenja s jakim oksidantima i halogenima dolazi do opasnosti od požara i eksplozije. RIZICI UDISANJA: Isparavanje pri 20°C je zanemarivo. brzo doseći. jetru. gubitak tekućine. kožu.

arsine (ICSC # 0222). Preporučuje se ne dozvoliti ulazak kemikalije u okoliš jer će tu i ostati. DODATNE INFORMACIJE: ICS C: 001 3 stranica 129 od 348 .7 Topljivost u vodi: 0 Strujna provodljivost (nema je na kartici): 3.8 x 10 (+18) pri 0°CpS/m Toksičnost po okoliš: tvar je toksična za vodene organizme. Ovisno o razini izloženosti. arsenic trichloride (ICSC # 0378). npr.FIZIČKA SVOJSTVA: Točka sublimacije: 613°C Relativna gustoća (voda = 1): 5. ZABILJEŠKE: Tvar je zapaljiva. ili prilikom zavarivanja. Radna odjeća se ne smije nositi kući. V. Ne koristiti u blizini vatre ili vrućih površina. arsenic pentoxide (ICSC # 0377). ali u literaturi ne postoji točka žarišta. takoder kartice za specifične sastojke arsena. indiciran je periodični liječnički pregled.

PRILOG 6 PRIMJER POPISA KONTAKT BROJEVA ZA HITNE SLUČAJEVE stranica 130 od 348 .

PRILOG 6 Primjer popisa kontakt brojeva za hitne slučajeve Kola hitne pomoći Javni odjel za sigurnost (policija i požari) Bolnica Traumatološki centar MDEQ voditelj projekta Gra evinski voditelj Voditelj projekta Projektni inženjer HSO RA SHSC Broj za hitne slučajeve (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) Broj za slučajeve koji nisu hitni (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) stranica 131 od 348 .

PRILOG 7 PRIMJER OBRASCA ZA IZVJEŠTAJ O INCIDENTU stranica 132 od 348 .

a ne samo prvu pomoć. Adresa ureda zaposlenika za slanje pošte: ______________________________________ ______________________________________ ______________________________________ ______________________________________ Lokacija ureda (ako je drugačija): _______________________________________ _______________________________________ _______________________________________ _______________________________________ PODACI O ZAPOSLENIKU: Ime zaposlenika:_________________________________________________ Dužina zaposlenja: _______________________________________________ Broj zdravstvenog osiguranja: ______________________________________ Spol: muški ženski Datum ro enja: _________________________________________________ Kućna adresa: ______________________________________________________________ ______________________________________________________________ ______________________________________________________________ Zanimanje: _____________________________________________________ Odjel ili grupa: __________________________________________________ INFORMACIJE O PROJEKTU: Broj projekta: ___________________________________________________ Skraćenica projekta: ______________________________________________ Voditelj projekta: ________________________________________________ Terenski nadzornik: ______________________________________________ Opis projekta (kratki opis projekta.): ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ stranica 133 od 348 . na kojemu je zadatku zaposlenik tada radio. lokacije. molimo ispunite ovaj obrazac. uloge zaposlenika. nesreće ili bolesti koji zahtijevaju liječničku pomoć. uvjete rada. itd. itd.PRILOG 7 PRIMJER OBRASCA ZA IZVJEŠTAJ O INCIDENTU/NESREĆI U slučaju ozljede.): ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Opis nesreće/incidenta (ukratko opisati kako se zbila nesreća/incident.

te uzrok te nesreće/bolesti): ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Ime i adresa dežurnog liječnika: ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Ime i adresa bolnice (ako je primljen): ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Izvještaj pripremio:_______________________________ Titula: ______________________________ Datum: _____________________________ Potpis: ______________________________ stranica 134 od 348 . zahvaćenih dijelova tijela.PODACI O BOLESTI/OZLJEDI: Opis ozljede/bolesti (opis vrste ozljede/bolesti.

PRILOG 8 PRAVNA REGULATIVA IZ PODRUČJA ZAŠTITE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU stranica 135 od 348 .

94/96. 30. 56/10) Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99) Pravilnik o vatrogasnim aparatima (NN 101/2011) Pravilnik o sustavima za dojavu požara (NN 56/99) Pravilnik o sadržaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija (NN 35/94. 55/11. 126/03. 87/09) Pravilnik o vrstama otpada (NN br. 71/10. 12. 27. 2. 22. 84/11. 60/08. 100/04) Zakon o prostornom ure enju i gradnji (NN 76/07. 27/96) Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN br. 8. 144/09) Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09) Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) 26. 6. 17. 111/06. 86/08. 21/71) Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih sredstava (NN 39/06) Zakon o državnom inspektoratu (NN 116/08. 9. 56/83) Pravilnik o opremi i postupku za pružanje prve pomoći i o organiziranju službe spašavanja u slučaju nezgode na radu (Sl. 14. 178/04. 12/12) Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07. 28. 29. 123/97. 24. 11. 90/11) Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95. 75/09) Pravilnik o zaštiti na radu u gra evinarstvu (Sl. 139/10. 18. 23. 25. 28/10) Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja. 114/03. 31. 10. Zakon o zaštiti na radu (NN br. 7. 22/11. 5. 15. 59/96. 113/08. 20.PRAVNA REGULATIVA IZ PODRUČJA ZAŠTITE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU 1. 42/68 i 45/68) Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08) Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore (NN 6/84. 114/02. 123/08) Zakon o otpadu (NN br. list SFRJ br. 32/98) Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada. 111/11) Zakon o gradnji (NN 175/03. 110/05. 3. stranica 136 od 348 . 55/94) Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 35/94. 112/01) Uredba o uvjetima za postupanje s otpadom (NN br. 38/09. kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/2007. 13. 43/09) Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) Pravilnik o izradi procjene opasnosti (NN 48/97. list SFRJ br. 4. 113/06) Pravilnik o pružanju prve pomoći radnicima na radu (NN br. 21. te provjere znanja o zaštiti od otrova (NN 62/99) Pravilnik o opremi i zaštitnim sustavima namijenjenim za uporabu u potencijalno eksplozivnim atmosferama (NN 34/10) Popis Hrvatskih normi za primjenu Pravilnika o opremi i zaštitnim sustavima namijenjenim za uporabu u potencijalno eksplozivnim atmosferama (NN 032/2011) Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08. 19. 16.

124/10) 56. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (130/11) 48. Dnevno i električno osvjetljenje prostorija u zgradama (HRN U. l. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 087/2010) 50.100) 37. Pravilnik o tehničkim normativima za ure aje za odvo enje dima i topline nastale u požaru (Sl. Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom (NN 116/10. l. Nadstrujna zaštita (HRN N. SFRJ 65/88. Pravilnik o listi strojeva i ure aja s povećanim opasnostima (NN 47/02) 39.32. 12/02.9. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadnih transformatorskih stanica (Sl. NN 5/02) 43. Zahtjevi za sigurnost. Dnevno i umjetno osvjetljenje prostorija u zgradama (HRN U. Pravilnik o ispitivanju radnog okoliša te strojeva i ure aja s povećanim opasnostima (NN 114/02. NFPA 72 AE 46. l. l. NN 24/97) 61.B2.C9. Europski standard za rasvjetu 45. Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije (NN 5/10) 55. list 45/83) 35. Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84) 57. Pravilnik o evidenciji. Zakon o vodama (NN 153/09) 47. SFRJ 13/68) 44. Nadstrujna zaštita) 53. dio: Vanjski radni prostori (HRN EN 12464-1:2008) 60. dio: Unutrašnji radni prostori (HRN EN 12464-1:2008) 59.100/62) 42.C. Odluka o odvodnji otpadnih voda (Sl. Pravilnik o sigurnosti strojeva (NN 28/2011) 40. Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima (Sl. ispravama. Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 46/08) 33.743) (Električne instalacije zgrada. NN 5/02) 54. 23/03. Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (Sl. Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima (NN 013/2009) 36.741) 51. Električne instalacije u zgradama. glasnik grada Zagreba br. 1/08) 49. Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite (NN 198/03) stranica 137 od 348 .100/1962) 58. Svjetlo i rasvjeta – Rasvjeta radnih mjesta – 1. 126/03) 38. izvještajima i knjizi nadzora iz područja zaštite na radu (NN 52/84) 41. Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (Sl. SFRJ 13/78) 52. Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/2008) 34.B2. l.C9. SFRJ 53/88. 131/02. Svjetlo i rasvjeta – Rasvjeta radnih mjesta – 2. SFRJ 53/88. Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV (Sl. Električne instalacije niskog napona – Zahtjevi za sigurnost – Zaštita od električnog udara (HRN N. Danje svjetlo i električna rasvjeta prostorija u zgradama (HRN U.

62. Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta (NN 49/86) 63. Pravilnik o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta (NN 42/05) -~ ***KRAJ POGLAVLJA *** stranica 138 od 348 .

2.1 III.2 III.3 III.A.1 III.1 III.2. Svibanj 2012.2.2.A.A.2 III.A.1.2.1.o.A.1 III.2.A.2.A.2.A. stranica 139 od 348 .2 III.2.3.2.A.4 Gra enje Opći zahtjevi izvo enja radova Partikularni zahtjevi izvo enja radova Održavanje Opći zahtjevi održavanja Partikularni zahtjevi održavanja Upravljanje Opći zahtjevi upravljanja Partikularni zahtjevi upravljanja Zaštita okoliša i zdravlja SVEZAK III.A. Privremeno prekrivanje SADRŽAJ: III.2.o.3.A.2.A. – Podružnica ZGOS Zeleni trg 3 10 000 Zagreb Hrvatska Naziv gra evine: ODLAGALIŠTE OTPADA JAKUŠEVEC Razina projekta: DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE III.2 III.2.Naručitelj: ZAGREBAČKI HOLDING d.

..........A. ODRŽAVANJE ...........A.. 141 OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA .........2....2...............1 III................. GRA ENJE ...144 stranica 140 od 348 .........2................................. 144 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA .......1 III..........1..................................2.........1...A...A.......2...........3....................A...2.......A.....................2.3...............141 III................................ Privremeno prekrivanje SADRŽAJ POGLAVALJA: III.........1............. 143 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA ...........................2....... 141 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA .............Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.................................2.................... UPRAVLJANJE...A.............A.144 III..............2......143 III.............2....A....................................2 III.................................A..........A.......................................1 III....4.............2.........2..2 OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA .........3....... 143 OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA..................... 144 III.. ZAŠTITA OKOLIŠA I ZDRAVLJA .................................2...........1 III................................... održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III....

oznaka IZV-JAK-A1. ožujak 2007 god. [vidi IP6].1 OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi izvo enja radova su dani u dokumentaciji. IZVODAČ je odgovoran za provedbu svih potrebnih zaštitnih mjera i da su svi troškovi u svezi toga uključeni u jediničnu cijenu stavke troškovnika prekrivanja otpada. u količini od približno 100 m3 zemlje. Institut gra evinarstva Hrvatske d. Troškovi IZVO AČA na prekrivanju otpada otpada uključuju sve mjere zaštite na radu. III.2. Institut IGH d.org). Zavod za ekološki inženjering. • Plan odlaganja otpada na plohu 5D i 6.2.A. [vidi IP1]. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1. Privremeno prekrivanje III. kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada. Uskla ivanje izvo enja radova sa važećom Zakonskom regulativom IZVO AČ mora. 117/2007 i 111/2011.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA Opće napomene Zemljani materijal za dnevno i produljeno prekrivanje osigurava Investitor dok je dužnost IZVO AČA provoditi redovito prekrivanje otpada s navedenim materijalom. ožujak 2000 god.d.1.1. koja služi za gašenje eventualnih požara na (i u) tijelu otpada.d.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.. GRA ENJE III. kada se za to steknu potrebni uvjeti.2. Zavod za ekološki inženjering.2. [vidi GP1]. Zagreb. IZVO AČ je dužan provoditi radove na privremenom prekrivanju otpada sukladno smjernicama i preporukama me unarodne udruge za kruti otpad (ISWA) "Landfill operational guidelines" (vidi internet adresu: www. ishoditi Dozvolu za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja komunalnog i inertnog otpada i skladištenje metalnog otpada i otpadnih guma koji izdaje gradski ured za energetiku.A. stranica 141 od 348 . • Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6.1. IZVO AČ mora izvoditi radove sukladno Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada. Zagreb. listopad 2010. studije i zaštitu okoliša.A..iswa. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A. NN br.d. zaštite od požara i eksplozije i zaštite okoliša koje su propisane ili obvezatne vazećim zakonima ili koje su propisane ovom dokumentacijom. zaštitu okoliša i održivi razvoj. broj: 24-10-013/07. • Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec. Zavod za planiranje. IZVO AČ mora osigurati ispravnu rasvjetu na gradilišnoj mehanizaciji kojom izvodi radove privremenog prekrivanja otpada. IZVO AČ mora na istovarnom platou osigurati sigurnosni deponij. Institut gra evinarstva Hrvatske d.Broj projekta: 3230-0576/10..

ptica i glodavaca.org). Zemljani materijal za dnevnu i produljenu prekrivku osigurava Investitor. 3. 2. utovaru. Zemlja koju je osigurao Investitor će se odlagati na posebni deponij (planirka) na lokaciju sjevero-zapadno od ulazne vage. tada će IZVO AČ o tome obavijestiti Nadzornog inženjera. Upute za ugradnju i prekrivanje otpada IZVO AČ je dužan provoditi radove u skladu s Uputama za ugradnju i prekrivanje otpada (vidi poglavlje III. Evidenciju dolaznih količina materijala za dnevnu prekrivku provodi Investitor na ulaznom postrojenju na kojem se nalazi vaga. moraju biti uključeni u jediničnu cijenu privremenog prekrivanja. utovar i transport do mjesta izvedbe dnevne i produljene prekrivke. te na osnovu prikupljenih informacija (od Investitora) može dozvoliti dopremu zemlje iz Izvo ačevih izvora. Evidencija se vrši u tonama. te raznošenje vjetrom lake fracije otpada a sve u skladu s zahtjevima iz Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada. 6. Nadzorni inženjer će o istome obavijestiti Investitora.A. 5. 4. umanjiti okupljanje gamadi. GRA ENJE ). 1.1.A. Izvo ač će ugra ivati dnevnu prekrivku i privremenu prekrivku u skladu s Uputama za ugradnju i prekrivanje otpada. Troškovi tansporta materijala sa deponije. Izvo ač je odgovoran za formiranje posebne deponije. Izvo ač će za dnevnu prekrivku koristiti inertni materijal (zemlju) od Investitora. 7. deponiranju. Dopremljena zemlja iz Izvo ačevih izvora će se posebno evidentirati i vagati na vagi Investitora koja se nalazi na ulazu u odlagalište. Izvo ač će vršiti evidenciju količina dopremljene i ugra ene zemlje za dnevnu prekrivku.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Ukoliko nisu osigurane dostatne dnevne količine zemlje za dnevnu prekrivku. guranju i razastiranju materijala za izvedbu privremene prekrivke moraju biti uključeni u jediničnu cijenu privremenog prekrivanja otpada.1. Privremeno prekrivanje Svi troškovi IZVO AČA na transportu. koje IZVO AČ vrši unutar kruga odlagališta. tada će IZVO AČ o tome obavijestiti Nadzornog inženjera. IZVO AČ je dužan provoditi radove na privremenom prekrivanju otpada sukladno smjernicama i preporukama me unarodne udruge za kruti otpad (ISWA) "Landfill operational guidelines" (vidi internet adresu: www. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. istovaru. Provo enje redovitog dnevnog prekrivanja otpada inertnim zemljanim materijalom trebalo bi umanjiti izbijanje neugodnih mirisa iz tijela odlagališta na kojem se odlaže otpad. kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada. Procedura za ovjeru mjesečnih količina inertnog materijala utrošenog na prekrivanje otpada IZVO AČ je dužan provoditi radove sukladno ovdje propisanoj Proceduri za ovjeru mjesečnih količina inertnog materijala utrošenog na prekrivanje otpada.iswa. zaprimanje i lokalno usmjeravanje ulaznih vozila provodi IZVO AČ. stranica 142 od 348 .2. iskop. Ukoliko Investitor uvozi znatno veće količine zemlje od kapaciteta posebne deponije. Na posebnom deponiju.

C. Izvodi se u slučaju kada se zbog očekivanih poremećaja u dinamici izvo enja radova ili uslijed tako definiranog plana odlaganja novog otpada.A. broj projekta 81010-041/12.2. Privremeno prekrivanje 8.A. Dnevnu evidenciju zemlje koja iz dovezena iz posebne deponije unutar prostora odlagališta. Predvi ena dnevna potrošnja zemlje za dnevnu prekrivku varira u rasponu 150 do 240 m3.2. Izvo ač će tjedno i mjesečno dostavljati Nadzornom inženjeru.Odlagališna ploha se svakodnevno prekriva dnevnom prekrivkom. Investitor će podatke o količinama dnevno dovezenog inertnog materijala koja je uvezena preko vage tjedno i mjesečno dostavljati Nadzornom inženjeru i Izvo aču. Institut IGH.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.1 OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA Zaštita pokosa od erozije i sedimentacije Sve pokose na kojima je izvedeno produljeno prekrivanje je potrebno zaštititi ogradama za zaštitu erozije i sprječavanja od brzog odnošenja ugra ene zemlje.2. iz veljače 2011 [IP14].1 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA Dnevna prekrivka je privremema gra evina i kao takvu je ne treba održavati. 9.2. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Produljena prekrivka: Sloj ugra enog inertnog materijala debljine 30 cm. Evidencija ugra ene zemlje privremeno prekrivanje se vrši u m3.2. III. Naplata privremene prekrivke se vrši u tonama uvažavajući gustoću zemlje u rastresitom stanju od 1. Izvedba zaštite je dana u ograda je dana u Izvedbenom projektu zaštite pokosa od erozije i sedimentacije.A.2. na predmetnoj površini u narednih 30 dana ne očekuju radovi na prihvatu razastiranju i ugradnji novog otpada.A.3 Prometnice i platoi Poglavlje III.A. H.1 Prihvat i ugradnja otpada Poglavlje III.2. III.6 t/m3. ODRŽAVANJE III. Nadzorni inženjer vrši nadzor nad radovima dnevne prekrivke (ovjerava količinu ugra enog materijala te ovjerava procijenjenu površinu na kojoj se vršila dnevna prekrivka). stranica 143 od 348 . Održavanje produljene prekrivke na pokosima je predvi ena Zaštitom pokosa od erozije i sedimentacije. Posebno će biti naznačene količine koje su pristigle iz Izvo ačevih izvora. Stalne prometnice Definiclje G. Srodna poglavlja Poglavlje III. Dnevna prekrivka: Sloj zemlje približne debljine 10 cm koji se nakon aktivnosti kompaktiranja ugra uje na odlagališnu plohu. 10.A.

A.3. Izvo ač je dužan tjednu i mjesečnu evidenciju dostavljati Nadzornom inženjeru. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A. Troškovi izrade mjesečnih.A. Dostava tjednih i mjesečnih planova kao i mjesečno izvještavanje IZVO AČA je preduvjet za ovjeru privremene situacije.2.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA IZVO AČ mora na početku perioda od svakih 6 mjeseci dostavljati NADZORNOM INŽENJERU plougodišnje planove potrošnje zemlje za dnevnu prekrivku i produljenu prekrivku.3. ZAŠTITA OKOLIŠA I ZDRAVLJA Vidi poglavlje III.2. deponirane i ugra ene zemlje.2. III.1 OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA Vidi partikularne zahtjeve upravljanja.A. produljenom prekrivkom kao i površine koje su u nagibu manjem i većem od 5%.5. III. tjednu i mjesečnu evidenciju dopremljene (iz vlastitih izvora i iz posebne deponije unutar odlagališta).2.1. Izvo ač je dužan voditi dnevnu. U Izvještaju trebaju biti različito evidentirane površine koje su u prekrivene dnevnom prekrivkom.4.A. tjednih i polugodišnjihg planova i izvještaja IZVO AČA moraju biti uključeni u cijenu ugradnje otpada. kao i površine (procijenjeno u m2) koja je prekrivena s dopremljenom zemljom. Privremeno prekrivanje III.3.2.A.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. UPRAVLJANJE III. -~ ***KRAJ POGLAVLJA *** stranica 144 od 348 .

A.A.2.3.A.2 III.o.3.1.A.A.3.A. – Podružnica ZGOS Zeleni trg 3 10 000 Zagreb Hrvatska Naziv gra evine: ODLAGALIŠTE OTPADA JAKUŠEVEC Razina projekta: DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE III. stranica 145 od 348 .A.2.3 III.A.1 III.A.2 III.3.A.3.2 III.1. Prometnice i platoi SADRŽAJ: III.o.3.A. Svibanj 2012.3.3.1 III.2 III.Naručitelj: ZAGREBAČKI HOLDING d.4 Gra enje Opći zahtjevi izvo enja radova Partikularni zahtjevi izvo enja radova Održavanje Opći zahtjevi održavanja Partikularni zahtjevi održavanja Upravljanje Opći zahtjevi upravljanja Partikularni zahtjevi upravljanja Zaštita okoliša i zdravlja SVEZAK III.3.1 III.3.A.1 III.3.3.3.

.A....3... ZAŠTITA OKOLIŠA I ZDRAVLJA ........3............ 152 III....... Prometnice i platoi SADRŽAJ POGLAVALJA: III..1.......... održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.............1 III.............. 153 stranica 146 od 348 .... ODRŽAVANJE .... 150 OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA..........3..A.........................150 III.3.A........1...............................2...Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.....A........................2 OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA ................3.2 III....2...........3.....................................1 III............................ 147 OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA ..A............3......A.............A.... 152 III.......... 147 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA .....A...A............... 152 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA ................. 150 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA ...............1..............................3......................A.........3.............. GRA ENJE ...... UPRAVLJANJE.......................................................3............................................3....3........A............ 147 III...........2 III......3..1 III..2.................................3...........................4.................................................................

zbijanje i ugradnja. Dolaskom zimskih uvjeta. privremenim (tehnološkim) prometnicama i servisnoj prometnici. Institut gra evinarstva Hrvatske d.A. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1. Maksimalni nagib nivelete tehnološke prometnice iznosi od 11% a minimalni horizontalni polumjer skretanja iznosi 19 m. nisu obra ene u ovom poglavlju (vidi poglavlje III. IZVO AČ je zadužen za održavanje stalnih prometnica. Zavod za planiranje. IZVO AČEV plan izgradnje tehnoloških prometnica i istovarnih platoa mora biti u skladu s Planom odlaganja otpada na plohu 5D i 6 (Broj projekta: 3230-0576/10. razastiranje. III. za izgradnju i održavanje servisne prometnice kao i za izgradnju i održavanje platoa za prihvat otpada.d.A. tehnološka prometnca je najmanje širine 8 m kako bi se omogućilo nesmetano mimoilaženje vozila.1 OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi održavanja su dani u poglavlju 02221 Tehničkih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec.1. U načelu.A. do mjesta njegova odlaganja obavlja se po stalnim (asfaltnim) prometnicama. Prometna infrastruktura i platoi odlagališta moraju zadovoljavati prometne potrebe za prihvatom otpada.A. nakon prolaska ulazno-izlazne zone. odnosno izvan prostora odlagališta Jakuševec. ožujak 2000 god. unutar područja odlagališta otpada.3.). studije i zaštitu okoliša) od listopada 2010.d. [Vidi GP1].3..C. a u slučaju podizanja prašine.3. Prometnice i platoi III. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.1. Prometnica se izvodi nasipavanjem sloja krupnog i sitnijeg inertnog kamenog materijala stranica 147 od 348 . Privremene (tehnološke) prometnice služe i za transport strojeva i materijala potrebnih za izvo enje radova (na primjer pristupi za izradu plinskih zdenaca). Privremene (tehnološke) prometnice unutar tijela odlagališta prvenstveno služe za prijevoz otpada i prekrivnih materijala na pojedine radne plohe gdje se odvija njegovo odlaganje. Prometnice i platoi se moraju održavati prohodnim i čistim. za izgradnju i održavanje privremenih (tehnoloških) prometnica. IZVO AČ mora pripremiti unutrašnje prometnice te mora organizirati čišćenje prometnica od snijega i leda.3. IZVO AČ mora organizirati polijevanje prometnica vodom. Institutut IGH d. GRA ENJE III.1. Stalne (asfaltne) prometnice su posebni sustav.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA Opće napomene Prijevoz novog otpada unutar granica odlagališta.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Ne predvi a se korištenje nikakvih drugih prometnica izvan navedenog područja.. Zavod za ekološki inženjering. Zagreb.

Predvi a se da će se nove prometnice izvoditi usijecanjem i nasipavanjem na već izvedene pokose obodnog nasipa i tijela odlagališta. Jedinična cijena odlaganja i ugradnje otpada obuhvaća izvedbu posteljice opisanih tehnoloških prometnica. IZVO AČ mora.60 mm i cakum pakom.A. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. za potrebe koje nisu specificirane ovom dokumentacijom. dok predvi ena površina platoa iznosi približno 20. Troškovi usluge vaganja kao i postojeći cjenik materijala Naručitelja. Obrčun ugra enih količina materijala iz RGO se vrši vaganjem na ulaznoj vagi. Obračun ovog rada vrši se posebno. Izgradnja i održavanje istovarnih platoa vrši se otpadnim gra evinskim materijalom iz postrojenja RGO. na Odlagalište dopremiti kvalitetan kameni materijal za održavanje privremenih prometnica. Materijal iz priloga H je u vlasništvu Naručitelja. Ukoliko u pogonu za RGO ne postoje dovoljne količine materijala. u slučaju potrebe. te se troškovi vaganja ne obračunavaju IZVO AČU. tucanikom frakcije 30-60 mm. Voda koja završi u odvodnji tehnoloških prometnica mora konačno završavati u sustavu za pročišćavanje procjednih voda. stranica 148 od 348 . i dok se obračun geotekstila vrši po ugra enom m2 tlocrtne površine a količina ugradenog inertnog materijala se obračunava po toni. Minimalna debljina postavljenog sloja inertnog kamenog materijala je ona koja omogućava uobičajeni gradilišni autoprijevoz (preporučeno minimalno 50 cm). U cilju sprečavanja naglog propadanja. tada o tome IZVO AČ mora obavijestiti Naručitelja. ustupa IZVO AČU materijal (šutu) iz RGO na raspolaganje bez naknade. IZVO AČ mora voditi brigu o raspoloživim količinama kamenog materijala za izgradnju i održavanje privremenih prometnica kao i o njegovoj kvaliteti.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Ukupna predvidena dužina tehnoloških prometnica iznosi približno 4. Prometnice i platoi dobivenog obradom gra evinskog materijala u postrojenju za reciklažu gradevinskog otpada (RGO) ili s materijalom sličnih karakteistika.000 m2. IZVO AČ je odgovoran da rubni dijelovi tehnoloških i servisnih prometnica budu vidno označeni propisnim oznakama (kolcima i trakama). Uz tehnološke prometnice obaveza IZVO AČA je izvedba istovarnih platoa na kojima će se vršiti istovar (istresanje) otpada te odakle će se dalje otpad ugradivati u tijelo deponije. nesortiranim kamenim materijalom frakcije 0 . postavlja se tkani geotekstil minimalne površinske mase 150 g/m2.3. Naručitelj za potrebe izgradnje privremenih prometnica i platoa. ispod inertnog kamenog materijala od kojeg se gradi tehnološka prometnice. se nalazi u prilogu H "Izvod iz cjenika odlaglišta otpada Jakuševec ". Obveza je IZVO AČA da u cilju umanjenja efekta propadanja tehnoloških prometnica izgradi i održava kanale odvodnje tehnoloških prometnica. Izgradnju i održavanje privremenih prometnica IZVO AČ je dužan vršiti se otpadnim materijalom iz postrojenja RGO.200 m.

C. IZVO AČ je dužan. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. izgradnju i održavanje tehnološke prometnice.A. materijale. opremi i signalizaciji na cestama (NN 104/04). stranica 149 od 348 . da omogući nesmetano kretanje vozila koja dovoze novi otpad na istovarnu plohu. Stalne prometnice Definicije I. IZVODAČ je zadužen za usuglašavanje provedbe radova sa svim odgovarajućim pravilima. Tehnološka prometnica: je privremena prometnica namjenjena za dopremu otpada i prekrivnih materijala do istovarnog platoa. Rad IZVO AČA na izgradnji.1 Prihvat i ugradnja otpada III.2 Privremeno prekrivanje III.A. Obveza je IZVO AČA da omogući nesmetan dovoz novog otpada. IZVODAČ je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi troškovi u svezi toga uključeni u jediničnu cijenu stavke troškovnika koja obuhvaća izgradnju. alate i pribor. odredbama. statutima zakonima na lokalnoj i državnoj razini.A. održavanju i upravljanju prometnicama i platoima obuhvaća i sve mjere zaštite na radu i zaštite okoliša koje su propisane ili obvezatne važećim zakonima. Navedeni projekt mora biti usuglašen i ovjeren od glavnog projektanta i Koordinatora II. IZVO AČ je dužan Projekt prometne gradilišne signalizacije izraditi u roku od 70 kalendarskih dana od dana uvo enja u posao. IZVODAČ je dužan osigurati svu potrebnu radnu snagu.4 Obodni nasip III. Vremenski i prostorni plan IZVO AČA vezan uz izvedbu i smještaj pristupnih puteva prema istovarnom platou i preklapanje pravaca privremenog otplinjavanja s pristupnim putevima mora biti tako koncipirano da izvedba privremenog otplinjavanja ne ometa osnovnu aktivnost na prihvatu i ugradnji otpada.3. nakon usuglašavanja s glavnim projektantom. opremu.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Prometnice i platoi IZVO AČ je dužan organizirati izradu Projekta prometne gradilišne signalizacije sukladno Pravilniku o prometnim znakovima. Izvo ač je odgovoran za planiranje izgradnje. izraditi 8 primjeraka uvezene projektne dokumentacije kao i 2 primjerka na digitalnom mediju (CD).A. te da tako organizira posao da se nesmetano može prihvatiti sav novi otpad i to u vrijeme kada taj otpad dolazi na gradilište. Srodna poglavlja Poglavlje Poglavlje Poglavlje Poglavlje Poglavlje III. Obračun izrade projekta se vrši po kompletiranoj dokumentaciji usuglašenoj s Glavnim projektantom i Kordinatorom II.14 Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice III.A. održavanje i upravljanje prometnicama i platoima. za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju.

širina.A.A. Odredivanje zahtjevanih linija. nagiba. IZVO AČ na odlagalištu mora raspolagati minimalno s jednim ispravnim vozilom za polijevanje privremenih prometnica vodom. III. tj materijal za izgradnju mora biti tako izabran. Istovarni plato: Pripremljena površina za odlaganje otpada koji su dopremila treća lica. Predvidivi angažman vozila za polijevanje prometnica je 8 h/dan. IZVO AČ je odgovoran za planiranje smještaja. izgradnju i održavanje istovarnog platoa kako bi se odlaganje moglo odvijati nesmetano i sigurno. III. Zagreb. Terenska mjerenja IZVO AČ je zadužen za iskolčenje odobrenih trasa prometnica i platoa kao i za izradu geodetsku izmjere za ovjeru gra evinske knjige (dužine. Dolaskom zimskih uvjeta. Privremene prometnice moraju biti tako izgra ene. dok gra evinsku lnjigu ovjerava glavni nadzorni inženjer.2. Prometnice i platoi J. kontura i kota.3.d.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA Cestovna infrastruktura i platoi Odlagališta moraju zadovoljavati prometne potrebe za prihvatom otpada.3. Zavod za ekološki inženjering. unutrašnje prometnice se moraju pripremiti te se mora organizirati čišćenje prometnica od snijega i leda. E. Institut gra evinarstva Hrvatske d. listopada. Zaštita postojećih objekata i ugra ene opreme od oštećenja uslijed procesa rada. površine i debljine). IZVO AČ je zadužen za polijevanje prometnica i platoa vodom zbog pojave prašine. ODRŽAVANJE III.3.1 OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi održavanja su dani u poglavlju 02221 Tehničkih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec. K.2. da je umanjeno prašenje tijekom sušnog perioda i smanjeno formiranje blata za vrijeme vlažnog perioda. Izvo ač je odgovoran za izgradnju i održavanje servisne prometnice. ožujak 2000 god. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.3. Dolaskom zimskih uvjeta IZVO AČ mora pripremiti privremene prometnice i platoe za zimske uvijete (ručno ili strojno posipavanje sipine na privremenim prometnicama) i vršiti čišćenje snijega i leda s prometnih površina. ožujka do 31. Geodetsku izmjeru i ovjeru geodetske izmjere vrši geodetski nadzor.A. Servisna prometnica: je stalna prometnica za pristup izgra enim dijelovima odlagališta a može služiti i za dopremu otpada i prekrivnih materijala.. u periodu od 1. Privremene prometnice se dolaskom zimskih uvjeta moraju profilirati (naborati) strojem s gusjenicama. Posipanje prometnica solju nije stranica 150 od 348 .Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Tijekom toplog perioda godine.2. Obračun rada na polijevanju prmetnica vrši se na mjesečnoj osnovi.A. D. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1.

Održavanje (obnova) privremenih prometnica vrši se otpadnim materijalom iz postrojenja RGO. IZVO AČ mora voditi brigu o raspoloživim količinama kamenog materijala za održavanje privremenih prometnica kao i o njegovoj kvaliteti. IZVO AČ je odgovoran da dnevno ožnačava rubne dijelove tehnoloških i servisnih prometnica propisnim oznakama (kolcima i trakama). Prometnice i platoi preporučljivo zbog uništavanja donjeg ustroja privremene prometnice. u slučaju potrebe. IZVO AČ je dužan u Mjesečnom izvještaju i gra evinskom dnevniku vršiti evidenciju zimskog održavanja prometnica. Stanje prometnica i stanje ispravnosti strojeva mora biti evidentirano u mjesečnom izvještaju IZVO AČA. na odlagalište dopremiti kvalitetan kameni materijal za održavanje privremenih prometnica. do 31. IZVO AČ mora voditi brigu o raspoloživim količinama kamenog materijala za izgradnju i održavanje privremenih prometnica kao i o njegovoj kvaliteti.A. Aktivnosti Izvo ača na održavanju prometnica i platoa moraju biti sadržane u Mjesečnom izvještaju. stranica 151 od 348 . tucnaikom frakcije 30-60 mm.03. sljedeće godine. transporta. nesortiranim kamenim materijalom frakcije 0 . IZVO AČ mora. Ovjeru rada vrši Naručitelj. Održavanje obuhvaća čišćenje kanala od mulja. Obračun ovih radova vrši se posebno. IZVO AČ je zadužen za čišćenje i pranje vertikalne signalizacije (prometnih znakova). IZVO AČ je zadužen za zamijenu i popravak oštećene signalizacije. na Odlagalište dopremiti kvalitetan kameni materijal za održavanje privremenih prometnica. erozije i dospjelog otpada. Obveza je IZVO AČA da u cilju umanjenja efekta propadanja tehnoloških prometnica održava kanale odvodnje tehnoloških prometnica. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. u slučaju potrebe.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. IZVO AČ je obvezan izvršiti održavanje prometnica i izvan ovako propisanih uvjeta a sve prema posebnom zahtjevu. deponiranja.11. Obračun ovog rada vrši se posebno. Predvidivi angažman specijaliziranog vozila IZVO AČA za zimsko održavanje prometnica je jednom tjedno u trajanju od 8 sati u periodu od 01. u tekućoj godini. IZVO AČ mora dnevno sanirati ulegnuća i neravnine na privremenim prometnicama i platou. IZVO AČ mora. odnosno nalogu Naručitelja. ugradnje. utoavra. Obračun rada na pripremi prometnica za zimske uvjete i zimsko održavanje vrši se na mjesečnoj osnovi. planiranja i zbijanja ovog rada vrši se posebno. Obračun nabave. Obračun rada na interventnom održavanju prometnica tijekom zimskih uvjeta vrši se po satu interventnog održavanja.60 mm.3.

Troškovi Izvo ača na terenskim mjerenjima iskolčenja i izvršenih radova. dok gra evinsku knjigu ovjerava glavni nadzorni inženjer. [vidi IP6]. Zagreb. Institut IGH d.1 OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi održavanja su dani u poglavlju 02221 Tehničkih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec. studije i zaštitu okoliša) iz listopada 2010. Mjesečni i tjedni plan razmještaja pristupnih prometnica i istovarnih platoa. IZVO AČ mora ukalkulirati u jediničnu cijenu ga enja i održavanja privremenih prometnica i platoa.A.3. Rad Izvo ača na održavanju prometnica i platoa obuhvaća i sve mjere zaštite na radu i zaštite okoliša koje su propisane ili obvezatne važećim zakonima. koji mora biti u skladu s Planom odlaganja otpada na plohu 5D i 6 (Broj projekta: 3230-0576/10.d.3. III. IZVO AČ je obavezan uspostaviti organizaciju izgradnje i održavanja prometnica i platoa koje će omogućiti sinktonizaciju i preklapanje svih opisanih vrsta radova.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. IZVO AČ mora dostaviti NADZORNOM INŽENJERU na suglasnost prije početka mjeseca.A. odnosno tjedna na koji se plan odjnosi.A.. Prometnice i platoi Terenska mjerenja IZVO AČ je zadužen za iskolčenje i prometnica odobrenih trasa prometnica i platoa kao i za izradu geodetsku izmjere za gra evinsku knjigu (dužine. IZVODAČ je dužan izraditi plan redosljeda izgradnje privremenih prometnica i platoa na tijelu odlagališta. Zavod za planiranje.3. III. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1. ožujak 2000 god. površine i debljine).. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.3.A.3. Geodetsku izmjeru i ovjeru geodetske izmjere vrši geodetski nadzor. Institut gra evinarstva Hrvatske d.3. IZVODAČ je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi troškovi u svezi toga uključeni u jediničnu cijenu stavke troškovnika koja obuhvaća održavanje. stranica 152 od 348 . Zavod za ekološki inženjering. Obračun sitnih popravaka prometnica i platoa se vrši ovjerom Nadzornog inženjera utrošene količine ugra enih materijala za održavanje prometnica i platoa.3.d.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA Način i redosljed punjenja tijela odlagališta otpadom Obveza je IZVODAČA da planira redosljed izgradnje pristupa pojedinim razinama popunjavanja tijela deponije. UPRAVLJANJE III.

deponijom zemlje za gašenje požara i privremenom deponijom zemlje za prekrivanje otpada. Prijedlog Izvo ača o (tjednom i mjesečnom) smještaju odlagališne plohe mora biti dan NADZORNOM INŽENJERU na suglasnost prije početka predmetnog mjeseca odnosno tjedna. istovarnih platoa i odlagališnih ploha. Prometnice i platoi Izvještaji Izvo ača Mjesečni i tjedni plan razmještaja pristupnih prometnica. Izvo ač mora voditi dnevnu. ZAŠTITA OKOLIŠA I ZDRAVLJA Rad IZVO AČA na izgradnji. održavanju i upravljanju prometnicama i platoima obuhvaća i sve mjere zaštite na radu i zaštite okoliša koje su propisane ili obvezatne važećim zakonima.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. održavanje i upravljanje prometnicama i platoima. Tjednu i mjesečnu evidenciju je Izvo ač dužan redovito dostavljati Nadzornom inženjeru.A. tjednu i mjesečnu evidenciju dopremljenih i ugra enih količina materijala (šuta iz postrojenja RGO.5.4. nesortirani kameni materijal. tucanik. IZVODAČ je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi troškovi u svezi toga uključeni u jediničnu cijenu stavke troškovnika koja obuhvaća izgradnju. U mjesečnom planu trebaju biti prikazane pristupne i odlagališne površine po tijednima predmetnog mjeseca. IZVO AČ mora dostaviti NADZORNOM INŽENJERU na suglasnost prije početka mjeseca.A. Vidi poglavlje III.1. Dostava tjednih i mjesečnih planova kao i mjesečno izvještavanje IZVO AČA je preduvjet za ovjeru privremene situacije. odnosno tjedna na koji se plan odnosi. IZVO AČ mora na početku perioda od svakih 6 mjeseci dostavljati NADZORNOM INŽENJERU plougodišnje planove potrošnje (korištenja) inertnog materijala iz RGO-a kao i ostalog kamenog materijala za izgradnju i održavanje prometnica i platoa.3. ***KRAJ POGLAVLJA *** stranica 153 od 348 . odlagališne površine po danima zajedno s lokacijom pristupnih površina. U tjednom planu moraju biti prikazane predvi eni smještaj istovarnih platoa. cakum pak) za izgradnju i održavanje tehnoloških i servisnih prometnica kao i privremenih platoa. III. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. IZVO AČ mora voditi brigu o raspoloživim količinama i kvaliteti inertnog materijala iz RGOa i kamenog materijala za izgradnju i održavanje prometnica.3.A.

4.4.2.A.A. Svibanj 2012.o.4.2 III.4.A.A.A.4.2 Gra enje Opći zahtjevi izvo enja radova Partikularni zahtjevi izvo enja radova Održavanje Opći zahtjevi održavanja Partikularni zahtjevi održavanja Upravljanje Opći zahtjevi upravljanja Partikularni zahtjevi upravljanja SVEZAK III.1 III.2 III.A.3.1. stranica 154 od 348 .3 III.4.A.Naručitelj: ZAGREBAČKI HOLDING d.3.A.4.2.2 III.1 III.1.4.A.1 III.A.1 III. – Podružnica ZGOS Zeleni trg 3 10 000 Zagreb Hrvatska Naziv gra evine: ODLAGALIŠTE OTPADA JAKUŠEVEC Razina projekta: DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE III.o. Obodni nasip SADRŽAJ: III.A.4.4.

....................A........2.............................1... 157 OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA..............2.....................3.......3..........................A...............1 III..........4......A......3...A........................................4............... UPRAVLJANJE... 158 stranica 155 od 348 .....4.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje...........2 III..1 III................4..............4............. GRA ENJE ..........157 III.........4...................4....2 III..............2 OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA ....................................................... 156 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA .....4....................1..A.....................A............................................... Obodni nasip SADRŽAJ POGLAVALJA: III................................ 158 III.. ODRŽAVANJE ..............2.............4....... 158 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA ............ 156 OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA .................... 156 III......................... 157 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA ......1 III......A........A..... održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III...............A...1..A.4.......

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Obveza je IZVO AČA da prije izvo enja eventualnih radova i/ili transporta po tijelu nasipa prikupi podloge o položenim instalacijama (plin. IZVODAČ je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi troškovi u svezi toga uključeni u jediničnu cijenu stavke troškovnika koja obuhvaća izgradnju. instalacije sutava za umanjenje širenja neugodnih mirisa). održavanje i upravljanje prometnicama i platoima. Institut gra evinarstva Hrvatske d. hvatači kondenzata.. • Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec.. Obodni nasip III. listopad 2010.1. • Plan odlaganja otpada na plohu 5D i 6. odredbama.A.2 Privremeno prekrivanje Poglavlje III.d. [vidi IP1]. Zavod za ekološki inženjering.A. studije i zaštitu okoliša.Broj projekta: 3230-0576/10. održavanje i izvedbu tehnoloških (privremenih) prometnica prema istovarnim platoima i odlagališnim plohama. Izvo ač je zadužen za održavanje izgra enog nasipa u funkcionalnom stanju kao i za upravljanje.4. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1.4. GRA ENJE III. Zagreb.1 OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA Obodni nasip tijela odlagališta je izveden u potpunosti. Srodna poglavlja Poglavlje III.. Zavod za ekološki inženjering.4. ožujak 2007 god. materijale. IZVODAČ je zadužen za usuglašavanje provedbe radova sa svim odgovarajućim pravilima. [vidi GP1]. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A.A. kablovi za detekciju oštećenja geomembrane. za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju.A.3 Prometnice i platoi Poglavlje III.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA Opće napomene Rad IZVO AČA na održavanju i upravljanju obodnim nasipima obuhvaća i sve mjere zaštite na radu i zaštite okoliša koje su propisane ili obvezatne važećim zakonima.5 Me unasip (zečji nasip) stranica 156 od 348 . Institut gra evinarstva Hrvatske d. Zagreb. opremu.A. ožujak 2000 god.4. Zavod za planiranje. III. alate i pribor. oznaka IZV-JAK-A1. IZVODAČ je dužan osigurati svu potrebnu radnu snagu. ta da transporte i zvo enje radova provodi tako da izbjegne mogućnost oštećenja izvedenih instalacija. broj: 24-10-013/07. • Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6.A. statutima zakonima na lokalnoj i državnoj razini.1.1 Prihvat i ugradnja otpada Poglavlje III.d.A. šahtovi ventila. Institut IGH d. Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi gra enja su dani u dokumentaciji.1.d. [vidi IP6].

stranica 157 od 348 . A. Gotova prekrivka III. 6. Obveza je IZVO AČA da na obodnom nasipu.12. na spoju produljene prekrivke (dio plohe kod kojega je tijelo otpada u izgradnji) i sustava odvodnje procjednih voda duž nasipa prati razinu procjedne vode kako ne bi došlo do preljevanja nakupljene procjedne vode niz nasip.7 Detekcija oštećenja geomembrane III. impeller code 231). te da izvještava o eventualnim erozijama nasipa.A.000 sati.4.A. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A. A. Izvo ač će izvršiti nabavu muljne pumpe.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA IZVO AČ je zadužen za čišćenje od otpada lakih frakcija i košnju obodnih nasipa.8 Sustav procjednih voda III.2. Zavod za ekološki inženjering. Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji III. Obračun rada se vrši po satu najma opreme za crpljenje i opreme za električno napajanje pumpe (agregat) zajedno s gorivom za agregat.A. Za potrebe održavanja i eventualnog spriječavanja širenja zaga enja.d. Obračun ovih radova vrši se putem mjesečnih Izvještaja izvo ača. 3 faze.4. IZVO AČ je zadužen za održavanje (popravak) erozija nastalih na nasipu.2.2. Popravak oštećenja izvedenih instalacija snosi IZVO AČ. Predvidiv broj sati crpljenja je 1.A. kao i električno napajanje za nabavljenu crpku.4. a po nalogu Naručitelja. Obveza je IZVO AČA da izvo enje radova održavanja provodi tako da ne do e do oštećenja izvedenih instalacija. Obveza je IZVO AČA da vrši mjesečni vizualni obilazak i pregled izvedenih obodnih nasipa.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.A. kao i po satu rada pumpe. [vidi GP1]. ODRŽAVANJE III.6.A.A. minimalnih karakteristika protok 30l/s kod H=10 m (kao Flygt BIBO 2102. Vidi poglavlje III.12.. Zagreb.A. Gotova prekrivka.1 OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi održavanja su dani u poglavlju 02301 Tehničkih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec. Obodni nasip Poglavlje Poglavlje Poglavlje Poglavlje Poglavlje Poglavlje III.10 Ploha za prihvat azbesta (kaseta 6/3 jug) III.4. Popravak se vrši zapunjavanjem brazda zemljanim materijalom i zatravljenjem zapuna. III.3 kW. Aktivnosti IZVO AČA na održavanju nasipa moraju biti sadržane u Mjesečnom izvještaju. te će vršiti cršljenje procjedne ili oborinske vode u sustav procjednih ili oborinskih voda. Obodni kanali III.13. Institut gra evinarstva Hrvatske d. ožujak 2000 god.

2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA Izvještaji Izvo ača Obveza je IZVO AČA da putem mjesečnog izvještaja obavještava o stanju izvedenih obodnih nasipa.3. Institut gra evinarstva Hrvatske d.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. [vidi GP1].. UPRAVLJANJE III.A.3.4.4. Zavod za ekološki inženjering.1 OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi održavanja su dani u poglavlju 02301 Tehničkih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec. Dostava mjesečnog izvještaja IZVO AČA je preduvjet za ovjeru privremene situacije. III.4. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. ožujak 2000 god.3. Zagreb. -~ ***KRAJ POGLAVLJA *** stranica 158 od 348 . IZVODAČ je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi troškovi u svezi toga uključeni u jediničnu cijenu stavke troškovnika koja obuhvaća održavanje. III. Obodni nasip Rad IZO AČA na održavanju nasipa obuhvaća i sve mjere zaštite na radu i zaštite okoliša koje su propisane ili obvezatne važećim zakonima.4.A. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1.A.d.A. Ovjera količina Evidenciju rada radnika IZVO AČA u satima rada na održavanju nasipa od djelovanja erozija kao i kvalitetu i količinu sakupljenog letećeg otpada ovjerava Nadzorni inženjer. te da izvještava o razini procjedne vode na spoju privremene prekrivke i sloja odvodnje procjednih voda kao i pojavi eventualnih erozija nasipa.

2 III.3. Svibanj 2012.A.5.A.1.o.A.A.5.5.1 III.5.5.o.5.3 III.A.5.A.Naručitelj: ZAGREBAČKI HOLDING d.2 III.A.2 III. – Podružnica ZGOS Zeleni trg 3 10 000 Zagreb Hrvatska Naziv gra evine: ODLAGALIŠTE OTPADA JAKUŠEVEC Razina projekta: DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE III.1 III.1 III.A.1.2. stranica 159 od 348 .5.A.A.2 Gra enje Opći zahtjevi izvo enja radova Partikularni zahtjevi izvo enja radova Održavanje Opći zahtjevi održavanja Partikularni zahtjevi održavanja Upravljanje Opći zahtjevi upravljanja Partikularni zahtjevi upravljanja SVEZAK III.5.2.3.A.1 III. Me unasip (zečji nasip) SADRŽAJ: III.5.

..........5...........................1.......5.................1 III...... III..................A..............A.................1. 164 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA ... III........2..........A........................... 164 OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA.Dokumentacija za nadmetanje Glavni radovi i upravljanje postrojenjima na odlagalištu Jakuševec III............... 165 stranica 160 od 348 .5...............161 OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA ..1...... 164 OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA ............1 III............................ 164 III........3.A...............................................2 UPRAVLJANJE ....1 III......5.......................5...A......3...............A......................3..........2.....A..................... 161 III.............. III...5...5......................... Me unasip (zečji nasip) SADRŽAJ POGLAVALJA: III..........A..................A........2 GRA ENJE ................................... 164 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA ...... 161 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA .................................5..............2...................A...2 ODRŽAVANJE .......................................5...........5.....

alate i pribor. stranica 161 od 348 . Zavod za ekološki inženjering.A. reguliranje vlage. zavarivanje umjetnih materijala.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA Opće napomene Rad IZVO AČA na izvedbi me unasipa (zečjeg nasipa) uključuje pribavljanje cjelokupne radne snage. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1. materijale. statutima zakonima na lokalnoj i državnoj razini.Poglavlje . prirodnih i umjetnih materijala. Institut gra evinarstva Hrvatske d. broj: 24-10-013/07. ožujak 2000 god.. • Hrapava HDPE geomembrana – Poglavlje 02351. odredbama. • Filterski geotekstil .A. istovar.5. zaštite od požara i eksplozije i zaštite okoliša koje su propisane ili obvezatne vazećim zakonima ili koje su propisane ovom dokumentacijom. Institut gra evinarstva Hrvatske d. • Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec. [vidi GP1].1. Zavod za ekološki inženjering. • Drenažni materijal – Poglavlje 02361. GRA ENJE III. opremu. transport. oznaka IZV-JAK-A1.Dokumentacija za nadmetanje Glavni radovi i upravljanje postrojenjima na odlagalištu Jakuševec III.A. IZVODAČ je zadužen za usuglašavanje provedbe radova sa svim odgovarajućim pravilima. utovar. • Zaštitni geotekstil – Poglavlje 02360.Poglavlje 02363. Vidi poglavlja: • Konstrukcija kanala – Poglavlje 02302 • Hrapava HDPE geomembrana u sabirnom području – Poglavlje 0234. opreme i izvo enje svih radova potrebnih za iskop. rezanje umjetnih materijala. Troškovi IZVO AČA na izvedbi me unasipa uključuju sve mjere zaštite na radu. • Zaštitni sloj . razastiranje i zbijanje zemljane ispune i umjetnih materijala za Izvedbu me unasipa (zečjeg nasipa). Zagreb. ožujak 2007 god.5. Me unasip (zečji nasip) III.Poglavlje 02362. Radovi se trebaju izvoditi u skladu sa svim zdravstvenim i sigurnosnim propisima i u skladu s Posebnim odlagališnim planom zaštite na radu.1. IZVODAČ je odgovoran za provedbu svih potrebnih zaštitnih mjera i da su svi troškovi u svezi toga uključeni u jediničnu cijenu stavke troškovnika izvedba me unasipa. IZVODAČ je dužan osigurati svu potrebnu radnu snagu.. III.1.5. priprema podloge.d. • Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6.1 OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi izvo enja radova su dani u dokumentaciji. ugradnju. Zagreb.5. [vidi IP1]. deponiranje. za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju.d.A.

A. (vidi sliku 1). Vidi sliku 1. Uklanjanje zaštitnog sloja.Dokumentacija za nadmetanje Glavni radovi i upravljanje postrojenjima na odlagalištu Jakuševec III. filtarskog geotekstila (tipa 400 g/m2) i zaštitnog sloja u projektno stanje. IZVO AČ je zadužen za čišćenje i pripremu podloge za linijski zavar glatke HDPE geomembrane debljine 1 mm i hrapave PEHD geomembrane debljine 2. zaštitnog geotekstila (tipa 1000 g/m2) treba obaviti vrlo pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja hrapave PEHD geomembrane (debljine 2. drenažnog sloja. Snijeg. dovoz. drva. i izrade obračuna ugra enih materijala IZVO AČ treba ukalkulirati u ukupnu cijenu izvedbe me unasipa. F. skladištenja i ugradnje iz poglavlja 02349 – Hrapava HDPE geomembrana u sabirnom području.024. Zemljana ispuna Sva zemljana ispuna treba biti dobavljena iz čistih izvora koji je pregledao NADZORNI INŽENJER. otpada. NADZORNI INŽENJER može pogledati predvi ena područja za dobavu zemljane ispune. E. drenažnog sloja. B. kvalitete. Me uansip (zečji nasip) Nožica pokosa ugra enog otpada odlagališta mora biti udaljena minimalno 10 m od krune me unasipa. Mora imati fizičke karakteristike koje omogućuju ravnomjerno rasprostiranje i zbijanje. Geomembrana mora udovoljiti svim zahtjevima rukovanja.5 mm. Zamrznuti materijali se ne smiju koristiti za zemljanu ispunu. filtarskog geotekstila (tipa 400 g/m2). Zemljana ispuna ne smije uključivati tla koja se klasificiraju kao OH ili OL. i svih ostalih štetnih materijala koji mogu biti degradirani ili koji se ne mogu dovoljno zbiti. C.5. rezanje. stranica 162 od 348 . Nakon polaganja glatke PEHD geomembrane od 1 mm i osiguranja od pomicanja geomembrane sa zemljom. Nabava. Me unasip (zečji nasip) A. Sva zemljana ispuna zečjeg nasipa treba biti izvedena u skladu s poglavljem "Zemljana ispuna". B. led i smrznuta zemlja se trebaju ukloniti iz zemljane ispune prije ugradnje. IZVO AČ je zadužen za vraćanje ukljonjenih slojeva zaštitnog geotekstila (tipa 1000 g/m2). Troškovi gedetskog iskolčenja pozicije me unasipa. Zemlja uzeta iz prostora odlagališta prikladna je za ispunu samo po uvjetima iz stavke B. Osiguranja od pomicanja geomembrane slojem zemlje.B1. D. Isto tako materijal ne smije sadržavati dijelove kamena ili šljunak veće od stotinu (250) mm u promjeru.A.5 mm). po HRN U. Materijal koji se koristi mora biti bez organskih sastojaka. postavljanje i zavar glatke PEHD geomembrane debljine 1 mm. C. D.

5.A.A. Terenska mjerenja uključuju: F. Zemljana ispuna: Zemljana ispuna je zemljani materijal (tlo) koji treba ugraditi i zbiti. Plohe na kojima se nije započeo odlagati otpad moraju imati odvodnju u sustav oborinskih voda. Plohe na kojima se odlaže otpad moraju imati odvodnju spojenu sa sustavom procjednih voda. Odredivanje zahtjevanih linija. kontura i kota. stranica 163 od 348 .2. čvrst i trajan zemljani materijal iz tla.4. Stalne prometnice Definicije L.A. nagibi) kao i snimak izvedenog stanja za gra evinsku knjigu je obveza IZVO AČA i treba biti uključena je u jediničnu cijenu izvedbe me unasipa. a nadzorni inženjer za geodetske radove ovjerava količine izvedenih radova. Ovjera količina Nadzorni inženjer za gra evinske radove ovjerava kvalitetu. dužine. Obodni nasip Poglavlje III. nagiba.A. odnosno koji je potrebno ugraditi radi izvedbe me uansipa (zečjeg nasipa) izme u pojedinih odlagališnih kaseta i ploha.3. Me unasip (zečji nasip) 10 m UDALJENOST OTPADA I VRHA NASIPA Slika 4 Nacrt izvedbe me unasipa (zečjeg nasipa) Srodna poglavlja Poglavlje III. Prometnice i platoi Poglavlje III. separiraju od druge izvedene plohe na koju se nije odlagao i na kojoj se ne odlaže otpad. Zemljana ispuna je neorganski. G. Privremeno prekrivanje Poglavlje III.Dokumentacija za nadmetanje Glavni radovi i upravljanje postrojenjima na odlagalištu Jakuševec III. Terenska mjerenja Geodetska izmjera i iskolčenje projektiranih gabrita (visine.C. M. Me unasip nasip: Gra evina kojom se procjedne vode jedne plohe na kojoj se ugra uje otpad. Snimak izvedenog stanja za gra evinsku knjigu.

Dokumentacija za nadmetanje Glavni radovi i upravljanje postrojenjima na odlagalištu Jakuševec III.A.5. Me unasip (zečji nasip)

III.A.5.2. ODRŽAVANJE
III.A.5.2.1 OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi održavanja su dani u poglavljima: • Konstrukcija kanala – Poglavlje 02302 • Hrapava HDPE geomembrana u sabirnom području – Poglavlje 0234, • Drenažni materijal – Poglavlje 02361, • Filterski geotekstil - Poglavlje 02362, • Zaštitni sloj - Poglavlje - Poglavlje 02363, • Zaštitni geotekstil – Poglavlje 02360, • Hrapava HDPE geomembrana – Poglavlje 02351, Tehničkih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekološki inženjering, Zagreb, ožujak 2007 god. [vidi IP1].

III.A.5.2.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA
IZVO AČ je dužan vršiti redovito čišćenje nakupljenog mulja na prostoru izme u me unasipa i tijela odlagališta otpada (nožice pokosa), kako bi se oomogućilo otjecanje nakupljene procjene vode. Nakupljeni mulj IZVO AČ mora otpremiti na odlagališnu plohu. Radovi na čišćenju nakupljenog mulja trebaju biti izvršeni krajnje oprezno kako ne bi došlo do oštećenja geotekstila i geomembrane.

III.A.5.3. UPRAVLJANJE
III.A.5.3.1 OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi upravljanja su dani u poglavljima: • Konstrukcija kanala – Poglavlje 02302 • Hrapava HDPE geomembrana u sabirnom području – Poglavlje 0234, • Drenažni materijal – Poglavlje 02361, • Filterski geotekstil - Poglavlje 02362, • Zaštitni sloj - Poglavlje 02363, • Zaštitni geotekstil – Poglavlje 02360, • Hrapava HDPE geomembrana – Poglavlje 02351, Tehničkih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekološki inženjering, Zagreb, ožujak 2007 god. [vidi IP1].

stranica 164 od 348

Dokumentacija za nadmetanje Glavni radovi i upravljanje postrojenjima na odlagalištu Jakuševec III.A.5. Me unasip (zečji nasip)

III.A.5.3.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA
Izvještaji Izvo ača IZVO AČ mora izvesti me unasip prije početka odlaganja i ugradnje otpada na kasetu 6/1, odnosno 6/2. Izvo ač mora u Mjesečnim izvještajima dostaviti evidenciju čišćenja nakupljenog mulja na prostoru izme u me unasipa i tijela odlagališta otpada (nožice pokosa). Dostava mjesečng izvještaja IZVO AČA je preduvjet za ovjeru privremene situacije.

***KRAJ POGLAVLJA ***

stranica 165 od 348

Naručitelj:

ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. – Podružnica ZGOS Zeleni trg 3 10 000 Zagreb Hrvatska

Naziv gra evine:

ODLAGALIŠTE OTPADA JAKUŠEVEC

Razina projekta:

DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE

III.A.6. Kanali

SADRŽAJ: III.A.6.1 III.A.6.1.1 III.A.6.1.2 III.A.6.2 III.A.6.2.1 III.A.6.2.2 III.A.6.3 III.A.6.3.1 III.A.6.3.2 Gra enje Opći zahtjevi izvo enja radova Partikularni zahtjevi izvo enja radova Održavanje Opći zahtjevi održavanja Partikularni zahtjevi održavanja Upravljanje Opći zahtjevi upravljanja Partikularni zahtjevi upravljanja

SVEZAK III.A. Svibanj 2012.

stranica 166 od 348

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A.6. Kanali

SADRŽAJ POGLAVALJA: III.A.6.1.
III.A.6.1.1 III.A.6.1.2

GRA ENJE ............................................................................................168
OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA ........................................................... 168 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA ............................................. 168

III.A.6.2.
III.A.6.2.1 III.A.6.2.2

ODRŽAVANJE ........................................................................................ 169
OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA ...................................................................... 169 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA ....................................................... 169

III.A.6.3.
III.A.6.3.1 III.A.6.3.2

UPRAVLJANJE ........................................................................................ 171
OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA...................................................................... 171 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA ....................................................... 171

stranica 167 od 348

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A.6. Kanali

III.A.6.1. GRA ENJE
III.A.6.1.1 OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi izvo enja radova su dani u dokumentaciji; • Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekološki inženjering, Zagreb, ožujak 2000 god. [vidi GP1]. • Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekološki inženjering, Zagreb, ožujak 2007 god. [vidi IP1]. Vidi poglavlja: • Konstrukcija kanala – Poglavlje 02302, • Zemljana ispuna – Poglavlje 2301

III.A.6.1.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA
Opće napomene Izgradnja kanala nije predvi ena ovom dokumentacijom. IZVO AČ je obvezan izvršiti izgradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju kanala i izvan ovako propisanih uvjeta a sve prema posebnom zahtjevu, odnosno nalogu Naručitelja. IZVODAČ je dužan osigurati svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate i pribor, za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. IZVODAČ je zadužen za usuglašavanje provedbe radova sa svim odgovarajućim pravilima, odredbama, statutima zakonima na lokalnoj i državnoj razini. Troškovi IZVO AČA na izvedbi kanala uključuju sve mjere zaštite na radu, zaštite od požara i eksplozije i zaštite okoliša koje su propisane ili obvezatne vazećim zakonima ili koje su propisane ovom dokumentacijom. IZVODAČ je odgovoran za provedbu svih potrebnih zaštitnih mjera i da su svi troškovi u svezi toga uključeni u jediničnu cijenu stavke troškovnika izvedba me unasipa. Radovi se trebaju izvoditi u skladu sa svim zdravstvenim i sigurnosnim propisima i u skladu s Posebnim odlagališnim planom zaštite na radu. Srodna poglavlja Poglavlje III.A.1. Prihvat i ugradnja otpada Poglavlje III.A.2. Privremeno prekrivanje Poglavlje III.A.4. Obodni nasip Poglavlje III.C. Stalne prometnice

stranica 168 od 348

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A.6. Kanali

Definicije N. Kanali: Kanali su gra evine koje služe za otvoreno prikupljanje i provo enje oborinskih i drugih površinskih voda na prostoru odlaglišta. Svi kanali su na prostoru odlagališta izvedeni u potpunosti. Izvo ač je zadužen za redovno održavanje i upravljanje obodnim kanalima i kanalom uz sjevernu prometnicu. Terenska mjerenja H. Nisu predvi ena.

III.A.6.2. ODRŽAVANJE
III.A.6.2.1 OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi održavanja su dani u poglavlju: • Konstrukcija kanala – Poglavlje 02302 • Zemljana ispuna – Poglavlje 2301 Tehničkih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekološki inženjering, Zagreb, ožujak 2007 god. [vidi IP1].

