P. 1
Bh Medjuratna Knjizevnost

Bh Medjuratna Knjizevnost

4.0

|Views: 1,869|Likes:
Published by Meliha Malikic

More info:

Published by: Meliha Malikic on Jun 06, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/12/2015

pdf

text

original

1

UVOD – BOSANSKOHERCEGOVAČKA POEZIJA IZMEĐU DVA RATA

Evropski kontekst - dva svjetska rata kao dva najveća događaja u XX stoljeću; dva planetarna događaja; ujedno i dvije najveće nesreće; - poslije ovih ratova mijenjala se slika svijeta; svijet više nije bio isti; - te promjene odražavale su se u svim sferama života, pa i u književnosti; - avangarda: nekoliko raznorodnih književnih pokreta i stilskih formacija koji se mogu nazvati imenom avangarda; avangarda (fr. avantgarde, tal. avanti garde – prethodnica) je periodizacijski termin za oznaku modernih književnih pravaca u prvoj polovini XX stoljeća: futurizam, ekspresionizam, konstruktivizam, dadaizam, nadrealizam; Aleksandar Flaker ukazuje na dva bitna aspekta avangarde: 1) negirajući ili osporavajući odnos prema postojećim i starim pravcima i formacijama te 2) usvajanje novih poetičkih načela i afirmacija nove formacije ili pokreta; težište avangardnih pokreta je na osporavanju, tako da je Flaker s pravom avangardnu okvalificirao kao poetiku osporavanja (Flaker Poetika osporavanja); - 1910. godina: je prijelomna godina za pojavu novih težnji, novih pokreta – futurizma i ekspresionizma; sa završetkom Prvog svjetskog rata ova dva pokreta ulaze u završnu fazu svoga trajanja; - modernizam: prema jednima avangarda je samo nastavak ideje moderne o književnoj zbilji kao zasebnoj zbilji; ideje da se jezikom može baš sve iskazati i sve oblikovati bez obzira na svakodnevnu zbilju; prema drugima avangarda je nastavak prosvjetiteljske ideje o inovativnosti, ideje o traganju za novim izrazima a ne slijeđenju zadatih antičkih obrazaca; avantura “umjetničke samovolje” (Šlegel); - osjećaj egzistencijalne nesigurnosti: izazvan spoznajom o autodestruktivnosti ljudske civilizacije; potvrda u literaturi: U potrazi za izgubljenim vremenom Prust (1913-1927); Proces Kafka (1925.); - futurizam: 1) talijanski – (lat. futurum – budućnost) i umjetnički i politički pokret; Filipo Tomazo Marineti proglas (program) Manifest futurizma 1909; radikalan raskid sa svim tradicionalnim vrijednostima i obnova talijanske književnosti i umjetnosti; Futurizam ustaje protiv svih postojećih institucija, veliča borbu i opasnost te staje u odbranu rata. Umjetnost se mora zasnivati na ritmu nove mašinske civilizacije, na energiji i ludoj smjelosti, na drskosti i pobuni, na brzini automobila i aviona, na ljepoti i zanosu borbe, na plamenu rata. Za talijanske futuriste rat “predstavlja jedinstvenu higijenu svijeta”, što se nimalo ne razlikuje od fašističke apologije rata. Stoga je i logično bilo što su futuristi završili u fašizmu kao zvanični propagatori Musolinijevih ideja;

