You are on page 1of 33

FONOLOGIJA I FONETIKA 1.

univerzalnost u raznolikosti Fonologija: sustavnost u nasuminosti -razliiti jezici razlike na fonolokoj, morfolokoj, sintaktikoj i semantikoj razini -injenica da ne postoje 2 jezika koja imaju jednaku glasovnu strukturu -u jezicima znatno varira: a) broj konsonanata (6-122) inventar konsonanata jezika svijeta b) broj vokala (2-14) inventar vokala jezika svijeta c) koritenje tonalnih efekata (0-5) inventar tonskih jezika d) slogovna strukatura struktura sloga jezika svijeta FONOLOKE UNIVERZALIJE: -ako jezima imalo mali inventar konsonananata onda de ti konsonanti biti artikulacijski jednostavni (Londlom and Maddieson 1988.) -ako jezika ima samo 3 vokala, onda su to i, -u te a -jezika moe razlikovati do 5 tonova, ne vie -ako jezika ima konturne tonove, onda ima i ravne tonove -jezik sa sloenim konturnim tonovima, takoer ima i jednostavne konturne tonove 2. fonetika i lingvistika (fonologija) Lingvistika perspektiva apstraktno, sustav, konstrukcija koja se pretpostavlja (jezik) a) fonetika istrauje fizike osobine govornih glasova redundantnost b) fonologija istrauje strukturu i funkciju glasova u tijeku prenoenja znaenja distinktivnost, dovoljna razlika, FONETSKA PERSPEKTIVA konkretno, ostvarenje, dostupno neposrednom opaanju, promatranju Dvojno odnosi fonetika prema lingv: fonetika -> a) lingvstika ; b) fonologija LINGVISTIKA PERSPEKTIVA apstraktno, sustav, konstrukcija koja se pretpostavlja (jezik) FONETSKA PERSPEKTIVA konrektno, ostvarenje, dostupno neposrednom opaanju, promatranju Razlikovanje jezika i govora: razlikvanje lingv. i fonetike, odnosno fonologije i fonetike JEZINO je ono to vrijedi opdenito, kao sustav GOVORNO je pojedinano ostvarenje (svaki govorni in novi je sluaj) FONETIKA-obino u pomodnoj funkciji u odnosu prema lingvistici FONOLOGIJA/FONETIKA: ...in the light of the distinction between phonological and phonetic distinctive features, that the two sets be absolutely unrelated (Chomsky and Halle, 1968:169). A phonetic study tells how the sounds of a language are made and what their acoustic properties are. A phonological study tells how these sounds are used to convey meaning(Hyman, 1975:2). ... while phonetic reality may motivate a phonological representation, it neither justifies nor ultimately explains it. Phonetic reality provides the stuff of which phonological theory provides the organization. (Goldsmith, 1990:10). -Usprkos svim razlikama, iznenaujuda je slinost u tome kakorazliiti jezici strukturiraju svoje glasovne sustave. - Prema podacima o nekim temeljnim slinostima meufonolokim sustavima razliitih jezika moe s pravomzakljuivati o nekim univerzalnim karakteristikama fonoloke strukture. Fonologija u lingvsitici

Fonologiji pripada istraivako podruje u kojem se pokuava razumjeti struktura koja stoji u podlozi glasovnih sustava. -Fonologija se moe opisati i kao granu lingvistike kojoj je zadatak da opie naine na koje se strukturiraju glasovi ljudskoga govora kao medij kojim se prenosi oblik morfema (znaenjskih jedinica) u jeziku uopde i u pojedinanim jezicima. -Fonologija nekog jezika promatra se, dakle, kao dio cjelokupne jezine strukture, odnosno njegove ukupne organizacije ZADACI FONOLOGIJE: prva je konstatacija da postoje elementi koji se u izrazima ponavljaju -pojedinani segmenti ili nizovi segmenata: sok kos: s-o-k, k-o-s; kost, slast, mast ... ... zadatak je fonologije da ustanovi koji se elementi pojavljuju u pojedinom fonolokom sustavu (popis). ju ne pojavljuju se u svim mogudim sljedovima (postoje neka ogranienja) hrv. skok, slast ali ne: *tsok, *lsats, kalodont (ne: *nt... ) segmenta slog!! ... zadatak je fonologije da ustanovi koje su kombinacije segmenata dozvoljene, odnosno kakva ogranienja u sustavu postoje. ili moraju izgovarati razliito zbog nekih jezinih procesa dolazi do promjene istoga segmenta u odreenom kontekstu hrv. misao milju (ne: mislju) ... zadatak je fonologije da otkrije koji procesi stoje u osnovici izgovora pojedinih segmenata unutar izraza nekog morfema u razliitim kontekstima. Varijacije na fonolokom planu mogu se manifestirati na razini: segmenata ili glasova; fonema; slogovne organizacije; na granici morfema FONOLOKE RAZINE: fonoloka izreka, intonacijska skupina, fonoloka skupina, razina rijei, slogovna, segmentalna 3. FONETIKA posebna znanst.disciplina koja ima vlastiti predmet prouavanja: govor vlastitu metodologiju kojom dolazi do spoznaja o njemu a) artikulacijska: fiziologija govora; b) akustika: govorni zvuk ARTIKULACIJSKA FONETIKA: a) anatomija i fiziologija govornih organa-izgled i oblik govornih organa; b) razumijevanje aktivnosti govornih organa u prozivodnji glasova govora ARTIKULACIJA kontrolirani pokreti govornih organa sa specifinom namjerom i svrhom GOVORNI ORGANI 2 sustava: respiratorni i alimentarni a) dini organi ne oblikuju konkretne glasove ali daju temeljni oblik na prozodijskome planu: slogovi, naglasak rijei, reenina intonacija, stanke, govorni tempo b) alimentarni organi: veliina i oblik upljina (usne i drijelne) modificiraju se pomicanje miida jezika i mekog nepca mijenjanjem njihova oblika glasovi dobivaju spec.fonetsku kvalitetu

GOVORNI PROCES: namjera govornika proizvesti jezinu poruku, precizna koordinacija pokreta dvaju sistema organa, lanaca zapoinje neuralnom aktovnodu u mozgu slijed motorikih naredbi OSNOVNA SVRHA: tvorba glasova pokretanje izvjesne koliine zraka iz pluda; modificiranje pokrenute zrane struje i njezina tlaka; oblikovanje govornih organa od larinksa do usna Znaajan faktor u tvorbi glasova: razlika u sublotalnom i supraglotalnome tlaku zrane struje RAZNOVRSNOST LARINGALNIH GLASOVA: 1) zrana struja; 1.1) mjesto pokretanja zrane struje; 1.2.) koliina zraka; 1.3.)izlazeda/ulazeda-------2) glasnice; 2.1.)glasnive (ne)vibraju (bez)zvunosti;2.2.)napetost glasnica----------3) oblik glote: zatvor, trokutasti oblik, breathy voice, creaky voice Uloga mekog nepca u artikulaciji: 1) velum podignut uza stranji zid farinksa (sprijeen prolaz zraku kroz nos) oralni glasovi 2) velum sputen i omogudava prolaz zraku kroz nos nazalni glasovi engl. velic closure = velarna prepreka - odnosi se na podignutost mekog nepca -razlika: oralno / nazalno Razlika konsonanata i vokala : alimentarni organi Vokala: 24 Konsonanata: 600 1. Artikulacijski kriterij - Nastanak glasa (konsonanti) 2. Auditivni kriterij - Sonornost (vokali) 3. Fonoloki kriterij - Podjela glasova (vokali i konsonanti) USNA + NOSNA UPLJINA = 4 dimenzionalna cijev Podjela glasova: Fonoloki kriterij Glasovi: a. Konsonanti (suglasnici) konsonanti ede izazivaju neke glasovne promjene Npr. Nazalizacija vs. Jednaenje po mjestu/nainu tvorbe b. Vokali (samoglasnici) vokali su obino slogotvorni Npr. a, i vs. p, PROIZVODNJA GLASOVA 3 temeljne komponente: 1) INICIJACIJA ZRAKA- nain i mjesto pokretanja zrane struje prilikom zapoinjanja govorenja 2) FONACIJA- aktivnost glasnica 3) ARTIKULACIJA- konano oblikovanje glasova OPIS KONSONANATA: 3 osnovne faze: PRIPREMA postavljanje artikulatora u odreeni poloaj; DRANJE artikulatori stoje u odreenom poloaju, OTPUTANJE artikulatori se odmiu od poloaja u kojem su bili u fazi dranja Mjesto: mjesto najvedeg suenja; onaj dio artikulacijskog prostora kroz koji prolazi zrana struja a koji se pri izgovoru glasova najvie suava ili se govorni organi, artikulatori, meusobno dodiruju -dodatno mjesto izgovora: labijaliziranost (k), palataliziranost (t), velariziranost (t) i laringaliziranost(t) Nain: tipovi prepreke koja se postavlja zranoj struji: okulzivi,frikativi, afrikate, aproksimanti, virbranti i poluvokali, zatvaranje, suenje, otvor Zvunost: zvuni, bezvuni Artikulacija: NAIN Nastanak glasa rezultat je poremedaja u prolazu zrane struje kroz govorni mehanizam. 3 su moguda naina proizvodnje glasova: 1. potpuna prepreka: okluzivi, afrikate (zatvor) - stvaraju je glasnice, jezik i/ili usne - naglo ili usporeno otvaranje

2. suen prolaz: frikativi, aproksimanti, poluvokali - na mjestu od larinksa do usana 3. nepostojanje prepreka: vibranti, vokali - glas nailazi na organ koji moe vibrirati (glasnice, uvula, apeks Opis vokala Ralanjivanje procesa artikulacije vokala u nekoliko tipinih dijelova:

usna (ne/zaokrueni) Shema vokalskog prostora u usnoj upljini se prenosi u grafiki, dijagramski Oblik drugim vokalima istoga jezika. !*Ovakve artikulacijske klasifikacije vokala prilino su nesigurne,zapravo neprecizne jer se uglavnom oslanjaju na kinestetski osjet govornika (ede se za klasificiranje koriste auditivne metode) Vokali svjetskih jezika Vowels of Worlds languages WALS 40 V (s V dijalekata) -15 V -14 V Sjeverna Amerika, sj. Australija, Peru: 2-4 V

Podjela glasova: Sonornost ili ujnost glasova(zvonkost) Sonornost proizlazi iz izgovornih osobina glasova:

K se razlikuju od V prema: struje) Npr. a se uje bolje i dalje nego p !!NAJMANJE SONORNI 1)bezvuni konsonanti (okluzivi, afrikate, frikativi) 2) zvuni konsonanti (okluzivi, afrikate, frikativi) 3) nazali 4) likvidi (vibranti, laterali, poluvokali) 5) vokali (zatvoreni, poluzatvoreni/poluotvoreni, otvoreni)

!!NAJVIE SONORNI Ljestvica sonornosti za hrvatski jezik (Jelaska, 2004.) 1.Bezvuni zatvornici (p, t, k, c, , d) 2.Zvuni zatvornici (b, d, g, , d) 3.Bezvuni tjesnanici (s, , f, h) 4.Zvuni tjesnanici (z, ) 5.Nosni i usni priblinici (m, n, nj, v) 6.Boni (l, lj) 7.Treptajnik (r) 8.Prijelaznik (j) 9.Vioki vokali (i, u) 10.Srednji vokali (e, o) 11.Niski vokali (a) Akustika fonetika: Govorni zvuk Zvukom se u uem smislu te rijei naziva sve ono to ujemo, to zamjedujemo sluhom. Jelakovid (1977) Ljudski govor: glas govorni zvuk - specifini zvuk -> ljudski govorni organi Definiranje zvuka: Fizikalno- Zvuni val nastaje titiranjem (ponavljanjem pokreta nekog tijela) Titranje: A. periodino ili neperiodino (harmonino ili um) B. jednostavno ili sloeno (isti ton ili sloeni zvuk (boja zvuka)) jednostavna, ved su sloeni (ljudski glas!!) TITRANJE: jednostavno isti ton i sloeno sloeni zvuk Definiranje zvuka: Fizioloko-Neuroloko Koji organi nam omogudavaju percepciju zvuka/koristimo kada sluamo? Fizioloko - neuroloko presudna konstatacija: zvuk je dostupan ljudskim osjetilima (sluhu) uho = cijeli sluni mehanizam (od vanjskog uha do centara za sluanje u mozgu) Fizioloke i akustike (perceptivne) karakteristike zvuka (3D) (ton) - frekvencija titranja jakost zvuka (glasnoda) - amplituda titraja (boja) duljina titraja PRIMALAC ZVUKA U GOVORNOM LANCU JE UHO! DEFINIRANJE ZVUKA PSIHOLOKO: subjektivni doivljaj zvuka, parsing 4. FONOLOKE TEORIJE Praki lingvistiki krug: Nikolaj Sergejevi Trubeckoy Grunzge der Phonologie., 1939. Smjetanje fonema u fonoloki sustav Fonem: apstraktne jedinice odreenog jezinog sustava, najmanja linearna jedinica plana jezinog izraza, jedinica bez odgovarajudeg plana jezinog sadraja, promjenom fonema dolazi do promjene

na planu sadraja jezinoga znaka; broj samih fonema je konaan za svaki jezini sustav na razini izraza pridruuje im se varijabilni broj fona Fonemi, (alo)foni,(in)varijante, kombinatorne varijante, slobodne varijante Fonologija: najmanjem jezinom segmentu pristupa kao jezinoj, a ne fizikoj pojavi; prouava pojave vezane za govor, ali sa strane jezika, apstraktnog jezinog sustava; prouava foneme organizirane u tom sustavu-> Fonetika vs. Fonologija Ameriki strukturalizam - funkcionalizam: Roman Jakobson & Morris Halle Fundamentals of language., 1956. Fonologija: prouava jezina sredstva kojima se taj glas vee za znaenje Fonem: najmanja jezina jedinica koju ini skup ne svih nego samo distinktivnih artikulacijskih i akustikih obiljeja zahvaljujudi kojima se jedan glas razlikuje od drugih kao sredstvo razlikovanja znaenja rijei; slui za meusobno razlikovanje glasova: dovoljno je razlikovanje u jednom obiljeju za utvrivanje pripadnosti fonema odreenome sustavu; funkcionalna jezina jedinica, neralanjiv; razlikovna obiljeja svrstana u istodobne snopove; skup meusobno sueljenih obiljeja; sadri sva razlikovna sredstva koja pomau pri razlikovanju morfema i rijei Razlikovna obiljeja: dvije varijante jednoga obiljeja zajedno supostoje u istom kodu; niti jedan jezik ne iskazuje istovremeno dvije alternante istog, svaki jezik koristi neke, ne sve razlike!; strogo ogranien i odreen broja RO -> ogranien broj fonema;12 pari distinktivnih obiljeja; univerzalna obiljeja, podlijeu univerzalnim zakonima; jedinstvena klasifikacija vokala i konsonanata R. Jakobson (Temelji jezike, str. 22) 'Razlikovna obiljeja svrstana u istodobne snopove nazivaju se fonemi, fonemi su ulanani u nizove, osnovni uzorak koji je u podlozi okupljanja fonemajest slog.' Generativna fonologija Noam Chomsky & Morris Halle The Sound Pattern of English. (SPE), (1968.), Klasina generativna fonologija sadrane: iscrpna i sveobuhvatna analizu fonologije engleskoga jezika;fonoloka sastavnica; teorija o razlikovnim obiljejima i oznaenosti; formalna i apstraktna pravila koja djeluju na (temeljni) prikaz; dokazi da pravila zahvadaju prirodne razrede glasova; precizan formalistiki prikaz pravila (transformacija) i nain na koji pravila meusobno djeluju jedno na drugo na temelju strogog poretka, tzv. derivacijska i linearna fonologija. Uloga fonoloke sastavnice je neophodna bududi da temeljni oblici sadre nemogude ili neeljeno spojene nizove fonema te je zadada upravo fonoloke sastavnice da ih preoblikuje u optimalnije prikaze kako bi bili u skladu s pravilima gramatike toga jezika, i kako bi olakali izgovor (usporedi s fonemima i njegovim alofonima). Distinktivna obiljeja:1. Glavna obiljeja; 2. Laringalna obiljeja; 3.Nainska obiljeja i 4. Mjesna obiljeja Autosegmentalna fonologija John Goldsmith, PhD thesis (1976.) Autosegmental and metrical phonology., 1990. Leksiki ton Dagaare HL yr 'penis' LH yr 'ime' Kantonski: [si] Visoki ton 55 'pjesma' Srednji ton 33 'pokuati' Niski ton 22 'tvar'

Niski silazni 21 'vrijeme' Nisko-visoki 24 'uzrokovati' Nisko-srednji 23 'grad' Gramatiki ton Tiv (Niger) vende 'odbijati' vnd (prolost) vnd (neposredna prolost) Etsako: dz kp -> dzkp 'jedna sjekira' k-kp -> kkp 'jedan ovan' w-w -> ww 'svaka kuda' Bruce Hayes: alternativan nain prikaza jedinice kvantitete (sloga) putem mora : jedinica kvantitete, trajanja, koja se pripisuje iskljuivo prozodijski relevantnim segmentima rime: J i O Autosegmentalna fonologija John Goldsmith, PhD thesis (1976.) Autosegmental and metrical phonology., 1990. S i t o g a b a g a melodijski red VV CV red/okosnica TT tonski red John Goldsmith: Konvencija pravilnog pridruivanja: 1. Svaka jedinica koja nosi ton mora imati ton. 2. Svaki ton mora biti povezan s nekom jedinicom koja nosi ton. 3. Pridruivanje se vri jedan na jedan i s lijeva na desno. 4. Linije pridruivanja se ne smiju kriati. i) input ii) odvezivanje iii) povezivanje iv) irenje GEOMETRIJA FONOLOKIH OBILJEJA: a) korijen b) LARINGALAN zvuan, razbuen, stegnut SUPRALARINGALAN NAIN (nazalni, lateralni, kontinuirani, stridentni); MJESTO labijalan, koronalan, dorsalan, radikalan Teorija OptimalnostiAlan Prince & Paul Smolensky- Optimality Theory: Constraints Interaction in Generative Grammar. 1990. Teorija Optimalnosti: model gramatike alternativan modelu generativne gramatike, no u duhu generativne gramatike, fonologije; eli objasniti i ponuditi znanstveno-dokazan model dinaminih i kreativnih mentalnih procesa u kojima su odraene univerzalne vrijednosti ljudskih jezika - model iz ije de se strukture i procesiranja modi iitati njihove razliitosti; ogranienja!! Primjeri ogranienje OZNAENOSTI:*stegnuti glotis (odnosi se na razlikovno obiljeje); *-stranji, +zaokrueni (kombinacije obiljeja); NOCODA - *; *V Nazalan; **V (slog bez pristupa); *C+ (zatvoreni slog); ** CC (grananje pristupa); * VC (u odnosu na CV); *prednji zaokrueni vokali (u odnosu na prednje nezaokruene); *nepravilne konsonantske skupine NoCoda *Complex Onset Primjeri ogranienja VJERNOSTI: No delition: MAX-IO (za svaki segment u inputu mora postojati odgovarajudi segment u outputu); NO insertion: DEP-IO (za svaki segment u otputu mora postojati odgovarajudi segment u inputu); No feature change: IDENT-IO (odgovarajudi segmenti moraju biti identian

MORFOLOGIJA-uenje o oblicima -lingvistika disciplina unutar koje se prouava struktura, oblici, gramatike pojave i procesi unutar rijei