III.A.6.2.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA
Opće napomene Rad IZVO AČA na održavanju i upravljanju kanala dlagališta obuhvaća i sve mjere zaštite na radu i zaštite okoliša koje su propisane ili obvezatne važećim zakonima. IZVODAČ je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi troškovi u svezi toga uključeni u jediničnu cijenu stavke troškovnika koja obuhvaća održavanje i upravljanje kanalima odlagališta. IZVODAČ je dužan osigurati svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate i pribor, za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. IZVODAČ je zadužen za usuglašavanje provedbe radova sa svim odgovarajućim pravilima, odredbama, statutima zakonima na lokalnoj i državnoj razini. Obveza je IZVO AČA da izvo enje radova provodi tako da izbjegne mogućnost oštećenja izvedenih elemenata tijela odlaglišta. Prilikom izvo enja radovam, u cilju izbjegavanja moguće pojave požara ili eksplozije, IZVO AČ je obavezan sve djelatnike s Ex zonama na odlaglištu odnosno Elaboratom zaštite od požara i klasifikacija prostora, Ecoina, kolovoz 2011. [vidi Prilog A, IP13].

stranica 169 od 348

Obračun ovog rada se vrši ovjerom sati rada radnika kroz gra evinski dnevnik. površina za održavanje iznosi 1. Datumi izvršenih čišćenja. Dužina otvorenog dijela obodnog kanala iznosi 2. Kanali IZVO AČ je dužan vršiti tjedni obilazak i pregled 1) obodnog kanala i 2) kanala uz sjevernu ogradu. Stanje elemenata iz ove točke mora biti evidentirano u mjesečnom izvještaju Izvo ača s datumima obilaska. Veći angažman IZVO AČA se očekuje tijekom toplijeg dijela godine. Obaveza IZVO AČA radova je održavanje kanala košnjom i čišćenjem od mulja i letećeg otpada. IZVO AČ je zadužen da pet (5) puta godišnje očistiti od raslinja sve betonske kanalice za odvodnju površinskih voda postavljene po tijelu deponije (ploha 1). Predvidiv angažman Izvo ača po čišćenju je 1 radnik × 4 dana /mjesečno × 8 sati kroz period od 5 mjeseci. Čišćenje treba provesti specijaliziranom opremom tzv izvršenog čišćenja i planirani datum sljedećeg čišćenja mora biti izvještaju IZVO AČA. IZVO AČ je zadužen provoditi minimalno nataloženi mulj kao "slivničarem".12. Radovi na čišćenju nakupljenog mulja trebaju biti izvršeni krajnje oprezno kako ne bi došlo do oštećenja glinenog dna kanala.A.050.58 ha. obično nakon kiše.800 m.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Gotova prekrivka. Evidencija rada IZVO AČA mora biti evidentirana u gra evinskom dnevniku i Mjesečnom izvještaju. sati rada radnika i evidencija broja stranica 170 od 348 . dok se tijekom nižih temperatura ne očekuje angažman Izvo ača. IZVO AČ je zadužen za ručnu i/ili strojnu košnju otvorenog dijela obodnih kanala provoditi 5 puta godišnje. Obveza IZVO AČA na košnji predmetnog kanala je dana u poglavlju III. IZVO AČ je zadužen za ručno čišćenje svih kanala od letećeg otpada. Kanal uz sjevernu ogradu Uz sjevernu ogradu odlagališta (Sajmišna cesta) na dijelu platoa biokompostane je izveden kanal koji prikuplja oborinsku vodu sa prometnice i odvodi je prema retencijskom jezeru.A. Sakupljanje letećeg otpada treba provoditi po potrebi. evidencija broja angažiranih radnika. Nakupljeni mulj IZVO AČ mora otpremiti na odlagališnu plohu. Troškove rada IZVO AČA treba uključiti paušalni iznos koji je predvi en za upravljanje kanalima. IZVO AČ je zadužen za ručnu i/ili strojnu košnju otvorenog dijela kanala provoditi 5 puta godišnje.12.6. dok se širina kanala mijenja i iznosi maksimalno 8 m.5 m. Obodni kanal IZVO AČ je zadužen za obilazak i pregled otvorenih i zatvorenih odvodnih kanala oborinskih voda uključivo i taložnica (na plohi 1 jug.00 m a širina zelenog pojasa koji je potrebno održavati iznosi 7. Predvidiv angažman IZVO AČA je jedan puta godišnje. Dužina predmetnog kanala je 1. Gotova prekrivka. predvidivo 7 komada) minimalno jedan puta mjesečno. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Osim čišćenja IZVO AČ je dužan zbrinuti otpad.A. Obveza IZVO AČA na košnji obodnih kanala je dana u poglavlju III. IZVO AČ po nalogu Naručitelja treba izvršiti strojno čišćenje svih kanala od nakupljenog mulja. Datum sadržan u mjesečnom za čišćenje taložnica u otvorenom kanalu oborinskih voda plohe 1 dva puta godišnje.

Ispitivanje se provodi jednom u 5 godina.d.6.3.A.3.1 OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi upravljanja su dani u poglavljima: • Konstrukcija kanala – Poglavlje 02302 • Zemljana ispuna – Poglavlje 2301 Tehničkih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. kao i čuvanja dokumentacije o provedenom Ispitivanju. voditi evidenciju provedenih ispitivanja. ožujak 2007 god. organizirati ispitivanje prije isteka roka važenja prethodnog Ispitivanja. Izvo ač mora u Mjesečnim izvještajima dostaviti evidenciju košnje i čišćenja kanala od nakupljenog mulja..6. izvještavati o isteku periodičkog ispitivanja. IZVO AČ je dužan organizirati provedbu ispitavanja od ovlaštene institucije.A. Popravci neophodni za nesmetan rad kanala moraju se evidentirati u mjesečnom izvještaju Izvo ača s foto-dokumentacijom. oznaka IZV-JAK-A1. Aktivnosti Izvo ača na održavanju kanala moraju biti sadržane u Mjesečnom izvještaju. [vidi IP1].A.6. Institut gra evinarstva Hrvatske d. Dostava mjesečnog izvještaja IZVO AČA je preduvjet za ovjeru privremene situacije.A. broj: 24-10-013/07. III. ***KRAJ POGLAVLJA *** stranica 171 od 348 . III. Kanali sakupljenih vreća napunjenih letećim otpadom mora biti sadržan u mjesečnom izvještaju Izvo ača. Obveza je IZVO AČA da putem mjesečnog izvještaja obavještava o stanju izvedenih kanala. Zavod za ekološki inženjering. Predvidivo je jedno ispitivanje tijekom provedbe Ugovora.6.3. Zagreb. UPRAVLJANJE III. Kontrolu i prijedlog prihvaćanja izvršenih radova vrši Nadzor a odobrava Investitor.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA Izvještaji Izvo ača IZVO AČ je zadužen za organizaciju periodičkg ispitivanja vodonepropusnosti dna kanala od ovlaštene institucije. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.

3.2.A.2 III. Svibanj 2012.2 III.1 III.A.A.7.7.Naručitelj: ZAGREBAČKI HOLDING d.2 Gra enje Opći zahtjevi izvo enja radova Partikularni zahtjevi izvo enja radova Održavanje Opći zahtjevi održavanja Partikularni zahtjevi održavanja Upravljanje Opći zahtjevi upravljanja Partikularni zahtjevi upravljanja SVEZAK III.7.1.1.A. – Podružnica ZGOS Zeleni trg 3 10 000 Zagreb Hrvatska Naziv gra evine: ODLAGALIŠTE OTPADA JAKUŠEVEC Razina projekta: DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE III. Detekcija oštećenja geomembrane SADRŽAJ: III.o.A.A.3.1 III.A.7.1 III.A.1 III. stranica 172 od 348 .7.7.o.7.3 III.A.7.A.7.A.7.2.2 III.

................................A.........................1 III..............7............... 174 III...................2................3.........A............3.....7......... 177 OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA......................... GRA ENJE .......... 178 III................. 177 stranica 173 od 348 ..Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.A....1.......A........7.................A....7.......................7...................................2 III.................1 III............1 III.. 177 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA ......................2 III..A......A...............2 OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA ....7............7............A.................................... održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.2..........A.........3........1.......................7..........177 III..................................... 174 OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA ..................................................A...... Detekcija oštećenja geomembrane SADRŽAJ POGLAVALJA: III............................ 177 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA .........7.... ODRŽAVANJE .............7......2. UPRAVLJANJE.1.... 174 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA ...

IZVODAČ je dužan osigurati svu potrebnu radnu snagu. Radovi se trebaju izvoditi u skladu sa svim zdravstvenim i sigurnosnim propisima i u skladu s Posebnim odlagališnim planom zaštite na radu. IZVODAČ je zadužen za usuglašavanje provedbe radova sa svim odgovarajućim pravilima. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1.. • Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec. Predvi a se jedno ispitivanje kasete 6/1. stranica 174 od 348 . opremu. Zavod za ekološki inženjering. ožujak 2000 god. oznaka IZV-JAK-A1.1. GRA ENJE III.d. Zavod za ekološki inženjering.7. [vidi GP1]. IZVO AČ je zadužen za jedno ispitivanje sustava detekcije oštećenja geomembrane po plohi neposredno prije početka odlaganja otpada na pojedinu plohu. alate i pribor. ožujak 2007 god. Izvedba sustava za detekciju oštećenja geomembrane nije predvi ena ovom dokumentacijom. broj: 24-10-013/07. Izvedeno stanje sustava za detekciju je vidljivo na slici 1. Zagreb. [vidi IP1].7. IZVODAČ je odgovoran za provedbu svih potrebnih zaštitnih mjera pri čemu su svi troškovi u svezi toga uključeni u jediničnu cijenu stavke troškovnika detekcije oštećenja geomembrane. • Hrapava HDPE geomembrana – Poglavlje 2351 • Hrapava HDPE geomembrana u sabirnom području – Poglavlje 2349 III. Detekcija oštećenja geomembrane III..A.1.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA Opće napomene Sustav za detekciju oštećenja geomembrane je položen na svim izvedenim plohama odlagališta. Vidi poglavlja: • Sistem detekcije– Poglavlje 02365. Zagreb.7.1 OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi izvo enja radova su dani u dokumentaciji.d. Troškovi IZVO AČA na ispitivanju sustava za detekciju oštećenja geomembrane uključuju sve mjere zaštite na radu.1. zaštite od požara i eksplozije i zaštite okoliša koje su propisane ili obvezatne važećim zakonima ili koje su propisane ovom dokumentacijom. Institut gra evinarstva Hrvatske d. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Izvo ač je obvezan izvršiti ispitivanje sustava za detekciju oštećenja geomembrane a sve prema zahtjevu. 6/2 i 6/3. Institut gra evinarstva Hrvatske d. za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. odnosno nalogu Naručitelja. • Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6. materijale. odredbama.A.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.A.A. statutima zakonima na lokalnoj i državnoj razini.7.

Anomalije u električnom polju pokazuju oštećenja geomembrane.7.5 mm. Obuhvaćaju kontrolno ispitivanje propuštanja geomembrane prije početka ugradnje otpada.8. stranica 175 od 348 . Ploha za prihvat azbestnog otpada Definicije O. mjernih i napajajućih elektroda. Obodni nasip Poglavlje III.A. Sistem za detekcjiu oštećenja geomembrane: Je skup kablova. Zaštitini sloj iznad sustava procjednih voda Poglavlje III.A.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Mjerne elektrode se postavljaju prema planu polaganja prije polaganja HDPE geomembrane debljine 2.A.A. Električna struja upušta kroz napajajuće elektrode stavljene preko membrane.A.2. Privremeno prekrivanje Poglavlje III. Prihvat i ugradnja otpada Poglavlje III.9. a napajajuće elektrode se postavljaju iznad zaštitnog geotekstila tipa 1.1.A. i mjernih ormara čija je funkcija pronalazak mjesta oštećenja geomebrane.10.4.000 g/m2. Detekcija oštećenja geomembrane Srodna poglavlja Poglavlje III. te se pad električnog potencijala očitava na mjernim elektrodama. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Terenska mjerenja I.A. Sustav procjednih voda Poglavlje III.

A.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Detekcija oštećenja geomembrane Slika 5 Izvedeno stanje sustava za detekciju oštećenja PEHD geomembrane na plohama 5D i 6 stranica 176 od 348 .7. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.

.2.A.d.2. oznaka IZV-JAK-A1. Sustav detekcije oštećenja ne zahtijeva posebno održavanje. Institut gra evinarstva Hrvatske d. Institut gra evinarstva Hrvatske d.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA IZVO AČ je zadužen za jedno kontrolno ispitivanje oštećenja geomembrane prije početka ugradnje otpada. [vidi GP1].1 OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi održavanja su dani u poglavlju: • Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec. broj: 24-10-013/07. • Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Institut gra evinarstva Hrvatske d. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1.A.7. Institut gra evinarstva Hrvatske d. III. UPRAVLJANJE III.A. ožujak 2000 god. 6/2 i 6/3 (ploha 6).2. oznaka IZV-JAK-A1. Vidi poglavlja: • Sistem detekcije– Poglavlje 02365..7.. • Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6. [vidi GP1].92 ha. Predvidivo je ispitivane kaseta 6/1. ožujak 2007 god. ODRŽAVANJE III.d.d.7.. broj: 24-10-013/07.A. Zavod za ekološki inženjering. Površina kasete 6/1 iznosi 2. • Hrapava HDPE geomembrana – Poglavlje 2351 • Hrapava HDPE geomembrana u sabirnom području – Poglavlje 2349 III.3.A.d. • Hrapava HDPE geomembrana – Poglavlje 2351 • Hrapava HDPE geomembrana u sabirnom području – Poglavlje 2349 stranica 177 od 348 . ožujak 2007 god.7.A. Detekcija oštećenja geomembrane III. [vidi IP1]. osim zaštite terminala praćenja (plave metalne kutije označene kao MC na slici 1) koje su postavljene na obodu nasipa od oštećenja tijekom radova na odlagalištu. Zagreb. Zagreb. [vidi IP1]. Zagreb. ožujak 2000 god. Zavod za ekološki inženjering. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1. kasete 6/2 iznosi 2.3. Zagreb.7. Zavod za ekološki inženjering. Zavod za ekološki inženjering. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.90 ha i kasete 6/3 iznosi 3.40 ha. Vidi poglavlja: • Sistem detekcije– Poglavlje 02365.7.1 OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi upravljanja su dani u dokumentaciji: • Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec.

IZVO AČ je dužan organizirati provedbu ispitavanja od ovlaštene institucije. Popravci PEHD geomembrane neophodni za nastavak radova na ugradnji otpada moraju se sanirati prije početka ugradnje otpada.7. ***KRAJ POGLAVLJA *** stranica 178 od 348 . Predvidivo je jedno ispitivanje tijekom provedbe Ugovora. Izvo ač mora u Mjesečnim izvještajima dostaviti plan provedbi ispitivanja i evidenciju o provedbi ispitivanja.7. 6/2 i 6/3 (ploha 6). Predvidivo je ispitivane kaseta 6/1. Dostava mjesečnog izvještaja IZVO AČA je preduvjet za ovjeru privremene situacije.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA Izvještaji Izvo ača IZVO AČ je zadužen za organizaciju jednog ispitivanja detekcije oštećenja geomembrane prije početka ugradnje otpada na kasete plohe 6.3. Kontrolu i prijedlog prihvaćanja izvršenih radova vrši Nadzor a odobrava Investitor. Aktivnosti Izvo ača na detekciji oštećenja geomembrane moraju biti sadržane u Mjesečnom izvještaju. Obveza je IZVO AČA da putem izvještaja obavjsti o stanju sustava detekcije i o rezultatima provedenog ispitivanja. Izvedeno stanje sustava za detekciju je vidljivo na slici 1.A. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Detekcija oštećenja geomembrane III. organizirati ispitivanje i dostaviti Izvješće o ispitivanju prije planiranog početka ugradnje otpada na pojedinu kasetu.A.

o.8.8.A.A.8.4 III.2 III.1 III.3.1 III.A.A.A.A.3 III.A.Naručitelj: ZAGREBAČKI HOLDING d.8.A.2 III. – Podružnica ZGOS Zeleni trg 3 10 000 Zagreb Hrvatska Naziv gra evine: ODLAGALIŠTE OTPADA JAKUŠEVEC Razina projekta: DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE III.5 Gra enje Opći zahtjevi izvo enja radova Partikularni zahtjevi izvo enja radova Održavanje Opći zahtjevi održavanja Partikularni zahtjevi održavanja Upravljanje Opći zahtjevi upravljanja Partikularni zahtjevi upravljanja Postupanje s otpadom Zaštita okoliša i zdravlja SVEZAK III.8.8.A.8.1 III.3.8.8.A.8.A. Svibanj 2012.2.1.2.o. Sustav sakupljanja procjenih voda SADRŽAJ: III.8. stranica 179 od 348 .2 III.8.A.1 III.2 III.1.A.

...1 III............ POSTUPANJE S OTPADOM...1......................8......................... 187 OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA ...A..... 187 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA ...............8...8............1.A.......3............................... 181 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA ................8...A......................3...... 195 III...........2...... III....... Sustav sakupljanja procjednih voda SADRŽAJ POGLAVALJA: III..................8.....1 III..2....... 196 stranica 180 od 348 ................ 194 OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA..........................................A..........A...................................181 OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA ......A.....1 III............................A........................8.A..........................8....... 194 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA ........................................A...A............................... 181 III.................. III..8.................................. 187 III.........................................8............A...............................Dokumentacija za nadmetanje Gra enje...A. 195 ZAŠTITA OKOLIŠA I ZDRAVLJA .....1.........5..... održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III....2.........8..........2 UPRAVLJANJE ...8.3............ III....... III...4....................2 ODRŽAVANJE ............................8......2 GRA ENJE ....................

Sustav sakupljanja procjednih voda III. Opće napomene Sustav sakupljanja procjednih voda je izveden na svim plohama odlagališta. GRA ENJE III.8.8.d. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1.A. U cilju spriječavanja nakupljanja mulja (taloženjem) u drenažnim cijevima sustava odvodnje voda plohe 6 sjever (kaseta 6/2) na šahtu JB-19 je prije početka odlaganja otpada na kasetu 6/1 potrebno projektirati i izvesti sustav za prebacivanje oborinske vode s kaseta 6/2 i 6/3 u obodni kanal. ožujak 2007 god.2.A. opremu. Institut gra evinarstva Hrvatske d.1. odredbama. za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. IZVODAČ je dužan osigurati svu potrebnu radnu snagu. Zagreb.1 OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi izvo enja radova su dani u dokumentaciji.1.A. ožujak 2000 god.1. Institut gra evinarstva Hrvatske d. alate i pribor. IZVO AČ je zadužen za izradu Izvedbenog projekta premumpnog šahta kao i za gra enje projektiranog prepumpnog šahta. Zavod za ekološki inženjering. Vidi poglavlja: • Konstrukcija kanala– Poglavlje 02302. IZVO AČ je zadužen za održavanje i upravljanje sustavom procjednih voda.1. Zagreb. • Drenažni materijal – Poglavlje 2361. izgradnji. • Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6.8.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA III. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A. održavnju i upravljanju sustavom procjednih voda uključuje sve mjere zaštite na radu. stranica 181 od 348 .A. oznaka IZV-JAK-A1. • Cijevi i šahtovi (HDPE) – Poglavlje 2364 III.. [vidi GP1].8. IZVODAČ je zadužen za usuglašavanje provedbe radova sa svim odgovarajućim pravilima.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.8. • Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec. zaštite od požara i eksplozije i zaštite okoliša koje su propisane ili obvezatne važećim zakonima ili koje su propisane ovom dokumentacijom.1. statutima zakonima na lokalnoj i državnoj razini. materijale.. Troškovi IZVO AČA na organizaciji izrade projekta. broj: 24-10-013/07. IZVO AČ je zadužen za organiziranje izrade Izvedbenog projekta kompenzacijskih bazena (sjever i jug) uvažavajući Ex zone odlagališta kao i za gra enje projektiranih kompenzacijskih bazena. Zavod za ekološki inženjering. [vidi IP1].d. IZVODAČ je odgovoran za provedbu svih potrebnih zaštitnih mjera pri čemu su svi troškovi u svezi toga uključeni u jediničnu cijenu stavke troškovnika sustava procjednih voda.

A.8. Sustav sakupljanja procjednih voda sastoji se od dvije glavne komponente i to 1) sustava za dreniranje procjedne vode unutar ploha tijela odlagališta (ploha 1 do 6) i 2) sustava za odvodnju procjedne vode kojim se ona odvodi iz ploha 1 do 6 do sabirnih bazena.390 m. Spojne kolektorske cijevi su unutrašnjeg promjera 300 mm (vanjskog promjera 400 mm).2. nalaze se kompenzacijski bazeni (prepumpni šahtovi) koji procjednu vodu koja dolazi iz kolektora stranica 182 od 348 .4.800 m.1.1.8.1.3. Ploha 6 je u cijelosti izvedena s cijevima promjera 200/175 mm. Kroz nasip plohe 5D (sjever i jug) je položena puna PEHD cijev promjera 160/143 mm dužine 50 m. Od šahtova ploha ploha 6 do 2.2. procjedne vode se preko kolektorskih cijevi i kompenzacijskih bazena (prepumpnog šahta) koji se nalazi na sjevernom i južnom spoju ploha 2 i 1 i preko kolektora plohe 1 odvode u sabirne bazene (SB) sjever i jug. dok je u krugu šahta na udaljenosti od 2 m zona opasnosti "2".A.5.8. Sustav za odvodnju procjedne vode se satoji od šahtova. III.2. III. drenažne cijevi su promjera 200/175 mm. dok je u drenažnom sloju položena perforirana drenažna cijev promjera 200/175 mm. Od plohe 3 do uključivo plohe 5.2. te se tada mijenja tip cijevi u perforirane.531 m. III. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. na kojima još nije započela ugradnja otpada.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Procjedne vode gravitacijski otječu iz pojedinih ploha do šahtova procjednih voda koji se nalaze uz vanjsku nožicu obodnog nasipa.512 m. kompenzacijskih bazena i kolektorskih cijevi kojima procjedna voda dovodi do sabirnih bazena.8.A. Opis izvedenih kompenzacijskih bazena (sjever i jug) Na spoju ploha 1 i 2 na sjevernoj i južnoj strani tijela odlagališta Jakuševec. Ukupna dužina drenažnih i kolektorskih cijevi Ukupna dužina drenažnih cijevi (uključivo i pune cijevi kroz nasip) na plohama 1 do 6 iznosi 6. a južnog 1. Ukupna dužina cijevi sjevernog obodnog kolektora iznosi 1.1. Perforirane cijevi drenaže imaju promjer 300/250 mm i ukupna dužina drenažnih cijevi na plohi 1 iznosi približno 1. oborinske vode se istim sustavom odvode u obodni kanal oborinskih voda.2.8. Sustav sakupljanja procjednih voda Radovi se trebaju izvoditi u skladu sa svim zdravstvenim i sigurnosnim propisima i u skladu s Posebnim odlagališnim planom zaštite na radu. Ploha 1 Na plohi 1 nalazi se 17 šahtova od čega 10 služe za prihvat procjednih voda. Unutar šahtova procjednih voda je Ex zona opasnosti "1". Unutar radijusa kruga od 2 m od kompenzacijskih bazena je Ex zona opasnosti "2". Na plohi 2.A. drenažne cijevi su vanjskog promjera 160/143 mm. Od šahtova procjednih voda kroz tijelo nasipa prolaze pune PEHD cijevi dužine približno 50 m. III.A. S pojedinih kaseta. Sustav za dreniranje procjednih voda sastoji se od perforiranih cijevi (koje su ugra ene u drenažnom sloju) i punih cijevi (ugra ene u obodnom nasipu). Plohe 2 do 6 Na plohama 2 do 6 je izvedeno 22 šahta procjednih voda.

Unutar radijusa kruga od 2 m od kompenzacijskih bazena je Ex zona IP13].m.1.20 m. dubina kompenzacijskih bazena iznosi 2. stranica 183 od 348 . Kota dna izlazne cijevi procjedne vode iz kompenzacijskog bazena jug je 108. Automatika uključivanja pumpi mora biti programirana tako da se ugra ene pumpe kod razine vode izme u senzora 1 i 2 naizmjenično uključuju. IZVO AČ je zadužen za geodetsko snimanje pozicija ulaznih i izlaznih cijevi iz oba kompenzacijska bazena. Poklopac šahta od PEHD materijala treba imati odzračnik dovoljnog kapaciteta odzračivanja.n. Zavod za ekološki inženjering.47 m. 1). Kompenzacijski bazen treba imati taložnicu konusnog oblika minimalne dubine 30 cm. Debljina stijenke mora biti minimalno 10 mm. Sustav sakupljanja procjednih voda ploha 6 do 2 prepumpavaju na višu kotu u kolektorske cijevi plohe 1. 4) kada je razina procjedne vode u šahtu na razini izlazne cijevi i omogućeno je gravitacijsko istjecanje iz kompenzacijskog bazena.33 m. Projekt postojećeg kompenzacijskog bazena je dan je u dokumentacije Glavni projekt.6.n. 02/05 Glavni paket – paket A1 iz ožujka 2000 god. Projektom je potrebno predvidjeti još 3 senzora i to senzor uključenja i rada jedne pumpe (senzor br. [vidi GP1]. Visinska kota poklopca kompenzacijskog bazena je 109.8. Konstrukcija izlazne cijevi iz šahta mora biti takva da otežava povrat iscrpljene vode nazad u šaht a istovremeno omogućuje gravitacijski istjecanje u punom profilu izlazne cijevi (tzv. Kota dna ulazne cijevi procjedne vode u kompenzacijski bazen sjever je 107.m.A. Kota dna izlazne cijevi procjedne vode iz kompenzacijskog bazena jug je 108. Kota dna ulazne cijevi procjedne vode u kompenzacijski bazen jug je 107.2 m. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.m. Konstrukcija šahta mora biti takva da je omogućena vizualna provjera eventualnog propuštanja izvedenog šahta (dvostruka stijenka). Projektom kompenzacijskog bazena IZVO AČ treba predvidjeti automatsko isključenje pumpi prije spuštnja razine procjedne vode na razinu usisa pumpe (senzor isključenja br. 2) senzor uključenja paralelnog rada 2 pumpe (senzor br. Sanacija odlagališta otpada Jakuševec Institut gra evinarstva Hrvatske d. Predvi a se smještaj 2 pumpe s usisom u visinskom području od približno 1 m izme u visinske kote vrha taložnice i dolazne (ulazne) cijevi.m. opasnosti "2" [vidi prilogu 27 i 28 – Prudinec. Tlocrtna dimenzija kompenzacijskog bazena je 1. 3) i granični senzor isključenja (senzor br.n.n.25 m. pelikanov kljun).m.A.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.d.8. Sanacija izvedenih kompenzacijskih bazena Kompenzacijske (prepumpne) bazene sjever i jug je potrebno rekonstruirati u skladu sa sljedećim projektnim zadatkom: IZVO AČ je dužan organizirati izradu Izvedbenog projekta šahtova s dvostrukom PEHD stijenkom (po dnu i obodu). od kuda procjedna voda gravitacijski dalje teče prema sabirnim bazenima sjever i jug.2..25 m.n. tvrtke broj TD 02-02-02- III.8 × 6 m. Prije izrade projektnog rješenja.

odnosno u tijeku izvo enja se procjedna voda treba precrpljivati u nizvodni šaht procjednih voda. Izvedbenim projektom je potrebno predvidjeti postavljanje oznaka (naziva) kompenzacijskih bazena. Prije izvo enja. te je stoga preporučljivo da se radovi provode usušnom periodu godine.A. U kompenzacijskom bazenu je potrebno projektno predvidjeti i izvesti nosače za dvije pumpe i penjalice za spuštanje u šaht i eventualnu izvedbu zaštite od pada u dubinu. Obračun izrade projekta se vrši po kompletiranoj dokumentaciji usuglašenoj s Naručiteljem. Troškove precrpljivanja procjednih voda snosi IZVO AČ. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. IZVO AČ je zadužen za izvedbu projektiranih kompenzacijskih bazena na koje je prethodno dobio suglasnost. IZVO AČ je zadužen za razbijanje. Pumpe moraju biti sa mogućnošću pojedinačnog va enja (automatska spojka s vodilicama). Izvedbenim projektom je potrebno riješiti automatiku. Sustav sakupljanja procjednih voda Izvedbenim projektom je potrebno osigurati pristup taložnici kako bi specijalan stroj mogao izvršiti čišćenje taložnice crpljenjem nakupljnog mulja. IZVO AČ je dužan za Izvedbeni projekt kompenzacijskih bazena ishoditi suglasnost od Glavnog projektanta i Koordinatora II. IZVO AČ je dužan izraditi 8 primjeraka uvezene projektne dokumentacije kao i 2 primjerka na digitalnom mediju (CD). napajanje i odabir tipa robusnih muljnih pumpi otpornih na agresivne procjedne vode (minimalne karakteristike 2. Napajanje pumpi projektno riješiti s vanjskog razvodnog elektro ormara u protueksplozijskoj izvedbi. penjalice i le obran trebaju biti izvedeni od nehr ajučeg materijala. oznaka upozorenja i opasnosti (prema Zakonu o zaštiti na radu. Predvidjeti svjetlosni signal (bljeskalicu) s elekto ormara kompenzacijskih bazena u slučaju kvara pumpi i/ili pojave razine vode u kompenzacijskom bazenu iznad senzora br. Izvedba treba biti provedena bez utjecaja na funkcionalnost sustava odvodnje procjednih voda.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. stranica 184 od 348 .4. Predvidjeti dvije pumpe po bazenu. Prije postavljanja PEHD šahta IZVO AČ mora zbiti temeljnu podlogu od šljunka debljine 20 cm na minimalno 30 MN/m2 i izvesti temelj (debljine 20 cm) od betona klase C 12/15.5 l/s.8. IZVO AČ je dužan organizirati izradu Izvedbenog projekta sanacije kompenzacijskih bazena izraditi u roku od 60 kalendarskih dana od dana uvo enja u posao. visine H = 5 m) u protuekslozijskoj izvedbi. Projektant navedenog projekta ne smije biti zaposlenik osobe koja je izvo ač na istoj gra evini. Nosač za pumpu. Zakonu o zaštiti od požara i eksplozije) kao i oznake zabrane pristupa. va enje i zbrinjavanje gra evinskog otpada postojećeg armirano betonskih kompenzacijskih bazena. Nakon izgradnje kompenzacijskih bazena IZVO AČ je dužan izraditi projekt izvedenog stanja (gra evinski strojarski i elekto projekt izvedenog stanja). predati upute za rad i održavanje te izvršiti ispitivanje vodonepropusnosti izvedenog kompenzacijskog bazena. a IZVO AČ mora izvesti pristup specijalnom stroju do šahta (predvidivo 6 m2 po kompenzacijskom bazenu).

Projektom adaptacije precrpnog šahta IZVO AČ treba predvidjeti isključenje električne pumpe prije spuštnja razine procjedne vode na razinu usisa pumpe (pumpa na plovak). Minimalni kapacitet muljne pumpe iznosi 2.8. Adaptacija i izvedba prepumpnog šahta za crpljenje oborinskih voda nakupljenih na sjevernom dijelu plohe 6 Nakupljenu oborinsku vodu koja se sakuplja u sabirnom dijelu plohe 6 sjever i dalje u pripadne šahtove je potrebno precrpiti u obodni kanal sjever.1. uključivo s iskopom.A. Plan razvoda elektične enercije mora biti projektiran za napajanje električnom energijom sa JB-19 na JB-21 uključivo s iskopom.A.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.7.2.5 l/sekundi pri H=5 m.) prebaciti s šahta JB-19 (kaseta 6/2) na JB-21 (kaseta 6/3). postavljanjem kablova i zatrpavnjem. Na nizvodnoj kolektorskoj cijevi šahta JB-17 je izveden PEHD čep koji spriječava miješanje oborinske vode plohe 6 sjever s procjednom vodom plohe 5D te se u proteklom periodu nakupljena oborinska voda u šahtu JB-17 povremeno crpila mobilnom muljnom pumpom.8. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.8.A. IZVO AČ dužan izraditi Izvedbeni projekt adaptacije šahta za prebacivanje oborinske vode s kaseta 6/2 i 6/3 u obodni kanal.1. III. Sustav sakupljanja procjednih voda III. Predvidiva je ugradnja jedne pumpe po šahtu. Pumpa mora biti projektirana i ugra ena s lancem sa mogućnošću va enja za lakše održavanje. dok je u krugu šahta na udaljenosti od 2 m zona opasnosti "2". Precrpni sustav treba projektirati tako da je električnu pumpu (na va enje) moguće u budućem periodu (predvidivo do 2018. Poklopci (brtve) križnih ventila su trenutno vodopropusni. muljna pumpa ne trebaju biti u Ex izvedbi. Šahtovi procjednih voda na plohama 3 do 6 (18 šahtova) osim sifona imaju i ventile za ručno zatvaranje čime se može spriječiti dotok procjednih voda u šaht. Na plohi 1 se ulijev sadržaja kolektorskih cijevi u sabirne bazene provodi pomoću tri revizijska šahta u kojima se nalaze križni ventili. Unutar šahtova procjednih voda je Ex zona opasnosti "1". stranica 185 od 348 . Budući da se radi o oborinskoj vodi.2. Dvostruke stijenke kolektorskih cijevi i dvostruke stijenke šahtova omogućuju provedbu kontrole vodonepropusnosti. postavljanjem kablova. Svi šahtovi procjednih voda imaju dvostruke vanjske stijenke. te je IZVO AČ dužan provesti sanaciju propuštanja ventila. god. zatrpavnjem i asfaltiranjem pristupne prometnice.8. U cilju spriječavanja nakupljanja mulja (taloženjem) u drenažnim cijevima sustava odvodnje voda plohe 6 sjever (kaseta 6/2) na šahtu JB-19 je prije početka odlaganja otpada na kasetu 6/1. Razvod elektične energije koji se ugra ue unutar obodne prometnice mora biti u proueksplozijskoj izvedbi. Izvedbeni projekt mora imati plan izrade razvoda električne energije iz dijela biokompostane. Šahtovi procjednih voda U svim šahtovima procjednih voda nalaze se sifoni i kinete kolektorske cijevi.

A.2.A.9. III. Gotova prekrivka Poglavlje III.A.10.8. IZVO AČ je dužan da za Izvedbeni projekt adaptacije prepumpnog šahta ishoditi suglasnost od Naručitelja.12. potrebno je ukloniti zavareni čep od PEHD pločevine iz šahta JB-17 i ugraditi čep na nizvodnoj strani šahta JB19.1. Sustav sakupljanja procjednih voda Neposredno prije početka ugradnje otpada na kasetu 6/1 sjever.8. odnosno prije izvedbe prepumpnog sustava.A.A. Troškove precrpljivanja oborinskih voda snosi IZVO AČ. nabavu i montažu električne muljne pumpe s plovkom koja će crpiti oborinsku vodu iz JB-17 u obodni kanal. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do mTEO Poglavlje III.A.A. IZVO AČ je dužan izraditi 8 primjeraka uvezene projektne dokumentacije kao i 2 primjerka na digitalnom mediju (CD).Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Prihvat i ugradjna otpada Poglavlje III. IZVO AČ je dužan Izvedbeni projekt adaptacije prepumpnog šahta izraditi u roku od 60 kalendarskih dana od dana uvo enja u posao. IZVO AČ je zadužen za izvedbu razvoda električne energije iz dijela biokompostane.13. Troškovi uklanjanja i ugradnje pločevine uključuju sav materijal i radove za kompletno izvršenje posla. Gornji brtveni sloj Poglavlje III.A. zatrpavnjem i asfaltiranjem pristupne prometnice. IZVO AČ je dužan izvršiti nabavu i montažu baždarenog električnog kontrolnog brojila. Prije izvo enja. Kanali Poglavlje III. te je stoga preporučljivo da se radovi provode usušnom periodu godine. Obodni nasip Poglavlje III. Zaštitni sloj iznad sustava za prikupljajne procjednih voda Poglavlje III.9. IZVO AČ je zadužen za nabavu i izvedbu adaptacije projektiranog precrpnog šahta na koji je prethodno dobio suglasnost. uključivo s iskopom.4. Ploha za prihvat azbestnog otpada Poglavlje III. Projektant navedenog projekta ne smije biti zaposlenik osobe koja je izvo ač na istoj gra evini. Nakon izgradnje prepumpnog šahta IZVO AČ je dužan izraditi projekt izvedenog stanja (gra evinski. Obračun izrade projekta se vrši po kompletiranoj dokumentaciji usuglašenoj s Glavnim projektantom. Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji stranica 186 od 348 . IZVO AČ mora isprazniti revizijski šaht od dotekle oborinske vode.A.A.6. Srodna poglavlja Poglavlje III.1.11. strojarski i elekto projekt izvedenog stanja). U sklopu projekta IZVO AČ je dužan dostaviti projektantski troškovnik (i ispunjeni troškovnik s procjenom troškova). Izvedba treba biti provedena bez utjecaja na funkcionalnost sustava odvodnje oborinskih voda. IZVO AČ je dužan adaptirati prepumpni šaht u skladu s Izvedbenim projektom adaptacije. ugradnjom razvodnih ormara. predati upute za rad i održavanje te izvršiti ispitivanje vodonepropusnosti izvedenog prepumpnog šahta. postavljanjem kablova.14.A.

Zavod za ekološki inženjering.. ODRŽAVANJE III. S. Q. • Cijevi i šahtovi (HDPE) – Poglavlje 2364 III. • Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6.. [vidi IP1]. pumpe u kompenzacijskim bazenima moraju funkcionirati.8.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA Cilj održavanja sustava procjednih voda je osigurati nesmetano protjecanje procjedne vode od pojedinih drenažnih ploha do sabirnih bazena.A. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. 3 i 2 prebacuju na višu kotu plohe 1 od kuda procjedna voda dalje gravitacijski teče prema sabirnim bazenima. Zavod za ekološki inženjering. III. Drenažne i kolektorske cijevi moraju biti čiste i protočne. 5.A.d.1 OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi održavanja su dani u poglavlju: • Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec. Šahtovi.A. kinete i sifoni moraju biti čisti a svi ventili moraju funkcionirati.2.2. • Drenažni materijal – Poglavlje 2361.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.1. Sabirni šahtovi: Sabirni šahtovi su dvostjeni PEHD elementi sustava procjednih voda koji prikupljaju procjednu vodu iz pojedinih kasta i dvode je kolektorskim cijevima nizvodno prema sabirnim bazenima.8. Institut gra evinarstva Hrvatske d.A. 4. Definicije Drenažne cijevi: Su perforirane i pune PEHD cijevi kojima se prikupljena procjedna voda dovodi do sabirnih šahtoava. III.d. Vidi poglavlja: • Konstrukcija kanala– Poglavlje 02302. 5D.8. ožujak 2007 god. Kompenzacijski bazeni su izvedeni na spoju ploha 1 i 2 . stranica 187 od 348 . Sustav sakupljanja procjednih voda P. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1. Zagreb. Obuhvaća geodetsku izmjeru ulaznih i izlaznih cijevi u postojeće kompenzacijske bazena te izmjeru i iskolčenje za postavljanje novih kompenzacijskih bazena. K. Zagreb.11.10.2.2.8.8. Kolektorske cijevi: Kolektorske cijevi su dvostjene PEHD cijevi promjera 400/300 mm koje provode procjednu vodu iz sabirnih šahtova nizvodno. III.8.1. ožujak 2000 god. broj: 24-10-013/07. Terenska mjerenja J. oznaka IZV-JAK-A1. Institut gra evinarstva Hrvatske d.2. Kompenzacijski bazeni: Kompenzacijski bazeni su gra evine koje procjednu vodu koja gravitacijski dotiče iz ploha 6. Kontrolno ispitivanje vodonepropusnosti novo izvedenih kompenzacijskih bazena. [vidi GP1].A.A. R.

907 m.8. organizirati ispitivanja prije isteka roka važenja prethodnog ispitivanja. Sustav sakupljanja procjednih voda III. (1× godišnje).A. IZVO AČ je zadužen da minimalno 1 puta godišnje womom očistiti sustav kolektorskog cjevovoda . održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Oprema za čišćenje sustava procjednih voda mora biti u Ex izvedbi. Učestalost čišćenja drenažnih cijevi (perforiranih i punih) na plohama 2 do 6 je minimalno dva puta godišnje (2× godišnje) i to za vrijeme smanjenih dotoka i sniženih razina u sustavu procjednih voda. 5.2.A. IZVO AČ radova čišćenja je dužan dati Izvještaj o izvršenim radovima i zapažanjima tijekom čišćenja (dotok. mjestima na kojima su uočena odstupanja i slično. Izvještaj mora sadržavati situaciju odlagališta s naznačenim očišćenim dionicama.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Čišćenje cijevi za prikupljanje procjedne vode Učestalost čišćenja cijevi za prikupljanje procjedne vode na plohi 1 je minimalno jedan puta godišnj (1 × godišnje). III.000 m. urednosti šahtova. ventile i poklopcwe šahtova u stanje uporabivosti. IZVO AČ je dužan dostavljati rezultate ispitivanja Nadzornom inženjeru u dvije kopije. Održavanje i upravljanje kolektorskim cjevovodom procjednih voda Kolektorske cijevi procjednih voda su elementi sustava odvodnje procjednih voda koji se nalaze na obodu tijela odlagališta te provode sakupljenu procjednu vodu izme u šahtova procjednih voda i kompenzacijskih bazena.8. dužina ulaska wome u drenažu.2. Predvi ena dužina čišćenja ploha 2 do 6 iznosi 21 × 200 m + 1 (JB-6) 51 m= 4. Nakon čišćenja i snimanja Izvo ač mora vratiti sve sifone.251 m.2. Kolektorske cijevi su izvedene s dvostrukom stijenkom (vanjskog promjera 400 mm i 300 mm): 4.2.8. IZVO A je dužan provesti periodičko ispitiavanje vodonepropusnosti kolektorskih cijevi od ovlaštene institucije sukladno normi Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala HRN EN 1610. ocjenu ispravnosti i Izvještaj o nedostacima na ventilima i sifonima. IZVO AČ je dužan provesti prvo ispitivanje u roku od 60 dana od uvo enja u posao. IZVO AČ je dužan o provedenom održavanju dostaviti Izvještaj u dva primjerka. potrebno je provesti čišćenje cijevi za prikupljanje procjednih voda ure ajem radnog dosega od minimalno 200 m. strukturalnoj stabilnosti i funkcionalnosti). Ispitivanje treba provesti ovlaštena institucije. stranica 188 od 348 . Neposredno prije snimanja IZVO AČ treba provesti čišćenje svih kolektorskih cijevi ukupne dužine 2. Troškove IZVO AČA po ovoj točki treba obračunati kroz stavku upravljanje. Predvi ena dužina čišćenja plohe 1 iznosi 10× 200 m = 2. voditi evidenciju provedenih ispitivanja.1. dužan je izvještavati o datumu isteka periodičkog ispitivanja. kao i čuvanja dokaza o provedenom Ispitivanju (Uvjerenje o vodonepropusnosti.A. 6. Neposredno prije snimanja sustava procjednih voda kamerom.2. urednost i vodonepropusnost kompenzacijskih bazena i ispravnost pumpi u kompenzacijskim bazenima).

mjestima na kojima su uočene anomalije. Oprema za snimanje sustava procjednih voda mora biti u Ex izvedbi. U sklopu snimanja. talog.8. puknuća i slično.3. Snimanje mora biti izvršeno samohodnom kamerom sa širokokutnim objektivom i izvorom svjetlosti. Sustav sakupljanja procjednih voda III. fotografijama kritičnih dionica. Snimanje sustava za prikupljanje procjedne vode IZVO AČ treba izvršiti kontrolu čišćenja i funkcionalnosti sustava za prikupljanje procjedne vode CCTV (Closed-circuit television) kamerom.1:2006. Izvo ač je dužan dati i prikaz uzdužnih padova cijevi sustava za prikupljanje procjednih voda.A. stranica 189 od 348 .Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. suženja poprečnog presjeka. Izvještaj mora sadržavati situaciju odlagališta s naznačenim snimljenim i očišćenim dionicama. Snimanje se provodi jedan puta godišnje. kontra padovi. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Izvo ač je dužan izraditi i dostaviti Nadzornom inženjeru detaljan izvještaj o provedenim radovima. Snimanje i Izvještaj moraju biti uskla eni s normom HRN EN 13508.2. Ploha 1 Neposredno nakon čišćenja IZVO AČ treba izvršiti kontrolu čišćenja i funkcionalnosti.8.2. Plohe 2 do 6 Neposredno nakon čišćenja IZVO AČ treba izvršiti kontrolu čišćenja i funkcionalnosti.A. Snimanje se provodi dva puta godišnje. O provedenom snimanju IZVO AČ mora dostaviti izvještaj u dva primjerka uz jedan primjerak digitalne snimke (CD ili DVD).

5 JB-13 5 160/143 233 Kamera pod vodom.5 JB-3 2 200/175 200 JB-4 2 200/175 200 JB-5 3 160/143 202.4 Sumarno snimiti [m] 6379.5 Na 19.5 PS-6 1 300/250 186 PJ-8 1 300/250 186 PS-7 1 300/250 189. PJ-9 1 300/250 189.5 PS-5 1 300/250 178.9 Vertikalna deformacija na 51 m.5 JB-9 4 160/143 223 Na 50 m nailazak na zub zavara cijevi. dalje neprohodno.4 * Dana metraža je procijenjena udaljenost izmjerena od pripadnog šahta do polovice drenažne cijevi.5 Vertikalna deformacija od 65-tog metra do 97-mog metra.br. Dionica prohodna za čišćenje u cijelosti JB17 6 160/143 217 JB 18 6 160/143 217 JB 19 6 160/143 216 JB 20 6 160/143 216 JB 21 6 160/143 202. Nije vidljiv uzrok zaustavljanja kamere na 22.5 Sumarno očistiti [m] 6379.8. m.5 Na 25 m nailazak na zub zavara cijevi. Ploha snimiti/očistiti a nove oznake drenažne *[m] cijevi [mm] Komentar 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever sjever istok jug jug jug jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug PS-4 1 300/250 166.5 JB-2 2 200/175 198.5 nailazak na zubu zavara cijevi.A. JB-7 3 160/143 210. PS-8 1 300/250 191 PJ-10 1 300/250 191 PS-3 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PS-2 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PJ-PS-1 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PJ-2 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PJ-3 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PJ-4 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PJ-5 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona JB-1 2 200/175 198.5 JB-8 3 160/143 210. Dionica prohodna za čišćenje u cijelosti JB-10 4 160/143 223 JB-11 4 160/143 228.5 Nakon 187 m neprohodno zbog deformacije vertikalnog profila.5 JB 22 6 160/143 202.5 PJ-6 1 300/250 166. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Sustav sakupljanja procjednih voda Tabela 12 Popis drenažnih cijevi koje je potrebno očistiti i snimiti s napomenama za Izvo ača Popis šahtova i drenaže za čišćenje i snimanje Vanjski/U nutarnji Potrebno Orijentacij Naziv okna Promjer R. dalje neprohodno za čistač i kameru.5 PJ-7 1 300/250 178. * Prije čišćenja potrebno je demontirati 32 sifona s ili bez ventla (redni brojevi 1 do 10 + 18 do 39) stranica 190 od 348 . JB-14 5 160/143 233 JB-15 5 D 160/143 222. Dionica prohodna za čišćenje u cijelosti JB-6 3 160/143 50.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Dionica prohodna za čišćenje u cijelosti JB-16 5 D 160/143 222.5 JB-12 4 160/143 228.5 Na 54 m nailazak na zub zavara cijevi.

Sustav sakupljanja procjednih voda Tabela 13 Popis revizijskih šahtova i kolektorskih cijevi koje je potrebno čistiti Popis šahtova i kolektorskih cijevi za čišćenje Vanjski/Unutarnji Potrebn Promjer kolektorske o očistiti cijevi [mm] *[m] R. Orijentac Naziv susjednih ija okna Ploha 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 sjever sjever sjever sjever sjever sjever sjever jug jug jug jug jug jug jug jug jug sjever jug sjever sjever sjever sjever sjever sjever sjever sjever sjever sjever jug jug jug jug jug jug jug jug jug jug PJ-PS-1/PS-2 1 PS-2/PS-3 1 PS-3/PS-4 1 PS-4/PS-5 1 PS-5/PS-6 1 PS-6/PS-7 1 PS-7/PS-8 1 PJ-PS-1/PJ-2 1 PJ-2/PJ-3 1 PJ-3/PJ-4 1 PJ-4/PJ-5 1 PJ-5/PJ-6 1 PJ-6/PJ-7 1 PJ-7/PJ-8 1 PJ-8/PJ-9 1 PJ-9/PJ-10 1 PS-8/JB-1 2 PJ-10/JB-2 2 JB-1/JB-3 2 JB-3/JB-5 2/3 JB-5/JB-7 3 JB-7/JB-9 3/4 JB-9/JB-11 4 JB-11/JB-13 4/5 JB-13/JB-15 5/5D JB-15/JB-17 5D/6 JB-17/JB-19 6 JB-19/JB-21 6 JB-2/JB-4 2 JB-4/JB-6 2/3 JB-6/JB-8 3 JB-8/JB-10 3/4 JB-10/JB-12 4 JB-12/JB-14 4/5 JB-14/JB-16 5/5D JB-16/JB-18 5D/6 JB-18/JB-20 6 JB-20/JB-22 6 Sumarno očistiti [m] 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 39 73 31 30 30 30 30 38 55 40 50 50 43 35 32 31 89 91 63 123 123 123 123 135 108 76 81 76 63 130 127 129 123 141 109 76 77 84 2907 stranica 191 od 348 .8. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.br.A.

stanju urednosti. o brzini protjecanja. O provedenom čišćenju Izvo ač je dužan sastavaiti detaljni Izvještaj. eventualnom usporu. Šahtovi odvodnje su izvedeni na lomovima i križanjima trasa sustava odvodnje procjednih voda. 16. 13. Prvo ispitivanje vodonepropusnosti IZVO AČ mora izvršiti u mjesecu u kojem je uveden u posao. Pregled stanja se provodi radi mogućnosti fizičkog oštećenja stijeki šahta. 17.2. Održavati nalijepljene oznake (nazive) na šahovima stranica 192 od 348 . stanju taloga. (predvidiva kompltena zamjena znakova upozorenja 1× 3.8. Poklopci šahtova su izvedeni s odzračnikom. Sustav sakupljanja procjednih voda III.A. stanju sifona.4.2. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. nepropusnosti spojeva. god. razini procjedne vode u šahtu. U slučaju detekcije CH4.). Prvo pokretanje ručice IZVO AČ mora izvršiti u mjesecu u kojem je uveaden u posao. Sve nedostajuće vijke IZVO AČ treba zamijeniti s inox vijsima. IZVO AČ je zadužen za tjedne vizuale preglede šahtova procjednih voda. poklopca šahta i odzračnika. Održavanje sabirnih šahtova odvodnje procjednih voda Sabirni šahtovi procjednih voda su elementi sustava odvodnje procjednih voda koji se nalaze na obodu tijela odlagališta te provode sakupljenu procjednu vodu u sabirne (kolektorske) cijevi. IZVO AČ je dužan održavati znakove upozorenja i opasnosti na i ispred šahtova procjednih voda čišćenjem (1 x mjesečno). ventile i poklopce u stanje uporabivosti.A. IZVO AČ je zadužen za provedbu kontrole vodonepropusnosti vizualnim pregledom u intervalima od svaka 3 mjeseca (4× godišnje). priključna kolektorska cijev i sl.8. Nakon čišćenja i snimanja vratiti sve sifone. U slučaju evidentiranja pojave CH4 provjeru koncentracije treba provoditi češće i to minimalno (1 x tjedno). "X" komada.5. očistiti sifon ukloniti talog s dna okna / kinete. ispravnosti ručice ventila. Savka tri mjeseca izvršiti pokretanje ručice ventila do potpunog otvaranja i zatavranja te izvijestiti o stanju (4× godišnje). sifon. (2× godišnje).8. Minimalno dva puta godišnje IZVO AČ mora isprati unutrašnjost šahtova na kojima se vrši snimanje vodom. Šahtovi procjednih voda imaju dvostruke stijenke što omogućuje kontrolu vodonepropusnosti. Šahtove odvodnje procjednih voda IZVO AČ je dužan održavati na sljedeći način: 12. IZVO AČ je zadužen za tjedno izviještavanje Nadzornog inženjera o eventualnim oštećenjima stranica i dna. (1× mjesečno). IZVO AČ je zadužen za održavanje šahtova procjednih voda čišćenjem.). Pregled razine vode u posudi u kojoj se nalazi sifonski priključak drenažnog cjevovoda i po potrebi dolijevanje vode u posudu (1× mjesečno).Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. 18. Zaštita okoliša i zdravalja. Prije eventualnog ulaska u šaht provesti mjere propisane u poglavlju III. 14. 15. Sanirati nedostatke (vidi točku 10) i izvijestiti o svim eventualnim uočenim nedostacima u šahtu kao na primjer eventualni nedostatak vijaka. IZVO AČ je zadužen za provjeru prisutnosti (koncentracije) metana CH4 volumnim postcima (%) u šahtu i neposrednoj okolici šahta (1 x mjesečno). poklopca i oznaka šahta s oznakom upozorenja (1× tjedno). "T" komada. (u sklopu radova čišćenja sutava prikupljanja i odvodnje procjednih voda a prije snimanja kamerom). 19. IZVO AČ je dužan izvijestiti o mjestu izbijanja metana u šahtu (hvatač kondenzat tipa 3.

IZVO AČ je zadužen za čišćenje taložnice i unutrašnjosti kompenzacijskih bazena od nataloženog mulja mlazom vode i usisavanje slivničarem po potrebi. Tjedno izvršiti vizualni pregled stanja kompenzacijskih bazena. Osnovna funkcija kompenzacijskih bazena je sakupljanje i podizanje procjedne vode koja dotiče iz ploha 6 do plohe 2 na višu kotu plohe 1 od kuda procjedna voda gravitacijski otiče prema sabirnim bazenima sjever i jug. organizirati ispitivanja prije isteka roka važenja prethodnog ispitivanja. čistoći šahtova. IZVO AČ je zdužen za provedbu periodičkog ispitivanje vodonepropusnosti.2. Tjedno izvijestiti Nadzornog inženjera o stanju pumpi. stanje ručice ventila (s planom sljedećeg pokretanja ručice). 10. Ručno uklanjanje nakupljenog otpada (leteći otpad i slično) iz kompenzacijskog bazena IZVO AČ mora provoditi po potrebi. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Ispravnost električnih i strojarskih komponenti ugra enih pumpi (u Ex izvedbi) IZVO AČ mora kontrolirati jedan puta godišnje po ovlaštenoj tvrtci. (1× godišnje). Predvidiv angažman je šest puta godišnje.1.A. IZVO AČ je dužan u sklopu Mjesečnog izvještaja dostaviti Izvještaj o stanju šahtova odvodnje procjednih voda s komentarima i prijedlozima mjera. 20. Kompenzacijske bazene procjednih voda IZVO AČ treba održavati na sljedeći način: 7. dužan je izvještavati o datumu isteka periodičkog ispitivanja. 21. stanje zankova upozorenja i oznaka na šahtovima. strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti šahtova procjednih voda od ovlaštene institucije provoditi sukladno normi Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala HRN EN 1610. rezultat mjerenja vodonepropusnosti s planom sljedećeg ispitivanja. plan provedbe snimnja i čišćenja sustava odvodnje procjednih voda. 8.8. (6×godišnje). 9. Održavanje kompenzacijskih bazena Kompenzacijski bazen (prepumpni šahtovi) se nalazi na sjevernom i južnom spoju ploha 2 i 1. Predvidiva kompltena zamjena oznaka 1× 2. U izvještaju treba biti navedeno.8.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. brzini protjecanja. Sustav sakupljanja procjednih voda procjednih voda u skladu s projektima. stanju poklopca (1× tjedno). koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u šahtu i neposrednoj okolici šahta. Izvo ač je dužan provesti ispitivanje od ovlaštene institucije. god. god. razini procjedne vode u bazenu. stanju funkcioniranja pumpi. Predvidiva kompltena zamjena sifona i ventila 1× 2. Sumarna zapažanja tjednih pregleda. Obračun se vrši kroz poglavlje V. eventualnom usporu. IZVO AČ je dužan dostavljati rezultate ispitivanja Nadzornom inženjeru u dvije kopije. stanju stijeki bazena i poklopca bazena. stanju taloga. plan periodičkg ispitivanja vodonepropusnosti.A. (1× godišnje) 22.A. strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti s rezultatima provedenih ispitivanja. stanju urednosti. 2 × mjesečno. voditi evidenciju provedenih ispitivanja. kao i čuvanja dokaza o provedenom Ispitivanju (Uvjerenje o vodonepropusnosti. IZVO AČ je dužan izvršiti popravak i/ili zamjenu neispravnih sifona i ventila u šahtovima procjednih voda.2. stranica 193 od 348 . Predvidiv angažman je 2 radnika po 4 sata. IZVO AČ je dužan provesti prvo ispitivanje u roku od 60 dana od uvo enja u posao.5. strukturalnoj stabilnosti i funkcionalnosti). III.

1 OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi upravljanja su dani u dokumentaciji: • Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec. • Cijevi i šahtovi (HDPE) – Poglavlje 2364 stranica 194 od 348 . Zagreb. [vidi GP1]. broj: 24-10-013/07.A.3. IZVO AČ je zadužen za provedbu periodičkog ispitivanja vodonepropusnosti.8.2. III. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1. kao i čuvanja dokaza o provedenom Ispitivanju (Uvjerenje o vodonepropusnosti. Vidi poglavlja: • Konstrukcija kanala– Poglavlje 02302..d. strukturalnoj stabilnosti i funkcionalnosti). III.8. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. • Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6. Održavanje adaptiranog prepumpnog šahta za crpljenje oborinskih voda nakupljenih na sjevernom dijelu plohe 6 Održavanje adaptiranog prepumpnog šahta za crpljenje oborinskih voda mora biti po svmu isto kao i za šahtove procjednih voda osim što se još predvi a i crpljenje nataloženog mulja iz dna precrpnog šahta 4 × godišnje. IZVO AČ je dužan u sklopu Mjesečnog izvještaja dostaviti Izvještaj o stanju šahtova odvodnje procjednih voda s komentarima i prijedlozima mjera.A. Sustav sakupljanja procjednih voda 11. dužan je izvještavati o datumu isteka periodičkog ispitivanja.6. razini vode i slično.8. koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u šahtu i neposrednoj okolici šahta.2. IZVO AČ je dužan dostavljati rezultate ispitivanja Nadzornom inženjeru u dvije kopije.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. voditi evidenciju provedenih ispitivanja. (4×godišnje). Institut gra evinarstva Hrvatske d.d. organizirati ispitivanja prije isteka roka važenja prethodnog ispitivanja.8. UPRAVLJANJE III. Zavod za ekološki inženjering. IZVO AČ je zadužen za čišćenje taložnice u prepumpnom šahtu od nataloženog mulja mlazom vode i usisavanje slivničarem po potrebi. strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti kompenzacijskih (prepumpnih) bazena od ovlaštene institucije koje se provodi prema normi Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala HRN EN 1610. IZVO AČ je dužan provesti prvo ispitivanje u roku od 60 dana od uvo enja u posao.3. ožujak 2007 god. Institut gra evinarstva Hrvatske d. oznaka IZV-JAK-A1. (1× godišnje) 12. [vidi IP1]. Zagreb. • Drenažni materijal – Poglavlje 2361. Izvo ač je dužan izvršiti ispitivanje po ovlaštenoj instituciji. Zavod za ekološki inženjering. Predvidiv angažman je četir puta godišnje. ožujak 2000 god..A.A.

dužan je izvještavati o datumu isteka periodičkog ispitivanja.A.A.A.8.8.2. provesti ispitivanje prije isteka roka važenja prethodnog ispitivanja.4. Dostava mjesečnog izvještaja IZVO AČA je preduvjet za ovjeru privremene situacije. III. mora fizikalno-kemijski analizirati u ovlaštenom laboratoriju. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. IZVO AČ je dužan u sklopu Mjesečnog izvještaja dostaviti Izvještaj o stanju šahtova odvodnje procjednih voda s komentarima i prijedlozima mjera. urednosti šahtova. Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada. POSTUPANJE S OTPADOM Mulj koji se taloži u sustavu procjednih voda se prije deponiranja. ocjenu ispravnosti i Izvještaj o nedostacima na ventilima i sifonima. urednost i vodonepropusnost kompenzacijskih bazena i ispravnost pumpi u kompenzacijskim bazenima). mjestima na kojima su uočene nepravilnosti. kao i čuvati dokaz o provedenom Ispitivanju (Uvjerenje o vodonepropusnosti. (1× godišnje) IZVO AČ je dužan izraditi i dostaviti navedene Izvještaje u dva primjerka. IZVO AČ je dužan voditi evidenciju provedenih ispitivanja vodonepropusnosti kompenzacijskih bazena. Trošak izrade vremenskog plana treba uključiti u cijenu upravljanja sustavom procjednih voda.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 111/2011).A.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA Izvještaji Izvo ača IZVO AČ je dužan u sklopu mjesečnog izvještaja dostavljti vremenski i financijski plan gra enja i održavanja sustava procjednih voda. a nakon čišćenja. IZVO AČ radova je dužan dati Izvještaj o izvršenim radovima i zapažanjima tijekom čišćenja cijevi za sakupljanje procjednih voda (dotok. Izvještaj mora sadržavati situaciju odlagališta s naznačenim očišćenim dionicama.8. stranica 195 od 348 . od ovlaštene institiucije. a sve sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04). kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/2007) i Pravilniku o izmjeni i dopuni Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada. Vremenski i financijski plan IZVO AČ u slučaju potrebe mora revidirati (aktualizirati). strukturalnoj stabilnosti i funkcionalnosti). dužina ulaska wome u drenažu. IZVO AČ je dužan dostaviti Izvještaj o održavanju kolektorskih cjevovoda. IZVO AČ je dužan izraditi i dostaviti nadzornom inženjeru detaljan izvještaj o provedenim radovima snimanja sustava procjednih voda u dva primjerka. Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 23/07) i Uredbi o kategorijama. vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05 i 39/09).8. U izvještaju trebaju biti navedene sve aktivnosti izvo ača iz poglavlja III. Sustav sakupljanja procjednih voda III.3.

Sustav sakupljanja procjednih voda Ukoliko rezultati fizikalno . III. Izvo ač smije ulaziti u radni prostor samo ako je prethodno utvrdio da koncentracija deponijskog plina nije opsna po život i zdravlje radnika. Neposredno prije ulaska u šahtove i kompenzacijske bazene. ZAŠTITA OKOLIŠA I ZDRAVLJA Pojava odlagališnog plina je moguća prilikom svih radova.8. uprvaljanja i održavanja na sustavu procjednih voda. dok je u krugu šahta na udaljenosti od 2 m zona opasnosti "2". moraju primjenjivati mjere zaštite na radu i moraju primjenjivati zaštitna sredstava za rad. NN 60/2008 i NN 87/2009).8. CO2. Osnovne opasnosti prstora u kojima je evidentirana pojava odlagališnog plina su: • Nedostatak kisika . Osoblje IZVO AČA mora biti upoznato s izvorima opasnosti. U suprotnom se s predmetnim muljem treba postupati u skladu s Zakonom o otpadu (NN 178/04) izmjenama i dopunama Zakona o otpadu (NN 153/2005 – Uredba. • Opasnost od eksplozije. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A. H2S. Preventivne mjere zaštite na radu su obvezujuće. ***KRAJ POGLAVLJA *** stranica 196 od 348 . cjevovodi procjednih voda u kojima je detektiran odlagališni plin.kemijske analize pokažu da predmetni mulj nije opasni otpad tada ga je moguće otpremiti u tijelo odlagališta Jakuševec. Obračun i naplata zbrinjavanja opasnog otpada vrši se posebno. Unutar radijusa kruga od 2 m od kompenzacijskih bazena je Ex zona opasnosti "2". IZVOA Č treba prozračiti radni prostor i izmjeriti koncentraciju CH4. Unutar šahtova procjednih voda je Ex zona opasnosti "1". Poslove na održavanju mogu obavljati samo zdravstveno sposobni radnici IZVO AČA koji su obučeni za radove održavanja. IZVODAČ je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi troškovi u svezi toga uključeni u jediničnu cijenu stavke troškovnika koja obuhvaća izgradnju. Radovi gra enja i odžavanja se moraju izvoditi na mjestima s povećanom opasnosti. • Toksičnost . NN 111/2006. kompenzacijski bazeni. radnici moraju imati uvjerenje o poha anju specijalističke edukacije iz protueksplozijske zaštite. Deponijski plin može biti prisutan na mjestima rada u koncentraciji izvan granice ljudskih osjetila.opasnost od trovanja.A. kao što su šahtovi. održavanje i upravljanje prometnicama i platoima. Tijekom cijelog izvo enja radova IZVO AČ mora kontinuirano provoditi mjernja deponijsko plina u radnom prostoru i mora imati na raspolaganju dežurno osoblje za pomoć i spašavanje. Osoblje IZVO AČA mora biti opremljeno prikladnim i pouzdanim osobnim zaštitnim sredstvima.opasnost od gušenja radnika.5.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Osoblje IZVO AČA mora poznavati sigurnosne i preventivne mjere u svim situacijama izvršenja posla.

– Podružnica ZGOS Zeleni trg 3 10 000 Zagreb Hrvatska Naziv gra evine: ODLAGALIŠTE OTPADA JAKUŠEVEC Razina projekta: DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE III.A.o.A.3.A.9.A.3 III. stranica 197 od 348 .Naručitelj: ZAGREBAČKI HOLDING d.1.2 III.9. Zaštitni sloj iznad sustava drenaže SADRŽAJ: III.2.1 III.A.A.9.2 III.A.2.1 III.3.A.2 Gra enje Opći zahtjevi izvo enja radova Partikularni zahtjevi izvo enja radova Održavanje Opći zahtjevi održavanja Partikularni zahtjevi održavanja Upravljanje Opći zahtjevi upravljanja Partikularni zahtjevi upravljanja SVEZAK III.o.9.A.9.9.1 III.9. Svibanj 2012.A.2 III.A.9.9.1.1 III.9.

