OPĆINA NOVI GRAD

SARAJEVO

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO DO 2015. GODINE

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO DO 2015. GODINE

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO

SERDA-Sarajevska regionalna razvojna agencija, sufinansirala je izradu ovog dokumenta

2

SADRŽAJ

I

1.Uvod 2.Metodologija 3.Socioekonomska analiza 4.Izvod iz prostornog plana Kantona Sarajevo do 2023. 5.Istraživanje 6.SWOT analiza

6 9 10 65 75 97 103 105 114 184 185

II III IV V VI

Vizija Strateški ciljevi Operativni dio – Projekti Implementacija Strategije Prilozi

3

U IZRADI STRATEGIJE UČESTVOVALI

Nosioci odluke o pristupanju izradi dokumenta Strategije Damir Hadžić, općinski načelnik Safet Kešo, predsjedavajući Općinskog vijeća Radna grupa za izradu dokumenta Strategije Hazima Pecirep Smail Hodžić Tajib Delalić Murat Mudželet Mersa Kustura Edina Imamović Nihad Kasumović Vanjski konsultanti Marija Milović Haris Ćatić Savjetnici i pomoćnici općinskog načelnika Amela Zahirović Šemsudin Hadžić Esad Jelešković Ismet Burdžović Jusuf Begić Dervo Čolakhodžić Miralem Selimović Rada Lukić Jasmina Horo Amir Đedović Emir Dedovoć Želimir Lalić Nihad Hatkić Savjetodavni odbor Općinskog vijeća Huso Ćesir Vahidin Omanović Sead Arslanagić OlgaVikić Medijska promocija projekta Ahmed Zećo Naliha Šabanović Nermina Drugović

Partnerska grupa
Sarajevska regionalna razvojna agencija - SERDA Privredna komora Kantona Sarajevo Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo Ministarstvo prostornog ureñenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Ministarstvo za rad i socijalnu politiku Kantona Sarajevo Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo Centar za socijalni rad Novi Grad Služba za zapošljavanje Novi Grad

4

Dom zdravlja Novi Grad Obrazovne institucije Javna komunalna preduzeća Preduzeća iz oblasti privrede Udruženja grañana

Istraživanje potreba grañana i privrede sa aspekta poboljšanja ambijenta za življenje i poslovanje realizovalo Udruženje poslovnih savjetnika u BiH – LESPnet, Edin Alić

5

1. UVOD
Cilj izrade dokumenta Strategija razvoja općine Novi Grad Sarajevo do 2015. godine (SPRONG) je da osigura strateški okvir u planiranju i provoñenju prioriteta za integrisani razvoj općine, te na taj način kreira ugodan ambijent za življenje stanovnika općine i za poslovanje poduzetnika. Osnovni principi primjenjivani u procesu izrade Strategije -partnerstvo u postupku izrade -zajedničko vlasništvo i učešće -transparentnost postupka -strategija je kombinacija vizije, dugoročnih strateških pravaca i srednjoročnih prioriteta Proces izrade Strategije bio je voñen principom saradnje sa zajednicom. U cilju prepoznavanja potreba grañana i privrede za poboljšanje ambijenta za življenje i poslovanje u općini Novi Grad, realizovano je istraživanje metodom anketiranja ciljnih grupa. Ovim modelom grañani i poslovni sektor uključuju se na najširoj osnovi u planiranje razvojnih aktivnosti lokalne zajednice. Akteri u procesu izrade Strategije -predstavnici svih općinskih službi -stručni konsultanti -poslovni sektor -NVO sektor i grañani -predstavnici svih odgovornih institucija i JKP Kantona Sarajevo Organizaciona struktura -Radna grupa - sastavljena od predstavnika općinskih službi i vanjskih konsultanata bila je operativno tijelo procesa izgradnje strategije u svakom od ciljnih područja. -Partnerska grupa uključivala je predstavnike poslovne zajednice, institucija, udruženja i grañana, a na sastancima sa članovima radne grupe razmatrala je privremene rezultate procesa izgradnje strategije, davala primjedbe i prijedloge na njih, djelovala konsultantski. -Fokus-grupe definisale su instrumente – projekte za provoñenje strategije.

Metodologija korištena u izradi Strategije U izradi dokumenta primijenjeni su standardi Evropske unije, projektni pristup i široko učešće svih odgovornih i zainteresovanih subjekata za razvoj lokalne zajednice.
Provedene aktivnosti: -prikupljanje podataka za socioekonomsku analizu -istraživanje potreba javnosti -socioekonomska analiza -SWOT analiza -vizija i komparativne prednosti općine -rangiranje strateških pitanja -definisanje strateških ciljeva i mjera -prijedlog projekata -izrada prijedloga dokumenta strategije -javna rasprava o dokumentu, usvajanje i publikovanje

Alati korišteni za učešće grañana -Ankete organizovane meñu grañanima, privrednicima -Upitnici putem kojih su grañani indentifikovali prioritetne probleme -Učešće NVO u radu partnerske grupe -Razmatranje nacrta dokumenta Strategije na Centralnoj javnoj raspravi i u mjesnim zajednicama -Organizovano takmičenje za djecu i mlade (literarni radovi) „Moja vizija Općine Novi Grad“
-Za prezentaciju SPRONG-a korišteni:

6

Mediji: TV, radio, dnevne novine Bilten Općine Novi Grad Plakati, leci, pamfleti WEB stranica Drugi propagandni materijal -Aktivnosti nakon usvajanja dokumenta Strategije -Svečana konferencija, prezentacija Strategije -Izrada skraćene verzija dokumenta

Partnerstvo i konsultacije tokom izrade Strategije omogućili su da dokument bude kompatibilan sa strategijama i programima institucija u Kantonu Sarajevo. Dokument je usklañen sa izvornim nadležnostima Općine, kao i planovima višeg reda: Prostorni plan Kantona Sarajevo do 2023. godine, Regionalna strategija ekonomskog razvoja sarajevske ekonomske makroregije, Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2015. godine, revidirana PRSP strategija BiH 2004-07.

Zaključci i odluke vezani za izradu dokumenta Strategije -Odluka Općinskog vijeća od 31. marta 2006. godine o pristupanju aktivnostima na izradi Strategije razvoja općine Novi Grad Sarajevo do 2015. godine -Rješenje općinskog načelnika o imenovanju Radne grupe za izradu Strategije -Rješenje općinskog vijeća o izboru 4 člana Savjetodavnog odbora za izradu Strategije -Ugovor sa SERDA o sufinansiranju izrade Strategije -Ugovor sa LESPnetom (u procesu javnog odabira) za angažovanje na „Istraživanju potreba javnosti“ (grañana i privrede)

7

2. PROCES IZRADE STRATEGIJE (grafički prikaz)

Radna grupa za izradu Strategije

Partnerska grupa za izradu Strategije

Socioekonom. analiza općine

Istraživanje potreba grañana i privrede (LESPnet)

Identifikovanje prioritetnih problema (ankete u MZ)

SWOT analiza općine

Vizija općine i njene komparativne prednosti

Strateški cilj 1 Mjere

Strateški cilj 2 Mjere

Strateški cilj 3 Mjere

Strateški cilj 4 Mjere

Projekti (fokusgrupa)

Projekti (fokusgrupa)

Projekti (fokusgrupa)

Projekti (fokusgrupa)

8

pa i promjene teritorijalnih granica. padine Mojmila. Uvod Socioekonomska analiza zasniva se na podacima prikupljenim iz više izvora: općinskih službi. tako da je općina 1991. Na jugu prati liniju ulice Kurta Schorka do Bjelopoljske ceste. formirana je 1978. Bržem razvoj ovog područja doprinijele su i XIV zimske olimpijske igre. Općina je pretrpjela velike promjene u ratnom periodu stradanja. sa obnovom grada. godine u Sarajevu. Vogošća. Općina je prema sjeveroistoku okrenuta Humskom brdu. Tokom rijeke Miljacke se vraća prema naselju Otoka. da bi danas ovaj prostor dobio izgled moderne urbane cjeline. a najniža u Reljevu. Jugozapadna granice općine podudara se sa tokom Miljacke i nastavlja ulicom Aleja Bosne Srebrene.2 km2 što čini 3. na sjeveru općine. Sarajpolje i Dobrinja i individualna stambena izgradnja u padinskim područjima općine – Sokolje.000 stanovnika. Prosječna nadmorska visina kotline je 500 metara. Sa južne. godine imala 136. održane 1984. u pogledu devastiranih stambenih i privrednih objekata. ljudskih gubitaka. Mojmilo. U kratkom periodu izgrañena su velika stambena naselja i prateća infrastruktura. Vitkovac brdo. Brzim širenjem Sarajeva zbog prirasta stanovništva i izgradnje privrednih kapaciteta. PLANINA Brda Žuć Volujak Golo brdo Mojmilo VISINA 850 m 824 m 793 m 590 m 9 . Ilidža. Najviša tačka općine je brdo Žuć na visini od 850 metara. počinje i proces intenzivne obnove. godine. Zadaci socioekonomske analize su slijedeći: prezentiranje raspoloživih podataka o općini Novi Grad. Historijat općine Općina Novi Grad Sarajevo po nastanku je najmlaña u kantonu Sarajevo. Briješće. služi kao temeljni dokument za pripremu SWOT analize općine i daljih strateških dokumenata. jugozapadne i zapadne strane okružena je masivima Trebevića i Igmana. Općina Novi Grad zahvata površinu od 47. Graniči sa općinama Novo Sarajevo. AFIP.7% teritorije kantona Sarajevo i gdje živi 119. SOCIOEKONOMSKA ANALIZA OPĆINE 1. Zemljište je vrlo složene geološke grañe. a naročito se mijenjalo tokom prošlog vijeka. Ilijaš i Istočno Sarajevo. Izgrañena su nova naselja: Ali-pašino Polje. 2. Zapadne granice općine idu kroz naselja Reljevo i Dobroševići. oporavka i nove gradnje na općini Novi Grad. odnosno 29% populacije kantona. najvećeg tercijarnog bazena u dinarskom prostranstvu. Zavoda za planiranje razvoja kantona Sarajevo. Preko brda Mojmilo se spušta do Novopazarske i Milinkladske ulice i dolazi do naselja Hrasno. 482 metra. kao i drugih institucija u kantonu. Buča-potok čini istočni dio granice općine. Geografski položaj i karakteristike reljefa Područje općine Novi Grad sastavni je dio Sarajevskog polja i predstavlja jugoistočni dio prostrane Sarajevsko – zeničke kotline. institucija u kantonu Sarajevo za statistiku. 3.3. Povoljne karakteristike Sarajevskog polja oduvijek su pogodovale za život i rad ljudi.000 stanovnika. osnova za utvrñivanje njenih razvojnih potencijala. čiju sjevernu granicu čine Orlić i Žuć. godine. informatičke i posredničke usluge. Intenzivnim naseljavanjem i gradnjom nestajale su poljoprivredne i šumske površine i pretvarane u grañevinsko zemljište. desila se i intenzivna stambena izgradnja ove općine na lokalitetu Sarajevskog polja.Agencije za finansijske. Od 1996.

a prema istoku 8.Reljevsko polje. ali ih ima i preko 1 metra. Bosna i potoci Rječica.3. i nešto prije Miljacke. Geološke karakteristike područja Područje predstavlja mali prostor vrlo složene geološke grañe koji pripada dinarskom sistemu.Ilidža . druga je Sarajevo . recentni aluvijum je pjeskovit i najčešće karbonatan. 10 . Za ovaj dio općine važan vodotok je i Rječica na području Reljeva. a posebno njihova pojava slojeva prema površini terena. Najzastupljeniji tipovi tla su antropogena. RIJEKA Miljacka Dobrinja Bosna JEZERO 1 (jedna) bara u km cca 8 km cca 2 km cca 4 km 3. Lepenica. Klimatske prilike Kontinentalna klima sa specifičnostima kotlinskog karaktera.Mostar i treća Briješće . uliva se u rijeku Bosnu. Graña ovih slojeva. dok su stariji aluvijalni nanosi nešto grubljeg sastava i izgrañeni od šljunka i pijeska. Najvećim dijelom općine protiče Miljacka. Orijentacijom prostora može se ocijeniti da je teren općine orijentisan prema jugu 39.3% prostora općine otpada na nagibe terena preko 45%.7% prostora općine na nagibe terena do 45%.Semizovac.Trnovo. Prema podacima iz Prostorne osnove kantona Sarajevo. Hidrološke karakteristike područja Vodotoci na općini su rijeke Miljacka. Prosječne temperature zraka su neujednačene i imaju pojave izrazito maksimalnih i minimalnih vrijednosti.3%. i to njen centralni dio. Prirodni zemljišni profil područja u najvećoj mjeri je izmijenjen najrazličitijim oblicima antropogenog djelovanja. sa rjeñim prisustvom krečnjaka. laporaca i konglomerata. 3. Buča potok. Sastav flišnih slojeva je raznolik. aluvijalnog i semiglejnog tla. Sa aspekta nagiba terena općine Novi Grad. Novo Sarajevo i Ilidža predstavljaju najpovoljniji teren za prostorni razvoj. Dobrinja.4%. 4. takoñer na području Butila.Stup . Ravni dijelovi općine zauzimaju 22. a posebno ako se pojavljuju slojevi okomito na površinu terena“.Nagib terena: 6. čak je na nekim mjestima i potpuno uništen.2. a prema sjeveru 18.4%. U ravničarskom dijelu općine pojavljuju se aluvijalna karbonatna pjeskovita tla. a 93. Flišni slojevi su izgrañeni od glinaca. visokovrijedna zemljišta I. te uglavnom forme iluvijalnog. teksturnom sastavu igraju značajnu ulogu u pedogenezi. Saobraćajne veze Kroz teritoriju općine Novi Grad. 3. što ima odlučujuću ulogu u formiranju zemljišnih asocijacija.1. Moćnost pojedinih slojeva varira.Zenica na potezu Briješće .1%. „Najmlañi sedimenti. Na aluvijalnu ravan se nadovezuju tercijarni sedimenti.8% površine. koji su flišne prirode. Iz tog razloga prisutne su magle u tri godišnja doba. II i III bonitetne kategorije imaju malo učešće u ukupnoj površini kantona i prostorno su ograničena na površine općina Ilidža i Novi Grad. koja se na području Butila ulijeva u rijeku Bosnu. koja se u toku obilnih padavina izlijeva i plavi okolna područja. Prema zapadu okrenut je 11. Rijeka Bosna protiče kroz općinu Novi Grad na potezu Butila . od kojih je jedna dio magistralnog puta Sarajevo . To su najmlaña tla i vrlo su pogodna za razne povrtlarske kulture. prolaze tri saobraćajnice od interesa za Federaciju. Rijeka Dobrinja samo malim dijelom svoga toka protiče i kroz ovu općinu. Česte su i temperaturne inverzije kada je temperatura u kotlini niža od onih na planinama. te različitost u mehaničkom. pješćara.

Rajlovac (Safeta Zajke) km 2x3 trake x 2. Glavne putne veze unutar općine ODREDIŠTE (od-do) Otoka-„Osloboñenje“ ( B.00 10.00 1. M.most .50 0.00 Napomena ne odvija se saobraćaj u punom kapacitetu ne odvija se saobraćaj u punom kapacitetu Razdaljine Grad Sarajevo Općina Općina Novi Grad Općina Novi Grad Općina Novi Grad Općina Novi Grad Općina Novi Grad Naselja Centar grada Bojnik Dobroševići Rajlovac Zabrñe Safeta Zajke Safeta Hadžića km 7.most . što predstavlja najpovoljniji teren za prostorni razvoj. Dubrovnik 244 km.Selimovića ) Buča Potok .00 km dvije trake Napomena glavna gradska saobraćajnica djelimično se poklapa sa trasom gradskog autoputa na potezu preduzeće Fabulas – Buča Potok većim dijelom se poklapa sa trasom južne longitudinale. aerodromom: Sarajevo 2 km. a 93. Beograd 323 km.Bačići (Sarajevo .00 3.50 Glavne veze sa regionalnim.00 7. Zagreb 415 km. 11 .Šamac ) Al. Željeznicama i magistralnim putevima povezana je sa zemljama bivše Jugoslavije i drugim evropskim zemljama. putevi i željeznice.7 % prostora općine na nagibe terena do 45%. na dijelu Švrakino buduća trasa autoputa pomjera se južnije prema brdu Mojmilo Hrasno – Saraj polje (Safeta Hadžića) Glavne željezničke veze sa drugim regijama ODREDIŠTE (od-do) Al.Briješće (sjeverna longitudinala).Rajlovac (Sarajevo .5 km dvije trake 3. Analizom nagiba terena vidi se da 6. Povezana je sa meñunar. aerodromi) Odredište od/do Novi Grad Autoput (Zg-Bg) 210 km Aerodrom Sarajevo 2 km Aerodrom Zagreb 415 km Saobraćajnom infrastrukturom. Ocjena stanja Povoljan geografski položaj. jer su direktno povezane sa saobraćajnicama od interesa za Federaciju: saobraćajnica Bistrik . a planom je predviñeno četiri trake (kao gradski autoput).4km 7. željeznice.Takoñe kroz teritoriju općine Novi Grad prolaze i dvije najfrekventnije i najznačajnije saobraćajnice. transregionalnim. meñunarodnim saobraćajnicama (putevi. Mostar 130 km.3 % prostora općine otpada na nagibe terena preko 45%.Ploče ) km unutar regije 9.Dobrinja (gradska zaobilaznica južna longitudinala) i saobraćajnica Safeta Zajke . općina je povezana sa širim regionom.Buča Potok . dobra saobraćajna povezanost sa drugim regijama i administrativna pripadnost glavnom gradu BiH daju značajnu prednost općini Novi Grad kada je u pitanju povoljnost teritorije za investicije. Tuzla 133 km. Napominjemo da su ove saobraćajnice djelimično izgrañene jer se koriste samo dvije saobraćajne trake.

bila je 2. Padinski dijelovi općine pokazuju nestabilnost terena i pojavu klizišta.968 885 1. 5. u kojoj živi oko 29% stanovništva kantona Sarajevo. 8. 6. godini na području općine bilo je 81.467 1.854 7. 10. 4.979 910 1.006 1. 19. 2001. što je preko 20. 7.348 6.548 1. 15. 26.1.350 Bošnjaci 69.125 10. Stanovništvo Na području općine Novi Grad na površini od 47.3%.492 12 . pa samim tim i ove općine. 23.293 99.820 3. a uzrok je. 11. 14.736 7.214 1. 12.446 3.886 5.230 1.465 1.672 Ukupno 136.337 11. Najveća koncentracija stanovništva u kantonu Sarajevo je na području općine Novi Grad.286 Broj domaćinstava 1.772 2. pored konfiguracije terena.224 1.791 1.342 3.514 3.000 manje nego 1991. 1996. Najvažniji resurs kantona Sarajevo predstavljaju vode Sarajevskog polja.2. podzemne vode i neispravna vodovodna i kanalizaciona infrastruktura (ocjena iz Prostorne osnove KS). 21.8% površine.774 1. 5.2 km2 u 2005. Stopa rasta stanovništva 1996 – 2003.879 4.418 9. 25. godini bilo je 119.632 111.135 3. jer je na tom području smještena.Ravni dijelovi općine zauzimaju 22.363 1.2 % ostalih. 2005 Srbi 37.394 1. a preko 16.742 98.270 Hrvati 8.257 1. 22.Br.9 % Bošnjaka. 18.072 2.886 5. 5.253 3. Stanovništvo po etničkim skupinama Stanovnici/ Etnička pripadnost 1991.289 91.698 5. Naziv mjesne zajednice MZ Dobrinja A MZ Dobrinja B MZ Dobrinja C MZ Dobrinja D MZ Sarajpolje MZ Olimpijsko Selo MZ Ali-pašino Polje A I MZ Ali-pašino Polje A II MZ Ali-pašino Polje B I MZ Ali-pašino Polje B II MZ Ali-pašino Polje C I MZ Alipašino Polje C II MZ Švrakino Selo I MZ Švrakino Selo II MZ Švrakino Selo III MZ Aneks MZ Staro Hrasno MZ Čengić-Vila MZ Otoka MZ Buča Potok MZ Dolac MZ Ali-pašin Most I MZ Ali-pašin Most II MZ Briješće MZ Naselje heroja Sokolje MZ Dobroševići Broj stanovnika 5.123 3. Temperature zraka su neujednačene i imaju pojave maksimalnih i minimalnih vrijednosti. 9.204 85. 3.262 1. najvećim dijelom neplanska gradnja objekata. 1.803 3.288 119. Klima je kontinentalna sa specifičnostima kotlinskog karaktera.413 2. godine.770 6.404 3.448 2.201 4. godine. 17.5 % Srba.794 6.985 6.299 2. 20.125 5.5 %.011 1.355 2.787 2. 24.121 2.3 % Hrvata i 2.000 stanovnika više nego 1996. a prosječna u kantonu Sarajevo je 1.367 2.325 1.285 3.476 4.903 stanovnika. 2.607 5.730 1. 5. 9.903 U 2005. 16. Broj stanovnika po mjesnim zajednicama (podaci MZ) R.699 5.569 1. 6. 13.611 Ostali 20.710 4.

Broj domaćinstava iznosi 41.000.000 do 9.562. Prosječna porodica ima 2. 13 .562 Broj stanovnika na područjima mjesnih zajednica varira od 2.88 članova.903 41.UKUPNO 119.

9 puta veća nego na području kantona. muških je 482. 5.750 5.317 38.4 % stanovništva mlañeg od 15 godina.5. Broj stanovnika po starosnoj strukturi u 2005.480 14 . a broj umrlih 3. godini od ukupno roñenih.518 597 921 1.g.109 897 248 U 2005.g. ženskih 544. godini u kantonu Sarajevo broj ukupno roñenih je 4.7 puta manji nego 1991.903 410.5.17 26 2005 Domaćinstva 41.233 65 i više 13. 70.132 44. Stanovništvo po starosnoj i polnoj strukturi U 2005. Prirodni priraštaj stanovništva Natalitet / Mortalitet 1991 1996 2001 2005 Broj Broj Prirodni Broj Broj Prirodni Broj Broj Prirodni Broj Broj Prirodni roñenih umrlih rast Roñenih umrlih rast roñenih umrlih rast roñenih umrlih rast 1. muških je 563.001 11.031 Gustina naseljenosti (st/km2 ) 2.072 864 208 1. U istom periodu prosječna gustina naseljenosti na području kantona Sarajevo iznosi 321 stanovnik po 1 km2 . Gustina naseljenosti na području općine Novi Grad je 7. bio je 666. godini prosječna gustina naseljenosti na području općine Novi Grad iznosi 2. prema spolu. U posmatranom periodu na području kantona Sarajevo živi 16.018.562 Prosječna porodica 2. U 2005. ženskih 415.540 stanovnika po km2 . 11.958 Prosječna porodica Naselja 3.64 83.277.252 – osnovne škole Polna struktura stanovništva: 46.88 5. Broj nasilnih smrti je 24.7 % muškarci i 53.538.581 15 . godine. broj razvedenih brakova je 6.934 Žene 63. 69.1 % stanovništva izmeñu 15 – 64 godine starosti i 13. godini na području općine živi 19.7 % stanovništva mlañeg od 15 godina.014 642 372 1.9 % stanovništva starijeg od 65 godina. što upućuje na zaključak da je povoljnija starosna struktura stanovništva na području općine u odnosu na prosjek kantona. godini Dob Broj stanovn.3 % žene.4 % stanovništva izmeñu 15 64 godine starosti (radni kontigent) i 10.2 1.540. Broj sklopljenih brakova u 2005. U istoj godini umrlih prema spolu.3 321 Broj domaćinstava 1991 Naselja Domaćinstva 42.3.4. godini prirodni priraštaj stanovništva je 3.088 Populacija stanovništva izmeñu 7-14. Broj stanovnika po polnoj pripadnosti i starosnoj dobi (podaci MZ) Starosna dob 0-14 15-64 65 i više Muškarci 56.5 % stanovništva starijeg od 65 godina.3 Broj stanovnika 119. Gustina naseljenosti U 2005. 0-14 23. tako da je prirodni priraštaj iznosio 480. U 2005. Gustina naseljenosti Područje Općina Novi Grad Kanton Sarajevo Površina u km2 47.902 12.290 7.

Grad Selo Ukupno 10. nego i promjene mjesta boravka već zaposlenog lica.4% stanovništva izmeñu 15 – 64 godine i 10. usljed snažne industrijalizacije i razvoja Sarajeva kao administrativnog.88 članova. Veliki broj stanovništva je izbjegao. Broj domaćinstava iznosi 41. Broj radno aktivnog stanovništva 15-64 god 83. obrazovna.337 11. Najveće demografske promjene desile su se u ratnom periodu. pretežno u evropske zemlje.457. 2005. a na kantonu Sarajevo je 314. b. ekonomska struktura.g. Struktura starosne dobi stanovništva na općini: 19.969 2004. Demografske strukture (nacionalna pripadnost.7. Bošnjaci 2005. privrednog. a broj tih lica prema mišljenju Zavoda je znatan.000.530 Promjene (rast) broja stanovnika u kategoriji radni odnos rezultat je ne samo promjene statusa nezaposlenog lica.672 Podaci za stanovništvo koje živi na selu.Etnički sastav po mjestu stanovanja Srbi 2001. zav. 5.774 80 6.500.318 91.) do 1. 16.541 70 7.611 2.000 do 9. prosječna porodica ima 2. 2001. Broj zaposlenih u preduzećima u privredi i društvenim djelatnostima na području ove općine Kako se vidi iz naredne tabele prema podacima Federalnog zavoda za statistiku broj zaposlenih u privredi i društvenim djelatnostima na području općine Novi Grad u 2005. a s druge strane prognana i interno raseljena lica su pristizala iz drugih dijelova BiH u toku i nakon rata.6.224 126 11. 12. PIO 15 .659 13 2. odnose se na MZ Dobroševići.556 Fed. Ratna djejstva u opkoljenom Sarajevu jako negativno su uticala na normalan razvoj stanovništva i njegovu reproduktivnu sposobnost.355 2.5%. starosna. 18.630 lica (780 porodica) službeno evidentiranih danas. Podaci o broju zaposlenih u privredi i društvenim djelatnostima na općini ne odnose se na ukupno zaposleno stanovništvo općine.000 (1996.233 Broj zaposlenih 15.199 138 10. Gustina naseljenosti (st/km2 ) na općini Novi Grad je 2.9% stanovništva starijeg od 65 godina.5. Zaposlenost a.g. zav.Broj zaposlenog stanovništvo općine . 5. Povoljnija je starosna struktura stanovništva na području općine u odnosu na kanton.g. Hrvati 2005. je 15. Ostali 2005.742 94. funkcije fertilne strukture) su pretrpjele dalekosežnije promjene – ocjena iz Prostorne osnove KS.270 6. 69. Broj naselja (mjesnih zajednica) na općini je 26. broj stanovnika u naseljima varira od 2. Broj izbjeglih i raseljenih lica je varirao od 37. univerzitetskog centra. najveće demografske promjene desile su se tokom proteklog ratnog perioda.556 lica.za stat.350 89.903. godini je 119. 19.500 Fed. Migracije stanovništva Pored migracije stanovništva prema gradu tokom nekoliko zadnjih decenija.3%. 2001.g.075 2005. 2001.7% stanovništva mlañeg od 15 godina.193 4.562. a prema podacima PIO 18.g bila je 2.podaci Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo Godina Radni odnos 2003. a prosječna na kantonu Sarajevo je 1. Ocjena stanja Na području općine Novi Grad broj stanovnika u 2005.g.077 98. Stopa rasta stanovništva na općini 1996 – 2003.351 4 2.854 7.424 2.

Učešće radno aktivnog stanovništva općine u kantonu Sarajevo U 2005.8. Nezaposlenost Broj registrovanih nezaposlenih lica sa područja općine Novi Grad u 2005. 2005.727 2001. godini broj aktivnog stanovništva (15 – 65 g. trikotaže Šik 43 Brojler 50 Preduzeće Saobraćaj Cts Eurolines CTS Tranzit Intereuropa Rtc Grañevinarstvo Step Oki Euro asfalt Dijamant Trgovina Vf komerc Interex Robot komerc Merkur Asa Pva Planika flex Broj zaposl.428 486 2002.665 a učešće općine Novi Grad 16.537. na području kantona Sarajevo iznosio je 93.365 573 2005.92%. Učešće registrovanih nezaposlenih lica na općini u ukupno nezaposlenoj populaciji na kantonu je 27.6 %. 539 91 131 133 125 120 59 830 378 291 245 61 79 5.43%.) na području kantona Sarajevo iznosio je 273. Učešće registrovanih nezaposlenih lica u broju radno aktivnog stanovništva kantona je 23.g.646. Učešće registrovanih nezaposlenih lica u broju radno aktivnog stanovništva općine je 21. Broj zaposlenih lica u 2005.3%. 14. iznosio je 18.218 543 2003.c.236 623 Zaposlenost po sektorima Preduzeće Broj zaposlenih 2005. Zaposlenost u javnom sektoru KJKP Gras 2.426 a učešće općine Novi Grad 30. g. Trend – prosjek zaposlenosti u privredi i društvenim djelatnostima i prosječne neto plate Godine Zaposleni Neto plate u KM 2000. 15. U kantonu Sarajevo broj registrovanih nezaposlenih lica iznosio je 67. 14. 14. 13.025 KJKP Toplane 365 Geodetski zavod BiH 87 RTV Zaposlenost u privredi (veća preduzeća) Industrija Sprind 258 E – Tds 259 Žica 197 Zrak 191 Kras 134 Uniklima 122 Ind.g. 16 .6 %.348 566 2004. 14.

9.866 18. Manji procenti su kod visokokvalifikovanih.209 % 3.646 Žene 2.257 2003.549 2000. 12.479 67 11. 15. 8.390 18. 7.915 2. 18.5 0. 4.389 161 29 2.646 Žene 446 200 3.209 Pregled registrovane nezaposlenosti po godinama starosti i polu Godine starosti od 15 do 18 od 18 do 24 od 24 do 30 od 30 do 40 od 40 do 50 od 50 do 60 preko 60 Ukupno R. 17.685 157 5.151 4. Trend nezaposlenosti 1996. 14.408 1998. više stručne spreme i lica sa visokim obrazovanjem.432 2002.457 2001.002 2.454 4.984 1. 5.685 112 6.7 27.6 34.763 3.398 4.Kvalifikaciona struktura broja nezaposlenih Stručna sprema VSS VŠ SSS NS VK KV PK NK Ukupno Broj nezaposlenih 733 315 5.529 2005.640 2004.430 274 5.3 100 Osobe koje prvi put traže zaposlenje: 8. 14. zatim kvalifikovani i srednja stručna sprema.092 162 157 5.383 3.603 1999.829 11. Br. 5.095 2.671 2.894 2.646 Škola Nepismeni Do 8 razreda oš Završenih 8 razreda oš Priučeni radnici i Ns Škola za Kv Škola za Vk Srednja škola Viša škola Fakultet Boj nezaposlenih 245 715 5. 2. 14. 6.568 210 18.290 11.9 0. 9. 3.646 Pregled registrovane nezaposlenosti po dužini čekanja na zaposlenje Dužina čekanja do 12 mjeseci do 3 godine do 7 godina preko 7 godina Ukupno Ukupno 4. 1.8 30.3 0.9 1. 16.463 3.092 315 733 Žene 19 1.633 61 4.580 2.209 Pregled nezaposlenosti prema završenoj školi i fakultetu 17 . Ukupno 53 3.396 lica Kako se vidi iz prethodne tabele.336 1997.866 5. najveći broj nezaposlenih je iz grupe nekvalifikovanih.

elektrotehnička 384. a samim tim i općine Novi Grad je nezaposlenost.Šamac lociran je Depo Rajlovac. transregionalnim i meñunarodnim saobraćajnicama.640 2004 315. linija Sarajevo Reljevo 9.873 14. kantonu i općini Novi Grad (u firmama) Godina / prosjek FBiH KS Općina 2001 407.25 u Trnovu do 11.40 km Put Sarajevo . Zabrinjavajući je podatak da 2.132 86.473 56.365 2005 388.646 Uporedni pregled: Zaposlenost u FBiH.310 90.83km intersa za općinu i nekategorisane 192. Prema urbanističkom planu Grada Sarajeva za period 1986-2015.783 52.236 6. Ocjena stanja Najveći socijalni problem BiH kao zemlje u tranziciji.28km kanton 59. mašinskim 33.Lokalne ceste od Semizovac interesa za 5. Nezaposlenost bilježi stalni rast od 1996.04 km Ukupno Ukupno 7. Saobraćajna raskrsnica od regionalnog značaja je Bačići.1. Prema podacima iz Prostorne osnove gustina cesta na području KS iskazane u dužini cesta po površini općine pokazuje izrazito veliku neujednačenost gustine mreža cesta u rasponu od 1. mreže Gustina saobraćaja mreže Općina je povezana putnom i željezničkom mrežom sa ZD kantonom i HN kantonom i dalje sa regionalnim.199 85.737 14. stomatološkim 20.1. kao i veza grada Sarajeva sa ovim koridorom u dužini 4. a što utiče na ukupni razvoj društva.348 2004 388.519 15. planirana je izgradnja koridora V-c na lijevoj obali rijeke Bosne u dužini od 5 km.022 demobilisana borca. mašinsko-tehnička 458.381 85. prirodno-matematičkim 28.00 km 6.21 km/km2 2. kantonu i općini Novi Grad Godina / prosjek FBiH KS Općina 2001 267.328 59.500 18.63 km/m2 u Novom 18 .50 km Putevi Glavni Lokalni Regionalni Put Sarajevo .791 16. Nezaposlenost je najveći uzrok siromaštva. filozofskim 107. Uporedni pregled: Nezaposlenost u FBiH. 343 člana porodica poginulih boraca. medicinska 723. ekonomska 664.428 2002 394. poljoprivrednim 42. godine.Infrastruktura 6.10 km 258. Na teritoriji općine Novi Grad uz željezničku prugu Sarajevo .418 93. elektrotehničkim 19. tekstilno-tehnička 273 lica.00 km Ukupno 3. Prema starosnoj dobi nezaposlena omladinska populacija u rasponu od 18 do 30 godina je najbrojnija (6. Posljedice velike nezaposlenosti su odlazak stručnjaka sa ovih prostora. porodice i društva. Na području Ali-pašinog Mosta smještena je teretna stanica koja je povezana sa carinskim terminalom.218 2003 387.257 2003 297.5 km.54 km Gustina saobr. Putna i željeznička struktura Željezničke linije km Ind. pravnim 82.837) što predstavlja posebnu opasnost jer kod mladih stvara osjećaj besperspektivnosti življenja na ovim područjima. 532 ratna vojna invalida i 278 ostalih invalida čeka posao.012 14. najveći problem pojedinca. medicinskim 26.270 67.Lokalne ceste od Trnovo 1. ekonomskim 90.Kod srednjih škola najbrojnija nezaposlena lica su sa završenom: gimnazija 815.52 m/stanovniku Ukupno 10.910 14.561 15. Sa RS povezuje je put Sarajevo-Trnovo. Kod fakulteta najbrojnija nezaposlena lica su sa završenim fakultetom: političkim naukama 132.711 17.529 2005 338.00 km Sarajevo Bačići 1. Na općini je sanirano i rekonstruisano 90% postojećih saobraćajnica i izgrañene su nove po prioritetima u mjesnim zajednicama uz učešće grañana.432 2002 282.060 14.847 63.

za gradove veličine približne Sarajevu. Razvoj vodovodnog i kanalizacionog sistema temelji se na studiji “Dugoročnog rješavanja vodosnabdijevanja. ukupno 293.novine Kantona Sarajevo” br. odvoñenja i tretmana otpadnih voda u Kantonu Sarajevo” koja je rañena radi rješavanja deficita vode u vodosnabdijevanju. „Podravka“. „Sprind“. Pred rat je blizu 70% putnika bilo upućeno na tramvajski i trolejbuski saobraćaj i to uglavnom na pravcu IlidžaNeñarići-M. 6. uključujući prognoze potreba za vodom. uvoñenje centralnog upravljanja i kontrole tramvajskog saobraćaja. -proširenje trolejbuske mreže u naselju Dobrinja (X transverzala) čime se stvaraju uslovi za povezivanje trolejbuskim saobraćajem dva entiteta Iskustva većeg broja gradova razvijenog. Logistika i logističke mreže Teretni i logistički centri: teretna željeznička stanica Ali-pašin most i depo željeznica Rajlovac. Drugi planovi GRAS-a: -modernizacija voznog parka i postepen prelazak na veoma komforna moderna vozila velikog kapaciteta.33/03). što je posebno važno za tramvajski. 6. ali i sadašnje stanje mogu se u najkraćem svesti na veoma spor i nedovoljnog kapaciteta tramvajski saobraćaj. Inspekcijski nadzor nad provoñenjem Zakona o vodama Kantona vrši nadležna Kantonalna inspekcija. trolejbuski i vozni park buduće gradske željeznice -modernizacija opreme i infrastrukture. Javni gradski prevoz Osnovni problemi karakteristični za predratno. Granični prijelazi za teretni saobraćaj: na području općine Novi Grad. zatim Bulevarom Meše SelimovićaStupska petlja . 6. Gustina cesta na općini je 6.Kurta Schorka. „Planet“. posebno rješenja pruge.2. a novije i dopunjena. u periodu do 2023. neadekvatne saobraćajnice za narasli trolejbuski i autobuski saobraćaj.Dvor-Baščaršija i Dobrinja-Mojmilo-Latinska ćuprija. pa i dalje nameću kao jedino moguće rješenje lakošinski sistem. „Robot“.26 km.1. Na području Rajlovca smješteni su veći skladišni kapaciteti preduzeća: TP DC „Sarajevo“.52 m/stanovnik. kao i Zakonom o vodama Kantona Sarajevo (“Sl.novine Federacije BiH” broj 48/98). nekategorisane 200. 16/00). obezbjeñenje većeg učešća tramvaja kapaciteta 250-350 putnika posebno za liniju Neñarići – Radićeva.Sarajevu. U svrhu finansiranja izrañena je i studija vodosnabdijevanja i kanalizacije kantona koja se implementira u dvije faze: master plan i studija izvodljivosti.2. kontaktne mreže i elektovučnih podstanica konačno rješavanje autobuskog i trolejbuskog depoa na novoj lokaciji u Halilovićima. Planirana su. davanje prioriteta tramvajima na raskrsnicama. rješenja za poboljšavanje stanja kojima se predviña: -proširenje tramvajske mreže put Dobrinje i Hrasnice.novine Federacije BiH” broj 18/98). 6.21 km/km2 .91 km. Na nivou Federacije BiH donesen je Zakon o zaštiti voda (“Sl.1. te proširenje tramvajskog depoa primjereno naraslim potrebama na lokaciji Velikih drveta.4. odvoñenja i tretmana otpadnih voda pod kontrolom KJKP “Vodovod i kanalizacija” 19 .75 km. Za općinu Novi Grad dužina magistralnih cesta je 12.3. a dužina cesta po stanovniku je 2. ali i svijeta u razvoju.1.MZ Ali-pašin Most smješten je carinski terminal.novine Federacije BiH” br. Vodosnabdijevanje i otpadne vode Korištenje i zaštita voda do sada su regulisani Zakonom o vodama (“Sl. Zračni saobraćaj Sarajevski aerodorom je smješten na području općine Ilidža. -Stanje u oblasti vodosnabdijevanja. ali se saobraćajni pristup odvija preko teritorije općine Novi Grad iz pravca grada: X transverzala preko naselja Dobrinja. načinu i opsegu mjerenja ispitivanja iskorištene vode iz vodotoka (“Sl. lokalnih 80.92 km. Pravilnikom o vrstama.

Uzroci gubitaka vode se javljaju po osnovu dotrajale mreže (cca 50%) kao i zbog velike količine neregistrovane vode koja se troši putem bespravnih cjevovoda i priključaka.1 Vodovodni sistem Glavni resursi vode za vodovodni sistem Sarajevo a samim tim i naše općine su podzemna akumulacija Sarajevsko polje (Bačevo. donacijama kao i sredstvima KJKP ViK i Općine. U postratnom periodu 1996-2000. 6. 16/00) u nadležnosti Kantona. a vrijednost projekta kojim bi se riješio sistem vodosnabdijevanja je prema podacima KJKP ViK 2 miliona KM.2. Otpadne vode. Najveće količine se zahvataju iz podzemne akumulacije Sarajevsko polje (87%).prema podacima KJKP ViK gubici vode iznose 63.2. Gubici vode . Transportni sistem je najvećim dijelom pumpni zbog neujednačene topografije i velike razlike u visinskim kotama. daktil i dr. godina učinjeni su veliki zahvati na kanalizacionom sistemu grada pa i na općini Novi Grad. najveći je Mojmilo. kako zbog gubitka u mreži tako i zbog priliva stanovništva na teritoriji općine Novi Grad realno je očekivati poremećaje u snabdijevanju vodom odnosno manjak raspoloživih količina vode. godine zbog oštećenja i devastacije u ratnom periodu. Pokrivenost padinskih djelova općine vodovodnom mrežom iznosi 70%. 20 . Sve prikupljene upotrijebljene vode direktno se ispuštaju u rijeku Miljacku bez tretmana. a to su: -Lokalni vodovod „Djevojačka voda“ -Lokalni vodovod „Igrište“ -Vodovod „Rječica“ Problematika vodosnabdijevanja za područje MZ „Dobroševići“ naročito je izražena u postratnom periodu zbog intenzivne izgradnje novih individualnih stambenih objekata na tom području. Rezervoari U okviru centralnog vodovodnog sistema na području općine Novi Grad postoji 6 rezervoara. PVC. U 1998.2. Vodosnabdijevanje navednog područja tretirano je i u razvojnim planovima „Vodovoda“ od prije rata. Regulisanje njihovog statusa vezano za bespravne priključke zakonski nije moguće tretirati odvojeno od statusa samih objekata. lijevano željezo. Ovim projektom bila je obuhvaćena izgradnja i rekonstrukcija kanalizacione mreže. urañena je rekonstrukcija dijela kanalizacione mreže i to sredstvima Kantona. azbest-cement. Zbog odreñnih poremećaja u potrošnji vode. Pitanju dugoročne strategije rješavanja u oblasti vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda sa aspekta sanacije bespravne individualne stambene i druge izgradnje nije se posvećivalo dovoljno pažnje. Lokalni vodovodi na području Općine Na području MZ Dobroševići u funkciji su tri lokalna vodovoda koji rade potpuno odvojeno.6. Zastupljenost materijala kod distributivnih cjevovoda je raznolika čelik. od perioda početka intenzivne bespravne izgradnje na ovim prostorima. mada su ovi problemi evidentni još od perioda 70-tih godina. Centralni vodovod Općina Novi Grad snabdijeva se vodom uglavnom iz centralnog vodovodnog sistema u Sarajevu koji je prema Zakonu o vodama Kantona Sarajevo (“Službene novine Kantona Sarajevo” br. a posebno što nemaju legalno riješen ni tretman otpadnih voda koje zagañuju kompletna naselja pa i postojeći vodovodni sistem. Transportni i distributivni sistem – pod transportne cjevovode svrstavaju se glavni dovodi sa izvorišta kao i spojni transportni cjevovodi izmeñu dva rezervoara. što dodatno usložnjava situaciju. Starost rezervoara na području općine Novi Grad je izmeñu 20-45 godina. Sokolovići i Stup) sa kojih se obezbjeñuje oko 90% ukupnih količina vode. godini položen je transportni cjevovod Sokolovići Mojmilo. Na područjima koja su pokrivena primarnom mrežom vodovoda podignuti su brojni bespravni objekti. te izgrañen ureñaj za prečišćavanje otpadnih voda koji se nalazi na općini Novi Grad. pa i naselja koja su bespravno priključena na vodovodnu mrežu.5%. Pokrivenost urbanog dijela općine vodovodnom mrežom je 100%. Evidentno je da se radi o kompleksnim problemima koje u grad Sarajevu ni do danas nisu sistemski riješene. sistem kanalizacije Kreditom Meñunarodne banke za obnovu i razvoj i sredstvima Grada u periodu 1977 – 1982. prije nego što stignu u postrojenje. Donacijom Japanske vlade izrañen je elaborat o sanaciji postrojenja sa idejnim rješenjima odreñenih poboljšanja u postrojenju. Ureñaj za prečišćavanje otpadnih voda nije u pogonu od 1992.

Kantona i Grada trebaju hitno preduzeti aktivnosti na obezbjeñenju neophodnih finansijskih sredstava za rekonstrukciju istog. Orahovačka i Vitkovac.000 KM za projekte izgradnje vodovodne i kanalizacione mreže kao najznačajnije na ovom području: planirana je druga faza izgradnje separatne kanalizacione mreže u ulici Safeta Zajke. Prošle godine započeta je prva faza projekta izgradnje separatne kanalizacione mreže u ulici Safeta Zajke. dok naselja ruralnog karaktera koja se nalaze na lijevoj obali rijeke Bosne 100% nisu pokrivena kanalizacionom mrežom. Izgradnja nove infrastrukture je u nadležnosti općine i kantona u zavisnosti od značaja za kanton. U 2006. zatim izrada projektne dokumentacije vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda u zoni obuhvata Bojnik – Dobroševići. 6. Odgovornost za snabdijevanje pitkom vodom kao i za odvodnju otpadnih zagañenih voda urbanih dijelova Sarajeva je prenešena od strane Federalnog ministarastva za poljoprivredu.130. isti nisu ispunjeni samim tim što ureñaj za prečišćavanje otpadnih voda nije u funkciji. 21 .30 godina riješeno. Kanton Sarajevo u narednom periodu planira riješiti i problem otpadnih voda sa deponije Smiljevići. Problemi u odvozu smeća i prijedlog rješavanja problema (podaci KJKP „Rad“) Najveći problem su mjesta . odnosno države koji regulišu ovu problematiku. Uslovi na ovoj deponiji za odlaganje otpada su povoljni. a završetkom projekta grañani ovih područja imat će iste infrastrukturne uslove kao i oni koji žive u urbanom dijelu općine i stvaraju preduslove za izgradnju kolektora u Rajlovcu i Dobroševićima.lokacije za postavljanje namjenskih posuda za prikupljanje otpada kako kućnog tako i uličnog. poseban problem predstavlja neopremljenost padinskih dijelova kanalizacionom mrežom pa se procjenjuje da 30-35% padinskih naselja nije pokriveno kanalizacionom mrežom. Što se tiče ispunjenja gore navedenih osnovnih uslova odvoñenja i prečišćavanja otpadnih voda za područje Kantona pa i općine Novi Grad. Grad. U cilju zaštite Lepeničkog potoka od fekalnih i drugih otpadnih voda novogradska općina je na osnovu postojećeg Regulacionog plana u prošloj godini finansirala izradu glavnog projekta kanalizacije za Zabrñe i projekta regulacije potoka Lepenica. Obzirom da se radi o objektu koji je od interesa za Federaciju. odnosno ocjednih voda koje se ulijevaju u potok Lepenicu. odvoñenja i prečišćavanja otpadnih voda treba da budu zadovoljena tri osnovna uslova uslov sigurnog odvoñenja otpadnih voda. Za grañane u objektima kolektivnog stanovanja lokacije posuda su najčešće na trotoarima ili zelenim površinama. Općina Novi Grad u saradnji sa Kantonom Sarajevo realizovat će izgradnju fekalnog kolektora kojim bi se riješila zaštita okoliša. Uklanjanje čvrstog otpada i upravljanje otpadom Na teritoriji općine Novi Grad Sarajevo smještena je glavna gradska sanitarna deponija kojom upravlja Kanton Sarajevo. a nalazi se na općini Novi Grad. te je pitanje odlaganja otpada za sljedećih 20 . važno je da nadležne i odgovorne institucije Federacije. obzirom da sadašnjim propisima nije regulisana ova problematika smatramo da je neophodno pristupiti hitnom donošenju odluka na nivou entiteta. na mjesta koja su zbog izdignutih ivičnjaka nepristupačna za specijalna vozila za odvoz smeća. Nedostatak ove deponije je neriješeno pitanje odvodnih. slivno područje je orijentisano prema drugom entitetu ( Lukavica ). U okviru projekta ureñenja potoka Lepenica. grad i općinu. Kanton. Već je rečeno da se na teritoriji općine Novi Grad nalazi gradski prečistač otpadnih voda za grad Sarajevo koji nije u funkciji jer je u toku ratnih djejstava devastiran. a zbog svog položaja ima i mogućnost za širenje. sanitarni aspekt i zadovoljavajući stepen prećišćavanja otpadne vode prije upuštanja u recipijent. Pored toga. Aktuelno je rješavanje procjednih voda koje se slijevaju u Lepenicu. godini Općina je u buñžetu planirala 1. Na teritoriji općine postoje područja (brdo Hasno i brdo Mojmilo ) koja nisu opremljena kanalizacionom mrežom.3.Sigurnost funkcionisanja kanalizacionog sistema U sistemu prikupljanja. Planirani smetljarnici u višespratnicama pretvoreni su u poslovne prostore ili začepljeni odvodi pa su posude izbačene ispred zgrade. vodoprivredu i šumarstvo preko Vlade Kantona Sarajevo na preduzeće KJKP ViK Sarajevo. te sufinansiranje izgradnje kanalizacione mreže u ulici Nadira Kafeñića i učestvovanje u izgradnji cjevovoda Bačići. a odatle u rijeku Bosnu. Utvrñivanje konkretnih osnovnih zahtjeva u pogledu sugurnosti funkcionisanja kanalizacionog sistema mora da se bazira na analizi šteta koje mogu biti prouzrokovane korisnicima mreže usljed nemogućnosti prijema i odvoñenja otpadnih voda nastalih usljed nefunkcionisanja mreže (pojave začepljenja) kao i šteta zagañenja koje izaziva nekontrolisano izlijevanje otpadne vode iz sistema kanalizcione mreže. a odatle u rijeku Bosnu.

divlja gradnja. 22 . posebno na širem području Rajlovca. kao i kućnog opasnog otpada i njegove eliminacije iz osnovnih tokova otpada. te iz TS 35/10 KV Rajlovac. Energetska infrastruktura i snabdijevanje Na području općine Novi Grad Sarajevo ne postoje prirodni energetski izvori. Problem je i što kod plana prostornog ureñenja naselja nisu obuhvaćeni načini odlaganja otpada. Da bi potpomogli razvoj primarne selekcije otpada preduzeće „Rad“ planira i reciklažna dvorišta za sakupljanje selektiranog otpada. sa brojem stanovništva koje gravitira od 2. Preduzeće „Rad“ je zajedno sa Općinom počelo zajednički rješavati pitanja lokacija i ureñenja mjesta odlaganja kućnog otpada izgradnjom niša. Potrebno je da data dvorišta imaju jednostavnu dostupnost grañanima i da su u područjima pretežno stambene namjene.4. TS 110/10 KV Azići. niti je planiran način odlaganja kućnog otpada. -Navedene bazne transformatorske stanice svojom lokacijskom rasporeñenošću i brojem postojećih 10 KV kablovskih ćelija (izlaza) omogućavaju kvalitetno napajanje električnom energijom postojećih kupaca na području Općine. kao i izvršenje njihove zakonske obaveze da prema broju domaćinstava ili poslovnih objekata nabave namjenske posude za odlaganje otpada. Na području općine Novi Grad obuhvaćene su osnovne škole i naselje Mojmilo. Preduzeće „Rad“ započelo je i projekat selektivnog odlaganja i prikupljanja otpada. Postojeće stanje elektroenergetskog napajanja Opis postojećeg stanja -Područje općine Novi Grad Sarajevo napaja se iz baznih TS 110/10 KV transformatorskih stanica TS 110/10 KV Buča potok. a mjesta za posude nisu odreñena. što je i predviñeno Regulacionim planom a nosilac izgradnje je Elektroprenos BiH. TS 110/35/10 KV Nedžarići.Kod individualne stambene izgradne problem je neplanska tzv. Sa izgradnjom sortirnice na sanitarnoj deponiji preduzeće „Rad“ će obuhvatiti i ostale dijelove općine. a što je u skladu sa Zakonom o komunalnoj čistoći gdje mjesto posuda zajednički odreñuju predstavnik općine i komunalno preduzeće.4. 6. TS 110/10 KV Otoka. Cilj izgradnje reciklažnih dvorišta je usluga grañanstvu i zaštita čovjekove okoline. ali su dostupni svi vidovi energije za široku potrošnju.000 stanovnika. Mišljenje je da Općina treba od investitora zahtijevati rješavanje sanitarno .1. dok je za napajanje novih objekata planiranih od strane Zavoda za planiranje izgradnje Kantona Sarajevo. 6. Veličina površine reciklažnog dvorišta je minimalna 500 m2 .000 do 20.higijenskih uslova odlaganja otpada. gdje su saobraćajnice uske ili preuske za vozila preduzeća „Rad“. neophodna izgradnja 110/x Reljevo. Preduzeću „Rad“ potrebna je pomoć Općine oko iznalaženja lokacija za reciklažna dvorišta kao i lokacije za izgradnju zidanog objekta za smještaj radnika na području općine Novi Grad.

5 2x31. -Srednjenaponska mreža je većim dijelom novije izvedbe i realizovana kablovima zadovoljavajućeg presjeka. od čega najveći procenat – 53% otpada na domaćinstva.godine do 01.energije -Godišnja potrošnja električne energije na području općine Novi Grad je reda 240 GWh. koja je zračne izvedbe. s obzirom na održavanje i upravljanje srednjenaponskom mrežom i distributivnim transformatorskim stanicama prenosnog odnosa 10/0.500. -Ovo je takoñer područje sa intezivnom izgradnjom naselja i industrije. na ovom području čine upravo veliki dijelovi srednjenaponske mreže i postojeće transormatorske stanice 10/0.4 kV. 5.energije i broj kupaca -Općina Novi Grad Sarajevo je općina sa najvećim brojem kupaca električne energije (cca 47. -Za saniranje mreže u ovom pogledu na nivou Kantona Sarajevo porebna su sredstva od 5. 3. Evidentirane su mnogobrojne žalbe kupaca na kvalitet el. Bespravni priključci -U periodu od 22. -Pojedine 10 kV kablovske veze su u toku rata iskorištavane do svoje maksimalne strujne opteretivnosti. -Troškovi za izgradnju elektroenergetskih objekata koji bi omogučili normalno snabdijevanje električnom energijom objekata na ovim područjima i doveli u potpunu tehničku ispravnost napajanje objekata su 1. -Pretpostavlja se da manji broj ovih priključaka još uvijek nije evidentiran. te su na ovom području česti prekidi napajanja usljed padova vodiča. Potrošnja el. najvećim dijelom realizovana golim AIFe vodičima.2003.4 kV koji su u minulom ratu bili ošećeni i koji se nalaze u upotrebi već preko trideset godina (npr. -Problem na ovom području predstavlja srednjenaponska nadzemna mreža putem koje se napaja područje Reljeva.5 2x31. ca 11% ostala potrošnja.2006. energijom postojećih i novih kupaca. kao što su: Dobroševići. 2% potrošači na 35 kV..000).Pregled izvornih transformatorskih stanica 110/x na području općine Novi Grad Sarajevo Oznaka Transformatorska stanica 1. 23 .12. U tom smjeru su neka odručja već djelimično sanirana.godine).. Struktura potrošnje el. Rječice.000 KM.06. što predstavlja ¼ ukupnog broja kupaca na području kantona Sarajevo.godine na području općine Novi Grad su realizovana 3082 bespravno izgrañena priključka. -Ovim su ugrožena postojeća elektroenergetska postrojenja po pitanju kvalitetnog napajanja el. -Posebno loša situacija je sa niskonaponskom mrežom (napajanje rubnih područja). tako da su trpjele veliki broj kvarova što je rezultiralo time da se na pojedinim kablovskim vezama trenutno nalazi veliki broj kablovskih spojnica raznih tipova što danas predstavlja potencijalno mjesto kvara («slaba tačka»). još uvijek se u eksploataciji nalaze pojedini srednjenaponski kablovi položeni 1966. Mihaljevića. Mihaljevići i Zabrñe. Dobroševića. -Najveći problem. 4.000. a u svom periodu eksploatacije nisu značajnije sanirani odnosno rekonstruisani.000 KM.4 KV od kojih je najveći dio (preko 70%) snage 630 KVA.5 2x31. cca 32% potrošači na 10 kV. što predstavlja 36% ukupnog broja ovih priključaka na području kantona Sarajevo. 2. 2% javna rasvjeta. različitih presjeka koja je zbog ratnih oštećenja prespajana na više mjesta.5 8 -Na ovom području se nalazi 349 distributivne transformatorske stanice prenosnog odnosa 10/0. Buća potok Nedžarići Azići Otoka Rajlovac Primarni napon (KV) 110 110 110 110 35 Prenosni odnos (KV/KV) 110/10 110/10 110/10 110/10 35/10 Snaga (MVA) 2x31.