2 2) ruski . Kokoška. Trebalo je. Munk. eternistima (lat. Impresionistički usitnjenoj slici svijeta treba suprotstaviti cjelovitu viziju toga svijeta. Kle. treba sprovesti i u umjetnosti. To je krik uplašenog čovjeka u svijetu koji je imperijalističke antagonizme pretvarao u klaonicu Prvog svjetskog rata.Možda je taj krik najbolje izrazio slikar Advard Munk na svojoj čuvenoj slici istoimenog naslova Krik. jezik oblikovati tako da najbolje izrazi sav taj užas i strah a najprirodniji odgovor na sve to je bio ljudski krik. Književno djelo ne smije nastajati kao rezultat površnih impresija o stvarnosti. Pobuna Dok su futuristi slavili tehnološki napredak i ratove dotle su ekspresionisti dizali svoj glas protiv mehanizacije života i stravične sudbine čovječanstva. Kandinski. aktivistima itd. ekspresionizam je bio pobuna protiv impresionizma. Majakovski. pa do radikalnijih i značajnijih grupa centrifuga i kubofuturisti. Naziv dolazi iz slikarstva. futuristima. apstraktistima. Programski članak neobičnog naslova Šamar društvenom ukusu potpisuje V. Prije nego što će se definitivno nazvati tako ekspresionisti su sebe nazivali neopatetičarima (“novi zanesenjaci”). Ritam . godine. Prilično dinamična i heterogena književna pojava koju sačinjavaju čak četiri grupe: od još uvijek tradicionalnih egofuturista. na čisto književnome planu. Barlah i dr. Ruski futuristi su na strani socijalnog bunta a samim time i na strani revolucije. zahtijevaju “izlazak umjetnosti na ulice” i njenu estradnu prezentaciju pred najširim masama. expressio – izraz) je književni pokret koji se javlja u Njemačkoj i Austriji 1910. pokret koji pravi revolucionaran zaokret u tematskom i u pogledu jezičkog izraza.javlja se godinu dana kasnije 1910.Ekspresionizam Definicija Ekspresionizam (lat. Odatle borba za nova značenja riječi koja je dovela do čudesnog zaumnog jezika i potpunog napuštanja smisla. ono mora biti istinski izraz doživljaja te stvarnosti. . Istovremeno. aeternus – vječan). Krik Raspala se cjelovita slika svijeta. Vladimir Majakovski i Velimir Hljebnikov. pritisnut strahom i beznađem.). gdje je pokret već odranije postojao (slikari Sezan. posebno na materijalu riječi. pa traje do 1919. Najznačajniji pisci dolaze iz treće i četvrte grupe: Boris Pasternak. Futuristi zagovaraju umjetnost primjerenu novoj tehničkoj civilizaciji. preko grupe mecanin poezija. stoga. Van Gog. . i traje do 1925. subjekt se našao u čudu i užasu. međutim. Revoluciju.

i drama kao razvijanje i sudaranje akcija. Rečenica se redukuje na nizanje glagola i imenica. 2.3 Cilj je sada tako uhvaćenu viziju ritmički oblikovati. Opis ustupa mjesto radnji. To naročito dolazi do izražaja priklanjanjem nadrealista uz ideje Oktobarske revolucije 1930. pomoću metode koju je Rembo nazvao . nadrealnost. gdje se sa vanjskih/formalnih manifestacija prešlo na unutrašnji doživljaj ritma Drama se raspada na niz scena i ima skokovitu radnju. godinu kada Andre Breton objavljuje Manifest nadrealizma. pokazuje i konstruktivan graditeljski duh. Franc Verfl. Iz zahtjeva za novim ritmom javila se potreba za slobodnim stihom. bez kontrole razuma. Bertolt Breht i dr. Goerg Hajm. lirika kao trenutak u akciji saznavanja svijeta. Ernest Toler. u kojoj vlada prvobitni haos. Za razliku od drugih avangardnih pokreta nadrealizam. DOVDEEEE!!! Nadrealizam Manifest nadrealizma Književni pokret koji se javlja u Francuskoj kao produžetak dadaizma i kao francuska varijanta ekspresionizma. U tu nadrealnost može se prodrijeti jedino psihičkim automatizmom. tu “građansku jezičku arhitekturu”. Tradicionalnu logičku strukturu rečenice. Georg Trakl. Ernest Toler Prepobrazba. pri čemu su glagoli nosioci emocionalno-vizionarskog značenja. Osnovna nadrealistička teza “Izmijeniti život!” tada se zamjenjuje Marksovom devizom “Izmijeniti svijet!” Psihički automatizam Cilj je da se otkrije jedna viša skrivena stvarnost. osim rušilačkog revolta prema naslijeđenoj tradiciji. a nastavlja da traje i poslije Drugog svjetskog rata. Kavkaski krug kredom. Borci protiv stroja. Ekspresionističko razumijevanje ritma dovodi do rušenja forme. Pripovijetke imaju malo epskog u sebi a roman je bio jednostavno neprimjeren ekspresionističkoj poetici. Pisci i djela Poezija: Gotfrid Ben. do probijanja strukture rečenice. Žanrovi Žanrovski preovladavaju lirika i drama. Bertolt Breht: Majka Hrabrost i njezina djeca. Drama: 1. Masa čovjek. treba jednostavno minirati. Zvanični početak nadrealizma pada u 1924.

što je u Rusiji značilo obnovu realističkih postupaka. Iako ima pobornike i u redovima avangardnih pokreta ekspresionizma. Očigledno je da nadrealisti svoje ideje temelje na psihoanalizi Sigmunda Frojda. Hajnriha Mana i dr. . dadaizma i nadrealizma. To znači da književnost u društvu ima odgojnu i socijalno-pedagošku funkciju i da je treba maksimalno približiti širokom krugu čitalaca. Rasprava o stilu Antoan Arto Umjetnost i smrt Andre Breton Nađa.4 “rastrojstvo čula”. Maksima Gorkog. Socijalistički realizam Unutar prilično razuđenog pokreta socijalne literature može se socijalistički realizam posmatrati kao njegova krajnje ekstremna varijanta. Javna ruža Socijalna literatura U najširem smislu književna pojava labavog stilskog jedinstva. Najpogodniji žanr za takve pothvate bio je roman sa tradicionalnom socijalno-psihološkom motivacijom karaktera. Luda ljubav Pol Elijar Umrijeti da se ne bi umrlo. Ima svoje preteče u djelima sa početka XX stoljeća Džeka Londona. historijski konkretno prikazuje zbilju u njezinu revolucionarnom razvitku” (Statut Saveza sovjetskih pisaca). Eriha Kestnera. javlja se kao posljedica promjena izazvanih Oktobarskom revolucijom. koja se javlja 20-tih pa traje sve do 50-tih godina XX stoljeća. Pisci i djela Luj Aragon: Seljak iz Pariza. a poslije Drugog svjetskog rata i u drugim socijalističkim zemljama. ruskog futurizma. Tvorci doktrine socijalističkog realizma su tražili od pisaca “da istinito. Termin je definitivno prihvaćen na Prvom kongresu Saveza sovjetskih pisaca 1934. Glavni pisci socijalističkog realizma u Sovjetskom Savezu bili su Gladkov (Cement) i Šolohov (Uzorana ledina). Spojni sudovi. Da bi se to postiglo moralo se posezati za tradicionalnim stilskim oblicima. Aleksandar Falker ga definira kao “normativnu književnu doktrinu i stilsku formaciju koja se konstituirala u 30-tim godinama XX stoljeća” u sovjetskoj književnosti.

vjeru da su sve stvari povezane nevidljivim nitima i da se svi udaljeni predjeli stapaju u jedan lirski fluid. u Zagrebu. presudno utiču na oblikovanje književnog života.) Dragiše Vasića. izuzev nadrealizma.). Časopisi Dan (1919-1920. što je posledica naših sadržaja”. sa njegovim časopisom “Dan”. Kao najprivatljiviji naziv za sve pokrete. Nove generacije raskidaju sa prošloću. Bio je to zajednički časopis hrvatskih i srpskih pisaca. “Pišemo slobodnim stihom.) – uređivao Miloš Crnjanski Progres (1920. ruše nekadašnje idole i odbacuju sistem vrijednosti koji su uoči rata uspostavili Jovan Skerlić i Bogdan Popović. najvažnijim programskim člankom o ekpsresionizmu. Glavni ekspresionistički časopis bio je “Progres” (1920. Sumatraizam izražava čežnju za visinama i daljinama. koji izlazi od 1918-1919. dadaizam. i sa Objašnjenjem sumatre (1920. sumatraizam. već čovjek “u kosmičkim tajanstvenim visinama” (Crnjanski). futurizam. hipnizam i zenitizam. nju ne interesuje ni historijska ni socijalna dimenzija čovjeka. sa njegovom zbirkom pjesama Lirika Itake (1919. . Pisci koji se vraćaju iz emigracije. Nova književnost odlučno raskida sa tradicionalnom književnošću.) – Dragiše Vasića Zenit (1921-1926. pisao je Crnjanski.) – Ljubomira Micića Hipnos – Rade Drainca Nova svetlost i Raskrsnica – časopisi Velibora Gligorića Putevi i Svedočanstva – časopisi nadrealista Umetnost i Večnost – časopisi neoromantičara Srpski književni glasnik Ekspresionizam Prvi modernistički talas Ekspresionizam u srpskoj književnosti počinje sa imenom Miloša Crnjanskog. mogao bi se uzeti ekspresionizam. koji je bio prvi poslijeratni časopis u Srbiji.). naročito iz Francuske. Sve počinje sa časopisom “Slovenski jug”. Takvo kosmopolitsko osjećanje čovjeka Crnjanski naziva sumatraizmom (po ostrvu Sumatra u Malajskom arhipelagu). Beograd ponovo postaje kulturno središte. U vremenu između dva rata pojavit će se i ugasiti mnogo različitih pokreta: ekspresionizam.5 Južnoslavenski kontekst SRPSKA KNJIŽEVNOST IZMEĐU DVA RATA Vrijeme poslije Prvog svjetskog rata donosi burno rasplamsavanje pokidanih književnih tokova.