.......9.....A.......................2 OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA .......9..........199 III................3.1 III... ODRŽAVANJE ..................................................................3......A...............9.............................................A..........A..A....................................A.................A.................2......................... 199 OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA .....1 III............ GRA ENJE ...................2 III..................9..1....3.....1 III......Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.......9................... 200 OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA......9... UPRAVLJANJE....................2 III.....A........... 199 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA ........200 III.................. 201 III.................................... Zaštitni sloj iznad sustava drenaže SADRŽAJ POGLAVALJA: III..... 201 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA .1..........9.201 stranica 198 od 348 ..................2..........A..2.A.............................9...... 200 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA ..............1............9..............9....................... održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.....

Navedeni sloj je ugra en na filtarskom geotekstilu tipa 400 g /m2 i služi kao zaštita filtarskog geotekstila od oštećenja. opremu. IZVODAČ je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi troškovi u svezi toga uključeni u jediničnu cijenu stavke troškovnika koja obuhvaća izgradnju.1 Prihvat i ugradnja otpada stranica 199 od 348 .. ožujak 2000 god.. održavanje i upravljanje prometnicama i platoima. Institut gra evinarstva Hrvatske d. Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi gra enja su dani u dokumentaciji.1.A. [vidi IP6]. ožujak 2007 god. IZVODAČ je zadužen za usuglašavanje provedbe radova sa svim odgovarajućim pravilima.1. [vidi GP1].A. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1. odredbama.A.1. Zavod za ekološki inženjering.d. Obveza je IZVO AČA da izvo enje radova provodi tako da izbjegne mogućnost oštećenja izvedenih elemenata odvodnje procjednih voda i me unasipa (zečjeg nasipa). alate i pribor.Broj projekta: 3230-0576/10. materijale. Zagreb. Zavod za planiranje.9.9.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA Opće napomene Rad IZVO AČA na održavanju i upravljanju zaštitnog sloja iznad sustava drenaže procjednih voda obuhvaća i sve mjere zaštite na radu i zaštite okoliša koje su propisane ili obvezatne važećim zakonima. Institut IGH d. GRA ENJE III. oznaka IZV-JAK-A1. III.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. [vidi IP1]. IZVODAČ je dužan osigurati svu potrebnu radnu snagu. Zavod za ekološki inženjering. Srodna poglavlja Poglavlje III. studije i zaštitu okoliša. Zaštitni sloj iznad sustava drenaže procjednih voda je potrebno održavati na plohama 6/1 do 6/3 čupanjem raslinja s korjenjem kako ne bi došlo do oštećenja filtarskog geotekstila i prodiranja sitnih čestica u drenažni sustav. • Plan odlaganja otpada na plohu 5D i 6.9.d. • Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec. za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju.1 OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA Zaštitni sloj iznad sustava drenaže procjednih voda je izveden na svim plohama odlagališta. Zagreb.A..9. listopad 2010.A. Institut gra evinarstva Hrvatske d.d. statutima zakonima na lokalnoj i državnoj razini. Zaštitni sloj iznad sustava drenaže III. broj: 24-10-013/07. • Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6.

13. Obim posla na održavnju zaštitnog sloj iznad sustava za prikupljanje procjednih voda će se smanjivati s početkom odlaganja otpada na pojedine kasete izvedenog brtvenog sustava i sustava odvodnje procjednih voda. Popravak oštećenja izvedenih elemenata snosi IZVO AČ.92 ha.A. Zaštitni sloj je potrebno održavati čupanjem raslinja s korjenjem kako ne bi došlo do oštećenja filtarskog geotekstila i prodiranja sitnih čestica u drenažni sustav.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA IZVO AČ je zadužen za čišćenje zaštitnog sloja na plohama 6/1 do uključivo 6/3 tijekom perioda od ožujka do listopada. Zaštitni sloj iznad sustava za prikupljanje procjednih voda: Zaštitni sloj definira se kao inertni pjeskoviti ili šljunkoviti materijal.2.A.5 Me unasip (zečji nasip) III.9.A. kaseta 6/3 ima tlocrtnu površinu od približno 3. Ugra uje se na filtarski geotekstil tipa 400 g /m2 i služi kao zaštita filtarskog geotekstila od oštećenja.9. Čišćenje treba provoditi jednom mjesečno ručnim alatom (plijeviti i čupati raslinje). broj: 24-10-013/07. ODRŽAVANJE III.90 ha. Obodni kanali III. stranica 200 od 348 .A. oznaka IZV-JAK-A1.7 Detekcija oštećenja geomembrane III. III.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. [Vidi IP1].2 Privremeno prekrivanje III.A.A.2. ožujak 2007 god. kaseta 6/2 ima tlocrtnu površinu od približno 2. Gotova prekrivka III. Zaštitni sloj iznad sustava drenaže Poglavlje Poglavlje Poglavlje Poglavlje Poglavlje Poglavlje Poglavlje Poglavlje Poglavlje III.A.3 Prometnice i platoi III.2.1 OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi održavanja su dani u poglavlju 02363 Tehničkih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6.9.6.40 ha.10 Ploha za prihvat azbesta (kaseta 6/3 jug) III.9. A. III. Predvidiv angažman izvo ača je 1 radnik 3 dana po 8 sati mjesečno. A. Zavod za ekološki inženjering.A..A. Kaseta 6/1 ima tlocrtnu površinu od približno 2.d. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji Definicije T.A. Zagreb.8 Sustav procjednih voda III. Obveza je IZVO AČA da zvo enje radova održavanja provodi tako da ne do e do oštećenja izvedenih elemenata odvodnje procjednih voda.A. Institut gra evinarstva Hrvatske d.12.

A.3. [Vidi IP1].d. Zavod za ekološki inženjering.9.9.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.9. Ovjera količina Evidenciju rada radnika IZVO AČA u satima rada na održavanju zaštitnog sloja iznad sustava za prikupljanje procjednih voda kao i kvalitetu rada. ovjerava Nadzorni inženjer. broj: 24-10-013/07.3.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA Izvještaji Izvo ača Obveza je IZVO AČA da putem Mjesečnih izvještaja obavještava o stanju izvedenih radova održavanja. Dostava mjesečnog izvještaja IZVO AČA je preduvjet za ovjeru privremene situacije. IZVODAČ je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi troškovi u svezi toga uključeni u jediničnu cijenu stavke troškovnika koja obuhvaća održavanje.3.A. Zaštitni sloj iznad sustava drenaže Aktivnosti IZVO AČA na održavanju zaštitnog sloja iznad sustava drenaže moraju biti sadržane u Mjesečnom izvještaju.. Zagreb. UPRAVLJANJE III. III. oznaka IZV-JAK-A1. Rad IZO AČA na održavanju zaštitnog sloja iznad sustava za prikupljanje procjednih voda obuhvaća i sve mjere zaštite na radu i zaštite okoliša koje su propisane ili obvezatne važećim zakonima.A. ožujak 2007 god.9. III. Institut gra evinarstva Hrvatske d.A. -~ ***KRAJ POGLAVLJA *** stranica 201 od 348 . održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.1 OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi održavanja su dani u poglavlju 02363 Tehničkih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6.

2 III.3 III.A.10.4 III.3.A.A.Naručitelj: ZAGREBAČKI HOLDING d.A.1. – Podružnica ZGOS Zeleni trg 3 10 000 Zagreb Hrvatska Naziv gra evine: ODLAGALIŠTE OTPADA JAKUŠEVEC Razina projekta: DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE III.o.2 III.10.A.10.A.10.10.A.2.A.10.10.10.A.10.2 III.1 III. Svibanj 2012.2.10.1 III.A.10.2 III.A.1 III.A. stranica 202 od 348 . Ploha za prihvat azbestnog otpada SADRŽAJ: III.1.1 III.10.A.3.o.5 Gra enje Opći zahtjevi izvo enja radova Partikularni zahtjevi izvo enja radova Održavanje Opći zahtjevi održavanja Partikularni zahtjevi održavanja Upravljanje Opći zahtjevi upravljanja Partikularni zahtjevi upravljanja Postupanje s opasnim otpadom Zaštita okoliša i zdravlja SVEZAK III.

............... 215 III........ 215 OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA.....A.........10... III................2.....................2 UPRAVLJANJE ................................... 215 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA ..........A......................................... 214 OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA ......................A....204 OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA ................1 III....10. 205 III..10..10..............10...............................A...............3.... 216 stranica 203 od 348 ...4.....A..........................2......................................A..1 III........................1....5.................................... III...A..............10...................................10..A....................................3. 216 ZAŠTITA OKOLIŠA I ZDRAVLJA ............... III...........1 III....10...A.........2 GRA ENJE .................................................. 204 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA ....3..2 ODRŽAVANJE ........ 214 III......... 214 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA ...1......... POSTUPANJE S OPASNIM OTPADOM ....... Ploha za prihvat azbestnog otpada SADRŽAJ POGLAVALJA: III........................Dokumentacija za nadmetanje Gra enje....................10........10........10..A.. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III................ III..................10.......2...A......A.....................1.....

5 m. Plan odlaganja otpada na plohu 5D i 6.d.d. Pristupna cesta plohi za prihvat azbestnog otpada je smještena na zapadnom nasipu.. izveden je plato za okretanje vozila. broj: 24-10-013/07. Izvo ač je dužan ishoditi sve potrebne suglasnosti/dozvole za rad s azbestom nadležnih ministarstava. Cesta je širine 4 m s vanjske strane obodnog nasipa. na mjestu spajanja s kazetom za azbestni otpad. studije i zaštitu okoliša. Kazeta za prihvat azbestnog otpada je odijeljena od ostalog dijela odlagališta me unasipom visine 1. Nasip prometnice je izveden od mješovitog materijala. Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6. GRA ENJE III. Izvo ač je zadužen za održavanje plohe za prihvat azbestnog otpada čupanjem raslinja s korjenjem kako ne bi došlo do oštećenja filtarskog geotekstila i prodiranja sitnih čestica u drenažni sustav.A. Institut gra evinarstva Hrvatske d. [vidi IP1]. dok je nasip s unutarnje strane izveden od zemljanog materijala.1.. Površina bez obodnog nasipa iznosi približno 2. Zavod za ekološki inženjering. Na kraju pristupne prometnice. Zagreb. Ukupna površina kazete za prihvat azbestnog otpada iznosi približno 4.1. Institut IGH d.10.10. na južnom dijelu plohe 6/3 (ploha 6 je podijeljena na 3 dijela). ožujak 2000 god. oznaka IZV-JAK-A1.10. Zagreb.000 m2 (dno kazete + me unasip + postojeći obodni nasip na koji će se naslanjati azbestni otpad).A.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. listopad 2010. odnosno 5 m s unutarnje strane nasipa.1 OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA Ploha za prihvat gra evinskog otpada koji sadrži čvrsto vezani azbest i ostali čvrsto vezani azbestni otpad (u danljem tekstu samo azbestni otpad) je izvedena na samom jugozapadnom rubu odlagališta. uz unutarnji rub južnog i zapadnog obodnog nasipa. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec. [vidi IP6]. Nasip s vanjske strane obodnog nasipa je izveden od mješovitog materijala dobivenog obradom gra evinskog otpada.160 m2.Broj projekta: 3230-0576/10. Opći • • • • stranica 204 od 348 . Zavod za ekološki inženjering.A. [vidi GP1]. Zavod za planiranje.5 m i ukupne širine 6. Elaborat tehnologije odlaganja gra evinskog otpada koji sadrži azbest na kazeti izgra enoj u okviru odlagališta Jakuševec [vidi TD27]. Institut gra evinarstva Hrvatske d. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1. Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom zahtjevi gra enja su dani u dokumentaciji.d. Ploha za prihvat azbestnog otpada III.. ožujak 2007 god.

A.A. IZVODAČ je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi troškovi u svezi toga uključeni u jediničnu cijenu stavke troškovnika koja obuhvaća izgradnju.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA Opće napomene Rad IZVO AČA na održavanju i upravljanju plohe za prihvat azbestnog otpada obuhvaća i sve mjere zaštite na radu i zaštite okoliša koje su propisane ili obvezatne važećim zakonima.A.5 Me unasip (zečji nasip) Poglavlje III. Srodna poglavlja Poglavlje III.A.A. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. IZVODAČ je zadužen za usuglašavanje provedbe radova sa svim odgovarajućim pravilima. opremu.A. vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05.7 Detekcija oštećenja geomembrane Poglavlje III.A.1 Prihvat i ugradnja otpada Poglavlje III.6 Obodni kanali Poglavlje III. kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07) • • • • • • stranica 205 od 348 .A. materijale.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.10. statutima zakonima na lokalnoj i državnoj razini. Obveza je IZVO AČA da izvo enje radova provodi tako da izbjegne mogućnost oštećenja izvedenih elemenata odvodnje procjednih voda i me unasipa (zečjeg nasipa).1.A. IZVODAČ je dužan osigurati svu potrebnu radnu snagu. alate i pribor. Ploha za prihvat azbestnog otpada III.2 Privremeno prekrivanje Poglavlje III. 39/09) Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN42/07) Naputak o postupanju s otpadom koji sadrži azbest (NN 89/08) Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima (NN 13/09) Odluka o postupanju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za provedbu mjera radi unaprje enja sustava gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 58/11) Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada.9 Zaštitni sloj iznad sustava za prikupljanje procjednih voda Pravilnici i propisi Uredba o kategorijama. odredbama.3 Prometnice i platoi Poglavlje III.8 Sustav procjednih voda Poglavlje III. za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju.10.A. održavanje i upravljanje prometnicama i platoima.

održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III..Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Na vidljivom mjestu. Prema Naputku o postupanju s otpadom koji sadrži azbest (NN 89/08) polje (kazeta) za prihvat azbestnog otpada mora biti izdvojeno od ostalog dijela odlagališta.˝ stranica 206 od 348 .10. Kako bi se i u tom slučaju polje za prihvat azbestnog otpada izoliralo od okoline. a time i zdravlja ljudi. Pri tome se poglavito misli na bušenje plinskih zdenaca. Primjer koji se prezentira ovaj slučaj prikazan je na slici 3˝ u TD27: . iznad njega se može odlagati komunalni otpad. ODJEČE I OBUĆE'' ..Pristup odlagalištu osobama koje nisu zaposlene spriječen je ogradom koja se izvodi po rubu odlagališta ili oko samog polja za prihvat azbestnog otpada.Nakon završetka odlaganja azbestnog otpada. a na porti se provodi evidencija ulaženja ljudi na odlagalište. Ploha za prihvat azbestnog otpada IZVO AČ je dužan postupati u skladu s Elaboratom tehnologije odlaganja gra evinskog otpada koji sadrži azbest na kazeti izgra enoj u okviru odlagališta Jakuševec [vidi TD27]: Tehnologija odlaganja azbestnog otpada Izdvajanje polja za prihvat azbestnog otpada .Nakon zatvaranja polja za prihvat azbestnog otpada iznad područja gdje je vršeno njegovo odlaganje ne smiju se provoditi aktivnosti kojima bi se dovelo do zaga enja okoliša. koja ima otprilike slijedeći sadržaj: OPASNOST – AZBEST – SAMO OVLAŠTENO OSOBLJE – OBVEZNA UPOTREBA ZAŠTITNE OPREME. odmah uz područje gdje se prihvaća azbestni otpad. te se odlagalište čuva 24 sata.A. Ukoliko se iznad azbestnog otpada odlaže komunalni otpad mogu se u području odloženog komunalnog otpada izvoditi zdenci. ali treba voditi računa da je udaljenost dna zdenca od vrha me uprekrivnog sustava veća od predvi enog slijeganja otpada.. potrebno je izme u azbestnog i komunalnog otpada izvesti odgovarajuće me uprekrivne slojeve. postavlja se tabla.

te ukoliko nije provesti isto polietilenskom folijom debljine minimalno 0. ispuštanje azbestnih vlakana i prašine u zrak. Tehnologija istovara i ugradnje zapakiranog azbestnog otpada opisana je u TD27.4 mm. odnosi se na slijedeće: • zapakirani azbestni otpad – provjeriti da li je dobro zapakiran. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Održavanje prometnice obuhvaća i održavanje prometne gradilišne signalizacije. Nadalje.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. potrebno je pridržavati se slijedećeg: • otpad se prije prijevoza. te osigurati rubove ljepljivom trakom • nezapakiran azbestni otpad: .. kako bi mogao pristupiti do slijedećeg sloja (nivoa) odlaganja azbesta. gdje se istovaruje. mora zapakirati tako da se spriječi ispuštanje azbestnih vlakana i azbestne prašine u okoliš (zahtijeva se ambalaža od polietilenske folije debljine najmanje 0. istovara i prijevoza ne do e do ispuštanja tih vlakana ili prašine u zrak Azbestni otpad se do samog mjesta odlaganja dovozi trajnom ili privremenom gradilišnom prometnicom. te ga u što kraćem vremenu zapakirati u foliju ili alternativno (nepostojanje adekvatne folije u danom trenutku na gradilištu) prekriti slojem zemlje u debljini od minimalno 10 cm.Sukladno Pravilniku o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 42/07).4 mm) • spremnici i ambalaža koja sadrži azbestni otpad moraju biti vidljivo označeni prema posebnom propisu • osoba koja prevozi otpad koji sadrži azbestna vlakna ili prašinu mora osigurati da tijekom utovara.).10. teškog opterećenja vozila i dr. pri prijevozu azbestnog otpada. odnosno svede na minimum. Izvo ač (poduzeće) koji provodi prihvat i ugradnju azbestnog otpada dužan je izvoditi radove održavanja prometnice. da se izbjegne ispuštanje čestica azbesta u okoliš potrebno je hitno poprskati otpad.Sukladno Pravilniku o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 42/07).˝ Općenito o odlaganju otpada koji sadrži azbest . Pristupnu prometnicu (i radni plato ispred kazete za azbest) potrebno je redovito održavati. Ukoliko se na odlagalište ipak dopremi i azbestni otpad koji nije pakiran ili obra en.odmah po istovaru navlažiti otpad stranica 207 od 348 . a svi radovi trebaju proteći na način da se izbjegne ili skrati period u kojem nije moguć pristup kazeti za odlaganje azbestnog otpada. Kod odlaganja azbestnog otpada najveću pažnju treba posvetiti tome da se spriječi. izvo ač koji provodi prihvat i ugradnju azbestnog otpada dužan je sukladno dinamici punjenja plohe azbestom izgra ivati pristupnu prometnicu/rampu. Ploha za prihvat azbestnog otpada Dovoz otpada koji sadrži azbest do polja za njegov prihvat . te po potrebi sanirati oštećenja koja mogu nastati uslijed različitih utjecaja (padalina.A. na odlagalište se doprema samo zapakiran ili adekvatno obra en azbestni otpad. Tehnologija koje se treba pridržavati kako bi se isto postiglo..

Na odlaganju azbestnog otpada smije raditi isključivo obučeno osoblje. a potrebno je osigurati procje ivanje oborinske vode do sustava za sakupljanje procjednih voda. kako je opisano u zasebnom poglavlju. uz korištenje adekvatne opreme. zbijanjem otpada odgovarajućim brojem prijelaza stroja (npr.5m. vrsti. tri prijelaza kompaktora ili buldozera težine min. zemljanim materijalom ili slično. NN 42/07). potrebno je provesti neku od slijedećih mjera: • prije prelaska strojevima/vozilima preko cijevi iste ispuniti betonom. a debljina ovog sloja treba iznositi minimalno 0. te osigurati rubove ljepljivom trakom • azbestni otpad nije dozvoljeno lomiti. U pravilu se na polja za azbestni otpad dopremaju valovite ili ravne fasadne i krovne ploče. Odlagatelj azbestnog otpada dužan je voditi očevidnik o nastanku i tijeku otpada i voditi podatke o količini. a širina drenažnog stupca treba iznositi najmanje 0. 12t) i ograničavanjem debljine jednog sloja odloženog otpada prije zbijanja na visinu jedne-dvije palete (maksimalno 1. izme u paleta treba ugra ivati vertikalne slojeve zemljanog materijala s većim udjelom pijeska i šljunka (vidi Tehničke uvjete ugradnje – zemljani materijal veće vodopropusnosti [vidi TD27]). potrebno je na samoj lokaciji osigurati dovoljnu količinu vode za prskanje azbestnog otpada za slučaj da do e do puknuća folije u koju je upakiran.4 mm. Svaki red paleta prekriva se horizontalnim slojem zemljanog materijala s većim udjelom pijeska i šljunka (vidi Tehničke uvjete ugradnje – zemljani materijal veće vodopropus-nosti [vidi TD27]). te mjestu gdje je azbestni otpad odložen (u skladu s Pravilnikom o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.˝ stranica 208 od 348 . Udaljenost susjednih vertikalnih drenaža ne smije biti veća od 3 m. Ukoliko se ipak dopreme i odre ene količine cijevi koje sadrže azbest. šljunkom. te izvedbe vertikalnih zemljanih stupaca. te tako pripremljene cijevi upakirati u foliju • zdrobiti cijevi nakon prekrivanja zemljanim materijalom uz adekvatne mjere zaštite (me uostalim prskanje vodom i obavezno korištenje zaštitne opreme) i uz prethodno isho enu suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i prirode. U pravilu se zadovoljavajuća stabilnost postiže projektiranjem konačnog pokosa odloženog azbestnog otpada u nagibu 1V:3H. kao i globalna stabilnost cjelokupnog odloženog otpada za slučaj da se iznad azbestnog otpada odlaže komunalni otpad. kao i Ministarstva graditeljstva i prostornog ure enja. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.5m).A.10. Prije prekrivanja i zbijanja redova paleta.2m nakon zbijanja.u što kraćem vremenu upakirati otpad u polietilensku foliju debljine minimalno 0. načinu obrade odloženog azbestnog otpada. Kako je azbestni otpad upakiran u foliji. Ploha za prihvat azbestnog otpada . piliti ili na bilo koji drugi način obra ivati Pokosi odloženog azbestnog otpada i zbijenost otpada trebaju biti takovi da se osigura stabilnost odloženog azbestnog otpada.

Visina azbestnog otpada na pojedinim paletama kreće se uglavnom od 0.5 do 1. obloge i sl.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.2 m ili 1.5 m.5 m do 1. Azbestni otpad upakiran u .Većina azbestnog otpada koji će se odlagati na kazetu..10. 1 x 1.. "big bag".8 x 1. dok se težina jedne palete kreće u rasponu od 0.2 m. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.2 x 1. Rukovanje i manipulacija s ovim vrećama riješena je preko ušivenih ručki koje se prihvaćaju pretežito viljuškarima ili nekim drugim strojevima za podizanje tereta. različitih dimenzija. Azbestni otpad upakiran i odložen na paletama Drobljeni ili usitnjeni azbest se na mjestu nastanka uglavnom pakira u nepropusne polipropilenske vreće tzv.A.5 tona.krovne ploče. Slika 6.big bag˝ vreću stranica 209 od 348 . Ploha za prihvat azbestnog otpada Postupak ugradnje otpada koji sadrži azbest na odlagalištu Jakuševec .2 m). Slika 7. dopremati će se na drvenim paletama (dimenzije paleta su uglavnom 0. Na ovaj se način uglavnom pakira i transportira "pločasti" azbest .

Na taj način formirati će se "dvored" približnih dimenzija 2. Me utim. Kazetu za azbest potrebno je popunjavati u redovima i to tako da se prvi red složi paralelno i neposredno uz rub (južnog) obodnog nasipa. duljina reda) x 1. ''žabom'' ili nekim sličnim strojem.5 x 1. stranica 210 od 348 . a provedbom monitoringa se konstatira da je kakvoća zraka zadovoljavajuća. potrebno je osigurati debljinu prekrivnog sloja od minimalno 20 cm (u zbijenom stanju) iznad azbestnog otpada. Ploha za prihvat azbestnog otpada Postoji mogućnost da će odre ena količina azbestnog otpada dolaziti pakirana i u drugačijim oblicima. Sa vozila koja su dovezla azbestni otpad.0 m od prethodnog. Prostor izme u "dvoreda" potrebno je zbijati mini-kompaktorom. Tako er.0 m (visina palete). Drugi red će se slagati neposredno uz prvi. Na taj će se način formirati red duljine od oko 45 m. Prekrivanje odloženih paleta/vreća (dvoreda) je moguće započeti bilo kada unutar 3 mjeseca od odlaganja uz uvjet da prilikom manipulacije i odlaganja nije došlo do oštećenja zaštitne folije tj. s obzirom na težinu azbesta i manipulacijska ograničenja (nosivost viljuškara. tj.5 x 1. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. palete/vreće (ili neki drugi oblik azbestnog ''paketa'') se uz pomoć "kombinirke" na kojoj su montirane vilice ili nekog sličnog stroja skidaju s vozila. Sljedeći "dvored" je potrebno odmaknuti za cca.5-3 m (širina dviju paleta) x 45 m (duljina kazete za azbest. ali se to u ovom trenutku ne može točno znati. odnosno na posebno ure enu površinu uz kazetu za azbest.10. Me utim. Kako bi se moglo pristupiti prekrivanju azbestnog otpada (s propisanim zbijanjem) potrebno je izvesti najmanje dva ''dvoreda'' (4 reda paleta s jednim razmakom od cca 1. Palete/vreće potrebno je slagati neposredno jedne uz drugu. Kada se propisno zapakirani otpad koji sadrži azbest dopremi do mjesta budućeg odlaganja (dozvoljeno isključivo osobama ovlaštenima za transport i postupanje s zbestnim otpadom) potrebno je pristupiti njegovom istovaru i odlaganju na ure enu kazetu za prihvat azbestnog otpada. valjka ili nekog sličnog stroja minimalne mase od 12 t. Budući da visina pojedinih paleta/vreća neće biti ujednačena. te odvoze do mjesta odlaganja gdje se zajedno s paletom polažu na horizontalnu podlogu kazete za azbest. te tako er paleta/vreća do palete/vreće.A. bez obzira na geometrijski oblik azbestih "paketa" zajedničko im je svima da moraju biti propisno pakirani kako bi bilo spriječeno osloba anje azbestnih čestica u zrak. ukoliko je sav odloženi otpad propisno upakiran. u ovom trenutku nije moguće odrediti točnu količinu/visinu materijala potrebnog za prekrivanje azbestnog otpada. kamiona i drugih strojeva kojima se transportira azbest) realno je za očekivati da na kazetu za azbest neće dolaziti azbestni "paketi" veći od cca 1.5 m. 1. te ga na isti način složiti. Vozilo koje je dovezlo azbestni otpad parkira se što bliže kazeti za odlaganje azbesta. dok se konačna površina jednog sloja ugra enog azbestnog otpada zbija prelascima kompaktora.0 m izme u njih). Prekrivanje će se vršiti s pjeskovito/šljunkovitim materijalom čije su karakteristike specificirane u Tehničkim uvjetima ugradnje – zemljani materijal veće vodopropusnosti [vidi TD27]. Vozilo koje je dovezlo azbestni otpad ne smije ulaziti u prostor kazete za azbest.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.

Svi strojevi koji se koriste za ugradnju azbestnog otpada moraju se prije napuštanja azbestne kazete i korištenja na nekim drugim lokacijama obavezno isprati vodom. kompaktor. zamijećenim zaga enjem zraka tijekom provedbe monitoringa i sl. buldozer i sl.A. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. npr.'' Shematski prikaz redova. Na opisan način potrebno je popuniti cijelu kazetu. kako bi mogao pristupiti do slijedećeg sloja (nivoa) odlaganja azbesta. Kada se utvrdi da je prije ena dozvoljena granica onečišćenja zraka. Nastaviti s radovima tek nakon što se mjerenjima pokaže da su onečišćenja smanjena ispod dozvoljene granice.Azbestni otpad se prekriva u više slučajeva. stranica 211 od 348 . potrebno je oštećenu paletu/vreću poprskati vodom i u što kraćem roku prekriti (zatrpati) pjeskovito/šljunkovitim materijalom (u ovom slučaju nije potrebno zbijati zemljani materijal već će se zbijanje provoditi prilikom prekrivanja "dvoreda").Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Izvo ač mora izgraditi pristupnu prometnicu/rampu. Tijekom zbijanja sloja azbestnog otpada potrebno je provoditi mjerenja količina azbestnih čestica u zraku. u TD27: Prekrivanje otpada koji sadrži azbest . pretpostavlja se da će se ukupno odložiti 4 .) kojima će se slagati palete i ugra ivati sljedeći sloj azbestnog otpada (potrebno je zbiti prekrivni materijal nižeg sloja (nivoa) azbestnog otpada. kod dolaska neupakiranog azbestnog otpada ili puknuća folije na upakiranom otpadu. Ploha za prihvat azbestnog otpada U slučaju da do e do oštećenja zaštitne folije ili vreće koje nije moguće sanirati polietilenskom folijom i ljepljivom trakom.10.2 m). Vozila je potrebno prati na samoj kazeti ili neposredno uz kazetu za azbest. kako bi imao dovoljnu nosivost potrebnu za ugradnju narednog sloja). "dvoreda" i slojeva dan je na slici 6. S obzirom na predvi ene dimenzije kazete za prihvat azbestnog otpada na odlagalištu Jakuševec i pretpostavljenu visinu jednog sloja (cca.. gusjenice.5 slojeva (nivoa) azbestnog otpada.). a to su: • prekrivanje u slučaju hitnih intervencija. Potrebno je isprati sve dijelove koji su mogli biti u kontaktu s azbestnim otpadom (kotači. vilice i dr. 1. radove treba obustaviti. a površinu prekrivnog materijala urediti tako da se po njoj mogu kretati strojevi (kombinirka.

Završno prekrivanje otpada ima i dodatnu funkciju. a to je ograničavanja infiltracije oborina u otpad i time minimaliziranja nastajanje procjednih voda. mase 400 g/m2 (vidi Tehničke uvjete ugradnje – filterski/separacijski geotekstil [vidi TD27]) • drenažni šljunčani sloj debljine 0. kako bi bio slabije propusnosti.3 m.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.5 m.5 u TD27) • me uprekrivanje zemljanim materijalom koje se provodi kada se nakon završetka odlaganja azbestnog otpada iznad njega nastavlja s odlaganjem komunalnog otpada • završno prekrivanje. slojem zemljanog materijala minimalne debljine 0. Ovim me uprekrivnim zemljanim slojem odvaja se azbestni otpad od komunalnog otpada. 1. Me uprekrivanje azbestnog otpada iznad kojeg se odlaže komunalni otpad Kako bi se azbestni otpad izolirao od komunalnog otpada koji se odlaže iznad njega treba prethodno izvesti sloj zemljanog materijala u debljini minimalno 1.5 m (karakteristike materijala prema Tehničkim uvjetima ugradnje – zemljani materijal manje vodopropusnosti [vidi TD27]) • filterski geotekstil.A.4 i 2.2 m. Kako bi se spriječila infiltracija procjednih voda iz komunalnog otpada u polje gdje je odložen azbestni otpad. te odgovarajući filterski geotekstili. odnosno odmah po njegovom dovozu. a da se iznad tog sloja izvede drenažni šljunčani sloj debljine 0. Ovi materijali tada čine me uprekrivni sustav (odozdol prema gore): • zemljani sloj debljine 1. nakon čega slijedi zatvaranje odlagališta ili dijela odlagališta gdje se vršio prihvat azbestnog otpada Sva gore navedena prekrivanja zemljanim materijalom provode se kao mjera zaštite od osloba anja azbestnih vlakana i prašine u okoliš. Prekrivanje azbestnog otpada prije zbijanja Prekrivanje azbestnog otpada tek prije njegova zbijanja podrazumijeva da se na odlagalištu provode slijedeće mjere zaštite okoliša i zdravlja ljudi: • polje za azbestni otpad je izvedeno unutar ogra enog odlagališta na kojem je uspostavljena čuvarska služba tijekom cijelog dana (24 sata) • uz polje postoji tabla kojom se ukazuje na opasni azbestni otpad i zabranjuje pristup nezaposlenim osobama • sav azbestni otpad je upakiran u foliju • na odlagalištu se provodi monitoring sukladno opisu danom u zasebnom poglavlju Ukoliko nije uspostavljena neka od gore opisanih mjera potrebno je prekriti azbestni otpad na kraju istog radnog dana u kojem je on dopremljen. Ploha za prihvat azbestnog otpada • prekrivanje prije zbijanja (opisano u poglavljima 2. kako ne bi došlo do miješanja materijala.10. 2.3 m (vidi Tehničke uvjete ugradnje – drenažni šljunak [vidi TD27]) • fiterski geotekstil mase 400 g/m2 (vidi Tehničke uvjete ugradnje – filterski/separacijski geotekstil [vidi TD27]) stranica 212 od 348 . preporuča se da me uprekrivni zemljani sloj ima veći udio sitnozrnatog koherentnog materijala.

odnosno nakon izvedenog završnog prekrivanja otpada. prestanak bilo kakvog odlaganja na ili iznad površine polja .. U principu se radi o slijedećim slojevima (od vrha na niže): • rekultivirajući zemljani sloj. podrijetlu.3 m (karakteristike materijala prema Tehničkim uvjetima ugradnje – zemljani materijal veće vodopropusnosti [vidi TD27]) Padovi me uprekrivnih slojeva trebaju biti takovi da se osigura odvodnja procjednih voda komunalnog otpada na područje gdje je ovaj otpad u kontaktu s donjim brtvenim sustavom odlagališta. tj.Završni prekrivni slojevi za polje gdje se izvodi azbestni otpad trebaju odgovarati slojevima koji se prema Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada. odlagatelj azbestnog otpada dužan je voditi očevidnik o nastanku i tijeku otpada i voditi podatke o količini.'' Primjeri izvedbe vrha azbestnog otpada i me uprekrivnog sustava za odlagalište Jakuševec dani su na nacrtima 1 i 2.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.Program praćenja stanja na odlagalištu koje prihvaća azbestni otpad podrazumijeva slijedeće: • sukladno Pravilniku o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 42/07). sa slijedećom učestalošću: . održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.U PODLOZI ODLOŽEN AZBESTNI OTPAD.5 m i kmax = 1 X 10-7 cm/s ili brtveni materijalnih (npr. filterski geotekstil + šljunak + zaštitni geotekstil ili geosintetski drenažni sloj adekvatnih svojstava • zaštitni zemljani sloj Po završetku rada odlagališta. Završno prekrivanje.'' Monitoring IZVO AČ je dužan postupati u skladu s Elaboratom tehnologije odlaganja gra evinskog otpada koji sadrži azbest na kazeti izgra enoj u okviru odlagališta Jakuševec [vidi TD27]: . odnosno sloj za zaštitu od smrzavanja • drenaža za oborinsku vodu.jednom mjesečno prva tri mjeseca rada .10. površinu ispod koje se nalazi odložen azbestni otpad najbolje je ograditi. kako bi se spriječile bilo kakve aktivnosti na tom području. u neposrednoj blizini radova koji se odvijaju unutar polja.. u TD27 3.A.nakon prva tri mjeseca rada jednom tromjesečno (ova mjerenja mogu se podudarati s mjerenjima koja se provode tijekom prekrivanja i zbijanja otpada) stranica 213 od 348 . filterski geotekstil + šljunak + zaštitnigeotekstil ili geosintetski drenažni sloj adekvatnih svojstava • glina debljine 0. kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07) zahtijevaju za komunalni otpad. vrsti. GCL) adekvatnih svojstava • plinska drenaža. Padovi ne smiju biti izvedeni na način da se procjedna voda zadržava iznad polja za azbestni otpad. Ploha za prihvat azbestnog otpada • zaštitni zemljani sloj debljine 0. načinu i mjestu gdje je azbestni otpad odložen • mjerenje količine azbestnih čestica u zraku na području samog polja. te postaviti tablu s upozorenjem: OPASNOST .

obvezno tijekom provedbe prekrivanja zemljanim materijalom zbijanja azbestnog otpada . III. Zagreb.jednom godišnje tijekom prve dvije godine nakon zatvaranja polja . neovisno o uzroku prašine . • svakodnevnu kontrolu ispravnosti zaštitne opreme • svakodnevnu kontrolu odloženog azbestnog otpada na kraju radnog vremena.d. Program praćenja stanja nakon zatvaranja odlagališta koje je u prošlosti prihvaćalo azbestni otpad: • mjerenje količine azbestnih čestica u zraku na području iznad samog polja ili u neposrednoj blizini sa slijedećom učestalošću: .1 OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi održavanja su dani u poglavlju 02363 Tehničkih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6.A. ožujak 2007 god. Ovim Pravilnikom zahtijeva se da izloženost radnika azbestu iznosi najviše 0.10. ODRŽAVANJE III. tvrtka: Institut IGH d. prema nalogu nadzornog inženjera Napomena: Granična vrijednost izloženosti azbestnim vlaknima definirana je Pravilnikom o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima (NN13/09). Ploha za prihvat azbestnog otpada .A.10.1 vlakno/ml za sve tipove azbesta. broj: 24-10-013/07.2.10.9 Zaštitni sloj iznad sustava za prikupljanje procjednih voda.A. studije i zaštitu okoliša. Zagreb.A.2.. Broj projekta: 3230-729/09.2. Institut gra evinarstva Hrvatske d.10. oznaka IZV-JAK-A1.d.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA Partikularni zahtjevi su dani u poglavlju III.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Zavod za ekološki inženjering. [Vidi IP1] kao i u dokumentaciji Izvedbeni projekt kazete za prihvat azbestnog otpada. [IP15]..kod hitnih intervencija prekrivanja azbestnog otpada zemljanim materijalom zbog puknuća folije. prvenstveno radi kontrole ispravnosti provo enja svih potrebnih mjera da ne do e do izdvajanja azbestnih vlakana i prašine u okoliš (kvaliteta pakiranja i prekrivanja otpada). ožujak 2010. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.svaki puta nakon što se uoči azbestna prašina u zraku.narednih petnaest godina jednom u pet godina III. Zavod za planiranje . god.A. stranica 214 od 348 .

.A. oznaka IZV-JAK-A1... Zavod za planiranje . broj: 24-10-013/07.svaki puta nakon što se uoči azbestna prašina u zraku. Zavod za ekološki inženjering.A. neovisno o uzroku prašine . Dostava mjesečnog izvještaja IZVO AČA je preduvjet za ovjeru privremene situacije. [IP15].10. ožujak 2010. tj. IZVO AČ je dužan postupati u skladu s Elaboratom tehnologije odlaganja gra evinskog otpada koji sadrži azbest na kazeti izgra enoj u okviru odlagališta Jakuševec [vidi TD27]: . ožujak 2007 god. Broj projekta: 3230-729/09.d. podrijetlu. Zagreb.obvezno tijekom provedbe prekrivanja zemljanim materijalom zbijanja azbestnog otpada . [Vidi IP1] kao i u dokumentaciji Izvedbeni projekt kazete za prihvat azbestnog otpada.10.1 OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi upravljanja su dani u poglavlju 02363 Tehničkih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6.3.jednom mjesečno prva tri mjeseca rada . UPRAVLJANJE III. načinu i mjestu gdje je azbestni otpad odložen • mjerenje količine azbestnih čestica u zraku na području samog polja.10. odlagatelj azbestnog otpada dužan je voditi očevidnik o nastanku i tijeku otpada i voditi podatke o količini.10. sa slijedećom učestalošću: .A.A. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. tvrtka: Institut IGH d. u neposrednoj blizini radova koji se odvijaju unutar polja.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA Izvještaji Izvo ača Obveza je IZVO AČA da putem Mjesečnih izvještaja obavještava o stanju izvedenih radova održavanja. Institut gra evinarstva Hrvatske d.d.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. prema nalogu nadzornog inženjera stranica 215 od 348 .3.3. III.kod hitnih intervencija prekrivanja azbestnog otpada zemljanim materijalom zbog puknuća folije. Ploha za prihvat azbestnog otpada III. Zagreb. vrsti. god. studije i zaštitu okoliša.Program praćenja stanja na odlagalištu koje prihvaća azbestni otpad podrazumijeva slijedeće: • sukladno Pravilniku o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 42/07).nakon prva tri mjeseca rada jednom tromjesečno (ova mjerenja mogu se podudarati s mjerenjima koja se provode tijekom prekrivanja i zbijanja otpada) .

10. U svrhu zaštite djelatnika i ostalih osoba.1 vlakno/ml za sve tipove azbesta.4. • svakodnevnu kontrolu ispravnosti zaštitne opreme • svakodnevnu kontrolu odloženog azbestnog otpada na kraju radnog vremena. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Pri odlaganju azbestnog otpada na odlagalištu treba osigurati sve potrebne mjere za zaštitu radnika.A.A. POSTUPANJE S OPASNIM OTPADOM IZVO AČ je dužan postupati s opasnim otpadom u skladu s Elaboratu tehnologije odlaganja gra evinskog otpada koji sadrži azbest na kazeti izgra enoj u okviru odlagališta Jakuševec [vidi TD27].narednih petnaest godina jednom u pet godina III. te imaju odgovarajuću zaštitnu opremu (sukladno Naputku o postupanju s otpadom koji sadrži azbest. Na odlagalištu treba provoditi minimalno slijedeće mjere za sprječavanje emisije azbestnih vlakana i prašine u okoliš: • treba provjeriti da li je adekvatno zapakiran azbestni otpad dopremljen na odlagalište stranica 216 od 348 . kako je opisano u zasebnom poglavlju. čime se uzrokuju smrtonosne bolesti .A. NN 89/08).10.. Ploha za prihvat azbestnog otpada Napomena: Granična vrijednost izloženosti azbestnim vlaknima definirana je Pravilnikom o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima (NN13/09). Ovim Pravilnikom zahtijeva se da izloženost radnika azbestu iznosi najviše 0.10. III.5. Ljudsko zdravlje tada je ugroženo zbog mogućnosti da se azbestna vlakanca igličaste strukture zabodu u plućne membrane. potrebno je provoditi monitoring. prvenstveno radi kontrole ispravnosti provo enja svih potrebnih mjera da ne do e do izdvajanja azbestnih vlakana i prašine u okoliš (kvaliteta pakiranja i prekrivanja otpada).Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. ZAŠTITA OKOLIŠA I ZDRAVLJA IZVO AČ je dužan postupati u skladu s Elaboratom tehnologije odlaganja gra evinskog otpada koji sadrži azbest na kazeti izgra enoj u okviru odlagališta Jakuševec [vidi TD27]: . Program praćenja stanja nakon zatvaranja odlagališta koje je u prošlosti prihvaćalo azbestni otpad: • mjerenje količine azbestnih čestica u zraku na području iznad samog polja ili u neposrednoj blizini sa slijedećom učestalošću: . Pri tome se posebno misli na opasnosti koje se javljaju kada se prašina i vlakna azbesta na u u zraku.azbestoza pluća i rak pluća.Na poslovima odlaganja azbestnog otpada smiju raditi i provoditi kontrolu samo djelatnici koji su prošli adekvatnu obuku.jednom godišnje tijekom prve dvije godine nakon zatvaranja polja .

prskanje i lijepljenje folije. Za rad s azbestnim otpadom radnik mora biti dobrog zdravstvenog stanja. brusiti ili na bilo koji drugi način obra ivati proizvode koji sadrže azbest • treba provoditi monitoring Radnici koji rade na odlaganju/zbijanju azbestnog otpada moraju biti školovani za postupanje u izvanrednim situacijama (povećane količine azbesta u zraku). te znati pravilno koristiti zaštitnu opremu. radnik mora navlažiti otpad • svakodnevno treba kontrolirati stanje folije u koju je otpad upakiran • u slučaju da je folija oštećena treba odmah reagirati sukladno stanju oštećenja (manja puknuće . te ga ne smije skidati i odlagati na području polja s azbestnim otpadom. Ovako upakiran otpad treba odložiti na polju za prihvat azbestnog otpada. te na vreći treba stajati opis o sadržaju vreće. Radnik mora biti školovan za pravilno korištenje respiratora (maske). te zatim poduzeti odgovarajuće mjere (prekrivanje. Zaštitna odjeća. Tijekom prihvata azbestnog otpada na odlagalištu potrebno je kontrolirati/pratiti slijedeće: • zdravstveno stanje radnika (zdravstveni pregled obavezan prije uvo enja radnika u posao.prskanje i prekrivanje zemljanim materijalom) • kod svakog vidljivog stvaranja azbestne prašine treba odmah poprskati otpad. niti bilo gdje drugdje gdje ima prašine. pakiranje) • kod zbijanja otpada treba prskati otpad za slučaj puknuća folije • strogo je zabranjeno trgati. bušiti. koji se više ne koriste. obavezno odlaganje odjeće u zatvorene spremnike.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Izvo ač mora osigurati poseban prostor za dekontaminaciju i skladištenje opreme. skidanje respiratora nakon što je provedena dekontaminacija itd.A. te odlaganje druge odječe i preoblačenje. Ploha za prihvat azbestnog otpada • neupakiran azbestni otpad treba zapakirati u polietilenske vreće minimalne debljine 0. moraju se odložiti u polietilenske vreće debljine najmanje 0. treba biti u skladu s uputama proizvo ača. Nošenje odjeće. a prije pakiranja u folije. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Vreće moraju biti vidno označene natpisom ili znakom za azbestni otpad. te kasnije najmanje jednom godišnje) stranica 217 od 348 . Radnik mora biti školovan za pravilnu dekontaminaciju obuče i odjeće (čišćenje mokrom krpom i usisavačem. strugati. odlaganje zaštitne odječe i respiratora. veće puknuće . oprema i respiratori. posebno respiratora. Prostor za dekontaminaciju radnika mora imati me usobno odvojene prostore za čišćenje zaštitne odječe.10. upoznati se s opasnostima pri radu s azbestnim otpadom.4 mm. Pri radu u okolini u kojoj postoji mogućnost od povećane količine azbesta u zraku radnici moraju imati zaštitu opremu: • zaštitno odijelo • respirator (zaštitna maska) • zaštitne rukavice • čizme ili druga obuća Tijekom zbijanja azbestnog otpada radnici moraju nositi zaštitnu odjeću. te osigurati rubove ljepljivom trakom.4 mm.).

prekrivanje i sl. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. vrstu i način obrade materijala. te redovito mijenjati korištena sredstva i opremu) • količinu azbestnih čestica u zraku.zbijanje slojeva.A. mjerenjem istih na području samog polja ili u neposrednoj blizini (dinamiku mjerenja treba uskladiti s dinamikom i količinom azbestnog otpada.10. te s planiranim aktivnostima na polju . Ploha za prihvat azbestnog otpada • osobna zaštitna sredstva i opremu (kontrolirati ispravnost.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.) • količinu. o čemu treba voditi očevidnik sukladno Pravilniku o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 42107)'' ***KRAJ POGLAVLJA *** stranica 218 od 348 .

A.1 III.A.1 III.11.A.11.11.3 III.11.A.o. Svibanj 2012.A.11.11.3.4 Gra enje Opći zahtjevi izvo enja radova Partikularni zahtjevi izvo enja radova Održavanje Opći zahtjevi održavanja Partikularni zahtjevi održavanja Upravljanje Opći zahtjevi upravljanja Partikularni zahtjevi upravljanja Zaštita okoliša i zdravlja SVEZAK III.11.A.1 III.11.o.2 III.2.3.A.1.1.2 III.A.2.A.11. Gornji brtveni sloj SADRŽAJ: III. – Podružnica ZGOS Zeleni trg 3 10 000 Zagreb Hrvatska Naziv gra evine: ODLAGALIŠTE OTPADA JAKUŠEVEC Razina projekta: DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE III.A.A. stranica 219 od 348 .Naručitelj: ZAGREBAČKI HOLDING d.1 III.11.2 III.11.A.2 III.

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A.11. Gornji brtveni sloj

SADRŽAJ POGLAVALJA: III.A.11.1.
III.A.11.1.1 III.A.11.1.2

GRA ENJE ............................................................................................221
OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA .......................................................... 221 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA ............................................ 223

III.A.11.2.
III.A.11.2.1 III.A.11.2.2

ODRŽAVANJE ........................................................................................ 230
OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA ..................................................................... 230 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA ...................................................... 230

III.A.11.3.
III.A.11.3.1 III.A.11.3.2

UPRAVLJANJE ........................................................................................ 231
OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA..................................................................... 231 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA ...................................................... 231

III.A.11.4.

ZAŠTITA OKOLIŠA I ZDRAVLJA .............................................................. 232

stranica 220 od 348

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A.11. Gornji brtveni sloj

III.A.11.1. GRA ENJE
III.A.11.1.1 OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA
Na plohama 1 – 4 (do plinske linije L) je izveden gornji brtveni sloj sa gotovom prekrivkom. Gornji brtveni slojevi se izvode na formiranom i kompaktiranom tijelu od otpada. Nacrti projektiranog sustava gornjih brtvenih slojeva su dani dokumentaciji Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2], vidi nacrte 5.3. (plan nagiba ploha 4, 5 i 6, vrh otpada), nacrt 5.4, (plan nagiba ploha 4, 5 i 6, vrh izravnavajućeg sloja zemlje) i nacrt 5.5, (plan nagiba ploha 4, 5 i 6, vrh završnog sloja zemlje). Komponente završnog pokrova Tijelo odlagališta ima dva razližita sustava završnog prekrivanja, prvi sustav je za bočne pokose a druga za krovni dio tijela odlagališta. Krovni dio tijela je projektiran sa slojem od linearne polietilenske geomembrane niske gustoće (LLDPE) debljine 1 mm dok pokosi nisu. Kompozitna prekrivka odabrana je za krovni dio tijela odlagališta kako bi se smanjila infiltracija u području gdje je nagib površine od samo 5%. Oba sustava se sastoje od sljedećih komponenti; humusni sloj, sloj zaštite od smrzavanja, gornji geosintetski dren za vodu (za oborinske vode), geosintetski glineni brtveni sloj (GCL), geosintetski sloj za otplinjavanje i me uprekrivni sloj. Konfiguracije prekrivke za krovni dio i bočne pokose, počevši od gornjeg sloja nadolje, su sljedeće: Krovni dio prekrivke (pokos od 5% ) Humusni sloj debljine 0,15 m Sloj zaštite od smrzavanja debljine 0,65 m Geosintetski dren za vodu Bočni pokosi prekrivke (2.85H:1V) Humusni sloj debljine 0,15 m Sloj zaštite od smrzavanja debljine 0,85 m

Geosintetski dren za vodu Linearna polietilenska geomembrana niske gustoće (LLDPE) debljine 1 mm Geosintetski glineni brtveni sloj (GCL) Geosintetski glineni brtveni sloj (GCL( Geosintetski sloj za otplinjavanje Me upokrov 0,30 m Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi gra enja su dani u dokumentaciji; •Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekološki inženjering, Zagreb, ožujak 2000 [GP1]. •Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekološki inženjering, Zagreb, ožujak 2007 god. [Vidi IP1]. Geosintetski sloj za otplinjavanje Me upokrov 0,30 m

stranica 221 od 348

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A.11. Gornji brtveni sloj

•Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2]. •Izvedbeni projekt zaštite pokosa od erozije i sedimentacije, broj projekta: 81010041/12, institut IGH, d.d. Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša, veljača 2012. [IP14]. Projektni zahtjevi izvedbe sustava gornjih brtvenih slojeva odlagališta su dani u poglavljima; • 02361 – Drenažni šljunak, • 02363 – Me uprekrivni sloj, • 02371 – Geosintetski dren za plin, • 02370 - Geosintetski glineni brtveni sloj (GCL), • 02372 – Glatka LLDPE geomembrana gornjeg brtvenog sloja, • 02374 - Geosintetski dren za vodu, • 02375 – Zaštita od smrzavanja, • 02502 – Zatravljene završnog sloja Gore dana poglavlja se nalaze u dokumentaciji [IP1 i IP2]. Me upokrov (me uprekrivni sloj) Me upokrov se izvodi na produljenoj prekrivci debljine 30 cm a neposredno prije polaganja geosintetskog sloja za otplinjavanje. Debljina me uprekrivnog sloja je 30 cm. Granulometrija me uprekrivnog sloja treba biti takova da je 85 % zrna jednakog ili većeg promjera od 0.05 mm. Propusnost me uprekrivnog sloja mora biti biti veća ili jednaka od 1 x 10-4 cm/s. U me uprekrivnom sloju ne smije biti oštrih predmeta (armature, komada stijenja, stakla i sl.) koji bi mogli oštetiti ostale gornje brtvene slojeve. Geosintetski sloj za otplinjavanje Geosintetski sloj za otplinjavanje izvodi se direktno iznad me upokrova. Geosintetski sloj za otplinjavanje sastoji se od jezgre od polietilena (PE) ili polipropilena (PP) na koju se termičkim procesom s gornje i donje strane spajaju dva netkana geotekstila. Geosintetski sloj za otplinjavanje ima minimalnu transmisivnost od 8 x 10-4 m2/sek. Geosintetski glineni brtveni sloj (GCL) Geosintetski glineni brtveni sloj (GCL) izvodi se iznad geosintetskog sloja za otplinjavanje. Ugra uje se na krovnom dijelu i bočnim pokosima. Geosintetski glineni brtveni sloj je hidraulička barijera koja se sastoji od zrnate prirodne natrijeve bentonitne gline umetnute izme u dva geotekstila i učvršćene tkanjem ili šivanjem. Propusnost geosintetskog glinenog brtvenog sloja je maksimalno 5 x 10-9 centimetara na sekundu. Geomembrana od linearnog polietilena niske gustoće (LLDPE) Brtveni sloj koji se sastoji od 1 mm, glatkog, linearnog polietilena niske gustoće (LLDPE) treba se izvesti iznad geosintetskog glinenog brtvenog sloja (GCL) na krovnom dijelu prekrivke (5% nagiba). Geomembrana LLDPE se ne ugra uje na pokosima tijela odlagališta nagiba 1V:2.85H. Ovaj vrlo slabo propusan sloj ima osnovnu funkciju u

stranica 222 od 348

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A.11. Gornji brtveni sloj

sprjecavanju prodiranja oborinskih voda u odložen otpad te spriječava prodirnje odlagališnog plina u geosintetski dren za vodu. Geosintetski dren za vodu Na krovnom dijelu prekrivke, geosintetski dren za vodu izvest će se direktno preko linearne polietilenske geomembrane niske gustoće (LLDPE) debljine 1 mm, a koja je položena na geosintetski glineni brtveni sloj (GCL). Na bočnim pokosima geosintetski dren za vodu se izvodi direktno iznad geosintetskog glinenog brtvenog sloja (GCL). Geosintetski dren za vodu sastoji se od jezgre od polietilena (PE) ili polipropilena (PP) na koju se termickim procesom s gornje i donje strane spajaju dva netkana geotekstila. Geosintetski dren za vodu ima minimalnu debljinu 7 mm i minimalnu transmisivnost od 8 x 10-4 m2/sek. Ovaj sloj mora ukloniti vodu koja se infiltrira kroz gornji sloj zaštite od smrzavanja i humusni sloj za vrijeme i nakon prekrivanja odlagališta, te spriječiti tečenje pod tlakom u tom sloju. Drenažni sloj morao bi infiltrirati vodu duž površine donjeležećeg prekrivnog sloja do drena smještenog u zaštitnim bermama i nožici pokosa prekrivnog sustava. Sloj zaštite od smrzavanja Sloj zaštite od smrzavanja/humusni sloj treba se izvesti odmah iznad geosintetskog drena za vodu. Sloj zaštite od smrzavanja je projektiran u debljini od 0,65 m na krovnom dijelu prekrivke i 0,85 m na bočnim pokosima. Ovaj sloj će se sastojati od zemlje s terena pročišćene od korijenja stabala, panjeva, komada kamena i ostalih štetnih predmeta. Propusnost ovog sloja je oko 3,3 x 10-5 centimetara na sekundu. Sloj zaštite od smrzavanja namijenjen je da zaštiti donjeležeće slojeve od prodiranja korijenja i smrzavanja. Humusni sloj Humusni će se sloj izvesti iznad sloja zaštite od smrzavanja u debljini od 0,15 m. Humusni sloj namijenjen je da pospješi rast trave čija je funkcija zaštita od erozije.

III.A.11.1.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA
III.A.11.1.2.1. Opće napomene Rad IZVO AČA na gra enju, održavanju i upravljanju Gornjih brtvenih slojeva obuhvaća i sve mjere zaštite na radu i zaštite okoliša koje su propisane ili obvezatne važećim zakonima. IZVODAČ je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi troškovi u svezi toga uključeni u jediničnu cijenu stavke troškovnika koja obuhvaća gra enje, održavanje i upravljanje Gotovom prekrivkom. IZVODAČ je dužan osigurati svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate i pribor, za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. IZVODAČ je zadužen za usuglašavanje provedbe radova sa svim odgovarajućim pravilima, odredbama, statutima zakonima na lokalnoj i državnoj razini.

stranica 223 od 348

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A.11. Gornji brtveni sloj

Obveza je IZVO AČA da izvo enje radova, održavanje i upravljanje provodi tako da izbjegne mogućnost oštećenja izvedenih elemenata tijela odlaglišta. III.A.11.1.2.2. Srodna poglavlja

Poglavlje III.A.1. Prihvat i ugradnja otpada Poglavlje III.A.2. Privremeno prekrivanje Poglavlje III.A.3. Prometnice i platoi Poglavlje III.A.4. Obodni nasip Poglavlje III.A.6. Kanali Poglavlje III.A.12. Gotova prekrivka Poglavlje III.A.13. Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji Poglavlje III.A.14. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice III.A.11.1.2.3. Me upokrov (me uprekrivni sloj) Radovi IZVO AČA na ispitivanju, dobavi, transportu i ugradnji me upokrova obuhvaćaju nabavu cjelokupne radne snage, materijala, opreme i izvo enja posla neophodnog za ugradnju i ispitivanje me upokrovnog sloja. Rezultaiti ispitivanja, prijevoz materijala na odlagalište, deponiranje, unutrašnji prijevoz, ugradnja, zbijanje i izmjera ugra enih količina mora biti u suglasnosti s ovom poglavljem. Me uprekrivni sloj (me upokrov) definira se kao inertni pjeskoviti ili šljunkoviti materijal. Ugra uje se na inertni zemljani sloj od produljene prekrivke. Po zahtjevu odnosno nalogu Naručitelja IZVO AČ treba provesti polaganja ostalih gornjih brtvenih slojeva na me uprekrivni sloj. Materijal me uprekrivnog sloja je pjeskovito ili šljunkovito tlo dobiveno iz iskopa i zaliha pod nadzorom NADZORNOG INŽENJERA. Granulometrija me uprekrivnog sloja treba biti takova da je 85 % zrna jednakog ili većeg promjera od 0.05 mm. Hidraulička propusnost me uprekrivnog sloja mora biti biti veća ili jednaka od 1 x 10-4 cm/s. U me uprekrivnom sloju ne smije biti oštrih predmeta (armature, komada stijenja, stakla i sl.) koji bi mogli oštetiti ostale gornje brtvene slojeve (prvenstveno LLDPE geomembranu i geosintetski glineni brtveni sloj GCL). Me uprekivni sloj se ugra uje na produljenu prekrivku debljine 30 cm. Prije ugradnje me uprekrivnog sloja, potrebno je ukloniti sustav zaštite pokosa od erozije i sedimentacije. Obračun ovog rada vrši se kroz poglavlje V.A.2. Nakon uklanjanja sustava zaštite od erozije, potrebno je produljenu prekrivku očistiti od eventualnog raslinja i nečistoća. Prije ugradnje me uprekrivnog sloja IZVO AČ treba zatražiti od NADZORNOG INŽENJERA pregled površine i odobrenje za ugradnju. Materijal me uprekrivnog sloja treba ugraditi u jednom sloju na adekvatno pripremljenu površinu. IZVO AČ mora deset (10) dana prije upotrebe predloženog materijala, dati NADZORNOM INŽENJERU na uvid potvrdu da predloženi materijal udovoljava zahtjeve iz ovog poglavlja.

stranica 224 od 348

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A.11. Gornji brtveni sloj

IZVO AČ je odgovoran za ispitivanja. Ispitivanja se moraju izvoditi u specijaliziranom laboratoriju. IZVO AČ ne smije ugra ivati materijale dok NADZORNI INŽENJER posebno ne pregleda i odobri predloženi materijal. Ukoliko po mišljenju NADZORNOG INŽENJERA, materijal koji je predložen od strane IZVO AČA, nije prikladan za upotrebu, IZVO AČ mora priložiti na razmatranje gore navedene potvrde za drugi materijal iz drugog izvora. NADZORNI INŽENJER može u bilo koje vrijeme tražiti uzimanje uzoraka dovezenog materijala za dodatna ispitivanja karakteristika na trošak INVESTITORA. Bilo koji dovezeni materijal s terena za koji se ustanovi da nije u skladu sa specifikacijom, ili se ustanovi da je zaga en, mora se odmah ukloniti i zamijeniti prikladnim materijalom na trošak IZVO AČA, bez produženja rokova izvo enja. Debljina materijala mora se dokazati odre ivanjem visina početnih i završnih površina me uprekrivnog sloja pod geodetskim NADZOROM, a vertikalna tolerancija iznosi ± pedeset (50) mm, dok je održavanje minimalne debljine i nagiba pokosa kako je to specificirano u crtežima. Debljina materijala odre uje se kao visinska razlika izme u završne i početne površine. Tekuća ispitivanja - granulometrijske analize - moraju se provoditi najmanje jednom na 1.000 m3 ugra enog materijala. Ukoliko ispitivanja ne zadovolje propisane kriterije iz ovog poglavlja, IZVO AČ mora ukloniti ugra eni materijal i ugraditi onaj koji odgovara kriteijima propisanim u ovom poglavlju. Kontrolna ispitivanja se vrše prema nalogu Nadzornog inženjera. Tijekom provedbe ugovora IZVO AČA predvi a se ugradnja 13.800 m3 materijala za me upokrov od plinske linije L do plinske linije N. Jedinčna cijena nabave materijala, izvedbe i ugradnje me uprekrivnog sloja uključuje svu potrebnu radnu snagu, tekuća ispitivanja, materijal, opremu, alate, pribor, utovar, transporte, iskope, deponiranje, zatrpavanje, strojna guranja, zbijanje, fino planiranje, geodetsko mjerenje i sve ostale manipulacije i za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. Obračun se vrši po m3 ugra enog materijala za me upokrov i to od materijala kojeg osigurava IZVO AČ. Ukoliko se planira odgoditi ugradnja gornjih brtvenih slojeva do prestanka značajnijih slijeganja, po zahtjevu odnosno nalogu Naručitelja, na me upokrovnom sloju treba izvesti zaštitu pokosa me upokrova od erozije i sedimentacije (vidi IP14). III.A.11.1.2.4. Geosintetski sloj za otplinjavanje Po zahtjevu Naručitelja, IZVO AČ treba provesti polaganja ostalih gornjih brtvenih slojeva na me uprekrivni sloj. Radovi IZVO AČA na izvedbi geosintetskog sloja za otplinjavanje obuhvaćaju nabavu cjelokupne radne snage, materijala, opreme, i izvo enja posla neophodnog za ugradnju i

stranica 225 od 348

11. Jedinčna cijena nabave materijala. Jedinčna cijena nabave materijala. Geosintetski glineni brtveni sloj IZVO AČ treba izvesti u skladu s poglavljem 02370 dokumentacije [IP2]. transporte. Za izvedbu spoja ploha 4 i 5 predvi a se ugradnju 14. izvedbe i ugradnje geosintetskog glinenog brtvenog sloja uključuje svu potrebnu radnu snagu. i izvo enja posla neophodnog za ugradnju i ispitivanje Geomembrana od linearnog polietilena niske stranica 226 od 348 .11. Geosintetski sloj za otplinjavanje IZVO AČ treba izvesti u skladu s poglavljem 02371 dokumentacije [IP2].A.1. III. materijala.6. alate.2. materijale.900 m2 geosintetskog sloja za otplinjavanje.5.950 m2 geosintetskog sloja za otplinjavanje od plinske linije L do plinske linije N.950 m2 geosintetskog glinenog brtvenog sloja od plinske linije L do plinske linije N. opremu. Geosintetski glineni brtveni sloj (GCL) Radovi IZVO AČA na izvedbi geosintetskog brtvenog obuhvaćaju nabavu cjelokupne radne snage. Tijekom provedbe ugovora IZVO AČA. skladištenje. materijala. materijale. guranja.A.A. opreme. Prijevoz materijala na odlagalište. ispitivanje i izmjera ugra enih količina mora biti u suglasnosti s ovom poglavljem. Tijekom provedbe ugovora IZVO AČA predvi a se ugradnja 45. Geomembrana od linearnog polietilena niske gustoće (LLDPE) Radovi IZVO AČA na izvedbi Geomembrana od linearnog polietilena niske gustoće obuhvaćaju nabavu cjelokupne radne snage. predvi a se ugradnja 45. izvedbe i ugradnje geosintetskog sloja za otplinjavanje uključuje svu potrebnu radnu snagu. opremu. Obračun se vrši po m2 ugra enog geosintetskog sloja za otplinjavanje i to od materijala kojeg osigurava IZVO AČ. utovar. geodetsku izmjeru i sve ostale manipulacije i za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. utovar. ispitivanje i izmjera ugra enih količina mora biti u suglasnosti s zahtjevima ovog poglavlja. unutrašnji transporti.1. geodetsku izmjeru i sve ostale manipulacije i za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. ugradnja. opreme. Izvedba spoja ploha 4 i 5 predvi a ugradnju 15. i izvo enja posla neophodnog za ugradnju i ispitivanje geosintetskog glinenog brtvenog sloja.450 m2 geosintetskog glinenog brtvenog sloja (GCL). pribor.11.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. skladištenje. ugradnja. pribor. guranja. strojnu manipulaciju.2. strojnu manipulaciju. III. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. transporte. Gornji brtveni sloj ispitivanje geosintetskog sloja za otplinjavanje. unutrašnji transporti. Prijevoz materijala na odlagalište. Obračun se vrši po m2 ugra enog geosintetskog glinenog brtvenog sloja i to od materijala kojeg osigurava IZVO AČ. alate.

ugradnja. Jedinčna cijena nabave materijala.7. opreme.1. III. materijala.900 m2 geomembrane od linearnog polietilena niske gustoće (LLDPE). unutrašnji transporti. i izvo enja posla neophodnog za ugradnju i ispitivanje sloja zaštite od smrzavanja.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Prijevoz materijala na odlagalište. guranja. skladištenje. unutrašnji stranica 227 od 348 . i izvo enja posla neophodnog za ugradnju i ispitivanje geosintetskog drena za vodu.950 m2 geosintetskog drena za vodu od plinske linije L do plinske linije N.2. ispitivanje i izmjera ugra enih količina mora biti u suglasnosti s zahtjevima ovog poglavlja. alate. Sloj zaštite od smrzavanja Radovi IZVO AČA na izvedbi sloja zaštite od smrzavanja obuhvaćaju nabavu cjelokupne radne snage.A. Geosintetski dren za vodu IZVO AČ treba izvesti u skladu s poglavljem 02374 dokumentacije [IP2].11. Prijevoz materijala na odlagalište. transporte. izvedbe i ugradnje geomembrane od linearnog polietilena niske gustoće (LLDPE) uključuje svu potrebnu radnu snagu.11.A. Obračun se vrši po m2 ugra enog geosintetskog drena za vodu i to od materijala kojeg osigurava IZVO AČ.8. III. Gornji brtveni sloj gustoće. alate. izvedbe i ugradnje geosintetskog drena za vodu uključuje svu potrebnu radnu snagu. ugradnja. pribor. guranja. skladištenje. skladištenje.1. Za izvedbu spoja ploha 4 i 5 predvi a se ugradnju 15. Obračun se vrši po m2 ugra enog geomembrane od linearnog polietilena niske gustoće (LLDPE) i to od materijala kojeg osigurava IZVO AČ. opremu. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.2. opremu. materijale. Geomembrana od linearnog polietilena niske gustoće IZVO AČ treba izvesti u skladu s poglavljem 02372 dokumentacije [IP2]. ispitivanje i izmjera ugra enih količina mora biti u suglasnosti s ovom poglavljem. materijale. unutrašnji transporti.300 m2 geomembrane od linearnog polietilena niske gustoće (LLDPE) od plinske linije L do plinske linije N. Prijevoz materijala na odlagalište. Jedinčna cijena nabave materijala.A. Tijekom provedbe ugovora IZVO AČA. geodetsku izmjeru i sve ostale manipulacije za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. geodetsku izmjeru i sve ostale manipulacije za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. strojnu manipulaciju. utovar. Za izvedbu spoja ploha 4 i 5 predvi a se ugradnju 15. transporte.11. Tijekom provedbe ugovora IZVO AČA predvi a se ugradnja 45. utovar.900 m2 geosintetskog drena za vodu. strojnu manipulaciju. pribor. Geosintetski dren za vodu Radovi IZVO AČA na izvedbi geosintetskog drena za vodu obuhvaćaju nabavu cjelokupne radne snage. opreme. materijala. predvi a se ugradnja 27.