0 2.0 3.0 2. 33. 57. 62.prilike loše nap. su data područja sa lošim naponskim prilikama a koja su planirana za sanaciju u tabelama prijedloga ulaganja Tabela 1. 15. 5. 36. 3.8 2. 35. naselje 12 (1187) NN Neñ.prilike loše nap. 13.prilike loše nap. 37. 32. 31.prilike loše nap.0 1. 40.prilike loše nap. 25.prilike loše nap.0 1.0 3. 11. 26. 47.prilike loše nap. 9.prilike loše nap.6 0.Imam.prilike loše nap. 27.0 1. Vrsta radova R/R S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S Kod NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z Naziv projekta NN Mihaljevići 2 NN Tuzlanska 2 (1382) NN Bojnička 2 (0728) NN B.prilike loše nap.prilike loše nap. 28.prilike loše nap.0 1. 23.5 0. 48.prilike loše nap.0 2. 60.prilike loše nap.prilike loše nap.8 2.0 3.Vila 2/4 (0672) NN Safeta Zajke 2 (1126) NN Neñ.prilike loše nap.4 0. 58. 61.prilike loše nap.prilike loše nap.prilike loše nap. 24.0 3.prilike loše nap. 19. 56.prilike loše nap.8 2.0 1.prilike loše nap.Buće 1 (0108) NN Safeta Zajke 3 (0669) NN Aneks 1 (0687) NN Hodžića 3 (1191) NN Al.prilike loše nap.5 0. 12.prilike loše nap.prilike loše nap.0 2.0 1. 54. 16.prilike loše nap. V.Potok 3 (1503) Nn Neñarići Naselje 14 (1301) NN Neñarići naselje 3 (0380) NN Neñarići naselje 6 (0383) Nn Neñarći naselje 7 (0384) NN Vojničko polje 8 (1600) NN Mihaljevići 3 NN Zaima Imamovića 2 (1781) NN Paljevska (nova) NN Branislava Nušića (nova) NN B.0 3. naselje 11 (1186) U K U P N O: Opis problema loše nap. Red broj 1.potok 2 (1032) NN Partizanska (1406) NN Osmi mart (1506) NN B.prilike loše nap.0 1. 21.0 2.8 0. 29.5 1.prilike loše nap.4 0.Područja sa lošim naponskim prilikama U tabeli 1. 50. 53.prilike loše nap.potok 1 (0753) NN Vitkovac brdo (1689) NN Adema Buće 8 NN Bojnik 1 (0138) NN Reljevo Ćuprija (0124) NN Nedžarići naselje 5 (382) NN Bojnik Farma krava (0719) NN Dobroševići 3 (nova) NN Tjepovački put (nova) NN Neñ.0 2. 18.0 3.8 0.prilike loše nap. 42. 41. 55. 52.prilike loše nap.0 3. 14.prilike loše nap. naselje 13 (1188) NN Džemala Bijedića 4 (1518) NN Tržni cen.0 2.0 0. 6. 51.prilike loše nap.prilike loše nap.5 2. 8.prilike loše nap.prilike loše nap. 43.prilike loše nap.prilike loše nap.Midžića (1463) NN Dobrinja 47 (1546) NN Paljevo (1662) NN Papir Servis (1361) NN Reljevo dvor 1 (0125) NN Relejvo dvor 2 (0425) NN Riječica 1 (231) NN Rječica 2 /0372) NN Safeta Zajke 6 (0170) NN A.Polje (1632) NN Boljakov potok 4 (1667) NN Smiljevići NN Dobroševići 1 (0126) NN Dobroševići 2 (0294) NN Dobrinja (0077) NN Velika drveta 1 (0500) NN Feroelektro 2 (0748) NN Stup 3 (0904) NN Neñ.prilike loše nap.) /1375) NN Ragiba Đinde (1263) NN E. 20.0 2.prilike loše nap.0 1.0 2.prilike loše nap.8 0.0 1.centar Neñarići (0963) NN Sokolje (Z. 45. 17.prilike loše nap.prilike loše nap. 2. 49.prilike loše nap.prilike loše nap.prilike loše nap.0 1. 34.prilike loše nap.prilike loše nap.8 0.0 1.0 2.prilike loše nap.prilike loše nap.0 2.prilike loše nap.0 2.prilike loše nap.0 2.0 2.0 1.0 1.prilike loše nap. 44. 38.0 3.prilike loše nap.prilike loše nap.6 1. 22.0 2.0 106 km 24 .Buće 2 (0104) NN A.prilike Općina Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Broj kućanih priključaka 50 20 10 15 15 15 15 40 40 40 40 40 30 40 30 50 15 15 60 50 50 30 60 60 20 30 20 20 20 20 50 50 40 40 20 20 20 40 30 20 15 50 50 20 30 20 40 40 40 40 50 50 50 50 60 40 30 20 20 20 50 50 Dužina mreže (km) 1.0 2.prilike loše nap.prilike loše nap.0 2.0 2.prilike loše nap. naselje 10 (1185) Nn Neñ. 4. 30. 59.prilike loše nap. 7.5 1.0 1.naselje 9 (1184) NN Stud. 39.prilike loše nap.0 1. 10.5 3.prilike loše nap. most 1 (0071) NN Hodžića 2 (0078) NN Hodžića 4 (0228) NN Č.5 1.0 3. 46.

Snabdijevanje toplotnom energijom Najveći sistem centralnog daljinskog zagrijavanja toplotnom energijom u kantonu Sarajevo je KJKP “Toplane” sa sjedištem na općini Novi Grad. 7. 5. Karakteristike sistema KJKP “Toplane” na području općine Novi Grad: a.4 kV Tvornica armatura 1 KB Priključak tvornica armatura 1x2 KB 10(20) kV SO Novi Grad – Aneks 2 TP Studentski centar Nedžarići (0963) TS 10(20) 0. Pokrivenost teritorije općine zemnim gasom je 65-75%.00 R. Sve veće kotlovnice su prilagoñene ovom energentu.3. 6.br 1. ali se primjećuje da je cijena ovog energenta za dio stanovništva visoka. 9. u sanaciji nekih područja. 6. izvršena je njihova konverzija tako da koriste zemni gas za zagrijavanje stanova.4 MW i 13 na Mojmilu ukupne instalisane snage 7.6MW).4 kV Viteška KB 10(20) kV Viteška x 2 TP Viteška TP Paljevska (iz STS Paljevo) TS 10(20) 0. 10. Naziv objekta TS 10(20)/ 0.4. Općina Novi Grad je takoñer učestvovala. 50 krovnih kotlovnica ukupne instalisane snage 27 MW (27 na Dobrinji snage 19. 3. 4. 2. 8. Padinski dijelovi općine na kojima stanovništvo stanuje u individualnim stambenim objektima su takoñe snabdjeveni instalacijama zemnog gasa. Tabela 2. -Ulaganja vlastitih sredstava i program donacija prioritetno su usmjeravani na sanaciju i izgradnju elektroenergetskih objekata u cilju povratka izbjeglih i raseljenih lica. pa se se za zagrijavanje stambenih objekata koriste tradicaonalna goriva /drva i ugalj/. radi se o 15 % domaćinstava. zajedno sa „Elektrodistribucijom“.Problematika sanacije postojećih elektroenergetskih objekata Na području općine Novi Grad u poslijeratnom periodu evidentirana su značajna ulaganja u sanaciju elektroenergetskih objekata. -slobodna snaga za priključenje novih objekata je 46 MW 25 .4 kV Džemala Bijedića 7 KB 10 (20) kV Džemala Bijedića 7 UKUPNO: 6.2. tj.00 20 1200 100 630.4. Prema našim procjenama. -ukupna instalisana snaga postrojenja je 187 MW. Općina će inicirati kod nadležnog preduzeća “Sarajevogas” i Kantona Sarajevo razvoj gasne mreže i na području koje je nema.00 2000 Snaga TS (kVA) 400.godinu – Obezbijeñena sredstva iz budžeta JP “Elektroprivreda BiH” Ukupna sredstva (KM) 52969 25157 43652 35914 70397 6827 54582 5841 44383 61383 401103 Vrsta objekta KBTS KB10(20) NNM NNM KBTS KB10(20) KB 10(20) NNM KBTS KB10 (20) Dužina trase (m) 400 1000 1200 1260. „Elektrodistribucija“ je kroz svoje petogodišnje planove planirala sve potrebne elektroenergetske objekte kako bi se snabdijevanje električnom energijom dovelo na zadovoljavajući nivo. 16 slobodno stojećih kotlovnica ukupne instalisane snage 160 MW i b. Konstrukcija finansiranja još nije u potpunosti definisana. Snabdijevanje zemnim gasom Teritorija općine Novi Grad je pokrivena primarnom i sekundarnom mrežom zemnog gasa koji se preko teritorije Srbije i Crne Gore uvozi iz Rusije. Plan ulaganja za 2006. što iznosi 39% od ukupne instalisane snage svih postrojenja u sistemu KJKP “Toplane”.

00 m2. „Volksbank“. kancelarija-biro. „Robot komerc“.. preduzeće „Step“ u djelatnosti grañevinarstva. Prolazeći kroz proces tranziciju društveno-ekonomskih odnosa. zdravstvo sa disperzijom na cijelom urbanom dijelu općine. te uslužne djelatnosti. Tu je i autobaza „Centrotransovih“ preduzeća: „Cts Eurolines“ za putnički saobraćaj. Danas industrija nije razvijena kao što je bila prije 1992. Tu su smještena privatizovana preduzeća u djelatnosti metalske industrije: tvornica „Žica“. „Gaño Komerc“.600 u raznim djelatnostima: zanatstvo. u saobraćaju „Intereuropa Rtc“ sa carinskim skladištima. finansijski sektor. „E-Livnica“.. Tu je i sjedište KJKP "Gras" sa svoja dva velika depoa ( tramvajski i trolejbuski ) sa 2000 zaposlenih. godine najrazvijenija privredna oblast bila je idustrija. Općinski poslovni prostori Općina Novi Grad ima 192 poslovna prostora kojima upravlja i raspolaže. osiguranja. auto saloni „Asa Pva“. „Brojler“.M. trgovina. 7. U ovom području smještene su i agencije većih banaka „Hypo Alpe-Adria Bank“. „Unioninvest“). broj obrtnika poreskih obveznika je 1. „HVB Central profit banka“. Prostorni razmještaj privrede: Na teritoriji općine Novi Grad locirana je industrijska zona uz ulicu Džemala Bijedića koja se proteže na prostor Halilovića površine 150. „Podravka“. „Oki“. „Cementni terminal“.Selimovića nalaze se preduzeća: „Telecom inženjering“ u djelatnosti telekomunikacija. hemijska industrija „Astro“.000. U centralnom dijelu općine uz ulicu B. Ovdje su i industrijska preduzeća u djelatnosti prehrane „Sprind“. -posjeduje certifikat ISO 9001 (sistem upravljanja kvalitetom). Može se reći da je to „smeña zona“ s obzirom na zastarjele kapacitete u metalskoj industriji i da su potrebna ulaganja u nove savremene proizvodne programe. „Vf komerc“. čuvanje.. U Bačićima i Rajlovcu smješteni su trgovinski centri i skladišni kapaciteti: „Interex“. privredna slika općine se značajno mijenja u korist sektora usluga: trgovine. „Žica“. „Euroasfalt“. Privredna infrastruktura Do 1992. Pretežne djelatnosti su: trgovina. U centralnoj zoni započeta je izgradnja i više privatnih privrednih objekata u djelatnosti trgovine. „Vepro“. „Ford auto centar Sa“. saobraćaj. Obrtnička djelatnost. Halilovići su dva preduzeća za reciklažu „Trgosirovina“ i „Papir-servis“. U naselju Buča potok smještena je tvornica „Zrak“ na većoj površini. a veliki broj i lako ili teško ulje (mazut) kao alternativno gorivo. ABS banka. U naselju Ali-pašino Polje i Dobrinja nalaze se dva trgovinska centra preduzeća „Merkator“. godine i radi u većini sa manjim kapacitetima. saobraćaja „Cts DC“ i „Cts Mt Internacional“. „Cts Tranzit“ i „Cts Transport robe“. „Raiffeisen banka“. U stečaju su fabrike „Energoinvest – Livnica“ i „Astro“. u proizvodnji grañevinskih izolacionih materijala tvornica „Bitumenka“. grañevinarstva „Dijamant“. održavanje objekata u vlasništvu Općine. zdravstvo. kao i manji biznisi trgovinske i uslužne djelatnosti smješteni u stambenim poslovnim prostorima. „Uniklima“.. Planirano je formiranje Javnog preduzeća za upravljanje. tekstilna industrija „Kras“ i Ind.600 stambenih jedinica. „Energoinvest“. „E-Armature“.. Analiza stanja prostornog razmještaja privrede (podaci Zavoda za planiranje razvoja KS iz Prostorne osnove) 26 . saobraćajne djelatnost. Površina prostora je od 10 m2 do 830 m2 . trikotaže „Šik“. „Neuron komerc“. „Tp DC Sarajevo“. („Zrak“.. što iznosi 50% od ukupnog broja zagrijavanih stanova u kantonu Sarajevo i 410 poslovnih jedinica. Poslovni prostori nalaze se u zgradama stambeno-poslovnog karaktera i na taj način vrste djelatnosti koje se mogu obavljati u tim prostorima su limitirane. u naselju Mojmilo nalazi se Hipermarket. zaposleno je 2.000 radnika. U ul. te veći broj obrtničkih firmi koja se bave ovom djelatnosću.500 radnika. a gotovo da i ne rade „E-Armature“ i „Zrak“. što doprinosi stabilnosti energetskog sistema u općini i kantonu.-zagrijava 23. ISO 14001 (sistem upravljanja okolinom) i OHSAS 18001 (sistem upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu). „Asa Pss“. trgovinski centar „Merkur“. Union banka. razne uslužne djelatnosti. „E-Tds“. Grañevinska preduzeća smještena su na više lokacija na općini: „Dijamant“. fabrike su zapošljavale preko 10. -kotlovnice koriste prirodni gas kao osnovno gorivo.

g. Centar i Hadžići. skladišta i proizvodnih pogona. površine 33. 0. Planirana izgradnja poslovnih objekata. kao i manjim radioničkim kapacitetima. pri tome se uzima da je standard prosjek 1.40 ha. -Regulacioni plan „Rajlovac III“ namjena privredna zona.574. kao i Ilidža 0. Prema istom izvoru podataka. Povoljniji razvoj i uklapanje industrijskih kapaciteta u neposredno okruženje zahtijeva preduzimanje mjera zaštite prostora.307. tako da će prigradske zone predstavljati bitnu komponentu budućeg razmještaja industrije na području KS. što ima za posljedicu raznoliku opremljenost tim sadržajem po općinama. broj skladišta i trgovina na veliko bilježi značajno povećanje. Karakteriše je nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom. gasovod. Vogošća i Ilidža dolazi do povećanja značaja industrije u odnosu na prosjek Kantona. nego za potrebe raznih gradilišta.Analiza razvoja i prostornog razmještaja zona rada u KS obuhvata prostore u kojima su izgrañeni kapaciteti industrije. Planirana izgradnja većih poslovnih objekata. Zavod za planiranje) Većina postojećih industrijsko .505.1.222. Jedna od bitnih karakteristika dosadašnjeg razvoja trgovine na veliko je neravnomjeran prostorni razmještaj. „Podravka“. rekonstrukcija i izgradnja elektroenergetskih kapaciteta. kao oblasti koji u prostornom razvoju predstavljaju značajne korisnike prostora. Prema tim podacima općine koje u relativnom odnosu imaju najviše angažiranih površina za privredne aktivnosti su općine: Novo Sarajevo sa procentom zahvaćenosti privrednih površina u odnosu na ukupnu površinu općine od 0. Ne postoji kanalizaciona mreža.38 ha. u odnosu na razmještaj industrije.prostornih jedinica koja je u vrijeme svog nastanka bila razmještena u ivičnoj zoni tadašnjeg urbanog područja. U zaključku Zavoda stoji. transporta i mehanizacije. Regulacioni planovi za privredne zone na općini -Regulacioni plan „Bačići“ namjena industrijsko – proizvodna zona površine 16. Ocjena stanja prostornog razmještaja privrede (iz Prostorne osnove. grañevinarstva. vodosnabdjevenost. površine 118. oborinske i fekalne kanalizacije. planirano ukupno 34 lokacije. Grañevinarstvo nije vezano za lokalitet. Planirani sadržaji su prilagoñeni planovima razvoja vlasnika zemljišta na ovom lokalitetu. trgovine na veliko. komunalna neopremljenost i slaba saobraćajna povezanost sa gradom. U 2004. -Regulacioni plan u fazi izrade „TMZ – Feroelektro“. grñevinarstva. trgovine na veliko-skladišta i kamenoloma. Općina Novi Grad imala je LQ u 2003. Prema podacima Zavoda općine u 2003. a u 2004. a u općinama Ilijaš.40 ha. Općine koje imaju LQ veći od 1 imaju razvijenu industriju. 7. u proizvodnji „Sprind“ i „Brojler“. LQ uzima za proračun broj stanovnika i broj zaposlenih u industriji.20 ha. Prostor karakteriše privatno vlasništvo. -Regulacioni plan u fazi izrade „Privredna zona Rajlovac“. a ispod 1 imaju niže razvijenu industriju. Vogošća 0. Zavod je za analizu prostornog rasporeda i odreñenu tipizaciju općina u KS. Novo Sarajevo. danas je dio urbanog prostora. Dostignuti nivo koncentracije i razvijenosti površina angažovanih pod industrijom na prostoru užeg urbanog područja je takav da je svako širenje industrijskih zona u gradskim dijelovima KS onemogućeno. Novi Grad 0. a u meñusobnoj su vezi sa kapacitetima skladišta. Prostor karakteriše slaba saobraćajna povezanost sa gradom i komunalna neopremljenost čitavog prostora. godini dolazi do relativnog smanjenja značaja industrije u općinama Stari grad. površine 23. broja privrednih subjekata na osnovu standardne klasifikacije djelatnosti i površina angažovanih za potrebe industrije. Lokacijski kvocijent je mjerilo pomoću kojeg se odreñuje prostorni razmještaj industrije. planirana za smještaj 40 manjih ili većih industrijskih objekata.570.160. -Regulacioni plan „Donje Telalovo polje“.sa LQ iznad 1 su Hadžići. Na ovom prostoru već su smještena trgovinska preduzća sa znatnim skladišnim kapacitetima: TP „DC Sarajevo“. površine 9. godini 0. trgovinski centar „Robot-komerc“.g. U ovoj zoni već su smještena preduzeća „Drvo-dom“ i „Domavija“. Ovaj pokazatelj stavlja općinu na odreñeno mjesto u odnosu na prosjek razvijenosti industrije u Kantonu. odnosno stepen koncentracije industrije u odnosu na Kanton. kao kvantitativno mjerilo koristio lokacijski kvocijent (LQ). Planirano je proširenje. kablovski elektrovodovi. U ovoj zoni iz ranijeg perioda posluje nekoliko preduzeća. Analiza i ocjena stanja funkcionisanja ovih oblasti data je na temelju analize: pregleda površina angažovanih za pojedine grane privrede. da iz tih podataka proizlazi da je privredne aktivnosti potrebno usmjeravati u općine koje imaju manje angažovanih površina za privredne aktivnosti.60 ha: planirana je izgradnja poslovnih i proizvodnih objekata. Karakteriše je nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom i saobraćajnicama. Ilidža i Novo Sarajevo. 27 . tako da nakon industrije predstavlja jednog od najvećih korisnika prostora u KS.

te kolektivna stambena izgradnja u naselju Buča Potok. broj stambenih jedinica unutar bespravne stambene izgradnje može se procijeniti na 65.97%. Površina stambenog fonda Kantona je 11.500 stanova. dok je za saniranje „ratnih šteta“ na stambenim objektima nadležan Kanton Sarajevo. upravitelji.. kao i veća ulaganja na 3 stambena objekta (ulaza). koji se uglavnom odnose na sanaciju oštećenih krovova. do 1991. Broj stambenih objekata u državnom vlasništvu povećava se i 1991. fasada. a danas ih ima 18. Prema podacima iz prostorne osnove Kantona broj stambenih jedinica na području općine je 43. 10 liftova. Poslije ratnog perioda počela je intenzivna obnova ratom devastiranog stambenog fonda i nova stambena gradnja. svi realizovani projekti na sanaciji zajedničkih dijelova stambenih objekata na području općine nisu mogli riješiti probleme obzirom na velike poptrebe i zahtjeve u ovoj oblasti. godine iznosi 26.000. Treba istaći i angažman Gradske uprave. ili 28. godine iz budžeta Općine izdvojena su sredstva za izgradnju rampi za invalidna lica. Budući da općina Novi Grad raspolaže najvećim brojem stambenih objekata na području kantona. U periodu 2002 – 2005.70 na općini. a na Kantonu 2. g.8.200. kao i finansirala istražne radove na odreñenom broju objekata. Utvrñena je obaveza općina da svojim aktima regulišu način izvršenja hitnih intervencija. 40 liftova kao i veća uzlaganja na 12 stambenih objekata (ulaza). Otoka. Bespravna gradnja – Prema podacima iz prostorne osnove KS. godina realizovao je slijedeće projekte na sanaciji zajedničkih dijelova objekata kolektivnog stanovanja: 53 krova. Pristupne rampe za invalidna lica – Općina je u saradnji sa Gradskom upravom tokom 2002. naročito u 2002. godine realizovala izgradnju 27 pristupnih rampi za invalidna lica za objekte javnog karaktera (ambulante. to je ova problematika bila veoma izražena u poslijeratnom periodu.2% ukupnog stambenog fonda zatečenog 2003. 17 kompletnih fasada. pristup stambenim zgradama kolektivnog stanovanja. kao i uzimajući u obzir veliku oštećenost objekata u ratnim dejstvima. liftova. Kanton Sarajevo u periodu 2002-2005. Meñutim.27 m2 po stanovniku.poslovnog kompleksa „Bosmal City centra“ . iznosi na KS 43.23. što je najveća koncentracija broja stambenih jedinica. Dobrinja. godine izgrañen je niz velikih stambenih naselja: Ali-pašino Polje. vrtići.270 m2 . Pojam hitne intervencije Zakon je definisao kao opravke na stambenim zgradama koje se preduzimaju u slučajevima koji mogu ugroziti ljudske živote. a na osnovu grube procjene. Općina je vlastitim buñetskim sredstvima izvršila sanaciju: 71 krova. Općinska služba za obnovu. bespravno 28 . Općinskim službama su se u proteklim godinama stalno obraćali stanari. Računajući sa 1. Urbane cjeline su obogaćene novim sadržajima. U toku je izgradnja stambeno .692.5 stanova po objektu.146 stanovnika više nego što danas boravi na ovom području (401. U zakonu je utvrñena obaveza općina za realizaciju „hitnih intervencija“ na stambenim zgradama.200 sa učešćem u ukupnom stabenom fondu Kantona od 23. kao i drugih zajedeničkih dijelova stambenih objekata.500 kuća u privatnom vlasništvu. Vojničko polje. izradu projektne dokumentacije na odreñenom broju objekata i sl.300 stanova. razvoj i komunalne poslove ima oko 900 evidentiranih zahtjeva za sanaciju. upravitelja. godine. 7 fasada i 7 pristupnih rampi za invalidna lica.467. Trenutno stanje stambenog fonda nije zadovoljavajuće imajući u vidu stepen devastacije i ograničenost raspoloživim sredstvima. što je 36. godini. broj bespravno izgrañenih objekata za period 1971-2003. Stambena infrastruktura U periodu od osnivanja općine 1978.najveće zgrade na Balkanu. Individualna stambena izgradnja pretežno je u padinskim dijelovima općine. godine izgrañeno je 11. što doprinosi ljepšem izgledu naselja. općinskih i kantonalnih vlasti u održavanju i upravljanju stambenim zgradama. godine do 1991. Ukupan stambeni fond danas čini 27. Olimpijsko selo. Danas stambeni fond Kantona može teoretski da zadovolji potrebe 504. Takoñe tokom 2003/2004.05 m2 . škole. realizovala je projekte sanacije zajedničkih dijelova objekata kolektivnog stanovanja: 69 krovova.696 stanovnika).650 m2 ili po stanovniku 23. liftova i fasada.742 stanovnika ili za 103. u naselju Hrasno. štete na zgradama kolektivnog stanovanja još uvijek nisu u cijelosti sanirane.354. mjesne zajednice). Ukupna površina stambenog fonda na općini Novi Grad je 2. Uz pretpostavku da prosječna porodice u KS ima 3 člana. mjesne zajednice sa zahtjevima za sanacije krovova. 29 oštećenja na fasadama. Prosječan broj stanovnika po stanu je 2. Novi Zakon o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanje zgradama preciznije definiše nadležnosti etažnih vlasnika.

električna energija. Grada Sarajeva i Općine Novi Grad Sarajevo. Treba konstatovati da je na ovom planu vršeno izuzimanje odreñenih parcela na kojima su sagrañeni značajniji objekti. neophodna su velika ulaganja u komunalnu i urbanu infrastrukturu i obezbjeñenje drugačijeg prostornog koncepta ovih naselja. Sokolja. Najintenzivnija bespravna gradnja registruje se na lokalitetima Nedžarića. regulacija vodotoka i na kraju izgradnja zelenila. U vertikalnom smislu. Bespravna gradnja je najintenzivnija u stambenoj oblasti. Dobroševića. godinu. kanalizacija. Provedbeno-planska dokumentacija Provedbeno-planska dokumentacija izrañena je i usvojena za veći dio općine Novi Grad Sarajevo. u prvom redu poljoprivredno zemljište. a posebno u ekonomskom smislu. te u tehničkom.Općinska služba za inspekcijske poslove: Dosadašnji inspekcijski nadzor ukazuje na zabrinjavajuće veliki broj slučajeva bespravne gradnje. izuzev izgradnje primarne komunalne infrastrukture koja je i dalje u nadležnosti Kantona Sarajevo. općina.vertikalni i horizontalni. bespravna izgradnja zauzima sve više kote i nadmorske visine. stručnjaci. kanalizacionu. naročito na području Rajlovca. energetsku i PTT instalaciju. boračka populacija.izgrañeni stambeni fond zadovoljava potrebe 195. Briješća. intelektualci i ostale ugrožene kategorije nisu zainteresirani da svoje stambeno pitanje rješavaju unutar bespravnih naselja. U periodu od 1997. Finansiranje izrade ove dokumentacije je vršeno uz pomoć Kantona. izradu projektne dokumentacije). komunalne infrastrukture (voda.7% procijenjenog broja stanovnika za 2003. gradske i kantonalne vlasti). neophodno odmah pristupiti izradi ekspropriacionih elaborata za izgradnju planirane infrastrukture (saobraćajne i komunalne). do 2006. PTT i gasne instalacije). riječ je o stambenim objektima koji su već u funkciji stanovanja i priključeni su na vodovodnu. da se postavke plana prenesu na teren. odnosno 48. godine učinjen je značajan napredak u izradi ove planske dokumentacije na području općine Novi Grad Sarajevo kada je izrañeno i usvojeno 17 regulacionih planova i 4 urbanistička projekta. garaža. pješačkih staza. Boljakov i Buča potok. Sam inspekcijski nadzor ne može dati očekivane rezultate. jer općina Novi Grad Sarajevo svojim skromnim budžetskim sredstvima nije bila u stanju izdvojiti veće iznose kojima bi se obezbijedilo pripremanje grañevinskog zemljišta (koji obuhvata rješavanje imovinsko – pravnih odnosa. Uz ove bespravne objekte nije mali broj i pomoćnih grañevina. Mladi. Mihaljevića. Ocjena stanja bespravne gradnje (iz Prostorne osnove KS) Naselja nastala koncentracijom bespravnih objekata imaju dva pravca ekspanzije. koja i pored za sada preduzetih mjera nije bitno usporena. te podzemne i površinske vode različitih osobina i kvaliteta.600 stanovnika. Naselja formirana izgradnjom bespravnih stambenih objekata saobraćajno su teško dostupna. 9. pokriveno je provedbeno-planskom dokumentacijom. Prema sadašnjim važećim propisima. iako je njegova uloga značajna i svakako da usporava i u odreñenoj mjeri sprečava i veću ekspanziju bespravne gradnje. monofukcionalna i bez urbanog identiteta. a na osnovu Odluke o grañevinskom zemljištu sve ove aktivnosti su u nadležnosti Općine. Mojmilo. Ocjena stanja bespravne gradnje na općini. Da bi ova naselja dobila urbani karakter i postala primamljiva u tržišnom smislu. Reljeva. Nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa u svrhu izgradnje planirane infrastrukture potrebno je pribaviti projektnu dokumentaciju i predložiti finansijsku konstrukciju izgradnje sa ostalim zainteresovanim subjektima. Bitno je naglasiti da je po usvajanju provedbenih planskih akata (regulacioni planovi i urbanistički projekti) za područje općine Novi Grad. Ahatovića. Zabrña. neopremljena komunalnom i društvenom infrastrukturom. Istovremeno vrši se veoma negativan utjecaj na prirodnu sredinu i ukupni kvalitet življenja u Gradu. U horizontalnom smislu bespravna izgradnja okupira ravničarske dijelove Kantona ugrožavajući i uništavajući kvalitetene resurse. To nije bilo dovoljno da se usvojeni provedbeno-planski akti implementiraju na terenu tj. njihovo saniranje i opremanje postaje neopravdano. U rješavanje navedenog problema moraju se uključiti sve institucije (mjesne zajednice. šupa i slično. 29 . sanaciju zemljišta. U ovim aktivnostima nije bilo podrške ni Kantona Sarajevo niti javnih kantonalnih komunalnih organizacija da se za prostore na kojima je planirana izgradnja izvrši opremanje grañevinskog zemljišta koji obuhvata izgradnju saobraćajnica. a nakon toga planirati sredstva i rješavati imovinsko-pravne odnose. što upućuje na zaključak o vrlo intenzivnoj bespravnoj gradnji. Bojnik. Preko 80% teritorije općine koja je izgrañena.

svaki peti stanovnik je vlasnik mobitela. Telekomunikacijska mrežna infrastruktura za pristup Internetu je modernizirana. Cabel Net) 30 . te stvoriti uslove za izgradnju planiranih sadržaja. godine. digitalnoj TV i Internetu (Elob CTV. Na općini je prisutno nekoliko kablovskih operatera na pružanju usluga grañanima obezbjeñenjem pristupa kablovskoj TV.U planiranju budžeta Općine Novi Grad Sarajevo treba voditi računa da se za ove namjene planiraju znatno veća sredstva ukoliko želimo privući potencijalne investitore. 1992.br. a koja je još uvijek na snazi R.Br. HS. Prema istraživanjima Regulatorne agencije za komunikacije. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Naziv planskog akta (Regulacioni plan ili Urbanistički projekat) Regulacioni plan „Alipašino polje“ Regulacioni plan „Dobrinja“ Regulacioni plan „Buća Potok II“ Regulacioni plan „Boljakov Potok“ Urbanistički projekat „Mojmilo“ Urbanistički projekat „Saraj-Polje“ Regulacioni plan „RTC – Halilovići“ Regulacioni plan „Gik Hidrogradnja“ Urbanistički projekat stambenog ansambla „Bosna Buća potok II“ Urbanistički projekat „Boljakov potok“ Godina usvajanja 1984 1981 1981 1981 1982 1986 1988 1986 1980 Odluka o usvajanju Broj službenih novina Grada 9/74 30/81 13/81 13/81 13/82 i 22/82 26/86 20/90 20/86 14/90 6/87 10. Tabelarni pregled usvajanja provedbeno – planske dokumentacije na teritoriji općine Novi Grad Sarajevo R. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 Nadležnost za donošenje planskog akta Općina Općina Kanton Grad Grad Grad Kanton Kanton Kanton Grad Grad Grad Grad Općina Grad Grad Općina Grad Kanton Općina Grad Naziv planskog akta (Regulacioni plan ili urbanistički projekat) Regulacioni plan naselja „Sokolje“ Regulacioni plan „Gras“ Regulacioni plan „Otoka-Meander“ Regulacioni plan „Alipašin most I“ Regulacioni plan „RTV“ Regulacioni plan „Alipašin most II i III“ Regulacioni plan „Alipašin most VII“ Regulacioni plan „Rajlovac“ Urbanistički projekat „TMP“ Regulacioni plan „Hepok – Čengić Vila III“ Regulacioni plan „Bačići“ Regulacioni plan „Stup-Nedžarići“ Regulacioni plan „Švrakino selo – Mlakve“ Izmjene i dopune Urbanističkog projekta posebnog područja Mojmilo Regulacioni plan „Zabrñe“ Regulacioni plan „Bojnik-Dobroševići“ Urbanistički projekat stambeno poslovne zone „SP-Hepok“ Regulacioni plan „Hrasno II“ Regulacioni plan „Donje Telalovo polje“ Urbanistički projekat „Pijaca-B faza“ Izmjene i dopune Regulacionog plana „Dobrinja“ Službene novine KS 16/97 3/98 24/00 11/01 17/01 17/01 28/01 32/01 13/02 13/02 13/02 13/02 13/02 6/03 3/4 6/04 23/04 19/04 18/05 29/05 Provedbeno-planska dokumentacija koja je usvojena prije 5. 4. Komunikacijska infrastruktura Fiksna i mobilna telefonija je dostupna svim grañanima. ali je stepen njenog korištenja još uvijek nezadovoljavajući.

za djecu slabog materijalnog stanja koja pohañaju OŠ 31 . Hadžić Al. Nastavni proces u novogradskim osnovnim školama pohañalo je 11. Oblici podrške Općine Novi Grad u oblasti obrazovanja: . Srednjoškolsko i visoko obrazovanje U oblasti srednjeg obrazovanja na području općine registrovane su tri srednje škole: Gimnazija Dobrinja 585 učenika. . u trajanju osam mjeseci. 11. Općina Novi Grad i u 2006. Rang-lista kandidata za stipendije utvrñuje se na osnovu Pravilnika o stipendiranju učenika i studenata. Mješovita srednja elektrotehnička škola 3 srednje škole Osnovno obrazovanje Na području općine u šk.TV i radio stanice Državne TV/Radio stanice JTVS BiH FTV TV Kanton Sarajevo RBH I R202 Privatne TV/Radio stanice TV FIVA Dnevne SAN novine sedmične RFBIH Na području općine sjedište imaju državne TV i radio stanice.Stipendije se isplaćuju za period septembar – juni. 2006/07. djeluje 15 osnovnih škola.š. godini finansira projekat jedne ñačke užine. MSŠ Peta gimnazija i birotehnička škola 766 učenika i Mješovita srednja elektrotehnička škola 713 učenika.252 učenika u 426 odjeljenja.U cilju pružanja pomoći socijalno ugroženim kategorijama stanovništva. Obdaništa Na području općine nalazi se pet obdaništa predškolskog obrazovanja JU „Djeca Sarajeva“ koje pohaña 401 dijete i tri obdaništa u privatnim vlasništvu. Novoizgrañena osnovne škola u Naselju heroja Sokolje omogućila je pohañanje preko hiljadu učenika ovog naselja i na taj način riješen je višegodišnji problem velikog broja učenika OŠ „Behaudin Selmanović“. 164 za učenike srednjih škola po 75 KM i studenti 128 stipendija po 100 KM. Srednja škola Gimnazija Dobrinja Mješovita srednja školaV Gimnazija i Biroteh. godini ukupno 370 učenika i studenata od čega: 78 stipendija za učenike OŠ po 50 KM. Dizdar Džemaludin Čaušević Meša Selimović Ukupno Osnovna škola Fatima Gunić Aleksa Šantić Ćamil Sijarić Skender Kulenović Osman N. te lokalne-privatne. Izvršene su pripreme za početak gradnje gimnazije na Dobrinji. Walidein Gazzaz Dobroševići Sokolje 15 O. ukupno iz budžeta 290. a dostupne su i usluge drugih emitera u kantonu i regiji Sarajevo.000 KM za ovu namjenu.Stipendiranje učenika i studenata sa teritorije općine Novi Grad Sarajevo u školskoj 2005/06.Š. Univerziteti Na području općine djeluje samo jedna visokoobrazovna institucija-Franjevačka teologija.Obrazovna infrastruktura Osnovne i srednje škole Osnovna škola Behaudin Selmanović Umuihana Čuvidina Avdo Smailović Osman Nakaš Mehmedalija M.

a JU opremu i kadar. Postoji i problem prilaza u centralni objekat DZ Novi Grad zbog uske ulice i parkiranja vozila grañana i zbog toga potreba da se planira izlaz na drugom kraju objekta na području sadašnje zelene površine. godini obezbjedila kompletan prostor za ambulantu Ali-pašin Most II. OŠ „Dobroševići“. Uslovi u kojima se odvija rad iz dana u dan se poboljšavaju uz zalaganje menadžmenta JU. Općina nastoji da pomogne. Općina Novi Grad je u 2005. usluge: zubotehničke.Projekat pomoći u nabavci knjiga i školskog pribora za učenike romske populacije slabog imovnog stanja. godinu planirana su sredstva u iznosu od 110 000 KM za pomoć osnovnim i srednjim školama sa područja općine. godini imala je 379 uposlenih. Dobrinja. sa većim brojem timova. donijela je zaključak kojim se utvrñuje nacrt zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju na osnovu kojeg je provedena javna rasprava. Privatne zdravstvene ambulante. opće i specijalističke medicinske usluge. godini radili su na 14 lokaliteta u dvije smjene. med. meñutim ni to nije riješilo potrebe za kadrom jer je broj korisnika usluga svakim danom sve veći. Kao i u prethodnim godinama. 2006. Organizaciona jedinica DZ Novi Grad u 2005. opće i specijal. Zdravstvena zaštita i socijalne usluge Zdravstvene ustanove Domovi zdravlja Ambulante: Državne Privatne Apoteke a. OŠ „Avdo Smailović“ i OŠ „Behaudin Selmanović“ od kojih svaka broji više od 1000 učenika. Evidentan je nedostatak školskog prostora i to prvenstveno fiskulturnih dvorana u OŠ „Behaudin Selmanović“. 32 . u specijalističko konsultativnoj službi 12. Nedostatak školskog prostora je konstantno prisutan u novogradskim osnovnim školama sa desne strane Miljacke zbog čega se u OŠ „Umihana Čuvidina“. Radi 116 doktora raznih profila. već godinama nastavni proces realizuje u tri. U 2005. Sokolje i Sarajpolje. 12. kako bi se ispunili svi zahtjevi i standardi opće medicine.Budžetom Općine za 2006. godine. godini primljeno je 25 zdravstvenih radnika u radni odnos. vrši se stalna edukacija kadra na svim nivoima. zaštita zubotehničke. Na prijedlog osnovnih škola ñačke užine prima 790 učenika. rasporeñenih u 99 radnih timova. Skupštini Kantona i Ministarstvu obrazovanja i nauke Kantona prijedlog i mišljenja u vezi sa nacrtom. Jačanje zdravstvenog sektora kreditiranog od Svjetske banke planiraju se dodatne adaptacije ambulanti Alipašin Most II. pa čak i četiri smjene. Zakon je usvojen u avgustu. smješteni na općini Centar. . izuzev ambulante Ali-pašin Most II i Aerodromsko naselje gdje za sada ne postoji potreba za drugom smjenom. Općina Novi Grad je sa još 7 općina dostavila Vladi Kantona Sarajevo. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti radilo je 85 timova. 4 socijalna radnika. a i postojeća sala u OŠ „Džemaludin Čaušević“ ne zadovoljava potrebe učenika ove škole. uz zdravstvene radnike rade i 3 psihologa. 03. Vrijednost projekta iznosi 80 000 KM. a to je pokazao i angažman oko pokretanja izgradnje ambulante Ali-pašin Most I čije će otvaranje znatno poboljšati uslove rada. Sredstva se dodjeljuju na osnovu priloženih projekata. Veliki problem predstavlja i neuslovnost ambulantonog prostora u kojem se odvija rad na području MZ Ali-pašino Polje A faza. . a u 2005. Skupština Kantona Sarajevo na sjednici 23. Zdravstvo cca 12 cca 12 8 primarna zdravstv. a u radiološkoj dijagnostici 2 tima.sa područja općine Novi Grad. Broj 2 Osnovni tretman opće i specijalističke Sistem zdravstva organizovan je u tri nivoa: -primarna zdravstvena zaštita organizovana je u 12 lokalnih ambulanti obiteljske medicine -drugi nivo zdravstvenog zbrinjavanja – specijalističke usluge obavlja se u dva doma zdravlja: Otoka i Sarajpolje -nosioci bolničkog liječenja su UKC Koševo i Opća bolnica.

40 0.42 31. minis. minis. Analiza starosne strukture korisnika zdravstvenih usluga pokazuje da su u najvećem broju 30% starije osobe od 65 godina.084 3.284 Učešće 0. minis. godini je 23.400 400 .34 17. 2.17 3.77 169.86 766.19 247.27 187. Oblast socijalne zaštite dječiji dodatak zdravstvena zaštita djece porodične invalid. Kanton. 71%. Kanton. Kanton.08 0. Kod osoba od 65 godina i više najbrojnije bolesti su hipertenzivna oboljenja 19%.50%. CŽR Lične invalidnine CŽR zdravstvena zaštita CŽR zaposlene porodilje nezaposlene porodilje jednokratna pomoć za opremu novoroñ. zdravstvena zaštita raselj. Federal. Kanton. i Općinske službe za boračka pitanja.64 193. 3.378 1. b.15 273.90 441. minis.539 90 1. minis. 10. Kanton. zdravstvo.68 Broj penzionera-osiguranici na općini -podaci Zavoda zdravstvenog osiguranja KS 33 . minis. minis. socijalna pitanja. Kanton.570 2.44 5.200 200 .38 5. Općina Broj korisnika cca 2.06 14.197 870 cca 4. minis.300 300 .64 224. minis. Respiratorne i druge tuberkuloze ukupan broj oboljelih lica u 2005. 5. minis. Kanton. A 1. minis. 4.500 500 . Kanton. Kanton. Kanton.264 97 591 473 32 326 513 26 cca 218 129 Napomena Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Ukupno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek godišnje Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Ukupno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno decembar 05 Struktura penzija po rasponima – podaci PIO Rasponi do 50 50 – 100 100 – 169 .51 0.44 7. Kanton. Prava iz oblasti boračko invalidske zaštite Lične invalidnine –RVI porodične invalidnine dobitnici priznanja dobitnici priznanja zdravstvena zaštita gradski prevoz rehabilitacija i banjsko liječ.60 13. 5. B 1. Federal. 7. Kod osoba od 19-64 godine veći pstotak bolesti su akutne infekcije gornjih respiratornih puteva 12% i hipertenzivna oboljenja 12%. akutne infekcije gornjih respiratornih puteva 6%.169 169 – 187 187 187 . 2. i izbjegl. minis. Kanton.51 590.40 178.050 626 83 0 20. 7. 3. Maligne neoplazme kod populacije od 19-64 godine i preko 65 godina iznose 1% u strukturi zastupljenosti oboljenja. minis. Socijalna zaštita Socijalna prava grañani ostvaruju u okviru Općinske službe za rad.766 766 preko766 Ukupno Broj korisnika 104 106 86 6. minis. izbjegla i raseljena lica. lica zdravstvena zaštita za lica starija od 65 g.52 0. minis.54 341. Kanton. dijabetis 7%.01 72. Vodeća oboljenja: kod osoba u dobi od 0-6 godina to su akutne infekcije gornjih respiratornih puteva. 4. s tim da je izvor sredstava za te namjene federalni ili kantonalni budžet u zavisnosti od vrste socijalnih prava. a isto oboljenje je preovlañujuće i kod osoba od 7-18 godina. Sredstva Federal.00 100 Prosječan iznos penzije 32.076 218 218 1.58 0. Kanton.917 1. minis. 6.485 4. 9. 6. 8.250 250 .Na području cijelog kantona pa i općine Novi Grad aktuelni su i preventivni projekti zaštite zdravlja kao i prevencija od narkomanije. minis.74 134.922 cca 3.651 2.

Opis pomoći Općina (prosječno mjesečno) 152 1.415 49.564 345.2003.35% 33.30% 22.125 6.415 792.10% 71. godini R. Korisnici izuzetne novčane p.418 1. Korisnici novč.10% 26.p. z. naknade za vr.41% 16. Smetnjama Smještaj u drugu porodicu Smještaj u ustanove soc.521 Kanton (prosječno mjesečno) 114. Jetimsko naselje Struktura pomoći Centra za socijalni rad Novi Grad u 2005.11% 23.430 211.398 76. Liječenja Vanredno školovanje Subvencije Troškovi sahrana Ljekarska komisija 96 130 100 105 113 5.883 15.064 2004.28% 96 101 87 33 71 33 35 Javne kuhinje: -JK Merhamet 432 domaćinstva sa 1071 obrokom -JK Stari grad 53 domaćinstva sa 139 obroka -JK Kruh Svetog Ante 34 .093 220 23.27% Index 05/04 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Porodice korisnici stal. soc. za njegu i pomoć od strane druge osobe Korisnici jednokratne novč.g. Korisnici novč.7 % 24 % 69.77% 17.541 2005.472 16.15% 16.769 76 22 141 Kanton (prosječno mjesečno) 671 6. z.589 144 46. 19.Br. 20.27% 16.08% 17.60% 25.761 4. -Briga o djeci bez roditelja: 1.68% Index 05/04 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Sredstva stalne novč. Zdravstena zaštita korisnika i troškova bol.72% 18. Opis pomoći Općina (prosječno mjesečno) KM 26.72% 33.67% 23.437 841 201.g. novč.893 316 30 425 Učešće Općine u Kantonu 22.76% 20.513 3. Smetnjama Smještaj u drugu porodicu Korisnici u ustan.g 22. čekanja na posao osoba sa psiho fiz.Sos Kinderdorf 2.pom.558 17.66% 24.625 2. nak.Br.839 19 8 24.50% 98 101 85 88 63 47 Korisnici pomoći R.026 Socijalne usluge. Novčana naknada za njegu i pomoć od strane druge osobe Jednokratna novčana pomoć Izuzetna novčana pomoć Novčana naknada za vrijeme čekanja na posao osoba sa psiho fiz. Korisnici zdravstene zaštite i liječenja Vanredno školovanje Subvencija grijanja Sahrane Ljekarska komisija 96 131 94 103 111 14 171 124 1 893 3 1 59 768 756 2 3. p.049 Učešće Općine u Kantonu 23.27% 15.074 22.284 6.079 28.91% 22. na općini djeluju: -Centar za socijalni rad -Centar za stare i iznemogle -Nekoliko nevladinih centara i organizacija za podršku specifičnim socijalno ugroženim grupama grañana.

pisama ekshumacije nestalih popunjavanje Ante mortem obrazaca – 20 prod. Naziv programa Narodne kuhinje Vrsta pomoći topli obrok za 5 dana u sedmici i subotom suhi obrok -preh. mijenja prema kriteri. 1. pak. 1 mjesečno Obuhvaćeni su grañani u stanju soc. kriterije su veće nego što su finan. Potrebe grañ. materij. Ugrožene Ovdje nisu iskazana davanja u odjeć. odjev. pomoć u prehram. za stalne kor. nepog. Služba traženja 4 Program: Upozoravanja na mine 70 35 35 Prosj. broj 5 Program za soc. koji ispunj. paketi godišnje higij. nestalih 2. poptrebama 120 50 100 100 100 Podaci su dati u odnosu na dosadašnje godišnje potrebe 6. drugih davanja soc.paketi 1 mjesečno -paketi sa higijen.sred. u obilasku porodica nestalih. veš posteljine peškiri i dr. mjesečno30/1 zavojni mat.p. Program Davanje u vrijeme element. Kućna njega 120 120 80 80 40 40 5 25 120 godišnje 120 godišnje 120 godišnje 240 porodica 5 20 80 godišnje 80 godišnje 80 godišnje 5 40 40 godišnje 40 godišnje 3. paketi i higijen. 1 mjesečno -jednokr.pak mjesečno Preh. Prehr.p. se svaki mjes. a povodom uru. pom.obući i dr. Materijalna davanja za nastradale od mina: prehram. i dr. predm. a za povremene prema mogućnosti 3-4 puta god. Katastrofa 35 . paketi se obezbjeñuju mjes.Materijalna pomoć Crvenog križa Općine Novi Grad R. mjeseč. a nisu koris.paketi godišnje ćebad godišnje Ukupan broj korisnika 780 Stalni broj korisnika 780 Povremeni broj korisnika Primjedba Broj korisn. Broj porodica je varijabilan zavisno od broja ident. pelene 3 pak. 1 mjesečno higijen pak.mog.pak. daje se prosj.Br.

ova općina dobija sportsku dvoranu koja je za vrijeme rata potpuno devastirana. Općina danas ima ureñeno 37 sportskih ploha i izgrañeno 35 dječijih igrališta. koncerte itd. Na teritorije općine djeluje 38 sportskih klubova. u trajanju mjesec dana. Dom kulture Švrakino selo namijenjen je prvenstveno za manifestacije kulturno-umjetničkih društava. Radovi na izgradnji olimpijskog bazena na prostoru Otoke su u toku. 36 . stoni tenis.kult. Pred održavanje olimpijskih igara. košarka. zaštićeni spomenici kulture svrstani u III kategoriju su: Memišević čardak. U ratu devastirana Sportska dvorana u naselju Mojmilo je obnovljena. Od petnaest osnovnih škola.obuća godišnje odjeća godišnje 100 pari 100 osoba 13. razna druženja. U općini svake se godine u junu održava kulturno-sportska manifestacija „Novogradski dani“. Centru Kralj Fahd Vanjska igrališta 2 boćarska igrališta 4 igrališta za mali Nogomet 20 košarkaških igrališta 4 mješovita.odbojka na pijesku 6 . u naselju Buča potok „Srce“: mali nogomet i maxi šah. Objekti za kulturu Općina raspolaže multimedijalnim centrom za kino projekcije. Hadžihalilovića kuća-restauracija u toku. Do 1984. 13 škola ima fiskulturne sale.maxi šah Na općini se nalaze 2 multifunkcionalna igrališta: u naselju Al.mali nog. Od posebnog je interesa obezbjeñenje institucionalne podrške za šehidska mezarja i spomen-obilježja poginulim u nedavnom ratu. a pored toga održavaju se i kulturno sportske manifestacije u povodu obilježavanja značajnih datuma. Merhemića kuća. bočanje. pozorišne predstave. Polje C faza: mali nogomet. Planirana je konzervacija objekta i izgradnja prikladnog turističkog kompleksa. kuća porodice Žiga. književne večeri. Danas općina ima fudbalsko igralište – stadion Otoka. uz finansirenje više nivoa vlasti. a u toku je izgradnja novih u skladu sa urbanističkim planovima. Srednje škole imaju dva vanjska igrališta. Kultura i sport Sportska igrališta Sportska igrališta Stadion “Otoka” Sportska dvorana na Dobrinji Sportska dvorana u u naselju Mojmilo Sportska dvorana u privatnoj školi Gazzaz Vistafon Dvorana u islam. a sve škole imaju vanjska igrališta. -Na općini su važni vjerski objekti sve tri konfesije. Kulturno – historijsko nasljeñe -Obilježja XIV zimskih olimpijskih igara Olimpijsko selo Mojmilo i sportska dvorana Mojmilo. Košarka 1. -Prema Urbanističkom planu Grada Sarajeva za period 1986 – 2015. -Tunel DB koji je u ratu bio poznat kao jedini izlaz iz grada i tunel spasa za opkoljeno Sarajevo. godine i održavanja Zimskih olimpijskih igara jedini sportski objekti na području novogradske općine bile su rekreacione i sportske površine pri osnovnim školama. sportsku dvoranu na Dobrinji i u okviru privatne škole Gazzaz. Kulturni centar na Dobrinji namijenjen je za izložbe.

takoñe nedovoljan je i broj sportskih objekata. groblja i nadgrobni spomenici – sedam. usvojeni propisi kao i nedovoljna kontrola od strane nadležnih kantonalnih inspekcijih službi. objekti stambene arhitekture –tri. Kultura življenja je strateški važna oblast i kroz različite partnerske programe kontinuirano se radi na podizanju ekološke svijesti imajući u vidu izmijenjenu demografsku sliku. benzinske pumpe. Prirodna baština kantona obuhvata prirodne cjeline i pojedinačna dobra. U svrhu sistematičnog pristupa zaštiti životne okoline Općina je uradila i usvojila vlastiti ekološki plan LEAP. Nedostatak objekata društvene infrastrukture. depo "Centrotransa". zagañenost i neureñenost korita svih rijeka koje prolaze kroz teritoriju Općine. velika gustina saobraćaja. Prepreke u razvoju 1. nekontrolisano uništavanje poljoprivrednog i šumskog zemljišta u ratnom i postratnom periodu. nedostatak i neopremeljnost naselja komunalnom infrastrukturom koja datira još od prije 30 godina i dotrajalost postojeće. osnovnih i srednjih škola.512 za kanton Sarajevo. u oblasti kulture nema kino-dvorana i dvorana za pozorišne predstave. te veliki broj individualnih objekata bez odobrenja. Graditeljska baština općine Novi Grad: historijsko-memorijalni kompleksi i spomen obilježja – jedno. glavna plinska stanica. u zonama za izgradnju takvih objekata. U cilju unapreñenja okoline i ambijenta za življenje i poslovanje općina izdvaja značajna sredstva iz budžeta za realizaciju projekata na cijeloj teritoriji.prostorni kapaciteti objekata kulture nisu u skladu sa potrebama stanovništva. Iz prostorne osnove kantona . Velika koncentracija zagañivača i ostalih sadržaja koji ugrožavaju čovjekovu okolinu na teritoriji općine Novi Grad (gradska deponija. Rajlovac. KANTONU SARAJEVO I OPĆINI NOVI GRAD Pokazatelj Obilježje FBiH Kanton Općina 37 . Ocjena . a ta se mogućnost pruža naročito u područjima Halilovići. kao i sa drugim kantonima. arheološke zone i područja – pet. a koja danas nisu u funkciji ili rade u dosta smanjenom intenzitetu). prema Prostornom planu površina prirodnih cjelina u ha je 51. sjedište depoa KJKP "Gras" /tramvajski i trolejbuski/. Donje i Gornje Telalovo polje. betonare i asfaltne baze. puno je izazova za obezbjeñenje humanijeg i kvalitetnijeg života. 2. koju je uzrokovala bespravna individualna stambena izgradnja. Ocjena stanja Stanje kapaciteta društvenih djelatnosti općenito karakteriše nedovoljan broj objekata predškolskih ustanova. Navedeni objekti su prepreka razvoju iz razloga što se ne poštuju ekološki standardi.Graditeljsku baštinu čine nepokretna kulturna dobra ljudskim radom stvorena ili oplemenjena vrijednost s naročitim kulturno-historijskim značenjem za narode. Bačići. Distribucija objekata nije prostorno pratila razvoj kantona i ove općine. velika preduzeća čiji se pogoni nalaze na teritoriji općine. 3. Velika naseljenost. OSNOVNI PODACI O FEDERACIJI BiH. Na ostalim područjima kantona odreñeni sadržaji kulture su manje ili nikako zastupljeni. Stanje okoliša i kultura življenja Imajući u vidu gustu naseljenost urbanih dijelova općine. sakralni objekti – tri. za općinu nema podataka. odnosno stihijsko naseljavanje općine Novi Grad. prečistač otpadnih voda. instalacije gasovoda u Butilama. ukupno 19. Svojim položajem općina ima dobru saobraćajnu povezanost sa drugim općinama kantona Sarajevo. tako da je sa jedne strane izražena koncentracija prostornih kapaciteta različitih djelatnosti kulture na području užeg centra gdje su smješteni najatraktivniji sadržaji kulture.Razvojne mogućnosti koje proističu iz geografskog položaja Teritorij kojom raspolaže općina Novi Grad pruža mogućnosti razvoja malih i srednjih preduzeća u zonama koje su namijenjene za privredu. tako da se sve značajnije kulturne aktivnosti i manifestacije odvijaju na tom području.

grañevinarstvo 90.270 726.700 stanovnika. rudarstvo 1.02 93. godine mogla doseći 138.27 10. poljoprivreda. D.530* 18. C.696 321 16.66 388.06.061 40.91 546 2. gasom i vodom 2.22 70. E.44 5. 2005.54 2.903 stanovnika.Površina Stanovništvo Gustina naseljenosti Starosna struktura (%) 30. ekonomskih migracija stanovništva i drugih faktora. godina pokazuje da je zabilježen priliv novih 8615 stanovnika.34 11. te bi ukupna populacija ove općine 2015.540 15.903 2.110 2.28 46. već.49 2. g.339 89 18. pa se može očekivati da broj stanovnika općine Novi Grad 2015.8 Novi Grad 47.3 401. energijom.323. F. bude mnogo veći od trenutnih 119.2 119. snabdijevanje el.176 31.646 38. trgovina 38 .09 41.06 13. g. B.779 33.45 70.418 338. km 2 GDP (2004) Zaposleni ( 2005.277.905 18. mnogo više. Dakle. ekonomski i splet različitih socioloških faktora doprinose ubrzanom povećanju broja stanovnika općine Novi Grad.) Nezaposleni ( 2005.84 *uzeti su podaci o zaposlenom stanovništvu općine Stopa rasta broja stanovnika nije samo posljedica prirodnog rasta. uključivši i povećanje prirodnim rastom od približno 1. Finansijski indikatori ekonomije (podaci AFIP-a) Ostvareni rezultati poslovanja 862 pravna lica.) Radna snaga Učešće radne snage u ukupnom stanovništvu Stopa nezaposlenosti Izvoz (2005) Uvoz (2005) Pokrivenost uvoza izvozom <15 15-64 65> mlrd USD broj broj % % mil.40 19. KM % 26. KM mil. po područjima: A. ili i više ako se posmatra širi spektar faktora koji utiču na demografske promjene.100 djece.561 67. Ekonomija i biznis 1.688 31. prerañivačka industrija 126.500 161. Sam trend migracija koji se može pratiti u periodu 2001-2005.625 7.32 74.7 Sarajevo 1. lov i šumarstvo 5.8 48.

društvene. -Učešće stalnih sredstava u poslovnim sred.Ukupni rezultati Finansijski indikatori 1.58% 11.44% 100.093.0 103.6 5.733.432 616 2005 862 pravna lica 1.790.3 Ind.357.544 20.887 41. prema dostavljenim knjigovodstvenim bilansima stanja i uspjeha bila su 862 pravna lica. poslovanje nekretninama.190.867 6.9 2005. Poslov.898. i soc.2 104. lov i šum.44 %.6 57. ugostiteljstvo 12.973 33.592. zdravstvena i socijalna zaštita 8.284 4.291 958. L.56% 1.104 721.016 645 Index 124 122 143 97 117 121 114 131 196 104 137 133 106 105 I. Ostalo Ukupno A B C D E F G H I J K L M Broj pravnih lica 5 1 126 2 90 410 12 81 5 99 2 8 21 862 Struktu ra 0. 9. Zbirna tabela . 8.856 55. 10 11 Ukupan prihod Ukupnan rashod Neto dobit Gubitak Akumulirani gubitak Ukupna aktiva/pasiva Stalna sredstva Tekuća sredstva Gubitak iznad visine kapit.390 47.12% 14. iznajmljivanje i poslovne usluge 11.841 1.40% 0.u.127.62%. I.481 577.882 690. sati rada Prosječna neto plata po zaposlenom 2004 862 pravna lica 1.8 61.650 755. z.965. 3. ostale javne.353. obrazovanje 2.3 94.557 1.5 8. iznajmljivanje i poslovne usluge 99. H. saobraćaj.074.9 4.48 %.891. Pokazatelji ekonomičnosti -Ukupan prihod prema ukupnim troškovima% -Ukupan gubitak po radniku u KM II. nek.8 9.44% 47. poslovanje nekretninama. Struktura pravnih lica Područja poljop.134. prerañivačka industrija 14.620 506. Pokazatelji rentabilnosti -Odnos dobiti i kapitala% III.23% 0.58% 0.% -Odnos potraživ.492.150. el. 7. 98.00% Na području općine Novi Grad Sarajevo. 6.56 %.661.% 2004.557.757. Pokazatelji finansijske stabilnosti i likvid.886 1. snabdjev. finansijsko posredovanje 5.3 92 137.892. socijalne i lične uslužne 21. 4.5 39 .226.333.901 492. 2.g.322 677.659.48% 0.709 1.056. grañevinarstvo 10. posred. J.377.39% 9.334 11. Tabela 1. Rudarstvo prerañ. M.928.125. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.794 10.181.i p.ind.877 360.228. G.23% 10.93% 2. Obrazovanje Zdrav.1 33. 101. skladištenje i veze 81.913. 99. K.na veliko i malo 410.616.127 133. Struktura najbrojnijih: trgovina 47.62% 0.460 156. 950. i ulaganja prema ukupnim obavez.% -Odnos izmeñu gotovine prema tekućim obavez.066 53.v. 5.9 31. Kapital Dugoročne obaveze Tekuće obaveze Prosječan broj zaposlenih na bazi ef.353 1.

