Professional Documents
Culture Documents
Napomena: Pregled preparata za zatitu bilja iz proizvodnog programa Galenika Fitofarmacije a.d. napravljen je u propagandne i komercijalne svrhe, sa namerom da svi podaci u njemu budu tano navedeni. Ipak ne moemo biti odgovorni za netanosti koje se eventualno pojavljuju u tekstu, a koje bi mogle biti uzrok neadekvatne primene naih proizvoda. Stoga, je obavezno da se prilikom upotrebe i uvanja naih preparata, pridravate detaljnih informacija u uputstvu za upotrebu koje je priloeno uz proizvod.
sadraj
Acetogal Acetogal plus Avalon Bonaca EC Casoron - G Dancor 70 WG Dominator Esteron Esteron extra 600 EC Galbenon Gallant Super Galolin mono Galop Gamit 4 - EC Garlon 3-A Glifol Globus EC Kerb - 50 WP Lancelot 450 WG Lontrel 100 Monosan herbi Moto Mural Okvir Pikogal Plus Plamen Rafal 120 Rampa EC Rezon Ritam Sedef NOVO! Starane - 250 Talisman Tangenta SC Tezis Trefgal Trophy - EC Zanat
Herbicidi
9 11 13 15 18 19 21 25 27 29 31 33 35 36 38 39 43 45 46 48 50 52 54 56 58 60 62 63 65 67 69 70 73 75 77 79 81 83 87 88 90 91 92 93 94 95 96 97 99 100 101 102 104 105 107 108 109 110 111 112 113 114 115 117 118 119 120 121 122 123 124 125 126 127 128 129 130
Fungicidi
Adut Akord Akord 060-OD Akord 025-FS Akord 060-FS Akord plus Akord WG Antre Antre plus Bakarni oksihlorid 50 Balb Bordovska orba Cuprozin 35 WP Dakoflo Dakoflo 720 Dional 500 SC Electis 75 WG Fuzija Galofungin 500 SC Galofungin T Kardinal Karika Kubik Kubik Plus Mankogal 80 Mankogal FS Mankogal S Metod WG NOVO! Nijansa plus NOVO! Nijansa WG NOVO! Pehar Pehar plus Plavo ulje Promesa NOVO! Promesa plus NOVO! Sekvenca NOVO! Sekvenca 030 FS NOVO! Vokal Vokal P NOVO!
Insekticidi
Abastate Barricade EC 20 Cipkord 20 EC Dimetogal Elisa Etiol prah 5 Etiol prah parfimisani Etiol specijal Etiol teni Etiol ULV Fenitrotion 50 EC Fobos EC Furadan 35 ST Furadan 350 F Fury 10 EC Galition G5 Galmin Harpun Hektor Konzul Kozak Laser 240 SC Mimic 2-F FS Nadzor Posse 25 EC Pozitron FS Radar versus G Rebus Talstar 10 EC Tonus 133 135 136 138 141 142 143 144 145 147 148 151 152 153 154 155 156 158 159 160 161 162 163 164 165 166 167 168 169 171
Rodenticidi
Cinkfosfid Mamak Cinkfosfid Prah Galibrom AB Galibrom GB Galibrom Prah 175 176 177 178 179
Pomona sredstva
Nu - Film 17 Alteox T prima Alteox wet 183 185 186
HERBICIDI
AKTIVNA MATERIJA: Acetohlor (900 g/l preparata) DELOVANJE: Acetohlor je selektivni herbicid, koji spada u hemijsku grupu acetanilida i suzbija korove u vreme klijanja i nicanja. Usvaja se primarno izdankom, a sekundarno korenom biljaka koje niu. U biljci se kree navie i inhibira deobu elija blokirajui sintezu proteina. PRIMENA:
Gajena biljka Kukuruz, suncokret, soja i krompir Koliina primene 1,8 l/ha na slabo humusnim zemljitima (1-3% humusa) 2,2 l/ha na humusnim zemljitima (> 3% humusa) Vreme primene tretirati zemljite posle setve/sadnje, a pre nicanja useva i korova ili kada su korovi u fazi klijanja i nicanja
SPEKTAR DELOVANJA: Jednogodinji uskolisni korovi: Proso korovski Muhari Divlji sirak (iz semena) Echinochloa crus galli Setaria spp. Sorghum halepense
Jednogodinji irokolisni korovi: Zeiji mak tir bljutavi tir obini Ambrozija pelenasta Loboda obina Vidovica crvena Vijuac njivski Pepeljuga obina Pepeljuga srcolisna Tatula obina Divlja mrkva Konica obina Lanilist areni Dvornik obini Pomonica obina istac jednogodinji Boca obina Adonis aestivalis Amaranthus blitoides A. retroflexus Ambrosia artemisiifolia Atriplex patula Anagalis arvensis Bilderdykia convolvulus Chenopodium album Ch. hybridum Datura stramonium Daucus carota Galinsoga parviflora Kickxia spuria Polygonum persicaria Solanum nigrum Stachys annua Xanthium strumarium
herbicidi
Selektivni herbicid za suzbijanje jednogodinjih uskolisnih i irokolisnih korova u kukuruzu, suncokretu, soji i krompiru
Acetogal
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: U cilju proirenja spektra delovanja moe se meati sa preparatima na bazi linurona (Galolin mono) i flurohloridona. NAPOMENA: Ne sme se primenjivati na slabo humusnim zemljitima (<1% humusa), kao i na krakim terenima, zbog mogueg dospevanja u podzemne vode i pojave fitotoksinosti. Pri jakoj i dugoj sui preparat inkorporirati na dubinu 2-3 cm. U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti najvie jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Kukuruz, suncokret, soja i krompir Dani odreen vremenom primene
10
AKTIVNA MATERIJA: Acetohlor (768 g/l preparata) + dihlormid (128 g/l preparata) DELOVANJE: Acetohlor je selektivni herbicid iz hemijske grupe acetanilida. Korove suzbija u vreme klijanja i nicanja. Usvaja se primarno izdankom, a sekundarno korenom biljaka koje niu. Kree se navie u biljci i inhibira deobu elija blokirajui sintezu proteina. Dihlormid je protektant iz hemijske grupe acetamida koji titi biljke kukuruza od fitotoksinog dejstva acetohlora. Brzo se usvaja korenom i hipokotilom pospeujui aktivnost glutation reduktaze koja poveava stepen detoksifikacije herbicida u kukuruzu. PRIMENA:
Gajena biljka Kukuruz, suncokret, soja i krompir Koliina primene 2 l/ha na slabo humusnim zemljitima (1-3% humusa) 2,5 l/ha na humusnim zemljitima (> 3% humusa) Vreme primene koristi se za tretiranje zemljita posle setve, a pre nicanja useva i korovskih vrsta ili kada su korovi u fazi klijanja i nicanja
SPEKTAR DELOVANJA: Jednogodinji uskolisni korovi: Proso korovsko Muhari Divlji sirak (iz semena) Echinochloa crus galli Setaria spp. Sorghum halepense
Jednogodinji irokolisni korovi: Zeiji mak tir bljutavi tir obini Ambrozija pelenasta Loboda obina Vidovica crvena Vijuac njivski Pepeljuga obina Pepeljuga srcolisna Tatula obina Divlja mrkva Konica obina Lanilist areni Dvornik obini Pomonica obina istac jednogodinji Boca obina Adonis aestivalis Amaranthus blitoides A. retroflexus Ambrosia artemisifolia Atriplex patula Anagalis arvensis Bilderdykia convolvulus Chenopodium album Ch. hybridum Datura stramonium Daucus carota Galinsoga parviflora Kickxia spuria Polygonum persicaria Solanum nigrum Stachys annua Xanthium strumarium
11
herbicidi
Selektivni herbicid za suzbijanje jednogodinjih uskolisnih i irokolisnih korova u kukuruzu, suncokretu, soji i krompiru
Acetogal plus
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: U cilju proirenja spektra delovanja moe se meati sa preparatima na bazi flurohloridona i sulkotriona (Tangenta). NAPOMENA: Zbog mogueg dospevanja u podzemne vode i pojave fitotoksinosti, ne sme se primenjivati na slabo humusnim zemljitima (<1% humusa) i krakim i erozivnim terenima. Kada je jaka i dugotrajna sua preparat treba inkorporirati na dubinu 2-3 cm. U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti najvie jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
12
AKTIVNA MATERIJA: Bentazon (320 g/l preparata) + dikamba (90 g/l preparata) DELOVANJE: Preparat se sastoji od dve aktivne materije sa razliitim nainima delovanja. Kontaktno delovanje bentazona prouzrokuje spaljivanje lia, a translokaciono delovanje dikambe izaziva zaustavljanje rasta biljke. Usvaja se i preko lisne mase i preko korena. Razliiti mehanizmi delovanja aktivnih materija, bentazona kao inhibitora elektrona u procesu fotosinteze i dikambe koja remeti proces deobe elija u meristemskim tkivima, osiguravaju visoku efikasnost u suzbijanju irokolisnih korova. SPEKTAR DELOVANJA I PRIMENA:
Gajena biljka Kukuruz (merkantilni i silani) Penica (ozima i jara) i jeam Koliina primene 2 l/ha 1 l/ha Vreme primene tretirati usev kada ima razvijena 3 - 4 lista, a kada su korovi u fazi 2 - 4 lista tretirati usev u fazi od 3 lista pa do kraja bokorenja
SPEKTAR DELOVANJA: Primenjen u koliini od 1 l/ha AVALON suzbija sledee irokolisne korove: Ambrozija pelenasta Loboda obina Vijuac njivski Pepeljuge avornjak obini Dimnjaa obina Mrtva kopriva crvena Dvornik ptiiji Dvornik veliki Goruica poljska istac jednogodinji Mijakinja obina Boca obina Ambrosia artemisifolia Atriplex patula Bilderdykia convolvulus Chenopodium spp. Consolida regalis Fumaria officinalis Lamium purpureum Polygonum aviculare Polygonum lapathifolium Sinapis arvensis Stachys annua Stellaria media Xanthium strumarium
Primenjen u koliini od 2 l/ha AVALON suzbija sledee irokolisne korove: tir obini Tatula obina Lubeniarka njivska Dvornik obini Pomonica obina Poponac obini Amaranthus retroflexus Datura stramonium Hibiscus trionum Polygonum persicaria Solanum nigrum Convolvulus arvensis
13
herbicidi
Kombinovani selektivni herbicid kontaktnog i translokacionog delovanja za suzbijanje irokolisnih korova u kukuruzu, ozimoj i jaroj penici i jemu
Avalon
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa preparatom na bazi nikosulfurona (Talisman). Ne sme se meati sa organofosfornim insekticidima. NAPOMENA: Ne sme se primenjivati u semenskom kukuruzu, kukuruzu sa podusevom (pasulj, bundeva i dr.), na slabo humusnim zemljitima (<1% humusa) i na temperaturama preko 25 C. U sluaju preoravanja ili prevremenog skidanja useva mogu se sejati strna ita, soja i lucerka. Poeljno je da est sati nakon primene ne padne kia. U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti najvie jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA):
14
AKTIVNA MATERIJA: Fluroksipir u obliku fluroksipir-meptila (360 g/l preparata) DELOVANJE: Fluroksipir-meptil je translokacioni herbicid brzog i trajnog delovanja. Deluje kao indolsiretna kiselina (hormonski herbicid). Usvaja se preteno preko lia i izaziva karakteristine simptome kovrdanja. PRIMENA:
Gajena biljka Strna ita (ozima) Koliina primene 0,6 0,8 l/ha u uslovima slabe zakorovljenosti 0,8 1,2 l/ha u uslovima jake zakorovljenosti Vreme primene tretiranjem kada su usevi u fazi 3 lista pa do pojave zastaviara(faze 13 39 BBCH skale )
0,4 l/ha u uslovima slabe zakorovljenosti 0,8 l/ha u uslovima jake zakorovljenosti
tretiranjem kada su usevi u fazi 3 lista pa do pojave zastaviara ( faze 13 39 BBCH skale ) tretiranjem cele povrine kada kada kukuruz ima 3-6 listova ( faze 3 16 BBCH skale ) tretiranjem kada su korovi u fazi intenzivnog porasta tretiranjem kada su korovi u fazi intenzivnog porasta (poetak cvetanja) tretiranjem posle nicanja useva u fazi 3-6 listova, a kada su korovi u fazi 2-5 listova
Kukuruz
0,8 l/ha
SPEKTAR DELOVANJA: Vrste korova koje dobro suzbija u koliini 0,4 l/ha: Jednogodinji irokolisni korovi Vijuac njivski Pepeljuga obina Broika Dvornik veliki Mijakinja obina
Bilerdykia convolvulus Chenopodium album Galium aparine Polygonum lapatifolium Stellaria media
15
herbicidi
Translokacioni herbicid za suzbijanje irokolisnih korova u strnim itima, kukuruzu, zasadima voa i vinove loze, na panjacima i u luku
Bonaca EC
Vrste korova koje dobro suzbija u koliini 0,6 l/ha: Jednogodinji irokolisni korovi (pored prethodno navedenih) Ambrozija pelenasta Dimnjaa obina Dvornik ptiiji Ambrosia artemisifolia Fumaria officinalis Polygonum aviculare
Viegodinji irokolisni korovi: Poponac njivski Graori Convolvulus arvensis Lathyrus spp.
Vrste korova koje dobro suzbija u koliini 0,8 l/ha: Jednogodinji irokolisni korovi (pored prethodno navedenih) tir obini Pepeljuga srcolisna Tatula obina Pomonica obina Suncokret divlji Amaranthus retroflexus Chenopodium hybridum Datura stramonium Solanum nigrum Helianthus annus.
Vrste korova koje dobro suzbija u koliini 1 l/ha: Jednogodinji irokolisni korovi (pored prethodno navedenih) Mrtva kopriva crvena Kravlja trava Lamium purpureum Thlaspi arvense
Viegodinji irokolisni korovi (pored predhodno navedenih) Jabuka vuija Pelin crni Ivanjsko cvee belo Ljuti puzei Aristolochia clematitis Artemisia vulgaris Galium mollugo Ranunculus repens
Vrste korova koje dobro suzbija u koliini 1,2 l/ha: Jednogodinji irokolisni korovi (pored prethodno navedenih) estoslavica persijska Veronica persica
Vrste korova koje dobro suzbija u koliini 1,5 l/ha: Jednogodinji irokolisni korovi (pored prethodno navedenih) Gorika obina Sonchus oleraceus
Viegodinji irokolisni korovi (pored prethodno navedenih) Lucerka Bokvica velika Detelina bela Kopriva obina Medicago sativa Plantago major Trifolium repens Urtica dioica
Vrste korova koje zadovoljavajue suzbija u koliini 0,4 2 l/ha: Jednogodinji irokolisni korovi (pored prethodno navedenih) Lipica teofrastova
16
Abutilon theophrasti
Viegodinji irokolisni korovi: (pored prethodno navedenih) Vodopija obina Nana Ljubiica arena Cichorium intybus Mentha piperita Viola tricolor
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Bonaca EC se moe meati sa drugim herbicidima na bazi 2,4 D (Monosan herbi) , tribenuron metila (Mural), metsulfuron metila ( Tezis), MCPP, cinidon - etila, florasulama (Lancelot 450 WG). NAPOMENA: Fitotoksian je za irokolisne gajene biljke, pa prilikom tretiranja treba spreiti zanoenje na susedne gajene biljke. Ne sme se upotrebljavati na krakim i slabo humusnim zemljitima (< 1% humusa), zbog ispirljivosti. U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti najvie jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Penica, jeam, voe, vinova loza, luk Dani odreen vremenom primene
17
herbicidi
Selektivni herbicid za suzbijanje korova u vonjacima, vinogradima, ukrasnom iblju i totalni herbicid na nepoljoprivrednim povrinama
AKTIVNA MATERIJA: Dihlobenil (67,5 g/kg preparata) DELOVANJE: Dihlobenil je selektivni i totalni herbicid iz grupe hlorovanih benzonitrila. Primenjen na zemljite deluje najefikasnije u fazi klijanja i nicanja biljaka. Kree se u biljci i inhibira sintezu eliskog zida. Spreava deobu u meristemima i klijanje semena, a oteuje i rizome. PRIMENA:
Gajena biljka Zasadi jabuke, kruke, breskve i vinove loze (stariji od 4 godine) Koliina primene 80 kg/ha, za suzbijanje manje otpornih vrsta korova i na slabo hum. zemljitima 120 kg/ha, za suzbijanje otpornijih vrsta korova i na humusnim zemljitima Zasadi ribizle, maline i ukrasnog iblja (Symphoricarpus i dr.), stariji od 2 godine Nepoljoprivredne povrine bez korisnog drvea (kao totalni herbicid), sa kojih se ne sakupljaju pitke vode 60 - 80 kg/ha, za suzbijanje manje otpornih i otpornijih vrsta korova 250 kg/ha Vreme primene
tretiranje vlanog zemljita bez korova, rano u prolee pre kretanja vegetacije ili u poetnoj fazi klijanja i nicanja korova
SPEKTAR DELOVANJA: Koristi se za suzbijanje jednogodinjih i viegodinjih korova. NAPOMENA: Ne sme se primenjivati na slabo humusnim zemljitima (<1% humusa), zbog mogueg dospevanja u podzemne vode, kao i u neposrenoj blizini zasada hmelja, plastenika i staklenika. U mladim zasadima, pri primeni vee koliine preparata, moe doi do pojave fitotoksinosti u vidu prolazne pojave utog prstena na rubu lista. U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti najvie jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA):
Gajena biljka Jabuasto i kotiavo voe, vinova loza, malina, ribizla Dani odreen vremenom primene
18
AKTIVNA MATERIJA: Metribuzin (700 g/kg preparata) DELOVANJE: Metribuzin je selektivni, sistemini herbicid. Usvaja se prvenstveno korenom, ali i liem. U biljci se kree navie ksilemskim sprovodnim sudovima. Inhibira proces fotosinteze, blokirajui transport elektrona u fotosistemu II, ime se zaustavlja fiksacija CO2 i stvaranje energetskih jedinjenja. PRIMENA:
Gajena biljka Krompir Koliina primene 0,75 kg/ha na zemljitima sa sadrajem humusa 1,5-3% 1 kg/ha na zemljitima sa sadrajem humusa 3-5% 1,5 kg/ha na zemljitima sa sadrajem humusa > 5% 0,5 kg/ha na zemljitima sa sadrajem humusa 3-5% 0,75 kg/ha na zemljitima sa sadrajem humusa > 5% Paradajz (koji se rasauje) 0,5 kg/ha na zemljitima sa sadrajem humusa 3-5% 0,75 kg/ha na zemljitima sa sadrajem humusa > 5% Soja 0,5 kg/ha na zemljitima sa sadrajem humusa 3-5% 1 kg/ha na zemljitima sa sadrajem humusa > 5% tretiranje zemljita posle setve, a pre nicanja useva tretiranjem 8-10 dana posle rasaivanja Vreme primene tretiranje zemljita posle sadnje, a pre nicanja useva
SPEKTAR DELOVANJA: Jednogodinji uskolisni korovi: Proso korovski Muhari Echinochloa crusgalli Setaria spp.
Jednogodinji irokolisni korovi: Lipica teofrastova tir obini Ambrozija pelenasta Repica crna Taruak obini Pepeljuga obina Abutilon theophrasti Amaranthus retroflexus Ambrosia artemisifolia Brassica nigra Capsella bursa-pastoris Chenopodium album
19
herbicidi
Selektivni herbicid za suzbijanje jednogodinjih irokolisnih i uskolisnih korova u krompiru, soji i paradajzu
Dancor 70 WG
Pepeljuga srcolisna Tatula obina Lubeniarka njivska Dvornik ptiiji Dvornik obini Tut obini Rotkva divlja Goruica poljska Ch. hybridum Datura stramonium Hibiscus trionum Polygonum aviculare Polygonum persicaria Portulaca oleracea Raphanus raphanistrum Sinapis arvensis
NAPOMENA: Ne sme se primenjivati na slabo humusnim zemljitima (<1% humusa), ni u usevima krompira sorti Jerla, Voran, SV 77/40 i SV 76/48, a za nove sorte krompira treba ispitati selektivnost, a takoe i u usevu paradajza iz semena. Na tretiranim povrinama najmanje 4 meseca ne gajiti druge useve, a naroito kupusnjae, repu, salatu, krastavce i lubenice. U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti najvie jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Krompir, paradajz Soja Dani 42 odreen vremenom primene
20
AKTIVNA MATERIJA: Glifosat IPA so (480 g/l preparata) DELOVANJE: Glifosat je neselektivni, sistemini herbicid. Primenjuje se folijarno i usvaja se uglavnom kroz kutikulu. Mehanizam delovanja je inhibicija biosinteze aromatinih aminokiselina neophodnih za sintezu proteina. Primarno se translocira simplastom i akumulira se u podzemnim delovima, mladim listovima i meristemskom tkivu. Simptomi delovanja su hloroza i nekroza listova. PRIMENA:
Gajena biljka Zasadi jabuke, kruke, vinje, ljive, kajsije, masline i vinove loze Koliina primene 2-4 l/ha za suzbijanje jednogodinjih korova 4-8 l/ha za suzbijanje viegodinjih korova 8-12 l/ha za suzbijanje izuzetno otpornih viegodinjih korova Na strnitima 3 10 l/ha tretiranjem u zavisnosti od prisutnih korova, u fazi intenzivnog porasta do pune faze cvetanja (za suzbijanje viegodinjih uskolisnih korova) Vreme primene tretiranjem kada su korovi visine 1540 cm
SPEKTAR DELOVANJA: U zavisnosti od vrste korova i povrina na kojima se primenjuju preparati na bazi glifosata (360 g/l glifosata, odnosno 480 g/l glifosata IPA) uz utroak veih koliina vode (200-400 l/ha), tretiranje se vri u koliini: 2 3 l/ha, tretiranjem u fazi intenzivnog porasta, za vrste iz roda: Divlje zobi Klasae Muhari Avena spp. Bromus spp. Setaria spp.
2 4 l/ha, trtetiranjem u fazi intenzivnog porasta, za sledee vrste: Lipica teofrastova Ambrozija pelenasta tirevi Ladole divlji Taruak obini Pepeljuge Svraice Proso korovski Konica obina Abutilon theophrasti Ambrosia artemisifolia Amaranthus spp. Calistegia sepium Capsella bursa pastoris Chenopodium spp. Digitaria spp. Echinochloa crus galli Galinsoga parviflora
21
herbicidi
Neselektivni herbicid za suzbijanje viegodinjih rizomskih korova, kao i jednogodinjih i viegodinjih uskolisnih i irokolisnih korova na poljoprivrednim i nepoljoprivrednim povrinama
Dominator
Broika Mrtva kopriva crvena Ljuljevi Bokvice Livadarke Dvornici Krstica obina Goruica njivska Gorika rapava Gorika obina istac jenogodinji Mijakinja obina Kravlja trava estoslavice Grahorice Ljubiica poljska Galium aparine Lamium purpureum Lolium spp. Plantago spp. Poa spp. Polygonum spp. Senecio vulgaris Sinapis arvensis Sonchus asper Sonchus oleraceus Stachys annua Stellaria media Thlaspi arvense Veronica spp. Vicia spp. Viola arvensis
3 4 l/ha, tretiranjem u fazi intenzivnog porasta, za sledee vrste: Renika obina Tatula Vijuci, vlasulje Korovsko proso Pomonica obina Gorika poljska Boce Cardaria draba Datura stramonium Festuca spp. Panicum spp. Solanum nigrum Sonchus arvensis Xanthium spp.
- tretiranjem pred cvetanje i u fazi cvetanja: Pirevina obina Agropyrum repens 3,5 5 l/ha, tretiranjem od 40 50 cm visine pa do faze metlienja: Divlji sirak (iz rizoma) Sorghum halepense 4 6 l/ha, tretiranjem u fazi cvetanja: Sedmolist obini Aegopodium podagraria - tretiranjem u fazi intenzivnog porasta do poetka cvetanja: Crni pelin iak obini Palamida njivska Mleike Graor krtolasti Nane Petoprsnica puzea Ljuti puzei tavelji Maslaak obini Podbel Koprive Artemisia vulgaris Articum spp. Cirsium arvense Euphorbia spp. Lathyrus tuberosus Mentha spp. Potentila reptans Ranunculus repens Rumex spp. Taraxacum officinale Tussilago farfara Urticae spp
22
6 8 l/ha, tretiranjem u fazi cvetanja: Poponac njivski Convolvulus arvensis - tretiranjem kada je korov 15-20 cm visine od poetka klasanja: Zubaa obina Kupina Cynodon dactylon Rubus spp. - tretiranjem u vreme nedozrelih plodova: - tretiranjem u fazi intenzivnog porasta do poetka cvetanja: Hudoletnica kanadska Erigeron canadensis 8 12 l/ha, tretiranjem u fazi intenzivnog porasta do poetka cvetanja: Rastavi Equisetum arvense
U zavisnosti od vrste korova i povrina na kojima se primenjuju preparati na bazi glifosata (360 g/l glifosata odnosno 480 g/l glifosata IPA) uz utroak malih koliina vode (100 - 200 l/ha), tretiranje se vri: 2 3 l/ha, tretiranjem kada je korov visine 10-15 cm na strnitima, u zasadima jabuke, kruke i vinove loze visokih uzgojnih oblika, pre pripreme zemljita za setvu okopavina, za suzbijanje: Pirevina obina Agropyrum repens 3 4 l/ha, tretiranjem kada je korov visine 10-25 cm na strnitima, u zasadima jabuke, kruke i vinove loze visokih uzgojnih oblika, pre pripreme zemljita za setvu okopavina, za suzbijanje: Palamida njivska Cirsium arvense 5 6 l/ha, tretiranjem kada je korov visine 20-40 cm na strnitima, u zasadima jabuke, kruke i vinove loze visokih uzgojnih oblika, za suzbijanje: Poponac njivski Convolvulus arvensis 3 l/ha, tretiranjem kada je korov visine 15-30 cm na strnitima, u zasadima jabuke, kruke i vinove loze visokih uzgojnih oblika, za suzbijanje: Divlji sirak (iz rizoma) Sorghum halepense 1,5 2 l/ha, tretiranjem kada su korovi visine 10-15 cm, pre pripreme zemljita za setvu okopavina (kukuruz, soja, krompir, suncokret), za suzbijanje jednogodinjih uskolisnih i irokolisnih korova.
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Ne mea se sa drugim preparatima. NAPOMENA: Ne sme se primenjivati za unitavanje cime krompira ni u zasadima voa i vinove loze koji su mladji od 4 godine. Manje koliine preparata se primenjuju pri slabijem intenzitetu zakorovljenosti, ranijim fazama porasta korova, povoljnijim vremenskim uslovima i sa manjim koliinama vode. Zbog fitotoksinosti treba spreiti zanoenje kapi na susedne useve i zasade i zelene delove voa i vinove loze. Na tretiranim povrinama zabranjena je ispaa mlene stoke, a korienje osuene trave za ishranu stoke dozvoljeno je 7 dana posle primene. Tretirana povrina strnita se ne sme obraivati najmanje 7 dana posle primene, a tretirane korove ne treba zaoravati ili frezirati najmanje 2-3 nedelje posle primene. U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti dva puta.
23
herbicidi
Dominator
KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA):
Dani 35
24
AKTIVNA MATERIJA: 2,4-D u obliku 2,4-D-2 etilheksilestra (850 g/l preparata) DELOVANJE: 2,4-D je translokacioni herbicid sa hormonskim delovanjem koji se usvaja prvenstveno preko lisne mase, a manjim delom i preko korena. Transportuje se navie i nanie u biljkama i akumulira prvenstveno u meristemskim delovima izdanaka i korena. Nie koncentracije dovode do nekontrolisane deobe elija to utie na propadanje sprovodnog tkiva, dok visoke koncentracije inhibiraju deobu elija. PRIMENA:
Gajena biljka Penica Koliina primene 0,8-1 l/ha Vreme primene od kraja bokorenja do formiranja drugog kolenca (kada su korovi u fazi intenzivnog porasta) kada kukuruz ima razvijena 4 lista, a pre pojave petog lista (kada su korovi u fazi intenzivnog porasta)
Kukuruz
0,8 -1 l/ha
SPEKTAR DELOVANJA: Jednogodinji irokolisni korovi: Lipica teofrastova Obini tir Prstenak poljski Loboda obina Pepeljuga obina Pepeljuga srcolisna Tatula obina Mrkva obina Dimnjaa obina Suncokret divlji Lubeniarka njivska Mrtva kopriva Spomenak sitnocvetni Dvornik ptiiji Dvornik veliki Dvornik obini alfija prstenasta Pucavica bela Slaica bela Abutilon theophrasti Amaranthus retroflexus Anthemis arvensis Atriplex patula Chenopodium album Ch. hybridum Datura stramonium Daucus carota Fumaria officinalis Helianthus annus Hibiscus trionum Lamium purpureum Myosothis arvensis Polygonum aviculare Polygonum lapathifolium Polygonum persicaria Salvia verticillata Silene alba Sinapis alba
25
herbicidi
Esteron
Goruica poljska Pomonica obina Mijakinja obina Kravlja trava estoslavica srcolisna estoslavica persijska Lubiica poljska Boca obina Sinapis arvensis Solanum nigrum Stellaria media Thlaspi arvense Veronica hederifolia Veronica persica Viola arvensis Xanthium strumarium
Viegodinji irokolisni korovi: Palamida njivska Poponac njivski Nana poljska Nana divlja Bokvica velika Burjan, aptovina Gorika poljska Maslaak obini Ljubiica trobojna Cirsium arvense Convolvulus arvensis Mentha arvensis Mentha longifolia Plantago major Sambucus ebulus Sonhus arvensis Taraxacum officinale Viola tricolor
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa preparatima na bazi fluroksipira (Starane-250), MCPA, mekopropa, klopiralida (Pikogal plus, Lontrel 100), dikambe (Plamen), dihlorpropa, florasulama, bromoksinila. NAPOMENA: Zbog fitotoksinosti treba spreiti zanoenje kapi na sve susedne gajene biljke, izuzev strnih ita i kukuruza. Ne sme se primenjivati u usevu ovsa, jer moe dovesti do smanjenja prinosa. Najmanje 20 dana nakon primene ne dozvoliti pristup stoci, niti koristiti travu za ishranu stoke sa tretiranih povrina. Tretirati po suvom, umereno toplom i tihom vremenu kada ne postoji opasnost od nonih mrazeva. U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti najvie jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Penica i kukuruz Dani odreen vremenom primene
26
AKTIVNA MATERIJA: 2,4 - D (600 g/l preparata, odnosno 905 g/l 2,4 D- 2- EHE) DELOVANJE: 2,4 - D je translokacioni herbicid sa hormonskim delovanjem koji se usvaja prvenstveno preko lisne mase, a manjim delom i preko korena. Transportuje se navie i nanie u biljkama i akumulira prvenstveno u meristemskim delovima izdanaka i korena. Nie koncentracije dovode do nekontrolisane deobe elija to utie na propadanje PRIMENA:
Gajena biljka Penica Koliina primene 0,8-1 l/ha Vreme primene Od kraja bokorenja do formiranja drugog kolenca (kada su korovi u fazi intenzivnog porasta) Kada kukuruz ima razvijena 4 lista, a pre pojave petog lista (kada su korovi u fazi intenzivnog porasta)
Kukuruz
0,8 -1 l/ha
SPEKTAR DELOVANJA: Jednogodinji irokolisni korovi: Lipica tir obini Prstenak poljski Loboda obina Pepeljuga obina Srcolisna pepeljuga Tatula obina Mrkva obina Dimnjaa obina Suncokret divlji Lubeniarka njivska Mrtva kopriva crvena Spomenak sitnocvetni Dvornik ptiiji Dvornik obini Dvornik veliki alfija prtenasta Pucavica bela Slaica bela Abutilon theophrasti Amaranthus retroflexus Anthemis arvensis Atriplex patula Chenopodium album Chenopodium hybridum Datura stramonium Daucus carota Fumaria officinalis Helianthus annus Hibiscus trionum Lamium purpureum Myosothis arvensis Polygonum aviculare Polygonum persicaria Polygonum lapathifolium Salvia verticillata Silene alba Sinapis alba
27
herbicidi
Selektivni translokacioni herbicid za suzbijanje jednogodinjih i viegodinjih irokolisnih korova u usevima penice i kukuruza
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa preparatima na bazi fluroksipira (Bonaca EC, Starane 250), klopiralida (Pikogal plus, Lontrel 100), dikambe (Plamen), MCPA, mekopropa, dihlorpropa, florasulama, bromoksinila. NAPOMENA: Zbog fitotoksinosti treba spreiti zanoenje kapi na sve susedne gajene biljke, izuzev strnih ita i kukuruza. Ne sme se primenjivati u usevu ovsa, jer moe dovesti do smanjenja prinosa. Najmanje 20 dana nakon primene ne dozvoliti pristup stoci, niti koristiti travu za ishranu stoke sa tretiranih povrina. Tretirati po suvom, umereno toplom i tihom vremenu kada ne postoji opasnost od nonih mrazeva. U toku jedne godine na istom terenu, moe se primeniti najvie jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Penica i kukuruz Dani odreen vremenom primene
28
AKTIVNA MATERIJA: Bentazon u obliku Na-soli (480 g/l preparata) DELOVANJE: Bentazon je selektivni, kontaktni herbicid iz grupe benzotiadiazinona. Usvaja se prvenstveno preko lisne mase, ali i preko korena. U biljci se kree navie i inhibira transport elektrona u procesu fotosinteze. Prvi simptomi se manifestuju hlorozom i nakon nekoliko dana dolazi do potpunog suenja korova. PRIMENA:
Vreme primene tretiranjem u fazi bokorenja, a kada su korovi u fazi 2 6 listova tretiranjem posle nicanja kukuruza, a kada su korovi u fazi 2 6 listova tretiranjem u fazi od prve do tree troliske, a kada su korovi u fazi 2 6 listova tretiranjem kada je krompir visine 10-15 cm, a kada su korovi u fazi 2 6 listova tretiranjem kada je graak visine 8-10 cm, a kada su korovi u fazi 2 6 listova tretiranjem kada je lucerka visine 10-15 cm, a kada su korovi u fazi 2 6 listova tretiranjem kada je lan visine 5-10 cm, a kada su korovi u fazi 2 6 listova tretiranjem posle formiranja druge troliske pa do pred cvetanje, a kada su korovi u fazi 2-4 lista
Graak Lucerka
Lan Pasulj
SPEKTAR DELOVANJA: Jednogodinji irokolisni korovi: tir bljutavi tir obini Vidovica crvena Pepeljuga obina Pepeljuga srcolisna Amaranthus blitoides A. retroflexus Anagalis arvensis Chenopodium album Ch. hybridum
29
herbicidi
Selektivni herbicid za suzbijanje irokolisnih korova u strnim itima, kukuruzu, soji, krompiru, graku, pasulju, lucerki i lanu
Galbenon
Tatula obina Mrkva divlja Broika lepua Lubeniarka njivska Kamilica poljska Spomenak sitnocvetni Dvornik ptiiji Dvornik veliki Ljuti obini Goruica poljska Pomonica obina istac jednogodinji Boca obina Datura stramonium Daucus carota Galium aparine Hibiscus trionum Matricaria chamomilla Myosotis arvensis Polygonum aviculare P. lapatifolium Ranunculus arvensis Sinapis arvensis Solanum nigrum Stachys annua Xanthium strumarium
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa preparatima na bazi dihlorpropa, MCPA, mekopropa, imazetapira (Ritam) i dikambe (Plamen). Ne sme se meati sa preparatima na bazi setoksidima i organofosfornim insekticidima. NAPOMENA: Ukoliko doe do prevremenog skidanja useva ili preoravanja, na tretiranim povrinama se mogu sejati samo strna ita, soja i lucerka. Kod osetljivih sorti krompira i pasulja, pri viim temperaturama, moe izazvati oegotine. U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti najvie jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA):
Gajena biljka Graak, pasulj, krompir Strna ita, kukuruz, soja, lan, lucerka Dani 42 63
30
AKTIVNA MATERIJA: HaloksifopPmetil (108 g/l preparata) DELOVANJE: HaloksifopPmetil je herbicid iz grupe ariloksifenoksi propionata. Biljka ga usvaja liem i kree se do meristemskih tkiva inhibirajui njihov porast. Inhibira acetil-CoA karboksilazu i spreava sintezu masnih kiselina kod uskolisnih korova. PRIMENA:
Koliina primene 0,51 l/ha (za suzbijanje jednogodinjih uskolisnih korova) 11,5 l/ha (za suzbijanje viegodinjih uskolisnih korova) 11,5 l/ha
SPEKTAR DELOVANJA: Jednogodinji uskolisni korovi: Divlja zob Svraice Muhari Proso korovski Livadarka jednogodinja Divlji sirak (iz semena) Samonikla penica i jeam Viegodinji uskolisni korovi: Pirevina obina Zubaa obina Divlji sirak (iz rizoma) Agropyrum repens Cynodon dactylon Sorghum halepense Avena spp. Digitaria spp. Setaria spp. Echinochloa crus galli Poa annua Sorghum halepense
31
herbicidi
Selektivni herbicid za suzbijanje jednogodinjih i viegodinjih uskolisnih korova u eernoj repi, soji, suncokretu, krompiru, lucerki, paprici i malini
Gallant Super
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Ne mea se sa drugim preparatima. NAPOMENA: Na tretiranim povrinama najmanje dva meseca nakon primene ne sejati ita.U usevu soje se moe primeniti samo pre cvetanja. U toku jedne godine na istom terenu moe se primeniti jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE ETVE/BERBE (KARENCA):
32
AKTIVNA MATERIJA: Linuron (500 g/l preparata) DELOVANJE: Linuron je selektivni sistemini herbicid, koji spada u hemijsku grupu urea. Usvaja se korenom biljaka koje niu i kree se navie kroz stablo i listove. Inhibira proces fotosinteze, blokirajui transport elektrona u fotosistemu II, ime se zaustavlja fiksacija CO2 i stvaranje energetskih jedinjenja. PRIMENA:
Vreme primene tretiranje zemljita posle setve, a pre nicanja useva tretiranje zemljita posle sadnje, a pre nicanja useva tretiranje zemljita posle sadnje, a pre nicanja useva Posle setve, a pre nicanja useva ili kada mrkva razvije 3 4 lista (faze 13 (103) 14 (104) BBCH skale) Posle sadnje, a pre nicanja useva
1, 2 1, 8 l/ha
SPEKTAR DELOVANJA: Jednogodinji irokolisni korovi: Lipica teofrastova tir obini Prstenak poljski Loboda obina Repica crna Taruak obini Pepeljuga obina Lubeniarka njivska Dimnjaa obina Smrdelj vorasti Mrtva kopriva crvena Kamilica prava Prosinac jednogodinji Dvornik veliki Abutilon theophrasti Amaranthus retroflexus Anthemis arvensis Atriplex patula Brassica nigra Capsella bursa-pastoris Chenopodium album Hibiscus trionum Fumaria officinalis Galeopsis tetrahit Lamium purpureum Matricaria chamomilla Mercuralis annua Polygonum lapathifolium
33
herbicidi
Selektivni translokacioni herbicid za suzbijanje jednogodinjih irokolisnih korova u usevima kukuruza, soje, suncokreta, mrkve i luka
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Linuron se moe meati sa preparatima na bazi acetohlora (Acetogal, Acetogal Plus, Trophy EC), pendimetalina (Zanat EC), metribuzina (Dancor 70 WG), metolahlora, dimetenamida. NAPOMENA: Ne sme se primenjivati na slabo humusnim (ispod 1 % humusa) i jako humusnim zemljitima (preko 5 % humusa); Na tretiranim povrinama, najmanje 4 meseca od primene, ne sme se gajiti naredni usev. U uslovima dugotrajnih i obilnih padavina nakon primene preparata u usevima suncokreta, mrkve i kukuruza, zbog dospevanja u zonu korenovog sistema moe izazvati fitotoksinost (zastoj u porastu i hloroza listova). KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
34
AKTIVNA MATERIJA: Parakvat (200 g/l preparata) DELOVANJE: Parakvat spada u grupu neselektivnih, kontaktnih herbicida bipiridila. Karakteristika ove grupe jedinjenja je izrazito kontaktno delovanje. Biljka ga usvaja preko lisne mase. Inhibira proces fotosinteze tako to ometa transport elektrona, prouzrokujui stvaranje superoksida koji razaraju membrane hloroplasta i citoplazmu. PRIMENA I SPEKTAR DELOVANJA:
Gajena biljka Zasadi voa i vinove loze, ume i umski rasadnici (svih vrsta drvea)
Vreme primene tretiranjem kada je zakorovljenost manja, ili kada dominiraju irokolisne korovske vrste, i to kada su korovi u fazi 4 lista tretiranjem kada je zakorovljenost jaa, ili kada dominiraju uskolisni korovi, i to kada su korovi visine 8-15 cm tretiranjem posle koenja ili zavrene ispae (odnosno kada su uskolisni korovi visine oko 8 cm), kao povremena mera za suzbijanje busolikih trava loih krmnih kvaliteta
5 l/ha 4 l/ha
NAPOMENA: Ne sme se koristiti za desikaciju gajenih biljaka. Najmanje 35 dana nakon primene ne dozvoliti ispau stoke, na tretiranim povrinama. Prilikom tretiranja spreiti zanoenje kapi na susedne useve i na zelene delove voa, vinove loze i umskog drvea. Prilikom upotrebe ovog preparata u umskim rasadnicima, tretirati 3 dana pre setve/sadnje na humusnim zemljitima, a 7 pre setve/sadnje na slabo humusnim zemljitima. U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Zasadi voa, vinova loza, livade i panjaci Dani 35
35
herbicidi
Neselektivni herbicid za suzbijanje korova u vou, vinovoj lozi, umama i na livadama i panjacima
Selektivni herbicid za suzbijanje jednogodinjih uskolisnih i irokolisnih korova u soji, uljanoj repici, duvanu i paprici
AKTIVNA MATERIJA: Klomazon (480 g/l preparata) DELOVANJE: Klomazon je selektivni herbicid. Biljke ga usvajaju korenom i izdankom, a kree se ksilemom navie ka listovima. Inhibira biosintezu karotenoida. Biljke niu, ali su depigmentisane i nekrotiraju posle nekoliko dana. PRIMENA:
Vreme primene tretiranje zemljita pre setve/sadnje, uz obaveznu inkorporaciju na dubinu 5-8 cm i neposredno posle setve a pre nicanja useva bez inkorporacije i folijarno u fazi od 1-3 troliske
Uljana repica
tretiranje zemljita pre setve/sadnje, uz obaveznu inkorporaciju na dubinu 5-8 cm i neposredno posle setve a pre nicanja useva bez inkorporacije tretiranjem zemljita pre rasaivanja, uz obaveznu inkorporaciju na dubinu 5-8 cm pre rasaivanja uz obaveznu inkorporaciju na dubinu 5-8 cm tretiranjem posle nicanja paprike kada je u fazi od 2-4 lista (faze 12-14 BBCH skale)
Duvan
1 l/ha
SPEKTAR DELOVANJA: Jednogodinji uskolisni korovi: Svraica crvena Proso korovski Muhar Sirak divlji (iz semema) Digitaria sanguinalis Panicum crus -galli Setaria faberi Sorghum halepense
36
Jednogodinji irokolisni korovi: Lipica teofrastova tir tir obini Vidovica crvena Prstenak Pepeljuga obina Tatula obina Smrdelj vorasti Konica obina Mrtva kopriva Spomenak sitnocvetni Dvornici Rotkva divlja Goruica poljska Mijakinja obina Kravlja trava estoslavice Ljubiica poljska Boca obina Abutilon theophrasthi Amaranthus hybridus Amaranthus retroflexus Anagalis arvensis Anthemis spp. Chenopodium album Datura stramonium Galeopsis tetrahit Galinsoga parviflora Lamium purpureum Myosotis arvensis Polygonum spp. Raphanus raphanistrum Sinapis arvensis Stellaria media Thlaspi arvense Veronica spp. Viola arvensis Xanthium strumarium
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: U cilju proirenja spektra delovanja moe se meati sa preparatima na bazi trifluralina (Trefgal), linurona (Galolin mono), metribuzina (Dancor 70 WG). Radi proirenja spektra delovanja prilikom folijarnog tretiranja preporuuje se kombinacija Gamit 4-EC (0,5-0,6 l/ha) + Galbenon (3 l/ha). NAPOMENA: Moe doi do oteenja susednih useva i zasada usled drifta, takoe i kod uljane repice na zemljitu koje nije dobro pripremljeno, to je prolaznog karaktera i nema uticaja na prinos. Posle primene u usevu duvana, iste godine u jesen, ne smeju se sejati ozima ita. U drugoj godini posle primene nema ogranienja u plodoredu. U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti najvie jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Soja, uljana repica, duvan i paprika Dani odreen vremenom primene
37
herbicidi
AKTIVNA MATERIJA: Triklorpir trietilamino so (360 g/l preparata) DELOVANJE: Triklopir je selektivni i totalni herbicid-arboricid. Biljke ga brzo usvajaju liem i korenom. Kree se navie i nanie u biljci. Nakuplja se u meristemskim tkivima, takama porasta. Deluje kao indolsitetna kiselina (sintetiki auksin), izazivajui karakteristine simptome kao to su: kovrdanje lia, hloroza pa potom i nekroza take porasta. PRIMENA I SPEKTAR DELOVANJA:
Gajena biljka Povrine koje se pripremaju za poumljavanje, za stvaranje proseka pored dalekovoda, eleznikih pruga i na drugim nepoljoprivrednim povrinama Za unitavanje izbojaka iz panjeva liara
Vreme primene tretiranjem kada su zeljasti korovi u fazi intenzivnog porasta, a drvenasti neposredno pri razvoju novog lia
za panjeve hrasta i cera, razreen sa vodom u odnosu 1:5 delova vode za ostale liare, razreen sa vodom u odnosu 1:10 delova vode
premazivanjem etkom ili prskanjem preko reza panja ili samog prstena, irine 5 cm pored kore
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa klopiralidom ( Pikogal plus, Lontrel 100), 2,4 D (Monosan herbi). NAPOMENA: Fitotoksian je za sve biljke izuzev ita i trava. Ne sme se primnjivati na slabo humusnim zemljitima (<1% humusa) i krakim i erozivnim terenima, zbog mogueg dospevanja u podzemne vode. Na tretirane povrine, najmanje 63 dana posle primene ne putati na ispau mlenu, a 28 dana ostalu stoku. Sadnja se moe obaviti est meseci nakon primene. U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti najvie jednom. GRUPA OTROVA: III PAKOVANJE: 100 ml, 1 l, 5 l
38
AKTIVNA MATERIJA: GlifosatIPA so (480 g/l preparata) DELOVANJE: Glifosat je neselektivni, sistemini herbicid. Primenjuje se folijarno i usvaja se uglavnom kroz kutikulu. Mehanizam delovanja je inhibicija biosinteze aromatinih aminokiselina neophodnih za sintezu proteina. Primarno se translocira simplastom i akumulira se u podzemnim delovima, mladim listovima i meristemskom tkivu. Simptomi delovanja su hloroza i nekroza listova. PRIMENA:
Gajena biljka Zasadi jabuke, kruke, vinje, ljive, kajsije, masline i vinove loze Koliina primene (l/ha) 2-4 l/ha za suzbijanje jednogodinjih korova 4-8 l/ha za suzbijanje viegodinjih korova 8-12 l/ha za suzbijanje izuzetno otpornih viegodinjih korova Na strnitima 3 10 l/ha tretiranjem u zavisnosti od prisutnih korova, u fazi intenzivnog porasta do pune faze cvetanja (za suzbijanje viegodinjih uskolisnih korova) u periodu od polovine avgusta meseca pa do kraja vegetacije (za suzbijanje bukve, hrasta, gloga, vrbe i drvenastih korova, tretiranjem iz vazduhoplova, uz utroak vode 75-90 l/ha) u periodu od polovine avgusta meseca pa do kraja vegetacije (za suzbijanje bukve, hrasta, gloga, vrbe i drvenastih korova, tretiranjem iz vazduhoplova, uz utroak vode 75-90 l/ha) tretiranjem izmeu redova uz upotrebu titnika (za suzbijanje jednogodinjih i viegodinjih korova) tretiranjem kada su korovi u fazi intenzivnog porasta Vreme primene tretiranjem kada su korovi visine 1540 cm
5 6 l/ha
6 7 l/ha
umski rasadnici
4 6 l/ha
Na livadama i panjacima
2-4 l/ha za suzbijanje jednogodinjih korova 4-8 l/ha za suzbijanje viegodinjih korova
Za desikaciju uljane repice U suvim kanalima ili povremeno plavljenim kanalima i movarama Na nepoljoprivrednim povrinama
tretiranjem 14 dana pred etvu oni kanali koji se privode kulturi nakon odvodnjavanja tretiranjem kada su korovi u fazi intenzivnog porasta do pune faze cvetanja
39
herbicidi
Totalni herbicid za suzbijanje viegodinjih rizomskih korova, kao i jednogodinjih i viegodinjih uskolisnih i irokolisnih korova na poljoprivrednim i nepoljoprivrednim povrinama
Glifol
SPEKTAR DELOVANJA: U zavisnosti od vrste korova i povrina na kojima se primenjuju preparati na bazi glifosata (360 g/l glifosata, odnosno 480 g/l glifosata IPA) uz utroak veih koliina vode (200-400 l/ha), tretiranje se vri u koliini: 2 3 l/ha, tretiranjem u fazi intenzivnog porasta, za vrste iz roda: Divlje zobi Klasae Muhari Avena spp. Bromus spp. Setaria spp.
2 4 l/ha, trtetiranjem u fazi intenzivnog porasta, za sledee vrste: Lipica teofrastova Ambrozija pelenasta tirevi Ladole divlji Taruak obini Pepeljuge Svraice Proso korovsko Konica obina Broika Mrtva kopriva crvena Ljuljevi Bokvice Livadarke Dvornici Krstica obina Goruica njivska Gorika rapava Gorika obina istac jenogodinji Mijakinja obina Kravlja trava estoslavice Grahorice Ljubiica poljska Abutilon theophrasti Ambrosia artemisifolia Amaranthus spp. Calistegia sepium Capsella bursa pastoris Chenopodium spp. Digitaria spp. Echinochloa crus galli Galinsoga parviflora Galium aparine Lamium purpureum Lolium spp. Plantago spp. Poa spp. Polygonum spp. Senecio vulgaris Sinapis arvensis Sonchus asper Sonchus oleraceus Stachys annua Stellaria media Thlaspi arvense Veronica spp. Vicia spp. Viola arvensis
3 4 l/ha, tretiranjem u fazi intenzivnog porasta, za sledee vrste: Vijuci, vlasulje Renika obina Proso korovsko Pomonica obina Gorika poljska Boce Festuca spp. Lepidium draba Panicum spp. Solanum nigrum Sonchus arvensis Xanthium spp.
- tretiranjem pred cvetanje i u fazi cvetanja: Pirevina obina Agropyrum repens 3,5 5 l/ha, tretiranjem od 40 50 cm visine pa do faze metlienja: Divlji sirak (iz rizoma) Sorghum halepense 4 6 l/ha, tretiranjem u fazi cvetanja: Sedmolist obini Aegopodium podagraria
40
- tretiranjem u fazi intenzivnog porasta do poetka cvetanja: Crni pelin iak obini Palamida njivska Mleike Graor krtolasti Nane Petoprsnica puzea Ljuti puzei tavelji Maslaak obini Podbel Koprive Artemisia vulgaris Articum spp. Cirsium arvense Euphorbia spp. Lathyrus tuberosus Mentha spp. Potentila reptans Ranunculus repens Rumex spp. Taraxacum officinale Tussilago farfara Urticae spp.
6 8 l/ha, tretiranjem u fazi cvetanja: Poponac njivski Convolvulus arvensis - tretiranjem kada je korov 15-20 cm visine od poetka klasanja: Zubaa obina Cynodon dactylon - tretiranjem u vreme nedozrelih plodova: Kupina Rubus spp. - tretiranjem u fazi intenzivnog porasta do poetka cvetanja: Hudoletnica kanadska Erigeron canadensis 8 12 l/ha, tretiranjem u fazi intenzivnog porasta do poetka cvetanja Rastavi Equisetum arvense U zavisnosti od vrste korova i povrina na kojima se primenjuju preparati na bazi glifosata (360 g/l glifosata odnosno 480 g/l glifosata IPA) uz utroak malih koliina vode (100 - 200 l/ha), tretiranje se vri: 2 3 l/ha, tretiranjem kada je korov visine 10-15 cm na strnitima, u zasadima jabuke, kruke i vinove loze visokih uzgojnih oblika, pre pripreme zemljita za setvu okopavina, za suzbijanje: Pirevina obina Agropyrum repens 3 4 l/ha, tretiranjem kada je korov visine 15-25 cm na strnitima, u zasadima jabuke, kruke i vinove loze visokih uzgojnih oblika, pre pripreme zemljita za setvu okopavina, za suzbijanje: Palamida njivska Cirsium arvense 5 6 l/ha, tretiranjem kada je korov visine 20-40 cm na strnitima, u zasadima jabuke, kruke i vinove loze visokih uzgojnih oblika, pre pripreme zemljita za setvu okopavina, za suzbijanje: Poponac njivski Convolvulus arvensis 3 l/ha, tretiranjem kada je korov visine 15-30 cm na strnitima, u zasadima jabuke, kruke i vinove loze visokih uzgojnih oblika, za suzbijanje: Divlji sirak (iz rizoma) Sorghum halepense 1,5 2 l/ha, tretiranjem kada su korovi visine 10-15 cm, pre pripreme zemljita za setvu okopavina (kukuruz, soja, krompir, suncokret), za suzbijanje jednogodinjih uskolisnih i irokolisnih korova.
41
herbicidi
Glifol
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Ne mea se sa drugim preparatima. NAPOMENA: Ne sme se primenjivati za unitavanje cime krompira ni u zasadima voa i vinove loze koji su mladji od 4 godine. Manje koliine preparata se primenjuju pri slabijem intenzitetu zakorovljenosti, ranijim fazama porasta korova, povoljnijim vremenskim uslovima i sa manjim koliinama vode. Zbog fitotoksinosti treba spreiti zanoenje kapi na susedne useve i zasade i zelene delove voa i vinove loze. Na tretiranim povrinama zabranjena je ispaa mlene stoke, a korienje osuene trave za ishranu stoke dozvoljeno je 7 dana posle primene. Tretirana povrina strnita se ne sme obraivati najmanje 7 dana posle primene, a tretirane korove ne treba zaoravati ili frezirati najmanje 2-3 nedelje posle primene. Ponovo putanje vode u kanale je 7 dana posle primene. Tretiranje panjeva u cilju suzbijanja izdanaka i izbojaka se vri pod uslovom da povrine nisu erozivne i da su udaljene najmanje 300 m od izvorita voda. U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti dva puta. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA):
Dani 35
42
AKTIVNA MATERIJA: Kvizalofop-P-etil (50 g/l preparata) DELOVANJE: Kvizalofop-P-etil je herbicid iz grupe ariloksifenoksi propionata. Biljka ga usvaja preko lisne povrine i kree se do meristemskih tkiva inhibirajui njihov porast. Inhibira acetil-CoA karboksilazu i spreava sintezu masnih kiselina kod uskolisnih korova. PRIMENA:
Gajena biljka Soja, suncokret, eerna repa, uljana repica i krompir Koliina primene 0,5-1,5 l/ha (za suzbijanje jednogodinjih uskolisnih korova) 1,5-2,5 l /ha (za suzbijanje divljeg sirka iz rizoma) 2,5-3 l /ha (za suzbijanje pirevine obine) 3-4 l/ha (za suzbijanje zubae obine) Vreme primene kada su korovi u fazi 3-6 listova kada je korov u fazi 3-6 listova kada je korov visine 10-20 cm kada je korov visine 30 cm
SPEKTAR DELOVANJA: Jednogodinji uskolisni korovi: Otra vlasulja Proso korovsko Muhari Divlji sirak (iz semena) Bromos sterilis Echinochloa crus-galli Setaria spp. Sorghum halepense
Viegodinji uskolisni korovi: Pirevina obina Zubaa obina Divlji sirak (iz rizoma) Agropyrum repens Cynodon dactylon Sorghum halepense
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: U cilju proirenja spektra delovanja i na irokolisne korove, moe se meati sa preparatima na bazi bentazona (Galbenon) i tifensulufuron-metila (Okvir). Ne sme se meati sa preparatima na bazi oksasulfurona. NAPOMENA: U usevu soje se moe primeniti samo pre cvetanja. Ne sme se primenjivati u semenskom krompiru. U toku jedne godine na istom terenu moe se primeniti jednom ili dva puta (u dvokratnoj primeni/split aplikaciji).
