OPĆINA NOVI GRAD

SARAJEVO

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO DO 2015. GODINE

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO DO 2015. GODINE

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO

SERDA-Sarajevska regionalna razvojna agencija, sufinansirala je izradu ovog dokumenta

2

SADRŽAJ

I

1.Uvod 2.Metodologija 3.Socioekonomska analiza 4.Izvod iz prostornog plana Kantona Sarajevo do 2023. 5.Istraživanje 6.SWOT analiza

6 9 10 65 75 97 103 105 114 184 185

II III IV V VI

Vizija Strateški ciljevi Operativni dio – Projekti Implementacija Strategije Prilozi

3

U IZRADI STRATEGIJE UČESTVOVALI

Nosioci odluke o pristupanju izradi dokumenta Strategije Damir Hadžić, općinski načelnik Safet Kešo, predsjedavajući Općinskog vijeća Radna grupa za izradu dokumenta Strategije Hazima Pecirep Smail Hodžić Tajib Delalić Murat Mudželet Mersa Kustura Edina Imamović Nihad Kasumović Vanjski konsultanti Marija Milović Haris Ćatić Savjetnici i pomoćnici općinskog načelnika Amela Zahirović Šemsudin Hadžić Esad Jelešković Ismet Burdžović Jusuf Begić Dervo Čolakhodžić Miralem Selimović Rada Lukić Jasmina Horo Amir Đedović Emir Dedovoć Želimir Lalić Nihad Hatkić Savjetodavni odbor Općinskog vijeća Huso Ćesir Vahidin Omanović Sead Arslanagić OlgaVikić Medijska promocija projekta Ahmed Zećo Naliha Šabanović Nermina Drugović

Partnerska grupa
Sarajevska regionalna razvojna agencija - SERDA Privredna komora Kantona Sarajevo Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo Ministarstvo prostornog ureñenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Ministarstvo za rad i socijalnu politiku Kantona Sarajevo Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo Centar za socijalni rad Novi Grad Služba za zapošljavanje Novi Grad

4

Dom zdravlja Novi Grad Obrazovne institucije Javna komunalna preduzeća Preduzeća iz oblasti privrede Udruženja grañana

Istraživanje potreba grañana i privrede sa aspekta poboljšanja ambijenta za življenje i poslovanje realizovalo Udruženje poslovnih savjetnika u BiH – LESPnet, Edin Alić

5

1. UVOD
Cilj izrade dokumenta Strategija razvoja općine Novi Grad Sarajevo do 2015. godine (SPRONG) je da osigura strateški okvir u planiranju i provoñenju prioriteta za integrisani razvoj općine, te na taj način kreira ugodan ambijent za življenje stanovnika općine i za poslovanje poduzetnika. Osnovni principi primjenjivani u procesu izrade Strategije -partnerstvo u postupku izrade -zajedničko vlasništvo i učešće -transparentnost postupka -strategija je kombinacija vizije, dugoročnih strateških pravaca i srednjoročnih prioriteta Proces izrade Strategije bio je voñen principom saradnje sa zajednicom. U cilju prepoznavanja potreba grañana i privrede za poboljšanje ambijenta za življenje i poslovanje u općini Novi Grad, realizovano je istraživanje metodom anketiranja ciljnih grupa. Ovim modelom grañani i poslovni sektor uključuju se na najširoj osnovi u planiranje razvojnih aktivnosti lokalne zajednice. Akteri u procesu izrade Strategije -predstavnici svih općinskih službi -stručni konsultanti -poslovni sektor -NVO sektor i grañani -predstavnici svih odgovornih institucija i JKP Kantona Sarajevo Organizaciona struktura -Radna grupa - sastavljena od predstavnika općinskih službi i vanjskih konsultanata bila je operativno tijelo procesa izgradnje strategije u svakom od ciljnih područja. -Partnerska grupa uključivala je predstavnike poslovne zajednice, institucija, udruženja i grañana, a na sastancima sa članovima radne grupe razmatrala je privremene rezultate procesa izgradnje strategije, davala primjedbe i prijedloge na njih, djelovala konsultantski. -Fokus-grupe definisale su instrumente – projekte za provoñenje strategije.

Metodologija korištena u izradi Strategije U izradi dokumenta primijenjeni su standardi Evropske unije, projektni pristup i široko učešće svih odgovornih i zainteresovanih subjekata za razvoj lokalne zajednice.
Provedene aktivnosti: -prikupljanje podataka za socioekonomsku analizu -istraživanje potreba javnosti -socioekonomska analiza -SWOT analiza -vizija i komparativne prednosti općine -rangiranje strateških pitanja -definisanje strateških ciljeva i mjera -prijedlog projekata -izrada prijedloga dokumenta strategije -javna rasprava o dokumentu, usvajanje i publikovanje

Alati korišteni za učešće grañana -Ankete organizovane meñu grañanima, privrednicima -Upitnici putem kojih su grañani indentifikovali prioritetne probleme -Učešće NVO u radu partnerske grupe -Razmatranje nacrta dokumenta Strategije na Centralnoj javnoj raspravi i u mjesnim zajednicama -Organizovano takmičenje za djecu i mlade (literarni radovi) „Moja vizija Općine Novi Grad“
-Za prezentaciju SPRONG-a korišteni:

6

Mediji: TV, radio, dnevne novine Bilten Općine Novi Grad Plakati, leci, pamfleti WEB stranica Drugi propagandni materijal -Aktivnosti nakon usvajanja dokumenta Strategije -Svečana konferencija, prezentacija Strategije -Izrada skraćene verzija dokumenta

Partnerstvo i konsultacije tokom izrade Strategije omogućili su da dokument bude kompatibilan sa strategijama i programima institucija u Kantonu Sarajevo. Dokument je usklañen sa izvornim nadležnostima Općine, kao i planovima višeg reda: Prostorni plan Kantona Sarajevo do 2023. godine, Regionalna strategija ekonomskog razvoja sarajevske ekonomske makroregije, Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2015. godine, revidirana PRSP strategija BiH 2004-07.

Zaključci i odluke vezani za izradu dokumenta Strategije -Odluka Općinskog vijeća od 31. marta 2006. godine o pristupanju aktivnostima na izradi Strategije razvoja općine Novi Grad Sarajevo do 2015. godine -Rješenje općinskog načelnika o imenovanju Radne grupe za izradu Strategije -Rješenje općinskog vijeća o izboru 4 člana Savjetodavnog odbora za izradu Strategije -Ugovor sa SERDA o sufinansiranju izrade Strategije -Ugovor sa LESPnetom (u procesu javnog odabira) za angažovanje na „Istraživanju potreba javnosti“ (grañana i privrede)

7

2. PROCES IZRADE STRATEGIJE (grafički prikaz)

Radna grupa za izradu Strategije

Partnerska grupa za izradu Strategije

Socioekonom. analiza općine

Istraživanje potreba grañana i privrede (LESPnet)

Identifikovanje prioritetnih problema (ankete u MZ)

SWOT analiza općine

Vizija općine i njene komparativne prednosti

Strateški cilj 1 Mjere

Strateški cilj 2 Mjere

Strateški cilj 3 Mjere

Strateški cilj 4 Mjere

Projekti (fokusgrupa)

Projekti (fokusgrupa)

Projekti (fokusgrupa)

Projekti (fokusgrupa)

8

jugozapadne i zapadne strane okružena je masivima Trebevića i Igmana. 2. Prosječna nadmorska visina kotline je 500 metara. Intenzivnim naseljavanjem i gradnjom nestajale su poljoprivredne i šumske površine i pretvarane u grañevinsko zemljište. tako da je općina 1991. Jugozapadna granice općine podudara se sa tokom Miljacke i nastavlja ulicom Aleja Bosne Srebrene. Ilijaš i Istočno Sarajevo. godine. U kratkom periodu izgrañena su velika stambena naselja i prateća infrastruktura. Zapadne granice općine idu kroz naselja Reljevo i Dobroševići. služi kao temeljni dokument za pripremu SWOT analize općine i daljih strateških dokumenata. počinje i proces intenzivne obnove. čiju sjevernu granicu čine Orlić i Žuć. održane 1984. Preko brda Mojmilo se spušta do Novopazarske i Milinkladske ulice i dolazi do naselja Hrasno. na sjeveru općine. Zemljište je vrlo složene geološke grañe. Geografski položaj i karakteristike reljefa Područje općine Novi Grad sastavni je dio Sarajevskog polja i predstavlja jugoistočni dio prostrane Sarajevsko – zeničke kotline. Općina Novi Grad zahvata površinu od 47. Mojmilo. Buča-potok čini istočni dio granice općine. Briješće.000 stanovnika. Brzim širenjem Sarajeva zbog prirasta stanovništva i izgradnje privrednih kapaciteta. a naročito se mijenjalo tokom prošlog vijeka. godine u Sarajevu. da bi danas ovaj prostor dobio izgled moderne urbane cjeline. Ilidža. SOCIOEKONOMSKA ANALIZA OPĆINE 1. u pogledu devastiranih stambenih i privrednih objekata. Bržem razvoj ovog područja doprinijele su i XIV zimske olimpijske igre. Tokom rijeke Miljacke se vraća prema naselju Otoka. padine Mojmila. 482 metra. Na jugu prati liniju ulice Kurta Schorka do Bjelopoljske ceste. Vitkovac brdo.000 stanovnika. pa i promjene teritorijalnih granica. Najviša tačka općine je brdo Žuć na visini od 850 metara. informatičke i posredničke usluge.Agencije za finansijske. Graniči sa općinama Novo Sarajevo. AFIP. Zavoda za planiranje razvoja kantona Sarajevo. Vogošća. osnova za utvrñivanje njenih razvojnih potencijala.7% teritorije kantona Sarajevo i gdje živi 119. Historijat općine Općina Novi Grad Sarajevo po nastanku je najmlaña u kantonu Sarajevo. odnosno 29% populacije kantona. Sarajpolje i Dobrinja i individualna stambena izgradnja u padinskim područjima općine – Sokolje.3. najvećeg tercijarnog bazena u dinarskom prostranstvu. Općina je prema sjeveroistoku okrenuta Humskom brdu. kao i drugih institucija u kantonu. sa obnovom grada. PLANINA Brda Žuć Volujak Golo brdo Mojmilo VISINA 850 m 824 m 793 m 590 m 9 . a najniža u Reljevu. oporavka i nove gradnje na općini Novi Grad. desila se i intenzivna stambena izgradnja ove općine na lokalitetu Sarajevskog polja. formirana je 1978.2 km2 što čini 3. ljudskih gubitaka. Općina je pretrpjela velike promjene u ratnom periodu stradanja. Uvod Socioekonomska analiza zasniva se na podacima prikupljenim iz više izvora: općinskih službi. Povoljne karakteristike Sarajevskog polja oduvijek su pogodovale za život i rad ljudi. 3. godine. institucija u kantonu Sarajevo za statistiku. Izgrañena su nova naselja: Ali-pašino Polje. Zadaci socioekonomske analize su slijedeći: prezentiranje raspoloživih podataka o općini Novi Grad. Sa južne. Od 1996. godine imala 136.

sa rjeñim prisustvom krečnjaka. Česte su i temperaturne inverzije kada je temperatura u kotlini niža od onih na planinama.Zenica na potezu Briješće .Stup . U ravničarskom dijelu općine pojavljuju se aluvijalna karbonatna pjeskovita tla.7% prostora općine na nagibe terena do 45%. prolaze tri saobraćajnice od interesa za Federaciju. a prema sjeveru 18. 3. visokovrijedna zemljišta I.3% prostora općine otpada na nagibe terena preko 45%. Orijentacijom prostora može se ocijeniti da je teren općine orijentisan prema jugu 39. i to njen centralni dio. Lepenica. te različitost u mehaničkom.Nagib terena: 6.3%.1. Prirodni zemljišni profil područja u najvećoj mjeri je izmijenjen najrazličitijim oblicima antropogenog djelovanja.4%. 3. pješćara.Trnovo. Iz tog razloga prisutne su magle u tri godišnja doba. koji su flišne prirode. laporaca i konglomerata. Prema podacima iz Prostorne osnove kantona Sarajevo. uliva se u rijeku Bosnu. a 93. teksturnom sastavu igraju značajnu ulogu u pedogenezi.Mostar i treća Briješće . Na aluvijalnu ravan se nadovezuju tercijarni sedimenti. a posebno njihova pojava slojeva prema površini terena. Graña ovih slojeva.Semizovac. a posebno ako se pojavljuju slojevi okomito na površinu terena“. 10 . 4. Rijeka Bosna protiče kroz općinu Novi Grad na potezu Butila . a prema istoku 8. te uglavnom forme iluvijalnog. Za ovaj dio općine važan vodotok je i Rječica na području Reljeva. Hidrološke karakteristike područja Vodotoci na općini su rijeke Miljacka. dok su stariji aluvijalni nanosi nešto grubljeg sastava i izgrañeni od šljunka i pijeska. i nešto prije Miljacke. ali ih ima i preko 1 metra.1%. od kojih je jedna dio magistralnog puta Sarajevo . takoñer na području Butila.2. Prema zapadu okrenut je 11. Rijeka Dobrinja samo malim dijelom svoga toka protiče i kroz ovu općinu. Geološke karakteristike područja Područje predstavlja mali prostor vrlo složene geološke grañe koji pripada dinarskom sistemu. Najzastupljeniji tipovi tla su antropogena. Najvećim dijelom općine protiče Miljacka. RIJEKA Miljacka Dobrinja Bosna JEZERO 1 (jedna) bara u km cca 8 km cca 2 km cca 4 km 3. „Najmlañi sedimenti. Ravni dijelovi općine zauzimaju 22. II i III bonitetne kategorije imaju malo učešće u ukupnoj površini kantona i prostorno su ograničena na površine općina Ilidža i Novi Grad. Klimatske prilike Kontinentalna klima sa specifičnostima kotlinskog karaktera. To su najmlaña tla i vrlo su pogodna za razne povrtlarske kulture. Sastav flišnih slojeva je raznolik.3.4%. Novo Sarajevo i Ilidža predstavljaju najpovoljniji teren za prostorni razvoj. Sa aspekta nagiba terena općine Novi Grad.8% površine. Bosna i potoci Rječica. Buča potok.Ilidža . aluvijalnog i semiglejnog tla.Reljevsko polje. Dobrinja. recentni aluvijum je pjeskovit i najčešće karbonatan. druga je Sarajevo . Saobraćajne veze Kroz teritoriju općine Novi Grad. koja se u toku obilnih padavina izlijeva i plavi okolna područja. Moćnost pojedinih slojeva varira. Flišni slojevi su izgrañeni od glinaca. čak je na nekim mjestima i potpuno uništen. što ima odlučujuću ulogu u formiranju zemljišnih asocijacija. Prosječne temperature zraka su neujednačene i imaju pojave izrazito maksimalnih i minimalnih vrijednosti. koja se na području Butila ulijeva u rijeku Bosnu.

Briješće (sjeverna longitudinala). jer su direktno povezane sa saobraćajnicama od interesa za Federaciju: saobraćajnica Bistrik . Analizom nagiba terena vidi se da 6. meñunarodnim saobraćajnicama (putevi. Beograd 323 km.4km 7. željeznice. aerodromom: Sarajevo 2 km.00 7. Glavne putne veze unutar općine ODREDIŠTE (od-do) Otoka-„Osloboñenje“ ( B. aerodromi) Odredište od/do Novi Grad Autoput (Zg-Bg) 210 km Aerodrom Sarajevo 2 km Aerodrom Zagreb 415 km Saobraćajnom infrastrukturom.Dobrinja (gradska zaobilaznica južna longitudinala) i saobraćajnica Safeta Zajke . transregionalnim.00 1.7 % prostora općine na nagibe terena do 45%. putevi i željeznice.most .3 % prostora općine otpada na nagibe terena preko 45%. Dubrovnik 244 km. Napominjemo da su ove saobraćajnice djelimično izgrañene jer se koriste samo dvije saobraćajne trake.00 km dvije trake Napomena glavna gradska saobraćajnica djelimično se poklapa sa trasom gradskog autoputa na potezu preduzeće Fabulas – Buča Potok većim dijelom se poklapa sa trasom južne longitudinale. M.Rajlovac (Safeta Zajke) km 2x3 trake x 2. općina je povezana sa širim regionom. dobra saobraćajna povezanost sa drugim regijama i administrativna pripadnost glavnom gradu BiH daju značajnu prednost općini Novi Grad kada je u pitanju povoljnost teritorije za investicije.Bačići (Sarajevo .Buča Potok . 11 .00 3.most .Takoñe kroz teritoriju općine Novi Grad prolaze i dvije najfrekventnije i najznačajnije saobraćajnice. Tuzla 133 km. Povezana je sa meñunar.Šamac ) Al. Mostar 130 km. Ocjena stanja Povoljan geografski položaj. a planom je predviñeno četiri trake (kao gradski autoput).Rajlovac (Sarajevo . Zagreb 415 km.50 0.00 10.Selimovića ) Buča Potok .50 Glavne veze sa regionalnim.Ploče ) km unutar regije 9. Željeznicama i magistralnim putevima povezana je sa zemljama bivše Jugoslavije i drugim evropskim zemljama. na dijelu Švrakino buduća trasa autoputa pomjera se južnije prema brdu Mojmilo Hrasno – Saraj polje (Safeta Hadžića) Glavne željezničke veze sa drugim regijama ODREDIŠTE (od-do) Al. što predstavlja najpovoljniji teren za prostorni razvoj.00 Napomena ne odvija se saobraćaj u punom kapacitetu ne odvija se saobraćaj u punom kapacitetu Razdaljine Grad Sarajevo Općina Općina Novi Grad Općina Novi Grad Općina Novi Grad Općina Novi Grad Općina Novi Grad Naselja Centar grada Bojnik Dobroševići Rajlovac Zabrñe Safeta Zajke Safeta Hadžića km 7. a 93.5 km dvije trake 3.

262 1. 5. a uzrok je. Padinski dijelovi općine pokazuju nestabilnost terena i pojavu klizišta.201 4. godini na području općine bilo je 81. 19. 23.607 5.5 % Srba.2 % ostalih.569 1. 1.903 stanovnika. Stanovništvo po etničkim skupinama Stanovnici/ Etnička pripadnost 1991. godine. 15. podzemne vode i neispravna vodovodna i kanalizaciona infrastruktura (ocjena iz Prostorne osnove KS).9 % Bošnjaka.448 2.270 Hrvati 8.514 3.492 12 .886 5.794 6.903 U 2005. 6. a preko 16.467 1.404 3.3%. 24.985 6.214 1.293 99. 11. 5. jer je na tom području smještena.006 1.698 5.000 manje nego 1991.125 5.611 Ostali 20. 2001.770 6.355 2. 9. 25. 6. 4.672 Ukupno 136.289 91.350 Bošnjaci 69. pored konfiguracije terena.204 85.774 1.886 5. 22.230 1. 7.803 3.011 1. 21. 14. godine.791 1. a prosječna u kantonu Sarajevo je 1.257 1.736 7.413 2.Br.820 3.3 % Hrvata i 2. Broj stanovnika po mjesnim zajednicama (podaci MZ) R. 12. Stopa rasta stanovništva 1996 – 2003.772 2.418 9.121 2.632 111. bila je 2. najvećim dijelom neplanska gradnja objekata. 1996. Stanovništvo Na području općine Novi Grad na površini od 47.135 3.342 3.979 910 1.548 1.299 2.Ravni dijelovi općine zauzimaju 22. 10. Temperature zraka su neujednačene i imaju pojave maksimalnih i minimalnih vrijednosti.2. 13. Naziv mjesne zajednice MZ Dobrinja A MZ Dobrinja B MZ Dobrinja C MZ Dobrinja D MZ Sarajpolje MZ Olimpijsko Selo MZ Ali-pašino Polje A I MZ Ali-pašino Polje A II MZ Ali-pašino Polje B I MZ Ali-pašino Polje B II MZ Ali-pašino Polje C I MZ Alipašino Polje C II MZ Švrakino Selo I MZ Švrakino Selo II MZ Švrakino Selo III MZ Aneks MZ Staro Hrasno MZ Čengić-Vila MZ Otoka MZ Buča Potok MZ Dolac MZ Ali-pašin Most I MZ Ali-pašin Most II MZ Briješće MZ Naselje heroja Sokolje MZ Dobroševići Broj stanovnika 5. 5.968 885 1. 5. 16. Najveća koncentracija stanovništva u kantonu Sarajevo je na području općine Novi Grad.710 4.787 2. Klima je kontinentalna sa specifičnostima kotlinskog karaktera. 2. 9.1.125 10. 17.285 3.286 Broj domaćinstava 1. Najvažniji resurs kantona Sarajevo predstavljaju vode Sarajevskog polja.253 3.367 2. 2005 Srbi 37.363 1. pa samim tim i ove općine.8% površine. 3.288 119. godini bilo je 119.348 6.446 3. 18.000 stanovnika više nego 1996.5 %. 26.699 5.325 1.394 1.742 98.854 7.224 1.2 km2 u 2005.476 4.123 3.072 2.730 1. u kojoj živi oko 29% stanovništva kantona Sarajevo. 8. 20.337 11. što je preko 20.465 1.879 4.

13 .000 do 9.UKUPNO 119.000. Prosječna porodica ima 2.88 članova.562.903 41.562 Broj stanovnika na područjima mjesnih zajednica varira od 2. Broj domaćinstava iznosi 41.

što upućuje na zaključak da je povoljnija starosna struktura stanovništva na području općine u odnosu na prosjek kantona. U posmatranom periodu na području kantona Sarajevo živi 16.480 14 .540 stanovnika po km2 . 11.562 Prosječna porodica 2.277.5.9 % stanovništva starijeg od 65 godina.317 38. 69.934 Žene 63.538. godini prosječna gustina naseljenosti na području općine Novi Grad iznosi 2. Prirodni priraštaj stanovništva Natalitet / Mortalitet 1991 1996 2001 2005 Broj Broj Prirodni Broj Broj Prirodni Broj Broj Prirodni Broj Broj Prirodni roñenih umrlih rast Roñenih umrlih rast roñenih umrlih rast roñenih umrlih rast 1. godini od ukupno roñenih. bio je 666.132 44. a broj umrlih 3.252 – osnovne škole Polna struktura stanovništva: 46.088 Populacija stanovništva izmeñu 7-14. ženskih 415.290 7.64 83.5. godini na području općine živi 19.018.4 % stanovništva mlañeg od 15 godina.1 % stanovništva izmeñu 15 – 64 godine starosti i 13.7 puta manji nego 1991. Stanovništvo po starosnoj i polnoj strukturi U 2005.072 864 208 1.3 Broj stanovnika 119. godini u kantonu Sarajevo broj ukupno roñenih je 4. tako da je prirodni priraštaj iznosio 480. U istom periodu prosječna gustina naseljenosti na području kantona Sarajevo iznosi 321 stanovnik po 1 km2 . Broj stanovnika po starosnoj strukturi u 2005.031 Gustina naseljenosti (st/km2 ) 2. muških je 563. godini Dob Broj stanovn. broj razvedenih brakova je 6.540. Gustina naseljenosti U 2005.3 % žene. U 2005.750 5. 70.88 5. prema spolu.7 % stanovništva mlañeg od 15 godina. muških je 482.109 897 248 U 2005. 5.g.518 597 921 1. Gustina naseljenosti na području općine Novi Grad je 7. godine. 0-14 23.014 642 372 1. Broj stanovnika po polnoj pripadnosti i starosnoj dobi (podaci MZ) Starosna dob 0-14 15-64 65 i više Muškarci 56.2 1.5 % stanovništva starijeg od 65 godina.902 12.4. ženskih 544.3. Broj nasilnih smrti je 24. godini prirodni priraštaj stanovništva je 3.4 % stanovništva izmeñu 15 64 godine starosti (radni kontigent) i 10.581 15 .903 410. U 2005. Broj sklopljenih brakova u 2005. U istoj godini umrlih prema spolu.17 26 2005 Domaćinstva 41.g.958 Prosječna porodica Naselja 3.7 % muškarci i 53.233 65 i više 13. Gustina naseljenosti Područje Općina Novi Grad Kanton Sarajevo Površina u km2 47.001 11.9 puta veća nego na području kantona.3 321 Broj domaćinstava 1991 Naselja Domaćinstva 42.

a prosječna na kantonu Sarajevo je 1.88 članova.233 Broj zaposlenih 15.350 89.556 lica.5.6. privrednog. 69. starosna.530 Promjene (rast) broja stanovnika u kategoriji radni odnos rezultat je ne samo promjene statusa nezaposlenog lica.541 70 7.g.Etnički sastav po mjestu stanovanja Srbi 2001. a prema podacima PIO 18. prosječna porodica ima 2. Broj naselja (mjesnih zajednica) na općini je 26.318 91.556 Fed.000 (1996.659 13 2.g. Ratna djejstva u opkoljenom Sarajevu jako negativno su uticala na normalan razvoj stanovništva i njegovu reproduktivnu sposobnost. Bošnjaci 2005. usljed snažne industrijalizacije i razvoja Sarajeva kao administrativnog. zav.424 2. 2001. Podaci o broju zaposlenih u privredi i društvenim djelatnostima na općini ne odnose se na ukupno zaposleno stanovništvo općine. Ostali 2005.193 4. najveće demografske promjene desile su se tokom proteklog ratnog perioda.077 98.903. Gustina naseljenosti (st/km2 ) na općini Novi Grad je 2.4% stanovništva izmeñu 15 – 64 godine i 10. Demografske strukture (nacionalna pripadnost. Migracije stanovništva Pored migracije stanovništva prema gradu tokom nekoliko zadnjih decenija. Stopa rasta stanovništva na općini 1996 – 2003.270 6. pretežno u evropske zemlje.g.podaci Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo Godina Radni odnos 2003.za stat. Grad Selo Ukupno 10. Povoljnija je starosna struktura stanovništva na području općine u odnosu na kanton.g bila je 2. univerzitetskog centra. Najveće demografske promjene desile su se u ratnom periodu.500. je 15. 5.000.351 4 2.500 Fed. 16.199 138 10.630 lica (780 porodica) službeno evidentiranih danas.075 2005. Struktura starosne dobi stanovništva na općini: 19.742 94. 2001.g. Broj domaćinstava iznosi 41. 18.3%.562.7.611 2. Broj radno aktivnog stanovništva 15-64 god 83. broj stanovnika u naseljima varira od 2.g. 19. godini je 119. Hrvati 2005.000 do 9. 12. nego i promjene mjesta boravka već zaposlenog lica. funkcije fertilne strukture) su pretrpjele dalekosežnije promjene – ocjena iz Prostorne osnove KS.224 126 11. PIO 15 .) do 1. 2001. a na kantonu Sarajevo je 314. odnose se na MZ Dobroševići.9% stanovništva starijeg od 65 godina.337 11. Ocjena stanja Na području općine Novi Grad broj stanovnika u 2005. 2005.355 2. a broj tih lica prema mišljenju Zavoda je znatan. a s druge strane prognana i interno raseljena lica su pristizala iz drugih dijelova BiH u toku i nakon rata. Veliki broj stanovništva je izbjegao.854 7.7% stanovništva mlañeg od 15 godina. 5.5%. zav.969 2004.774 80 6. Broj zaposlenih u preduzećima u privredi i društvenim djelatnostima na području ove općine Kako se vidi iz naredne tabele prema podacima Federalnog zavoda za statistiku broj zaposlenih u privredi i društvenim djelatnostima na području općine Novi Grad u 2005.672 Podaci za stanovništvo koje živi na selu. Zaposlenost a. b.Broj zaposlenog stanovništvo općine . Broj izbjeglih i raseljenih lica je varirao od 37. ekonomska struktura.457. obrazovna.

025 KJKP Toplane 365 Geodetski zavod BiH 87 RTV Zaposlenost u privredi (veća preduzeća) Industrija Sprind 258 E – Tds 259 Žica 197 Zrak 191 Kras 134 Uniklima 122 Ind. U kantonu Sarajevo broj registrovanih nezaposlenih lica iznosio je 67.8. trikotaže Šik 43 Brojler 50 Preduzeće Saobraćaj Cts Eurolines CTS Tranzit Intereuropa Rtc Grañevinarstvo Step Oki Euro asfalt Dijamant Trgovina Vf komerc Interex Robot komerc Merkur Asa Pva Planika flex Broj zaposl. 16 . Učešće registrovanih nezaposlenih lica na općini u ukupno nezaposlenoj populaciji na kantonu je 27. 14. 14.727 2001. 15.365 573 2005.92%.6 %. Zaposlenost u javnom sektoru KJKP Gras 2.6 %. Učešće registrovanih nezaposlenih lica u broju radno aktivnog stanovništva kantona je 23. 14. 539 91 131 133 125 120 59 830 378 291 245 61 79 5. g.g. iznosio je 18.g. godini broj aktivnog stanovništva (15 – 65 g.3%. 14.428 486 2002.43%.348 566 2004.646.) na području kantona Sarajevo iznosio je 273. Nezaposlenost Broj registrovanih nezaposlenih lica sa područja općine Novi Grad u 2005. 13.Učešće radno aktivnog stanovništva općine u kantonu Sarajevo U 2005.c.218 543 2003.426 a učešće općine Novi Grad 30. Učešće registrovanih nezaposlenih lica u broju radno aktivnog stanovništva općine je 21. Broj zaposlenih lica u 2005.665 a učešće općine Novi Grad 16.537. Trend – prosjek zaposlenosti u privredi i društvenim djelatnostima i prosječne neto plate Godine Zaposleni Neto plate u KM 2000. na području kantona Sarajevo iznosio je 93. 2005.236 623 Zaposlenost po sektorima Preduzeće Broj zaposlenih 2005.

479 67 11.209 % 3. 15.Kvalifikaciona struktura broja nezaposlenih Stručna sprema VSS VŠ SSS NS VK KV PK NK Ukupno Broj nezaposlenih 733 315 5.915 2.398 4.408 1998.6 34. 14.646 Žene 446 200 3. 2.829 11.432 2002.646 Žene 2. 17.290 11.894 2. 5.257 2003.336 1997.092 315 733 Žene 19 1. 3. 6. najveći broj nezaposlenih je iz grupe nekvalifikovanih.095 2.568 210 18.671 2.646 Škola Nepismeni Do 8 razreda oš Završenih 8 razreda oš Priučeni radnici i Ns Škola za Kv Škola za Vk Srednja škola Viša škola Fakultet Boj nezaposlenih 245 715 5.390 18.633 61 4.002 2. Ukupno 53 3.3 100 Osobe koje prvi put traže zaposlenje: 8.640 2004.529 2005. 8.463 3.454 4.646 Pregled registrovane nezaposlenosti po dužini čekanja na zaposlenje Dužina čekanja do 12 mjeseci do 3 godine do 7 godina preko 7 godina Ukupno Ukupno 4. 14.866 18.685 157 5. 18. 1.389 161 29 2.7 27. 4. 9. 7.209 Pregled nezaposlenosti prema završenoj školi i fakultetu 17 .383 3.209 Pregled registrovane nezaposlenosti po godinama starosti i polu Godine starosti od 15 do 18 od 18 do 24 od 24 do 30 od 30 do 40 od 40 do 50 od 50 do 60 preko 60 Ukupno R.984 1.457 2001.763 3.430 274 5.685 112 6.151 4.866 5.3 0. 14. Manji procenti su kod visokokvalifikovanih.9 0.396 lica Kako se vidi iz prethodne tabele. zatim kvalifikovani i srednja stručna sprema.092 162 157 5. 16.5 0.549 2000. 12.580 2. više stručne spreme i lica sa visokim obrazovanjem.603 1999.8 30. Trend nezaposlenosti 1996. Br. 5. 9.9 1.

00 km Ukupno 3.847 63.21 km/km2 2.218 2003 387. prirodno-matematičkim 28. Prema urbanističkom planu Grada Sarajeva za period 1986-2015. Prema podacima iz Prostorne osnove gustina cesta na području KS iskazane u dužini cesta po površini općine pokazuje izrazito veliku neujednačenost gustine mreža cesta u rasponu od 1.10 km 258.83km intersa za općinu i nekategorisane 192. porodice i društva.500 18. 343 člana porodica poginulih boraca.Šamac lociran je Depo Rajlovac.348 2004 388.428 2002 394.418 93.646 Uporedni pregled: Zaposlenost u FBiH. pravnim 82.25 u Trnovu do 11. ekonomska 664.873 14.199 85.5 km. mašinskim 33.257 2003 297. poljoprivrednim 42. Nezaposlenost je najveći uzrok siromaštva.28km kanton 59. mašinsko-tehnička 458.783 52.837) što predstavlja posebnu opasnost jer kod mladih stvara osjećaj besperspektivnosti življenja na ovim područjima.519 15. Nezaposlenost bilježi stalni rast od 1996. elektrotehničkim 19.791 16.63 km/m2 u Novom 18 . Putna i željeznička struktura Željezničke linije km Ind.640 2004 315. medicinska 723. filozofskim 107. 532 ratna vojna invalida i 278 ostalih invalida čeka posao. Ocjena stanja Najveći socijalni problem BiH kao zemlje u tranziciji. Saobraćajna raskrsnica od regionalnog značaja je Bačići.561 15.50 km Putevi Glavni Lokalni Regionalni Put Sarajevo . a što utiče na ukupni razvoj društva.473 56.711 17. Sa RS povezuje je put Sarajevo-Trnovo.060 14. Zabrinjavajući je podatak da 2. planirana je izgradnja koridora V-c na lijevoj obali rijeke Bosne u dužini od 5 km.Infrastruktura 6.381 85. Prema starosnoj dobi nezaposlena omladinska populacija u rasponu od 18 do 30 godina je najbrojnija (6.529 2005 338.012 14.Kod srednjih škola najbrojnija nezaposlena lica su sa završenom: gimnazija 815.1. transregionalnim i meñunarodnim saobraćajnicama.52 m/stanovniku Ukupno 10. Kod fakulteta najbrojnija nezaposlena lica su sa završenim fakultetom: političkim naukama 132.365 2005 388. kantonu i općini Novi Grad (u firmama) Godina / prosjek FBiH KS Općina 2001 407. kao i veza grada Sarajeva sa ovim koridorom u dužini 4.04 km Ukupno Ukupno 7.022 demobilisana borca. Na općini je sanirano i rekonstruisano 90% postojećih saobraćajnica i izgrañene su nove po prioritetima u mjesnim zajednicama uz učešće grañana. Na teritoriji općine Novi Grad uz željezničku prugu Sarajevo . najveći problem pojedinca. medicinskim 26. godine. stomatološkim 20.737 14.1.54 km Gustina saobr. kantonu i općini Novi Grad Godina / prosjek FBiH KS Općina 2001 267.310 90.00 km 6.Lokalne ceste od Semizovac interesa za 5. Posljedice velike nezaposlenosti su odlazak stručnjaka sa ovih prostora.236 6. Uporedni pregled: Nezaposlenost u FBiH. tekstilno-tehnička 273 lica. Na području Ali-pašinog Mosta smještena je teretna stanica koja je povezana sa carinskim terminalom.00 km Sarajevo Bačići 1.Lokalne ceste od Trnovo 1.270 67. elektrotehnička 384. ekonomskim 90. mreže Gustina saobraćaja mreže Općina je povezana putnom i željezničkom mrežom sa ZD kantonom i HN kantonom i dalje sa regionalnim.40 km Put Sarajevo .328 59.432 2002 282. linija Sarajevo Reljevo 9. a samim tim i općine Novi Grad je nezaposlenost.132 86.910 14.

uvoñenje centralnog upravljanja i kontrole tramvajskog saobraćaja.4. Pred rat je blizu 70% putnika bilo upućeno na tramvajski i trolejbuski saobraćaj i to uglavnom na pravcu IlidžaNeñarići-M. zatim Bulevarom Meše SelimovićaStupska petlja . Granični prijelazi za teretni saobraćaj: na području općine Novi Grad. Na području Rajlovca smješteni su veći skladišni kapaciteti preduzeća: TP DC „Sarajevo“. ukupno 293. te proširenje tramvajskog depoa primjereno naraslim potrebama na lokaciji Velikih drveta. Vodosnabdijevanje i otpadne vode Korištenje i zaštita voda do sada su regulisani Zakonom o vodama (“Sl. Javni gradski prevoz Osnovni problemi karakteristični za predratno. 6. a novije i dopunjena. odvoñenja i tretmana otpadnih voda u Kantonu Sarajevo” koja je rañena radi rješavanja deficita vode u vodosnabdijevanju. „Planet“.92 km. načinu i opsegu mjerenja ispitivanja iskorištene vode iz vodotoka (“Sl. „Podravka“. neadekvatne saobraćajnice za narasli trolejbuski i autobuski saobraćaj. kontaktne mreže i elektovučnih podstanica konačno rješavanje autobuskog i trolejbuskog depoa na novoj lokaciji u Halilovićima. Inspekcijski nadzor nad provoñenjem Zakona o vodama Kantona vrši nadležna Kantonalna inspekcija. -proširenje trolejbuske mreže u naselju Dobrinja (X transverzala) čime se stvaraju uslovi za povezivanje trolejbuskim saobraćajem dva entiteta Iskustva većeg broja gradova razvijenog.33/03).Dvor-Baščaršija i Dobrinja-Mojmilo-Latinska ćuprija. nekategorisane 200. 6. obezbjeñenje većeg učešća tramvaja kapaciteta 250-350 putnika posebno za liniju Neñarići – Radićeva.2. kao i Zakonom o vodama Kantona Sarajevo (“Sl. Drugi planovi GRAS-a: -modernizacija voznog parka i postepen prelazak na veoma komforna moderna vozila velikog kapaciteta.91 km. -Stanje u oblasti vodosnabdijevanja.novine Kantona Sarajevo” br.21 km/km2 .26 km. Logistika i logističke mreže Teretni i logistički centri: teretna željeznička stanica Ali-pašin most i depo željeznica Rajlovac.novine Federacije BiH” broj 18/98). ali i svijeta u razvoju. trolejbuski i vozni park buduće gradske željeznice -modernizacija opreme i infrastrukture.1. 16/00). 6. rješenja za poboljšavanje stanja kojima se predviña: -proširenje tramvajske mreže put Dobrinje i Hrasnice. Na nivou Federacije BiH donesen je Zakon o zaštiti voda (“Sl. Razvoj vodovodnog i kanalizacionog sistema temelji se na studiji “Dugoročnog rješavanja vodosnabdijevanja. „Robot“.1. Gustina cesta na općini je 6.MZ Ali-pašin Most smješten je carinski terminal. „Sprind“.52 m/stanovnik. lokalnih 80.novine Federacije BiH” br. što je posebno važno za tramvajski.Kurta Schorka.novine Federacije BiH” broj 48/98). ali i sadašnje stanje mogu se u najkraćem svesti na veoma spor i nedovoljnog kapaciteta tramvajski saobraćaj. pa i dalje nameću kao jedino moguće rješenje lakošinski sistem. Pravilnikom o vrstama. a dužina cesta po stanovniku je 2. odvoñenja i tretmana otpadnih voda pod kontrolom KJKP “Vodovod i kanalizacija” 19 .1. posebno rješenja pruge. u periodu do 2023. 6.Sarajevu. davanje prioriteta tramvajima na raskrsnicama. za gradove veličine približne Sarajevu. uključujući prognoze potreba za vodom.75 km. ali se saobraćajni pristup odvija preko teritorije općine Novi Grad iz pravca grada: X transverzala preko naselja Dobrinja. Za općinu Novi Grad dužina magistralnih cesta je 12. U svrhu finansiranja izrañena je i studija vodosnabdijevanja i kanalizacije kantona koja se implementira u dvije faze: master plan i studija izvodljivosti. Planirana su.2. Zračni saobraćaj Sarajevski aerodorom je smješten na području općine Ilidža.3.

te izgrañen ureñaj za prečišćavanje otpadnih voda koji se nalazi na općini Novi Grad. urañena je rekonstrukcija dijela kanalizacione mreže i to sredstvima Kantona. Pokrivenost padinskih djelova općine vodovodnom mrežom iznosi 70%. Vodosnabdijevanje navednog područja tretirano je i u razvojnim planovima „Vodovoda“ od prije rata. Sokolovići i Stup) sa kojih se obezbjeñuje oko 90% ukupnih količina vode. Zbog odreñnih poremećaja u potrošnji vode. Najveće količine se zahvataju iz podzemne akumulacije Sarajevsko polje (87%). azbest-cement. Regulisanje njihovog statusa vezano za bespravne priključke zakonski nije moguće tretirati odvojeno od statusa samih objekata. Centralni vodovod Općina Novi Grad snabdijeva se vodom uglavnom iz centralnog vodovodnog sistema u Sarajevu koji je prema Zakonu o vodama Kantona Sarajevo (“Službene novine Kantona Sarajevo” br. kako zbog gubitka u mreži tako i zbog priliva stanovništva na teritoriji općine Novi Grad realno je očekivati poremećaje u snabdijevanju vodom odnosno manjak raspoloživih količina vode. 16/00) u nadležnosti Kantona. Transportni i distributivni sistem – pod transportne cjevovode svrstavaju se glavni dovodi sa izvorišta kao i spojni transportni cjevovodi izmeñu dva rezervoara. PVC. Uzroci gubitaka vode se javljaju po osnovu dotrajale mreže (cca 50%) kao i zbog velike količine neregistrovane vode koja se troši putem bespravnih cjevovoda i priključaka. Starost rezervoara na području općine Novi Grad je izmeñu 20-45 godina. sistem kanalizacije Kreditom Meñunarodne banke za obnovu i razvoj i sredstvima Grada u periodu 1977 – 1982.5%. donacijama kao i sredstvima KJKP ViK i Općine. 20 . Evidentno je da se radi o kompleksnim problemima koje u grad Sarajevu ni do danas nisu sistemski riješene.prema podacima KJKP ViK gubici vode iznose 63. a vrijednost projekta kojim bi se riješio sistem vodosnabdijevanja je prema podacima KJKP ViK 2 miliona KM. Ovim projektom bila je obuhvaćena izgradnja i rekonstrukcija kanalizacione mreže. a posebno što nemaju legalno riješen ni tretman otpadnih voda koje zagañuju kompletna naselja pa i postojeći vodovodni sistem. pa i naselja koja su bespravno priključena na vodovodnu mrežu. Lokalni vodovodi na području Općine Na području MZ Dobroševići u funkciji su tri lokalna vodovoda koji rade potpuno odvojeno. godina učinjeni su veliki zahvati na kanalizacionom sistemu grada pa i na općini Novi Grad. Ureñaj za prečišćavanje otpadnih voda nije u pogonu od 1992. najveći je Mojmilo. od perioda početka intenzivne bespravne izgradnje na ovim prostorima. 6. godini položen je transportni cjevovod Sokolovići Mojmilo. što dodatno usložnjava situaciju. godine zbog oštećenja i devastacije u ratnom periodu. Otpadne vode. Pokrivenost urbanog dijela općine vodovodnom mrežom je 100%. Rezervoari U okviru centralnog vodovodnog sistema na području općine Novi Grad postoji 6 rezervoara. a to su: -Lokalni vodovod „Djevojačka voda“ -Lokalni vodovod „Igrište“ -Vodovod „Rječica“ Problematika vodosnabdijevanja za područje MZ „Dobroševići“ naročito je izražena u postratnom periodu zbog intenzivne izgradnje novih individualnih stambenih objekata na tom području.2. mada su ovi problemi evidentni još od perioda 70-tih godina. Pitanju dugoročne strategije rješavanja u oblasti vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda sa aspekta sanacije bespravne individualne stambene i druge izgradnje nije se posvećivalo dovoljno pažnje. U 1998. prije nego što stignu u postrojenje.2. Sve prikupljene upotrijebljene vode direktno se ispuštaju u rijeku Miljacku bez tretmana.2. Transportni sistem je najvećim dijelom pumpni zbog neujednačene topografije i velike razlike u visinskim kotama. U postratnom periodu 1996-2000.1 Vodovodni sistem Glavni resursi vode za vodovodni sistem Sarajevo a samim tim i naše općine su podzemna akumulacija Sarajevsko polje (Bačevo. Gubici vode . daktil i dr. Donacijom Japanske vlade izrañen je elaborat o sanaciji postrojenja sa idejnim rješenjima odreñenih poboljšanja u postrojenju. Na područjima koja su pokrivena primarnom mrežom vodovoda podignuti su brojni bespravni objekti.6. Zastupljenost materijala kod distributivnih cjevovoda je raznolika čelik. lijevano željezo.

te sufinansiranje izgradnje kanalizacione mreže u ulici Nadira Kafeñića i učestvovanje u izgradnji cjevovoda Bačići. Pored toga. a završetkom projekta grañani ovih područja imat će iste infrastrukturne uslove kao i oni koji žive u urbanom dijelu općine i stvaraju preduslove za izgradnju kolektora u Rajlovcu i Dobroševićima. Izgradnja nove infrastrukture je u nadležnosti općine i kantona u zavisnosti od značaja za kanton. U okviru projekta ureñenja potoka Lepenica. vodoprivredu i šumarstvo preko Vlade Kantona Sarajevo na preduzeće KJKP ViK Sarajevo. a odatle u rijeku Bosnu. Kanton Sarajevo u narednom periodu planira riješiti i problem otpadnih voda sa deponije Smiljevići. Aktuelno je rješavanje procjednih voda koje se slijevaju u Lepenicu. Problemi u odvozu smeća i prijedlog rješavanja problema (podaci KJKP „Rad“) Najveći problem su mjesta . Već je rečeno da se na teritoriji općine Novi Grad nalazi gradski prečistač otpadnih voda za grad Sarajevo koji nije u funkciji jer je u toku ratnih djejstava devastiran. Orahovačka i Vitkovac. Što se tiče ispunjenja gore navedenih osnovnih uslova odvoñenja i prečišćavanja otpadnih voda za područje Kantona pa i općine Novi Grad. važno je da nadležne i odgovorne institucije Federacije. a nalazi se na općini Novi Grad. odnosno ocjednih voda koje se ulijevaju u potok Lepenicu. Za grañane u objektima kolektivnog stanovanja lokacije posuda su najčešće na trotoarima ili zelenim površinama. poseban problem predstavlja neopremljenost padinskih dijelova kanalizacionom mrežom pa se procjenjuje da 30-35% padinskih naselja nije pokriveno kanalizacionom mrežom. Kanton. Kantona i Grada trebaju hitno preduzeti aktivnosti na obezbjeñenju neophodnih finansijskih sredstava za rekonstrukciju istog. Odgovornost za snabdijevanje pitkom vodom kao i za odvodnju otpadnih zagañenih voda urbanih dijelova Sarajeva je prenešena od strane Federalnog ministarastva za poljoprivredu. isti nisu ispunjeni samim tim što ureñaj za prečišćavanje otpadnih voda nije u funkciji. a zbog svog položaja ima i mogućnost za širenje.000 KM za projekte izgradnje vodovodne i kanalizacione mreže kao najznačajnije na ovom području: planirana je druga faza izgradnje separatne kanalizacione mreže u ulici Safeta Zajke.30 godina riješeno. U cilju zaštite Lepeničkog potoka od fekalnih i drugih otpadnih voda novogradska općina je na osnovu postojećeg Regulacionog plana u prošloj godini finansirala izradu glavnog projekta kanalizacije za Zabrñe i projekta regulacije potoka Lepenica. slivno područje je orijentisano prema drugom entitetu ( Lukavica ).130. Na teritoriji općine postoje područja (brdo Hasno i brdo Mojmilo ) koja nisu opremljena kanalizacionom mrežom. Općina Novi Grad u saradnji sa Kantonom Sarajevo realizovat će izgradnju fekalnog kolektora kojim bi se riješila zaštita okoliša. 6. godini Općina je u buñžetu planirala 1. zatim izrada projektne dokumentacije vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda u zoni obuhvata Bojnik – Dobroševići. Nedostatak ove deponije je neriješeno pitanje odvodnih.3. Utvrñivanje konkretnih osnovnih zahtjeva u pogledu sugurnosti funkcionisanja kanalizacionog sistema mora da se bazira na analizi šteta koje mogu biti prouzrokovane korisnicima mreže usljed nemogućnosti prijema i odvoñenja otpadnih voda nastalih usljed nefunkcionisanja mreže (pojave začepljenja) kao i šteta zagañenja koje izaziva nekontrolisano izlijevanje otpadne vode iz sistema kanalizcione mreže. Uklanjanje čvrstog otpada i upravljanje otpadom Na teritoriji općine Novi Grad Sarajevo smještena je glavna gradska sanitarna deponija kojom upravlja Kanton Sarajevo. te je pitanje odlaganja otpada za sljedećih 20 . Obzirom da se radi o objektu koji je od interesa za Federaciju. grad i općinu. odnosno države koji regulišu ovu problematiku. sanitarni aspekt i zadovoljavajući stepen prećišćavanja otpadne vode prije upuštanja u recipijent. U 2006. Prošle godine započeta je prva faza projekta izgradnje separatne kanalizacione mreže u ulici Safeta Zajke. Uslovi na ovoj deponiji za odlaganje otpada su povoljni.Sigurnost funkcionisanja kanalizacionog sistema U sistemu prikupljanja.lokacije za postavljanje namjenskih posuda za prikupljanje otpada kako kućnog tako i uličnog. Grad. odvoñenja i prečišćavanja otpadnih voda treba da budu zadovoljena tri osnovna uslova uslov sigurnog odvoñenja otpadnih voda. 21 . na mjesta koja su zbog izdignutih ivičnjaka nepristupačna za specijalna vozila za odvoz smeća. a odatle u rijeku Bosnu. dok naselja ruralnog karaktera koja se nalaze na lijevoj obali rijeke Bosne 100% nisu pokrivena kanalizacionom mrežom. Planirani smetljarnici u višespratnicama pretvoreni su u poslovne prostore ili začepljeni odvodi pa su posude izbačene ispred zgrade. obzirom da sadašnjim propisima nije regulisana ova problematika smatramo da je neophodno pristupiti hitnom donošenju odluka na nivou entiteta.

4.000 do 20. kao i kućnog opasnog otpada i njegove eliminacije iz osnovnih tokova otpada. Preduzeću „Rad“ potrebna je pomoć Općine oko iznalaženja lokacija za reciklažna dvorišta kao i lokacije za izgradnju zidanog objekta za smještaj radnika na području općine Novi Grad.000 stanovnika. 6. Veličina površine reciklažnog dvorišta je minimalna 500 m2 .4. 6. Preduzeće „Rad“ je zajedno sa Općinom počelo zajednički rješavati pitanja lokacija i ureñenja mjesta odlaganja kućnog otpada izgradnjom niša. Preduzeće „Rad“ započelo je i projekat selektivnog odlaganja i prikupljanja otpada. što je i predviñeno Regulacionim planom a nosilac izgradnje je Elektroprenos BiH. posebno na širem području Rajlovca.Kod individualne stambene izgradne problem je neplanska tzv. Energetska infrastruktura i snabdijevanje Na području općine Novi Grad Sarajevo ne postoje prirodni energetski izvori. 22 . a što je u skladu sa Zakonom o komunalnoj čistoći gdje mjesto posuda zajednički odreñuju predstavnik općine i komunalno preduzeće. Potrebno je da data dvorišta imaju jednostavnu dostupnost grañanima i da su u područjima pretežno stambene namjene. Da bi potpomogli razvoj primarne selekcije otpada preduzeće „Rad“ planira i reciklažna dvorišta za sakupljanje selektiranog otpada. -Navedene bazne transformatorske stanice svojom lokacijskom rasporeñenošću i brojem postojećih 10 KV kablovskih ćelija (izlaza) omogućavaju kvalitetno napajanje električnom energijom postojećih kupaca na području Općine. Sa izgradnjom sortirnice na sanitarnoj deponiji preduzeće „Rad“ će obuhvatiti i ostale dijelove općine. Postojeće stanje elektroenergetskog napajanja Opis postojećeg stanja -Područje općine Novi Grad Sarajevo napaja se iz baznih TS 110/10 KV transformatorskih stanica TS 110/10 KV Buča potok.higijenskih uslova odlaganja otpada. kao i izvršenje njihove zakonske obaveze da prema broju domaćinstava ili poslovnih objekata nabave namjenske posude za odlaganje otpada. ali su dostupni svi vidovi energije za široku potrošnju. neophodna izgradnja 110/x Reljevo. Problem je i što kod plana prostornog ureñenja naselja nisu obuhvaćeni načini odlaganja otpada.1. dok je za napajanje novih objekata planiranih od strane Zavoda za planiranje izgradnje Kantona Sarajevo. niti je planiran način odlaganja kućnog otpada. divlja gradnja. TS 110/10 KV Azići. gdje su saobraćajnice uske ili preuske za vozila preduzeća „Rad“. TS 110/10 KV Otoka. Mišljenje je da Općina treba od investitora zahtijevati rješavanje sanitarno . Cilj izgradnje reciklažnih dvorišta je usluga grañanstvu i zaštita čovjekove okoline. a mjesta za posude nisu odreñena. te iz TS 35/10 KV Rajlovac. Na području općine Novi Grad obuhvaćene su osnovne škole i naselje Mojmilo. sa brojem stanovništva koje gravitira od 2. TS 110/35/10 KV Nedžarići.

s obzirom na održavanje i upravljanje srednjenaponskom mrežom i distributivnim transformatorskim stanicama prenosnog odnosa 10/0.000 KM.000 KM. na ovom području čine upravo veliki dijelovi srednjenaponske mreže i postojeće transormatorske stanice 10/0. -Problem na ovom području predstavlja srednjenaponska nadzemna mreža putem koje se napaja područje Reljeva.4 KV od kojih je najveći dio (preko 70%) snage 630 KVA. što predstavlja ¼ ukupnog broja kupaca na području kantona Sarajevo. -Pojedine 10 kV kablovske veze su u toku rata iskorištavane do svoje maksimalne strujne opteretivnosti. 2. Mihaljevići i Zabrñe. -Pretpostavlja se da manji broj ovih priključaka još uvijek nije evidentiran. još uvijek se u eksploataciji nalaze pojedini srednjenaponski kablovi položeni 1966. -Za saniranje mreže u ovom pogledu na nivou Kantona Sarajevo porebna su sredstva od 5.energije i broj kupaca -Općina Novi Grad Sarajevo je općina sa najvećim brojem kupaca električne energije (cca 47. -Ovo je takoñer područje sa intezivnom izgradnjom naselja i industrije.energije -Godišnja potrošnja električne energije na području općine Novi Grad je reda 240 GWh. -Troškovi za izgradnju elektroenergetskih objekata koji bi omogučili normalno snabdijevanje električnom energijom objekata na ovim područjima i doveli u potpunu tehničku ispravnost napajanje objekata su 1.12. te su na ovom području česti prekidi napajanja usljed padova vodiča. cca 32% potrošači na 10 kV.2006. U tom smjeru su neka odručja već djelimično sanirana.2003.000). tako da su trpjele veliki broj kvarova što je rezultiralo time da se na pojedinim kablovskim vezama trenutno nalazi veliki broj kablovskih spojnica raznih tipova što danas predstavlja potencijalno mjesto kvara («slaba tačka»).06. što predstavlja 36% ukupnog broja ovih priključaka na području kantona Sarajevo. Dobroševića.4 kV. kao što su: Dobroševići. 3. Buća potok Nedžarići Azići Otoka Rajlovac Primarni napon (KV) 110 110 110 110 35 Prenosni odnos (KV/KV) 110/10 110/10 110/10 110/10 35/10 Snaga (MVA) 2x31.000.godine do 01. ca 11% ostala potrošnja. 23 . -Srednjenaponska mreža je većim dijelom novije izvedbe i realizovana kablovima zadovoljavajućeg presjeka. Evidentirane su mnogobrojne žalbe kupaca na kvalitet el. koja je zračne izvedbe. -Posebno loša situacija je sa niskonaponskom mrežom (napajanje rubnih područja).. 2% potrošači na 35 kV. 2% javna rasvjeta. od čega najveći procenat – 53% otpada na domaćinstva. energijom postojećih i novih kupaca.500.5 8 -Na ovom području se nalazi 349 distributivne transformatorske stanice prenosnog odnosa 10/0.5 2x31. 5. Mihaljevića. -Ovim su ugrožena postojeća elektroenergetska postrojenja po pitanju kvalitetnog napajanja el. Bespravni priključci -U periodu od 22.godine na području općine Novi Grad su realizovana 3082 bespravno izgrañena priključka. najvećim dijelom realizovana golim AIFe vodičima.5 2x31. -Najveći problem.4 kV koji su u minulom ratu bili ošećeni i koji se nalaze u upotrebi već preko trideset godina (npr. Struktura potrošnje el. 4. a u svom periodu eksploatacije nisu značajnije sanirani odnosno rekonstruisani.Pregled izvornih transformatorskih stanica 110/x na području općine Novi Grad Sarajevo Oznaka Transformatorska stanica 1.5 2x31. Rječice. Potrošnja el. različitih presjeka koja je zbog ratnih oštećenja prespajana na više mjesta..godine).