KM. Pojedinačni podaci o finansijskim pokazateljima preduzeća nisu potpuni. JKP “Toplane” 43. depoziti privatnih preduzeća.KM. “Wurth BH” 1. KM. čiji su potencijali veliki. KM. KM. KM. “Sprind” 12.635 15. Porasli su depoziti stanovništva. To su i konstatacije Privredne komore KS u njihovoj informaciji o stanju i aktuelnostima privrede u 2005.306 11.1 mil.7 mil.7 mil. “Žica” (privatizovana početkom 2006. KM.6%. “Step” 8. u pasivnom bilansu kapital učestvuje sa 38%. KM. “Kovinoplastika” 6. održan je stabilan kurs KM i nizak nivo inflacije.4 mil. stanje u privredi je i dalje veoma složeno i teško. godini zabilježeni su ohrabrujući koraci u stvaranju jedinstvenog tržišta u BiH i to jačanjem centralnih institucija na nivou države i usvajanjem jedinstvenih propisa. sati rada po područjima Područje 2004. “Zvečevo komerc” 15. % Ind. što bi trebalo da se definiše u razvojnoj strategiji za ovu privrednu granu. KM. “Brojler” 7. KM.3 mil.804 18. KM. Meñutim. KM. “Intereuropa Rtc” 6. kadrovska problematika i tehnička neopremljenost. Državna preduzeća sa većim prihodom: JKP “Gras” 53. JKP “Toplane” 3.3 mil. KM. Geodetski zavod 0.KM. Poštanske i telekomunikacijske usluge imaju pozitivan trend kretanja.3 mil. “Neuron komerc” 7.7 mil. izvoza.7 mil. “E-Tds” (privatizovan početkom 2006. 40 .5 mil. Dugoročne obaveze veće su za 37%.2 mil. KM.2 mil.9 mil. u ovoj grani prisutna je nelojalna konkurencija. godini. iako postoje veoma značajni potencijali u ovoj grani.0 mil. “F Auto centar” sa 14.398 108 130 Privatna preduzeća sa većim ostvarenim prihodom: “Interex” 151. KM. a kamatne stope komercijalnih banaka nastavile su silazni trend. koja u kantonu Sarajevo.2 mil. Tabela 2.6 mil.) 13. koji zauzima sve značajniju pažnju u KS.8 mil. Turizam. godini izostale veće investicije. KM. problem bankovnih garancija. KM. KM. smanjenja broja banaka.9 mil. “Robot komerc” 97.5 mil. “Vf komerc” 128. “Zrak” 2. “Wurth BH” 11. “Asa Pva” 1. KM. godinu.7 mil.5 mil. KM. “Euroasfalt” 7. a mobilna telefonija od 7.KM. a izostala je i značajnija podrška vlasti na razvoju sajamskog turizma kome grad pretenduje. “Asa Pva” 37. i pored tih pozitivnih pomaka.3 mil. KM. tako da je angažovanje grañevinskih kapaciteta bilo nedovoljno. rad na crno. nedostaje sistemski pristup.4 mil. nije dostigla ni trećinu proizvodnje iz predratnog perioda. CPU 2. Bilans stanja. nalaže potrebu da navedena preduzeća zajedno sa osnivačem – KS izrade dugoročan program finansijske konsolidacije. “Uniklima” 4. Prerañivačka industrija. Nisu definisani nosioci tehnološkog unapreñenja. Preduzeća sa većim ostvarenim gubitkom: JKP “Gras” 7.) 5.2 mil. Prema ocjeni Komore.9 mil. “Imzit komerc” 8. TP “Dc Sarajevo” 3. “Interex” 1.1 mil.3 mil KM. kapitalnih investicija upošljavaju se i druge privredne grane. KM. Broj zaposlenih na bazi ef.9 mil. prema podacima Komore. U 2005. Kontinuirano poslovanje sa visokim gubitkom KJKP “Gras” i “Toplana”. KM.1 mil.9 mil. “Bitumenka” 12. KM. KM. a ukupne obaveze sa 62%. “Telma” 5. U grañevinarstvu su u 2005.g. jer ne raspolažemo informacijama. KM. kao i realizacija razvojnih programa koji će omogućiti ekonomičnije poslovanje. odsustvo strateškog razvoja industrije. “Aluplast” 4. “Planika fleks” 7.1 mil. KM. KM. a procjenjuje se da će se taj trend nastaviti. strukturalnog prilagoñavanja itd.IV Drugi pokatazelji -Oprema po radniku u KM -Akumulirana dobit po radniku 17.g. KM. meñutim grad Sarajevo nema zvaničan prepoznatljiv turistički brend. prije svega preispitivanje troškova u poslovanju – mogućnost štednje i racionalizacije. KM. Privatizovana preduzeća sa većim prihodom: “Cts Eurolines” 25.7 mil.7 mil. a tekuće obaveze za 33% u odnosu na 2004.6 mil. štedni depoziti. “Fabulas” 7. “Žica” 1. ali neiskorišteni.6 mil. KM. Telekomunikacijske usluge vezano za internet konekciju imale su rast od 13.7 mil. KM. KM. KM.5%. “Merkur” 29. KM. “Dijamant” 3. značajno povećava zaposlenost. “Asa Pss” 21. 2005. “Oki” 4. KM.2 mil.1 mil. pruža velike mogućnosti za ulaganje. nadalje zabilježen je rast štednje a sa tim i potencijalnog investicionog kapitala. KM.04 mil. Preduzeća sa većom ostvarenom dobiti: “Robot-komerc” 2.3 mil. Osim toga realizacijom. nedovoljna kontrola. KM.3 mil. Finansijski sektor: u cilju jačanja tržišne pozicije u proteklom periodu u bankarskom sektoru desili su se procesi koncentracije kapitala kroz integraciju najvećih banaka. a izostala je i finansijska podrška izvozno orijentisanoj privredi.

898 456.012 26 1. posred.200. Snabdjev.664 53.217 109.861. prerañivačka industrija sa 8. društvene.378.659. socijalne i lične uslužne djelatnosti 5.Poljop. Ukupni troškovi po područjima Područje Poljop.88%.356 32. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan. 597.08% 8.g.499.545 137. posred.323. Rudarstvo Prerañ.v.572 6.167 1.325 30 613 8 233 1.194 120.i p.20% 0. Rudarstvo Prerañ. Poslov.15% 1.834.939.016 lica.00% Ind.39% 5.054.829 26.10% 8.234. Poslov. z.88% 100.00% 156 122 92 95 101 124 96 99 125 101 267 106 105 106 Broj zaposlenih na bazi efektivnih sati rada se povećao za 6% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 11.659 miliona KM ukupnog prihoda ili 24% više u odnosu na 2004.642.945. Od ukupnog broja zaposlenih.978 2005.04% 0.274 45.682.433 100.337. U ostvarenom prihodu trgovina je učestvovala sa 70.370. Obrazovanje Zdrav. lov i šum. na trgovinu odnosi se 33.836.80% 0.188 52.691 5.40% 5.55% 8. skladištenje i veze sa 7.197 391 922 3.29% 0.159 51.87% 0.712.022 521.03% 0.g.v.ind.786 437.598.507 11.138.86% 3. i soc.u.58% 0. Poslov. skladištenje i veze 12. Ostalo 2004. nek. Obrazovanje Zdrav.37%.800 45.u.01% 0.172 44.452 1.508 97.932.981 47.913.68%.886 866.03% 7.813 % 0.25% 19.902. 128 123 120 91 118 132 98 112 164 93 264 109 98 41 .165.744 1.927.94%.844 108.v. Tabela 4.27% 70.199 2.299 49. el. Snabdjev. el.886 2005.g.006 49.13% 0. saobraćaj.388. ostale javne.29%. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.965.599.333.94% 3. godini pravna lica su ostvarila 1. socijalne i lične uslužne djelatnosti 13.500 6.917 45. 600.138.840.53% 0.998 112. el.989 114.883. Ukupan prihod po područjima u KM Područje Poljop.511.68% 3.969. Rudarstvo Prerañ.442 10.251 882.340 24 607 3 220 1.709 % 0.689. na prerañivačku industriju 19.400 413 913 3.231 1.785 98.03 %.399.27% 5.68% 100. 465.174. lov i šum. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan. Tabela 3. posred.04% 0. z.u. Ostalo Ukupno 9 23 2.62% 0.ind.31% 2.303.i p. Snabdjev.13% 2. 126 101 127 97 118 132 104 111 113 81 277 111 99 124 U 2005.526 2.290 1.482.326. godinu. nek.12% 13. saobraćaj.ind.457. i soc.667 1.246.494 5.301 511.93% Ind.2%.01% 0.56% 0.572 98.07% 2.432 14 28 2.236 125.875 47.345 1. 478. na ostale javne.043 138.123.37% 2.768 2.478.801 1. društvene.23% 68.810 138.23% 12.03% 7.992 1.315 54.i p. lov i šum.994. i soc. Obrazovanje Zdrav.286.575 130.840.80%. Ostalo Ukupno 2004.37% 33. nek. z.723 25 1.016 0.

Rudarstvo Prerañ. i soc. 5. na saobraćaj.89% 1.59% 1.849 205. Tabela 6.459.456 2.896 47.58 %. nek.533 0 9. i soc. skladištenje i veze.767 4. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.89% na snabdijevanje električnom energijom.05% 0. Od ukupno ostvarenih troškova.ind.645 595.097 174.044.316 6.203 2. Poslov.185 3. Rudarstvo Prerañ. el.842. Prosječna neto plaća po područjima Područje A B C 2004.981 863.78% 0.79% 100.u.i p.390.214 0 4. Poslov.307.01% 3.00% 123 U 2005. Tabela 5.973 1.125. 15.g.53%.g.001 34. 93%.543 1.450 294. Od ukupno zabilježene dobiti 73.55% 8. 12. 297 271 404 Ind. socijalne i lične uslužne djelatnosti 5.495. Ostalo Ukupno 2004. z.390 100.27% 2. 3. godini ostvarena je neto dobit preko 47 miliona KM što je više za 43% u odnosu na prethodnu godinu. Snabdjev. Neto dobit po područjima Područje Poljop. nek.12% 14.476 11.333 2.00% 0. društvene. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.102 0 8. Obrazovanje Zdrav. godini ukupni troškovi iznosili su 1.00% Ind.127.125 7.471.348.21% 0.u.21 % otpada na trgovinu.925.00% 9.031.343 1.422.78 % na saobraćaj.03% 0.661 miliona KM ili 23% više u odnosu na prethodnu godinu.937 8.066 % 0.20% 100.351 33.56 % gubitka otpada na poslovanje nekretninama.i p.56% 0.228 2.81% 0.v.v.991 53.02% 0. skladištenje i veze.784 127.616. na trgovinu otpada 68.Ukupno 1.31%. iznajmljivanje i poslovne usluge.488 4. z.36% 73.37% na trgovinu.355.01% 5. posred.388 7.757.402.835 22. na prerañivačku industriju 8. lov i šum.197 64. 372 322 356 2005.592.488 2.079 0 20.856 2005.774 489. Gubitak po područjima Područje Poljop.384 3.81 % na prerañivačku industriju. iznajmljivanje i poslovne usluge.788.190.604.127 2005.43% 2. 21. 9.01% 0. Ostalo Ukupno 2004. 9.00% Ind. 79 84 113 42 .125. Tabela 7.34% na prerañivačku industriju.651 138 118. lov i šum. 5.661.144 118.564 359. el.24% 21. 5.37% 0. skladištenje i veze 7. Snabdjev.34% 5. 305 53 48 280 136 75 95 114 79 85 97 Prema područjima 43.846.662.32% 43. 79 199 107 189 153 539 70 57 112 174 291 143 U 2005. na ostale javne.398 2.692 666.826 85.05% poslovanje nekretninama.857 6. gasom i vodom.846 8.460 % 0.760 1.59 % saobraćaj.725 0 7. posred.ind.03% 5. Obrazovanje Zdrav. 8.457 55.100 23.668.353. 14.156.002 237.150.568.

265 1.v.31% 5.576. Tabela 8.49% 36.219 465 331 751 721 616 852 400 575 322 1.30% 0. z.72% 1. Tabela 9. skladištenje i veze 1.15% 14.110 1.01% 0.863 153.741. Poslov.404 1.977 12. i soc.321.986.276 1.340 67.154.362.428 2.978.01% 1.99 %.418 198.171.213 65.181.314.460 68.392. lov i šum.028 279.287 291.893 92.61% 100. el.11% 11.335.D E F G H I J K L M Prosjek 780 364 585 316 1.557 1.12 %. nek. Snabdjev. Ostalo Ukupno 2004.689 1.298 86.u.917 0 5.69% 5.928.039 96. poslovanje nekretninama.125 5.797. Ostalo Ukupno 2004.363.68% 3.756.74 %.664.653 1. 122 103 104 96 87 124 109 111 300 137 86 102 114 43 .573 88.178 6.305 789.650 % 0.03% 26. posred.791 62.600 6. 354.74% 0. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.901. prerañivačka industrija sa 18.404.729.12% 0.09% 100.05% 18.320 210.440. 159 76 106 95 145 134 109 112 276 127 136 85 111 121 Vrijednost ukupne aktive je porasla sa 1.584.g.u.828 186. U ukupnoj aktivi trgovina učestvuje sa 41.265 KM.ind. Rudarstvo Prerañ.848 589.557.891 milion KM u 2005.266. na 1.324.512.419. društvene.00% 0.061 49.94% 13.207 1. godini ili za 21%. snabdijevanje električnom enegijom. saobraćaj. iznajmljivanje i poslovne usluge 13.794. Stalna sredstva po područjima Područje Poljop.02% 0.42% 0.596 339.422 320.637.481 2005. posred.762 16.58% 41.00% Ind.100 359.192 268.99% 4. i soc. godini prosječne plaće bile su najviše u finansijskom posredovanju 1. Poslov.557 miliona KM u 2004.786 252. z.i p.222 4.290 532 176 724 757 645 109 109 98 102 104 106 114 53 96 105 105 U 2005. el.34% 0.v.968 0 4. gasom i vodom 852 KM.039 46.390. ostale javne.690 138. 64.093.g. Snabdjev.687 958.ind. Obrazovanje Zdrav. Aktiva po područjima Područje Poljop.760 398.952. zdravstvena i socijalna zaštita 724 KM.074.792 101.677 1.791.00% 0.557 % 0.313.604 93.238.i p. Rudarstvo Prerañ.16% 9.891.748. lov i šum.589.774.735 18.919 276. nek.00% Ind.716.768 50. socijalne i lične uslužne djelatnosti 757 KM.629. Obrazovanje Zdrav.003. 222. skladištenje i veze 11.34 %.501.038 74.42% 4.424.190.587.290 KM.228.225.040 1. saobraćaju.703 17. 53.291 2005. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.

godinu.29% 4.688 960.g.763.669 528.ind. prerañivačku industriju 8.449 109.43% 6.179 30.567 85.877 2005.4 %.784.291 4. saobraćaj.219.479 255.03% 0.150.v. iznajmljivanje i poslovne usluge 17.977 227.203.088 79.246.ind.237 88. 264. povećala se za 31% u odnosu na 2004.v. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.06% 0.25% 100.01% 36.702 0 4.860 16. 184 81 119 96 168 142 101 44 .082 266. Obaveze po područjima Djelatnost Poljop.397 690. Snabdjev. na prerañivačku industriju 26.328 562. 114 31 102 75 103 118 97 96 134 96 86 99 105 Ukupna vrijednost kapitala u 2005. lov i šum. Tabela 12. Snabdjev.259 446.97 %.511. saobraćaj.72% 49. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo 2004.578. Prerañivačka industrija u ukupnoj vrijednosti kapitala učestvuje sa 36.08% 7.07% Ind. i soc. skladištenje i veze 7.103.276 1.304 27.65% 17.344.44% 0.2 miliona KM i za 5% je veća u odnosu na 2004.695.02% 0.078.237 31.073.ind.601 77.860.29% 7.790. Poslov.333 57.44 %.227 1. lov i šum.69 %. 178 50 113 95 186 147 110 118 225 107 146 81 125 131 Ukupna vrijednost tekućih sredstava u 2005.184. Rudarstvo Prerañ.696 1.242.70% 3.647.440 33.06% 7. posred.00% Ind.170 192.547 27.084 1.01% 0.271 39.423 114. Ostalo Ukupno 2004.704 133.006 3. z. godinu.961 65.110. 78.u. skladištenje i veze 15.00% Ind. Tabela 11. Snabdjev. el.813 602.384.380 124. 145.60% 100.6%.91% 7.60% 0. Obrazovanje Zdrav. godinu i iznosi 755. godini iznose 1.327 755.869 43.7%.g.167.v.784 1. nek.97%.01% 0. Poslov.889.311.44% 2.202.19% 15. Na trgovinu otpada 36.568 58. Obrazovanje Zdrav.Stalna sredstva u 2005. Ostalo Ukupno 2004.656 4. el. Tabela 10.182.544 2005.802 56.578 50. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.226.871 % 0.049.37% 48.143 721.326 25.686 54.97% 0.337.266.86% 0. lov i šum.657 60.935.227. 143.59% 4.448. i soc.30% 31.545.519 2. iznajmljivanje i poslovne usluge 7.947.887 % 0.992 406. poslovanje nekretninama. poslovanje nekretninama.901 % 0.17% 5.654 139.654 47.118 577.328.456 2. el.678 397. Rudarstvo Prerañ.501.14% 0.995 262.237.u.i p.985.42 %.618. nek.413 1.892.750 1.511 16.86%.056.198 376.g.5%.656 4. trgovina 31.829 51.211. 89.018 92.687 8.258. Kapital po područjima Područje Poljop.8 miliona KM.50% 0. iznosi 721.093 miliona KM i za 14% su veća u odnosu na 2004. 259. Na trgovinu otpada 49. Rudarstvo Prerañ.111.357.167.97% 0.781. z.791.241.615.405 2005.00% 0. posred. Tekuća sredstva po područjima Područje Poljop.07% 8.010.i p.344 833.648 33.238.

758 68. Saobraćaj – “Cts Eurolines” 8. Poljoprivreda Struktura zemljišta (u ha) – katastarski podaci VRSTA Polja Voćnjaci Travnjaci Pašnjaci Visoko kultivirano (staklenici) Navodnjavano zemlj.038 2. nek. povećao se za 35% u odnosu na 2004.D. agencije 98.731.407 KM.696.06%.469 1.021. i soc..598 poreskih obveznika. Ind.g. ABS banka.143 45 .462 KM. advokati 6. trikotaže “Šik” 689.656 8. Grañevinarstvo – “Step” 1.295 3.992.613 KM. Ostalo Ukupno 72.564. i 2003 g.391 63. trikotaže “Šik” 170. Halilovići -2001.858 53.00% 139 321 141 124 82 118 135 Ukupan iznos obaveza u 2005.864. miliona KM. Uvoz: Industrija – “Žica” 6.373 KM.g. Šume TOTAL Neobradivo zemlj.535.169. – Intereuropa RTC: privatizacija i ulaganja -2002.455 KM.u. trikotaže Šik: .761 138.870.453 194.894.965 285 Državno vlasništvo ukupno 210 25 154 42 257 688 857 TOTAL 1. Volksbank. posred. samostalna djelatnost 40. iznajmljivanje i poslovne usluge 16. na poslovanje nekretninama.14% 5. samostalna ugostiteljska radnja 131.01% 0.185.169.536.145 KM.34% 16.634. CBS banka.65% 1.844 KM. medicinske ustanove 17.124 400 615 209 1. “Dijamant” 766.834.571.g. g.2003. “Bitumenka” 2. Union banka.948 KM. Grañevinarstvo – “Step” 2. Finansijske institucije Filijale banaka: Hypo Alpe-Adria banka-Podružnica Sarajevo.755 KM.165 KM.989.414 101. “Uniklima” 1. domaća radinost 283.052 KM. samostalna zanatska radnja 168. Zajednička ulaganja .i p.337. Strane investicije (značajnije) -do 2000. Podravka.330. ostale djelatnosti 153.592 866.904 4. Merkator. Privatno vlasništvo Ukupno 924 375 461 167 1.276 KM. i 2002. Grawe.178 1.475.(trgovina) – privatizacija i ulaganja -2005.privatizacija i ulaganja -2004. z. Struktura obrtnika na području općine Novi Grad Ukupno 1.534 1.954.653 1. samostalna zanatsko-trgovinska radnja 35. B (Interex) Stup i Cementni terminal u ul. TP DC „Sarajevo“ .196 KM. Raiffeisen bank. “Bitumenka” 1. godinu i iznosi 1.Ind.E.247 15.917 84.g.g.827.66% 0. U ukupnim obavezama na trgovinu otpada 48. C. Ind.66%.159.Saobraćaj i veze Finan. prevoznička djelatnost 416.482. od čega: samostalna trgovinska radnja 251.40% 100. godini: Industrija – “Žica” 4. Zajednička ulaganja: preduzeće „Uniklima“ sa partnerom iz Slovenije Izvoz – uvoz Izvoz u 2005.717 KM.g. “Zrak” 564. Bosmal. Saobraćaj – “Gras” 7. Obrazovanje Zdrav. Poslov. “Uniklima” 2. HVB Central profit banka.

Iz prethodnog grafikona se može vidjeti da općina nema većih površina odgovarajućeg zemljišta za poljoprivredu i razvoj stočarstva, kao i to da se zemljište koristi za izgradnju kuća ili komercijalnih objekata, čime se smanjuje potencijal za razvoj ove privredne grane. Dio Sarajevskog polja koje pripada općini Novi Grad - Donje Telalovo polje, može se koristiti za proizvodnju povrća i plasteničku proizvodnju. Područje kantona (iz Prostorne osnove KS) raspolaže sa oko 51.933 ha poljoprivrednog zemljišta što čini 40,8% njegove ukupne površine. Stepen korištenja zemljišta na KS, posebno obradivog, je nizak. Sarajevski kanton pokazuje nedostatak obradivog zemljišta. Obradive površine učestvuju sa 31%. Prosječna površina gazdinstva u kantonu Sarajevo je 3,0 ha koji je izdijeljen, u prosjeku, na 7-8 odvojenih parcela, usitnjenost posjeda predstavlja veliki problem. Odnos poljoprivrednog zemljišta po stanovniku na KS je 0,129 ha (svjetski prosjek je 0,40) a obradivog zemljišta 0,051 ha (svjetski prosjek 0,17 ha), što znači da je stanje u kantonu daleko ispod definisanih svjetskih normi. Na općini Novi Grad odnos poljoprivrednog zemljišta po stanovniku je 0.023 ha, a obradivog zemljišta 0,015. Ocjena stanja (iz Prostorne osnove KS) Deficit u obradivom zemljišnom prostoru, struktura poljoprivrednog posjeda (usitnjenost i fragmentarnost), kao i raspoloživost kategorija zemljišta predstavljaju limitirajuće faktore u planiranju razvoja proizvodnje hrane. Šume i šumska zemljišta (iz Prostorne osnove KS) u ukupnoj površini kantona se iskazuju kao dominantna 71.805 ha ili 56,4%. Uzurpiranost ovog zemljišta je najveća na području općina Hadžići i Ilidža. Poljoprivredni posjedi i šume- podaci katastar
Posjed Broj posjeda Zajedno površina svih posj Prosječna površina po posj privatni 12.683 2.965 o,233 ha ha Državni 688 ha

Vrsta kulture-procjena 2005.g.
Kultura Žito Industrijske biljke Povrće Čajevi I mirodije Trava Jagodičasto voće Stočna hrana Ostalo Privatno (u ha) 43 479 461 56 108 Državno (u ha) TOTAL

154

615

Stočarstvo-procjena 2005.g.
Vrsta Goveña stoka Svinje Perad Ovce Koze Privatno 660 63 15.000 600 290 Državno

Turizam Na općini Novi Grad broj poslovnih jedinica je 4, broj soba 420 i broj ležajeva 1.035. Hotel “Exclusiv” je novi hotel smješten u naselju Rajlovac. U 2005. godini, prema statističkim podacima, broj turista koji je boravio na općini Novi Grad bio je 2.185, od toga domaći turisti 767, strani turisti 1.418. Broj noćenja turista bio je 4.874, od čega domaći 1.798, strani 3.076. Kapaciteti za podršku poduzetništva -Centar za razvoj biznisa Novi Grad je zajednički projekat Općine Novi Grad Sarajevo i Sarajevske regionalne razvojne agencije SERDA. Prostor centra je namjenski ureñen i svojim prostornim uslovima, solidnom informatičkom podrškom može odgovoriti namjeni prije svega pružanje pomoći MSP kod registracije preduzeća, pomoć u izradi biznis-plana i pružanje drugih informacija.

46

-Banke na općini Novi Grad III Lokalna vlast Općina u okviru samoupravnog djelokruga: -osigurava uslove za poštivanje i zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa Ustavom -osigurava lokalne potrebe stanovništva u obrazovanju, radu i zapošljavanju, oblasti brige o djeci, socijalne zaštite, kulture, fizičke kulture i sporta, zaštite životinja i bilja i zaštite čovjekove okoline, -vodi urbanističko – stambenu politiku od značaja za općinu i njen razvoj -upravlja općinskom imovinom -priprema, sufinansira i prati izgradnju komunalne infrastrukture iz nadležnosti Općine -osigurava uslove rada lokalnih radio i TV stanica u skladu sa zakonom -vodi brigu o turističkim resursima općine -osigurava korištenje i upravljanje lokalnim grañevinskim zemljištem -osigurava javni red i mir -obavlja upravne poslove iz samoupravnog djelokruga -pored ovih, općina obavlja i poslove kantonalne uprave zakonom prenesene na općinskog načelnika Općina ima svojstvo pravnog lica i radi po statutu koji je u skladu sa Ustavom Federacije, kantonalnim Ustavom i kantonalnim zakonodavstvom. Statut općine usvaja Općinsko vijeće dvotrećinskom većinom. Općinsku vlast čine Općinsko vijeće (zakonodavno – normativna), općinski načelnik i službe za upravu (izvršna) Općinsko vijeće je predstavničko tijelo grañana (31 vijećnik) i organ vlasti u općini, koji svoju funkciju vrši u skladu sa Ustavom, zakonom i Statutom Općine. Općinsko vijeće donosi propise i akte u okviru prava i dužnosti Općine i obavlja i sve druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom Općine, a naročito (donosi Statut Općine, Poslovnik o svom radu, obrazuje radna tijela, bira predsjedavajućeg Općinskog vijeća i njegovog zamjenika, sekretara i članove radnih tijela Općinskog vijeća, donosi budžet i izvještaj o izvršenju budžeta, donosi programe razvoja za odreñene oblasti, propise o općinskim

porezima i taksama, osniva JP i JU i druga pravna lica, raspisuje referendum, donosi propise o osnivanju i organizaciji organa uprave, utvrñuje nazive naseljenih mjesta). Predsjedavajući Općinskog vijeća zastupa Općinsko vijeće i predsjedava sjednicom Općinskog vijeća. Svoju dužnost obavlja profesionalno. Predsjedavajući Općinskog vijeća ima svoje zamjenike koji pomažu u radu predsjedavajućeg i po njegovim ovlaštenjima obavlja odreñene poslove iz njegovog djelovanja. Za razmatranje i pripremu akata, praćenje i proučavanje pitanja iz pojedinih oblasti, Poslovnikom o radu Općinskog vijeća obrazovano je 15 komisija: Komisija za statut, Komisija za budžet, Komisija za zaštitu ljudskih prava, Komisija za predstavke, Komisija za izbor i imenovanje, Komisija za odlikovanja, nagrade i druga priznanja, Komisija za prostorno ureñenje i zaštitu okoline, Komisija za odnose sa vjerskim zajednicama, Komisija za boračka pitanja, Komisija za obilježavanje značajnih dogañaja i ličnosti, Komisija za ravnopravnost spolova, Komisija za pitanja mladih, Komisija za saradnju sa lokalnim zajednicama u BiH i inostranstvu, Mandatsko - imunitetska komisija, Komisija za dodjelu stanova kojima raspolaže Općina. Općinski načelnik bira se neposrednim i tajnim izborima na cijelom području općine, na način utvrñen zakonom. Općinski načelnik je izvršno-upravni organ Općine. Općinski načelnik svoju dužnost obavlja profesionalno, predstavlja i zastupa Općinu. Odgovoran je za zakonito i stručno obavljanje prenesenih poslova kantonalne, odnosno federalne uprave. Općinski načelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine, nadležan je za: -sprovoñenje općinske politike, izvršavanja općinskih propisa i općinskih akata i izvršavanje prenesenih nadležnosti općine od strane kantona -imenovanje i smjenjivanje svih općinskih službenika i namještenika -osigurava saradnju općinskih službenika sa ombdusmenima -podnosi prijedlog izvještaja Općinskom vijeću i javnosti o provoñenju općinske politike i svojih aktivnosti

47

-obavještava Skupštinu Kantona, odnosno kantonalne organe o izvršavanju kantonalne politike i kantonalnih zakona i drugih propisa i meñunarodnih ugovora, kao i o stanju u odgovarajućoj oblasti, kad je izvršavanje te politike i tih zakona odnosno meñunarodnih ugovora povjereno općini. Struktura organizacije Općine Novi Grad Sarajevo -Općinsko vijeće: predsjedavajući Općinskog vijeća, Služba za poslove Općinskog vijeća -Kabinet općinskog načelnika: sekretar Općinskog organa državne službe, Savjet općinskog načelnika Općinske službe za upravu: 1.Općinska služba za privredu, obrazovanje, kulturu, sport i informisanje 2.Općinska služba za boračka pitanja 3.Općinska služba za finansije 4.Općinska služba za urbanizam i stambene poslove 5.Općinska služba za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina 6.Općinska služba za rad, socijalna pitanja, zdravstvo, izbjegla i raseljena lica 7.Općinska služba za opću upravu i lokalnu samupravu 8.Općinska služba za obnovu, razvoj i komunalne poslove Posebne općinske službe 1.Kabinet općinskog načelnika 2.Služba civilne zaštite 3.Služba za inspekcijske poslove 4.Služba za zajedničke poslove U općini djeluje Općinsko parvobranilaštvo kao poseban organ u funkciji zakonskog zastupnika Općine. Najveći rezultati Općine -modernizacija uprave i administracije verifikovane ISO standardom 9001:2000 i obezbijeñen kvalitetan servis za grañane -stepen upravnog rješavanja preko 85%, praćeno informatičkim programom “Dokument menadžment” u koji je uključeno 140 službenika -ustanovljena procedura za donošenje i transparentno rasporeñivanje budžeta u partnerstvu sa grañanima -desetine izgrañenih privredno-poslovnih i kulturno-sportskih objekata na bazi kvalitetnog urbanog planiranja koje obezbjeñuje ambijent za brže investiranje, poslovanje i kvalitetniji život -izrañeni savremeni objekti: Multimedijalni centar, sportska dvorana Dobrinja, stadion Otoka, OŠ “Osman Nuri Hadžić, OŠ “Dobroševići”, Dom zdravlja Sarajpolje, a u izgradnji: Bazen Otoka, Sportska dvorana Mojmilo, Srce Buća Potok, Bosmal City Centar, OŠ na Sokolju. -obnovljena stambena i komunalna infrastruktura 85% -u cijelosti provedena implementacija imovinskih zakona -kulturni sadržaji i programi približeni grañanima (Novogradski dani kulture, Sarajevo film festival i redovni programi za učenike i djecu koji afirmišu takmičenja iz znanja, umjetnosti...) -aktivno uključivanje omladinske politike na lokalnom nivou Savjetodavni odbor mladih pri Kabinetu načelnika -izrañen Lokalni ekološki akcioni plan za zaštitu okoliša (Leap) -ureñen je Centar za razvoj biznisa u cilju podrške bržem zapošljavanju -svake godine se stipendiraju nadareni učenici i studenti (oko 300 stipendista) -uvedena praksa realizacije projekata za teško bolesne -sa vlastitim projektom Općina provodi prevenciju narkomanije -kontinuirana pomoć nevladinim i neprofitnim organizacijama -aktivno partnesrtvo sa gradskom i kantonalnom upravom na zajedničkim investicijama -značajno popravljen imidž Općine -Općina je dobitnik meñunarodnog priznanj”Zlatna zvijezda” IV. Općinsko finansiranje i budžet

48

Općina Novi Grad Sarajevo je u skladu sa Zakonom o budžetima/proračunima FBiH razvila Procedure za donošenje budžeta u skladu sa Iso standardom 9001:2000. Usvojenom procedurom utvrñeno je da: -u julu tekuće godine općinski načelnik donosi smjernice i uputstva za pripremu budžeta -do 01. septembra općinske službe dostavljaju svoje finansijske planove -do 15 oktobra općinski načelnik predlaže nacrt budžeta Općinskom vijeću -Općinsko vijeće razmatra nacrt budžeta -usvojeni nacrt budžeta se daje u javnu raspravu u trajanju od najmanje 21 dan -općinski načelnik do 15. novembra utvrñuje prijedlog budžeta -Općinsko vijeće razmatra i usvaja Budžet općine za narednu godinu do 31. 12. tekuće godine U sklopu javne rasprave o nacrtu Budžeta svoje svoje učešće sa prijedlozima, sugestijama i mišljenjima organizovano uzimaju sve mjesne zajednice sa područja općine Novi Grad, kao i svi drugi subjekti i grañani zainteresovani za kreiranje budžeta općine. Najvažiniji prihodi općinskog budžeta su: -porez na promet od nepokretnosti -prihod od zemljišne rente -prihod od iznajmljivanja poslovnih prostora i garaža u vlasništvu općine -komunalne takse -naknada za puteve iz cijene nafte i naftnih derivata -tekući grant iz budžata Kantona Sarajevo Pobrojani prihodi ne pripadaju u cijelosti općini već se dijele sa ostalim nivoima vlasti. Raspoloživa sredstva Općina Novi Grad svojim budžetom rasporeñuje za rashode iz djelokruga svoje nadležnosti: -finansira zakonom utvrñene obaveze -pomaže razvoj društvenih djalatnosti od interesa za općinu -kapitalne projekte za razvoj lokalne infrastrukture i ostalih kapitalnih objekata
R.Br. 1. 2. Opis Ukupni prihodi Porez na dobit od pojedinaca Porez na dobit od poljopriv. djelat. Porez na prihod od imovine i imov. p. Porez na imovinu Porez na imovinu Porez na promet od nepokretnosti Ostali porezi Poseban porez na plaću za zašt.od prir... Poseban porez na plaću za zašt.od prir.. po osnovu ugovora o djelu i priv. posl. Prihodi od nefinansijskih javnih preduzeća i finan.javnih institucija Prihodi od kamata za depozite u banci Prihodi od zemljišne rente Prihodi od iznajmlj. posl. prostora i gar. Prihodi od iznaj. posl.p:v.sala, parking Prihodi od iznajmlj. ostlog- skloništa Komunalne takse Općinske komunalne takse Općinske komunalne takse-javne povr. Općinska naknade Naknada za ureñenje grañev. zemljišta Naknada sredstava dr. nekretnina Naknada za dodijeljeno zemljište Ostale općin. nakn.-priz.pr.prven Posebne naknade i takse Naknada za upotrebu cesta za v. p.lica Izvršenje budžeta sa 31. 12. 2004. 19.905.890 134.922 134.922 3.924.770 315.838 3.608.931 121.519 121.519 Izvršenje budžeta sa 31. 12. 2005. 19.002.267 135.885 336 135.549 3.440.138 346.909 3.093.229 262.487 244.461 18.026 3.918.850 22.130 2.906.147 892.589 36.565 61.416 143.908 143.908 795.499 126.034 620.076 49.388 1.737.420 180.582 Plan za 2006 17.181.000 126.000 1.000 125.000 3.350.000 350.000 3.000.000 250.000 230.000 20.000 3.060.000 25.000 1.980.000 910.000 65.000 80.000 1.860.000 1.630.000 230.000 2.040.000 320.000 1.150.000 500.000 70.000 1.700.000 170.000

3.

4.

5.

2.452.085 28.626 1.480.972 821.633 55.610 65.243 159.661 159.661 4.267.258 1.339.105 2.373.178 410.082 144.892 1.922.482 164.740

6.

7.

8.

49

000 60.934 78.728. Subvencije javnim preduzećima Tekuća rezerva Tekuća rezerva Kapitalni izdaci Rekonstrukcija i investiciono održavanj infrastrukturnih objekata Nabavka zemljišta Kapitalna ulaganja u zemljiš.340.622.240 287.000 1. i nabavka grañevina Nabavka opreme Rekonstrukcija i investiciono održav. Prihodi komisije za tehničko grañ.679.000 2.884.000 30.672 281.000 60.755 4.574 27.028.918.000 210.571 41. 2.000 5.416 327.000 350.000 3.751 38.000 3. Naknada za upotrebu cesta vozila grañ.000 231.371 112.594.118.960 4.922.244 156.627 3.477.509 47.538.000 6.944.744.707.9.495 17.531 61.489.432 1.057.tenderi Ostali prihodi Ostali prihodi Tekući grantovi od ostalih nivoa v.000 30.443 980.000 60.000 3. 10.806 146. Doprinos poslodavaca Doprinos poslodavaca Izdaci za materijal i usluge Putni troškovi Izdaci za energiju Izdaci za komunalne usluge Nabavka materijala Izdaci za usluge prevoza i goriva Tekuće održavanje Izdaci osiguranja i bankarske usluge Ugovorne usluge Tekući grantovi Tekući grantovi drugim nivoima vlade Tekući grantovi pojedincima Tekući grantovi neprofitnim organiz.000 1. III POTVRDA ZA KVALITET USLUGA 50 .000 439. 11.792 227.000 138.254 2.222 16.030.219.000 620.086 100.432 803. 280.118 1.000 992.009 16.084 101.150 280.415.929 4.309 49.268.807 149.165 236.683 100.297.000 1.658 12.939 2.d.000 60. usluga ostalim-kom.571 1.170 492.623 3.181.000 365.870. Prenesna sredstva iz prethod.000 55.844 323.216 172.000 50. 1.000 439. Ukupni izdaci Tekući izdaci Plate i naknade Bruto plate Naknade troškova zaposlenih Naknade vijećinicima u Općin. god.195 576.627.000 160.963 2.974.000 18.565 214. 4.000 470.518.537 33.660 14.337 30.000 3.957 371.712.086 3.000 1.715.obj.221 36.250.118 281.468 3.797 1.000 110.078 719.591 35.941 76.000 73.874.000 4.000 3.048 15.017 369.749 234.700 872.v.000 100.000 2. Općinske naknade .881 1.639 1.000 162.000 500.527.966 146. 6.728 15.790 171.520. Primljeni grantovi od Kantona Primljeni grantovi od Grada Primljeni grantovi od Kant. 5.000 250.122. Prihodi od pružanja javnih usluga Prihodi od pružanja usluga grañanima Prihodi od usluga katastra Prihodi od usluga snimanja objekata Prihodi od pruž.165.939.710 41.000 25.968 198.639 17. za kap.302 207.755 2. 12 I.731 1.000 28.000 7.000 17.927 985.177.000 30.571 3.417 2.948.674 25.929 146.proj.128 1.310 49. Naknada za puteve iz cijene naft.002 18.128 327.000 180.000 100.000 7.939 206.546 180.611.004 647.655 4.000 185.753.459 208.

51 . kulturno-ekonomski i socijalni razvoj ovoga metropolitskog područja u odnosu na BiH u cjelini – pretpostavljaju jačanje urbanih. elektronske komunikacije. željeznički saobraćaj. I Opći i posebni ciljevi prostornog razvoja A. stavljanje pod kontrolu postojećih klizišta i saniranje područja u cilju sprečavanja dalje erozije. autobuska stanica. obrazovanja. sredinu učiniti atraktivnom i privlačnom za meñunarodni kapital. autoput. Održivi razvoj bazirati na kompatibilnosti okoliša sa ekonomskog.4. Reduciranje šteta u okolišu – reducirati uticaje na prirodnu sredinu zagañenu industrijom. djelovanja slobodnog tržišta i stranih ulaganja. podržati visokonaučne institucije i istraživački rad. kulturno-socijalnog i prostornog aspekta za ovo je potrebna odgovarajuća okolinska svijest grañana i odgovornost sadašnjih prema budućim generacijama. Opći ciljevi prostornog razvoja Profiliranje kantona Sarajevo kao regionalne i evropske metropole: jačanje i formiranje novih institucija znanosti. saobraćajem i drugim djalatnostima i djejstvima. uzeti u obzir saobraćajni aspekt – aviosaobraćaj. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA KANTONA SARAJEVO 2003 – 2023. Usklañivanje politike racionalnog korištenja prostora sa očekivanom izmjenom strukture djelatnosti – pod utjecajem uloge metropolitskog područja. Unapreñenje razvojnih i integrativnih funkcija kantona Sarajevo: metropolitsko područje. kao i ratnim razaranjima. kulture. devastacijama i destrukcijom. privlačnim za mlade stručnjaka i njihov ostanak u zemlji. Pretpostaviti ubrzaniji demografski. proizvodnih i uslužnih funkcija u njemu. u kome se nalazi glavni grad države BiH treba da vrši uticaj na ukupan razvoj društva. doći će do izmjene strukture djelatnosti i to u pravcu povećanja udjela produktivnih sektora i grana.

B. neadekvatne regulative -respektiranje što manjeg okolinskog opterećenja prostora -ekonomska valorizacija usluga -uvažavanje policentričnog modela razvoja -rigoroznom finansijskom i kaznenom politikom zaštiti prirodne resurse -restruktuiranje javnih komunalnih preduzeća u smislu podjele na javno dobro i dio koji se povjerava operatoru po osnovu javne koncesije na kraći period *Profoliranje prostora kao ambijenta profitabilne ekonomije -osigurati pravnu sigurnost u ekonomskim tokovima -otvoriti proces pripremanja i opremanja jednog broja lokacija potrebnom infrastrukturom za izgradnju MSP -razviti stabilan i efikasan poreski sistem -iskoristiti geografski položaj i povoljan geopolitički položaj -preduzeti mjere da Sarajevo bude atraktivno za život stranaca 52 . pouzdanost snabdijevanja. vodoprivredne i telekomunikacione infrastrukture – treba biti usaglašena sa potrebama stanovništva. eventualno obezbjeñenje alternativnih izvora -racionalno korištenje i eksplatacija voda. korištenje i zaštita prostora -bilansiranje podobnih prostornih kapaciteta za urbani i ruralni razvoj -policentrični sistem razvoja kantona (disperzivna koncentracija) -obezbijediti uslove za kontrolisanu. energetske. plansku izgradnju. pretjeranog administriranja. podzemnih i otvorenih vodenih tokova -smanjiti štetne uticaje na prirodnu sredinu. Posebni ciljevi prostornog razvoja Demografski razvoj -demografska veličina Sarajeva treba da odgovara njegovoj ulozi metropole -pokloniti posebnu pažnju obnavljanju stanovništva i stvoriti uslove za normalizaciju ukupnih demografskih procesa -obnoviti naseljavanje ruralnih područja i stvoriti uslove za njihovu demografsku revitalizaciju (poboljšanje infrastrukture. godine Održivi prostorni razvoj i ureñenje -optimalna i racionalna organizacija. energije. podsticanje poljoprivredne proizvodnje i malih farmi) -Aktivnijom politikom povratka raseljenih osoba težiti stanju strukture stanovništva iz 1991. tehnoloških parkova) -iskorištavanje prednosti Sarajeva kao centra gravitacione regije i glavnog grada -otklanjanje zapreka nastalih zbog birokratske neefikasnosti. unapreñenje i razvoj transportne. privrede kantona i evropskim standardima -očuvanje bogatstva i raznolikosti pejzaža u okviru kantona-izdvojiti zaštićena područja u kantonu -ekonomski efikasnije korištenje zemljišta-uvoñenje tržišnog sistema korištenja zemljišta -razvoj energetskih resursa sa zaštitom okoline-maksimalna štednja el. na urbanim i vanurbanim područjima kantona Sarajevo -zaštita i ureñenje graditeljskog i prirodnog naslijeña i njegovo uključivanje u tazvoj kantona -sprečavati disponiranje industrijskog otpada bez njihovog prethodnog zaštitnog tretmana -voditi aktivnosti na nivou kantona i općina u cilju zaštite atmosfere i prirodnih resursa -zaštita ljudi i dobara od elementarnih nepogoda Održivi ekonomski razvoj *Profiliranje prostora kao ambijenta pogodnog za održivu ekonomiju može se realizirati: -ekonomskom valorizacijom znanja preko usvajanja okolinski prihvatljivih tehnologija i formiranja inkubacionih centara za naučnu i tehnološku saradnju (prostore i lokalitete koje su ranije zauzimala preduzeća klasične industrije transformirati u nove proizvodne prostore tipa inkubatora. zaštita izvorišta. a ispitati mogućnosti saniranja bespravne i neregulisane izgradnje i utvrñivanje mjera za njeno sprečavanje -racionalizacija i poboljšanje kvaliteta stambene gradnje i druge fizičke strukture – utvrditi lokalitete za individualnu i kolektivnu stambenu izgradnju uz definisanje što racionalnijih veličina parcela -prilagoñavanje prirodnim uslovima i specifičnostima pejzažnog i autentičnog regionalnog arhitektonskog oblikovanja i izraza u sistemu izgradnje hortikulturnog okruženja uz fizičke strukture u kantonu -rekonstrukcija.

predstavljaju tijesnu vezu Sarajeva sa Evropom..*Uvoñenje tržišnog sistema korištenja gradskog zemljišta trebalo bi biti u funkciji profiliranja prostora KS kao ambijenta održivog i profitabilnog razvoja -ekonomski efikasno korištenje zemljišta i njegova racionalna alokacija na osnovu javnih licitacija -fleksibilno korištenje zemljišta kako bi se vlasnici mogli ponašati u skladu sa svojim preferencijama -politiku zemljišne rente. administrativno privredni-bankarski centar. tardicionalne odrednice i autohtone proizvode.000 na 440.) su paralelne aktivnosti ka stabilnoj energetskoj opskrbi kantona. Vlakovo. Autoput Vc. sofisticiranog rada (uz univerzitetski centar – parkovi znanja). Alternativni energetski izvori (vjetar. II Osnovna koncepcija prostornog razvoja Kantona Sarajevo 1. što se prvenstveno odnosi na sjeverne padinske dijelove općine Novi Grad. Rajlovac. ostaje bitna odrednica prostora Sarajeva. termalna voda. novi kulturni sadržaji su nastavak već prisutnih aktivnosti u prostoru. sportsko rekreativni centar. Povećanje stanovništva od 400. Pomjeranje pažnje sa tradicionalnih centraliteta grada na nove prostore mora da omogući ravnomjernije rasporeñena i sredstva i ureñenja. Ne mogu se očekivati veća stambena naselja s obzirom na već prisutne disperzne graditeljske aktivnosti u prostoru. rekreacije i sporta Kvalitetna prostorna organizacija metroplitanske jezgre uz minimalno povećanje kapaciteta stanovanja.Stanovništvo i naselja 53 .Područje Kantona Sarajevo – prostorna organizacija Prijedlog prostorne organizacije metropole u odnosu na Kanton Sarajevo sačinjavaju: -nasljeñena naglašena konceptualna organizacija metropolitanske jezgre (Sarajevo sa pet općina) kao osovinske linearne urbanizacije -naglašeni pravci urbanizacije i razvoja na pravcu sjever i jug -na budućem koridoru Vc organizacija transportno-distributivnih centara (Semizovac. izgradnja škola i zdravstvenih ustanova u naseljima.g. zamjena funkcija u području stare radne zone sa funkcijama centraliteta inicirane promjenama geopolitičkog položaja Sarajeva (kongresni centar. Butila. rekonstruiranu željeznicu). a opteretiti postinvesticioni period obavezama -utvrñivanje finansijskih mehanizama koji omogućavaju brzu koncentraciju sredstava potrebnih za finansiranje investicija u gradsko zemljište -maksimalno reduciranje vremena pripremanja zemljišta i izgradnja objekata kako bi se obezbijedio maksimalan profit -povećanje efikasnosti korištenja gradskog grañevinskog zemljišta *Definisati ekonomsku kulturu kao historijski atribut samoodrživosti zajednice -u strukturi ukupnog društvenog proizvoda iznaći podsticaje za kulturne promjene koje će promovirati lokalne. kao i priključci kantona na isti. sa svim prednostima i manama. te radne zone na lokalitetima Reljeva. Tarčin).) i povećanje prostornog i općeg standarda zahtijevaju dodatne površine u cilju povećanja kvaliteta života. Željeznička infrastruktura dijelom postaje dio mreže gradskog prometa. izgradnja parkinga i garažnih prostora mora rezultirati obustavljanjem parkiranja na gradskim saobraćajnicama oslobañajući ih za cirkulaciju. nove površine za radne aktivnosti. a značajno reurbaniziranje funkcija centraliteta osobito u zoni općegradskog centra sa funkcijama kulture. sve uz budući gradski autoput. odvojena barijerama željeznice od centralnog tkiva grada. 2. Rakovica -zeleno planinsko okruženje sa naglašenim razvojem turističke privrede. sunce.000 (do 2023.. trgovački centar. Javni gradski saobraćaj mora biti stimulisan u odnosu na privatna vozila. Aerodrom Sarajevo i pored alternativa u aerodromu Visoko. Smanjenje koncentracija stanovanja. koja će rasteretiti predinvesticioni.

elektronska. kulturni.godinu.g. Prema istoj procjeni. 3 km2 . godine na području KS u naseljima sa više od 50. -broj stanovnika 2023 g.3% stanovništva KS.000 stanovnika. urbani. nekonvencionalna proizvodnja hrane. u 2023. njihovo instaliranje u postojeće okvire (modernizacija postojećih kapaciteta) *otvorenost prema razvoju novih grana privrede koje će postati novi generatori razvoja i finansijskih tokova *uvoñenje tržišnog sistema korištenja zemljišta *implementaciju filozofije održivog razvoja *povećanje ukupnog nacionalnog bogatstva *povećanje ekonomske sigurnosti stanovništva Sektori koji pružaju mogućnosti za budući razvoj su: *obrazovanje – univerzitet kao generator razvoja i permanentne edukacije *naučno-istraživačka i istraživačko-razvojna djelatnost *razvoj malih i srednjih preduzeća. konsalting i druge slične usluge *trgovina *turizam i komplementarne usluge (sajamski. Novi Grad.000 stanovnika. u naseljima sa 20 – 50 000 (Stari Grad i Vogošća) 14% stanovništva. u kojoj će živjeti oko 28. -usporeniji rast prirodnog priraštaja -stopa mortaliteta će se povećavati -nastaviće se proces starenja stanovništva -udio mladog stanovništva u ukupnom stanovništvu će se postepeno smanjivati -izrazito usporeno doseljavanje na područje kantona Sarajevo Na području Kantona Sarajevo. ekonomije prostora *razvoj poslovnih inkubatora i tehnoloških parkova *značajna ulaganja u nove tehnologije. na području kantona Sarajevo od ukupno broja stanovnika 95% je gradsko. Privreda Strateška opredjeljenja razvoja Kantona Sarajevo su: *Sarajevo metropola *Sarajevo ambijent unosnog poslovanja *Sarajevo ambijent ugodnog življenja Koncept ambijenta. meñunarodni politički samiti.3%. Novo Sarajevo.2% stanovništva.000 stanovnika (Centar. unosnog. prehrambena. godini planira se 442. 3. projektantske. atraktivne manifestacije 54 . Ilidža) će živjeti 74. sport. Prema procjenama u 2023. rekreacija – profitabilne.648. sesije JIE i zapadnog Balkana) *zdravstvo – visokodiferencirane zdravstvene usluge *kultura. Broj stanovnika će rasti prosječno godišnje po stopi od 0. Za općinu Novi Grad projekcija za 2023. finansijske. zimski.Projekcije stanovništva do 2023. avanturistički. na površini od 1. 5% vanurbano. odnosno visokoprofitabilnog poslovanja podrazumijeva: *rekonstrukcija i jačanje ekonomske osnove *dinamiziranje ekonomskog razvoja *optimalna valorizacija kompetitivnih pogodnosti KS *ekonomska valorizacija znanja *natprosječna profitabilnost po osnovu korištenja ekonomije obima. kongresni.5% i povećat će se za oko 40.3 st/m2 i sa godišnjom stopom rasta od 0. posebno u područjima koja su ekonomski i ekološki prahvatljiva (farmaceutska.g. prigradsko stanovništvo. sa gustinom naseljenosti 2.g.) *bankarstvo. optička. itd. na KS jedino općine Novo Sarajevo i Novi Grad neće imati prigradsko stanovništvo.000 u odnosu na 2003. Od ukupnog broja stanovnika 2023. Najveća koncentracija stanovništva će i dalje ostati u općini Novi Grad. banjski. na KS neće dostići broj iz 1991. sportski. urbano stanovništvo.godinu je 125.277.

odnosno opadaće po prosječnoj godišnjoj stopi od 3. Cijeni se da će u prvom dijelu planskog perioda prosječna stopa rasta biti 5%. ali vrlo niska baza i ciljevi razvoja nameću ovakav tempo rasta GDP-a. KM. skladišta i proizvodno zanatstvo) koje su ujedno i najveći korisnici prostora.537 USD prema kursu 2004. II varijanta je urañena na temelju kombinovane stope rasta .880 lica.6%. odnosno izgradnja malih i srednjih preduzeće u disperziji. Industrija -prilagoñavanju veličine i strukture industrije prema stvarnim potrebama tržišta. (Puna zaposlenost cijeni se danas na oko 40-42%. obimna mehanizacija. što upućuje ne ralativnu pouzdanost ove projekcije.7%. godine. odnosno prosječna stopa rasta zaposlenosti iznosit će 3. broj zaposlenih do 2023. posebno u gradskim i prigradskim naseljima. ovakav rast je moguć. Prema planiranom broju stanovnika. Ako se uzme u obzir da je u razvijenim zemljama stopa rasta oko 1 do 3%. Ovo su visoke stope rasta. godine u iznosu od 7% prosječno godišnje. godini iznositi 8. Prostorni razmještaj Prostorni razmještaj privrednih kapaciteta daje težište na razmještaj proizvodnih zona (industrija. Tako će prosječna stopa rasta GDP-a u planskom periodu iznositi prosječno 5. Prema ovoj varijanti. To odgovara nivou razvijenosti Slovenije u 2005. To je u skladu i sa meñunarodnim predviñanjima za BiH. sa većom stopom rasta do 2010. II varijanta je urañena na temelju kombinovane stope rasta GDP-a.000. da su komunalno opremljeni ili da postoji mogućnost lakšeg priključka na infrastrukturne sisteme. a u drugom dijelu planskog perioda do 2023. sa težištem na prestukturiranju u manje fnkcionalne proizvodne kapacitete. to znači 19. smještaj kapaciteta se usmjerava na prostore novih proizvodnih zona vodeći računa o tehnološkoj i saobraćajnoj povezanosti sa pogonima industrije grañevinskog materijala.4% i 5. Stepen zaposlenosti ukupnog stanovništva će iznositi 31. prema kojoj će ukupan GDP KS u 2023. asfaltne baze. sa ofanzivnom stopom rasta od 2011.1%.772 KM per capita ili 11. varijante stope rasta od 5. Prema dosadašnjim tendencijama prosječna godišnja stopa rasta će iznositi 5. Dakle. sa dijagramom rasturanja podataka R2 =0. godini. što je nerealno dostići) Uz ovakvo kretanje procjenjuje se da će broj nezaposlenih lica iznositi 32.000. Nezaposlenost će se smanjiti na 28. što je poželjno ali i realno moguće. -planiranom povećanju proizvodnih zona na području Sarajevskog polja (Reljevo-Rajlovac-Briješće. u dolini rijeke Zujevine (Mostarsko raskršće i Gladno polje) u dolini rijeke Bosne (Ilijaš) kao i manje izdvojenim površinama u blizini naselja Vogošća i Semizovac.5% do 2023.7%.4%. sa dijagramom rasturanja R2 =0. od 3%. 4.9% jesu visoke.7% i stopu nezaposlenosti od 18.000 lica. kao i buduće potrebe. uz stepen zaposlenosti ukupnog stanovništva od 31. u KS bit će zaposleno 140.398 mil. godine iznosiće 140. godine ili 12. Oko 2010. ali imajući u vidu nisku bazu. Skladišta 55 . Opredjeljenje je za prvu varijantu. skladišta grañevinskog materijala) sadašnji razmještaj u prostoru.9% godišnje. godine od 5. te većim stranim direktnim investicijama. godine.406 USD prema kursu USD 2003. Procjena zaposlenosti. što znači da će zaposlenost rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 2. Ova varijanta je ostvariva pri brzom uspostavljanju podsticajne političke situacije. Grañevinarstvo Imajući u vidu specifičnosti grañevinarstva (betonske.Osnovne projekcije društvenog bruto proizvoda (GDP) I varijanta je urañena na temelju linearnog trenda.966. a u skladu sa opredjeljenjima da se budući lokaliteti nalaze uz primarne saobraćajne tokove.6%. što upućuje na pouzdanost ovakve projekcije. grañevinarstvo. godine očekuje se stabilizacija političkih i ekonomskih prilika u BiH. nezaposlenosti i radne snage I varijanta je urañena na temelju trenda.788.1%. odnosno da će nezaposlenost opadati prosječno po stopi od 3. usljed još uvijek nesreñene situacije u ozbiljnijem pokretanju privrednog razvoja.

robni terminali. veliki kompleksi trgovine. skladišta) sa ukupnom površinom lokaliteta 755. naučno-istraživački kompleksi. zatim tehnološki parkovi.Za očekivani razvoj robnih. 62 ha. tu mogu biti uključene i površine predviñene za sajmišta. prije svega sa provjereno dobrim saobraćajnim vezama. -proizvodne zone: industrija. Osim navedenih namjena. velikom posjetom. grañevinarstvo. 56 . robno-transportnih i distributivnih centara predviñene su nove lokacije unutar proizvodnih zona sa lokacionim prednostima. posebne vrste tržnih i uslužnih centara sa naglašenim obimom saobraćaja. robno-transportni centri.5 ha. Za općinu Novi Grad 410. Prostorna distribucija i gustina radnih mjesta U dosadašnjim analizama privrede KS navedeno je 146 lokaliteta u namjeni “privreda” (industrija. slobodne zone. Planirana površina proizvodnih zona KS za 2023. godine iznosi 1.32 ha.624. skladišta i proizvodno zanatstvo -privredne zone: prodajna skladišta robe. grañevinskog materijala. grañevinarstvo.