Drugi modernistički talas U drugom modernističkom talasu oko 1922. Davičo). Dušan Matić. a 30-tih godina će približiti pokretu sicijalne literature. Pozicija nadrealizma (1931. Međutim. Središnja ličnost te grupe bio je Risto Ratković. Srpski nadrealizam prolazi kroz dvije faze: a) prednadrealistička faza 1922-1930: prihvatanje nadrealističkih stavova ali pod drugim imenom. Nadrealizam danas i ovde (1931-1932. Đorđe Kostić. Poslije 1932. Matić. Jovan Popović. Rade Drainac i dr.) itd. jedan od najznačajnijih avangardnih pjesnika i prozaista. a osim njega tu su još pripadali Desimir Blagojević. autor Manifesta ekspresionističke škole.). Grupu čine Koča Popović. i poslije raspada većina članova grupe nastavlja da piše nadrealistički. godine. na geometriju odnosa unutar djela. b) nadrealistička faza 1930-1932. folklorni modernisti Momčilo Nastasijević i Desimir Blagojević i pripadnici lijeve struje ekspresionizma. Milan Dedinac i dr. po uzoru na francuske dadaiste. Ovi drugi su sebe nazivali još i neoromantičarima. Ljubomir Micić je pokrenuo časopis “Zenit” i lansirao novi pokret – zenitizam. . kojega. sa prvobitne pobune protiv tradicije akcenat se prenosi na način građenja djela.6 Središnja ličnost beogradskog modernističkog kruga bio je svestrani književnik Stanislav Vinaver. na njegovu konstrukciju. Nadrealizam Beogradski nadrealizam pojavio se i razvijao kao ogranak jednog šireg evropskog pokreta sa središtem u Parizu. Zenitizam je zagovarao konstruktivističko ustrojstvo književnog djela.). Oskar Davičo. Đorđe Jovanović. čak i u godinama poslije Drugog svjetskog rata. treći se približavaju Krleži (Ristić). Dedinac. Aleksandar Vučo. Nadrealisti pokreću brojne publikacije: almanah Nemoguće (1930. Marko Ristić. Socijalna lietratura Izvan aktuelnih avangardnih tokova našli su se tzv. predvodi Dragan Aleksić. drugi pristupaju pokretu socijalne literature (Vučo. Sličnih ideja bio je i dadaizam. Ovaj vid konstruktivizma slijedi Rastko Petrović. nadrealizam se javlja kao organiziran književni pokret. grupa se praktično raspada: jedni se javno odriču nadrealizma (Jovanović).

Do te pozicije će ga dovesti dva sudbonosna “dramatična zaokreta” u životu. Najveći doprinos novoj književnosti daje. Ulderiko Donadini. Raskid sa starim ogleda se više simbolično u smrti najznačajnijeg pisca moderne Antuna Gustava Matoša 1914.). te pokreće svoj drugi časopis istoga naslova “Juriš” (1919. Otkriva nam pjesnika tijela. kasniji pokretač prvog ekspresionističkog časopisa Kokot. što je retorika i ‘lepota’. Zbirka je označena kao “kamen temeljac modernog hrvatskog pjesništva”. a prve poslijeratne godine i Krleža sa svojim časopisom “Plamen” (1919. a najava “nove književnosti” dolazi sa objavljivanjem zbornika Hrvatska mlada lirika i Krležine prve drame Legenda. a drugi je odluka da napusti svoje školovanje. ipak. Prvi je odlazak iz Bosne i Hercegovine u Zagreb. Kristofor Kolumbo (1917. Nadahnut bečkim ekspresionističkim časopisom “Juriš” (“Der Sturm”) nastupa kao pjesnik i kritičar. Poslije dramskog prvijenca Krleža nastavlja objavljivati poetsko-ekspresionističke drame Kraljevo (1915. Već sljedeće godine pridružit će mu se i Antun Branko Šimić sa časopisom “Vijavica” (1917. Zbornik sačinjavaju pjesme dvanaestorice pjesnika. te iste godine. figure. aliteracije. Već u godini početka Prvog svjetskog rata dešava se sudbonosni raskid sa modernom i najava novih avangardnih pravaca. Sa svojom prvom knjigom Lude priče (1915. pjesnika astralnih prostora ali i čovjekovih egzistencijalnih ponora. to će reći sve ono što je suvišno i da govorimo istinu.). a među njima i Ive Andrića i Tina Ujevića. Pojavom ovih časopisa osvaja se prostor za objavljivanje djela u duhu nove škole.). grada i siromaha. Prilično štura u izrazu zbirka je na najefikasniji način demonstrirala Šimićev “stiješnjeni ekspresionizam”.) i Michelangelo Buonarotti (1918.) pojavit će se i Ulderiko Donadini. U kritičkim člancima sažeto obrazlaže suštinu pobune protiv dotadašnje književnosti. asonance. Antun Branko Šimić Centralna ličnost ekspresionizma u Hrvatskoj. Nova književnost mora iz sebe odbaciti sve trope.7 MEĐURATNA KNJIŽEVNOST U HRVATSKOJ Godina 1914. Ekspresionizam Prva djela Rat za hrvatsku književnost nije značio prekid kontinuiteta. Na pragu u Novo ovo su tek vrata. sve ono što je ukus.) i potpuno se posveti književnom radu. kao i za programsko-manifestne interpretacije pokreta.). pokrene časopis “Vijavica” (1917. Prvi časopisi Prvi ekspresionistički časopis “Kokot” pokreće 1916. klimakse.).). O značaju zbornika Ljubo Vizner (Ljubo Weisner) je zapisao: Ovo su obećanja. metonimije. svojom jedinom i kratkom zbirkom Preobraženja (1920. .

) popustiti pred jakim dojmovima ideja Oktobarske revolucije. javlja se i veliki pjesnik Tin Ujević. u zbirci Novela Hrvatski bog Mars. njegovo djelo se otima jednostranim programskim razvrstavanjima.). Poslije toga će. Miroslav Krleža Stupio je u hrvatsku književnost kao “razbarušeni ekspresionista” a nastavio i završio kao pisac naglašene socijalne i političke orijentacije. 1926.). Do početka Drugog svjetskog rata će pokrenuti još tri časopisa: “Književna republika” (1923. ni pokret socijalne literature se nisu izdiferencirali do kraja kao samostalni pokreti. ali i nesvodiv ni na jednu od njih.) i Ojađeno zvono (1933. Od pasivističkog do lijevog ekspresionizma Već je Krleža u svojim djelima napravio put od pasivističkog.). U tom smislu se “čisti” ekspresionizam” Donadinija i Šimića može posmatrati kao prijelazna faza ka “lijevo začinjenom” ekspresionizmu Krleže i Cesareca i dalje ka “čistom” socrealizmu (neorealizmu ili “modernom objektivizmu”) Mile Budaka.). Vjekoslava Majera i dr. i iste godine objavljuje prvu ekspresionistički nadahnutu zbirku pjesama Lirika (1919.).).).). Pobrojanim ekspresionističkim dramama Krleža pridodaje i svoj prvi časopis “Plamen” (1919. pod uticajem njemačkih neorealista.). u prvim dramama. u kojemu obznanjuje lenjinističku obojenost svoga ekspresionizma. Sličan put prevalit će i njegov sauređivač iz časopisa “Plamen” August Cesarec. autor četiri zbirke pjesama između dva rata: Lelek sebra (1920. dramski ciklus o Glembajevima itd. do lijevo orijentiranog ekspresionizma.). Ipak. Cesarec će već u svojim prvim ekspresionističkim radovima (novele Za novim putem. . Ovaj detalj jasno govori da ni ekspresionizam (izuzev kod Donadinija i u “stiješnjenoj” varijanti kod Šimića). Kolajna (1926. zbirka novela Hrvatski bog Mars (1922. skrenuti u socijalni aktivizam i otvorenu pobunu protiv pasivističkog ekspresionizma.). Gustav Krklec sa Šimićem uređuje časopis “Juriš”. čime svoj kratki život još više ispunjava a hrvatsku književnost još više zadužuje. Vjekoslava Kaleba. “Danas” (1934.) i Banket u Blitvi IIII (1938/39/62. Na rubu pameti (1938. i obimom i umjetničkim dometima. Iz impozantnog književnog upusa izdvajamo samo neka djela: romane Povratak Filipa Latinovicza (1932. Auto na korzu (1932. Slavka Kolara.) i “Pečat” (1939.8 Pred kraj života pokreće i treći časopis “Književnik” (1924-1925. samo što će njegovo skretanje biti još radikalnije. Tin Ujević i Gustav Krklec U sjeni novih avangardnih ideja. Pokret socijalne literature I Krleža i Cesarec istovremeno su bili utemeljivačima ekspresionizma i predvodnicima lijeve struje hrvatske književnosti.). a dvije godine kasnije i još jednu – Srebrna cesta (1921.

nego su se poduhvatili slijeđenja revolucionarnih ideja i u samoj zbilji. To je nadalje značilo stavljanje književnosti u službu opće revolucije. Krleža i Cesarec se nisu mogli zadovoljiti samo sa dosljedno izvedenom revolucijom u oblasti književnosti. gubila je na značaju sama književnost. kao u pojedinim Cesarčevim djelima i djelima brojnih revolucionarnih pisaca koje je povijest književnosti brzo zaboravila. Radikalizacijom ovog drugog – utilitarnog! – aspekta književnosti. .9 Zapravo.

bilo u službi klasnosocijalnih (pokret socijalne literature) ideja. Svoje književne ideje crpili su iz evropske avangarde.) objavio svoje prve pjesme u slobodnom stihu. te ideje radikalnog prevrata u književnosti i kulturi. Risto RAdulović i Jovan Palavestra otjerani su u internaciju. Risto RAdulović i M.Kao direktna posljedica nepriznavanja bosanskohercegovačke zasebnosti unutar nove državne zajednice Sarajevo gubi status kulturnog centra a bh pisci se sve više okreću ka Beogradu i Zagrebu kao političkim i kulturnim središtima nove države. On je već u zborniku Hrvatska mlada lirika (1914. Svoj književni rad podredili su političkoj borbi za ideju jugoslavenstva kao jedinom mogućem rješenju. Uz aktivnosti “Mlade Bosne” treba spomenuti još imena pisaca Miloša Vidakovića i Borivoja Jevtića. ne samo u Bosni i Hercegovini. na čisto književnom ili vanjskom planu. poslije četverogodišnjeg ratnog zatišja. Bašagić i Mulabdić. A to znači. ovim činom su uticali na dalji tok povijesti. . Centralna ličnost bio je Dimitrije Mitrinović a njihov se rad može pratiti od vremena aneksije 1908. 1919 umire Sv Ćorović. Njegovali su kult mučeništva i jake potrebe za žrtvovanjem. i. bošnjački pisci prestaju da pišu: Osman-Aziz. što će kulminirati sarajevskim atentatom 1914. - Književnost “Mlade Bosne” “Mlada Bosna” je bio naraštaj buntovnih intelektualaca okupljenih oko ideje otpora protiv austro-ugarske i južnoslavenskog ujedinjenja. na unutrašnjem planu. Ivo Andrić i Borivoje Jeftić doplai su zatvora. U vrijeme mladalačkog književnog stasavanja i Ivo Andrić je bio blizak ovome naraštaju. posebice ekspresionizma i futurizma.Književnost se i dalje djelimice koristi kao sredstvo političke borbe. bilo u sprovedbi nacionalnih (književnici oko “Mlade Bosne”). hrvatska knjiž u BiH poslije rata gotovo da se sasvim gasi. Sv Ćorović.10 Bosna i Hercegovina MEĐURATNA KNJIŽEVNOST U BOSNI I HERCEGOVINI Međuratna književnost u Bosni i Hercegovini. Ćatić umiru 1915. Ako ičim drugim. . Ć. .za vrijeme rata knjiž stvaranje zamire: mladobosanski pisci su silom prilika utihnuli. . obnovu rada nacionalnih kulturnih društava i nacionalnih časopisa kao centara književnog života. pa do početka rata 1914. Kočić i Vl Gaćinović umiru 1916. Za Vladimira Gaćinovića književnost je bila samo sredstvo političke i nacionalne akcije. nastavlja tamo gdje je stala pred početak rata. aktivnu recepciju aktuelnih književnih ideja iz evropskih književnosti. Miloš Vidaković.

zatim objavljuje još tri broja časopisa Juriš. kojega izlaze samo 4 broja u razdoblju od dec 1917. Jeftić Zalasci 1918. Fadil Kurtagić.) sa urednikom NIkom Bartulovićem i saradnicima iz BiH Vladimirom Ćorovićem i Ivom Andrićem. nasljednik starog “Behara” iz 1900-1910. . Časopis srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” prvi kreće sa izlaženjem već 1919. u slijedili su ideju književnog jugoglovenstva: jedno narječje i jedno pismo. Bjelevac Rene Logotetides i drugo izdanje Minke. Hrvata. 12. kao novina hrvatskog društva. pokreće se “Novi Behar”. Al Šantić. 1920. izvan BiH Andrić objavljuje Put Alije Đerzeleza u Bg a Nemire u Zg. Kraljevinu Jugoslaviju (01. još Studije i feljtoni Ilije Jakovljevića. Bosanskohercegovački pisci su stvaranje jugoslavenske države dočekali sa mnogo nada. 1921. sa svojim časopisima “Vijavica” i “Juriš”.. Godine 1927.11 Dvije književne struje . Nutarnji život Hume i Stihovi F Kurtagića. “Pregled” i Sarajevska grupa . sa namjerom da se ekavica uzme kao zajedničko narječje svih pisaca Bih. a “Gajret”. «Jevrejska tribina» od 1921 i «Jevrejski život» od 1924. Bašagić objavljuje prepjev Hajjamovih Rubaija. 1919.). .Već pri kraju rata u Zagrebu su se oglasile dvije književne struje.U rat Bosna i Hercegovina ulazi kao sastavnica Austro-Ugarske a poslije rata ulazi u novu državnu zajednicu – Kraljevinu Srba. Jevrejsko društvo “La Benevolencia” kontinuirano izdaje svoje časopise sve do 1941. kao novina muslimanskog (bošnjačkog). koji su na ovaj način produžavali svoju borbu za jugoslavenski (književni i jezički) integralizam. naporedo sa prihvatanjem ekspresionizma Šimić pokreće svoj prvi časopis Vijavica. Vl Ćorović. sarađuju još Tugomir Alaupović. Preobraženja Šimića u Zg. Srbije i Hrvatske. Borivoje Jeftić. - Obnova rada nacionalnih časopisa U novim političkim i kulturnim okolnostima dolazi do obnove rada nacionalnih kulturno-prosvjetnih društava i njima pripadajućih časopisa. prvi se književno oglašavaju Andrić Ex Ponto i B. Andrić objavljuje dijelove svoje pripovijetke Put Alije Đerzeleza i Ex Ponto. «Židovska svijest» od 1918. Hamza Humo i Ahmed Muradbegović. godine. struju oko “Književnog juga” uglavnom su sačinjavali preživjeli mladobosanci. Prva je bila grupa oko časopisa “Književni Jug” (1918-1919. odnosno. iste godine i posthumno Carski soneti M. čiji su saradnici bili Nika Milićević. Slovenaca. koje će imati uticaja na književni život Bosne i Hercegovine. i “Napredak”. 1918. do febr 1919. okrećući se sve više ka Beogradu kao novom političkom središtu.Drugu grupu je predvodio Antun Branko Šimić. Vidakovića.

U bošnjačkoj književnosti posebno mjesto zauzima časopis “Putokaz”. Scene i O profanim stvarima) pisanim ekspresionističkim manirom. također se oglasio pripovjetkama (zbirke Zalasci. svojim djelima. Isak Samokovlija. Rizo Ramić. Grupu čine: Borivoje Jevtić.Uz već pobrojane nacionalne časopise “Pregled” (1927-1940. “Knjiga drugova” i književna ljevica . pisac iz zagrebačke grupe oko Književnog juga. I jedan i drugi će i kasnije djelimice slijediti zahtjeve ekspresionističke poetike (npr. koji su u Zagrebu sarađivali u Šimićevim časopisima “Vijavica” i “Juriš”.) Jovan Kršić piše predgovor pod naslovom Pripovedačka Bosna. Rizo Ramić. I “Pregled” od 1935. Eli Finci i dr. Hasan Kikić. Časopis postaje glasilom Sarajevske grupe pisaca koja se osniva već sljedeće godine. Ekspresionizam Bosanskohercegovački pisci su odmah poslije rata aktivno.12 . koji je izlazio u Zagrebu od 1937-1939. Safet Krupić. Stoga je kasnih tridesetih godina nastala čudna kombinacija lijevog ekspresionizma ili ekspresionističkog neorealizma (pokreta socijalne literature) u djelima Novaka Simića i Hasana Kikića. Hamza Humo. Humo i Muradbegović. knjigu “ekspresionističkog napona i socijalnog temperamenta” (Rizvić). Jakša Kušan. Po njemu samosvojnost pripovjedačke Bosne crpi se iz usmene poezije: iz orijentalnog senzualizma sevdalinke i epskog narativa. Jovan Kršić i dr.o književnom životu: A. . odgovorili na izazove ekspresionističkog prevrata u književnosti.).). Skender Kulenović. u kojoj uzimaju učešća i bh pjesnici Novak Simić. pod Kršićevim uredništvom. nisu mogli a ni htjeli zadovoljiti samo književnim prevratom. Muradbegović: . Ilija Grbić.U prvom almanahu grupe Sa strana zamagljenih (1928. prvi izlaze sa svojim ekspresionističkim djelima: Humo sa pjesničkom zbirkom Nutarnji život (1919. Husnija Čengić. Borivoje Jevtić. Muradbegović u svojim dramama i pripovjetkama).Kao protivteža Grupi sarajevskih književnika pisci okupljeni oko lijevih ideja obznanjuju Knjigu drugova (1929. Humo Grozdanin kikot i Slučaj Raba slikara. Hamid Dizdar. . pod jakim dojmom lijevih ideja. Njega su pokrenuli lijevo orijentirani bošnjački pisci Hasan Kikić. a kasnije će im se pridružiti još i Zija Dizdarević.) ima najvećeg uticaja na književne prilike u Bosni i Hercegovini između dva rata. što je od njih tražio ekspresionizam. Bosanskohercegovački se pisci. otvara svoje stranice za pisce sa ljevice.) a Muradbegović sa pripovjedačkom zbirkom Nojemova lađa (1924.

4. Jesenja pregaranja (!928.). Srpski: 1.). Bojovnici i bjegunci (1939.).). 2. Ahmed Muradbegović Nojemova lađa (1924.). Isak Samokovlija Od proljeća do proljeća (1929.). Hamid Dizdar Arabeske (1929.). Pripovijetke (1936. Haremske novele (1924.).). Abdurezak Hifzi Bjelevac Rene Logotetides (1919.).) 2.). Zvonimir Šubić Fazliša potok (1934. Laura Papo-Bohoreta. Zapisi u kamenu (1936. Na Božijem putu (1936.). Branko Ćopić Pod Grmečom (1938.) 4. Grozdanin kikot (1927.).). 3. Heroj u papučama (1935. Jovan Radulović Za utehom (1926.). Alija Nametak Bajram žrtava (1931. pripovjetke. Zija Dizdarević. 7. Nikola Šop Pjesme siromašnog sina (1926. Ho-ruk (1936.). Pod žrvnjem vremena (1928. Borivoje Jevtić Zalasci. Jevrejski: 1. Od ranih do kasnih pijetlova (1934. Isus i moja sjena (1934.). 3. Antun Branko Šimić Preobraženja (1920. Mak Dizdar Vidovopoljska noć (1936.13 Pisci i djela Bošnjački: 1. Marko Marković Kriva Drina (1935. 5.).). Nocturno (1928.). Nemiri (1920. Suton Tašlihana (1937.).). Grad rima i ritmova (1924. O profanim stvarima (1920.).). .).).).).). 5.).).) Hrvatski: 1.). Bukve (1938. Slučaj Raba slikara (1930.). Scene (1918. Novak Simić Nepoznata Bosna (1937. Planinci (1940.) 2. Ana Zolotti (1927. 2. 8.).). Hasan Kikić Provincija u pozadini (1935. 3. Zgrada na ruševinama (1939. Jakša Kušan Pesme (1925. 6.).). Dobri Bošnjani (1937.). Voćnjak (1938. Ivo Andrić Ex Ponto (1918.) 6. Kaljuga (1937. Hamza Humo Nutarnji život (1919. 4.). Put Alije Đerzeleza (1920. Sa ploča istočnih (1925.).

14 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->