Gornji brtveni sloj transporti. alate. Sloja zaštite od smrzavanja IZVO AČ treba biti izveden u skladu s poglavljem 02375 i 2502 dokumentacije [IP2]. Tijekom provedbe ugovora IZVO AČA predvi a se ugradnja 17. opreme. IZVO AČ je dužan ugraditi i 10.1.85).11. IZVO AČ je zadužen da ugra eni sloj zaštite od smrzavanja ukloni s područja širine 75 m od plinske linije L prema istoku i deponira na privremenoj deponij na krovnom dijelu tijela odlagališta. tako da se gornji brtveni sustavi tih dviju ploha mogu spojiti. stranica 228 od 348 . III. ugradnja. ispitivanje i izmjera ugra enih količina mora biti u suglasnosti s ovom poglavljem. skladištenje.9. strojnu manipulaciju. Prije izvedbe spoja ploha 4 i 5 IZVO AČ je dužan ukloniti humusni sloj u dužini od 75 m od plinske linije L prema istoku.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.870 m3 po pokosu (nagiba V:H = 1:2. Obračun se vrši po m3 ugra enog sloja zaštite od smrzavanja i to od materijala kojeg osigurava IZVO AČ. Jedinčna cijena nabave materijala. humusni sloj je potrebno ugraditi nakon izvedbe spoja ploha 4 i 5. Po nalogu Naučitelja. Prije izvedbe spoja ploha 4 i 5 IZVO AČ je dužan ukloniti zaštitni sloj od smrzavanja u dužini od 75 m od plinske linije L prema istoku. utovar.730 m3 po krovnom dijelu odlagališta (nagiba do 8%) od plinske linije L do plinske linije N kao i ugradnja 15.11. Za izvedbu spoja ploha 4 i 5. IZVO AČ je zadužen da ugra eni humusni sloj ukloni s područja širine 75 m od plinske linije L prema istoku i deponira na privremenoj deponij na krovnom dijelu tijela odlagališta. ugradnja. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Ugradnjom novog otpada se predvi a niveliranje završnog pokrova izvedene plohe 4 i plohe 5 koja je u izgradnji (punjenju). opremu. Prijevoz materijala na odlagalište. tako da se gornji brtveni sustavi tih dviju ploha mogu spojiti.400 m3 prethodno uklonjenog i deponiranog sloja zaštite od zmrzavnja. Sloj zaštite od smrzavanja IZVO AČ treba izvesti u skladu s poglavljem 02375 dokumentacije [IP2]. i izvo enja posla neophodnog za ugradnju i ispitivanje humusnog sloja. geodetsku izmjeru i sve ostale manipulacije za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. pribor.A. Po nalogu Naučitelja deponiranji materijal IZVO AČ treba ugraditi nakon izvedbe spoja ploha 4 i 5.A. ispitivanje i izmjera ugra enih količina mora biti u suglasnosti s ovom poglavljem. materijale.2. unutrašnji transporti. Predmetni materijal IZVO AČ treba deponirati. Humusni sloj Radovi IZVO AČA na izvedbi humusnog sloja obuhvaćaju nabavu cjelokupne radne snage. materijala. Predmetni materijal IZVO AČ treba deponirati. transporte. izvedbe i ugradnje sloja zaštite od smrzavanja uključuje svu potrebnu radnu snagu. guranju. Ugradnjom novog otpada se predvi a niveliranje završnog pokrova izvedene plohe 4 i plohe 5 koja je u izgradnji (punjenju).

stranica 229 od 348 . prekrajanje. deponiranje otkopanog materijala.11.1. materijale.2. Obračun se vrši po m3 ugra enog humusnog sloja i to od materijala kojeg osigurava IZVO AČ. geodetsku izmjeru i sve ostale manipulacije za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju.A. Detalj izvedbe drenažnog nožišta je prikazan u nacrtu 5. Za izvedbu drenažnog nožišta na spoju gornjih i donjih brtvenih slojeva plohe 6/1 predvi a se ugradnja 250 m3 drenažnog šljunka.2. pribor.1. alate.10. prekrajanje. priprema spoja. nabava. Kombinirani ručni i strojni otkop. i izvo enja posla neophodnog za ugradnju novih brtvenih slojeva ploha 4 i 5. materijale. Jedinčna cijena nabave materijala. čišćenje. rezanje. III.11. IZVO AČ je dužan ugraditi i 2. čišćenje.9. deponiranje otkopanog materijala.11. ugradnja drenažnog šljunka i izmjera izvedenih količina mora biti u suglasnosti s zahtjevima ovog poglavlja. izvedbe i ugradnje humusnog sloja uključuje svu potrebnu radnu snagu. Obračun se vrši po m' izvedenog spoja od materijala kojeg osigurava IZVO AČ. utovar. zavarivanje. kombinirani ručni i strojni otkop. pribor. utovar. Spoj starih i novih brtvenih slojeva Radovi IZVO AČA na izvedbi spoja starih i novih brtvenih slojeva na plohi 4 obuhvaćaju nabavu cjelokupne radne snage. transporte. rezanje.800 m3 po pokosu (nagiba V:H = 1:2. III. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. ispitivanje spojeva i izmjera izvedenih količina i sve ostale manipulacije za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju.A. opremu.85). brtvenih slojeva Izvedba drenažnog nožišta na spoju gornjih i donjih Radovi IZVO AČA na izvedbi drenažnog nožišta na spoju gornjih i donjih brtvenih slojeva plohe 6/1 obuhvaćaju nabavu cjelokupne radne snage. strojnu manipulaciju.A. Za izvedbu spoja ploha 4 i 5 predvi a se izvedba 340 m' spoja gornjih brtvenih slojeva. strojnu manipulaciju. priprema.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. dovoz. Gornji brtveni sloj Tijekom provedbe ugovora IZVO AČA predvi a se ugradnja 4. materijala.400 m3 prethodno uklonjenog i deponiranog sloja zaštite od zmrzavnja sa spoja ploha 4 i 5. Jedinčna cijena nabave materijala. izvedbe spoja starih i novih brtvenih slojeva na spoju ploha 4 i 5 uključuje svu potrebnu radnu snagu. ispitivanje spojeva i izmjera izvedenih količina mora biti u suglasnosti s zahtjevima ovog poglavlja. zavarivanje. materijala. Kombinirani ručni i strojni otkop. Drenažni šljunak po kavliteti mora biti sukladan zahtjevima poglavlja 02361 dokumentacije [IP1]. opreme i izvo enja posla neophodnog za izvedbi drenažnog nožišta na spoju gornjih i donjih brtvenih slojeva.11. [IP2]. istovar. opreme. sidrenje umjetnih materijala.100 m3 humusnog sloja po krovnom dijelu odlagališta (nagiba do 8%) od plinske linije L do plinske linije N kao i ugradnja 2. opremu. transporte. guranje. alate. deponiranje otkopanog materijala.

• 02372 – Glatka LLDPE geomembrana gornjeg brtvenog sloja. Prije polaganja ostalih gornjih brtvenih slojeva (geosintetskog drena za plin). Gornji brtveni sloj Jedinčna cijena nabave materijala. Zavod za ekološki inženjering. [IP2]. ožujak 2007 god. broj: 24-10-013/07. •Izvedbeni projekt zaštite pokosa od erozije i sedimentacije.2. veljača 2012. korjenja i ostalih nečistoća koje bi mogle stranica 230 od 348 .d. alate.Geosintetski dren za vodu.2. III. deponiranje otkopanog materijala.2.d. opremu. strojnu manipulaciju. • 02371 – Geosintetski dren za plin.A. 5 i 6. materijale. dopremu drenažnog šljunčanog materijala.A. Zavod za ekološki inženjering.A.d. broj projekta: 81010041/12. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. •Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4.2.11.11. Projektni zahtjevi održavanja gornjeg brtvenog sloja odlagališta su dani u poglavljima.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. studije i zaštitu okoliša. Me upokrov (me uprekrivni sloj) Me uprekrivni sloj se ugra uje na produljenu prekrivku debljine 30 cm. • 02502 – Zatravljene završnog sloja III. izvedbe drenažnog nožišta na spoju gornjih i donjih brtvenih slojeva uključuje svu potrebnu radnu snagu.1 OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi održavnja su dani u dokumentaciji.11..A. • 02375 – Zaštita od smrzavanja. ugradnju. Institut gra evinarstva Hrvatske d. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1. •Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6. Zagreb. IZVO AČ mora očistiti me uprekrivni sloj od svog raslinja. sidrenje umjetnih materijala. istovar. Prije ugradnje me uprekrivnog sloja. • 02370 .11. oznaka IZV-JAK-A1. pribor. institut IGH. • 02363 – Me uprekrivni sloj. Zagreb. ožujak 2000 [GP1]. Zavod za planiranje.2. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. d. • 02361 – Drenažni šljunak. izmjeru izvedenih količina i sve ostale manipulacije za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA III. transporte. ODRŽAVANJE III. •Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec. • 02374 . Obračun se vrši po m' izvedenog drenažnog nožišta od materijala kojeg osigurava IZVO AČ. utovar. [IP14]. [Vidi IP1].Geosintetski glineni brtveni sloj (GCL)..3.11. nabavu. Institut gra evinarstva Hrvatske d. potrebno je produljenu prekrivku očistiti od eventualnog raslinja i nečistoća. Institut gra evinarstva Hrvatske. kombinirani ručni i strojni otkop.A.

d. stranica 231 od 348 . Zavod za ekološki inženjering. III.11.. 5 i 6. IZVO AČ treba provesti polaganja ostalih gornjih brtvenih slojeva na me uprekrivni sloj.d. veljača 2012. •Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6. broj: 24-10-013/07.11. Po nalogu odnosno zahtjevu Naručitelja. [Vidi IP1]. Nije dopušteno da IZVO AČ započne s radovima ugradnje gornjih brtvenih slojeva bez prethodnog osiguranja svih potrebnih količina brtvenih slojeva za zvršno prekrivanje homusnim slojem njegovim zatravljenjem. [IP14]. Troškove izrade vremenskog plana IZVO AČ treba uuključiti u ukupnu cijenu izrade gornjih brtvenih slojeva.A. Zagreb.A. •Izvedbeni projekt zaštite pokosa od erozije i sedimentacije. •Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec. Institut gra evinarstva Hrvatske d.A.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. studije i zaštitu okoliša. Drugi zahtjevi održavanja gornjih brtvenih slojeva nisu predvi eni ovom dokumentacijom. UPRAVLJANJE III.3. IZVO AČU nije dozvoljeno da organizira radove tako da se brtveni slojevi od umjetnih materijala izlažu atmosferskom utjecaju.3.1 OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi upravljanja su dani u dokumentaciji.11. Ostali gornje brtvene slojeve IZVO AČ može polagati tek po odobrenju Nadzornog inženjera. d. institut IGH. oznaka IZV-JAK-A1. Gornji brtveni sloj oštetititi gornje brtvene slojeve (prvenstveno LLDPE geomembranu i geosintetski glineni brtveni sloj GCL). IZVO AČ mora planirati radove na čišćenju me uprekrivnog sloja neposredno prije ugradnje gornjih brtvenih slojeva. Vremenski i financijski plan IZVO AČ u slučaju potrebe mora revidirati (aktualizirati). broj projekta: 81010041/12. ožujak 2007 god. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Institut gra evinarstva Hrvatske d. Institut gra evinarstva Hrvatske. bez prekrivanja slojem zaštite od smrzavanja. III. Zagreb. •Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4.. Nakon izvedbe sloja zaštite od smrzavanja IZVO AČ treba uskladiti izvo enje radova kako na pokosu ne bi došlo do pojave erozije. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. ožujak 2000 [GP1]. Zavod za planiranje.3. [IP2]. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1.d. Zavod za ekološki inženjering.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA Upravljanje gornjim brtvenim slojem IZVO AČ je dužan u sklopu mjesečnog izvještaja dostavljti vremenski i financijski plan gra enja i održavanja gotove prekrivke.A.11.

ZAŠTITA OKOLIŠA I ZDRAVLJA IZVO AČ je dužan upoznati se s srodnim poglavljem poglavljem III. Pojava odlagališnog plina je moguća prilikom svih radova. Osoblje IZVO AČA mora biti upoznato s izvorima opasnosti. uprvaljanja i održavanja na sustavu površinske odvodnje oborinskih voda.opasnost od gušenja radnika. CO2. cjevovodi oborinskih voda. Dostava mjesečnog izvještaja IZVO AČA je preduvjet za ovjeru privremene situacije.A. Osoblje IZVO AČA mora biti opremljeno prikladnim i pouzdanim osobnim zaštitnim sredstvima. Gornji brtveni sloj Nakon izvedbe sloja zaštite od smrzavanja i humusom IZVO AČ treba uskladiti izvo enje radova kako na pokosu ne bi došlo do pojave erozije.11. Poslove na održavanju mogu obavljati samo zdravstveno sposobni radnici IZVO AČA koji su obučeni za radove održavanja. Izvještaji Izvo ača Obveza je IZVO AČA da putem Mjesečnih izvještaja obavještava o stanju gra enja i radova održavanja. Deponijski plin može biti prisutan na mjestima rada u koncentraciji izvan granice ljudskih osjetila. Osnovne opasnosti prstora u kojima je evidentirana pojava odlagališnog plina su: • Nedostatak kisika .11. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Osoblje IZVO AČA mora poznavati sigurnosne i preventivne mjere u svim situacijama izvršenja posla.4. • Opasnost od eksplozije.opasnost od trovanja. Tijekom cijelog izvo enja radova IZVO AČ mora kontinuirano provoditi mjernja deponijsko plina u radnom prostoru i mora imati na raspolaganju dežurno osoblje za pomoć i spašavanje. kao što su šahtovi. odzračnici.4. • Toksičnost . Izvo ač smije ulaziti u radni prostor samo ako je prethodno utvrdio da koncentracija deponijskog plina nije opsna po život i zdravlje radnika. Neposredno prije ulaska u šahtove i kompenzacijske bazene. U šahtovi. moraju primjenjivati mjere zaštite na radu i moraju primjenjivati zaštitna sredstava za rad.A. III. radnici moraju imati uvjerenje o poha anju specijalističke edukacije iz protueksplozijske zaštite. H2S.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.14. odzračnici. stranica 232 od 348 . Preventivne mjere zaštite na radu su obvezujuće. IZVOA Č treba prozračiti radni prostor i izmjeriti koncentraciju CH4. Radovi gra enja i odžavanja se izvodei na mjestima s povećanom opasnosti. cjevovodi oborinskih voda je u prethodnom razdoblju detektiran odlagališni plin.A.

održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.11. -~ ***KRAJ POGLAVLJA *** stranica 233 od 348 . Gornji brtveni sloj IZVODAČ je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi troškovi u svezi toga uključeni u jediničnu cijenu stavke troškovnika koja obuhvaća izgradnju.A. održavanje i upravljanje prometnicama i platoima.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.

12.o.1 III.A. stranica 234 od 348 .A.1 III.12.A.A.2 III.A.12.1.A. – Podružnica ZGOS Zeleni trg 3 10 000 Zagreb Hrvatska Naziv gra evine: ODLAGALIŠTE OTPADA JAKUŠEVEC Razina projekta: DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE III.A.2 III.3. Gotova prekrivka SADRŽAJ: III.12.2.3.12.12. Svibanj 2012.12.1 III.Naručitelj: ZAGREBAČKI HOLDING d.2 III.3 III.A.1 III.2.o.12.4 Gra enje Opći zahtjevi izvo enja radova Partikularni zahtjevi izvo enja radova Održavanje Opći zahtjevi održavanja Partikularni zahtjevi održavanja Upravljanje Opći zahtjevi upravljanja Partikularni zahtjevi upravljanja Zaštita okoliša i zdravlja SVEZAK III.A.2 III.A.12.1.A.A.12.12.

.........................A.......... 240 III.. 240 OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA .............................. III.... 236 III...........Dokumentacija za nadmetanje Gra enje....4........ 240 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA .........12............. Gotova prekrivka SADRŽAJ POGLAVALJA: III............A.............................1 III......2...........2 GRA ENJE ..A.....1 III......... 236 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA ..12.......236 OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA ....................12......................... III...2 ODRŽAVANJE ....................A........................2....... 257 III.12. III...........1................12........A...A........3....................2...1 III...12........................................................................................1.......12.................12.12............12........A......2 UPRAVLJANJE ...............3...3................ 257 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA ...........................1...............................................A..........12...... održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.............................. 257 stranica 235 od 348 ................................A...........A......... ZAŠTITA OKOLIŠA I ZDRAVLJA ...... 257 OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA.A...

12.12. i nacrtu 5. stranica 236 od 348 . Gotova prekrivka III.1 OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA Na plohama 1 – 4 (do plinske linije L) je izvedena gotova prekrivka.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Institut gra evinarstva Hrvatske d.12. materijale.A.11. Institut gra evinarstva Hrvatske.12. • 02301 – Zemljana ispuna. IZVODAČ je zadužen za usuglašavanje provedbe radova sa svim odgovarajućim pravilima. GRA ENJE III. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. statutima zakonima na lokalnoj i državnoj razini.16.1. alate i pribor. III.A. ožujak 2000 [GP1]. Obveza je IZVO AČA da izvo enje radova. Opće napomene Rad IZVO AČA na gra enju.A. [IP2]. održavanje i upravljanje Gotovom prekrivkom..1.2. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1. odredbama. Gotova prekrivka se izvodi na gornjem brtvenom sloju (vidi poglavlje III.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA III.A. 5 i 6. Zagreb. • 02375 – Zaštita od smrzavanja.1. opremu. • 02502 – Zatravljene završnog sloja. Zavod za ekološki inženjering. za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. IZVODAČ je dužan osigurati svu potrebnu radnu snagu.12.1.A. IZVODAČ je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi troškovi u svezi toga uključeni u jediničnu cijenu stavke troškovnika koja obuhvaća gra enje.). 5 i 6. održavanju i upravljanju Gotove prekrivke obuhvaća i sve mjere zaštite na radu i zaštite okoliša koje su propisane ili obvezatne važećim zakonima.d.A.1. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. •Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. održavanje i upravljanje provodi tako da izbjegne mogućnost oštećenja izvedenih elemenata tijela odlaglišta. Gore dana poglavlja se nalaze u dokumentaciji [IP1 i IP2]. [IP2]. Projektni zahtjevi izvedbe sustava površinske odvodnje odlagališta su dani u poglavljima.2. Institut gra evinarstva Hrvatske. Projektirani sustav gotove prekrivke je dan u nacrtima 5. • geodetski reperi Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi gra enja su dani u dokumentaciji. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. Sustav gotove prekrivke sastoj se od sljedećih elemenata: • zatravljenje i. •Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec.

svjetlosni uvjeti. slama. LOLIUM PERENNE (30:30:10:10:10:10). mrazišta). Aplikacija se provodi u jednom ili više radnih hodova kroz vlažniji dio godine (proljeće.A.mulch (celuloza. organsko tutkalo). vrste visoke sposobnosti brzog stvaranja nadzemne i podzemne vegetacijske mase.3.A.A. sadržaj hranjiva. vodena disperzija. Hidrosjetva Primjenjuje se za isplaniranu zemljanu podlogu sa nagibima 1:3.12. ekspozicija. Sjeme visoke klijavosti. količina sjemena cca 24 g/m2. Gornji brtveni sloj Poglavlje III. temperaturne oscilacije. Srodna poglavlja Poglavlje III. Prostorno namjenske i topografske karakteristike tijela odlagališta uvjetuju primjenu kombiniranog postupka za rekultivaciju travnim sklopom primjenom hidrosjetve i klasičnog strojnog zasijavanja.5 i većim. POA PRATENSIS.12.13. Zatravljenje (završni vegetacijski pokrov) Predvi eno je da se završni prekrivni sustav kao i vanjski pokosi obodnog nasipa zatravne. III.4. FESTUCA OVINA. erozivni procesi. klima (godišnji prosjek oborina.A.11. inklinacija. propusnost.A.1. hidrosilikat.sredstva za popravljanje svojstava tla (treset.6.sredstva za stabilizaciju (vodena bitumenska emulzija. i druga biljna vlakna) . sječka.1. stranica 237 od 348 . Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji Poglavlje III.2. u vrijeme bez mrazeva. nadmorska visina.organskih i anorganskih gnojiva (NPK=12:12:17) .4. jesen) pri temperaturama tla iznad 8 stupnjeva C. Smjesa se nanosi u sloju od 0.A. Obodni nasip Poglavlje III. strojno se (hydro-seeder) prska vodena suspenzija: . održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Sjemena smjesa trava za inicijalno zatravnjivanje velikih površina u pokosu: FESTUCA RUBRA GENUINA. sadržaj organske supstance.A. vododržnost. Prometnice i platoi Poglavlje III.12. sintetske pjene) .3.2.2.14. sadržaj toksičnih elemenata). Količina ovisi o svojstvima lokacije i staništa pri čemu se odvojeno vrednuju: tlo (debljina i struktura plodnog sloja.A.1.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.sjemenske smjese (travna smjesa / travno sjeme i sjeme drvenastog bilja) . Gotova prekrivka III.5 do 2 cm i to 1 do 3 litre vodene suspenzije/m2 odnosno 4 do 5 litara /m2 ukoliko se primjenjuje mulch sjetva (mulch seeder). kompost. AGROSTIS TENUIS.A. snježni pokrov. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice III. prosječna vlažnost zraka. Navedeni čimbenici ujedno utječu na dužinu razdoblja klijanja a navedene stabilizacijske primjese u suspenziji osiguravaju bolje uvjete za klijanje i rast.2. alginat. FESTUCA OVINA CAPILLATA.A.12. latex disperzija. Kanali Poglavlje III.

III. Količina sjemena 20 g/m2. brza regeneracija): LORETTA SUPRARASEN. BETULA. LOLIUM PERENNE LORINA. stranica 238 od 348 . POA PRATENSIS JULIA.75 hektara klasičnim strojnim zasijavanjem trave. IZVO AČ navedenu sjemensku smjesa treba nanositi s hidro-sjetvom NADZORNI INŽENJER preuzima onaj rad kada je trava dobro razvijena i sposobna za daljnji razvoj i rast. Klasično strojno zasijavanje trave Primjenjuje se na humusiranu isplaniranu zemljanu podlogu – ravnu s nagibom za površinsku odvodnju.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. IZVO AČ je obvezan o svom trošku sanirati sve posljedice erozije koja se može pojaviti nakon ugradnje me uprekrivnog sloja. Tijekom provedbe ugovora. IZVODITELJ će o svom trošku izvesti dodatno sijanje. IZVO AČ treba nanjeti sljedeću smjesu za trajni travnjak (brzo postizanje gustog sklopa. Kvaliteta izvršenih radova procjenjuje se prema površinama obraslim travom jednake gustoće. predvi a se da će IZVO AČ izvršiti zasijavanje od 2. odnosno sve potrebne popravke. Ukoliko se travnoj smjesi dodaje sjeme drvenastog bilja za uspostavu gornje pionirske etaže najsukladnije su vrste ACER. VIBURNUM. CORNUS. odnosno s nagibom 1: 3. NADZORNI INŽENJER preuzima onaj rad kada je trava dobro razvijena i sposobna za daljnji razvoj i rast. Gotova prekrivka Središnje programirano navodnjavanje i tekuće prignojavanje kao preduvjet vitalnog i trajnog kompaktnog vegetacijskog pokrova. POA SUPINA SUPRA (50:10:15:10:10:5). POPULUS. te prema izgledu i boji trave. a svrhovita je metoda primjene na dijelovima lokaliteta gdje ne može biti primijenjena sjetva u brazde ili klasična sadnja sadnica. PINUS.QUERCUS. zaštitnog sloja protiv smrzavnja i humusnog sloja. FRAXINUS. IZVO AČ navedenu sjemensku smjesa treba nanositi klasičnim strojnim zasijavanjem.5. jako potiskivanje korova i mahovine.A. IZVODITELJ će o svom trošku izvesti dodatno sijanje. Na površinama gdje trava nije potrebne kvalitete ili postupak sijanja nije uspio.12. POA PRATENSIS STOLA. POA PRATENSIS CYNTHIA.2. Tijekom provedbe ugovora. Obračun radova vrši se po hektaru zasijane površine.12.1. Na površinama gdje trava nije potrebne kvalitete ili postupak sijanja nije uspio. SALIX. Obračun radova vrši se po hektaru zasijane površine. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Kvaliteta izvršenih radova procjenjuje se prema površinama obraslim travom jednake gustoće. predvi a se da će IZVO AČ izvršiti zasijavanje od 2.5 i manjim. odnosno sve potrebne popravke.A.68 hektara hidrosjetvom. ALNUS. te prema izgledu i boji trave. Sastav smjese: LOLIUM PERENNE LORETTA.

pribor. Institut gra evinarstva Hrvatske. 5 i 6.8 dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. Gotova prekrivka Jedinčne cijene zatravljenja uključuju svu potrebnu radnu snagu. alate. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. promjene efektivnih naprezanja (uslijed eventualne promjene opterećenja i/ili promjene razine procjedne vode) i konsolidacije odloženog otpada. Na preostalom dijelu odlagališta (plohe 5 . odnosno biološka razgradnja otpada se manifestira smanjenjem volumena ugra enog otpada. nabavu. [IP2].Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Budući da se predvi a izvedba spoja ploha 4 i 5 u dužini od 75 m. razmještenih u 6 poprečna profila (profili 2. [IP2]. Na tijelu odlagališta je trenutno istalirano 44 komada trajnih geodetska repera. Točni položaji repera i njihove oznake prikazane su na nacrtu 5. 5 i 6. predvi eno je postavljanje repera u 4 profila – 3 poprečna (A .A.6) te na dijelu plohe 4 na kojem će se vršiti spoj s plohom 5. tako je potrebno da IZVO AČ prije izvedbe spoja ukloni 7 komada postavljenih geodetskih repera na poprečnom presjeku 12. Praćenje slijeganja završnog pokrova odlagališta vrši se mjerenjem pomaka geodetskih repera.12. Institut gra evinarstva Hrvatske. III.A. te da ih nakon izvedbe gornjih brtvenih slojeva postavi u profil 12. stranica 239 od 348 .6. Tako er je potrebno redovito održavati repere.16. Geodetski reperi Slijeganje gornjeg brtvenog sloja tijela odlagališta je rezultat degradacije otpada.12. opremu.2.15 i u tablici 5. Na dijelu odlagališta gdje je već postavljen prekrivni sustav (do poprečnog presjeka 12) su reperi već postavljeni. te ih u slučaju oštećenja što hitnije zamijeniti i ponoviti snimanje položaja novog repera. U projektnoj dokumentaciji se pretpostavlja da će se 90 % slijeganja dogoditi u prvih 5 godina nakon prestanka odlaganja. Na uzdužnom profilu nalaze se 3 repera. Broj projekta: 24-10046/07 iz kolovoza 2007 god. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. transporte i skladištenje za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju.C) i jedan uzdužni (D). Tijekom provedbe ugovora predvi a se ugradnja 14 komada zamjenjenih geodetskih repera. dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. 4. Podatke dobivene snimanjem položaja repera Izvo ač je dužan dostavljati Nazornom inženjeru u 2 primjerka kao i u digitalnom obliku (CD). 6. IZVO AČ je zadužen da s završetkom gornjih brtvenih slojeva pojedinih ploha ugradi nove repere raspore ene u profile kako je prikazano u nacrtu 5. 8. s napomenom da središnji reper profila C predstavlja i krajnji reper uzdužnog profila D. Degradacija. materijale. Postavljanje repera potrebno je provesti neposredno nakon postavljanja prekrivnog sustava i izvedbe odvodnje oborinskih voda. Jedan poprečni profil sadrži 7 repera koji su postavljeni na karakterističnim točkama.1. 10 i 12) i 1 uzdužni profil.

veljača 2012. broj projekta: 81010041/12. Projektni zahtjevi održavanja sustava površinske odvodnje odlagališta su dani u poglavljima.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. odzračnike me usloja. dobivanja na estetskoj vrijednosti prostora. Zavod za ekološki inženjering.2. ožujak 2000 [GP1]. gahtove linijskih ventila. Odlagalište treba u što većoj mjeri zadržati postojeće kvalitete zelenih površina radi očuvanja ekološke raznolikosti i cjelokupnog prirodnog pejzaža. Zavod za planiranje. • 02502 – Zatravljene završnog sloja. Cilj Područje Odlagališta treba biti prožeto niskim zelenim raslinjem radi sprječavanja erozije površina u nagibu.12.12. • 02375 – Zaštita od smrzavanja. •Izvedbeni projekt zaštite pokosa od erozije i sedimentacije..1 OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi održavnja su dani u dokumentaciji. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1. Odlagalište treba biti sigurno u smislu smanjenja mogućih rizika za nastanak i širenje požara. • 02301 – Zemljana ispuna.A. odvjajače kondenzata. [IP2]. Institut gra evinarstva Hrvatske d.A. •Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec.A. Zagreb.A. šahtove oborinskih i stranica 240 od 348 . Pravilno održavanje površina zasijanih travom ili drvećem ozelenjenih površina ili niskim raslinjem mora umanjiti svaku mogućnost ugrožavanja sigurnosti ljudi i objekata na Odlagalištu na način da se učinjeni otkos sakuplja na za to predvi ena mjesta i odvozi u bio-kompostanu. Raslinje mora biti tako planirano i održavano da ne umanjuje vrijednost i funkcionalnost izgra enih elemenata Odlagališta. [IP14].2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA III.2. 5 i 6. studije i zaštitu okoliša. III.2.12. institut IGH. održavanja ekoloških i mikroklimatskih prilika zadržavajući funkcionalne aspekte svih elemenata Odlagališta. Košnja se u pravilu vrši specijalnom mehanizacijom. •Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. Gotova prekrivka III.12.2. U tom smislu mora biti spriječeno oštećenje elemenata Odlagališta od širenja i prodiranja korijenja (eventualno probijanje nepropusnih brtvenih slojeva.2. oštećenje prometnica ili smanjenje prometne učinkovitosti uslijed širenja korijenja) te penjanja puzajućeg bilja (mogućnost oštećenja antikorozivne zaštite kod metalnih ograda ili mogućnost oštećenja fasade gra evina). Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. Uz plinske zdence.12.A.d.d. ODRŽAVANJE III. d.1. Institut gra evinarstva Hrvatske.

38 ha.59 ha) • Krovni dio tijela odlagališta ploha 1 (1.A. • Istočno od obilazne prometnice uz retencijsko jezero (2. • geodetski reperi IZVO AČ je dužan provesti minimalno 3 (tri) košnje godišnje (košnja površina s nagibom većim od 5% s laganom mehanizaciju kojom se neće stvarati kolotrazi po pokosu tijela odlagališta (nagib 1:2.2.2. Gotova prekrivka procjednih voda. stranica 241 od 348 . Površine pod nagibom većim od 5% koje su trenutno raspoložive za košnju.93 ha). Izvo ač nije zadužen za održavanje zelenih površina koje se nalaze unutar ograde PUTO.12.A.12. te ga IZVO AČ treba odvesti u bio-kompostanu.2. a sve u cilju smanjenja rizika od nastanka požara.08 ha).58 ha) • Zelene površine uz PUTO i oko bio-kompostane (1. • Krovni dio plohe 2 do plinske linije L (9.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. • Horizontalne površine izme u pojasa obilazne prometnice i plohe 1 (1. • Površina nasipa od plinske linije L do uključivo ploha 6 zauzima 2. hidrante. Posebnu pažnju treba posvetiti košnji na tijelu odlagališta.91 ha).52 ha. • Južni pojas od južnog kraka asfaltne obilazne prometnice (1. • Površina od plohe 1 do plinske linije L zauzima 24. Sustav gotove prekrivke sastoj se od sljedećih elemenata: • zatravljenje i.04 ha). Površine koje je potrebno kositi su. Održavanje površina zasijanih travom ili ozelenjenih drvećem ili niskim raslinjem Održavanje i upravljanje gotovom prekrivkom mora provoditi IZVO AČA radova. prometne znakove.2. Područje koje se održava IZVO AČ je zadužen za održavanje površina zasijanih travom ili ozelenjenih drvećem ili niskim raslinjem koje se nalazi unutar vanjske ograde odlagališta Jakuševec i kao površine koje se nalaze 1 m uz ogradu odlagališta s vanjske strane (uključujući i zelene površine unutar biokompostane).2.30 ha. košnju je potrebno vršiti ručnom kosilicom. III.A.95 ha Do završtka trajanja ugovora s IZVO AČEM se predvi a da će površina za košnju povećati za 3. stupove javne rasvjete.12. • Plato južno od plinske stanice (0.65 ha). površine pod nagibom većim od 5% će imati 'površinu od ukupno 43. kako ne bi došlo do oštećenja elemenata plinskog sustava. Sav otkos IZVO AČ mora usitniti a sve u cilju smanjenja rizika od nastanka požara. • zapadni plato uz Tišinsku ulicu (4.76 ha). visoko raslinje i ograde.3. III. IZVO AČ je dužan provesti minimalno 5 (pet) košnji godišnje površina s nagibom manjim ili jednakim 5%. Do završetka izgradnje odlagališta. • Obodni kanal ploha 2 do 6 (1.85). Sav otkos IZVO AČ mora usitniti ili sakupiti.46 ha). održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.

izbočine IZVO AČ treba urediti nasipavanjem ili struganjem i zagla ivanjem valjkomi. IZVO AČ je dužan organizirati radove tako da spriječi i sanira pojavu erozija na pokosima tijela Odlagališta.82 ha. Točnost izmjere položaja snimljenih repera treba biti unutar 1 cm. Gotova prekrivka Do završtka trajanja ugovora s IZVO AČEM. Uleknuća. IZVO AČ treba minimalno tri (3) puta godišnje pokositi pojas uz ogradu u širini od 100 cm te očistiti vanjsku ogradu i sve objekte odlagališta od puzajućeg raslinja. • s nagibom manjim ili jednakim 5% • s nagibom većim od 5%. odbačene armature.12.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.A.2. IZVO AČ mora kontinuirano ure ivati. IZVO AČ treba provesti geodetsko snimanje položaja (X. predvi a se da će se površina za košnju po krovnom dijelu odlagališta povećati za (od plinske linje L do plionske linije N) 2. Obračun rada se vrši po komadu kompletno izvršeng čišćenja.4. ulegnuća terena i sl.A. Y i Z) koordinata svih postavljenih geodetskih repera.12. stranica 242 od 348 .12. Napomena: Do završetka izgradnje odlagališta horizontalne površine na vrhu ploha 2 do 6 iznositi će 14. III. Površine koje nisu podložne strojnom košenju zbog pojave krupnog kamenja. Predvidiv angažman rada radnika IZVO AČA na ure enju površina za košnju iznosi 10 sati mjesečno. 100 kg Obračun rada na sanaciji vododerina i erozija vršiti će se po satu stvarno izvedenih radova. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Otpadni materijal IZVO AČ mora odvesti na prikladni deponij.2.A. Geodetski reperi Dužnost IZVO AČA radova je da održava postavljene repere te da ih u slučaju oštećenja ili nestanka zamijeni s novim geodetskim reperima. svakih 6 mjeseci izvršiti snimanje ploha 2 i 3 (na početku godine i početkom 6-tog mjeseca) i svakih 12 mjeseci smimiti repere plohe 1. Cijena ure enja površina za košnju IZVO AČ treba uklučiti u cijenu košnje. IZVO AČ treba minimalno pet (5) puta godišnje očistiti od raslinja sve betonske kanalice za odvodnju površinskih voda postavljene po tijelu deponije (ploha 1) od raslinja. Kritična mjesta na kojima je moguća pojava erozije moraju biti evidentirana u mjesečnom izvještaju Izvo ača s datumima obilaska. Za potrebe sanacije izvedenih ploha odlagališta (plohe 1 do plinska linija L) predvi a se sljedeći angažman: • kombinirka rovokopač-utovarivač snage do 100 kW 50 sati • rad PKV radnika 200 sati • kamion kiper 50 sati • sjemena smjesa prema poglavlju III. IZVO AČ radova mora svakih 3 mjeseca snimiti ugra ene repere na plohama 4 i 5. Obračun rada na košnji će se obračunavati po površini u hektarima pokošene površine.48 ha.

po poprečnim presjecima (vidi slike 2 i 3) i u uzdužnom smjeru duž tijela odlagališta. Gotova prekrivka IZVO AČ treba prikazati snimljene pomake snimljenih repera u tabličnom i u grafičkom (vektorskom obliku). s time da zasebno treba biti prikazan ukupni pomak od nultog mjerenja i pomak ostvaren od posljednjeg mjerenja (pomak u posljednjih 6 mjeseci). Pomaci trebaju biti prikazani tlocrtno na nacrtu dimenzije A3 (vidi sliku 1).Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.12. IZVO AČ treba napraviti prikaz vremenskog tijeka vertikalnih pomaka (slijeganja) repera po provednim snimanjima s prikazom po profilima.A. Slika 8 Tlocrtni prikaz vektora pomaka geodetskih repera Primjer prikaza vektora pomaka u ravnini profila stranica 243 od 348 . Osim navedenog. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.

IZVO AČ je dužan nakon svakog geodetskog snimka napraviti prikaze ukupnih pomaka i pomaka ostvarenih od posljednje izmjere položaja repera po porečnim profilima (12 do 14 profila) i jednom uzdužnom profilu.803 0. stranica 244 od 348 .2010.11.086 6 0. Gotova prekrivka 50 40 30 20 10 0 0 50 40 30 20 10 0 0 100 200 300 Sli 7 2 8 0.145 9 0.470 0.12.792 6 0.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.12.602 100 200 300 Slika 9 Kumulativno izmjereni pomaci na profilu 2 od mjerenja izvršenog 24. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.891 9 0.069 Slika 10 Inkrement izmjerenih pomaka na profilu 2 od posljednjeg mjerenja 2.A.2006. 7 0.105 2 0.091 8 0.

Prethodne izmjere geodetskih repera stranica 245 od 348 .Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.12.2.A.2.5. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A. Gotova prekrivka III.12.

097 80481.889 113.699 80460.597 0.461 0.522 137.174 80676.705 69018.520 69394.403 69140.617 69066. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.211 70043. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 80726.830 153.889 152. Reperi 1.470 69228.055 80732. 14.987 69078.488 80459.305 0.035 135.019 80770. 16.358 153.045 114.203 156.552 69104.885 69091.068 80501.12.998 80713.345 80734.243 0.270 0.649 69012.654 68990.669 154.708 69162.02.221 69018.813 69029.545 153.681 68990.218 80580.427 113.910 153.100 68901.191 80520.240 136.705 155.762 80544.408 137.887 151.698 80579.660 137.300 GPS 4173 80662.312 Napomena: Obnovljeni reperi su 1.429 80796.124 154.920 114.944 68957.337 155. 2.951 80674.287 68944.2008.258 0.919 153.324 152.425 0.935 80844.858 80544.624 138.967 80617.257 69018.721 154.319 0.441 153.865 68899.255 80598. 4. 14.420 69140.722 80425.204 80520.864 69091.548 80579.948 68957.284 80599.386 153.546 80522.968 69132.027 152.043 155.264 69184. Gotova prekrivka SNIMAK VISINA REPERA NA ODLAGALIŠTU OTPADA JAKUŠEVEC 24.500 GPS 4045 79716.582 0.009 151.408 153.278 68944.049 144.302 139.006 80844.829 141.239 154.491 69228. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 80726.884 68998.730 144.624 0.452 69153.286 0.451 0.269 0.222 80838.998 69078.499 68925.059 69193.596 136.205 135.496 80872.914 80618. 4.155 155.002 80770.812 80522.672 135.280 0.205 0.234 153.013 0.591 69112.186 154.839 136.084 68901.595 69104.531 0.248 69184.486 114.143 80734.429 0.067 80501.387 0.486 69206.157 80580.088 80713.610 80638. stranica 246 od 348 .437 0.944 80800.623 69066.456 68925.338 0.002 69057.968 153.230 70043.135 137.821 80617.561 0.514 80638.182 69120.780 69266.519 0.154 155.971 69057.314 152.566 152.414 80559.A.587 134.2008.538 80655.745 69012.282 80773.328 80773.813 114.498 69394.581 69111.531 80796.020 69193.286 152.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.198 80559.807 155.867 70216.176 0.853 80687.403 0.014 0.751 69070.216 0.489 69153. 19.126 139.700 69266.198 69120.040 GPS 4173 80662.846 68899.435 ∆H 0.181 69037.097 80676.440 GPS 4070 79894.670 69018.371 80838.163 68958.396 0.691 80687.11.085 137.798 69029.071 80732.863 80799.229 134.955 80481.810 GPS 4070 79894.885 154.703 154.741 69162.713 155.008 69132. 16 i 19 snimljeni su 20.243 139.810 154.081 80694.773 80656. 2.976 80693.232 69038.2006.703 152.01.027 139.016 80675.579 0.880 68998.838 80425. 26 i 28.216 0.503 80872.358 0.934 154.397 69206.012 GPS 4045 79716.746 69070.693 29.917 153.543 141.890 70216.467 0.427 153.027 80618.123 68958.

159 0.750 80544.024 0.781 152.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.681 68990.591 154.379 153.730 144.0.485 69206.035 80770.100 80675.612 69111.328 80773.452 69153.496 80872.184 0.126 139.386 152.059 136.697 154.358 153.R 8.810 154.486 69206.887 151.660 137.838 80425.198 69120.705 69018.613 69066.853 80687.100 68901.610 80638.068 0.630 69266.07.858 80544.107 0. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 80726.364 80838.199 80481.917 153.113 0.703 154.414 80559.545 153. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.547 137.068 80501.163 0.062 0.807 155. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 80726.345 80734.146 80713.083 0.396 ∆H 0.204 80520.146 0.175 0.669 154.260 80580.421 69140.103 68901.961 69193.934 154.596 136.745 69012.947 139.076 80732.040 0.361 80773.064 80844.002 69057.077 80618.218 80580.180 0.274 68944.248 69184.2007.080 0.286 152.111 152.944 80800.581 69111.787 80656.278 68944.552 69104.488 80872.159 69120.864 69091.989 135.113 0.408 137.027 80618.207 80676.081 80694.280 69184.596 155.253 69018.502 68925.108 0.220 153.040 138.812 80522.543 141.232 69038.756 69029.12.994 69078.889 152.669 80638.703 152.174 80676. stranica 247 od 348 .998 69078.284 80599.257 69018.019 80770.027 139.229 134.838 80425.039 Napomena: Reperi 1 – 30 snimljeni su GPS-om GNSS .724 69018.07.644 155.892 68998.035 135.647 144.257 80599.205 135.814 154.164 134.475 141. Datum: 02.884 68998.175 153.748 69162.2008.016 80675.775 154.798 69029.738 80579.046 0.828 80687.698 80579.900 69091.071 0.386 153.531 80796.109 0.930 68957.552 69104.856 68899.338 80735.002 69057.705 155.968 69132.078 .009 151.029 0. Gotova prekrivka SNIMAK VISINA REPERA NA ODLAGALIŠTU OTPADA JAKUŠEVEC 29.699 80460.722 80460.546 80796.097 80481.491 69228.429 69152.112 0.104 68958.2008.700 69266.773 80656.641 68990.969 151.684 153.830 153.830 69070.442 80559.746 69070.970 80617.021 80800.640 154.211 0.A.411 137.403 69140.371 80838.857 80522.135 137.948 68957.138 0.893 153.163 68958.217 69038.435 02.728 69012.055 80732.499 68925.441 153.006 80844.567 135.708 69162.967 80617.127 135.01.076 0.519 152.020 69193.566 152.065 0.203 80520.440 69228.112 80501.846 68899.155 80694.003 0.780 151.885 154.623 69066.159 0.088 80713.977 69132.086 0.386 153.

969 151.085 0.838 80425.230 69037.502 68925.338 80735.047 0.103 68901.R 8.100 80675.814 154.230 69228.104 68958.008 80770.400 69140.127 135.A.546 80796.207 80676.629 152.041 0.356 80838.392 69104.547 137.647 69066.000 0.164 134.857 80522.063 0.117 153. stranica 248 od 348 .552 80796.2009.710 69018.932 68957.592 69111.775 154.000 0.559 153.12.612 69111.033 0.064 80844. Datum: 13.673 68990.893 153.144 80713.640 154.795 80687.137 68958.994 69078.203 80520.112 0.828 80687.684 153.993 69057. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 80726.111 152.724 69018.136 0.900 69091.738 80579.747 154.856 68899.407 80559.571 155.040 138.485 69206.745 80656.076 80732.930 68957.642 80638.989 135.946 151.429 69152.025 0.379 153.892 68998.175 153.750 80544.146 80713.502 68925.299 68944.365 ∆H 0.710 80460.280 69184.396 13.567 135.970 80617.283 69018.040 138.347 80773.01.281 80599.220 153.055 0.644 155.386 153.029 80844.728 69012.756 69029.274 68944.867 69091.964 69132.364 80838.021 80800.077 80618.011 0.196 80676.2008.159 69120.475 141.552 69104.059 136.719 69266.062 0.519 152.000 0.141 80694.195 80520.989 135.851 68899.669 152.488 80872.260 80580.475 141.364 153.641 68990.634 154.780 151.000 0.331 80735.974 69193.077 80618.372 0.644 155. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.125 0.765 69070.199 80481.710 151.000 0.317 137.411 137.094 0.112 80501.974 69078.181 69120.733 80579. Gotova prekrivka SNIMAK VISINA REPERA NA ODLAGALIŠTU OTPADA JAKUŠEVEC 02.630 69266. Reperi 26.042 135.004 136.464 80872.830 69070.941 80617.636 144.814 154.023 0.07.103 0.961 69193.440 69228.748 69162.006 80800.669 80638.722 80460.906 139.024 Napomena: Reperi 1 – 30 snimljeni su GPS-om GNSS .977 69132.617 80580.152 80732.000 0.567 135. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 80726.002 69057.2009.758 80425.442 80559.947 139.421 69140.021 29 30 80544.766 69029.121 134.070 0.043 0.596 155.697 154.787 80656.207 69012.257 80599.393 69152.155 80694.613 69066.01.217 69038.411 137. 27 i 28 su uništeni prilikom nasipavanja smeća.094 0.831 153.253 69018.386 152.000 0.080 80675.858 68998.035 80770.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.781 152.647 144.096 68901.292 153.775 154.544 154.361 80773.591 154.

299 68944.575 80580.392 69104.175 153.993 69057.095 -0.360 80838.087 -0.549 155.318 137.122 80713.688 154.544 154.735 69266.096 ±0.766 69029.323 80773.973 69193.004 136.345 -0. 27 i 28 su uništeni prilikom nasipavanja zemlje.06.669 152.695 80460.158 -0. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 ∆H 80770.292 153.386 152.230 69037.636 144.209 80676.112 80501.932 80617.06.061 134.400 69140.008 80770.379 141. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 80726.758 80579.998 152.857 80522.589 69111.152 80732.287 153.325 80735. Reperi 1.710 69018.207 80481.931 68957.134 153.060 -0.087 80618.137 68958.567 144.867 69091.042 135.970 69078.364 153.502 68925.407 80559.113 68901.673 68990.475 141.795 80687.906 139.219 68990.621 69066.440 154.141 80694.121 134.077 80618.710 151.061 -0. Datum: 29.040 138.144 80713.287 69018.617 69266.096 68901.764 151.733 69018.365 152.040 138.959 135.647 69066.946 69132.R 8.592 69111.084 80675.000 -0.964 69132.283 69018.060 80732.398 69152.372 29.888 68899.204 80520.2009.629 154.100 -0.765 69070.193 69228. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.159 68958.083 -0.733 80579.761 69070.719 69012.444 80872.01.029 80844.747 69162.2009.946 151.249 69037.814 154.941 80617.282 80599.569 152.863 151.304 68944.117 153. Gotova prekrivka SNIMAK VISINA REPERA NA ODLAGALIŠTU OTPADA JAKUŠEVEC 13.077 -0.518 68925.093 -0.2009.411 137.519 152.280 69184.195 80520.196 80676.424 80559.119 -0.943 136.858 68998.331 80735.758 80425.810 80425. stranica 249 od 348 .485 69206.347 80773.181 69120.932 68957.000 -0.120 ±0.546 135.922 135.080 80675.111 152.750 80544.263 -0.531 69104.069 -0.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.104 -0.356 80838.642 80638.806 153.061 ±0.657 80638.173 -0.440 69228.076 -0.397 69140.812 80687.776 80656.230 80580.027 Napomena: Reperi 1 – 30 snimljeni su GPS-om GNSS .906 139.12.634 154.000 -0.317 137.851 68899.393 69152.510 155.552 80796.787 154.775 154.130 80694.020 80844.571 155.989 135.025 -0.A.281 80599.006 80800.567 135.464 80872.710 80460.974 69078.102 80544.889 68998.878 69091.989 69057.974 69193.831 153.559 153.644 155.760 69029.027 -0.515 80796.030 -0.176 69120.745 80656. 26.026 80800.558 153.021 -0.317 137.598 152.

283 69018.440 69228.021 -0. stranica 250 od 348 .863 151.558 153.2009.644 155.175 153.710 151.069 -0.440 154.974 69193.093 -0.411 137.857 80522.475 141.020 80844.230 80580.814 154.761 69070.858 68998.281 80599.061 134.287 153.787 154.12.000 -0. Datum: 29.122 80713.510 155.287 69018.673 68990.130 80694.01.519 152.356 80838. 27 i 28 su uništeni prilikom nasipavanja zemlje.102 80544.030 -0.688 154.100 -0.364 153.549 155.080 80675.642 80638.760 69029.946 69132.158 -0.042 135.000 -0.176 69120. Reperi 1.776 80656.634 154.974 69078.323 80773.331 80735.061 ±0.444 80872.922 135.758 80425.629 154.750 80544.084 80675.207 80481.104 -0.943 136.096 ±0.209 80676.345 -0.765 69070.464 80872.502 68925.993 69057.2009.810 80425.567 135.719 69012.575 80580.027 -0.137 68958.747 69162.379 141.2009.592 69111.087 80618.970 69078.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.318 137.083 -0.775 154.878 69091.372 29.025 -0.518 68925.141 80694.941 80617.745 80656.040 138.193 69228. Gotova prekrivka SNIMAK VISINA REPERA NA ODLAGALIŠTU OTPADA JAKUŠEVEC 13. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 ∆H 80770.029 80844.204 80520.000 -0.589 69111.964 69132.111 152.669 152.621 69066.159 68958.397 69140.735 69266.195 80520.552 80796.292 153.087 -0.657 80638.764 151.027 Napomena: Reperi 1 – 30 snimljeni su GPS-om GNSS .407 80559.989 69057.060 80732.531 69104.360 80838.973 69193.710 69018.119 -0.299 68944.173 -0.06.280 69184.515 80796. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.544 154.546 135. 26.733 80579.867 69091.959 135.569 152.096 68901.695 80460.120 ±0.A.095 -0.06.806 153.040 138.831 153.112 80501.113 68901.889 68998.647 69066.733 69018.795 80687.932 68957.077 80618.181 69120.559 153.144 80713.485 69206.617 69266.424 80559.636 144.567 144.365 152.393 69152.392 69104.347 80773.946 151.304 68944.710 80460.812 80687.317 137.249 69037.060 -0. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 80726.998 152.398 69152.906 139.006 80800.931 68957.386 152.134 153.076 -0.571 155.282 80599.989 135.400 69140.851 68899.758 80579.598 152.932 80617.219 68990.888 68899.263 -0.152 80732.008 80770.077 -0.R 8.317 137.026 80800.325 80735.196 80676.117 153.230 69037.906 139.766 69029.004 136.061 -0.121 134.

366 69140.824 80425.155 153.702 154.709 154.024 -0.855 153.091 -0.114 68901.122 -0.423 153.834 136.542 80796.323 151.071 80675.599 152.771 154.062 80675.007 -0.017 -0.312 154.815 135.307 69018.418 151.268 69012.185 80520.968 80770.898 135.175 80676.245 137.453 80559.387 144.034 Napomena: Reperi 1 – 30 snimljeni su GPS-om GNSS .095 -0.776 69070.111 -0.739 69029.425 151.134 80694.791 69070.074 152.032 -0.946 80617.159 69078.074 152.060 -0.915 135.118 68901.404 69152.311 68944.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.R 8.559 68925.313 80773.005 80800.191 69228.079 -0.611 69111.940 134. stranica 251 od 348 .690 153.413 154.214 152.096 80713.312 140. Datum: 17.331 69018.584 80580.491 151.969 69058.270 140.525 69104.277 69037.328 80838.991 69132.06.160 69078.069 80618.691 80460.004 80844.370 69140.06.619 69111.290 80599.459 135.557 80580.285 80773.324 68944.820 80687.632 80872.252 80544.2009.117 -0.2010.748 69029.626 69066. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.640 153.042 -0.215 69228.927 80617.427 80559.461 80872.911 68998.218 -0.863 134. Reperi 26.056 -0.970 153.031 -0.099 80618.306 153.430 155.577 154.12.953 69193.263 69012.517 69104.202 80676.201 154.351 155.913 68957.435 135.707 69266.066 -0.801 80425.968 69132.742 152.723 135.086 -0.041 80844.079 -0.864 152.884 68998. 27 i 28 su uništeni prilikom nasipavanja zemlje.744 69266.602 152.255 69038.947 69193.12.737 69018.995 ∆H -0.755 136.191 69120.524 68925.891 68899.337 80735.095 137.183 80732.025 -0.792 80656.006 80800.111 17.769 80579.115 -0.081 -0.786 139.775 80656.077 -0.297 80599.152 68958.806 151. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 80725.956 138.353 154.818 139.A.092 -0.690 68990.911 69091.902 69091.668 68990.713 80460.907 68899.195 80520.443 144.116 80544.372 69152.138 80694.178 69120.200 80732.185 80770.016 -0.652 80638.930 68957.186 137.140 -0.940 138. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 80726.788 154.744 69018.2010.781 151.312 80735.157 68958.510 80796.799 80687.336 80838.002 69058.113 80713.491 154.759 80579.653 80638.050 -0. Gotova prekrivka SNIMAK VISINA REPERA NA ODLAGALIŠTU OTPADA JAKUŠEVEC 11.214 137.632 69066.

.769 80579.936 69193.665 152.324 68944.004 80800.332 80838.095 137.174 69120.337 80735.940 138.185 80520.157 68958.163 80520.163 69078.104 68901.872 135.795 80425.855 153.843 134.243 151.748 69029.218 80544.010 -0.156 68958.242 140.029 -0.876 68899.602 152.034 -0.517 69104.063 -0.074 152.007 -0.052 -0.799 69070.010 Napomena: Reperi 1 – 30 snimljeni su GPS-om GNSS .351 155.641 80638.618 69066.teh.075 80675.118 68901.032 -0.707 69266.970 80770.160 69078.178 80732.R 8.12.008 80844. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.010 -0.968 80770.911 68998.754 139.276 80773.453 80559.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.343 154.926 80617. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 80725.425 151.297 80599.134 80694.053 -0.353 144.624 153.050 -0.201 154.796 80687. Reperi 26.344 69018.968 69132.080 -0.786 139.700 80460.435 135.611 69111.183 80732.096 80618.328 80838.005 80800.974 152.693 68990.433 80559.863 134.112 80713.000 -0.953 69193.208 -0.993 69058.640 153.755 136.178 69120.532 68925.191 69228.723 135.051 152.626 69066.705 69266.771 151.773 80656.803 154.799 80687.2010.026 -0.744 69018.898 135.113 -0.151 154.396 69140.893 68998.801 80425.653 80638.264 69012.331 69018.175 80676.972 69132.004 80844.891 68899.559 68925.074 152. stranica 252 od 348 .387 144.510 80796.788 154.268 69012.306 153.284 155.A.913 68957.660 135.290 80599.491 154. Snimio: Toni Birin geod.045 -0.372 69152.403 69152.690 68990.547 80580.582 152.020 0.270 153.270 140.942 ∆H -0.062 80675.557 80580.755 69029.946 80617.911 69091.067 -0.022 -0.435 135.285 80773.077 -0.353 154.713 80460.508 80796.180 69228.016 -0.323 151.138 80694.036 -0.461 80872.2010.040 -0.069 80618.702 154. Datum: 02.096 80713.446 154.053 80544.715 136. 27 i 28 su uništeni prilikom nasipavanja zemlje.028 -0.622 69111.772 80579.923 68957.174 80676.277 69037.456 80872.366 69140.372 151.791 69070.680 154.307 69037.207 137.12.12.755 69018.995 02. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 80725.525 69104.023 -0.324 80735.214 137.043 137.742 152.100 -0.06.742 152.318 68944.918 69091.969 69058.911 138.781 151.792 80656. Gotova prekrivka SNIMAK VISINA REPERA NA ODLAGALIŠTU OTPADA JAKUŠEVEC 17.2010.

809 152.810 5069262.555 135.051 152.280 5069231.680 154.071 152.193 137.116 151.601 5069162. .9 6.300 151.3 7.750 5069029.127 5580732.391 5069152.895 5580290.640 157.918 5068957.6 14.610 5580638.113 5580713.046 154.003 5580800.706 5580313.242 140.900 5580617.104 5580501.977 156.353 144.460 SLIJEGANJE (cm) 02.109 5068901.2 9.383 139.6 NOVI REPER NOVI REPER NOVI REPER NOVI REPER NOVI REPER NOVI REPER NOVI REPER NOVI REPER NOVI REPER NOVI REPER NOVI REPER NOVI REPER NOVI REPER NOVI REPER stranica 253 od 348 .30.207 137.544 152.521 5069308.883 5068899.352 5068944.445 135.137 153.636 152.613 156.9 8.284 155.742 152.760 5580355.446 154.3 3.843 134.043 137.818 5069390.761 5069018.988 154.7 9.624 153.518 5069206.915 5068998.928 153.7 15.527 153.152 5069078. REPERA Y 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 5580726.5 10.369 154.441 5580872.587 5069160.152 139.586 5069356.696 5068990.12.243 151.684 138.767 5580579.913 5580425.5 13.990 5069058.262 144.754 139. Gotova prekrivka REPERI SNIMLJENI 30.0 NOVI REPER OBNOVLJENI REPER 5.690 151.067 5069420.2011.616 137.981 5069132.974 152.06.112 5069322.642 136.704 156.967 5580454.942 155.422 5580559.3 7.191 138.5 13.767 5580425.690 H 154.803 135.257 154.1 12.333 139.0 6.781 5069266.208 VISINE SNIMLJENE 02.927 5580323.5 7.506 5580796.339 5580735.715 136.872 135.671 5069248.850 5580523.175 5069120.311 5069037. 7.436 154.9 9.1 7.630 X 5069012.530 152.057 5580675.139 5580770.581 154.015 5580367.409 5069143.899 5069217.175 155.343 154.3 OBNOVLJENI REPER 9.A.125 5580694. BR. 154.235 5580347.552 5068925.169 5068958.9 10.000 5580844.698 134.551 5580384.121 154. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.924 5069091.5 8.612 5069227.771 151.411 5580243.929 5069193.2010.06.583 152.302 5580599.665 152.438 5069342.390 5580486.169 140.782 5580656.370 135.325 5580838.386 155.660 135.703 5580462.626 5069111.380 155.991 5580481.151 154.437 5580260.317 5069184.685 153.185 155.168 154.929 5580580.7 7.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.403 155.12.9 16.143 5069278.187 5580543.872 5580396.081 5580618.1 8.4 9.925 5580204.521 5069195.371 5069018.820 5580687.872 138.372 151.642 5069066.166 5580676.911 138.822 5069070.174 5580520.270 153.239 5069291.5 1.500 5069104.12.260 5580773.

110 5580732.37 154.236 5580346.48 135.53 152.996 5580844.727 5580725.846 5580523.64 152.618 5580638.12.94 154.37 135.905 5580580.27 154.71 152.136 5069278.54 153.14 140.15 139.18 155.162 5069078.000 5580799.924 5580204.691 5580313.38 139. OBNOVLJENI REPER 3 3 0 0 0 5 3 0 4 12 13 stranica 254 od 348 .456 5580559.87 138.14.310 5580599.144 5580520.19 138.034 5580454.628 5069111.162 5580676.178 5580543.495 5580796.68 138.763 5069018.25 151.399 5580486.397 5580243.965 5069132.115 5068901.606 5069227.19 137.96 154.64 157.940 5068998.086 5580618.55 137.398 5069018.12 151.99 154.486 5580260.346 5068944.722 5580463.780 5069262.06.26 154.502 5069195.25 154.447 5580872.70 134. .62 137.004 5580481.19 138.23 144.408 5069342.80 135.995 5580367. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.757 5069266.38 155.138 5069420.2011.529 5069308.87 138.39 155.30 151.578 5069160.58 152.336 5580735.933 5069091.625 5069162.80 135.838 5069070.65 151.34 157.83 154.40 155. BR.53 153.05 154.26 144.58 154.118 X 5069011.581 5069356.33 139.10 139.17 140.21 154.91 138.25 VISINE SNIMLJENE 30.278 5069231.19 155.03 155.82 155.896 5068957.976 5068990.61 156.44 154.939 5580323.874 5580396.17 154.182 5069120.51 153.215 5580773.540 5068925.06.160 5068958.54 11 8 4 2 10 7 9 7 4 2 5 12 13 13 8 7 5 15 31 28 34 22 28 14 OBNOVLJENI REPER OBNOVLJENI REPER OBNOVLJENI REPER 36 31 45 29 SLIJEGANJE (cm) 30. REPERA Y 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 5580713.A.15 137.726 5069029.103 5580501.483 5069104.906 5580617.67 134.93 139.66 138.07 153.306 5069184.13 154.00 151.64 136.654 5069248.868 5069217.60 136.69 153.42 152.58 154.052 5580675.482 5069206.956 5580426.70 155.11 154. Gotova prekrivka REPERI SNIMLJENI 14.837 5580770.93 153.772 5580355.98 153.803 5580687. 154.28 155.69 151.987 5069322.336 H 154.37 135.99 152.638 5069066.12 154.48 156.789 5580579.571 5580384.311 5580838.798 5580656.81 152.12.45 nije snimljen 152.2011.14 153.622 5580290.33 151.12.268 5069290.763 5580425.413 5069143.368 5069152.656 5069058.98 156.07 152.844 5069390.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.900 5069193.882 5068899.56 135.

2010.086 2 0. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.091 8 0.105 6 0.11.A. 50 40 30 20 10 0 0 50 40 30 20 10 0 0 6 0. IZVO AČ je dužan nakon svakog geodetskog snimka napraviti grafički prikaze ukupnih pomaka i pomaka ostvarenih od posljednje izmjere položaja repera po porečnim profilima (od profila 2 do profila 12 odnosno profila 14) i u jednom uzdužnom profilu kroz tijelo odlagališta.891 9 0.145 9 0.803 0. Gotova prekrivka III.470 0.602 Primjer prikaza vektora pomaka u ravnini profila 7 2 8 0.12.069 100 200 300 Sli Slika 12 Inkrement izmjerenih pomaka na profilu 2 od posljednjeg mjerenja 2.12.12.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.A. stranica 255 od 348 .2.792 100 200 300 Slika 11 Kumulativno izmjereni pomaci na profilu 2 od mjerenja izvršenog 24. 7 0.6.2006.2.

12.8 1. 4/28/07 0 11/24/2006 6/1/08 7/6/09 8/10/10 1/29/20087/2/2008 1/13/20096/29/2009 0.8 13 14 1 15 16 1. Horizontalna os prikazuje vrijeme u danima a vertikalna os prikazuje slijeganje u metrima. Vrijeme je prikazano u logaritamskom mjerilu.2 1.12.4 12/11/2009 6/17/201012/2/2010 6/30/2011 0. Vrijeme je prikazano u linearnom mjerilu. 12. stranica 256 od 348 . 14.2006.4 1.6 2 Slika 14 Prikaz konsolidacije repera broj 10.8 Slika 13 Prikaz konsolidacije repera broj 10.A.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.2006. 14.4 0. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.11.2 0. 13. 15 i 16 (profil 4). 13. 15 i 16 (profil 4). 11. Početni datum mjerenja slijeganja je 24. Horizontalna os prikazuje vrijeme u danima a vertikalna os prikazuje slijeganje u metrima.6 10 11 12 0.6 1.11. Početni datum mjerenja slijeganja je 24.2 Graph 1 R16 R15 R14 R13 R12 R11 R10 1. Gotova prekrivka 100 0 1000 0. 11.

A.3. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1. Gotova prekrivka III. •Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4.. d. Vremenski i financijski plan IZVO AČ u slučaju potrebe mora revidirati (aktualizirati).2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA Upravljanje gotovom prekrivkom IZVO AČ je dužan u sklopu mjesečnog izvještaja dostavljti vremenski i financijski plan gra enja i održavanja gotove prekrivke. institut IGH. IZVO AČ radova je dužan svaka 3 mjeseca dostaviti Izvještaj o izvršenim radovima snimanja geodetskih repera u dva primjerka (i u digitalnom obliku) zajedno s prikazima vektora pomaka sukladno poglavlju III.A. Zagreb.4. [IP14]. IZVO AČ je dužan u sklopu Mjesečnog izvještaja dostaviti Izvještaj o stanju elemenata sustava gotove prekrivke s komentarima i prijedlozima mjera. Institut gra evinarstva Hrvatske d.12.A.3. •Izvedbeni projekt zaštite pokosa od erozije i sedimentacije. [IP2].12.12. Radovi gra enja i odžavanja se izvodei na stranica 257 od 348 .Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Zavod za planiranje.1 OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi upravljanja su dani u dokumentaciji. uprvaljanja i održavanja na sustavu površinske odvodnje oborinskih voda.12.2. UPRAVLJANJE III. Pojava odlagališnog plina je moguća prilikom svih radova. III.2.A.d.12.12. broj projekta: 81010041/12. •Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec. Institut gra evinarstva Hrvatske. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. 5 i 6. veljača 2012.12. studije i zaštitu okoliša.A. ožujak 2000 [GP1]. Zavod za ekološki inženjering.d.14. U izvještaju trebaju biti navedene sve aktivnosti izvo ača iz poglavlja III.4.A. Izvještaji Izvo ača Obveza je IZVO AČA da putem Mjesečnih izvještaja obavještava o stanju gra enja i radova održavanja. ZAŠTITA OKOLIŠA I ZDRAVLJA IZVO AČ je dužan upoznati se s srodnim poglavljem poglavljem III. Dostava mjesečnog izvještaja IZVO AČA je preduvjet za ovjeru privremene situacije.A.3. III.A.

cjevovodi oborinskih voda. CO2. Osoblje IZVO AČA mora biti upoznato s izvorima opasnosti. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Osoblje IZVO AČA mora poznavati sigurnosne i preventivne mjere u svim situacijama izvršenja posla. Neposredno prije ulaska u šahtove i kompenzacijske bazene.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Deponijski plin može biti prisutan na mjestima rada u koncentraciji izvan granice ljudskih osjetila.A.opasnost od trovanja.12. Preventivne mjere zaštite na radu su obvezujuće. radnici moraju imati uvjerenje o poha anju specijalističke edukacije iz protueksplozijske zaštite. Osoblje IZVO AČA mora biti opremljeno prikladnim i pouzdanim osobnim zaštitnim sredstvima.opasnost od gušenja radnika. • Opasnost od eksplozije. Tijekom cijelog izvo enja radova IZVO AČ mora kontinuirano provoditi mjernja deponijsko plina u radnom prostoru i mora imati na raspolaganju dežurno osoblje za pomoć i spašavanje. IZVODAČ je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi troškovi u svezi toga uključeni u jediničnu cijenu stavke troškovnika koja obuhvaća izgradnju. IZVOA Č treba prozračiti radni prostor i izmjeriti koncentraciju CH4. Poslove na održavanju mogu obavljati samo zdravstveno sposobni radnici IZVO AČA koji su obučeni za radove održavanja. kao što su šahtovi. cjevovodi oborinskih voda je u prethodnom razdoblju detektiran odlagališni plin. Izvo ač smije ulaziti u radni prostor samo ako je prethodno utvrdio da koncentracija deponijskog plina nije opsna po život i zdravlje radnika. održavanje i upravljanje prometnicama i platoima. moraju primjenjivati mjere zaštite na radu i moraju primjenjivati zaštitna sredstava za rad. odzračnici. H2S. Gotova prekrivka mjestima s povećanom opasnosti. Osnovne opasnosti prstora u kojima je evidentirana pojava odlagališnog plina su: • Nedostatak kisika . • Toksičnost . odzračnici. -~ ***KRAJ POGLAVLJA *** stranica 258 od 348 . U šahtovi.

13.3.o.A. stranica 259 od 348 .2 III.2.o.3 III.2. Svibanj 2012.13.13.1.13.A.13.A.1 III.A.A.A.1.A.13.13.A.4 Gra enje Opći zahtjevi izvo enja radova Partikularni zahtjevi izvo enja radova Održavanje Opći zahtjevi održavanja Partikularni zahtjevi održavanja Upravljanje Opći zahtjevi upravljanja Partikularni zahtjevi upravljanja Zaštita okoliša i zdravlja SVEZAK III.A.3.2 III.2 III.1 III.13.A.2 III. – Podružnica ZGOS Zeleni trg 3 10 000 Zagreb Hrvatska Naziv gra evine: ODLAGALIŠTE OTPADA JAKUŠEVEC Razina projekta: DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE III.13.A.13.A.1 III.Naručitelj: ZAGREBAČKI HOLDING d.1 III. Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji SADRŽAJ: III.13.

.A....3...............4........................13...... 270 III........... 262 III.... 270 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA ....A........13............Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.. 274 OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA.2 UPRAVLJANJE ..........13...... održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III....... III........13......13..............13...2 GRA ENJE ...3..........261 OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA .................................. III..............................13................3........ Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji SADRŽAJ POGLAVALJA: III........1...........13.........................1...........2.2.......2 ODRŽAVANJE ............1 III.........................A....13............... 274 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA .. 261 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA ...................................13..........13....... 274 III..................A................A..............A......... 275 stranica 260 od 348 ...........................................................................A....1 III..A.....A.......................................... 270 OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA ....................2.....................................................1 III...A......... III.... ZAŠTITA OKOLIŠA I ZDRAVLJA ..A.............1..............

• odzračnici drenažnih rovova. d.A.1 OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA Na plohama 1 – 4 (do plinske linije L) je izveden sustav za prikupljanje i odvo enja oborinskih voda s površine odlagališta do obodnog kanala.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Institut IGH. •Izvedbeni projekt zaštite pokosa od erozije i sedimentacije. ožujak 2000 [GP1]. Razmještaj i detalji sustava za kontrolu površinskih voda prikazani su u projektnim nacrtima (nacrt 5. d. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1. [IDIP6]. Projektni zahtjevi izvedbe sustava površinske odvodnje odlagališta su dani u poglavljima. [IP2]. Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji III. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Zatvorenog sustava odvodnje . Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi gra enja su dani u dokumentaciji. stranica 261 od 348 . [IP2]. • korugirane odvodne cijevi (položene niz padinu).d.13.13. 5 i 6. GRA ENJE III. • slapišta i disipatori energije. br. Sustav za sakupljanje i odvodnju površinskih voda s površine krovnog dijela odlagališta ima sljedeće elemente: • drenažni rovovi u sustavu zaštite od smrzavanja.. Institut gra evinarstva Hrvatske.A. Sustav upravljanja površinskim vodama je projektiran tako da prikuplja i odvodi oborinsku vodu sa završnog pokrova na način da se umanji erozija izvedenih dijelova tijela odlagališta te da se umanji infiltriracija oborinske vode kroz uzvedeni brtveni sustav. studeni 2009. 5 i 6 – revizija D. •Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. [IDIP6]. Zagreb.d. broj projekta: 81010041/12.d.d. veljača 2012. • 02301 – Zemljana ispuna. br. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. institut IGH. •Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. studije i zaštitu okoliša. • uljevne gra evine u korugirane odvodne cijevi. Projekta: 24-10-067/07 –rev D. • 02361 – Drenažni materijal. Projekta: 24-10-067/07 – rev D.A. studije i zaštitu okoliša. Institut IGH. Nacrt projektiranog sustava površinske odvodnje oborinskih voda je dan u dokumentaciji Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4.1. Zavod za planiranje. •Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec. 5 i 6 – revizija D. Sustav je projektiran tako da se površinska voda odvodi kroz stalne odvodne kanale do retencijskog jezera koji se nalazi istočno od plohe 1.11). Zavod za planiranje.1. studeni 2009. d. • berme. Zatvorenog sustava odvodnje . [IP14].. Zavod za ekološki inženjering..13. Institut gra evinarstva Hrvatske d.10 i 5. Zavod za planiranje. • šahtovi za sakupljanje oborinskih voda. studije i zaštitu okoliša. • drenažni kanali.

Gornji brtveni sloj Poglavlje III.8.A. drenažni rovovi. Glatka linearni polietilena niske gustoće LLDPE gornjeg brtvenog sloja. IZVODAČ je zadužen za usuglašavanje provedbe radova sa svim odgovarajućim pravilima.1 Opće napomene Rad IZVO AČA na gra enju.A.6. Me unasip (Zečji nasiop) Poglavlje III. odredbama. Zaštitni sloj iznad sustava za prikupljanje procjednih voda Poglavlje III.A.5. Elementi sustava površinske odvodnje oborinskih voda nije obuhvaćen Elaboratom zona opasnosti. materijale.14. opremu.13. odzračnici drenažnih rovova) na gra enju. III. me utim prilikom izvo enja radova u zatvornim elementima sustava (šahtovi.12. Zaštita od smrzavanja. pune cijevi i šahtovi od polietilena visoke gustoće (HDPE).4.1.A.A.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Sustav procjednih voda Poglavlje III. Geosintetski dren za vodu. održavanju i upravljanju IZVO AČ mora detektirati eventualnu prisutnost deponijskog plina [vidi Prilog A. Perforirane cijevi.A.2.2. IZVODAČ je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi troškovi u svezi toga uključeni u jediničnu cijenu stavke troškovnika koja obuhvaća gra enje. Geosintetski dren za plin. statutima zakonima na lokalnoj i državnoj razini. Obveza je IZVO AČA da izvo enje radova provodi tako da izbjegne mogućnost oštećenja izvedenih elemenata tijela odlaglišta. Obodni nasip Poglavlje III. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice stranica 262 od 348 . održavanje i upravljanje Površinske odvodnje oborinskih voda i posebnih detalja odlagališta. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.1.A. održavanju i upravljanju Površinske odvodnje oborinskih voda i posebnih detalja obuhvaća i sve mjere zaštite na radu i zaštite okoliša koje su propisane ili obvezatne važećim zakonima.1. IZVODAČ je dužan osigurati svu potrebnu radnu snagu.2.A.9. III.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA III. alate i pribor.11.13. Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji • 02362 • 02364 • 02371 • 02372 • 02374 • 02375 • 02370 • 02376 • 02385 • 02502 – – – – – – – – – – Filterski geotekstil. Geosintetski glineni brtveni sloj GCL. Zatravljene završnog sloja.A. IP13].A. Kanali Poglavlje III. Rip – rap. Srodna poglavlja Poglavlje III. Gotova prekrivka Poglavlje III.13.A.A.13. Korugirana cijev. za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju.

d.A. Filtarski geotekstiom IZVO AČ mora omotati prizmu tako da se na gornjoj bazi stranice geotekstila preklapaju. Projekta: 24-10-067/07 –rev D.13. Na geosintetski drenažni sloj za vodu treba postaviti filtarski geotekstil površinske mase 400 g/m2 (minimalne širine 205 cm) i perforiranu PEHD cijev promjera 200 mm. Institut IGH. Projektni zahtjevi i zahtjevi kavlitete izvedbe drenažnog rova površinske odvodnje odlagališta su dani u poglavljima. studije i zaštitu okoliša. d. materijale. IZVO AČ na geotekstil treba ručnim alatom postaviti sloj zaštite od smrzavanja koko bi se rov zaštitio od oštećenja prilikom manipulacije i ugradnje sloja protiv smrzavanja. Potrebno je da Izvo ač sačuva uklonjene drenažne cijvi kako bi ih mogao upotrijebiti nakon nadogradnje otpada na prijelazu ploha 4 i 5. alate. Na južnom dijelu krovnog dijela je potrebno ukloniti 75 m' drenažnog rova na dionici od točake DR_J3 do plinske linije K.. • 02362 – Filterski geotekstil. Širina zasipa mora u osnovici (donjoj bazi) biti širine 80 cm. studeni 2009. • 02361 – Drenažni materijal. predvi a se izvedba još 498 m' drenažnih rovova i to od plinske linije L do poprečnog presjeka 15. Perforiranu cijev IZVO AČ treba zasuti s drenažnim šljunkom tako da šljunak formira tijelo prizme koji u poprečnom presjeku izgleda kao trapez. manipulacije i skladištenje za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju.) i odluci Naručitelja.1. m' ugra enih cijevi promjera 200 mm i 100 m3 ugra enog drenažnog šljunka. Obračun se vrši po stvarnoj količini ugra enog materijala drenažnih rovova i to od materijala kojeg osigurava IZVO AČ. nabavu. Jedinčne cijene ugradnje prirodnih i umjetnih materijala za izvedbu novog drenažnog rova uključuju svu potrebnu radnu snagu. Zavod za planiranje. pribor. stranica 263 od 348 . m2 ugra enog filtarskog geotekstila tipa 400 g/m2. opremu.3.A. te na sjevernom dijelu 75 m' rova na dionici od geodetske točake DR_S3 do plinske linije K. Drenažni rovovi koji su izvedeni na sjevernom i južnom obodnom krovnom dijelu tijela odlagališta se tijekom izvedbe spoja ploha 4 i 5 ne planiraju uklanjati.2. visine 30 cm. iskope. rezanja. Tijekom uklanjanja zaštinog sloja sa spoja ploha 4 i 5. br. zavarivanja. po izvedbi gornjih brtvenih slojeva (vidi poglavlje A.13. • 02364 – Perforirane cijevi. pune cijevi i šahtovi od polietilena visoke gustoće (HDPE). Zatvorenog sustava odvodnje. 12. bočnih stranica nagiba V:H =1:1 i širine u gornjoj bazi 20 cm.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji III. transporte. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Nakon postavljanja geotekstila. Obračun radova vrši se po. Drenažni rovovi u sustavu zaštite od smrzavanja Nacrt projektiranog drenažnog rova površinske odvodnje s detaljem poprečnog presjeka je dan u Prilozima 1 i 2 dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. zatrpavanja. potrebno je da IZVO AČ privremeno ukloni (odreže) izvedenih 150 m' cijevi promjera 200 mm drenažnog rova koji se nalazi u sustavu zaštite od smrzavanja. 5 i 6 – revizija D. Na mjestu odreza ugra ene cijevi je potrebno da ih IZVO AČ zaštititi od oštećenja i zamuljivanja s poklopcem. [IDIP6]. Nakon izvedbe spoja ploha 4 i 5.III.

A. m' ugra enih cijevi promjera 250 mm i m3 ugra enog drenažnog šljunka. • 02370 – Geosintetski glineni brtveni sloj GCL. m2 ugra ene glatke geomembrane LLDPE. Obračun radova vrši se po. Po odluci Naručitelja.A. Za izvedbu spoja gornjeg brtvenog sloja ploha 4 i 5 nije predvi eno uklanjanje izvedenog drenažnog kanala.13.13. III. opremu. pune cijevi i šahtovi od polietilena visoke gustoće (HDPE).d. bušenje. studeni 2009. skladištenje za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. Projektni zahtjevi i zahtjevi kavlitete izvedbe drenažnog kanala površinske odvodnje odlagališta su dani u poglavljima. Odzračnici drenažnih rovova Na krovnom dijelu tijela odlagališta (iznad temeljnog sloja plohe 4) na poziciji drenažnog rova DR_J1 i izme u DR_J1 i DR_J2 (naziv odzračnika DR_J1/2) nalaze se odzračnici drenažnog rova koji je izveden u sloju zaštite od smrzavanja. stranica 264 od 348 . • 02362 – Filterski geotekstil. Obračun radova vrši se po komadu ugra enog odzračnika. manipulacije. Jedinčna cijena odzračnika drenažnih rovova uključuje svu potrebnu radnu snagu.. nabavu.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.. iskope. br. Zatvorenog sustava odvodnje. Projekta: 24-10-067/07 –rev D. IZVO AČ treba izvesti drenažni kanali za prikupljanje i odvo enje oborinskih voda kako je prikazano na Prilogu 1 i Prilogu 2 dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji III. Odzračnik drenažnih rovova mora biti napravljen od PEHD materijala koji provodi statički elektricitet. [IDIP6]. 5 i 6 – revizija D. m2 ugra enog filtarskog geotekstila tipa 400 g/m2. pribor. d. studije i zaštitu okoliša. Projekta: 24-10-067/07 –rev D.1. studije i zaštitu okoliša. Zatvorenog sustava odvodnje. [IDIP6].5. Tijekom provedbe ugovora. predvi a se da će IZVO AČ izvesti 158 m' kanala na jugu i 162 m' kanala na sjeveru. budući da je u navedenom rovu i drenažnoj cijevi kao i u šahtu DR_J2 u prethodnom razdoblju detektiran odlagališni plin (metan). 5 i 6 – revizija D. Zavod za planiranje. studeni 2009. d. m3 iskopa drenažnog kanala. Zavod za planiranje. alate. Odzračnici DR_J1 i DR_J1/2 su izvedeni u cilju odzračivanja drenažnog rova i cijevi.d. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Drenažni kanali za prikupljanje i odvo enje oborinskih voda na obodu krovnog dijela Nacrt projektiranog sustava površinske odvodnje s detaljom drenažnog kanala za prikupljanje oborinskih voda je dan u dokumentaciji Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. m2 ugra e og bentonitnog tepiha (GCL).13. • 02361 – Drenažni materijal. • 02364 – Perforirane cijevi. Tijekom provedbe ugovora.4. Institut IGH.1.2. zavarivanja. Institut IGH. predvi a se da će IZVO AČ. materijale. • 02372 – Glatki linearni polietilen niske gustoće LLDPE gornjeg brtvenog sloja.2. zatrpavanja. po nalogu Naručitelja izvesti 4 komada odzračnika i to u slučaju potrebe odnosno detekcije odlagališnog plina u drenažnom rovu.A. br. rezanje. transporte.

[IP2].13. alate. Šahtovi za sakupljanje oborinskih voda Na krovnom dijelu tijela odlagališta nalazi se 10 šahtova za odvodnju oborinskih voda promjera 1. 5 i 6. transporte.10.54 m2) III. Popis šahtova se nalazi u tabeli 4. na svojim poklopcima imaju izveden odzračnik. [IP2].6. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007. materijale. stranica 265 od 348 . iskope. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007. rezanja.A.: Ploha Naziv šahta 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 2 2 2 2 3 4 4 4 4 4 PS1 PJ1 PS2 PJ2 PS3 PS4 DR_J2 DR_S2 DR_J8 DR_S8 Prikaz položaja šahtova oborinskih voda na krovnom dijelu odlagališta je prikazan u Prilogu 1 Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. predvi a se da će IZVO AČ izvesti 2 šahta odvodnje oborinskih voda i to DR_S4 i DR_J4.200 mm. U cijenu izvedbe šahta IZVO AČ je dužan predvidjeti postavljanje oznaka (naziva) šahta.7. bušenja. god. Tabela 14 Popis šahtova oborinskih voda R. Institut gra evinarstva Hrvatske. (Površina presjeka 3.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. IZVO AČ mora izvesti poklopac šahta s odzračnikom dovoljnog kapaciteta odzračivanja. kao i na nacrtu 5.1. br. Tijekom provedbe ugovora. Institut gra evinarstva Hrvatske. pribor. manipulacije i skladištenje za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.2. IZVO AČ treba izvesti šahtove oborinskih voda kako je prikazano na nacrtu 5.13. Šahtovi su locirani na mjestima križanja ili promjene smjera trase ukopanih drenažnih rovova (s cijevima) odvodnje. Zakonu o zaštiti od požara i eksplozije) kao i oznake zabrane pristupa. Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji Jedinčne cijene ugradnje prirodnih i umjetnih materijala za izvedbu drenažnog kanala uključuju svu potrebnu radnu snagu. nabavu.A. opremu. 5 i 6 – revizija D Zatvorenog sustava odvodnje [IDIP6]. god. oznaka upozorenja i opasnosti (prema Zakonu o zaštiti na radu. zatrpavanja. Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. Svi šahtovi oborinskih voda na krovnom dijelu odlagališta. zavarivanja. 5 i 6.

7. te izvo enja ostalih radova kao što je prikazano. Radovi se u ovom dijelu sastoje od nabave. bzšenje. manipulacije i skladištenje za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju.2. Vanjski nagib stranica bermi je 2H:1V a unutarnji nagib je 3H:1V. opremu.A. Humusni sloj ne smije sadržavati kamenje.13. iskope. alat i pribor potreban za izvo enje radova za izvedbu bermi. Obračun radova vrši se po komadu ugra enog šahta. Slojevi berme moraju se ugraditi u zbijenim radnim slojevima debljine stotinu i pedeset (150) mm. materijale. opisano ili potrebno prema nacrtima a sve sukladno poglavlju 02375 [IP2]. Prije početka izvedbe bermi na pokosu. rezanje. Kontrolne berme moraju se izgraditi na vrhu gornjeg zemljanog sloja u vertikalnim razmacima do približno 10 metara i uzdužnim nagibom do 1 posto. Kontrolne berme moraju se izgraditi na vrhu gornjeg zemljanog sloja u vertikalnim razmacima do cca 10 metara i uzdužnim nagibom do 1 posto prema istoku. na koje se treba nastaviti izrada bermi. transporte. zavarivanja. istovara.15 cm za izradu bermi kategorizira se kao Humusni sloj Poglavlja 02375 dokumentacije [IP2]. Dozvoljena stranica 266 od 348 . opremu. IZVO AČ je zadužen geodetski snimiti izvedeni dio bermi. Nagib stranica je 2H:1V prema van i 3H:1V prema unutra. III. Materijal za izradu tijela bermi kategorizira se kao zemljana ispuna iz Poglavlja 02301 dokumentacije [IP1]. te u slučaju ne slaganja s projektiranim padovima. osim prvog sloja zaštite od smrzavanja iznad sloja drena za vodu koji se mora ugraditi u nezbijenom radnom sloju debljine tristo i pedeset (350) mm. i mora biti u mogućnosti podržavati raslinje.A. Padovi bermi su dani u projektnoj dokumentaciji. zatrpavanja. predati snimku Naručitelju u cilju eventualne korekcije padova bermi. (odnosno na koje se treba priključiti). Humusni sloj (tj. alate. Kontrolne berme za oborinsku vodu trebaju zaštititi završni pokrov od erozije. nabavu.6. Materijal za humusni sloj mora imati minimalni organski sadržaj od tri (3) posto po težini i maksimalni organski sadržaj od pet (5) posto po težini. pjeskovitu glinu ili prašinastu glinu s maksimalnom hidrauličkom provodljivosti 1 x 10-4 cm/sek. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.1. IZVO AČ je dužan pribaviti svu radnu snagu. ugradnje.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. te od ostalih srodnih i dodatnih radova unutar zadanog područja. zbijanja rukovanja materijalom. korijenje ili slične objekte veće od pedeset (50) mm u bilo kojoj dimenziji. transporta. materijale. planiranja. Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji Jedinčna cijena izvedbe i ugradnje šahta za sakupljanje oborinskih voda uključuje svu potrebnu radnu snagu. Kompostirani materijal može se umiješati i dodati u humusni sloj.8 i 7. Zemljani materijal koji se upotrebljava kao humusni sloj mora biti u mogućnosti podržavati raslinje. Berme na pokosu Kontrolne berme za oborinsku vodu trebaju zaštititi završni pokrov od erozije. Humusni sloj treba imati pH izme u 5.13. Površinski sloj debline 0. grumene. pribor. gornjih 150 mm) mora sadržavati glinu ili prah.

ili da su zaga eni. Sastojci tla moraju biti isti oni koji se koriste za izgradnju punih razmjera i moraju se zbiti na istu potrebnu vlažnost definiranu za ugradnju na terenu. Sastojci tla moraju biti saturirani prije smicanja. Potreban je minimalni rezidualni kut trenja na kontaktu od 26 stupnjeva. IZVO AČ je dužan predati NADZORNOME INŽENJERU potvrdu o udovoljavanju zajedno s najmanje četrdeset i pet (45) kg od svakog predvi enog materijala iz svakog pozajmišta predvi enog za upotrebu. IZVO AČ ne smije početi s upotrebom materijala sve dok NADZORNI INŽENJER ne odobri predvi eni materijal. bez odobravanja produžetka rokova izgradnje. IZVO AČ je dužan dati na uvid gore navedenu potvrdu za materijale nekog drugog tipa ili razmotriti neki drugi izvor materijala. Položaj geosintetika mora biti takav da sila smicanja bude paralelna s nagibom pokosa istih sastojaka kao što su na terenu. moraju se odmah ukloniti i zamijeniti odgovarajućim materijalima na trošak IZVO AČA.A.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Moraju se primijeniti normalna naprezanja od 15 i 30 kPa i brzina smicanja od 1. NADZORNI INŽENJER ima pravo u bilo kojem trenutku zatražiti uzimanje uzoraka materijala s pozajmišta radi analize odnosno ispitivanja pokazatelja materijala a o trošku IZVO AČA.13. Treba ovjeriti i predati dokaze da materijali s nekog drugog terena nisu kemijski zaga eni. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Ta potvrda mora sadržavati sljedeće pokuse za materijal i izvor(e) materijala: • Veličina zrna • pH • Organski sadržaj • Plodnost tla • Posmična čvrstoća na kontaktu ASTM D422 ASTM D4972 ASTM D2974 Bakerov ili LaMotteov pokus ASTM D 5321 IZVO AČ je odgovoran za ispitivanja. IZVO AČ je dužan dvadeset (20) dana prije početka korištenja predvi enog materijala predati potvrdu NADZORNOME INŽENJERU da su materijali predvi eni za sloj zaštite od smrzavanja i za humusni sloj u skladu sa specifikacijama za razne dijelove izvo enja. Ako NADZORNI INŽENJER smatra da je materijal kojega je predvidio IZVO AČ neprikladan za predvi enu namjeru. stranica 267 od 348 . c) Pokusi se moraju izvesti u skladu s ASTM D 5321. Ispitivanja je dužan provesti specijalizirani laboratorij kojega je NADZORNI INŽENJER prethodno odobrio. Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji odstupanja u debljini sloja zaštite od smrzavanja i humusnog sloja su od nula (0) do plus pedeset (+50) mm. Bilo koji materijali s drugih pozajmišta za koje se uspostavi da nisu u skladu sa specifikacijama.0 mm na minutu. Ispitivanje trenja na kontaktima: Ispitivanja trenja na kontaktima u laboratoriju moraju se izvesti na sljedećem kontaktu: a) Geosintetski dren za vodu/Sloj zaštite od smrzavanja b) Učestalost ispitivanja za kontakte mora biti u omjeru od dva pokusa po izvedenoj radnoj plohi.

stranica 268 od 348 . zatrpavanja. Naborane polietilenske cijevi promjera 250 mm je izra ena od plastike s glatkim unutrašnjom stijenkom.000 m3 bermi i to od plinske linije L do poprečnog presjeka 15. [IP2]. Tijekom provedbe ugovora. manipulacije. alate. nabavu.8.13. pribor. bušenja. rezanja. Naborane polietilenske cijevi promjera 250 mm Naborane polietilenske cijevi dizajnirane su tako da odvode sakupljenu površinsku vodu sakupljenu sa krovnog dijela odlagališta koja se sakuplja šahtu promjera 1.2.A. Obračun 3 radova vrši se po m izvedenih bermi.A. nabavu. ne predvi a se izvodba uljevnih gra evina. osigurana je izvedba i ugradnja 1 komada uljevne gra evine.9.13. utovar. Institut IGH. Lokacije na kojima su smještene naborane cijevi prikazane su na prilogu 1.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji Tijekom provedbe ugovora. opremu. Izgled (prikaz) uljevne gra evine je dan na nacrtu 5. Ulijevne gra evine u korugirane odvodne cijevi Na mjestima križanja bermi i naboranih polietilenskih cijevi IZVO AČ traba projektirati (Izvedbeni projekt) i izvesti ulijevne gra evine u korugirane odvodne cijevi.A. alate. opremu. predvi a se da će IZVO AČ izvesti 11. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Institut gra evinarstva Hrvatske. iskope.1.1. IZVO AČ je zadužen za izvedbu projektirane uljevne gra evine kompenzacijskih bazena na koju je prethodno dobio suglasnost. odnosno u slučaju potrebe. broj projekta 2410-067/07-rev D iz studenog 2009. Jedinčna cijena ugradnje uljevnih gra evina uključuje svu potrebnu radnu snagu. transporte. materijale. zavarivarenja i skladištenja za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. III. guranja. promjer nizvodne cijevi se mijenja u promjer 750 milimetara.200 mm i odvodi je do križanja s najvišom (gornjom) bermom koja se nalaze na pokosu tijela odlagališta. finog planiranja manipulacije i deponiranja za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. god. 5 i 6. Izvedba treba biti provedena bez utjecaja na funkcionalnost sustava odvodnje oborinskih voda. III.13. pribor.11 dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4.2. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007. Prije izvo enja. IZVO AČ je dužan za Izvedbeni projekt uljevne gra evine ishoditi suglasnost od glavnog projektanta. [IDIP6]. Jedinčna cijena izvedbe i ugradnje bermi na uključuje svu potrebnu radnu snagu. Sustav odvodnje za plohe 4 do 6 revizija D. materijale. Uljevne gra evine su elementi sustava površinske odvodnje izvedeni od zavarene PEHD pločevine debljine 1 cm. koja je dana u nacrtima IZVO AČ mora projektirati tako da bude izvedena od zavarene PEHD pločevine debljine 1 cm. Obračun radova vrši se po komadu ugra enih uljevnih gra evina. transporte. Uljevnu gra evinu. Na križanju s najvišm bermom. Po nalogu Naručitelja.

Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji Jedinčna cijena ugradnje naboranih polietilenskih cijevi uključuje svu potrebnu radnu snagu. Naborane polietilenske cijevi promjera 750 mm Naborane polietilenske cijevi dizajnirane su tako da odvode sakupljenu površinsku vodu sa bermi do obodnih kanala koji se nalaze uz vanjski rub bodnih nasipa.10 i 5. manipulacije.1. transporte. ne predvi a se izvedba i ugradnja novih naboranih polietilenske cijevi promjera 750 mm. bušenje. Po nalogu Naručitelja. pribor. • 02385 – Korugirana cijev. god. Po nalogu Naručitelja. transporte. III. materijale. Tijekom provedbe ugovora. pribor. Projektni zahtjevi izvedbe slapišta i disipatora energije su dani u poglavljima.A. nabavu. Obračun radova vrši se po metru ugra enih naboranih polietilenskih cijevi.A. Cijevima će se površinske vode odvoditi do slapišta i disipatora energije do rip-rapa koji treba izvesti na izlazu iz cijevi kako je prikazano na nacrtima 5. Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. Slapišta i disipatori energije Na krajnjem nizvodnom dijelu korugirane polietilenske cijevi promjera 750 mm na samom izljevu u obodni kanal potrebno je izvesti i ugraditi slapište u obliku proširenja polietilenske cijevi i ugraditi kameni materijal za disipaciju energije (tzv. Cijevi niz bočne stranice tijela odlagališta imaju promjer 750 milimetara. Tijekom provedbe ugovora. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.2.2. Institut gra evinarstva Hrvatske. ne predvi a se izvedba i ugradnja novih naboranih polietilenske cijevi promjera 250 mm. odnosno u slučaju potrebe.11. [IP2]. rezanje. alate. Sustav odvodnje za plohe 4 do 6 revizija D. Jedinčna cijena uključuje svu potrebnu radnu snagu. osigurana je izvedba i ugradnja 60 m naboranih polietilenskih cijevi promjera 750 mm. opremu. nabavu.10. Institut IGH. zavarivanje i skladištenje za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007. opremu. III.11.13.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.13. broj projekta 24-10-067/07-rev D iz studenog 2009. [IDIP6]. Lokacije na kojima su smještene naborane cijevi prikazane su na prilogu 1. odnosno u slučaju potrebe. stranica 269 od 348 . Obračun radova vrši se po komadu ugra enog slapišta i po m3 ugra enom rip – rap materijala. materijale. manipulacije i skladištenje za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. izra ene su od plastike s glatkim unutrašnjim stijenkama.1. [IP2]. alate. a disipator energije od lomljenog kamena (rip-rapa) kako je prikazano na nacrtu 5. god. osigurana je izvedba i ugradnja 42 m naboranih polietilenskih cijevi promjera 250 mm.13.11. Institut gra evinarstva Hrvatske. 5 i 6. Obračun radova vrši se po metru ugra enih naboranih polietilenskih cijevi. rip rap materijal). Slapišta su izvedena od PEHD plastike s glatkim unutrašnjim stijenkama debljine 1 cm.A. 5 i 6. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007. • 02376 – Rip – rap.

Institut IGH. • 02372 – Glatka linearni polietilena niske gustoće LLDPE gornjeg brtvenog sloja. •Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec. br. •Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. materijale. • 02364 – Perforirane cijevi. bušenje. institut IGH.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Drenažne i kolektorske stranica 270 od 348 . studije i zaštitu okoliša. opremu. nabavu. • 02370 – Geosintetski glineni brtveni sloj GCL. [IP2].2.1 OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi održavnja su dani u dokumentaciji. III. • 02375 – Zaštita od smrzavanja.13. ODRŽAVANJE III. Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji Jedinčna cijena uključuje svu potrebnu radnu snagu. III. • 02374 – Geosintetski dren za vodu. veljača 2012. Zavod za planiranje. pribor. Institut gra evinarstva Hrvatske d. zavarivanje i skladištenje za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. Tijekom provedbe ugovora.13. • 02361 – Drenažni materijal.A.. • 02385 – Korugirana cijev. Zatvorenog sustava odvodnje .13. • 02301 – Zemljana ispuna. Zavod za ekološki inženjering. studije i zaštitu okoliša.2. istovar.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA Cilj održavanja sustava odvodnje oborinskih voda je osigurati nesmetano protjecanje oborinske vode s površine tijela odlagališta do obodnog kanala.A.13.d. •Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. Zavod za planiranje. ne predvi a se izvedba i ugradnja novih slapišta i disipatora energije od rip-rapa. transporte.A. 5 i 6 – revizija D. Zagreb. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. ožujak 2000 [GP1]. utovar. pune cijevi i šahtovi od polietilena visoke gustoće (HDPE). održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. broj projekta: 81010041/12. •Izvedbeni projekt zaštite pokosa od erozije i sedimentacije. d. osigurana je izvedba i ugradnja 1 komada slapišta i 15 m3 rip-rap materijala. • 02376 – Rip – rap. manipulacije. Institut gra evinarstva Hrvatske. [IP14]. Projektni zahtjevi održavanja sustava površinske odvodnje odlagališta su dani u poglavljima. • 02502 – Zatravljene završnog sloja. rezanje. • 02362 – Filterski geotekstil. [IDIP6]. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1.A.d.d. Projekta: 24-10-067/07 – rev D. • 02371 – Geosintetski dren za plin.. Po nalogu Naručitelja. 5 i 6. studeni 2009. odnosno u slučaju potrebe. d.2. alate.

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A.13. Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji

cijevi, šahtovi i uljevne gra evine moraju biti čisti i protočni, slapišta i disiptori energije moraju biti postojani i pravovremeno obnavljani. III.A.13.2.2.1. Opći partikularni zahtjevi Naručitelja Održavanje, upravljanje i monitoring sustava odvodnje oborinskih voda mora provoditi IZVO AČA radova. Održavanje dijelova sustava odvodnje može se provoditi po elementima: • drenažni rovovi u sustavu zaštite od smrzavanja, • odzračnici drenažnih rovova, • drenažni kanali, • šahtovi za sakupljanje oborinskih voda, • berme, • uljevne gra evine u korugirane odvodne cijevi, • korugirane odvodne cijevi (položene niz padinu), • slapišta i disipatori energije. IZVO AČ je zadužen da svaka 3 mjeseca provedi mjerenje koncentracije metana volumnim postocima u i oko sljedećih elemenata plinskog sustava: 1. uz sve i unutar svih izvedenih šahtova oborinskih voda, 2. uz sve i unutar odzračnika drenažnih rovova, IZVO AČ mora upoznati Voditelja plinske stanice i Nadzornog inženjera s rezultatima mjerenja koncentracije metana na sustavu odvodnje oborinskih voda. III.A.13.2.2.2. Drenažni rovovi u sustavu zaštite od smrzavanja Po nalogu Naručitelja, odnosno u slučaju potrebe, osigurano ispiranje (čišćenje) womom 400 m' promjera 200 mm drenažnh rovova u sustavu zaštite od smrzavanja kao i 400 m' snimanja rova CCTV (Closed-circuit television) kamerom. Oprema za snimanje sustava oborinskih voda mora biti u Ex izvedbi. Snimanje mora biti izvršeno samohodnom kamerom sa širokokutnim objektivom i izvorom svjetlosti. Neposredno prije snimanja cijevi drenažnih rovova kamerom, IZVO AČ treba provesti čišćenje cijevi čistilicom (womom) radnog dosega od minimalno 200 m'. IZVO AČ mora dostaviti detaljan izvještaj o provedenim radovima čišćenja i snimanja u dva primjerka uz jedan primjerak digitalne snimke (CD ili DVD). Snimanje i Izvještaj moraju biti uskla eni s normom HRN EN 13508- 1:2006. Izvještaj mora sadržavati situaciju odlagališta s naznačenim snimljenim i očišćenim dionicama, fotografijama kritičnih dionica, mjestima na kojima su uočene anomalije, talozi, suženja poprečnog presjeka, kontra padovi, puknuća i slično. III.A.13.2.2.3. Odzračnici drenažnih rovova IZVO AČ je dužan provoditi sljedeće radove na održavanju odzračnika drenažnih rovova:

stranica 271 od 348

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A.13. Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji

5. Vizualna provjera stanja na mogućnost fizičkog oštećenja stijeki odzračnika, oznaka opasnosti, oznaka upozorenja, naziva odzračnika i stanju urednosti (1 x mjesečno), 6. Provjera prisutnosti (koncentracije) metana CH4 volumnim postcima (%) u odzračniku i neposrednoj okolici odzračnika, (4 x godišnje). U slučaju evidentiranja pojave CH4 provjeru koncentracije treba provoditi češće i to minimalno (1 x mjesečno). Prvo mjerenje koncentracije IZVO AČ mora provesti u roku od 1 mjesec od početka radova. 7. U slučaju oštećenja stijeki odzračnika, oznaka opasnosti, oznaka upozorenja, naziva odzračnika, IZVO AČ je dužan izvršiti popravak ili zamjenu. Predvidiva kompltena zamjena oznaka opasnosti i upozorenja i oznaka naziva odzračnika 1× 2. god. Radove na održavanju vegetacijskog pokrova odlagališta u okolici odzračnika drenažnih rovova IZVO AČ mora izvoditi krajnje pažljivo (ručno). Izvo ač je dužan u sklopu Mjesečnog izvještaja dostaviti Izvještaj o stanju odzračnika s izvršenim i planiranim mjerama održavnja, komentarima i prijedlozima mjera. U izvještaju treba biti navedeno; Sumarna zapažanja mjesečnog pregleda (točka 1), koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u odzračniku i neposrednoj okolici odzračnika (točka 2), plan popravaka eventualno oštećenih komponenti odzračnika (točka 3). III.A.13.2.2.4. Drenažni kanali za prikupljanje i odvo enje oborinskih voda na obodu krovnog dijela Po nalogu Naručitelja, odnosno u slučaju potrebe, osigurano je ispiranje (čišćenje) womom 200 m' cijevi promjera 250 mm drenažnih kanala za prikupljanje i odvo enje oborinskih voda na obodu krovnog dijela kao i 200 m' snimanja drenažnih cijevi CCTV (Closed-circuit television) kamerom. Oprema za snimanje cijevi drenažnog kanala oborinskih voda mora biti u Ex izvedbi. Snimanje mora biti izvršeno samohodnom kamerom sa širokokutnim objektivom i izvorom svjetlosti. Neposredno prije snimanja cijevi drenažnog kanala kamerom, potrebno je provesti čišćenje cijevi čistilicom radnog dosega od minimalno 200 m'. IZVO AČ mora dostaviti detaljan izvještaj o provedenim radovima čišćenja i snimanja u dva primjerka uz jedan primjerak digitalne snimke (CD ili DVD). Snimanje i Izvještaj moraju biti uskla eni s normom HRN EN 13508- 1:2006. Izvještaj mora sadržavati situaciju odlagališta s naznačenim snimljenim i očišćenim dionicama, fotografijama kritičnih dionica, mjestima na kojima su uočene anomalije, talozi, suženja poprečnog presjeka, kontra padovi, puknuća i slično. III.A.13.2.2.5. Šahtovi za sakupljanje oborinskih voda Šahtovi oborinskih voda su elementi sustava odvodnje oborinskih voda na krovnom dijelu tijela odlagališta koji se izvode na lomovima i križanjima trasa drenažnih kanala. Poklopac šahta je izveden s odzračnikom.

stranica 272 od 348

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A.13. Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji

IZVO AČ je dužan provoditi sljedeće radove na održavanju šahtova odvodnje oborinskih voda: 1. Vizualna provjera stanja na mogućnost fizičkog oštećenja stijeki šahta, poklopca šahta, odzračnika, oznaka opasnosti, oznaka upozorenja, naziva šahta, stanju taloga, stanju urednosti (1 x mjesečno), 2. Provjera prisutnosti (koncentracije) metana CH4 volumnim postcima (%) u šahtu i neposrednoj okolici šahta, (4 x godišnje). U slučaju evidentiranja pojave CH4 provjeru koncentracije treba provoditi češće i to minimalno (1 x mjesečno). Prvo mjerenje koncentracije metana IZVO AČ mora provesti u roku od 1 mjesec od početka radova. 3. Pregled i uvid u stanje razine vode u šahtu, eventualnog zdražavanje ili stanja protjecanja vode (1 x mjesečno), 4. Održavanje šahtova oborinskih voda čišćenjem iz nutra i izvana. (2× godišnje). Prije čišćenja i za vrijeme čišćenja IZVO AČ se mora pridržavati svih mjera zaštite na radu, zaštite od požara i eksplozije. 5. U slučaju oštećenja stijeki šahta, poklopca šahta, odzračnika, oznaka opasnosti, oznaka upozorenja, naziva šahta Izvo ač je dužan izvršiti popravak ili zamjenu. Predvidiva kompltena zamjena oznaka opasnosti i upozorenja i oznaka naziva šahtova 1× 2. god., te zamjena 50 % poklopaca šatova do kraja ugovorenih radova. Radove na održavanju vegetacijskog pokrova odlagališta u okolici šahtova za sakupljanje oborinskih voda, IZVO AČ mora izvoditi krajnje pažljivo (ručno). Izvo ač je dužan u sklopu Mjesečnog izvještaja dostaviti Izvještaj o stanju šahtova odvodnje oborinskih voda s izvršenim i planiranim mjerama oržavnja, komentarima i prijedlozima mjera. U izvještaju treba biti navedeno; Sumarna zapažanja mjesečnog pregleda (točka 1), koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u šahtu i neposrednoj okolici šahta (točka 2), stanje očišćenosti i protjecanja prikupljene oborinske vode (točke 3 i 4), stanje poklopaca, znakova upozorenja i oznaka na šahtovima (točka 5) s planom eventualne zamjene. III.A.13.2.2.6. Berme na pokosu Osim košnje (vidi III.A.12 Gotova prekrivka) i sakupljanja letećeg otpada (vidi III.A.1. Prihvat i ugradnja otpada) po bermama nijsu predvi ene druge mjere održavanja bermi. IZVO AČ je obvezan izvršiti i druge radove održavanja bermi a sve prema posebnom zahtjevu, odnosno nalogu Naručitelja. III.A.13.2.2.7. Ulijevne gra evine u korugirane odvodne cijevi Osim sakupljanja letećeg otpada (vidi III.A.1. Prihvat i ugradnja otpada) nisu predvi ene druge mjere održavanja uljevnih gra evina. IZVO AČ je obvezan izvršiti i druge radove održavanja uljevnih gra evina a sve prema posebnom zahtjevu, odnosno nalogu Naručitelja.

stranica 273 od 348

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A.13. Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji

III.A.13.2.2.8. Naborane polietilenske cijevi promjera 250 mm Ovom dokumentacijom nisu predvi ene mjere održavanja naboranih polietilenskih cijevi, me utim IZVO AČ je obvezan izvršiti radove održavanja naboranih polietilenskih cijevi prema posebnom zahtjevu, odnosno nalogu Naručitelja. III.A.13.2.2.9. Naborane polietilenske cijevi promjera 750 mm Ovom dokumentacijom nisu predvi ene mjere održavanja naboranih polietilenskih cijevi, me utim IZVO AČ je obvezan izvršiti radove održavanja naboranih polietilenskih cijevi prema posebnom zahtjevu, odnosno nalogu Naručitelja. III.A.13.2.2.10. Slapišta i disipatori energije Ovom dokumentacijom nisu predvi ene mjere održavanja slapišta i disipatora energije, me utim IZVO AČ je obvezan izvršiti radove održavanja prema posebnom zahtjevu, odnosno nalogu Naručitelja.

III.A.13.3. UPRAVLJANJE
III.A.13.3.1 OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi održavnja su dani u dokumentaciji; •Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekološki inženjering, Zagreb, ožujak 2000 [GP1]. •Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2]. •Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6 – revizija D, Zatvorenog sustava odvodnje , Institut IGH, d.d., Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša, br. Projekta: 24-10-067/07 – rev D, studeni 2009. [IDIP6]. •Izvedbeni projekt zaštite pokosa od erozije i sedimentacije, broj projekta: 81010041/12, institut IGH, d.d. Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša, veljača 2012. [IP14].

III.A.13.3.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA
III.A.13.3.2.1. Upravljanje sustavom površinske odvodnje IZVO AČ je dužan u sklopu Mjesečnog izvještaja dostavljti vremenski i financijski plan gra enja i održavanja sustavom površinske odvodnje. Vremenski i financijski plan IZVO AČ u slučaju potrebe mora revidirati (aktualizirati). IZVO AČ radova je dužan dati Izvještaj o izvršenim radovima i zapažanjima tijekom čišćenja cijevi za sakupljanje oborinskih voda (dotok, dužina ulaska wome u drenažnu

stranica 274 od 348

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A.13. Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji

cijev, ocjenu ispravnosti i Izvještaj o nedostacima na šahtovima oborinskih voda i urednosti šahtova. IZVO AČ je dužan izraditi i dostaviti nadzornom inženjeru detaljan izvještaj o provedenim radovima snimanja sustava površinske odvodnje oborinskih voda u dva primjerka. IZVO AČ je dužan u sklopu Mjesečnog izvještaja dostaviti Izvještaj o stanju elemenata sustava površinske odvodnje s komentarima i prijedlozima mjera. U izvještaju trebaju biti navedene sve aktivnosti izvo ača iz poglavlja III.A.13.2. Dostava mjesečnog izvještaja IZVO AČA je preduvjet za ovjeru privremene situacije. III.A.13.3.2.2. Odzračnici drenažnih rovova Izvo ač je dužan u sklopu Mjesečnog izvještaja dostaviti Izvještaj o stanju odzračnika s izvršenim i planiranim mjerama održavnja, komentarima i prijedlozima mjera. U izvještaju treba biti navedeno; Sumarna zapažanja mjesečnog pregleda (točka 1), koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u odzračniku i neposrednoj okolici odzračnika (točka 2), plan popravaka eventualno oštećenih komponenti odzračnika (točka 3). III.A.13.3.2.3. Šahtovi za sakupljanje oborinskih voda Izvo ač je dužan u sklopu Mjesečnog izvještaja dostaviti Izvještaj o stanju šahtova odvodnje oborinskih voda s izvršenim i planiranim mjerama oržavnja, komentarima i prijedlozima mjera. U izvještaju treba biti navedeno; Sumarna zapažanja mjesečnog pregleda (točka 1), koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u šahtu i neposrednoj okolici šahta (točka 2), stanje očišćenosti i protjecanja prikupljene oborinske vode (točke 3 i 4), stanje poklopaca, znakova upozorenja i oznaka na šahtovima (točka 5) s planom eventualne zamjene. III.A.13.3.2.4. Izvještaji Izvo ača Obveza je IZVO AČA da putem Mjesečnih izvještaja obavještava o stanju gra enja i radova održavanja. Dostava mjesečnog izvještaja IZVO AČA je preduvjet za ovjeru privremene situacije.

III.A.13.4. ZAŠTITA OKOLIŠA I ZDRAVLJA
IZVO AČ je dužan upoznati se s srodnim poglavljem poglavljem III.A.14.4. Pojava odlagališnog plina je moguća prilikom svih radova, uprvaljanja i održavanja na sustavu površinske odvodnje oborinskih voda. Radovi gra enja i odžavanja se izvodei na mjestima s povećanom opasnosti, kao što su šahtovi, odzračnici, cjevovodi oborinskih voda. U šahtovi, odzračnici, cjevovodi oborinskih voda je u prethodnom razdoblju detektiran odlagališni plin. Osnovne opasnosti prstora u kojima je evidentirana pojava odlagališnog plina su:

stranica 275 od 348

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A.13. Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji

• Nedostatak kisika - opasnost od gušenja radnika, • Toksičnost - opasnost od trovanja, • Opasnost od eksplozije. Deponijski plin može biti prisutan na mjestima rada u koncentraciji izvan granice ljudskih osjetila. Preventivne mjere zaštite na radu su obvezujuće. Osoblje IZVO AČA mora biti upoznato s izvorima opasnosti. Neposredno prije ulaska u šahtove i kompenzacijske bazene, IZVOA Č treba prozračiti radni prostor i izmjeriti koncentraciju CH4, CO2, H2S. Izvo ač smije ulaziti u radni prostor samo ako je prethodno utvrdio da koncentracija deponijskog plina nije opsna po život i zdravlje radnika. Tijekom cijelog izvo enja radova IZVO AČ mora kontinuirano provoditi mjernja deponijsko plina u radnom prostoru i mora imati na raspolaganju dežurno osoblje za pomoć i spašavanje. Osoblje IZVO AČA mora poznavati sigurnosne i preventivne mjere u svim situacijama izvršenja posla. Osoblje IZVO AČA mora biti opremljeno prikladnim i pouzdanim osobnim zaštitnim sredstvima. Poslove na održavanju mogu obavljati samo zdravstveno sposobni radnici IZVO AČA koji su obučeni za radove održavanja, radnici moraju imati uvjerenje o poha anju specijalističke edukacije iz protueksplozijske zaštite, moraju primjenjivati mjere zaštite na radu i moraju primjenjivati zaštitna sredstava za rad. IZVODAČ je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi troškovi u svezi toga uključeni u jediničnu cijenu stavke troškovnika koja obuhvaća izgradnju, održavanje i upravljanje prometnicama i platoima.
-~

***KRAJ POGLAVLJA ***

stranica 276 od 348

1 III.14.2.A.14.2 III.A.A.2 III.1 III.14.3.1 III.A.A. – Podružnica ZGOS Zeleni trg 3 10 000 Zagreb Hrvatska Naziv gra evine: ODLAGALIŠTE OTPADA JAKUŠEVEC Razina projekta: DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE III.3.o.A.A.14.2 III.A.A.14. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice SADRŽAJ: III.3 III. Svibanj 2012.o.1.Naručitelj: ZAGREBAČKI HOLDING d.A.14.14.14.14.A.A.14. stranica 277 od 348 .1 III.2.4 Gra enje Opći zahtjevi izvo enja radova Partikularni zahtjevi izvo enja radova Održavanje Opći zahtjevi održavanja Partikularni zahtjevi održavanja Upravljanje Opći zahtjevi upravljanja Partikularni zahtjevi upravljanja Zaštita okoliša i zdravlja SVEZAK III.1.14.2 III.

A................................. 343 MJERE IZBJEGAVANJA POŽARA ................................. 347 III..................................14.................A............. 320 POPIS ZAKONA I PROPISA ...... 300 OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA ..........12 III...........1 III..14.3..4..................................................................................................................................... 317 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA .......................A......A..........4..............A......4............... 345 NAČIN GAŠENJA POŽARA........4..................................................... 326 TEHNIČKA RJEŠENJA ZA PRIMJENU PROPISA ZAŠTITE NA RADU ......A......2.1 III............................4........................A.3....14...............14................14....... ZAŠTITA OKOLIŠA I ZDRAVLJA ....... 343 ELEMENTI POŽARNE OPASNOSTI .............................................14...2 ODRŽAVANJE ........................................... 320 MJERE ZAŠTITE NA RADU ZA VRIJEME IZGRADNJE .... 317 OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA.........A....................... 340 PRIKAZ MJERA ZAŠTITE OD POŽARA I EKSPLOZIJE ....14.6 III.... 341 UVOD ...................A.........................A. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.....4 III..............2 III...........14.....14............4..9 III...A............14.A......5 III............. 347 TEHNIČKE MJERE ZAŠTITE .......1..A.A.........................A.................. 300 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA ..14.14.............................A..........279 OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA ........ 317 III.........14................................................ 279 III.........................A..........................Dokumentacija za nadmetanje Gra enje....10 III.......4............ III. III............A...........4....... 300 III......3 III....... 346 OSPOSOBLJAVANJE ZAPOSLENIKA ............................... 344 MJERE IZBJEGAVANJA OPASNOSTI OD EKSPLOZIJA .3..............................A.14...........................A.....14.......14.......4.........4.............................................4.............11 III.................1.................1 III....... 339 REDOVITE MJERE ZAŠTITE ....13 stranica 278 od 348 ........ III......4.7 III............A..2 GRA ENJE ....2 UPRAVLJANJE .......14...4............ 331 PRIKAZ MJERA ZAŠTITE RADNIKA ......14..................A......14...A............14.14...................14...... Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice SADRŽAJ POGLAVALJA: III..........1 III.............................................. 279 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA ......14.................4.......2..1..........................14....A.............8 III.2.........

TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1.1. Institut gra evinarstva Hrvatske. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice III.A. 5 i 6 – revizija B zatvorenog sustava odvodnje. alate i pribor.Polivinil klorid cijevi.d. stranica 279 od 348 .2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA III.14. • 02379 . [IP2]. opremu. IZVODAČ je dužan osigurati svu potrebnu radnu snagu. GRA ENJE III. bermi i plinskog sustava . broj projekta 81010-264/11 iz srpnja 2011.Sustav za gospodarenje kondenzatom.14. Zagreb. Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi gra enja su dani u dokumentaciji.A. 2 i 3.A..14. iz svibnja 2008. Tehničkih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji [IP2]. materijale. • Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec.1. Opće napomene Rad IZVO AČA na gra enju. • 02377 . god. [IDIP8]. te u poglavlju IV dokumentacije [IDIP8].. putem mreže plinovoda kojom se prikupljeni plin dovodi do plinske stanice odnosno malog termoenegretskog objekta (mTEO). • Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. • 02378 . III.2.A. • Program crpljenja vode iz plinskih zdenaca i eventualna izvedba dodatnih zdenaca na plohama 1.1. IZVODAČ je zadužen za usuglašavanje provedbe radova sa svim odgovarajućim pravilima. ožujak 2000 [GP1]. statutima zakonima na lokalnoj i državnoj razini. odredbama. 5 i 6. za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. Institut IGH d.1.d.Plinski cjevovod. IZVODAČ je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi troškovi u svezi toga uključeni u jediničnu cijenu stavke troškovnika koja obuhvaća gra enje. Institut gra evinarstva Hrvatske.14.A. održavanje i upravljanje otplinjavanjem odlagališta. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. • Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. Broj projekta: 24-10067/07 – Revizija B. održavanju i upravljanju otplinjavanja odlagališta obuhvaća i sve mjere zaštite na radu i zaštite okoliša koje su propisane ili obvezatne važećim zakonima.1 OPĆI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA Odlagalište otpada Jakuševec otplinjava se preko plinskih zdenaca aktivnim sustavom otplinjavanja. Projektni zahtjevi izvedbe sustava otplinjavanja odlagališta su dani u poglavljima. • 02380 .14. Zavod za ekološki inženjering.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. Institut gra evinarstva Hrvatske d.) [IDIP2].Zdenci za otplinjavanje.1.

Površinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji III.A. 5 i 6. stranica 280 od 348 . Gornji brtveni sloj III. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Gotova prekrivka III. Unutar svih plinskih cjevovoda je Ex zona opasnosti "0" [vidi Prilog A. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. Unutar radijusa kruga od 2 m od površine glava plinskih zdenaca (novog i starog tipa) i dodatne cijevi za crpljenje procjedne vode je Ex zona opasnosti "2".1. IP13]. A.2 u dokumentaciji Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. zbog prethodno opisane potrebe za nadvišenjem ugra enog otpada na dijelu plohe 4. putem mreže plinovoda kojom se prikupljeni plin dovodi do plinske stanice odnosno malog termoenegretskog objekta (mTEO).14.3 i nacrt 5. Nadogradnja obuhvaća iskop i demontažu ugra enih plinskih glava i brtvenih materijala sve do drenažnog sloja unutar plinskog zdenca te.3. Sa svim zahvatima IZVO AČA vezanim uz gra enje elemenata plinskog sustava mora biti upoznat voditelj plinske stanice imenovan od IZVO AČA radova. . Obveza je IZVO AČA da osposobi radnike za rad na siguran način u Ex okruženju.12.11. Osim izgradnje novih plinskih zdenaca. Prometnice i platoi III.12. Kolektorski (linijski) cjevovodi koji povezuju plinske glave se polažu u zaštitni sloj od smrzavanja te se potom vežu u kruni južnog obodnog nasipa s kolektorskim cjevovodom koji provodi odlagališni plin do plinske stanice odnosno malog termoenergetskog postrojenja (mTEO) za obradu i iskorištavanje plina (vidi Nacrt 5. Projektirani sustav plinskih zdenaca na odlagalištu Odlagalište otpada Jakuševec otplinjava se preko trajnih i privremenih plinskih zdenaca aktivnim sustavom otplinjavanja.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. ugradnju zaštitnih kolona. sukladno dinamici ugradnje otpada na promatranoj površini.3.12.A. A. predvi ena je nadogradnja zdenaca L-2 do L-5 i K-2 do K-5 (ukupno 8 zdenca).A. drenažnog materijala i plinskih cijevi sve do projektiranog vrha prekrivnog brtvenog sustava kada je potrebno ugraditi prethodno uklonjenu plinsku glavu. Institut gra evinarstva Hrvatske. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice Obveza je IZVO AČA da izvo enje radova provodi tako da izbjegne mogućnost oštećenja izvedenih elemenata tijela odlaglišta.14.2. III.A.A.13.14.2. [IP2].1. Svi elementi plinskog sustava koji će se nakon izgradnje (ugradnje) nalaziti na površini tijela odlagališta moraju biti izvedeni od specijalnog elektrovodljivog PEHD materijala koji provodi statički elektricitet.2. Dio sustava za otplinjavanje je i sustav za manipuliranje kondenzatom koji je prikazan na nacrtu 5. te da prije početka radova educira minimalno 2 radnika na temu protueksplozijske zaštite (Program 1 i Program 2) u Ex agenciji.13. Srodna poglavlja Poglavlje Poglavlje Poglavlje Poglavlje III.

5 i 6. 1. Izvedba trajnih (vertikalnih) plinskih zdenaca Trajni vertikalni plinski zdenci se izvode tek po dosizanju visinskih gabarita i padova krovnog dijela i bočnih pokosa tijela odlagališta. opreme i obavljanje kompletnog rada potrebnog za proizvodnju.A. Filteri plinskih zdenaca: slotirane PVC cijevi promjera stošezdeset (160) mm (nominalnog promjera 6-inch IPS) postavljene u filtersku ispune uglavnom od šljunka. minimalnog promjera bušotine od tisućuidvjesto (1200) mm.14. završne kape cijevi). 3. U cijenu izvedbe plinskih zdenaca IZVO AČ treba uključiti izradu svih pristupnih puteva do pozicija plinskih zdenaca. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Bušenje odnosno iskop se provodi sa zaštitnim kolonama po čitavoj dubini bušenih zdenaca.2. materijala. Vertikalne cijevi plinskih zdenaca: PVC cijevi čvrstih stijenki bez ispupčenja promjera stošezdest (160) mm (nominalnog promjera 6-inch IPS) koje se od slotirane cijevi filtra pružaju do gornjeg nivoa (spoja s plinskom glavom. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. IP13]. stranica 281 od 348 . kao što je specificirano u ovom poglavlju i prikazano na Nacrtima. prema potrebi ukloniti sve slojeve prekrivnog brtvenog sustava na površini od približno od 4 x 4 m (uklanjanje slojeva sve do otpada). HDPE (PE 80) ili drugih elastičnih plastičnih cijevi za glavu zdenca. Nakon toga moguće je pristupiti bušenju zdenca. Novi zdenci za otplinjavanje i plinske glave Ovo poglavlje Tehničkih uvjeta obuhvaća nabavu potrebne radne snage. zasuna i spojeva. Prije početka bušenja. Institut gra evinarstva Hrvatske.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. III. do dubina prikazanih na Nacrtima. 2. te odgovarajućih PVC.200 mm. 4 mobilizacije i demobilizacije (dolaska i odlaska) garniture sa zaštitnim kolonama za izvedbu plinskih zdenaca promjera 1. Prije početka bušenja novih zdenaca.4. instalaciju i ispitivanja vertikalnog PVC cjevovoda za plinske zdence.A. god. Filterska ispuna od krupnog šljunka 32-64 mm: Eruptivni. Izvedbu trajnih (vertikalnih) plinskih zdenaca IZVO AČ treba zapožeti po nalogu Investitora te Investitor zadržava pravo na odluku o izvo enju (odnosno ne izvo enju) predmetnih radova. skladištenje. dostavu.14. IZVO AČ trebna.1. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007. Unutar radijusa kruga od 2 m od površine glava plinskih zdenaca (novog i starog tipa) i dodatne cijevi za crpljenje procjedne vode je Ex zona opasnosti "2". [IP2]). uključujući sav rad i prateće dijelove potrebne za instalaciju. IZVO AČ je dužan osigurati uvjete za siguran pristup cjelokupne opreme do mjesta bušenja. prani filterski kamen bez karbonata postavljen oko vertikalne slotirane cijevi filtra. Unutar svih plinskih cjevovoda je Ex zona opasnosti "0" [vidi Prilog A. Pri tome se prvenstveno misli na izgradnju privremenih prometnica i platoa za bušenje čija je nosivost dovoljna za bušaču garnituru.