0 106 km 24 . 27.prilike loše nap.0 3.0 1. 25. V. 4.prilike loše nap. 9.prilike loše nap. 12.0 1. 55.5 0. 41. 2.8 0. 21. 57.prilike loše nap.prilike loše nap.prilike loše nap. 40.prilike loše nap. 22.prilike loše nap. 16.0 1. 39.prilike loše nap. 44. 58. 56.prilike loše nap.5 1.prilike loše nap.5 2.prilike loše nap.0 1.4 0. 13. 37. Vrsta radova R/R S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S Kod NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z Naziv projekta NN Mihaljevići 2 NN Tuzlanska 2 (1382) NN Bojnička 2 (0728) NN B.0 1. 52.prilike loše nap.prilike loše nap.prilike loše nap. 17.0 1.prilike loše nap.prilike loše nap.prilike loše nap.Midžića (1463) NN Dobrinja 47 (1546) NN Paljevo (1662) NN Papir Servis (1361) NN Reljevo dvor 1 (0125) NN Relejvo dvor 2 (0425) NN Riječica 1 (231) NN Rječica 2 /0372) NN Safeta Zajke 6 (0170) NN A.0 3.prilike loše nap. 28.prilike loše nap.prilike loše nap. 60.prilike loše nap.8 2.prilike loše nap.prilike loše nap.0 0.5 1.potok 2 (1032) NN Partizanska (1406) NN Osmi mart (1506) NN B.Polje (1632) NN Boljakov potok 4 (1667) NN Smiljevići NN Dobroševići 1 (0126) NN Dobroševići 2 (0294) NN Dobrinja (0077) NN Velika drveta 1 (0500) NN Feroelektro 2 (0748) NN Stup 3 (0904) NN Neñ. su data područja sa lošim naponskim prilikama a koja su planirana za sanaciju u tabelama prijedloga ulaganja Tabela 1.prilike loše nap.0 1.8 0.0 2. 14. 33.Područja sa lošim naponskim prilikama U tabeli 1.prilike loše nap.prilike loše nap.0 3.potok 1 (0753) NN Vitkovac brdo (1689) NN Adema Buće 8 NN Bojnik 1 (0138) NN Reljevo Ćuprija (0124) NN Nedžarići naselje 5 (382) NN Bojnik Farma krava (0719) NN Dobroševići 3 (nova) NN Tjepovački put (nova) NN Neñ.8 0. naselje 10 (1185) Nn Neñ. 43. naselje 12 (1187) NN Neñ. Red broj 1.0 3.0 2.0 1.prilike loše nap. 32.0 2.prilike loše nap. 30.prilike loše nap.prilike loše nap.0 3.0 1.0 2. 6.0 2. 51.0 2. 34.0 3. 8.0 2.prilike Općina Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Broj kućanih priključaka 50 20 10 15 15 15 15 40 40 40 40 40 30 40 30 50 15 15 60 50 50 30 60 60 20 30 20 20 20 20 50 50 40 40 20 20 20 40 30 20 15 50 50 20 30 20 40 40 40 40 50 50 50 50 60 40 30 20 20 20 50 50 Dužina mreže (km) 1. 38.0 2. 26. naselje 11 (1186) U K U P N O: Opis problema loše nap.prilike loše nap.prilike loše nap.prilike loše nap. 3. 46.4 0. naselje 13 (1188) NN Džemala Bijedića 4 (1518) NN Tržni cen.prilike loše nap.6 1. 45.Buće 1 (0108) NN Safeta Zajke 3 (0669) NN Aneks 1 (0687) NN Hodžića 3 (1191) NN Al.prilike loše nap.prilike loše nap.0 1.8 0.0 2.prilike loše nap. 10.prilike loše nap.prilike loše nap.prilike loše nap.prilike loše nap.8 2.5 3. 19. 53.prilike loše nap.prilike loše nap.prilike loše nap.0 2. 5. 23.prilike loše nap.0 2.prilike loše nap.prilike loše nap.Vila 2/4 (0672) NN Safeta Zajke 2 (1126) NN Neñ.Buće 2 (0104) NN A.prilike loše nap.5 1. 48.0 1.0 2. 62.naselje 9 (1184) NN Stud. 18. 42.0 1. 20. 49.0 2.0 2.prilike loše nap.0 3.prilike loše nap.0 3.0 2.prilike loše nap.prilike loše nap. 31. 24.6 0. most 1 (0071) NN Hodžića 2 (0078) NN Hodžića 4 (0228) NN Č.prilike loše nap.prilike loše nap. 54. 61.0 1. 7.prilike loše nap. 50.0 2.prilike loše nap.0 2.prilike loše nap.Imam.5 0. 59.0 1.Potok 3 (1503) Nn Neñarići Naselje 14 (1301) NN Neñarići naselje 3 (0380) NN Neñarići naselje 6 (0383) Nn Neñarći naselje 7 (0384) NN Vojničko polje 8 (1600) NN Mihaljevići 3 NN Zaima Imamovića 2 (1781) NN Paljevska (nova) NN Branislava Nušića (nova) NN B.0 2.0 3. 47.centar Neñarići (0963) NN Sokolje (Z.prilike loše nap.) /1375) NN Ragiba Đinde (1263) NN E.prilike loše nap.0 1. 36. 35. 15. 11.prilike loše nap.8 2. 29.

3.00 2000 Snaga TS (kVA) 400.00 R.4 kV Džemala Bijedića 7 KB 10 (20) kV Džemala Bijedića 7 UKUPNO: 6. Općina će inicirati kod nadležnog preduzeća “Sarajevogas” i Kantona Sarajevo razvoj gasne mreže i na području koje je nema. Snabdijevanje zemnim gasom Teritorija općine Novi Grad je pokrivena primarnom i sekundarnom mrežom zemnog gasa koji se preko teritorije Srbije i Crne Gore uvozi iz Rusije. 9. tj. Padinski dijelovi općine na kojima stanovništvo stanuje u individualnim stambenim objektima su takoñe snabdjeveni instalacijama zemnog gasa. Općina Novi Grad je takoñer učestvovala.godinu – Obezbijeñena sredstva iz budžeta JP “Elektroprivreda BiH” Ukupna sredstva (KM) 52969 25157 43652 35914 70397 6827 54582 5841 44383 61383 401103 Vrsta objekta KBTS KB10(20) NNM NNM KBTS KB10(20) KB 10(20) NNM KBTS KB10 (20) Dužina trase (m) 400 1000 1200 1260. 50 krovnih kotlovnica ukupne instalisane snage 27 MW (27 na Dobrinji snage 19. -ukupna instalisana snaga postrojenja je 187 MW. Snabdijevanje toplotnom energijom Najveći sistem centralnog daljinskog zagrijavanja toplotnom energijom u kantonu Sarajevo je KJKP “Toplane” sa sjedištem na općini Novi Grad. radi se o 15 % domaćinstava. pa se se za zagrijavanje stambenih objekata koriste tradicaonalna goriva /drva i ugalj/. 16 slobodno stojećih kotlovnica ukupne instalisane snage 160 MW i b. Sve veće kotlovnice su prilagoñene ovom energentu. zajedno sa „Elektrodistribucijom“. 8. 6. što iznosi 39% od ukupne instalisane snage svih postrojenja u sistemu KJKP “Toplane”.Problematika sanacije postojećih elektroenergetskih objekata Na području općine Novi Grad u poslijeratnom periodu evidentirana su značajna ulaganja u sanaciju elektroenergetskih objekata. Karakteristike sistema KJKP “Toplane” na području općine Novi Grad: a.4. Konstrukcija finansiranja još nije u potpunosti definisana. u sanaciji nekih područja.br 1. 6. -Ulaganja vlastitih sredstava i program donacija prioritetno su usmjeravani na sanaciju i izgradnju elektroenergetskih objekata u cilju povratka izbjeglih i raseljenih lica.4 kV Viteška KB 10(20) kV Viteška x 2 TP Viteška TP Paljevska (iz STS Paljevo) TS 10(20) 0. ali se primjećuje da je cijena ovog energenta za dio stanovništva visoka. 10. Prema našim procjenama.2.00 20 1200 100 630.4. Tabela 2. izvršena je njihova konverzija tako da koriste zemni gas za zagrijavanje stanova. 5.4 kV Tvornica armatura 1 KB Priključak tvornica armatura 1x2 KB 10(20) kV SO Novi Grad – Aneks 2 TP Studentski centar Nedžarići (0963) TS 10(20) 0.4 MW i 13 na Mojmilu ukupne instalisane snage 7. Naziv objekta TS 10(20)/ 0. 3. Pokrivenost teritorije općine zemnim gasom je 65-75%. 4. „Elektrodistribucija“ je kroz svoje petogodišnje planove planirala sve potrebne elektroenergetske objekte kako bi se snabdijevanje električnom energijom dovelo na zadovoljavajući nivo. -slobodna snaga za priključenje novih objekata je 46 MW 25 . 7. 2. Plan ulaganja za 2006.6MW).

„E-Livnica“. -posjeduje certifikat ISO 9001 (sistem upravljanja kvalitetom). saobraćajne djelatnost.M. „Euroasfalt“. auto saloni „Asa Pva“. trgovinski centar „Merkur“. preduzeće „Step“ u djelatnosti grañevinarstva. Tu je i autobaza „Centrotransovih“ preduzeća: „Cts Eurolines“ za putnički saobraćaj.600 u raznim djelatnostima: zanatstvo. „Žica“. saobraćaja „Cts DC“ i „Cts Mt Internacional“. „Tp DC Sarajevo“. Union banka. U naselju Ali-pašino Polje i Dobrinja nalaze se dva trgovinska centra preduzeća „Merkator“. što doprinosi stabilnosti energetskog sistema u općini i kantonu. „Brojler“. broj obrtnika poreskih obveznika je 1. „Cts Tranzit“ i „Cts Transport robe“. Ovdje su i industrijska preduzeća u djelatnosti prehrane „Sprind“. „Uniklima“. „Unioninvest“). Danas industrija nije razvijena kao što je bila prije 1992. 7.. fabrike su zapošljavale preko 10. („Zrak“. zaposleno je 2. finansijski sektor. „Volksbank“. trgovina. ABS banka. „Oki“. „Energoinvest“. razne uslužne djelatnosti. Obrtnička djelatnost. „Ford auto centar Sa“. „Robot komerc“. „E-Armature“. Grañevinska preduzeća smještena su na više lokacija na općini: „Dijamant“. „Neuron komerc“. Prolazeći kroz proces tranziciju društveno-ekonomskih odnosa. Može se reći da je to „smeña zona“ s obzirom na zastarjele kapacitete u metalskoj industriji i da su potrebna ulaganja u nove savremene proizvodne programe. „Cementni terminal“. -kotlovnice koriste prirodni gas kao osnovno gorivo. „Gaño Komerc“. tekstilna industrija „Kras“ i Ind. Tu je i sjedište KJKP "Gras" sa svoja dva velika depoa ( tramvajski i trolejbuski ) sa 2000 zaposlenih. u saobraćaju „Intereuropa Rtc“ sa carinskim skladištima. kao i manji biznisi trgovinske i uslužne djelatnosti smješteni u stambenim poslovnim prostorima. te uslužne djelatnosti.. U naselju Buča potok smještena je tvornica „Zrak“ na većoj površini. U stečaju su fabrike „Energoinvest – Livnica“ i „Astro“. Pretežne djelatnosti su: trgovina. hemijska industrija „Astro“. „Asa Pss“. „HVB Central profit banka“.-zagrijava 23. U ul. Poslovni prostori nalaze se u zgradama stambeno-poslovnog karaktera i na taj način vrste djelatnosti koje se mogu obavljati u tim prostorima su limitirane. „Vepro“. kancelarija-biro. čuvanje. zdravstvo. Površina prostora je od 10 m2 do 830 m2 . Halilovići su dva preduzeća za reciklažu „Trgosirovina“ i „Papir-servis“.. Planirano je formiranje Javnog preduzeća za upravljanje. privredna slika općine se značajno mijenja u korist sektora usluga: trgovine. a gotovo da i ne rade „E-Armature“ i „Zrak“. što iznosi 50% od ukupnog broja zagrijavanih stanova u kantonu Sarajevo i 410 poslovnih jedinica. grañevinarstva „Dijamant“. U Bačićima i Rajlovcu smješteni su trgovinski centri i skladišni kapaciteti: „Interex“. a veliki broj i lako ili teško ulje (mazut) kao alternativno gorivo. održavanje objekata u vlasništvu Općine. osiguranja.000 radnika. Privredna infrastruktura Do 1992.. Prostorni razmještaj privrede: Na teritoriji općine Novi Grad locirana je industrijska zona uz ulicu Džemala Bijedića koja se proteže na prostor Halilovića površine 150. u naselju Mojmilo nalazi se Hipermarket. „E-Tds“. U ovom području smještene su i agencije većih banaka „Hypo Alpe-Adria Bank“. godine i radi u većini sa manjim kapacitetima. zdravstvo sa disperzijom na cijelom urbanom dijelu općine. Općinski poslovni prostori Općina Novi Grad ima 192 poslovna prostora kojima upravlja i raspolaže. trikotaže „Šik“.600 stambenih jedinica. „Raiffeisen banka“. saobraćaj.. u proizvodnji grañevinskih izolacionih materijala tvornica „Bitumenka“..Selimovića nalaze se preduzeća: „Telecom inženjering“ u djelatnosti telekomunikacija. „Podravka“.000. U centralnoj zoni započeta je izgradnja i više privatnih privrednih objekata u djelatnosti trgovine. Tu su smještena privatizovana preduzeća u djelatnosti metalske industrije: tvornica „Žica“. „Vf komerc“. te veći broj obrtničkih firmi koja se bave ovom djelatnosću.500 radnika. Analiza stanja prostornog razmještaja privrede (podaci Zavoda za planiranje razvoja KS iz Prostorne osnove) 26 . ISO 14001 (sistem upravljanja okolinom) i OHSAS 18001 (sistem upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu). U centralnom dijelu općine uz ulicu B.00 m2. godine najrazvijenija privredna oblast bila je idustrija.

Na ovom prostoru već su smještena trgovinska preduzća sa znatnim skladišnim kapacitetima: TP „DC Sarajevo“. pri tome se uzima da je standard prosjek 1.1. a u 2004. broja privrednih subjekata na osnovu standardne klasifikacije djelatnosti i površina angažovanih za potrebe industrije. -Regulacioni plan u fazi izrade „Privredna zona Rajlovac“. u odnosu na razmještaj industrije. planirana za smještaj 40 manjih ili većih industrijskih objekata. godini dolazi do relativnog smanjenja značaja industrije u općinama Stari grad. gasovod. Prema podacima Zavoda općine u 2003. što ima za posljedicu raznoliku opremljenost tim sadržajem po općinama. rekonstrukcija i izgradnja elektroenergetskih kapaciteta.40 ha. -Regulacioni plan „Rajlovac III“ namjena privredna zona. 0.307. tako da će prigradske zone predstavljati bitnu komponentu budućeg razmještaja industrije na području KS.prostornih jedinica koja je u vrijeme svog nastanka bila razmještena u ivičnoj zoni tadašnjeg urbanog područja. a u općinama Ilijaš. oborinske i fekalne kanalizacije. Vogošća i Ilidža dolazi do povećanja značaja industrije u odnosu na prosjek Kantona.Analiza razvoja i prostornog razmještaja zona rada u KS obuhvata prostore u kojima su izgrañeni kapaciteti industrije. U ovoj zoni iz ranijeg perioda posluje nekoliko preduzeća. trgovinski centar „Robot-komerc“. kao i Ilidža 0. trgovine na veliko-skladišta i kamenoloma. -Regulacioni plan u fazi izrade „TMZ – Feroelektro“. Ne postoji kanalizaciona mreža. Vogošća 0. broj skladišta i trgovina na veliko bilježi značajno povećanje.40 ha. površine 9. u proizvodnji „Sprind“ i „Brojler“.160.20 ha. Jedna od bitnih karakteristika dosadašnjeg razvoja trgovine na veliko je neravnomjeran prostorni razmještaj. godini 0. a ispod 1 imaju niže razvijenu industriju. transporta i mehanizacije. danas je dio urbanog prostora. Centar i Hadžići. -Regulacioni plan „Donje Telalovo polje“. U ovoj zoni već su smještena preduzeća „Drvo-dom“ i „Domavija“. Analiza i ocjena stanja funkcionisanja ovih oblasti data je na temelju analize: pregleda površina angažovanih za pojedine grane privrede. Prema istom izvoru podataka. Planirana izgradnja većih poslovnih objekata. Lokacijski kvocijent je mjerilo pomoću kojeg se odreñuje prostorni razmještaj industrije. Novi Grad 0. Prema tim podacima općine koje u relativnom odnosu imaju najviše angažiranih površina za privredne aktivnosti su općine: Novo Sarajevo sa procentom zahvaćenosti privrednih površina u odnosu na ukupnu površinu općine od 0. Općina Novi Grad imala je LQ u 2003. skladišta i proizvodnih pogona.g. grañevinarstva. a u meñusobnoj su vezi sa kapacitetima skladišta. Zavod je za analizu prostornog rasporeda i odreñenu tipizaciju općina u KS. tako da nakon industrije predstavlja jednog od najvećih korisnika prostora u KS. kao oblasti koji u prostornom razvoju predstavljaju značajne korisnike prostora. nego za potrebe raznih gradilišta. Dostignuti nivo koncentracije i razvijenosti površina angažovanih pod industrijom na prostoru užeg urbanog područja je takav da je svako širenje industrijskih zona u gradskim dijelovima KS onemogućeno. grñevinarstva. 7. LQ uzima za proračun broj stanovnika i broj zaposlenih u industriji.38 ha. Ocjena stanja prostornog razmještaja privrede (iz Prostorne osnove. kablovski elektrovodovi. U 2004. 27 .sa LQ iznad 1 su Hadžići. Karakteriše je nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom.505. Ilidža i Novo Sarajevo.60 ha: planirana je izgradnja poslovnih i proizvodnih objekata. Planirana izgradnja poslovnih objekata. Povoljniji razvoj i uklapanje industrijskih kapaciteta u neposredno okruženje zahtijeva preduzimanje mjera zaštite prostora.574. Planirani sadržaji su prilagoñeni planovima razvoja vlasnika zemljišta na ovom lokalitetu. Zavod za planiranje) Većina postojećih industrijsko . površine 33. Planirano je proširenje. Novo Sarajevo. kao kvantitativno mjerilo koristio lokacijski kvocijent (LQ). da iz tih podataka proizlazi da je privredne aktivnosti potrebno usmjeravati u općine koje imaju manje angažovanih površina za privredne aktivnosti. „Podravka“. trgovine na veliko.570. Općine koje imaju LQ veći od 1 imaju razvijenu industriju. Regulacioni planovi za privredne zone na općini -Regulacioni plan „Bačići“ namjena industrijsko – proizvodna zona površine 16. Prostor karakteriše privatno vlasništvo. kao i manjim radioničkim kapacitetima. planirano ukupno 34 lokacije. površine 23. Prostor karakteriše slaba saobraćajna povezanost sa gradom i komunalna neopremljenost čitavog prostora.g. odnosno stepen koncentracije industrije u odnosu na Kanton. Grañevinarstvo nije vezano za lokalitet. vodosnabdjevenost. površine 118. Ovaj pokazatelj stavlja općinu na odreñeno mjesto u odnosu na prosjek razvijenosti industrije u Kantonu.222. komunalna neopremljenost i slaba saobraćajna povezanost sa gradom. U zaključku Zavoda stoji. Karakteriše je nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom i saobraćajnicama.

Prosječan broj stanovnika po stanu je 2. a na osnovu grube procjene.8. što je najveća koncentracija broja stambenih jedinica.650 m2 ili po stanovniku 23.300 stanova. 10 liftova.200. g. naročito u 2002. do 1991.97%.najveće zgrade na Balkanu. Vojničko polje. godine iz budžeta Općine izdvojena su sredstva za izgradnju rampi za invalidna lica. koji se uglavnom odnose na sanaciju oštećenih krovova. mjesne zajednice). Olimpijsko selo. Općinska služba za obnovu.696 stanovnika). godine realizovala izgradnju 27 pristupnih rampi za invalidna lica za objekte javnog karaktera (ambulante.467. pristup stambenim zgradama kolektivnog stanovanja.270 m2 . Trenutno stanje stambenog fonda nije zadovoljavajuće imajući u vidu stepen devastacije i ograničenost raspoloživim sredstvima. Broj stambenih objekata u državnom vlasništvu povećava se i 1991. godine izgrañeno je 11. U periodu 2002 – 2005. Takoñe tokom 2003/2004. fasada. Pristupne rampe za invalidna lica – Općina je u saradnji sa Gradskom upravom tokom 2002. vrtići. liftova. bespravno 28 . Općinskim službama su se u proteklim godinama stalno obraćali stanari.000. Ukupan stambeni fond danas čini 27. godine izgrañen je niz velikih stambenih naselja: Ali-pašino Polje. Urbane cjeline su obogaćene novim sadržajima. Pojam hitne intervencije Zakon je definisao kao opravke na stambenim zgradama koje se preduzimaju u slučajevima koji mogu ugroziti ljudske živote. škole. liftova i fasada. Treba istaći i angažman Gradske uprave. upravitelja. realizovala je projekte sanacije zajedničkih dijelova objekata kolektivnog stanovanja: 69 krovova. izradu projektne dokumentacije na odreñenom broju objekata i sl. Kanton Sarajevo u periodu 2002-2005. godini. U zakonu je utvrñena obaveza općina za realizaciju „hitnih intervencija“ na stambenim zgradama. kao i drugih zajedeničkih dijelova stambenih objekata.2% ukupnog stambenog fonda zatečenog 2003. Otoka. Individualna stambena izgradnja pretežno je u padinskim dijelovima općine. razvoj i komunalne poslove ima oko 900 evidentiranih zahtjeva za sanaciju. štete na zgradama kolektivnog stanovanja još uvijek nisu u cijelosti sanirane. Dobrinja. 40 liftova kao i veća uzlaganja na 12 stambenih objekata (ulaza). mjesne zajednice sa zahtjevima za sanacije krovova. što je 36. ili 28. Poslije ratnog perioda počela je intenzivna obnova ratom devastiranog stambenog fonda i nova stambena gradnja. Budući da općina Novi Grad raspolaže najvećim brojem stambenih objekata na području kantona. u naselju Hrasno. godine iznosi 26.146 stanovnika više nego što danas boravi na ovom području (401. Bespravna gradnja – Prema podacima iz prostorne osnove KS.692.poslovnog kompleksa „Bosmal City centra“ .200 sa učešćem u ukupnom stabenom fondu Kantona od 23. 7 fasada i 7 pristupnih rampi za invalidna lica. a na Kantonu 2.5 stanova po objektu.500 stanova. Danas stambeni fond Kantona može teoretski da zadovolji potrebe 504. to je ova problematika bila veoma izražena u poslijeratnom periodu. godine do 1991.500 kuća u privatnom vlasništvu. svi realizovani projekti na sanaciji zajedničkih dijelova stambenih objekata na području općine nisu mogli riješiti probleme obzirom na velike poptrebe i zahtjeve u ovoj oblasti.354. Utvrñena je obaveza općina da svojim aktima regulišu način izvršenja hitnih intervencija. kao i uzimajući u obzir veliku oštećenost objekata u ratnim dejstvima. te kolektivna stambena izgradnja u naselju Buča Potok. U toku je izgradnja stambeno . Stambena infrastruktura U periodu od osnivanja općine 1978. Prema podacima iz prostorne osnove Kantona broj stambenih jedinica na području općine je 43. Računajući sa 1.742 stanovnika ili za 103.. broj stambenih jedinica unutar bespravne stambene izgradnje može se procijeniti na 65. upravitelji. Meñutim. iznosi na KS 43.23. a danas ih ima 18. dok je za saniranje „ratnih šteta“ na stambenim objektima nadležan Kanton Sarajevo.05 m2 .27 m2 po stanovniku. kao i veća ulaganja na 3 stambena objekta (ulaza).70 na općini. općinskih i kantonalnih vlasti u održavanju i upravljanju stambenim zgradama. godina realizovao je slijedeće projekte na sanaciji zajedničkih dijelova objekata kolektivnog stanovanja: 53 krova. što doprinosi ljepšem izgledu naselja. Ukupna površina stambenog fonda na općini Novi Grad je 2. 17 kompletnih fasada. kao i finansirala istražne radove na odreñenom broju objekata. godine. Općina je vlastitim buñetskim sredstvima izvršila sanaciju: 71 krova. Površina stambenog fonda Kantona je 11. Novi Zakon o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanje zgradama preciznije definiše nadležnosti etažnih vlasnika. broj bespravno izgrañenih objekata za period 1971-2003. Uz pretpostavku da prosječna porodice u KS ima 3 člana. 29 oštećenja na fasadama.

njihovo saniranje i opremanje postaje neopravdano. Da bi ova naselja dobila urbani karakter i postala primamljiva u tržišnom smislu. Boljakov i Buča potok. Bitno je naglasiti da je po usvajanju provedbenih planskih akata (regulacioni planovi i urbanistički projekti) za područje općine Novi Grad. Sam inspekcijski nadzor ne može dati očekivane rezultate. Finansiranje izrade ove dokumentacije je vršeno uz pomoć Kantona. Uz ove bespravne objekte nije mali broj i pomoćnih grañevina. a na osnovu Odluke o grañevinskom zemljištu sve ove aktivnosti su u nadležnosti Općine. Ahatovića. Prema sadašnjim važećim propisima. Reljeva. boračka populacija. pokriveno je provedbeno-planskom dokumentacijom. bespravna izgradnja zauzima sve više kote i nadmorske visine. energetsku i PTT instalaciju. jer općina Novi Grad Sarajevo svojim skromnim budžetskim sredstvima nije bila u stanju izdvojiti veće iznose kojima bi se obezbijedilo pripremanje grañevinskog zemljišta (koji obuhvata rješavanje imovinsko – pravnih odnosa.7% procijenjenog broja stanovnika za 2003. Zabrña. odnosno 48.vertikalni i horizontalni. neopremljena komunalnom i društvenom infrastrukturom. Najintenzivnija bespravna gradnja registruje se na lokalitetima Nedžarića.izgrañeni stambeni fond zadovoljava potrebe 195. Nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa u svrhu izgradnje planirane infrastrukture potrebno je pribaviti projektnu dokumentaciju i predložiti finansijsku konstrukciju izgradnje sa ostalim zainteresovanim subjektima. godinu. intelektualci i ostale ugrožene kategorije nisu zainteresirani da svoje stambeno pitanje rješavaju unutar bespravnih naselja. Bojnik. Preko 80% teritorije općine koja je izgrañena. općina. Naselja formirana izgradnjom bespravnih stambenih objekata saobraćajno su teško dostupna. šupa i slično. sanaciju zemljišta. godine učinjen je značajan napredak u izradi ove planske dokumentacije na području općine Novi Grad Sarajevo kada je izrañeno i usvojeno 17 regulacionih planova i 4 urbanistička projekta. izradu projektne dokumentacije). Sokolja. u prvom redu poljoprivredno zemljište. PTT i gasne instalacije). Ocjena stanja bespravne gradnje na općini. Mladi. komunalne infrastrukture (voda. Istovremeno vrši se veoma negativan utjecaj na prirodnu sredinu i ukupni kvalitet življenja u Gradu. regulacija vodotoka i na kraju izgradnja zelenila. Bespravna gradnja je najintenzivnija u stambenoj oblasti. iako je njegova uloga značajna i svakako da usporava i u odreñenoj mjeri sprečava i veću ekspanziju bespravne gradnje. te podzemne i površinske vode različitih osobina i kvaliteta. U rješavanje navedenog problema moraju se uključiti sve institucije (mjesne zajednice. te u tehničkom. neophodna su velika ulaganja u komunalnu i urbanu infrastrukturu i obezbjeñenje drugačijeg prostornog koncepta ovih naselja. Mojmilo. gradske i kantonalne vlasti). neophodno odmah pristupiti izradi ekspropriacionih elaborata za izgradnju planirane infrastrukture (saobraćajne i komunalne). 9. Briješća. Grada Sarajeva i Općine Novi Grad Sarajevo. monofukcionalna i bez urbanog identiteta. a nakon toga planirati sredstva i rješavati imovinsko-pravne odnose. kanalizacija. U vertikalnom smislu. Provedbeno-planska dokumentacija Provedbeno-planska dokumentacija izrañena je i usvojena za veći dio općine Novi Grad Sarajevo. pješačkih staza. do 2006.600 stanovnika. električna energija. koja i pored za sada preduzetih mjera nije bitno usporena. 29 . To nije bilo dovoljno da se usvojeni provedbeno-planski akti implementiraju na terenu tj. naročito na području Rajlovca. kanalizacionu. što upućuje na zaključak o vrlo intenzivnoj bespravnoj gradnji. U ovim aktivnostima nije bilo podrške ni Kantona Sarajevo niti javnih kantonalnih komunalnih organizacija da se za prostore na kojima je planirana izgradnja izvrši opremanje grañevinskog zemljišta koji obuhvata izgradnju saobraćajnica. stručnjaci. da se postavke plana prenesu na teren.Općinska služba za inspekcijske poslove: Dosadašnji inspekcijski nadzor ukazuje na zabrinjavajuće veliki broj slučajeva bespravne gradnje. Ocjena stanja bespravne gradnje (iz Prostorne osnove KS) Naselja nastala koncentracijom bespravnih objekata imaju dva pravca ekspanzije. riječ je o stambenim objektima koji su već u funkciji stanovanja i priključeni su na vodovodnu. izuzev izgradnje primarne komunalne infrastrukture koja je i dalje u nadležnosti Kantona Sarajevo. Dobroševića. Treba konstatovati da je na ovom planu vršeno izuzimanje odreñenih parcela na kojima su sagrañeni značajniji objekti. U horizontalnom smislu bespravna izgradnja okupira ravničarske dijelove Kantona ugrožavajući i uništavajući kvalitetene resurse. Mihaljevića. a posebno u ekonomskom smislu. U periodu od 1997. garaža.

a koja je još uvijek na snazi R. Telekomunikacijska mrežna infrastruktura za pristup Internetu je modernizirana. ali je stepen njenog korištenja još uvijek nezadovoljavajući. Na općini je prisutno nekoliko kablovskih operatera na pružanju usluga grañanima obezbjeñenjem pristupa kablovskoj TV. 4.Br. HS. te stvoriti uslove za izgradnju planiranih sadržaja. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Naziv planskog akta (Regulacioni plan ili Urbanistički projekat) Regulacioni plan „Alipašino polje“ Regulacioni plan „Dobrinja“ Regulacioni plan „Buća Potok II“ Regulacioni plan „Boljakov Potok“ Urbanistički projekat „Mojmilo“ Urbanistički projekat „Saraj-Polje“ Regulacioni plan „RTC – Halilovići“ Regulacioni plan „Gik Hidrogradnja“ Urbanistički projekat stambenog ansambla „Bosna Buća potok II“ Urbanistički projekat „Boljakov potok“ Godina usvajanja 1984 1981 1981 1981 1982 1986 1988 1986 1980 Odluka o usvajanju Broj službenih novina Grada 9/74 30/81 13/81 13/81 13/82 i 22/82 26/86 20/90 20/86 14/90 6/87 10. Tabelarni pregled usvajanja provedbeno – planske dokumentacije na teritoriji općine Novi Grad Sarajevo R. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 Nadležnost za donošenje planskog akta Općina Općina Kanton Grad Grad Grad Kanton Kanton Kanton Grad Grad Grad Grad Općina Grad Grad Općina Grad Kanton Općina Grad Naziv planskog akta (Regulacioni plan ili urbanistički projekat) Regulacioni plan naselja „Sokolje“ Regulacioni plan „Gras“ Regulacioni plan „Otoka-Meander“ Regulacioni plan „Alipašin most I“ Regulacioni plan „RTV“ Regulacioni plan „Alipašin most II i III“ Regulacioni plan „Alipašin most VII“ Regulacioni plan „Rajlovac“ Urbanistički projekat „TMP“ Regulacioni plan „Hepok – Čengić Vila III“ Regulacioni plan „Bačići“ Regulacioni plan „Stup-Nedžarići“ Regulacioni plan „Švrakino selo – Mlakve“ Izmjene i dopune Urbanističkog projekta posebnog područja Mojmilo Regulacioni plan „Zabrñe“ Regulacioni plan „Bojnik-Dobroševići“ Urbanistički projekat stambeno poslovne zone „SP-Hepok“ Regulacioni plan „Hrasno II“ Regulacioni plan „Donje Telalovo polje“ Urbanistički projekat „Pijaca-B faza“ Izmjene i dopune Regulacionog plana „Dobrinja“ Službene novine KS 16/97 3/98 24/00 11/01 17/01 17/01 28/01 32/01 13/02 13/02 13/02 13/02 13/02 6/03 3/4 6/04 23/04 19/04 18/05 29/05 Provedbeno-planska dokumentacija koja je usvojena prije 5. godine.U planiranju budžeta Općine Novi Grad Sarajevo treba voditi računa da se za ove namjene planiraju znatno veća sredstva ukoliko želimo privući potencijalne investitore.br. digitalnoj TV i Internetu (Elob CTV. Komunikacijska infrastruktura Fiksna i mobilna telefonija je dostupna svim grañanima. svaki peti stanovnik je vlasnik mobitela. Prema istraživanjima Regulatorne agencije za komunikacije. Cabel Net) 30 . 1992.

TV i radio stanice Državne TV/Radio stanice JTVS BiH FTV TV Kanton Sarajevo RBH I R202 Privatne TV/Radio stanice TV FIVA Dnevne SAN novine sedmične RFBIH Na području općine sjedište imaju državne TV i radio stanice. 164 za učenike srednjih škola po 75 KM i studenti 128 stipendija po 100 KM. djeluje 15 osnovnih škola. Oblici podrške Općine Novi Grad u oblasti obrazovanja: . Walidein Gazzaz Dobroševići Sokolje 15 O. MSŠ Peta gimnazija i birotehnička škola 766 učenika i Mješovita srednja elektrotehnička škola 713 učenika. Novoizgrañena osnovne škola u Naselju heroja Sokolje omogućila je pohañanje preko hiljadu učenika ovog naselja i na taj način riješen je višegodišnji problem velikog broja učenika OŠ „Behaudin Selmanović“.Stipendiranje učenika i studenata sa teritorije općine Novi Grad Sarajevo u školskoj 2005/06.U cilju pružanja pomoći socijalno ugroženim kategorijama stanovništva.Obrazovna infrastruktura Osnovne i srednje škole Osnovna škola Behaudin Selmanović Umuihana Čuvidina Avdo Smailović Osman Nakaš Mehmedalija M. . za djecu slabog materijalnog stanja koja pohañaju OŠ 31 . Hadžić Al. godini ukupno 370 učenika i studenata od čega: 78 stipendija za učenike OŠ po 50 KM. Univerziteti Na području općine djeluje samo jedna visokoobrazovna institucija-Franjevačka teologija. Mješovita srednja elektrotehnička škola 3 srednje škole Osnovno obrazovanje Na području općine u šk. Općina Novi Grad i u 2006. 2006/07. u trajanju osam mjeseci. ukupno iz budžeta 290. te lokalne-privatne. Srednjoškolsko i visoko obrazovanje U oblasti srednjeg obrazovanja na području općine registrovane su tri srednje škole: Gimnazija Dobrinja 585 učenika.Stipendije se isplaćuju za period septembar – juni. Rang-lista kandidata za stipendije utvrñuje se na osnovu Pravilnika o stipendiranju učenika i studenata. Srednja škola Gimnazija Dobrinja Mješovita srednja školaV Gimnazija i Biroteh.š.000 KM za ovu namjenu. Dizdar Džemaludin Čaušević Meša Selimović Ukupno Osnovna škola Fatima Gunić Aleksa Šantić Ćamil Sijarić Skender Kulenović Osman N. Nastavni proces u novogradskim osnovnim školama pohañalo je 11. Obdaništa Na području općine nalazi se pet obdaništa predškolskog obrazovanja JU „Djeca Sarajeva“ koje pohaña 401 dijete i tri obdaništa u privatnim vlasništvu. Izvršene su pripreme za početak gradnje gimnazije na Dobrinji.Š.252 učenika u 426 odjeljenja. 11. a dostupne su i usluge drugih emitera u kantonu i regiji Sarajevo. godini finansira projekat jedne ñačke užine.

sa područja općine Novi Grad. godini primljeno je 25 zdravstvenih radnika u radni odnos. Nedostatak školskog prostora je konstantno prisutan u novogradskim osnovnim školama sa desne strane Miljacke zbog čega se u OŠ „Umihana Čuvidina“. 2006. Jačanje zdravstvenog sektora kreditiranog od Svjetske banke planiraju se dodatne adaptacije ambulanti Alipašin Most II. Dobrinja. a u radiološkoj dijagnostici 2 tima. med. Općina Novi Grad je sa još 7 općina dostavila Vladi Kantona Sarajevo. Uslovi u kojima se odvija rad iz dana u dan se poboljšavaju uz zalaganje menadžmenta JU. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti radilo je 85 timova. uz zdravstvene radnike rade i 3 psihologa. rasporeñenih u 99 radnih timova. a i postojeća sala u OŠ „Džemaludin Čaušević“ ne zadovoljava potrebe učenika ove škole. OŠ „Dobroševići“. već godinama nastavni proces realizuje u tri. Zdravstvena zaštita i socijalne usluge Zdravstvene ustanove Domovi zdravlja Ambulante: Državne Privatne Apoteke a.Projekat pomoći u nabavci knjiga i školskog pribora za učenike romske populacije slabog imovnog stanja. opće i specijal. kako bi se ispunili svi zahtjevi i standardi opće medicine. opće i specijalističke medicinske usluge. a JU opremu i kadar. vrši se stalna edukacija kadra na svim nivoima. . meñutim ni to nije riješilo potrebe za kadrom jer je broj korisnika usluga svakim danom sve veći. Sokolje i Sarajpolje. Evidentan je nedostatak školskog prostora i to prvenstveno fiskulturnih dvorana u OŠ „Behaudin Selmanović“. izuzev ambulante Ali-pašin Most II i Aerodromsko naselje gdje za sada ne postoji potreba za drugom smjenom. Veliki problem predstavlja i neuslovnost ambulantonog prostora u kojem se odvija rad na području MZ Ali-pašino Polje A faza. godini radili su na 14 lokaliteta u dvije smjene. donijela je zaključak kojim se utvrñuje nacrt zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju na osnovu kojeg je provedena javna rasprava. . pa čak i četiri smjene. Kao i u prethodnim godinama. godini obezbjedila kompletan prostor za ambulantu Ali-pašin Most II. Općina nastoji da pomogne. usluge: zubotehničke. 4 socijalna radnika. OŠ „Avdo Smailović“ i OŠ „Behaudin Selmanović“ od kojih svaka broji više od 1000 učenika. Vrijednost projekta iznosi 80 000 KM. Zdravstvo cca 12 cca 12 8 primarna zdravstv. smješteni na općini Centar. Sredstva se dodjeljuju na osnovu priloženih projekata. Općina Novi Grad je u 2005. godine. Radi 116 doktora raznih profila. godini imala je 379 uposlenih. sa većim brojem timova. Skupštini Kantona i Ministarstvu obrazovanja i nauke Kantona prijedlog i mišljenja u vezi sa nacrtom. a to je pokazao i angažman oko pokretanja izgradnje ambulante Ali-pašin Most I čije će otvaranje znatno poboljšati uslove rada. u specijalističko konsultativnoj službi 12. zaštita zubotehničke. 03. Organizaciona jedinica DZ Novi Grad u 2005. 32 . Skupština Kantona Sarajevo na sjednici 23. godinu planirana su sredstva u iznosu od 110 000 KM za pomoć osnovnim i srednjim školama sa područja općine.Budžetom Općine za 2006. Zakon je usvojen u avgustu. Postoji i problem prilaza u centralni objekat DZ Novi Grad zbog uske ulice i parkiranja vozila grañana i zbog toga potreba da se planira izlaz na drugom kraju objekta na području sadašnje zelene površine. Privatne zdravstvene ambulante. Broj 2 Osnovni tretman opće i specijalističke Sistem zdravstva organizovan je u tri nivoa: -primarna zdravstvena zaštita organizovana je u 12 lokalnih ambulanti obiteljske medicine -drugi nivo zdravstvenog zbrinjavanja – specijalističke usluge obavlja se u dva doma zdravlja: Otoka i Sarajpolje -nosioci bolničkog liječenja su UKC Koševo i Opća bolnica. a u 2005. 12. Na prijedlog osnovnih škola ñačke užine prima 790 učenika. U 2005.

084 3.15 273.Na području cijelog kantona pa i općine Novi Grad aktuelni su i preventivni projekti zaštite zdravlja kao i prevencija od narkomanije.01 72.54 341. godini je 23.08 0.34 17. Kanton.74 134. minis. minis. Vodeća oboljenja: kod osoba u dobi od 0-6 godina to su akutne infekcije gornjih respiratornih puteva.570 2.58 0. Kanton. Kanton.076 218 218 1.40 0. Federal.917 1. 3.197 870 cca 4.922 cca 3. 7.400 400 . 7. minis. socijalna pitanja. 9.52 0. a isto oboljenje je preovlañujuće i kod osoba od 7-18 godina. Kanton.64 224. minis.90 441.539 90 1. izbjegla i raseljena lica. s tim da je izvor sredstava za te namjene federalni ili kantonalni budžet u zavisnosti od vrste socijalnih prava.284 Učešće 0. minis. Kanton.300 300 . Kanton. 5. 8. dijabetis 7%. 6.17 3. Respiratorne i druge tuberkuloze ukupan broj oboljelih lica u 2005. 10.19 247.766 766 preko766 Ukupno Broj korisnika 104 106 86 6. Federal. minis. 3. minis. Sredstva Federal.050 626 83 0 20.40 178. minis. minis. minis. 6. CŽR Lične invalidnine CŽR zdravstvena zaštita CŽR zaposlene porodilje nezaposlene porodilje jednokratna pomoć za opremu novoroñ. 71%. Kod osoba od 19-64 godine veći pstotak bolesti su akutne infekcije gornjih respiratornih puteva 12% i hipertenzivna oboljenja 12%. minis. 2.77 169. minis. Kanton.38 5. i izbjegl. Kanton. Analiza starosne strukture korisnika zdravstvenih usluga pokazuje da su u najvećem broju 30% starije osobe od 65 godina. zdravstvo. A 1.60 13. zdravstvena zaštita raselj.44 5.68 Broj penzionera-osiguranici na općini -podaci Zavoda zdravstvenog osiguranja KS 33 .44 7.651 2. minis.42 31. Općina Broj korisnika cca 2.378 1. 2. 4. Kanton. minis. Kanton.250 250 .169 169 – 187 187 187 . Maligne neoplazme kod populacije od 19-64 godine i preko 65 godina iznose 1% u strukturi zastupljenosti oboljenja.50%. Kanton. B 1.51 590.27 187.51 0. i Općinske službe za boračka pitanja.86 766.264 97 591 473 32 326 513 26 cca 218 129 Napomena Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Ukupno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek godišnje Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Ukupno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno decembar 05 Struktura penzija po rasponima – podaci PIO Rasponi do 50 50 – 100 100 – 169 . b. Kod osoba od 65 godina i više najbrojnije bolesti su hipertenzivna oboljenja 19%.200 200 .485 4. 4. 5. minis. Prava iz oblasti boračko invalidske zaštite Lične invalidnine –RVI porodične invalidnine dobitnici priznanja dobitnici priznanja zdravstvena zaštita gradski prevoz rehabilitacija i banjsko liječ. Kanton. Oblast socijalne zaštite dječiji dodatak zdravstvena zaštita djece porodične invalid. akutne infekcije gornjih respiratornih puteva 6%. minis. lica zdravstvena zaštita za lica starija od 65 g. Kanton. Kanton.500 500 . minis.00 100 Prosječan iznos penzije 32. Socijalna zaštita Socijalna prava grañani ostvaruju u okviru Općinske službe za rad.64 193.06 14.

91% 22.472 16. Korisnici novč. Smetnjama Smještaj u drugu porodicu Smještaj u ustanove soc.72% 18. z.521 Kanton (prosječno mjesečno) 114.513 3.11% 23.g 22. p.p.541 2005.50% 98 101 85 88 63 47 Korisnici pomoći R.Sos Kinderdorf 2.Br.2003. 20.430 211.284 6.026 Socijalne usluge. nak.10% 71.769 76 22 141 Kanton (prosječno mjesečno) 671 6.079 28.35% 33.625 2.418 1. Korisnici novč.66% 24.27% 16. Korisnici izuzetne novčane p.77% 17.7 % 24 % 69. godini R. soc.g. Jetimsko naselje Struktura pomoći Centra za socijalni rad Novi Grad u 2005. čekanja na posao osoba sa psiho fiz.pom.76% 20.15% 16. Korisnici zdravstene zaštite i liječenja Vanredno školovanje Subvencija grijanja Sahrane Ljekarska komisija 96 131 94 103 111 14 171 124 1 893 3 1 59 768 756 2 3.g.60% 25. Smetnjama Smještaj u drugu porodicu Korisnici u ustan.72% 33.27% 15.589 144 46.839 19 8 24.761 4.074 22.893 316 30 425 Učešće Općine u Kantonu 22. za njegu i pomoć od strane druge osobe Korisnici jednokratne novč.049 Učešće Općine u Kantonu 23.41% 16. Opis pomoći Općina (prosječno mjesečno) KM 26.415 49. Liječenja Vanredno školovanje Subvencije Troškovi sahrana Ljekarska komisija 96 130 100 105 113 5. Opis pomoći Općina (prosječno mjesečno) 152 1. Novčana naknada za njegu i pomoć od strane druge osobe Jednokratna novčana pomoć Izuzetna novčana pomoć Novčana naknada za vrijeme čekanja na posao osoba sa psiho fiz.67% 23. -Briga o djeci bez roditelja: 1. naknade za vr. novč.10% 26.08% 17.093 220 23. na općini djeluju: -Centar za socijalni rad -Centar za stare i iznemogle -Nekoliko nevladinih centara i organizacija za podršku specifičnim socijalno ugroženim grupama grañana.558 17.30% 22.125 6.398 76. z.415 792.28% 96 101 87 33 71 33 35 Javne kuhinje: -JK Merhamet 432 domaćinstva sa 1071 obrokom -JK Stari grad 53 domaćinstva sa 139 obroka -JK Kruh Svetog Ante 34 .27% Index 05/04 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Porodice korisnici stal.883 15.064 2004.68% Index 05/04 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Sredstva stalne novč.564 345.437 841 201. 19. Zdravstena zaštita korisnika i troškova bol.Br.

Potrebe grañ. Služba traženja 4 Program: Upozoravanja na mine 70 35 35 Prosj. nepog. u obilasku porodica nestalih. mijenja prema kriteri. 1 mjesečno Obuhvaćeni su grañani u stanju soc. pomoć u prehram.sred. Ugrožene Ovdje nisu iskazana davanja u odjeć. nestalih 2. pelene 3 pak. i dr. daje se prosj.mog. Prehr.p. koji ispunj. Naziv programa Narodne kuhinje Vrsta pomoći topli obrok za 5 dana u sedmici i subotom suhi obrok -preh. odjev. materij. paketi godišnje higij.Br. predm. kriterije su veće nego što su finan. mjeseč. Katastrofa 35 . pisama ekshumacije nestalih popunjavanje Ante mortem obrazaca – 20 prod. poptrebama 120 50 100 100 100 Podaci su dati u odnosu na dosadašnje godišnje potrebe 6. mjesečno30/1 zavojni mat.pak mjesečno Preh. drugih davanja soc. a za povremene prema mogućnosti 3-4 puta god.Materijalna pomoć Crvenog križa Općine Novi Grad R. pom. paketi se obezbjeñuju mjes.pak.paketi 1 mjesečno -paketi sa higijen. pak. Program Davanje u vrijeme element.paketi godišnje ćebad godišnje Ukupan broj korisnika 780 Stalni broj korisnika 780 Povremeni broj korisnika Primjedba Broj korisn. Materijalna davanja za nastradale od mina: prehram.obući i dr. Kućna njega 120 120 80 80 40 40 5 25 120 godišnje 120 godišnje 120 godišnje 240 porodica 5 20 80 godišnje 80 godišnje 80 godišnje 5 40 40 godišnje 40 godišnje 3.p. 1 mjesečno higijen pak. za stalne kor. 1 mjesečno -jednokr. broj 5 Program za soc. se svaki mjes. a povodom uru. veš posteljine peškiri i dr. paketi i higijen. 1. a nisu koris. Broj porodica je varijabilan zavisno od broja ident.

uz finansirenje više nivoa vlasti. ova općina dobija sportsku dvoranu koja je za vrijeme rata potpuno devastirana. u naselju Buča potok „Srce“: mali nogomet i maxi šah. Na teritorije općine djeluje 38 sportskih klubova. Centru Kralj Fahd Vanjska igrališta 2 boćarska igrališta 4 igrališta za mali Nogomet 20 košarkaških igrališta 4 mješovita. Općina danas ima ureñeno 37 sportskih ploha i izgrañeno 35 dječijih igrališta. zaštićeni spomenici kulture svrstani u III kategoriju su: Memišević čardak. košarka.odbojka na pijesku 6 .maxi šah Na općini se nalaze 2 multifunkcionalna igrališta: u naselju Al. Danas općina ima fudbalsko igralište – stadion Otoka. Do 1984. -Na općini su važni vjerski objekti sve tri konfesije. Kulturni centar na Dobrinji namijenjen je za izložbe. Merhemića kuća. Kultura i sport Sportska igrališta Sportska igrališta Stadion “Otoka” Sportska dvorana na Dobrinji Sportska dvorana u u naselju Mojmilo Sportska dvorana u privatnoj školi Gazzaz Vistafon Dvorana u islam. a u toku je izgradnja novih u skladu sa urbanističkim planovima. 36 . U ratu devastirana Sportska dvorana u naselju Mojmilo je obnovljena. Dom kulture Švrakino selo namijenjen je prvenstveno za manifestacije kulturno-umjetničkih društava. Pred održavanje olimpijskih igara. Kulturno – historijsko nasljeñe -Obilježja XIV zimskih olimpijskih igara Olimpijsko selo Mojmilo i sportska dvorana Mojmilo. kuća porodice Žiga. sportsku dvoranu na Dobrinji i u okviru privatne škole Gazzaz. U općini svake se godine u junu održava kulturno-sportska manifestacija „Novogradski dani“.obuća godišnje odjeća godišnje 100 pari 100 osoba 13. godine i održavanja Zimskih olimpijskih igara jedini sportski objekti na području novogradske općine bile su rekreacione i sportske površine pri osnovnim školama. 13 škola ima fiskulturne sale. Planirana je konzervacija objekta i izgradnja prikladnog turističkog kompleksa. -Prema Urbanističkom planu Grada Sarajeva za period 1986 – 2015. u trajanju mjesec dana. Košarka 1. bočanje.kult. Polje C faza: mali nogomet. koncerte itd. razna druženja. Hadžihalilovića kuća-restauracija u toku. Srednje škole imaju dva vanjska igrališta. Od petnaest osnovnih škola. Objekti za kulturu Općina raspolaže multimedijalnim centrom za kino projekcije. stoni tenis. -Tunel DB koji je u ratu bio poznat kao jedini izlaz iz grada i tunel spasa za opkoljeno Sarajevo.mali nog. a sve škole imaju vanjska igrališta. a pored toga održavaju se i kulturno sportske manifestacije u povodu obilježavanja značajnih datuma. Od posebnog je interesa obezbjeñenje institucionalne podrške za šehidska mezarja i spomen-obilježja poginulim u nedavnom ratu. Radovi na izgradnji olimpijskog bazena na prostoru Otoke su u toku. književne večeri. pozorišne predstave.

u oblasti kulture nema kino-dvorana i dvorana za pozorišne predstave. prema Prostornom planu površina prirodnih cjelina u ha je 51. a ta se mogućnost pruža naročito u područjima Halilovići.Razvojne mogućnosti koje proističu iz geografskog položaja Teritorij kojom raspolaže općina Novi Grad pruža mogućnosti razvoja malih i srednjih preduzeća u zonama koje su namijenjene za privredu. benzinske pumpe. Nedostatak objekata društvene infrastrukture.Graditeljsku baštinu čine nepokretna kulturna dobra ljudskim radom stvorena ili oplemenjena vrijednost s naročitim kulturno-historijskim značenjem za narode. za općinu nema podataka. sakralni objekti – tri. Rajlovac. instalacije gasovoda u Butilama. odnosno stihijsko naseljavanje općine Novi Grad. glavna plinska stanica. Velika naseljenost. velika gustina saobraćaja. Kultura življenja je strateški važna oblast i kroz različite partnerske programe kontinuirano se radi na podizanju ekološke svijesti imajući u vidu izmijenjenu demografsku sliku. sjedište depoa KJKP "Gras" /tramvajski i trolejbuski/. Na ostalim područjima kantona odreñeni sadržaji kulture su manje ili nikako zastupljeni. arheološke zone i područja – pet. puno je izazova za obezbjeñenje humanijeg i kvalitetnijeg života. Bačići. nedostatak i neopremeljnost naselja komunalnom infrastrukturom koja datira još od prije 30 godina i dotrajalost postojeće. Graditeljska baština općine Novi Grad: historijsko-memorijalni kompleksi i spomen obilježja – jedno.prostorni kapaciteti objekata kulture nisu u skladu sa potrebama stanovništva. U svrhu sistematičnog pristupa zaštiti životne okoline Općina je uradila i usvojila vlastiti ekološki plan LEAP. ukupno 19. Prirodna baština kantona obuhvata prirodne cjeline i pojedinačna dobra. Prepreke u razvoju 1. u zonama za izgradnju takvih objekata. objekti stambene arhitekture –tri. prečistač otpadnih voda. velika preduzeća čiji se pogoni nalaze na teritoriji općine. koju je uzrokovala bespravna individualna stambena izgradnja. Ocjena stanja Stanje kapaciteta društvenih djelatnosti općenito karakteriše nedovoljan broj objekata predškolskih ustanova. Donje i Gornje Telalovo polje. te veliki broj individualnih objekata bez odobrenja. Iz prostorne osnove kantona . usvojeni propisi kao i nedovoljna kontrola od strane nadležnih kantonalnih inspekcijih službi. KANTONU SARAJEVO I OPĆINI NOVI GRAD Pokazatelj Obilježje FBiH Kanton Općina 37 . kao i sa drugim kantonima. OSNOVNI PODACI O FEDERACIJI BiH. a koja danas nisu u funkciji ili rade u dosta smanjenom intenzitetu). Velika koncentracija zagañivača i ostalih sadržaja koji ugrožavaju čovjekovu okolinu na teritoriji općine Novi Grad (gradska deponija. Navedeni objekti su prepreka razvoju iz razloga što se ne poštuju ekološki standardi. tako da je sa jedne strane izražena koncentracija prostornih kapaciteta različitih djelatnosti kulture na području užeg centra gdje su smješteni najatraktivniji sadržaji kulture. zagañenost i neureñenost korita svih rijeka koje prolaze kroz teritoriju Općine. 2. Svojim položajem općina ima dobru saobraćajnu povezanost sa drugim općinama kantona Sarajevo.512 za kanton Sarajevo. tako da se sve značajnije kulturne aktivnosti i manifestacije odvijaju na tom području. U cilju unapreñenja okoline i ambijenta za življenje i poslovanje općina izdvaja značajna sredstva iz budžeta za realizaciju projekata na cijeloj teritoriji. Ocjena . 3. Stanje okoliša i kultura življenja Imajući u vidu gustu naseljenost urbanih dijelova općine. depo "Centrotransa". takoñe nedovoljan je i broj sportskih objekata. osnovnih i srednjih škola. Distribucija objekata nije prostorno pratila razvoj kantona i ove općine. betonare i asfaltne baze. nekontrolisano uništavanje poljoprivrednog i šumskog zemljišta u ratnom i postratnom periodu. groblja i nadgrobni spomenici – sedam.

561 67.270 726.696 321 16.2 119.06 13. 2005.700 stanovnika. uključivši i povećanje prirodnim rastom od približno 1.8 48.110 2.22 70. godina pokazuje da je zabilježen priliv novih 8615 stanovnika.905 18. g. rudarstvo 1. pa se može očekivati da broj stanovnika općine Novi Grad 2015.) Radna snaga Učešće radne snage u ukupnom stanovništvu Stopa nezaposlenosti Izvoz (2005) Uvoz (2005) Pokrivenost uvoza izvozom <15 15-64 65> mlrd USD broj broj % % mil. trgovina 38 . već.779 33.903 stanovnika. po područjima: A. Dakle.339 89 18. bude mnogo veći od trenutnih 119.40 19. F.625 7.903 2.91 546 2.7 Sarajevo 1.27 10.418 338.02 93. B. ili i više ako se posmatra širi spektar faktora koji utiču na demografske promjene. km 2 GDP (2004) Zaposleni ( 2005. ekonomski i splet različitih socioloških faktora doprinose ubrzanom povećanju broja stanovnika općine Novi Grad. Finansijski indikatori ekonomije (podaci AFIP-a) Ostvareni rezultati poslovanja 862 pravna lica. g. D. grañevinarstvo 90.061 40. KM mil. C. KM % 26.540 15.49 2.06.176 31. E.54 2.84 *uzeti su podaci o zaposlenom stanovništvu općine Stopa rasta broja stanovnika nije samo posljedica prirodnog rasta. poljoprivreda. Sam trend migracija koji se može pratiti u periodu 2001-2005.3 401.09 41.28 46. gasom i vodom 2. Ekonomija i biznis 1. te bi ukupna populacija ove općine 2015.66 388. ekonomskih migracija stanovništva i drugih faktora.500 161.8 Novi Grad 47.44 5.32 74.277. mnogo više.45 70.646 38.688 31. lov i šumarstvo 5.Površina Stanovništvo Gustina naseljenosti Starosna struktura (%) 30.100 djece.) Nezaposleni ( 2005. godine mogla doseći 138. snabdijevanje el.530* 18. energijom.323. prerañivačka industrija 126.34 11.

