P. 1
Lingvistika - Fonologija i Fonetika

Lingvistika - Fonologija i Fonetika

|Views: 459|Likes:
Published by Dona Novi

More info:

Published by: Dona Novi on Jun 06, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/03/2014

pdf

text

original

FONOLOGIJA I FONETIKA 1.

univerzalnost u raznolikosti Fonologija: sustavnost u nasumičnosti -različiti jezici – razlike na fonološkoj, morfološkoj, sintaktičkoj i semantičkoj razini -činjenica da ne postoje 2 jezika koja imaju jednaku glasovnu strukturu -u jezicima znatno varira: a) broj konsonanata (6-122) – inventar konsonanata jezika svijeta b) broj vokala (2-14) – inventar vokala jezika svijeta c) korištenje tonalnih efekata (0-5) – inventar tonskih jezika d) slogovna strukatura – struktura sloga jezika svijeta FONOLOŠKE UNIVERZALIJE: -ako jezima imalo mali inventar konsonananata onda de ti konsonanti biti artikulacijski jednostavni (Londlom and Maddieson 1988.) -ako jezika ima samo 3 vokala, onda su to –i, -u te –a -jezika može razlikovati do 5 tonova, ne više -ako jezika ima konturne tonove, onda ima i ravne tonove -jezik sa složenim konturnim tonovima, također ima i jednostavne konturne tonove 2. fonetika i lingvistika (fonologija) Lingvistika perspektiva – apstraktno, sustav, konstrukcija koja se pretpostavlja (jezik) a) fonetika istražuje fizičke osobine govornih glasova – redundantnost b) fonologija istražuje strukturu i funkciju glasova u tijeku prenošenja značenja – distinktivnost, dovoljna razlika, FONETSKA PERSPEKTIVA – konkretno, ostvarenje, dostupno neposrednom opažanju, promatranju Dvojno odnosi fonetika prema lingv: fonetika -> a) lingvstika ; b) fonologija LINGVISTIČKA PERSPEKTIVA – apstraktno, sustav, konstrukcija koja se pretpostavlja (jezik) FONETSKA PERSPEKTIVA – konrektno, ostvarenje, dostupno neposrednom opažanju, promatranju Razlikovanje jezika i govora: razlikvanje lingv. i fonetike, odnosno fonologije i fonetike JEZIČNO je ono što vrijedi opdenito, kao sustav GOVORNO je pojedinačno ostvarenje (svaki govorni čin novi je slučaj) FONETIKA-obično u pomodnoj funkciji u odnosu prema lingvistici FONOLOGIJA/FONETIKA: “...in the light of the distinction between phonological and phonetic distinctive features, that the two sets be absolutely unrelated” (Chomsky and Halle, 1968:169). • “A phonetic study tells how the sounds of a language are made and what their acoustic properties are. A phonological study tells how these sounds are used to convey meaning”(Hyman, 1975:2). • “... while phonetic reality may motivate a phonological representation, it neither justifies nor ultimately explains it. Phonetic reality provides the stuff of which phonological theory provides the organization.” (Goldsmith, 1990:10). -Usprkos svim razlikama, iznenađujuda je sličnost u tome kakorazličiti jezici strukturiraju svoje glasovne sustave. - Prema podacima o nekim temeljnim sličnostima međufonološkim sustavima različitih jezika može s pravomzaključivati o nekim univerzalnim karakteristikama fonološke strukture. Fonologija u lingvsitici

• Fonologiji pripada istraživačko područje u kojem se pokušava razumjeti struktura koja stoji u podlozi glasovnih sustava. -Fonologija se može opisati i kao granu lingvistike kojoj je zadatak da opiše načine na koje se strukturiraju glasovi ljudskoga govora kao medij kojim se prenosi oblik morfema (značenjskih jedinica) u jeziku uopde i u pojedinačnim jezicima. -Fonologija nekog jezika promatra se, dakle, kao dio cjelokupne jezične strukture, odnosno njegove ukupne organizacije ZADACI FONOLOGIJE: prva je konstatacija da postoje elementi koji se u izrazima ponavljaju -pojedinačni segmenti ili nizovi segmenata: • sok – kos: s-o-k, k-o-s; kost, slast, mast ... •... zadatak je fonologije da ustanovi koji se elementi pojavljuju u pojedinom fonološkom sustavu (popis). ju ne pojavljuju se u svim mogudim sljedovima (postoje neka ograničenja) • hrv. skok, slast ali ne: *tsok, *lsats, kalodont (ne: *nt... ) segmenta – slog!! •... zadatak je fonologije da ustanovi koje su kombinacije segmenata dozvoljene, odnosno kakva ograničenja u sustavu postoje. ili moraju izgovarati različito – zbog nekih jezičnih procesa dolazi do promjene istoga segmenta u određenom kontekstu • hrv. misao – mišlju (ne: mislju) •... zadatak je fonologije da otkrije koji procesi stoje u osnovici izgovora pojedinih segmenata unutar izraza nekog morfema u različitim kontekstima. • Varijacije na fonološkom planu mogu se manifestirati na razini: segmenata ili glasova; fonema; slogovne organizacije; na granici morfema FONOLOŠKE RAZINE: fonološka izreka, intonacijska skupina, fonološka skupina, razina riječi, slogovna, segmentalna 3. FONETIKA – posebna znanst.disciplina koja ima vlastiti predmet proučavanja: govor – vlastitu metodologiju kojom dolazi do spoznaja o njemu a) artikulacijska: fiziologija govora; b) akustička: govorni zvuk ARTIKULACIJSKA FONETIKA: a) anatomija i fiziologija govornih organa-izgled i oblik govornih organa; b) razumijevanje aktivnosti govornih organa u prozivodnji glasova govora ARTIKULACIJA – kontrolirani pokreti govornih organa sa specifičnom namjerom i svrhom GOVORNI ORGANI – 2 sustava: respiratorni i alimentarni a) dišni organi – ne oblikuju konkretne glasove ali daju temeljni oblik na prozodijskome planu: slogovi, naglasak riječi, rečenična intonacija, stanke, govorni tempo b) alimentarni organi: veličina i oblik šupljina (usne i ždrijelne) – modificiraju se pomicanje mišida jezika i mekog nepca – mijenjanjem njihova oblika glasovi dobivaju spec.fonetsku kvalitetu

GOVORNI PROCES: namjera govornika proizvesti jezičnu poruku, precizna koordinacija pokreta dvaju sistema organa, lanaca započinje neuralnom aktovnošdu u mozgu – slijed motoričkih naredbi OSNOVNA SVRHA: tvorba glasova – pokretanje izvjesne količine zraka iz pluda; modificiranje pokrenute zračne struje i njezina tlaka; oblikovanje govornih organa od larinksa do usna Značajan faktor u tvorbi glasova: razlika u sublotalnom i supraglotalnome tlaku zračne struje RAZNOVRSNOST LARINGALNIH GLASOVA: 1) zračna struja; 1.1) mjesto pokretanja zračne struje; 1.2.) količina zraka; 1.3.)izlazeda/ulazeda-------2) glasnice; 2.1.)glasnive (ne)vibraju (bez)zvučnosti;2.2.)napetost glasnica----------3) oblik glote: zatvor, trokutasti oblik, breathy voice, creaky voice Uloga mekog nepca u artikulaciji: 1) velum podignut uza stražnji zid farinksa (spriječen prolaz zraku kroz nos) – oralni glasovi 2) velum spušten i omogudava prolaz zraku kroz nos – nazalni glasovi engl. velic closure = velarna prepreka - odnosi se na podignutost mekog nepca -razlika: oralno / nazalno Razlika konsonanata i vokala : alimentarni organi Vokala: 24 Konsonanata: 600 1. Artikulacijski kriterij - Nastanak glasa (konsonanti) 2. Auditivni kriterij - Sonornost (vokali) 3. Fonološki kriterij - Podjela glasova (vokali i konsonanti) USNA + NOSNA ŠUPLJINA = 4 dimenzionalna cijev Podjela glasova: Fonološki kriterij Glasovi: a. Konsonanti (suglasnici)• konsonanti češde izazivaju neke glasovne promjene Npr. Nazalizacija vs. Jednačenje po mjestu/načinu tvorbe b. Vokali (samoglasnici)• vokali su obično slogotvorni Npr. a, i vs. p, š PROIZVODNJA GLASOVA 3 temeljne komponente: 1) INICIJACIJA ZRAKA- način i mjesto pokretanja zračne struje prilikom započinjanja govorenja 2) FONACIJA- aktivnost glasnica 3) ARTIKULACIJA- konačno oblikovanje glasova OPIS KONSONANATA: 3 osnovne faze: PRIPREMA – postavljanje artikulatora u određeni položaj; DRŽANJE – artikulatori stoje u određenom položaju, OTPUŠTANJE – artikulatori se odmiču od položaja u kojem su bili u fazi držanja Mjesto: mjesto najvedeg suženja; onaj dio artikulacijskog prostora kroz koji prolazi zračna struja a koji se pri izgovoru glasova najviše sužava ili se govorni organi, artikulatori, međusobno dodiruju -dodatno mjesto izgovora: labijaliziranost (kʷ), palataliziranost (tʲ), velariziranost (tˠ) i laringaliziranost(tˤ) Način: tipovi prepreke koja se postavlja zračnoj struji: okulzivi,frikativi, afrikate, aproksimanti, virbranti i poluvokali, zatvaranje, suženje, otvor Zvučnost: zvučni, bezvučni Artikulacija: NAČIN Nastanak glasa rezultat je poremedaja u prolazu zračne struje kroz govorni mehanizam. 3 su moguda načina proizvodnje glasova: 1. potpuna prepreka: okluzivi, afrikate (zatvor) - stvaraju je glasnice, jezik i/ili usne - naglo ili usporeno otvaranje

poluvokali . nepostojanje prepreka: vibranti. frikativi) 2) zvučni konsonanti (okluzivi. dijagramski Oblik drugim vokalima istoga jezika. poluvokali) 5) vokali (zatvoreni. Peru: 2-4 V Podjela glasova: Sonornost ili čujnost glasova(zvonkost) Sonornost proizlazi iz izgovornih osobina glasova: K se razlikuju od V prema: struje) Npr. vokali . uvula. a se čuje bolje i dalje nego p !!NAJMANJE SONORNI 1)bezvučni konsonanti (okluzivi.na mjestu od larinksa do usana 3. otvoreni) . laterali.2. aproksimanti.glas nailazi na organ koji može vibrirati (glasnice. sj. sužen prolaz: frikativi. frikativi) 3) nazali 4) likvidi (vibranti.zapravo neprecizne jer se uglavnom oslanjaju na kinestetski osjet govornika (češde se za klasificiranje koriste auditivne metode) Vokali svjetskih jezika Vowels of Worlds languages WALS – 40 V (s V dijalekata) -15 V -14 V Sjeverna Amerika. poluzatvoreni/poluotvoreni. Australija. afrikate. afrikate. !*Ovakve artikulacijske klasifikacije vokala prilično su nesigurne. apeks Opis vokala Raščlanjivanje procesa artikulacije vokala u nekoliko tipičnih dijelova: usna (ne/zaokruženi) Shema vokalskog prostora u usnoj šupljini se prenosi u grafički.

lj) 7.Niski vokali (a) Akustička fonetika: Govorni zvuk Zvukom se u užem smislu te riječi naziva sve ono što čujemo. u) 10.) 1. đ.Nosni i usni približnici (m. 1939.amplituda titraja (boja) – duljina titraja PRIMALAC ZVUKA U GOVORNOM LANCU JE UHO! DEFINIRANJE ZVUKA – PSIHOLOŠKO: subjektivni doživljaj zvuka. ž) 5. d.Srednji vokali (e.Treptajnik (r) 8.Zvučni tjesnačnici (z. Smještanje fonema u fonološki sustav Fonem: apstraktne jedinice određenog jezičnog sustava.!!NAJVIŠE SONORNI Ljestvica sonornosti za hrvatski jezik (Jelaska. Jelakovid (1977) Ljudski govor: glas – govorni zvuk .Vioki vokali (i.Zvučni zatvornici (b. k.Bočni (l. t. o) 11.’.frekvencija titranja jakost zvuka (glasnoda) . jedinica bez odgovarajudeg plana jezičnog sadržaja. v) 6. f.neurološko •presudna konstatacija: zvuk je dostupan ljudskim osjetilima (sluhu) • uho = cijeli slušni mehanizam • (od vanjskog uha do centara za slušanje u mozgu) Fiziološke i akustičke (perceptivne) karakteristike zvuka (3D) (ton) . 2004.Bezvučni zatvornici (p. što zamjedujemo sluhom. najmanja linearna jedinica plana jezičnog izraza. g. h) 4. periodično ili neperiodično (harmonično ili šum) B. dž) 3. nj.Bezvučni tjesnačnici (s. n.Zvučni val nastaje titiranjem (ponavljanjem pokreta nekog tijela) Titranje: A. š. parsing 4.Prijelaznik (j) 9. FONOLOŠKE TEORIJE Praški lingvistički krug: Nikolaj Sergejević Trubeckoy ‘Grunzüge der Phonologie. jednostavno ili složeno (čisti ton ili složeni zvuk (boja zvuka)) jednostavna. č.specifični zvuk -> ljudski govorni organi Definiranje zvuka: Fizikalno. c. ved su složeni (ljudski glas!!) TITRANJE: jednostavno – čisti ton i složeno – složeni zvuk Definiranje zvuka: Fiziološko-Neurološko Koji organi nam omogudavaju percepciju zvuka/koristimo kada slušamo? • Fiziološko . promjenom fonema dolazi do promjene . d) 2.

funkcionalna jezična jedinica. neraščlanjiv.fonološka sastavnica. 3. jedinstvena klasifikacija vokala i konsonanata R. • Leksički ton Dagaare HL yùòrí 'penis' LH yúórì 'ime' Kantonski: [si] Visoki ton 55 'pjesma' Srednji ton 33 'pokušati' Niski ton 22 'tvar' .Načinska obilježja i 4.' Generativna fonologija Noam Chomsky & Morris Halle ‘The Sound Pattern of English. slobodne varijante Fonologija: najmanjem jezičnom segmentu pristupa kao jezičnoj.). 1990. 1956. proučava pojave vezane za govor. (alo)foni. strogo ograničen i određen broja RO -> ograničen broj fonema. i kako bi olakšali izgovor (usporedi s fonemima i njegovim alofonima). služi za međusobno razlikovanje glasova: dovoljno je razlikovanje u jednom obilježju za utvrđivanje pripadnosti fonema određenome sustavu. Distinktivna obilježja:1. fonemi su ulančani u nizove.’. proučava foneme organizirane u tom sustavu-> Fonetika vs. sadrži sva razlikovna sredstva koja pomažu pri razlikovanju morfema i riječi Razlikovna obilježja: dvije varijante jednoga obilježja zajedno supostoje u istom kodu.(in)varijante. Uloga fonološke sastavnice je neophodna bududi da temeljni oblici sadrže nemogude ili neželjeno spojene nizove fonema te je zadada upravo fonološke sastavnice da ih preoblikuje u optimalnije prikaze kako bi bili u skladu s pravilima gramatike toga jezika. Klasična generativna fonologija sadržane: iscrpna i sveobuhvatna analizu fonologije engleskoga jezika. kombinatorne varijante. skup međusobno sučeljenih obilježja. derivacijska i linearna fonologija. razlikovna obilježja svrstana u istodobne snopove. PhD thesis (1976. broj samih fonema je konačan za svaki jezični sustav – na razini izraza pridružuje im se varijabilni broj fona Fonemi. 22) 'Razlikovna obilježja svrstana u istodobne snopove nazivaju se fonemi. dokazi da pravila zahvadaju prirodne razrede glasova. podliježu univerzalnim zakonima. Glavna obilježja.’ (SPE). (1968. Mjesna obilježja Autosegmentalna fonologija John Goldsmith. Fonologija: proučava jezična sredstva kojima se taj glas veže za značenje Fonem: najmanja jezična jedinica koju čini skup ne svih nego samo distinktivnih artikulacijskih i akustičkih obilježja zahvaljujudi kojima se jedan glas razlikuje od drugih kao sredstvo razlikovanja značenja riječi. a ne fizičkoj pojavi. tzv. teorija o razlikovnim obilježjima i označenosti. apstraktnog jezičnog sustava. niti jedan jezik ne iskazuje istovremeno dvije alternante istog. str. formalna i apstraktna pravila koja djeluju na (temeljni) prikaz. svaki jezik koristi neke. Laringalna obilježja. ne sve razlike!. precizan formalistički prikaz pravila (transformacija) i način na koji pravila međusobno djeluju jedno na drugo na temelju strogog poretka.’. ali sa strane jezika.) ‘Autosegmental and metrical phonology.12 pari distinktivnih obilježja.funkcionalizam: Roman Jakobson & Morris Halle ‘Fundamentals of language. osnovni uzorak koji je u podlozi okupljanja fonemajest slog.na planu sadržaja jezičnoga znaka. Jakobson (‘Temelji jezike’. univerzalna obilježja. 2. Fonologija Američki strukturalizam .

*C+σ (zatvoreni slog).*. i) input ii) odvezivanje iii) povezivanje iv) širenje GEOMETRIJA FONOLOŠKIH OBILJEŽJA: a) korijen b) LARINGALAN – zvučan. Pridruživanje se vrši jedan na jedan i s lijeva na desno. gramatičke pojave i procesi unutar riječi . radikalan Teorija OptimalnostiAlan Prince & Paul Smolensky. želi objasniti i ponuditi znanstveno-dokazan model dinamičnih i kreativnih mentalnih procesa u kojima su odražene univerzalne vrijednosti ljudskih jezika . no u duhu generativne gramatike. trajanja.‘Optimality Theory: Constraints Interaction in Generative Grammar. razbučen. 3. *-stražnji.’ 1990. ograničenja!! Primjeri ograničenje OZNAČENOSTI:*stegnuti glotis (odnosi se na razlikovno obilježje). *V Nazalan. Svaki ton mora biti povezan s nekom jedinicom koja nosi ton. fonologije. lateralni. 2. MJESTO – labijalan. kontinuirani. +zaokruženi (kombinacije obilježja). stegnut SUPRALARINGALAN – NAČIN (nazalni.model iz čije de se strukture i procesiranja modi iščitati njihove različitosti. koronalan. stridentni). koja se pripisuje isključivo prozodijski relevantnim segmentima rime: J i O Autosegmentalna fonologija John Goldsmith. 4. 1990. Teorija Optimalnosti: model gramatike alternativan modelu generativne gramatike. *nepravilne konsonantske skupine NoCoda *Complex Onset Primjeri ograničenja VJERNOSTI: No delition: MAX-IO (za svaki segment u inputu mora postojati odgovarajudi segment u outputu). **σ CC (grananje pristupa). PhD thesis (1976. NOCODA . dorsalan. Svaka jedinica koja nosi ton mora imati ton. S i t ò í – o g a b a g a í melodijski red VV CV red/okosnica TT tonski red John Goldsmith: Konvencija pravilnog pridruživanja: 1. *prednji zaokruženi vokali (u odnosu na prednje nezaokružene). **σV (slog bez pristupa).’.) ‘Autosegmental and metrical phonology. Linije pridruživanja se ne smiju križati. * VC (u odnosu na CV).Niski silazni 21 'vrijeme' Nisko-visoki 24 'uzrokovati' Nisko-srednji 23 'grad' • Gramatički ton Tiv (Niger) vende 'odbijati' – vèndè (prošlost) – vèndé (neposredna prošlost) Etsako: údzé – òkpá -> údzôkpá 'jedna sjekira' òké-òkpá -> ókôkpá 'jedan ovan' ówà-ówà -> ówŏwà 'svaka kuda' • Bruce Hayes: alternativan način prikaza jedinice kvantitete (sloga) putem mora – μ: jedinica kvantitete. NO insertion: DEP-IO (za svaki segment u otputu mora postojati odgovarajudi segment u inputu). oblici. No feature change: IDENT-IO (odgovarajudi segmenti moraju biti identičan MORFOLOGIJA-učenje o oblicima -lingvistička disciplina unutar koje se proučava struktura.