-identificiranje i klasificiranje morfema (najmanjih znaenjiskih jedinica u jeziku) -FONOLOGIJA -> sintaksa, MORFOLOGIJA, leksikologija ODREIVANJE JEZINE RAZINE: Jesu li jezici nomenklature? ... da su jezici samo nomenklature, razlike meu njima svodile bi se samo na razlike u oznaavanju. ... rijei bi se svele na etikete koje se naljepljuju odreenim pojmovima (pojednostavljena ideja prema kojoj su stvari iz stvarnog svijeta rasporeene u jasno odvojive kategorije kojima se samo nadijevaju razliite oznake, tj.etikete u razliitim jezicima) - aglutinativni jezici ARTIKULACIJA: Svojstvo jezika da se moe ralaniti i uvijek ponovo oformiti u svojoj komunikacijskoj funkciji. Vrijedi za sve ljudske jezike i oituje se na dvjema razinama. Nain je prema kojem je ureeno iskustvo zajedniko svim lanovima jedne jezine zajednice. Osnovni princip prema kojem se ljudsko iskustvo pretae u jezine kategorije 1. ARTIKULACIJA: Iskustvo se razlae na pojedinane znaenjske jedinice kojima u jeziku odgovaraju minimalni znakovi (monemi = morfemi). Ralanjivanje ili analiziranje injenica iz iskustva na niz jedinica od kojih svaka ima glasovni oblik i znaenje. Morfemi: temeljne jedinice prve artikulacije minimalni jezini znakovi Svaka se od tih jedinica moe nadi i u drugim kontekstima. Neograniena raznolikost situacija i injenica ljudskog iskustva svodi se na veliku, ali dohvatljivu koliinu. Svaka jedinica koja proizlazi iz prve artikulacije opet se artikulira na jedinice druge razine/ tipa. originalnost misli oituje se u neoekivanom, novom ili ponovnom povezivanju jedinica pojedine jedinice toga niza slabo su specifine, a veda preciznost postie dodavanjem novih, drugih jedinica 2. ARTIKULACIJA: Osnovne jedinice prve artikulacije (morfemi) ne mogu se dalje rastaviti na jedinice koje bi isto tako imale i foniki oblik i znaenje. Glasovni oblik (izraz) moe se analizirati na slijed jedinica od kojih svaka pridonosi tome da se jedna znaenjska jedinica razlikuje od drugih. Princip prema kojem su organizirani izrazi monema svodi se na nizanje distinktivnih jedinica - fonema glava, plava, slava, spava, spaja, ... EKONOMINOST JEZIKA: Kad bi svaka minimalna znaenjska jedinica morala imati specifian glasovni izraz morali bi se pamtiti deseci tisuda razliitih jedinica. Artikulacijske i auditivne sposobnosti (i kapaciteti) ovjeka su ogranieni, zato je nuna ekonominost u upotrebi jezinih jedinica. Druga artikulacija prua dodatnu ekonominost jeziku. Oblik oznaitelja neovisan je o prirodi odgovarajudeg oznaenika. Glasovi se ne povezuju s prirodom oznaenog, nego sa sastavnim dijelovima, istorodnim segmentima drugih oznaitelja: b- bos; o sol; l dol

MORFEM: temeljna jez.jedinica Jezini znak = oznaitelj + oznaeno MINIMALNI JEZINI ZNAKOVI = morfemi Morfemi su rezultat analize na razini prve artikulacije. Morfeme ne treba poistovjedivati s rijeima iako mogu nekad imati jednak oblik: brk, stol, jak ( !) = jedna rije, jedan morfem brk/a, stol/a, jak/a = jedna rije, dva morfem brk/ov/i, stol/ov/i, jak/ost/i = jedna rije, tri morfema POPIS: BROJ FONEMA I MORFEMA popis morfema - otvoren je skup teoretski neogranien broj jedinica manje morfema nego rijei put, putovati, putovanje, stranputica, otputiti se, ... strah, strahovanje, prestraiti se rad, raditi, zarada, zaraivati, radnik, predradnik, radniki, putniki, naraditi se popis fonema - zatvoren (razliit u raznim jezicima, nekoliko desetaka) MORFOLOKI OPIS: Morfoloki (pod)sustav nekog jezika skup morfema nekog jezika i njihovih meusobnih odnosa Morfoloki opis propis konaan skup pravila kombiniranja klasa morfema popis beskonaan skup morfema konaan popis klasa morfema PREPOZNAVANJE MORFEMA POSTUPAK I KRITERIJI Problem odreivanja/identifikacije rijei! Dvije metode taksonomijskog strukturalizma: segmentiranje : razlaganje kompleksnih jezinih jedinica u manje dijelove, segmente klasifikaciranje INDETIFIKACIJA RIJEI: Pripada paradigmatskoj osi: ukljuuje odluku o tome kada se jedan jezini ili govorni odsjeak smatra jednom istom rijeju, a u kojim se sluajevima radi o dvjema ili vie razliitih rijei patka, patkama, s patkom, s patkama, patkica, paji, paid, pae, pajemu, patke, patki, paidu, patkino PROBLEM IDENTIFIKACIJE: type (razlinica) jezine jedinice u sustavu token (pojavnica) govorne realizirane lema - leksem PROBLEM DELIMITACIJE: Vanjske i unutarnje granice rijei: sintagma - rije - morfem Sintaksa kombiniranje rijei u vede cjeline (sintagma, reenice, diskurs)

u vlastitom jeziku imamo intuitivnu kompetenciju za odvajanje/prepoznavanje rijei nije uvijek lako eksplicitno navesti kriterije prema kojima se rijei identificiraju (oblik, znaenje, funkcija) rije se ne moe vrsto definirati, nego vie prototipski mogude je da neki primjeri ostaju nejasni jezinospecifine razlike u kriterijima za odreivanje rijei pojedini jezici mogu imati vlastite kriterije Martinet: ...nema smisla odreivati rije na sistemskom, jezinom planu u opdoj lingvistici, ved se to radi unutar pojedinog, danog jezika Osnove opde lingvistike, str.74. KRITERIJI ZA ODREIVANJE RIJEI NA RAZINI SEGMENTIRANJA : indikatori granice rijei, tzv. PROBLEM DELIMITACIJE : ortografski ,fonetsko - prozodijski , fonoloki , distribucijski (kriteriji raspodjele),semantiki ,gramatiki

ORTOGRAFSKI PROBLEM DELIMITACIJE: rije se definira/odreuje kao jedinica zapisana izmeu dviju bjelina *problemi: jezici bez pisma!!, jezici u kojima se ne odvajaju rijei!!, interpunkcija, skradenice ...

Fonetsko - prozodijski kriteriji: rije se definira kao bilo koji segment u reenici koji se moe izdvojiti potencijalnim pauzama * govorni tempo, intonacija, vremenska organizacija glasova u govoru * *pauze izmeu rijei ne moraju biti dulje nego unutar jedne rijei bezvuni okluzivi!! - Fonoloki kriteriji: - dva tipa pokazatelja na fonolokom planu: fonemi (grupe fonema, alofoni) na segmentalnoj razini prozodijske jedinice (intonacija, ton, akcent) na suprasegmentalnoj razini FONOTAKTIKA: Fonotaktiki kriterij: razliiti jezici mogu koristiti za delimitaciju rijei ista ili razliita fonoloka sredstva: fonotaktika pravilnost, naglasak - mjesto, tip; vokalska harnija Konsonantske grupe na poetku ili kraju rijei: engl. - stopped raining (izmeu d i r mora biti granica) hrv.- smrt - mstislav; "kalodont" - nt ... Alofoni: ispred ne moe biti granica rijei Vokalska harmonija: tur. ekmek ekmekler kruh, kruhovi masa masalar stol, stolovi AKCENT: jedan (glavni) ili vie (blckbard "kolska ploa blck bard "crna ploa" - mjesto - prvi, zadnji ili neki drugi odreeni slog - ton - uzlazni na unutranjim slogovima rijei u standardnom hrvatskom DISTRIBUCIJA: Distribucijski kriteriji (kriteriji raspodjele):

izdvajanje ("izoliranost") jedne rijei u odnosu prema ostalima. izoliranost kohezija potencijalne pauze Okviru distribucijskog kriterija - "kohezije" - suprotne tendencije koje su unutar rijei objedinjene: unutranja stabilnost rijei - znai da je redoslijed morfema (i fonema) u rijei zadan i ne moe se mijenjati u/ kud-ic-i > u / ic-i-kud ili i-ic-kud- u Distribucijski kriteriji (kriteriji raspodjele): pozicijska pokretljivost /mobilnost - odnosi se na relativno slobodno premjetanje same rijei u okviru neke vede cjeline, sintagme ili reenice. Slobodni ili samostalni morfemi U svojoj / kudici// ivi // moj /pas. 1 2 3 4 5 6 **primjer: on ga se bio prestraio ogranienja! (enklitike, proklitike) SUPSTITUCIJA: Supstitucijski kriteriji (kriteriji zamjene): paradigmatska zamjena u istoj poziciji - u okviru neke vede cjeline, sintagme ili reenice. SEMANTIKA: Semantiki kriteriji: odnosi se na znaenjski plan rijei - odgovori na pitanja kao to su: je li rije jedinica kojom se nuno izrie jedno cjelovito znaenje? ** to je sa sluajevima kad se jedno znaenje izraava izrazom koji se sastoji od vie elemenata ili kako se definiraju sloenice? Crno more (1 znaenje, jedan objekt) Gro3vater ~ gro3er Vater kupiti maka u vredi GRAMATIKA: Gramatiki kriteriji: uobiajeni zavreci nastavci/sufiksi - ica (kupaonica, knjinica) - a (pera, igra, nosa) ... rijei s gramatikom funkcijom lan (die, the), prijedlozi SEGMENTIRANJE: Segmentiranje se odvija se na sintagmatskoj jezinoj osi. Podrazumijeva uspostavljanje odnosa izmeu segmenata u slijedu, dakle izmeu rijei i jedinica koje su vede ili manje od nje same: treba odrediti relaciju rijei prema grupi rijei ili sintagmi (vanjske granice DELIMITACIJA: prstenatstoluk: prstenast-oluk) treba odrediti odnos izmeu rijei i njenih dijelova, morfema (unutranje granice SEGMENTACIJA: kud-ic-a; pret-po-top-n-i)

OSNOVNI TIPOVI MORFEMA: leksemi - morfemi koji pripadaju leksiku, otvoren popis OBAVEZAN u samostalnoj kombinaciji, gramatemi morfemi koji pripadaju gramatici, zatvoren popis u kombinaciji nuno uz leksiki morfem konj ivotinja, domada, kopitar - N, sg, m konj - a G, sg, m leksem gramatem slobodni (stol) vezani (-a) Klasifikacija morfema: razvrstavnje segmentiranjem rijei dobivenih jedinica u grupe ili klase prema nekom od zajednikih obiljeja 1. leksiki / gramatiki: odnos prema izvanjezinoj realnosti (trag / -ov-, -i) razliiti tipovi afikasa: odnos prema korijenskom morfemu (pre-trag-a) * ppp.MORF-2 imenski, glagolski, pridjevski: prema vrsti rijei kojoj pripadaju kud- (imeniki) -ni (pridjevski) 2. tvorbeni/oblini: prema funkciji u jeziku (kud-ni / kud e ) 3. slobodni /vezani: prema ponaanju u jeziku TIPOVI MORFEMA S OBZIROM NA POZICIJU U RIJEI Kriterij - poloaj s obzirom na KORIJEN rijei: AFIKSACIJA - jedan od 3 naina tvorbe rijei (uz slaganje i bezafiksni nain tvorbe) dodavanjem afiksa korijenu ili osnovi lat. affixum pribijeno, privrdeno < ad figere privrstiti PREFIKS ispred korijena rijei; SUFIKS iza korijena rije; INFIKS umede se u korijen ili osnovu rijei; CIRKUMFIKS obavija korijen ili osnovu rijei; TRANSFIKS ili KONFIKS-korijen se prekida na nekoliko mjesta; REDUPLIKACIJA potpuno ili djelomino ponavljanje istih elemenata; SUPSTITUCIJA zamjenjuje se jedan ili vie fonema u osnovi drugima RIJE KOMBINACIJA MORFEMA FLEKSIJA oblici, promjena jedne, iste rijei DERIVACIJA tvorba, izvoenje novih razliitih rijei, slaganje MORFOLOGIJA oblina ili fleksijska Gram.kategorije: leksiki morfem + gram.morfem Tvor.kategorije: tvor.osnova + deriv.nastavak LEKSIKA MORFOLOGIJA derivacija TVORBA RIJEI KORIJEN: najmanje jedan leksiki morfem sa znaenjem OSNOVE: proizvodi nesamostalne kombinacije s leksikim znaenjem KORIJEN (+ DERIVACIJSKI MORFEM) = OSNOVA jednom stvorene koristi ih fleksija 2 osnovna postupka tvorbe osnova derivacija kompozicija primjena tvorbenih gramatikih morfema

Derivacija konverzija imenica prelazi u glagol: drinkN drinkV afiksacija sufiksi imenice: tr-a-tiV tr-a-njeN prefiksi vid: uzeti pre-uzeti infiksi lat. tac-tum, tag- tango konfiksi nje. ge-back-t transfiksi hebr. k-a-t-a-b Kompozicija imenske sloenice: posesivne (atribucija): plavook determinativne (atribucija): mravojed kopulativne (koordinacija): sjeveroistok apozicijske (apozicija): auto-put priloke: brzopleto MORFOLOGIJA FLEKSIJSKA: OBLIK : minimalne samostalne kombinacije osnova + nastavak (flektivni morfem) = OBLIK PARADIGMA : visoka podudarnost sustava na planu izraza i sadraja jednom stvorene stupaju u sintagmatske odnose fleksija unutarnja (infiksi) heb: k-a-t-a-b, k-e-t-b vanjska (prefiksi i sufiksi) hrv: dobr-a, predstav-a Bloomfield: Rije je minimalna slobodna forma koje ima odreeno znaenje kad stoji sama. Morfoloka rije je neposredna samostalna kombinacija morfema. Sintaktika rije je rije kao atom u sintaksi tj. kombinatorno sudjeluju u konstituiranju jezinih jedinica na vioj razini. Semantika rije je znaenjska cjelina (npr. auto-put). Grafika rije su slova izmeu bjelina. Fonetska rije je naglasna cjelina (npr. rije + klitika). LEKSIKOLOGIJA Rije kao rjenika jedinica. Rije je temeljni oblik koji predstavlja itavu paradigmu (sve oblike koji imaju isto temeljno znaenje, isti leksiki morfem, isti korijen) kanonski oblik (lema) glagoli: hrv. - infinitiv lat. - 1. sg, inf, perf, ptcp. - tango, tangere, tetigi, tactum njem. inf., pret. ptcp.perf. - lieben, (liebte, geliebt) slabi, pravilni singen, sang, gesungen jaki, nepravilni imenice nom. sg. m//sr: kuda, stol, selo pridjevi neodreeni oblik, pozitiv, nom, sg, m: crn, brz, topao VRSTE RIJEI: termin iz tradicionalne gramatike

Podjela na vrste rijei: Nepromjenjive : znaenje nije uvjetovano gramatikim okruenjem, samostalni morfemi - inherentne sintaktike funkcije prilozi, prijedlozi, uzvici, veznici Promjenjive : sustavno mijenjaju zanenje s promjenom gramatikih morfema, vezani morfemi - fleksija (pade) odreuje sintaktiku funkciju imenice, pridjevi, zamjenice, brojevi, glagoli SLAGANJE: Promjenjive vrste rijei : Flektivni oblici : slaganje S-V lice, broj, vrijeme slaganje V-O pade; lice, broj (DOM) slaganje A-N rod, broj, pade, lik, stupanj MORFOLOKE PROMJENE: zahvadaju tvorbu i fleksiju promjene utjeu na leksike i gramatike morfeme rezultiraju alomorfijom (komplementarna distribucija) s ili bez morfoloke funkcije Promjene u korijenu: reduplikacija Tagalog: basa> mambasa> mambabasa 'ono to se ita, itati, itanje' prijevoj (alternacija, apofonija) ie. jezici: duljina, punina, redukcija, praznina (e/o) engl. drink > drank > drunk prijeglas (metafonija) nje. Tag > tglich, Haus > huse Promjene izvan korijena: vokalska harmonija gr. oaskal > oaskol - os uitelj NA GRANICI MORFOLOGIJE I SINTAKSE: IZOLATIVNI (npr. kineski; azijski, polinezijski, afriki jezici) nema fleksije dakle nema morfologije jedan slog odgovara jednom morfemu - sloenice gramatiki odnosi meu reeninim jedinicama su iskazani sintaksom (npr. strog red rijei) Boumaa Fijian (Dixon 1988: 53) Au aa soli-a a=niu vei ira. Ja sam im dao kokos. 1sg pst dati-tr art=kokos prep 3pl SINTETIKI FUZIJSKI (npr. hrvatski) plan sadraja flektivnih morfema objedinjuje vie zajedno amalgamiranih gram kategorija

vie gramatikih kategorija u istom morfemu - sufiksu visok stupanj sinkretizma tj. homografije NOM vuk vukovi GEN vuka vukova - ova: m.rod; pl.; gen. AGLUTINATIVNI (npr. ugro-finska porodice) plan sadraja flektivnih morfema sadri samo jedna gramatika kategorija jedna gramatika kategorija jedan morfem - sufiks nizanje gram kategorija - nizanje sufiksa visoki stupanj alomorfije - vokalska harmonija ABS ky kyler MORFOLOKE TEORIJE item & arrangement (Charles F. Hockett Problems of morphemic analysis, 1947) osnovna jedinica analize : morfem (leks jednaki status kao gram) nizanje morfema : podsjeca na tradicionalnu morfologiju item & process osnovna jedinica analize : leksem primijena derivacije i fleksije pravilo za dodavanje morfema word & paradigm osnovna jedinica analize : rije, paradigma odnosi izmeu jedinica unutar iste paradigme Noam Chomsky Remarks on Nominalization, 1970. osnovna sintaktika jedinica je rije strukturne razlike meu rijeima i reenicama leksikon ini skup rijei a ne morfema morfologija je smjetena u leksikonu morfoloka sastavnica je nezavisna od sintaktike morfoloka sastavnica : generira i odabire odgovarajudi oblika rijei koji smjeta u otvoreno mjesto u sintaktikoj strukturi Morris Halle Prolegomena to a Theory of Word Formation 1973. (Linguistic Inquiry 4: 3-16) tvorba rijei je eksplicitno dio leksikona tvorbena pravila polaze od morfema i od njih proizvode sve mogude oblike rijei tj. sve doputene kombinacije morfema !filtar : u otvorena mjesta u sintaktikoj strukturi se proputaju samo stvarne rijei od svih mogudih kombinacija u rjeniku distributed morphology (M. Halle & A. Marantz Distributed Morphology and the Pieces of Inflection, 1993.) morfologija nije jedinstvena sastavnica smjetena u leksikonu ved su njezine funkcije distribuirana posvuda abstraktni morfemi, upisuju im se fonoloka obiljeja tek kada je sintaksa derivirana nanosyntax (Hale, Kenneth and S. Jay Keyser. On Argument Structure and the Lexical Representation of Syntactic Relations, 1993.) sintaktiki atomi su manji od morfema ili rijei

rijei su derivirane u sintaksi

SINTAKSA-slaganje,ureivanje; kao termin javlja se kod stoika spominje je Apolonije Diskol, gramatiar, 2.st.pr.Kr kiljan sintaksa je dio lingvistike koji prouava jezine jedinice vie od razine rijei- skupove rijei, reenice i diskurs prvo na planu jezinoga izraza, ali zadire i na plan sadraja Plava/Siva gramatika: sintaksa je lingvistika disciplina koja prouava reenino ustrojstvo. U njoj se opisuju pravila slaganja rijei u reenice. Donja je granica sintakse rije, a gornja reenica Katiid: Sintaksa je dio gramatike koji prouava reenino ustrojstvo. Predmet su mu pravila po kojima se rijei slau u reenice. Pri tome se pretpostavlja da su poznati glasovi od kojih se rijei sastoje, oblici, u kojima se javljaju i znaenje koje nose, pa se promatra samo to kako se one slau u reenice. Najmanja jedinice kojom sintaksa barata jest dakle rije, a najveda reenica Podjela sintakse: sintagmatika; sintaksa reenice; sintaska diskursa -tradicionalno se sintaksa izjednaava sa sintagmatikom i sintaksom reenice, pa ak i samo sa sintaksom reenice Razliite lingv.discipline preklapaju se sa sintaksom: semantima(plan sadraja;idiomi), logika (pripomod semantici), morfologija (vrste rijei),fonologija (intonacija reenice), fonetika SINTAGMATIKA fonoloko-fonetska intonacijsko-ritmika cjelina odijeljena jasnim pauzama semantika skup rijei meusobno ue povezana znaenja sintaktika skup rijei iji su gramatemi meusobno uvjetovani funkcionalistika dio reenice koji se izdvaja na nekom stupnju analize Podjela sintagmi: unutarnje (sloenice vie morfema) vanjske (vie rijei) nezavisne ili koordinativne (sintaktiki ili semantiki ravnopravni lanovi) zavisne ili subordinativne (jedna od rijei sintaktiki ili semantiki odreuje druge) po funkciji subjektne, predikatne, objektne, atributne i adverbijalne Sintaksa reenice: definicija reenice Formalna: reenica zapoinje velikim slovom a zavrava interpunkcijom Fonetsko-fonoloka: reenica je cjelina ostvarena izmeu 2 potpune pauze Sintaktika: gramatiki cjelovita struktura Komunikacijska: reenica je dovreno priopdenje Filozofija jezika: reenica je misao izraena rijeima (ALI:ponekad 1 reenica sadri vie misli, ili misao prelazi granicu reenice ili uopde ne izraavamo nikakvu misao), opis dogaaja ili iskazivanje misli U odnosu na diskurs: Reenica je onaj dio diskursa koji i sam moe biti diskurs, ali tako da i preostali dio bude diskurs. DISKURS-moe se sastojati od beskonanog niza meusobno povezanih reenica, ali u praksi je broj reenica u svakom diskursu ogranien. Jezina jedinica najvie razine.

Primjer: internet niz konanih ali i jedan beskonaan diskurs -termina reenica: izreka, iskaz, fraza Iskaz je jedinstvo teme (poznatog) i reme (novo). Iskaz je reenica promatrana s gledita obavijesnog ustrojstva. Diskurs - jezina jedinica najvie razine diskurs traje dotle dok izbor jezinih jedinica ovisi o prethodno odabranim, a zavrava ondje gdje prestaje ovisnost meu jezinim jedinicama kraj svakog diskursa je ujedno i kraj reenice u itavom diskursu postoji meusobna ovisnost jezinih jedinica, ali ta ovisnost nije svugdje ista, nego je negdje jaa, a negdje slabija. diskurs moe biti samo 1 reenica od samo 1 jedne rijei, ali i razgovor u cijelosti, itava knjiga od 1. do posljednjeg slova, itd. UNUTAR REENICE: Prema sintaktiko-semantikom kriteriju reenice mogu biti: izjavne, upitne, zapovjedne i uskline/uzvine, u odnosu na prisutnost negacije mogu biti: nijene ili negativne ili potvrdne ili afirmativne. Tradicionalna sintaksa bavi se i dijelovima od kojih su reenice sastavljene: Glavni dijelovi prema funkciji: subjekt i predikat; njima su odgovarajude vrste rijei: imenica i glagol Predikat : jezgra reenice (kljuni dio, temelj, sr reenice) dio reenice kojime se oznaava radnja, stanje ili zbivanje subjekta sintaktiki i informacijski nezavisan nije uvrten u reenino ustrojstvo ved je njegov temelj sama sebi otvara mjesto otvara mjesto za druge rijei u reenici temeljna sintaktika kategorija gramatikog ustrojstva reenice Pomodni glagol odnos predikacije Ivan je visok. p. svojstvo (ser) ili stanje (estar) Ella es callada. (ser) Ella est callada. (estar) port. stalno (ser) ili privremeno svojstvo (estar) sou feliz / sou uma pessoa feliz sretna sam osoba estou feliz sretna sam trenutno, zbog neega Glavni glagol otvara mjesto objektu (npr. dati, redi) intranzitivni: - Kia pada. tranzitivni: direktni objekt - Ivan je kupio kruh. povratan: direktni objekt (izjednaen sa Subjektom) - Ivan se je obrijao. bitranzitivni: indirektni objekt, direktni objekt - Otac je Marku poklonio auto.

otvara mjesto prijedlonom objektu - Ivan vjeruje *(u) pobjedu. *Ivan vjeruje pobjeda. Subjekt : rije ili skupina rijei koja izraava vritelja radnje sintaktiki neovisan o drugim dijelovima (!) dodaje informaciju o predikatu subjekt se slae s predikatom u licu, rodu i broju imensku rije u nominativu kojoj predikat otvara mjesto u reeninome ustrojstvu gramatiki (sintakiki) i logiki (semantiki) subjekt - Luku je bilo sram pred prijateljima. - Luku ( Nom) Subjekt moe biti: imenica, poimeniena rije, zamjenica ili broj, reenica (?) , tj. izostavljen : pro-drop jezici (pronoun-dropping) morfologija glagola ukazuje na obiljeja Otili su. / Otili smo. vs. They left. / *Left. oslanjanje na pragmatiku pri rekonstruiranju izostavljene zamj. OBJEKT - Direktni objekt besprijedloni imeniki izraz najede u akuzativu u pasivu postaju subjekt - Poduavao nas je matematiku. Poduavani smo matematiku. / *Matematika je poduavana nas. Indirektni objekt besprijedloni imeniki izraz najede u dativu Redoslijed objekata - Traio je Petra uslugu. / *Traio je uslugu Petra. Red rijei: Greenbergove implikacijske univerzalije vezane uz poredak osnovnih konstituenata (1963.) U1. ako su S i O N onda se ostvaruje kanonski : SVO poredak est mogudih kombinacija neki jezici imaju fleksibilan poredak osnovnih konstituenata kriterij: poredak S,V i O u glavnim, izjavnim, pragmatiki neutralnim reenicama poredak S, V, O najede de odrediti i poredak drugih glava u tom Jeziku Promjena reda rijei:promjena donosi dodatno znaenje nova obavijest (cleft-konstrukcija ili topikalizacija) engl. It's the structure that's different. tal. La mia macchina si rotta. - Si rotta la mia macchina.; la mia macchina che si rotta. stara obavijest (klitika) - Marko je juer kupio novi stan. - Marko ga je juer kupio. kontrast - Marko je juer kupio novi stan. - Novi je stan Marko juer kupio

TEKSTOVI KONSTITUENTSKE STRUKTURE: Testovima konstituencije : odreuju sastavnice (konstituente) neke reenice supstitucija : konstituent moe zamijeniti nekim drugim elementom Ako neki niz rijei moemo zamijeniti jednom rijeju, a da reenica ostane pravilna, taj niz ini konstituent. Kim *read a book+. - Kim [wrote a poem]. permutacija: Ako neki niz rijei moemo premjestiti na neko drugo mjesto u reenici, taj niz ini konstituent. It is *a book+ that Kim read. koordinacija: Samo se konstituenti mogu povezivati u koordiniranu strukturu. Kim *read a book+ and *wrote a poem+. *Kim *read a+ and *wrote a poem+. UNIVERZALNE VRSTE RIJEI: definiraju se na temelju njihovog morfosintaktikog ponaanja Martinet razlikuje prirodu rijei (npr. imenica) i funkciju rijei (npr. subjekt) u kontekstu tj. reenici dijele se na dvije kategorije: leksike kategorije i funkcionalne kategorije Leksike rijei (leksike glave): konkretno znaenja: otvoren popis, veliki broj rijei u su prosjeku due od funkcionalnih rijei nia frekvencija pojavljivanja u tekstu semantike jedinice (mogudnost referiranja) N : imenica; V : glagol; Adv : prilog; A(dj) : pridjev; P : prijedlog; Funkcionalne rijei (funkcionalne glave): znaenje razmjerno apstraktno : zatvoren popis s manjim brojem jedinica u prosjeku su krade veda frekvencija pojavljivanja u tekstu gramatike jedinice (predikacija) odabiru dopunu - obaveznu ili neobaveznu Pro : zamjenica; Num : broj; Agr : slaganje; T : vrijeme; M : nain; Asp : vid; Mod : pojaiva (modifikator); Comp : komplementator (zavisni veznik) KORJENSKI(KOREJSKI) PRIDJEVI: izraavaju svojstvo (predikacija): TM modificiraju imenicu (pridjev): relativni sufiks JEZIK NUTKA (vakaanski jezik) ili samoanski jezik (austronezijska jezina porodica) tvrdilo se da ne razlikuju imenice od glagola morfosintaktiko ponaanje u kontekstu je razliito za dvije

vrste leksikih kategorija : postoji opreka imenice-glagoli Gramatiki odnosi: vrsta i vrstoda !!vrsta veza leksiki (ili gramatiki) uvjetovana uspostavljena: strukturnim odnosom iskazana: poretkom (blizina) morfoloki iskazana (afiksi : rekcija ili slaganje) !!od slabije do vrste veze koordinacija : bijela i siva usporedba : bijela kao stijena predikacija : stijena je bijela apozicija : Bijele Stijene pridjev : bijela stijena posvojnost : stijene Velebita PADENI SUSTAVI: Pade : odraz nekog strukturnog odnosa funkcionalne glave (V, P, T) i imenice leksiki : semantiki uvjetovani logiki subjekt, P (kosi padei), N (Gen) strukturni : proizlaze iz sintaktikih odnosa V (Ak), T (Nom) Padeni sustavi: Nom-Ak Erg-Abs : intr. : Abs (S); trans. : Erg (S) - Abs (O) SEMANTIKE VS. TEMATSKE ULOGE: Semantike uloge: Hijerarhija initelja (Actor hierarchy) Agens > Instrument > Doivlja > Recipijens Hijerarhija trpitelja (Undergoer hierarchy) Pacijens > Tema > Stimulus > Doivlja > Recipijens / Cilj / Izvor / Lokacija Ivan hoda. Ivan voli okoladu. Ivan je dobio pismo. Ivan je napadnut na putu kudi. Tematske (gramatike) uloge UTAH (Uniform Theta Assignment Hypothesis): Pretpostavka da se ista theta-uloga uvijek se pridruuje na istom sintaktikom poloaju. U leksikom unosu glagola zapisano je koje -uloge taj glagol pripisuje. IMENSKI KONSTITUENT: imenica : man, *homme

imenica i pade : ovjek imenica i lan : the man, lhomme imenica i demonstrativ : that man, taj ovjek imenica pridjev lan : the good man, taj dobar ovjek imenica pridjev broj lan : these five good man, ?tih pet dobrih ljudi SLAGANJE: iskazivanje sintaktikih odnosa morfolokim jedinicama; ko-variranje semantikih i funkcionalnih obiljeja jednog i funkcionalnih obiljeja drugogelementa rekcija : slaganje unutar reenice : subjekta i predikata slaganje : slaganje unutar imenskog konstituenta : pridjev i imenica upravljanje : slaganje unutar glagolskog konstituenta : glagola i objekta cross-reference : slaganje u diskursu anafore i antecedenta; Jean, ou est-il? lokalno ili diskontinuirano slaganje diskontinuirano slaganje MORFOLOKI OSTVARAJ: morfoloki oznaeno unutar vedeg konstituenta morfosintaktikom oznakom na glavi konstituenta ili na zavisnom elementu. A) na niti jednom; b) na jednom elementu; c) na oba elementa TAM KONSTITUENT: T(ense)A(spect)M(odality) vrijeme: (absolutno) deiktiko obiljeje povezuje dogaaj s izvanjezinim svijetom u trenutku iskaza (Comrie, 1985) prolost, sadanjost, budunost aspekt (vid): odnosi unutar dogaaja (situaciju) (Comrie,1976) svreni : sagledava dogaaj izvana, bez uoavanja unutranje strukture nesvreni : sagledava dogaaj iznutra, unutranja struktura dogaaja nain : ne stoji u uskoj vezi prema dogaaju, status propozicije koja opisuje dogaaj, omogudava govorniku da evaluira propoziciju u odnosu prema drugim propozicija (tvrdnja, (ne)moguda...) (zavisna reenica) indikativ, kondicional, konjunktiv, imperativ, optative Mood > Tense > Aspect V Aspect > Tense > Mood (Cinque, 2007) REENINI KONSTITUENT REENICA U DISKURSU: Lijevi rub reenice : smjetanje reenice u diskurs split CP Rizzi (1997) Force > (Top) > (Foc) > Fin Force:ilokucijska snaga - iskazuju se namjere (odnos) govornika prema reenici koju smjeta u diskurs izrina (izreka, negacija) upitna (upit) zapovjedna (zapovjed) Topic : tema stara obavijest, ono o emu je rije (predikacijska veza) Focus : rema nova obavijest, ono to se po prvi puta uvodi u diskurs

UPITNE REENICE: Upitne reenice : u sebi sadre nepoznanicu u odgovoru zahtijevaju navoenje nepoznanice : nuno focus da-ne pitanje intonacija : Ivan je kupio auto? inverzija fran. Jean a-t-il achete la voiture? Ivan je-li-on kupio auto? objektna upitna in-situ kin. Ni zhao shei? (Shen 2004) Ti trai koga? pomicanje What did John buy? to je kupio Ivan? morfem turski - morfem za to treba MODIFIKATORI(dodaci): na primjeru adverba Dodatak (proirak): leksiki neobavezna dopuna imenici rije : Adj (slaganje) - atribucija; apozicija reenica : relativne reenice glagolu rije : Adv (strukturno blizu) reenica : PO semantika potreba za suavanjem, preciziranjem znaenja rijei kojoj se dodaju POVEZIVANJE REENICA: ZAVISNE REENICE Glavna reenica : glagol glavne reenice otvara mjesto zavisnoj reenici te odreuje/upuuje na njezinu modalnost Zavisne reenice prema mjestu umetanja: objektne, subjektne, adverbne (PO) Priznala je istinu. Priznala je da je ukrala nakit. prema stupnju uklapanja (na jednoj od ling. razina) nizanje: npr. negacija na kraju premda se odnosi na obje reenice Zavisne reenice prema stupnju uklapanja (na jednoj od ling. razina): umetanje: dvostruko umetanje Ivan je Marku rekao da je Petar priznao da ne voli Mariju. kontrola: referent objekta glavne je isti kao i subjekt zavisne reenice

Marko je naredio Petru da postavi stol. *Marko je naredio Petru postaviti stol. infinitivne dopune: referent subjekta glavne isti subjektu zavisne reenice Marko eli kupiti auto. derangirani glagolski oblici: zavisni glagol neoznaen za TAM SINTAKTIKE TEORIJE Distribucionalizam: Bloomfield... (1930te) generativna gramatika: Chomsky (1960.-danas) Gramatika uloga i reference: Van Valin (1977.-danas) Lexical-functional grammar: Kroeger (2005.) Head-Driven Phrase Structure Grammar: Sag & Wasow (2003.) Radical Construction Grammar: Croft (2001.) DISTRIBUCIONALISTIKA ANALIZA: Leonard Bloomfield predstavnik behavioristikog uenja strukturalistika lingvistika Language, 1933. pokuava definirati metodu opisa jezinih jedinica na strogo znanstven i egzaktan nain Bloomfieldov behaviorizam tzv. jelska kola ili behavioristika lingvistika preuzeo iz amerike psihologije uz psiholoku doktrinu i znanstvena metoda primjenjiv u svim znanostima - lingvistici nastojedi odrati objektivnosti u znanosti posvetio se samo fizikalnoj strani jezinog fenomena : IZRAZ u govoru je opisiva znanstvena injenica antimentalist i mehanicist deskriptivist korpus bavi se jezinim reakcijama na nejezine i jezine stimuluse Korpus u distribucionalizmu analiza ograniena samo na korpus - PLAN IZRAZA izostavljaju se svi elementi koji se u tom korpusu ne pojavljuju vaan! odabir korpusa !zahtijeva odreene pretpostavke o jezinom sustavu u suprotnosti s deskriptivistikim pristupom Ameriki distribucionalizma promatra se i analizira distribucija jezinih jedinica, uvijek na odreenoj razini (fonolokoj, morfolokoj, sintaktikoj) distribucija jedinice: odreivanje mjesta koje zauzima neka jedinica u odnosu prema drugim jedinicama iste razine : njeno ponaanje definicija jedinice : opis svih njezinih relacija Distribucionalizam na sintaktikoj razini

metoda neposrednih sastavnica (immediate constituents) : koji su dijelovi reenice gramatiki usko povezani jedan uz drugi neposredne sastavnice : dijelovi reenice ili jedinica niih razina koji su sintaktiki meusobno povezani u neke cjeline na svakoj razini, od reenice do rijei, odreuju se najvede cjeline od kojih se ta razina sastoji i tek kad je takva analiza gotova te se cjeline opet dijele na svoje neposredne sastavnice to znai da se npr. sloena reenica razlae najprije na svoje reenine sastavnice, a onda svaka od njih na subjektnu i predikatnu skupinu i tako redom NEDOSTATAK: bududi da je sadraj zanemaren, metoda neposrednih sastavnica nije u stanju objasniti sintaktike pojave koje su semantiki uvjetovane Zellig Harris najvaniji i najdosljedniji sljedbenik Bloomfielda Methods in Structural Linguistics, 1951. pokuao je dokazati mogudnost analize plana izraza bez plana sadraja ukazao na nedostatke metode neposrednih sastavnica: opisati diskontinuirane sintaktike cjeline odnos afirmativnih i negativnih ili aktivnih i pasivnih reenica Harris je uveo: transformacije :pravila s pomodu kojih se jedna sintaktika struktura preoblikuje u drugu, sebi srodnu sintaktike relacije ponekad prelaze granicu reenice diskursa : jezine jedinice najvie razine utemeljio sintaksu diskursa Kenneth L. Pike zasnovao lingvistiku disciplinu : tagmemika tagmem: spoj odreenog mjesta u postavi i klase svih jedinica koje u paradigmatskom odnosu mogu stajati na tom mjestu koristi pojam transformacija GENERATIVNA GRAMATIKA: Noam Chomsky Bloomfieldov uenik uoio slabosti deskriptivne lingvistike posredstvom Jakobsona upoznao je europsku tradiciju odbacuje pojam korpusa i cjelokupni deskriptivistiki pristup transformacijsko-generativna gramatika (TGG) : iz temelja je promijenila nain gledanja na jezini fenomen i premostila jaz izmeu amerike i europske lingvistike Chomsky: Syntactic Structures, 1957., i Aspects of the Theory of Syntax, 1965. definirao sintaksu: sredinji sastavnica gramatike proizvodan, kreativan dio gramatike ostali dijelovi gramatike su interpretativni Univerzalan Gramatika (UG) antibehaviorist : problem usvajanja jezika Poverty of the Stimulus

uroena jezina sposobnost lingvistikom kreativnodu sposobnost govornika nekog jezika da na osnovi ogranienog broja postava koje je uo proizvede teoretski beskonaan niz reenica nekog jezika, i samo te reenice (ovjerene reenice) gramatika: proizvodi odnosno generira beskonane nizove ovjerenih reenica opisuje govornikovo poznavanje jezika ili jezinu kompetenciju (competence) A NE upotrebu jezika ili jezine performanse (performance) Tradicionalna generativna gramatika (TGG) : Formalni model derivacije i transformacije derivacije: pravila kojima se od leksikih jedinica dolazi do dubinskih struktura, zajednike svim jezicima dubinska struktura (deep structure) nosi sav bitan sadraj njoj se pridruuje semantika sastavnica koje podlijee semantikoj interpretaciji transformacije : pravila koja se primjenjuju na dubinske strukture i kojima se dubinska struktura postupno pretvara u povrinsku specifine za svaki pojedini jezik skup gramatikih pravila: izmjene, premjetanja, ukidanja i spajanja jezinih jedinica povrinskim strukturama (surface structure) dobivene transformacijama sloenije reenice koje se realno i javljaju ili mogu javiti u govoru povrinskoj se strukturi pridruuje fonoloka sastavnica, a njoj opet fonoloka Interpretacija Chomsky je uvijek bio otvoren za kritiku svoje teorije i godinama ju je dotjerivao i usavrava: 19571965: Standard Theory dubinske i povrinske strukture i transformacije 19651973: Extended Standard Theory sintaktika ogranienja i X-bar teorija 19731976: Revised Extended Standard Theory ogranienja X-bar teorije pozicija COMP pomakni 19811990: Government and binding/Principles and parameters theory Lectures on Government and Binding (1981) and Barriers (1986) 1990- do danas: Minimalist Program USPOREDBA FORMALNE I FUNKCIONALNE TEORIJE: Formalne teorije : npr. Minimalistiki program blaa verzija sintaktocentrine teorije tzv. modularne teorije sve sintaktike pojave moraju biti objanjive unutar sintakse osnovna operacija: pomicanje (engl. move)

utvrditi motivaciju i ogranienja (obiljeja na suelju) zaseban razvoj i analiza razina postaje vaan problem suelja s drugim razinama fonologijom (sensory-motor system) semantikom/pragmatikom (conceptual-intentional system) obavijesnim ustrojstvom Funkcionalne teorije: npe. RRG uvode semantiku i pragmatiku u svoja objanjenja interakcija triju razina spregu forme i funkcije langue vs. parole i competence vs. performance I funkcionalne teorije (izuzev rijetkih) prouavaju langue GRAMATIKA ULOGA I REFERENCE: Foley i Van Valin (1977.) Teorija koja pokuava biti primjenjiva na tipoloki vrlo razliite jezike Traenje univerzalnog: ne na nain da se jezicima pripisuju obiljeja koja u njima ne postoje Sintaksa: sredinja, najvanija jezina razina, !nije autonomna Semantika i pragmatika utjeu na sintaktiku strukturu te se stoga neki sintaktiki fenomeni ne mogu objasniti bez uvoenja semantike i pragmatike RRG postulira tzv. slojevitu strukturu reenice: univerzalna sastoji se od: nukleusa (nucleus), jezgre (core) i periferije (periphery) nukleus sadri predikat jezgra sadri nukleus i argumente predikata periferija sadri dopune, ne-argumente navedeni su elementi reenice univerzalni - svi jezici razlikuju predikat od ostalih elementa, kao i argumente predikata od ne-argumenata. u slojevitoj strukturi reenice definirani su odnosi izmeu glavnih konstituenata u reenici Uz konstituentske projekcije postoji i operatorska projekcija Operatori : kategorije koje modificiraju pojedine slojeve reenice npr. vrijeme, ilokucijsku snagu, negaciju, modalnost i sl. RRG smatra da subjekt i objekt nisu univerzalne kategorije te im stoga nije mjesto u lingvistikoj teoriji Reenica se uvijek realizira u odreenom komunikacijskom kontekstu, sluatelj mora interpretirati tu reenicu u istom kontekstu da bi ispravno shvatio poruku. Komunikacijski kontekst obuhvada i PRESUPOZICIJE i IMPLIKATURE. Presupozicije su neka vrsta 'predznanja', znanje koje prethodi onome to je reeno da bismo to mogli razumjeti. Implikatura je neizreena posljedica izreenog. Presupozicije i implikature ne ovise samo o danim jezinim podacima, ved i o

opdem znanju i kontekstu govornog ina. Jezici koriste razliita sredstva, npr. intonaciju, red rijei i sl., za obiljeavanje obavijesne strukture. Govornik na taj nain moe lake prepoznati koji je dio reenice 'nova', a koji 'stara' obavijest (tj. reenice imaju razliitu fokusnu strukturu) SEMANTIKA: LINGVISTIKA SEMANTIKA: -veze izmeu jezinih simbola/znakova i izvanjezine stvarnosti -sadraji znakova u jeziku -znaenja rijei (leksika semantika) -znaenja reenica (reenina semantika) ZNAENJE: semantika znak. Definira se kao prouavanje znaenja u jezika. Jezino znaenje nije cjelovita i stalna kategorija koju je lako utvrditi znaenje je dinamino obiljeje koje ovisi o govornim situacijama, odnosno o upotrebi rijei. Znaenje: nomenklatura ili vrijednost Wittgenstein (Tractatusu) -Ime znai predmet. Predmet je njegovo znaenje. -Nomenklatura je neposredan odnos izmeu jezika i svijeta; ...skup naziva koji predstavljaju skup stvari. -Jezik je popis razliitih imena, naziva koji predstavljaju, ...odgovaraju razliitim stvarima u svijetu. de Saussure (Teaj) -postojanje neposrednog odnosa izmeu jezika i stvarnoga svijeta preko pojma -pojam: posredna mentalna kategorija izmeu jezika i svijeta -stabilnost oznaenika preduvjet je ostvarenju jezika kao sustava ...predmet lingvistikog istraivanja -kada tvrdim da neka rije neto znai (...) mislim na vezu akustike slike s nekim pojmom (de Saussure, 2000:185) arbitrarnost: relativna stabilnost oznaenika u odnosu prema oznaitelju, omoguduje komunikaciju -vrijednost: mjesto jezinoga znaka unutar jezika, nuno je odreeno, ne proizlazi iz njega samoga, odreena je onime to postoji izvan njega ZNAENJE: referent? de Saussure: -vrijednost jezinoga znaka unutar sustava: znaenje (valeur) -referencije na konkretan predmet: znaenje (signification) -naina na koji nam se taj predmet predstavlja u umu: oznaenik (signifi) Znaenje: -vrijednost jezinoga znaka ostvaruje se u suodnosu prema drugim, susjednim znakovima unutar sustava -konkretni ostvaraj jezinoga znaka u govoru, u jezinoj aktualizaciju, u referiranju na neki konkretni predmet stvarnoga svijeta ili referent Pristupi znaenju:

-Antirefrencijalistiki (de Saussure, Martinet; autonomija jezika) -Refrencijalistiki (Ogden-Richards, Frege, semika analiza; referent) -Menatalistiki (de Saussure; koncept: posreduje izmeu jezika i svijet) -Bihejvjorizam (Bloomfield; antimentalist, antireferencijalist) SEMANTIKI TROKUT: shematski prikaz znaenja kao veze izmeu jezinog znaka i izvanjezinog fenomena. REFERENCA/SYMBOL/REFERENT VEZA RIJE ZNAENJE STVAR -direktna veza ne postoji izmeu rijei i stvari, nego samo izmeu rijei i znaenja -rijei se ne odnose direktno na stvari, nego se taj odnos uspostavlja posredovanjem ljudskog uma, tj. uz pomod jezinih znakova -prema de Saussureu znaenje ne povezuje rije i stvar, nego pojam i njegovu sliku u naemu duhu/umu RIJE (pojam) STVAR (akustika slika) SEMANTIKI TROKUT 2: sadraj/izrazi/predmet SEMANTIKI TROKUT 3: smisao/ime/stvar SADRAJ, ZNAENJE, SMISAO: Sadraj : jedan od dvaju dijelova jezinog znaka, onaj u koji se preslikava pojava iz izvanjezinog svijeta Znaenje : odnos znaka prema fenomenima iz izvanjezinog svijeta Smisao : konkretna vrijednost neke rijei u jednokratnom kontekstu, ostvarivanje odnosa znaka prema izvanjezinim pojavama, tj. ostvarivanje znaenja u konkretnoj komunikacijskoj situaciji Reenica: Podiu ruke. Sadraji znakova: ...po-di-u ruk-e Znaenje: (pruati uvis - parne ljudske ekstremitete pandan prednjim nogama etvreronoaca, koji najede slue zahvadanju predmeta) Smisao: Glasaju za ili protiv. POKUAJ KATEGORIZACIJE ZNAENJA: ZNAENJE: kultura Sapir-Worfova hipoteza: kulturni relativizam -kulturu nije mogude opisati bez jezika jer se ona u njemu odraava -iskustvo svakodnevno prenosimo jezikom unutar jezine zajednice -NIJE JEZIK TAJ KOJI ODRAAVA KULTURU I NAIN POIMANJA SVIJETA, VED SUPROTNO JEZIK ODREUJE I OBLIKUJE NAU PERCEPCIJU I MILJENJE O SVIJETU Bloomfield: -sva znanja i sve znanosti se trebaju temeljiti na prirodnim znanostima -tumaenje na temelju fizikalnih zakonitosti -kultura za jezik nije uopde relevantna

KATEGORIZACIJA IZVANJEZINOG UNIVERZUMA: razliiti jezici razliito razdjeljuju vanjski svijet jezik radi podjele i tamo gdje one ne postoje u stvarnosti boje su nelingvistika dimenzija: konkretni psiho-fizioloki kontinuum pravilnost u imenovanju, a ne relativizam temeljne boje: arine toke i nijedan jezik nema vie od jedanaest osnovnih boja sekundarne boje: mogudnosti naziva su gotovo neograniene E. Heider Rosch (1972) : 23 jezika dokazala neke temeljne postavke Berlina i Kaya Dani (Papue Nove Gvineja): imenuje samo dvije temeljne boje mola: arinu bijelu i crvenu, naranastu, utu i ruiastu mili: crnu i plavu i zelenu fokalne boje: kognitivno, a ne jezino, mnogo istaknutije od nefokalnih nije uvjetovana jezino-kulturnim nego perceptualno-kognitivnim sposobnostima djeca ih prve usvajaju Zakljuak: Boje pokazuje upravo suprotnu organizaciju od onoga to su mislili strukturalisti - ne pokazuju nimalo proizvoljnosti, nego su dapae izvrstan primjer utjecaja perceptivno-kognitivnog utjecaja s jedne strane i utjecaja okoline kao imbenika koji utjeu na oblikovanje jezinih kategorija. Teorija prototipa Prototip - centralni lan (semantike) kategorije stupnjevana kategorizacija kategorija ptica: vrabac ili noj? GRANICE IZMEU POJMOVA Granice izmeu rijei/pojmova (a ni izmeu referenata) nisu uvijek jasne -predmet rajica, lubenica, dinja, maslina... znanstvena klasifikacija flore i faune nije tipina za prirodni jezik --vode ili povrde -Pottier (1964), predmet stolac: referencija: za sjediti, s nogama (1-4?!) POKUAJ KVANTIFIKACIJE ZNAENJA: STRUKTURALIZAM plan sadraja tee je prouavati egzaktnim znanstvenim metodama nego plan izraza (fonologija, pravopis!!) primjena strukturalistikih ideja produktivan pristup semantikoj analizi vokabulara/mentalnoga leksikona: strukturu u kojoj su znaenjske jedinice leksemi meusobno povezani odnosi meu semantikim jedinicama tvore mreu meusobno povezani leksemi se povezuju u: asocijativna polja (Bally) i beskonani karakter polja individualnost i subjektivnost; nepredvidivost i nesustavnost nisu strogo jezino odreene ved odraavaju izvanjez. kontekst

semantika polja (Trier) - jedan od naina da se unese red u vokabular/mentalni leksikon SEMANTIKA POLJA: -svi semantemi koji imaju neke zajednike semantike komponente -semantemi koji meusobno dijele odreeno polje znaenja -okupljaju se oko neke leksike jezgre sve iz nje izvedene ili na neki nain srodne rijei -leksemi unutar istog semantikog polja meusobno se definiraju -vrsta mree odnosa - organizacija leksema unutar semantikog polja LEKSIKO POLJE: -ne postoji jedan najistaknutiji leksem unutar polja -polja su jasno ograniena u odnosu prema drugim leksikim poljima nekog jezika -jasna odjeljenost leksema unutar polja svaki leksem zauzima tono odreeno mjesto unutar polja prema ostalim leksemima -nema preklapanja i nema praznina unutar polja -sustav poslijee neprestanim promjenama, dinamiki - leksemi dolaze i nestaju -novi leksemi zauzimaju prethodnikovo mjesto ne moraju biti znaenjski istovjetni -mijenjaju se i znaenjski odnosi izmeu susjednih leksema SEMIKA/KOMPONENCIJALNA ANALIZA: Hjelmslev (1959), Pottier (1964.) -objektivni pristup znaenju - pristupa se znaenju kao neem stabilnom ili do kraja odredivom -opis znaenja do kraja i bez ostatka : nunih i dovoljnih obiljeja -prouavanje leksikoga znaenja ralanjivanjem leksema na semantika obiljeja najmanje jedinice znaenja : sem, semem sem - temeljna je jedinica znaenja, nisu univerzalni -utvruju se znaenjski odnosi izmeu jedinica istoga semantikoga polja Semem-skup semova Arhisemem-podskup koji se sastoji od semova zajednikih vedem broju semema denotativni semovi-opisuju denotativno znaenje leksike jedinice, stabilni, opdeprihvadeni konotativni semovi-opisuju konotativno znaenje leksike jedinice, nestabilni, individulani klasem: izraava pripadnost opdenitim semantikim kategorijama (ivo/neivo), (materijalno/nematerijalno) - moe biti svojstven vedem broju semantikih polja TAKSONOMIJA Taksonomije: hijerarhijski sustav klasifikacije izvanjezinih pojavnosti znanstvene taksonomije: ponekad prosjenim govornicima nerazumljive, nejasne i ne odgovaraju znanju o svijetu prosjenoga govornika jezine taksonomije: odgovaraju naem poimanju izvanjezine stvarnosti hijerarhijsku strukturu meu leksikim jedinicama odreena znaenjskim svezama meu leksemima prirodne taksonomije, puke taksonomije (antropolozi):

kako ljudi klasificiraju pojavnosti i stvari koje ih okruuju nema vie od 5 razina unutar teksonomskih odnosa (antropolozi) Generika razina-najznaajnija razina taksonomija -morfoloki su jednostavne -svakodnevnim rijeima oznaujudi najuestalije pojavnosti koje nas okruuju -djeca ju prva usvajaju u usvajanju: pas, maka, tanjur, alica, cipela, auto KONTEKSTNA ANALIZA Kontekstna analiza:kontekst je nositeljem jezinih i izvanjezinih podataka -nemogude zamisliti sustavnu semantiku analizi bez cjelovite kontekstne analize -uporabom bilo koje jezine jedinice u bilo kojem kontekstu istovremeno aktiviramo dvije vrste znanja:jezino i enciklopedijskoga Koncept-mentalna kategorija koja predstavlja strukturu znanja koju govornik ima o odreenoj izvanjezinoj stvari, tj. Referentu znaenje leksikih jedinica razumijevamo s obzirom na pozadinsko znanje Fillmore Scenes- and Frames Semantics (1977) ZNAENJE U KONTEKSTU: Martinet: -upozorava na potrebu poznavanja konteksta u kojemu se neka jedinica moe pravilno upotrijebiti. -rije se aktualizira tek u kontekstu -znaenje se moe definirati kao skup kontekst u kojima se rije pojavljuje LEKSIKO-SEMANTIKI ODNOSI: Znaenjski odnosi meu leksemima mogu proizadi iz: -sintagmatskih znaenjskih odnosa sekvencijalnog naina pojavljivanja leksema kolokacije, idiomi -paradigmatskih znaenjskih odnosa njihove meusobne supstitucije antonimi KOLOKACIJE-sintagmatska organizacija leksema; vie-manje predvidljive kombinacije leksema-visoka frekventost su pojavljivanja; stabilne kolokacije = idiomi PARADIGMATSKI ODNOS: Imam novi kaput/Imam stari kaput. Promjena znaenja/suprotno znaenje: antonimija ANTONIMIJA: znaenjski odnos suprotnosti znaenja -pravi pridjevski parovi:velik/malen, visok/nizak, dobar/lo -komplementarni:ne mogu se komparirati, ne doputaju stupnjeve kontrasta iv/mrtav, oenjen/neoenjen, muko/ensko relacijski:ispod/iznad, gore/dolje konverzni:dvosmjerni kontrasti koji su meusobno zavisni;kupiti/prodati, roditelj/dijete

SINONIMIJA: -isto znaenje (?!), razliit oblik -mod, snaga, sila; -hrabar, sran, odvaan; -vatra, oganj, plamen u jeziku najede dolazi do diferencijacije znaenja sinonima zbog jezine ekonomije - razlike u upotrebi: stilske, kontekstualne, dijelektalne eufemizmi u funkciji sinonima: pokojnik/mrtvac; blaeno stanje/trudnoda; lagati/zaobilaziti istinu; radnik na odravanju istode/ista djelomini sinonimi-mist, fog; dive, plunge apsolutni sinonimi samo ako imaju sva ista znaenja puno polisemnih leksema koji su sinonimi u jednom ali ne u svim znaenjima: velik, debeo, krupan, prostran, njihati, ljuljati, zibati -zamjenivi u svim kontekstima -kolokacije skup konteksta u kojima se mogu pojaviti kuda, dom; obitelj, porodica; kukati, plakati, aliti ekvivalentno denotativno i konotativno znaenje -neenja, samac -jako velik, jako krupan, ogroman, glomazan, divovski sinonimija u sloenih leksikih izraza - provudi se kroz uicu igle, za dlaku sinonimi domade i strane rijei - brzojav, telegram; svijet, univerzum; dud, temeperament; hladan, frigidan; Stilistika sloboda sinonimije HOMONIMIJA/HOMOFONIJA/HOMOGRAFIJA jednak oblik, forma (glasovni sastav, pisani oblik), razliito znaenje, razliite rijei luk : povrde, oruje kosa : lasi, orue lak : otopina umjetne ili prirodne smole, male teine sam, duga, vinja, kartaki, list pitanje je kako de se tretirati zajedniko porijeklo rijei nije ujednaeno u razliitim jezicima blago : 1. stoka, 2. Dragocjenosti POLISEMIJA:jedna rije, vie znaenja patoloka : naruava se idealni odnos 1:1 unutar jezinog znaka znaenja su prepoznatljivo srodna list : papir, organ biljke, novine, riba glava : dio tijela, glavni dio neega, ... kupusa, avla, obitelji sloboda : pjesnika sloboda, sloboda slogana, Zatvorenik je puten na slobodu.

HIPERONIMIJA: odnos inkluzije izmeu hiperonima i hiponima: X je vrsta Y. cvijet : tulipan, urica, visibaba, neven kohiponimi : leksemi u jednakom odnosu prema hiperonimu inkompatibilnost odnos leksema/kohiponima koji se meusobno iskljuuju: crveno-uto; veliko-malo; MERONIMIJA: x je dio y -odnos: dio-cjelina -nije odnos hijerarhije -odnos ukljuivanja, podrazumijeva -sastavni dio bez kojega ne moe funkcionirati -ptica i jato; uma i drvo; ovca i stado, kapljica i voda -neotuiva posvojnost:kravlja noga i noga od stola/markova noga i markova knjiga RAZLIITE DIMENZIJE ZNAENJA: Leksiko:svijet Gramatiko:jezik Predmetno:referencijalno-predmeti koji ne ukljuuju ljudski odnos ili reakciju Emotivno:ukljuen afektivni odnos ljubav, porodica, sloboda, domovina Konkretno:materijalno Apstraktno: nematerijalno Osnovno:temeljnoglava: dio tijela Preneseno:metaforiko:glava: pametan ovjek, ef, voa Denotativno:primarno, opde, neutralno, eksplicitno, nepromjenjivo, ne varira s obzirom na uporabu majka : enski roditelj Konotativno:izvedeno, osobno, emotivno, implicitno, skup svih svojstava koja nisu nuna za definiciju i razumijevanje nekog pojma majka : njenost, ljubav, toplina, sigurnost ... Referencija:konkretni ostvaraj jezine jedinice, odnosi na neku trenutanu kategorizaciju, nestabilna, tj. varira s obzirom na uporabu SMISAO A NE REFERENCIJA: Dva razliita aspekta znaenja:Razliiti termini, vie-manje sinonimni: Smisao - sense, Sinn, konotacija (meaning!) Referencija - reference, Bedeutung, denotacija (meaning!) Lingvistiku semantiku zanima smisao, a ne referencija. -ne prouava svijet neposredno, niti njegovu konceptualizaciju (fiziari, psiholozi) -ne neposredno promatranje vanjskoga svijeta, nego ono kako ljudi rijeima -meusobno prenose informacije unutar nekoga jezika

You might also like