886 1.322 677. Obrazovanje Zdrav.u.150.23% 10.3 92 137.v.% -Odnos potraživ.6 5.856 55.557 1.48% 0. 2. -Učešće stalnih sredstava u poslovnim sred.661.650 755.181.12% 14.127. saobraćaj.066 53. posred. 6.357. iznajmljivanje i poslovne usluge 99.557. grañevinarstvo 10. i soc. G.00% Na području općine Novi Grad Sarajevo.592. poslovanje nekretninama. 99.58% 11.056.965.390 47.g. Struktura pravnih lica Područja poljop.8 61.877 360. snabdjev.093.na veliko i malo 410.790.898.973 33.62%. Pokazatelji rentabilnosti -Odnos dobiti i kapitala% III.% -Odnos izmeñu gotovine prema tekućim obavez. 8.44% 47.892. ugostiteljstvo 12.353. H.913.867 6. el.016 645 Index 124 122 143 97 117 121 114 131 196 104 137 133 106 105 I.0 103. 950.492.5 8.709 1.659. 4. lov i šum. zdravstvena i socijalna zaštita 8. K.432 616 2005 862 pravna lica 1. iznajmljivanje i poslovne usluge 11. ostale javne.334 11. Kapital Dugoročne obaveze Tekuće obaveze Prosječan broj zaposlenih na bazi ef.9 31. L.9 2005. prerañivačka industrija 14.% 2004. 5.44 %.190. 98. 3. z. skladištenje i veze 81.1 33. socijalne i lične uslužne 21.3 94.841 1. prema dostavljenim knjigovodstvenim bilansima stanja i uspjeha bila su 862 pravna lica. 10 11 Ukupan prihod Ukupnan rashod Neto dobit Gubitak Akumulirani gubitak Ukupna aktiva/pasiva Stalna sredstva Tekuća sredstva Gubitak iznad visine kapit.074.23% 0. poslovanje nekretninama. finansijsko posredovanje 5. Poslov. 9. i ulaganja prema ukupnim obavez.460 156. društvene. 101.891.93% 2.733.901 492.2 104.8 9.127 133.544 20.757. J.226.284 4. obrazovanje 2.134. nek. Tabela 1. Ostalo Ukupno A B C D E F G H I J K L M Broj pravnih lica 5 1 126 2 90 410 12 81 5 99 2 8 21 862 Struktu ra 0.3 Ind.i p. Zbirna tabela . I.377.481 577.39% 9.620 506. Pokazatelji ekonomičnosti -Ukupan prihod prema ukupnim troškovima% -Ukupan gubitak po radniku u KM II.228.58% 0.40% 0. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan. M.291 958.48 %.6 57.62% 0. 7.56% 1.104 721.794 10.ind. Pokazatelji finansijske stabilnosti i likvid.44% 100. sati rada Prosječna neto plata po zaposlenom 2004 862 pravna lica 1.616. Struktura najbrojnijih: trgovina 47.887 41.333.882 690. Rudarstvo prerañ.56 %.928.Ukupni rezultati Finansijski indikatori 1.353 1.125.5 39 .9 4.

a izostala je i finansijska podrška izvozno orijentisanoj privredi. nadalje zabilježen je rast štednje a sa tim i potencijalnog investicionog kapitala. KM. KM.5 mil. KM.5%. Telekomunikacijske usluge vezano za internet konekciju imale su rast od 13. “Merkur” 29. godinu. prema podacima Komore. “Zvečevo komerc” 15. a procjenjuje se da će se taj trend nastaviti.3 mil KM.6 mil. “Dijamant” 3. KM. a ukupne obaveze sa 62%. KM. KM. Turizam.g.306 11.) 13. Prerañivačka industrija. “Fabulas” 7. “Step” 8. KM.IV Drugi pokatazelji -Oprema po radniku u KM -Akumulirana dobit po radniku 17. KM. pruža velike mogućnosti za ulaganje. iako postoje veoma značajni potencijali u ovoj grani.7 mil. KM.3 mil. KM.7 mil. tako da je angažovanje grañevinskih kapaciteta bilo nedovoljno. a tekuće obaveze za 33% u odnosu na 2004. KM. Finansijski sektor: u cilju jačanja tržišne pozicije u proteklom periodu u bankarskom sektoru desili su se procesi koncentracije kapitala kroz integraciju najvećih banaka. Prema ocjeni Komore.2 mil.2 mil. “Intereuropa Rtc” 6. Poštanske i telekomunikacijske usluge imaju pozitivan trend kretanja. Bilans stanja. KM.3 mil.3 mil.04 mil. kadrovska problematika i tehnička neopremljenost.7 mil.1 mil. godini zabilježeni su ohrabrujući koraci u stvaranju jedinstvenog tržišta u BiH i to jačanjem centralnih institucija na nivou države i usvajanjem jedinstvenih propisa.5 mil. KM.2 mil.3 mil. KM. U grañevinarstvu su u 2005. Državna preduzeća sa većim prihodom: JKP “Gras” 53. “Wurth BH” 11. KM. u pasivnom bilansu kapital učestvuje sa 38%. KM. “E-Tds” (privatizovan početkom 2006. KM. Pojedinačni podaci o finansijskim pokazateljima preduzeća nisu potpuni. “Asa Pva” 1. “Oki” 4. rad na crno. KM. Privatizovana preduzeća sa većim prihodom: “Cts Eurolines” 25. KM. a mobilna telefonija od 7. KM. Porasli su depoziti stanovništva.2 mil.4 mil. Kontinuirano poslovanje sa visokim gubitkom KJKP “Gras” i “Toplana”. štedni depoziti. strukturalnog prilagoñavanja itd.1 mil.7 mil.7 mil.3 mil.1 mil. “Imzit komerc” 8. KM.5 mil. u ovoj grani prisutna je nelojalna konkurencija.7 mil. JKP “Toplane” 3.KM.g. “Kovinoplastika” 6. TP “Dc Sarajevo” 3.3 mil. “Žica” 1. “Bitumenka” 12. 40 .9 mil. U 2005.398 108 130 Privatna preduzeća sa većim ostvarenim prihodom: “Interex” 151. KM. JKP “Toplane” 43. Preduzeća sa većim ostvarenim gubitkom: JKP “Gras” 7. To su i konstatacije Privredne komore KS u njihovoj informaciji o stanju i aktuelnostima privrede u 2005. stanje u privredi je i dalje veoma složeno i teško. Broj zaposlenih na bazi ef. sati rada po područjima Područje 2004. a kamatne stope komercijalnih banaka nastavile su silazni trend. “Žica” (privatizovana početkom 2006. Osim toga realizacijom. % Ind. KM.6%. koja u kantonu Sarajevo. “Aluplast” 4.9 mil. značajno povećava zaposlenost. smanjenja broja banaka. Tabela 2. meñutim grad Sarajevo nema zvaničan prepoznatljiv turistički brend. godini.635 15. prije svega preispitivanje troškova u poslovanju – mogućnost štednje i racionalizacije. Preduzeća sa većom ostvarenom dobiti: “Robot-komerc” 2.4 mil. “Asa Pss” 21.2 mil. Meñutim. Geodetski zavod 0. CPU 2. “Zrak” 2.0 mil. KM. nedostaje sistemski pristup. ali neiskorišteni. KM.1 mil.9 mil. nije dostigla ni trećinu proizvodnje iz predratnog perioda.6 mil. odsustvo strateškog razvoja industrije. “Neuron komerc” 7. “Brojler” 7. što bi trebalo da se definiše u razvojnoj strategiji za ovu privrednu granu.9 mil. kao i realizacija razvojnih programa koji će omogućiti ekonomičnije poslovanje. “Telma” 5.7 mil. koji zauzima sve značajniju pažnju u KS. problem bankovnih garancija. nedovoljna kontrola. “Vf komerc” 128. održan je stabilan kurs KM i nizak nivo inflacije. KM.6 mil. godini izostale veće investicije. a izostala je i značajnija podrška vlasti na razvoju sajamskog turizma kome grad pretenduje. KM.KM. jer ne raspolažemo informacijama. KM. KM. depoziti privatnih preduzeća. “Wurth BH” 1. KM.804 18. čiji su potencijali veliki. i pored tih pozitivnih pomaka. “Robot komerc” 97. KM.KM.) 5.9 mil. “Uniklima” 4. Nisu definisani nosioci tehnološkog unapreñenja. “Asa Pva” 37. KM. KM. KM. kapitalnih investicija upošljavaju se i druge privredne grane. nalaže potrebu da navedena preduzeća zajedno sa osnivačem – KS izrade dugoročan program finansijske konsolidacije. Dugoročne obaveze veće su za 37%.7 mil. KM. izvoza.8 mil. KM.1 mil. “F Auto centar” sa 14. “Euroasfalt” 7. “Interex” 1. “Sprind” 12. “Planika fleks” 7. KM. 2005.

Snabdjev.v.883. i soc. skladištenje i veze sa 7. Rudarstvo Prerañ.13% 2. Snabdjev. društvene.g.315 54.689.526 2.340 24 607 3 220 1.836. saobraćaj.969.286.511.801 1.939.37%. U ostvarenom prihodu trgovina je učestvovala sa 70.88% 100. 465. z.902. lov i šum. Tabela 3.691 5.251 882.326.572 98.022 521.012 26 1. godini pravna lica su ostvarila 1. z.457. el.043 138.2%.g.172 44.165.664 53.299 49.62% 0.388.981 47.599.965.709 % 0. nek.27% 70.917 45. z.861.138.u. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.875 47. 126 101 127 97 118 132 104 111 113 81 277 111 99 124 U 2005.00% 156 122 92 95 101 124 96 99 125 101 267 106 105 106 Broj zaposlenih na bazi efektivnih sati rada se povećao za 6% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 11.682. godinu.03% 7.810 138. Ostalo Ukupno 9 23 2.712.400 413 913 3.56% 0.945.998 112.231 1.04% 0.016 0.55% 8. posred. Obrazovanje Zdrav.27% 5.i p.234.768 2.898 456.v.94%.494 5.15% 1.200. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.834.659 miliona KM ukupnog prihoda ili 24% više u odnosu na 2004. Rudarstvo Prerañ.88%.978 2005.87% 0.432 14 28 2.86% 3.20% 0. socijalne i lične uslužne djelatnosti 13.829 26.723 25 1.04% 0.80%.68% 3.500 6.800 45. Obrazovanje Zdrav. 600.g.274 45.452 1.29%.499.188 52.054.53% 0. Poslov.v. Ostalo 2004.992 1.989 114. saobraćaj.507 11.94% 3.370. na trgovinu odnosi se 33.006 49.337.886 2005. el.785 98.442 10.642.08% 8.194 120.01% 0.80% 0.508 97.545 137. Od ukupnog broja zaposlenih.03% 0.378.575 130.572 6.016 lica.744 1.29% 0.927. nek.138.840.932.10% 8.290 1.ind.844 108.i p. Poslov.598. Ostalo Ukupno 2004.199 2.31% 2.u.159 51.323. 478. lov i šum. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.01% 0.03 %.659. Ukupan prihod po područjima u KM Područje Poljop. i soc.345 1.123. socijalne i lične uslužne djelatnosti 5. ostale javne.23% 12.174.325 30 613 8 233 1.333.07% 2. na prerañivačku industriju 19.994.913.246.37% 2. Poslov.u.399. lov i šum.40% 5.840.482.93% Ind.356 32.Poljop.i p.68%. Tabela 4. 597.03% 7. skladištenje i veze 12.23% 68. društvene.37% 33.197 391 922 3.58% 0. Snabdjev. nek.68% 100.886 866. prerañivačka industrija sa 8.667 1.433 100. i soc.786 437.813 % 0.12% 13.167 1.236 125.301 511. Rudarstvo Prerañ.478.13% 0.ind. Ukupni troškovi po područjima Područje Poljop. el.39% 5.217 109. Obrazovanje Zdrav. posred.ind.303.25% 19. 128 123 120 91 118 132 98 112 164 93 264 109 98 41 . na ostale javne.00% Ind. posred.

društvene. Obrazovanje Zdrav.846.384 3.59 % saobraćaj.616.857 6. 12.991 53. el.450 294.100 23.460 % 0. 93%. 9.53%.604.i p. na prerañivačku industriju 8.592. Ostalo Ukupno 2004.001 34. Poslov. iznajmljivanje i poslovne usluge.i p.34% 5. nek. gasom i vodom.127 2005.00% 9.g.725 0 7. Rudarstvo Prerañ.03% 5. 8.125.190. z. posred.v. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.353. 14.495. 297 271 404 Ind.81 % na prerañivačku industriju. Ostalo Ukupno 2004.826 85.01% 5.343 1.044. skladištenje i veze 7.150. el.156. Prosječna neto plaća po područjima Područje A B C 2004.925. Poslov.973 1.937 8.842.g. Snabdjev.457 55.757. Od ukupno zabilježene dobiti 73.144 118.00% Ind.471.031.422.56% 0.002 237.307. Obrazovanje Zdrav.066 % 0.228 2. i soc. Neto dobit po područjima Područje Poljop.78% 0.12% 14.05% 0.788. iznajmljivanje i poslovne usluge. skladištenje i veze.564 359. nek.03% 0. Rudarstvo Prerañ.43% 2.402. 9.784 127.37% na trgovinu. godini ostvarena je neto dobit preko 47 miliona KM što je više za 43% u odnosu na prethodnu godinu.v.00% 0.34% na prerañivačku industriju.81% 0. godini ukupni troškovi iznosili su 1.543 1. lov i šum. 79 84 113 42 .01% 3. na saobraćaj.476 11.398 2.760 1. 305 53 48 280 136 75 95 114 79 85 97 Prema područjima 43. Tabela 6. na trgovinu otpada 68.774 489.390.89% 1.348.203 2.u.00% Ind.37% 0. i soc.20% 100. 5.ind.390 100.568.185 3.079 0 20.125 7. Tabela 5. skladištenje i veze.767 4.197 64. na ostale javne.00% 123 U 2005.125.388 7.102 0 8.896 47.835 22.32% 43.31%.333 2.488 2.651 138 118.02% 0.661 miliona KM ili 23% više u odnosu na prethodnu godinu.456 2.981 863.214 0 4. posred.36% 73.316 6.692 666.59% 1.645 595.21 % otpada na trgovinu.01% 0.89% na snabdijevanje električnom energijom.24% 21.27% 2.661.55% 8. Gubitak po područjima Područje Poljop.58 %.Ukupno 1. z. 5.ind.56 % gubitka otpada na poslovanje nekretninama.533 0 9. 3.21% 0. Od ukupno ostvarenih troškova. Snabdjev. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.662.78 % na saobraćaj.459.05% poslovanje nekretninama.355. 372 322 356 2005.u.846 8.127. Tabela 7.097 174. socijalne i lične uslužne djelatnosti 5. 15. 21.856 2005. lov i šum.849 205.668.351 33.79% 100.488 4. 5. 79 199 107 189 153 539 70 57 112 174 291 143 U 2005.

i soc.213 65.02% 0.848 589.589.313.404. Obrazovanje Zdrav. U ukupnoj aktivi trgovina učestvuje sa 41.100 359.596 339. prerañivačka industrija sa 18.00% Ind.335.716.290 532 176 724 757 645 109 109 98 102 104 106 114 53 96 105 105 U 2005.31% 5. el.629.828 186.600 6.587.00% Ind. 64.181. el.01% 1.039 46.760 398.58% 41.512.09% 100.039 96.265 1. poslovanje nekretninama. Snabdjev.238.v.419. Aktiva po područjima Područje Poljop.762 16.ind.305 789.34% 0.791.703 17.428 2.557 1.110 1.34 %.00% 0.038 74.392.v.460 68. nek.690 138.g. godini prosječne plaće bile su najviše u finansijskom posredovanju 1.u.u.650 % 0.797.49% 36.314.557 % 0. Rudarstvo Prerañ.768 50.653 1. skladištenje i veze 1.440.68% 3.687 958.968 0 4.390.74 %.03% 26.584.125 5.266. 159 76 106 95 145 134 109 112 276 127 136 85 111 121 Vrijednost ukupne aktive je porasla sa 1.99 %.D E F G H I J K L M Prosjek 780 364 585 316 1. Rudarstvo Prerañ.756.225.154.891. socijalne i lične uslužne djelatnosti 757 KM.003.11% 11.977 12.792 101.986.774. lov i šum.219 465 331 751 721 616 852 400 575 322 1. skladištenje i veze 11. godini ili za 21%.422 320. Ostalo Ukupno 2004. 122 103 104 96 87 124 109 111 300 137 86 102 114 43 .404 1.321. i soc.99% 4.791 62.557 miliona KM u 2004.192 268. nek.298 86.276 1.604 93.074. snabdijevanje električnom enegijom.i p.863 153. Snabdjev. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan. z. Obrazovanje Zdrav.424.72% 1.94% 13. društvene. 222.00% 0.363. Stalna sredstva po područjima Područje Poljop.g.61% 100. 354.735 18. z. na 1. iznajmljivanje i poslovne usluge 13.637.061 49.028 279.418 198.891 milion KM u 2005. Ostalo Ukupno 2004.287 291.171.05% 18.190.689 1.664.501.917 0 5.291 2005. lov i šum.207 1.74% 0.677 1.42% 0.i p.093. ostale javne.741. 53. zdravstvena i socijalna zaštita 724 KM.01% 0.340 67. Poslov.557.794.42% 4.748. Tabela 8.919 276.978.178 6.16% 9. posred.ind. posred.576.786 252.228.893 92.928.040 1.69% 5.729.15% 14.952. saobraćaju.222 4.324.290 KM.362. saobraćaj.265 KM. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan. Tabela 9. gasom i vodom 852 KM.320 210.30% 0.12 %.12% 0.901.573 88. Poslov.481 2005.

43% 6. lov i šum.44% 2. Rudarstvo Prerañ. lov i šum. 178 50 113 95 186 147 110 118 225 107 146 81 125 131 Ukupna vrijednost tekućih sredstava u 2005.702 0 4.97%.246. Tekuća sredstva po područjima Područje Poljop.72% 49.618.344.97% 0.170 192. i soc.5%.258. z.237 31.018 92.784 1.935. 89.g.86%.601 77.ind.860.19% 15. poslovanje nekretninama.082 266.328 562.084 1. godini iznose 1. 184 81 119 96 168 142 101 44 .07% 8.357.947.578 50.182.111.07% Ind.198 376. el.790.167. Ostalo Ukupno 2004.103.00% Ind.686 54.304 27.567 85.337.242.648 33.869 43.01% 0. Tabela 12.v.384.6%.179 30.v.877 2005.985.06% 0.456 2.59% 4.871 % 0.688 960.056.29% 7.86% 0.687 8. iznajmljivanje i poslovne usluge 7.088 79.656 4.791.813 602.01% 0.781. el. skladištenje i veze 15.647.97% 0. el.276 1.150.70% 3. Tabela 11.44 %.049.271 39. Snabdjev.333 57.ind. povećala se za 31% u odnosu na 2004.829 51.266. posred.519 2.479 255. 78.992 406. Obrazovanje Zdrav.241.657 60.511 16.7%.860 16.093 miliona KM i za 14% su veća u odnosu na 2004.237. Obrazovanje Zdrav.i p. saobraćaj.01% 36.961 65.892. iznajmljivanje i poslovne usluge 17.69 %.654 47. nek.259 446.03% 0. z.44% 0. skladištenje i veze 7.423 114.578. 114 31 102 75 103 118 97 96 134 96 86 99 105 Ukupna vrijednost kapitala u 2005.17% 5.547 27.118 577. 264.00% 0.413 1. Ostalo Ukupno 2004.073. Prerañivačka industrija u ukupnoj vrijednosti kapitala učestvuje sa 36. godinu.97 %.u. Rudarstvo Prerañ. Rudarstvo Prerañ.8 miliona KM.02% 0.010. Snabdjev. Kapital po područjima Područje Poljop.545. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.511.695.704 133.405 2005.344 833.327 755.784.4 %.202.00% Ind. Poslov.37% 48.219. poslovanje nekretninama.g. Na trgovinu otpada 36.449 109.ind.30% 31.91% 7. 259.568 58.802 56.226.06% 7.326 25.65% 17.977 227.006 3. nek. i soc.311. 145.g.448.Stalna sredstva u 2005.v.167. godinu i iznosi 755.615. prerañivačku industriju 8.656 4.29% 4.887 % 0.654 139. saobraćaj.i p.227.14% 0.901 % 0.227 1.995 262. posred.750 1.60% 100.440 33. na prerañivačku industriju 26.237 88. Tabela 10.211.696 1. 143. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo 2004.238.u.889.184.25% 100. Obaveze po područjima Djelatnost Poljop. iznosi 721. Poslov.078.501.678 397.397 690. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.42 %.328. Snabdjev. trgovina 31. Na trgovinu otpada 49.203. godinu.291 4.143 721.50% 0.2 miliona KM i za 5% je veća u odnosu na 2004.08% 7.380 124.763.669 528. lov i šum.544 2005.110.60% 0.

CBS banka.g.917 84. agencije 98.858 53. Finansijske institucije Filijale banaka: Hypo Alpe-Adria banka-Podružnica Sarajevo. Ostalo Ukupno 72.414 101.038 2. Poslov. i soc. samostalna ugostiteljska radnja 131. trikotaže “Šik” 689.453 194.g. z. Ind.330.989. Uvoz: Industrija – “Žica” 6.g. medicinske ustanove 17.14% 5. Strane investicije (značajnije) -do 2000. prevoznička djelatnost 416. i 2002.696.592 866.992.904 4.455 KM. godinu i iznosi 1.373 KM.(trgovina) – privatizacija i ulaganja -2005. trikotaže Šik: . i 2003 g. Raiffeisen bank. Zajednička ulaganja .462 KM.65% 1.827. “Dijamant” 766.536. Obrazovanje Zdrav.894. “Uniklima” 1.2003. Grañevinarstvo – “Step” 1.534 1.E. Union banka.01% 0.948 KM.Ind. posred.337.124 400 615 209 1. “Uniklima” 2.34% 16. na poslovanje nekretninama.privatizacija i ulaganja -2004. Poljoprivreda Struktura zemljišta (u ha) – katastarski podaci VRSTA Polja Voćnjaci Travnjaci Pašnjaci Visoko kultivirano (staklenici) Navodnjavano zemlj. Grawe.656 8.. ostale djelatnosti 153. “Bitumenka” 1.535. g. ABS banka. – Intereuropa RTC: privatizacija i ulaganja -2002.598 poreskih obveznika. Šume TOTAL Neobradivo zemlj. godini: Industrija – “Žica” 4. Zajednička ulaganja: preduzeće „Uniklima“ sa partnerom iz Slovenije Izvoz – uvoz Izvoz u 2005. Struktura obrtnika na području općine Novi Grad Ukupno 1.954.D.844 KM. Halilovići -2001. od čega: samostalna trgovinska radnja 251.66% 0. trikotaže “Šik” 170.052 KM. HVB Central profit banka. samostalna djelatnost 40.391 63. Grañevinarstvo – “Step” 2.66%.g. Ind. advokati 6. Bosmal.00% 139 321 141 124 82 118 135 Ukupan iznos obaveza u 2005.276 KM. Saobraćaj – “Gras” 7. Privatno vlasništvo Ukupno 924 375 461 167 1.731.40% 100. samostalna zanatsko-trgovinska radnja 35.021.Saobraćaj i veze Finan.469 1. nek.g. Saobraćaj – “Cts Eurolines” 8. domaća radinost 283.295 3.834.g.196 KM.755 KM.761 138.407 KM. Merkator.758 68. iznajmljivanje i poslovne usluge 16.634.159.475.185. C. “Bitumenka” 2.613 KM.i p.145 KM. Volksbank.571. B (Interex) Stup i Cementni terminal u ul.717 KM. Podravka.864.u. U ukupnim obavezama na trgovinu otpada 48.169.143 45 . “Zrak” 564.178 1.653 1. TP DC „Sarajevo“ .965 285 Državno vlasništvo ukupno 210 25 154 42 257 688 857 TOTAL 1.247 15.165 KM.482. miliona KM. samostalna zanatska radnja 168.169.06%. povećao se za 35% u odnosu na 2004.870.564.

Iz prethodnog grafikona se može vidjeti da općina nema većih površina odgovarajućeg zemljišta za poljoprivredu i razvoj stočarstva, kao i to da se zemljište koristi za izgradnju kuća ili komercijalnih objekata, čime se smanjuje potencijal za razvoj ove privredne grane. Dio Sarajevskog polja koje pripada općini Novi Grad - Donje Telalovo polje, može se koristiti za proizvodnju povrća i plasteničku proizvodnju. Područje kantona (iz Prostorne osnove KS) raspolaže sa oko 51.933 ha poljoprivrednog zemljišta što čini 40,8% njegove ukupne površine. Stepen korištenja zemljišta na KS, posebno obradivog, je nizak. Sarajevski kanton pokazuje nedostatak obradivog zemljišta. Obradive površine učestvuju sa 31%. Prosječna površina gazdinstva u kantonu Sarajevo je 3,0 ha koji je izdijeljen, u prosjeku, na 7-8 odvojenih parcela, usitnjenost posjeda predstavlja veliki problem. Odnos poljoprivrednog zemljišta po stanovniku na KS je 0,129 ha (svjetski prosjek je 0,40) a obradivog zemljišta 0,051 ha (svjetski prosjek 0,17 ha), što znači da je stanje u kantonu daleko ispod definisanih svjetskih normi. Na općini Novi Grad odnos poljoprivrednog zemljišta po stanovniku je 0.023 ha, a obradivog zemljišta 0,015. Ocjena stanja (iz Prostorne osnove KS) Deficit u obradivom zemljišnom prostoru, struktura poljoprivrednog posjeda (usitnjenost i fragmentarnost), kao i raspoloživost kategorija zemljišta predstavljaju limitirajuće faktore u planiranju razvoja proizvodnje hrane. Šume i šumska zemljišta (iz Prostorne osnove KS) u ukupnoj površini kantona se iskazuju kao dominantna 71.805 ha ili 56,4%. Uzurpiranost ovog zemljišta je najveća na području općina Hadžići i Ilidža. Poljoprivredni posjedi i šume- podaci katastar
Posjed Broj posjeda Zajedno površina svih posj Prosječna površina po posj privatni 12.683 2.965 o,233 ha ha Državni 688 ha

Vrsta kulture-procjena 2005.g.
Kultura Žito Industrijske biljke Povrće Čajevi I mirodije Trava Jagodičasto voće Stočna hrana Ostalo Privatno (u ha) 43 479 461 56 108 Državno (u ha) TOTAL

154

615

Stočarstvo-procjena 2005.g.
Vrsta Goveña stoka Svinje Perad Ovce Koze Privatno 660 63 15.000 600 290 Državno

Turizam Na općini Novi Grad broj poslovnih jedinica je 4, broj soba 420 i broj ležajeva 1.035. Hotel “Exclusiv” je novi hotel smješten u naselju Rajlovac. U 2005. godini, prema statističkim podacima, broj turista koji je boravio na općini Novi Grad bio je 2.185, od toga domaći turisti 767, strani turisti 1.418. Broj noćenja turista bio je 4.874, od čega domaći 1.798, strani 3.076. Kapaciteti za podršku poduzetništva -Centar za razvoj biznisa Novi Grad je zajednički projekat Općine Novi Grad Sarajevo i Sarajevske regionalne razvojne agencije SERDA. Prostor centra je namjenski ureñen i svojim prostornim uslovima, solidnom informatičkom podrškom može odgovoriti namjeni prije svega pružanje pomoći MSP kod registracije preduzeća, pomoć u izradi biznis-plana i pružanje drugih informacija.

46

-Banke na općini Novi Grad III Lokalna vlast Općina u okviru samoupravnog djelokruga: -osigurava uslove za poštivanje i zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa Ustavom -osigurava lokalne potrebe stanovništva u obrazovanju, radu i zapošljavanju, oblasti brige o djeci, socijalne zaštite, kulture, fizičke kulture i sporta, zaštite životinja i bilja i zaštite čovjekove okoline, -vodi urbanističko – stambenu politiku od značaja za općinu i njen razvoj -upravlja općinskom imovinom -priprema, sufinansira i prati izgradnju komunalne infrastrukture iz nadležnosti Općine -osigurava uslove rada lokalnih radio i TV stanica u skladu sa zakonom -vodi brigu o turističkim resursima općine -osigurava korištenje i upravljanje lokalnim grañevinskim zemljištem -osigurava javni red i mir -obavlja upravne poslove iz samoupravnog djelokruga -pored ovih, općina obavlja i poslove kantonalne uprave zakonom prenesene na općinskog načelnika Općina ima svojstvo pravnog lica i radi po statutu koji je u skladu sa Ustavom Federacije, kantonalnim Ustavom i kantonalnim zakonodavstvom. Statut općine usvaja Općinsko vijeće dvotrećinskom većinom. Općinsku vlast čine Općinsko vijeće (zakonodavno – normativna), općinski načelnik i službe za upravu (izvršna) Općinsko vijeće je predstavničko tijelo grañana (31 vijećnik) i organ vlasti u općini, koji svoju funkciju vrši u skladu sa Ustavom, zakonom i Statutom Općine. Općinsko vijeće donosi propise i akte u okviru prava i dužnosti Općine i obavlja i sve druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom Općine, a naročito (donosi Statut Općine, Poslovnik o svom radu, obrazuje radna tijela, bira predsjedavajućeg Općinskog vijeća i njegovog zamjenika, sekretara i članove radnih tijela Općinskog vijeća, donosi budžet i izvještaj o izvršenju budžeta, donosi programe razvoja za odreñene oblasti, propise o općinskim

porezima i taksama, osniva JP i JU i druga pravna lica, raspisuje referendum, donosi propise o osnivanju i organizaciji organa uprave, utvrñuje nazive naseljenih mjesta). Predsjedavajući Općinskog vijeća zastupa Općinsko vijeće i predsjedava sjednicom Općinskog vijeća. Svoju dužnost obavlja profesionalno. Predsjedavajući Općinskog vijeća ima svoje zamjenike koji pomažu u radu predsjedavajućeg i po njegovim ovlaštenjima obavlja odreñene poslove iz njegovog djelovanja. Za razmatranje i pripremu akata, praćenje i proučavanje pitanja iz pojedinih oblasti, Poslovnikom o radu Općinskog vijeća obrazovano je 15 komisija: Komisija za statut, Komisija za budžet, Komisija za zaštitu ljudskih prava, Komisija za predstavke, Komisija za izbor i imenovanje, Komisija za odlikovanja, nagrade i druga priznanja, Komisija za prostorno ureñenje i zaštitu okoline, Komisija za odnose sa vjerskim zajednicama, Komisija za boračka pitanja, Komisija za obilježavanje značajnih dogañaja i ličnosti, Komisija za ravnopravnost spolova, Komisija za pitanja mladih, Komisija za saradnju sa lokalnim zajednicama u BiH i inostranstvu, Mandatsko - imunitetska komisija, Komisija za dodjelu stanova kojima raspolaže Općina. Općinski načelnik bira se neposrednim i tajnim izborima na cijelom području općine, na način utvrñen zakonom. Općinski načelnik je izvršno-upravni organ Općine. Općinski načelnik svoju dužnost obavlja profesionalno, predstavlja i zastupa Općinu. Odgovoran je za zakonito i stručno obavljanje prenesenih poslova kantonalne, odnosno federalne uprave. Općinski načelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine, nadležan je za: -sprovoñenje općinske politike, izvršavanja općinskih propisa i općinskih akata i izvršavanje prenesenih nadležnosti općine od strane kantona -imenovanje i smjenjivanje svih općinskih službenika i namještenika -osigurava saradnju općinskih službenika sa ombdusmenima -podnosi prijedlog izvještaja Općinskom vijeću i javnosti o provoñenju općinske politike i svojih aktivnosti

47

-obavještava Skupštinu Kantona, odnosno kantonalne organe o izvršavanju kantonalne politike i kantonalnih zakona i drugih propisa i meñunarodnih ugovora, kao i o stanju u odgovarajućoj oblasti, kad je izvršavanje te politike i tih zakona odnosno meñunarodnih ugovora povjereno općini. Struktura organizacije Općine Novi Grad Sarajevo -Općinsko vijeće: predsjedavajući Općinskog vijeća, Služba za poslove Općinskog vijeća -Kabinet općinskog načelnika: sekretar Općinskog organa državne službe, Savjet općinskog načelnika Općinske službe za upravu: 1.Općinska služba za privredu, obrazovanje, kulturu, sport i informisanje 2.Općinska služba za boračka pitanja 3.Općinska služba za finansije 4.Općinska služba za urbanizam i stambene poslove 5.Općinska služba za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina 6.Općinska služba za rad, socijalna pitanja, zdravstvo, izbjegla i raseljena lica 7.Općinska služba za opću upravu i lokalnu samupravu 8.Općinska služba za obnovu, razvoj i komunalne poslove Posebne općinske službe 1.Kabinet općinskog načelnika 2.Služba civilne zaštite 3.Služba za inspekcijske poslove 4.Služba za zajedničke poslove U općini djeluje Općinsko parvobranilaštvo kao poseban organ u funkciji zakonskog zastupnika Općine. Najveći rezultati Općine -modernizacija uprave i administracije verifikovane ISO standardom 9001:2000 i obezbijeñen kvalitetan servis za grañane -stepen upravnog rješavanja preko 85%, praćeno informatičkim programom “Dokument menadžment” u koji je uključeno 140 službenika -ustanovljena procedura za donošenje i transparentno rasporeñivanje budžeta u partnerstvu sa grañanima -desetine izgrañenih privredno-poslovnih i kulturno-sportskih objekata na bazi kvalitetnog urbanog planiranja koje obezbjeñuje ambijent za brže investiranje, poslovanje i kvalitetniji život -izrañeni savremeni objekti: Multimedijalni centar, sportska dvorana Dobrinja, stadion Otoka, OŠ “Osman Nuri Hadžić, OŠ “Dobroševići”, Dom zdravlja Sarajpolje, a u izgradnji: Bazen Otoka, Sportska dvorana Mojmilo, Srce Buća Potok, Bosmal City Centar, OŠ na Sokolju. -obnovljena stambena i komunalna infrastruktura 85% -u cijelosti provedena implementacija imovinskih zakona -kulturni sadržaji i programi približeni grañanima (Novogradski dani kulture, Sarajevo film festival i redovni programi za učenike i djecu koji afirmišu takmičenja iz znanja, umjetnosti...) -aktivno uključivanje omladinske politike na lokalnom nivou Savjetodavni odbor mladih pri Kabinetu načelnika -izrañen Lokalni ekološki akcioni plan za zaštitu okoliša (Leap) -ureñen je Centar za razvoj biznisa u cilju podrške bržem zapošljavanju -svake godine se stipendiraju nadareni učenici i studenti (oko 300 stipendista) -uvedena praksa realizacije projekata za teško bolesne -sa vlastitim projektom Općina provodi prevenciju narkomanije -kontinuirana pomoć nevladinim i neprofitnim organizacijama -aktivno partnesrtvo sa gradskom i kantonalnom upravom na zajedničkim investicijama -značajno popravljen imidž Općine -Općina je dobitnik meñunarodnog priznanj”Zlatna zvijezda” IV. Općinsko finansiranje i budžet

48

Općina Novi Grad Sarajevo je u skladu sa Zakonom o budžetima/proračunima FBiH razvila Procedure za donošenje budžeta u skladu sa Iso standardom 9001:2000. Usvojenom procedurom utvrñeno je da: -u julu tekuće godine općinski načelnik donosi smjernice i uputstva za pripremu budžeta -do 01. septembra općinske službe dostavljaju svoje finansijske planove -do 15 oktobra općinski načelnik predlaže nacrt budžeta Općinskom vijeću -Općinsko vijeće razmatra nacrt budžeta -usvojeni nacrt budžeta se daje u javnu raspravu u trajanju od najmanje 21 dan -općinski načelnik do 15. novembra utvrñuje prijedlog budžeta -Općinsko vijeće razmatra i usvaja Budžet općine za narednu godinu do 31. 12. tekuće godine U sklopu javne rasprave o nacrtu Budžeta svoje svoje učešće sa prijedlozima, sugestijama i mišljenjima organizovano uzimaju sve mjesne zajednice sa područja općine Novi Grad, kao i svi drugi subjekti i grañani zainteresovani za kreiranje budžeta općine. Najvažiniji prihodi općinskog budžeta su: -porez na promet od nepokretnosti -prihod od zemljišne rente -prihod od iznajmljivanja poslovnih prostora i garaža u vlasništvu općine -komunalne takse -naknada za puteve iz cijene nafte i naftnih derivata -tekući grant iz budžata Kantona Sarajevo Pobrojani prihodi ne pripadaju u cijelosti općini već se dijele sa ostalim nivoima vlasti. Raspoloživa sredstva Općina Novi Grad svojim budžetom rasporeñuje za rashode iz djelokruga svoje nadležnosti: -finansira zakonom utvrñene obaveze -pomaže razvoj društvenih djalatnosti od interesa za općinu -kapitalne projekte za razvoj lokalne infrastrukture i ostalih kapitalnih objekata
R.Br. 1. 2. Opis Ukupni prihodi Porez na dobit od pojedinaca Porez na dobit od poljopriv. djelat. Porez na prihod od imovine i imov. p. Porez na imovinu Porez na imovinu Porez na promet od nepokretnosti Ostali porezi Poseban porez na plaću za zašt.od prir... Poseban porez na plaću za zašt.od prir.. po osnovu ugovora o djelu i priv. posl. Prihodi od nefinansijskih javnih preduzeća i finan.javnih institucija Prihodi od kamata za depozite u banci Prihodi od zemljišne rente Prihodi od iznajmlj. posl. prostora i gar. Prihodi od iznaj. posl.p:v.sala, parking Prihodi od iznajmlj. ostlog- skloništa Komunalne takse Općinske komunalne takse Općinske komunalne takse-javne povr. Općinska naknade Naknada za ureñenje grañev. zemljišta Naknada sredstava dr. nekretnina Naknada za dodijeljeno zemljište Ostale općin. nakn.-priz.pr.prven Posebne naknade i takse Naknada za upotrebu cesta za v. p.lica Izvršenje budžeta sa 31. 12. 2004. 19.905.890 134.922 134.922 3.924.770 315.838 3.608.931 121.519 121.519 Izvršenje budžeta sa 31. 12. 2005. 19.002.267 135.885 336 135.549 3.440.138 346.909 3.093.229 262.487 244.461 18.026 3.918.850 22.130 2.906.147 892.589 36.565 61.416 143.908 143.908 795.499 126.034 620.076 49.388 1.737.420 180.582 Plan za 2006 17.181.000 126.000 1.000 125.000 3.350.000 350.000 3.000.000 250.000 230.000 20.000 3.060.000 25.000 1.980.000 910.000 65.000 80.000 1.860.000 1.630.000 230.000 2.040.000 320.000 1.150.000 500.000 70.000 1.700.000 170.000

3.

4.

5.

2.452.085 28.626 1.480.972 821.633 55.610 65.243 159.661 159.661 4.267.258 1.339.105 2.373.178 410.082 144.892 1.922.482 164.740

6.

7.

8.

49

004 647.000 60.000 28.000 1.611.000 3. Ukupni izdaci Tekući izdaci Plate i naknade Bruto plate Naknade troškova zaposlenih Naknade vijećinicima u Općin.165. Naknada za upotrebu cesta vozila grañ.683 100.371 112.674 25.170 492.000 30.715. III POTVRDA ZA KVALITET USLUGA 50 .538.000 439.000 100.118.591 35.002 18. Naknada za puteve iz cijene naft.806 146.000 138. 11.881 1.000 110.963 2.proj.9.000 160. god.128 1.000 470.000 6.000 30.416 327.309 49.310 49.000 3.216 172.084 101.000 5.244 156.000 250. Primljeni grantovi od Kantona Primljeni grantovi od Grada Primljeni grantovi od Kant. 6.118 1.658 12.531 61.639 17.941 76.000 60.755 2.000 1.302 207.000 73.874.627.571 41.594.751 38.000 2.118 281. Doprinos poslodavaca Doprinos poslodavaca Izdaci za materijal i usluge Putni troškovi Izdaci za energiju Izdaci za komunalne usluge Nabavka materijala Izdaci za usluge prevoza i goriva Tekuće održavanje Izdaci osiguranja i bankarske usluge Ugovorne usluge Tekući grantovi Tekući grantovi drugim nivoima vlade Tekući grantovi pojedincima Tekući grantovi neprofitnim organiz.000 3.918.707.957 371. i nabavka grañevina Nabavka opreme Rekonstrukcija i investiciono održav.710 41.574 27.268.obj.000 500.000 350.219.477.000 4.939 206.728 15.790 171.340.749 234. za kap.700 872.546 180.240 287.655 4.672 281.254 2.048 15.948.337 30.250.000 1.884.000 231.128 327.489.086 3.078 719.000 100.000 18. 4.000 60.086 100. 2.d.057.000 7.000 210.177. Subvencije javnim preduzećima Tekuća rezerva Tekuća rezerva Kapitalni izdaci Rekonstrukcija i investiciono održavanj infrastrukturnih objekata Nabavka zemljišta Kapitalna ulaganja u zemljiš.627 3.753.679.518.000 180.000 992.712.966 146.000 30. Prihodi komisije za tehničko grañ.000 2.000 60.755 4.944.000 7.000 162.221 36.028.417 2.009 16.934 78.459 208.000 439.927 985.165 236.000 50.527. Općinske naknade .974. 12 I.030.623 3.000 1.000 365.728.415.537 33.929 146.960 4.000 620.495 17.017 369.297.509 47. 10.122.v.432 803.939.000 3.000 185.939 2.150 280.000 55.000 17.000 3.571 1. Prenesna sredstva iz prethod.929 4.468 3.870.731 1. usluga ostalim-kom.520.571 3.744.432 1.565 214.622.222 16.tenderi Ostali prihodi Ostali prihodi Tekući grantovi od ostalih nivoa v.844 323. 1.181.922.000 25.195 576. Prihodi od pružanja javnih usluga Prihodi od pružanja usluga grañanima Prihodi od usluga katastra Prihodi od usluga snimanja objekata Prihodi od pruž.639 1.792 227.660 14.968 198. 280.443 980.807 149.797 1. 5.

Opći ciljevi prostornog razvoja Profiliranje kantona Sarajevo kao regionalne i evropske metropole: jačanje i formiranje novih institucija znanosti. I Opći i posebni ciljevi prostornog razvoja A. autobuska stanica. elektronske komunikacije. stavljanje pod kontrolu postojećih klizišta i saniranje područja u cilju sprečavanja dalje erozije. obrazovanja. kulturno-ekonomski i socijalni razvoj ovoga metropolitskog područja u odnosu na BiH u cjelini – pretpostavljaju jačanje urbanih. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA KANTONA SARAJEVO 2003 – 2023. uzeti u obzir saobraćajni aspekt – aviosaobraćaj. djelovanja slobodnog tržišta i stranih ulaganja. sredinu učiniti atraktivnom i privlačnom za meñunarodni kapital. 51 . devastacijama i destrukcijom. kulturno-socijalnog i prostornog aspekta za ovo je potrebna odgovarajuća okolinska svijest grañana i odgovornost sadašnjih prema budućim generacijama. doći će do izmjene strukture djelatnosti i to u pravcu povećanja udjela produktivnih sektora i grana. privlačnim za mlade stručnjaka i njihov ostanak u zemlji. u kome se nalazi glavni grad države BiH treba da vrši uticaj na ukupan razvoj društva. saobraćajem i drugim djalatnostima i djejstvima. kulture. podržati visokonaučne institucije i istraživački rad.4. Održivi razvoj bazirati na kompatibilnosti okoliša sa ekonomskog. kao i ratnim razaranjima. Pretpostaviti ubrzaniji demografski. željeznički saobraćaj. Reduciranje šteta u okolišu – reducirati uticaje na prirodnu sredinu zagañenu industrijom. autoput. Usklañivanje politike racionalnog korištenja prostora sa očekivanom izmjenom strukture djelatnosti – pod utjecajem uloge metropolitskog područja. Unapreñenje razvojnih i integrativnih funkcija kantona Sarajevo: metropolitsko područje. proizvodnih i uslužnih funkcija u njemu.

godine Održivi prostorni razvoj i ureñenje -optimalna i racionalna organizacija. Posebni ciljevi prostornog razvoja Demografski razvoj -demografska veličina Sarajeva treba da odgovara njegovoj ulozi metropole -pokloniti posebnu pažnju obnavljanju stanovništva i stvoriti uslove za normalizaciju ukupnih demografskih procesa -obnoviti naseljavanje ruralnih područja i stvoriti uslove za njihovu demografsku revitalizaciju (poboljšanje infrastrukture. unapreñenje i razvoj transportne. na urbanim i vanurbanim područjima kantona Sarajevo -zaštita i ureñenje graditeljskog i prirodnog naslijeña i njegovo uključivanje u tazvoj kantona -sprečavati disponiranje industrijskog otpada bez njihovog prethodnog zaštitnog tretmana -voditi aktivnosti na nivou kantona i općina u cilju zaštite atmosfere i prirodnih resursa -zaštita ljudi i dobara od elementarnih nepogoda Održivi ekonomski razvoj *Profiliranje prostora kao ambijenta pogodnog za održivu ekonomiju može se realizirati: -ekonomskom valorizacijom znanja preko usvajanja okolinski prihvatljivih tehnologija i formiranja inkubacionih centara za naučnu i tehnološku saradnju (prostore i lokalitete koje su ranije zauzimala preduzeća klasične industrije transformirati u nove proizvodne prostore tipa inkubatora. energije. podsticanje poljoprivredne proizvodnje i malih farmi) -Aktivnijom politikom povratka raseljenih osoba težiti stanju strukture stanovništva iz 1991. privrede kantona i evropskim standardima -očuvanje bogatstva i raznolikosti pejzaža u okviru kantona-izdvojiti zaštićena područja u kantonu -ekonomski efikasnije korištenje zemljišta-uvoñenje tržišnog sistema korištenja zemljišta -razvoj energetskih resursa sa zaštitom okoline-maksimalna štednja el. eventualno obezbjeñenje alternativnih izvora -racionalno korištenje i eksplatacija voda. korištenje i zaštita prostora -bilansiranje podobnih prostornih kapaciteta za urbani i ruralni razvoj -policentrični sistem razvoja kantona (disperzivna koncentracija) -obezbijediti uslove za kontrolisanu. a ispitati mogućnosti saniranja bespravne i neregulisane izgradnje i utvrñivanje mjera za njeno sprečavanje -racionalizacija i poboljšanje kvaliteta stambene gradnje i druge fizičke strukture – utvrditi lokalitete za individualnu i kolektivnu stambenu izgradnju uz definisanje što racionalnijih veličina parcela -prilagoñavanje prirodnim uslovima i specifičnostima pejzažnog i autentičnog regionalnog arhitektonskog oblikovanja i izraza u sistemu izgradnje hortikulturnog okruženja uz fizičke strukture u kantonu -rekonstrukcija. pouzdanost snabdijevanja. neadekvatne regulative -respektiranje što manjeg okolinskog opterećenja prostora -ekonomska valorizacija usluga -uvažavanje policentričnog modela razvoja -rigoroznom finansijskom i kaznenom politikom zaštiti prirodne resurse -restruktuiranje javnih komunalnih preduzeća u smislu podjele na javno dobro i dio koji se povjerava operatoru po osnovu javne koncesije na kraći period *Profoliranje prostora kao ambijenta profitabilne ekonomije -osigurati pravnu sigurnost u ekonomskim tokovima -otvoriti proces pripremanja i opremanja jednog broja lokacija potrebnom infrastrukturom za izgradnju MSP -razviti stabilan i efikasan poreski sistem -iskoristiti geografski položaj i povoljan geopolitički položaj -preduzeti mjere da Sarajevo bude atraktivno za život stranaca 52 . podzemnih i otvorenih vodenih tokova -smanjiti štetne uticaje na prirodnu sredinu. plansku izgradnju. tehnoloških parkova) -iskorištavanje prednosti Sarajeva kao centra gravitacione regije i glavnog grada -otklanjanje zapreka nastalih zbog birokratske neefikasnosti. vodoprivredne i telekomunikacione infrastrukture – treba biti usaglašena sa potrebama stanovništva. pretjeranog administriranja. zaštita izvorišta. energetske.B.

) su paralelne aktivnosti ka stabilnoj energetskoj opskrbi kantona. sunce. a opteretiti postinvesticioni period obavezama -utvrñivanje finansijskih mehanizama koji omogućavaju brzu koncentraciju sredstava potrebnih za finansiranje investicija u gradsko zemljište -maksimalno reduciranje vremena pripremanja zemljišta i izgradnja objekata kako bi se obezbijedio maksimalan profit -povećanje efikasnosti korištenja gradskog grañevinskog zemljišta *Definisati ekonomsku kulturu kao historijski atribut samoodrživosti zajednice -u strukturi ukupnog društvenog proizvoda iznaći podsticaje za kulturne promjene koje će promovirati lokalne. tardicionalne odrednice i autohtone proizvode. Aerodrom Sarajevo i pored alternativa u aerodromu Visoko. Javni gradski saobraćaj mora biti stimulisan u odnosu na privatna vozila. sportsko rekreativni centar.000 (do 2023. izgradnja škola i zdravstvenih ustanova u naseljima. Željeznička infrastruktura dijelom postaje dio mreže gradskog prometa. Alternativni energetski izvori (vjetar.g. Smanjenje koncentracija stanovanja.. zamjena funkcija u području stare radne zone sa funkcijama centraliteta inicirane promjenama geopolitičkog položaja Sarajeva (kongresni centar. II Osnovna koncepcija prostornog razvoja Kantona Sarajevo 1. Tarčin). Butila. nove površine za radne aktivnosti.*Uvoñenje tržišnog sistema korištenja gradskog zemljišta trebalo bi biti u funkciji profiliranja prostora KS kao ambijenta održivog i profitabilnog razvoja -ekonomski efikasno korištenje zemljišta i njegova racionalna alokacija na osnovu javnih licitacija -fleksibilno korištenje zemljišta kako bi se vlasnici mogli ponašati u skladu sa svojim preferencijama -politiku zemljišne rente. koja će rasteretiti predinvesticioni. administrativno privredni-bankarski centar. što se prvenstveno odnosi na sjeverne padinske dijelove općine Novi Grad. Rakovica -zeleno planinsko okruženje sa naglašenim razvojem turističke privrede. novi kulturni sadržaji su nastavak već prisutnih aktivnosti u prostoru. Ne mogu se očekivati veća stambena naselja s obzirom na već prisutne disperzne graditeljske aktivnosti u prostoru. ostaje bitna odrednica prostora Sarajeva. Rajlovac. rekonstruiranu željeznicu). te radne zone na lokalitetima Reljeva.Područje Kantona Sarajevo – prostorna organizacija Prijedlog prostorne organizacije metropole u odnosu na Kanton Sarajevo sačinjavaju: -nasljeñena naglašena konceptualna organizacija metropolitanske jezgre (Sarajevo sa pet općina) kao osovinske linearne urbanizacije -naglašeni pravci urbanizacije i razvoja na pravcu sjever i jug -na budućem koridoru Vc organizacija transportno-distributivnih centara (Semizovac. odvojena barijerama željeznice od centralnog tkiva grada. a značajno reurbaniziranje funkcija centraliteta osobito u zoni općegradskog centra sa funkcijama kulture. predstavljaju tijesnu vezu Sarajeva sa Evropom. sve uz budući gradski autoput.. kao i priključci kantona na isti. termalna voda. Autoput Vc.000 na 440. sa svim prednostima i manama. Povećanje stanovništva od 400. trgovački centar. Pomjeranje pažnje sa tradicionalnih centraliteta grada na nove prostore mora da omogući ravnomjernije rasporeñena i sredstva i ureñenja.Stanovništvo i naselja 53 . rekreacije i sporta Kvalitetna prostorna organizacija metroplitanske jezgre uz minimalno povećanje kapaciteta stanovanja. sofisticiranog rada (uz univerzitetski centar – parkovi znanja).) i povećanje prostornog i općeg standarda zahtijevaju dodatne površine u cilju povećanja kvaliteta života. izgradnja parkinga i garažnih prostora mora rezultirati obustavljanjem parkiranja na gradskim saobraćajnicama oslobañajući ih za cirkulaciju. 2. Vlakovo.

na KS jedino općine Novo Sarajevo i Novi Grad neće imati prigradsko stanovništvo.2% stanovništva. zimski. Prema procjenama u 2023. Od ukupnog broja stanovnika 2023. Broj stanovnika će rasti prosječno godišnje po stopi od 0. godini planira se 442. meñunarodni politički samiti. ekonomije prostora *razvoj poslovnih inkubatora i tehnoloških parkova *značajna ulaganja u nove tehnologije. -broj stanovnika 2023 g. Ilidža) će živjeti 74. avanturistički. unosnog. u naseljima sa 20 – 50 000 (Stari Grad i Vogošća) 14% stanovništva. prehrambena. -usporeniji rast prirodnog priraštaja -stopa mortaliteta će se povećavati -nastaviće se proces starenja stanovništva -udio mladog stanovništva u ukupnom stanovništvu će se postepeno smanjivati -izrazito usporeno doseljavanje na područje kantona Sarajevo Na području Kantona Sarajevo. odnosno visokoprofitabilnog poslovanja podrazumijeva: *rekonstrukcija i jačanje ekonomske osnove *dinamiziranje ekonomskog razvoja *optimalna valorizacija kompetitivnih pogodnosti KS *ekonomska valorizacija znanja *natprosječna profitabilnost po osnovu korištenja ekonomije obima. atraktivne manifestacije 54 . rekreacija – profitabilne.godinu.000 stanovnika.3% stanovništva KS. kongresni.godinu je 125. sesije JIE i zapadnog Balkana) *zdravstvo – visokodiferencirane zdravstvene usluge *kultura.) *bankarstvo. prigradsko stanovništvo.000 stanovnika (Centar. 3. posebno u područjima koja su ekonomski i ekološki prahvatljiva (farmaceutska. na KS neće dostići broj iz 1991. optička. na površini od 1. banjski. kulturni. 5% vanurbano. urbano stanovništvo. sport. konsalting i druge slične usluge *trgovina *turizam i komplementarne usluge (sajamski.Projekcije stanovništva do 2023. sa gustinom naseljenosti 2. itd. urbani. njihovo instaliranje u postojeće okvire (modernizacija postojećih kapaciteta) *otvorenost prema razvoju novih grana privrede koje će postati novi generatori razvoja i finansijskih tokova *uvoñenje tržišnog sistema korištenja zemljišta *implementaciju filozofije održivog razvoja *povećanje ukupnog nacionalnog bogatstva *povećanje ekonomske sigurnosti stanovništva Sektori koji pružaju mogućnosti za budući razvoj su: *obrazovanje – univerzitet kao generator razvoja i permanentne edukacije *naučno-istraživačka i istraživačko-razvojna djelatnost *razvoj malih i srednjih preduzeća. sportski.5% i povećat će se za oko 40.3 st/m2 i sa godišnjom stopom rasta od 0. Novo Sarajevo. Najveća koncentracija stanovništva će i dalje ostati u općini Novi Grad. 3 km2 .g.3%. Prema istoj procjeni. Novi Grad.g. Privreda Strateška opredjeljenja razvoja Kantona Sarajevo su: *Sarajevo metropola *Sarajevo ambijent unosnog poslovanja *Sarajevo ambijent ugodnog življenja Koncept ambijenta. elektronska. godine na području KS u naseljima sa više od 50. u 2023.000 u odnosu na 2003.000 stanovnika.g. nekonvencionalna proizvodnja hrane. finansijske. projektantske.277. na području kantona Sarajevo od ukupno broja stanovnika 95% je gradsko. Za općinu Novi Grad projekcija za 2023. u kojoj će živjeti oko 28.648.

sa ofanzivnom stopom rasta od 2011. što znači da će zaposlenost rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 2. godine ili 12. Ako se uzme u obzir da je u razvijenim zemljama stopa rasta oko 1 do 3%.000. odnosno da će nezaposlenost opadati prosječno po stopi od 3. Dakle. Nezaposlenost će se smanjiti na 28. skladišta i proizvodno zanatstvo) koje su ujedno i najveći korisnici prostora. KM. Prema ovoj varijanti. To je u skladu i sa meñunarodnim predviñanjima za BiH.6%. To odgovara nivou razvijenosti Slovenije u 2005. te većim stranim direktnim investicijama. Prostorni razmještaj Prostorni razmještaj privrednih kapaciteta daje težište na razmještaj proizvodnih zona (industrija. skladišta grañevinskog materijala) sadašnji razmještaj u prostoru. ali imajući u vidu nisku bazu.537 USD prema kursu 2004. godine. ovakav rast je moguć. obimna mehanizacija. odnosno opadaće po prosječnoj godišnjoj stopi od 3.1%.4% i 5.772 KM per capita ili 11. godine u iznosu od 7% prosječno godišnje.398 mil. posebno u gradskim i prigradskim naseljima. Tako će prosječna stopa rasta GDP-a u planskom periodu iznositi prosječno 5.9% godišnje. to znači 19. smještaj kapaciteta se usmjerava na prostore novih proizvodnih zona vodeći računa o tehnološkoj i saobraćajnoj povezanosti sa pogonima industrije grañevinskog materijala. Industrija -prilagoñavanju veličine i strukture industrije prema stvarnim potrebama tržišta.9% jesu visoke. a u skladu sa opredjeljenjima da se budući lokaliteti nalaze uz primarne saobraćajne tokove. II varijanta je urañena na temelju kombinovane stope rasta GDP-a. asfaltne baze.880 lica. Prema dosadašnjim tendencijama prosječna godišnja stopa rasta će iznositi 5. odnosno prosječna stopa rasta zaposlenosti iznosit će 3. godine od 5. nezaposlenosti i radne snage I varijanta je urañena na temelju trenda. broj zaposlenih do 2023.7%. sa većom stopom rasta do 2010. -planiranom povećanju proizvodnih zona na području Sarajevskog polja (Reljevo-Rajlovac-Briješće.000. grañevinarstvo.7% i stopu nezaposlenosti od 18. varijante stope rasta od 5. Grañevinarstvo Imajući u vidu specifičnosti grañevinarstva (betonske. usljed još uvijek nesreñene situacije u ozbiljnijem pokretanju privrednog razvoja. 4. što je nerealno dostići) Uz ovakvo kretanje procjenjuje se da će broj nezaposlenih lica iznositi 32. ali vrlo niska baza i ciljevi razvoja nameću ovakav tempo rasta GDP-a.Osnovne projekcije društvenog bruto proizvoda (GDP) I varijanta je urañena na temelju linearnog trenda. godine. Ovo su visoke stope rasta. godini. što upućuje ne ralativnu pouzdanost ove projekcije. sa dijagramom rasturanja R2 =0.4%. da su komunalno opremljeni ili da postoji mogućnost lakšeg priključka na infrastrukturne sisteme. Opredjeljenje je za prvu varijantu. kao i buduće potrebe. prema kojoj će ukupan GDP KS u 2023. godine iznosiće 140. a u drugom dijelu planskog perioda do 2023.788. od 3%. u KS bit će zaposleno 140.966.6%. godine očekuje se stabilizacija političkih i ekonomskih prilika u BiH. (Puna zaposlenost cijeni se danas na oko 40-42%. odnosno izgradnja malih i srednjih preduzeće u disperziji.7%. Skladišta 55 . II varijanta je urañena na temelju kombinovane stope rasta . Ova varijanta je ostvariva pri brzom uspostavljanju podsticajne političke situacije. Stepen zaposlenosti ukupnog stanovništva će iznositi 31. sa težištem na prestukturiranju u manje fnkcionalne proizvodne kapacitete. sa dijagramom rasturanja podataka R2 =0. što je poželjno ali i realno moguće. što upućuje na pouzdanost ovakve projekcije. Cijeni se da će u prvom dijelu planskog perioda prosječna stopa rasta biti 5%. Oko 2010. uz stepen zaposlenosti ukupnog stanovništva od 31. u dolini rijeke Zujevine (Mostarsko raskršće i Gladno polje) u dolini rijeke Bosne (Ilijaš) kao i manje izdvojenim površinama u blizini naselja Vogošća i Semizovac.5% do 2023.406 USD prema kursu USD 2003. godini iznositi 8. Prema planiranom broju stanovnika.000 lica.1%. Procjena zaposlenosti.

5 ha. skladišta i proizvodno zanatstvo -privredne zone: prodajna skladišta robe. godine iznosi 1. naučno-istraživački kompleksi. -proizvodne zone: industrija. robno-transportni centri. grañevinskog materijala. velikom posjetom. Prostorna distribucija i gustina radnih mjesta U dosadašnjim analizama privrede KS navedeno je 146 lokaliteta u namjeni “privreda” (industrija. Planirana površina proizvodnih zona KS za 2023. Za općinu Novi Grad 410. grañevinarstvo. posebne vrste tržnih i uslužnih centara sa naglašenim obimom saobraćaja. 62 ha. prije svega sa provjereno dobrim saobraćajnim vezama. veliki kompleksi trgovine.Za očekivani razvoj robnih. tu mogu biti uključene i površine predviñene za sajmišta.624. robni terminali. grañevinarstvo. slobodne zone. 56 . zatim tehnološki parkovi.32 ha. Osim navedenih namjena. robno-transportnih i distributivnih centara predviñene su nove lokacije unutar proizvodnih zona sa lokacionim prednostima. skladišta) sa ukupnom površinom lokaliteta 755.

sanaciju. U oblasti komercijalnih djelatnosti obrañuje se: trgovina na malo. kultura. ugostiteljstvo. Nepovratno se. broj stambenih jedinica 45. tako i u novim naseljima gdje stambenu izgradnju treba paralelno da prati i izgradnja ovih sadržaja. 7.21. Procjena potrebe za novim stambenim fondom do 2023: Kanton Sarajevo: broj stanovnika 442.5. izrazita nestabilnost. Unutar tako ureñenih prostora otvaraju se mogućnosti za zadovoljenje interesa današnjih i budućih investitora. nauke i odreñenih vidova socijalne zaštite. prosječna brojnost porodice 3. zatim osnovnog i srednjeg obrazovanja. poslovne i druge usluge. iskazuju se kao novi kvalitet-agrozona.000. Općina Novi Grad: broj stanovnika 125. angažuje najkvalitetnije poljoprivredno i šumsko zemljište.923. ugrožavaju zaštitne zone pitke vode. Stanovanje i stambena izgradnja Prema ocjeni stanja. broj stambenih jedinica 193. prosječna brojnost porodice 3. Poljoprivredna zemljišta na području KS grupišu se u 3 agrozone: -I agrozona uključuje prve četri binitetne kategorije i sa aspekta zemljišnih potencijala ova zona se smatra najvrednijom za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju.000.382. Društvena infrastruktura Društvena infrastruktura odreñena je u dva osnovna segmenta: društvene djelatnosti i komercijalne djelatnosti.483. postojeće i potencijalne zone eksploatacije termo i termomineralnih voda. Poljoprivredno i šumsko zemljište Bonitetne vrijednosti zemljišta. Novo Sarajevo i većim dijelom Novi Grad. Zastupljena je u nizijskom području odnosno riječnim dolinama sa mogućnošću potpunog ureñenja poljoprivrednog zemljišta. velike nadmorske visine. Centar. uslužno zanatstvo i finansijske. ukupno novih stambenih jedinica 2. socijalna zaštita i javna uprava. kako u naseljima deficitarnim ovim sadržajem. 57 . osnovno obrazovanje.833. Manji dijelovi općine Novi Grad i područje općine Iliña su danas izloženi najintenzivnijoj izgradnji. ukupna površina novog stambenog fonda u m2 228. naučno-istraživačka djelatnost. područja prirodnog i graditeljskog nasljeña. u razvoju kantona posvetit će se puna pažnja izgradnji ovih objekata. zdravstvena zaštita. što podrazumijeva da se posredna veza ovog pravca i područja Grada ostvaruje preko općine Vogošća.723.921.153. 6. što podrazumijeva da se izgradnja novog grañevinskog fonda usmjerava na već pripremljeno i ureñeno grañevinsko zemljište.128. za potrebe stambenih objekata. tehničke. U oblasti društvenih djelatnosti obrañuje se: predškolsko obrazovanje i vaspitanje.732. prikazane po osnovi mogućnosti korištenja. Iz ovih razloga i očekivanog minimalnog porasta broja stanovnika u planskom periodu. površina stambenog fonda u m2 12. srednje obrazovanje. površina stambenog fonda u m2 2. Dio osnovnog pravca razvoja se pruža od općine Novi Grad preko općine Ilijaš. Prema tome. više i visoko obrazovanje. Sveukupno gledano. unutar ovih dijelova Kantona se predviña minimalan obim nove stambene izgradnje usmjerene na površine za koje je već donešena provedbena prostorno-planska dokumentacija. trase primarnih saobraćajnih pravaca i slično.482.753. godine podrazumijeva najveći obim aktivnosti usmjeren na ureñenje. Društvene djelatnosti i nivo zadovoljenja potreba stanovništva zahtijeva njihov dalji razvoj u skladu sa materijalnim mogućnostima. prostorni kapaciteti su iscrpljeni i prevaziñeni angažovanjem neuslovnih površina zemljišta koja karakteriše strmi nagib. rekonstrukciju i revitalizaciju zatečenih vrijednosti. ukupna površina novog stambenog fonda u m2 1. koncepcija prostornog razvoja funkcije stanovanja i djelatnosti stambene izgradnje do 2023. na području općine Stari Grad. nepovoljne orijentacije i blizina neodgovarajućih sadržaja. ukupno novih stambenih jedinica 12. Najizrazitije potrebe su za objektima pojedinih kategorija kao što su mreže objekata kulture.

-III agrozona uključuje zemljište najslabijih bonitetnih kategorija. u ovj zoni dominiraju površine slabih pašnjaka i vezana su za planinska područja. Planskim rješenjem formira se mreža sportsko-rekreativnih objekata i centara (Skenderija.5 – 4. koja posjeduju ograničenja i uglavnom su manje prikladna za kultiviranje. godina. a koji se trebaju objediniti.Pofalići-Čengić Vila-Halilovići-Rajlovac. Ovi objekti i centri predstavljaju kategoriju specijalizovanu za pojedine grane sporta. Ilidža). a pretežno se koriste kao livade i voćnjaci. i 4. Stopa rasta teretnog transporta procjenjuje se na bazi rasta GDP i faktora transportnog elasticiteta i kretat će se 6-7% godišnje u periodu do 2010. Koncept prostorne organizacije površina šuma i šumskog zemljišta trebao bi da bude i usmjerenje organizacijama koje upravljaju tim sistemom po pitanju zaštite. koji relativno ravnomjerno pokrivaju teritoriju kantona i omogućavaju omasovljenje rekreativnog sportskog i školskog sporta.5-6% u periodu 2010-2020. unapreñenja i korištenja tih površina kroz: -izradu programa dugoročne rekonstrukcije niskoproduktivnih površina šume u stadij stabilne -izraditi program i utrditi dinamiku realizacije pošumljavanja neproduktivnih šumskih površina-goleti -gospodarenje šumama na principima trajnosti i održavanja biodiverziteta 8. zaštiti i urediti kao Memorijalni park. Mogu se koristiti kao oranična tla.039 ha).5% godišnje u priodu do 2010. Saobraćaj i veze Stopa rasta broja putničkih vozila se procjenjuje na 3. Zetra.4. kote iz perioda opsade grada. 10. od planiranih primarnih saobraćajnica treba naglasiti gradsku autocestu: Butila-Briješće-Boljakov potok-Buća potok-Pofalići-Velešići-Ciglane.5% . Kulturno – historijsko i prirodno naslijeñe Neistražena i nevalorizovana područja novije historije Historijsko-memorijalni kompleks Žuč. definisano na osnovu raspoloživih saznanja i prostornih mogućnosti terena. Područje značajno po dogañajima iz perioda odbrane grada. ureñenja. longitudinalnom razvojnom pravcu grada. kao i uvoñenje linija na padinskim dijelovima gdje je to moguće Terminali Halilovići (depo trolejbusa. te “A” transverzalu: Aerodrom-Dobrinja-Mojmilo.-II agrozona uključuje zemljišta osrednjih potencijala. Južna longitudinala: petlja Iliña-Neñarići-Mojmilo-Alipašino polje-Hrasno-Grbavica-Skenderija –Vijećnica.0% u periodu 2010-2020. Sport i rekreacija Postojeći sportski objekti i kompleksi se zadržavaju. Otoka. autobusa i minibusa) Željeznice 58 . 11. Planirane primarne saobraćajnice na području Kantona Na pravcu istok-zapad (E761).” Ovdje spadaju i karakteristični lokaliteti urbicida i Tunel Dobrinja. u skladu sa meñunarodnim pravilima i propisima za pojedine kategorije sportskih objekata. uz mogućnost rekonstrukcije i povećanja tehničke i prostorne opremljenosti. Sjeverna longitudinala: Željeznička stanica Sarajevo. 9. Obuhvata karakteristične lokalitete – utvrñenja. a prema posebnom “Programu spomen-obilježja opsade i odbrane grada 1992-1995. Javni prevoz putnika Planirana su rješenja za zadovoljenje potreba grañana u javnom prevozu putnika kojima se predviña: -uvoñenje željeznice u sistem javnog prevoza putnika na navedenim primarnim pravcima razvoja -proširenje tramvajske mreže do Dobrinje i Hrasnice -znatno proširenje trolejbuskih. godine. nova evidentirana cjelina površine 254 ha unutar ranije registrirane kategorije “park-šuma Žuč (1. Dvanaestu transferzalu (planirana rekonstrukcija i dogradnja drugog kolovoza): Briješće-Stupska petlja-AerodromGranica Kantona u pravcu Trnova. i 3.

godine predviñena je modernizacija stanica i izgradnja novih dionica. planirano je i proširenje aerodroma u pravcu juga do magistralnog puta M18. Kao dio rješenja ovog problema nameće se izgradnja novoplaniranog kolosijeka pruge od Rajlovca preko Butila do Blažuja. i na Otesu (općina Ilidža). u Buljakovom potoku (općina Novi Grad). jer Sarajevo ispuštanjem neprečišćenih otpadnih voda u samom gornjem toku rijeke Bosne. Briješće). doći će do primjene novih tehnologija u pristupnim mrežama. Program smanjenja gubitka treba provesti putem rekonstrukcije vodovodne mreže i to: zamjena cjevovoda radi dotrajalosti. očekuje se samo za potrebe BH telekoma sa sadašnjih 70 za još 50 baznih stanica. Prije svega to će biti optički kablovi. neadekvatnog cijevnog materijala kao i sve veće učestalosti evidentiranih kvarova. Telekom-operatori će se pojaviti kao konkurencija kablovskim TV operatorima na područjima koje ovi nisu ili neće pokrivati svojom infrastrukturom.000 na kraju 2010. potrebno je izgraditi primarne objekte u sistemu vodosnabdijevanja a to podrazumijeva izgradnju novih rezervoara. pumpnih stanica. 13. te transportnih cjevovoda izmeñu novih pumpnih stanica i rezervoara. Osnovni pravci urbanog razvoja i povećanje radnih zona Kantona su dolina rijeke Zujevine (Mostarsko raskršće i Gladno polje). Rajlovac. godine su izgradnja pošta: na Vratniku (općina Stari Grad).Razvoj lahkošinskog sistema prevoza bi se trebao provesti u tri faze. U prvoj fazi do 2010. dolina rijeke Bosne (Ilijaš) i područja Sarajevskog polja (Reljevo. druga do 2023. a i novi bežični sistemi koji će širokopojasnim pristupom riješiti mnoge probleme komunikacija na nivou govora i posebno interneta sa svim njegovim servisima. Gubici vode se smatraju jednim od najvećih problema. Uvodit će se nove generacije mobilne telefonije. u Rajlovcu (općina Novi Grad) na Bistriku (općina Stari Grad) na Soukbunaru (općina Stari Grad). u Bačićkom polju (općina Ilidža). Stavljanje u funkciju centralnog gradskog ureñaja za prečišćavanje otpadnih voda je prioritet od najvećeg značaja. Uvoñenjem brze prigradske željeznice koristila bi se isključivo moderna željezniča vozila sa elektrovučom. od čega su tehnički gubici 59%. Cilj je smanjenje gubitka na 40%. Snabdijevanje vodom i odvodnja otpadnih i oborinskih voda Dugoročno rješenje vodosnabdijevanja kantona Sarajevo osigurat će se kroz budući razvoj vodovodnih sistema. Izgradnja primarnih objekata centralnog vodovodnog sistema Sukladno pravcima urbanog razvoja. kao i planirano izmještanje “ispravljanje” željezničke pruge od Dvora do Priboja. što će biti provedeno u tri perioda: prva etapa realizacije (dvije do tri godine). Vazdušni saobraćaj Prema master-planu Meñunarodnog aerodroma Sarajevo i prema važećem Urbanističkom planu. 14. pa vjerovatno i u Crnomorskom slivnom području. Procjenjuje se da će sa sadašnjih 170. a što je još uvijek nedovoljno i predstavlja donju granicu na listi srednje razvijenih zemalja Evrope. izvršiti poboljšanja postojeće pruge. godine. U mobilnoj telefoniji očekuje se relativno veliko povećanje broja korisnika. Uključenje bespravno priključenih potrošača na vodovodni sistem vršit će se nakon definiranja statusa objekata. Slijedeći korak je racionalizacija svih vidova potrošnje pitke vode. Telekomunikacije Iz oblasti fiksne telefonije. U trećoj fazi od 2015. ali taj dio je izvan područja kantona Sarajevo. koja je najrazvijenija na kantonu Sarajevo u odnosu na druge. Za sva urbanizirana naselja potrebno je izgraditi distributivnu mrežu kako bi se voda iz novih rezervoara mogla dovesti do potrošača. te započela izgradnja nove dionice pruge preko Hotonja do Vogošće.000 što će biti stepen razvoja približan onome danas u EU.000 pretplatnika broj porasti na oko 200.000 korisnika na oko 300. radi nedostatnih profila. godine i postplanski period koji će biti u funkciji zaštite koridora. 59 . predstavlja najvećeg pojedinačnog zagañivača u slivnom području rijeke Save. Posebna pažnja bit će posvećena izgradnji novih baznih stanica. za naselja u do sada neurbaniziranim područjima kao i imajući u vidu potrebe budućih privrednih subjekata. 12. u drugoj fazi pristupilo be se nabavci savremenih lahkošinskih vozila. sa sadašnjih 200. što će predstavljati penetraciju od oko 50 fiksnih telefona na 100 stonovnika. dostigli su 65% od ukupno proizvedene vode. Pošta Prioritetni projekti iz oblasti poštanskog saobraćaja na području kantona Sarajevo za relizaciju do 2010.

kako zbog dostizanja nivoa opremanja primjerenog urbanom području. postojeća rješenja u oblasti opskrbe toplotnom energijom-snabdijevanje gasom. Njihovo nepostojanje sada predstavlja realnu potencijalnu opasnost za resurse podzemne vode za piće.24 3. Kontinuirani zadatak treba da bude zamjena dotrajale kanalizacione mreže u čijoj je realizaciji (zbog rata) došlo do značajnog zaostatka. kao što je to urañeno u novijim dijelovima urbanog područja pošto je ovo složen i dugoročan zadatak. putem cestovnog saobraćaja ili željeznice i odgovarajućih skladišta. mogućnost sistema za korištenje različitih oblika energije. rajlovački) Kontinuirana izgradnja separatne kanalizacione mreže za urbana područja kantona. a u skladu sa konkretnim uslovima.66 Električna nergija 2. koja su neovisna od centralnog kanalizacionog sistema. posebno na padinskim dijelovima kantona. tečnih i čvrstih goriva. U svrhu uvezivanja u centralni kanalizacioni sistem treba nastaviti izgradnju novih kolektora i proširenje kanalizacione mreže u skladu sa pravcima urbanog razvoja. preporuka je izgradnja kišnih preliva na najznačajnijim potezima postojećeg mješovitog sistema u četiri gradske općine. kao i preko pojedinačnih isporuka tečnog naftnog gasa. U narednom periodu potrebna je znatno obimnija izgradnja kanala za odvodnju oborinskih voda. koja bi uzela u obzir sve osobenosti KS i šire regije. Neophodno je separatnom kanalizacionom mrežom opremiti područja na kojima će biti izvršena legalizacija bespravne gradnje. treba biti nastavljena. tako i u svrhu saniranja postojećih i sprečavanja pojave novih klizišta.88 Zemni gas 3. putem opsežnih istraživanja. a neće se ni fizički moći provesti u najužem urbanom području. 15. fizičke kaarakteristike prostora. Struktura potrošnje po stanovniku (MWh/st) Finalna energija 2003 2023 Čvrsta goriva 0. uvažavajući činjenicu da bi prioritet u realizaciji trebali imati kolektori u novoizgrañenim jugozapadnim dijelovima kantona. Imajući u vidu realnu situaciju na terenu.28 3. preko primarnih sistema za kontinuiranu dobavu energije: elektroenergetskog i gasnog. Usmjeravanje i praćenje razvoja centralnog toplifikacionog sistema. blažujski. kojim gazduje KJKP “Toplane” kao najvećeg potrošača energije u KS mora biti kontinuirani proces.43 Tečna goriva 3. racionalizaciju korištenja postojećeg sistema. Energetika U planskom periodu kanton Sarajevo će zadržati dosadašnji osnovni koncept snabdijevanja energijom i energentima.U cilju povećanja efikasnosti postojećeg centralnog kanalizacionog sistema (u starijim urbanim dijelovima) i izgradnji separatne kanalizacione mreže. koja predstavljaju jedan od najvećih problema kantona.42 2.43 0. bilo bi neophodno izgraditi lokalni ureñaj za prečišćavanje na lokalitetu Dvor (Rajlovac) i odustati od ranije planirane pumpne stanice koja je otpadne vode stanovnika smještenih nizvodno.75 60 . Potrebno je izvršiti rekonstrukciju postojećih primarnih kolektora za otpadne vode koji zbog lošeg izvoñenja i neodržavanja funkcionalno ne zadovoljavaju ni sadašnje potrebe (hadžički. ekološke uslove. trebala pumpanjem vraćati na centralni ureñaj za prečišćavanje.

Kontaminirana područja Izazvana ratnim dešavanjima. u perspektivi bi trebalo za namjenu snabdijevanja predvidjeti dvadesetak pijaca. Do sada je na području Kantona ukupno deminirano 6. godine relizirat će se poduzimanjem slijedećih aktivnosti: -izgradnjom planiranog groblja Dolac -proširenjem groblja Bare -ureñenjem novih parcela na groblju Vlakovo -ureñenjem i održavanjem aktivnih i zatvorenih grobalja. Zujevine. čija granica bi se takoñe trebala korigovati u odnosu na predloženo proširenje. tržno-snabdjevačkih centara. 16. te više tržnih centara. od čega su 402 aktivna i 365 neaktivnih. (2030. Pijace i tržnice (snabdijevanje) U fazi razvoja. sa pratećim sadržajima -izgradnja pijace na veliko. sprovoñenje preventivnih planskih mjera ureñenja slivnih područja rijeka na teritoriji kantona i to: rijeke Bosne. uz respektiranje specifičnih potreba stanovništva na pojedinim područjima.5 ha (sa zaštitinim pojasom). Miljacke. Groblja Povećanje kapaciteta postojeće mreže grobalja u funkciji zadovoljenja potreba do 2023.Ugroženost područja Minska polja Ukupna površina na području KS za koju postoji sumnja da je minirana iznosi 12.Mostarsko raskršće -obezbijediti dodatne sadržaje objekata tržnica i pijaca u cilju njihovog dvadesetčetvoročasovnog funkcionisanja Prema prijedlogu lokacija za pijace na području KS.5 ha korisne površine – površine bez zaštitnog zelenog pojasa) na 94. Poplave Potreba zaštite od poplava zahtijeva sinhronizovanu i ubrzanu akciju. nalaze se na području KS.Razvoj elektroenergetskog sistema u planskom periodu odvijat će se u cilju dovoñenja pogonske spremnosti i pouzdanosti na zadovoljavajući nivo. Na području kantona Sarajevo locirano je 767 klizišta.) godine. Proširenje bi obuhvatilo prostor današnjeg zaštitinog zelenog pojasa. Klizanje tla Česta pojava u mnogim područjima kantona. povećanja ekonomičnosti u napajanju (smanjenje gubitaka) te povećanje instalisane snage za potrebe priključenih i novih potrošača. prema Urbanističkom planu (16. 18. upotrebom municije sa osiromašenim uranijom. a što bi zadovoljilo potrebe za odlaganjem otpada do 2023.15% u odnosu na ukupnu površinu kantona. 61 . u općini Hadžići. Potrebno je: -izgraditi tržišno-snabdjevački centar Stup.5 ha. 19. Dobrinje i Tilave.000 m2 . vezana je za odreñene hidrogeološke karakteristike tla. Željeznice. pijaca na veliko. težište je na kvalitetnom snabdijevanju svih grañana na području kantona Sarajevo. 17. Komunalni objekti i površine Planirana površina obuhvata proširenje deponije sa sadašnjih 52.

ISTRAŽIVANJE POTREBA GRAĐANA I PRIVREDE SA ASPEKTA POBOLJŠANJA AMBIJENTA ZA ŽIVLJENJE I POSLOVANJE U OPĆINI NOVI GRAD SARAJEVO -SAŽETI PRIKAZ(Istraživanje proveo: Udruženje poslovnih savjetnika u BiH – LESPnet) 62 .5.

administracija. 7. Sarajevo. 4. odnosno oblasti koje se trebaju uvrstiti u upitnik definisala Općina u zahtjevu za ponudu. Privredni subjekti. sport. socijalna sigurnost. Poboljšanje ambijenta za življene i poslovanje podrazumijeva poboljšanje u oblastima obrazovanja. kultura. infrastruktura (putevi. Ovakva istraživanja predstavljaju instrument za uključivanje grañana i poslovnog sektora u plansko razvojne aktivnosti lokalnih zajednica (općina).ukupno 21 predstavnik anketiranih preduzeća. plin. 3 preduzeća preko 50 zaposlenih. 2. administacije. el. 8. gradski saobraćaj). III – ocjena poslovnog okruženja u općini N. Sarajevo.G. obrazovanje. informiranosti. Lokalni akcioni plan za okoliš općine N. 6. Da bi se dobila potpuna slika stepena zadovoljstva privrednih subjekata od ukupnog broja anketiranih 10 preduzeća ili obrta je do 10 zaposlenih. te gradski saobraćaj) Za ciljnu grupu privredni subjekti oblasti istraživanja su sljedeće: I – komunalna infrastruktura (putevi. ukupno 400 ispitanika. 3. II-(administacija. Za potrebe istraživanja kreiran je upitnik čije je sadržaj. Udruženja grañana na općini Novi Grad Sarajevo. ukupno 26 ispitanika. 10. Sa aspekta zapošljavanja i ambijenta za poslovanje. gas. kanalizacija. Oblasti istraživanja za ciljne grupe grañani. 5. veoma je bitno postojanje kvalificirane radne snage kao i kompanija koje kreiraju radna mjesta. energija. te svih oblika infrastrukture (voda. ukupno 10 predstavnika. informisanje. 2. i tako na najbolji način doprinese poboljšanju ambijenta za življenje i poslovanje. informisanje). Pitanja za pojedine oblasti definirana su na osnovu predistaživanja. 4.UVOD Istraživanje potreba grañana i privrede sa aspekta poboljšanja ambijenta za življenje i poslovanje u općini Novi Grad Sarajevo vrši se u svrhu izrade dokumenta Razvojne strategije općine za period 2006-2015. godina. putevi i dr) . te analizom materijala dostavljenih od općine (Socioekonomska analiza općine Novi Grad Sarajevo. vodovod i kanalizacija. te su ista karakteristika svih lokalnih zajedica koje su usvojile novi koncept lokalne uprave koji se temelji na aktivnoj participaciji grañana i poslovnog sektora. 9. 8 preduzeća do 50 zaposlenih. zdravstvo. Anketirane su četri ciljne grupe i to: 1. stanovanje. plin. vodovod i kanalizacija. Savjeti mjesnih zajednica. zdravstva i socijalne sigurnosti. tržište rada i obrazovana radna snaga. METODOLOGIJA Istraživanje potreba grañana i privrede sa aspekta poboljšanja ambijenta za življenje i poslovanje urañeno je metodom akteriranja. savjeti mjesnih zajednica i udruženja grañana na općini Novi Grad Sarajevo su: 1. kulture i sporta. Rezultati istraživanja će se koristi za definisanje pojedinačnih elemenata strategije i na taj način omogućiti da buduća razvojna strategija općine Novi Grad Sarajevo adekvatno odgovori na identificirane potrebe i probleme grañana i privrede.G. Profil 63 . zapošljavanje. 2. Grañani. 3.

5 %. dok su 194 osobe ili 48. zatim 75 osoba ili 18. zatim sljede ispitanici sa 3 člana domaćinstva. u uzorku od 400 anketiranih osoba.5 % neoženjeno/neudato.općine. 64 . prema uzorku pokazuje da je bilo najviše ispitanika sa 4 člana domaćinstava.25% su zaposleni po raznim kriterijima definisanim u upitniku. Prikupljeni podaci su obrañeni i analizirani te su predstavljeni i zaključci i preporuke. Testno istraživanje je urañeno za grupe grañani i privredne subjekte.5%. magisterijem 2 osobe ili 0. Prema strukturi zaposlenosti. 206 osoba ili 51. sa 6 članova domaćinstva 18 ili 4. sa 1 članom domaćinstva 22 ili 5. te će rezultati istraživanja biti odreñeni stavovima i mišljenima svih starosnih skupina.5% je oženjeno/udato. a 173 ili 43. nezavršenim osnovnim obrazovanjem 4 osobe ili 1%.5% i sa 8 članova domaćinstva 1 ili 0. te ispitanici sa visokim obrazovanjem. 3. što predstavlja dodatni kvalitet u istraživanju. Od tog broja. Višu stručnu spremu imao je 51 ispitanik.3%. Karakteristično je da su sve starosne skupine ravnomjerno zastupljene. Prema obrazovnoj strukturi. sa 7 članova domaćinstva 6 ili 1. sa 5 članova domaćinstva 58 ili 14. DEMOGRAFSKI PODACI Uzorkom za istraživanje potreba grañana i privrede obuhvaćeno je 400 ispitanika. 20 osoba odnosno 5% su domaćice (uzdržavani supružnik) a dvije osobe ili 0. što u procentima iznosi 12.5% su nezaposleni.3%. i dr. a intervjuirani su predstavnici općinskih službi. Privreda općine. Zatim slijede ispitanici sa završenom osnovnom školom odnosno 45 osoba ili 11. najveći broj ispitanika ima srednje obrazovanje. 94 osobe ili 23.8% ispitanika sa urbanog djela općine.3% anketiranih bilo je sa rubnog/padinskog djela općine. sa 2 člana domaćinstva 73 ili 18.5%. U uzorku nije bilo ispitanika sa zvanjem doktora nauka.25% su penzioneri. njih 126 ili 31. njih 96 ili 24%. Prema bračnom stanju. dok su 142 osobe ili 35. 141 osobe ili 35. Ovako približan postotak zastupljenosti urbanih i rubnih djelova govori da su tokom ankete svi dijelovi općine bili jednako zastupljeni. Anketirano je 277 ili 56. što predstavlja ravnopravnu zastupljenost oba spola u sprovedenom istraživanju. 68 osoba ili 17% su studenti. 32 osobe ili 8%. Radna grupa za izradu razvojne strategije općine je nakon prezentacije rezultata testnog istraživanja usvojila upitnik.5%.). odnosno 262 osobe ili 65.5%.5% je muškog spola. Predistraživanje je rañeno metodom intervjua. Nakon testnog istraživanja izvršeno je anketiranje ciljnih skupnina prema planu anketiranja. drugo 4 osobe ili 1%.5% su odabrali otvorenu opciju drugo. 258 osoba ili 64.8 %. Broj članova domaćinstava ispitanika.3%.5% ženskog spola. koje je pokazalo da upitnik zadovoljava potrebe istraživanja.5%.

14.5% bez stava. mladi su najnezadovljniji. Udaljenošću škola od učeničke populacije 35.7%. zatim slijede grañani u dobi 51-60 godina sa 30. Starosne skupine od 26 do 60 godina su većinom zadovoljne i djelimično zadovoljne. 32% je djelimično zadovoljno. 16.5% je zadovoljno. 43. 28. 4.5% je djelimično zadovoljno. 12.3% je djelimično zadovoljno.5% je bez stava. Opremljenošću škola i učionica 18% ispitanika je zadovoljno. grañani u urbanim dijelovima općine zadovoljniji su opremljenošću škola (samo je 28 ili 12. 8.5% je zadovoljno.5% je nezadovoljno. 23. Generalno. 9. dok je 20. 22% je nezadovoljno i 24.3% nezadovoljno opremljenošću škola) u odnosu na grañane iz rubnih/padinskih djelova općine (60 ili 34.3% je bez stava. 30. 15% je djelimično zadovoljno.6% je djelimično zadovoljno. 124 ili 31% je djelimično zadovoljno.3 % je nezadovoljno brojem osnovnih škola. Tako npr. što predstavlja važan pokazatelj s obzirom da je to populacija koja u svojim domaćistvima ima mlañih članova koji pohañaju neku od škola (osnovnu. Dubljom analizom odnosno pregledom odgovora ispitanika po mjesnim zajednicama primjećujemo da je nezadovoljstvo učeničkim transportom naglašeno u rubnim/padinskim 65 . Stepen nezadovoljstva je veći od stepena zadovoljstva. dok je 19.6% je nezadovoljno opremljenošču škola i učionica) 3.8% bez stava. dok je 25% bez stava.8% je bez stava. 39.6 % je nezadovoljno brojem osnovnih škola.Problem nedostatka osnovnih škola izražen u mjesnim zajednicama sa velikim postotkom negativnih odgovora u odnosu na ukupan broj ispitanika po toj mjesnoj zajednici. zatim u MZ Naselje Heroja Sokolje od ukupno anketiranih 16 grañana njih 5 ili 31. a 31. 2. Analizirajući odgovore po starosnoj dobi uočava se značajna razlika u stepenu zadovoljstva brojem srednjih škola iz urbanog i rubnog/padinskog dijela općine. Oblast obrazovanja 1. 28. Brojem osnovih škola na teritoriju Općine.1.8 % je nezadovoljno brojem osnovnih škola.3% je nezadovoljno. itd. 5.8% djelimično zadovljno.8% ispitanika od ukupno 173 anketirana u rubnom djelu općine nije zadovoljno brojem srednjih škola. ANALIZA TRENUTNOG STANJA PO IDENTIFIKOVANIM OBLASTIMA 4. 34. sve starosne dobi ispitanika u urbanom dijelu općine zadovoljnije su brojem srednjih škola u općini od ispitanika svih starosnih dobi u rubnom padinskom dijelu. Brojem srednjih škola 20.4%.5% od ukupno 227 anketiranih u urbanom dijelu općine.3% je djelimično zadovoljno. Sportskim sadržajima u školama 15.7% od ukupno 72 ispitanika koji su se izjasnili kao nezadovoljni.8% je djelimično zadovoljno.4. 32. Kvalietom udžbenika u kategoriji stanovništvo. Učeničkim transportom 27% ispitanika je zadovoljno. 28.3% je nezadovoljno.5% je bez stava po pitanju kvalitete udžbenika. Dostupnošću udžbenika više od 1/3 ispitanika ili 39% je zadovoljno.5% je nezadovoljno i 25. zatim u MZ Briješće od ukupno 13 anketiranih njih 7 ili 53. 72 ili 18% je nezadovoljno a 110 ili 27. 94 ispitanika ili 23.8% ispitanika je zadovoljno. te grañani u dobi 26-30 godina sa 23.3% ispitanika iz urbanog dijela općine se izjasnilo da je nezadovoljno. Školskim obrazovnim programom. Generalno. 29% je nezadovoljno i 22% je bez stava. dok je taj procenat u rubnom/padinskom dijelu općine 51. od ukupno 11 anketiranih grañana u MZ Alipašin most II njih 7 ili 63. Takoñe primjećujemo da je u rubnom dijelu općine izražen stepen nezadovoljstva gdje 42. 6.8% ispitanika je zadovoljno.8%. Samo 16. Primjećujemo da je kod ispitanika iz urbanog djela općine postoji veliki broj djelimično zadovoljnih ispitanika njih 29. 26. 7. Ako pogledamo strukturu odgovora po starosnim skupinama. Može se uočiti da su mladi u dobi 18-25 godina najnezadovoljnija dobna skupina. dok je 24.8% ispitanika je zadovoljno. srednju. tako npr. Stepen zadovoljstva brojem osnovnih škola u rubnom padinskom dijelu općine je za 10% niži od stepena zadovoljstva u urbanom dijelu općine.1% je bez stava. 22. za starosnu dob 18-25 godina.5% mladih u dobi 18-25 godina nije zadovoljno školskim obrazovnim programima.8% je nezadovoljno i 21.8% je nezadovoljno.5% ispitanika je zadovoljno. njih 20 ili 27. fakultet).

a ovu skupinu sačinjavaju ispitanici starosne dobi 61 i više odnosno penzioneri.5% grañana je nezadovoljno i ono ukazuje na činjenicu da se sportski rekviziti na javnim sportskim igralištima permanentno uništavaju. vidimo da su mlañe starosne skupine nezadovoljnije od strarijih. Analizirajući odgovore po starosnoj dobi.3%. U nezadovoljstvu reformom obrazovanja prednjače mlañe starosne dobi. 18.3 % ispitanika je bez stava. Nezadovoljstvo učeničkim transportom povezano je sa nepostojanjem bolje povezanosti rubnih djelova sa centrom općine i centrom grada. te i u odreñenom broju urbanih mjesnih zajednica koje su udaljenije od centra općine i centra grada.2. nije zadovoljno. To ukazuje na zaključak da bi općinska podrška radu sportskih ustanova u narednom periodu trebala biti povećana. Najveći procenat ispitanika nema stav o finansijskoj podršci Općine N.3%. itd. 11% ispitanika je zadovoljno brojem sportskih objekata dok je 10. 11. starosna skupina ispitanika 18-25 godina je najnezadovoljnija.8 %. Sarajevo radu obrazovnih institucija. tako da je 43. 27.3% je bez stava. 7. 25. 21. Sarajevo) veći broj ispitanika odnosno 41% nije zadovoljno. i Dobroševići. Najveći stepen nezadovoljstva brojem sportskih objekata u mjesnim zajednicama Anex. Dobrinja D i C.) najveći broj odnosno 42. 16.8% je djelimično zadovoljno. a najnezadovoljnija je skupina mladih 18-25 godina koji smatraju da bi se kvalitet i stručnost nastavnog kadra trebala znatno unaprijediti.G.1% ispitanika je nezadovoljno kvalitetom i stručnošču nastavnog kadra u školama.5% nije zadovoljno.5%.8% nema stava o reformi obrazovanja. njih 33. 22. Oblast sporta 13. Brojem sportskih objekata naveći broj ispitanika je nezadovoljan. te npr. Uključenošću djece i omladine u rad sportskih klubova najveći procenat ispitanika odnosno 51.3% bez stava. 23% je bez stava a 9. Razlog tome može biti nedovoljna informiranost o aktivnostima općine po ovom pitanju.8% bez stava po ovom pitanju. dok je samo 4% ispitanika zadovoljno. Odnosom grañana prema sportskim rekvizitima na javnim sportskim terenima/igralištima 79. 36. 10.8% je bez stava. Radom sportskih klubova (na teritoriju općine N. mini općinska liga i dr. 28. npr. 25% je djelimično zadovoljno.8 posto ispitanika je djelimično zadovoljno.5% je zadovoljno. 66 . Promocijom sporta (organizovanje raznih oblika takmičenja.5% ispitanika je djelimično zadovoljno reformama obrazovanja. 16. Takoñe visok je procenat nezadovoljnih ispitanika30%. dok je samo 1% grañana zadovoljno što dodatno govori o ovom problemu. 12. 14. Kvalitetom i stručnošću nastavnog kadra u školama najviše je djelimično zadovoljnih ispitanika ili 29.8% ispitanika. 26. koji smatraju da odreñena područja za unapreñenja postoje. Švrakino selo I i III. Reformom obrazovanja zadovoljno je 15. Čengić Vila. Najveći broj anketiranih grañana bez stava.3% je zadovoljno općinskom podrškom dok je 20.6% ispitanika je zadovoljno nastavnim kadrom u školama.G. 11. i smatra da su ostvareni neki pomaci ali da postoje neka područja koja treba unaprijediti. odnosno penzionera. Pogledamo li u tabelu ispod koja pokazuje strukturu odgovora po starosnoj dobi vidjet ćemo da je najviše ispitanika koji su bez stava starosne dobi 61 i više.2” ispitanika starosne dobi od 18-25 godina nezadovoljno reformom obrazovanja.3% ispitanika je djelimično zadovoljno što znači da smatraju da potrebe za sportskim objektima nisu u potpunosti zadovoljene. 4. 26. 20.mjesnim zajednicama. dakle 53. 15. Podrškom općine radu sportskih ustavnova u cilju povećanja sportskih aktivnosti i masovnosti pojedinih sportova je naveći broj ispitanika nezadovoljan.8% je onih koji su djelimično zadovoljni podrškom općine što u kazuje na činjenicu da ova grupa ispitanika smatra da postoji odreñena podrška općine radu sportskih ustanova ali da u odreñenim segmentima ima mjesta za unapreñenje. Staro Hrasno. 17.

11. Projektima za razvoj kulture i uključenošću grañana u iste najveći broj grañana. 26. Gotovo je identičan procenat ispitanika koji su zadovoljni. a posebno u svjetlu rješavanja problema kulture življenja i kulture uopće koji je prepoznat kao jedan od glavnih problema na teritoriju općine Novi Grad Sarajevo.8% nije zadovoljno.3% je djelimično zadovoljnih ispitanika.5%.5% nije zadovoljno. 22% je djelimično zadovoljno. a 9. 17.5% je nezadovoljno. 27.3% je bez stava. 24. 29. a 10. 17% je djelimično zadovoljno. djelimično zadovoljni i nezadovoljni. kulturni centri. 21.5% je bez stava.3% je bez stava a samo 7.8% procenata zadovoljno. pozorišta. 27. Distribucijom općinskih informativnih printanih materijala.8%.8%. 19. 10% je bez stava.4. 5% ispitanika je bez stava po ovom pitanju. podržao bi osnivanje lokalne RTV. u skoro istom procentu izraženo je nezadovoljstvo ispitanika iz urbanog i rubnog/padinskog dijela općine. dok je 5. 23. Pogledamo li strukturu odgovora po tipu naselja vidimo da nema značajnih odstupanja ispitanika iz urbanih i rubnih djelova općine. Brojem javnih nastupa općinskih zvaničnika vezano za probleme i važna životna pitanja grañana. nije zadovoljno.8% je zadovoljno. Zastupljenošću općine u medijima najveći broj ispitanika. 24. 23. 29. Brojem prostora za kulturno-zabavne aktivnosti (kino-sala.3% je zadovoljno. 28. biltena i drugog najveći broj ispitanika. Brojem biblioteka i knjižnim fondom 58. Brojem kulturno-zabavnih manifestacijama u općini N. Sarajevo najveći broj ispitanika odnosno 52.) veoma je visok procenat od 70.8% je djelimično zadovoljno. Ovako značajan pocenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih ispitanika ukazuje na potrebu bolje podrške općine radu kulturnih ustanova u cilju promocije kulture i kulturnih vrijednosti. tj. 28.3% je zadovoljno. 67 . Analizom strukture odgovora po tipu naselja utvrdili smo da nema značajnih razlika u odgovorima ispitanika iz urbanog i rubnog/padinskog dijela općine. a samo 10% je zadovoljno. Natpolovična većina nezadovoljnih i značajan procenat djelimično zadovoljnih ispitanika. je djelimično zadovoljno.5% je djelimično zadovoljno. Natpolovična većina nezadovoljnih ispitanika navodi nas na zaključak o potrebi unapreñenja projekata za razvoj kulture.5% je nezadovoljno. a 8% je zadovoljno. Nadpolovična većina nezadovoljnih i značajan procenat djelimično zadovoljnih navode nas na zaključak da trenutni broj biblioteka ne zadovoljava potrebe grañana kao i da knjižni fond treba obogatiti novim naslovima. 16. Finansijskom podrškom općine razvoju kulture i kulturnim aktivnostima najveći broj ispitanika odnosno 31. 29.3% zadovoljno. Analizom odgovora na ovo pitanje po tipu naselja utvrdili smo da nema značajnih razlika u rezultatima. 60.3. Možemo konstatirati da je stepen zadovoljstva po ovom pitanju veći u odnosu na predhodna pitanja iz oblasti informisanja. 10% je bez stava.8% je bez stava. najveći broj ispitanika. 30% je djelimično zadovoljnih.G. 4. 42.3% je bez stava. je nezadovoljno.5% nezadovoljnih ispitanika. ukoliko bi se ukazala prilika. nije zadovoljno. 15.8% ne podržava uspostavljanje lokalne RTV. Oblast informisanja 25. Najveći broj ispitanika odnosno 67%. odnosno da su i jedni i drugi natpolovičnom većinom nezadovoljni brojem javnih nastupa općinskih zvaničnika. a samo 11. 13% je djelimično zadovoljno. 20. dok je samo 11. 61. nije zadovoljno.5% je zadovoljno. 22. Podrškom općine radu kulturnih ustanova u cilju promocije kulture i kulturnih vrijednosti najveći broj ispitanika.4. Oblast kulture 19.3% je djelimično zadovoljno. a samo 4% je zadovoljno. Natpolovična većina podržava osnivanje lokalne RTV.5% je bez stava. 56. 31. i dr.5%.8%.

5% je bez stava. Na osnovu rezultata zaključujemo da su subvenicije za ugrožene kategorije grañana vrlo male.) potvrñuje stav većine odnosno 71. s tim da. te da bi iste bilo potrebno povećati u cilju zadovoljena osnovnih životnih potreba ugroženih kategorija grañana. Ovakva struktura odgovora navodi nas na zaključak da bi finansijska sredstva za zadovoljenje ugorženih kategorija grañana trebalo povećati. 4.6% je bez stava. te da bi proširenje kapaciteta postojećih i izgradnja novih sigurnih kuća bilo poželjno. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da na teritoriju općine postoji potreba za ovakim oblikom socijalne zaštite. je zadovoljna. 6% je djelimično zadovoljno.5% djelimično slaže sa ovom tvrdnjom. 37. 1. 23. visoka natpolovična većina ispitanika.8% je bez stava. 77% . možemo zaključiti da je stanje po pitanju ljubaznosti zdravstvenih radnika dosta dobro.3% je bez stava. 38.5%. 3. Programi socijalne zaštite za nezaposlene (demobilisane borce i druge) ne postoje. je djelimično zadovoljna. a 2. 81. a 4% je bez stava. dok se 9. Brojem zdravstvenih radnika (ljekara. 33.8% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom. stav je visoke većine ispitanika.) su vrlo male.3% se ne slaže. a 0. 6.3%. Rezultati istraživanja po ovom pitanju navode nas na zaključak da je broj zdravstvenih radnika u općini N. 11% je zadovoljno.5% ispitanika da su subvenicije za ugrožene kategorije grañana vrlo male. Finansijska sredstva za zadovoljenje potreba socijalne sigurnosti ugroženih kategorija grañana su nedovoljna.8%. ali da postoji potreba za dodatnim unapreñenjem odnosa/ljubaznosti zdravstvenih radnika prema grañanima.5% je nezadovoljno. Natpolovična većina djelimično zadovoljnih i značajan procenat zadovoljnih ispitanika navode na zaključak da je stanje po pitanju broja apoteka u općini dobro. možemo zaključiti da je stanje u općini zadovoljavajuće.8% je zadovoljno. 5.3% se slaže sa tvrdnjom da programi socijalne zaštite za nezaposlene ne postoje. 10.3% je bez stava. Sarajevo najveći broj ispitanika. 5. itd). a 2% je bez stava. 12% je nezadovoljno. 4% se ne slaže. obdanište. Ljekarskim uslugama primarne zdravstvene zaštite visoka natpolovična većina ispitanika odnosno 77.5% nezadovoljno. pa i modernizacija u nekim segmentima. ispitanika. je djelimično zadovoljna. 8.5% je bez stava. 36.8% je djelimično zadovoljno. djelimično je zadovoljna.). Nedostatak sigurnih kuća (privremeni smještaj žrtava nasilja u porodici i dr. Subvencije za ugrožene kategorije grañana (grijanje.5. 10% je nezadovoljno.G Sarajevo zadovoljavajući.8% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom. 30.4% je zadovoljno.8% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom. 3. što potvrñuje i stav 88. 68 . 84. a 4. odnosno 83.5% je nezadovoljno. visoka natpolovična većina ispitanika.G. 4.G.3%. a 16% ispitanika je bez stava. stomatologa. Oblast zdravstva 29. i 0. 6. 32. Ljubaznošću zdravstvenih radnika natpolovična većina ispitanika. a 1. 4. Brojem ambulanti na teritoriju općine N. odnosno da postoji zadovoljavajući broj ambulanti. Značajna natpolovična većina djelimično zadovoljnih ispitanika navodi na zaključak da je potrebna odreñena dodatna oprema za ambulante. 9. Oblast socijalne sigurnosti 35. Brojem apoteka na teritoriju općine N. S obzirom na visok procenat zadovoljstva grañana brojem ambulanti. Uzimajući u obzir natpolovičnu većinu djelimično zadovoljnih ispitanika. djelimično je zadovoljna.3%.3% djelimično zadovoljnih ispitanika. 89. 34. stav je velike većina ispitanika. Opremljnošću ambulanti (internistička i specijalistička oprema i sl. respektirajući 71. 11. 71. jednokratna finansijska pomoć i dr.4. Sarajevo natpolovična većina ispitanika.6.3%. 74. 10% je nezadovoljno.3% je bez stava. 2% se ne slaže. 31. je zadovoljan.3 je zadovoljno. možemo reći da bi otvaranje novih apoteka bilo potrebno. Na osnovu rezultata možemo zaključiti da se pitanju socijalne zaštite nezaposlenih treba posvetiti značajno mjesto u cilju iznalaženja rješenja socijalne zaštite za ovu grupu stanovništva.5%.8% se ne slaže.

45. a ovako visok procenat ispitanika bez stava možemo objasniti i činjenicom da je termin poduzetnička infrastruktura prilično nov i još nedovoljno poznat. 0. 30. Najnezadovoljnija skupina postojećom infrastrukturom su nezaposleni i studenti. natpolovična većina ispitanika.8% je nezadovoljno. 69 . sa ovom konstatacijom ne slaže se 7. 4. 4. značajna natpolovična većina ispitanika.39. II. u cilju socijalne zaštite ugrožene kategorije (punoljetne djece bez oba roditelja). Evidentno je da značajna natpolovična većina smatra da je broj javnih kuhinja nedovoljan.5% je djelomično zadovoljno. 14. Postojećom preduzetničkom infrastrukturom (biznis-inkubator.3% je zadovoljno. i da je radi zadovoljenja ovih potreba otvaranje novih javnih kuhinja ili povećanje obroka u postojećim poželjno.Ovakav rezultat navodi na zaključak da bi općina trebala zauzeti aktivniju ulogu u programima podsticaja zapošljavanja. Oblast stanovanja i komunalne usluge 46. Ovakav rezultat ukazuje na potrebu povećanja broja programa prekvalifikacije i dokvalifikacije i njihovog kvaliteta imajući na umu činjenicu da je problem nezaposlenosti prepoznat kao glavni problem u općini Novi Grad Sarajevo.5% nezadovoljna je.5% je bez stava. 64. 5.5% se slaže da zakonska regulativa u oblasti socijalne brige za punoljetnu djecu bez oba roditelja ne postoji i da je treba kreirati. Dobrinja –D. 17% je djelimično zadovoljno. Ulogom općine u programima podsticaja zapošljavanja.5% djelimično je zadovoljno. 44. 51.3% se ispitanika.5% je bez stava. nije zadovoljna. 68. Najnezadovoljniji programima sanacije ratom oštećenih objekata su slijedeće MZ: Čengić-Vila. Zakonska regulativa u oblasti socijalne brige za punoljetnu djecu bez oba roditelja ne postoji i treba je kreirati: visoka većina ispitanika. a 4.9% je bez stava. Ovakav rezultat ukazuje da broj projekata za razvoj preduzetništva ne odgovara potrebama rješavanja pitanja nezaposlenosti u općini. a 8. 23. Kulturom stanovanja značajna napolovična većina ispitanika. 69%. dok je 9. stav je značajne natpolovične većine ispitanika. nije zadovoljna.8% je zadovoljno. Broj javnih kuhinja je nedovoljan. Brojem i kvalitetom programa prekvalifikacije i dokvalifikacije (NVO. biznis-centri) 43% ispitanika je nezadovoljno. 2. kreditno garantni fond za preduzetnike i početnike u biznisu. Brojem projekata za razvoj poduzetništva. 22% je zadovoljno. Rezultati sugerišu da većina ispitanika smatra da spomenuta zakonska regulativa ne postoji i da je treba kreirati.7.3% ispitanika je nezadovoljno. Programima sanacije ratom oštećenih objekata najveći broj ispitanika odnosno 42. Ali-pašino Polje A-I. 14. dok je 20. Ali-pašino Polje C-II. 5. 20. 22. forumi za lokalni ekonomski razvoj. te da u tom smislu potrebe ugroženih kategorija grañana nisu u potpunosti zadovoljene.6%-urbano 67. 31% je bez stava.3% bez stava. 83.5% djelimično zadovoljno.8.5%. III. 43. 2% je zadovoljno.8% je bez stava.6% djelimično je zadovoljno. Švrakino Selo I. 47. 16.1%-rubno). evidentno je.5% je bez stava.8% se djelimično slaže. 6% je zadovoljnih. a 3% je zadovoljno.5%. a samo 6% je zadovoljno.3% se djelimično slaže sa ovom tvrdnjom. Zavod za zapošljavanje). Ovakav zaključak ima dodatnu potporu u činjenici da je problem nezaposlenosti prepoznat kao glavni problem u općini Novi Grad Sarajevo. Oblast zapošljavanja 41. 70. Programima edukacije za zapošljavanje i samozapošljavanje 62. 7. 42.3% ispitanika je bez stava po ovom pitanju. 4. 20% je djelimično zadovoljnih.6% ispitanika je nezadovoljno.8% je bez stava.8% se ne slaže. Stepen nezadovoljstva kulturom stanovanja u urbanom i rubnom/padinskom djelu općine gotovo je identičan (69. 18% je djelimično zadovoljnih. Bez stava po ovom pitanju su uglavnom penzioneri. 40.

8% je djelimično zadovoljno. Putnom infrastrukturom 45. popravkom uništenih rekvizita.3% ispitanika je zadovoljno. je bez stava. 25. 36. Uslugama JKP “Toplane Sarajevo” 38. 21. obrezivanjem drveća i sl.3% ispitanika je nezadovoljno. pri čemu je stepen zadovoljstva javnom rasvjetom veći u urbanim djelovima nego u rubnim. 49. odvozom smeća i dr.8% je zadovoljno.3% je nezadovoljno. 70 . 35. 13. te privatnici. Dolac i Briješće. a 9. a 8. 25. 51.8% je bez stava. dok je taj procenat u rubnom dijelu znatno manji i iznosi 29. Stepen nazadovoljstva u rubnim dijelovima općine putnom infrastrukturom je izražen. 27% je djelimično zadovoljno.3% je djelimično zadovoljno. njih 30%. radnici. a samo 1. 55.48. 31.8% je djelimično zadovoljnih. preduzetnici-slobodno zanimanje. košenjem trave.1% ispitanika nezadovoljno. dok je stepen nezadovoljstva jako izražen u rubnim dijelovima općine.3% je zadovoljno. 36. Stepen nezadovoljstva održavanjem zajedničkih prostorija veći je u urbanom dijelu općine.8% je bez stava.) najveći broj ispitanika. Cijenama komunalnih usluga 53. pri čemu 80% njih čine ispitanici iz rubnog dijela općine koji nisu korisnici usluga. 4. Kod ispitanika iz rubnih područja postoji veće nezadovoljstvo. Profesionalnošću službenika koji su u direktnom kontaktu sa grañanima 41. 28% je djelimično zadovoljno. 57. 24.5% ispitanika je nezadovoljno.5% je zadovoljno. Ispitanici iz rubnih djelova općine mnogo su zadovoljniji od ispitanika iz urbanih dijelova. 34. Dostupnošću stambenog prostora najviše je djelimično zadovoljnih ispitanika. 56. 19% je djelimično zadovoljno. 25% je djelimično zadovoljno. te generalno povećanje broja automobila.3% je zadovoljno.5% je djelimično zadovoljno.8% je djelimično zadovoljno.8% je zadovoljno. Uzrok ovakvog stranja je neplanska gradnja naselja u rubnim dijelovima.3% zadovoljnih ispitanika. odnosno njih 41. Parking-prostorima 41.3% ispitanika je zadovoljno. Najveći stepen nezadovoljstva javnom rasvjetom je kod ispitanika u mjesnim zajednicama Buča Potok.5%. 18. zatim je 26% nezadovoljnih.3% je bez stava.3% je bez stava.8% ispitanika je bez stava. 53. a 20.3% je zadovoljno.3% je zadovoljno. službenici.5% ispitanika smatra cijene komunalnih usluga neopravdano visokim. Nezadovoljni i djelimično zadovoljni su investiciono sposobne grupe. 54. 34.8% ispitanika zadovoljno je uslugama. te su i u urbanim naseljima sa velikim parkinzima isti postali premali za ovako veliki broj automobila. 44% je nezadovoljan. a 25% je nezadovoljno. 61. najvećim dijelom su penzioneri.3%. a samo 8. pri čemu 53. a 8.8% je zadovoljno. Procedurama i brzinom rješavanja zahtjeva grañana u općinskim službama 57% ispitanika nezadovoljno je. a samo 1.8% bez stava i 19. kao što su menadžeri. 36. 15. a 4.5% je nezadovoljno.3% je bez stava. je bez stava po ovom pitanju. uzdržavani supružnici. Komunalnom higijenom (pranjem ulica. Javnom rasvjetom 63. a 4% je bez stava. 50. Samo 8.5% je zadovoljno. 59.9.3% je djelimično zadovoljno. Oblast administracije 60. nezaposleni.8% je nezadovoljno.3% je nezadovoljno.5 je nezadovoljno.) značajan procenat ispitanika. 23. 25. 58. Održavanjem zajedničkih prostorija najveći procenat ispitanika. 22. Stepen zadovoljstva komunalnom higijenom veći je u urbanim djelovima općine. 52. U strukturi ispitanika bez stava. 17. 24.5% ispitanika je nezadovoljno. odnosno 36. odnosno 46%. gdje je 55. Stepen nezadovoljstva parking prostorima u rubnim naseljima veći je u odnosu na urbane dijelove općine.8% je bez stava. Programima individualne i kolektivne stambene izgradnje najveći broj ispitanika. Dostupnošću lokacija za izgradnju novih individualnih i kolektivnih objekata za stanovanje naveći broj ispitanika. a 2.5% ispitanika je nezadovoljno. studenti. Brojem kontejnera za smeće najveći procenat ispitanika. 27.5% je bez stava. Ureñenjem zelenih površina i parkova (npr.5% je djelimično zadovoljno. Stepen nezadovoljstva je veći u rubnim djelovima općine.

a 59% je bez stava. a 2.5% je nezadovoljno. a 25.) 48.3% je bez stava. Problem osvijetljenosti sporednih saobraćajnica je problem rubnih dijelova općine kod kojih postoji dva puta veći broj nezadovoljnih ispitanika.5% je djelimično zadovoljno. 75. što se prije svega odnosi na ispitanika iz urbanog dijela općine. Saobraćajnim prometom pri ulazu u grad 62.1.3% se ne slaže. 37.3% je nezadovoljnih. dok je 39. Održavanjem puteva u zimskom periodu 53% ispitanika je nezadovoljno.5% je bez stava. 14. mada je 39. 25. Ipak. 18.3% je bez stava. obzirom da najveći broj ulica u tom dijelu grada nema trotoara zbog neplanske gradnje tih područja općine. Stanovnici rubnih/ padinskih dijelova općine nezadovoljniji su od stanovnika urbanih djelova. 30. 7.5% ispitanika se slaže. 69.10.5% ispitanika je zadovoljno. 11. sanacija udarnih rupa i sl. 33.5% ispitanika se slaže. i sl.5% je bez stava. 64. 18.3% ispitanika djelimično je zadovoljno.5% je bez stava. 73.8% je bez stava.3% je bez stava. a 8.3% je nezadovoljno. te ga je potrebno rješavati u saradnji sa ostalim relevantnim institucijama. 24% se ne slaže.8% je zadovoljno.8% je zadovoljno. 65. 14.3% bez stava. 68. 67.2. 72. a 10. Brojem pješačkih staza odnosno trotoara i slično ravnomjerna je podijeljenost ispitanika. 12.3% je bez stava. 14% se djelimično slaže. 77. Sa tvrdnjom da je pritisak vode nedovoljan. 34.8% ispitanika je nezadovoljno. 16. Angažiranošću općine na rješavanju problema grañana 39.5% je djelimično zadovoljno. 2. Osvijetljenošću sporednih saobraćajnica 38. u odnosu na one iz urbanih dijelova. 76.8% je djelimično zadovoljno.3% ispitanika je zadovoljno.4% ispitanika nije zadovoljno. Saobraćajnom signalizacijom 40. Vodovodna infrastruktura 74.1% je djelimično zadovoljno. Putevima u padinskim djelovima općine 46. Pristupnim putevima javnim objektima (općini.3% ispitanika je zadovoljno. Vodovodna mreža nije adekvatna potrebama na čitavom području općine. i 4. domovima zdravlja.5% se ne slaže.3% ispitanika je nezadovoljno. a 18% je bez stava. Sa tvrdnjom da gradska vodovodna mreža u novim naseljima ne postoji. Aktivnostima općine na poboljšanju ambijenta za življenje 37. Održavanjem puteva (npr.8% je zadovoljno. a 22. Neadekvatnost vodovoda naročita je izražena u rubnim/padinskim dijelovima. 28.5% je nezadovoljno. 10.) 50.5% je bez stava. 21.8% je zadovoljno. Sa tvrdnjom da su lokalni vodovodi u novim naseljima opterećeni 33.5% ispitanika je nezadovoljno. 22% se djelimično slaže. a 24. 30% je djelimično zadovoljnih. Nezadovoljstvo održavanjem puteva je nešto izraženije u rubnim dijelovima općine. posebno u stanovima na višim etažama i padinskim djelovima općine 28. Treba istaći da je izgradnja puteva otežana neplanskom gradnjom.3 se djelimično slaže. 63. 4.10.5% je zadovoljno.62.3% je zadovoljno. Putna infrastruktura 66. 4.6% ispitanika iz urbanih dijelova nezadovoljno održavanjem puteva u zimskom periodu. što se uglavnom odnosi na ispitanike iz onih mjesnih 71 .3% ispitanika se slaže.5% je djelimično zadovoljno. a 4. znatno je veće nezadovoljstvo ispitanika iz rubnih djelova općine.3% se djelimično slaže da ista nije adekvatna.8% ispitanika djelimično je zadovoljno. Učeščem grañana u procesu odlučivanja 64% ispitanika je zadovoljno.3% ispitanika. Jasno je da puteve u padinskom dijelu općine treba proširiti i asvaltirati. a 30. a 10% je bez stava. 14.8% je zadovoljno. smatra 47. 16. 29% je djelimično zadoljnih.3% je bez stava. 29% je djelimično zadovoljno. 8% da je adekvatna. 1. 23. 19. 6. a 3.6% je nezadovoljno. Ljubaznošću službenika 47.9% je djelomično zadovoljno. a 9% je bez stava.8% je zadovoljno. Problem otežanog saobraćaja prilikom ulaza u grad prepoznat od strane ispitanika. 71. 70. 14. pogotovo onim novosagrañenim.