bos. ARTIKULACIJA: • Osnovne jedinice prve artikulacije (morfemi) ne mogu se dalje rastaviti na jedinice koje bi isto tako imale i fonički oblik i značenje. EKONOMIČNOST JEZIKA: • Kad bi svaka minimalna značenjska jedinica morala imati specifičan glasovni izraz morali bi se pamtiti deseci tisuda različitih jedinica. • Vrijedi za sve ljudske jezike i očituje se na dvjema razinama. razlike među njima svodile bi se samo na razlike u označavanju. riječi bi se svele na etikete koje se naljepljuju određenim pojmovima …(pojednostavljena ideja prema kojoj su stvari iz stvarnog svijeta raspoređene u jasno odvojive kategorije kojima se samo nadijevaju različite oznake. .. Neograničena raznolikost situacija i činjenica ljudskog iskustva svodi se na veliku. istorodnim segmentima drugih označitelja: b. da su jezici samo nomenklature. • Glasovi se ne povezuju s prirodom označenog. novom ili ponovnom povezivanju jedinica • pojedine jedinice toga niza slabo su specifične.. a veda preciznost postiže dodavanjem novih. zato je nužna ekonomičnost u upotrebi jezičnih jedinica. • Raščlanjivanje ili analiziranje činjenica iz iskustva na niz jedinica od kojih svaka ima glasovni oblik i značenje. nego sa sastavnim dijelovima. • Način je prema kojem je uređeno iskustvo zajedničko svim članovima jedne jezične zajednice. spaja. • Svaka jedinica koja proizlazi iz prve artikulacije opet se artikulira na jedinice druge razine/ tipa. slava. • Morfemi: temeljne jedinice prve artikulacije – minimalni jezični znakovi • Svaka se od tih jedinica može nadi i u drugim kontekstima. leksikologija ODREĐIVANJE JEZIČNE RAZINE: Jesu li jezici nomenklature? .aglutinativni jezici ARTIKULACIJA: Svojstvo jezika da se može raščlaniti i uvijek ponovo oformiti u svojoj komunikacijskoj funkciji.. • Princip prema kojem su organizirani izrazi monema svodi se na nizanje distinktivnih jedinica . ARTIKULACIJA: • Iskustvo se razlaže na pojedinačne značenjske jedinice kojima u jeziku odgovaraju minimalni znakovi (monemi = morfemi). • Osnovni princip prema kojem se ljudsko iskustvo pretače u jezične kategorije 1.fonema • glava. • Glasovni oblik (izraz) može se analizirati na slijed jedinica od kojih svaka pridonosi tome da se jedna značenjska jedinica razlikuje od drugih. MORFOLOGIJA.”etikete” u različitim jezicima) . • Druga artikulacija pruža dodatnu ekonomičnost jeziku. spava. • Oblik označitelja neovisan je o prirodi odgovarajudeg označenika... • Artikulacijske i auditivne sposobnosti (i kapaciteti) čovjeka su ograničeni. • originalnost misli očituje se u neočekivanom.-identificiranje i klasificiranje morfema (najmanjih značenjiskih jedinica u jeziku) -FONOLOGIJA -> sintaksa. l –dol . o – sol. . tj. plava.. ali dohvatljivu količinu. drugih jedinica 2.

. patkica. pačjemu. nekoliko desetaka) MORFOLOŠKI OPIS: • Morfološki (pod)sustav nekog jezika • skup morfema nekog jezika i njihovih međusobnih odnosa • Morfološki opis • propis • konačan skup pravila kombiniranja klasa morfema • popis • beskonačan skup morfema • konačan popis klasa morfema PREPOZNAVANJE MORFEMA – POSTUPAK I KRITERIJI • Problem određivanja/identifikacije riječi! • Dvije metode taksonomijskog strukturalizma: • segmentiranje : razlaganje kompleksnih jezičnih jedinica u manje dijelove. pačidu. stol/ov/i. • strah. rečenice. . s patkom.morfem • Sintaksa – kombiniranje riječi u vede cjeline (sintagma. zarađivati. diskurs) . tri morfema POPIS: BROJ FONEMA I MORFEMA • popis morfema . jak/a = jedna riječ. pačji. prestrašiti se • rad.leksem PROBLEM DELIMITACIJE: • Vanjske i unutarnje granice riječi: • sintagma .otvoren je skup • teoretski neograničen broj jedinica • manje morfema nego riječi • put. naraditi se • popis fonema . putovati. jak ( Ø!) = jedna riječ.riječ . putnički.. pače. patke. pačid. zarada. patkino PROBLEM IDENTIFIKACIJE: • type (različnica)– jezične jedinice – u sustavu • token (pojavnica) – govorne – realizirane • lema . otputiti se. a u kojim se slučajevima radi o dvjema ili više različitih riječi • patka. jak/ost/i = jedna riječ. stranputica. • Morfeme ne treba poistovjedivati s riječima iako mogu nekad imati jednak oblik: • brk. patkama. jedan morfem • brk/a.MORFEM: temeljna jez. putovanje. stol/a. stol.jedinica • Jezični znak = označitelj + označeno • MINIMALNI JEZIČNI ZNAKOVI = morfemi • Morfemi su rezultat analize na razini prve artikulacije. dva morfem • brk/ov/i. raditi. patki. s patkama.zatvoren • (različit u raznim jezicima. radnički. segmente • klasifikaciranje • INDETIFIKACIJA RIJEČI: Pripada paradigmatskoj osi: • uključuje odluku o tome kada se jedan jezični ili govorni odsječak smatra jednom istom riječju. strahovanje. predradnik. radnik.

fonološki .uzlazni na unutrašnjim slogovima riječi u standardnom hrvatskom DISTRIBUCIJA: • Distribucijski kriteriji (kriteriji raspodjele): - . nego više – prototipski – mogude je da neki primjeri ostaju nejasni jezičnospecifične razlike u kriterijima za određivanje riječi – pojedini jezici mogu imati vlastite kriterije Martinet: “. interpunkcija.mstislav.mjesto . Fonetsko . akcent) na suprasegmentalnoj razini FONOTAKTIKA: • Fonotaktički kriterij: • različiti jezici mogu koristiti za delimitaciju riječi ista ili različita fonološka sredstva: fonotaktička pravilnost.fonetsko .74. str. jezici u kojima se ne odvajaju riječi!!. značenje. naglasak .prvi. ved se to radi unutar pojedinog. kruhovi” • masa masalar “stol. zadnji ili neki drugi određeni slog • .. tip. funkcija) riječ se ne može čvrsto definirati.• • • • • u vlastitom jeziku imamo intuitivnu kompetenciju za odvajanje/prepoznavanje riječi nije uvijek lako eksplicitno navesti kriterije prema kojima se riječi identificiraju (oblik. vremenska organizacija glasova u govoru  * *pauze – između riječi ne moraju biti dulje nego unutar jedne riječi bezvučni okluzivi!! .smrt . stolovi” • AKCENT: jedan (glavni) ili više (bláckbòard "školska ploča’’ bláck bóard "crna ploča" • .ton .prozodijski . ekmek ekmekler “kruh. danog jezika…” Osnove opde lingvistike...nt . ton. skradenice . intonacija.semantički .prozodijski kriteriji: riječ se definira kao bilo koji segment u rečenici koji se može izdvojiti potencijalnim pauzama  * govorni tempo.. jezičnom planu – u opdoj lingvistici.gramatički ORTOGRAFSKI PROBLEM DELIMITACIJE: riječ se definira/određuje kao jedinica zapisana između dviju bjelina *problemi: jezici bez pisma!!. "kalodont" . PROBLEM DELIMITACIJE : ortografski .stopped raining (između d i r mora biti granica) • hrv. vokalska harnija • Konsonantske grupe na početku ili kraju riječi: • engl. • KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE RIJEČI NA RAZINI SEGMENTIRANJA : indikatori granice riječi. alofoni) na segmentalnoj razini  prozodijske jedinice (intonacija.Fonološki kriteriji: .. tzv..mjesto. . • Alofoni: • ispred ŋ ne može biti granica riječi • Vokalska harmonija: • tur.dva tipa pokazatelja na fonološkom planu:  fonemi (grupe fonema. distribucijski (kriteriji raspodjele)..nema smisla određivati riječ na sistemskom.

ica (kupaonica. igrač. dakle između riječi i jedinica koje su vede ili manje od nje same: • treba odrediti relaciju riječi prema grupi riječi ili sintagmi (vanjske granice – DELIMITACIJA: prstenatstoluk: prstenast-oluk) • treba odrediti odnos između riječi i njenih dijelova.u okviru neke vede cjeline. the). riječi s gramatičkom funkcijom • član (die."kohezije" .odnosi se na relativno slobodno premještanje same riječi u okviru neke vede cjeline. • prijedlozi SEGMENTIRANJE: • Segmentiranje se odvija se na sintagmatskoj jezičnoj osi. nosač) . sintagme ili rečenice.ač (perač.znači da je redoslijed morfema (i fonema) u riječi zadan i ne može se mijenjati • u/ kud-ic-i > u / ic-i-kud ili i-ic-kud.. knjižnica) • . sintagme ili rečenice. • Podrazumijeva uspostavljanje odnosa između segmenata u slijedu. proklitike) SUPSTITUCIJA: • Supstitucijski kriteriji (kriteriji zamjene): • paradigmatska zamjena u istoj poziciji . pret-po-top-n-i) • . • izoliranost • kohezija • potencijalne pauze • Okviru distribucijskog kriterija . jedan objekt) • Gro3vater ~ gro3er Vater • “ kupiti mačka u vredi” GRAMATIKA: • Gramatički kriteriji: • uobičajeni završeci – nastavci/sufiksi • . SEMANTIKA: • Semantički kriteriji: • odnosi se na značenjski plan riječi .. morfema (unutrašnje granice – SEGMENTACIJA: kud-ic-a.suprotne tendencije koje su unutar riječi objedinjene: • unutrašnja stabilnost riječi . • Slobodni ili samostalni morfemi • U svojoj / kudici// živi // moj /pas.u • Distribucijski kriteriji (kriteriji raspodjele): • pozicijska pokretljivost /mobilnost . • 1 2 3 4 5 6 • **primjer: on ga se bio prestrašio – ograničenja! (enklitike.odgovori na pitanja kao što su: • je li riječ jedinica kojom se nužno izriče jedno cjelovito značenje? • ** što je sa slučajevima kad se jedno značenje izražava izrazom koji se sastoji od više elemenata ili kako se definiraju složenice? • Crno more (1 značenje.izdvajanje ("izoliranost") jedne riječi u odnosu prema ostalima.

položaj s obzirom na KORIJEN riječi: • AFIKSACIJA . • gramatemi – morfemi koji pripadaju gramatici. pridjevski: prema vrsti riječi kojoj pripadaju • kud. SUPSTITUCIJA – zamjenjuje se jedan ili više fonema u osnovi drugima RIJEČ – KOMBINACIJA MORFEMA FLEKSIJA – oblici.MORF-2 • imenski. m’ • konj . tvorbeni/oblični: prema funkciji u jeziku (kud-ni / kud –e ) • 3. promjena jedne. REDUPLIKACIJA – potpuno ili djelomično ponavljanje istih elemenata. otvoren popis • OBAVEZAN u samostalnoj kombinaciji. domada. sg. SUFIKS – iza korijena riječ. izvođenje novih različitih riječi. sg. m’ • leksem gramatem • slobodni (stol) • vezani (-a) • Klasifikacija morfema: razvrstavnje segmentiranjem riječi dobivenih jedinica u grupe ili klase prema nekom od zajedničkih obilježja • 1. zatvoren popis • u kombinaciji nužno uz leksički morfem • konj ‘životinja. kopitar’ . affixum «pribijeno.jedan od 3 načina tvorbe riječi (uz slaganje i bezafiksni način tvorbe) dodavanjem afiksa korijenu ili osnovi • lat.a ‘G.morfem Tvor.Ø ‘N.osnova + deriv.(imenički) • -ni (pridjevski) • 2. leksički / gramatički: odnos prema izvanjezičnoj realnosti • (trag / -ov-. glagolski. CIRKUMFIKS – obavija korijen ili osnovu riječi. slaganje MORFOLOGIJA – oblična ili fleksijska Gram. pričvršdeno» < ad – figere «pričvrstiti» PREFIKS – ispred korijena riječi.kategorije: leksički morfem + gram. TRANSFIKS ili KONFIKS-korijen se prekida na nekoliko mjesta.OSNOVNI TIPOVI MORFEMA: • leksemi .kategorije: tvor. -i) • različiti tipovi afikasa: odnos prema korijenskom morfemu • (pre-trag-a) * ppp. INFIKS – umede se u korijen ili osnovu riječi. slobodni /vezani: prema ponašanju u jeziku TIPOVI MORFEMA S OBZIROM NA POZICIJU U RIJEČI • Kriterij . iste riječi DERIVACIJA – tvorba.nastavak LEKSIČKA MORFOLOGIJA – derivacija – TVORBA RIJEČI • KORIJEN: najmanje jedan leksički morfem sa značenjem • OSNOVE: proizvodi nesamostalne kombinacije s leksičkim značenjem • KORIJEN (+ DERIVACIJSKI MORFEM) = OSNOVA • jednom stvorene koristi ih fleksija • 2 osnovna postupka tvorbe osnova • derivacija • kompozicija • primjena tvorbenih gramatičkih morfema .morfemi koji pripadaju leksiku.

tetigi. ge-back-t • transfiksi hebr. . ptcp. ptcp. kombinatorno sudjeluju u konstituiranju jezičnih jedinica na višoj razini. nepravilni • imenice – nom. selo • pridjevi – neodređeni oblik. sg. .perf. tag. sg. sg.tango. auto-put).” • Morfološka riječ je neposredna samostalna kombinacija morfema. k-e-t-b • vanjska (prefiksi i sufiksi) hrv: dobr-a.. • LEKSIKOLOGIJA • Riječ kao rječnička jedinica. • Semantička riječ je značenjska cjelina (npr.infinitiv • lat.Derivacija • konverzija • imenica prelazi u glagol: drinkN → drinkV • afiksacija • sufiksi imenice: trč-a-tiV → trč-a-njeN • prefiksi vid: uzeti → pre-uzeti • infiksi lat. tac-tum. tactum • njem. sang. • Riječ je temeljni oblik koji predstavlja čitavu paradigmu (sve oblike koji imaju isto temeljno značenje. riječ + klitika). . perf. • Sintaktička riječ je riječ kao atom u sintaksi tj. geliebt) – slabi. (liebte. inf. tangere. . pozitiv. m: crn. stol. pravilni • singen. • Fonetska riječ je naglasna cjelina (npr. m/ž/sr: kuda.lieben. gesungen – jaki. k-a-t-a-b • Kompozicija • imenske složenice: • posesivne (atribucija): plavook • determinativne (atribucija): mravojed • kopulativne (koordinacija): sjeveroistok • apozicijske (apozicija): auto-put • priloške: brzopleto MORFOLOGIJA – FLEKSIJSKA: • OBLIK : minimalne samostalne kombinacije • osnova + nastavak (flektivni morfem) = OBLIK • PARADIGMA : visoka podudarnost sustava na planu izraza i sadržaja • jednom stvorene stupaju u sintagmatske odnose • fleksija • unutarnja (infiksi) heb: k-a-t-a-b. isti korijen) • kanonski oblik (lema) • glagoli: • hrv. inf. nom. predstav-a • Bloomfield: “Riječ je minimalna slobodna forma koje ima određeno značenje kad stoji sama.→ tango • konfiksi nje. • Grafička riječ su slova između bjelina. pret.1. topao VRSTE RIJEČI: • termin iz tradicionalne gramatike • . brz. isti leksički morfem.

• Podjela na vrste riječi: • Nepromjenjive : značenje nije uvjetovano gramatičkim okruženjem. oaskal > oaskol . Tag > täglich. padež. jezici: duljina. praznina (e/o) • engl. zamjenice.složenice • gramatički odnosi među rečeničnim jedinicama su iskazani sintaksom (npr. vrijeme • slaganje V-O • padež.fleksija (padež) određuje sintaktičku funkciju • imenice. polinezijski. apofonija) • ie. redukcija. glagoli SLAGANJE: • Promjenjive vrste riječi : • Flektivni oblici : • slaganje S-V • lice. afrički jezici) • nema fleksije dakle nema morfologije • jedan slog odgovara jednom morfemu . veznici • Promjenjive : sustavno mijenjaju zančenje s promjenom gramatičkih morfema. broj.’ • 1sg pst dati-tr art=kokos prep 3pl • SINTETIČKI • FUZIJSKI (npr. čitanje' • prijevoj (alternacija. drink > drank > drunk • prijeglas (metafonija) • nje. broj. ‘Ja sam im dao kokos.os ‘učitelj’ NA GRANICI MORFOLOGIJE I SINTAKSE: • IZOLATIVNI (npr. vezani morfemi . pridjevi. brojevi. strog red riječi) • Boumaa Fijian (Dixon 1988: 53) • Au aa soli-a a=niu vei ira. punina. čitati. Haus > häuse • Promjene izvan korijena: • vokalska harmonija • grč. uzvici. stupanj MORFOLOŠKE PROMJENE: • zahvadaju tvorbu i fleksiju • promjene utječu na leksičke i gramatičke morfeme • rezultiraju alomorfijom (komplementarna distribucija) • s ili bez morfološke funkcije • Promjene u korijenu: • reduplikacija • Tagalog: basa> mambasa> mambabasa 'ono što se čita. lik. prijedlozi. kineski. lice.inherentne sintaktičke funkcije • prilozi. hrvatski) • plan sadržaja flektivnih morfema objedinjuje više zajedno amalgamiranih gram kategorija . broj (DOM) • slaganje A-N • rod. samostalni morfemi . azijski.

gen. (Linguistic Inquiry 4: 3-16) • tvorba riječi je eksplicitno dio leksikona • tvorbena pravila polaze od morfema i od njih proizvode sve mogude oblike riječi tj.sufiksu visok stupanj sinkretizma tj.rod. upisuju im se fonološka obilježja tek kada je sintaksa derivirana • nanosyntax (Hale. ‘On Argument Structure and the Lexical Representation of Syntactic Relations’.) • morfologija nije jedinstvena sastavnica smještena u leksikonu ved su njezine funkcije distribuirana posvuda • abstraktni morfemi. 1993. “sve dopuštene kombinacije” morfema • !filtar : u otvorena mjesta u sintaktičkoj strukturi se propuštaju samo stvarne riječi od svih mogudih kombinacija u rječniku • distributed morphology (M.sufiks • nizanje gram kategorija . pl. Halle & A. 1970. 1947) • osnovna jedinica analize : morfem (leks jednaki status kao gram) • nizanje morfema : podsjeca na tradicionalnu morfologiju • item & process • osnovna jedinica analize : leksem • primijena derivacije i fleksije • pravilo za dodavanje morfema • word & paradigm • osnovna jedinica analize : riječ. paradigma • odnosi između jedinica unutar iste paradigme • Noam Chomsky ‘Remarks on Nominalization’. ugro-finska porodice) • plan sadržaja flektivnih morfema sadrži samo jedna gramatička kategorija • jedna gramatička kategorija jedan morfem . 1993. • osnovna sintaktička jedinica je riječ • strukturne razlike među riječima i rečenicama • leksikon čini skup riječi a ne morfema • morfologija je smještena u leksikonu • morfološka sastavnica je nezavisna od sintaktičke • morfološka sastavnica : generira i odabire odgovarajudi oblika riječi koji smješta u otvoreno mjesto u sintaktičkoj strukturi • Morris Halle ‘Prolegomena to a Theory of Word Formation’ 1973. Hockett ‘Problems of morphemic analysis’.) • sintaktički atomi su manji od morfema ili riječi • • . • AGLUTINATIVNI (npr..nizanje sufiksa • visoki stupanj alomorfije .ova: m. Jay Keyser.vokalska harmonija • ABS köy köyler MORFOLOŠKE TEORIJE • item & arrangement (Charles F.više gramatičkih kategorija u istom morfemu . homografije • NOM vuk vukovi • GEN vuka vukova • . Kenneth and S. Marantz ‘Distributed Morphology and the Pieces of Inflection’.

st. oblici.skupove riječi. objektne. atributne i adverbijalne Sintaksa rečenice: definicija rečenice • Formalna: rečenica započinje velikim slovom a završava interpunkcijom • Fonetsko-fonološka: rečenica je cjelina ostvarena između 2 potpune pauze • Sintaktička: gramatički cjelovita struktura • Komunikacijska: rečenica je dovršeno priopdenje • Filozofija jezika: rečenica je misao izražena riječima (ALI:ponekad 1 rečenica sadrži više misli. logika (pripomod semantici). fonetika SINTAGMATIKA • fonološko-fonetska – intonacijsko-ritmička cjelina odijeljena jasnim pauzama • semantička – skup riječi međusobno uže povezana značenja • sintaktička – skup riječi čiji su gramatemi međusobno uvjetovani • funkcionalistička – dio rečenice koji se izdvaja na nekom stupnju analize Podjela sintagmi: – unutarnje (složenice više morfema) – vanjske (više riječi) • nezavisne ili koordinativne (sintaktički ili semantički ravnopravni članovi) • zavisne ili subordinativne (jedna od riječi sintaktički ili semantički određuje druge) • po funkciji – subjektne. predikatne. ali u praksi je broj rečenica u svakom diskursu ograničen.Kr Škiljan – sintaksa je dio lingvistike koji proučava jezične jedinice više od razine riječi. ali tako da i preostali dio bude diskurs. Najmanja jedinice kojom sintaksa barata jest dakle riječ. DISKURS-može se sastojati od beskonačnog niza međusobno povezanih rečenica. opis događaja ili iskazivanje misli • U odnosu na diskurs: Rečenica je onaj dio diskursa koji i sam može biti diskurs.idiomi).pr. sintaska diskursa -tradicionalno se sintaksa izjednačava sa sintagmatikom i sintaksom rečenice. U njoj se opisuju pravila slaganja riječi u rečenice. kao termin javlja se kod stoika – spominje je Apolonije Diskol. 2. pa se promatra samo to kako se one slažu u rečenice. u kojima se javljaju i značenje koje nose. rečenice i diskurs – prvo na planu jezičnoga izraza.fonologija (intonacija rečenice).discipline preklapaju se sa sintaksom: semantima(plan sadržaja. a gornja rečenica Katičid: Sintaksa je dio gramatike koji proučava rečenično ustrojstvo. sintaksa rečenice. pa čak i samo sa sintaksom rečenice Različite lingv. ili misao prelazi granicu rečenice ili uopde ne izražavamo nikakvu misao).uređivanje. gramatičar. ali zadire i na plan sadržaja Plava/Siva gramatika: sintaksa je lingvistička disciplina koja proučava rečenično ustrojstvo. Predmet su mu pravila po kojima se riječi slažu u rečenice. Donja je granica sintakse riječ. Jezična jedinica najviše razine.• riječi su derivirane u sintaksi SINTAKSA-slaganje. a najveda rečenica Podjela sintakse: sintagmatika. Pri tome se pretpostavlja da su poznati glasovi od kojih se riječi sastoje. morfologija (vrste riječi). .

• šp. nego je negdje jača. a negdje slabija. redi) • intranzitivni: ∅ . čitava knjiga od 1. • Tradicionalna sintaksa bavi se i dijelovima od kojih su rečenice sastavljene: Glavni dijelovi prema funkciji: subjekt i predikat.Otac je Marku poklonio auto. (ser) • Ella está callada. stanje ili zbivanje subjekta • sintaktički i informacijski nezavisan • nije uvršten u rečenično ustrojstvo ved je njegov temelj • sama sebi otvara mjesto • otvara mjesto za druge riječi u rečenici • temeljna sintaktička kategorija gramatičkog ustrojstva rečenice • Pomodni glagol • odnos predikacije • Ivan je visok. UNUTAR REČENICE: • Prema sintaktičko-semantičkom kriteriju rečenice mogu biti: izjavne. temelj. dati. direktni objekt . fraza Iskaz je jedinstvo teme (poznatog) i reme (novo). ali ta ovisnost nije svugdje ista. svojstvo (ser) ili stanje (estar) • Ella es callada. (estar) • port.Ivan je kupio kruh. • Diskurs . zbog nečega’ Glavni glagol • otvara mjesto objektu (npr. Iskaz je rečenica promatrana s gledišta obavijesnog ustrojstva. • bitranzitivni: indirektni objekt. zapovjedne i usklične/uzvične. • povratan: direktni objekt (izjednačen sa Subjektom) . iskaz.jezična jedinica najviše razine • diskurs traje dotle dok izbor jezičnih jedinica ovisi o prethodno odabranim. • u odnosu na prisutnost negacije mogu biti: niječne ili negativne ili potvrdne ili afirmativne. do posljednjeg slova. ali i razgovor u cijelosti. itd. • tranzitivni: direktni objekt . stalno (ser) ili privremeno svojstvo (estar) • sou feliz / sou uma pessoa feliz ‘sretna sam osoba’ • estou feliz ‘sretna sam trenutno. . njima su odgovarajude vrste riječi: imenica i glagol Predikat : jezgra rečenice (ključni dio.Primjer: internet – niz konačnih ali i jedan beskonačan diskurs -termina rečenica: izreka. a završava ondje gdje prestaje ovisnost među jezičnim jedinicama • kraj svakog diskursa je ujedno i kraj rečenice – u čitavom diskursu postoji međusobna ovisnost jezičnih jedinica.Kiša pada.Ivan se je obrijao. srž rečenice) • dio rečenice kojime se označava radnja. – diskurs može biti samo 1 rečenica od samo 1 jedne riječi. upitne.

rodu i broju • imensku riječ u nominativu kojoj predikat otvara mjesto u rečeničnome ustrojstvu •gramatički (sintakički) i logički (semantički) subjekt .V i O u glavnim. / Otišli smo. O najčešde de odrediti i poredak drugih glava u tom Jeziku Promjena reda riječi:promjena donosi dodatno značenje • nova obavijest (cleft-konstrukcija ili topikalizacija) • engl. . V.Marko je jučer kupio novi stan. pragmatički neutralnim rečenicama • poredak S. ako su S i O N onda se ostvaruje kanonski : SVO poredak • Šest mogudih kombinacija • neki jezici imaju fleksibilan poredak osnovnih konstituenata • kriterij: poredak S. • oslanjanje na pragmatiku pri rekonstruiranju izostavljene zamj. zamjenica ili broj.Luku (≠ Nom) Subjekt može biti: • imenica. / *Matematika je podučavana nas.Si è rotta la mia macchina. → Podučavani smo matematiku. Subjekt : riječ ili skupina riječi koja izražava vršitelja radnje • sintaktički neovisan o drugim dijelovima (!) • dodaje informaciju o predikatu • subjekt se slaže s predikatom u licu. They left.Ivan vjeruje *(u) pobjedu.Podučavao nas je matematiku. rečenica (?) • ∅. poimeničena riječ. Indirektni objekt • besprijedložni imenički izraz • najčešde u dativu Redoslijed objekata . . / *Left. vs.Novi je stan Marko jučer kupio . È la mia macchina che si è rotta. • kontrast . Red riječi: • Greenbergove implikacijske univerzalije vezane uz poredak osnovnih konstituenata (1963.Direktni objekt • besprijedložni imenički izraz • najčešde u akuzativu • u pasivu postaju subjekt .• otvara mjesto ‘prijedložnom objektu’ .) • U1. / *Tražio je uslugu Petra. . OBJEKT . tj. • tal.Marko ga je jučer kupio.Tražio je Petra uslugu.Marko je jučer kupio novi stan.Luku je bilo sram pred prijateljima. La mia macchina si è rotta. izjavnim. *Ivan vjeruje pobjeda. It's the structure that's different. izostavljen : pro-drop jezici (pronoun-dropping) • morfologija glagola ukazuje na obilježja • Otišli su. • stara obavijest (klitika) .. .

Agr : slaganje. • Kim *read a book+ and *wrote a poem+. a da rečenica ostane pravilna. Asp : vid.TEKSTOVI KONSTITUENTSKE STRUKTURE: Testovima konstituencije : određuju sastavnice (konstituente) neke rečenice • supstitucija : • konstituent može zamijeniti nekim drugim elementom • Ako neki niz riječi možemo zamijeniti jednom riječju. veliki broj riječi • u su prosjeku duže od funkcionalnih riječi • niža frekvencija pojavljivanja u tekstu • semantičke jedinice (mogudnost referiranja) • N : imenica. Mod : pojačivač (modifikator). • Kim *read a book+. M : način. V : glagol. . T : vrijeme. • koordinacija: • Samo se konstituenti mogu povezivati u koordiniranu strukturu. Comp : komplementator (zavisni veznik) KORJENSKI(KOREJSKI) PRIDJEVI: izražavaju svojstvo (predikacija): TM • modificiraju imenicu (pridjev): relativni sufiks JEZIK NUTKA (vakašanski jezik) ili samoanski jezik (austronezijska jezična porodica) • tvrdilo se da ne razlikuju imenice od glagola • morfosintaktičko ponašanje u kontekstu je različito za dvije . • It is *a book+ that Kim read. P : prijedlog.obaveznu ili neobaveznu • Pro : zamjenica. UNIVERZALNE VRSTE RIJEČI: • definiraju se na temelju njihovog morfosintaktičkog ponašanja • Martinet razlikuje prirodu riječi (npr. taj niz čini konstituent. A(dj) : pridjev. • permutacija: • Ako neki niz riječi možemo premjestiti na neko drugo mjesto u rečenici. rečenici • dijele se na dvije kategorije: leksičke kategorije i funkcionalne kategorije Leksičke riječi (leksičke glave): • konkretno značenja: otvoren popis. taj niz čini konstituent. subjekt) u kontekstu tj. Num : broj. Funkcionalne riječi (funkcionalne glave): • značenje razmjerno apstraktno : zatvoren popis s manjim brojem jedinica • u prosjeku su krade • veda frekvencija pojavljivanja u tekstu • gramatičke jedinice (predikacija) • odabiru dopunu . Adv : prilog.Kim [wrote a poem]. • *Kim *read a+ and *wrote a poem+. imenica) i funkciju riječi (npr.

• U leksičkom unosu glagola zapisano je koje θ-uloge taj glagol pripisuje. IMENSKI KONSTITUENT: • imenica : man. : Erg (S) . *homme . • Ivan voli čokoladu. Tematske (gramatičke) uloge • UTAH (Uniform Theta Assignment Hypothesis): • Pretpostavka da se ista theta-uloga uvijek se pridružuje na istom sintaktičkom položaju. : Abs (S).Abs (O) SEMANTIČKE VS. trans. P (kosi padeži). • Ivan je dobio pismo.vrste leksičkih kategorija : postoji opreka imenice-glagoli Gramatički odnosi: vrsta i čvrstoda !!Čvrsta veza • leksički (ili gramatički) uvjetovana • uspostavljena: strukturnim odnosom • iskazana: • poretkom (blizina) • morfološki iskazana (afiksi : rekcija ili slaganje) !!od slabije do čvrste veze • koordinacija : bijela i siva • usporedba : bijela kao stijena • predikacija : stijena je bijela • apozicija : Bijele Stijene • pridjev : bijela stijena • posvojnost : stijene Velebita PADEŽNI SUSTAVI: Padež : odraz nekog strukturnog odnosa funkcionalne glave (V. P. • Ivan je napadnut na putu kudi. T) i imenice • leksički : semantički uvjetovani • logički subjekt. T (Nom) Padežni sustavi: • Nom-Ak • Erg-Abs : intr. TEMATSKE ULOGE: Semantičke uloge: • Hijerarhija činitelja (Actor hierarchy) • Agens > Instrument > Doživljač > Recipijens • Hijerarhija trpitelja (Undergoer hierarchy) • Pacijens > Tema > Stimulus > Doživljač > Recipijens / Cilj / Izvor / Lokacija • Ivan hoda. N (Gen) • strukturni : proizlaze iz sintaktičkih odnosa • V (Ak).

omogudava govorniku da evaluira propoziciju u odnosu prema drugim propozicija (tvrdnja. sadašnjost. Jean. optative • Mood > Tense > Aspect V Aspect > Tense > Mood (Cinque. (ne)moguda. kondicional. unutrašnja struktura događaja • način : ne stoji u uskoj vezi prema događaju. imperativ.• imenica i padež : čovjek∅ • imenica i član : the man. budučnost • aspekt (vid): odnosi unutar događaja (situaciju) (Comrie. l’homme • imenica i demonstrativ : that man. konjunktiv.1976) • svršeni : sagledava događaj izvana.. ko-variranje semantičkih i funkcionalnih obilježja jednog i funkcionalnih obilježja drugogelementa • rekcija : slaganje unutar rečenice : subjekta i predikata • slaganje : slaganje unutar imenskog konstituenta : pridjev i imenica • upravljanje : slaganje unutar glagolskog konstituenta : glagola i objekta • ‘cross-reference’ : slaganje u diskursu anafore i antecedenta. A) na niti jednom. c) na oba elementa TAM KONSTITUENT: T(ense)A(spect)M(odality) • vrijeme: (absolutno) deiktičko obilježje povezuje događaj s izvanjezičnim svijetom u trenutku iskaza (Comrie. ou est-il? • lokalno ili diskontinuirano slaganje • diskontinuirano slaganje MORFOLOŠKI OSTVARAJ: morfološki označeno unutar vedeg konstituenta morfosintaktičkom oznakom na glavi konstituenta ili na zavisnom elementu.) (zavisna rečenica) • indikativ. negacija) • upitna (upit) • zapovjedna (zapovjed) • Topic : tema stara obavijest. taj dobar čovjek • imenica pridjev broj član : these five good man. ?tih pet dobrih ljudi SLAGANJE: iskazivanje sintaktičkih odnosa morfološkim jedinicama. 2007) REČENIČNI KONSTITUENT – REČENICA U DISKURSU: Lijevi rub rečenice : smještanje rečenice u diskurs split CP Rizzi (1997) Force > (Top) > (Foc) > Fin • Force:ilokucijska snaga . taj čovjek • imenica pridjev član : the good man.. b) na jednom elementu.iskazuju se namjere (odnos) govornika prema rečenici koju smješta u diskurs • izrična (izreka. ono o čemu je riječ (predikacijska veza) • Focus : rema nova obavijest. 1985) • prošlost. ono što se po prvi puta uvodi u diskurs . status propozicije koja opisuje događaj. bez uočavanja unutrašnje strukture • nesvršeni : sagledava događaj iznutra.

UPITNE REČENICE: Upitne rečenice : • u sebi sadrže nepoznanicu • u odgovoru zahtijevaju navođenje nepoznanice : nužno focus • da-ne pitanje • intonacija : Ivan je kupio auto? • inverzija • fran. Jean a-t-il achete la voiture? ‘Ivan je-li-on kupio auto?’ • objektna upitna • in-situ • kin. subjektne. • kontrola: referent objekta glavne je isti kao i subjekt zavisne rečenice . preciziranjem značenja riječi kojoj se dodaju POVEZIVANJE REČENICA: ZAVISNE REČENICE Glavna rečenica : glagol glavne rečenice otvara mjesto zavisnoj rečenici te određuje/upučuje na njezinu modalnost Zavisne rečenice • prema mjestu umetanja: objektne.morfem za što treba MODIFIKATORI(dodaci): na primjeru adverba Dodatak (proširak): • leksički neobavezna dopuna • imenici • riječ : Adj (slaganje) . • prema stupnju uklapanja (na jednoj od ling. Ni zhao shei? (Shen 2004) ‘Ti tražiš koga?’ • pomicanje • What did John buy? • Što je kupio Ivan? • morfem • turski . Priznala je da je ukrala nakit. apozicija • rečenica : relativne rečenice • glagolu • riječ : Adv (strukturno blizu) • rečenica : PO • semantička potreba za sužavanjem. negacija na kraju premda se odnosi na obje rečenice Zavisne rečenice • prema stupnju uklapanja (na jednoj od ling. adverbne (PO) • Priznala je istinu. razina) • nizanje: npr. razina): • umetanje: • dvostruko umetanje • Ivan je Marku rekao da je Petar priznao da ne voli Mariju.atribucija.

• Marko je naredio Petru da postavi stol. (1930te) • generativna gramatika: Chomsky (1960.PLAN IZRAZA • izostavljaju se svi elementi koji se u tom korpusu ne pojavljuju • važan! odabir korpusa • !zahtijeva određene pretpostavke o jezičnom sustavu u suprotnosti s deskriptivističkim pristupom • Američki distribucionalizma promatra se i analizira distribucija jezičnih jedinica.-danas) • Lexical-functional grammar: Kroeger (2005. • *Marko je naredio Petru postaviti stol.) • Head-Driven Phrase Structure Grammar: Sag & Wasow (2003.) DISTRIBUCIONALISTIČKA ANALIZA: • Leonard Bloomfield • predstavnik behaviorističkog učenja • strukturalistička lingvistika • ‘Language’.) • Radical Construction Grammar: Croft (2001..lingvistici • nastojedi održati objektivnosti u znanosti posvetio se samo fizikalnoj strani jezičnog fenomena : • IZRAZ u govoru je opisiva znanstvena činjenica • antimentalist i mehanicist • deskriptivist • korpus • bavi se jezičnim reakcijama na nejezične i jezične stimuluse • Korpus u distribucionalizmu • analiza ograničena samo na korpus . 1933. sintaktičkoj) • distribucija jedinice: određivanje mjesta koje zauzima neka jedinica u odnosu prema drugim jedinicama iste razine : njeno “ponašanje” • definicija jedinice : opis svih njezinih relacija • Distribucionalizam na sintaktičkoj razini . • pokušava definirati metodu opisa jezičnih jedinica na strogo znanstven i egzaktan način • Bloomfieldov behaviorizam • tzv. jelska škola ili behavioristička lingvistika • preuzeo iz američke psihologije • uz psihološku doktrinu i znanstvena metoda • primjenjiv u svim znanostima . • derangirani glagolski oblici: zavisni glagol neoznačen za TAM SINTAKTIČKE TEORIJE • Distribucionalizam: Bloomfield. • infinitivne dopune: referent subjekta glavne isti subjektu zavisne rečenice • Marko želi kupiti auto. uvijek na određenoj razini (fonološkoj.. morfološkoj.-danas) • Gramatika uloga i reference: Van Valin (1977.

. metoda neposrednih sastavnica nije u stanju objasniti sintaktičke pojave koje su semantički uvjetovane • Zellig Harris • najvažniji i najdosljedniji sljedbenik Bloomfielda • ‘Methods in Structural Linguistics’. određuju se najvede cjeline od kojih se ta razina sastoji i tek kad je takva analiza gotova te se cjeline opet dijele na svoje neposredne sastavnice to znači da se npr. sebi srodnu • sintaktičke relacije ponekad prelaze granicu rečenice • diskursa : jezične jedinice najviše razine • utemeljio sintaksu diskursa Kenneth L. Pike • zasnovao lingvističku disciplinu : tagmemika • tagmem: spoj određenog mjesta u postavi i klase svih jedinica koje u paradigmatskom odnosu mogu stajati na tom mjestu • koristi pojam transformacija GENERATIVNA GRAMATIKA: Noam Chomsky • Bloomfieldov učenik • uočio slabosti deskriptivne lingvistike • posredstvom Jakobsona upoznao je europsku tradiciju • odbacuje pojam korpusa i cjelokupni deskriptivistički pristup • transformacijsko-generativna gramatika (TGG) : iz temelja je promijenila način gledanja na jezični fenomen i premostila jaz između američke i europske lingvistike • Chomsky: Syntactic Structures. i Aspects of the Theory of Syntax. od rečenice do riječi. • definirao sintaksu: središnji sastavnica gramatike • proizvodan.• metoda neposrednih sastavnica (immediate constituents) : koji su dijelovi rečenice gramatički usko povezani jedan uz drugi • neposredne sastavnice : dijelovi rečenice ili jedinica nižih razina koji su sintaktički međusobno povezani u neke cjeline • na svakoj razini. kreativan dio gramatike • ostali dijelovi gramatike su interpretativni • Univerzalan Gramatika (UG) • antibehaviorist : problem usvajanja jezika ‘Poverty of the Stimulus’ . • pokušao je dokazati mogudnost analize plana izraza bez plana sadržaja • ukazao na nedostatke metode neposrednih sastavnica: • opisati diskontinuirane sintaktičke cjeline • odnos afirmativnih i negativnih ili aktivnih i pasivnih rečenica • Harris je uveo: transformacije :pravila s pomodu kojih se jedna sintaktička struktura preoblikuje u drugu. a onda svaka od njih na subjektnu i predikatnu skupinu i tako redom • NEDOSTATAK: bududi da je sadržaj zanemaren. 1965. 1957. 1951. složena rečenica razlaže najprije na svoje rečenične sastavnice.

zajedničke svim jezicima • dubinska struktura (deep structure) • nosi sav bitan sadržaj • njoj se pridružuje semantička sastavnica koje podliježe semantičkoj interpretaciji • transformacije : pravila koja se primjenjuju na dubinske strukture i kojima se dubinska struktura postupno pretvara u površinsku • specifične za svaki pojedini jezik • skup gramatičkih pravila: izmjene. modularne teorije • sve sintaktičke pojave moraju biti objašnjive unutar sintakse • osnovna operacija: pomicanje (engl. i samo te rečenice (ovjerene rečenice) • gramatika: • proizvodi odnosno generira beskonačne nizove ovjerenih rečenica • opisuje govornikovo • poznavanje jezika ili jezičnu kompetenciju (competence) • A NE upotrebu jezika ili jezične performanse (performance) Tradicionalna generativna gramatika (TGG) : Formalni model derivacije i transformacije • derivacije: pravila kojima se od leksičkih jedinica dolazi do dubinskih struktura.do danas: Minimalist Program USPOREDBA FORMALNE I FUNKCIONALNE TEORIJE: • Formalne teorije : npr. Minimalistički program • blaža verzija sintaktocentrične teorije tzv. ukidanja i spajanja jezičnih jedinica • površinskim strukturama (surface structure) • dobivene transformacijama • složenije rečenice koje se realno i javljaju ili mogu javiti u govoru • površinskoj se strukturi pridružuje fonološka sastavnica. premještanja. a njoj opet fonološka Interpretacija • Chomsky je uvijek bio otvoren za kritiku svoje teorije i godinama ju je dotjerivao i usavršava: • 1957–1965: Standard Theory • dubinske i površinske strukture i transformacije • 1965–1973: Extended Standard Theory • sintaktička ograničenja i X-bar teorija • 1973–1976: Revised Extended Standard Theory • ograničenja X-bar teorije • pozicija COMP • pomakni α • 1981–1990: Government and binding/Principles and parameters theory • Lectures on Government and Binding (1981) and Barriers (1986) • 1990. move) .• urođena jezična sposobnost • lingvističkom kreativnošdu • sposobnost govornika nekog jezika da na osnovi ograničenog broja postava koje je čuo proizvede teoretski beskonačan niz rečenica nekog jezika.

• utvrditi motivaciju i ograničenja (obilježja na sučelju) • zaseban razvoj i analiza razina • postaje važan problem sučelja s drugim razinama • fonologijom (sensory-motor system) • semantikom/pragmatikom (conceptual-intentional system) • obavijesnim ustrojstvom • Funkcionalne teorije: npe. • Komunikacijski kontekst obuhvada i PRESUPOZICIJE i IMPLIKATURE. znanje koje prethodi onome što je rečeno da bismo to mogli razumjeti. parole i competence vs. najvažnija jezična razina. jezgre (core) i periferije (periphery) • nukleus sadrži predikat • jezgra sadrži nukleus i argumente predikata • periferija sadrži dopune. ne-argumente • navedeni su elementi rečenice univerzalni . kao i argumente predikata od ne-argumenata. !nije autonomna • Semantika i pragmatika utječu na sintaktičku strukturu te se stoga neki sintaktički fenomeni ne mogu objasniti bez uvođenja semantike i pragmatike • RRG postulira tzv. slojevitu strukturu rečenice: univerzalna • sastoji se od: nukleusa (nucleus). modalnost i sl. • RRG smatra da subjekt i objekt nisu univerzalne kategorije te im stoga nije mjesto u lingvističkoj teoriji • Rečenica se uvijek realizira u određenom komunikacijskom kontekstu.svi jezici razlikuju predikat od ostalih elementa. • Presupozicije su neka vrsta 'predznanja'. slušatelj mora interpretirati tu rečenicu u istom kontekstu da bi ispravno shvatio poruku. • Presupozicije i implikature ne ovise samo o danim jezičnim podacima. vrijeme. negaciju. RRG • uvode semantiku i pragmatiku u svoja objašnjenja • interakcija triju razina • spregu forme i funkcije • langue vs. ilokucijsku snagu. • Implikatura je neizrečena posljedica izrečenog.) • Teorija koja pokušava biti primjenjiva na tipološki vrlo različite jezike • Traženje univerzalnog: ne na način da se jezicima pripisuju obilježja koja u njima ne postoje • Sintaksa: središnja. performance • I funkcionalne teorije (izuzev rijetkih) proučavaju langue GRAMATIKA ULOGA I REFERENCE: Foley i Van Valin (1977. ved i o . • u slojevitoj strukturi rečenice definirani su odnosi između glavnih konstituenata u rečenici • Uz konstituentske projekcije postoji i operatorska projekcija • Operatori : kategorije koje modificiraju pojedine slojeve rečenice • npr.

. odnosno o upotrebi riječi. . npr.... naziva koji predstavljaju. • Jezici koriste različita sredstva. u referiranju na neki konkretni predmet stvarnoga svijeta ili referent Pristupi značenju: .predmet lingvističkog istraživanja -‘kada tvrdim da neka riječ nešto znači (.. za obilježavanje obavijesne strukture.opdem znanju i kontekstu govornog čina. Jezično značenje nije cjelovita i stalna kategorija koju je lako utvrditi značenje je dinamično obilježje koje ovisi o govornim situacijama.) mislim na vezu akustičke slike s nekim pojmom’ (de Saussure.. određena je onime što postoji izvan njega ZNAČENJE: referent? de Saussure: -vrijednost jezičnoga znaka unutar sustava: značenje (valeur) -referencije na konkretan predmet: značenje (signification) -načina na koji nam se taj predmet predstavlja u umu: označenik (signifié) Značenje: -vrijednost jezičnoga znaka ostvaruje se u suodnosu prema drugim. omoguduje komunikaciju -vrijednost: mjesto jezičnoga znaka unutar jezika. u jezičnoj aktualizaciju. de Saussure (Tečaj) -postojanje neposrednog odnosa između jezika i stvarnoga svijeta preko pojma -pojam: posredna mentalna kategorija između jezika i svijeta -stabilnost označenika preduvjet je ostvarenju jezika kao sustava .. susjednim znakovima unutar sustava -konkretni ostvaraj jezičnoga znaka u govoru. rečenice imaju različitu fokusnu strukturu) SEMANTIKA: LINGVISTIČKA SEMANTIKA: -veze između jezičnih simbola/znakova i izvanjezične stvarnosti -sadržaji znakova u jeziku -značenja riječi (leksička semantika) -značenja rečenica (rečenična semantika) ZNAČENJE: semantika – znak. Predmet je njegovo značenje. a koji 'stara' obavijest (tj. red riječi i sl. Značenje: nomenklatura ili vrijednost Wittgenstein (Tractatusu) -Ime znači predmet. nužno je određeno. intonaciju.skup naziva koji predstavljaju skup stvari.. -Jezik je popis različitih imena. . • Govornik na taj način može lakše prepoznati koji je dio rečenice 'nova'.. Definira se kao proučavanje značenja u jezika.odgovaraju različitim stvarima u svijetu. • ne proizlazi iz njega samoga. 2000:185) arbitrarnost: relativna stabilnost označenika u odnosu prema označitelju. -Nomenklatura je neposredan odnos između jezika i svijeta.

SMISAO: Sadržaj : jedan od dvaju dijelova jezičnog znaka.-Antirefrencijalistički (de Saussure. antireferencijalist) SEMANTIČKI TROKUT: shematski prikaz značenja kao veze između jezičnog znaka i izvanjezičnog fenomena. Frege. koncept: posreduje između jezika i svijet) -Bihejvjorizam (Bloomfield. onaj u koji se preslikava pojava iz izvanjezičnog svijeta Značenje : odnos znaka prema fenomenima iz izvanjezičnog svijeta Smisao : konkretna vrijednost neke riječi u jednokratnom kontekstu. nego se taj odnos uspostavlja posredovanjem ljudskog uma. antimentalist. VED SUPROTNO JEZIK ODREĐUJE I OBLIKUJE NAŠU PERCEPCIJU I MIŠLJENJE O SVIJETU Bloomfield: -sva znanja i sve znanosti se trebaju temeljiti na prirodnim znanostima -tumačenje na temelju fizikalnih zakonitosti -kultura za jezik nije uopde relevantna .po-diž-u ruk-e Značenje: (pružati uvis . autonomija jezika) -Refrencijalistički (Ogden-Richards. koji najčešde služe zahvadanju predmeta) Smisao: Glasaju “za” ili “protiv”. POKUŠAJ KATEGORIZACIJE ZNAČENJA: ZNAČENJE: kultura Sapir-Worfova hipoteza: kulturni relativizam -kulturu nije mogude opisati bez jezika jer se ona u njemu odražava -iskustvo svakodnevno prenosimo jezikom unutar jezične zajednice -NIJE JEZIK TAJ KOJI ODRAŽAVA KULTURU I NAČIN POIMANJA SVIJETA. referent) -Menatalistički (de Saussure. nego pojam i njegovu sliku u našemu duhu/umu RIJEČ (pojam) – STVAR (akustička slika) SEMANTIČKI TROKUT 2: sadržaj/izrazi/predmet SEMANTIČKI TROKUT 3: smisao/ime/stvar SADRŽAJ. ostvarivanje odnosa znaka prema izvanjezičnim pojavama. REFERENCA/SYMBOL/REFERENT VEZA RIJEČ – ZNAČENJE – STVAR -direktna veza ne postoji između riječi i stvari.parne ljudske ekstremitete – pandan prednjim nogama četvreronožaca. semička analiza. tj.. nego samo između riječi i značenja -riječi se ne odnose direktno na stvari. Sadržaji znakova: . Martinet. ZNAČENJE. uz pomod jezičnih znakova -prema de Saussureu – značenje ne povezuje riječ i stvar.. tj. ostvarivanje značenja u konkretnoj komunikacijskoj situaciji Rečenica: Podižu ruke.

.ne pokazuju nimalo proizvoljnosti. nego su dapače izvrstan primjer utjecaja perceptivno-kognitivnog utjecaja s jedne strane i utjecaja okoline kao čimbenika koji utječu na oblikovanje jezičnih kategorija. kontekst . dinja. mnogo istaknutije od nefokalnih • nije uvjetovana jezično-kulturnim nego perceptualno-kognitivnim sposobnostima • djeca ih prve usvajaju • Zaključak: Boje pokazuje upravo suprotnu organizaciju od onoga što su mislili strukturalisti . Heider Rosch (1972) : 23 jezika • dokazala neke temeljne postavke Berlina i Kaya • Dani (Papue Nove Gvineja): imenuje samo dvije temeljne boje • mola: žarišnu bijelu i crvenu. narančastu. znanstvena klasifikacija flore i faune nije tipična za prirodni jezik --vode ili povrde -Pottier (1964). žutu i ružičastu • mili: crnu i plavu i zelenu • fokalne boje: • kognitivno. pravopis!!) primjena strukturalističkih ideja produktivan pristup semantičkoj analizi vokabulara/mentalnoga leksikona: strukturu u kojoj su značenjske jedinice – leksemi – međusobno povezani odnosi među semantičkim jedinicama tvore mrežu međusobno povezani leksemi se povezuju u: asocijativna polja (Bally) i beskonačni karakter polja individualnost i subjektivnost. a ne relativizam • temeljne boje: žarišne točke i nijedan jezik nema više od jedanaest osnovnih boja • sekundarne boje: mogudnosti naziva su gotovo neograničene • E..centralni član (semantičke) kategorije • stupnjevana kategorizacija • kategorija ptica: vrabac ili noj? GRANICE IZMEĐU POJMOVA Granice između riječi/pojmova (a ni između referenata) nisu uvijek jasne -predmet rajčica. nepredvidivost i nesustavnost nisu strogo jezično određene ved odražavaju izvanjez. a ne jezično. maslina. s nogama (1-4?!) POKUŠAJ KVANTIFIKACIJE ZNAČENJA: STRUKTURALIZAM plan sadržaja teže je proučavati egzaktnim znanstvenim metodama nego plan izraza (fonologija. predmet stolac: referencija: za sjediti.KATEGORIZACIJA IZVANJEZIČNOG UNIVERZUMA: • različiti jezici različito razdjeljuju vanjski svijet • jezik radi podjele i tamo gdje one ne postoje u stvarnosti • boje su nelingvistička dimenzija: konkretni psiho-fiziološki kontinuum • pravilnost u imenovanju. lubenica. • Teorija prototipa • Prototip .

) -objektivni pristup značenju . stabilni.leksemi dolaze i nestaju -novi leksemi zauzimaju prethodnikovo mjesto ne moraju biti značenjski istovjetni -mijenjaju se i značenjski odnosi između susjednih leksema SEMIČKA/KOMPONENCIJALNA ANALIZA: Hjelmslev (1959). opdeprihvadeni konotativni semovi-opisuju konotativno značenje leksičke jedinice. dinamički . (materijalno/nematerijalno) . semem sem .jedan od načina da se unese red u vokabular/mentalni leksikon SEMANTIČKA POLJA: -svi semantemi koji imaju neke zajedničke semantičke komponente -semantemi koji međusobno dijele određeno polje značenja -okupljaju se oko neke leksičke jezgre sve iz nje izvedene ili na neki način srodne riječi -leksemi unutar istog semantičkog polja međusobno se definiraju -vrsta mreže odnosa .može biti svojstven vedem broju semantičkih polja TAKSONOMIJA • Taksonomije: hijerarhijski sustav klasifikacije izvanjezičnih pojavnosti • znanstvene taksonomije: • ponekad prosječnim govornicima nerazumljive. nejasne i ne odgovaraju znanju o svijetu prosječnoga govornika • jezične taksonomije: • odgovaraju našem poimanju izvanjezične stvarnosti • hijerarhijsku strukturu među leksičkim jedinicama • određena značenjskim svezama među leksemima • prirodne taksonomije. individulani klasem: izražava pripadnost opdenitim semantičkim kategorijama (živo/neživo). nestabilni.pristupa se značenju kao nečem stabilnom ili do kraja odredivom -opis značenja do kraja i bez ostatka : nužnih i dovoljnih obilježja -proučavanje leksičkoga značenja raščlanjivanjem leksema na semantička obilježja najmanje jedinice značenja : sem.semantička polja (Trier) . Pottier (1964.temeljna je jedinica značenja. pučke taksonomije (antropolozi): . nisu univerzalni -utvrđuju se značenjski odnosi između jedinica istoga semantičkoga polja Semem-skup semova Arhisemem-podskup koji se sastoji od semova zajedničkih vedem broju semema denotativni semovi-opisuju denotativno značenje leksičke jedinice.organizacija leksema unutar semantičkog polja LEKSIČKO POLJE: -ne postoji jedan najistaknutiji leksem unutar polja -polja su jasno ograničena u odnosu prema drugim leksičkim poljima nekog jezika -jasna odjeljenost leksema unutar polja – svaki leksem zauzima točno određeno mjesto unutar polja prema ostalim leksemima -nema preklapanja i nema praznina unutar polja -sustav posliježe neprestanim promjenama.

tanjur. oženjen/neoženjen.and –Frames Semantics (1977) ZNAČENJE U KONTEKSTU: Martinet: -upozorava na potrebu poznavanja konteksta u kojemu se neka jedinica može pravilno upotrijebiti. stabilne kolokacije = idiomi PARADIGMATSKI ODNOS: Imam novi kaput/Imam stari kaput. dobar/loš -komplementarni:ne mogu se komparirati. tj. muško/žensko relacijski:ispod/iznad. više-manje predvidljive kombinacije leksema-visoka frekventost su – pojavljivanja. idiomi -paradigmatskih značenjskih odnosa njihove međusobne supstitucije antonimi KOLOKACIJE-sintagmatska organizacija leksema.kupiti/prodati. auto KONTEKSTNA ANALIZA Kontekstna analiza:kontekst je nositeljem jezičnih i izvanjezičnih podataka -nemogude zamisliti sustavnu semantičku analizi bez cjelovite kontekstne analize -uporabom bilo koje jezične jedinice u bilo kojem kontekstu istovremeno aktiviramo dvije vrste znanja:jezično i enciklopedijskoga Koncept-mentalna kategorija koja predstavlja strukturu znanja koju govornik ima o određenoj izvanjezičnoj stvari. mačka. -riječ se aktualizira tek u kontekstu -značenje se može definirati kao skup kontekstā u kojima se riječ pojavljuje LEKSIČKO-SEMANTIČKI ODNOSI: Značenjski odnosi među leksemima mogu proizadi iz: -sintagmatskih značenjskih odnosa sekvencijalnog načina pojavljivanja leksema kolokacije.• kako ljudi klasificiraju pojavnosti i stvari koje ih okružuju • nema više od 5 razina unutar teksonomskih odnosa (antropolozi) • Generička razina-najznačajnija razina taksonomija -morfološki su jednostavne -svakodnevnim riječima označujudi najučestalije pojavnosti koje nas okružuju -djeca ju prva usvajaju u usvajanju: pas. ne dopuštaju stupnjeve kontrasta živ/mrtav. Promjena značenja/suprotno značenje: antonimija ANTONIMIJA: značenjski odnos suprotnosti značenja -pravi pridjevski parovi:velik/malen. Referentu značenje leksičkih jedinica razumijevamo s obzirom na pozadinsko znanje Fillmore Scenes. gore/dolje konverzni:dvosmjerni kontrasti koji su međusobno zavisni. šalica. cipela. roditelj/dijete . visok/nizak.

glavni dio nečega.. kartaški. krupan. odvažan. male težine • sam. srčan. Dragocjenosti POLISEMIJA:jedna riječ. višnja. kukati. “organ biljke”. samac -jako velik. blaženo stanje/trudnoda. snaga. dijelektalne eufemizmi u funkciji sinonima: pokojnik/mrtvac. lagati/zaobilaziti istinu. oruđe • lak : otopina umjetne ili prirodne smole. plunge apsolutni sinonimi samo ako imaju sva ista značenja puno polisemnih leksema koji su sinonimi u jednom ali ne u svim značenjima: velik. -vatra. temeperament. za dlaku sinonimi domade i strane riječi . više značenja patološka : narušava se idealni odnos 1:1 unutar jezičnog znaka značenja su prepoznatljivo srodna • list : papir. divovski sinonimija u složenih leksičkih izraza . oružje • kosa : lasi. forma (glasovni sastav. -hrabar. jako krupan. kontekstualne. ogroman. hladan.. plakati. žaliti ekvivalentno denotativno i konotativno značenje -neženja. dud. riba • glava : dio tijela. prostran. njihati. različite riječi • luk : povrde. univerzum. zibati -zamjenivi u svim kontekstima -kolokacije skup konteksta u kojima se mogu pojaviti kuda. različito značenje.SINONIMIJA: -isto značenje (?!). list pitanje je kako de se tretirati zajedničko porijeklo riječi nije ujednačeno u različitim jezicima blago : 1. dive. duga. stoka. debeo. telegram.provudi se kroz ušicu igle. 2. dom. sila. radnik na održavanju čistode/čistač djelomični sinonimi-mist. pisani oblik). kupusa. svijet. novine. ljuljati. čavla.razlike u upotrebi: stilske. glomazan. obitelj. Zatvorenik je pušten na slobodu. plamen u jeziku najčešde dolazi do diferencijacije značenja sinonima zbog jezične ekonomije . oganj. . obitelji • sloboda : pjesnička sloboda. . Stilistika – sloboda sinonimije HOMONIMIJA/HOMOFONIJA/HOMOGRAFIJA jednak oblik. porodica. frigidan. fog.brzojav. sloboda slogana. različit oblik -mod.

implicitno. osobno. đurđica. šuma i drvo. opde. toplina. Sinn. ne varira s obzirom na uporabu majka : ženski roditelj Konotativno:izvedeno.reference. kapljica i voda -neotuđiva posvojnost:kravlja noga i noga od stola/markova noga i markova knjiga RAZLIČITE DIMENZIJE ZNAČENJA: Leksičko:svijet Gramatičko:jezik Predmetno:referencijalno-predmeti koji ne uključuju ljudski odnos ili reakciju Emotivno:uključen afektivni odnos – ljubav. nepromjenjivo. emotivno. • cvijet : tulipan. konotacija (meaning!) Referencija . sigurnost . MERONIMIJA: x je dio y -odnos: dio-cjelina -nije odnos hijerarhije -odnos uključivanja. ljubav. denotacija (meaning!) Lingvističku semantiku zanima smisao... neutralno. Bedeutung. varira s obzirom na uporabu SMISAO A NE REFERENCIJA: Dva različita aspekta značenja:Različiti termini.HIPERONIMIJA: odnos inkluzije između hiperonima i hiponima: X je vrsta Y. vođa Denotativno:primarno. skup svih svojstava koja nisu nužna za definiciju i razumijevanje nekog pojma majka : nježnost. šef.sense. a ne referencija. visibaba. odnosi na neku trenutačnu kategorizaciju. eksplicitno. neven kohiponimi : leksemi u jednakom odnosu prema hiperonimu inkompatibilnost – odnos leksema/kohiponima koji se međusobno isključuju: • crveno-žuto. psiholozi) -ne neposredno promatranje vanjskoga svijeta. domovina Konkretno:materijalno Apstraktno: nematerijalno Osnovno:temeljnoglava: dio tijela Preneseno:metaforičko:glava: pametan čovjek. podrazumijeva -sastavni dio bez kojega ne može funkcionirati -ptica i jato. veliko-malo. nestabilna. nego ono kako ljudi riječima -međusobno prenose informacije unutar nekoga jezika . više-manje sinonimni: Smisao . ovca i stado. tj. sloboda. niti njegovu konceptualizaciju (fizičari. -ne proučava svijet neposredno. porodica. Referencija:konkretni ostvaraj jezične jedinice.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->