43
herbicidi
Selektivni herbicid za suzbijanje jednogodinjih i viegodinjih uskolisnih korova u soji, suncokretu, eernoj repi, uljanoj repici i krompiru
Globus EC
KRAJNJI ROK PRIMENE PRE ETVE/BERBE (KARENCA):
44
AKTIVNA MATERIJA: Propizamid (500 g/kg preparata) DELOVANJE: Propizamid je selektivni, sistemini herbicid, koji biljke usvajaju korenom i translociraju u stablo apoplastom. Inhibira mitozu, odnosno obrazovanje mikrotubula. PRIMENA I SPEKTAR DELOVANJA:
Vreme primene tretiranje zemljita pre presaivanja uz obaveznu inkorporaciju na dubinu 2-4 cm ili posle ukorenjivanja (primanja) salate za suzbijanje viline kosice (Cuscuta), tretiranjem kada repa razvije 6-7 listova, odnosno kada se vilina kosica prihvati za repu za suzbijanje viline kosice (Cuscuta), tretiranjem posle prvog koenja
eerna repa
3-4 kg/ha
Lucerka (zasnovana)
3-4 kg/ha
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Ne mea se sa drugim preparatima. NAPOMENA: U istoj godini ne smeju se sejati lubenice, dinje, krastavci, tikve i tikvice. Nakon dva meseca od primene mogu se sejati kukuruz, sirak, jagode i biljke iz familije Cruciferae, a nije dovoljno efikasan za suzbijanje korova u salati na jako humusnim zemljitima (> 5% humusa). U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti najvie jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Salata, lucerka eerna repa Dani 42 odreen vremenom primene
45
herbicidi
Selektivni herbicid za suzbijanje jednogodinjih uskolisnih i irokolisnih korova u eernoj repi, lucerki i salati
Vreme primene od poetka bokorenja do pojave drugog kolenca (faze 21 32 BBCH skale ), a kad su korovi u fazi 1-3 lista. Od faze drugog kolenca (faza 32 BBCHskale), a kada su korovi u fazi 2-6 listova
Semenska penica
SPEKTAR DELOVANJA: Vrste korova koje dobro suzbija pri koliini primene 25 g/ha Gorocvet zeiji Volovski jezik Kukolj Taruljak obini Palamida njivska avornjak obini Divlja mrkva Broika lepua Divlja salata Kamilica bezmirisna Bulka obina Goruica poljska Mijakinja obina Krasolika Stisnua kravlja Grahorica obina Adonis aestivalis Anchusa officinalis Agrostemma githago Capsella bursa pastoris Cirsium arvense Consolida regalis Daucus carota Gallium aparinae Lactuca seriola Matricaria inodora Papaver rhoeas Sinapis arvensis Stellaria media Stenactis annua Thlaspi arvensis Vicia sativa
Vrste korova koje dobro suzbija pri koliini primene 33 g/ha (pored prethodno navedenih) Vijuac njivski Dimnjaa obina Mrtva kopriva Ljuti njivski
46
Vrste korova koje dobro suzbija pri koliini primene 33 g/ha + okvaiva (pored prethodno navedenih) Dvornik ptiiji Ljubiica poljska Polygonum aviculare Viola arvensis
Vrste korova koje zadovoljavajue suzbija pri koliini primene 25 g/ha Vijuac njivski Pepeljuga obina Dimnjaa obina Kopriva njivska Mrtva kopriva Kamilica bezmirisna Ljuti njivski Ljubiica poljska Bylderdyckia convolvulus Chenopodium album Fumaria officinalis Lamium amplexicaule Lamium purpureum Matricaria inodora Ranunculus arvensis Viola arvensis
Vrste korova koje zadovoljavajue suzbija pri koliini primene 33 g/ha (pored prethodno navedenih) Poponac njivski Renika obina Dvornik ptiiji Convolvulus arvensis Lepidium draba Polygonum aviculare
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Ne preporuuje se meanje sa drugim oblicima formulacije bez prethodne provere. NAPOMENA: U sluaju preoravanja useva na tretiranim povrinama mogu se sejati kukuruz, penica i jeam. U toku jedne godine na istom terenu moe se primeniti jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Penica i jeam Dani odreen vremenom primene
47
herbicidi
Selektivni herbicid za suzbijanje irokolisnih korova u kukuruzu, penici, jemu, eernoj repi, uljanoj repici i luku
AKTIVNA MATERIJA: Klopiralid (100 g/l preparata) DELOVANJE: Klopiralid je selektivni herbici koji biljka usvaja korenom i liem. Kree se navie i nanie u biljci i nakuplja u vrnim meristemima. Izaziva reakcije tipa auksina. Utie na izduivanje elija i respiraciju. PRIMENA:
Koliina primene 0,9 1,2 l/ha 0,6 1 l/ha 0,6 1,2 l/ha 0,4 + 0,6 l/ha
Vreme primene
tretiranjem posle nicanja useva tretiranjem kada je usev u fazi 2-4 lista jednokratno tretiranjem posle nicanja useva dvokratno u split aplikaciji - posle nicanja useva i korova tretiranjem kada je usev od faze 2 lista pa do visine 10-15 cm tretiranjem kada su jednogodinji korovi u fazi 2-6 listova, a viegodinji korovi u fazi rozete (palamida 10-15 cm visine, a kamilica 4-6 listova)
48
SPEKTAR DELOVANJA: Jednogodinji irokolisni korovi: Ambrozija pelenasta Prstenak poljski Prstenak titriasti Smrdua obina Vijuac njivski Taruak obini Razliak njivski Pepeljuga srcolisna Tatula obina Mrkva obina Hudoletnica kanadska Mrtva kopriva crvena Krstica obina Pomonica obina Gorika obina Boca obina Ambrosia artemisifolia Anthemis arvensis Anthemis cotula Bifora radians Bilderdykia convolvulus Capsella bursa pastoris Centaurea cyanis Chenopodium hybridum Datura stramonium Daucus carota Erigeron canadensis Lamium purpureum Senecio vulgaris Solanum nigrum Sonchus oleraceus Xanthium strumarium
Viegodinji irokolisni korovi: Palamida njivska Gorika rapava Podbel obini Grahorica ptiija Cirsium arvense Sonchus asper Tusilago farfara Vicia cracca
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa preparatima na bazi 2,4-D (Monosan herbi), MCPA, mekopropa, dihlorpropa, fluroksipira (Bonaca EC, Starane 250), bromoksinila, bifenoksa. NAPOMENA: Ne sme se koristiti u krakim poljima i na povrinama koje slue za sakupljanje pitke vode. U jesen iste godine i u prolee naredne ne smeju se sejati lucerka, salata, graak i mrkva. Ne primenjuje se u mladom crnom luku i praziluku za salatu. U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti najvie jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA):
Gajena biljka Penica, jeam, kukuruz, eerna repa i uljana repica crni luk, praziluk Dani odreen vremenom primene 42
49
herbicidi
Selektivni herbicid za suzbijanje jednogodinjih i viegodinjih irokolisnih korova u strnim itima, kukuruzu i na livadama i panjacima
AKTIVNA MATERIJA: 2,4D u obliku dimetilamonijuma (588 g/l preparata) ili 2,4-D (464 g/l preparata) DELOVANJE: 2,4D je translokacioni herbicid sa hormonskim delovanjem. Usvaja se preko lisne mase, a manjim delom preko korena. Niske koncentracije izazivaju nekontrolisanu deobu elija to utie na propadanje vaskularnih tkiva, dok visoke koncentracije inhibiraju deobu elija (naroito u meristemskim tkivima). Takoe, poznato je da u malim koliinama 2,4D deluje kao regulator rasta elija.
Vreme primene od sredine bokorenja do formiranja prvog kolenca (kada su korovi u fazi od kotiledona do razvijenih 6 listova) kada kukuruz ima razvijenih 3-5 listova (kada su korovi u fazi od kotiledona do razvijenih 6 listova) u vreme intenzivnog porasta livadskih trava (faza bokorenja) i korova ili posle prvog otkosa
2,5 3 l/ha
SPEKTAR DELOVANJA: Jednogodinji irokolisni korovi: Lipica teofrastova tir obini Prstenak poljski Loboda obina Slaica Pepeljuga obina Pepeljuga srcolisna Tatula obina Mrkva obina Dimnjaa obina Suncokret divlji Lubeniarka njivska Mrtva kopriva Spomenak sitnocvetni Abutilon theophrasti Amaranthus retroflexus Anthemis arvensis Atriplex patula Brassica juncea Chenopodium album C. hybridum Datura stramonium Daucus carota Fumaria officinalis Helianthus annus Hibiscus trionum Lamium purpureum Myosothis arvensis
50
Dvornik ptiiji Dvornik veliki alfija prstenasta Pucavica bela Slaica bela Goruica poljska Pomonica obina Poljska gorika Obina gorika Mijakinja obina Kravlja trava estoslavica srcolisna estoslavica persijska Lubiica poljska Boca obina
Polygonum aviculare Polygonum lapathifolium Salvia verticillata Silene alba Sinapis alba Sinapis arvensis Solanum nigrum Sonchus arvensis Sonchus oleraceus Stellaria media Thlaspi arvense Veronica hederifolia Veronica persica Viola arvensis Xanthium strumarium
Viegodinji irokolisni korovi: Palamida njivska Poponac njivski Nana poljska Nana divlja Bokvica velika Burjan, aptovina Gorika poljska Ljubiica trobojna Cirsium arvense Convolvulus arvensis Mentha arvensis Mentha longifolia Plantago major Sambucus ebulus Sonhus arvensis Viola tricolor
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa preparatima na bazi fluroksipira (Bonaca EC), MCPA, mekopropa, klopiralida (Pikogal plus, Lontrel 100), dikambe (Plamen), dihlorpropa, florasulama. NAPOMENA: Zbog fitotoksinosti treba spreiti zanoenje kapi na sve susedne gajene biljke, izuzev strnih ita i kukuruza. Za neke sorte jarog jema ovaj preparat moe biti fitotoksian. Primena u ovsu se preporuuje uz smanjenu dozu (1 l/ha). Najmanje 20 dana nakon primene ne dozvoliti pristup stoci, niti koristiti travu za ishranu stoke sa tretiranih povrina. Tretirati po suvom, umereno toplom i tihom vremenu kada ne postoji opasnost od nonih mrazeva. U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti najvie jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE ETVE/KOSIDBE (KARENCA):
51
herbicidi
SPEKTAR DELOVANJA: Jednogodinji irokolisni korovi: Lipica teofrastova Obini tir Prstenak poljski Loboda obina Pepeljuga obina Pepeljuga srcolisna Tatula obina Mrkva obina Dimnjaa obina Suncokret divlji Lubeniarka njivska Mrtva kopriva Spomenak sitnocvetni Dvornik ptiiji Dvornik veliki Dvornik obini alfija prstenasta Pucavica bela Slaica bela Goruica poljska Pomonica obina Mijakinja obina Kravlja trava estoslavica srcolisna estoslavica persijska Ljubiica poljska Boca obina
52
Abutilon theophrasti Amaranthus retroflexus Anthemis arvensis Atriplex patula Chenopodium album Ch. hybridum Datura stramonium Daucus carota Fumaria officinalis Helianthus annus Hibiscus trionum Lamium purpureum Myosothis arvensis Polygonum aviculare Polygonum lapathifolium Polygonum persicaria Salvia verticillata Silene alba Sinapis alba Sinapis arvensis Solanum nigrum Stellaria media Thlaspi arvense Veronica hederifolia Veronica persica Viola arvensis Xanthium strumarium
Viegodinji irokolisni korovi: Palamida njivska Poponac njivski Cirsium arvense Convolvulus arvensis
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa preparatima na bazi fluroksipira (Bonaca EC), MCPA, mekopropa, klopiralida (Pikogal plus, Lontrel 100), dikambe (Plamen), dihlorpropa, florasulama, bromoksinila. NAPOMENA: Zbog fitotoksinosti treba spreiti zanoenje kapi na sve susedne gajene biljke, izuzev strnih ita i kukuruza. Ne sme se primenjivati u usevu ovsa, jer moe dovesti do smanjenja prinosa. Najmanje 20 dana nakon primene ne dozvoliti pristup stoci, niti koristiti travu za ishranu stoke sa tretiranih povrina. Tretirati po suvom, umereno toplom i tihom vremenu kada ne postoji opasnost od nonih mrazeva. U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti najvie jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE ETVE (KARENCA):
53
herbicidi
Vreme primene kada je usev penice u fazi 3 lista, pa do formiranja drugog kolenca (faze 13-32 BBCH-skale tretiranjem kada su korovi u fazi od kotiledona do 4 prava lista, u uslovima toplog i vlanog vremena tretiranjem kada su korovi u fazi 46 listova, u uslovima hladnijeg i suvog vremena za suzbijanje palamide tretiranjem kada je korov u fazi 26 listova
SPEKTAR DELOVANJA: Jednogodinji irokolisni korovi Kukolj njivski Prstenak poljski Smrdua obina Repica crna Taruak obini Pepeljuga obina Pepeljuga srcolisna avornjak obini Mrtva kopriva smrdljiva Mrtva kopriva njivska Mrtva kopriva crvena Kamilica prava Kamilica bezmirisna Bulka obina Ljuti obini Goruica poljska Agrosthema githago Anthemis arvensis Bifora radians Brasica nigra Capsela bursa-pastoris Chenopodium album Chenopodium hybridum Delphinium consolida Galeopsis tetrahit Lamium amplexicaule Lamium purpureum Matricaria chammomilla Matricaria indora Papaver rhoes Ranunculus arvensis Sinapis arvensis
54
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se moe meati sa drugim herbicidima na bazi 2,4 D (Monosan herbi), fluroksipir - meptila ( Bonaca EC) NAPOMENA: Ne sme se upotrebljavati na krakim i slabo humusnim zemljitima (< 1% humusa), zbog ispirljivosti. U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti najvie jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Penica Dani odreen vremenom primene
55
herbicidi
Oranjica obina Mijakinja obina Stisnua kravlja estoslavica persijska Ljubiica poljska
Sisymbrium sophia Stelaria media Thlaspi arvense Veronica persica Viola arvensis
Selektivni translokacioni herbicid za suzbijanje jednogodinjih irokolisnih korova u usevima kukuruza, soje i lucerke
AKTIVNA MATERIJA: Tifensulfuron - metil (750 g/kg preparata) DELOVANJE: Tifensulfuron-metil je selektivni, translokacioni herbicid iz hemijske grupe sulfonilurea. Usvaja se liem i korenom korova i brzo se prenosi navie i nanie u biljci. Zaustavljajui procese nastajanja acetolaktat sintetaze (ALS), ova aktivna materija prouzrokuje inhibiciju amino kiselina valina i izoleucina, a potom stopira deobu elija i rast biljaka. PRIMENA:
Koliina primene 10 15 g/ha + okvaiva Alteox T Prima 0,1% 8 g/ha + okvaiva Alteox T Prima 0,2% ili Alteox Wet 0,5% 15 20 g/ha + okvaiva Alteox T Prima 0,1%
Vreme primene Kada je kukuruz u fazi 2 5 listova (faze 11 -15 BBCH skale) kada je soja potpuno razvila prvu trolisku (faza 11 BBCH) U drugoj godini ili starija - u rano prolee pre poetka vegetacije
Lucerka
SPEKTAR DELOVANJA : irokolisni korovi: Lipica teofrastova tir bljutavi tir obini Vidovica crvena Prstenak poljski Pepeljuga obina Pepeljuga mnogocvetna Pepeljuga srcolisna Konika obina Suncokret samonikli Lubeniarka njivska Mrtva kopriva crvena Kamilica prava Dvornik ptiiji Dvornik veliki Dvornik obini Ljuti njivski Goruica poljska istac jednogodinji Abutilon theophrasti Amaranthus blitoides A. retroflexus Anagalis arvensis Anthemis arvensis Chenopodium album Ch. polyspermum Ch. hybridum Galinsoga parviflora Helianthus annuus Hibiscus trionum Lamium purpureum Matricaria chamomilla Polygonum aviculare Polygonum lapathifolium P. persicaria Ranunculus arvensis Sinapis arvensis Stachys annua
56
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Mea se sa preparatima na bazi imazetapira (Ritam), fomesafena, laktofena. NAPOMENA: Ne sme se primenjivati u semenskom kukuruzu, kukuruzu eercu i kokiaru pre predhodne provere selektivnosti; u kukuruzu sa podusevom (pasulj, boranija i sl.); ako je kukuruz formirao vie od 5 listova; ako je usev pod stresom; ako su temperature vee od 25 stepeni C; ako su temperature u duem periodu ispod 10 stepeni C; ako su predhodno primenjeni zemljini organofosforni insekticidi; na kosim i erozivnim povrinama i krakim poljima, zbog ispirljivosti. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Kukuruz, soja i lucerka Dani Obezbeena vremenom primene
57
herbicidi
Vreme primene Kad je palamida od fazi rozete pa do visine 10 15 cm; kamilica u fazi 4 6 lisova; ostali korovi u fazi 2- 6 listova. Kada je usev od faze 2 lista, pa do visine 10-15 cm (od faze 12 BBCH-skale), a kada je palamida od faze rozete pa do visine 10 15 cm, kamilica u fazi 4 6 lisova, a ostali korovi u fazi 2- 6 listova.
Uljana repica *
SPEKTAR DELOVANJA : Jednogodinji irokolisni korovi: Ambrozija pelenasta Prstenak poljski Prstenak titriasti Smrdua obina Vijuac njivski Taruak obini Razliak njivski Pepeljuga srcolisna Tatula obina Mrkva obina Hudoletnica kanadska Suncokret divlji Mrtva kopriva crvena Krstica obina Pomonica obina Gorika obina Boca obina Ambrosia artemisifolia Anthemis arvensis Anthemis cotula Bifora radians Bilderdykia convolvulus Capsella bursapastoris Centaurea cyanis Chenopodium hybridum Datura stramonium Daucus carota Erigeron canadensis Helianthus annuus Lamium purpureum Senecio vulgaris Solanum nigrum Sonchus oleraceus Xanthium strumarium
58
Viegodinji irokolisni korovi: Palamida njivska Gorika rapava Podbel obini Grahorica ptiija Cirsium arvense Sonchus aper Tusilago farfara Vicia cracca
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa preparatima na bazi 2,4-D (Monosan herbi), MCPA, mekopropa, dihlorpropa, fluroksipira, bromoksinila, bifenoksa NAPOMENA: Ne sme se koristiti u krakim poljima i na povrinama koje slue za sakupljanje pitke vode. U jesen iste godine i u prolee naredne godine ne smeju se sejati lucerka, salata, graak i mrkva. U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti najvie jednom.
59
herbicidi
Vreme primene tretirati kada je kukuruz u fazi 2-5 listova, a korovi u fazi 2-6 listova
SPEKTAR DELOVANJA : Jednogodinji irokolisni korovi: Lipica teofrastova Ambrozija pelenasta tir obini tir bljutavi Vijuac njivski Pepeljuge Tatula obina Konika obina Tut obini Dvornik ptiiji Dvornik veliki Dvornik obini Goruica poljska Pomonica obina Gorike istac jednogodinji Boca obina Abutilon theophrasti Ambrosia artemisifolia Amaranthus retroflexus Amaranthus blitoides Bilderdykia convolvulus Chenopodium spp. Datura stramonium Galinsoga parviflora Portulaca oleracea Polygonum aviculare Polygonum lapathifolium Polygonum persicaria Sinapis arvensis Solanum nigrum Sonchus spp. Stachys annua Xanthium strumarium
Viegodinji irokolisni korovi: Palamida njivska Poponac obini Mleike Cirsium arvense Convolvulus arvensis Euphorbia sp.
60
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa preparatima na bazi atrazina nikosulfurona (Talisman), rimsulfurona, 2,4D (Monosan herbi), MCPA, mekopropa, triklopira (Garlon 3A).
61
herbicidi
NAPOMENA: NAPOMENA: Ne sme se primenjivati u semenskom kukuruzu, kukuruzu sa podusevom (pasulj, bundeva i dr.), na slabo humusnim zemljitima (<1% humusa) i na temperaturama preko 25 C. U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti najvie jednom.
Selektivni translokacioni herbicid za suzbijanje jednogodinjih i viegodinjih uskolisnih korova u usevima soje, suncokreta, lucerke, eerne repe, krompira, mrkve, crnog i belog luka, graka, paprike, pasulja, paradajza, dinje, lubenice, krastavca i kupusa
AKTIVNA MATERIJA: Kletodim (120 g/l preparata) DELOVANJE: Kletodim je selektivni, translokacioni herbicid iz hemijske grupe cikloheksenona. Brzo se usvaja liem i kree se navie i nanie kroz korovske biljke, zaustavljajui njihov rast i razvoj. Ovaj herbicid svoje delovanje ispoljava inhibicijom acetil CoA karboksilaze (ACCaza), ime dolazi do blokade u sintezi masnih kiselina i zaustavljanja deobe elija. PRIMENA:
Gajena biljka Soja, suncokret, eerna repa, krompir, mrkva, crni i beli luk, graak, paprika, paradajz, dinja, lubenica, krastavac, kupus Koliina primene (l/ha) 0,8 l/ha (za suzbijanje jednogodinjih korova) 1,2 l/ha (za suzbijanje sirka iz rizoma) 2 l/ha (za suzbijanje Agropyrum repens pirevina obina) Vreme primene Posle nicanja useva, kada su korovi u fazi 2 5 listova.
SPEKTAR DELOVANJA: Jednogodinji i viegodinji uskolisni korovi: : Svraica crvena Proso korovsko Muhari Divlji sirak iz rizoma Pirevina obina Digitaria sanguinalis Echinochloa crus-galli Setaria spp. Sorghum halepense Agropyrum repens
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Ne mea se sa herbicidima koji se koriste za suzbijanje irokolisnih korova. NAPOMENA: U toku jedne godine na istom terenu moe se primeniti jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Suncokret, soja, eerna repa, lucerka, krompir Mrkva, crni i beli luk, graak, pasulj, paprika, paradajz, dinja, lubenica, krastavac, kupus Dani odreen vremenom primene 30
AKTIVNA MATERIJA: Klomazon (360 g/l preparata) DELOVANJE: Klomazon je selektivni herbicid. Biljke ga usvajaju korenom i izdankom, a kree se ksilemom navie ka listovima. Inhibira biosintezu karotenoida. Biljke niu, ali su depigmentisane i nekrotiraju posle nekoliko dana. PRIMENA:
Vreme primene tretiranje zemljita pre setve/sadnje, uz obaveznu inkorporaciju na dubinu 5-8 cm i neposredno posle setve a pre nicanja useva bez inkorporacije tretiranje zemljita pre setve/sadnje, uz obaveznu inkorporaciju na dubinu 5-8 cm i neposredno posle setve a pre nicanja useva bez inkorporacije
Uljana repica
0,2 - 0,3
SPEKTAR DELOVANJA: Jednogodinji uskolisni korovi: Svraica crvena Proso korovska Muhar Sirak divlji (iz semema) Digitaria sanguinalis Echinochloa crus -galli Setaria faberi Sorghum halepense
63
herbicidi
Selektivni herbicid za suzbijanje jednogodinjih uskolisnih i irokolisnih korova u usevima soje i uljane repice
Rampa EC
Jednogodinji irokolisni korovi: Lipica teofrastova tir tir obini Vidovica crvena Prstenak Pepeljuga obina Tatula obina Smrdelj vorasti Konica obina Mrtva kopriva Spomenak sitnocvetni Dvornici Rotkva divlja Goruica poljska Mijakinja obina Kravlja trava estoslavice Ljubiica poljska Boca obina Abutilon theophrasthi Amaranthus hybridus Amaranthus retroflexus Anagalis arvensis Anthemis spp. Chenopodium album Datura stramonium Galeopsis tetrahit Galinsoga parviflora Lamium purpureum Myosotis arvensis Polygonum spp. Raphanus raphanistrum Sinapsis arvensis Stellaria media Thlaspi arvense Veronica spp. Viola arvensis Xanthium strumarium
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: U cilju proirenja spektra delovanja moe se meati sa preparatima na bazi trifluralina (Trefgal), imazetapira (Ritam), linurona (Galolin Mono), metribuzina (Dancor 70 WG). Radi proirenja spektra delovanja prilikom folijarnog tretiranja preporuuje se kombinacija Rampa EC (0,5-0,6 l/ha) + Galbenon (3 l/ha). NAPOMENA: Moe biti fitotoksian za uljanu repicu ukoliko se primenjuje na zemljitu koje nije dobro pripremljeno, to je prolaznog karaktera i nema uticaja na prinos. Ukoliko doe do zanoenja kapi na susedne useve i zasade, moe se javiti izbeljivanje prolaznog karaktera. U drugoj godini posle primene nema ogranienja u plodoredu. U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti najvie jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Soja, uljana repica Dani odreen vremenom primene
64
AKTIVNA MATERIJA: Terbutilazin (500 g/l preparata) DELOVANJE: Terbutilazin je selektivni translokacioni herbicid iz grupe triazina. Biljke ga usvajaju korenom i translociraju u stablo i listove. U korovskim biljkama dovodi do inhibicije fotosinteze prekidanjem fiksacije CO2 i produkcije ATP i NADPH2. Svoje delovanje ispoljava u vidu hloroze i nekroze listova. PRIMENA:
Gajena biljka Kukuruz (merkantilni i silani) Koliina primene 1,5 l/ha (za aridno podruje i zemljita sa 13 % humusa) 1,5 2,5 l/ha (za humidna podruja i zemljita sa vie od 3 % humusa) Suncokret 1,5 2 l/ha Posle setve, a pre nicanja useva Vreme primene Posle setve, a pre nicanja useva ili posle nicanja do treeg lista kukuruza (faze 00 13 BBCH skale)
SPEKTAR DELOVANJA: Jednogodinji uskolisni korovi: tir obini Ambrozia pelenasta Taruak obini Pepeljuga obina Srcolisna pepeljuga Tatula obina Dimnjaa obina Mrtva kopriva crvena Kamilica prava Dvornik obini Dvornik veliki Tut Goruica poljska Mijakinja obina Pomonica obina Amaranthus retroflexus Ambrosia artemisiifolia Capsella bursa-pastoris Chenopodium album Chenopodium hybridum Datura stramonium Fumaria officinalis Lamium purpureum Matricaria chamomilla Polygonum persicaria Polygonum lapathifolium Portulaca oleracea Sinapis arvensis Stellaria media Solanum nigrum
65
herbicidi
Selektivni translokacioni herbicid za suzbijanje jednogodinjih irokolisnih korova u usevima kukuruza i suncokreta
Rezon
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa preparatima na bazi acetohlora (Acetogal, Acetogal plus, Trophy EC), bentazona (Galbenon), dikambe (Plamen), klopiralida (Lontrel 100, Pikogal Plus), sulkotriona (Tangenta), nikosulfurona (Talisman) i dr. NAPOMENA: Ne sme se primenjivati na slabo humusnim zemljitima (ispod 1 % humusa) u koliini veoj od 4 l/ha preparata. Obilne padavine, kao i eksremno suni uslovi ili vrlo niska temperatura zemljita mogu umanjiti dejstvo preparata na korove. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Kukuruz (merkantilni i silani), suncokret Dani Obezbeena vremenom primene
66
AKTIVNA MATERIJA: Imazetapir (100 g/l preparata) DELOVANJE: Imazetapir je selektivni, translokacioni herbicid iz grupe imidazolinona. Inhibira enzim, acetolaktat sintetazu, ime se spreava sinteza razgranatih aminokiselina. Biljka ga usvaja liem i korenom i transportuje do meristemskih tkiva inhibirajui njihov porast. Simptomi se manifestuju hlorozom najmlaih listova, nekrozom vrnog meristema i smanjenim porastom. PRIMENA:
Vreme primene tretirati zemljite posle setve, a pre nicanja ili posle nicanja useva u fazi 1-3 troliske
SPEKTAR DELOVANJA: Jednogodinji uskolisni korovi: Strac obini Ovas divlji Svraica crvena Proso korovski Proso divlji Muhar sivi Muhar zeleni Sirak divlji (iz semena) Apera spica-venti Avena fatua Digitaria sanguinalis Echinochloa crus galli Panicum miliaceum Setaria glauca Setaria viridis Sorghum halepense
Jednogodinji irokolisni korovi: tir obini Lipica teofrastova Vijuac njivski Taruak obini Pepeljuga obina Pepeljuga mnogocvetna avornjak obini Tatula obina Broika lepua Lubeniarka njivska Renika obina Slez crni Kamilica prava Vrbica Amaranthus retroflexus Abutilon theophrasti Bilderdykia convolvulus Capsella bursa-pastoris Chenopodium album Chenopodium hybridum Consolida regalis Datura stramonium Galium aparine Hibiscus trionum Lepidium campestre Malva silvestris Matricaria chamomilla Polygonum amphibium
67
herbicidi
Ritam
Jednogodinji irokolisni korovi: Dvornik ptiiji Dvornik veliki Gorika obina Pomonica obina Mijakinja obina Stisnua kravlja Boca obina Kopriva mala Polygonum aviculare Polygonum lapathifolium Sonchus oleraceus Solanum nigrum Stellaria media Thlaspi arvense Xanthium strumarium Urtica dioica
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa drugim herbicidima kao to su bentazon (Galbenon), pendimetalin (Zanat) i trifluralin (Trefgal). NAPOMENA: Ne sme se primnjivati na temperaturama viim od 20 0C i pri jakoj sunevoj svetlosti. Plodored: - u jesen, iste godine posle primene, moe se sejati: penica, jeam, lucerka i detelina; - naredne godine posle primene mogu se sejati jara ita, soja, graak, pasulj; - u treoj godini posle primene nema ogranienja u plodoredu; - u poslednjoj godini gajenja lucerke ne treba primenjivati preparate na bazi imazetapira. U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti najvie jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Soja Dani odreen vremenom primene
68
novo
AKTIVNA MATERIJA: Fenoksaprop-p-etil (120 g/l preparata) DELOVANJE: Fenoksaprop-p-etil je selektivni herbicid, koji spada u hemijsku grupu ariloksifenoksi propionata. Usvaja se primarno liem i kree se navie i nanie u biljci. Inhibira acetil CoA karboksilazu (ACCaza) i spreava sintezu masnih kiselina kod trava. PRIMENA:
Gajena biljka eerna repa, soja, suncokret Koliina primene 1 - 1,2 l/ha za suzbijanje jednogodinjih uskolisnih korova 1,8 - 2 l/ha za suzbijanje viegodinjih uskolisnih korova Vreme primene Pre cvetanja useva, kada su korovi u fazi od 2 lista do prvog kolenca
SPEKTAR DELOVANJA: Jednogodinji i viegodinji uskolisni korovi: Vrste iz roda Alopecurus Strac obini Ovas njivski Svraica crvena Proso korovsko Vrste iz roda Phalaris Muhar zeleni Divlji sirak iz rizoma Alopecurus spp. Apera spica-venti Avena fatua Digitaria sanguinalis Echinochloa crus-galli Phalaris spp. Setaria viridis Sorghum halepense
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe meati sa preparatima na bazi fluazifop-p-butila za pojaano delovanje na travne korove i pendimetalina (Zanat) i fomesafena za proirenje spektra delovanja na irokolisne korove u soji. NAPOMENA: Manje koliine preparata se primenjuju kada su korovi fazi 2 lista, a vee kada su korovi u fazi prvog kolenca. Tretiranje se moe vriti samo pre cvetanja useva. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka eerna repa, soja, suncokret Dani Odreen vremenom primene
69
herbicidi
Selektivni translokacioni herbicid za suzbijanje jednogodinjih i viegodinjih uskolisnih korova u usevu eerne repe, soje i suncokreta
Translokacioni herbicid za suzbijanje irokolisnih korova u strnim itima, kukuruzu, luku, zasadima voa i vinove loze i na panjacima
AKTIVNA MATERIJA: Fluroksipir u obliku fluroksipir-MHE (359 g/l preparata) DELOVANJE: Fluroksipir-meptil je translokacioni herbicid brzog i trajnog delovanja. Deluje kao indolsiretna kiselina (hormonski herbicid). Usvaja se preteno preko lia i izaziva karakteristine simptome kovrdanja. PRIMENA:
Koliina primene 0,4 l/ha u uslovima slabe zakorovljenosti 0,8 l/ha u uslovima jake zakorovljenosti
0,6 - 0,8 l/ha u uslovima slabe zakorovljenosti 0,8 - 1,2 l/ha u uslovima jake zakorovljenosti
tretiranjem cele povrine kada kukuruz ima 3-6 listova tretiranjem kada su korovi u fazi intenzivnog porasta tretiranjem kada su korovi u fazi intenzivnog porasta (poetak cvetanja) tretiranjem posle nicanja useva u fazi 3-6 stalnih listova, a kada su korovi u fazi 2-5 listova
SPEKTAR DELOVANJA: Vrste korova koje dobro suzbija u koliini 0,4 l/ha: Jednogodinji irokolisni korovi Vijuac njivski Pepeljuga obina Broika Dvornik veliki Mijakinja obina Bilerdykia convolvulus Chenopodium album Galium aparine Polygonum lapatifolium Stellaria media
70
Vrste korova koje dobro suzbija u koliini 0,6 l/ha: Jednogodinji irokolisni korovi (pored prethodno navedenih) Ambrozija pelenasta Dimnjaa obina Dvornik ptiiji Ambrosia artemisifolia Fumaria officinalis Polygonum aviculare
Viegodinji irokolisni korovi: Poponac njivski Graori Convolvulus arvensis Lathyrus spp.
Vrste korova koje dobro suzbija u koliini 0,8 l/ha: Jednogodinji irokolisni korovi (pored prethodno navedenih) tir obini Pepeljuga srcolisna Tatula obina Pomonica obina Suncokret divlji Amaranthus retroflexus Chenopodium hybridum Datura stramonium Solanum nigrum Helianthus annus.
Vrste korova koje dobro suzbija u koliini 1 l/ha: Jednogodinji irokolisni korovi (pored prethodno navedenih) Mrtva kopriva crvena Kravlja trava Lamium purpureum Thlaspi arvense
Viegodinji irokolisni korovi (pored prethodno navedenih) Jabuka vuija Pelin crni Ivanjsko cvee belo Ljuti puzei Aristolochia clematitis Artemisia vulgaris Galium mollugo Ranunculus repens
Vrste korova koje dobro suzbija u koliini 1,2 l/ha: Jednogodinji irokolisni korovi (pored prethodno navedenih) estoslavica persijska Veronica persica
Vrste korova koje dobro suzbija u koliini 1,5 l/ha: Jednogodinji irokolisni korovi (pored prethodno navedenih) Gorika obina Sonchus oleraceus
Viegodinji irokolisni korovi (pored prethodno navedenih) Lucerka Bokvica velika Detelina bela Kopriva obina Medicago sativa Plantago major Trifolium repens Urtica dioica
Vrste korova koje zadovoljavajue suzbija u koliini 0,4 2 l/ha: Jednogodinji irokolisni korovi (pored prethodno navedenih) Lipica teofrastova Abutilon theophrasti
71
herbicidi
Starane - 250
Viegodinji irokolisni korovi: (pored prethodno navedenih) Vodopija obina Nana Ljubiica arena Cichorium intybus Mentha piperita Viola tricolor
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa preparatima na bazi 2,4-D (Monosan Herbi), cinodon - etila i florasulama. NAPOMENA: Fitotoksian je za irokolisne gajene biljke, pa prilikom tretiranja treba spreiti zanoenje na susedne gajene biljke. Ne sme se upotrebljavati na krakim i slabo humusnim zemljitima (< 1% humusa), zbog ispirljivosti. U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti najvie jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
72
Talisman
AKTIVNA MATERIJA: Nikosulfuron (40 g/l preparata) DELOVANJE: Nikosulfuron je selektivni, translokacioni herbicid iz hemijske grupe sulfonilurea. Suzbija jednogodinje i viegodinje travne i neke irokolisne korove. Korovi ga usvajaju folijarno i preko korena i brzo translociraju ksilemom i floemom. Spreavajui proces obrazovanja acetolaktat sintetaze (ALS), ova aktivna materija prouzrokuje inhibiciju amino kiselina valina i izoleucina, a potom stopira deobu elija i rast biljaka. PRIMENA:
Gajena biljka Merkantilni i silani kukuruz Koliina primene Jednokratnom primenom: 1 l/ha (za suzbijanje jednogodinjih travnih i irokolisnih korova i viegodinjih irokolisnih korova palamide i poponca) 1,25 l/ha (za suzbijanje divljeg sirka iz rizoma) Dvokratnom primenom: Prvo tretiranje: 0,5 l /ha Drugo tretiranje: 0,75 l/ha kada su korovi 2-4 lista, a divlji sirak tek iznikao kada je divlji sirak visine 15-20 cm Vreme primene kada kukuruz ima 2-6 listova (faze 12-16 BBCH-skale) kada su korovi u fazi 2-6 listova
SPEKTAR DELOVANJA: Jednogodinji uskolisni korovi: Proso korovsko Muhar sivi Divlji sirak (iz semena) Echinochloa crus-galli Setaria glauca Sorghum halepense
73
herbicidi
Selektivni herbicid za suzbijanje jednogodinjih i viegodinjih travnih i nekih irokolisnih korova u usevu kukuruza
Talisman
Jednogodinji irokolisni korovi: Lipica teofrastova tir obini Loboda obina Pepeljuga obina Tatula obina Lubeniarka njivska Bulka obina Dvornik veliki Ljuti njivski Goruica poljska Pomonica obina Mijakinja obina Boca obina Abutilon theophrasti Amaranthus retroflexus Atriplex patula Chenopodium album Datura stramonium Hibiscus trionum Papaver rhoeas Polygonum lapathifolium Ranunculus arvensis Sinapis arvensis Solanum nigrum Stellaria media Xanthium strumarium
Viegodinji irokolisni korovi: Palamida njivska Poponac njivski Cirsium arvense Convolvulus arvensis
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa preparatima na bazi dikambe (Plamen), 2,4-D (Monosan herbi), 2,4-D-2-EHE (Moto, Esteron), bentazona (Galbenon), sulkotrion (Tangenta), mezotriona. NAPOMENA: U toku jedne godine na istom terenu moe se primeniti jednom ili dva puta (u dvokratnoj primeni/split aplikaciji). KRAJNJI ROK PRIMENE PRE ETVE/BERBE (KARENCA):
74
AKTIVNA MATERIJA: Sulkotrion (300 g/l preparata) DELOVANJE: Sulkotrion je selektivni, translokacioni herbicid iz grupe triketona, koji prodire u biljku i remeti metabolike puteve delujui na sintezu biljnih pigmenata. Aktivno se prenosi do mesta delovanja ksilemom i floemom i akumulira se u vrnom meristemskom tkivu izdanaka i korena korova. Svoje delovanje ispoljava u vidu izbeljivanja lisne mase i kasnije nekroze, to je rezultat inhibicije 4-hidroksifenil piruvatdioksigenaze. Korovi potpuno uginjavaju nakon dve nedelje od primene. Brzo se usvaja licem i korenom korovskih biljaka, a takoe i klijancima spreavajui nicanje korovskih biljaka. PRIMENA:
Vreme primene Posle setve, a pre nicanja useva Posle nicanja useva, a kada su korovi u fazi od 2-6 listova Posle nicanja useva, kada su jednogodinji korovi u fazi 2-6 listova, a divlji sirak visine 15-20 cm
1 l/ha + 1 l/ha Talisman (za suzbijanje jednogodinjih i viegodinjih travnih i irokolisnih korova: palamide, poponca i divljeg sirka iz rizoma)
Jednogodinji irokolisni korovi: Taruak obini Pepeljuga obina Pepeljuga srcolisna Tatula obina Dvornik veliki Dvornik ptiiji Goruica poljska Pomocnica obicna istac jednogodinji Capsella bursa-pastoris Chenopodium album Chenopodium hybridum Datura stramonium Polygonum lapathifolium Polygonum aviculare Sinapis arvensis Solanum nigrum Stachys annua
herbicidi
Selektivni translokacioni herbicid za suzbijanje jednogodinjih travnih i irokolisnih korova u usevu kukuruza
Tangenta
SPEKTAR DELOVANJA:
Tangenta + Talisman
Jednogodinji uskolisni korovi: Proso korovsko Muhar sivi Divlji sirak (iz semena) Echinochloa crus-galli Setaria glauca Sorghum halepense
Jednogodinji irokolisni korovi: tir bljutavi tir obini Taruak obini Pepeljuga obina Pepeljuga srcolisna Tatula obina Dvornik veliki Goruica poljska istac jednogodinji Abutilon theophrasti Amaranthus retroflexus Capsella bursa-pastoris Chenopodium album Chenopodium hybridum Datura stramonium Polygonum lapathifolium Sinapis arvensis Stachys annua
Viegodinji irokolisni korovi: Palamida njivska Poponac njivski Cirsium arvense Convolvulus arvensis
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa preparatima na bazi acetohlora (Acetogal, Acetogal Plus, Trophy EC) nikosulfurona (Talisman) NAPOMENA: U sluaju prevremenog skidanja ili preoravanja useva moe se sejati samo kukuruz, a u normalnom plodoredu mogu se sejati ozima penica, ozimi jeam, kukuruz, krompir, kupusnjace, graak, pasulj. U toku jedne godine na istom terenu moe se primeniti jednom . KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA):
76
AKTIVNA MATERIJA: Metsulfuron - metil (600 g/kg preparata) DELOVANJE: Metsulfuron - metil je selektivni, translokacioni herbicid. Usvaja se liem i korenom. Kree se nanie i navie u biljci. Inhibira acetolaktat sintetazu (ALS), ime se spreava sinteza razgranatih amino kiselina ( valin, leucin, izoleucin ) PRIMENA:
Vreme primene tretiranjem useva kada je u fazi najmanje 3 lista , pa do zastaviara ( faze 13 39 ), a korovi u fazi 2 4 lista
SPEKTAR DELOVANJA: Vrste korova koje dobro suzbija u koliini 10 g/ha : Jednogodinji irokolisni korovi : Prstenak poljski Vidovica crvena Pepeljuga obina Pepeljuga srcolisna avornjak obini Mrtva kopriva crvena Vrapseme poljsko Kamilica prava Bulka obina ilj Goruica poljska Oranjica obina Stisnua trava Anthemis arvensis Anagalis arvensis Chenopodium album Chenopodium hybridum Consolida regalis Lamium purpureum Lithospermum arvense Matricaria chamomila Papaver rhoes Pycris echiodes Sinapis arvensis Sysimbrium sophia Tlaspi arvense
Vrste korova koje dobro suzbija pri koliini 10 g/ha uz dodatak okvaivaa Jednogodinji irokolisni korovi (pored navedenih ) : Vijuac njivski Dvornik ptiiji Bilderdykia convolvulus Polygonum aviculare
77
herbicidi
Tezis
Vrste korova koje dobro suzbija u koliini 10 g/ha sa 0,4 l/ha preparatima na bazi fluroksipir meptila (Bonaca EC, Starane 250) Jednogodinji irokolisni korovi (pored navedenih ) : Broika lepua Gallium aparine
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se moe meati sa drugim herbicidima na bazi fluroksipir meptila (Bonaca EC), dikmbe (Plamen) i mekopropa Praktina primena : Tezis + Bonaca EC. Inkompatibilnost : Ne moe se meati sa herbicidima iz grupe sulfoniluree i insekticidima na bazi hlorpirifosa. NAPOMENA: Na krakim terenima i slabo humusnim zemljitima (< 1% humusa) ne sme se primenjivati u kombinaciji sa preparatima na bazi fluroksipir meptila zbog ispirljivosti. U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti najvie jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
78
AKTIVNA MATERIJA: Trifluralin (480 g/l preparata) DELOVANJE: Trifluralin je selektivni, translokacioni herbicid koji suzbija jednogodinje travne i irokolisne korove u vreme klijanja. Kao i ostali herbicidi iz grupe dinitroanilina inhibira obrazovanje mikrotubula. Usvaja se hipokotilom dovodei do prestanka rasta korenovog sistema, to kao krajnji ishod ima suenje biljaka posle klijanja ili neposredno nakon nicanja. PRIMENA:
Koliina primene 1-1,5 l/ha na slabo humusnim zemljitima (1-3% humusa) 2 l/ha na humusnim zemljitima (3-5% humusa)
Vreme primene tretiranjem dobro pripremljenog zemljita, uz obaveznu inkorporaciju na dubinu 5-8 cm (zbog isparljivosti i fotolabilnosti), pre setve tretiranjem dobro pripremljenog zemljita, uz obaveznu inkorporaciju na dubinu 5-8 cm (zbog isparljivosti i fotolabilnosti), pre rasaivanja
SPEKTAR DELOVANJA: Jednogodinji uskolisni korovi: Svraica crvena Proso korovski Muhar sivi Muhar zeleni Muhar lepljivi Divlji sirak (iz semena) Digitaria sanguinalis Echinochloa crus galli Setaria glauca Setaria viridis Setaria verticiliata Sorghum halepense
Jednogodinji irokolisni korovi: tir bljutavi tir obini Taruak obini Pepeljuga obina Pepeljuga mnogocvetna Pepeljuga srcolisna Konica obina Tut obini Mijakinja obina istac jednogodinji Amaranthus blitoides A. retroflexus Capsella bursa-pastoris Chenopodium album Ch. polyspermum Ch. hybridum Galinsoga parviflora Portulaca oleracea Stellaria media Stachys annua
79
herbicidi
Selektivni herbicid za suzbijanje jednogodinjih korova u suncokretu, soji, pasulju, uljanoj repici i u rasadima paradajza, paprike, kupusa, kelja i karfiola
Trefgal
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Mea se sa preparatima na bazi izoproturona, klomazona (Rampa EC ili Gamit 4-EC), linurona (Galolin mono), metribuzina (Dancor 70 WG), napropamida. NAPOMENA: Ne sme se primenjivati u proizvodnji mladog povra i u korenastom, gomoljastom i lukoviastom povru zbog viih ostataka i ogranienja u plodoredu, kao i na slabo humusnim zemljitima (< 1% humusa) i onim koja su lakog mehanikog sastava zbog mogue pojave fitotoksinosti. U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti najvie jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA):
Gajena biljka Soja, suncokret, pasulj, paradajz i uljana repica Paprika Kupusnjae Dani odreena je vremenom primene 70 91
80
AKTIVNA MATERIJA: Acetohlor (768 g/l preparata) + dihlormid (128 g/l preparata) DELOVANJE: Acetohlor je selektivni herbicid iz hemijske grupe acetanilida. Korove suzbija u vreme klijanja i nicanja. Usvaja se primarno izdankom, a sekundarno korenom biljaka koje niu. Kree se navie u biljci i inhibira deobu elija blokirajui sintezu proteina. Dihlormid je protektant iz hemijske grupe acetamida koji titi biljke kukuruza od fitotoksinog dejstva acetohlora. Brzo se usvaja korenom i hipokotilom pospeujui aktivnost glutation reduktaze koja poveava stepen detoksifikacije herbicida u kukuruzu. PRIMENA:
Gajena biljka Kukuruz (merkantilni i silani) Koliina primene 2 l/ha na slabo humusnim zemljitima (1-3% humusa) 2,5 l/ha na humusnim zemljitima (> 3% humusa) 1,5 l/ha na slabo humusnim zemljitima (1-3% humusa) 2 l/ha na humusnim zemljitima (> 3% humusa) Vreme primene
Suncokret
koristi se za tretiranje zemljita pre ili posle setve, a pre nicanja useva (kada su korovi u fazi klijanja i nicanja, a najkasnije do razvijena 2 lista)
SPEKTAR DELOVANJA: Jednogodinji uskolisni korovi: Proso korovsko Muhari Divlji sirak (iz semena) Echinochloa crus galli Setaria spp. Sorghum halepense
Jednogodinji irokolisni korovi: Zeiji mak tir bljutavi tir obini Ambrozija pelenasta Loboda obina Vidovica crvena Vijuac njivski Pepeljuga obina Pepeljuga srcolisna Tatula obina Divlja mrkva Konica obina Lanilist areni Dvornik obini Pomonica obina istac jednogodinji Boca obina Adonis aestivalis Amaranthus blitoides A. retroflexus Ambrosia artemisifolia Atriplex patula Anagalis arvensis Bilderdykia convolvulus Chenopodium album Ch. hybridum Datura stramonium Daucus carota Galinsoga parviflora Kickxia spuria Polygonum persicaria Solanum nigrum Stachys annua Xanthium strumarium
81
herbicidi
Trophy- EC
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: U cilju proirenja spektra delovanja moe se meati sa preparatima na bazi sulkotriona (Tangenta) i flurohloridona. NAPOMENA: Zbog mogueg dospevanja u podzemne vode i pojave fitotoksinosti, ne sme se primenjivati na slabohumusnim zemljitima (<1% humusa) i krakim i erozivnim terenima. Kada je jaka i dugotrajna sua preparat treba inkorporirati na dubinu 2-3 cm. U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti najvie jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
82
AKTIVNA MATERIJA: Pendimetalin (330 g/l preparata) DELOVANJE: Pendimetalin je selektivni, translokacioni herbicid iz hemijske grupe dinitroanilina. Suzbija jednogodinje travne i irokolisne korove u vreme klijanja i nicanja. Podjednako dobro se usvaja i korenom i liem korova. Spreavajui proces obrazovanja mikrotubula ova aktivna materija prouzrokuje prekid mitoze i deobu elija. To dovodi do prestanka razvoja korenovog sistema, a u kasnijim fazama i do potpunog suenja biljaka. PRIMENA:
Vreme primene tretirati zemljite posle setve/sadnje, a pre nicanja useva. tretirati zemljite pre setve uz plitku inkorporaciju. tretirati zemljite posle setve, a pre nicanja useva ili posle nicanja useva pa do faze bokorenja tretirati zemljite pre rasaivanja.
Duvan
5 l/ha na humusnim zemljitima (3-5% humusa) 7 l/ha na jako humusnim zemljitima (> 5% humusa) 5 l/ha 5 l/ha 4-6 l/ha
Paradajz, paprika i kupus (iz rasada) Luk *Graak * U toku je proces registracije
tretirati zemljite pre rasaivanja. tretirati zemljite posle setve/sadnje, a pre nicanja useva. tretirati zemljite posle setve/sadnje, a pre nicanja useva.
SPEKTAR DELOVANJA: Jednogodinji uskolisni korovi: Miiji repak Strac obini Svraica crvena Proso korovski Muhar sivi Muhar zeleni Alopecurus myosuroides Apera spica-venti Digitaria sanguinalis Echinochloa crus galli Setaria glauca Setaria viridis
83
herbicidi
Selektivni herbicid za suzbijanje jednogodinjih travnih i irokolisnih korova u kukuruzu, krompiru, suncokretu, soji, penici, duvanu, paradajzu, paprici, kupusu, luku i graku
Zanat
Jednogodinji irokolisni korovi: tir obini Loboda obina Pepeljuga obina Palamida njivska (iz semena) Konica obina Broika lepua Lubeniarka njivska Kamilice Bulka obina Dvornici Tut obini Ljutii Gorika obina Goruica poljska istac jednogodinji Mijakinja obina Stisnua kravlja estoslavica persijska Amaranthus retroflexus Atriplex patula Chenopodium album Cirsium arvense Galinsoga parviflora Galium aparine Hibiscus trionum Matricaria spp. Papaver rhoeas Polygonum spp. Portulaca oleracea Ranunculus spp. Sonchus oleraceus Sinapis arvensis Stachys annua Stellaria media Thlaspi arvense Veronica persica
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: U cilju proirenja spektra delovanja moe se meati sa preparatima na bazi linurona (Galolin mono) i flurohloridona. NAPOMENA: Ne sme se primenjivati na slabo humusnim zemljitima (<1 % humusa), na povrinama za proizvodnju mladog luka za salatu, luka iz presadnica, ranih sorti paprike, korenastog povra kao i u staklenicima i plastenicima. U sluaju prevremenog skidanja ili preoravanja useva moe se sejati samo kukuruz, a nakon 3 meseca od primene i ostali usevi u kojima se preparat primenjuje. U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti najvie jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Paradajz Luk, krompir, kupus, paprika, graak Kukuruz, penica, soja, suncokret, duvan Dani 42 63 odreen vremenom primene
84
FUNGICIDI
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Ne mea se sa insekticidima kisele reakcije (dihlorfos, dimetoat, fosfamidon, monokrotofos), bordovskom orbom, sumpornom-krenom orbom, preparatima na bazi propargita i sredstvima za ishranu bilja koja sadre bor (B). Ne mea se sa sumporom (S) kod poslednjeg tretiranja u zasadima vinove loze jer se znatno produava perzistentnost mankozeba. NAPOMENA: U toku jedne godine, na istom terenu, maksimalno se moe primeniti tri puta u intervalu od 14 dana. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Stone sorte vinove loze Vinske sorte vinove loze
Dani 35 42
87
fungicidi
Sistemini fungicid irokog spektra delovanja za primenu u voarstvu, vinovoj lozi i penici
AKTIVNA MATERIJA: Tebukonazol (250 g/l preparata) DELOVANJE: Tebukonazol je sistemini fungicid iz grupe triazola. Deluje protektivno i kurativno na veliki broj fitopatogenih gljiva. Prodirui u biljno tkivo, inhibira sintezu ergosterola i na taj nain spreava razvoj gljive. Najbolja efikasnost obezbeuje se preventivnom primenom, odnosno odmah nakon pojave prvih simptoma. SPEKTAR DELOVANJA I PRIMENA:
Gajena biljka Vinja, ljiva Patogen suenje cvetova i rodnih granica i mrka trule plodova (Monilia laxa) pepelnica (Uncinula necator) Koliina/ koncentracija primene 0,75 l/ha Vreme primene prvo tretiranje u fazi belih balona, a drugo u fazi punog cvetanja tokom vegetacije, pre pojave oboljenja, a najkasnije po pojavi prvih simptoma preventivno do faze obrazovanja plodova i kurativno, ubrzo nakon ostvarene infekcije 714 dana pred berbu od poetka klasanja do poetka cvetanja
Vinova loza
0,4 l/ha
Jabuka
aava pegavost lista i krastavost ploda (Venturia inaequalis) bolesti uskladitenih plodova (Monilinia spp.i Penicillium spp.) pepelnice (Erysiphe graminis ), re (Puccinia spp.), pegavosti lista (Septoria spp.) i fusariuma klasa (Fusarium spp.) crna pegavost (Alternaria solani),
0,03%
0,050,075% 1 l/ha
Paradajz
0,075%
*Registrovane su kombinacije ovog preparata sa: preventivnim preparatom Mankogal 80 (Akord + Mankogal 80, u koncentracijama 0,03 + 0,2%) i odvojeno sa preparatom Dakoflo 720 (Akord + Dakoflo 720, u koncentracijama 0,03 + 0,2%), za suzbijanje prouzrokovaa aave pegavosti lista i krastavosti ploda jabuke. Takoe sa preparatom Galofungin 500 SC (Akord + Galofungin 500 SC u koliinama 0,3 + 1 l/ha), za suzbijanje prouzrokovaa pepelnice, re, pegavosti lista i fuzariuma klasa na penici.
88
NAPOMENA: Preparati na bazi tebukonazola tetni su za organizme u vodi, pa treba spreiti njihovo dospevanje u vode (vodotoci, jezera, izvorita voda i bunari) i kanalizacione mree. U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti tri puta. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Breskva i kajsija Paradajz, vinja, ljiva, vinova loza, jabuka Penica Dani 7 21 obezbeen vremenom primene
89
fungicidi
AKTIVNA MATERIJA: Tebukonazol (60 g/l preparata) DELOVANJE: Tebukonazol je sistemini fungicid iz grupe triazola. Deluje protektivno i kurativno na veliki broj fitopatogenih gljiva. Prodirui u biljno tkivo, inhibira sintezu ergosterola i na taj nain spreava razvoj gljive. Njegova sisteminost dosee do pojave prvih listova tako da je biljka u potpunosti zatiena poetkom vegetacije. Deluje i na patogene koji se prenose unutar semena (Ustilago nuda). SPEKTAR DELOVANJA I PRIMENA:
Vreme primene tretira se seme u toku dorade ili pred setvu u zatvorenim aparatima za tretiranje semena .
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa drugim sredstvima za zatitu semena FS i WP formulacije. NAPOMENA: Kod pravilne primene nema pojave fitotoksinosti. Tretirano seme ne sme se koristiti za ishranu ljudi, riba i toplokrvnih ivotinja. Prilikom setve tretirano seme se ne sme ostavljati na povrini zemlje. KRAJNJI ROK PRIMENE (KARENCA): Obezbeen je vremenom i nainom primene. GRUPA OTROVA: III PAKOVANJE: 1 l, 5 l
90
Akord 025 - FS
AKTIVNA MATERIJA: Tebukonazol (25 g/l preparata) DELOVANJE: Tebukonazol je sistemini fungicid iz grupe triazola. Deluje protektivno i kurativno na veliki broj fitopatogenih gljiva. Prodirui u biljno tkivo, inhibira sintezu ergosterola i na taj nain spreava razvoj gljive. Njegova sisteminost dosee do pojave prvih listova tako da je biljka u potpunosti zatiena poetkom vegetacije. Deluje i na patogene koji se prenose unutar semena (Ustilago nuda).
Vreme primene tretira se seme u toku dorade ili pred setvu u zatvorenim aparatima za tretiranje semena .
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Pre meanja sa drugim preparatima treba proveriti njihovu kompatibilnost. NAPOMENA: Kod pravilne primene nema pojave fitotoksinosti. Tretirano seme ne sme se koristiti za ishranu ljudi, riba i toplokrvnih ivotinja. Prilikom setve tretirano seme se ne sme ostavljati na povrini zemlje. KRAJNJI ROK PRIMENE (KARENCA): Obezbeen je vremenom i nainom primene. GRUPA OTROVA: III PAKOVANJE: 100 ml, 300 ml, 5 l
91
fungicidi
Akord 060 - FS
AKTIVNA MATERIJA: Tebukonazol (60 g/l preparata) DELOVANJE: Tebukonazol je sistemini fungicid iz grupe triazola. Deluje protektivno i kurativno na veliki broj fitopatogenih gljiva. Prodirui u biljno tkivo, inhibira sintezu ergosterola i na taj nain spreava razvoj gljive. Njegova sisteminost dosee do pojave prvih listova tako da je biljka u potpunosti zatiena poetkom vegetacije. Deluje i na patogene koji se prenose unutar semena (Ustilago nuda). SPEKTAR DELOVANJA I PRIMENA:
Vreme primene tretira se seme u toku dorade ili pred setvu u zatvorenim aparatima za tretiranje semena.
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Pre meanja sa drugim preparatima treba proveriti njihovu kompatibilnost. NAPOMENA: Kod pravilne primene nema pojave fitotoksinosti. Tretirano seme ne sme se koristiti za ishranu ljudi, riba i toplokrvnih ivotinja. Prilikom setve tretirano seme se ne sme ostavljati na povrini zemlje. KRAJNJI ROK PRIMENE (KARENCA): Obezbeen je vremenom i nainom primene. GRUPA OTROVA: III PAKOVANJE: 50 ml, 100 ml, 5 l
92
Akord plus
vododisperzibilne granule
*Kruka
2-3 kg/ha
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Ne mea se sa insekticidima kisele reakcije (heptenofos, dihlorfos, dimetoat, fosfamidon, monokrotofos), bordovskom orbom, sumporno-krenom orbom, preparatima na bazi propagita i sredstvima za ishranu bilja koja sadre bor (B). Pre meanja sa drugim preparatima, posebno razliite formulacije treba proveriti njihovu fiziku kompatibilnost. NAPOMENA: U toku jedne godine, na istom terenu, maksimalno se moe primeniti tri puta. KRAJNJI ROK PRIMENE (KARENCA):
Dani 21
93
fungicidi
Sistemini fungicid irokog spektra delovanja za primenu u voarstvu, vinovoj lozi i povrtarstvu
AKTIVNA MATERIJA: Tebukonazol (250 g/kg preparata) DELOVANJE: Tebukonazol je sistemini fungicid. Deluje protektivno i kurativno na veliki broj fitopatogenih gljiva. Probojem kroz biljno tkivo, inhibira sintezu ergosterola i na taj nain spreava razvoj gljive. Najbolja efikasnost obezbeuje se preventivnom primenom, odnosno odmah nakon pojave prvih simptoma. SPEKTAR DELOVANJA I PRIMENA:
Koliina/ koncentracija primene 0,75 kg/ha
Patogen suenje cvetova i rodnih granica i mrka trule plodova (Monilia laxa)
Vreme primene od fenofaze cvetnog balona (faza 59 BBCH-skale) do punog cvetanja (faza 65/67 BBCH-skale) ili poetkom cvetanja (faze 61-63 BBCH- skale), ukoliko se tretira samo jednom. pre pojave bolesti, kada su razvijena 3-4 lista (faza 13-14 BBCH skale), a najkasnije po pojavi prvih simptoma Tokom vegetacije (faze 19- 71 BBCH skale), preventivno, a najkasnije pre sticanja uslova za irenje bolesti tokom vegetacije, a kada se steknu uslovi za zaraavanje
Vinova loza
pepelnica (Uncinula necator) crna pegavost krompira i paradajza (Alternaria solani) Suenje lastara maline (Didymella applanata)
0,4 kg/ha
Paradajz
0,75 kg/ha
0,075%
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Preparat se kombinuje sa velikim brojem jedinjenja. Iako nema podataka o nekompatibilnosti, pre njihovog meanja sa drugim preparatima posebno razliite formulacije, treba proveriti njihovu fiziku kompatibilnost. NAPOMENA: U toku jedne godine, na istom terenu, maksimalno se moe primeniti tri puta. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Dani
21
94
AKTIVNA MATERIJA: Tebukonazol (167 g/l preparata) + karbendazim (133 g/l preparata) DELOVANJE: Tebukonazol je sistemini fungicid iz grupe triazola. Deluje protektivno i kurativno na veliki broj fitopatogenih gljiva. Prodirui u biljno tkivo, inhibira sintezu ergosterola i spreava razvoj gljive. Karbendazim je takoe sistemini fungicid iz grupe benzimidazola. Deluje preventivno i kurativno na veliki broj fitopatogenih gljiva. Inhibicijom sinteze - tubulina, remeti deobu elija gljiva. U biljci se kree akropetalno, ksilemskim sprovodnim sudovima. Razliiti mehanizmi delovanja ovih fungicida usporavaju razvoj rezistentnosti fitopatogenih gljiva, a ujedno pruaju preparatu mnogo veu efikasnost u zatiti. SPEKTAR DELOVANJA I PRIMENA:
Patogen pepelnica (Erysiphe graminis ) ra (Puccinia spp.) pegavost lista i plevica (Septoria spp.) fuzarioza klasa (Fusarium spp .) siva pegavost lia (Cercospora beticola )
Koliina primene
Vreme primene
1,5 l/ha
eerna repa
1,5 l/ha
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Zbog prisustva karbendazima u preparatu ne sme se meati sa drugim pesticidima, jako alkalne reakcije (Bordovska orba) i jako kiselim preparatima u obliku EC formulacija (dimetoat, dihlorfos, heptenofos). NAPOMENA: Kod pravilne primene nema pojave fitotoksinosti. Tretiranje iz vazduhoplova nije dozvoljeno. U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti dva puta. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Dani 42
95
fungicidi
AKTIVNA MATERIJA: Tebukonazol (167 g/l preparata) + tiofanat-metil (133 g/l preparata) DELOVANJE: Tebukonazol je sistemini fungicid, deluje protektivno i kurativno na veliki broj fitopatogenih gljiva. Probojem kroz biljno tkivo, inhibira sintezu ergosterola i na taj nain spreava razvoj gljive. Najbolja efikasnost obezbeuje se preventivnom primenom, odnosno odmah nakon pojave prvih simptoma. Tiofanat - metil je sistemini fungicid iz grupe benzimidazola. Deluje preventivno i kurativno na veliki broj fitopatogenih gljiva. Remeti deobu elija gljiva, inhibicijom sinteze -tubulina. U biljci se kree akropetalno, ksilemskim sprovodnim sudovima . SPEKTAR DELOVANJA I PRIMENA:
Gajena biljka Penica i jeam Patogen pepelnica (Erysiphe graminis ) ra (Puccinia spp.) mreasta pegavost jema (Pyrenophora teres) pegavost lista i plevica (Septoria spp.) fuzarioza klasa (Fusarium spp .) siva pegavost lia (Cercospora beticola ) Koliina/ koncentracija primene Vreme primene
1,5 l/ha
Tokom vlatanja, klasanja i cvetanja, po pojavi prvih simptoma,a pre poetka irenja zaraze Tokom vegetacije po pojavi prvih simptoma Krajem klasanja i poetkom cvetanja (faze 59-61 BBCH skale) Pri pojavi prvih pega na listu
eerna repa
1,5 l/ha
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Zbog prisustva tiofanat-metila u preparatu ne sme se meati sa preparatima na bazi bakra. NAPOMENA: U toku jedne godine, na istom terenu, maksimalno se moe primeniti dva puta. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Dani 42
96
Preventivni fungicid irokog spektra delovanja za suzbijanje prouzrokovaa bolesti voa, povra i hmelja
AKTIVNA MATERIJA: 50% bakra iz bakar-oksihlorida DELOVANJE: Bakar oksihlorid je preventivni fungicid i baktericid. Deluje inhibirajui klijanje spora patogena. Gljive ne stvaraju rezistentnost na ovu materiju zbog njenog viestrukog mehanizma delovanja. SPEKTAR DELOVANJA:
Vreme primene tretiranjem u toku mirovanja vegetacije tretiranjem u vegetaciji do poetka cvetanja tretiranjem samo u toku mirovanja vegetacije
upljikavost lia kotiavog voa (Stigmina carpophila) i kovrdavost lia (Taphrina deformans) upljikavost lia kotiavog voa (Stigmina carpophila) plamenjaa (Plasmopara viticola) plamenjaa (Pseudoperonospora humuli) plamenjaa (Phytophthora infenstans)
tretiranjem samo u toku mirovanja vegetacije tretiranjem samo posle cvetanja, a pre ostvarivanja uslova za zarazu tretiranjem samo posle cvetanja, a pre ostvarivanja uslova za zarazu tretiranjem pre ostvarivanja uslova za zarazu
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Mea se sa mineralnim uljima za primenu u toku mirovanja vegetacije. Moe se meati sa sumporom kod primene u vinovoj lozi uz uslov da je pH meavine neutralan. Ne mea se sa preparatima jako kisele reakcije (heptenofos, dihlorvos, dimetoat) i kalcijum-polisulfidom. NAPOMENA: Prilikom poslednjeg tretiranja hmelja primenjuju se nie koncentracije. U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti dva puta u vou, a za ostale namene nema ogranienja.
97
fungicidi
Bakarni oksihlorid-50
KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Hmelj, krompir i paradajz Vinova loza Voe Dani 14 28 odreen vremenom primene
98
AKTIVNA MATERIJA: Propamokarb hidrohlorid (722 g/l preparata) DELOVANJE: Propamokarb hidrohlorid je sistemini fungicid sa izraenim protektivnim delovanjem. Inhibira sintezu fosfolipida i masnih kiselina i samim tim ometa formiranje elijskih membrana gljive, to dovodi do inhibicije u rastu micelije i spora. SPEKTAR DELOVANJA I PRIMENA:
Gajena biljka Paprika Patogen plamenjaa paprike (Phytophthora capsici) plamenjaa krastavca (Pseudoperonospora cubensis) poleganje rasada (Pythium spp.) Koncentracija primene 0,25 % Vreme primene zalivanje rasada 3 dana pre rasaivanja i 2 puta zalivanje rasaenih biljaka zalivanje biljaka nakon nicanja ili presaivanja potapanje oienih lukovica u rastvor u trajanju od 15-20 minuta
Krastavac
0,15 %
0,3 %
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa svim protektivnim i sisteminim fungicidima za suzbijanje plamenjae. NAPOMENA: Ne sme se primenjivati u proizvodnji ljutih papriica i sorti paprike kratke vegetacije. Kod pravilne primene nema pojave fitotoksinosti. U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti tri puta. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Krastavac Paprika Lala Dani 14 35 odreen vremenom primene
99
fungicidi
AKTIVNA MATERIJA: Bakar u obliku smee bakar (II) sulfata pentahidrata i kalcijum hidroksida (100 g/l preparata) DELOVANJE: Bakar sulfat je protektivni fungicid, a deluje i kao algicid i moluskocid. Deluje nespecifino, spreava klijanje spora, inhibicijom SH-enzima. Zbog viestrukog mehanizma delovanja, patogeni ne razvijaju rezistentnost na ovo jedinjenje. SPEKTAR DELOVANJA I PRIMENA:
Gajena biljka Vinova loza Patogen plamenjaa (Plasmopara viticola) Koncentracija primene 2,5% Vreme primene tretiranje posle cvetanja, po pojavi prvih pega primarnog zaraavanja, a pre sticanja uslova za sekundarno zaraavanje i irenje oboljenja
NAPOMENA: Najmanje 21 dan posle primene, ne dozvoliti pristup stoci na tretirane povrine.Moe biti fitotoksian ako se primeni po hladnom i vlanom vremenu ili nakon dozvoljenog perioda primene. U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti tri puta u vinovoj lozi. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA):
Gajena biljka Vinova loza (stone sorte) Vinova loza (vinske sorte)
Dani 21 28
100
Preventivni fungicid irokog spektra delovanja za suzbijanje prouzrokovaa bolesti voa i povra
AKTIVNA MATERIJA: Bakar iz bakar-oksihlorida (350 g/kg preparata) DELOVANJE: Bakar oksihlorid je preventivni fungicid i baktericid. Deluje inhibirajui klijanje spora patogena. Gljive ne stvaraju rezistentnost na ovu materiju zbog njenog viestrukog mehanizma delovanja. SPEKTAR DELOVANJA I PRIMENA:
Patogen aava pegavost lia i krastavost plodova (Venturia inaequalis) suenje lastara maline (Didymella applanata) plamenjaa (Plasmopara viticola) plamenjaa (Phytophthora infenstans)
tretiranjem tokom intenzivnog porasta izbojaka do poetka cvetanja od poetka cvetanja tretiranjem pre ostvarivanja uslova za zarazu
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Mea se sa mineralnim uljima za primenu u toku mirovanja vegetacije. Moe se meati sa sumporom kod primene u vinovoj lozi uz uslov da je pH meavine neutralan. Ne mea se sa preparatima jako kisele reakcije (heptenofos, dihlorvos, dimetoat) i kalcijum-polisulfidom. NAPOMENA: U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti dva puta u vou, a za ostale namene nema ogranienja. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA):
Gajena biljka Krompir Vinova loza Voe Dani 7 28 obezbeena vremenom primene
101
fungicidi
Patogen siva pegavost lia i klasa (Septoria tritici, S. nodorum) siva pegavost lia (Cercospora beticola) plamenjaa (Phytophthora infestans) crna pegavost (Alternaria solani) plamenjaa (Phytophthora infestans) crna pegavost (Alternaria solani) siva trule (Botritys cinerea)
Vreme primene tretiranjem tokom faza vlatanja i klasanja, a pre sticanja uslova za zaraavanje po pojavi simptoma i postojanja uslova za irenje obolenja od nicanja do pred vaenje krompira
3 l/ha 3 l/ha
Paradajz
3 l/ha
tretiranjem u polju, pre sklapanja redova u zavisnosti od uslova za irenje oboljenja ili u staklari u fazi rasada (po ukorenjivanju) do poetka zrenja preventivno, pre sticanja uslova za zaraavanje
Kupus
plamenjaa (Peronospora parasitica) crna pegavost (Alternaria brassicae) plamenjaa (Pseudoperanospora cubensis) plamenjaa (Peronospora destructor)
Krastavac Luk
preventivno, pre sticanja uslova za zaraavanje preventivno, pre sticanja uslova za zaraavanje
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa veinom fungicida i insekticida. NAPOMENA: Broj tretiranja u toku jedne godine nije ogranien. Interval izmeu dva tretiranja ne bi trebalo da bude dui od 14 dana.
102
103
fungicidi
2 l/ha 0,25-0,35 % ili 2,5 l/ha Dakoflo 720 + 1 l/ha Nu-film 17 ili 2,5 l/ha Dakoflo 720 + Galmin 2 l/ha
* Veoma se efikasnom pokazala registrovana kombinacija preparata Dakoflo 720 (2 l/ha) + Akord (0,3 l/ha) za primenu protiv pegavosti lista i aave krastavosti ploda jabuke.
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa veinom fungicida i insekticida. NAPOMENA: Tretiranje iz vazduhoplova dozvoljeno je pod sledeim uslovima: - povrine koje se tretiraju moraju biti udaljene najmanje 500 m od naselja i poljoprivrednih objekata, a najmanje 200 m od vodozatitnih zona i voda, - brzina vetra ne sme biti vea od 2-3 m/s, - rubne zone (200-500 m) se tretiraju sa zemlje. Najvei broj tretiranja u toku jedne godine je 3 - 4 puta, sa intervalom izmeu dva tretiranja od 7-12 dana. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka eerna repa Jabuka Breskva Dani 21 28 obezbeena vremenom primene
Kontaktni fungicid sa protektivnim delovanjem za suzbijanje prouzrokovaa bolesti u voarstvu, povrtarstvu i travnjacima
AKTIVNA MATERIJA: Iprodion (500 g/l preparata) DELOVANJE: Iprodion je nesistemini fungicid iz hemijske grupe dikarboksimida. Aktivni radikali kiseonika, karakteristini za osnovnu hemijsku strukturu dikarboksimida, uzrok su viestrukog mesta delovanja na biohemijskom nivou (peroksidacija nezasienih masnih kiselina, oksidacija SH enzima, naruavanje strukture nukleinskih kiselina i proteina itd). Krajnja posledica je inhibicija klijanja spora i rasta micelija osetljivih vrsta gljiva. SPEKTAR DELOVANJA I PRIMENA:
Gajena biljka Vinja Patogen suenje cvetova i granica i mrka trule plodova (Monilinia laxa) monilia (Monilinia laxa) siva trule (Botrytis cinerea) Koncentracija primene 0,15% Vreme primene prvo tretiranje u fazi belih balona- kokica i drugo u fazi cvetanja tretiranjem plodova pred berbu, tokom zrenja (BBCH 83 87) tokom cvetanja , po precvetavanju i tokom formiranja plodova (BBCH 63-73/75) preventivno ili po pojavi prvih simptoma tokom vegetacije preventivno ili po pojavi prvih simptoma tokom vegetacije i to od precvetavanja do pred berbu tokom vegetacije i to neposredno pred i tokom cvetanja i poetkom zrenja tretiranjem po otvaranju cvetova i drugog cvetnog buketa i drugo 10-15 dana kasnije
0,15% 0,15%
Mrkva
pegavost i trule (Alternaria spp., Fusarium spp., Sclerotinia spp.) razne bolesti na travnjacima (Sclerotinia spp., Fusarium spp., Rhyzoctonia spp.i dr.) siva trule (Botritys cinerea) siva trule (Botritys cinerea) siva trule (Botritys cinerea)
1,5 l/ha
Travnjaci
10 12 l/ha
0,1% 0,2%
*Paradajz
0,1 - 0,2%
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Iprodion se moe meati sa veim brojem fungicida. NAPOMENA: Zbog ukrtene rezistentnosti i razvijanja rezistentnosti patogena Botrytis cinerea, ne sme se primenjivati sa fungicidima iz grupe dikarboksimida (prosimidon i vinklozolin). U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti dva puta.
105
fungicidi
Dional 500 SC
KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Breskva i kajsija Malina, lenik, mrkva, vinja Paradajz Vinova loza Dani 7 14 21 28
106
Kombinovani, preventivni fungicid, namenjen suzbijanju prouzrokovaa plamenjae u krompiru i u vinovoj lozi
AKTIVNA MATERIJA: Zoksamid (83 g/kg preparata) + mankozeb (667 g/kg preparata) DELOVANJE: Zoksamid je protektivni fungicid koji ima specifino delovanje na fitopatogene gljive prouzrokovae plamenjaa, izazivajui poremeaj u strukturi mikrotubula i time onemoguujui normalnu deobu elija. Ova supstanca je komplementarna sa mankozebom i pojaava nivo bioloke aktivnosti ovog klasinog protektivnog fungicida.
Vreme primene tokom vegetacije, preventivno pre sticanja uslova za infekciju, a najkasnije po pojavi prvih simptoma i sticanja uslova za irenje oboljenja tokom vegetacije, preventivno za spreavanje sekundarnih infekcija
Vinova loza
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa drugim sredstvima za zatitu bilja, osim sumpora i preparata kisele reakcije. NAPOMENA: Najvei dozvoljeni broj tretiranja u toku jedne sezone je tri puta, sa intervalom izmeu dva tretiranja 14 dana pri smeni vlanih perioda ili ukoliko se vri navodnjavanje 710 dana. U periodima dugotrajnih, kontinuiranih padavina 56 dana. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Krompir Vinova loza - stone sorte Vinova loza - vinske sorte Dani 7 28 42
107
fungicidi
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa veinom fungicida i insekticida. Ne sme se meati sa uljanim preparatima ili preparatima koji sadre ulje. NAPOMENA: Ne sme se primenjivati u proizvodnji ljutih papriica i sorti paprike kratke vegetacije. Kod pravilne primene nema pojave fitotoksinosti. Tretiranje iz vazduhoplova nije dozvoljeno. U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti tri puta. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Krompir i paradajz Dani 21
108
AKTIVNA MATERIJA: Karbendazim (500 g/l preparata) DELOVANJE: Karbendazim je sistemini fungicid iz grupe benzimidazola. Deluje preventivno i kurativno na veliki broj fitopatogenih gljiva. Remeti deobu elija gljiva, inhibicijom sinteze -tubulina. U biljci se kree akropetalno, ksilemskim sprovodnim sudovima. SPEKTAR DELOVANJA I PRIMENA:
Gajena biljka Vinja Patogen suenje cvetova i rodnih granica i mrka trule plodova (Monilinia laxa) bolesti tokom zrenja i na uskladitenim plodovima kod jabuastih vrsta (Monilia fructigena , Penicilium spp.i Gleosporium spp.) Koncentracija primene 0,06% Vreme primene tretiranjem u fazi od poetka cvetanja pa do punog cvetanja tokom tehnoloke zrelosti, a najkasnije 15 dana pred berbu
0,06%
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Ne mea se sa preparatima alkalne reakcije. NAPOMENA: U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti najvie jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
109
fungicidi
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Preparat Galofungin T se moe meati sa ostalim pesticidima uz odreena ogranienja. Ne sme se meati sa pesticidima jako alkalne reakcije (bordovska orba) , preparatima na bazi bakra, jako kiselim insekticidima u obliku EC formulacija (fosfamidon, dihlorfos, heptenofos). NAPOMENA: Zbog ukrtene rezistentnosti i razvijanja rezistentnosti parazita Monilinia laxa, ne sme se alternativno primenjivati sa fungicidima iz grupe benzimidazola. U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti dva puta. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Vinja Dani obezbeena vremenom primene
110
Vinova loza
1-1,5/ l/ha
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa svim fungicidima i velikim brojem drugih pesticida. Pre meanja sa drugim preparatima, naroito razliitih formulacija, proveriti njihovu fiziku kompatibilnost. NAPOMENA: U toku jedne godine, na istom terenu, maksimalno se moe primeniti tri puta u krompiru i etri puta u vinovoj lozi. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Krompir Vinova loza Dani 7 21
111
fungicidi
Gajena biljka
Patogen pepelnica (Erysiphe graminis ) ra (Puccinia spp.) Siva pegavost lista i klasa (Septoria spp.)
Vreme primene U vreme vlatanja, klasanja, cvetanja i/ili formiranja i nalivanja zrna (faze 31-71 BBCH skale) Prvo: od faze bokorenja do pojave drugog kolenca (faze 25-32 BBCH skale) Drugo: od otvaranja rukavca zastaviara (faze 47-49 BBCH skale) Krajem klasanja do poetka cvetanja (faze 59-61 BBCH skale) Od faze prvog kolenca do poetka klasanja (faze 31-51 BBCH skale)
Penica i jeam Plesni i trule klasa (Fusarium spp .) Mreasta pegavost jema (Pyrenophora teres)
2 l/ha
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa drugim preparatima. NAPOMENA: U toku jedne godine, na istom terenu, maksimalno se moe primeniti dva puta. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Dani 35
112
Patogen suenje cvetova i granica i mrka trule plodova (Monilia laxa) siva trule i bela trule (Botrytis cinerea, Slerotinia)
Vreme primene prvo tretiranje u fazi belih balona kokica i drugo u fazi cvetanja prvo tretiranje u fazi butonizacije i drugo u punom cvetanju
Suncokret
2,5 l/ha
* Veoma se efikasnom pokazala registrovana kombinacija preparata Kubik (2,5 l/ha) + Nu-film 17 (1 l/ha) za primenu protiv sive i bele trulei (Botrytis cinerea, Slerotinia spp.) u usevu suncokreta.
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Preparat se moe meati sa velikim brojem fungicida. NAPOMENA: U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti dva puta. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Dani 42
113
fungicidi
Gajena biljka
Patogen
Vreme primene
Vinja, *ljiva
suenje cvetova i granica i mrka trule plodova (Monilinia laxa) Siva trule (Botrytis cinerea) Bela trule (Sclerotinia sclerotiorum)
Prvo tretiranje u fazi belih balonakokica i drugo u fazi cvetanja Prvi tretman u fazi butonizacije i drugi tretman u fazi punog cvetanja
Suncokret
2 - 2,5 l/ha
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Preparat se moe meati sa velikim brojem fungicida. Ne sme se meati sa pesticidima jako alkalne reakcije (bordovska orba) i jako kiselim insekticidima u obliku EC formulacija (dimetoat, dihlorfos, heptenfos, monokrotofos). NAPOMENA: Zbog ukrtene rezistentnosti na benzimidazole i dikarboksimide Kubik plus ne treba koristiti alternativno sa fungicidima iz ove dve hemijske grupe jedinjenja. U toku jedne godine, na istom terenu, maksimalno se moe primeniti dva puta. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Vinja, ljiva Suncokret Dani Obezbeena vremenom primene 42 dana
114
Nesisitemini fungicid, irokog spektra delovanja za suzbijanje prouzrokovaa bolesti u voarstvu, vinogradarstvu, ratarstvu i povrtarstvu
AKTIVNA MATERIJA: Mankozeb (800 g/kg preparata) DELOVANJE: Mankozeb je preventivni fungicid. Smatra se da je osnovni mehanizam delovanja inhibicija procesa elijskog disanja. Fitopatogene gljive ne mogu da razvijaju na njega rezistentne sojeve. Deluje na veliki broj gljiva, prouzrokovaa biljnih bolesti i esto se kombinuje sa sisteminim fungicidima, ime se dobija efikasnija zatita.
Patogen aava pegavost lia i krastavost plodova (Venturia inaequalis i V. pirina) plamenjaa (Polystigma rubrum)
Vreme primene u toku vegetacije, preventivno, pre sticanja uslova za ostvarivanje primarne ili sekundarne infekcije u toku vegetacije, preventivno, po precvetavanju, u zavismosti od postojanja uslova za primarnu infekciju u toku vegetacije, preventivno, po precvetavanju, u zavisnosti od postojanja uslova za primarnu infekciju i/ili posle berbe u zavisnosti od postojanja uslova za infekciju i irenje oboljenja po pojavi prvih uljnih pega primarnih zaraza, a pre sticanja uslova za sekundarnu infekciju poetkom vegetacije, u vreme porasta pupoljaka preventivno pre sticanja uslova za zaraavanje tretiranjem, preventivno pre sticanja uslova za zaraavanje, a najkasnije po pojavi prvih simptoma tretiranjem u fazi vlatanja i klasnja, pre sticanja uslova za zaraavanje, a najkasnije po pojavi prvih simptoma
ljiva
0,2-0,25%
Vinja i trenja
0,2-0,25%
Vinova loza
0,25%
plamenjaa (Peranospora tabacina) crna pegavost (Alternaria solani) plamenjaa (Phytophthora infenstans) pegavost lista i klasa (Septoria tritici i S. nodorum) ra (Puccinia spp.)
Penica, jeam
* Veoma se efikasnom pokazala registrovana kombinacija preparata Mankogal 80 (2 l/ha) + Akord (0,3 l/ha) za primenu protiv prouzrokovaa pegavosti lista i aave krastavosti ploda jabuke!
115
fungicidi
Mankogal-80
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Mea se sa preparatima na bazi bakar-oksihlorida (Bakarni oksihlorid-50), metalaksila-M, cimoksanila, dimetomorfa, propamokarb-hidrohlorida (Balb). NAPOMENA: Najbolje zatitno dejstvo je 14 dana, dok je pri smeni vlanih i toplih perioda ili pri navodnjavanju 7-10 dana, a ukoliko je neprekidno vlaenje 5-6 dana. U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti tri puta. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Krompir i paradajz Jabuasto i kotiavo voe, duvan, stone sorte vinove loze Vinske sorte vinove loze, penica, jeam
Dani 14 21 42
116
Patogen glavnica penice (Tilletia tritici) i snena plesan ita (Fusarium nivale) gukasta gar (Ustilago maydis) i trule korena (Fusarium spp.)
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Ne mea se sa insekticidima kisele reakcije i sredstvima za ishranu bilja koja sadre bor. NAPOMENA: Tretirano seme se ne sme koristiti za ishranu ljudi, riba i toplokrvnih ivotinja. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA): Obezbeen je vremenom i nainom primene. GRUPA OTROVA: III PAKOVANJE: 15 l
117
fungicidi
Patogen glavnica penice (Tilletia tritici) i snena plesan ita (Fusarium nivale)
Koliina primene 200 g/100 kg semena - suvi postupak - zapraivanje semena - vlani postupak - uz dodatak 600 ml vode na 100 kg semena
gukasta gar (Ustilago maydis) i trule korena (Fusarium spp.) trulei (Fusarium spp.), siva pegavost lia (Cercospora beticola) i mrka pegavost (Phoma betae) 800 g/100 kg semena - suvi postupak - zapraivanje semena - vlani postupak - uz dodatak 600 ml vode na 100 kg semena
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Ne mea se sa insekticidima kisele reakcije i sredstvima za ishranu bilja koja sadre bor. NAPOMENA: Tretirano seme se ne sme koristiti za ishranu ljudi, riba i toplokrvnih ivotinja. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA): Obezbeen je vremenom i nainom primene. GRUPA OTROVA: III PAKOVANJE: 200 g, 25 kg
118
novo
Jabuka
2 kg/ha
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Preparat se moe meati sa veinom fungicida i velikim brojem drugih pesticida. Pre meanja sa drugim preparatima treba proveriti njihovu fiziku kompatibilnost. Ne sme se meati se sa Bordovskom orbom i sumporno-krenom orbom, EC i uljnim formulacijama i insekticidima kisele reakcije (dimetoat, dihlorvos, heptenofos). NAPOMENA: Moe ispoljiti blagu fitotoksinost (kaptanove pege) na plodovima nekih sorata jabuke (Vinesep) i kruke (Starking, Sejman, Boskovka i dr.) ako se primenjuje u fazi precvetavanja i formiranja plodova (period oko mesec dana), a naroito ako se kombinuje sa preparatima na bazi sumpora. Ne sme se primenjivati u zasadu jabuke sorte Crveni delies i kruke Anuj, zbog ispoljavanja fitotoksinosti. Moe biti fitotoksian ako se na viim temperaturama mea sa preparatima na bazi dimetoata. U toku jedne godine na istoj povrini maksimalan broj tretiranja nije ogranien. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Jabuka Dani 21
119
fungicidi
novo
Gajena biljka
Patogen
Vreme primene
Jabuka
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Pre meanja sa drugim preparatima, posebno razliitih formulacija, proveriti njihovu fiziku kompatibilnost. Ne sme se meati sa Bordovskom orbom, EC formulacijama, jako alkalnim, jako kiselim i preparatima na bazi fentin-hidroksida. NAPOMENA: U toku jedne godine, na istom terenu, maksimalno se moe primeniti dva puta. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Jabuka Dani 28
120
novo
Nesistemini fungicid sa protektivnim delovanjem za suzbijanje prouzrokovaa biljnih bolesti u voarstvu, vinogradarstvu i ratarstvu
AKTIVNA MATERIJA: Propineb (650 g/kg preparata) DELOVANJE: Propineb je nesistemik, protektivnog delovanja. Osnovni mehanizam delovanja je inhibiranje disanja, odnosno SH-enzima. Fitopatogene gljive ne mogu da razvijaju na njega rezistentne sojeve. SPEKTAR DELOVANJA I PRIMENA:
Gajena biljka Patogen Vreme primene
Jabuka
aava pegavost lia i krastavost plodova (Venturia inequalis) Plamenjaa (Plasmopara viticola) Plamenjaa (Phytophthora infestans) Crna pegavost (Alternaria solani)
0,2%
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Preparat se moe meati sa preparatima na bazi iprovalikarba, bakar-oksihlorida, iprodiona, cimoksanila. Pre meanja sa drugim preparatima treba proveriti njihovu fiziku kompatibilnost. Ne sme se meati se sa Bordovskom orbom, EC formulacijama, jako alkalnim, jako kiselim i preparatima na bazi fentin-hidroksida. NAPOMENA: U toku jedne godine na istoj povrini maksimalan broj tretiranja nije ogranien. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Krompir Jabuka i Vinova loza stone sorte Vinova loza vinske sorte Dani 14 21 42
GRUPA OTROVA: III PAKOVANJE: 20 g, 100 g, 200 g, 500 g, 1 kg, 5 kg, 10kg, 20 kg.
121
fungicidi
Gajena biljka
Patogen
Vreme primene
Vinova loza
tretiranjem u fazi od precvetavanja, pa poetka sazrevanja (faze 68-81/83 BBCH skale) tretiranjem od poetka cvetanja do punog cvetanja (faze 55-65 BBCH skale)
*Jagoda, *malina
2 l/ha
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Pehar se moe meati sa drugim preparatima. Uobiajeno je da se pre meanja proveri njihova kompatibilnost. NAPOMENA: U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti dva puta. Uobiajeni interval primene je nedelju dana KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Malina, jagoda Vinova loza Dani 14 35
122
Sistemini fungicid sa protektivnim i kurativnim delovanjem za suzbijanje prouzrokovaa bolesti u povrtarstvu i ratarstvu
AKTIVNA MATERIJA: Pirimetanil (150 g/l preparata) i hlorotalonil (375 g/l preparata) DELOVANJE: Pirimetanil je sistemini fungicid iz grupe anilinopirimidina. Spreava formiranje haustorija patogena i izluivanje enzima, koji imaju ulogu u izgradnji elijskog zida (pektinaze, kutinaze, laktaze). Deluje preventivno i kurativno na veliki broj fitopatogenih gljiva kreui se translaminarno. Najaktivniji je u fazama intenzivnog metabolizma biljke. Hlorotalonil je nesistemini, protektivni fungicid veoma irokog spektra delovanja. Deluje nespecifino na enzimski sistem gljiva, spreavajui glikolizu i produkciju energije. Zbog viestrukog mehanizma delovanja, gljive ne razvijaju rezistentnost na ovaj fungicid. SPEKTAR DELOVANJA I PRIMENA:
Koliina/ koncentracija primene 2 l/ha 2 l/ha
Gajena biljka
Patogen
Vreme primene
Luk argarepa
Plamenjaa luka (Peronospora destructor) Crna pegavost argarepe (Alternaria dauci) Plamenjaa krompira (Phytophthora infestans) Crna pegavost krompira (Alternaria solani)
Preventivno, pre ostvarene infekcije U vreme klijanja spora, a najkasnije kada se utvrdi zaraza 25% lisne povrine Tokom vegetacije (faze 19-71 BBCH skale)
Krompir
2 l/ha
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Ne postoje posebna ogranienja. Pre meanja sa drugim preparatima posebno sa razliitim formulacijama, proveriti njihovu fiziku kompatibilnost. NAPOMENA: U toku jedne godine, na istom terenu, maksimalno se moe primeniti dva puta. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Luk argarepa Krompir Dani 14 21 28
123
fungicidi
Gajena biljka
Patogen
Vreme primene
Jabuka
Crvena vona grinja (Panonychus ulmi) Lisne vai (Aphididae) Kovrdavost lista breskve (Taphrina deformans) Uvenue pupoljaka i rodnih lastara (Didymella applanata) titaste vai (Coccididae/Lecanididae Diaspididae)
u fazi bubrenja pupoljka najkasnije do faze mijih uiju (faze 01-10 BBCH skale) pred kraj vegetacionog mirovanja, a najkasnije na poetku pucanja pupoljaka tokom intenzivnog porasta izbojaka do poetka cvetanja u fazi mirovanja, pre poetka bubrenja pupoljaka
Breskva
2-3 %
2% 3%
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Nema potrebe za meanjem sa drugim preparatima. Ne sme se meati sa sumporom. NAPOMENA: U toku jedne godine, na istom terenu, maksimalno se moe primeniti dva puta. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Jabuka, breskva, malina, ljiva Dani obezbeena vremenom primene
124
novo
Sistemini fungicid sa protektivnim i kurativnim delovanjem za suzbijanje prouzrokovaa bolesti u voarstvu, vinogradarstvu i ratarstvu
AKTIVNA MATERIJA: Azoksistrobin (250 g/l preparata) DELOVANJE: Azoksistrobin je sistemini fungicid sa protektivnim i kurativnim delovanjem. Inhibira klijanje spora, porast micelije, a spreava i obrazovanje spora. Inhibira transport elektrona u respiratornom lancu. SPEKTAR DELOVANJA I PRIMENA:
Koliina/ koncentracija primene 0,075%
Gajena biljka
Patogen
Vreme primene
Vinova loza
Plamenjaa (Plasmopara viticola) Pepelnica (Uncinula necator) Suenje lastara (Didymella applanata) Plamenjaa (Pseudoperonospora cubensis) Plamenjaa (Phytophthora infestans) Crna pegavost (Alternaria solani)
Po pojavi prvih pega primarnih zaraza Pre ostvarene infekcije, a najkasnije po pojavi prvih simptoma Preventivno, od faze prvih lastara visine oko 60 cm, kada se oekuju povoljni uslovi za irenje oboljenja Preventivno, od dva prva lista (faza 12/102 BBCH-skale) Preventivno, pre sticanja uslova za zaraavanje, a najkasnije u vreme pojave prvih simptoma oboljenja
Malina
0,75 l/ha
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Preparat se moe meati sa veinom fungicida i insekticida. Pre meanja sa drugim preparatima treba proveriti njihovu fiziku kompatibilnost. NAPOMENA: U toku jedne godine na istoj povrini maksimalan broj tretiranja je tri puta. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Paradajz Krastavac Malina Krompir Vinova loza Dani 3 4 10 14 21
fungicidi
Promesa plus
oncentrovana suspenzija
novo
Penica i jeam
Pepelnica (Blumeria grmainis) Ra (Puccinia spp.) Siva pegavost lista i klasa penice (Septoria spp.) Pale klasa strnih ita (Fusarium spp.) Mreasta pegavost jema (Pyrenophora teres)
Tokom vlatanja, klasanja i cvetanja, po pojavi simptoma oboljenja Tokom vegetacije po pojavi simptoma i postojanja uslova za irenje parazita Tokom fenofaze kraj klasanja i poetak cvetanja (59-61 BBCH skale) Tokom vegetacije, po pojavi simptoma i postojanja uslova za irenje parazita 2,5 l/ha Tokom vegetacije i to preventivno za spreavanje pojave i irenja oboljenja (13/15-45 BBCH skale)
2 l/ha
Luk
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Pre meanja sa drugim preparatima, posebno razliitih formulacija, proveriti njihovu fiziku kompatibilnost. Nema podataka o nemogunosti meanja sa drugim preparatima. NAPOMENA: U toku jedne godine, na istom terenu, maksimalno se moe primeniti dva puta. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Luk Penica i jeam Dani 14 21
GRUPA OTROVA: III PAKOVANJE: 50 ml, 100 ml, 200 ml, 300 ml, 1 l, 5 l , 10 l, 20 l
126
Sekvenca
koncentrat za emulziju
novo
Sistemini fungicid sa protektivnim i kurativnim delovanjem za suzbijanje prouzrokovaa bolesti u voarstvu i ratarstvu
AKTIVNA MATERIJA: Difenokonazol (250 g/l preparata) DELOVANJE: Difenokonazol je sistemini fungicid iz grupe triazola. Deluje protektivno i kurativno. Spreava razvoj gljive tako to inhibira sintezu ergosterola (demetilacija u C-14). Kree se i translaminarno, ali najbolja efikasnost obezbeuje se preventivnom primenom. SPEKTAR DELOVANJA I PRIMENA:
Gajena biljka Patogen Koliina/ koncentracija primene 0,013% 0,2 l/ha Vreme primene
Pepelnica (Podospaera leucotricha) Suenje cvetova i granica i mrka trule plodova (Monilinia laxa) Pepelnica (Uncinula necator) Crna pegavost (Alternaria solani)
Tokom vegetacije, pre sticanja uslova za sekundarno zaraavanje. Od fenofaze cvetnog balona (BBCH 59) do punog cvetanja (BBCH 65/67) Tokom vegetacije pre pojave oboljenja, a najkasnije po pojavi prvih simptoma Tokom vegetacije, pre sticanja uslova za irenje oboljenja (BBCH 19-71)
Vinova loza
0,012%
Krompir
0,5 l/ha
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa veinom preventivnih fungicida i insekticida, uz prethodnu proveru kompatibilnosti. Ne sme se meati sa insekticidima kisele reakcije (heptenofos, dihlorvos, i dimetoat). NAPOMENA: U toku jedne godine, na istom terenu, maksimalno se moe primeniti tri puta raunajui i primenu svih drugih triazola i jedinjenja sa istim mehanizmom delovanja. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Krompir Vinova loza Jabuka Vinja i ljiva Dani 14 21 28 obezbeena vremenom primene
GRUPA OTROVA: III PAKOVANJE: 50 ml, 100 ml, 200 ml, 300 ml, 500 ml, 1 l, 5 l, 10 l i 20 l
127
fungicidi
Sekvenca 030 FS
novo
Penica
Glavnica (Tiletia tritici) Otkrivena gar (Ustilago nuda) Pegavost (Septoria spp.)
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Pre meanja proveriti njihovu kompatibilnost. NAPOMENA: Tretirano seme se ne sme koristiti za ishranu ljudi, riba i toplokrvnih ivotinja. Prilikom setve, tretirano seme se ne sme ostavljati na povrini zemlje. Setvu treba obaviti neposredno nakon nanoenja preparata. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Penica Dani obezbeena vremenom primene
GRUPA OTROVA: III PAKOVANJE: 50 ml, 100 ml, 200 ml, 300 ml, 1 l, 5 l, 10 l i 20 l
128
Kontaktni fungicid sa protektivnim i kurativnim delovanjem za suzbijanje prouzrokovaa bolesti u vinogradarstvu, ratarstvu i povrtarstvu
AKTIVNA MATERIJA: Cimoksanil (40 g/kg preparata) i mankozeba (465 g/kg preparata) DELOVANJE: Cimoksanil je kontaktni ili lokal sistemik (ogranieni sistemik). Deluje protektivno i kurativno. Inhibira sporulaciju. Mankozeb je protektivni fungicid. Jedan od osnovnih mehanizama delovanja je inhibicija procesa elijskog disanja. Fitopatogene gljive ne mogu da razvijaju na njega rezistentne sojeve. Deluje na veliki broj gljiva, prouzrokovaa biljnih bolesti i esto se kombinuje sa sisteminim fungicidima, ime se dobija efikasnija zatita. SPEKTAR DELOVANJA I PRIMENA:
Koliina/ koncentracija primene 2-3 kg/ha
Gajena biljka
Patogen
Vreme primene
Vinova loza
Plamenjaa (Plasmopara viticola) Plamenjaa (Phytophthora infestans) Plamenjaa (Phytophthora infestans) Crna pegavost paradajza (Alternaria solani)
Preventivno pre ostvarene infekcije. Tretiranjem od poetka listanja pa do pojave arka Preventivno, tokom vegetacije, (faze 19-71 BBCH skale) Preventivno, kada se steknu uslovi za ostvarivanje zaraze
Krompir *Paradajz
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Ne mea se sa insekticidima kisele reakcije (dihlorfos, dimetoat, fosfamidon, monokrotofos), bordovskom orbom, sumpornom-krenom orbom, preparatima na bazi propagita i sredstvima za ishranu bilja koja sadre bor (B). Ne mea se sa sumporom (S) kod poslednjeg tretiranja u zasadima vinove loze jer se znatno produava perzistentnost mankozeba. NAPOMENA: U toku jedne godine, na istom terenu, maksimalno se moe primeniti etiri puta u vinovoj lozi (u intervalu od 10-12 dana) i tri puta u krompiru i paradajzu. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Krompir, paradajz Stone sorte vinove loze Vinske sorte vinove loze Dani 14 21 42
fungicidi
Vokal P
vododisperzibilne granule
novo
Kontaktni fungicid sa protektivnim delovanjem za suzbijanje prouzrokovaa bolesti u povrtarstvu, ratarstvu i vinogradarstvu
AKTIVNA MATERIJA: Propineb (470 g/kg preparata) + Cimoksanil (45 g/kg preparata) DELOVANJE: Propineb je nesistemik, protektivnog delovanja. Osnovni mehanizam delovanja je inhibiranje disanja, odnosno SH-enzima. Fitopatogene gljive ne mogu da razvijaju rezistentne sojeve na propineb. Cimoksanil je kontaktni fungicid lokal sistemik koji deluje protektivno i kurativno. Inhibira sporulaciju. SPEKTAR DELOVANJA I PRIMENA:
Koliina/ koncentracija primene 0,3%
Gajena biljka
Patogen
Vreme primene
Vinova loza
posle pojave prvih pega primarnog zaraavanja, a pre sticanja uslova za cikluse sekundarnog i irenja oboljenja tokom vegetacije (faze 19-73 BBCH skale), preventivno, za spreavanje irenja oboljenja
Krompir, paradajz
2,5-3 kg/ha
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Pre meanja sa drugima preparatima, naroito razliitih formulacija, proveriti njihovu fiziku kompatibilnost. Ne mea se sa Bordovskom orbom, EC formulacijama, jako alkalnim, jako kiselim i preparatima na bazi fentin-hidroksida. NAPOMENA: U toku jedne godine na istoj povrini maksimalan broj tretiranja je za vinovu lozu etiri puta, a za paradajz i krompir dva tretiranja sa intervalom od 14 dana izmeu tretiranja. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Krompir, paradajz, vinske sorte vinove loze Stone sorte vinove loze Dani
14 28
130
INSEKTICIDI
Insekticid i akaricid irokog spektra delovanja za suzbijanje tetoina u voarstvu, povrtarstvu i cvearstvu
AKTIVNA MATERIJA: Abamektin (18 g/l preparata) DELOVANJE: Abamektin prodire u list biljke i zadrava se u parenhimskom tkivu, ime se obezbeuje produena aktivnost preparata. Stimulie aktivnost transmitera u nervnom sistemu artropoda, to dovodi do poremeaja u protoku nervnih impulsa. Do mesta delovanja dospeva kontaktnim putem ili ingestijom. Simptomi se manifestuju kroz ireverzibilnu paralizu i prestanak ishrane. Jedinstveni mehanizam delovanja abamektina omoguuje uspeno suzbijanje tetoina, koje su rezistentne na klasine insekticide i akaricide. SPEKTAR DELOVANJA:
Gajena biljka Kruka tetna vrsta obina krukina buva (Cacopsylla pyri) Koliina/ koncentracija primene 0,075 % Abastate ili 0,075 % Abastate + 0,3 % Galmin ili 0,075 % Abastate + 0,1 % Nu-Film 17 0,075 % Abastate ili 0,075 % Abastate + 0,3 % Galmin 0,75 l/ha Abastate ili 0,75 l/ha Abastate + 1 l/ha Nu-Film 17 0,05 % Abastate ili 0,05 % Abastate + 0,15 % Nu-Film 17 0,075 - 0,1 % Abastate +0,1 % Nu-Film 17 0,05 % Abastate ili 0,05 % Abastate +0,15 % Nu-Film 17 Vreme primene u vreme masovnog piljenja larvi, u fenofazi precvetavanja
Jabuka
crvena vona grinja (Panonychus ulmi) atlantski pregalj (Tetranychus turkestani) krompirova zlatica (Leptinotarsa decemlineata)
Krompir
Malina
133
insekticidi
Abastate
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Ne sme se meati sa fungicidima na bazi sumpora i kaptana, kao i preparatima izrazito bazne i kisele reakcije. NAPOMENA: U kombinaciji sa rafinisanim mineralnim uljem moe doi do blagih simptoma re na pojedinim sortama kruke, najee u koliko se primeni tri dana pre ili posle obavljenog tretiranja fungicidima na bazi ditianona ili kaptana. Kod pojedinih sorti jabuke prolazna pegavost plodova moe nastati kao posledica primene manjih zapremina vode prilikom tretiranja. Fitotoksian je za pojedine vrste ukrasnih paprati i moe izazvati pege ili oboljenja na listovima begonija, karanfila ili kalanhoja. Ne sme se primenjivati u vreme cvetanja useva i zasada zbog opasnosti od trovanja pela. Preparat ne primenjivati kada je spoljna temperatura vea od 280C, ili kada se oekuje da e prei tu granicu u naredna dva dana od momenta primene. U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti dva puta u zasadu kruke, jabuke, maline i u ukrasnom bilju, a jednom u krompiru. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA):
GRUPA OTROVA: III PAKOVANJE: 100 ml, 1 l, dvojno pakovanje Abastate 100 ml+ Nu-Film 17 100 ml
134
AKTIVNA MATERIJA: Cipermetrin (200 g/l preparata) DELOVANJE: Modulirajui natrijumove kanale nervnih vlakana, cipermetrin, kao i ostali insekticidi iz grupe piretroida, prouzrokuje poremeaj u protoku nervnih impulsa, usled koga kao krajnja posledica nastaje uginue tretiranih jedinki. Ovaj insekticid deluje kontaktnim putem na pokretne stadijume insekata. Kada se primeni u preporuenim koliinama nivo njegovih ostataka obezbeuje povoljnu dugotrajnost delovanja. SPEKTAR DELOVANJA:
Mesto primene Stoarski objekti tetoina odrasle jedinke muva (Diptera: Muscidae) Koliina i nain primene 0,5% (50 ml u 10 l vode), prskanjem zidova, opreme i valova dok se ne nakvase
KARENCA: Za meso tretiranih ivotinja 28 dana, a za mleko 7 dana posle primene preparata. GRUPA OTROVA: III PAKOVANJE: 50 ml
135
insekticidi
NAPOMENA: Da bi se postiglo zadovoljavajue delovanje upotrebiti 5-10 l razblaenog preparata za tretiranje povrine od 100 m2. Aplikacija preparata se vri standardnim prskalicama. Tretiranje treba ponoviti kada se populacija insekata ponovo pojavi.
AKTIVNA MATERIJA: Cipermetrin (200 g/l preparata) DELOVANJE: Modulirajui natrijumove kanale nervnih vlakana, cipermetrin, kao i ostali insekticidi iz grupe piretroida, prouzrokuje poremeaj u protoku nervnih impulsa, usled ega kao krajnja posledica nastaje uginue tretiranih jedinki. Ovaj insekticid deluje kontaktnim putem na pokretne stadijume insekata. Kada se primeni u preporuenim koliinama nivo njegovih ostataka obezbeuje povoljnu dugotrajnost delovanja. SPEKTAR DELOVANJA:
Gajena biljka Vinova loza tetna vrsta pepeljasti grozdov smotavac (Lobesia botrana), uti grozdov smotavac (Eupoecillia ambiguella) lisne sovice (Mamestra spp.), veliki kupusar (Pieris brassicae) Koliina/ koncentracija primene 0,015-0,03 % Vreme primene 10-14 dana posle maksimalnog leta leptira ili na poetku pilenja prvih gusenica u toku masovnog pilenja gusenica
0,15-0,3 l/ha
0,15-0,3 l/ha
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Treba izbegavati meanje ovog preparata sa pesticidima izrazito bazne reakcije. Preparat se moe meati sa velikim brojem insekticida sa drugaijim mehanizmom delovanja u cilju poboljanja efekta i smanjenja razvoja rezistentnosti tetnih insekata. NAPOMENA: Tretiranje treba vriti dok su masovno prisutni najmlai larveni stupnjevi. Stariji larveni stupnjevi (larve etvrtog i petog stupnja gusenica pomenutih vrsta leptira) nisu dovoljno osetljivi na ovaj preparat primenjen u preporuenim koliinama. U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti dva puta.
136
137
insekticidi
AKTIVNA MATERIJA: Dimetoat (400 g/l preparata) DELOVANJE: Sistemini insekticid iz grupe organofosfata. Na insekte moe da deluje kontaktno, preko integumenta ili digestivno, u toku ishrane. Po mehanizmu delovanja ovo jedinjenje je inhibitor aktivnosti holinesteraze u sinapsama centralnog nervnog sistema insekata. SPEKTAR DELOVANJA I PRIMENA:
Gajena biljka Jabuka i dunja tetna vrsta jabukina osa (Hoplocampa testudinea), lisne vai (Aphis pomi, Dysaphis devecta, D. plantaginea), crvena vona grinja (Panonychus ulmi) obian pauinar (Tetranuchus urticae) jabukin moljac (Hyponomeuta malinellus) jabukin smotavac (Cydia pomonella- I generacija) miner okruglih mina (Leucoptera scitella) miner zmijolikih mina (Lyonetia clerkella) kalifornijska titasta va (Quadraspidiotus perniciosus) Kruka krukina osa (Hoplocampa brevis) lisne vai (Aphis pomi, Dysaphis pyri) obina krukina buva (Psylla pyri) jabukin smotavac (Cydia pomonella- I generacija) kalifornijska titasta va (Quadraspidiotus perniciosus) Breskva i kajsija breskvina muva (Ceratitis capitata), breskvine vai (Myzus persicae, M. varians, Brachycadus persicae, B.schwartzi) breskvin moljac (Anarsia lineatella), breskvin smotavac (Cydia molesta), 0,075 - 0,1 % 0,15 - 0,2 % 0,1 - 0,15 % Koncentracija primene Vreme primene u fenofazi precvetavanja na poetku formiranja prvih kolonija 0,075-0,1 % kada se utvrdi prisustvo pokretnih formi na listu pri pojavi prvih guseninih gnezda, pre i posle cvetanja 7-12 dana posle maksimalnog broja uhvaenih leptira ili na poetku pilenja prvih gusenica U vreme leta leptira i poetka piljenja gusenica pri pojavi pokretnih formi na letorastima u fenofazi precvetavanja na poetku formiranja kolonija posle cvetanja u vreme registrovanja pojave 7-12 dana posle maksimalnog broja uhvaenih leptira ili na poetku pilenja prvih gusenica pri pojavi pokretnih formi na letorastima u vreme pojave imaga posle cvetanja, na poetku formiranja prvih kolonija u vreme ubuivanja prvih gusenica u vrhove letorasta,
0,15 - 0,2 %
138
tetna vrsta trenjina muva (Ragoletis cerasi), trenjina lisna va (Myzus cerasi), crvena vona grinja (Panonychus ulmi) obian pauinar (Tetranuchus urticae)
Vreme primene u vreme pojave imaga i pri poetku piljenja larvi na poetku formiranja prvih kolonija pri pojavi pokretnih formi na listu u fenofazi precvetavanja posle cvetanja, na poetku formiranja prvih kolonija na poetku formiranja prvih kolonija kada se utvrdi prisustvo imaga nakon piljenja larvi posle pojave imaga
ljiva
vone ose (Hoplocampa flava, H. minuta), lisne vai (Brachycaudus helichrysi, H. pruni, Phorodon humuli),
eerna repa
crna repina va (Aphis fabae), buva (Chaetocnema tibialis), repina muva (Pegomyia hyosciami), buva (Chaetocnema tibialis), tripsi (Trips tabaci, Haplotrips tritici, Limothrips cerealium), lisne vai (Macrosiphum avenae, Metopolophium dirhodum), lisne vai (Aphis fabae, A.nasturti, A frangulae, Macrosiphum euphorbiae), duvanov trips (Trips tabaci), crna repina va (Aphis fabae), breskvina lisna va (Myzus persicae), kupusova va (Brevicoryne brassicae), buva (Chaetocnema tibialis), obian pauinar (Tetranychus urticae), duvanov trips (Trips tabaci) lisne vai (Myzus persicae, M. nicotianae) lisne vai (Aphis forbesi, A. idaei, A.ruborum, Amphorophora idaei, Chaestosiphon fragaefoli), jabukin smotavac (Cydia pomonella-I generacija), lisne vai (Hyalopterus pruni), breskvin moljac (Anarsia lineatella), breskvin smotavac (Cydia molesta),
0,075 - 0,1 %
Strna ita
kada se utvrdi prisustvo na poetku formiranja prvih kolonija na poetku formiranja prvih kolonija kada se utvrdi prisustvo
0,075 - 0,1 %
na poetku formiranja prvih kolonija posle pojave imaga kada se utvrdi prisustvo pokretnih formi grinja na listu
odmah posle rasaivanja pre cvetanja, na poetku formiranja prvih kolonija suzbijanje prve generacije, tretiranjem 7-12 dana posle maksimalnog broja uhvaenih leptira ili na poetku pilenja prvih gusenica na poetku formiranja prvih kolonija u vreme ubuivanja prvih gusenica u vrhove letorasta u vreme ubuivanja prvih gusenica u vrhove letorasta u vreme kada se feromonskim klopkama uhvati ukupno 20 imaga pre ili neposredno posle cvetanja, u zavisnosti od registrovanog leta leptira
0,15 - 0,2 %
Badem
0,075 - 0,1 % 0,1 - 0,15 % 0,15 - 0,2 % 0,1 - 0,15 % 0,1 - 0,15 %
Maslina
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Preparat se moe meati sa insekticidima iz grupe regulatora rasta, zbog proirenja spektra delovanja. Treba izbegavati meanje sa preparatima izuzetno bazne i kisele reakcije.
139
insekticidi
Dimetogal
NAPOMENA: U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti dva puta. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA):
Gajena biljka Duvan Voe Povre (izuzev luka), krompir eerna repa, strna ita, maslina Luk Dani 14 21 28 42 63
GRUPA OTROVA: III PAKOVANJE: 25 ml, 50 ml, 100 ml, 300 ml, 1 l i 5 l
140
0,05 %
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Preparat se moe meati sa veinom insekticida i fungicida (neutralne, blago kisele i blago bazne reakcije). Treba izbegavati meanje sa bordovskom i sumporno krenom orbom. NAPOMENA: Pri velikoj brojnosti jedinki tetnih vrsta preporuuje se kombinacija sa Nu-Film 17 (0,15 %). U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti dva puta u krastavcu, paradajzu, malini i vinovoj lozi, a etiri puta u ukrasnom bilju i bunju. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA):
Gajena biljka Paradajz, krastavac Malina, vinova loza Dani 3 21
insekticidi
0,06 %
AKTIVNA MATERIJA: Malation (50 g/kg preparata) DELOVANJE: Kao i ostali organofosforni insekticidi, malation je inhibitor aktivnosti holinesteraze u sinapsama centralnog nervnog sistema insekata. Ovaj proinsekticid se metabolikim putem u organizmu tretiranih insekata transformie u okson, koji je nosilac bioaktivnosti. Deluje kontaktno, digestivno i respiratorno. SPEKTAR DELOVANJA:
Upotreba u skladitima Krompir, pasulj, graak, bob, mrkva Kupus i ostale kupusnjae tetna vrsta lisne vai (Aphididae) lisne vai (Aphididae), kupusne stenice (Eurydema oleracea, E. ornata) lisne vai (Aphididae) buvai (Halticinae) Paradajz, paprika, duvan lisne vai (Aphididae) tripsi (Tripidae) 20-30 kg/ha Koliine primene 20-30 kg/ha 20-30 kg/ha Vreme primene tretiranje vriti po pojavi prvih kolonija tretiranje se sme vriti samo do poetka formiranja glavice tretiranje vriti po pojavi prvih kolonija tretiranje vriti po pojavi imaga tretiranje vriti do dve nedelje po rasaivanju
20-30 kg/ha
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Ne mea se sa bakarnim i fungicidima alkalne reakcije. NAPOMENA: Moe biti fitotoksian za osetljive vrste cvea i krastavac u zatvorenom prostoru (staklenici i plastenici). U toku jedne godine, moe se primeniti vie puta, po potrebi, sa intervalom izmeu dva tretiranja 7-14 dana. KRAJNJI ROK PRIMENE (KARENCA):
Gajena biljka Krompir, pasulj, graak, bob, mrkva, rotkvica, cvekla, paradajz, paprika, uljana repica Kupus i ostale kupusnjae Duvan Dani
14 21 35
143
insekticidi
AKTIVNA MATERIJA: Malation (10 g/kg preparata) DELOVANJE: Kao i ostali organofosforni insekticidi, malation je inhibitor aktivnosti holinesteraze u sinapsama centralnog nervnog sistema insekata. Ovaj proinsekticid se metabolikim putem u organizmu tretiranih insekata transformie u okson, koji je nosilac bioaktivnosti. Deluje kontaktno, digestivno i respiratorno. SPEKTAR DELOVANJA:
Upotreba u skladitima Za tretiranje zrna penice, jema, ovsa, rai, kukuruza, pirina i mahunarki tetna vrsta pasuljev iak (Acanthoscelides obtectus), itni iak (Sytophilus granarius), pirinani iak (S. oryzae), kukuruzni iak (S. zeamays), itni moljac (Sitotroga cerealella), mali branari (Tribolium castaneum, T. confusum, T. madens) Koliine primene 100 g preparata na 100 kg zrnaste robe Vreme primene direktnim zapraivanjem u toku elevacije
NAPOMENA: Ne sme se koristiti za zatitu uskladitenih uljarica, a sadraj vlage zrnastih proizvoda koji se zaprauju ne sme biti vei od 14%. Unoenje robe u tretirana prazna skladita je dva dana posle tretiranja. Najvei broj tretiranja u istom objektu je jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE UPOTREBE (KARENCA): 42 dana GRUPA OTROVA: III PAKOVANJE: 1 kg
144
u vreme razvoja kolonija vai u vreme pojave prvih insekata u vreme razvoja kolonija vai u vreme pojave prvih insekata kada se utvrdi prisutsvo pokretnih formi
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Ne sme se meati sa materijama izrazito bazne reakcije. NAPOMENA: Ne sme se primenjivati za tretiranje krastavca u zatvorenom prostoru, kao i za tretiranje osetljivih vrsta cvea (orhideje, krasulje, petunije) zbog mogue fitotoksinosti.
145
insekticidi
146
NAPOMENA: Ne sme se primenjivati u vreme cvetanja useva i zasada. U toku jedne godine, na istom terenu, najvei broj tretiranja je dva puta, sa intervalom izmeu dva tretiranja 7-14 dana. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA):
Gajena biljka Lucerka Voe Strna ita Dani 14 21 35
147
insekticidi
tetna vrsta i vreme primene lisne vai (Aphididae) lisne buve (Psyllidae) jabukin smotavac (Cydia pomonella)
0,1-0,15 %
tretiranjem 7-12 dana posle maksimalnog leta leptira ili na poetku piljenja larvi tretiranjem odmah posle precvetavanja
vone ose (Hoplocampa spp.) minera okruglih mina (Cemiostoma scitella), minera zmijolikih mina (Lyonetia clerkella), patuljastog minera (Stigmella malella) mali mrazovac (Operophthera brumata) ljiva ljivin smotavac (Cydia funebrana) 0,15 % 0,1-0,15 % tretiranjem u vreme leta leptira i na poetku piljenja gusenica
tretiranjem u prolee pri kretanju pupoljaka tretiranjem 7-12 dana posle maksimalnog leta leptira ili na poetku piljenja larvi tretiranjem odmah posle precvetavanja
vone ose (Hoplocampa spp.) Trenja i vinja Breskva, kajsija i badem Orah Vinova loza mali mrazovac (Operophthera brumata) breskvin smotavac (Cydia molesta) breskvin moljac (Anarsia lineatella) jabukin smotavac (C. pomonella) uti grozdov smotavac (Eupoecillia ambiguella), sivi grozdov smotavac (Lobesia botrana) lisne vai (Aphididae) tripsi (Thripidae) stenice (Eurigaster spp.) cikade (Cicadina) 0,1-0,15 % 0,1-0,15 % 0,15 % 0,15 %
tretiranjem u prolee pri kretanju pupoljaka. tretiranjem na poetku piljenja larvi u vreme ubuivanja prvih gusenica u vrhove letorasta tretiranjem na poetku piljenja larvi 10-14 dana posle maksimalnog leta leptira ili na poetku piljenja prvih gusenica tretiranjem prilikom formiranja prvih kolonija tretiranjem po pojavi imaga tretiranjem po pojavi larvi cikada
Strna ita
148
tetna vrsta i vreme primene lisne vai (Aphididae), buvai (Halticinae) repina pipa (Bothynoderes punctiventris)
Vreme primene po pojavi prvih kolonija po pojavi imaga tretirati kada je repa u fazi nicanja do razvijena 2-3 lista, a brojnost imaga na nivou praga tetnosti po pojavi imaga
lucerkina buba (Phytodecta fornicata), rilai (Sitona spp., Phytonomus spp.), buvai (Halticinae) kupusne stenice (Eurydema spp.) buvai (Halticinae)
1-1,5 l/ha
po pojavi imaga
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Ne sme se meati sa materijama izrazito bazne reakcije. NAPOMENA: U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti 3 puta. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA):
Gajena biljka Jabuka, kruka, ljiva, trenja, vinja Vinova loza, kupusnjae ita, eerna repa, lucerka, detelina Dani 28 35 42
149
insekticidi
Kontaktni insekticid irokog spektra delovanja za folijarnu primenu i primenu preko zemljita
AKTIVNA MATERIJA: Bifentrin (100 g/l preparata) DELOVANJE: Bifentrin je kontaktni i digestivni insekticid iz grupe piretroida. Kao i ostali insekticidi iz ove grupe i ovo jedinjenje deluje na centralni i periferni nervni sistem insekata izazivajui na taj nain poremeaj u protoku nervnih impulsa i paralizu. S obzirom da spada u treu generaciju sintetikih piretroida, bifentrin poseduje dobru fotostabilnost i duu perzistentnost. SPEKTAR DELOVANJA:
Koliina/ koncentracija primene 0,02% 0,02-0,05% 0,02-0,05% 0,02-0,05% 0,05% 0,02-0,05% 0,02 % 0,02-0,05%
tetna vrsta lisne vai (Aphididae), jabukin smotavac (Cydia pomonella), lisni mineri (Lyonetidae),
Vreme primene na poetku formiranja prvih kolonija 7-12 dana posle maksimalnog leta leptira ili na poetku piljenja prvih gusenica u vreme leta leptira i poetka piljenja larvi (formiranje prvih mina) kada se utvrdi prisustvo pokretnih formi na listu u prolee, na poetku piljenja larvi u vreme leta leptira i poetka piljenja larvi (formiranje prvih mina) na poetku formiranja prvih kolonija 7-8 dana posle maksimalnog leta leptira ili na poetku piljenja prvih gusenica u prolee u vreme listanja i obrazovanja lastara pri pojavi prvih gusenica na poetku formiranja prvih kolonija u toku masovnog piljenja larvi na poetku piljenja, a pre ubuivanja u stabljiku tretiranjem u redove istovremeno sa setvom
obian pauinar (Tetranychus urticae), crvena vona grinja (Panonychus ulmi) Kruka obina krukina buva (Cacopsylla pyri) lisni mineri (Lyonetidae) lisne vai (Aphididae) Vinova loza pepeljasti grozdov smotavac (Lobesia botrana), uti grozdov smotavac (Eupoecilia ambiguella), lozine grinje (Calepitrimerus vitis) Voe Strna ita dudovac (Hyphantria cunea) lisne vai (Aphididae), itna pijavica (Eulema melanopus) Kukuruz kukuruzni plamenac (Ostrinia nubilalis), injaci, larve skoibuba (Elateridae)
0,04-0,05% 0,03% 0,075 l/ha 0,1-0,15 l/ha 0,2-0,3 l/ha 0,3-0,5 l/ha
150
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Preparat je mogue meati sa velikim brojem insekcida drugaijeg naina delovanja. NAPOMENA: Tretiranje treba vriti dok su masovno prisutni najmlai larveni stupnjevi. U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti jednom za suzbijanje jabukovog i grozdovog smotavca, injaka, lisnih sovica, bele leptiraste vai, itne pijavice, lisnih vaiju, krukine buve i grinja do dva puta za ostale namene. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA):
Gajena biljka Krastavac, paradajz (u polju i stakleniku) Krompir, pasulj Duvan, eerna repa (lie za silau), kupusnjae Jabuka, kruka, vinova loza ita Uljana repica Dani 7 14 21 28 35 49
insekticidi
tetna vrsta kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgifera) injaci, larve skoibuba (Elateridae) grice, larve gundelja (Melolonthinae)
Vreme i nain primene tretiranjem semena neposredno pred setvu, uz dodatak 200-300 ml vode na 100 kg semena
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Treba izbegavati meanje ovog preparata sa pesticidima izrazito bazne reakcije. NAPOMENA: Na istom zemljitu setva semena tretiranog sa preparatima na bazi karbosulfana, karbofurana, furatiokarba, benfurakarba, bendiokarba i metiokarba moe se obavljati samo jednom u toku dve godine. Preparate mogu primenjivati samo organizacije koje, u pogledu kadrova, opreme i ureaja, ispunjavaju uslove za rad sa otrovima prve grupe. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA): Obezbeen je vremenom primene. GRUPA OTROVA: I PAKOVANJE: 300 ml, 1 l
152
AKTIVNA MATERIJA: Karbofuran (350 g/l preparata) DELOVANJE: Karbofuran je inhibitor aktivnosti holinesteraze u sinapsama centralnog nervnog sistema insekata. Jedinjenje se usvaja od strane biljke i kree se kroz biljku akropetalno (ksilemskim sprovodnim sudovima). Deluje kao kontaktni zemljini insekticid, dok na nadzemne insekte deluje digestivnim putem. SPEKTAR DELOVANJA:
tetna vrsta injaci, larve skoibuba (Elateridae) sive kukuruzne pipe (Tanymecus dilaticolis) injaci, larve skoibuba (Elateridae) repin buva (Chaetocnema tibialis)
eerna repa
4-6 l/ha
MEANJE SA DRUGIM PREPARTIMA: Treba izbegavati meanje ovog preparata sa materijama izrazito bazne reakcije. NAPOMENA: Maksimalno se moe primeniti, jednom u toku dve godine. Preparat mogu primenjivati samo organizacije koje, po strunosti, opremi i ureajima, ispunjavaju uslove za rad sa otrovima prve grupe otrovnosti. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA): Obezbeen vremenom primene. GRUPA OTROVA: I PAKOVANJE: 1 l
153
insekticidi
AKTIVNA MATERIJA: Zeta-cipermetrin (100 g/l preparata) DELOVANJE: Modulirajui natrijumove kanale nervnih vlakana, zeta-cipermetrin, kao i ostali insekticidi iz grupe piretroida, prouzrokuje poremeaj u protoku nervnih impulsa, usled ega kao krajnja posledica nastaje uginue tretiranih jedinki. Ovaj insekticid deluje kontaktnim putem na pokretne stadijume insekata. Kada se primeni u preporuenim koliinama nivo njegovih ostataka obezbedjuje povoljnu dugotrajnost delovanja. SPEKTAR DELOVANJA:
Gajena biljka Jabuka tetna vrsta jabukin smotavac (Cydia pomonella) pepeljasti grozdov smotavac (Lobesia botrana) sivi grozdov smotavac (Eupoceilia ambiguellia) cikade (Sccaphoicleus titanus) itna pijavica (Eulema melanopus) Koliina/ koncentracija primene 0,01-0,015 % Vreme primene 7-12 dana posle maksimalnog leta leptira ili na poetku pilenja prvih gusenica 7-12 dana posle maksimalnog leta leptira ili na poetku pilenja prvih gusenica
Vinova loza
0,01-0,015 %
Strna ita
0,1 l/ha
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Preparat se moe meati sa velikim brojem preparata (izuzev sa izuzetno alkalnim i kiselim preparatima). NAPOMENA: U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti jednom. Tretiranje treba vriti dok su masovno prisutni najmlai larveni stupnjevi. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA):
Gajena biljka ita Jabuka, vinova loza Dani 14 28
154
AKTIVNA MATERIJA: Fenitrotion (47 g/kg preparata) + malation (3 g/kg preparata) DELOVANJE: Kao i ostali organo-fosforni insekticidi, malation je inhibitor aktivnosti holinesteraze u sinapsama centralnog nervnog sistema insekata. Ovaj proinsekticid se metabolikim putem u organizmu tretiranih insekata transformie u okson, koji je nosilac bioaktivnosti. Deluje kontaktno, digestivno i respiratorno. Fenitrotion je inhibitor aktivnosti holinesteraze u sinapsama centralnog nervnog sistema insekata. Ima izrazito inicijalno delovanje koje ostvaruje kontaktnim i digestivnim putem. SPEKTAR DELOVANJA:
Gajena biljka Strna ita, kukuruz, eerna repa, uljana repica, krompir, mrkva, paradajz, kupusnjae, luk, krastavac
tetna vrsta rovac (Gryllotalpa gryllotalpa), larve gundelja grice (Melolonthinae), larve podgrizajuih sovica (Noctuidae)
Vreme i nain primene tretiranjem cele povrine pre setve, sadnje ili rasaivanja tretiranjem u redove neposredno pred ili istovremeno sa setvom, sadnjom ili rasaivanjem tretiranjem u redove istovremeno sa setvom, sadnjom ili rasaivanjem
20-25 kg/ha
NAPOMENA: U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA):
Gajena biljka Strna ita, kukuruz, eerna repa, uljana repica Paradajz, kupusnjae, luk, krastavac Mrkva, krompir Dani obezbeen vremenom primene 45 70
155
insekticidi
Preparat insekticidnog i akaricidnog dejstva za zimsko i letnje tretiranja voaka i vinove loze
AKTIVNA MATERIJA: Mineralno (parafinsko) ulje (860 g/l preparata) DELOVANJE: Primenjeno u vreme kretanja vegetacije mineralno ulje fiziki onemoguava respiraciju svih stadijuma insekata i grinja. U koncentracijama preporuenim za primenu u sezoni (letnje tretiranje) ovaj preparat obezbeuje bolju pokrovnost i prijanjanje sredstava za zatitu bilja, i na taj nain poboljava performanse pesticidnih tretmana. SPEKTAR DELOVANJA:
Gajena biljka Jabuka tetna vrsta kalifornijska titasta va (Quadraspidiotus perniciosus) crvena vona grinja (Panonychus ulmi) Koncentracija primene 3-4% Vreme primene u fazama razvoja pupoljaka, do faze kada su zeleni listii 5 mm iznad ljuture pupoljaka rano u prolee, pri razvoju lia tokom vegetacije (letnje tretiranje), kada se utvrdi prisustvo pokretnih formi na listu tokom vegetacije (letnje tretiranje), kada se utvrdi prisustvo, odnosno na poetku formiranja prvih kolonija vaiju u fazama razvoja pupoljaka, do faze kade su zeleni listii 5 mm iznad ljuture pupoljaka rano u prolee, pri razvoju lia u fazama razvoja pupoljaka, do faze kada su zeleni listii 5 mm iznad ljuture pupoljaka rano u prolee, pri razvoju lia tokom vegetacije (letnje tretiranje) kada se utvrdi prisustvo, odnosno na poetku formiranja prvih kolonija vai u fazama razvoja pupoljaka, do faze kada su zeleni listii 5 mm iznad ljuture pupoljka rano u prolee, pri razvoju lia
2-2,5% 1-2%
zelena va jabuke (Aphis pomi), zelena migratorna jabukina va (Rhopaloshum insertum) Kruka obina i velika krukina buva (Cacopsylla pyri, C. pyrisuga)
1-2%
3-4%
5% ljiva titasta va (Parthenolecanium corni) 3-4% 5% ljivina branasta va (Hyalopterus pruni), mala ljivina va (Brachycadus helichrysi) Breskva titasta va breskve (Eulecanium persicae) 1-2%
3-4%
5%
156
1,5-2,5% 1-2%
Maslina
1-2%
Smokva
1-2%
1-2%
MEANJE SA DRUGIM PREPARTIMA: Mea se sa preparatima na bazi bakra (Bakarni oksihlorid 50, Cuprozin 35 WP). Ne sme se meati sa preparatima na bazi sumpora. NAPOMENA: Zimsko tretiranje se vri kada su stabla voaka i okoti vinove loze suvi, pri temperaturama iznad 0 0C (oko 7 0C), da bi se izbegla opasnost od izmrzavanja. Pri tretiranju stabla voaka i okota vinove loze moraju biti dobro okupani. Letnje tretiranje se ne sme izvoditi u toplijem delu dana. U toku jedne godine, na istom terenu najvie se moe primeniti jednom za zimsko tretiranje, a dva puta za letnje tretiranje. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA):
Gajena biljka Letnje tretiranje (citrusi, vinova loza, voe) Zimsko tretiranje Dani 21 obezbeen vremenom primene
157
insekticidi
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa preparatima neutralne i slabo kisele reakcije. Ne sme se meati sa Bordovskom orbom i preparatima alkalne reakcije. NAPOMENA: U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti dva puta sa razmakom 10-14 dana. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA):
Gajena biljka Jabuka, kruka, breskva i ljiva Paradajz Dani 28 3
158
tetna vrsta domaa muva (Musca domestica), stajska muva (Stamoxis calcitrans)
Vreme primene primenjuje se zalivanjem povrine stajnjaka u vreme masovnog piljenja larvi
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Preparat se moe meati sa adulticidima (Bariccade), kako bi se obezbedila efikasnost za sve razvojne stadijume tetoina. NAPOMENA: Preparat se moe primeniti vie puta na istom lokalitetu u razmacima od najmanje 14 dana. Efekti primene su vidljivi 2-3 nedelje posle prvog tretmana. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA): Stajnjak se moe rasturiti 21 dan nakon tretmana preparatom, a sadnja na tim povrinama se moe izvriti 4 nedelje nakon rasturanja stajnjaka. GRUPA OTROVA: III PAKOVANJE: 1 kg
159
insekticidi
na poetku pojave imaga u toku masovnog piljenja gusenica, odnosno, kada su prisutni najmlai larveni stupnjevi na poetku pojave imaga
Uljana repica
0,75 1 l/ha
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Preparat se moe meati sa veinom pesticida. Treba izbegavati meanje sa preparatima alkalne reakcije kao i preparatima koji imaju visok sadraj glikola i drugih alkohola. NAPOMENA: Moe biti fitotoksian za jabuku sorte Zlatni delies, u uslovima visoke temperature i vlanosti. U toku jedne godine , na istoj povrini maksimalno se moe primeniti dva puta. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA):
Gajena biljka Jabuka, kruka, eerna repa Uljana repica Dani 28 56
Sovice (Noctuidae Mamestra sp.) Malinina buba (Byturus tomentosus) Cvetojed (Anthonomus rubi)
*registracija u toku
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Preparat je mogue meati sa velikim brojem insekticida drugaijeg naina delovanja. Ne sme se meati sa Bordovskom orbom i preparatima alkalne reakcije. NAPOMENA: U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti dva puta. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA):
Gajena biljka Kupus, eerna repa Malina Dani 14 28
GRUPA OTROVA: lll PAKOVANJE: 25 ml, 50 ml, 100 ml, 300 ml, 1 L i 5L
161
insekticidi
U vreme pojave prvih listova i pred cvetanje dok su cvetovi jos zatvoreni
Kontaktni insekticid irokog spektra delovanja za suzbijanje tetoina u voarstvu, povrtarstvu i umarstvu
AKTIVNA MATERIJA: Spinosad (240 g/l preparata) DELOVANJE: Spinosad je meavina spinosina A i spinosina D. Spinosad deluje kontaktno i digestivno. Kontaktno deluje na sve razvojne faze tetoina. Jaja se moraju direktno isprskati, dok je za larve i odrasle forme dovoljno da dou u dodir sa tretiranom povrinom. Spinosad deluje preko nikotinskih receptora acetilholina. SPEKTAR DELOVANJA:
Gajena biljka Vinova loza tetna vrsta Sivi grozdov smotavac (Lobesia botranai) gubar (Lymantria dispar) Koliina/ koncentracija primene 0.008-0,01% (0.8-1 ml u 10 l vode) 0.1 l/ha Laser 240SC + 1.5 l/ha belog ulja+1,4 l vode 50-100 ml/ha (0.5-1 ml/100m2) Vreme primene Pre poetka ubuivanja gusenice u bobice Kada je lisna masa vea od 70%a gusenica gubara u fazi I-III stupnja U vreme kada preovlauje larve I-III stupnja
Krompir
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Ne sme se meati sa preparatima alkalne reakcije. NAPOMENA: Zbog opasnosti od trovanja pela, preparat se ne sme koristiti u vreme cvetanja zasada i useva. Preparat je otrovan za vodene organizme, pa treba spreiti njegovo dospevanje u vode (vodotoci, jezera, izvorita voda, bunari) i kanalizacione mree. U toku jedne godine , na istoj povrini maksimalno se moe primeniti dva puta. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA):
Gajena biljka Krastavac Krompir, vinova loza Dani 3 14
Mimic 2-F
koncentrovana suspenzija
Koliina primene 0,4 l/ha Mimic 2-F + 1.5 l/ha belog ulja + 1,1 l vode/ha
Vreme primene Kada lisna masa sastojine vea od 70% a gusenice gubara u L1 i L3 razvojnom stupnju
PRIMENA IZ VAZDUHOPLOVA: Upotreba mikronerima sa 3 l/ha radnog rastvora pod sledeim uslovima: povrine koje se tretiraju moraju biti udaljene najmanje 500 m od naselja i poljoprivrednih objekata (farmi), 300m od voda (vodotokova, jezera, bunara i izvorita voda. Brzina vetra 2 m/s i rubne zone (200-500) se tretiraju sa zemlje. NAPOMENA: U toku jedne godine, na istom terenu, moe se primeniti najvie dva puta. KRAJNJI ROK PRIMENE (KARENCA):
163
insekticidi
Kontaktni insekticid irokog spektra delovanja za primenu u oblasti javnog zdravstva - travnjaci i u komunalnoj higijeni
AKTIVNA MATERIJA: Lambda - cihalotrin (100 g/l preparata) DELOVANJE: Lambda - cihalotrin je kontaktni i digestivni insekticid iz grupe piretroida. Kao i ostali insekticidi iz ove grupe i ovo jedinjenje deluje na centralni i periferni nervni sistem insekata izazivajui na taj nain poremeaj u protoku nervnih impulsa i paralizu. SPEKTAR DELOVANJA:
Koliina/ koncentracija primene 0,06%
tetna vrsta
Vreme primene Za suzbijanje krpelja na travnim povrinama tretirati u toku vegetacije po potrebi U komunalnoj higijeni tretiranje po potrebi
Komunalna higijena
0,2%-0,4%
PRIMENA IZ VAZDUHOPLOVA: Ne sme se meati sa Bordovskom orbom i preparatima alkalne reakcije. NAPOMENA: Za tretiranje travnih povrina utroak vode je 300l/ha. Za tretiranja prostorija i podova utroak vode je 25-50 ml/m2. U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti dva puta. GRUPA OTROVA: III PAKOVANJE: 25 ml, 50 ml, 100 ml, 300 ml, 1 l i 5 l
164
NAPOMENA: Ne sme se primenjivati u usevima povra i krmnog bilja. U toku jedne godine, preparat se moe najvie primeniti dva puta za repinu pipu, a jednom za ostale namene, sa intervalom izmeu dva tretiranja od 14 dana. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA): Obezbeen vremenom primene.
Gajena biljka Krompir Duvan, kukuruz, suncokret eerna repa Dani 28 Obezbeen vremenom primene
165
insekticidi
AKTIVNA MATERIJA: Imidakloprid (600 g/l preparata) DELOVANJE: Imidakloprid je sistemini insekticid sa kontaktnim i digestivnim delovanjem iz grupe neonikotinoida. Agonist je acetilholina u sinapsama centralnog nervnog sistema insekata. Kao posledica blokade prenosa nervnih impulsa, insekti prestaju da se hrane i uginjavaju. Sloj insekticida na tretiranom semenu ostvaruje zatitu od tetnih insekata kontaktnim putem. Njegovo sistemino svojstvo omoguava zatitu u prvim fazama razvoja biljaka. SPEKTAR DELOVANJA:
Gajena biljka Kukuruz tetna vrsta injaci, larve skoibuba (Agriotes spp.) Koliina primene 600 800 ml na 100 kg semena Vreme primene seme se tretira u toku dorade ili pred setvu u zatvorenim aparatima za tretiranje semena seme se tretira u toku dorade ili pred setvu u zatvorenim aparatima za tretiranje semena
eerna repa
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa drugim sredstvima za zatitu semena. NAPOMENA: Kod pravilne primene nema pojave fitotoksinosti. Tretirano seme se ne sme koristiti za ishranu ljudi, riba i toplokrvnih ivotinja. Prilikom setve tretirano seme se ne sme ostaviti na povrini zemlje. U cilju smanjenja rizika od rezistentnosti ne preporuuje se u toku vegetacije folijarna primena preparata iz grupe neonikotinoida, ukoliko se imidakloprid koristi u zatiti semena. U prvim fenofazama porasta obezbeuje zatitu od kukuruzne zlatice, imaga sive kukuruzne pipe, buvaa i lisnih vaiju. KRAJNJI ROK PRIMENE (KARENCA):
Gajena biljka Kukuruz eerna repa Dani obezbeena vremenom primene obezbeena vremenom primene
166
AKTIVNA MATERIJA: Hlorpirifos (75 g/kg preparata) DELOVANJE: Organo-fosforni insekticid, hlorpirifos je inhibitor aktivnosti acetoholinesteraze u sinapsama centralnog nervnog sistema insekata. Deluje kontaktno, digestivno i respiratorno. SPEKTAR DELOVANJA I PRIMENA:
tetna vrsta Skoibube - injaka (Agriotes ustulatus, A. sputator) Skoibube - injaka (Agriotes ustulatus, A. sputator) Skoibube - injaka (Agriotes ustulatus, A. sputator)
Koliina/ koncentracija primene 15-20 kg/ha (150-500 g/100m2) 15-50 kg/ha (150-500 g /100m2) 15-20 kg/ha (150-200 g/100m2)
Vreme primene Tretiranjem cele povrine ili u redove, istovremeno sa setvom,odnosno sadnjom Tretiranjem cele povrine ili u redove, istovremeno sa setvom,odnosno sadnjom Tretiranjem cele povrine ili u redove istovremeno sa setvom,odnosno sadnjom
Krompira
NAPOMENA: U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti jednom. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA):
Gajena biljka Krompir, eerna repa kupusnjae, paprika i paradajz Dani
167
insekticidi
Visoko selektivni insekticid sa jedinstvenim mehanizmom delovanja za suzbijanje tetoina u voarstvu i povrtarstvu
AKTIVNA MATERIJA: Tebufenozid (240 g/l preparata) DELOVANJE: Tebufenozid je kontaktni insekticid iz grupe diacilhidrazina, koji deluje kao agonist (mimik) hormona presvlaenja. Svoje delovanje ispoljava aktivacijom prevremenog presvlaenja larvi, izazivajui pri tome metabolike procese koji dovode do porasta titra 20-hidroksiekdizona. Na ovaj nain larve prestaju sa ishranom, a od povreda usled nepotpunog presvlaenja uginjavaju nakon nekoliko dana. Do mesta delovanja dospeva ingestijom ili kontaktnim putem. Pored akutnog ovicidnog i larvicidnog delovanja, tebufenozid na tetoine deluje i hronino izazivajui hemosterilizirajue efekte kod adulta naruavajui oogenezu i embriogenezu, ime se smanjuje potencijal infestacije tetoina. SPEKTAR DELOVANJA I PRIMENA:
Koliina/ koncentracija primene 0,07 - 0,1 % Rebus ili 0,07 % Rebus + 0,1 % Nu-film17 0,4 - 0,6 l/ha Rebus ili 0,4 l/ha Rebus + 1 l/ha Nu-film17
Vreme primene tretiranjem 7-12 dana posle maksimalnog broja uhvaenih leptira u feromonskim klopkama ili na poetku piljenja prvih gusenica tretiranjem pri prvom piljenju gusenica lisnih sovica
Kupus
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa preparatima neutralne i slabo kisele reakcije. Pri veim infestacijama tetoina preporuuje se kombinacija sa preparatom Nu-film 17. NAPOMENA: Kod pravilne primene nema pojave fitotoksinosti. U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti dva puta. KRAJNJI ROK PRIMENE (KARENCA):
Gajena biljka Kupus Jabuka Dani 3 14
168
Kontaktni insekticid irokog spektra delovanja za folijarnu primenu i primenu preko zemljita
AKTIVNA MATERIJA: Bifentrin (100 g/l preparata) DELOVANJE: Bifentrin je kontaktni i digestivni insekticid iz grupe piretroida. Kao i ostali insekticidi iz ove grupe i ovo jedinjenje deluje na centralni i periferni nervni sistem insekata izazivajui na taj nain poremeaje u protoku nervnih impulsa i paralizu. S obzirom da spada u treu generaciju sintetikih piretroida, bifentrin poseduje dobru fotostabilnost i duu perzistentnost. SPEKTAR DELOVANJA:
Koliina/ koncentracija primene 0,02% 0,02-0,05% 0,02-0,05% 0,02-0,05%
tetna vrsta lisne vai (Aphididae) jabukin smotavac (Cydia pomonella) lisni mineri (Lyonetidae) obian pauinar (Tetranychus urticae), crvena vona grinja (Panonychus ulmi)
Vreme primene na poetku formiranja prvih kolonija 7-12 dana posle maks. leta leptira ili na poetku piljenja prvih gusenica u vreme leta leptira i poetka piljenja larvi (formiranje prvih mina) kada se utvrdi prisustvo pokretnih formi na liu u vreme leta leptira i poetka pilenja larvi u vreme leta leptira i poetka piljenja larvi (formiranje prvih mina) na poetku formiranja prvih kolonija 10-14 dana posle maksimalnog leta leptira ili na poetku pilenja prvih gusenica u prolee u vreme listanja i obrazova-nja lastara pri pojavi prvih gusenica na poetku formiranja prvih kolonija u toku masovnog pilenja larvi na poetku piljenja, a pre ubuavanja u stabljiku tretiranjem u redove istovremeno sa setvom
Kruka
obina krukina buva (Cacopsylla pyri) lisni mineri (Lyonetidae) lisne vai (Aphididae)
Vinova loza
pepeljasti grozdov smotavac (Lobesia botrana), uti grozdov smotavac (Eupoecilia ambiguella), lozine grinje (Calepitrimerus vitis)
0,04-0,05% 0,03% 0,075 l/ha 0,1-0,15 l/ha 0,2-0,3 l/ha 0,3-0,5 l/ha
dudovac (Hyphantria cunea) lisne vai (Aphididae) itna pijavica (Eulema melanopus)
Kukuruz
169
insekticidi
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Preparat je mogue meati sa velikim brojem insekticida drugaijeg naina delovanja. NAPOMENA: U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti jednom za suzbijanje jabukovog i grozdovog smotavca, injaka, lisnih sovica, bele leptiraste vai, itne pijavice, lisnih vaiju, krukine buve i grinja do dva puta za ostale namene. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA):
Gajena biljka Krastavac, paradajz (u polju i stakleniku) Krompir, pasulj Duvan, eerna repa (lie za silau), kupusnjae Jabuka, kruka, vinova loza ita Uljana repica Dani 7 14 21 28 35 49
170
Sistemini insekticid irokog spektra delovanja za suzbijanje tetoina u povrtarstvu, voarstvu i duvanu
AKTIVNA MATERIJA: Acetamiprid (200 g/kg preparata) DELOVANJE: Kao i ostali neurotoksini insekticidi iz hemijske grupe neonikotinoida i acetamiprid, a na biohemijskom nivou deluje kao agonist neurotransmitera acetilholina u sinapsama centralnog nervnog sistema insekata. Vezujui se za receptorna mesta za acetilholin ova supstanca prouzrokuje prekid procesa prenoenja nervnih impulsa, to u krajnjem ishodu dovodi do uginua tretiranih insekata. Sa stanovita neposredne primene, vrlo povoljne fiziko-hemijske osobine ovog molekula utiu na njegovo izrazito usvajanje i pokretljivost u biljci. SPEKTAR DELOVANJA:
Gajena biljka Krompir Kupus Jabuka Paprika, Duvan Lucerka Graak *Kruka *Breskva * registracija u toku tetna vrsta krompirova zlatica (Leptinotarsa decemlineata) kupusna va (Brevicoryne brassicae) zelena lisna va (Aphis pomi) biljne vai (Aphididae) lucerkina buba (Phytodecta fornicata) grakov iak (Bruchus pisorum) Krukina buva (Psylla pyri) Zelena lisna va breskve (Myzus persicae) Koliina/ koncentracija primene 0,2 - 0,25 kg/ha 0,25 - 0,4 kg/ha 0,02 - 0,025 % 0,25 - 0,4 kg/ha 0,25 kg/ha 0,25 kg/ha 0,05 % 0,02 - 0,025 % Vreme primene pri pojavi larvi drugog i treeg stupnja u vreme razvoja kolonija vai
tokom vegetacije pri formiranju kolonija vaiju tretiranjem kada lucerka dostigne visinu 8-10 cm tretiranjem u precvetavanju u vreme pojave larvi u vreme razvoja kolonija vai
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Dobro se mea sa veinom pesticida (neutralne i slabo kisele reakcije). Treba izbegavati meanje sa materijama izrazito bazne reakcije. NAPOMENA: U toku jedne godine, na istom terenu, najvie se moe primeniti dva puta. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE (KARENCA):
Gajena biljka Krompir, kupus, paprika, graak, duvan Jabuka, kruka, breskva, lucerka Dani 14 28
insekticidi
RODENTICIDI
AKTIVNA MATERIJA: Cink-fosfid (20 g/kg preparata). DELOVANJE: Cink-fosfid je rodenticid koji se brzo razlae u kiseloj sredini uz burno razvijanje gasa fosfina koji je nosilac bioloke aktivnosti. Fosfin je respiracioni otrov, koji inhibira transport elektrona u procesu elijskog disanja. Vrlo je toksian za sisare, posebno za pacove, poljske mieve i voluharice. SPEKTAR DELOVANJA I PRIMENA:
Mesto primene U polju Koliina primene kuni mi (Mus musculus), poljski mi (Apodemus agrarius) i voluharica (Microtus spp.) Vreme primene mamci sadre 20 g/kg cink-fosfida + 960 g/kg peninog otpada + 20 g/kg belog parafinskog ulja postavljaju se u koliini 5-10 g po aktivnoj rupi, kasno u jesen ili rano u prolee
NAPOMENA: Pre primene ovog preparata treba utvrditi koje su rupe nastanjene (aktivne), na taj nain to se dan ranije zatrpaju svi otvori na zemljitu koje su napali glodari. Sledeeg dana aktivne rupe e biti ponovo otvorene i u njih treba staviti mamke. Mamci se postavljaju u aktivne rupe kaiicom ili nekim drugim pogodnim predmetom. Preparati se mogu koristiti samo na povrinama gde nema pristupa domaim ivotinjama i ivini, najmanje 14 dana posle primene. Ne sme doi u dodir sa decom, prehrambenim i krmnim proizvodima. Po zavretku akcije suzbijanja, ostatke mamaka i uginule glodare treba pokupiti, spaliti ili zakopati vodei rauna o vodozatitnim zonama.
175
rodenticidi
AKTIVNA MATERIJA: Cink-fosfid (840 g/kg preparata) DELOVANJE: Cink-fosfid je rodenticid koji se brzo razlae u kiseloj sredini uz burno razvijanje gasa fosfina koji je nosilac bioloke aktivnosti. Fosfin je respiracioni otrov, koji inhibira transport elektrona u procesu elijskog disanja. Vrlo je toksian za sisare, posebno za pacove, poljske mieve i voluharice. SPEKTAR DELOVANJA I PRIMENA:
Mesto primene Na polju Koliina primene pacovi (Rattus spp.), poljskih mieva (Apodemus spp.), voluharica (Microtus spp.) i slepog kueta (Spalax leucodon) Vreme primene mamci sadre 20 g/kg cink-fosfida + 960 g/kg peninog otpada + 20 g/kg belog parafinskog ulja spravljeni mamci se postavljaju u koliini 4-8 g po aktivnoj rupi, kasno u jesen ili rano u prolee
NAPOMENA: Cink-fosfid prah mogu primenjivati za spravljanje mamaka samo organizacije koje u pogledu kadrova, opreme i ureaja ispunjavaju propisane uslove za rad sa otrovima iz prve grupe otrova. Pre primene ovog preparata treba utvrditi koje su rupe nastanjene (aktivne), tako to se dan ranije zatrpaju svi otvori na zemljitu koje su napali glodari. Sledeeg dana aktivne rupe e biti ponovo otvorene. U njih treba staviti mamke. Nakon postavljanja mamaka potrebno je zatrpati rupe zemljom. Preparati se mogu koristiti samo na povrinama gde nema pristupa domaim ivotinjama i ivini, najmanje 14 dana posle primene. Ne sme doi u dodir sa decom, prehrambenim i krmnim proizvodima. Po zavretku akcije suzbijanja, ostatke mamaka i uginule glodare treba pokupiti, spaliti ili zakopati vodei rauna o vodozatitnim zonama. KARENCA: Odreena je vremenom i nainom primene preparata. GRUPA OTROVA: I PAKOVANJE: 20 kg
176
AKTIVNA MATERIJA: Bromadiolon (0,05 g/kg preparata) DELOVANJE: Bromadiolon je antikoagulantni rodenticid II generacije. Inhibira sintezu protrombina i drugih faktora koagulacije, to dovodi do krvarenja i uginua glodara. Jedinke uginjavaju najee u svojim stanitima u periodu od 3-7 dana posle uzimanja mamaka. SPEKTAR DELOVANJA I PRIMENA:
Koliina primene poljska voluharica (Microtus arvalis) i vodena voluharica (Arvicola terestris) crni pacov (Rattus rattus) i sivi pacov (Rattus norvegicus)
Vreme primene postavljanje mamaka u aktivne rupe, u koliini 10 g po aktivnoj rupi (posle ega se mamci zatrpavaju zemljom) postavljanjem mamaka, u koliini 100150 g po gomilici, stavljanjem na zaklonjena mesta 7-10 gomilica na povrini 250-300 m2 postavljanje mamaka, u koliini 20-25 g po gomilici, stavljanjem gomilica u blizini legla
NAPOMENA: Preparat se moe koristiti samo na povrinama gde nema pristupa domaim ivotinjama i ivini. Ne sme doi u dodir sa decom, prehrambenim i krmnim proizvodima. Mamci se postavljaju kaiicom ili nekim drugim pogodnim predmetom. Postavljanje mamaka u polju je u jesen ili u rano prolee. Po zavretku akcije suzbijanja, ostatke mamaka i uginule glodare treba pokupiti, spaliti ili zakopati vodei rauna o vodozatitnim zonama.
177
rodenticidi
AKTIVNA MATERIJA: Bromadiolon (0,05 g/kg preparata) DELOVANJE: Bromadiolon je antikoagulantni rodenticid II generacije. Inhibira sintezu protrombina i drugih faktora koagulacije, to dovodi do krvarenja i uginua glodara. Jedinke uginjavaju najee u svojim stanitima u periodu od 3-7 dana posle uzimanja mamaka. SPEKTAR DELOVANJA I PRIMENA:
Mesto primene U skladitima poljoprivrednih proizvoda (u kojima roba nije u rasutom stanju)
Vreme primene postavljanjem mamaka, u koliini 100150 g po aktivnoj rupi ili gomilici, na svakih 5-8 metara postavljanje mamaka, u koliini 20-30 g po aktivnoj rupi ili gomilici, na svakih 3-5 metara
NAPOMENA: Jedna akcija suzbijanja traje 710 dana. Uginue mieva nastupa posle 5 8 konzumiranja, a pacova posle jednog konzumiranja. Preparat se moe koristiti samo u objektima, gde nema pristupa domaim ivotinjama i ivini. Ne sme doi u dodir sa decom, prehrambenim i krmnim proizvodima. Moe se koristiti vie puta u toku godine, u zavisnosti od infestacije tetnih glodara. Po zavretku akcije suzbijanja, ostatke mamaka i uginule glodare treba pokupiti, spaliti ili zakopati vodei rauna o vodozatitnim zonama. KARENCA: Odreena je vremenom i nainom primene preparata. GRUPA OTROVA: III PAKOVANJE: 20 g, 100 g, 5 kg, 25 kg
178
AKTIVNA MATERIJA: Bromadiolon (1 0,25 g/kg preparata) DELOVANJE: Bromadiolon je antikoagulantni rodenticid II generacije. Inhibira sintezu protrombina i drugih faktora koagulacije, to dovodi do krvarenja i uginua glodara. Jedinke uginjavaju najee u svojim stanitima u periodu od 3-7 dana posle uzimanja mamaka. SPEKTAR DELOVANJA I PRIMENA:
Mesto primene U polju Koliina primene poljska voluharica (Microtus arvalis) i poljski mi (Apodemus agrarius) Vreme primene mamci se spravljaju u odnosu 1 kg preparata na 20 kg mekinja, ovsenih pahuljica ili prekrupe od penice ili kukuruza spravljeni mamci se postavljaju, u koliini 10-15 g po aktivnoj rupi, za kategoriju brojnosti od I do III, a 15-20 g mamaka po aktivnoj rupi za kategorije IV i kalamitet spravljeni mamci se postavljaju, u koliini 100-150 g po gomilici, stavljanjem na zaklonjena mesta, 7-10 tacni na povrini od 250-300 m2 spravljeni mamci se postavljaju, u koliini 20-25 g po gomilici, u blizini legla i puteva kojim se kreu
sivi pacov (Rattus norvegicus) i crni pacov (Rattus rattus) kuni mi (Mus musculus)
VREME PRIMENE: Po potrebi (pri pojavi tetnih glodara), u zavisnosti od brojnosti glodara, rano u prolee i/ili kasno u jesen. NAPOMENA: Galibrom prah mogu primenjivati za spravljanje mamaka samo organizacije koje u pogledu kadrova, opreme, i ureaja ispunjavaju propisane uslove za rad sa otrovima iz prve grupe otrova. Preparati se moe koristiti samo na povrinama gde nema pristupa domaim ivotinjama i ivini. Ne sme doi u dodir sa decom, prehrambenim i krmnim proizvodima. Mamci se postavljaju kaiicom ili nekim drugim pogodnim predmetom. Postavljanje mamaka u polju je u jesen ili rano prolee, ali se ne smeju postavljati golom rukom. Mamke treba postavljati sve dok ih pacovi i mievi konzumiraju (4-6 dana), jer uginue nastupa, u proseku, posle 6 dana. Po zavretku akcije suzbijanja, ostatke mamaka i uginule glodare treba pokupiti, spaliti ili zakopati vodei rauna o vodozatitnim zonama. Radi spreavanja pojave rezistentnosti na bromadiolon, kao i mogunosti ispoljavanja ukrtene rezistentnosti, povremeno vriti zamenu sa rodenticidima drugaijeg mehanizma delovanja. Galibrom prah moe se koristiti i u prostorijama komunalne higijene. KARENCA: Odreena je vremenom i nainom primene preparata. GRUPA OTROVA: III PAKOVANJE: 20 g, 5 kg
179
rodenticidi
POMONA SREDSTVA
PRIMENA:
Koliina/ koncentracija primene 1-2% 0,7 l/ha uz utroak vode od 200-400 l 1,0-1,5 l/ha 0,3 l/ha
Namena spreavanje pucanja pokoice plodova spreavanje osipanja semena prilikom etve poboljava efekte sredstava za zatitu bilja kao okvaiva
Vreme primene zavisno od vremenskih uslova padavina, od jedne do dve nedelje pre berbe kada su ljuske uljane repice zatvorene, u fazi prelaska iz zelene u utu boju (77-80 faza BBCH skale) u skladu sa preporukama u uputstvu za primenu
U smei sa pesticidima
Primenjen u smei sa sredstvima za zatitu bilja NU-FILM 17 deluje na sledee naine: 1. Kao okvaiva: Nu-Film 17 smanjuje povrinski napon tenosti za tretiranje, zbog ega kapi posle prskanja bolje pokrivaju tretiranu povrinu i bolje prianjaju za nju. Ovime se smanjuju gubici usled oticanja kapi sa tretiranih biljaka u toku prskanja. 2. Spreava naknadno kvaenja depozita: Nu-Film 17 se ne rastvara u vodi. Stoga, ne postoji mogunost spiranja depozita u toku ponovnog vlaenja tretiranih biljaka. Meutim, postepene promene Nu-Filma 17 pod uticajem atmosferskih prilika omoguuju poeljnu redistribuciju pesticidne aktivne materije, a time i dugotrajniji efekat. 3. Omoguuje ravnomerniju pokrovnost i bolje prodiranje kroz biljne delove obavijene votanom prevlakom ili dlaicama. 4. Poveava stepen zadravanja aktivne materije: Ovaj prirodni adheziv poveava inicijalnu koliinu ostvarenog depozita pesticida u toku neposredne primene. Istovremeno, smanjeni su gubici depozita usled navodnjavanja, delovanja padavina, rose, vetra i abrazije. 5. Enkapsulira aktivnu materiju: Posle primene, isuivanjem Nu-Filma 17 nastaje elastini omota koji, takorei, enkapsulira estice pesticida. Ovaj elastini omota postepeno i usporeno iezava pod uticajem faktora sredine, omoguujui time postepeno otputanje pesticida u ciljnu sredinu. Istovremeno, ovime se znatno umanjuje i usporava mogunost raspadanja aktivne materije usled hidrolize.
183
6. Deluje kao prirodni posrednik/nosa: Omekavajui kutikulu biljke, omoguuje laki prodor aktivne materije u nju. Time se ostvaruje lake dospevanje folijarno primenjenih hraniva i siteminih pesticida unutar biljnog tkiva. Supstance po svojoj strukturi veoma sline pinoleinu postoje u svim biljkama, to samim tim proces apsorpcije ini olakanim. 7. Primenjen u niim dozama Nu-Film 17 titi translokacione herbicide ili regulatore rasta biljaka dok se ne ostvari njihov prodor u biljno tkivo. Brim suenjem gornjih slojeva povrine filma i odravanjem polutenog stanja sloja filma izmeu osuenog dela i povrine biljke, obezbeuje se penetracija primenjene supstance u biljku bez obzira na potencijalne spoljne efekte spiranja (iznenadne padavine). 8. Spreava degradaciju ativnih materija pod uticajem ultravioletnog zraenja. 9. Spreava degradaciju pesticidnog depozita usled prekomernog zagrevanja, odbijajui sunevo zraenje. 10. Delujui kao fiksativ ograniava stepen isparavanja vrlo isparljivih toksikanata, odravajui njihovu efektivnost znatno dui period vremena. 11. Omoguuje ouvanje strukture biolokih preparata: Po sebi potpuno prirodan i u pogledu toksikologije bezopasan Nu-Film 17, produava ivotni vek biolokih agenasa koji se koriste u zatiti bilja (npr. Bacillus thuringiensis). GRUPA OTROVA: Ne pripada otrovnim materijama. PAKOVANJE: 100 ml, 1 l
184
Gajena biljka
Koncentracija primene
Vreme primene
0,1%
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa svim sulfonilurea herbicidima kojima je neophodan okvaiva. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA): Uslovljeno herbicidom sa kojim se primenjuje. GRUPA OTROVA: III PAKOVANJE: 200 ml, 1 l, 5 l
185
Gajena biljka
Koncentracija primene
Soja
0,5 %
MEANJE SA DRUGIM PREPARATIMA: Moe se meati sa svim sulfonilurea herbicidima kojima je neophodan okvaiva. KRAJNJI ROK PRIMENE PRE BERBE/ETVE (KARENCA): Uslovljeno herbicidom sa kojim se primenjuje. GRUPA OTROVA: III PAKOVANJE: 300 ml, 1 l, 5 l
186
Strna ita
Galbenon Mural Monosan herbi Esteron Lancelot 450 WG Bonaca EC Starane 250 Tezis Antre Antre plus Fobos EC Karika
Kukuruz
Trophy EC Acetogal plus Galolin mono Talisman Plamen Avalon Moto Esteron Monosan herbi Rezon Tangenta SC
Dominator Glifol
189
Suncokret
Trophy EC Acetogal plus Acetogal Galolin mono Rezon Globus EC Rafal 120
Kubik plus
Gallant Super
za tretiranje zemljita pre setve suzbijanje izniklih korova pre nicanja useva
Furadan 35 ST Posse 25 EC
Soja
Ritam Dancor 70 WG Galolin mono Trophy EC Acetogal plus Acetogal Rampa EC Globus EC Rafal 120 Gallant Super Okvir Galbenon
za tretiranje zemljita pre setve suzbijanje izniklih korova pre nicanja useva
190
eerna repa
Globus EC
Gallant Super
Rafal 120
Lontrel 100
Fobos EC
Konzul
za tretiranje semena pre setve suzbijanje izniklih korova pre nicanja useva
Krompir
Rafal 120 Dancor 70 WG Galbenon Fuzija Zanat Mankogal 80 Vokal Abastate + Nu-Film 17 Galition G 5 Radar versus G Warant Tonus Kardinal
191
Jabuasto voe
Plavo ulje Cuprozin 35 WP Bakarni oksihlorid 50 Galmin+Cipkord 20 EC Konzul Fobos EC Akord Plus Akord Dakoo 720 Metod WG Galofungin 500 SC Sekvenca Konzul Tonus Rebus Fenitrotion 50 EC Dimetogal Harpun Warant Mankogal 80
Glifol Galop
Breskva
Plavo ulje Bakarni oksihlorid 50 Dakoo 720 Galmin Dional 500 SC Akord Harpun Tonus Dimetogal
192
Vinja
Bakarni oksihlorid 50
Kubik plus Kubik Dional 500 SC Akord WG Mankogal 80 Dimetogal Fenitrotion 50 EC Nu-Film 17
Bakarni oksihlorid 50
ljiva
Dinal 500 SC
Plavo ulje Bakarni oksihlorid 50 Galmin Akord WG Mankogal 80 Dimetogal Harpun Tonus
193
Vinova loza
Dional 500 SC Mankogal 80 Akord WG Kardinal Vokal Fobos EC Elisa Fenitrotion 50 EC Cipkord 20 EC
Pehar
Laser 240 SC
Bonaca EC Casoron G
194
Namena
Preparat
SUZBIJANJE TETOINA
repiina lisna osa repiin sjajnik repiina pipa i dr. podgrizajue sovice Fobos EC Konzul Fobos EC
SUZBIJANJE KOROVA
Inkorporacija jednogodinji uskolisni i irokolisni korovi jednogodinji i viegodinji irokolisni korovi jednogodinji i viegodinji uskolisni korovi spreavanje rasipanja semena Trefgal + Rampa EC Lontrel 100 ili Pikogal Plus Globus Nu Film 17
Pred vridbu
SUZBIJANJE GLODARA
Tokom cele vegetacije suzbijanje glodara Galibrom prah
Napomena: Kod svih biljnih vrsta koje imaju pojaanu votanu prevlaku na listu preporuujemo upotrebu pomonog sredstva Nu Film 17 u koncetraciji od 0,15%, zbog poveanog stepena prijanjanja, produavanja delovanja i boljeg prodiranja pesticida u biljno tkivo.
195
Zatita lucerke
Vreme primene/ faza razvoja
Mirovanje (pre kretanja vegetacije) Kretanje do pojave prve troliske
Namena
jednogodinji i viegodinji irokolisni korovi jednogodinji i viegodinji irokolisni korovi
Preparat
Okvir
Galbenon
larve lucerkine bube i lucerkine buba mare Posle prvog otkosa vilina kosica
Kerb 50 WP
Tokom cele godine suzbijanje glodara se vri : - 5 g po aktivnoj rupi, Galibrom prah - 10 g po aktivnoj rupi
196
Zatita paradajza
Vreme primene/ faza razvoja Namena Preparat
Zanat Galition G-5 ili Radar versus G propamokarb hidrohlorid Dimetogal Vokal *** Akord Mankogal 80 + Bakarni oksihlorid 50* Dancor 70 WG Rafal 120** Fuzija Dimetogal Abastate + Harpun Akord Mankogal 80 + Bakarni oksihlorid 50* Vokal*** Dional 500 SC Fobos EC Abastate + Elisa + Tonus Fuzija Dional 500 SC*** Fobos Abastate + Elisa + Harpun
travni korovi 1-2 nedelje po rasaivanju plamenjaa i crna pegavost vai, buvai grinje, tripsi, mineri bela leptirasta va pepelnica i crna pegavost bakterioze Zatita do prve berbe vodei rauna o karenci plamenjaa , siva i bela trule tripsi, muve mineri, vai vai bela leptirasta va plamenjaa i crna pegavost Zatita izmeu berbi vodei rauna o karenci siva trule vai grinje, tripsi, mineri bela leptirasta va
* Zbog boljeg delovanja neophodno je da se tretiranje obavi 60 min posle meanja preparata ** Za suzbijanje pirevine doza je 2 l/ha *** u toku 2011. god bie proirena registracija Tretiranje pre nicanja gajene biljke, a na Glifol ili Dominator 4 - 6 l/ha iznikle korove Galop 4 - 5 l/ha
197
Zatita kupusa
Vreme primene/ faza razvoja Namena
jednogodinji travni i neki irokolisni korovi Pre sadnje ukolisni i irokolisni korovi podzemne tetoine zemljine bolesti bolesti poleganja rasada kupusar, buvai,stenice, lisne sovice uskolisni korovi buva, vai 8 - 10 dana po rasaivanju plamenjaa i crna pegavost kupusar, buvaci,stenice, lisne sovice jednogodinji irokolisni korovi grinje, tripsi Formiranje rozete lisne sovice kupusar, buvai, stenice, plamenjaa i crna pegavost plamenjaa i crna pegavost Formiranje glavice bakterioze vai+sovice Bakarni oksihlorid 50 Tonus + Rebus Fenitrotion 50 EC Bonaca EC Dimetogal Kozak Cipkord Dako o
Preparat
Trefgal Zanat Radar versus G ili Galition G-5 propamokarb hidrohlorid Fobos EC Rafal * Dimetogal
Sadnja
198
Zatita maline
Vreme primene/ faza razvoja
Bubrenje pucanje pupoljaka (nakon zavrenog vezivanja)
Namena
bolesti suenja izdanaka titaste vai i zimska jaja lisnih vaiju suenje izdanaka, didimela, moljac i grinje suenje izdanaka, didimela, pegavost lista
Preparat
Cuprozin 35 WP + mineralno ulje ili Plavo ulje* Cuprozin 35 WP + Kozak* Pehar* + Dimetogal + Abastate + NU Film 17 Akord WG* + Pehar* + Kozak** Dional 500 SC Akord WG* Abastate + NU Film 17 Cuprozin 35 WP
Poetak listanja
biljne vai grinje, malinina buba muica, cvetojed suenje izdanaka, didimela, antraknoza, pegavost lista siva trule grinje, malinina buba muica, cvetojed siva trule suenje izdanaka, didimela, antraknoza muva galica, muica, grinje suenje izdanaka, didimela, antraknoza
Odmah posle berbe i uklanjanja izdanaka Jesenje prskanje (pred opadanje lia)
* u toku 2011. god bie proirena registracija ** nema opasnosti za pele i druge opraivae. Tretiranje obaviti u vecernjim satima. Suzbijanje korova: Casoron G 4 kg/10 ari aktivne povrine, pre kretanja vegetacije Galop 2 - 3 l/ha, korovi porasta 15 - 20 cm (uskolisni i irokolisni) Glifol 4 - 5 l/ha, korovi porasta 15 - 20 cm (uskolisni i irokolisni) Starane 250 ili Bonaca 1 l/ha (poponac i divlja kupina) Spreiti zanoenje herbicida na gajene biljke
199
I SEVERNO BANATSKI OKRUG JUNO BAKI OKRUG SREDNJI BANATSKI OKRUG JUNI BANATSKI OKRUG SREMSKI OKRUG GRAD BEOGRAD, PODUNAVSKI OKRUG I DEO KOLUBARSKOG MAVANSKI OKRUG I DEO KOLUBARSKOG UMADIJSKI, MORAVIKI, ZLATIBORSKI OKRUG I DEO KOLUBARSKOG BRANIEVSKI, BORSKI I ZAJEARSKI OKRUG NIKI, PIROTSKI, PINJSKI, JABLANIKI I DEO TOPLIKI OKRUG DEO TOPLIKOG, DEO RASINSKOG I RAKI OKRUG DEO POMORAVSKOG, DEO UMADIJSKOG I DEO RASINSKOG OKRUGA
A
Abamektin Abastate, 133 Acetamiprid Tonus, 171 Acetohlor Acetogal, 9 Acetohlor+dihlormid Acetogal plus, 11 Trophy-EC, 81 Amino-piralid-kalijum so + florasulam Lancelot 450 WG, 46 Azoksistrobin Promesa, 125 Azoksistrobin + hlorotalonil Promesa Plus, 126
D
Difenokonazol Sekvenca, 127 Sekvenca 030 FS, 128 Dihlobenil Casoron G, 18 Dikamba Plamen, 60 Dimetoat Dimetogal, 138
B
Bakar oksihlorid Bakarni oksihlorid 50, 97 Cuprozin 35 WP, 101 Bakar oksihlorid + mineralno ulje Plavo ulje, 124 Bakar (II) sulfat pentahidrat i kalcijum hidroksid Bordovska orba -100 SC, 100 Bentazon Galbenon, 29 Bentazon + dikamba Avalon, 13 Bifentrin Fobos EC, 150 Talstar 10 EC, 169 Bromadiolon Galibrom AB, 177 Galibrom GB, 178 Galibrom prah, 179 Buprofezin Elisa, 141
F
Fenitrotion Fenitrotion 50 EC, 148 Fenitrotion + malation Galition G5, 155 Fenoksaprop-p-etil Sedef, 69 Fluazinam Kardinal, 111 Fluroksipir Bonaca EC, 15 Starane 250, 70 Fosetil aluminijum + mankozeb Adut, 87
G
Glifosat-IPA so Dominator, 21 Glifol, 39
H
Haloksifop P-metil Gallant Super, 31 Hlorotalonil Dakoflo, 102 Dakoflo 720, 104
C
Cink-fosfid Cinkfosfid Mamak, 175 Cinkfosfid Prah, 176
M
Malation Etiol prah 5, 142 Etiol prah parfimisani, 143 Etiol specijal, 144 Etiol teni, 145 Etiol ULV, 147 Mankozeb Mankogal 80, 115 Mankogal FS, 117 Mankogal S, 118 Metribuzin Dancor 70 WG, 19 Metsulfuron-metil Tezis, 77 Mineralno (parafinsko) ulje Galmin, 156 Mineralno ulje + polioksi sorbitol oleat + polioksi tridecil alkohol Alteox wet, 186
I
Imazetapir Ritam, 67 Imidakloprid Pozitron FS, 166 Iprodion Dional 500 SC, 105 Iprodion + karbendazim Kubik, 113 Iprodion + tiofanat-metil Kubik plus, 114 Izodecil alkohol etoksilat Alteox T prima, 185
K
Kaptan Metod WG, 119 Karbendazim Galofungin 500 SC, 109 Karbofuran Furadan 35 ST, 152 Furadan 350 F, 153 Karbosulfan Posse 25 EC, 165 Kletodim Rafal 120, 62 Klomazon Gamit 4 EC, 36 Rampa EC, 63 Klopiralid Lontrel 100, 48 Pikogal plus, 58 Kvizalofop P - etil Globus EC, 43
N
Nikosulfuron Talisman, 73
P
Parakvat Galop, 35 Pendimetalin Zanat, 83 Pinolein Nu-Film 17, 183 Pirimetanil Pehar, 122 Pirimetanil + hlorotalonil Pehar plus, 123 Piriproksifen Harpun, 158 Propamokarb hidrohlorid Balb, 99 Propamokarb hidrohlorid + hlorotalonil Fuzija, 108 Propikonazol + hlorotalonil Karika, 112 Propineb Nijansa WG, 121
L
Lambda - cihalotrin Kozak, 161 Nadzor, 164 Linuron Galolin mono, 33
S
Spinosad Laser 240 SC, 162 Sulkotrion Tangenta, 75
T
Tebufenozid Mimic 2-F FS, 163 Rebus, 168 Tebukonazol Akord, 88 Akord 060-OD, 90 Akord 025-FS, 91 Akord 060-FS, 92 Akord WG, 94 Tebukonazol + karbendazim Antre, 95 Tebukonazol + mankozeb Akord plus, 93 Tebukonazol + tiofanat-metil Antre plus, 96 Terbutilazin Rezon, 65 Tifensulfuron - metil Okvir, 56 Tiofanat-metil Galofungin T, 110 Tribenuron-metil Mural, 54 Trifluralin Trefgal, 79 Triklopir trietilamino so Garlon 3-A, 38
Z
Zeta cipermetrin Fury 10 EC, 154 Zoksamid + mankozeb Electis 75 WG, 107
Beleke
Beleke
Beleke
Beleke
Beleke
Beleke
REGIONALNI MENADERI
1. ZAPADNO SEVERNO BAKI I SEVERNO BANATSKI OKRUG Sedite: Baka Topola dipl.ing. Duko Vitkovi mob. 063/ 457 308 e-mail: duskovv@yahoo.com 2. JUNO BAKI OKRUG Sedite: Novi Sad dipl.ing. Duan Belenzada mob. 063/ 10 61 299 e-mail: belenzadad@eunet.rs 3. SREDNJI BANATSKI OKRUG Sedite: Aleksandrovo-Zrenjanin dipl.ing. Goran Puhar mob. 063/ 457 703 e-mail: gpuhar@sezampro.rs 4. JUNI BANATSKI OKRUG Sedite: Panevo dipl.ing. Lidija Miti mob. 063/ 457 956 e-mail: lidijam69@gmail.com 5. SREMSKI OKRUG Sedite: Zemun dipl.ing. Marko Joji mob. 063/ 250 823 e-mail: jojicmarko@yahoo.com 6. GRAD BEOGRAD, PODUNAVSKI OKRUG I DEO KOLUBARSKOG Sedite: Zemun dipl.ing. Zoran Koci mob. 063/ 1015 718 e-mail: prodaja@ tofarmacija.rs 7. MAVANSKI OKRUG I DEO KOLUBARSKOG Sedite: Zemun dipl.ing. Darko Muminovi mob. 063/ 107 1655 e-mail: muminovic@ tofarmacija.rs 8. UMADIJSKI, MORAVIKI, ZLATIBORSKI OKRUG I DEO KOLUBARSKOG Sedite: Uice dipl.ing. Veljko Joksimovi mob. 063/ 457 884 e-mail: v.joksim@yahoo.com 9. BRANIEVSKI, BORSKI I ZAJEARSKI OKRUG Sedite: Kladovo dipl.ing. Ljubia Pakalovi mob. 063/ 457 885 e-mail: paki7@ptt.rs 10. NIKI, PIROTSKI, PINJSKI, JABLANIKI I DEO TOPLIKI OKRUG Sedite: Leskovac dipl.ing. Tamara Popovi mob. 063/ 457 353 e-mail: poptamara@yahoo.com 11. DEO TOPLIKOG, DEO RASINSKOG I RAKI OKRUG Sedite: Aleksandrovac dipl.ing. Sreten Rilak mob. 063/ 457 891 e-mail: rile.zb@gmail.com 12. DEO POMORAVSKOG, DEO UMADIJSKOG I DEO RASINSKOG OKRUGA Sedite: uprija dipl.ing. Stanoje Brankovi mob. 063/ 85 00 060 e-mail: stanojebrankovic18@gmail.com
Saradnici u sektoru prodaje i primene: Samostalni struni saradnik Mr Predrag Milovanovi, , mob. 063/ 457 819, mipredrag@sezmpro.rs Samostalni struni saradnik dipl.ing. Radomir eki, mob. 063/ 457 984 radedjekic@nadlanu.com Struni saradnik za polj. apoteke u Juno Bakom okrugu dipl.ing. Milan Trbojevi, mob: 063/ 457 351, trbojevicmilan@neobee.net Prodaja i primena: 11080 Zemun, Batajniki drum bb, tel: 011/ 3072 372; 011/ 3072 329, fax: 011/ 3072 370 Direktor sektora prodaje i primene: Milan Janii, tel: 011/ 3072 322, e-mail: janicic@ tofarmacija.rs Rukovodilac regionalne prodaje za Vojvodinu: Brankica Trifunovi-Tima, tel/fax: 021/ 454 528; 063/ 850 0020, tisma@ tofarmacija.rs Rukovodilac regionalne prodaje za centralnu Srbiju: Milojica Pei tel. 063/ 457 752, e-mail: milojicap@eunet.rs Marketing: Rukovodilac odeljenja agrotehnologije: dipl. ing. Sran Arsi, mob: 063 457 710 e-mail: cropchem@eunet.rs Produkt menader za herbicide: Mr Piljo Daki, tel: 011 3072 327 mob: 063 8496 249 e-mail: dakic@ tofarmacija.rs Produkt menader: dipl. ing. Luka Mati, tel: 011 3072 366 mob: 063 106 18 86 e-mail: matic@ tofarmacija.rs
www. tofarmacija.rs