5% je bez stava. a 21. Kanalizaciona infrastruktura 80. To su prije svih Dobroševići i Naselje heroja – Sokolje. Ovako visok procenat ispitanika bez stava je sastavljen od ispitanika koji dolaza iz mjesnih zajednica kod kojih je pitanje kanalizacione infrastrukture adekvatno riješeno. a 23. Sa tvrdnjom da neplanska gradnja opterećuje postojeće vodovodne instalacije 59.3% se djelimično slaže.10.8% se ne slaže. Uslugama JKP „Vodovod i kanalizacija“ 44. Sa tvrdnjom da su začepljenja odvoda/šahtova površinskih voda česta.3. Ispitanici koji dolaze iz mjesne zajednice Dobroševići u procentu od 66. Rezultati pokazuju da su grañani svjesni problema koje neplanska gradnja donosi u oblasti vodovodne i druge infrastrukture.5% se ne slaže. a 29. Sa tvrdnjom da se kanalizacione cijevi često kvare i oštećuju 38. 21.3% ispitanika. Sa tvrdnjom da kanalizaciona infrastruktura nije adekvatna na čitavom području općine slaže se 49. 21.3% slaže se djelimično. te da su ovim problemom pogoñena rubna/padinska naselja općine. 2. Sa tvrdnjom da neplanska gradnja opterećuje postojeće kanalizacione instalacije slaže se 63. Pritiskom plina u zimskom periodu zadovoljna je većina ispitanika. dok je 25. 82. Sa tvrdnjom da je finansijska podrška od svih nivoa vlasti u rješavanju problema u oblasti kanalizacione infrastrukture nedovoljna 44. 15.3% ispitanika se slaže. 21. 30. 84. Naveći dio ispitanika koji se slažu sa ovom tvrdnjom dolaze iz mjesnih zajednica kod kojih pitanje kanalizacione infrastrukture nije u potpunosti riješeno. 14% se djelimično slaže. Sa tvrdnjom da je kanalizaciona infrastruktura u pojedinim naseljima opterećena prevelikim brojem priključaka slaže se 43.8% bez stava. a 14. 85. 89.7% slažu sa iznesenom tvrdnjom 78.3% je bez stava.8% ispitanika koji su bez stava ne koriste plin kao energent. a 12% je bez stava. 28.10.8% ispitanika. 88. 14. Uslugama JKP “Sarajevogas” zadovoljna je većina ispitanika. 8.3% se djelimično slaže. 17.4.zajednica gdje je ovo pitanje riješeno.5% se ne slaže. Rezultati pokazuju da su grañani svjesni problema koje neplanska gradnja donosi u oblasti kanalizacione i druge infrastrukture. s obzirom da 47. 83. 90. 72 . 86.8% se ne slaže. odnosno 46.9% ispitanika je zadovoljno. S obzirom na rezultate. Sa tvrdnjom da gradska kanalizaciona mreža ne postoji u novim naseljima 62.5% je bez stava.3% ispitanika koji su bez stava ne koriste plin kao energent.8% je bez stava. evidentno je problem začepljenja odvoda površinskih voda prisutan I u vrijeme obilnih padavina uzrokuje poteškoće grañanima.3% se djelimično slaže.3 ispitanika se slaže.5% je bez stava.3% je bez stava. a 35. 1. 17.3% se ne slaže.8% se djelimično slaže. 39. s obzirom da 43.5% ispitanika se slaže. 4. 5.5% se ne slaže. 81.5% se ne slaže.3% ispitanika je bez stava po ovom pitanju. Cijenom plina većina ispitanika.3% je nezadovoljnih i 3.5 ispitanika. dok je visok procenat ispitanika koji se slažu sa tvrdnjom iz mjesnih zajednica kod kojih pitanje kanalizacione infrastrukture nije riješeno na adekvatan način.6% je djelimično zadovoljnih. Plinska infrastruktura 87. te da su ovim problemom pogoñena rubna/padinska naselja općine. s obzirom da 49% ispitanika koji su bez stava ne koriste plin kao energent.1% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom. 3. 28.6% ispitanika se slaže. odnosno plinskom infrastrukturom i mogućnošću priključka na plinsku mrežu zadovoljna je većina ispitanika. 4. Dostupnošću plina. a ispitanici koji su bez stava dolaze iz mjesnih zajednica kod kojih je riješeno pitanje kanalizacione infrastrukture.9% nije zadovoljna. 79.

Dakle.3%.0%. Redovnošću na linijama gradskog prevoza zadovoljno je 13.8% ispitanika je bez stava.0% je nezadovoljno a 7. Zadovoljstvo radom JKP “Vodovod i kanalizacija” iskazalo je 5% anketiranih.5.3%.5% ispitanika. i svakako brzini rješavanja zahtjeva.2. i to 54. Uslugama GRAS-a zadovoljno je 13. 100.0% ispitanika. nezadovoljno je 21. Brojem vozila gradskog saobraća na postojećim linijama zadovoljno je 27. Kanalizaciona infrastruktura 102. 73 . a ne potpunog zadovoljstva je u visokim cijenama vode i radu servisne službe. uglavno njihova kopliciranost i trajanje dobijanja saglasnosti.1. treba djelovati u smislu pojednostavljenja procedura odobrenja novih priključaka. Razlog djelimičnog. 5. Stare instalacije (koje uzrokuju česte kvarove i veliki gubitak vode) sa 29% predstavljaju drugi po redu problem iz ove oblasti. treba sugerirati njihovo smanjenje. Prioritetni problem u oblasti vodovodne infrastrukture su procedure priključenja sa 42%. uglavnom u ljetnim mjesecima kada je povećana potrošnja vode. 35% je djelimično zadovoljno. posebno na višim sparatovima i padinskim dijelovima općine složilo se 14% anketiranih privrednih subjekata. a bez odgovora je bilo 19% anketiranih. 93. Sa tvrdnjom da je pritisak vode u instalacijama nedovoljan. Djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom izrazilo je 14% anketiranih. djelimično 35.4. a 4.5% ispitanika.6%. djelimično 29. Djelimično slaganje se odnosi uglavnom na padinske dijelove i više spratove. te na ovaj način stvoriti preduslovi za brže rješavanje ovog problema. Sa tvrdnjom da su procedure vezane za priključenja novih poslovnih objekata na vodovodnu mrežu komplikovane i skupe. složilo se 95% anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata njih 81% se složilo sa tvardnjom da vodovodna mreža nije adekvatna na području općine. Što se tiče cijena. djelimično zadovoljnih je 27.0%. 101. Gradski saobraćaj 91. Dakle. 97. dok je 85% djelimično zadovoljno. u ovom pravcu treba djelovati kako be se stepen potpunog zadovoljstva povećao u narednom periodu. Postojećim linijama prevoza u općini zadovoljno je 41. 92. Dakle. Jasno je da se ove procedure moraju ubrzati i pojednostaviti. složilo se 76% anketiranih privrednih subjekata. 98. dok je njih 5% bilo bez stava po ovom pitanju. dok se njih 24% djelimično složilo sa ovom tvrdnjom. dok je njih 14% izrazilo djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom. dok je njih 19% izrazilo neslaganje sa ovom tvrdnjom. dok se 5% nije složilo sa ovom tvrdnjom.8% ispitanika. a bez stava je 9. Sa tvrdnjom da smo snabdjeveni tokom čitave godine dovoljnim količinama pitke i tehnološke vode. 45. a bez stava je 7. 99. s tim da su ispitanici iz rubnih djelova općine za 10% nezadovoljniji od ispitanika iz urbanog dijela. 95.1%.1.1. Sa tvrdnjom da kanalizaciona infrastruktura nije adekvatna na cijelom području općine složilo se 86% anketiranih privrednih subjekata. 5.0% je bez stava. 10% smatra da je prioriteni problem loš dotok vode. Vodovodna infrastruktura 96. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. bez stava je 5%.5%. ANALIZA TRENUTNOG STANJA SA ASPEKTA POSLOVNOG SEKTORA PO ODABRANIM OBLASTIMA 5. nezadovoljstvo radom je iskazalo 5%. nezadovoljno 28. 94. možemo izvesti zaključak da je po ovom pitanju trenutna situacija na području općine zadovoljavajuća. njih 67% je izrazilo svoje djelimično slaganje.8%.10. najviše je nezadovoljnih. Pokrivenošću gradskim saobraćajem rubnih djelova općine postoji značajno nezadovoljstvo kod rubnih djelova općine.

možemo biti zadovoljni trenutnim stanjem. potrebno je putem sredstava javnog informiranja prvenstveno više govoriti o angažmanu svih nivoa vlasti na rješavanju ovog problema. Procedure su najveći problem za 14% anketiranih. dok je 5% anketiranih izrazilo svoje djelimično zadovoljstvo. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom je uglavnom uzrokovano pojedinačnim slučajevima kvarova i pucanja cijevi. Uglavnom se navode razlozi preopterećenosti kanalizacione mreže. Razlog djelimičnog zadovoljstva se uglavnom odnosi na neizvijesnost snabdijevanja plinom tokom zimskih mjeseci. dok je potvrdan odgovor na tvrdnju u vezi apsolutno nedovoljnog angažmana svih nivoa vlasti u rješavanju problema. na tvrdnju da je finansijska podrška svih nivoa vlasti u rješavanju problema kanalizacione infrastrukture nedovoljna 57% je bilo bez stava. Pod infrastrukturom se smatraju i stare postojeće instalacije koje se često kvare. Uglavnom se radi o starijim objektima gdje proces servisiranja nije urañen. na osnovu ovih rezultata mjerenja zadovoljstva po ovom pitanju možemo biti zadovoljni trenutnom situacijom. Razlog velikog procenta zadovoljnih se ogleda u činjenici da je plin još uvijek najjeftiniji izvor energije. Zadovoljstvo radom JKP “Vodovod i kanalizacija” iskazalo je 10% anketiranih. dok je svoje dleimično slaganje iskazalo 85% anketiranih. 5. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata.1. dok je 80% djelimično zadovoljno. 106. 24% je bilo bez odgovora. 108. 111. njih 48% smatra da je infrastruktura najveći problem. nezadovoljstvo radom je iskazalo 10%. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata njih 76% se složilo sa tvrdnjom da su začepljenja odvoda/šahtova površinskih voda česta. njih 67% je izrazilo zadovoljstvo radom JKP “Sarajevogas”. dok 14% smatra da je održavanje najveći problem u oblasti kanalizacione infrastrukture. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 19% je izrazilo svoje djelimično nezadovoljstvo. posebno za privredne objekte. Sa tvrdnjom da gradska kanalizaciona mreža ne postoji u novim naseljima se složilo 5% anketiranih privrednih subjekata. dok je 71% anketiranih izrazilo svoje zadovoljstvo cijenom plina. 33% djelimično se složilo sa tvrdnjom. Dakle. 10% procenata je izrazilo nezadovoljstvo cijenom plina. na osnovu rezultata. koji u većini slučajeva nemaju adekvatne priključke na kanalizacionu mrežu. Djelimično slaganje sa tvrdnjom se bazira na mišljenu da se može uraditi i više. 105. te čvrste materije koje se nañu u odvodima. dok se njih 10% djelimično složilo sa ovom tvrdnjom. 109. njih 95% je izrazilo zadovoljstvo dostupnošću plina (odnosno mogućnošću priključka na plinsku mrežu). Razlog djelimičnog. 113. Dakle. 104. dok se 76% djelimično složilo sa ovom tvrdnjom. Sugerirano je da se kanalizaciona infrastruktura mora uspostaviti na zadovoljavajućem nivou u svim dijelovima općine. a ne potpunog zadovoljstva je u visokim cijenama i radu servisne službe. Dakle. bez stava je 0%. 10% se nije složilo sa ovom tvrdnjom. U cilju rješavanja ovog problema potrebno je djelovati preventivno. koji je dostupan privrednim subjektima na području općine. privatnim stambenim i poslovnim objektima. 74 . Djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom temelji se uglavnom na pojedinačnim slučajevima i to u oblasti privatnih stambenih i poslovnih objekata u padinskim dijelovima općine. Plinska infrastruktura 110. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. njih 90% se složilo sa tvrdnjom da su procedure vezane za priključenje novih poslovnih objekata na kanalizacionu mrežu komplikovane i skupe. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dakle problemom koji se pojavljuje svake godine. Bez stava o tvrdnji da gradska kanalizaciona mreža ne postoji u novim naseljima bilo je 10% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. njih 95% izrazilo je svoje zadovoljstvo pritiskom plina u zimskom periodu. dok je 5% izrazilo nezadovoljstvo. dok je 24% anketirani izrazilo djelimično slaganje. dok se 10% složilo sa tvrdnjom. koliko je to moguće. Dakle. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 107.Problem je uglavnom lociran na padinskim (novim naseljima) dijelovima općine. 33% izrazilo je djelimično zadovoljstvo. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. što ni u kom slučaju ne predstavlja pravilo. 103. uz maksimalno korigovanje cijena. njih 14% se složilo sa tvrdnjom da se kanalizacione cijevi često kvare i pucaju. 112. odnosno servisna mreža na području općine bi trebala biti pojačana u vrijeme većih padavina. treba djelovati u cilju pojednostavljenja procedura i brzine rješavanja zahtjeva.3. Visok procenat privrednih subjekata bez stava jasno implicira problem neupoznatosti anketiranih sa angažmanom svih nivoa vlasti u rješavanju problema.

koje uzrokuju zastoje u snabdijevanju. te visokim cijenama električne energije za privredne subjekte. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok 5% smatra da su instalacije prioritetni problem. koje za privredne subjekte predstavljaju problem. na kojima postoje problemi priključenja. Od ukupnog broja anketiranih. dok je 10% nezadovoljno. dok je njih 33% izrazilo svoje nezadovoljstvo. Kvalitetom snabdijevanja električnom energijom. njih 76% smatra da je sigurnost snabdijevanja prioriteni problem u oblasti plinske infrastrukture. Postojećim linijama gradskog saobraćaja djelimično je zadovoljno 90%. njih 38% je izrazilo nezadovoljstvo sigurnošću snabdijevanja plinom tokom cijele godine. njih 86% je nezadovoljno. dok je djelimično zadovoljno 10% anketiranih. da se zbog ovakvih saobraćajnih gužvi. njih 67% je izrazilo djelimično zadovoljstvo prilagoñavanjem linija gradskog saobraćaja novonastalim privrednim lokacijama. Dakle. Djelimično zadovoljstvo se uglavnom odnosi na nove privredne lokacije. 5% je bez stava.114. 10% anketiranih privrednih subjekata je izrazilo svoje nezadovoljstvo. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. ukoliko be se neka od ovih pitanja mogla riješiti. 10% je bez odgovora. kapacitetom saobraćajnica je nezadovoljno 67% privrednih subjekata. Bez odgovora je bilo njih 19%. zadovoljstvo je izrazilo 62%. Električna energija 116. Ovo se uglavnom odnosi na pojedine priključke koji nisu atestirani. Gradski saobraćaj 121. Prioritetni problem za 61% anketiranih privrednih subjekata predstavlja broj vozila. njih 100% smatra da je način rješavanja saobraćajnih gužvi na pojedinim mjestima u općini apsolutno neprimjeren. 119. 117. te da se procedure mogu pojednostaviti i ubrzati. dok 29% smatra da je održavanje vozila prioritetni problem. Djelimično nezadovoljstvo se uglavnom 122. visokim cijenama novih priključaka. Ukoliko bi se obezbijedilo sigurno snabdijevanje i tokom zimskog perioda. 120.1. 123. te se transport roba ne obavlja zadovoljavajućom brzinom. Nezadovoljstvo se ogleda u dugotrajnim procedurama i cijenama priključenja. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je 38% anketiranih izrazilo djelimično zadovoljstvo. dok je njih 14% djelimično zadovoljno procedurama i pripadajućim troškovima priključenja novih poslovnih objekata. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosi na nove lokacije na rubnim dijelovima općine. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je 52% izrazilo svoje djelimično zadovoljstvo. Održavanje vozila se uglavnom odnosi na ispravnost i čistoću.5. 75 . odnosno nemogućnosti njihovog rješavanja.1. Od ukupnog broja anketiranih. Djelimično zadovoljstvo se odnosi na pojedine trafostanice. jasno je da se broj vozila mora prilagoditi potrebama grañana. zadovoljstvo je izrazilo 90%. 124. 5. gubi dragocjeno vrijeme. dok je djelimično nezadovoljstvo iskazalo 33%. dok je 5% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata zadovoljno. Elektroprijenosnom mrežom svoje zadovoljstvo je izrazilo 85% anketiranih privrednih subjekata. 90% je izrazilo djelimično zadovoljstvo radom “Elektroprivrede Bosne i Hercegovine”. Elektromrežom na lokalitetima novih industrijskih zona u općini. nezadovoljno je 5%. Dakle. Razlog djelimičnog zadovoljstva je u dugotrajnim procedurama. dok je 10% djelimično zadovoljno.4. Sve ovo uzrokuje zastoje i gubitak vremena i novca. 125. značajno bi se povećao procenat zadovoljnih. 118. posebno u vrijeme odlaska na posao i povratka s posla. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Problem kapaciteta saobraćajnica je posebno izražen u vrijeme jutarnje i popodnevne špice. 115. povećao bi se stepen zadovoljstva radom “Elektroprivrede Bosne i Hercegovine”. Djelimično zadovoljstvo se odnosi na neizvjesnost snabdijevanja tokom zimskog perioda. za koje većina anketiranih smatra da su neopravdani. 5. Razlog djelimičnog zadovoljstav je u komplikovanim i dugotrajnim procedurama. što izaziva niz problema privrednim subjektima na području općine. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata.

Nezadovoljstvo se odnosi na cestovnu povezanost privrednih lokacija. dok je djelimično zadovoljstvo izrazilo njih 10%. 131. te njihovu neredovnost. Rješavanje problema pristupnih puteva je veoma zančajno za privredne subjekte. 136. odnosi na “inertnost” gradskog saobraćajnog preduzeća u smislu prilagoñavanja linija razvoju grada. anketirani privredni subjekti su izuzetno nezadovoljni. Ovo pitanje je veoma bitno za onaj dio poduzetnika koji se bavi transportom roba do maloprodajnih objekata i vlasnicima tih objekata. Uzroci nezadovoljstva i djelimičnog zadovoljstava su uglavnom broj vozila. Od ukupnog broja anketiranih.1. njih 57% izrazilo je djelimično zadovoljstvo redovnošću gradskog prijevoza u zimskom periodu. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosi na neredovno održavanje/čišćenje saobraćajnica. 130. Pristupni putevi su od strane anketiranih označeni kao “uska grla”. Nezadovoljstvo anketiranih se uglavnom odnosilo na horizontalnu saobraćajnu signalizaciju. a 14% nezadovoljno. dok je 43% nezadovoljno. 127. koja je u većini slučajeva potpuno nevidljiva. upravo zbog činjenice da prilaz do njihovih objekata uglavnom vodi preko sporednih saobraćajnica. upravo u tom periodu su saobraćajnice prekrivene snijegom. U ovom smislu potrebno je poboljšati vozni park. Odatle i srazmjerno veliki broj anketiranih privrednih subjekata 33% je nezadovoljno. prema mišljenju anketiranih. Kapicitetom saobraćajnica je nezadovoljno 68% anketiranih privrednih subjekata. dok je u većini slučajeva veoma važna za rad svih privrednih subjekata. odnosno “uska grla” koja se stvaraju usljed povećane frekvencije saobraćaja. kao jednim od veoma značajnih segmenata putne infrastrukture je djelimično zadovoljno 72% anketiranih. što dovodi do velikih saobraćajnih gužvi i čestih saobraćajnih nesreća. Naglašeno je da trenutni kapacitet saobraćajnica na području općine ne zadovoljava potrebe većih privrednih subjekata. te nepostojanja adekvatnih pristupnih puteva. 90% privrednih subjekata je nezadovoljno. te da je transport roba u pojednim dijelovima dana u potpunosti otežan.6. 5. Putna infrastruktura 128. te obezbijediti potpunu sigurnost putnika u sredstvima javnog prijevoza. što stvara poteškoće u saobraćaju. Saobraćajnom signalizacijom. dok je 14% u potpunosti zadovoljno. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. što predstavlja jasnu sugestiju nadležnim strukturama da u narednom periodu moraju djelovati u cilju rješavanja ovog veoma važnog pitanja. Brojem pješačkih staza je zadovoljno 38% anketiranih. koja nisu u stanju zadovoljiti potrebe vozila koja u toku dana dolaze na te lokacije. kada većina zaposlenih odlazi na posao. Putevi u padinskom dijelu (pogotovo u zimskom periodu) za 90% anketiranih privrednih subjekata su veoma loši. dok je 38% izrazilo djelimično zadovoljstvo. 134. dok je njih 67% djelimično nezadovoljno. Osvijetljenošću sporednih saobraćajnica. 10% nezadovoljno. dok je njih 33% djelimično zadovoljno. Čak 95% anketiranih je nezadovoljno. dok je djelimično zadovoljstvo izrazilo 52% anketiranih privrednih subjekata. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosilo na pješačke staze u blizini novih privrednih objekata. dok je 10% izrazilo djelimično zadovoljstvo. Poseban problem predstavljaju rani jutarnji sati. Uslugama GRAS-a od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata nezadovoljstvo je izrazilo 33%. Ova činjenica u značajnoj mjeri utiče na produktivnost pojedinih privrednih subjekata. 129. bez stava je 5%. Značaj ovog pitanja za privredne subjekte je veoma veliki i jasno su potencirali njegovo hitno rješavanje. te im veoma loša trenutna situacija otežava svakodnevno obavljanje poslova.126. uglavnom u cilju obavljanja administrativnih poslova (općina prvenstveno). uglavnom uzrokuje starost i neodržavanje vozila. zbog čestih dolazaka na javne lokacije. 67% je izrazilo nezadovoljstvo održavanjem puteva u zimskom periodu. 76 . odnosno novim lokacijama koje nastaju i koje imaju značajne potrebe u smislu gradskog prijevoza. što. dok je 62% anketiranih djelimično zadovoljno. što im otežava transport. njih 29% je nezadovoljno. Ovo pitanje je veoma važno za pojedine privredne subjekte sa područja općine. 133. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosi na dugo čekanje sredstava javnog prijevoza. 135. Djelimično zadovoljstvo trenutnom situacijom po pitanju cestovnih veza izmeñu pojedinih dijelova općine izrazilo je 66% anketiranih privrednih subjekata. njihovo održavanje i sigurnost putnika. dok je 5% izrazilo zadovoljstvo. Održavanjem puteva. 132.

140. 52% je izrazilo djelimično zadovoljstvo ljubaznošću i profesionalnošću općinskih službenika. dok je 33% nezadovoljno. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. bez stava je 10%. 48% je izrazilo svoje djelimično zadovoljstvo. njih 47% smatra da je korupcija djelimično prisutna. 5% je djelimično zadovoljno. Djelimično zadovoljstvo se uglavnom zasniva na pojedinačnim slučajevima. Tržište rada i obrazovana radna snaga 144. jer uzrokuje česta kašnjenja u transportu i utiče na poslovanje. općina. te nedovoljnim informacijama o načinima rješavnja pojedinih procedura i potrebnom dokumentacijom. 145. programima podrške poslovnom sektoru u općini.3. Jasna poruka većine anketiranih je da općina mora više uraditi u smislu podrške razvoju privrednih subjekata. dok je 10% nezadovoljno procedurama i brzinom rješavanja zahtjeva poslovnog sektora u općinskim službama. Djelimično zadovoljni smatraju da ovi programi moraju biti usklañeni sa stvarnim potrebama privrednih subjekata. dok je 14% nezadovoljno. 142. Veliki broj onih koji se djelimično slaže sa ovom tvrdnjom je uzrok uopćenog mišljenja da je u svim strukturama vlasti prisutna korupcija. njih 76% je djelimično zadovoljno. Djelimično zadovoljstvo je uglavnom uzrokovano pojedinačnim slučajevima zastoja u pojedinim procedurama. Bez odgovora na ovo pitanje je bilo 10% anketiranih. Bez stava su oni koji nemaju nikakva saznanja o ovom problemu. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 67% izrazilo je djelimično zadovoljstvo. Brojem i kvalitetom programa prekvalifikacije i dokvalifikacije. 71% je djelimično zadovoljno. 14% je izrazilo zadovoljstvo. 5% smatra da nije. putem raznih podsticajnih programa i olakšica poslodavcima. Prioritetni problem za 71% anketiranih privrednih subjekata iz oblasti putne infrastrukture predstavlja održavanje puteva. djelimično je zadovoljno 52%. 38% anketiranih je bez stava. 139. dok je 10% nezadovoljno. 5. Djelimično zadovoljstvo se uglavnom odnosi na mišljenje anketiranih da se po ovom pitanju mora uraditi više u cilju dodatnog stimuliranja zapošljavanja. Kapacitet saobraćajnica za 19% anketiranih predstavlja prioritetni problem. 90% je nezadovoljno. te da bi se na ovaj način pomoglo privrednim subjektima. 38% je izrazilo zadovoljstvo. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata.137. dok je nezadovoljno 38% anketiranih. Zavoda za zapošljavanje. 5. Administracija 138. 5% smatra da jeste. 143. Većina anketiranih smatra da općinske strukture moraju više sarañivati sa privrednim sektorom u cilju osiguranja što povoljnijeg poslovnog ambijenta. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. koje su imali anketirani prilikom rješavanja administrativnih procedura. 141. od ukupnog broja anketiranih. Većina anketiranih smatra da takse za pojedine zahtjeve mogu biti dosta niže. 5% anketiranih je zadovoljno.2. NVO i dr. 77 . Uglavnom zbog saobraćajnih gužvi i visokih troškova amortizacije vozila. dok je 43% bez stava. Kantona. posebno u smislu obezbjeñenja jednostavnijih i bržih procedura rješavanja administrativnih poslova u vezi privrednih subjekata. Uzrok velikog procenta anketiranih privrednih subjekata bez stava je u neinformiranosti o programima prekvalifikacije i dokvalifikacije. Podsticajnim programima za zapošljavanje odgovornih institucija. meñutim nisu se lično sreli sa slučajevima korupcije. Od ukupnog broja anketiranih. dok je 24% nezadovoljno. Cijenama administrativnih taksi i drugih davanja prilikom izdavanja potrebne dokumentacije poslovnom sektoru od strane općine. te stvaranja mogućnosti za nova investiranja. dok je 5% bez stava o uključenošću poslovnog sektora u donošenju odluka na općinskom nivou. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata.

149. dok je kvalitet odnosno realna upotrebljivost radne snage u većini slučajeva nedovoljna. Postojećom poduzetničkom infrastrukturom na teritoriji općine. Saradnjom izmeñu poslovnog i javnog sektora vezano za pitanje identificiranje potreba za radnom snagom. nezadovoljstvo je izrazilo 38%. Anketirani privredni subjekti nisu. dok je 19% izrazilo djelimično zadovoljstvo programim edukacije za zapošljavanje i samozapošljavanje. 33% djelimično zadovoljno. 10% zadovoljno. Nezadovoljstvo se temelji na činjenici da programi stipendiranja nisu u potpunosti prilagoñeni potrebama privrednih subjekata. Većina poslodavaca suočava se sa neophodnošću dodatnih treninga uz rad. nezadovoljstvo je iskazalo 5% anketiranih. dok je 5% bez stava. Bez stava po ovom pitanju je 14% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 154. bez stava je njih 33%. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 29% je izrazilo svoje nezadovoljstvo radom Zavoda za zapošljavanje. Nezadovoljni privredni subjekti tvrde da ovi programi u većini slučajeva nemaju rezultate koji se očekuju. bez stava je njih 33%. ovo djelimimično zadovoljstvo se uglavnom odnosi na zanatska zanimanja. 5% anketiranih privrednih subjekata je zadovoljno radom Zavoda za zapošljavanje. 151. dok je 10% izrazilo zadovoljstvo. 147. 155. umjesto da radnom snagom koja će zadovoljiti potrebe poslodavaca. Djelimično nezadovoljstvo se temelji na mišljenju da projekti moraju biti brojniji i pristupačniji. Brojem projekata razvoja poduzetništva. Nezadovoljstvo se temelji na mišljenju anketiranih da ovi projekti moraju biti efikasniji i usmjereni na privredne djelatnosti koje imaju temalj za dalji razvoj. 150. Privredni subjekti koji su bez stava uglavnom nisu upoznati sa projektima. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 48% je nezadovoljno. Djelimično zadovoljstvo je iskazalo njih 19%. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. te su samim tim loši. Nezadovoljstvo se temelji na činjenici da identificiranje za potrebnom radnom snagom koje počne od privrednog sektora u cilju dodatnog zapošljavanja uglavnom ne nailazi na podršku javnog sektora. bez stava je 72% anketiranih. 48% je izrazilo svoje nezadovoljstvo finansijskom podrškom zapošljavanju. Privredni subjekti bez stava po ovom pitanju uglavnom nisu upoznati sa programima. dok je 48% nezadovoljno. 148. Djelimično zadovoljstvo se odnosi na kvantitet odnosno ponudu radne snage.146. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. djelimično je zadovoljno 57% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 152. u većini slučajeve. 61% je izrazio svoje djelimično zadovoljstvo. djelimično zadovoljstvo se bazira na mišljenju da programi moraju biti brojniji i konkretniji. bez stava je 33% anketiranih privrednih subjekata. djelimično zadovoljstvo je iskazalo 33% anketiranih. 85% je iskazalo svoje djelimično zadovoljstvo dostupnošću radne snage. 153. 67% je izrazilo svoje nezadovoljstvo saradnjom poslovnog sektora i obrazovnih institucija po pitanjima potreba poslovnog sektora za radnom snagom sa specifičnim znanjima i vještinama i prilagoñavanjem obrazovnih institucija tim potrebama. dok je 10% nezadovoljno. bez stava je 5%. te da nadležne ustanove moraju aktivnije sudjelovati u rješavanju problema zapošljavanja. dok je 5% iskazalo zadovoljstvo. upoznati sa programima stipendiranja deficitarnih zanimnja. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Programima stipendiranja deficitarnih zanimnja djelimično je zadovoljno 14% anketiranih privrednih subjekata. Anketirani privredni subjekti koji su izrazili djelimično zadovoljstvo bi takoñer željeli da zavod za zapošljavanje bude aktivniji u rješavanju problema poslodavaca i slobodne radne snage. Mišljenje većine anketiranih je da se podrška zapošljavanju mora povećati. djelimično zadovoljstvo je izrazilo 19%. bez stava je 19% anketiranih privrednih subjekata. Nezadovoljstvo se temelji na tvrdnjama poslodavaca da Zavod za zapošljavanje nema aktivan stav i da se u većini slučajeva bavi evidentiranjem broja nezaposleni. meñutim njihove realne vještine ne zadovoljavaju potrebe svakodnevnog obavljanja poslova. kako bi osposobili zaposlene za samostalno obavljanje poslova. dok je 14% nezadovoljno. Djelimično zadovoljstvo se temelji na činjenicama anketiranih iz prakse prema kojima su kvalifikacije radne snage dovoljne za obavljanje poslova. djelimično zadovoljstvo kvalifikacijama i vještinama radne snage izrazilo je 52%. 78 . dok je njih 10% bez stava. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 47% je nezadovoljno.

dok 5% smatra da će rezultati u narednoj godini biti lošiji. 19% je izrazilo svoje zadovoljstvo. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 71% smatra. dok se za 5% anketiranih privrednih subjekata smanjila. dok 10% smatra da su u lošijoj situaciji. 5. moraju tražiti informacije. dok je bez stava 29% anketiranih privrednih subjekata. 81% kao oblik informiranja preferira televiziju i radio. 14% bi podržalo uspostavljanje lokalne televizije. 47% je izrazilo svoje djelimično zadovoljstvo objavljivanjem važnih općinskih informacija vezano za poslovni sektor u sredstvima javnog informiranja. dok 14% anketiranih preferira pisane medije. djelimično zadovoljno je 62% anketiranih. 38% anketiranih je izrazilo svoje nezadovoljstvo. 161. Djelimično zadovoljstvo se temelji na činjenici da broj informacija trebao da bude veći i sadržajniji. Bez stava su oni privredni subjekti koji nisu upoznati niti sa brojem niti sa distribucijom općinskih printanih materijala 158. kako bi privredni subjekti imali jasnu predstavu o planiranim aktivnostima. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. da su u finansijskom pogledu u odnosu na isti period prošle godine u istoj situaciji. neposredne sastanke preferira 5% anketiranih privrednih subjekata. djelimično zadovoljstvo je iskazalo 19%. 19% je izrazilo svoje nezadovoljstvo. 33% je izrazilo svoje djelimično nezadovoljstvo. kontinuirano i redovno. te na način koji zadovoljava privredne subjekte (uglavnom putem javnih medija) 157. Ovo je jasan pokazatelj da bi se sve informacije koje su u vezi važnih općinskih pitanja za privredne subjekte trebale pojaviti na televiziji i radiju. 79 . Informisanje 156. uglavnom.5. 166. nezadovoljstvo je izrazilo 14% anketiranih. bez stava je 38%. dok 81% ne prima općinski bilten. Naime. dok je zadovoljno 5% anketiranih. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata djelimično zadovoljstvo brojem i distribucijom printanih materijala izrazilo je 43%. kako bi stigli do većine svoje ciljne publike. 10% je zadovoljno. 160. 159. 19% smatra da su u boljoj situaciji. Nezadovoljstvo se temelji na činjenici da je broj susreta nedovoljan da bi se riješili problemi koje imaju privredni subjekti. uzimajući u obzir sveukupno poslovanje kompanije. Ocjena poslovnog okruženja 165. U narednoj godini rezultati poslovanja kompanija u finansijakom pogledu za 81% anketiranih će ostati isti. 48% je izrazilo svoje nezadovoljstvo brojem susreta predstavnika poslovnog sektora i predstavnika općinske administaracije. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 19% prima općinski bilten. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. za 24% anketiranih privrednih subjekata ukupna prodaja se povećala. 53% ne bi podržalo uspostavljanje lokalne televizije. 167. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata.4. 14% pretpostavlja da će u narednoj godini ostvariti bolje rezultate. dok je nezadovoljno 5% anketiranih. bez stava je 19% anketiranih. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. prema tvrdnjama anketiranih potrebno je da općina nudi informacije privrednim subjektima. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Općinskom WEB stranicom od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. za njih 71% ukupna prodaja roba/usluga u zadnjih dvanaest mjeseci je ostala ista. Djelimično zadovoljstvo se temelji na činjenici da privredni subjekati.5. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je 33% anketiranih bez stava. 162. 164. Informacijama i uputama koje traže od općinskih službi od ukupnog broja anketiranih svoje zadovoljstvo je iskazalo 33%. dok je 5% bez stava. dok je bez stava 5% anketiranih. 57% je djelimično zadovoljno. svoje zadovoljstvo je iskazalo 52%. 163.

Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok prema mišljenu 24% anketiranih privrednih subjekata ovi programi i ne postoje. 53% informacije o razvojnim planovima općine dobija putem sredstava javnog informisanja. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. no svi njihovi trenutni pokazatelji govore da se ovi uslovi nisu promijenili u odnosu na prošlu godini. 176. To pogoduje povećanom stepenu kriminala. 174. te se može zaključiti da nije bilo drastičnih pozitivnih ni negativnih promjena u poslovnom okruženju. za 48% anketiranih privrednih subjekata su iste. 179. Sadašnji nivo poslovanja s obzirom na raspoložive kapacitete od ukupnog broja anketiranih. 169. 67% očekuje da će prodaja roba/usluga u njihovoj kompaniji u narednih dvanaest mjeseci ostati ista. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 100% procjenjuje svoje poslovanje na nivou kapaciteta. 48% smatra da je dobro vrijeme da se dodatno investira u poslovnu djelatnost. za 5% anketiranih je lošija. dok 33% anketiranih očekuje da se prodaja poveća. njih 95% smatra da su uvjeti za poslovanje na teritoriji općine isti u odnosu na prošlu godinu. Prema mišljenu anketiranih privrednih subjekata. 175. za 19% anketiranih uglavnom loši. 171. dok 5% anketiranih očekuje da će se broj zaposlenih u njihovim kompanijama u narednih šest mjeseci povećati. Obaveze po osnovu plaćanja poreza i doprinosa u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isti period prošle godine. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. prvih šest mjeseci ove godine je relativno kratak period za potpunu ocjenu poslovnog okruženja. 178. dok 52% anketiranih privrednih subjekata smatra da je loše vrijeme da se dodatno investira u poslovnu djelatnost. 33% ne dobija informacije. dok je gubitak ostvarilo 10% anketiranih. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. ZAKLJUČCI SA PREPORUKAMA Prema rezultatima istraživanja. dok je za 5% anketiranih privrednih subjekata uglavnom loša. dok su za 33% anketiranih veće. 172. Od ukupnog broja anketiranih. U tom smislu. za 10% anketiranih broj zaposlenih se povećao. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. za njih 57% su općinski programi podrške razvoju poslovnog sektora uglavnom dobri. 95% smatra da će broj zaposlenih u njihovim kompanijama ostati isti u narednih šest mjeseci. 5% je upoznato sa općinskim programima podrške razvoja poslovnog sektora. i to u kontekstu velike stope nezaposlenosti koja utiče na nizak životni standard grañana. glavni problem je ekonomsko – socijalne prirode. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 6. za njih 85% naplaćena realizacija u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isti period prošle godine je ista. 180. dok je za 10% anketiranih bolja u odnosu na isti priod prošle godine. za 19% anketiranih privrednih subjekata su manje. 14% informacije dobija od općine. 173.168. Općinska administracija je za 95% anketiranih uglavnom dobra. 177. Bitan pokazatelj je da niko od anketiranih ne očekuje da se prodaja njegove kompanije smanji. dok 38% anketiranih privrednih subjekata nije upoznato sa programima podrške razvoja poslovnog sektora. droge i drugih negativnih pojava. 57% anketiranih privrednih subjekata je djelimično upoznato. aktivnosti na rješavanju problema nezaposlenosti kroz razne 80 . 170. dok 5% smatra da su uvjeti bolji. dobitak je ostvarilo 90%. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. što u svakom slučaju navodi na zaključak da privredni subjekti predviñaju porast tržišta i dalji razvoj. za 85% broj zaposlenih je ostao isti u odnosu na isti period prošle godine. dok se za 5% anketiranih broj zaposlenih smanjio.

Takoñe. a sve u cilju rješavanja problema nezaposlenosti. U mjesnim zajednicama Švrakino Selo III. logično se nameće zaključak da je unapreñenje školskih obrazovnih programa potrebno. Buča Potok i Naselje heroja-Sokolje se trebaju razvijati programi unapreñenja ureñenja zelenih površina i parkova. Postoji potreba i za dodatnim kulturno-zabavnim manifestacijama koje će zajedno sa postojećim obogatiti program kulturno-zabavnih manifestacija za grañane. Buča Potok. pa ni po pitanju uključenosti djece i omladine u rad sportskih klubova. Dolac. biltena i drugog Broj javnih nastupa općinskih zvaničnika trebalo bi povećati Ljekarske usluge primarne zdravstvene zaštite trebale bi se unaprijediti u odreñenim segmentima Visok stepen nezadovoljstva kao i značajan procenat djelimično zadovoljnih ispitanika. kako samostalne tako i zajedničke. te poboljšanje opće sigurnosne situacije u općini (smanjenje kriminala). možemo zaključiti da se suzbijanju kriminala treba povetiti značajno mjesto u aktivnostima općine kroz razne programe i projekte. Kulturu stanovanja potrebno je unaprijedi. Prostori za kulturno-zabavne aktivnosti nedovoljni su da zadovolje potrebe grañana. Kultura življenja od strane ispitanika je prepoznata kao začajan problem i u tom smislu bi općina u narednom periodu trebala da posveti pažnju poboljšanju kulture življenja kod grañana kroz projekte promocije kulturnih vrijednosti te edukativnim programima. Potrebno je i unaprijediti distribuciju općinskih info printanih materijala. te da je 25. te bi se u tom smislu ovom pitanju u narednom periodu trebalo pristupiti na organiziran način. Naselje heroja-Sokolje. u saradnji sa zvaničnim policijskim organima i nevladinim sektorom.oblike projekata za podršku zapošljavanju. neophodni su projekti unapreñenja kvaliteta održavanja zajedničkih prostorija. podršku malim i srednjim preduzećima. odnosno aktivnostima na kreiranju mogućnosti za zapošljavanje. navode na zaključak o potrebi razvijanja preduzetničke infrastrukture u općini. a koji su prepoznati od strane ispitanika tokom istraživanja. Visok procenat nezadovoljih ispitanika promocijom sporta navodi na zaključak kako je promocija sporta nedovoljna te bi postojećim programima promocije trebalo dodati nove. Briješće i Dobroševići trebalo bi se raditi na unapreñenju komunalne higijene. Projekti unapreñenja kulture življenja su preporučeni radi unapreñenja kulture stanovanja u općini. S obzirom da je ¼ ili 25% ispitanika nezadovoljno. droge i korupcije. te je broj i kvalitet istih potrebno povećati. Vezano za probleme kriminala. te da je 1/3 djelimično zadovoljna. S obzirom na visok nivo nezadovoljstva održavanjem zajedničkih prostorija. Visok procenat nezadovoljstva trenutnim sportskim kapacitetima ukazuje na potrebu izgradnje sportskih objekata. Kako je procenat djelimično zadovoljnih ispitanika 81 . i projektima poboljšanja klime za investiranje i poslovanje trebaju da budu prioritet u narednom periodu. Obzirom da je ¼ ispitanika nezadovoljna školskim obrazovnim programima. poboljšanje kulture življenja. te se može zaključiti da prepoznati nedostatak prostora za kulturno-zabavne aktivnosti predstavlja odreñenu vrstu prepreke za razvoj kulture u općini.5% djelimično zadovoljno programima individualne i kolektivne stanogradnje. Trenutni programi za zapošljavanje i samozapošljavanje su nedovoljni za rješavanje problema nezaposlenosti. poboljšanje ambijenta za življenje i poslovnje trebalo bi ostvariti rješavanjem identificiranih glavnih problema grañana. značajan procenat djelimično zadovoljnih grañana ukazuje na potrebu odreñenih aktivnosti poboljšanja u ovoj oblasti i u ostalim dijelovima općine. Prema rezultatima istraživanja. Stanje u oblasti sporta nije zadovoljavajuće genaralno. te da bi u tom smislu trebalo poduzeti aktivnosti na podizanju svijesti grañana vezano za očuvanje istih. možemo reći da bi programe individualne i kolektivne stanogradnje trebalo razvijati u narednom periodu. U mjesnim zajednicama Dolac.

a posebno rubnih djelova općine Stanje vodosnabdijevanja je zadovoljavajuće. a da je u nekim područjima potrebno unapreñenje usluga. Rezultati istraživanja pokazuju i da općina radi na poboljšanju ambijenta za življenje. Osvijetljenost sporednih saobraćajnica treba unaprijediti. U naseljima Dobroševići. Potrebno je unapreñenje održavanja puteva u zimskom periodu. u narednom periodu predlažemo planiranje novih lokacija za individualno i kolektivno stanovanje. s tim da pojedina rubna područja općine imaju otežano vodosnabdijevanje. možemo da zaključimo da je stanje po pitanju javne rasvjete u općini zadovoljavajuće. dok je u rubnim djelovima općine znatno veći procenat nezadovoljstva.najveći. Rubne dijelove općine potrebno je pokriti većim brojem vozila ili novim linijama gradskog saobraćaja 82 . Saobraćajna signalizacija je na zadovoljavajućem nivou naročito u urbanim djelovima općine. Potrebno je i raditi na unapreñenju putne infrastrukture u definisanim dijelovima općine. te bi u tim dijelovima općine saobraćajnu signalizaciju trebalo unaprijediti. ali i da očekivanja grañana u pogledu poboljšanja ambijenta za življenje nisu u potpunosti zadovoljena. Značajan procenat djelimično zadovoljnih ispitanika navodi na zaključak da je općina angažirana na rješavanju potreba grañana. pogotovo u rubnim djelovima općine. kao i otklanjanje eventualnih prepreka za veće uključivanje grañana u proces odlučivanja u općini. te se za ta područja preporučuje izgradnja adekvatnog vodovoda. Potrebno je i planirati proširenje parking-prostora izgradnjom podzemnih ili nadzemnih parking-etaža na već postojećim parkinzima. S obzirom na značajan procenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih ispitanika vezano za dostupnost lokacija za izgradnju novih individualnih i kolektivnih objekata za stanovanje. Naselje heroja Sokolje. Potrebno je i povećati broj kontejnera ili povećati broj sedmičnog odvoženja otpada. dolazimo do zaključka da bi aktivnosti unapreñenja komunalne higijene trebalo provesti zapravo u svim dijelovima općine. a na nekim lokacijama potrebna su unapreñenja. Visok procenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih grañana ukazuje na potrebu kvalitetnije održavanja puteva na teritoriju općine. što kreira potrebu za kontinuiranim aktivnostima općine na ovim poslovima. S obzirom na rezultate možemo reći da je zadovoljstvo uslugama JKP “Toplane Sarajevo” dosta dobro. Posebno je to izraženo u mjesnim zajednicama Naselja heroja . potrebno je izgraditi adekvatnu kanalizacionu infrastrukturu. Dobrinja B itd. Natpolovična većina nezadovoljnih ispitanika ukazuje na potrebu unapreñenja procedura i brzine rješavanja zahtjeva grañana u općinskim službama. Pristupni putevi javnim objektima su zadovoljavajući. Dodamo li tome takoñe značajan procenat nezadovoljnih ispitanika. možemo da zaključimo da grañani očekuju veću angažiranost općine u rješavanju svojih problema. Potrebno je i ostvariti veći nivo uključivanja grañana u proces odlučivanja u općini. s obzirom na značajan procenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih ispitanika. Preporučujemo edukaciju službenika na temu «Odličnost usluga klijentima» koja tretira pitanja odnosa službenika prema klijentima u smislu povećanja zadovoljstva klijenata.Sokolje i Dobroševići gdje postoji potreba za proširenjem kapaciteta lokalnih vodovoda. ali da to tek djelimično zadovoljava potrebe grañana u smislu pomoći općine u rješavanju njihovih problema. Ovakvi rezultati ukazuju na potrebu daljeg profesionalnog usavršavanja općinskih službenika koji su u direktnom kontaktu sa grañanima. Na osnovu rezultata ankete. s tim da su odreñena poboljšanja potrebna u gore pomenutim mjesnim zajednicama. Briješće.

SWOT ANALIZA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO 83 .6.

pogodnost dostupnosti zajed. slaba kontrola -poplave. pozitivna stopa prirasta stanovništva -postoje privredne zone za smještaj malih i srednjih Preduzeća. uključivanje željezničkog saobraćaj u javni gradski i prigradski prijevoz -dogradnja cestovne mreže -stavljanje u funkciju ureñaja za prečišćavanje otpad.v. ima Najveći procenat učešća stanovništva u ukupnoj populaciji KS. nauke i naučno-istraživačkog rada. tvornicama u stečaju ili pred stečajem -visoka zaduženost privrede -rad na crno -neefikasne inspekcije -kod grañana nedostatak poduzetničke svijesti -struktura državnih službenika i namještenika -nedostatak kreativnih razvojnih podsticaja -otežano planiranje i nedostatak strategija po oblastima -nedostatak finansijskih projekcija za provedbu plan. -povećanje energetske efikasnosti na svim nivoima: proizvodnja. infrastrukture -pripada najrazvijenijem kantonu u FBiH.Rizici -nedefinisana raspodjela javnih prihoda -odlazak mladih i nizak procenat prirasta stanovništva -ovisnost o uvozu gasa i drugih energenata -povećanje procenta starijeg stanovništva -povećanje procenta stanovništva u stanju socijalne potrebe -visoka zaduženost privrede -bespravna gradnja -rad na crno -nedosljedna primjena zakona. kulture. prije svega padinskih područja Općine -visoka stopa nezaposlenosti stanovništva i povećane socijalne potrebe -usitnjenost poljoprivrednih posjeda i nedostatak obradivog zemljišta -uzurpiranost zemljišta bespravnom gradnjom -ograničena prohodnost saobraćajnica. centar obrazovanja. od svih općina u KS. zdravstvene zaštite. -samo dio željezničkog saobraćaja u funkciji -zagañenje starim vozilima -smeña industrijska zona sa zastarjelim kapacitetima. području koncentracije ekonomskih potencijala. finansija i dr. transport. -stanovništvo. -nedovoljno razvijeno partnerstvo sa poslovnim sekt. trgovački i uslužni centar regije -valorizacija kulturnih i historijskih potencijala u razvoju turizma -povećanje kapaciteta javnog saobraćaj -veća iskorištenost željezničkog saobraćaj. proizvodne i uslužne djelatnosti -velik stambeni fond -glavno sjedište elektronskih medija -poljoprivredno i šumsko zemljište na ograničenim površinama -povoljni terenski uslovi za prostorni razvoj – manji nagib terena u odnosu na KS -povoljan ambijent za investiranje -struktura općinskih programa usmjerena na zajednicu -racionalna lokalna administracija i certificirana sa ISO 9001 za visok standard usluga -Imidž Općine Mogućnosti -važna geoprometna pozicija na koridoru V-c -obrazovani kadrovi -ekonomski i okolinski prihvatljiva industrija u privrednim zonama i izgradnja infrastrukture u privrednim zonama -jačanje privatnog poduzetništva -izgradnja kapaciteta društvene infrastrukture -općina – sajamski. -nepostojanje ureñenih zemljišnih knjiga Prijetnje . distribucija i potrošnja energije -dostupnost institucija i istraživanja -provoñenje partnerskih projekata -snaga informisanja Slabosti -nestabilnost terena u padinskim dijelovima općine i pojava klizišta.SWOT analiza Općine Novi Grad Sarajevo Snage -geoprometni položaj. saobraćajna povezanost sa drugim općinama Kantona Sarajevo i širom makroekonomskom regijom -pripada administrativno i funkcionalno glavnom gradu BiH. prije svega zbog bespravne gradnje -neureñena riječna korita -nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom. tranzitni položaj. klizišta -nebriga nadležnih institucija -nefunkcionisanje prečistaća otpadnih voda -nedostatak komunalne infrastrukture -skupo ureñenje komunalne infrastrukture -nerazvijenost civilnog društva -poremećeni kriteriji društvenih vrijednosti -nesinhronizovane reforme 84 .

.Industrija u centralnom području općine .prilagodljivost .pojedinačna organiziranost . . b) LJUDSKI POTENCIJALI .trend rasta obima poslovanja i zapošljavanja SLABOSTI a) GEOGRAFSKI POLOŽAJ b) LJUDSKI POTENCIJALI visoka stopa nezaposlenosti stanovništva značajan nivo populacije sa niskim obrazovanjem jedan zaposleni izdržava 6 osoba rad na crno specijalistička znanja nedosljednost. posebno u oblastima trgovine.saobraćajna povezanost sa drugim općinama Kantona Sarajevo i širom makroekonomskom regijom .radne navike .pripada administrativno i funkcionalno glavnom gradu BiH. dobri preduvjeti za kombinovani promet .geoprometni položaj. tekstilnoj industriji i grañevinarstvu .neefikasne inspekcije . nepovjerenje prevelika samokritičnost i kritičnost -pesimizam nedovoljno se potiče rad mladih (institucionalno) nema solidarnosti prema pravim vrijednostima (ljudi sa znanjem) .pozitivna stopa prirasta stanovništva .počinje bankarska konkurencija .nedovoljno razvojnih programa i ulaganja u razvoj novih proizvoda 85 .nepotizam zastarjeli mentalni sklopovi nema dovoljne spremnosti grañana za realizaciju «zajedničkih interesa» iskorištenost visokoobrazovanih i ostalih kadrova kao potencijala razvoja negativna kadrovska selekcija ponavljanje tuñih grešaka (jalovo oponašanje) odljev kadrova odlazak mladih informatička nepismenost nema popisa kadrova i njihovih znanja neravnopravnost spolova visoka gustina naseljenosti neznatna ulaganja u obrazovanje magistara i doktora nauka nema programa doživotnog učenja - c) POSLOVNA KLIMA I INFRASTRUKTURA . području koncentracije ekonomskih potencijala.poduzetnički duh.volja.smeña industrijska zona sa zastarjelim kapacitetima.neznatna ulaganja u istraživanja i razvoj .razvijenost financijskih institucija .administrativne prepreke .prometna povezanost .dobra suradnja institucija na lokalnoj razini . motiv.jeftina industrijska radna snaga .solidna komunalna infrastruktura . zdravstvene zašite.marljivost.korupcija .iznadprosječna obrazovna struktura u odnosu na FBIH .ima najveći procenat učešća stanovništva u ukupnoj populaciji KS. znanje.stipendiranje nadarenih učenika i studenata c) POSLOVNA KLIMA I INFRASTRUKTURA .još uvijek zdrava voda .mogućnost maksimalnog angažovanja talentiranih ljudi «rezervoar» talenata . .nedostatak poduzetničkog obrazovanja .dinamičan razvoj malih i srednjih preduzeća u privatnom vlasništvu. potencijal .tradicija i iskustvo u metaloprerañivačkoj. kulture.značajno smanjenje industrijskih-izvoznih kapaciteta .niža marginalna cijena življenja .tvornicama u stečaju ili pred stečajem .pripada najrazvijenijem kantonu u FBiH. .nepovoljan poslovni ambijent . finansija i dr. grañevinarstva i metaloprerañivačke industrije .visoka zaduženost privrede .neizgrañena poduzetnička infrastruktura . .SWOT analiza po oblastima Općine Novi Grad Sarajevo SNAGE a) GEOGRAFSKI POLOŽAJ . tranzitni položaj.raspoloživa radna snaga (prepoznatljivost u BiH kao najveće lokalno tržište radne snage) . gostoljubivost .