Zastupljena je u nizijskom području odnosno riječnim dolinama sa mogućnošću potpunog ureñenja poljoprivrednog zemljišta. prikazane po osnovi mogućnosti korištenja. naučno-istraživačka djelatnost. za potrebe stambenih objekata. rekonstrukciju i revitalizaciju zatečenih vrijednosti. Općina Novi Grad: broj stanovnika 125. broj stambenih jedinica 45. Sveukupno gledano. Najizrazitije potrebe su za objektima pojedinih kategorija kao što su mreže objekata kulture. Iz ovih razloga i očekivanog minimalnog porasta broja stanovnika u planskom periodu. tako i u novim naseljima gdje stambenu izgradnju treba paralelno da prati i izgradnja ovih sadržaja. 57 . sanaciju. zatim osnovnog i srednjeg obrazovanja. koncepcija prostornog razvoja funkcije stanovanja i djelatnosti stambene izgradnje do 2023. trase primarnih saobraćajnih pravaca i slično. ugrožavaju zaštitne zone pitke vode.833. U oblasti društvenih djelatnosti obrañuje se: predškolsko obrazovanje i vaspitanje. uslužno zanatstvo i finansijske. Poljoprivredno i šumsko zemljište Bonitetne vrijednosti zemljišta. kultura. Novo Sarajevo i većim dijelom Novi Grad. broj stambenih jedinica 193. unutar ovih dijelova Kantona se predviña minimalan obim nove stambene izgradnje usmjerene na površine za koje je već donešena provedbena prostorno-planska dokumentacija. Centar. osnovno obrazovanje. Dio osnovnog pravca razvoja se pruža od općine Novi Grad preko općine Ilijaš. ukupno novih stambenih jedinica 2. srednje obrazovanje.153. ugostiteljstvo.128. iskazuju se kao novi kvalitet-agrozona. Procjena potrebe za novim stambenim fondom do 2023: Kanton Sarajevo: broj stanovnika 442.382.5. prosječna brojnost porodice 3. godine podrazumijeva najveći obim aktivnosti usmjeren na ureñenje. površina stambenog fonda u m2 2. Društvene djelatnosti i nivo zadovoljenja potreba stanovništva zahtijeva njihov dalji razvoj u skladu sa materijalnim mogućnostima. zdravstvena zaštita. 6. ukupna površina novog stambenog fonda u m2 1. područja prirodnog i graditeljskog nasljeña. ukupna površina novog stambenog fonda u m2 228. Društvena infrastruktura Društvena infrastruktura odreñena je u dva osnovna segmenta: društvene djelatnosti i komercijalne djelatnosti. kako u naseljima deficitarnim ovim sadržajem. na području općine Stari Grad.482. površina stambenog fonda u m2 12. tehničke. postojeće i potencijalne zone eksploatacije termo i termomineralnih voda.753. U oblasti komercijalnih djelatnosti obrañuje se: trgovina na malo. Nepovratno se. izrazita nestabilnost.000.21.483. što podrazumijeva da se izgradnja novog grañevinskog fonda usmjerava na već pripremljeno i ureñeno grañevinsko zemljište.921. poslovne i druge usluge. ukupno novih stambenih jedinica 12. prostorni kapaciteti su iscrpljeni i prevaziñeni angažovanjem neuslovnih površina zemljišta koja karakteriše strmi nagib. prosječna brojnost porodice 3. velike nadmorske visine. Unutar tako ureñenih prostora otvaraju se mogućnosti za zadovoljenje interesa današnjih i budućih investitora. angažuje najkvalitetnije poljoprivredno i šumsko zemljište. socijalna zaštita i javna uprava. više i visoko obrazovanje. 7. Stanovanje i stambena izgradnja Prema ocjeni stanja. Manji dijelovi općine Novi Grad i područje općine Iliña su danas izloženi najintenzivnijoj izgradnji.923. nepovoljne orijentacije i blizina neodgovarajućih sadržaja. Poljoprivredna zemljišta na području KS grupišu se u 3 agrozone: -I agrozona uključuje prve četri binitetne kategorije i sa aspekta zemljišnih potencijala ova zona se smatra najvrednijom za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju.723. nauke i odreñenih vidova socijalne zaštite.732. što podrazumijeva da se posredna veza ovog pravca i područja Grada ostvaruje preko općine Vogošća. u razvoju kantona posvetit će se puna pažnja izgradnji ovih objekata.000. Prema tome.

u skladu sa meñunarodnim pravilima i propisima za pojedine kategorije sportskih objekata. zaštiti i urediti kao Memorijalni park. 10. u ovj zoni dominiraju površine slabih pašnjaka i vezana su za planinska područja. Koncept prostorne organizacije površina šuma i šumskog zemljišta trebao bi da bude i usmjerenje organizacijama koje upravljaju tim sistemom po pitanju zaštite.039 ha). a koji se trebaju objediniti. Južna longitudinala: petlja Iliña-Neñarići-Mojmilo-Alipašino polje-Hrasno-Grbavica-Skenderija –Vijećnica. Saobraćaj i veze Stopa rasta broja putničkih vozila se procjenjuje na 3. 11. nova evidentirana cjelina površine 254 ha unutar ranije registrirane kategorije “park-šuma Žuč (1.Pofalići-Čengić Vila-Halilovići-Rajlovac.4. uz mogućnost rekonstrukcije i povećanja tehničke i prostorne opremljenosti. i 4. kao i uvoñenje linija na padinskim dijelovima gdje je to moguće Terminali Halilovići (depo trolejbusa. Stopa rasta teretnog transporta procjenjuje se na bazi rasta GDP i faktora transportnog elasticiteta i kretat će se 6-7% godišnje u periodu do 2010.5% godišnje u priodu do 2010. longitudinalnom razvojnom pravcu grada. Ilidža). ureñenja. te “A” transverzalu: Aerodrom-Dobrinja-Mojmilo. 9. -III agrozona uključuje zemljište najslabijih bonitetnih kategorija.” Ovdje spadaju i karakteristični lokaliteti urbicida i Tunel Dobrinja. Zetra. Ovi objekti i centri predstavljaju kategoriju specijalizovanu za pojedine grane sporta. autobusa i minibusa) Željeznice 58 .0% u periodu 2010-2020. koja posjeduju ograničenja i uglavnom su manje prikladna za kultiviranje. Mogu se koristiti kao oranična tla. Obuhvata karakteristične lokalitete – utvrñenja. Javni prevoz putnika Planirana su rješenja za zadovoljenje potreba grañana u javnom prevozu putnika kojima se predviña: -uvoñenje željeznice u sistem javnog prevoza putnika na navedenim primarnim pravcima razvoja -proširenje tramvajske mreže do Dobrinje i Hrasnice -znatno proširenje trolejbuskih. Planskim rješenjem formira se mreža sportsko-rekreativnih objekata i centara (Skenderija. definisano na osnovu raspoloživih saznanja i prostornih mogućnosti terena. kote iz perioda opsade grada. koji relativno ravnomjerno pokrivaju teritoriju kantona i omogućavaju omasovljenje rekreativnog sportskog i školskog sporta.5-6% u periodu 2010-2020. Kulturno – historijsko i prirodno naslijeñe Neistražena i nevalorizovana područja novije historije Historijsko-memorijalni kompleks Žuč. a pretežno se koriste kao livade i voćnjaci. Područje značajno po dogañajima iz perioda odbrane grada. a prema posebnom “Programu spomen-obilježja opsade i odbrane grada 1992-1995. Sport i rekreacija Postojeći sportski objekti i kompleksi se zadržavaju.5% . unapreñenja i korištenja tih površina kroz: -izradu programa dugoročne rekonstrukcije niskoproduktivnih površina šume u stadij stabilne -izraditi program i utrditi dinamiku realizacije pošumljavanja neproduktivnih šumskih površina-goleti -gospodarenje šumama na principima trajnosti i održavanja biodiverziteta 8. Otoka. i 3. Planirane primarne saobraćajnice na području Kantona Na pravcu istok-zapad (E761).5 – 4.-II agrozona uključuje zemljišta osrednjih potencijala. Dvanaestu transferzalu (planirana rekonstrukcija i dogradnja drugog kolovoza): Briješće-Stupska petlja-AerodromGranica Kantona u pravcu Trnova. Sjeverna longitudinala: Željeznička stanica Sarajevo. godina. od planiranih primarnih saobraćajnica treba naglasiti gradsku autocestu: Butila-Briješće-Boljakov potok-Buća potok-Pofalići-Velešići-Ciglane. godine.

te transportnih cjevovoda izmeñu novih pumpnih stanica i rezervoara. Za sva urbanizirana naselja potrebno je izgraditi distributivnu mrežu kako bi se voda iz novih rezervoara mogla dovesti do potrošača. u Rajlovcu (općina Novi Grad) na Bistriku (općina Stari Grad) na Soukbunaru (općina Stari Grad). očekuje se samo za potrebe BH telekoma sa sadašnjih 70 za još 50 baznih stanica. Telekom-operatori će se pojaviti kao konkurencija kablovskim TV operatorima na područjima koje ovi nisu ili neće pokrivati svojom infrastrukturom. potrebno je izgraditi primarne objekte u sistemu vodosnabdijevanja a to podrazumijeva izgradnju novih rezervoara. U mobilnoj telefoniji očekuje se relativno veliko povećanje broja korisnika. u drugoj fazi pristupilo be se nabavci savremenih lahkošinskih vozila.000 na kraju 2010. Uvoñenjem brze prigradske željeznice koristila bi se isključivo moderna željezniča vozila sa elektrovučom. od čega su tehnički gubici 59%. radi nedostatnih profila. Uvodit će se nove generacije mobilne telefonije. Uključenje bespravno priključenih potrošača na vodovodni sistem vršit će se nakon definiranja statusa objekata. Izgradnja primarnih objekata centralnog vodovodnog sistema Sukladno pravcima urbanog razvoja. 59 . Prije svega to će biti optički kablovi.000 što će biti stepen razvoja približan onome danas u EU.000 pretplatnika broj porasti na oko 200. godine su izgradnja pošta: na Vratniku (općina Stari Grad). dolina rijeke Bosne (Ilijaš) i područja Sarajevskog polja (Reljevo. Cilj je smanjenje gubitka na 40%. izvršiti poboljšanja postojeće pruge. Briješće). a i novi bežični sistemi koji će širokopojasnim pristupom riješiti mnoge probleme komunikacija na nivou govora i posebno interneta sa svim njegovim servisima. neadekvatnog cijevnog materijala kao i sve veće učestalosti evidentiranih kvarova. Rajlovac. za naselja u do sada neurbaniziranim područjima kao i imajući u vidu potrebe budućih privrednih subjekata. kao i planirano izmještanje “ispravljanje” željezničke pruge od Dvora do Priboja. Program smanjenja gubitka treba provesti putem rekonstrukcije vodovodne mreže i to: zamjena cjevovoda radi dotrajalosti. doći će do primjene novih tehnologija u pristupnim mrežama. pa vjerovatno i u Crnomorskom slivnom području. 14. Telekomunikacije Iz oblasti fiksne telefonije. Snabdijevanje vodom i odvodnja otpadnih i oborinskih voda Dugoročno rješenje vodosnabdijevanja kantona Sarajevo osigurat će se kroz budući razvoj vodovodnih sistema.000 korisnika na oko 300. koja je najrazvijenija na kantonu Sarajevo u odnosu na druge. 13. te započela izgradnja nove dionice pruge preko Hotonja do Vogošće. godine. planirano je i proširenje aerodroma u pravcu juga do magistralnog puta M18. Posebna pažnja bit će posvećena izgradnji novih baznih stanica. 12. Gubici vode se smatraju jednim od najvećih problema. Vazdušni saobraćaj Prema master-planu Meñunarodnog aerodroma Sarajevo i prema važećem Urbanističkom planu. U prvoj fazi do 2010. U trećoj fazi od 2015. i na Otesu (općina Ilidža). Slijedeći korak je racionalizacija svih vidova potrošnje pitke vode. dostigli su 65% od ukupno proizvedene vode. Kao dio rješenja ovog problema nameće se izgradnja novoplaniranog kolosijeka pruge od Rajlovca preko Butila do Blažuja. ali taj dio je izvan područja kantona Sarajevo. jer Sarajevo ispuštanjem neprečišćenih otpadnih voda u samom gornjem toku rijeke Bosne. a što je još uvijek nedovoljno i predstavlja donju granicu na listi srednje razvijenih zemalja Evrope. predstavlja najvećeg pojedinačnog zagañivača u slivnom području rijeke Save. što će predstavljati penetraciju od oko 50 fiksnih telefona na 100 stonovnika. godine i postplanski period koji će biti u funkciji zaštite koridora.Razvoj lahkošinskog sistema prevoza bi se trebao provesti u tri faze. pumpnih stanica. godine predviñena je modernizacija stanica i izgradnja novih dionica. druga do 2023. sa sadašnjih 200. Procjenjuje se da će sa sadašnjih 170. Stavljanje u funkciju centralnog gradskog ureñaja za prečišćavanje otpadnih voda je prioritet od najvećeg značaja. što će biti provedeno u tri perioda: prva etapa realizacije (dvije do tri godine). Osnovni pravci urbanog razvoja i povećanje radnih zona Kantona su dolina rijeke Zujevine (Mostarsko raskršće i Gladno polje). u Bačićkom polju (općina Ilidža). u Buljakovom potoku (općina Novi Grad). Pošta Prioritetni projekti iz oblasti poštanskog saobraćaja na području kantona Sarajevo za relizaciju do 2010.

kao što je to urañeno u novijim dijelovima urbanog područja pošto je ovo složen i dugoročan zadatak. racionalizaciju korištenja postojećeg sistema. koja bi uzela u obzir sve osobenosti KS i šire regije. U narednom periodu potrebna je znatno obimnija izgradnja kanala za odvodnju oborinskih voda. Struktura potrošnje po stanovniku (MWh/st) Finalna energija 2003 2023 Čvrsta goriva 0. preko primarnih sistema za kontinuiranu dobavu energije: elektroenergetskog i gasnog. Imajući u vidu realnu situaciju na terenu.88 Zemni gas 3. 15.66 Električna nergija 2. uvažavajući činjenicu da bi prioritet u realizaciji trebali imati kolektori u novoizgrañenim jugozapadnim dijelovima kantona. koja su neovisna od centralnog kanalizacionog sistema. Kontinuirani zadatak treba da bude zamjena dotrajale kanalizacione mreže u čijoj je realizaciji (zbog rata) došlo do značajnog zaostatka.43 0.75 60 .43 Tečna goriva 3. a u skladu sa konkretnim uslovima. tako i u svrhu saniranja postojećih i sprečavanja pojave novih klizišta. kojim gazduje KJKP “Toplane” kao najvećeg potrošača energije u KS mora biti kontinuirani proces. Usmjeravanje i praćenje razvoja centralnog toplifikacionog sistema. kao i preko pojedinačnih isporuka tečnog naftnog gasa. posebno na padinskim dijelovima kantona. Njihovo nepostojanje sada predstavlja realnu potencijalnu opasnost za resurse podzemne vode za piće.U cilju povećanja efikasnosti postojećeg centralnog kanalizacionog sistema (u starijim urbanim dijelovima) i izgradnji separatne kanalizacione mreže. ekološke uslove.24 3. postojeća rješenja u oblasti opskrbe toplotnom energijom-snabdijevanje gasom. Potrebno je izvršiti rekonstrukciju postojećih primarnih kolektora za otpadne vode koji zbog lošeg izvoñenja i neodržavanja funkcionalno ne zadovoljavaju ni sadašnje potrebe (hadžički. koja predstavljaju jedan od najvećih problema kantona. a neće se ni fizički moći provesti u najužem urbanom području. preporuka je izgradnja kišnih preliva na najznačajnijim potezima postojećeg mješovitog sistema u četiri gradske općine. treba biti nastavljena. trebala pumpanjem vraćati na centralni ureñaj za prečišćavanje. putem opsežnih istraživanja. U svrhu uvezivanja u centralni kanalizacioni sistem treba nastaviti izgradnju novih kolektora i proširenje kanalizacione mreže u skladu sa pravcima urbanog razvoja.28 3. putem cestovnog saobraćaja ili željeznice i odgovarajućih skladišta. blažujski. Energetika U planskom periodu kanton Sarajevo će zadržati dosadašnji osnovni koncept snabdijevanja energijom i energentima. Neophodno je separatnom kanalizacionom mrežom opremiti područja na kojima će biti izvršena legalizacija bespravne gradnje. mogućnost sistema za korištenje različitih oblika energije. bilo bi neophodno izgraditi lokalni ureñaj za prečišćavanje na lokalitetu Dvor (Rajlovac) i odustati od ranije planirane pumpne stanice koja je otpadne vode stanovnika smještenih nizvodno. fizičke kaarakteristike prostora.42 2. tečnih i čvrstih goriva. rajlovački) Kontinuirana izgradnja separatne kanalizacione mreže za urbana područja kantona. kako zbog dostizanja nivoa opremanja primjerenog urbanom području.

sprovoñenje preventivnih planskih mjera ureñenja slivnih područja rijeka na teritoriji kantona i to: rijeke Bosne. Na području kantona Sarajevo locirano je 767 klizišta. (2030.15% u odnosu na ukupnu površinu kantona. Željeznice.000 m2 . 61 . Proširenje bi obuhvatilo prostor današnjeg zaštitinog zelenog pojasa. pijaca na veliko.Mostarsko raskršće -obezbijediti dodatne sadržaje objekata tržnica i pijaca u cilju njihovog dvadesetčetvoročasovnog funkcionisanja Prema prijedlogu lokacija za pijace na području KS.Razvoj elektroenergetskog sistema u planskom periodu odvijat će se u cilju dovoñenja pogonske spremnosti i pouzdanosti na zadovoljavajući nivo. prema Urbanističkom planu (16. Potrebno je: -izgraditi tržišno-snabdjevački centar Stup. Dobrinje i Tilave.Ugroženost područja Minska polja Ukupna površina na području KS za koju postoji sumnja da je minirana iznosi 12. Do sada je na području Kantona ukupno deminirano 6. tržno-snabdjevačkih centara. Poplave Potreba zaštite od poplava zahtijeva sinhronizovanu i ubrzanu akciju. sa pratećim sadržajima -izgradnja pijace na veliko. Klizanje tla Česta pojava u mnogim područjima kantona. Komunalni objekti i površine Planirana površina obuhvata proširenje deponije sa sadašnjih 52. upotrebom municije sa osiromašenim uranijom. te više tržnih centara. u perspektivi bi trebalo za namjenu snabdijevanja predvidjeti dvadesetak pijaca. 18. 17. 16. nalaze se na području KS. Pijace i tržnice (snabdijevanje) U fazi razvoja. Groblja Povećanje kapaciteta postojeće mreže grobalja u funkciji zadovoljenja potreba do 2023. a što bi zadovoljilo potrebe za odlaganjem otpada do 2023. Zujevine. uz respektiranje specifičnih potreba stanovništva na pojedinim područjima. čija granica bi se takoñe trebala korigovati u odnosu na predloženo proširenje. Kontaminirana područja Izazvana ratnim dešavanjima. godine relizirat će se poduzimanjem slijedećih aktivnosti: -izgradnjom planiranog groblja Dolac -proširenjem groblja Bare -ureñenjem novih parcela na groblju Vlakovo -ureñenjem i održavanjem aktivnih i zatvorenih grobalja. od čega su 402 aktivna i 365 neaktivnih. povećanja ekonomičnosti u napajanju (smanjenje gubitaka) te povećanje instalisane snage za potrebe priključenih i novih potrošača.5 ha.5 ha (sa zaštitinim pojasom). Miljacke. u općini Hadžići.5 ha korisne površine – površine bez zaštitnog zelenog pojasa) na 94. vezana je za odreñene hidrogeološke karakteristike tla.) godine. težište je na kvalitetnom snabdijevanju svih grañana na području kantona Sarajevo. 19.

ISTRAŽIVANJE POTREBA GRAĐANA I PRIVREDE SA ASPEKTA POBOLJŠANJA AMBIJENTA ZA ŽIVLJENJE I POSLOVANJE U OPĆINI NOVI GRAD SARAJEVO -SAŽETI PRIKAZ(Istraživanje proveo: Udruženje poslovnih savjetnika u BiH – LESPnet) 62 .5.

gradski saobraćaj). Savjeti mjesnih zajednica. 6. 2. zapošljavanje. godina.UVOD Istraživanje potreba grañana i privrede sa aspekta poboljšanja ambijenta za življenje i poslovanje u općini Novi Grad Sarajevo vrši se u svrhu izrade dokumenta Razvojne strategije općine za period 2006-2015. 3. ukupno 400 ispitanika. infrastruktura (putevi. Sarajevo. energija. gas. 8 preduzeća do 50 zaposlenih. stanovanje. administacije. 10. Pitanja za pojedine oblasti definirana su na osnovu predistaživanja. 3 preduzeća preko 50 zaposlenih. putevi i dr) . Da bi se dobila potpuna slika stepena zadovoljstva privrednih subjekata od ukupnog broja anketiranih 10 preduzeća ili obrta je do 10 zaposlenih. 2. sport. Ovakva istraživanja predstavljaju instrument za uključivanje grañana i poslovnog sektora u plansko razvojne aktivnosti lokalnih zajednica (općina). el. informisanje. kulture i sporta. Privredni subjekti. te gradski saobraćaj) Za ciljnu grupu privredni subjekti oblasti istraživanja su sljedeće: I – komunalna infrastruktura (putevi. Grañani. administracija. socijalna sigurnost. i tako na najbolji način doprinese poboljšanju ambijenta za življenje i poslovanje. 2. III – ocjena poslovnog okruženja u općini N. te analizom materijala dostavljenih od općine (Socioekonomska analiza općine Novi Grad Sarajevo. Lokalni akcioni plan za okoliš općine N. informisanje). II-(administacija. vodovod i kanalizacija. 8. METODOLOGIJA Istraživanje potreba grañana i privrede sa aspekta poboljšanja ambijenta za življenje i poslovanje urañeno je metodom akteriranja. Anketirane su četri ciljne grupe i to: 1. vodovod i kanalizacija. zdravstvo. te svih oblika infrastrukture (voda. veoma je bitno postojanje kvalificirane radne snage kao i kompanija koje kreiraju radna mjesta. Sa aspekta zapošljavanja i ambijenta za poslovanje. kultura. Udruženja grañana na općini Novi Grad Sarajevo. kanalizacija. Rezultati istraživanja će se koristi za definisanje pojedinačnih elemenata strategije i na taj način omogućiti da buduća razvojna strategija općine Novi Grad Sarajevo adekvatno odgovori na identificirane potrebe i probleme grañana i privrede. 3. Profil 63 . ukupno 26 ispitanika. savjeti mjesnih zajednica i udruženja grañana na općini Novi Grad Sarajevo su: 1. Sarajevo. 9. odnosno oblasti koje se trebaju uvrstiti u upitnik definisala Općina u zahtjevu za ponudu. informiranosti. ukupno 10 predstavnika. 5.G. Za potrebe istraživanja kreiran je upitnik čije je sadržaj.G. plin. 7. 4. obrazovanje. Poboljšanje ambijenta za življene i poslovanje podrazumijeva poboljšanje u oblastima obrazovanja.ukupno 21 predstavnik anketiranih preduzeća. tržište rada i obrazovana radna snaga. zdravstva i socijalne sigurnosti. te su ista karakteristika svih lokalnih zajedica koje su usvojile novi koncept lokalne uprave koji se temelji na aktivnoj participaciji grañana i poslovnog sektora. 4. plin. Oblasti istraživanja za ciljne grupe grañani.

5% je oženjeno/udato. 68 osoba ili 17% su studenti. U uzorku nije bilo ispitanika sa zvanjem doktora nauka. Prema strukturi zaposlenosti. drugo 4 osobe ili 1%. prema uzorku pokazuje da je bilo najviše ispitanika sa 4 člana domaćinstava. 141 osobe ili 35.5%.3%.5% su odabrali otvorenu opciju drugo.5%.5 %. i dr. sa 5 članova domaćinstva 58 ili 14. sa 1 članom domaćinstva 22 ili 5.8% ispitanika sa urbanog djela općine. 258 osoba ili 64. što predstavlja ravnopravnu zastupljenost oba spola u sprovedenom istraživanju. 32 osobe ili 8%.5%. 3. dok su 142 osobe ili 35.5%. sa 2 člana domaćinstva 73 ili 18.25% su zaposleni po raznim kriterijima definisanim u upitniku. 64 . Zatim slijede ispitanici sa završenom osnovnom školom odnosno 45 osoba ili 11. Prema obrazovnoj strukturi. a 173 ili 43.5% su nezaposleni.3%.3% anketiranih bilo je sa rubnog/padinskog djela općine. 94 osobe ili 23. njih 126 ili 31.25% su penzioneri. Karakteristično je da su sve starosne skupine ravnomjerno zastupljene. koje je pokazalo da upitnik zadovoljava potrebe istraživanja. njih 96 ili 24%. Prema bračnom stanju. Višu stručnu spremu imao je 51 ispitanik. Ovako približan postotak zastupljenosti urbanih i rubnih djelova govori da su tokom ankete svi dijelovi općine bili jednako zastupljeni. 206 osoba ili 51.5% je muškog spola. Predistraživanje je rañeno metodom intervjua. Broj članova domaćinstava ispitanika. nezavršenim osnovnim obrazovanjem 4 osobe ili 1%. najveći broj ispitanika ima srednje obrazovanje.5%. Testno istraživanje je urañeno za grupe grañani i privredne subjekte. zatim sljede ispitanici sa 3 člana domaćinstva. te će rezultati istraživanja biti odreñeni stavovima i mišljenima svih starosnih skupina.općine. DEMOGRAFSKI PODACI Uzorkom za istraživanje potreba grañana i privrede obuhvaćeno je 400 ispitanika. dok su 194 osobe ili 48.5 % neoženjeno/neudato. sa 7 članova domaćinstva 6 ili 1.). 20 osoba odnosno 5% su domaćice (uzdržavani supružnik) a dvije osobe ili 0. što predstavlja dodatni kvalitet u istraživanju. u uzorku od 400 anketiranih osoba. zatim 75 osoba ili 18. te ispitanici sa visokim obrazovanjem. sa 6 članova domaćinstva 18 ili 4.5% i sa 8 članova domaćinstva 1 ili 0. odnosno 262 osobe ili 65.3%. što u procentima iznosi 12. Anketirano je 277 ili 56.5% ženskog spola. Od tog broja. magisterijem 2 osobe ili 0. a intervjuirani su predstavnici općinskih službi.8 %. Nakon testnog istraživanja izvršeno je anketiranje ciljnih skupnina prema planu anketiranja. Prikupljeni podaci su obrañeni i analizirani te su predstavljeni i zaključci i preporuke. Radna grupa za izradu razvojne strategije općine je nakon prezentacije rezultata testnog istraživanja usvojila upitnik. Privreda općine.

7% od ukupno 72 ispitanika koji su se izjasnili kao nezadovoljni. Školskim obrazovnim programom. 72 ili 18% je nezadovoljno a 110 ili 27. srednju.8% je bez stava. dok je 19. 22.5% od ukupno 227 anketiranih u urbanom dijelu općine. Dostupnošću udžbenika više od 1/3 ispitanika ili 39% je zadovoljno. Generalno. Udaljenošću škola od učeničke populacije 35. njih 20 ili 27. zatim slijede grañani u dobi 51-60 godina sa 30.8% ispitanika je zadovoljno. Starosne skupine od 26 do 60 godina su većinom zadovoljne i djelimično zadovoljne. 29% je nezadovoljno i 22% je bez stava. 22% je nezadovoljno i 24.4%. Primjećujemo da je kod ispitanika iz urbanog djela općine postoji veliki broj djelimično zadovoljnih ispitanika njih 29. što predstavlja važan pokazatelj s obzirom da je to populacija koja u svojim domaćistvima ima mlañih članova koji pohañaju neku od škola (osnovnu. Sportskim sadržajima u školama 15.5% ispitanika je zadovoljno. dok je 25% bez stava. 16. dok je taj procenat u rubnom/padinskom dijelu općine 51. itd.5% bez stava. dok je 20. 43. 28.3% je djelimično zadovoljno.1. 30. 124 ili 31% je djelimično zadovoljno.8% je djelimično zadovoljno. tako npr.8% je nezadovoljno i 21. 32% je djelimično zadovoljno.3% je nezadovoljno. dok je 24.5% je bez stava po pitanju kvalitete udžbenika.3% je djelimično zadovoljno.7%.8% je nezadovoljno. 26. 8.3 % je nezadovoljno brojem osnovnih škola. Kvalietom udžbenika u kategoriji stanovništvo.3% je bez stava.5% je bez stava. 4. 39.8% bez stava. 2.5% mladih u dobi 18-25 godina nije zadovoljno školskim obrazovnim programima.5% je zadovoljno. Brojem osnovih škola na teritoriju Općine. fakultet). 23.8% ispitanika od ukupno 173 anketirana u rubnom djelu općine nije zadovoljno brojem srednjih škola. 7. Stepen zadovoljstva brojem osnovnih škola u rubnom padinskom dijelu općine je za 10% niži od stepena zadovoljstva u urbanom dijelu općine.6% je djelimično zadovoljno. 5.8% ispitanika je zadovoljno.5% je nezadovoljno.5% je djelimično zadovoljno. Ako pogledamo strukturu odgovora po starosnim skupinama. mladi su najnezadovljniji. Opremljenošću škola i učionica 18% ispitanika je zadovoljno.8% ispitanika je zadovoljno.1% je bez stava. Učeničkim transportom 27% ispitanika je zadovoljno.Problem nedostatka osnovnih škola izražen u mjesnim zajednicama sa velikim postotkom negativnih odgovora u odnosu na ukupan broj ispitanika po toj mjesnoj zajednici. 94 ispitanika ili 23. 28. 14. te grañani u dobi 26-30 godina sa 23.3% ispitanika iz urbanog dijela općine se izjasnilo da je nezadovoljno. Stepen nezadovoljstva je veći od stepena zadovoljstva.8% djelimično zadovljno. Takoñe primjećujemo da je u rubnom dijelu općine izražen stepen nezadovoljstva gdje 42. sve starosne dobi ispitanika u urbanom dijelu općine zadovoljnije su brojem srednjih škola u općini od ispitanika svih starosnih dobi u rubnom padinskom dijelu. grañani u urbanim dijelovima općine zadovoljniji su opremljenošću škola (samo je 28 ili 12.3% je nezadovoljno. 12.4. 34. Analizirajući odgovore po starosnoj dobi uočava se značajna razlika u stepenu zadovoljstva brojem srednjih škola iz urbanog i rubnog/padinskog dijela općine. 32. Dubljom analizom odnosno pregledom odgovora ispitanika po mjesnim zajednicama primjećujemo da je nezadovoljstvo učeničkim transportom naglašeno u rubnim/padinskim 65 .8%. 9. Samo 16.6 % je nezadovoljno brojem osnovnih škola. 28. ANALIZA TRENUTNOG STANJA PO IDENTIFIKOVANIM OBLASTIMA 4. 6.3% nezadovoljno opremljenošću škola) u odnosu na grañane iz rubnih/padinskih djelova općine (60 ili 34.8 % je nezadovoljno brojem osnovnih škola.5% je nezadovoljno i 25. Može se uočiti da su mladi u dobi 18-25 godina najnezadovoljnija dobna skupina.6% je nezadovoljno opremljenošču škola i učionica) 3. za starosnu dob 18-25 godina. Tako npr. od ukupno 11 anketiranih grañana u MZ Alipašin most II njih 7 ili 63. 15% je djelimično zadovoljno. zatim u MZ Naselje Heroja Sokolje od ukupno anketiranih 16 grañana njih 5 ili 31. Brojem srednjih škola 20. zatim u MZ Briješće od ukupno 13 anketiranih njih 7 ili 53. a 31. Oblast obrazovanja 1. Generalno.5% je zadovoljno.

koji smatraju da odreñena područja za unapreñenja postoje. Razlog tome može biti nedovoljna informiranost o aktivnostima općine po ovom pitanju. njih 33. Podrškom općine radu sportskih ustavnova u cilju povećanja sportskih aktivnosti i masovnosti pojedinih sportova je naveći broj ispitanika nezadovoljan. Najveći procenat ispitanika nema stav o finansijskoj podršci Općine N. Brojem sportskih objekata naveći broj ispitanika je nezadovoljan.3%. odnosno penzionera. 7. npr. Čengić Vila.8% nema stava o reformi obrazovanja. 28. Najveći stepen nezadovoljstva brojem sportskih objekata u mjesnim zajednicama Anex. Kvalitetom i stručnošću nastavnog kadra u školama najviše je djelimično zadovoljnih ispitanika ili 29. Nezadovoljstvo učeničkim transportom povezano je sa nepostojanjem bolje povezanosti rubnih djelova sa centrom općine i centrom grada. dakle 53. 10. 20. 15. Uključenošću djece i omladine u rad sportskih klubova najveći procenat ispitanika odnosno 51.5%.5% ispitanika je djelimično zadovoljno reformama obrazovanja.8 %. Radom sportskih klubova (na teritoriju općine N. 27.3% je bez stava. vidimo da su mlañe starosne skupine nezadovoljnije od strarijih.3% ispitanika je djelimično zadovoljno što znači da smatraju da potrebe za sportskim objektima nisu u potpunosti zadovoljene. 36. dok je samo 1% grañana zadovoljno što dodatno govori o ovom problemu. Sarajevo radu obrazovnih institucija. 22. 18.mjesnim zajednicama. nije zadovoljno.8% je bez stava.G.3% je zadovoljno općinskom podrškom dok je 20. Pogledamo li u tabelu ispod koja pokazuje strukturu odgovora po starosnoj dobi vidjet ćemo da je najviše ispitanika koji su bez stava starosne dobi 61 i više. te i u odreñenom broju urbanih mjesnih zajednica koje su udaljenije od centra općine i centra grada. itd. i Dobroševići. 26. 14. a ovu skupinu sačinjavaju ispitanici starosne dobi 61 i više odnosno penzioneri. te npr.1% ispitanika je nezadovoljno kvalitetom i stručnošču nastavnog kadra u školama.5% je zadovoljno. Švrakino selo I i III. Staro Hrasno. 11.G.3%. 26.5% nije zadovoljno.2. 23% je bez stava a 9. 21. Dobrinja D i C. mini općinska liga i dr.8% je djelimično zadovoljno. 12. a najnezadovoljnija je skupina mladih 18-25 godina koji smatraju da bi se kvalitet i stručnost nastavnog kadra trebala znatno unaprijediti. 17.2” ispitanika starosne dobi od 18-25 godina nezadovoljno reformom obrazovanja.8% bez stava po ovom pitanju.3 % ispitanika je bez stava.8% je onih koji su djelimično zadovoljni podrškom općine što u kazuje na činjenicu da ova grupa ispitanika smatra da postoji odreñena podrška općine radu sportskih ustanova ali da u odreñenim segmentima ima mjesta za unapreñenje.) najveći broj odnosno 42.3% bez stava. Oblast sporta 13. 11% ispitanika je zadovoljno brojem sportskih objekata dok je 10. 16.8 posto ispitanika je djelimično zadovoljno. dok je samo 4% ispitanika zadovoljno. Reformom obrazovanja zadovoljno je 15. starosna skupina ispitanika 18-25 godina je najnezadovoljnija. U nezadovoljstvu reformom obrazovanja prednjače mlañe starosne dobi. 4. tako da je 43. i smatra da su ostvareni neki pomaci ali da postoje neka područja koja treba unaprijediti. Takoñe visok je procenat nezadovoljnih ispitanika30%.6% ispitanika je zadovoljno nastavnim kadrom u školama.5% grañana je nezadovoljno i ono ukazuje na činjenicu da se sportski rekviziti na javnim sportskim igralištima permanentno uništavaju. Promocijom sporta (organizovanje raznih oblika takmičenja. 66 . Sarajevo) veći broj ispitanika odnosno 41% nije zadovoljno. Najveći broj anketiranih grañana bez stava. To ukazuje na zaključak da bi općinska podrška radu sportskih ustanova u narednom periodu trebala biti povećana. 16. 11. 25% je djelimično zadovoljno.8% ispitanika. Odnosom grañana prema sportskim rekvizitima na javnim sportskim terenima/igralištima 79. 25. Analizirajući odgovore po starosnoj dobi.

61. dok je 5. 67 . 28.5% je nezadovoljno. i dr. a 9.8%.8% je zadovoljno. odnosno da su i jedni i drugi natpolovičnom većinom nezadovoljni brojem javnih nastupa općinskih zvaničnika. Možemo konstatirati da je stepen zadovoljstva po ovom pitanju veći u odnosu na predhodna pitanja iz oblasti informisanja. Distribucijom općinskih informativnih printanih materijala. djelimično zadovoljni i nezadovoljni. Oblast kulture 19. biltena i drugog najveći broj ispitanika. 24. kulturni centri. Natpolovična većina nezadovoljnih ispitanika navodi nas na zaključak o potrebi unapreñenja projekata za razvoj kulture. 27.3% je zadovoljno. nije zadovoljno. 31. Najveći broj ispitanika odnosno 67%. 24.4. Pogledamo li strukturu odgovora po tipu naselja vidimo da nema značajnih odstupanja ispitanika iz urbanih i rubnih djelova općine. Analizom odgovora na ovo pitanje po tipu naselja utvrdili smo da nema značajnih razlika u rezultatima. 42.5% nezadovoljnih ispitanika. 23.5% je bez stava. 29. 16. Oblast informisanja 25.3% je bez stava.5% je nezadovoljno. Natpolovična većina podržava osnivanje lokalne RTV. Podrškom općine radu kulturnih ustanova u cilju promocije kulture i kulturnih vrijednosti najveći broj ispitanika. 15. Brojem prostora za kulturno-zabavne aktivnosti (kino-sala. 5% ispitanika je bez stava po ovom pitanju. Sarajevo najveći broj ispitanika odnosno 52. 30% je djelimično zadovoljnih. 22.3% je djelimično zadovoljno. najveći broj ispitanika. Projektima za razvoj kulture i uključenošću grañana u iste najveći broj grañana. Brojem kulturno-zabavnih manifestacijama u općini N.8% je bez stava. 21. a samo 11. 17% je djelimično zadovoljno.8% nije zadovoljno. Brojem biblioteka i knjižnim fondom 58. a posebno u svjetlu rješavanja problema kulture življenja i kulture uopće koji je prepoznat kao jedan od glavnih problema na teritoriju općine Novi Grad Sarajevo. 28. 10% je bez stava. nije zadovoljno.G. Brojem javnih nastupa općinskih zvaničnika vezano za probleme i važna životna pitanja grañana. 56.8% ne podržava uspostavljanje lokalne RTV. u skoro istom procentu izraženo je nezadovoljstvo ispitanika iz urbanog i rubnog/padinskog dijela općine. 10% je bez stava.3% zadovoljno. ukoliko bi se ukazala prilika. Natpolovična većina nezadovoljnih i značajan procenat djelimično zadovoljnih ispitanika. tj. Nadpolovična većina nezadovoljnih i značajan procenat djelimično zadovoljnih navode nas na zaključak da trenutni broj biblioteka ne zadovoljava potrebe grañana kao i da knjižni fond treba obogatiti novim naslovima.4. 27. 20. 11. 13% je djelimično zadovoljno. Zastupljenošću općine u medijima najveći broj ispitanika.8%. a samo 4% je zadovoljno. 26.5% je zadovoljno. je djelimično zadovoljno. 22% je djelimično zadovoljno. a 8% je zadovoljno.5% je bez stava. je nezadovoljno. Ovako značajan pocenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih ispitanika ukazuje na potrebu bolje podrške općine radu kulturnih ustanova u cilju promocije kulture i kulturnih vrijednosti.5%. 29.8% procenata zadovoljno. 17.3% je bez stava.8% je djelimično zadovoljno. Gotovo je identičan procenat ispitanika koji su zadovoljni. dok je samo 11.5% je djelimično zadovoljno.3. 23.3% je zadovoljno.3% je bez stava a samo 7.8%.5% nije zadovoljno. a 10. Finansijskom podrškom općine razvoju kulture i kulturnim aktivnostima najveći broj ispitanika odnosno 31. podržao bi osnivanje lokalne RTV. 60. nije zadovoljno. Analizom strukture odgovora po tipu naselja utvrdili smo da nema značajnih razlika u odgovorima ispitanika iz urbanog i rubnog/padinskog dijela općine. 19.5%. 29. 4. a samo 10% je zadovoljno.) veoma je visok procenat od 70.3% je djelimično zadovoljnih ispitanika. pozorišta.

i 0.G.3% je bez stava. 81. Ljubaznošću zdravstvenih radnika natpolovična većina ispitanika. a 1. djelimično je zadovoljna. Brojem apoteka na teritoriju općine N. 31.G. djelimično je zadovoljna. Nedostatak sigurnih kuća (privremeni smještaj žrtava nasilja u porodici i dr.5%. Natpolovična većina djelimično zadovoljnih i značajan procenat zadovoljnih ispitanika navode na zaključak da je stanje po pitanju broja apoteka u općini dobro.) su vrlo male. Subvencije za ugrožene kategorije grañana (grijanje.5% je bez stava. S obzirom na visok procenat zadovoljstva grañana brojem ambulanti. Finansijska sredstva za zadovoljenje potreba socijalne sigurnosti ugroženih kategorija grañana su nedovoljna. 84. 10. Na osnovu rezultata možemo zaključiti da se pitanju socijalne zaštite nezaposlenih treba posvetiti značajno mjesto u cilju iznalaženja rješenja socijalne zaštite za ovu grupu stanovništva. a 16% ispitanika je bez stava. 3.) potvrñuje stav većine odnosno 71. 77% . 4. 8.8% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom.8% je zadovoljno.3%.3%. 10% je nezadovoljno.5% djelimično slaže sa ovom tvrdnjom. respektirajući 71. 3. 4. je djelimično zadovoljna.8% je djelimično zadovoljno.8% se ne slaže. te da bi iste bilo potrebno povećati u cilju zadovoljena osnovnih životnih potreba ugroženih kategorija grañana. Ljekarskim uslugama primarne zdravstvene zaštite visoka natpolovična većina ispitanika odnosno 77. je zadovoljan. stav je velike većina ispitanika. 6% je djelimično zadovoljno. 11.5% je nezadovoljno. 37. 89. 12% je nezadovoljno. 6. Ovakva struktura odgovora navodi nas na zaključak da bi finansijska sredstva za zadovoljenje ugorženih kategorija grañana trebalo povećati.6. odnosno da postoji zadovoljavajući broj ambulanti.3% je bez stava. 6. je djelimično zadovoljna.3% djelimično zadovoljnih ispitanika. Uzimajući u obzir natpolovičnu većinu djelimično zadovoljnih ispitanika. 68 . stomatologa. Sarajevo natpolovična većina ispitanika. 71.8%. 10% je nezadovoljno.8% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom. Na osnovu rezultata zaključujemo da su subvenicije za ugrožene kategorije grañana vrlo male.5%. a 4. a 2.G Sarajevo zadovoljavajući. visoka natpolovična većina ispitanika. s tim da.5% je nezadovoljno.4. a 4% je bez stava.6% je bez stava.). 36. pa i modernizacija u nekim segmentima. 33. Oblast socijalne sigurnosti 35. 32. itd). a 2% je bez stava. 9.5% ispitanika da su subvenicije za ugrožene kategorije grañana vrlo male. Sarajevo najveći broj ispitanika. Oblast zdravstva 29. Značajna natpolovična većina djelimično zadovoljnih ispitanika navodi na zaključak da je potrebna odreñena dodatna oprema za ambulante. 1. 74. 4% se ne slaže.3% se ne slaže. stav je visoke većine ispitanika. Brojem ambulanti na teritoriju općine N. možemo reći da bi otvaranje novih apoteka bilo potrebno.3 je zadovoljno. je zadovoljna. a 0.5% je bez stava. 5. što potvrñuje i stav 88. 2% se ne slaže. obdanište. Rezultati istraživanja po ovom pitanju navode nas na zaključak da je broj zdravstvenih radnika u općini N. ali da postoji potreba za dodatnim unapreñenjem odnosa/ljubaznosti zdravstvenih radnika prema grañanima. 38.5. možemo zaključiti da je stanje u općini zadovoljavajuće. 34.4% je zadovoljno.8% je bez stava. 4. jednokratna finansijska pomoć i dr. 11% je zadovoljno. možemo zaključiti da je stanje po pitanju ljubaznosti zdravstvenih radnika dosta dobro. visoka natpolovična većina ispitanika. ispitanika. Opremljnošću ambulanti (internistička i specijalistička oprema i sl.8% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom. dok se 9.3% se slaže sa tvrdnjom da programi socijalne zaštite za nezaposlene ne postoje.3% je bez stava. 5. Programi socijalne zaštite za nezaposlene (demobilisane borce i druge) ne postoje. te da bi proširenje kapaciteta postojećih i izgradnja novih sigurnih kuća bilo poželjno.5% nezadovoljno. 23. odnosno 83. Brojem zdravstvenih radnika (ljekara. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da na teritoriju općine postoji potreba za ovakim oblikom socijalne zaštite.3%. 30.3%.

Kulturom stanovanja značajna napolovična većina ispitanika. Ali-pašino Polje C-II.39. kreditno garantni fond za preduzetnike i početnike u biznisu. Ulogom općine u programima podsticaja zapošljavanja. 7. 40. Rezultati sugerišu da većina ispitanika smatra da spomenuta zakonska regulativa ne postoji i da je treba kreirati.6%-urbano 67. 18% je djelimično zadovoljnih. forumi za lokalni ekonomski razvoj. Najnezadovoljniji programima sanacije ratom oštećenih objekata su slijedeće MZ: Čengić-Vila. Zakonska regulativa u oblasti socijalne brige za punoljetnu djecu bez oba roditelja ne postoji i treba je kreirati: visoka većina ispitanika. 4. Ovakav zaključak ima dodatnu potporu u činjenici da je problem nezaposlenosti prepoznat kao glavni problem u općini Novi Grad Sarajevo. dok je 20. 22% je zadovoljno. 42. 69%. 5.5% djelimično zadovoljno. značajna natpolovična većina ispitanika.3% ispitanika je nezadovoljno. natpolovična većina ispitanika. nije zadovoljna.8% je zadovoljno. 83.5% je bez stava. 16. Brojem projekata za razvoj poduzetništva.5% je bez stava. a ovako visok procenat ispitanika bez stava možemo objasniti i činjenicom da je termin poduzetnička infrastruktura prilično nov i još nedovoljno poznat. 20.3% se djelimično slaže sa ovom tvrdnjom. 45. stav je značajne natpolovične većine ispitanika.5% djelimično je zadovoljno. Evidentno je da značajna natpolovična većina smatra da je broj javnih kuhinja nedovoljan. nije zadovoljna.5%. 69 . 44. sa ovom konstatacijom ne slaže se 7. 31% je bez stava. 22.1%-rubno). 14. Dobrinja –D. 20% je djelimično zadovoljnih. Najnezadovoljnija skupina postojećom infrastrukturom su nezaposleni i studenti. Ali-pašino Polje A-I. Programima edukacije za zapošljavanje i samozapošljavanje 62. 30.Ovakav rezultat navodi na zaključak da bi općina trebala zauzeti aktivniju ulogu u programima podsticaja zapošljavanja.8. 43.8% je nezadovoljno.3% ispitanika je bez stava po ovom pitanju.6% djelimično je zadovoljno.8% se ne slaže. a 3% je zadovoljno.3% je zadovoljno. biznis-centri) 43% ispitanika je nezadovoljno. 4. III. a samo 6% je zadovoljno. i da je radi zadovoljenja ovih potreba otvaranje novih javnih kuhinja ili povećanje obroka u postojećim poželjno. 2% je zadovoljno. u cilju socijalne zaštite ugrožene kategorije (punoljetne djece bez oba roditelja).3% bez stava. te da u tom smislu potrebe ugroženih kategorija grañana nisu u potpunosti zadovoljene.5% nezadovoljna je. Programima sanacije ratom oštećenih objekata najveći broj ispitanika odnosno 42.5%. Postojećom preduzetničkom infrastrukturom (biznis-inkubator.3% se ispitanika.9% je bez stava. 47.5% je djelomično zadovoljno.8% se djelimično slaže. 64. 0. Švrakino Selo I.5% se slaže da zakonska regulativa u oblasti socijalne brige za punoljetnu djecu bez oba roditelja ne postoji i da je treba kreirati. dok je 9.6% ispitanika je nezadovoljno. Oblast zapošljavanja 41. 5. Bez stava po ovom pitanju su uglavnom penzioneri. 2.7.8% je bez stava. Ovakav rezultat ukazuje da broj projekata za razvoj preduzetništva ne odgovara potrebama rješavanja pitanja nezaposlenosti u općini.8% je bez stava. 17% je djelimično zadovoljno. Ovakav rezultat ukazuje na potrebu povećanja broja programa prekvalifikacije i dokvalifikacije i njihovog kvaliteta imajući na umu činjenicu da je problem nezaposlenosti prepoznat kao glavni problem u općini Novi Grad Sarajevo. Oblast stanovanja i komunalne usluge 46. 70. a 4. 51. 14. II. Brojem i kvalitetom programa prekvalifikacije i dokvalifikacije (NVO. evidentno je. a 8. Stepen nezadovoljstva kulturom stanovanja u urbanom i rubnom/padinskom djelu općine gotovo je identičan (69. 4. Broj javnih kuhinja je nedovoljan. 6% je zadovoljnih. Zavod za zapošljavanje).5% je bez stava. 68. 23.

22.8% je zadovoljno. 24.8% je bez stava. a 4. njih 30%.5% je djelimično zadovoljno. a 20. a samo 1. 51.8% je djelimično zadovoljno.5% ispitanika je nezadovoljno.8% je bez stava. a samo 1. 25. a 2. 49. 15.3% je djelimično zadovoljno. pri čemu je stepen zadovoljstva javnom rasvjetom veći u urbanim djelovima nego u rubnim. Putnom infrastrukturom 45. U strukturi ispitanika bez stava. a samo 8. uzdržavani supružnici. službenici. 4. studenti. je bez stava. odvozom smeća i dr.8% je bez stava. Oblast administracije 60.5% je zadovoljno. 27. Procedurama i brzinom rješavanja zahtjeva grañana u općinskim službama 57% ispitanika nezadovoljno je.3% je nezadovoljno. Nezadovoljni i djelimično zadovoljni su investiciono sposobne grupe.3% je bez stava.3% je zadovoljno. radnici.) najveći broj ispitanika. te su i u urbanim naseljima sa velikim parkinzima isti postali premali za ovako veliki broj automobila. 25. 34. 55. Stepen zadovoljstva komunalnom higijenom veći je u urbanim djelovima općine. 54. a 8. 36.5%.3% je zadovoljno. Uslugama JKP “Toplane Sarajevo” 38. Održavanjem zajedničkih prostorija najveći procenat ispitanika. Programima individualne i kolektivne stambene izgradnje najveći broj ispitanika. 57. Stepen nezadovoljstva održavanjem zajedničkih prostorija veći je u urbanom dijelu općine.5% ispitanika smatra cijene komunalnih usluga neopravdano visokim. zatim je 26% nezadovoljnih.8% je zadovoljno.8% je djelimično zadovoljno. Cijenama komunalnih usluga 53.8% ispitanika zadovoljno je uslugama. 35.8% je zadovoljno. 13. Dolac i Briješće. 36.5% je zadovoljno. 24.5% je bez stava. te generalno povećanje broja automobila. Ureñenjem zelenih površina i parkova (npr. odnosno njih 41. 18. 21. 27% je djelimično zadovoljno. dok je stepen nezadovoljstva jako izražen u rubnim dijelovima općine.3% je djelimično zadovoljno. Dostupnošću stambenog prostora najviše je djelimično zadovoljnih ispitanika.3% je nezadovoljno.5 je nezadovoljno.3% je bez stava.3% je bez stava. 52. Uzrok ovakvog stranja je neplanska gradnja naselja u rubnim dijelovima. dok je taj procenat u rubnom dijelu znatno manji i iznosi 29. Stepen nezadovoljstva parking prostorima u rubnim naseljima veći je u odnosu na urbane dijelove općine.48.8% ispitanika je bez stava. nezaposleni.8% je nezadovoljno.3% je zadovoljno.8% bez stava i 19. preduzetnici-slobodno zanimanje. Stepen nezadovoljstva je veći u rubnim djelovima općine. pri čemu 80% njih čine ispitanici iz rubnog dijela općine koji nisu korisnici usluga. 70 . Najveći stepen nezadovoljstva javnom rasvjetom je kod ispitanika u mjesnim zajednicama Buča Potok.5% ispitanika je nezadovoljno.3%. 34. obrezivanjem drveća i sl. odnosno 36. 25% je djelimično zadovoljno. 50.9. a 9. 61. popravkom uništenih rekvizita.8% je djelimično zadovoljnih.3% je zadovoljno. kao što su menadžeri. 28% je djelimično zadovoljno.5% je djelimično zadovoljno. 23. 44% je nezadovoljan. odnosno 46%. a 4% je bez stava. Profesionalnošću službenika koji su u direktnom kontaktu sa grañanima 41. 31.3% zadovoljnih ispitanika. Parking-prostorima 41.3% ispitanika je zadovoljno. a 8. košenjem trave. a 25% je nezadovoljno.5% ispitanika je nezadovoljno. Ispitanici iz rubnih djelova općine mnogo su zadovoljniji od ispitanika iz urbanih dijelova. Kod ispitanika iz rubnih područja postoji veće nezadovoljstvo. 36.) značajan procenat ispitanika. gdje je 55. Stepen nazadovoljstva u rubnim dijelovima općine putnom infrastrukturom je izražen. 19% je djelimično zadovoljno. Dostupnošću lokacija za izgradnju novih individualnih i kolektivnih objekata za stanovanje naveći broj ispitanika.3% ispitanika je zadovoljno. 58. Javnom rasvjetom 63.3% ispitanika je nezadovoljno. 25. 56. Komunalnom higijenom (pranjem ulica. je bez stava po ovom pitanju. 59. te privatnici. Brojem kontejnera za smeće najveći procenat ispitanika. Samo 8.5% je nezadovoljno. 53. 17. najvećim dijelom su penzioneri.1% ispitanika nezadovoljno. pri čemu 53.

62.3% se ne slaže. a 24. sanacija udarnih rupa i sl. 12. Treba istaći da je izgradnja puteva otežana neplanskom gradnjom. Putna infrastruktura 66. 71. mada je 39. Brojem pješačkih staza odnosno trotoara i slično ravnomjerna je podijeljenost ispitanika.9% je djelomično zadovoljno. 11. Sa tvrdnjom da gradska vodovodna mreža u novim naseljima ne postoji. Problem otežanog saobraćaja prilikom ulaza u grad prepoznat od strane ispitanika. Nezadovoljstvo održavanjem puteva je nešto izraženije u rubnim dijelovima općine.8% je zadovoljno.3% je nezadovoljnih. znatno je veće nezadovoljstvo ispitanika iz rubnih djelova općine. Saobraćajnim prometom pri ulazu u grad 62. smatra 47.5% je bez stava.3% je nezadovoljno.3% je zadovoljno. 19.5% je zadovoljno.3% se djelimično slaže da ista nije adekvatna. Neadekvatnost vodovoda naročita je izražena u rubnim/padinskim dijelovima.3% je bez stava. 76.1. 37.3% ispitanika je zadovoljno. domovima zdravlja. a 59% je bez stava. pogotovo onim novosagrañenim. i sl. Vodovodna mreža nije adekvatna potrebama na čitavom području općine. 14. 77. 23. 7. 65. 30. 16. a 2.5% ispitanika se slaže. obzirom da najveći broj ulica u tom dijelu grada nema trotoara zbog neplanske gradnje tih područja općine. što se uglavnom odnosi na ispitanike iz onih mjesnih 71 .) 48. 73. 33. 72.2.3 se djelimično slaže. 69.8% je zadovoljno.8% je zadovoljno. 1.3% je bez stava. 14% se djelimično slaže. 34.6% ispitanika iz urbanih dijelova nezadovoljno održavanjem puteva u zimskom periodu. 6. a 10% je bez stava.3% bez stava.3% je bez stava. i 4. Ljubaznošću službenika 47. Aktivnostima općine na poboljšanju ambijenta za življenje 37.6% je nezadovoljno. Saobraćajnom signalizacijom 40.5% je nezadovoljno. 25. 75. 68. 16. 63. u odnosu na one iz urbanih dijelova. što se prije svega odnosi na ispitanika iz urbanog dijela općine.8% je bez stava. Ipak. a 22. 14. Stanovnici rubnih/ padinskih dijelova općine nezadovoljniji su od stanovnika urbanih djelova. 2. a 3. 22% se djelimično slaže.5% je bez stava. Održavanjem puteva u zimskom periodu 53% ispitanika je nezadovoljno.8% je zadovoljno. 24% se ne slaže.3% ispitanika. Angažiranošću općine na rješavanju problema grañana 39. 67. 8% da je adekvatna. Jasno je da puteve u padinskom dijelu općine treba proširiti i asvaltirati.3% ispitanika je nezadovoljno.10.5% je djelimično zadovoljno. a 25. a 18% je bez stava.5% je djelimično zadovoljno. a 30. 14.3% ispitanika je zadovoljno.5% ispitanika se slaže. Vodovodna infrastruktura 74. 70.3% je bez stava. dok je 39. 29% je djelimično zadoljnih.1% je djelimično zadovoljno. 18. a 9% je bez stava. 21.5% je bez stava. 30% je djelimično zadovoljnih.5% ispitanika je nezadovoljno.8% ispitanika je nezadovoljno.5% je djelimično zadovoljno. a 4.3% ispitanika djelimično je zadovoljno. te ga je potrebno rješavati u saradnji sa ostalim relevantnim institucijama.5% je nezadovoljno.8% je zadovoljno. a 10. Učeščem grañana u procesu odlučivanja 64% ispitanika je zadovoljno. 4.10. a 8. Sa tvrdnjom da je pritisak vode nedovoljan. Putevima u padinskim djelovima općine 46.5% ispitanika je zadovoljno.8% je djelimično zadovoljno. 64.8% je zadovoljno. 18. Održavanjem puteva (npr. 29% je djelimično zadovoljno.5% je bez stava. 28.3% je bez stava.5% se ne slaže. posebno u stanovima na višim etažama i padinskim djelovima općine 28.3% ispitanika se slaže.8% ispitanika djelimično je zadovoljno. 4. Pristupnim putevima javnim objektima (općini.4% ispitanika nije zadovoljno. Problem osvijetljenosti sporednih saobraćajnica je problem rubnih dijelova općine kod kojih postoji dva puta veći broj nezadovoljnih ispitanika. Osvijetljenošću sporednih saobraćajnica 38. 14.) 50. 10. Sa tvrdnjom da su lokalni vodovodi u novim naseljima opterećeni 33.

Ovako visok procenat ispitanika bez stava je sastavljen od ispitanika koji dolaza iz mjesnih zajednica kod kojih je pitanje kanalizacione infrastrukture adekvatno riješeno. a 23. s obzirom da 43. a 21. te da su ovim problemom pogoñena rubna/padinska naselja općine. Sa tvrdnjom da neplanska gradnja opterećuje postojeće vodovodne instalacije 59. a 29. 84.5 ispitanika.10.8% ispitanika koji su bez stava ne koriste plin kao energent.3% se djelimično slaže. 17.9% ispitanika je zadovoljno.8% se ne slaže. Naveći dio ispitanika koji se slažu sa ovom tvrdnjom dolaze iz mjesnih zajednica kod kojih pitanje kanalizacione infrastrukture nije u potpunosti riješeno. 28. Cijenom plina većina ispitanika. Sa tvrdnjom da neplanska gradnja opterećuje postojeće kanalizacione instalacije slaže se 63. odnosno 46.3.5% je bez stava.5% je bez stava. To su prije svih Dobroševići i Naselje heroja – Sokolje.5% je bez stava.zajednica gdje je ovo pitanje riješeno. a 14. Sa tvrdnjom da gradska kanalizaciona mreža ne postoji u novim naseljima 62.5% se ne slaže. Plinska infrastruktura 87. 88. 21. 83.3% se ne slaže.7% slažu sa iznesenom tvrdnjom 78. s obzirom da 47.1% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom.6% je djelimično zadovoljnih. dok je visok procenat ispitanika koji se slažu sa tvrdnjom iz mjesnih zajednica kod kojih pitanje kanalizacione infrastrukture nije riješeno na adekvatan način.10.5% se ne slaže. odnosno plinskom infrastrukturom i mogućnošću priključka na plinsku mrežu zadovoljna je većina ispitanika.5% se ne slaže.3% se djelimično slaže. 85.8% je bez stava. 8.8% se djelimično slaže.5% se ne slaže.3% se djelimično slaže. 28. a 12% je bez stava. 90.9% nije zadovoljna. 3. Pritiskom plina u zimskom periodu zadovoljna je većina ispitanika. 17. evidentno je problem začepljenja odvoda površinskih voda prisutan I u vrijeme obilnih padavina uzrokuje poteškoće grañanima. dok je 25. 89. 21. Sa tvrdnjom da je finansijska podrška od svih nivoa vlasti u rješavanju problema u oblasti kanalizacione infrastrukture nedovoljna 44. 79.3% slaže se djelimično. Sa tvrdnjom da se kanalizacione cijevi često kvare i oštećuju 38. 81. 86. 39.3% je bez stava.3% ispitanika je bez stava po ovom pitanju. a ispitanici koji su bez stava dolaze iz mjesnih zajednica kod kojih je riješeno pitanje kanalizacione infrastrukture. 82.4. 30. a 35. 72 . Uslugama JKP “Sarajevogas” zadovoljna je većina ispitanika. te da su ovim problemom pogoñena rubna/padinska naselja općine. 15. Sa tvrdnjom da je kanalizaciona infrastruktura u pojedinim naseljima opterećena prevelikim brojem priključaka slaže se 43. Rezultati pokazuju da su grañani svjesni problema koje neplanska gradnja donosi u oblasti kanalizacione i druge infrastrukture. s obzirom da 49% ispitanika koji su bez stava ne koriste plin kao energent. Sa tvrdnjom da su začepljenja odvoda/šahtova površinskih voda česta.3% je nezadovoljnih i 3. Sa tvrdnjom da kanalizaciona infrastruktura nije adekvatna na čitavom području općine slaže se 49. Dostupnošću plina.3% ispitanika koji su bez stava ne koriste plin kao energent. 5.3% ispitanika se slaže. 2. S obzirom na rezultate. Uslugama JKP „Vodovod i kanalizacija“ 44.3 ispitanika se slaže. 1. 4. Rezultati pokazuju da su grañani svjesni problema koje neplanska gradnja donosi u oblasti vodovodne i druge infrastrukture.6% ispitanika se slaže. 14% se djelimično slaže. Kanalizaciona infrastruktura 80. 14.5% ispitanika se slaže. 4. 21.8% bez stava.8% ispitanika.3% je bez stava.8% se ne slaže. Ispitanici koji dolaze iz mjesne zajednice Dobroševići u procentu od 66.3% ispitanika.

uglavnom u ljetnim mjesecima kada je povećana potrošnja vode. nezadovoljstvo radom je iskazalo 5%. 5. 99. nezadovoljno je 21. 73 .10. Sa tvrdnjom da je pritisak vode u instalacijama nedovoljan. Redovnošću na linijama gradskog prevoza zadovoljno je 13. 97. Vodovodna infrastruktura 96. bez stava je 5%. i svakako brzini rješavanja zahtjeva.1. 35% je djelimično zadovoljno. Dakle. dok se njih 24% djelimično složilo sa ovom tvrdnjom. Sa tvrdnjom da kanalizaciona infrastruktura nije adekvatna na cijelom području općine složilo se 86% anketiranih privrednih subjekata. a 4.8% ispitanika je bez stava. a bez odgovora je bilo 19% anketiranih. dok je njih 19% izrazilo neslaganje sa ovom tvrdnjom. 95. Zadovoljstvo radom JKP “Vodovod i kanalizacija” iskazalo je 5% anketiranih. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata njih 81% se složilo sa tvardnjom da vodovodna mreža nije adekvatna na području općine. 101.0%. s tim da su ispitanici iz rubnih djelova općine za 10% nezadovoljniji od ispitanika iz urbanog dijela. 94. Gradski saobraćaj 91.1. Sa tvrdnjom da su procedure vezane za priključenja novih poslovnih objekata na vodovodnu mrežu komplikovane i skupe. složilo se 95% anketiranih privrednih subjekata. Dakle. 93. Pokrivenošću gradskim saobraćajem rubnih djelova općine postoji značajno nezadovoljstvo kod rubnih djelova općine. djelimično 29.0% ispitanika. Stare instalacije (koje uzrokuju česte kvarove i veliki gubitak vode) sa 29% predstavljaju drugi po redu problem iz ove oblasti. dok je njih 14% izrazilo djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom. Djelimično slaganje se odnosi uglavnom na padinske dijelove i više spratove. 98. Kanalizaciona infrastruktura 102.8%. složilo se 76% anketiranih privrednih subjekata. 10% smatra da je prioriteni problem loš dotok vode.0% je nezadovoljno a 7. Djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom izrazilo je 14% anketiranih. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata.1%. i to 54. dok je 85% djelimično zadovoljno.5%. Postojećim linijama prevoza u općini zadovoljno je 41.6%. njih 67% je izrazilo svoje djelimično slaganje.8% ispitanika. a bez stava je 9.3%.4. posebno na višim sparatovima i padinskim dijelovima općine složilo se 14% anketiranih privrednih subjekata.5% ispitanika. Sa tvrdnjom da smo snabdjeveni tokom čitave godine dovoljnim količinama pitke i tehnološke vode.0% je bez stava.1. treba sugerirati njihovo smanjenje.2. Dakle. a ne potpunog zadovoljstva je u visokim cijenama vode i radu servisne službe.5. Jasno je da se ove procedure moraju ubrzati i pojednostaviti. Što se tiče cijena. ANALIZA TRENUTNOG STANJA SA ASPEKTA POSLOVNOG SEKTORA PO ODABRANIM OBLASTIMA 5. te na ovaj način stvoriti preduslovi za brže rješavanje ovog problema.0%. 92. dok je njih 5% bilo bez stava po ovom pitanju. djelimično 35. Brojem vozila gradskog saobraća na postojećim linijama zadovoljno je 27. nezadovoljno 28.3%. 5. djelimično zadovoljnih je 27. Prioritetni problem u oblasti vodovodne infrastrukture su procedure priključenja sa 42%. 45. dok se 5% nije složilo sa ovom tvrdnjom.5% ispitanika. a bez stava je 7. najviše je nezadovoljnih. Uslugama GRAS-a zadovoljno je 13. 100. uglavno njihova kopliciranost i trajanje dobijanja saglasnosti. treba djelovati u smislu pojednostavljenja procedura odobrenja novih priključaka. Razlog djelimičnog. možemo izvesti zaključak da je po ovom pitanju trenutna situacija na području općine zadovoljavajuća. u ovom pravcu treba djelovati kako be se stepen potpunog zadovoljstva povećao u narednom periodu.

112. dok je 24% anketirani izrazilo djelimično slaganje. na osnovu rezultata. dok je 71% anketiranih izrazilo svoje zadovoljstvo cijenom plina. dok 14% smatra da je održavanje najveći problem u oblasti kanalizacione infrastrukture. a ne potpunog zadovoljstva je u visokim cijenama i radu servisne službe. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Procedure su najveći problem za 14% anketiranih.1. Sa tvrdnjom da gradska kanalizaciona mreža ne postoji u novim naseljima se složilo 5% anketiranih privrednih subjekata. 19% je izrazilo svoje djelimično nezadovoljstvo. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. njih 90% se složilo sa tvrdnjom da su procedure vezane za priključenje novih poslovnih objekata na kanalizacionu mrežu komplikovane i skupe.3. dok je 5% izrazilo nezadovoljstvo. Djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom temelji se uglavnom na pojedinačnim slučajevima i to u oblasti privatnih stambenih i poslovnih objekata u padinskim dijelovima općine. Razlog djelimičnog. Zadovoljstvo radom JKP “Vodovod i kanalizacija” iskazalo je 10% anketiranih. 33% djelimično se složilo sa tvrdnjom. odnosno servisna mreža na području općine bi trebala biti pojačana u vrijeme većih padavina. koji u većini slučajeva nemaju adekvatne priključke na kanalizacionu mrežu. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je 5% anketiranih izrazilo svoje djelimično zadovoljstvo. Bez stava o tvrdnji da gradska kanalizaciona mreža ne postoji u novim naseljima bilo je 10% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. privatnim stambenim i poslovnim objektima. njih 48% smatra da je infrastruktura najveći problem. potrebno je putem sredstava javnog informiranja prvenstveno više govoriti o angažmanu svih nivoa vlasti na rješavanju ovog problema. Razlog djelimičnog zadovoljstva se uglavnom odnosi na neizvijesnost snabdijevanja plinom tokom zimskih mjeseci. njih 95% je izrazilo zadovoljstvo dostupnošću plina (odnosno mogućnošću priključka na plinsku mrežu). 10% procenata je izrazilo nezadovoljstvo cijenom plina.Problem je uglavnom lociran na padinskim (novim naseljima) dijelovima općine. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Dakle. 107. na osnovu ovih rezultata mjerenja zadovoljstva po ovom pitanju možemo biti zadovoljni trenutnom situacijom. koliko je to moguće. 24% je bilo bez odgovora. Dakle. njih 14% se složilo sa tvrdnjom da se kanalizacione cijevi često kvare i pucaju. 109. te čvrste materije koje se nañu u odvodima. 74 . njih 67% je izrazilo zadovoljstvo radom JKP “Sarajevogas”. dok je svoje dleimično slaganje iskazalo 85% anketiranih. 103. 111. dok je 80% djelimično zadovoljno. Dakle. 104. možemo biti zadovoljni trenutnim stanjem. 108. Uglavnom se navode razlozi preopterećenosti kanalizacione mreže. Razlog velikog procenta zadovoljnih se ogleda u činjenici da je plin još uvijek najjeftiniji izvor energije. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok se njih 10% djelimično složilo sa ovom tvrdnjom. Sugerirano je da se kanalizaciona infrastruktura mora uspostaviti na zadovoljavajućem nivou u svim dijelovima općine. Djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom je uglavnom uzrokovano pojedinačnim slučajevima kvarova i pucanja cijevi. koji je dostupan privrednim subjektima na području općine. na tvrdnju da je finansijska podrška svih nivoa vlasti u rješavanju problema kanalizacione infrastrukture nedovoljna 57% je bilo bez stava. dok se 76% djelimično složilo sa ovom tvrdnjom. 33% izrazilo je djelimično zadovoljstvo. uz maksimalno korigovanje cijena. U cilju rješavanja ovog problema potrebno je djelovati preventivno. Visok procenat privrednih subjekata bez stava jasno implicira problem neupoznatosti anketiranih sa angažmanom svih nivoa vlasti u rješavanju problema. 105. bez stava je 0%. Dakle. dakle problemom koji se pojavljuje svake godine. Djelimično slaganje sa tvrdnjom se bazira na mišljenu da se može uraditi i više. 106. 10% se nije složilo sa ovom tvrdnjom. 5. treba djelovati u cilju pojednostavljenja procedura i brzine rješavanja zahtjeva. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Plinska infrastruktura 110. dok je potvrdan odgovor na tvrdnju u vezi apsolutno nedovoljnog angažmana svih nivoa vlasti u rješavanju problema. posebno za privredne objekte. 113. Pod infrastrukturom se smatraju i stare postojeće instalacije koje se često kvare. što ni u kom slučaju ne predstavlja pravilo. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata njih 76% se složilo sa tvrdnjom da su začepljenja odvoda/šahtova površinskih voda česta. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok se 10% složilo sa tvrdnjom. nezadovoljstvo radom je iskazalo 10%. Uglavnom se radi o starijim objektima gdje proces servisiranja nije urañen. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. njih 95% izrazilo je svoje zadovoljstvo pritiskom plina u zimskom periodu.

Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. koje uzrokuju zastoje u snabdijevanju. zadovoljstvo je izrazilo 62%. Djelimično nezadovoljstvo se uglavnom 122. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Djelimično zadovoljstvo se odnosi na neizvjesnost snabdijevanja tokom zimskog perioda. dok je djelimično zadovoljno 10% anketiranih. njih 67% je izrazilo djelimično zadovoljstvo prilagoñavanjem linija gradskog saobraćaja novonastalim privrednim lokacijama. dok 5% smatra da su instalacije prioritetni problem. za koje većina anketiranih smatra da su neopravdani.114. zadovoljstvo je izrazilo 90%. Postojećim linijama gradskog saobraćaja djelimično je zadovoljno 90%. Bez odgovora je bilo njih 19%. te da se procedure mogu pojednostaviti i ubrzati. dok je 38% anketiranih izrazilo djelimično zadovoljstvo. Ovo se uglavnom odnosi na pojedine priključke koji nisu atestirani. 118. te visokim cijenama električne energije za privredne subjekte. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 75 . 117. dok 29% smatra da je održavanje vozila prioritetni problem. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Dakle. njih 86% je nezadovoljno. dok je njih 33% izrazilo svoje nezadovoljstvo. nezadovoljno je 5%. Električna energija 116. dok je 10% nezadovoljno. što izaziva niz problema privrednim subjektima na području općine. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Razlog djelimičnog zadovoljstva je u dugotrajnim procedurama. 90% je izrazilo djelimično zadovoljstvo radom “Elektroprivrede Bosne i Hercegovine”. na kojima postoje problemi priključenja. Održavanje vozila se uglavnom odnosi na ispravnost i čistoću. Elektromrežom na lokalitetima novih industrijskih zona u općini. Od ukupnog broja anketiranih. visokim cijenama novih priključaka. koje za privredne subjekte predstavljaju problem. jasno je da se broj vozila mora prilagoditi potrebama grañana. njih 38% je izrazilo nezadovoljstvo sigurnošću snabdijevanja plinom tokom cijele godine. Razlog djelimičnog zadovoljstav je u komplikovanim i dugotrajnim procedurama. ukoliko be se neka od ovih pitanja mogla riješiti. Kvalitetom snabdijevanja električnom energijom. 120. dok je njih 14% djelimično zadovoljno procedurama i pripadajućim troškovima priključenja novih poslovnih objekata.5. 5.4. kapacitetom saobraćajnica je nezadovoljno 67% privrednih subjekata. posebno u vrijeme odlaska na posao i povratka s posla. dok je 5% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata zadovoljno. Od ukupnog broja anketiranih. 10% je bez odgovora. dok je 52% izrazilo svoje djelimično zadovoljstvo. povećao bi se stepen zadovoljstva radom “Elektroprivrede Bosne i Hercegovine”. Sve ovo uzrokuje zastoje i gubitak vremena i novca. njih 76% smatra da je sigurnost snabdijevanja prioriteni problem u oblasti plinske infrastrukture. Djelimično zadovoljstvo se odnosi na pojedine trafostanice. 119. te se transport roba ne obavlja zadovoljavajućom brzinom. Ukoliko bi se obezbijedilo sigurno snabdijevanje i tokom zimskog perioda.1. dok je djelimično nezadovoljstvo iskazalo 33%. 125. Gradski saobraćaj 121. Dakle. Elektroprijenosnom mrežom svoje zadovoljstvo je izrazilo 85% anketiranih privrednih subjekata. 115. Nezadovoljstvo se ogleda u dugotrajnim procedurama i cijenama priključenja.1. njih 100% smatra da je način rješavanja saobraćajnih gužvi na pojedinim mjestima u općini apsolutno neprimjeren. 123. 124. 5. Djelimično zadovoljstvo se uglavnom odnosi na nove privredne lokacije. da se zbog ovakvih saobraćajnih gužvi. dok je 10% djelimično zadovoljno. značajno bi se povećao procenat zadovoljnih. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. gubi dragocjeno vrijeme. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 10% anketiranih privrednih subjekata je izrazilo svoje nezadovoljstvo. Problem kapaciteta saobraćajnica je posebno izražen u vrijeme jutarnje i popodnevne špice. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosi na nove lokacije na rubnim dijelovima općine. Prioritetni problem za 61% anketiranih privrednih subjekata predstavlja broj vozila. odnosno nemogućnosti njihovog rješavanja. 5% je bez stava.

što stvara poteškoće u saobraćaju. 132. uglavnom uzrokuje starost i neodržavanje vozila. kao jednim od veoma značajnih segmenata putne infrastrukture je djelimično zadovoljno 72% anketiranih. 127. 133.1.6. Održavanjem puteva. Ova činjenica u značajnoj mjeri utiče na produktivnost pojedinih privrednih subjekata. prema mišljenju anketiranih. 131. upravo zbog činjenice da prilaz do njihovih objekata uglavnom vodi preko sporednih saobraćajnica. te im veoma loša trenutna situacija otežava svakodnevno obavljanje poslova. Poseban problem predstavljaju rani jutarnji sati. te obezbijediti potpunu sigurnost putnika u sredstvima javnog prijevoza. Saobraćajnom signalizacijom. što predstavlja jasnu sugestiju nadležnim strukturama da u narednom periodu moraju djelovati u cilju rješavanja ovog veoma važnog pitanja. Naglašeno je da trenutni kapacitet saobraćajnica na području općine ne zadovoljava potrebe većih privrednih subjekata. uglavnom u cilju obavljanja administrativnih poslova (općina prvenstveno). te da je transport roba u pojednim dijelovima dana u potpunosti otežan. Uslugama GRAS-a od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata nezadovoljstvo je izrazilo 33%. 10% nezadovoljno. što dovodi do velikih saobraćajnih gužvi i čestih saobraćajnih nesreća. 90% privrednih subjekata je nezadovoljno. dok je djelimično zadovoljstvo izrazilo 52% anketiranih privrednih subjekata. 76 . Rješavanje problema pristupnih puteva je veoma zančajno za privredne subjekte. Putevi u padinskom dijelu (pogotovo u zimskom periodu) za 90% anketiranih privrednih subjekata su veoma loši. 134. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosi na neredovno održavanje/čišćenje saobraćajnica. njih 57% izrazilo je djelimično zadovoljstvo redovnošću gradskog prijevoza u zimskom periodu. Kapicitetom saobraćajnica je nezadovoljno 68% anketiranih privrednih subjekata. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosi na dugo čekanje sredstava javnog prijevoza. Čak 95% anketiranih je nezadovoljno. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Nezadovoljstvo anketiranih se uglavnom odnosilo na horizontalnu saobraćajnu signalizaciju. odnosi na “inertnost” gradskog saobraćajnog preduzeća u smislu prilagoñavanja linija razvoju grada. anketirani privredni subjekti su izuzetno nezadovoljni. što im otežava transport. Osvijetljenošću sporednih saobraćajnica. 130. dok je 5% izrazilo zadovoljstvo. Nezadovoljstvo se odnosi na cestovnu povezanost privrednih lokacija. Ovo pitanje je veoma važno za pojedine privredne subjekte sa područja općine. Djelimično zadovoljstvo trenutnom situacijom po pitanju cestovnih veza izmeñu pojedinih dijelova općine izrazilo je 66% anketiranih privrednih subjekata. Putna infrastruktura 128. dok je 38% izrazilo djelimično zadovoljstvo. 5. kada većina zaposlenih odlazi na posao. Uzroci nezadovoljstva i djelimičnog zadovoljstava su uglavnom broj vozila. bez stava je 5%. dok je 62% anketiranih djelimično zadovoljno. odnosno “uska grla” koja se stvaraju usljed povećane frekvencije saobraćaja. što. Od ukupnog broja anketiranih. koja nisu u stanju zadovoljiti potrebe vozila koja u toku dana dolaze na te lokacije. dok je djelimično zadovoljstvo izrazilo njih 10%. Ovo pitanje je veoma bitno za onaj dio poduzetnika koji se bavi transportom roba do maloprodajnih objekata i vlasnicima tih objekata. 135. 136. njihovo održavanje i sigurnost putnika. te njihovu neredovnost. Odatle i srazmjerno veliki broj anketiranih privrednih subjekata 33% je nezadovoljno. dok je njih 67% djelimično nezadovoljno. upravo u tom periodu su saobraćajnice prekrivene snijegom. Značaj ovog pitanja za privredne subjekte je veoma veliki i jasno su potencirali njegovo hitno rješavanje. zbog čestih dolazaka na javne lokacije. odnosno novim lokacijama koje nastaju i koje imaju značajne potrebe u smislu gradskog prijevoza. dok je 10% izrazilo djelimično zadovoljstvo. dok je njih 33% djelimično zadovoljno. dok je 43% nezadovoljno. dok je u većini slučajeva veoma važna za rad svih privrednih subjekata. Brojem pješačkih staza je zadovoljno 38% anketiranih. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosilo na pješačke staze u blizini novih privrednih objekata. 67% je izrazilo nezadovoljstvo održavanjem puteva u zimskom periodu. a 14% nezadovoljno. Pristupni putevi su od strane anketiranih označeni kao “uska grla”. te nepostojanja adekvatnih pristupnih puteva. koja je u većini slučajeva potpuno nevidljiva. njih 29% je nezadovoljno. 129. U ovom smislu potrebno je poboljšati vozni park. dok je 14% u potpunosti zadovoljno.126.

143. putem raznih podsticajnih programa i olakšica poslodavcima. Djelimično zadovoljni smatraju da ovi programi moraju biti usklañeni sa stvarnim potrebama privrednih subjekata. te stvaranja mogućnosti za nova investiranja. Uglavnom zbog saobraćajnih gužvi i visokih troškova amortizacije vozila. Kapacitet saobraćajnica za 19% anketiranih predstavlja prioritetni problem. 14% je izrazilo zadovoljstvo. 38% je izrazilo zadovoljstvo. 5% smatra da nije. 48% je izrazilo svoje djelimično zadovoljstvo. Djelimično zadovoljstvo se uglavnom odnosi na mišljenje anketiranih da se po ovom pitanju mora uraditi više u cilju dodatnog stimuliranja zapošljavanja. 90% je nezadovoljno. koje su imali anketirani prilikom rješavanja administrativnih procedura. Prioritetni problem za 71% anketiranih privrednih subjekata iz oblasti putne infrastrukture predstavlja održavanje puteva. 142. Zavoda za zapošljavanje. meñutim nisu se lično sreli sa slučajevima korupcije. Kantona. dok je 14% nezadovoljno. te da bi se na ovaj način pomoglo privrednim subjektima. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Veliki broj onih koji se djelimično slaže sa ovom tvrdnjom je uzrok uopćenog mišljenja da je u svim strukturama vlasti prisutna korupcija. Od ukupnog broja anketiranih. dok je 10% nezadovoljno. Djelimično zadovoljstvo se uglavnom zasniva na pojedinačnim slučajevima. 5. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 67% izrazilo je djelimično zadovoljstvo. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. programima podrške poslovnom sektoru u općini. općina. 5% smatra da jeste. dok je nezadovoljno 38% anketiranih. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je 24% nezadovoljno. 38% anketiranih je bez stava. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je 43% bez stava. Tržište rada i obrazovana radna snaga 144. Uzrok velikog procenta anketiranih privrednih subjekata bez stava je u neinformiranosti o programima prekvalifikacije i dokvalifikacije. od ukupnog broja anketiranih. Većina anketiranih smatra da takse za pojedine zahtjeve mogu biti dosta niže. jer uzrokuje česta kašnjenja u transportu i utiče na poslovanje. te nedovoljnim informacijama o načinima rješavnja pojedinih procedura i potrebnom dokumentacijom. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 77 . njih 47% smatra da je korupcija djelimično prisutna. 5% je djelimično zadovoljno. dok je 10% nezadovoljno procedurama i brzinom rješavanja zahtjeva poslovnog sektora u općinskim službama. 52% je izrazilo djelimično zadovoljstvo ljubaznošću i profesionalnošću općinskih službenika. 140. Većina anketiranih smatra da općinske strukture moraju više sarañivati sa privrednim sektorom u cilju osiguranja što povoljnijeg poslovnog ambijenta. bez stava je 10%.137.3. Bez stava su oni koji nemaju nikakva saznanja o ovom problemu. njih 76% je djelimično zadovoljno. posebno u smislu obezbjeñenja jednostavnijih i bržih procedura rješavanja administrativnih poslova u vezi privrednih subjekata. djelimično je zadovoljno 52%. Podsticajnim programima za zapošljavanje odgovornih institucija. Brojem i kvalitetom programa prekvalifikacije i dokvalifikacije. Bez odgovora na ovo pitanje je bilo 10% anketiranih.2. 71% je djelimično zadovoljno. 145. Jasna poruka većine anketiranih je da općina mora više uraditi u smislu podrške razvoju privrednih subjekata. NVO i dr. 5. Cijenama administrativnih taksi i drugih davanja prilikom izdavanja potrebne dokumentacije poslovnom sektoru od strane općine. 141. 139. 5% anketiranih je zadovoljno. dok je 33% nezadovoljno. Djelimično zadovoljstvo je uglavnom uzrokovano pojedinačnim slučajevima zastoja u pojedinim procedurama. Administracija 138. dok je 5% bez stava o uključenošću poslovnog sektora u donošenju odluka na općinskom nivou.

nezadovoljstvo je iskazalo 5% anketiranih. dok je njih 10% bez stava. dok je 10% nezadovoljno. Nezadovoljstvo se temelji na tvrdnjama poslodavaca da Zavod za zapošljavanje nema aktivan stav i da se u većini slučajeva bavi evidentiranjem broja nezaposleni. 151. umjesto da radnom snagom koja će zadovoljiti potrebe poslodavaca. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Programima stipendiranja deficitarnih zanimnja djelimično je zadovoljno 14% anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 48% je nezadovoljno. bez stava je njih 33%. dok je 14% nezadovoljno. 67% je izrazilo svoje nezadovoljstvo saradnjom poslovnog sektora i obrazovnih institucija po pitanjima potreba poslovnog sektora za radnom snagom sa specifičnim znanjima i vještinama i prilagoñavanjem obrazovnih institucija tim potrebama. meñutim njihove realne vještine ne zadovoljavaju potrebe svakodnevnog obavljanja poslova. 5% anketiranih privrednih subjekata je zadovoljno radom Zavoda za zapošljavanje. 78 . 154. djelimično zadovoljstvo se bazira na mišljenju da programi moraju biti brojniji i konkretniji. 61% je izrazio svoje djelimično zadovoljstvo. 148. bez stava je 5%. 155.146. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. bez stava je njih 33%. djelimično zadovoljstvo kvalifikacijama i vještinama radne snage izrazilo je 52%. Djelimično zadovoljstvo je iskazalo njih 19%. Nezadovoljstvo se temelji na činjenici da identificiranje za potrebnom radnom snagom koje počne od privrednog sektora u cilju dodatnog zapošljavanja uglavnom ne nailazi na podršku javnog sektora. dok je 48% nezadovoljno. Postojećom poduzetničkom infrastrukturom na teritoriji općine. 149. ovo djelimimično zadovoljstvo se uglavnom odnosi na zanatska zanimanja. Anketirani privredni subjekti nisu. upoznati sa programima stipendiranja deficitarnih zanimnja. Saradnjom izmeñu poslovnog i javnog sektora vezano za pitanje identificiranje potreba za radnom snagom. Nezadovoljni privredni subjekti tvrde da ovi programi u većini slučajeva nemaju rezultate koji se očekuju. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 10% zadovoljno. 147. dok je 19% izrazilo djelimično zadovoljstvo programim edukacije za zapošljavanje i samozapošljavanje. 85% je iskazalo svoje djelimično zadovoljstvo dostupnošću radne snage. Djelimično zadovoljstvo se temelji na činjenicama anketiranih iz prakse prema kojima su kvalifikacije radne snage dovoljne za obavljanje poslova. 153. u većini slučajeve. djelimično zadovoljstvo je izrazilo 19%. djelimično zadovoljstvo je iskazalo 33% anketiranih. bez stava je 72% anketiranih. 152. Većina poslodavaca suočava se sa neophodnošću dodatnih treninga uz rad. dok je 5% iskazalo zadovoljstvo. dok je 5% bez stava. dok je 10% izrazilo zadovoljstvo. 48% je izrazilo svoje nezadovoljstvo finansijskom podrškom zapošljavanju. Mišljenje većine anketiranih je da se podrška zapošljavanju mora povećati. bez stava je 19% anketiranih privrednih subjekata. 33% djelimično zadovoljno. te da nadležne ustanove moraju aktivnije sudjelovati u rješavanju problema zapošljavanja. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 29% je izrazilo svoje nezadovoljstvo radom Zavoda za zapošljavanje. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 47% je nezadovoljno. te su samim tim loši. Anketirani privredni subjekti koji su izrazili djelimično zadovoljstvo bi takoñer željeli da zavod za zapošljavanje bude aktivniji u rješavanju problema poslodavaca i slobodne radne snage. Djelimično nezadovoljstvo se temelji na mišljenju da projekti moraju biti brojniji i pristupačniji. nezadovoljstvo je izrazilo 38%. djelimično je zadovoljno 57% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Bez stava po ovom pitanju je 14% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Nezadovoljstvo se temelji na činjenici da programi stipendiranja nisu u potpunosti prilagoñeni potrebama privrednih subjekata. Djelimično zadovoljstvo se odnosi na kvantitet odnosno ponudu radne snage. Brojem projekata razvoja poduzetništva. kako bi osposobili zaposlene za samostalno obavljanje poslova. 150. bez stava je 33% anketiranih privrednih subjekata. Privredni subjekti koji su bez stava uglavnom nisu upoznati sa projektima. Nezadovoljstvo se temelji na mišljenju anketiranih da ovi projekti moraju biti efikasniji i usmjereni na privredne djelatnosti koje imaju temalj za dalji razvoj. dok je kvalitet odnosno realna upotrebljivost radne snage u većini slučajeva nedovoljna. Privredni subjekti bez stava po ovom pitanju uglavnom nisu upoznati sa programima.

5. 163. 14% pretpostavlja da će u narednoj godini ostvariti bolje rezultate. 164. svoje zadovoljstvo je iskazalo 52%. 166. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata djelimično zadovoljstvo brojem i distribucijom printanih materijala izrazilo je 43%. uglavnom. 38% anketiranih je izrazilo svoje nezadovoljstvo. uzimajući u obzir sveukupno poslovanje kompanije. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je bez stava 29% anketiranih privrednih subjekata. 161. 81% kao oblik informiranja preferira televiziju i radio. 79 . U narednoj godini rezultati poslovanja kompanija u finansijakom pogledu za 81% anketiranih će ostati isti. 167. 57% je djelimično zadovoljno. dok je 5% bez stava. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 162. dok 81% ne prima općinski bilten. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. prema tvrdnjama anketiranih potrebno je da općina nudi informacije privrednim subjektima. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 19% prima općinski bilten. dok 14% anketiranih preferira pisane medije. kako bi privredni subjekti imali jasnu predstavu o planiranim aktivnostima.4. za njih 71% ukupna prodaja roba/usluga u zadnjih dvanaest mjeseci je ostala ista. kako bi stigli do većine svoje ciljne publike. Ovo je jasan pokazatelj da bi se sve informacije koje su u vezi važnih općinskih pitanja za privredne subjekte trebale pojaviti na televiziji i radiju. bez stava je 38%. te na način koji zadovoljava privredne subjekte (uglavnom putem javnih medija) 157. dok je 33% anketiranih bez stava. 53% ne bi podržalo uspostavljanje lokalne televizije. neposredne sastanke preferira 5% anketiranih privrednih subjekata. dok je nezadovoljno 5% anketiranih. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 14% bi podržalo uspostavljanje lokalne televizije. Djelimično zadovoljstvo se temelji na činjenici da privredni subjekati. da su u finansijskom pogledu u odnosu na isti period prošle godine u istoj situaciji. Naime. 5. dok je zadovoljno 5% anketiranih. 160. nezadovoljstvo je izrazilo 14% anketiranih. 48% je izrazilo svoje nezadovoljstvo brojem susreta predstavnika poslovnog sektora i predstavnika općinske administaracije. 19% je izrazilo svoje nezadovoljstvo. Informisanje 156. kontinuirano i redovno. bez stava je 19% anketiranih. 159. djelimično zadovoljstvo je iskazalo 19%. dok je bez stava 5% anketiranih. dok se za 5% anketiranih privrednih subjekata smanjila. 10% je zadovoljno. Ocjena poslovnog okruženja 165. Djelimično zadovoljstvo se temelji na činjenici da broj informacija trebao da bude veći i sadržajniji. Općinskom WEB stranicom od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 33% je izrazilo svoje djelimično nezadovoljstvo. moraju tražiti informacije. dok 10% smatra da su u lošijoj situaciji. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. za 24% anketiranih privrednih subjekata ukupna prodaja se povećala. Nezadovoljstvo se temelji na činjenici da je broj susreta nedovoljan da bi se riješili problemi koje imaju privredni subjekti. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata.5. 47% je izrazilo svoje djelimično zadovoljstvo objavljivanjem važnih općinskih informacija vezano za poslovni sektor u sredstvima javnog informiranja. djelimično zadovoljno je 62% anketiranih. dok 5% smatra da će rezultati u narednoj godini biti lošiji. Bez stava su oni privredni subjekti koji nisu upoznati niti sa brojem niti sa distribucijom općinskih printanih materijala 158. 19% smatra da su u boljoj situaciji. Informacijama i uputama koje traže od općinskih službi od ukupnog broja anketiranih svoje zadovoljstvo je iskazalo 33%. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 19% je izrazilo svoje zadovoljstvo. 71% smatra.

U tom smislu. dok 52% anketiranih privrednih subjekata smatra da je loše vrijeme da se dodatno investira u poslovnu djelatnost. za 19% anketiranih privrednih subjekata su manje. Prema mišljenu anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata.168. 5% je upoznato sa općinskim programima podrške razvoja poslovnog sektora. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. ZAKLJUČCI SA PREPORUKAMA Prema rezultatima istraživanja. Od ukupnog broja anketiranih. 176. aktivnosti na rješavanju problema nezaposlenosti kroz razne 80 . glavni problem je ekonomsko – socijalne prirode. dok je gubitak ostvarilo 10% anketiranih. 53% informacije o razvojnim planovima općine dobija putem sredstava javnog informisanja. za 48% anketiranih privrednih subjekata su iste. 178. 172. što u svakom slučaju navodi na zaključak da privredni subjekti predviñaju porast tržišta i dalji razvoj. no svi njihovi trenutni pokazatelji govore da se ovi uslovi nisu promijenili u odnosu na prošlu godini. Općinska administracija je za 95% anketiranih uglavnom dobra. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je za 5% anketiranih privrednih subjekata uglavnom loša. Bitan pokazatelj je da niko od anketiranih ne očekuje da se prodaja njegove kompanije smanji. Obaveze po osnovu plaćanja poreza i doprinosa u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isti period prošle godine. prvih šest mjeseci ove godine je relativno kratak period za potpunu ocjenu poslovnog okruženja. 57% anketiranih privrednih subjekata je djelimično upoznato. za njih 57% su općinski programi podrške razvoju poslovnog sektora uglavnom dobri. dok 5% anketiranih očekuje da će se broj zaposlenih u njihovim kompanijama u narednih šest mjeseci povećati. 33% ne dobija informacije. 173. 179. Sadašnji nivo poslovanja s obzirom na raspoložive kapacitete od ukupnog broja anketiranih. dok je za 10% anketiranih bolja u odnosu na isti priod prošle godine. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok 5% smatra da su uvjeti bolji. za 10% anketiranih broj zaposlenih se povećao. 100% procjenjuje svoje poslovanje na nivou kapaciteta. dok 38% anketiranih privrednih subjekata nije upoznato sa programima podrške razvoja poslovnog sektora. dobitak je ostvarilo 90%. droge i drugih negativnih pojava. 180. 6. 174. 175. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. njih 95% smatra da su uvjeti za poslovanje na teritoriji općine isti u odnosu na prošlu godinu. za 5% anketiranih je lošija. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. za 85% broj zaposlenih je ostao isti u odnosu na isti period prošle godine. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok 33% anketiranih očekuje da se prodaja poveća. 170. 169. 95% smatra da će broj zaposlenih u njihovim kompanijama ostati isti u narednih šest mjeseci. za 19% anketiranih uglavnom loši. 171. te se može zaključiti da nije bilo drastičnih pozitivnih ni negativnih promjena u poslovnom okruženju. i to u kontekstu velike stope nezaposlenosti koja utiče na nizak životni standard grañana. 48% smatra da je dobro vrijeme da se dodatno investira u poslovnu djelatnost. 67% očekuje da će prodaja roba/usluga u njihovoj kompaniji u narednih dvanaest mjeseci ostati ista. To pogoduje povećanom stepenu kriminala. dok prema mišljenu 24% anketiranih privrednih subjekata ovi programi i ne postoje. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok su za 33% anketiranih veće. dok se za 5% anketiranih broj zaposlenih smanjio. 14% informacije dobija od općine. za njih 85% naplaćena realizacija u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isti period prošle godine je ista. 177.

Kako je procenat djelimično zadovoljnih ispitanika 81 . droge i korupcije. pa ni po pitanju uključenosti djece i omladine u rad sportskih klubova. Buča Potok i Naselje heroja-Sokolje se trebaju razvijati programi unapreñenja ureñenja zelenih površina i parkova. a koji su prepoznati od strane ispitanika tokom istraživanja. neophodni su projekti unapreñenja kvaliteta održavanja zajedničkih prostorija. Trenutni programi za zapošljavanje i samozapošljavanje su nedovoljni za rješavanje problema nezaposlenosti. Stanje u oblasti sporta nije zadovoljavajuće genaralno. možemo zaključiti da se suzbijanju kriminala treba povetiti značajno mjesto u aktivnostima općine kroz razne programe i projekte. te da je 25. Briješće i Dobroševići trebalo bi se raditi na unapreñenju komunalne higijene. U mjesnim zajednicama Dolac. Visok procenat nezadovoljih ispitanika promocijom sporta navodi na zaključak kako je promocija sporta nedovoljna te bi postojećim programima promocije trebalo dodati nove. Vezano za probleme kriminala. Postoji potreba i za dodatnim kulturno-zabavnim manifestacijama koje će zajedno sa postojećim obogatiti program kulturno-zabavnih manifestacija za grañane. a sve u cilju rješavanja problema nezaposlenosti. i projektima poboljšanja klime za investiranje i poslovanje trebaju da budu prioritet u narednom periodu. odnosno aktivnostima na kreiranju mogućnosti za zapošljavanje. Visok procenat nezadovoljstva trenutnim sportskim kapacitetima ukazuje na potrebu izgradnje sportskih objekata. značajan procenat djelimično zadovoljnih grañana ukazuje na potrebu odreñenih aktivnosti poboljšanja u ovoj oblasti i u ostalim dijelovima općine. biltena i drugog Broj javnih nastupa općinskih zvaničnika trebalo bi povećati Ljekarske usluge primarne zdravstvene zaštite trebale bi se unaprijediti u odreñenim segmentima Visok stepen nezadovoljstva kao i značajan procenat djelimično zadovoljnih ispitanika. kako samostalne tako i zajedničke. te se može zaključiti da prepoznati nedostatak prostora za kulturno-zabavne aktivnosti predstavlja odreñenu vrstu prepreke za razvoj kulture u općini. Prema rezultatima istraživanja. navode na zaključak o potrebi razvijanja preduzetničke infrastrukture u općini. možemo reći da bi programe individualne i kolektivne stanogradnje trebalo razvijati u narednom periodu. Buča Potok. Dolac. Kulturu stanovanja potrebno je unaprijedi. te poboljšanje opće sigurnosne situacije u općini (smanjenje kriminala).5% djelimično zadovoljno programima individualne i kolektivne stanogradnje. Prostori za kulturno-zabavne aktivnosti nedovoljni su da zadovolje potrebe grañana. poboljšanje kulture življenja. poboljšanje ambijenta za življenje i poslovnje trebalo bi ostvariti rješavanjem identificiranih glavnih problema grañana. logično se nameće zaključak da je unapreñenje školskih obrazovnih programa potrebno. Potrebno je i unaprijediti distribuciju općinskih info printanih materijala. Obzirom da je ¼ ispitanika nezadovoljna školskim obrazovnim programima. S obzirom na visok nivo nezadovoljstva održavanjem zajedničkih prostorija.oblike projekata za podršku zapošljavanju. Takoñe. Projekti unapreñenja kulture življenja su preporučeni radi unapreñenja kulture stanovanja u općini. Kultura življenja od strane ispitanika je prepoznata kao začajan problem i u tom smislu bi općina u narednom periodu trebala da posveti pažnju poboljšanju kulture življenja kod grañana kroz projekte promocije kulturnih vrijednosti te edukativnim programima. S obzirom da je ¼ ili 25% ispitanika nezadovoljno. U mjesnim zajednicama Švrakino Selo III. podršku malim i srednjim preduzećima. Naselje heroja-Sokolje. te je broj i kvalitet istih potrebno povećati. te da je 1/3 djelimično zadovoljna. te da bi u tom smislu trebalo poduzeti aktivnosti na podizanju svijesti grañana vezano za očuvanje istih. te bi se u tom smislu ovom pitanju u narednom periodu trebalo pristupiti na organiziran način. u saradnji sa zvaničnim policijskim organima i nevladinim sektorom.

a na nekim lokacijama potrebna su unapreñenja. Saobraćajna signalizacija je na zadovoljavajućem nivou naročito u urbanim djelovima općine. ali da to tek djelimično zadovoljava potrebe grañana u smislu pomoći općine u rješavanju njihovih problema.Sokolje i Dobroševići gdje postoji potreba za proširenjem kapaciteta lokalnih vodovoda. u narednom periodu predlažemo planiranje novih lokacija za individualno i kolektivno stanovanje. Visok procenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih grañana ukazuje na potrebu kvalitetnije održavanja puteva na teritoriju općine. S obzirom na značajan procenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih ispitanika vezano za dostupnost lokacija za izgradnju novih individualnih i kolektivnih objekata za stanovanje. ali i da očekivanja grañana u pogledu poboljšanja ambijenta za življenje nisu u potpunosti zadovoljena. Osvijetljenost sporednih saobraćajnica treba unaprijediti. Potrebno je i povećati broj kontejnera ili povećati broj sedmičnog odvoženja otpada. U naseljima Dobroševići. možemo da zaključimo da je stanje po pitanju javne rasvjete u općini zadovoljavajuće. Ovakvi rezultati ukazuju na potrebu daljeg profesionalnog usavršavanja općinskih službenika koji su u direktnom kontaktu sa grañanima. Potrebno je i planirati proširenje parking-prostora izgradnjom podzemnih ili nadzemnih parking-etaža na već postojećim parkinzima. Dodamo li tome takoñe značajan procenat nezadovoljnih ispitanika. Rubne dijelove općine potrebno je pokriti većim brojem vozila ili novim linijama gradskog saobraćaja 82 . a posebno rubnih djelova općine Stanje vodosnabdijevanja je zadovoljavajuće. Na osnovu rezultata ankete. te se za ta područja preporučuje izgradnja adekvatnog vodovoda. Potrebno je unapreñenje održavanja puteva u zimskom periodu. s obzirom na značajan procenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih ispitanika. s tim da su odreñena poboljšanja potrebna u gore pomenutim mjesnim zajednicama. Dobrinja B itd. Posebno je to izraženo u mjesnim zajednicama Naselja heroja . dolazimo do zaključka da bi aktivnosti unapreñenja komunalne higijene trebalo provesti zapravo u svim dijelovima općine. kao i otklanjanje eventualnih prepreka za veće uključivanje grañana u proces odlučivanja u općini. Natpolovična većina nezadovoljnih ispitanika ukazuje na potrebu unapreñenja procedura i brzine rješavanja zahtjeva grañana u općinskim službama. Značajan procenat djelimično zadovoljnih ispitanika navodi na zaključak da je općina angažirana na rješavanju potreba grañana. dok je u rubnim djelovima općine znatno veći procenat nezadovoljstva. pogotovo u rubnim djelovima općine. a da je u nekim područjima potrebno unapreñenje usluga. Briješće. što kreira potrebu za kontinuiranim aktivnostima općine na ovim poslovima. Potrebno je i raditi na unapreñenju putne infrastrukture u definisanim dijelovima općine.najveći. te bi u tim dijelovima općine saobraćajnu signalizaciju trebalo unaprijediti. Preporučujemo edukaciju službenika na temu «Odličnost usluga klijentima» koja tretira pitanja odnosa službenika prema klijentima u smislu povećanja zadovoljstva klijenata. S obzirom na rezultate možemo reći da je zadovoljstvo uslugama JKP “Toplane Sarajevo” dosta dobro. potrebno je izgraditi adekvatnu kanalizacionu infrastrukturu. s tim da pojedina rubna područja općine imaju otežano vodosnabdijevanje. Rezultati istraživanja pokazuju i da općina radi na poboljšanju ambijenta za življenje. možemo da zaključimo da grañani očekuju veću angažiranost općine u rješavanju svojih problema. Pristupni putevi javnim objektima su zadovoljavajući. Naselje heroja Sokolje. Potrebno je i ostvariti veći nivo uključivanja grañana u proces odlučivanja u općini.

6. SWOT ANALIZA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO 83 .

klizišta -nebriga nadležnih institucija -nefunkcionisanje prečistaća otpadnih voda -nedostatak komunalne infrastrukture -skupo ureñenje komunalne infrastrukture -nerazvijenost civilnog društva -poremećeni kriteriji društvenih vrijednosti -nesinhronizovane reforme 84 . centar obrazovanja. -stanovništvo. kulture. trgovački i uslužni centar regije -valorizacija kulturnih i historijskih potencijala u razvoju turizma -povećanje kapaciteta javnog saobraćaj -veća iskorištenost željezničkog saobraćaj.Rizici -nedefinisana raspodjela javnih prihoda -odlazak mladih i nizak procenat prirasta stanovništva -ovisnost o uvozu gasa i drugih energenata -povećanje procenta starijeg stanovništva -povećanje procenta stanovništva u stanju socijalne potrebe -visoka zaduženost privrede -bespravna gradnja -rad na crno -nedosljedna primjena zakona. infrastrukture -pripada najrazvijenijem kantonu u FBiH. tvornicama u stečaju ili pred stečajem -visoka zaduženost privrede -rad na crno -neefikasne inspekcije -kod grañana nedostatak poduzetničke svijesti -struktura državnih službenika i namještenika -nedostatak kreativnih razvojnih podsticaja -otežano planiranje i nedostatak strategija po oblastima -nedostatak finansijskih projekcija za provedbu plan. tranzitni položaj. zdravstvene zaštite. pogodnost dostupnosti zajed. proizvodne i uslužne djelatnosti -velik stambeni fond -glavno sjedište elektronskih medija -poljoprivredno i šumsko zemljište na ograničenim površinama -povoljni terenski uslovi za prostorni razvoj – manji nagib terena u odnosu na KS -povoljan ambijent za investiranje -struktura općinskih programa usmjerena na zajednicu -racionalna lokalna administracija i certificirana sa ISO 9001 za visok standard usluga -Imidž Općine Mogućnosti -važna geoprometna pozicija na koridoru V-c -obrazovani kadrovi -ekonomski i okolinski prihvatljiva industrija u privrednim zonama i izgradnja infrastrukture u privrednim zonama -jačanje privatnog poduzetništva -izgradnja kapaciteta društvene infrastrukture -općina – sajamski. distribucija i potrošnja energije -dostupnost institucija i istraživanja -provoñenje partnerskih projekata -snaga informisanja Slabosti -nestabilnost terena u padinskim dijelovima općine i pojava klizišta. području koncentracije ekonomskih potencijala. uključivanje željezničkog saobraćaj u javni gradski i prigradski prijevoz -dogradnja cestovne mreže -stavljanje u funkciju ureñaja za prečišćavanje otpad. od svih općina u KS. slaba kontrola -poplave. transport. -nepostojanje ureñenih zemljišnih knjiga Prijetnje . pozitivna stopa prirasta stanovništva -postoje privredne zone za smještaj malih i srednjih Preduzeća. -samo dio željezničkog saobraćaja u funkciji -zagañenje starim vozilima -smeña industrijska zona sa zastarjelim kapacitetima. nauke i naučno-istraživačkog rada.v. prije svega zbog bespravne gradnje -neureñena riječna korita -nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom. saobraćajna povezanost sa drugim općinama Kantona Sarajevo i širom makroekonomskom regijom -pripada administrativno i funkcionalno glavnom gradu BiH. finansija i dr. -povećanje energetske efikasnosti na svim nivoima: proizvodnja.SWOT analiza Općine Novi Grad Sarajevo Snage -geoprometni položaj. ima Najveći procenat učešća stanovništva u ukupnoj populaciji KS. prije svega padinskih područja Općine -visoka stopa nezaposlenosti stanovništva i povećane socijalne potrebe -usitnjenost poljoprivrednih posjeda i nedostatak obradivog zemljišta -uzurpiranost zemljišta bespravnom gradnjom -ograničena prohodnost saobraćajnica. -nedovoljno razvijeno partnerstvo sa poslovnim sekt.

raspoloživa radna snaga (prepoznatljivost u BiH kao najveće lokalno tržište radne snage) .počinje bankarska konkurencija . grañevinarstva i metaloprerañivačke industrije .Industrija u centralnom području općine . tranzitni položaj.prilagodljivost .pojedinačna organiziranost . kulture.dobra suradnja institucija na lokalnoj razini .volja. tekstilnoj industriji i grañevinarstvu .nedovoljno razvojnih programa i ulaganja u razvoj novih proizvoda 85 .ima najveći procenat učešća stanovništva u ukupnoj populaciji KS.solidna komunalna infrastruktura .nedostatak poduzetničkog obrazovanja .još uvijek zdrava voda . području koncentracije ekonomskih potencijala. nepovjerenje prevelika samokritičnost i kritičnost -pesimizam nedovoljno se potiče rad mladih (institucionalno) nema solidarnosti prema pravim vrijednostima (ljudi sa znanjem) . motiv.mogućnost maksimalnog angažovanja talentiranih ljudi «rezervoar» talenata .niža marginalna cijena življenja .neefikasne inspekcije .tradicija i iskustvo u metaloprerañivačkoj. .dinamičan razvoj malih i srednjih preduzeća u privatnom vlasništvu.neizgrañena poduzetnička infrastruktura .poduzetnički duh.korupcija .značajno smanjenje industrijskih-izvoznih kapaciteta . finansija i dr.stipendiranje nadarenih učenika i studenata c) POSLOVNA KLIMA I INFRASTRUKTURA .visoka zaduženost privrede .pripada najrazvijenijem kantonu u FBiH. b) LJUDSKI POTENCIJALI . zdravstvene zašite.geoprometni položaj.SWOT analiza po oblastima Općine Novi Grad Sarajevo SNAGE a) GEOGRAFSKI POLOŽAJ .nepotizam zastarjeli mentalni sklopovi nema dovoljne spremnosti grañana za realizaciju «zajedničkih interesa» iskorištenost visokoobrazovanih i ostalih kadrova kao potencijala razvoja negativna kadrovska selekcija ponavljanje tuñih grešaka (jalovo oponašanje) odljev kadrova odlazak mladih informatička nepismenost nema popisa kadrova i njihovih znanja neravnopravnost spolova visoka gustina naseljenosti neznatna ulaganja u obrazovanje magistara i doktora nauka nema programa doživotnog učenja - c) POSLOVNA KLIMA I INFRASTRUKTURA . potencijal .radne navike . .smeña industrijska zona sa zastarjelim kapacitetima.nepovoljan poslovni ambijent .prometna povezanost .trend rasta obima poslovanja i zapošljavanja SLABOSTI a) GEOGRAFSKI POLOŽAJ b) LJUDSKI POTENCIJALI visoka stopa nezaposlenosti stanovništva značajan nivo populacije sa niskim obrazovanjem jedan zaposleni izdržava 6 osoba rad na crno specijalistička znanja nedosljednost. .tvornicama u stečaju ili pred stečajem .pozitivna stopa prirasta stanovništva .neznatna ulaganja u istraživanja i razvoj . posebno u oblastima trgovine.iznadprosječna obrazovna struktura u odnosu na FBIH .saobraćajna povezanost sa drugim općinama Kantona Sarajevo i širom makroekonomskom regijom .administrativne prepreke .pripada administrativno i funkcionalno glavnom gradu BiH. .jeftina industrijska radna snaga .marljivost. dobri preduvjeti za kombinovani promet .razvijenost financijskih institucija . . znanje. gostoljubivost .

dodatne stručne i poslovne obuke neiskorištenost potencijala u urbanom turizmu nizak stepen pokrivenosti uvoza izvozom privredni potencijali skoro u potpunosti blokirani visokim cijenama energenata i ureñenja zemljišta 86 .poželjna životna i radna sredina .riješen sustav zbrinjavanja otpada . kadrova i radnih mjesta Nedovoljna samoorganizovanost privatnog sektora.jačanje obrazovanja d) KULTURA. .veliko lokalno tržište ..dovoljno mogućnosti za plansko širenje općina .osnovan Centar za razvoj biznisa .jačanje obrazovanja e) EKOLOGIJA .centra obrazovanja. posebno za dostizanje tehničkih standarda (ISO standardi.. nepovoljni krediti saglasnost mišljenja i stavova o ključnim pitanjima odlučujućim za razvoj nema informacija o prikupljanju lokalnih poreza neureñene poslovne zone zastoj u stvaranju novih preduzeća. prepoznatljivost kulturni potencijal.. nedostatak usmjerenosti nedovoljno razvijena turistička infrastruktura nedostatak strategije razvoja nadstranačkog karaktera nedovoljno poticanje obrtništva bankarstvo-neprihvaćanje rizika.uspostavljene poslovne veze sa inostranim partnerima . nema novih preduzetničkih inicijativa i poslovnih ideja Nepovoljna postojeća privredna struktura Negativni ekonomski i socijalni efekti privatizacije Izrazito negativni poslovni trendovi većine privatizovanih preduzeća (posebno izraženi u velikom smanjenju obima poslovanja i zaposlenosti) Novi vlasnici ne ispunjavaju obaveze preuzete privatizacijom Gubitak tehnologija. financijske institucije) važnih za razvoj nizak nivo opremljenosti škola (ne)saglasnost mišljenja i stavova o ključnim pitanjima odlučujućim za razvoj nedovoljna informiranost poduzetnika i stanovništva nedosljednost pravnog sustava.Općina – trgovačko uslužni centar regije .općina dio glavnog grada .lokalna uprava postaje istinski servis grañana i partner privredi .snage definisane u LEAPU f) OSTALO . nepoštivanje donesenih zakona. nauke i naučno-istraživačkog rada .profiliranje po mjeri čovjeka - - - - - - nedovoljna podrška poduzetničkim idejam nepovezanost faktora (lokalna samouprava.relativna razvijenost poduzetništva i obrtništva . CE znak. privatnog i nevladinog sektora.potencijalni centar za trgovinu i razvoj . nasljeñe.Industrijski objekti koji se trenutno koriste malo ili nikako .jaka motivacija za unapreñenje .jeftini troškovi korištenja prostora . obrazovni centri.prostorni potencijal za razvoj privrede .) politika upravljanja zemljištem i praksa urbanističkog i regulacionog planiranja nisu usklañene sa potrebama razvoja odsustvo programa prekvalifikacije.rastuća lokalna energija i motivacija u uspostavljanju partnerstva javnog.glavno sjedište medija g) OPĆINSKA UPRAVA .Vidljiv napredak u kvalitetu pružanja usluga (ISO 9001:2000) . posebno u segmentu malih i srednjih preduzeća Negativna lokalna percepcija preduzetništva i preduzetnika Nedostatak organizovane saradnje i komunikacije Slaba infrastruktura za podršku poslovanju.povoljni terenski uslovi za prostorni razvoj – manji nagib terena u odnosu na KS .potencijal predstavljanja općina na internetu .uspješni primjeri zajedničkih ulaganja i mješovitog domaćeg i inostranog kapitala .pogodnost dostupnosti zajedničke infrastrukture . nauke i naučno-istraživačkog rada . SPORT I REKREACIJA identitet sredine.znatan stambeni fond . tradicija arheološko nalazište Olimpijska naselja Dobrinja i Mojmilo općina dio glavnog grada .centra obrazovanja.briga za okoliš (urañen LEAP) . poduzetnici.postojeće i planirane poduzetničke zone .

ograničena prohodnost saobraćajnica.uzurpiranost zemljišta bespravnom gradnjom .nekorištenje kulturnih i povijesnih dobara (tunel spasa….stara komunalna infrastruktura . REKREACIJA . SPORT.nevalorizovana olimpijska naselja e) EKOLOGIJA slabosti definisane u LEAP-u f) OSTALO povećane socijalne potrebe nema lokalne (općinske) TV i radija g) OPĆINSKA UPRAVA nedovoljna financijska podrška viših nivoa budžetu.nezadovoljavajuća cestovna infrastruktura . .) .nema osmišljenih projekata .nepostojanje komunalno opremljene poduzetničke zone .nestabilnost terena u padinskim dijelovima Općine i pojava klizišta prije svega zbog bespravne gradnje .samo dio željezničkog saobraćaja u funkciji .teritorijalna ograničenost d) KULTURA. sportskih.nema osmišljenih projekata koji bi osigurali dohodovnost i povezanost s turističkom ponudom .nesreñenost zemljišnih knjiga . neadekvatna raspodjela PDV-a nedovoljna saradnja sa NVO sektorom nema lokalne razvojne agencije mal uticaj mladih na donošenje odluka na nivou Općine neizgreñen ambijent za volonterski rad - - 87 . rekreacijskih sadržaja .nema većih dogañaja .nedostatak objekata za kulturu..nedovoljna funkcionalna i organizacijska povezanost .nedostatak kulturnih.Nepostojanje zaobilaznice oko općine .«Općina –velika spavaonica» . sport i rekreaciju .nepostojanje statistički baza za praćenje i upravljanje lokalnim razvojem .nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom prije svega padinskih područja .

uvoñenje EURA .formiranje partnerskih odnos izmeñu javnog i privatnog sektora . neefikasnost .negativni efekti otvaranja privrede i globalizacije . finansijskih i investicionih shema usmjerenih izvozu .skupa električna energija i svi drugi energenti .MOGUĆNOSTI KANTONALNO.ugled postojećih privrednih subjekata .naseljenost .stalno stručno i poslovno usavršavanje na konceptu cjeloživotnog učenja PRIJETNJE .stavljanje u funkciju ureñaja za prečišćavanje povećanje energetske efikasnosti na svim nivoima: proizvodnja.pozitivni efekti globalizacije . nizak životni standard i slaba kupovna moć stanovništva .opća nelikvidnost i nezaposlenost . privatnog i nevladinog sektora aktivno učešće u projektima regionalnog razvoja i pristup evropskim predstrukturnim fondovima .pravna i politička nestabilnost . birokratizam) .zakonska regulativa (politika dominira nad .strukom).dobra obrazovna struktura .sporo prestrukturiranje privrednog sistema .povećanje kapaciteta mreže javnog saobraćaja .minimizirana uloga općina .ekonomski i okolinski prihvatljiva industrija u privrednim zonama i izgradnja infrastrukture u privrednim zonama .ovisnost o uvozu gasa i drugih energenata .visoka zaduženost privrede . REGIONALNO.promocijom privrednih potencijala aktiviranje neiskorištenih unutrašnjih resursa .decentralizacija . smanjeno lokalno tržište.nedovoljan stepen decentralizacije . NACIONALNO I GLOBALNO POSLOVNO OKRUŽENJE .integracija.prevelika centralizacija poreznog i financijskog sustava ..nepoznavanje prednosti integracije prema EU .jačanje partnerstva javnog.domaće tržište ne prati globalna kretanja .neusklañenost programa stručnog obrazovanja sa potrebama privrede 88 .nepovoljno poslovno okruženje u BiH .razvoj izvozne orijentacije i izvoznog potencijala privrede .nepodnošljivo visok udio «sive ekonomije» u BiH .). transport.opšta privredna nelikvidnost .RIZICI KANTONALNO.privlačenje mladih i obrazovanih ljudi i dijaspore .nepovoljna kreditna sredstva .politička klima koja podržava ulaganje i razvoj .brojni radnici su plaćeni "na crno" .nedosljedna zakonska regulativa .zastoji u privatizaciji i prestrukturiranju strateških preduzeća . globalizacija .regionalno povezivanje .podrška razvoju privrede kroz grantove za dodatno zapošljavanje .skupe telekomunikacione usluge .integracija.poduzeća . ideja i inovacija .razvoj malih preduzeća kroz trening i inkubatorski razvoj . NACIONALNO I GLOBALNO POSLOVNO OKRUŽENJE .veća iskorištenost željezničkog saobraćaja i uključivanje željezničkog saobraćaja u javni gradski i prigradski prijevoz .nedefinirana uloga lokalne zajednice u privrednoj sferi . siromaštvo. distribucija i potrošnja energije LJUDSKI POTENCIJALI .dogradnja cestovne mreže .administrativne i regulativne barijere .negativni ekonomski i socijalni efekti privatizacije .potencijal mladih ljudi .tretiranje kao objekta tuñih strategija . REGIONALNO.spor proces reformi u svim sferama .dijaspora .sustavno poticanje i promoviranje poduzetništva. globalizacija .neodlučno djelovanje meñunarodnih organizacija za obnovu i razvoj .promocijom novih trgovinskih.pogoršavanje opće ekonomske i egzistencijalne situacije (nezaposlenost.ne postoji podrška izvoznih aktivnosti ( nema adekvatne podrške banaka) .nema osmišljenog nadzora nad poslovanjem .vezivanje naše privredne infrastrukture za gospodarsku infrastrukturu EU .nepodsticajno finansijsko okruženje ..dostizanjem poslovnih i tehničkih standarda EU .skupa administracija .neorganiziranost države uprave (nestručnost.važna geoprometna pozicija na koridoru V–c .

odliv mladih obrazovanih ljudi OSTALO masovne epidemije poplave.informatička nepismenost .jeftina radna snaga . klizišta globalne klimatske promjene etnički sukob slab javni prijevoz siromašno opremljeni domovi zdravlja nerazvijen NVO sektor dominacija politike u svemu 89 .valorizacija kulturnih i historijskih potencijala u razvoju turizma .razvoj civilnog društva .institucionalno jačanje NVO sektora LJUDSKI POTENCIJALI .OSTALO .

II VIZIJA I KOMPARATIVNE PREDNOSTI OPĆINE 90 .

trgovačko-sajamski centar BiH na koridoru V-c. poštivanjem ekoloških standarda -Rast zapošljavanja i podizanje nivoa životnog standarda predstavlja najvažniji prioritet -Realizovani projekti za vodu. kojem ova općina administrativno pripada. naučnih institucija -Privredne zone za smještaj MSP i velikih preduzeća -Trgovinsko . sjedište elektronskih medija -Kulturni i historijski potencijal za razvoj turizma -Kapaciteti javnog saobraćaja -Prostorne mogućnosti -Velike zelene površine 91 . -Padinski dijelovi općine harmonično se uklapaju u urbanu cjelinu -Potez Bačići – Rajlovac je prostor ureñenih privrednih zona u kome su smještena MSP proizvodne i uslužne djelatnosti prihvatljive za okoliš -Trgovinski i sajamski centar regije sa disperzijom modernih objekata na cijeloj teritoriji općine -Područje sa modernim saobraćajnicama i važnim saobraćajnim čvorištem (Bačići). povećanje energetske efikasnosti -Uspostavljen sistem socijalne brige i podsticaja za najugroženije kategorije -Lokalne inicijative -Razvijeno civilno društvo KOMPARATIVNE PREDNOSTI Analiza strategije snaga i prilika (strategija maxi – maxi) daje pokazatelje za identifikaciju komparativnih prednosti. širok spektar obrazovanosti stanovništva. To su ujedno i najsnažniji resursi za fokusirani razvoj. To je sredina sa privlačnim poslovnim okruženjem i subjektima koji prate razvoj modernih tehnologija. čvrst otpad. Svaka mogućnost (prilika) koja proizlazi iz SWOT analize i koja je obuhvaćena snagama. koridor V-c) i pripada administrativno i funkcionalno glavnom gradu BiH i najrazvijenijoj regiji. -Geostrateški položaj izražen putem komunikacijskih veza (putevi. saobraćajna infrastruktura. komunalnu infrastrukturu. predstavlja područje modernih urbanih cjelina koji se harmonično uklapaju u urbanističku strukturu glavnog grada BiH. tramvajskim saobraćajem kroz centralni dio i prema Dobrinji. -Potencijali za razvoj ljudskih resursa imajući u vidu visoku učešće u populaciji na kantonu Sarajevo i pozitivan prirast stanovništva. sa demografskom i privrednom ekspanzijom. željezničkim saobraćajem koji je uključen u javni i prigradski prevoz -Ureñeni otvoreni vodotoci u skladu sa ekološkim standardima -Razvoj općine na principima održivog razvoja. vazdušni transport. može se posmatrati kao temelj za identifikaciju komparativnih prednosti i kao ulazni podatak za strateške orijentacije.II V I Z I J A Općina Novi grad je privredni. željeznice.uslužni centar regije -Stambena infrastruktura. kanalizaciju. dostupnost obazovnih. Općina ima razvijenu prometnu.

III STRATEŠKI CILJEVI 92 .

žena. djece bez roditelja i drugih)? Kako poboljšati i ubrzati razvoj lokalnih izvora finansiranja? Kako smanjiti naviku ovisnosti od socijalne pomoći? Kako efikasno provoditi politiku upravljanja zemljištem i prostorom u skladu sa potrebama razvoja (poseban akcenat na privredne zone)? Kako definisati statistike baza lokalnog razvoja? Kako unaprijediti partnerstvo meñu subjektima razvoja? Kako unaprijediti kanale informisanja? Kako unaprijediti strateško planiranje i saradnju subjekata razvoja? Strateško kritično pitanje Ljudski potencijal (fokus-grupa I) Pitanje 1 Kako unaprijediti poslovnu klimu i razviti ljudski potencijal u cilju razvoja postojećih privrednih subjekata i stvaranja novih? Poslovna klima (fokus-grupa I) 93 .III A. radne i partnerske grupe koje su predložile intervencije) Oblast Strateška pitanja Kako smanjiti visoku stopu nezaposlenosti stanovništva? Kako povećati nivo obrazovanja stanovništva? Kako smanjiti rad na crno? Kako afirmirati poduzetnički duh i svijest o samozapošljavanju kod stanovništva? Kako povećati informatičku pismenost stanovništva? Kako unaprijediti socijalnu zaštitu stanovništva? Kako uticati na ubrzanje provoñenja reforme obrazovanja? Kako unaprijediti partnerstvo obrazovnog sistema i poslovnog sektora? Kako unaprijediti obrazovanje? Kako zadržati mlade kadrove i stručnjake u općini? Kako stvoriti kritičnu masu obrazovanih ljudi koji će mijenjati stanje u svim segmentima društva? (nositelji promjena) Kako ulagati u razvoj nadarene djece? Kako ulagati i izgraditi poduzetničku infrastrukturu? Kako efikasnije upravljati infrastrukturom u privrednim zonama? Kako stimulisati razvoj poduzetništva (mladih. demobilisanih boraca. pretežno iz sfere utjecaja Općine i struke. STRATEŠKA PITANJA I KRITIČNA PITANJA ( iz SWOT analize Općine Novi Grad.

sport. rješavanje imovinskopravnih odnosa)? Kako izgraditi turističku infrastrukturu? Kako izgraditi i sanirati infrastrukturu u padinskim dijelovima općine? Kako sanirati prostore napadnute nelegalnom gradnjom? Kako brže i efikasnije rješavati problem klizišta? Kako sistemski unaprijediti izgradnju i održavanje puteva? Kako ublažiti negativne efekte „gradske“ infrastrukture? Kako osigurati dovoljno parking-prostora u ONG? Kako osigurati ekološku infrastrukturu? Kako razviti svijest ljudi o održivom razvoju? Kako podići nivo kulture življenja? Kako zaštititi imovinu? Pitanje 2 Kako unaprijediti infrastrukturu na principima održivog razvoja? Ekologija Kako razviti infrastrukturu za kulturu. rekreacija i turizam (fokus-grupa III) 94 .Kako uticati na formiranje funkcionalnih proizvodno-uslužnih zona? Kako unaprijediti turističku ponudu? Kako povećati broj uspješnih MSP i afirmirati iste? Kako privući domaća i strana ulaganja? Kako povećati konkurentnost ONG? Kako promovisati ONG kao centar poduzetničke i razvojne infrastrukture? Kako privući strana ulaganja? Infrastruktura (fokus-grupa II) Kako usaglasiti katastar i zemljišne knjige? Kako unaprijediti programe ureñenja grañevinskog zemljišta (komunalna opremljenost. Pitanje 3 sport. rekreaciju i turizam? Kultura. rekreaciju i povećati zadovoljstvo koristiti kapacitete za kulturu. grañana? sport. rekreaciju i turizam? Kako efikasnije koristiti objekte za kulturu Kako unaprijediti i optimalno sport.

institucija i pojedinaca. bez istraživanja i bez strategija ostalih odgovornih institucija i nivoa vlasti. od kojih za jedan broj nije moguće dati odgovor u kratkom roku.Općinska uprava (fokus grupa-IV) Kako uskladiti prijenos ovlaštenja i obaveza sa namjenskim izvorima finansiranja? Kako obezbijediti trajne partnerske programe finansiranja infrastrukture? Kako kadrovski ojačati lokalnu upravu? Kako povećati učešće grañana u odlučivanju? Kako do profesionalnog i ljubaznog službenika? Kako mjesne zajednice mogu animirati. Utvrñena je šira lista značajnih problema. Strateška pitanja ovog tipa su: -Kako smanjiti visoku stopu nezaposlenosti? -Kako smanjiti rad na crno? -Kako zadržati mlade i stručnjake? -Kako smanjiti ovisnost od socijalne pomoći? 95 . Izvršeno je grupisanje strateških pitanja pretežno iz sfere uticaja Općine. kao i šire zajednice. uključiti i aktivirati grañane? Kako povećati informisanost grañana? Kako povećati saradnju sa NVO sektorom? Kako povećati učešće partnera u projektima ONG? Kako povećati efikasnost administracijeuskladiti je sa potrebama grañana? Pitanje 4 Kako unaprijediti općinsku upravu u skladu sa potrebama lokalne zajednice? Identifikovane najkrupnije probleme razmatrala je partnerska grupa i proširena radna grupa za izradu Strategije. raznih odgovornih i zainteresovanih subjekata.

III B. NVO i grañanima -Od brzine i kvaliteta provoñenja reforme javne uprave 96 . drugim nivoima vlasti. sporta. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 2. ONG je lider – primjer moderne lokalne samouprave Za svaki strateški cilj definisane su mjere kao most izmeñu strateških i operativnih (projekti) dijelova strateškog dokumenta. Da bi se realizovali projekti. MOGUĆE MJERE I PROJEKTI Strateški ciljevi su putokaz za ostvarenje definisane vizije razvoja općine. Identifikovana su četiri strateška cilja: 1. Lista predloženih projekata je odgovor na najznačajnije probleme ili područja intervencija. institucijama. Projekti su kratkoročni alati za provoñenje mjera. STRATEŠKI CILJEVI. najvažniji uslov jesu finansijska sredstva. ali će efikasnost u provoñenju strateških projekata uveliko zavisiti od: -Stepena jačanja lokalne zajednice u smislu harmoniziranja ovlaštenja sa pripadajućim javnim prihodima i brojem stanovnika koji žive na teritoriji općine -Nivoa partnerstva sa privrednicima. Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 3. rekreacije i turizma 4.

4. Promocija ONG 97 .2. 1.1.2. Program kampanje u lokalnom mediju 1. Lokalni ekonomski razvoj Projekti 1. Izrada akcionog plana lokalnog ekonomskog razvoja ONG za period 2007– 2009.4. ONG je trgovačko – sajmišni centar BiH na koridoru V-c. Privredne i poduzetničke aktivnosti najvećim djelom realizuju se u privrednim zonama.2.3. Program kampanje u školama 1.Razvoj informativne podrške 1. 1.1.3. Stvaranje pozitivnog imidža o poduzetništvu i samozapošljavanju 1.5.5. Edukacija u informatici za ciljne grupe 1. Izgradnja „Sajmišta“ u Rajlovcu 1.1.1. mjera i projekata Strateški ciljevi Strateški prioritet 1.2.3.2.4.5.4.5.1.5.3. Izrada održivog programa rada CRB Novi Grad 1.1. Informacijska mreža o ponudi i potražnji za zanimanja u saradnji sa Službom za zapošljavanje (trajni program CRB) 1.4.Poboljšanje nivoa obrazovanja 1.4. Edukacija o samozapošljavanju 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima Privreda i poduzetnici imaju kvalitetne preduvjete za razvoj i ostvaruju visoku stopu zapošljavanja. Zaposlenost je iznad prosjeka BiH. Projekat podrške opismenjavanju nepismenih stanovnika općine 1. Informatika za svakoga 1. Izgradnja infrastrukture za podršku poduzetnicima (fizičke i uslužne) Strateški cilj 1. ONG je sredina sa privlačnim poslovnim okruženjem i subjektima koji prate razvoj modernih tehnologija.2.1.3. Stalna informiranost javnosti i poduzetnika 1.2.4.3.Tabela – Prikaz strateških ciljeva.2. Izrada elaborata o efikasnom opremanju grañevinskog zemljišta i upravljanje u privrednim zonama 1. Unapreñenje poslovne klime i razvoj ljudskog potencijala u cilju razvoja postojećih privrednih subjekata i stvaranja novih (fokus-grupa I) Mjere 1. Izrada programa statističkih baza za praćenje indikatora lokalnog razvoja 1.

1.prijateljstva br. Izgradnja separatne kanalizacione mreže naselja Sokolje 2. 2. Izgradnja separatne kanalizacione mreže za obuhvat RP „BojnikDobroševići“ 2. Izgradnja glavnog kolektora fekalne kanalizacije naselja Zabrñe 2. Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture Strateški cilj 2. Izgradnja primarnog vod.1.Zenica ) -XI transferzale (potez od „Feroelektra“ do Dobrinje I) -XII transferzale (potez od Bačića .1. Razvoj cestovne mreže. komunalnu infrastrukturu.2. Donji Mihaljevići i Briješće 2.Strateški prioritet 2.1. predstavlja područje modernih urbanih cjelina koje se harmonično uklapaju u urbanističku strukturu glavnog grada BiH.6.9.2 Izgradnja javnih parkinga 2.1.«A» transferzale (potez od X do XII transferzale) .2. Razvoj moderne infrastrukture po principima održivog razvoja (fokus-grupa II) 2.2. Izgradnja kanalizacionog sistema otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP ”Rajlovac III” 2.1-9 2.1.Rješavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Bajrama Zenunija br. Izgradnja primarnih gradskih saobraćajnica .7.1.sistema.1-18 i Ante Babića br.Dobroševići.1.Rješavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Ive Andrića br.1. Izrada projektne dokumentacije odvodnje otpadnih voda od Zabrña (magistralni put M 17) do Dvora (Idejni i Glavni projekat) 2. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja.10.2.1. Izrada projektne dokumentacije za odvodnju otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP ”Rajlovac III” 2.1. Izgradnja tri rezervoara: Reljevo.4.X – transverzale (potez od ul.1.Bijedića do Željezničke pruge Sarajevo .3.3. T. ONG ima razvijenu prometnu.2.Separatna kanalizaciona mreža u naseljima „Dobrinja A“ i „Dobrinja B“ 2.2. Izgradnja cestovne mreže u obuhvatu RP Donje Telalovo Polje 2.8.5. Izgradnja mostova na primarnim gradskim saobraćajnicama Most na rijeci Bosni u Rajlovcu Most na VIII transferzali Most na X transferzali Most na XI transferzali 2. pumpnih stanica i sekundarne vodovod.1. Izrada projektne dokumentacije po programu prioriteta opremanja komunalnom infrastrukturom 2.“ 2.12. 2-8. Dž. mreže u obuhvatu RP „Bojnik. 1-6 i Ive Andrića br.1. javnih parkinga 2.4.11. 1-13 2.M.1.

Sanacija klizišta i sprečavanje bespravne gradnje 2.5. Dogradnja školskog objekta Osnovne škole „Umihana Čuvidina“ i izgradnja fiskulturne sale 2.9. Izvoñenje radova na regulaciji rijeke Miljacke dionica: RTV domHalilovići 2.1.8.5.1.864 m2 2.do Dobrinje I – druga traka) -IX transferzala (potez od ulice Džemala Bijedića do ulice Safeta Zajke) 2.5.2. Efikasniji inspekcijski nadzor 99 .2.6.7.7.1. Izgradnja stanova u kolektivnim stambenim objektima na teritoriji općine Novi Grad 2.4.5.2. Dogradnja školskog objekta Osnovne škole „Dobroševići“ i izgradnja fiskulturne sale 2.3. površine 62.1. površine 54.10. Redizajniranje stambenih i poslovnih objekata 2. Izgradnja školskog objekta Osnovne škole u MZ „Zabrñe“ 2.3.8. Izgradnja školskog objekta OŠ u MZ „Aneks“ 2.925 m2 P-5205 – Paljevo. objekata (gas. Novi izgled stambenih i poslovnih objekata 2.4.7. ustanovama 2.500 m2 P-3885 .Mojmilo. Program mjera na sprečavanju bespravne gradnje 2.1. PTT) 2. Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškol. Zaštita od poplava 2. Program sanacije klizišta 2.2. Proširenje trolejbuske mreže u naselju „Dobrinja“ 2.1. Izgradnja novih stambenih jedinica u skladu sa planiranim strateškim opredeljenjima iz prostornog plana KS 2. Ureñenje dvorišta i fasada svih vrtića na općini Novi Grad 2.110 m2 P-4636 . nergija.6. površine 25. P-3897 . el.5.3.Briješće.5.Žuč.4.3. površine 13. Ureñenje rijeke Bosne od mosta u Reljevu do Butila – etapa I 2.voda i kanalizacija. Obavezna procedura tehničkog prijema novoizgrañenih ili rekonstruisanih infrastrukt.5.5. Deminiranje 2.

3. Programi aktivnosti u oblasti kulture i sporta i povezanost sa turističkom privredom 3.4.6. Osnivanje javnog preduzeća za upravljanje objektima za javnu upotrebu u vlasništvu Općine Novi Grad Sarajevo 4.2.3.1.3.1. Prevencija narkomanije na području 100 . Raditi i uspjeti zajedno 4. Razvoj i efikasno korištenje kapaciteta za kulturu. Strateški prioritet 4. Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture.8.2.1. Formiranje ureda za saradnju sa NVO 4.1.2.1. 4. Održavanje kvaliteta usluga u skladu sa ISO 9001:2000 4.6. Formiranje odjela za zaštitu okoliša 4. rekreacije i turizma.1. sa bogatim rekreacionim i kulturno zabavnim sadržajima.1.1.Strateški prioritet 3. Mladi i mogućnosti i perspektive zapošljavanja u BiH 4. Program socijalne pomoći stanovništvu u stanju socijalne potrebe 4.1.1.2. Razvoj lokalne uprave i civilnog društva (fokus grupa-IV) 3.2.1. Istraživanje potreba svih korisničkih grupa socijalne brige 4. rekreaciju i turizam 3.Razvoj lokalne uprave Strateški cilj 4.4.2.4.1. Dom Reljevo 3. rekreaciju i turizam (fokus-grupa III) 3.3. Valorizacija kulturno-historijskog nasljeña 3.1. Uključivanje grañana u procese i aktivnosti Općine 4.Unapreñenje turizma. sporta.Promocija projektno orijentiranog pristupa u radu općine.1. Projekt finansijske podrške općine Novi Grad NVO-u 4.1.1.5.4. sport.1.2. Razvojne projekte realizuju sva tri sektora uz veliko učešće grañana.1. kulturu u vlasništvu Općine 4.1. predstavljanje i promocija PPP (Public Private Partnership) koncepta 4. Podizanje efikasnosti lokalnog planiranja 4.3.4. sporta i kulture 3.4.3.2.memorijalni park „Žuč“ 3.Izgradnja objekata za kulturu.5. Formiranje moderne press službe ili pokretanje osnivanja lokalne TV 4.3. Razvoj civilnog društva 4. sport.3.7. ONG je privlačno mjesto za življenje. Stepen razvoja partnerstva sa privredom i NVO sektorom je na zavidnom nivou. Vektorizacija i digitalizacija analognih planova katastarskog operata Općine i formiranje GIS-a 4. Projekat završetka izgradnje SRCEBuča potok 3.1. Projekti finansijske podrške ONG inicijativama grañana u MZ 4.3.2. Projekti iz LEAP-a Strateški cilj 3.1. Lokalna okolinska zaštita 4.3.2.1. Projekat završetka izgradnje stadiona Otoka 3.Efikasno upravljanje i namjenska upotreba objekata za sport. Provoñenje reforme lokalne uprave 4. ONG je lider – primjer moderne lokalne samouprave.1. Historijsko-memorijalni kompleks „Žuč“. Park šume Mojmilo 3.

mreže uzajamne pomoći 101 . civilnih žrtava rata i djece bez roditeljske skrbi) kojim prestaje aktivna zakonska podrška 4.4. Projekt razvijanja volonterizma i samopomoći . Inicijativa prema Kantonu za angažovanje socijalnog radnika i psihologa u školama 4. bez oba roditelja za samostalan život (djece poginulih boraca. Projekt osposobljavanja mladih starijih od 18 godina.4.4.4.5.općine 4.3.

IV PROJEKTI

102

Područje Strateški cilj - mjera Naziv projekta

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.1. Lokalni ekonomski razvoj 1.1.1.Izrada akcionog plana lokalnog ekonomskog razvoja ONG za period 2007. – 2009. Podsticanje društveno-ekonomskog razvoja ONG Smanjenje nezaposlenosti Povezivanje ONG s meñunarodnom zajednicom (prezentiranje i upoznavanje s ukupnim privrednim, prirodnim, materijalnim i ljudskim resursima) kroz različite programe. Izgradnja konsenzusa i podizanje javne svijesti o LER-u Podsticanje privrednog oživljavanja-obnove privrede i cjelokupnog prostora kroz razvoj preduzetničkog okruženja. Aktiviranje privatne štednje i resursa. Podsticanje kapaciteta lokalne ponude i inkorporiranje lokalnih akcija u nacionalni okvir. Proširenje finansijskih mogućnosti, promovisanje dostupa mikro i makro kredita preduzetništvu i proizvoñačima.

Svrha projekta

-

Aktivnosti i nosioci (partneri)

- Organizirati radnu grupu - Rad na izradi LER-a - Izrada operativnog plana (programi i projekti) - Provoñenje, praćenje i ažuriranje LER-a ONG, KS, SERDA, Privredna komora, zainteresirani poduzetnici, NVO-i - Podstaknut društveno-ekonomski razvoj ONG - Rast zaposlenosti - Povezana ONG s meñunarodnom zajednicom (prezentirana i upoznata s ukupnim privrednim, prirodnim, materijalnim i ljudskim resursima) kroz različite programe. - Izgrañen konsenzus i podignuta javna svijest o LER-u - Podstaknuto obnovljenje privrede i cjelokupnog prostora kroz razvoj preduzetničkog okruženja. - Aktivirana privatna štednja i resursi. - Podstaknut kapacitet lokalne ponude i inkorporirane lokalne akcije u nacionalni okvir. - Proširene finansijske mogućnosti, izvršeno promovisanje dostupa mikro i makro kredita preduzetništvu i proizvoñačima. 2007. 2008. 2009. Stalno

Očekivani rezultat

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

30.000 KM ONG, KS, SERDA, zainteresirani poduzetnici, NVO

103

Područje Strateški cilj

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.2.Izgradnja infrastrukture za podršku poduzetnicima (fizičke i uslužne) 1.2.1.Izrada elaborata o efikasnom opremanju grañevinskog zemljišta i upravljanje u privrednim zonama Izrada i implementacija rješenja iz ovog elaborata su jedan od ključnih preduslova za olakšanje investiranja i privlačenje investitora na područje općine. Svrha ovog projekta je pronalaženje optimalnog modela za otkup i izgradnju primarne infrastrukture, te privlačenje investicija i formiranje općinskog fonda za ureñenje zemljišta. 1. Snimanje stanja u zoni RP 2. Analiza postojećeg stanja 3. Organizovanje sastanaka i OS na nivou kantona i općine 4. Usaglašavanje prijedloga modela finansiranja, otkupa i izgradnje Aktivnosti će biti povjerene konsultantskoj kući koja će u saradnji sa Općinom predložiti optimalna rješenja za ovu problematiku. Sve ulazne podatke će Općina staviti na raspolaganje

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Očekivani rezultat

1. Potpuna slika postojećeg stanja u planiranim privrednim zonama (anliza i izvještaji) 2. Predložen kvalitetan model i način finansiranja 3. Predložene aktivnosti za izradu podzakonskih akata 2007. 2008. X 2009 x

Period implemtanacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Ukpna vrijednost projekta je 120.000 KM i izvor finansiranja je općinski budžet. Moguće je vršiti sufinansiranje iz sredstava budžeta kantona ili SERDA-e

104

Područje Strateški cilj

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.2. Izgradnja infrastrukture za podršku poduzetnicima (fizičke i uslužne) 1.2.2.Izgradnja «Sajmišta» u Rajlovcu Stvaranje uvjeta i obezbjeñenje prostora za prezentaciju privrednih dostignuća i tehnologija te kreiranje centralnog prostora (sajmišnog) na području kantona Sarajevo. Obzirom da na području KS ne postoji sajmišni prostor, te da je izgradnja ovog sajmišta od interesa za kanton ali i BiH, zbog svog položaja (Sarajevo, V-c koridor) podrazumijeva se da će i drugi subjekti iskazati interes za ovaj projekat. Projekat podrazumijeva izgradnju regionalnog sajmišta sa najvećim i najposječenijim prostorom u BiH otvorenog i zatvorenog tipa 1. Izrada projektne dokumentacije i poslovnog plana (konsultantska kuća) 2. Izgradnja (investicije) 3. Promocija sajmišta (Općina, Kanton, FBiH, BiH) 1. Izrañena projektna dokumentacija za sajmište na području RP Donje Telalovo polje 2. Izgrañeno sajmište 3. Promovirana privreda Kantona Sarajevo i BiH i pojačana aktivnost na ekonomskom planu 2007. 2008. x 2009. X

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Očekivani rezultat

Period implemtanacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Investiranje u prvu fazu projekta treba da bude finansirano iz općinskog budžeta i da obuhvati aktivnosti izrade projektne dokumentacije i poslovnog plana za sajmište. Vrijednost tog dijela projekta je 250.000 KM. Sufinansiranje moguće iz sredstava KS.

105

000 KM Općina Novi Grad.Izrada održivog programa rada CRB Nastaviti sa započetim razvojem infrastrukture za podršku poduzetništvu na općini na način da se definiše organizaciona struktura Centra za razvoj biznisa. x Stalno x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 50.Rješavanje organizacione strukture CRB .3. kao i finansiranje od strane partnera 106 . Cilj je kvalitetna i trajna podrška poduzetništvu i zapošljavanju. obezbijedi partnerstvo.2.Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. SERDA -Uspostavljena moderna organizaciona struktura CRB -Definisan plan aktivnosti Centra -Obezbijeñeno kvalitetno pružanje usluga ciljnim grupama -Realizovani projekti podrške razvoju poduzetništva -Obezbijeñeno partnerstvo u funkcionisanju CRB -Trajna funkcija CRB na principima regionalnog i lokalnog razvoja Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat 2007. Period implemtanacije x 2008. plan aktivnosti CRB.2.Definisanje plana aktivnosti CRB .Područje Strateški cilj-mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Izgradnja infrastrukture za podršku poduzetnicima (fizičke i uslužne) 1.Kvalitetna marketinška promocija Centra Općina. Moderno opremljeni prostor CRB omogućava širok spektar aktivnosti. .Planiranje budžetske linije za CRB .

škole -Omogućeno sticanje osnovnih znanja prema starosnoj dobi ciljnih grupa -Povećan interes za profesionalnu orijentaciju i poduzetništvo kod mlañe populacije i sticanje znanja o poduzetništvu 2007.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. 2008.Inicijativa za izradu zajedničkog projektaprogram kampanje u školama Evidentan je nedostatak poduzetničke inicijative kod stanovništva.3.1.Stvaranje pozitivnog imidža o poduzetništvu i samozapošljavanju Strateški cilj-mjera Naziv projekta 1. Kanton. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. X Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (pertneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Inicijalna sredstva Općine i partnera (Kanton.3. Svrha projekta je da se kod mladih afirmira poduzetništvo uvoñenjem u školske programe praktične nastave o poduzetništvu kod učenika OŠ (sedmi i osmi razred) i srednjih škola -Upućivanje inicijative prema Kantonu Sarajevo -Donošenje odluka -Izrada programa -Obezbjeñenje partnerstva u realizaciji projekta -Obezbjeñenje inicijalnih finansijskih sredstava Općina. škole) 107 .

Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1...Program kampanje u lokalnom mediju Kampanjom u lokalnim medijima želi se afirmirati poduzetništvo i na taj način razvijati poduzetnička inicijativa i znanje kod stanovništva -Putem tendera odabrati marketinšku firmu za realizaciju projekta -Putem lokalnog medija provoditi aktivnosti: edukacija o poduzetništvu promocija najuspješnijih poduzetnika -Pokrenuti privredne novine Općina. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije x 10. 2008.Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.Stvaranje pozitivnog imidža o poduzetništvu i samozapošljavanju 1. SERDA 108 . izdaje privredne novine sa aktuelnim informacijama -Pojačan interes za poduzetništvo i samozapošljavanje kod nezaposlene populacije 2007. Privredna komora.3. KS -Obezbijeñen kvalitetan program promocije poduzetništva -Press služba u saradnji sa Općinskom službom za privredu. mediji.3.2.000 KM kao i partneri Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Općina.

Jedna od mogućnosti bržeg zapošljavanja je putem samozapošljavanja.1.Edukacija o samozapošljavanju Veći problem na općini je visoka nezaposlenost stanovništva. KS) 109 .Poboljšanje nivoa obrazovanja 1.4. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Permanentna edukacija zainteresovanih za samozapošljavanje kroz grupe 10 – 15 lica Općina i partneri u skladu sa mogućnostima (SERDA.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. finansijske institucije. za što su potrebna odreñena znanja i vještine koje nedostaju nezaposlenim licima. Svrha projekta je omogućiti sticanje odreñenih znanja o poduzetništvu -Javni poziv za iskazivanje interesa i uspostavljanje baza podataka potencijalnih polaznika kurseva -Usmjerena kampanja prezentacije projekta prema ciljnim grupama -Objavljivanje tendera za izbor edukatora -Definisanje programa edukacije za početnike u biznisu – opći kurs i po oblastima -Nagraditi najbolje poslovne ideje -Pomoć u iznalaženju finansijskih sredstava Centar za razvoj biznisa Novi Grad. započinjanje sa vlastitim biznisom. 2008. KS -Izabran kvalitetan edukator -Sačinjen detaljan plan i program edukacije -Omogućeno sticanje općih znanja o poduzetništvu -Realizovani kursevi -Olakšan pristup finansiranju za početnike u biznisu 2007. SERDA. Zavod za zapošljavanje.Područje Strateški cilj . Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.4.

Kanton. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.Demobilisani borci i članovi šehidskih porodica preko 45 g.4. starosti -Javni poziv za iskazivanje interesa i uspostavljanje baze podataka potencijalnih polaznika kurseva -Odabrati certificiranu firmu za edukaciju -Uspostavljanje modernog programa edukacije -Usmjerena kampanja prezentacije projekata prema ciljnim grupama -Obezbjeñenje finansijske podrške projektu Općina.4. Kanton -Početi sa pripremom u 2007.Nezaposlene žene preko 35.Nezaposleni grañani usljed privatizacije preko 45. godina . služba za zapošljavanje -Omogućeno sticanje općih znanja iz informatike za polaznike kurseva -Izvršen izbor firme za edukaciju -Realizovani opći kursevi iz informatike -Uspostavljen kontinuirani program edukacije 2007.god. . 2008.god. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 130.Edukacija RVI – radno sposobnih preko 45.000 KM na godišnjem nivou Općina. Poboljšanje nivoa obrazovanja 1. godini 110 .Edukacija u informatici za ciljne grupe Edukacija teško uposlivih kategorija stanovništva u cilju obezbjeñenja odreñenih prednosti kod zapošljavanja . škole.2. starosti .Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.

NVO 111 . zainteresirani poduzetnici.Informatika za svakoga Podići razinu informatičke pismenosti grañana ONG do 2015. informatički objediniti podatke (o učenicima. pismenost grañana za 30% do 2015. pismenosti grañana za 30% do 2015. te umrežitisistem:škola-škola. Povećana potražnja za informatičkom edukacijom Formirati radni tim za provedbu ovog projekta Studija postojećeg stanja sa prijedlogom mjera Poduzimanje svih potrebnih mjera u cilju informatičkog opismenjavanja Utvrditi postojeću razinu informatičke pismenosti Utvrditi dostupnost kompjuterske opreme u školama Definirati željenu razinu informatičke pismenosti . Poboljšanje nivoa obrazovanja Naziv projekta 1. NVO i drugi Obavezna informatička pismenost svih koji završavaju osnovnu školu Poboljšana kvaliteta informatičkog obrazovanja Povećana inform. 2008. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.3. obrazovne institucije.) Nabavka informatičke opreme ONG. obavezna informatička pismenost svih sa završenom osnovnom školom Povećanje inform.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.4. SERDA. odnosno kakav profil stručnjaka je potreban u informatičkom smislu za privredni razvoj Izraditi prijedlog informatizacije školskih ustanova. knjigovodstvene evidencije i dr. SERDA. nadležna federalna i državna ministarstva. KS.utvrditi potrebe općine tj.Područje Strateški cilj . definirati željenu razinu informatičke pismenosti. Stalno x x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 130. god.škola-općina Kanton.000 KM ONG.ministarstva. KS. zainteresirani poduzetnici.4. Povećana potražnja za informatičkom edukacijom Povećan broj korisnika računala u domaćinstvima i odgojnoobrazovnim institucijama 2007.

x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja U 2007.4. Poboljšanje nivoa obrazovanja Naziv projekta 1. Ministarstvo obrazovanja.4.Područje Strateški cilj-mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. godini Općina obezbjeñuje inicijalna sredstva 60 polaznika – četiri razreda OŠ Općina. škole. nastavnog kadra minimalno na dva lokaliteta -Obezbijediti partnerstvo u realizaciji projekta: Općina. Ministarstvo obrazovanja KS 112 . Ministarstvo za obrazovanje i NVO -Organizovani kontinuirani programi opismenjavanja sa školama -Obezbijeñeno partnerstvo u realizaciji programa 2007. 2008.Projekat podrške opismenjavanju nepismenih stanovnika općine Socioekonomska analiza općine pokazala je da postoji i manji broj stanovništva koji nemaju odreñeno osnovno obrazovanje. OŠ i NVO -Usmjerena kampanja prema ciljnoj grupi Općina. Svrha projekta je podsticaj programu opismenjavanju nepismenih stanovnika općine u partnerstvu sa školama -Utvrditi grupu zainteresovanih odraslih nepismenih osoba za opismenjavanje -Organizovati kontinuirane programe opismenjavanja -Obezbjeñenje prostora.4.

služba za zapošljavanje 113 . služba za zapošljavanje. poslodavaca i nezaposlenih -Uspostava koordinacionog tima za implementaciju projekta -Obezbjeñenje tehničkih uslova za modernu komunikaciju izmeñu partnera -Definisanje aktivnosti pojedinačno partnera -Promocija projekta CRB Novi Grad.Područje Strateški cilj-mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Ovim projektom unapreñuje se partnerstvo izmeñu Općine i službe za zapošljavanje.1. trajni program rada CRB Svrha projekta je obezbjeñenje ažurnih informacija o ponudi i potražnji za zanimanja u saradnji sa službom za zapošljavanje.Razvoj informativne podrške Naziv projekta 1. nezaposleni -Obezbjeñene ažurne informacije za nezaposlene i poslodavce o ponudi i potražnji za zanimanja -Uspostavljena trajna komunikacija izmeñu partnera 2007.5. poslodavci. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. 2008.5.Informacijska mreža o ponudi i potražnji za zanimanja u saradnji sa službom za zapošljavanje. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije 20.000 KM Općina i partneri Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Općina.

Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. Privredna komora.2.5.Područje Strateški cilj-mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.Razvoj informativne podrške 1. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 20.000 KM Općina Novi Grad.5. Svrha predloženog projekta je definisanje najznačajnijih indikatora statističkih baza. pravni subjekti na području Općine -Uspostavljena jedinstvena baza podataka za lakše donošenje poslovnih odluka -Ažurni i kvalitetni indikatori lokalnog razvoja 2007. kao i partneri 114 .Izrada programa statističkih baza za praćenje lokalnog razvoja Općinskoj upravi potrebni su cjeloviti statistički indikatori praćenja lokalnog razvoja. 2008. kantonalne institucije. obezbjeñenje tehničkih uslova i partnerstvo u realizaciji projekta -Informativna kampanja o projektu -Obezbjeñenje materijalno-tehničkih uvjeta -Definisanje indikatora statističkih baza lokalnog razvoja -Uspostavljanje kontinuiranog praćenja lokalnog razvoja -Uspostavljanje institucionalnih partnerstava svih subjekata lokalnog razvoja Općina.

Stalna informiranost javnosti i poduzetnika Sistemom stalne informiranosti osigurati da grañani budu informirani i animirani o svim bitnim pitanjima ONG.5. Kontinuirano i trajno Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Kontinuirano i trajno Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Plan 6. -Urañen plan povećane informisanosti grañana -Unaprijeñen postojeći sistem informisanja -Povećan broj javnih skupova / tribina 2007.000 KM godišnje.Područje Strateški cilj. cijeneći potrebe nakon istraživanja 115 . KS. Kontinuirano i trajno 2009.Razvoj informativne podrške 1. 2008. korištenjem elektronskih medija i komercijalnih i javnih glasila -Organizirati povremene javne skupove ili gospodarske tribine ONG.5. zainteresirani poduzetnici i javni mediji -Sistemom stalne informiranosti osigurano da su poduzetnici i svi grañani informirani i animirani o svim bitnim pitanjima ONG. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.3. -Izrada Plana povećane informisanosti grañana -Unaprijediti postojeći sistem informiranja putem web stranice ONG.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.

Područje Strateški cilj.5. TZ KS. Kontinuirano i trajno Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Kontinuirano i trajno Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Promocioni plan 6. -Realizovano partnerstvo u promociji ONG -Realizovan koncept promocionog plana 2007.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.Objediniti interes svih subjekata u zajedničkom nastupu na promocionom planu ONG . zainteresirani poduzetnici.Promocija ONG Kontinuirana promocija ONG.000 KM Na godišnjem nivou promocione aktivnosti 150. turističke i poduzetničke ponude. . općinskih vrijednosti. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.000 KM 116 . Kontinirano i trajno 2009. KS. općinskih vrijednosti. NVO -Izvršena kontinuirana promocija ONG.Zavisno od interesa utvrñenog u prethodnoj aktivnosti. osmisliti koncept promocionog plana ONG .4. turističke i poduzetničke ponude. 2008.5.Organizirati izradu i obnavljanje promocionog plana ONG.Razvoj informativne podrške 1.

Predlaganje mjera i modela finansiranja za pojedina područja Sve aktivnosti bi trabalo da vodi neovisna konsultantsko-ekspertska kuća u saradnji sa općinskim radnim timom koji bi učestvovao u pripremi postojećih ulaznih parametara. Analiza stanja 2. kao i redoslijeda investiranja. Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Projekat se finansira iz općinskog budžeta i eventualno KS. Predloženi modeli finansiranja sanacije 2007.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. 1. 2009. 1.1. kao i modalitete finansiranja i sufinansiranja opremanja komunalnom infrastrukturom na području ONG.Izrada projektne dokumentacije po programu prioriteta opremanja komunalnom infrastrukturom Ovaj program treba da uspostavi prioritete.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.mjera 2. Potrebna sredstva su 200.1.000 KM Napomena: Ovaj projekat tretira sve padinske dijelove ONG koji nisu opremljeni komunalnom infrastrukturom 117 . Analizarano stanje i uspostavljeni prioriteti 2.1.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . Jedan od ciljeva projekta je i efikanso trošenje budžetskih sredstava i dokazivanje opravdanosti pojedinih investicija. Organiziranje sastanaka sa općinom i drugim 3. x 2008.

Izrada projektne dokumentacije za odvodnju otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP ”Rajlovac III” Izrada projektne dokumentacije je jedan od osnovnih preduslova za izgradnju adekvatne kanalizacione mreže u planiranoj privrednoj zoni Rajlovac III. Na osnovu usvojenog RP “Rajlovac III” i analize postojećeg stanja izraditi projektni program i raspisati javni tender za izradu projektne dokumentacije ( nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2.000.1.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2. 2008.Takoñe sve otpadne i oborinske vode iz padinskih naselja koja gravitiraju prema ovom području (Briješće i Sokolje) završavaju u rigolu željezničke pruge. dodijeljen ugovor i izrañena projektna dokumentacija i izvršena revizija projektne dokumentacije 2007.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.1.2. Izrada projektne dokumentacije (odabrana projektantska kuća) 3. Općina Novi Grad Sarajevo 118 . 1.00 KM finansiranja su slijedeći: 1. Svrha ovog projekta je da se stvore uslovi za konačno ureñenje grañevinskog zemljišta sa aspekta opremanja kanalizacionom infrastrukturom jer je na predmetnom lokalitetu izgrañen znatan broj stambeno-poslovnih objekata koji svoje otpadne vode direktno i indirektno ispuštaju u postojeći rigol željezničke pruge.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.Revizija projektne dokumentacije Izrañen projektni program. X i izvori Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Ukupna vrijednost realizacije projekta je 75.

Općina Novi Grad Sarajevo 2. Očekivani rezultati Izgrañena adekvatna kanalizaciona mreža kojom upravlja i održava nadležno komunalno preduzeće 2008-2012.) 119 .zaštita šireg područja općine. Na osnovu postojeće projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.500.izgradnja adekvatne kanalizacione mreže privredne zone “Rajlovac III” . Period implementacije x Ukupna vrijednost realizacije projekta je 6. Aktivnosti i nosioci (partneri) 3. 5.zaštita okoliša . posebno naselja lociranih u ovom dijelu općine od negativnog uticaja otpadnih i oborinskih voda 1.000.Federalna direkcija cesta 3.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.1. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 5.00 KM i izvori finansiranja su slijedeći: Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. Kanton putem nadležnih ministarstava 4. 4. KJKP "ViK".Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.Izgradnja kanalizacionog sistema otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP ”Rajlovac III” .1. riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosioci: Općina.poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja i poslovanja . Ministarstvo prostornog ureñenja i zaštite okoliša) Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora izvoñaču radova (više faza) Izgradnja kanalizacione mreže (više faza) Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreže nadležnom komunalnom preduzeću Naziv projekta Svrha projekta 2.3.zaštita infrastrukturnog koridora željeznica i cesta .

Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2. Učešće grañana po osnovu obaveza za ureñenje zemljišta (legalizacija i redovan postupak) 3.1.Izgradnja separatne kanalizacione mreže naselja Sokolje . Na osnovu postojeće projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti i dozvole (nosilac ONG) 2. posebno naselja lociranih u ovom dijelu općine od negativnog uticaja otpadnih i oborinskih voda Prethodno riješiti rekonstrukciju Rajlovačkog kolektora.700.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: 1.000. Izrañen elaborat (2010. Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza 4.1. KJKP "ViK". 2008. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora izvoñaču radova (više faza) 1.godina) 2. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 5.4.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture Naziv projekta 2.) i Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 120 . godine) 3.zaštita šireg područja općine. Ministarstvo prostornog ureñenja i zaštite okoliša) 3. Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosioci: ONG. Općina Novi Grad Sarajevo 2.poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja . Kanton putem nadležnih ministarstava 4. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2010.zaštita planirane privredne zone -"Rajlovac III" i s druge strane stambene zone u Zabrñu . Izgrañena separatna kanalizaciona mreža (2011.izgradnja adekvatne kanalizacione mreže naselja . Pribavljene potrebne saglasnosti. 2010 – 2015.) 2007. X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 5. izgradnju glavnog kolektora u Zbrñu i izgradnju separatne kanalizacione mreže u okviru RP "Rajlovac III" (predloženi projekti u okviru strateških ciljeva-razvoj moderne infrastrukture) 1.-2015. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.zaštita okoliša .

Moguće je vršiti sufinansiranje iz sredstava budžeta Kantona Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 121 . KJKP "ViK".Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.izrañena projektna dokumentacija.Na osnovu postojeće planske dokumentacije i stanja na terenu izraditi projektni program (nosioci: Općina. dodijeljen ugovor.000.00 KM i izvor finansiranja je općinski budžet. Zavod za planiranje putem formirane radne grupe) 2.1.Izrada projektne dokumentacije (nosilac: odabrana projektantska kuća) 4. Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije x Ukupna vrijednost izrade projekta je 80. 2010 – 2015. izrañena revizija projekta 2007.Izrada projektne dokumentacije odvodnje otpadnih voda od Zabrña (magistralni put M 17) do Dvora(idejni i glavni projekat) Izrada projektne dokumentacije jedan je od preduslova za rješavanje pitanja odvodnje otpadnih voda naselja i privrednih zona lociranih sa desne strane rijeke Bosne nizvodno od glavnog gradskog prečišćivača 1.Raspisivanje javnog tendera za izradu projektne dokumentacije(nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 3.1.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2. 2008.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.5.Revizija projektne dokumentacije(nosilac: odabrana firma) Izrañen projektni program.

godina) 2. Ministarstvo prostornog ureñenja i zaštite okoliša) 3.1.600.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2. godine) 3. Izgrañena separatna kanalizaciona mreža (2009. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2008.2013. Općina Novi Grad Sarajevo 2. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora Izvoñaču radova (više faza) 1.god. Kanton putem nadležnih ministarstava 3. Izrañen elaborat (2008.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. Prethodno realizovati izradu projektne dokumentacije i izgradnju glavnog kolektora od magistralnog puta do novoplaniranog ureñaja za prečišćavanje Reljevo-Dvor (predloženi projekti u okviru strateških ciljeva-razvoj moderne infrastrukture) 1.Izgradnja glavnog kolektora fekalne kanalizacije naselja Zabrñe Izgradnja glavnog kolektora fekalne kanalizacije naselja Zabrñe je jedan od ključnih preduslova za stvaranje tehničkih mogućnosti odvoñenja otpadnih voda iz dijela naselja Sokolje (slivno područje prema Zabrñu) i kompletnog naselja Zabrñe. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4. Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2009.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2. Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosioci: Općina. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr. Svrha ovog projekta je zaštita postojećih vodotoka (Lepenica i Bosna) od negativnih uticaja svih otpadnih voda koje se ispuštaju u vodotoke.1.) 122 . posebno naselja i privrednih zona lociranih u ovom dijelu općine.) 2007. 2008 – 2013. Na osnovu postojeće projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti.6.) 4. X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 1. poboljšanje sanitarno-higijenskih uslova življenja odnosno sveukupna zaštita okoliša šireg područja općine. KJKP "ViK".000. riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2. Pribavljene potrebne saglasnosti.god.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.

riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2008.1.sistema.Izgrañena primarna vodovodna mreža.Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoñaču radova (više faza) (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 4.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2. pumpne stanice i sekundarna vodovodna mreža (2009-2015.7.200. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.Izgradnja primarnog vod.Pribavljane potrebne saglasnosti. pumpnih stanica i sekundarne vodovodne mreže u obuhvatu RP ”Bojnik-Dobroševići” Razvoj distributivne mreže. Napomena: Prethodno uraditi potrebnu tehničku dokumentaciju za realizaciju projekta 1.Trajno riješeno pitanje vodosnabdijevanja lokaliteta BojnikDobroševići iz kantonalnog vodovodnog sistema( sadašnje vodosnabdijevanje je iz lokalnog vodovoda) Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati 2008 – 2015.Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreže nadležnom komunalnom preduzeću 1.Izgradnja vodovodne mreže i pumpnih stanica (više faza) 5.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2009. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4.godina) 2.Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 3.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.1.god. Kanton putem nadležnih ministarstava 3.) 4.Izrañen elaborat (2008. Općina Novi Grad Sarajevo 2. godine) 3.god. Bojnik i dr. riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2.) i 123 . Period implementacije X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 3.) 5.Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2. odnosno omogućavanje snadbijevanja vodom iz kantonalnog vodovodnog sistema za naselja Dobroševići.000. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.

) 2007.god. Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreže nadležnom komunalnom prduzeću 1.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.Izgrañena separatna kanalizaciona mreža (2009-2013. Izgradnja separatne kanalizacione mreže (više faza) 5. Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 3. 2008 – 2013. riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2.Pribavljane potrebne saglasnosti. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2008.godina) 2.750.8. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoñaču radova (više faza) (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 4. Kanton putem nadležnih ministarstava 3.1.1.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.god. posebno naselja lociranih u ovom dijelu općine od negativnog uticaja otpadnih voda Prethodno završiti izradu projektne dokumentacije (uslov: usaglašavanje trase sa izmjenama trase na koridoru V-c) 1. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4.) 124 .) 4. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti. Općina Novi Grad Sarajevo 2. X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 8. godine) 3.Izgradnja separatne kanalizacione mreže za obuhvat RP “Bojnik – Dobroševići” -izgradnja adekvatne kanalizacione mreže u zoni obuhvata RP”Bojnik – Dobroševići” -poboljšanje sanitarno-higijenskih uslova življenja -zaštita okoliša -zaštita šireg područja općine.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2009.Izrañen elaborat (2008.000.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.

Izgradnja rezervoara (više faza) 5. odnosno omogućavanje snabdijevanja vodom iz kantonalnog vodovodnog sistema za naselja Dobroševići. Općina Novi Grad Sarajevo 2.Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2008. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4. Kanton putem nadležnih ministarstava 3.Izgradnja tri rezervoara: Reljevo. godine) 3.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture Naziv projekta 2. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.Pribavljane potrebne saglasnosti. (iznad visinske kote r.god.Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreže nadležnom komunalnom prduzeću 1.1.000.) 2007 – 2013.) 4. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2007.god.Izgrañena tri rezervoara (2007-2013.9.godina) 2.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 3. Bojnik i dr.Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 3.1. Igman (525 MNM)) 1.Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoñaču radova (više faza) (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 4.400. Donji Mihaljevići i Briješće Razvoj distributivne mreže. riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2.Izrañen elaborat (2007.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.) 125 .Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.

Separatna kanalizaciona mreža u naseljima "Dobrinja A" i "Dobrinja B" Zaštita okoliša Izgradnja adekvatne separatne kanalizacije .10.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.1.00 KM – Općina Novi Grad Sarajevo i strateški partner za realizaciju projekta (sufinansiranje) 126 .Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.u realizaciju projekta uključiti Kanton Sarajevo putem nadležnog Ministarstva prostornog ureñenja i zaštite okoliša .zaštita okoliša .trajno rješenje separatne kanalizacije .1.000. 2009.obezbijediti sredstva za realizaciju projekta .300.izgradnja adekvatne separatne kanalizacije .Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.raspisivanje javnog poziva za izvoñenje radova i odabir najpovoljnijeg ponuñača .poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja i sprečavanje hidričnih i drugih epidemija 2008. x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije X Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. x 2010.

Sproveden tender i dodijeljen ugovor . Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 230.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.11.zaštita okoliša .trajno rješenje prikupljanja i transporta podzemnih voda poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja i sprečavanje hidričnih i drugih epidemija U realizaciju projekta uključiti Kanton Sarajevo putem nadležnih ministarstava i drugih subjekata Pribavljanje potrebne urbanističko-tehničke dokumentacije (saglasnosti.00 KM – Općina Novi Grad Sarajevo i strateški partner za realizaciju projekta (sufinansiranje) 127 .) Obezbijediti sredstva za realizaciju projekta raspisivanje javnog poziva za izvoñenje radova i odabir najpovoljnijeg ponuñača izgradnja adekvatnog drenažnog sistema Strateški cilj – mjera Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati .Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. 1-6 i Ive Andrića br.Rješavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Bajrama Zenunija br.Izvedeni radovi na izgradnji drenažnog sistema 2009-2011.Obezbijeñena sredstva .1.Pribavljena urbanističko – tehnička dokumentacija .1.000.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. dozvola i dr. 1 – 9 .

1.000.M. Period implementacije X 400.Pribavljena urbanističko – tehnička dokumentacija .Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. 1 – 18 i Ante Babića br. 2 – 8.) Obezbijediti sredstva za realizaciju projekta raspisivanje javnog poziva za izvoñenje radova i odabir najpovoljnijeg ponuñača izgradnja adekvatnog drenažnog sistema Strateški cilj – mjera Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati .1. prijateljstva br.Obezbijeñena sredstva .Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. 1 – 13 .12.Izvedeni radovi na izgradnji drenažnog sistema 2009-2011.00 KM – Općina Novi Grad Sarajevo i strateški partner za realizaciju projekta (sufinansiranje) (izrañen glavni projekat) Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 128 . T. Rješavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Ive Andrića br.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.Sproveden tender i dodijeljen ugovor .trajno rješenje prikupljanja i transporta podzemnih voda poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja i sprečavanje hidričnih i drugih epidemija U realizaciju projekta uključiti Kanton Sarajevo putem nadležnih ministarstava i drugih subjekata Pribavljanje potrebne urbanističko-tehničke dokumentacije (saglasnosti. dozvola i dr.zaštita okoliša .

Područje Strateški cilj . X Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje prve faze.2.mjera Naziv projekta Svrha projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. Stvaranje saobraćajnih uslova za pristup privrednoj zoni RP Donje Telalovo polje 2007. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa (općina) 3. 129 . tj izrade projektne dokumentacije bi vršila opština i vrijednost te faze je 60.1. Ostale faze bi se finansirale kroz partnerstvo općine i investitora i KS. Riješeni imovinsko-pravni odnosi 3. Stvaranje partnerskih odnosa sa investitorima u smislu sufinansiranja izgradnje (općina i investitori) 1. 2008. Izrañena projektna dokumentacija 2. x 2009. 1.000 KM u 2007. javnih parkinga 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.Izgradnja cestovne mreže u obuhvatu RP Donje Telalovo Polje Izgradnja moderne komunikacijske mreže u skladu sa planskom dokumentacijom koja bi poboljšala saobraćajnu infrastrukturu i povezala i otvorila pristup privrednoj zoni Donje Telalovo Polje je jedan od prioriteta ONG. godini.Razvoj cestovne mreže.2. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća) 2.

Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća) 2. Principi PPP-a predstavljeni na svim nivoima općinske vlasti (konsultantska kuća) 3.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Razvoj cestovne mreže.2. Izrañena projektna dokumentacija 2. 2008. Realizacija projekata po PPP principima 2007. x 2009.000 KM za projektovanje i obezbjeñenje partnerstva 130 .Područje Strateški cilj . Promoviran PPP koncept na nivou općine 3. kerirala nova radna mjesta i osvario direktan prihod u budžet općine.Izgradnja javnih parkinga Izgradnja objekata za rješavanje problema saobraćaja u mirovanju u poslovnim i komercijalnim zonama općine koje su najviše opterećene.2.2. 1. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 150. Dodjeljivanje koncesija ili drugi ugovorni modeli za realizaciju projekta (općina uz podršku konsutantske kuće) 1. Projekat bi se realizirao po principima partnerstva privatnog i javnog sektora te se na taj način izbjeglo veliko investiranje od strane općine u rješavanje ovih problema. javnih parkinga 2.

2007.Izdavanje urbanističke saglansosti i odobrenja za grañenje . Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. 2008. X Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 131 . Most na rijeci Bosni u Rajlovcu Most na VIII transferzali Most na X transferzali Most na XI transferzali Naziv projekta Svrha projekta Povezivanje naselja na lijevoj i desnoj obali rijeke Miljacke i Bosne.3.Donošenje odluke .Izrada eksproprijacijskog elaborata . što ima za posljedicu skraćivanje distanci u odlasku na radno mjesto kao i povratku sa istog.Objavljivanje tendera za izradu projektne dokumentacije . Bolje povezivanje zona stanovanja sa zonama privrede industrije. Očekivani rezultat Znatno poboljšani uslovi odvijanja motornog i pješačkog saobraćaja. te stvaranje uslova za kvalitetnije odvijanje motornog i pješačkog saobraćaja.Razvoj cestovne mreže.Izgradnja mostova na primarnim gradskim saobraćajnicama. Aktivnosti i nosioci (partneri) . do 2015. javnih parkinga 2.2.Područje Strateški cilj .mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Implementacija uz pomoć Kantonalnog ministarstva prometa i komunikacija i JP «Vodoprivreda BiH».2.Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa . te stvaranje ugodnijeg ambijenta za život i rad.

Dž.Razvoj cestovne mreže.2. 2007.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. pješačkog i saobraćaja u mirovanju.4. Očekivani rezultat Znatno poboljšani uslovi odvijanja motornog. javnih parkinga Naziv projekta 2.2.Objavljivanje tendera za izradu projektne dokumentacije.Bijedića do Željezničke pruge Sarajevo . što će doprinijeti otklanjanju uskih grla na ovim pravcima i suzbiti eventualne saobraćajne gužve.Donošenje odluke .Izdavanje urbanističke saglasnosti i odobrenja za grañenje. . 2015. .Implementacija uz pomoć Kantonalnog ministarstva prometa i komunikacija.Zenica ) XI-transferzale (potez od „Feroelektra“ do Dobrinje I) XII-transferzale (potez od Bačića do Dobrinje I – druga traka) IX -transferzala (potez od ulice Džemala Bijedića do ulice Safeta Zajke) Svrha projekta Izgradnja planiranih saobraćajnica čime se bolje povezuju longitudinalni saobraćajni pravci u gradu. . x Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 132 .Izgradnja primarnih gradskih saobraćajnica «A» transferzale (potez od X do XII transferzale) X . 2008.Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Aktivnosti i nosioci (partneri) .mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.transverzale (potez od ul.Izrada eksproprijacijskog elaborata .Područje Strateški cilj .

Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 2008.Razvoj cestovne mreže. 3.000 KM 133 .Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.5.2.800.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. javnih parkinga 2. 2009.Proširenje trolejbuske mreže u naselju „Dobrinja“ Izgradnjom trolejbuske mreže u pojasu X transferzale na potezu od Dobrinje V do Naselja starosjedilaca stvaraju se uslovi za povezivanje dva entiteta sa trolejbuskim saobraćajem Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Na osnovu potpisanog protokola nosioci aktivnosti su: SERDA Grad Istočno Sarajevo Grad Sarajevo KJKP GRAS Sarajevo Općina Novi Grad Sarajevo Opština Istočno Novo Sarajevo Opština Istočna Ilidža Uspostava kružnog toka trolejbuskog saobraćaja što obezbjeñuje sigurnije i ravnomjernije odvijanje saobraćaja na ovom prostoru Očekivani rezultat 2007.2.

000 KM koji bi bili obezbijeñeni u budžetu općine. 4. 2.000 KM u 2007. Odluka o minimum infrastrukturne opremljenosti za objekte do legalizacije 4.3.Sanacija klizišta i sprečavanje bespravne gradnje 2. KS ili čak i drugih viših instanci.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.1. Sanacija klizišta prema prioritetima i sprečavanje bespravne gradnje 2007. Definirani prioriteti za sanaciju 2.Program sanacije klizišta Definiranje prioriteta za sanaciju Sprečavanje nastanka novih klizišta Izgradnja i rekonstrukcija postojeće vodovodne i kanalizacione mreže radi radi sprečavanja i otklanjanja uzroka Izrada prijedloga podzakonskih akata koji bi definirali minimum infrastrukturne opremljenosti za postojeće objekte do legalizacije Analiza stanja Modeli i prijedlozi Sastanci i koordinacija na općinskom i višem nivou Koordinacije aktivnosti. 3. godini. Očekivani rezultat 1.Područje Strateški cilj . 134 . x Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Općina vrši sufinansiranje prioriteta u vrijednosti od 300.3. x 2013. sanacije na terenu Naziv projekta Svrha projekta - Aktivnosti i nosioci (partneri) 1. Model finansiranja sanacije 3. u skladu sa predloženim programom do 2013. Dok bi za implementaciju programa bilo potrebno najmanje 15.000. x 2008.

Donošenje provodive planske dokumentacije .2.Područje Strateški cilj .Sanacija klizišta i sprečavanje bespravne gradnje 2.Zaštita neizgrañenog zemljišta . x 2009. Svrha ovog projekta je: . Edukacija stanovništva o podizanju nivoa svijesti (općina i marketing agencija) 1.3.000 KM u tri godine.Legalizacija obejkata koji se mogu lagalizirati 1. Snimanje stanja (ažurno) (konsultantska kuća) 2.Program mjera na sprečavanju bespravne gradnje Jedan od glavnih problema sa kojim je općina Novi Grad suočena a koji je i generator mnogih drugih negativnih pojava na području općine je bespravna gradnja. Informirano stanovništvo 5. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.3. Efikasno djelovanje inspekcijskih organa (konsultantska kuća) 5. Program sanacije i legalizacije objekata 3. Napravljen program rada inspekcija 2007. 2008. 135 .Stvaranje uvjeta za legalnu gradnju . Izrada planske dokumentacije kojom bi se omogućila legalna izgradnja (konsultantska kuća) 4.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje ovih aktivnosti bi se odvijalo iz općinskog budžeta u vrijednosti od 600. Izrañena planska dokumentaija kao preduslov za legalnu gradnju 4. Snimak postojećeg stanja 2. Modeli koji bi se mogli primijeniti za sanaciju i onemogućavanje dalje bespravne gradnje (konsultantska kuća) 3.

1. 4. 136 . u 2007.000 KM. To se može promijeniti redizajnom fasada. Projekat sa prioritetima i modalitetima finansiranja – poslovni plan (konsultantska kuća) 2. Općina bi izdvojila iz budžeta oko 2.4. x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Prve dvije faze projekta bi se finansirale iz općinskog budžeta i njihova vrijednost bi bila 100. zbog svog izgleda i dizajna djeluju deprimirajuće na život ali i na radne sposobnosti. 3. Novi izgled stambeno poslovnih objekata koji neće djelovati deprimirajuće na stanovništvo i poslovne ljude moguće je postići kroz investiranje u redizajniranje vanjskog izgleda objekata.000. te je potrebno poboljšati imidž tog dijela grada. x 2009. godini.4. Izrada fasada (prema projektu i planu) 1. Općina Novi Grad dio je kantona Sarajevo i grada i nalazi se na ulazu u grad. 2008.Redizajniranje stambenih i poslovnih objekata Objekti u općini Novi Grad posebice stambeni.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.1.Područje Strateški cilj . 2. Pronalaženje partnera (konsultantska kuća) 3. kako prva impresija posjetilaca glavnom gradu BiH ne bi bila negativna.Novi izgled stambenih i poslovnih objekata 2.000 KM za direktno finansiranje prioriteta. Osim toga do 2009. dok bi ostatak sredstava izdvojio KS ili partneri u projektu.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Izrañen projekat i odabrani modeli finansioranja Definirani partneri za realizaciju projekta Humaniji ambijent za život i rad Osvježene fasade velikih stambenih i poslovnih objekata 2007.

Područje Strateški cilj . godinu 137 .Dogradnja školskog objekta Osnovne škole „Dobroševići“ i izgradnja fiskulturne sale Postojeća školska zgrada ne zadovoljava potrebe zbog malog broja učionica i velikog priliva učenika. x Inicijalna sredstva u visini od 45.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2.1.00 KM planirana u budžetu Općine za 2007.5.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.5. Škola nema fiskulturnu salu.000. Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja x 2008. Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) -Planirati inicijalna sredstva -Upućivanje inicijative Kantonu Sarajevo Očekivani rezultat -Obezbijeñena inicijalna sredstva u budžet Općine -U skladu sa inicijativom realizovan projekat 2007.

5. Izgradnja školskog objekta Osnovne škole u MZ „Aneks“ Obezbjeñenje uslova za školovanje učenika MZ „Aneks“ i dijela Švrakinog Sela -Upućivanje inicijative Kantonu Sarajevo -Upućivanje inicijative Općini Novo Sarajevo za partnerstvo u projektu -Planiranje inicijalnih sredstva u budžetu Općine -Obezbjeñenje zemljišta -Obezbijeñena inicijalna sredstva u budžetu Općine i zemljište za objekat -U skladu sa inicijativom realizovan projekat 2007.000 KM za obezbjeñenje zemljišta i izradu projekta . 2008.Područje Strateški cilj . x 2009 x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Inicijalna sredstva u visini od 150.2.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2.5.iz budžeta Općine Mogući partner i Općina Novo Sarajevo 138 .Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.

5..3.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2. 2008.Područje Strateški cilj .5. Rekonstrukcija i dogradnja školskog objekta Osnovne škole „Umihana Čuvidina“ i proširenje fiskulturne sale Postojeća školska zgrada ne zadovoljava potrebe zbog malog broja učionica i velikog broja i priliva učenika -Upućivanje inicijative Kantonu Sarajevo -Planirati inicijalna sredstva I faza grañevinskih radova: -Potrebno izvršiti sanaciju školske zgrade II faza grañevinskih radova: -Proširenje fiskulturne sale -Izgradnja odreñenog broja novih učionica Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Realizovan projekat: -obezbijeñena inicijalne sredstva -izvršena sanacija školske zgrade -proširena fiskulturna sala i izgrañene nove učionice 2007.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. x 2009 x Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Inicijalna sredstva iz budžeta Općine 139 .

mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.5. X Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Inicijalna sredstva u budžetu Općine 140 .Područje Strateški cilj .Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. 2010 – 2015. potrebno je planirati izgradnju objekta osnovne škole.4.5. 2008. Izgradnja školskog objekta Osnovne škole u MZ „Zabrñe“ Naziv projekta Svrha projekta Zbog očekivanog povećanja broja stanovnika i djece školskog uzrasta na ovom lokalitetu. Aktivnosti i nosioci (partneri) -Planirati inicijativu prema Kantonu Sarajevo -Planirati inicijalna sredstva Očekivani rezultat -Obezbijeñena inicijalna sredstva u budžet Općine za realizaciju projekta -U skladu sa planom aktivnosti realizovan projekat 2007.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2.

Obezbijeñena finansijska sredstva (općina i partneri) 1. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća) 2.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2. Uspostva partnerstva sa KS i JKKP (općina) 3. Izrañena projektna dokumentacija 2. sigurno i povećan broj korisnika usluga obdaništa. Svih pet dvorišta i objekata ureñeno. x 2009.Područje Strateški cilj . 141 .mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. Finansijeri izvedbenih faza su KS.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.Ureñenje dvorišta i fasada svih vrtića na Općini Novi Grad Svrha ovog projekta je obezbjeñenje standardnih ambijentalnih uslova za rad obdaništa.5. Planira se savremeno ureñenje dvorišta i izgleda objekata što doprinosi unapreñenju kvaliteta usluga obdaništa. Ovo podrazumijeva hortikulturno ureñenje dvorišta. obezbjeñenje ograda i sigurnosnih kapija. KJKP i Općina i to u vrijednosti po projektnoj dokumentaciji. x 2008.5. Obezbijeñena sredstva i uspostavljeno partnerstvo 3. adaptacija i redizajniranje fasada 1. 2007. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Projektna dokumentacija finansirana iz budžeta općine i iznosi 20.000 KM.5.

00 KM godišnje u budžetu Općine + donatorska sredstva 142 .1. površine 13.110 m2 P-4636 . površine 54.925 m2 P-5205 – Paljevo. x Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 50. površine 25. Časovi istorije.Deminiranje 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.000.864 m2 Čista površina. povratak raseljenog stanovništva Izviñanje i reizviñanje navedenog teritorija. izleti.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.Briješće.500 m2 P-3885 . Površina se nalazi na linijama ratnih djejstava iz odbrambenog rata.Mojmilo. poljoprivredne aktivnosti.6. površine 62. 2008.6.Žuč. te obezbjeñenje donatora s obzirom da općina Novi Grad ne može sama riješiti ova pitanja Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Čista teritorija 2007.P-3897 .

Izrañen glavni projekat za I etapu (2007.Izvedeni radovi na regulaciji (2007-2009. Pribavljane potrebne saglasnosti.Grad Sarajevo 143 . Kanton Sarajevo) 2. Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo. grada Sarajeva. Općina Novi Grad Sarajevo (rješavanje imovinsko-pravnih odnosa) 2.) 5. Federacija BiH (Ministarstvo prometa i komunikacija – Direkcija za ceste i Ministarstvo vodoprivrede… -JP “ Vodno područje slivova rijeke Save”) 4.godina) 6.000. Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 8. JP “ Vodno područje slivova rijeke Save” i JP “Direkcija cesta FBiH” kao ovlaštenog predstavnika investitora koridora V-c – sarajevska obilaznica-lot 1 Svrha projekta Zaštita okoliša od negativnog uticaja voda i dr.god. Kanton Sarajevo i Federacija BiH) 5. Privoñenje zemljišta konačnoj namjeni prema RP “Privredna zona Rajlovac” čija izrada je u toku Zaštita područja uz rijeku Bosnu od izlijevanja iz korita i sprečavanje nastanka šteta objektima. Izrañen elaborat (2007. Izvoñenje radova na regulaciji (više faza) 5. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2007. Izraditi glavni projekat za I etapu (nosilac Općina Novi Grad) 3.saobraćajnoj i komunalnoj infrastrukturi 1. Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 4. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoñaču radova -više faza (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo).Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.000. godine) 8. Kanton putem nadležnih ministarstava 3. godina) 7.7.) 2007-2009. Zaštita od poplava Strateški cilj – mjera Naziv projekta 2. Razvoj moderne infrastrukture u skladu sa principima održivog razvoja 2.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. općine Novi Grad Sarajevo.Ureñenje rijeke Bosne od mosta u Reljevu do Butila – etapa I Ovaj projekat je potrebno realizovati u koordiniranom djelovanju federalnih i kantonalnih ministarstava.7.1. Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2007.

Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora izvoñaču radova (više faza) (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 4.Izvedeni radovi na regulaciji (2007-2011.) 2007 – 2011.Izrañen elaborat (2007.Zaštita od poplava 2.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. godine) 3. Zavod za izgradnju KS 5. Općina Novi Grad Sarajevo (rješavanje imovinsko-pravnih odnosa) 2.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2007.2.Izvoñenje radova na regulaciji (više faza) 1.godina) 2. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2007.7.000. JP za “ Vodno područje slivova rijeke Save” 4.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.500.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.7. Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 3.) 4.Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2. Kanton putem nadležnih ministarstava 3.Halilovići -Privoñenje zemljišta konačnoj namjeni prema usvojenom RP -Zaštita područja uz rijeku Miljacku od izlijevanja iz korita i sprečavanje nastanka šteta objektima.Pribavljane potrebne saglasnosti.Investitori putem preuzetih obaveza po ugovoru sa Općinom Novi Grad Sarajevo 144 .Izvoñenje radova na regulaciji rijeke Miljacke dionica : RTV dom.Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 3.god.saobraćajnoj i komunalnoj infrastrukturi 1.

obezbjeñenje uslova za stambeno zbrinjavanje mladih.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. visokoobrazovanih kadrova. x BGP ukupno 98. rješavanje imovinsko-pravnih odnosa konkurs za dodjelu lokacija realizacija izgradnje (investitori) potencijalni investitori grañevinska preduzeća i fondovi za izgradnju stanova.Izgradnja novih stambenih jedinica u skladu sa planiranim strateškim opredeljenjima iz prostornog plana Kantona Sarajevo Naziv projekta 2. javne kantonalne komunalne organizacije. Općina Novi Grad Aktivnosti i nosioci (partneri) - Očekivani rezultat Izgradnja 1.8.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . / 2008. Kanton Sarajevo.mjera 2.Dobrinja 434 .dotrajalih stambenih jedinica za nove stambene jedinice.8. X Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Fondovi potencijalnih investitora 145 . Grad Sarajevo.Čengić Vila 211 .Izgradnja stanova u kolektivnim stambenim objektima na teritoriji Općine Novi Grad Svrha projekta - privoñenje zemljišta konačnoj namjeni.Buča potok 200 .1.Alipašin Most VII 178 2007.023 stana u naseljima: . stvaranje uslova za zamjenu stambenog fonda.908 m2 Period implementacije 2015.

2009. druge faze oko 60.000 KM u 2007. 4. rekreacije i turizma 3. Plan poslovanja i upravljanja objektima (konsultantska kuća) 3.Izgradnja objekata za kulturu.Projekat završetka izgradnje stadiona „Otoka“ Svrha projekta je završetak stadiona Otoka sa pratećim objektima u cilju zadovoljavanje potreba grañana KS te promociju rekreativnih. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 146 .1. 2. potrebno je ostvariti i održivost projekta tako što bi se izradio plan poslovanja i upravljanja objektima. 3. Četvrta aktivnost bi se finansirala iz općinskog budžeta u vrijednosti od 40.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.1.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. Projektna dokumentacija (izrada ili revizija) (konsultantska kuća) 2. Izrada programa za mlade (konsultantska kuća u saradnji sa općinom) 1.Područje Strateški cilj . Glavni projekat izrañen Plan poslovanja i upravljanja objektima završen Izgrañen objekat i pušten u rad Napravljen program za mlade 2007. te programi korištenja po ciljnim grupama 1.000 KM u 2007. Treća faza bi se finansirala u saradnji sa partnerima u vrijednosti oko 1. i 2008. godini. i 2008. rekreaciju i turizam Naziv projekta 3.000 KM. sportskih i kulturnih sadržaja. x Finansiranje prve faze iz opštinskog budžeta bi bilo oko 80. Osim toga. Završetak grañevinskih radova i pratećih objekata (investitor općina) 4. godini.000 KM U 2008.1.000. sport. sporta. 2008.

x 2009.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.Izgradnja objekata za kulturu.godina.1.700. x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Projektna dokumentacija u budžetu 2007.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. a izvoñenje u Vrijednosti 2. potrebno je ostvariti i održivost projekta tako što bi se izradio plan poslovanja i upravljanja objektima 1. sport.Područje Strateški cilj .000 KM sa partnerima 2008-2009. godine.2.1. x 2008. Izrada plana poslovanja i upravljanja objektima (konsultantska kuća) 3. Izvoñenje radova (općina i partneri) Glavni projekat Plan poslovanja i upravljanja objektima Izgrañen objekat i pušten u rad 2007. 147 . sportskih i kulturnih sadržaja. rekreacije i turizma 3. Izrada glavnog projekta sportske dvorane (konsultantska kuća) 2. sporta. rekreaciju i turizam 3.Projekat završetka izgradnje SRCE – Buča potok Svrha projekta je završetak sportsko – rekreacionog kompleksa sa sportskom dvoranom za zadovoljavanje potreba grañana te promocija rekreativnih. Osim toga.

1. x 2008. te treće faze 40. Kanton i investitori) 5.000 KM. Izrañena projektna dokumentacija Plan izgradnje i upravljanja kompleksom napravljen Projekat u formi PPP Izgrañen kompleks Promotivne aktivnosti izvršene 2007.godini.3.000 KM u 2007. 1. druge faze oko 80.000 KM u 2008 godini kao ičetvrta faza u vrijednosti od 60.Izgradnja objekata za kulturu.Park šume Mojmilo Naziv projekta Svrha projekta Projekat podrazumijeva izgradnju kapaciteta rekreativnog. godini. rekreacije i turizma 3. općina. sport. 4. koji će sadržavati aboretum. Četvrta faza bi se finansirala u saradnji sa partnerima u vrijednosti oko 3. Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje prve faze iz opštinskog budžeta bi bilo oko 100.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3. 3. botanički vrt.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture.000 KM. sankalište i slične sadržaje. 2. kulturnog. sporta. Izrada plana izgradnje i upravljanja kompleksom (konsultantska kuća) 3. x 2009. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća) 2. Kanton) 1. 148 .000. Formiranje partnerstva privatnog i javnog sektora (konsultantska kuća i općina) 4.000 KM U 2008. Promocija sadržaja Park šuma Mojmilo (konsultantska kuća.1.Područje Strateški cilj . sportskog i turističkog sadržaja te njihovu promociju u sklopu park šume Mojmilo. rekreaciju i turizam 3. 5. Izgradnja kompleksa (općina.

sporta. Treća faza bi se finansirala u saradnji sa partnerima u vrijednosti oko 200.000 KM u 2007. zabavnih i edukativnih sadržaja.1.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3. Plan poslovanja i upravljanja objektima (konsultantska kuća) 3. i 2009. sport.Dom u Reljevu Svrha projekta je opremanje i svrsishodno korištenje doma kulture u Reljevu u cilju zadovoljavanje potreba grañana tog naselja te promociju kulturnih. druge faze oko 50. Osim toga potrebno je ostvariti i održivost projekta tako što bi se izradio plan poslovanja i upravljanja objektima. Projektna dokumentacija (izrada ili revizija) (konsultantska kuća) 2. 4. Izrada programa za mlade (konsultantska kuća u saradnji sa općinom) 1.4.Izgradnja objekata za kulturu.000 KM. 149 . rekreacije i turizma 3. Glavni projekat izrañen Plan poslovanja i upravljanja objektima završen Izgrañen objekat i pušten u rad Napravljen program za mlade 2007. X 2008.000 KM u 2008.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. 1. te programi korištenja po ciljnim grupama sa posebnim osvrtom na mladu populaciju. rekreaciju i turizam 3. godini. x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje prve faze iz općinskog budžeta bi bilo oko 40. 3. 2.Područje Strateški cilj .1. x 2009. Završetak grañevinskih radova i pratećih objekata (investitor općina) 4.

sporta.) 4.Pribavljane potrebne saglasnosti i grañevinske dozvole (2009. rekreacije i turizma 3.1.Pribavljanje potrebnih saglasnosti i grañevinske dozvole (nosilac: Kanton Sarajevo i Općina) 5. zavoda i stručne komisije 2. sport.1. a definirana kao historijsko-memorijalni spomenici 1. Period implementacije X Ukupna vrijednost realizacije će se utvrditi na osnovu projektne dokumentacije i eksproprijacijskog elaborata Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.više faza) Strateški cilj . Javni natječaj za izradu projektne dokumentacije (2007-2008. Izgradnja Memorijalnog parka “Žuč” (nosilac: Kanton Sarajevo) 1. rekreaciju i turizam 3.) 3.5. Javni natječaj za izradu projektne dokumentacije (nosilac: Kanton Sarajevo) 3. Izgrañen Memorijalni park “Žuč” (2010-2015.Izrada posebnog programa stručne komisije za zaštitu i ureñenje Memorijalnog parka “Žuč” (nosilac: Kanton Sarajevo) 2..Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture.Izgradnja objekata za kulturu.Definisanje obuhvata i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa (nosilac: Kanton Sarajevo i Općina) 4.mjera Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati 2007 – 2015. Općina Novi Grad Sarajevo će pružiti podršku ovom projektu kroz aganžman nadležnih službi za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i izdavanja potrebnih saglasnosti i dozvola 150 .Definisan obuhvatai riješeani imovinsko-pravnih odnosi (2008-2009. godina i perioda opsade grada.memorijalni park “Žuč” Realizovati postavke iz Prostornog plana Kantona Sarajevo područja posebnih obilježja na teritoriji Kantna za lokalitete i mjesta značajna po dogañajima iz rata 1992-1995. Kanton putem nadležnih ministarstava.Izrañen poseban programa stručne komisije za zaštitu i ureñenje Memorijalnog parka “Žuč” (2007) 2.Historijsko-memorijalnI kompleks “Žuč”.) 5.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.

Napravljen program kulturnih manifestacija u Olimpijskom selu Mojmilo 2007. uz projektnu dokumentaciju i program korištenja i upravljanja (konsultantska kuća) 2. sport. rekreacije i turizma 3. x 2009. x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje prve aktivnosti iz opštinskog budžeta bi bilo oko 150.1. te izvoñenje u širem partnerstvu po studiji izvodljivosti 151 . druge aktivnosti oko 15.6. godini. Urbanističkog rješenja tunela spasa i program korištenja i upravljanja u saradnji sa privatnim sektorom (konsutlantska kuća) 3.1.000 KM u 2007. rekreaciju i turizam 3. Kuća Hadžihalilovića u funkciji turističke ponude općine 2.Područje Strateški cilj .Izgradnja objekata za kulturu. Izrada programa za kulturne manifestacije u Olimpijskom selu (općina) 1.000 KM. Izrañen urbanistički projekat tunela spasa.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3. te napravljen program korištenja i upravlajnja u skladu sa PPP principima 3.Valorizacija kulturno historijskog nasljeña Ovim projektom obezbijedit će se zaštita i adekvatna valorizacija postojećeg kulturno-historijskog naslijeña i jačanja kapaciteta turističke ponude općine Novi Grad. Realizacija projekta kuće Hadžihalilovića. sporta. Kao tri glavne turističke atrakcije projekat će se koncetrirati na valorizaciju tri grupe objekata a) kompleks tunel spasa b) turističko selo Mojmilo i sadržaji c) kuća Hadžihalilovića 1. x 2008.

Održati i unaprijediti postojeće manifestacije . i kulture 3.sportskih sadržaja uz sinergetske efekte većeg broja učesnika -Zadovoljstvo stanovnika općine i motivacija da se aktivne uključe u manifestacije zabavno – sportskog sadržaja -Doprinos razvoju turizma i povećanje interesovanja turista da posjete općinu Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat 2007.2.Ostvariti partnerstvo sa ostalim zaintersovanim subjektima .Planiranje programa.000 KM Novogradski dani. sredstava i nosioca . sporta. Stalno x x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 350. Period implementacije x 2008. kao i ulaganja partnera (80.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.000 KM Grant za razvoj kulture i sporta.Područje Strateški cilj .2.Programi aktivnosti u oblasti kulture i sporta i povezanost sa turističkom privredom . rekreacije i turizma 3.000 KM Općina. 90.1.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. sporta. 180.Javno ustanovljavanje interesa potencijalnih partnera .Unapreñenje turizma.Promotivna kampanja Općina i partneri -Ostvareno partnerstvo u realizaciji programa -Povećana ponuda kulturno.000 KM Podrška ostalim projektima kulture i sporta od značaja za općinu) 152 .

u 2008.god.500. održavanje i korišćenje u skladu sa potrebama grañana -Nova radna mjesta. x 2008.god.Osnivanje javnog preduzeća za upravljanje objektima za javnu upotrebu u vlasništvu Općine Novi Grad Sarajevo -Riješiti upravljanje i tekuće održavanje -Riješiti efikasno namjensko korišćenje objekata u javnoj upotrebi vlasništvo Općine -Izrada normativnih akata i registracija -Obezbjeñenje finansijskih sredstava etapno -Postavljanje menadžmenta i org. 500. sponzori 153 .god x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja -Općina: u 2007.3.Područje Strateški cilj . kulturu u vlasništvu Općine 3. sportska društva.Efikasno upravljanje i namjenska upotreba objekata za sport. sporta. kao mogućnost za bržu reformu javne uprave -Ureñena igrališta i objekti 2007. 100.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. do x 2011.3. Grad Sarajevo. šema -Osamostaljivanje samostalnog pravnog subjekta -Općina -Sportska društva. rekreacije i turizma 3.000 KM -Partneri: privredna društva.1. x 2009.000 KM. kulturna društva i agencije -Specijalizovano preduzeće za efikasno upravljanje.000 KM i dalje po finansijakom planu do 1.

Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.ONG je lider . Općina 154 .000 KM za 10 novozaposlenih za jednu god.Razvoj lokalne uprave 4. 2009.Provoñenje reforme lokalne uprave Uspostava kvalitetne lokalne administracije u skladu sa lokalnom samoupravom -Donošenje odluke vezano za zbrinjavanje zaposlenih neadekvatne stručne spreme -Izmjene Pravilnika Jedinstvenog općinskog organa uprave -Zapošljavanje kvalitetnog i kreativnog visoko obrazovanog kadra educiranog za poslovne državne uprave i projektnom pristupu u rješavanju problema – u naredne 3 godine u strukturi uposlenih povećanje godišnje prosječno za 10 VSS Općina -Usvojene odluke o kadrovskom jačanju Općine -Realizovano zapošljavanje kvalitetnog i kreativnog visoko obrazovanog kadra -Poboljšanje u kvalitetu pružanja usluga lokalne administracije -Kvalitetnije planiranje i upravljanje projektima -Uspješnija saradnja sa partnerskim organizacijama na realizaciji zajedničkih programa Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije 2007.1.1.1.primjer moderne lokalne samouprave 4. x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja x x 150. 2008.

Očekivani rezultat -kvalitetno i blagovremeno ispunjavanje zakonskih zadataka. planirati sredstva od 30. motivisanje i osposobljavanje rukovodstva. uz primjenu svjetski prihvaćenih standarda djelovanja javne uprave Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Odgovornosti i ovlaštenja su utvrñeni Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Jedinstvenog općinskog organa uprave i posebnih službi.primjer moderne lokalne samouprave 4. neophodno je za održavanje ovog projekta u budžetu za 2007.Razvoj lokalne uprave 4. S obzirom da ovaj projekat obuhvata i proces stručnog obrazovanja i usavršavanja.ONG je lider . Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Projekat održavanja kvaliteta usluga u skladu sa meñunarodnim sistemom kvaliteta ISO 9001:2000 je dugoročan i vremenski neograničen U užem smislu gledano postoje redovni godišnji troškovi po osnovu potpisanog ugovora sa certifikacijskom kućom. zaštita prava pojedinaca i javnog interesa -odvojenost politike i administracije -zakonito provoñenje upravnih postupaka uz poštivanje zakonskih rokova -pojednostavljenje procedure za stranke i preglednost poslovanja -ostvarivanje zacrtanih programa 2007. 2008.1.Održavanje kvaliteta usluga u skladu sa ISO 9001 : 2000 Svrha projekta je uspostavljanje efikasne lokalne uprave.2. obezbjeñenje materijalno-tehničkih uslova. službenika i namještenika Općine u pravcu zadovoljavanja potreba i očekivanja grañana i drugih korisnika usluga općinske administracije.Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. 2009.000 KM 155 .g. proces informisanja i neke druge procese. a odnose se na redovne godišnje provjere funkcionisanja sistema kvaliteta.1.

2009. X x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja .Izrada elaborata o finansijskoj opravdanosti osnivanja lokalne TV.ONG je lider .Područje Strateški cilj .Organizovanje savremene press službe . Elaborat o finansijskoj opravdanosti osnivanja lokalne TV pokazat će da li je Općina u mogućnosti formirati vlastitu TV ili koristiti usluge drugih.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.Formiranje moderne press službe ili pokretanje osnivanja lokalne TV Svrha projekta je potreba za uspostavljanjem moderne press službe i efikasnom distribucijom informativnih materijala u cilju kvalitetnog informisanja grañana i sveukupne javnosti.Konsenzus svih učesnika u donošenju odluka o načinu organizacije lokalnog medija Općina -Uspostavljena moderne press službe -Obezbjeñenje trajne programske sheme putem lokalne TV -Ažurno i kvalitetno informisanje javnosti -Veće interesovanje javnosti za tekuće aktivnosti lokalne uprave -Veća motivacija grañana za aktivno uključivanje u aktivnosti lokalne zajednice Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat 2007. .000 KM PRESS služba sa opremom Elaborat će pokazati potrebna finansijska sredstva za osnivanje TV Općina 156 .50. .Razvoj lokalne uprave 4.1.primjer moderne lokalne samouprave 4.3. Period implementacije x 2008.1.

primjer moderne lokalne samouprave 4.Periodična savjetovanja i okrugli stolovi Općina.000 KM godišnje Općina 157 . x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 10.Izbor konsultanata i literature .Definisanje programa edukacije . Privredna komora -Planiranje u skladu sa ekonomskim razvojem u svim segmentima.Podizanje efikasnosti lokalnog planiranja Osposobljavanja cjelokupnog menadžmenta za efikasno planiranje u skladu sa standardima planiranja .Razvoj lokalne uprave 4.1. SERDA. 2008.Područje Strateški cilj-mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. projektni pristup -Uspješniji menadžment -Obezbijeñeni kvalitetni konsultanti i literatura -Obezbijeñene panel-diskusije na temu unapreñenje planiranja -Brži razvoj lokalne zajednice 2007. državna agencija.1.Interna i eksterna edukacija samostalno i uz pomoć konsultanata .4.ONG je lider .

mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. x 2008.primjer moderne lokalne samouprave 4.00 KM Projekat se finansira iz općinskog budžeta (sredstva ostvarena kroz naplatu usluga katastra) i donacije Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove. 158 .Područje Strateški cilj . x 2009.000. X Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Ukupna vrijednost projekta 250.1.) -Brza i efikasna administracija -Efikasan razvoj lokalne zajednice kroz pružanje podataka i podrške razvojnim planovima Općine i Kantona Sarajevo -Uspješan menadžment 2007. koja će omogućiti fizičkim i pravnim licima brži i ekonomičan pristup informacijama evidentiranim u katastarskom operatu (internet) i ažuriranje podataka katastra sa stanjem u zemljišnoj knjizi i stvarnim stanjem na terenu.Vektorizacija i digitalizacija analognih planova katastarskog operata Općine Novi Grad Sarajevo i formiranje GIS-a Formiranje baze podataka (GIS).ONG je lider . -Izbor vanjskih saradnika (konsultanata) -Nabavka odgovarajućeg softvera (programskih paketa) i prateće opreme (hardver) -Skeniranje analognih planova katastarskog i gruntovnog premjera -Vektorizacija skeniranih planova -Formiranje baze podataka -Formiranje GIS-a -Edukacija službenika i namještenika samostalno i uz pomoć konsultanata (spoljnih saradnika) -Izrada digitalnog orto-foto snimka za područje općine Novi Grad Nosilac navedenih aktivnosti je Općina uz pomoć vanjskih saradnika (Federalne uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove i dr.5. te eventualnim donacijama kroz učešće u projektima EU.1.Razvoj lokalne uprave 4.

ONG je lider . organi mjesnih zajednica.6.Uključivanje grañana u procese i aktivnosti Općine (animiranje grañana putem MZ) -Uključivanje većeg broja grañana u donošenje odluka.Razvoj lokalne uprave 4.primjer moderne lokalne samouprave 4. grañani.Područje Strateški cilj .mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. NVO -Veća informiranost grañana o svim aktivnostima Općine -Afirmisanje uloge zbora grañana i masovnije uključivanje grañana u donošenje odluka u pravcu razvoja lokalne samouprave -Efikasnije i realnije planiranje -Uspješnija saradnja sa organima mjesnih zajednica i grañanima na realizaciji projekata Očekivani rezultat 2007.1.1. x x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 3.000 KM (edukacija) Općina 159 . te uključivanje istih u procese i aktivnosti Općine -Razvoj lokalne samouprave Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) -Definisanje plana aktivnosti -Interna i eksterna edukacija organa mjesnih zajednica -Uvezivanje NVO na realizaciji projekata Općina. 2009. Period implementacije x 2008.

000 KM godišnje Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 3.ONG je lider .primjer moderne lokalne samouprave 4.7.1. -Povećanje informiranosti ONG o potrebama grañana i zadovoljiti ih u skladu sa mogućnostima -Omogućiti grañanima da grade budućnost ONG -Razviti povjerenje izmeñu grañana i ONG -Dobiti potporu za lokalne aktivnosti i ulaganja -Povećati sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkih projekata -Povećanje odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica. x 70. KS. -Stvaranje okruženja za uspostavljanje civilnog društva.000 do 5.Područje Strateški cilj . -Stvarano okruženje za uspostavljanje civilnog društva. radionice i stručne konsultacije -Izrada planova finansiranja usklañenih sa potrebama grañana i strategijom ONG -Izrada plana kako provesti. i drugi -Povećano sudjelovanja grañana u rješavanju njihovih lokalnih krucijalnih problema u ONG -Osnažene MZ i povećana njihova spremnost aktivnog uključenja u razvoj svojih sredina.000 KM po MZ x 16 MZ ONG.1.Projekti finansijske podrške ONG inicijativama grañana u MZ Svrha projekta -Povećanje sudjelovanja grañana u rješavanju njihovih lokalnih krucijalnih problema u ONG -Osnažiti zajednice i povećati njihovu spremnost da se aktivno uključe u razvoj svojih sredina. poduzetnika 160 . pratiti i ažurirati MZ. -Povećana informiranosti ONG o potrebama grañana i njihovo zadovoljenje u skladu sa mogućnostima -Omogućeno grañanima da grade budućnost ONG -Razvijeno povjerenje izmeñu grañana i ONG -Izgrañena potpora za lokalne aktivnosti i ulaganja -Povećano sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkih projekata -Povećana odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica. NVO. KS. 2008. x 2009.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.Razvoj lokalne uprave 4. -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta -Odrediti kriterije -Finansijsku podršku projektima u 26 mjesnih zajednica -Razvoj kapaciteta koji uključuju treninge. doprinos grañana i lokalne zajednice. ONG. 2007.

Ostvareni dodatni prihodi za općinu iz realizacije PPP projekata 6. te da se stvore uslovi za promociju Partnerstva Privatnog i Javnog sektora (primjena metodologije u praktičnom smislu). Bolja i konkretna saradnja sa privatnim sektorom u realizaciji projekata 2007. Obućeni uposlenici za primjenu PPP koncepta u praksi 4. 2008. 161 . 4. Alati za implementaciju PPP koncepta (obuka – konsultantska kuća) 6. Alati koji se koriste u projektnom pristupu (obuka) – konsultantska kuća 4. x x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Vrijednost projekta je 20.000 KM na godišnjem nivou. Obućeni uposlenici vezano za projektni pristup 2. PPP koncept prezentacija (konsultantska kuća) 5. Implementiran akcioni plan za uvoñenje projektnog pristupa u rad općine 3. 2015.Područje Strateški cilj OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. Izvor finansiranja je općinski budžet. predstavljanje i promocija PPP (Public Private Partnership) koncepta Svrha projekta je da se uposlenicima u općini predstavi projektno orijentirani pristup u radu. Razvoj pilot PPP projekata (konsultantska kuća u saradnji sa općinom) 7.1. Obuka za sve uposlenike o projektnom pristupu (konsultantska kuća) 2. Implementacija PPP projekata (općina uz podršku konsultanta) 1.Promocija projektno orijentiranog pristupa u radu općine. Realizirani PPP projekti 5. Moguće je vršiti sufinansiranje iz sredstava budžeta kantona ili SERDA.Razvoj lokalne uprave 4.primjer moderne lokalne samouprave 4. Tehnička podrška u implementaciji akcionog plana (konsultantska kuća). 1. stvorili uslovi za evaluiranje rada uposlenika na objektivan način.8.ONG je lider . kako bi se obaveze efikansije izvršavale. Akcioni plan tranformacije rada uposlenika na projektno orijentirani pristup. napravila distribucija ovlasti i obaveza. (konsultantska kuća u saradnji sa općinom) 3.1. Ovakav pristup bi stimulirao ulaganja na području općine.

000 KM Općina. planove i projekte vezano za zaštitu okoliša -Uspostavljen održiv razvoj lokalne zajednice 2007.2. kao i ulaganje partnera 162 . 2008. x Stalno x Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 50. okoliša -Upošljavanje najmanje 2 VSS odgovarajuće struke i dodatnih vještina.1.Lokalna okolinska zaštita Naziv projekta Svrha projekta 4.Formiranje odjela za zaštitu okoliša Obezbjeñenje kapaciteta za provoñenje projekata za zaštitu životne sredine od strane lokalne zajednice -Izmjene i dopune pravilnika organizacione strukture -Organizovanje odjela za zašt. znanja i iskustva -Partnerstvo sa zajednicom -Izrada programa edukacije na lokalnom nivou za sve Općina -Uspostavljen odjel koji provodi i realizuje zakone.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 4.ONG je lider .2.primjer moderne lokalne samouprave 4.

1.ONG je lider .Formiranje ureda za saradnju sa NVO Uspostava efikasne.Razvoj civilnog društva Naziv projekta 4.Područje Strateški cilj-mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.000 KM (edukacija uposlenika) Općina 163 . partnerske saradnje sa NVO na principima civilnog društva .primjer moderne lokalne samouprave 4.3.Edukacija Općina.3. NVO -Uspostavljen ured -Poboljšan nivo saradnje Općine i NVO 2007. X Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvor finansiranja 5.Definisanje plana aktivnosti . 2008.Uspostava ureda i ovlašćenja referenta .Potpisivanje memoranduma o razumijevanju Općine i NVO .

primjer moderne lokalne samouprave 4.ONG je lider .Razvoj civilnog društva Naziv projekta 4. predsjedavajućeg OV i nevladinih organizacija u vezi procedura saradnje na teritoriji Općine / CPCD Sarajevo partner u ovom dijelu Očekivani rezultati .3. 2008.3.Unapreñenje saradnje i razumijevanja u skladu s principima civilnog društva. tako poželjnog partnerstva na rješavanju zajedničkih problema lokalne zajednice .Efikasnija raspodjela budžetskih sredstava za NVO . x Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Veoma mala sredstva.mjera 4.2.Potpisivanje sporazuma izmeñu načelnika.Jačanje kapaciteta Općine i NVO .Ozbiljniji rad NVO 2007. uglavnom dobra volja. informisanje i institucionalno postupanje 164 . «Raditi i uspjeti zajedno» Svrha projekta Uspostava jasnih i transparentnih procedura meñusobne saradnje i partnerstva izmeñu Općine i nevladinog sektora Aktivnosti i nosioci (partneri) .Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .

ONG je lider .3. NVO. 2008. -Povećana informiranost ONG o potrebama grañana i zadovoljenje istih u skladu sa mogućnostima -Omogućen utjecaj grañana na budućnost ONG -Razvijeno povjerenje izmeñu grañana i lokalne samouprave -Dobivena potporu za lokalne aktivnosti i ulaganja -Povećano sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkih projekata 2007.3.3.primjer moderne lokalne samouprave 4.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. KS. x Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 165 . KS. x x KM ONG. pratiti i ažurirati ONG. -Povećanje informiranosti ONG o potrebama grañana i zadovoljiti ih u skladu sa mogućnostima -Omogućiti grañanima utjecaj na budućnost ONG -Razviti povjerenje izmeñu grañana i ONG -Dobiti potporu za lokalne aktivnosti i ulaganja -Povećati sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkih projekata -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta -Odrediti kritična područja -Detaljna studija postojećeg stanja NVO sektora sa prijedlogom mjera -Izrada planova finansiranja usklañenih sa potrebama grañana i strategijom ONG -Izrada plana kako provesti. i drugi -Povećano sudjelovanje grañana u procesu odlučivanja u ONG i stvoreno okruženja za uspostavljanje civilnog društva. 2009.Projekt finansijske podrške ONG nevladinim organizacijama Svrha projekta -Povećanje sudjelovanja grañana u procesu odlučivanja u ONG i stvaranje okruženja za uspostavljanje civilnog društva.Područje Strateški cilj .Razvoj civilnog društva Naziv projekta 4.

ali i da se prenesu na veće nivoe (Kanton.4.3.Područje Strateški cilj . 2008.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.Razvoj civilnog društva 4. Centar za razvoj biznisa Općine Novi Grad Očekivani rezultati Smanjenje broja nezaposlenih mladih osoba u našoj općini. Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Planirati i izdvojiti sredstva za realizaciju ovih projekata (iz općinskog budžeta) na godišnjem nivou u iznosu od 30..Mladi i mogućnosti i perspektive zapošljavanja u BiH • • Krajnje ozbiljno pristupiti pronalasku rješenja za suzbijanje nezaposlenosti kod mladih Promovirati mogučnost honorarnog ili povremenog zapošljavanja Promovirati mogućnosti samozapošljavanja Promovirati i podsticati uspješne mlade poduzetnike Svrha projekta • • Aktivnosti i nosioci (partneri) Savjetodavni odbor mladih i Komisija za mlade Općinskog vijeća Partneri: Nadležne općinske službe. Federacija) 2007.3.ONG je lider .000.00 KM Napomena: Da bi realizacija predloženog projekta bila i moguća unutar općinskih organa potrebno je: -Zvanično usvojiti dokument Rezultati istraživanja potreba mladih od strane općinskog načelnika i Općinskog vijeća -Obavezati općinske službe na poboljšanju onih segmenata rada koji mogu uticati na rješavanje problema identifikovanih u ovom dokumentu 166 . Uticati da jedan dio ovih projekata bude kontinuirana aktivnost Općine.primjer moderne lokalne samouprave 4.

Javno istraživanje . x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta x _________________ KM.Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe Naziv projekta 4.Promocija projekta Općina.1. brige .Analiza rezultata . visoku nezaposlenost.Planiranje finansijske podrške za projekat soc.4. Kanton. 2008. neophodno je istražiti specifične potreba ranjivih grupa i obezbijediti pomoć . socijalne i zdravstvene potrebe odreñenih grupa grañanstva.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 4.primjer moderne lokalne samouprave 4.Istraživanje potreba svih korisničkih grupa socijalne brige Imajući u vidu sveprisutno siromašvo. Općina i dodatno partneri 167 .ONG je lider .Izrada programa i prihvatanje istog na OV .4. NVO -Definisan program socijalne pomoći -Uspostavljena baza podataka korisnika socijalne pomoći -Kontinuirana pomoć najugroženijim kategorijama stanovništva -Obezbijeñeno finansiranje projekta 2007.

Smanjenje stope kriminaliteta i povećanje sigurnosti grañana 2007. načinima prepoznavanja znakova konzumiranja opojnih droga -Uspostaviti saradnju sa printanim i elektronskim medijima. koji potiču njihovu socijalizaciju.2. te razvijanje sistemskog pristupa u njihovom rješavanju.000 KM sa mogućim uvećanjem sredstava uz obezbjeñenje finansiranja dijela projekta od strane partnera 168 . te usvajanje zdravih stilova života.primjer moderne lokalne samouprave 4. Kanton. Projekat je utemeljen na interdisciplinaranom pristupu i sadrži čitav niz potprojekata koji se odnose na tri nivoa preventivnog djelovanja: primarnog. odmor i razonodu Općina.mjera 4. seminarima. NVO Razvijena svijest o postojanju problema širenja ovisnosti o drogama i drugim psihoaktivnim supstancama kod mladih.ONG je lider .Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe 4. te pružanje pomoći učenicima koji su već počeli konzumirati sredstva ovisnosti -Uključivati djecu i mlade u sadržaje organiziranog provoñenja slobodnog vremena.4. stanovništvo o štetnosti uticaja opojnih droga. te školskim biltenima o aktivnostima provoñenja programa prevencije -Provesti program prevencije narkomanije za prosvjetne djelatnike i roditelje za prepoznavanje i pružanje pomoći učenicima s rizičnim ponašanjem. roditelje. sekundarnog i tercijalnog.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . -Provesti anketu o pojavnosti ovisnosti meñu djecom i mladima u osnovnim i srednjim školama uz analizu i objavu rezultata -Razvijati inovativne pristupe u prevenciji zloupotrebe opojnih droga -Osigurati čvršću integraciju preventivnog djelovanja kroz dodatni rad u školama i vannastavnim aktivnostima -Javnim tribinama. 2008.Prevencija narkomanije na području Općine Novi Grad Sarajevo Smanjenje broja novih konzumenata. X 2009 x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta x Na godišnjem nivou 75. direktore. daje se prioritet primarnoj prevenciji koja podrazumijeva kontinuiran edukativni rad sa školskom djecom i roditeljima. okruglim stolovima i radionicama educirati nastavnike.4. zaustavljanje daljeg spuštanja dobne granice novih ovisnika.

Kanton.Inicijativa prema Kantonu za angažovanje socijalnog radnika i psihologa u školama Smanjenje devijantnih pojava u školama.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .Donošenje zakonskog okvira .3.mjera 4. škole -Uspostavljen institucionalni okvir za organizovanje neophodnih zanimanja u školama -Smanjenje devijantnih ponašanja kod djece 2007.Obezbjeñenje namjenskih izvora finansiranja Očekivani rezultat Općina. mjera prevencije za sprečavanje sociopatoloških pojava kod djece u školama Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) .primjer moderne lokalne samouprave 4. Period implementacije x 2008.ONG je lider .Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe 4.Upućivanje incijative prema KS . x Stalno X Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 169 .Ustanovljavanje dinamike provoñenja projekta .4.4.

Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat 2007. NVO. KS. civilnih žrtava rata i djeca bez roditeljske skrbi) kojima prestaje aktivna zakonska podrška Adekvatna integracija mladih u sve aktivnosti društvene zajednice prema njihovim sposobnostima kako ne bi bili zloupotrijebljeni kao ranjiva populacija -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta u partnerstvu sa NVO -Izrada plana aktivnosti -Treninzi.000 KM godišnje NVO 80. Centar za socijalni rad.000 KM Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja ONG. doprinosi grañana i lokalne zajednice. pomoć pri zapošljavanju.ONG je lider . finansijska pomoć.Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe 4. i drugi -Omogućeno mladima da grade sigurnu vlastitu budućnost -Osposobljeni mladi stariji od 18 godina. bez oba roditelja za samostalan život -Povećana odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica. x 2009.4.4.primjer moderne lokalne samouprave 4.Projekt osposobljavanja mladih starijih od 18 godina. Period implementacije x 2008. poduzetnika 170 . samozapošljavanju ONG. x 20.4. NVO. KS.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj -mjera: 4. radionice i individualni rad. bez oba roditelja za samostalan život ( djece poginuli branitelja.

Centar za socijalni rad.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj -mjera: 4.4. x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 10.ONG je lider .Projekt razvijanja volonterizma i samopomoći . Očekivani rezultat Period implementacije 2007.Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe Naziv projekta 4.Mreže uzajamne pomoći Organizovanje mreže uzajamne pomoći grañana jedni drugima i soc. KS.primjer moderne lokalne samouprave 4. doprinosi grañana i lokalne zajednice. NVO.4. X 2009.000 KM ONG.000 KM godišnje NVO 10. NVO i drugi -Razvijena Mreža uzajamne pomoći grañana jedni drugima i socijalno ugroženim kategorijama -Povećana odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica.p Svrha projekta -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta u partnerstvu sa NVO -Izrada plana aktivnosti -Kreiranje softvera za podršku Mreže -Animiranje korisnika i propagandne aktivnosti -Izgradnja Mreže -Administrativna podrška Mreži u partnerstvu sa NVO -Organizacija sedmičnih i mjesečnih druženja i razmjena informacija Aktivnosti i nosioci (partneri) ONG. poduzetnika 171 . KS. 2008.5.

2. u sastavu: -Predstavnici Jedinstvenog općinskog organa uprave -Predstavnici poslovnog sektora -Predstavnici nevladinih organizacija -Predstavnici viših nivoa vlasti 3. a revidiranje Strategije u okviru 3 godine.Ovaj dokument usvaja Općinsko vijeće i opredjeljuje se za trajno postupanje po istom.Općinski načelnik osigurava realizaciju Strategije i imenuje posebno tijelo za praćenje realizacije. 172 .Realizaciju Strategije provode općinske službe u okviru svojih nadležnosti. nevladinim i poslovnim sektorom.Ažuriranje provedenih aktivnosti i projekata radi se svake godine. partnerstvu 4. u saradnji i sa vladinim.V PROVEDBA I IMPLEMENTACIJA STRATEGIJE 1.

škola.Prijedlog općinskih službi. NVO na poboljšanju stanju u nadležnim oblastima 3. javnih preduzeća.Projekti drugih institucija 2.VI PRILOZI 1.”Program Javnih investicija Kantona Sarajevo 2006 – 2008” Zavod za planiranje razvoja KS 4.Najbolji učenički rad na temu “Moja vizija općine Novi Grad 2015.Analiza anketnih upitnika popunjenih od strane grañana (u MZ) u sklopu informativne kampanje o Strategiji 173 . godine” 5.

Period implementacije 1.g.Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Poboljšanje uslova za rad u školama Izgradnja objekta Gimnazije u Općini Novi Grad Svrha projekta Obezbjeñenje uslova za školovanje učenika srednjeg obrazovanja Aktivnosti i nosioci (partneri) Obezbjeñenje finansijskih sredstava i provoñenje procedure po zakonu o javnim nabavkama BiH Očekivani rezultati Obezbjeñeni uslovi za školovanje 1450 učenika srednjeg obrazovanja 2007.000. 174 .1.Projekti drugih institucija Kanton Sarajevo Ministarstvo obrazovanja i nauke a.000.000. 1.000 KM cca 5.000. Područje Strateški cilj .000 KM Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 2008.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.KM Obrazac ispunjen prema radnom materijalu dokumenta okvirnog budžeta Kantona Sarajevo 2007-2009.

g.000. 175 .000 KM Obrazac ispunjen prema radnom materijalu dokumenta okvirnog budžeta Kantona Sarajevo 2007-2009.Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Poboljšanje uslova za rad u školama Izgradnja dvorane za fizičko vaspitanje OŠ „Behaudin Selmanović“ Svrha projekta Obezbjeñenje uslova za izvoñenje nastave iz predmeta fizičko vaspitanje u OŠ „Behaudin Selmanović“ Aktivnosti i nosioci (partneri) Obezbjeñenje finansijskih sredstava i provoñenje procedure po zakonu o javnim nabavkama Očekivani rezultati Obezbijeñeni uslovi za nastavu iz predmeta fizičko vaspitanje za 650 učenika osnovnog obrazovanja 2007. Period implementacije 1.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.b.000.000 KM Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 2008. Područje Strateški cilj . cca 1.

mjera 2. Period implementacije 2008. Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 176 .Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Izgradnja novih saobraćajnica koje će omogućiti brži protok saobraćaja Istok-Zapad Naziv projekta Projektna dokumentacija „Južna longitudinala od IV – XII transferzale“ -Izgradnja saobraćajnice „Južna longitudinala od IV – XII transferzale“ -Rješavanje gužvi na južnim dijelovima Kantona Sarajevo Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Izrada glavnog projekta sa četiri trake na pojedinim dionicama i denivelisanje raskršća Hrasno i Aneks Očekivani rezultati 2007.Kanton Sarajevo Ministarstvo prometa i komunikacija Direkcija za puteve a Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .

Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Izgradnja novih saobraćajnica koje će omogućiti brži protok saobraćaja kroz centralni dio Kantona Sarajevo Strateški cilj . Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 177 .b Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. Period implementacije 2008.mjera Naziv projekta Projektna dokumentacija „Sjeverna longitudinala od VI – XII transferzale“ -Izgradnja saobraćajnice „Sjeverna longitudinala od VI – XII transferzale“ -Rješavanje gužvi na sjevernim dijelovima Kantona Sarajevo Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Izrada projektne dokumentacije Očekivani rezultati 2007.

x Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.000 KM 2. plastičnu i metalnu ambalažu -Edukacija grañana o prednostima selektivnog odlaganja kućnog otpada Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati -Povećanje stepena ekološke svijesti grañana i smanjenje deponovane količine otpada na deponiji -Izgradnja 40 niša i postavljanje 180 reciklažnih posuda 2007. 2008. prikupljanja i recikliranja istog -Precizno odreñivanje lokacija posuda za odlaganje kućnog otpada -Izgradnja niša za smještaj posuda za odlaganje kućnog otpada -Postavljanje posuda za selektivno odlaganje kućnog otpada za papir.Postavljanje reciklažnih posuda – cca 138.Izgradnja niša – cca 160.Projekat odvojenog prikupljanja i recikliranja kućnog otpada -Trajno odreñivanje lokacija posuda za odlaganje kućnog otpada -Ureñenje lokacija posuda za odlaganje kućnog otpada i ekološki čistija sredina -Smanjenje količine odloženog otpada na deponiji uvoñenjem selektivnog odlaganja.KJKP „RAD“ Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Naziv projekta 1.mjera 2.600 KM 178 .Projekat ureñenja lokacija posuda 2.

KJKP "TOPLANE" Područje Strateški cilj . sistema održavanja pritiska.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Smanjenje emisija iz ložišta u krovnim kotlovnicama kojima upravljaju KJKP Toplane kao prioritetnog projekta Kantonalnog plana zaštite okoliša Kantona Sarajevo (KEAP) Rekonstrukcija krovnih kotlovnica Projekta obuhvata veću rekonstrukciju krovnih kotlovnica tj. sistem daljinskog upravljanja i nadzora i dr -Smanjenje potrošnje gasa za 10-15% -Smanjenje emisije NOx ispod 120 mg/m3 dimnih plinova -Smnjenje emisije CO ispod 100 mg/m3 dimnih plinova -Smanjenje energetske potrišnje u krovnim kotlovnicama -Snižavanje ukupne energetske podtrošnje na nivou kompanije -Snižavanje emisije polutanata u dimnim gasovima i dovoñenje ispod zakonskih propisanih veličina -Obezbjeñenje finansijskih sredstava -Izrada glavnih projekata (mašinski. Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 6. elektro i grañevinskih) -Tenderske procedure za nabavku opreme. nabavku i ugradanju opreme -Ukupna ušteda u potrošnji gasa na nivou svih kotlovnica cca 13-15% -Visok stepen iskorištenja sistema 94-95% -Emisija CO 10 puta manja -Emisija NOx cca 2 puta manja -Povrat ulaganja na osnovu uštede gasa u periodu 5-6 godina Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati 2007-2010.KM) 179 . ugradnju kondenzacionih kotlova i veću rekonstrukciju pumpnog sistema.6 mil.1 milion KM (na području općine Novi Grad 3.

KJKP "GRAS" Područje Strateški cilj . nabavka stubova.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Poboljšanje javnog gradskog saobraćaja širenjem mreže ekološki čistog i energetski efikasnog trolejbuskog saobraćaja Izgradnja trolejbuske mreže do Aerodromskog naselja Povezivanje Aerodromskog naselja i aerodroma „Sarajevo“ sa centralnim dijelovima grada Omogućiti putnicima aerodroma „Sarajevo“ i grañanima Aerodromskog naselja da koriste javni prevoz koji do sada nisu imali Izrada projekta na osnovu idejnog rješenja.000 KM putem kredita) Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 180 . Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije 01.09. 2008. 06 . trolejbuske mreže i ovjesnog materijala te napojnih kablova.200 m.200.000 KM (400. 2007.01. Aerodromsko naselje i aerodrom nemaju drugi vid javnog prevoza prema gradu.000 KM Budžet Kantona i 800. 1. kanal za kablove napajanja iz EVP „Dobrinja“ i 4 niše za stajalište trolejbusa) Povezivanjem ovog naselja i aerodroma „Sarajevo“ sa drugim dijelovima grada povećat će se broj putnika trolejbuskog vida prevoza i ostvariti ekonomska korist za Gras. grañevinski radovi i montaža te izgradnja 4 stajališta trolejbusa (Uraditi kontaktnu mrežu trolejbusa u dužini od 1.

01. a na polaznom kolosijeku obavljat će se tekuće održavanje dijela tramvaja u korištenju.000 KM 181 . odvojen dio za pjeskarenje i demontažu tramvaja opremanje hale za remont i modernizaciju tramvaja na slijepom kolosijeku i za tekuće održavanje na prolaznom kolosijeku) Na površini od 800 m2 radioničkog prostora obavljat će se pjeskarenje nakon demontaže tramvaja. fina i završna montaža mehanike i elektrike tramvaja SATRA.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . 09.200. platformama za rad na visini i drugom opremom (izgradnja hale. Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. 2007.03 – 30. vazduha pod pritiskom i odsisavanja odjeljenja pjeskare te opremanje objekta dizalicama. dva kolosjeka od kojih jedan prolazni.mjera Trajna sanacija putem remonta i modernizacije tramvajskog voznog parka a sve u cilju prevoñenja tramvajskog u lakošinski prevoz Izgradnja hale za modernizaciju tramvaja u KJKP Gras Naziv projekta Svrha projekta Na prostoru uz postojeću halu održavanja tramvaja dograditi halu površine 800 m2 sa 2 kolosijeka dijelom za pjeskarenje i pomoćnim prostorijama Obavljanje montaže instalacija grijanja. čelična konstrukcija. 2008.

najznačajnijeg segmenta javnog prevoza u Sarajevu. Kod pruge na pragovima kompletna zamjena gornjeg i donjeg stroja pruge.mjera Trajna obnova i razvoj tramvajskog vida prevoza. faza 2007. sanacija AB ploče i montaža novih šina. 2008. 06 . 2007.31. brz i pouzdan tramvajski saobraćaj. godine Sanirati i rekonstruirati dio tramvajske pruge koja je u objektivno najlošijem stanju i ugrožava normalno odvijanje tranvajskog saobraćaja. smanjuju troškovi održavanja.000 KM Dio sredstava obezbijeñen donacijom i iz budžeta Kantona. nedostajuća sredstva obezbijedit će se iz kredita 182 .10 Period implementacije 01.06. smanjuju vibracije koje štete okolne objekte i buka. Sanirati i rekonstruirati segment tramvajske pruge na armiranobetonskoj ploči od Baščaršije do Tehničke škole i pruge na pragovima od Stupa do Ilidže uz prelaze preko pruge RTV dom i Tehnička škola. sistem oslanjanja i zatvaranje kolosijeka. te njegovo postupno provoñenje u lakošinski prevoz primjeren budućim potrebama Sarajeva Naziv projekta Sanacija i rekonstrukcija tramvajske pruge u Sarajevu. i 2008.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 8. 10. obezbjeñuje se siguran.900. 01. obezbjeñenje sredstava. produžava vijek trajanja. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Sanacijom i rekonstrukcijom tramvajske pruge. izbor najpovoljnijeg izvoñača radova. Izrada projektne dokumentacije.31. Demontaža postojećeg gornjeg stroja pruge u gradskom dijelu.

Period implementacije 01.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . 2008. K-2 tramvaji SATRA 2 i 3. od čega 5 trodijelnih. udobni i pouzdani tramvaji SATRA privući će nove putnike. U prvoj fazi su urañeni i testirani prototipovi.01 do 31. Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 23. obezbjeñuje više od 3500 putnih mjesta. Savremeni. omogućiti GRAS-u veći prihod i stabilnije poslovanje. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati 15 modernizovanih tramvaja SATRA. dijelom niskopodnih. To će biti tramvaji koji će slijedećih 20-ak godina obavljati ovaj vid prevoza.12. pouzdane i ekonomične. te njegovo postupno provoñenje u lakošinski prevoz primjeren budućim potrebama Sarajeva Naziv projekta Remont i modernizacija tramvaja ČKD. niskopodne tramvaje SATRA 2 i 3. druga faza projekta (15 tramvaja) Remontom i modernizacijom dotrajalih zglobnih tramvaja ČKD. 01 do31.5 mil. Ugovorena je isporuka opreme i komponenti od Simensa i Parsa. udobne za putnike. 01. urañeni alati i pristupi. smanjiti saobraćajno zagušenje i zagañenje vazduha. K-2 dobiti savremene dvodijelne i trodijelne. urañena i od GRAS-a preuzeta sva konstrukciona i tehnološka dokumentacija. GRAS-a u radnom angažovanju i kreditom RFZ banke 183 .mjera Trajna obnova i razvoj tramvajskog vida prevoza. KM Obezbijeñeno je finansiranje druge faze učešćem Vlade Kantona.03. 2007. u toku su aktivnosti na prvim tramvajima u E-VMC i GRAS-u. najznačajnijeg segmenta javnog prevoza u Sarajevu.

01. Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 2. 12. izmeñu ostalog i prioritetima na raskrsnicama 2007.mjera Unapreñenje i razvoj tramvajskog vida prevoza. 01. Potrebno je značatno povećanje brzine koja se namjereva riješiti. postupna transformacija tramvajskog u lakošinski prevoz putnika u KS Naziv projekta Sistem centralnog upravljanja i kontrole saobraćaja Svrha projekta Saobraćajni dispečerski centar u GRAS-u kojim bi se sa jednog mjesta upravljalo i kontroliralo kompletno odvijanje javnog.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . svih vidova Izrada idejnog i izvedbenog projekta. montaža opreme. uspostavljanje sistema centralnog upravljanja i kontrole saobraćaja iz saobraćajnog dispečinga Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Pouzdan. 01 -31.000. brz i udoban tramvajski saobraćaj obezbijedit će veći broj korisnika. gradskog prevoza. 2008. 01-31.000 KM 184 .12. dobit će se redovnost i pravovremeno informiranje putnika. ugovaranje i isporuka opreme.

31. 01.000. Karosiranje trolejbusa u Sarajevu u čeličnoj ili aluminijskoj izvedbi karoserija na isporučenim podvozima i montaža isporučene elektropreme u GRAS-u. 12. Period implementacije 01. 15. elektroopreme i karosiranje 30 trolejbusa za grad Sarajevo Postepeno obnoviti trolejbuski vozni park koji trenutno čine trolejbusi prosječno stari 17 godina. konstrukcione i tehnološke dokumentacije. 2009. 01.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Trajna obnova trolejbuskog voznog parka u okviru sanacije.Područje Strateški cilj . veoma nepouzdani u korištenju i skupi u održavanju.000 KM Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 185 . 01-31. 2007. Očekivani rezultati Sa 30 novih trolejbusa. nabavka podvoza i kompleta elektroopreme. obnove i razvoja trolejbuskog vida prevoza Naziv projekta Nabavka podvozaka. GRAS dobiva 3. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Izrada izvedbenih projekata. nabavka materijala za karoserije. 03-31.12.900 putnih mjesta za udoban i pouzdan prevoz ekonomičnim i ekološki čistim trolejbuskim saobraćajem. 2008. od čega 15 zglobnih. 12. Izrada po jednog prototipa solo i zglobnog trolejbusa. U znatnoj mjeri se anagažuju domaće firme na izradi komponenti na karosiranju i montaži. a potom serija do ukupno 30 trolejbusa. 01.

kao i ispunjavanje prethodno definiranih uvjeta – osiguravanje prostora. Drugi projekti u okviru Strategije su definirani odrednicama prema kantonima. odnosno objektima na kojima je prethodno loše izvedena termička zaštita 4. (naki drugi programi zdravstvene zaštite. liftova i hidrofleksa Krajnji cilj: Stvaranje uslova za normalno korištenje raspoloživog stambenog fonda Ciljevi projekta: Zaštita objekata od dalje devastacije i stvaranje uslova za normalno održavanje stambenih objekata 2. Naravno.11. fasada. godine na području Novog Grada planirane su slijedeće ambulante: -Dobrinja 2 -Saraj-Polje -Sokolje -Alipašin Most -Buća Potok -Ali-pašino Polje B faza Ukupna procijenjena vrijednost grañevinskih radova i opremanje ambulanti je 286. površina grañevinske parcele iznosi 7.2006. uz ovo će biti potrebne i saglasnosti općina. usvojenoj na 176.500 KM. godine predviñeno je jačanje primarne zdravstvene zaštite kroz izgradnju i opremanje ambulanti obiteljske medicine.Strateški cilj: Optimalizacija energetske potrošnje Naziv projekta: Projekat „ENESANSA“ Krajnji cilj: Poboljšanje termoizolacione zaštite postojećeg stambenog fonda kolektivnog stanovanja Ciljevi projekta: Poboljšanje toplinskog efekta u stanovima.Iznalaženje novih modaliteta za održavanje postojećeg stambenog fonda kolektivnog stanovanja Naziv projekta: Stvaranje uslova za kontinuirano održavanje postojećeg stambenog fonda Krajnji cilj: Uspostavljanje sistema održavanja Ciljevi projekta: Održavanje stambenog fonda u skladu sa tehničkim normativima 186 . sjednici Vlade Federacije BiH od 06. Federalno ministarstvo zdravstva Na osnovu strategije za razvoj primarne zdravstvene zaštite. Ovo je strateški projekat sa definiranim odrednicama prema općinama. a njihovo odreñivanje krajnje lokacije za implementiranje bit će precizirano u suradnji sa kantonalnim ministarstvima zdravstva. i 2007. pored Rtv doma. uz učešće Kantona Sarajevo od 30%.104 m2 . U toku 2006. Kanton Sarajevo Ministarstvo stambenih poslova Projekti koje Ministarstvo planira realizirati na području svih općina KS: 1. prevencije oboljenja. KM za izgradnju Gimnazije na Dobrinji -Planirana izgradnja ambasade i rezidencije Ruske Federacije u ulici Bulevar M. spriječavanje širenja i prevencije HIV/AIDSA i drugi projekti). Selimovića. odreñena finansijska potpora i sl.Projekti Ministarstvo vanjskih poslova BiH -Donacija NR Kine cca 4 mil.Strateški cilj:Proširenje kapaciteta stambenog fonda kolektivnog stanovanja u skladu sa demografskim kretanjima stanovništva Naziv projekta: Stvaranje uslova za pokretanje nove stambene izgradnje kolektivnog stanovanja Krajnji cilj: Stambeno zbrinjavanje mladih i kadrova Ciljevi projekta: Stvaranje povoljnih tržišnih uslova za stambeno zbrinjavanje mladih i kadrova 3.Strateški cilj:poboljšanje uslova stanovanja Naziv projekta: Sanacija ratnim djejstvima oštećenih krovova.

4 kV TJEPOVAČKI PUT TJEPOVAČKI PUT UKUPNO: Ukupna sredstva (KM) 27188 52216 44342 14950 42174 52869 21146 37316 49467 54352 64470 14985 38182 513655 Vrsta objekta KB10(20) KBTS NNM STS UKB10(20) KBTS KB10(20) NNM NNM NNM NNM STS UKB10(20) Dužina trase (m) 800 Snaga TS (kVA) 630 1000 160 800 630 300 1000 1000 1100 1500 160 700 Plan ulaganja za ostale godine – Sredstva iz raznih izvora R. Prijedlog Plana ulaganja za 2007.4 kV BRAĆE MULIĆ KB 10(20) kV BRAĆE MULIĆ X2 TP BRAĆE MULIĆ TP ADEMA BUĆE 3 (0821) TP RAGIBA DŽINDE )1263) TP SAFETA ZAJKE 2 (1126) STS 10(20)0. 3. Naziv objekta TP Adema Buče 4 (1054) TP Boljakov potok 3 (1503) TP Vitkovac brdo (1689) TP Boljakov potok 4 (1667) TP Rječica 2 (0372) TP Zabrñe 2 (0860) U K U P N O: Ukupna (KM) sredstva 47872 64744 47872 53207 39020 22578 275293 Vrsta objekta NNM NNM NNM NNM NNM NNM Dužina trase (m) 800 1500 800 1000 1000 500 Plan ulaganja za 2006-2008. podružnica „Elektrodistribucija“ Elektrodistribucija Sarajevo u svojim planovima predviña ulaganje u izgradnju elektroenergetskih objekata na teritoriji općine Novi Grad na godišnjem nivou od 500.4 kV MIHALJEVIĆI 3 UKB 10(20)kV MIHALJEVIĆI 3 TS 10(20)0. 4. 13. 11. 12. Naziv objekta TP ZAIMA IMAMOVIĆA 2 (1781) TP BOLJAKOV POTOK 2 (1032) TP PARTIZANSKA (1406) MIHALJEVIĆI 3 BRANISLAVA NUŠIĆA BRANISLAVA NUŠIĆA X2 BRNAISLAVA NUŠIĆA TP BOLJAKOV POTOK 1 (0753) TP BOJNIK 1 (0138) TP RELJEVO ĆUPRIJA (0124) TP BOJNIK FARMA KRAVA (0719) TP BOJNIK BRDO (1626) TP TRŽNI CENTAR VOJNIČKO POLJE (1632) TP VELIKA DRVETA 1 (0500) TP FEROELEKTRO 2 (0748) Ukupna sredstva (KM) 37336 62664 25550 37512 60695 47539 61220 42872 62772 93971 51639 72869 33868 42041 46978 Vrsta objekta NNM NNM NNM NNM KBTS KB10(20) NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM Dužina trase (m) 600 2000 800 1500 Snaga TS (kVA) 630 700 1500 800 1500 2000 1000 2000 1000 1000 1000 187 . 4. 14.4 kV VRBOVSKA 2 TP VRBOVSKA 2 STS 10(20)0. 12. do 3 mil KM. 6. 10. 2. 2. 7. 3.br. 8.godinu – Sredstva iz budžeta JP „Elektroprivreda BiH“ R. 6. 5. 4. 15. 2. 5. 3.JP „Elektroprivreda BiH“. 1. 13 Naziv objekta KB 10(20)kV HRASNO 1 – VRBOVSKA 2 TS 10(20)0. 1. 8. 7. 5. br. 11. ED Sarajevo smatra da općina Novi Grad treba sufinansirati projekte izgradnje elektroenergetskih objekata sve dok u praksi primjenjuje sistem naplate takse za ureñenje grañevinskog zemljišta u postupku izdavanja odobrenja za grañenje. 1. 6. 10. 9.hilj. br. godinu – Obezbijeñena sredstva iz kredita EBRD R. 9.

37. 21. 19. 42. 62. 26. 40. 24. 36. 60. 34. RAZLOVAC 3 TP ZAIMA IMAMOVIĆA 1 (1375) TP ADEMA BUĆE 5 (1381) TP BREZANSKA ŽUČ 1 VELIKA DRVETA 1 VELIKA DRVETA 1 RELJEVO DVOR 4 (PERIVOJ) RELJEVO DVOR 4 (PERIVOJ) RELJEVO DVOR 4 (PERIVOJ) TP DEMIROVIĆA (1208) UKUPNO: 73777 115297 41133 70928 61198 78825 113297 16269 42498 41968 12564 13808 31045 29831 36775 47031 18459 37760 59272 43862 54940 44312 64164 48062 39292 16270 14985 42261 57842 38182 53268 26326 40000 20383 45933 600000 84355 84555 28902 40000 36539 36540 40010 1757 23406 23406 68089 20010 39822 15270 78075 20274 48043 3676209 NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM STS UKB10(20) NNM NNM KBTS KBTS UKB10(20) NNM NNM NNM NNM NNM nnm NNM NNM NNM NNM KBTS STS STS KBTS TS10 UKB10(20) KB10(20) KB10(20) KBTS NNM NNM KB10(20) NNM NNM NNM NNM KB10(20) KB10(20) KB10(20) NNM NNM NNM NNM KB10(20) TS10(20)0. 25. 68.4 STS UKB10(20) NNM NNM 2000 3000 1000 2000 2000 2000 3000 160 800 1000 300 630 630 800 1000 1200 500 1000 1500 600 1500 600 2000 1000 250 160 160 630 630 700 1000 400 630 300 1000 10000 2000 2000 1000 1000 800 800 900 600 800 800 2000 250 630 160 1500 700 1000 Izgradnja elektoenergetskih objekata za nove regulacione planove Područje općine Novi Grad je veoma perspektivno za izgradnju novih industrijskih zona i stambenih naselja i u tom pogledu je Elektrodistibucija Sarajevo iz raspoloživih regulacionih planova uradila pregled potrebnih radova za izgradnju srednjenaponske elektroenergetske mreže. TP ESADA MIDŽIĆA (1463) TP ADEMA BUĆE 6 (1512) TP DOBRINJA 47 (1546) TP RELJEVO DVOR 1 (0125) TP RIJEČICA 1 (0231) SAFETA ZAJKE 6 TP SAFETA ZAJKE 3 (0669) PALJEVO 2 PALJEVO 2 PALJEVO 2 TP DOBRINJA 16 (1253) VOJNIČKO POLJE 5 BOLJAKOV POTOK 1 PALJEVSKA ZABRĐE 3 ADEMA BUĆE 8 TP DŽEMALA BIJEDIĆA 4 (1518) TP ADEMA BUĆE 1 (0108) TP ADEMA BUĆE 2 (0104) TP HADŽIĆA 3(1191) TP ALIPAŠIN MOST 1 (0071) TP HADŽIĆA 2 (0078) TP HADŽIĆA 4 (0228) TP NEDŽARIĆI NASELJE 11 (1186) ŽUČ 1 PALJEVSKA STS 10(20)0. 65. 31. 45. 52. 33.RP RAJLOVAC 3 KB RAJLOVAC KOLONIJA 1-TS 6. 29. 22. 48. 43. 61. 51.OTKUP TP DOBRINJA 10 (1247) TP TEOLOŠKI FAKULTET (0804 UKLAPANJE TS 110/10-20 KV RELJEVO TP NAZOROVA (0413) TP REZAČEVA (1382) TP ZABRĐE 1 (0122) TP HRASNO 2 (0567) KB BAČIĆKO POLJE 7-TS 6. 54. 41. 20. 35. 63. 27. 55. 66. X2 ADEMA BUĆE 8x2 ASTRO (0772). 46. 39. 47. 53. 56. 59. 38. 58. 50. 28. 49. 17 18. 30. 23. 57. 67.4 k TJEPOVAČKI PUT ZABRĐE 2 ADEMA BUĆE 8 TJEPOVAČKI PUT ŽUČ 1. 64. 44. RP RAJLOVAC 3 KB RAJLOVAC DEPO(755)-TS 6. 188 .16. 32.

3. 12.zona Donje Telalovo polje» TS RP «Rajlovac III» KB RP «Rajlovac III» TS RP «Mojmilo» KB RP «Mojmilo» TS RP «Zabrñe» KB RP «Zabrñe» TS RP «Memorijalni muzej D-B Dobrinja – Butmir» KB RP «Memorijalni muzej D-B Dobrijnja – Butmir» TS RP «Otoka Meander» UKUPNO: Vrsta objekta KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KB10(20) KBTS KB10(20) KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KB10(20) KBTS KB 10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS Dužina trase (m) 2490 Broj TSca 6 3 1210 2650 6 2233 2530 5 2030 7 610 7 1850 5 2500 9 1210 3630 12 8460 7 5500 1 240 3 1100 1 58 38301 6 78 Problematika izgradnje nedostajućih elektroenergetskih objekata Problem neefikasnosti ulaganja u EES Problematika sanacije postojećih i izgradnje nedostajućih elektroenergetskih objekata. posebno rubnih područja i područja koja su napadnuta bespravnom izgradnjom Evidentan je problem loših naponskih prilika rubnih područja općine ( procjenjujemo da bi se godišnja ulaganja u rješavanje problema u napajanju električnom energijom moglo značajno povećati ukoliko bi se ubrzale procedure dobijanja odobrenja za grañenje) Proceduru izdavanja saglasnosti za izgradnju i sanaciju elektroenergetskih objekata treba pojednostaviti i maksimalno ubrzati • 189 . Naziv objekta TS-RP «Alipašin Most I» KB-RP «Alipašin Most I» TS-RP «Alipašin Most II.III» KB2-RP «Alipašin Most II. 24. 27. 22. 8.zona Donje Telalovo polje» KB1 RP «Priv. 7. 21. 18. 26.III» KB1-RP «Alipašin Most II. dodatno je opterećena vrlo komplikovanom i sporom procedurom: • • • Dobijanja odobrenja za prokop javnih površina Rješavanja imovinsko-pravnih odnosa za postavljanje EEO Dobijanja urbanističke saglasnosti i odobrenja za grañenje Zaključci • • Potrebni su značajni zahvati na saniranju i poboljšanju naponskih prilika. 6.Regulacioni planovi za koje je potrebno izgraditi srednjonaponsku elektroenergetsku mrežu – kablovi 10 (20) kV i TS 10(20)0. 10. 20. 1. 30.br. 23. 13. 28. 2. 19. 11. 16.4 kV R. 14. 4. 29. 9. 17.III» TS-RP «RTV» KB1-RP «RTV» KB2-RP «RTV» TS-RP «Poslovna zona Stup» KB-RP «Poslovna zona Stup» TS-RP «Trg meñunarodnog prijateljstva» KB-RP»Trg meñunarodnog prijateljstva» TS – RP «Alipašin Most VII» KB – RP «Alipašin Most VII» RP Bojnik – Dobroševići RP BOJNIK – DOBROŠEVIĆI TS RP «Bačići» KB1 RP «Bačići» KB2 RP «Bačići» TS RP «Priv. 15. 5. 25.

Novi trgovinski centri na općini i drugi izgrañeni objekti sa hortikulturnim sadržajem daju izgled evropskog grada. nova igrališta i td. 190 . KJKP „PARK" Ukupna površina travnjaka na području općine Novi Grad iznosi 1. snage 31. U školama potrebno je aktivirati ekološke sekcije. u Olimpijskom selu sadnja novih sadnica. Švrakino Selo sa mladim sadnicama. grmlja. preduzeća „Park“ i Općine Novi Grad. . preduzeće „Park“ predlaže ozbiljan rad na edukaciji djece i omladine. koje se pruža prema naselju Otoka i uključujući prostor ispod zgrade Suda BiH. razvijati takmičarski duh uvoñenjem raznih oblika nagrañivanja. na Ali-pašinom Polju sadnja nove aleje. grmlje i sezonsko cvijeće. gdje je nosilac izgradnje Elektroprenos BiH kao i izgradnja srednjenaponske elektroenergetske mreže za realizaciju regulacionih planova. u Buča Potoku rekonstrukcija zapuštenih površina uz željezničku prugu.. ružičnjacima i dječijim mobilijarom.. predškolskih ustanova. U cilju da se sačuva ono što je već urañeno. Zajke.• U budućem periodu je potrebna izgradnja primarnog izvora u smislu izgradnje nove transformatorske stanice TS 110/20/10 kV Reljevo. kao i aktiviranje saradnje izmeñu škola. nove mlade aleje. popravak dječijeg mobilijara. Zahvaljujući dobroj saradnji općine Novi Grad i KJKP „Park“ u proteklom periodu područje općine je dobilo urednije zelene površine. U odnosu na druge općine u kantonu Sarajevo posjeduje najveće zelene površine (u urbanom dijelu). postavljanje parkovskih klupa.M. ružičnjaka. Selimovića i X transferzala na potezu Neñarići – Dobrinja zasaditi ukrasne sadnice. Preduzeće „Park“ u narednom periodu planira nastaviti sa hortikulturnim ureñenjem općine po mjesnim zajednicama kao što je: ureñenje padinskog dijela naselja Anex. kao i primjenom kaznenih mjera od strane eko policije.5 MVA a u drugoj fazi snage 2x31.434 m2 . Na glavnim saobraćajnicama B.5 MVA. nova igrališta. stvarati pozitivan odnos djeteta prema prirodi i okolini.065. u Dobrinji planiraju se nove sadnice. ružičnjaci. rekonstrukcija i ureñenje zelenih površina u ulici S.

485 350.351. sredstva 2007. Prostorno ureñenje Stanovanje 2005 do 31. Finansijer Način finansira nja Vrijednost projekta Ukupno osig.pol.lica I izbjeglice Budžet 2. uključeno je 2. Za boračka pitanja Budžet 26.000 1. sve Općine B 1 2 Kandidovani projekti Projekat obilježavanja značajnih dogañaja.000 1.000 Kandidova ni Socijalni zaštita porodice.g.485 3.701.2008. datuma I ličnosti iz perioda odbrambenooslobodlačkog rata 1992 – 1995 godine Projekat obilježavanja vatrenih tačaka opsade I odbrane Sarajeva Kandidovan i visoki Prioriteti Zav.600. Sporazuma 11-14-1130718.12. omladine i žena 2006 – 2008 god Min.2008 Minist. Sred. Ministarstvo za boračka pitanja Budžet 500. Socijalni Zapošljavanje 3005 do 31. I spomen obilježja 2006 do 31.000 12.750.485 4.150.zašt.000 430.000 Kanton Sarajevo.690.000 13. Stamb. soc. za rad.000 551.000 Općina Novi Grad Sarajevo Br. do 31.000 KM za ureñenje grañevinsko g zemljišta 3 Projekat rješavanja stambenih potreba boraca – branitelja _Tekući u impl.12.485 3. sve Općine U planiranim sredstvima za 2006.000 551.160.690.000 40.2008.485 3.12.000 Kanton Sarajevo.000 13.800.godinom Planirana 2006.500.000.000 32.000 Općina Novi Grad Sarajevo Ministarstvo za boračka pitanja A 1 Tekući projekti Obnova ratnog tunela Tekući u impl.2008. Školst-zaposlen.000 Kanton Sarajevo.000. sve općine Djelimično provedena studija izvodljivost . sve općine Djelimično provedena studija izvodljivost Kandidovan i visoki prioritet Ostalo Muzeji 2006. Minist.000 430. Općina Novi Grad Sarajevo UKUPNO: Ministarstvo za rad.500. djece. ras . Općina Iliža Budžet 350.g ONG Sarajevo Budžet Budžet 4.000 100.000 200.500.500. Realizacija sa 2005. Ministarstvo za boračka pitanja Budžet 900.000 970. socijalnu politiku.000 30.000 Kanton Sarajevo.000.500. A Naziv projekta Tekući projekti Vlada Kantona Tekući u implement.g Status projekta Sektor Podsektor Period impl.000 45.12. 1 Izgradnja OŠ u Naselju heroja Sokolje.660.000 150.12. br.940.100.000 50.000 551.000 19.651.485 350.000 150. P.Za zdrav. raseljena lica I izbjeglice B 1 Kandidovani projekti Dogradnjai opremanje objekta službe socijalne zaštite Novi Grad 7. Za boračka pitanja Budžet 72. Lokacija Napomena 2008.000 200. Obrazovanje Osnovno obrazovanje 2004 do 2006.000 Djelimično provedena studija izvodljivost Ostalo Muzeji 2005 do 31.3/05 po rebalansu Budžeta za 2005.2007 Minist.000 2.000 200.000 2.2. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo Sektor za društveno – ekonomsko planiranje Organizaciona jedinica za upravljanje i koordinaciju sredstava za razvoj Kantona Sarajevo “Program javnih investicija Kantona Sarajevo 2006-2008” R. Za boračka pitanja 2 Projekat zapošljevanja demobilisanih boraca Tekući u impl.000 21.

000 100.221.2005. do 30.000 200. do 01.016 3.000 200. Hadžići I Ilijaš Općina Stari grad. 02-05336115/05 Pripremlje na procjena uticaja na okolinu 1 Uzgoj I zaštita šuma U Kantona Sarajevo Tekući u implement.2005. do 15.10.12.06.000 1.08.500.256 930.000 100.300. Prirodni gas 01. I spec.555. Novi Grad . Prečišć.000 3 Sistem daljinskog nadzora I upravljanje nabavke distribucije gasa Tekući u implement.000 808.728.000 Kanton Sarajevo. Centar. – 12. šumarstvo I vodoprivreda Šumarstvo 01. do 31.2005.12.000 350.000 180.000 200.000 960. Poljopriveda.400 2. Novo Sarajevo. Energetika Elektroenergetski 01.000 192 . sve općine Djelimično provedena studija izvodljivost Ministarstvo zdravstva A Tekući projekti Projektna studija – pripremlje na procjena uticaja na okolinu – sprovedena studija izvodljivos ti 1 Nabavka medicinske opreme JU Dom zdravlja Sarajevo Tekući u implement Zdravstvo Prim.256 2 Rekonstrukcija vodovone (8km) I kanalizacione mreže Vodoprivreda Tekući u implement. Ilidža.000.2008.000 200.949.god. Novi Grad I Ilidža Općina Stari grad.000 1. Ministarstvo za boračka pitanja Budžet 400.300.2004. godine Kandidovan i visoki prioriteti Ostalo Muzeji 2006.416 7.214. Nisu predviñena 1 Projekat mjerača utroška toplotne energije ispred/u objektima – I i II faza Tekući u implement. Centar.500.2007.000 200.000 180.000 2. Novi Grad.044.04.2006 Kanton Sarajevo KJKP “Toplane” Budžet 930. Centar.000 200. Vogošća.000 Novo Sarajevo Djelimično provedena studija izvodljivost Kandidovan i srednj prioriteti Ostalo Muzeji 2006.000 2.000 40. Kanton Sarajevo Budžet 15. Kanton Sarajevo Budžet 3. Ilidža I Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.12.2008. Vogošća.2005 do 31. Budžet Budžet 220. konsul. učeš. I distribucija vode Energetika 22.000 3.01.000 406. Novo Sarajevo.12.000 Kanton Sarajevo Ministarstvo privrede A Tekući projekti Zaključak Vlade KS br.3 4 Projekat uzgradnje memorijalnog centra na brdu “ŽUĆ” Projekat obilježavanja većih stradanja grañana Sarajeva u periodu agresije 1992 – 1995.256 930.995 600.000 40.000 Kanton Sarajevo Ministarstvo prostornog ureñenja A Tekući projekti Općina Novo Sarajevo. Zdrav. Ministarstvo zdravstva Budžet 600.000 100. zaštite 06.214. do 31. Ministarstvo za boračka pitanja Budžet 2.000 600.10.000 1.000.428 3. Ostalo – sakup.2004.2008 Sarajevogas Kanton Sarajevo F BiH Vl.2008.

000 400. Kult.000. Budžet Budžet 1.2002.000 2.000 100. RZC Pionirska dolina) Realizacija programa radova na spomenicima baštine Odlagalište komunalnog odpada “Smiljevići” Izrada prostorne planske dokumentacije Izgradnja I rekonstrukcija javne Kandidovan i projekti Deminiranje Kultura.10..000 100.000 100.000 600.000 370.03.000 Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000 2.000 100.000 8 9 Kandidovan i projekti Kandidovan i projekti 2006. Istor.000 200. do 30.06. učešće.000 250.000 650.2008 Vl. Nas.000 Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo 4 Kandidovan i projekti 2006.000 606. kalibraciju I baždarenje malih I srednjih plinomjera Tekući u implement.000 250.god 2 Sanacija klizišta u Kantonu Sarajevo Kandidovan i projekti 2006. travnjaci.god Kanton Sarajevo Budžet 150.000 200.000 70.god. Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000 1.000 400. planiranje Energetika 2006.000 850.000 01.000 150.kult.000 193 .10.god Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo Budžet Budžet 606.170. I prir.god Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000 Prirodni gas UKUPNO 10. UKUPNO 1.god.Istočno Sarajevo UKUPNO Sarajevogas 4 Izgradnja laboratorije za servisiranje. imobilijar.2006.god Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000 100.000 50.istor I prir. god Kanton Sarajevo Budžet 200.000 300.2010.2008 Kanton Sarajevo F BiH Vl.000 100.000 Općina Centar.100. Energetika Kanton Sarajevo F BiH Prirodni gas 01.god Kanton Sarajevo Budžet 300.10.000 Budžet 1.170.god Kanton Sarajevo Budžet 200.000.100. 3. Učešće 100.000 Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo 7 2006.530.god 2006.500. do 31.god Kanton Sarajevo Budžet 650.god Kanton Sarajevo Budžet 400. parkovi.000 500.000 250. higijena Prost.600.000 3.000 Kanton Sarajevo 3.000.000 B Kandidovani projekti Kanton Sarajevo 1 Rekonstrukcija krovnih kotlovnica Kandidovan i projekti Energetika Elektroenergetski Prosotrno ureñenje Klizišta 3 Deminiranje ugroženih područja u Kantonu Sarajevo Rekonstrukcija. ureñenje Kom.000 sredstva u Budžetu za 2006.000 100.000 Sarajevogas 5 Sanacija unutarnjih gasnih instalacija I dimnjaka na gasnom sistemu Kantona Sarajevo Tekući u implement. do 30.000 300. Novi Grad I Hadžići 3.000.000 300.000 550. učeš.700.12.000 Kanton Sarajevo 5 Kandidovan i projekti Prosotrno ureñenje Zaštita okoliša Kultura sport I religija Zaš.000 3. 2006. ureñenje Prost. KJKP “Toplane” UKUPNO Budžet Vl.000 100. sport I religija Zaš.850. staze.nas Prost.2005.000 200.000 950.000 1.000 50.000 Općina Novi Grad Sarajevo 200.000 Kanton Sarajevo 6 Kandidovan i projekti Kandidovan i projekti 2006.000 250. Energetika 01.500.000 Budžet 5. sanacija I adaptacija vjerskih objekaa Rekonstrukcija hortikulturnih sadržaja (aleje.

000 2. Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006. Učešće Kandidovan i projekti KJKP “Toplane” Energetika Elektroenergetski 01.000 350.000 1.000 186.god Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo Budžet Budžet 350.2007 UKUPNO: Kanton Sarajevo KJKP “Toplane” Lokalni/Strani Lokalni/Strani 02.000 800. Novi Grad I Ilidža 1 Tekući u implement. Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.01.200.540 186.000. Ilidža.000. Izgradnja hale za modernizaciju tramvaja u KJKP “GRAS” Kandidovani projekti Izgradnja trolejbuske mreže do Aerodromskog naselja Ministarstvo prometa I komunikaciaj Ministarstvo prometa I komunikaciaj GRAS GRAS/Banka Tekući u implement.2007 Budžet Učešće Kredit 2.000 800. do 30.god.000 800.god.04.2006.2009 UKUPNO: Kanton Sarajevo Kandidovan i projekti Prostorno ureñenje JKP “PARK” 2006 .000.200.000. Centar.2011 UKUPNO Kanton Sarajevo Energetika Kandidovan i projekti Elektroenergetski 01.01.000 400. Novi Grad .000 136.000 1.000 2 Tekući u implement.000 1.01.000 2.04. Hadžići I Ilijaš Sedam Općina Kanton Sarajevo Sedam Općina Kanton Sarajevo Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.10 rasvjete na području Kantona Sarajevo Izgradnja I rekonstrukcija vodovodne I kanalizacione mreže Općina Novi Grad Elektroenergetika Vodoprivreda Kandidovan i projekti Distribucija vode 2006. Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000 Budžet Vl. Učešće Donacija Kredit 2. Promet 22.000 400.000. Sarajevo Kandidovan i visoki prioriteti Promet 18 mjeseci Gras UKUPNO: Budžet Kredit 400.000 Devet Općina Kantona Sarajevo Stari Grad. I trans.000 400. Toplotne en.000 Općina Novi Grad Sarajevo Ino banka. EBOR 1 194 .000 800.000 260. Centar.000 280.01.000 180.god.000 4. Distrib. Promet 12. Promet 8 mjeseci UKUPNO: 1.000 400.2007 UKUPNO: Budžet Vl.000 1.860.000 400.god.000 Kanton Sarajevo 3 B Vlada K.540 4.2006 Budžet 280. Učešće Donacija Kredit 4.500. 12 13 14 Sistem daljinskog upravljanja I kontrole II I III faza Završetak rekonstrukcije na postrojenjima za proiz.2006 do 01.01.000.2007 do 01.000 2. Učešće 10.540 50. Učešće 8.860.000 1.000 Općina Novi Grad Sarajevo Općina Novo Sarajevo.06.03.000 100.000 Budžet Vl.000 Općina Novi Grad Sarajevo 15 Općina Novi Grad Sarajevo Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000 300.000. Ministarstvo prometa I komunikacija A Tekući projekti Projektovanje vertikalne signalizacije Centar za upravljanje I nadzor nad radom semaforiziranih ras.000. (II faza) Postrojenje za kombinovanu proizvodnju cca 5 MW toplotne I 5 MW električne energije (mala kongeneracija) Proizvodnja crvene kalifornijske gliste sa proizvodnjom Lumbrihumusa Energetika Kandidovan i projekti Elektroenergetski Energetika Kandidovan i projekti Elektroenergetski 01.000.000 1.2006 do 01.2004 do 22.200.0.000 400.000 11 Nastavak projekta mjerača utroška toplotne energije ispred/u objektima – III faza Vl.000 1.000 350.god.000.000 800.2011 KJKP “Toplane” UKUPNO: Kanton Sarajevo KJKP “Toplane” Lokalni/Strani Lokalni/Strani Budžet Vl.2004 do 12.000.000.

100.900.2008 Ministarstvo prometa I komunikacija Budžet 20.000 49.050.000 222. pro.900.000 222.000 3.000.000 4.000.000 4.000 4.950.2005 do 31. I kom. Budžet Vanbudž.817 900.000 1 Promet Stupska petlja granica Kantona Sarajevo Tekući u implement.000 5.2007 Kanton Sarajevo UKUPNO: 12.000 3.2005.000 200.000 450.000 10.000 8.000.050. do 31.00 8.000 Djelimično pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti Djelimično pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti Djelimično pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti Djelimično pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti Direkcija za ceste Promet Rekonstrukcija prometnice Ilidža Bašćaršija Tekući u implement.12.2 Sanacija I rekonstrukcija tramvajske pruge u Sarajevu Promet Kandidovan i visoki projekti Prometna infrastruktura Vlada K.000 316.000 2.000 1. Prometna infrastruktura 2008 Ministarstvo prometa I komunikacija Budžet 50.000 2 Općina Novi Grad Sarajevo I Ilidža 3 2005 do 2006 Općina Novi Grad Sarajevo I Ilidža Promet Južna longitudinala.400.01.900.900 10.950.500.950.350.000 10.900 49.000 450.000 2. Prometna infrastruktura 07.000 Budžet Direkcija Općina Ilidža Promet Izgradnja cest Butmirska – Kasindolska M17 Tekući u implement.06.000.000 Kanton Sarajevo Direkcija za puteve Kantona Sarajevo A Tekući projekti Min. Prometna infrastruktura Općina Ilidža 450.050.06. Fond 8.400.000.000. I etapa Tekući u implement.000 Više Općina 4 195 . Sarajevo Banka 24 mjeseca UKUPNO: Budžet Kredit 4. Prometna infrastruktura 01.000.000 3.500.000 8.000 2.

mimo naznačenih sadržajno više eksternih mjera. godine. što će uticati na brojnost ovakvih pojava. pažnju bi trebalo usmjeriti na nekoliko sljedećih važnih pitanja: *Prema sadašnjim propisima. Ovakve pojave zasigurno da mogu u odreñenoj mjeri uticati na intenzitet bespravne gradnje. uključivo i pitanje grañevinske rente. Prijedlozi općinskih službi na popravljanju stanja u odreñenim oblastima -Općinska služba za inspekcijske poslove U cilju prevazilaženja teškog stanja u oblasti bespravne gradnje u narednim aktivnostima. veću saradnju sa grañanima. A. *Ukoliko se radi o poslovnim objektima odobrenje za rad odnosno bavljenje odreñenom djelatnošću istog ne može se izdati prije nego objekat bude tehnički primljen odnosno dobije upotrebnu dozvolu. smanjit će se u dobroj mjeri intenzitet bespravne gradnje odnosno broj objekata koji se sada registruju kao bespravna gradnja. Ovim načinom značajno bi se uticalo na sve protivrječnosti razvoja i osiguralo da se naša naselja i teritorije prilagode svim savremenim zahtjevima socijalnih. uspijevaju do momenta prinudnog uklanjanja ukroviti cio objekat. učiniti znatno efikasnijim i jednostavnijim. vode. manje bespravne gradnje. što može doprinijeti da se i preventivnim mjerama utiče na svijest. tehničkih.. razvoj i komunalne poslove (izvod iz informacije za Općinsko vijeće “o stanju i poduzetim mjerama na sanaciji krovova i liftova. kako u općini. Obzirom da je Kantonalno ministarstvo stambenih poslova nadležno za sanaciju ratom oštećenih stambenih objekata kolektivnog stanovanja. ali još uvijek nedovoljno efikasni prema izraženoj problematici bespravne gradnje. *Složenost i osjetljivost ove problematike nužno zahtijeva širu uključenost nadležnih struktura. Utvrñivanjem dugoročne politike korišćenja grañevinskog zemljišta. *Stambena politika je takoñe značajan segment u ovim mjerama. djelotvornije i uspješnije anagažovanje inspekcije u pojedinim slučajevima bespravne gradnje:“ -Općinska služba za obnovu. tako i šire i zajedničko djelovanje na najvećem broju pitanja od čijeg pravovremenog rješavanja ovisi ukupno stanje u ovoj oblasti. parcelacija i nadziñivanje. *Nadalje. Predložene mjere. procedura i postupak uklanjanja bespravno sagrañenih objekata traje duži period. mjesnih zajednica. Općinska služba za obnovu. općinskih i kantonalnih vlasti u održavanju i upravljanju stambenim zgradama. Prvi put donesen je Zakon o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanja zgradama od strane Skupštine KS 2001. *Značajno pitanje predstavlja i dozvoljena legalizacija bespravnih objekata koja se mora organizovanije i brže provoditi.”). U ovom zakonu utvrñena je obaveza općina za realizaciju “hitnih intervencija” na stambenim zgradama. ali isti ne predstavlja stvarno stanje stambene infrastrukture na području ove općine. dok je za saniranje ratnih šteta na stambenim objektima nadležan KS. Ako se to obezbijedi. ako su zatečeni na temeljima objekta u momentu kontrole. isti posjeduje relevantnije podatke o oštećenim i saniranim objektima. ako bi se pravilno shvatile i dosljedno provodile. katastra. a 2004 godine novim zakonom preciznije su definisane nadležnosti etažnih vlasnika. mogući su odreñeniji napori u okvirima općinske uprave što uključuje zajedničke napore resornih službi iz oblasti urbanizma. razvoj i komunalne poslove raspolaže evidencijom zaprimljenih zahtjeva za sanaciju zajedničkih dijelova stambenih zgrada kolektivnog stanovanja (krovovi. *Oblast i problematika grañenja zasigurno zahtijevaju kvalitetniji proces planiranja i u tom pogledu odgovorniji odnos nadležnih institucija.. a s druge strane u pitanju su ozbiljne nezakonitosti za ovakva ponašanja. te da je u saradnji sa Sarajevostanom od 1996. značajno bi uticalo na stanje u oblasti grañenja i sve protivrječnosti s tim u vezi. sudova. . *Nužno je postupak i proces pribavljanja tehničke dokumentacije naročito kad su u pitanju urbanističke saglasnosti i grañevinske dozvole. odnosno manje problema. *Moraju se vrlo ozbiljno i odgovorno sagledati postupci javnih preduzeća koja dozvoljavaju priključke struje. upravitelja.g. zasigurno bi imale pozitivne efekte. što zahtijeva odreñene promjene u sada važećim propisima. grañenja. fasade) od 2001. u kome vremenu investitori. grijanja pa i ptt linija na bespravno grañene objekte. liftovi. S tim u vezi su i ocjene da bi trebalo sagledati sadašnje kriterije i prema zahtjevu vremena izvršiti nužna prilagoñavanja u smislu da se otvori mogućnost šire primjene na već izgrañene i odavno useljene bespravno sagrañene objekte. godine vršeno snimanje ovakvih objekata. Otuda razmišljanja da bi trebalo pojednostaviti i ubrzati postupak. Nedavno usvojeni propisi oštrije sankcionišu ove pojave i odgovornosti nadležnih subjekata. svu ozbiljnost i poljedice bespravne gradnje. ekonomskih i kulturnih uslova življenja. Neki pomaci su u tom smislu učinjeni.3.

Kao loša praksa istaknuto da se i pored postojanja slobodne snage u postrojenjima KJKP “Toplane”. definisane obaveze općine da svojim aktima utvrdi način provoñenja hitnih intervencija na stambenim objektima. prijedlog objekata na kojima bi trebalo izvršiti hitnu sanaciju liftova. -Uklanjanje čvrstog otpada i upravljanje otpadom. što je pretpostavka u preuzimanju uloge organizatora i realizatora škole za obrazovanje odraslih.4. razvoj i komunalne poslove ažurirala svoje evidencije.) -Štampanje priručnika za djecu -Promocija saradnje sa vlastima. Javni gradski prevoz C. 2006.Kantonalno ministarstvo za stambene poslove za 2006. te u saradni sa upraviteljima i savjetima mjesnih zajednica kandidirala nadležnom Ministarstvu prijedlog prioritetnih objekata za sanciju zajedničkih dijelova. kao najčešće prve institucije kojoj se članovi porodice obraćaju za pomoć D. 03. Nakon toga pristupit će se realizaciji projekta sa odabranim izvoñačem radova. Takoñe. Nakon usvajanja odluke pokrenute su aktivnosti na utvrñivanju prijedloga liste objekata na kojima će se izvoditi „hitne intervencije“ i isti je predložen Općinskom vijeću na usvajanje. za zagrijavanje novih objekata koji se nalaze u njihovoj blizini dozvoljava gradnja pojedinačnih kotlovnica na gas. kontinuiranim radom mogli rješavati i preventivno djelovati na socio-patološku situaciju unutar porodica učenika. Udruženja grañana UG “SOS” za sprečavanje okrutnosti nad životinjama Prijedlozi za poboljšanje stanja u ovoj oblasti i drugo: -Edukacija o zaštiti životinja u lokalnoj zajednici (evropski standardi. Prijedlozi KJKP u cilju poboljšanja stanja u odreñenim oblastima -Prijedlog KJKP “Rad” dat je u socioekonomskoj analizi u tački 6. B. u oblasti socijalne zaštite predlaže angažovanje socijalnog radnika sa odgovornošću za 2-3 osnovne škole.3. 715 osoba sa nepotpunom osmogodišnjom školom. U cilju poboljšanja obrazovne strukture stanovništva uočava se poreba da se organizuje škola za odrasle. Odluka je nakon provedene javne rasprave usvojena na sjednici Općinskog vijeća... Obrazovanje – prijedlozi osnovnih škola OŠ “Džemaludin Čaušević” Prijedlog unapreñenja oblasti obrazovanja i socijalne zaštite Uvidom u kvalifikacionu obrazovnu strukturu populacije naše općine koja izmeñu ostalog broji i 245 nepismenih. Na ovaj način socijalni radnik i pedagog škole bi zajedničkim. dobre prakse iz regije i svijeta) -Umrežavanje sličnih organizacija i kreiranje temelja za osnivanje državnog udruženja -Kampanja zagovaranja za Zakon o zaštiti životinja na državnom nivou -Promocija humanog pristupa zbrinjavanja životinja -Zagovaranje osnivanja centra za zaštitu životinja -Promocija volonterizma kroz edukaciju i kroz angažovanje istih -Radionica za djecu i mlade u osnovnim i srednjim školama – izgradnja svijesti -“Pet” terapija sa djecom sa invaliditetom (autizmom. saradnja sa medijima i kreiranje različitog kreativnog promotivnog materijala 197 . godinu namjerava na području ove općine investirati veća finansijska sredstva za sanaciju zajedničkih dijelova zgrada. zajključuje se da veliki broj odraslih osoba nema završenu osnovnu školu. U tom cilju je općinska Služba za obnovu. U skladu sa Zakonom o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanju zgradama. -KJKP “Toplane”. dana 29. prava životinja.1. -KJKP “Gras”. godine. plan poboljšanja stanja u ovoj oblasti dat je u socioekonomskoj analizi u tački 6.Energetska infrastruktura i snabdijevanje. OŠ “Džemaludin Čaušević” ima dugogodišnje iskustvo u organizovanju i relizaciji pripremne nastave i vanrednog polaganja razrednih ispita. prikaz kapaciteta i instalisane snage kotlovnica dat je u socioekonomskoj analizi u tački 6. pripremljen je prijedlog Odluke o načinu provoñenja hitnih intervencija u kojoj su tačno utvrñene aktivnosti i nosioci aktivnosti za odreñene faze realizacije „hitnih intervencija“ na objektima kolektivnog stanovanja. a što je predviñeno i pedagoškim standardima..2. direktno iz škole. kao i prijedlog objekata na kojima bi trebalo izvršiti hitnu sanaciju krovova.

da ne uništavate okoliš. pokazujući čuda od junaštva i strpljenja kao i trpljenja. Napravila bih elaborat u saradnji sa NAŠIM I SVJETSKIM POZNATIM I PRIZNATIM INSTITUTIMA U VEZI S PROIZVODNJOM ZDRAVE HRANE. a ne samo u pravopisnom. i šetališta za odmor. Uredila bih prostore za djecu. da zaposlim prave ljude na prava mjesta koji neće biti tu zbog sebe već zbog općih interesa svih onih koji tu žive i potražuju neka svoja prava. ali trebaju nam i škole. Ako završim studij arhitekture i hortikulture. ja ću već imati 5 godina radnog staža. da ne pljujete po ulici. za dušu našu. recimo u C fazi. i lijepo ureñeni i pametno osmišljeni parkovi. izdvojila bih one koji se znaju ponašati profesionalno i one koji to ne znaju pa vas gledaju poprijeko kad se pojavite kao da ste mu nasrnuli na vlastitu kuću. Ako završim fakultet političkih nauka. U svakoj školi bih napravila malu ambulantu 198 . po neuslovnim prostorijama sa skoro nikakvom opremom. to traži dodatni angažman stručnjaka i više novca. ponekom neobičnom fontanom i skulpturom nekog poznatog. Ako budem režiser. Nije li sramota da nam gimnazijalci i 11 godina nakon rata žive i rade u ratnim uslovima. i obdaništa. galeriju itd. da imaju bioskop. za razonodu. ako budem imala sreću da se zaposlim. režirat ću predstave u novootvorenom Novogradskom pozorištu jer grañani ove općine zaslužuju malo više od Novogradskih dana kulture jedanput godišnje i dovoñenja pjevača sumnjivog kvaliteta u Akvu. da modernizujem njenu upravu. ima li mita i korupcije. Izdvojila bih pismene od nepismenih i ukazala na potrebu njihovog opismenjavanja u svakom pogledu. ali to je ulaganje u mlade kako bismo dobili mentalno i fizički zdrave ličnosti. i sportske dvorane. Naravno. neka banaka. neka velikih auto-kuća. ne bih se nijednog trenutka dvoumila oko toga treba li najmnogoljudnijoj sarajevskoj općini gimnazija ( jedna ili dvije) i treba li zajedno sa Gradom konačno nešto učiniti da se napokon realizuje projekat izgradnje novogradske gimnazije. a zakonsku legislativu. oplemenila bih ih ukrasnim drvećem i cvijećem. dodatno bih opremila prostore po školama (ako ne možemo izgraditi nove) gdje bi se djeca nakon obavezne nastave bavila slobodnim aktivnostima prema svojim sklonostima kako bi bila manje na ulici i manje pred televizorom na kojem gledaju sapunice i filmove sumnjive vrijednosti i slušaju muziku još sumnjivije vrijednosti. doraditi ili upotpunosti promijeniti. uredila bih postojeće trgove. U koprodukciji sa televizijom snimila bih film o tome kako su grañani ove općine preživjeli četiri godine rata stanujući na prvoj odbrambenoj liniji. buduće korisne članove društva koji će se svojom pameti i svojim radom odužiti svojoj zajednici na najbolji način. ima li familijarnih i prijateljskih veza i štela. Premijera filma koji bi se zvao Začarani krug ili Mali ljudi – istinki heroji bila bi besplatna za sve grañane i održala bi se u velikoj kino – bašti negdje. neka i reciklaže otpada. zamišljajući se u raznim ulogama. Trebaju nam I NATPISI TIPA: Molimo vas da ne gazite travu.Najbolji učenički rad na temu: MOJA VIZIJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO 2015 2015. Kad bih bila načelnik Općine. neka i Avaza. namjera mi je da to radim dobro i da bude svrsishodno. Valjda bi ljudi stekli naviku da se u skladu sa tim i ponašaju. da pomognete starijim i invalidima i sl. parkove. Ne znam još tačno šta ću biti. ali svejedno je. ali i nekog mladog autora – kipara. Ako bih bila pedagog ili psiholog ili općenito prosvjetni radnik. neka i velikih trgovačkih centara. jer ću do 2010.godine završiti fakultet. neka i Zore. Takoñer bih snimila jedan dokumentarac o općinskim službenicima i u njemu bih pokazala koliko su službeni a koliko neslužbeni prema onima koji tu dolaze da rješavaju neke svoje probleme. pravo ili ekonomiju. što god budem radila.4. Kakav primjer dajemo mladima? Kakvu im poruku odašiljemo? Želimo li im reći da su oni na margini ili da je obrazovanje na zadnjem mjestu? Neka tvornice žice i eksera. za to seljake moramo stimulisati. i bioskop. i pozorište. razvit ću dobre i obostrano korisne kooperantske odnose sa poljoprivrednim proizvoñačima i na našim ureñenim pijacama prodavat će se uglavnom domaći a ne uvozni proizvodi sumnjivog kvaliteta. trudit ću se da općinu ojačam ekonomski i politički. Oni zaslužuju da imaju svoje pozorište sa stalnim repertoarom domaćih i svjetskih dramskih pisaca. posebno kad je u pitanju uvoz hrane. da ne bacate posvuda otpatke. napravila bih neku vrstu diznilenda za njih gdje bi mogli sami ili sa svojim roditeljima provoditi svoje slobodno vrijeme i tako se rekreirati i razvijati svoju maštu.

ali mislim da je i ovo dosta. Da bih mogla da ostvarim svoje planove. potrebno je da Općina Novi Grad u svojoj Strategiji razvoja da prioritet zapošljavanja mladih kao i tome kako ovu općinu učiniti prijatnim i privlačnim mjestom za život Posebno. Maturantica Pete gimnazije Šarkinović Zlatana 199 . Ja sam maturant i dat ću sve od sebe da steknem što bolje obrazovane i na nama je svima da našu općinu učinimo što ljepšim mjestom za život. Općina mora planirati kako riješiti problem maloljetničke delikvencije i donijeti plan preventivnih mjera da se delikvencija u korijenu spriječi. Opet smo na terenu obrazovanja i mladih i starijih . TO MORATE PLANIRATI U STRATEGIJI RAZVOJA. ali morate nam dati šansu. Imam ja još ideja.(ljekar opće prakse i zubar) da djeca ne moraju za svaku sitnicu ići u dom zdravlja i gubiti vrijeme čekajući na pregled ili na opravdanje.

regulisanje Vila saobraćaja u mirovini. 6. borba protiv II kriminala i narkomanije 13.068 814 467 505 29 . razvoj PTT usluga 15. obnova doma slijepih 11. Dolac i Buća Potok 137 119 61 101 izgradnja izletišta na Žuči i izgradnja ceste do deponije. sprotskih i kulturnih objekata 3. mreže u Dobroševićima 2. Saraj Polje 55 51 30 40 izgradnja pošte. Naselje heroja Sokolje 39 30 18 22 otvaranje fabrike. zaštita životne sredine 22. urediti dječije vrtiće 16. Alipašino Polje A 1 33 28 4 6 ureñenje parkovskih površina i pokretanje proizvodnih pogona 19. i kan. Švrakino Selo III 50 38 41 12 ureñenje park šume Mojmilo i ureñenje zelenih površina 17. Švrakino Selo II 50 43 36 27 legalizacija objekata.izgradnja kino dvorane 12. Alipašino Polje C-I i 56 39 22 9 6 poboljšanja sigurnosti grañana. Staro Hrasno i Čengić 100 51 31 32 5 izgradnja proizvodnih objekata.5. svega 1. Dobrinja D 51 46 25 25 7. Alipašin Most I 41 39 24 32 5 završiti regulacioni plan. Alipašin Most II 19 16 1 1 3 izgradnja fabrika. Otoka 50 37 4 30 obnova obdaništa parkin prostori i olimpijski bazen 21. Alipašino Polje A 2 33 26 12 11 3 realizacija projekata iz oblasti proizvodnje 20. GODINE PRIORITETI PRIJEDLOZI Redni Mjesna zajednica Broj obnova i komunalne drugi broj anketa nezapoizgradnja usluge i problemi Najvažniji razvojni projekti slenost infrastruktu servisi re 1. Dobrinja A i B 37 27 22 10 izgradnja bazena na Dobrinji. projekti razvoja biznisa. izgradnja o. Briješće 39 26 14 23 sanacija bespravne gradnje. zakon za liječenje ovisnika. Aneks 50 33 5 24 4 izgradnja osnovne škole i ambulante 18. Olimpijsko selo 50 26 32 41 projekti za sufinasiranje pripravnika. izgradnja garaža. Šalter sala Općine 29 17 6 objekti za edukaciju mladih. izgradnja rampi za ivalide. C-II borba protiv dorge i kriminala. socijalni projekti. Dobrinja C 36 3'0 17 17 stambena pitanja. stambena problematika 8. kultura življenja. MZ Dobroševići 55 46 46 32 1 izgradnja vod. obnova fasada zgrada. soprtski tereni izgradnja nadvožnjaka 5.sanacija klizišta. Alipašino Polje B I i B 58 47 16 10 2 podrška pokretanju proizvodnje. razvoj privrednih djelatnosti 14. izgradnja doma zdrvlja 9. ANALIZA ANKETNIH UPITNIKA U MJESNIM ZAJEDNICAMA U OKVIRU STRATEŠKOG PLANA RAZVOJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO DO 2015.š. izgradnja tramvajske pruge 10. izgradnja sprotskih terena i tvornice za zapošljavanje 4.zaštititi investicije uložene u infrastrukturu. izgradnja pošte. razvoj privrede.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful