Tehnički Opis I Grafički Prilozi I Dio, Ver.0

PROJEKT: FAZA:
ODLAGALITE OTPADA JAKUEVEC Odlaganje novog otpada, izvedba gornjih brtvenih slojeva ploha 5, 5D i 6, izvedba gotove prekrivke, gra enje, odravanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagalita
DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE
ZA GRA ENJE, ODRAVANJE I UPRAVLJANJE POJEDINIM PODSUSTAVIMA ODLAGALITA OTPADA JAKUEVEC
SVEZAK III. KNJIGA 1/3 PROVEDBENI PROJEKTNI ZAHTJEVI NARUITELJA

Zagrebaki holding d.o.o. - Podrunica ZGOS Zeleni trg 3., Zagreb, Hrvatska
Svibanj 2012.
Osnovni sadraj svezaka dokumentacije za nadmetanje

Svezak I. Opi uvjeti nabave I.1 Upute ponuditeljima I.2 Ponudbeni podaci I.3. Obrazac ponude I.4 Obrazac ponudbenog jamstva I.5 Pismo prihvaanja II. Ugovor o ustupanju radova i usluga II.1 Ugovor II.2 Opi uvjeti ugovora II.3 Posebni uvjeti ugovora II.4 Dodaci III. Provedbeni projektni zahtjevi Naruitelja po sustavima III.A. Sustav: Tijelo odlagalita III.B. Sustav: Deponija zemlje III.C. Sustav: Stalne prometnice III.D. Sustav: Parkiralita III.E. Sustav: Ure aji za pranje kotaa III.F. Sustav: Hidrantska mrea III.G. Sustav: Separatori III.H. Sustav: Vodovodna mrea III.I. Sustav: Odvodnja otpadnih voda iz objekata III.J. Sustav: Elektroinstalacije III.K. Sustav: Telekomunikacijska mrea III.L. Sustav: Vanjska rasvjeta III.M. Sustav: Ograde III.N. Sustav: Piezometri III.O. Sustav: Sustav za proiavanje procjedne vode III.P. Sustav: Plinsko postrojenje III.R. Sustav: Ispust procjednih voda u rijeku Savu III.Prilog A. Podloge za izradu dokumentacije za nadmetanje III.Prilog B. Dozvole III.Prilog C. Situacija sustava odlagalita III.Prilog D. Primjeri izvjetaja III.Prilog E. Okvirne ponude PRO2 III.Prilog F. Periodina ispitivanja na Odlagalitu otpada Jakuevec III.Prilog G. Fizikalno kemijske analize na ulazu i izlazu iz postrojenja za proiavanje procjednih voda III.Prilog H. Izvod iz cjenika Odlagalita otpada Jakuevec III.Prilog I. Pravilnik o pregledu i odravanju elektroenergetskih postrojenja i instalacija III.Prilog J. Shematski prikaz trajnog i privremenog otplinjavanja IV. Tehnika dokumentacija V. Trokovnici gra enja, odravanja i upravljanja po (pod)sustavima
Svezak
Svezak
Svezak Svezak
stranica 2 od 348
SVEZAK III, KNJIGA 1/3

SADRAJ KNJIGE 1/3 Sustav A. Tijelo odlagalita III.A.0. Tehniki opis III.A.1. Prihvat i ugradnja otpada III.A.2. Privremeno prekrivanje III.A.3. Prometnice i platoi III.A.4. Obodni nasip III.A.5. Me unasip (zeji nasip) III.A.6. Kanali III.A.7. Detekcija oteenja geomembrane III.A.8. Sustav sakupljanja procjednih voda III.A.9. Zatitni sloj iznad sustava drenae III.A.10. Ploha za prihvat azbestnog otpada III.A.11. Gornji brtveni sloj III.A.12. Gotova prekrivka III.A.13. Povrinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji III.A.14. Otplinjavanje odlagalita i plinska mrea do plinske stanice (mTEO)
stranica 3 od 348
POPIS PODSUSTAVA PO SUSTAVIMA: A. Sustav: Tijelo odlagalita A.1. Prihvat i ugradnja otpada A.2. Privremeno prekrivanje A.3. Prometnice i platoi A.4. Obodni nasip A.5. Me unasip (zeji nasip) A.6. Kanali A.7. Detekcija oteenja geomembrane A.8. Sustav sakupljanja procjednih voda A.9. Zatitni sloj iznad sustava drenae A.10. Ploha za prihvat azbestnog otpada A.11. Gornji brtveni sloj A.12. Gotova prekrivka A.13. Povrinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji A.14. Otplinjavanje odlagalita i plinska mrea do plinske stanice B. Sustav: Deponija zemlje C. Sustav: Stalne prometnice D. Sustav: Parkiralita E. Sustav: Ure aji za pranje kotaa F. Sustav: Hidrantska mrea G. Sustav: Separatori H. Sustav: Vodovodna mrea I. Sustav: Odvodnja otpadnih voda iz objekata J. Sustav: Elektroinstalacije J.1. Transformatorske stanice (istok i zapad) J.2. Podzemni kablovi i elekroormari K. Sustav: Telekomunikacijska mrea K.1. Telefonska mrea K.2. DTK mrea i okna L. Sustav: Vanjska rasvjeta M. Sustav: Ograde N. Sustav: Piezometri O. Sustav: Sustav za proiavanje procjedne vode P. Sustav: Plinsko postrojenje R. Sustav: Ispust proienih procjednih voda u rijeku Savu
stranica 4 od 348
Naruitelj:
ZAGREBAKI HOLDING d.o.o. Podrunica ZGOS Zeleni trg 3 10 000 Zagreb Hrvatska
Naziv gra evine:
ODLAGALITE OTPADA JAKUEVEC
Razina projekta:
III.A. Sustav: TIJELO ODLAGALITA
SADRAJ: III.A.0. III.A.1. III.A.2. III.A.3. III.A.4. III.A.5. III.A.6. III.A.7. III.A.8. III.A.9. III.A.10. III.A.11. III.A.12. III.A.13. III.A.14. Tehniki opis Prihvat i ugradnja otpada Privremeno prekrivanje Prometnice i platoi Obodni nasip Me unasip (zeji nasip) Kanali Detekcija oteenja geomembrane Sustav sakupljanja procjednih voda Zatitni sloj iznad sustava drenae Ploha za prihvat azbestnog otpada Gornji brtveni sloj Gotova prekrivka Povrinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji Otplinjavanje odlagalita i plinska mrea do plinske stanice (mTEO)
SVEZAK III.A. Svibanj 2012.
stranica 5 od 348
Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, odravanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagalita otpada Jakuevec III.A. Sustav: Tijelo odlagalita
Naruitelj:
Naziv gra evine:
Razina projekta:
III.A. 0. Tehniki opis
stranica 6 od 348
SADRAJ TEHNIKOG OPISA: UVOD .......................................................................................................................... 8 A.1. PRIHVAT I UGRADNJA OTPADA .......................................................................... 16 A.2. PRIVREMENO PREKRIVANJE ............................................................................... 17 A.3 PROMETNICE I PLATOI ...................................................................................... 17 A.4. OBODNI NASIP .................................................................................................. 19 A.5. ME UNASIP (ZEJI NASIP) ................................................................................ 19 A.6. KANALI ............................................................................................................. 20 A.7. DETEKCIJA OTEENJA GEOMEMBRANE ............................................................. 20 A.8. SUSTAV SAKUPLJANJA PROCJEDNIH VODA ......................................................... 21 A.9. ZATITNI SLOJ IZNAD SUSTAVA DRENAE ......................................................... 28 A.10. PLOHA ZA PRIHVAT AZBESTNOG OTPADA .......................................................... 29 A.11. GORNJI BRTVENI SLOJ ...................................................................................... 29 A.12. GOTOVA PREKRIVKA.......................................................................................... 33 A.13. POVRINSKA ODVODNJA OBORINSKIH VODA I POSEBNI DETALJI....................... 35 A.14. OTPLINJAVANJE ODLAGALITA I PLINSKA MREA DO PLINSKE STANICE (mTEO). 38
stranica 7 od 348
UVOD
Odlagalite Jakuevec-Prudinec je odlagalite komunalnog i neopasnog otpada grada Zagreba i njegove okolice. Povrina kojoj e zauzeti odloen otpad, nakon zatvaranja odlagalita tj. nakon iskoritenja svih kapaciteta iznositi e oko 54 ha. Tlocrtni oblik odlagalita je priblino pravokutan. Maksimalna duljina projektiranog odlagalita iznosi oko 1.365 m, dok je maksimalna irina oko 390 m. Povrina terena oko odlagalita je blago nagnuta od sjeverozapada prema jugoistoku. Na sjeverozapadu se teren rijetko izdie iznad apsolutne kote 109,50 m.n.m., a na jugoistoku iznad 109,00 m. n.m. Prosjena kota okolnog terena je 109,00 m.n.m. Tijelo odlagalite je koncipirano da obod (sjecite krovnog dijela i bokova) ima apsolutnu visinsku kotu od 155 m.n.m., odnosno obod se nalazi na visini od 45 m iznad kote okolnog terena koji ga okruuje. U sredini odlagalita je visinska kota zavrnog pokrova neto via, jer je na krovnom dijelu projektiran dvostreni nagib od centra odlagalita prema vrhu bonih kosina zavrnog pokrova od 5 %.
0.15m HUMUSNI SLOJ 0.15m HUMUSNI SLOJ 0.85m ZATITA OD MRAZA 0.65m ZATITA OD MRAZA 0.010m GEOKOMPOZITNI 0.010m GEOKOMPOZITNI
DRENANI SLOJ (GCL) DRENANI SLOJ GEOMEMBRANA
0.006m BENTONITNI TEPIH 0.001 m GLATKA LLDPE 0.010m GEOKOMPOZITNI

SLOJ ZA OTPLINJAVANJE
0.006m BENTONITNI TEPIH

(GCL)
0.3m MEDJU POKROVNI

SLOJ
0.010m GEOKOMPOZITNI
SLOJ ZA OTPLINJAVANJE
0.3m MEDJU POKROVNI

SLOJ
5%
155m.n.m. 2.85 1
OTPAD 2.5 1 109 m.n.m. 3 1 1%
Slika 1. Shematski prikaz zavrnog pokrova tijela odlagalita Jakuevec
stranica 8 od 348
PODSUSTAVI TIJELA ODLAGALITA

Radi lakeg pregleda obaveza Izvo aa, sustav "Tijelo odlagalita" je podijeljeno u nekoliko podsustava koji se razlikuju po svojoj funkciji i smjetaju. Sutav "Tijelo odlagalita" se sastoji od sljedeih podsustava: A.1. A.2. A.3. A.4. A.5. A.6. A.7. A.8. A.9. A.10. A.11. A.12. A.13. A.14. Prihvat i ugradnja otpada Privremeno prekrivanje Prometnice i platoi Obodni nasip Me unasip (zeji nasip) Kanali Detekcija oteenja geomembrane Sustav procjednih voda Zatitni sloj Ploha za prihvat azbestnog otpada (kaseta 6/3 jug) Gornji brtveni sloj Gotova prekrivka Povrinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji Otplinjavanje odlagalita i plinska mrea do plinske stanice
U daljnjem tekstu su dane osnovne informacije i tehniki opisi svih podsustava sutava "Tijelo odlagalita".
stranica 9 od 348
POVIJESNE INFORMACIJE O PROJEKTU

Odluka o otvaranju smetlita Jakuevec-Prudinec donesena je 1964. godine, kada je izgradnjom nasipa za obranu od poplava rijeke Save trajno zatiena njena desna obala. Tada je ta lokacija bila na samom rubu grada. Smetlite je aktivno od 1965 godine, kada je zapoelo nekontrolirano odlaganje svih vrsta smea u rukavce Save i jame nastale eksploatacijom ljunka. Do poetka 80-tih godina se smatralo da je glavni problem smetlita Jakuevec-Prudinec njegovo zaposjedanje vrijednog zemljita za budui industrijski razvoj Grada. Zbog osiguranja novih povrina za potrebe industrijske gradske zone, 1976 godine zapoele su aktivnosti na istranim radovima, izradi projekata itd. Donesena je i odluka o ogranienju visine otpada u odnosu na kotu okolnog terena, to je dovelo do danjeg irenja smetlita. Zbog stalnog pogoravanja stanja u vodoopskrbi Grada cjelovito rjeavanje problema odlaganja otpada na smetlitu Jakuevec-Prudinec jo vie dobiva na znaaju. Naime, kako su gradska crpilita na lijevoj obali Save zbog industrijskog oneienja postupno bila sve nepovoljnija ili potpuno izvan uporabe, postajalo je sve zanimljivije podruje rnkovec na desnoj obali Save, koje je od odlagalita Jakuevec-Prudinec udaljeno samo 3 km nizvodno. To podruje je 1981. godine prepoznato u okviru Vodoprivredne osnove grada Zagreba kao rezervno crpilite. Od 1986. do 1988. godine na smetlitu su vrena prva sveobuhvatna istraivanja, kako bi se utvrdio utjecaj odloenog otpada na okoli, posebice na podzemne vode. Zbog nedostatka sredstava ispitivanja nisu bila dovrena prema planiranom programu, ali su ukazala na realnu opasnost od oneienja podzemnih voda na podruju rnkovec uslijed utjecaja smetlita. Gradsko poglavarstvo je poetkom 1991. godine pokrenulo izradu Idejnog rjeenja ure enja i zatvaranja smetlita Jakuevec-Prudinec. Nakon analiza razliitih varijantnih rjeenja, odabrana je varijanta sanacije na nain da se postojei otpad uklanja i privremeno odlae na drugom mjestu (na postojeoj lokaciji) dok se nije uredilo slabopropusno dno (temeljni brtveni sustav) na koje se kasnije ugra ivao prethodno uklonjen otpad. Radi jednostavnosti i to lakeg uskla ivanja spomenutih operacija, budue odlagalite podijeljeno je u plohe (1 - 6), te se po plohama i provodila sanacija. Sve do 1996. godine odlaganje se provodilo bez provedbe planskih mjera zatite podzemnih voda i zraka od zaga enja. Istraivanja koja su se provodila 80-tih i 90- tih godina na podruju Jakuevca ukazivala su da postoji izrazit trend pogoranja kvalitete podzemnih voda i znaajan utjecaj na kvalitetu zraka u neposrednoj blizini odlagalita, to je nedvojbeno upuivalo na to da smetlite treba smatrati znaajnim izvorom oneienja okolia (vidi http://hrcak.srce.hr/; M. Ahel., S. Terzi., N. Tepi.: Organska oneienja u odlagalitu otpada Jakuevec i njihov utjecaj na podzemne vode, Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 2006; 57: str. 307-315, Zagreb, 2006 i V. Va i.: Oneienje zraka u podruju odlagalita otpada Jakuevec i u okolnim naseljima, Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 2006; 57: str. 317-324, Zagreb, 2006). Sa sanacijskim radovima odlagalita zapoelo se 1996. godine kada je sanirana ploha 1. Uz spomenuti brtveni sustav, odabrano rjeenje sadri jo i neke druge dijelove s kojima
stranica 10 od 348
opisan nain izvedbe ure enog dna tek zajedno ini cjelinu rjeavanja sigurnog naina odlaganja otpada na buduem ure enom sanitarnom odlagalitu komunalnog otpada. To su: sustav prikupljnja, odvodnje i obrade oneienih procjednih voda iz tijela deponije prije njihovog isputanja u recipijent, odnosno u sustav javne odvodnje, sustav prikupljanja, odvodnje i isputanja oborinskih voda ure enog dijela tijela odlagalita Jakuevec-Prudinec u recipijent, sustav prikupljnja i odvo enja odlagalinog plina na mali termoenergetski objekt (mTEO) u cilju energetskog iskoritenja plina ili spaljivanja na bakljama, sigurnosni sustavi (kontrola dovoza razliitih vrsta otpada, kontrola pristupa, interventni crpni sustav i postaja za monitoring kakvoe zraka i sl.) Cjelokupni radovi podijeljeni su u dvije vremenski i prostorno odvojene faze. U prvoj fazi (fazi sanacije) postojei stari otpad je prebaen na ure enu, brtvenu (slabopropusnu) podlogu, koja sprijeava teenje procjednih voda iz otpada u podzemlje. Sav stari otpad je premjeten u plohe 1 do 5. Sa starim otpadom istovremeno se odlagao i novi otpad koji kontinuirano pristie na odlagalite. Cjelokupna sanacija dovrena je 2003. kada je je ugra en sav stari otpad na izgra en brtveni sustav i sustav odvodnje procjedne vode na plohama 1 do 5. Tijekom sanacije se novo pristigli otpad ugra ivao na plohe 2 do 5. Druga faza podrazumijeva period nakon premjetanja cjelokupnog starog otpada na izgra ene brtvene sustave, odnosno radove ugranje novog otpada nakon zavretka sanacije. U toj fazi se deponira samo novi otpad koji pristie na odlagalite. Radovi u drugoj fazi ogranieni su na ugradnju novog otpada na plohe 5, 5D (dodataka plohe 5) i plohe 6 s nastavkom odlaganja na novoure ene plohe, te prekrivanje odloenog otpada zavrnim prekrivnim sustavom nakon formiranja geometrije tijela odlagalita definiranog projektom. Dinamiku realizacije navedenih radova potrebno je prilagoditi stvarnoj situaciji na terenu a koja ovisi o brzini popunjavanja odlagalita novim otpadom. Godinja koliina otpada koji se odloi na odlagalite iznose priblino 450.000 m3.
DOPREMLJENE KOLIINE OTPADA

Danas se otpad ugra uje na plohu 5D. Zadatak Izvo aa je nastavak izgradnje i prekrivanje zavrom prekrivkom ploha 5, 5D i 6. Na temelju dolaznih koliina otpada, procjenjuje se da kapacitet odlagalita s izgra enim plohama 5D i 6 zadovoljava potrebe grada Zagreba do 2021. g. Prosjek dovoza otpada u periodu od listopada 2007. do studenog 2011. na odlagalite iznosi oko 29.140 tona/mjeseno, (vidi dokument "Koliine odloenog otpada na odlagalitu Jakuevec/Pridinec od listopada 2007. do studenog 2011." [TD11]). Podaci dnevne dinamike ulaza vozila (po satima) se nalaze u dokumentaciji "Dinamika ulaska otpada na odlagalite otpada Prudinec/Jakuevec u periodu od sijeanj 2007. do srpanj 2011" [TD17]. Na odlagalite Jakuevec se dnevno dopremi priblino 971 tona neopasnog otpada, to godinje ini masu od oko 350.000 tona.
stranica 11 od 348
Za potrebe dnevnog i produenog prekrivanja otpada, u tijelo odlagalita je potrebno ugraditi priblino 290 tona/dan inertnog zemljanog materijala. Godinje se u tijelo odlagalita ukupno ugradi 460.000 tona materijala (otpad plus materijal za prekrivanje). Minimalna zahtijevana gustoa zbijanja novog otpada iznosi 0.6 tona/m3.
ZATEENO STANJE
U slijedu je dan opis postojeeg stanja s opisom predvi enih radova za Izvo aa u narednom periodu: Plohe 1, 2, 3 i 4 Plohe 1, 2, 3 i 4 su u potpunosti izvedene, to znai da su popunjene otpadom koji je ugra en na temeljni brtveni sustav i sustav odvodnje procjednih voda te su prekrivene zavrnim prekrivnim sustavom. Izveden je sustav aktivnog otplinjavanja (plinski zdenci s mreom plinskih cijevi) i sustav povrinskog sakupljanja i odvodnje oborinskih voda. Izvo a je zaduen za odravanje i upravljanje podsustavima izvenih ploha 1 do ukljuivo plohe 4. Na na zavrni prekrivni sustavu ploha 1 do 4 je izvedena interna servisna prometnica koja se moe koristiti kako za odravanje tako i za izgradnju. Prometnica s june strane spoja ploha 1 i 2 zapoinje uspon na odlagalite, dok je na vrhu odlagalita prometnica smjetena u sredinjem dijelu krovnog dijela odlagalita i protee se sve do spoja ploha 4 i 5 (gdje prestaje zavrni prekrivni sustav). Ploha 5 i 5D Na plohama 5 i 5D je izveden temeljni brtveni sustav i sustav odvodnje procjednih voda. Na plohama 5 i 5D se odlae otpad. Izvo a je zaduen za izgradnju, odravanje i upravljanje podsustavima ploha 5 i 5D. Gra enje plohe 5 i 5D ukljuuje; A.1. prihvat i ugradnju otpada, A.2. privremeno prekrivanje, A.3. izgradnju prometnica i platoa, A.11. izgradnju gornjih brtvenih slojeva, A.12. izvedbu gotove prekrivke, A.13. izvedbu povrinske odvodnja oborinskih voda i posebnih detalja kao i A.14. izvedbu otplinjavanja odlagalita i plinske mree. Ploha 6 Na plohi 6 je izveden temeljni brtveni sustav i sustav odvodnje procjednih voda. Na navedenim plohama se ne odlae otpad. Izvo a je zaduen za izgradnju, odravanje i upravljanje podsustavima plohe 6. Gra enje plohe 6 ukljuuje; A.1. Prihvat i ugradnju otpada, A.2. privremeno prekrivanje, A.3. izgradnju prometnica i platoa, A.5. Izvedbu Me unasipa (zejeg nasipa), A.11. izgradnju gornjih brtvenih slojeva, A.12. izvedbu gotove prekrivke, A.13. izvedbu povrinske odvodnje oborinskih voda i posebnih detaljia kao i A.14. izvedbu otplinjavanja odlagalita i plinske mree.
FAZNA REALIZACIJA PROJEKTA I KAPACITET ODLAGALITA

Fizika ogranjienja odlagalita Konane horizontalne i vertikalne granice odlagalita
su definirane lokacijskom i
stranica 12 od 348
gra evinskom dozvolom su slijedece: Sjeverna strana odlagalita definirana je obaveznim koridorom kojim je utvr ena minimalna udaljenost nablie toke tijela odlagalita do sredita savskog nasipa. U tom koridoru smjetena je sjeverna obodna prometnica. Juna, zapadna i istona granina crta odlagalita definirane su izgra enom obodnom prometnicom. Istona strana plohe 6 se nastavlja na plohu 5D na koju se trenutno odlae otpad. Donji brtveni sustav plohe 6 je u potpunosti izveden i spojen s brtvenim slojem plohe 5D. Ugradnjom novog otpada se predvi a niveliranje zavrnog pokrova izvedene plohe 4 i plohe 5 koja je u punjenju, tako da se gornji brtveni sustavi tih dviju ploha mogu spojiti. Visina temeljnog brtvenog sustava definirana je gravitacijskom odvodnjom procjednih voda do ure aja za proiavanje procjednih voda koji se nalazi na istonom dijelu odlagalita. Visina tijela odlagalita definirana je apsolutnom visinom obodne toke tijela odlagalita i nagibom krovne plohe (od 5%). Apsolutna visina oboda (spoj krovnog dijela i pokosa) iznosi 155 m.n.m.
Fazni pristup izvo enju radova Radovi odre eni ovom dokumentacijom usredotoeni su primarno na same radove koji ukljuuju zavretak (popunjavanje otpadom i izradu zavrnog prekrivnog sustava) ploha 5, 5D i 6. Procjenjuje se da e se radovi na podsustavima; A.13. Gornji brtveni sloj, A.14. Gotova prekrivka, A.15. Povrinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji i A.16. Otplinjavanje odlagalita i plinska mrea do plinske stanice provoditi tijekom gra evinske sezone koja traje 4,5 mjeseci godinje. Tako je odlaganje na pojedine kasete podijeljeno u faze, od kojih svaka traje otprilike 3 godine. Nakon zavretka ugradnje otpada po svakoj kaseti provodi se njeno trajno prekrivanjke. Projekt sadri plan prekrivanja ploha i zasniva se na sadanjoj procjeni godinje koliine ugradnje novog otpada od 450.000 m3. Slobodan volumen plohe 5D, na koju se trenutno odlae otpad i ukupni volumen plohe 6 omoguuju odlaganje od ukupno 3,52 miliona m3 otpada. Vremensko koritenje tako osiguranog volumena ovisiti e, osim o kvalieti zbijanja i sastavu, i o dinamici dotura otpada na odlagalite.
stranica 13 od 348
Kapacitet odlagalita i fazna gradnja donjih brtvenih slojeva i sustava odvonje procjednih voda po plohama Glavnim projektom odre ene su faze u kojima se izvode radovi na ure enju donjih brtvenih slojeva i sustava odvodnje procjednih voda pojedinih ploha. Faze izvedbe donjih brtvenih slojeva i sustava odvodnje procjednih voda, odnosno dijelovi i kapacitet pojedinih ploha prikazane su u tablici 1.
Tablica 1
Radna ploha 2 3 4 5 5D 6
Povrina plohe
(hektari) 6,44 8,18 9,27 5,1 3,1 8,8
Vrijeme u kojem se izvode radovi Izvedeno Izvedeno Izvedeno Izvedeno Izvedeno Izvedeno
Raspoloivi kapacitet (milijun m3) 1,75 2,64 3,08 1,67 1,05 3,34
Ukupno
40,89
13,62
Budui da na plohi 5 jo ima mjesta za prihvat priblino 0,18 mil. m3 otpada, te da na plohi 6 stane ukupno 3.34 mil. m3 otpada, zakljuuje se da na odlagalitu ima jo mjesta za odlaganje priblino 3.52 mil. m3 otpada. Fazna izgradnja gornjeg prekrivnog sustava U skladu s pretpostavkama o raspoloivom prostoru na pojedinim plohama odlagalista, u tablici 2 prikazana je procjena dinamike izvedbe gornjeg brtvenog sloja i zavrnog prekrivanja odloenog otpada. Uz dinamiku prekrivanja istovremeno je prikazana i dinamika izvo enja otplinjavanja i njegovog prikljuivanja na postojei sustav.
stranica 14 od 348
Tabela 2 Procjena popunjavanja ploha odlagalita, izvedbe zavrnog prekrivnog sustava i sustava otplinjavanja
Radna ploha 2 3 4 5 5D 6
Povrina plohe
(hektari) 6,44 8,18 9,27 +
Vrijeme u kojem se izvode radovi prekrivanja Izvedeno Izvedeno Izvedeno
Vrijeme u kojem se izvode plinske instalacije Izvedeno Izvedeno Izvedeno
Raspoloivi kapacitet (milijun m3) 1,75 2,64 3,08 1,67 1,05 3,34
0,91*
5,1 3,1 8,8
Druga polovica 2012. 2015. 2018. - 2021.
2013. 2016. 2019. - 2022.
Ukupno
40,89
13,62
Budui da je dinamika radova prikazana u tablici 1 i 2 definirana na osnovu postojeeg stanja i pretpostavci o koliinama otpada u budunosti, ostavlja se mogunost da se u sluaju promjene godinje koliine otpada koji se deponira, promjeni dinamika odre enih radova, o emu odluku donosi Investitor. * Zavrni prekrivni sustav i sustav aktivnog otplinjavanja izveden je na plohama 1, 2, 3 i 4.
Nakon sto se na plohi 5 formira projektni profil (iskoritenje kapaciteta odlagalita - plohe 5), potrebno je pristupiti prekrivanju navedenog dijela. Visinska kota vrha otpada na granici izmedu ploha 4 i 5 nalazi se na cca. 2.5 do 3 m nioj apsolutnoj koti od projektirane. Kako bi se postigla projektirana visina navedenog podruja, otpadom e se nadopuniti ve prekriveni krajnji zapadni dio plohe 4. Prije poetka odlaganja otpada na navedeni dio, uklonit e se zavrni prekrivni zemljani sloj i privremeno deponirati na susjedne povrine (ploha 4 istok). Ukupna povrina dijela iznad plohe 4 koji e se prekrivati nakon popunjavanja kapaciteta iznosi 1,16 ha (cca. 165 x 70 m). Detalji navedenog podruja kao i rjeenje spajanja novog prekrivnog sustava s ve postojeim, Izvo au e biti dostavljeno naknadano.
Istovremeno s zavrnim prekrivanjem pojedinih dijelova odlagalita odnosno neposredno nakon prekrivanja, potrebno je izvoditi i sustav plinskih zdenaca. Neposredno po izvo enju zdenaca i ostalih neophodnih dijelova sustava otplinjavanja, nove zdenci se prikljuuju na postojei plinski sustav i redovito odravaju.
stranica 15 od 348
A.1.
PRIHVAT I UGRADNJA OTPADA
Izvo a radova e dijelatnost prihvata i ugradnje otpada provoditi tijekom cijelog ugovornog perioda. Otpad je u potpunosti ugra en na plohe 1 do 3. Na plohi 4 je otpad ugra en i izveden je zavrni pokrov (gornji brtveni sloj i gotova prekrivka), me utim zbog slijeganja je potrebno urediti spoj plohe 4 i 5 ugradnjom dodatnog otpada i njegovim prekrivanjem. Na plohi 5 i 5D je formiran pokos od ugra enog otpada i zemlje koji ima pad prema sjevero-zapadu (prema kaseti 6/1) u priblinom nagibu 1V:3H. Radovi na prihvatu i ugradnji otpada su koncipirani tako da popunjavanje tijela odlagalita bude od jugo istoka prema sjevero zapadu tj. od plohe 5 i 5D prema kaseti 6/1 plohe 6 i dalje prema kaseti 6/2 i zadnjoj kaseti plohe 6 (6/3). Izvo a je odgovoran da radove na prihvatu i ugradnji otpada uskladi s Uputama za ugradnju i prekrivanje otpada kao i s Planom odlaganja otpada na plohu 5D i 6 (Broj projekta: 3230-0576/10, Instituttitut IGH d.d., Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia) od listopada 2010. Radno vrijeme Izvo aa Dnevni prihvat i ugradnja otpada se izvodi tijekom itave godine od ponedjeka do ukljuivo subote. Od ponedjeljka do ukljuivo subote prihvat i ugradnja otpada provodi se od 6:00 do 17:00, a u periodu od 17:00 do 18:00 sati izvode se radovi na privremenom prekrivanju otpada koji je u tijelo odlagalita ugra en tijekom dana. Izvo a je obvezan izvriti prihvat, ugradnju i prekrivanje otpada i izvan ovako propisanih uvjeta a sve prema posebnom zahtjevu, odnosno nalogu Naruitelja. Prihvat i ugradnja glomaznog otpada, mimo perioda za dnevni prihvat i ugradnju otpada, Izvo a je obvezan izvriti a sve prema posebnom zahtjevu, odnosno nalogu Naruitelja. Obzirom dnevne i tjedne oscilacije inteziteta dovoza otpada tijekom radnog vremena Izvo aa, potrebno je da IZVO A planira nune radove tijekom perioda snienog intenziteta dovoza otpada ili Nedjeljom. Za rad nedjeljom, Izvo a mora dobiti nalog Naruitelja ili ishoditi suglasnost od Naruitelja. Radno vrijeme odlagalita na prohvatu otpada od gra anstva Rad odlagalita Jakuevec za prihvat otpada od gra anstva je sljedei: 1.X. - 31.X. 1.XI. - 28.II. 1.III. - 31.III. 1.IV. - 31. VIII. 1.IX. - 30.IX. 07.00 - 18.00 07.00 - 16.00 07.00 - 18.00 07.00 - 20.00 07.00 - 19.00
Zaprimanje otpada od tvrtki s kojima INVESTITOR ima posebne ugovore i sporazume se na odlagalitu provodi od ponedjeljka do subote i praktiki je kontinuirano tijekom cijelog
stranica 16 od 348
dana i noi (24 sata). Nedjeljom se na odlagalite dovoze manje koliine otpada, uglavnom tijekom noi. Skupljanje leteeg otpada Tijekom postupka prihvata i ugradnje otpada u tijelo odlagalita a prije izvedbe dnevnog prekrivanja, uslijed djelovanja vjetra na istovareni otpad, dolazi do raznoenja otpada od lakih frakcija (plastinih materijala, papira i slino) po odlagalitu i izvan vanjske ograde odlagalita. Intenzitet raznesenog otpada ovisi o intenzitetu vjetra, koliini dovezenog neprekrivenog otpada, sastavu otpada kao i o ostalim uvjetima koji pogoduju njegovom irenju. U cilju zatite okolia od irenja otpada od lakih materijala raznesenih vjetrom, IZVO A je zaduen za povremeno sakupljanje raznesenog otpada. IZVO A je duan na gradilitu imati tim zaduen za sakupljanje leteeg otpada. Sakupljanje leteeg otpada se provodi po nalogu Nadzornog inenjera, te IZVO A vodi evidenciju o broju radnika, satima rada radnika i lokaciji skupljanja. Nadzorni inenjer ovjerana kvalitetu i koliinu rada IZVO AA na sakupljanju leteeg otpada.
A.2.
PRIVREMENO PREKRIVANJE
Sav dnevno odloeni otpad Izvo a mora prekriti slojem inertnog materijala sukladno Uputama za ugradnju i prekrivanje otpada. Razlikujemo dnevno i produljeno prekrivanje. Dnevno prekrivanje Dnevna prekrivka je inertni nezaga eni materijal koji se ugra uje na kompaktirani sloj otpada u debljini 10 cm u rastresitom stanju (bez kompaktiranja). Ovim slojem se prekriva povrina na kojoj je ugra en dopremljeni otpad (pribline povrine 1.500 m2). Izvo a je odgovoran za tjedno i mjeseno planiranje smjetaja odlagaline plohe i izgradnju odlagaline plohe. Produljeno prekrivanje Produljeno prekrivanje se izvodi u debljini 30 cm rastresitog inertnog materijala, ugra uje na kompaktirani sloj otpada u sluaju da se zbog oekivanih poremeaja u dinamici ili uslijed tako definiranog plana odlaganja novog otpada, na predmetnoj povrini u narednih 30 dana ne oekuju radovi na prihvatu razastiranju i ugradnji novog otpada. Zatita pokosa od erozije i sedimentacije Sve pokose na kojima je izvedeno produljeno prekrivanje je potrebno zatititi ogradama za zatitu erozije i sprjeavanja od brzog odnoenja ugra ene zemlje. Izvedba ograda je dana u Izvedbenom projektu zatite pokosa od erozije i sedimentacije, Institut IGH, broj projekta 81010-041/12, iz veljae 2012. (vidi IP14).
A.3
PROMETNICE I PLATOI
Prijevoz novog otpada unutar granica odlagalita, odvija se po stalnim (asfaltnim) prometnicama, privremenim (tehnolokim) prometnicama i servisnoj prometnici.
stranica 17 od 348
Izvo a je zaduen za odravanje stalnih prometnica, za izgradnju i odravanje privremenih (tehnolokih) prometnica, za izgradnju i odravanje servisne prometnice kao i za izgradnju i odravanje platoa za prihvat otpada. Stalne prometnice su posebni sutav (vidi poglavlje III.C.). Prometna infrastruktura i platoi odlagalita moraju zadovoljavati prometne potrebe za prihvatom otpada. Prometnice i platoi se moraju odravati prohodnim i istim, a u sluaju podizanja praine, moraju biti polijevane vodom. Dolaskom zimskih uvjeta, unutranje prometnice se moraju pripremiti te se mora organizirati ienje prometnica od snijega i leda.
TEHNOLOKE PROMETNICE
Tehnoloka prometnica je privremena prometnica namjenjena za dopremu otpada i prekrivnih materijala do istovarnog platoa. Izvo a je odgovoran za planiranje izgradnje, izgradnju i odravanje i tehnolokih prometnica. Izgradnja i dravanje privremenih prometnica vri se otpadnim materijalom iz postrojenja za reciklau gra evinskog otpada (RGO), tucnaikom frakcije 30-60 mm, nesortiranim kamenim materijalom frakcije 0 - 60 mm i cakum pakom. U cilju sprjeavanja naglog propadanja, ispod inertnog kamenog materijala od kojeg se gradi tehnoloka prometnica, postavlja se tkani geotekstil minimalne povrinske mase 150 g/m2. Ukupna debljina ustroja prometnica mora omoguiti uobiajeni gradilini autoprijevoz (preporueno minimalno 50 cm). Izgradnja privremenih prometnica i platoa mora biti u skladu s Planom odlaganja otpada na plohe 5D i 6 (Broj projekta: 3230-0576/10, Instituttitut IGH d.d., Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia) od listopada 2010.
SERVISNA PROMETNICA
Servisna prometnica je stalna prometnica za pristup u cilju odravnja izgra enih dijelova odlagalita a moe sluiti i za dopremu otpada i prekrivnih materijala. Servisna prometnica je smjetena na krovnom dijelu tijela odlagalita i izvedena je na plohama 1, 2, 3 i 4 (do plinske linije L odnosno profila 13). Prilaz sevisnoj prometnici se nalazi na junom spoju ploha 1 i 2. Izvo a je odgovoran za daljnju izgradnju i odravanje servisne prometnice sukladno s Izvedbenim projektom prekrivanja ploha 4, 5 i 6 (Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007. god.) i Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6 - revizija E - Zatita plinskih linija na mjestu servisne prometnice (broj projekta: 24-10067/07 RevE). Projektirana irina ceste je 8 metara a maksimalni nagib iznosi 11 % na kratkim dionicama prekrivnog sustava. Lokacija ceste prikazana je na nacrtu 5.7 Izvedbenog projekta prekrivanja ploha 4, 5 i 6 (Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007. god.).
ISTOVARNI PLATO
Istovarni plato je pripremljena povrina (minimalne povrina 2060 m) za prihvat vozila koja na rubu platoa vre odlaganje (istovar) dopremljenog novog otpada. Izvo a je odgovoran za raspored (planiranje) smjetaja, izgradnju i odravanje istovarnog platoa
stranica 18 od 348
kako bi se odlaganje moglo odvijati nesmetano i sigurno. Tehnoloka prometnica je najmanje irine 8 m. Prometnice moraju biti tako izgra ene, tj materijal za izgradnju mora biti tako izabran, da je umanjeno iznoenje blata na vanjske prometnice. Raspored izgradnje istovarnih platoa tijekom izgradnje tijela odlagalita je da u Planu odlaganja otpada na plohe 5D i 6 (Broj projekta: 3230-0576/10, Instituttitut IGH d.d., Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia) od listopada 2010.
A.4.
OBODNI NASIP
Obodni nasip je izveden oko svih ploha odlagalita (plohe 1 do 6). Visina obodnog nasipa je od 9 do 10 m, i u kruni ima irinu od 6 m. Pokos sa vanjske strane nasipa (gledano s tijela odlagalita) ima pad 1V:2.5H, dok s unutranje strane nasip ima pad od 1V:3H. Obodni nasip ima osnovnu mehaniku funkciju osiguranja stabilnosti tijela odlagalita. Izvo a je zaduen za odravanje izvedenog obodnog nasipa. Sa sjeverne strane kasete 6/1 i plohe 5D, u obodnom nasipu je formirana prilazna rampa koja se koristi kako bi kamioni koji dovoze otpad mogli pristupiti mjestu odlaganja. Navedenu rampu biti e potrebno ukloniti prije poetka ugradnje otpada na kasetu 6/1 i dalje na kasetu 6/2 i 6/3. Na zapadnoj strani kasete 6/3 nalazi se prilaz kaseti za prihvat azbestnog otpada (koja se nalazi na kaset 6/3 jug).
A.5.
ME UNASIP (ZEJI NASIP)
Me unasip (zeji nasip) je gra evina koja se izvodi na zatitnom sloju sustava za sakupljanje procjedne vode unutar pojedinih kaseta. Me unasipom se procjedne vode jedne plohe na kojoj se ugra uje otpad, separiraju od druge izvedene plohe na koju se nije odlagao i na kojoj se trenutno ne odlae otpad. Plohe na kojima se ne odlae otpad moraju imati odvojenu odvodnju oborinskih voda od ploha na kojima se odlae otpad, kod kojih se procjedne vode odvode u sustav procjednih voda. Me me 6/2 me unasip je izveden izme u plohe 5D i kasete 6/1. Izvo a je zaduen za izvedbu unasipa izme u kasete 6/1 i 6/2, te po potrebi za izvedbu me unasipa izme u kaseta i 6/3. Noica pokosa tijala otpada mora biti udaljena minimalno 10 m od osi krune unasipa. Ovo pravilo vrijedi do poetka odlaganja otpada na kasetu 6/3.
Privremena kontrola povrinskih voda Oborine koje dolaze u kontakt s otpadnim materijalom trebalo bi se ograniiti unutar odlagalita obodnim nasipom kao i me unasipima (zejim nasipima) koji se nalaze izme u pojedinih ploha i formiraju kasete ploha. Ploha 6 se sastoji od 3 kasete i to kasete 6/1 (istona), 6/2 (sredinja) i 6/3 (zapadna). Oborinska voda treba se sakupljati odvojeno i odvoditi u sustav za odvodnju oborinskih voda (obodni kanal). Prije poetka ugradnje otpada na kasetu 6/1, treba adaptirati sustav odvodnje tako da se oborinske vode kaseta 6/2 i 6/3 prebacuju u sustav oborinskih voda a procjedna voda iz kasete 6/1 da se pripoji
stranica 19 od 348
sustavu odvodnje procjednih voda. Neposredno prije poetka odlaganja otpada na kasete 6/2 i 6/3 treba spojiti odvodnju tih ploha na sustav procjednih voda.
A.6.
KANALI
Pod pojmom kanali podrazumijeva se otvoreni sustav prikupljanja i provo enja oborinskih i drugih povrinskih voda na prostoru odlaglita. Svi kanali su na prostoru odlagalita izvedeni u potpunosti. Izvo a je zaduen za redovno odravanje i upravljanje obodnim kanalima i kanalom uz sjevernu prometnicu. Obodni kanal Obodni kanali su izvedeni uz vanjsku noicu obodnog nasipa oko svih ploha odlagalita (plohe 1 do 6). Duina otvorenog dijela obodnog kanala iznosi 2800 m. Obodni kanali tijela Odlagalita moraju biti tako odravani da omoguuju nesmetano protjecanje oborinskih voda a u skladu s postojeom projektom dokumentacijom. Odravanje obodnih kanala je potrebno nakon erozije zemlje s pokosa odlagalita, potrebno je redovito vriti konju trave i ienje od lake letee frakcije otpada (vreice). Obodni kanali sa sjeverne strane projektiran je tako da slijedi rub obodnog nasipa oko odlagalita. Tim kanalom se odvode oborinske vode s cijelog sjevernog dijela odlagalita kao i oborinske vode s podruja izme u odlagalita i nasipa rijeke Save. U taj kanal se slijevaju oborinske vode s podruja zapadno od odlagalita gdje se nalazi ulaz i druge operativne zgrade i parkiralite. Juni kanal projektiran je tako da ide uz obodni nasip odlagalita i slijedi trasu asfaltne ceste koja se nalzi uz zapadni i juni dio odlagalita. Juni kanal odvodi oborinske vode sa zapadne i june strane odlagalita, kao i vodu s obodne prilazne ceste. Kanali na sjevernoj i zapadno/junoj strani imaju isti profil. Kanali su duboki 1,4 metra sa 2,5H:1V stranicama i 0,15 posto uzdunim nagibom. Maksimalni protok sjevernog kanala procijenjen je na 4,5 kubna metra u sekundi a junog kanala 3,2 kubna metra u sekundi. Kanal uz sjevernu ogradu Uz sjevernu ogradu odlagalita (Sajmina cesta) na dijelu platoa biokompostane je izveden kanal koji prikuplja oborinsku vodu sa prometnice i odvodi je prema retencijskom jezeru. Duina predmetnog kanala je 1.050,00 m a irina zelenog pojasa koji je potrebno odravati iznosi 7,5 m. Obaveza Izvo aa radova je odravanje kanala konjom i ienjem od mulja i leteeg otpada.
A.7.
DETEKCIJA OTEENJA GEOMEMBRANE
Sustav za detekciju oteenja geomembrane je poloen na svim izvedenim plohama odlagalita. Izvo a je zaduen za jedno ispitivanje sustava detekcije oteenja geomembrane po plohi neposredno prije poetka odlaganja otpada na pojedinu plohu. Predvi a se jedno ispitivanje kasete 6/1, 6/2 i 6/3.
stranica 20 od 348
Mjesto oteenja geomebrane je mogue pronai obzirom da sustav za detekciju oteenja geomembrane koristi izolacijska svojstva geomembrane. Mjerne elektrode se postavljaju prema planu polaganja prije polaganja HDPE geomembrane debljine 2,5 mm, a napajajue elektrode se postavljaju iznad zatitnog geotekstila tipa 1.000 g/m2. Elektrina struja uputa kroz napajajue elektrode stavljene preko membrane, te se pad elektrinog potencijala oitava na mjernim elektrodama. Anomalije u elektrinom polju pokazuju oteenja geomembrane. Sustav se sastoji od niza mjernih i napajajuih elektroda smjetenih ispod i iznad membrane. Elektrode su spojene preko kablova do mjernog ormara koja se nalazina obodnom nasipu. Svaka kaseta ima svoj mjerni ormar. Na plohi 6 ima ukupno 6 mjernih ormara (sjeverni i juni po kaseti).
A.8.
SUSTAV SAKUPLJANJA PROCJEDNIH VODA
PREGLED STANJA
Sustav sakupljanja procjednih voda sastoji se od dvije glavne komponente i to 1) sustava za dreniranje procjedne vode unutar ploha tijela odlagalita (ploha 1 do 6) i 2) sustava za odvodnju procjedne vode kojim se ona odvodi iz ploha 1 do 6 do sabirnih bazena. Sustav dreniranja procjednih voda sastoji se od perforiranih (koje su ugra ene u drenanom sloju) i punih cijevi (ugra ene u obodnom nasipu) za prihvat procjednih voda. S pojedinih kaseta, na kojima jo nije zapoela ugradnja otpada, oborinske vode se istim sustavom odvode u oborinski kanal. Procjedne vode gravitacijski otjeu iz pojedinih ploha do ahtova procjednih voda koji se nalaze uz vanjsku noicu obodnog nasipa. Sustav za odvodnju procjedne vode se satoji od ahtova, kompenzacijskih bazena i kolektorskih cijevi kojima procjedna voda dovodi do sabirnih bazena. Od ahtova ploha ploha 6 do 2, procjedne vode se preko kolektorskih cijevi i kompenzacijskih bazena (prepumpnog ahta) koji se nalazi na sjevernom i junom spoju ploha 2 i 1 i preko kolektora plohe 1 odvode u sabirne bazene (SB) sjever i jug. Ploha 1 Na plohi 1 nalazi se 17 ahtova od ega 10 slue za prihvat procjednih voda. Perforirane cijevi drenae imaju promjer 300/250 mm i ukupna duina drenanih cijevi na plohi 1 iznosi priblino 1.800 m. Plohe 2 do 6 Na plohama 2 do 6 je izvedeno 22 ahta procjednih voda. Od ahtova procjednih voda kroz tijelo nasipa prolaze pune PEHD cijevi duine priblino 50 m, te se tada mijenja tip cijevi u perforirane. Na plohi 2, drenane cijevi su promjera 200/175 mm. Od plohe 3 do ukljuivo plohe 5, drenane cijevi su vanjskog promjera 160/143 mm. Kroz nasip plohe 5D (sjever i jug) je poloena puna PEHD cijev promjera 160/143 mm duine 50 m, dok je u drenanom sloju poloena perforirana drenana cijev promjera 200/175 mm. Ploha 6 je u cijelosti izvedena s cijevima promjera 200/175 mm.
stranica 21 od 348
Ukupna duina drenanih i kolektorskih cijevi Ukupna duina drenanih cijevi (ukljuivo i pune cijevi kroz nasip) na plohama 1 do 6 iznosi 6.531 m. Spojne kolektorske cijevi su vanjskog promjera 300 mm. Ukupna duina cijevi sjevernog obodnog kolektora iznosi 1.383 m, a junog 1.524 m. Kompenzacijski bazeni (sjever i jug) Na spoju ploha 1 i 2 na sjevernoj i junoj strani tijela odlagalita, nalaze se kompenzacijski bazeni (prepumpni ahtovi) koji procjednu vodu koja dolazi iz kolektora ploha 6 do 2 prepumpavaju na viu kotu u kolektorske cijevi plohe 1, od kuda procjedna voda gravitacijski dalje tee prema sabirnim bazenima sjever i jug. Tlocrtna dimenzija kompenzacijskog bazena je 1,8 6 m, dubina iznosi 2,2 m. Unutar radijusa kruga od 2 m od kompenzacijskih bazena je Ex zona opasnosti "2". Projekt postojeeg kompenzacijskog bazena je dan je u prilogu 27 dokumentacije Glavni projekt, Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, tvrtke Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, broj TD 02-02-02-02/05 Glavni paket paket A1 iz oujka 2000 god. [vidi GP1]. Sanacija kompenzacijskih bazena Kompenzacijske (prepumpne) bazene sjever i jug je potrebno rekonstruirati razbijanjem i va enjem postojeeg armirano betonskih kompenzacijskih bazena i izvedbom PEHD ahtova s dvostrukom stijenkom (dno i obod), talonicom te automatikom, napajanjem i ugradbom muljnih pumpi (minimalne karakteristike 2 3 l/s, manometerska visina H = 5 m) u Ex izvedbi. Prije izvo enja Izvo a je duan izraditi Izvedbeni projekt kompenzacijskih bazena i iskoditi suglasnost na projekt od glavnog projektanta. ahtovi procjednih voda U svim ahtovima procjednih voda nalaze se sifoni i kinete kolektorske cijevi. ahtovi procjednih voda na plohama 3 do 6 (18 ahtova) osim sifona imaju i ventile za runo zatvaranje ime se moe sprijeiti dotok procjednih voda u aht. Na plohi 1 na mjestu ulaska kolektorskih cijevi u sabirne bazene u tri ahta se nalaze krini ventili. Svi ahtovi procjednih voda imaju dvostruke vanjske stijenke. Dvostruke stijenke kolektorskih cijevi i dvostruke stijenke ahtova omoguuju provedbu kontrole vodonepropusnosti. Unutar ahtova procjednih voda je Ex zona opasnosti "1", dok je u krugu zdenca na udaljenosti od 2 m zona opasnosti "2".
ODRAVANJE
Cilj odravanja sustava procjednih voda je osigurati nesmetano protjecanje procjedne vode do sabirnih bazena. Drenane i kolektorske cijevi moraju biti iste i protone, pumpe u kompenzacijskim bazenima moraju funkcionirati. ahtovi, kinete i sifoni moraju biti isti i svi ventili moraju funkcionirati. Mulj koji se taloi u sustavu procjednih voda se prije deponiranja, a nakon ienja, mora fizikalno-kemijski analizirati u ovlatenom laboratoriju, a sve sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04), Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 23/07) i Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05 i
stranica 22 od 348
39/09), Pravilniku o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada (NN 117/2007) i Pravilniku o izmjeni i dopuni Pravilnika o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada (NN 111/2011). Ukoliko rezultati fizikalno - kemijske analize pokau da je predmetni mulj pogodan za odlaganje na odlagalitu otpad tada ga je mogue otpremiti u tijelo odlagalita Jakuevec. Ukoliko eluat ne zadovolji parametre za odlaganje na odlagalite, tada se predmetni mulj mora se zbrinuti na odgovarajui nain u skladu s Zakonom o otpadu (NN 178/04) izmjenama i dopunama Zakona o otpadu (NN 153/2005 Uredba, NN 111/2006, NN 60/2008 i NN 87/2009). Trokovi zbrinjavanja otpada koji ne zadovoljava parametre za odlaganje na odlagalite se vre posebno. ienje cijevi za prikupljanje procjedne vode Uestalost ienja drenanih cijevi na plohama 2 do 6 je minimalno dva puta godinje i to za vrijeme smanjenih dotoka i snienih razina u sustavu procjednih voda. Uestalost ienja na plohi 1 je minimalno jedan puta godinje. Izvo a radova ienja bi trebao dati Izvjetaj o izvrenim radovima i zapaanjima tijekom ienja (dotok, duina ulaska wome u drenau, ocjenu ispravnosti i izvjetaj o nedostacima na ventilima i sifonima, urednosti ahtova, urednost i vodonepropusnost kompenzacijskih bazena i ispravnost pumpi u kompenzacijskim bazenima). Nakon ienja i snimanja Izvo a mora vratiti sve sifone i ventile u stanje uporabivosti. Snimanje drenanih cijevi procjedne vode Na plohi 1 je potrebno jednom godinje izvriti kontrolu ienja i funkcionalnosti sustava procjedne vode CCTV kamerom. Dva puta godinje je potrebno vriti kontrolu ienja i funkcionalnosti sustava procjedne vode ploha 2 do 6 CCTV kamerom. U sklopu snimanja, Izvo a je duan dati i prikaz uzdunih padova cijevi sustava za prikupljanje procjednih voda. Izvo a je duan dati detaljan izvjetaj o provedenim radovima. Neposredno prije snimanja sustava procjednih voda kamerom potrebno je provesti ienje drenanih cijevi ure ajem radnog dosega od minimalno 200 m. ienjem treba obuhvatiti kompletan kolektor te kompenzacijske i sabirne bazene.
stranica 23 od 348
Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, odravanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagalita otpada Jakuevec III.A. Sustav: Tijelo odlagalita Tabela 3 Popis drenanih cijevi koje je potrebno oistiti i snimiti s napomenama za Izvo aa
Popis ahtova i drenae za ienje i snimanje
Vanjski/U nutarnji Potrebno Orijentacij Naziv okna Promjer R.br. Ploha snimiti/oistiti a nove oznake drenane *[m] cijevi [mm]
Komentar
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39
sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever sjever istok jug jug jug jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug
PS-4 1 300/250 166,5 PJ-6 1 300/250 166,5 PS-5 1 300/250 178,5 PJ-7 1 300/250 178,5 PS-6 1 300/250 186 PJ-8 1 300/250 186 PS-7 1 300/250 189,5 Vertikalna deformacija od 65-tog metra do 97-mog metra, dalje neprohodno. PJ-9 1 300/250 189,5 Nakon 187 m neprohodno zbog deformacije vertikalnog profila. PS-8 1 300/250 191 PJ-10 1 300/250 191 PS-3 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PS-2 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PJ-PS-1 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PJ-2 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PJ-3 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PJ-4 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PJ-5 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona JB-1 2 200/175 198,5 JB-2 2 200/175 198,5 JB-3 2 200/175 200 JB-4 2 200/175 200 JB-5 3 160/143 202,5 Na 19,5 nailazak na zubu zavara cijevi. Dionica prohodna za ienje u cijelosti JB-6 3 160/143 50,9 Vertikalna deformacija na 51 m, dalje neprohodno za ista i kameru. JB-7 3 160/143 210,5 JB-8 3 160/143 210,5 JB-9 4 160/143 223 Na 50 m nailazak na zub zavara cijevi. Dionica prohodna za ienje u cijelosti JB-10 4 160/143 223 JB-11 4 160/143 228,5 JB-12 4 160/143 228,5 JB-13 5 160/143 233 Kamera pod vodom. Nije vidljiv uzrok zaustavljanja kamere na 22. m. JB-14 5 160/143 233 JB-15 5 D 160/143 222,5 Na 25 m nailazak na zub zavara cijevi. Dionica prohodna za ienje u cijelosti JB-16 5 D 160/143 222,5 Na 54 m nailazak na zub zavara cijevi. Dionica prohodna za ienje u cijelosti JB17 6 160/143 217 JB 18 6 160/143 217 JB 19 6 160/143 216 JB 20 6 160/143 216 JB 21 6 160/143 202,5 JB 22 6 160/143 202,5 Sumarno oistiti [m] 6379,4 Sumarno snimiti [m] 6379,4 * Dana metraa je procijenjena udaljenost izmjerena od pripadnog ahta do polovice drenane cijevi. * Prije ienja potrebno je demontirati 32 sifona s ili bez ventla (redni brojevi 1 do 10 + 18 do 39)
stranica 24 od 348
Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, odravanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagalita otpada Jakuevec III.A. Sustav: Tijelo odlagalita Tabela 4 Popis ahtova i kolektorskih cijevi koje je potrebno oistiti
Popis ahtova i kolektorskih cijevi za ienje

Vanjski/Unutarnji Potrebn Promjer kolektorske o oistiti cijevi [mm] *[m]
R.br.
Orijentac Naziv susjednih ija okna
Ploha
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38
sjever sjever sjever sjever sjever sjever sjever jug jug jug jug jug jug jug jug jug sjever jug sjever sjever sjever sjever sjever sjever sjever sjever sjever sjever jug jug jug jug jug jug jug jug jug jug
PJ-PS-1/PS-2 1 PS-2/PS-3 1 PS-3/PS-4 1 PS-4/PS-5 1 PS-5/PS-6 1 PS-6/PS-7 1 PS-7/PS-8 1 PJ-PS-1/PJ-2 1 PJ-2/PJ-3 1 PJ-3/PJ-4 1 PJ-4/PJ-5 1 PJ-5/PJ-6 1 PJ-6/PJ-7 1 PJ-7/PJ-8 1 PJ-8/PJ-9 1 PJ-9/PJ-10 1 PS-8/JB-1 2 PJ-10/JB-2 2 JB-1/JB-3 2 JB-3/JB-5 2/3 JB-5/JB-7 3 JB-7/JB-9 3/4 JB-9/JB-11 4 JB-11/JB-13 4/5 JB-13/JB-15 5/5D JB-15/JB-17 5D/6 JB-17/JB-19 6 JB-19/JB-21 6 JB-2/JB-4 2 JB-4/JB-6 2/3 JB-6/JB-8 3 JB-8/JB-10 3/4 JB-10/JB-12 4 JB-12/JB-14 4/5 JB-14/JB-16 5/5D JB-16/JB-18 5D/6 JB-18/JB-20 6 JB-20/JB-22 6 Sumarno oistiti [m]
300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250
39 73 31 30 30 30 30 38 55 40 50 50 43 35 32 31 89 91 63 123 123 123 123 135 108 76 81 76 63 130 127 129 123 141 109 76 77 84 2907
stranica 25 od 348
Odravanje i upravljanje ahtovima odvodnje procjednih voda ahtovi procjednih voda su elementi sustava odvodnje procjednih voda koji se nalaze na obodu tijela odlagalita te provode sakupljenu procjednu vodu u sabirne (kolektorske) cijevi. ahtovi odvodnje su izvedeni na lomovima i krianjima trasa sustava odvodnje procjednih voda. Poklopci ahtova su izvedeni s odzranikom: ahtove odvodnje procjednih voda potrebno je odravati na sljedei nain: 1. Tjedno izvriti vizualni pregled ahtova procjednih voda stanja na mogunost fizikog oteenja stijeki ahta, poklopca ahta i odzranika. Tjedno izvijestiti Nadzornog inenjera o eventualnim oteenjima stranica i dna, o brzini protjecanja, eventualnom usporu, razini procjedne vode u ahtu, stanju taloga, stanju urednosti, ispravnosti ruice ventila, nepropusnosti spojeva, stanju sifona, poklopca i oznaka ahta s oznakom upozorenja (1 tjedno). 2. Provjera prisutnosti (koncentracije) metana CH4 volumnim postcima (%) u ahtu i neposrednoj okolici ahta, (1 x mjeseno). U sluaju evidentiranja pojave CH4 provjeru koncentracije treba provoditi ee i to minimalno (1 x tjedno). 3. Odravanje ahtova procjednih voda izvana istima. (1 mjeseno). 4. Pregled razine vode u posudi u kojoj se nalazi sifonski prikljuak drenanog cjevovoda i po potrebi dolijevanje vode u posudu (1 mjeseno). 5. Savka tri mjeseca izvriti pokretanje ruice ventila do potpunog otvaranja i zatavranja te izvijestiti o stanju (4 godinje). 6. ahtovi procjednih voda imaju dvostruke stijenke to omoguuje kontrolu vodonepropusnosti. Izvo a treba provoditi kontrolu vodonepropusnosti vizualnim pregledom u intervalima od svaka 3 mjeseca (4 godinje). 7. Minimalno dva puta godinje isprati unutranjost ahtova vodom i oistiti sifon ukloniti talog s dna okna / kinete, (u sklopu radova ienja sutava prikupljanja i odvodnje procjednih voda i snimanja kamerom). Sanirati nedostatke (vidi toku 10) i izvijestiti o svim eventualnim uoenim nedostacima u ahtu kao na primjer eventualni nedostatak vijaka, "X" komada, "T" komada. (2 godinje). Nakon ienja i snimanja vratiti sve sifone i ventile u stanje uporabivosti. O provedenom ienju i snimanju Izvo a je dua n sastavaiti detaljni Izvjetaj. 8. Odravati znakove upozorenja i opasnosti na i ispred ahtova procjednih voda istima (1 x mjeseno). (predvidiva kompltena zamjena znakova upozorenja 1 3. god.). Odravati nalijepljene oznake (nazive) na ahovima procjednih voda u skladu s projektima. Predvidiva kompltena zamjena oznaka 1 2. god. 9. Izvriti popravak i/ili zamjenu neispravnih sifona i ventila u ahtovima procjednih voda. (predvidiva kompltena zamjena sifona i ventila 1 2. god.) 10. Periodiko ispitivanje vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti ahtova procjednih voda od ovlatene institucije provoditi sukladno normi Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala HRN EN 1610. Izvo a je duan organizirati ispitivanje od ovlatene institucije, voditi evidenciju provedenih ispitivanja, duan je izvjetavati o datumu isteka periodikog ispitivanja, organizirati ispitivanja prije isteka roka vaenja prethodnog ispitivanja, kao i uvanja dokaza o provedenom Ispitivanju (Uvjerenje o vodonepropusnosti, strukturalnoj stabilnosti i funkcionalnosti). (1 godinje) 11. Izvo a je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostaviti Izvjetaj o stanju ahtova odvodnje procjednih voda s komentarima i prijedlozima mjera. U izvjetaju treba
stranica 26 od 348
biti navedeno; Sumarna zapaanja tjednih pregleda, koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u ahtu i neposrednoj okolici ahta, istoi ahtova, stanje ruice ventila (s planom sljedeeg pokretanja ruice), rezultat mjerenja vodonepropusnosti s planom sljedeeg ispitivanja, plan provedbe snimnja i ienja sustava odvodnje procjednih voda, stanje zankova upozorenja i oznaka na ahtovima, plan periodikg ispitivanja vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti s rezultatima provedenih ispitivanja. Izvedba prepumpnog ahta za crpljenje oborinskih voda nakupljenih na sjevernom dijelu plohe 6: Nakupljenu oborinsku vodu koja se sakuplja u sabirnom dijelu plohe 6 sjever i dalje u pripadne ahtove je potrebno precrpiti u obodni kanal sjever. Na nizvodnoj kolektorskoj cijevi ahta JB-17 je izveden PEHD ep koji sprijeava mijeanje oborinske vode plohe 6 sjever s procjednom vodom plohe 5D te se u proteklom periodu nakupljena oborinska voda u ahtu JB-17 povremeno crpila mobilnom muljnom pumpom. U cilju sprijeavanja nakupljanja mulja (taloenjem) u drenanim cijevima sustava odvodnje voda plohe 6 sjever (kaseta 6/2) na ahtu JB-19 je prije poetka odlaganja otpada na kasetu 6/1 potrebno projektirati i izvesti sustav za prebacivanje oborinske vode s kaseta 6/2 i 6/3 u obodni kanal. Sustav mora imati mobilnu elektrinu pumpu koja e se u buduem periodu (predvidivo do 2018. god.) prebaciti s ahta JB-19 (kaseta 6/2) na JB21 (kaseta 6/3). Neposredno prije poetka ugradnje otpada na kasetu 6/1 sjever potrebno je maknuti ep od zavarene PEHD ploevine iz ahta JB-17 i ugraditi ep na odvodnoj strani ahta JB-19. Potrebno je izvesti razvod elektrine energije iz dijela bio kompostane, postaviti elektrino brojilo, ugraditi nosae pumpe, nabaviti i montirati elektrinu muljnu pumpu s plovkom koja e precrpljivati oborinsku vodu iz JB-17 u obodni kanal. Za navedeno projektno rjeenje je potrebno ishoditi suglasnost glavnog projektanta. Budui da se radi o oborinskoj vodi razvod elektrine energije i pumpa ne trebaju biti u Ex izvedbi. Odravanje i upravljanje kolektorskim cjevovodom procjednih voda Kolektorske cijevi procjednih voda su elementi sustava odvodnje procjednih voda koji se nalaze na obodu tijela odlagalita te provode sakupljenu procjednu vodu izme u ahtova procjednih voda i kompenzacijskih bazena. Kolektorske cijevi su izvedene s dvostrukom stijenkom (vanjskog promjera 400 mm i 300 mm): 1. Minimalno 2 puta godinje womom oistiti sustav kolektorskog cjevovoda . 2. O provedenom ienju dostaviti izvjetaj u dva primjerka. Izvjetaj mora sadravati situaciju odlagalita s naznaenim oienim dionicama, mjestima na kojima su uoene anomalije i slino.
stranica 27 od 348
3. Periodiki ispitati vodonepropusnosti kolektorskih cijevi od ovlatene institucije sukladno normi Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala HRN EN 1610. Izvo a je duan organizirati ispitivanje od ovlatene institucije, voditi evidenciju provedenih ispitivanja, duan je izvjetavati o datumu isteka periodikog ispitivanja, organizirati ispitivanja prije isteka roka vaenja prethodnog ispitivanja, kao i uvanja dokaza o provedenom Ispitivanju (Uvjerenje o vodonepropusnosti, strukturalnoj stabilnosti i funkcionalnosti). (1 godinje) Odravanje kompenzacijskih bazena Kompenzacijski bazen (prepumpni ahtovi) se nalazi na sjevernom i junom spoju ploha 2 i 1. Osnovna funkcija kompenzacijskih bazena je skupljanje i podizanje procjedne vode koja dotie iz ploha 6 do plohe 2 na viu kotu plohe 1 od kuda procjedna voda gravitacijski otie prema sabirnim bazenima sjever i jug. Kompenzacijske bazene procjednih voda potrebno je odravati na sljedei nain: 1. Tjedno izvriti vizualni pregled stanja kompenzacijskih bazena, stanju funkcioniranja pumpi, stanju stijeki bazena i poklopca bazena. Tjedno izvijestiti Nadzornog inenjera o stanju pumpi, brzini protjecanja, eventualnom usporu, razini procjedne vode u bazenu, stanju taloga, stanju urednosti, stanju poklopca (1 tjedno). 2. Runo uklanjanje nakupljenog otpada (letei otpad i slino) iz kompenzacijskog bazena Izvo a mora provoditi po potrebi. Predvidiv angaman je 2 radnika po 4 sata, 2 mjeseno. 3. Ispravnost elektrinih i strojarskih komponenti pumpe kontrolirati jedan puta godinje po ovlatenoj tvrtci. (1 godinje). 4. Oistiti kompenzacijske bazene od nataloenog mulja mlazom vode i slivniarem po potrebi. Predvidiv angaman je est puta godinje. (6godinje) 5. Periodiko ispitivanje vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti kompenzacijskih (prepumpnih) bazena od ovlatene institucije provoditi sukladno normi Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala HRN EN 1610. Izvo a je duan organizirati ispitivanje od ovlatene institucije, voditi evidenciju provedenih ispitivanja, duan je izvjetavati o datumu isteka periodikog ispitivanja, organizirati ispitivanja prije isteka roka vaenja prethodnog ispitivanja, kao i uvanja dokaza o provedenom Ispitivanju (Uvjerenje o vodonepropusnosti, strukturalnoj stabilnosti i funkcionalnosti). (1 godinje) 6. Izvo a je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostaviti Izvjetaj o stanju ahtova odvodnje procjednih voda s komentarima i prijedlozima mjera, koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u ahtu i neposrednoj okolici ahta, razini vode i slino.
A.9.
ZATITNI SLOJ IZNAD SUSTAVA DRENAE
Zatitni sloj je izveden na svim plohama odlagalita. Navedeni sloj je ugra en na filtarskom geotekstilu tipa 400 g /m2 i slui kao zatita filtarskog geotekstila od oteenja. Zatitni sloj iznad sustava za drenau procjednih voda je potrebno odravati na plohama 6/1 do 6/3 upanjem raslinja s korjenjem kako ne bi dolo do oteenja filtarskog
stranica 28 od 348
geotekstila i prodiranja sitnih estica u drenani sustav. Kaseta 6/1 ima tlocrtnu povrinu od priblino 2,92 ha, kaseta 6/2 ima tlocrtnu povrinu od priblino 2,90 ha, kaseta 6/3 ima tlocrtnu povrinu od priblino 3,40 ha.
A.10.
PLOHA ZA PRIHVAT AZBESTNOG OTPADA
Ploha za prihvat gra evinskog otpada koji sadri vrsto vezani azbest i ostali vrsto vezani azbestni otpad (u danljem tekstu samo azbestni otpad) je izvedena na samom jugozapadnom rubu odlagalita, na junom dijelu plohe 6/3 (ploha 6 je podijeljena na 3 dijela), uz unutarnji rub junog i zapadnog obodnog nasipa. Ukupna povrina kazete za prihvat azbestnog otpada iznosi priblino 4.000 m2 (dno kazete + me unasip + postojei obodni nasip na koji e se naslanjati azbestni otpad). Povrina bez obodnog nasipa iznosi priblino 2.160 m2. Kazeta za prihvat azbestnog otpada je odijeljena od ostalog dijela odlagalita me unasipom visine 1.5 m i ukupne irine 6.5 m. Pristupna cesta plohi za prihvat azbestnog otpada je smjetena na zapadnom nasipu. Cesta je irine 4 m s vanjske strane obodnog nasipa, odnosno 5 m s unutarnje strane nasipa. Nasip prometnice je izveden od mjeovitog materijala. Nasip s vanjske strane obodnog nasipa je izveden od mjeovitog materijala dobivenog obradom gra evinskog otpada, dok je nasip s unutarnje strane izveden od zemljanog materijala. Na kraju pristupne prometnice, na mjestu spajanja s kazetom za azbestni otpad, izveden je plato za okretanje vozila. Izvo a je zaduen za odravanje plohe za prihvat azbestnog otpada upanjem raslinja s korjenjem kako ne bi dolo do oteenja filtarskog geotekstila i prodiranja sitnih estica u drenani sustav.
A.11.
GORNJI BRTVENI SLOJ
Pregled stanja Zavrni pokrov (odnosno gornji brtveni sloj i gotova prekrivka) je izveden na plohama 1, 2, 3 i 4. Sukladno dinamici zapunjavanja odlagalita otpadom, gornji brtveni sloj i gotova prekrivka e se ugra ivati na povrinu tijela ugra enog otpada na nain da sa zavrnim pokrovom prethodne plohe (u ovom sluaju plohe 4) ini kontinuirani sustav. Kontinuitet sustava se mora osigurati u pogledu brtvljenja (povrinskih voda i odlagalinog plina), padova za odvodnju oborinskih voda, uzdunih padova servisne prometnice i slino. Prekrivni sustav ploha 5, 5D i 6 se fazno spaja na ve izvedeni sustav sukladno ugradnji otpada do projektirane visine. Oekuje se da e se plohe prekrivati dinamikom kojom e se zapunjavati odlagalite, te je ta dinamika prikazana u tablici 1. Zavrni pokrov za odgovarajuu plohu povezat e se sa zavrnim pokrovom prethodne plohe tako da na kraju tih operacija zavrni pokrov ini kompaktan sustav. Opi izgled i konfiguracija zavrnog pokrova prikazani su u nacrtima (Nacrt 5.1 , Nacrti 5.2 i Nacrti 7) Izvedbeni
stranica 29 od 348
projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6. (Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10046/07, kolovoz 2007 god). Svaka od komponenti trebala bi se izvoditi sukladno tehnikim specifikacijama, nacrtima i Programu praenja i kontrole kvalitete. Gornji brtveni sloj i gotova prekrivka su trajni zatitni slojevi koji se ugra uju preko ispunjenih dijelova tijela odlagalita kada ugra eni otpad dostigne projektirane gabarite. Projekt gornjih brtvenih slojeva i gotove prekrivke predvi a 3 glavne funkcije: (1) da se umanji izbijanje odlagalinog plina (a time i neugodnih mirisa) iz tijela odlagalita i njegova emisija u atmosferu. (2) da se sprijei direktan kontakt (ptica i drugih ivotinja) sa otpadom, (3) da se ogranii dugorona infiltracija oborina u tijelo deponije i na taj nain se minimalizira nastajanje procjednih voda. Radovi na izvedbi gornjeg brtvenog sloja i gotove prekrivke imaju za cilj utjecati na djelovanja povrinskih voda na stvaranje erozije (koja umanjuje dugoronu funkcionalnost gornjih povrinskih slojeva i poskupljuje odravanje pokosa i obodnog kanala) . Sustav upravljanja povrinskim vodama treba uklanjati oborinske vode sa zavrnog pokrova bez pretjerane erozije tla i smanjiti koliinu vode koja e se infiltrirati kroz pokrovni sustav. Sustav treba imati sljedee funkcije: sakupljanje i odvod povrinskih voda s povrine odlagalita na relativno kratkim udaljenostima i drenani putevi (kanali i berme) i drenani ure aji (odvodne cijevi niz padinu i disipatori energije) koji na uinkovit nain odvode povrinske vode i odgovarajuom brzinom, tako da ogranie pretjeranu eroziju i ispiranje povrine. Sustav je projektiran tako da se povrinska voda odvodi kroz stalne odvodne kanale do postojeeg retencijskog jezera koji se nalazi istono od plohe 1. Razmjetaj i detalji sustava za kontrolu povrinskih voda prikazani su u projektnim nacrtima (nacrt 5.10) Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6., Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07, kolovoz 2007 god [IP2]. Nadvienje na spoju ploha 4 i 5 Prilikom zavrnog prekrivanja novog otpada (a nakon postizanja projektiranih visina) potrebno je osigurati kontinuiranost prekrivnog brtvenog i drenanog sustava. Iz toga je razloga nuno izvesti kvalitetan spoj postojeeg prekrivnog sustava plohe 4 i budueg prekrivnog sustava plohe 5. Projekt nadvienja na spoju ploha 4 i 5 e se naknadno dostaviti Izvo au. Analizom geodetske snimke postojeeg stanja na odlagalitu (povrine ploha 3 i 4), utvr eno je da je visina otpada na spoju plohe 4 i 5 (i to na krovnom dijelu odlagalita gdje je projektirani nagib 5 %) za priblino 2.5 3 m manja od projektirane visine (samim tim je i zavrni prekrivni sustav na plohi 4 isto toliko nii od projektiranog). Kako bi se omoguio prijelaz s navedenog znatno nieg dijela na dio plohe 5 koji e se izvesti prema projektu, predloeno je da se izvede nadogradnji otpada na krovni dio plohe 4 i to s poetkom izme u profila 11 i 12 i zavretkom izme u profila 12 i 13 ukupne duina priblino 75 m. Nadogradnja otpada bi prema procjeni ukljuivala plinske linije K i L. Predloeno je da se krovni dio tijela odlagalita izvede s nadvienjem (u odnosu na projektirani pad od 5%) s dvostrenim padom od ukupno 8% prema sjeveru i jugu.
stranica 30 od 348
Predlae se da se geometrija pokosa koji ima projektirani nagib 1V: 2.85H izvede s nadvienjem tako da tijekom izgradnje nagib pokosa bude 1V: 2.64H. Spoj ploha 4 i 5 kao i detalji spoja, biti e dostavljen Izvo au naknadno. Prije nego to se zapone s odlaganjem na ovaj dio predvi eno je uklanjanje zatitnog zemljanog sloja plohe 4 na ovom dijelu i njegovo privremeno deponiranje na susjednim povrinama. Tako er je potrebno ukloniti umjetne materijale u rubnim dijelovima promatrana povrine uz bermu na rubnom dijelu pokosa projektiranog nagiba 5 %. Ugradnja otpada na ovom dijelu obuhvaa iskop ugra enih plinskih glava i brtvenih materijala sve do drenanog sloja unutar plinskih zdenaca te, sukladno dinamici ugradnje otpada, ugradnju zatitnih kolona, drenanog materijala i drenanih cijevi sve do projektiranog vrha prekrivnog brtvenog sustava kada je potrebno ugraditi plinsku glavu. Kako bi se omoguila ugradnja otpada na krovnom dijelu plohe 4, potrebno je urediti pristupnu prometnicu i radni plato u blizini mjesta odlaganja i na odgovarajuoj visini u odnosu na konani izgled spoja plohe 4 i 5. Detalji izgradnje puta i platoa odre eni su u poglavlju 5. Pokosi zavrnog pokrova Zavrni pokrov ploha od 2 do 6 je projektiran da od ruba obodnog nasipa do oboda tijela odlagalita bude u nagibu 2,85H:1V. Obodi tijela odlagalita se nalazi na apsolutnoj visini od 155 m.n.m. Pokrovni sustav ima od sredinjeg krovnog dijela dvostreni pad od 5 % prema obodu krovnog dijela tijela odlagalita. Maksimalna visina tjemena odlagalita iznosi priblino 158,5 m.n.m. Komponente zavrnog pokrova Tijelo odlagalita ima dva razliita sustava zavrnog prekrivanja, prvi sustav je za bone pokose a druga za krovni dio tijela odlagalita. Krovni dio tijela je projektiran sa slojem od linearne polietilenske geomembrane niske gustoe (LLDPE) debljine 1 mm dok pokosi nisu. Kompozitna prekrivka odabrana je za krovni dio tijela odlagalita kako bi se smanjila infiltracija u podruju gdje je nagib povrine od samo 5%. Oba sustava se sastoje od sljedeih komponenti; humusni sloj, sloj zatite od smrzavanja, gornji geosintetski dren za vodu (za oborinske vode), geosintetski glineni brtveni sloj (GCL), geosintetski sloj za otplinjavanje i me uprekrivni sloj. Materijal za zavrnu prekrivku izabran je uzevi u obzir sljedee: - Ope priznate postupke za projektiranje deponija, - Organske materijale dostupne u blizini terena i - Tehnike smjernice Europske zajednice za projekt Prekrivanja deponija komunalnog krutog otpada te hrvatske zakone Konfiguracije prekrivke za krovni dio i bone pokose, poevi od gornjeg sloja nadolje, su sljedee:
stranica 31 od 348
Krovni dio prekrivke (pokos od 5% ) Humusni sloj debljine 0,15 m Sloj zatite od smrzavanja debljine 0,65 m Geosintetski dren za vodu
Boni pokosi prekrivke (2.85H:1V) Humusni sloj debljine 0,15 m Sloj zatite od smrzavanja debljine 0,85 m
Geosintetski dren za vodu Linearna polietilenska geomembrana niske gustoe debljine 1 mm Geosintetski glineni brtveni sloj, GCL Geosintetski glineni brtveni sloj, GCL Geosintetski sloj za otplinjavanje Me upokrov 0,30 m Povrina zavrnog pokrova trebala biti zasa ena vegetacijom koja slui kao dugorona zatita protiv erozije. Na zavrnom sloju dizajnirane su berme za kontrolu povrinskih voda, otprilike 1 metar iroke, na visinkoj udaljenosti od cca 10 metara. Berme trebaju presjei put otjecanju vode od vrha niz pokos i odvoditi je u naborane cijevi, te se cijevima poovrinske vode odvode do dna pokosa. Na zavrnom pokrovu treba biti izgra ena i servisna prometnica. Na tijelu odlagalita je izvedena prometnica koja zavrava na kraju plohe 4 (plinska linija L). Me upokrov (me uprekrivni sloj) Me upokrov se izvodi na produljenoj prekrivci debljine 30 cm a neposredno prije polaganja geosintetskog sloja za otplinjavanje. Debljina me uprekrivnog sloja je 30 cm. Granulometrija me uprekrivnog sloja treba biti takova da je 85 % zrna jednakog ili veeg promjera od 0.05 mm. Propusnost me uprekrivnog sloja mora biti biti vea ili jednaka od 1 x 10-4 cm/s. U me uprekrivnom sloju ne smije biti otrih predmeta (armature, komada stijenja, stakla i sl.) koji bi mogli otetiti ostale gornje brtvene slojeve (prvenstveno LLDPE geomembranu. Geosintetski sloj za otplinjavanje Geosintetski sloj za otplinjavanje izvodi se direktno iznad me upokrova. Geosintetski sloj za otplinjavanje sastoji se od jezgre od polietilena (PE) ili polipropilena (PP) na koju se termikim procesom s gornje i donje strane spajaju dva netkana geotekstila. Geosintetski sloj za otplinjavanje ima minimalnu transmisivnost od 8 x 10-4 m2/sek. Geosintetski glineni brtveni sloj (GCL) Geosintetski glineni brtveni sloj (GCL) izvodi se iznad geosintetskog sloja za otplinjavanje. Ugra uje se na krovnom dijelu i bonim pokosima. Geosintetski glineni brtveni sloj je hidraulika barijera koja se sastoji od zrnate prirodne natrijeve bentonitne gline umetnute izme u dva geotekstila i uvrene tkanjem ili ivanjem. Propusnost geosintetskog glinenog brtvenog sloja je maksimalno 5 x 10-9 centimetara na sekundu. Geosintetski sloj za otplinjavanje Me upokrov 0,30 m
stranica 32 od 348
Geomembrana od linearni polietilen niske gustoe (LLDPE) Brtveni sloj koji se sastoji od 1 mm, glatkog, linearnog polietilena niske gustoe (LLDPE) treba se izvesti iznad geosintetskog glinenog brtvenog sloja (GCL) na krovnom dijelu prekrivke (5% nagiba). Geomembrana LLDPE se ne ugra uje na pokosima tijela odlagalita nagiba 1V:2.85H. Ovaj vrlo slabo propusan sloj ima osnovnu funkciju u sprjecavanju prodiranja oborinskih voda u odloen otpad te sprijeava prodirnje odlagalinog plina u geosintetski dren za vodu. Geosintetski dren za vodu Na krovnom dijelu prekrivke, geosintetski dren za vodu izvest e se direktno preko linearne polietilenske geomembrane niske gustoe (LLDPE) debljine 1 mm, a koja je poloena na geosintetski glineni brtveni sloj (GCL). Na bonim pokosima geosintetski dren za vodu se izvodi direktno iznad geosintetskog glinenog brtvenog sloja (GCL). Geosintetski dren za vodu sastoji se od jezgre od polietilena (PE) ili polipropilena (PP) na koju se termickim procesom s gornje i donje strane spajaju dva netkana geotekstila. Geosintetski dren za vodu ima minimalnu debljinu 7 mm i minimalnu transmisivnost od 8 x 10-4 m2/sek. Ovaj sloj mora ukloniti vodu koja se infiltrira kroz gornji sloj zatite od smrzavanja i humusni sloj za vrijeme i nakon prekrivanja odlagalita, te sprijeiti teenje pod tlakom u tom sloju. Drenani sloj morao bi infiltrirati vodu du povrine donjeleeeg prekrivnog sloja do drena smjetenog u zatitnim bermama i noici pokosa prekrivnog sustava. Sloj zatite od smrzavanja Sloj zatite od smrzavanja/humusni sloj treba se izvesti odmah iznad geosintetskog drena za vodu. Sloj zatite od smrzavanja je projektiran u debljini od 0,65 m na krovnom dijelu prekrivke i 0,85 m na bonim pokosima. Ovaj sloj e se sastojati od zemlje s terena proiene od korijenja stabala, panjeva, komada kamena i ostalih tetnih predmeta. Propusnost ovog sloja je oko 3,3 x 10-5 centimetara na sekundu. Sloj zatite od smrzavanja namijenjen je da zatiti donjeleee slojeve od prodiranja korijenja i smrzavanja. Humusni sloj Humusni e se sloj izvesti iznad sloja zatite od smrzavanja u debljini od 0,15 m. Humusni sloj namijenjen je da pospjei rast trave ija je funkcija zatita od erozije.
A.12.
GOTOVA PREKRIVKA
Zatravljenje (zavrni vegetacijski pokrov) Vegetacija na zavrnom pokrovu je bitni element koji spreava eroziju. Dobro zasa ena vegetacija poboljava i evapotranspiraciju vlage iz tla gornjeg brtvenog sloja. Kada se trava uhvati za humusni sloj vano ju je stalno odravati konjom. Konja vegetacije je potrebna da bi se umanjili rizici od poara. Predvi eno je da se zavrni prekrivni sustav kao i vanjski pokosi obodnog nasipa zatravne. Ekoloko funkcionalni uinci zatravljenja su krajobrazno ure enje, biotehnoloka rekultivacija, konzervacija i stabilizacija povrinskog sloja tla vezanjem tla, eliminacija
stranica 33 od 348
vjetro - vodo erozivnih procesa, saniranje neuralginih mjesta reljefa, popravljanje vododrivosti, smanjena evaporacija, podizanje kapaciteta za sorpciju i izmjenu tvari, popravljanje fizikalnih, kemijskih i biolokih svojstava tla u smislu pripreme stanita za kulture daljnjih faza rekultivacije. Prostorno namjenske i topografske karakteristike tijela odlagalita uvjetuju primjenu kombiniranog postupka za rekultivaciju travnim sklopom primjenom hidrosjetve i klasinog strojnog zasijavanja. Slijeganje zavrnog pokrova Naelno se razlikuju: poetna slijeganja koja zavravaju kratko nakon nanoenja novih slojeva otpada i mogu biti pospjeena uestalim prelazima kompaktora, vremenska slijeganja koja se ostvaruju bez optereenja u kojima se razlikuju slijeganja uslijed bio-degradacije kao i slijeganja uzrokovana sputanjem razine procjedne vode i takozvana primarna i sekundarna slijeganja (primarna i sekundarna kompresija). Do slijeganja odlagalita dolazi prvenstveno zbog razgradnje organskih tvari otpada. U projektnoj dokumentaciji je procjenjeno da dugorono slijeganje ploha samo s novim otapdom, ploha 5D i ploha 6, moe iznositi 18 posto od ukupne visine tijela otpada. Slijeganje starog otpada, koji je prije ugradnje bio izloen viegodinjem procesu ragradnje, biti e manje nego od novog otpada. Na povrinama gdje se odlagao stari otpad (plohe 1 do 5), projektom je procjenjeno slijeganje od priblino 6 posto do ukupne visine tijela otpada. Oekivane razlike u obimu slijeganja za plohe odlagalita u koje je ugra ivan stari i novi otpad ne bi trebale izazvati znaajnije promjene nagiba, ali zato po nalogu Naruitelja treba napraviti adekvatnu odvodnju i drenau sa gornjeg brtvenog sloja i gotove prekrivke. Geodetski reperi Na tijelu odlagalita je trenutno istalirano 44 komada trajnih geodetska repera, razmjetenih u 6 poprena profila (profili 2, 4, 6, 8, 10 i 12) i 1 uzduni profil. Izvo a je zaduen da s zavretkom gornjih brtvenih slojeva pojedinih ploha ugradi nove repere kako je prikazano u nacrtu 5.16. dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2]. Predvidiv broj od 14 zamjenjenih repera do kraja 2015.g. Slijeganje gornjeg brtvenog sloja tijela odlagalita je rezultat degradacije otpada, promjene efektivnih naprezanja (uslijed eventualne promjene optereenja i/ili promjene razine procjedne vode) i konsolidacije odloenog otpada. Degradacija, odnosno bioloka razgradnja otpada se manifestira smanjenjem volumena ugra enog otpada. U projektnoj dokumentaciji se pretpostavlja da e se 90 % slijeganja dogoditi u prvih 5 godina nakon prestanka odlaganja.
stranica 34 od 348
Praenje slijeganja zavrnog pokrova odlagalita vri se mjerenjem pomaka geodetskih repera. Na dijelu odlagalita gdje je ve postavljen prekrivni sustav (do ukljuivo plinske linije L) su reperi ve postavljeni. Na preostalom dijelu odlagalita (plohe 5 - 6) te na dijelu plohe 4 na kojem e se vriti spoj s plohom 5, predvi eno je postavljanje repera u 4 profila 3 poprena (A - C) i u jedan uzduni (D). Jedan popreni profil sadri 7 repera koji su postavljeni na karakteristinim tokama. Na uzdunom profilu nalaze se 3 repera, s napomenom da sredinji reper profila C predstavlja i krajnji reper uzdunog profila D. Toni poloaji repera i njihove oznake prikazane su na nacrtu 5.15 i u tablici 5.8 dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2]. Dunost Izvo aa radova je da odrava postavljene repere te da ih u sluaju oteenja ili nestanka zamijeni s novim geodetskim reperima. Izvo a radova mora svakih 3 mjeseca snimiti ugra ene repere na plohama 4 i 5, svakih 6 mjeseci izvriti snimanje ploha 2 i 3 (na poetku godine i poetkom 6-tog mjeseca) i svakih 12 mjeseci smimiti plohu 1. Izvo a treba provesti geodetsko snimanje poloaja (X, Y i Z) koordinata svih postaavljenih geodetskih repera. Tonost izmjere poloaja snimljenih repera treba biti unutar 1 cm. Pomaci snimljenih repera (u vektorskom obliku) trebaju biti prikazani tlocrtno, po poprenim presjecima i u uzdunom smjeru du tijela odlagalita, s time da zasebno treba biti prikazan ukupni pomak od nultog mjerenja i pomak ostvaren od posljednjeg mjerenja (pomak u posljednjih 6 mjeseci). Osim navedenog, Izvo a treba napraviti prikaz vremenskog tijeka vertikalnih pomaka (slijeganja) repera po provednim snimanjima s prikazom po profilima. Postavljanje repera potrebno je provesti po nalogu Nadzornog inenjera, odnosno neposredno nakon postavljanja zadnjeg sloja prekrivnog sustava. Tako er je potrebno redovito odravati repere, te ih u sluaju oteenja to hitnije zamijeniti i ponoviti snimanje poloaja novog repera. Podatke dobivene snimanjem poloaja repera Izvo a je duan dostavljati Nazornom inenjeru i Investitoru.
A.13. POVRINSKA ODVODNJA OBORINSKIH VODA I POSEBNI DETALJI

Na plohama 1 4 (do plinske linije L) je izveden sustav za prikupljanje i odvo enja oborinskih voda s povrine odlagalita do obodnog kanala. Nacrt projektiranog sustava povrinske odvodnje oborinskih voda je dan u dokumentaciji Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6 revizija D, Zatvorenog sustava odvodnje , Institut IGH, d.d., Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia, br. Projekta: 24-10-067/07 rev D, studeni 2009. [IDIP6]. Sustav upravljanja povrinskim vodama je projektiran tako da prikuplja i odvodi oborinsku vodu sa zavrnog pokrova na nain da se umanji erozija izvedenih dijelova tijela odlagalita te da se umanji mogunost infiltriracije oborinske vode kroz brtveni sustav.
stranica 35 od 348
Sustav za sakupljanje i odvodnju povrinskih voda s povrine krovnog dijela odlagalita ima sljedee elemente: drenani rovovi u sustavu zatite od smrzavanja, odzranici drenanih rovova, drenani kanali, ahtovi za sakupljanje oborinskih voda, berme, uljevne gra evine u korugirane odvodne cijevi, korugirane odvodne cijevi (poloene niz padinu), slapita i disipatori energije. Sustav je projektiran tako da se povrinska voda odvodi kroz stalne odvodne kanale do retencijskog jezera koji se nalazi istono od plohe 1. Razmjetaj i detalji sustava za kontrolu povrinskih voda prikazani su u projektnim nacrtima (nacrt 5.10). [IP2] Berme na pokosu Berme za kontrolu povrinske vode presjecaju put povrinskoj vodi koja se slijeva niz padine po zavrnom pokrovu i usmjeruju ih u naborane polietilenske cijevi poloene po pokosu tijela odlaglita. Lokacije na kojima su smjetene kontrolne berme za povrinske vode prikazane su na prilogu 1; Sustav odvodnje za plohe 4 do 6 revizija D, Institut IGH, broj projekta 24-10-067/07-rev D iz studenog 2009. [IDIP6]. Kontrolne berme za oborinsku vodu trebaju zatititi zavrni pokrov od erozije. Kontrolne berme moraju se izgraditi na vrhu gornjeg zemljanog sloja u vertikalnim razmacima do priblino10 metara i uzdunim nagibom do 1 posto. Padovi bermi su dani u projektnoj dokumentaciji. Vanjski nagib stranica bermi je 2H:1V a unutarnji nagib je 3H:1V. Izvo a je duan provoditi radove odravnja i upravljanju bermama u skladu s opim i partikularnim zahtjevima Naruitelja. Naborane polietilenske cijevi promjera 250 mm Naborane polietilenske cijevi dizajnirane su tako da odvode sakupljenu povrinsku vodu sakupljenu sa krovnog dijela odlagalita koja se sakuplja ahtu promjera 800 mm i odvodi je do krianja s najviom (gornjom) bermom koja se nalaze na pokosu tijela odlagalita. Naborane polietilenske cijevi promjera 250 mm je izra ena od plastike s glatkim unutranjom stijenkom. Lokacije na kojima su smjetene naborane cijevi prikazane su na prilogu 1; Sustav odvodnje za plohe 4 do 6 revizija D, Institut IGH, broj projekta 24-10067/07-rev D iz studenog 2009. Na krianju s najvim bermom, promjer nizvodne cijevi se mijenja u 750 milimetara. Izvo a je duan provoditi radove odravnja i upravljanju bermama u skladu s opim i partikularnim zahtjevima Naruitelja.
stranica 36 od 348
Naborane polietilenske cijevi promjera 750 mm Naborane polietilenske cijevi dizajnirane su tako da odvode sakupljenu povrinsku vodu sa bermi do obodnih kanala koji se nalaze uz vanjski rub bodnih nasipa. Obodni kanali imaju namjenu odvodnje povrinskih oborinskih voda s podruja oko ploha do retencijskog jezera odakle se ove vode isputaju u rijeku Savu. Berme za kontrolu povrinskih voda, cijevi koje odvode povrinske vode niz padinu i permanentni drenani kanali projektirani su za maksimalnu koliinu padalina do 100 milimetara u 24 sata. Lokacije na kojima su smjetene naborane cijevi prikazane su na nacrtima. Cijevi niz bone stranice tijela odlagalita trebale bi imati promjer 750 milimetara, izra ene od plastike s glatkim unutranjim stijenkama. Cijevima e se povrinske vode odvoditi do slapita i disipator energije do rip-rapa koji treba izvesti na izlazu iz cijevi kako je prikazano na nacrtu 5.10. Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. ahtovi odvodnje oborinskih voda Na krovnom dijelu tijela odlagalita nalazi se 10 ahtova za odvodnju oborinskih voda promjera 1200 mm. ahtovi su locirani na mjestima krianja ili promjene smjera trase ukopanih drenanih rovova (s cijevima) odvodnje. Popis ahtova se nalazi u tabeli 4.
Tabela 5 Popis ahtova oborinskih voda
R. br.: Ploha Naziv ahta
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
2 2 2 2 3 4 4 4 4 4
PS1 PJ1 PS2 PJ2 PS3 PS4 DR_J2 DR_S2 DR_J8 DR_S8
Prikaz ahtova oborinskih voda na krovnom dijelu odlagalita je prikazan u nacrtu 5.7 Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6 (Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god.). i Prilogu 1 Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6 revizija D Zatvorenog sustava odvodnje. Odzranici drenanih rovova Na krovnom dijelu tijela odlagalita, na poziciji drenanog rova DR_J1 i izme u DR_J1 i DR_J2 (naziv odzranika DR_J1/2) nalaze se odzranici drenanog rova izvedenog u sloju zatite od smrzavanja. Odzranici DR_J1 i DR_J1/2 su izvedeni u cilju odzraivanja drenanog rova, budui da je u navedenom rovu i drenanoj cijevi kao i u ahtu DR_J2 u prethodnom razdoblju detektiran odlagalini plin.
stranica 37 od 348
Odravanje i upravljanje ahtovima odvodnje oborinskih voda ahtovi oborinskih voda su elementi sustava odvodnje oborinskih voda na krovnom dijelu tijela odlagalita koji se izvode na lomovima i krianjima trasa drenanih kanala. Poklopac okna je izveden sa odzranikom. Izvo a je duan provoditi sljedee redovne preglede ahtova odvodnje oborinskih voda: 1. Vizualna provjera stanja na mogunost fizikog oteenja stijeki ahta, poklopca ahta, odzranika, oznaka opasnosti, oznaka upozorenja, naziva ahta, stanju taloga, stanju urednosti (1 x mjeseno), 2. Provjera prisutnosti (koncentracije) metana CH4 volumnim postcima (%) u ahtu i neposrednoj okolici ahta, (1 x mjeseno). U sluaju evidentiranja pojave CH4 provjeru koncentracije treba provoditi ee i to minimalno (1 x tjedno). 3. Pregled i uvid u stanje razine vode u ahtu, eventualnog zdraavanje ili stanja protjecanja vode (1 x mjeseno), 4. U sluaju oteenja stijeki ahta, poklopca ahta, odzranika, oznaka opasnosti, oznaka upozorenja, naziva ahta Izvo a je duan izvriti popravak ili zamjenu. Predvidiva kompltena zamjena oznaka opasnosti i upozorenja i oznaka naziva ahtova 1 2. god., te zamjena 50 % poklopaca atova do kraja 2015.g. Izvo a je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostaviti Izvjetaj o stanju ahtova odvodnje oborinskih voda s izvrenim i planiranim mjerama odravnja, komentarima i prijedlozima mjera. U izvjetaju treba biti navedeno; Sumarna zapaanja mjesenog pregleda (toka 1), koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u ahtu i neposrednoj okolici ahta (toka 2), stanje protjecanja prikupljene oborinske vode (toka 3), stanje poklopaca, znakova upozorenja i oznaka na ahtovima (toka 4) s planom eventualne zamjene. Odravanje odzranicima drenanog rova Izvo a je duan provoditi radove odravnja i upravljanja odzranicima drenanog rova u skladu s opim i partikularnim zahtjevima Naruitelja.
A.14.
OTPLINJAVANJE ODLAGALITA I PLINSKA MREA DO PLINSKE STANICE (mTEO)
ODLAGALINI PLIN
Procjena proizvodnje odlagalinog plina Stari otpad plus odre ene koliine novog komunalnog otpada odloene su na plohe 1 - 3, a na tri zadnje izgra ene plohe (4, 5 i 5D) smjeta se uglavnom samo novi komunalni otpad. Projekt je temeljen na procijenjenoj koliini degradacije (raspadanja) starog smea
stranica 38 od 348
i procijenjenim karakteristikama novog otpada. Oekuje se da e se iskustva ostvarena dosadanjim radom sustava otplinjavanja koristiti za eventualnu prilagodbu projekata za sustav otplinjavanja na preostalim plohama. Kao kod svih plinskih projekata u tako posebnim uvjetima, mogu se oekivati izmjene projekta. Analize procesa raspadanja smea bazirane su na podacima sadranim u izvjetajima i informacijama koje je pruio investitor. Podaci o zaprimanju smea kroz razdoblje od 1965. do 1990. koje je pribavio prethodni projektant, koriteni su za definiranje osnovnog sastava smea i procjene kolika bi mogla biti proizvodnja plina. Koliina primljenog smea na odlagalitu i na plohi 1 od 1991. do 2000. procijenjena je prema podacima koja je pruio Elektroprojekt (istoa, IPZ Uniprojekt Zagreb Studija o koliini i vrsti smea, 1991.). Podaci o koliini otpada i broju godina odlaganja na odlagalitu uzeti su kao ulazni podaci za izraunavanje ukupne proizvodnje odlagalinog plina i njegovog iskoritavanja s ploha od 1 do 6. Oekivana vrsta otpada, postotak vlage, gustoa, itd. starog i novog otpada razmatrani su kao elementi za utvr ivanje odgovarajueg koeficijenta biodegradacije i utvr ivanje realne proizvodnje odlagalinog plina. Zbog progresivnog anaerobnog raspadanja organskih frakcija ugljika iz komunalnog otpada (tj. biorazgradivih hlapljivih estica (BVS) sadranih u otpadu) na odlagalitu e se kontinuirano stvarati deponijski plin tijekom cijelog vijeka trajanja odlagalita. Me utim, oekuje se da e se tijekom procesa sanacije starog otpada, plin proizvoditi sporije nego na odlagalitu novog otpada. Za izradu modela projekcije stvaranja plina i proizvodnje nakon premjetanja otpada na svaku radnu plohu, koristio se kinetiki pristup prvog reda. Takva projekcija proizvodnje odlagalinog plina nakon zatvaranja deponije uravnoteena je primjenom stohastike analize sastava smea kako bi se mogla utvrditi stopa generiranja plina prije zatvaranja (proizvodnja metana i ugljinog dioksida). Stopa generiranja plina prije zatvaranja zasniva se na oekivanom ivotnom ciklusu odlagalita prema vrsti zaprimanog otpada, sadraju vlage i oekivanoj praktinoj maksimalnoj degradaciji ukupnih biorazgradivih estica. Znatno manji koeficijent razgradnje primijenjen je za plohe od 1 do 5 zbog stupnja degradacije kod starog otpada, a samo manji postotak tih ploha ini novi otpad. Za plohe od 1 do 5 pretpostavlja se da e generirati oko 52 kubina metra plina po toni premjetenog otpada uz 35 posto vlage, s tim da oko 30 posto ukupne mase otpada ini novi otpad. Dodatak plohe 5 i ploha 6 trebale bi proizvoditi oko 244,5 kubinih metara plina po toni novog komunalnog otpada uzimajui u obzir da e te plohe primati uglavnom novi otpad. Stopa proizvodnje odlagalinog plina izraunata za sustav upravljanja plinom sa 85 posto efikasnosti, s tim da na minimalnu efikasnost sustava utjeu promjene unutar odlagalita (razgradnja biomase zbog uvo enja zraka, bioloko zaepljenje filtra plinskih zdenaca itd.). Najvia proizvodnja odlagalinog plina e biti nakon 2012. godine kada e ploha 6 biti otvorena za prihvat novog otpada. Tada e ukupna pridobiva koliina plina biti oko 3.619 kubinih metara na sat (60 kubinih metara po minuti).
stranica 39 od 348
Projektirani sustav plinskih zdenaca na odlagalitu Odlagalite otpada Jakuevec otplinjava se preko trajnih plinskih zdenaca aktivnim sustavom otplinjavanja, putem mree plinovoda kojom se prikupljeni plin dovodi do plinske stanice odnosno malog termoenegretskog objekta (mTEO). Na osnovu podataka o radijusu utjecaja izme u plinskih zdenaca, prisustvu ili odsustvo pokrova geomembrane, udaljenosti do pokosa, kao i dubini zdenca, projektiran je sustav od ukupno 123 plinskih zdenaca. Do danas je izvedeno ukupno 90 plinskih zdenaca (ukljuivo 14 zamjenskih) do plinske linije L ukljuivo, te zdenci M-1 i M-7. Vidi popis izvedenih plinskih zdenaca u tabeli 6. Do zavretka izgradnje je prema postojeem projektu preostalo za izvesti jo 47 zdenaca [IP2]. Udaljenost izme u plinskih zdenaca je otprilike 60 metara raunajui od sredita buotine. Procjenjuje se da e prosjena buotina proizvoditi izme u 0,5 i 0,75 kubinih metara plina po minuti. Razmjetaj buotina i sustav plinskih glava na vrhu zdenaca prikazan je na nacrtima, vidi Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2]. Veliina sustava otplinjavanja projektirana je konzervativno kako bi se mogla preuzeti maksimalna predvidiva koliina plina s tim da nisu dopustivi gubici zbog neracionalnog koritenja ili proputanja. Osim izgradnje plinskih zdenaca, zbog prethodno opisane potrebe za nadvienjem ugra enog otpada na dijelu plohe 4, predvi ena je nadogradnja zdenaca L-2 do L-5 i K-2 do K-5 (ukupno 8 zdenca). Nadogradnja obuhvaa iskop i demontau ugra enih plinskih glava i brtvenih materijala sve do drenanog sloja unutar plinskog zdenca te, sukladno dinamici ugradnje otpada na promatranoj povrini, ugradnju zatitnih kolona, drenanog materijala i plinskih cijevi sve do projektiranog vrha prekrivnog brtvenog sustava kada je potrebno ugraditi prethodno uklonjenu plinsku glavu. Dio sustava za otplinjavanje je i sustav za manipuliranje kondenzatom koji je prikazan na nacrtu (Nacrt 5.12.2 u Izvedbenim projektom prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god.) [IP2]. Kolektorski (linijski) cjevovodi koji povezuju plinske glave se polau u zatitni sloj od smrzavanja te se potom veu u kruni junog obodnog nasipa s kolektorskim cjevovodom koji provodi odlagalini plin do plinske stanice odnosno malog termoenergetskog postrojenja (mTEO) za obradu i iskoritavanje plina (Nacrt 5.12.3 i nacrt 5.13. , Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10046/07 iz kolovoza 2007. god. [IP2]).
OPIS IZVEDENOG SUSTAVA OTPLINJAVANJA

Plinski zdenci i plinske linije Na tijelu odlagalita je ukupno je izvedeno 90 plinskih zdenaca raspore enih u plinskih 15 linija (linije A M i W). Dubine zdenaca na linijama plohe 1 iznose 15 do 27 m a na plohama 2 i 3, 4 i 5 do 44,6 m. Popis plinskih zdenaca s dubinama buenja, tipom plinske
stranica 40 od 348
glave i statusom spojenosti na plinski sustav nalazi se u tabeli 6. Ukupno 42 zdenca su izvedena sa starim tipom plinske glave, dok ih je 48 izvedno s novim tipom. Karakteristini presjek kroz konstrukciju plinskih zdenaca novog tipa s ugra enim dvostrukim cijevima (jedna cijev za iskoritenje plina i druga za crpljenje procjedne vode) je dan u nacrtu 4 (Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6 revizija B zatvorenog sustava odvodnje, bermi i plinskog sustava , Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-067/07 Revizija B, iz svibnja 2008. god.) [vidi Prilog A, IDIP2]. Karakteristini popreni presjek konstrukcije starih plinskih zdenaca je dan u nacrtu 2 Izvedbenog projekta; Program crpljenja vode iz plinskih zdenaca i eventualna izvedba dodatnih zdenaca na plohama 1, 2 i 3, Institut IGH d.d., broj projekta 81010-264/11 iz srpnja 2011. [vidi Prilog A, IDIP8]. Na plinskim zdencima G-2/3, G-3/4 i H-2/3 i H-3/4 je izveden novi tip plinskog zdenca koji ima samo jednu plinsku cijev. Presjek kroz plinski zdenac s jednom plinskom cijevi je dan u nacrtu 5.12.1. dokumentcije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. [vidi Prilog A, IP2]. Projektirani tlocrtni smjetaj svih plinskih zdenaca je dan u nacrtu 5.7 istog projekta [vidi Prilog A, IP2].
stranica 41 od 348
PUNA CIJEV
PUNA CIJEV
BENTONITNA BRTVA
PUNA CIJEV
BENTONITNA BRTVA
FINI LJUNAK
FINI LJUNAK
KRUPNI LJUNANI FILTER
KRUPNI LJUNANI FILTER
PERFORIRANA CIJEV
PERFORIRANA CIJEV
OTPAD
PERFORIRANA CIJEV
OTPAD
DRENAA
DRENAA
Slika 2. Lijevo; skica presjeka koroz novi plinski zdenac. Desno ; skica presjeka kroz stari tip plinskog zdenca.
stranica 42 od 348
Tabela 6 Popis izvedenih plinskih zdenaca 1 2 3
R. br.:
Ploha
Naziv Zdenca
Spojenost s glavnim plinovodom
Dubina buenja [m']
Tip glave
1 2 3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 1
A1 A2 A3 A4 A5 A6 A7 A8 A9
TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN
19,00 25,00 27,00 27,00 27,00 27,00 27,00 27,00 25,00

18,00 25,00 25,00 25,00 25,00 18,00
13,00 38,00 38,00 40,00 18,00 14,50 38,00 38,00 38,50 19,00
Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip
Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip
Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip Stari tip
W1 W2 1 W3 W4 W5 W6 B1 B2 2 B3 B4 B5 C1 C2 2 C3 C4 C5
TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN
26 27 28 29 30 31 32 33 2
D1 D2 D2/1 D3 D3/1 D4 D4/1 D5
TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN
18,00 36,50 38,00 38,00 40,00 38,00 39,00 18,00
Stari tip Stari tip Novi tip Stari tip Novi tip Stari tip Novi tip Stari tip
stranica 43 od 348
34 35 36 37 38 39 40 41
42 43 44 45 46 47 48 3
E1 E2 E2/1 3 E3 E3/1 E4 E4/1 E5

F1 F2 F2/1 F3 F3/1 F4 F5
TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN
TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN
18,00 37,00 40,00 38,00 42,00 38,00 40,50 19,00

18,00 36,00 40,00 38,00 41,50 38,00 20,00
Stari tip Stari tip Novi tip Stari tip Novi tip Stari tip Novi tip Stari tip
Stari tip Stari tip Novi tip Stari tip Novi tip Stari tip Stari tip
49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 3 3
G1 G2 G2/3 G3 G3/1 G3/4 G4 G4/1 G5 H1 H2 H2/3 H3 H3/4 H4 H5
TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN
13,00 38,00 44,60 38,00 41,00 43,50 38,00 40,00 18,00 19,00 38,00 43,50 38,00 43,00 38,00 18,00
Stari tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Stari tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip
65 66 67 68 69 70 4
I1 I2 I3 I4 I5 I6
TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN
18,00 37,50 39,50 39,50 37,00 21,00
Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip
stranica 44 od 348
71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82
83 84 85 86 87 88 4
J1 J2 4 J3 J4 J5 J6 K1 K2 4 K3 K4 K5 K6
L1 L2 L3 L4 L5 L6
TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN
TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN TRAJNO SPOJEN
19,40 38,70 41,00 41,00 37,00 18,00 18,20 38,60 41,00 41,00 37,00 18,00
18,70 37,90 41,00 41,00 37,00 25,50
Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip
Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip Novi tip
89
M1 M2 M3 5 M4 M5 M6
TRAJNO SPOJEN
17,90
Novi tip
90 91
M7 JB_14
PRIVREMENO SPOJEN SPOJEN NA SUSTAV PROCJEDNIH VODA
25,50
Novi tip Novi tip
Od ukupno 90 plinskih zdenaca, 89 komada je trajno spojeni na plinski sustav a zdenac M - 7 je privremeno spojen na liniju plinsku L. Unutar ahta procjednih voda JB_14 nalazi se plinska glava koja odvodi odlagalini plin iz drenane cijevi (plohe 5 jug)u plinski sustav. Obaveza je Izvo aa da odrava navedenu plinsku glavu. Projektni poloaji plinskih linija koje povezuju plinske zdence su prikazani u nacrtu 5.7 dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2]. Izvedene su sve plinske linije ploha 1 do ukljuivo 4 (ukljuujui plinsku liniju L) kao i linija koja povezuje plinski zdenac M-1 s kolektorskim cjevovodom. Promjeri PEHD cjevovoda plinskih linija su 140 mm.
stranica 45 od 348
Plinski zdenac M-7 je privremeno spojen na plinsku liniju L PEHD cjevovodom promjera 110 mm. Unutar radijusa kruga od 2 m od povrine glava plinskih zdenaca (novog i starog tipa) i dodatne cijevi za crpljenje procjedne vode je Ex zona opasnosti "2". Unutar svih plinskih cjevovoda je Ex zona opasnosti "0" [vidi Prilog A, IP13]. ahtovi s ventilima plinskih linija Ventili pojedinih plinskih linija su izvedeni u revizijskim ahtovima promjera 1.200 mm. Na odlagalitu je ukupno izvedeno 14 ventila plinskih linija zajedno s pripadajuim ahtovima i to na plohama 1 do 4. Popis ventila pliskih linija i ploha na kojima su smjeteni, nalazi se u tabeli 7. Presjek konstrukcije ventila plinskih linija s pripadajuim ahtovima je dana u nacrtu i 5.12.3 dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god., dok je projektirani tlocrtni smjetaj ventila dan u nacrtu 5.7 istog projekta [IP2]. Unutar radijusa kruga od 2 m od vanjske povrine ahtova s ventilima plinskih linija e Ex zona opasnosti "2". Unutar svih plinskih cjevovoda je Ex zona opasnosti "0"[vidi Prilog A, IP13].
Tabela 7 Popis ventila plinskih linija
R. br.: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 4 3 1 1 Ploha Naziv Ventila
V13 V12 V11 V23 V22 V21 V V V V V V V V 3 3 3 3 4 4 4 4 4 3 2 1 4 3 2 1
stranica 46 od 348
Hvatai kondenzata Na odlagalitu je trenutno izvedno 38 hvataa kondenzata. Popis hvataa kondenzata s oznakom tipa je prikazan na tebel 8. Projektirani raspored hvataa kondenzata je prikazan na nacrtu 5.7 dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2]. Detalji konstrukcije ispusta kondezata plinskih linja su dani u nacrtima 5.12.2 i 5.12.3 dokumentacije IP2. Unutar hvataa kondenzata je Ex zona opasnosti "1", dok je u krugu hvataa kondenzata udaljenosti od 2 m zona opasnosti "2".[IP13].
stranica 47 od 348
Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, odravanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagalita otpada Jakuevec III.A. Sustav: Tijelo odlagalita Tabela 8 Popis hvataa kondenzata
R. br.:
Ploha
Plinska linija
Tip
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38
1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 6 6
AW1 AW1 AW2 AW2 AB AB B C C D D D D E E E E E E-F F F F G G H H I I I-J J J K K L L M-N Q-R T
2 1 2 1 2 1 2 2 1 2 1 1 1 2 1 1 1 1 3 2 1 1 2 1 2 1 2 1 3 2 1 2 1 2 1 3 3 3
Odzranici plinodrenanog sloja Za odzraivanje (otplinjavanje) plinodrenanog sloja na gornjem brtvenom izvedeno 6 komada odzranika i to s oznakama DG 1, DG 2, DG 3, DG DG-6 kao to je prikazano na nacrtu 5.7 dokumentacije Izvedbeni projekt ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07
sustavu je 4, DG 5 i prekrivanja iz kolovoza
stranica 48 od 348
2007 god. [IP2]. Detalji konstrukcije odzranika je prikazan na nacrtu 5.12.3. dokumentcije IP2. Unutar svih plinskih cjevovoda je Ex zona opasnosti "0" [IP13].
Sabirni plinski cjevovodi (plinski kolektori) U kruni junog obodnog nasipa, izvedena su 4 komada (promjera 160 mm) i 1 komad (promjera 400 mm) sabirnih plinskih cjevovoda. Sabirni plinski cjevovodi promjera 160 mm slue za prikupljanje odlagalinog plina ploha 1 i 2 (zajedniki kolektor), 3, 4 i 5. Plinski kolektor plohe 6 promjera 400 mm je poloen u krunu nasipa s poetkom u profilu 14 i trenutno nije u funkciji budui da nije izveden niti jedan plinski zdenac na plohi 6.
Na najniim mjestima nivelete kolektora postavljeni su hvatai kondenzata tipa 3 kojima se kondenzat odvodi do najbliih revizijskih ahtova za prikupljanje procjedne vode. Prikaz pozicija hvataa kondezata postavljenih du plinskog koolektora je dan u nacrtu 5.13 dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2]. Unutar svih plinskih cjevovoda je Ex zona opasnosti "0" [IP13].
GRA ENJE PLINSKOG SUSTAVA

Sa svim zahvatima Izvo aa vezanim uz gra enje elemenata plinskog sustava mora biti upoznat voditelj plinske stanice imenovan od Izvo aa radova.
Plinski zdenci Tijekom perioda radova izgradnje te odravanja i upravljanja objektima odlagalita otpada Jakuevec u razdoblju od 01.01.2012. do 31.12.2015. g. predvi a se izrada ukupno 35 plinskih zdenaca.
Deset (10) plinskih zdenaca i to 4 komada na liniji M (M-2 do M-5) i 6 komada na linij N (N-1 do N-6) i 2 komada na liniji O (O-1 i O-6). Ovi zdenci se izvode nakon zapunjavanja plohe 5 s otpadom. Ukupna duljina plinskih zdenaca linija M, N i O iznosi 466 m. Nakon dosizanja projektnih gabarita tijela odlagalita Izvo a treba geodetski snimiti X, Y i Z kote predvi ene pozicije plinskog zdenca, te od Projektanta zatraiti podatak o potrebnoj dubini buenja svakog pojedinog zdenca. U cilju sputanja razine procjednih voda u tijelu odlagalita, predvi ena je izrada 13 komada zamjenskih plinskih zdenaca (vidi tabelu 9) koji su uslijed slijeganja i pomaka tijela odlagalita s vremenom postali neprohodni za opremu kojom se crpi procjedna voda iz plinskih zdenaca. Ukupna duljina zmjenskih plinskih zdenaca iznosi 508 m. Dodatno se predvi a izvedba 10 komada (odnosno 410 m) plnskih zdenaca koji e se izvoditi u sluaju promjene prohodnosti izvedenih (postojeih) plinskih zdenaca.
stranica 49 od 348
Privremeno otplinjavanje U cilju to racionalnijeg iskoritenja odlagalinog plina, smanjenja irenja neugodnih mirisa, zatite zdravlja, kao i zatite okolia od utjecaja staklenikih plinova, predvi ena je izvedba sustava privremenog otplinjavanja izvedbom horizontalnih plinskih drenova u dvije razine.
Predvi ena je izvedba sustava privremenog otplinjavanja sa horizntalnim plino-drenanim cjevovodima, smjetenim popreno na smjer pruanja tijela odlagalita. Cjevovod i rov privremenog otplinjavanja mora imati uzduni pad od 8% i razvodi se od najvie toke cjevovoda smjetene unutar tijela odlagalita prema PEHD ahtovima. Predvi a se izvedba dva reda linija za privremeno otplinjavanje i to prvi red s ahtovima smjetenim neto iznad visinske kote obodnog nasipa pribline visinske kote 120 m.n.m. i drugi red visinske kote 135 m.n.m. Predvi a se izrada ukupno 8 novih ahtova za privremeno otplinjavanje konstrukcije identine ahtu procjednih voda, promjera 1.200 mm (sukladno poglavlju 2364 [IP1]). etiri ahta se trebaju smjestiti na jugu i etiri ja sjeveru tijela odlagalita. IZVO A je zaduen za izradu izvedbenog i radionikog nacrta privremenog otplinjavanja, prema partikularnim zahtjevima Naruitelja te od Naruitelja ishoditi suglasnost na predloeni tip privremenog otplinjavanja prije poetka izvedbe.
Plinske linije Projektni poloaji plinskih linija koje povezuju plinske zdence su prikazani u nacrtu 5.7 dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6 (Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god.) [IP2]. Izvedene su sve plinske linije ploha 1 do ukljuivo plohe 4 kao i linija koja povezuje plinski zdenac M-1 s kolektorskim cjevovodom (ploha 5). Promjeri PEHD cjevovoda plinskih linija su 140 mm.
Plinski zdenac M-7 je privremeno spojen na plinsku liniju L PEHD cjevovodom promjera 110 mm. U razdoblju do 31.12.2015. se predvi a izrada ukupno 705 m PEHD cjevovoda promjera 140 mm. Potrebno je izvesti plinske linije M (od M-1 do M-7), N (N-1 do N-6) i povezivanje zdenca O-1 s plinskim kolektorom. Predvi a se izrada ukupno 76 m PEHD privremenog cjevovoda promjera 110 mm koji e povezivati zdenac O-6 s plinskom linijom N. Zatita plinskih linija koje se polau u zatitini sloj protiv smrzavanja, Izvo a je duan izvoditi u skladu s projektom Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6 - revizija E Zatita plinskih linija na mjestu servisne prometnice, Broj projekta: 24-10-067/07 RevE, Institut IGH d.d., Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia, travanj 2011. god. [IDIP7.]
stranica 50 od 348
ahtovi s ventilima plinskih linija U razdoblju provedbe Ugovorenih radova predvi a se izrada ukupno dva ahta s ventilom trajnog otplinjavanja plinske linije N i linije O, kao i dva ahta s ventilom privremenog otplinjavanja izme u plinskih linija O-P i P-Q. Plinske linije privremenog otplinjavanja Plinske linije privremenog otplinjavanja je potrebno spojiti s plinskim sustavom na isti nain kao i plinske linije plinskih zdenaca.
U razdoblju trajanja Ugovorenih radova predv eno je povezivanje novo izvedenih privremenih plinskih zdenaca sa PEHD plinskim cjevovodima (linijama) ukupne duine 95 m i promjera 140 mm. Na privremenoj plinskoj liniji P-Q se predvi a 47 m plinovoda privremenog otplinjavanja, a na liniji O-P se predvi a 48 m plinovoda privremenog otplinjavanja. Plinskim linijama se povezuju plinski rovovi privremenog otplinjavanja. Plinske linije se polau na me uprekrivni sloj debljine od 30 cm. Izvo a je zaduen za osiguranje padova poloenih plinskih cijevi tako da je u njima omoguen protok plina te da se u njima kontinuirano odvodi nakupljeni kondenzat.
Hvatai kondenzata U razdoblju provedbe Ugovorenih radova predvi a se izrada i ugradnja ukupno 3 hvataa kondenzata tipa 1. Po jedan se predvi a za ugradnjui kod plinskog zdenca N-6 i zdenca O6, kao i dva rezervna hvataa kondenzata, koja bi se trebala ugraditi u sluaju ispadanja iz funkcije postojeih izvedenih hvataa kondenzata tipa 1.
U razdoblju provedbe Ugovorenih radova predvi a se izrada i ugradnja ukupno 4 hvataa kondenzata tipa 2. Po jedan se predvi a ugraditi kod plinskog zdenca N-1 i O-1, kao i dva rezervna hvataa kondenzata, koja bi se trebala ugraditi u sluaju ispadanja iz funkcije postojeih izvedenih hvataa kondenzata. U razdoblju provedbe Ugovorenih radova predvi a se izrada i ugradnja ukupno jednog hvata kondenzata tipa 3 koji bi trebao biti ugra en u sluaju ispadanja iz funkcije postojeih izvedenih hvataa kondenzata tipa 3.
Odzranici plinodrenanog sloja U razdoblju provedbe Ugovora predvi ena je izrada i ugradnja ukupno 2 odrzranika plinodrenanog sloja, i to jedan (DG-7) izme u plinskih zdenaca N-3 i N-4, kao i jedan rezervni odzranik, koja bi se trebao ugraditi u sluaju oteenja odnosno ispadanja iz funkcije postojeih izvedenih odzranika. Sabirni plinski cjevovodi (plinski kolektori) Svi sabirni plinski cjevovodi su izvedeni i nije predvi ena daljnja izgradnja sabirnih plinskih cjevoda.
stranica 51 od 348
ODRAVANJE I UPRAVLJANJE DIJELOVIMA PLINSKOG SUSTAVA

Opi zahtjevi Naruitelja Odravanje, upravljanje i monitoring plinskog sustava mora provoditi voditelj plinske stanice imenovan od Izvo aa radova. Odravanje dijelova plinskog sustava moe se podijeliti na sljedee elemente: odravanje plinskih glava (trajnog i privremenog otplinjavanja), odravanje hvataa kondenzata (tip 1, 2 i 3), odravanje odzranika me usloja, odravanje konkavnih prijeloma plinskih linijskih kolektora, odravanje ahtova u kojima se nalaze ventili plinskih linija, odravanje sabirnog okna kondenzata prije ulaza plinskih linija u plinsku stanicu (mTEO).
Eventualna oteenja dijelova plinskog sustava rezultiraju smanjenjem funkcionalnosti aktivnog sustava otplinjavanja, osloba anjem odlagalinog plina koji se ne zahvaa sustavom aktivnog otplinavanja. Izvo a je zaduen da svaka 3 mjeseca provedi mjerenje koncentracije metana u volumnim postocima uz i oko svih elemenata plinskog sustava. Izvo a je o mjerenjima duan sastaviti Izvjee s komentarima izvrenih mjerenja i prijedlozima mjera. Ukoliko izmjerena koncentracija metana uz elemente plinskog sustava bude vea od 1 % (10.000 ppm), uzrok pojave deponijskog plina moe biti uslijed slijedeih imbenika: 1. Nepodeenost otplinjavanja plinskog sustava, 2. Oteenje elemenata plinskog sustava, 3. Proputanje ili oteenje LLDPE geomembrane (1 mm) ili cementno-bentonitnog epa i uz plinske zdence. Ovisno o rezultatima mjerenja koncetracije metana uz elemente plinskkog sustava, Naruitelj e odluiti o mjerama sanacije.
Odravanje glava plinskih zdenaca Plinski zdenci izvedeni su u tijelu otpada, pri emu su krajevi zdenca vidljivi iznad razine pokrovnog brtvenog sloja zatvoreni trajnim PEHD plinskim glavama.
Izvo a je duan provoditi radove odravnja i upravljanju glavama plinskih zdenaca u skladu s opim i partikularnim zahtjevima Naruitelja. Mjerenjem se evidentira da li je dolo do proputanja, odnosno da li je potrebno popraviti brtveni sustav u okolici plinskog zdenca. Radovi na odravanju vegetacijskog pokrova odlagalita u okolici plinskih sondi moraju se izvoditi krajnje paljivo (runo).
Prohodnost plinskih zdenaca Neprohodnost izvedenih plinskih zdenaca predstavlja jedan funkcioniranja aktivnog sustava otplinjavanja na odlagalitu.
od
razloga
slabijeg
stranica 52 od 348
Izvo a je u obvezi redovno provoditi mjerenja prohodnosti svih izvedenih plinskih zdenaca svakih 6 mjeseci. Prohodnost plinskog zdenca provodi se s probom (sondom) promjera 5 cm i duine 70 cm. U tabeli 9 je dan popis plinskih zdenaca koji su neprohodni u duini veoj od 75% duine buenja i kod kojih je zamijeena visoka razina procjednih voda.
Tabela 9 Analiza neprohodnosti zdenaca i potrebe za buenjem zamjenskih zdenaca
1 2 3 4 5 Mjerenje razine procjedne Prohodnost od vrha do dna vode (od sonde na dan 22.8.2011. vrha) 01/2012 [m] 6 7
r. br. u funkciji:
PLINSKI ZDENAC
MJESEC I GODINA DUBINA BUENJA BUENJA ZDENCA ZDENCA
KOMENTAR
Metara buenja zamjenskog zdenca[m]
PLINSKA LINIJA A 1 A1 2 A2 3 A3 4 A4 5 A5 6 A6 7 A7 8 A8 9 A9 PLINSKA LINIJA W 10 W1 11 W2 12 W3 13 W4 14 W5 15 W6 PLINSKA LINIJA B 16 B1 17 B2 18 B3 19 B4 20 B5 PLINSKA LINIJA C 21 C1 22 C2 23 C3 24 C4 25 C5 PLINSKA LINIJA E 34 E1 35 E2 36 E2/1 37 E3 38 E3/1 39 E4 40 E4/1 41 E5 19,00 25,00 25,00 27,00 27,00 27,00 27,00 27,00 25,00 17,50 14,50 21,50 21,50 22,50 11,50 25,00 26,50 22,50 92,11% 58,00% 86,00% 79,63% 83,33% 42,59% 92,59% 98,15% 90,00% 19,00 suh 22,00 / 20,00 11,00 18,50 14,50 13,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
18,00 25,00 25,00 25,00 25,00 18,00
14,50 24,50 24,00 24,50 20,50 18,00
80,56% 98,00% 96,00% 98,00% 82,00% 100,00%
/ 21,00 23,00 23,00 / 18,00
0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
13,00 38,00 38,00 40,00 18,00

14,50 38,00 38,00 38,50 19,00 18,00 37,00 40,00 38,00 42,00 38,00 40,50 19,00
11,00 28,50 37,50 40,00 18,00

14,50 38,00 38,00 38,50 19,00 17,00 neprohodan 20,50 18,50 19,00
84,62% 75,00% 98,68% 100,00% 100,00%

100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 94,44% 0,00% 53,95% 48,68% 100,00%
6,00 21,00 24,00 27,00 15,00

4,00 3,80 16,10 15,20 15,70 4,20 10,30 11,20 15,40 16,00 4,30 20,20 13,00
0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
09.2011. 09.2011. 09.2011.
stranica 53 od 348
PLINSKA LINIJA F 42 F1 43 F2 44 F2/1 45 F3 46 F3/1 47 F4 48 F5 PLINSKA LINIJA G 49 G1 50 G2 51 G2/3 52 G3 53 G3/1 54 G3/4 55 G4 56 G4/1 57 G5 PLINSKA LINIJA H 58 H1 59 H2 60 H2/3 61 H3 62 H3/4 63 H4 64 H5 PLINSKA LINIJA I 65 I1 66 I2 67 I3 68 I4 69 I5 70 I6 PLINSKA LINIJA J 71 J1 72 J2 73 J3 74 J4 75 J5 76 J6 PLINSKA LINIJA K 77 K1 78 K2 79 K3 80 K4 81 K5 82 K6 PLINSKA LINIJA L 83 L1 84 L2 85 L3 86 L4 87 L5 88 L6 PLINSKA LINIJA M 89 M1 M2 M3 M4 M5 M6 90 M7
08.2011. 08.2011.
18,00 36,00 40,00 38,00 41,50 38,00 20,00

13,00 38,00 44,60 38,00 41,00 43,50 38,00 40,00 18,00 19,00 38,00 43,50 38,00 43,00 38,00 18,00
neprohodan 31,00 5,00 33,50 20,00

neprohodan 31,00 34,00 7,00 40,00 18,50 18,00 19,00 26,50 5,00 16,00 8,00 32,00 16,00
0,00% 86,11% 13,16% 88,16% 100,00%

0,00% 81,58% 76,23% 18,42% 91,95% 48,68% 100,00% 100,00% 69,74% 11,49% 42,11% 18,60% 84,21% 88,89%
7,00 14,00 19,70 5,30 19,20 14,40 7,00

10,00 10,20 22,50 14,00 10,20 9,10 22,00 22,10 11,00 9,20 / 5,60 12,00 13,00 14,50 7,30
0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 43,50 38,00 43,00 0,00 0,00
08.2008. 08.2011. 08.2008. 08.2011.
08.2008. 08.2008.
Potrebno buiti Potrebno buiti Potrebno buiti
08.2008. 08.2008. 08.2008. 03.2010.
18,00 37,50 39,50 39,50 37,00 21,00 19,40 38,70 41,00 41,00 37,00 18,00 18,20 38,60 41,00 41,00 37,00 18,00 18,70 37,90 41,00 41,00 37,00 25,50 18,00
15,00 7,50 8,00 6,50 35,00 21,00 19,00 8,50 35,00 37,00 10,00 11,00 8,50 8,50 39,00 37,00 15,50 9,00 8,50 12,50 29,00 10,00 8,50 9,00 17,90
83,33% 20,00% 20,25% 16,46% 94,59% 100,00% 97,94% 21,96% 85,37% 90,24% 27,03% 61,11% 46,70% 22,02% 95,12% 90,24% 41,89% 50,00% 45,45% 32,98% 70,73% 24,39% 22,97% 35,29% 99,44%
6,40 11,20 12,00 7,50 13,00 5,00 8,00 3,00 22,00 22,00 13,20 9,10 7,00 7,00 6,10 19,00 6,00 6,00 8,00 10,00 10,00 3,70 3,40 6,80 /
0,00 37,50 39,50 39,50 0,00 0,00 0,00 38,70 0,00 0,00 37,00 0,00 0,00 38,60 0,00 0,00 37,00 0,00 0,00 37,90 0,00 41,00 37,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
07.2008. 07.2008. 04.2010. 04.2010. 03.2010.
Potrebno buiti
Potrebno buiti
07.2008. 08.2008. 04.2010. 04.2010. 04.2010.
Potrebno buiti
Potrebno buiti
07.2008. 08.2008. 04.2010. 05.2010. 05.2010. 05.2010. 07.2008.
05.2010.
25,50
6,00
stranica 54 od 348
Monitoring razine vode u izvedenim plinskim zdencima Kao sastavni dio odravanja odlagalita je predvi eno redovito provo enje crpljenja i monitoringa razine procjedne vode unutar zdenaca plinskog sustava na svim plohama s izvedenim sustavom otplinjavanja. Razina procjedne vode u plinskom zdencu se mjeri s mjernom trakom sa ugra enim elektrinim osjetnikom (senzorom). Prema odabranom kriteriju s crpljenjem vode iz zdenaca se mora zapoeti kada procjedna voda ispuni 35% dubine izvedenog zdenca. Prema navedenom kriteriju, a na temelju prethodnih mjerenja, visoka razina vode (ispunjenost vodom preko 35% od dubine izvedenog zdenca) prisutna je kod 70 plinskih zdenaca odnosno na 77% zdenaca. Zdenci na plohi 1 biljee prosjeno manju razinu vode od zdenaca ostalih ploha. Budui da visoka razina vode predstavlja jedan od glavnih razloga slabijeg funkcioniranja aktivnog sustava otplinjavanja na odlagalitu (smanjenja efektivna dubina zdenca i smanjen radijus utjecaja zdenca), potrebno ju je crpiti i kontrolirati dinamikom i nainom opisanim u pod tokom Monitoring razine procjedne vode u plinskom zdencima.
Tabela 10. Promjena razine procjedne vode u plinskim zdencima od 2009 do 2012.g.
R.br. Zdenac Mjerenje 03/2012 Mjerenje 01/2012 Oznaka Dubina od vrha Dubina od vrha Mjerenje 4/2011 Dubina od vrha Mjerenje 10/2010 Dubina od vrha glave do vode (m) Mjerenje 2009 Dubina od vrha glave do vode (m) Dubina buenja (m)
glave do vode (m) glave do vode (m) glave do vode (m)
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25
A1 A2 A3 A4 A5 A6 A7 A8 A9 W1 W2 W3 W4 W5 W6 B1 B2 B3 B4 B5 C1 C2 C3 C4 C5
17,50 suh 21,50 suh 20,00 11,00 18,50 14,50 13,00 suh 20,40 21,70 23,00 8,00 17,00 6,00 21,00 24,00 27,00 15,00 4,40 3,80 16,10 15,20 15,70
19,00 suh 22,00 / 20,00 11,00 18,50 14,50 13,00 / 21,00 23,00 23,00 / 18,00 6,00 21,00 24,00 27,00 15,00 4,00 3,80 16,10 15,20 15,70
18,00 suh 21,60 3,70 19,00 10,20 18,10 13,00 11,50 suh 20,40 21,70 23,00 8,00 17,00 4,00 20,20 18,30 19,20 13,30 3,00 / 14,30 13,60 13,10
16,60 14,40 20.80 3,10 18,30 10,00 17,80 11,50 10,50 11,50 19,60 20,60 7,40 suh 16,00 2,60 14,50 16,60 16,90 10,60 2,40 20,60 9,00 12,60 na 13 m blokiran
17,00 14,00 21,00 3,00 18,00 3,00 18,00 11,00 10,00
11,00 18,00 16,00 17,00 13,00 3,00 4,00 12,00 12,00 14,00
19,00 25,00 25,00 27,00 27,00 27,00 27,00 27,00 25,00 18,00 25,00 25,00 25,00 25,00 18,00 13,00 38,00 38,00 40,00 18,00 14,50 38,00 38,00 38,50 19,00
stranica 55 od 348
26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 D1 D2 D2/1 D3 D3/1 D4 D4/1 D5 E1 E2 E2/1 E3 E3/1 E4 E4/1 E5 F1 F2 F2/1 F3 F3/1 F4 F5 G1 G2 G2/3 G3 G3/1 G3/4 G4 G4/1 G5 H1 H2 H2/3 H3 H3/4 H4 H5 I1 I2 I3 I4 I5 I6 J1 J2 J3 J4 J5 J6 3,70 7,20 12,70 12,00 12,20 12,20 13,50 suh 4,20 10,30 11,20 15,40 16,00 4,30 20,20 13,00 7,00 14,00 19,70 5,00 19,20 14,40 7,00 10,00 10,20 22,50 14,00 10,20 9,10 18,50 22,10 11,00 9,20 suh 5,60 12,00 13,00 14,50 7,30 6,40 7,50 8,00 6,50 13,00 5,00 8,00 8,50 22,00 22,00 13,20 9,10 3,70 7,20 12,70 12,00 12,20 12,20 13,50 / 4,20 10,30 11,20 15,40 16,00 4,30 20,20 13,00 7,00 14,00 19,70 5,30 19,20 14,40 7,00 10,00 10,20 22,50 14,00 10,20 9,10 22,00 22,10 11,00 9,20
5,60 12,00 13,00 14,50 7,30 6,40 11,20 12,00 7,50 13,00 5,00 8,00 3,00 22,00 22,00 13,20 9,10
suh 12,80 8,90 9,40 11,10 9,00 13,00 9,40 11,60 7,00 14,00 19,70 5,30 19,20 14,40 7,00 9,00 3,20 10,00 20,70 13,80
8,30 13,00 11,00 8,25 9,80 7,25 4,20 8,10 8,10 4,00 3,84 12,80
4,00 7,00 8,00 9,00 12,00 7,00 4,00 8,00 12,00 4,00 3,00 5,00
na 8 m blokiran 12,70 7,40 na 3,3 m blokiran 7,30 13,40 13,00 8,60 11,80 4,70 8,20 10,20 18,80 12,20 13,40 11,50 6,80 5,00 12,00 10,30 9,60 11,00 5,00 8,00 7,10 12,20 pun vode 11,20 5,60
pjena 11,00 8,00 3,00 6,00 14,00 12,00 28,00 12,00 5,00 7,00 8,00 7,00 11,00 13,00 12,00 11,00 6,00 13,00 pjena pjena
5,00 pjena pjena
10,30 11,00 6,50 9,10 11,50 12,30 14,00 10,00 12,80 7,50 6,00 9,80 10,20 10,30 11,00 5,00 8,80 8,00 14,10 14,00 5,80 7,70
10,80
18,00 36,50 38,00 38,00 40,00 38,00 39,00 18,00 18,00 37,00 40,00 38,00 42,00 38,00 40,50 19,00 18,00 36,00 40,00 38,00 41,50 38,00 20,00 13,00 38,00 44,60 38,00 41,00 43,50 38,00 40,00 18,00 19,00 38,00 43,50 38,00 43,00 38,00 18,00 18,00 37,50 39,50 39,50 37,00 21,00 19,40 38,70 39,50 39,50 37,00 18,00
stranica 56 od 348
77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 K1 K2 K3 K4 K5 K6 L1 L2 L3 L4 L5 L6 M1 M7 8,50 8,50 6,10 19,00 6,00 6,00 8,50 12,50 10,00 10,00 8,50 9,00 suh suh 7,00 7,00 6,10 19,00 6,00 6,00 8,00 10,00 10,00 3,70 3,40 6,80 / 6,00 5,10 9,30 16,00 14,30 10,10 6,70 9,00 13,00 15,00 7,00 9,00 7,10 9,00 13,00 6,00 14,00 11,00 6,00 8,20 5,20 11,00 5,80 7,00 10,00 18,70 38,60 41,00 41,00 37,00 18,00 18,20 37,90 41,00 41,00 37,00 25,50 17,90 25,50
10,00 pjena
10,00
Mjerenje razine procjedne vode u plinskim zdencima te eventualno posljedino crpljenje procjedne vode opisano ovom dokumentacijom, smatra se radom redovnog odravanja odlagalita. Ukoliko se prilikom mjerenja utvrdi da je razina procjedne vode u plinskom zdencu odre ene linije vea od 35% dubine zdenca, potrebno je pristupiti crpljenju procjedne vode iz svih zdenaca koji imaju razinu procjedne vode veu od 35% u dotinoj liniji. Crpljenje procjedne vode se predvi a provoditi s pneumatskim pumpama. Voditelj plinske stanice mora koordinirati otvaranje i zatvaranje pojedinih plinskih linija i mora biti upoznat s radovima na plinskom sustavu. Nakon zavretka crpljenja procjedne vode iz pojedine linije (potrebno je potpuno isprazniti plinske zdence), dinamika mjerenja razine vode u zdencima linije je sljedea:
Faza 1
Svaka 4 dana; ukupno 4 mjerenja. Prvim mjerenjem smatra se mjerenje razine procjedne vode 4 dana nakon zavretka crpljenja procjedne vode iz pojedine linije.
Faza 2
Ukoliko se tijekom razdoblja Faze 1 ne zabiljei razina procjedne vode u zdencu vea od 35% dubine zdenca, uestalost mjerenja razina procjedne vode se mijenja te je predvi eno provo enje mjerenja jednom u tjedan dana; ukupno 4 mjerenja.
Faza 3
Ukoliko se tijekom prethodnog razdoblja ne zabiljei razina procjedne vode u zdencu vea od 35% dubine zdenca, uestalost mjerenja razina procjedne vode se mijenja te je predvi eno provo enje mjerenja jednom u mjesec dana; tijekom 1 godine.
Faza 4
Ukoliko se tijekom prethodnog razdoblja ne zabiljei razina procjedne vode u zdencu vea od 35% dubine zdenca, uestalost mjerenja razina procjedne vode se mijenja te je predvi eno provo enje mjerenja 4 puta godinje (svaka 3 mjeseca) tijekom razdoblja koritenja plinskog sustava. U sluaju da se tijekom bilo koje od navedenih faza zabiljei razina procjedne vode vea od 35% dubine zdenca, potrebno je pristupiti crpljenju procjedne vode iz svih zdenaca u dotinoj liniji. Nakon zavretka crpljenja procjedne vode iz pojedine linije (potrebno je
stranica 57 od 348
potpuno isprazniti plinske zdence) nastavlja se s praenjem razine procjedne vode u plinskim zdencima te linije i to od Faze tijekom koje je zabiljeena razina procjedne vode vea od 35% dubine zdenca. Dijagram toka navedenog mjerenja razine procjedne vode i pripadajueg crpljenja identian je onome iz na slici 1.
stranica 58 od 348
FAZA 1
Mjerenje svaka 4 dana; ukupno 4 puta
Crpljenje
Hv > 35 % visine zdenca
Hv < 35 % visine zdenca
FAZA 2
Mjerenje jednom u tjedan dana; ukupno 4 puta
Crpljenje
FAZA 3
Mjerenje jednom u mjesec dana; tijekom 1 godine
Crpljenje
FAZA 4
Kontinuirano mjerenje
Mjerenje svaka 3 mjeseca; tijekom koritenja odlagalita

Crpljenje
Slika 3 Dijagam toka mjerenja razine procjedne vode
stranica 59 od 348
Ukoliko Naruitelj ili Projektant u sklopu projektantskog nadzora utvrdi da predvi ena uestalost monitoringa nije odgovarajua, propisati e se nova dinamika monitoringa. Tako er, tijekom redovitog praenja razine procjedne vode u zdencima, a u sluaju potrebe za crpljenjem vode iz zdenaca, potrebno je voditi evidenciju o ukupnim iscrpljenim koliinama plina prije i nakon crpljenja vode kako bi se utvrdio utjecaj pojedinih zdenaca (njihove nepotpune funkcionalnosti) na ukupnu iscrpljenu koliinu plina. Monitoring razine procjedne vode u plinskim zdencima iz kojih nije crpljena voda u sklopu ovih radova odravanja (A1, A2, A3, A5, W2, W3, W4) potrebno je provoditi poevi od faze 3. U nastavku je u tabeli 11 dan pregled sputanja razine procjedne vode u plinskim zdencima tijekom prethodnih radova crpljenja procjedne vode iz plinskih zdenac u periodu od 15.7.2011 do 30.12.2011. Pojedini, dovoljno prohodni plinski zdenci, znatno vie pridonose sputanju razine (uklanjanju) procjedne vode iz plinskih zdenaca od slabo prohodnih, sporo prihranjujuih zdenaca. Tako je uoeno da su izdani zdenci; I-5 i G-3/1, D-2/1, D-3/1, D-4/1, J-1, J-3, J4 i K-3. U tabeli 10 je dana promjena razine procjedne vode u plinskim zdencima od 2009 do 2012.g.
stranica 60 od 348
Tabela 11 Uinci sputanje razine procjedne vode u plinskim zdencima

ODLAGALITE JAKUEVEC
PLINSKI ZDENCI PLOHA 1 - 4 - PROMJENA RAZINE PROCJEDNE VODE

DATUM IZVJETAJA: STANJE ZA DAN: 13.01.2012. 30.12.2011.
9 Prohodnost od vrha do dna sonde na dan 22.8.2011.
11
DATUM POETKA CRPLJENJA
12
DATUM ZAVRETKA CRPLJENJA
PLINSK DUBINA r. br. u I BUENJA funkciji: ZDENA ZDENCA C PLINSKA LINIJA A 1 A1 19,00 2 A2 25,00 3 A3 25,00 4 A4 27,00 5 A5 27,00 6 A6 27,00 7 A7 27,00 8 A8 27,00 9 A9 25,00 PLINSKA LINIJA W 10 W1 18,00 11 W2 25,00 12 W3 25,00 13 W4 25,00 14 W5 25,00 15 W6 18,00 PLINSKA LINIJA B 16 B1 13,00 17 B2 38,00 18 B3 38,00 19 B4 40,00 20 B5 18,00 PLINSKA LINIJA C 21 C1 14,50 22 C2 38,00 23 C3 38,00 24 C4 38,50 25 C5 19,00 PLINSKA LINIJA D 26 D1 18,00 27 D2 36,50 28 D2/1 38,00 29 D3 38,00 30 D3/1 40,00 31 D4 38,00 32 D4/1 39,00 33 D5 18,00 PLINSKA LINIJA E 34 E1 18,00 35 E2 37,00 36 E2/1 40,00 37 E3 38,00 38 E3/1 42,00 39 E4 38,00 40 E4/1 40,50 41 E5 19,00 PLINSKA LINIJA F 42 F1 18,00 43 F2 36,00 44 F2/1 40,00 45 F3 38,00 46 F3/1 41,50 47 F4 38,00 48 F5 20,00
13 Razina procjedne vode u zdencu prije poetka crpljenja i postotak vode u odnosu na na dubinu buenja zdenca* NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN
NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN
14 Razina procjedne vode u zdencu nakon provedenog crpljenja i postotak vode u odnosu na dubinu buenja* NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN
0,00 21,00 NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN 10,00 28,00 27,20 24,00 15,00
NEPROHODAN NEPROHODAN 24,00 NEMA VODE 22,00 NIJE CRPLJEN 12,00 NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NEPROHODAN 28,00 NEMA VODE 32,00 NIJE CRPLJEN 32,00 NIJE CRPLJEN
NEPROHODAN 14,00 33,00 NEPROHODAN 34,00 NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN
17,50 14,50 21,50 21,50 22,50 11,50 25,00 26,50 22,50

14,50 24,50 24,00 24,50 20,50 18,00
11,00 28,50 37,50 40,00 18,00 14,50 38,00 38,00 38,50 19,00
neprohodan neprohodan 16,50 23,00 15,00
92,11% 58,00% 86,00% 79,63% 83,33% 42,59% 92,59% 98,15% 90,00%

80,56% 98,00% 96,00% 98,00% 82,00% 100,00%
84,62% 75,00% 98,68% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00%
0,00% 0,00% 11.10.2011. 43,42% 11.10.2011. 60,53% 12.10.2011. 83,33% 23.12.2011. 23.12.2011. 23.12.2011.
02.08.2011. 27.07.2011.
0,00 17,00 NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN 05.10.2011. 07.10.2011. 07.10.2011. 07.10.2011. 03.10.2011. 4,40 17,00 12,50 10,20 11,20
55,26%
44,74%
03.10.2011. 03.10.2011. 03.10.2011. 03.10.2011. 03.10.2011.
69,66% 55,26% 67,11% 73,51% 41,05%

73,68% 75,00% 78,21%
31,03% 26,32% 28,42% 37,66% 21,05%

36,84% 45,00% 69,23%
17,00 94,44% neprohodan 0,00% 24.10.2011. 20,50 18,50 19,00 53,95% 24.10.2011. 48,68% 24.10.2011. 100,00% 30.12.2011. 30.12.2011. 30.12.2011.
0,00% 68,75% 70,24% 49,38%
30,00% 23,81% 20,99%
neprohodan 0,00% 31,00 86,11% 5,00 33,50 20,00 13,16%
03.11.2011. 02.11.2011. 02.11.2011.
04.11.2011. 08.11.2011. 08.11.2011.
80,56% 70,00% 71,08%
61,11% 17,50% 18,07%
88,16% 100,00%
stranica 61 od 348
PLINSKA LINIJA G 49 G1 13,00 50 G2 38,00 51 G2/3 44,60 52 G3 38,00 53 G3/1 41,00 54 G3/4 43,50 55 G4 38,00 56 G4/1 40,00 57 G5 18,00 PLINSKA LINIJA H 58 H1 19,00 59 H2 38,00 60 H2/3 43,50 61 H3 38,00 62 H3/4 43,00 63 H4 38,00 64 H5 18,00 PLINSKA LINIJA I 65 I1 18,00 66 I2 37,50 67 I3 39,50 68 I4 39,50 69 I5 37,00 70 I6 21,00 PLINSKA LINIJA J 71 J1 19,40 72 J2 38,70 73 J3 41,00 74 J4 41,00 75 J5 37,00 76 J6 18,00 PLINSKA LINIJA K 77 K1 18,20 78 K2 38,60 79 K3 41,00 80 K4 41,00 81 K5 37,00 82 K6 18,00 PLINSKA LINIJA L 83 L1 18,70 84 L2 37,90 85 L3 41,00 86 L4 41,00 87 L5 37,00 88 L6 25,50 PLINSKA LINIJA M 89 M1 17,90 M2 M3 M4 M5 M6 90 M7 25,50
neprohodan 0,00% 31,00 81,58% 34,00 76,23% 7,00 18,42% 40,00 18,50 18,00 19,00 26,50 5,00 16,00 8,00 32,00 16,00 15,00 7,50 8,00 6,50 35,00 21,00 19,00 8,50 35,00 37,00 10,00 11,00 8,50 8,50 39,00 37,00 15,50 9,00 8,50 12,50 29,00 10,00 8,50 9,00 91,95% 48,68% 100,00% 100,00% 69,74% 11,49% 42,11% 18,60% 84,21% 88,89% 83,33% 20,00% 20,25% 16,46% 94,59% 100,00% 97,94% 21,96% 85,37% 90,24% 27,03% 61,11% 46,70% 22,02% 95,12% 90,24% 41,89% 50,00% 45,45% 32,98% 70,73% 24,39% 22,97% 35,29%
03.10.2011. 26.09.2011.
05.10.2011. 30.09.2011.
26.09.2011. 26.09.2011. 26.09.2011.
21.10.2011. 30.09.2011. 28.09.2011.
6,5 9,20 NEMA VODE NEPROHODAN 13,00 NEMA VODE 14,00 26,00 NIJE CRPLJEN 7,50 10,00 NEPROHODAN 11,00 NEPROHODAN 12,00 6,00 4,00 NEPROHODAN NEPROHODAN NEPROHODAN 9,50 5,00 8,50 NEPROHODAN 14,50 15,00 NEPROHODAN NEPROHODAN NEPROHODAN NEPROHODAN 16,00 16,00 NEMA VODE NEPROHODAN NEPROHODAN NEMA VODE 21,00 NEMA VODE NEPROHODAN NEPROHODAN
50,00% 75,79%
68,29% 63,16% 35,00%
11,6 16,80 NEMA VODE NEPROHODAN 20,50 NEMA VODE 19,00 36,00 NIJE CRPLJEN 14,50 20,50 NEPROHODAN 13,30 NEPROHODAN 23,30 13,80 10,70 NEPROHODAN NEPROHODAN NEPROHODAN 14,00 13,00 11,00 NEPROHODAN 19,00 20,00 NEPROHODAN NEPROHODAN NEPROHODAN NEPROHODAN 20,50 22,00 NEMA VODE NEPROHODAN NEPROHODAN NEMA VODE 21,50 NEMA VODE NEPROHODAN NEPROHODAN
10,77% 55,79%
50,00% 50,00% 10,00%
21.09.2011. 21.09.2011. 21.09.2011. 21.09.2011. 21.09.2011. 11.08.2011.
23.09.2011. 23.09.2011. 23.09.2011. 23.09.2011. 23.09.2011. 20.09.2011.
60,53% 73,68% 71,05% 68,42% 66,67% 77,78%
23,68% 46,05% 65,00% 38,68% 23,33% 40,56%
11.08.2011. 11.08.2011. 14.11.2011. 14.11.2011. 14.11.2011.
20.09.2011. 20.09.2011. 22.11.2011. 22.11.2011. 22.11.2011.
74,32% 76,19% 56,19% 64,63% 63,41%
62,16% 38,10% 43,30% 53,66% 51,22%
23.11.2011. 23.11.2011.
08.12.2011. 08.12.2011.
60,98% 60,98%
50,00% 46,34%
01.12.2011.
08.12.2011.
48,78%
47,56%
* prohodnost prema mjerenju od 22.08.2011. Razina procjedne vode je via od 35% visine buenja zdenca Razina procjedne vode je nia od 35% visine buenja zdenca
Odravanje odvajaa kondenzata tip 1, tip 2 i tip 3 Odvaja kondenzata je dio plinske instalacije koji ima funkciju odvajanja kondenzat iz odlagalinog plina koji se nalazi u plinskoj instalaciji. Hvata kondenzata tipa 1 se izvodi sa
stranica 62 od 348
jednom dolaznom plinskom cijevi, s "U" cijevi i jednom ispusnom cijevi koja isputa viak kondenzata u tijelo odlagalita, montira se naee na kraju plinske linije. Tip 2 se izvodi s jednom dolaznom, s "U" cijevi, jednom odlaznom plinskom cijevi i jednom ispusnom cijevi za kondenzat. Tip 2 se montira najee na plinsku liniju na mjestima ulegnua, ili prolaza linije prema npr.: ventilskom oknu ( na spoju plinske linije i glavnog kolektora). Tip 3 se izvodi nekoliko dolazniz i isto toliko odlaznih odlaznih plinskih cijevi, montira se samo u slu ajevima kada zbog nedostatka prostora nije mogu e ugraditi tip 2 na svaku liniju posebno. Tip 3 se montira najee na konkavnim prijelomima plinske linije (na mjestima ulegnua). Izvo a je duan provoditi radove na upravljanju i odravanju hvataa kondenzata u skladu s opim i partikularnim zahtjevima Naruitelja. Odravanje ahtova u kojima se nalaze ventili plinskih linija aht s ventilom plinske linije je dio plinske instalacije koji ima funkciju reguliranja otvorenosti pojedine linije u sluaju radova izgradnje, odravanja i upravljanja na pojedinoj liniji. Izvo a je duan provoditi radove na upravljanju i odravanju ahtovima u kojima se nalaze ventili plinskih linija u skladu s opim i partikularnim zahtjevima Naruitelja. Odravanje sabirnog okna kondenzata prije ulaza u mTEO Sabirno okno prije ulazu u ogra eni prostor plinske stanice je dio plinske instalacije koji ima funkciju odvajanja i sakupljanja kondenzata iz odlagalinog plina koji se nalazi u plinskoj instalaciji. Razina kondenzata u oknu smije dosei maksimalno do vrha preljeva kondenzata. Izvo a je duan provoditi radove na upravljanju i odravanju sabirnog okna kondenzata u skladu s opim i partikularnim zahtjevima Naruitelja. Upravljanje sustavom otplinjavanja Plinski zdenci izvedeni su u tijelu otpada, pri emu su vidljivi krajevi zdenca vidljivi iznad razine pokrovnog brtvenog sloja zatvoreni trajnim PEHD plinskim glavama. Izvo a je duan provoditi radove na upravljanju i odravanju sustava otplinjavanja u skladu s opim i partikularnim zahtjevima Naruitelja. Odravanje padova plinskih linijskih kolektora Sanacijski radovi obuhvaaju jedno mjerenje (tijekom trajanja ugovora) uzdunog pada cijevi (hidrauliki profilometar ili CCTV inspekcija s mjeraem nagiba) na linijskim kolektorima G, H, I i J (izme u plinskih glava zdenaca oznake 2 i 5). U zavisnosti od
stranica 63 od 348
rezultata mjerenja profila kolektora, ugradit e se dodatni hvatai kondenzata (Tip II) na mjestima konkavnih prijeloma. Radovi na konkavnim prijelomima plinskih linijskih kolektora moraju se obavljati koordinirano sa eventualnim ostalim sanacijskim radovima.
stranica 64 od 348
Naruitelj:
Naziv gra evine:
Razina projekta:
III.A.1. Prihvat i ugradnja otpada
SADRAJ: III.A.1.1 III.A.1.1.1 III.A.1.1.2 III.A.1.2 III.A.1.2.1 III.A.1.2.2 III.A.1.3 III.A.1.3.1 III.A.1.3.2 III.A.1.4 III.A.1.5 Gra enje Opi zahtjevi izvo enja radova Partikularni zahtjevi izvo enja radova Odravanje Opi zahtjevi odravanja Partikularni zahtjevi odravanja Upravljanje Opi zahtjevi upravljanja Partikularni zahtjevi upravljanja Postupanje s opasnim otpadom Zatita okolia i zdravlja

stranica 65 od 348
Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, odravanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagalita otpada Jakuevec III.A.1. Prihvat i ugradnja otpada
SADRAJ POGLAVALJA: III.A.1.1. GRA ENJE ................................................................................................ 67

III.A.1.1.1 III.A.1.1.2 III.A.1.2.1 III.A.1.2.2 III.A.1.3.1 III.A.1.3.2 OPI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA ............................................................ 67 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA .............................................. 67 OPI ZAHTJEVI ODRAVANJA ....................................................................... 72 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRAVANJA ........................................................ 72 OPI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA....................................................................... 73 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA ........................................................ 73
III.A.1.2. ODRAVANJE ............................................................................................ 72 III.A.1.3. UPRAVLJANJE............................................................................................ 73 III.A.1.4. POSTUPANJE S OPASNIM OTPADOM .......................................................... 74 III.A.1.5. ZATITA OKOLIA I ZDRAVLJA .................................................................. 75
III.A.1.5.1 OPE INFORMACIJE I RASPON RADA.................................................................. 77 III.A.1.5.2 PROCJENA OPASNOSTI ................................................................................. 85 III.A.1.5.3. MONITORING ODLAGALITA I GRANINE VRIJEDNOSTI ................................ 100 III.A.1.5.4 KONTROLA NA GRADILITU ......................................................................... 105 III.A.1.5.5 PLAN DJELOVANJA U HITNIM I NEPREDVI ENIM SLUAJEVIMA ..................... 110 PRILOG 1 ........................................................................................................................ 117 PRILOG 2........................................................................................................................ 119 PRILOG 3........................................................................................................................ 121 PRILOG 4........................................................................................................................ 123 PRILOG 5........................................................................................................................ 125 PRILOG 6........................................................................................................................ 130 PRILOG 7........................................................................................................................ 132 PRILOG 8........................................................................................................................ 135
stranica 66 od 348
III.A.1.1. GRA ENJE

III.A.1.1.1 OPI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi izvo enja radova su dani u dokumentaciji; Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 god. [Vidi GP1]. Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2007 god. [Vidi IP1]. Plan odlaganja otpada na plohu 5D i 6,Broj projekta: 3230-0576/10, Institut IGH d.d., Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia, listopad 2010. [vidi IP6]. Uskla ivanje izvo enja radova sa vaeom Zakonskom regulativom Na temelju Zakona o otpadu i Zakona o izmjenama i dopunama zakona o otpadu (Narodne novine broj 111/06, 60/08 i 87/09) nadlena tijela u upanijama odnosno gradu Zagrebu izdaju dozvole za gospodarenje komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom. Na zahtijev Naruitelja, IZVO A treba ishoditi Dozvolu za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja komunalnog i inertnog otpada i skladitenje metalnog otpada i otpadnih guma koji izdaje gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj. Upute koje je dokaze potrebno dostaviti uz zahtjev za gospodarenje otpadom dane su na internetskoj stranici http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=10768.
III.A.1.1.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA

Ope napomene Obveza IZVO AA je ugradnja otpada koji se svakodnevno doprema (ponedjeljak do ukljuivo subota) na odlagalite otpada Jakuevec. Prosijek dovoza otpada u posljedenje etiri godine na odlagalite iznosi oko 29.140 tona/mjeseno, koliine odloenog otpada u posljednje 4 godine su dane u dokumentaciji "Koliine odloenog otpada na odlagalitu Jakuevec/Pridinec od listopada 2007. do studenog 2011." Podaci o dinamici ulaza vozila s otpadom se nalaze u dokumentaciji "Dinamika ulaska otpada na odlagalite otpada Prudinec/Jakuevec u periodu od sijeanj 2007 do srpanj 2011". Ugranja novog otpada porazumjeva razgurivanje, razastiranje, planiranje, zbijanje, sabijanje i kompaktiranje, provodi se strojno ili nekim drugim oblikom mehaniziranog rada, odnosno: Razguravanje otpada s istovarnog platoa se vri utovarivaem tokaem ili slinim samohodnim strojem s gumenim kotaima. Poeno je da na istovarni plato ne zalazi
stranica 67 od 348
mehanizacija s gusjenicama ili metalnim kotaima s jeevima. Razguravanje otpada se vri sa istovarnog platoa na odlagalinu plohu (vidi definicije). Razastiranje i guranje otpada po odlagalinoj plohi se moe vriti dozerima ili kompaktorima ovisno o raspoloivosti mehanizacije i organizaciji IZVO AA. Kompaktiranje (zbijanje) otpada se moe iskljuivo vriti s kompaktorima minimalne mase 32 tone, sanga i performanse kompaktora moraju osigurati minimalno traenu gustou novo ugra enog otpada. IZVODA je duan osigurati svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate i pribor, za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. INVESTITOR provdi nadzor prihvata otpada i odgovoran je za sadraj otpada koji je istovaren na odlagalite. IZVODA je zaduen za usuglaavanje provedbe radova sa svim odgovarajuim pravilima, odredbama, statutima zakonima na lokalnoj i dravnoj razini. IZVO A mora na istovarnom platou osigurati sigurnosni deponij, u koliini od priblino 100 m3 zemlje, koja slui za gaenje eventualnih poara na (i u) tijelu otpada. Trokovi IZVO AA na ugradnji otpada ukljuuju sve mjere zatite na radu, zatite od poara i eksplozije i zatite okolia koje su propisane ili obvezatne vazeim zakonima ili koje su propisane ovom dokumentacijom. IZVODA je odgovoran za provedbu svih potrebnih zatitnih mjera i da su svi trokovi u svezi toga ukljueni u jedininu cijenu stavke trokovnika odlaganja (ugradnje) otpada. Obveza je IZVO AA da omogui nesmetanu dopremu i istovar vozila koja dovoze novi otpad, da omogui nesmetano kretanje vozila koja dovoze novi otpad na istovarnu plohu, te da tako organizira posao da se nesmetano moe prihvatiti sav novi otpad i to u vrijeme kada taj otpad dolazi na gradilite. IZVO A je duan provoditi radove na prihvatu i ugradnji otpada sukladno smjernicama i preporukama me unarodne udruge za kruti otpad (ISWA) "Landfill operational guidelines" (vidi internet adresu: www.iswa.org). IZVO AA je zaduen da omogui nesmetanu dopremu i istovar specijalnih istilica prometnica. Naime, istilice imaju nie podvozje tako da im esto nije mogu pristup na sve tehnoloke prometnice i platoe. Radno vrijeme Izvo aa Dnevni prihvat i ugradnja otpada se izvodi tijekom itave godine od ponedjeka do ukljuivo subote. Od ponedjeljka do ukljuivo subote prihvat i ugradnja otpada provodi se od 6:00 do 17:00, a u periodu od 17:00 do 18:00 sati izvode se radovi na privremenom prekrivanju otpada koji je u tijelo odlagalita ugra en tijekom dana.
stranica 68 od 348
IZVO A je obvezan izvriti prihvat, ugradnju i prekrivanje otpada i izvan ovako propisanih uvjeta a sve prema posebnom zahtjevu, odnosno nalogu Naruitelja. Prihvat i ugradnja glomaznog otpada, mimo perioda za dnevni prihvat i ugradnju otpada, Izvo a je obvezan izvriti a sve prema posebnom zahtjevu, odnosno nalogu Naruitelja. Obzirom dnevne i tjedne oscilacije inteziteta dovoza otpada tijekom radnog vremena Izvo aa, potrebno je da IZVO A planira nune radove tijekom perioda snienog intenziteta dovoza otpada ili Nedjeljom. Za rad nedjeljom, Izvo a mora dobiti nalog Naruitelja ili ishoditi suglasnost od Naruitelja. Radno vrijeme odlagalita na prohvatu otpada od gra anstva Rad odlagalita Jakuevec za prihvat otpada od gra anstva je sljedei: 1.X. - 31.X. 1.XI. - 28.II. 1.III. - 31.III. 1.IV. - 31. VIII. 1.IX. - 30.IX. 07.00 - 18.00 07.00 - 16.00 07.00 - 18.00 07.00 - 20.00 07.00 - 19.00
Zaprimanje otpada od tvrtki s kojima INVESTITOR ima posebne ugovore i sporazume se na odlagalitu provodi od ponedjeljka do subote i praktiki je kontinuirano tijekom cijelog dana i noi (24 sata). Nedjeljom se na odlagalite dovoze manje koliine otpada, uglavnom tijekom noi. Nain i redosljed punjenja tijela odlagalita otpadom IZVODA je duan izraditi plan redosljeda izgradnje tijela odlagalita s izradom pristupa pojedinim razinama, koji mora biti u skladu s Planom odlaganja otpada na plohu 5D i 6 (Broj projekta: 3230-0576/10, Institut IGH d.d., Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia) iz listopada 2010. Mjeseni i tjedni plan razmjetaja pristupnih prometnica i istovarnih platoa, IZVO A mora dostaviti NADZORNOM INENJERU na suglasnost prije poetka mjeseca, odnosno tjedna na koji se plan odnosi. IZVO A je obavezan uspostaviti organizaciju izgradnje tijela odlagalita koja e omoguiti sinktonizaciju i preklapanje svih opisanih vrsta radova, uz maksimalno iskoritenje projektiranih kapaciteta tijela odlagalita. Otpad se nasipava u vodoravnim slojevima debljine od oko 60 cm u rastresitom stanju, nakon ega se vri zbijanje ili kompaktiranje uz ponavljanje postupka dok se ne postigne konana debljina sloja uvaavajui kriterij minimalne gustoe zbijenog otpada od 0,6 t/m3. Ugradnja otpada na zatitni sloj se vri probranim otpadom. Probrani otpad je otpad bez krupnih, iljatih i slinih po obliku materijala odnosno komada metala i kompozita s metalom. Prva dva metra se pune otpadom bez krupnijih komada, ime se brtveni slojevi
stranica 69 od 348
tite od oteenja ili probijanja. Ugradnja otpada se u tom sluaju vri s lakim dozerom ili slinom mehanizacijom. Zatitmi sloj otpada se ne kompaktira. Upute za ugradnju i prekrivanje otpada IZVO A je duan provoditi radove u skladu s Uputama za ugradnju i prekrivanje otpada., 1. Otpad se ugra uje u radno vrijeme definirano u ovom poglavlju. IZVO A e u sluaju opravdane potrebe voditi evidenciju rada koje premauje "normalno radno vrijeme" definirano ugovorom. Ovjeru prekovremenog rada Izvo aa vri NADZORNI INENJER. 2. Otpad se ugra uje u rahlim slojevima maksimalne debljine 60 centimetara. 3. Dnevna povrina na kojoj se ugra uje otpad mora biti oznaena kolcima u vidno oznaenih, visine priblino 2m. Dnevna ugradnja otpada se mora provoditi u skladu s vaeim Planom odlaganja na povrini koja zauzima priblino 1.500 m2. 4. Nakon izvrenog razastiranja, u maksimalno dozvoljenoj debljini, sloj se kompaktira s minimalno dva prijelaza kompaktora. 5. Dnevna prekrivka je inertni nezaga eni materijal koji se ugra uje na kompaktirani sloj otpada u debljini 10 cm u rastresitom stanju (bez kompaktiranja). 6. Ugradnja dnevne prekrivke zapoinje u vremenu od 17:00 i zavrava do 18:00 sati. 7. Izvo a je obavezan do 18:00 sati izvriti kompletno prekrivanje do tada ugra enog otpada. 8. Odlaganje novog otpada iza 18:00 sati, na ve dnevnom prekrivkom prekrivenu povrinu, kao i nastavno odlaganje novog otpada tijekom veeri i noi se tretira kao novi otpad koji treba ugraditi od 6:00 sati sljedei dan, pod istim uvjetima kao i ugradnja prethodnog dana. 9. Produljena prekrivka u debljini 30 cm rastresitog inertnog materijala ugra uje na kompaktirani sloj otpada u sluaju da se zbog oekivanih poremeaja u dinamici ili uslijed tako definiranog plana odlaganja novog otpada, na predmetnoj povrini u narednih 30 dana ne oekuju radovi na prihvatu razastiranju i ugradnji novog otpada. 10. U sluaju kada se produljena prekrivka radi preko dnevne prekrivke, tada je debljina ukupnog sloja prekrivke mora iznositi priblino 30 cm. 11. Za prekrivanje pokosa vrijede ista pravila kao i za prekrivanje horizontalnih ploha. Na pokosima je mogua izvedba nadvienja radi umanjenja efekta slijeganja. Pokosi se moraju zatititi od erozije izradom sustava zatite od erozije [IP14]. 12. U sluaju prisutnih ili neposredno oekivanih vremenskih uvjeta koji su nepovoljni za izvedbu dnevnog prekrivnog sloja (kia, visok stupanj vlanosti u atmosferi, zale ivanje zemlje, sklizanje strojeva, snijeg - vie od 10cm i sl.), Nadzorni inenjer je ovlaten da upisom u gra evinski dnevnik odobri odgodu izvo enja dnevne prekrivke, s navo enjem razloga za postupanje. Srodna poglavlja Poglavlje III.A.2 Privremeno prekrivanje Poglavlje III.A.3 Prometnice i platoi Poglavlje III.C. Stalne prometnice
stranica 70 od 348
A. B. C.
D.
E.
F.
Definicije Otpad: Otpad je materijali koji je dovezen na istovarnu plohu odlagalita Jakuevec. Izvo a je odgovoran za razguravanje, razastiranje i kompaktiranje novog otpada. Plohe namijenjene za prihvat novog otpada: Podruja odlagalita gdje je izveden brtveni sustav i sustav za prikupljanje procjedne vode. Istovarni plato: Pripremljena povrina za odlaganje otpada koji su dopremila trea lica kao i otpada koji je dopremio IZVO A sa privremene deponije. IZVO A je odgovoran za planiranje smjetaja, izgradnju i odravanje istovarnog platoa kako bi se odlaganje moglo odvijati nesmetano i sigurno. Odlagalina ploha: Povrina za ugradnju dopremljenog otpada pribline povrine 1.500 m2. Izvo a je odgovoran za tjedno i mjeseno planiranje smjetaja odlagaline plohe i izgradnju odlagaline plohe. Odlagalina ploha se svakodnevno prekriva dnevnom prekrivkom. Dnevna prekrivka: Sloj zemlje pribline debljine 10 cm koji se nakon aktivnosti kompaktiranja ugra uje na odlagalinu plohu. Predvi ena dnevna potronja zemlje za dnevnu prekrivku varira u rasponu 150 do 240 m3.Odlagalina ploha se svakodnevno prekriva dnevnom prekrivkom. Produljena prekrivka: Sloj ugra enog inertnog materijala debljine 30 cm. Izvodi se u sluaju kada se zbog oekivanih poremeaja u dinamici izvo enja radova ili uslijed tako definiranog plana odlaganja novog otpada, na predmetnoj povrini u narednih 30 dana ne oekuju radovi na prihvatu razastiranju i ugradnji novog otpada.
Terenska mjerenja Geodetska izmjera i iskolenje projektiranih gabrita (visine, duine, nagibi) u odnosu na izvedene radove. Naime, uslijed prirodnog slijeganja tijela odlagalita dolazi do stalnih potreba za uskla ivanjem izvedenih kontura tijela odlagalita (visina i nagiba) s projektiranim gabritima. Za ublaavanje uoenog efekta slijeganja poeljno je da se izvedu nadvienja pokosa od 2,5% i krovnog dijela od 3%. Trokove terenskih mjerenja IZVO A mora ukljuiti u jedininu cijenu ugradnje otpada. Priprema ploha za novi otpad A. Odredivanje zahtjevanih linija, nagiba, kontura i kota (uvaavajui nadvienja). B. Odravanje i korekcija oznaka zahtjevanih linija, nagiba, kontura i kota. C. Zatita postojeih objekata i ugra ene opreme od oteenja uslijed procesa rada. Zbijanje novog otpada Novi se otpad ugr uje u rahlim slojevima debljine maksimalno 0,6 metara. Zbijanje se izvodi s kompaktorom mase od minimalno 32 tone. IZVO A mora izvesti barem dva prolaza po sloju odlagaline plohe. Zbijena podloga mora biti ravna (osim ako je u blizini pokosa) i stabilna. Podruja na kojima se za vrijeme zbijanja pojave nestabilni uvjeti kao to su gumiranje, pomicanje, ili blatno teenje treba biti iskopano, kondicionirano do odgovarajue vlanosti, obra eno i zbijeno o troku IZVO AA. Zbijena povrina mora se pregledati od strane NADZORNOG INENJERA prije ugradnje sljedeeg sloja.
stranica 71 od 348
Zbijenost novo ugradenog otpada mora iznositi minimalno 0,6 t/m3. Ovjera koliina Evidencija dopremljenog otopada u tonama se vri na ulaznoj vagi. Nadzorni inenjer ovjerava kvalitetu i koliinu ugra enog otpada.
III.A.1.2. ODRAVANJE
III.A.1.2.1 OPI ZAHTJEVI ODRAVANJA
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi odravanja su dani u poglavlju 02221 Tehnikih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 god. [Vidi GP1].
III.A.1.2.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRAVANJA

Terenska mjerenja IZVO A je zaduen za redovitu geodetsku izmjeru i iskolenje projektiranih gabrita tijela odlagalita s nadvienjima (visine, duine, nagibi). Trokovi rada IZVO AA na redovitoj geodetskoj izmjeri trebaju se ukalkulirati u cijenu prihvata i ugradnje otpada. Nadvienja Uslijed prirodnog slijeganja tijela odlagalita dolazi do stalnih potreba za uskla ivanjem izvedenih kontura tijela odlagalita (visina i nagiba) s projektiranim gabritima uvaavajui nadvienja. Za ublaavanje efekta slijeganja poeljno je da se izvedu nadvienja pokosa od 2,5% i krovnog dijela od 3%. Skupljanje leteeg otpada Bez obzira na predvi ene mjere dnevnog prekrivanja (vidi poglavlje II.A.2.), uslijed djelovanja vjetra na istovareni otpad, esto dolazi do raznoenja otpada od lakih frakcija (plastinih materijala, papira i slino) po odlagalitu i izvan vanjske ograde odlagalita. Intenzitet raznesenog otpada ovisi o intenzitetu vjetra, koliini neprekrivenog otpada, sastavu otpada kao i o ostalim uvjetima koji pogoduju njegovom irenju. U cilju zatite okolia od irenja otpada od lakih plastinih materijala raznesenih vjetrom, IZVO A je zaduen za povremeno sakupljanje raznesenog otpada. Sakupljanje leteeg otpada raznesenog vjetrom IZVO A provodi po potrebi, predvidiv angaman Izvo aa je 90 sati godinje. Sakupljeni letei otpad IZVO A mora predati u reciklano dvorite.
stranica 72 od 348
Datum izvrenog sakupljanja, sati sakupljanja, broj angairanih radnika, mjesto sakupljanja leteeg otpada, datum i broj predanih vrea mora biti sadran u Mjesenom izvjetaju Izvo aa. Ovjeru izvrenog rada vri Nadzorni inenjer. Mjeseno izvjetavanje IZVO AA je preduvjet za ovjeru privremene situacije. Ovjera koliina Evidenciju rada radnika IZVO AA u satima rada sakupljenog leteeg otpada kao i kvalitetu i koliinu sakupljenog leteeg otpada ovjerava Nadzorni inenjer.
III.A.1.3. UPRAVLJANJE
III.A.1.3.1 OPI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA
III.A.1.3.2 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA

Izvjetaji Izvo aa IZVODA je duan izraditi generalni plan redosljeda izgradnje tijela odlagalita s izradom pristupa pojedinim razinama, koji mora biti u skladu s Planom odlaganja otpada na plohu 5D i 6 (Broj projekta: 3230-0576/10, Institut IGH d.d., Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia) iz listopada 2010. Navedeni plan Izvo aa mora prikazati aktivnosti IZVO AA po kvartalima, te navedeni plan Izvo a treba mjeseno aurirati i nadopunjavati. Troak IZVO AA na izradi generalnog plana treba biti uraunat u izradu Mjesnih i tjednih planova razmjetaja pristupnih prometnica i istovarnih platoa. Mjeseni i tjedni plan razmjetaja pristupnih prometnica i istovarnih platoa, IZVO A mora dostaviti NADZORNOM INENJERU na suglasnost prije poetka mjeseca, odnosno tjedna na koji se plan odnosi. Navedeni plan IZVO AA mora biti usuglaen s Nadzornim inenjerom i mora biti napravljen u 2 primjerka u roku od mjesec dana od potpisa ugovora o izvo enju radova. IZVO A je obavezan uspostaviti organizaciju izgradnje tijela odlagalita koja e omoguiti sinktonizaciju i preklapanje svih opisanih vrsta radova, uz maksimalno iskoritenje projektiranih kapaciteta tijela odlagalita. Mjeseni i tjedni plan razmjetaja pristupnih prometnica, istovarnih platoa (vidi poglavlje III.A.3.) i odlagalinih ploha, IZVO A mora dostaviti NADZORNOM INENJERU na suglasnost prije poetka mjeseca, odnosno tjedna na koji se plan odnosi. U mjesenom
stranica 73 od 348
planu trebaju biti prikazane pristupne i odlagaline povrine po tijednima predmetnog mjeseca. U tjednom planu moraju biti prikazane predvi eni smjetaj istovarnih platoa, odlagaline povrine po danima zajedno s lokacijom pristupnih povrina, deponijom zemlje za gaenje poara i privremenom deponijom zemlje za prekrivanje otpada. Prijedlog IZVO AA o (tjednom i mjesenom) smjetaju odlagaline plohe mora biti dan Nadzornom inenjeru na suglasnost prije poetka predmetnog mjeseca odnosno tjedna. IZVO A mora na poetku perioda od svakih 6 mjeseci dostavljati NADZORNOM INENJERU plougodinje planove potronje zemlje za dnevnu prekrivku, produljenu prekrivku, koritenja inertnog materijala iz RGO-a i kamenog materijala za izgradnju i odravanje privremenih prometnica i platoa. Izvo a u sluaju potrebe za prekovremenim radom, voditi evidenciju rada koje premauje "normalno radno vrijeme" definirano ugovorom. Ovjeru prekovremenog rada Izvo aa vri Nadzorni inenjer. Dostava tjednih i mjesenih planova kao i mjeseno izvjetavanje IZVO AA je preduvjet za ovjeru privremene situacije.
III.A.1.4. POSTUPANJE S OPASNIM OTPADOM

Bave i ostali potencijalno opasni predmeti Mogue je da postoji odre eni broj otvorenih i zatvorenih baava i drugih opasnih predmeta (potencijalno opasni otpad) smjetenih na podruju predvi ene izgradnje. Navedeni potencijalni opasni otpad moe biti prekriven koherentnim materijalom. Prije poetka radova na iskopu otpada potrebno je zbrinuti navedeni opasni otpad na sljedei nain: paljivo otkopavanje baava i ostalih opasnih predmeta, paljivi utovar u vozila, prijevoz do prostora namijenjenog za privremeno uvanje, paljivi istovar uz razvrstavanje, pravilno uskladitenje i uvanje potencijalno opasnog otpada do konanog postupka zbrinjavanja.
Pri navedenom postupku s potencijalno opasnim otpadom obavezna je primjena svih mjera u svezi zatite okolia, zatite na radu, zatite od poara i eksplozija te postupanja s opasnim otpadom. Obraun rada IZVO AA na zbrinjavanju opasnog otpada vri se posebno.
stranica 74 od 348
Ukoliko se na deponiji zemlje zateknu opasni otpad (asfalt, motorna ulja, goriva, itd) IZVO A je duan izvriti radove na otklanjanju opasnih tvari u skladu sa Uredbom o uvjetima za postupanje sa opasnim otpadom (NN 34/95).
III.A.1.5. ZATITA OKOLIA I ZDRAVLJA

Aparati za gaenje poara Odravanje aparata ispravnim i funkcionalnim obavlja se kroz periodini servis, koji treba obaviti najmanje jednom godinje, i unutarnji pregled koji treba obaviti svake pete godine za aparate starosti do 15 godina, odnosno svake dvije godine za aparate starije od 15 godina. Periodini servis aparata pod stalnim tlakom obuhvaa: 1. vanjski pregled stanja i kompletnosti svih dijelova aparata, 2. vanjski pregled opeg stanja aparata s obzirom na koroziju i oteenja, 3. pregled glede uporabivosti natpisa i uputa za rukovanje na aparatu 4. smanjenje tlaka pogonskog plina u aparatu na tlak okoline i provjeru stanja praha glede sipkosti, pojave grudica i stranih tijela, 5. protresanje aparata u obrnutom poloaju u svrhu rastresanja praha, 6. kontrolu ispravnosti manometra, 7. kontrola dosjednih povrina ventila, temeljito ienje svih neistoa. 8. izvlaenje osiguraa i ponovno plombiranje. 9. pregled stanja spojne cijevi i mlaznice uz propuhivanje zrakom i obvezatnu zamjenu brtve ventila te drugih oteenih ili dotrajalih dijelova, 10. provjeru mase sredstava za gaenje vaganjem, te upisivanje na samoljepivu naljepnicu, i ljepljenje na usponsku cijev aparata 11. propisano oznaavanje servisnom naljepnicom na tijelu spremnika Periodini servis aparata s boicom obuhvaa: 1. vanjski pregled stanja i kompletnosti svih dijelova aparata, 2. vanjski pregled opeg stanja aparata s obzirom na koroziju i oteenja, 3. pregled glede uporabivosti natpisa i uputa za rukovanje na aparatu, 4. izvlaenje osiguraa i ponovno plombiranje 5. pregled stanja spojne cijevi i mlaznice uz propuhivanje zrakom i obvezatnu zamjenu membrane spojne cijevi, brtve zatvaraa te drugih oteenih ili dotrajalih dijelova, 6. skidanje zatvaraa, provjeru rada mehanizma za aktiviranje i svih brtvi, 7. provjeru usponske i uzbudne cijevi, 8. provjeru mase pogonskog plina u boici vaganjem, 9. upisivanje izvagane mase boice i datuma vaganja na samoljepivu naljepnicu i ljepljenje na boicu 10. provjera sredstva za gaenje a. aparat sa prahom; stanja praha u pogledu sipkosti i pojave grudica grudica i stranih tijela. Neupotrebljivi prah mijenja se u cijelosti istovrsnim novim. Prosijavanje praha nije doputeno. Navedene radnje vre se u suhoj
stranica 75 od 348
zatvorenoj prostoriji i u to krae vrijeme, da se izbjegne vlaenje praha vlagom iz zraka. b. aparat sa sredstvom za gaenje na bazi vode / zamuenosti sredstva za gaenje i zamjena novim po potrebi 11. propisano oznaavanje servisnom naljepnicom na tijelu spremnika Unutarnji pregled Unutarnji pregled vatrogasnih aparata mora se obaviti najmanje svake pete godine, a aparati stariji od 15 godina svake dvije godine, a obuhvaa radnje predvi ene periodinim servisom, uz dodatak sljedeih radnji: 1. kod aparata pod stalnim tlakom, osloba anje tlaka iz aparata i otvaranje spremnika, 2. detaljno rasklapanje zatvaraa ili ventila, provjera mehanizma za aktiviranje i zamjenu svih brtvi, 3. provjeru usponskih/uzbudnih cijevi, 4. ispitivanje spojnih cijevi na vrijednost ispitnog tlaka spremnika 5. istresanje sredstva za gaenje iz spremnika te provjera: a) aparat sa prahom; stanja praha u pogledu sipkosti i pojave grudica grudica i stranih tijela. Neupotrebljivi prah mijenja se u cijelosti istovrsnim novim. Prosijavanje praha nije doputeno. Navedene radnje vre se u suhoj zatvorenoj prostoriji i u to krae vrijeme, da se izbjegne vlaenje praha vlagom iz zraka. b) aparat sa sredstvom za gaenje na bazi vode; zamuenosti sredstva za gaenje te obavezna zamjena pjenila/aditiva svake pete godine 6. detaljan unutarnji pregled spremnika 7. Punjenje aparata sredstvom za gaenje: a) prah/ starim ili novim u cijelosti b) voda/pjena, nova mjeavina u cijelosti 8. prije ponovnog punjenja spremnika aparata s prahom na dno spremnika stavlja se prsten, izra en od metala otpornog na koroziju, na kojem se na neizbrisiv nain oznaava godina u kojoj treba izvriti ponovni unutranji pregled 9. zatvaranje i plombiranje zatvaraa, 10. propisano oznaavanje servisnom naljepnicom na tijelo spremnika IZVO A je zaduen za redovno praenja valjanosti, servisiranje i odravanje protupoarnih aparata i opreme. U cijenu odravanja vatrogasnih aparata IZVO A treba ukljuiti; periodini servis svake godine, unutarnji pregled svakih 5 godina (ili svake 2 godine za aparate starije od 15 godina), vanjski pregled spremnika CO2 svake 2 godine, unutarnji pregled spremnika CO2 svakih 5 godina, tlanu probu spremnika CO2 svakih 10 godina, eventualno punjenje CO2 boca, ponovno punjenje aparata sredstvom za gaenje, vanjsku povrinsku zatitu spremnika, naljepnice i ostalo. Protupoarno osiguranje na odlagalitu sastoji se Prijenosni aparat za gaenje prahom Tip S-6 Prijenosni aparat za gaenje prahom Tip S-9 Prijenosni aparat za gaenje prahom Tip S-50 iz sljedeih vatrogasnih aparata: 3 komada 32 komada 4 komada
stranica 76 od 348
Predvi a se da e se sa izvedbom mobilne pretovarne stanice poveati potreba aparata za gaenje poara na Prijenosni aparat za gaenje prahom Tip S-6 5 komada Prijenosni aparat za gaenje prahom Tip S-9 36 komada Prijenosni aparat za gaenje prahom Tip S-50 5 komada IZVO A je duan voditi evidenciju ispitivanja vatrogasnih aparata kroz Mjeseni izvjetaj.
III.A.1.5.1 OPE INFORMACIJE I RASPON RADA

Izvo a sanacije (RC) e biti odgovoran za izradu i provo enje plana mjera zatite zdravlja i sigurnosti (HASP) pri izgradnji odlagalita Jakuevec (u daljnjem tekstu Odlagalite). Minimum uvjeta HASP-a bit e naveden u tehnikim specifikacijama kao minimum uvjeta koje e RC morati ukljuiti u svoj HASP. Prije samih aktivnosti sanacije, RC e morati dostaviti svoj HASP ZGOS-u na pregled. Provo enje HASP-a za vrijeme izgradnje odgovornost je RC-a. RC-ov HASP trebao bi opisivati ope postupke koje treba provoditi kako bi se zatitilo RCovo osoblje koje je ukljueno u provo enje aktivnosti sanacije Odlagalita. HASP bi se trebao pripremiti tako da se pridrava mjerodavnih hrvatskih propisa. Usto, procedure bi trebale biti u skladu s mjerodavnim direktivama i propisima Europske unije. U sluaju nepodudarnosti izme u hrvatskih propisa i propisa EU, hrvatski propisi e imati prednost.
stranica 77 od 348
Akronimi i definicije Termini koji se koriste u ovim posljednjim uvjetima HASP-a, ovako se definiraju: Ovlateno osoblje osoblje s tono odre enim zaduenjima, osoblje projekta, nadzorno osoblje, izvo a i konzultant ije je prisustvo ovlateno Zona disanja zona disanja radnika je zamiljena kruna zona polumjera 60 cm oko glave. CRZ Zona smanjenja kontaminacije (Contamination Reduction Zone) zona odre ena za uklanjanje kontaminenata s osoblja i opreme. To podruje nalazi se uz Zonu zabrane pristupa. EU Europska unija Zona zabrane pristupa podruje u kojemu sve osoblje koje u njega ulazi mora direktno biti povezano s radovima koji su u toku, mora imati odre enu opremu za osobnu zatitu (PPE) i mora zadovoljavati uvjete obuavanja i lijenikog nadzora. Polumjer od otprilike 7,5 m oko radne povrine, koji e se odgovarajue oznaiti, mora definirati Zonu zabrane pristupa. HASP Plan mjera zatite zdravlja i sigurnosti (Health and Safety Plan) HSO RC-ov nadzornik zatite zdravlja i sigurnosti (Health and Safety Officer) IDLH Neposredna opasnost po ivot i zdravlje (Immediately Dangerous to Life and Health) ILO Me unarodna organizacija rada (International Labour Organization) MSDS Liste podataka o sigurnosti materijala (Material Safety Data Sheets). One daju informacije o fizikim, kemijskim i opasnim svojstvima kemijskih sastojaka. na terenu podruja unutar granica odlagalita Jakuevec izvan terena podruja izvan granica odlagalita Jakuevec Nadzorno osoblje sve osobe koje je imenovala odgovarajua regionalna ili federalna vladina agencija, a koje su odre ene da izvrsavaju nadzorni posao PEL Doputena granina vrijednost izloenosti (Permissible Exposure Limit) (koju su uvele EU, hrvatske nadlene vlasti ili OSHA) PPE Oprema za osobnu zatitu (Personal Protective Equipment) ppm dijelovi u milijun (parts per million); prikazuje se kao ppm(v) za plinove i pare
stranica 78 od 348
RC Izvo a radova (Contractor) REL- preporuena granina vrijednost izloenosti (Recommended Exposure Limit) SHSC koordinator zatite zdravlja sigurnosti na Odlagalitu (Site Health and Safety Coordinator) Odlagalite odlagalite Jakuevec Uporina zona podruje izvan Zone zabrane pristupa koja se smatra istom u svrhe HASP-a. Koristi se za prijenos opreme i materijala na teren (tj. uporite) i kao veza izme u raznih zona. TLV Prag graninih vrijednosti (Threshold Limit Value)
Opis projekta Pripremljeni su uvjeti HASP-a za aktivnosti na odlagalitu Jakuevec u Zagrebu, Hrvatska. Ovi uvjeti pripremljeni su u skladu s direktivama EU u sklopu 294A0103(68) Sporazuma o europskom ekonomskom podruju - Aneks VII - Zatita zdravlja i sigurnost na radu, Zakon o radu, Jednaka prava za mukarce i ene. Daljnje upute dali su standardi Amerike uprave za zatitu zdravlja i sigurnost na radu (OSHA) 29 CFR 1910.120 i 29 CFR 1910.1926. Ostali mjerodavni dokumenti su oni od institucija SAD-a (NIOSH/OSHA/USCG/USEPA): "Smjernice za zatitu zdravlja i sigurnost na radu za aktivnosti na gradilitu s opasnim otpadom", dokument Zavoda za zatitu zdravlja i sigurnost (HSE) Velike Britanije naslovljen "Kratki vodi osobne zatitne odjee pri radnim regulativama iz 1992.", i HSE-ov izvadak br. 8 (Revizija 1): Sigurnost pri iskopavanjima. Zadnja dva dokumenta obuhvaaju uvjete zatite zdravlja i sigurnosti Velike Britanije pri Zakonu o radu iz 1974. RC-ov HASP e se pregledati i ako je to potrebno, ispraviti, kako bi se osigurala primjena odgovarajue zatite i kontrole u sluaju opasnosti za terenske radnike i okolinu. Glavne aktivnosti na Odlagalitu Planirani radovi na izgradnji Odlagalita ukljuuju iskopavanja i izradu obloenih radnih ploha deponije, njihovo punjenje otpadom te prekrivanje zavrnim prekrivnim sustavom. Aktivnosti obuhvaaju i izgradnju sustava odvodnje i otplinjavanja. Potrebne sigurnosne mjere na projektu Razina zatite i postupci specificirani u ovim uvjetima HASP-a predstavljaju minimum uvjeta za zatitu zdravlja i sigurnosti koje RC treba ukljuiti u HASP za sveukupno terensko osoblje ukljueno u gra evinske radove na sanaciji. Do e li do situacije koja je izvan ovdje specificiranih postupaka Osobne zatite i dekontaminacije, radne aktivnosti smjesta e se prekinuti u iekivanju rasprave s RC-ovim nadzornikom zatite zdravlja i sigurnosti (HSO)
stranica 79 od 348
i RC-ovim voditeljem projekta (tj. voditeljem projekta, nadzornikom Odlagalita itd.), te revizije specificiranih postupaka zatite zdravlja i sigurnosti. Sve revizije postupaka zatite zdravlja i sigurnosti zabiljeit e se u RC-ovu Obrascu za odobrenje promjene postupaka na terenu (primjer dan u Prilogu 1) i trebat e se odobriti od strane HSO-a i voditelja projekta. Cijelo osoblje ukljueno u rad na terenu morat e proitati HASP i potpisati RC-ov obrazac s uputama u mjere sigurnosti prilikom aktivnosti na terenu. Osoblje koje ima bilo kakvih pitanja ili nedoumica u svezi s provo enjem ovih mjera slobodno moe zatraiti pojanjenje od RC-ova HSO-a ili od koordinatora zatite zdravlja i sigurnosti na Odlagalitu (SHSC). Svo osoblje mora se pridravati odre enih postupaka za zatitu zdravlja i sigurnosti, te mora biti spremno na sve opasnosti vezane za rad u blizini vozila i opreme i u svako doba se ponaati razumno i paljivo. Imenovano osoblje za sigurnost i poslovodna struktura Osoblje odgovorno za zdravlje i sigurnost zaposlenika na terenu bit e SHSC, HSO i voditelj projekta zajedno s podizvo aevim SHSC-om, a imenovanja bi se trebala izvriti kako je dolje prikazano po autoritativnosti: 1. 2. 3. 4. RC-ov voditelj projekta RC-ov nadzornik zatite zdravlja i sigurnosti RC-ov koordinator zatite zdravlja i sigurnosti na Odlagalitu Podizvo aev koordinator zatite zdravlja i sigurnosti na Odlagalitu (podizvo aev SHSC)
RC-ov voditelj projekta imat e sveukupnu odgovornost na projektu i bit e ovlaten da poduzima sve mjere koje smatra potrebnima kako bi osigurao sigurnu radnu sredinu za sveukupno osoblje koje radi na projektu. HSO e imati sveukupnu odgovornost pri odre ivanju postupaka za zatitu zdravlja i sigurnosti na projektu i dobit e nuna ovlatenja da provodi te mjere, ukljuujui ako je potrebno i ovlatenje da privremeno prekine rad na projektu zbog zdravstvenih i sigurnosnih razloga. RC-ov SHSC je odgovoran za dokumentaciju o provo enju svih odre enih postupaka zatite zdravlja i sigurnosti, te za reviziju rauna. Usto, RC-ov SHSC e biti zaduen za listu adresa i telefonskih brojeva za hitne sluajeve koja e ukljuivati, izme u ostalog, i brojeve hitne pomoi, policije i bolnica. RC-ov SHSC i HSO odgovorni su za provo enje tih postupaka i imaju ovlatenje zaustaviti radove ili otpustiti osoblje u sluaju nepridravanja mjera. RC-ov SHSC tako er je duan voditi zapisnik na terenu u koji e upisivati podatke kao to su radno vrijeme, stanje instrumenata, opi podaci, postignute ili prekoraene granine koncentracije, te ostale informacije koje se odnose na zatitu zdravlja i sigurnosti na gradilitu.
stranica 80 od 348
Za svakog podizvo aa e se odrediti SHSC. Svaki podizvo aev SHSC bit e odgovoran za provo enje navedenih postupaka na terenu. RC-ov SHSC bit e odgovoran za koordinaciju aktivnosti za sigurnost na Odlagalitu izme u podizvo aa i ostalog osoblja na terenu. Me utim, glavna odgovornost za zdravlje i sigurnost pojedinacnog radnika lei na samom radniku i njegovim suradnicima. Svaki radnik odgovoran je da razumnom procjenom opreznim ponaanjem zatiti zdravlje i sigurnost, kako svoje tako i svojih suradnika. Primijeti li netko od radnika potencijalno opasnu situaciju, duan je to smjesta prijaviti imenovanomu osoblju za zatitu zdravlja i sigurnosti Izvo aa sanacije. Radnik potom mora ispuniti obrazac "Opasne okolnosti i postupci". Na e li se radnik u potencijalno opasnoj situaciji, on/ona mora smjesta prekinuti opasan postupak, te poduzeti odgovarajue preventivne ili korektivne mjere ili smjesta obavijestiti RC-ova SHSC-a ili voditelja projekta o vrsti te opasnosti. U sluaju situacije neposredno opasne po ivot, radnik je duan prestati s radom i smjesta obavijestiti odgovarajue nadleno osoblje za sigurnost. "Opravdane situacije" kao to je ogranienje prorauna ili pak vremensko ogranienje, kvar opreme, promijenjeni ili neoekivani uvjeti, itd. nikada ne smije biti opravdanje za nesiguran rad i postupke. U takvim situacijama svi koji rade na projektu moraju znati da mogu potencijalno svjesno ili nesvjesno ugroziti standarde zatite zdravlja i sigurnosti, te se posebno mora voditi rauna o mjerama sigurnosti. Oekuje se i zahtijeva da sigurnost svog osoblja na Odlagalitu bude u svakom trenutku najvanija.
Potrebno obuavanje i lijeniki nadzor Sve osoblje ukljueno u rad na terenu mora obaviti osnovni sistematski pregled i mora sudjelovati u programu lijenikog nadzora svoga poslodavca, a u skladu s uvjetima lijenikog nadzora EU, direktive 80/1107/ EEC, 82/605/EEC i 98/24/EC. Postupci izvan osnovnog sistematskog i rutinskog lijenikog nadzora nisu planirani unutar zadataka popisanih u ovomu dokumentu. RC-ov SHSC e voditi rauna da svaki radnik obavi sistematski pregied prije poetka projekta. Sve osoblje na gradilitu koje potencijalno moe doi u kontakt s kontaminiranim tlom, vodom, i/ili zrakom, prilikom istraivanja opasnog otpada na terenu, mora biti podueno u postupcima zatite zdravlja i sigurnosti. To ukljuuje poduku o koritenju sve potrebne opreme za zatitu u skladu s direktivom EU, 89/656/EEC. Obuavanje bi tako er trebalo ukljuivati obuku o dekontaminaciji osoblja i opreme, prepoznavanju opasnosti, te o pravilnom kalibriranju i upotrebi detektora zapaljivih plinova (CGI), foto-ionizacijskih detektora (PID), te cijevnih kolorimetrijskih detektora. Osoblje koje upravlja specijaliziranim strojevima ili drugom opremom mora se obuiti i biti kvalificirano kako bi moglo njome upravljati. RC-ov SHSC mora evidentirati takvu opremu na poetku rada, te za svakog novog radnika koji do e na teren. Ovi zahtjevi obuavanja odnose se na sve radnike zaposlene na gradilitu, osim u sluajevima u kojima poslodavac moe dokazati da dotini posao nee ugroziti
stranica 81 od 348
zaposlenike, tj. izloiti ih opasnostima tetnim po zdravlje i sigurnost. Neke nerizine aktivnosti (npr. ispostava robe, ograniene geodetske aktivnosti) spadaju pod takve iznimke. Zahtjeve obuke za nerizine aktivnosti razmotrit e se za svaki sluaj posebno budui da su uvjeti na Odlagalitu podloni promjenama. HSO je taj koji e donijeti odluku za svaki sluaj posebno, pri emu e se konzultirati sa SHSC-om ako bude potrebno.
Prva pomo Na odlagalitu se mora nalaziti osnovi pribor za pruanje prve pomoi koji zadovoljava uvjete ANSI specifikacije Z308.1-1978 ili odgovarajue i ekvivalentne hrvatske ili EU standarde. Taj pribor mora biti odgovarajue veliine, a u skladu s brojem zaposlenika na terenu i mora sadravati najmanje dva para lateks rukavica, opremu za reanimiranje i otopinu za ispiranje oiju uz ostali uobiajeni pribor prve pomoi ije e zalihe SHSC obnavljati po potrebi. Od RC-a zahtijevat e se da na Odlagalitu uvijek bude prisutna osoba koja je obuena u davanju prve pomoi i reanimiranju. Osoblje koje dozna za nezgode ili ozljede smjesta je duno osigurati davanje odgovarajue prve pomoi, te mora prijaviti incident HSO-u. Sve osoblje i poslodavac duni su se pridravati odgovarajuih nacionalnih ili EU normi i propisa vezanih za profesionalnu izloenost patogenima koji se ire krvlju.
Veze Na Odlagalitu mora postojati telefon smjeten u terenskoj prikolici. Treba napomenuti da mobilni telefoni koji se koriste izvan podruja njihova dosega, ne mogu posluiti za uspostavljanje veza s odgovarajuim lokalnim hitnim slubama. Korisnici mobilnih telefona uspostaviti e bolju vezu ako biraju puni broj hitne slube. Usto, ako radove na terenu obavljaju dvije ili vie terenskih ekipa, ali izvan vidnog ili slunog dometa (npr. nalaze se na razliitim mjestima na Odlagalitu), radio veza ili sline metode koristit e se za odravanje veza.
stranica 82 od 348
Ope smjernice ponaanja i higijenskih mjera Dolje navedene ope smjernice vezane uz osobne higijenske i radne navike, namijenjene su sprjeavanju ozljeda i djelovanja tetnog za zdravlje. Te smjernice predstavljaju minimum standardnih postupaka za smanjivanje potencijalnih rizika povezanih s ovim projektom, a kojih se u svako doba treba pridravati sve osoblje na Odlagalitu. Svaki radnik na terenu treba u svakom trenutku raditi unutar vidokruga drugog radnika za vrijeme istranih radova. Vienamjenski suhi kemijski aparat za gaenje poara, kompletan terenski pribor za prvu pomo i boica otopine za ispiranje oiju, moraju se drati u svim terenskim vozilima. Terenske prikolice e tako er biti opremljene tim priborom za hitne sluajeve, te atestiranom tekuinom s kojom se oi ispiru 15 minuta. Ne smije se baratati uzorcima otpada ili nekim drugim potencijalno kontaminiranim sastojcima bez koritenja barem lateks, nitrilnih ili neopreonskih gumenih rukavica, ili tome slino. Odabir materijala za rukavice trebao bi ovisiti o proizvo aevim podacima o njihovoj propusnosti. Radnici bi se trebali odnositi prema svom iskopanom materijalu, tj. tlu ili otpadu ili podzemnim vodama kao da su kontaminirani. Tako er treba nastojati pristupiti svakoj potencijalno kontaminiranoj jedinici/objektu uz vjetar. Treba temeljito oprati ruke i po potrebi lice, prije unoenja jela u usta i dr., tj. valja izbjei kontaminaciju usne upljine putem ruku. Jelo, pie, vakanje vakae gume ili duhana i puenje dozvoljeni su samo na mjestima koja je odredio SHSC. Ni u kom sluaju se te aktivnosti ne dozvoljavaju u neposrednoj blizini bilo kakvih rizinih aktivnosti (npr. iskopavanje otpada). Treba paziti na eventualnu promjenu uvjeta npr. na promjenu mirisa ili pojavu ulja na vodi. Ni u kojem sluaju ne smije se ui ili voziti u kantama ili dizalima za materijal ili bilo kojem drugom slinom sredstvu koja nije posebno namijenjena za ljude. Treba biti svjestan simptoma umora ili stresa od hladnoe/vruine, te djelovanja istih na opreznost i sposobnost prosu ivanja. Buka moe predstavljati opasnost po zdravlje i sigurnost, osobito za vrijeme aktivnosti buenja i izgradnje. U smjernicama EU odre eno je da sluna zatita tako er treba biti dostupna svom osoblju koje je izloeno nevrednovanoj dnevnoj buci od 85 dB ili vie, i da se ta zatita mora koristiti pri razinama izloenosti viim od 90 dB. Osim toga buka od aktivnosti koja ukljuuje udarce (npr. pobijanje obloge u postupku buenja), a koja je dovoljno glasna da bude nelagodna ukazuju na potrebu noenja slune zatite. Sluna zatita mora biti lako dostupna na Odlagalitu.
stranica 83 od 348
Uvijek treba koristiti odgovarajui stupanj osobne zatite. Smanjena razina zatitne opreme moe uzrokovati izloenost koja se mogla sprijeiti; prevelika razina zatitne opreme moe smanjiti uinkovitost i poveati mogunost ozljeda. Treba biti svjestan utjecaja otre klime (kia, snijeg, poledica, grmljavina) na sigurnost Odlagalita. Treba biti spreman prestati s radom ako to nameu okolnosti. Treba obratiti iznimnu pozornost za vrijeme buenja, iskopavanja ili obavljanja drugih aktivnosti u blizini nadzemnih instalacija. Treba kontaktirati lokalnu elektroprivredu ukoliko postoje pitanja u vezi sa statusom i voltaom vodova. Sastanci za upuivanje o sigurnosti na gradilitu SHSC je duan uputiti u mjere sigurnosti na gradilitu sve osoblje po njihovu dolasku na Odlagalite. Sveukupno osoblje morat e proitati HASP i potpisati Izjavu za izvo ae prije obavljanja bilo kakvih radova na terenu. SHSC e tako er voditi i dokumentirati redovite sastanke o sigurnosti prije poetka svakog novog zadatka i to ne rije e od jedanput tjedno za vrijeme radova na terenu. Sve osoblje morat e potpisati tjednu izjavu o sastancima za izvo ae (primjer dat kao Prilog 2). Toke koje e se razmatrati ovise o zadanim aktivnostima, i minimalno moraju ukljuivati sljedee: Kontakt brojevi u hitnim sluajevima Pitanja sigurnosti vezana uz vremenske prilike Opasnosti specifine za radne zadatke i potrebna zatitna oprema Neuobiajene situacije/podruja na gradilitu Problematika sigurnosti Promjene u HASP-u i Bilo kakvi incidenti vezani za zatitu zdravlja i sigurnost do kojih je dolo na Odlagalitu.
Treba voditi zapisnik s datumom, vremenom, sadrajem i popisom prisutnih na svakom sastanku.
stranica 84 od 348
III.A.1.5.2 PROCJENA OPASNOSTI

Potencijalne opasnosti na Odlagalitu ukljuuju kemijske opasnosti, fizike opasnosti i bioloke opasnosti. O svakoj od tih grupa potencijalnih opasnosti govori se dalje u tekstu. Potencijalna kemijska opasnost Potencijalna kemijska opasnost na Odlagalitu moe se povezati s otpadom, podzemnim vodama, procjednim vodama, povrinskim tlom, povrinskim vodama i taloenjima, te plinovima na deponiji. ZGOS-ova e odgovornost biti pribaviti popis potencijalno opasnih kemikalija koje se mogu pojaviti na gradilitu. Nadalje, RA izvo a e dati na pregled tablicu s rezimiranim graninim vrijednostima izloenosti za tvari koje se prenose zrakom i djelovanja na zdravlje tih kemijskih oneiivaa u HASP-u. Potencijalna opasnost od izloenosti ukljuuje: Udisanje organskih para zbog potencijalne prisutnosti hlapivih organskih tvari (VOC) u otpadu, podzemnim ili procjednim vodama. Nehotino unoenje gutanjem potencijalno toksinih tvari preko dodira ruku s ustima ili namjerno unoenje materijala koji su nehotino kontaminirani potencijalno tetnim tvarima. U taj popis ukljueni su VOC, polu-hlapive tvari, metali i cijanid. Izloenost koe i mogua apsorpcija preko koe odre enih lipofilnih (koji se lako upijaju kroz kou) organskih kemijskih spojeva. Zabranom puenja, jela i pia u kontaminiranim podrujima, zajedno s navikom osobne higijene moe se uspjeno kontrolirati izloenost opasnim tvarima putem ingestije. Isto tako, redovnom osobnom higijenom i odgovarajuom odjeom moe se sprijeiti izloenost putem koe. O opasnosti putem udisanja govori se u poglavlju 4.3. Potencijalno kontaminirane podzemne vode, povrinske vode, talog i zemlja Do sada nije provedeno detaljno vrednovanje otpadnih materijala, procjednih voda i podzemnih voda na Odlagalitu. Spojevi koji su prona eni u podzemnim vodama na terenu, a koji bi mogli predstavljati rizik za zdravlje zaposlenika ukljuuju arsen, amonijak i mineralna ulja. Oekuje se da bi ostali organski spojevi i teki metali, ukljuujui olovo i krom, mogli tako er biti znaajni. Saetak prikaza ranije detektiranih spojeva na Odlagalitu i njihovih maksimalnih koncentracija, te spojeva ija se prisutnost oekuje, ukljueni su u Prilogu 3. HASP mora u potpunosti ispitati potencijalnu opasnost od svih detektiranih spojeva ili onih ije se prisustvo oekuje na gradilitu. Ta procjena opasnosti mora ukljuiti doputene granine vrijednosti izloenosti za pojedine tvari u skladu s hrvatskim i EU pravilima, te mora sadravati popis odgovarajuih IDLH koncentracija u HASP-u.
stranica 85 od 348
Plinovi na Odlagalitu Odlagalita mogu sadrati niz plinovitih spojeva, ukljuujui sljedee: metan vodikov sulfid vodikov cijanid benzen vinil klorid metilenski klorid ugljik dioksid merkaptani
Metan i vodikov sulfid (H2S) su uobiajeni spojevi na deponijama koji se stvaraju anaerobnom razgradnjom otpada. Za vrijeme rizinih aktivnosti kao to je va enje otpada moe doi do isputanja tih plinova koji predstavljaju opasnost prilikom udisanja, te od eksplozija. Zbog toga se mora vriti monitoring zraka za navedene plinove za vrijeme svih rizinih radnji kao to je iskopavanje i uklanjanje smea, a to je detaljno opisano u 3. poglavlju. HASP mora u potpunosti razmotriti potencijalne opasnosti zajedno s doputenim graninim vrijednostima izloenosti i IDLH-om za opasne tvari, bilo da su prije detektirane ili da se njihova prisutnost oekuju na odlagalitu.
Znakovi i simptomi akutne izloenosti Zadaci vezani uz zatitu zdravlja na Odlagalitu morali bi ukljuivati moguu izloenost putem udisanja, unoenja hrane i dodira s koom i s opasnim tvarima navedenim u Prilogu 3. Simptomi vezani za zdravlje koji su uzrokovani izloenou bilo kojim ve otkrivenim spojevima na gradilitu moraju se obraditi u HASP-u i mogu se pronai u odgovarajuim Listama podataka o zatiti od kemijskim spojeva ili NIOSH-evu Vodiu za opasnost od kemijskih spojeva. Dalje navedeni spojevi detektirani su na Odlagalitu i predstavljaju potencijalnu opasnost po zdravlje za vrijeme rizinih aktivnosti na terenu. Amonijak: Akutna izloenost moe dovesti do upale i naticanja oiju uz mogui gubitak vida. Udisanje moe izazvati osjeaj arenja u gornjim dinim putovima i moe doi do edema i upale plua kemijskim putem. Ulazak amonijaka duboko u plua uzrokuje pluni edem. Arsen: Akutna izloenost putem udisanja moe izazvati nastajanje upale nosnog septuma. Upijanje putem koe moe dovesti do dermatitisa, te do eluano- crijevnih smetnji. Kontakt s koom moe izazvati nadraivanje dinog trakta i perifernu neuropatiju. Unoenje hrane moe uzrokovati jaku e , muninu, povraanje, bolove u trbuhu, proljev, te nepravilno kucanje srca. Arsen je poznati karcinogen i mogu teratogen. Organi koje napada su jetra, bubrezi, koa, plua i limfni sustav.
stranica 86 od 348
Iako do sada nije otkriven na Odlagalitu, vodikov sulfid je vjerojatno prisutan. Simptomi izloenosti tom plinu su sljedei: Vodikov sulfid: Akutni simptomi udisanja vodikovog sulfida ukljuuju nadraivanje dinog trakta, kaalj, guenje, paralizu, pospanost, glavobolju, zamagljeni vid, krvarenje i smrt. Kronini simptomi ukljuuju zamagljeni vid, paralizu, nesanicu i anoreksiju. Predvi a se mogunost otkrivanja kroma i olova na gradilitu. Izloenost navedenim tvarima izaziva sljedee simptome: Krom: Simptomi ukljuuju nadraivanje oiju i koe, te fibrozu plua. Olovo: Simptomi prevelike izloenosti ne pojavljuju se u svim sluajevima trenutno. Simptomi su slabost, klonulost, nesanica, bljedilo, blijede oi, anoreksija, neishranjenost, konstipacija, bolovi u trbuhu, kolike, anemija, gingivna pukotina, drhtavica, paraliza zglobova, encefalopatija, bolest bubrega, nadraivanje oiju i hipotenzija. Saetak maksimalnih koncentracija za spojeve detektirane na gradilitu prije sanacije sadran je u Prilogu 3. HASP bi trebao obraditi sve spojeve ve detektirane na Odlagalitu, te one na koje e se ondje vjerojatno naii.
Potencijalna fizika opasnost Vruina Rad u zatitnoj odjei moe uvelike poveati mogunost tjelesnog pregrijavanja. To moe uzrokovati zdravstvene posljedice od prolaznog umora od vruine do ozbiljnog oboljenja ili smrti. Znakovi i simptomi tjelesnog pregrijavanja navedeni su u poglavlju 2.4. Radnici su duni voditi rauna o sebi i drugima kad je rije o znakovima pregrijavanja organizma kada je okolna temperatura via od 27C ili 21C za vrijeme noenja zatitnog odijela ili slino. Radnicima e se preporuiti da to ee piju tekuinu za vrijeme radnoga vremena. Izvor pitke vode mora biti dostupan u Uporinoj zoni (4. poglavlje) za vrijeme toplog vremena. HASP mora predvidjeti i odrediti pauze za odmor i unos tekuine. Primjer rasporeda minimalnih radnih stanki prikazan je u Prilogu 4.
Hladnoa Kada se oekuju temperature oko 5C ili nie, pogotovo za vrijeme jakih vjetrova, treba voditi rauna da se izbjegne pothla ivanje organizma. Kod osoblja izloenog niskim temperaturama (pogotovo za vjetrovita vremena) mogu se pojaviti promrzline, ozebline ili hipotermija. Znakovi i simptomi pothla ivanja prikazani su u poglavlju 2.4. Radnici su
stranica 87 od 348
duni voditi rauna o sebi i drugima kad je rije o znakovima promrzlina za hladna vremena. Treba biti posebno oprezan kad se radi po jakom vjetru i/ili kada se odjea smoi. Pri vremenskim okolnostima kod kojih moe doi do sniavanja tjelesne temperature, radnicima e se preporuiti da nose vieslojnu nepropusnu odjeu, te da prekrivaju i utople ruke, glavu i stopala. Usto, valja voditi rauna da, ako je to mogue, odjea ostane suha. Radnici bi tako er trebali jesti visoko kalorinu hranu i piti mnogo tekuine kako bi izbjegli dehidraciju.
Opasnost od skruenog prostora i iskopavanja Prije poetka aktivnosti iskopavanja, treba osmisliti plan kako se nositi sa sljedeim: Kontaktom s podzemnim instalacijama, Uruavanjem bokova iskopa, Materijalom koji padne na osobe koje rade unutar iskopa, Mogunou da osobe ili vozila upadnu u iskop, Pristupom izlazu iz iskopa, Moguom kemijskom izloenosti, i Potkopavanjem oblinjih gra evina.
Svi materijali i oprema koji su potrebni kako bi iskopavanje uspjeno teklo (npr. murje, rekviziti itd.) trebaju biti pri ruci na gradilitu prije poetka bilo koje aktivnosti iskopavanja. Prije iskopavanja trebaju se potraiti oiti znaci podzemnih komunalija, ukljuujui, ali ne iskljuivo, prekrivala za ventile, reetke ili popravke betonskih ili asfaltnih povrina. Ako se prona u instalacije, povrina tla koja ih prekriva mora se odgovarajue oznaiti. Ako je to mogue, plan instalacija bi se trebao pregledati prije poetka iskopavanja. Stranice svakog iskopa trebale bi se poravnati tako da budu pod kutom pod kojim se ne bi uruile, ili bi ih trebalo poduprijeti drvenom oplatom, murjem ili na neki drugi odgovarajui nain. Osoblje ne bi smjelo ulaziti u iskope koji nisu na taj nain poravnani ili poduprijeti. Potpora e moda biti potrebna i kod plitkih rovova gdje se za vrijeme rada treba saginjati i kleknuti. Kako bi se izbjegla opasnost od uruavanja, iskapana zemlja ili drugi materijali ne bi se smjeli stavljati u blizinu bokova iskopa. Uz opasnosti koje predstavlja uruavanje neadekvatno postavljenag materijala, viak teine koji se poloio na stjenke iskopa moe izazvati uruavanje. Ako je pohranjivanje materijala u blizini ruba iskopa neizbjeno, tada daske ili neto tomu slino treba postaviti kako bi se sprijeilo uruavanje materijala u iskop. Treba sprijeiti i upad osoblja ili vozila u iskope. Ako je iskop dublji od 1 metra, tada se trebaju postaviti prepreke (npr. sigurnosna ograda i/ili daske). Tamo gdje vozila ispranjavaju materijal u iskop trebaju se postaviti granini blokovi kako bi se sprijeilo da ne upadnu preko ruba u iskop. Moda e biti potrebna dodatna potpora na rubu iskopa kako bi prihvatila teinu vozila koje se ispranjava ili obavlja neku drugu aktivnost. Sredstva za osiguravanje ulaska i izlaska (npr. rampe, ljestve i sl.) moraju se priskrbiti za
stranica 88 od 348
cjelokupno osoblje i vozila koja rade unutar mjesta za iskopavanje. Pristup tom izlazu ne smije se blokirati ni na koji nain dok se radnici nalaze unutar iskopa. Treba voditi rauna da iskopavanje ne utjee na podnoje skela ili na temelje oblinjih zgrada i drugih gra evina. ako su zgrade i ostale gra evine u blizini padruja koja e se iskopavati, tada se treba odrediti hoe li privremena potpora biti potrebna. Moda e biti potrebno konzultirati se s projektantom ili nekom drugom kvalificiranom osobom po naho enju SHSC-a.
Opasnost od struje S obzirom da e se na terenu zasigurno koristiti elektrina oprema, navedeno e predstavljati potencijalnu opasnost od struje. Kontrolne mjere za opasnost od struje moraju ukljuivati, izme u ostalog, sljedee: Za vrijeme kopanja treba utvrditi poloaj vodova, te kontaktirati odgovarajuu strunu slubu ako je potrebno; Sva elektrina oprema koja se koristi na gradilitu mora imati oznaku CE ili odgovarajui dokaz o pridravanju sigurnosnih standarda; Sva elektrina oprema mora biti pravilno uzemljena; Elektriarske poslove moraju obavljati kvalificirani elektriari; Svi produni kablovi moraju se svaki dan pregledati radi utvr ivanja mogueg oteenja ili prekinua; Elektrine ice na radnim plohama moraju se prekriti ili zatititi radi izbjegavanja oteenja; Sve utinice moraju se drati podalje od vode; i Mora se koristiti, ako je to mogue, oprema za vodu i nepropusna oprema. U sluaju rada u blizini nadzemnih vodova, moraju se provesti sljedee mjere opreza: Ako je to mogue, vodovi bi se trebali iskljuiti (da nisu pod naponom), a nadleno tijelo odgovorno za njihov rad i odravanje treba ih uzemljiti prije poetka bilo kakvih radova u njihovoj blizini. Ako se vodovi ne mogu iskljuiti, bilo kojim vozilima ili mehanikom opremom koja ima pomine dijelove mora se rukovati na takav nain da se uspostavi razmak od najmanje 3 metra izme u svih dijelova vozila i voda. Ako voltaa voda prelazi 50 kV, tada se taj razmak mora poveati za 0,1 metar na svakih 10 kV koji prelaze 50 kV. Ako se gore opisani razmaci ne mogu odravati, tada se razmak smije smanjiti samo ako se izolirane pregrade prikladne za tu voltau voda postave izme u vozila i voda. Takve pregrade ne moraju biti sastavni dio vozila niti privrene za njega ili neki njegov dio ni na koji nain. Sve ostale vodljive materijale i opremu radnici su duni sprijeiti da do u u
stranica 89 od 348
kontakt s ukljuenim elektrinim vodovima. Ako se u bilo kojim EU, hrvatskim ili mjesnim propisima zahtijevaju razmaci vei od gore navedenih, u tom sluaju ti propisi imaju prednost.
Teka mehanizacija i buka Teka mehanizacija e biti na gradilitu za vrijeme rizinih aktivnosti i stoga treba biti posebno oprezan kako bi se izbjegle nesree. Radnici koji koriste opremu za osobnu zatitu koja smanjuje sposobnost kretanja ili sluanja posebno bi trebali biti svjesni opasnosti do kojih moe doi zbog teke opreme. Postoji mnogo situacija i mogunosti nastanka nesree dok se radi u blizini opreme za buenje, iskopavanje i ostale masivne opreme. U naelu, radnici moraju biti svjesni opasnosti povezanih sa sljedeim: predmetima koji padaju ili se njiu s vitala ili kablova; otkinutim eljeznim dijelovima; mrkova i vodova pod pritiskom koji su podloni pucanju; mogunosti da se odjea ili oprema za osobnu zatitu zaplete za strojeve u pogonu; i opasnosti od sklizanja, posrtaja i padova. Oprema za buenje, masivna oprema za raznaanje zemlje i ostala teka mehanizacija mogu proizvesti veliku buku. U skladu s direktivom EU 86/188/EEC, svi radnici koji su izloeni svakodnevnoj buci vioj od 90 dB, kako stoji u lanku 2 te direktive, moraju koristiti slunu zatitu. Sluna se zatita tako er mora nositi ako je radnik izloen neizmjerenom trenutanom zvunom pritisku, a koji prelazi 200 Pa. Sluna zatita mora biti dostupna svim radnicima na gradilitu izloenim svakodnevnoj buci od 85 dB ili vie. Sluna zatita mora se predvidjeti i razraditi u HASP-u i biti dostupna na terenu. Tamo gdje nije provedivo smanjiti dnevnu izloenost buci radnika na Odlagalitu na razinu manju od 85 dB, tada se izloenim radnicima mora provjeriti sluh kako bi se ustanovilo djelovanje izloenosti buci. Podizvo aev HSO i/ili RC-jev HSO bit e odgovorni za ispravnost masivne opreme prije i za vrijeme njezina koritenja na gradilitu, te za obuku osoblja o sigurnosti pri rukovanju. Ti uvjeti e se naznaiti u HASP-u i moraju biti u skladu s direktivom EU 89/655/EEC u svezi s minimalnim uvjetima sigurnosti i zatite zdravlja pri koritenju radne opreme.
Runo baratanje teretima Nepropisno runo baratanje teretima moe uzrokovati ozljede ukljuujui posjekotine, ukljetenja, drobljenje, te ozbiljne povrede le a, trbuha, miia ruku i nogu, te zglobova. Poseban rizik od ozljeda predstavljaju tereti koji su: teki i/ili veliki; glomazni ili teki za obuhvatiti; ili nestabilni ili sa sastavom podlonom micanju.
stranica 90 od 348
Daljnji rizik od ozljeda povezan je s pokretima podizanja: do kojih dolazi savijanjem ili iskrivljenjem torza; koji vre veliki pritisak na kraljenicu; koji ukljuuju dugi fiziki napor kao npr. noenje; ili koji se vre na skliskim ili nestabilnim povrinama. U skladu s direktivom Vijea EU 90/269/EEC od 29. svibnja 1990. o minimalnim uvjetima zatite zdravlja i sigurnosti pri runom baratanju teretima, runo baratanje bi se trebalo izbjegavati, ako je opravdana upotreba mehanikih pomagala. Stoga treba, kada je god to mogue, koristiti mehaniku opremu ili pomagala (razne vrste kolica). Mehanika pomagala moraju biti odgovarajue veliine, moraju imati kotae namijenjene za teren i biti napravljena tako da sprijee ukljetenja i ne vre nepotrebni pritisak na zglobove. Predmeti koji se prenose moraju biti pravilno uvreni kako ne bi pali, te uravnoteeno postavljeni kako se ne bi prevrnuli. Radnici moraju znati koji je kapacitet sveukupne mehanike opreme i moraju se pobrinuti da tereti budu laki od pripadajueg kapaciteta. Bilo koji komad opreme koji se koristi za podizanje materijala ili osoblja mora se upotrebljavati i odravati strogo u skladu s uputama proizvo aa, direktivom EU 89/655/EEC, i svim drugim mjerodavnim hrvatskim ili EU propisima. Granine vrijednosti tereta bit e vidljivo istaknute na svim strojevima za podizanje. Samo operateri koji su kompetentni smjeti e upravljati navedenim strojevima. Strojevi za dizanje i svi elementi opreme koja se koristi pridizanju ili podupiranju tereta moraju se pregledati prije upotrebe. Pregled mora vriti struna osoba i mora se dokumentirati. Kada se u projektnim zadacima izriito zahtijeva runo baratanje ili koritenje masivne opreme i kada upotreba mehanikih pomagala nije opravdana, tada se runo baratanje smatra fizikom opasnosti. U tim sluajevima sljedei sigurnosni postupci dizanja moraju se uvesti u skladu s 90/269/EEC: Radnike treba uputiti u sigurnosne tehnike baratanja i informirati o rizicima koji proizlaze iz nepravilnog runog baratanja teretima. Prije poinjanja bilo kojeg zadatka runog baratanja, treba se odrediti teina predmeta. U skladu s ILO-ovom Preporukom o maksimumu teine, 1967., br. 128, niti od jednog se radnika ne smije zahtijevati da runo barata teretom koji moe ugroziti njegovu sigurnost. Ni pod kojim se uvjetima od radnika ne oekuje da podizanje ili noenje tereta teeg od 55 kg. Prije podizanja nekog predmeta, potrebno ga je pregledati i eventualno ustanoviti dijelove koji bi mogli predstavljati opasnost (npr. napukline, otre rubove, i sl.). Tako er treba razmotriti potencijalne opasnosti od kemijskih spojeva (npr. prskanja ili izljeva). Pod ili tlo na kojemu se namjerava neto dizati tako er treba pregledati kako nebi dolo do sklizanja, posrtaja i padova.
stranica 91 od 348
Trebaju se uzeti u obzir posljedice prenaprezanja, pogotovo pri noenju opreme za osobnu zatitu, ili ako su temperature taka visoke da mogu izazvati toplotni udar. Pri spreavanju i zatiti od fizikih opasnosti vezanih uz podizanje predmeta s poda treba obaviti sljedee: Provjeriti je li predmet unutar granica dozvoljene teine; Provjeriti moe li doi do ozljeda pri kontaktu; Provjeriti je li pod sklizav; Provjeriti postoji li dovoljan razmak izme u predmeta koji se treba podii i ostalih predmeta kako bi se izbjeglo ukljetenje ili gnjeenje; Provjeriti ima li dovoljno prostora za spustiti se u uanj, podii, okrenuti se i kretati se bez da se povrijede le a ili neki drugi miii ili zglobovi; Proi po namijenjenoj ruti kako bi se pronale i uklonile sve opasnosti od pada ili sklizanja, ako je to mogue; Ustanoviti promjene u ravnini tla, stepenicama, rampama i ljestvama koje treba rijeiti. Pri podizanju predmeta koji su kockastog ili pravokutnog oblika mora se uiniti sljedee: 1. Staviti jednu nogu ispred druge. 2. Spustiti se u uanj do predmeta to je blie mogue. 3. Uhvatiti jedan od gornjih kutova od tijela i njemu nasuprotan donji kut najblii tijelu. 4. Predmet lagano nagnuti od tijela, nagnuti se naprijed u kukovima, ispraviti le a i uvui bradu. 5. Uvjeriti se da predmet nije zapeo za pod i da e se moi podii. 6. Ispraviti noge prilikom ega drati kimu ispravljenom, povui predmet prema tijelu i polako se ustati bez naglih pokreta. 7. Ako se treba okrenuti ili promijeniti smjer, okrenuti se stopalima bez iskrivljavanja torza, i krenuti u namijenjenom smjeru. 8. Predmeti se ne smiju nositi na nain koji zaklanja radniku put kojim se kree i tlo pod nogama.
stranica 92 od 348
ienje parom/pranje pod pritiskom Pranje vodom pod visokim pritiskom (ienje, ispiranje mlazom) definira se kao upotreba vode pod pritiskom, sa ili bez dodatka drugih tekuina ili krutih estica kako bi se uklonile nepoeljne tvari s razliitih povrina gdje pritisak tekueg mlaza prelazi 6900 kPa (1000 psi). Radnici moraju biti svjesni da pritisci ispod te granice mogu uzrokovati ozljede, te se stoga treba pridravati dolje navedenih preporuenih postupaka. Odgovarajue mjere opreza, sline ovim preporuenim postupcima, potrebne su pri radu sa svim pritiscima. Ozljede uzrokovane mlazom vode mogu se initi neznatnima i slabo indiciraju na razmjer ozljede ispod koe i tete naneene dubljem tkivu. Pri ozljedama od vodnog mlaza pri visokom pritisku, zahtijeva se hitna bolnika skrb i upoznavanje medicinskog osoblja s uzrokom ozljeda. Tako er, medicinsko osoblje treba obavijestiti o prijanjim sluajevima ozljeda vodnim mlazom kod kojih je dolo do neobinih bakterijskih infekcija s gram negativnim patogenima prisutnim u kanalizaciji. Stoga bi bakterijski bris i kultura krvi mogli pomoi. Valja proitati i pridravati se proizvo aeva prirunika.
Minimalni uvjeti opreme za pranje pod pritiskom:

Oprema za pranje pod pritiskom mora imati oznaku CE ili neku drugu slinu oznaku koja govori da udovoljava odgovarajuim standardima sigurnosti. Minimaini uvjeti koje treba zadovoljiti za opremu za pranje pod pritiskom koja se koristi na gradilitu su sljedei: Automatsko isputanje pritiska: Sustav mora biti opremljen spravom za automatsko ispustanje pritiska na izlaznom dijelu crpke, tako namjetenom da ne prelazi proizvo aev maksimum dozvoljenog pritiska. Mjerilo pritiska: Sustav mora imati mjerilo koje e pokazivati razvoj pritiska. Elektrine komande: Sve elektrine komande e biti ili osigurane od kvara, niske voltae ili zatiene prekidaem strujnog kruga (pri kvaru u uzemljenju). Operaterove komande: Prekida on-off kojeg koristi operater za upravljanje tokom vode pod visokim pritiskom na trcaljki mora ukljuivati "dead man'' sklopku koja e automatski zaustaviti istjecanje vode pod pritiskom im operater ispusti komande.
Minimalni uvjeti za osobnu zatitu i opremu:

Dok navedena oprema za zatitu osobija mora biti dostupna i obavezno se nositi u skladu s uputama proizvo aa i/ili uputama HSO-a. Dodatna oprema moe biti potrebna ako je prisutna kemijska i druga opasnost. Zatita cijelog tijela od pricanja: Odijela otporna na tekuine/kemikalije u skladu s uputama proizvo aa. Glava: Po potrebi sigurnosna kaciga sa CE oznakom Oi i lice: tit za lice sa CE oznakom
stranica 93 od 348
Stopala: Nepromoive izme sa CE oznakom Sluh: Po potrebi epii ili pokrivala za ui
Pravila za rukovanje opremom:

Minimalni uvjeti za rukovanje opremom za pranje pod pritiskom koje treba obraditi HASP su sljedei: 1. Nikada se ne smije upravljati opremom iznad maksimalnog pritiska kojeg je odredio proizvo a. 2. Pritisak se podie polako dok se ne postigne eljeni pritisak za rad. 3. Povrinu koju treba oistiti uvijek se mora oznaiti konopom. 4. Uvijek se mora znati gdje je trcaljka. Nikada se trcaljka ne smije usmjeriti u drugu osobu. Treba znati da mlaz vode moe probuiti zatitno odijelo, izme i ostalu osobnu zatitnu odjeu.
Runi/elektrini alat Radove koji ne zahtijevaju samo najjednostavniji runi alat bez napajanja izvodit e samo one osobe koje su za to obuene ili imaju iskustva. Pri koritenju runog/elektrinog alata minimalno se treba pridravati sljedeih postupaka: Neispravan runi alat nee se izdavati niti koristiti. Sav runt alat drat e se u ispravnom stanju i koristiti samo u svrhu za koju je namijenjen. Primjeri nepouzdanog alata su klijeta, udarni alati, te alat s drvenim drkama na kojima postoje raspukline ili iverje. Alat koji je tako oteen nepouzdan je, te e ga se oznaiti, uiniti neupotrebljivim i ukloniti. Moraju se postaviti zatitni dijelovi za vrijeme rada na svim elektrinim alatima. Zatitni i sigurnosni dijelovi moraju ostati postavljeni na elektrinim alatima osim za vrijeme odravanja u skladu s uputama proizvo aa od strane strune osobe, a moraju se ponovo postaviti prije stavljanja u upotrebu. Remeni, mehanizmi, vratila, bubnjevi, zamanjaci, lanci i ostali rotirajui, reciproni i pokretni dijelovi izloeni dodiru sa zaposlenikom moraju imati zatitu. Odgovarajua PPE mora se koristiti pri radu s elektrinim i runim alatom koji bi mogao stvarati projektile, posjekotine, ogrebotine, prainu, isparavanja, zamagljenost ili svjetlost, ili koji bi mogli uzrokovati ozljedu ruku, nogu ili stopala u sluaju ispadanja. Bacanje alata ili materijala s jednog mjesta na drugo, od jedne osobe ka drugoj ili njihovo bacanje na nie nivoe nije dozvoljeno. Samo oni alati koji ne stvaraju iskre koristit e se na mjestima gdje izvor
stranica 94 od 348
paljenja moe izazvati poar ili eksploziju. Elektrini alat se mora pregledati, testirati i proglasiti sigurnim prije upotrebe. Provodit e se stalne provjere kako bi se stvorili sigurni uvjeti rada i adekvatno odravanje alata. Elektrini alat mora imati oznaku CE u skladu s direktivom EU 93/68/EEC. Rotirajui ili reciproni prijenosni elektrini alat mora imati prekida koji e se iskijuiti im ga operater ispusti. Prijenosni elektrini alat moe imati lock-on prekida (zakonicu) pod uvjetom da se moe iskljuiti jednim pokretom prsta ili prstiju kojima se i ukljuio. Hidraulina tekuina koja se koristi u elektrinim alatima mora zadrati svoje operativne karakteristike pri izlaganju najekstremnijim temperaturama kojima e biti izioena. Ne smije se prijei maksimum pritiska koji propisuje proizvo a za hidraulike mrkove, ventile, cijevi, filtre i dr. Svi hidrauliki i pneumatski alati koji se koriste na i oko vodova ili opreme pod strujom moraju imati mrkove koji ne provode struju i koji imaju odgovarajuu snagu da izdre normalne operativne pritiske. Nezakopana i neuredna odjea, rasputena duga kosa, visei nakit, prstenje, lanii i runi satovi ne smiju se nositi za vrijeme rada s bilo kojim elektrinim alatom ili strojem. Sav alat i strojevi za obradu drva moraju zadovoljavati uvjete EU i to tako da imaju oznaku CE u skladu s direktivom EU 93/68/EEC.
Produni kabel Produni kablovi moraju minimalno zadovoljiti sljedee uvjete: Moraju zadovoljavati CE ili druge kriterije koji su u skladu s odgovarajuim hrvatskim ili EU propisima. Njihova upotreba ograniava se samo na bitne radove. Moraju se testirati prije svake upotrebe i biti spojeni na uzemljene utinice ili se moraju koristiti prkidaem strujnog kruga prilikom kvara u uzemljenju. Svakodnevno se moraju pregledati jesu li ispravno izolirani, jesu li slomljeni, nedostaju li utikai, jesu li ice prekrivene, itd. Treba se potvrditi jesu li utinice koje se koriste za prijenosne alate uzemljene. Ne smije se dozvoliti da produni kabel predstavlja opasnost od sklizanja ili posrtaja. Ne smiju se koristiti za podizanje, vezivanje, te se moraju iskljuiti samo povlaenjem utikaa, a ne i samog kabla.
stranica 95 od 348
Rad u blizini vode Opasnosti vezane za rad u blizini vode ukljuuju utapanje, ozebline, hipotermiju i/ili traumatske ozljede zbog pada u vodu. Opasnosti od stresa od vruine tako er mogu biti prisutne. Nemarnost, zafrkancije, i slini postupci mogu uzrokovati ozljede kod zaposlenika koji rade iznad vode, u vodi i u njezinoj blizini. Moe doi do nezgoda zbog nestrunosti osoblja koje barata opremom. Zbog nekoritenja osobne zatitne opreme i pogrenog koritenja osobne zatitne opreme moe doi do ozljeda ili smrti. Treba poduzeti mjere opreza za vrijeme rada osoblja iznad vode, u vodi i u njezinoj blizini. Kada se u blizini mjesta rada nalazi voda, treba uvesti odgovarajue sigurnosne mjere. Sigurnosni uvjeti za opremu i postupke moraju se temeljiti na procjeni radnih zadataka, te mogunosti utapanja ili ozljede. Novi terenski radnici moraju se dobro poduiti sigurnim radnim metodama vezano uz posao koji e se obavljati. Pri radu iznad vode, u vodi ili blizu nje gdje postoji mogunost utapanja, treba se postaviti ograda i daske, te ostala oprema za osobnu zatitu kao npr. sigurnosna sajla kako bi se sprijeilo upadanje u vodu. Usto, moraju postojati plutajui i ostali rekviziti za spaavanje.
Ostale fizike opasnosti Svi radnici na Odlagalitu moraju obratiti pozornost na fizike opasnosti koje se navode za vrijeme upuivanja o sigurnosti na Odlagalitu. Te opasnosti ukljuuju, izme u ostalog, pokose, mekana taloenja, te otpadne materijale koji predstavljaju opasnost od padova i posrtaja; otre krhotine, nadzemne instalacije, kolni promet, te povrine koje su skliske i/ili prenatrpane stvarima, a koje mogu izazvati padove. Terensko osoblje mora biti svjesno opasnosti vezanih uz terenska vozila, teku opremu, te rad s elektrinom runom opremom. Osoblje mora voditi rauna o opasnostima vezanima uz vremenske prilike (npr. grmljavina) ili o poveanim fizikim opasnostima koje mogu biti vezane za vremenske uvjete, npr. mokre ili ledene povrine koje mogu pospjeiti opasnost od padova. Potencijalna bioloka opasnost Kontakt s raznim elementima na gradilitu (npr. nasip, zemlja, talog, povrinske vode, procjedne podzemne vode i komunalni kruti otpad) moe dovesti do inficiranih rana. 0soblje je duno pridravati se smjernica iz poglavlja 1.6., te pridravati se odgovarajuih mjera prve pomoi za dezinfekciju posjekotina i ogrebotina. Na Odlagalitu tako er moe biti potencijalno tetnih sisavaca, npr. glodavaca. 0soblje mora biti svjesno mogueg prisustva tih ivotinja, pogotovo u blizini rupa u zemlji.
stranica 96 od 348
Znakovi i simptomi izloenosti Kemijska izloenost Zdravstvene posljedice vezane za kemijske oneiivae na Odlagalitu razliite su. 0soblje koje primijeti bilo koji od sljedeih simptoma treba to smjesta prijaviti RC-ovu SHSC-u: iritacija koe, oiju i dinog sustava; osip/opekline na koi; glavobolje, vrtoglavice; munina, problemi sa eluano-crijevnim traktom; drhtavica; i/ili umor. Treba rei da navedeni simptomi ne moraju biti rezultat kemijske izloenosti. Svaki ozbiljniji zdravstveni problem treba se uputiti na profesionalnu lijeniku skrb. Ako osoblje ima bilo koji od gore navedenih simptoma, RC-ov SHSC mora evakuirati to podruje, ako je potrebno, i procijeniti radi li se kod osoblja o znakovima i simptomima izloenosti. Trebaju se poduzeti odgovarajue mjere prve pomoi. Ako su uoeni simptomi oiti rezultat kemijske izloenosti, tada se aktivnosti u tom podruju ne smiju nastaviti dok se ne procijeni kvaliteta zraka pomou odgovarajuih instrumenata i postupaka monitoringa opisanih u 3. poglavlju. Zahtjev PPE za navedeni monitoring mora minimalno ukljuiti zatitnu razinu C. Ni u kom sluaju radnici ne smiju povisiti ili sniziti osobnu razinu zatite bez odobrenja HSO-a. Oekuje se da e modificirana zatitna razina D biti dovoljna za veinu radnih zadataka, a kao najvia zatitna razina predvi a se zatitna razina C. Ne oekuje se da e zatitna razina B i A biti potrebna na Odlagalitu.
Fizika izloenost Znakovi sniavanje tjelesne temperature organizma su sljedei: Hipotermija je vjerojatna ako oboljeli pokazuje znakove drhtavice, loe orijentacije, usporenosti, razdraljivosti, nejasnog izgovaranja, umora i loeg prosu ivanja. Hipotermija se smatra jakom ako oboljeli pokazuje znakove oamuenosti ili nesvjestice. Ako se ne lijei, hipotermija moe dovesti do smrti. Oboljeli od ozeblina manifestiraju ukoenost i mrtvilo u dijelovima tijela (npr. nosu, uima, runim i nonim prstima, itd.), te vidljivo sivkastu ili bjelkastu boju koe. Znakovi pothla ivanja organizma mogu ukljuivati ute ili bijele mrlje na koi vraka prstiju, nosu i uima, zajedno s mrtvilom u navedenim dijelovima. Zahvaeni dijelovi tijela trebaju se polako utopliti, a radnik se ne bi smio vraati na posao bez dodatne zatite (npr. rukavice, kapa). Prevencija nastanka ozeblina veoma je bitna u provo enju zatite od hladnoe. U sluaju da se odjea smoi, neophodno je presvlaenje u suhu odjeu prije
stranica 97 od 348
nastavka rada kako bi se sprijeila hipotermija. Osoblje koje pokazuje znakove pothla ivanja organizma ili hipotermije ne smije se vratiti na posao bez odobrenja RC-ova SHSC-a ili podizvo akog SHSC-a. Znakovi pregrijavanja organizma su sljedei: Osip od vruine koji je uzrokovan neprekidnom izloenou vruini ili vlanom zraku. Grevi od vruine koji su uzrokovani jakim znojenjem koje se adekvatno ne nadomjesti elektrolitima. Znakovi i simptomi ukljuuju grenje miia te bol u rukama, stopalima i trbuhu. Iscrpljenost od vruine koja je uzrokovana poveanim optereenjem cijelog organizma, ukljuujui lou cirkulaciju krvi do koje dolazi zbog zastoja krvoilnog sustava ili dehidracije. Znakovi i simptomi iscrpljenosti od vruine ukljuuju blijedu, hladnu i vlanu kou, jako znojenje, vrtoglavicu, muninu i nesvjesticu. Toplotni udar je najozbiljniji oblik pregrijavanja organizma. Kada regulacija tjelesne temperature zakae, temperatura se tijela podigne do opasnih razina. Odmah se moraju poduzeti mjere hla enja organizma prije nego to do e do ozbiljne povrede i smrti. Mora se pruiti struna medicinska pomo. Znakovi i simptomi toplotnog udara su sljedei: Crvena, vrua, obino suha koa; Smanjeno znojenje ili neznojenje; Munina; Vrtoglavica i smuenost; Jaki, brzi otkucaji srca; i Koma.
Cjelokupno osoblje mora biti svjesno mogunosti i simptoma tjelesnog pregrijavanja uslijed vruine. Rad u zatitnoj odjei uvelike moe poveati vjerojatnost umora i iscrpljenosti od vruine, te toplotnog udara, koji je ujedno i opasan po ivot. Za vrijeme rada pri vanjskoj temperaturi vioj od 26C (21C u zatitnoj odjei), radnici su duni me usobno pratiti eventualnu pojavu znakova tjelesnog pregrijavanja. Ako postoji sumnja da je dolo do pregrijavanja organizma, zahvaeni radnik mora napustiti radno mjesto, odmoriti se, rashladiti, te piti mnogo hladne tekuine. Dovoljna koliina pitke vode mora biti stalno dostupna u Uporinoj zoni. Ako simptomi ne nestanu nakon odre enog odmora, radnik je duan obavijestiti SHSC i zatraiti lijeniku pomo.
Bioloka izloenost Pri kontaktu koe s vegetacijom koja sadri biljne otrove stvara se grudasti, nateeni osip. Taj se osip lako siri ako ulje dospije na prste. Odmah treba oprati zahvaeni dio i alate. Kako bi se smanjila iritacija koe treba upotrijebiti lijekove koji se mogu dobit bez lijenikog recepta. Treba izbjei diranje osipa, te prekriti zahvaeni dio istim zavojem. Zbog jake izloenosti moda e biti potreban pregled lijenikog specijaliste. Osoblje koje
stranica 98 od 348
ogrebu ili ugrizu sisavci mora odmah oistiti ranu i otii u najbliu bolnicu na lijeniki pregled.
stranica 99 od 348
III.A.1.5.3. MONITORING ODLAGALITA I GRANINE VRIJEDNOSTI

Svi rizini zadaci izgradnje zahtijevaju monitoring zraka. Dunost HASP-a je navesti uvjete za monitoring zraka (ukljuujui TLV, PEL, IDLH, instrumentaciju, uestalost, kalibriranje, i dokumentaciju) i pratee granine vrijednosti za svaku predvi enu rizinu radnju. U narednim se poglavljima opisuju metode monitoringa koje e se koristiti i njihovo znaenje tijekom rada. Terensko osoblje bi trebalo znati raspoznati znakove koji ukazuju na izloenost kemijskim spojevima u zraku (npr. miris, vidljivi stup dima ili dim, razne tekuine, itd.). Ukoliko se utvrde navedeni pokazatelji, treba se prekinuti s radom i kontaktirati HSO. HSO e odluiti o tome da li je rutinski monitoring zraka potreban tijekom nerizinih aktivnosti. Zapaljivi plinovi Na Odlagalitu se nalazi plin metan koji nastaje raspadanjem otpada. Svako iskopavanje, kopanje ili buenje (ukljuujui runo kopanje) na takvom podruju moe dovesti u pitanje opasnost od poara i eksplozije. Za vrijeme punjenja i prekrivanja odlagalita, IZVO A mora koristiti plinski detektor (O2, CO2, zapaljivi plin, i vodikov sulfid) ili odgovarajui instrumenti za direktno oitavanje u svrhu monitoringa koncentracije zapaljivih plinova. Instrumenti se moraju kalibrirati na poetku svakog radnog dana i nakon svakih 8 sati koritenja. Svako se kalibriranje mora obaviti u skladu s uputama proizvo aa, a podaci kalibriranja (npr. vrijeme, datum, podaci o instrumentu, rezultat kalibriranja, oitavanje instrumenta, ime osobe koja obavlja kalibriranje, itd.) moraju se zabiljeiti, a rezultati zadrati na samom odlagalitu. Za vrijeme svih rizinih aktivnosti mora se vriti monitoring koncentracije metana u zraku pomou mjerila za oitavanje zapaljivih plinova. Koncentracije se tipino izraavaju u obliku postotka donje granice eksplozivnosti (LEL), minimalne koncentracije kod koje plin postaje eksplozivan u zraku. LEL obino varira izme u 1 i 7 % kod veine zapaljivih organskih plinova i para, primjereno koncentraciji od 10.000 do 70.000 ppm u volumenu zraka. LEL koncentracija metana iznosi 5% ili 50.000 ppm u zraku. Dakle, 50% LEL-a metana odgovara 25.000 ppm. Pri ovakvim se koncentracijama veina zapaljivih plinova moe otkriti osjetom mirisa. Me utim, metan i vodik su znaajne iznimke, budui da su bez mirisa, okusa i boje. Visoka oitavanja zapaljivoq plina bez prisustva ikakvog mirisa izriito ukazuju na prisustvo metana. Foto-ionizacijski detektori (PID) otkrivaju organske pare u zraku u izuzetno malim koncentracijama, ali jako slabo reagiraju na metan. Dakle, visoko oitavanje zapaljivog plina bez prisustva visokog PID oitavanja dodatni je pokazatelj vrlo vjerojatne prisutnosti metana. U blizini kopanja rovova ili iskopavanja ne smiju se dozvoliti otvoreni plamenovi, ibice, upaljai ili bilo kakva vatra. Ukoliko se otkrije povieno oitavanje zapaljivih plinova, postoji mogunost da isti dolaze iz lokaliziranog plinskog depa. U tom e se sluaju
stranica 100 od 348
nastaviti s monitoringom da bi se vidjelo hoe li se razina oitane vrijednosti spustiti. Ako se ona spusti, moe se nastaviti s radom uz oprez i paljiv monitoring. U sluaju da kasnije razine zapaljivog plina na povrini i razina zapaljivosti plina/kisika na dnu ne budu vie ukazivale na opasnost od eksplozije, radovi se mogu nastaviti s uestalim monitoringom i izuzetnim oprezom. RA izvo a mora utvrditi graninu vrijednost za LEL pri kojoj bi se izvrila obustava rada i izvrila procjena situacije. Moda ne bi bilo uputno odrediti samo jednu graninu vrijednost za zapaljive plinove kod koje e se prestati s radom na iskopavanju. RC-ov SHSC mora biti dovoljno upuen da bi mogao procijeniti situaciju uzimajui u obzir sve bitne imbenike. RC e odrediti granine vrijednosti za LEL tijekom obavljanja rizinih i nerizinih (ukoliko to bude potrebno) aktivnosti za sljedee: Poveani monitoring; Primjenu izuzetnog opreza, poveane budnosti i pomne procjene sveukupnih gore navedenih uvjeta; i Za podruje neposredno oko zone iskopavanja na kojemu bi RC SHSC trebao privremeno obustaviti radove i pomno procijeniti situaciju. Okolnosti bi mogle zahtijevati poduzimanje preventivnih ili korektivnih mjera, kao to su ienje rupe ili generalno provjetravanje gradilita. Vodikov sulfid i vodikov cijanid Osim metana, iskopavanjem se mogu osloboditi drugi plinovi. Vodikov sulfid i vodikov cijanid, oba visoko toksini, dva su najea plina koja se mogu susresti uz metan. Vodikov sulfid moe se lako otkriti pri niskim koncentracijama po svom mirisu slinom pokvarenim jajima. Me utim, pri visokim koncentracijama vodikov sulfid naruava funkciju njuha, to pokazuje da miris nije pouzdan kriterij za njegovo otkrivanje. Koncentracije vodikovog sulfida mogu se pratiti na veini plinskih mjernih instrumenata u ppm. Kalibriranje detektora za vodikov sulfid mora se obaviti u skladu s uputama proizvo aa na poetku svakog radnog dana i nakon svakih osam sati upotrebe uvo enjem 10 ppm ili 40 ppm H2S kalibracijskog plina (idealno bi bilo oboje radi provjere linearnosti). Mjerna oitavanja bi trebala iznositi 9-11 ppm, odnosno 36-44 ppm. Svi podaci kalibriranja (npr. vrijeme, datum, podaci o instrumentu, rezultat kalibriranja, oitavanje mjerila, ime osobe koja obavlja kalibriranje i dr.) moraju se zabiljeiti i rezultati zadrati na odlagalitu. RC e utvrditi granine vrijednosti za H2S za: Poveani monitoring i/ili neprekidni rad MSA-a na radnom mjestu zaposlenika; Prestanak djelovanja i utvr ivanje koncentracija H2S u zoni disanja na mjestu iskopa. Prestanak svih radova dok se ne smanji nivo H2S, ili dok se ne obave tehnike kontrole i iste dokau uinkovitima.
stranica 101 od 348
Kod pripreme ovih graninih vrijednosti treba imati u vidu da je kod veine europskih zemalja iznos doputene vremenski ovisne granine vrijednosti izloenosti tijekom 8satnog radnog vremena 10 ppm (15 mg/m3). Kratkotrajne granine vrijednosti izloenosti (15 minuta) odre ene od strane europskih regulativnih agencija variraju od 10 ppm do 20 ppm. Preporuuje se da se ove smjernice uvrste u HASP. Ukoliko bi se tehnike kontrole i/ili ekanje da se smanje koncentracije vodikovog sulfida pokazalo neuinkovito, na Odlagalite e se dopremiti dodatna respiratorna zatitna oprema u obliku aparata za disanje i provest e se obuka koritenja od strane HSO-a. Prije primjene ovog aparata HSO se mora posavjetovati o uvjetima, te odobriti revidirane postupke. Pri koncentracijama od nekoliko ppm-a u zoni disanja, miris koji prati vodikov sulfid mora biti takav da osoblje Odlagalita samo osjeti potrebu za dobrovoljnim stavljanjem aparata za disanje tj. za proiavanje zraka. Takva je upotreba respiratora primjerena ako se koncentracije H2S u atmosferi neprekidno prate. Ukoliko postoji bilo kakav dokaz o aktivnom istjecanju plina iz mjesta iskopa, mora se pratiti prisutnost vodikovog cijanida (HCN) pomou detektorskih cijevi (npr. Drager) ili elektronskih instrumenata (npr. ToxiRAE). Ako se koriste elektronski instrumenti, moraju se kalibrirati u skladu s uputama proizvo aa na poetku svakog radnog dana i nakon svakih osam sati rada. Ovo se kalibriranje mora dokumentirati i zapisani rezultati zadrati na odlagalitu. RC e utvrditi granine vrijednosti za HNC za sljedee: Poveani do kontinuirani monitoring u stvarnom vremenu koristei se mjerilom za direktno oitavanje ( DRI) na mjestu iskopa dok su oitavanja ispod utvr ene granine vrijednosti; Prestanak radova i utvr ivanje koncentracija HCN-a u zoni disanja na mjestu iskopa. Prestanak radova dok se razina HCN-a ne smanji ili dok se ne obave tehnike kontrole i iste dokau uinkovitima. Ukoliko bi se tehnike kontrole i/ili ekanje da se smanji razina vodikovog cijanida pokazale neuinkovitima, na Odlagalite e se dopremiti dodatna respiratorna zatita u obliku aparata za disanje i osigurat e se obuka o koritenju navedenih aparata. Prije primjene ovog aparata HSO se mora posavjetovati o uvjetima, te odobriti revidirane postupke. Osoblje na Odlagalitu trebalo bi nastojati postaviti se uz vjetar od mjesta iskopa. Monitoring VOC-a Hlapive organske tvari, koje su najvanije s aspekta udisanja, su one tvari koje su umjereno toksine i imaju pragove mirisa (tj. najmanju koncentraciju kemikalije koja se moe otkriti osjetom mirisa kod vie od 50% izloenih osoba) vee od svog odgovarajueg TLV-a. U ovu skupinu spadaju tetrakloretilen, benzen i metilen klorid.
stranica 102 od 348
Imenovani RC-ov SHSC stalno e imati na Odlagalitu PID (npr. Photovac MicroTip II, Minirae, i sl.). Ovaj se instrument mora kalibrirati u skladu s uputama proizvo aa na poetku svakog radnog dana i nakon svakih osam sati upotrebe. Svi detalji u vezi s kalibriranjem (npr. vrijeme, sastav i koncentracija kalibranta, itd.) moraju se dokumentirati i zapisani rezultati kalibriranja zadrati na gradilitu. Pozadinska oitavanja za PID trebaju se utvrditi podalje od bilo kakvog iskopavanja, gomile nepogodnog materijala, izloenog otpada, itd. Deponij na kojemu se vre iskopavanja i zona disanja radnika moraju se nadzirati barem svakih 15 minuta, ili uvijek kada postoji pokazatelj da su se koncentracije moda promijenile (mirisi, vidljivi plinovi, itd.) od zadnjeg mjerenja. HASP mora odrediti granine vrijednosti za VOC za sljedee: Poveani monitoring; Stavljanje respiratora, tj. aparata za proiavanje zraka opremljenog s HEPA/patronama s organskom parom; i Prestanak radova dok se razina VOC-a ne smanji ili dok se ne obave tehnike kontrole i iste ne dokau uinkovitima. HSO se mora posavjetovati o ovakvim uvjetima, te odobriti revidirane postupke. Pri odre ivanju koncentracija kod kojih se moraju koristiti aparati za proiavanje zraka, obavezno je pridravati se svih primjenjivih EU i/ili hrvatskih propisa koji se tiu doputenih stupnjeva izloenosti. U sluaju nedostatka takvih propisa, mjerodavnim e se smatrati propisi NIOSH-a i/ili OSHA. Cjelokupno osoblje koje se namjerava koristiti aparatima za proiavanje zraka mora se prikladno obuiti u koritenju istih, u skladu s prikladnim hrvatskim propisima i/ili lankom 4 direktive Vijea EU 89/656/EEC koji se tie minimalnih zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta kojih se radnici moraju pridravati kod koritenja opreme za osobnu zatitu na radnom mjestu. Treba se pridravati svih uvjeta 89/656/ EEC koji se tiu izbora, uporabe, i odravanja PPE-a. Treba spomenuti da se kod koritenja aparata za proiavanje zraka neki sastojci pokazuju vrlo brzo prodiranje kroz filtere. Stoga bi se respiratorne patrone ili spremnici trebali zamijeniti minimalno jednom svakih 8 sati upotrebe. Patrone se moraju zamijeniti odmah nakon pojave bilo kojeg pokazatelja prisutnosti tetnih tvari u maski (osjetni mirisi). eu zamjenu mogu zahtijevati situacije visoke vlanosti (vee od 80% relativne vlanosti). Uestalost zamjene odredit e se u HASP-u. Tehnike kontrole, kao to je dodatno provjetravanje, mogu se koristiti umjesto respiratorne zatite ukoliko se iste monitoringom pokau uinkovitima u smanjivanju koncentracija tetnih tvari prenosivih zrakom. Monitoring praine i metala Prilikom rizinih aktivnosti Izvo a treba voditi brigu o pojavi metala i praine u zraku. Aktivnosti kojima se stvara praina trebat e tehniki kontrolirati (npr. separator do visoko uinkovitih elektrostatikih precipitatora i filtera za estice) prije i za vrijeme rada. Ukoliko se tehnike kontrole pokau neuinkovitima kod kontroliranja praine iz otpadnih
stranica 103 od 348
materijala, kao to je dokazano kod dugotrajno vidljive praine koja se prenosi zrakom, djelatnici su duni primijeniti respiratornu zatitu minimalno na razini C, provest e se praenje aerosola u stvarnom vremenu (koristei MIE PDM-3 Miniram ili sl.) i izvrit e se procjena koncentracije metala u zraku imajui u vidu najpesimistinija predvi anja.
stranica 104 od 348
III.A.1.5.4 KONTROLA NA GRADILITU
Komunikacijski sustav na gradilitu Terensko osoblje e obavljati sve radove tako da se svaki radnik u svakom trenutku moe vidjeti i uti drugog radnika ili grupu. Ako na Odlagalitu radi vie od jedne grupe i ako te grupe ne mogu fiziki komunicirati jedna s drugom, bit e potrebni walkie-talkie ili neko drugo sredstvo radi komunikacije. Terensko se osoblje u hitnim situacijama moe jo koristiti zvunim sirenama ili trubama na vozilima. Za vrijeme davanja naputaka o zdravlju i sigurnosti na odlagalitu pregledat e se signali u sluaju opasnosti. Signali koji bi se mogli koristiti su sljedei: Jedan dugi signal trubom (>3 sekunde) Dva duga signala trubom Tri duga signala trubom - POZOR; - NAPUSTI PODRUJE IM MOE; - OPASNOST, ODMAH NAPUSTI PODRUJE; i - POALJI POMO.
Opetovani kratki signali trubom
Kada uinkovita komunikacija govorom ne bude mogua zbog pretjerane buke (usred rada strojeva), terensko e se osoblje koristiti runim signalima. Isti e se pregledati pri upuivanju o zdravlju i sigurnosti na odlagalitu. Primjeri runih signala koji se mogu koristiti su sljedei: Mahanje rukom prema tijelu u znak poziva - DO I OVDJE. Guranje jedne ili obiju ruka od tijela prema van - ODSTUPI. Pruanje obiju ruka, otvorenih aka, dlanova okrenutih prema van, naglo ih zaustavljajui direktno ispred trupa u razini ramena - STANI TONO TU GDJE JESI. Zabacivanje desne vrsto stisnute ake s ispruenim desnim palcem naglo preko desnog ramena - HAJDEMO ODAVDE! Podignuti palevi - DA/SVE JE U REDU. Sputeni palevi - NE/OVO NE IZGLEDA DOBRO. Ruke koje se hvataju za vrat - GUIM SE/BEZ ZRAKA. Ruke na tjemenu - TREBAM POMO.
Sigurnosna zona na gradilitu i kontrola pristupa zoni Sigurnosne zone na gradilitu nisu potrebne kod nerizinih aktivnosti. Za vrijeme rizinih aktivnosti (npr. kopanja rovova, iskopavanja otpada, stabilizacije mulja), odredit e se Zona zabrane pristupa, minimalne veliine 7.5 metara udaljenosti od
stranica 105 od 348
rubova odlagalita tetnog materijala ili iskopina. Monitoring e se provoditi periodiki na parametrima niz vjetar od Zone zabrane pristupa, ime bi se osiguralo da koncentracije svih sastojaka budu sline pozadinskim koncentracijama. Ukoliko koncentracije parametara budu vee od pozadinskih, koncentracije u trajanju duem od pet minuta, parametar niz vjetar proirit e se do toke u kojoj su koncentracije niz vjetar i pozadinske koncentracije sline. Granice Zone zabrane pristupa moraju se oznaiti preprekama, unjevima, i sl. Do Zone zabrane pristupa moi e se doi preko oznaene Zone smanjenja kontaminacije (CRZ). CRZ e se koristiti u svrhu dekontaminacije osoblja i manjih komada opreme. Sadravati e materijale za dekontaminaciju (kao npr. kade, etke, vree za bacanje PPEa) i bit e organizirana tako da se omogui dekontaminacija terenskog osoblja smjetenog uz vjetar od Zone zabrane pristupa. SHSC je duan osigurati da cijelo osoblje koje ulazi u Zonu zabrane pristupa nosi obveznu zatitnu opremu, te da poboljani stupanj zatitne opreme bude lako dostupan. Podruje izvan Zone zabrane pristupa i Zone smanjenja kontaminacije naznaeno je kao Uporina zona. Za dekontaminaciju opreme za premjetanje zemlje i iskopavanje, te za osoblje, koristit e se centralizirani objekt za dekontaminaciju. Svi materijali i tekuine za dekontaminaciju propisno e se skupiti i pripremiti za pravilno odlaganje. Prije poetka radova HSO e uputiti terensko osoblje o tonim mjestima rada i Zonama zabrane pristupa, Zonama za dekontaminaciju, telefonima, mjestima za pranje oiju, aparatima za gaenje poara, priboru za prvu pomo, najeem smjeru vjetra, i elektrinim kablovima (ukoliko nisu oznaeni na samom odlagalitu). Pitka voda e biti dostupna u svako doba u Zoni za dekontaminaciju i Nezaga enom podruju. Osobna zatitna odjea i zatita dinih putova Sljedea e se shema koristiti za oznaavanje traenih stupnjeva osobne zatitne opreme za i opreme za zatitu dinih putova: abecedne oznake "B", "C", i "D" odnosit e se posebice na stupnjeve respiratorne zatite, tj. redom na respiratore pod tlakom, respiratore za proiavanje zraka, te na odsustvo respiratorne zatite. Imajui u vidu mogue opasnosti od izloenosti koe koje bi mogle zahtijevati iroki opseg odjee za osobnu zatitu, bez obzira na traeni stupanj zatite dinih putova, brojane oznake "1", "2", i " 3" koristit e se za oznaavanje stupnja zatitne opreme koji e se primjenjivati zajedno s naznaenim stupnjem zatite dinih putova, kao to je to dolje opisano (tj. stupanj zatitne opreme moe se u potpunosti definirati oznakom "C-2", "B-1", itd.). HASP mora tono odrediti traene stupnjeve zatitne opreme i poboljati kriterije za svaki radni zadatak, te naznaiti opasnosti na Odlagalitu, trajanje radnji na Odlagalitu, ogranienja PPE-a tijekom temperaturnih krajnosti, selekcije PPE-a, upotrebu, odravanje, prikladnost, skladitenje, te postupke stavljanja/skidanja opreme. Prije upotrebe cijelu e opremu i odjeu prekontrolirati oni koji e je nositi. Sva e se sumnjiva zatitna oprema
stranica 106 od 348
odbaciti i primjereno ukloniti. Minimalna potrebna razina osobne zatitne odjee biti e D-1, a sastojat e se od slijedeeg: ZATITNA ODJEA RAZINE D-1 Standardna radna odjea (duge hlae i koulja s rukavima); izme s elinim vrhom; Zatitne naoale; Naranaste zatitne jakne (kada se radi u blizini javnog prometa); Zatitne kacige (kada postoji opasnost od povienih elemenata); i Sluna zatita (za vrijeme buenja i ostalih aktivnosti koje proizvode buku). Sve zatitne kacige, izme s elinim vrhom i zatitne naoale koje se koriste na Odlagalitu moraju imati e oznaku i biti u skladu s Direktivom Vijea EU 89/686/ EEC, koja je dopunjena Direktivama 93/68/EEC i 96/58/EC. Dodatna zatitna odjea sadri slijedee dijelove: MODIFICIRANA ZATITNA ODJEA RAZINE D-2 Zatitna odjea razine 1; Nitrilne ili lateks rukavice; i Vanjske rukavice napravljene od nepropusnog materijala koji moe zadrati mogue kemijske tvari u oekivanom vremenu. Kao smjernicu treba prouiti proizvo aeve podatke o propusnosti. ZATITNA ODJEA RAZINE D-3 Zatitna odjea razine 2; Zatitni kombinezon s kapuljaom, netkani polietilen, antistatik, bez silikona, otporan na vodu, kemikalije, azbest i estice praine, bijele boje s patentnim zatvaraima; Gumene izme ili izme s elinim vrhom otporne na kemikalije; Zatitno odijelo za sluaj pricanja kemikalija/tekuina (gdje je to prikladno). Zatitni kombinezon s kapuljaom, netkani polietilen, antistatik, bez silikona, otporan na vodu, kemikalije, azbest i estice praine, bijele boje s patentnim zatvaraima se koristi na mjestima gdje postoji vjerojatnost eeg kontakta s otpadom, podzemnom vodom i procjednom vodom. Navedeni kombinezon se tako er moe koristiti kada se radi u blatnim uvjetima. Ukoliko se pojave situacije koje su izvan opsega postojeih razina zatite, zaposlenici trebaju odmah napustiti takvo podruje i obavijestiti HSO prije nego to pre u na razinu zatite C ili viu. Ako se sumnja na mogunost udisanja opasnih tvari (neuobiajen i neprekidan miris, slabost ili smetnje pri disanju), zaposlenici se trebaju odmah premjestiti na lokaciju koja se nalazi uz vjetar. Takva podruja trebaju biti oznaena na karti i mora se obavijestiti HSO. RC-ov SHSC mora obavijestiti terenske radnike. U opasnim podrujima rad se nee nastaviti dok se ne procijeni uzrok opasnosti pomou monitoringa zraka i dok se ne poduzmu dodatne zatitne mjere koje odredi RC-ov SHSC. Ponovni ulaz e biti, gdje god je mogue, s pozicije uz vjetar, s tim da e se prije obaviti monitoring zraka.
stranica 107 od 348
Zaposlenici koji osjeaju posljedice nee ulaziti na opasno podruje dok se simptomi ne povuku i dok se ne poduzmu dodatne mjere zatite uz pomo monitoringa. Dekontaminacija osoblja HSO i/ili RC-ov SHSC e odrediti kada je dekontaminacija neophodna, osim u hitnim sluajevima. Dekontaminacija ukljuuje dvije faze. Prva faza sadri grubu dekontaminaciju osoba i opreme, te se sastoji od uklanjanja krutih tvari pomou struganja i etkanja, i to se odvija u Zoni smanjivanja kontaminacije. Sva zemlja dobivena na takav nain vraa se, gdje je to mogue, u iskop. Tamo gdje se smatra da je dekontaminacija neophodna, osoblje i oprema idu na potpunu dekontaminaciju u centralno postrojenje za dekontaminaciju prije nego napuste Odlagalite. Ondje gdje je prikladno izbjei moguu unakrsnu kontaminaciju, (npr. izme u instaliranih zdenaca za monitoring) potpuna dekontaminacija (ienjem parom) alata za buenje tako er e se obaviti izme u istraivanih lokacija. Svi zaposlenici ukljueni u rizine aktivnosti i/ili kontaminirano osoblje treba biti dekontaminirano prije naputanja Odlagalita. Podruje na kojem se nalazi objekt za dekontaminaciju treba imati plastinu podlogu na tlu koja je dovoljno velika za osoblje, runu opremu i materijale za dekontaminaciju. Tipino podruje za dekontaminaciju mora imati slijedee sadraje: dvije kade za pranje (1 za pranje, 1 za ispiranje); nekoliko etki za ribanje; runike i plastine vreice za jednokratnu uporabu; sjedalicu za skidanje izama; otopinu za dekontaminaciju (e.g., Alconox); ljepljivu traku; sapun za ruke; vodu za pranje; i posebnu otopinu za ispiranje runog alata za uzimanje uzoraka .
Zaposlenici se minimalno moraju pridravati procedure za dekontaminaciju navedene dolje. Stanica 1: Bacanje opreme Oprema koritena na odlagalitu (runi alat, ure aji i kontejneri za uzorkovanje, instrumenti za monitoring, ploa za obavijesti, itd.) odlae se na plastine podlagae. Odvajanje pri bacanju smanjuje vjerojatnost pojave unakrsne kontaminacije. U razdoblju toplih vremenskih uvjeta, stanica za hla enje moe se smjestiti u to podruje. Stanica 2: Pranje i ispiranje vanjske odjee, izama i rukavica Ribanje izama, vanjskih rukavica i odjee za zatitu od pricanja (ukoliko je noena) s otopinom za dekontaminaciju. Ispiranje vodom. Stanica 3: Skidanje vanjskih rukavica
stranica 108 od 348
Skidanje vanjskih rukavica. Odlaganje u kontejner obloen plastikom. Stanica 4: Mijenjanje patrona ili respiratora (ako je primjenjivo) Ako radnik napusti Zonu zabrane pristupa kako bi promijenio patronu (ili respirator), to je posljednji korak u postupku dekontaminacije. Radnikov spremnik se mijenja za drugi, daju mu se nove rukavice lijepe se na spoju, i radnik se potom moe vratiti na posao. Stanica 5: Skidanje izama, rukavica i unutranje odjee (ako je primjenjivo) Skidanje izama, zatitnog odijela i unutarnjih rukavica i odlaganje u kontejner za bacanje. Stanica 6: Skidanje respiratora (ako je primjenjivo) Respirator se uklanja. Izbjegava se dodirivanje lica prstima, respirator se odloi na plastinu podlogu. Stanica 7: Podruje za pranje Ruke i lice temeljito se operu. Vri se tuiranje to je prije mogue. Kao minimalna mjera, cjelokupno osoblje mora oprati ruke i lice prije jela, puenja ili odlaska s Odlagalita. SHSC mora provjeriti jesu li osoblje i zatitna oprema koja se ne baca cisti prije nego to se napusti Odlagalite. Oprema za monitoring i runi alat moraju se vratiti i dekontaminirati metodom koja odgovara toj vrsti opreme. Dranje opreme u plastici prije ulaska u Odlagalite ubrzati e dekontaminaciju. RC-ov SHSC duan je provjeriti je li ta oprema ista. Za odre enu opremu za uzorkovanje (npr. runa oprema) mogu biti potrebni posebni postupci dekontaminacije i/ili kemikalije. Sve kemikalije koje se dovoze na Odlagalite moraju biti popraene odgovarajuim Listama podataka o sigurnosti materijala (MSDS) koje se imaju ostaviti na gradilitu. Ovaj uvjet se tako er odnosi na materijale za buenje. Sav materijal za dekontaminaciju (krut i teku, osim kondenzata koji je nastao ienjem parom), kao i oprema za osobnu zatitu, smjetat e se u bave ili druge prikladne kontejnere osigurane u naznaenom skladinom prostoru unutar CRZ-a radi uklanjanja. Dodatna oprema za hitne sluajeve i sigurnost Pri svim radovima na terenu mora biti dostupna slijedea oprema : telefon; telefonski brojevi za hitne sluajeve; sluna zatita; tekuina za ispiranje oiju; aparat za gaenje poara prikladan za obine zapaljive tvari, zapaljive tekuine i poare na elektrinim instalacijama; i
pribor za prvu pomo koji zadovoljava gore spomenute uvjete.
stranica 109 od 348
Usto, na gradilitu moraju postojati MSDS-i za sve radne materijale, te za spojeve koji se oekuju na Odlagalitu a koji bi mogli predstavljati zdravstvenu i sigurnosnu opasnost za osoblje. Primjeri su ukljueni u Prilogu 5. III.A.1.5.5 PLAN DJELOVANJA U HITNIM I NEPREDVI ENIM SLUAJEVIMA Ukoliko do e do pojave neoekivanih, potencijalno opasnih situacija koje se manifestiraju kao vidljivo oneienje, neuobiajen ili jak neugodan miris ili neuobiajeno visoke vrijednosti oneienja zraka prilikom monitoringa, tada radnici na Odlagalitu moraju privremeno obustaviti rad, skloniti se u sigurno podruje, i stupiti u kontakt s RC-ovim SHSC-om. Minimalno se moraju poduzeti dalje navedeni koraci za postupanje u hitnim sluajevima, a do kojih moe doi na Odlagalitu u toku redovnih aktivnosti. Osoblje se prilikom dolaska na Odlagalite mora upoznati s lokacijom najblieg telefona te medicinskih objekata. Kod ozbiljnih hitnih sluajeva (npr. medicinski problemi izvan rutinske prve pomoi i poara izvan poetnog stadija) osoblje na Odlagalitu je duno slijediti upute iz RC-ovih postupaka za hitne sluajeve, kako je to specificirano u HASP-u. Kada stigne pomo, osoblje Odlagalita treba se staviti na raspolaganje hitnoj slubi tako da osoblje za hitne sluajeve moe pravodobno poduzeti potrebne mjere. Upute za hitne sluajeve trebaju se staviti na istaknuto mjesto na Odlagalitu. U sluaju neizbjene ili stvarne opasnosti, RC-ov SHSC e obaviti slijedee zadatke: 1. Obavijestiti osoblje na gradilitu; 2. Utvrditi problem i procijeniti opasnosti po zdravlje i okoli; 3. Pozvati odgovarajue osoblje (npr. vatrogasci, policija, ekipa za opasne materijale); 4. Poduzeti sve potrebne postupke za stabilizaciju situacije, ukljuujui evakuaciju Odlagalita ako je to potrebno; 5. Dokumentirati situaciju i mjere koje su poduzete; 6. Nastaviti monitoring situacije nakon stabilizacije; i 7. Stupiti u kontakt s odgovarajuom agencijom za zdravlje i/ili okoli, ukoliko je potrebno. Za vrijeme opasnosti, RC-ov SHSC mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurao da se poari, eksplozije, isputanja ili izlijevanja ne bi pojavila, ponovila ili rairila. Te mjere ukljuuju obustavljanje aktivnosti ili operacija u tijeku opasnosti, evakuaciju osoblja, i raiavanje cesta kako bi bile bez zapreka dok god traje opasnost. Nakon opasnosti, RC-ov SHSC e poduzeti odgovarajue mjere za odre ivanje prikladne obrade ili odlaganja kontaminiranog tla i omoguiti da svi potrebni postupci ienja budu zavreni. U sluaju opasnosti, pojedinac koji je primijetio takvu situaciju treba odmah o navedenom obavijestiti RC-ovog SHSC-a, koji e poduzeti odgovarajue korake koji su gore opisani. Ukoliko RC-ov SHSC nije dostupan, u tom sluaju njegov zamjenik ili pretpostavljeni radnik na gradilitu moe preuzeti ulogu RC-ova SHSC predstavnika sve dok RC-ov SHSC ne bude
stranica 110 od 348
dostupan. Greke pri odravanju, operacijama ili projektiranju koje ne uzrokuju ozljede osoblja ili neposrednu tetu, ne smatraju se hitnim sluajevima. Hitne slube Ukoliko je u sluaju incidenta na terenu potrebna vanjska sluba za hitne sluajeve (policija, vatrogasna sluba, hitna medicinska sluba ), RC-ov SHSC mora stupiti u kontakt s odgovarajuom slubom. RC-ov SHSC ima puno ovlatenje za angairanje navedenih potrebnih slubi. Od trenutka dolaska odgovarajue slube za hitne sluajeve na gradilite, RC-ov SHSC im preputa kontrolu situacije, ali e nastaviti s davanjem savjeta i sve ostale potrebne pripomoi. U HASP-u se mora nalaziti popis slubi za hitne sluajeve s brojevima telefona. Taj popis i mapa s prikazanim lokacijama Odlagalita i najbliom bolnicom za hitne sluajeve mora biti postavljena na uoljivo mjesto na terenu. RC-ov SHSC, ili njegov/njezin predstavnik treba dati minimalno slijedee informacije slubi za hitne sluajeve: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Ime i broj telefona osobe koja prijavljuje nesreu; Naziv i adresu Odlagalita; Vrijeme i vrstu incidenta; Naziv, vrstu i koliinu ukljuenih materijala; Raspon povreda, ako ih ima; i Utvr ene opasnosti za ljudsko zdravlje i/ili okoli.
Primjeri popisa kontakt brojeva za hitne sluajeve i Obrazac za izvjetaj o incidentu prikazani su u dodatku 6, odnosno 7. Evakuacija Ne predvi a se da e biti potrebna potpuna evakuacija Odlagalita ili njegovih pograninih dijelova. Ipak, evakuacija moe biti potrebna u podruju koje neposredno okruuje opasnu situaciju. Ukoliko SHSC utvrdi da je evakuacija Odlagalita potrebna, moraju se provesti slijedei postupci evakuacije: Obavijestiti cijelo osoblje na terenu; Osoblje e osigurati opremu i materijale i odloiti ih na sigurno mjesto; Osoblje e se evakuirati cestama koje vode na Odlagalite; Osoblje e se ponovno sastati u blizini ulaza na Odlagalite ili na nekoj drugoj lokaciji koju odre uje RC-ov SHSC, podalje od mjesta nesree, kako bi se utvrdlio da su sve osobe evakuirane sa zahvaenog podruja. 5. RC-ov SHSC e biti odgovoran za sveukupno osoblje; 6. RC-ov SHSC e obavijestiti odgovarajuu agenciju za hitne sluajeve; i 7. Osoblje nee smjeti ponovno ui na podruje odlagalita dok RC-ov SHSC (ili neko drugo ovlateno lice) ne odredi je li ono sigurno. 1. 2. 3. 4.
stranica 111 od 348
Plan djelovanja za hitne medicinske sluajeve Ne oekuje se da odre eno kemijsko oneienje unutar ovog projekta predstavlja neposrednu opasnost po ljudsko zdravlje. Stoga osim kod uklanjanja vanjske zatitne odjee i unakrsne kontaminacije (npr. mulj), neposredno lijeenje ozljeda trebalo bi imati prednost pred osobnom dekontaminacijom. Ako se netko na Odlagalitu ozlijedi ili razboli, treba zapoeti sa sljedeim planom aktivnosti, te to prije obavijestiti RC-ov SHSC: Ako je u mogunosti, ozlije ena osoba treba otii do najblieg dostupnog pribora za prvu pomo. Ako je potrebno, treba ukloniti vanjske dijelove odjee i oprati podruje ozlijede sapunom i vodom. Ako je ozljeda bila izloena potencijalno opasnim plinovima ili parama (glavobolja, vrtoglavica, munina, dezorijentiranost), rtvu treba izvesti na svjei zrak i to prije je odvesti do najblie bolnice (informacija dostupna u HASP-u). Ako ozljeda ukljuuje strani materijal u oima, potrebno je smjesta isprati oi otopinom za ispiranje, i/ili isprati obilnim koliinama pitke vode. Zatim treba pruiti ispravnu prvu pomo. Ako je potrebna daljnja medicinska pomo, treba potraiti profesionalnu medicinsku pomo kako je to raspravljeno u daljnjem tekstu. Treba poduzeti odgovarajue mjere za zatitu privatnosti radnika u svezi s oblaenjem i skidanjem zatitne odjee. Ako je rtva bez svijesti ili se nije u mogunosti micati, ili ako neto upuuje na lom kraljenice ili vrata, OZLIJE ENU OSOBU NE MICATI, OSIM U SLUAJU AKO JE TO APSOLUTNO NEOPHODNO KAKO BI SE SPASIO NJEGOV ILI NJEZIN IVOT, sve dok se ne utvrdi vrsta ozlijede. Primijeniti umjetno disanje ukoliko rtva ne die, zaustaviti jaka krvarenja i smjesta pozvati hitnu pomo. Ako je potrebna daljnja medicinska pomo, a ozljeda nije ozbiljna, treba stupiti u kontakt s najbliom bolnicom (ime i smjernice do bolnice moraju biti u HASPu i oglaene na Odlagalitu) i odvesti ozlije enu osobu u bolnicu. Ako je ozljeda ozbiljna, smjesta je potrebno nazvati hitnu pomo, a u me uvremenu stupiti u kontakt s bolnicom i izvijestiti ih o situaciji. U oba sluaja, ako nije poduzeta dekontaminacija, trebaju se poduzeti odgovarajue mjere opreznosti da bi se izbjegao prijenos kontaminacije na vozila i druge ure aje. To se moe uiniti upotrebom plastinih podlagaa ili pokrivaa koji se nalaze u priboru za prvu pomo. Osoba imenovana od strane RC-ovog SHSC-a za omoguavanje brze i adekvatne medicinske pomoi zaduena je pratiti ozlije enu osobu do bolnice. Nakon to je pruena odgovarajua medicinska pomo, imenovani suputnik treba obavijestiti HSO i pripremiti pismeni izvjetaj. Osoblje na Odlagalitu duno je sa sobom ponijeti zdravstvenu knjiicu kada god se nalazi na Odlagalitu.
stranica 112 od 348
Ako je ozljeda radnika povezana s fizikom opasnosti koja je prethodno utvr ena u poglavlju 2, odgovarajua prva pomo biti e provedena na slijedei nain: Hipotermija - Ako radnik pati od hipotermije, potrebno je smjesta zatraiti hitnu medicinsku pomo. Zaposlenika se treba udaljiti od hladnoe i dati mu toplu odjeu ili deke. Zagrijavanje se mora odvijati polako; ne smije mu se dati hrana ni pie. Ozebline - Bilo koji radnik koji pati od ozeblina treba biti odmah smjeten na toplo mjesto. Ozebla mjesta na tijelu trebaju se staviti u toplu (37 do 40C), a NE vruu vodu. Sa smrznutim povrinama treba rukovati paljivo, bez trljanja ili masiranja. Ako su zahvaeni runi ili noni prsti, nakon njihova zagrijavanja izme u njih bi se trebala staviti gaza. Ozlije eni dijelovi bi se trebali lagano zaviti. Ako se smrznuti dio tijela ugrije i ponovo zamrzne, treba ga ponovo ugrijati na sobnoj temperaturi. Ako je potrebno, valja potraiti lijeniku pomo. Toplotni udar - Ako radnik doivi toplotni udar, POTREBNO JE ODMAH POTRAITI LIJENIKU POMO. rtva se treba ukloniti od vruine na hladnije mjesto. RTVU TREBA OHLADITI TO JE PRIJE MOGUE tako da je se uroni u mlaku vodu ili umota u mokre plahte. Dok se eka dolazak kola hitne pomoi, unesreenog treba nadgledati zbog eventualne pojave simptoma stanja oka. Unesreenom se ne smije nita davati oralno. Iscrpljenost od vruine - Ako radnik pati od iscrpljenosti od vruine, trebao bi biti premjeten iz toplog u hladnije mjesto. Unesreeni treba leati s uzdignutim nogama. Odjea se treba ukloniti ili raskopati, a za hla enje koe trebaju se upotrijebiti hladni oblozi, mokri runici, ili plahte. Ukoliko je unesreeni pri svijesti i ukoliko to prihvaa, trebalo bi mu dati pola ae vode svakih 15 minuta. Za vrijeme tih postupaka, treba promatrati unesreenog zbog eventualne pojave simptoma stanja oka. Ako se unesreeni ne oporavi unutar pola sata, ili ukoliko mu se stanje pogora, potrebno je potraiti strunu lijeniku pomo. U sluaju ozljede zaposlenika na odlagalitu za vrijeme faze sanacijskih aktivnosti, sve dostupne tehnike informacije i popratna dokumentacija moraju se predoiti lijeniku, lijenikom osoblju ili zdravstvenoj ustanovi. Poari i eksplozije Suhi kemijski aparati za gaenje poara su efikasni za poare uzrokovane obinim zapaljivim materijalima kao to su drvo, trava, zapaljive tekuine i elektrina oprema. Oni su prikladni za male lokalizirane poare kao to su bave sa smeem koje gori, male koliine prolivenog i zapaljenog benzina, zapaljeni motor vozila koji se zapali, itd. S ovim aparatima ne smije se pokuavati gasiti poare koji su se proirili na veliko podruje ili koji su zahvatili vee koliine zapaljive tekuine. U tom sluaju se mora hitno provesti evakuacija radnika i pozvati vatrogasnu slubu.
stranica 113 od 348
Kod mogue situacije izbijanja poara najvie pomae prevencija. Na odlagalitu nije dozvoljeno puenje osim u unaprijed oznaenim podrujima. Nije dozvoljeno zadravanje vozila s upaljenim motorom na mjestima gdje se nalazi suha trava ili drugi zapaljivi materijal. U sluaju poara ili eksplozije: Ako se situacija moe kontrolirati raspoloivim resursima bez ugroavanja zdravlja i sigurnosti zaposlenih na Odlagalitu, treba poduzeti izravne aktivnosti u skladu s tim. Ako ne: Izolirati poar kako se ne bi proirio, ukoliko je to mogue. Ukloniti sve radnike s podruja poara u najkraem moguem roku. Odmah telefonom obavijestiti osoblje zaposleno na odlagalitu i vatrogasnu slubu (u HASP-u e pisati neophodni telefonski brojevi za hitne sluajeve). Prva pomo pri izloenosti kemikalijama U sluaju izloenosti kemijskim utjecajima za vrijeme sanacije mora se pridravati slijedeih postupaka: Dodir s oima: Ispiranje obilnom koliinom iste vode 15 minuta ili vie. Pokuati ispirati ispod onih kapaka. Odmah potraiti medicinsku pomo. Udisanje: Premjestiti unesreenog uz vjetar zbog svjeeg zraka. Potraiti pomo. Vidjeti postoje li znakovi izloenosti i znakovi tekoa pri disanju. Pozvati odgovarajue medicinsko osoblje. Ukoliko je potrebno dati umjetno disanje dok ne stigne hitna pomo. Dodir s koom: Ispirati obilnom koliinom pitke vode najmanje 15 minuta (potraiti pomo ukoliko je neophodno). Ako su opekline vidljive potraiti odmah lijeniku pomo. Ne koristiti sapun na inficiranom podruju. Treba naglasiti da se simptomi znaju pojaviti tek nakon nekog vremena poslije izloenosti. Unoenje: Ukoliko se kontaminirani materijali progutaju, ne smije se izazvati povraanje. Potrebno je smjesta potraiti medicinsku pomo. Ukoliko je netko bio previe izloen kemijskom utjecaju ili pokazuje znakove izloenosti, treba ga pregledati lijenik. Plan za velika isparavanja Kontrolni plan isparavanja treba biti uspostavljen za vrijeme aktivnosti iskopavanja. Glavne komponente tog plana opisane su u poglavljima koja slijede. Uvjeti monitoringa
stranica 114 od 348
Rubovi radnog prostora uz i niz vjetar neprestano e se nadzirati radi prisutnosti VOC-a i to upotrebom PID-a kojim se moe neprekidno vriti monitoring. Minimalno se trebaju poduzimati slijedei action levels/ stupnjevi djelovanja: Ukoliko ukupna razina VOC-a na obodnici niz vjetar u Zoni zabrane pristupa prekorai donju dozvoljenu graninu vrijednost, kako je specificirano u HASP-u, mora se postaviti aeronautika vrea ili neki slian ure aj pomou kojeg se nadgleda smjer vjetra (ukoliko neki takav ure aj ve ne postoji na odlagalitu). Radne aktivnosti se prekidaju a monitoring se nastavlja. Ukoliko, nakon prestanka rada, koncentracije VOC-a na obodnici niz vjetar u Zoni zabrane pristupa padne ispod ustanovljene donje granine vrijednosti, radne aktivnosti mogu se nastaviti. Ukoliko su, nakon prestanka rada, koncentracije VOC-a prekoraile ustanovljenu donju graninu vrijednost, ali su manje od ustanovljene gornje granine vrijednosti za obodnicu radnog podruja, tada se koncentracije VOC-a moraju mjeriti ili 60 metara niz vjetar od radnog podruja ili na polovini udaljenosti od najblieg naseljenog prostora (uzima se manja vrijednost od te dvije). Ako su VOC-i ispod ustanovljene donje granine vrijednosti, radovi se mogu nastaviti. U suprotnom su neophodne tehnike kontrole radi smanjivanja isputanja VOC-a. Ukoliko razina VOC-a na obodnici radnog podruja premai ustanovljenu gornju graninu vrijednost, radne aktivnosti moraju se zaustaviti i mora se provesti monitoring zraka niz vjetar kako bi se osiguralo da se ne zahvati najblie naseljeno podruje. Prikladne tehnike kontrole moraju se primijeniti zbog kontrole isputanja VOC-a. Velika isparavanja Minimalno, velika isparavanja se identificiraju kao razine VOC-a koje prelaze dozvoljenu granicu za vie od 1 ppm na lokaciji 60 metara niz vjetar od radnog podruja (ili pola razdaljine do najblieg naseljenog podruja, uzima se manja vrijednost). Ukoliko se mjerenjem evidentira ta razina: Prekidaju se sve radne aktivnosti i provode se tehnike kontrole radi smanjenja isputanja VOC-a. Ukoliko, nakon prestanka rada ili zbog hitnosti, razina VOC-a 60 metara niz vjetar od radnog podruja (ili pola razdaljine do najblieg naseljenog podruja, uzima se manja vrijednost) premauje ustanovljenu donju graninu vrijednost na dulje vremensko razdoblje, tada se mora provoditi monitoring zraka unutar 6 metara od obodnice najblieg naseljenog podruja (ovdje se spominje kao zona od 6 metara). Ako napori da se smanji isputanje VOC-a pri samom izvoru ne uspiju i koncentracije VOC-a ostanu na razini veoj od ustanovljene donje razine vie od 30 minuta u zoni od 6 metara, tada se odmah primjenjuje Plan za velika isparavanja, koji je prikazan dolje. Ako razina VOC-a u zoni 6 od metara premai ustanovljeni gornji limit za bilo koji vremenski period, tada se hitno
stranica 115 od 348
primjenjuje Plan za velika isparavanja. Ukoliko je, nakon prestanka rada, izvor isputanja VOC-a stavljen pod kontrolu i koncentracije VOC-a su ispod ustanovljene donje razine na lokaciji 60 metara niz vjetar od radnog podruja (ili pola udaljenosti do najblieg naseljenog podruja), radne aktivnosti mogu se nastaviti. Plan djelovanja Plan za velika isparavanja mora najmanje ukljuivati slijedee aktivnosti: Na snagu stupaju svi postupci djelovanja koji su popisani u HASP-u; RC-ov SHSC mora odmah kontaktirati lokalnu policiju ili hitne slube i upoznati ih sa situacijom; i Mora se provoditi kontinuirani monitoring zraka, sa snimanjem u intervalima od 30 minuta, unutar zone od 6 metara opisane gore. Ukoliko se oitavanja ispod 1 ppm odre minimalno 30 minuta, monitoring zraka u zoni od 6 metara HSO moe se zaustaviti ili modificirati. Nepredvi ene okolnosti Zdravstvene i sigurnosne mjere navedene u ovom planu temelje se na najboljim informacijama dostupnima u vrijeme izrade. Mogu postojati nepoznati uvjeti, a poznati uvjeti mogu se promijeniti. Ovaj plan ne moe uzeti u obzir svaki nepredvi eni uvjet ili predvidjeti svaku situaciju. Ukoliko osoblje sumnja ili nai e na podruja s neoekivano velikom razinom oneienja ili se pojavi situacija koja je oito izvan sigurnosnih mjera ovdje opisanih, radne aktivnosti moraju se modificirati (npr. premjestiti na drugu lokaciju) ili zaustaviti prije rasprave s HSO-om i primjene prikladnih mjera zatite. Izvjetaji o nezgodama i incidentima Ukoliko do e do incidenta ili nezgode, moraju se obavijestiti HSO i RC-ov voditelj projekta i mora se ispuniti Obrazac za izvjetaj o incidentu (primjer prikazan u Prilogu 7). Izvjetaj je duan sastaviti oevidac (ako je to mogue) uz pomo RC-a i/ili podizvo aeva SHSC-a. Izvjetaj se to je prije mogue proslje uje do HSO-a na daljnju istragu. Kontakt osobe u hitnim sluajevima Objava informacija za hitne sluajeve mora biti dio HASP-a i mora biti razmatrana na svim sastancima za upuivanje o sigurnosti na gradilitu. Ove informacije moraju tako er biti postavljene na vidljiva mjesta, tj. lokacije na Odlagalitu.
stranica 116 od 348
PRILOG 1
PRIMJER OBRASCA ZA ODOBRENJE PROMJENE POSTUPAKA NA TERENU
stranica 117 od 348
PRILOG 1 OBRAZAC ZA ODOBRENJE PROMJENE POSTUPAKA NA TERENU

Broj promjene ______________ Datum: ___________________ Trajanje zatraenog odobrenja Samo danas Trajanje zadatka Opis preinaenja procedura: ____________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Opravdanje: _________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________
Osoba koja je zatraila promjenu: ______________________________ Ime ______________________________ Titula ______________________________ Potpis
Usmeno odobrio: _______________________________ Ime _______________________________ Titula _______________________________ Datum i vrijeme
Odobrio: ______________________________ Ime ______________________________ Titula ______________________________ Potpis ______________________________ Datum i vrijeme
stranica 118 od 348
PRILOG 2
PRIMJER OBRASCA ZA UPUIVANJE U MJERE SIGURNOSTI
stranica 119 od 348
PRILOG 2 OBRAZAC ZA UPUIVANJE U MJERE SIGURNOSTI

Datum: ________________________ Projekt: ______________________________ Ime:___________________________ Broj projekta: _________________________ Radna lokacija: _______________________________________________________________________ Tip posla koji treba obaviti: _____________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ PREDSTAVLJENJE TOKE MJERA SIGURNOSTI Kemijske opasnosti: ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Fizike opasnosti/podzemne instalacije: ___________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Mjere sigurnosti vezane uz vrijeme: ______________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Opasnosti specifine za odre ene zadatke: _________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Pitanja sigurnosti: _____________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Promjene u HASP-u: ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Zatitna odjea/oprema: _______________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Posebna oprema: _____________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Pitanja zatite zdravlja i sigurnosti: _______________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Postupci za hitne sluajeve: _____________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Bolnica/Ambulanta: ______________________________ Tel: ____________________________ Adresa: ________________________________________ Tel. medicinskih tehniara: ________________________ Tel: ____________________________
PRISUSTVOVALI SU: IMENA TAMPANIM SLOVIMA ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ ___________________________________ POTPIS ____________________________________ ____________________________________ ____________________________________ ____________________________________ ____________________________________ ____________________________________ ____________________________________ ____________________________________ ____________________________________ ____________________________________
stranica 120 od 348
PRILOG 3
SAETAK PRIKAZA RANIJE DETEKTIRANIH SPOJEVA I NJIHOVIH MAKSIMALNIH KONCENTRACIJA
stranica 121 od 348
PRILOG 3 MAKSIMALNE KONCENTRACIJE SASTOJAKA VE OTKRIVENIH NA GRADILITU MAKSIMIM KONCENTRACIJE 88,1 mg/L N 11,85 g/L 251,2 g/L 22,3 g/L
MEDIJ podzemna podzemna podzemna podzemna voda voda voda voda
KOMPONENTA amonijak arsen sveukupna ulja mineralna ulja
Podaci se odnose na razdoblje prije provedene sanacije.
stranica 122 od 348
PRILOG 4
PRIMJER MINIMALNOG ODMORA PO OBAVLJENOM POSLU
stranica 123 od 348
PRILOG 4 TABLICA 1 Preporueni odmori za toplih vremena Temperatura 21 do 24C Posao 3 sata Odmor 5 min Komentari Razmotriti proces od vruine na sastanku za sigurnost. Predvidjeti odmor za pie najmanje svakih 2 sata. Sjesti za vrijeme odmora. Popiti najmanje 8 unca (cca. 240g) za svakog odmora. Imati na raspolaganju najmanje 10 vreica s ledom. Vidi gore, ali prostor za odmor mora se dijeliti. Izmjeriti puls prije posla, na poetku stanke za ruak i na kraju dana. Vidi gore. Nastojati osigurati zajedniko podruje za rad. Moda e biti potrebni ei odmori. Vidi gore. Nastojati promijeniti raspored posla kako bi se izbjeglo raditi po podnevnoj vruini.
24 do 27C
3 sata
15 min
27 do 29C
2 sata
10 min
29 do 32C
90 min
10 min
iznad 32C
90 min
10 min
stranica 124 od 348
PRILOG 5
PRIMJER MSDS-a LISTE PODATAKA O SIGURNOSTI MATERIJALA
stranica 125 od 348
Me unarodne kartice za kemijsku sigurnost

VRSTE OPASNOSTI/ IZLOENOSTI
AKUTNE OPASNOSTI/ SIMPTOMI
PREVENCIJA
PRVA POMO/ PROTUPOARNE MJERE SREDSTVO ZA GAENJE VATRE: Prah, voda, sprej, pjena, ugljini dioksid. Vatrogasci moraju nositi punu zatitnu odjeu, ukljuujui aparat za disanje. AGENSI ZA GAENJE VATRE: Gasiti vatru iz zatiene pozicije. Vatrogasci moraju nositi punu zatitnu odjeu, ukljuujui aparat za disanje. Uvijek zatraiti lijeniku pomo. Svjei zrak, odmor; umjetno disanje ako je naznaeno, potraiti lijeniku pomo. Ukloniti kontaminiranu odjeu; isprati kou s mnogo vode. Prvo ispirati nekoliko minuta s mnogo vode (skinuti kontaktne lee, ako je to lako izvodljivo), a potom otii lijeniku. Isprati usta. Izazvati povraanje, zatraiti lijeniku pomo.
POAR
Zapaljivo; isputa iritirajue ili toksine pare (ili plinove) u vatri. Sitne rasprene estice iz eksplozivne mjeavine u zraku; opasnost od vatre i eksplozije je malena, ako je u obliku sitnog praha ili praine kad je izloena vruim povrinama ili plamenu. Fiziki kontakt. Kaalj, proljev, zadihanost, grlobolja, povraanje, slabost, sivilo koe. Crvenilo.
Bez otvorenog plamena. Bez kontakta s jakim oksidantima. Bez kontakta s vruim povrinama.
EKSPLOZIJA
Sprijeiti taloenje praine; zatvoreni sustav, elektrina rasvjeta i oprema otporna na eksploziju praine. Izbjegavati svaki kontakt. Zatvoreni sustav i ventilacija. Zatitne rukavice, zatitna odjea. Zatita oiju, u kombinaciji s dinom zatitom, ako je rije o prahu. Ne jesti, piti niti puiti za vrijeme rada. Prati ruke prije jela.
IZLOENOST UDISANJE KOA
OI
Crvenilo. Proljev, munina, grlobolja, nesvjestica, povraanje
UNOENJE
stranica 126 od 348
UKLANJANJE IZLJEVA
Evidentirati opasno podruje. Ne isprati u kanalizaciju. Pomesti prolivenu tvar i zatvoriti je u posude. Paljivo sakupiti ostatak i spremiti na sigurno mjesto. Ne smije se dozvoliti da ta kemikalija u e u okoli (dodatna zatita: puna zatitna odjea, ukljuujui aparat za disanje).
POHRANA
Otporna na vatru. Treba se osigurati da se tekui otpad dri podalje od gaenja poara. Odvojiti od jakih oksidanata, kiselina, halogena, hrane i stone hrane.
PAKIRANJE I OZNAAVANJE
Ne prevoziti s hranom i stonom hranom. Kategorija opasnosti: 6.1 UN skupina za pakiranje: II Morski zaga ivai.
stranica 127 od 348
Me unarodne kartice za kemijsku sigurnost ARSEN ARSEN => Sivi arsen; Metalni arsen; u prahu Atomska masa: 74,9 VANI PODACI: FIZIKO STANJE; IZGLED; PUT IZLOENOSTI: Krhki, sivi, kristali metalnog izgleda i bez mirisa. Tvar se moe unijeti u tijelo udisanjem njezina aerosoloa, te kroz kou ili unoenjem u organizam. FIZIKE OPASNOSTI: KEMIJSKE OPASNOSTI: Prilikom zagrijavanja stvaraju se toksine pare. Kad koritenja s jakim oksidantima i halogenima dolazi do opasnosti od poara i eksplozije. Reagira s duinom kiselinom, vruom sumpornom kiselinom. Toksini arsenovi plinovi mogu se stvoriti u kontaktu s kiselinom ili kiselinskim tvarima i nekim metalima kao to su galvanizirani ili laki metali. RIZICI UDISANJA: Isparavanje pri 20C je zanemarivo; tetna koncentracija estica koje kolaju zrakom moe se, me utim, brzo dosei. POSLJEDICE KRATKOTRAJNE IZLOENOSTI: Tvar iritira oi, kou i dini trakt > jaki iritans. Tvar moe imati posljedice za krvotok, ivani sustav, bubrege i eluano-crijevni trakt, te uzrokovati grenja, oteenje bubrega, jaka krvarenja, gubitak tekuine, te elektrolite, ok i smrt. Izloenost moe uzrokovati smrt. Posljedice se mogu pojaviti kasnije. Lijeniki nadzor je indiciran. POSLJEDICE DUGOTRAJNE IZLOENOSTI ILI ONE KOJA SE PONAVLJA: Dug ili stalan kontakt s koom moe uzrokovati dermatitis, kono sivilo i hiperkeratozu. Dug ili stalan kontakt moe uzrokovati osjetljivost koe. Tvar moe djelovati na sluznicu, kou, bubrege, jetru, uzrokujui neuropatiju, poremeaj pigmentacije, perforaciju nosnog septuma i ozljede tkiva. Ova tvar je karcinogena za ljude. GRANICE IZLOENOSTI NA POSLU (OEL): TLV: ppm; 0.01 mg/m3 (kao TWA) A1 (ACGIH 1994-1995)
stranica 128 od 348
FIZIKA SVOJSTVA: Toka sublimacije: 613C Relativna gustoa (voda = 1): 5,7 Topljivost u vodi: 0 Strujna provodljivost (nema je na kartici): 3,8 x 10 (+18) pri 0CpS/m Toksinost po okoli: tvar je toksina za vodene organizme. Preporuuje se ne dozvoliti ulazak kemikalije u okoli jer e tu i ostati. ZABILJEKE: Tvar je zapaljiva, ali u literaturi ne postoji toka arita. Ovisno o razini izloenosti, indiciran je periodini lijeniki pregled. Radna odjea se ne smije nositi kui. Ne koristiti u blizini vatre ili vruih povrina, ili prilikom zavarivanja. V. takoder kartice za specifine sastojke arsena, npr. arsenic pentoxide (ICSC # 0377), arsenic trichloride (ICSC # 0378), arsine (ICSC # 0222). DODATNE INFORMACIJE: ICS C: 001 3
stranica 129 od 348
PRILOG 6
PRIMJER POPISA KONTAKT BROJEVA ZA HITNE SLUAJEVE
stranica 130 od 348
PRILOG 6 Primjer popisa kontakt brojeva za hitne sluajeve
Kola hitne pomoi Javni odjel za sigurnost (policija i poari) Bolnica Traumatoloki centar MDEQ voditelj projekta Gra evinski voditelj Voditelj projekta Projektni inenjer HSO RA SHSC
Broj za hitne sluajeve (ispuniti)

(ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti)
Broj za sluajeve koji nisu hitni (ispuniti)

(ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti)
(ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti) (ispuniti)
stranica 131 od 348
PRILOG 7
PRIMJER OBRASCA ZA IZVJETAJ O INCIDENTU
stranica 132 od 348
PRILOG 7 PRIMJER OBRASCA ZA IZVJETAJ O INCIDENTU/NESREI

U sluaju ozljede, nesree ili bolesti koji zahtijevaju lijeniku pomo, a ne samo prvu pomo, molimo ispunite ovaj obrazac. Adresa ureda zaposlenika za slanje pote: ______________________________________ ______________________________________ ______________________________________ ______________________________________
Lokacija ureda (ako je drugaija): _______________________________________ _______________________________________ _______________________________________ _______________________________________
PODACI O ZAPOSLENIKU: Ime zaposlenika:_________________________________________________ Duina zaposlenja: _______________________________________________ Broj zdravstvenog osiguranja: ______________________________________ Spol: muki enski Datum ro enja: _________________________________________________ Kuna adresa: ______________________________________________________________ ______________________________________________________________ ______________________________________________________________ Zanimanje: _____________________________________________________ Odjel ili grupa: __________________________________________________ INFORMACIJE O PROJEKTU: Broj projekta: ___________________________________________________ Skraenica projekta: ______________________________________________ Voditelj projekta: ________________________________________________ Terenski nadzornik: ______________________________________________ Opis projekta (kratki opis projekta, lokacije, uloge zaposlenika, itd.): ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Opis nesree/incidenta (ukratko opisati kako se zbila nesrea/incident, na kojemu je zadatku zaposlenik tada radio, uvjete rada, itd.): ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________
stranica 133 od 348
PODACI O BOLESTI/OZLJEDI: Opis ozljede/bolesti (opis vrste ozljede/bolesti, zahvaenih dijelova tijela, te uzrok te nesree/bolesti): ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Ime i adresa deurnog lijenika: ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Ime i adresa bolnice (ako je primljen): ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ Izvjetaj pripremio:_______________________________ Titula: ______________________________ Datum: _____________________________ Potpis: ______________________________
stranica 134 od 348
PRILOG 8
PRAVNA REGULATIVA IZ PODRUJA ZATITE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU
stranica 135 od 348
PRAVNA REGULATIVA IZ PODRUJA ZATITE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. Zakon o zatiti na radu (NN br. 59/96, 94/96, 114/03, 86/08, 75/09) Pravilnik o zatiti na radu u gra evinarstvu (Sl. list SFRJ br. 42/68 i 45/68) Pravilnik o zatiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilitima (NN 51/08) Pravilnik o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i prostore (NN 6/84, 113/06) Pravilnik o pruanju prve pomoi radnicima na radu (NN br. 56/83) Pravilnik o opremi i postupku za pruanje prve pomoi i o organiziranju slube spaavanja u sluaju nezgode na radu (Sl. list SFRJ br. 21/71) Pravilnik o uporabi osobnih zatitnih sredstava (NN 39/06) Zakon o dravnom inspektoratu (NN 116/08, 123/08) Zakon o otpadu (NN br. 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) Pravilnik o vrstama otpada (NN br. 27/96) Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN br. 123/97, 112/01) Uredba o uvjetima za postupanje s otpadom (NN br. 32/98) Pravilnik o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada (NN 117/2007, 111/11) Zakon o gradnji (NN 175/03, 100/04) Zakon o prostornom ure enju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11) Zakon o zatiti od poara (NN 92/10) Zakon o zapaljivim tekuinama i plinovima (NN 108/95, 56/10) Pravilnik o zapaljivim tekuinama (NN 54/99) Pravilnik o vatrogasnim aparatima (NN 101/2011) Pravilnik o sustavima za dojavu poara (NN 56/99) Pravilnik o sadraju plana zatite od poara i tehnolokih eksplozija (NN 35/94, 55/94) Pravilnik o izradi procjene ugroenosti od poara i tehnoloke eksplozije (NN 35/94, 110/05, 28/10) Pravilnik o uvjetima i nainu stjecanja, te provjere znanja o zatiti od otrova (NN 62/99) Pravilnik o opremi i zatitnim sustavima namijenjenim za uporabu u potencijalno eksplozivnim atmosferama (NN 34/10) Popis Hrvatskih normi za primjenu Pravilnika o opremi i zatitnim sustavima namijenjenim za uporabu u potencijalno eksplozivnim atmosferama (NN 032/2011) Zakon o zdravstvenoj zatiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12) Zakon o zatiti puanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09) Zakon o zatiti okolia (NN 110/07) Pravilnik o izradi procjene opasnosti (NN 48/97, 114/02, 126/03, 144/09) Zakon o zatiti od buke (NN 30/09) Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)
26. 27. 28. 29. 30. 31.
stranica 136 od 348
32. Pravilnik o zatiti radnika od izloenosti buci na radu (NN 46/08) 33. Pravilnik o mjerama zatite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/2008) 34. Pravilnik o tehnikim normativima za ure aje za odvo enje dima i topline nastale u poaru (Sl. list 45/83) 35. Pravilnik o graninim vrijednostima izloenosti opasnim tvarima pri radu i o biolokim graninim vrijednostima (NN 013/2009) 36. Dnevno i elektrino osvjetljenje prostorija u zgradama (HRN U.C9.100) 37. Pravilnik o ispitivanju radnog okolia te strojeva i ure aja s poveanim opasnostima (NN 114/02, 131/02, 126/03) 38. Pravilnik o listi strojeva i ure aja s poveanim opasnostima (NN 47/02) 39. Pravilnik o sigurnosti strojeva (NN 28/2011) 40. Pravilnik o evidenciji, ispravama, izvjetajima i knjizi nadzora iz podruja zatite na radu (NN 52/84) 41. Dnevno i umjetno osvjetljenje prostorija u zgradama (HRN U.C9.100/62) 42. Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona (Sl. l. SFRJ 53/88, NN 5/02) 43. Pravilnik o tehnikim propisima o gromobranima (Sl. l. SFRJ 13/68) 44. Europski standard za rasvjetu 45. NFPA 72 AE 46. Zakon o vodama (NN 153/09) 47. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (130/11) 48. Odluka o odvodnji otpadnih voda (Sl. glasnik grada Zagreba br. 12/02, 23/03, 1/08) 49. Pravilnik o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 087/2010) 50. Elektrine instalacije niskog napona Zahtjevi za sigurnost Zatita od elektrinog udara (HRN N.B2.741) 51. Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu niskonaponskih mrea i pripadnih transformatorskih stanica (Sl. l. SFRJ 13/78) 52. Elektrine instalacije u zgradama. Zahtjevi za sigurnost. Nadstrujna zatita (HRN N.B2.743) (Elektrine instalacije zgrada, Nadstrujna zatita) 53. Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona (Sl. l. SFRJ 53/88, NN 5/02) 54. Tehniki propis za niskonaponske elektrine instalacije (NN 5/10) 55. Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s elektrinom energijom (NN 116/10, 124/10) 56. Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84) 57. Danje svjetlo i elektrina rasvjeta prostorija u zgradama (HRN U.C.9.100/1962) 58. Svjetlo i rasvjeta Rasvjeta radnih mjesta 1. dio: Unutranji radni prostori (HRN EN 12464-1:2008) 59. Svjetlo i rasvjeta Rasvjeta radnih mjesta 2. dio: Vanjski radni prostori (HRN EN 12464-1:2008) 60. Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV (Sl. l. SFRJ 65/88, NN 24/97) 61. Pravilnik o uvjetima i nainu provedbe tehnike zatite (NN 198/03)
stranica 137 od 348
62. Pravilnik o zatiti na radu pri utovaru i istovaru tereta (NN 49/86) 63. Pravilnik o zatiti na radu pri runom prenoenju tereta (NN 42/05)
-~
***KRAJ POGLAVLJA ***
stranica 138 od 348
Naruitelj:
Naziv gra evine:
Razina projekta:
III.A.2. Privremeno prekrivanje
SADRAJ: III.A.2.1 III.A.2.1.1 III.A.2.1.2 III.A.2.2 III.A.2.2.1 III.A.2.2.2 III.A.2.3 III.A.2.3.1 III.A.2.3.2 III.A.2.4 Gra enje Opi zahtjevi izvo enja radova Partikularni zahtjevi izvo enja radova Odravanje Opi zahtjevi odravanja Partikularni zahtjevi odravanja Upravljanje Opi zahtjevi upravljanja Partikularni zahtjevi upravljanja Zatita okolia i zdravlja

stranica 139 od 348
Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, odravanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagalita otpada Jakuevec III.A.2. Privremeno prekrivanje
SADRAJ POGLAVALJA: III.A.2.1. GRA ENJE ...............................................................................................141

III.A.2.1.1 III.A.2.1.2 III.A.2.2.1 III.A.2.2.1 III.A.2.3.1 III.A.2.3.2 OPI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA ........................................................... 141 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA ............................................. 141 OPI ZAHTJEVI ODRAVANJA ...................................................................... 143 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRAVANJA ....................................................... 143 OPI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA...................................................................... 144 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA ....................................................... 144
III.A.2.2. ODRAVANJE ...........................................................................................143 III.A.2.3. UPRAVLJANJE...........................................................................................144 III.A.2.4. ZATITA OKOLIA I ZDRAVLJA .................................................................144
stranica 140 od 348
III.A.2.1. GRA ENJE

Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi izvo enja radova su dani u dokumentaciji; Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 god. [vidi GP1]. Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2007 god. [vidi IP1]. Plan odlaganja otpada na plohu 5D i 6,Broj projekta: 3230-0576/10, Institut IGH d.d., Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia, listopad 2010. [vidi IP6]. Uskla ivanje izvo enja radova sa vaeom Zakonskom regulativom IZVO A mora, kada se za to steknu potrebni uvjeti, ishoditi Dozvolu za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja komunalnog i inertnog otpada i skladitenje metalnog otpada i otpadnih guma koji izdaje gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj. IZVO A mora izvoditi radove sukladno Pravilniku o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada, NN br. 117/2007 i 111/2011.

Ope napomene Zemljani materijal za dnevno i produljeno prekrivanje osigurava Investitor dok je dunost IZVO AA provoditi redovito prekrivanje otpada s navedenim materijalom. IZVO A mora na istovarnom platou osigurati sigurnosni deponij, u koliini od priblino 100 m3 zemlje, koja slui za gaenje eventualnih poara na (i u) tijelu otpada. IZVO A mora osigurati ispravnu rasvjetu na gradilinoj mehanizaciji kojom izvodi radove privremenog prekrivanja otpada. Trokovi IZVO AA na prekrivanju otpada otpada ukljuuju sve mjere zatite na radu, zatite od poara i eksplozije i zatite okolia koje su propisane ili obvezatne vazeim zakonima ili koje su propisane ovom dokumentacijom. IZVODA je odgovoran za provedbu svih potrebnih zatitnih mjera i da su svi trokovi u svezi toga ukljueni u jedininu cijenu stavke trokovnika prekrivanja otpada. IZVO A je duan provoditi radove na privremenom prekrivanju otpada sukladno smjernicama i preporukama me unarodne udruge za kruti otpad (ISWA) "Landfill operational guidelines" (vidi internet adresu: www.iswa.org).
stranica 141 od 348
Svi trokovi IZVO AA na transportu, utovaru, istovaru, deponiranju, guranju i razastiranju materijala za izvedbu privremene prekrivke moraju biti ukljueni u jedininu cijenu privremenog prekrivanja otpada. Trokovi tansporta materijala sa deponije, koje IZVO A vri unutar kruga odlagalita, moraju biti ukljueni u jedininu cijenu privremenog prekrivanja. IZVO A je duan provoditi radove na privremenom prekrivanju otpada sukladno smjernicama i preporukama me unarodne udruge za kruti otpad (ISWA) "Landfill operational guidelines" (vidi internet adresu: www.iswa.org). Upute za ugradnju i prekrivanje otpada IZVO A je duan provoditi radove u skladu s Uputama za ugradnju i prekrivanje otpada (vidi poglavlje III.A.1.1. GRA ENJE ). Provo enje redovitog dnevnog prekrivanja otpada inertnim zemljanim materijalom trebalo bi umanjiti izbijanje neugodnih mirisa iz tijela odlagalita na kojem se odlae otpad, umanjiti okupljanje gamadi, ptica i glodavaca, te raznoenje vjetrom lake fracije otpada a sve u skladu s zahtjevima iz Pravilnika o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada. Procedura za ovjeru mjesenih koliina inertnog materijala utroenog na prekrivanje otpada IZVO A je duan provoditi radove sukladno ovdje propisanoj Proceduri za ovjeru mjesenih koliina inertnog materijala utroenog na prekrivanje otpada; 1. Zemljani materijal za dnevnu i produljenu prekrivku osigurava Investitor. 2. Izvo a e za dnevnu prekrivku koristiti inertni materijal (zemlju) od Investitora. 3. Evidenciju dolaznih koliina materijala za dnevnu prekrivku provodi Investitor na ulaznom postrojenju na kojem se nalazi vaga. Evidencija se vri u tonama. 4. Izvo a e ugra ivati dnevnu prekrivku i privremenu prekrivku u skladu s Uputama za ugradnju i prekrivanje otpada. 5. Zemlja koju je osigurao Investitor e se odlagati na posebni deponij (planirka) na lokaciju sjevero-zapadno od ulazne vage. Na posebnom deponiju, zaprimanje i lokalno usmjeravanje ulaznih vozila provodi IZVO A. Izvo a je odgovoran za formiranje posebne deponije, iskop, utovar i transport do mjesta izvedbe dnevne i produljene prekrivke. 6. Ukoliko Investitor uvozi znatno vee koliine zemlje od kapaciteta posebne deponije, tada e IZVO A o tome obavijestiti Nadzornog inenjera. 7. Ukoliko nisu osigurane dostatne dnevne koliine zemlje za dnevnu prekrivku, tada e IZVO A o tome obavijestiti Nadzornog inenjera. Nadzorni inenjer e o istome obavijestiti Investitora, te na osnovu prikupljenih informacija (od Investitora) moe dozvoliti dopremu zemlje iz Izvo aevih izvora. Izvo a e vriti evidenciju koliina dopremljene i ugra ene zemlje za dnevnu prekrivku. Dopremljena zemlja iz Izvo aevih izvora e se posebno evidentirati i vagati na vagi Investitora koja se nalazi na ulazu u odlagalite.
stranica 142 od 348
8. Dnevnu evidenciju zemlje koja iz dovezena iz posebne deponije unutar prostora odlagalita, Izvo a e tjedno i mjeseno dostavljati Nadzornom inenjeru. 9. Investitor e podatke o koliinama dnevno dovezenog inertnog materijala koja je uvezena preko vage tjedno i mjeseno dostavljati Nadzornom inenjeru i Izvo au. Posebno e biti naznaene koliine koje su pristigle iz Izvo aevih izvora. 10. Nadzorni inenjer vri nadzor nad radovima dnevne prekrivke (ovjerava koliinu ugra enog materijala te ovjerava procijenjenu povrinu na kojoj se vrila dnevna prekrivka). Evidencija ugra ene zemlje privremeno prekrivanje se vri u m3. Naplata privremene prekrivke se vri u tonama uvaavajui gustou zemlje u rastresitom stanju od 1,6 t/m3. Srodna poglavlja Poglavlje III.A.1 Prihvat i ugradnja otpada Poglavlje III.A.3 Prometnice i platoi Poglavlje III.C. Stalne prometnice Definiclje G. Dnevna prekrivka: Sloj zemlje pribline debljine 10 cm koji se nakon aktivnosti kompaktiranja ugra uje na odlagalinu plohu. Predvi ena dnevna potronja zemlje za dnevnu prekrivku varira u rasponu 150 do 240 m3.Odlagalina ploha se svakodnevno prekriva dnevnom prekrivkom. H. Produljena prekrivka: Sloj ugra enog inertnog materijala debljine 30 cm. Izvodi se u sluaju kada se zbog oekivanih poremeaja u dinamici izvo enja radova ili uslijed tako definiranog plana odlaganja novog otpada, na predmetnoj povrini u narednih 30 dana ne oekuju radovi na prihvatu razastiranju i ugradnji novog otpada.
Zatita pokosa od erozije i sedimentacije Sve pokose na kojima je izvedeno produljeno prekrivanje je potrebno zatititi ogradama za zatitu erozije i sprjeavanja od brzog odnoenja ugra ene zemlje. Izvedba zatite je dana u ograda je dana u Izvedbenom projektu zatite pokosa od erozije i sedimentacije, Institut IGH, broj projekta 81010-041/12, iz veljae 2011 [IP14].

Dnevna prekrivka je privremema gra evina i kao takvu je ne treba odravati. Odravanje produljene prekrivke na pokosima je predvi ena Zatitom pokosa od erozije i sedimentacije.
stranica 143 od 348
Vidi partikularne zahtjeve upravljanja.

IZVO A mora na poetku perioda od svakih 6 mjeseci dostavljati NADZORNOM INENJERU plougodinje planove potronje zemlje za dnevnu prekrivku i produljenu prekrivku. Izvo a je duan voditi dnevnu, tjednu i mjesenu evidenciju dopremljene (iz vlastitih izvora i iz posebne deponije unutar odlagalita), deponirane i ugra ene zemlje, kao i povrine (procijenjeno u m2) koja je prekrivena s dopremljenom zemljom. U Izvjetaju trebaju biti razliito evidentirane povrine koje su u prekrivene dnevnom prekrivkom, produljenom prekrivkom kao i povrine koje su u nagibu manjem i veem od 5%. Izvo a je duan tjednu i mjesenu evidenciju dostavljati Nadzornom inenjeru. Trokovi izrade mjesenih, tjednih i polugodinjihg planova i izvjetaja IZVO AA moraju biti ukljueni u cijenu ugradnje otpada.
Dostava tjednih i mjesenih planova kao i mjeseno izvjetavanje IZVO AA je preduvjet za ovjeru privremene situacije.

Vidi poglavlje III.A.1.5.
-~
stranica 144 od 348
Naruitelj: ZAGREBAKI HOLDING d.o.o. Podrunica ZGOS Zeleni trg 3 10 000 Zagreb Hrvatska
Naziv gra evine:
Razina projekta:
III.A.3. Prometnice i platoi
SVEZAK III.A.
Svibanj 2012.
stranica 145 od 348
Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, odravanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagalita otpada Jakuevec III.A.3. Prometnice i platoi
SADRAJ POGLAVALJA: III.A.3.1. GRA ENJE ............................................................................................... 147

III.A.3.2. ODRAVANJE ...........................................................................................150 III.A.3.3. UPRAVLJANJE........................................................................................... 152 III.A.3.4. ZATITA OKOLIA I ZDRAVLJA ................................................................. 153
stranica 146 od 348
III.A.3.1. GRA ENJE


Ope napomene Prijevoz novog otpada unutar granica odlagalita, nakon prolaska ulazno-izlazne zone, do mjesta njegova odlaganja obavlja se po stalnim (asfaltnim) prometnicama, privremenim (tehnolokim) prometnicama i servisnoj prometnici, unutar podruja odlagalita otpada. Ne predvi a se koritenje nikakvih drugih prometnica izvan navedenog podruja, odnosno izvan prostora odlagalita Jakuevec. Privremene (tehnoloke) prometnice unutar tijela odlagalita prvenstveno slue za prijevoz otpada i prekrivnih materijala na pojedine radne plohe gdje se odvija njegovo odlaganje, razastiranje, zbijanje i ugradnja. Privremene (tehnoloke) prometnice slue i za transport strojeva i materijala potrebnih za izvo enje radova (na primjer pristupi za izradu plinskih zdenaca). IZVO A je zaduen za odravanje stalnih prometnica, za izgradnju i odravanje privremenih (tehnolokih) prometnica, za izgradnju i odravanje servisne prometnice kao i za izgradnju i odravanje platoa za prihvat otpada. Stalne (asfaltne) prometnice su posebni sustav, nisu obra ene u ovom poglavlju (vidi poglavlje III.C.). Prometna infrastruktura i platoi odlagalita moraju zadovoljavati prometne potrebe za prihvatom otpada. Prometnice i platoi se moraju odravati prohodnim i istim, a u sluaju podizanja praine, IZVO A mora organizirati polijevanje prometnica vodom. Dolaskom zimskih uvjeta, IZVO A mora pripremiti unutranje prometnice te mora organizirati ienje prometnica od snijega i leda. IZVO AEV plan izgradnje tehnolokih prometnica i istovarnih platoa mora biti u skladu s Planom odlaganja otpada na plohu 5D i 6 (Broj projekta: 3230-0576/10, Institutut IGH d.d., Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia) od listopada 2010. U naelu, tehnoloka prometnca je najmanje irine 8 m kako bi se omoguilo nesmetano mimoilaenje vozila. Maksimalni nagib nivelete tehnoloke prometnice iznosi od 11% a minimalni horizontalni polumjer skretanja iznosi 19 m. Prometnica se izvodi nasipavanjem sloja krupnog i sitnijeg inertnog kamenog materijala
stranica 147 od 348
dobivenog obradom gra evinskog materijala u postrojenju za reciklau gradevinskog otpada (RGO) ili s materijalom slinih karakteistika. Ukoliko u pogonu za RGO ne postoje dovoljne koliine materijala, tada o tome IZVO A mora obavijestiti Naruitelja. Trokovi usluge vaganja kao i postojei cjenik materijala Naruitelja, za potrebe koje nisu specificirane ovom dokumentacijom, se nalazi u prilogu H "Izvod iz cjenika odlaglita otpada Jakuevec ". Materijal iz priloga H je u vlasnitvu Naruitelja. Naruitelj za potrebe izgradnje privremenih prometnica i platoa, ustupa IZVO AU materijal (utu) iz RGO na raspolaganje bez naknade. Obrun ugra enih koliina materijala iz RGO se vri vaganjem na ulaznoj vagi, te se trokovi vaganja ne obraunavaju IZVO AU. IZVO A mora voditi brigu o raspoloivim koliinama kamenog materijala za izgradnju i odravanje privremenih prometnica kao i o njegovoj kvaliteti. IZVO A mora, u sluaju potrebe, na Odlagalite dopremiti kvalitetan kameni materijal za odravanje privremenih prometnica. Obraun ovog rada vri se posebno. Predvi a se da e se nove prometnice izvoditi usijecanjem i nasipavanjem na ve izvedene pokose obodnog nasipa i tijela odlagalita. Obveza je IZVO AA da u cilju umanjenja efekta propadanja tehnolokih prometnica izgradi i odrava kanale odvodnje tehnolokih prometnica. Voda koja zavri u odvodnji tehnolokih prometnica mora konano zavravati u sustavu za proiavanje procjednih voda. IZVO A je odgovoran da rubni dijelovi tehnolokih i servisnih prometnica budu vidno oznaeni propisnim oznakama (kolcima i trakama). Izgradnju i odravanje privremenih prometnica IZVO A je duan vriti se otpadnim materijalom iz postrojenja RGO, tucanikom frakcije 30-60 mm, nesortiranim kamenim materijalom frakcije 0 - 60 mm i cakum pakom. Uz tehnoloke prometnice obaveza IZVO AA je izvedba istovarnih platoa na kojima e se vriti istovar (istresanje) otpada te odakle e se dalje otpad ugradivati u tijelo deponije. Izgradnja i odravanje istovarnih platoa vri se otpadnim gra evinskim materijalom iz postrojenja RGO. U cilju spreavanja naglog propadanja, ispod inertnog kamenog materijala od kojeg se gradi tehnoloka prometnice, postavlja se tkani geotekstil minimalne povrinske mase 150 g/m2. Minimalna debljina postavljenog sloja inertnog kamenog materijala je ona koja omoguava uobiajeni gradilini autoprijevoz (preporueno minimalno 50 cm). Ukupna predvidena duina tehnolokih prometnica iznosi priblino 4.200 m, dok predvi ena povrina platoa iznosi priblino 20.000 m2. Jedinina cijena odlaganja i ugradnje otpada obuhvaa izvedbu posteljice opisanih tehnolokih prometnica, i dok se obraun geotekstila vri po ugra enom m2 tlocrtne povrine a koliina ugradenog inertnog materijala se obraunava po toni.
stranica 148 od 348
IZVO A je duan organizirati izradu Projekta prometne gradiline signalizacije sukladno Pravilniku o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (NN 104/04). Navedeni projekt mora biti usuglaen i ovjeren od glavnog projektanta i Koordinatora II. IZVO A je duan Projekt prometne gradiline signalizacije izraditi u roku od 70 kalendarskih dana od dana uvo enja u posao. IZVO A je duan, nakon usuglaavanja s glavnim projektantom, izraditi 8 primjeraka uvezene projektne dokumentacije kao i 2 primjerka na digitalnom mediju (CD). Obraun izrade projekta se vri po kompletiranoj dokumentaciji usuglaenoj s Glavnim projektantom i Kordinatorom II. Rad IZVO AA na izgradnji, odravanju i upravljanju prometnicama i platoima obuhvaa i sve mjere zatite na radu i zatite okolia koje su propisane ili obvezatne vaeim zakonima. IZVODA je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi trokovi u svezi toga ukljueni u jedininu cijenu stavke trokovnika koja obuhvaa izgradnju, odravanje i upravljanje prometnicama i platoima. IZVODA je duan osigurati svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate i pribor, za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. IZVODA je zaduen za usuglaavanje provedbe radova sa svim odgovarajuim pravilima, odredbama, statutima zakonima na lokalnoj i dravnoj razini. Obveza je IZVO AA da omogui nesmetan dovoz novog otpada, da omogui nesmetano kretanje vozila koja dovoze novi otpad na istovarnu plohu, te da tako organizira posao da se nesmetano moe prihvatiti sav novi otpad i to u vrijeme kada taj otpad dolazi na gradilite. Vremenski i prostorni plan IZVO AA vezan uz izvedbu i smjetaj pristupnih puteva prema istovarnom platou i preklapanje pravaca privremenog otplinjavanja s pristupnim putevima mora biti tako koncipirano da izvedba privremenog otplinjavanja ne ometa osnovnu aktivnost na prihvatu i ugradnji otpada. Srodna poglavlja Poglavlje Poglavlje Poglavlje Poglavlje Poglavlje III.A.1 Prihvat i ugradnja otpada III.A.2 Privremeno prekrivanje III.A.4 Obodni nasip III.A.14 Otplinjavanje odlagalita i plinska mrea do plinske stanice III.C. Stalne prometnice
Definicije I. Tehnoloka prometnica: je privremena prometnica namjenjena za dopremu otpada i prekrivnih materijala do istovarnog platoa. Izvo a je odgovoran za planiranje izgradnje, izgradnju i odravanje tehnoloke prometnice.
stranica 149 od 348
J. Servisna prometnica: je stalna prometnica za pristup izgra enim dijelovima odlagalita a moe sluiti i za dopremu otpada i prekrivnih materijala. Izvo a je odgovoran za izgradnju i odravanje servisne prometnice. K. Istovarni plato: Pripremljena povrina za odlaganje otpada koji su dopremila trea lica. IZVO A je odgovoran za planiranje smjetaja, izgradnju i odravanje istovarnog platoa kako bi se odlaganje moglo odvijati nesmetano i sigurno. Terenska mjerenja IZVO A je zaduen za iskolenje odobrenih trasa prometnica i platoa kao i za izradu geodetsku izmjere za ovjeru gra evinske knjige (duine, povrine i debljine). Geodetsku izmjeru i ovjeru geodetske izmjere vri geodetski nadzor, dok gra evinsku lnjigu ovjerava glavni nadzorni inenjer. D. Odredivanje zahtjevanih linija, nagiba, irina, kontura i kota. E. Zatita postojeih objekata i ugra ene opreme od oteenja uslijed procesa rada.
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi odravanja su dani u poglavlju 02221 Tehnikih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 god.

Cestovna infrastruktura i platoi Odlagalita moraju zadovoljavati prometne potrebe za prihvatom otpada. Privremene prometnice moraju biti tako izgra ene, tj materijal za izgradnju mora biti tako izabran, da je umanjeno praenje tijekom sunog perioda i smanjeno formiranje blata za vrijeme vlanog perioda. Dolaskom zimskih uvjeta, unutranje prometnice se moraju pripremiti te se mora organizirati ienje prometnica od snijega i leda. IZVO A je zaduen za polijevanje prometnica i platoa vodom zbog pojave praine. Tijekom toplog perioda godine, u periodu od 1. oujka do 31. listopada, IZVO A na odlagalitu mora raspolagati minimalno s jednim ispravnim vozilom za polijevanje privremenih prometnica vodom. Predvidivi angaman vozila za polijevanje prometnica je 8 h/dan. Obraun rada na polijevanju prmetnica vri se na mjesenoj osnovi. Dolaskom zimskih uvjeta IZVO A mora pripremiti privremene prometnice i platoe za zimske uvijete (runo ili strojno posipavanje sipine na privremenim prometnicama) i vriti ienje snijega i leda s prometnih povrina. Privremene prometnice se dolaskom zimskih uvjeta moraju profilirati (naborati) strojem s gusjenicama. Posipanje prometnica solju nije
stranica 150 od 348
preporuljivo zbog unitavanja donjeg ustroja privremene prometnice. Predvidivi angaman specijaliziranog vozila IZVO AA za zimsko odravanje prometnica je jednom tjedno u trajanju od 8 sati u periodu od 01.11. u tekuoj godini, do 31.03. sljedee godine. IZVO A je duan u Mjesenom izvjetaju i gra evinskom dnevniku vriti evidenciju zimskog odravanja prometnica. Obraun rada na pripremi prometnica za zimske uvjete i zimsko odravanje vri se na mjesenoj osnovi. IZVO A je obvezan izvriti odravanje prometnica i izvan ovako propisanih uvjeta a sve prema posebnom zahtjevu, odnosno nalogu Naruitelja. Obraun rada na interventnom odravanju prometnica tijekom zimskih uvjeta vri se po satu interventnog odravanja. Ovjeru rada vri Naruitelj. IZVO A mora voditi brigu o raspoloivim koliinama kamenog materijala za izgradnju i odravanje privremenih prometnica kao i o njegovoj kvaliteti. IZVO A mora, u sluaju potrebe, na Odlagalite dopremiti kvalitetan kameni materijal za odravanje privremenih prometnica. Odravanje (obnova) privremenih prometnica vri se otpadnim materijalom iz postrojenja RGO, tucnaikom frakcije 30-60 mm, nesortiranim kamenim materijalom frakcije 0 - 60 mm. Obraun nabave, deponiranja, utoavra, transporta, ugradnje, planiranja i zbijanja ovog rada vri se posebno. Obveza je IZVO AA da u cilju umanjenja efekta propadanja tehnolokih prometnica odrava kanale odvodnje tehnolokih prometnica. Odravanje obuhvaa ienje kanala od mulja, erozije i dospjelog otpada. IZVO A je odgovoran da dnevno onaava rubne dijelove tehnolokih i servisnih prometnica propisnim oznakama (kolcima i trakama). Stanje prometnica i stanje ispravnosti strojeva mora biti evidentirano u mjesenom izvjetaju IZVO AA. IZVO A mora dnevno sanirati ulegnua i neravnine na privremenim prometnicama i platou. IZVO A mora voditi brigu o raspoloivim koliinama kamenog materijala za odravanje privremenih prometnica kao i o njegovoj kvaliteti. IZVO A mora, u sluaju potrebe, na odlagalite dopremiti kvalitetan kameni materijal za odravanje privremenih prometnica. Obraun ovog rada vri se posebno. IZVO A je zaduen za ienje i pranje vertikalne signalizacije (prometnih znakova). IZVO A je zaduen za zamijenu i popravak oteene signalizacije. Obraun ovih radova vri se posebno. Aktivnosti Izvo aa na odravanju prometnica i platoa moraju biti sadrane u Mjesenom izvjetaju.
stranica 151 od 348
Terenska mjerenja IZVO A je zaduen za iskolenje i prometnica odobrenih trasa prometnica i platoa kao i za izradu geodetsku izmjere za gra evinsku knjigu (duine, povrine i debljine). Geodetsku izmjeru i ovjeru geodetske izmjere vri geodetski nadzor, dok gra evinsku knjigu ovjerava glavni nadzorni inenjer. Rad Izvo aa na odravanju prometnica i platoa obuhvaa i sve mjere zatite na radu i zatite okolia koje su propisane ili obvezatne vaeim zakonima. IZVODA je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi trokovi u svezi toga ukljueni u jedininu cijenu stavke trokovnika koja obuhvaa odravanje. Trokovi Izvo aa na terenskim mjerenjima iskolenja i izvrenih radova, IZVO A mora ukalkulirati u jedininu cijenu ga enja i odravanja privremenih prometnica i platoa. Obraun sitnih popravaka prometnica i platoa se vri ovjerom Nadzornog inenjera utroene koliine ugra enih materijala za odravanje prometnica i platoa.
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi odravanja su dani u poglavlju 02221 Tehnikih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 god.

Nain i redosljed punjenja tijela odlagalita otpadom Obveza je IZVODAA da planira redosljed izgradnje pristupa pojedinim razinama popunjavanja tijela deponije. Mjeseni i tjedni plan razmjetaja pristupnih prometnica i istovarnih platoa, IZVO A mora dostaviti NADZORNOM INENJERU na suglasnost prije poetka mjeseca, odnosno tjedna na koji se plan odjnosi. IZVODA je duan izraditi plan redosljeda izgradnje privremenih prometnica i platoa na tijelu odlagalita, koji mora biti u skladu s Planom odlaganja otpada na plohu 5D i 6 (Broj projekta: 3230-0576/10, Institut IGH d.d., Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia) iz listopada 2010. [vidi IP6]. IZVO A je obavezan uspostaviti organizaciju izgradnje i odravanja prometnica i platoa koje e omoguiti sinktonizaciju i preklapanje svih opisanih vrsta radova.
stranica 152 od 348
Izvjetaji Izvo aa Mjeseni i tjedni plan razmjetaja pristupnih prometnica, istovarnih platoa i odlagalinih ploha, IZVO A mora dostaviti NADZORNOM INENJERU na suglasnost prije poetka mjeseca, odnosno tjedna na koji se plan odnosi. U mjesenom planu trebaju biti prikazane pristupne i odlagaline povrine po tijednima predmetnog mjeseca. U tjednom planu moraju biti prikazane predvi eni smjetaj istovarnih platoa, odlagaline povrine po danima zajedno s lokacijom pristupnih povrina, deponijom zemlje za gaenje poara i privremenom deponijom zemlje za prekrivanje otpada. Prijedlog Izvo aa o (tjednom i mjesenom) smjetaju odlagaline plohe mora biti dan NADZORNOM INENJERU na suglasnost prije poetka predmetnog mjeseca odnosno tjedna. IZVO A mora na poetku perioda od svakih 6 mjeseci dostavljati NADZORNOM INENJERU plougodinje planove potronje (koritenja) inertnog materijala iz RGO-a kao i ostalog kamenog materijala za izgradnju i odravanje prometnica i platoa. IZVO A mora voditi brigu o raspoloivim koliinama i kvaliteti inertnog materijala iz RGOa i kamenog materijala za izgradnju i odravanje prometnica. Izvo a mora voditi dnevnu, tjednu i mjesenu evidenciju dopremljenih i ugra enih koliina materijala (uta iz postrojenja RGO, tucanik, nesortirani kameni materijal, cakum pak) za izgradnju i odravanje tehnolokih i servisnih prometnica kao i privremenih platoa. Tjednu i mjesenu evidenciju je Izvo a duan redovito dostavljati Nadzornom inenjeru. Dostava tjednih i mjesenih planova kao i mjeseno izvjetavanje IZVO AA je preduvjet za ovjeru privremene situacije.

Rad IZVO AA na izgradnji, odravanju i upravljanju prometnicama i platoima obuhvaa i sve mjere zatite na radu i zatite okolia koje su propisane ili obvezatne vaeim zakonima. IZVODA je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi trokovi u svezi toga ukljueni u jedininu cijenu stavke trokovnika koja obuhvaa izgradnju, odravanje i upravljanje prometnicama i platoima. Vidi poglavlje III.A.1.5. ***KRAJ POGLAVLJA ***
stranica 153 od 348
Naruitelj:
Naziv gra evine:
Razina projekta:
III.A.4. Obodni nasip
SADRAJ: III.A.4.1 III.A.4.1.1 III.A.4.1.2 III.A.4.2 III.A.4.2.1 III.A.4.2.2 III.A.4.3 III.A.4.3.1 III.A.4.3.2 Gra enje Opi zahtjevi izvo enja radova Partikularni zahtjevi izvo enja radova Odravanje Opi zahtjevi odravanja Partikularni zahtjevi odravanja Upravljanje Opi zahtjevi upravljanja Partikularni zahtjevi upravljanja
stranica 154 od 348
Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, odravanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagalita otpada Jakuevec III.A.4. Obodni nasip

III.A.4.2. ODRAVANJE ...........................................................................................157 III.A.4.3. UPRAVLJANJE........................................................................................... 158
stranica 155 od 348
III.A.4.1. GRA ENJE

Obodni nasip tijela odlagalita je izveden u potpunosti. Izvo a je zaduen za odravanje izgra enog nasipa u funkcionalnom stanju kao i za upravljanje, odravanje i izvedbu tehnolokih (privremenih) prometnica prema istovarnim platoima i odlagalinim plohama. Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi gra enja su dani u dokumentaciji; Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 god. [vidi GP1]. Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2007 god. [vidi IP1]. Plan odlaganja otpada na plohu 5D i 6,Broj projekta: 3230-0576/10, Institut IGH d.d., Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia, listopad 2010. [vidi IP6].

Ope napomene Rad IZVO AA na odravanju i upravljanju obodnim nasipima obuhvaa i sve mjere zatite na radu i zatite okolia koje su propisane ili obvezatne vaeim zakonima. IZVODA je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi trokovi u svezi toga ukljueni u jedininu cijenu stavke trokovnika koja obuhvaa izgradnju, odravanje i upravljanje prometnicama i platoima. IZVODA je duan osigurati svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate i pribor, za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. IZVODA je zaduen za usuglaavanje provedbe radova sa svim odgovarajuim pravilima, odredbama, statutima zakonima na lokalnoj i dravnoj razini. Obveza je IZVO AA da prije izvo enja eventualnih radova i/ili transporta po tijelu nasipa prikupi podloge o poloenim instalacijama (plin, ahtovi ventila, hvatai kondenzata, kablovi za detekciju oteenja geomembrane, instalacije sutava za umanjenje irenja neugodnih mirisa), ta da transporte i zvo enje radova provodi tako da izbjegne mogunost oteenja izvedenih instalacija. Srodna poglavlja Poglavlje III.A.1 Prihvat i ugradnja otpada Poglavlje III.A.2 Privremeno prekrivanje Poglavlje III.A.3 Prometnice i platoi Poglavlje III.A.5 Me unasip (zeji nasip)
stranica 156 od 348
Poglavlje Poglavlje Poglavlje Poglavlje Poglavlje Poglavlje
III.A.6. Obodni kanali III.A.7 Detekcija oteenja geomembrane III.A.8 Sustav procjednih voda III.A.10 Ploha za prihvat azbesta (kaseta 6/3 jug) III. A.12. Gotova prekrivka III. A.13. Povrinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi odravanja su dani u poglavlju 02301 Tehnikih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 god. [vidi GP1].

IZVO A je zaduen za ienje od otpada lakih frakcija i konju obodnih nasipa. Obveza je IZVO AA da na obodnom nasipu, na spoju produljene prekrivke (dio plohe kod kojega je tijelo otpada u izgradnji) i sustava odvodnje procjednih voda du nasipa prati razinu procjedne vode kako ne bi dolo do preljevanja nakupljene procjedne vode niz nasip. Obraun ovih radova vri se putem mjesenih Izvjetaja izvo aa. Za potrebe odravanja i eventualnog sprijeavanja irenja zaga enja, a po nalogu Naruitelja, Izvo a e izvriti nabavu muljne pumpe, minimalnih karakteristika protok 30l/s kod H=10 m (kao Flygt BIBO 2102, impeller code 231), 3 faze, 6,3 kW, kao i elektrino napajanje za nabavljenu crpku, te e vriti crljenje procjedne ili oborinske vode u sustav procjednih ili oborinskih voda. Predvidiv broj sati crpljenja je 1.000 sati. Obraun rada se vri po satu najma opreme za crpljenje i opreme za elektrino napajanje pumpe (agregat) zajedno s gorivom za agregat, kao i po satu rada pumpe. Obveza je IZVO AA da izvo enje radova odravanja provodi tako da ne do e do oteenja izvedenih instalacija. Popravak oteenja izvedenih instalacija snosi IZVO A. Obveza je IZVO AA da vri mjeseni vizualni obilazak i pregled izvedenih obodnih nasipa, te da izvjetava o eventualnim erozijama nasipa. IZVO A je zaduen za odravanje (popravak) erozija nastalih na nasipu. Popravak se vri zapunjavanjem brazda zemljanim materijalom i zatravljenjem zapuna. Vidi poglavlje III.A.12. Gotova prekrivka. Aktivnosti IZVO AA na odravanju nasipa moraju biti sadrane u Mjesenom izvjetaju.
stranica 157 od 348
Rad IZO AA na odravanju nasipa obuhvaa i sve mjere zatite na radu i zatite okolia koje su propisane ili obvezatne vaeim zakonima. IZVODA je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi trokovi u svezi toga ukljueni u jedininu cijenu stavke trokovnika koja obuhvaa odravanje. Ovjera koliina Evidenciju rada radnika IZVO AA u satima rada na odravanju nasipa od djelovanja erozija kao i kvalitetu i koliinu sakupljenog leteeg otpada ovjerava Nadzorni inenjer.
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi odravanja su dani u poglavlju 02301 Tehnikih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 god. [vidi GP1].

Izvjetaji Izvo aa Obveza je IZVO AA da putem mjesenog izvjetaja obavjetava o stanju izvedenih obodnih nasipa, te da izvjetava o razini procjedne vode na spoju privremene prekrivke i sloja odvodnje procjednih voda kao i pojavi eventualnih erozija nasipa. Dostava mjesenog izvjetaja IZVO AA je preduvjet za ovjeru privremene situacije.
-~
stranica 158 od 348
Naruitelj:
Naziv gra evine:
Razina projekta:
III.A.5. Me unasip (zeji nasip)
stranica 159 od 348
Dokumentacija za nadmetanje Glavni radovi i upravljanje postrojenjima na odlagalitu Jakuevec III.A.5. Me unasip (zeji nasip)
SADRAJ POGLAVALJA: III.A.5.1.

III.A.5.1.1 III.A.5.1.2
GRA ENJE ............................................................................................161

OPI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA ........................................................... 161 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA ............................................. 161
III.A.5.2.
III.A.5.2.1 III.A.5.2.2
ODRAVANJE ........................................................................................ 164

OPI ZAHTJEVI ODRAVANJA ...................................................................... 164 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRAVANJA ....................................................... 164
III.A.5.3.
III.A.5.3.1 III.A.5.3.2
UPRAVLJANJE ........................................................................................ 164

OPI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA...................................................................... 164 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA ....................................................... 165
stranica 160 od 348
III.A.5.1. GRA ENJE

Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi izvo enja radova su dani u dokumentaciji; Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 god. [vidi GP1]. Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2007 god. [vidi IP1]. Vidi poglavlja: Konstrukcija kanala Poglavlje 02302 Hrapava HDPE geomembrana u sabirnom podruju Poglavlje 0234, Drenani materijal Poglavlje 02361, Filterski geotekstil - Poglavlje 02362, Zatitni sloj - Poglavlje - Poglavlje 02363, Zatitni geotekstil Poglavlje 02360, Hrapava HDPE geomembrana Poglavlje 02351,

Ope napomene Rad IZVO AA na izvedbi me unasipa (zejeg nasipa) ukljuuje pribavljanje cjelokupne radne snage, prirodnih i umjetnih materijala, opreme i izvo enje svih radova potrebnih za iskop, deponiranje, rezanje umjetnih materijala, priprema podloge, zavarivanje umjetnih materijala, reguliranje vlage, utovar, transport, istovar, ugradnju, razastiranje i zbijanje zemljane ispune i umjetnih materijala za Izvedbu me unasipa (zejeg nasipa). IZVODA je duan osigurati svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate i pribor, za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. IZVODA je zaduen za usuglaavanje provedbe radova sa svim odgovarajuim pravilima, odredbama, statutima zakonima na lokalnoj i dravnoj razini. Trokovi IZVO AA na izvedbi me unasipa ukljuuju sve mjere zatite na radu, zatite od poara i eksplozije i zatite okolia koje su propisane ili obvezatne vazeim zakonima ili koje su propisane ovom dokumentacijom. IZVODA je odgovoran za provedbu svih potrebnih zatitnih mjera i da su svi trokovi u svezi toga ukljueni u jedininu cijenu stavke trokovnika izvedba me unasipa. Radovi se trebaju izvoditi u skladu sa svim zdravstvenim i sigurnosnim propisima i u skladu s Posebnim odlagalinim planom zatite na radu.
stranica 161 od 348
A.
B.
C. D.
Zemljana ispuna Sva zemljana ispuna treba biti dobavljena iz istih izvora koji je pregledao NADZORNI INENJER. NADZORNI INENJER moe pogledati predvi ena podruja za dobavu zemljane ispune. Zamrznuti materijali se ne smiju koristiti za zemljanu ispunu. Materijal koji se koristi mora biti bez organskih sastojaka, drva, otpada, i svih ostalih tetnih materijala koji mogu biti degradirani ili koji se ne mogu dovoljno zbiti. Isto tako materijal ne smije sadravati dijelove kamena ili ljunak vee od stotinu (250) mm u promjeru. Mora imati fizike karakteristike koje omoguuju ravnomjerno rasprostiranje i zbijanje. Snijeg, led i smrznuta zemlja se trebaju ukloniti iz zemljane ispune prije ugradnje. Zemlja uzeta iz prostora odlagalita prikladna je za ispunu samo po uvjetima iz stavke B. Zemljana ispuna ne smije ukljuivati tla koja se klasificiraju kao OH ili OL, po HRN U.B1.024. Me uansip (zeji nasip) Noica pokosa ugra enog otpada odlagalita mora biti udaljena minimalno 10 m od krune me unasipa. (vidi sliku 1). Sva zemljana ispuna zejeg nasipa treba biti izvedena u skladu s poglavljem "Zemljana ispuna". Uklanjanje zatitnog sloja, filtarskog geotekstila (tipa 400 g/m2), drenanog sloja, zatitnog geotekstila (tipa 1000 g/m2) treba obaviti vrlo paljivo kako ne bi dolo do oteenja hrapave PEHD geomembrane (debljine 2,5 mm). IZVO A je zaduen za ienje i pripremu podloge za linijski zavar glatke HDPE geomembrane debljine 1 mm i hrapave PEHD geomembrane debljine 2,5 mm. Vidi sliku 1. Nabava, dovoz, rezanje, postavljanje i zavar glatke PEHD geomembrane debljine 1 mm. Geomembrana mora udovoljiti svim zahtjevima rukovanja, kvalitete, skladitenja i ugradnje iz poglavlja 02349 Hrapava HDPE geomembrana u sabirnom podruju. Osiguranja od pomicanja geomembrane slojem zemlje. Nakon polaganja glatke PEHD geomembrane od 1 mm i osiguranja od pomicanja geomembrane sa zemljom, IZVO A je zaduen za vraanje ukljonjenih slojeva zatitnog geotekstila (tipa 1000 g/m2), drenanog sloja, filtarskog geotekstila (tipa 400 g/m2) i zatitnog sloja u projektno stanje. Trokovi gedetskog iskolenja pozicije me unasipa, i izrade obrauna ugra enih materijala IZVO A treba ukalkulirati u ukupnu cijenu izvedbe me unasipa.
A.
B.
C.
D. E.
F.
stranica 162 od 348
10 m UDALJENOST OTPADA I VRHA NASIPA
Slika 4 Nacrt izvedbe me unasipa (zejeg nasipa)
Srodna poglavlja Poglavlje III.A.2. Privremeno prekrivanje Poglavlje III.A.3. Prometnice i platoi Poglavlje III.A.4. Obodni nasip Poglavlje III.C. Stalne prometnice Definicije L. Zemljana ispuna: Zemljana ispuna je zemljani materijal (tlo) koji treba ugraditi i zbiti, odnosno koji je potrebno ugraditi radi izvedbe me uansipa (zejeg nasipa) izme u pojedinih odlagalinih kaseta i ploha. Zemljana ispuna je neorganski, vrst i trajan zemljani materijal iz tla. M. Me unasip nasip: Gra evina kojom se procjedne vode jedne plohe na kojoj se ugra uje otpad, separiraju od druge izvedene plohe na koju se nije odlagao i na kojoj se ne odlae otpad. Plohe na kojima se nije zapoeo odlagati otpad moraju imati odvodnju u sustav oborinskih voda. Plohe na kojima se odlae otpad moraju imati odvodnju spojenu sa sustavom procjednih voda. Terenska mjerenja Geodetska izmjera i iskolenje projektiranih gabrita (visine, duine, nagibi) kao i snimak izvedenog stanja za gra evinsku knjigu je obveza IZVO AA i treba biti ukljuena je u jedininu cijenu izvedbe me unasipa. Terenska mjerenja ukljuuju: F. Odredivanje zahtjevanih linija, nagiba, kontura i kota. G. Snimak izvedenog stanja za gra evinsku knjigu. Ovjera koliina Nadzorni inenjer za gra evinske radove ovjerava kvalitetu, a nadzorni inenjer za geodetske radove ovjerava koliine izvedenih radova.
stranica 163 od 348
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi odravanja su dani u poglavljima: Konstrukcija kanala Poglavlje 02302 Hrapava HDPE geomembrana u sabirnom podruju Poglavlje 0234, Drenani materijal Poglavlje 02361, Filterski geotekstil - Poglavlje 02362, Zatitni sloj - Poglavlje - Poglavlje 02363, Zatitni geotekstil Poglavlje 02360, Hrapava HDPE geomembrana Poglavlje 02351, Tehnikih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2007 god. [vidi IP1].

IZVO A je duan vriti redovito ienje nakupljenog mulja na prostoru izme u me unasipa i tijela odlagalita otpada (noice pokosa), kako bi se oomoguilo otjecanje nakupljene procjene vode. Nakupljeni mulj IZVO A mora otpremiti na odlagalinu plohu. Radovi na ienju nakupljenog mulja trebaju biti izvreni krajnje oprezno kako ne bi dolo do oteenja geotekstila i geomembrane.
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi upravljanja su dani u poglavljima: Konstrukcija kanala Poglavlje 02302 Hrapava HDPE geomembrana u sabirnom podruju Poglavlje 0234, Drenani materijal Poglavlje 02361, Filterski geotekstil - Poglavlje 02362, Zatitni sloj - Poglavlje 02363, Zatitni geotekstil Poglavlje 02360, Hrapava HDPE geomembrana Poglavlje 02351, Tehnikih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2007 god. [vidi IP1].
stranica 164 od 348

Izvjetaji Izvo aa IZVO A mora izvesti me unasip prije poetka odlaganja i ugradnje otpada na kasetu 6/1, odnosno 6/2. Izvo a mora u Mjesenim izvjetajima dostaviti evidenciju ienja nakupljenog mulja na prostoru izme u me unasipa i tijela odlagalita otpada (noice pokosa). Dostava mjeseng izvjetaja IZVO AA je preduvjet za ovjeru privremene situacije.
stranica 165 od 348
Naruitelj:
Naziv gra evine:
Razina projekta:
III.A.6. Kanali
stranica 166 od 348
Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, odravanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagalita otpada Jakuevec III.A.6. Kanali

III.A.6.1.1 III.A.6.1.2
GRA ENJE ............................................................................................168

III.A.6.2.
III.A.6.2.1 III.A.6.2.2
ODRAVANJE ........................................................................................ 169

III.A.6.3.
III.A.6.3.1 III.A.6.3.2
UPRAVLJANJE ........................................................................................ 171

stranica 167 od 348
III.A.6.1. GRA ENJE

Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi izvo enja radova su dani u dokumentaciji; Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 god. [vidi GP1]. Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2007 god. [vidi IP1]. Vidi poglavlja: Konstrukcija kanala Poglavlje 02302, Zemljana ispuna Poglavlje 2301

Ope napomene Izgradnja kanala nije predvi ena ovom dokumentacijom. IZVO A je obvezan izvriti izgradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju kanala i izvan ovako propisanih uvjeta a sve prema posebnom zahtjevu, odnosno nalogu Naruitelja. IZVODA je duan osigurati svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate i pribor, za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. IZVODA je zaduen za usuglaavanje provedbe radova sa svim odgovarajuim pravilima, odredbama, statutima zakonima na lokalnoj i dravnoj razini. Trokovi IZVO AA na izvedbi kanala ukljuuju sve mjere zatite na radu, zatite od poara i eksplozije i zatite okolia koje su propisane ili obvezatne vazeim zakonima ili koje su propisane ovom dokumentacijom. IZVODA je odgovoran za provedbu svih potrebnih zatitnih mjera i da su svi trokovi u svezi toga ukljueni u jedininu cijenu stavke trokovnika izvedba me unasipa. Radovi se trebaju izvoditi u skladu sa svim zdravstvenim i sigurnosnim propisima i u skladu s Posebnim odlagalinim planom zatite na radu. Srodna poglavlja Poglavlje III.A.1. Prihvat i ugradnja otpada Poglavlje III.A.2. Privremeno prekrivanje Poglavlje III.A.4. Obodni nasip Poglavlje III.C. Stalne prometnice
stranica 168 od 348
Definicije N. Kanali: Kanali su gra evine koje slue za otvoreno prikupljanje i provo enje oborinskih i drugih povrinskih voda na prostoru odlaglita. Svi kanali su na prostoru odlagalita izvedeni u potpunosti. Izvo a je zaduen za redovno odravanje i upravljanje obodnim kanalima i kanalom uz sjevernu prometnicu. Terenska mjerenja H. Nisu predvi ena.
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi odravanja su dani u poglavlju: Konstrukcija kanala Poglavlje 02302 Zemljana ispuna Poglavlje 2301 Tehnikih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2007 god. [vidi IP1].

Ope napomene Rad IZVO AA na odravanju i upravljanju kanala dlagalita obuhvaa i sve mjere zatite na radu i zatite okolia koje su propisane ili obvezatne vaeim zakonima. IZVODA je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi trokovi u svezi toga ukljueni u jedininu cijenu stavke trokovnika koja obuhvaa odravanje i upravljanje kanalima odlagalita. IZVODA je duan osigurati svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate i pribor, za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. IZVODA je zaduen za usuglaavanje provedbe radova sa svim odgovarajuim pravilima, odredbama, statutima zakonima na lokalnoj i dravnoj razini. Obveza je IZVO AA da izvo enje radova provodi tako da izbjegne mogunost oteenja izvedenih elemenata tijela odlaglita. Prilikom izvo enja radovam, u cilju izbjegavanja mogue pojave poara ili eksplozije, IZVO A je obavezan sve djelatnike s Ex zonama na odlaglitu odnosno Elaboratom zatite od poara i klasifikacija prostora, Ecoina, kolovoz 2011. [vidi Prilog A, IP13].
stranica 169 od 348
IZVO A je duan vriti tjedni obilazak i pregled 1) obodnog kanala i 2) kanala uz sjevernu ogradu. Obodni kanal IZVO A je zaduen za obilazak i pregled otvorenih i zatvorenih odvodnih kanala oborinskih voda ukljuivo i talonica (na plohi 1 jug, predvidivo 7 komada) minimalno jedan puta mjeseno, obino nakon kie. Stanje elemenata iz ove toke mora biti evidentirano u mjesenom izvjetaju Izvo aa s datumima obilaska. Trokove rada IZVO AA treba ukljuiti paualni iznos koji je predvi en za upravljanje kanalima. IZVO A je zaduen provoditi minimalno nataloeni mulj kao "slivniarem". Datum sadran u mjesenom za ienje talonica u otvorenom kanalu oborinskih voda plohe 1 dva puta godinje. Osim ienja IZVO A je duan zbrinuti otpad. ienje treba provesti specijaliziranom opremom tzv izvrenog ienja i planirani datum sljedeeg ienja mora biti izvjetaju IZVO AA.
IZVO A je zaduen za runu i/ili strojnu konju otvorenog dijela obodnih kanala provoditi 5 puta godinje. Duina otvorenog dijela obodnog kanala iznosi 2.800 m, dok se irina kanala mijenja i iznosi maksimalno 8 m, povrina za odravanje iznosi 1,58 ha. Obveza IZVO AA na konji obodnih kanala je dana u poglavlju III.A.12. Gotova prekrivka. IZVO A je zaduen da pet (5) puta godinje oistiti od raslinja sve betonske kanalice za odvodnju povrinskih voda postavljene po tijelu deponije (ploha 1). Predvidiv angaman Izvo aa po ienju je 1 radnik 4 dana /mjeseno 8 sati kroz period od 5 mjeseci. Obraun ovog rada se vri ovjerom sati rada radnika kroz gra evinski dnevnik. Kanal uz sjevernu ogradu Uz sjevernu ogradu odlagalita (Sajmina cesta) na dijelu platoa biokompostane je izveden kanal koji prikuplja oborinsku vodu sa prometnice i odvodi je prema retencijskom jezeru. Duina predmetnog kanala je 1.050,00 m a irina zelenog pojasa koji je potrebno odravati iznosi 7,5 m. Obaveza IZVO AA radova je odravanje kanala konjom i ienjem od mulja i leteeg otpada. IZVO A je zaduen za runu i/ili strojnu konju otvorenog dijela kanala provoditi 5 puta godinje. Obveza IZVO AA na konji predmetnog kanala je dana u poglavlju III.A.12. Gotova prekrivka. IZVO A po nalogu Naruitelja treba izvriti strojno ienje svih kanala od nakupljenog mulja. Predvidiv angaman IZVO AA je jedan puta godinje. Nakupljeni mulj IZVO A mora otpremiti na odlagalinu plohu. Radovi na ienju nakupljenog mulja trebaju biti izvreni krajnje oprezno kako ne bi dolo do oteenja glinenog dna kanala. Evidencija rada IZVO AA mora biti evidentirana u gra evinskom dnevniku i Mjesenom izvjetaju. IZVO A je zaduen za runo ienje svih kanala od leteeg otpada. Sakupljanje leteeg otpada treba provoditi po potrebi. Vei angaman IZVO AA se oekuje tijekom toplijeg dijela godine, dok se tijekom niih temperatura ne oekuje angaman Izvo aa. Datumi izvrenih ienja, evidencija broja angairanih radnika, sati rada radnika i evidencija broja
stranica 170 od 348
sakupljenih vrea napunjenih leteim otpadom mora biti sadran u mjesenom izvjetaju Izvo aa.
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi upravljanja su dani u poglavljima: Konstrukcija kanala Poglavlje 02302 Zemljana ispuna Poglavlje 2301 Tehnikih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2007 god. [vidi IP1].

Izvjetaji Izvo aa IZVO A je zaduen za organizaciju periodikg ispitivanja vodonepropusnosti dna kanala od ovlatene institucije. Ispitivanje se provodi jednom u 5 godina. Predvidivo je jedno ispitivanje tijekom provedbe Ugovora. IZVO A je duan organizirati provedbu ispitavanja od ovlatene institucije, voditi evidenciju provedenih ispitivanja, izvjetavati o isteku periodikog ispitivanja, organizirati ispitivanje prije isteka roka vaenja prethodnog Ispitivanja, kao i uvanja dokumentacije o provedenom Ispitivanju. Izvo a mora u Mjesenim izvjetajima dostaviti evidenciju konje i ienja kanala od nakupljenog mulja. Obveza je IZVO AA da putem mjesenog izvjetaja obavjetava o stanju izvedenih kanala. Popravci neophodni za nesmetan rad kanala moraju se evidentirati u mjesenom izvjetaju Izvo aa s foto-dokumentacijom. Kontrolu i prijedlog prihvaanja izvrenih radova vri Nadzor a odobrava Investitor. Aktivnosti Izvo aa na odravanju kanala moraju biti sadrane u Mjesenom izvjetaju. Dostava mjesenog izvjetaja IZVO AA je preduvjet za ovjeru privremene situacije. ***KRAJ POGLAVLJA ***
stranica 171 od 348
Naruitelj:
Naziv gra evine:
Razina projekta:
III.A.7. Detekcija oteenja geomembrane

stranica 172 od 348
Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, odravanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagalita otpada Jakuevec III.A.7. Detekcija oteenja geomembrane

III.A.7.2. ODRAVANJE ...........................................................................................177 III.A.7.3. UPRAVLJANJE........................................................................................... 177
stranica 173 od 348
III.A.7.1. GRA ENJE

Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi izvo enja radova su dani u dokumentaciji; Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 god. [vidi GP1]. Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2007 god. [vidi IP1]. Vidi poglavlja: Sistem detekcije Poglavlje 02365, Hrapava HDPE geomembrana Poglavlje 2351 Hrapava HDPE geomembrana u sabirnom podruju Poglavlje 2349

Ope napomene Sustav za detekciju oteenja geomembrane je poloen na svim izvedenim plohama odlagalita. IZVO A je zaduen za jedno ispitivanje sustava detekcije oteenja geomembrane po plohi neposredno prije poetka odlaganja otpada na pojedinu plohu. Predvi a se jedno ispitivanje kasete 6/1, 6/2 i 6/3. Izvedba sustava za detekciju oteenja geomembrane nije predvi ena ovom dokumentacijom. Izvo a je obvezan izvriti ispitivanje sustava za detekciju oteenja geomembrane a sve prema zahtjevu, odnosno nalogu Naruitelja. Izvedeno stanje sustava za detekciju je vidljivo na slici 1. IZVODA je duan osigurati svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate i pribor, za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. IZVODA je zaduen za usuglaavanje provedbe radova sa svim odgovarajuim pravilima, odredbama, statutima zakonima na lokalnoj i dravnoj razini. Trokovi IZVO AA na ispitivanju sustava za detekciju oteenja geomembrane ukljuuju sve mjere zatite na radu, zatite od poara i eksplozije i zatite okolia koje su propisane ili obvezatne vaeim zakonima ili koje su propisane ovom dokumentacijom. IZVODA je odgovoran za provedbu svih potrebnih zatitnih mjera pri emu su svi trokovi u svezi toga ukljueni u jedininu cijenu stavke trokovnika detekcije oteenja geomembrane. Radovi se trebaju izvoditi u skladu sa svim zdravstvenim i sigurnosnim propisima i u skladu s Posebnim odlagalinim planom zatite na radu.
stranica 174 od 348
Srodna poglavlja Poglavlje III.A.1. Prihvat i ugradnja otpada Poglavlje III.A.2. Privremeno prekrivanje Poglavlje III.A.4. Obodni nasip Poglavlje III.A.8. Sustav procjednih voda Poglavlje III.A.9. Zatitini sloj iznad sustava procjednih voda Poglavlje III.A.10. Ploha za prihvat azbestnog otpada Definicije O. Sistem za detekcjiu oteenja geomembrane: Je skup kablova, mjernih i napajajuih elektroda, i mjernih ormara ija je funkcija pronalazak mjesta oteenja geomebrane. Mjerne elektrode se postavljaju prema planu polaganja prije polaganja HDPE geomembrane debljine 2,5 mm, a napajajue elektrode se postavljaju iznad zatitnog geotekstila tipa 1.000 g/m2. Elektrina struja uputa kroz napajajue elektrode stavljene preko membrane, te se pad elektrinog potencijala oitava na mjernim elektrodama. Anomalije u elektrinom polju pokazuju oteenja geomembrane. Terenska mjerenja I. Obuhvaaju kontrolno ispitivanje proputanja geomembrane prije poetka ugradnje otpada.
stranica 175 od 348
Slika 5 Izvedeno stanje sustava za detekciju oteenja PEHD geomembrane na plohama 5D i 6
stranica 176 od 348
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi odravanja su dani u poglavlju: Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 god. [vidi GP1]. Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2007 god. [vidi IP1]. Vidi poglavlja: Sistem detekcije Poglavlje 02365, Hrapava HDPE geomembrana Poglavlje 2351 Hrapava HDPE geomembrana u sabirnom podruju Poglavlje 2349

IZVO A je zaduen za jedno kontrolno ispitivanje oteenja geomembrane prije poetka ugradnje otpada. Predvidivo je ispitivane kaseta 6/1, 6/2 i 6/3 (ploha 6). Povrina kasete 6/1 iznosi 2,92 ha, kasete 6/2 iznosi 2,90 ha i kasete 6/3 iznosi 3,40 ha. Sustav detekcije oteenja ne zahtijeva posebno odravanje, osim zatite terminala praenja (plave metalne kutije oznaene kao MC na slici 1) koje su postavljene na obodu nasipa od oteenja tijekom radova na odlagalitu.
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi upravljanja su dani u dokumentaciji: Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 god. [vidi GP1]. Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2007 god. [vidi IP1]. Vidi poglavlja: Sistem detekcije Poglavlje 02365, Hrapava HDPE geomembrana Poglavlje 2351 Hrapava HDPE geomembrana u sabirnom podruju Poglavlje 2349
stranica 177 od 348

Izvjetaji Izvo aa IZVO A je zaduen za organizaciju jednog ispitivanja detekcije oteenja geomembrane prije poetka ugradnje otpada na kasete plohe 6. Predvidivo je ispitivane kaseta 6/1, 6/2 i 6/3 (ploha 6). Predvidivo je jedno ispitivanje tijekom provedbe Ugovora. IZVO A je duan organizirati provedbu ispitavanja od ovlatene institucije, organizirati ispitivanje i dostaviti Izvjee o ispitivanju prije planiranog poetka ugradnje otpada na pojedinu kasetu. Izvedeno stanje sustava za detekciju je vidljivo na slici 1. Izvo a mora u Mjesenim izvjetajima dostaviti plan provedbi ispitivanja i evidenciju o provedbi ispitivanja. Obveza je IZVO AA da putem izvjetaja obavjsti o stanju sustava detekcije i o rezultatima provedenog ispitivanja. Popravci PEHD geomembrane neophodni za nastavak radova na ugradnji otpada moraju se sanirati prije poetka ugradnje otpada. Kontrolu i prijedlog prihvaanja izvrenih radova vri Nadzor a odobrava Investitor. Aktivnosti Izvo aa na detekciji oteenja geomembrane moraju biti sadrane u Mjesenom izvjetaju. Dostava mjesenog izvjetaja IZVO AA je preduvjet za ovjeru privremene situacije. ***KRAJ POGLAVLJA ***
stranica 178 od 348
Naruitelj:
Naziv gra evine:
Razina projekta:
III.A.8. Sustav sakupljanja procjenih voda
SADRAJ: III.A.8.1 III.A.8.1.1 III.A.8.1.2 III.A.8.2 III.A.8.2.1 III.A.8.2.2 III.A.8.3 III.A.8.3.1 III.A.8.3.2 III.A.8.4 III.A.8.5 Gra enje Opi zahtjevi izvo enja radova Partikularni zahtjevi izvo enja radova Odravanje Opi zahtjevi odravanja Partikularni zahtjevi odravanja Upravljanje Opi zahtjevi upravljanja Partikularni zahtjevi upravljanja Postupanje s otpadom Zatita okolia i zdravlja
stranica 179 od 348
Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, odravanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagalita otpada Jakuevec III.A.8. Sustav sakupljanja procjednih voda

III.A.8.1.1 III.A.8.1.2
GRA ENJE ............................................................................................181

III.A.8.2.
III.A.8.2.1 III.A.8.2.2
ODRAVANJE ........................................................................................ 187

III.A.8.3.
III.A.8.3.1 III.A.8.3.2
UPRAVLJANJE ........................................................................................ 194

III.A.8.4. III.A.8.5.
POSTUPANJE S OTPADOM...................................................................... 195 ZATITA OKOLIA I ZDRAVLJA .............................................................. 196
stranica 180 od 348
III.A.8.1. GRA ENJE

Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi izvo enja radova su dani u dokumentaciji; Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 god. [vidi GP1]. Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2007 god. [vidi IP1]. Vidi poglavlja: Konstrukcija kanala Poglavlje 02302, Drenani materijal Poglavlje 2361, Cijevi i ahtovi (HDPE) Poglavlje 2364

III.A.8.1.2.1. Ope napomene Sustav sakupljanja procjednih voda je izveden na svim plohama odlagalita. IZVO A je zaduen za organiziranje izrade Izvedbenog projekta kompenzacijskih bazena (sjever i jug) uvaavajui Ex zone odlagalita kao i za gra enje projektiranih kompenzacijskih bazena. U cilju sprijeavanja nakupljanja mulja (taloenjem) u drenanim cijevima sustava odvodnje voda plohe 6 sjever (kaseta 6/2) na ahtu JB-19 je prije poetka odlaganja otpada na kasetu 6/1 potrebno projektirati i izvesti sustav za prebacivanje oborinske vode s kaseta 6/2 i 6/3 u obodni kanal. IZVO A je zaduen za izradu Izvedbenog projekta premumpnog ahta kao i za gra enje projektiranog prepumpnog ahta. IZVO A je zaduen za odravanje i upravljanje sustavom procjednih voda. IZVODA je duan osigurati svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate i pribor, za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. IZVODA je zaduen za usuglaavanje provedbe radova sa svim odgovarajuim pravilima, odredbama, statutima zakonima na lokalnoj i dravnoj razini. Trokovi IZVO AA na organizaciji izrade projekta, izgradnji, odravnju i upravljanju sustavom procjednih voda ukljuuje sve mjere zatite na radu, zatite od poara i eksplozije i zatite okolia koje su propisane ili obvezatne vaeim zakonima ili koje su propisane ovom dokumentacijom. IZVODA je odgovoran za provedbu svih potrebnih zatitnih mjera pri emu su svi trokovi u svezi toga ukljueni u jedininu cijenu stavke trokovnika sustava procjednih voda.
stranica 181 od 348
Radovi se trebaju izvoditi u skladu sa svim zdravstvenim i sigurnosnim propisima i u skladu s Posebnim odlagalinim planom zatite na radu. Sustav sakupljanja procjednih voda sastoji se od dvije glavne komponente i to 1) sustava za dreniranje procjedne vode unutar ploha tijela odlagalita (ploha 1 do 6) i 2) sustava za odvodnju procjedne vode kojim se ona odvodi iz ploha 1 do 6 do sabirnih bazena. Sustav za dreniranje procjednih voda sastoji se od perforiranih cijevi (koje su ugra ene u drenanom sloju) i punih cijevi (ugra ene u obodnom nasipu). S pojedinih kaseta, na kojima jo nije zapoela ugradnja otpada, oborinske vode se istim sustavom odvode u obodni kanal oborinskih voda. Procjedne vode gravitacijski otjeu iz pojedinih ploha do ahtova procjednih voda koji se nalaze uz vanjsku noicu obodnog nasipa. Sustav za odvodnju procjedne vode se satoji od ahtova, kompenzacijskih bazena i kolektorskih cijevi kojima procjedna voda dovodi do sabirnih bazena. Od ahtova ploha ploha 6 do 2, procjedne vode se preko kolektorskih cijevi i kompenzacijskih bazena (prepumpnog ahta) koji se nalazi na sjevernom i junom spoju ploha 2 i 1 i preko kolektora plohe 1 odvode u sabirne bazene (SB) sjever i jug. Unutar ahtova procjednih voda je Ex zona opasnosti "1", dok je u krugu ahta na udaljenosti od 2 m zona opasnosti "2". Unutar radijusa kruga od 2 m od kompenzacijskih bazena je Ex zona opasnosti "2". III.A.8.1.2.2. Ploha 1 Na plohi 1 nalazi se 17 ahtova od ega 10 slue za prihvat procjednih voda. Perforirane cijevi drenae imaju promjer 300/250 mm i ukupna duina drenanih cijevi na plohi 1 iznosi priblino 1.800 m. III.A.8.1.2.3. Plohe 2 do 6 Na plohama 2 do 6 je izvedeno 22 ahta procjednih voda. Od ahtova procjednih voda kroz tijelo nasipa prolaze pune PEHD cijevi duine priblino 50 m, te se tada mijenja tip cijevi u perforirane. Na plohi 2, drenane cijevi su promjera 200/175 mm. Od plohe 3 do ukljuivo plohe 5, drenane cijevi su vanjskog promjera 160/143 mm. Kroz nasip plohe 5D (sjever i jug) je poloena puna PEHD cijev promjera 160/143 mm duine 50 m, dok je u drenanom sloju poloena perforirana drenana cijev promjera 200/175 mm. Ploha 6 je u cijelosti izvedena s cijevima promjera 200/175 mm. III.A.8.1.2.4. Ukupna duina drenanih i kolektorskih cijevi Ukupna duina drenanih cijevi (ukljuivo i pune cijevi kroz nasip) na plohama 1 do 6 iznosi 6.531 m. Spojne kolektorske cijevi su unutranjeg promjera 300 mm (vanjskog promjera 400 mm). Ukupna duina cijevi sjevernog obodnog kolektora iznosi 1.390 m, a junog 1.512 m. III.A.8.1.2.5. Opis izvedenih kompenzacijskih bazena (sjever i jug) Na spoju ploha 1 i 2 na sjevernoj i junoj strani tijela odlagalita Jakuevec, nalaze se kompenzacijski bazeni (prepumpni ahtovi) koji procjednu vodu koja dolazi iz kolektora
stranica 182 od 348
ploha 6 do 2 prepumpavaju na viu kotu u kolektorske cijevi plohe 1, od kuda procjedna voda gravitacijski dalje tee prema sabirnim bazenima sjever i jug. Tlocrtna dimenzija kompenzacijskog bazena je 1,8 6 m, dubina kompenzacijskih bazena iznosi 2,2 m. Kota dna ulazne cijevi procjedne vode u kompenzacijski bazen jug je 107,25 m.n.m. Kota dna izlazne cijevi procjedne vode iz kompenzacijskog bazena jug je 108,33 m.n.m. Kota dna ulazne cijevi procjedne vode u kompenzacijski bazen sjever je 107,25 m.n.m. Kota dna izlazne cijevi procjedne vode iz kompenzacijskog bazena jug je 108,47 m.n.m. Visinska kota poklopca kompenzacijskog bazena je 109,20 m.n.m. Unutar radijusa kruga od 2 m od kompenzacijskih bazena je Ex zona IP13]. Projekt postojeeg kompenzacijskog bazena je dan je u dokumentacije Glavni projekt, Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, 02/05 Glavni paket paket A1 iz oujka 2000 god. [vidi GP1]. opasnosti "2" [vidi prilogu 27 i 28 Prudinec, tvrtke broj TD 02-02-02-
III.A.8.1.2.6. Sanacija izvedenih kompenzacijskih bazena Kompenzacijske (prepumpne) bazene sjever i jug je potrebno rekonstruirati u skladu sa sljedeim projektnim zadatkom: IZVO A je duan organizirati izradu Izvedbenog projekta ahtova s dvostrukom PEHD stijenkom (po dnu i obodu). Debljina stijenke mora biti minimalno 10 mm. Konstrukcija ahta mora biti takva da je omoguena vizualna provjera eventualnog proputanja izvedenog ahta (dvostruka stijenka). Prije izrade projektnog rjeenja, IZVO A je zaduen za geodetsko snimanje pozicija ulaznih i izlaznih cijevi iz oba kompenzacijska bazena. Poklopac ahta od PEHD materijala treba imati odzranik dovoljnog kapaciteta odzraivanja. Kompenzacijski bazen treba imati talonicu konusnog oblika minimalne dubine 30 cm. Predvi a se smjetaj 2 pumpe s usisom u visinskom podruju od priblino 1 m izme u visinske kote vrha talonice i dolazne (ulazne) cijevi. Projektom kompenzacijskog bazena IZVO A treba predvidjeti automatsko iskljuenje pumpi prije sputnja razine procjedne vode na razinu usisa pumpe (senzor iskljuenja br. 1). Projektom je potrebno predvidjeti jo 3 senzora i to senzor ukljuenja i rada jedne pumpe (senzor br. 2) senzor ukljuenja paralelnog rada 2 pumpe (senzor br. 3) i granini senzor iskljuenja (senzor br. 4) kada je razina procjedne vode u ahtu na razini izlazne cijevi i omogueno je gravitacijsko istjecanje iz kompenzacijskog bazena. Automatika ukljuivanja pumpi mora biti programirana tako da se ugra ene pumpe kod razine vode izme u senzora 1 i 2 naizmjenino ukljuuju. Konstrukcija izlazne cijevi iz ahta mora biti takva da oteava povrat iscrpljene vode nazad u aht a istovremeno omoguuje gravitacijski istjecanje u punom profilu izlazne cijevi (tzv. pelikanov kljun).
stranica 183 od 348
Izvedbenim projektom je potrebno osigurati pristup talonici kako bi specijalan stroj mogao izvriti ienje talonice crpljenjem nakupljnog mulja, a IZVO A mora izvesti pristup specijalnom stroju do ahta (predvidivo 6 m2 po kompenzacijskom bazenu). Izvedbenim projektom je potrebno rijeiti automatiku, napajanje i odabir tipa robusnih muljnih pumpi otpornih na agresivne procjedne vode (minimalne karakteristike 2,5 l/s, visine H = 5 m) u protuekslozijskoj izvedbi. Predvidjeti dvije pumpe po bazenu. Pumpe moraju biti sa mogunou pojedinanog va enja (automatska spojka s vodilicama). Napajanje pumpi projektno rijeiti s vanjskog razvodnog elektro ormara u protueksplozijskoj izvedbi. Predvidjeti svjetlosni signal (bljeskalicu) s elekto ormara kompenzacijskih bazena u sluaju kvara pumpi i/ili pojave razine vode u kompenzacijskom bazenu iznad senzora br.4. U kompenzacijskom bazenu je potrebno projektno predvidjeti i izvesti nosae za dvije pumpe i penjalice za sputanje u aht i eventualnu izvedbu zatite od pada u dubinu. Nosa za pumpu, penjalice i le obran trebaju biti izvedeni od nehr ajueg materijala. Izvedbenim projektom je potrebno predvidjeti postavljanje oznaka (naziva) kompenzacijskih bazena, oznaka upozorenja i opasnosti (prema Zakonu o zatiti na radu, Zakonu o zatiti od poara i eksplozije) kao i oznake zabrane pristupa. IZVO A je duan organizirati izradu Izvedbenog projekta sanacije kompenzacijskih bazena izraditi u roku od 60 kalendarskih dana od dana uvo enja u posao. Projektant navedenog projekta ne smije biti zaposlenik osobe koja je izvo a na istoj gra evini. IZVO A je duan izraditi 8 primjeraka uvezene projektne dokumentacije kao i 2 primjerka na digitalnom mediju (CD). Obraun izrade projekta se vri po kompletiranoj dokumentaciji usuglaenoj s Naruiteljem. Prije izvo enja, IZVO A je duan za Izvedbeni projekt kompenzacijskih bazena ishoditi suglasnost od Glavnog projektanta i Koordinatora II. IZVO A je zaduen za izvedbu projektiranih kompenzacijskih bazena na koje je prethodno dobio suglasnost. Izvedba treba biti provedena bez utjecaja na funkcionalnost sustava odvodnje procjednih voda, odnosno u tijeku izvo enja se procjedna voda treba precrpljivati u nizvodni aht procjednih voda. Trokove precrpljivanja procjednih voda snosi IZVO A, te je stoga preporuljivo da se radovi provode usunom periodu godine. IZVO A je zaduen za razbijanje, va enje i zbrinjavanje gra evinskog otpada postojeeg armirano betonskih kompenzacijskih bazena. Prije postavljanja PEHD ahta IZVO A mora zbiti temeljnu podlogu od ljunka debljine 20 cm na minimalno 30 MN/m2 i izvesti temelj (debljine 20 cm) od betona klase C 12/15. Nakon izgradnje kompenzacijskih bazena IZVO A je duan izraditi projekt izvedenog stanja (gra evinski strojarski i elekto projekt izvedenog stanja), predati upute za rad i odravanje te izvriti ispitivanje vodonepropusnosti izvedenog kompenzacijskog bazena.
stranica 184 od 348
III.A.8.1.2.7. ahtovi procjednih voda U svim ahtovima procjednih voda nalaze se sifoni i kinete kolektorske cijevi. ahtovi procjednih voda na plohama 3 do 6 (18 ahtova) osim sifona imaju i ventile za runo zatvaranje ime se moe sprijeiti dotok procjednih voda u aht. Na plohi 1 se ulijev sadraja kolektorskih cijevi u sabirne bazene provodi pomou tri revizijska ahta u kojima se nalaze krini ventili. Poklopci (brtve) krinih ventila su trenutno vodopropusni, te je IZVO A duan provesti sanaciju proputanja ventila. Svi ahtovi procjednih voda imaju dvostruke vanjske stijenke. Dvostruke stijenke kolektorskih cijevi i dvostruke stijenke ahtova omoguuju provedbu kontrole vodonepropusnosti. Unutar ahtova procjednih voda je Ex zona opasnosti "1", dok je u krugu ahta na udaljenosti od 2 m zona opasnosti "2". III.A.8.1.2.8. Adaptacija i izvedba prepumpnog ahta za crpljenje oborinskih voda nakupljenih na sjevernom dijelu plohe 6 Nakupljenu oborinsku vodu koja se sakuplja u sabirnom dijelu plohe 6 sjever i dalje u pripadne ahtove je potrebno precrpiti u obodni kanal sjever. Na nizvodnoj kolektorskoj cijevi ahta JB-17 je izveden PEHD ep koji sprijeava mijeanje oborinske vode plohe 6 sjever s procjednom vodom plohe 5D te se u proteklom periodu nakupljena oborinska voda u ahtu JB-17 povremeno crpila mobilnom muljnom pumpom. U cilju sprijeavanja nakupljanja mulja (taloenjem) u drenanim cijevima sustava odvodnje voda plohe 6 sjever (kaseta 6/2) na ahtu JB-19 je prije poetka odlaganja otpada na kasetu 6/1, IZVO A duan izraditi Izvedbeni projekt adaptacije ahta za prebacivanje oborinske vode s kaseta 6/2 i 6/3 u obodni kanal. Izvedbeni projekt mora imati plan izrade razvoda elektrine energije iz dijela biokompostane, ukljuivo s iskopom, postavljanjem kablova, zatrpavnjem i asfaltiranjem pristupne prometnice. Plan razvoda elektine enercije mora biti projektiran za napajanje elektrinom energijom sa JB-19 na JB-21 ukljuivo s iskopom, postavljanjem kablova i zatrpavnjem. Razvod elektine energije koji se ugra ue unutar obodne prometnice mora biti u proueksplozijskoj izvedbi. Precrpni sustav treba projektirati tako da je elektrinu pumpu (na va enje) mogue u buduem periodu (predvidivo do 2018. god.) prebaciti s ahta JB-19 (kaseta 6/2) na JB-21 (kaseta 6/3). Budui da se radi o oborinskoj vodi, muljna pumpa ne trebaju biti u Ex izvedbi. Minimalni kapacitet muljne pumpe iznosi 2,5 l/sekundi pri H=5 m. Predvidiva je ugradnja jedne pumpe po ahtu. Pumpa mora biti projektirana i ugra ena s lancem sa mogunou va enja za lake odravanje. Projektom adaptacije precrpnog ahta IZVO A treba predvidjeti iskljuenje elektrine pumpe prije sputnja razine procjedne vode na razinu usisa pumpe (pumpa na plovak).
stranica 185 od 348
Neposredno prije poetka ugradnje otpada na kasetu 6/1 sjever, potrebno je ukloniti zavareni ep od PEHD ploevine iz ahta JB-17 i ugraditi ep na nizvodnoj strani ahta JB19. Trokovi uklanjanja i ugradnje ploevine ukljuuju sav materijal i radove za kompletno izvrenje posla. Prije izvo enja, IZVO A je duan da za Izvedbeni projekt adaptacije prepumpnog ahta ishoditi suglasnost od Naruitelja. Projektant navedenog projekta ne smije biti zaposlenik osobe koja je izvo a na istoj gra evini. IZVO A je duan Izvedbeni projekt adaptacije prepumpnog ahta izraditi u roku od 60 kalendarskih dana od dana uvo enja u posao. U sklopu projekta IZVO A je duan dostaviti projektantski trokovnik (i ispunjeni trokovnik s procjenom trokova). IZVO A je duan izraditi 8 primjeraka uvezene projektne dokumentacije kao i 2 primjerka na digitalnom mediju (CD). Obraun izrade projekta se vri po kompletiranoj dokumentaciji usuglaenoj s Glavnim projektantom. IZVO A je duan adaptirati prepumpni aht u skladu s Izvedbenim projektom adaptacije. IZVO A je zaduen za nabavu i izvedbu adaptacije projektiranog precrpnog ahta na koji je prethodno dobio suglasnost. Izvedba treba biti provedena bez utjecaja na funkcionalnost sustava odvodnje oborinskih voda, odnosno prije izvedbe prepumpnog sustava, IZVO A mora isprazniti revizijski aht od dotekle oborinske vode. Trokove precrpljivanja oborinskih voda snosi IZVO A, te je stoga preporuljivo da se radovi provode usunom periodu godine. IZVO A je zaduen za izvedbu razvoda elektrine energije iz dijela biokompostane, ukljuivo s iskopom, ugradnjom razvodnih ormara, postavljanjem kablova, zatrpavnjem i asfaltiranjem pristupne prometnice. IZVO A je duan izvriti nabavu i montau badarenog elektrinog kontrolnog brojila, nabavu i montau elektrine muljne pumpe s plovkom koja e crpiti oborinsku vodu iz JB-17 u obodni kanal. Nakon izgradnje prepumpnog ahta IZVO A je duan izraditi projekt izvedenog stanja (gra evinski, strojarski i elekto projekt izvedenog stanja), predati upute za rad i odravanje te izvriti ispitivanje vodonepropusnosti izvedenog prepumpnog ahta. III.A.8.1.2.9. Srodna poglavlja Poglavlje III.A.1. Prihvat i ugradjna otpada Poglavlje III.A.4. Obodni nasip Poglavlje III.A.6. Kanali Poglavlje III.A.9. Zatitni sloj iznad sustava za prikupljajne procjednih voda Poglavlje III.A.10. Ploha za prihvat azbestnog otpada Poglavlje III.A.11. Gornji brtveni sloj Poglavlje III.A.12. Gotova prekrivka Poglavlje III.A.14. Otplinjavanje odlagalita i plinska mrea do mTEO Poglavlje III.A.13. Povrinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji
stranica 186 od 348
P. Q.
R. S.
III.A.8.1.2.10. Definicije Drenane cijevi: Su perforirane i pune PEHD cijevi kojima se prikupljena procjedna voda dovodi do sabirnih ahtoava. Sabirni ahtovi: Sabirni ahtovi su dvostjeni PEHD elementi sustava procjednih voda koji prikupljaju procjednu vodu iz pojedinih kasta i dvode je kolektorskim cijevima nizvodno prema sabirnim bazenima. Kolektorske cijevi: Kolektorske cijevi su dvostjene PEHD cijevi promjera 400/300 mm koje provode procjednu vodu iz sabirnih ahtova nizvodno. Kompenzacijski bazeni: Kompenzacijski bazeni su gra evine koje procjednu vodu koja gravitacijski dotie iz ploha 6, 5D, 5, 4, 3 i 2 prebacuju na viu kotu plohe 1 od kuda procjedna voda dalje gravitacijski tee prema sabirnim bazenima. Kompenzacijski bazeni su izvedeni na spoju ploha 1 i 2 .
III.A.8.1.2.11. Terenska mjerenja J. Obuhvaa geodetsku izmjeru ulaznih i izlaznih cijevi u postojee kompenzacijske bazena te izmjeru i iskolenje za postavljanje novih kompenzacijskih bazena. K. Kontrolno ispitivanje vodonepropusnosti novo izvedenih kompenzacijskih bazena.
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi odravanja su dani u poglavlju: Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 god. [vidi GP1]. Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2007 god. [vidi IP1]. Vidi poglavlja: Konstrukcija kanala Poglavlje 02302, Drenani materijal Poglavlje 2361, Cijevi i ahtovi (HDPE) Poglavlje 2364

Cilj odravanja sustava procjednih voda je osigurati nesmetano protjecanje procjedne vode od pojedinih drenanih ploha do sabirnih bazena. Drenane i kolektorske cijevi moraju biti iste i protone, pumpe u kompenzacijskim bazenima moraju funkcionirati. ahtovi, kinete i sifoni moraju biti isti a svi ventili moraju funkcionirati.
stranica 187 od 348
III.A.8.2.2.1. ienje cijevi za prikupljanje procjedne vode Uestalost ienja cijevi za prikupljanje procjedne vode na plohi 1 je minimalno jedan puta godinj (1 godinje). Predvi ena duina ienja plohe 1 iznosi 10 200 m = 2.000 m. Uestalost ienja drenanih cijevi (perforiranih i punih) na plohama 2 do 6 je minimalno dva puta godinje (2 godinje) i to za vrijeme smanjenih dotoka i snienih razina u sustavu procjednih voda. Predvi ena duina ienja ploha 2 do 6 iznosi 21 200 m + 1 (JB-6) 51 m= 4.251 m. Oprema za ienje sustava procjednih voda mora biti u Ex izvedbi. IZVO A radova ienja je duan dati Izvjetaj o izvrenim radovima i zapaanjima tijekom ienja (dotok, duina ulaska wome u drenau, ocjenu ispravnosti i Izvjetaj o nedostacima na ventilima i sifonima, urednosti ahtova, urednost i vodonepropusnost kompenzacijskih bazena i ispravnost pumpi u kompenzacijskim bazenima). Nakon ienja i snimanja Izvo a mora vratiti sve sifone, ventile i poklopcwe ahtova u stanje uporabivosti. Neposredno prije snimanja sustava procjednih voda kamerom, potrebno je provesti ienje cijevi za prikupljanje procjednih voda ure ajem radnog dosega od minimalno 200 m. III.A.8.2.2.2. Odravanje i upravljanje kolektorskim cjevovodom procjednih voda Kolektorske cijevi procjednih voda su elementi sustava odvodnje procjednih voda koji se nalaze na obodu tijela odlagalita te provode sakupljenu procjednu vodu izme u ahtova procjednih voda i kompenzacijskih bazena. Neposredno prije snimanja IZVO A treba provesti ienje svih kolektorskih cijevi ukupne duine 2.907 m. Kolektorske cijevi su izvedene s dvostrukom stijenkom (vanjskog promjera 400 mm i 300 mm): 4. IZVO A je zaduen da minimalno 1 puta godinje womom oistiti sustav kolektorskog cjevovoda . 5. IZVO A je duan o provedenom odravanju dostaviti Izvjetaj u dva primjerka. Izvjetaj mora sadravati situaciju odlagalita s naznaenim oienim dionicama, mjestima na kojima su uoena odstupanja i slino. 6. IZVO A je duan provesti periodiko ispitiavanje vodonepropusnosti kolektorskih cijevi od ovlatene institucije sukladno normi Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala HRN EN 1610. IZVO A je duan provesti prvo ispitivanje u roku od 60 dana od uvo enja u posao. Ispitivanje treba provesti ovlatena institucije. IZVO A je duan dostavljati rezultate ispitivanja Nadzornom inenjeru u dvije kopije, voditi evidenciju provedenih ispitivanja, duan je izvjetavati o datumu isteka periodikog ispitivanja, organizirati ispitivanja prije isteka roka vaenja prethodnog ispitivanja, kao i uvanja dokaza o provedenom Ispitivanju (Uvjerenje o vodonepropusnosti, strukturalnoj stabilnosti i funkcionalnosti). (1 godinje). Trokove IZVO AA po ovoj toki treba obraunati kroz stavku upravljanje.
stranica 188 od 348
III.A.8.2.2.3. Snimanje sustava za prikupljanje procjedne vode IZVO A treba izvriti kontrolu ienja i funkcionalnosti sustava za prikupljanje procjedne vode CCTV (Closed-circuit television) kamerom. Oprema za snimanje sustava procjednih voda mora biti u Ex izvedbi. Snimanje mora biti izvreno samohodnom kamerom sa irokokutnim objektivom i izvorom svjetlosti. O provedenom snimanju IZVO A mora dostaviti izvjetaj u dva primjerka uz jedan primjerak digitalne snimke (CD ili DVD). Snimanje i Izvjetaj moraju biti uskla eni s normom HRN EN 13508- 1:2006. Izvjetaj mora sadravati situaciju odlagalita s naznaenim snimljenim i oienim dionicama, fotografijama kritinih dionica, mjestima na kojima su uoene anomalije, talog, suenja poprenog presjeka, kontra padovi, puknua i slino. U sklopu snimanja, Izvo a je duan dati i prikaz uzdunih padova cijevi sustava za prikupljanje procjednih voda. Izvo a je duan izraditi i dostaviti Nadzornom inenjeru detaljan izvjetaj o provedenim radovima. Ploha 1 Neposredno nakon ienja IZVO A treba izvriti kontrolu ienja i funkcionalnosti. Snimanje se provodi jedan puta godinje. Plohe 2 do 6 Neposredno nakon ienja IZVO A treba izvriti kontrolu ienja i funkcionalnosti. Snimanje se provodi dva puta godinje.
stranica 189 od 348
Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, odravanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagalita otpada Jakuevec III.A.8. Sustav sakupljanja procjednih voda Tabela 12 Popis drenanih cijevi koje je potrebno oistiti i snimiti s napomenama za Izvo aa
Popis ahtova i drenae za ienje i snimanje
Vanjski/U nutarnji Potrebno Orijentacij Naziv okna Promjer R.br. Ploha snimiti/oistiti a nove oznake drenane *[m] cijevi [mm]
Komentar
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39
sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever sjever istok jug jug jug jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug
PS-4 1 300/250 166,5 PJ-6 1 300/250 166,5 PS-5 1 300/250 178,5 PJ-7 1 300/250 178,5 PS-6 1 300/250 186 PJ-8 1 300/250 186 PS-7 1 300/250 189,5 Vertikalna deformacija od 65-tog metra do 97-mog metra, dalje neprohodno. PJ-9 1 300/250 189,5 Nakon 187 m neprohodno zbog deformacije vertikalnog profila. PS-8 1 300/250 191 PJ-10 1 300/250 191 PS-3 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PS-2 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PJ-PS-1 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PJ-2 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PJ-3 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PJ-4 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PJ-5 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona JB-1 2 200/175 198,5 JB-2 2 200/175 198,5 JB-3 2 200/175 200 JB-4 2 200/175 200 JB-5 3 160/143 202,5 Na 19,5 nailazak na zubu zavara cijevi. Dionica prohodna za ienje u cijelosti JB-6 3 160/143 50,9 Vertikalna deformacija na 51 m, dalje neprohodno za ista i kameru. JB-7 3 160/143 210,5 JB-8 3 160/143 210,5 JB-9 4 160/143 223 Na 50 m nailazak na zub zavara cijevi. Dionica prohodna za ienje u cijelosti JB-10 4 160/143 223 JB-11 4 160/143 228,5 JB-12 4 160/143 228,5 JB-13 5 160/143 233 Kamera pod vodom. Nije vidljiv uzrok zaustavljanja kamere na 22. m. JB-14 5 160/143 233 JB-15 5 D 160/143 222,5 Na 25 m nailazak na zub zavara cijevi. Dionica prohodna za ienje u cijelosti JB-16 5 D 160/143 222,5 Na 54 m nailazak na zub zavara cijevi. Dionica prohodna za ienje u cijelosti JB17 6 160/143 217 JB 18 6 160/143 217 JB 19 6 160/143 216 JB 20 6 160/143 216 JB 21 6 160/143 202,5 JB 22 6 160/143 202,5 Sumarno oistiti [m] 6379,4 Sumarno snimiti [m] 6379,4 * Dana metraa je procijenjena udaljenost izmjerena od pripadnog ahta do polovice drenane cijevi. * Prije ienja potrebno je demontirati 32 sifona s ili bez ventla (redni brojevi 1 do 10 + 18 do 39)
stranica 190 od 348
Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, odravanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagalita otpada Jakuevec III.A.8. Sustav sakupljanja procjednih voda Tabela 13 Popis revizijskih ahtova i kolektorskih cijevi koje je potrebno istiti
Popis ahtova i kolektorskih cijevi za ienje

Vanjski/Unutarnji Potrebn Promjer kolektorske o oistiti cijevi [mm] *[m]
R.br.
Orijentac Naziv susjednih ija okna
Ploha
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38
sjever sjever sjever sjever sjever sjever sjever jug jug jug jug jug jug jug jug jug sjever jug sjever sjever sjever sjever sjever sjever sjever sjever sjever sjever jug jug jug jug jug jug jug jug jug jug
PJ-PS-1/PS-2 1 PS-2/PS-3 1 PS-3/PS-4 1 PS-4/PS-5 1 PS-5/PS-6 1 PS-6/PS-7 1 PS-7/PS-8 1 PJ-PS-1/PJ-2 1 PJ-2/PJ-3 1 PJ-3/PJ-4 1 PJ-4/PJ-5 1 PJ-5/PJ-6 1 PJ-6/PJ-7 1 PJ-7/PJ-8 1 PJ-8/PJ-9 1 PJ-9/PJ-10 1 PS-8/JB-1 2 PJ-10/JB-2 2 JB-1/JB-3 2 JB-3/JB-5 2/3 JB-5/JB-7 3 JB-7/JB-9 3/4 JB-9/JB-11 4 JB-11/JB-13 4/5 JB-13/JB-15 5/5D JB-15/JB-17 5D/6 JB-17/JB-19 6 JB-19/JB-21 6 JB-2/JB-4 2 JB-4/JB-6 2/3 JB-6/JB-8 3 JB-8/JB-10 3/4 JB-10/JB-12 4 JB-12/JB-14 4/5 JB-14/JB-16 5/5D JB-16/JB-18 5D/6 JB-18/JB-20 6 JB-20/JB-22 6 Sumarno oistiti [m]
300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250
39 73 31 30 30 30 30 38 55 40 50 50 43 35 32 31 89 91 63 123 123 123 123 135 108 76 81 76 63 130 127 129 123 141 109 76 77 84 2907
stranica 191 od 348
III.A.8.2.2.4. Odravanje sabirnih ahtova odvodnje procjednih voda Sabirni ahtovi procjednih voda su elementi sustava odvodnje procjednih voda koji se nalaze na obodu tijela odlagalita te provode sakupljenu procjednu vodu u sabirne (kolektorske) cijevi. ahtovi odvodnje su izvedeni na lomovima i krianjima trasa sustava odvodnje procjednih voda. Poklopci ahtova su izvedeni s odzranikom. ahtove odvodnje procjednih voda IZVO A je duan odravati na sljedei nain: 12. IZVO A je zaduen za tjedne vizuale preglede ahtova procjednih voda. Pregled stanja se provodi radi mogunosti fizikog oteenja stijeki ahta, poklopca ahta i odzranika. IZVO A je zaduen za tjedno izvijetavanje Nadzornog inenjera o eventualnim oteenjima stranica i dna, o brzini protjecanja, eventualnom usporu, razini procjedne vode u ahtu, stanju taloga, stanju urednosti, ispravnosti ruice ventila, nepropusnosti spojeva, stanju sifona, poklopca i oznaka ahta s oznakom upozorenja (1 tjedno). 13. IZVO A je zaduen za provjeru prisutnosti (koncentracije) metana CH4 volumnim postcima (%) u ahtu i neposrednoj okolici ahta (1 x mjeseno). U sluaju detekcije CH4, IZVO A je duan izvijestiti o mjestu izbijanja metana u ahtu (hvata kondenzat tipa 3, sifon, prikljuna kolektorska cijev i sl.). U sluaju evidentiranja pojave CH4 provjeru koncentracije treba provoditi ee i to minimalno (1 x tjedno). 14. IZVO A je zaduen za odravanje ahtova procjednih voda ienjem. (1 mjeseno). 15. Pregled razine vode u posudi u kojoj se nalazi sifonski prikljuak drenanog cjevovoda i po potrebi dolijevanje vode u posudu (1 mjeseno). Prije eventualnog ulaska u aht provesti mjere propisane u poglavlju III.8.5. Zatita okolia i zdravalja. 16. Savka tri mjeseca izvriti pokretanje ruice ventila do potpunog otvaranja i zatavranja te izvijestiti o stanju (4 godinje). Prvo pokretanje ruice IZVO A mora izvriti u mjesecu u kojem je uveaden u posao. 17. ahtovi procjednih voda imaju dvostruke stijenke to omoguuje kontrolu vodonepropusnosti. IZVO A je zaduen za provedbu kontrole vodonepropusnosti vizualnim pregledom u intervalima od svaka 3 mjeseca (4 godinje). Prvo ispitivanje vodonepropusnosti IZVO A mora izvriti u mjesecu u kojem je uveden u posao. 18. Minimalno dva puta godinje IZVO A mora isprati unutranjost ahtova na kojima se vri snimanje vodom, oistiti sifon ukloniti talog s dna okna / kinete, (u sklopu radova ienja sutava prikupljanja i odvodnje procjednih voda a prije snimanja kamerom). Sanirati nedostatke (vidi toku 10) i izvijestiti o svim eventualnim uoenim nedostacima u ahtu kao na primjer eventualni nedostatak vijaka, "X" komada, "T" komada. Sve nedostajue vijke IZVO A treba zamijeniti s inox vijsima. (2 godinje). Nakon ienja i snimanja vratiti sve sifone, ventile i poklopce u stanje uporabivosti. O provedenom ienju Izvo a je duan sastavaiti detaljni Izvjetaj. 19. IZVO A je duan odravati znakove upozorenja i opasnosti na i ispred ahtova procjednih voda ienjem (1 x mjeseno). (predvidiva kompltena zamjena znakova upozorenja 1 3. god.). Odravati nalijepljene oznake (nazive) na ahovima
stranica 192 od 348
procjednih voda u skladu s projektima. Predvidiva kompltena zamjena oznaka 1 2. god. 20. IZVO A je duan izvriti popravak i/ili zamjenu neispravnih sifona i ventila u ahtovima procjednih voda. Predvidiva kompltena zamjena sifona i ventila 1 2. god. 21. IZVO A je zduen za provedbu periodikog ispitivanje vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti ahtova procjednih voda od ovlatene institucije provoditi sukladno normi Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala HRN EN 1610. IZVO A je duan provesti prvo ispitivanje u roku od 60 dana od uvo enja u posao. Izvo a je duan provesti ispitivanje od ovlatene institucije. IZVO A je duan dostavljati rezultate ispitivanja Nadzornom inenjeru u dvije kopije, voditi evidenciju provedenih ispitivanja, duan je izvjetavati o datumu isteka periodikog ispitivanja, organizirati ispitivanja prije isteka roka vaenja prethodnog ispitivanja, kao i uvanja dokaza o provedenom Ispitivanju (Uvjerenje o vodonepropusnosti, strukturalnoj stabilnosti i funkcionalnosti). (1 godinje) 22. IZVO A je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostaviti Izvjetaj o stanju ahtova odvodnje procjednih voda s komentarima i prijedlozima mjera. U izvjetaju treba biti navedeno; Sumarna zapaanja tjednih pregleda, koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u ahtu i neposrednoj okolici ahta, istoi ahtova, stanje ruice ventila (s planom sljedeeg pokretanja ruice), rezultat mjerenja vodonepropusnosti s planom sljedeeg ispitivanja, plan provedbe snimnja i ienja sustava odvodnje procjednih voda, stanje zankova upozorenja i oznaka na ahtovima, plan periodikg ispitivanja vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti s rezultatima provedenih ispitivanja. III.A.8.2.2.5. Odravanje kompenzacijskih bazena Kompenzacijski bazen (prepumpni ahtovi) se nalazi na sjevernom i junom spoju ploha 2 i 1. Osnovna funkcija kompenzacijskih bazena je sakupljanje i podizanje procjedne vode koja dotie iz ploha 6 do plohe 2 na viu kotu plohe 1 od kuda procjedna voda gravitacijski otie prema sabirnim bazenima sjever i jug. Kompenzacijske bazene procjednih voda IZVO A treba odravati na sljedei nain: 7. Tjedno izvriti vizualni pregled stanja kompenzacijskih bazena, stanju funkcioniranja pumpi, stanju stijeki bazena i poklopca bazena. Tjedno izvijestiti Nadzornog inenjera o stanju pumpi, brzini protjecanja, eventualnom usporu, razini procjedne vode u bazenu, stanju taloga, stanju urednosti, stanju poklopca (1 tjedno). 8. Runo uklanjanje nakupljenog otpada (letei otpad i slino) iz kompenzacijskog bazena IZVO A mora provoditi po potrebi. Predvidiv angaman je 2 radnika po 4 sata, 2 mjeseno. Obraun se vri kroz poglavlje V.A.1. 9. Ispravnost elektrinih i strojarskih komponenti ugra enih pumpi (u Ex izvedbi) IZVO A mora kontrolirati jedan puta godinje po ovlatenoj tvrtci. (1 godinje). 10. IZVO A je zaduen za ienje talonice i unutranjosti kompenzacijskih bazena od nataloenog mulja mlazom vode i usisavanje slivniarem po potrebi. Predvidiv angaman je est puta godinje. (6godinje).
stranica 193 od 348
11. IZVO A je zaduen za provedbu periodikog ispitivanja vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti kompenzacijskih (prepumpnih) bazena od ovlatene institucije koje se provodi prema normi Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala HRN EN 1610. IZVO A je duan provesti prvo ispitivanje u roku od 60 dana od uvo enja u posao. Izvo a je duan izvriti ispitivanje po ovlatenoj instituciji. IZVO A je duan dostavljati rezultate ispitivanja Nadzornom inenjeru u dvije kopije, voditi evidenciju provedenih ispitivanja, duan je izvjetavati o datumu isteka periodikog ispitivanja, organizirati ispitivanja prije isteka roka vaenja prethodnog ispitivanja, kao i uvanja dokaza o provedenom Ispitivanju (Uvjerenje o vodonepropusnosti, strukturalnoj stabilnosti i funkcionalnosti). (1 godinje) 12. IZVO A je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostaviti Izvjetaj o stanju ahtova odvodnje procjednih voda s komentarima i prijedlozima mjera, koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u ahtu i neposrednoj okolici ahta, razini vode i slino. III.A.8.2.2.6. Odravanje adaptiranog prepumpnog ahta za crpljenje oborinskih voda nakupljenih na sjevernom dijelu plohe 6 Odravanje adaptiranog prepumpnog ahta za crpljenje oborinskih voda mora biti po svmu isto kao i za ahtove procjednih voda osim to se jo predvi a i crpljenje nataloenog mulja iz dna precrpnog ahta 4 godinje. IZVO A je zaduen za ienje talonice u prepumpnom ahtu od nataloenog mulja mlazom vode i usisavanje slivniarem po potrebi. Predvidiv angaman je etir puta godinje. (4godinje).
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi upravljanja su dani u dokumentaciji: Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 god. [vidi GP1]. Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2007 god. [vidi IP1]. Vidi poglavlja: Konstrukcija kanala Poglavlje 02302, Drenani materijal Poglavlje 2361, Cijevi i ahtovi (HDPE) Poglavlje 2364
stranica 194 od 348

Izvjetaji Izvo aa IZVO A je duan u sklopu mjesenog izvjetaja dostavljti vremenski i financijski plan gra enja i odravanja sustava procjednih voda. Vremenski i financijski plan IZVO A u sluaju potrebe mora revidirati (aktualizirati). Troak izrade vremenskog plana treba ukljuiti u cijenu upravljanja sustavom procjednih voda. IZVO A radova je duan dati Izvjetaj o izvrenim radovima i zapaanjima tijekom ienja cijevi za sakupljanje procjednih voda (dotok, duina ulaska wome u drenau, ocjenu ispravnosti i Izvjetaj o nedostacima na ventilima i sifonima, urednosti ahtova, urednost i vodonepropusnost kompenzacijskih bazena i ispravnost pumpi u kompenzacijskim bazenima). IZVO A je duan izraditi i dostaviti nadzornom inenjeru detaljan izvjetaj o provedenim radovima snimanja sustava procjednih voda u dva primjerka. IZVO A je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostaviti Izvjetaj o stanju ahtova odvodnje procjednih voda s komentarima i prijedlozima mjera. U izvjetaju trebaju biti navedene sve aktivnosti izvo aa iz poglavlja III.A.8.2. IZVO A je duan dostaviti Izvjetaj o odravanju kolektorskih cjevovoda. Izvjetaj mora sadravati situaciju odlagalita s naznaenim oienim dionicama, mjestima na kojima su uoene nepravilnosti. IZVO A je duan voditi evidenciju provedenih ispitivanja vodonepropusnosti kompenzacijskih bazena, od ovlatene institiucije, duan je izvjetavati o datumu isteka periodikog ispitivanja, provesti ispitivanje prije isteka roka vaenja prethodnog ispitivanja, kao i uvati dokaz o provedenom Ispitivanju (Uvjerenje o vodonepropusnosti, strukturalnoj stabilnosti i funkcionalnosti). (1 godinje) IZVO A je duan izraditi i dostaviti navedene Izvjetaje u dva primjerka. Dostava mjesenog izvjetaja IZVO AA je preduvjet za ovjeru privremene situacije.
III.A.8.4. POSTUPANJE S OTPADOM

Mulj koji se taloi u sustavu procjednih voda se prije deponiranja, a nakon ienja, mora fizikalno-kemijski analizirati u ovlatenom laboratoriju, a sve sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04), Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 23/07) i Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05 i 39/09), Pravilniku o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada (NN 117/2007) i Pravilniku o izmjeni i dopuni Pravilnika o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada (NN 111/2011).
stranica 195 od 348
Ukoliko rezultati fizikalno - kemijske analize pokau da predmetni mulj nije opasni otpad tada ga je mogue otpremiti u tijelo odlagalita Jakuevec. U suprotnom se s predmetnim muljem treba postupati u skladu s Zakonom o otpadu (NN 178/04) izmjenama i dopunama Zakona o otpadu (NN 153/2005 Uredba, NN 111/2006, NN 60/2008 i NN 87/2009). Obraun i naplata zbrinjavanja opasnog otpada vri se posebno.

Pojava odlagalinog plina je mogua prilikom svih radova, uprvaljanja i odravanja na sustavu procjednih voda. Radovi gra enja i odavanja se moraju izvoditi na mjestima s poveanom opasnosti, kao to su ahtovi, kompenzacijski bazeni, cjevovodi procjednih voda u kojima je detektiran odlagalini plin. Unutar ahtova procjednih voda je Ex zona opasnosti "1", dok je u krugu ahta na udaljenosti od 2 m zona opasnosti "2". Unutar radijusa kruga od 2 m od kompenzacijskih bazena je Ex zona opasnosti "2". Osnovne opasnosti prstora u kojima je evidentirana pojava odlagalinog plina su: Nedostatak kisika - opasnost od guenja radnika, Toksinost - opasnost od trovanja, Opasnost od eksplozije. Deponijski plin moe biti prisutan na mjestima rada u koncentraciji izvan granice ljudskih osjetila. Preventivne mjere zatite na radu su obvezujue. Osoblje IZVO AA mora biti upoznato s izvorima opasnosti. Neposredno prije ulaska u ahtove i kompenzacijske bazene, IZVOA treba prozraiti radni prostor i izmjeriti koncentraciju CH4, CO2, H2S. Izvo a smije ulaziti u radni prostor samo ako je prethodno utvrdio da koncentracija deponijskog plina nije opsna po ivot i zdravlje radnika. Tijekom cijelog izvo enja radova IZVO A mora kontinuirano provoditi mjernja deponijsko plina u radnom prostoru i mora imati na raspolaganju deurno osoblje za pomo i spaavanje. Osoblje IZVO AA mora poznavati sigurnosne i preventivne mjere u svim situacijama izvrenja posla. Osoblje IZVO AA mora biti opremljeno prikladnim i pouzdanim osobnim zatitnim sredstvima. Poslove na odravanju mogu obavljati samo zdravstveno sposobni radnici IZVO AA koji su obueni za radove odravanja, radnici moraju imati uvjerenje o poha anju specijalistike edukacije iz protueksplozijske zatite, moraju primjenjivati mjere zatite na radu i moraju primjenjivati zatitna sredstava za rad. IZVODA je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi trokovi u svezi toga ukljueni u jedininu cijenu stavke trokovnika koja obuhvaa izgradnju, odravanje i upravljanje prometnicama i platoima.
stranica 196 od 348
Naruitelj:
Naziv gra evine:
Razina projekta:
III.A.9. Zatitni sloj iznad sustava drenae

stranica 197 od 348
Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, odravanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagalita otpada Jakuevec III.A.9. Zatitni sloj iznad sustava drenae
SADRAJ POGLAVALJA: III.A.9.1. GRA ENJE ...............................................................................................199

III.A.9.1.1 III.A.9.1.2 III.A.9.2.1 III.A.9.2.2 III.A.9.3.1 III.A.9.3.2 OPI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA .......................................................... 199 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA ............................................ 199 OPI ZAHTJEVI ODRAVANJA ..................................................................... 200 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRAVANJA ...................................................... 200 OPI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA..................................................................... 201 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA ...................................................... 201
III.A.9.2. ODRAVANJE ...........................................................................................200 III.A.9.3. UPRAVLJANJE...........................................................................................201
stranica 198 od 348
III.A.9.1. GRA ENJE

Zatitni sloj iznad sustava drenae procjednih voda je izveden na svim plohama odlagalita. Navedeni sloj je ugra en na filtarskom geotekstilu tipa 400 g /m2 i slui kao zatita filtarskog geotekstila od oteenja. Zatitni sloj iznad sustava drenae procjednih voda je potrebno odravati na plohama 6/1 do 6/3 upanjem raslinja s korjenjem kako ne bi dolo do oteenja filtarskog geotekstila i prodiranja sitnih estica u drenani sustav. Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi gra enja su dani u dokumentaciji; Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 god. [vidi GP1]. Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2007 god. [vidi IP1]. Plan odlaganja otpada na plohu 5D i 6,Broj projekta: 3230-0576/10, Institut IGH d.d., Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia, listopad 2010. [vidi IP6].

Ope napomene Rad IZVO AA na odravanju i upravljanju zatitnog sloja iznad sustava drenae procjednih voda obuhvaa i sve mjere zatite na radu i zatite okolia koje su propisane ili obvezatne vaeim zakonima. IZVODA je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi trokovi u svezi toga ukljueni u jedininu cijenu stavke trokovnika koja obuhvaa izgradnju, odravanje i upravljanje prometnicama i platoima. IZVODA je duan osigurati svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate i pribor, za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. IZVODA je zaduen za usuglaavanje provedbe radova sa svim odgovarajuim pravilima, odredbama, statutima zakonima na lokalnoj i dravnoj razini. Obveza je IZVO AA da izvo enje radova provodi tako da izbjegne mogunost oteenja izvedenih elemenata odvodnje procjednih voda i me unasipa (zejeg nasipa). Srodna poglavlja Poglavlje III.A.1 Prihvat i ugradnja otpada
stranica 199 od 348
Poglavlje Poglavlje Poglavlje Poglavlje Poglavlje Poglavlje Poglavlje Poglavlje Poglavlje
III.A.2 Privremeno prekrivanje III.A.3 Prometnice i platoi III.A.5 Me unasip (zeji nasip) III.A.6. Obodni kanali III.A.7 Detekcija oteenja geomembrane III.A.8 Sustav procjednih voda III.A.10 Ploha za prihvat azbesta (kaseta 6/3 jug) III. A.12. Gotova prekrivka III. A.13. Povrinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji
Definicije T. Zatitni sloj iznad sustava za prikupljanje procjednih voda: Zatitni sloj definira se kao inertni pjeskoviti ili ljunkoviti materijal. Ugra uje se na filtarski geotekstil tipa 400 g /m2 i slui kao zatita filtarskog geotekstila od oteenja.
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi odravanja su dani u poglavlju 02363 Tehnikih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2007 god. [Vidi IP1].

IZVO A je zaduen za ienje zatitnog sloja na plohama 6/1 do ukljuivo 6/3 tijekom perioda od oujka do listopada. ienje treba provoditi jednom mjeseno runim alatom (plijeviti i upati raslinje). Zatitni sloj je potrebno odravati upanjem raslinja s korjenjem kako ne bi dolo do oteenja filtarskog geotekstila i prodiranja sitnih estica u drenani sustav. Predvidiv angaman izvo aa je 1 radnik 3 dana po 8 sati mjeseno. Obim posla na odravnju zatitnog sloj iznad sustava za prikupljanje procjednih voda e se smanjivati s poetkom odlaganja otpada na pojedine kasete izvedenog brtvenog sustava i sustava odvodnje procjednih voda. Kaseta 6/1 ima tlocrtnu povrinu od priblino 2,92 ha, kaseta 6/2 ima tlocrtnu povrinu od priblino 2,90 ha, kaseta 6/3 ima tlocrtnu povrinu od priblino 3,40 ha. Obveza je IZVO AA da zvo enje radova odravanja provodi tako da ne do e do oteenja izvedenih elemenata odvodnje procjednih voda. Popravak oteenja izvedenih elemenata snosi IZVO A.
stranica 200 od 348
Aktivnosti IZVO AA na odravanju zatitnog sloja iznad sustava drenae moraju biti sadrane u Mjesenom izvjetaju. Rad IZO AA na odravanju zatitnog sloja iznad sustava za prikupljanje procjednih voda obuhvaa i sve mjere zatite na radu i zatite okolia koje su propisane ili obvezatne vaeim zakonima. IZVODA je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi trokovi u svezi toga ukljueni u jedininu cijenu stavke trokovnika koja obuhvaa odravanje. Ovjera koliina Evidenciju rada radnika IZVO AA u satima rada na odravanju zatitnog sloja iznad sustava za prikupljanje procjednih voda kao i kvalitetu rada, ovjerava Nadzorni inenjer.
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi odravanja su dani u poglavlju 02363 Tehnikih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2007 god. [Vidi IP1].

Izvjetaji Izvo aa Obveza je IZVO AA da putem Mjesenih izvjetaja obavjetava o stanju izvedenih radova odravanja. Dostava mjesenog izvjetaja IZVO AA je preduvjet za ovjeru privremene situacije.
-~
stranica 201 od 348
Naruitelj:
Naziv gra evine:
Razina projekta:
III.A.10. Ploha za prihvat azbestnog otpada
SADRAJ: III.A.10.1 III.A.10.1.1 III.A.10.1.2 III.A.10.2 III.A.10.2.1 III.A.10.2.2 III.A.10.3 III.A.10.3.1 III.A.10.3.2 III.A.10.4 III.A.10.5 Gra enje Opi zahtjevi izvo enja radova Partikularni zahtjevi izvo enja radova Odravanje Opi zahtjevi odravanja Partikularni zahtjevi odravanja Upravljanje Opi zahtjevi upravljanja Partikularni zahtjevi upravljanja Postupanje s opasnim otpadom Zatita okolia i zdravlja
stranica 202 od 348
Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, odravanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagalita otpada Jakuevec III.A.10. Ploha za prihvat azbestnog otpada

III.A.10.1.1 III.A.10.1.2
GRA ENJE ............................................................................................204

OPI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA .......................................................... 204 PARTIKULARNI ZAHTJEVI IZVO ENJA RADOVA ............................................ 205
III.A.10.2.
III.A.10.2.1 III.A.10.2.2
ODRAVANJE ........................................................................................ 214

OPI ZAHTJEVI ODRAVANJA ..................................................................... 214 PARTIKULARNI ZAHTJEVI ODRAVANJA ...................................................... 214
III.A.10.3.
III.A.10.3.1 III.A.10.3.2
UPRAVLJANJE ........................................................................................ 215

OPI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA..................................................................... 215 PARTIKULARNI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA ...................................................... 215
III.A.10.4. III.A.10.5.
POSTUPANJE S OPASNIM OTPADOM ...................................................... 216 ZATITA OKOLIA I ZDRAVLJA .............................................................. 216
stranica 203 od 348
III.A.10.1. GRA ENJE

Ploha za prihvat gra evinskog otpada koji sadri vrsto vezani azbest i ostali vrsto vezani azbestni otpad (u danljem tekstu samo azbestni otpad) je izvedena na samom jugozapadnom rubu odlagalita, na junom dijelu plohe 6/3 (ploha 6 je podijeljena na 3 dijela), uz unutarnji rub junog i zapadnog obodnog nasipa. Ukupna povrina kazete za prihvat azbestnog otpada iznosi priblino 4.000 m2 (dno kazete + me unasip + postojei obodni nasip na koji e se naslanjati azbestni otpad). Povrina bez obodnog nasipa iznosi priblino 2.160 m2. Kazeta za prihvat azbestnog otpada je odijeljena od ostalog dijela odlagalita me unasipom visine 1.5 m i ukupne irine 6.5 m. Pristupna cesta plohi za prihvat azbestnog otpada je smjetena na zapadnom nasipu. Cesta je irine 4 m s vanjske strane obodnog nasipa, odnosno 5 m s unutarnje strane nasipa. Nasip prometnice je izveden od mjeovitog materijala. Nasip s vanjske strane obodnog nasipa je izveden od mjeovitog materijala dobivenog obradom gra evinskog otpada, dok je nasip s unutarnje strane izveden od zemljanog materijala. Na kraju pristupne prometnice, na mjestu spajanja s kazetom za azbestni otpad, izveden je plato za okretanje vozila. Izvo a je zaduen za odravanje plohe za prihvat azbestnog otpada upanjem raslinja s korjenjem kako ne bi dolo do oteenja filtarskog geotekstila i prodiranja sitnih estica u drenani sustav. Izvo a je duan ishoditi sve potrebne suglasnosti/dozvole za rad s azbestom nadlenih ministarstava. Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom zahtjevi gra enja su dani u dokumentaciji; Elaborat tehnologije odlaganja gra evinskog otpada koji sadri azbest na kazeti izgra enoj u okviru odlagalita Jakuevec [vidi TD27]. Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 god. [vidi GP1]. Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2007 god. [vidi IP1]. Plan odlaganja otpada na plohu 5D i 6,Broj projekta: 3230-0576/10, Institut IGH d.d., Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia, listopad 2010. [vidi IP6].
Opi
stranica 204 od 348

Ope napomene Rad IZVO AA na odravanju i upravljanju plohe za prihvat azbestnog otpada obuhvaa i sve mjere zatite na radu i zatite okolia koje su propisane ili obvezatne vaeim zakonima. IZVODA je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi trokovi u svezi toga ukljueni u jedininu cijenu stavke trokovnika koja obuhvaa izgradnju, odravanje i upravljanje prometnicama i platoima. IZVODA je duan osigurati svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate i pribor, za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. IZVODA je zaduen za usuglaavanje provedbe radova sa svim odgovarajuim pravilima, odredbama, statutima zakonima na lokalnoj i dravnoj razini. Obveza je IZVO AA da izvo enje radova provodi tako da izbjegne mogunost oteenja izvedenih elemenata odvodnje procjednih voda i me unasipa (zejeg nasipa). Srodna poglavlja Poglavlje III.A.1 Prihvat i ugradnja otpada Poglavlje III.A.2 Privremeno prekrivanje Poglavlje III.A.3 Prometnice i platoi Poglavlje III.A.5 Me unasip (zeji nasip) Poglavlje III.A.6 Obodni kanali Poglavlje III.A.7 Detekcija oteenja geomembrane Poglavlje III.A.8 Sustav procjednih voda Poglavlje III.A.9 Zatitni sloj iznad sustava za prikupljanje procjednih voda Pravilnici i propisi Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05, 39/09) Pravilnik o nainu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadri azbest (NN42/07) Naputak o postupanju s otpadom koji sadri azbest (NN 89/08) Pravilnik o graninim vrijednostima izloenosti opasnim tvarima pri radu i o biolokim graninim vrijednostima (NN 13/09) Odluka o postupanju Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost za provedbu mjera radi unaprje enja sustava gospodarenja otpadom koji sadri azbest (NN 58/11) Pravilnik o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada (NN 117/07)
stranica 205 od 348
IZVO A je duan postupati u skladu s Elaboratom tehnologije odlaganja gra evinskog otpada koji sadri azbest na kazeti izgra enoj u okviru odlagalita Jakuevec [vidi TD27]: Tehnologija odlaganja azbestnog otpada Izdvajanje polja za prihvat azbestnog otpada ,,Pristup odlagalitu osobama koje nisu zaposlene sprijeen je ogradom koja se izvodi po rubu odlagalita ili oko samog polja za prihvat azbestnog otpada, a na porti se provodi evidencija ulaenja ljudi na odlagalite, te se odlagalite uva 24 sata. Prema Naputku o postupanju s otpadom koji sadri azbest (NN 89/08) polje (kazeta) za prihvat azbestnog otpada mora biti izdvojeno od ostalog dijela odlagalita. Na vidljivom mjestu, odmah uz podruje gdje se prihvaa azbestni otpad, postavlja se tabla, koja ima otprilike slijedei sadraj: OPASNOST AZBEST SAMO OVLATENO OSOBLJE OBVEZNA UPOTREBA ZATITNE OPREME, ODJEE I OBUE'' ,,Nakon zavretka odlaganja azbestnog otpada, iznad njega se moe odlagati komunalni otpad. Kako bi se i u tom sluaju polje za prihvat azbestnog otpada izoliralo od okoline, potrebno je izme u azbestnog i komunalnog otpada izvesti odgovarajue me uprekrivne slojeve. Primjer koji se prezentira ovaj sluaj prikazan je na slici 3 u TD27:
,,Nakon zatvaranja polja za prihvat azbestnog otpada iznad podruja gdje je vreno njegovo odlaganje ne smiju se provoditi aktivnosti kojima bi se dovelo do zaga enja okolia, a time i zdravlja ljudi. Pri tome se poglavito misli na buenje plinskih zdenaca. Ukoliko se iznad azbestnog otpada odlae komunalni otpad mogu se u podruju odloenog komunalnog otpada izvoditi zdenci, ali treba voditi rauna da je udaljenost dna zdenca od vrha me uprekrivnog sustava vea od predvi enog slijeganja otpada.
stranica 206 od 348
Dovoz otpada koji sadri azbest do polja za njegov prihvat ,,Sukladno Pravilniku o nainu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadri azbest (NN 42/07), pri prijevozu azbestnog otpada, potrebno je pridravati se slijedeeg: otpad se prije prijevoza, mora zapakirati tako da se sprijei isputanje azbestnih vlakana i azbestne praine u okoli (zahtijeva se ambalaa od polietilenske folije debljine najmanje 0.4 mm) spremnici i ambalaa koja sadri azbestni otpad moraju biti vidljivo oznaeni prema posebnom propisu osoba koja prevozi otpad koji sadri azbestna vlakna ili prainu mora osigurati da tijekom utovara, istovara i prijevoza ne do e do isputanja tih vlakana ili praine u zrak Azbestni otpad se do samog mjesta odlaganja dovozi trajnom ili privremenom gradilinom prometnicom, gdje se istovaruje. Tehnologija istovara i ugradnje zapakiranog azbestnog otpada opisana je u TD27. Odravanje prometnice obuhvaa i odravanje prometne gradiline signalizacije. Pristupnu prometnicu (i radni plato ispred kazete za azbest) potrebno je redovito odravati, te po potrebi sanirati oteenja koja mogu nastati uslijed razliitih utjecaja (padalina, tekog optereenja vozila i dr.). Izvo a (poduzee) koji provodi prihvat i ugradnju azbestnog otpada duan je izvoditi radove odravanja prometnice, a svi radovi trebaju protei na nain da se izbjegne ili skrati period u kojem nije mogu pristup kazeti za odlaganje azbestnog otpada. Nadalje, izvo a koji provodi prihvat i ugradnju azbestnog otpada duan je sukladno dinamici punjenja plohe azbestom izgra ivati pristupnu prometnicu/rampu, kako bi mogao pristupiti do slijedeeg sloja (nivoa) odlaganja azbesta.
Openito o odlaganju otpada koji sadri azbest ,,Sukladno Pravilniku o nainu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadri azbest (NN 42/07), na odlagalite se doprema samo zapakiran ili adekvatno obra en azbestni otpad. Ukoliko se na odlagalite ipak dopremi i azbestni otpad koji nije pakiran ili obra en, da se izbjegne isputanje estica azbesta u okoli potrebno je hitno poprskati otpad, te ga u to kraem vremenu zapakirati u foliju ili alternativno (nepostojanje adekvatne folije u danom trenutku na gradilitu) prekriti slojem zemlje u debljini od minimalno 10 cm. Kod odlaganja azbestnog otpada najveu panju treba posvetiti tome da se sprijei, odnosno svede na minimum, isputanje azbestnih vlakana i praine u zrak. Tehnologija koje se treba pridravati kako bi se isto postiglo, odnosi se na slijedee: zapakirani azbestni otpad provjeriti da li je dobro zapakiran, te ukoliko nije provesti isto polietilenskom folijom debljine minimalno 0.4 mm, te osigurati rubove ljepljivom trakom nezapakiran azbestni otpad: - odmah po istovaru navlaiti otpad
stranica 207 od 348
- u to kraem vremenu upakirati otpad u polietilensku foliju debljine minimalno 0.4 mm, te osigurati rubove ljepljivom trakom azbestni otpad nije dozvoljeno lomiti, piliti ili na bilo koji drugi nain obra ivati Pokosi odloenog azbestnog otpada i zbijenost otpada trebaju biti takovi da se osigura stabilnost odloenog azbestnog otpada, kao i globalna stabilnost cjelokupnog odloenog otpada za sluaj da se iznad azbestnog otpada odlae komunalni otpad. U pravilu se zadovoljavajua stabilnost postie projektiranjem konanog pokosa odloenog azbestnog otpada u nagibu 1V:3H, zbijanjem otpada odgovarajuim brojem prijelaza stroja (npr. tri prijelaza kompaktora ili buldozera teine min. 12t) i ograniavanjem debljine jednog sloja odloenog otpada prije zbijanja na visinu jedne-dvije palete (maksimalno 1.5m). Kako je azbestni otpad upakiran u foliji, a potrebno je osigurati procje ivanje oborinske vode do sustava za sakupljanje procjednih voda, izme u paleta treba ugra ivati vertikalne slojeve zemljanog materijala s veim udjelom pijeska i ljunka (vidi Tehnike uvjete ugradnje zemljani materijal vee vodopropusnosti [vidi TD27]). Udaljenost susjednih vertikalnih drenaa ne smije biti vea od 3 m, a irina drenanog stupca treba iznositi najmanje 0.5m. Svaki red paleta prekriva se horizontalnim slojem zemljanog materijala s veim udjelom pijeska i ljunka (vidi Tehnike uvjete ugradnje zemljani materijal vee vodopropus-nosti [vidi TD27]), a debljina ovog sloja treba iznositi minimalno 0.2m nakon zbijanja. Prije prekrivanja i zbijanja redova paleta, te izvedbe vertikalnih zemljanih stupaca, potrebno je na samoj lokaciji osigurati dovoljnu koliinu vode za prskanje azbestnog otpada za sluaj da do e do puknua folije u koju je upakiran. U pravilu se na polja za azbestni otpad dopremaju valovite ili ravne fasadne i krovne ploe. Ukoliko se ipak dopreme i odre ene koliine cijevi koje sadre azbest, potrebno je provesti neku od slijedeih mjera: prije prelaska strojevima/vozilima preko cijevi iste ispuniti betonom, ljunkom, zemljanim materijalom ili slino, te tako pripremljene cijevi upakirati u foliju zdrobiti cijevi nakon prekrivanja zemljanim materijalom uz adekvatne mjere zatite (me uostalim prskanje vodom i obavezno koritenje zatitne opreme) i uz prethodno isho enu suglasnost Ministarstva zatite okolia i prirode, kao i Ministarstva
graditeljstva i prostornog ure enja.

Odlagatelj azbestnog otpada duan je voditi oevidnik o nastanku i tijeku otpada i voditi podatke o koliini, vrsti, nainu obrade odloenog azbestnog otpada, te mjestu gdje je azbestni otpad odloen (u skladu s Pravilnikom o nainu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadri azbest, NN 42/07). Na odlaganju azbestnog otpada smije raditi iskljuivo obueno osoblje, uz koritenje adekvatne opreme, kako je opisano u zasebnom poglavlju.
stranica 208 od 348
Postupak ugradnje otpada koji sadri azbest na odlagalitu Jakuevec ,,Veina azbestnog otpada koji e se odlagati na kazetu, dopremati e se na drvenim paletama (dimenzije paleta su uglavnom 0.8 x 1.2 m, 1 x 1.2 m ili 1.2 x 1.2 m). Visina azbestnog otpada na pojedinim paletama kree se uglavnom od 0.5 m do 1.5 m, dok se teina jedne palete kree u rasponu od 0.5 do 1.5 tona. Na ovaj se nain uglavnom pakira i transportira "ploasti" azbest - krovne ploe, obloge i sl.
Slika 6. Azbestni otpad upakiran i odloen na paletama
Drobljeni ili usitnjeni azbest se na mjestu nastanka uglavnom pakira u nepropusne polipropilenske vree tzv. "big bag", razliitih dimenzija. Rukovanje i manipulacija s ovim vreama rijeena je preko uivenih ruki koje se prihvaaju preteito viljukarima ili nekim drugim strojevima za podizanje tereta.
Slika 7. Azbestni otpad upakiran u ,,big bag vreu
stranica 209 od 348
Postoji mogunost da e odre ena koliina azbestnog otpada dolaziti pakirana i u drugaijim oblicima, ali se to u ovom trenutku ne moe tono znati. Me utim, bez obzira na geometrijski oblik azbestih "paketa" zajedniko im je svima da moraju biti propisno pakirani kako bi bilo sprijeeno osloba anje azbestnih estica u zrak. Tako er, s obzirom na teinu azbesta i manipulacijska ogranienja (nosivost viljukara, kamiona i drugih strojeva kojima se transportira azbest) realno je za oekivati da na kazetu za azbest nee dolaziti azbestni "paketi" vei od cca 1.5 x 1.5 x 1.5 m. Kada se propisno zapakirani otpad koji sadri azbest dopremi do mjesta budueg odlaganja (dozvoljeno iskljuivo osobama ovlatenima za transport i postupanje s zbestnim otpadom) potrebno je pristupiti njegovom istovaru i odlaganju na ure enu kazetu za prihvat azbestnog otpada. Vozilo koje je dovezlo azbestni otpad parkira se to blie kazeti za odlaganje azbesta, odnosno na posebno ure enu povrinu uz kazetu za azbest. Vozilo koje je dovezlo azbestni otpad ne smije ulaziti u prostor kazete za azbest. Sa vozila koja su dovezla azbestni otpad, palete/vree (ili neki drugi oblik azbestnog ''paketa'') se uz pomo "kombinirke" na kojoj su montirane vilice ili nekog slinog stroja skidaju s vozila, te odvoze do mjesta odlaganja gdje se zajedno s paletom polau na horizontalnu podlogu kazete za azbest. Kazetu za azbest potrebno je popunjavati u redovima i to tako da se prvi red sloi paralelno i neposredno uz rub (junog) obodnog nasipa. Na taj e se nain formirati red duljine od oko 45 m. Palete/vree potrebno je slagati neposredno jedne uz drugu. Drugi red e se slagati neposredno uz prvi, te tako er paleta/vrea do palete/vree. Na taj nain formirati e se "dvored" priblinih dimenzija 2.5-3 m (irina dviju paleta) x 45 m (duljina kazete za azbest, tj. duljina reda) x 1.0 m (visina palete). Sljedei "dvored" je potrebno odmaknuti za cca. 1.0 m od prethodnog, te ga na isti nain sloiti. Prekrivanje odloenih paleta/vrea (dvoreda) je mogue zapoeti bilo kada unutar 3 mjeseca od odlaganja uz uvjet da prilikom manipulacije i odlaganja nije dolo do oteenja zatitne folije tj. ukoliko je sav odloeni otpad propisno upakiran, a provedbom monitoringa se konstatira da je kakvoa zraka zadovoljavajua. Kako bi se moglo pristupiti prekrivanju azbestnog otpada (s propisanim zbijanjem) potrebno je izvesti najmanje dva ''dvoreda'' (4 reda paleta s jednim razmakom od cca 1.0 m izme u njih). Prekrivanje e se vriti s pjeskovito/ljunkovitim materijalom ije su karakteristike specificirane u Tehnikim uvjetima ugradnje zemljani materijal vee vodopropusnosti [vidi TD27]. Budui da visina pojedinih paleta/vrea nee biti ujednaena, u ovom trenutku nije mogue odrediti tonu koliinu/visinu materijala potrebnog za prekrivanje azbestnog otpada. Me utim, potrebno je osigurati debljinu prekrivnog sloja od minimalno 20 cm (u zbijenom stanju) iznad azbestnog otpada. Prostor izme u "dvoreda" potrebno je zbijati mini-kompaktorom, ''abom'' ili nekim slinim strojem, dok se konana povrina jednog sloja ugra enog azbestnog otpada zbija prelascima kompaktora, valjka ili nekog slinog stroja minimalne mase od 12 t.
stranica 210 od 348
U sluaju da do e do oteenja zatitne folije ili vree koje nije mogue sanirati polietilenskom folijom i ljepljivom trakom, potrebno je oteenu paletu/vreu poprskati vodom i u to kraem roku prekriti (zatrpati) pjeskovito/ljunkovitim materijalom (u ovom sluaju nije potrebno zbijati zemljani materijal ve e se zbijanje provoditi prilikom prekrivanja "dvoreda"). Na opisan nain potrebno je popuniti cijelu kazetu, a povrinu prekrivnog materijala urediti tako da se po njoj mogu kretati strojevi (kombinirka, kompaktor, buldozer i sl.) kojima e se slagati palete i ugra ivati sljedei sloj azbestnog otpada (potrebno je zbiti prekrivni materijal nieg sloja (nivoa) azbestnog otpada, kako bi imao dovoljnu nosivost potrebnu za ugradnju narednog sloja). S obzirom na predvi ene dimenzije kazete za prihvat azbestnog otpada na odlagalitu Jakuevec i pretpostavljenu visinu jednog sloja (cca. 1.2 m), pretpostavlja se da e se ukupno odloiti 4 - 5 slojeva (nivoa) azbestnog otpada. Izvo a mora izgraditi pristupnu prometnicu/rampu, kako bi mogao pristupiti do slijedeeg sloja (nivoa) odlaganja azbesta. Tijekom zbijanja sloja azbestnog otpada potrebno je provoditi mjerenja koliina azbestnih estica u zraku. Kada se utvrdi da je prije ena dozvoljena granica oneienja zraka, radove treba obustaviti. Nastaviti s radovima tek nakon to se mjerenjima pokae da su oneienja smanjena ispod dozvoljene granice. Svi strojevi koji se koriste za ugradnju azbestnog otpada moraju se prije naputanja azbestne kazete i koritenja na nekim drugim lokacijama obavezno isprati vodom. Potrebno je isprati sve dijelove koji su mogli biti u kontaktu s azbestnim otpadom (kotai, gusjenice, vilice i dr.). Vozila je potrebno prati na samoj kazeti ili neposredno uz kazetu za azbest.'' Shematski prikaz redova, "dvoreda" i slojeva dan je na slici 6. u TD27:
Prekrivanje otpada koji sadri azbest ,,Azbestni otpad se prekriva u vie sluajeva, a to su: prekrivanje u sluaju hitnih intervencija, npr. kod dolaska neupakiranog azbestnog otpada ili puknua folije na upakiranom otpadu, zamijeenim zaga enjem zraka tijekom provedbe monitoringa i sl.
stranica 211 od 348
prekrivanje prije zbijanja (opisano u poglavljima 2.4 i 2.5 u TD27) me uprekrivanje zemljanim materijalom koje se provodi kada se nakon zavretka odlaganja azbestnog otpada iznad njega nastavlja s odlaganjem komunalnog otpada zavrno prekrivanje, nakon ega slijedi zatvaranje odlagalita ili dijela odlagalita gdje se vrio prihvat azbestnog otpada Sva gore navedena prekrivanja zemljanim materijalom provode se kao mjera zatite od osloba anja azbestnih vlakana i praine u okoli. Zavrno prekrivanje otpada ima i dodatnu funkciju, a to je ograniavanja infiltracije oborina u otpad i time minimaliziranja nastajanje procjednih voda. 1. Prekrivanje azbestnog otpada prije zbijanja Prekrivanje azbestnog otpada tek prije njegova zbijanja podrazumijeva da se na odlagalitu provode slijedee mjere zatite okolia i zdravlja ljudi: polje za azbestni otpad je izvedeno unutar ogra enog odlagalita na kojem je uspostavljena uvarska sluba tijekom cijelog dana (24 sata) uz polje postoji tabla kojom se ukazuje na opasni azbestni otpad i zabranjuje pristup nezaposlenim osobama sav azbestni otpad je upakiran u foliju na odlagalitu se provodi monitoring sukladno opisu danom u zasebnom poglavlju Ukoliko nije uspostavljena neka od gore opisanih mjera potrebno je prekriti azbestni otpad na kraju istog radnog dana u kojem je on dopremljen, odnosno odmah po njegovom dovozu, slojem zemljanog materijala minimalne debljine 0.2 m. 2. Me uprekrivanje azbestnog otpada iznad kojeg se odlae komunalni otpad Kako bi se azbestni otpad izolirao od komunalnog otpada koji se odlae iznad njega treba prethodno izvesti sloj zemljanog materijala u debljini minimalno 1.5 m. Ovim me uprekrivnim zemljanim slojem odvaja se azbestni otpad od komunalnog otpada. Kako bi se sprijeila infiltracija procjednih voda iz komunalnog otpada u polje gdje je odloen azbestni otpad, preporua se da me uprekrivni zemljani sloj ima vei udio sitnozrnatog koherentnog materijala, kako bi bio slabije propusnosti, a da se iznad tog sloja izvede drenani ljunani sloj debljine 0.3 m, te odgovarajui filterski geotekstili, kako ne bi dolo do mijeanja materijala. Ovi materijali tada ine me uprekrivni sustav (odozdol prema gore): zemljani sloj debljine 1.5 m (karakteristike materijala prema Tehnikim uvjetima ugradnje zemljani materijal manje vodopropusnosti [vidi TD27]) filterski geotekstil, mase 400 g/m2 (vidi Tehnike uvjete ugradnje filterski/separacijski geotekstil [vidi TD27]) drenani ljunani sloj debljine 0.3 m (vidi Tehnike uvjete ugradnje drenani ljunak [vidi TD27]) fiterski geotekstil mase 400 g/m2 (vidi Tehnike uvjete ugradnje filterski/separacijski geotekstil [vidi TD27])
stranica 212 od 348
zatitni zemljani sloj debljine 0.3 m (karakteristike materijala prema Tehnikim uvjetima ugradnje zemljani materijal vee vodopropusnosti [vidi TD27]) Padovi me uprekrivnih slojeva trebaju biti takovi da se osigura odvodnja procjednih voda komunalnog otpada na podruje gdje je ovaj otpad u kontaktu s donjim brtvenim sustavom odlagalita. Padovi ne smiju biti izvedeni na nain da se procjedna voda zadrava iznad polja za azbestni otpad.'' Primjeri izvedbe vrha azbestnog otpada i me uprekrivnog sustava za odlagalite Jakuevec dani su na nacrtima 1 i 2. u TD27 3. Zavrno prekrivanje, prestanak bilo kakvog odlaganja na ili iznad povrine polja ,,Zavrni prekrivni slojevi za polje gdje se izvodi azbestni otpad trebaju odgovarati slojevima koji se prema Pravilniku o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada (NN 117/07) zahtijevaju za komunalni otpad. U principu se radi o slijedeim slojevima (od vrha na nie): rekultivirajui zemljani sloj, odnosno sloj za zatitu od smrzavanja drenaa za oborinsku vodu; filterski geotekstil + ljunak + zatitnigeotekstil ili geosintetski drenani sloj adekvatnih svojstava glina debljine 0.5 m i kmax = 1 X 10-7 cm/s ili brtveni materijalnih (npr. GCL) adekvatnih svojstava plinska drenaa; filterski geotekstil + ljunak + zatitni geotekstil ili geosintetski drenani sloj adekvatnih svojstava zatitni zemljani sloj Po zavretku rada odlagalita, odnosno nakon izvedenog zavrnog prekrivanja otpada, povrinu ispod koje se nalazi odloen azbestni otpad najbolje je ograditi, kako bi se sprijeile bilo kakve aktivnosti na tom podruju, te postaviti tablu s upozorenjem: OPASNOST - U PODLOZI ODLOEN AZBESTNI OTPAD.'' Monitoring IZVO A je duan postupati u skladu s Elaboratom tehnologije odlaganja gra evinskog otpada koji sadri azbest na kazeti izgra enoj u okviru odlagalita Jakuevec [vidi TD27]: ,,Program praenja stanja na odlagalitu koje prihvaa azbestni otpad podrazumijeva slijedee: sukladno Pravilniku o nainu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadri azbest (NN 42/07), odlagatelj azbestnog otpada duan je voditi oevidnik o nastanku i tijeku otpada i voditi podatke o koliini, vrsti, podrijetlu, nainu i mjestu gdje je azbestni otpad odloen mjerenje koliine azbestnih estica u zraku na podruju samog polja, tj. u neposrednoj blizini radova koji se odvijaju unutar polja, sa slijedeom uestalou: - jednom mjeseno prva tri mjeseca rada - nakon prva tri mjeseca rada jednom tromjeseno (ova mjerenja mogu se podudarati s mjerenjima koja se provode tijekom prekrivanja i zbijanja otpada)
stranica 213 od 348
- obvezno tijekom provedbe prekrivanja zemljanim materijalom zbijanja azbestnog otpada - svaki puta nakon to se uoi azbestna praina u zraku, neovisno o uzroku praine - kod hitnih intervencija prekrivanja azbestnog otpada zemljanim materijalom zbog puknua folije, prema nalogu nadzornog inenjera Napomena: Granina vrijednost izloenosti azbestnim vlaknima definirana je
Pravilnikom o graninim vrijednostima izloenosti opasnim tvarima pri radu i o biolokim graninim vrijednostima (NN13/09). Ovim Pravilnikom zahtijeva se da
izloenost radnika azbestu iznosi najvie 0.1 vlakno/ml za sve tipove azbesta. svakodnevnu kontrolu ispravnosti zatitne opreme svakodnevnu kontrolu odloenog azbestnog otpada na kraju radnog vremena, prvenstveno radi kontrole ispravnosti provo enja svih potrebnih mjera da ne do e do izdvajanja azbestnih vlakana i praine u okoli (kvaliteta pakiranja i prekrivanja otpada). Program praenja stanja nakon zatvaranja odlagalita koje je u prolosti prihvaalo azbestni otpad: mjerenje koliine azbestnih estica u zraku na podruju iznad samog polja ili u neposrednoj blizini sa slijedeom uestalou: - jednom godinje tijekom prve dvije godine nakon zatvaranja polja - narednih petnaest godina jednom u pet godina
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi odravanja su dani u poglavlju 02363 Tehnikih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2007 god. [Vidi IP1] kao i u dokumentaciji Izvedbeni projekt kazete za prihvat azbestnog otpada, Broj projekta: 3230-729/09, tvrtka: Institut IGH d.d., Zavod za planiranje , studije i zatitu okolia, Zagreb, oujak 2010. god. [IP15].

Partikularni zahtjevi su dani u poglavlju III.A.9 Zatitni sloj iznad sustava za prikupljanje procjednih voda.
stranica 214 od 348
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi upravljanja su dani u poglavlju 02363 Tehnikih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji: Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2007 god. [Vidi IP1] kao i u dokumentaciji Izvedbeni projekt kazete za prihvat azbestnog otpada, Broj projekta: 3230-729/09, tvrtka: Institut IGH d.d., Zavod za planiranje , studije i zatitu okolia, Zagreb, oujak 2010. god. [IP15].

Izvjetaji Izvo aa Obveza je IZVO AA da putem Mjesenih izvjetaja obavjetava o stanju izvedenih radova odravanja. Dostava mjesenog izvjetaja IZVO AA je preduvjet za ovjeru privremene situacije. IZVO A je duan postupati u skladu s Elaboratom tehnologije odlaganja gra evinskog otpada koji sadri azbest na kazeti izgra enoj u okviru odlagalita Jakuevec [vidi TD27]: ,,Program praenja stanja na odlagalitu koje prihvaa azbestni otpad podrazumijeva slijedee: sukladno Pravilniku o nainu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadri azbest (NN 42/07), odlagatelj azbestnog otpada duan je voditi oevidnik o nastanku i tijeku otpada i voditi podatke o koliini, vrsti, podrijetlu, nainu i mjestu gdje je azbestni otpad odloen mjerenje koliine azbestnih estica u zraku na podruju samog polja, tj. u neposrednoj blizini radova koji se odvijaju unutar polja, sa slijedeom uestalou: - jednom mjeseno prva tri mjeseca rada - nakon prva tri mjeseca rada jednom tromjeseno (ova mjerenja mogu se podudarati s mjerenjima koja se provode tijekom prekrivanja i zbijanja otpada) - obvezno tijekom provedbe prekrivanja zemljanim materijalom zbijanja azbestnog otpada - svaki puta nakon to se uoi azbestna praina u zraku, neovisno o uzroku praine - kod hitnih intervencija prekrivanja azbestnog otpada zemljanim materijalom zbog puknua folije, prema nalogu nadzornog inenjera
stranica 215 od 348
Napomena: Granina vrijednost izloenosti azbestnim vlaknima definirana je
Pravilnikom o graninim vrijednostima izloenosti opasnim tvarima pri radu i o biolokim graninim vrijednostima (NN13/09). Ovim Pravilnikom zahtijeva se da
izloenost radnika azbestu iznosi najvie 0.1 vlakno/ml za sve tipove azbesta. svakodnevnu kontrolu ispravnosti zatitne opreme svakodnevnu kontrolu odloenog azbestnog otpada na kraju radnog vremena, prvenstveno radi kontrole ispravnosti provo enja svih potrebnih mjera da ne do e do izdvajanja azbestnih vlakana i praine u okoli (kvaliteta pakiranja i prekrivanja otpada). Program praenja stanja nakon zatvaranja odlagalita koje je u prolosti prihvaalo azbestni otpad: mjerenje koliine azbestnih estica u zraku na podruju iznad samog polja ili u neposrednoj blizini sa slijedeom uestalou: - jednom godinje tijekom prve dvije godine nakon zatvaranja polja - narednih petnaest godina jednom u pet godina
III.A.10.4. POSTUPANJE S OPASNIM OTPADOM

IZVO A je duan postupati s opasnim otpadom u skladu s Elaboratu tehnologije odlaganja gra evinskog otpada koji sadri azbest na kazeti izgra enoj u okviru odlagalita Jakuevec [vidi TD27].

IZVO A je duan postupati u skladu s Elaboratom tehnologije odlaganja gra evinskog otpada koji sadri azbest na kazeti izgra enoj u okviru odlagalita Jakuevec [vidi TD27]: ,,Na poslovima odlaganja azbestnog otpada smiju raditi i provoditi kontrolu samo djelatnici koji su proli adekvatnu obuku, te imaju odgovarajuu zatitnu opremu (sukladno Naputku o postupanju s otpadom koji sadri azbest, NN 89/08). U svrhu zatite djelatnika i ostalih osoba, potrebno je provoditi monitoring, kako je opisano u zasebnom poglavlju. Pri odlaganju azbestnog otpada na odlagalitu treba osigurati sve potrebne mjere za zatitu radnika. Pri tome se posebno misli na opasnosti koje se javljaju kada se praina i vlakna azbesta na u u zraku. Ljudsko zdravlje tada je ugroeno zbog mogunosti da se azbestna vlakanca igliaste strukture zabodu u plune membrane, ime se uzrokuju smrtonosne bolesti - azbestoza plua i rak plua. Na odlagalitu treba provoditi minimalno slijedee mjere za sprjeavanje emisije azbestnih vlakana i praine u okoli: treba provjeriti da li je adekvatno zapakiran azbestni otpad dopremljen na odlagalite
stranica 216 od 348
neupakiran azbestni otpad treba zapakirati u polietilenske vree minimalne debljine 0.4 mm, te osigurati rubove ljepljivom trakom, a prije pakiranja u folije, radnik mora navlaiti otpad svakodnevno treba kontrolirati stanje folije u koju je otpad upakiran u sluaju da je folija oteena treba odmah reagirati sukladno stanju oteenja (manja puknue - prskanje i lijepljenje folije, vee puknue - prskanje i prekrivanje zemljanim materijalom) kod svakog vidljivog stvaranja azbestne praine treba odmah poprskati otpad, te zatim poduzeti odgovarajue mjere (prekrivanje, pakiranje) kod zbijanja otpada treba prskati otpad za sluaj puknua folije strogo je zabranjeno trgati, strugati, buiti, brusiti ili na bilo koji drugi nain obra ivati proizvode koji sadre azbest treba provoditi monitoring Radnici koji rade na odlaganju/zbijanju azbestnog otpada moraju biti kolovani za postupanje u izvanrednim situacijama (poveane koliine azbesta u zraku), upoznati se s opasnostima pri radu s azbestnim otpadom, te znati pravilno koristiti zatitnu opremu. Pri radu u okolini u kojoj postoji mogunost od poveane koliine azbesta u zraku radnici moraju imati zatitu opremu: zatitno odijelo respirator (zatitna maska) zatitne rukavice izme ili druga obua Tijekom zbijanja azbestnog otpada radnici moraju nositi zatitnu odjeu. Noenje odjee, posebno respiratora, treba biti u skladu s uputama proizvo aa. Radnik mora biti kolovan za pravilno koritenje respiratora (maske), te ga ne smije skidati i odlagati na podruju polja s azbestnim otpadom, niti bilo gdje drugdje gdje ima praine. Za rad s azbestnim otpadom radnik mora biti dobrog zdravstvenog stanja. Izvo a mora osigurati poseban prostor za dekontaminaciju i skladitenje opreme. Prostor za dekontaminaciju radnika mora imati me usobno odvojene prostore za ienje zatitne odjee, odlaganje zatitne odjee i respiratora, te odlaganje druge odjee i preoblaenje. Radnik mora biti kolovan za pravilnu dekontaminaciju obue i odjee (ienje mokrom krpom i usisavaem, obavezno odlaganje odjee u zatvorene spremnike, skidanje respiratora nakon to je provedena dekontaminacija itd.). Zatitna odjea, oprema i respiratori, koji se vie ne koriste, moraju se odloiti u polietilenske vree debljine najmanje 0.4 mm. Vree moraju biti vidno oznaene natpisom ili znakom za azbestni otpad, te na vrei treba stajati opis o sadraju vree. Ovako upakiran otpad treba odloiti na polju za prihvat azbestnog otpada. Tijekom prihvata azbestnog otpada na odlagalitu potrebno je kontrolirati/pratiti slijedee: zdravstveno stanje radnika (zdravstveni pregled obavezan prije uvo enja radnika u posao, te kasnije najmanje jednom godinje)
stranica 217 od 348
osobna zatitna sredstva i opremu (kontrolirati ispravnost, te redovito mijenjati koritena sredstva i opremu) koliinu azbestnih estica u zraku, mjerenjem istih na podruju samog polja ili u neposrednoj blizini (dinamiku mjerenja treba uskladiti s dinamikom i koliinom azbestnog otpada, te s planiranim aktivnostima na polju - zbijanje slojeva, prekrivanje i sl.) koliinu, vrstu i nain obrade materijala, o emu treba voditi oevidnik sukladno Pravilniku o nainu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadri azbest (NN 42107)''
stranica 218 od 348
Naruitelj:
Naziv gra evine:
Razina projekta:
III.A.11. Gornji brtveni sloj
stranica 219 od 348
Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, odravanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagalita otpada Jakuevec III.A.11. Gornji brtveni sloj

III.A.11.1.1 III.A.11.1.2
GRA ENJE ............................................................................................221

III.A.11.2.
III.A.11.2.1 III.A.11.2.2
ODRAVANJE ........................................................................................ 230

III.A.11.3.
III.A.11.3.1 III.A.11.3.2
UPRAVLJANJE ........................................................................................ 231

III.A.11.4.
ZATITA OKOLIA I ZDRAVLJA .............................................................. 232
stranica 220 od 348

Na plohama 1 4 (do plinske linije L) je izveden gornji brtveni sloj sa gotovom prekrivkom. Gornji brtveni slojevi se izvode na formiranom i kompaktiranom tijelu od otpada. Nacrti projektiranog sustava gornjih brtvenih slojeva su dani dokumentaciji Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2], vidi nacrte 5.3. (plan nagiba ploha 4, 5 i 6, vrh otpada), nacrt 5.4, (plan nagiba ploha 4, 5 i 6, vrh izravnavajueg sloja zemlje) i nacrt 5.5, (plan nagiba ploha 4, 5 i 6, vrh zavrnog sloja zemlje). Komponente zavrnog pokrova Tijelo odlagalita ima dva razliita sustava zavrnog prekrivanja, prvi sustav je za bone pokose a druga za krovni dio tijela odlagalita. Krovni dio tijela je projektiran sa slojem od linearne polietilenske geomembrane niske gustoe (LLDPE) debljine 1 mm dok pokosi nisu. Kompozitna prekrivka odabrana je za krovni dio tijela odlagalita kako bi se smanjila infiltracija u podruju gdje je nagib povrine od samo 5%. Oba sustava se sastoje od sljedeih komponenti; humusni sloj, sloj zatite od smrzavanja, gornji geosintetski dren za vodu (za oborinske vode), geosintetski glineni brtveni sloj (GCL), geosintetski sloj za otplinjavanje i me uprekrivni sloj. Konfiguracije prekrivke za krovni dio i bone pokose, poevi od gornjeg sloja nadolje, su sljedee: Krovni dio prekrivke (pokos od 5% ) Humusni sloj debljine 0,15 m Sloj zatite od smrzavanja debljine 0,65 m Geosintetski dren za vodu Boni pokosi prekrivke (2.85H:1V) Humusni sloj debljine 0,15 m Sloj zatite od smrzavanja debljine 0,85 m
Geosintetski dren za vodu Linearna polietilenska geomembrana niske gustoe (LLDPE) debljine 1 mm Geosintetski glineni brtveni sloj (GCL) Geosintetski glineni brtveni sloj (GCL( Geosintetski sloj za otplinjavanje Me upokrov 0,30 m Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi gra enja su dani u dokumentaciji; Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 [GP1]. Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2007 god. [Vidi IP1]. Geosintetski sloj za otplinjavanje Me upokrov 0,30 m
stranica 221 od 348
Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2]. Izvedbeni projekt zatite pokosa od erozije i sedimentacije, broj projekta: 81010041/12, institut IGH, d.d. Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia, veljaa 2012. [IP14]. Projektni zahtjevi izvedbe sustava gornjih brtvenih slojeva odlagalita su dani u poglavljima; 02361 Drenani ljunak, 02363 Me uprekrivni sloj, 02371 Geosintetski dren za plin, 02370 - Geosintetski glineni brtveni sloj (GCL), 02372 Glatka LLDPE geomembrana gornjeg brtvenog sloja, 02374 - Geosintetski dren za vodu, 02375 Zatita od smrzavanja, 02502 Zatravljene zavrnog sloja Gore dana poglavlja se nalaze u dokumentaciji [IP1 i IP2]. Me upokrov (me uprekrivni sloj) Me upokrov se izvodi na produljenoj prekrivci debljine 30 cm a neposredno prije polaganja geosintetskog sloja za otplinjavanje. Debljina me uprekrivnog sloja je 30 cm. Granulometrija me uprekrivnog sloja treba biti takova da je 85 % zrna jednakog ili veeg promjera od 0.05 mm. Propusnost me uprekrivnog sloja mora biti biti vea ili jednaka od 1 x 10-4 cm/s. U me uprekrivnom sloju ne smije biti otrih predmeta (armature, komada stijenja, stakla i sl.) koji bi mogli otetiti ostale gornje brtvene slojeve. Geosintetski sloj za otplinjavanje Geosintetski sloj za otplinjavanje izvodi se direktno iznad me upokrova. Geosintetski sloj za otplinjavanje sastoji se od jezgre od polietilena (PE) ili polipropilena (PP) na koju se termikim procesom s gornje i donje strane spajaju dva netkana geotekstila. Geosintetski sloj za otplinjavanje ima minimalnu transmisivnost od 8 x 10-4 m2/sek. Geosintetski glineni brtveni sloj (GCL) Geosintetski glineni brtveni sloj (GCL) izvodi se iznad geosintetskog sloja za otplinjavanje. Ugra uje se na krovnom dijelu i bonim pokosima. Geosintetski glineni brtveni sloj je hidraulika barijera koja se sastoji od zrnate prirodne natrijeve bentonitne gline umetnute izme u dva geotekstila i uvrene tkanjem ili ivanjem. Propusnost geosintetskog glinenog brtvenog sloja je maksimalno 5 x 10-9 centimetara na sekundu. Geomembrana od linearnog polietilena niske gustoe (LLDPE) Brtveni sloj koji se sastoji od 1 mm, glatkog, linearnog polietilena niske gustoe (LLDPE) treba se izvesti iznad geosintetskog glinenog brtvenog sloja (GCL) na krovnom dijelu prekrivke (5% nagiba). Geomembrana LLDPE se ne ugra uje na pokosima tijela odlagalita nagiba 1V:2.85H. Ovaj vrlo slabo propusan sloj ima osnovnu funkciju u
stranica 222 od 348
sprjecavanju prodiranja oborinskih voda u odloen otpad te sprijeava prodirnje odlagalinog plina u geosintetski dren za vodu. Geosintetski dren za vodu Na krovnom dijelu prekrivke, geosintetski dren za vodu izvest e se direktno preko linearne polietilenske geomembrane niske gustoe (LLDPE) debljine 1 mm, a koja je poloena na geosintetski glineni brtveni sloj (GCL). Na bonim pokosima geosintetski dren za vodu se izvodi direktno iznad geosintetskog glinenog brtvenog sloja (GCL). Geosintetski dren za vodu sastoji se od jezgre od polietilena (PE) ili polipropilena (PP) na koju se termickim procesom s gornje i donje strane spajaju dva netkana geotekstila. Geosintetski dren za vodu ima minimalnu debljinu 7 mm i minimalnu transmisivnost od 8 x 10-4 m2/sek. Ovaj sloj mora ukloniti vodu koja se infiltrira kroz gornji sloj zatite od smrzavanja i humusni sloj za vrijeme i nakon prekrivanja odlagalita, te sprijeiti teenje pod tlakom u tom sloju. Drenani sloj morao bi infiltrirati vodu du povrine donjeleeeg prekrivnog sloja do drena smjetenog u zatitnim bermama i noici pokosa prekrivnog sustava. Sloj zatite od smrzavanja Sloj zatite od smrzavanja/humusni sloj treba se izvesti odmah iznad geosintetskog drena za vodu. Sloj zatite od smrzavanja je projektiran u debljini od 0,65 m na krovnom dijelu prekrivke i 0,85 m na bonim pokosima. Ovaj sloj e se sastojati od zemlje s terena proiene od korijenja stabala, panjeva, komada kamena i ostalih tetnih predmeta. Propusnost ovog sloja je oko 3,3 x 10-5 centimetara na sekundu. Sloj zatite od smrzavanja namijenjen je da zatiti donjeleee slojeve od prodiranja korijenja i smrzavanja. Humusni sloj Humusni e se sloj izvesti iznad sloja zatite od smrzavanja u debljini od 0,15 m. Humusni sloj namijenjen je da pospjei rast trave ija je funkcija zatita od erozije.

III.A.11.1.2.1. Ope napomene Rad IZVO AA na gra enju, odravanju i upravljanju Gornjih brtvenih slojeva obuhvaa i sve mjere zatite na radu i zatite okolia koje su propisane ili obvezatne vaeim zakonima. IZVODA je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi trokovi u svezi toga ukljueni u jedininu cijenu stavke trokovnika koja obuhvaa gra enje, odravanje i upravljanje Gotovom prekrivkom. IZVODA je duan osigurati svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate i pribor, za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. IZVODA je zaduen za usuglaavanje provedbe radova sa svim odgovarajuim pravilima, odredbama, statutima zakonima na lokalnoj i dravnoj razini.
stranica 223 od 348
Obveza je IZVO AA da izvo enje radova, odravanje i upravljanje provodi tako da izbjegne mogunost oteenja izvedenih elemenata tijela odlaglita. III.A.11.1.2.2. Srodna poglavlja
Poglavlje III.A.1. Prihvat i ugradnja otpada Poglavlje III.A.2. Privremeno prekrivanje Poglavlje III.A.3. Prometnice i platoi Poglavlje III.A.4. Obodni nasip Poglavlje III.A.6. Kanali Poglavlje III.A.12. Gotova prekrivka Poglavlje III.A.13. Povrinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji Poglavlje III.A.14. Otplinjavanje odlagalita i plinska mrea do plinske stanice III.A.11.1.2.3. Me upokrov (me uprekrivni sloj) Radovi IZVO AA na ispitivanju, dobavi, transportu i ugradnji me upokrova obuhvaaju nabavu cjelokupne radne snage, materijala, opreme i izvo enja posla neophodnog za ugradnju i ispitivanje me upokrovnog sloja. Rezultaiti ispitivanja, prijevoz materijala na odlagalite, deponiranje, unutranji prijevoz, ugradnja, zbijanje i izmjera ugra enih koliina mora biti u suglasnosti s ovom poglavljem. Me uprekrivni sloj (me upokrov) definira se kao inertni pjeskoviti ili ljunkoviti materijal. Ugra uje se na inertni zemljani sloj od produljene prekrivke. Po zahtjevu odnosno nalogu Naruitelja IZVO A treba provesti polaganja ostalih gornjih brtvenih slojeva na me uprekrivni sloj. Materijal me uprekrivnog sloja je pjeskovito ili ljunkovito tlo dobiveno iz iskopa i zaliha pod nadzorom NADZORNOG INENJERA. Granulometrija me uprekrivnog sloja treba biti takova da je 85 % zrna jednakog ili veeg promjera od 0.05 mm. Hidraulika propusnost me uprekrivnog sloja mora biti biti vea ili jednaka od 1 x 10-4 cm/s. U me uprekrivnom sloju ne smije biti otrih predmeta (armature, komada stijenja, stakla i sl.) koji bi mogli otetiti ostale gornje brtvene slojeve (prvenstveno LLDPE geomembranu i geosintetski glineni brtveni sloj GCL). Me uprekivni sloj se ugra uje na produljenu prekrivku debljine 30 cm. Prije ugradnje me uprekrivnog sloja, potrebno je ukloniti sustav zatite pokosa od erozije i sedimentacije. Obraun ovog rada vri se kroz poglavlje V.A.2. Nakon uklanjanja sustava zatite od erozije, potrebno je produljenu prekrivku oistiti od eventualnog raslinja i neistoa. Prije ugradnje me uprekrivnog sloja IZVO A treba zatraiti od NADZORNOG INENJERA pregled povrine i odobrenje za ugradnju. Materijal me uprekrivnog sloja treba ugraditi u jednom sloju na adekvatno pripremljenu povrinu. IZVO A mora deset (10) dana prije upotrebe predloenog materijala, dati NADZORNOM INENJERU na uvid potvrdu da predloeni materijal udovoljava zahtjeve iz ovog poglavlja.
stranica 224 od 348
IZVO A je odgovoran za ispitivanja. Ispitivanja se moraju izvoditi u specijaliziranom laboratoriju. IZVO A ne smije ugra ivati materijale dok NADZORNI INENJER posebno ne pregleda i odobri predloeni materijal. Ukoliko po miljenju NADZORNOG INENJERA, materijal koji je predloen od strane IZVO AA, nije prikladan za upotrebu, IZVO A mora priloiti na razmatranje gore navedene potvrde za drugi materijal iz drugog izvora. NADZORNI INENJER moe u bilo koje vrijeme traiti uzimanje uzoraka dovezenog materijala za dodatna ispitivanja karakteristika na troak INVESTITORA. Bilo koji dovezeni materijal s terena za koji se ustanovi da nije u skladu sa specifikacijom, ili se ustanovi da je zaga en, mora se odmah ukloniti i zamijeniti prikladnim materijalom na troak IZVO AA, bez produenja rokova izvo enja. Debljina materijala mora se dokazati odre ivanjem visina poetnih i zavrnih povrina me uprekrivnog sloja pod geodetskim NADZOROM, a vertikalna tolerancija iznosi pedeset (50) mm, dok je odravanje minimalne debljine i nagiba pokosa kako je to specificirano u crteima. Debljina materijala odre uje se kao visinska razlika izme u zavrne i poetne povrine. Tekua ispitivanja - granulometrijske analize - moraju se provoditi najmanje jednom na 1.000 m3 ugra enog materijala. Ukoliko ispitivanja ne zadovolje propisane kriterije iz ovog poglavlja, IZVO A mora ukloniti ugra eni materijal i ugraditi onaj koji odgovara kriteijima propisanim u ovom poglavlju. Kontrolna ispitivanja se vre prema nalogu Nadzornog inenjera. Tijekom provedbe ugovora IZVO AA predvi a se ugradnja 13.800 m3 materijala za me upokrov od plinske linije L do plinske linije N. Jedinna cijena nabave materijala, izvedbe i ugradnje me uprekrivnog sloja ukljuuje svu potrebnu radnu snagu, tekua ispitivanja, materijal, opremu, alate, pribor, utovar, transporte, iskope, deponiranje, zatrpavanje, strojna guranja, zbijanje, fino planiranje, geodetsko mjerenje i sve ostale manipulacije i za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. Obraun se vri po m3 ugra enog materijala za me upokrov i to od materijala kojeg osigurava IZVO A. Ukoliko se planira odgoditi ugradnja gornjih brtvenih slojeva do prestanka znaajnijih slijeganja, po zahtjevu odnosno nalogu Naruitelja, na me upokrovnom sloju treba izvesti zatitu pokosa me upokrova od erozije i sedimentacije (vidi IP14). III.A.11.1.2.4. Geosintetski sloj za otplinjavanje Po zahtjevu Naruitelja, IZVO A treba provesti polaganja ostalih gornjih brtvenih slojeva na me uprekrivni sloj. Radovi IZVO AA na izvedbi geosintetskog sloja za otplinjavanje obuhvaaju nabavu cjelokupne radne snage, materijala, opreme, i izvo enja posla neophodnog za ugradnju i
stranica 225 od 348
ispitivanje geosintetskog sloja za otplinjavanje. Prijevoz materijala na odlagalite, skladitenje, unutranji transporti, ugradnja, ispitivanje i izmjera ugra enih koliina mora biti u suglasnosti s ovom poglavljem. Geosintetski sloj za otplinjavanje IZVO A treba izvesti u skladu s poglavljem 02371 dokumentacije [IP2]. Izvedba spoja ploha 4 i 5 predvi a ugradnju 15.900 m2 geosintetskog sloja za otplinjavanje. Tijekom provedbe ugovora IZVO AA predvi a se ugradnja 45.950 m2 geosintetskog sloja za otplinjavanje od plinske linije L do plinske linije N. Jedinna cijena nabave materijala, izvedbe i ugradnje geosintetskog sloja za otplinjavanje ukljuuje svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate, pribor, utovar, transporte, strojnu manipulaciju, guranja, geodetsku izmjeru i sve ostale manipulacije i za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. Obraun se vri po m2 ugra enog geosintetskog sloja za otplinjavanje i to od materijala kojeg osigurava IZVO A. III.A.11.1.2.5. Geosintetski glineni brtveni sloj (GCL) Radovi IZVO AA na izvedbi geosintetskog brtvenog obuhvaaju nabavu cjelokupne radne snage, materijala, opreme, i izvo enja posla neophodnog za ugradnju i ispitivanje geosintetskog glinenog brtvenog sloja. Prijevoz materijala na odlagalite, skladitenje, unutranji transporti, ugradnja, ispitivanje i izmjera ugra enih koliina mora biti u suglasnosti s zahtjevima ovog poglavlja. Geosintetski glineni brtveni sloj IZVO A treba izvesti u skladu s poglavljem 02370 dokumentacije [IP2]. Za izvedbu spoja ploha 4 i 5 predvi a se ugradnju 14.450 m2 geosintetskog glinenog brtvenog sloja (GCL). Tijekom provedbe ugovora IZVO AA, predvi a se ugradnja 45.950 m2 geosintetskog glinenog brtvenog sloja od plinske linije L do plinske linije N. Jedinna cijena nabave materijala, izvedbe i ugradnje geosintetskog glinenog brtvenog sloja ukljuuje svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate, pribor, utovar, transporte, strojnu manipulaciju, guranja, geodetsku izmjeru i sve ostale manipulacije i za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. Obraun se vri po m2 ugra enog geosintetskog glinenog brtvenog sloja i to od materijala kojeg osigurava IZVO A. III.A.11.1.2.6. Geomembrana od linearnog polietilena niske gustoe (LLDPE) Radovi IZVO AA na izvedbi Geomembrana od linearnog polietilena niske gustoe obuhvaaju nabavu cjelokupne radne snage, materijala, opreme, i izvo enja posla neophodnog za ugradnju i ispitivanje Geomembrana od linearnog polietilena niske
stranica 226 od 348
gustoe. Prijevoz materijala na odlagalite, skladitenje, unutranji transporti, ugradnja, ispitivanje i izmjera ugra enih koliina mora biti u suglasnosti s zahtjevima ovog poglavlja. Geomembrana od linearnog polietilena niske gustoe IZVO A treba izvesti u skladu s poglavljem 02372 dokumentacije [IP2]. Za izvedbu spoja ploha 4 i 5 predvi a se ugradnju 15.900 m2 geomembrane od linearnog polietilena niske gustoe (LLDPE). Tijekom provedbe ugovora IZVO AA, predvi a se ugradnja 27.300 m2 geomembrane od linearnog polietilena niske gustoe (LLDPE) od plinske linije L do plinske linije N. Jedinna cijena nabave materijala, izvedbe i ugradnje geomembrane od linearnog polietilena niske gustoe (LLDPE) ukljuuje svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate, pribor, utovar, transporte, strojnu manipulaciju, guranja, geodetsku izmjeru i sve ostale manipulacije za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. Obraun se vri po m2 ugra enog geomembrane od linearnog polietilena niske gustoe (LLDPE) i to od materijala kojeg osigurava IZVO A. III.A.11.1.2.7. Geosintetski dren za vodu Radovi IZVO AA na izvedbi geosintetskog drena za vodu obuhvaaju nabavu cjelokupne radne snage, materijala, opreme, i izvo enja posla neophodnog za ugradnju i ispitivanje geosintetskog drena za vodu. Prijevoz materijala na odlagalite, skladitenje, unutranji transporti, ugradnja, ispitivanje i izmjera ugra enih koliina mora biti u suglasnosti s ovom poglavljem. Geosintetski dren za vodu IZVO A treba izvesti u skladu s poglavljem 02374 dokumentacije [IP2]. Za izvedbu spoja ploha 4 i 5 predvi a se ugradnju 15.900 m2 geosintetskog drena za vodu. Tijekom provedbe ugovora IZVO AA predvi a se ugradnja 45.950 m2 geosintetskog drena za vodu od plinske linije L do plinske linije N. Jedinna cijena nabave materijala, izvedbe i ugradnje geosintetskog drena za vodu ukljuuje svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate, pribor, utovar, transporte, strojnu manipulaciju, guranja, geodetsku izmjeru i sve ostale manipulacije za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. Obraun se vri po m2 ugra enog geosintetskog drena za vodu i to od materijala kojeg osigurava IZVO A. III.A.11.1.2.8. Sloj zatite od smrzavanja Radovi IZVO AA na izvedbi sloja zatite od smrzavanja obuhvaaju nabavu cjelokupne radne snage, materijala, opreme, i izvo enja posla neophodnog za ugradnju i ispitivanje sloja zatite od smrzavanja. Prijevoz materijala na odlagalite, skladitenje, unutranji
stranica 227 od 348
transporti, ugradnja, ispitivanje i izmjera ugra enih koliina mora biti u suglasnosti s ovom poglavljem. Ugradnjom novog otpada se predvi a niveliranje zavrnog pokrova izvedene plohe 4 i plohe 5 koja je u izgradnji (punjenju), tako da se gornji brtveni sustavi tih dviju ploha mogu spojiti. IZVO A je zaduen da ugra eni sloj zatite od smrzavanja ukloni s podruja irine 75 m od plinske linije L prema istoku i deponira na privremenoj deponij na krovnom dijelu tijela odlagalita. Sloj zatite od smrzavanja IZVO A treba izvesti u skladu s poglavljem 02375 dokumentacije [IP2]. Prije izvedbe spoja ploha 4 i 5 IZVO A je duan ukloniti zatitni sloj od smrzavanja u duini od 75 m od plinske linije L prema istoku. Predmetni materijal IZVO A treba deponirati. Po nalogu Nauitelja deponiranji materijal IZVO A treba ugraditi nakon izvedbe spoja ploha 4 i 5. Za izvedbu spoja ploha 4 i 5, IZVO A je duan ugraditi i 10.400 m3 prethodno uklonjenog i deponiranog sloja zatite od zmrzavnja. Tijekom provedbe ugovora IZVO AA predvi a se ugradnja 17.730 m3 po krovnom dijelu odlagalita (nagiba do 8%) od plinske linije L do plinske linije N kao i ugradnja 15.870 m3 po pokosu (nagiba V:H = 1:2.85). Jedinna cijena nabave materijala, izvedbe i ugradnje sloja zatite od smrzavanja ukljuuje svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate, pribor, utovar, transporte, strojnu manipulaciju, guranju, geodetsku izmjeru i sve ostale manipulacije za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. Obraun se vri po m3 ugra enog sloja zatite od smrzavanja i to od materijala kojeg osigurava IZVO A. III.A.11.1.2.9. Humusni sloj Radovi IZVO AA na izvedbi humusnog sloja obuhvaaju nabavu cjelokupne radne snage, materijala, opreme, i izvo enja posla neophodnog za ugradnju i ispitivanje humusnog sloja. Prijevoz materijala na odlagalite, skladitenje, unutranji transporti, ugradnja, ispitivanje i izmjera ugra enih koliina mora biti u suglasnosti s ovom poglavljem. Ugradnjom novog otpada se predvi a niveliranje zavrnog pokrova izvedene plohe 4 i plohe 5 koja je u izgradnji (punjenju), tako da se gornji brtveni sustavi tih dviju ploha mogu spojiti. IZVO A je zaduen da ugra eni humusni sloj ukloni s podruja irine 75 m od plinske linije L prema istoku i deponira na privremenoj deponij na krovnom dijelu tijela odlagalita. Sloja zatite od smrzavanja IZVO A treba biti izveden u skladu s poglavljem 02375 i 2502 dokumentacije [IP2]. Prije izvedbe spoja ploha 4 i 5 IZVO A je duan ukloniti humusni sloj u duini od 75 m od plinske linije L prema istoku. Predmetni materijal IZVO A treba deponirati. Po nalogu Nauitelja, humusni sloj je potrebno ugraditi nakon izvedbe spoja ploha 4 i 5.
stranica 228 od 348
Tijekom provedbe ugovora IZVO AA predvi a se ugradnja 4.100 m3 humusnog sloja po krovnom dijelu odlagalita (nagiba do 8%) od plinske linije L do plinske linije N kao i ugradnja 2.800 m3 po pokosu (nagiba V:H = 1:2.85). IZVO A je duan ugraditi i 2.400 m3 prethodno uklonjenog i deponiranog sloja zatite od zmrzavnja sa spoja ploha 4 i 5. Jedinna cijena nabave materijala, izvedbe i ugradnje humusnog sloja ukljuuje svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate, pribor, utovar, transporte, strojnu manipulaciju, guranje, geodetsku izmjeru i sve ostale manipulacije za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. Obraun se vri po m3 ugra enog humusnog sloja i to od materijala kojeg osigurava IZVO A. III.A.11.1.2.10. Spoj starih i novih brtvenih slojeva Radovi IZVO AA na izvedbi spoja starih i novih brtvenih slojeva na plohi 4 obuhvaaju nabavu cjelokupne radne snage, materijala, opreme, i izvo enja posla neophodnog za ugradnju novih brtvenih slojeva ploha 4 i 5. Kombinirani runi i strojni otkop, deponiranje otkopanog materijala, ienje, rezanje, prekrajanje, priprema, zavarivanje, ispitivanje spojeva i izmjera izvedenih koliina mora biti u suglasnosti s zahtjevima ovog poglavlja. Za izvedbu spoja ploha 4 i 5 predvi a se izvedba 340 m' spoja gornjih brtvenih slojeva. Jedinna cijena nabave materijala, izvedbe spoja starih i novih brtvenih slojeva na spoju ploha 4 i 5 ukljuuje svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate, pribor, utovar, transporte, strojnu manipulaciju, kombinirani runi i strojni otkop, deponiranje otkopanog materijala, ienje, rezanje, prekrajanje, priprema spoja, zavarivanje, ispitivanje spojeva i izmjera izvedenih koliina i sve ostale manipulacije za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. Obraun se vri po m' izvedenog spoja od materijala kojeg osigurava IZVO A. III.A.11.1.2.11. brtvenih slojeva Izvedba drenanog noita na spoju gornjih i donjih
Radovi IZVO AA na izvedbi drenanog noita na spoju gornjih i donjih brtvenih slojeva plohe 6/1 obuhvaaju nabavu cjelokupne radne snage, materijala, opreme i izvo enja posla neophodnog za izvedbi drenanog noita na spoju gornjih i donjih brtvenih slojeva. Kombinirani runi i strojni otkop, deponiranje otkopanog materijala, sidrenje umjetnih materijala, nabava, dovoz, istovar, ugradnja drenanog ljunka i izmjera izvedenih koliina mora biti u suglasnosti s zahtjevima ovog poglavlja. Za izvedbu drenanog noita na spoju gornjih i donjih brtvenih slojeva plohe 6/1 predvi a se ugradnja 250 m3 drenanog ljunka. Drenani ljunak po kavliteti mora biti sukladan zahtjevima poglavlja 02361 dokumentacije [IP1]. Detalj izvedbe drenanog noita je prikazan u nacrtu 5.9. [IP2].
stranica 229 od 348
Jedinna cijena nabave materijala, izvedbe drenanog noita na spoju gornjih i donjih brtvenih slojeva ukljuuje svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate, pribor, utovar, transporte, strojnu manipulaciju, kombinirani runi i strojni otkop, deponiranje otkopanog materijala, sidrenje umjetnih materijala, nabavu, dopremu drenanog ljunanog materijala, istovar, ugradnju, izmjeru izvedenih koliina i sve ostale manipulacije za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. Obraun se vri po m' izvedenog drenanog noita od materijala kojeg osigurava IZVO A.
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi odravnja su dani u dokumentaciji; Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 [GP1]. Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2007 god. [Vidi IP1]. Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2]. Izvedbeni projekt zatite pokosa od erozije i sedimentacije, broj projekta: 81010041/12, institut IGH, d.d. Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia, veljaa 2012. [IP14]. Projektni zahtjevi odravanja gornjeg brtvenog sloja odlagalita su dani u poglavljima; 02361 Drenani ljunak, 02363 Me uprekrivni sloj, 02371 Geosintetski dren za plin, 02370 - Geosintetski glineni brtveni sloj (GCL), 02372 Glatka LLDPE geomembrana gornjeg brtvenog sloja, 02374 - Geosintetski dren za vodu, 02375 Zatita od smrzavanja, 02502 Zatravljene zavrnog sloja

III.A.11.2.2.3. Me upokrov (me uprekrivni sloj) Me uprekrivni sloj se ugra uje na produljenu prekrivku debljine 30 cm. Prije ugradnje me uprekrivnog sloja, potrebno je produljenu prekrivku oistiti od eventualnog raslinja i neistoa. Prije polaganja ostalih gornjih brtvenih slojeva (geosintetskog drena za plin), IZVO A mora oistiti me uprekrivni sloj od svog raslinja, korjenja i ostalih neistoa koje bi mogle
stranica 230 od 348
otetititi gornje brtvene slojeve (prvenstveno LLDPE geomembranu i geosintetski glineni brtveni sloj GCL). Ostali gornje brtvene slojeve IZVO A moe polagati tek po odobrenju Nadzornog inenjera. IZVO A mora planirati radove na ienju me uprekrivnog sloja neposredno prije ugradnje gornjih brtvenih slojeva. Po nalogu odnosno zahtjevu Naruitelja, IZVO A treba provesti polaganja ostalih gornjih brtvenih slojeva na me uprekrivni sloj. Nakon izvedbe sloja zatite od smrzavanja IZVO A treba uskladiti izvo enje radova kako na pokosu ne bi dolo do pojave erozije. Drugi zahtjevi odravanja gornjih brtvenih slojeva nisu predvi eni ovom dokumentacijom.
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi upravljanja su dani u dokumentaciji; Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 [GP1]. Izvedbeni projekt dna ploha 5D i 6, oznaka IZV-JAK-A1, broj: 24-10-013/07, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2007 god. [Vidi IP1]. Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2]. Izvedbeni projekt zatite pokosa od erozije i sedimentacije, broj projekta: 81010041/12, institut IGH, d.d. Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia, veljaa 2012. [IP14].

Upravljanje gornjim brtvenim slojem IZVO A je duan u sklopu mjesenog izvjetaja dostavljti vremenski i financijski plan gra enja i odravanja gotove prekrivke. Vremenski i financijski plan IZVO A u sluaju potrebe mora revidirati (aktualizirati). Trokove izrade vremenskog plana IZVO A treba uukljuiti u ukupnu cijenu izrade gornjih brtvenih slojeva. Nije doputeno da IZVO A zapone s radovima ugradnje gornjih brtvenih slojeva bez prethodnog osiguranja svih potrebnih koliina brtvenih slojeva za zvrno prekrivanje homusnim slojem njegovim zatravljenjem. IZVO AU nije dozvoljeno da organizira radove tako da se brtveni slojevi od umjetnih materijala izlau atmosferskom utjecaju, bez prekrivanja slojem zatite od smrzavanja.
stranica 231 od 348
Nakon izvedbe sloja zatite od smrzavanja i humusom IZVO A treba uskladiti izvo enje radova kako na pokosu ne bi dolo do pojave erozije. Izvjetaji Izvo aa Obveza je IZVO AA da putem Mjesenih izvjetaja obavjetava o stanju gra enja i radova odravanja. Dostava mjesenog izvjetaja IZVO AA je preduvjet za ovjeru privremene situacije.

IZVO A je duan upoznati se s srodnim poglavljem poglavljem III.A.14.4. Pojava odlagalinog plina je mogua prilikom svih radova, uprvaljanja i odravanja na sustavu povrinske odvodnje oborinskih voda. Radovi gra enja i odavanja se izvodei na mjestima s poveanom opasnosti, kao to su ahtovi, odzranici, cjevovodi oborinskih voda. U ahtovi, odzranici, cjevovodi oborinskih voda je u prethodnom razdoblju detektiran odlagalini plin. Osnovne opasnosti prstora u kojima je evidentirana pojava odlagalinog plina su: Nedostatak kisika - opasnost od guenja radnika, Toksinost - opasnost od trovanja, Opasnost od eksplozije. Deponijski plin moe biti prisutan na mjestima rada u koncentraciji izvan granice ljudskih osjetila. Preventivne mjere zatite na radu su obvezujue. Osoblje IZVO AA mora biti upoznato s izvorima opasnosti. Neposredno prije ulaska u ahtove i kompenzacijske bazene, IZVOA treba prozraiti radni prostor i izmjeriti koncentraciju CH4, CO2, H2S. Izvo a smije ulaziti u radni prostor samo ako je prethodno utvrdio da koncentracija deponijskog plina nije opsna po ivot i zdravlje radnika. Tijekom cijelog izvo enja radova IZVO A mora kontinuirano provoditi mjernja deponijsko plina u radnom prostoru i mora imati na raspolaganju deurno osoblje za pomo i spaavanje. Osoblje IZVO AA mora poznavati sigurnosne i preventivne mjere u svim situacijama izvrenja posla. Osoblje IZVO AA mora biti opremljeno prikladnim i pouzdanim osobnim zatitnim sredstvima. Poslove na odravanju mogu obavljati samo zdravstveno sposobni radnici IZVO AA koji su obueni za radove odravanja, radnici moraju imati uvjerenje o poha anju specijalistike edukacije iz protueksplozijske zatite, moraju primjenjivati mjere zatite na radu i moraju primjenjivati zatitna sredstava za rad.
stranica 232 od 348
IZVODA je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi trokovi u svezi toga ukljueni u jedininu cijenu stavke trokovnika koja obuhvaa izgradnju, odravanje i upravljanje prometnicama i platoima.
-~
stranica 233 od 348
Naruitelj:
Naziv gra evine:
Razina projekta:
III.A.12. Gotova prekrivka
stranica 234 od 348
Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, odravanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagalita otpada Jakuevec III.A.12. Gotova prekrivka

III.A.12.1.1 III.A.12.1.2
GRA ENJE ............................................................................................236

III.A.12.2.
III.A.12.2.1 III.A.12.2.2
ODRAVANJE ........................................................................................ 240

III.A.12.3.
III.A.12.3.1 III.A.12.3.2
UPRAVLJANJE ........................................................................................ 257

III.A.12.4.
stranica 235 od 348

Na plohama 1 4 (do plinske linije L) je izvedena gotova prekrivka. Gotova prekrivka se izvodi na gornjem brtvenom sloju (vidi poglavlje III.A.11.). Projektirani sustav gotove prekrivke je dan u nacrtima 5.2. i nacrtu 5.16. dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2]. Sustav gotove prekrivke sastoj se od sljedeih elemenata: zatravljenje i, geodetski reperi Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi gra enja su dani u dokumentaciji; Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 [GP1]. Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2]. Projektni zahtjevi izvedbe sustava povrinske odvodnje odlagalita su dani u poglavljima; 02301 Zemljana ispuna, 02375 Zatita od smrzavanja, 02502 Zatravljene zavrnog sloja. Gore dana poglavlja se nalaze u dokumentaciji [IP1 i IP2].

III.A.12.1.2.1. Ope napomene Rad IZVO AA na gra enju, odravanju i upravljanju Gotove prekrivke obuhvaa i sve mjere zatite na radu i zatite okolia koje su propisane ili obvezatne vaeim zakonima. IZVODA je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi trokovi u svezi toga ukljueni u jedininu cijenu stavke trokovnika koja obuhvaa gra enje, odravanje i upravljanje Gotovom prekrivkom. IZVODA je duan osigurati svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate i pribor, za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. IZVODA je zaduen za usuglaavanje provedbe radova sa svim odgovarajuim pravilima, odredbama, statutima zakonima na lokalnoj i dravnoj razini. Obveza je IZVO AA da izvo enje radova, odravanje i upravljanje provodi tako da izbjegne mogunost oteenja izvedenih elemenata tijela odlaglita.
stranica 236 od 348
III.A.12.1.2.2. Srodna poglavlja Poglavlje III.A.3. Prometnice i platoi Poglavlje III.A.4. Obodni nasip Poglavlje III.A.6. Kanali Poglavlje III.A.11. Gornji brtveni sloj Poglavlje III.A.13. Povrinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji Poglavlje III.A.14. Otplinjavanje odlagalita i plinska mrea do plinske stanice III.A.12.1.2.3. Zatravljenje (zavrni vegetacijski pokrov) Predvi eno je da se zavrni prekrivni sustav kao i vanjski pokosi obodnog nasipa zatravne. Prostorno namjenske i topografske karakteristike tijela odlagalita uvjetuju primjenu kombiniranog postupka za rekultivaciju travnim sklopom primjenom hidrosjetve i klasinog strojnog zasijavanja. III.A.12.1.2.4. Hidrosjetva Primjenjuje se za isplaniranu zemljanu podlogu sa nagibima 1:3,5 i veim, strojno se (hydro-seeder) prska vodena suspenzija: - sjemenske smjese (travna smjesa / travno sjeme i sjeme drvenastog bilja) - organskih i anorganskih gnojiva (NPK=12:12:17) - sredstva za popravljanje svojstava tla (treset, kompost, alginat, hidrosilikat, sintetske pjene) - mulch (celuloza, slama, sjeka, i druga biljna vlakna) - sredstva za stabilizaciju (vodena bitumenska emulzija, vodena disperzija, latex disperzija, organsko tutkalo). Smjesa se nanosi u sloju od 0.5 do 2 cm i to 1 do 3 litre vodene suspenzije/m2 odnosno 4 do 5 litara /m2 ukoliko se primjenjuje mulch sjetva (mulch seeder). Koliina ovisi o svojstvima lokacije i stanita pri emu se odvojeno vrednuju: tlo (debljina i struktura plodnog sloja, sadraj organske supstance, propusnost, vododrnost, sadraj hranjiva, sadraj toksinih elemenata), nadmorska visina, ekspozicija, inklinacija, klima (godinji prosjek oborina, prosjena vlanost zraka, temperaturne oscilacije, svjetlosni uvjeti, snjeni pokrov, mrazita), erozivni procesi. Navedeni imbenici ujedno utjeu na duinu razdoblja klijanja a navedene stabilizacijske primjese u suspenziji osiguravaju bolje uvjete za klijanje i rast. Sjemena smjesa trava za inicijalno zatravnjivanje velikih povrina u pokosu: FESTUCA RUBRA GENUINA, FESTUCA OVINA, FESTUCA OVINA CAPILLATA, AGROSTIS TENUIS, POA PRATENSIS, LOLIUM PERENNE (30:30:10:10:10:10), koliina sjemena cca 24 g/m2. Aplikacija se provodi u jednom ili vie radnih hodova kroz vlaniji dio godine (proljee, jesen) pri temperaturama tla iznad 8 stupnjeva C, u vrijeme bez mrazeva. Sjeme visoke klijavosti, vrste visoke sposobnosti brzog stvaranja nadzemne i podzemne vegetacijske mase.
stranica 237 od 348
Sredinje programirano navodnjavanje i tekue prignojavanje kao preduvjet vitalnog i trajnog kompaktnog vegetacijskog pokrova. Ukoliko se travnoj smjesi dodaje sjeme drvenastog bilja za uspostavu gornje pionirske etae najsukladnije su vrste ACER, BETULA, FRAXINUS, ALNUS,QUERCUS, PINUS, POPULUS, SALIX, VIBURNUM, CORNUS, a svrhovita je metoda primjene na dijelovima lokaliteta gdje ne moe biti primijenjena sjetva u brazde ili klasina sadnja sadnica. IZVO A navedenu sjemensku smjesa treba nanositi s hidro-sjetvom NADZORNI INENJER preuzima onaj rad kada je trava dobro razvijena i sposobna za daljnji razvoj i rast. Kvaliteta izvrenih radova procjenjuje se prema povrinama obraslim travom jednake gustoe, te prema izgledu i boji trave. Na povrinama gdje trava nije potrebne kvalitete ili postupak sijanja nije uspio, IZVODITELJ e o svom troku izvesti dodatno sijanje, odnosno sve potrebne popravke. Tijekom provedbe ugovora, predvi a se da e IZVO A izvriti zasijavanje od 2,68 hektara hidrosjetvom. Obraun radova vri se po hektaru zasijane povrine. IZVO A je obvezan o svom troku sanirati sve posljedice erozije koja se moe pojaviti nakon ugradnje me uprekrivnog sloja, zatitnog sloja protiv smrzavnja i humusnog sloja. III.A.12.1.2.5. Klasino strojno zasijavanje trave Primjenjuje se na humusiranu isplaniranu zemljanu podlogu ravnu s nagibom za povrinsku odvodnju, odnosno s nagibom 1: 3,5 i manjim. IZVO A treba nanjeti sljedeu smjesu za trajni travnjak (brzo postizanje gustog sklopa, jako potiskivanje korova i mahovine, brza regeneracija): LORETTA SUPRARASEN. Sastav smjese: LOLIUM PERENNE LORETTA, LOLIUM PERENNE LORINA, POA PRATENSIS JULIA, POA PRATENSIS STOLA, POA PRATENSIS CYNTHIA, POA SUPINA SUPRA (50:10:15:10:10:5). Koliina sjemena 20 g/m2. IZVO A navedenu sjemensku smjesa treba nanositi klasinim strojnim zasijavanjem. NADZORNI INENJER preuzima onaj rad kada je trava dobro razvijena i sposobna za daljnji razvoj i rast. Kvaliteta izvrenih radova procjenjuje se prema povrinama obraslim travom jednake gustoe, te prema izgledu i boji trave. Na povrinama gdje trava nije potrebne kvalitete ili postupak sijanja nije uspio, IZVODITELJ e o svom troku izvesti dodatno sijanje, odnosno sve potrebne popravke. Tijekom provedbe ugovora, predvi a se da e IZVO A izvriti zasijavanje od 2,75 hektara klasinim strojnim zasijavanjem trave. Obraun radova vri se po hektaru zasijane povrine.
stranica 238 od 348
Jedinne cijene zatravljenja ukljuuju svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate, pribor, nabavu, transporte i skladitenje za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. III.A.12.1.2.6. Geodetski reperi Slijeganje gornjeg brtvenog sloja tijela odlagalita je rezultat degradacije otpada, promjene efektivnih naprezanja (uslijed eventualne promjene optereenja i/ili promjene razine procjedne vode) i konsolidacije odloenog otpada. Degradacija, odnosno bioloka razgradnja otpada se manifestira smanjenjem volumena ugra enog otpada. U projektnoj dokumentaciji se pretpostavlja da e se 90 % slijeganja dogoditi u prvih 5 godina nakon prestanka odlaganja. Na tijelu odlagalita je trenutno istalirano 44 komada trajnih geodetska repera, razmjetenih u 6 poprena profila (profili 2, 4, 6, 8, 10 i 12) i 1 uzduni profil. IZVO A je zaduen da s zavretkom gornjih brtvenih slojeva pojedinih ploha ugradi nove repere raspore ene u profile kako je prikazano u nacrtu 5.16. dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2]. Tijekom provedbe ugovora predvi a se ugradnja 14 komada zamjenjenih geodetskih repera. Praenje slijeganja zavrnog pokrova odlagalita vri se mjerenjem pomaka geodetskih repera. Na dijelu odlagalita gdje je ve postavljen prekrivni sustav (do poprenog presjeka 12) su reperi ve postavljeni. Budui da se predvi a izvedba spoja ploha 4 i 5 u duini od 75 m, tako je potrebno da IZVO A prije izvedbe spoja ukloni 7 komada postavljenih geodetskih repera na poprenom presjeku 12, te da ih nakon izvedbe gornjih brtvenih slojeva postavi u profil 12. Na preostalom dijelu odlagalita (plohe 5 - 6) te na dijelu plohe 4 na kojem e se vriti spoj s plohom 5, predvi eno je postavljanje repera u 4 profila 3 poprena (A - C) i jedan uzduni (D). Jedan popreni profil sadri 7 repera koji su postavljeni na karakteristinim tokama. Na uzdunom profilu nalaze se 3 repera, s napomenom da sredinji reper profila C predstavlja i krajnji reper uzdunog profila D. Toni poloaji repera i njihove oznake prikazane su na nacrtu 5.15 i u tablici 5.8 dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2]. Postavljanje repera potrebno je provesti neposredno nakon postavljanja prekrivnog sustava i izvedbe odvodnje oborinskih voda. Tako er je potrebno redovito odravati repere, te ih u sluaju oteenja to hitnije zamijeniti i ponoviti snimanje poloaja novog repera. Podatke dobivene snimanjem poloaja repera Izvo a je duan dostavljati Nazornom inenjeru u 2 primjerka kao i u digitalnom obliku (CD).
stranica 239 od 348
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi odravnja su dani u dokumentaciji; Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 [GP1]. Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2]. Izvedbeni projekt zatite pokosa od erozije i sedimentacije, broj projekta: 81010041/12, institut IGH, d.d. Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia, veljaa 2012. [IP14]. Projektni zahtjevi odravanja sustava povrinske odvodnje odlagalita su dani u poglavljima; 02301 Zemljana ispuna, 02375 Zatita od smrzavanja, 02502 Zatravljene zavrnog sloja.

III.A.12.2.2.1. Cilj Podruje Odlagalita treba biti proeto niskim zelenim raslinjem radi sprjeavanja erozije povrina u nagibu, dobivanja na estetskoj vrijednosti prostora, odravanja ekolokih i mikroklimatskih prilika zadravajui funkcionalne aspekte svih elemenata Odlagalita. Odlagalite treba u to veoj mjeri zadrati postojee kvalitete zelenih povrina radi ouvanja ekoloke raznolikosti i cjelokupnog prirodnog pejzaa. Odlagalite treba biti sigurno u smislu smanjenja moguih rizika za nastanak i irenje poara. Pravilno odravanje povrina zasijanih travom ili drveem ozelenjenih povrina ili niskim raslinjem mora umanjiti svaku mogunost ugroavanja sigurnosti ljudi i objekata na Odlagalitu na nain da se uinjeni otkos sakuplja na za to predvi ena mjesta i odvozi u bio-kompostanu. Raslinje mora biti tako planirano i odravano da ne umanjuje vrijednost i funkcionalnost izgra enih elemenata Odlagalita. U tom smislu mora biti sprijeeno oteenje elemenata Odlagalita od irenja i prodiranja korijenja (eventualno probijanje nepropusnih brtvenih slojeva, oteenje prometnica ili smanjenje prometne uinkovitosti uslijed irenja korijenja) te penjanja puzajueg bilja (mogunost oteenja antikorozivne zatite kod metalnih ograda ili mogunost oteenja fasade gra evina). Konja se u pravilu vri specijalnom mehanizacijom. Uz plinske zdence, odvjajae kondenzata, odzranike me usloja, gahtove linijskih ventila, ahtove oborinskih i
stranica 240 od 348
procjednih voda, hidrante, stupove javne rasvjete, prometne znakove, visoko raslinje i ograde, konju je potrebno vriti runom kosilicom. Posebnu panju treba posvetiti konji na tijelu odlagalita, kako ne bi dolo do oteenja elemenata plinskog sustava. III.A.12.2.2.2. Podruje koje se odrava IZVO A je zaduen za odravanje povrina zasijanih travom ili ozelenjenih drveem ili niskim raslinjem koje se nalazi unutar vanjske ograde odlagalita Jakuevec i kao povrine koje se nalaze 1 m uz ogradu odlagalita s vanjske strane (ukljuujui i zelene povrine unutar biokompostane). Izvo a nije zaduen za odravanje zelenih povrina koje se nalaze unutar ograde PUTO. III.A.12.2.2.3. Odravanje povrina zasijanih travom ili ozelenjenih drveem ili niskim raslinjem Odravanje i upravljanje gotovom prekrivkom mora provoditi IZVO AA radova. Sustav gotove prekrivke sastoj se od sljedeih elemenata: zatravljenje i, geodetski reperi IZVO A je duan provesti minimalno 3 (tri) konje godinje (konja povrina s nagibom veim od 5% s laganom mehanizaciju kojom se nee stvarati kolotrazi po pokosu tijela odlagalita (nagib 1:2.85). Sav otkos IZVO A mora usitniti a sve u cilju smanjenja rizika od nastanka poara. Povrine pod nagibom veim od 5% koje su trenutno raspoloive za konju; Povrina od plohe 1 do plinske linije L zauzima 24,30 ha. Povrina nasipa od plinske linije L do ukljuivo ploha 6 zauzima 2,95 ha Do zavrtka trajanja ugovora s IZVO AEM se predvi a da e povrina za konju poveati za 3,38 ha. Do zavretka izgradnje odlagalita, povrine pod nagibom veim od 5% e imati 'povrinu od ukupno 43,52 ha. IZVO A je duan provesti minimalno 5 (pet) konji godinje povrina s nagibom manjim ili jednakim 5%. Sav otkos IZVO A mora usitniti ili sakupiti, te ga IZVO A treba odvesti u bio-kompostanu, a sve u cilju smanjenja rizika od nastanka poara. Povrine koje je potrebno kositi su; Plato juno od plinske stanice (0,93 ha), zapadni plato uz Tiinsku ulicu (4,46 ha), Juni pojas od junog kraka asfaltne obilazne prometnice (1,91 ha), Istono od obilazne prometnice uz retencijsko jezero (2,08 ha), Horizontalne povrine izme u pojasa obilazne prometnice i plohe 1 (1,04 ha), Obodni kanal ploha 2 do 6 (1,58 ha) Zelene povrine uz PUTO i oko bio-kompostane (1,59 ha) Krovni dio tijela odlagalita ploha 1 (1,76 ha), Krovni dio plohe 2 do plinske linije L (9,65 ha),
stranica 241 od 348
Do zavrtka trajanja ugovora s IZVO AEM, predvi a se da e se povrina za konju po krovnom dijelu odlagalita poveati za (od plinske linje L do plionske linije N) 2,48 ha. Napomena: Do zavretka izgradnje odlagalita horizontalne povrine na vrhu ploha 2 do 6 iznositi e 14,82 ha. Obraun rada na konji e se obraunavati po povrini u hektarima pokoene povrine; s nagibom manjim ili jednakim 5% s nagibom veim od 5%. IZVO A je duan organizirati radove tako da sprijei i sanira pojavu erozija na pokosima tijela Odlagalita. Kritina mjesta na kojima je mogua pojava erozije moraju biti evidentirana u mjesenom izvjetaju Izvo aa s datumima obilaska. Za potrebe sanacije izvedenih ploha odlagalita (plohe 1 do plinska linija L) predvi a se sljedei angaman: kombinirka rovokopa-utovariva snage do 100 kW 50 sati rad PKV radnika 200 sati kamion kiper 50 sati sjemena smjesa prema poglavlju III.A.12. 100 kg Obraun rada na sanaciji vododerina i erozija vriti e se po satu stvarno izvedenih radova. Povrine koje nisu podlone strojnom koenju zbog pojave krupnog kamenja, odbaene armature, ulegnua terena i sl. IZVO A mora kontinuirano ure ivati. Otpadni materijal IZVO A mora odvesti na prikladni deponij. Uleknua, izboine IZVO A treba urediti nasipavanjem ili struganjem i zagla ivanjem valjkomi. Predvidiv angaman rada radnika IZVO AA na ure enju povrina za konju iznosi 10 sati mjeseno. Cijena ure enja povrina za konju IZVO A treba ukluiti u cijenu konje. IZVO A treba minimalno tri (3) puta godinje pokositi pojas uz ogradu u irini od 100 cm te oistiti vanjsku ogradu i sve objekte odlagalita od puzajueg raslinja. IZVO A treba minimalno pet (5) puta godinje oistiti od raslinja sve betonske kanalice za odvodnju povrinskih voda postavljene po tijelu deponije (ploha 1) od raslinja. Obraun rada se vri po komadu kompletno izvreng ienja. III.A.12.2.2.4. Geodetski reperi Dunost IZVO AA radova je da odrava postavljene repere te da ih u sluaju oteenja ili nestanka zamijeni s novim geodetskim reperima. IZVO A radova mora svakih 3 mjeseca snimiti ugra ene repere na plohama 4 i 5, svakih 6 mjeseci izvriti snimanje ploha 2 i 3 (na poetku godine i poetkom 6-tog mjeseca) i svakih 12 mjeseci smimiti repere plohe 1. IZVO A treba provesti geodetsko snimanje poloaja (X, Y i Z) koordinata svih postavljenih geodetskih repera. Tonost izmjere poloaja snimljenih repera treba biti unutar 1 cm.
stranica 242 od 348
IZVO A treba prikazati snimljene pomake snimljenih repera u tablinom i u grafikom (vektorskom obliku). Pomaci trebaju biti prikazani tlocrtno na nacrtu dimenzije A3 (vidi sliku 1), po poprenim presjecima (vidi slike 2 i 3) i u uzdunom smjeru du tijela odlagalita, s time da zasebno treba biti prikazan ukupni pomak od nultog mjerenja i pomak ostvaren od posljednjeg mjerenja (pomak u posljednjih 6 mjeseci). Osim navedenog, IZVO A treba napraviti prikaz vremenskog tijeka vertikalnih pomaka (slijeganja) repera po provednim snimanjima s prikazom po profilima.
Slika 8 Tlocrtni prikaz vektora pomaka geodetskih repera
Primjer prikaza vektora pomaka u ravnini profila
stranica 243 od 348
50 40 30 20 10 0 0 50 40 30 20 10 0 0 100 200 300

Sli
8 0.891 9 0.470
0.803 0.792 6 0.602
100
200
300
Slika 9 Kumulativno izmjereni pomaci na profilu 2 od mjerenja izvrenog 24.11.2006.
7 0.086 6 0.105
2 0.091
8 0.145 9 0.069
Slika 10 Inkrement izmjerenih pomaka na profilu 2 od posljednjeg mjerenja 2.12.2010.
IZVO A je duan nakon svakog geodetskog snimka napraviti prikaze ukupnih pomaka i pomaka ostvarenih od posljednje izmjere poloaja repera po porenim profilima (12 do 14 profila) i jednom uzdunom profilu.
stranica 244 od 348
III.A.12.2.2.5. Prethodne izmjere geodetskih repera
stranica 245 od 348
SNIMAK VISINA REPERA NA ODLAGALITU OTPADA JAKUEVEC
24.11.2006.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 80726.002 80770.429 80796.222 80838.503 80872.691 80687.143 80734.863 80799.935 80844.821 80617.538 80655.951 80674.976 80693.998 80713.071 80732.282 80773.191 80520.198 80559.548 80579.255 80598.914 80618.514 80638.097 80676.722 80425.488 80459.955 80481.067 80501.546 80522.762 80544.157 80580.649 69012.654 68990.123 68958.456 68925.865 68899.084 68901.287 68944.670 69018.617 69066.944 68957.880 68998.221 69018.181 69037.971 69057.987 69078.182 69120.813 69029.751 69070.885 69091.591 69112.008 69132.489 69153.059 69193.595 69104.420 69140.741 69162.264 69184.397 69206.470 69228.780 69266.713 155.324 152.049 144.829 141.302 139.240 136.155 155.043 155.587 134.839 136.314 152.408 153.124 154.427 153.919 153.672 135.624 138.186 154.337 155.203 156.154 155.239 154.522 137.243 139.721 154.027 152.968 153.910 153.234 153.085 137.693
29.01.2008.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 80726.019 80770.531 80796.371 80838.496 80872.853 80687.345 80734.944 80800.006 80844.967 80617.773 80656.016 80675.081 80694.088 80713.055 80732.328 80773.204 80520.414 80559.698 80579.284 80599.027 80618.610 80638.174 80676.838 80425.699 80460.097 80481.068 80501.812 80522.858 80544.218 80580.745 69012.681 68990.163 68958.499 68925.846 68899.100 68901.278 68944.705 69018.623 69066.948 68957.884 68998.257 69018.232 69038.002 69057.998 69078.198 69120.798 69029.746 69070.864 69091.581 69111.968 69132.452 69153.020 69193.552 69104.403 69140.708 69162.248 69184.486 69206.491 69228.700 69266.669 154.887 151.730 144.543 141.126 139.035 135.885 154.705 155.229 134.596 136.009 151.889 152.545 153.830 153.358 153.205 135.408 137.917 153.934 154.807 155.703 154.810 154.135 137.027 139.441 153.566 152.386 153.286 152.703 152.660 137.435
H
0.437 0.319 0.286 0.176 0.205 0.270 0.338 0.358 0.243 0.305 0.519 0.579 0.597 0.561 0.467 0.216 0.269 0.403 0.396 0.451 0.429 0.387 0.216 0.280 0.461 0.582 0.624 0.531 0.425 0.258 0.014 0.013 0.012
GPS 4045 79716.890 70216.810 GPS 4070 79894.230 70043.040 GPS 4173 80662.520 69394.920
114.500 GPS 4045 79716.867 70216.813 114.486 114.440 GPS 4070 79894.211 70043.045 114.427 113.300 GPS 4173 80662.498 69394.889 113.312
Napomena: Obnovljeni reperi su 1, 2, 4, 14, 16, 19, 26 i 28. Reperi 1, 2, 4, 14, 16 i 19 snimljeni su 20.02.2008.
stranica 246 od 348
29.01.2007.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 80726.019 80770.531 80796.371 80838.496 80872.853 80687.345 80734.944 80800.006 80844.967 80617.773 80656.016 80675.081 80694.088 80713.055 80732.328 80773.204 80520.414 80559.698 80579.284 80599.027 80618.610 80638.174 80676.838 80425.699 80460.097 80481.068 80501.812 80522.858 80544.218 80580.745 69012.681 68990.163 68958.499 68925.846 68899.100 68901.278 68944.705 69018.623 69066.948 68957.884 68998.257 69018.232 69038.002 69057.998 69078.198 69120.798 69029.746 69070.864 69091.581 69111.968 69132.452 69153.020 69193.552 69104.403 69140.708 69162.248 69184.486 69206.491 69228.700 69266.669 154.887 151.730 144.543 141.126 139.035 135.885 154.705 155.229 134.596 136.009 151,889 152.545 153.830 153.358 153.205 135.408 137.917 153.934 154.807 155.703 154.810 154.135 137.027 139.441 153.566 152.386 153.286 152.703 152.660 137.435
02.07.2008.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 80726.035 80770.546 80796.364 80838.488 80872.828 80687.338 80735.021 80800.064 80844.970 80617.787 80656.100 80675.155 80694.146 80713.076 80732.361 80773.203 80520.442 80559.738 80579.257 80599.077 80618.669 80638.207 80676.838 80425.722 80460.199 80481.112 80501.857 80522.750 80544.260 80580.728 69012.641 68990.104 68958.502 68925.856 68899.103 68901.274 68944.724 69018.613 69066.930 68957.892 68998.253 69018.217 69038.002 69057.994 69078.159 69120.756 69029.830 69070.900 69091.612 69111.977 69132.429 69152.961 69193.552 69104.421 69140.748 69162.280 69184.485 69206.440 69228.630 69266.640 154.780 151.647 144.475 141.040 138.989 135.814 154.596 155.164 134.567 135.969 151.781 152.386 153.684 153.220 153.127 135.411 137.893 153.775 154.644 155.591 154.697 154.059 136.947 139.379 153.386 152.175 153.111 152.519 152.547 137.396
H
0.107 0.083 0.068 0.086 0.046 0.071 0.109 0.065 0.029 0.040 0.108 0.159 0.146 0.138 0.078 - 0.003 0.024 0.159 0.163 0.112 0.113 0.076 0.080 0.062 0.180 0.211 0.175 0.184 0.113 0.039
Napomena: Reperi 1 30 snimljeni su GPS-om GNSS - R 8. Datum: 02.07.2008.
stranica 247 od 348
02.07.2008.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 80726.035 80770.546 80796.364 80838.488 80872.828 80687.338 80735.021 80800.064 80844.970 80617.787 80656.100 80675.155 80694.146 80713.076 80732.361 80773.203 80520.442 80559.738 80579.257 80599.077 80618.669 80638.207 80676.838 80425.722 80460.199 80481.112 80501.857 80522.750 80544.260 80580.728 69012.641 68990.104 68958.502 68925.856 68899.103 68901.274 68944.724 69018.613 69066.930 68957.892 68998.253 69018.217 69038.002 69057.994 69078.159 69120.756 69029.830 69070.900 69091.612 69111.977 69132.429 69152.961 69193.552 69104.421 69140.748 69162.280 69184.485 69206.440 69228.630 69266.640 154.780 151.647 144.475 141.040 138.989 135.814 154.596 155.164 134.567 135.969 151.781 152.386 153.684 153.220 153.127 135.411 137.893 153.775 154.644 155.591 154.697 154.059 136.947 139.379 153.386 152.175 153.111 152.519 152.547 137.396
13.01.2009.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 80726.008 80770.552 80796.356 80838.464 80872.795 80687.331 80735.006 80800.029 80844.941 80617.745 80656.080 80675.141 80694.144 80713.152 80732.347 80773.195 80520.407 80559.733 80579.281 80599.077 80618.642 80638.196 80676.758 80425.710 80460.207 69012.673 68990.137 68958.502 68925.851 68899.096 68901.299 68944.710 69018.647 69066.932 68957.858 68998.283 69018.230 69037.993 69057.974 69078.181 69120.766 69029.765 69070.867 69091.592 69111.964 69132.393 69152.974 69193.392 69104.400 69140.747 154.710 151.636 144.475 141.040 138.989 135.814 154.571 155.121 134.567 135.946 151.669 152.292 153.559 153.117 153.042 135.317 137.831 153.775 154.644 155.544 154.634 154.004 136.906 139.364 153.365
H
0.070 0.011 0.000 0.000 0.000 0.000 0.025 0.043 0.000 0.023 0.112 0.094 0.125 0.103 0.085 0.094 0.062 0.000 0.000 0.047 0.063 0.055 0.041 0.033 0.021
29 30
80544.230 69228.617 80580.719 69266.629
152.411 137.372
0.136 0.024
Napomena: Reperi 1 30 snimljeni su GPS-om GNSS - R 8. Reperi 26, 27 i 28 su uniteni prilikom nasipavanja smea. Datum: 13.01.2009.
stranica 248 od 348
13.01.2009.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 80726.008 80770.552 80796.356 80838.464 80872.795 80687.331 80735.006 80800.029 80844.941 80617.745 80656.080 80675.141 80694.144 80713.152 80732.347 80773.195 80520.407 80559.733 80579.281 80599.077 80618.642 80638.196 80676.758 80425.710 80460.207 80481.112 80501.857 80522.750 80544.230 80580.719 69012.673 68990.137 68958.502 68925.851 68899.096 68901.299 68944.710 69018.647 69066.932 68957.858 68998.283 69018.230 69037.993 69057.974 69078.181 69120.766 69029.765 69070.867 69091.592 69111.964 69132.393 69152.974 69193.392 69104.400 69140.747 69162.280 69184.485 69206.440 69228.617 69266.629 154.710 151.636 144.475 141.040 138.989 135.814 154.571 155.121 134.567 135.946 151.669 152.292 153.559 153.117 153.042 135.317 137.831 153.775 154.644 155.544 154.634 154.004 136.906 139.364 153.365 152.175 153.111 152.519 152.411 137.372
29.06.2009.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
80770.515 80796.360 80838.444 80872.812 80687.325 80735.026 80800.020 80844.932 80617.776 80656.084 80675.130 80694.122 80713.060 80732.323 80773.204 80520.424 80559.758 80579.282 80599.087 80618.657 80638.209 80676.810 80425.695 80460.219
68990.159 68958.518 68925.888 68899.113 68901.304 68944.733 69018.621 69066.931 68957.889 68998.287 69018.249 69037.989 69057.970 69078.176 69120.760 69029.761 69070.878 69091.589 69111.946 69132.398 69152.973 69193.531 69104.397 69140.764
151.567 144.379 141.040 138.959 135.787 154.510 155.061 134.546 135.863 151.569 152.134 153.386 152.998 152.922 135.317 137.806 153.688 154.549 155.440 154.558 153.943 136.906 139.287 153.263
-0.069 -0.096 0.000 -0.030 -0.027 -0.061 -0.060 -0.021 -0.083 -0.100 -0.158 -0.173 -0.119 -0.120 0.000 -0.025 -0.087 -0.095 -0.104 -0.076 -0.061 0.000 -0.077 -0.102
80544.193 69228.575 80580.735 69266.598
152.318 137.345
-0.093 -0.027
Napomena: Reperi 1 30 snimljeni su GPS-om GNSS - R 8. Reperi 1, 26, 27 i 28 su uniteni prilikom nasipavanja zemlje. Datum: 29.06.2009.
stranica 249 od 348
13.01.2009.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 80726.008 80770.552 80796.356 80838.464 80872.795 80687.331 80735.006 80800.029 80844.941 80617.745 80656.080 80675.141 80694.144 80713.152 80732.347 80773.195 80520.407 80559.733 80579.281 80599.077 80618.642 80638.196 80676.758 80425.710 80460.207 80481.112 80501.857 80522.750 80544.230 80580.719 69012.673 68990.137 68958.502 68925.851 68899.096 68901.299 68944.710 69018.647 69066.932 68957.858 68998.283 69018.230 69037.993 69057.974 69078.181 69120.766 69029.765 69070.867 69091.592 69111.964 69132.393 69152.974 69193.392 69104.400 69140.747 69162.280 69184.485 69206.440 69228.617 69266.629 154.710 151.636 144.475 141.040 138.989 135.814 154.571 155.121 134.567 135.946 151.669 152.292 153.559 153.117 153.042 135.317 137.831 153.775 154.644 155.544 154.634 154.004 136.906 139.364 153.365 152.175 153.111 152.519 152.411 137.372
29.06.2009.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
80770.515 80796.360 80838.444 80872.812 80687.325 80735.026 80800.020 80844.932 80617.776 80656.084 80675.130 80694.122 80713.060 80732.323 80773.204 80520.424 80559.758 80579.282 80599.087 80618.657 80638.209 80676.810 80425.695 80460.219
68990.159 68958.518 68925.888 68899.113 68901.304 68944.733 69018.621 69066.931 68957.889 68998.287 69018.249 69037.989 69057.970 69078.176 69120.760 69029.761 69070.878 69091.589 69111.946 69132.398 69152.973 69193.531 69104.397 69140.764
151.567 144.379 141.040 138.959 135.787 154.510 155.061 134.546 135.863 151.569 152.134 153.386 152.998 152.922 135.317 137.806 153.688 154.549 155.440 154.558 153.943 136.906 139.287 153.263
-0.069 -0.096 0.000 -0.030 -0.027 -0.061 -0.060 -0.021 -0.083 -0.100 -0.158 -0.173 -0.119 -0.120 0.000 -0.025 -0.087 -0.095 -0.104 -0.076 -0.061 0.000 -0.077 -0.102
80544.193 69228.575 80580.735 69266.598
152.318 137.345
-0.093 -0.027
Napomena: Reperi 1 30 snimljeni su GPS-om GNSS - R 8. Reperi 1, 26, 27 i 28 su uniteni prilikom nasipavanja zemlje. Datum: 29.06.2009.
stranica 250 od 348
11.12.2009.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 80726.185 80770.542 80796.336 80838.632 80872.820 80687.312 80735.006 80800.041 80844.927 80617.775 80656.071 80675.134 80694.113 80713.200 80732.313 80773.195 80520.427 80559.759 80579.297 80599.099 80618.652 80638.202 80676.824 80425.691 80460.263 69012.668 68990.152 68958.524 68925.907 68899.114 68901.311 68944.737 69018.632 69066.930 68957.884 68998.307 69018.255 69038.002 69058.159 69078.191 69120.739 69029.776 69070.902 69091.619 69111.991 69132.404 69152.947 69193.525 69104.370 69140.771 154.491 151.443 144.312 140.956 138.915 135.709 154.413 154.940 134.459 135.806 151.418 151.970 153.214 152.864 152.815 135.245 137.690 153.577 154.430 155.312 154.423 153.834 136.818 139.155 153.111
17.06.2010.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 80725.968 80770.510 80796.328 80838.461 80872.799 80687.337 80735.005 80800.004 80844.946 80617.792 80656.062 80675.138 80694.096 80713.183 80732.285 80773.185 80520.453 80559.769 80579.290 80599.069 80618.653 80638.175 80676.801 80425.713 80460.268 69012.690 68990.157 68958.559 68925.891 68899.118 68901.324 68944.744 69018.626 69066.913 68957.911 68998.331 69018.277 69037.969 69058.160 69078.178 69120.748 69029.791 69070.911 69091.611 69111.968 69132.372 69152.953 69193.517 69104.366 69140.788 154.425 151.387 144.270 140.940 138.898 135.702 154.353 154.863 134.435 135.781 151.323 151.855 153.074 152.742 152.723 135.214 137.640 153.491 154.351 155.201 154.306 153.755 136.786 139.074 152.995
H
-0.066 -0.056 -0.042 -0.016 -0.017 -0.007 -0.060 -0.077 -0.024 -0.025 -0.095 -0.115 -0.140 -0.122 -0.092 -0.031 -0.050 -0.086 -0.079 -0.111 -0.117 -0.079 -0.032 -0.081 -0.116
80544.215 69228.584 80580.744 69266.599
152.186 137.252
80544.191 69228.557 80580.707 69266.602
152.095 137.218
-0.091 -0.034
Napomena: Reperi 1 30 snimljeni su GPS-om GNSS - R 8. Reperi 26, 27 i 28 su uniteni prilikom nasipavanja zemlje. Datum: 17.06.2010.
stranica 251 od 348
17.06.2010.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 80725.968 80770.510 80796.328 80838.461 80872.799 80687.337 80735.005 80800.004 80844.946 80617.792 80656.062 80675.138 80694.096 80713.183 80732.285 80773.185 80520.453 80559.769 80579.290 80599.069 80618.653 80638.175 80676.801 80425.713 80460.268 69012.690 68990.157 68958.559 68925.891 68899.118 68901.324 68944.744 69018.626 69066.913 68957.911 68998.331 69018.277 69037.969 69058.160 69078.178 69120.748 69029.791 69070.911 69091.611 69111.968 69132.372 69152.953 69193.517 69104.366 69140.788 154.425 151.387 144.270 140.940 138.898 135.702 154.353 154.863 134.435 135.781 151.323 151.855 153.074 152.742 152.723 135.214 137.640 153.491 154.351 155.201 154.306 153.755 136.786 139.074 152.995
02.12.2010.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 80725.970 80770.508 80796.332 80838.456 80872.796 80687.324 80735.004 80800.008 80844.926 80617.773 80656.075 80675.134 80694.112 80713.178 80732.276 80773.163 80520.433 80559.772 80579.297 80599.096 80618.641 80638.174 80676.795 80425.700 80460.264 69012.693 68990.156 68958.532 68925.876 68899.104 68901.318 68944.755 69018.618 69066.923 68957.893 68998.344 69018.307 69037.993 69058.163 69078.174 69120.755 69029.799 69070.918 69091.622 69111.972 69132.403 69152.936 69193.525 69104.396 69140.803 154.372 151.353 144.242 140.911 138.872 135.680 154.343 154.843 134.435 135.771 151.243 151.742 152.974 152.665 152.660 135.207 137.624 153.446 154.284 155.151 154.270 153.715 136.754 139.051 152.942
H
-0.053 -0.034 -0.028 -0.029 -0.026 -0.022 -0.010 -0.020 0.000 -0.010 -0.080 -0.113 -0.100 -0.077 -0.063 -0.007 -0.016 -0.045 -0.067 -0.050 -0.036 -0.040 -0.032 -0.023 -0.053
80544.191 69228.557 80580.707 69266.602
152.095 137.218
80544.180 69228.547 80580.705 69266.582
152.043 137.208
-0.052 -0.010
Napomena: Reperi 1 30 snimljeni su GPS-om GNSS - R 8. Reperi 26, 27 i 28 su uniteni prilikom nasipavanja zemlje. Datum: 02.12.2010.
Snimio: Toni Birin geod.teh. .
stranica 252 od 348
REPERI SNIMLJENI 30.06.2011. BR. REPERA Y 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 5580726,139 5580770,506 5580796,325 5580838,441 5580872,820 5580687,339 5580735,003 5580800,000 5580844,900 5580617,782 5580656,057 5580675,125 5580694,113 5580713,127 5580732,260 5580773,174 5580520,422 5580559,767 5580579,302 5580599,081 5580618,610 5580638,166 5580676,767 5580425,703 5580462,991 5580481,104 5580501,850 5580523,187 5580543,929 5580580,706 5580313,235 5580347,015 5580367,872 5580396,913 5580425,967 5580454,390 5580486,925 5580204,411 5580243,437 5580260,895 5580290,927 5580323,760 5580355,551 5580384,630 X 5069012,696 5068990,169 5068958,552 5068925,883 5068899,109 5068901,352 5068944,761 5069018,642 5069066,918 5068957,915 5068998,371 5069018,311 5069037,990 5069058,152 5069078,175 5069120,750 5069029,822 5069070,924 5069091,626 5069111,981 5069132,391 5069152,929 5069193,500 5069104,409 5069143,601 5069162,317 5069184,518 5069206,612 5069227,781 5069266,587 5069160,521 5069195,899 5069217,671 5069248,143 5069278,521 5069308,438 5069342,280 5069231,810 5069262,239 5069291,112 5069322,586 5069356,818 5069390,067 5069420,690 H 154,300 151,262 144,169 140,872 138,803 135,581 154,257 154,698 134,370 135,690 151,116 151,583 152,809 152,530 152,555 135,193 137,527 153,369 154,185 155,046 154,137 153,642 136,684 138,988 154,403 155,613 156,380 155,071 152,616 137,152 139,685 153,436 154,977 156,168 154,928 153,191 138,333 139,121 154,175 155,640 157,386 155,636 152,383 139,544 152,043 137,208 VISINE SNIMLJENE 02.12.2010. 154,372 151,353 144,242 140,911 138,872 135,680 154,343 154,843 134,445 135,771 151,243 151,742 152,974 152,665 152,660 135,207 137,624 153,446 154,284 155,151 154,270 153,715 136,754 139,051 152,942 155,704 156,460 SLIJEGANJE (cm) 02.12. - 30.06. 7,2 9,1 7,3 3,9 6,9 9,9 8,6 14,5 7,5 8,1 12,7 15,9 16,5 13,5 10,5 1,4 9,7 7,7 9,9 10,5 13,3 7,3 7,0 6,3 OBNOVLJENI REPER 9,1 8,0 NOVI REPER OBNOVLJENI REPER 5,6 NOVI REPER NOVI REPER NOVI REPER NOVI REPER NOVI REPER NOVI REPER NOVI REPER NOVI REPER NOVI REPER NOVI REPER NOVI REPER NOVI REPER NOVI REPER NOVI REPER
stranica 253 od 348
REPERI SNIMLJENI 14.12.2011. BR. REPERA Y 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 5580713,110 5580732,215 5580773,144 5580520,456 5580559,789 5580579,310 5580599,086 5580618,618 5580638,162 5580676,763 5580425,722 5580463,004 5580481,103 5580501,846 5580523,178 5580543,905 5580580,691 5580313,236 5580346,995 5580367,874 5580396,956 5580426,034 5580454,399 5580486,924 5580204,397 5580243,486 5580260,622 5580290,939 5580323,772 5580355,571 5580384,656 5069058,162 5069078,182 5069120,726 5069029,838 5069070,933 5069091,628 5069111,965 5069132,368 5069152,900 5069193,483 5069104,413 5069143,625 5069162,306 5069184,482 5069206,606 5069227,757 5069266,578 5069160,502 5069195,868 5069217,654 5069248,136 5069278,529 5069308,408 5069342,278 5069231,780 5069262,268 5069290,987 5069322,581 5069356,844 5069390,138 5069420,727 5580725,837 5580770,495 5580796,311 5580838,447 5580872,803 5580687,336 5580735,000 5580799,996 5580844,906 5580617,798 5580656,052 5580675,118 X 5069011,976 5068990,160 5068958,540 5068925,882 5068899,115 5068901,346 5068944,763 5069018,638 5069066,896 5068957,940 5068998,398 5069018,336 H 154,25 151,23 144,14 140,87 138,80 135,58 154,21 154,67 134,37 135,65 151,00 151,45 nije snimljen 152,42 152,48 135,15 137,51 153,27 154,11 154,96 154,07 153,60 136,66 138,94 154,28 155,48 156,25 154,99 152,55 137,10 139,54 153,13 154,70 155,83 154,71 152,91 138,19 138,98 153,82 155,34 157,03 155,33 151,93 139,25 VISINE SNIMLJENE 30.06.2011. 154,30 151,26 144,17 140,87 138,80 135,58 154,26 154,70 134,37 135,69 151,12 151,58 152,81 152,53 152,56 135,19 137,53 153,37 154,19 155,05 154,14 153,64 136,68 138,99 154,40 155,61 156,38 155,07 152,62 137,15 139,69 153,44 154,98 156,17 154,93 153,19 138,33 139,12 154,18 155,64 157,39 155,64 152,38 139,54 11 8 4 2 10 7 9 7 4 2 5 12 13 13 8 7 5 15 31 28 34 22 28 14 OBNOVLJENI REPER OBNOVLJENI REPER OBNOVLJENI REPER 36 31 45 29 SLIJEGANJE (cm) 30.06. - 14.12. OBNOVLJENI REPER 3 3 0 0 0 5 3 0 4 12 13
stranica 254 od 348
III.A.12.2.2.6.
50 40 30 20 10 0 0 50 40 30 20 10 0 0 6 0.105 6 0.602
Primjer prikaza vektora pomaka u ravnini profila
8 0.891 9 0.470
0.803 0.792
100
200
300
Slika 11 Kumulativno izmjereni pomaci na profilu 2 od mjerenja izvrenog 24.11.2006.
7 0.086
2 0.091
8 0.145 9 0.069
100
200
300
Sli
Slika 12 Inkrement izmjerenih pomaka na profilu 2 od posljednjeg mjerenja 2.12.2010.
IZVO A je duan nakon svakog geodetskog snimka napraviti grafiki prikaze ukupnih pomaka i pomaka ostvarenih od posljednje izmjere poloaja repera po porenim profilima (od profila 2 do profila 12 odnosno profila 14) i u jednom uzdunom profilu kroz tijelo odlagalita.
stranica 255 od 348
100 0
1000
0,2
0,4
0,6
10 11 12
0,8
13 14
15 16
1,2
1,4
1,6
1,8
Slika 13 Prikaz konsolidacije repera broj 10, 11, 12, 13, 14, 15 i 16 (profil 4). Horizontalna os prikazuje vrijeme u danima a vertikalna os prikazuje slijeganje u metrima. Vrijeme je prikazano u logaritamskom mjerilu. Poetni datum mjerenja slijeganja je 24.11.2006.
4/28/07 0
11/24/2006
6/1/08
7/6/09
8/10/10
1/29/20087/2/2008 1/13/20096/29/2009
0.4
12/11/2009
6/17/201012/2/2010 6/30/2011
0.8
1.2 Graph 1 R16 R15 R14 R13 R12 R11 R10
1.6
Slika 14 Prikaz konsolidacije repera broj 10, 11, 12, 13, 14, 15 i 16 (profil 4). Horizontalna os prikazuje vrijeme u danima a vertikalna os prikazuje slijeganje u metrima. Vrijeme je prikazano u linearnom mjerilu. Poetni datum mjerenja slijeganja je 24.11.2006.
stranica 256 od 348
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi upravljanja su dani u dokumentaciji; Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 [GP1]. Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2]. Izvedbeni projekt zatite pokosa od erozije i sedimentacije, broj projekta: 81010041/12, institut IGH, d.d. Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia, veljaa 2012. [IP14].

Upravljanje gotovom prekrivkom IZVO A je duan u sklopu mjesenog izvjetaja dostavljti vremenski i financijski plan gra enja i odravanja gotove prekrivke. Vremenski i financijski plan IZVO A u sluaju potrebe mora revidirati (aktualizirati). IZVO A radova je duan svaka 3 mjeseca dostaviti Izvjetaj o izvrenim radovima snimanja geodetskih repera u dva primjerka (i u digitalnom obliku) zajedno s prikazima vektora pomaka sukladno poglavlju III.A.12.2. IZVO A je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostaviti Izvjetaj o stanju elemenata sustava gotove prekrivke s komentarima i prijedlozima mjera. U izvjetaju trebaju biti navedene sve aktivnosti izvo aa iz poglavlja III.A.12.2. Izvjetaji Izvo aa Obveza je IZVO AA da putem Mjesenih izvjetaja obavjetava o stanju gra enja i radova odravanja. Dostava mjesenog izvjetaja IZVO AA je preduvjet za ovjeru privremene situacije.

IZVO A je duan upoznati se s srodnim poglavljem poglavljem III.A.14.4. Pojava odlagalinog plina je mogua prilikom svih radova, uprvaljanja i odravanja na sustavu povrinske odvodnje oborinskih voda. Radovi gra enja i odavanja se izvodei na
stranica 257 od 348
mjestima s poveanom opasnosti, kao to su ahtovi, odzranici, cjevovodi oborinskih voda. U ahtovi, odzranici, cjevovodi oborinskih voda je u prethodnom razdoblju detektiran odlagalini plin. Osnovne opasnosti prstora u kojima je evidentirana pojava odlagalinog plina su: Nedostatak kisika - opasnost od guenja radnika, Toksinost - opasnost od trovanja, Opasnost od eksplozije. Deponijski plin moe biti prisutan na mjestima rada u koncentraciji izvan granice ljudskih osjetila. Preventivne mjere zatite na radu su obvezujue. Osoblje IZVO AA mora biti upoznato s izvorima opasnosti. Neposredno prije ulaska u ahtove i kompenzacijske bazene, IZVOA treba prozraiti radni prostor i izmjeriti koncentraciju CH4, CO2, H2S. Izvo a smije ulaziti u radni prostor samo ako je prethodno utvrdio da koncentracija deponijskog plina nije opsna po ivot i zdravlje radnika. Tijekom cijelog izvo enja radova IZVO A mora kontinuirano provoditi mjernja deponijsko plina u radnom prostoru i mora imati na raspolaganju deurno osoblje za pomo i spaavanje. Osoblje IZVO AA mora poznavati sigurnosne i preventivne mjere u svim situacijama izvrenja posla. Osoblje IZVO AA mora biti opremljeno prikladnim i pouzdanim osobnim zatitnim sredstvima. Poslove na odravanju mogu obavljati samo zdravstveno sposobni radnici IZVO AA koji su obueni za radove odravanja, radnici moraju imati uvjerenje o poha anju specijalistike edukacije iz protueksplozijske zatite, moraju primjenjivati mjere zatite na radu i moraju primjenjivati zatitna sredstava za rad. IZVODA je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi trokovi u svezi toga ukljueni u jedininu cijenu stavke trokovnika koja obuhvaa izgradnju, odravanje i upravljanje prometnicama i platoima.
-~
stranica 258 od 348
Naruitelj:
Naziv gra evine:
Razina projekta:
III.A.13. Povrinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji
stranica 259 od 348
Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, odravanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagalita otpada Jakuevec III.A.13. Povrinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji

III.A.13.1.1 III.A.13.1.2
GRA ENJE ............................................................................................261

III.A.13.2.
III.A.13.2.1 III.A.13.2.2
ODRAVANJE ........................................................................................ 270

III.A.13.3.
III.A.13.3.1 III.A.13.3.2
UPRAVLJANJE ........................................................................................ 274

III.A.13.4.
stranica 260 od 348

Na plohama 1 4 (do plinske linije L) je izveden sustav za prikupljanje i odvo enja oborinskih voda s povrine odlagalita do obodnog kanala. Nacrt projektiranog sustava povrinske odvodnje oborinskih voda je dan u dokumentaciji Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6 revizija D, Zatvorenog sustava odvodnje , Institut IGH, d.d., Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia, br. Projekta: 24-10-067/07 rev D, studeni 2009. [IDIP6]. Sustav upravljanja povrinskim vodama je projektiran tako da prikuplja i odvodi oborinsku vodu sa zavrnog pokrova na nain da se umanji erozija izvedenih dijelova tijela odlagalita te da se umanji infiltriracija oborinske vode kroz uzvedeni brtveni sustav. Sustav za sakupljanje i odvodnju povrinskih voda s povrine krovnog dijela odlagalita ima sljedee elemente: drenani rovovi u sustavu zatite od smrzavanja, odzranici drenanih rovova, drenani kanali, ahtovi za sakupljanje oborinskih voda, berme, uljevne gra evine u korugirane odvodne cijevi, korugirane odvodne cijevi (poloene niz padinu), slapita i disipatori energije. Sustav je projektiran tako da se povrinska voda odvodi kroz stalne odvodne kanale do retencijskog jezera koji se nalazi istono od plohe 1. Razmjetaj i detalji sustava za kontrolu povrinskih voda prikazani su u projektnim nacrtima (nacrt 5.10 i 5.11). [IP2]. Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi gra enja su dani u dokumentaciji; Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 [GP1]. Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2]. Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6 revizija D, Zatvorenog sustava odvodnje , Institut IGH, d.d., Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia, br. Projekta: 24-10-067/07 rev D, studeni 2009. [IDIP6]. Izvedbeni projekt zatite pokosa od erozije i sedimentacije, broj projekta: 81010041/12, institut IGH, d.d. Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia, veljaa 2012. [IP14]. Projektni zahtjevi izvedbe sustava povrinske odvodnje odlagalita su dani u poglavljima; 02301 Zemljana ispuna, 02361 Drenani materijal,
stranica 261 od 348
02362 02364 02371 02372 02374 02375 02370 02376 02385 02502
Filterski geotekstil, Perforirane cijevi, pune cijevi i ahtovi od polietilena visoke gustoe (HDPE), Geosintetski dren za plin, Glatka linearni polietilena niske gustoe LLDPE gornjeg brtvenog sloja, Geosintetski dren za vodu, Zatita od smrzavanja, Geosintetski glineni brtveni sloj GCL, Rip rap, Korugirana cijev, Zatravljene zavrnog sloja.

III.A.13.1.2.1 Ope napomene Rad IZVO AA na gra enju, odravanju i upravljanju Povrinske odvodnje oborinskih voda i posebnih detalja obuhvaa i sve mjere zatite na radu i zatite okolia koje su propisane ili obvezatne vaeim zakonima. IZVODA je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi trokovi u svezi toga ukljueni u jedininu cijenu stavke trokovnika koja obuhvaa gra enje, odravanje i upravljanje Povrinske odvodnje oborinskih voda i posebnih detalja odlagalita. IZVODA je duan osigurati svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate i pribor, za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. IZVODA je zaduen za usuglaavanje provedbe radova sa svim odgovarajuim pravilima, odredbama, statutima zakonima na lokalnoj i dravnoj razini. Obveza je IZVO AA da izvo enje radova provodi tako da izbjegne mogunost oteenja izvedenih elemenata tijela odlaglita. Elementi sustava povrinske odvodnje oborinskih voda nije obuhvaen Elaboratom zona opasnosti, me utim prilikom izvo enja radova u zatvornim elementima sustava (ahtovi, drenani rovovi, odzranici drenanih rovova) na gra enju, odravanju i upravljanju IZVO A mora detektirati eventualnu prisutnost deponijskog plina [vidi Prilog A, IP13]. III.A.13.1.2.2. Srodna poglavlja Poglavlje III.A.4. Obodni nasip Poglavlje III.A.5. Me unasip (Zeji nasiop) Poglavlje III.A.6. Kanali Poglavlje III.A.8. Sustav procjednih voda Poglavlje III.A.9. Zatitni sloj iznad sustava za prikupljanje procjednih voda Poglavlje III.A.11. Gornji brtveni sloj Poglavlje III.A.12. Gotova prekrivka Poglavlje III.A.14. Otplinjavanje odlagalita i plinska mrea do plinske stanice
stranica 262 od 348
III.A.13.1.2.3. Drenani rovovi u sustavu zatite od smrzavanja Nacrt projektiranog drenanog rova povrinske odvodnje s detaljem poprenog presjeka je dan u Prilozima 1 i 2 dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6 revizija D, Zatvorenog sustava odvodnje, Institut IGH, d.d., Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia, br. Projekta: 24-10-067/07 rev D, studeni 2009. [IDIP6]. Na geosintetski drenani sloj za vodu treba postaviti filtarski geotekstil povrinske mase 400 g/m2 (minimalne irine 205 cm) i perforiranu PEHD cijev promjera 200 mm. Perforiranu cijev IZVO A treba zasuti s drenanim ljunkom tako da ljunak formira tijelo prizme koji u poprenom presjeku izgleda kao trapez. irina zasipa mora u osnovici (donjoj bazi) biti irine 80 cm, visine 30 cm, bonih stranica nagiba V:H =1:1 i irine u gornjoj bazi 20 cm. Filtarski geotekstiom IZVO A mora omotati prizmu tako da se na gornjoj bazi stranice geotekstila preklapaju. Nakon postavljanja geotekstila, IZVO A na geotekstil treba runim alatom postaviti sloj zatite od smrzavanja koko bi se rov zatitio od oteenja prilikom manipulacije i ugradnje sloja protiv smrzavanja. Tijekom uklanjanja zatinog sloja sa spoja ploha 4 i 5, potrebno je da IZVO A privremeno ukloni (odree) izvedenih 150 m' cijevi promjera 200 mm drenanog rova koji se nalazi u sustavu zatite od smrzavanja. Na junom dijelu krovnog dijela je potrebno ukloniti 75 m' drenanog rova na dionici od toake DR_J3 do plinske linije K, te na sjevernom dijelu 75 m' rova na dionici od geodetske toake DR_S3 do plinske linije K. Potrebno je da Izvo a sauva uklonjene drenane cijvi kako bi ih mogao upotrijebiti nakon nadogradnje otpada na prijelazu ploha 4 i 5. Na mjestu odreza ugra ene cijevi je potrebno da ih IZVO A zatititi od oteenja i zamuljivanja s poklopcem. Drenani rovovi koji su izvedeni na sjevernom i junom obodnom krovnom dijelu tijela odlagalita se tijekom izvedbe spoja ploha 4 i 5 ne planiraju uklanjati. Nakon izvedbe spoja ploha 4 i 5, po izvedbi gornjih brtvenih slojeva (vidi poglavlje A.III. 12.) i odluci Naruitelja, predvi a se izvedba jo 498 m' drenanih rovova i to od plinske linije L do poprenog presjeka 15.
Obraun radova vri se po; m2 ugra enog filtarskog geotekstila tipa 400 g/m2, m' ugra enih
cijevi promjera 200 mm i 100 m3 ugra enog drenanog ljunka.
Projektni zahtjevi i zahtjevi kavlitete izvedbe drenanog rova povrinske odvodnje odlagalita su dani u poglavljima; 02361 Drenani materijal, 02362 Filterski geotekstil, 02364 Perforirane cijevi, pune cijevi i ahtovi od polietilena visoke gustoe (HDPE), Jedinne cijene ugradnje prirodnih i umjetnih materijala za izvedbu novog drenanog rova ukljuuju svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate, pribor, nabavu, transporte,
iskope, zatrpavanja, rezanja, zavarivanja, manipulacije i skladitenje za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. Obraun se vri po stvarnoj koliini ugra enog materijala
drenanih rovova i to od materijala kojeg osigurava IZVO A.
stranica 263 od 348
III.A.13.1.2.4. Odzranici drenanih rovova Na krovnom dijelu tijela odlagalita (iznad temeljnog sloja plohe 4) na poziciji drenanog rova DR_J1 i izme u DR_J1 i DR_J2 (naziv odzranika DR_J1/2) nalaze se odzranici drenanog rova koji je izveden u sloju zatite od smrzavanja. Odzranici DR_J1 i DR_J1/2 su izvedeni u cilju odzraivanja drenanog rova i cijevi, budui da je u navedenom rovu i drenanoj cijevi kao i u ahtu DR_J2 u prethodnom razdoblju detektiran odlagalini plin (metan). Tijekom provedbe ugovora, predvi a se da e IZVO A, po nalogu Naruitelja izvesti 4 komada odzranika i to u sluaju potrebe odnosno detekcije odlagalinog plina u drenanom rovu. Odzranik drenanih rovova mora biti napravljen od PEHD materijala koji provodi statiki elektricitet. Jedinna cijena odzranika drenanih rovova ukljuuje svu potrebnu radnu snagu, materijale,
opremu, alate, pribor, nabavu, transporte, iskope, rezanje, buenje, zatrpavanja, zavarivanja, manipulacije, skladitenje za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. Obraun radova vri se po komadu ugra enog odzranika.
III.A.13.1.2.5. Drenani kanali za prikupljanje i odvo enje oborinskih voda na obodu krovnog dijela Nacrt projektiranog sustava povrinske odvodnje s detaljom drenanog kanala za prikupljanje oborinskih voda je dan u dokumentaciji Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6 revizija D, Zatvorenog sustava odvodnje, Institut IGH, d.d., Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia, br. Projekta: 24-10-067/07 rev D, studeni 2009. [IDIP6]. Za izvedbu spoja gornjeg brtvenog sloja ploha 4 i 5 nije predvi eno uklanjanje izvedenog drenanog kanala. Po odluci Naruitelja, IZVO A treba izvesti drenani kanali za prikupljanje i odvo enje oborinskih voda kako je prikazano na Prilogu 1 i Prilogu 2 dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6 revizija D, Zatvorenog sustava odvodnje, Institut IGH, d.d., Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia, br. Projekta: 24-10-067/07 rev D, studeni 2009. [IDIP6]. Tijekom provedbe ugovora, predvi a se da e IZVO A izvesti 158 m' kanala na jugu i 162 m' kanala na sjeveru.
Obraun radova vri se po, m3 iskopa drenanog kanala, m2 ugra e og bentonitnog tepiha
(GCL), m2 ugra ene glatke geomembrane LLDPE, m2 ugra enog filtarskog geotekstila tipa 400 g/m2, m' ugra enih cijevi promjera 250 mm i m3 ugra enog drenanog ljunka.
Projektni zahtjevi i zahtjevi kavlitete izvedbe drenanog kanala povrinske odvodnje odlagalita su dani u poglavljima; 02361 Drenani materijal, 02362 Filterski geotekstil, 02364 Perforirane cijevi, pune cijevi i ahtovi od polietilena visoke gustoe (HDPE), 02372 Glatki linearni polietilen niske gustoe LLDPE gornjeg brtvenog sloja, 02370 Geosintetski glineni brtveni sloj GCL.
stranica 264 od 348
Jedinne cijene ugradnje prirodnih i umjetnih materijala za izvedbu drenanog kanala ukljuuju svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate, pribor, nabavu, transporte,
iskope, zatrpavanja, rezanja, buenja, zavarivanja, manipulacije i skladitenje za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju.
(Povrina presjeka 3.54 m2) III.A.13.1.2.6. ahtovi za sakupljanje oborinskih voda Na krovnom dijelu tijela odlagalita nalazi se 10 ahtova za odvodnju oborinskih voda promjera 1.200 mm. ahtovi su locirani na mjestima krianja ili promjene smjera trase ukopanih drenanih rovova (s cijevima) odvodnje. Popis ahtova se nalazi u tabeli 4. Svi ahtovi oborinskih voda na krovnom dijelu odlagalita, na svojim poklopcima imaju izveden odzranik.
Tabela 14 Popis ahtova oborinskih voda
R. br.: Ploha Naziv ahta
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
2 2 2 2 3 4 4 4 4 4
PS1 PJ1 PS2 PJ2 PS3 PS4 DR_J2 DR_S2 DR_J8 DR_S8
Prikaz poloaja ahtova oborinskih voda na krovnom dijelu odlagalita je prikazan u Prilogu 1 Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6 revizija D Zatvorenog sustava odvodnje [IDIP6], kao i na nacrtu 5.10. Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007. god. [IP2]. Tijekom provedbe ugovora, predvi a se da e IZVO A izvesti 2 ahta odvodnje oborinskih voda i to DR_S4 i DR_J4. IZVO A mora izvesti poklopac ahta s odzranikom dovoljnog kapaciteta odzraivanja. U cijenu izvedbe ahta IZVO A je duan predvidjeti postavljanje oznaka (naziva) ahta, oznaka upozorenja i opasnosti (prema Zakonu o zatiti na radu, Zakonu o zatiti od poara i eksplozije) kao i oznake zabrane pristupa. IZVO A treba izvesti ahtove oborinskih voda kako je prikazano na nacrtu 5.7. dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007. god. [IP2].
stranica 265 od 348
Jedinna cijena izvedbe i ugradnje ahta za sakupljanje oborinskih voda ukljuuje svu
potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate, pribor, nabavu, transporte, iskope, rezanje, bzenje, zatrpavanja, zavarivanja, manipulacije i skladitenje za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. Obraun radova vri se po komadu ugra enog ahta.
III.A.13.1.2.7. Berme na pokosu Kontrolne berme za oborinsku vodu trebaju zatititi zavrni pokrov od erozije. Kontrolne berme moraju se izgraditi na vrhu gornjeg zemljanog sloja u vertikalnim razmacima do cca 10 metara i uzdunim nagibom do 1 posto prema istoku. Nagib stranica je 2H:1V prema van i 3H:1V prema unutra. Kontrolne berme za oborinsku vodu trebaju zatititi zavrni pokrov od erozije. Kontrolne berme moraju se izgraditi na vrhu gornjeg zemljanog sloja u vertikalnim razmacima do priblino 10 metara i uzdunim nagibom do 1 posto. Padovi bermi su dani u projektnoj dokumentaciji. Vanjski nagib stranica bermi je 2H:1V a unutarnji nagib je 3H:1V. Prije poetka izvedbe bermi na pokosu, IZVO A je zaduen geodetski snimiti izvedeni dio bermi, na koje se treba nastaviti izrada bermi, (odnosno na koje se treba prikljuiti), te u sluaju ne slaganja s projektiranim padovima, predati snimku Naruitelju u cilju eventualne korekcije padova bermi. IZVO A je duan pribaviti svu radnu snagu, materijale, opremu, alat i pribor potreban za izvo enje radova za izvedbu bermi. Radovi se u ovom dijelu sastoje od nabave, transporta, istovara, ugradnje, planiranja, zbijanja rukovanja materijalom, te od ostalih srodnih i dodatnih radova unutar zadanog podruja, te izvo enja ostalih radova kao to je prikazano, opisano ili potrebno prema nacrtima a sve sukladno poglavlju 02375 [IP2]. Materijal za izradu tijela bermi kategorizira se kao zemljana ispuna iz Poglavlja 02301 dokumentacije [IP1]. Povrinski sloj debline 0,15 cm za izradu bermi kategorizira se kao Humusni sloj Poglavlja 02375 dokumentacije [IP2]. Humusni sloj (tj. gornjih 150 mm) mora sadravati glinu ili prah, pjeskovitu glinu ili prainastu glinu s maksimalnom hidraulikom provodljivosti 1 x 10-4 cm/sek, i mora biti u mogunosti podravati raslinje. Humusni sloj ne smije sadravati kamenje, grumene, korijenje ili sline objekte vee od pedeset (50) mm u bilo kojoj dimenziji. Humusni sloj treba imati pH izme u 5.8 i 7.6. Materijal za humusni sloj mora imati minimalni organski sadraj od tri (3) posto po teini i maksimalni organski sadraj od pet (5) posto po teini. Zemljani materijal koji se upotrebljava kao humusni sloj mora biti u mogunosti podravati raslinje. Kompostirani materijal moe se umijeati i dodati u humusni sloj. Slojevi berme moraju se ugraditi u zbijenim radnim slojevima debljine stotinu i pedeset (150) mm, osim prvog sloja zatite od smrzavanja iznad sloja drena za vodu koji se mora ugraditi u nezbijenom radnom sloju debljine tristo i pedeset (350) mm. Dozvoljena
stranica 266 od 348
odstupanja u debljini sloja zatite od smrzavanja i humusnog sloja su od nula (0) do plus pedeset (+50) mm. IZVO A je duan dvadeset (20) dana prije poetka koritenja predvi enog materijala predati potvrdu NADZORNOME INENJERU da su materijali predvi eni za sloj zatite od smrzavanja i za humusni sloj u skladu sa specifikacijama za razne dijelove izvo enja. Ta potvrda mora sadravati sljedee pokuse za materijal i izvor(e) materijala: Veliina zrna pH Organski sadraj Plodnost tla Posmina vrstoa na kontaktu ASTM D422 ASTM D4972 ASTM D2974 Bakerov ili LaMotteov pokus ASTM D 5321
IZVO A je odgovoran za ispitivanja. Ispitivanja je duan provesti specijalizirani laboratorij kojega je NADZORNI INENJER prethodno odobrio. IZVO A je duan predati NADZORNOME INENJERU potvrdu o udovoljavanju zajedno s najmanje etrdeset i pet (45) kg od svakog predvi enog materijala iz svakog pozajmita predvi enog za upotrebu. IZVO A ne smije poeti s upotrebom materijala sve dok NADZORNI INENJER ne odobri predvi eni materijal. Ako NADZORNI INENJER smatra da je materijal kojega je predvidio IZVO A neprikladan za predvi enu namjeru, IZVO A je duan dati na uvid gore navedenu potvrdu za materijale nekog drugog tipa ili razmotriti neki drugi izvor materijala. Treba ovjeriti i predati dokaze da materijali s nekog drugog terena nisu kemijski zaga eni. NADZORNI INENJER ima pravo u bilo kojem trenutku zatraiti uzimanje uzoraka materijala s pozajmita radi analize odnosno ispitivanja pokazatelja materijala a o troku IZVO AA. Bilo koji materijali s drugih pozajmita za koje se uspostavi da nisu u skladu sa specifikacijama, ili da su zaga eni, moraju se odmah ukloniti i zamijeniti odgovarajuim materijalima na troak IZVO AA, bez odobravanja produetka rokova izgradnje. Ispitivanje trenja na kontaktima: Ispitivanja trenja na kontaktima u laboratoriju moraju se izvesti na sljedeem kontaktu: a) Geosintetski dren za vodu/Sloj zatite od smrzavanja b) Uestalost ispitivanja za kontakte mora biti u omjeru od dva pokusa po izvedenoj radnoj plohi. c) Pokusi se moraju izvesti u skladu s ASTM D 5321. Moraju se primijeniti normalna naprezanja od 15 i 30 kPa i brzina smicanja od 1,0 mm na minutu. Sastojci tla moraju biti isti oni koji se koriste za izgradnju punih razmjera i moraju se zbiti na istu potrebnu vlanost definiranu za ugradnju na terenu. Sastojci tla moraju biti saturirani prije smicanja. Poloaj geosintetika mora biti takav da sila smicanja bude paralelna s nagibom pokosa istih sastojaka kao to su na terenu. Potreban je minimalni rezidualni kut trenja na kontaktu od 26 stupnjeva.
stranica 267 od 348
Tijekom provedbe ugovora, predvi a se da e IZVO A izvesti 11.000 m3 bermi i to od plinske linije L do poprenog presjeka 15. Jedinna cijena izvedbe i ugradnje bermi na ukljuuje svu potrebnu radnu snagu, materijale,
opremu, alate, pribor, nabavu, utovar, transporte, iskope, zatrpavanja, guranja, finog planiranja manipulacije i deponiranja za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. Obraun 3 radova vri se po m izvedenih bermi.
III.A.13.1.2.8. Ulijevne gra evine u korugirane odvodne cijevi Na mjestima krianja bermi i naboranih polietilenskih cijevi IZVO A traba projektirati (Izvedbeni projekt) i izvesti ulijevne gra evine u korugirane odvodne cijevi. Uljevne gra evine su elementi sustava povrinske odvodnje izvedeni od zavarene PEHD ploevine debljine 1 cm. Izgled (prikaz) uljevne gra evine je dan na nacrtu 5.11 dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007. god. [IP2]. Uljevnu gra evinu, koja je dana u nacrtima IZVO A mora projektirati tako da bude izvedena od zavarene PEHD ploevine debljine 1 cm. Prije izvo enja, IZVO A je duan za Izvedbeni projekt uljevne gra evine ishoditi suglasnost od glavnog projektanta. IZVO A je zaduen za izvedbu projektirane uljevne gra evine kompenzacijskih bazena na koju je prethodno dobio suglasnost. Izvedba treba biti provedena bez utjecaja na funkcionalnost sustava odvodnje oborinskih voda. Jedinna cijena ugradnje uljevnih gra evina ukljuuje svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate, pribor, nabavu, transporte, manipulacije, rezanja, buenja, zavarivarenja i skladitenja za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. Obraun radova vri se po komadu ugra enih uljevnih gra evina. Tijekom provedbe ugovora, ne predvi a se izvodba uljevnih gra evina. Po nalogu Naruitelja, odnosno u sluaju potrebe, osigurana je izvedba i ugradnja 1 komada uljevne gra evine. III.A.13.1.2.9. Naborane polietilenske cijevi promjera 250 mm Naborane polietilenske cijevi dizajnirane su tako da odvode sakupljenu povrinsku vodu sakupljenu sa krovnog dijela odlagalita koja se sakuplja ahtu promjera 1.200 mm i odvodi je do krianja s najviom (gornjom) bermom koja se nalaze na pokosu tijela odlagalita. Naborane polietilenske cijevi promjera 250 mm je izra ena od plastike s glatkim unutranjom stijenkom. Lokacije na kojima su smjetene naborane cijevi prikazane su na prilogu 1; Sustav odvodnje za plohe 4 do 6 revizija D, Institut IGH, broj projekta 2410-067/07-rev D iz studenog 2009. [IDIP6]. Na krianju s najvim bermom, promjer nizvodne cijevi se mijenja u promjer 750 milimetara.
stranica 268 od 348
Jedinna cijena ugradnje naboranih polietilenskih cijevi ukljuuje svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate, pribor, nabavu, transporte, manipulacije i skladitenje za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. Obraun radova vri se po metru ugra enih naboranih polietilenskih cijevi. Tijekom provedbe ugovora, ne predvi a se izvedba i ugradnja novih naboranih polietilenske cijevi promjera 250 mm. Po nalogu Naruitelja, odnosno u sluaju potrebe, osigurana je izvedba i ugradnja 42 m naboranih polietilenskih cijevi promjera 250 mm. III.A.13.1.2.10. Naborane polietilenske cijevi promjera 750 mm Naborane polietilenske cijevi dizajnirane su tako da odvode sakupljenu povrinsku vodu sa bermi do obodnih kanala koji se nalaze uz vanjski rub bodnih nasipa. Lokacije na kojima su smjetene naborane cijevi prikazane su na prilogu 1; Sustav odvodnje za plohe 4 do 6 revizija D, Institut IGH, broj projekta 24-10-067/07-rev D iz studenog 2009. [IDIP6]. Cijevi niz bone stranice tijela odlagalita imaju promjer 750 milimetara, izra ene su od plastike s glatkim unutranjim stijenkama. Cijevima e se povrinske vode odvoditi do slapita i disipatora energije do rip-rapa koji treba izvesti na izlazu iz cijevi kako je prikazano na nacrtima 5.10 i 5.11. Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007. god. [IP2]. Jedinna cijena ukljuuje svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate, pribor, nabavu, transporte, manipulacije, rezanje, buenje, zavarivanje i skladitenje za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. Obraun radova vri se po metru ugra enih naboranih polietilenskih cijevi. Tijekom provedbe ugovora, ne predvi a se izvedba i ugradnja novih naboranih polietilenske cijevi promjera 750 mm. Po nalogu Naruitelja, odnosno u sluaju potrebe, osigurana je izvedba i ugradnja 60 m naboranih polietilenskih cijevi promjera 750 mm. III.A.13.1.2.11. Slapita i disipatori energije Na krajnjem nizvodnom dijelu korugirane polietilenske cijevi promjera 750 mm na samom izljevu u obodni kanal potrebno je izvesti i ugraditi slapite u obliku proirenja polietilenske cijevi i ugraditi kameni materijal za disipaciju energije (tzv. rip rap materijal). Slapita su izvedena od PEHD plastike s glatkim unutranjim stijenkama debljine 1 cm, a disipator energije od lomljenog kamena (rip-rapa) kako je prikazano na nacrtu 5.11. Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007. god. [IP2]. Projektni zahtjevi izvedbe slapita i disipatora energije su dani u poglavljima; 02376 Rip rap, 02385 Korugirana cijev. Obraun radova vri se po komadu ugra enog slapita i po m3 ugra enom rip rap materijala.
stranica 269 od 348
Jedinna cijena ukljuuje svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate, pribor, nabavu, transporte, utovar, istovar, manipulacije, rezanje, buenje, zavarivanje i skladitenje za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. Tijekom provedbe ugovora, ne predvi a se izvedba i ugradnja novih slapita i disipatora energije od rip-rapa. Po nalogu Naruitelja, odnosno u sluaju potrebe, osigurana je izvedba i ugradnja 1 komada slapita i 15 m3 rip-rap materijala.
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi odravnja su dani u dokumentaciji; Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 [GP1]. Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2]. Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6 revizija D, Zatvorenog sustava odvodnje , Institut IGH, d.d., Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia, br. Projekta: 24-10-067/07 rev D, studeni 2009. [IDIP6]. Izvedbeni projekt zatite pokosa od erozije i sedimentacije, broj projekta: 81010041/12, institut IGH, d.d. Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia, veljaa 2012. [IP14]. Projektni zahtjevi odravanja sustava povrinske odvodnje odlagalita su dani u poglavljima; 02301 Zemljana ispuna, 02361 Drenani materijal, 02362 Filterski geotekstil, 02364 Perforirane cijevi, pune cijevi i ahtovi od polietilena visoke gustoe (HDPE), 02371 Geosintetski dren za plin, 02372 Glatka linearni polietilena niske gustoe LLDPE gornjeg brtvenog sloja, 02374 Geosintetski dren za vodu, 02375 Zatita od smrzavanja, 02370 Geosintetski glineni brtveni sloj GCL, 02376 Rip rap, 02385 Korugirana cijev, 02502 Zatravljene zavrnog sloja.

Cilj odravanja sustava odvodnje oborinskih voda je osigurati nesmetano protjecanje oborinske vode s povrine tijela odlagalita do obodnog kanala. Drenane i kolektorske
stranica 270 od 348
cijevi, ahtovi i uljevne gra evine moraju biti isti i protoni, slapita i disiptori energije moraju biti postojani i pravovremeno obnavljani. III.A.13.2.2.1. Opi partikularni zahtjevi Naruitelja Odravanje, upravljanje i monitoring sustava odvodnje oborinskih voda mora provoditi IZVO AA radova. Odravanje dijelova sustava odvodnje moe se provoditi po elementima: drenani rovovi u sustavu zatite od smrzavanja, odzranici drenanih rovova, drenani kanali, ahtovi za sakupljanje oborinskih voda, berme, uljevne gra evine u korugirane odvodne cijevi, korugirane odvodne cijevi (poloene niz padinu), slapita i disipatori energije. IZVO A je zaduen da svaka 3 mjeseca provedi mjerenje koncentracije metana volumnim postocima u i oko sljedeih elemenata plinskog sustava: 1. uz sve i unutar svih izvedenih ahtova oborinskih voda, 2. uz sve i unutar odzranika drenanih rovova, IZVO A mora upoznati Voditelja plinske stanice i Nadzornog inenjera s rezultatima mjerenja koncentracije metana na sustavu odvodnje oborinskih voda. III.A.13.2.2.2. Drenani rovovi u sustavu zatite od smrzavanja Po nalogu Naruitelja, odnosno u sluaju potrebe, osigurano ispiranje (ienje) womom 400 m' promjera 200 mm drenanh rovova u sustavu zatite od smrzavanja kao i 400 m' snimanja rova CCTV (Closed-circuit television) kamerom. Oprema za snimanje sustava oborinskih voda mora biti u Ex izvedbi. Snimanje mora biti izvreno samohodnom kamerom sa irokokutnim objektivom i izvorom svjetlosti. Neposredno prije snimanja cijevi drenanih rovova kamerom, IZVO A treba provesti ienje cijevi istilicom (womom) radnog dosega od minimalno 200 m'. IZVO A mora dostaviti detaljan izvjetaj o provedenim radovima ienja i snimanja u dva primjerka uz jedan primjerak digitalne snimke (CD ili DVD). Snimanje i Izvjetaj moraju biti uskla eni s normom HRN EN 13508- 1:2006. Izvjetaj mora sadravati situaciju odlagalita s naznaenim snimljenim i oienim dionicama, fotografijama kritinih dionica, mjestima na kojima su uoene anomalije, talozi, suenja poprenog presjeka, kontra padovi, puknua i slino. III.A.13.2.2.3. Odzranici drenanih rovova IZVO A je duan provoditi sljedee radove na odravanju odzranika drenanih rovova:
stranica 271 od 348
5. Vizualna provjera stanja na mogunost fizikog oteenja stijeki odzranika, oznaka opasnosti, oznaka upozorenja, naziva odzranika i stanju urednosti (1 x mjeseno), 6. Provjera prisutnosti (koncentracije) metana CH4 volumnim postcima (%) u odzraniku i neposrednoj okolici odzranika, (4 x godinje). U sluaju evidentiranja pojave CH4 provjeru koncentracije treba provoditi ee i to minimalno (1 x mjeseno). Prvo mjerenje koncentracije IZVO A mora provesti u roku od 1 mjesec od poetka radova. 7. U sluaju oteenja stijeki odzranika, oznaka opasnosti, oznaka upozorenja, naziva odzranika, IZVO A je duan izvriti popravak ili zamjenu. Predvidiva kompltena zamjena oznaka opasnosti i upozorenja i oznaka naziva odzranika 1 2. god. Radove na odravanju vegetacijskog pokrova odlagalita u okolici odzranika drenanih rovova IZVO A mora izvoditi krajnje paljivo (runo). Izvo a je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostaviti Izvjetaj o stanju odzranika s izvrenim i planiranim mjerama odravnja, komentarima i prijedlozima mjera. U izvjetaju treba biti navedeno; Sumarna zapaanja mjesenog pregleda (toka 1), koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u odzraniku i neposrednoj okolici odzranika (toka 2), plan popravaka eventualno oteenih komponenti odzranika (toka 3). III.A.13.2.2.4. Drenani kanali za prikupljanje i odvo enje oborinskih voda na obodu krovnog dijela Po nalogu Naruitelja, odnosno u sluaju potrebe, osigurano je ispiranje (ienje) womom 200 m' cijevi promjera 250 mm drenanih kanala za prikupljanje i odvo enje oborinskih voda na obodu krovnog dijela kao i 200 m' snimanja drenanih cijevi CCTV (Closed-circuit television) kamerom. Oprema za snimanje cijevi drenanog kanala oborinskih voda mora biti u Ex izvedbi. Snimanje mora biti izvreno samohodnom kamerom sa irokokutnim objektivom i izvorom svjetlosti. Neposredno prije snimanja cijevi drenanog kanala kamerom, potrebno je provesti ienje cijevi istilicom radnog dosega od minimalno 200 m'. IZVO A mora dostaviti detaljan izvjetaj o provedenim radovima ienja i snimanja u dva primjerka uz jedan primjerak digitalne snimke (CD ili DVD). Snimanje i Izvjetaj moraju biti uskla eni s normom HRN EN 13508- 1:2006. Izvjetaj mora sadravati situaciju odlagalita s naznaenim snimljenim i oienim dionicama, fotografijama kritinih dionica, mjestima na kojima su uoene anomalije, talozi, suenja poprenog presjeka, kontra padovi, puknua i slino. III.A.13.2.2.5. ahtovi za sakupljanje oborinskih voda ahtovi oborinskih voda su elementi sustava odvodnje oborinskih voda na krovnom dijelu tijela odlagalita koji se izvode na lomovima i krianjima trasa drenanih kanala. Poklopac ahta je izveden s odzranikom.
stranica 272 od 348
IZVO A je duan provoditi sljedee radove na odravanju ahtova odvodnje oborinskih voda: 1. Vizualna provjera stanja na mogunost fizikog oteenja stijeki ahta, poklopca ahta, odzranika, oznaka opasnosti, oznaka upozorenja, naziva ahta, stanju taloga, stanju urednosti (1 x mjeseno), 2. Provjera prisutnosti (koncentracije) metana CH4 volumnim postcima (%) u ahtu i neposrednoj okolici ahta, (4 x godinje). U sluaju evidentiranja pojave CH4 provjeru koncentracije treba provoditi ee i to minimalno (1 x mjeseno). Prvo mjerenje koncentracije metana IZVO A mora provesti u roku od 1 mjesec od poetka radova. 3. Pregled i uvid u stanje razine vode u ahtu, eventualnog zdraavanje ili stanja protjecanja vode (1 x mjeseno), 4. Odravanje ahtova oborinskih voda ienjem iz nutra i izvana. (2 godinje). Prije ienja i za vrijeme ienja IZVO A se mora pridravati svih mjera zatite na radu, zatite od poara i eksplozije. 5. U sluaju oteenja stijeki ahta, poklopca ahta, odzranika, oznaka opasnosti, oznaka upozorenja, naziva ahta Izvo a je duan izvriti popravak ili zamjenu. Predvidiva kompltena zamjena oznaka opasnosti i upozorenja i oznaka naziva ahtova 1 2. god., te zamjena 50 % poklopaca atova do kraja ugovorenih radova. Radove na odravanju vegetacijskog pokrova odlagalita u okolici ahtova za sakupljanje oborinskih voda, IZVO A mora izvoditi krajnje paljivo (runo). Izvo a je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostaviti Izvjetaj o stanju ahtova odvodnje oborinskih voda s izvrenim i planiranim mjerama oravnja, komentarima i prijedlozima mjera. U izvjetaju treba biti navedeno; Sumarna zapaanja mjesenog pregleda (toka 1), koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u ahtu i neposrednoj okolici ahta (toka 2), stanje oienosti i protjecanja prikupljene oborinske vode (toke 3 i 4), stanje poklopaca, znakova upozorenja i oznaka na ahtovima (toka 5) s planom eventualne zamjene. III.A.13.2.2.6. Berme na pokosu Osim konje (vidi III.A.12 Gotova prekrivka) i sakupljanja leteeg otpada (vidi III.A.1. Prihvat i ugradnja otpada) po bermama nijsu predvi ene druge mjere odravanja bermi. IZVO A je obvezan izvriti i druge radove odravanja bermi a sve prema posebnom zahtjevu, odnosno nalogu Naruitelja. III.A.13.2.2.7. Ulijevne gra evine u korugirane odvodne cijevi Osim sakupljanja leteeg otpada (vidi III.A.1. Prihvat i ugradnja otpada) nisu predvi ene druge mjere odravanja uljevnih gra evina. IZVO A je obvezan izvriti i druge radove odravanja uljevnih gra evina a sve prema posebnom zahtjevu, odnosno nalogu Naruitelja.
stranica 273 od 348
III.A.13.2.2.8. Naborane polietilenske cijevi promjera 250 mm Ovom dokumentacijom nisu predvi ene mjere odravanja naboranih polietilenskih cijevi, me utim IZVO A je obvezan izvriti radove odravanja naboranih polietilenskih cijevi prema posebnom zahtjevu, odnosno nalogu Naruitelja. III.A.13.2.2.9. Naborane polietilenske cijevi promjera 750 mm Ovom dokumentacijom nisu predvi ene mjere odravanja naboranih polietilenskih cijevi, me utim IZVO A je obvezan izvriti radove odravanja naboranih polietilenskih cijevi prema posebnom zahtjevu, odnosno nalogu Naruitelja. III.A.13.2.2.10. Slapita i disipatori energije Ovom dokumentacijom nisu predvi ene mjere odravanja slapita i disipatora energije, me utim IZVO A je obvezan izvriti radove odravanja prema posebnom zahtjevu, odnosno nalogu Naruitelja.
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi odravnja su dani u dokumentaciji; Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 [GP1]. Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2]. Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6 revizija D, Zatvorenog sustava odvodnje , Institut IGH, d.d., Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia, br. Projekta: 24-10-067/07 rev D, studeni 2009. [IDIP6]. Izvedbeni projekt zatite pokosa od erozije i sedimentacije, broj projekta: 81010041/12, institut IGH, d.d. Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia, veljaa 2012. [IP14].

III.A.13.3.2.1. Upravljanje sustavom povrinske odvodnje IZVO A je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostavljti vremenski i financijski plan gra enja i odravanja sustavom povrinske odvodnje. Vremenski i financijski plan IZVO A u sluaju potrebe mora revidirati (aktualizirati). IZVO A radova je duan dati Izvjetaj o izvrenim radovima i zapaanjima tijekom ienja cijevi za sakupljanje oborinskih voda (dotok, duina ulaska wome u drenanu
stranica 274 od 348
cijev, ocjenu ispravnosti i Izvjetaj o nedostacima na ahtovima oborinskih voda i urednosti ahtova. IZVO A je duan izraditi i dostaviti nadzornom inenjeru detaljan izvjetaj o provedenim radovima snimanja sustava povrinske odvodnje oborinskih voda u dva primjerka. IZVO A je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostaviti Izvjetaj o stanju elemenata sustava povrinske odvodnje s komentarima i prijedlozima mjera. U izvjetaju trebaju biti navedene sve aktivnosti izvo aa iz poglavlja III.A.13.2. Dostava mjesenog izvjetaja IZVO AA je preduvjet za ovjeru privremene situacije. III.A.13.3.2.2. Odzranici drenanih rovova Izvo a je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostaviti Izvjetaj o stanju odzranika s izvrenim i planiranim mjerama odravnja, komentarima i prijedlozima mjera. U izvjetaju treba biti navedeno; Sumarna zapaanja mjesenog pregleda (toka 1), koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u odzraniku i neposrednoj okolici odzranika (toka 2), plan popravaka eventualno oteenih komponenti odzranika (toka 3). III.A.13.3.2.3. ahtovi za sakupljanje oborinskih voda Izvo a je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostaviti Izvjetaj o stanju ahtova odvodnje oborinskih voda s izvrenim i planiranim mjerama oravnja, komentarima i prijedlozima mjera. U izvjetaju treba biti navedeno; Sumarna zapaanja mjesenog pregleda (toka 1), koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u ahtu i neposrednoj okolici ahta (toka 2), stanje oienosti i protjecanja prikupljene oborinske vode (toke 3 i 4), stanje poklopaca, znakova upozorenja i oznaka na ahtovima (toka 5) s planom eventualne zamjene. III.A.13.3.2.4. Izvjetaji Izvo aa Obveza je IZVO AA da putem Mjesenih izvjetaja obavjetava o stanju gra enja i radova odravanja. Dostava mjesenog izvjetaja IZVO AA je preduvjet za ovjeru privremene situacije.

IZVO A je duan upoznati se s srodnim poglavljem poglavljem III.A.14.4. Pojava odlagalinog plina je mogua prilikom svih radova, uprvaljanja i odravanja na sustavu povrinske odvodnje oborinskih voda. Radovi gra enja i odavanja se izvodei na mjestima s poveanom opasnosti, kao to su ahtovi, odzranici, cjevovodi oborinskih voda. U ahtovi, odzranici, cjevovodi oborinskih voda je u prethodnom razdoblju detektiran odlagalini plin. Osnovne opasnosti prstora u kojima je evidentirana pojava odlagalinog plina su:
stranica 275 od 348
Nedostatak kisika - opasnost od guenja radnika, Toksinost - opasnost od trovanja, Opasnost od eksplozije. Deponijski plin moe biti prisutan na mjestima rada u koncentraciji izvan granice ljudskih osjetila. Preventivne mjere zatite na radu su obvezujue. Osoblje IZVO AA mora biti upoznato s izvorima opasnosti. Neposredno prije ulaska u ahtove i kompenzacijske bazene, IZVOA treba prozraiti radni prostor i izmjeriti koncentraciju CH4, CO2, H2S. Izvo a smije ulaziti u radni prostor samo ako je prethodno utvrdio da koncentracija deponijskog plina nije opsna po ivot i zdravlje radnika. Tijekom cijelog izvo enja radova IZVO A mora kontinuirano provoditi mjernja deponijsko plina u radnom prostoru i mora imati na raspolaganju deurno osoblje za pomo i spaavanje. Osoblje IZVO AA mora poznavati sigurnosne i preventivne mjere u svim situacijama izvrenja posla. Osoblje IZVO AA mora biti opremljeno prikladnim i pouzdanim osobnim zatitnim sredstvima. Poslove na odravanju mogu obavljati samo zdravstveno sposobni radnici IZVO AA koji su obueni za radove odravanja, radnici moraju imati uvjerenje o poha anju specijalistike edukacije iz protueksplozijske zatite, moraju primjenjivati mjere zatite na radu i moraju primjenjivati zatitna sredstava za rad. IZVODA je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi trokovi u svezi toga ukljueni u jedininu cijenu stavke trokovnika koja obuhvaa izgradnju, odravanje i upravljanje prometnicama i platoima.
-~
stranica 276 od 348
Naruitelj:
Naziv gra evine:
Razina projekta:
III.A.14. Otplinjavanje odlagalita i plinska mrea do plinske stanice
stranica 277 od 348
Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, odravanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagalita otpada Jakuevec III.A.14. Otplinjavanje odlagalita i plinska mrea do plinske stanice

III.A.14.1.1 III.A.14.1.2
GRA ENJE ............................................................................................279

III.A.14.2.
III.A.14.2.1 III.A.14.2.2
ODRAVANJE ........................................................................................ 300

III.A.14.3.
III.A.14.3.1 III.A.14.3.2
UPRAVLJANJE ........................................................................................ 317

III.A.14.4.

POPIS ZAKONA I PROPISA ........................................................................... 320 MJERE ZATITE NA RADU ZA VRIJEME IZGRADNJE ....................................... 326 TEHNIKA RJEENJA ZA PRIMJENU PROPISA ZATITE NA RADU .................... 331 PRIKAZ MJERA ZATITE RADNIKA ................................................................ 339 REDOVITE MJERE ZATITE .......................................................................... 340 PRIKAZ MJERA ZATITE OD POARA I EKSPLOZIJE ....................................... 341 UVOD ......................................................................................................... 343 ELEMENTI POARNE OPASNOSTI ................................................................. 343 MJERE IZBJEGAVANJA POARA .................................................................... 344 MJERE IZBJEGAVANJA OPASNOSTI OD EKSPLOZIJA ..................................... 345 NAIN GAENJA POARA............................................................................ 346 OSPOSOBLJAVANJE ZAPOSLENIKA .............................................................. 347 TEHNIKE MJERE ZATITE ......................................................................... 347
III.A.14.4.1 III.A.14.4.2 III.A.14.4.3 III.A.14.4.4 III.A.14.4.5 III.A.14.4.6 III.A.14.4.7 III.A.14.4.8 III.A.14.4.9 III.A.14.4.10 III.A.14.4.11 III.A.14.4.12 III.A.14.4.13
stranica 278 od 348

Odlagalite otpada Jakuevec otplinjava se preko plinskih zdenaca aktivnim sustavom otplinjavanja, putem mree plinovoda kojom se prikupljeni plin dovodi do plinske stanice odnosno malog termoenegretskog objekta (mTEO). Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi gra enja su dani u dokumentaciji; Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 [GP1]. Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2]. Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6 revizija B zatvorenog sustava odvodnje, bermi i plinskog sustava , Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10067/07 Revizija B, iz svibnja 2008. god.) [IDIP2]. Program crpljenja vode iz plinskih zdenaca i eventualna izvedba dodatnih zdenaca na plohama 1, 2 i 3, Institut IGH d.d., broj projekta 81010-264/11 iz srpnja 2011. [IDIP8]. Projektni zahtjevi izvedbe sustava otplinjavanja odlagalita su dani u poglavljima; 02377 - Zdenci za otplinjavanje, 02378 - Polivinil klorid cijevi, 02379 - Plinski cjevovod, 02380 - Sustav za gospodarenje kondenzatom, Tehnikih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koje se nalazi u dokumentaciji [IP2], te u poglavlju IV dokumentacije [IDIP8].

III.A.14.1.2.1. Ope napomene Rad IZVO AA na gra enju, odravanju i upravljanju otplinjavanja odlagalita obuhvaa i sve mjere zatite na radu i zatite okolia koje su propisane ili obvezatne vaeim zakonima. IZVODA je odgovoran za provedbu navedenih mjera i da su svi trokovi u svezi toga ukljueni u jedininu cijenu stavke trokovnika koja obuhvaa gra enje, odravanje i upravljanje otplinjavanjem odlagalita. IZVODA je duan osigurati svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate i pribor, za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. IZVODA je zaduen za usuglaavanje provedbe radova sa svim odgovarajuim pravilima, odredbama, statutima zakonima na lokalnoj i dravnoj razini.
stranica 279 od 348
Obveza je IZVO AA da izvo enje radova provodi tako da izbjegne mogunost oteenja izvedenih elemenata tijela odlaglita. Unutar radijusa kruga od 2 m od povrine glava plinskih zdenaca (novog i starog tipa) i dodatne cijevi za crpljenje procjedne vode je Ex zona opasnosti "2". Unutar svih plinskih cjevovoda je Ex zona opasnosti "0" [vidi Prilog A, IP13]. Svi elementi plinskog sustava koji e se nakon izgradnje (ugradnje) nalaziti na povrini tijela odlagalita moraju biti izvedeni od specijalnog elektrovodljivog PEHD materijala koji provodi statiki elektricitet. Obveza je IZVO AA da osposobi radnike za rad na siguran nain u Ex okruenju, te da prije poetka radova educira minimalno 2 radnika na temu protueksplozijske zatite (Program 1 i Program 2) u Ex agenciji. Sa svim zahvatima IZVO AA vezanim uz gra enje elemenata plinskog sustava mora biti upoznat voditelj plinske stanice imenovan od IZVO AA radova. III.A.14.1.2.2. Srodna poglavlja Poglavlje Poglavlje Poglavlje Poglavlje III.A.3. Prometnice i platoi III.A.11. Gornji brtveni sloj III. A.12. Gotova prekrivka III. A.13. Povrinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji
III.A.14.1.2.3. Projektirani sustav plinskih zdenaca na odlagalitu Odlagalite otpada Jakuevec otplinjava se preko trajnih i privremenih plinskih zdenaca aktivnim sustavom otplinjavanja, putem mree plinovoda kojom se prikupljeni plin dovodi do plinske stanice odnosno malog termoenegretskog objekta (mTEO). Osim izgradnje novih plinskih zdenaca, zbog prethodno opisane potrebe za nadvienjem ugra enog otpada na dijelu plohe 4, predvi ena je nadogradnja zdenaca L-2 do L-5 i K-2 do K-5 (ukupno 8 zdenca). Nadogradnja obuhvaa iskop i demontau ugra enih plinskih glava i brtvenih materijala sve do drenanog sloja unutar plinskog zdenca te, sukladno dinamici ugradnje otpada na promatranoj povrini, ugradnju zatitnih kolona, drenanog materijala i plinskih cijevi sve do projektiranog vrha prekrivnog brtvenog sustava kada je potrebno ugraditi prethodno uklonjenu plinsku glavu. Dio sustava za otplinjavanje je i sustav za manipuliranje kondenzatom koji je prikazan na nacrtu 5.12.2 u dokumentaciji Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2]. Kolektorski (linijski) cjevovodi koji povezuju plinske glave se polau u zatitni sloj od smrzavanja te se potom veu u kruni junog obodnog nasipa s kolektorskim cjevovodom koji provodi odlagalini plin do plinske stanice odnosno malog termoenergetskog postrojenja (mTEO) za obradu i iskoritavanje plina (vidi Nacrt 5.12.3 i nacrt 5.13. ,
stranica 280 od 348
Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007. god. [IP2]). III.A.14.1.2.4. Izvedba trajnih (vertikalnih) plinskih zdenaca Trajni vertikalni plinski zdenci se izvode tek po dosizanju visinskih gabarita i padova krovnog dijela i bonih pokosa tijela odlagalita. Izvedbu trajnih (vertikalnih) plinskih zdenaca IZVO A treba zapoeti po nalogu Investitora te Investitor zadrava pravo na odluku o izvo enju (odnosno ne izvo enju) predmetnih radova. Prije poetka buenja novih zdenaca, IZVO A je duan osigurati uvjete za siguran pristup cjelokupne opreme do mjesta buenja. Pri tome se prvenstveno misli na izgradnju privremenih prometnica i platoa za buenje ija je nosivost dovoljna za buau garnituru. U cijenu izvedbe plinskih zdenaca IZVO A treba ukljuiti izradu svih pristupnih puteva do pozicija plinskih zdenaca, 4 mobilizacije i demobilizacije (dolaska i odlaska) garniture sa zatitnim kolonama za izvedbu plinskih zdenaca promjera 1.200 mm. Prije poetka buenja, IZVO A trebna, prema potrebi ukloniti sve slojeve prekrivnog brtvenog sustava na povrini od priblino od 4 x 4 m (uklanjanje slojeva sve do otpada). Nakon toga mogue je pristupiti buenju zdenca. Buenje odnosno iskop se provodi sa zatitnim kolonama po itavoj dubini buenih zdenaca. Unutar radijusa kruga od 2 m od povrine glava plinskih zdenaca (novog i starog tipa) i dodatne cijevi za crpljenje procjedne vode je Ex zona opasnosti "2". Unutar svih plinskih cjevovoda je Ex zona opasnosti "0" [vidi Prilog A, IP13]. Novi zdenci za otplinjavanje i plinske glave Ovo poglavlje Tehnikih uvjeta obuhvaa nabavu potrebne radne snage, materijala, opreme i obavljanje kompletnog rada potrebnog za proizvodnju, skladitenje, dostavu, instalaciju i ispitivanja vertikalnog PVC cjevovoda za plinske zdence, te odgovarajuih PVC, HDPE (PE 80) ili drugih elastinih plastinih cijevi za glavu zdenca, zasuna i spojeva, ukljuujui sav rad i pratee dijelove potrebne za instalaciju, kao to je specificirano u ovom poglavlju i prikazano na Nacrtima. 1. Filteri plinskih zdenaca: slotirane PVC cijevi promjera stoezdeset (160) mm (nominalnog promjera 6-inch IPS) postavljene u filtersku ispune uglavnom od ljunka, minimalnog promjera buotine od tisuuidvjesto (1200) mm, do dubina prikazanih na Nacrtima. 2. Vertikalne cijevi plinskih zdenaca: PVC cijevi vrstih stijenki bez ispupenja promjera stoezdest (160) mm (nominalnog promjera 6-inch IPS) koje se od slotirane cijevi filtra pruaju do gornjeg nivoa (spoja s plinskom glavom, zavrne kape cijevi). Filterska ispuna od krupnog ljunka 32-64 mm: Eruptivni, prani filterski kamen bez karbonata postavljen oko vertikalne slotirane cijevi filtra.
3.
stranica 281 od 348
4.
Filterski sloj od sitnog ljunka: Filterski sloj ljunka postavljen izme u krupnog ljunka koji okruuje slotiranu cijev filtra i bentonitnog brtvenog sloja. Cementno-bentonitni brtveni sloj: smjesa od istog bentonitnog praha pomijeanog s cementom koja se postavlja od vrha glinenog brtvenog epa do nivoa od 0.5 m ispod razine konane kote terena oko zdenca. Glineni brtveni ep: glinoviti meterijal u skladu s propisanim tehnikim uvjetima koja se postavlja od vrha glinenog brtvenog epa do nivoa od 0.5 m ispod razine konane kote terena oko zdenca. Spojnica (Fernco ili ekvivalent). Glava zdenca: Sklop za kontrolu protoka i monitoring ukljuujui sve prirubnice, umetke, spojeve, zasune, inspekcijske otvore i instrumente koji se montiraju na vrh vertikalne PVC cijevi zdenca, kao to je prikazano na Nacrtima. Fleksibilno vakuum/tlano crijevo: Fleksibilni, UV otporni plastini cjevovod (4-inch IPS) promjera sto (100) mm postavljen izme u glave zdenca sa zasunom i bonog i glavnog cjevovoda za provodnju plina od polietilena (SDR 17 HDPE) PE 80, PN 10 (tlak od 10 bara).
5.
6.
7. 8.
9.
10. Razno: Sve kapice, brtvila, klinovi, krajevi s navojem i cijevni pribor, prirubnice, spojevi, spojke, oprema za taljenje, alati, izra eni elementi i drugi dijelovi i oprema potrebni za ugradnju plinskih zdenaca kao, to je prikazano na Nacrtima. Norme i smjernice A. B. C. D. E. F. G. BS2782, ISO 1133 - Standarna brzina taljenja pri optereenju od 2.16 Kg; Tehniki uvjeti 0.2 g/10 min za PE 80. BS2782, ISO 1133 - Standardna brzina taljenja pri optereenju od 5.0 Kg; Tehniki uvjeti 1.0 g/10 min za PE 80. BS3412, ISO 1872 - Standardna gustoa za crni PE 80; >949 kg po kubinom metru. BS2782, ISO R527 - Standardna granina vlana vrstoa za PE 80; 18 MPa. BS2782, ISO 527 - Standardno izduenje kod lomljenja za PE 80; >600 posto. BS2782, ISO R527 - Standardni modul savijanja za PE 80; 700 MPa. BS2782 - Tehniki uvjeti za Vicatovu toku omekanja za PE 80; 116 stupnjeva C.
stranica 282 od 348
H. I. J.
ASTM D746, ISO 9784 - Tehniki uvjeti za temperaturu krtosti za PE 80; <70 stupnjeva C. ASTM D696 - Tehniki uvjeti za linearno toplinsko irenje za PE 80; 1.5x10-4 stupnjeva C. BS874, DIN 52612 - Tehniki uvjeti za toplinsku provodljivost za PE 80; 0.4 W/m stupnjeva K.
U sluaju da se traene metode ispitivanja ili tehniki uvjeti u DIN, BS ili ISO nomenklaturi ne budu mogli primijeniti, sljedei tehniki uvjeti i metode se mogu usvojiti: ASTM A-536 - Standardni Tehniki uvjeti za lijevanje duktilnog eljeza. K. L. M. N. O. P. Q. R. S. T. U. ASTM D-638 - Standardna metoda ispitivanja vlane vrstoe plastike. ASTM D-790 - Standardna metoda ispitivanja savijanja pojaane i nepojaane plastike i elektrinih izolacijskih materijala. ASTM D-1238 - Standardna metoda ispitivanja stopa protoka termoplastike plastometrom za istiskivanje. ASTM D-1248 - Standardni Tehniki uvjeti za oblikovanje polietilenske plastike i materijala za istiskivanje. ASTM D-1505 - Standardna metoda ispitivanja gustoe plastike tehnikom gustoa - gradijent. ASTM D-1693 - Standardna metoda ispitivanja etilenske plastike na pucanje uslijed naprezanja pod utjecajem okoline. ASTM D-2513 - Standardna Tehniki uvjeti za termoplastinu plinsko tlanu cijev, metalne cijevi i spojeve. ASTM D-2837 - Standardna metoda ispitivanja dobivanja osnove za hidrostatino projektiranje materijala za cijevi od termoplastike. ASTM D-3261 - Standardni Tehniki uvjeti za taljenje sueonih plastinih spojeva od polietilena (PE) za polietilenske (PE) plastine cijevi i cjevovod. ASTM D-3350 - Tehniki uvjeti za polietilenske plastine cijevi i materijal za cijevni pribor.
Definicije Osigurnje kvalitete: Smiljeni sustav aktivnosti koji NARUITELJU i ovlatenom zastupniku prua garanciju da je objekt izgra en, kao to je specifirano u Projektu i prikazano na Nacrtima.
stranica 283 od 348
Skladitenje i rukovanje A. Skladitenje cijevi: 1. Cijevi moraju biti spremljene u skladitu ili sloene na hrpu radi zatite od oteenja, drobljenja ili probijanja. Maksimalna visina do koje se cijevi mogu sloiti na hrpu iznosi 2.0 m. Skladitenje mora biti sukladno preporukama proizvo aa.
2. B.
Rukovanje cijevima: 1. 2. Cijevi se trebaju zatititi od pretjerane vruine ili tetnih kemikalija. Svi se dijelovi i materijali trebaju pravilno zatititi da bi se onemoguilo bilo kakvo oteenje, propadanje ili zaga enje od trenutka njihove dostave do zavretka Rada opisanog u ovom poglavlju.
C.
U sluaju da NADZORNI INENJER bude smatrao da je ipak dolo do oteenja, propadanja ili zaga enja dijelova i materijala, isti e se odbaciti. IZVO A e te dijelove i materijale zamijeniti bez ikakvog troka od strane NARUITELJA.
Proizvodi
PVC cijevi Sve PVC cijevi e se nabaviti, instalirati, upotrijebiti, odravati i ispitivati u skladu s Tehnikim uvjetima 02378 (Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6; IGH, kolovoz 2007.). HDPE cijevi Sve HDPE cijevi e se nabaviti, instalirati, upotrijebiti, odravati i ispitivati u skladu s Tehnikim uvjetima 02379 (Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6; IGH, kolovoz 2007.). Spojevi Svi plastini spojevi za cijevi, prirubnice, spojnice i odgovarajui pratei dijelovi nabavit e se, instalirati, odravati i testirati u skladu s Tehnikim uvjetima 02378 i 02379 (Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6; IGH, kolovoz 2007.).
stranica 284 od 348
Izvedba
III.A.14.1.2.5. Kontrola kvalitete izvo enja plinskih zdenaca A. Svaka se PVC ili HDPE cijev ne moe se upotrijebiti za izvo enje u sluaju sljedeih oteenja: 1. Raspukline ili pukotine u unutranjosti stijenke cijevi, izuzev jedne pukotine koja nije vea od 50 mm po duini na jednom kraju cijevi koji se moe odsjei i baciti. Cijevi dostavljene u jednoj poiljci bacit e ukoliko je vie od 5% cijele poiljke ili dostave s grekom. Pukotine zbog kojih dolazi do naruavanja vrstoe, trajnosti ili upotrebljivosti cijevi. Greke koje ukazuju na nepravilno proporcioniranje, kombiniranje i oblikovanje. Oteeni krajevi zbog kojih se ne moe uraditi zadovoljavajui spoj.
2. 3. 4. B.
Za vrijeme buenja svakog zdenca, IZVO A mora voditi detaljni dnevni zapisnik buenja kojeg mora predati po nalogu NADZORNOG INENJERA. Zapisnik mora obuhvaati temeljan opis materijala na enog prilikom buenja (promjene karakteristika materijala procjedna voda, sastav otpada), broj iskopanih metara, broj sati rada, prekida buenja zbog kvara, veliinu oblonog seta u metrima i ostale relevantne podatke koje zatrai NADZORNI INENJER. Tako er IZVO A treba voditi i fotodokumentaciju buenja zdenaca. Nakon zavretka gradnje svakog zdenca, IZVO A mora NADZORNOM INENJERU predati zapisnik o sljedeem: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Ukupna dubina zavrenog zdenca; Dubina ili lokacija bilo kojeg izgubljenog ispirka buotine, materijala za buenje, ili alata; Nominalan promjer buotine i ukupna dubina; Veliina i koliina materijala (ukljuujui broj vreica) za ispunjavanje prstenastog prostora; Dubina i opis obloge zdenca i filtera; Zatitna obloga, klin, veliina kape i koriteni materijali; Cement, bentonit i materijali koriteni za injektiranje i dubine; Broj i lokacija koritenih distancera; Vremenski uvjeti za vrijeme instaliranja; Ime osobe koja je pripremila zapisnik i ekipa koja je izvodila buenje; te Ostali relevantni podaci koje zatrai NADZORNI INENJER.
C.
stranica 285 od 348
D.
Nakon zavretka buenja IZVO A mora NADZORNOM INENJERU predati potpisane kopije dnevnika buenja sa sljedeim podacima: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Referentno mjesto za sva mjerenja dubine; Dubina na kojoj dolazi do promjene promjera rupe ili nastaje zaruavanje; Gubitak usipnih materijala ili isplake i koliina; Ime osobe koja je pripremila dnevnik buenja i ekipe koja je izvodila buenje; Koritenje vode za vrijeme buenja; Otpor na prodiranje prilikom uzorkovanja rasklopnim cilindrom, ukoliko se zatrai; Razine procjedne vode prona ene za vrijeme buenja; Vrsta buae garniture i izrada; i Ostali relevantni podaci koje zatrai NADZORNI INENJER.
E. F.
IZVO A e predati topografske biljeke terena s koordinatama i kotama. IZVO A e NADZORNOM INENJERU dostaviti radi odobrenja granulometrijski sastav filterskih ispuna od ljunka i sitnog ljunka predloenih za svaki filter zdenca. IZVO A e NADZORNOM INENJERU dostaviti radi odobrenja uzorke brtvenih slojeva od bentonita (i bentonitnih mjeavina) predloenih za svaki brtveni sloj buotine zdenca. Potrebno je dostaviti sastav brtvene smjese kako bi se utvrdila odstupanja od projektom propisanih vrijednosti.
G.
III.A.14.1.2.6. Ugradnja trajnih plinskih zdenaca A. IZVO A e pregledati sve materijale po primitku i prije njihovog urudbiranja provjeriti da li su u originalnoj ambalai proizvo aa ili dostavljaa i bez ikakvog materijala kojim bi se oslabila kvaliteta plina u zdencu odnosno kvaliteta cijelog zdenca. B. IZVO A e pripremiti gradilite na nain da e IZVO A: 1. 2. 3. C. Zatititi objekte u blizini zdenca od oteenja prilikom gra enja zdenca. Pripremiti podruje za obavljanje etapnog buenja prije premjetanja na odlagalite. Osigurati pristup svim zdencima odlagalinog plina (LFG), sondama i mjestima za sabiranje kondenzata.
IZVO A e svaki plinski zdenac izbuiti na nain da:
stranica 286 od 348
1.
Dubina zdenca za otplinjavanje odre ena je projektom (definirana kota dna zdenca). Buenje je potrebno provoditi pod nadzorom NADZORNOG INENJERA, i ne smije se zavriti prije nego se do e do projektirane dubine (osim u sluaju opravdanih razloga za to odobrenje daje NADZORNi INENJER) . Za svaki e se zdenac spiralnim svrdlom ili odobrenom alternativom izbuiti buotina do traene dubine minimalnog promjera tisuu i dvjesto (1200) mm. Prije instaliranja plinskog zdenca provjerit e se buotina da bi se izbjegla uruavanja, zaruavanja i zapreke iste. Svako naputanje buotine koja se mora odbaciti biti e u skladu s Tehnikim uvjetima.
2.
D.
IZVO A e svaki zdenac sagraditi na nain da: 1. 2. Plinski zdenci budu instalirani i sagra eni u skladu s detaljima prikazanim na Nacrtima. Sklop filtera zdenca i vertikalne cijevi obuhvaa: * Uskla enost s Poglavljem 02378 (Izvedbeni projekt prekrivanja
ploha 4, 5 i 6; IGH, kolovoz 2007.);

* Pregled filtera i obloge prije ugradnje; * Primjena mjera opreza (oprema i osoblje) da mast, ulje ili druga zaga ivala ili materijali koji bi mogli zaepiti filter zdenca ne bi doli u dodir s materijalima za gradnju zdenca; * Ugradnja svih filtera i vertikalnih cijevi zdenca u buotinu, te primjena prorezanih PVC cijevi promjera stoezdeset (160) mm (6inch IPS, PN6) s ugra enim filterima, kao to je prikazano na Nacrtima. Ugradnja pjeanih i ljunanih filterskih ispuna obuhvaa sljedee: * Pjeane i ljunane filterske ispune pruat e se oko filtera zdenca, kao to je prikazano na Nacrtima. * Pjeane i ljunane filterske ispune nee imati karbonata u sebi. * Sve filterske ispune od ljunka i sitnog ljunka postavit e u skladu s Nacrtima tako da se ovi granulirani materijali ne urue unutar stijenke buotine. Za instalaciju bentonitnog brtvenog sloja potrebno je: * Smjesa za bentonitne brtvene slojeve izmijeat e se u skladu s uputama NADZORNOG INENJERA. * Smjesa bentonitnog brtvenog sloja odleat e najmanje 24 sata nakon zalijevanja da bi se osiguralo potpuno stvrdnjavanje prije ugradnje sklopova glave zdenca, itd. * Cementno bentoniti brtveni sloj izmijeat e se u omjeru 5% (bentonita u odnosu na cement) od bentonita hidratiziranog prije mijeanja s cementom, a smjesa e se zaliti u buotinu do dubine prikazane na Nacrtima (poetak je iznad glinenog brtvenog epa). Brtveni sloj od cementa/bentonita po potrebi e se ugraditi i nakon zavretka izrade zavrne kote terena oko zdenca tamo gdje povrinska
3.
4.
stranica 287 od 348
5.
kota ne bude uskla ena sa zavrnim kotama okolnog terena a nakon zavretka radova na sklopovima glave zdenca i povezivanja na cijevi za provo enje plina. * Smjesa za glineni ep treba biti u skladu s Tehnikim uvjetima koji se odnose na glinu za ugradnju u brtvene slojeve (02350) uz iznimku vlanosti koja mora biti vea od optimalne w = wopt do wopt + 4 %. Ugradnju je potrebno provoditi u slojevima debljine do 30 cm uz zbijanje isputanjem tereta mase cca 40 kg s visine od 30 40 cm (cilindrino tijelo promjera ne veeg od 20 cm) ili ekvivalentnom silom. Sklopovi glave zdenca ugra uju se na svaki plinski zdenac i zdenac za injektiranje spojnicom (Fernco) ili ekvivalentnim kliznim adapterom stinjavanja na nain da se osigura uski otvor promjera 63 mm (2inch IPS) za umetanje mjeraa protoka. Umetci za mjerae protoka, tlani otvori, termometri, sklopke za brzo iskljuenje, ventili za kontrolu protoka i fleksibilno vakuum/tlano crijevo moraju se odravati u istom stanju da ni jedan strani materijal ne bi dospio do otvora, inspekcijskog otvora ili cijevi da se isti ne bi zaepili ili onesposobili. Svaka e se otvorena cijev zaepiti s privremenom kapom specijalno izra enom u svrhu dok se takova otvorena cijev ne bude mogla spojiti na odgovarajui spoj ili cjevovod za provo enje plina na nain da kraj cijevi bude zatvoren zbog spreavanja ulaska stranih tvari u cijev, te tako da se ispitivanje tlaka u sustavu moe prikladno izvesti u skladu s Poglavljem 02378 i 02379 (Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6; IGH, kolovoz 2007.).
6.
7.
E.
IZVO A e osigurati ienje parom buae garniture i kompletne opreme za buenje odmah nakon dolaska na gradilite i prije naputanja istog. ienje parom i dekontaminacija obavljat e se sukladno standardnim protokolima. Pitka voda od ienja parom moi e se dobiti na samom gradilitu. Buaa garnitura i oprema za buenje oistit e se od zemlje i otpadaka na enih izme u buotina na mjestu buenja. Talozi od buenja i ostali vrsti materijali bacit e se sukladno odobrenju NADZORNOG INENJERA. IZVO A e se pobrinuti da se sa svim tekuinama koje sadre vodu i onima bez vode, a koje su se koristile, sabrale ili pronale za vrijeme obavljanja ovog Posla postupi u skladu s odobrenjem NADZORNOG INENJERA.
F.
Spoj gornjeg brtvenog sustava s plinskim zdencem
stranica 288 od 348
Oko plinskih zdenaca potreban je dodatan oprez i runa ugradnja svih slojeva brtvenog sustava kako ne bi dolo do eventualnog oteenja vertikalno poloenih PVC i PEHD cijevi. Slojevi geosintetskih materijala iz prekrivnog brtvenog sloja se polau uz vertikalno poloenu PVC i PEHD cijev, a preklop mora biti minimalno 20 cm. Dimenzije geosintetskih materijala koji se polau u cilju spajanja gornjih brtvenih slojeva s postojeim brtvenim slojevima iznose priblino 550 x 550 cm. Preklop poloenog materijala u prekrivnom brtvenom sustavu i novog materijala mora biti minimalno 60 cm. Na sintetski dren za plin se polae geosintetski glineni tepih (GCL), koji je potrebno poloiti neposredno uz montiranu glavu. Neposredno uz montiranu glavu IZVO A treba izvesti zavareni "ovratnik" od PE100 ploevine debljine 1 cm i minimalne irine vijenca od 10 cm. Potom se na ovratnik ekstruderski zavari LLDPE geomembrana debljine 1,00 mm. Funkcija zavarene geomembrane je maksimalno mogue prijanjanje uz plinski zdenac ime e se ograniiti emisija odlagalinog plina uz glavu plinskog zdenca. Novo poloena LLDPE geomembrana se ekstrudorski zavaruje na postojeu geomembranu i na PEHD ovratnik. Preklopi geomembrane moraju biti minimalno 60 cm. Sve zavare geomembrane ispituje Izvo a nekom od uobiajenih nerazornih metoda (visokofrekventne struje, vakuum, zrani pritisak, itd.) odobrenima od strane Nadzornog inenjera. Na poloenu LLDPE geomembranu se jo polae dren za vodu s preklopom od 60 cm preko starog materijala i 20 cm uz glavu plinskog zdenca. Svi ugra eni geosintetski materijali, kao i zemljani materijali koji se ugra uju preko njih, moraju zadovoljiti tehnike karakteristike specificirane Izvedbenim projektom prekrivanja ploha 4, 5 i 6, IGH, kolovoz 2007. godine [IP2] i moraju biti odobreni od strane Nadzornog inenjera. Cementno-bentonitin ep Cementno-bentonitni ep je smjesa od istog bentonitnog praha pomijeanog s cementom koja se postavlja od vrha bentonitne brtve do razine konane kote terena oko zdenca. Cementno bentonitni ep se izvodi tako da teinski omjer bentonita/cement bude 0.15/1 te da se u mjeavinu dodaje dovoljno vode kako bi se omoguilo mijeanje i ugradnja. Montaa glava plinskih zdenaca se mora provesti paljivo uz potivanje svih propisanih mjera zatite na radu i zatite od poara i eksplozije. Po montai glave na vrh zdenca, odmah se ugra uje cementno-bentonitni ep, a ostatak materijala iz iskopa se vraa u iskop uz zbijanje runim nabijaima. Prijanjanje cementno-bentonitnog epa uz glavu zdenca te sprijeavanje razlijevanja bentonitne smjese, treba osigurati odgovarajuim kalupima. Nakon izvo enja svih prekrivnih slojeva, a prije montae plinske glave, potrebno je ponovno ispitati prohodnost zdenaca i razinu procjedne vode. Nakon toga pristupa se montai plinske glave, uz iskop zatitinog zemljanog sloja, u svrhu montae prikljune cijevi prosjene duljine 3,00 m.
stranica 289 od 348
Bentonitni brtveni sloj Injekcijska smjesa od istog bentonitnog praha koja se postavlja na sloj od finog ljunka kao i na LLDPE geomembranu. Ugra uje se metodom suhog nanoenja kojom se istovremeno obavlja sipanje bentonita u buotinu i prskanje bentonitnog praha istom vodom. Spojni PEHD cjevovod Spojni PEHD cjevovod promjera 100 mm mora biti poloen u padu od minimalno 2% od linijskog kolektora prema glavi plinskog zdenca. Eventualna visinska korekcija spojne cijevi e se izvesti materijalom iz iskopa (zemlja iz sloja protiv smrzavnja). Nakon ugradnje geosintetskih materijala, glava zdenca e se spojiti na postojeu prikljunu cijev, odnosno na postojei linijski kolektor. Prilikom izvedbe prikljuka, nisu predvi ena ispitivanja niti nadogradnja prikljunog plinovoda. Postojei otkopani prikljuni plinovod te zona oko ugra ene glave e se zasipati zatitnim slojem protiv smrzavanja ukupne debljine 0,65 m na krovnom dijelu i 0,85 m na pokosima. Materijal se, prilikom ugradnje, mora paljivo zbijati u slojevima debljine do 0,30 m kako ne bi dolo do oteenja plinovoda, glave ili umjetnih materijala. Na zatitni sloj protiv smrzavanja se potom u jednom sloju debljine 0,15 m ugra uje organsko tlo (humus) potrebno za rast vegetacije. Viak materijala iz iskopa potrebno je odvesti na lokaciju unutar odlagalita koju odredi Nadzorni inenjer, sukladno koliini i sastavu materijala iz iskopa. Odvoz vika materijala IZVO A mora ukljuiti u cijenu izrade spojnog HDPE cjevovoda. Ostali projektni zahtjevi izvedbe plinskih zdenaca su dani u poglavljima; 02377 - Zdenci za otplinjavanje [IP2],, 02379 - Plinski cjevovod [IP2], te u poglavlju IV dokumentacije [IDIP8]. IZVO A e pregledati sve materijale po primitku i prije njihovog urudbiranja provjeriti da li su u originalnoj ambalai proizvo aa ili dostavljaa i bez ikakvog materijala kojim bi se oslabila kvaliteta plina u zdencu odnosno kvaliteta cijelog zdenca. IZVO A e pripremiti gradilite na nain da e IZVO A: 8. Zatititi objekte u blizini zdenca od oteenja prilikom gra enja zdenca. 9. Pripremiti podruje za obavljanje etapnog buenja prije premjetanja na odlagalite. 10. Osigurati pristup svim zdencima odlagalinog plina (LFG), sondama i mjestima za sabiranje kondenzata. IZVO A e svaki plinski zdenac izbuiti na nain da: 3. Dubina zdenca za otplinjavanje odre ena je projektom (definirana kota dna zdenca). Buenje je potrebno provoditi pod nadzorom NADZORNOG INENJERA, i ne smije se zavriti prije nego se do e do projektirane dubine (osim u sluaju opravdanih razloga za to odobrenje daje NADZORNi INENJER) . Za svaki e se
stranica 290 od 348
zdenac spiralnim svrdlom ili odobrenom alternativom izbuiti buotina do traene dubine minimalnog promjera tisuu i dvjesto (1.200) mm. IZVO A e svaki zdenac sagraditi na nain da: 3. Plinski zdenci budu instalirani i sagra eni u skladu s detaljima prikazanim na Nacrtima usuglaenim s glavnim projektantom. 4. Sklop filtera zdenca i vertikalne cijevi obuhvaa: * Uskla enost s Poglavljem 02378 (Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6; IGH, kolovoz 2007.) [IP2]; * Pregled filtera i obloge prije ugradnje; * Primjena mjera opreza (oprema i osoblje) da mast, ulje ili druga zaga ivala ili materijali koji bi mogli zaepiti filter zdenca ne bi doli u dodir s materijalima za gradnju zdenca; * Ugradnja svih filtera i vertikalnih cijevi zdenca u buotinu, te primjena perforiranih PP-H cijevi promjera 315 mm s ugra enim mreicama, distancerima i filterima, kao to je prikazano na Nacrtima odobrenim od Naruitelja. 3. Ugradnja ljunanih filterskih ispuna obuhvaa sljedee: * ljunane filterske ispune pruat e se oko filtera zdenca, kao to je prikazano na Nacrtima. * Pjeane i ljunane filterske ispune nee imati karbonata u sebi. 11. Za instalaciju bentonitnog brtvenog sloja potrebno je: * Smjesa za bentonitne brtvene slojeve izmijeat e se u skladu s uputama NADZORNOG INENJERA. * Smjesa bentonitnog brtvenog sloja odleat e najmanje 24 sata nakon zalijevanja da bi se osiguralo potpuno stvrdnjavanje prije ugradnje sklopova glave zdenca, itd. * Smjesa za glineni ep treba biti u skladu s Tehnikim uvjetima koji se odnose na glinu za ugradnju u brtvene slojeve (02350)[IP2] uz iznimku vlanosti koja mora biti vea od optimalne w = wopt do wopt + 4 %. Ugradnju je potrebno provoditi u slojevima debljine do 30 cm uz zbijanje runim nabijanjem mase cca 40 kg s visine od 30 40 cm (cilindrino tijelo promjera ne veeg od 20 cm) ili ekvivalentnom silom. 12. Sklopovi glave zdenca ugra uju se na svaki plinski zdenac i zdenac za injektiranje spojnicom (Fernco) ili ekvivalentnim kliznim adapterom stinjavanja na nain da se osigura uski otvor promjera 63 mm (2-inch IPS) za umetanje mjeraa protoka. 13. Umetci za mjerae protoka, tlani otvori, termometri, sklopke za brzo iskljuenje, ventili za kontrolu protoka i fleksibilno vakuum/tlano crijevo moraju se odravati u istom stanju da ni jedan strani materijal ne bi dospio do otvora, inspekcijskog otvora ili cijevi da se isti ne bi zaepili ili onesposobili. 14. Svaka e se otvorena cijev zaepiti s privremenom kapom specijalno izra enom u svrhu dok se takova otvorena cijev ne bude mogla spojiti na odgovarajui spoj ili cjevovod za provo enje plina na nain da kraj cijevi bude zatvoren zbog spreavanja ulaska stranih tvari u cijev, te tako da se ispitivanje tlaka u sustavu moe prikladno izvesti u skladu s Poglavljem 02378 i 02379 (Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6; IGH, kolovoz 2007.) [IP2].
stranica 291 od 348
15. IZVO A e osigurati ienje parom buae garniture i kompletne opreme za buenje odmah nakon dolaska na gradilite i prije naputanja istog. ienje parom i dekontaminacija obavljat e se sukladno standardnim protokolima. Buaa garnitura i oprema za buenje oistit e se od zemlje i otpadaka na enih izme u buotina na mjestu buenja. Talozi od buenja i ostali vrsti materijali bacit e se sukladno odobrenju NADZORNOG INENJERA. Trokovi ienja parom i talozi od buenja, IZVO A mora uraunati u cijenu buenja plinskih zdenaca. 16. IZVO A e se pobrinuti da se sa svim tekuinama koje sadre vodu i onima bez vode, a koje su se koristile, sabrale ili pronale za vrijeme obavljanja ovog Posla postupi u skladu s odobrenjem NADZORNOG INENJERA. Prije zavretka ugovorenog roka IZVO A mora dostaviti Nadzornom inenjeru nacrte i dokumentaciju izvedenog stanja s uputama za odravanje izvedenih elemenata otplinajavanja odlagalita. III.A.14.1.2.7. Privremeno otplinjavanje Ovim tehnikim uvjetima je predvi ena izvedba sustava privremenog otplinjavanja sa horizntalnim PP-H (polipropilenskim-homopolimer) plino-drenanim cjevovodima, smjetenim popreno na smjer pruanja tijela odlagalita. Cjevovod i rov privremenog otplinjavanja mora imati uzduni pad od 8% i razvodi se od najvie toke cjevovoda smjetene unutar tijela odlagalita prema PEHD obodnim ahtovima. Predvi a se izvedba dva visinski razmaknuta reda, linija za privremeno otplinjavanje i to prvi red s ahtovima smjetenim neto iznad visinske kote obodnog nasipa pribline visinske kote 120 m.n.m. i drugi red visinske kote 135 m.n.m. Izvedbu privremenog otplinjavanja IZVO A treba zapoeti po nalogu Investitora te Investitor zadrava pravo na odluku o izvo enju (odnosno ne izvo enju) predmetnih radova. Projektni zahtjevi Naruitelja za izvedbu privremenog otplinjavanja su sljedei: Linije privremenog otplinjavanja treba poloiti u dvije razine izme u plinskih linija O-P i PQ na me usobnoj horizontalnoj udaljenosti od priblino 60 m, i vertikalnoj (visinskoj) udaljenosti dviju razina od priblino 15 m. Horizontalni smjetaj linija privremenog otplinjavanja se ne smije poklapati s pozicijama trajih plinskih zdenaca (koji se izvode tek po dosiznju predvi ene geometrije tijela odlagalita). Perforirani cjevovod se poloe u rov (dimenzija rova V: = 1,5 1 m) koji je ispunjen drenanim ljunkom (dimenzija ljunane ispune V: = 1 1 m) koji je po oploju satien od prodiranja i taloenja sithih estica filtarskim geotekstilom (400 gr/m2). Predvi eno je izvo enje plinskih linija tek kada ugradnja otpada prema planu IZVO AA na cijeloj poprenoj duini pojedine kasete dosegne projektirane visine i padove linija privremenog otplinjavanja. Nuno je da IZVO A planira i izvodi radove tako da osigura projektirane padove linija privremenog otplinjavanja kako se u plinskim cjevovodima ne bi zadravao kondenzat i procjedna voda.
stranica 292 od 348
Privremeni plinski cjevovodi moraju zavravati u revizijskim ahtovima promjera 1.200 mm poloenim na donjoj etai na obodnom nasipu (visinske kote priblino 120 m.n.m.) i/ili na pokosu (visinska kota 135 m.n.m.). Konstrukcija ahta je idenina ahtu procjednih voda. Prije ulaska privremenog plinskog cijevovoda u aht predvi ena je ugradnja plinske glave (sa regulacijom protoka i mjernim mjestima). Plinska glava mora biti projektirana i izvedena u skladu s poglavljem 02377 - Zdenci za otplinjavanje IP2. Odvodnja nakupljene procjedne vode koja e prelijevati iz sifona treba biti kanalizirana (kinetom) i cijevno odvedena do najblieg nizvodnog ahta za privremeno otplinjavanje pa sve do najblieg ahta procjednih voda. Iz ahta na pokosu (visinska kota 135 m.n.m.), procjednu vodu treba cijevno odvesti do ahta kod nasipa (visinska kota priblino 120 m.n.m.), te iz ahta kod nasipa do najblieg ahta procjednih voda. U ahtove poloene kod nasipa teba predvidjeti mjesta prikljuka procjedne vode koja dotie sa ahtova privremenog otplinjavanja koji e se izvesti na pokosu tijela odlagalita (visinska kota 135 m.n.m.). Promjer PP-H100 privremene plinske linije ugra ene u tijelu odlagalita mora biti vanjske dimenzije 200 mm i debljine stijenke 18,2 mm (SDR11). Privremene plinske linije moraju biti perforirane po sredinjem rasponu (dijelu) smjetenom u tijelu odlagalita, kojim zahvaaju deponijski plin, dok krajnji dijelovi linije moraju biti izvedeni od punih cijevi u duini 20 m do ulaska linije u aht. Na punom dijelu cjevovoda a prije ulaska cijevi u aht mora biti izveden glineni ep kojim e se sprijeiti osloba anje odlagalinog plina i eventualne procjedne vode uz cijev privremenog otplinjavanja. Dionica pune cijevi u duini od minimalno 4 m prije ulaska u aht mora biti od UV stabiliziranog, elektrovodljivog PP-Rs-el materijala (SDR11). Perforacije moraju biti izvedene po poprenom presjeku, u obliku buenih perforacija promjera 1 cm na svkih 45 mjereno od sreditnje osi plinske cijevi (8 perforacija po presjeku). U uzdunom smjeru se perforacije izvode na svakih 5 cm cijevi. Uzdu cijevi se raspored perforacija mora zakretati za 22,5, tako da na se na susjednim presjecima perforacije ne poklapaju u uzdunom smjeru, ali se poklapaju perforacije svakog parnog (sljedeeg) presjeka. Po izgradnji rova za privremeno otplinjavanje (1,5 1 m), rov se oblae filtarskim geotekstilom, na nain da nakon zapunjavanja rova materijalom ljunka, getekstil obavije cjelokupnu drenau ukljuivo njegov povrinski dio. Filtarski geotekstil mora imati karakteristike definirane u poglavlju 02362 dokumentacije [IP1], dok drenani materijal mora zadovoljavti uvjetima iz poglavlja 02361 dokumentacije [IP1]. Nakon polaganju cijevi na ljunanu posteljicu (debljine 30 cm) koja je ugra ena u rovu na geotekstil, rov se zasipava do ukupne visine 1 m oblim ljunkom granulacije od 4 do 64 mm. ljunani zasip treba izvesti paljivo i uz prisustvo Nadzornog inenjera. Vano je napomenuti kako je potrebno paljivo zasipavanje ljunkom da ne bi dolo do eventualnog oteenja cijevi koje bi moglo rezultirati njenim diskontinuitetom i smanjenom izdanou.
stranica 293 od 348
Nakon ugradnje ljunanog zasipa, rov se obavija geotekstilom, i na povrinski poloen geotekstil se postavlja otpad iz iskopa kako ne bi dolo do oteenja ili razmatanja geotekstila tijekom kasnije ugradnje otpada. Glava plinskog zdenca za privremeno otplinjavanje se izvodi prije ulaska PP-H cijevi u aht privremenog otplinjavanja. Na krajevima plinske linije IZVO A treba projektirati i izvesti montano - demontanu plou (flanu) s X komadom, ijom se demontaom omoguava inspekcija (CCTV kamerom) i odravanje privremene plinske linije (ispiranjem). Glava privremenog plinskog zdenca je sklop za kontrolu protoka deponijskog plina i monitoring. Glava privremenog plinskog zdenca mora biti izvedena od elektrovodljivog HDPE-el materijala. U cijenu glave zdenca IZVO A treba ukljuiti sve prirubnice, umetke, spojeve, zasune, inspekcijske otvore i instrumente koji se montiraju na nju. Mjerna mjesta (za mjerenje sastava i protoka plina) i ventil za regulaciju protoka moraju biti postavljeni prije ulaska privremene plinske linije u aht (gdje se nalazi sifon). Tlano vakumsku cijev i spoj na plinsku liniju privremenog otplinjavanja IZVO A treba projektirati, te prije izvedbe ishoditi suglasnost na projekt od Naruitelja. Vakuum/tlana cijev koja spaja plinsku glavu privremenog otplinjavanja s privremenom plinskom linijom je UV stabilizirani plastini cjevovod (4-inch IPS) promjera sto (100) mm postavljen izme u glave zdenca sa zasunom i linijskog cjevovoda za provodnju plina od polietilena (SDR 17 PEHD). Navedena spojna cijev mora biti izvedena od elektrovodljivog materijala koji provodi statiki elektricitet. U jedininu cijenu izvedbe i montae sustava privremenog otplinjavanja, plinskog zdenca, spoja na plinsku liniju i sakupljanja sustava kondenzata i procjedne vode, IZVO A treba ukljuiti sve kapice, brtvila, klinove, krajeve s navojem i cijevni pribor, prirubnice, spojevi, spojke, oprema za taljenje, alati, izra eni elementi i drugi dijelovi i oprema potrebni za ugradnju plinskih zdenaca. Tijekom perioda radova izgradnje te odravanja i upravljanja objektima odlagalita otpada Jakuevec u razdoblju do 31.12.2015. g. predvi a se izrada 4 privremene plinske linije. Dvije plinske linije se trebaju izvesti s izvodima u ahtovima na obodnom nasipu duine 786 m (izme u linija O-P 389 m i izme u linija P-Q 397 m), dok se 2 linije izvode s izvodima u ahtovima na pokosu (visinska kota 135 m.n.m.) duine 569 m (izme u linija O-P 293 m, izme u linija P- 276 m). Od ukupno navedene duine (1.355 m) privremenog otplinjavanja, ukupno 142 m ini PP-H100 cjevovod bez perforacija te 16 m elektovodljive PP-R-s-el cijevi. Predvi a se izrada ukupno 8 novih ahtova za privremeno otplinjavanje konstrukcije identine ahtu procjednih voda, promjera 1.200 mm (sukladno poglavlju 2364 [IP1]). etiri ahta se trebaju smjestiti na jugu i etiri ja sjeveru tijela odlagalita. U ovim ahtovima se ne predvi a izvedba ventila za regulaciju dotoka procjedne vode. Odvod nakupljenog kondenzata i procjedene vode s gornje etae privremenog otplinjavanja IZVO A mora projektirati i po suglasnosti Naruitelja izvesti, tako da se on povrinski odvodi u PEHD cijevi promjera 160 mm (SDR 11) do ahta na nasipu i sa ahta na nasipu
stranica 294 od 348
se odvodi s PEHD cijevi s dvostrukim obodom, unutarnjeg promjera du=250 (SDR11) i vanjskog promjera dv=355 mm (SDR31), do najblieg ahta procjednih voda. Sve cijevi za odvodnju procjednih voda i kondenzata moraju biti zatiene slojem zemlje (50 cm) od eventualnog oteenja . Deponijski plin se iz ahtova privremenog otplinjavanja pomou plinskih cijevi odvodi do linija privremenog otplinjavanja koje su smjetene na povrini tijela odlaglita. Otvorenost linija plinovoda privremenog otplinjavanja se preko ventila u ahtovima linija privremenog otplijavanja povezuje sa sabirnim plinskim cjevovodom. Predvi a se izvedba dva PEHD ahta za ventile privremenog otplinjavanja sa dva ventila privremenog otplinjavanja. Izvedba ahtova privremenog otplinjavanja se predvi a samo na junoj strani tijela odlagalita, dok se na sjevernoj stani tijela predvi a samo dreniranje procjedne vode privremenog otplinjavanja, odnosno odvod kondenzata. Vremenski i prostorni plan IZVO AA vezan uz aktivnosti privremenog otplinjavanja mora biti takav da se otpad dovozi i ugra uje u tijelo odlagalita formirajui tijelo ugra enog otpada s predvi enim padovima i smjerovima kako bi se linije privremenog otplinjavanja izvele bez ometanja aktivnosti na prihvatu i ugradnji otpada. Preklapanje pravaca privremenog otplinjavanja (i odvodnje procjednih voda) s pristupnim putevima IZVO A mora tako planirati da izvedba privremenog otplinjavanja ne ometa osnovnu aktivnost na prihvatu i ugradnji otpada. Svi radovi vezani uz nabavku i ugradnju materijala za izgradnju privremenih pristupnih puteva, platoa ili rampi za izvo enje privremenog otplinjavanja su iskljuivo stvar IZVO AA radova te moraju biti ukljueni u jedininu cijenu izgradnje privremenih plinskih linija, bez ikakvih dodatnih obveza prema Investitoru. U cijenu izvedbe ahtova i glava za privremeno otplinjavanje, IZVO A mora ukljuiti izradu propisnih oznaka (naziva) ahtova kao i ostale oznake upozorenja i opasnosti u skladu sa Zakonom o zatiti na radu, Zakonom o zatiti od poara i eksplozije, kao i u skladu s Ex zonama odlagalita. Unutar ahta za privremeno otplinjavanje je Ex zona opasnosti "1", dok je unutar kruga od 2 m od povrine ahta privrmenog otplinjavanja Ex zona opasnosti "2". Unutar svih plinskih cjevovoda je Ex zona opasnosti "0" [vidi Prilog A, IP13]. Unutar radijusa kruga od 2 m od vanjske povrine ahtova s ventilima plinskih linija e Ex zona opasnosti "2". Unutar svih plinskih cjevovoda je Ex zona opasnosti "0"[vidi Prilog A, IP13]. Obveza je IZVO AA da zahtjeve Naruitelja za privremenim otplinjavanjem ugradi u Izvedbeni projekt. IZVO A je zaduen za organizaciju izrade izvedbenog projekta i potrebnih radionikih nacrta ovdje danog opisa privremenog otplinjavanja, glava plinskih zdenaca, ahtova, odvodnje kondenzata i procjedne vode te od Nadzornog inenjera i Glavnog projektanta ishoditi suglasnost na predloeni tip privremenog otplinjavanja prije poetka izvedbe. Projektant izvedbenog projekta ne moe biti zaposlenik osobe koja je
stranica 295 od 348
izvo a na istoj gra evini. Ukoliko IZVO A ne moe ishoditi suglasnost glavnog projektanta, tada mu je obveza da predloi Naruitelju imenovanje drugog odgovornog Glavnog projektanta. IZVO A je duan Izvedbeni projekt privremenog otplinjavanja predati u roku od 70 kalendarskih dana od dana uvo enja u posao. IZVO A je duan predati 8 primjeraka uvezene projektne dokumentacije kao i 2 primjerka na digitalnom mediju (CD). Obraun izrade projekta se vri po kompletiranoj dokumentaciji usuglaenoj s Naruiteljem. III.A.14.1.2.8. Plinske linije plinskih zdenaca Za potrebe izvedbe spoja ploha 4 i 5 potrebno je dio plinske linije K i L, koje se nalaze sloju zatite od smrzavanja na krovnom dijelu odlagalita, iskopati, privremeno otpojiti i privremeno deponirati na sigurnu povrinu. Nakon izvedbe spoja ploha 4 i 5, i izvedbe sloja zatite od smrzavnja (ili humusnog sloja), potrebno je iskopane plinske linije pripojiti plinskim linijama K i L. Jedinne cijene privremenog uklanjanja plinske linije ukljuuju svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate, pribor, nabavu, transporte, iskope, rezanja, zavarivanja, manipulacije i skladitenje za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. Obraun se vri po stvarnoj koliini privremeno deponirane plinske linije. Jedinne cijene ponovne montae plinske linije ukljuuje svu potrebnu radnu snagu, materijale, opremu, alate, pribor, nabavu, transporte, iskope, rezanja, ienja, pripremu povrina, zavarivanja, manipulacije, zatrpavanje i zbijanje za potrebe obavljanja radova opisanih u ovom poglavlju. Obraun se vri po stvarnoj koliini ugra ene plinske linije. U razdoblju trajanja ugovorenih radova predv eno je povezivanje novo izvedenih trajnih plinskih zdenaca sa PEHD plinskim cjevovodima (linijama) ukupne duine 705 m i promjera 140 mm (SDR17). IZVO A treba izvesti privremeni nadzemni spoj plinskih zdenaca linije M (plinski zdenci od M-1 do M-7), linije N (plinski zdenci od plinskog kolektora preko zdenca N-1 do N-6) i plinskog zdenca O-1 s plinskim kolektorom. Plinskim linijama se povezuju novo izvedeni plinski zdenci. Plinske linije se polau na me uprekrivni sloj od 30 cm. IZVO A je zaduen za osiguranje padova poloenih plinskih cijevi tako da je u njima omoguen protok plina te da se u njima kontinuirano odvodi nakupljeni kondenzat. Po odluci Naruitelja treba pristupiti otpajanju pojedinih privremenih plinskih linija, izvedbi gornjih brtvenih slojeva i ugradnji istih plinskih cjevovoda plinskih linija u sloj protiv smrzavanja. Predvi a se izrada ukupno 76 m PEHD privremenog cjevovoda promjera 110 mm koji e povezivati zdenac O-6 s plinskom linijom N.
stranica 296 od 348
Na prijelazu servisne prometnice preko plinske linije, kada je linija postavljena na me uprekrivni sloj, potrebno je plinsku liniju zatititi s korugiranom dvoslojnom (dvostjenom) PEHD cijevi bez perforacija nazivnog promjera 175 mm ili 200 mm. Projektni zahtjevi izvedbe plinske linije su dani u poglavlju 02379 - Plinski cjevovod [IP2]. Unutar svih plinskih cjevovoda je Ex zona opasnosti "0" [vidi Prilog A, IP13]. Zatita plinskih linija koje se polau u zatitini sloj protiv smrzavanja IZVO A je duan izvoditi u skladu s projektom Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6 - revizija E Zatita plinskih linija na mjestu servisne prometnice, Broj projekta: 24-10-067/07 RevE, Institut IGH d.d., Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia, travanj 2011. god. [IDIP7.] III.A.14.1.2.9. Zatita plinskih linija koje se polau u zatitini sloj protiv smrzavanja Na mjestu prolaska servisne prometnice preko plinskih kolektorskih cijevi potrebno je po nalogu odnosno suglasnosti Naruitelja izvesti odgovarajuu zatitu kako bi se sprijeilo nejednoliko slijeganje i eventualno oteenje kolektorske cijevi uslijed prometa. Predvi eno je izvo enje zatite pomou AB kolnike ploe u podlozi koje se nalazi cementom stabilizirani kameni materijal te mehaniki zbijeni, nevezani kameni materijal . Struktura konstrukcije prikazana je na sljedeem prilogu:
20 cm 50 cm
AB ploa C30/37
15 cm 15 cm
cementom stabilizirani kameni materijal mehaniki zbijeni, nevezani kameni materijal (tamponski sloj)
geotekstil posteljica od zemljanog materijala U osi AB ploi, s donje strane radi se oslabljenje AB konstrukcije s ciljem kontroliranja mjesta nastanka pukotine uslijed skupljanja betona. Oslabljenje je potrebno izvesti irine cca 1 cm a dubine/visine do armature donje zone. Izvedba Zatita plinskih linija koje se polau u zatitini sloj protiv smrzavanja IZVO A mora provesti u skladu s programom kontrole i osiguranja kvalitete [IDIP7]. III.A.14.1.2.10. Plinske linije privremenog otplinjavanja Plinske linije privremenog otplinjavanja je potrebno spojiti s plinskim sustavom na isti nain kao i plinske linije plinskih zdenaca.
stranica 297 od 348
U razdoblju trajanja ugovorenih radova predv eno je povezivanje novo izvedenih privremenih plinskih zdenaca sa PEHD plinskim cjevovodima (linijama) ukupne duine 95 m i promjera 140 mm (SDR17). Na privremenoj plinskoj liniji P-Q se predvi a 47 m plinovoda privremenog otplinjavanja, a na liniji O-P se predvi a 48 m plinovoda privremenog otplinjavanja. Plinskim linijama se povezuju plinski zdenci privremenog otplinjavanja. Plinske linije se polau na me uprekrivni sloj debljine od 30 cm. IZVO A je zaduen za osiguranje padova poloenih plinskih cijevi tako da je u njima omoguen protok plina te da se u njima kontinuirano odvodi nakupljeni kondenzat. IZVO A je zaduen za organizaciju izrade izvedbenog i radionikog nacrta ovdje danog opisa linija privremenog otplinjavanja, te od Naruitelja ishoditi suglasnost na predloeni tip linija privremenog otplinjavanja prije poetka gra enja. Projektant navedenog projekta ne moe biti zaposlenik osobe koja je izvo a na istoj gra evini. Projektni zahtjevi izvedbe plinske linije su dani u poglavlju 02379 - Plinski cjevovod [IP2]. Unutar svih plinskih cjevovoda je Ex zona opasnosti "0" [vidi Prilog A, IP13]. III.A.14.1.2.11. ahtovi s ventilima plinskih linija U razdoblju provedbe Ugovora predvi a se izrada ukupno dva ahta s ventilom trajnog otplinjavanja plinske linije N i linije O, kao i dva ahta s ventilom privremenog otplinjavanja izme u plinskih linija O-P i P-Q. U jedininu cijenu izvedbe i montae ahtova s ventilima, IZVO A treba ukljuiti sve kapice, brtvila, klinovi, krajevi s navojem i cijevni pribor, prirubnice, spojevi, spojke, oprema za taljenje, alati, izra eni elementi i drugi dijelovi i oprema potrebni za ugradnju plinskih zdenaca. aht s ventilom plinske linije trajnog i privremenog otplinjavanja ima visinu od priblino 1,3 m. Prije ugranje ahta IZVO A mora geodetski izmjeriti kotu prikljunog linijskog cjevovoda i okolnog tla tako da, nakon izvedbe zatite protiv smrzavanja, aht barem za 0,5 m bude izvan razine okolnog ure enog tla. Poklopac ahta mora imati izveden odzranik od nadkrivenih perforacija (rupa) na povrini poklopca, kako bi se osiguralo odzraivanje i u isto vrijeme sprijeilo gomilanje vlage u ahtu. Prije izvedbe odzranika, IZVO A je zaduen organizirati izradu radionikog nacrta odranika na poklopcu i od Projektanta ishoditi suglasnost na predloeno rijeenje. Unutar radijusa kruga od 2 m od vanjske povrine ahtova s ventilima plinskih linija e Ex zona opasnosti "2". Unutar svih plinskih cjevovoda je Ex zona opasnosti "0"[vidi Prilog A, IP13]. U cijenu izvedbe elemenata plinskog sustava IZVO A je ukljuena izrada propisnih oznaka (naziva po projektu) plinskog zdenca kao i ostale oznake upozorenja i opasnosti u skladu sa Zakonom o zatiti na radu, Zakonom o zatiti od poara i eksplozije, kao i u skladu s Ex zonama odlagalita.
stranica 298 od 348
III.A.14.1.2.12. Hvatai kondenzata Svi hvatai kondenzata moraju biti izvedeni od specijalnog elektrovodljivog PEHD materijala (koji provdi statiki elektricitet). Svi hvatai kondenzata moraju biti ugra eni u drenani sloj ljunka kao to je dano u nacrtu 5.12.2. IP2. Nadzorni inenjer mora upisom u gra evinski dnevnik dati suglasnost za ugradnju hvataa kondenzata. U razdoblju provedbe Ugovorenih radova predvi a se izrada i ugradnja ukupno 3 hvataa kondenzata tipa 1. Po jedan hvata kondenzata se predvi a ugraditi kod plinskog zdenca N-6 i zdenca O-6, kao i dva rezervna hvataa kondenzata, koja bi se trebala ugraditi u sluaju ispadanja iz funkcije postojeih izvedenih hvataa kondenzata. Predvi a se izrada i ugradnja ukupno 4 hvataa kondenzata tipa 2. Po jedan se predvi a ugraditi kod plinskog zdenca N-1 i O-1, kao i dva rezervna hvataa kondenzata, koja bi se trebala ugraditi u sluaju ispadanja iz funkcije postojeih izvedenih hvataa kondenzata. Predvi a se izrada i ugradnja ukupno jednog hvataa kondenzata tipa 3 koji bi trebao biti ugra en u sluaju ispadanja iz funkcije postojeih izvedenih hvataa kondenzata tipa 3. Projektni zahtjevi izvedbe hvataa kondenzata su dani u poglavlju 02380 Sustav za gospodarenje kondenzatom [IP2]. Unutar hvataa kondenzata je Ex zona opasnosti "1", dok je u krugu hvataa kondenzata udaljenosti od 2 m zona opasnosti "2".[IP13]. U cijenu izvedbe hvataa kondenzata IZVO A treba ukljuiti izradu propisnih oznaka (naziva po projektu) kao i ostale oznake upozorenja i opasnosti u skladu sa Zakonom o zatiti na radu, Zakonom o zatiti od poara i eksplozije, kao i u skladu s Ex zonama odlagalita. III.A.14.1.2.13. Odzranici plinodrenanog sloja Svi odzranici plino drenanog sloja moraju biti izvedeni od specijalnog elektrovodljivog PEHD materijala koji provodi statiki elektricitet. Predvi a se izrada i ugradnja ukupno 2 odrzranika plinodrenanog sloja, i to jedan (DG-7) izme u plinskih zdenaca N-3 i N-4, kao i jedan rezervni odzranik, koja bi se trebao ugraditi u sluaju oteenja odnosno ispadanja iz funkcije postojeih izvedenih odzranika. Unutar odzranika plino drenanog sloja je Ex zona opasnosti "1", dok je u krugu udaljenosti od 2 m od odzranika zona opasnosti "2".[IP13]. U jedininu cijenu izvedbe odzranika plino drenanog sloja, IZVO A treba ukljuiti izradu propisnih oznaka (naziva po projektu) kao i ostale oznake upozorenja i opasnosti u skladu sa Zakonom o zatiti na radu, Zakonom o zatiti od poara i eksplozije, kao i u skladu s Ex zonama odlagalita.
stranica 299 od 348
III.A.14.1.2.14. Sabirni plinski cjevovodi (plinski kolektori) Svi sabirni plinski cjevovodi su izvedeni i nije predvi ena daljnja izgradnja sabirnih plinskih cjevoda. Unutar svih plinskih cjevovoda je Ex zona opasnosti "0" [vidi Prilog A, IP13].
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi odravanja sustava otplinjavanja su dani u dokumentaciji; Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 [GP1]. Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2]. Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6 revizija B zatvorenog sustava odvodnje, bermi i plinskog sustava , Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10067/07 Revizija B, iz svibnja 2008. god.) [IDIP2]. Program crpljenja vode iz plinskih zdenaca i eventualna izvedba dodatnih zdenaca na plohama 1, 2 i 3, Institut IGH d.d., broj projekta 81010-264/11 iz srpnja 2011. [IDIP8]. Zahtjevi odravanja sustava otplinjavanja odlagalita su dani u poglavljima; 02377 - Zdenci za otplinjavanje, 02378 - Polivinil klorid cijevi, 02379 - Plinski cjevovod, 02380 - Sustav za gospodarenje kondenzatom, Tehnikih uvjetima gra enja i kontroli kvalitete gra enja koja se nalazi u dokumentaciji [IP2], te u poglavlju IV dokumentacije [IDIP8].

III.A.14.2.2.1 Openito Odravanje, upravljanje i monitoring plinskog sustava mora provoditi djelatnik imenovan od IZVOA AA a voditelj plinske stanice mora biti upoznat sa aktivnostima na otplinjavanju odlagalita i plinskoj mrei do plinske stanice. Za kontinuirano informiranje voditelja plinske stanice o radovima na gra enju i odravanju sustava otplinjavanja odlagalita odgovoran je IZVO A radova. Odravanje dijelova plinskog sustava moe se podijeliti na sljedee elemente: odravanje plinskih glava (trajnog i privremenog otplinjavanja),
stranica 300 od 348
odravanje odravanje odravanje odravanje odravanje (mTEO).
hvataa kondenzata (tip 1, 2 i 3), odzranika me usloja, konkavnih prijeloma plinskih linijskih kolektora, ahtova u kojima se nalaze ventili plinskih linija, sabirnog okna kondenzata prije ulaza plinskih linija u plinsku stanicu
IZVO A je zaduen da svaka 3 mjeseca provedi mjerenje koncentracije metana volumnim postocima u i oko sljedeih elemenata plinskog sustava: 3. glave svih izvedenih plinskih zdenaca na spoju s cementno bentonitnim epom, ili glinenom brtvom, ukljuujui i glave zdenaca privremenog otplinjavanja, 4. uz sve izvedene hvatae kondenzata, 5. uz odzranike plino drenanog sloja, 6. u i oko ahtova u kojima se nalaze ventili plinskih linija, 7. u i oko ahtova odvodnje oborinskih voda, 8. u i oko odzranika drenanih rovova povrinske odvodnje, 9. u i oko sabirnog okna kondenzata prije ulaza u plinsku stanicu (mTEO). Prvo mjerenje koncentracije metana, IZVO A mora provesti u roku od 1 mjesec nakon poetka radova. IZVO A je o mjerenjima duan sastaviti Izvjee s komentarima izvrenih mjerenja i prijedlozima mjera. Ukoliko izmjerena koncentracija metana uz elemente plinskog sustava bude vea od 1 % (10.000 ppm), uzrok pojave deponijskog plina moe biti uslijed slijedeih imbenika: 4. Nepodeenost otplinjavanja plinskog sustava, 5. Oteenje elemenata plinskog sustava, 6. Proputanje ili oteenje LLDPE geomembrane (1 mm) ili cementno-bentonitnog epa odnosno glinenog epa uz plinske zdence. Ovisno o rezultatima mjerenja koncetracije metana uz elemente plinskog sustava, te ovisno o prijedlozima mjera IZVO AA, Naruitelj e odluiti o mjerama sanacije. III.A.14.2.2.2 Odravanje glava plinskih zdenaca Plinski zdenci trajnog otplinjavanja izvedeni su u tijelu otpada, pri emu su glave plinskih zdenaca vidljive iznad razine pokrovnog brtvenog sloja zatvoreni trajnim PEHD plinskim glavama. Unutar ahta procjednih voda JB-14 nalazi se plinska glava koja odvodi odlagalini plin iz drenane cijevi (plohe 5 jug)u plinski sustav. Obaveza je IZVO AA da odrava navedenu plinsku glavu. IZVO A je duan provoditi sljedee radove na odravnju i upravljanju glava plinskih zdenaca:
stranica 301 od 348
Vizualana provjera stanja spojnih elemenata plinskog zdenca, provjera stanja na mogunost fizikog oteenja stijeki glave zdenca, oznaka zdenaca, oznaka upozorenja uz glave plinskih zdenaca, i slino (1 x mjeseno), Ispitivanje propusnosti spojeva glave plinskog zdenca sapunicom (4 x godinje), Vizualana provjera stanja (propusnosti) flaksibilnog crijeva (1 x mjeseno), Provjera ispravnosti (pokretanjem ruice) regulacijskog plinskog ventila plinske glave (1 x mjeseno), Provjera prisutnosti metana na spojnim elementima plinskih zdenaca i u neposrednoj okolici plinskih zdenaca na spoju s cementno-bentonitnim epom (4 x godinje), Prvo mjerenje koncentracije IZVO A mora provesti u roku od 1 mjesec od poetka radova. Provjera podeenosti plinskih regulacijskih ventila (1 x mjeseno), Mjerenje sastava (CH4, O2 i CO2) i koliine plina na glavama plinskih zdenaca (1 x tjedno), Mjerenje temperature odlagalinog plina na glavama plinskih zdenaca (1 x tjedno), Mjerenje tlaka odlagalinog plina na glavama plinskih zdenaca (1 x tjedno), Optimalno podeavanje i upravljanje kompletnog plinskog sustava to ukljuuje odravanje podtlaka u plinskoj mrei, prioritetno vo enje u podruju maksimalne sigumosti ukljuujui zatitu zdravlja ljudi i okolia te optimalnu proizvodnju elektrine energije, Redovno mjerenje razine vode u plinskim zdencima prema poglavlju Monitoring razine vode u izvedenim plinskim zdencima, Izvo a je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostaviti Izvjetaj s komentarima i prijedlozima mjera o stanju plinskih zdenaca, sastavu odlagalinog plina po zdencima (CH4, O2 i CO2) u volumnim postcima (%), otvorenosti plinskih ventila (u %), temperaturi odlagalinog plina, tlaku odlagalinog plina, razini procjedne vode i slino. Obveza je IZVO AA da odrava sve prethodno izvedene glave plinskih zdenaca kao i glave koje e izvesti IZVO A. Mjerenjem koncentracije metana volumnim postocima uz glave plinskih zdenaca se ustanovljuje da li je dolo do proputanja, odnosno da li je potrebno popraviti brtveni sustav u okolici plinskog zdenca. Radove na odravanju vegetacijskog pokrova odlagalita otplinjavanja IZVO A mora izvoditi krajnje paljivo (runo). u okolici privremenog
III.A.14.2.2.3 Odravanje sustava privremenog otplinjavanja Privremeno otplinjavanje se izvodi ukopavanjem plino-drenanog cjevovoda u rovove koji su smjeteni u tijelu odlagalita. Glave zdenaca privremenog otplinjavanja se nalaze na pokosima neprekrivenog dijela tijela odlagalita. IZVO A je duan provoditi sljedee radove na odravnju sustava privremenog otplinjavanja:
stranica 302 od 348
Vizualana provjera stanja spojnih elemenata plinske glave, provjera stanja na mogunost fizikog oteenja stijeki glave zdenca, oznaka zdenaca, oznaka upozorenja uz glave plinskih zdenaca, i slino (1 x mjeseno), Ispitivanje propusnosti spojeva plinske glave sapunicom (4 x godinje), Vizualana provjera stanja (propusnosti) cijevi spoja s plinskom linijom (1 x mjeseno), Provjera ispravnosti (pokretanjem ruice) regulacijskog plinskog ventila plinske glave (1 x mjeseno), Provjera prisutnosti metana na spojnim elementima plinske glave (4 x godinje). Prvo mjerenje koncentracije IZVO A mora provesti u roku od 1 mjesec od poetka radova., Provjera podeenosti plinskih regulacijskih ventila (1 x mjeseno), Mjerenje sastava (CH4, O2 i CO2) i koliine plina na glavama plinskih zdenaca (1 x tjedno), Mjerenje temperature odlagalinog plina na glavama plinskih zdenaca (1 x tjedno), Mjerenje tlaka odlagalinog plina na glavama plinskih zdenaca (1 x tjedno), Optimalno podeavanje i upravljanje kompletnog plinskog sustava to ukljuuje odravanje podtlaka u plinskoj mrei, prioritetno vo enje u podruju maksimalne sigumosti ukljuujui zatitu zdravlja ljudi i okolia te optimalnu proizvodnju elektrine energije, Redovni obilazak i vizualna ocjena otjecanja procjedne vode iz plinske linije, kao i ocjena eventualnog proputanja procjedne vode iz spojnih cjevovoda prema ahtu procjedne vode. Izvo a je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostaviti Izvjetaj s komentarima i prijedlozima mjera o stanju izvedenog privremenog otplinjavanja, sastavu odlagalinog plina po zdencima (CH4, O2 i CO2) u volumnim postcima (%), otvorenosti plinskih ventila (u %), temperaturi odlagalinog plina, tlaku odlagalinog plina i slino. Uestalost ienja plinskih cijevi privremenog otplinjavanja je minimalno jedan puta godinje. IZVO A radova ienja treba dati Izvjetaj o izvrenim radovima i zapaanjima tijekom ienja (dotok, duina ulaska wome u drenau, ocjenu ispravnosti i izvjetaj o nedostacima na sifonima, urednosti ahtova). Nakon ienja Izvo a mora vratiti sve sifone u stanje uporabivosti. ienje plinodrenanih cijevi mora biti provedeno ure ajem za ienje radnog dosega od minimalno 200 m. Mjerenjem koncentracije metana volumnim postocima uz glave plinskih glava i spojnog cjevovoda privremenog otplinjavanja se ustanovljuje da li je dolo do proputanja, odnosno da li je potrebno popraviti brtveni sustav u okolici plinskog zdenca ili spojeve privremenog otplijnavanja. Radove na odravanju vegetacijskog pokrova odlagalita otplinjavanja IZVO A mora izvoditi krajnje paljivo (runo). u okolici privremenog
III.A.14.2.2.4 Sanacija glava plinskih zdenaca - stari tip Na glavama zdenaca starog tipa postoje tri osnovna sklopa elemenata vidi nacrt 2 dokumentacije Program crpljenja vode iz plinskih zdenaca i eventualna izvedba dodatnih
stranica 303 od 348
zdenaca na plohama 1, 2 i 3 - Izvedbeni gra evinski projekt, Institut IGH d.d., Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia, Broj projekta: 810101-264/11, iz srpnja 2011. god. [IDIP8]: usisni sklop (cijev za prikljuak plinske glave, cijev za odvodnju kondenzata iz vrha glave, sifon i sl.) ventilski sklop (ventil, ruice za regulaciju, odvodi za mjerenje i sl.) prikljuni sklop (cijev za prikljuak glave na dio plinovoda prema kolektoru, gumene brtve, dio plinovoda do linijskog kolektora i sl.). Detekciju eventualnog oteenja usisnog, ventilskog i prikljunog sklopa treba izvriti tijekom propisanih radova odravanja glava plinskih zdenaca, dok se detaljna defektaa vri nakon demontae glave plinskog zdenca, to prethodno treba odobriti Naruitelj. Ukoliko prilikom detekcije oteenja IZVO A, uz prisustvo Nadzornog inenjera, utvrdi oteenja elemenata u jednom ili dva glavna sklopa (usis i/ili ventil i/ili prikljuak), IZVO A e izvriti sanaciju glave, odnosno popravak detektiranih oteenja na nain da se radovi na sanaciji glave izvre sukladno Nacrtu 2 [IDIP8]. IZVO A e nakon sanacije provesti jedno kontrolno ispitivanje zavara, ispitivanje na vrstou i nepropusnost svih elemenata glave, te glave kao cjeline (tlana proba) uz prisutnost Nadzornog inenjera. III.A.14.2.2.5 Sanacija glava plinskih zdenaca - novi tip Plinski zdenci novog tipa sastoje se od tri osnovna sklopa: usisni sklop (prikljuak glave zdenca na plinski zdenac) ventilski sklop (ventil, ruice za regulaciju, odvodi za mjerenje i sl.) prikljuni sklop (fleksibilna cijev za prikljuak glave na dio plinovoda prema kolektoru, brtve, plinovoda do linijskog kolektora i sl.). Detekciju eventualnog oteenja usisnog, ventilskog i prikljunog sklopa treba izvriti tijekom propisanih radova odravanja glava plinskih zdenaca, dok se detaljna defektaa vri nakon demontae glave plinskog zdenca, to prethodno treba odobriti Naruitelj. Ukoliko prilikom detekcije oteenja IZVO A, uz prisustvo Nadzornog inenjera, utvrdi oteenja elemenata plinske glave, IZVO A e izvriti sanaciju, odnosno popravak detektiranih oteenja na nain da se radovi na sanaciji glave izvre sukladno nacrtu 4 dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6 revizija B zatvorenog sustava odvodnje, bermi i plinskog sustava , Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 2410-067/07 Revizija B, iz svibnja 2008. god. [IDIP2]. IZVO A e nakon sanacije provesti jedno kontrolno ispitivanje zavara, ispitivanje na vrstou i nepropusnost svih elemenata glave, te glave kao cjeline (tlana proba) uz prisutnost Nadzornog inenjera. III.A.14.2.2.6 Prohodnost plinskih zdenaca IZVO A je u obvezi redovno provoditi mjerenja prohodnosti svih izvedenih plinskih zdenaca svakih 6 mjeseci. Prohodnost plinskog zdenca IZVO A treba provoditi s probom
stranica 304 od 348
(sondom) promjera 5 cm i duine 70 cm. Prvo mjerenje prohodnosti IZVO A mora provesti u mjesecu u kojem je uveden u posao. III.A.14.2.2.7 Crpljenje vika vode iz postojeih zdenaca Prilikom crpljenja procjedne vode iz plinskih zdenaca je potrebno da se IZVO A pridrava svih propisanih mjera zatite na radu i zatite od poara i eksplozije. Crpljenje e se provoditi kontinuirano i istovremeno na svim zdencima linije na kojima je utvr ena razna procjedne vode via od 35% dubine buenja zdenca. Sa svim radovima IZVO AA vezanim uz crpljenje procjedne vode iz plinskog sustava mora biti upoznat voditelj plinske stanice imenovan od IZVO AA radova. Predvi eno je da se s crpljenjem zapone od pojedinih plinskih linija plohe 1. Kada zavre radovi na sanaciji i crpljenju vode iz zdenaca pojedine linije, crpljenje se nastavilja iz zdenaca susjedne linije. Crpljenje vode iz zdenaca e se izvoditi na naina s djelominom demontaom glave plinskog zdenca. Djelomina demontaa obuhvaa demontau ventilskog sklopa postojee sonde (Nacrt 2 Postojei plinski zdenac presjek i detalji [IDIP8]). Elementi koji se moraju demontirati kako bi se omoguilo crpljenje su: zatitna ploa (pozicija 3), zatitna cijev (pozicija 4) i X-komad (pozicija 24). Njihovom demontaom i potpunim otvaranjem ventila (pozicija 14) omoguit e se pristup pumpi za crpljenje vode iz postojeih bunara. Pumpa kojom se moe izvesti crpljenje na opisani nain mora imati promjer do maksimalno 45 mm, dok karakteristika pumpe mora bit minimalno Q = 0,5 l/s i H = 60 m. Tip pumpe koja zadovoljava zadane projektne kriterije je zrana pumpa tipa kao Auto Pump 2 Bottom Long (AP2BL) ili jednakovrijedna. Popis opreme za nabavu, potrebnih prikljuaka, cijevi, kablova, zranih kompresora i dvije AP2BL pumpe je dan u tabeli 1. Trokovi IZVO AA na nabavi pumpi, prikljuaka, kompresora, privremenih spojnih cjevovoda, cjevovoda, ventila, sabirnih ahtova, kablova, sajli, mjeraa protoka kao isvih drugih potrebnih komponenti mora biti uraunata u cijenu rada IZVO AA na crpljenju procjedne vode iz plinskih zdenaca. Stavka rada IZVO AA na rpljenju procjedne vode iz plinskih zdenaca obuhvaa i sav sitni potroni materijal. Za potrebe crpljenja IZVO A mora osigurati minimalno pet radnih crpki i dvije koja e se nalaziti u rezervi. Trokovi IZVO AA na nabavi izvora elektrine enrgije mora biti uraunata u cijenu rada agregata. Obraun rada IZVO AA na crpljenju procjedne vode se provdi prema sljedeem obrascu. Usporedni rad 4 crpki Rad 2 radnika u periodu 8 radnih sati IZVO A je duan izvriti nabava i doprema izvora elektrine energije za predvidivi usporedni pogon 4 pumpe.
stranica 305 od 348
Tabela 15 Informativni popis opreme koja je potrebna za rad 2 pumpe
Ispumpana procjedna voda iz zdenca se mora, preko mjeraa protoka, upustiti u sustav za zbrinjavanje procjedne vode. Prilikom crpljenja IZVO A na svakom zdencu mora voditi oevidnik koji mora sadravati slijedee podatke: Datum, naziv zdenaca iz kojih se crpi, interna oznaka pumpe s kojom se crpi, poetna visina vode u zdencu, oznaka vodomjera i poetno stanje vodomjera na mjerau protoka, vrijeme poetka crpljenja, vrijeme kraja crpljenja, visina vode u zdencu na kraju crpljenja, oznaka vodomjera i konano stanje vodomjera, koliina ispumpane vode (mjerene mjeraem protoka), primjedba
stranica 306 od 348
Visina vode u zdencu IZVO A mora evidentirati svaki dan po dva puta (oko 9,00 sati i oko 15,00 sati) za vrijeme trajanja sanacijskih radova na liniji. Ukoliko je u zdencu detektirana prisutnost vode u visini veoj od 35% dubine buenja, mora se odmah pristupiti njenom crpljenju. Crpljenje i mjerenje razine procjedne vode je predvi eno bez potpune demontae glava plinskih zdenaca, a odvijat e se, uz prethodno zatvaranje linijskog ventila, uz istovremeno koritenje pet kompleta radnih crpki te uz potivanje prethodno opisane procedure. Svi radovi tijekom crpljenja procjedne vode moraju biti evidentirani kroz Gra evinski dnevnik i ovjereni od strane Nadzornog inenjera. III.A.14.2.2.8 Revitalizacija vertikalnih plinskih zdenaca Dva plinska zdenca koji su izvedeni sa PP plinskom cijevi vanjskog promjera 315 mm (SDR11) i minimalne debljine stijenke 28,6 mm, koji e biti naknadno odabrani po odluci Naruitelja, predvi ena je revitalizacija smislu ispiranja sadraja plinskog zdenca (nakupljen organski i neorganski mulj, pjena i slino) koji onemoguuju radove na crpljenju procjedne vode iz novih plinskih zdenaca. Prije radova revitalizacije IZVO A treba provesti mjerejne temperature (u stupnjevima C ) deponijskog plina i procjedne vode po visini plinskog zdenca. Navedeno mjerenje e posluiti za utvr ivanje prikladnosti CCTV opreme za snimanje unutar plinsko zdenca. Neposredno prije snimanja cijevi plinskog zdenca kamerom, IZVO A treba provesti ienje cijevi istilicom (womom) radnog dosega od minimalno 60 m'. CCTV video inspekcija zdenca po cijeloj dubini kamerom visoke rezolucije i mogunou snimanja 360 stijenki zdenaca. Predvi eno snimanje 2 zdenca 45 m'. Oprema za snimanje plinskog zdenca mora biti u Ex izvedbi. Snimanje mora biti izvreno kamerom sa irokokutnim objektivom i izvorom svjetlosti. CCTV kamera mora biti u protueksplozijskoj izvedbi. Nakon snimanja IZVO A treba provesti ienje neistoa s dna zdenca "airlift" postupkom pomou "mamut crpke". Predvidiv rad IZVO AA je 12 sati. Sva procjedna voda i neistoa s dna zdenca mora biti provedena do sustava odovdnje procjednih voda. IZVO A mora posvetiti maksimalnu panju da ne do e do oneienja povrine tijela odlagalita. Izvedba privremene odvodnje od plinskog zdenca do sustava procjedne vode, IZVO A mora uraunati u cijenu "airlift" ienja. ienje stijenki zdenca PP plinskog zdenca metodom "Hydropuls" pneumatsko impulsnim generatorom. Impulsni generator mora imati kontrolirane udare komprimiranog zraka, da ne done do oteenja stijenki zdenca. Impulsni generator mora biti opremljen posebnim sistemom ventila koji su u mogunosti otputati zrak pod visokim pritiskom i prouzroiti udarne valove. Predvidivo 2 ienja po 45 m'. Tijekom rada IZVO A mora voditi posebnu panju da sa procjednom vodom ne oneisti povrinu tijela odlagalita, eventualnom ugradnjom preventera (ili pakera).
stranica 307 od 348
Nakon ienja stijenki potrbno je provesti ponovno ienje neistoa sa sa dna zdenca "airlift" postupkom pomou "mamut crpke". Predvidiv rad IZVO AA je 12 sati. IZVO A treba ponovno izvriti CCTV video inspekciju zdenca po cijeloj dubini kamerom visoke rezolucije i mogunou snimanja 360 stijenki zdenca. IZVO A je duan izraditi izvjee o izvedenim radovima revitalizacije sa priloenim video materijalima za svaki zdenac posebno. Izvjee dostaviti u 8 primjeraka u pisanom i 2 primjerka u elektronikom obliku. Nakon izvrenih radova IZVO A treba nastaviti s radovima crpljenja procjedne vode iz plinskih zdenaca. IZVO A revitalizacije mora imati minimum navedene opreme kako slijedi : o Impulsni generator sa vodilicom po profilu zdenca, brzina generiranih impulsa maksimum 2000 m/s o Elekto agregat min. 8kW o Regulator tlaka 2 100 bara o Elektrino vitlo sa min. 90 m tlanog crijeva do 200 bara o Kamera za podvodno snimanje zdenaca sa visokom rezolucijom i pogledom 360 o Bezuljni kompresor ili kompresor sa filtriranjem zraka bez mogunosti prodora ulja ( min. 4 lit. ) (POD)IZVO A koji izvodi radove revitalizacije mora imati tehniko iskustvo s minimalno tri (3) uspjeno izvrena ugovora u Hrvatskoj za istu ili slinu vrstu traenih radova u protekle (3) godine, istog ili veeg stupnja sloenosti. (POD)IZVO A koji izvodi radove revitalizacije mora imati minimalnu strunu sposobnost i broj zaposlenika kojima raspolae Voditelja ekipe: diplomiranog inenjera tehnike struke i dva struna radnika koja posjeduju strukovnu sposobnost, struno znanje i iskustvo potrebno za izvrenje traenog rada i usluga. III.A.14.2.2.9 Monitoring razine vode u izvedenim plinskim zdencima Kao sastavni dio odravanja odlagalita je predvi eno redovito provo enje crpljenja i monitoringa razine procjedne vode unutar zdenaca plinskog sustava na svim plohama s izvedenim sustavom otplinjavanja, kao i na zdencima koji e se tijekom ugovorenih radova izvesti. Razina procjedne vode u plinskom zdencu se mjeri s mjernom trakom sa ugra enim elektrinim osjetnikom (senzorom). Prema odabranom kriteriju s crpljenjem vode iz zdenaca se mora zapoeti kada procjedna voda ispuni 35% dubine izvedenog zdenca. Prema navedenom kriteriju, a na temelju prethodnih mjerenja, visoka razina vode (ispunjenost vodom preko 35% od dubine izvedenog zdenca) prisutna je u 70 plinskih zdenaca odnosno na 77% zdenaca. Zdenci na plohi 1 biljee prosjeno manju razina vode od zdenaca ostalih ploha.
stranica 308 od 348
Budui da visoka razina vode predstavlja jedan od glavnih razloga slabijeg funkcioniranja aktivnog sustava otplinjavanja na odlagalitu (smanjenja efektivna dubina zdenca i smanjen radijus utjecaja zdenca), potrebno ju je crpiti i kontrolirati dinamikom i nainom opisanim u ovom poglavlju. Obveza IZVO AA na mjerenju razine procjedne vode u plinskim zdencima te eventualno posljedino crpljenje procjedne vode opisano ovom dokumentacijom, smatra se radom redovnog odravanja odlagalita. Ukoliko se prilikom mjerenja utvrdi da je razina procjedne vode u plinskom zdencu odre ene linije vea od 35% dubine zdenca, potrebno je pristupiti crpljenju procjedne vode iz svih zdenaca koji imaju razinu procjedne vode veu od 35% u dotinoj liniji. Voditelj plinske stanice koji je imenovan od IZVO AA mora koordinirati otvaranje i zatvaranje pojedinih plinskih linija i mora biti upoznat s radovima IZVO AA na plinskom sustavu. Nakon zavretka crpljenja procjedne vode iz pojedine linije (sputanjem razine procjedne vode ispod 35% dubine izvedenog zdenca), dinamika mjerenja razine vode u zdencima linije je sljedea:
Faza 1
Svaka 4 dana; ukupno 4 mjerenja. Prvim mjerenjem smatra se mjerenje razine procjedne vode 4 dana nakon zavretka crpljenja procjedne vode iz pojedine linije.
Faza 2
Ukoliko se tijekom razdoblja Faze 1 ne zabiljei razina procjedne vode u zdencu vea od 35% dubine zdenca, uestalost mjerenja razina procjedne vode se mijenja te je predvi eno provo enje mjerenja jednom u tjedan dana; ukupno 4 mjerenja.
Faza 3
Ukoliko se tijekom prethodnog razdoblja ne zabiljei razina procjedne vode u zdencu vea od 35% dubine zdenca, uestalost mjerenja razina procjedne vode se mijenja te je predvi eno provo enje mjerenja jednom u mjesec dana; tijekom 1 godine.
Faza 4
Ukoliko se tijekom prethodnog razdoblja ne zabiljei razina procjedne vode u zdencu vea od 35% dubine zdenca, uestalost mjerenja razina procjedne vode se mijenja te je predvi eno provo enje mjerenja 4 puta godinje (svaka 3 mjeseca) tijekom razdoblja koritenja plinskog sustava. U sluaju da se tijekom bilo koje od navedenih faza zabiljei razina procjedne vode vea od 35% dubine zdenca, potrebno je pristupiti crpljenju procjedne vode iz svih zdenaca u dotinoj liniji. Nakon zavretka crpljenja procjedne vode iz pojedine linije (potrebno je potpuno isprazniti plinske zdence) nastavlja se s praenjem razine procjedne vode u plinskim zdencima te linije i to od Faze tijekom koje je zabiljeena razina procjedne vode vea od 35% dubine zdenca. Dijagram toka navedenog mjerenja razine procjedne vode i pripadajueg crpljenja identian je onome iz na slici 1.
stranica 309 od 348
FAZA 1
Mjerenje svaka 4 dana; ukupno 4 puta
Crpljenje
FAZA 2
Mjerenje jednom u tjedan dana; ukupno 4 puta
Crpljenje
FAZA 3
Mjerenje jednom u mjesec dana; tijekom 1 godine
Crpljenje
FAZA 4
Kontinuirano mjerenje
Mjerenje svaka 3 mjeseca; tijekom koritenja odlagalita

Crpljenje
Slika 15 Dijagam toka mjerenja razine procjedne vode
stranica 310 od 348
Ukoliko Naruitelj utvrdi da predvi ena uestalost monitoringa nije odgovarajua, propisati e se nova dinamika monitoringa. Tako er, tijekom redovitog praenja razine procjedne vode u zdencima, a u sluaju potrebe za crpljenjem vode iz zdenaca, potrebno je voditi evidenciju o ukupnim iscrpljenim koliinama plina prije i nakon crpljenja vode kako bi se utvrdio utjecaj pojedinih zdenaca (njihove nepotpune funkcionalnosti) na ukupnu iscrpljenu koliinu plina. Monitoring razine procjedne vode u plinskim zdencima plohe 1, potrebno je provoditi poevi od faze 3. U nastavku je u tabeli 2 dan pregled sputanja razine procjedne vode u plinskim zdencima tijekom prethodnih radova crpljenja procjedne vode iz plinskih zdenac u periodu od 15.7.2011 do 30.12.2011. Pojedini, dovoljno prohodni plinski zdenci, znatno vie pridonose sputanju razine (uklanjanju) procjedne vode iz plinskih zdenaca od slabo prohodnih, sporo prihranjujuih zdenaca. Tako je uoeno da su izdani zdenci; I-5 i G-3/1, D-2/1, D-3/1, D-4/1, J-1, J-3, J4 i K-3.
Tabela 16 Uinci sputanje razine procjedne vode u plinskim zdencima
ODLAGALITE JAKUEVEC
PLINSKI ZDENCI PLOHA 1 - 4 - PROMJENA RAZINE PROCJEDNE VODE

DATUM IZVJETAJA: STANJE ZA DAN: 13.01.2012. 30.12.2011.
9 Prohodnost od vrha do dna sonde na dan 22.8.2011.
11
DATUM POETKA CRPLJENJA
12
DATUM ZAVRETKA CRPLJENJA
PLINSK DUBINA r. br. u I BUENJA funkciji: ZDENA ZDENCA C PLINSKA LINIJA A 1 A1 19,00 2 A2 25,00 3 A3 25,00 4 A4 27,00 5 A5 27,00 6 A6 27,00 7 A7 27,00 8 A8 27,00 9 A9 25,00 PLINSKA LINIJA W 10 W1 18,00 11 W2 25,00 12 W3 25,00 13 W4 25,00 14 W5 25,00 15 W6 18,00 PLINSKA LINIJA B 16 B1 13,00 17 B2 38,00 18 B3 38,00 19 B4 40,00 20 B5 18,00
13 Razina procjedne vode u zdencu prije poetka crpljenja i postotak vode u odnosu na na dubinu buenja zdenca* NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN
14 Razina procjedne vode u zdencu nakon provedenog crpljenja i postotak vode u odnosu na dubinu buenja* NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN
0,00 21,00 NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN
17,50 14,50 21,50 21,50 22,50 11,50 25,00 26,50 22,50

14,50 24,50 24,00 24,50 20,50 18,00
11,00 28,50 37,50 40,00 18,00
92,11% 58,00% 86,00% 79,63% 83,33% 42,59% 92,59% 98,15% 90,00%

80,56% 98,00% 96,00% 98,00% 82,00% 100,00%
84,62% 75,00% 98,68% 100,00% 100,00% 02.08.2011. 27.07.2011.
0,00 17,00 NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN NIJE CRPLJEN
55,26%
44,74%
stranica 311 od 348
PLINSKA LINIJA C 21 C1 22 C2 23 C3 24 C4 25 C5 PLINSKA LINIJA D 26 D1 27 D2 28 D2/1 29 D3 30 D3/1 31 D4 32 D4/1 33 D5 PLINSKA LINIJA E 34 E1 35 E2 36 E2/1 37 E3 38 E3/1 39 E4 40 E4/1 41 E5 PLINSKA LINIJA F 42 F1 43 F2 44 F2/1 45 F3 46 F3/1 47 F4 48 F5 PLINSKA LINIJA G 49 G1 50 G2 51 G2/3 52 G3 53 G3/1 54 G3/4 55 G4 56 G4/1 57 G5 PLINSKA LINIJA H 58 H1 59 H2 60 H2/3 61 H3 62 H3/4 63 H4 64 H5 PLINSKA LINIJA I 65 I1 66 I2 67 I3 68 I4 69 I5 70 I6 PLINSKA LINIJA J 71 J1 72 J2 73 J3 74 J4 75 J5 76 J6 PLINSKA LINIJA K 77 K1 78 K2 79 K3 80 K4 81 K5 82 K6
14,50 38,00 38,00 38,50 19,00

18,00 36,50 38,00 38,00 40,00 38,00 39,00 18,00 18,00 37,00 40,00 38,00 42,00 38,00 40,50 19,00
18,00 36,00 40,00 38,00 41,50 38,00 20,00
14,50 38,00 38,00 38,50 19,00

neprohodan neprohodan 16,50 23,00 15,00
100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00%

0,00% 0,00%
03.10.2011. 03.10.2011. 03.10.2011. 03.10.2011. 03.10.2011.
05.10.2011. 07.10.2011. 07.10.2011. 07.10.2011. 03.10.2011.
4,40 17,00 12,50 10,20 11,20

69,66% 55,26% 67,11% 73,51% 41,05%

73,68% 75,00% 78,21%
10,00 28,00 27,20 24,00 15,00

31,03% 26,32% 28,42% 37,66% 21,05%

36,84% 45,00% 69,23%
11.10.2011. 43,42% 11.10.2011. 60,53% 12.10.2011. 83,33%
23.12.2011. 23.12.2011. 23.12.2011.
17,00 94,44% neprohodan 0,00% 24.10.2011. 20,50 18,50 19,00 53,95% 24.10.2011. 48,68% 24.10.2011. 100,00% 30.12.2011. 30.12.2011. 30.12.2011.
0,00% 68,75% 70,24% 49,38%
30,00% 23,81% 20,99%
neprohodan 0,00% 31,00 86,11% 5,00 33,50 20,00 13,16%
03.11.2011. 02.11.2011. 02.11.2011.
04.11.2011. 08.11.2011. 08.11.2011.
80,56% 70,00% 71,08%
61,11% 17,50% 18,07%
88,16% 100,00%
13,00 38,00 44,60 38,00 41,00 43,50 38,00 40,00 18,00 19,00 38,00 43,50 38,00 43,00 38,00 18,00 18,00 37,50 39,50 39,50 37,00 21,00 19,40 38,70 41,00 41,00 37,00 18,00 18,20 38,60 41,00 41,00 37,00 18,00
neprohodan 0,00% 31,00 81,58% 34,00 76,23% 7,00 18,42% 40,00 18,50 18,00 19,00 26,50 5,00 16,00 8,00 32,00 16,00 15,00 7,50 8,00 6,50 35,00 21,00 19,00 8,50 35,00 37,00 10,00 11,00 8,50 8,50 39,00 37,00 15,50 9,00 91,95% 48,68% 100,00% 100,00% 69,74% 11,49% 42,11% 18,60% 84,21% 88,89% 83,33% 20,00% 20,25% 16,46% 94,59% 100,00% 97,94% 21,96% 85,37% 90,24% 27,03% 61,11% 46,70% 22,02% 95,12% 90,24% 41,89% 50,00%
03.10.2011. 26.09.2011.
05.10.2011. 30.09.2011.
26.09.2011. 26.09.2011. 26.09.2011.
21.10.2011. 30.09.2011. 28.09.2011.
6,5 9,20 NEMA VODE NEPROHODAN 13,00 NEMA VODE 14,00 26,00 NIJE CRPLJEN 7,50 10,00 NEPROHODAN 11,00 NEPROHODAN 12,00 6,00 4,00 NEPROHODAN NEPROHODAN NEPROHODAN 9,50 5,00 8,50 NEPROHODAN 14,50 15,00 NEPROHODAN NEPROHODAN NEPROHODAN NEPROHODAN 16,00 16,00 NEMA VODE NEPROHODAN
50,00% 75,79%
68,29% 63,16% 35,00%
11,6 16,80 NEMA VODE NEPROHODAN 20,50 NEMA VODE 19,00 36,00 NIJE CRPLJEN 14,50 20,50 NEPROHODAN 13,30 NEPROHODAN 23,30 13,80 10,70 NEPROHODAN NEPROHODAN NEPROHODAN 14,00 13,00 11,00 NEPROHODAN 19,00 20,00 NEPROHODAN NEPROHODAN NEPROHODAN NEPROHODAN 20,50 22,00 NEMA VODE NEPROHODAN
10,77% 55,79%
50,00% 50,00% 10,00%
21.09.2011. 21.09.2011. 21.09.2011. 21.09.2011. 21.09.2011. 11.08.2011.
23.09.2011. 23.09.2011. 23.09.2011. 23.09.2011. 23.09.2011. 20.09.2011.
60,53% 73,68% 71,05% 68,42% 66,67% 77,78%
23,68% 46,05% 65,00% 38,68% 23,33% 40,56%
11.08.2011. 11.08.2011. 14.11.2011. 14.11.2011. 14.11.2011.
20.09.2011. 20.09.2011. 22.11.2011. 22.11.2011. 22.11.2011.
74,32% 76,19% 56,19% 64,63% 63,41%
62,16% 38,10% 43,30% 53,66% 51,22%
23.11.2011. 23.11.2011.
08.12.2011. 08.12.2011.
60,98% 60,98%
50,00% 46,34%
stranica 312 od 348
PLINSKA LINIJA L 83 L1 18,70 84 L2 37,90 85 L3 41,00 86 L4 41,00 87 L5 37,00 88 L6 25,50 PLINSKA LINIJA M 89 M1 17,90 M2 M3 M4 M5 M6 90 M7 25,50
8,50 12,50 29,00 10,00 8,50 9,00
45,45% 32,98% 70,73% 24,39% 22,97% 35,29%
01.12.2011.
08.12.2011.
NEPROHODAN NEMA VODE 21,00 NEMA VODE NEPROHODAN NEPROHODAN
48,78%
NEPROHODAN NEMA VODE 21,50 NEMA VODE NEPROHODAN NEPROHODAN
47,56%
* prohodnost prema mjerenju od 22.08.2011. Razina procjedne vode je via od 35% visine buenja zdenca Razina procjedne vode je nia od 35% visine buenja zdenca
III.A.14.2.2.10. Odravanje padova plinskih linija Odravanje padova plinskih linija poloenih na me uprekrivni sloj IZVO A je zaduen da kontinuirano odrava padove plinskih linija poloenih po povrini (na me uprekrivni sloj) tako da je u njima omoguen nesmetan protok plina te da se u njima kontinuirano odvodi nakupljeni kondenzat. Odravanje padova plinskih linija u zatitnom sloju Radovi odravanja padova plinskih linija koje su ugra ene u zatitni sloj protiv smrzavanja obuhvaa jedno mjerenje (tijekom trajanja ugovora) uzdunog pada cijevi (hidrauliki profilometar ili CCTV inspekcija s mjeraem nagiba) na linijskim kolektorima kod kojih se uoi nakupljanje kondenzata (predvidivo krovni dio linija G, H, I i J izme u plinskih glava zdenaca oznake 2 i 5). U zavisnosti od rezultata mjerenja profila kolektora, ugradit e se dodatni hvatai kondenzata (Tip II) na mjestima konkavnih prijeloma. Po nalogu Naruitelja, odnosno u sluaju potrebe, osigurano je snimanje 557 m' cijevi plinskih linija CCTV (Closed-circuit television) kamerom. Oprema za snimanje plinskih cijevi mora biti u Ex izvedbi. Snimanje mora biti izvreno samohodnom kamerom sa irokokutnim objektivom i izvorom svjetlosti. IZVO A mora dostaviti detaljan izvjetaj o provedenim radovima snimanja u dva primjerka uz jedan primjerak digitalne snimke (CD ili DVD). Snimanje i Izvjetaj moraju biti uskla eni s normom HRN EN 13508- 1:2006. Izvjetaj mora sadravati situaciju odlagalita s naznaenim snimljenim dionicama, fotografijama kritinih dionica, mjestima na kojima su uoene anomalije, talozi, suenja poprenog presjeka, kontra padovi, puknua i slino. III.A.14.2.2.11. Odravanje odvajaa kondenzata Odvaja kondenzata je dio plinske instalacije koji ima funkciju odvajanja kondenzat iz odlagalinog plina koji se nalazi u plinskoj instalaciji. Hvata kondenzata tipa 1 se izvodi sa
stranica 313 od 348
jednom dolaznom plinskom cijevi, s "U" cijevi i jednom ispusnom cijevi koja isputa viak kondenzata u tijelo odlagalita, montira se naee na kraju plinske linije. Tip 2 se izvodi s jednom dolaznom, s "U" cijevi, jednom odlaznom plinskom cijevi i jednom ispusnom cijevi za kondenzat. Tip 2 se montira najee na plinsku liniju na mjestima ulegnua, ili prolaza linije prema npr.: ventilskom oknu ( na spoju plinske linije i glavnog kolektora). Tip 3 se izvodi nekoliko dolazniz i isto toliko odlaznih odlaznih plinskih cijevi, montira se samo u slu ajevima kada zbog nedostatka prostora nije mogu e ugraditi tip 2 na svaku liniju posebno. Tip 3 se montira najee na konkavnim prijelomima plinske linije (na mjestima ulegnua). IZVO A je duan odravati hvata kondenzata u funkcionalnom stanju i provoditi sljedee radove na upravljanju i odravanju hvataa kondenzata: Vizualna provjera stanja (1 x mjeseno). Vizualna i provjera sapunicom stanja brtvi prirubnikih spojeva (1 x mjeseno). Provjera prisutnosti metana u neposrednoj okolici odvajaa kondenzata (4 x godinje). Prvo mjerenje koncentracije IZVO A mora provesti u roku od 1 mjesec od poetka radova. Pregled nivoa vode u odvajau, (1x mjeseno). Kontrola na eventualnu zaepljenost ispusta (odvodnje) kondenzata, (1x mjeseno). Radovi na odravanju vegetacijskog pokrova odlagalita u okolici odvajaa kondenzata moraju se izvoditi krajnje paljivo kako ne bi dolo do oteenja (runa konja). U sluajevima manjka kondezata u hvatau potrebno je istu doliti. U sluajevima vika vode i zaepljenosti, poduzimaju se sljedee mjere; Kada se sumnja da slijeganja prikljunog cjevovoda ili podloge odvajaa kondenzata, odajvaja gubi svoju osnovnu namjenu, potrebno je nivelirati podlogu ili prikljuni cjevovod. U sluaju vika kondenzata, pretpostavka je: a) zaepljenost odvoda ili okolice odvoda. Potrebna je sanacija odvoda kondenzata ispod brtvenih slojeva. b) zasienost okolnog drenanog ljunka sitnim esticama iz otpada, koji sprijeavaju normalno otjecanje kondenzata u tijelo deponije - potrebna je sanacija ispod brtvenih slojeva. U sluajevima fizikog oteenja (npr.: vozilom, kosilicom i sl.) potrebno je oznaiti navedeno mjesto, te hitno pristupiti sanaciji. U sluajevima proputanja brtve na prirubnikom spoju, istu je potrebno zamjeniti. IZVO A je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostaviti Izvjetaj o stanju hvataa kondenazata, razini kondenzata u "U" cijevi, stanja brtvi prirubnikih spojeva i slino s komentarima i prijedlozima mjera.
stranica 314 od 348
III.A.14.2.2.12. Odravanje ahtova u kojima se nalaze ventili plinskih linija aht s ventilom plinske linije je dio plinske instalacije koji ima funkciju reguliranja otvorenosti pojedine linije u sluaju radova izgradnje, odravanja i upravljanja na pojedinoj liniji. IZVO A je duan provoditi sljedee radove na upravljanju i odravanju svih izvedenih (trajnih i privremenih) ahtova u kojima se nalaze ventili plinskih linija: Vizualna provjera stanja stijenki, poklopca ahta, cijevi i ventila (1 x mjeseno). Vizualna i provjera sapunicom stanja brtvi prirubnikih spojeva (1 x mjeseno). Odravanje ahtova izvana istima (1 mjeseno). Odravati nalijepljene oznake (nazive) na ahovima u skladu s projektima (1 mjeseno). Odravati znakove upozorenja i opasnosti na i ispred ahtova istima (1 mjeseno). Provjera prisutnosti metana u ahtu i neposrednoj okolici ahta (4 x godinje). Prvo mjerenje koncentracije IZVO A mora provesti u roku od 1 mjesec od poetka radova, U koordinaciji s voditeljem mTEO, savka tri mjeseca izvriti pokretanje ruice ventila do potpunog otvaranja i zatavranja te izvijestiti o stanju (4 godinje). Minimalno dva puta godinje oistiti unutranjost ahtova. Izvijestiti o svim eventualnim uoenim nedostacima u ahtu (2 godinje). IZVO A je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostaviti Izvjetaj o stanju ahtova u kojima se nalaze ventili plinskih linija s komentarima i prijedlozima mjera, koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u ahtu i neposrednoj okolici ahta, stanju urednosti i slino. Obveza je IZVO AA da odrava sve prethodno izvedene ahtove u kojima se nalaze ventili kao i ahtove koje e izvesti IZVO A. Radovi na odravanju vegetacijskog pokrova odlagalita u okolici ahta moraju se izvoditi krajnje paljivo kako ne bi dolo do oteenja (runa konja). Unutar radijusa kruga od 2 m od vanjske povrine ahtova s ventilima plinskih linija e Ex zona opasnosti "2". Unutar svih plinskih cjevovoda je Ex zona opasnosti "0"[vidi Prilog A, IP13]. III.A.14.2.2.13. Odravanje sabirnog okna kondenzata prije ulaza u mTEO Sabirno okno prije ulaza plinskih linija u ogra eni prostor plinske stanice je dio plinske instalacije koji ima funkciju odvajanja i sakupljanja kondenzata iz odlagalinog plina koji se nalazi u plinskoj instalaciji. Razina kondenzata u oknu smije dosei maksimalno do vrha preljeva kondenzata. IZVO A je duan provoditi sljedee redovne odravanja sabirnog okna kondenzata:
stranica 315 od 348
Vizualna provjera stanja na mogunost fizikog oteenja stijeki okna, poklopca okna, odzranika, oznaka opasnosti, oznaka upozorenja, naziva okna i slino (1 x mjeseno), Vizualna i provjera sapunicom stanja brtvi prirubnikih spojeva (1 x mjeseno). Provjera prisutnosti CH4 u oknu i neposrednoj okolici okna kondenzata (4 x godinje). Prvo mjerenje koncentracije IZVO A mora provesti u roku od 1 mjesec od poetka radova. Pregled nivoa vode kondenzata u oknu, reguliranje (crpljenjem) maksimalno dozvoljenog nivoa (do vrha preljeva kondenzata). Nakupljeni kondenzat je potrebno redovito crpiti. (1x mjeseno). Kontrola na eventualnu zaepljenost ispusta (odvodnje) kondenzata, (1x mjeseno). U sluaju oteenja stijeki ahta, poklopca ahta, odzranika, oznaka opasnosti, oznaka upozorenja, naziva ahta Izvo a je duan izvriti popravak, Izvo a je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostaviti Izvjetaj o stanju sabirnog okna kondenzata s komentarima i prijedlozima mjera, koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u oknu i neposrednoj okolici okna, razini vode, poduzetim mjerama i slino. Radovi na odravanju vegetacijskog pokrova odlagalita u okolici sabirnog okna kondenzata IZVO A mora provoditi krajnje paljivo kako ne bi dolo do oteenja (runa konja). U sluajevima fizikog oteenja (npr.: vozilom, kosilicom i sl.) IZVO A je duan oznaiti navedeno mjesto, te hitno pristupiti sanaciji. III.A.14.2.2.14. Odravanje odzranika me usloja Odzranici plino-drenanog me usloja slue za inspekciju stanja deponijskog plina u plinodrenanom sloju. Odzranici me usloja su vidljivi iznad razine pokrovnog brtvenog sloja i izvedeni su od PEHD-a. IZVO A je duan provoditi sljedee radove na odravnju i upravljanju odzranicima me usloja: Vizualana provjera stanja elemenata odzranika, provjera stanja na mogunost fizikog oteenja stijeki odzranika, oznaka odzranika i slino (1 x mjeseno), Ispitivanje propusnosti spojeva odzranika sapunicom (4 x godinje), Provjera prisutnosti metana na spojnim elementima odzranika i u neposrednoj okolici odzranika na spoju s okolnim tlom (4 x godinje). Prvo mjerenje koncentracije IZVO A mora provesti u roku od 1 mjesec od poetka radova. Mjerenje sastava (CH4, O2 i CO2) na odzranicima (2 x godinje), Mjerenje temperature odlagalinog plina na odzranicima (2 x godinje), Mjerenje tlaka i protoka odlagalinog plina pri otvorenom isputanju deponijskog plina na odzranicima u intervalu 5 minuta nakon otvaranja, 30 minuta nakon otvaranja i 2 sata nakon otvaranja (2 x godinje), IZVO A je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostaviti Izvjetaj s komentarima i prijedlozima mjera o stanju odzranika, sastavu odlagalinog plina po odzranicima (CH4, O2 i CO2) u volumnim postcima (%), temperaturi odlagalinog plina,
stranica 316 od 348
mjerenjima tlaka i protoka odlagalinog plina u intervalu 5 minuta nakon otvaranja, 30 minuta nakon otvaranja i 2 sata nakon otvaranja odzranika s time da se mjerenja provode s otvorenim odzranikom. Obveza je IZVO AA da odrava sve prethodno izvedene odzranike kao i odzranike koje e izvesti IZVO A. Mjerenjem koncentracije metana volumnim postocima uz odzrnik se ustanovljuje da li je dolo do proputanja, odnosno da li je potrebno popraviti brtveni sustav u okolici odzranika. Radove na odravanju vegetacijskog pokrova odlagalita u okolici privremenog otplinjavanja IZVO A mora izvoditi krajnje paljivo (runo).
Zahtjevi propisani projektnom dokumentacijom Opi zahtjevi upravljanja sustavom otplinjavanja su dani u dokumentaciji; Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, TD 02-02-02-01/05 Glavni paket paket A1, Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, Zagreb, oujak 2000 [GP1]. Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2]. Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6 revizija B zatvorenog sustava odvodnje, bermi i plinskog sustava , Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10067/07 Revizija B, iz svibnja 2008. god.) [IDIP2]. Program crpljenja vode iz plinskih zdenaca i eventualna izvedba dodatnih zdenaca na plohama 1, 2 i 3, Institut IGH d.d., broj projekta 81010-264/11 iz srpnja 2011. [IDIP8]. Zahtjevi oupravljanja sustavom otplinjavanja odlagalita su dani u poglavlju IV dokumentacije [IDIP8].

III.A.14.3.2.1. Upravljanje sustavom otplinjavanja Plinski zdenci izvedeni su u tijelu otpada, pri emu su PEHD glave zdenaca vidljive iznad razine pokrovnog brtvenog sloja. Izvo a je duan provoditi sljedee radove na upravljanju glavama plinskih zdenaca: Optimalno podeavanje i upravljanje kompletnog plinskog sustava to ukljuuje odravanje podtlaka u plinskoj mrei, prioritetno vo enje u podruju maksimalne
stranica 317 od 348
sigumosti ukljuujui zatitu zdravlja ljudi i okolia te optimalnu proizvodnju elektrine energije, Izvo a je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostaviti Izvjetaj s komentarima i prijedlozima mjera o stanju plinskih zdenaca, sastavu odlagalinog plina po zdencima (CH4, O2 i CO2) u volumnim postcima (%), otvorenosti plinskih ventila (u %), temperaturi odlagalinog plina, tlaku odlagalinog plina, razini procjedne vode i slino. Mjerenjem se ustanovljuje da li je dolo do proputanja, odnosno da li je potrebno popraviti brtveni sustav u okolici plinskog zdenca. Radovi na odravanju vegetacijskog pokrova odlagalita u okolici plinskih sondi moraju se izvoditi krajnje paljivo (runo). Regulacijski ventili se podeavaju na temelju mjerenja koncentracije (CH4, O2 i CO2) u plinskom zdencu, pri emu je za vrijednosti koncentracija CH4 manje od 30 vol. % ventil potrebno potpuno zatvoriti, odnosno potpuno otvoriti za vrijednosti koncentracije CH4 vee od 40 %. Svaka glava plinskog zdenac je opremljena sa ventilom i dva mjernina mjesta i to prije ventila i nakon ventila. Pri regulaciji plinske mree uzima se uzorak plina iz plinske glave, te ga se analizira s prijenosnim analizatorom. Nakon analize plina, mjeri se tlak (podtlak) u plinskoj glavi i plinskom cjevovodu na kojega je prikljuena glava. Ukoliko je u plinskoj glavi evidentiran tlak (pritisak plina) i koncentracija CH4 je via od 30 vol. %, ventil treba otvoriti toliko, da se u plinskoj glavi ostvari podtlak, a ventil se otvara postepeno, i to za : 5% ako je u plinskoj glavi tlak, koncentracija CH4 je via od 30 vol. %, 10% ako je u plinskoj glavi tlak, koncentracija CH4 je via od 45 vol. %, 15% ako je u plinskoj glavi tlak, koncentracija CH4 je via od 55 vol. %, Ako je koncentracija CH4 izm u 30 vol. % i 25 vol. % , a koncentracija O2 nije via od 3% tada ventil na plinskoj glavi treba zatvoriti na 5% otvorenosti ventila. Ventil na plinskoj glavi treba zatvoriti (0% otvorenosti) ako je: koncentracija metana nia od 25 vol. % i koncentracija O2 je via od 3%, koncentracija O2 je via od 6%, na plinskoj glavi se uoava vidljivo oteenje. Svako mjerenju sastava odlagalinog plina, tlaka i temperature na plinskom zdencu, Izvo a treba biljeiti u dnevnik (karticu) svakog zdenca. Nakon izvrenog mjerenja, vri se usporedba svakog mjerenja sa prethodnim izmjerama i na temelju tih podataka vri se regulacija ventila svake plinske glave. Vano je da se ne dozvoli porast tlaka u sondi (pritisak plina), te da se svaka plinska glava regulira prema specifinostima podruja u kojem se nalazi. Ukoliko se ispred ventila plinske glave izmjeri tlak (pritisak plina), tada treba poveati usisni podtlak na predmetnoj liniji, ili po potrebi sanirati plinsku liniju.
stranica 318 od 348
III.A.14.3.2.2. Upravljanje sustavom privremenog otplinjavanja Privremeno otplinjavanje se izvodi ukopavanjem plino-drenanog cjevovoda u rovove koji su smjeteni u tijelu odlagalita. Glave zdenaca privremenog otplinjavanja se nalaze na pokosima neprekrivenog dijela tijela odlagalita. IZVO A je duan provoditi sljedee radove na upravljanju sustavom privremenog otplinjavanja: Optimalno podeavanje i upravljanje kompletnog plinskog sustava to ukljuuje odravanje podtlaka u plinskoj mrei, prioritetno vo enje u podruju maksimalne sigumosti ukljuujui zatitu zdravlja ljudi i okolia te optimalnu proizvodnju elektrine energije, Izvo a je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostaviti Izvjetaj s komentarima i prijedlozima mjera o stanju izvedenog privremenog otplinjavanja, sastavu odlagalinog plina po zdencima (CH4, O2 i CO2) u volumnim postcima (%), otvorenosti plinskih ventila (u %), temperaturi odlagalinog plina, tlaku odlagalinog plina i slino. III.A.14.3.2.3. Upravljanje ahtovima s ventilima plinskih linija IZVO A je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostaviti Izvjetaj o stanju ahtova u kojima se nalaze ventili plinskih linija s komentarima i prijedlozima mjera, koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u ahtu i neposrednoj okolici ahta, stanju urednosti i slino. III.A.14.3.2.4. Upravljanje odvajaima kondenzata IZVO A je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostaviti Izvjetaj o stanju hvataa kondenazata, razini kondenzata u "U" cijevi, stanja brtvi prirubnikih spojeva i slino s komentarima i prijedlozima mjera. III.A.14.3.2.5. Upravljanje sabirnim oknom kondenzata prije ulaza u mTEO Izvo a je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostaviti Izvjetaj o stanju sabirnog okna kondenzata s komentarima i prijedlozima mjera, koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u oknu i neposrednoj okolici okna, razini vode, poduzetim mjerama i slino. III.A.14.3.2.6. Upravljanje odzranicima me usloja IZVO A je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostaviti Izvjetaj s komentarima i prijedlozima mjera o stanju odzranika, sastavu odlagalinog plina po odzranicima (CH4, O2 i CO2) u volumnim postcima (%), temperaturi odlagalinog plina, mjerenjima tlaka i protoka odlagalinog plina u intervalu 5 minuta nakon otvaranja, 30 minuta nakon otvaranja i 2 sata nakon otvaranja odzranika i slino.
stranica 319 od 348
III.A.14.3.2.7. Izvjetaji Izvo aa Obveza je IZVO AA da putem Mjesenih izvjetaja obavjetava o stanju gra enja i radova odravanja. Primjer tjednog Izvjetaja upravljanja plinskim poljem je dan u prilogu D sveska III. Dostava mjesenog izvjetaja IZVO AA je preduvjet za ovjeru privremene situacije.

PRIKAZ MJERA ZATITE NA RADU I ZATITE OD POARA
III.A.14.4.1 POPIS ZAKONA I PROPISA

Izvo a se mora pridravati svih navedenih propisa prilikom izrade procedura i elaborata te prilikom izvo enja radova: Zakoni: Zakon o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07) Zakon o dravnom inspektoratu (NN 76/99 i 129/05) Zakon o eksplozivnim tvarima (NN 178/04) Zakon o energiji (NN 68/01, 177/04 i 76/07) Zakon o inspekciji rada (NN 59/96 i 94/96) Zakon o javnim cestama (NN 180/04 i 138/06) Zakon o opoj sigurnosti proizvoda (NN 158/03) Zakon o otpadu (NN 178/04 i 111/06) Zakon o otrovima (NN 27/99 i 55/99) Zakon o poljoprivredi (NN 66/01 i 83/02) Zakon o preuzimanju zakona o standardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao republiki Zakon (NN 53/91) Zakon o prostornom ure enju i gradnji (NN 76/07) Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN 27/99 i 82/07) Zakon o umama (NN 140/05 i 82/06) Zakon o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (NN 158/03 i 79/07) Zakon o telekomunikacijama (NN 122/03, 158/03, 177/03 i 70/05) Zakon o vodama (NN 107/95 i 150/05) Zakon o zatiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03 i 100/04) Zakon o zatiti od buke (NN 20/03) Zakon o zatiti od elementarnih nepogoda (NN 14/78, 31/80 i 53/84) Zakon o zatiti od poara (NN 58/93, 33/05 i 107/07) Zakon o zatiti okolia (NN 110/07) Zakon o zatiti prirode (NN 70/05) Zakon o zatiti puanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07) Zakon o zatiti zraka (NN 178/04) Zakon o zdravstvenoj zatiti (NN 1/97, proieni tekst ne vrijedi l. 29) Pravilnici i uredbe:
stranica 320 od 348
Opi pravilnik o higijenskim i tehnikim zatitnim mjerama pri radu (Sl. list 16/47, 28/47, 36/56, 56/71, 52/57, 15/65, 18/67, 27/67, 35/69, 21/71, NN 19/83 i 59/96) Popis hrvatskih normi za primjenu Pravilnika o opremi i zatitnim sustavima namijenjenim za uporabu u prostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom (NN 141/06) Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera zatite od buke (NN 91/07) Pravilnik o dozvoli za miniranje (NN 57/06 i 21/07) Pravilnik o ispitivanju radnog okolia te strojeva i ure aja s poveanim opasnostima (NN 114/02, 131/02 i 126/03) Pravilnik o izradi procjene opasnosti (NN 48/97, 114/02 i 126/03) Pravilnik o listi strojeva i ure aja s poveanim opasnostima (NN 47/02) Pravilnik o maksimalno dopustivim koncentracijama tetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o bioloko graninim vrijednostima (NN 92/93) Pravilnik o mjerama i normativima zatite na radu na oru u za rad (Sl. list 18/91) Pravilnik o mjerama zatite na radu na oru u za rad (Sl. list 29/71) Pravilnik o nainu ispitivanja odre enih sredstava za rad i radne okoline, te sadraju i nainu izdavanja isprava (NN 52/84) Pravilnik o nainu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (NN 35/07) Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatite zdravlja radnika te tehnikom nadgledavanju postrojenja, opreme, instalacija i ure aja u prostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom (NN 39/06 i 106/07) Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatite zdravlja radnika te tehnikom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i ure aja u prostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom (NN 39/06) Pravilnik o najviim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i oznaavanju gra evnih proizvoda (NN 1/05) Pravilnik o opim mjerama i normativima zatite na radu od buke u radnim prostorijama (Sl. list 29/71) Pravilnik o opremi i postupku za pruanje prve pomoi i o organiziranju slube spaavanja u sluaju nezgode na radu (Sl. list 21/71, NN 56/83 i 59/96) Pravilnik o opremi i zatitnim sustavima namijenjenim za uporabu u prostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom (NN 123/05) Pravilnik o osiguranju smjetaja, prehrane i prijevoza radnika koji obavljaju poslove na privremenim radilitima izvan sjedita organizacije odnosno poslodavca (NN 7/87) Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84) Pravilnik o pruanju prve pomoi radnicima na radu (NN 56/83) Pravilnik o sadraju plana ure enja privremenih i zajednikih privremenih gradilita (NN 45/84) Pravilnik o sigurnosnim znakovima (NN 29/05) Pravilnik o sredstvima osobne zatite na radu i osobnoj zatitnoj opremi (Sl. list 35/69 i 21/71) Pravilnik o stavljanju na trite osobne zatitne opreme (NN 106/07)
stranica 321 od 348
Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona (NN 53/88) Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu od statikog elektriciteta (Sl. list 62/73 i NN 59/96) Pravilnik o tehnikim propisima o gromobranima (Sl. list 13/68 i NN 55/96) Pravilnik o uporabi osobnih zatitnih sredstava (NN 39/06) Pravilnik o utvr ivanju ope i posebne zdravstvene sposobnosti radnika i sposobnosti radnika za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada (NN 3/084 i 55/85) Pravilnik o uvjetima za osposobljavanje radnika za rad na siguran nain (NN 114/02 i 126/03) Pravilnik o vrsti objekata namijenjenih za rad kod kojih inspekcija rada sudjeluje u postupku izdavanja gra evinskih dozvola i u tehnikim pregledima izgra enih objekata (NN 48/97) Pravilnik o zatiti na radu pri koritenju elektrine energije (NN 9/87) Pravilnik o zatiti na radu pri runom prenoenju tereta (NN 42/05) Pravilnik o zatiti na radu pri utovaru i istovaru tereta (NN 49/86) Pravilnik o zatiti na radu u gra evinarstvu (Sl. list 42/68, 45/68, NN 19/83 i 59/96) Pravilnik o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i prostore (NN 6/84 i 42/05) Pravilnik o zatitnim mjerama pri rukovanju eksplozivom i miniranju u rudnicima i kamenolomima kao i pri drugim radovima (Sl. list 98/49) Uredba o graninim vrijednostima emisije oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97)
Norme: HRN N. A0.826 Elektrine instalacije zgrada, Termini i definicije HRN N. A5.070 Stupnjevi zatite elektrine opreme ostvarene pomou zatitnih kuita HRN N. A9.001 Klasifikacija elektronskih i elektrinih ure aja s obzirom na zatitu od elektrinog udara HRN N. B2.730 Elektrine instalacije zgrada, Ope karakteristike i klasifikacija HRN N. B2.741 Elektrine instalacije zgrada, Zatita od elektrinog udara HRN N. B2.742 Elektrine instalacije zgrada, Zatita od toplinskog uinka HRN N. B2.743 Elektrine instalacije zgrada, Nadstrujna zatita HRN N. B2.752 Elektrini razvod, trajno dozvoljene struje HRN N. B2.754 Elektrine instalacije zgrada, Uzemljenje i zatitni vodii HRN N. B2.771 Elektrine instalacije zgrada, Prostorije s kadom ili tuem HRN N. B2.920 zatita el. opreme u razdjelnicima pomou zatitnih kuita HRN N. C3. 220 za vodie izolirane termoplastinim masama P, P/F i PP HRN N. C5. 220 za kabele od 1 kV nazivnog napona izolirane termoplastinim masama (PP00, PP00-A, PP41 i PP41-A) HRN N. E0. 310 za instalacione sklopke HRN N. E1.008 za instalacijske cijevi HRN N. E1.101 za instalacijske kutije HRN N. E1.112 za prikljunice po objektu HRN N. E3. 310 za instalacione automatske osigurae
stranica 322 od 348
HRN N. E3. 500 za prikljunice 10/16 A HRN N. E3. 501 za prikljuni pribor uza industrijske svrhe HRN N. E3.620 za jednofazne prikljunice HRN N. E3.624 za trofazne prikljunice HRN N. E5. 210 za niskonaponske osigurae velike prekidne moi HRN N. E5. 211 za niskonaponske osigurae za primjenu u domainstvu i sline svrhe HRN N. E5.205 za osigurae HRN N. L5. 110 za svjetiljke za sijalice sa uarenim vlaknom HRN N. L5. 210 za svjetiljke sa fluorescentnim cijevima HRN N. N6.179 za zatitno uzemljenje HRN N.C0.006 Elektroenergetika, Oznaavanje izoliranih vodia i kabela HRN N.C0.010 Elektroenergetika, Boje za oznaavanje i sustavi oznaavanja ila kabela i izoliranih vodia za napone do 1000V HRN U. C9.100 Dnevna i elektrina rasvjeta prostorija u zgradama IEC 15701 IEC 158-1 za grebenaste sklopke, motornozatitne sklopke i sklopnike IEC 292-1, 292-2, 408 Ostali vaei standardi, norme i preporuke za pojedine vrste radova specificirane u tehnikim uvjetima gra enja
stranica 323 od 348
Openito Sukladno odredbama Zakona o zatiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03 i 100/04) daje se prikaz tehnikih mjera i rjeenja za primjenu pravila zatite na radu prilikom provedbe radova na sanaciji plinskog sustava odlagalita otpada Prudinec Jakuevec (plohe 1 3). Provo enje mjera zatite na radu te nabavku i uporabu sve potrebne opreme i materijala, Izvo a ne neplauje posebno ve ih mora ukalkulirati u jedinine cijene izvo enja radova sanacije plinskog sustava (plohe 1 3). Za provedbu i nadzor navedenih mjera zatite na radu, Izvo a mora organizirati odgovarajuu slubu i imenovati odgovornu osobu. Svaku izvanrednu situaciju koja se odnosi na primjenu, u nastavku opisanih mjera, potrebno je unijeti u gra evinski dnevnik te o tome obavijestiti Nadzornog inenjera. Prije poetka izvo enja radova, Izvo a je duan izraditi Elaborat zatite na radu koji mora biti uskla en sa zakonskim propisima i dokumentima propisanima od strane poduzea koje upravlja odlagalitem (u daljnjem tekstu: Korisnik). Tehnika rjeenja su odabrana sukladno navedenim zakonim i propisima. Norme i preporuke za pojedine vrste radova posebno su specificirane u tehnikim uvjetima gra enja.
stranica 324 od 348
Opi zahtjevi zatite na radu U skladu sa Zakonom o zatiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03 i 100/04) potrebno je odrediti mjere za sigurno izvo enje aktivnosti na odlagalitu otpada Jakuevec prilikom provedbe radova na sanaciji sustava otplinjavanja (plohe 1 3). Zatita na radu je postignuta ukoliko radnici i sve drugo osoblje provode sve sigurnosne mjere, potuju normative, standarde i tehnike propise te s odgovarajuom panjom, strunom i radnom osposobljenou koriste propisane sigurnosne mjere i opremu. Zatita na radu se primjenjuje na tri podruja: prilikom projektiranja gra evine, prilikom gradnje gra evine, prilikom koritenja gra evine. Prilikom projektiranja gra evine treba uvaavati bitne zahtjeve za gra evinu koji se odnose na: zatitu zdravlja ljudi i zatitu okolia, zatitu od poara, zatitu od buke, mehaniku otpornost i stabilnost, sigurnost u koritenju, utedu energije i toplinsku zatitu i zatitu okolia. Prilikom gradnje gra evine i izvo enja sanacijskih radova, Korisnik i Izvo a radova su duni: pravovremeno uiniti sve potrebno za sigurnost radnika, osoblja, prometa, susjednih objekata te za sigurnost samog objekta i radova, naprava, opreme te materijala, izvoditi radove po izvedbenim projektima, po tehnikim propisima, standardima i normativima koji vae za gradnju i sanaciju takve vrste objekata, ugra ivati materijale, instalacije, naprave i opremu ija kvaliteta je dokumentirana s atestima ili certifikatima kvalitete, kontrolom postii da se navedeni zahtjevi i potuju. Prilikom koritenja gra evine Korisnik i Izvo a radova su duni: svake godine izraditi plan zatite na radu, s kojim se osigurava redovito izvo enje, ure enje i poboljanje zatite na radu u skladu s propisima i odredbama pravilnika o zatiti na radu, provoditi ispitivanja u uvjetima radnog okolia, redovito provoditi preglede i probe radne opreme i strojeva, redovito provoditi zdravstvene preglede radnika, osigurati osobna zatitna sredstava i opremu, o svim pregledima napraviti zapisnike i sauvati ih.
stranica 325 od 348
III.A.14.4.2 MJERE ZATITE NA RADU ZA VRIJEME IZGRADNJE

Gradilite mora biti ure eno tako da je omogueno nesmetano i sigurno izvo enje svih radova na gradilitu. O ure enju gradilita i radu na istome Izvo a radova sastavlja poseban Elaborat koji u pogledu zatite na radu obuhvaa slijedee mjere: osiguranje granica gradilita prema okolini, ure enje i odravanje prometnica prema okolini (prolazi, prijelazi, putevi i sl.), odre ivanje mjesta, prostora i naina razmjetaja i uskladitenje gra evnog materijala, izgradnju i ure enje prostora za uvanje opasnog materijala, nain prijevoza, utovarivanja, istovarivanja i odlaganja raznih vrsta gra evnog materijala i tekih predmeta, nain obiljeavanja odnosno osiguravanja opasnih mjesta i ugroenih prostora na gradilitu (opasne zone), nain rada na mjestima gdje se pojavljuju tetni plinovi, praina, para, odnosno, gdje moe nastati vatra i sl., ure enje elektrinih instalacija za pogon i osvjetljenje na pojedinim mjestima na gradilitu, odre ivanje vrste i smjetaja gra evinskih strojeva i postrojenja i odgovarajua osiguranja s obzirom na lokaciju gradilita, nain zatite od pada s visine ili u dubinu, odre ivanje radnih mjesta na kojima postoji poveana opasnost po ivot i zdravlje radnika kao i vrste i koliine potrebnih osobnih zatitnih sredstava odnosno zatitne opreme, mjere i sredstva protupoarne zatite na gradilitu, izgradnja, ure enje i odravanje sanitarnih vorova na gradilitu, organiziranje prve pomoi na gradilitu, organiziranje smjetaja, prehrane, prijevoza radnika na gradilite i s gradilita, druge nune mjere za zatitu osoba na radu. Izvo enje radova na gradilitu smije se otpoeti tek kada je gradilite ure eno prema navedenim odredbama. Sav materijal, ure aji, postrojenja i oprema potrebni za izgradnju objekta, odnosno za izvo enje sanacijskih radova na gradilitu, moraju, kada se ne upotrebljavaju, biti sloeni tako da je omoguen lak pregled i nesmetano njihovo runo ili mehanizirano uzimanje bez opasnosti od ruenja i slino. Na mjestima na kojima ne postoji mogunost za uskladitenje gra evnog materijala u potrebnim koliinama, dozvoljeno je dopremanje materijala samo u koliinama koje se mogu sloiti bez zakrivanja prilaza i prolaza i bez opasnosti od ruenja. Pomone pogone na gradilitu, kao tesarske, stolarske, bravarske i druge radionice, treba obavezno smjestiti izvan opasnih zona na gradilitu. Tako er se moraju predvidjeti i osigurati odgovarajue mjere zatite na radu radnika koji rade u tim pogonima. Ako su pomoni pogoni na gradilitima izra eni u cjelini ili djelomino od zapaljivog materijala, moraju se na gradilitu poduzeti potrebne mjere za zatitu od poara, shodno postojeim propisima. Da bi bili osigurani odgovarajui radni uvjeti u zatvorenim radnim prostorijama, moraju se poduzeti zatitne mjere radi smanjenja tetnog djelovanja: plinova i pare, visoke i niske temperature, vlage, praine, otrova, atmosferskog pritiska, buke i vibracija, eksplozije
stranica 326 od 348
plinova, svih vrsta zraenja, kao i ostalih tetnosti, i njihovog svo enja na granice doputene postojeim propisima o zatiti na radu, odnosno standardima. Za radove koji se provode u slobodnom prostoru pod nepovoljnim klimatskim, atmosferskim ili drugim utjecajima, Izvo a svojim opim aktom odre uje mjere zatite na radu za osiguranje potrebnih radnih uvjeta i predvi a koritenje odgovarajuih osobnih zatitnih sredstava odnosno opreme pri provo enju tih radova. Pri otvaranju gradilita moraju se jo prije poetka gra evinskih radova osigurati higijensko-sanitarni ure aji: zahodi, umivaonici, instalacije za pitku vodu, prostorije za boravak radnika za vrijeme vremenskih nepogoda u tijeku rada i za suenje mokre odjee i drugo u skladu s postojeim propisima o zatiti na radu. Na gradilitu se mora organizirati odgovarajua efikasna sluba prve pomoi za provo enje hitne intervencije pri ozljedama radnika na radu. Zavisno od stupnja opasnosti, broja radnika, lokacije gradilita i njegove udaljenosti od zdravstvenih ustanova, uvjeta za smjetaj ozlije enih radnika i drugo, na gradilitu se moraju osigurati potrebna sanitarna i druga sredstva i odgovarajue struno osoblje za pruanje prve pomoi. Tijekom rada na odlagalitu otpada, radnici i drugo osoblje mogu doi u dodir s nizom opasnih tvari koje mogu ugroziti zdravlje i ivot radnika. Mogunost kontakta s opasnim tvarima odnosi se na pojavu opasnih i agresivnih plinova, praine, procjednih voda, ptica, insekata i glodavaca te samog otpada i zaga enog tla. Tako er prilikom sanacijskih radova, odnosno prilikom rada na odlagalitu otpada, radnici i drugo osoblje susreu se s opasnostima i tetnostima kao to su mehaniki izvori opasnosti, opasnosti pri kretanju na radu, opasnosti od elektrine struje te ostali nepovoljni faktori radne okoline. Utjecaj odlagalinog plina Radovi na sanaciji plinskog sustava e se odvijati pod utjecajem odlagalinog plina koji se sastoji od mjeavine plinova: metana (CH4), ugljikovog dioksida (CO2), sumporvodika (H2S) itd. Plinovi se javljaju u razliitim omjerima to ovisi o starosti i sastavu otpada. Metan (CH4) Plin laki od zraka, bez mirisa, goriv i eksplozivan pri koncentraciji od 5 15% u zraku. Opasan za zdravlje poto prilikom isputanja postoji opasnost od guenja zbog nedostatka kisika. Simptomi trovanja su pospanost, osjeaj slabosti, gubitak svijesti. Prva pomo: Unesreenu osobu treba prenijeti na svjei zrak, namjestiti je u udoban poloaj i raskopati tijesnu odjeu. U sluaju tekoa pri disanju potrebno je pruiti umjetno disanje i osigurati dodatni kisik. Ako postoji opasnost od gubitka svijesti, unesreenu osobu je potrebno okrenuti u stabilni boni poloaj (posebno vano kod transporta). Uputstva za lijenika: Simptomatsko lijeenje!
stranica 327 od 348
Mjere u sluaju poara: Osnovno je sprijeiti isputanje metana (zatrpavanjem inertnim materijalom), u suprotnom postoji mogunost velikih eksplozija. Manji poari sa gase prahom, dok je za vee poare potrebno koristiti rasprenu vodu. Posude (metalne posude, rezervoare, cjevovode, itd.) u blizini poara potrebno je hladiti s rasprenim vodnim mlazovima i, ako je mogue, to prije ih maknuti iz opasnih podruja. Opasnost za vode i vodne organizme: U vodi nije topljiv te na vodne organizme nema posebnih utjecaja. Opasnost za zrak: Pridonosi globalnom zagrijavanju i tetan je za atmosferu. Mjere za sprijeavanje poara i eksplozija posredno tite i zrak. Emisija metana se regulira dnevnim prekrivanjem otpada, ugradnjom prekrivnog brtvenog sustava, izgradnjom sustava otplinjavanja i kontroliranim isputanjem prikupljenog metana preko biofiltera. Ugljikov dioksid (CO2) Plin tei od zraka, bez mirisa, ne gori i nije eksplozivan u zraku. Ugljikov dioksid sam po sebi nije otrovan, ali prilikom isputanja postoji opasnost od guenja zbog nedostatka kisika. Posebno je opasan u zatvorenim prostorima u kojima nije osigurano odgovarajue prozraivanje (jame, okna i sl.). Kod manjih koncentracija nastupaju poremeaji centralnog ivanog sustava, dok kod veih nastupa gubitak svijesti i smrt. Efekti poveanja koncentracije CO2 su: koncentracija 30.000 ppm uzrokuje za 100% intenzivnije disanje; koncentracija 50.000 ppm uzrokuje za 300% intenzivnije disanje; koncentracija 120.000 -150.000 ppm (12-15 vol %) uzrokuje gubitak svijesti kroz nekoliko minuta, koji moe zavriti sa smru. Simptomi trovanja su glavobolja, umovi u uima, slabost, intenzivniji puls, poremeaji vida, razdraljivost, opa slabost, teko disanje, grevi i prestanak disanja. Prva pomo: Unesreenu osobu treba prenijeti na svjei zrak, namjestiti je u udoban poloaj i raskopati tijesnu odjeu. U sluaju tekoa pri disanju potrebno je pruiti umjetno disanje i osigurati dodatni kisik. Mjere u sluaju poara: Ugljikov dioksid ne gori. Upotrebljava se za gaenje manjih poara (s runim ili prijevoznim aparatima na CO2). Opasnost za vode i vodne organizme: U vodi je slabo topiv (3,36 g/l pri 0 C), zato se skuplja iznad vodnih povrina i predstavlja veliku opasnost za osobe i organizme koji se zadravaju iznad vode. Zbog razrje ivanja rastopljenog kisika tj. smanjivanja parcijalnog tlaka kisika u vodi ugroava ribe i planktone (ako do e u vodu). Opasnost za zrak: Prekomjerne koliine koje se danas isputaju pridonose globalnom zagrijavanju i tetne su za atmosferu, iako ga biljke koriste za asimilaciju. U zraku je prisutan s 0,03 vol.% (0,05 u te. %). Sumporovodik H2S Plin tei od zraka, bezbojan je, jako otrovan plin s izraenim mirisom gnjilih jaja. ovjek se brzo privikava na miris H2S i zato ga vie ne primjeuje to je jedan od moguih uzroka smrtnog sluaja. U veim koncentracijama je bez mirisa. Posebno je opasan u zatvorenim prostorima u kojima nije osigurano odgovarajue prozraivanje (jame, okna i sl.).
stranica 328 od 348
Djeluje kao priguiva ili draljivac. Priblino jak otrov kao HCN. Niske koncentracije (20150 ppm) drae oi. Malo vee koncentracije drae gornje dine puteve. Ako efekt traje due vremena moe nastupiti pluni edem. Nadraljivost H2S je posljedica reakcije sa alkalijama, koje se nalaze u vlazi sluznica (stvara se alkalni Na2S). Kod veih koncentracija poinju prevladavati uinci na ivani sustav. Kod 30 minutnog izlaganja H2S sa koncentracijom od 500 ppm javlja se glavobolja, vrtoglavica, razdraljivost, gubitak ravnotee, proljev. Moe se pojaviti i bronhitis ili bronhopneumonija. Efekti na ivani sustav su sljedei: kod visokih koncentracija je djelovanje depresivno, kod veih stimulativno, kod jako velikih koncentracija nastupa blokada centra za disanje. Koncentracija 800-1000 ppm uzrokuje smrt poslije 30 minutnog izlaganja. Kod jo veih koncentracija nastupa trenutna smrt. esta izloenost niim koncentracijama H2S izaziva konjuktivitis, osjetljivost na svjetlost, suzenje i trganje u oima, maglen pogled, probavne tekoe, gubitak tjelesne teine, opu slabost, itd. Prva pomo: Unesreenu osobu treba prenijeti na svjei zrak, namjestiti je u udoban poloaj i raskopati tijesnu odjeu. U sluaju tekoa pri disanju potrebno je pruiti umjetno disanje i osigurati dodatni kisik. Odmah treba pozvati lijenika. Ozlije eni se ne smije podhladiti. Transport se vri u leeem poloaju (kod umjetnog disanja moe i u polusjedeem). Ako postoji opasnost gubitka svijesti, ozlije enog treba postaviti u stabilni boni poloaj. Mjere u sluaju poara: Male poare gasimo s aparatima na prah ili CO2. S gaenjem moemo poeti tek nakon to zaustavimo izlaenje gorljivog plina Pri izgaranju nastaje SO2. Tlane posude, u kojima se nalazi H2S, odmiemo s ugroenog podruja. Ako to nije mogue, posude hladimo s rasprenom vodom. Opasnost zbog kemijskih reakcija: H2S reagira s velikim brojem metala i pri tome tvori metalne sulfide. Ima reduktivna svojstva, zato ne smije doi u kontakt s oksidantima. Opasnost za vode i vodne organizme: H2S se razmjerno dobro topi u vodi. Zrak iznad vodnih rastopina moe sadravati eksplozivnu koncentraciju (4 46% u zraku) te se osjea jak miris po gnjilim jajima. H2S je otrovan za ribe, planktone i alge. Ako prodre u plitku vodu, postaje neupotrebljiva (otrovna). Granica otrovnosti za ribe iznosi 0,86 mg/l, a za planktone 1 mg/l. Opasnost za zrak: Plin u tekuem stanju na zraku brzo isparava, pri emu nastaju otrovni i eksplozivni oblaci koji se ire u okolicu. Mehaniki izvori opasnosti Mehaniki izvori opasnosti su najvie posljedica gibanja rotirajuih ili pominih dijelova vozila za dopremu materijala ili otpada (demperi, kiperi, podizai, kamioni za dovoz otpada, itd.), odnosno gra evinskih strojeva (drobilice, utovarivai, bageri, dozeri, kompaktori, runi alati, itd.). S ovim opasnostima uglavnom se susreu rukovatelji gra evinskih strojeva te su za sigurnost radnika najbitnija pravila rada na siguran nain za rukovanje i odravanje gra evinskih strojeva. Mehanikim izvorima opasnosti, kao posljedica gibanja rotirajuih djelova runih i prirunih mehaniziranih alata, susreu se svi monteri.
stranica 329 od 348
U mehanike izvore opasnosti prilkom sanacije objekta moemo svrstati i slijedee opasnosti: rad s opasnim tvarima (tvari koje mogu prouzrokovati poar, eksploziju, trovanje i sline tetne posljedice), opasnost od pada dijelova s postrojenja, odnosno nekontroliranog pada dijelova otpada prilikom istovara s kamiona, dempera ili kipera. Opasnosti pri kretanju na radu Pod opasnostima pri kretanju na radu svrstavaju se slijedee opasnosti: opasnost od uruavanja prilikom iskopavanja starog otpada, opasnost od kretanja po putevima s nedovoljnim slobodnim prostorom, opasnost od uruavanja zemlje, opasnost od ozljeda pri ulaski i izlasku iz rova ili okna, opasnost od poskliznua u jamu, rov ili okno. Kod ovih je opasnosti karakteristino to da do ozljede moe doi bilo padom preko zapreka, jama ili slino ili padom materijala na radnika, pa e mjere zatite sadravati upute i zabrane vezane za rad. Ostali nepovoljni faktori radne okoline Na odlagalitu otpada Jakuevec je odlagaln i jo se odlae komunalni otpad koji je heterogenog sastava i zbog toga nije mogue predvidjeti sve tetne tvari na koje bi se moglo naii na odlagalitu otpada. Openito je potrebno upozoriti na slijedee mogue opasnosti: patogene bakterije u otpadu, poseban otpad industrijskog porijekla, opasan otpad, glomazan otpad. Karakteristine opasnosti su posljedica rada u rovu i iskopanim jamama gdje dugotrajno zadravanje bez koritenja odgovarajue zatitne opreme moe postati uzorkom kroninih bolesti ili ozlijeda. Tako er se prilikom rada da odlagalitu otpada mogu pojaviti i slijedee opasnosti: opasnost od tetnih plinova ili otrovnih plinova, opasnost od buke, opasnost od vibracija. Karakteristine opasnosti su poslijedica djelovanja buke i vibracija gra evinskih strojeva te e i mjere biti usmjerene smanjenju njihovog tetnog djelovanja.
stranica 330 od 348
III.A.14.4.3 TEHNIKA RJEENJA ZA PRIMJENU PROPISA ZATITE NA RADU

Mjere zatite od utjecaja odlagalinog plina Podruja na odlagalitu otpada na kojima postoji mogunost stvaranja zapaljivih i eksplozivnih koncentracija odlagalinih plinova podijeljena su u etri zone opasnosti: nulta zona je zona bez opasnosti stvaranja zapaljivih i eksplozivnih smjesa i plinova prva zona je prostor najvee opasnosti i obuhvaa podruja u kojima su u uobiajenim pogonskim uvjetima rada oekivano prisutne zapaljive ili eksplozivne smjese odlagalinog plina druga zona obuhvaa podruja na kojima se u uobiajenim pogonskim uvjetima rijetko moe oekivati stvaranje zapaljivih i eksplozivnih plinova trea zona obuhvaa podruja u kojima u uobiajenim pogonskim uvjetima samo u iznimnim sluajevima moe oekivati stvaranje zapaljivih i eksplozivnih smjesa plinova. Podruje na kojem e se odvijati poslovi sanacije, svrstava se u prvu zonu opasnosti i u kategoriju poveane opasnosti pojave poara. To podruje mora biti zatieno od svih izvora vatre i drugih toplinskih izvora. Za poetno gaenje poara moraju se osigurati runi vatrogasni aparati te vee koliine zemlje. Sva vozila i strojevi koji su pokretani motorima s unutranjim izgaranjem i koja se kreu u prvoj zoni opasnosti na ispunim cijevima moraju imati hvatae iskri tzv. iskrolovce. Na samom ulazu na odlagalite i na ostalim vidljivim mjestima na odlagalitu otpada potrebno je postaviti uoljive oznake upozorenja i zabrane: Zabranjeno puenje i pristup otvorenim plamenom, Opasnost od poara i eksplozije te tako er i oznaka Zabranjena upotreba alata koji iskri. Sve radnike na izvo enju radova i radnike na odlagalitu je potrebno upoznati s opasnostima i mjerama zatite od poara i moraju biti osposobljeni za rukovanje sredstvima za gaenje poara. NAvedene i ostale mjere su detaljnije opisane u Prikazu mjera zatite od poara i tehnolokih eksplozija u sklopu ovoga projekta. Mjere zatite od mehanikih izvora opasnosti Gra evinski strojevi Gra evinski strojevi koji se upotrebljavaju u gra evinarstvu, a u pogledu zatite na radu, moraju odgovarati specifinim uvjetima gra evinarstva. Zatitne naprave ugra ene na gra evinskim strojevima i ure ajima moraju odgovarati uvjetima rada i stupnju ugroenosti radnika koji njima rukuju, vremenskim uvjetima, vrsti i osobinama materijala koji se obra uje, kao i stupnju obuenosti radnika. Svi gra evinski strojevi moraju imati vaee Uvjerenje za rad na siguran nain te moraju biti ispravni. Ispravni stroj je onaj na kojemu rukovatelj ili odgovorna osoba vlasnika stroja pri dnevnom pregledu prije poetka rada na stroju nije ustanovio nikakve nedostatke koji bi mogli ugroavati njegovu sigurnost.
stranica 331 od 348
Radovi koji su predvi eni moraju odgovarati mogunostima stroja, a rukovoditelj e prije poetka rada, a nakon dnevnog pregleda stroja provjeriti da li teina radova i konfiguracija terena odgovara karakteristikama stroja. Kretanje strojeva po gradilitu je odre eno kao unutarnji transport te su brzine vonje propisane sukladno Pravilniku o zatiti na radu. Rukovatelj gra evinskim strojem koji pokree motor s unutranjim izgaranjem, mora biti zatien od tetnog djelovanja ispunih plinova motora. Gra evinski strojevi sa ugra enim elektromotorima ili elektrinom instalacijom, moraju biti zatieni od udara elektrine struje, prema postojeim tehnikim propisima. Svi lako pristupani rotirajui i pokretni dijelovi strojeva i ure aja moraju biti na podesan nain opremljeni zatitnim napravama radi zatite radnika od mogueg ozlje ivanja. Zatitne naprave na strojevima moraju biti po potrebi ugra ene tako da se bez njih stroj odnosno ure aj ne moe staviti u pogon. Otvori za ubacivanje odnosno dodavanje materijala na strojevima sa valjcima, noevima i drugim otrim alatima, moraju biti osigurani od zavlaenja ruku radnika u opasnu zonu noeva ili drugih otrih alata. Komandne poluge i gumbi sklopki moraju na stroju biti smjeteni tako da je nekontrolirano ukljuivanje stroja onemogueno. Dijelovi samohodnih gra evinskih strojeva (bageri, dozeri, plugovi, valjci, utovarivai, demperi, jeevi, itd.) moraju biti lako i bez opasnosti zamjenljivi. Mjesto za rukovanje mora biti na stroju smjeteno tako da je rukovaocu strojem omoguena laka preglednost terena na kome se kree. Okviri pokretnih dijelova stroja (koara utovarivaa i slino) moraju biti obojeni utim ili bijelim trakama pod kutem od 45 prema horizontali, radi upozorenja na opasnost. Samohodni gra evinski strojevi moraju imati napravu za davanje zvunih signala. Za vrijeme rada gra evinskih strojeva zabranjen je pristup drugim osobama. Nakon zavretka rada gra evinski strojevi moraju se isprazniti, motor se mora ugasiti, a stroj zakljuati. Za noni rad mjesto rada stroja mora biti osvijetljeno. Rukovatelji strojeva Svi rukovatelji strojeva moraju zadovoljavati uvjete za poslove s posebnim opasnostima, kako u pogledu godina i zdravstvenog stanja, tako i u pogledu strune osposobljenosti. Rukovatelj svakog stroja mora biti struno osposobljen za rad tim strojem. Rukovatelj gra evinskog stroja mora biti sukladno Pravilniku o zatiti na radu, opremljen ispravnim osobnim zatitnim sredstvima. Rukovatelj stroja poslove obavlja s dunom panjom i, ukoliko to posao zahtijeva, koristi uslugu struno osposobljenog signalista, koristei se pritome unaprijed dogovorenim signalnim znakovima. Ukoliko rukovatelj bagera ili utovarivaa utovaruje materijal u demper ili kiper, voza dempera ili kipera mora uvijek zvunim signalom potvrditi da je spreman prihvatiti teret. Rukovatelj gra evinskim strojem mora voditi rauna da se u podruju rada stroja ne nalaze drugi radnici ili osobe. Runi i mehanizirani alat Svi koriteni alati moraju imati vaee Uvjerenje o sposobnosti za rad na siguran nain. Runi mehanizirani alati moraju biti ispravni. Ispravan je onaj alat na kojemu rukovatelj ili odgovorna osoba vlasnika pri dnevnom pregledu prije poetka rada, nije ustanovio nikakvih nedostataka koji bi mogli ugroavati njegovu sigurnost.
stranica 332 od 348
Poslovi koji su predvi eni moraju odgovarati mogunostima alata. Svi rukovatelji runim mehaniziranim alatom moraju zadovoljavati uvjete za poslove s posebnim opasnostima, kako u pogledu godina i zdravstvenog stanja, tako i u pogledu strune osposobljenosti. Rukovatelj svakog mehaniziranog alata mora biti struno osposobljen za rad s alatom. Rukovatelj runim i mehaniziranim alatom mora biti sukladno Pravilniku o zatiti na radu opremljen ispravnim osobnim zatitnim sredstvima. Rukovatelj poslove obavlja s dunom panjom i mora voditi rauna da se u podruju rada ne nalaze drugi radnici i osobe. Radovi s opasnim tvarima Pod opasnim tvarima na gradilitu podrazumijevaju se tvari koje mogu prouzrokovati poar, eksploziju, trovanje i sline tetne posljedice. Lako zapaljivi gra evni materijali (daske, grede, letve i drugo) moraju se na gradilitu slagati na mjestima udaljenim od toplinskih izvora. Otpaci od drveta (piljevine, iverje i drugo) moraju se uklanjati na mjesta osigurana od poara. Na svim mjestima na gradilitu na kojima postoji opasnost od paljenja lako zapaljivog materijala, moraju se provesti zatitne mjere predvi ene postojeim propisima o zatiti od poara. Zapaljive tekuine sa lako eksplozivnim isparenjima, kao: eter, benzol, benzin, nafta i razna ulja, smiju se na gradilitu uvati samo u posebnim skladitima, osiguranim od poara i eksplozije u smislu postojeih propisa. Pri prevoenju, prenoenju i koritenju zapaljivih tekuina moraju se primjenjivati preventivne zatitne mjere predvi ene postojeim propisima. Eksplozivi i eksplozivna sredstva smiju se na gradilitima uvati samo u posebnim skladitima, izgra enim prema postojeim propisima, a ija je upotreba za tu svrhu odobrena od nadlenog opinskog organa. Pri prijevozu, prenoenju i koritenju eksploziva i eksplozivnih sredstava moraju se primjenjivati preventivne zatitne mjere predvi ene uputstvima proizvo aa i postojeim propisima. Stvaranje ugljikovog monoksida mora se na gradilitu sprijeavati primjenom sljedeih zatitnih mjera: sigurnim odvo enjem sagorjelih plinova iz motora sa unutranjim izgaranjem ili zabranom rada takvih motora u zatvorenim prostorijama; zabranom zagrijavanja zatvorenih prostorija na gradilitu pomou otvorenog ili provizornog loita; zabranom ulaenja radnika u zatvorene posude u kojima se uvaju naftni derivati (ienje cisterne i drugo), bez poduzimanja odgovarajuih mjera zatite i slino. Mjere zatite od opasnosti pri kretanju Svi radnici na gradilitu moraju poloiti ispit iz poznavanja osnova zatite na radu na gradilitu, kao i poznavanja opasnosti i tetnosti. Svi radnici prilikom kretanja po gradilitu moraju nosti, prema Pravilniku o zatiti na radu, propisana osobna zatitna sredstva. Da bi se izbjegle opasnosti pri iskopu rovova i jama potrebno je pridravati se posebnih mjera zatite na radu i to naroito:
stranica 333 od 348
pri izvo enju radova na dubini veoj od 100 cm moraju se poduzeti mjere protiv ruenja bonih strana i protiv obruavanja iskopanog materijala runo iskapanje provodi se uvijek odozgo nanie, a potkopavanje je zabranjeno kopanje na dubini veoj od 100 cm obavezno izvoditi pod kontrolom odgovorne osobe podupiranje stranica rovova i okana moraju izvoditi struno osposobljeni radnici temeljem odgovarajuih normativa ili po projektu projektom nije predvi eno da bi se prilikom sanacije plinskog sustava nailo na druge instalacije, ukoliko se to ipak dogodi, radove treba prekinuti i obavjestiti Nadzornog inenjera prilikom radova na sanaciji plinskog sustava, konstantno mjeriti prisutnost metana, ugljikovog dioksida, sumporovodika, ugljikovog monoksida odnosno drugih tetnih, zapaljivih ili eksplozivnih plinova za silaenje radnika u iskop i izlaenje iz iskopa moraju se osigurati vrste ljestve tolike duine da prelaze iznad ruba iskopa za najmanje 75 cm, dozvoljen je ulaz i pomou stepenica ili rampi, ako je time osigurano kretanje radnika i za vrijeme oborina prilikom rada radnika u iskopu bilo koje dubine ili neposredno uz plinski zdenac (prilikom montae i demontae plinskih glava, sanacije plinovoda, itd.), radnik mora biti osiguran odgovarajuim pojasom i uadi te uz rov s dva pomona radnika koji osiguravaju njegovo brzo izvlaenje u sluaju opasnosti zabranjeno je sputanje radnika u iskop ili okno pomou bilo kojeg ure aja ili stroja za iskop ili podizanje tereta prije poetka rada na iskopu zemlje, a uvijek poslije vremenskih nepogoda rukovoditelj iskopavanja mora pregledati stanje radova i, po potrebi, poduzeti odgovarajue zatitne mjere protiv opasnosti od obruavanja bonih strana iskopa iskop materijala na dubini do 100 cm moe se provoditi i bez razupiranja, ako to vrstoa materijala dozvoljava. Iskop materijala u dubini veoj od 100 cm smije se provoditi samo uz postupno osiguranje bonih srana iskopa razupiranje strana iskopa nije potrebno ako su bone strane iskopa ure ene pod kutem unutranjeg trenja tla (prirodni nagib terena) u kojem se iskop vri, niti pri etanom kopanju do dubine vee od 200 cm rovovi i kanali moraju se izvoditi u tolikoj irini koja omoguuje nesmetan rad na razupiranju bonih strana, kao i rad radnika u njima najmanja irina rovova odnosno kanala dubine do 100 cm odre uje se slobodno pri dubini preko 100 cm, irina rova odnosno kanala mora biti tolika da ista irina rova odnosno kanala nakon izvrenog razupiranja bude najmanje 60 cm oplata mora nadvisivati rub iskopa za najmanje 20 cm skidanje oplate i zasipivanje iskopa mora se izvoditi po uputi i pod nadzorom strune osobe ukoliko bi va enje oplate ugrozilo sigurnost radnika oplata se mora ostaviti u iskopu pri strojnom kopanju rova ili okna mora se voditi rauna o stabilnosti stroja prilikom strojnog iskopa iskopani materijal treba odlagati na udaljenosti koja ne ugroava stabilnost strana iskopa, ako po izvrenom iskopu treba izvoditi i druge radove u iskopu rubovi iskopa smije se optereivati strojevima ili drugim tekim ure ajima samo ako su poduzete mjere protiv obruavanja uslijed takvih optereenja
stranica 334 od 348
ako se u rovove i okna nerazuprtih strana iskopa polau cijevi, vodovi i slino, na mjestima na kojima je neophodan pristup radnika na dno iskopa radi izvo enja potrebnih radova na tim cijevima, vodovima i slino bone strane rova, odnosno kanala, moraju se u potrebnoj irini osigurati od obruavanja razupiranjem radnici u oknima i na radu neposredno uz plinski zdenac moraju imati tri konopca: signalni i dva sigurnosna (za izvlaenje) iji krajevi su na gornjem rubu okna uvijek dobro osigurani od padanja u okno uz sigurnosne konopce za trajanja rada u oknima i neposredno uz plinski zdenac uvijek moraju biti dva radnika spreman za brzo izvlaenje u sluaju opasnosti radi zatite radnika na dnu okna potrebno je na visini od najmanje 200 cm od dna postaviti zatitnu nadstrenicu radi sprijeavanja pada materijala u okno potrebno je po opsegu ruba okna postaviti zatitnu ogradu visine najmanje 100 cm ako se kao ure aji za dizanje sputanje materijala u okno koriste vitla i ona moraju zadovoljavati propise o zatiti na radu s dizalicama materijal za montau u iskope ne smije se slagati na rubove iskopa ili na mjestima odakle bi se mogao sruiti na radnike u rovu ili oknu sputanje teih komada mogu izvoditi samo stuno osposobljeni radnici pod nadzorom odgovorne osobe Da bi se izbjegla opasnost od kretanja po putevima s nedovoljno slobodnim prostorom zabranjeno je kretanje u zoni okretanja. Mjere zatite pri koritenju elektrine struje Radove mogu obavljati samo struno osposobljeni radnici. Zatita od direktnog dodira djelova pod naponom Mogunost direktnog dodira dijelova pod naponom elektrinih ure aja ne smije postojati je svi ure aji moraju biti izolirani, odnosno smjeteni u zatvorena kuita. Internim pravilnikom Korisnik i Izvo a trebaju rijeiti da pristup i rukovanje el. ure ajima moe izvoditi samo za to zaduena struna osoba.
stranica 335 od 348
Zatita od indirektnog dodira Zatita od mogunosti da se previsoki napon dodira odri na dijelovima elektrinih ure aja ili instalacija koji ne pripadaju strujnom krugu mora se provesti automatskim isklapanjem napajanja u sustavu napajanja TN-S. Sve metalne dijelove rasvjete i pribora potrebno je vezati na zatitni uzemljiva. Razdjelnici moraju biti izra eni od mehaniki otpornog materijala koji nije lako zapaljiv, moraju biti zakljuani bravicom s kljuem, a rukovanje njima moe provoditi samo struna i za to zaduena osoba. Potrebno je osigurati prostor za posluivanje razdjelnika koji ne smije biti manji od 80 cm. Gradilite i radne prostorije U radnim prostorijama se izvode stalne elektrine instalacije prema klasifikaciji radne prostorije odnosno prostora u skladu s standardima i pravilima o tehnikim normativima. U svim radnim prostorijama i prostorima bez obzira na klasifikaciju mora se na svim elektrinim instalacijama, ure ajima i napravama sprovesti zatita od elektrinog udara u skladu s odredbama standarda. Privremene elektrine instalacije na grradilitima izvode se na nain i po postupku utvr enim pravilnikom uz obavezno izvo enje zatite od elektrinog udara prema standardima i pravilnicima o tehnikim normativima. Pristupani neizolirani elektrovodljivi dijelovi elektrinih postrojenja (vodovi, ine, kontaktni prekidai i osigurai, stezaljke elektrinih strojeva i aparata i sl.) moraju sa pristupnih strana biti ogra eni ogradama ili zaprekama ili se moraju nalaziti izvan dohvata ruke. Krajevi izoliranih vodia i kabela koji nisu u upotrebi moraju se kratko spojiti i izolirati. Svi ure aji za ukljuivanje strojeva i ure aja moraju biti postavljeni tako da ih se ne moe nehotino ukljuiti. Zabranjeno je ukljuivanje dva ili vie elektrinih troila jednim ure ajem za ukljuivanje, ako ne ine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu. Prekidai moraju biti opremljeni zatitnim oklopima bez otvora i procjepa za kretanje ruice i smjeteni u ormarima koji se zakljuavaju. U poloaju "iskljueno" prekidai i drugi ure aji za ukljuivanje ne smiju svojom teinom djelovati na zatvaranje strujnog kruga. Pokretni kontaktni dijelovi prekidaa ne smiju se nalaziti pod naponom u isklopljenom stanju. Ograde i kuita elektrovodljivih dijelova moraju biti tako izvedeni da se njihovo skidanje ili otkrivanje moe izvriti samo pomou kljua ili alata. Privremene elektrine vodove na otvorenom prostoru gradilita treba izvesti s izoliranim vodiima na sigurnim stupovima, tako da se najnia toka vodia nalazi na najmanje 2,5 m iznad mjesta rada, 3,5 m iznad pjeakog prolaza i 6 m iznad ceste. Na visinama manjim od 2,5 m od zemlje, poda ili platforme, elektrini vodii moraju biti u cijevima ili kutijama dovoljne mehanike otpornosti. Svjetiljke opeg osvjetljenja napona 220 V moraju se postavljati na visinama najmanje 2,5 m od zemlje ili poda. Ako se svjetiljke postavljaju na visinama manjim od 2,5 m od zemlje ili poda, mora biti iskljuena mogunost dodira njihovih vodljivih dijelova ili treba primijeniti napon najvie 50 V odnosno postaviti svjetiljke II. klase. Elektrina mrea i instalacija na gradilitu mora biti tako izvedena da se s jednog mjesta mogu iskljuiti svi vodii pod naponom.
stranica 336 od 348
Nakon iskljuenja napona glavnim prekidaem ili nakon nestanka napajanja, obavezno je iskljuivanje oru a za rad s poveanim opasnostima vlastitim prekidaima. Svi montani i remontni radovi na elektrinim mreama ili postrojenjima ili u njihovoj blizini, kao i radovi na prikljuivanju i otpajanju vodia, moraju se vriti uz iskljuen napon te primjenu pravila sigurnosti. Radovi s mjernom izolacijskom motkom i prikljuivanje pokretnih mehanizama pomou specijalnih provodnih ure aja ne moraju se obavljati na nain utvr en u prethodnom stavku. Zamjena osiguraa pod naponom provodi se uz obavezno iskljuenje optereenja i te poslove moraju obavljati osposobljeni radnici. Zamjena sijalica se obavlja u beznaponskom stanju. Svjetiljke i elektrini alati napona do 50 V, moraju se napajati iz transformatora za odvajanja, a u sluaju primjene alata visoke frekvencije iz pretvaraa frekvencije. Prikljuivanje na elektrinu mreu elektromotora, elektrificiranog alata, ure aja elektrinog osvjetljenja i drugih elektrinih troila, mora se vriti pomou ure aja i naprava predvi enih za tu svrhu. Zabranjeno je improvizirano prikljuivanje elektrinih troila na elektrinu mreu (npr. uvijanjem krajeva vodia i sl.). Radnicima koji rukuju elektrinim instalacijama i elektrinim postrojenjima na radilitima, moraju biti stavljena na raspolaganje zatitna sredstva kao to su: izolacijske i kone rukavice, izolacijske izme ili cipele, izolacijske kaljae, kao i alat s izolacijskim ruicama, zatitne rukavice i slino. Izolacijska zatitna sredstva moraju na trajan nain imati oznaen napon uz koji je dozvoljeno njihovo koritenje i ne smiju se koristiti po isteku roka upotrebe. Gumena zatitna sredstva moraju se uvati ista i suha u zatvorenim ormarima ili sanducima, odvojeno od alata. Gumena zatitna sredstva treba uvati od djelovanja ulja, benzina i drugih materijala koji oteuju gumu. Gumena zatitna sredstva prije primjene moraju biti pregledana i oiena od prljavtine, a u sluaju ovlaene povrine temeljito obrisana i osuena. Zabranjena je upotreba oteenih gumenih zatitnih sredstava (s pukotinama, ubodima, poderotinama i sl.). Prijenosni alat, prijenosne elektrine svjetiljke i transformatori za odvajanje Uvjeti koritenja prijenosnih alata zavise od radne okoline u kojoj se alat koristi. Izbor i postavljanje elektrine opreme u radne prostorije i prostore obavlja se ovisno o karakteristikama radne okoline i osposobljenosti radnika koji koriste sredstva rada u skladu s propisima o klasifikaciji i izboru elektrine opreme utvr enim standardima i pravilnicima o tehnikim normativima. Na otvorenom prostoru moe se obavljati rad samo s prijenosnim alatima klase II. i III. U skuenim vodljivim prostorima kao to su metalni rezervoari, kotlovi, valjci, cjevovodi, leita i odvodi plinova iz kotlova i slino, mogu se koristiti prijenosni alati III. klase ili alati napajani iz transformatora za odvajanje. Prikljuivanje prijenosnog alata i elektrinih svjetiljki na elektrinu instalaciju smije se obavljati samo izoliranim vodiima sa zajednikim oklopom ili radionikim kabelom s presjekom vodia 1,5 mm2. Za zatitu uvodnih vodia od prevelikog savijanja i oteenja, moraju se na alatu postaviti uvrene uvodnice od izolacijskog materijala. Nastavljanje radionikog kabela je dozvoljeno samo pomou ispravnih produnih garnitura. Zabranjuje se krpanje oteenih radionikih kabela i njihovo improvizirano nastavljanje.
stranica 337 od 348
Zatita od napona dodira prijenosnog alata klase I. mora se izvesti pomou posebnog zatitnog vodia koji se nalazi u vieilnom prikljunom kabelu. Za zatitu zabranjeno je koritenje neutralnog vodia. Nije dozvoljeno za vrijeme rada s prijenosnim alatom natezanje i presavijanje prikljunih kabela kao ni krianje ovih kabela s elinim uadima, kabelima za zavarivanje i s crijevima za plinsko rezanje i zavarivanje. Pri nestanku napona za vrijeme rada s prijenosnim alatom ili pri duem prekidu radnih operacija, kao i pri udaljavanju s mjesta rada, alat mora biti odvojen od elektrine instalacije. Ukljuivanje i iskljuivanje prijenosnog alata u utinicu i njegovo podeavanje moe se vriti samo poslije njegovog zaustavljanja i iskljuivanja prekidaa. Pri radu s prijenosnim alatom zabranjeno je: davati na upotrebu elektrini alat drugim radnicama koji nisu osposobljeni za rad na siguran nain s takvim alatom unositi unutar kotlova, metalnih rezervoara, valjaka i slino, prijenosne transformatore za odvajanje i pretvarae frekvencije dodavati alat u ukljuenom (radnom) stanju. Ispravnost prijenosnog alata, prijenosnih svjetiljki, produnih kabela i transformatora za odvajanje mora se periodino provjeravati i ispitivati na nain utvr en propisima o zatiti na radu. Pri izdavanju prijenosnog alata, prijenosne svjetiljke ili transformatora za odvajanje radnik koji ga izdaje i radnik koji ga prima moraju provjeriti da nema vidljivih oteenja alata odnosno svjetiljke ili transformatora, prikljunog kabela i utikaa. Rune svjetiljke moraju ispunjavati uvjete predvi ene standardom, a za prostorije s vanjskim utjecajem i za rad u kotlovima i slinim objektima moraju biti zatiene zatitnom mreom i zatitnim staklom. Rune svjetiljke za rad u kotlovima ili slinim opasnim prostorijama s dobro vodljivim konstrukcijama smiju se upotrebljavati samo s malim naponom do 25 V, i to kod izmjenine struje pomou prijenosnih naroito gra enih transformatora za odvajanje, a kod istosmjerne struje pomou akumulatora. Transformator za odvajanje na koji se prikljuuje prijenosna runa svjetiljka ili prijenosni alat, treba se nalaziti izvan opasnog prostora u kome se obavljaju poslovi (kabeli, ahtovi i dr.). Pri obavljanju zemljanih radova transformator se mora nalaziti na povrini zemlje. Zabranjena je primjena autotransformatora, induktivnih svitaka i reostata za dobivanje niih napona. Transformator za odvajanje mora imati na strani vieg napona kabel s utikaem sa zatitnim kontaktom za prikljuivanje na elektrinu instalaciju. Kabel mora biti oklopljen izolacionim platem i ne smije biti dui od 1,5 m, a na strani 12 42 V transformator mora imati prikljunice konstruktivno razliite od prikljunica 127 i 220 V. Za prijenosne rune svjetiljke moraju se upotrebljavati izolirani vodii sa zajednikim opletom ili radioniki kabeli. Zabranjena je zamjena pregorjele sijalice na prijenosnim elektrinim svjetiljkama u oknima, rovu, loitu kotla, metalnim rezervoarima i slino, ukoliko prethodno nije iskljuena iz utinice.
stranica 338 od 348
Mjere zatite od nepovoljnih faktora okoline Zatita od nepovoljnih faktora radne okoline rjeava se noenjem odgovarajue zatitne odjee koja tako er mora biti propisana u Elaboratu o zatiti na radu. Pri radovima uz zdenac za otplinjavanje, u pravilu, treba predvidjeti mogunost pojave opasnih plinova. Provjeru obavezno mora provoditi struna osoba odgovarajuim metodama i sredstvima. Ukoliko se uz zdenac u zoni radova (npr. demontaa i montaa glave plinskog zdenca) ustanovi prisutnost tetnih plinova, ponajprije metana, radovi se dozvoljavaju samo radniku sa zatitnom maskom, propisanom zatitnom opremom (pojas i sigurnosna uad, zatitna maska, zatitna odjea i obua, itd.). Ukoliko se u zoni radova izmjeri kritina koncentracija metana (preko 4,5%) radovi se prekidaju i o izmjerenim vrijednostima se obavjetava Koordinator II i Nadzorni inenjer. Daljnji nastavak rada je mogu kada padne koncentracija metana ispod kritine koncentracije (ispod 4,5%), odnosno kada to odobri Nadzorni inenjer. Za zatitu od vlage potrebno je nositi zatitno odjelo i osigurati mjesto za suenje i zagrijavanje nakon rada u vlanoj okolini. Za zatitu od buke rukovatelji moraju, prema Pravilniku o zatiti na radu, nositi propisana sredstva za zatitu sluha. Za zatitu protiv opasnih vibracija radnici koji runim alatima obavljaju poslove na gradilitu, moraju biti upoznati s dozvoljenim radnim vremenom u kojem rad sa strojem s opasnim vibracijama ne izaziva po zdravlje tetne posljedice, a kako su vibracije u pravilu povezane i s opasnom bukom predvi eno je, Pravilnikom o zatiti na radu, noenje sredstava za zatitu sluha.
III.A.14.4.4 PRIKAZ MJERA ZATITE RADNIKA
Mjere zatite radnika Oprema za osobnu zatitu radnika Sve radnike na odlagalitu otpada potrebno je zatititi zatitnom obuom i odjeom. Svi radnici i drugo osoblje koji ulaze u opasne zone moraju imati kacigu i zatitne naoale. Zatitna obua treba biti visoka s debelim ugra enim onom (elina kapica) koja titi noge od eventualnih otrih predmeta koji se nalaze u otpadu. Od praine ili neugodnog mirisa manjeg intenziteta dini organi se tite respiratorom, a kod nunih radova u atmosferi intenzivnog smrada ili granino doputene koncentracije odlagalinog plina, treba upotrebljavati zatitnu masku. Ruke u posrednom dodiru sa otpadom treba tititi zatitnim rukavicama. Svi radnici koji ulaze u opasne zone uz plinski zdenac moraju biti osigurani zatitnim pojasom i sigurnosnim konopcima.
stranica 339 od 348
Ostala oprema za provedbu mjera zatite Za radnike i drugo osoblje na gradilitu je potrebno osigurati i slijedeu opremu: sanitarne prostorije garderobu prostor za dranje kemijskih sredstava za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju prskalice (obine i motorne) pitku vodu.
III.A.14.4.5 REDOVITE MJERE ZATITE

Zbog specifinosti radova na odlagalitu otpada, a u cilju zatite radnika treba poduzeti slijedee mjere: Zatitnu odjeu redovito prati, najmanje dva puta tjedno, a prema potrebi i ee. Da bi se sprijeila ili umanjila mogunost zaraze ili konih oboljenja potrebno je poduzeti mjere dezinfekcije. Dezinficirati redovito sanitarne prostorije, prostor privremenog zadravanja te strojeve i opremu. Dezinfekciju je potrebno provoditi mehanikim i kemijskim nainom: - mehaniki - pranjem vodom i detergentima - kemijski - prskanje odre enim kemijskim sredstvima Dezinsekciju i deratizaciju odlagalita provodi Korisnik sukladno svom planu. Tijekom rada treba se pridravati slijedeih radnih instrukcija: - koritenje osobne i kolektivne zatitne opreme - koritenje sanitarne opreme - dekontaminacija ljudi, vozila i opreme - dezinficiranje otvorenog kopa - opskrbljenost gradilita kompletnom zatitnom opremom - mjerenje koncentracije metana - postupanje osoblja prema koncentraciji metana, primjena odgovarajuih zatitnih mjera. Provoditi redovite medicinske preglede ljudi koji su u neposrednom dodiru s otpadom, plinovima i prainom tijekom rada, a najmanje jednom prije poetka radova na sanaciji te na kraju radova. U sluaju zdravstvenih problema potrebno je odmah provesti kompletan propisani sistematski pregled. Izvanredne mjere zatite S obzirom da se radi na prostoru kod kojeg je mogua nepredvidiva situacija, mogue su i ozljede radnika. Zbog toga je potrebno provoditi stroge provjere pridravanja redovitih mjera zatite. I ukoliko do e do incidentnih situacija, potrebno je imati stalno na raspolaganju telefonsku vezu radi poziva za pomo i osobno vozilo za prijevoz ozlije enog do bolnice. Ozlije enome prvu pomo treba pruiti struna osoba na gradilitu, a uz pomo potrebne opreme. Zatim treba ozlije enog prevesti do bolnice, ak i u sluaju manje ozljede radi potrebne kontrole. Po mogunosti potrebno je na laboratorijsku kontrolu poslati i predmet koji je prouzroio ozljedu.
stranica 340 od 348
III.A.14.4.6 PRIKAZ MJERA ZATITE OD POARA I EKSPLOZIJE

Popis zakona i propisa Zakoni: Zakon Zakon Zakon Zakon Zakon Zakon Zakon Zakon Zakon Zakon o o o o o o o o o o dravnom inspektoratu (NN 76/99 i 129/05) eksplozivnim tvarima (NN 178/04) prijevozu opasnih tvari ( 97/93, 34/95 i 151/03) prostornom ure enju i gradnji (NN 76/07) skladitenju i prometu zapaljivih tekuina i plinova (NN 178/04) vatrogastvu (NN 106/99, 117/01, 36/02, 96/03, 139/04 i 174/04) zapaljivim tekuinama i plinovima (NN 108/95) zatiti i spaavanju (NN 174/04 i 79/07) zatiti od elementarnih nepogoda (NN 14/78, 31/80 i 53/84) zatiti od poara (NN 58/93, 33/05 i 107/07)
Pravilnici i uredbe: Naredba o obaveznom potvr ivanju runih i prijevoznih aparata za gaenje poara (Sl. list 16/83 i l. 53. Zakona o normizaciji NN 55/96 i 1/01) Pravilni o mjerama zatite od poara pri izvo enju radova zavarivanja, rezanja, lemljenja i srodnih tehnika (Sl. list 44/88) Pravilnik o dozvoli za miniranje (NN 57/06 i 21/07) Pravilnik o gra evinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete gra enja glede zatite od poara (NN 35/94) Pravilnik o hidrantskoj mrei za gaenje poara (NN 8/06) Pravilnik o izradi procjene ugroenosti od poara i tehnoloke eksplozije (NN 35/94 i 110/05) Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroenosti i planova zatite i spaavanja (NN 20/06) Pravilnik o mjerama zatite od poara pri izvo enju radova zavarivanja, rezanja, lemljenja i srodnih tehnika rada (N.N., br. 44/88., l. 56. st. 2. Zakona o zatiti od poara 58/93.) Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatite zdravlja radnika te tehnikom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i ure aja u prostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom (NN 39/06) Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatite zdravlja radnika te tehnikom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i ure aja u prostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom (NN 39/06) Pravilnik o odravanju i izboru vatrogasnih aparata (NN 35/94, 55/94 i 103/96) Pravilnik o opremi i zatitnim sustavima namjenjenim za uporabu u prostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom (NN 123/05) Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovnitva (NN 47/06) Pravilnik o programu i nainu osposobljavanja puanstva za provedbu preventivnih mjera zatite od poara, gaenje poara i spaavanje ljudi i imovine ugroenih poarom (NN 61/94) Pravilnik o razvrstavanju gra evina, gra evinskih dijelova i prostora u kategorije ugroenosti od poara (NN 62/94 i 32/97)
stranica 341 od 348
Pravilnik o sadraju opeg akta iz podruja zatite od poara (NN 35/94) Pravilnik o sadraju plana zatite od poara i tehnolokih eksplozija (NN 35/94 i 55/94) Pravilnik o sigurnosnim znakovima (NN 29/05) Pravilnik o sustavima za dojavu poara (NN 56/99) Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona (Sl. list, br. 53/88., l. 53. Zakona o normizaciji-N.N., br. 55/96., 5/02.) Pravilnik o tehnikim normativima za sisteme za odvod dima i topline nastalih u poaru (Sl. list 45/83 i l. 53. Zakona o normizaciji NN 55/96 ) Pravilnik o tehnikim normativima za stabilne ure aje za gaenje poara ugljinimdioksidom (Sl. list 44/83 i 31/89i l. 53. Zakona o normizaciji NN 55/96) Pravilnik o tehnikim normativima za ure aje za automatsko zatvaranje vrata ili zaklopki otpornih prema poaru (Sl. list 35/80 i l. 53. Zakona o normizaciji NN 55/96 i 69/97) Pravilnik o tehnikim normativima za ventilacijske ili klimatizacijske sustave (Sl. list 38/89 i l. 53. Zakona o normizaciji NN 55/96 i 69/97) Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu elektroenergetskih postrojenja i ure aja od poara (Sl. list, br. 74/90. i l. 53. Zakona o normizaciji - N.N., br. 55/96.) Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu od statikog elektriciteta (Sl. list, br. 62/73. i l. 114. Zakona o zatiti na radu, N.N., br. 59/96.) Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu skladita od poara i eksplozija (Sl. list, br. 24/87. i l. 53. Zakona o normizaciji - N.N., br. 55/96.) Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu visokih objekata od poara (Sl. list, 7/84., l. 23. Pravilnika o tehnikim normativima za projektiranje i izvo enje zavrnih radova u gra evinarstvu - 21/90. i l. 53. Zakona o normizaciji - N.N., br. 55/96.) Pravilnik o tehnikim propisima o gromobranima (Sl. list, br. 13/68., l. 32. Pravilnika -21/90., l. 53. Zakona o normizaciji-N.N., br. 55/96.) Pravilnik o tehnikom nadzoru elektrinih postrojenja, instalacija i ure aja namijenjenih za rad u prostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom (N.N., br.2/02., 141/03.) Pravilnik o temeljnim zahtjevima za opremu, zatitne sustave i komponente namijenjene za rad u eksplozivnoj atmosferi plinova, para, maglica i praina (N.N., br. 69/98., 148/99., 4/00.-ispravak, 1/01., 112/03.) Pravilnik o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gaenje od poara (NN 67/96) Pravilnik o uvjetima za vatrogasne puteve (NN 35/94, 55/94 i 142/03) Pravilnik o zapaljivim tekuinama (NN 54/99) Pravilnik o zatiti uma od poara (NN 26/03) Upute o zatiti od poara za daljinski vo ena i daljinski nadzirana elektroenergetska postrojenja (N.N., br. 41/91., l. 56. st. 2. Zakona o zatiti od poara 58/93.) Uredba o jedinstvenim znakovima za uzbunjivanje (NN 13/06 i 49/06)
Norme: Nomenklatura zatite od poara HRN U.J1.001
stranica 342 od 348
III.A.14.4.7 UVOD
Zbog specifinosti radova na prostoru odlagalitu otpada, a u cilju zatite radnika i drugog osoblja potrebno je pridravati se Zakona i pravilnika koji se odnose na zatitu od poara i eksplozija. Sukladno Zakonu o zatiti od poara ovdje su prikazane osnove mjere zatite od poara i eksplozija kojih se mora pridravati Izvo a radova, osim u sluaju da sam predloi vlastite mjere zatite, za koje mora dobiti odobrenje Koordinatora II (koji se prije odobrenja mora savjetovati s poduzeem koje upravlja odlagalitem, nadlenim inspekcijskim slubama i Projektantom). Provo enje mjera zatite od poara i eksplozija te nabavku i uporabu sve potrebne opreme i materijala Izvo a ne neplauje posebno ve ih mora ukalkulirati u jedinine cijene izvo enja radova na otplinjavanju odlagalita. Za provedbu i nadzor navedenih mjera zatite od poara i eksplozija Izvo a mora organizirati odgovarajuu slubu i imenovati odgovornu osobu. Svaku izvanrednu situaciju koja se odnosi na primjenu, u nastavku opisanih mjera, potrebno je unijeti u gra evinski dnevnik te o tome obavijestiti Kordinatora II. Prije poetka izvo enja radova, Izvo a je duan izraditi Elaborat zatite od poara i eksplozija koji mora biti uskla en sa zakonskim propisima i dokumentima propisanima od strane poduzea koje upravlja odlagalitem, a u koje, u prvom redu ubrajamo: Procjenu ugroenosti od poara i tehnolokih eksplozija, koja mora biti izra en u skladu s odredbama Pravilnika o izradi procjene ugroenosti od poara i tehnolokih eksplozija (NN 35/94 i 110/05). Plan zatite od poara i tehnolokih eksplozija, koji mora biti izra en u skladu s odredbama Pravilnika o sadraju plana zatite od poara i tehnolokih eksplozija (NN 35/94 i 55/94). Plan postupanja u izvanrednim situacijama. Pravilnik o zatiti od poara za odlagalite Jakuevec te drugim zakonskim propisima i propisanim aktima donesenim od strane poduzea koje upravlja odlagalitem. Izvo a je obvezan na gradilitu provoditi sve mjere zatite od poara sukladno pravilima tehnike prakse te mjera koje su propisane slijedeim zakonima i pravilnicima: Zakon o zatiti od poara (NN 58/93, 33/05 i 107/07) Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 97/93, 34/95 i 151/03) Zakon o otpadu (NN 178/04 i 111/06) Zakon o zapaljivim tekuinama i plinovima (NN 108/95) Pravilnik o zapaljivim tekuinama (NN 54/99).
III.A.14.4.8 ELEMENTI POARNE OPASNOSTI

Najvea opasnost od poara i eksplozija je prisutna prilikom iskopa plinskih zdenaca, svih radova uz plinske glave, hvatae kondenzata, odzranika me usloja, plinske cijevi, ventile, ahtove procjednih voda, crpljenja i iskopa starog otpada, kada se radovi na odlagalitu
stranica 343 od 348
mogu odvijati pod utjecajem odlagalinog plina koji se sastoji od mjeavine plinova: metana (CH4), ugljikov dioksida (CO2), sumporvodika (H2S), ugljikov monoksida (CO), itd. Plinovi se mogu javiti u razliitim omjerima to, u najveoj mjeri, na predmetnom odlagalitu otpada, ovisi o starosti i sastavu otpada ugra enog u tijelo otpada. U odre enim situacijama poveane koncentracije pojedinih plinova, moe doi do nekontroliranog osloba anja kemijski vezane energije eksplozije. Do pojave eksplozije najee dolazi ako je: prisutnost metana u smjesi sa zrakom ili kisikom u tono odre enim koncentracijama (granica eksplozivnosti): donja granica eksplozivnosti je 5 vol% gornja granica eksplozivnosti je 15 vol%. prisutnost izvora zapaljenja s minimalnom potrebnom temperaturom paljenja (eksplozija moe nastati i u zatvorenom prostoru).
III.A.14.4.9 MJERE IZBJEGAVANJA POARA

Prema pravilima o zatiti ljudi i imovine od poara i eksplozije na odlagalitu otpada potrebno je odrediti na kojim se poslovima pojavljuje poveana opasnost za ivot i zdravlje radnika, te opseg opasnosti i mjere preventive zatite. Opseg opasnosti Opseg opasnosti od poara utvr uje se prema kategorijama: Mala opasnost - kada se prisutne opasnosti mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila zatite (ure eno odlagalite, poznate koliine i struktura otpada, mjerenjem koncentracije odlagalinih plinova, itd.) Poveana opasnost - kada se prisutne opasnosti ne mogu jednostavno ukloniti primjenom standardnih pravila i metoda zatite (neure eno odlagalite, smetlite, bez mjerenja koncentracije odlagalinih plinova, slaba protupoarna zatita itd.) Mjere preventivne zatite Podruja na odlagalitu otpada na kojima postoji mogunost stvaranja zapaljivih i eksplozivnih koncentracija odlagalinih plinova podijeljena su u etri zone opasnosti: nulta zona je zona bez opasnosti stvaranja zapaljivih i eksplozivnih smjesa i plinova prva zona je prostor najvee opasnosti i obuhvaa podruja u kojima su u uobiajenim pogonskim uvjetima rada oekivano prisutne zapaljive ili eksplozivne smjese odlagalinog plina druga zona obuhvaa podruja na kojima se u uobiajenim pogonskim uvjetima rijetko moe oekivati stvaranje zapaljivih i eksplozivnih plinova trea zona obuhvaa podruja u kojima u uobiajenim pogonskim uvjetima samo u iznimnim sluajevima moe oekivati stvaranje zapaljivih i eksplozivnih smjesa plinova. Podruje na kojem se obavljaju sanacijski radovi svrstava se u prvu zonu opasnosti i u kategoriju poveane opasnosti pojave poara. To podruje mora biti zatieno od svih izvora vatre i drugih toplinskih izvora.
stranica 344 od 348
Sva vozila i strojevi koji su pokretani motorima s unutranjim izgaranjem i koja se kreu u prvoj zoni opasnosti na ispunim cijevima moraju imati hvatae iskri tzv. iskrolovce. Na vidljivim mjestima na odlagalitu otpada potrebno je postaviti uoljive oznake upozorenja i zabrane: Zabranjeno puenje i pristup otvorenim plamenom, Opasnost od poara i eksplozije te tako er i oznaka Zabranjena upotreba alata koji iskri. Sve radnike na izvo enju radova i radnike na odlagaliti je potrebno upoznati s opasnostima i mjerama zatite od poara i moraju biti osposobljeni za rukovanje sredstvima za gaenje poara. Za poetno gaenje poara Izvo a mora osigurati prijevozne atestirane vatrogasne aparate punjene s 50 kg ABC praha za gaenje (kao tip S50, Pastor TVA) koji se moraju postaviti uz svaki plinski zdenac (na liniji koja se nalazi u sanaciji) na udaljenosti ne veoj od 10 metara. Izvo a tako er mora osigurati vee koliine zemlje potrebne za poetno gaenje poara.
III.A.14.4.10 MJERE IZBJEGAVANJA OPASNOSTI OD EKSPLOZIJA

Da bi se izbjegla opasnost od eksplozija prilikom sanacijskih radova, potrebno je izvriti slijedee: kontinuirano mjeriti koncentraciju metana u zoni sanacijskih radova, na svim strojevima i vozilima koji se kreu kroz prvu zonu opasnosti i koji su pokretani motorima s unutranjim izgaranjem, na ispunim cijevima ugraditi iskrolovce, sve strojeve s unutranjim izgaranjem koji kontinuirano rade (npr. agregati) udaljiti izvan prve zone opasnosti, sva vozila i sve strojeve opremiti kao za rad u metanskim jamama, organizirati zvuno oglaavanje opasnosti, itd. Ukoliko se mjerenjem koncentracije metana utvrde kritine koliine metana (vie od 4,5%), radovi na sanaciji se prekidaju u cijelosti ili djelomino. Prekid rada na odlagalitu otpada se oglaava zvunim signalom sirenom s unaprijed dogovorenim signalima. Radovi se nastavljaju kada se utvrdi pad kritine koncentracije metana, odnosno kada to odobri Nadzorni inenjer. O svim mjerenjima i naredbama potrebno je voditi poseban dnevnik. Mjerenja je potrebno provoditi u zoni sanacijskih radova, oko samih zdenaca, na mjestima prikljuaka zdenaca na linijske kolektore, oko hvataa kondenzata i na svim onim mjestima gdje se moe oekivati poveana koncentracija metana. Mjerenja koncentracije odlagalinih plinova u zrak provodi se ure ajima za mjerenje koncentracije odlagalinih plinova. Ure aji za mjerenje koncentracije odlagalinog plina su prenosivi ure aji koji imaju mogunost mjerenja slijedeih komponenti odlagalinog plina: metana (CH4), ugljikovog dioksida (CO2), kisika (O2), sumporvodika (H2S) i vodika (H2) s mjernim podrujem: 0-100 % volumena za CH4,
stranica 345 od 348
0-100 % volumena za CO2, 0-25 % volumena za O2, 0-200 ppm za H2S i 0-1000 ppm za H2. Ure aji mora imati potvrdu Ex-Agencije prema Pravilniku o opremi i zatitnim sustavima namjenjenim za uporabu u prostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom (NN 123/05) i Pravilniku o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatite zdravlja radnika te tehnikom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i ure aja u prostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom (NN 39/06).
III.A.14.4.11 NAIN GAENJA POARA

Ukoliko do e do poara, on se mora vrlo brzo i organizirano gasiti pomou postojeih vatrogasnih aparata i zasipnog materijala, a poarite se mora hladiti vodom. U tom sluaju treba prekinuti sve radove. Istovremeno treba mjeriti koncentracije metana i tetnih tvari u dimnim plinovima i narediti upotrebu zatitnih sredstava (maski) tako da ne do e do trovanja radnika koji gase poar. Kod veih koncentracija metana potrebno je zatraiti prisutnost medicinske ekipe. Ukoliko poetni poar nije mogue lokalizirati, potrebno je pozvati vatrogasnu postrojbu i obavijestiti policiju. O svim hitnim situacijama na odlagalitu, nesreama ili prijetnji za ljudske ivote, imovinu, okoli obavezno treba obavijestiti Dravnu upravu za zatitu i spaavanje pozivom na broj 112. Dravnu upravu za zatitu i spaavanje IZVO A treba obavijestiti ako je na odlagalitu neodgodivo potrebna: hitna medicinska pomo pomo vatrogasaca pomo policije pomo gorske slube spaavanja pomo drugih hitnih slubi i operativnih snaga sustava zatite i spaavanja ili ako je IZVO A uoio: poar istjecanje opasnih tvari, oneienje pitke vode, potoka, rijeka ili mora druge pojave koje predstavljaju opasnost za ivot i zdravlje ljudi ili ivotinja ili ugroavaju imovinu, okoli i kulturna dobra. Kada IZVO A nazove Dravnu upravu za zatitu i spaavanje (112), potrebno je obvijestiti: to se dogodilo gdje se dogodilo kada se dogodilo koliko je unesreenih kakvu pomo trebate tko zove.
stranica 346 od 348
U sluaju eksplozije treba prekinuti rad i udaljiti ljude, pruiti prvu pomo eventualno povrije enim te pozvati hitnu pomo. Zatim treba pristupiti gaenju poara nastalih nakon eksplozije, koristei zatitna sredstva.
III.A.14.4.12 OSPOSOBLJAVANJE ZAPOSLENIKA

Nedovoljna upuenost zaposlenih osoba na odlagalitu otpada o opasnostima koje mogu nastati zbog nesmostrenosti, nemara ili slino, u velikoj mjeri predstavlja propust koji moe rezultirati poarom ili eksplozijom. Radi navedenog svi zaposlenici moraju biti osposobljeni po poarnom minimumu i uvjebani o nainu rukovanja opremom i sredstvima za gaenje poara u skladu s odredbama Zakonom o zatiti od poara i Pravilnika o programu i nainu osposobljavanja puanstva za provedbu preventivnih mjera zatite od poara, gaenje poara i spaavanje ljudi i imovine ugroenih poarom (NN 61/94). Prema Zakonu o prostornom ure enju i gradnji (NN 76/07), Zakonu o zatiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03) i Zakonu o zatiti poara (NN 58/93, 33/05, 107/07) Izvo a radova na sanaciji je duan izraditi Elaborat zatite na radu i Elaborat zatite od poara i eksplozija te sve radnike i ostalo osoblje ukljueno na bilo koji nain u poslove sanacije plinskog sustava, upoznati s izra enim Elaboratima i mjerama zatite.
III.A.14.4.13 TEHNIKE MJERE ZATITE

Prema zakonu o zatiti od poara potrebno je poduzimati radnje nune za utvr ivanje primjene propisanih i nare enih mjera zatite od poara. Mjere zatite od poara i eksplozije tijekom sanacije plinskog sustava su slijedee: upotrebljavati samo strojeva, vozila, instalacije i ure aje u ispravnom stanju, uklanjati predmete koji predstavljaju opasnost za nastajanje i irenje poara izvan prostora sanacije, uklanjati zapaljive tvari koje predstavljaju opasnost za nastajanje i irenje poara izvan prostora sanacije, odravati puteve u stanju koji omoguavaju pristup vatrogasnim vozilima u svako doba, izvoditi i odravati odgovarajue ure aje i instalacije za dojavu i gaenje poara, onemoguavati pristup vozilima, strojevima i ure ajima koji pri radu mogu izbacivati iskre na mjestima gdje bi to moglo predstavljati opasnost od poara, odravati u ispravnom stanju vatrogasnu opremu i sredstava za gaenje poara, postavljati, na za to potrebna mjesta, vatrogasnu opremu i sredstava za gaenje poara, uklanjanjati, odnosno izmjeniti, one elemenate i sklopove na postrojenjima, instalacijama i ure ajima koji mogu izazvati poar, onemoguavati ubacivanje predmeta koji bi mogli prouzroiti poar u otvorenom prostoru sanacije na koji je pristup ogranien, nabavljati odre ene koliine i vrste tehnike opreme i sredstava za dojavu i gaenje poara, zabraniti uporabu otvorene vatre u prostoru sanacije (npr. puenje, zavarivanje, svjetiljke s otvorenim plamenom, otvorena loita, elektroinstalacije koje nisu u S-izvedbi, itd.),
stranica 347 od 348
zabraniti uporabu ure aja, instalacija ili drugih sredstava, ako se njihovim preure enjem ne moe otkloniti nedostatak koji moe prouzroiti poar, zabraniti uporabu neadekvatnih i opasnih ure aja, instalacija ili drugih sredstava sve dok se ne poduzmu sve mjere da se opasnost ukloni, zabraniti obavljanje opasnih poslova na prostoru sanacije (npr. lakiranje, pretakanje zapaljivih tekuina i plinova, spaljivanje, itd.), usaglaavati mjere zatite s vaeim zakonima i podzakonskim aktima te s opim aktima propisanim od strane organizacije koja upravlja odlagalitem.
Za provo enje svih propupoarnih mjera zatite je odgovoran Izvo a radova i odgovorna osoba Izvo aa. Kontrolu mjera protupoarne zatite provode nadlena tijela, organizacija koja upravlja odlagalitem i Koordinator II.
-~
stranica 348 od 348

Tehnički Opis I Grafički Prilozi I Dio, Ver.0

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tehnički Opis I Grafički Prilozi I Dio, Ver.0

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PROJEKT: FAZA:

SVEZAK III. KNJIGA 1/3 PROVEDBENI PROJEKTNI ZAHTJEVI NARUITELJA

Osnovni sadraj svezaka dokumentacije za nadmetanje

SVEZAK III, KNJIGA 1/3

Naziv gra evine:

ODLAGALITE OTPADA JAKUEVEC

III.A. Sustav: TIJELO ODLAGALITA

SVEZAK III.A. Svibanj 2012.

Naziv gra evine:

ODLAGALITE OTPADA JAKUEVEC

III.A. 0. Tehniki opis

SVEZAK III.A. Svibanj 2012.

0.006m BENTONITNI TEPIH 0.001 m GLATKA LLDPE 0.010m GEOKOMPOZITNI

0.006m BENTONITNI TEPIH

0.3m MEDJU POKROVNI

0.3m MEDJU POKROVNI

OTPAD 2.5 1 109 m.n.m. 3 1 1%

Slika 1. Shematski prikaz zavrnog pokrova tijela odlagalita Jakuevec

PODSUSTAVI TIJELA ODLAGALITA

POVIJESNE INFORMACIJE O PROJEKTU

DOPREMLJENE KOLIINE OTPADA

FAZNA REALIZACIJA PROJEKTA I KAPACITET ODLAGALITA

(hektari) 6,44 8,18 9,27 5,1 3,1 8,8

(hektari) 6,44 8,18 9,27 +

Vrijeme u kojem se izvode radovi prekrivanja Izvedeno Izvedeno Izvedeno

Vrijeme u kojem se izvode plinske instalacije Izvedeno Izvedeno Izvedeno

Druga polovica 2012. 2015. 2018. - 2021.

2013. 2016. 2019. - 2022.

PRIHVAT I UGRADNJA OTPADA

ME UNASIP (ZEJI NASIP)

DETEKCIJA OTEENJA GEOMEMBRANE

SUSTAV SAKUPLJANJA PROCJEDNIH VODA

Popis ahtova i kolektorskih cijevi za ienje

Orijentac Naziv susjednih ija okna

ZATITNI SLOJ IZNAD SUSTAVA DRENAE

PLOHA ZA PRIHVAT AZBESTNOG OTPADA

GORNJI BRTVENI SLOJ

A.13. POVRINSKA ODVODNJA OBORINSKIH VODA I POSEBNI DETALJI

OTPLINJAVANJE ODLAGALITA I PLINSKA MREA DO PLINSKE STANICE (mTEO)

OPIS IZVEDENOG SUSTAVA OTPLINJAVANJA

KRUPNI LJUNANI FILTER

KRUPNI LJUNANI FILTER

Tabela 6 Popis izvedenih plinskih zdenaca 1 2 3

Spojenost s glavnim plinovodom

Dubina buenja [m']

19,00 25,00 27,00 27,00 27,00 27,00 27,00 27,00 25,00

D1 D2 D2/1 D3 D3/1 D4 D4/1 D5

18,00 36,50 38,00 38,00 40,00 38,00 39,00 18,00

E1 E2 E2/1 3 E3 E3/1 E4 E4/1 E5

18,00 37,00 40,00 38,00 42,00 38,00 40,50 19,00

G1 G2 G2/3 G3 G3/1 G3/4 G4 G4/1 G5 H1 H2 H2/3 H3 H3/4 H4 H5

18,00 37,50 39,50 39,50 37,00 21,00

PRIVREMENO SPOJEN SPOJEN NA SUSTAV PROCJEDNIH VODA

Novi tip Novi tip

V13 V12 V11 V23 V22 V21 V V V V V V V V 3 3 3 3 4 4 4 4 4 3 2 1 4 3 2 1

AW1 AW1 AW2 AW2 AB AB B C C D D D D E E E E E E-F F F F G G H H I I I-J J J K K L L M-N Q-R T

sustavu je 4, DG 5 i prekrivanja iz kolovoza

GRA ENJE PLINSKOG SUSTAVA

ODRAVANJE I UPRAVLJANJE DIJELOVIMA PLINSKOG SUSTAVA

MJESEC I GODINA DUBINA BUENJA BUENJA ZDENCA ZDENCA

Metara buenja zamjenskog zdenca[m]

18,00 25,00 25,00 25,00 25,00 18,00

14,50 24,50 24,00 24,50 20,50 18,00