Općina – trgovačko uslužni centar regije . posebno u segmentu malih i srednjih preduzeća Negativna lokalna percepcija preduzetništva i preduzetnika Nedostatak organizovane saradnje i komunikacije Slaba infrastruktura za podršku poslovanju.snage definisane u LEAPU f) OSTALO .potencijal predstavljanja općina na internetu . obrazovni centri.Vidljiv napredak u kvalitetu pružanja usluga (ISO 9001:2000) .uspješni primjeri zajedničkih ulaganja i mješovitog domaćeg i inostranog kapitala .profiliranje po mjeri čovjeka - - - - - - nedovoljna podrška poduzetničkim idejam nepovezanost faktora (lokalna samouprava.lokalna uprava postaje istinski servis grañana i partner privredi .rastuća lokalna energija i motivacija u uspostavljanju partnerstva javnog. posebno za dostizanje tehničkih standarda (ISO standardi. nauke i naučno-istraživačkog rada .centra obrazovanja.) politika upravljanja zemljištem i praksa urbanističkog i regulacionog planiranja nisu usklañene sa potrebama razvoja odsustvo programa prekvalifikacije. .jačanje obrazovanja e) EKOLOGIJA .centra obrazovanja.povoljni terenski uslovi za prostorni razvoj – manji nagib terena u odnosu na KS .jaka motivacija za unapreñenje .uspostavljene poslovne veze sa inostranim partnerima .dovoljno mogućnosti za plansko širenje općina .potencijalni centar za trgovinu i razvoj .prostorni potencijal za razvoj privrede . nauke i naučno-istraživačkog rada ..općina dio glavnog grada .postojeće i planirane poduzetničke zone . nepovoljni krediti saglasnost mišljenja i stavova o ključnim pitanjima odlučujućim za razvoj nema informacija o prikupljanju lokalnih poreza neureñene poslovne zone zastoj u stvaranju novih preduzeća. nasljeñe. poduzetnici. privatnog i nevladinog sektora.. prepoznatljivost kulturni potencijal. nedostatak usmjerenosti nedovoljno razvijena turistička infrastruktura nedostatak strategije razvoja nadstranačkog karaktera nedovoljno poticanje obrtništva bankarstvo-neprihvaćanje rizika.Industrijski objekti koji se trenutno koriste malo ili nikako ..glavno sjedište medija g) OPĆINSKA UPRAVA . kadrova i radnih mjesta Nedovoljna samoorganizovanost privatnog sektora.poželjna životna i radna sredina .briga za okoliš (urañen LEAP) . dodatne stručne i poslovne obuke neiskorištenost potencijala u urbanom turizmu nizak stepen pokrivenosti uvoza izvozom privredni potencijali skoro u potpunosti blokirani visokim cijenama energenata i ureñenja zemljišta 86 . CE znak.riješen sustav zbrinjavanja otpada . SPORT I REKREACIJA identitet sredine. nema novih preduzetničkih inicijativa i poslovnih ideja Nepovoljna postojeća privredna struktura Negativni ekonomski i socijalni efekti privatizacije Izrazito negativni poslovni trendovi većine privatizovanih preduzeća (posebno izraženi u velikom smanjenju obima poslovanja i zaposlenosti) Novi vlasnici ne ispunjavaju obaveze preuzete privatizacijom Gubitak tehnologija. nepoštivanje donesenih zakona.relativna razvijenost poduzetništva i obrtništva .jeftini troškovi korištenja prostora .pogodnost dostupnosti zajedničke infrastrukture .osnovan Centar za razvoj biznisa .znatan stambeni fond . tradicija arheološko nalazište Olimpijska naselja Dobrinja i Mojmilo općina dio glavnog grada .jačanje obrazovanja d) KULTURA. financijske institucije) važnih za razvoj nizak nivo opremljenosti škola (ne)saglasnost mišljenja i stavova o ključnim pitanjima odlučujućim za razvoj nedovoljna informiranost poduzetnika i stanovništva nedosljednost pravnog sustava.veliko lokalno tržište .

ograničena prohodnost saobraćajnica. rekreacijskih sadržaja .nepostojanje komunalno opremljene poduzetničke zone .) .nevalorizovana olimpijska naselja e) EKOLOGIJA slabosti definisane u LEAP-u f) OSTALO povećane socijalne potrebe nema lokalne (općinske) TV i radija g) OPĆINSKA UPRAVA nedovoljna financijska podrška viših nivoa budžetu.nestabilnost terena u padinskim dijelovima Općine i pojava klizišta prije svega zbog bespravne gradnje .nesreñenost zemljišnih knjiga .nedostatak objekata za kulturu.nema osmišljenih projekata .uzurpiranost zemljišta bespravnom gradnjom .stara komunalna infrastruktura . .nema osmišljenih projekata koji bi osigurali dohodovnost i povezanost s turističkom ponudom .Nepostojanje zaobilaznice oko općine .samo dio željezničkog saobraćaja u funkciji .nekorištenje kulturnih i povijesnih dobara (tunel spasa…. REKREACIJA ..nepostojanje statistički baza za praćenje i upravljanje lokalnim razvojem .«Općina –velika spavaonica» . neadekvatna raspodjela PDV-a nedovoljna saradnja sa NVO sektorom nema lokalne razvojne agencije mal uticaj mladih na donošenje odluka na nivou Općine neizgreñen ambijent za volonterski rad - - 87 .nezadovoljavajuća cestovna infrastruktura .nedovoljna funkcionalna i organizacijska povezanost . sport i rekreaciju . SPORT.teritorijalna ograničenost d) KULTURA. sportskih.nema većih dogañaja .nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom prije svega padinskih područja .nedostatak kulturnih.

nedosljedna zakonska regulativa .važna geoprometna pozicija na koridoru V–c .naseljenost . siromaštvo. neefikasnost . REGIONALNO.skupe telekomunikacione usluge .razvoj izvozne orijentacije i izvoznog potencijala privrede .veća iskorištenost željezničkog saobraćaja i uključivanje željezničkog saobraćaja u javni gradski i prigradski prijevoz .negativni ekonomski i socijalni efekti privatizacije .potencijal mladih ljudi .sustavno poticanje i promoviranje poduzetništva.tretiranje kao objekta tuñih strategija ..integracija.nedovoljan stepen decentralizacije .opšta privredna nelikvidnost . finansijskih i investicionih shema usmjerenih izvozu .neusklañenost programa stručnog obrazovanja sa potrebama privrede 88 .RIZICI KANTONALNO. ideja i inovacija .brojni radnici su plaćeni "na crno" .opća nelikvidnost i nezaposlenost .pogoršavanje opće ekonomske i egzistencijalne situacije (nezaposlenost.stalno stručno i poslovno usavršavanje na konceptu cjeloživotnog učenja PRIJETNJE .domaće tržište ne prati globalna kretanja . transport.podrška razvoju privrede kroz grantove za dodatno zapošljavanje .vezivanje naše privredne infrastrukture za gospodarsku infrastrukturu EU .jačanje partnerstva javnog.ne postoji podrška izvoznih aktivnosti ( nema adekvatne podrške banaka) .nepodnošljivo visok udio «sive ekonomije» u BiH .promocijom privrednih potencijala aktiviranje neiskorištenih unutrašnjih resursa .ekonomski i okolinski prihvatljiva industrija u privrednim zonama i izgradnja infrastrukture u privrednim zonama .visoka zaduženost privrede .ovisnost o uvozu gasa i drugih energenata .formiranje partnerskih odnos izmeñu javnog i privatnog sektora .skupa električna energija i svi drugi energenti .administrativne i regulativne barijere . smanjeno lokalno tržište.pravna i politička nestabilnost . REGIONALNO.ugled postojećih privrednih subjekata .integracija.pozitivni efekti globalizacije .politička klima koja podržava ulaganje i razvoj .neodlučno djelovanje meñunarodnih organizacija za obnovu i razvoj .nepodsticajno finansijsko okruženje .sporo prestrukturiranje privrednog sistema .regionalno povezivanje .).nepovoljno poslovno okruženje u BiH .uvoñenje EURA . NACIONALNO I GLOBALNO POSLOVNO OKRUŽENJE . nizak životni standard i slaba kupovna moć stanovništva .povećanje kapaciteta mreže javnog saobraćaja .dijaspora .. birokratizam) .zastoji u privatizaciji i prestrukturiranju strateških preduzeća .privlačenje mladih i obrazovanih ljudi i dijaspore .strukom).nema osmišljenog nadzora nad poslovanjem .negativni efekti otvaranja privrede i globalizacije .poduzeća .dostizanjem poslovnih i tehničkih standarda EU . privatnog i nevladinog sektora aktivno učešće u projektima regionalnog razvoja i pristup evropskim predstrukturnim fondovima .neorganiziranost države uprave (nestručnost. NACIONALNO I GLOBALNO POSLOVNO OKRUŽENJE .razvoj malih preduzeća kroz trening i inkubatorski razvoj . globalizacija .minimizirana uloga općina .dobra obrazovna struktura .MOGUĆNOSTI KANTONALNO.dogradnja cestovne mreže .promocijom novih trgovinskih.stavljanje u funkciju ureñaja za prečišćavanje povećanje energetske efikasnosti na svim nivoima: proizvodnja. distribucija i potrošnja energije LJUDSKI POTENCIJALI .spor proces reformi u svim sferama .nepovoljna kreditna sredstva . globalizacija .nepoznavanje prednosti integracije prema EU .skupa administracija .prevelika centralizacija poreznog i financijskog sustava .nedefinirana uloga lokalne zajednice u privrednoj sferi .decentralizacija .zakonska regulativa (politika dominira nad .

razvoj civilnog društva .odliv mladih obrazovanih ljudi OSTALO masovne epidemije poplave.informatička nepismenost . klizišta globalne klimatske promjene etnički sukob slab javni prijevoz siromašno opremljeni domovi zdravlja nerazvijen NVO sektor dominacija politike u svemu 89 .jeftina radna snaga .OSTALO .institucionalno jačanje NVO sektora LJUDSKI POTENCIJALI .valorizacija kulturnih i historijskih potencijala u razvoju turizma .

II VIZIJA I KOMPARATIVNE PREDNOSTI OPĆINE 90 .

poštivanjem ekoloških standarda -Rast zapošljavanja i podizanje nivoa životnog standarda predstavlja najvažniji prioritet -Realizovani projekti za vodu.uslužni centar regije -Stambena infrastruktura. To su ujedno i najsnažniji resursi za fokusirani razvoj. željezničkim saobraćajem koji je uključen u javni i prigradski prevoz -Ureñeni otvoreni vodotoci u skladu sa ekološkim standardima -Razvoj općine na principima održivog razvoja. širok spektar obrazovanosti stanovništva. Svaka mogućnost (prilika) koja proizlazi iz SWOT analize i koja je obuhvaćena snagama. saobraćajna infrastruktura. povećanje energetske efikasnosti -Uspostavljen sistem socijalne brige i podsticaja za najugroženije kategorije -Lokalne inicijative -Razvijeno civilno društvo KOMPARATIVNE PREDNOSTI Analiza strategije snaga i prilika (strategija maxi – maxi) daje pokazatelje za identifikaciju komparativnih prednosti. sjedište elektronskih medija -Kulturni i historijski potencijal za razvoj turizma -Kapaciteti javnog saobraćaja -Prostorne mogućnosti -Velike zelene površine 91 . Općina ima razvijenu prometnu. naučnih institucija -Privredne zone za smještaj MSP i velikih preduzeća -Trgovinsko . predstavlja područje modernih urbanih cjelina koji se harmonično uklapaju u urbanističku strukturu glavnog grada BiH. -Padinski dijelovi općine harmonično se uklapaju u urbanu cjelinu -Potez Bačići – Rajlovac je prostor ureñenih privrednih zona u kome su smještena MSP proizvodne i uslužne djelatnosti prihvatljive za okoliš -Trgovinski i sajamski centar regije sa disperzijom modernih objekata na cijeloj teritoriji općine -Područje sa modernim saobraćajnicama i važnim saobraćajnim čvorištem (Bačići). kojem ova općina administrativno pripada. komunalnu infrastrukturu. dostupnost obazovnih. čvrst otpad. kanalizaciju. To je sredina sa privlačnim poslovnim okruženjem i subjektima koji prate razvoj modernih tehnologija. vazdušni transport. tramvajskim saobraćajem kroz centralni dio i prema Dobrinji. -Geostrateški položaj izražen putem komunikacijskih veza (putevi. željeznice. koridor V-c) i pripada administrativno i funkcionalno glavnom gradu BiH i najrazvijenijoj regiji. trgovačko-sajamski centar BiH na koridoru V-c. sa demografskom i privrednom ekspanzijom.II V I Z I J A Općina Novi grad je privredni. može se posmatrati kao temelj za identifikaciju komparativnih prednosti i kao ulazni podatak za strateške orijentacije. -Potencijali za razvoj ljudskih resursa imajući u vidu visoku učešće u populaciji na kantonu Sarajevo i pozitivan prirast stanovništva.

III STRATEŠKI CILJEVI 92 .

žena. djece bez roditelja i drugih)? Kako poboljšati i ubrzati razvoj lokalnih izvora finansiranja? Kako smanjiti naviku ovisnosti od socijalne pomoći? Kako efikasno provoditi politiku upravljanja zemljištem i prostorom u skladu sa potrebama razvoja (poseban akcenat na privredne zone)? Kako definisati statistike baza lokalnog razvoja? Kako unaprijediti partnerstvo meñu subjektima razvoja? Kako unaprijediti kanale informisanja? Kako unaprijediti strateško planiranje i saradnju subjekata razvoja? Strateško kritično pitanje Ljudski potencijal (fokus-grupa I) Pitanje 1 Kako unaprijediti poslovnu klimu i razviti ljudski potencijal u cilju razvoja postojećih privrednih subjekata i stvaranja novih? Poslovna klima (fokus-grupa I) 93 .III A. radne i partnerske grupe koje su predložile intervencije) Oblast Strateška pitanja Kako smanjiti visoku stopu nezaposlenosti stanovništva? Kako povećati nivo obrazovanja stanovništva? Kako smanjiti rad na crno? Kako afirmirati poduzetnički duh i svijest o samozapošljavanju kod stanovništva? Kako povećati informatičku pismenost stanovništva? Kako unaprijediti socijalnu zaštitu stanovništva? Kako uticati na ubrzanje provoñenja reforme obrazovanja? Kako unaprijediti partnerstvo obrazovnog sistema i poslovnog sektora? Kako unaprijediti obrazovanje? Kako zadržati mlade kadrove i stručnjake u općini? Kako stvoriti kritičnu masu obrazovanih ljudi koji će mijenjati stanje u svim segmentima društva? (nositelji promjena) Kako ulagati u razvoj nadarene djece? Kako ulagati i izgraditi poduzetničku infrastrukturu? Kako efikasnije upravljati infrastrukturom u privrednim zonama? Kako stimulisati razvoj poduzetništva (mladih. STRATEŠKA PITANJA I KRITIČNA PITANJA ( iz SWOT analize Općine Novi Grad. pretežno iz sfere utjecaja Općine i struke. demobilisanih boraca.

Pitanje 3 sport.Kako uticati na formiranje funkcionalnih proizvodno-uslužnih zona? Kako unaprijediti turističku ponudu? Kako povećati broj uspješnih MSP i afirmirati iste? Kako privući domaća i strana ulaganja? Kako povećati konkurentnost ONG? Kako promovisati ONG kao centar poduzetničke i razvojne infrastrukture? Kako privući strana ulaganja? Infrastruktura (fokus-grupa II) Kako usaglasiti katastar i zemljišne knjige? Kako unaprijediti programe ureñenja grañevinskog zemljišta (komunalna opremljenost. rekreaciju i povećati zadovoljstvo koristiti kapacitete za kulturu. grañana? sport. rješavanje imovinskopravnih odnosa)? Kako izgraditi turističku infrastrukturu? Kako izgraditi i sanirati infrastrukturu u padinskim dijelovima općine? Kako sanirati prostore napadnute nelegalnom gradnjom? Kako brže i efikasnije rješavati problem klizišta? Kako sistemski unaprijediti izgradnju i održavanje puteva? Kako ublažiti negativne efekte „gradske“ infrastrukture? Kako osigurati dovoljno parking-prostora u ONG? Kako osigurati ekološku infrastrukturu? Kako razviti svijest ljudi o održivom razvoju? Kako podići nivo kulture življenja? Kako zaštititi imovinu? Pitanje 2 Kako unaprijediti infrastrukturu na principima održivog razvoja? Ekologija Kako razviti infrastrukturu za kulturu. rekreaciju i turizam? Kultura. sport. rekreaciju i turizam? Kako efikasnije koristiti objekte za kulturu Kako unaprijediti i optimalno sport. rekreacija i turizam (fokus-grupa III) 94 .

kao i šire zajednice. Strateška pitanja ovog tipa su: -Kako smanjiti visoku stopu nezaposlenosti? -Kako smanjiti rad na crno? -Kako zadržati mlade i stručnjake? -Kako smanjiti ovisnost od socijalne pomoći? 95 . uključiti i aktivirati grañane? Kako povećati informisanost grañana? Kako povećati saradnju sa NVO sektorom? Kako povećati učešće partnera u projektima ONG? Kako povećati efikasnost administracijeuskladiti je sa potrebama grañana? Pitanje 4 Kako unaprijediti općinsku upravu u skladu sa potrebama lokalne zajednice? Identifikovane najkrupnije probleme razmatrala je partnerska grupa i proširena radna grupa za izradu Strategije.Općinska uprava (fokus grupa-IV) Kako uskladiti prijenos ovlaštenja i obaveza sa namjenskim izvorima finansiranja? Kako obezbijediti trajne partnerske programe finansiranja infrastrukture? Kako kadrovski ojačati lokalnu upravu? Kako povećati učešće grañana u odlučivanju? Kako do profesionalnog i ljubaznog službenika? Kako mjesne zajednice mogu animirati. od kojih za jedan broj nije moguće dati odgovor u kratkom roku. bez istraživanja i bez strategija ostalih odgovornih institucija i nivoa vlasti. raznih odgovornih i zainteresovanih subjekata. Izvršeno je grupisanje strateških pitanja pretežno iz sfere uticaja Općine. Utvrñena je šira lista značajnih problema. institucija i pojedinaca.

Lista predloženih projekata je odgovor na najznačajnije probleme ili područja intervencija. ONG je lider – primjer moderne lokalne samouprave Za svaki strateški cilj definisane su mjere kao most izmeñu strateških i operativnih (projekti) dijelova strateškog dokumenta. Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. NVO i grañanima -Od brzine i kvaliteta provoñenja reforme javne uprave 96 . Identifikovana su četiri strateška cilja: 1. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 3. drugim nivoima vlasti. MOGUĆE MJERE I PROJEKTI Strateški ciljevi su putokaz za ostvarenje definisane vizije razvoja općine. rekreacije i turizma 4.III B. Da bi se realizovali projekti. Projekti su kratkoročni alati za provoñenje mjera. ali će efikasnost u provoñenju strateških projekata uveliko zavisiti od: -Stepena jačanja lokalne zajednice u smislu harmoniziranja ovlaštenja sa pripadajućim javnim prihodima i brojem stanovnika koji žive na teritoriji općine -Nivoa partnerstva sa privrednicima. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 2. STRATEŠKI CILJEVI. institucijama. najvažniji uslov jesu finansijska sredstva. sporta.

1.1. Privredne i poduzetničke aktivnosti najvećim djelom realizuju se u privrednim zonama.2.2. Promocija ONG 97 .3. Stalna informiranost javnosti i poduzetnika 1.4.5. Program kampanje u školama 1. Izgradnja „Sajmišta“ u Rajlovcu 1.2. Edukacija o samozapošljavanju 1. Zaposlenost je iznad prosjeka BiH.5.1. Izrada elaborata o efikasnom opremanju grañevinskog zemljišta i upravljanje u privrednim zonama 1.2.4.1.5.4. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima Privreda i poduzetnici imaju kvalitetne preduvjete za razvoj i ostvaruju visoku stopu zapošljavanja.3.5.1. Stvaranje pozitivnog imidža o poduzetništvu i samozapošljavanju 1.2.3.4. Edukacija u informatici za ciljne grupe 1.2.Razvoj informativne podrške 1.1. Izrada akcionog plana lokalnog ekonomskog razvoja ONG za period 2007– 2009. ONG je sredina sa privlačnim poslovnim okruženjem i subjektima koji prate razvoj modernih tehnologija.2.3.3.4. 1. mjera i projekata Strateški ciljevi Strateški prioritet 1. Lokalni ekonomski razvoj Projekti 1.3. Izrada održivog programa rada CRB Novi Grad 1. Informatika za svakoga 1.Poboljšanje nivoa obrazovanja 1. Izrada programa statističkih baza za praćenje indikatora lokalnog razvoja 1.5.2. Unapreñenje poslovne klime i razvoj ljudskog potencijala u cilju razvoja postojećih privrednih subjekata i stvaranja novih (fokus-grupa I) Mjere 1.1. ONG je trgovačko – sajmišni centar BiH na koridoru V-c. 1.Tabela – Prikaz strateških ciljeva.4. Projekat podrške opismenjavanju nepismenih stanovnika općine 1. Program kampanje u lokalnom mediju 1. Informacijska mreža o ponudi i potražnji za zanimanja u saradnji sa Službom za zapošljavanje (trajni program CRB) 1. Izgradnja infrastrukture za podršku poduzetnicima (fizičke i uslužne) Strateški cilj 1.4.

1.2.sistema. Dž. Razvoj moderne infrastrukture po principima održivog razvoja (fokus-grupa II) 2.1.Bijedića do Željezničke pruge Sarajevo .1. Izgradnja tri rezervoara: Reljevo.11. 2-8. Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture Strateški cilj 2. pumpnih stanica i sekundarne vodovod. komunalnu infrastrukturu.1.2. Izgradnja mostova na primarnim gradskim saobraćajnicama Most na rijeci Bosni u Rajlovcu Most na VIII transferzali Most na X transferzali Most na XI transferzali 2. 1-6 i Ive Andrića br.1.1. Donji Mihaljevići i Briješće 2.3.12.Separatna kanalizaciona mreža u naseljima „Dobrinja A“ i „Dobrinja B“ 2. Izgradnja separatne kanalizacione mreže za obuhvat RP „BojnikDobroševići“ 2. ONG ima razvijenu prometnu. Izgradnja kanalizacionog sistema otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP ”Rajlovac III” 2. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja.Rješavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Ive Andrića br.1.7.1.6.1.«A» transferzale (potez od X do XII transferzale) . 2.1. Izgradnja glavnog kolektora fekalne kanalizacije naselja Zabrñe 2.4.1. Izrada projektne dokumentacije za odvodnju otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP ”Rajlovac III” 2.2.2.1.2 Izgradnja javnih parkinga 2. Izgradnja primarnog vod.1.2. Izgradnja primarnih gradskih saobraćajnica .prijateljstva br.5. Izgradnja cestovne mreže u obuhvatu RP Donje Telalovo Polje 2. mreže u obuhvatu RP „Bojnik.Strateški prioritet 2.8.1.“ 2.Dobroševići. Izrada projektne dokumentacije odvodnje otpadnih voda od Zabrña (magistralni put M 17) do Dvora (Idejni i Glavni projekat) 2.M.X – transverzale (potez od ul.4.10. javnih parkinga 2.2. Izrada projektne dokumentacije po programu prioriteta opremanja komunalnom infrastrukturom 2.9. predstavlja područje modernih urbanih cjelina koje se harmonično uklapaju u urbanističku strukturu glavnog grada BiH.Rješavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Bajrama Zenunija br. Izgradnja separatne kanalizacione mreže naselja Sokolje 2.1-9 2. T.1-18 i Ante Babića br.3.Zenica ) -XI transferzale (potez od „Feroelektra“ do Dobrinje I) -XII transferzale (potez od Bačića . Razvoj cestovne mreže.1. 1-13 2.

Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškol.3.Briješće.Mojmilo. Obavezna procedura tehničkog prijema novoizgrañenih ili rekonstruisanih infrastrukt.10.1.6. Izgradnja školskog objekta OŠ u MZ „Aneks“ 2. Deminiranje 2.2.9.1. Sanacija klizišta i sprečavanje bespravne gradnje 2.4. Izgradnja školskog objekta Osnovne škole u MZ „Zabrñe“ 2.2.110 m2 P-4636 .1.7. PTT) 2.7. ustanovama 2.5.1. Zaštita od poplava 2.5. Novi izgled stambenih i poslovnih objekata 2.1. Ureñenje rijeke Bosne od mosta u Reljevu do Butila – etapa I 2. površine 13.5.5.3. Proširenje trolejbuske mreže u naselju „Dobrinja“ 2. Efikasniji inspekcijski nadzor 99 . Dogradnja školskog objekta Osnovne škole „Dobroševići“ i izgradnja fiskulturne sale 2. P-3897 .3.4.8.864 m2 2. Program sanacije klizišta 2. Izgradnja stanova u kolektivnim stambenim objektima na teritoriji općine Novi Grad 2. površine 62.3.8.5.7. Izvoñenje radova na regulaciji rijeke Miljacke dionica: RTV domHalilovići 2.5.1.500 m2 P-3885 .925 m2 P-5205 – Paljevo.2.4. nergija.voda i kanalizacija.do Dobrinje I – druga traka) -IX transferzala (potez od ulice Džemala Bijedića do ulice Safeta Zajke) 2. površine 54. objekata (gas.5.2.6. Ureñenje dvorišta i fasada svih vrtića na općini Novi Grad 2. el. površine 25. Program mjera na sprečavanju bespravne gradnje 2.5. Izgradnja novih stambenih jedinica u skladu sa planiranim strateškim opredeljenjima iz prostornog plana KS 2.Žuč. Dogradnja školskog objekta Osnovne škole „Umihana Čuvidina“ i izgradnja fiskulturne sale 2. Redizajniranje stambenih i poslovnih objekata 2.

1.3. ONG je privlačno mjesto za življenje.3. Uključivanje grañana u procese i aktivnosti Općine 4.3.1. Istraživanje potreba svih korisničkih grupa socijalne brige 4. Lokalna okolinska zaštita 4. Strateški prioritet 4. Projekat završetka izgradnje SRCEBuča potok 3.2.1.2. Program socijalne pomoći stanovništvu u stanju socijalne potrebe 4. rekreaciju i turizam (fokus-grupa III) 3.memorijalni park „Žuč“ 3.2. Razvoj lokalne uprave i civilnog društva (fokus grupa-IV) 3. sport. sporta.1.2.1. Stepen razvoja partnerstva sa privredom i NVO sektorom je na zavidnom nivou.3. Vektorizacija i digitalizacija analognih planova katastarskog operata Općine i formiranje GIS-a 4. Formiranje ureda za saradnju sa NVO 4.4. Razvoj i efikasno korištenje kapaciteta za kulturu.4. ONG je lider – primjer moderne lokalne samouprave.2.1.1.4. Razvoj civilnog društva 4.Strateški prioritet 3.2. Provoñenje reforme lokalne uprave 4.Promocija projektno orijentiranog pristupa u radu općine. Formiranje odjela za zaštitu okoliša 4.3.3. Projekat završetka izgradnje stadiona Otoka 3. 4. Projekt finansijske podrške općine Novi Grad NVO-u 4. Održavanje kvaliteta usluga u skladu sa ISO 9001:2000 4.1.3. sporta i kulture 3. Programi aktivnosti u oblasti kulture i sporta i povezanost sa turističkom privredom 3.4.7.1. rekreacije i turizma.5. sa bogatim rekreacionim i kulturno zabavnim sadržajima. Prevencija narkomanije na području 100 . Historijsko-memorijalni kompleks „Žuč“.1. Osnivanje javnog preduzeća za upravljanje objektima za javnu upotrebu u vlasništvu Općine Novi Grad Sarajevo 4.1. Mladi i mogućnosti i perspektive zapošljavanja u BiH 4.1.3.1.1.8. kulturu u vlasništvu Općine 4. Dom Reljevo 3. Podizanje efikasnosti lokalnog planiranja 4.1.1.2. Razvojne projekte realizuju sva tri sektora uz veliko učešće grañana.1. Projekti finansijske podrške ONG inicijativama grañana u MZ 4. Formiranje moderne press službe ili pokretanje osnivanja lokalne TV 4.2. Projekti iz LEAP-a Strateški cilj 3.3.1.Izgradnja objekata za kulturu. Valorizacija kulturno-historijskog nasljeña 3.Unapreñenje turizma. Raditi i uspjeti zajedno 4.6.1. rekreaciju i turizam 3. predstavljanje i promocija PPP (Public Private Partnership) koncepta 4.1.3.1.Efikasno upravljanje i namjenska upotreba objekata za sport.Razvoj lokalne uprave Strateški cilj 4.4.1.2.5.2.1.6. sport. Park šume Mojmilo 3.4. Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture.

Projekt razvijanja volonterizma i samopomoći . civilnih žrtava rata i djece bez roditeljske skrbi) kojim prestaje aktivna zakonska podrška 4. Inicijativa prema Kantonu za angažovanje socijalnog radnika i psihologa u školama 4.4. Projekt osposobljavanja mladih starijih od 18 godina.4. bez oba roditelja za samostalan život (djece poginulih boraca.4.4.3.5.općine 4.mreže uzajamne pomoći 101 .

IV PROJEKTI

102

Područje Strateški cilj - mjera Naziv projekta

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.1. Lokalni ekonomski razvoj 1.1.1.Izrada akcionog plana lokalnog ekonomskog razvoja ONG za period 2007. – 2009. Podsticanje društveno-ekonomskog razvoja ONG Smanjenje nezaposlenosti Povezivanje ONG s meñunarodnom zajednicom (prezentiranje i upoznavanje s ukupnim privrednim, prirodnim, materijalnim i ljudskim resursima) kroz različite programe. Izgradnja konsenzusa i podizanje javne svijesti o LER-u Podsticanje privrednog oživljavanja-obnove privrede i cjelokupnog prostora kroz razvoj preduzetničkog okruženja. Aktiviranje privatne štednje i resursa. Podsticanje kapaciteta lokalne ponude i inkorporiranje lokalnih akcija u nacionalni okvir. Proširenje finansijskih mogućnosti, promovisanje dostupa mikro i makro kredita preduzetništvu i proizvoñačima.

Svrha projekta

-

Aktivnosti i nosioci (partneri)

- Organizirati radnu grupu - Rad na izradi LER-a - Izrada operativnog plana (programi i projekti) - Provoñenje, praćenje i ažuriranje LER-a ONG, KS, SERDA, Privredna komora, zainteresirani poduzetnici, NVO-i - Podstaknut društveno-ekonomski razvoj ONG - Rast zaposlenosti - Povezana ONG s meñunarodnom zajednicom (prezentirana i upoznata s ukupnim privrednim, prirodnim, materijalnim i ljudskim resursima) kroz različite programe. - Izgrañen konsenzus i podignuta javna svijest o LER-u - Podstaknuto obnovljenje privrede i cjelokupnog prostora kroz razvoj preduzetničkog okruženja. - Aktivirana privatna štednja i resursi. - Podstaknut kapacitet lokalne ponude i inkorporirane lokalne akcije u nacionalni okvir. - Proširene finansijske mogućnosti, izvršeno promovisanje dostupa mikro i makro kredita preduzetništvu i proizvoñačima. 2007. 2008. 2009. Stalno

Očekivani rezultat

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

30.000 KM ONG, KS, SERDA, zainteresirani poduzetnici, NVO

103

Područje Strateški cilj

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.2.Izgradnja infrastrukture za podršku poduzetnicima (fizičke i uslužne) 1.2.1.Izrada elaborata o efikasnom opremanju grañevinskog zemljišta i upravljanje u privrednim zonama Izrada i implementacija rješenja iz ovog elaborata su jedan od ključnih preduslova za olakšanje investiranja i privlačenje investitora na područje općine. Svrha ovog projekta je pronalaženje optimalnog modela za otkup i izgradnju primarne infrastrukture, te privlačenje investicija i formiranje općinskog fonda za ureñenje zemljišta. 1. Snimanje stanja u zoni RP 2. Analiza postojećeg stanja 3. Organizovanje sastanaka i OS na nivou kantona i općine 4. Usaglašavanje prijedloga modela finansiranja, otkupa i izgradnje Aktivnosti će biti povjerene konsultantskoj kući koja će u saradnji sa Općinom predložiti optimalna rješenja za ovu problematiku. Sve ulazne podatke će Općina staviti na raspolaganje

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Očekivani rezultat

1. Potpuna slika postojećeg stanja u planiranim privrednim zonama (anliza i izvještaji) 2. Predložen kvalitetan model i način finansiranja 3. Predložene aktivnosti za izradu podzakonskih akata 2007. 2008. X 2009 x

Period implemtanacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Ukpna vrijednost projekta je 120.000 KM i izvor finansiranja je općinski budžet. Moguće je vršiti sufinansiranje iz sredstava budžeta kantona ili SERDA-e

104

Područje Strateški cilj

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.2. Izgradnja infrastrukture za podršku poduzetnicima (fizičke i uslužne) 1.2.2.Izgradnja «Sajmišta» u Rajlovcu Stvaranje uvjeta i obezbjeñenje prostora za prezentaciju privrednih dostignuća i tehnologija te kreiranje centralnog prostora (sajmišnog) na području kantona Sarajevo. Obzirom da na području KS ne postoji sajmišni prostor, te da je izgradnja ovog sajmišta od interesa za kanton ali i BiH, zbog svog položaja (Sarajevo, V-c koridor) podrazumijeva se da će i drugi subjekti iskazati interes za ovaj projekat. Projekat podrazumijeva izgradnju regionalnog sajmišta sa najvećim i najposječenijim prostorom u BiH otvorenog i zatvorenog tipa 1. Izrada projektne dokumentacije i poslovnog plana (konsultantska kuća) 2. Izgradnja (investicije) 3. Promocija sajmišta (Općina, Kanton, FBiH, BiH) 1. Izrañena projektna dokumentacija za sajmište na području RP Donje Telalovo polje 2. Izgrañeno sajmište 3. Promovirana privreda Kantona Sarajevo i BiH i pojačana aktivnost na ekonomskom planu 2007. 2008. x 2009. X

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Očekivani rezultat

Period implemtanacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Investiranje u prvu fazu projekta treba da bude finansirano iz općinskog budžeta i da obuhvati aktivnosti izrade projektne dokumentacije i poslovnog plana za sajmište. Vrijednost tog dijela projekta je 250.000 KM. Sufinansiranje moguće iz sredstava KS.

105

plan aktivnosti CRB. kao i finansiranje od strane partnera 106 .2.Izrada održivog programa rada CRB Nastaviti sa započetim razvojem infrastrukture za podršku poduzetništvu na općini na način da se definiše organizaciona struktura Centra za razvoj biznisa. x Stalno x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 50.Područje Strateški cilj-mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.Definisanje plana aktivnosti CRB . Izgradnja infrastrukture za podršku poduzetnicima (fizičke i uslužne) 1. Period implemtanacije x 2008.Rješavanje organizacione strukture CRB . Moderno opremljeni prostor CRB omogućava širok spektar aktivnosti. obezbijedi partnerstvo.Planiranje budžetske linije za CRB . Cilj je kvalitetna i trajna podrška poduzetništvu i zapošljavanju.Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. .3.000 KM Općina Novi Grad.2. SERDA -Uspostavljena moderna organizaciona struktura CRB -Definisan plan aktivnosti Centra -Obezbijeñeno kvalitetno pružanje usluga ciljnim grupama -Realizovani projekti podrške razvoju poduzetništva -Obezbijeñeno partnerstvo u funkcionisanju CRB -Trajna funkcija CRB na principima regionalnog i lokalnog razvoja Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat 2007.Kvalitetna marketinška promocija Centra Općina.

2008.3.1.Stvaranje pozitivnog imidža o poduzetništvu i samozapošljavanju Strateški cilj-mjera Naziv projekta 1.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. škole) 107 .Inicijativa za izradu zajedničkog projektaprogram kampanje u školama Evidentan je nedostatak poduzetničke inicijative kod stanovništva. Kanton. Svrha projekta je da se kod mladih afirmira poduzetništvo uvoñenjem u školske programe praktične nastave o poduzetništvu kod učenika OŠ (sedmi i osmi razred) i srednjih škola -Upućivanje inicijative prema Kantonu Sarajevo -Donošenje odluka -Izrada programa -Obezbjeñenje partnerstva u realizaciji projekta -Obezbjeñenje inicijalnih finansijskih sredstava Općina. škole -Omogućeno sticanje osnovnih znanja prema starosnoj dobi ciljnih grupa -Povećan interes za profesionalnu orijentaciju i poduzetništvo kod mlañe populacije i sticanje znanja o poduzetništvu 2007.3. X Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (pertneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Inicijalna sredstva Općine i partnera (Kanton. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.

KS -Obezbijeñen kvalitetan program promocije poduzetništva -Press služba u saradnji sa Općinskom službom za privredu.3...000 KM kao i partneri Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Općina. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije x 10. izdaje privredne novine sa aktuelnim informacijama -Pojačan interes za poduzetništvo i samozapošljavanje kod nezaposlene populacije 2007. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.Program kampanje u lokalnom mediju Kampanjom u lokalnim medijima želi se afirmirati poduzetništvo i na taj način razvijati poduzetnička inicijativa i znanje kod stanovništva -Putem tendera odabrati marketinšku firmu za realizaciju projekta -Putem lokalnog medija provoditi aktivnosti: edukacija o poduzetništvu promocija najuspješnijih poduzetnika -Pokrenuti privredne novine Općina. SERDA 108 .3. Privredna komora.Stvaranje pozitivnog imidža o poduzetništvu i samozapošljavanju 1.Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. mediji. 2008.2.

1.4.4.Poboljšanje nivoa obrazovanja 1. finansijske institucije. započinjanje sa vlastitim biznisom.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. za što su potrebna odreñena znanja i vještine koje nedostaju nezaposlenim licima. SERDA. Svrha projekta je omogućiti sticanje odreñenih znanja o poduzetništvu -Javni poziv za iskazivanje interesa i uspostavljanje baza podataka potencijalnih polaznika kurseva -Usmjerena kampanja prezentacije projekta prema ciljnim grupama -Objavljivanje tendera za izbor edukatora -Definisanje programa edukacije za početnike u biznisu – opći kurs i po oblastima -Nagraditi najbolje poslovne ideje -Pomoć u iznalaženju finansijskih sredstava Centar za razvoj biznisa Novi Grad. KS -Izabran kvalitetan edukator -Sačinjen detaljan plan i program edukacije -Omogućeno sticanje općih znanja o poduzetništvu -Realizovani kursevi -Olakšan pristup finansiranju za početnike u biznisu 2007. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Permanentna edukacija zainteresovanih za samozapošljavanje kroz grupe 10 – 15 lica Općina i partneri u skladu sa mogućnostima (SERDA. Zavod za zapošljavanje. 2008. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. Jedna od mogućnosti bržeg zapošljavanja je putem samozapošljavanja.Područje Strateški cilj . KS) 109 .Edukacija o samozapošljavanju Veći problem na općini je visoka nezaposlenost stanovništva.

starosti . Poboljšanje nivoa obrazovanja 1.4.Edukacija u informatici za ciljne grupe Edukacija teško uposlivih kategorija stanovništva u cilju obezbjeñenja odreñenih prednosti kod zapošljavanja . Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. godini 110 .Edukacija RVI – radno sposobnih preko 45.Nezaposleni grañani usljed privatizacije preko 45. godina . služba za zapošljavanje -Omogućeno sticanje općih znanja iz informatike za polaznike kurseva -Izvršen izbor firme za edukaciju -Realizovani opći kursevi iz informatike -Uspostavljen kontinuirani program edukacije 2007.god.000 KM na godišnjem nivou Općina.2. Kanton.god. . Kanton -Početi sa pripremom u 2007.Demobilisani borci i članovi šehidskih porodica preko 45 g.Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.4. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 130. 2008.Nezaposlene žene preko 35. škole. starosti -Javni poziv za iskazivanje interesa i uspostavljanje baze podataka potencijalnih polaznika kurseva -Odabrati certificiranu firmu za edukaciju -Uspostavljanje modernog programa edukacije -Usmjerena kampanja prezentacije projekata prema ciljnim grupama -Obezbjeñenje finansijske podrške projektu Općina.

nadležna federalna i državna ministarstva.utvrditi potrebe općine tj. SERDA.4. SERDA. NVO 111 . definirati željenu razinu informatičke pismenosti.) Nabavka informatičke opreme ONG. zainteresirani poduzetnici. pismenosti grañana za 30% do 2015.4. 2008. NVO i drugi Obavezna informatička pismenost svih koji završavaju osnovnu školu Poboljšana kvaliteta informatičkog obrazovanja Povećana inform.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Stalno x x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 130. zainteresirani poduzetnici. Povećana potražnja za informatičkom edukacijom Formirati radni tim za provedbu ovog projekta Studija postojećeg stanja sa prijedlogom mjera Poduzimanje svih potrebnih mjera u cilju informatičkog opismenjavanja Utvrditi postojeću razinu informatičke pismenosti Utvrditi dostupnost kompjuterske opreme u školama Definirati željenu razinu informatičke pismenosti .ministarstva.3. Povećana potražnja za informatičkom edukacijom Povećan broj korisnika računala u domaćinstvima i odgojnoobrazovnim institucijama 2007.000 KM ONG. te umrežitisistem:škola-škola. knjigovodstvene evidencije i dr.Informatika za svakoga Podići razinu informatičke pismenosti grañana ONG do 2015. obavezna informatička pismenost svih sa završenom osnovnom školom Povećanje inform. Poboljšanje nivoa obrazovanja Naziv projekta 1. KS. pismenost grañana za 30% do 2015.Područje Strateški cilj . informatički objediniti podatke (o učenicima. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. odnosno kakav profil stručnjaka je potreban u informatičkom smislu za privredni razvoj Izraditi prijedlog informatizacije školskih ustanova.škola-općina Kanton. KS. god. obrazovne institucije.

Projekat podrške opismenjavanju nepismenih stanovnika općine Socioekonomska analiza općine pokazala je da postoji i manji broj stanovništva koji nemaju odreñeno osnovno obrazovanje. Ministarstvo obrazovanja KS 112 . OŠ i NVO -Usmjerena kampanja prema ciljnoj grupi Općina. 2008.Područje Strateški cilj-mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. godini Općina obezbjeñuje inicijalna sredstva 60 polaznika – četiri razreda OŠ Općina. nastavnog kadra minimalno na dva lokaliteta -Obezbijediti partnerstvo u realizaciji projekta: Općina. Ministarstvo obrazovanja. Poboljšanje nivoa obrazovanja Naziv projekta 1.4. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja U 2007.4. Svrha projekta je podsticaj programu opismenjavanju nepismenih stanovnika općine u partnerstvu sa školama -Utvrditi grupu zainteresovanih odraslih nepismenih osoba za opismenjavanje -Organizovati kontinuirane programe opismenjavanja -Obezbjeñenje prostora.4. Ministarstvo za obrazovanje i NVO -Organizovani kontinuirani programi opismenjavanja sa školama -Obezbijeñeno partnerstvo u realizaciji programa 2007. škole.

Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.Razvoj informativne podrške Naziv projekta 1. 2008. služba za zapošljavanje. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije 20. Ovim projektom unapreñuje se partnerstvo izmeñu Općine i službe za zapošljavanje.Područje Strateški cilj-mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.5.1.Informacijska mreža o ponudi i potražnji za zanimanja u saradnji sa službom za zapošljavanje.5. poslodavaca i nezaposlenih -Uspostava koordinacionog tima za implementaciju projekta -Obezbjeñenje tehničkih uslova za modernu komunikaciju izmeñu partnera -Definisanje aktivnosti pojedinačno partnera -Promocija projekta CRB Novi Grad. trajni program rada CRB Svrha projekta je obezbjeñenje ažurnih informacija o ponudi i potražnji za zanimanja u saradnji sa službom za zapošljavanje. poslodavci. nezaposleni -Obezbjeñene ažurne informacije za nezaposlene i poslodavce o ponudi i potražnji za zanimanja -Uspostavljena trajna komunikacija izmeñu partnera 2007. služba za zapošljavanje 113 .000 KM Općina i partneri Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Općina.

obezbjeñenje tehničkih uslova i partnerstvo u realizaciji projekta -Informativna kampanja o projektu -Obezbjeñenje materijalno-tehničkih uvjeta -Definisanje indikatora statističkih baza lokalnog razvoja -Uspostavljanje kontinuiranog praćenja lokalnog razvoja -Uspostavljanje institucionalnih partnerstava svih subjekata lokalnog razvoja Općina. Privredna komora. kantonalne institucije. 2008.Izrada programa statističkih baza za praćenje lokalnog razvoja Općinskoj upravi potrebni su cjeloviti statistički indikatori praćenja lokalnog razvoja.5. Svrha predloženog projekta je definisanje najznačajnijih indikatora statističkih baza.Područje Strateški cilj-mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.2. pravni subjekti na području Općine -Uspostavljena jedinstvena baza podataka za lakše donošenje poslovnih odluka -Ažurni i kvalitetni indikatori lokalnog razvoja 2007.5.Razvoj informativne podrške 1. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 20. kao i partneri 114 .000 KM Općina Novi Grad. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.

cijeneći potrebe nakon istraživanja 115 .000 KM godišnje. KS. korištenjem elektronskih medija i komercijalnih i javnih glasila -Organizirati povremene javne skupove ili gospodarske tribine ONG. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. Kontinuirano i trajno 2009. -Izrada Plana povećane informisanosti grañana -Unaprijediti postojeći sistem informiranja putem web stranice ONG.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. zainteresirani poduzetnici i javni mediji -Sistemom stalne informiranosti osigurano da su poduzetnici i svi grañani informirani i animirani o svim bitnim pitanjima ONG. -Urañen plan povećane informisanosti grañana -Unaprijeñen postojeći sistem informisanja -Povećan broj javnih skupova / tribina 2007.Područje Strateški cilj. 2008. Kontinuirano i trajno Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Kontinuirano i trajno Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Plan 6.5.5.Stalna informiranost javnosti i poduzetnika Sistemom stalne informiranosti osigurati da grañani budu informirani i animirani o svim bitnim pitanjima ONG.Razvoj informativne podrške 1.3.

Promocija ONG Kontinuirana promocija ONG. KS. osmisliti koncept promocionog plana ONG .Objediniti interes svih subjekata u zajedničkom nastupu na promocionom planu ONG .000 KM 116 . općinskih vrijednosti.Zavisno od interesa utvrñenog u prethodnoj aktivnosti. turističke i poduzetničke ponude. 2008.Organizirati izradu i obnavljanje promocionog plana ONG.5. Kontinirano i trajno 2009. zainteresirani poduzetnici. općinskih vrijednosti.000 KM Na godišnjem nivou promocione aktivnosti 150. Kontinuirano i trajno Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Kontinuirano i trajno Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Promocioni plan 6.5. -Realizovano partnerstvo u promociji ONG -Realizovan koncept promocionog plana 2007.4. TZ KS. .mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.Područje Strateški cilj. NVO -Izvršena kontinuirana promocija ONG. turističke i poduzetničke ponude. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.Razvoj informativne podrške 1.

2009. Predlaganje mjera i modela finansiranja za pojedina područja Sve aktivnosti bi trabalo da vodi neovisna konsultantsko-ekspertska kuća u saradnji sa općinskim radnim timom koji bi učestvovao u pripremi postojećih ulaznih parametara.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Organiziranje sastanaka sa općinom i drugim 3. Analizarano stanje i uspostavljeni prioriteti 2.mjera 2. 1. Predloženi modeli finansiranja sanacije 2007.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . x 2008. Analiza stanja 2.000 KM Napomena: Ovaj projekat tretira sve padinske dijelove ONG koji nisu opremljeni komunalnom infrastrukturom 117 . Potrebna sredstva su 200. kao i modalitete finansiranja i sufinansiranja opremanja komunalnom infrastrukturom na području ONG. 1. kao i redoslijeda investiranja. Jedan od ciljeva projekta je i efikanso trošenje budžetskih sredstava i dokazivanje opravdanosti pojedinih investicija.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.1.1. Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Projekat se finansira iz općinskog budžeta i eventualno KS.1.Izrada projektne dokumentacije po programu prioriteta opremanja komunalnom infrastrukturom Ovaj program treba da uspostavi prioritete.

Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.00 KM finansiranja su slijedeći: 1.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. dodijeljen ugovor i izrañena projektna dokumentacija i izvršena revizija projektne dokumentacije 2007. Izrada projektne dokumentacije (odabrana projektantska kuća) 3. X i izvori Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Ukupna vrijednost realizacije projekta je 75.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.Izrada projektne dokumentacije za odvodnju otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP ”Rajlovac III” Izrada projektne dokumentacije je jedan od osnovnih preduslova za izgradnju adekvatne kanalizacione mreže u planiranoj privrednoj zoni Rajlovac III.2.1. Na osnovu usvojenog RP “Rajlovac III” i analize postojećeg stanja izraditi projektni program i raspisati javni tender za izradu projektne dokumentacije ( nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2. 2008.1. 1.000.Revizija projektne dokumentacije Izrañen projektni program.Takoñe sve otpadne i oborinske vode iz padinskih naselja koja gravitiraju prema ovom području (Briješće i Sokolje) završavaju u rigolu željezničke pruge. Svrha ovog projekta je da se stvore uslovi za konačno ureñenje grañevinskog zemljišta sa aspekta opremanja kanalizacionom infrastrukturom jer je na predmetnom lokalitetu izgrañen znatan broj stambeno-poslovnih objekata koji svoje otpadne vode direktno i indirektno ispuštaju u postojeći rigol željezničke pruge. Općina Novi Grad Sarajevo 118 .

) 119 . Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr. Aktivnosti i nosioci (partneri) 3.1. Ministarstvo prostornog ureñenja i zaštite okoliša) Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora izvoñaču radova (više faza) Izgradnja kanalizacione mreže (više faza) Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreže nadležnom komunalnom preduzeću Naziv projekta Svrha projekta 2. KJKP "ViK". 4. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 5.Izgradnja kanalizacionog sistema otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP ”Rajlovac III” .500.1.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.zaštita infrastrukturnog koridora željeznica i cesta .Federalna direkcija cesta 3.izgradnja adekvatne kanalizacione mreže privredne zone “Rajlovac III” . riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosioci: Općina. Na osnovu postojeće projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti.poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja i poslovanja . 5. Kanton putem nadležnih ministarstava 4.000. posebno naselja lociranih u ovom dijelu općine od negativnog uticaja otpadnih i oborinskih voda 1.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.00 KM i izvori finansiranja su slijedeći: Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. Period implementacije x Ukupna vrijednost realizacije projekta je 6.zaštita okoliša . Općina Novi Grad Sarajevo 2.zaštita šireg područja općine.3. Očekivani rezultati Izgrañena adekvatna kanalizaciona mreža kojom upravlja i održava nadležno komunalno preduzeće 2008-2012.

Učešće grañana po osnovu obaveza za ureñenje zemljišta (legalizacija i redovan postupak) 3.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.zaštita planirane privredne zone -"Rajlovac III" i s druge strane stambene zone u Zabrñu .zaštita okoliša . Pribavljene potrebne saglasnosti. Ministarstvo prostornog ureñenja i zaštite okoliša) 3. izgradnju glavnog kolektora u Zbrñu i izgradnju separatne kanalizacione mreže u okviru RP "Rajlovac III" (predloženi projekti u okviru strateških ciljeva-razvoj moderne infrastrukture) 1.godina) 2.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: 1. Izrañen elaborat (2010. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.izgradnja adekvatne kanalizacione mreže naselja . Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora izvoñaču radova (više faza) 1. Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosioci: ONG.1. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2010.000.1.) 2007. Kanton putem nadležnih ministarstava 4.700. Općina Novi Grad Sarajevo 2.poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja . 2008. godine) 3. KJKP "ViK".Izgradnja separatne kanalizacione mreže naselja Sokolje .zaštita šireg područja općine.) i Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 120 .-2015.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture Naziv projekta 2. posebno naselja lociranih u ovom dijelu općine od negativnog uticaja otpadnih i oborinskih voda Prethodno riješiti rekonstrukciju Rajlovačkog kolektora. X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 5.4. Na osnovu postojeće projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti i dozvole (nosilac ONG) 2. 2010 – 2015. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 5. Izgrañena separatna kanalizaciona mreža (2011. Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza 4.

Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2. Zavod za planiranje putem formirane radne grupe) 2. Moguće je vršiti sufinansiranje iz sredstava budžeta Kantona Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 121 .Na osnovu postojeće planske dokumentacije i stanja na terenu izraditi projektni program (nosioci: Općina.00 KM i izvor finansiranja je općinski budžet.Raspisivanje javnog tendera za izradu projektne dokumentacije(nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 3.Izrada projektne dokumentacije odvodnje otpadnih voda od Zabrña (magistralni put M 17) do Dvora(idejni i glavni projekat) Izrada projektne dokumentacije jedan je od preduslova za rješavanje pitanja odvodnje otpadnih voda naselja i privrednih zona lociranih sa desne strane rijeke Bosne nizvodno od glavnog gradskog prečišćivača 1. izrañena revizija projekta 2007.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.izrañena projektna dokumentacija.Revizija projektne dokumentacije(nosilac: odabrana firma) Izrañen projektni program. KJKP "ViK". 2008.Izrada projektne dokumentacije (nosilac: odabrana projektantska kuća) 4. Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije x Ukupna vrijednost izrade projekta je 80. dodijeljen ugovor.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2. 2010 – 2015.000.5.1.1.

00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2009.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.) 122 .godina) 2.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2. Ministarstvo prostornog ureñenja i zaštite okoliša) 3. Izgrañena separatna kanalizaciona mreža (2009. Općina Novi Grad Sarajevo 2.6. Kanton putem nadležnih ministarstava 3.Izgradnja glavnog kolektora fekalne kanalizacije naselja Zabrñe Izgradnja glavnog kolektora fekalne kanalizacije naselja Zabrñe je jedan od ključnih preduslova za stvaranje tehničkih mogućnosti odvoñenja otpadnih voda iz dijela naselja Sokolje (slivno područje prema Zabrñu) i kompletnog naselja Zabrñe.600. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora Izvoñaču radova (više faza) 1. 2008 – 2013.000.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.god.) 4. Na osnovu postojeće projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti. riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2. KJKP "ViK".2013. Prethodno realizovati izradu projektne dokumentacije i izgradnju glavnog kolektora od magistralnog puta do novoplaniranog ureñaja za prečišćavanje Reljevo-Dvor (predloženi projekti u okviru strateških ciljeva-razvoj moderne infrastrukture) 1.1.) 2007. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2008.god. Svrha ovog projekta je zaštita postojećih vodotoka (Lepenica i Bosna) od negativnih uticaja svih otpadnih voda koje se ispuštaju u vodotoke. Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosioci: Općina. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4. X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 1. Pribavljene potrebne saglasnosti. poboljšanje sanitarno-higijenskih uslova življenja odnosno sveukupna zaštita okoliša šireg područja općine.1. posebno naselja i privrednih zona lociranih u ovom dijelu općine. godine) 3. Izrañen elaborat (2008.

god.200. Period implementacije X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 3. riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2.Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti.) 4. odnosno omogućavanje snadbijevanja vodom iz kantonalnog vodovodnog sistema za naselja Dobroševići. Napomena: Prethodno uraditi potrebnu tehničku dokumentaciju za realizaciju projekta 1.Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoñaču radova (više faza) (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 4.7.000.1. Općina Novi Grad Sarajevo 2.Izrañen elaborat (2008.Izgradnja vodovodne mreže i pumpnih stanica (više faza) 5.1.sistema.Pribavljane potrebne saglasnosti. pumpne stanice i sekundarna vodovodna mreža (2009-2015.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 3.Izgrañena primarna vodovodna mreža. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Bojnik i dr.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.) i 123 . Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr. godine) 3.Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreže nadležnom komunalnom preduzeću 1. Kanton putem nadležnih ministarstava 3.god.godina) 2.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2009.Izgradnja primarnog vod.Trajno riješeno pitanje vodosnabdijevanja lokaliteta BojnikDobroševići iz kantonalnog vodovodnog sistema( sadašnje vodosnabdijevanje je iz lokalnog vodovoda) Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati 2008 – 2015. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2008.) 5. pumpnih stanica i sekundarne vodovodne mreže u obuhvatu RP ”Bojnik-Dobroševići” Razvoj distributivne mreže.

Izgrañena separatna kanalizaciona mreža (2009-2013.Pribavljane potrebne saglasnosti.Izrañen elaborat (2008.godina) 2. riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2. Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti.god.8. X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 8.) 4.1. Općina Novi Grad Sarajevo 2. 2008 – 2013. Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreže nadležnom komunalnom prduzeću 1.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2009. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr. Kanton putem nadležnih ministarstava 3. Izgradnja separatne kanalizacione mreže (više faza) 5.1.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.Izgradnja separatne kanalizacione mreže za obuhvat RP “Bojnik – Dobroševići” -izgradnja adekvatne kanalizacione mreže u zoni obuhvata RP”Bojnik – Dobroševići” -poboljšanje sanitarno-higijenskih uslova življenja -zaštita okoliša -zaštita šireg područja općine. posebno naselja lociranih u ovom dijelu općine od negativnog uticaja otpadnih voda Prethodno završiti izradu projektne dokumentacije (uslov: usaglašavanje trase sa izmjenama trase na koridoru V-c) 1. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.) 124 .god. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2008.000.750. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoñaču radova (više faza) (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 4. godine) 3.) 2007. Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 3.

Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4. riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2.Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 3. Igman (525 MNM)) 1. Općina Novi Grad Sarajevo 2.1.Pribavljane potrebne saglasnosti.9.Izgradnja rezervoara (više faza) 5. odnosno omogućavanje snabdijevanja vodom iz kantonalnog vodovodnog sistema za naselja Dobroševići. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2007. Bojnik i dr.Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoñaču radova (više faza) (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 4.Izgradnja tri rezervoara: Reljevo. X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 3.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.1.) 4.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2008.) 2007 – 2013.000.god.Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreže nadležnom komunalnom prduzeću 1. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.Izgrañena tri rezervoara (2007-2013.Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti. Donji Mihaljevići i Briješće Razvoj distributivne mreže.god.Izrañen elaborat (2007.godina) 2.) 125 . Kanton putem nadležnih ministarstava 3.400. (iznad visinske kote r.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture Naziv projekta 2. godine) 3.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.

1.000.1.obezbijediti sredstva za realizaciju projekta .poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja i sprečavanje hidričnih i drugih epidemija 2008. Separatna kanalizaciona mreža u naseljima "Dobrinja A" i "Dobrinja B" Zaštita okoliša Izgradnja adekvatne separatne kanalizacije . x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije X Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.izgradnja adekvatne separatne kanalizacije .raspisivanje javnog poziva za izvoñenje radova i odabir najpovoljnijeg ponuñača .trajno rješenje separatne kanalizacije . x 2010.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.00 KM – Općina Novi Grad Sarajevo i strateški partner za realizaciju projekta (sufinansiranje) 126 . 2009.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.u realizaciju projekta uključiti Kanton Sarajevo putem nadležnog Ministarstva prostornog ureñenja i zaštite okoliša .300.10.zaštita okoliša .

1. dozvola i dr.11. 1 – 9 .Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.trajno rješenje prikupljanja i transporta podzemnih voda poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja i sprečavanje hidričnih i drugih epidemija U realizaciju projekta uključiti Kanton Sarajevo putem nadležnih ministarstava i drugih subjekata Pribavljanje potrebne urbanističko-tehničke dokumentacije (saglasnosti. 1-6 i Ive Andrića br.Rješavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Bajrama Zenunija br.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.zaštita okoliša .Sproveden tender i dodijeljen ugovor .000.Obezbijeñena sredstva .1.Izvedeni radovi na izgradnji drenažnog sistema 2009-2011.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 230.) Obezbijediti sredstva za realizaciju projekta raspisivanje javnog poziva za izvoñenje radova i odabir najpovoljnijeg ponuñača izgradnja adekvatnog drenažnog sistema Strateški cilj – mjera Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati .Pribavljena urbanističko – tehnička dokumentacija .00 KM – Općina Novi Grad Sarajevo i strateški partner za realizaciju projekta (sufinansiranje) 127 .

1.000.Pribavljena urbanističko – tehnička dokumentacija .1.Sproveden tender i dodijeljen ugovor . dozvola i dr. 1 – 18 i Ante Babića br.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2. 2 – 8.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. Period implementacije X 400.00 KM – Općina Novi Grad Sarajevo i strateški partner za realizaciju projekta (sufinansiranje) (izrañen glavni projekat) Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 128 . Rješavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Ive Andrića br.Obezbijeñena sredstva .12.Izvedeni radovi na izgradnji drenažnog sistema 2009-2011.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.zaštita okoliša .trajno rješenje prikupljanja i transporta podzemnih voda poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja i sprečavanje hidričnih i drugih epidemija U realizaciju projekta uključiti Kanton Sarajevo putem nadležnih ministarstava i drugih subjekata Pribavljanje potrebne urbanističko-tehničke dokumentacije (saglasnosti.M. 1 – 13 . T.) Obezbijediti sredstva za realizaciju projekta raspisivanje javnog poziva za izvoñenje radova i odabir najpovoljnijeg ponuñača izgradnja adekvatnog drenažnog sistema Strateški cilj – mjera Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati . prijateljstva br.

Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.2. X Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje prve faze.2. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa (općina) 3. Riješeni imovinsko-pravni odnosi 3.Razvoj cestovne mreže. Izrañena projektna dokumentacija 2.mjera Naziv projekta Svrha projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. Ostale faze bi se finansirale kroz partnerstvo općine i investitora i KS. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća) 2. Stvaranje saobraćajnih uslova za pristup privrednoj zoni RP Donje Telalovo polje 2007.000 KM u 2007. 129 . godini. Stvaranje partnerskih odnosa sa investitorima u smislu sufinansiranja izgradnje (općina i investitori) 1. 1. 2008.Izgradnja cestovne mreže u obuhvatu RP Donje Telalovo Polje Izgradnja moderne komunikacijske mreže u skladu sa planskom dokumentacijom koja bi poboljšala saobraćajnu infrastrukturu i povezala i otvorila pristup privrednoj zoni Donje Telalovo Polje je jedan od prioriteta ONG. x 2009. javnih parkinga 2.1. tj izrade projektne dokumentacije bi vršila opština i vrijednost te faze je 60.Područje Strateški cilj .

Realizacija projekata po PPP principima 2007.Područje Strateški cilj . Izrañena projektna dokumentacija 2.000 KM za projektovanje i obezbjeñenje partnerstva 130 . Principi PPP-a predstavljeni na svim nivoima općinske vlasti (konsultantska kuća) 3.2.2. Projekat bi se realizirao po principima partnerstva privatnog i javnog sektora te se na taj način izbjeglo veliko investiranje od strane općine u rješavanje ovih problema.Izgradnja javnih parkinga Izgradnja objekata za rješavanje problema saobraćaja u mirovanju u poslovnim i komercijalnim zonama općine koje su najviše opterećene. 2008. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća) 2.2.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. x 2009. 1.Razvoj cestovne mreže. javnih parkinga 2. Dodjeljivanje koncesija ili drugi ugovorni modeli za realizaciju projekta (općina uz podršku konsutantske kuće) 1. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 150. kerirala nova radna mjesta i osvario direktan prihod u budžet općine. Promoviran PPP koncept na nivou općine 3.