16 Kg. BS2782. kao što je prikazano na Nacrtima. Fleksibilno vakuum/tlačno crijevo: Fleksibilni.Standardna brzina taljenja pri opterećenju od 5.Standardna gustoća za crni PE 80. BS3412. D.Standardni modul savijanja za PE 80. 18 MPa. BS2782. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. 9. Norme i smjernice A. inspekcijske otvore i instrumente koji se montiraju na vrh vertikalne PVC cijevi zdenca. 8. F. Filterski sloj od sitnog šljunka: Filterski sloj šljunka postavljen izme u krupnog šljunka koji okružuje slotiranu cijev filtra i bentonitnog brtvenog sloja.0 Kg. Glineni brtveni čep: glinoviti meterijal u skladu s propisanim tehničkim uvjetima koja se postavlja od vrha glinenog brtvenog čepa do nivoa od 0. ISO 1872 . BS2782. Tehnički uvjeti 0. spojevi. klinovi. spojeve. BS2782.2 g/10 min za PE 80. >949 kg po kubičnom metru. 700 MPa.Standardno izduženje kod lomljenja za PE 80. ISO R527 . ISO 527 . alati. >600 posto.0 g/10 min za PE 80.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. 5. C. Tehnički uvjeti 1.5 m ispod razine konačne kote terena oko zdenca. ISO R527 . ISO 1133 .A. Glava zdenca: Sklop za kontrolu protoka i monitoring uključujući sve prirubnice. PN 10 (tlak od 10 bara). umetke. prirubnice. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice 4. što je prikazano na Nacrtima. stranica 282 od 348 . Razno: Sve kapice. BS2782 . 116 stupnjeva C. krajevi s navojem i cijevni pribor. spojke. BS2782. 10. B.5 m ispod razine konačne kote terena oko zdenca. ISO 1133 .14. oprema za taljenje. E.Tehnički uvjeti za Vicatovu točku omekšanja za PE 80.Standarna brzina taljenja pri opterećenju od 2. izra eni elementi i drugi dijelovi i oprema potrebni za ugradnju plinskih zdenaca kao. 6. 7. Spojnica (Fernco ili ekvivalent).Standardna granična vlačna čvrstoća za PE 80. brtvila. UV otporni plastični cjevovod (4-inch IPS) promjera sto (100) mm postavljen izme u glave zdenca sa zasunom i bočnog i glavnog cjevovoda za provodnju plina od polietilena (SDR 17 HDPE) PE 80. Cementno-bentonitni brtveni sloj: smjesa od čistog bentonitnog praha pomiješanog s cementom koja se postavlja od vrha glinenog brtvenog čepa do nivoa od 0. G. zasune.

Standardni Tehnički uvjeti za oblikovanje polietilenske plastike i materijala za istiskivanje. M. 1. ASTM D-1693 .gradijent. Q. O.14. ASTM D-1505 .Standardna metoda ispitivanja vlačne čvrstoće plastike.5x10-4 stupnjeva C. ASTM D-2513 . S. ISO 9784 .4 W/m stupnjeva K. Definicije Osigurnje kvalitete: Smišljeni sustav aktivnosti koji NARUČITELJU i ovlaštenom zastupniku pruža garanciju da je objekt izgra en. sljedeći tehnički uvjeti i metode se mogu usvojiti: ASTM A-536 . ASTM D-2837 .Standardna metoda ispitivanja savijanja pojačane i nepojačane plastike i električnih izolacijskih materijala. metalne cijevi i spojeve.Tehnički uvjeti za temperaturu krtosti za PE 80. DIN 52612 .Tehnički uvjeti za polietilenske plastične cijevi i materijal za cijevni pribor. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice H. BS874. <70 stupnjeva C. U slučaju da se tražene metode ispitivanja ili tehnički uvjeti u DIN. ASTM D-790 . ASTM D-3261 . održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.Standardna metoda ispitivanja dobivanja osnove za hidrostatično projektiranje materijala za cijevi od termoplastike. ASTM D-1238 . P.A. I.Standardna metoda ispitivanja stopa protoka termoplastike plastometrom za istiskivanje. ASTM D746. 0. ASTM D-3350 . K.Standardni Tehnički uvjeti za taljenje sučeonih plastičnih spojeva od polietilena (PE) za polietilenske (PE) plastične cijevi i cjevovod. R. J. N.Standardna metoda ispitivanja gustoće plastike tehnikom gustoća .Standardna metoda ispitivanja etilenske plastike na pucanje uslijed naprezanja pod utjecajem okoline. ASTM D-1248 . ASTM D696 . kao što je specifirano u Projektu i prikazano na Nacrtima.Tehnički uvjeti za toplinsku provodljivost za PE 80. ASTM D-638 . T. BS ili ISO nomenklaturi ne budu mogli primijeniti. L.Standardni Tehnički uvjeti za lijevanje duktilnog željeza.Tehnički uvjeti za linearno toplinsko širenje za PE 80.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. U. stranica 283 od 348 .Standardna Tehnički uvjeti za termoplastičnu plinsko tlačnu cijev.

14.0 m. IZVO AČ će te dijelove i materijale zamijeniti bez ikakvog troška od strane NARUČITELJA. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice Skladištenje i rukovanje A. 5 i 6. B. kolovoz 2007. 2.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. održavati i ispitivati u skladu s Tehničkim uvjetima 02378 (Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. kolovoz 2007.). Skladištenje cijevi: 1.A. IGH. instalirati. Proizvodi PVC cijevi Sve PVC cijevi će se nabaviti. HDPE cijevi Sve HDPE cijevi će se nabaviti. instalirati. IGH. C. održavati i ispitivati u skladu s Tehničkim uvjetima 02379 (Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. 5 i 6. isti će se odbaciti. Maksimalna visina do koje se cijevi mogu složiti na hrpu iznosi 2. Cijevi moraju biti spremljene u skladištu ili složene na hrpu radi zaštite od oštećenja. Spojevi Svi plastični spojevi za cijevi. kolovoz 2007. Rukovanje cijevima: 1. IGH.).). U slučaju da NADZORNI INŽENJER bude smatrao da je ipak došlo do oštećenja. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. propadanje ili zaga enje od trenutka njihove dostave do završetka Rada opisanog u ovom poglavlju. instalirati. Svi se dijelovi i materijali trebaju pravilno zaštititi da bi se onemogućilo bilo kakvo oštećenje. 5 i 6. propadanja ili zaga enja dijelova i materijala. upotrijebiti. spojnice i odgovarajući prateći dijelovi nabavit će se. Cijevi se trebaju zaštititi od pretjerane vrućine ili štetnih kemikalija. prirubnice. 2. stranica 284 od 348 . Skladištenje mora biti sukladno preporukama proizvo ača. upotrijebiti. drobljenja ili probijanja. održavati i testirati u skladu s Tehničkim uvjetima 02378 i 02379 (Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4.

14.14. Kontrola kvalitete izvo enja plinskih zdenaca A. bentonit i materijali korišteni za injektiranje i dubine. Za vrijeme bušenja svakog zdenca. Greške koje ukazuju na nepravilno proporcioniranje. 10.A. 7. materijala za bušenje. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice Izvedba III. 6. trajnosti ili upotrebljivosti cijevi. Broj i lokacija korištenih distancera. 2. IZVO AČ mora voditi detaljni dnevni zapisnik bušenja kojeg mora predati po nalogu NADZORNOG INŽENJERA. broj iskopanih metara. Zaštitna obloga. Cijevi dostavljene u jednoj pošiljci bacit će ukoliko je više od 5% cijele pošiljke ili dostave s greškom. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Pukotine zbog kojih dolazi do narušavanja čvrstoće. Dubina i opis obloge zdenca i filtera. C.1. 11. Dubina ili lokacija bilo kojeg izgubljenog ispirka bušotine. 4. IZVO AČ mora NADZORNOM INŽENJERU predati zapisnik o sljedećem: 1. Raspukline ili pukotine u unutrašnjosti stijenke cijevi. ili alata. 2. 9.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. 3. Ukupna dubina završenog zdenca. Nakon završetka gradnje svakog zdenca. broj sati rada.A. Vremenski uvjeti za vrijeme instaliranja. Ime osobe koja je pripremila zapisnik i ekipa koja je izvodila bušenje. klin. 3. prekida bušenja zbog kvara. Veličina i količina materijala (uključujući broj vrećica) za ispunjavanje prstenastog prostora.5. Zapisnik mora obuhvaćati temeljan opis materijala na enog prilikom bušenja (promjene karakteristika materijala – procjedna voda. veličinu obložnog seta u metrima i ostale relevantne podatke koje zatraži NADZORNI INŽENJER. Tako er IZVO AČ treba voditi i fotodokumentaciju bušenja zdenaca. izuzev jedne pukotine koja nije veća od 50 mm po dužini na jednom kraju cijevi koji se može odsjeći i baciti. Oštećeni krajevi zbog kojih se ne može uraditi zadovoljavajući spoj. te Ostali relevantni podaci koje zatraži NADZORNI INŽENJER.2. B. Cement. sastav otpada). kombiniranje i oblikovanje. 4. 5. stranica 285 od 348 . veličina kape i korišteni materijali. Svaka se PVC ili HDPE cijev ne može se upotrijebiti za izvo enje u slučaju sljedećih oštećenja: 1. Nominalan promjer bušotine i ukupna dubina. 8.

F. Dubina na kojoj dolazi do promjene promjera rupe ili nastaje zarušavanje. 9. 7. Pripremiti područje za obavljanje etapnog bušenja prije premještanja na odlagalište. IZVO AČ će NADZORNOM INŽENJERU dostaviti radi odobrenja granulometrijski sastav filterskih ispuna od šljunka i sitnog šljunka predloženih za svaki filter zdenca.2.A. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice D. 6. Zaštititi objekte u blizini zdenca od oštećenja prilikom gra enja zdenca. IZVO AČ će predati topografske bilješke terena s koordinatama i kotama. 3. IZVO AČ će NADZORNOM INŽENJERU dostaviti radi odobrenja uzorke brtvenih slojeva od bentonita (i bentonitnih mješavina) predloženih za svaki brtveni sloj bušotine zdenca. III.1. IZVO AČ će pregledati sve materijale po primitku i prije njihovog urudžbiranja provjeriti da li su u originalnoj ambalaži proizvo ača ili dostavljača i bez ikakvog materijala kojim bi se oslabila kvaliteta plina u zdencu odnosno kvaliteta cijelog zdenca. i Ostali relevantni podaci koje zatraži NADZORNI INŽENJER. Gubitak usipnih materijala ili isplake i količina. Nakon završetka bušenja IZVO AČ mora NADZORNOM INŽENJERU predati potpisane kopije dnevnika bušenja sa sljedećim podacima: 1. Ugradnja trajnih plinskih zdenaca A. Otpor na prodiranje prilikom uzorkovanja rasklopnim cilindrom.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. 3. C. Ime osobe koja je pripremila dnevnik bušenja i ekipe koja je izvodila bušenje. B. 2. Potrebno je dostaviti sastav brtvene smjese kako bi se utvrdila odstupanja od projektom propisanih vrijednosti. Korištenje vode za vrijeme bušenja. 8. 5. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.6. 4. Osigurati pristup svim zdencima odlagališnog plina (LFG). 2.14. Vrsta bušače garniture i izrada. Razine procjedne vode prona ene za vrijeme bušenja. ukoliko se zatraži. sondama i mjestima za sabiranje kondenzata. G.A. Referentno mjesto za sva mjerenja dubine. IZVO AČ će svaki plinski zdenac izbušiti na način da: stranica 286 od 348 . E.14. IZVO AČ će pripremiti gradilište na način da će IZVO AČ: 1.

* Smjesa bentonitnog brtvenog sloja odležat će najmanje 24 sata nakon zalijevanja da bi se osiguralo potpuno stvrdnjavanje prije ugradnje sklopova glave zdenca. Ugradnja pješčanih i šljunčanih filterskih ispuna obuhvaća sljedeće: * Pješčane i šljunčane filterske ispune pružat će se oko filtera zdenca. * Sve filterske ispune od šljunka i sitnog šljunka postavit će u skladu s Nacrtima tako da se ovi granulirani materijali ne uruše unutar stijenke bušotine. te primjena prorezanih PVC cijevi promjera stošezdeset (160) mm (6inch IPS.). Bušenje je potrebno provoditi pod nadzorom NADZORNOG INŽENJERA.A. * Pregled filtera i obloge prije ugradnje. kolovoz 2007. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. IGH.14. * Ugradnja svih filtera i vertikalnih cijevi zdenca u bušotinu. stranica 287 od 348 . Plinski zdenci budu instalirani i sagra eni u skladu s detaljima prikazanim na Nacrtima. kao što je prikazano na Nacrtima. Svako napuštanje bušotine koja se mora odbaciti biti će u skladu s Tehničkim uvjetima. PN6) s ugra enim filterima. D. Dubina zdenca za otplinjavanje odre ena je projektom (definirana kota dna zdenca). 4. 2. zarušavanja i zapreke iste. itd. * Pješčane i šljunčane filterske ispune neće imati karbonata u sebi. i ne smije se završiti prije nego se do e do projektirane dubine (osim u slučaju opravdanih razloga za što odobrenje daje NADZORNi INŽENJER) . Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice 1. a smjesa će se zaliti u bušotinu do dubine prikazane na Nacrtima (početak je iznad glinenog brtvenog čepa). 2.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. 5 i 6. kao što je prikazano na Nacrtima. Brtveni sloj od cementa/bentonita po potrebi će se ugraditi i nakon završetka izrade završne kote terena oko zdenca tamo gdje površinska 3. Sklop filtera zdenca i vertikalne cijevi obuhvaća: * Uskla enost s Poglavljem 02378 (Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. Za svaki će se zdenac spiralnim svrdlom ili odobrenom alternativom izbušiti bušotina do tražene dubine minimalnog promjera tisuću i dvjesto (1200) mm. Prije instaliranja plinskog zdenca provjerit će se bušotina da bi se izbjegla urušavanja. * Primjena mjera opreza (oprema i osoblje) da mast. * Cementno bentoniti brtveni sloj izmiješat će se u omjeru 5% (bentonita u odnosu na cement) od bentonita hidratiziranog prije miješanja s cementom. ulje ili druga zaga ivala ili materijali koji bi mogli začepiti filter zdenca ne bi došli u dodir s materijalima za gradnju zdenca. Za instalaciju bentonitnog brtvenog sloja potrebno je: * Smjesa za bentonitne brtvene slojeve izmiješat će se u skladu s uputama NADZORNOG INŽENJERA. IZVO AČ će svaki zdenac sagraditi na način da: 1.

6.A. Čišćenje parom i dekontaminacija obavljat će se sukladno standardnim protokolima. 5 i 6. termometri. Talozi od bušenja i ostali čvrsti materijali bacit će se sukladno odobrenju NADZORNOG INŽENJERA. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice 5. sklopke za brzo isključenje. * Smjesa za glineni čep treba biti u skladu s Tehničkim uvjetima koji se odnose na glinu za ugradnju u brtvene slojeve (02350) uz iznimku vlažnosti koja mora biti veća od optimalne w = wopt do wopt + 4 %. F. 7. Umetci za mjerače protoka. IZVO AČ će se pobrinuti da se sa svim tekućinama koje sadrže vodu i onima bez vode. Sklopovi glave zdenca ugra uju se na svaki plinski zdenac i zdenac za injektiranje spojnicom (Fernco) ili ekvivalentnim kliznim adapterom stišnjavanja na način da se osigura uski otvor promjera 63 mm (2inch IPS) za umetanje mjerača protoka. Bušača garnitura i oprema za bušenje očistit će se od zemlje i otpadaka na enih izme u bušotina na mjestu bušenja.14.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. IZVO AČ će osigurati čišćenje parom bušače garniture i kompletne opreme za bušenje odmah nakon dolaska na gradilište i prije napuštanja istog. tlačni otvori.). sabrale ili pronašle za vrijeme obavljanja ovog Posla postupi u skladu s odobrenjem NADZORNOG INŽENJERA. a koje su se koristile. Pitka voda od čišćenja parom moći će se dobiti na samom gradilištu. IGH. Ugradnju je potrebno provoditi u slojevima debljine do 30 cm uz zbijanje ispuštanjem tereta mase cca 40 kg s visine od 30 – 40 cm (cilindrično tijelo promjera ne većeg od 20 cm) ili ekvivalentnom silom. te tako da se ispitivanje tlaka u sustavu može prikladno izvesti u skladu s Poglavljem 02378 i 02379 (Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. ventili za kontrolu protoka i fleksibilno vakuum/tlačno crijevo moraju se održavati u čistom stanju da ni jedan strani materijal ne bi dospio do otvora. inspekcijskog otvora ili cijevi da se isti ne bi začepili ili onesposobili. E. Spoj gornjeg brtvenog sustava s plinskim zdencem stranica 288 od 348 . kolovoz 2007. kota ne bude uskla ena sa završnim kotama okolnog terena a nakon završetka radova na sklopovima glave zdenca i povezivanja na cijevi za provo enje plina. Svaka će se otvorena cijev začepiti s privremenom kapom specijalno izra enom u svrhu dok se takova otvorena cijev ne bude mogla spojiti na odgovarajući spoj ili cjevovod za provo enje plina na način da kraj cijevi bude zatvoren zbog sprečavanja ulaska stranih tvari u cijev.

moraju zadovoljiti tehničke karakteristike specificirane Izvedbenim projektom prekrivanja ploha 4. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice Oko plinskih zdenaca potreban je dodatan oprez i ručna ugradnja svih slojeva brtvenog sustava kako ne bi došlo do eventualnog oštećenja vertikalno položenih PVC i PEHD cijevi. zračni pritisak.15/1 te da se u mješavinu dodaje dovoljno vode kako bi se omogućilo miješanje i ugradnja. a preklop mora biti minimalno 20 cm. potrebno je ponovno ispitati prohodnost zdenaca i razinu procjedne vode. Prijanjanje cementno-bentonitnog čepa uz glavu zdenca te spriječavanje razlijevanja bentonitne smjese. Preklopi geomembrane moraju biti minimalno 60 cm. Slojevi geosintetskih materijala iz prekrivnog brtvenog sloja se polažu uz vertikalno položenu PVC i PEHD cijev. koji je potrebno položiti neposredno uz montiranu glavu. kao i zemljani materijali koji se ugra uju preko njih.14. Novo položena LLDPE geomembrana se ekstrudorski zavaruje na postojeću geomembranu i na PEHD ovratnik. stranica 289 od 348 . Funkcija zavarene geomembrane je maksimalno moguće prijanjanje uz plinski zdenac čime će se ograničiti emisija odlagališnog plina uz glavu plinskog zdenca. godine [IP2] i moraju biti odobreni od strane Nadzornog inženjera. Preklop položenog materijala u prekrivnom brtvenom sustavu i novog materijala mora biti minimalno 60 cm.00 m. kolovoz 2007. Montaža glava plinskih zdenaca se mora provesti pažljivo uz poštivanje svih propisanih mjera zaštite na radu i zaštite od požara i eksplozije. uz iskop zaštitinog zemljanog sloja. Po montaži glave na vrh zdenca. Na sintetski dren za plin se polaže geosintetski glineni tepih (GCL). vakuum. Nakon izvo enja svih prekrivnih slojeva. itd. Nakon toga pristupa se montaži plinske glave. IGH.A. Na položenu LLDPE geomembranu se još polaže dren za vodu s preklopom od 60 cm preko starog materijala i 20 cm uz glavu plinskog zdenca. a prije montaže plinske glave. Sve zavare geomembrane ispituje Izvo ač nekom od uobičajenih nerazornih metoda (visokofrekventne struje.) odobrenima od strane Nadzornog inženjera. Potom se na ovratnik ekstruderski zavari LLDPE geomembrana debljine 1.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. odmah se ugra uje cementno-bentonitni čep. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. 5 i 6. Cementno-bentonitin čep Cementno-bentonitni čep je smjesa od čistog bentonitnog praha pomiješanog s cementom koja se postavlja od vrha bentonitne brtve do razine konačne kote terena oko zdenca. treba osigurati odgovarajućim kalupima. Neposredno uz montiranu glavu IZVO AČ treba izvesti zavareni "ovratnik" od PE100 pločevine debljine 1 cm i minimalne širine vijenca od 10 cm. a ostatak materijala iz iskopa se vraća u iskop uz zbijanje ručnim nabijačima. Cementno bentonitni čep se izvodi tako da težinski omjer bentonita/cement bude 0. Dimenzije geosintetskih materijala koji se polažu u cilju spajanja gornjih brtvenih slojeva s postojećim brtvenim slojevima iznose približno 550 x 550 cm.00 mm. Svi ugra eni geosintetski materijali. u svrhu montaže priključne cijevi prosječne duljine 3.

Prilikom izvedbe priključka. IZVO AČ će pregledati sve materijale po primitku i prije njihovog urudžbiranja provjeriti da li su u originalnoj ambalaži proizvo ača ili dostavljača i bez ikakvog materijala kojim bi se oslabila kvaliteta plina u zdencu odnosno kvaliteta cijelog zdenca. • te u poglavlju IV dokumentacije [IDIP8]. • 02379 .65 m na krovnom dijelu i 0. glava zdenca će se spojiti na postojeću priključnu cijev.14. Osigurati pristup svim zdencima odlagališnog plina (LFG).30 m kako ne bi došlo do oštećenja plinovoda. Postojeći otkopani priključni plinovod te zona oko ugra ene glave će se zasipati zaštitnim slojem protiv smrzavanja ukupne debljine 0. Dubina zdenca za otplinjavanje odre ena je projektom (definirana kota dna zdenca).85 m na pokosima. Višak materijala iz iskopa potrebno je odvesti na lokaciju unutar odlagališta koju odredi Nadzorni inženjer. Materijal se. Pripremiti područje za obavljanje etapnog bušenja prije premještanja na odlagalište. Za svaki će se stranica 290 od 348 . Ugra uje se metodom suhog nanošenja kojom se istovremeno obavlja sipanje bentonita u bušotinu i prskanje bentonitnog praha čistom vodom. Odvoz viška materijala IZVO AČ mora uključiti u cijenu izrade spojnog HDPE cjevovoda. Bušenje je potrebno provoditi pod nadzorom NADZORNOG INŽENJERA. odnosno na postojeći linijski kolektor. 9. Na zaštitni sloj protiv smrzavanja se potom u jednom sloju debljine 0. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Ostali projektni zahtjevi izvedbe plinskih zdenaca su dani u poglavljima. IZVO AČ će pripremiti gradilište na način da će IZVO AČ: 8. nisu predvi ena ispitivanja niti nadogradnja priključnog plinovoda.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Nakon ugradnje geosintetskih materijala. IZVO AČ će svaki plinski zdenac izbušiti na način da: 3. sukladno količini i sastavu materijala iz iskopa. 10. glave ili umjetnih materijala. i ne smije se završiti prije nego se do e do projektirane dubine (osim u slučaju opravdanih razloga za što odobrenje daje NADZORNi INŽENJER) .A. sondama i mjestima za sabiranje kondenzata. Eventualna visinska korekcija spojne cijevi će se izvesti materijalom iz iskopa (zemlja iz sloja protiv smrzavnja). • 02377 .Plinski cjevovod [IP2]. mora pažljivo zbijati u slojevima debljine do 0. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice Bentonitni brtveni sloj Injekcijska smjesa od čistog bentonitnog praha koja se postavlja na sloj od finog šljunka kao i na LLDPE geomembranu. prilikom ugradnje. Zaštititi objekte u blizini zdenca od oštećenja prilikom gra enja zdenca.15 m ugra uje organsko tlo (humus) potrebno za rast vegetacije. Spojni PEHD cjevovod Spojni PEHD cjevovod promjera 100 mm mora biti položen u padu od minimalno 2% od linijskog kolektora prema glavi plinskog zdenca.Zdenci za otplinjavanje [IP2]..

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.14. 12. ulje ili druga zaga ivala ili materijali koji bi mogli začepiti filter zdenca ne bi došli u dodir s materijalima za gradnju zdenca. kolovoz 2007. 14. * Pregled filtera i obloge prije ugradnje. te tako da se ispitivanje tlaka u sustavu može prikladno izvesti u skladu s Poglavljem 02378 i 02379 (Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. 11. 5 i 6. termometri.200) mm. tlačni otvori. sklopke za brzo isključenje. kao što je prikazano na Nacrtima.) [IP2]. Svaka će se otvorena cijev začepiti s privremenom kapom specijalno izra enom u svrhu dok se takova otvorena cijev ne bude mogla spojiti na odgovarajući spoj ili cjevovod za provo enje plina na način da kraj cijevi bude zatvoren zbog sprečavanja ulaska stranih tvari u cijev. te primjena perforiranih PP-H cijevi promjera 315 mm s ugra enim mrežicama.A. 5 i 6. * Ugradnja svih filtera i vertikalnih cijevi zdenca u bušotinu. Plinski zdenci budu instalirani i sagra eni u skladu s detaljima prikazanim na Nacrtima usuglašenim s glavnim projektantom. Sklop filtera zdenca i vertikalne cijevi obuhvaća: * Uskla enost s Poglavljem 02378 (Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. * Pješčane i šljunčane filterske ispune neće imati karbonata u sebi. kao što je prikazano na Nacrtima odobrenim od Naručitelja. IZVO AČ će svaki zdenac sagraditi na način da: 3. inspekcijskog otvora ili cijevi da se isti ne bi začepili ili onesposobili. itd. IGH. Za instalaciju bentonitnog brtvenog sloja potrebno je: * Smjesa za bentonitne brtvene slojeve izmiješat će se u skladu s uputama NADZORNOG INŽENJERA. Sklopovi glave zdenca ugra uju se na svaki plinski zdenac i zdenac za injektiranje spojnicom (Fernco) ili ekvivalentnim kliznim adapterom stišnjavanja na način da se osigura uski otvor promjera 63 mm (2-inch IPS) za umetanje mjerača protoka. 4. distancerima i filterima.) [IP2]. kolovoz 2007. Umetci za mjerače protoka. 3. Ugradnja šljunčanih filterskih ispuna obuhvaća sljedeće: * Šljunčane filterske ispune pružat će se oko filtera zdenca. * Primjena mjera opreza (oprema i osoblje) da mast. 13. ventili za kontrolu protoka i fleksibilno vakuum/tlačno crijevo moraju se održavati u čistom stanju da ni jedan strani materijal ne bi dospio do otvora. IGH. * Smjesa za glineni čep treba biti u skladu s Tehničkim uvjetima koji se odnose na glinu za ugradnju u brtvene slojeve (02350)[IP2] uz iznimku vlažnosti koja mora biti veća od optimalne w = wopt do wopt + 4 %. Ugradnju je potrebno provoditi u slojevima debljine do 30 cm uz zbijanje ručnim nabijanjem mase cca 40 kg s visine od 30 – 40 cm (cilindrično tijelo promjera ne većeg od 20 cm) ili ekvivalentnom silom. stranica 291 od 348 . Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice zdenac spiralnim svrdlom ili odobrenom alternativom izbušiti bušotina do tražene dubine minimalnog promjera tisuću i dvjesto (1. * Smjesa bentonitnog brtvenog sloja odležat će najmanje 24 sata nakon zalijevanja da bi se osiguralo potpuno stvrdnjavanje prije ugradnje sklopova glave zdenca.

Troškovi čišćenja parom i talozi od bušenja. IZVO AČ će se pobrinuti da se sa svim tekućinama koje sadrže vodu i onima bez vode. i drugi red visinske kote 135 m. linija za privremeno otplinjavanje i to prvi red s šahtovima smještenim nešto iznad visinske kote obodnog nasipa približne visinske kote 120 m.n. Predvi eno je izvo enje plinskih linija tek kada ugradnja otpada prema planu IZVO AČA na cijeloj poprečnoj dužini pojedine kasete dosegne projektirane visine i padove linija privremenog otplinjavanja. sabrale ili pronašle za vrijeme obavljanja ovog Posla postupi u skladu s odobrenjem NADZORNOG INŽENJERA. Talozi od bušenja i ostali čvrsti materijali bacit će se sukladno odobrenju NADZORNOG INŽENJERA. III.14.n. Prije završetka ugovorenog roka IZVO AČ mora dostaviti Nadzornom inženjeru nacrte i dokumentaciju izvedenog stanja s uputama za održavanje izvedenih elemenata otplinajavanja odlagališta.m.m. Izvedbu privremenog otplinjavanja IZVO AČ treba započeti po nalogu Investitora te Investitor zadržava pravo na odluku o izvo enju (odnosno ne izvo enju) predmetnih radova. stranica 292 od 348 .14. Nužno je da IZVO AČ planira i izvodi radove tako da osigura projektirane padove linija privremenog otplinjavanja kako se u plinskim cjevovodima ne bi zadržavao kondenzat i procjedna voda. Predvi a se izvedba dva visinski razmaknuta reda.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. 16.7. IZVO AČ će osigurati čišćenje parom bušače garniture i kompletne opreme za bušenje odmah nakon dolaska na gradilište i prije napuštanja istog.A. Bušača garnitura i oprema za bušenje očistit će se od zemlje i otpadaka na enih izme u bušotina na mjestu bušenja. Privremeno otplinjavanje Ovim tehničkim uvjetima je predvi ena izvedba sustava privremenog otplinjavanja sa horizntalnim PP-H (polipropilenskim-homopolimer) plino-drenažnim cjevovodima. Projektni zahtjevi Naručitelja za izvedbu privremenog otplinjavanja su sljedeći: Linije privremenog otplinjavanja treba položiti u dvije razine izme u plinskih linija O-P i PQ na me usobnoj horizontalnoj udaljenosti od približno 60 m. smještenim poprečno na smjer pružanja tijela odlagališta. i vertikalnoj (visinskoj) udaljenosti dviju razina od približno 15 m.A. Horizontalni smještaj linija privremenog otplinjavanja se ne smije poklapati s pozicijama trajih plinskih zdenaca (koji se izvode tek po dosiznju predvi ene geometrije tijela odlagališta). Cjevovod i rov privremenog otplinjavanja mora imati uzdužni pad od 8% i razvodi se od najviše točke cjevovoda smještene unutar tijela odlagališta prema PEHD obodnim šahtovima. IZVO AČ mora uračunati u cijenu bušenja plinskih zdenaca.2. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice 15. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. a koje su se koristile.5 × 1 m) koji je ispunjen drenažnim šljunkom (dimenzija šljunčane ispune V:Š = 1 × 1 m) koji je po oplošju saštićen od prodiranja i taloženja sithih čestica filtarskim geotekstilom (400 gr/m2). Čišćenje parom i dekontaminacija obavljat će se sukladno standardnim protokolima. Perforirani cjevovod se polože u rov (dimenzija rova V:Š = 1.1.

n.5°. U uzdužnom smjeru se perforacije izvode na svakih 5 cm cijevi.n. ali se poklapaju perforacije svakog parnog (sljedećeg) presjeka.). U šahtove položene kod nasipa teba predvidjeti mjesta priključka procjedne vode koja dotiče sa šahtova privremenog otplinjavanja koji će se izvesti na pokosu tijela odlagališta (visinska kota 135 m. elektrovodljivog PP-Rs-el materijala (SDR11).m.5 × 1 m). dok krajnji dijelovi linije moraju biti izvedeni od punih cijevi u dužini 20 m do ulaska linije u šaht.Zdenci za otplinjavanje IP2. te iz šahta kod nasipa do najbližeg šahta procjednih voda. Šljunčani zasip treba izvesti pažljivo i uz prisustvo Nadzornog inženjera.n. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice Privremeni plinski cjevovodi moraju završavati u revizijskim šahtovima promjera 1. Plinska glava mora biti projektirana i izvedena u skladu s poglavljem 02377 . kojim zahvaćaju deponijski plin.2 mm (SDR11). rov se zasipava do ukupne visine 1 m oblim šljunkom granulacije od 4 do 64 mm. Promjer PP-H100 privremene plinske linije ugra ene u tijelu odlagališta mora biti vanjske dimenzije 200 mm i debljine stijenke 18.m. dok drenažni materijal mora zadovoljavti uvjetima iz poglavlja 02361 dokumentacije [IP1].).n.m. Po izgradnji rova za privremeno otplinjavanje (1. Uzduž cijevi se raspored perforacija mora zakretati za 22. Perforacije moraju biti izvedene po poprečnom presjeku.).14. Nakon polaganju cijevi na šljunčanu posteljicu (debljine 30 cm) koja je ugra ena u rovu na geotekstil. na način da nakon zapunjavanja rova materijalom šljunka. Dionica pune cijevi u dužini od minimalno 4 m prije ulaska u šaht mora biti od UV stabiliziranog.200 mm položenim na donjoj etaži na obodnom nasipu (visinske kote približno 120 m.). Važno je napomenuti kako je potrebno pažljivo zasipavanje šljunkom da ne bi došlo do eventualnog oštećenja cijevi koje bi moglo rezultirati njenim diskontinuitetom i smanjenom izdašnošću. stranica 293 od 348 . getekstil obavije cjelokupnu drenažu uključivo njegov površinski dio. procjednu vodu treba cijevno odvesti do šahta kod nasipa (visinska kota približno 120 m. rov se oblaže filtarskim geotekstilom. tako da na se na susjednim presjecima perforacije ne poklapaju u uzdužnom smjeru. Na punom dijelu cjevovoda a prije ulaska cijevi u šaht mora biti izveden glineni čep kojim će se spriječiti osloba anje odlagališnog plina i eventualne procjedne vode uz cijev privremenog otplinjavanja.m.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.n. Privremene plinske linije moraju biti perforirane po središnjem rasponu (dijelu) smještenom u tijelu odlagališta. Prije ulaska privremenog plinskog cijevovoda u šaht predvi ena je ugradnja plinske glave (sa regulacijom protoka i mjernim mjestima).A. u obliku bušenih perforacija promjera 1 cm na svkih 45° mjereno od središtnje osi plinske cijevi (8 perforacija po presjeku). Konstrukcija šahta je idenična šahtu procjednih voda.m. Iz šahta na pokosu (visinska kota 135 m. Odvodnja nakupljene procjedne vode koja će prelijevati iz sifona treba biti kanalizirana (kinetom) i cijevno odvedena do najbližeg nizvodnog šahta za privremeno otplinjavanje pa sve do najbližeg šahta procjednih voda. Filtarski geotekstil mora imati karakteristike definirane u poglavlju 02362 dokumentacije [IP1].) i/ili na pokosu (visinska kota 135 m. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.

Tlačno vakumsku cijev i spoj na plinsku liniju privremenog otplinjavanja IZVO AČ treba projektirati. IZVO AČ treba uključiti sve kapice.demontažnu ploču (flanžu) s X komadom. Četiri šahta se trebaju smjestiti na jugu i četiri ja sjeveru tijela odlagališta. U ovim šahtovima se ne predvi a izvedba ventila za regulaciju dotoka procjedne vode. Glava privremenog plinskog zdenca mora biti izvedena od elektrovodljivog HDPE-el materijala.200 mm (sukladno poglavlju 2364 [IP1]). rov se obavija geotekstilom. umetke. Navedena spojna cijev mora biti izvedena od elektrovodljivog materijala koji provodi statički elektricitet. g. U cijenu glave zdenca IZVO AČ treba uključiti sve prirubnice. oprema za taljenje.n. brtvila. i na površinski položen geotekstil se postavlja otpad iz iskopa kako ne bi došlo do oštećenja ili razmatanja geotekstila tijekom kasnije ugradnje otpada. ukupno 142 m čini PP-H100 cjevovod bez perforacija te 16 m elektovodljive PP-R-s-el cijevi. Glava privremenog plinskog zdenca je sklop za kontrolu protoka deponijskog plina i monitoring. U jediničnu cijenu izvedbe i montaže sustava privremenog otplinjavanja. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice Nakon ugradnje šljunčanog zasipa.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. izme u linija P. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. spoja na plinsku liniju i sakupljanja sustava kondenzata i procjedne vode. alati.2015. Vakuum/tlačna cijev koja spaja plinsku glavu privremenog otplinjavanja s privremenom plinskom linijom je UV stabilizirani plastični cjevovod (4-inch IPS) promjera sto (100) mm postavljen izme u glave zdenca sa zasunom i linijskog cjevovoda za provodnju plina od polietilena (SDR 17 PEHD). predvi a se izrada 4 privremene plinske linije. promjera 1. Mjerna mjesta (za mjerenje sastava i protoka plina) i ventil za regulaciju protoka moraju biti postavljeni prije ulaska privremene plinske linije u šaht (gdje se nalazi sifon).12. prirubnice. tako da se on površinski odvodi u PEHD cijevi promjera 160 mm (SDR 11) do šahta na nasipu i sa šahta na nasipu stranica 294 od 348 .14. klinove. Glava plinskog zdenca za privremeno otplinjavanje se izvodi prije ulaska PP-H cijevi u šaht privremenog otplinjavanja. Na krajevima plinske linije IZVO AČ treba projektirati i izvesti montažno . spojevi. Odvod nakupljenog kondenzata i procjedene vode s gornje etaže privremenog otplinjavanja IZVO AČ mora projektirati i po suglasnosti Naručitelja izvesti. čijom se demontažom omogućava inspekcija (CCTV kamerom) i održavanje privremene plinske linije (ispiranjem). te prije izvedbe ishoditi suglasnost na projekt od Naručitelja.355 m) privremenog otplinjavanja. krajeve s navojem i cijevni pribor. spojeve.) dužine 569 m (izme u linija O-P 293 m. plinskog zdenca.276 m). izra eni elementi i drugi dijelovi i oprema potrebni za ugradnju plinskih zdenaca. Tijekom perioda radova izgradnje te održavanja i upravljanja objektima odlagališta otpada Jakuševec u razdoblju do 31. zasune. Dvije plinske linije se trebaju izvesti s izvodima u šahtovima na obodnom nasipu dužine 786 m (izme u linija O-P 389 m i izme u linija P-Q 397 m).m. Od ukupno navedene dužine (1. dok se 2 linije izvode s izvodima u šahtovima na pokosu (visinska kota 135 m. spojke. inspekcijske otvore i instrumente koji se montiraju na nju.A. Predvi a se izrada ukupno 8 novih šahtova za privremeno otplinjavanje konstrukcije identične šahtu procjednih voda.

Preklapanje pravaca privremenog otplinjavanja (i odvodnje procjednih voda) s pristupnim putevima IZVO AČ mora tako planirati da izvedba privremenog otplinjavanja ne ometa osnovnu aktivnost na prihvatu i ugradnji otpada. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Sve cijevi za odvodnju procjednih voda i kondenzata moraju biti zaštićene slojem zemlje (50 cm) od eventualnog oštećenja . Unutar šahta za privremeno otplinjavanje je Ex zona opasnosti "1". Zakonom o zaštiti od požara i eksplozije.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Izvedba šahtova privremenog otplinjavanja se predvi a samo na južnoj strani tijela odlagališta. Unutar svih plinskih cjevovoda je Ex zona opasnosti "0" [vidi Prilog A.14. dok je unutar kruga od 2 m od površine šahta privrmenog otplinjavanja Ex zona opasnosti "2".A. bez ikakvih dodatnih obveza prema Investitoru. Svi radovi vezani uz nabavku i ugradnju materijala za izgradnju privremenih pristupnih puteva. Predvi a se izvedba dva PEHD šahta za ventile privremenog otplinjavanja sa dva ventila privremenog otplinjavanja. Obveza je IZVO AČA da zahtjeve Naručitelja za privremenim otplinjavanjem ugradi u Izvedbeni projekt. IZVO AČ je zadužen za organizaciju izrade izvedbenog projekta i potrebnih radioničkih nacrta ovdje danog opisa privremenog otplinjavanja. IP13]. odvodnje kondenzata i procjedne vode te od Nadzornog inženjera i Glavnog projektanta ishoditi suglasnost na predloženi tip privremenog otplinjavanja prije početka izvedbe. platoa ili rampi za izvo enje privremenog otplinjavanja su isključivo stvar IZVO AČA radova te moraju biti uključeni u jediničnu cijenu izgradnje privremenih plinskih linija. unutarnjeg promjera du=250 (SDR11) i vanjskog promjera dv=355 mm (SDR31). IP13]. Otvorenost linija plinovoda privremenog otplinjavanja se preko ventila u šahtovima linija privremenog otplijavanja povezuje sa sabirnim plinskim cjevovodom. do najbližeg šahta procjednih voda. Unutar radijusa kruga od 2 m od vanjske površine šahtova s ventilima plinskih linija e Ex zona opasnosti "2". šahtova. glava plinskih zdenaca. odnosno odvod kondenzata. kao i u skladu s Ex zonama odlagališta. Vremenski i prostorni plan IZVO AČA vezan uz aktivnosti privremenog otplinjavanja mora biti takav da se otpad dovozi i ugra uje u tijelo odlagališta formirajući tijelo ugra enog otpada s predvi enim padovima i smjerovima kako bi se linije privremenog otplinjavanja izvele bez ometanja aktivnosti na prihvatu i ugradnji otpada. Unutar svih plinskih cjevovoda je Ex zona opasnosti "0"[vidi Prilog A. Deponijski plin se iz šahtova privremenog otplinjavanja pomoću plinskih cijevi odvodi do linija privremenog otplinjavanja koje su smještene na površini tijela odlaglišta. U cijenu izvedbe šahtova i glava za privremeno otplinjavanje. Projektant izvedbenog projekta ne može biti zaposlenik osobe koja je stranica 295 od 348 . IZVO AČ mora uključiti izradu propisnih oznaka (naziva) šahtova kao i ostale oznake upozorenja i opasnosti u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice se odvodi s PEHD cijevi s dvostrukim obodom. dok se na sjevernoj stani tijela predvi a samo dreniranje procjedne vode privremenog otplinjavanja.

Ukoliko IZVO AČ ne može ishoditi suglasnost glavnog projektanta. nabavu. tada mu je obveza da predloži Naručitelju imenovanje drugog odgovornog Glavnog projektanta. čišćenja.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.14. zavarivanja. linije N (plinski zdenci od plinskog kolektora preko zdenca N-1 do N-6) i plinskog zdenca O-1 s plinskim kolektorom. rezanja. III. pribor. transporte.2. rezanja. nabavu. IZVO AČ je dužan predati 8 primjeraka uvezene projektne dokumentacije kao i 2 primjerka na digitalnom mediju (CD). materijale. opremu. i izvedbe sloja zaštite od smrzavnja (ili humusnog sloja). pribor.14. Jedinčne cijene privremenog uklanjanja plinske linije uključuju svu potrebnu radnu snagu.A. Predvi a se izrada ukupno 76 m PEHD privremenog cjevovoda promjera 110 mm koji će povezivati zdenac O-6 s plinskom linijom N. alate. zatrpavanje i zbijanje za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. pripremu površina. Obračun izrade projekta se vrši po kompletiranoj dokumentaciji usuglašenoj s Naručiteljem. alate. Po odluci Naručitelja treba pristupiti otpajanju pojedinih privremenih plinskih linija. zavarivanja.8. Plinskim linijama se povezuju novo izvedeni plinski zdenci. transporte. manipulacije. opremu. Plinske linije plinskih zdenaca Za potrebe izvedbe spoja ploha 4 i 5 potrebno je dio plinske linije K i L. materijale. Obračun se vrši po stvarnoj količini privremeno deponirane plinske linije. IZVO AČ je zadužen za osiguranje padova položenih plinskih cijevi tako da je u njima omogućen protok plina te da se u njima kontinuirano odvodi nakupljeni kondenzat.1. iskope. U razdoblju trajanja ugovorenih radova predv eno je povezivanje novo izvedenih trajnih plinskih zdenaca sa PEHD plinskim cjevovodima (linijama) ukupne dužine 705 m i promjera 140 mm (SDR17). IZVO AČ je dužan Izvedbeni projekt privremenog otplinjavanja predati u roku od 70 kalendarskih dana od dana uvo enja u posao. Jedinčne cijene ponovne montaže plinske linije uključuje svu potrebnu radnu snagu. privremeno otpojiti i privremeno deponirati na sigurnu površinu. Plinske linije se polažu na me uprekrivni sloj od 30 cm. stranica 296 od 348 . iskopati. iskope. Obračun se vrši po stvarnoj količini ugra ene plinske linije. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. IZVO AČ treba izvesti privremeni nadzemni spoj plinskih zdenaca linije M (plinski zdenci od M-1 do M-7). koje se nalaze sloju zaštite od smrzavanja na krovnom dijelu odlagališta. manipulacije i skladištenje za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice izvo ač na istoj gra evini. izvedbi gornjih brtvenih slojeva i ugradnji istih plinskih cjevovoda plinskih linija u sloj protiv smrzavanja.A. potrebno je iskopane plinske linije pripojiti plinskim linijama K i L. Nakon izvedbe spoja ploha 4 i 5.

Broj projekta: 24-10-067/07 – RevE.2.14. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. kada je linija postavljena na me uprekrivni sloj. stranica 297 od 348 .1. Zaštita plinskih linija koje se polažu u zaštitini sloj protiv smrzavanja Na mjestu prolaska servisne prometnice preko plinskih kolektorskih cijevi potrebno je po nalogu odnosno suglasnosti Naručitelja izvesti odgovarajuću zaštitu kako bi se spriječilo nejednoliko slijeganje i eventualno oštećenje kolektorske cijevi uslijed prometa. Projektni zahtjevi izvedbe plinske linije su dani u poglavlju 02379 . [IDIP7..A.A. Predvi eno je izvo enje zaštite pomoću AB kolničke ploče u podlozi koje se nalazi cementom stabilizirani kameni materijal te mehanički zbijeni.Plinski cjevovod [IP2]. Unutar svih plinskih cjevovoda je Ex zona opasnosti "0" [vidi Prilog A. Zavod za planiranje.14. nevezani kameni materijal . Izvedba Zaštita plinskih linija koje se polažu u zaštitini sloj protiv smrzavanja IZVO AČ mora provesti u skladu s programom kontrole i osiguranja kvalitete [IDIP7].Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. travanj 2011. god.14. studije i zaštitu okoliša.9. III. Institut IGH d. potrebno je plinsku liniju zaštititi s korugiranom dvoslojnom (dvostjenom) PEHD cijevi bez perforacija nazivnog promjera 175 mm ili 200 mm.10.1. nevezani kameni materijal (tamponski sloj) geotekstil posteljica od zemljanog materijala U osi AB ploči. Plinske linije privremenog otplinjavanja Plinske linije privremenog otplinjavanja je potrebno spojiti s plinskim sustavom na isti način kao i plinske linije plinskih zdenaca. IP13]. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice Na prijelazu servisne prometnice preko plinske linije.2. s donje strane radi se oslabljenje AB konstrukcije s ciljem kontroliranja mjesta nastanka pukotine uslijed skupljanja betona.d.revizija E Zaštita plinskih linija na mjestu servisne prometnice.A. Zaštita plinskih linija koje se polažu u zaštitini sloj protiv smrzavanja IZVO AČ je dužan izvoditi u skladu s projektom Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. Oslabljenje je potrebno izvesti širine cca 1 cm a dubine/visine do armature donje zone.] III. Struktura konstrukcije prikazana je na sljedećem prilogu: 20 cm 50 cm AB ploča C30/37 15 cm 15 cm cementom stabilizirani kameni materijal mehanički zbijeni. 5 i 6 .

3 m.14. a na liniji O-P se predvi a 48 m plinovoda privremenog otplinjavanja.A. Projektni zahtjevi izvedbe plinske linije su dani u poglavlju 02379 . Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice U razdoblju trajanja ugovorenih radova predv eno je povezivanje novo izvedenih privremenih plinskih zdenaca sa PEHD plinskim cjevovodima (linijama) ukupne dužine 95 m i promjera 140 mm (SDR17). izra eni elementi i drugi dijelovi i oprema potrebni za ugradnju plinskih zdenaca. U cijenu izvedbe elemenata plinskog sustava IZVO AČ je uključena izrada propisnih oznaka (naziva po projektu) plinskog zdenca kao i ostale oznake upozorenja i opasnosti u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu. IP13]. Šaht s ventilom plinske linije trajnog i privremenog otplinjavanja ima visinu od približno 1. te od Naručitelja ishoditi suglasnost na predloženi tip linija privremenog otplinjavanja prije početka gra enja. klinovi. alati. Šahtovi s ventilima plinskih linija U razdoblju provedbe Ugovora predvi a se izrada ukupno dva šahta s ventilom trajnog otplinjavanja plinske linije N i linije O. Unutar svih plinskih cjevovoda je Ex zona opasnosti "0"[vidi Prilog A. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.11. Poklopac šahta mora imati izveden odzračnik od nadkrivenih perforacija (rupa) na površini poklopca. U jediničnu cijenu izvedbe i montaže šahtova s ventilima.Plinski cjevovod [IP2]. spojke. Unutar svih plinskih cjevovoda je Ex zona opasnosti "0" [vidi Prilog A.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.5 m bude izvan razine okolnog ure enog tla. Plinske linije se polažu na me uprekrivni sloj debljine od 30 cm. oprema za taljenje. Plinskim linijama se povezuju plinski zdenci privremenog otplinjavanja.2. IZVO AČ treba uključiti sve kapice. krajevi s navojem i cijevni pribor. stranica 298 od 348 . IP13].1. Unutar radijusa kruga od 2 m od vanjske površine šahtova s ventilima plinskih linija e Ex zona opasnosti "2". kako bi se osiguralo odzračivanje i u isto vrijeme spriječilo gomilanje vlage u šahtu.14. IZVO AČ je zadužen organizirati izradu radioničkog nacrta odžračnika na poklopcu i od Projektanta ishoditi suglasnost na predloženo riješenje. nakon izvedbe zaštite protiv smrzavanja. Prije ugranje šahta IZVO AČ mora geodetski izmjeriti kotu priključnog linijskog cjevovoda i okolnog tla tako da. Prije izvedbe odzračnika. šaht barem za 0. Projektant navedenog projekta ne može biti zaposlenik osobe koja je izvo ač na istoj gra evini. prirubnice. III.A. brtvila. spojevi. IZVO AČ je zadužen za organizaciju izrade izvedbenog i radioničkog nacrta ovdje danog opisa linija privremenog otplinjavanja. Zakonom o zaštiti od požara i eksplozije. kao i u skladu s Ex zonama odlagališta. IZVO AČ je zadužen za osiguranje padova položenih plinskih cijevi tako da je u njima omogućen protok plina te da se u njima kontinuirano odvodi nakupljeni kondenzat. Na privremenoj plinskoj liniji P-Q se predvi a 47 m plinovoda privremenog otplinjavanja. kao i dva šahta s ventilom privremenog otplinjavanja izme u plinskih linija O-P i P-Q.

kao i dva rezervna hvatača kondenzata.1. kao i dva rezervna hvatača kondenzata. III. Predvi a se izrada i ugradnja ukupno 4 hvatača kondenzata tipa 2.2.[IP13]. Predvi a se izrada i ugradnja ukupno jednog hvatača kondenzata tipa 3 koji bi trebao biti ugra en u slučaju ispadanja iz funkcije postojećih izvedenih hvatača kondenzata tipa 3. koja bi se trebala ugraditi u slučaju ispadanja iz funkcije postojećih izvedenih hvatača kondenzata. Zakonom o zaštiti od požara i eksplozije.A. kao i jedan rezervni odzračnik. Hvatači kondenzata Svi hvatači kondenzata moraju biti izvedeni od specijalnog elektrovodljivog PEHD materijala (koji provdi statički elektricitet).A. Projektni zahtjevi izvedbe hvatača kondenzata su dani u poglavlju 02380 – Sustav za gospodarenje kondenzatom [IP2].A. kao i u skladu s Ex zonama odlagališta. U razdoblju provedbe Ugovorenih radova predvi a se izrada i ugradnja ukupno 3 hvatača kondenzata tipa 1.1.[IP13]. stranica 299 od 348 .14. koja bi se trebao ugraditi u slučaju oštećenja odnosno ispadanja iz funkcije postojećih izvedenih odzračnika. dok je u krugu udaljenosti od 2 m od odzračnika zona opasnosti "2".14.2. Zakonom o zaštiti od požara i eksplozije. dok je u krugu hvatača kondenzata udaljenosti od 2 m zona opasnosti "2".14. koja bi se trebala ugraditi u slučaju ispadanja iz funkcije postojećih izvedenih hvatača kondenzata. Svi hvatači kondenzata moraju biti ugra eni u drenažni sloj šljunka kao što je dano u nacrtu 5. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice III. Unutar hvatača kondenzata je Ex zona opasnosti "1". U jediničnu cijenu izvedbe odzračnika plino drenažnog sloja.13. IZVO AČ treba uključiti izradu propisnih oznaka (naziva po projektu) kao i ostale oznake upozorenja i opasnosti u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu. Unutar odzračnika plino drenažnog sloja je Ex zona opasnosti "1".12. IP2. kao i u skladu s Ex zonama odlagališta. Po jedan hvatač kondenzata se predvi a ugraditi kod plinskog zdenca N-6 i zdenca O-6. Odzračnici plinodrenažnog sloja Svi odzračnici plino drenažnog sloja moraju biti izvedeni od specijalnog elektrovodljivog PEHD materijala koji provodi statički elektricitet.2.12. Po jedan se predvi a ugraditi kod plinskog zdenca N-1 i O-1. Predvi a se izrada i ugradnja ukupno 2 odrzračnika plinodrenažnog sloja.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Nadzorni inženjer mora upisom u gra evinski dnevnik dati suglasnost za ugradnju hvatača kondenzata. U cijenu izvedbe hvatača kondenzata IZVO AČ treba uključiti izradu propisnih oznaka (naziva po projektu) kao i ostale oznake upozorenja i opasnosti u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu. i to jedan (DG-7) izme u plinskih zdenaca N-3 i N-4.

5 i 6. te u poglavlju IV dokumentacije [IDIP8]. Održavanje dijelova plinskog sustava može se podijeliti na sljedeće elemente: • održavanje plinskih glava (trajnog i privremenog otplinjavanja). Institut IGH d. Institut gra evinarstva Hrvatske. Unutar svih plinskih cjevovoda je Ex zona opasnosti "0" [vidi Prilog A.A. • 02380 . III.Zdenci za otplinjavanje.) [IDIP2]. Sabirni plinski cjevovodi (plinski kolektori) Svi sabirni plinski cjevovodi su izvedeni i nije predvi ena daljnja izgradnja sabirnih plinskih cjevoda. stranica 300 od 348 .. Broj projekta: 24-10067/07 – Revizija B.Plinski cjevovod.2. Zavod za ekološki inženjering. broj projekta 81010-264/11 iz srpnja 2011. god. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice III.2.A.A. Tehničkih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koja se nalazi u dokumentaciji [IP2].14. III.14. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1.2..Sustav za gospodarenje kondenzatom.1.1 OPĆI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi održavanja sustava otplinjavanja su dani u dokumentaciji.Polivinil klorid cijevi.d.2. • Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. • Program crpljenja vode iz plinskih zdenaca i eventualna izvedba dodatnih zdenaca na plohama 1. Za kontinuirano informiranje voditelja plinske stanice o radovima na gra enju i održavanju sustava otplinjavanja odlagališta odgovoran je IZVO AČ radova.14. bermi i plinskog sustava . • 02378 .2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRŽAVANJA III.2. 2 i 3. Zagreb.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. 5 i 6 – revizija B zatvorenog sustava odvodnje.A. ODRŽAVANJE III. • Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec. • 02377 .2.14. [IP2]. • 02379 .A. Zahtjevi održavanja sustava otplinjavanja odlagališta su dani u poglavljima.14.14. [IDIP8]. IP13].d. Institut gra evinarstva Hrvatske d. iz svibnja 2008. • Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4.A. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Institut gra evinarstva Hrvatske. upravljanje i monitoring plinskog sustava mora provoditi djelatnik imenovan od IZVOA AČA a voditelj plinske stanice mora biti upoznat sa aktivnostima na otplinjavanju odlagališta i plinskoj mreži do plinske stanice.1 Općenito Održavanje. ožujak 2000 [GP1].14.

te ovisno o prijedlozima mjera IZVO AČA. 5. 7. 8. ili glinenom brtvom. odzračnika me usloja. uključujući i glave zdenaca privremenog otplinjavanja.14. 6. Obaveza je IZVO AČA da održava navedenu plinsku glavu.2. Ovisno o rezultatima mjerenja koncetracije metana uz elemente plinskog sustava. Nepodešenost otplinjavanja plinskog sustava. Unutar šahta procjednih voda JB-14 nalazi se plinska glava koja odvodi odlagališni plin iz drenažne cijevi (plohe 5 jug)u plinski sustav. IZVO AČ mora provesti u roku od 1 mjesec nakon početka radova. 5. Prvo mjerenje koncentracije metana. IZVO AČ je dužan provoditi sljedeće radove na održavnju i upravljanju glava plinskih zdenaca: stranica 301 od 348 .Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. 9. uz odzračnike plino drenažnog sloja. III. u i oko šahtova odvodnje oborinskih voda. 6.A. pri čemu su glave plinskih zdenaca vidljive iznad razine pokrovnog brtvenog sloja zatvoreni trajnim PEHD plinskim glavama. u i oko odzračnika drenažnih rovova površinske odvodnje. u i oko sabirnog okna kondenzata prije ulaza u plinsku stanicu (mTEO). hvatača kondenzata (tip 1. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Oštećenje elemenata plinskog sustava. konkavnih prijeloma plinskih linijskih kolektora.A. IZVO AČ je o mjerenjima dužan sastaviti Izvješće s komentarima izvršenih mjerenja i prijedlozima mjera. Propuštanje ili oštećenje LLDPE geomembrane (1 mm) ili cementno-bentonitnog čepa odnosno glinenog čepa uz plinske zdence. glave svih izvedenih plinskih zdenaca na spoju s cementno – bentonitnim čepom.000 ppm). 2 i 3). 4. uzrok pojave deponijskog plina može biti uslijed slijedećih čimbenika: 4.14. šahtova u kojima se nalaze ventili plinskih linija. uz sve izvedene hvatače kondenzata. u i oko šahtova u kojima se nalaze ventili plinskih linija. Ukoliko izmjerena koncentracija metana uz elemente plinskog sustava bude veća od 1 % (10.2 Održavanje glava plinskih zdenaca Plinski zdenci trajnog otplinjavanja izvedeni su u tijelu otpada.2. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice • • • • • održavanje održavanje održavanje održavanje održavanje (mTEO). sabirnog okna kondenzata prije ulaza plinskih linija u plinsku stanicu IZVO AČ je zadužen da svaka 3 mjeseca provedi mjerenje koncentracije metana volumnim postocima u i oko sljedećih elemenata plinskog sustava: 3. Naručitelj će odlučiti o mjerama sanacije.

temperaturi odlagališnog plina. • Optimalno podešavanje i upravljanje kompletnog plinskog sustava što uključuje održavanje podtlaka u plinskoj mreži. oznaka upozorenja uz glave plinskih zdenaca. odnosno da li je potrebno popraviti brtveni sustav u okolici plinskog zdenca. Glave zdenaca privremenog otplinjavanja se nalaze na pokosima neprekrivenog dijela tijela odlagališta. • Redovno mjerenje razine vode u plinskim zdencima prema poglavlju Monitoring razine vode u izvedenim plinskim zdencima.14. otvorenosti plinskih ventila (u %). • Izvo ač je dužan u sklopu Mjesečnog izvještaja dostaviti Izvještaj s komentarima i prijedlozima mjera o stanju plinskih zdenaca. provjera stanja na mogućnost fizičkog oštećenja stijeki glave zdenca. Obveza je IZVO AČA da održava sve prethodno izvedene glave plinskih zdenaca kao i glave koje će izvesti IZVO AČ. IZVO AČ je dužan provoditi sljedeće radove na održavnju sustava privremenog otplinjavanja: stranica 302 od 348 . oznaka zdenaca.2. i slično (1 x mjesečno). sastavu odlagališnog plina po zdencima (CH4. • Provjera podešenosti plinskih regulacijskih ventila (1 x mjesečno). Prvo mjerenje koncentracije IZVO AČ mora provesti u roku od 1 mjesec od početka radova. • Provjera prisutnosti metana na spojnim elementima plinskih zdenaca i u neposrednoj okolici plinskih zdenaca na spoju s cementno-bentonitnim čepom (4 x godišnje). razini procjedne vode i slično. prioritetno vo enje u području maksimalne sigumosti uključujući zaštitu zdravlja ljudi i okoliša te optimalnu proizvodnju električne energije. O2 i CO2) i količine plina na glavama plinskih zdenaca (1 x tjedno). Radove na održavanju vegetacijskog pokrova odlagališta otplinjavanja IZVO AČ mora izvoditi krajnje pažljivo (ručno). • Ispitivanje propusnosti spojeva glave plinskog zdenca sapunicom (4 x godišnje). tlaku odlagališnog plina. • Mjerenje temperature odlagališnog plina na glavama plinskih zdenaca (1 x tjedno).2. • Mjerenje tlaka odlagališnog plina na glavama plinskih zdenaca (1 x tjedno).Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Mjerenjem koncentracije metana volumnim postocima uz glave plinskih zdenaca se ustanovljuje da li je došlo do propuštanja.A. • Vizualana provjera stanja (propusnosti) flaksibilnog crijeva (1 x mjesečno).14.3 Održavanje sustava privremenog otplinjavanja Privremeno otplinjavanje se izvodi ukopavanjem plino-drenažnog cjevovoda u rovove koji su smješteni u tijelu odlagališta. • Mjerenje sastava (CH4. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice • Vizualana provjera stanja spojnih elemenata plinskog zdenca.A. O2 i CO2) u volumnim postcima (%). u okolici privremenog III. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. • Provjera ispravnosti (pokretanjem ručice) regulacijskog plinskog ventila plinske glave (1 x mjesečno).

ocjenu ispravnosti i izvještaj o nedostacima na sifonima. • Mjerenje sastava (CH4. sastavu odlagališnog plina po zdencima (CH4.stari tip Na glavama zdenaca starog tipa postoje tri osnovna sklopa elemenata vidi nacrt 2 dokumentacije Program crpljenja vode iz plinskih zdenaca i eventualna izvedba dodatnih stranica 303 od 348 . • Izvo ač je dužan u sklopu Mjesečnog izvještaja dostaviti Izvještaj s komentarima i prijedlozima mjera o stanju izvedenog privremenog otplinjavanja. • Provjera ispravnosti (pokretanjem ručice) regulacijskog plinskog ventila plinske glave (1 x mjesečno).4 Sanacija glava plinskih zdenaca ..2. oznaka upozorenja uz glave plinskih zdenaca. • Ispitivanje propusnosti spojeva plinske glave sapunicom (4 x godišnje).14.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. • Mjerenje temperature odlagališnog plina na glavama plinskih zdenaca (1 x tjedno). • Mjerenje tlaka odlagališnog plina na glavama plinskih zdenaca (1 x tjedno). • Redovni obilazak i vizualna ocjena otjecanja procjedne vode iz plinske linije. Mjerenjem koncentracije metana volumnim postocima uz glave plinskih glava i spojnog cjevovoda privremenog otplinjavanja se ustanovljuje da li je došlo do propuštanja. temperaturi odlagališnog plina. • Provjera prisutnosti metana na spojnim elementima plinske glave (4 x godišnje). provjera stanja na mogućnost fizičkog oštećenja stijeki glave zdenca. O2 i CO2) u volumnim postcima (%). • Provjera podešenosti plinskih regulacijskih ventila (1 x mjesečno). • Optimalno podešavanje i upravljanje kompletnog plinskog sustava što uključuje održavanje podtlaka u plinskoj mreži. Prvo mjerenje koncentracije IZVO AČ mora provesti u roku od 1 mjesec od početka radova. u okolici privremenog III. i slično (1 x mjesečno). prioritetno vo enje u području maksimalne sigumosti uključujući zaštitu zdravlja ljudi i okoliša te optimalnu proizvodnju električne energije. tlaku odlagališnog plina i slično. • Učestalost čišćenja plinskih cijevi privremenog otplinjavanja je minimalno jedan puta godišnje. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. oznaka zdenaca. Čišćenje plinodrenažnih cijevi mora biti provedeno ure ajem za čišćenje radnog dosega od minimalno 200 m.A.2. odnosno da li je potrebno popraviti brtveni sustav u okolici plinskog zdenca ili spojeve privremenog otplijnavanja. urednosti šahtova). kao i ocjena eventualnog propuštanja procjedne vode iz spojnih cjevovoda prema šahtu procjedne vode.A. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice • Vizualana provjera stanja spojnih elemenata plinske glave. O2 i CO2) i količine plina na glavama plinskih zdenaca (1 x tjedno). Radove na održavanju vegetacijskog pokrova odlagališta otplinjavanja IZVO AČ mora izvoditi krajnje pažljivo (ručno). otvorenosti plinskih ventila (u %). • Vizualana provjera stanja (propusnosti) cijevi spoja s plinskom linijom (1 x mjesečno). Nakon čišćenja Izvo ač mora vratiti sve sifone u stanje uporabivosti.14. dužina ulaska wome u drenažu. IZVO AČ radova čišćenja treba dati Izvještaj o izvršenim radovima i zapažanjima tijekom čišćenja (dotok.

Izvedbeni gra evinski projekt. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice zdenaca na plohama 1. ispitivanje na čvrstoću i nepropusnost svih elemenata glave. dio plinovoda do linijskog kolektora i sl. IZVO AČ će nakon sanacije provesti jedno kontrolno ispitivanje zavara. uz prisustvo Nadzornog inženjera.2.).Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. iz svibnja 2008. gumene brtve. Zavod za planiranje.A. IZVO AČ će nakon sanacije provesti jedno kontrolno ispitivanje zavara. dok se detaljna defektaža vrši nakon demontaže glave plinskog zdenca. odvodi za mjerenje i sl. III. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.) • priključni sklop (cijev za priključak glave na dio plinovoda prema kolektoru. utvrdi oštećenja elemenata u jednom ili dva glavna sklopa (usis i/ili ventil i/ili priključak).d.) • priključni sklop (fleksibilna cijev za priključak glave na dio plinovoda prema kolektoru. god. III.2. te glave kao cjeline (tlačna proba) uz prisutnost Nadzornog inženjera. sifon i sl. bermi i plinskog sustava . Ukoliko prilikom detekcije oštećenja IZVO AČ.6 Prohodnost plinskih zdenaca IZVO AČ je u obvezi redovno provoditi mjerenja prohodnosti svih izvedenih plinskih zdenaca svakih 6 mjeseci. IZVO AČ će izvršiti sanaciju. što prethodno treba odobriti Naručitelj. odnosno popravak detektiranih oštećenja na način da se radovi na sanaciji glave izvrše sukladno Nacrtu 2 [IDIP8]. dok se detaljna defektaža vrši nakon demontaže glave plinskog zdenca.A. 2 i 3 .). odvodi za mjerenje i sl.novi tip Plinski zdenci novog tipa sastoje se od tri osnovna sklopa: • usisni sklop (priključak glave zdenca na plinski zdenac) • ventilski sklop (ventil. [IDIP2]. uz prisustvo Nadzornog inženjera.A. IZVO AČ će izvršiti sanaciju glave. Prohodnost plinskog zdenca IZVO AČ treba provoditi s probom stranica 304 od 348 . utvrdi oštećenja elemenata plinske glave. Broj projekta: 810101-264/11. Institut gra evinarstva Hrvatske. plinovoda do linijskog kolektora i sl.5 Sanacija glava plinskih zdenaca .2. cijev za odvodnju kondenzata iz vrha glave.) • ventilski sklop (ventil.14. studije i zaštitu okoliša. te glave kao cjeline (tlačna proba) uz prisutnost Nadzornog inženjera.2.14. Broj projekta: 2410-067/07 – Revizija B. ručice za regulaciju. ručice za regulaciju. 5 i 6 – revizija B zatvorenog sustava odvodnje. ventilskog i priključnog sklopa treba izvršiti tijekom propisanih radova održavanja glava plinskih zdenaca. Institut IGH d. iz srpnja 2011. ventilskog i priključnog sklopa treba izvršiti tijekom propisanih radova održavanja glava plinskih zdenaca. Detekciju eventualnog oštećenja usisnog.. Ukoliko prilikom detekcije oštećenja IZVO AČ. [IDIP8]: • usisni sklop (cijev za priključak plinske glave. što prethodno treba odobriti Naručitelj. brtve.14. ispitivanje na čvrstoću i nepropusnost svih elemenata glave. odnosno popravak detektiranih oštećenja na način da se radovi na sanaciji glave izvrše sukladno nacrtu 4 dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. god. Detekciju eventualnog oštećenja usisnog.

zračnih kompresora i dvije AP2BL pumpe je dan u tabeli 1. Popis opreme za nabavu.2. Prvo mjerenje prohodnosti IZVO AČ mora provesti u mjesecu u kojem je uveden u posao. Sa svim radovima IZVO AČA vezanim uz crpljenje procjedne vode iz plinskog sustava mora biti upoznat voditelj plinske stanice imenovan od IZVO AČA radova. Kada završe radovi na sanaciji i crpljenju vode iz zdenaca pojedine linije. Troškovi IZVO AČA na nabavi pumpi. crpljenje se nastavilja iz zdenaca susjedne linije. kablova.A. privremenih spojnih cjevovoda. mjerača protoka kao isvih drugih potrebnih komponenti mora biti uračunata u cijenu rada IZVO AČA na crpljenju procjedne vode iz plinskih zdenaca.14. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Pumpa kojom se može izvesti crpljenje na opisani način mora imati promjer do maksimalno 45 mm. III. Elementi koji se moraju demontirati kako bi se omogućilo crpljenje su: zaštitna ploča (pozicija 3). Za potrebe crpljenja IZVO AČ mora osigurati minimalno pet radnih crpki i dvije koja će se nalaziti u rezervi. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice (sondom) promjera 5 cm i dužine 70 cm. priključaka. cjevovoda. ventila. Crpljenje će se provoditi kontinuirano i istovremeno na svim zdencima linije na kojima je utvr ena razna procjedne vode viša od 35% dubine bušenja zdenca. Crpljenje vode iz zdenaca će se izvoditi na načina s djelomičnom demontažom glave plinskog zdenca.2. dok karakteristika pumpe mora bit minimalno Q = 0. Usporedni rad 4 crpki Rad 2 radnika u periodu 8 radnih sati IZVO AČ je dužan izvršiti nabava i doprema izvora električne energije za predvidivi usporedni pogon 4 pumpe. Predvi eno je da se s crpljenjem započne od pojedinih plinskih linija plohe 1. sabirnih šahtova. Stavka rada IZVO AČA na rpljenju procjedne vode iz plinskih zdenaca obuhvaća i sav sitni potrošni materijal. potrebnih priključaka. Troškovi IZVO AČA na nabavi izvora električne enrgije mora biti uračunata u cijenu rada agregata. kablova.7 Crpljenje viška vode iz postojećih zdenaca Prilikom crpljenja procjedne vode iz plinskih zdenaca je potrebno da se IZVO AČ pridržava svih propisanih mjera zaštite na radu i zaštite od požara i eksplozije.A.5 l/s i H = 60 m. Obračun rada IZVO AČA na crpljenju procjedne vode se provdi prema sljedećem obrascu. Tip pumpe koja zadovoljava zadane projektne kriterije je zračna pumpa tipa kao Auto Pump 2 Bottom Long (AP2BL) ili jednakovrijedna.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. cijevi. sajli.14. kompresora. zaštitna cijev (pozicija 4) i X-komad (pozicija 24). Djelomična demontaža obuhvaća demontažu ventilskog sklopa postojeće sonde (Nacrt 2 – Postojeći plinski zdenac – presjek i detalji [IDIP8]). Njihovom demontažom i potpunim otvaranjem ventila (pozicija 14) omogućit će se pristup pumpi za crpljenje vode iz postojećih bunara. stranica 305 od 348 .

upustiti u sustav za zbrinjavanje procjedne vode. Prilikom crpljenja IZVO AČ na svakom zdencu mora voditi očevidnik koji mora sadržavati slijedeće podatke: • Datum.A. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice Tabela 15 Informativni popis opreme koja je potrebna za rad 2 pumpe Ispumpana procjedna voda iz zdenca se mora. • naziv zdenaca iz kojih se crpi. preko mjerača protoka.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. • početna visina vode u zdencu. • primjedba stranica 306 od 348 . • visina vode u zdencu na kraju crpljenja. • vrijeme početka crpljenja. • oznaka vodomjera i početno stanje vodomjera na mjeraču protoka.14. • količina ispumpane vode (mjerene mjeračem protoka). • oznaka vodomjera i konačno stanje vodomjera. • interna oznaka pumpe s kojom se crpi. • vrijeme kraja crpljenja.

mora se odmah pristupiti njenom crpljenju. CCTV video inspekcija zdenca po cijeloj dubini kamerom visoke rezolucije i mogućnošću snimanja 360° stijenki zdenaca. Prije radova revitalizacije IZVO AČ treba provesti mjerejne temperature (u stupnjevima C °) deponijskog plina i procjedne vode po visini plinskog zdenca.A.2. stranica 307 od 348 . IZVO AČ treba provesti čišćenje cijevi čistilicom (womom) radnog dosega od minimalno 60 m'. Oprema za snimanje plinskog zdenca mora biti u Ex izvedbi. a odvijat će se. Predvi eno snimanje 2 zdenca × 45 m'. uz prethodno zatvaranje linijskog ventila.A.6 mm. Neposredno prije snimanja cijevi plinskog zdenca kamerom. Predvidivo 2 čišćenja po 45 m'. Impulsni generator mora imati kontrolirane udare komprimiranog zraka. Snimanje mora biti izvršeno kamerom sa širokokutnim objektivom i izvorom svjetlosti. Ukoliko je u zdencu detektirana prisutnost vode u visini većoj od 35% dubine bušenja.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice Visina vode u zdencu IZVO AČ mora evidentirati svaki dan po dva puta (oko 9. Čišenje stijenki zdenca PP plinskog zdenca metodom "Hydropuls" pneumatsko impulsnim generatorom. Crpljenje i mjerenje razine procjedne vode je predvi eno bez potpune demontaže glava plinskih zdenaca. eventualnom ugradnjom preventera (ili pakera). da ne done do oštećenja stijenki zdenca.2.00 sati) za vrijeme trajanja sanacijskih radova na liniji. koji će biti naknadno odabrani po odluci Naručitelja. Nakon snimanja IZVO AČ treba provesti čišćenje nečistoća s dna zdenca "airlift" postupkom pomoću "mamut crpke". predvi ena je revitalizacija smislu ispiranja sadržaja plinskog zdenca (nakupljen organski i neorganski mulj.00 sati i oko 15. Sva procjedna voda i nečistoća s dna zdenca mora biti provedena do sustava odovdnje procjednih voda.14. Svi radovi tijekom crpljenja procjedne vode moraju biti evidentirani kroz Gra evinski dnevnik i ovjereni od strane Nadzornog inženjera. IZVO AČ mora uračunati u cijenu "airlift" čišćenja. Navedeno mjerenje će poslužiti za utvr ivanje prikladnosti CCTV opreme za snimanje unutar plinsko zdenca. Predvidiv rad IZVO AČA je 12 sati.14. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. III. pjena i slično) koji onemogućuju radove na crpljenju procjedne vode iz novih plinskih zdenaca. CCTV kamera mora biti u protueksplozijskoj izvedbi. IZVO AČ mora posvetiti maksimalnu pažnju da ne do e do onečišćenja površine tijela odlagališta. Tijekom rada IZVO AČ mora voditi posebnu pažnju da sa procjednom vodom ne onečisti površinu tijela odlagališta.8 Revitalizacija vertikalnih plinskih zdenaca Dva plinska zdenca koji su izvedeni sa PP plinskom cijevi vanjskog promjera 315 mm (SDR11) i minimalne debljine stijenke 28. Impulsni generator mora biti opremljen posebnim sistemom ventila koji su u mogućnosti otpuštati zrak pod visokim pritiskom i prouzročiti udarne valove. Izvedba privremene odvodnje od plinskog zdenca do sustava procjedne vode. uz istovremeno korištenje pet kompleta radnih crpki te uz poštivanje prethodno opisane procedure.

visoka razina vode (ispunjenost vodom preko 35% od dubine izvedenog zdenca) prisutna je u 70 plinskih zdenaca odnosno na 77% zdenaca. IZVO AČ je dužan izraditi izvješće o izvedenim radovima revitalizacije sa priloženim video materijalima za svaki zdenac posebno. Izvješće dostaviti u 8 primjeraka u pisanom i 2 primjerka u elektroničkom obliku. IZVO AČ treba ponovno izvršiti CCTV video inspekciju zdenca po cijeloj dubini kamerom visoke rezolucije i mogućnošću snimanja 360° stijenki zdenca. Prema navedenom kriteriju. Prema odabranom kriteriju s crpljenjem vode iz zdenaca se mora započeti kada procjedna voda ispuni 35% dubine izvedenog zdenca. stranica 308 od 348 . 8kW o Regulator tlaka 2 – 100 bara o Električno vitlo sa min. III.9 Monitoring razine vode u izvedenim plinskim zdencima Kao sastavni dio održavanja odlagališta je predvi eno redovito provo enje crpljenja i monitoringa razine procjedne vode unutar zdenaca plinskog sustava na svim plohama s izvedenim sustavom otplinjavanja.14. ) (POD)IZVO AČ koji izvodi radove revitalizacije mora imati tehničko iskustvo s minimalno tri (3) uspješno izvršena ugovora u Hrvatskoj za istu ili sličnu vrstu traženih radova u protekle (3) godine. Nakon izvršenih radova IZVO AČ treba nastaviti s radovima crpljenja procjedne vode iz plinskih zdenaca. stručno znanje i iskustvo potrebno za izvršenje traženog rada i usluga. 4 lit. Razina procjedne vode u plinskom zdencu se mjeri s mjernom trakom sa ugra enim električnim osjetnikom (senzorom). IZVO AČ revitalizacije mora imati minimum navedene opreme kako slijedi : o Impulsni generator sa vodilicom po profilu zdenca. a na temelju prethodnih mjerenja. kao i na zdencima koji će se tijekom ugovorenih radova izvesti. Predvidiv rad IZVO AČA je 12 sati. (POD)IZVO AČ koji izvodi radove revitalizacije mora imati minimalnu stručnu sposobnost i broj zaposlenika kojima raspolaže Voditelja ekipe: diplomiranog inženjera tehničke struke i dva stručna radnika koja posjeduju strukovnu sposobnost.2. Zdenci na plohi 1 bilježe prosječno manju razina vode od zdenaca ostalih ploha. istog ili većeg stupnja složenosti. 90 m tlačnog crijeva do 200 bara o Kamera za podvodno snimanje zdenaca sa visokom rezolucijom i pogledom 360° o Bezuljni kompresor ili kompresor sa filtriranjem zraka bez mogućnosti prodora ulja ( min.14.A. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice Nakon čišćenja stijenki potrbno je provesti ponovno čišćenje nečistoća sa sa dna zdenca "airlift" postupkom pomoću "mamut crpke". brzina generiranih impulsa maksimum 2000 m/s o Elekto agregat min.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.A.2. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.

ukupno 4 mjerenja. Dijagram toka navedenog mjerenja razine procjedne vode i pripadajućeg crpljenja identičan je onome iz na slici 1. potrebno je pristupiti crpljenju procjedne vode iz svih zdenaca koji imaju razinu procjedne vode veću od 35% u dotičnoj liniji. Voditelj plinske stanice koji je imenovan od IZVO AČA mora koordinirati otvaranje i zatvaranje pojedinih plinskih linija i mora biti upoznat s radovima IZVO AČA na plinskom sustavu. tijekom 1 godine. U slučaju da se tijekom bilo koje od navedenih faza zabilježi razina procjedne vode veća od 35% dubine zdenca. Nakon završetka crpljenja procjedne vode iz pojedine linije (spuštanjem razine procjedne vode ispod 35% dubine izvedenog zdenca). potrebno ju je crpiti i kontrolirati dinamikom i načinom opisanim u ovom poglavlju. ukupno 4 mjerenja. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Faza 2 Ukoliko se tijekom razdoblja Faze 1 ne zabilježi razina procjedne vode u zdencu veća od 35% dubine zdenca. Ukoliko se prilikom mjerenja utvrdi da je razina procjedne vode u plinskom zdencu odre ene linije veća od 35% dubine zdenca. učestalost mjerenja razina procjedne vode se mijenja te je predvi eno provo enje mjerenja 4 puta godišnje (svaka 3 mjeseca) tijekom razdoblja korištenja plinskog sustava. Obveza IZVO AČA na mjerenju razine procjedne vode u plinskim zdencima te eventualno posljedično crpljenje procjedne vode opisano ovom dokumentacijom. Prvim mjerenjem smatra se mjerenje razine procjedne vode 4 dana nakon završetka crpljenja procjedne vode iz pojedine linije.A. potrebno je pristupiti crpljenju procjedne vode iz svih zdenaca u dotičnoj liniji. Nakon završetka crpljenja procjedne vode iz pojedine linije (potrebno je potpuno isprazniti plinske zdence) nastavlja se s praćenjem razine procjedne vode u plinskim zdencima te linije i to od Faze tijekom koje je zabilježena razina procjedne vode veća od 35% dubine zdenca. stranica 309 od 348 . Faza 3 Ukoliko se tijekom prethodnog razdoblja ne zabilježi razina procjedne vode u zdencu veća od 35% dubine zdenca. smatra se radom redovnog održavanja odlagališta. Faza 4 Ukoliko se tijekom prethodnog razdoblja ne zabilježi razina procjedne vode u zdencu veća od 35% dubine zdenca.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. učestalost mjerenja razina procjedne vode se mijenja te je predvi eno provo enje mjerenja jednom u mjesec dana. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice Budući da visoka razina vode predstavlja jedan od glavnih razloga slabijeg funkcioniranja aktivnog sustava otplinjavanja na odlagalištu (smanjenja efektivna dubina zdenca i smanjen radijus utjecaja zdenca). dinamika mjerenja razine vode u zdencima linije je sljedeća: Faza 1 Svaka 4 dana. učestalost mjerenja razina procjedne vode se mijenja te je predvi eno provo enje mjerenja jednom u tjedan dana.14.

održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. ukupno 4 puta Crpljenje Hv > 35 % visine zdenca Hv < 35 % visine zdenca FAZA 3 Mjerenje jednom u mjesec dana. tijekom korištenja odlagališta Crpljenje Hv > 35 % visine zdenca Hv < 35 % visine zdenca Slika 15 Dijagam toka mjerenja razine procjedne vode stranica 310 od 348 . tijekom 1 godine Crpljenje Hv > 35 % visine zdenca Hv < 35 % visine zdenca FAZA 4 Kontinuirano mjerenje Mjerenje svaka 3 mjeseca. ukupno 4 puta Crpljenje Hv > 35 % visine zdenca Hv < 35 % visine zdenca FAZA 2 Mjerenje jednom u tjedan dana.14.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.A. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice FAZA 1 Mjerenje svaka 4 dana.

2011.12. br.00% 80. D-3/1.00% 98. Tako er.00 5 A5 27.00 NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN 55.00% 84.50 14.2011 do 30. potrebno je voditi evidenciju o ukupnim iscrpljenim količinama plina prije i nakon crpljenja vode kako bi se utvrdio utjecaj pojedinih zdenaca (njihove nepotpune funkcionalnosti) na ukupnu iscrpljenu količinu plina.68% 100. 1 2 7 9 Prohodnost od vrha do dna sonde na dan 22.00 13 Razina procjedne vode u zdencu prije početka crpljenja i postotak vode u odnosu na na dubinu bušenja zdenca* NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN 14 Razina procjedne vode u zdencu nakon provedenog crpljenja i postotak vode u odnosu na dubinu bušenja* NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN 0. tijekom redovitog praćenja razine procjedne vode u zdencima.50 25. dovoljno prohodni plinski zdenci.00% 79.50 21.33% 42.00 NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN 17.56% 98. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. potrebno je provoditi počevši od faze 3.00% 98. 30.74% stranica 311 od 348 .00 20 B5 18.00 PLINSKA LINIJA W 10 W1 18.59% 98.00 4 A4 27.00 92. Tako je uočeno da su izdašni zdenci.12.15% 90.00 3 A3 25.2011. 0.63% 83. J-3.2011.11% 58.59% 92. U nastavku je u tabeli 2 dan pregled spuštanja razine procjedne vode u plinskim zdencima tijekom prethodnih radova crpljenja procjedne vode iz plinskih zdenac u periodu od 15. 11 DATUM POČETKA CRPLJENJA 12 DATUM ZAVRŠETKA CRPLJENJA PLINSK DUBINA r.50 24.50 14. D-2/1.14.08.4 .00 2 A2 25.00 13 W4 25.50 24.07.00 6 A6 27.00 11 W2 25.50 11. 27. propisati će se nova dinamika monitoringa. Pojedini.01.00% 82.00% 100. u I BUŠENJA funkciji: ZDENA ZDENCA C PLINSKA LINIJA A 1 A1 19.00% 86.00 9 A9 25.00% 100.00 17. a u slučaju potrebe za crpljenjem vode iz zdenaca.00 15 W6 18.A. D-4/1.00 PLINSKA LINIJA B 16 B1 13. J-1. sporo prihranjujućih zdenaca.00 21.00 8 A8 27.50 37.8.50 40. Tabela 16 Učinci spuštanje razine procjedne vode u plinskim zdencima ODLAGALIŠTE JAKUŠEVEC PLINSKI ZDENCI PLOHA 1 .50 22.50 21.00 12 W3 25.50 20.00 14 W5 25.50 18.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.00 18.00 17 B2 38.00 24.00 28. I-5 i G-3/1.2012.62% 75.2011.2011.00 18 B3 38.26% 44.PROMJENA RAZINE PROCJEDNE VODE DATUM IZVJEŠTAJA: STANJE ZA DAN: 13.00% 96.00 19 B4 40. Monitoring razine procjedne vode u plinskim zdencima plohe 1.00% 02. J4 i K-3.50 22.00 7 A7 27.00 26. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice Ukoliko Naručitelj utvrdi da predvi ena učestalost monitoringa nije odgovarajuća.00 11.7. znatno više pridonose spuštanju razine (uklanjanju) procjedne vode iz plinskih zdenaca od slabo prohodnih.

30.00 12.2011.2011.98% 60.10.2011.99% neprohodan 0.00 43.2011. 11. 48.11.10.2011.21% 88.10.21% 10. 05.5 9. 21.2011.05% 73.10.00 18.2011. 26.25% 16.00 21. 60.09.00 11.11.11.00 neprohodan 0.11.96% 85.11.24% 41.50 23.00 38.00% 100. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. 30.50 9. 07.00 NIJE CRPLJEN 12.98% 50.94% 21.10. 30.00 NIJE CRPLJEN 8.00 NIJE CRPLJEN 14.00 33.00 8.09.05% 65.20 11.00% 03.00 18.00 14. 23.11. 60.00 NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN 31. 43.2011.00 19.60 41.00 33.00 15.50 38.11.2011.2011. 20. 03.77% 55.30% 53.00 41.00% 100.10.70 NEPROHODAN NEPROHODAN NEPROHODAN 14.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.2011.00 38.11. 14. 14. 04.79% 50.12.19% 56. 23.00 40.2011.05% 68.37% 90.49% 42.00 6.00 16.00% 0.00 15.16% 03.50 NEPROHODAN 13.00% 20.10.00 37.12.00 NIJE CRPLJEN 32.2011.00 18.00 40.00 36.00 41. 22. 08.53% 73.50 18.00 NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NEPROHODAN 28.00 NIJE CRPLJEN 7.00 NEMA VODE 14.2011.08.00% 71.70 41.20 NEMA VODE NEPROHODAN 13.00% 23.11.50 19.33% 23.00% 10.12.00 36. 4.09.11% 73.20 38.19% 64.00 NEMA VODE NEPROHODAN 10.44% neprohodan 0.2011. 100.09.00 11.09.50 15.2011.2011.00 38. 14.00 27.50 39.09.09.00 18.66% 51.50 38.11% 17. 0.00 43.00% 100.00 100.89% 83.50 5.00 81. 60.2011.03% 26.00% 11.2011.51% 41.2011.10.00 13.00 38.50 37.00 39.08.2011.00 15.50 NEPROHODAN 14.10.09.08.53% 12.66% 55.00 19.00 NEPROHODAN 19. 23.42% 11.00% 31.2011.68% 46.81% 20.50% 18.6 16.00 40.2011. 23.00% 50.00 15. 03.12.00 41.2011.00 NEPROHODAN NEPROHODAN NEPROHODAN NEPROHODAN 16.10.22% 23.00 16.00% 31.95% 24.00% 75.63% 63.68% 23.00 37.50 NEMA VODE 12.56% 70.2011.00 91.00 37.2011.2011.11% 46. 03.00 94.23% 7.50 39.2011. 74.10.00 41.00 10. 22.50 8. 07.42% 37.26% 67.67% 77.00 18. 08.11. 23.16% 38.60% 84.00 NEPROHODAN NEPROHODAN NEPROHODAN NEPROHODAN 20.2011.2011.2011.50 NIJE CRPLJEN NEPROHODAN 7.00 NEPROHODAN 11.50 NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NEPROHODAN 12.75% 70.68% 100.70% 22.08% 61. 20.2011.50 8.00 NEMA VODE 10.84% 45.00 NEMA VODE NEPROHODAN 50. 26.00% 100.00% 38.2011.00 13.40 38.12% 90.00% 68.00 neprohodan neprohodan 16.50 NIJE CRPLJEN 20.50 19.2011.00 20.10. 21.50 10.50 5.68% 71.00 18.00 NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN 69.00% 30.00 NEPROHODAN NEPROHODAN 24.58% 34.11.50 20.50 18.00% 100.00 38.12.2011.50 22.00 28.11.09.32% 28.2011. 20.00 20.00 26.2011. 08.00 18.00 8.79% 68.68% 75.00 18.00 NEPROHODAN 34.00 38.00% 46. 21.00 18.2011. 30.00% 97.00 NEMA VODE 22.02% 95.00 53.A.2011. 23.11% 18.00 40.09.50 20.00 8.2011.00 8.05% 36.20 NEPROHODAN NEPROHODAN 10.12.00 12.2011.38% 30.2011.50 39.00 40.2011.09.14.00 86.09.30 13. 26.10.10.50 38.34% stranica 312 od 348 . 02.00% 13.00 37.00 7.74% 11.00 26.10.42% 40.50 35.23% 11.00 36.68% 24. 17.12.42% 66.10.2011.2011.00 NEPROHODAN NEPROHODAN NEPROHODAN 9. 28.00 38. 6.33% 20.50 38.24% 49.10.2011.00 32.46% 94.2011.00 37.00% 69.00 NEMA VODE 32.09.09.2011.2011.2011.10.78% 23.2011.11.00 19.2011.09.66% 21.50 19.00% 69.30 NEPROHODAN 23. 23.56% 11.00 43.00 18.09. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice PLINSKA LINIJA C 21 C1 22 C2 23 C3 24 C4 25 C5 PLINSKA LINIJA D 26 D1 27 D2 28 D2/1 29 D3 30 D3/1 31 D4 32 D4/1 33 D5 PLINSKA LINIJA E 34 E1 35 E2 36 E2/1 37 E3 38 E3/1 39 E4 40 E4/1 41 E5 PLINSKA LINIJA F 42 F1 43 F2 44 F2/1 45 F3 46 F3/1 47 F4 48 F5 PLINSKA LINIJA G 49 G1 50 G2 51 G2/3 52 G3 53 G3/1 54 G3/4 55 G4 56 G4/1 57 G5 PLINSKA LINIJA H 58 H1 59 H2 60 H2/3 61 H3 62 H3/4 63 H4 64 H5 PLINSKA LINIJA I 65 I1 66 I2 67 I3 68 I4 69 I5 70 I6 PLINSKA LINIJA J 71 J1 72 J2 73 J3 74 J4 75 J5 76 J6 PLINSKA LINIJA K 77 K1 78 K2 79 K3 80 K4 81 K5 82 K6 14.00 4.00 38. 23.00 38.10% 43.16% 100.2011.50 38.2011. 08.50 38.00 NEPROHODAN 12.60 38.00 19. 22.11. 03. 21.00 NEPROHODAN 12.00 18.59% 100.00% 03. 02. 21.00% 21.80 10.2011.16% 35.50 35.41% 62.09.2011. 20.00% 78.00% 0.00 6.00 37.24% 27. 03.10.03% 61.80 NEMA VODE NEPROHODAN 20.09. 26.2011. 05. 83.50 10.2011.2011.11% 5. 07.2011.95% 48.00 76.50 NEMA VODE 19. 80.89% 50.00 44.09.00 18.00% 24.00 38.00 42.09.29% 63.50 19.00 21.2011.00 38.40 17. 11.2011.00 38.2011.32% 76.2011.33% 40.12.20 24.07% 88.00 16.00 NIJE CRPLJEN NEPROHODAN 14.

00 88 L6 25. kontra padovi.73% 24.2011. IZVO AČ mora dostaviti detaljan izvještaj o provedenim radovima snimanja u dva primjerka uz jedan primjerak digitalne snimke (CD ili DVD). U zavisnosti od rezultata mjerenja profila kolektora. 08. Snimanje mora biti izvršeno samohodnom kamerom sa širokokutnim objektivom i izvorom svjetlosti.14.00 8.56% * prohodnost prema mjerenju od 22.00 86 L4 41. Održavanje padova plinskih linija Održavanje padova plinskih linija položenih na me uprekrivni sloj IZVO AČ je zadužen da kontinuirano održava padove plinskih linija položenih po površini (na me uprekrivni sloj) tako da je u njima omogućen nesmetan protok plina te da se u njima kontinuirano odvodi nakupljeni kondenzat.A.2011.90 85 L3 41.97% 35.2. Oprema za snimanje plinskih cijevi mora biti u Ex izvedbi.39% 22.12.2.00 87 L5 37.14.50 9.2.A. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice PLINSKA LINIJA L 83 L1 18. Snimanje i Izvještaj moraju biti uskla eni s normom HRN EN 13508.00 45.14.2011.29% 01.45% 32.50 29. Izvještaj mora sadržavati situaciju odlagališta s naznačenim snimljenim dionicama.00 NEMA VODE NEPROHODAN NEPROHODAN 48.00 10.98% 70. Održavanje padova plinskih linija u zaštitnom sloju Radovi održavanja padova plinskih linija koje su ugra ene u zaštitni sloj protiv smrzavanja obuhvaća jedno mjerenje (tijekom trajanja ugovora) uzdužnog pada cijevi (hidraulički profilometar ili CCTV inspekcija s mjeračem nagiba) na linijskim kolektorima kod kojih se uoči nakupljanje kondenzata (predvidivo krovni dio linija G.2. Hvatač kondenzata tipa 1 se izvodi sa stranica 313 od 348 . mjestima na kojima su uočene anomalije.50 NEMA VODE NEPROHODAN NEPROHODAN 47.50 12. I i J izme u plinskih glava zdenaca oznake 2 i 5).50 PLINSKA LINIJA M 89 M1 17. H.08.1:2006. ugradit će se dodatni hvatači kondenzata (Tip II) na mjestima konkavnih prijeloma. III. odnosno u slučaju potrebe.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. talozi.70 84 L2 37. osigurano je snimanje 557 m' cijevi plinskih linija CCTV (Closed-circuit television) kamerom. Po nalogu Naručitelja. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. puknuća i slično.90 M2 M3 M4 M5 M6 90 M7 25. fotografijama kritičnih dionica. suženja poprečnog presjeka.A. Održavanje odvajača kondenzata Odvajač kondenzata je dio plinske instalacije koji ima funkciju odvajanja kondenzat iz odlagališnog plina koji se nalazi u plinskoj instalaciji.78% NEPROHODAN NEMA VODE 21.50 8.11.10.12. NEPROHODAN NEMA VODE 21. Razina procjedne vode je viša od 35% visine bušenja zdenca Razina procjedne vode je niža od 35% visine bušenja zdenca III.

Prvo mjerenje koncentracije IZVO AČ mora provesti u roku od 1 mjesec od početka radova. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. • Pregled nivoa vode u odvajaču. poduzimaju se sljedeće mjere. Tip 3 se montira najčešće na konkavnim prijelomima plinske linije (na mjestima ulegnuća). te hitno pristupiti sanaciji. odajvajač gubi svoju osnovnu namjenu. kosilicom i sl. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice jednom dolaznom plinskom cijevi.potrebna je sanacija ispod brtvenih slojeva. Potrebna je sanacija odvoda kondenzata ispod brtvenih slojeva. U slučajevima propuštanja brtve na prirubničkom spoju. U slučaju viška kondenzata. • Kontrola na eventualnu začepljenost ispusta (odvodnje) kondenzata. (1x mjesečno). montira se samo u slu ajevima kada zbog nedostatka prostora nije mogu e ugraditi tip 2 na svaku liniju posebno.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. b) zasićenost okolnog drenažnog šljunka sitnim česticama iz otpada. Tip 3 se izvodi nekoliko dolazniz i isto toliko odlaznih odlaznih plinskih cijevi. • Provjera prisutnosti metana u neposrednoj okolici odvajača kondenzata (4 x godišnje). koji spriječavaju normalno otjecanje kondenzata u tijelo deponije . IZVO AČ je dužan održavati hvatač kondenzata u funkcionalnom stanju i provoditi sljedeće radove na upravljanju i održavanju hvatača kondenzata: • Vizualna provjera stanja (1 x mjesečno). Kada se sumnja da slijeganja priključnog cjevovoda ili podloge odvajača kondenzata.: ventilskom oknu ( na spoju plinske linije i glavnog kolektora). s "U" cijevi. Radovi na održavanju vegetacijskog pokrova odlagališta u okolici odvajača kondenzata moraju se izvoditi krajnje pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja (ručna košnja). razini kondenzata u "U" cijevi. stranica 314 od 348 . istu je potrebno zamjeniti. (1x mjesečno). U slučajevima fizičkog oštećenja (npr.14. ili prolaza linije prema npr. U slučajevima viška vode i začepljenosti. potrebno je nivelirati podlogu ili priključni cjevovod. montira se načešće na kraju plinske linije. U slučajevima manjka kondezata u hvataču potrebno je istu doliti.: vozilom. jednom odlaznom plinskom cijevi i jednom ispusnom cijevi za kondenzat. Tip 2 se montira najčešće na plinsku liniju na mjestima ulegnuća. pretpostavka je: a) začepljenost odvoda ili okolice odvoda. Tip 2 se izvodi s jednom dolaznom. • Vizualna i provjera sapunicom stanja brtvi prirubničkih spojeva (1 x mjesečno). IZVO AČ je dužan u sklopu Mjesečnog izvještaja dostaviti Izvještaj o stanju hvatača kondenazata.A. s "U" cijevi i jednom ispusnom cijevi koja ispušta višak kondenzata u tijelo odlagališta. stanja brtvi prirubničkih spojeva i slično s komentarima i prijedlozima mjera.) potrebno je označiti navedeno mjesto.

• IZVO AČ je dužan u sklopu Mjesečnog izvještaja dostaviti Izvještaj o stanju šahtova u kojima se nalaze ventili plinskih linija s komentarima i prijedlozima mjera.A. održavanja i upravljanja na pojedinoj liniji.2. stanju urednosti i slično.2.A.2. III. • Održavanje šahtova izvana čistima (1× mjesečno). poklopca šahta. Izvijestiti o svim eventualnim uočenim nedostacima u šahtu (2× godišnje).A. IZVO AČ je dužan provoditi sljedeće redovne održavanja sabirnog okna kondenzata: stranica 315 od 348 . IP13].14. Održavanje sabirnog okna kondenzata prije ulaza u mTEO Sabirno okno prije ulaza plinskih linija u ogra eni prostor plinske stanice je dio plinske instalacije koji ima funkciju odvajanja i sakupljanja kondenzata iz odlagališnog plina koji se nalazi u plinskoj instalaciji.13. • Održavati znakove upozorenja i opasnosti na i ispred šahtova čistima (1× mjesečno). Održavanje šahtova u kojima se nalaze ventili plinskih linija Šaht s ventilom plinske linije je dio plinske instalacije koji ima funkciju reguliranja otvorenosti pojedine linije u slučaju radova izgradnje. Unutar radijusa kruga od 2 m od vanjske površine šahtova s ventilima plinskih linija e Ex zona opasnosti "2". Unutar svih plinskih cjevovoda je Ex zona opasnosti "0"[vidi Prilog A. • Održavati nalijepljene oznake (nazive) na šahovima u skladu s projektima (1× mjesečno).12.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. IZVO AČ je dužan provoditi sljedeće radove na upravljanju i održavanju svih izvedenih (trajnih i privremenih) šahtova u kojima se nalaze ventili plinskih linija: • Vizualna provjera stanja stijenki. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice III. • Vizualna i provjera sapunicom stanja brtvi prirubničkih spojeva (1 x mjesečno). Prvo mjerenje koncentracije IZVO AČ mora provesti u roku od 1 mjesec od početka radova. savka tri mjeseca izvršiti pokretanje ručice ventila do potpunog otvaranja i zatavranja te izvijestiti o stanju (4× godišnje). • U koordinaciji s voditeljem mTEO. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.14. Razina kondenzata u oknu smije doseći maksimalno do vrha preljeva kondenzata. • Minimalno dva puta godišnje očistiti unutrašnjost šahtova. • Provjera prisutnosti metana u šahtu i neposrednoj okolici šahta (4 x godišnje). Obveza je IZVO AČA da održava sve prethodno izvedene šahtove u kojima se nalaze ventili kao i šahtove koje će izvesti IZVO AČ.2. cijevi i ventila (1 x mjesečno).14. koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u šahtu i neposrednoj okolici šahta. Radovi na održavanju vegetacijskog pokrova odlagališta u okolici šahta moraju se izvoditi krajnje pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja (ručna košnja).

razini vode. poklopca šahta. stranica 316 od 348 . • Provjera prisutnosti metana na spojnim elementima odzračnika i u neposrednoj okolici odzračnika na spoju s okolnim tlom (4 x godišnje). kosilicom i sl. Radovi na održavanju vegetacijskog pokrova odlagališta u okolici sabirnog okna kondenzata IZVO AČ mora provoditi krajnje pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja (ručna košnja). Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice • Vizualna provjera stanja na mogućnost fizičkog oštećenja stijeki okna.: vozilom. naziva šahta Izvo ač je dužan izvršiti popravak. odzračnika.14.2. • IZVO AČ je dužan u sklopu Mjesečnog izvještaja dostaviti Izvještaj s komentarima i prijedlozima mjera o stanju odzračnika. U slučajevima fizičkog oštećenja (npr. naziva okna i slično (1 x mjesečno).A. odzračnika. • Pregled nivoa vode kondenzata u oknu. Nakupljeni kondenzat je potrebno redovito crpiti. • Mjerenje temperature odlagališnog plina na odzračnicima (2 x godišnje). O2 i CO2) u volumnim postcima (%). (1x mjesečno). • U slučaju oštećenja stijeki šahta. oznaka upozorenja. oznaka odzračnika i slično (1 x mjesečno). oznaka opasnosti. • Vizualna i provjera sapunicom stanja brtvi prirubničkih spojeva (1 x mjesečno). • Izvo ač je dužan u sklopu Mjesečnog izvještaja dostaviti Izvještaj o stanju sabirnog okna kondenzata s komentarima i prijedlozima mjera. • Provjera prisutnosti CH4 u oknu i neposrednoj okolici okna kondenzata (4 x godišnje). III. Održavanje odzračnika me usloja Odzračnici plino-drenažnog me usloja služe za inspekciju stanja deponijskog plina u plinodrenažnom sloju. 30 minuta nakon otvaranja i 2 sata nakon otvaranja (2 x godišnje).Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.A. sastavu odlagališnog plina po odzračnicima (CH4.2. • Kontrola na eventualnu začepljenost ispusta (odvodnje) kondenzata. • Mjerenje tlaka i protoka odlagališnog plina pri otvorenom ispuštanju deponijskog plina na odzračnicima u intervalu 5 minuta nakon otvaranja. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. poklopca okna. Odzračnici me usloja su vidljivi iznad razine pokrovnog brtvenog sloja i izvedeni su od PEHD-a. provjera stanja na mogućnost fizičkog oštećenja stijeki odzračnika. te hitno pristupiti sanaciji. O2 i CO2) na odzračnicima (2 x godišnje). koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u oknu i neposrednoj okolici okna. IZVO AČ je dužan provoditi sljedeće radove na održavnju i upravljanju odzračnicima me usloja: • Vizualana provjera stanja elemenata odzračnika.) IZVO AČ je dužan označiti navedeno mjesto. Prvo mjerenje koncentracije IZVO AČ mora provesti u roku od 1 mjesec od početka radova. Prvo mjerenje koncentracije IZVO AČ mora provesti u roku od 1 mjesec od početka radova.14. temperaturi odlagališnog plina. reguliranje (crpljenjem) maksimalno dozvoljenog nivoa (do vrha preljeva kondenzata). (1x mjesečno). oznaka opasnosti. oznaka upozorenja.14. • Ispitivanje propusnosti spojeva odzračnika sapunicom (4 x godišnje). poduzetim mjerama i slično. • Mjerenje sastava (CH4.

30 minuta nakon otvaranja i 2 sata nakon otvaranja odzračnika s time da se mjerenja provode s otvorenim odzračnikom.2. • Program crpljenja vode iz plinskih zdenaca i eventualna izvedba dodatnih zdenaca na plohama 1.A. • Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4. Radove na održavanju vegetacijskog pokrova odlagališta u okolici privremenog otplinjavanja IZVO AČ mora izvoditi krajnje pažljivo (ručno).1. Obveza je IZVO AČA da održava sve prethodno izvedene odzračnike kao i odzračnike koje će izvesti IZVO AČ. Zavod za ekološki inženjering..14. [IP2].d. Zahtjevi oupravljanja sustavom otplinjavanja odlagališta su dani u poglavlju IV dokumentacije [IDIP8].A. UPRAVLJANJE III.A.A. god.) [IDIP2]. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Broj projekta: 24-10067/07 – Revizija B.3. iz svibnja 2008. Institut gra evinarstva Hrvatske. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice mjerenjima tlaka i protoka odlagališnog plina u intervalu 5 minuta nakon otvaranja. 2 i 3. Zagreb.3. prioritetno vo enje u području maksimalne stranica 317 od 348 . III. odnosno da li je potrebno popraviti brtveni sustav u okolici odzračnika.14. • Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4.A.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA III..1 OPĆI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opći zahtjevi upravljanja sustavom otplinjavanja su dani u dokumentaciji.3. Institut gra evinarstva Hrvatske. Mjerenjem koncentracije metana volumnim postocima uz odzrčnik se ustanovljuje da li je došlo do propuštanja.14.14. [IDIP8]. Institut gra evinarstva Hrvatske d.3. broj projekta 81010-264/11 iz srpnja 2011. bermi i plinskog sustava .Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.14. 5 i 6 – revizija B zatvorenog sustava odvodnje.d. Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. pri čemu su PEHD glave zdenaca vidljive iznad razine pokrovnog brtvenog sloja. • Sanacija odlagališta otpada Jakuševec – Prudinec. Institut IGH d. Upravljanje sustavom otplinjavanja Plinski zdenci izvedeni su u tijelu otpada. III. 5 i 6. TD 02-02-02-01/05 Glavni paket – paket A1. Izvo ač je dužan provoditi sljedeće radove na upravljanju glavama plinskih zdenaca: • Optimalno podešavanje i upravljanje kompletnog plinskog sustava što uključuje održavanje podtlaka u plinskoj mreži. ožujak 2000 [GP1].

vrši se usporedba svakog mjerenja sa prethodnim izmjerama i na temelju tih podataka vrši se regulacija ventila svake plinske glave. %. • 10% ako je u plinskoj glavi tlak. tada treba povećati usisni podtlak na predmetnoj liniji. te da se svaka plinska glava regulira prema specifičnostima područja u kojem se nalazi. tlaku odlagališnog plina.A.14. Izvo ač treba bilježiti u dnevnik (karticu) svakog zdenca. koncentracija CH4 je viša od 45 vol. da se u plinskoj glavi ostvari podtlak. a ventil se otvara postepeno. stranica 318 od 348 . Mjerenjem se ustanovljuje da li je došlo do propuštanja.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. % ventil potrebno potpuno zatvoriti. % i 25 vol. Regulacijski ventili se podešavaju na temelju mjerenja koncentracije (CH4. Ako je koncentracija CH4 izm u 30 vol. pri čemu je za vrijednosti koncentracija CH4 manje od 30 vol. Nakon analize plina. tlaka i temperature na plinskom zdencu. • na plinskoj glavi se uočava vidljivo oštećenje. koncentracija CH4 je viša od 30 vol. ventil treba otvoriti toliko. • Izvo ač je dužan u sklopu Mjesečnog izvještaja dostaviti Izvještaj s komentarima i prijedlozima mjera o stanju plinskih zdenaca. %. temperaturi odlagališnog plina. Nakon izvršenog mjerenja. O2 i CO2) u volumnim postcima (%). • koncentracija O2 je viša od 6%. Svaka glava plinskog zdenac je opremljena sa ventilom i dva mjernina mjesta i to prije ventila i nakon ventila. Radovi na održavanju vegetacijskog pokrova odlagališta u okolici plinskih sondi moraju se izvoditi krajnje pažljivo (ručno). razini procjedne vode i slično. koncentracija CH4 je viša od 55 vol. Svako mjerenju sastava odlagališnog plina. mjeri se tlak (podtlak) u plinskoj glavi i plinskom cjevovodu na kojega je priključena glava. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. %. • 15% ako je u plinskoj glavi tlak. odnosno da li je potrebno popraviti brtveni sustav u okolici plinskog zdenca. % . otvorenosti plinskih ventila (u %). % i koncentracija O2 je viša od 3%. O2 i CO2) u plinskom zdencu. sastavu odlagališnog plina po zdencima (CH4. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice sigumosti uključujući zaštitu zdravlja ljudi i okoliša te optimalnu proizvodnju električne energije. i to za : • 5% ako je u plinskoj glavi tlak. odnosno potpuno otvoriti za vrijednosti koncentracije CH4 veće od 40 %. ili po potrebi sanirati plinsku liniju. Ukoliko se ispred ventila plinske glave izmjeri tlak (pritisak plina). Ukoliko je u plinskoj glavi evidentiran tlak (pritisak plina) i koncentracija CH4 je viša od 30 vol. Važno je da se ne dozvoli porast tlaka u sondi (pritisak plina). Ventil na plinskoj glavi treba zatvoriti (0% otvorenosti) ako je: • koncentracija metana niža od 25 vol. a koncentracija O2 nije viša od 3% tada ventil na plinskoj glavi treba zatvoriti na 5% otvorenosti ventila. te ga se analizira s prijenosnim analizatorom. %. Pri regulaciji plinske mreže uzima se uzorak plina iz plinske glave.

razini kondenzata u "U" cijevi.3. stranica 319 od 348 .2.14.3.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. tlaku odlagališnog plina i slično. Upravljanje odvajačima kondenzata IZVO AČ je dužan u sklopu Mjesečnog izvještaja dostaviti Izvještaj o stanju hvatača kondenazata. 30 minuta nakon otvaranja i 2 sata nakon otvaranja odzračnika i slično. O2 i CO2) u volumnim postcima (%).3.2. Upravljanje odzračnicima me usloja IZVO AČ je dužan u sklopu Mjesečnog izvještaja dostaviti Izvještaj s komentarima i prijedlozima mjera o stanju odzračnika. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.A.3. stanju urednosti i slično.2.14. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice III.A.A.14.3. Upravljanje šahtovima s ventilima plinskih linija IZVO AČ je dužan u sklopu Mjesečnog izvještaja dostaviti Izvještaj o stanju šahtova u kojima se nalaze ventili plinskih linija s komentarima i prijedlozima mjera. poduzetim mjerama i slično.14.4. III. prioritetno vo enje u području maksimalne sigumosti uključujući zaštitu zdravlja ljudi i okoliša te optimalnu proizvodnju električne energije.14. • Izvo ač je dužan u sklopu Mjesečnog izvještaja dostaviti Izvještaj s komentarima i prijedlozima mjera o stanju izvedenog privremenog otplinjavanja. III. Upravljanje sabirnim oknom kondenzata prije ulaza u mTEO Izvo ač je dužan u sklopu Mjesečnog izvještaja dostaviti Izvještaj o stanju sabirnog okna kondenzata s komentarima i prijedlozima mjera. temperaturi odlagališnog plina. O2 i CO2) u volumnim postcima (%).2. sastavu odlagališnog plina po zdencima (CH4. stanja brtvi prirubničkih spojeva i slično s komentarima i prijedlozima mjera.2.5. Glave zdenaca privremenog otplinjavanja se nalaze na pokosima neprekrivenog dijela tijela odlagališta. koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u oknu i neposrednoj okolici okna.14. Upravljanje sustavom privremenog otplinjavanja Privremeno otplinjavanje se izvodi ukopavanjem plino-drenažnog cjevovoda u rovove koji su smješteni u tijelu odlagališta.6. koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u šahtu i neposrednoj okolici šahta.A. III.2.A. sastavu odlagališnog plina po odzračnicima (CH4. IZVO AČ je dužan provoditi sljedeće radove na upravljanju sustavom privremenog otplinjavanja: • Optimalno podešavanje i upravljanje kompletnog plinskog sustava što uključuje održavanje podtlaka u plinskoj mreži. otvorenosti plinskih ventila (u %). temperaturi odlagališnog plina.3. III. razini vode. mjerenjima tlaka i protoka odlagališnog plina u intervalu 5 minuta nakon otvaranja.A.

14.A. Izvještaji Izvo ača Obveza je IZVO AČA da putem Mjesečnih izvještaja obavještava o stanju gra enja i radova održavanja.A. 177/03 i 70/05) • Zakon o vodama (NN 107/95 i 150/05) • Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.A. 29) Pravilnici i uredbe: stranica 320 od 348 .A. III.7.2. Primjer tjednog Izvještaja upravljanja plinskim poljem je dan u prilogu D sveska III. 158/03.4.14. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. ZAŠTITA OKOLIŠA I ZDRAVLJA PRIKAZ MJERA ZAŠTITE NA RADU I ZAŠTITE OD POŽARA III. 33/05 i 107/07) • Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) • Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05) • Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07) • Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04) • Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 1/97.3. 94/96.14. 31/80 i 53/84) • Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93.4.1 POPIS ZAKONA I PROPISA Izvo ač se mora pridržavati svih navedenih propisa prilikom izrade procedura i elaborata te prilikom izvo enja radova: Zakoni: • Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07) • Zakon o državnom inspektoratu (NN 76/99 i 129/05) • Zakon o eksplozivnim tvarima (NN 178/04) • Zakon o energiji (NN 68/01. Dostava mjesečnog izvještaja IZVO AČA je preduvjet za ovjeru privremene situacije. 177/04 i 76/07) • Zakon o inspekciji rada (NN 59/96 i 94/96) • Zakon o javnim cestama (NN 180/04 i 138/06) • Zakon o općoj sigurnosti proizvoda (NN 158/03) • Zakon o otpadu (NN 178/04 i 111/06) • Zakon o otrovima (NN 27/99 i 55/99) • Zakon o poljoprivredi (NN 66/01 i 83/02) • Zakon o preuzimanju zakona o standardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao republički Zakon (NN 53/91) • Zakon o prostornom ure enju i gradnji (NN 76/07) • Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN 27/99 i 82/07) • Zakon o šumama (NN 140/05 i 82/06) • Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (NN 158/03 i 79/07) • Zakon o telekomunikacijama (NN 122/03. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice III.14. pročišćeni tekst ne vrijedi čl. 114/03 i 100/04) • Zakon o zaštiti od buke (NN 20/03) • Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN 14/78.

opreme.A. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Opći pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri radu (Sl. 114/02 i 126/03) Pravilnik o listi strojeva i ure aja s povećanim opasnostima (NN 47/02) Pravilnik o maksimalno dopustivim koncentracijama štetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o biološko graničnim vrijednostima (NN 92/93) Pravilnik o mjerama i normativima zaštite na radu na oru u za rad (Sl. 131/02 i 126/03) Pravilnik o izradi procjene opasnosti (NN 48/97. list 18/91) Pravilnik o mjerama zaštite na radu na oru u za rad (Sl. list 21/71. 18/67. NN 19/83 i 59/96) Popis hrvatskih normi za primjenu Pravilnika o opremi i zaštitnim sustavima namijenjenim za uporabu u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (NN 141/06) Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera zaštite od buke (NN 91/07) Pravilnik o dozvoli za miniranje (NN 57/06 i 21/07) Pravilnik o ispitivanju radnog okoliša te strojeva i ure aja s povećanim opasnostima (NN 114/02.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. ispravama o sukladnosti i označavanju gra evnih proizvoda (NN 1/05) Pravilnik o općim mjerama i normativima zaštite na radu od buke u radnim prostorijama (Sl. prehrane i prijevoza radnika koji obavljaju poslove na privremenim radilištima izvan sjedišta organizacije odnosno poslodavca (NN 7/87) Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84) Pravilnik o pružanju prve pomoći radnicima na radu (NN 56/83) Pravilnik o sadržaju plana ure enja privremenih i zajedničkih privremenih gradilišta (NN 45/84) Pravilnik o sigurnosnim znakovima (NN 29/05) Pravilnik o sredstvima osobne zaštite na radu i osobnoj zaštitnoj opremi (Sl. 52/57. 56/71. list 35/69 i 21/71) Pravilnik o stavljanju na tržište osobne zaštitne opreme (NN 106/07) stranica 321 od 348 . 21/71. instalacija i ure aja u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (NN 39/06) Pravilnik o najvišim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti. 35/69. NN 56/83 i 59/96) Pravilnik o opremi i zaštitnim sustavima namijenjenim za uporabu u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (NN 123/05) Pravilnik o osiguranju smještaja. te sadržaju i načinu izdavanja isprava (NN 52/84) Pravilnik o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije. list 29/71) Pravilnik o načinu ispitivanja odre enih sredstava za rad i radne okoline. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. 28/47. 27/67. list 16/47. 36/56. list 29/71) Pravilnik o opremi i postupku za pružanje prve pomoći i o organiziranju službe spašavanja u slučaju nezgode na radu (Sl.14. opreme. instalacija i ure aja u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (NN 39/06 i 106/07) Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te tehničkom nadgledanju postrojenja. 15/65. dezinsekcije i deratizacije (NN 35/07) Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te tehničkom nadgledavanju postrojenja.

220 za vodiče izolirane termoplastičnim masama P. B2. B2. E3. Zaštita od električnog udara • HRN N. Termini i definicije • HRN N.A. B2. Opće karakteristike i klasifikacija • HRN N. trajno dozvoljene struje • HRN N.920 zaštita el.743 Električne instalacije zgrada. list 98/49) Uredba o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97) Norme: • HRN N.730 Električne instalacije zgrada. B2.070 Stupnjevi zaštite električne opreme ostvarene pomoću zaštitnih kućišta • HRN N. Prostorije s kadom ili tušem • HRN N. A5. B2. E1. opreme u razdjelnicima pomoću zaštitnih kućišta • HRN N.826 Električne instalacije zgrada.771 Električne instalacije zgrada. B2. PP00-A.001 Klasifikacija elektronskih i električnih ure aja s obzirom na zaštitu od električnog udara • HRN N. 45/68. Uzemljenje i zaštitni vodiči • HRN N. E1. list 62/73 i NN 59/96) Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima (Sl. A9. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.742 Električne instalacije zgrada. Zaštita od toplinskog učinka • HRN N. B2.112 za priključnice po objektu • HRN N.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.14. E0. B2. C5. P/F i PP • HRN N. A0. list 42/68. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice • • • • • • • • • • • • • • Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (NN 53/88) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta (Sl. Nadstrujna zaštita • HRN N.752 Električni razvod. C3. 220 za kabele od 1 kV nazivnog napona izolirane termoplastičnim masama (PP00.101 za instalacijske kutije • HRN N. E1. 310 za instalacione sklopke • HRN N.008 za instalacijske cijevi • HRN N. list 13/68 i NN 55/96) Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih sredstava (NN 39/06) Pravilnik o utvr ivanju opće i posebne zdravstvene sposobnosti radnika i sposobnosti radnika za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada (NN 3/084 i 55/85) Pravilnik o uvjetima za osposobljavanje radnika za rad na siguran način (NN 114/02 i 126/03) Pravilnik o vrsti objekata namijenjenih za rad kod kojih inspekcija rada sudjeluje u postupku izdavanja gra evinskih dozvola i u tehničkim pregledima izgra enih objekata (NN 48/97) Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne energije (NN 9/87) Pravilnik o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta (NN 42/05) Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta (NN 49/86) Pravilnik o zaštiti na radu u gra evinarstvu (Sl.754 Električne instalacije zgrada.741 Električne instalacije zgrada. PP41 i PP41-A) • HRN N. 310 za instalacione automatske osigurače stranica 322 od 348 . NN 19/83 i 59/96) Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore (NN 6/84 i 42/05) Pravilnik o zaštitnim mjerama pri rukovanju eksplozivom i miniranju u rudnicima i kamenolomima kao i pri drugim radovima (Sl.

N6. Boje za označavanje i sustavi označavanja žila kabela i izoliranih vodiča za napone do 1000V HRN U. 210 za svjetiljke sa fluorescentnim cijevima HRN N.179 za zaštitno uzemljenje HRN N. 501 za priključni pribor uza industrijske svrhe HRN N. E3.A. 110 za svjetiljke za sijalice sa užarenim vlaknom HRN N. 210 za niskonaponske osigurače velike prekidne moći HRN N. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice • • • • • • • • • • • • • • • • • HRN N. 211 za niskonaponske osigurače za primjenu u domaćinstvu i slične svrhe HRN N.205 za osigurače HRN N. norme i preporuke za pojedine vrste radova specificirane u tehničkim uvjetima gra enja stranica 323 od 348 . 292-2.624 za trofazne priključnice HRN N.100 Dnevna i električna rasvjeta prostorija u zgradama IEC 15701 IEC 158-1 za grebenaste sklopke. E5. 408 Ostali važeći standardi.010 Elektroenergetika. L5.620 za jednofazne priključnice HRN N. 500 za priključnice 10/16 A HRN N.C0. E3.C0.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. C9.006 Elektroenergetika. E3. E5. E5. E3. motornozaštitne sklopke i sklopnike IEC 292-1.14. Označavanje izoliranih vodiča i kabela HRN N. L5.

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.A. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice Općenito Sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu (NN 59/96. 94/96. Norme i preporuke za pojedine vrste radova posebno su specificirane u tehničkim uvjetima gra enja. Provo enje mjera zaštite na radu te nabavku i uporabu sve potrebne opreme i materijala. Izvo ač mora organizirati odgovarajuću službu i imenovati odgovornu osobu. Prije početka izvo enja radova.14. 114/03 i 100/04) daje se prikaz tehničkih mjera i rješenja za primjenu pravila zaštite na radu prilikom provedbe radova na sanaciji plinskog sustava odlagališta otpada Prudinec – Jakuševec (plohe 1 – 3). Svaku izvanrednu situaciju koja se odnosi na primjenu. stranica 324 od 348 . održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Za provedbu i nadzor navedenih mjera zaštite na radu. Izvo ač je dužan izraditi Elaborat zaštite na radu koji mora biti uskla en sa zakonskim propisima i dokumentima propisanima od strane poduzeća koje upravlja odlagalištem (u daljnjem tekstu: Korisnik). Izvo ač ne neplaćuje posebno već ih mora ukalkulirati u jedinične cijene izvo enja radova sanacije plinskog sustava (plohe 1 – 3). Tehnička rješenja su odabrana sukladno navedenim zakonim i propisima. u nastavku opisanih mjera. potrebno je unijeti u gra evinski dnevnik te o tome obavijestiti Nadzornog inženjera.

prometa. Zaštita na radu se primjenjuje na tri područja: • prilikom projektiranja gra evine.14.A. • sigurnost u korištenju. 114/03 i 100/04) potrebno je odrediti mjere za sigurno izvo enje aktivnosti na odlagalištu otpada Jakuševec prilikom provedbe radova na sanaciji sustava otplinjavanja (plohe 1 – 3). • provoditi ispitivanja u uvjetima radnog okoliša. • izvoditi radove po izvedbenim projektima. • kontrolom postići da se navedeni zahtjevi i poštuju. • zaštitu od požara. Prilikom projektiranja gra evine treba uvažavati bitne zahtjeve za gra evinu koji se odnose na: • zaštitu zdravlja ljudi i zaštitu okoliša. standardima i normativima koji važe za gradnju i sanaciju takve vrste objekata. stranica 325 od 348 . osoblja. s kojim se osigurava redovito izvo enje.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. • redovito provoditi preglede i probe radne opreme i strojeva. opreme te materijala. naprave i opremu čija kvaliteta je dokumentirana s atestima ili certifikatima kvalitete. susjednih objekata te za sigurnost samog objekta i radova. • ugra ivati materijale. po tehničkim propisima. 94/96. standarde i tehničke propise te s odgovarajućom pažnjom. Korisnik i Izvo ač radova su dužni: • pravovremeno učiniti sve potrebno za sigurnost radnika. stručnom i radnom osposobljenošću koriste propisane sigurnosne mjere i opremu. • redovito provoditi zdravstvene preglede radnika. Prilikom korištenja gra evine Korisnik i Izvo ač radova su dužni: • svake godine izraditi plan zaštite na radu. • prilikom korištenja gra evine. • osigurati osobna zaštitna sredstava i opremu. • zaštitu od buke. • uštedu energije i toplinsku zaštitu i • zaštitu okoliša. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. instalacije. poštuju normative. Zaštita na radu je postignuta ukoliko radnici i sve drugo osoblje provode sve sigurnosne mjere. • prilikom gradnje gra evine. • o svim pregledima napraviti zapisnike i sačuvati ih. • mehaničku otpornost i stabilnost. naprava. ure enje i poboljšanje zaštite na radu u skladu s propisima i odredbama pravilnika o zaštiti na radu. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice Opći zahtjevi zaštite na radu U skladu sa Zakonom o zaštiti na radu (NN 59/96. Prilikom gradnje gra evine i izvo enja sanacijskih radova.

• odre ivanje radnih mjesta na kojima postoji povećana opasnost po život i zdravlje radnika kao i vrste i količine potrebnih osobnih zaštitnih sredstava odnosno zaštitne opreme. postrojenja i oprema potrebni za izgradnju objekta. Ako su pomoćni pogoni na gradilištima izra eni u cjelini ili djelomično od zapaljivog materijala. Izvo enje radova na gradilištu smije se otpočeti tek kada je gradilište ure eno prema navedenim odredbama. Da bi bili osigurani odgovarajući radni uvjeti u zatvorenim radnim prostorijama.).Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. • način obilježavanja odnosno osiguravanja opasnih mjesta i ugroženih prostora na gradilištu (opasne zone). stolarske. shodno postojećim propisima. putevi i sl. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice III. ure aji. gdje može nastati vatra i sl. para. • odre ivanje vrste i smještaja gra evinskih strojeva i postrojenja i odgovarajuća osiguranja s obzirom na lokaciju gradilišta. • organiziranje prve pomoći na gradilištu. utovarivanja. otrova. eksplozije stranica 326 od 348 . atmosferskog pritiska.14. Tako er se moraju predvidjeti i osigurati odgovarajuće mjere zaštite na radu radnika koji rade u tim pogonima. kao tesarske. odnosno. • ure enje i održavanje prometnica prema okolini (prolazi. • organiziranje smještaja. ure enje i održavanje sanitarnih čvorova na gradilištu. • izgradnju i ure enje prostora za čuvanje opasnog materijala. Na mjestima na kojima ne postoji mogućnost za uskladištenje gra evnog materijala u potrebnim količinama. moraju se na gradilištu poduzeti potrebne mjere za zaštitu od požara.4. visoke i niske temperature. prašine. buke i vibracija. Pomoćne pogone na gradilištu. • ure enje električnih instalacija za pogon i osvjetljenje na pojedinim mjestima na gradilištu. Sav materijal.A. dozvoljeno je dopremanje materijala samo u količinama koje se mogu složiti bez zakrčivanja prilaza i prolaza i bez opasnosti od rušenja. • izgradnja. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.14. treba obavezno smjestiti izvan opasnih zona na gradilištu.A. prijevoza radnika na gradilište i s gradilišta. • mjere i sredstva protupožarne zaštite na gradilištu. biti složeni tako da je omogućen lak pregled i nesmetano njihovo ručno ili mehanizirano uzimanje bez opasnosti od rušenja i slično. • odre ivanje mjesta. • način prijevoza.2 MJERE ZAŠTITE NA RADU ZA VRIJEME IZGRADNJE Gradilište mora biti ure eno tako da je omogućeno nesmetano i sigurno izvo enje svih radova na gradilištu. O ure enju gradilišta i radu na istome Izvo ač radova sastavlja poseban Elaborat koji u pogledu zaštite na radu obuhvaća slijedeće mjere: • osiguranje granica gradilišta prema okolini. odnosno za izvo enje sanacijskih radova na gradilištu. moraju se poduzeti zaštitne mjere radi smanjenja štetnog djelovanja: plinova i pare. bravarske i druge radionice.. • način zaštite od pada s visine ili u dubinu. prašina. prijelazi. moraju. istovarivanja i odlaganja raznih vrsta gra evnog materijala i teških predmeta. prehrane. prostora i načina razmještaja i uskladištenje gra evnog materijala. kada se ne upotrebljavaju. vlage. • način rada na mjestima gdje se pojavljuju štetni plinovi. • druge nužne mjere za zaštitu osoba na radu.

Za radove koji se provode u slobodnom prostoru pod nepovoljnim klimatskim. sumporvodika (H2S) itd. prostorije za boravak radnika za vrijeme vremenskih nepogoda u tijeku rada i za sušenje mokre odjeće i drugo u skladu s postojećim propisima o zaštiti na radu. radnici i drugo osoblje mogu doći u dodir s nizom opasnih tvari koje mogu ugroziti zdravlje i život radnika. svih vrsta zračenja. instalacije za pitku vodu. Opasan za zdravlje pošto prilikom ispuštanja postoji opasnost od gušenja zbog nedostatka kisika. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Pri otvaranju gradilišta moraju se još prije početka gra evinskih radova osigurati higijensko-sanitarni ure aji: zahodi. Zavisno od stupnja opasnosti. atmosferskim ili drugim utjecajima. ptica. Na gradilištu se mora organizirati odgovarajuća efikasna služba prve pomoći za provo enje hitne intervencije pri ozljedama radnika na radu. kao i ostalih štetnosti. uvjeta za smještaj ozlije enih radnika i drugo. Metan (CH4) Plin lakši od zraka. odnosno prilikom rada na odlagalištu otpada. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice plinova. insekata i glodavaca te samog otpada i zaga enog tla. Uputstva za liječnika: Simptomatsko liječenje! stranica 327 od 348 . lokacije gradilišta i njegove udaljenosti od zdravstvenih ustanova. procjednih voda.14. Simptomi trovanja su pospanost. Utjecaj odlagališnog plina Radovi na sanaciji plinskog sustava će se odvijati pod utjecajem odlagališnog plina koji se sastoji od mješavine plinova: metana (CH4). opasnosti od električne struje te ostali nepovoljni faktori radne okoline. Prva pomoć: Unesrećenu osobu treba prenijeti na svježi zrak. Plinovi se javljaju u različitim omjerima što ovisi o starosti i sastavu otpada. Ako postoji opasnost od gubitka svijesti. prašine. umivaonici. bez mirisa. osjećaj slabosti. ugljikovog dioksida (CO2). Izvo ač svojim općim aktom odre uje mjere zaštite na radu za osiguranje potrebnih radnih uvjeta i predvi a korištenje odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava odnosno opreme pri provo enju tih radova. broja radnika. U slučaju teškoća pri disanju potrebno je pružiti umjetno disanje i osigurati dodatni kisik. radnici i drugo osoblje susreću se s opasnostima i štetnostima kao što su mehanički izvori opasnosti. opasnosti pri kretanju na radu. unesrećenu osobu je potrebno okrenuti u stabilni bočni položaj (posebno važno kod transporta). i njihovog svo enja na granice dopuštene postojećim propisima o zaštiti na radu. odnosno standardima. Tijekom rada na odlagalištu otpada. Mogućnost kontakta s opasnim tvarima odnosi se na pojavu opasnih i agresivnih plinova.A. namjestiti je u udoban položaj i raskopčati tijesnu odjeću. Tako er prilikom sanacijskih radova. gubitak svijesti. goriv i eksplozivan pri koncentraciji od 5 – 15% u zraku. na gradilištu se moraju osigurati potrebna sanitarna i druga sredstva i odgovarajuće stručno osoblje za pružanje prve pomoći.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.

Posebno je opasan u zatvorenim prostorima u kojima nije osigurano odgovarajuće prozračivanje (jame. teško disanje. • koncentracija 50. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. opća slabost. namjestiti je u udoban položaj i raskopčati tijesnu odjeću.) u blizini požara potrebno je hladiti s raspršenim vodnim mlazovima i. intenzivniji puls. Sumporovodik H2S Plin teži od zraka. u suprotnom postoji mogućnost velikih eksplozija. okna i sl. Mjere u slučaju požara: Ugljikov dioksid ne gori. itd. %).% (0. Opasnost za vode i vodne organizme: U vodi je slabo topiv (3. razdražljivost. U većim koncentracijama je bez mirisa.A. stranica 328 od 348 .000 ppm (12-15 vol %) uzrokuje gubitak svijesti kroz nekoliko minuta. poremećaji vida. Opasnost za zrak: Pridonosi globalnom zagrijavanju i štetan je za atmosferu. Efekti povećanja koncentracije CO2 su: • koncentracija 30.000 -150. bezbojan je. koji može završiti sa smrću. • koncentracija 120. Ugljikov dioksid (CO2) Plin teži od zraka.). grčevi i prestanak disanja. Čovjek se brzo privikava na miris H2S i zato ga više ne primjećuje što je jedan od mogućih uzroka smrtnog slučaja. izgradnjom sustava otplinjavanja i kontroliranim ispuštanjem prikupljenog metana preko biofiltera. zato se skuplja iznad vodnih površina i predstavlja veliku opasnost za osobe i organizme koji se zadržavaju iznad vode. Opasnost za vode i vodne organizme: U vodi nije topljiv te na vodne organizme nema posebnih utjecaja. okna i sl.14.000 ppm uzrokuje za 300% intenzivnije disanje.). Kod manjih koncentracija nastupaju poremećaji centralnog živčanog sustava. Upotrebljava se za gašenje manjih požara (s ručnim ili prijevoznim aparatima na CO2).000 ppm uzrokuje za 100% intenzivnije disanje. smanjivanja parcijalnog tlaka kisika u vodi ugrožava ribe i planktone (ako do e u vodu). Prva pomoć: Unesrećenu osobu treba prenijeti na svježi zrak. Zbog razrje ivanja rastopljenog kisika tj. Emisija metana se regulira dnevnim prekrivanjem otpada. što prije ih maknuti iz opasnih područja. ali prilikom ispuštanja postoji opasnost od gušenja zbog nedostatka kisika. iako ga biljke koriste za asimilaciju. cjevovode. ako je moguće.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. šumovi u ušima. rezervoare. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice Mjere u slučaju požara: Osnovno je spriječiti ispuštanje metana (zatrpavanjem inertnim materijalom).03 vol. ne gori i nije eksplozivan u zraku. U slučaju teškoća pri disanju potrebno je pružiti umjetno disanje i osigurati dodatni kisik. dok je za veće požare potrebno koristiti raspršenu vodu. slabost. Mjere za spriječavanje požara i eksplozija posredno štite i zrak. dok kod većih nastupa gubitak svijesti i smrt. bez mirisa. Simptomi trovanja su glavobolja. ugradnjom prekrivnog brtvenog sustava. Ugljikov dioksid sam po sebi nije otrovan. Opasnost za zrak: Prekomjerne količine koje se danas ispuštaju pridonose globalnom zagrijavanju i štetne su za atmosferu.05 u tež.36 g/l pri 0° C). Manji požari sa gase prahom. U zraku je prisutan s 0. Posebno je opasan u zatvorenim prostorima u kojima nije osigurano odgovarajuće prozračivanje (jame. jako otrovan plin s izraženim mirisom gnjilih jaja. Posude (metalne posude.

probavne teškoće. H2S je otrovan za ribe. itd. u kojima se nalazi H2S. susreću se svi monteri. vrtoglavica. proljev. kod većih stimulativno.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Efekti na živčani sustav su sljedeći: kod visokih koncentracija je djelovanje depresivno. a za planktone 1 mg/l. kamioni za dovoz otpada. ozlije enog treba postaviti u stabilni bočni položaj. kiperi. Transport se vrši u ležećem položaju (kod umjetnog disanja može i u polusjedećem). opću slabost. kompaktori. Ozlije eni se ne smije podhladiti. dozeri. S gašenjem možemo početi tek nakon što zaustavimo izlaženje gorljivog plina Pri izgaranju nastaje SO2. Česta izloženost nižim koncentracijama H2S izaziva konjuktivitis. Ako prodre u plitku vodu. razdražljivost. Niske koncentracije (20150 ppm) draže oči. Zrak iznad vodnih rastopina može sadržavati eksplozivnu koncentraciju (4 – 46% u zraku) te se osjeća jak miris po gnjilim jajima. Ako to nije moguće.). Prva pomoć: Unesrećenu osobu treba prenijeti na svježi zrak. kao posljedica gibanja rotirajućih djelova ručnih i priručnih mehaniziranih alata. koje se nalaze u vlazi sluznica (stvara se alkalni Na2S). gubitak ravnoteže. Mehaničkim izvorima opasnosti.A. Ima reduktivna svojstva.). Ako efekt traje duže vremena može nastupiti plućni edem. Kod većih koncentracija počinju prevladavati učinci na živčani sustav. Tlačne posude. postaje neupotrebljiva (otrovna). gubitak tjelesne težine. Može se pojaviti i bronhitis ili bronhopneumonija. Opasnost zbog kemijskih reakcija: H2S reagira s velikim brojem metala i pri tome tvori metalne sulfide. namjestiti je u udoban položaj i raskopčati tijesnu odjeću. pri čemu nastaju otrovni i eksplozivni oblaci koji se šire u okolicu. Koncentracija 800-1000 ppm uzrokuje smrt poslije 30 minutnog izlaganja. itd. Mehanički izvori opasnosti Mehanički izvori opasnosti su najviše posljedica gibanja rotirajućih ili pomičnih dijelova vozila za dopremu materijala ili otpada (demperi. odnosno gra evinskih strojeva (drobilice. zato ne smije doći u kontakt s oksidantima. Opasnost za zrak: Plin u tekućem stanju na zraku brzo isparava. S ovim opasnostima uglavnom se susreću rukovatelji gra evinskih strojeva te su za sigurnost radnika najbitnija pravila rada na siguran način za rukovanje i održavanje gra evinskih strojeva. Opasnost za vode i vodne organizme: H2S se razmjerno dobro topi u vodi. Kod 30 minutnog izlaganja H2S sa koncentracijom od 500 ppm javlja se glavobolja. Ako postoji opasnost gubitka svijesti. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice Djeluje kao prigušivač ili dražljivac. maglen pogled. bageri. Nadražljivost H2S je posljedica reakcije sa alkalijama.86 mg/l. podizači. ručni alati. U slučaju teškoća pri disanju potrebno je pružiti umjetno disanje i osigurati dodatni kisik. planktone i alge. Malo veće koncentracije draže gornje dišne puteve.14. suzenje i trganje u očima. Kod još većih koncentracija nastupa trenutna smrt. Mjere u slučaju požara: Male požare gasimo s aparatima na prah ili CO2. Odmah treba pozvati liječnika. kod jako velikih koncentracija nastupa blokada centra za disanje. posude hladimo s raspršenom vodom. Približno jak otrov kao HCN. stranica 329 od 348 . održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. odmičemo s ugroženog područja. Granica otrovnosti za ribe iznosi 0. itd. utovarivači. osjetljivost na svjetlost.

Karakteristične opasnosti su poslijedica djelovanja buke i vibracija gra evinskih strojeva te će i mjere biti usmjerene smanjenju njihovog štetnog djelovanja. • opasnost od ozljeda pri ulaski i izlasku iz rova ili okna. • opasnost od kretanja po putevima s nedovoljnim slobodnim prostorom. odnosno nekontroliranog pada dijelova otpada prilikom istovara s kamiona. Općenito je potrebno upozoriti na slijedeće moguće opasnosti: • patogene bakterije u otpadu. Kod ovih je opasnosti karakteristično to da do ozljede može doći bilo padom preko zapreka. Karakteristične opasnosti su posljedica rada u rovu i iskopanim jamama gdje dugotrajno zadržavanje bez korištenja odgovarajuće zaštitne opreme može postati uzorkom kroničnih bolesti ili ozlijeda. pa će mjere zaštite sadržavati upute i zabrane vezane za rad. Opasnosti pri kretanju na radu Pod opasnostima pri kretanju na radu svrstavaju se slijedeće opasnosti: • opasnost od urušavanja prilikom iskopavanja starog otpada. rov ili okno. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice U mehaničke izvore opasnosti prilkom sanacije objekta možemo svrstati i slijedeće opasnosti: • rad s opasnim tvarima (tvari koje mogu prouzrokovati požar. • opasnost od poskliznuća u jamu. • opasnost od pada dijelova s postrojenja. eksploziju. Tako er se prilikom rada da odlagalištu otpada mogu pojaviti i slijedeće opasnosti: • opasnost od štetnih plinova ili otrovnih plinova.A. • opasan otpad. • opasnost od vibracija.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. dempera ili kipera. • opasnost od buke.14. • poseban otpad industrijskog porijekla. Ostali nepovoljni faktori radne okoline Na odlagalištu otpada Jakuševec je odlagaln i još se odlaže komunalni otpad koji je heterogenog sastava i zbog toga nije moguće predvidjeti sve štetne tvari na koje bi se moglo naići na odlagalištu otpada. stranica 330 od 348 . održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. trovanje i slične štetne posljedice). • glomazan otpad. jama ili slično ili padom materijala na radnika. • opasnost od urušavanja zemlje.

Ispravni stroj je onaj na kojemu rukovatelj ili odgovorna osoba vlasnika stroja pri dnevnom pregledu prije početka rada na stroju nije ustanovio nikakve nedostatke koji bi mogli ugrožavati njegovu sigurnost. Sve radnike na izvo enju radova i radnike na odlagalištu je potrebno upoznati s opasnostima i mjerama zaštite od požara i moraju biti osposobljeni za rukovanje sredstvima za gašenje požara. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice III. Područje na kojem će se odvijati poslovi sanacije. Na samom ulazu na odlagalište i na ostalim vidljivim mjestima na odlagalištu otpada potrebno je postaviti uočljive oznake upozorenja i zabrane: Zabranjeno pušenje i pristup otvorenim plamenom. Zaštitne naprave ugra ene na gra evinskim strojevima i ure ajima moraju odgovarati uvjetima rada i stupnju ugroženosti radnika koji njima rukuju. kao i stupnju obučenosti radnika. stranica 331 od 348 . vrsti i osobinama materijala koji se obra uje. svrstava se u prvu zonu opasnosti i u kategoriju povećane opasnosti pojave požara. Opasnost od požara i eksplozije te tako er i oznaka Zabranjena upotreba alata koji iskri. a u pogledu zaštite na radu.14. vremenskim uvjetima. Sva vozila i strojevi koji su pokretani motorima s unutrašnjim izgaranjem i koja se kreću u prvoj zoni opasnosti na ispušnim cijevima moraju imati hvatače iskri tzv. NAvedene i ostale mjere su detaljnije opisane u Prikazu mjera zaštite od požara i tehnoloških eksplozija u sklopu ovoga projekta. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Svi gra evinski strojevi moraju imati važeće Uvjerenje za rad na siguran način te moraju biti ispravni. moraju odgovarati specifičnim uvjetima gra evinarstva. Za početno gašenje požara moraju se osigurati ručni vatrogasni aparati te veće količine zemlje.A.A.3 TEHNIČKA RJEŠENJA ZA PRIMJENU PROPISA ZAŠTITE NA RADU Mjere zaštite od utjecaja odlagališnog plina Područja na odlagalištu otpada na kojima postoji mogućnost stvaranja zapaljivih i eksplozivnih koncentracija odlagališnih plinova podijeljena su u četri zone opasnosti: • nulta zona je zona bez opasnosti stvaranja zapaljivih i eksplozivnih smjesa i plinova • prva zona je prostor najveće opasnosti i obuhvaća područja u kojima su u uobičajenim pogonskim uvjetima rada očekivano prisutne zapaljive ili eksplozivne smjese odlagališnog plina • druga zona obuhvaća područja na kojima se u uobičajenim pogonskim uvjetima rijetko može očekivati stvaranje zapaljivih i eksplozivnih plinova • treća zona obuhvaća područja u kojima u uobičajenim pogonskim uvjetima samo u iznimnim slučajevima može očekivati stvaranje zapaljivih i eksplozivnih smjesa plinova.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. To područje mora biti zaštićeno od svih izvora vatre i drugih toplinskih izvora.14.4. iskrolovce. Mjere zaštite od mehaničkih izvora opasnosti Gra evinski strojevi Gra evinski strojevi koji se upotrebljavaju u gra evinarstvu.

koristi uslugu stručno osposobljenog signalista. Samohodni gra evinski strojevi moraju imati napravu za davanje zvučnih signala. demperi. Rukovatelj stroja poslove obavlja s dužnom pažnjom i. Ručni mehanizirani alati moraju biti ispravni. Svi lako pristupačni rotirajući i pokretni dijelovi strojeva i ure aja moraju biti na podesan način opremljeni zaštitnim napravama radi zaštite radnika od mogućeg ozlje ivanja.) moraju biti lako i bez opasnosti zamjenljivi. vozač dempera ili kipera mora uvijek zvučnim signalom potvrditi da je spreman prihvatiti teret. Kretanje strojeva po gradilištu je odre eno kao unutarnji transport te su brzine vožnje propisane sukladno Pravilniku o zaštiti na radu. valjci. Rukovatelj gra evinskim strojem mora voditi računa da se u području rada stroja ne nalaze drugi radnici ili osobe. Rukovatelj svakog stroja mora biti stručno osposobljen za rad tim strojem. Za vrijeme rada gra evinskih strojeva zabranjen je pristup drugim osobama. tako i u pogledu stručne osposobljenosti. ježevi. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Okviri pokretnih dijelova stroja (košara utovarivača i slično) moraju biti obojeni žutim ili bijelim trakama pod kutem od 45° prema horizontali. mora biti zaštićen od štetnog djelovanja ispušnih plinova motora. moraju biti osigurani od zavlačenja ruku radnika u opasnu zonu noževa ili drugih oštrih alata. stranica 332 od 348 . Komandne poluge i gumbi sklopki moraju na stroju biti smješteni tako da je nekontrolirano uključivanje stroja onemogućeno. Zaštitne naprave na strojevima moraju biti po potrebi ugra ene tako da se bez njih stroj odnosno ure aj ne može staviti u pogon. utovarivači. plugovi. Mjesto za rukovanje mora biti na stroju smješteno tako da je rukovaocu strojem omogućena laka preglednost terena na kome se kreće. a nakon dnevnog pregleda stroja provjeriti da li težina radova i konfiguracija terena odgovara karakteristikama stroja. prema postojećim tehničkim propisima. nije ustanovio nikakvih nedostataka koji bi mogli ugrožavati njegovu sigurnost. Otvori za ubacivanje odnosno dodavanje materijala na strojevima sa valjcima. Dijelovi samohodnih gra evinskih strojeva (bageri. Rukovatelji strojeva Svi rukovatelji strojeva moraju zadovoljavati uvjete za poslove s posebnim opasnostima. motor se mora ugasiti. koristeći se pritome unaprijed dogovorenim signalnim znakovima. Ukoliko rukovatelj bagera ili utovarivača utovaruje materijal u demper ili kiper. Ispravan je onaj alat na kojemu rukovatelj ili odgovorna osoba vlasnika pri dnevnom pregledu prije početka rada. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice Radovi koji su predvi eni moraju odgovarati mogućnostima stroja. a stroj zaključati.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.A. a rukovoditelj će prije početka rada. Gra evinski strojevi sa ugra enim elektromotorima ili električnom instalacijom. kako u pogledu godina i zdravstvenog stanja. Za noćni rad mjesto rada stroja mora biti osvijetljeno. ukoliko to posao zahtijeva. Rukovatelj gra evinskog stroja mora biti sukladno Pravilniku o zaštiti na radu. dozeri. opremljen ispravnim osobnim zaštitnim sredstvima. itd. Rukovatelj gra evinskim strojem koji pokreće motor s unutrašnjim izgaranjem. radi upozorenja na opasnost. noževima i drugim oštrim alatima. moraju biti zaštićeni od udara električne struje. Nakon završetka rada gra evinski strojevi moraju se isprazniti.14. Ručni i mehanizirani alat Svi korišteni alati moraju imati važeće Uvjerenje o sposobnosti za rad na siguran način.

benzin.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. prenošenju i korištenju eksploziva i eksplozivnih sredstava moraju se primjenjivati preventivne zaštitne mjere predvi ene uputstvima proizvo ača i postojećim propisima. iverje i drugo) moraju se uklanjati na mjesta osigurana od požara. Rukovatelj poslove obavlja s dužnom pažnjom i mora voditi računa da se u području rada ne nalaze drugi radnici i osobe. kako u pogledu godina i zdravstvenog stanja. izgra enim prema postojećim propisima. propisana osobna zaštitna sredstva. grede. Otpaci od drveta (piljevine.A. Zapaljive tekućine sa lako eksplozivnim isparenjima. tako i u pogledu stručne osposobljenosti. Svi rukovatelji ručnim mehaniziranim alatom moraju zadovoljavati uvjete za poslove s posebnim opasnostima. Lako zapaljivi gra evni materijali (daske. Svi radnici prilikom kretanja po gradilištu moraju nosti. letve i drugo) moraju se na gradilištu slagati na mjestima udaljenim od toplinskih izvora. Rukovatelj svakog mehaniziranog alata mora biti stručno osposobljen za rad s alatom.14. smiju se na gradilištu čuvati samo u posebnim skladištima. Na svim mjestima na gradilištu na kojima postoji opasnost od paljenja lako zapaljivog materijala. • zabranom zagrijavanja zatvorenih prostorija na gradilištu pomoću otvorenog ili provizornog ložišta. trovanje i slične štetne posljedice. kao i poznavanja opasnosti i štetnosti. Eksplozivi i eksplozivna sredstva smiju se na gradilištima čuvati samo u posebnim skladištima. • zabranom ulaženja radnika u zatvorene posude u kojima se čuvaju naftni derivati (čišćenje cisterne i drugo). bez poduzimanja odgovarajućih mjera zaštite i slično. Mjere zaštite od opasnosti pri kretanju Svi radnici na gradilištu moraju položiti ispit iz poznavanja osnova zaštite na radu na gradilištu. a čija je upotreba za tu svrhu odobrena od nadležnog općinskog organa. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. benzol. kao: eter. eksploziju. prenošenju i korištenju zapaljivih tekućina moraju se primjenjivati preventivne zaštitne mjere predvi ene postojećim propisima. Da bi se izbjegle opasnosti pri iskopu rovova i jama potrebno je pridržavati se posebnih mjera zaštite na radu i to naročito: stranica 333 od 348 . Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice Poslovi koji su predvi eni moraju odgovarati mogućnostima alata. Radovi s opasnim tvarima Pod opasnim tvarima na gradilištu podrazumijevaju se tvari koje mogu prouzrokovati požar. nafta i razna ulja. Pri prijevozu. moraju se provesti zaštitne mjere predvi ene postojećim propisima o zaštiti od požara. Stvaranje ugljikovog monoksida mora se na gradilištu spriječavati primjenom sljedećih zaštitnih mjera: • sigurnim odvo enjem sagorjelih plinova iz motora sa unutrašnjim izgaranjem ili zabranom rada takvih motora u zatvorenim prostorijama. Pri prevoženju. osiguranim od požara i eksplozije u smislu postojećih propisa. Rukovatelj ručnim i mehaniziranim alatom mora biti sukladno Pravilniku o zaštiti na radu opremljen ispravnim osobnim zaštitnim sredstvima. prema Pravilniku o zaštiti na radu.

14. radnik mora biti osiguran odgovarajućim pojasom i užadi te uz rov s dva pomoćna radnika koji osiguravaju njegovo brzo izvlačenje u slučaju opasnosti zabranjeno je spuštanje radnika u iskop ili okno pomoću bilo kojeg ure aja ili stroja za iskop ili podizanje tereta prije početka rada na iskopu zemlje. ako po izvršenom iskopu treba izvoditi i druge radove u iskopu rubovi iskopa smije se opterećivati strojevima ili drugim teškim ure ajima samo ako su poduzete mjere protiv obrušavanja uslijed takvih opterećenja stranica 334 od 348 . širina rova odnosno kanala mora biti tolika da čista širina rova odnosno kanala nakon izvršenog razupiranja bude najmanje 60 cm oplata mora nadvisivati rub iskopa za najmanje 20 cm skidanje oplate i zasipivanje iskopa mora se izvoditi po uputi i pod nadzorom stručne osobe ukoliko bi va enje oplate ugrozilo sigurnost radnika oplata se mora ostaviti u iskopu pri strojnom kopanju rova ili okna mora se voditi računa o stabilnosti stroja prilikom strojnog iskopa iskopani materijal treba odlagati na udaljenosti koja ne ugrožava stabilnost strana iskopa.). sumporovodika.A.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Iskop materijala u dubini većoj od 100 cm smije se provoditi samo uz postupno osiguranje bočnih srana iskopa razupiranje strana iskopa nije potrebno ako su bočne strane iskopa ure ene pod kutem unutrašnjeg trenja tla (prirodni nagib terena) u kojem se iskop vrši. kao i rad radnika u njima najmanja širina rovova odnosno kanala dubine do 100 cm odre uje se slobodno pri dubini preko 100 cm. itd. radove treba prekinuti i obavjestiti Nadzornog inženjera prilikom radova na sanaciji plinskog sustava. ako to čvrstoća materijala dozvoljava. dozvoljen je ulaz i pomoću stepenica ili rampi. a uvijek poslije vremenskih nepogoda rukovoditelj iskopavanja mora pregledati stanje radova i. ugljikovog dioksida. ugljikovog monoksida odnosno drugih štetnih. ukoliko se to ipak dogodi. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. niti pri etažnom kopanju do dubine veće od 200 cm rovovi i kanali moraju se izvoditi u tolikoj širini koja omogućuje nesmetan rad na razupiranju bočnih strana. ako je time osigurano kretanje radnika i za vrijeme oborina prilikom rada radnika u iskopu bilo koje dubine ili neposredno uz plinski zdenac (prilikom montaže i demontaže plinskih glava. po potrebi. sanacije plinovoda. konstantno mjeriti prisutnost metana. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • pri izvo enju radova na dubini većoj od 100 cm moraju se poduzeti mjere protiv rušenja bočnih strana i protiv obrušavanja iskopanog materijala ručno iskapanje provodi se uvijek odozgo naniže. zapaljivih ili eksplozivnih plinova za silaženje radnika u iskop i izlaženje iz iskopa moraju se osigurati čvrste ljestve tolike dužine da prelaze iznad ruba iskopa za najmanje 75 cm. poduzeti odgovarajuće zaštitne mjere protiv opasnosti od obrušavanja bočnih strana iskopa iskop materijala na dubini do 100 cm može se provoditi i bez razupiranja. a potkopavanje je zabranjeno kopanje na dubini većoj od 100 cm obavezno izvoditi pod kontrolom odgovorne osobe podupiranje stranica rovova i okana moraju izvoditi stručno osposobljeni radnici temeljem odgovarajućih normativa ili po projektu projektom nije predvi eno da bi se prilikom sanacije plinskog sustava naišlo na druge instalacije.

14. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice ako se u rovove i okna nerazuprtih strana iskopa polažu cijevi. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. odnosno kanala. na mjestima na kojima je neophodan pristup radnika na dno iskopa radi izvo enja potrebnih radova na tim cijevima. stranica 335 od 348 . ure ajima može izvoditi samo za to zadužena stručna osoba. • Mjere zaštite pri korištenju električne struje Radove mogu obavljati samo stručno osposobljeni radnici. odnosno smješteni u zatvorena kućišta. Zaštita od direktnog dodira djelova pod naponom Mogućnost direktnog dodira dijelova pod naponom električnih ure aja ne smije postojati je svi ure aji moraju biti izolirani. moraju se u potrebnoj širini osigurati od obrušavanja razupiranjem • radnici u oknima i na radu neposredno uz plinski zdenac moraju imati tri konopca: signalni i dva sigurnosna (za izvlačenje) čiji krajevi su na gornjem rubu okna uvijek dobro osigurani od padanja u okno • uz sigurnosne konopce za trajanja rada u oknima i neposredno uz plinski zdenac uvijek moraju biti dva radnika spreman za brzo izvlačenje u slučaju opasnosti • radi zaštite radnika na dnu okna potrebno je na visini od najmanje 200 cm od dna postaviti zaštitnu nadstrešnicu • radi spriječavanja pada materijala u okno potrebno je po opsegu ruba okna postaviti zaštitnu ogradu visine najmanje 100 cm ako se kao ure aji za dizanje – spuštanje materijala u okno koriste vitla i ona moraju zadovoljavati propise o zaštiti na radu s dizalicama • materijal za montažu u iskope ne smije se slagati na rubove iskopa ili na mjestima odakle bi se mogao srušiti na radnike u rovu ili oknu • spuštanje težih komada mogu izvoditi samo stučno osposobljeni radnici pod nadzorom odgovorne osobe Da bi se izbjegla opasnost od kretanja po putevima s nedovoljno slobodnim prostorom zabranjeno je kretanje u zoni okretanja. Internim pravilnikom Korisnik i Izvo ač trebaju riješiti da pristup i rukovanje el. vodovi i slično. vodovima i slično bočne strane rova.A.

5 m od zemlje. moraju biti zaključani bravicom s ključem. stranica 336 od 348 . Privremene električne instalacije na grradilištima izvode se na način i po postupku utvr enim pravilnikom uz obavezno izvo enje zaštite od električnog udara prema standardima i pravilnicima o tehničkim normativima.) moraju sa pristupnih strana biti ogra eni ogradama ili zaprekama ili se moraju nalaziti izvan dohvata ruke. mora biti isključena mogućnost dodira njihovih vodljivih dijelova ili treba primijeniti napon najviše 50 V odnosno postaviti svjetiljke II. Razdjelnici moraju biti izra eni od mehanički otpornog materijala koji nije lako zapaljiv. U položaju "isključeno" prekidači i drugi ure aji za uključivanje ne smiju svojom težinom djelovati na zatvaranje strujnog kruga. ako ne čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu. Električna mreža i instalacija na gradilištu mora biti tako izvedena da se s jednog mjesta mogu isključiti svi vodiči pod naponom. stezaljke električnih strojeva i aparata i sl. Privremene električne vodove na otvorenom prostoru gradilišta treba izvesti s izoliranim vodičima na sigurnim stupovima. U svim radnim prostorijama i prostorima bez obzira na klasifikaciju mora se na svim električnim instalacijama. a rukovanje njima može provoditi samo stručna i za to zadužena osoba.14.A. Ako se svjetiljke postavljaju na visinama manjim od 2.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Gradilište i radne prostorije U radnim prostorijama se izvode stalne električne instalacije prema klasifikaciji radne prostorije odnosno prostora u skladu s standardima i pravilima o tehničkim normativima. Na visinama manjim od 2. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Svi ure aji za uključivanje strojeva i ure aja moraju biti postavljeni tako da ih se ne može nehotično uključiti.5 m od zemlje ili poda. Krajevi izoliranih vodiča i kabela koji nisu u upotrebi moraju se kratko spojiti i izolirati.5 m od zemlje ili poda. Pokretni kontaktni dijelovi prekidača ne smiju se nalaziti pod naponom u isklopljenom stanju.5 m iznad pješačkog prolaza i 6 m iznad ceste. Pristupačni neizolirani elektrovodljivi dijelovi električnih postrojenja (vodovi. poda ili platforme. Zabranjeno je uključivanje dva ili više električnih trošila jednim ure ajem za uključivanje. 3. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice Zaštita od indirektnog dodira Zaštita od mogućnosti da se previsoki napon dodira održi na dijelovima električnih ure aja ili instalacija koji ne pripadaju strujnom krugu mora se provesti automatskim isklapanjem napajanja u sustavu napajanja TN-S. Svjetiljke općeg osvjetljenja napona 220 V moraju se postavljati na visinama najmanje 2. električni vodiči moraju biti u cijevima ili kutijama dovoljne mehaničke otpornosti. Potrebno je osigurati prostor za posluživanje razdjelnika koji ne smije biti manji od 80 cm. Prekidači moraju biti opremljeni zaštitnim oklopima bez otvora i procjepa za kretanje ručice i smješteni u ormarima koji se zaključavaju. kontaktni prekidači i osigurači. šine. Sve metalne dijelove rasvjete i pribora potrebno je vezati na zaštitni uzemljivač. Ograde i kućišta elektrovodljivih dijelova moraju biti tako izvedeni da se njihovo skidanje ili otkrivanje može izvršiti samo pomoću ključa ili alata. tako da se najniža točka vodiča nalazi na najmanje 2.5 m iznad mjesta rada. ure ajima i napravama sprovesti zaštita od električnog udara u skladu s odredbama standarda. klase.

klase ili alati napajani iz transformatora za odvajanje. elektrificiranog alata. Zabranjuje se krpanje oštećenih radioničkih kabela i njihovo improvizirano nastavljanje. Za zaštitu uvodnih vodiča od prevelikog savijanja i oštećenja. zaštitne rukavice i slično. a u slučaju primjene alata visoke frekvencije iz pretvarača frekvencije. Izolacijska zaštitna sredstva moraju na trajan način imati označen napon uz koji je dozvoljeno njihovo korištenje i ne smiju se koristiti po isteku roka upotrebe. Priključivanje prijenosnog alata i električnih svjetiljki na električnu instalaciju smije se obavljati samo izoliranim vodičima sa zajedničkim oklopom ili radioničkim kabelom s presjekom vodiča 1. odvojeno od alata. moraju biti stavljena na raspolaganje zaštitna sredstva kao što su: izolacijske i kožne rukavice. Na otvorenom prostoru može se obavljati rad samo s prijenosnim alatima klase II.14. Izbor i postavljanje električne opreme u radne prostorije i prostore obavlja se ovisno o karakteristikama radne okoline i osposobljenosti radnika koji koriste sredstva rada u skladu s propisima o klasifikaciji i izboru električne opreme utvr enim standardima i pravilnicima o tehničkim normativima. Svi montažni i remontni radovi na električnim mrežama ili postrojenjima ili u njihovoj blizini. benzina i drugih materijala koji oštećuju gumu. Svjetiljke i električni alati napona do 50 V. Gumena zaštitna sredstva prije primjene moraju biti pregledana i očišćena od prljavštine. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. ležišta i odvodi plinova iz kotlova i slično. Nastavljanje radioničkog kabela je dozvoljeno samo pomoću ispravnih produžnih garnitura. mogu se koristiti prijenosni alati III. kao i alat s izolacijskim ručicama.).). moraju se vršiti uz isključen napon te primjenu pravila sigurnosti. Prijenosni alat. U skučenim vodljivim prostorima kao što su metalni rezervoari.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Zamjena sijalica se obavlja u beznaponskom stanju. i III. Zamjena osigurača pod naponom provodi se uz obavezno isključenje opterećenja i te poslove moraju obavljati osposobljeni radnici. uvijanjem krajeva vodiča i sl. Gumena zaštitna sredstva treba čuvati od djelovanja ulja. Radovi s mjernom izolacijskom motkom i priključivanje pokretnih mehanizama pomoću specijalnih provodnih ure aja ne moraju se obavljati na način utvr en u prethodnom stavku. ure aja električnog osvjetljenja i drugih električnih trošila. obavezno je isključivanje oru a za rad s povećanim opasnostima vlastitim prekidačima. moraju se na alatu postaviti učvršćene uvodnice od izolacijskog materijala. izolacijske kaljače. prijenosne električne svjetiljke i transformatori za odvajanje Uvjeti korištenja prijenosnih alata zavise od radne okoline u kojoj se alat koristi. a u slučaju ovlažene površine temeljito obrisana i osušena. mora se vršiti pomoću ure aja i naprava predvi enih za tu svrhu.A. cjevovodi. stranica 337 od 348 .5 mm2. kao i radovi na priključivanju i otpajanju vodiča. Priključivanje na električnu mrežu elektromotora. valjci. Zabranjena je upotreba oštećenih gumenih zaštitnih sredstava (s pukotinama. kotlovi. moraju se napajati iz transformatora za odvajanja. Zabranjeno je improvizirano priključivanje električnih trošila na električnu mrežu (npr. izolacijske čizme ili cipele. poderotinama i sl. Gumena zaštitna sredstva moraju se čuvati čista i suha u zatvorenim ormarima ili sanducima. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice Nakon isključenja napona glavnim prekidačem ili nakon nestanka napajanja. ubodima. Radnicima koji rukuju električnim instalacijama i električnim postrojenjima na radilištima.

mora se izvesti pomoću posebnog zaštitnog vodiča koji se nalazi u višežilnom priključnom kabelu. a kod istosmjerne struje pomoću akumulatora.14. treba se nalaziti izvan opasnog prostora u kome se obavljaju poslovi (kabeli. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Ručne svjetiljke za rad u kotlovima ili sličnim opasnim prostorijama s dobro vodljivim konstrukcijama smiju se upotrebljavati samo s malim naponom do 25 V. Pri nestanku napona za vrijeme rada s prijenosnim alatom ili pri dužem prekidu radnih operacija. Ručne svjetiljke moraju ispunjavati uvjete predvi ene standardom. priključnog kabela i utikača. Transformator za odvajanje mora imati na strani višeg napona kabel s utikačem sa zaštitnim kontaktom za priključivanje na električnu instalaciju. alat mora biti odvojen od električne instalacije. metalnim rezervoarima i slično. kao i pri udaljavanju s mjesta rada. Pri obavljanju zemljanih radova transformator se mora nalaziti na površini zemlje. Pri radu s prijenosnim alatom zabranjeno je: • davati na upotrebu električni alat drugim radnicama koji nisu osposobljeni za rad na siguran način s takvim alatom • unositi unutar kotlova. a na strani 12 42 V transformator mora imati priključnice konstruktivno različite od priključnica 127 i 220 V. Pri izdavanju prijenosnog alata. rovu. induktivnih svitaka i reostata za dobivanje nižih napona. Uključivanje i isključivanje prijenosnog alata u utičnicu i njegovo podešavanje može se vršiti samo poslije njegovog zaustavljanja i isključivanja prekidača.5 m. Za zaštitu zabranjeno je korištenje neutralnog vodiča. kabelima za zavarivanje i s crijevima za plinsko rezanje i zavarivanje. Ispravnost prijenosnog alata. Transformator za odvajanje na koji se priključuje prijenosna ručna svjetiljka ili prijenosni alat. ukoliko prethodno nije isključena iz utičnice. Zabranjena je primjena autotransformatora.). stranica 338 od 348 . a za prostorije s vanjskim utjecajem i za rad u kotlovima i sličnim objektima moraju biti zaštićene zaštitnom mrežom i zaštitnim staklom. Nije dozvoljeno za vrijeme rada s prijenosnim alatom natezanje i presavijanje priključnih kabela kao ni križanje ovih kabela s čeličnim užadima. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice Zaštita od napona dodira prijenosnog alata klase I. Zabranjena je zamjena pregorjele sijalice na prijenosnim električnim svjetiljkama u oknima. i to kod izmjenične struje pomoću prijenosnih naročito gra enih transformatora za odvajanje. valjaka i slično.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. prijenosne svjetiljke ili transformatora za odvajanje radnik koji ga izdaje i radnik koji ga prima moraju provjeriti da nema vidljivih oštećenja alata odnosno svjetiljke ili transformatora.A. šahtovi i dr. Kabel mora biti oklopljen izolacionim plaštem i ne smije biti duži od 1. metalnih rezervoara. prijenosnih svjetiljki. ložištu kotla. produžnih kabela i transformatora za odvajanje mora se periodično provjeravati i ispitivati na način utvr en propisima o zaštiti na radu. prijenosne transformatore za odvajanje i pretvarače frekvencije • dodavati alat u uključenom (radnom) stanju. Za prijenosne ručne svjetiljke moraju se upotrebljavati izolirani vodiči sa zajedničkim opletom ili radionički kabeli.

Svi radnici koji ulaze u opasne zone uz plinski zdenac moraju biti osigurani zaštitnim pojasom i sigurnosnim konopcima. a kod nužnih radova u atmosferi intenzivnog smrada ili granično dopuštene koncentracije odlagališnog plina. Daljnji nastavak rada je moguć kada padne koncentracija metana ispod kritične koncentracije (ispod 4. moraju biti upoznati s dozvoljenim radnim vremenom u kojem rad sa strojem s opasnim vibracijama ne izaziva po zdravlje štetne posljedice.4.).Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. III. Za zaštitu od vlage potrebno je nositi zaštitno odjelo i osigurati mjesto za sušenje i zagrijavanje nakon rada u vlažnoj okolini. odnosno kada to odobri Nadzorni inženjer. prema Pravilniku o zaštiti na radu. stranica 339 od 348 . u pravilu. Ukoliko se u zoni radova izmjeri kritična koncentracija metana (preko 4.5%). ponajprije metana. Provjeru obavezno mora provoditi stručna osoba odgovarajućim metodama i sredstvima. Od prašine ili neugodnog mirisa manjeg intenziteta dišni organi se štite respiratorom. Ruke u posrednom dodiru sa otpadom treba štititi zaštitnim rukavicama. Ukoliko se uz zdenac u zoni radova (npr. Svi radnici i drugo osoblje koji ulaze u opasne zone moraju imati kacigu i zaštitne naočale. nositi propisana sredstva za zaštitu sluha.4 PRIKAZ MJERA ZAŠTITE RADNIKA Mjere zaštite radnika Oprema za osobnu zaštitu radnika Sve radnike na odlagalištu otpada potrebno je zaštititi zaštitnom obućom i odjećom. propisanom zaštitnom opremom (pojas i sigurnosna užad.5%) radovi se prekidaju i o izmjerenim vrijednostima se obavještava Koordinator II i Nadzorni inženjer. zaštitna maska. itd. Pravilnikom o zaštiti na radu. zaštitna odjeća i obuća.14. Za zaštitu protiv opasnih vibracija radnici koji ručnim alatima obavljaju poslove na gradilištu. a kako su vibracije u pravilu povezane i s opasnom bukom predvi eno je. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. treba predvidjeti mogućnost pojave opasnih plinova. Pri radovima uz zdenac za otplinjavanje. Zaštitna obuća treba biti visoka s debelim ugra enim onom (čelična kapica) koja štiti noge od eventualnih oštrih predmeta koji se nalaze u otpadu.A. nošenje sredstava za zaštitu sluha. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice Mjere zaštite od nepovoljnih faktora okoline Zaštita od nepovoljnih faktora radne okoline rješava se nošenjem odgovarajuće zaštitne odjeće koja tako er mora biti propisana u Elaboratu o zaštiti na radu. treba upotrebljavati zaštitnu masku.A.14. Za zaštitu od buke rukovatelji moraju. radovi se dozvoljavaju samo radniku sa zaštitnom maskom. demontaža i montaža glave plinskog zdenca) ustanovi prisutnost štetnih plinova.

dezinsekciju i deratizaciju • prskalice (obične i motorne) • pitku vodu. Da bi se spriječila ili umanjila mogućnost zaraze ili kožnih oboljenja potrebno je poduzeti mjere dezinfekcije. potrebno je imati stalno na raspolaganju telefonsku vezu radi poziva za pomoć i osobno vozilo za prijevoz ozlije enog do bolnice.pranjem vodom i detergentima .Dokumentacija za nadmetanje Gra enje.postupanje osoblja prema koncentraciji metana. • Provoditi redovite medicinske preglede ljudi koji su u neposrednom dodiru s otpadom.14.14.korištenje sanitarne opreme . Zatim treba ozlije enog prevesti do bolnice. Ozlije enome prvu pomoć treba pružiti stručna osoba na gradilištu. stranica 340 od 348 .mjerenje koncentracije metana . a prema potrebi i češće. • Tijekom rada treba se pridržavati slijedećih radnih instrukcija: . a u cilju zaštite radnika treba poduzeti slijedeće mjere: • Zaštitnu odjeću redovito prati. Dezinfekciju je potrebno provoditi mehaničkim i kemijskim načinom: . U slučaju zdravstvenih problema potrebno je odmah provesti kompletan propisani sistematski pregled. vozila i opreme . plinovima i prašinom tijekom rada. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice Ostala oprema za provedbu mjera zaštite Za radnike i drugo osoblje na gradilištu je potrebno osigurati i slijedeću opremu: • sanitarne prostorije • garderobu • prostor za držanje kemijskih sredstava za dezinfekciju.opskrbljenost gradilišta kompletnom zaštitnom opremom .korištenje osobne i kolektivne zaštitne opreme . I ukoliko do e do incidentnih situacija.4. moguće su i ozljede radnika. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Po mogućnosti potrebno je na laboratorijsku kontrolu poslati i predmet koji je prouzročio ozljedu. III.dezinficiranje otvorenog kopa .dekontaminacija ljudi.A. prostor privremenog zadržavanja te strojeve i opremu. a uz pomoć potrebne opreme. Izvanredne mjere zaštite S obzirom da se radi na prostoru kod kojeg je moguća nepredvidiva situacija.5 REDOVITE MJERE ZAŠTITE Zbog specifičnosti radova na odlagalištu otpada. najmanje dva puta tjedno.A.mehanički . primjena odgovarajućih zaštitnih mjera.kemijski . • Dezinficirati redovito sanitarne prostorije. Zbog toga je potrebno provoditi stroge provjere pridržavanja redovitih mjera zaštite. a najmanje jednom prije početka radova na sanaciji te na kraju radova. čak i u slučaju manje ozljede radi potrebne kontrole.prskanje odre enim kemijskim sredstvima • Dezinsekciju i deratizaciju odlagališta provodi Korisnik sukladno svom planu.

33/05 i 107/07) Pravilnici i uredbe: • Naredba o obaveznom potvr ivanju ručnih i prijevoznih aparata za gašenje požara (Sl. list 44/88) • Pravilnik o dozvoli za miniranje (NN 57/06 i 21/07) • Pravilnik o gra evinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete gra enja glede zaštite od požara (NN 35/94) • Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06) • Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 35/94 i 110/05) • Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 20/06) • Pravilnik o mjerama zaštite od požara pri izvo enju radova zavarivanja. 55/94 i 103/96) • Pravilnik o opremi i zaštitnim sustavima namjenjenim za uporabu u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (NN 123/05) • Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06) • Pravilnik o programu i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice III. opreme. instalacija i ure aja u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (NN 39/06) • Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te tehničkom nadgledanju postrojenja.. 44/88.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. 117/01. lemljenja i srodnih tehnika rada (N.6 PRIKAZ MJERA ZAŠTITE OD POŽARA I EKSPLOZIJE Popis zakona i propisa Zakoni: • Zakon • Zakon • Zakon • Zakon • Zakon • Zakon • Zakon • Zakon • Zakon • Zakon o o o o o o o o o o državnom inspektoratu (NN 76/99 i 129/05) eksplozivnim tvarima (NN 178/04) prijevozu opasnih tvari ( 97/93.) • Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te tehničkom nadgledanju postrojenja. 53.A. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. instalacija i ure aja u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (NN 39/06) • Pravilnik o održavanju i izboru vatrogasnih aparata (NN 35/94. lemljenja i srodnih tehnika (Sl. 139/04 i 174/04) zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95) zaštiti i spašavanju (NN 174/04 i 79/07) zaštiti od elementarnih nepogoda (NN 14/78. gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom (NN 61/94) • Pravilnik o razvrstavanju gra evina.14. 34/95 i 151/03) prostornom ure enju i gradnji (NN 76/07) skladištenju i prometu zapaljivih tekućina i plinova (NN 178/04) vatrogastvu (NN 106/99..N.14. list 16/83 i čl. br. 56. 31/80 i 53/84) zaštiti od požara (NN 58/93. 36/02. Zakona o normizaciji NN 55/96 i 1/01) • Pravilni o mjerama zaštite od požara pri izvo enju radova zavarivanja. rezanja. gra evinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara (NN 62/94 i 32/97) stranica 341 od 348 . 2. rezanja. 96/03.A.4. opreme. Zakona o zaštiti od požara 58/93. čl. st.

21/90. 41/91.14... Zakona o normizaciji . Zakona o normizaciji NN 55/96 ) Pravilnik o tehničkim normativima za stabilne ure aje za gašenje požara ugljičnimdioksidom (Sl. 32. 5/02. 59/96...N.) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara (Sl. 53. br. 53/88. br. 55/96.. 55/94 i 142/03) Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99) Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 26/03) Upute o zaštiti od požara za daljinski vo ena i daljinski nadzirana elektroenergetska postrojenja (N. 4/00. list.. 7/84. čl. 56. 53.. Pravilnika -21/90. i čl.) Pravilnik o temeljnim zahtjevima za opremu. 53. N. 62/73.. Zakona o normizaciji . 69/98. st. br. 114. br.A. br. 55/96.) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta (Sl. br. list. br. i čl. list 35/80 i čl. 23. br. 55/96. 53. list 38/89 i čl. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Pravilnik o sadržaju općeg akta iz područja zaštite od požara (NN 35/94) Pravilnik o sadržaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija (NN 35/94 i 55/94) Pravilnik o sigurnosnim znakovima (NN 29/05) Pravilnik o sustavima za dojavu požara (NN 56/99) Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (Sl. i čl. 2. 53. 141/03. zaštitne sustave i komponente namijenjene za rad u eksplozivnoj atmosferi plinova. čl.N. i čl.N.) Pravilnik o tehničkim normativima za sisteme za odvod dima i topline nastalih u požaru (Sl. 24/87. Zakona o normizaciji NN 55/96) Pravilnik o tehničkim normativima za ure aje za automatsko zatvaranje vrata ili zaklopki otpornih prema požaru (Sl.N.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. 148/99. list. br. Zakona o normizaciji-N.) Pravilnik o tehničkom nadzoru električnih postrojenja.N. Pravilnika o tehničkim normativima za projektiranje i izvo enje završnih radova u gra evinarstvu . 53. 74/90. 53. list...) Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima (Sl. 55/96.. čl.. br.) Pravilnik o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje od požara (NN 67/96) Pravilnik o uvjetima za vatrogasne puteve (NN 35/94.N. br.N.. 53.2/02.N.. čl. maglica i prašina (N.. para. 1/01. list 45/83 i čl.) Uredba o jedinstvenim znakovima za uzbunjivanje (NN 13/06 i 49/06) Norme: • Nomenklatura zaštite od požara HRN U. 55/96. 53.001 stranica 342 od 348 . br. Zakona o zaštiti na radu. Zakona o normizaciji NN 55/96 i 69/97) Pravilnik o tehničkim normativima za ventilacijske ili klimatizacijske sustave (Sl..N. Zakona o normizaciji-N. list.-ispravak.. Zakona o normizaciji . br. čl. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. list.) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu skladišta od požara i eksplozija (Sl.N.N. 112/03. Zakona o zaštiti od požara – 58/93. Zakona o normizaciji NN 55/96 i 69/97) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja i ure aja od požara (Sl.. instalacija i ure aja namijenjenih za rad u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (N. br. 13/68.N.J1. list 44/83 i 31/89i čl..

• Pravilnik o zaštiti od požara za odlagalište Jakuševec te drugim zakonskim propisima i propisanim aktima donesenim od strane poduzeća koje upravlja odlagalištem. u nastavku opisanih mjera. odzračnika me usloja. ventile. Izvo ač je obvezan na gradilištu provoditi sve mjere zaštite od požara sukladno pravilima tehničke prakse te mjera koje su propisane slijedećim zakonima i pravilnicima: • Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. Izvo ač je dužan izraditi Elaborat zaštite od požara i eksplozija koji mora biti uskla en sa zakonskim propisima i dokumentima propisanima od strane poduzeća koje upravlja odlagalištem. za koje mora dobiti odobrenje Koordinatora II (koji se prije odobrenja mora savjetovati s poduzećem koje upravlja odlagalištem. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice III. crpljenja i iskopa starog otpada. osim u slučaju da sam predloži vlastite mjere zaštite. hvatače kondenzata.A. Za provedbu i nadzor navedenih mjera zaštite od požara i eksplozija Izvo ač mora organizirati odgovarajuću službu i imenovati odgovornu osobu. plinske cijevi.4. nadležnim inspekcijskim službama i Projektantom). koji mora biti izra en u skladu s odredbama Pravilnika o sadržaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija (NN 35/94 i 55/94). a u koje. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Prije početka izvo enja radova. koja mora biti izra en u skladu s odredbama Pravilnika o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija (NN 35/94 i 110/05).7 UVOD Zbog specifičnosti radova na prostoru odlagalištu otpada. svih radova uz plinske glave.A.14.14. 33/05 i 107/07) • Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 97/93.A. potrebno je unijeti u gra evinski dnevnik te o tome obavijestiti Kordinatora II. 34/95 i 151/03) • Zakon o otpadu (NN 178/04 i 111/06) • Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95) • Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99).8 ELEMENTI POŽARNE OPASNOSTI Najveća opasnost od požara i eksplozija je prisutna prilikom iskopa plinskih zdenaca. • Plan postupanja u izvanrednim situacijama. u prvom redu ubrajamo: • Procjenu ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija.14. Svaku izvanrednu situaciju koja se odnosi na primjenu. šahtove procjednih voda. III.4. a u cilju zaštite radnika i drugog osoblja potrebno je pridržavati se Zakona i pravilnika koji se odnose na zaštitu od požara i eksplozija. Provo enje mjera zaštite od požara i eksplozija te nabavku i uporabu sve potrebne opreme i materijala Izvo ač ne neplaćuje posebno već ih mora ukalkulirati u jedinične cijene izvo enja radova na otplinjavanju odlagališta. kada se radovi na odlagalištu stranica 343 od 348 . Sukladno Zakonu o zaštiti od požara ovdje su prikazane osnove mjere zaštite od požara i eksplozija kojih se mora pridržavati Izvo ač radova. • Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija.

ugljikov monoksida (CO). Do pojave eksplozije najčešće dolazi ako je: • prisutnost metana u smjesi sa zrakom ili kisikom u točno odre enim koncentracijama (granica eksplozivnosti): • donja granica eksplozivnosti je 5 vol% • gornja granica eksplozivnosti je 15 vol%. bez mjerenja koncentracije odlagališnih plinova. smetlište.A. u najvećoj mjeri. na predmetnom odlagalištu otpada.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. te opseg opasnosti i mjere preventive zaštite. • prisutnost izvora zapaljenja s minimalnom potrebnom temperaturom paljenja (eksplozija može nastati i u zatvorenom prostoru). slaba protupožarna zaštita itd. III. itd.A.14.4.kada se prisutne opasnosti ne mogu jednostavno ukloniti primjenom standardnih pravila i metoda zaštite (neure eno odlagalište. ovisi o starosti i sastavu otpada ugra enog u tijelo otpada. Opseg opasnosti Opseg opasnosti od požara utvr uje se prema kategorijama: • Mala opasnost .9 MJERE IZBJEGAVANJA POŽARA Prema pravilima o zaštiti ljudi i imovine od požara i eksplozije na odlagalištu otpada potrebno je odrediti na kojim se poslovima pojavljuje povećana opasnost za život i zdravlje radnika. poznate količine i struktura otpada. Područje na kojem se obavljaju sanacijski radovi svrstava se u prvu zonu opasnosti i u kategoriju povećane opasnosti pojave požara.kada se prisutne opasnosti mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila zaštite (ure eno odlagalište. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice mogu odvijati pod utjecajem odlagališnog plina koji se sastoji od mješavine plinova: metana (CH4). ugljikov dioksida (CO2). mjerenjem koncentracije odlagališnih plinova. stranica 344 od 348 .) • Povećana opasnost . može doći do nekontroliranog osloba anja kemijski vezane energije – eksplozije. To područje mora biti zaštićeno od svih izvora vatre i drugih toplinskih izvora. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. Plinovi se mogu javiti u različitim omjerima što. sumporvodika (H2S).) Mjere preventivne zaštite Područja na odlagalištu otpada na kojima postoji mogućnost stvaranja zapaljivih i eksplozivnih koncentracija odlagališnih plinova podijeljena su u četri zone opasnosti: • nulta zona je zona bez opasnosti stvaranja zapaljivih i eksplozivnih smjesa i plinova • prva zona je prostor najveće opasnosti i obuhvaća područja u kojima su u uobičajenim pogonskim uvjetima rada očekivano prisutne zapaljive ili eksplozivne smjese odlagališnog plina • druga zona obuhvaća područja na kojima se u uobičajenim pogonskim uvjetima rijetko može očekivati stvaranje zapaljivih i eksplozivnih plinova • treća zona obuhvaća područja u kojima u uobičajenim pogonskim uvjetima samo u iznimnim slučajevima može očekivati stvaranje zapaljivih i eksplozivnih smjesa plinova.14. itd. U odre enim situacijama povećane koncentracije pojedinih plinova.

Ure aji za mjerenje koncentracije odlagališnog plina su prenosivi ure aji koji imaju mogućnost mjerenja slijedećih komponenti odlagališnog plina: metana (CH4).A. radovi na sanaciji se prekidaju u cijelosti ili djelomično. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice Sva vozila i strojevi koji su pokretani motorima s unutrašnjim izgaranjem i koja se kreću u prvoj zoni opasnosti na ispušnim cijevima moraju imati hvatače iskri tzv. Mjerenja koncentracije odlagališnih plinova u zrak provodi se ure ajima za mjerenje koncentracije odlagališnih plinova. Sve radnike na izvo enju radova i radnike na odlagališti je potrebno upoznati s opasnostima i mjerama zaštite od požara i moraju biti osposobljeni za rukovanje sredstvima za gašenje požara.4. na ispušnim cijevima ugraditi iskrolovce. stranica 345 od 348 . • sve strojeve s unutrašnjim izgaranjem koji kontinuirano rade (npr. Za početno gašenje požara Izvo ač mora osigurati prijevozne atestirane vatrogasne aparate punjene s 50 kg ABC praha za gašenje (kao tip S50. O svim mjerenjima i naredbama potrebno je voditi poseban dnevnik. Prekid rada na odlagalištu otpada se oglašava zvučnim signalom – sirenom s unaprijed dogovorenim signalima. odnosno kada to odobri Nadzorni inženjer. Mjerenja je potrebno provoditi u zoni sanacijskih radova. ugljikovog dioksida (CO2).Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. • organizirati zvučno oglašavanje opasnosti. • na svim strojevima i vozilima koji se kreću kroz prvu zonu opasnosti i koji su pokretani motorima s unutrašnjim izgaranjem. na mjestima priključaka zdenaca na linijske kolektore. iskrolovce. III. • sva vozila i sve strojeve opremiti kao za rad u metanskim jamama.5%).14. Ukoliko se mjerenjem koncentracije metana utvrde kritične količine metana (više od 4. oko hvatača kondenzata i na svim onim mjestima gdje se može očekivati povećana koncentracija metana. itd. kisika (O2). Opasnost od požara i eksplozije te tako er i oznaka Zabranjena upotreba alata koji iskri. Radovi se nastavljaju kada se utvrdi pad kritične koncentracije metana. oko samih zdenaca. Izvo ač tako er mora osigurati veće količine zemlje potrebne za početno gašenje požara.14. sumporvodika (H2S) i vodika (H2) s mjernim područjem: • 0-100 % volumena za CH4. Na vidljivim mjestima na odlagalištu otpada potrebno je postaviti uočljive oznake upozorenja i zabrane: Zabranjeno pušenje i pristup otvorenim plamenom. Pastor – TVA) koji se moraju postaviti uz svaki plinski zdenac (na liniji koja se nalazi u sanaciji) na udaljenosti ne većoj od 10 metara. agregati) udaljiti izvan prve zone opasnosti. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. potrebno je izvršiti slijedeće: • kontinuirano mjeriti koncentraciju metana u zoni sanacijskih radova.A.10 MJERE IZBJEGAVANJA OPASNOSTI OD EKSPLOZIJA Da bi se izbjegla opasnost od eksplozija prilikom sanacijskih radova.

O svim hitnim situacijama na odlagalištu. okoliš i kulturna dobra. opreme. Ukoliko početni požar nije moguće lokalizirati.14. potoka. on se mora vrlo brzo i organizirano gasiti pomoću postojećih vatrogasnih aparata i zasipnog materijala.A. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice • 0-100 % volumena za CO2. nesrećama ili prijetnji za ljudske živote. Državnu upravu za zaštitu i spašavanje IZVO AČ treba obavijestiti ako je na odlagalištu neodgodivo potrebna: • hitna medicinska pomoć • pomoć vatrogasaca • pomoć policije • pomoć gorske službe spašavanja • pomoć drugih hitnih službi i operativnih snaga sustava zaštite i spašavanja ili ako je IZVO AČ uočio: • požar • istjecanje opasnih tvari.A. instalacija i ure aja u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (NN 39/06).Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. U tom slučaju treba prekinuti sve radove. • onečišćenje pitke vode. • 0-200 ppm za H2S i • 0-1000 ppm za H2. Istovremeno treba mjeriti koncentracije metana i štetnih tvari u dimnim plinovima i narediti upotrebu zaštitnih sredstava (maski) tako da ne do e do trovanja radnika koji gase požar. a požarište se mora hladiti vodom. potrebno je obvijestiti: • što se dogodilo • gdje se dogodilo • kada se dogodilo • koliko je unesrećenih • kakvu pomoć trebate • tko zove. rijeka ili mora • druge pojave koje predstavljaju opasnost za život i zdravlje ljudi ili životinja ili ugrožavaju imovinu. Ure aji mora imati potvrdu Ex-Agencije prema Pravilniku o opremi i zaštitnim sustavima namjenjenim za uporabu u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (NN 123/05) i Pravilniku o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te tehničkom nadgledanju postrojenja. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. III.11 NAČIN GAŠENJA POŽARA Ukoliko do e do požara. okoliš obavezno treba obavijestiti Državnu upravu za zaštitu i spašavanje pozivom na broj 112. • 0-25 % volumena za O2.14.4. Kod većih koncentracija metana potrebno je zatražiti prisutnost medicinske ekipe. Kada IZVO AČ nazove Državnu upravu za zaštitu i spašavanje (112). imovinu. stranica 346 od 348 . potrebno je pozvati vatrogasnu postrojbu i obavijestiti policiju.

pružiti prvu pomoć eventualno povrije enim te pozvati hitnu pomoć. • održavati puteve u stanju koji omogućavaju pristup vatrogasnim vozilima u svako doba. otvorena ložišta.A. gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom (NN 61/94). stranica 347 od 348 . III. vozila. na za to potrebna mjesta.12 OSPOSOBLJAVANJE ZAPOSLENIKA Nedovoljna upućenost zaposlenih osoba na odlagalištu otpada o opasnostima koje mogu nastati zbog nesmostrenosti. Radi navedenog svi zaposlenici moraju biti osposobljeni po požarnom minimumu i uvježbani o načinu rukovanja opremom i sredstvima za gašenje požara u skladu s odredbama Zakonom o zaštiti od požara i Pravilnika o programu i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara. zavarivanje.A. • održavati u ispravnom stanju vatrogasnu opremu i sredstava za gašenje požara. upoznati s izra enim Elaboratima i mjerama zaštite. Prema Zakonu o prostornom ure enju i gradnji (NN 76/07). pušenje. Mjere zaštite od požara i eksplozije tijekom sanacije plinskog sustava su slijedeće: • upotrebljavati samo strojeva. III. svjetiljke s otvorenim plamenom. strojevima i ure ajima koji pri radu mogu izbacivati iskre na mjestima gdje bi to moglo predstavljati opasnost od požara. • onemogućavati ubacivanje predmeta koji bi mogli prouzročiti požar u otvorenom prostoru sanacije na koji je pristup ograničen. • onemogućavati pristup vozilima. instalacijama i ure ajima koji mogu izazvati požar. 94/96.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. elektroinstalacije koje nisu u S-izvedbi. 114/03) i Zakonu o zaštiti požara (NN 58/93.14. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice U slučaju eksplozije treba prekinuti rad i udaljiti ljude. u velikoj mjeri predstavlja propust koji može rezultirati požarom ili eksplozijom. koristeći zaštitna sredstva. • uklanjati predmete koji predstavljaju opasnost za nastajanje i širenje požara izvan prostora sanacije. • postavljati. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III.). • izvoditi i održavati odgovarajuće ure aje i instalacije za dojavu i gašenje požara. itd. Zatim treba pristupiti gašenju požara nastalih nakon eksplozije. odnosno izmjeniti.A. Zakonu o zaštiti na radu (NN 59/96.4.14.14. • zabraniti uporabu otvorene vatre u prostoru sanacije (npr.4. instalacije i ure aje u ispravnom stanju. • nabavljati odre ene količine i vrste tehničke opreme i sredstava za dojavu i gašenje požara. one elemenate i sklopove na postrojenjima. 33/05. 107/07) Izvo ač radova na sanaciji je dužan izraditi Elaborat zaštite na radu i Elaborat zaštite od požara i eksplozija te sve radnike i ostalo osoblje uključeno na bilo koji način u poslove sanacije plinskog sustava. vatrogasnu opremu i sredstava za gašenje požara.13 TEHNIČKE MJERE ZAŠTITE Prema zakonu o zaštiti od požara potrebno je poduzimati radnje nužne za utvr ivanje primjene propisanih i nare enih mjera zaštite od požara. • uklanjanjati. • uklanjati zapaljive tvari koje predstavljaju opasnost za nastajanje i širenje požara izvan prostora sanacije. nemara ili slično.

-~ ***KRAJ POGLAVLJA *** stranica 348 od 348 . itd.). spaljivanje. usaglašavati mjere zaštite s važećim zakonima i podzakonskim aktima te s općim aktima propisanim od strane organizacije koja upravlja odlagalištem.14. zabraniti obavljanje opasnih poslova na prostoru sanacije (npr. lakiranje. organizacija koja upravlja odlagalištem i Koordinator II. Otplinjavanje odlagališta i plinska mreža do plinske stanice • • • • zabraniti uporabu ure aja. instalacija ili drugih sredstava. Za provo enje svih propupožarnih mjera zaštite je odgovoran Izvo ač radova i odgovorna osoba Izvo ača.Dokumentacija za nadmetanje Gra enje. održavanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagališta otpada Jakuševec III. pretakanje zapaljivih tekućina i plinova. ako se njihovim preure enjem ne može otkloniti nedostatak koji može prouzročiti požar.A. zabraniti uporabu neadekvatnih i opasnih ure aja. Kontrolu mjera protupožarne zaštite provode nadležna tijela. instalacija ili drugih sredstava sve dok se ne poduzmu sve mjere da se opasnost ukloni.