Izdavanje urbanističke saglansosti i odobrenja za grañenje . do 2015. 2008. te stvaranje ugodnijeg ambijenta za život i rad. te stvaranje uslova za kvalitetnije odvijanje motornog i pješačkog saobraćaja.Donošenje odluke .Područje Strateški cilj . Očekivani rezultat Znatno poboljšani uslovi odvijanja motornog i pješačkog saobraćaja.Objavljivanje tendera za izradu projektne dokumentacije . X Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 131 .Izgradnja mostova na primarnim gradskim saobraćajnicama.Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa . Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Aktivnosti i nosioci (partneri) . što ima za posljedicu skraćivanje distanci u odlasku na radno mjesto kao i povratku sa istog.Implementacija uz pomoć Kantonalnog ministarstva prometa i komunikacija i JP «Vodoprivreda BiH».3.Izrada eksproprijacijskog elaborata .Razvoj cestovne mreže. Bolje povezivanje zona stanovanja sa zonama privrede industrije. Most na rijeci Bosni u Rajlovcu Most na VIII transferzali Most na X transferzali Most na XI transferzali Naziv projekta Svrha projekta Povezivanje naselja na lijevoj i desnoj obali rijeke Miljacke i Bosne. 2007.2. javnih parkinga 2.2.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.

2008. Očekivani rezultat Znatno poboljšani uslovi odvijanja motornog.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.Područje Strateški cilj .Zenica ) XI-transferzale (potez od „Feroelektra“ do Dobrinje I) XII-transferzale (potez od Bačića do Dobrinje I – druga traka) IX -transferzala (potez od ulice Džemala Bijedića do ulice Safeta Zajke) Svrha projekta Izgradnja planiranih saobraćajnica čime se bolje povezuju longitudinalni saobraćajni pravci u gradu. .Izdavanje urbanističke saglasnosti i odobrenja za grañenje.Implementacija uz pomoć Kantonalnog ministarstva prometa i komunikacija.Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.4. 2007.Izrada eksproprijacijskog elaborata . pješačkog i saobraćaja u mirovanju. x Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 132 .Objavljivanje tendera za izradu projektne dokumentacije. . Aktivnosti i nosioci (partneri) . Dž.Donošenje odluke .mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Bijedića do Željezničke pruge Sarajevo . javnih parkinga Naziv projekta 2. 2015.Razvoj cestovne mreže. što će doprinijeti otklanjanju uskih grla na ovim pravcima i suzbiti eventualne saobraćajne gužve.2.transverzale (potez od ul.Izgradnja primarnih gradskih saobraćajnica «A» transferzale (potez od X do XII transferzale) X . .2.

Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 2008. javnih parkinga 2. 3.2.000 KM 133 .Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Razvoj cestovne mreže.5.Proširenje trolejbuske mreže u naselju „Dobrinja“ Izgradnjom trolejbuske mreže u pojasu X transferzale na potezu od Dobrinje V do Naselja starosjedilaca stvaraju se uslovi za povezivanje dva entiteta sa trolejbuskim saobraćajem Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Na osnovu potpisanog protokola nosioci aktivnosti su: SERDA Grad Istočno Sarajevo Grad Sarajevo KJKP GRAS Sarajevo Općina Novi Grad Sarajevo Opština Istočno Novo Sarajevo Opština Istočna Ilidža Uspostava kružnog toka trolejbuskog saobraćaja što obezbjeñuje sigurnije i ravnomjernije odvijanje saobraćaja na ovom prostoru Očekivani rezultat 2007.800.2. 2009.

Model finansiranja sanacije 3.Sanacija klizišta i sprečavanje bespravne gradnje 2. sanacije na terenu Naziv projekta Svrha projekta - Aktivnosti i nosioci (partneri) 1.3. 134 . Dok bi za implementaciju programa bilo potrebno najmanje 15. x 2008. x 2013. 4.Područje Strateški cilj .Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Definirani prioriteti za sanaciju 2.Program sanacije klizišta Definiranje prioriteta za sanaciju Sprečavanje nastanka novih klizišta Izgradnja i rekonstrukcija postojeće vodovodne i kanalizacione mreže radi radi sprečavanja i otklanjanja uzroka Izrada prijedloga podzakonskih akata koji bi definirali minimum infrastrukturne opremljenosti za postojeće objekte do legalizacije Analiza stanja Modeli i prijedlozi Sastanci i koordinacija na općinskom i višem nivou Koordinacije aktivnosti.000 KM u 2007.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.3. Očekivani rezultat 1.000 KM koji bi bili obezbijeñeni u budžetu općine. Sanacija klizišta prema prioritetima i sprečavanje bespravne gradnje 2007. u skladu sa predloženim programom do 2013.1. 3. x Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Općina vrši sufinansiranje prioriteta u vrijednosti od 300. Odluka o minimum infrastrukturne opremljenosti za objekte do legalizacije 4. KS ili čak i drugih viših instanci.000. godini. 2.

Svrha ovog projekta je: . x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje ovih aktivnosti bi se odvijalo iz općinskog budžeta u vrijednosti od 600.Stvaranje uvjeta za legalnu gradnju . 135 .Sanacija klizišta i sprečavanje bespravne gradnje 2.2. Modeli koji bi se mogli primijeniti za sanaciju i onemogućavanje dalje bespravne gradnje (konsultantska kuća) 3. Izrada planske dokumentacije kojom bi se omogućila legalna izgradnja (konsultantska kuća) 4.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.3. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Izrañena planska dokumentaija kao preduslov za legalnu gradnju 4. Snimak postojećeg stanja 2. x 2009.Zaštita neizgrañenog zemljišta . Program sanacije i legalizacije objekata 3. Napravljen program rada inspekcija 2007. 2008. Snimanje stanja (ažurno) (konsultantska kuća) 2. Edukacija stanovništva o podizanju nivoa svijesti (općina i marketing agencija) 1.Program mjera na sprečavanju bespravne gradnje Jedan od glavnih problema sa kojim je općina Novi Grad suočena a koji je i generator mnogih drugih negativnih pojava na području općine je bespravna gradnja.3. Efikasno djelovanje inspekcijskih organa (konsultantska kuća) 5.Legalizacija obejkata koji se mogu lagalizirati 1. Informirano stanovništvo 5.Područje Strateški cilj .000 KM u tri godine.Donošenje provodive planske dokumentacije .

To se može promijeniti redizajnom fasada. 3. 2008.Područje Strateški cilj . Pronalaženje partnera (konsultantska kuća) 3. u 2007.Redizajniranje stambenih i poslovnih objekata Objekti u općini Novi Grad posebice stambeni. zbog svog izgleda i dizajna djeluju deprimirajuće na život ali i na radne sposobnosti.000 KM. te je potrebno poboljšati imidž tog dijela grada.Novi izgled stambenih i poslovnih objekata 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Izrañen projekat i odabrani modeli finansioranja Definirani partneri za realizaciju projekta Humaniji ambijent za život i rad Osvježene fasade velikih stambenih i poslovnih objekata 2007. kako prva impresija posjetilaca glavnom gradu BiH ne bi bila negativna. 2. Novi izgled stambeno poslovnih objekata koji neće djelovati deprimirajuće na stanovništvo i poslovne ljude moguće je postići kroz investiranje u redizajniranje vanjskog izgleda objekata. x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Prve dvije faze projekta bi se finansirale iz općinskog budžeta i njihova vrijednost bi bila 100.4. godini. Općina Novi Grad dio je kantona Sarajevo i grada i nalazi se na ulazu u grad. 4.4. Izrada fasada (prema projektu i planu) 1.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. 136 .000. Općina bi izdvojila iz budžeta oko 2. dok bi ostatak sredstava izdvojio KS ili partneri u projektu. Projekat sa prioritetima i modalitetima finansiranja – poslovni plan (konsultantska kuća) 2. x 2009. Osim toga do 2009.000 KM za direktno finansiranje prioriteta. 1.1.

godinu 137 .5.000. Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja x 2008.1.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. x Inicijalna sredstva u visini od 45. Škola nema fiskulturnu salu.00 KM planirana u budžetu Općine za 2007.Područje Strateški cilj . Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) -Planirati inicijalna sredstva -Upućivanje inicijative Kantonu Sarajevo Očekivani rezultat -Obezbijeñena inicijalna sredstva u budžet Općine -U skladu sa inicijativom realizovan projekat 2007.5.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2.Dogradnja školskog objekta Osnovne škole „Dobroševići“ i izgradnja fiskulturne sale Postojeća školska zgrada ne zadovoljava potrebe zbog malog broja učionica i velikog priliva učenika.

5.2. x 2009 x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Inicijalna sredstva u visini od 150. Izgradnja školskog objekta Osnovne škole u MZ „Aneks“ Obezbjeñenje uslova za školovanje učenika MZ „Aneks“ i dijela Švrakinog Sela -Upućivanje inicijative Kantonu Sarajevo -Upućivanje inicijative Općini Novo Sarajevo za partnerstvo u projektu -Planiranje inicijalnih sredstva u budžetu Općine -Obezbjeñenje zemljišta -Obezbijeñena inicijalna sredstva u budžetu Općine i zemljište za objekat -U skladu sa inicijativom realizovan projekat 2007.Područje Strateški cilj . 2008.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.5.iz budžeta Općine Mogući partner i Općina Novo Sarajevo 138 .Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.000 KM za obezbjeñenje zemljišta i izradu projekta .

5.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. 2008.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. x 2009 x Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Inicijalna sredstva iz budžeta Općine 139 .3..5.Područje Strateški cilj . Rekonstrukcija i dogradnja školskog objekta Osnovne škole „Umihana Čuvidina“ i proširenje fiskulturne sale Postojeća školska zgrada ne zadovoljava potrebe zbog malog broja učionica i velikog broja i priliva učenika -Upućivanje inicijative Kantonu Sarajevo -Planirati inicijalna sredstva I faza grañevinskih radova: -Potrebno izvršiti sanaciju školske zgrade II faza grañevinskih radova: -Proširenje fiskulturne sale -Izgradnja odreñenog broja novih učionica Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Realizovan projekat: -obezbijeñena inicijalne sredstva -izvršena sanacija školske zgrade -proširena fiskulturna sala i izgrañene nove učionice 2007.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2.

5. X Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Inicijalna sredstva u budžetu Općine 140 .Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2. 2010 – 2015.Područje Strateški cilj .4.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. 2008. Izgradnja školskog objekta Osnovne škole u MZ „Zabrñe“ Naziv projekta Svrha projekta Zbog očekivanog povećanja broja stanovnika i djece školskog uzrasta na ovom lokalitetu. Aktivnosti i nosioci (partneri) -Planirati inicijativu prema Kantonu Sarajevo -Planirati inicijalna sredstva Očekivani rezultat -Obezbijeñena inicijalna sredstva u budžet Općine za realizaciju projekta -U skladu sa planom aktivnosti realizovan projekat 2007.5. potrebno je planirati izgradnju objekta osnovne škole.

000 KM. Svih pet dvorišta i objekata ureñeno. obezbjeñenje ograda i sigurnosnih kapija. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća) 2. adaptacija i redizajniranje fasada 1.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Obezbijeñena finansijska sredstva (općina i partneri) 1.Ureñenje dvorišta i fasada svih vrtića na Općini Novi Grad Svrha ovog projekta je obezbjeñenje standardnih ambijentalnih uslova za rad obdaništa. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Projektna dokumentacija finansirana iz budžeta općine i iznosi 20. Planira se savremeno ureñenje dvorišta i izgleda objekata što doprinosi unapreñenju kvaliteta usluga obdaništa. Finansijeri izvedbenih faza su KS.5.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. 2007. Izrañena projektna dokumentacija 2. x 2008. Obezbijeñena sredstva i uspostavljeno partnerstvo 3.5.Područje Strateški cilj .5. Uspostva partnerstva sa KS i JKKP (općina) 3. Ovo podrazumijeva hortikulturno ureñenje dvorišta. KJKP i Općina i to u vrijednosti po projektnoj dokumentaciji. x 2009. 141 . sigurno i povećan broj korisnika usluga obdaništa.

poljoprivredne aktivnosti. površine 25. površine 54.500 m2 P-3885 .Briješće.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. povratak raseljenog stanovništva Izviñanje i reizviñanje navedenog teritorija.Deminiranje 2.110 m2 P-4636 . površine 62.P-3897 . izleti.000.6.Mojmilo.925 m2 P-5205 – Paljevo. 2008.00 KM godišnje u budžetu Općine + donatorska sredstva 142 . te obezbjeñenje donatora s obzirom da općina Novi Grad ne može sama riješiti ova pitanja Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Čista teritorija 2007. Površina se nalazi na linijama ratnih djejstava iz odbrambenog rata.Žuč.864 m2 Čista površina. površine 13. Časovi istorije.1. x Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 50.6.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.

7. Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2007.000. godina) 7. Kanton Sarajevo) 2. Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo. godine) 8.saobraćajnoj i komunalnoj infrastrukturi 1.Grad Sarajevo 143 .god. Izraditi glavni projekat za I etapu (nosilac Općina Novi Grad) 3.Ureñenje rijeke Bosne od mosta u Reljevu do Butila – etapa I Ovaj projekat je potrebno realizovati u koordiniranom djelovanju federalnih i kantonalnih ministarstava. Kanton Sarajevo i Federacija BiH) 5.godina) 6. Općina Novi Grad Sarajevo (rješavanje imovinsko-pravnih odnosa) 2.) 5.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. općine Novi Grad Sarajevo. Kanton putem nadležnih ministarstava 3. Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 8. JP “ Vodno područje slivova rijeke Save” i JP “Direkcija cesta FBiH” kao ovlaštenog predstavnika investitora koridora V-c – sarajevska obilaznica-lot 1 Svrha projekta Zaštita okoliša od negativnog uticaja voda i dr. Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 4. Pribavljane potrebne saglasnosti. Razvoj moderne infrastrukture u skladu sa principima održivog razvoja 2. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2007. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoñaču radova -više faza (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo).Izvedeni radovi na regulaciji (2007-2009. grada Sarajeva.000. Privoñenje zemljišta konačnoj namjeni prema RP “Privredna zona Rajlovac” čija izrada je u toku Zaštita područja uz rijeku Bosnu od izlijevanja iz korita i sprečavanje nastanka šteta objektima.7. Izrañen glavni projekat za I etapu (2007.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.1. Federacija BiH (Ministarstvo prometa i komunikacija – Direkcija za ceste i Ministarstvo vodoprivrede… -JP “ Vodno područje slivova rijeke Save”) 4. Izrañen elaborat (2007. Izvoñenje radova na regulaciji (više faza) 5.) 2007-2009. Zaštita od poplava Strateški cilj – mjera Naziv projekta 2.

Kanton putem nadležnih ministarstava 3.500.Halilovići -Privoñenje zemljišta konačnoj namjeni prema usvojenom RP -Zaštita područja uz rijeku Miljacku od izlijevanja iz korita i sprečavanje nastanka šteta objektima.7.Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2.Izrañen elaborat (2007. Općina Novi Grad Sarajevo (rješavanje imovinsko-pravnih odnosa) 2.) 4.godina) 2.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2007.Investitori putem preuzetih obaveza po ugovoru sa Općinom Novi Grad Sarajevo 144 .) 2007 – 2011.saobraćajnoj i komunalnoj infrastrukturi 1.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.Izvoñenje radova na regulaciji (više faza) 1.Izvedeni radovi na regulaciji (2007-2011. Zavod za izgradnju KS 5.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 3.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 3.Izvoñenje radova na regulaciji rijeke Miljacke dionica : RTV dom.000.Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora izvoñaču radova (više faza) (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 4.Pribavljane potrebne saglasnosti. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2007.god.7. JP za “ Vodno područje slivova rijeke Save” 4. godine) 3.Zaštita od poplava 2.2.

mjera 2.Buča potok 200 . / 2008.908 m2 Period implementacije 2015.8.Dobrinja 434 . Općina Novi Grad Aktivnosti i nosioci (partneri) - Očekivani rezultat Izgradnja 1.1. x BGP ukupno 98. obezbjeñenje uslova za stambeno zbrinjavanje mladih. visokoobrazovanih kadrova. Grad Sarajevo.Izgradnja stanova u kolektivnim stambenim objektima na teritoriji Općine Novi Grad Svrha projekta - privoñenje zemljišta konačnoj namjeni. rješavanje imovinsko-pravnih odnosa konkurs za dodjelu lokacija realizacija izgradnje (investitori) potencijalni investitori grañevinska preduzeća i fondovi za izgradnju stanova.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.023 stana u naseljima: . Kanton Sarajevo. stvaranje uslova za zamjenu stambenog fonda.8.Čengić Vila 211 . javne kantonalne komunalne organizacije.Izgradnja novih stambenih jedinica u skladu sa planiranim strateškim opredeljenjima iz prostornog plana Kantona Sarajevo Naziv projekta 2.dotrajalih stambenih jedinica za nove stambene jedinice.Alipašin Most VII 178 2007. X Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Fondovi potencijalnih investitora 145 .Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .

000.000 KM u 2007. x Finansiranje prve faze iz opštinskog budžeta bi bilo oko 80.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 146 .1. rekreacije i turizma 3.1. godini. druge faze oko 60. Završetak grañevinskih radova i pratećih objekata (investitor općina) 4. Glavni projekat izrañen Plan poslovanja i upravljanja objektima završen Izgrañen objekat i pušten u rad Napravljen program za mlade 2007. godini. te programi korištenja po ciljnim grupama 1.1.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. 2009.Područje Strateški cilj . Izrada programa za mlade (konsultantska kuća u saradnji sa općinom) 1.Projekat završetka izgradnje stadiona „Otoka“ Svrha projekta je završetak stadiona Otoka sa pratećim objektima u cilju zadovoljavanje potreba grañana KS te promociju rekreativnih. potrebno je ostvariti i održivost projekta tako što bi se izradio plan poslovanja i upravljanja objektima. sporta. 4. 2.000 KM u 2007. Četvrta aktivnost bi se finansirala iz općinskog budžeta u vrijednosti od 40.Izgradnja objekata za kulturu. rekreaciju i turizam Naziv projekta 3.000 KM. sportskih i kulturnih sadržaja. Projektna dokumentacija (izrada ili revizija) (konsultantska kuća) 2.000 KM U 2008. 3. Plan poslovanja i upravljanja objektima (konsultantska kuća) 3. Osim toga. Treća faza bi se finansirala u saradnji sa partnerima u vrijednosti oko 1. i 2008. i 2008. sport. 2008.

Osim toga. x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Projektna dokumentacija u budžetu 2007.Izgradnja objekata za kulturu.000 KM sa partnerima 2008-2009.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. sportskih i kulturnih sadržaja. Izrada glavnog projekta sportske dvorane (konsultantska kuća) 2. 147 .2. sporta. x 2009.700. sport.godina. a izvoñenje u Vrijednosti 2.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3. rekreacije i turizma 3. potrebno je ostvariti i održivost projekta tako što bi se izradio plan poslovanja i upravljanja objektima 1. x 2008. Izvoñenje radova (općina i partneri) Glavni projekat Plan poslovanja i upravljanja objektima Izgrañen objekat i pušten u rad 2007. rekreaciju i turizam 3.Područje Strateški cilj .1. godine. Izrada plana poslovanja i upravljanja objektima (konsultantska kuća) 3.Projekat završetka izgradnje SRCE – Buča potok Svrha projekta je završetak sportsko – rekreacionog kompleksa sa sportskom dvoranom za zadovoljavanje potreba grañana te promocija rekreativnih.1.

000 KM. Kanton) 1. Izrañena projektna dokumentacija Plan izgradnje i upravljanja kompleksom napravljen Projekat u formi PPP Izgrañen kompleks Promotivne aktivnosti izvršene 2007. godini. Formiranje partnerstva privatnog i javnog sektora (konsultantska kuća i općina) 4.000 KM U 2008.Područje Strateški cilj . druge faze oko 80. 3. Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje prve faze iz opštinskog budžeta bi bilo oko 100. rekreacije i turizma 3. 4.000.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. sport. x 2009. Promocija sadržaja Park šuma Mojmilo (konsultantska kuća.000 KM u 2007. koji će sadržavati aboretum. Izrada plana izgradnje i upravljanja kompleksom (konsultantska kuća) 3. Kanton i investitori) 5. Izgradnja kompleksa (općina.Izgradnja objekata za kulturu. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća) 2. općina. 5.000 KM. botanički vrt. rekreaciju i turizam 3.000 KM u 2008 godini kao ičetvrta faza u vrijednosti od 60. 1.3.1.1. kulturnog. sportskog i turističkog sadržaja te njihovu promociju u sklopu park šume Mojmilo. sporta. sankalište i slične sadržaje. te treće faze 40. 2.godini. Četvrta faza bi se finansirala u saradnji sa partnerima u vrijednosti oko 3. x 2008.Park šume Mojmilo Naziv projekta Svrha projekta Projekat podrazumijeva izgradnju kapaciteta rekreativnog. 148 .mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.

3. i 2009. 149 . 4. x 2009. Završetak grañevinskih radova i pratećih objekata (investitor općina) 4. Plan poslovanja i upravljanja objektima (konsultantska kuća) 3. zabavnih i edukativnih sadržaja. Treća faza bi se finansirala u saradnji sa partnerima u vrijednosti oko 200. Projektna dokumentacija (izrada ili revizija) (konsultantska kuća) 2.Dom u Reljevu Svrha projekta je opremanje i svrsishodno korištenje doma kulture u Reljevu u cilju zadovoljavanje potreba grañana tog naselja te promociju kulturnih. X 2008.Izgradnja objekata za kulturu. Osim toga potrebno je ostvariti i održivost projekta tako što bi se izradio plan poslovanja i upravljanja objektima.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. sport.000 KM u 2008.4. rekreaciju i turizam 3. sporta.Područje Strateški cilj . godini.000 KM. Glavni projekat izrañen Plan poslovanja i upravljanja objektima završen Izgrañen objekat i pušten u rad Napravljen program za mlade 2007. Izrada programa za mlade (konsultantska kuća u saradnji sa općinom) 1. druge faze oko 50. te programi korištenja po ciljnim grupama sa posebnim osvrtom na mladu populaciju. 1.1.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3. x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje prve faze iz općinskog budžeta bi bilo oko 40.000 KM u 2007.1. 2. rekreacije i turizma 3.

Izgrañen Memorijalni park “Žuč” (2010-2015. sport.1..Historijsko-memorijalnI kompleks “Žuč”.više faza) Strateški cilj . godina i perioda opsade grada. Period implementacije X Ukupna vrijednost realizacije će se utvrditi na osnovu projektne dokumentacije i eksproprijacijskog elaborata Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. Javni natječaj za izradu projektne dokumentacije (nosilac: Kanton Sarajevo) 3.Definisan obuhvatai riješeani imovinsko-pravnih odnosi (2008-2009. a definirana kao historijsko-memorijalni spomenici 1. zavoda i stručne komisije 2.Izgradnja objekata za kulturu.Izrañen poseban programa stručne komisije za zaštitu i ureñenje Memorijalnog parka “Žuč” (2007) 2.) 3.Definisanje obuhvata i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa (nosilac: Kanton Sarajevo i Općina) 4.Izrada posebnog programa stručne komisije za zaštitu i ureñenje Memorijalnog parka “Žuč” (nosilac: Kanton Sarajevo) 2.memorijalni park “Žuč” Realizovati postavke iz Prostornog plana Kantona Sarajevo područja posebnih obilježja na teritoriji Kantna za lokalitete i mjesta značajna po dogañajima iz rata 1992-1995. rekreacije i turizma 3. Javni natječaj za izradu projektne dokumentacije (2007-2008.5. Kanton putem nadležnih ministarstava.) 5.) 4. Općina Novi Grad Sarajevo će pružiti podršku ovom projektu kroz aganžman nadležnih službi za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i izdavanja potrebnih saglasnosti i dozvola 150 . Izgradnja Memorijalnog parka “Žuč” (nosilac: Kanton Sarajevo) 1.mjera Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati 2007 – 2015.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture.1.Pribavljanje potrebnih saglasnosti i grañevinske dozvole (nosilac: Kanton Sarajevo i Općina) 5. rekreaciju i turizam 3. sporta.Pribavljane potrebne saglasnosti i grañevinske dozvole (2009.

Valorizacija kulturno historijskog nasljeña Ovim projektom obezbijedit će se zaštita i adekvatna valorizacija postojećeg kulturno-historijskog naslijeña i jačanja kapaciteta turističke ponude općine Novi Grad.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture.000 KM. x 2008. sport.Područje Strateški cilj . Urbanističkog rješenja tunela spasa i program korištenja i upravljanja u saradnji sa privatnim sektorom (konsutlantska kuća) 3.000 KM u 2007. druge aktivnosti oko 15. Kao tri glavne turističke atrakcije projekat će se koncetrirati na valorizaciju tri grupe objekata a) kompleks tunel spasa b) turističko selo Mojmilo i sadržaji c) kuća Hadžihalilovića 1. godini.6. Kuća Hadžihalilovića u funkciji turističke ponude općine 2. sporta. Izrada programa za kulturne manifestacije u Olimpijskom selu (općina) 1. Realizacija projekta kuće Hadžihalilovića. rekreaciju i turizam 3.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.Izgradnja objekata za kulturu. rekreacije i turizma 3. Napravljen program kulturnih manifestacija u Olimpijskom selu Mojmilo 2007.1. x 2009. uz projektnu dokumentaciju i program korištenja i upravljanja (konsultantska kuća) 2. te izvoñenje u širem partnerstvu po studiji izvodljivosti 151 . x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje prve aktivnosti iz opštinskog budžeta bi bilo oko 150. Izrañen urbanistički projekat tunela spasa. te napravljen program korištenja i upravlajnja u skladu sa PPP principima 3.1.

Održati i unaprijediti postojeće manifestacije .Promotivna kampanja Općina i partneri -Ostvareno partnerstvo u realizaciji programa -Povećana ponuda kulturno. 90.Programi aktivnosti u oblasti kulture i sporta i povezanost sa turističkom privredom .sportskih sadržaja uz sinergetske efekte većeg broja učesnika -Zadovoljstvo stanovnika općine i motivacija da se aktivne uključe u manifestacije zabavno – sportskog sadržaja -Doprinos razvoju turizma i povećanje interesovanja turista da posjete općinu Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat 2007. sporta.Planiranje programa.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3. Period implementacije x 2008.1.000 KM Podrška ostalim projektima kulture i sporta od značaja za općinu) 152 . sredstava i nosioca .2.Unapreñenje turizma. i kulture 3.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. rekreacije i turizma 3. sporta. 180. Stalno x x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 350.2.Ostvariti partnerstvo sa ostalim zaintersovanim subjektima .000 KM Općina.000 KM Grant za razvoj kulture i sporta.000 KM Novogradski dani.Javno ustanovljavanje interesa potencijalnih partnera .Područje Strateški cilj . kao i ulaganja partnera (80.

x 2009.1. kulturu u vlasništvu Općine 3. kao mogućnost za bržu reformu javne uprave -Ureñena igrališta i objekti 2007.000 KM i dalje po finansijakom planu do 1.Efikasno upravljanje i namjenska upotreba objekata za sport.3. do x 2011. 500.500.god x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja -Općina: u 2007. sporta.god. sponzori 153 .Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. sportska društva.Područje Strateški cilj .god. x 2008. u 2008.3. rekreacije i turizma 3. šema -Osamostaljivanje samostalnog pravnog subjekta -Općina -Sportska društva. 100.000 KM -Partneri: privredna društva.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3. kulturna društva i agencije -Specijalizovano preduzeće za efikasno upravljanje. održavanje i korišćenje u skladu sa potrebama grañana -Nova radna mjesta.Osnivanje javnog preduzeća za upravljanje objektima za javnu upotrebu u vlasništvu Općine Novi Grad Sarajevo -Riješiti upravljanje i tekuće održavanje -Riješiti efikasno namjensko korišćenje objekata u javnoj upotrebi vlasništvo Općine -Izrada normativnih akata i registracija -Obezbjeñenje finansijskih sredstava etapno -Postavljanje menadžmenta i org. Grad Sarajevo.000 KM.

x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja x x 150.1.Razvoj lokalne uprave 4. 2009.primjer moderne lokalne samouprave 4.1.000 KM za 10 novozaposlenih za jednu god.Provoñenje reforme lokalne uprave Uspostava kvalitetne lokalne administracije u skladu sa lokalnom samoupravom -Donošenje odluke vezano za zbrinjavanje zaposlenih neadekvatne stručne spreme -Izmjene Pravilnika Jedinstvenog općinskog organa uprave -Zapošljavanje kvalitetnog i kreativnog visoko obrazovanog kadra educiranog za poslovne državne uprave i projektnom pristupu u rješavanju problema – u naredne 3 godine u strukturi uposlenih povećanje godišnje prosječno za 10 VSS Općina -Usvojene odluke o kadrovskom jačanju Općine -Realizovano zapošljavanje kvalitetnog i kreativnog visoko obrazovanog kadra -Poboljšanje u kvalitetu pružanja usluga lokalne administracije -Kvalitetnije planiranje i upravljanje projektima -Uspješnija saradnja sa partnerskim organizacijama na realizaciji zajedničkih programa Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije 2007.1.ONG je lider . Općina 154 .Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. 2008.

službenika i namještenika Općine u pravcu zadovoljavanja potreba i očekivanja grañana i drugih korisnika usluga općinske administracije.000 KM 155 . uz primjenu svjetski prihvaćenih standarda djelovanja javne uprave Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Odgovornosti i ovlaštenja su utvrñeni Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Jedinstvenog općinskog organa uprave i posebnih službi.2. 2009.ONG je lider . motivisanje i osposobljavanje rukovodstva.Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. Očekivani rezultat -kvalitetno i blagovremeno ispunjavanje zakonskih zadataka.1.g. 2008.1. obezbjeñenje materijalno-tehničkih uslova. proces informisanja i neke druge procese. S obzirom da ovaj projekat obuhvata i proces stručnog obrazovanja i usavršavanja. neophodno je za održavanje ovog projekta u budžetu za 2007.Razvoj lokalne uprave 4. zaštita prava pojedinaca i javnog interesa -odvojenost politike i administracije -zakonito provoñenje upravnih postupaka uz poštivanje zakonskih rokova -pojednostavljenje procedure za stranke i preglednost poslovanja -ostvarivanje zacrtanih programa 2007. planirati sredstva od 30.primjer moderne lokalne samouprave 4.Održavanje kvaliteta usluga u skladu sa ISO 9001 : 2000 Svrha projekta je uspostavljanje efikasne lokalne uprave. Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Projekat održavanja kvaliteta usluga u skladu sa meñunarodnim sistemom kvaliteta ISO 9001:2000 je dugoročan i vremenski neograničen U užem smislu gledano postoje redovni godišnji troškovi po osnovu potpisanog ugovora sa certifikacijskom kućom. a odnose se na redovne godišnje provjere funkcionisanja sistema kvaliteta.

Organizovanje savremene press službe . .mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.Konsenzus svih učesnika u donošenju odluka o načinu organizacije lokalnog medija Općina -Uspostavljena moderne press službe -Obezbjeñenje trajne programske sheme putem lokalne TV -Ažurno i kvalitetno informisanje javnosti -Veće interesovanje javnosti za tekuće aktivnosti lokalne uprave -Veća motivacija grañana za aktivno uključivanje u aktivnosti lokalne zajednice Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat 2007.ONG je lider . . X x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja .1.Izrada elaborata o finansijskoj opravdanosti osnivanja lokalne TV. Period implementacije x 2008.3.Područje Strateški cilj .000 KM PRESS služba sa opremom Elaborat će pokazati potrebna finansijska sredstva za osnivanje TV Općina 156 . 2009.Formiranje moderne press službe ili pokretanje osnivanja lokalne TV Svrha projekta je potreba za uspostavljanjem moderne press službe i efikasnom distribucijom informativnih materijala u cilju kvalitetnog informisanja grañana i sveukupne javnosti. Elaborat o finansijskoj opravdanosti osnivanja lokalne TV pokazat će da li je Općina u mogućnosti formirati vlastitu TV ili koristiti usluge drugih.primjer moderne lokalne samouprave 4.1.Razvoj lokalne uprave 4.50.

2008. Privredna komora -Planiranje u skladu sa ekonomskim razvojem u svim segmentima.Razvoj lokalne uprave 4.000 KM godišnje Općina 157 .4.Periodična savjetovanja i okrugli stolovi Općina. državna agencija. SERDA.ONG je lider .primjer moderne lokalne samouprave 4.Interna i eksterna edukacija samostalno i uz pomoć konsultanata .Izbor konsultanata i literature .Podizanje efikasnosti lokalnog planiranja Osposobljavanja cjelokupnog menadžmenta za efikasno planiranje u skladu sa standardima planiranja . projektni pristup -Uspješniji menadžment -Obezbijeñeni kvalitetni konsultanti i literatura -Obezbijeñene panel-diskusije na temu unapreñenje planiranja -Brži razvoj lokalne zajednice 2007. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 10.1.1.Područje Strateški cilj-mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.Definisanje programa edukacije .

koja će omogućiti fizičkim i pravnim licima brži i ekonomičan pristup informacijama evidentiranim u katastarskom operatu (internet) i ažuriranje podataka katastra sa stanjem u zemljišnoj knjizi i stvarnim stanjem na terenu. -Izbor vanjskih saradnika (konsultanata) -Nabavka odgovarajućeg softvera (programskih paketa) i prateće opreme (hardver) -Skeniranje analognih planova katastarskog i gruntovnog premjera -Vektorizacija skeniranih planova -Formiranje baze podataka -Formiranje GIS-a -Edukacija službenika i namještenika samostalno i uz pomoć konsultanata (spoljnih saradnika) -Izrada digitalnog orto-foto snimka za područje općine Novi Grad Nosilac navedenih aktivnosti je Općina uz pomoć vanjskih saradnika (Federalne uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove i dr.000.5.ONG je lider . x 2009.) -Brza i efikasna administracija -Efikasan razvoj lokalne zajednice kroz pružanje podataka i podrške razvojnim planovima Općine i Kantona Sarajevo -Uspješan menadžment 2007.Razvoj lokalne uprave 4.00 KM Projekat se finansira iz općinskog budžeta (sredstva ostvarena kroz naplatu usluga katastra) i donacije Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove. 158 . te eventualnim donacijama kroz učešće u projektima EU. x 2008.1.Vektorizacija i digitalizacija analognih planova katastarskog operata Općine Novi Grad Sarajevo i formiranje GIS-a Formiranje baze podataka (GIS).Područje Strateški cilj .mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.primjer moderne lokalne samouprave 4.1. X Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Ukupna vrijednost projekta 250.

x x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 3. organi mjesnih zajednica. NVO -Veća informiranost grañana o svim aktivnostima Općine -Afirmisanje uloge zbora grañana i masovnije uključivanje grañana u donošenje odluka u pravcu razvoja lokalne samouprave -Efikasnije i realnije planiranje -Uspješnija saradnja sa organima mjesnih zajednica i grañanima na realizaciji projekata Očekivani rezultat 2007.000 KM (edukacija) Općina 159 .6.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.ONG je lider .Uključivanje grañana u procese i aktivnosti Općine (animiranje grañana putem MZ) -Uključivanje većeg broja grañana u donošenje odluka. te uključivanje istih u procese i aktivnosti Općine -Razvoj lokalne samouprave Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) -Definisanje plana aktivnosti -Interna i eksterna edukacija organa mjesnih zajednica -Uvezivanje NVO na realizaciji projekata Općina. Period implementacije x 2008.Područje Strateški cilj . 2009. grañani.1.primjer moderne lokalne samouprave 4.Razvoj lokalne uprave 4.1.

x 2009. -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta -Odrediti kriterije -Finansijsku podršku projektima u 26 mjesnih zajednica -Razvoj kapaciteta koji uključuju treninge.ONG je lider . x 70. -Povećana informiranosti ONG o potrebama grañana i njihovo zadovoljenje u skladu sa mogućnostima -Omogućeno grañanima da grade budućnost ONG -Razvijeno povjerenje izmeñu grañana i ONG -Izgrañena potpora za lokalne aktivnosti i ulaganja -Povećano sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkih projekata -Povećana odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica.000 KM po MZ x 16 MZ ONG.Razvoj lokalne uprave 4. doprinos grañana i lokalne zajednice. -Stvaranje okruženja za uspostavljanje civilnog društva.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.000 KM godišnje Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 3. 2008. pratiti i ažurirati MZ. KS. ONG. -Povećanje informiranosti ONG o potrebama grañana i zadovoljiti ih u skladu sa mogućnostima -Omogućiti grañanima da grade budućnost ONG -Razviti povjerenje izmeñu grañana i ONG -Dobiti potporu za lokalne aktivnosti i ulaganja -Povećati sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkih projekata -Povećanje odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica.Područje Strateški cilj . poduzetnika 160 . i drugi -Povećano sudjelovanja grañana u rješavanju njihovih lokalnih krucijalnih problema u ONG -Osnažene MZ i povećana njihova spremnost aktivnog uključenja u razvoj svojih sredina.primjer moderne lokalne samouprave 4.1. -Stvarano okruženje za uspostavljanje civilnog društva. NVO.7.1. 2007. KS.Projekti finansijske podrške ONG inicijativama grañana u MZ Svrha projekta -Povećanje sudjelovanja grañana u rješavanju njihovih lokalnih krucijalnih problema u ONG -Osnažiti zajednice i povećati njihovu spremnost da se aktivno uključe u razvoj svojih sredina. radionice i stručne konsultacije -Izrada planova finansiranja usklañenih sa potrebama grañana i strategijom ONG -Izrada plana kako provesti.000 do 5.

Područje Strateški cilj OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.primjer moderne lokalne samouprave 4. Implementacija PPP projekata (općina uz podršku konsultanta) 1. kako bi se obaveze efikansije izvršavale. Tehnička podrška u implementaciji akcionog plana (konsultantska kuća). Moguće je vršiti sufinansiranje iz sredstava budžeta kantona ili SERDA. Ovakav pristup bi stimulirao ulaganja na području općine. Obućeni uposlenici vezano za projektni pristup 2. te da se stvore uslovi za promociju Partnerstva Privatnog i Javnog sektora (primjena metodologije u praktičnom smislu).1.Promocija projektno orijentiranog pristupa u radu općine. 4. Izvor finansiranja je općinski budžet. 2015. Ostvareni dodatni prihodi za općinu iz realizacije PPP projekata 6. 1. PPP koncept prezentacija (konsultantska kuća) 5.Razvoj lokalne uprave 4. Obućeni uposlenici za primjenu PPP koncepta u praksi 4.1. Alati koji se koriste u projektnom pristupu (obuka) – konsultantska kuća 4. predstavljanje i promocija PPP (Public Private Partnership) koncepta Svrha projekta je da se uposlenicima u općini predstavi projektno orijentirani pristup u radu. x x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Vrijednost projekta je 20. Bolja i konkretna saradnja sa privatnim sektorom u realizaciji projekata 2007. Realizirani PPP projekti 5. Obuka za sve uposlenike o projektnom pristupu (konsultantska kuća) 2. 161 . Implementiran akcioni plan za uvoñenje projektnog pristupa u rad općine 3. Akcioni plan tranformacije rada uposlenika na projektno orijentirani pristup. (konsultantska kuća u saradnji sa općinom) 3. napravila distribucija ovlasti i obaveza. 2008. Razvoj pilot PPP projekata (konsultantska kuća u saradnji sa općinom) 7.8.000 KM na godišnjem nivou. Alati za implementaciju PPP koncepta (obuka – konsultantska kuća) 6.ONG je lider . stvorili uslovi za evaluiranje rada uposlenika na objektivan način.

Formiranje odjela za zaštitu okoliša Obezbjeñenje kapaciteta za provoñenje projekata za zaštitu životne sredine od strane lokalne zajednice -Izmjene i dopune pravilnika organizacione strukture -Organizovanje odjela za zašt. 2008.ONG je lider . planove i projekte vezano za zaštitu okoliša -Uspostavljen održiv razvoj lokalne zajednice 2007.Lokalna okolinska zaštita Naziv projekta Svrha projekta 4. kao i ulaganje partnera 162 . okoliša -Upošljavanje najmanje 2 VSS odgovarajuće struke i dodatnih vještina.000 KM Općina.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 4.primjer moderne lokalne samouprave 4.2.1. znanja i iskustva -Partnerstvo sa zajednicom -Izrada programa edukacije na lokalnom nivou za sve Općina -Uspostavljen odjel koji provodi i realizuje zakone.2. x Stalno x Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 50.

2008.Uspostava ureda i ovlašćenja referenta . NVO -Uspostavljen ured -Poboljšan nivo saradnje Općine i NVO 2007.Edukacija Općina.primjer moderne lokalne samouprave 4.3.Formiranje ureda za saradnju sa NVO Uspostava efikasne.Definisanje plana aktivnosti . X Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvor finansiranja 5.Razvoj civilnog društva Naziv projekta 4.3.ONG je lider .Potpisivanje memoranduma o razumijevanju Općine i NVO .000 KM (edukacija uposlenika) Općina 163 .1.Područje Strateški cilj-mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. partnerske saradnje sa NVO na principima civilnog društva .

«Raditi i uspjeti zajedno» Svrha projekta Uspostava jasnih i transparentnih procedura meñusobne saradnje i partnerstva izmeñu Općine i nevladinog sektora Aktivnosti i nosioci (partneri) .Ozbiljniji rad NVO 2007.Jačanje kapaciteta Općine i NVO .Potpisivanje sporazuma izmeñu načelnika. informisanje i institucionalno postupanje 164 .mjera 4.ONG je lider .3.primjer moderne lokalne samouprave 4. 2008. tako poželjnog partnerstva na rješavanju zajedničkih problema lokalne zajednice .Efikasnija raspodjela budžetskih sredstava za NVO . predsjedavajućeg OV i nevladinih organizacija u vezi procedura saradnje na teritoriji Općine / CPCD Sarajevo partner u ovom dijelu Očekivani rezultati .2.Razvoj civilnog društva Naziv projekta 4. x Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Veoma mala sredstva. uglavnom dobra volja.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .3.Unapreñenje saradnje i razumijevanja u skladu s principima civilnog društva.

3. x Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 165 . -Povećanje informiranosti ONG o potrebama grañana i zadovoljiti ih u skladu sa mogućnostima -Omogućiti grañanima utjecaj na budućnost ONG -Razviti povjerenje izmeñu grañana i ONG -Dobiti potporu za lokalne aktivnosti i ulaganja -Povećati sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkih projekata -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta -Odrediti kritična područja -Detaljna studija postojećeg stanja NVO sektora sa prijedlogom mjera -Izrada planova finansiranja usklañenih sa potrebama grañana i strategijom ONG -Izrada plana kako provesti. pratiti i ažurirati ONG. NVO.3. 2009. KS.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. i drugi -Povećano sudjelovanje grañana u procesu odlučivanja u ONG i stvoreno okruženja za uspostavljanje civilnog društva. -Povećana informiranost ONG o potrebama grañana i zadovoljenje istih u skladu sa mogućnostima -Omogućen utjecaj grañana na budućnost ONG -Razvijeno povjerenje izmeñu grañana i lokalne samouprave -Dobivena potporu za lokalne aktivnosti i ulaganja -Povećano sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkih projekata 2007. KS.Razvoj civilnog društva Naziv projekta 4.Projekt finansijske podrške ONG nevladinim organizacijama Svrha projekta -Povećanje sudjelovanja grañana u procesu odlučivanja u ONG i stvaranje okruženja za uspostavljanje civilnog društva.3. 2008. x x KM ONG.primjer moderne lokalne samouprave 4.ONG je lider .Područje Strateški cilj .

Razvoj civilnog društva 4.3. Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Planirati i izdvojiti sredstva za realizaciju ovih projekata (iz općinskog budžeta) na godišnjem nivou u iznosu od 30. Centar za razvoj biznisa Općine Novi Grad Očekivani rezultati Smanjenje broja nezaposlenih mladih osoba u našoj općini. Uticati da jedan dio ovih projekata bude kontinuirana aktivnost Općine.Područje Strateški cilj . 2008.Mladi i mogućnosti i perspektive zapošljavanja u BiH • • Krajnje ozbiljno pristupiti pronalasku rješenja za suzbijanje nezaposlenosti kod mladih Promovirati mogučnost honorarnog ili povremenog zapošljavanja Promovirati mogućnosti samozapošljavanja Promovirati i podsticati uspješne mlade poduzetnike Svrha projekta • • Aktivnosti i nosioci (partneri) Savjetodavni odbor mladih i Komisija za mlade Općinskog vijeća Partneri: Nadležne općinske službe.. Federacija) 2007.4.3. ali i da se prenesu na veće nivoe (Kanton.primjer moderne lokalne samouprave 4.000.00 KM Napomena: Da bi realizacija predloženog projekta bila i moguća unutar općinskih organa potrebno je: -Zvanično usvojiti dokument Rezultati istraživanja potreba mladih od strane općinskog načelnika i Općinskog vijeća -Obavezati općinske službe na poboljšanju onih segmenata rada koji mogu uticati na rješavanje problema identifikovanih u ovom dokumentu 166 .ONG je lider .mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.

visoku nezaposlenost. neophodno je istražiti specifične potreba ranjivih grupa i obezbijediti pomoć .Izrada programa i prihvatanje istog na OV .ONG je lider .Javno istraživanje .Istraživanje potreba svih korisničkih grupa socijalne brige Imajući u vidu sveprisutno siromašvo.Promocija projekta Općina.4.primjer moderne lokalne samouprave 4. brige .Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 4. NVO -Definisan program socijalne pomoći -Uspostavljena baza podataka korisnika socijalne pomoći -Kontinuirana pomoć najugroženijim kategorijama stanovništva -Obezbijeñeno finansiranje projekta 2007.4.Analiza rezultata .Planiranje finansijske podrške za projekat soc. socijalne i zdravstvene potrebe odreñenih grupa grañanstva.Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe Naziv projekta 4. Općina i dodatno partneri 167 . Kanton. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta x _________________ KM. 2008.1.

stanovništvo o štetnosti uticaja opojnih droga. direktore. sekundarnog i tercijalnog. -Provesti anketu o pojavnosti ovisnosti meñu djecom i mladima u osnovnim i srednjim školama uz analizu i objavu rezultata -Razvijati inovativne pristupe u prevenciji zloupotrebe opojnih droga -Osigurati čvršću integraciju preventivnog djelovanja kroz dodatni rad u školama i vannastavnim aktivnostima -Javnim tribinama.mjera 4. Projekat je utemeljen na interdisciplinaranom pristupu i sadrži čitav niz potprojekata koji se odnose na tri nivoa preventivnog djelovanja: primarnog.Prevencija narkomanije na području Općine Novi Grad Sarajevo Smanjenje broja novih konzumenata. zaustavljanje daljeg spuštanja dobne granice novih ovisnika. koji potiču njihovu socijalizaciju.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . daje se prioritet primarnoj prevenciji koja podrazumijeva kontinuiran edukativni rad sa školskom djecom i roditeljima. odmor i razonodu Općina. te usvajanje zdravih stilova života.Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe 4.primjer moderne lokalne samouprave 4.ONG je lider .2. te razvijanje sistemskog pristupa u njihovom rješavanju. seminarima.4. načinima prepoznavanja znakova konzumiranja opojnih droga -Uspostaviti saradnju sa printanim i elektronskim medijima. NVO Razvijena svijest o postojanju problema širenja ovisnosti o drogama i drugim psihoaktivnim supstancama kod mladih.4. okruglim stolovima i radionicama educirati nastavnike. te školskim biltenima o aktivnostima provoñenja programa prevencije -Provesti program prevencije narkomanije za prosvjetne djelatnike i roditelje za prepoznavanje i pružanje pomoći učenicima s rizičnim ponašanjem. te pružanje pomoći učenicima koji su već počeli konzumirati sredstva ovisnosti -Uključivati djecu i mlade u sadržaje organiziranog provoñenja slobodnog vremena.000 KM sa mogućim uvećanjem sredstava uz obezbjeñenje finansiranja dijela projekta od strane partnera 168 . X 2009 x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta x Na godišnjem nivou 75. roditelje. 2008. Kanton. Smanjenje stope kriminaliteta i povećanje sigurnosti grañana 2007.

škole -Uspostavljen institucionalni okvir za organizovanje neophodnih zanimanja u školama -Smanjenje devijantnih ponašanja kod djece 2007. Kanton.3. x Stalno X Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 169 .4.ONG je lider .Ustanovljavanje dinamike provoñenja projekta .primjer moderne lokalne samouprave 4.mjera 4.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .4. Period implementacije x 2008.Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe 4.Donošenje zakonskog okvira .Inicijativa prema Kantonu za angažovanje socijalnog radnika i psihologa u školama Smanjenje devijantnih pojava u školama.Obezbjeñenje namjenskih izvora finansiranja Očekivani rezultat Općina. mjera prevencije za sprečavanje sociopatoloških pojava kod djece u školama Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) .Upućivanje incijative prema KS .

4. bez oba roditelja za samostalan život ( djece poginuli branitelja. doprinosi grañana i lokalne zajednice.4. Centar za socijalni rad. NVO. poduzetnika 170 .000 KM godišnje NVO 80.4.ONG je lider . x 20.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj -mjera: 4. civilnih žrtava rata i djeca bez roditeljske skrbi) kojima prestaje aktivna zakonska podrška Adekvatna integracija mladih u sve aktivnosti društvene zajednice prema njihovim sposobnostima kako ne bi bili zloupotrijebljeni kao ranjiva populacija -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta u partnerstvu sa NVO -Izrada plana aktivnosti -Treninzi.Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe 4. i drugi -Omogućeno mladima da grade sigurnu vlastitu budućnost -Osposobljeni mladi stariji od 18 godina. Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat 2007. samozapošljavanju ONG.000 KM Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja ONG.primjer moderne lokalne samouprave 4. finansijska pomoć. bez oba roditelja za samostalan život -Povećana odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica. NVO. radionice i individualni rad. Period implementacije x 2008. KS. x 2009. KS.Projekt osposobljavanja mladih starijih od 18 godina. pomoć pri zapošljavanju.

Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe Naziv projekta 4.000 KM ONG.000 KM godišnje NVO 10. doprinosi grañana i lokalne zajednice.4.ONG je lider .primjer moderne lokalne samouprave 4. KS.4.Mreže uzajamne pomoći Organizovanje mreže uzajamne pomoći grañana jedni drugima i soc.5. NVO.p Svrha projekta -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta u partnerstvu sa NVO -Izrada plana aktivnosti -Kreiranje softvera za podršku Mreže -Animiranje korisnika i propagandne aktivnosti -Izgradnja Mreže -Administrativna podrška Mreži u partnerstvu sa NVO -Organizacija sedmičnih i mjesečnih druženja i razmjena informacija Aktivnosti i nosioci (partneri) ONG. x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 10. NVO i drugi -Razvijena Mreža uzajamne pomoći grañana jedni drugima i socijalno ugroženim kategorijama -Povećana odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj -mjera: 4. X 2009. 2008. poduzetnika 171 . KS. Očekivani rezultat Period implementacije 2007.Projekt razvijanja volonterizma i samopomoći . Centar za socijalni rad.

partnerstvu 4. a revidiranje Strategije u okviru 3 godine.Općinski načelnik osigurava realizaciju Strategije i imenuje posebno tijelo za praćenje realizacije. 172 . u saradnji i sa vladinim.Realizaciju Strategije provode općinske službe u okviru svojih nadležnosti.Ažuriranje provedenih aktivnosti i projekata radi se svake godine. u sastavu: -Predstavnici Jedinstvenog općinskog organa uprave -Predstavnici poslovnog sektora -Predstavnici nevladinih organizacija -Predstavnici viših nivoa vlasti 3. nevladinim i poslovnim sektorom.V PROVEDBA I IMPLEMENTACIJA STRATEGIJE 1. 2.Ovaj dokument usvaja Općinsko vijeće i opredjeljuje se za trajno postupanje po istom.

škola. javnih preduzeća.Projekti drugih institucija 2. godine” 5.VI PRILOZI 1.”Program Javnih investicija Kantona Sarajevo 2006 – 2008” Zavod za planiranje razvoja KS 4. NVO na poboljšanju stanju u nadležnim oblastima 3.Prijedlog općinskih službi.Analiza anketnih upitnika popunjenih od strane grañana (u MZ) u sklopu informativne kampanje o Strategiji 173 .Najbolji učenički rad na temu “Moja vizija općine Novi Grad 2015.

000.000.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.1.000 KM Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 2008. 174 .000.000 KM cca 5.KM Obrazac ispunjen prema radnom materijalu dokumenta okvirnog budžeta Kantona Sarajevo 2007-2009.g. 1.Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Poboljšanje uslova za rad u školama Izgradnja objekta Gimnazije u Općini Novi Grad Svrha projekta Obezbjeñenje uslova za školovanje učenika srednjeg obrazovanja Aktivnosti i nosioci (partneri) Obezbjeñenje finansijskih sredstava i provoñenje procedure po zakonu o javnim nabavkama BiH Očekivani rezultati Obezbjeñeni uslovi za školovanje 1450 učenika srednjeg obrazovanja 2007.000. Period implementacije 1.Projekti drugih institucija Kanton Sarajevo Ministarstvo obrazovanja i nauke a. Područje Strateški cilj .

Područje Strateški cilj .000 KM Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 2008.000 KM Obrazac ispunjen prema radnom materijalu dokumenta okvirnog budžeta Kantona Sarajevo 2007-2009. Period implementacije 1.000.b.g.000. cca 1.Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Poboljšanje uslova za rad u školama Izgradnja dvorane za fizičko vaspitanje OŠ „Behaudin Selmanović“ Svrha projekta Obezbjeñenje uslova za izvoñenje nastave iz predmeta fizičko vaspitanje u OŠ „Behaudin Selmanović“ Aktivnosti i nosioci (partneri) Obezbjeñenje finansijskih sredstava i provoñenje procedure po zakonu o javnim nabavkama Očekivani rezultati Obezbijeñeni uslovi za nastavu iz predmeta fizičko vaspitanje za 650 učenika osnovnog obrazovanja 2007. 175 .mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.

Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Izgradnja novih saobraćajnica koje će omogućiti brži protok saobraćaja Istok-Zapad Naziv projekta Projektna dokumentacija „Južna longitudinala od IV – XII transferzale“ -Izgradnja saobraćajnice „Južna longitudinala od IV – XII transferzale“ -Rješavanje gužvi na južnim dijelovima Kantona Sarajevo Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Izrada glavnog projekta sa četiri trake na pojedinim dionicama i denivelisanje raskršća Hrasno i Aneks Očekivani rezultati 2007. Period implementacije 2008. Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 176 .mjera 2.Kanton Sarajevo Ministarstvo prometa i komunikacija Direkcija za puteve a Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .

Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Izgradnja novih saobraćajnica koje će omogućiti brži protok saobraćaja kroz centralni dio Kantona Sarajevo Strateški cilj .b Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.mjera Naziv projekta Projektna dokumentacija „Sjeverna longitudinala od VI – XII transferzale“ -Izgradnja saobraćajnice „Sjeverna longitudinala od VI – XII transferzale“ -Rješavanje gužvi na sjevernim dijelovima Kantona Sarajevo Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Izrada projektne dokumentacije Očekivani rezultati 2007. Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 177 . Period implementacije 2008.

x Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.000 KM 2. 2008.Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Naziv projekta 1.600 KM 178 .Projekat odvojenog prikupljanja i recikliranja kućnog otpada -Trajno odreñivanje lokacija posuda za odlaganje kućnog otpada -Ureñenje lokacija posuda za odlaganje kućnog otpada i ekološki čistija sredina -Smanjenje količine odloženog otpada na deponiji uvoñenjem selektivnog odlaganja.Izgradnja niša – cca 160. prikupljanja i recikliranja istog -Precizno odreñivanje lokacija posuda za odlaganje kućnog otpada -Izgradnja niša za smještaj posuda za odlaganje kućnog otpada -Postavljanje posuda za selektivno odlaganje kućnog otpada za papir. plastičnu i metalnu ambalažu -Edukacija grañana o prednostima selektivnog odlaganja kućnog otpada Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati -Povećanje stepena ekološke svijesti grañana i smanjenje deponovane količine otpada na deponiji -Izgradnja 40 niša i postavljanje 180 reciklažnih posuda 2007.mjera 2.Projekat ureñenja lokacija posuda 2.Postavljanje reciklažnih posuda – cca 138.KJKP „RAD“ Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .

KJKP "TOPLANE" Područje Strateški cilj .1 milion KM (na području općine Novi Grad 3.KM) 179 . nabavku i ugradanju opreme -Ukupna ušteda u potrošnji gasa na nivou svih kotlovnica cca 13-15% -Visok stepen iskorištenja sistema 94-95% -Emisija CO 10 puta manja -Emisija NOx cca 2 puta manja -Povrat ulaganja na osnovu uštede gasa u periodu 5-6 godina Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati 2007-2010. ugradnju kondenzacionih kotlova i veću rekonstrukciju pumpnog sistema. sistema održavanja pritiska.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Smanjenje emisija iz ložišta u krovnim kotlovnicama kojima upravljaju KJKP Toplane kao prioritetnog projekta Kantonalnog plana zaštite okoliša Kantona Sarajevo (KEAP) Rekonstrukcija krovnih kotlovnica Projekta obuhvata veću rekonstrukciju krovnih kotlovnica tj. sistem daljinskog upravljanja i nadzora i dr -Smanjenje potrošnje gasa za 10-15% -Smanjenje emisije NOx ispod 120 mg/m3 dimnih plinova -Smnjenje emisije CO ispod 100 mg/m3 dimnih plinova -Smanjenje energetske potrišnje u krovnim kotlovnicama -Snižavanje ukupne energetske podtrošnje na nivou kompanije -Snižavanje emisije polutanata u dimnim gasovima i dovoñenje ispod zakonskih propisanih veličina -Obezbjeñenje finansijskih sredstava -Izrada glavnih projekata (mašinski. Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 6. elektro i grañevinskih) -Tenderske procedure za nabavku opreme.6 mil.

000 KM (400. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije 01. 2007. nabavka stubova.200 m. trolejbuske mreže i ovjesnog materijala te napojnih kablova.01.09. Aerodromsko naselje i aerodrom nemaju drugi vid javnog prevoza prema gradu.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Poboljšanje javnog gradskog saobraćaja širenjem mreže ekološki čistog i energetski efikasnog trolejbuskog saobraćaja Izgradnja trolejbuske mreže do Aerodromskog naselja Povezivanje Aerodromskog naselja i aerodroma „Sarajevo“ sa centralnim dijelovima grada Omogućiti putnicima aerodroma „Sarajevo“ i grañanima Aerodromskog naselja da koriste javni prevoz koji do sada nisu imali Izrada projekta na osnovu idejnog rješenja. 2008.000 KM Budžet Kantona i 800. grañevinski radovi i montaža te izgradnja 4 stajališta trolejbusa (Uraditi kontaktnu mrežu trolejbusa u dužini od 1.000 KM putem kredita) Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 180 . 06 .KJKP "GRAS" Područje Strateški cilj . 1. kanal za kablove napajanja iz EVP „Dobrinja“ i 4 niše za stajalište trolejbusa) Povezivanjem ovog naselja i aerodroma „Sarajevo“ sa drugim dijelovima grada povećat će se broj putnika trolejbuskog vida prevoza i ostvariti ekonomska korist za Gras.200.

200. 2008. platformama za rad na visini i drugom opremom (izgradnja hale.mjera Trajna sanacija putem remonta i modernizacije tramvajskog voznog parka a sve u cilju prevoñenja tramvajskog u lakošinski prevoz Izgradnja hale za modernizaciju tramvaja u KJKP Gras Naziv projekta Svrha projekta Na prostoru uz postojeću halu održavanja tramvaja dograditi halu površine 800 m2 sa 2 kolosijeka dijelom za pjeskarenje i pomoćnim prostorijama Obavljanje montaže instalacija grijanja. 09. dva kolosjeka od kojih jedan prolazni.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . odvojen dio za pjeskarenje i demontažu tramvaja opremanje hale za remont i modernizaciju tramvaja na slijepom kolosijeku i za tekuće održavanje na prolaznom kolosijeku) Na površini od 800 m2 radioničkog prostora obavljat će se pjeskarenje nakon demontaže tramvaja. 01. vazduha pod pritiskom i odsisavanja odjeljenja pjeskare te opremanje objekta dizalicama. 2007. Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. čelična konstrukcija.03 – 30.000 KM 181 . a na polaznom kolosijeku obavljat će se tekuće održavanje dijela tramvaja u korištenju. fina i završna montaža mehanike i elektrike tramvaja SATRA.

Sanirati i rekonstruirati segment tramvajske pruge na armiranobetonskoj ploči od Baščaršije do Tehničke škole i pruge na pragovima od Stupa do Ilidže uz prelaze preko pruge RTV dom i Tehnička škola. smanjuju vibracije koje štete okolne objekte i buka. Demontaža postojećeg gornjeg stroja pruge u gradskom dijelu. brz i pouzdan tramvajski saobraćaj. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Sanacijom i rekonstrukcijom tramvajske pruge. Izrada projektne dokumentacije. i 2008.900. obezbjeñuje se siguran. najznačajnijeg segmenta javnog prevoza u Sarajevu. 10. sistem oslanjanja i zatvaranje kolosijeka. 2008.000 KM Dio sredstava obezbijeñen donacijom i iz budžeta Kantona. 2007.31. obezbjeñenje sredstava.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 8. produžava vijek trajanja. te njegovo postupno provoñenje u lakošinski prevoz primjeren budućim potrebama Sarajeva Naziv projekta Sanacija i rekonstrukcija tramvajske pruge u Sarajevu.31.10 Period implementacije 01. godine Sanirati i rekonstruirati dio tramvajske pruge koja je u objektivno najlošijem stanju i ugrožava normalno odvijanje tranvajskog saobraćaja.mjera Trajna obnova i razvoj tramvajskog vida prevoza.06. 06 . smanjuju troškovi održavanja. izbor najpovoljnijeg izvoñača radova. 01. nedostajuća sredstva obezbijedit će se iz kredita 182 . sanacija AB ploče i montaža novih šina. faza 2007. Kod pruge na pragovima kompletna zamjena gornjeg i donjeg stroja pruge.

smanjiti saobraćajno zagušenje i zagañenje vazduha.01 do 31. urañena i od GRAS-a preuzeta sva konstrukciona i tehnološka dokumentacija. te njegovo postupno provoñenje u lakošinski prevoz primjeren budućim potrebama Sarajeva Naziv projekta Remont i modernizacija tramvaja ČKD.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . od čega 5 trodijelnih. urañeni alati i pristupi. niskopodne tramvaje SATRA 2 i 3. udobni i pouzdani tramvaji SATRA privući će nove putnike. druga faza projekta (15 tramvaja) Remontom i modernizacijom dotrajalih zglobnih tramvaja ČKD. KM Obezbijeñeno je finansiranje druge faze učešćem Vlade Kantona. GRAS-a u radnom angažovanju i kreditom RFZ banke 183 . 01. najznačajnijeg segmenta javnog prevoza u Sarajevu. Savremeni. K-2 dobiti savremene dvodijelne i trodijelne. 2008. K-2 tramvaji SATRA 2 i 3. 2007. Period implementacije 01. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati 15 modernizovanih tramvaja SATRA. omogućiti GRAS-u veći prihod i stabilnije poslovanje.5 mil. u toku su aktivnosti na prvim tramvajima u E-VMC i GRAS-u. udobne za putnike. To će biti tramvaji koji će slijedećih 20-ak godina obavljati ovaj vid prevoza. 01 do31. Ugovorena je isporuka opreme i komponenti od Simensa i Parsa.03. dijelom niskopodnih.mjera Trajna obnova i razvoj tramvajskog vida prevoza. Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 23. pouzdane i ekonomične. U prvoj fazi su urañeni i testirani prototipovi.12. obezbjeñuje više od 3500 putnih mjesta.

12. 01. gradskog prevoza. ugovaranje i isporuka opreme. 01. 01-31. montaža opreme. Potrebno je značatno povećanje brzine koja se namjereva riješiti.mjera Unapreñenje i razvoj tramvajskog vida prevoza. 2008.000 KM 184 . uspostavljanje sistema centralnog upravljanja i kontrole saobraćaja iz saobraćajnog dispečinga Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Pouzdan. svih vidova Izrada idejnog i izvedbenog projekta.12. izmeñu ostalog i prioritetima na raskrsnicama 2007. brz i udoban tramvajski saobraćaj obezbijedit će veći broj korisnika.000. 01 -31. dobit će se redovnost i pravovremeno informiranje putnika. Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 2. postupna transformacija tramvajskog u lakošinski prevoz putnika u KS Naziv projekta Sistem centralnog upravljanja i kontrole saobraćaja Svrha projekta Saobraćajni dispečerski centar u GRAS-u kojim bi se sa jednog mjesta upravljalo i kontroliralo kompletno odvijanje javnog.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .

01.900 putnih mjesta za udoban i pouzdan prevoz ekonomičnim i ekološki čistim trolejbuskim saobraćajem. konstrukcione i tehnološke dokumentacije. 15. U znatnoj mjeri se anagažuju domaće firme na izradi komponenti na karosiranju i montaži. a potom serija do ukupno 30 trolejbusa. 01. 01-31.000. nabavka materijala za karoserije. veoma nepouzdani u korištenju i skupi u održavanju.Područje Strateški cilj .mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Trajna obnova trolejbuskog voznog parka u okviru sanacije. 2009. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Izrada izvedbenih projekata. 2008. 03-31. 12. 12. GRAS dobiva 3. nabavka podvoza i kompleta elektroopreme. obnove i razvoja trolejbuskog vida prevoza Naziv projekta Nabavka podvozaka. elektroopreme i karosiranje 30 trolejbusa za grad Sarajevo Postepeno obnoviti trolejbuski vozni park koji trenutno čine trolejbusi prosječno stari 17 godina.12. Izrada po jednog prototipa solo i zglobnog trolejbusa.31.000 KM Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 185 . Period implementacije 01. Očekivani rezultati Sa 30 novih trolejbusa. 01. od čega 15 zglobnih. 2007. Karosiranje trolejbusa u Sarajevu u čeličnoj ili aluminijskoj izvedbi karoserija na isporučenim podvozima i montaža isporučene elektropreme u GRAS-u.

uz ovo će biti potrebne i saglasnosti općina. spriječavanje širenja i prevencije HIV/AIDSA i drugi projekti).500 KM. odnosno objektima na kojima je prethodno loše izvedena termička zaštita 4. prevencije oboljenja. Federalno ministarstvo zdravstva Na osnovu strategije za razvoj primarne zdravstvene zaštite.11. površina grañevinske parcele iznosi 7. sjednici Vlade Federacije BiH od 06. fasada.Strateški cilj: Optimalizacija energetske potrošnje Naziv projekta: Projekat „ENESANSA“ Krajnji cilj: Poboljšanje termoizolacione zaštite postojećeg stambenog fonda kolektivnog stanovanja Ciljevi projekta: Poboljšanje toplinskog efekta u stanovima.Iznalaženje novih modaliteta za održavanje postojećeg stambenog fonda kolektivnog stanovanja Naziv projekta: Stvaranje uslova za kontinuirano održavanje postojećeg stambenog fonda Krajnji cilj: Uspostavljanje sistema održavanja Ciljevi projekta: Održavanje stambenog fonda u skladu sa tehničkim normativima 186 . uz učešće Kantona Sarajevo od 30%. i 2007. Kanton Sarajevo Ministarstvo stambenih poslova Projekti koje Ministarstvo planira realizirati na području svih općina KS: 1.Strateški cilj:Proširenje kapaciteta stambenog fonda kolektivnog stanovanja u skladu sa demografskim kretanjima stanovništva Naziv projekta: Stvaranje uslova za pokretanje nove stambene izgradnje kolektivnog stanovanja Krajnji cilj: Stambeno zbrinjavanje mladih i kadrova Ciljevi projekta: Stvaranje povoljnih tržišnih uslova za stambeno zbrinjavanje mladih i kadrova 3.104 m2 .Projekti Ministarstvo vanjskih poslova BiH -Donacija NR Kine cca 4 mil. liftova i hidrofleksa Krajnji cilj: Stvaranje uslova za normalno korištenje raspoloživog stambenog fonda Ciljevi projekta: Zaštita objekata od dalje devastacije i stvaranje uslova za normalno održavanje stambenih objekata 2. godine predviñeno je jačanje primarne zdravstvene zaštite kroz izgradnju i opremanje ambulanti obiteljske medicine. Selimovića. Naravno. Drugi projekti u okviru Strategije su definirani odrednicama prema kantonima. a njihovo odreñivanje krajnje lokacije za implementiranje bit će precizirano u suradnji sa kantonalnim ministarstvima zdravstva. pored Rtv doma. odreñena finansijska potpora i sl. KM za izgradnju Gimnazije na Dobrinji -Planirana izgradnja ambasade i rezidencije Ruske Federacije u ulici Bulevar M. (naki drugi programi zdravstvene zaštite.Strateški cilj:poboljšanje uslova stanovanja Naziv projekta: Sanacija ratnim djejstvima oštećenih krovova. U toku 2006.2006. godine na području Novog Grada planirane su slijedeće ambulante: -Dobrinja 2 -Saraj-Polje -Sokolje -Alipašin Most -Buća Potok -Ali-pašino Polje B faza Ukupna procijenjena vrijednost grañevinskih radova i opremanje ambulanti je 286. Ovo je strateški projekat sa definiranim odrednicama prema općinama. kao i ispunjavanje prethodno definiranih uvjeta – osiguravanje prostora. usvojenoj na 176.

hilj. 4. 9. 10. 4. 2. 3. 2.br. 1. 12. 11. 15. 2. br. Naziv objekta TP Adema Buče 4 (1054) TP Boljakov potok 3 (1503) TP Vitkovac brdo (1689) TP Boljakov potok 4 (1667) TP Rječica 2 (0372) TP Zabrñe 2 (0860) U K U P N O: Ukupna (KM) sredstva 47872 64744 47872 53207 39020 22578 275293 Vrsta objekta NNM NNM NNM NNM NNM NNM Dužina trase (m) 800 1500 800 1000 1000 500 Plan ulaganja za 2006-2008. 10. 1. 11. 3. Prijedlog Plana ulaganja za 2007. do 3 mil KM.4 kV BRAĆE MULIĆ KB 10(20) kV BRAĆE MULIĆ X2 TP BRAĆE MULIĆ TP ADEMA BUĆE 3 (0821) TP RAGIBA DŽINDE )1263) TP SAFETA ZAJKE 2 (1126) STS 10(20)0. ED Sarajevo smatra da općina Novi Grad treba sufinansirati projekte izgradnje elektroenergetskih objekata sve dok u praksi primjenjuje sistem naplate takse za ureñenje grañevinskog zemljišta u postupku izdavanja odobrenja za grañenje. 9. 8.4 kV VRBOVSKA 2 TP VRBOVSKA 2 STS 10(20)0. 4. 14. 5. br. podružnica „Elektrodistribucija“ Elektrodistribucija Sarajevo u svojim planovima predviña ulaganje u izgradnju elektroenergetskih objekata na teritoriji općine Novi Grad na godišnjem nivou od 500. 5.4 kV TJEPOVAČKI PUT TJEPOVAČKI PUT UKUPNO: Ukupna sredstva (KM) 27188 52216 44342 14950 42174 52869 21146 37316 49467 54352 64470 14985 38182 513655 Vrsta objekta KB10(20) KBTS NNM STS UKB10(20) KBTS KB10(20) NNM NNM NNM NNM STS UKB10(20) Dužina trase (m) 800 Snaga TS (kVA) 630 1000 160 800 630 300 1000 1000 1100 1500 160 700 Plan ulaganja za ostale godine – Sredstva iz raznih izvora R. 6. 12. godinu – Obezbijeñena sredstva iz kredita EBRD R. 1.godinu – Sredstva iz budžeta JP „Elektroprivreda BiH“ R. 13. 6. 7. Naziv objekta TP ZAIMA IMAMOVIĆA 2 (1781) TP BOLJAKOV POTOK 2 (1032) TP PARTIZANSKA (1406) MIHALJEVIĆI 3 BRANISLAVA NUŠIĆA BRANISLAVA NUŠIĆA X2 BRNAISLAVA NUŠIĆA TP BOLJAKOV POTOK 1 (0753) TP BOJNIK 1 (0138) TP RELJEVO ĆUPRIJA (0124) TP BOJNIK FARMA KRAVA (0719) TP BOJNIK BRDO (1626) TP TRŽNI CENTAR VOJNIČKO POLJE (1632) TP VELIKA DRVETA 1 (0500) TP FEROELEKTRO 2 (0748) Ukupna sredstva (KM) 37336 62664 25550 37512 60695 47539 61220 42872 62772 93971 51639 72869 33868 42041 46978 Vrsta objekta NNM NNM NNM NNM KBTS KB10(20) NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM Dužina trase (m) 600 2000 800 1500 Snaga TS (kVA) 630 700 1500 800 1500 2000 1000 2000 1000 1000 1000 187 . 8. 7. 3. 13 Naziv objekta KB 10(20)kV HRASNO 1 – VRBOVSKA 2 TS 10(20)0. 5.4 kV MIHALJEVIĆI 3 UKB 10(20)kV MIHALJEVIĆI 3 TS 10(20)0. 6.JP „Elektroprivreda BiH“.

68.4 k TJEPOVAČKI PUT ZABRĐE 2 ADEMA BUĆE 8 TJEPOVAČKI PUT ŽUČ 1. 41. 61. 63. 21. 35. 49. 28. 50. 48. 33. 56. 19. 60.RP RAJLOVAC 3 KB RAJLOVAC KOLONIJA 1-TS 6. 30. 25. 17 18. RAZLOVAC 3 TP ZAIMA IMAMOVIĆA 1 (1375) TP ADEMA BUĆE 5 (1381) TP BREZANSKA ŽUČ 1 VELIKA DRVETA 1 VELIKA DRVETA 1 RELJEVO DVOR 4 (PERIVOJ) RELJEVO DVOR 4 (PERIVOJ) RELJEVO DVOR 4 (PERIVOJ) TP DEMIROVIĆA (1208) UKUPNO: 73777 115297 41133 70928 61198 78825 113297 16269 42498 41968 12564 13808 31045 29831 36775 47031 18459 37760 59272 43862 54940 44312 64164 48062 39292 16270 14985 42261 57842 38182 53268 26326 40000 20383 45933 600000 84355 84555 28902 40000 36539 36540 40010 1757 23406 23406 68089 20010 39822 15270 78075 20274 48043 3676209 NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM STS UKB10(20) NNM NNM KBTS KBTS UKB10(20) NNM NNM NNM NNM NNM nnm NNM NNM NNM NNM KBTS STS STS KBTS TS10 UKB10(20) KB10(20) KB10(20) KBTS NNM NNM KB10(20) NNM NNM NNM NNM KB10(20) KB10(20) KB10(20) NNM NNM NNM NNM KB10(20) TS10(20)0.OTKUP TP DOBRINJA 10 (1247) TP TEOLOŠKI FAKULTET (0804 UKLAPANJE TS 110/10-20 KV RELJEVO TP NAZOROVA (0413) TP REZAČEVA (1382) TP ZABRĐE 1 (0122) TP HRASNO 2 (0567) KB BAČIĆKO POLJE 7-TS 6. 27. 67. X2 ADEMA BUĆE 8x2 ASTRO (0772). 66. 52.16. 34. 39. 32. 26. RP RAJLOVAC 3 KB RAJLOVAC DEPO(755)-TS 6. 53. 22. 188 . 24. 29. 59. 47. 42. 55. 44. 57. 36. 51. 20. 37. 58. 23. 65. 46. 40. 64. 31. 38. 43.4 STS UKB10(20) NNM NNM 2000 3000 1000 2000 2000 2000 3000 160 800 1000 300 630 630 800 1000 1200 500 1000 1500 600 1500 600 2000 1000 250 160 160 630 630 700 1000 400 630 300 1000 10000 2000 2000 1000 1000 800 800 900 600 800 800 2000 250 630 160 1500 700 1000 Izgradnja elektoenergetskih objekata za nove regulacione planove Područje općine Novi Grad je veoma perspektivno za izgradnju novih industrijskih zona i stambenih naselja i u tom pogledu je Elektrodistibucija Sarajevo iz raspoloživih regulacionih planova uradila pregled potrebnih radova za izgradnju srednjenaponske elektroenergetske mreže. 54. 62. 45. TP ESADA MIDŽIĆA (1463) TP ADEMA BUĆE 6 (1512) TP DOBRINJA 47 (1546) TP RELJEVO DVOR 1 (0125) TP RIJEČICA 1 (0231) SAFETA ZAJKE 6 TP SAFETA ZAJKE 3 (0669) PALJEVO 2 PALJEVO 2 PALJEVO 2 TP DOBRINJA 16 (1253) VOJNIČKO POLJE 5 BOLJAKOV POTOK 1 PALJEVSKA ZABRĐE 3 ADEMA BUĆE 8 TP DŽEMALA BIJEDIĆA 4 (1518) TP ADEMA BUĆE 1 (0108) TP ADEMA BUĆE 2 (0104) TP HADŽIĆA 3(1191) TP ALIPAŠIN MOST 1 (0071) TP HADŽIĆA 2 (0078) TP HADŽIĆA 4 (0228) TP NEDŽARIĆI NASELJE 11 (1186) ŽUČ 1 PALJEVSKA STS 10(20)0.

16. 15. 27. 14.III» TS-RP «RTV» KB1-RP «RTV» KB2-RP «RTV» TS-RP «Poslovna zona Stup» KB-RP «Poslovna zona Stup» TS-RP «Trg meñunarodnog prijateljstva» KB-RP»Trg meñunarodnog prijateljstva» TS – RP «Alipašin Most VII» KB – RP «Alipašin Most VII» RP Bojnik – Dobroševići RP BOJNIK – DOBROŠEVIĆI TS RP «Bačići» KB1 RP «Bačići» KB2 RP «Bačići» TS RP «Priv. 20. 8. 2. 24. 26. posebno rubnih područja i područja koja su napadnuta bespravnom izgradnjom Evidentan je problem loših naponskih prilika rubnih područja općine ( procjenjujemo da bi se godišnja ulaganja u rješavanje problema u napajanju električnom energijom moglo značajno povećati ukoliko bi se ubrzale procedure dobijanja odobrenja za grañenje) Proceduru izdavanja saglasnosti za izgradnju i sanaciju elektroenergetskih objekata treba pojednostaviti i maksimalno ubrzati • 189 .III» KB2-RP «Alipašin Most II. 21.br. 9. 25.Regulacioni planovi za koje je potrebno izgraditi srednjonaponsku elektroenergetsku mrežu – kablovi 10 (20) kV i TS 10(20)0. 10. 30.zona Donje Telalovo polje» KB1 RP «Priv.4 kV R. 23. 5. 13. dodatno je opterećena vrlo komplikovanom i sporom procedurom: • • • Dobijanja odobrenja za prokop javnih površina Rješavanja imovinsko-pravnih odnosa za postavljanje EEO Dobijanja urbanističke saglasnosti i odobrenja za grañenje Zaključci • • Potrebni su značajni zahvati na saniranju i poboljšanju naponskih prilika. 3. 6. 12. 11. 7. Naziv objekta TS-RP «Alipašin Most I» KB-RP «Alipašin Most I» TS-RP «Alipašin Most II. 18. 28.III» KB1-RP «Alipašin Most II. 1. 17.zona Donje Telalovo polje» TS RP «Rajlovac III» KB RP «Rajlovac III» TS RP «Mojmilo» KB RP «Mojmilo» TS RP «Zabrñe» KB RP «Zabrñe» TS RP «Memorijalni muzej D-B Dobrinja – Butmir» KB RP «Memorijalni muzej D-B Dobrijnja – Butmir» TS RP «Otoka Meander» UKUPNO: Vrsta objekta KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KB10(20) KBTS KB10(20) KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KB10(20) KBTS KB 10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS Dužina trase (m) 2490 Broj TSca 6 3 1210 2650 6 2233 2530 5 2030 7 610 7 1850 5 2500 9 1210 3630 12 8460 7 5500 1 240 3 1100 1 58 38301 6 78 Problematika izgradnje nedostajućih elektroenergetskih objekata Problem neefikasnosti ulaganja u EES Problematika sanacije postojećih i izgradnje nedostajućih elektroenergetskih objekata. 22. 4. 29. 19.

Preduzeće „Park“ u narednom periodu planira nastaviti sa hortikulturnim ureñenjem općine po mjesnim zajednicama kao što je: ureñenje padinskog dijela naselja Anex. postavljanje parkovskih klupa.065.M. na Ali-pašinom Polju sadnja nove aleje. Zajke. preduzeća „Park“ i Općine Novi Grad. ružičnjaka.5 MVA. u Olimpijskom selu sadnja novih sadnica. u Buča Potoku rekonstrukcija zapuštenih površina uz željezničku prugu. U odnosu na druge općine u kantonu Sarajevo posjeduje najveće zelene površine (u urbanom dijelu). grmlje i sezonsko cvijeće. nova igrališta i td. razvijati takmičarski duh uvoñenjem raznih oblika nagrañivanja. Švrakino Selo sa mladim sadnicama. rekonstrukcija i ureñenje zelenih površina u ulici S. nove mlade aleje. ružičnjacima i dječijim mobilijarom. gdje je nosilac izgradnje Elektroprenos BiH kao i izgradnja srednjenaponske elektroenergetske mreže za realizaciju regulacionih planova. stvarati pozitivan odnos djeteta prema prirodi i okolini. .. u Dobrinji planiraju se nove sadnice. Selimovića i X transferzala na potezu Neñarići – Dobrinja zasaditi ukrasne sadnice. Novi trgovinski centri na općini i drugi izgrañeni objekti sa hortikulturnim sadržajem daju izgled evropskog grada. U cilju da se sačuva ono što je već urañeno.. nova igrališta.434 m2 . popravak dječijeg mobilijara. Na glavnim saobraćajnicama B. kao i aktiviranje saradnje izmeñu škola. kao i primjenom kaznenih mjera od strane eko policije.• U budućem periodu je potrebna izgradnja primarnog izvora u smislu izgradnje nove transformatorske stanice TS 110/20/10 kV Reljevo. U školama potrebno je aktivirati ekološke sekcije. 190 . koje se pruža prema naselju Otoka i uključujući prostor ispod zgrade Suda BiH. Zahvaljujući dobroj saradnji općine Novi Grad i KJKP „Park“ u proteklom periodu područje općine je dobilo urednije zelene površine. snage 31. KJKP „PARK" Ukupna površina travnjaka na području općine Novi Grad iznosi 1. grmlja. ružičnjaci. predškolskih ustanova.5 MVA a u drugoj fazi snage 2x31. preduzeće „Park“ predlaže ozbiljan rad na edukaciji djece i omladine.

600. Obrazovanje Osnovno obrazovanje 2004 do 2006.000 100.000 Općina Novi Grad Sarajevo Br. Općina Iliža Budžet 350.000 970.000 32.000.2008 Minist. uključeno je 2.000 Kandidova ni Socijalni zaštita porodice.000 50.Za zdrav.100.690. Sred.000.000 430. sve Općine U planiranim sredstvima za 2006.000 13.651. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo Sektor za društveno – ekonomsko planiranje Organizaciona jedinica za upravljanje i koordinaciju sredstava za razvoj Kantona Sarajevo “Program javnih investicija Kantona Sarajevo 2006-2008” R.351.000 430.2007 Minist.000. Stamb.000 200. sve općine Djelimično provedena studija izvodljivost Kandidovan i visoki prioritet Ostalo Muzeji 2006.lica I izbjeglice Budžet 2.000 40. soc.485 3. za rad. sredstva 2007. Lokacija Napomena 2008.12.000 551.500. Ministarstvo za boračka pitanja Budžet 900.800. Socijalni Zapošljavanje 3005 do 31.150.000 19. br.000 551.2008. sve Općine B 1 2 Kandidovani projekti Projekat obilježavanja značajnih dogañaja. I spomen obilježja 2006 do 31.000 150.701. Ministarstvo za boračka pitanja Budžet 500. Općina Novi Grad Sarajevo UKUPNO: Ministarstvo za rad. 1 Izgradnja OŠ u Naselju heroja Sokolje.000 1.pol.g. raseljena lica I izbjeglice B 1 Kandidovani projekti Dogradnjai opremanje objekta službe socijalne zaštite Novi Grad 7.000 12. socijalnu politiku.500. Školst-zaposlen.godinom Planirana 2006.12.160. P.000 Kanton Sarajevo. A Naziv projekta Tekući projekti Vlada Kantona Tekući u implement.000 21.000 13.000 2.3/05 po rebalansu Budžeta za 2005. Za boračka pitanja Budžet 72.000 Kanton Sarajevo.12.750. ras .000 150.485 4. Realizacija sa 2005.940.12.000 KM za ureñenje grañevinsko g zemljišta 3 Projekat rješavanja stambenih potreba boraca – branitelja _Tekući u impl.zašt.000 200.g Status projekta Sektor Podsektor Period impl.000 551. do 31.485 3.g ONG Sarajevo Budžet Budžet 4. Za boračka pitanja 2 Projekat zapošljevanja demobilisanih boraca Tekući u impl. Za boračka pitanja Budžet 26.000 Kanton Sarajevo.485 3.000 Kanton Sarajevo. djece.000 2.000 30.12. Prostorno ureñenje Stanovanje 2005 do 31.000 200.500.000 Općina Novi Grad Sarajevo Ministarstvo za boračka pitanja A 1 Tekući projekti Obnova ratnog tunela Tekući u impl. datuma I ličnosti iz perioda odbrambenooslobodlačkog rata 1992 – 1995 godine Projekat obilježavanja vatrenih tačaka opsade I odbrane Sarajeva Kandidovan i visoki Prioriteti Zav. omladine i žena 2006 – 2008 god Min. Minist.500.690. Finansijer Način finansira nja Vrijednost projekta Ukupno osig. sve općine Djelimično provedena studija izvodljivost .485 350.000 1.2.000 Djelimično provedena studija izvodljivost Ostalo Muzeji 2005 do 31.500.2008. Sporazuma 11-14-1130718.660.485 350.000 45.2008.

zaštite 06.000 180. Centar.555. Ministarstvo za boračka pitanja Budžet 2.2005.12. učeš.2004.000 200.000 1.000 808.000.256 2 Rekonstrukcija vodovone (8km) I kanalizacione mreže Vodoprivreda Tekući u implement.044. Novi Grad I Ilidža Općina Stari grad.728. I spec.000 3 Sistem daljinskog nadzora I upravljanje nabavke distribucije gasa Tekući u implement.000 40. konsul.256 930. Novi Grad.000 200. do 30. – 12. Poljopriveda. do 15.2007.500.2005 do 31. do 31.10. šumarstvo I vodoprivreda Šumarstvo 01.000 40.god.000 350.2006 Kanton Sarajevo KJKP “Toplane” Budžet 930.3 4 Projekat uzgradnje memorijalnog centra na brdu “ŽUĆ” Projekat obilježavanja većih stradanja grañana Sarajeva u periodu agresije 1992 – 1995.000 200.000 Kanton Sarajevo.214.000 100.000 406.2008 Sarajevogas Kanton Sarajevo F BiH Vl. Energetika Elektroenergetski 01. Novi Grad .000.2005.000 Kanton Sarajevo Ministarstvo privrede A Tekući projekti Zaključak Vlade KS br.300.000 200.04.2008.000 1.428 3.000 1. Prirodni gas 01.06. Prečišć. Kanton Sarajevo Budžet 15.10. Novo Sarajevo.000 180.949.000 100. Vogošća.12. Ilidža I Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.01. Ostalo – sakup.000 100. do 31.300.12.416 7. do 01.2008.221. Budžet Budžet 220.995 600.2008. Vogošća.000 600.000 3.000 200. Ministarstvo zdravstva Budžet 600.000 200.016 3.000 2. Ilidža. Centar. Novo Sarajevo.000 960. Ministarstvo za boračka pitanja Budžet 400.000 Novo Sarajevo Djelimično provedena studija izvodljivost Kandidovan i srednj prioriteti Ostalo Muzeji 2006. I distribucija vode Energetika 22. sve općine Djelimično provedena studija izvodljivost Ministarstvo zdravstva A Tekući projekti Projektna studija – pripremlje na procjena uticaja na okolinu – sprovedena studija izvodljivos ti 1 Nabavka medicinske opreme JU Dom zdravlja Sarajevo Tekući u implement Zdravstvo Prim. godine Kandidovan i visoki prioriteti Ostalo Muzeji 2006. Centar.500. Hadžići I Ilijaš Općina Stari grad.08. Kanton Sarajevo Budžet 3.000 Kanton Sarajevo Ministarstvo prostornog ureñenja A Tekući projekti Općina Novo Sarajevo. Zdrav. Nisu predviñena 1 Projekat mjerača utroška toplotne energije ispred/u objektima – I i II faza Tekući u implement.000 2.2004. 02-05336115/05 Pripremlje na procjena uticaja na okolinu 1 Uzgoj I zaštita šuma U Kantona Sarajevo Tekući u implement.000 192 .12.2005.256 930.214.400 2.

RZC Pionirska dolina) Realizacija programa radova na spomenicima baštine Odlagalište komunalnog odpada “Smiljevići” Izrada prostorne planske dokumentacije Izgradnja I rekonstrukcija javne Kandidovan i projekti Deminiranje Kultura.000 370. god Kanton Sarajevo Budžet 200.2008 Kanton Sarajevo F BiH Vl.12.000 1.god Kanton Sarajevo Budžet 650.000 250.000 550.Istočno Sarajevo UKUPNO Sarajevogas 4 Izgradnja laboratorije za servisiranje.000 Prirodni gas UKUPNO 10. 2006.000 Općina Centar. kalibraciju I baždarenje malih I srednjih plinomjera Tekući u implement.000 300.000 606.2002.000.000 100.530.000 100.000 3.000 250.100. I prir.000 sredstva u Budžetu za 2006.170.god 2 Sanacija klizišta u Kantonu Sarajevo Kandidovan i projekti 2006.000 400. staze.000 200.2010.000 70. Nas.000 850. 3.000. Novi Grad I Hadžići 3.000 100.000 01.god.000 950. Istor.god Kanton Sarajevo Budžet 150.000 Kanton Sarajevo 5 Kandidovan i projekti Prosotrno ureñenje Zaštita okoliša Kultura sport I religija Zaš.000.000 50.000 Kanton Sarajevo 6 Kandidovan i projekti Kandidovan i projekti 2006.000 3.10.000 Sarajevogas 5 Sanacija unutarnjih gasnih instalacija I dimnjaka na gasnom sistemu Kantona Sarajevo Tekući u implement. higijena Prost. učeš.000 B Kandidovani projekti Kanton Sarajevo 1 Rekonstrukcija krovnih kotlovnica Kandidovan i projekti Energetika Elektroenergetski Prosotrno ureñenje Klizišta 3 Deminiranje ugroženih područja u Kantonu Sarajevo Rekonstrukcija.2008 Vl.god Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006. KJKP “Toplane” UKUPNO Budžet Vl. ureñenje Prost.god Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo Budžet Budžet 606. do 31.000 Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo 7 2006. Budžet Budžet 1. sanacija I adaptacija vjerskih objekaa Rekonstrukcija hortikulturnih sadržaja (aleje. Energetika Kanton Sarajevo F BiH Prirodni gas 01.000 100.000 Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo 4 Kandidovan i projekti 2006. parkovi.nas Prost.. ureñenje Kom.000 Budžet 1.06.000 600. imobilijar.000 50. učešće.000 300.500.000 100.000 100.000 2. Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006. planiranje Energetika 2006.000 200.10.000 1. do 30.000 250. UKUPNO 1.000 200. Učešće 100.000 100. do 30.god 2006.10.000 650.000.god. sport I religija Zaš.000 100.000 Kanton Sarajevo 3.000 Općina Novi Grad Sarajevo 200.100.000 8 9 Kandidovan i projekti Kandidovan i projekti 2006.850.000 400.2005.700.istor I prir. Energetika 01. travnjaci.2006.000 Budžet 5.kult.god Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.170.000 193 .god Kanton Sarajevo Budžet 400.god Kanton Sarajevo Budžet 300.000 500.03.000 150.000 Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000 250.600.god Kanton Sarajevo Budžet 200.500.000 300. Kult.000 2.

Centar. EBOR 1 194 .01.01.500. Učešće Kandidovan i projekti KJKP “Toplane” Energetika Elektroenergetski 01.000.03. (II faza) Postrojenje za kombinovanu proizvodnju cca 5 MW toplotne I 5 MW električne energije (mala kongeneracija) Proizvodnja crvene kalifornijske gliste sa proizvodnjom Lumbrihumusa Energetika Kandidovan i projekti Elektroenergetski Energetika Kandidovan i projekti Elektroenergetski 01.000 400.2011 UKUPNO Kanton Sarajevo Energetika Kandidovan i projekti Elektroenergetski 01.000 2 Tekući u implement.000 260.000 11 Nastavak projekta mjerača utroška toplotne energije ispred/u objektima – III faza Vl.540 50.000 300. Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000 Općina Novi Grad Sarajevo 15 Općina Novi Grad Sarajevo Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.2011 KJKP “Toplane” UKUPNO: Kanton Sarajevo KJKP “Toplane” Lokalni/Strani Lokalni/Strani Budžet Vl.000 Budžet Vl. do 30. Sarajevo Kandidovan i visoki prioriteti Promet 18 mjeseci Gras UKUPNO: Budžet Kredit 400. Promet 12.2006 Budžet 280. Učešće 8.01.2009 UKUPNO: Kanton Sarajevo Kandidovan i projekti Prostorno ureñenje JKP “PARK” 2006 .01.860.01.000 400.000.000 1.000.2007 do 01.000 186.god.god.000 Budžet Vl. Toplotne en. Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006. Centar.000 4.000 Kanton Sarajevo 3 B Vlada K. I trans.10 rasvjete na području Kantona Sarajevo Izgradnja I rekonstrukcija vodovodne I kanalizacione mreže Općina Novi Grad Elektroenergetika Vodoprivreda Kandidovan i projekti Distribucija vode 2006.000 400.860.000 800.000 1.000 Devet Općina Kantona Sarajevo Stari Grad.000 1.000 1. Učešće Donacija Kredit 2.000 180.000 1. Hadžići I Ilijaš Sedam Općina Kanton Sarajevo Sedam Općina Kanton Sarajevo Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006. Ministarstvo prometa I komunikacija A Tekući projekti Projektovanje vertikalne signalizacije Centar za upravljanje I nadzor nad radom semaforiziranih ras. Ilidža.000 800. Novi Grad .000 400.000 136.04.540 4.000.000 400.000 Općina Novi Grad Sarajevo Ino banka.2007 Budžet Učešće Kredit 2.000 280. Promet 8 mjeseci UKUPNO: 1.2006.god.000 1.000 1.2007 UKUPNO: Kanton Sarajevo KJKP “Toplane” Lokalni/Strani Lokalni/Strani 02.000 100.200.2004 do 22. 12 13 14 Sistem daljinskog upravljanja I kontrole II I III faza Završetak rekonstrukcije na postrojenjima za proiz.06.000 2.god Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo Budžet Budžet 350.000 350.000 800.2006 do 01. Distrib. Izgradnja hale za modernizaciju tramvaja u KJKP “GRAS” Kandidovani projekti Izgradnja trolejbuske mreže do Aerodromskog naselja Ministarstvo prometa I komunikaciaj Ministarstvo prometa I komunikaciaj GRAS GRAS/Banka Tekući u implement.000 800.04.000.0.000.000 800.000. Novi Grad I Ilidža 1 Tekući u implement.000.god.2006 do 01.000.2007 UKUPNO: Budžet Vl.2004 do 12.god.000.000 400.000 Općina Novi Grad Sarajevo Općina Novo Sarajevo.200. Promet 22.540 186.000. Učešće Donacija Kredit 4.000 350. Učešće 10.000.000 2.000 2.200. Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.

900.900. Prometna infrastruktura Općina Ilidža 450. Sarajevo Banka 24 mjeseca UKUPNO: Budžet Kredit 4.000 316.000 4.000 Kanton Sarajevo Direkcija za puteve Kantona Sarajevo A Tekući projekti Min.000 222.500.000.000 2 Općina Novi Grad Sarajevo I Ilidža 3 2005 do 2006 Općina Novi Grad Sarajevo I Ilidža Promet Južna longitudinala.01.350.000 200. Prometna infrastruktura 01.06.950.000 Djelimično pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti Djelimično pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti Djelimično pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti Djelimično pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti Direkcija za ceste Promet Rekonstrukcija prometnice Ilidža Bašćaršija Tekući u implement.2007 Kanton Sarajevo UKUPNO: 12. Budžet Vanbudž.050.000 1.000 8.000 3.2 Sanacija I rekonstrukcija tramvajske pruge u Sarajevu Promet Kandidovan i visoki projekti Prometna infrastruktura Vlada K.000 2.050.00 8.06.100.000 10.950.2005 do 31. Fond 8.000 49.000 1 Promet Stupska petlja granica Kantona Sarajevo Tekući u implement.000 2.000 450. Prometna infrastruktura 2008 Ministarstvo prometa I komunikacija Budžet 50.000 8.000 222. I etapa Tekući u implement.400.000 2.2008 Ministarstvo prometa I komunikacija Budžet 20.000 Više Općina 4 195 .000.000 4.900.900 49.400.000 3. do 31.000 450.950.000 10.500. I kom.000.000.2005.000 Budžet Direkcija Općina Ilidža Promet Izgradnja cest Butmirska – Kasindolska M17 Tekući u implement.000 5.000 4.050. Prometna infrastruktura 07.000.12.000.000 3. pro.817 900.900 10.000.

odnosno manje problema. zasigurno bi imale pozitivne efekte. mjesnih zajednica.. dok je za saniranje ratnih šteta na stambenim objektima nadležan KS. što može doprinijeti da se i preventivnim mjerama utiče na svijest. Ovakve pojave zasigurno da mogu u odreñenoj mjeri uticati na intenzitet bespravne gradnje. a s druge strane u pitanju su ozbiljne nezakonitosti za ovakva ponašanja. liftovi. razvoj i komunalne poslove (izvod iz informacije za Općinsko vijeće “o stanju i poduzetim mjerama na sanaciji krovova i liftova. *Ukoliko se radi o poslovnim objektima odobrenje za rad odnosno bavljenje odreñenom djelatnošću istog ne može se izdati prije nego objekat bude tehnički primljen odnosno dobije upotrebnu dozvolu. S tim u vezi su i ocjene da bi trebalo sagledati sadašnje kriterije i prema zahtjevu vremena izvršiti nužna prilagoñavanja u smislu da se otvori mogućnost šire primjene na već izgrañene i odavno useljene bespravno sagrañene objekte. *Oblast i problematika grañenja zasigurno zahtijevaju kvalitetniji proces planiranja i u tom pogledu odgovorniji odnos nadležnih institucija.. grijanja pa i ptt linija na bespravno grañene objekte. tako i šire i zajedničko djelovanje na najvećem broju pitanja od čijeg pravovremenog rješavanja ovisi ukupno stanje u ovoj oblasti. uključivo i pitanje grañevinske rente. pažnju bi trebalo usmjeriti na nekoliko sljedećih važnih pitanja: *Prema sadašnjim propisima. a 2004 godine novim zakonom preciznije su definisane nadležnosti etažnih vlasnika. razvoj i komunalne poslove raspolaže evidencijom zaprimljenih zahtjeva za sanaciju zajedničkih dijelova stambenih zgrada kolektivnog stanovanja (krovovi. godine vršeno snimanje ovakvih objekata. *Složenost i osjetljivost ove problematike nužno zahtijeva širu uključenost nadležnih struktura. *Nadalje. ako su zatečeni na temeljima objekta u momentu kontrole.”). procedura i postupak uklanjanja bespravno sagrañenih objekata traje duži period. ako bi se pravilno shvatile i dosljedno provodile. Općinska služba za obnovu. Neki pomaci su u tom smislu učinjeni.3. ekonomskih i kulturnih uslova življenja. manje bespravne gradnje. Predložene mjere. mogući su odreñeniji napori u okvirima općinske uprave što uključuje zajedničke napore resornih službi iz oblasti urbanizma. fasade) od 2001. veću saradnju sa grañanima. *Značajno pitanje predstavlja i dozvoljena legalizacija bespravnih objekata koja se mora organizovanije i brže provoditi. . mimo naznačenih sadržajno više eksternih mjera. značajno bi uticalo na stanje u oblasti grañenja i sve protivrječnosti s tim u vezi. te da je u saradnji sa Sarajevostanom od 1996. Utvrñivanjem dugoročne politike korišćenja grañevinskog zemljišta. upravitelja. Obzirom da je Kantonalno ministarstvo stambenih poslova nadležno za sanaciju ratom oštećenih stambenih objekata kolektivnog stanovanja. katastra. što će uticati na brojnost ovakvih pojava. što zahtijeva odreñene promjene u sada važećim propisima. kako u općini. *Moraju se vrlo ozbiljno i odgovorno sagledati postupci javnih preduzeća koja dozvoljavaju priključke struje. parcelacija i nadziñivanje. Nedavno usvojeni propisi oštrije sankcionišu ove pojave i odgovornosti nadležnih subjekata. *Nužno je postupak i proces pribavljanja tehničke dokumentacije naročito kad su u pitanju urbanističke saglasnosti i grañevinske dozvole. Ovim načinom značajno bi se uticalo na sve protivrječnosti razvoja i osiguralo da se naša naselja i teritorije prilagode svim savremenim zahtjevima socijalnih. Prvi put donesen je Zakon o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanja zgradama od strane Skupštine KS 2001. ali isti ne predstavlja stvarno stanje stambene infrastrukture na području ove općine. općinskih i kantonalnih vlasti u održavanju i upravljanju stambenim zgradama. u kome vremenu investitori. Prijedlozi općinskih službi na popravljanju stanja u odreñenim oblastima -Općinska služba za inspekcijske poslove U cilju prevazilaženja teškog stanja u oblasti bespravne gradnje u narednim aktivnostima.g. smanjit će se u dobroj mjeri intenzitet bespravne gradnje odnosno broj objekata koji se sada registruju kao bespravna gradnja. grañenja. sudova. tehničkih. Ako se to obezbijedi. uspijevaju do momenta prinudnog uklanjanja ukroviti cio objekat. ali još uvijek nedovoljno efikasni prema izraženoj problematici bespravne gradnje. A. U ovom zakonu utvrñena je obaveza općina za realizaciju “hitnih intervencija” na stambenim zgradama. *Stambena politika je takoñe značajan segment u ovim mjerama. svu ozbiljnost i poljedice bespravne gradnje. vode. isti posjeduje relevantnije podatke o oštećenim i saniranim objektima. Otuda razmišljanja da bi trebalo pojednostaviti i ubrzati postupak. djelotvornije i uspješnije anagažovanje inspekcije u pojedinim slučajevima bespravne gradnje:“ -Općinska služba za obnovu. godine. učiniti znatno efikasnijim i jednostavnijim.

03. Nakon toga pristupit će se realizaciji projekta sa odabranim izvoñačem radova. direktno iz škole. Na ovaj način socijalni radnik i pedagog škole bi zajedničkim. Nakon usvajanja odluke pokrenute su aktivnosti na utvrñivanju prijedloga liste objekata na kojima će se izvoditi „hitne intervencije“ i isti je predložen Općinskom vijeću na usvajanje. plan poboljšanja stanja u ovoj oblasti dat je u socioekonomskoj analizi u tački 6. godinu namjerava na području ove općine investirati veća finansijska sredstva za sanaciju zajedničkih dijelova zgrada. -KJKP “Gras”.. a što je predviñeno i pedagoškim standardima. Javni gradski prevoz C.. U skladu sa Zakonom o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanju zgradama. OŠ “Džemaludin Čaušević” ima dugogodišnje iskustvo u organizovanju i relizaciji pripremne nastave i vanrednog polaganja razrednih ispita. kontinuiranim radom mogli rješavati i preventivno djelovati na socio-patološku situaciju unutar porodica učenika. U cilju poboljšanja obrazovne strukture stanovništva uočava se poreba da se organizuje škola za odrasle. 715 osoba sa nepotpunom osmogodišnjom školom. -KJKP “Toplane”. 2006. Odluka je nakon provedene javne rasprave usvojena na sjednici Općinskog vijeća.4. te u saradni sa upraviteljima i savjetima mjesnih zajednica kandidirala nadležnom Ministarstvu prijedlog prioritetnih objekata za sanciju zajedničkih dijelova. Prijedlozi KJKP u cilju poboljšanja stanja u odreñenim oblastima -Prijedlog KJKP “Rad” dat je u socioekonomskoj analizi u tački 6. dobre prakse iz regije i svijeta) -Umrežavanje sličnih organizacija i kreiranje temelja za osnivanje državnog udruženja -Kampanja zagovaranja za Zakon o zaštiti životinja na državnom nivou -Promocija humanog pristupa zbrinjavanja životinja -Zagovaranje osnivanja centra za zaštitu životinja -Promocija volonterizma kroz edukaciju i kroz angažovanje istih -Radionica za djecu i mlade u osnovnim i srednjim školama – izgradnja svijesti -“Pet” terapija sa djecom sa invaliditetom (autizmom. Udruženja grañana UG “SOS” za sprečavanje okrutnosti nad životinjama Prijedlozi za poboljšanje stanja u ovoj oblasti i drugo: -Edukacija o zaštiti životinja u lokalnoj zajednici (evropski standardi. godine. prava životinja. za zagrijavanje novih objekata koji se nalaze u njihovoj blizini dozvoljava gradnja pojedinačnih kotlovnica na gas. kao najčešće prve institucije kojoj se članovi porodice obraćaju za pomoć D. Kao loša praksa istaknuto da se i pored postojanja slobodne snage u postrojenjima KJKP “Toplane”. definisane obaveze općine da svojim aktima utvrdi način provoñenja hitnih intervencija na stambenim objektima. Obrazovanje – prijedlozi osnovnih škola OŠ “Džemaludin Čaušević” Prijedlog unapreñenja oblasti obrazovanja i socijalne zaštite Uvidom u kvalifikacionu obrazovnu strukturu populacije naše općine koja izmeñu ostalog broji i 245 nepismenih..Energetska infrastruktura i snabdijevanje. prikaz kapaciteta i instalisane snage kotlovnica dat je u socioekonomskoj analizi u tački 6. saradnja sa medijima i kreiranje različitog kreativnog promotivnog materijala 197 . kao i prijedlog objekata na kojima bi trebalo izvršiti hitnu sanaciju krovova.1. dana 29.) -Štampanje priručnika za djecu -Promocija saradnje sa vlastima. Takoñe.3. B. što je pretpostavka u preuzimanju uloge organizatora i realizatora škole za obrazovanje odraslih. razvoj i komunalne poslove ažurirala svoje evidencije. U tom cilju je općinska Služba za obnovu. zajključuje se da veliki broj odraslih osoba nema završenu osnovnu školu. pripremljen je prijedlog Odluke o načinu provoñenja hitnih intervencija u kojoj su tačno utvrñene aktivnosti i nosioci aktivnosti za odreñene faze realizacije „hitnih intervencija“ na objektima kolektivnog stanovanja. u oblasti socijalne zaštite predlaže angažovanje socijalnog radnika sa odgovornošću za 2-3 osnovne škole.Kantonalno ministarstvo za stambene poslove za 2006. prijedlog objekata na kojima bi trebalo izvršiti hitnu sanaciju liftova. -Uklanjanje čvrstog otpada i upravljanje otpadom.2.

da pomognete starijim i invalidima i sl.Najbolji učenički rad na temu: MOJA VIZIJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO 2015 2015. i lijepo ureñeni i pametno osmišljeni parkovi. Ako završim fakultet političkih nauka. ima li familijarnih i prijateljskih veza i štela. Ako budem režiser. zamišljajući se u raznim ulogama. ako budem imala sreću da se zaposlim. neka velikih auto-kuća. a ne samo u pravopisnom. Valjda bi ljudi stekli naviku da se u skladu sa tim i ponašaju. da imaju bioskop. ne bih se nijednog trenutka dvoumila oko toga treba li najmnogoljudnijoj sarajevskoj općini gimnazija ( jedna ili dvije) i treba li zajedno sa Gradom konačno nešto učiniti da se napokon realizuje projekat izgradnje novogradske gimnazije. da ne pljujete po ulici.4. neka i Avaza. buduće korisne članove društva koji će se svojom pameti i svojim radom odužiti svojoj zajednici na najbolji način. oplemenila bih ih ukrasnim drvećem i cvijećem. ali to je ulaganje u mlade kako bismo dobili mentalno i fizički zdrave ličnosti. Premijera filma koji bi se zvao Začarani krug ili Mali ljudi – istinki heroji bila bi besplatna za sve grañane i održala bi se u velikoj kino – bašti negdje. Napravila bih elaborat u saradnji sa NAŠIM I SVJETSKIM POZNATIM I PRIZNATIM INSTITUTIMA U VEZI S PROIZVODNJOM ZDRAVE HRANE. što god budem radila. U svakoj školi bih napravila malu ambulantu 198 . Trebaju nam I NATPISI TIPA: Molimo vas da ne gazite travu. Uredila bih prostore za djecu. da ne bacate posvuda otpatke. pokazujući čuda od junaštva i strpljenja kao i trpljenja. to traži dodatni angažman stručnjaka i više novca. Takoñer bih snimila jedan dokumentarac o općinskim službenicima i u njemu bih pokazala koliko su službeni a koliko neslužbeni prema onima koji tu dolaze da rješavaju neke svoje probleme. ali trebaju nam i škole. Kad bih bila načelnik Općine. ali i nekog mladog autora – kipara. da zaposlim prave ljude na prava mjesta koji neće biti tu zbog sebe već zbog općih interesa svih onih koji tu žive i potražuju neka svoja prava. razvit ću dobre i obostrano korisne kooperantske odnose sa poljoprivrednim proizvoñačima i na našim ureñenim pijacama prodavat će se uglavnom domaći a ne uvozni proizvodi sumnjivog kvaliteta. za to seljake moramo stimulisati. parkove. namjera mi je da to radim dobro i da bude svrsishodno. i šetališta za odmor. Ako bih bila pedagog ili psiholog ili općenito prosvjetni radnik. i sportske dvorane. a zakonsku legislativu. ima li mita i korupcije. da modernizujem njenu upravu. Nije li sramota da nam gimnazijalci i 11 godina nakon rata žive i rade u ratnim uslovima. Naravno. posebno kad je u pitanju uvoz hrane. jer ću do 2010. trudit ću se da općinu ojačam ekonomski i politički. ja ću već imati 5 godina radnog staža. i obdaništa. izdvojila bih one koji se znaju ponašati profesionalno i one koji to ne znaju pa vas gledaju poprijeko kad se pojavite kao da ste mu nasrnuli na vlastitu kuću. U koprodukciji sa televizijom snimila bih film o tome kako su grañani ove općine preživjeli četiri godine rata stanujući na prvoj odbrambenoj liniji. po neuslovnim prostorijama sa skoro nikakvom opremom. i pozorište. uredila bih postojeće trgove. Ako završim studij arhitekture i hortikulture. neka banaka. Kakav primjer dajemo mladima? Kakvu im poruku odašiljemo? Želimo li im reći da su oni na margini ili da je obrazovanje na zadnjem mjestu? Neka tvornice žice i eksera. pravo ili ekonomiju. neka i velikih trgovačkih centara. i bioskop. za razonodu. neka i Zore. galeriju itd. Ne znam još tačno šta ću biti. ponekom neobičnom fontanom i skulpturom nekog poznatog. režirat ću predstave u novootvorenom Novogradskom pozorištu jer grañani ove općine zaslužuju malo više od Novogradskih dana kulture jedanput godišnje i dovoñenja pjevača sumnjivog kvaliteta u Akvu.godine završiti fakultet. za dušu našu. doraditi ili upotpunosti promijeniti. ali svejedno je. da ne uništavate okoliš. napravila bih neku vrstu diznilenda za njih gdje bi mogli sami ili sa svojim roditeljima provoditi svoje slobodno vrijeme i tako se rekreirati i razvijati svoju maštu. dodatno bih opremila prostore po školama (ako ne možemo izgraditi nove) gdje bi se djeca nakon obavezne nastave bavila slobodnim aktivnostima prema svojim sklonostima kako bi bila manje na ulici i manje pred televizorom na kojem gledaju sapunice i filmove sumnjive vrijednosti i slušaju muziku još sumnjivije vrijednosti. neka i reciklaže otpada. Izdvojila bih pismene od nepismenih i ukazala na potrebu njihovog opismenjavanja u svakom pogledu. recimo u C fazi. Oni zaslužuju da imaju svoje pozorište sa stalnim repertoarom domaćih i svjetskih dramskih pisaca.

Ja sam maturant i dat ću sve od sebe da steknem što bolje obrazovane i na nama je svima da našu općinu učinimo što ljepšim mjestom za život. potrebno je da Općina Novi Grad u svojoj Strategiji razvoja da prioritet zapošljavanja mladih kao i tome kako ovu općinu učiniti prijatnim i privlačnim mjestom za život Posebno. Maturantica Pete gimnazije Šarkinović Zlatana 199 . ali mislim da je i ovo dosta. Opet smo na terenu obrazovanja i mladih i starijih . TO MORATE PLANIRATI U STRATEGIJI RAZVOJA. Općina mora planirati kako riješiti problem maloljetničke delikvencije i donijeti plan preventivnih mjera da se delikvencija u korijenu spriječi. ali morate nam dati šansu.(ljekar opće prakse i zubar) da djeca ne moraju za svaku sitnicu ići u dom zdravlja i gubiti vrijeme čekajući na pregled ili na opravdanje. Imam ja još ideja. Da bih mogla da ostvarim svoje planove.

Dobrinja A i B 37 27 22 10 izgradnja bazena na Dobrinji. Naselje heroja Sokolje 39 30 18 22 otvaranje fabrike. Otoka 50 37 4 30 obnova obdaništa parkin prostori i olimpijski bazen 21. Švrakino Selo II 50 43 36 27 legalizacija objekata. zakon za liječenje ovisnika. razvoj PTT usluga 15. izgradnja tramvajske pruge 10. Alipašino Polje A 2 33 26 12 11 3 realizacija projekata iz oblasti proizvodnje 20. i kan. mreže u Dobroševićima 2. urediti dječije vrtiće 16. razvoj privrednih djelatnosti 14. Dobrinja C 36 3'0 17 17 stambena pitanja. Švrakino Selo III 50 38 41 12 ureñenje park šume Mojmilo i ureñenje zelenih površina 17. Briješće 39 26 14 23 sanacija bespravne gradnje. kultura življenja.š. Alipašino Polje B I i B 58 47 16 10 2 podrška pokretanju proizvodnje. Alipašino Polje C-I i 56 39 22 9 6 poboljšanja sigurnosti grañana. soprtski tereni izgradnja nadvožnjaka 5. C-II borba protiv dorge i kriminala. projekti razvoja biznisa. izgradnja sprotskih terena i tvornice za zapošljavanje 4. GODINE PRIORITETI PRIJEDLOZI Redni Mjesna zajednica Broj obnova i komunalne drugi broj anketa nezapoizgradnja usluge i problemi Najvažniji razvojni projekti slenost infrastruktu servisi re 1. obnova doma slijepih 11. obnova fasada zgrada. sprotskih i kulturnih objekata 3. socijalni projekti.068 814 467 505 29 . izgradnja doma zdrvlja 9. 6. zaštita životne sredine 22. ANALIZA ANKETNIH UPITNIKA U MJESNIM ZAJEDNICAMA U OKVIRU STRATEŠKOG PLANA RAZVOJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO DO 2015. Alipašino Polje A 1 33 28 4 6 ureñenje parkovskih površina i pokretanje proizvodnih pogona 19. Alipašin Most II 19 16 1 1 3 izgradnja fabrika. Staro Hrasno i Čengić 100 51 31 32 5 izgradnja proizvodnih objekata. stambena problematika 8. Dobrinja D 51 46 25 25 7. svega 1. Dolac i Buća Potok 137 119 61 101 izgradnja izletišta na Žuči i izgradnja ceste do deponije. Alipašin Most I 41 39 24 32 5 završiti regulacioni plan.zaštititi investicije uložene u infrastrukturu. izgradnja garaža. borba protiv II kriminala i narkomanije 13.5.izgradnja kino dvorane 12. razvoj privrede. Olimpijsko selo 50 26 32 41 projekti za sufinasiranje pripravnika. izgradnja pošte. izgradnja rampi za ivalide. Saraj Polje 55 51 30 40 izgradnja pošte. MZ Dobroševići 55 46 46 32 1 izgradnja vod. Aneks 50 33 5 24 4 izgradnja osnovne škole i ambulante 18.sanacija klizišta. regulisanje Vila saobraćaja u mirovini. izgradnja o. Šalter sala Općine 29 17 6 objekti za edukaciju mladih.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful