OPĆINA NOVI GRAD

SARAJEVO

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO DO 2015. GODINE

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO DO 2015. GODINE

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO

SERDA-Sarajevska regionalna razvojna agencija, sufinansirala je izradu ovog dokumenta

2

SADRŽAJ

I

1.Uvod 2.Metodologija 3.Socioekonomska analiza 4.Izvod iz prostornog plana Kantona Sarajevo do 2023. 5.Istraživanje 6.SWOT analiza

6 9 10 65 75 97 103 105 114 184 185

II III IV V VI

Vizija Strateški ciljevi Operativni dio – Projekti Implementacija Strategije Prilozi

3

U IZRADI STRATEGIJE UČESTVOVALI

Nosioci odluke o pristupanju izradi dokumenta Strategije Damir Hadžić, općinski načelnik Safet Kešo, predsjedavajući Općinskog vijeća Radna grupa za izradu dokumenta Strategije Hazima Pecirep Smail Hodžić Tajib Delalić Murat Mudželet Mersa Kustura Edina Imamović Nihad Kasumović Vanjski konsultanti Marija Milović Haris Ćatić Savjetnici i pomoćnici općinskog načelnika Amela Zahirović Šemsudin Hadžić Esad Jelešković Ismet Burdžović Jusuf Begić Dervo Čolakhodžić Miralem Selimović Rada Lukić Jasmina Horo Amir Đedović Emir Dedovoć Želimir Lalić Nihad Hatkić Savjetodavni odbor Općinskog vijeća Huso Ćesir Vahidin Omanović Sead Arslanagić OlgaVikić Medijska promocija projekta Ahmed Zećo Naliha Šabanović Nermina Drugović

Partnerska grupa
Sarajevska regionalna razvojna agencija - SERDA Privredna komora Kantona Sarajevo Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo Ministarstvo prostornog ureñenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Ministarstvo za rad i socijalnu politiku Kantona Sarajevo Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo Centar za socijalni rad Novi Grad Služba za zapošljavanje Novi Grad

4

Dom zdravlja Novi Grad Obrazovne institucije Javna komunalna preduzeća Preduzeća iz oblasti privrede Udruženja grañana

Istraživanje potreba grañana i privrede sa aspekta poboljšanja ambijenta za življenje i poslovanje realizovalo Udruženje poslovnih savjetnika u BiH – LESPnet, Edin Alić

5

1. UVOD
Cilj izrade dokumenta Strategija razvoja općine Novi Grad Sarajevo do 2015. godine (SPRONG) je da osigura strateški okvir u planiranju i provoñenju prioriteta za integrisani razvoj općine, te na taj način kreira ugodan ambijent za življenje stanovnika općine i za poslovanje poduzetnika. Osnovni principi primjenjivani u procesu izrade Strategije -partnerstvo u postupku izrade -zajedničko vlasništvo i učešće -transparentnost postupka -strategija je kombinacija vizije, dugoročnih strateških pravaca i srednjoročnih prioriteta Proces izrade Strategije bio je voñen principom saradnje sa zajednicom. U cilju prepoznavanja potreba grañana i privrede za poboljšanje ambijenta za življenje i poslovanje u općini Novi Grad, realizovano je istraživanje metodom anketiranja ciljnih grupa. Ovim modelom grañani i poslovni sektor uključuju se na najširoj osnovi u planiranje razvojnih aktivnosti lokalne zajednice. Akteri u procesu izrade Strategije -predstavnici svih općinskih službi -stručni konsultanti -poslovni sektor -NVO sektor i grañani -predstavnici svih odgovornih institucija i JKP Kantona Sarajevo Organizaciona struktura -Radna grupa - sastavljena od predstavnika općinskih službi i vanjskih konsultanata bila je operativno tijelo procesa izgradnje strategije u svakom od ciljnih područja. -Partnerska grupa uključivala je predstavnike poslovne zajednice, institucija, udruženja i grañana, a na sastancima sa članovima radne grupe razmatrala je privremene rezultate procesa izgradnje strategije, davala primjedbe i prijedloge na njih, djelovala konsultantski. -Fokus-grupe definisale su instrumente – projekte za provoñenje strategije.

Metodologija korištena u izradi Strategije U izradi dokumenta primijenjeni su standardi Evropske unije, projektni pristup i široko učešće svih odgovornih i zainteresovanih subjekata za razvoj lokalne zajednice.
Provedene aktivnosti: -prikupljanje podataka za socioekonomsku analizu -istraživanje potreba javnosti -socioekonomska analiza -SWOT analiza -vizija i komparativne prednosti općine -rangiranje strateških pitanja -definisanje strateških ciljeva i mjera -prijedlog projekata -izrada prijedloga dokumenta strategije -javna rasprava o dokumentu, usvajanje i publikovanje

Alati korišteni za učešće grañana -Ankete organizovane meñu grañanima, privrednicima -Upitnici putem kojih su grañani indentifikovali prioritetne probleme -Učešće NVO u radu partnerske grupe -Razmatranje nacrta dokumenta Strategije na Centralnoj javnoj raspravi i u mjesnim zajednicama -Organizovano takmičenje za djecu i mlade (literarni radovi) „Moja vizija Općine Novi Grad“
-Za prezentaciju SPRONG-a korišteni:

6

Mediji: TV, radio, dnevne novine Bilten Općine Novi Grad Plakati, leci, pamfleti WEB stranica Drugi propagandni materijal -Aktivnosti nakon usvajanja dokumenta Strategije -Svečana konferencija, prezentacija Strategije -Izrada skraćene verzija dokumenta

Partnerstvo i konsultacije tokom izrade Strategije omogućili su da dokument bude kompatibilan sa strategijama i programima institucija u Kantonu Sarajevo. Dokument je usklañen sa izvornim nadležnostima Općine, kao i planovima višeg reda: Prostorni plan Kantona Sarajevo do 2023. godine, Regionalna strategija ekonomskog razvoja sarajevske ekonomske makroregije, Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2015. godine, revidirana PRSP strategija BiH 2004-07.

Zaključci i odluke vezani za izradu dokumenta Strategije -Odluka Općinskog vijeća od 31. marta 2006. godine o pristupanju aktivnostima na izradi Strategije razvoja općine Novi Grad Sarajevo do 2015. godine -Rješenje općinskog načelnika o imenovanju Radne grupe za izradu Strategije -Rješenje općinskog vijeća o izboru 4 člana Savjetodavnog odbora za izradu Strategije -Ugovor sa SERDA o sufinansiranju izrade Strategije -Ugovor sa LESPnetom (u procesu javnog odabira) za angažovanje na „Istraživanju potreba javnosti“ (grañana i privrede)

7

2. PROCES IZRADE STRATEGIJE (grafički prikaz)

Radna grupa za izradu Strategije

Partnerska grupa za izradu Strategije

Socioekonom. analiza općine

Istraživanje potreba grañana i privrede (LESPnet)

Identifikovanje prioritetnih problema (ankete u MZ)

SWOT analiza općine

Vizija općine i njene komparativne prednosti

Strateški cilj 1 Mjere

Strateški cilj 2 Mjere

Strateški cilj 3 Mjere

Strateški cilj 4 Mjere

Projekti (fokusgrupa)

Projekti (fokusgrupa)

Projekti (fokusgrupa)

Projekti (fokusgrupa)

8

osnova za utvrñivanje njenih razvojnih potencijala. Graniči sa općinama Novo Sarajevo. godine. Briješće. Bržem razvoj ovog područja doprinijele su i XIV zimske olimpijske igre. a naročito se mijenjalo tokom prošlog vijeka. Vogošća. Jugozapadna granice općine podudara se sa tokom Miljacke i nastavlja ulicom Aleja Bosne Srebrene. a najniža u Reljevu. Historijat općine Općina Novi Grad Sarajevo po nastanku je najmlaña u kantonu Sarajevo. Prosječna nadmorska visina kotline je 500 metara. Mojmilo. godine. Zadaci socioekonomske analize su slijedeći: prezentiranje raspoloživih podataka o općini Novi Grad. Zemljište je vrlo složene geološke grañe. informatičke i posredničke usluge. 3. Najviša tačka općine je brdo Žuć na visini od 850 metara. godine u Sarajevu. služi kao temeljni dokument za pripremu SWOT analize općine i daljih strateških dokumenata. Općina je prema sjeveroistoku okrenuta Humskom brdu.Agencije za finansijske. ljudskih gubitaka. Sa južne. godine imala 136. najvećeg tercijarnog bazena u dinarskom prostranstvu. SOCIOEKONOMSKA ANALIZA OPĆINE 1.000 stanovnika. Općina Novi Grad zahvata površinu od 47. Uvod Socioekonomska analiza zasniva se na podacima prikupljenim iz više izvora: općinskih službi. oporavka i nove gradnje na općini Novi Grad. AFIP. tako da je općina 1991. Geografski položaj i karakteristike reljefa Područje općine Novi Grad sastavni je dio Sarajevskog polja i predstavlja jugoistočni dio prostrane Sarajevsko – zeničke kotline. održane 1984. Preko brda Mojmilo se spušta do Novopazarske i Milinkladske ulice i dolazi do naselja Hrasno. 2. PLANINA Brda Žuć Volujak Golo brdo Mojmilo VISINA 850 m 824 m 793 m 590 m 9 . Tokom rijeke Miljacke se vraća prema naselju Otoka. institucija u kantonu Sarajevo za statistiku. Intenzivnim naseljavanjem i gradnjom nestajale su poljoprivredne i šumske površine i pretvarane u grañevinsko zemljište.7% teritorije kantona Sarajevo i gdje živi 119. kao i drugih institucija u kantonu. Zapadne granice općine idu kroz naselja Reljevo i Dobroševići.3. u pogledu devastiranih stambenih i privrednih objekata. pa i promjene teritorijalnih granica. Ilidža. Na jugu prati liniju ulice Kurta Schorka do Bjelopoljske ceste. Ilijaš i Istočno Sarajevo. Od 1996. formirana je 1978. Buča-potok čini istočni dio granice općine. Zavoda za planiranje razvoja kantona Sarajevo. Vitkovac brdo. Izgrañena su nova naselja: Ali-pašino Polje. Brzim širenjem Sarajeva zbog prirasta stanovništva i izgradnje privrednih kapaciteta. Povoljne karakteristike Sarajevskog polja oduvijek su pogodovale za život i rad ljudi. čiju sjevernu granicu čine Orlić i Žuć. Općina je pretrpjela velike promjene u ratnom periodu stradanja. počinje i proces intenzivne obnove. sa obnovom grada. na sjeveru općine. Sarajpolje i Dobrinja i individualna stambena izgradnja u padinskim područjima općine – Sokolje. 482 metra. odnosno 29% populacije kantona. padine Mojmila. desila se i intenzivna stambena izgradnja ove općine na lokalitetu Sarajevskog polja.2 km2 što čini 3. da bi danas ovaj prostor dobio izgled moderne urbane cjeline. jugozapadne i zapadne strane okružena je masivima Trebevića i Igmana. U kratkom periodu izgrañena su velika stambena naselja i prateća infrastruktura.000 stanovnika.

teksturnom sastavu igraju značajnu ulogu u pedogenezi. koji su flišne prirode. Rijeka Dobrinja samo malim dijelom svoga toka protiče i kroz ovu općinu. visokovrijedna zemljišta I. To su najmlaña tla i vrlo su pogodna za razne povrtlarske kulture.8% površine. Prema zapadu okrenut je 11. takoñer na području Butila.Nagib terena: 6.Trnovo. Prosječne temperature zraka su neujednačene i imaju pojave izrazito maksimalnih i minimalnih vrijednosti.4%. Na aluvijalnu ravan se nadovezuju tercijarni sedimenti. Dobrinja. te uglavnom forme iluvijalnog. i to njen centralni dio.3. dok su stariji aluvijalni nanosi nešto grubljeg sastava i izgrañeni od šljunka i pijeska.2.1. ali ih ima i preko 1 metra. aluvijalnog i semiglejnog tla.Zenica na potezu Briješće .4%. Prema podacima iz Prostorne osnove kantona Sarajevo. II i III bonitetne kategorije imaju malo učešće u ukupnoj površini kantona i prostorno su ograničena na površine općina Ilidža i Novi Grad. „Najmlañi sedimenti. Rijeka Bosna protiče kroz općinu Novi Grad na potezu Butila . 10 . prolaze tri saobraćajnice od interesa za Federaciju. laporaca i konglomerata. a prema istoku 8. 3. a prema sjeveru 18. pješćara.3%. koja se u toku obilnih padavina izlijeva i plavi okolna područja. Flišni slojevi su izgrañeni od glinaca. a 93. sa rjeñim prisustvom krečnjaka. 4.1%. 3.Reljevsko polje. te različitost u mehaničkom. Najvećim dijelom općine protiče Miljacka. Saobraćajne veze Kroz teritoriju općine Novi Grad. Česte su i temperaturne inverzije kada je temperatura u kotlini niža od onih na planinama.Ilidža . Lepenica. od kojih je jedna dio magistralnog puta Sarajevo . Geološke karakteristike područja Područje predstavlja mali prostor vrlo složene geološke grañe koji pripada dinarskom sistemu.Semizovac. Buča potok. i nešto prije Miljacke. Ravni dijelovi općine zauzimaju 22. Sa aspekta nagiba terena općine Novi Grad. Orijentacijom prostora može se ocijeniti da je teren općine orijentisan prema jugu 39. RIJEKA Miljacka Dobrinja Bosna JEZERO 1 (jedna) bara u km cca 8 km cca 2 km cca 4 km 3. recentni aluvijum je pjeskovit i najčešće karbonatan. Graña ovih slojeva. Novo Sarajevo i Ilidža predstavljaju najpovoljniji teren za prostorni razvoj. Iz tog razloga prisutne su magle u tri godišnja doba. Za ovaj dio općine važan vodotok je i Rječica na području Reljeva. uliva se u rijeku Bosnu. U ravničarskom dijelu općine pojavljuju se aluvijalna karbonatna pjeskovita tla. Bosna i potoci Rječica. a posebno ako se pojavljuju slojevi okomito na površinu terena“. Sastav flišnih slojeva je raznolik. Hidrološke karakteristike područja Vodotoci na općini su rijeke Miljacka. a posebno njihova pojava slojeva prema površini terena.Mostar i treća Briješće .7% prostora općine na nagibe terena do 45%. što ima odlučujuću ulogu u formiranju zemljišnih asocijacija. čak je na nekim mjestima i potpuno uništen. Prirodni zemljišni profil područja u najvećoj mjeri je izmijenjen najrazličitijim oblicima antropogenog djelovanja. Najzastupljeniji tipovi tla su antropogena. koja se na području Butila ulijeva u rijeku Bosnu.3% prostora općine otpada na nagibe terena preko 45%. druga je Sarajevo . Klimatske prilike Kontinentalna klima sa specifičnostima kotlinskog karaktera. Moćnost pojedinih slojeva varira.Stup .

00 7. aerodromom: Sarajevo 2 km. transregionalnim.00 3.5 km dvije trake 3.7 % prostora općine na nagibe terena do 45%.Ploče ) km unutar regije 9. aerodromi) Odredište od/do Novi Grad Autoput (Zg-Bg) 210 km Aerodrom Sarajevo 2 km Aerodrom Zagreb 415 km Saobraćajnom infrastrukturom. Željeznicama i magistralnim putevima povezana je sa zemljama bivše Jugoslavije i drugim evropskim zemljama. Glavne putne veze unutar općine ODREDIŠTE (od-do) Otoka-„Osloboñenje“ ( B.3 % prostora općine otpada na nagibe terena preko 45%.00 Napomena ne odvija se saobraćaj u punom kapacitetu ne odvija se saobraćaj u punom kapacitetu Razdaljine Grad Sarajevo Općina Općina Novi Grad Općina Novi Grad Općina Novi Grad Općina Novi Grad Općina Novi Grad Naselja Centar grada Bojnik Dobroševići Rajlovac Zabrñe Safeta Zajke Safeta Hadžića km 7. Beograd 323 km.00 1.50 Glavne veze sa regionalnim.most . na dijelu Švrakino buduća trasa autoputa pomjera se južnije prema brdu Mojmilo Hrasno – Saraj polje (Safeta Hadžića) Glavne željezničke veze sa drugim regijama ODREDIŠTE (od-do) Al. željeznice.Rajlovac (Safeta Zajke) km 2x3 trake x 2. Povezana je sa meñunar. dobra saobraćajna povezanost sa drugim regijama i administrativna pripadnost glavnom gradu BiH daju značajnu prednost općini Novi Grad kada je u pitanju povoljnost teritorije za investicije. Analizom nagiba terena vidi se da 6. putevi i željeznice. a planom je predviñeno četiri trake (kao gradski autoput). M. Zagreb 415 km. Napominjemo da su ove saobraćajnice djelimično izgrañene jer se koriste samo dvije saobraćajne trake. općina je povezana sa širim regionom. jer su direktno povezane sa saobraćajnicama od interesa za Federaciju: saobraćajnica Bistrik .4km 7.Rajlovac (Sarajevo .Briješće (sjeverna longitudinala).Dobrinja (gradska zaobilaznica južna longitudinala) i saobraćajnica Safeta Zajke .Selimovića ) Buča Potok . što predstavlja najpovoljniji teren za prostorni razvoj.00 10.Takoñe kroz teritoriju općine Novi Grad prolaze i dvije najfrekventnije i najznačajnije saobraćajnice.50 0. Mostar 130 km.most .Buča Potok . Dubrovnik 244 km. Tuzla 133 km.Šamac ) Al.Bačići (Sarajevo .00 km dvije trake Napomena glavna gradska saobraćajnica djelimično se poklapa sa trasom gradskog autoputa na potezu preduzeće Fabulas – Buča Potok većim dijelom se poklapa sa trasom južne longitudinale. a 93. Ocjena stanja Povoljan geografski položaj. 11 . meñunarodnim saobraćajnicama (putevi.

1.879 4. 8.404 3.011 1.123 3.288 119. 22.3 % Hrvata i 2. što je preko 20. najvećim dijelom neplanska gradnja objekata.418 9. 25.791 1.367 2.730 1.363 1.413 2. Temperature zraka su neujednačene i imaju pojave maksimalnih i minimalnih vrijednosti.135 3.794 6. 19. Klima je kontinentalna sa specifičnostima kotlinskog karaktera. 17.394 1.230 1. 6. 5. 12.787 2. 21. 7.886 5. Najvažniji resurs kantona Sarajevo predstavljaju vode Sarajevskog polja. Najveća koncentracija stanovništva u kantonu Sarajevo je na području općine Novi Grad. 11. Naziv mjesne zajednice MZ Dobrinja A MZ Dobrinja B MZ Dobrinja C MZ Dobrinja D MZ Sarajpolje MZ Olimpijsko Selo MZ Ali-pašino Polje A I MZ Ali-pašino Polje A II MZ Ali-pašino Polje B I MZ Ali-pašino Polje B II MZ Ali-pašino Polje C I MZ Alipašino Polje C II MZ Švrakino Selo I MZ Švrakino Selo II MZ Švrakino Selo III MZ Aneks MZ Staro Hrasno MZ Čengić-Vila MZ Otoka MZ Buča Potok MZ Dolac MZ Ali-pašin Most I MZ Ali-pašin Most II MZ Briješće MZ Naselje heroja Sokolje MZ Dobroševići Broj stanovnika 5.476 4.289 91.607 5.299 2. 3.000 stanovnika više nego 1996.774 1. jer je na tom području smještena.2 % ostalih.072 2. 14.006 1.5 %.448 2. pa samim tim i ove općine.262 1. godini na području općine bilo je 81.342 3.337 11.121 2. 4.736 7. Stanovništvo po etničkim skupinama Stanovnici/ Etnička pripadnost 1991.8% površine.286 Broj domaćinstava 1.514 3.569 1.820 3. 18.985 6.270 Hrvati 8.1.224 1.903 U 2005. 5.257 1.886 5.Ravni dijelovi općine zauzimaju 22.350 Bošnjaci 69.854 7. 26. 2001. a uzrok je. godine.710 4. pored konfiguracije terena. 9. godini bilo je 119. 2.803 3.125 10.285 3.201 4.979 910 1.672 Ukupno 136.5 % Srba.355 2.2 km2 u 2005.446 3.9 % Bošnjaka.465 1.204 85. Broj stanovnika po mjesnim zajednicama (podaci MZ) R. 16.125 5.632 111. 10.903 stanovnika.3%.253 3. Stanovništvo Na području općine Novi Grad na površini od 47.000 manje nego 1991. 2005 Srbi 37.611 Ostali 20. 13.467 1. u kojoj živi oko 29% stanovništva kantona Sarajevo.548 1.293 99. a preko 16.348 6.214 1. 20.772 2. 6. 24. a prosječna u kantonu Sarajevo je 1.698 5. 1996. 5.968 885 1. Padinski dijelovi općine pokazuju nestabilnost terena i pojavu klizišta.Br.2. 9. 23. Stopa rasta stanovništva 1996 – 2003.770 6.325 1.492 12 . podzemne vode i neispravna vodovodna i kanalizaciona infrastruktura (ocjena iz Prostorne osnove KS).699 5.742 98. 15. godine. 5. bila je 2.

88 članova. Prosječna porodica ima 2.562 Broj stanovnika na područjima mjesnih zajednica varira od 2.903 41. Broj domaćinstava iznosi 41.UKUPNO 119.000.562.000 do 9. 13 .

3 % žene. 11.518 597 921 1.750 5. muških je 563. Broj sklopljenih brakova u 2005.3 Broj stanovnika 119.072 864 208 1.001 11.317 38. ženskih 415. muških je 482.480 14 . Gustina naseljenosti Područje Općina Novi Grad Kanton Sarajevo Površina u km2 47. godini od ukupno roñenih. tako da je prirodni priraštaj iznosio 480.031 Gustina naseljenosti (st/km2 ) 2. Broj stanovnika po starosnoj strukturi u 2005.9 % stanovništva starijeg od 65 godina.9 puta veća nego na području kantona. Gustina naseljenosti na području općine Novi Grad je 7.7 % muškarci i 53. U posmatranom periodu na području kantona Sarajevo živi 16. Gustina naseljenosti U 2005. godini u kantonu Sarajevo broj ukupno roñenih je 4. Prirodni priraštaj stanovništva Natalitet / Mortalitet 1991 1996 2001 2005 Broj Broj Prirodni Broj Broj Prirodni Broj Broj Prirodni Broj Broj Prirodni roñenih umrlih rast Roñenih umrlih rast roñenih umrlih rast roñenih umrlih rast 1. U istoj godini umrlih prema spolu. U 2005.4 % stanovništva izmeñu 15 64 godine starosti (radni kontigent) i 10.277.2 1.233 65 i više 13.5 % stanovništva starijeg od 65 godina. godine.540 stanovnika po km2 .903 410.3 321 Broj domaćinstava 1991 Naselja Domaćinstva 42.014 642 372 1.540. 5.7 puta manji nego 1991. godini na području općine živi 19.132 44.g. Broj nasilnih smrti je 24. Stanovništvo po starosnoj i polnoj strukturi U 2005. godini Dob Broj stanovn.88 5.64 83.252 – osnovne škole Polna struktura stanovništva: 46.902 12. U istom periodu prosječna gustina naseljenosti na području kantona Sarajevo iznosi 321 stanovnik po 1 km2 .4 % stanovništva mlañeg od 15 godina. Broj stanovnika po polnoj pripadnosti i starosnoj dobi (podaci MZ) Starosna dob 0-14 15-64 65 i više Muškarci 56.3. prema spolu. godini prirodni priraštaj stanovništva je 3.4.7 % stanovništva mlañeg od 15 godina. ženskih 544.290 7.958 Prosječna porodica Naselja 3. godini prosječna gustina naseljenosti na području općine Novi Grad iznosi 2.109 897 248 U 2005.088 Populacija stanovništva izmeñu 7-14. broj razvedenih brakova je 6.538.934 Žene 63.562 Prosječna porodica 2.1 % stanovništva izmeñu 15 – 64 godine starosti i 13.5.018. a broj umrlih 3. 0-14 23. 69.g.581 15 .17 26 2005 Domaćinstva 41.5. što upućuje na zaključak da je povoljnija starosna struktura stanovništva na području općine u odnosu na prosjek kantona. 70. U 2005. bio je 666.

a prosječna na kantonu Sarajevo je 1.530 Promjene (rast) broja stanovnika u kategoriji radni odnos rezultat je ne samo promjene statusa nezaposlenog lica.630 lica (780 porodica) službeno evidentiranih danas. 5.6.672 Podaci za stanovništvo koje živi na selu.za stat. Broj naselja (mjesnih zajednica) na općini je 26.000. starosna.g.podaci Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo Godina Radni odnos 2003. 12. Povoljnija je starosna struktura stanovništva na području općine u odnosu na kanton. funkcije fertilne strukture) su pretrpjele dalekosežnije promjene – ocjena iz Prostorne osnove KS. pretežno u evropske zemlje. Demografske strukture (nacionalna pripadnost.903. 5. Bošnjaci 2005.969 2004. obrazovna.659 13 2. privrednog.350 89.) do 1.075 2005.199 138 10.g. Broj zaposlenih u preduzećima u privredi i društvenim djelatnostima na području ove općine Kako se vidi iz naredne tabele prema podacima Federalnog zavoda za statistiku broj zaposlenih u privredi i društvenim djelatnostima na području općine Novi Grad u 2005.9% stanovništva starijeg od 65 godina.Etnički sastav po mjestu stanovanja Srbi 2001. PIO 15 . Najveće demografske promjene desile su se u ratnom periodu.g. b.562. najveće demografske promjene desile su se tokom proteklog ratnog perioda. godini je 119.556 Fed.774 80 6. Veliki broj stanovništva je izbjegao. Gustina naseljenosti (st/km2 ) na općini Novi Grad je 2.g bila je 2. Stopa rasta stanovništva na općini 1996 – 2003. 18. 2001.318 91. Struktura starosne dobi stanovništva na općini: 19. a s druge strane prognana i interno raseljena lica su pristizala iz drugih dijelova BiH u toku i nakon rata. a broj tih lica prema mišljenju Zavoda je znatan. a prema podacima PIO 18.611 2.351 4 2.077 98. Broj radno aktivnog stanovništva 15-64 god 83. Broj izbjeglih i raseljenih lica je varirao od 37.7.742 94. Ostali 2005.5.3%.4% stanovništva izmeñu 15 – 64 godine i 10.854 7. 2001. 2005. a na kantonu Sarajevo je 314.233 Broj zaposlenih 15.337 11.g.7% stanovništva mlañeg od 15 godina.556 lica. univerzitetskog centra.457.355 2.270 6.88 članova.Broj zaposlenog stanovništvo općine . prosječna porodica ima 2.5%.500. zav. Zaposlenost a. usljed snažne industrijalizacije i razvoja Sarajeva kao administrativnog.500 Fed.000 do 9. nego i promjene mjesta boravka već zaposlenog lica. Broj domaćinstava iznosi 41.541 70 7.424 2. 2001.g. 69. broj stanovnika u naseljima varira od 2. Podaci o broju zaposlenih u privredi i društvenim djelatnostima na općini ne odnose se na ukupno zaposleno stanovništvo općine. Ratna djejstva u opkoljenom Sarajevu jako negativno su uticala na normalan razvoj stanovništva i njegovu reproduktivnu sposobnost. Grad Selo Ukupno 10. Migracije stanovništva Pored migracije stanovništva prema gradu tokom nekoliko zadnjih decenija. Hrvati 2005. je 15.000 (1996. ekonomska struktura. 19. odnose se na MZ Dobroševići.224 126 11. Ocjena stanja Na području općine Novi Grad broj stanovnika u 2005. 16.193 4. zav.

646. godini broj aktivnog stanovništva (15 – 65 g.6 %. iznosio je 18.218 543 2003. na području kantona Sarajevo iznosio je 93. 15.Učešće radno aktivnog stanovništva općine u kantonu Sarajevo U 2005.025 KJKP Toplane 365 Geodetski zavod BiH 87 RTV Zaposlenost u privredi (veća preduzeća) Industrija Sprind 258 E – Tds 259 Žica 197 Zrak 191 Kras 134 Uniklima 122 Ind.236 623 Zaposlenost po sektorima Preduzeće Broj zaposlenih 2005.537.g.92%.6 %. trikotaže Šik 43 Brojler 50 Preduzeće Saobraćaj Cts Eurolines CTS Tranzit Intereuropa Rtc Grañevinarstvo Step Oki Euro asfalt Dijamant Trgovina Vf komerc Interex Robot komerc Merkur Asa Pva Planika flex Broj zaposl. Učešće registrovanih nezaposlenih lica u broju radno aktivnog stanovništva kantona je 23.) na području kantona Sarajevo iznosio je 273. Broj zaposlenih lica u 2005.426 a učešće općine Novi Grad 30. 539 91 131 133 125 120 59 830 378 291 245 61 79 5. 14.365 573 2005.428 486 2002.g. Učešće registrovanih nezaposlenih lica na općini u ukupno nezaposlenoj populaciji na kantonu je 27. 16 . g.3%. 14.665 a učešće općine Novi Grad 16. 14.727 2001. Trend – prosjek zaposlenosti u privredi i društvenim djelatnostima i prosječne neto plate Godine Zaposleni Neto plate u KM 2000. Učešće registrovanih nezaposlenih lica u broju radno aktivnog stanovništva općine je 21. U kantonu Sarajevo broj registrovanih nezaposlenih lica iznosio je 67. 14.c.348 566 2004.43%. 2005. Nezaposlenost Broj registrovanih nezaposlenih lica sa područja općine Novi Grad u 2005.8. 13. Zaposlenost u javnom sektoru KJKP Gras 2.

17.092 162 157 5.396 lica Kako se vidi iz prethodne tabele.603 1999. zatim kvalifikovani i srednja stručna sprema. Trend nezaposlenosti 1996.151 4.568 210 18.002 2. 16.671 2.894 2.095 2. 8. 5.Kvalifikaciona struktura broja nezaposlenih Stručna sprema VSS VŠ SSS NS VK KV PK NK Ukupno Broj nezaposlenih 733 315 5. 5.829 11.209 Pregled registrovane nezaposlenosti po godinama starosti i polu Godine starosti od 15 do 18 od 18 do 24 od 24 do 30 od 30 do 40 od 40 do 50 od 50 do 60 preko 60 Ukupno R.430 274 5. 9.9 1.8 30.529 2005.389 161 29 2.290 11.3 0. 1.866 18.685 157 5.866 5. Br. više stručne spreme i lica sa visokim obrazovanjem.580 2.6 34.390 18.646 Pregled registrovane nezaposlenosti po dužini čekanja na zaposlenje Dužina čekanja do 12 mjeseci do 3 godine do 7 godina preko 7 godina Ukupno Ukupno 4.646 Žene 2. 14. 14.209 Pregled nezaposlenosti prema završenoj školi i fakultetu 17 . 7.454 4.432 2002.984 1.336 1997. 3. 2. Manji procenti su kod visokokvalifikovanih.463 3. 18. 6.549 2000.646 Škola Nepismeni Do 8 razreda oš Završenih 8 razreda oš Priučeni radnici i Ns Škola za Kv Škola za Vk Srednja škola Viša škola Fakultet Boj nezaposlenih 245 715 5.3 100 Osobe koje prvi put traže zaposlenje: 8.383 3.633 61 4.398 4.257 2003.092 315 733 Žene 19 1.763 3. 4. 12.457 2001.408 1998. najveći broj nezaposlenih je iz grupe nekvalifikovanih. 15.5 0.685 112 6.209 % 3.9 0.479 67 11.646 Žene 446 200 3.915 2. 14. Ukupno 53 3.7 27.640 2004. 9.

00 km 6.561 15. a što utiče na ukupni razvoj društva. Prema urbanističkom planu Grada Sarajeva za period 1986-2015.10 km 258.473 56.646 Uporedni pregled: Zaposlenost u FBiH.54 km Gustina saobr. 343 člana porodica poginulih boraca. elektrotehničkim 19.837) što predstavlja posebnu opasnost jer kod mladih stvara osjećaj besperspektivnosti življenja na ovim područjima. elektrotehnička 384.519 15. Sa RS povezuje je put Sarajevo-Trnovo.737 14.5 km. Zabrinjavajući je podatak da 2.060 14.640 2004 315. Saobraćajna raskrsnica od regionalnog značaja je Bačići.1. Nezaposlenost bilježi stalni rast od 1996. najveći problem pojedinca.500 18. Uporedni pregled: Nezaposlenost u FBiH. poljoprivrednim 42.199 85.50 km Putevi Glavni Lokalni Regionalni Put Sarajevo .310 90. medicinskim 26.348 2004 388.04 km Ukupno Ukupno 7. Kod fakulteta najbrojnija nezaposlena lica su sa završenim fakultetom: političkim naukama 132. Na općini je sanirano i rekonstruisano 90% postojećih saobraćajnica i izgrañene su nove po prioritetima u mjesnim zajednicama uz učešće grañana.Lokalne ceste od Trnovo 1.00 km Ukupno 3.21 km/km2 2. medicinska 723. Posljedice velike nezaposlenosti su odlazak stručnjaka sa ovih prostora.428 2002 394. linija Sarajevo Reljevo 9.83km intersa za općinu i nekategorisane 192. filozofskim 107.328 59.25 u Trnovu do 11.236 6. kantonu i općini Novi Grad (u firmama) Godina / prosjek FBiH KS Općina 2001 407. mašinsko-tehnička 458.Šamac lociran je Depo Rajlovac. porodice i društva. 532 ratna vojna invalida i 278 ostalih invalida čeka posao.873 14. pravnim 82. Ocjena stanja Najveći socijalni problem BiH kao zemlje u tranziciji.00 km Sarajevo Bačići 1.365 2005 388. kao i veza grada Sarajeva sa ovim koridorom u dužini 4.257 2003 297.40 km Put Sarajevo .Lokalne ceste od Semizovac interesa za 5.Infrastruktura 6.132 86. Prema podacima iz Prostorne osnove gustina cesta na području KS iskazane u dužini cesta po površini općine pokazuje izrazito veliku neujednačenost gustine mreža cesta u rasponu od 1.783 52. Putna i željeznička struktura Željezničke linije km Ind. ekonomska 664. ekonomskim 90.432 2002 282.529 2005 338. kantonu i općini Novi Grad Godina / prosjek FBiH KS Općina 2001 267.418 93.1.218 2003 387. mašinskim 33.28km kanton 59.791 16. mreže Gustina saobraćaja mreže Općina je povezana putnom i željezničkom mrežom sa ZD kantonom i HN kantonom i dalje sa regionalnim.711 17. tekstilno-tehnička 273 lica.022 demobilisana borca.910 14.847 63. a samim tim i općine Novi Grad je nezaposlenost.012 14. planirana je izgradnja koridora V-c na lijevoj obali rijeke Bosne u dužini od 5 km. Na području Ali-pašinog Mosta smještena je teretna stanica koja je povezana sa carinskim terminalom. Na teritoriji općine Novi Grad uz željezničku prugu Sarajevo . godine.Kod srednjih škola najbrojnija nezaposlena lica su sa završenom: gimnazija 815. prirodno-matematičkim 28. stomatološkim 20.270 67. transregionalnim i meñunarodnim saobraćajnicama.381 85.63 km/m2 u Novom 18 . Nezaposlenost je najveći uzrok siromaštva. Prema starosnoj dobi nezaposlena omladinska populacija u rasponu od 18 do 30 godina je najbrojnija (6.52 m/stanovniku Ukupno 10.

16/00). U svrhu finansiranja izrañena je i studija vodosnabdijevanja i kanalizacije kantona koja se implementira u dvije faze: master plan i studija izvodljivosti. rješenja za poboljšavanje stanja kojima se predviña: -proširenje tramvajske mreže put Dobrinje i Hrasnice. Na nivou Federacije BiH donesen je Zakon o zaštiti voda (“Sl. 6. a novije i dopunjena.21 km/km2 .novine Kantona Sarajevo” br. a dužina cesta po stanovniku je 2.novine Federacije BiH” broj 18/98).2.91 km. Inspekcijski nadzor nad provoñenjem Zakona o vodama Kantona vrši nadležna Kantonalna inspekcija. Razvoj vodovodnog i kanalizacionog sistema temelji se na studiji “Dugoročnog rješavanja vodosnabdijevanja. uključujući prognoze potreba za vodom.1. što je posebno važno za tramvajski. za gradove veličine približne Sarajevu. ukupno 293.Sarajevu. uvoñenje centralnog upravljanja i kontrole tramvajskog saobraćaja. neadekvatne saobraćajnice za narasli trolejbuski i autobuski saobraćaj. posebno rješenja pruge.2. 6. 6. pa i dalje nameću kao jedino moguće rješenje lakošinski sistem. Na području Rajlovca smješteni su veći skladišni kapaciteti preduzeća: TP DC „Sarajevo“.1. davanje prioriteta tramvajima na raskrsnicama.novine Federacije BiH” br. odvoñenja i tretmana otpadnih voda u Kantonu Sarajevo” koja je rañena radi rješavanja deficita vode u vodosnabdijevanju. u periodu do 2023. Gustina cesta na općini je 6. -Stanje u oblasti vodosnabdijevanja. Vodosnabdijevanje i otpadne vode Korištenje i zaštita voda do sada su regulisani Zakonom o vodama (“Sl. ali i svijeta u razvoju.3. Javni gradski prevoz Osnovni problemi karakteristični za predratno.Dvor-Baščaršija i Dobrinja-Mojmilo-Latinska ćuprija. „Sprind“. Pred rat je blizu 70% putnika bilo upućeno na tramvajski i trolejbuski saobraćaj i to uglavnom na pravcu IlidžaNeñarići-M. Zračni saobraćaj Sarajevski aerodorom je smješten na području općine Ilidža. kao i Zakonom o vodama Kantona Sarajevo (“Sl. -proširenje trolejbuske mreže u naselju Dobrinja (X transverzala) čime se stvaraju uslovi za povezivanje trolejbuskim saobraćajem dva entiteta Iskustva većeg broja gradova razvijenog.75 km. načinu i opsegu mjerenja ispitivanja iskorištene vode iz vodotoka (“Sl.Kurta Schorka. ali se saobraćajni pristup odvija preko teritorije općine Novi Grad iz pravca grada: X transverzala preko naselja Dobrinja. „Planet“.4.33/03). te proširenje tramvajskog depoa primjereno naraslim potrebama na lokaciji Velikih drveta.1. „Podravka“. lokalnih 80.26 km. Granični prijelazi za teretni saobraćaj: na području općine Novi Grad. zatim Bulevarom Meše SelimovićaStupska petlja . nekategorisane 200. 6. trolejbuski i vozni park buduće gradske željeznice -modernizacija opreme i infrastrukture. kontaktne mreže i elektovučnih podstanica konačno rješavanje autobuskog i trolejbuskog depoa na novoj lokaciji u Halilovićima.MZ Ali-pašin Most smješten je carinski terminal. Planirana su.novine Federacije BiH” broj 48/98).92 km. Za općinu Novi Grad dužina magistralnih cesta je 12.52 m/stanovnik. ali i sadašnje stanje mogu se u najkraćem svesti na veoma spor i nedovoljnog kapaciteta tramvajski saobraćaj. Drugi planovi GRAS-a: -modernizacija voznog parka i postepen prelazak na veoma komforna moderna vozila velikog kapaciteta. „Robot“. obezbjeñenje većeg učešća tramvaja kapaciteta 250-350 putnika posebno za liniju Neñarići – Radićeva. odvoñenja i tretmana otpadnih voda pod kontrolom KJKP “Vodovod i kanalizacija” 19 . Pravilnikom o vrstama. Logistika i logističke mreže Teretni i logistički centri: teretna željeznička stanica Ali-pašin most i depo željeznica Rajlovac.

1 Vodovodni sistem Glavni resursi vode za vodovodni sistem Sarajevo a samim tim i naše općine su podzemna akumulacija Sarajevsko polje (Bačevo. godina učinjeni su veliki zahvati na kanalizacionom sistemu grada pa i na općini Novi Grad. U 1998. Na područjima koja su pokrivena primarnom mrežom vodovoda podignuti su brojni bespravni objekti. te izgrañen ureñaj za prečišćavanje otpadnih voda koji se nalazi na općini Novi Grad. lijevano željezo. daktil i dr. najveći je Mojmilo. Sokolovići i Stup) sa kojih se obezbjeñuje oko 90% ukupnih količina vode. Najveće količine se zahvataju iz podzemne akumulacije Sarajevsko polje (87%). Rezervoari U okviru centralnog vodovodnog sistema na području općine Novi Grad postoji 6 rezervoara. Regulisanje njihovog statusa vezano za bespravne priključke zakonski nije moguće tretirati odvojeno od statusa samih objekata. 20 . što dodatno usložnjava situaciju. Evidentno je da se radi o kompleksnim problemima koje u grad Sarajevu ni do danas nisu sistemski riješene. Pokrivenost padinskih djelova općine vodovodnom mrežom iznosi 70%. 16/00) u nadležnosti Kantona. PVC.prema podacima KJKP ViK gubici vode iznose 63. godine zbog oštećenja i devastacije u ratnom periodu.6. 6.5%. Transportni sistem je najvećim dijelom pumpni zbog neujednačene topografije i velike razlike u visinskim kotama. godini položen je transportni cjevovod Sokolovići Mojmilo. Pokrivenost urbanog dijela općine vodovodnom mrežom je 100%.2. Sve prikupljene upotrijebljene vode direktno se ispuštaju u rijeku Miljacku bez tretmana. Zbog odreñnih poremećaja u potrošnji vode. a to su: -Lokalni vodovod „Djevojačka voda“ -Lokalni vodovod „Igrište“ -Vodovod „Rječica“ Problematika vodosnabdijevanja za područje MZ „Dobroševići“ naročito je izražena u postratnom periodu zbog intenzivne izgradnje novih individualnih stambenih objekata na tom području. azbest-cement.2. Centralni vodovod Općina Novi Grad snabdijeva se vodom uglavnom iz centralnog vodovodnog sistema u Sarajevu koji je prema Zakonu o vodama Kantona Sarajevo (“Službene novine Kantona Sarajevo” br. sistem kanalizacije Kreditom Meñunarodne banke za obnovu i razvoj i sredstvima Grada u periodu 1977 – 1982. Transportni i distributivni sistem – pod transportne cjevovode svrstavaju se glavni dovodi sa izvorišta kao i spojni transportni cjevovodi izmeñu dva rezervoara. prije nego što stignu u postrojenje. U postratnom periodu 1996-2000. Donacijom Japanske vlade izrañen je elaborat o sanaciji postrojenja sa idejnim rješenjima odreñenih poboljšanja u postrojenju. Pitanju dugoročne strategije rješavanja u oblasti vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda sa aspekta sanacije bespravne individualne stambene i druge izgradnje nije se posvećivalo dovoljno pažnje. Lokalni vodovodi na području Općine Na području MZ Dobroševići u funkciji su tri lokalna vodovoda koji rade potpuno odvojeno. kako zbog gubitka u mreži tako i zbog priliva stanovništva na teritoriji općine Novi Grad realno je očekivati poremećaje u snabdijevanju vodom odnosno manjak raspoloživih količina vode. Vodosnabdijevanje navednog područja tretirano je i u razvojnim planovima „Vodovoda“ od prije rata. od perioda početka intenzivne bespravne izgradnje na ovim prostorima. Gubici vode .2. Zastupljenost materijala kod distributivnih cjevovoda je raznolika čelik. Ovim projektom bila je obuhvaćena izgradnja i rekonstrukcija kanalizacione mreže. Otpadne vode. Starost rezervoara na području općine Novi Grad je izmeñu 20-45 godina. a vrijednost projekta kojim bi se riješio sistem vodosnabdijevanja je prema podacima KJKP ViK 2 miliona KM. Ureñaj za prečišćavanje otpadnih voda nije u pogonu od 1992. mada su ovi problemi evidentni još od perioda 70-tih godina. pa i naselja koja su bespravno priključena na vodovodnu mrežu. Uzroci gubitaka vode se javljaju po osnovu dotrajale mreže (cca 50%) kao i zbog velike količine neregistrovane vode koja se troši putem bespravnih cjevovoda i priključaka. urañena je rekonstrukcija dijela kanalizacione mreže i to sredstvima Kantona. donacijama kao i sredstvima KJKP ViK i Općine. a posebno što nemaju legalno riješen ni tretman otpadnih voda koje zagañuju kompletna naselja pa i postojeći vodovodni sistem.

a odatle u rijeku Bosnu. Aktuelno je rješavanje procjednih voda koje se slijevaju u Lepenicu. Općina Novi Grad u saradnji sa Kantonom Sarajevo realizovat će izgradnju fekalnog kolektora kojim bi se riješila zaštita okoliša. na mjesta koja su zbog izdignutih ivičnjaka nepristupačna za specijalna vozila za odvoz smeća. dok naselja ruralnog karaktera koja se nalaze na lijevoj obali rijeke Bosne 100% nisu pokrivena kanalizacionom mrežom. Uklanjanje čvrstog otpada i upravljanje otpadom Na teritoriji općine Novi Grad Sarajevo smještena je glavna gradska sanitarna deponija kojom upravlja Kanton Sarajevo. a završetkom projekta grañani ovih područja imat će iste infrastrukturne uslove kao i oni koji žive u urbanom dijelu općine i stvaraju preduslove za izgradnju kolektora u Rajlovcu i Dobroševićima. odnosno države koji regulišu ovu problematiku. važno je da nadležne i odgovorne institucije Federacije. zatim izrada projektne dokumentacije vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda u zoni obuhvata Bojnik – Dobroševići.130. godini Općina je u buñžetu planirala 1. a zbog svog položaja ima i mogućnost za širenje. 6. Pored toga. Uslovi na ovoj deponiji za odlaganje otpada su povoljni. odnosno ocjednih voda koje se ulijevaju u potok Lepenicu. 21 . sanitarni aspekt i zadovoljavajući stepen prećišćavanja otpadne vode prije upuštanja u recipijent. slivno područje je orijentisano prema drugom entitetu ( Lukavica ).3. Utvrñivanje konkretnih osnovnih zahtjeva u pogledu sugurnosti funkcionisanja kanalizacionog sistema mora da se bazira na analizi šteta koje mogu biti prouzrokovane korisnicima mreže usljed nemogućnosti prijema i odvoñenja otpadnih voda nastalih usljed nefunkcionisanja mreže (pojave začepljenja) kao i šteta zagañenja koje izaziva nekontrolisano izlijevanje otpadne vode iz sistema kanalizcione mreže.000 KM za projekte izgradnje vodovodne i kanalizacione mreže kao najznačajnije na ovom području: planirana je druga faza izgradnje separatne kanalizacione mreže u ulici Safeta Zajke. Nedostatak ove deponije je neriješeno pitanje odvodnih. poseban problem predstavlja neopremljenost padinskih dijelova kanalizacionom mrežom pa se procjenjuje da 30-35% padinskih naselja nije pokriveno kanalizacionom mrežom. Već je rečeno da se na teritoriji općine Novi Grad nalazi gradski prečistač otpadnih voda za grad Sarajevo koji nije u funkciji jer je u toku ratnih djejstava devastiran. Grad. Prošle godine započeta je prva faza projekta izgradnje separatne kanalizacione mreže u ulici Safeta Zajke. U okviru projekta ureñenja potoka Lepenica. isti nisu ispunjeni samim tim što ureñaj za prečišćavanje otpadnih voda nije u funkciji. Planirani smetljarnici u višespratnicama pretvoreni su u poslovne prostore ili začepljeni odvodi pa su posude izbačene ispred zgrade.lokacije za postavljanje namjenskih posuda za prikupljanje otpada kako kućnog tako i uličnog. Kantona i Grada trebaju hitno preduzeti aktivnosti na obezbjeñenju neophodnih finansijskih sredstava za rekonstrukciju istog. Problemi u odvozu smeća i prijedlog rješavanja problema (podaci KJKP „Rad“) Najveći problem su mjesta . U 2006. a nalazi se na općini Novi Grad. te je pitanje odlaganja otpada za sljedećih 20 . vodoprivredu i šumarstvo preko Vlade Kantona Sarajevo na preduzeće KJKP ViK Sarajevo. U cilju zaštite Lepeničkog potoka od fekalnih i drugih otpadnih voda novogradska općina je na osnovu postojećeg Regulacionog plana u prošloj godini finansirala izradu glavnog projekta kanalizacije za Zabrñe i projekta regulacije potoka Lepenica. Što se tiče ispunjenja gore navedenih osnovnih uslova odvoñenja i prečišćavanja otpadnih voda za područje Kantona pa i općine Novi Grad. Obzirom da se radi o objektu koji je od interesa za Federaciju. obzirom da sadašnjim propisima nije regulisana ova problematika smatramo da je neophodno pristupiti hitnom donošenju odluka na nivou entiteta. Orahovačka i Vitkovac. odvoñenja i prečišćavanja otpadnih voda treba da budu zadovoljena tri osnovna uslova uslov sigurnog odvoñenja otpadnih voda. Odgovornost za snabdijevanje pitkom vodom kao i za odvodnju otpadnih zagañenih voda urbanih dijelova Sarajeva je prenešena od strane Federalnog ministarastva za poljoprivredu.30 godina riješeno. Izgradnja nove infrastrukture je u nadležnosti općine i kantona u zavisnosti od značaja za kanton. Na teritoriji općine postoje područja (brdo Hasno i brdo Mojmilo ) koja nisu opremljena kanalizacionom mrežom. a odatle u rijeku Bosnu. grad i općinu. Kanton. te sufinansiranje izgradnje kanalizacione mreže u ulici Nadira Kafeñića i učestvovanje u izgradnji cjevovoda Bačići. Za grañane u objektima kolektivnog stanovanja lokacije posuda su najčešće na trotoarima ili zelenim površinama.Sigurnost funkcionisanja kanalizacionog sistema U sistemu prikupljanja. Kanton Sarajevo u narednom periodu planira riješiti i problem otpadnih voda sa deponije Smiljevići.

22 . Energetska infrastruktura i snabdijevanje Na području općine Novi Grad Sarajevo ne postoje prirodni energetski izvori.Kod individualne stambene izgradne problem je neplanska tzv. TS 110/10 KV Otoka. Potrebno je da data dvorišta imaju jednostavnu dostupnost grañanima i da su u područjima pretežno stambene namjene. a mjesta za posude nisu odreñena. sa brojem stanovništva koje gravitira od 2. niti je planiran način odlaganja kućnog otpada. Preduzeće „Rad“ je zajedno sa Općinom počelo zajednički rješavati pitanja lokacija i ureñenja mjesta odlaganja kućnog otpada izgradnjom niša. te iz TS 35/10 KV Rajlovac. Da bi potpomogli razvoj primarne selekcije otpada preduzeće „Rad“ planira i reciklažna dvorišta za sakupljanje selektiranog otpada. Mišljenje je da Općina treba od investitora zahtijevati rješavanje sanitarno . -Navedene bazne transformatorske stanice svojom lokacijskom rasporeñenošću i brojem postojećih 10 KV kablovskih ćelija (izlaza) omogućavaju kvalitetno napajanje električnom energijom postojećih kupaca na području Općine. posebno na širem području Rajlovca. Na području općine Novi Grad obuhvaćene su osnovne škole i naselje Mojmilo. kao i kućnog opasnog otpada i njegove eliminacije iz osnovnih tokova otpada.1. 6. Sa izgradnjom sortirnice na sanitarnoj deponiji preduzeće „Rad“ će obuhvatiti i ostale dijelove općine. Cilj izgradnje reciklažnih dvorišta je usluga grañanstvu i zaštita čovjekove okoline. TS 110/35/10 KV Nedžarići. gdje su saobraćajnice uske ili preuske za vozila preduzeća „Rad“. što je i predviñeno Regulacionim planom a nosilac izgradnje je Elektroprenos BiH. Veličina površine reciklažnog dvorišta je minimalna 500 m2 .000 stanovnika. 6.4. Preduzeće „Rad“ započelo je i projekat selektivnog odlaganja i prikupljanja otpada.higijenskih uslova odlaganja otpada. divlja gradnja.000 do 20. ali su dostupni svi vidovi energije za široku potrošnju. a što je u skladu sa Zakonom o komunalnoj čistoći gdje mjesto posuda zajednički odreñuju predstavnik općine i komunalno preduzeće. neophodna izgradnja 110/x Reljevo. dok je za napajanje novih objekata planiranih od strane Zavoda za planiranje izgradnje Kantona Sarajevo. Problem je i što kod plana prostornog ureñenja naselja nisu obuhvaćeni načini odlaganja otpada. kao i izvršenje njihove zakonske obaveze da prema broju domaćinstava ili poslovnih objekata nabave namjenske posude za odlaganje otpada.4. Preduzeću „Rad“ potrebna je pomoć Općine oko iznalaženja lokacija za reciklažna dvorišta kao i lokacije za izgradnju zidanog objekta za smještaj radnika na području općine Novi Grad. Postojeće stanje elektroenergetskog napajanja Opis postojećeg stanja -Područje općine Novi Grad Sarajevo napaja se iz baznih TS 110/10 KV transformatorskih stanica TS 110/10 KV Buča potok. TS 110/10 KV Azići.

12. 5. od čega najveći procenat – 53% otpada na domaćinstva. -Posebno loša situacija je sa niskonaponskom mrežom (napajanje rubnih područja). kao što su: Dobroševići. a u svom periodu eksploatacije nisu značajnije sanirani odnosno rekonstruisani. najvećim dijelom realizovana golim AIFe vodičima.4 KV od kojih je najveći dio (preko 70%) snage 630 KVA. -Ovim su ugrožena postojeća elektroenergetska postrojenja po pitanju kvalitetnog napajanja el.energije -Godišnja potrošnja električne energije na području općine Novi Grad je reda 240 GWh.06.4 kV koji su u minulom ratu bili ošećeni i koji se nalaze u upotrebi već preko trideset godina (npr.godine do 01.. 2. -Srednjenaponska mreža je većim dijelom novije izvedbe i realizovana kablovima zadovoljavajućeg presjeka. Mihaljevići i Zabrñe..000 KM. -Za saniranje mreže u ovom pogledu na nivou Kantona Sarajevo porebna su sredstva od 5. Dobroševića.godine). tako da su trpjele veliki broj kvarova što je rezultiralo time da se na pojedinim kablovskim vezama trenutno nalazi veliki broj kablovskih spojnica raznih tipova što danas predstavlja potencijalno mjesto kvara («slaba tačka»). različitih presjeka koja je zbog ratnih oštećenja prespajana na više mjesta. -Pretpostavlja se da manji broj ovih priključaka još uvijek nije evidentiran.2006. Buća potok Nedžarići Azići Otoka Rajlovac Primarni napon (KV) 110 110 110 110 35 Prenosni odnos (KV/KV) 110/10 110/10 110/10 110/10 35/10 Snaga (MVA) 2x31.000). Potrošnja el. -Pojedine 10 kV kablovske veze su u toku rata iskorištavane do svoje maksimalne strujne opteretivnosti.Pregled izvornih transformatorskih stanica 110/x na području općine Novi Grad Sarajevo Oznaka Transformatorska stanica 1.000 KM. 2% javna rasvjeta. na ovom području čine upravo veliki dijelovi srednjenaponske mreže i postojeće transormatorske stanice 10/0. cca 32% potrošači na 10 kV. Mihaljevića. Struktura potrošnje el. -Problem na ovom području predstavlja srednjenaponska nadzemna mreža putem koje se napaja područje Reljeva. U tom smjeru su neka odručja već djelimično sanirana. -Najveći problem.500. Rječice. s obzirom na održavanje i upravljanje srednjenaponskom mrežom i distributivnim transformatorskim stanicama prenosnog odnosa 10/0. te su na ovom području česti prekidi napajanja usljed padova vodiča. još uvijek se u eksploataciji nalaze pojedini srednjenaponski kablovi položeni 1966.5 2x31. koja je zračne izvedbe. energijom postojećih i novih kupaca.5 8 -Na ovom području se nalazi 349 distributivne transformatorske stanice prenosnog odnosa 10/0. 3. Bespravni priključci -U periodu od 22. 2% potrošači na 35 kV. 4. što predstavlja 36% ukupnog broja ovih priključaka na području kantona Sarajevo. ca 11% ostala potrošnja. 23 .5 2x31.4 kV. -Ovo je takoñer područje sa intezivnom izgradnjom naselja i industrije.energije i broj kupaca -Općina Novi Grad Sarajevo je općina sa najvećim brojem kupaca električne energije (cca 47. Evidentirane su mnogobrojne žalbe kupaca na kvalitet el.5 2x31. -Troškovi za izgradnju elektroenergetskih objekata koji bi omogučili normalno snabdijevanje električnom energijom objekata na ovim područjima i doveli u potpunu tehničku ispravnost napajanje objekata su 1.2003.godine na području općine Novi Grad su realizovana 3082 bespravno izgrañena priključka.000. što predstavlja ¼ ukupnog broja kupaca na području kantona Sarajevo.

prilike loše nap. 8.8 2.prilike loše nap. 19. 43.prilike loše nap.prilike loše nap.0 1.0 2.0 2.prilike loše nap.0 2.potok 1 (0753) NN Vitkovac brdo (1689) NN Adema Buće 8 NN Bojnik 1 (0138) NN Reljevo Ćuprija (0124) NN Nedžarići naselje 5 (382) NN Bojnik Farma krava (0719) NN Dobroševići 3 (nova) NN Tjepovački put (nova) NN Neñ. 35.0 1. 4. 5.5 1.prilike loše nap.Vila 2/4 (0672) NN Safeta Zajke 2 (1126) NN Neñ. 57.prilike loše nap.0 2.prilike loše nap.prilike loše nap.4 0.0 3.Potok 3 (1503) Nn Neñarići Naselje 14 (1301) NN Neñarići naselje 3 (0380) NN Neñarići naselje 6 (0383) Nn Neñarći naselje 7 (0384) NN Vojničko polje 8 (1600) NN Mihaljevići 3 NN Zaima Imamovića 2 (1781) NN Paljevska (nova) NN Branislava Nušića (nova) NN B.prilike loše nap.prilike loše nap.0 1. 24.prilike loše nap. 6.prilike loše nap.0 1.0 3.0 2. 12.0 2.5 1.prilike loše nap. 32.prilike loše nap. 21.Midžića (1463) NN Dobrinja 47 (1546) NN Paljevo (1662) NN Papir Servis (1361) NN Reljevo dvor 1 (0125) NN Relejvo dvor 2 (0425) NN Riječica 1 (231) NN Rječica 2 /0372) NN Safeta Zajke 6 (0170) NN A. 60. 28. Vrsta radova R/R S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S Kod NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z Naziv projekta NN Mihaljevići 2 NN Tuzlanska 2 (1382) NN Bojnička 2 (0728) NN B.prilike loše nap.0 2. 41.prilike loše nap. 49.Buće 2 (0104) NN A.8 2.5 0.0 3.0 2. 14.0 1.prilike loše nap.Polje (1632) NN Boljakov potok 4 (1667) NN Smiljevići NN Dobroševići 1 (0126) NN Dobroševići 2 (0294) NN Dobrinja (0077) NN Velika drveta 1 (0500) NN Feroelektro 2 (0748) NN Stup 3 (0904) NN Neñ.prilike loše nap.4 0. 38.prilike loše nap. 62.prilike loše nap.0 2.0 1. naselje 11 (1186) U K U P N O: Opis problema loše nap. 27. V. 10.0 2.0 1.5 2.0 3.5 3.0 1.8 0. 9.prilike loše nap. 25.prilike loše nap.prilike loše nap. 13.0 1. most 1 (0071) NN Hodžića 2 (0078) NN Hodžića 4 (0228) NN Č.prilike loše nap.prilike loše nap. 48. 34. 11. 22.prilike loše nap. 61. 29.prilike loše nap. 20.prilike loše nap. 47.prilike loše nap. naselje 10 (1185) Nn Neñ. 46.prilike loše nap.prilike loše nap. 23. 39. naselje 12 (1187) NN Neñ. 18.centar Neñarići (0963) NN Sokolje (Z. 54.0 1.0 1.0 2. 45.0 106 km 24 .naselje 9 (1184) NN Stud. 58. 16.prilike loše nap.prilike loše nap.0 2.prilike loše nap.prilike loše nap.prilike loše nap.potok 2 (1032) NN Partizanska (1406) NN Osmi mart (1506) NN B.prilike loše nap.Područja sa lošim naponskim prilikama U tabeli 1. naselje 13 (1188) NN Džemala Bijedića 4 (1518) NN Tržni cen.prilike loše nap. 33.6 0. 3.prilike loše nap.Buće 1 (0108) NN Safeta Zajke 3 (0669) NN Aneks 1 (0687) NN Hodžića 3 (1191) NN Al. 36.prilike loše nap. 15.prilike loše nap.0 3.8 0.0 1.prilike loše nap.prilike loše nap.Imam. 50.0 3. 37.8 0.8 2.0 0. 40.prilike loše nap. 26.prilike loše nap. 44. 7. 31.0 3. 17. 53. 30.prilike loše nap.0 2.prilike loše nap.5 1.0 1.5 0.prilike loše nap.0 1.0 1. 59.prilike loše nap.prilike Općina Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Broj kućanih priključaka 50 20 10 15 15 15 15 40 40 40 40 40 30 40 30 50 15 15 60 50 50 30 60 60 20 30 20 20 20 20 50 50 40 40 20 20 20 40 30 20 15 50 50 20 30 20 40 40 40 40 50 50 50 50 60 40 30 20 20 20 50 50 Dužina mreže (km) 1. 55.) /1375) NN Ragiba Đinde (1263) NN E.6 1.0 2.prilike loše nap. 52.prilike loše nap.prilike loše nap.prilike loše nap.0 2.0 2. 2. Red broj 1.0 3.prilike loše nap.0 3. su data područja sa lošim naponskim prilikama a koja su planirana za sanaciju u tabelama prijedloga ulaganja Tabela 1.prilike loše nap.prilike loše nap.prilike loše nap. 42.prilike loše nap.prilike loše nap.8 0.0 2.prilike loše nap. 51.0 2. 56.

4 MW i 13 na Mojmilu ukupne instalisane snage 7. Općina će inicirati kod nadležnog preduzeća “Sarajevogas” i Kantona Sarajevo razvoj gasne mreže i na području koje je nema.2.6MW). radi se o 15 % domaćinstava. Konstrukcija finansiranja još nije u potpunosti definisana.00 R. 10. Snabdijevanje zemnim gasom Teritorija općine Novi Grad je pokrivena primarnom i sekundarnom mrežom zemnog gasa koji se preko teritorije Srbije i Crne Gore uvozi iz Rusije. 5. 16 slobodno stojećih kotlovnica ukupne instalisane snage 160 MW i b. Sve veće kotlovnice su prilagoñene ovom energentu.3.4. Naziv objekta TS 10(20)/ 0. pa se se za zagrijavanje stambenih objekata koriste tradicaonalna goriva /drva i ugalj/. 4. Općina Novi Grad je takoñer učestvovala. 7. -Ulaganja vlastitih sredstava i program donacija prioritetno su usmjeravani na sanaciju i izgradnju elektroenergetskih objekata u cilju povratka izbjeglih i raseljenih lica. Tabela 2. Karakteristike sistema KJKP “Toplane” na području općine Novi Grad: a. Plan ulaganja za 2006. 8. -slobodna snaga za priključenje novih objekata je 46 MW 25 . ali se primjećuje da je cijena ovog energenta za dio stanovništva visoka.4 kV Džemala Bijedića 7 KB 10 (20) kV Džemala Bijedića 7 UKUPNO: 6. zajedno sa „Elektrodistribucijom“. 50 krovnih kotlovnica ukupne instalisane snage 27 MW (27 na Dobrinji snage 19.4 kV Viteška KB 10(20) kV Viteška x 2 TP Viteška TP Paljevska (iz STS Paljevo) TS 10(20) 0. 6. što iznosi 39% od ukupne instalisane snage svih postrojenja u sistemu KJKP “Toplane”. 6.4 kV Tvornica armatura 1 KB Priključak tvornica armatura 1x2 KB 10(20) kV SO Novi Grad – Aneks 2 TP Studentski centar Nedžarići (0963) TS 10(20) 0. izvršena je njihova konverzija tako da koriste zemni gas za zagrijavanje stanova.Problematika sanacije postojećih elektroenergetskih objekata Na području općine Novi Grad u poslijeratnom periodu evidentirana su značajna ulaganja u sanaciju elektroenergetskih objekata. „Elektrodistribucija“ je kroz svoje petogodišnje planove planirala sve potrebne elektroenergetske objekte kako bi se snabdijevanje električnom energijom dovelo na zadovoljavajući nivo. 9. 3. Snabdijevanje toplotnom energijom Najveći sistem centralnog daljinskog zagrijavanja toplotnom energijom u kantonu Sarajevo je KJKP “Toplane” sa sjedištem na općini Novi Grad. -ukupna instalisana snaga postrojenja je 187 MW.4. u sanaciji nekih područja. Prema našim procjenama.godinu – Obezbijeñena sredstva iz budžeta JP “Elektroprivreda BiH” Ukupna sredstva (KM) 52969 25157 43652 35914 70397 6827 54582 5841 44383 61383 401103 Vrsta objekta KBTS KB10(20) NNM NNM KBTS KB10(20) KB 10(20) NNM KBTS KB10 (20) Dužina trase (m) 400 1000 1200 1260. 2. Padinski dijelovi općine na kojima stanovništvo stanuje u individualnim stambenim objektima su takoñe snabdjeveni instalacijama zemnog gasa. Pokrivenost teritorije općine zemnim gasom je 65-75%.00 20 1200 100 630.00 2000 Snaga TS (kVA) 400. tj.br 1.

-kotlovnice koriste prirodni gas kao osnovno gorivo. Union banka. trgovina.. Ovdje su i industrijska preduzeća u djelatnosti prehrane „Sprind“. „E-Armature“. a veliki broj i lako ili teško ulje (mazut) kao alternativno gorivo. „Cementni terminal“. „Robot komerc“. „Asa Pss“. što iznosi 50% od ukupnog broja zagrijavanih stanova u kantonu Sarajevo i 410 poslovnih jedinica.Selimovića nalaze se preduzeća: „Telecom inženjering“ u djelatnosti telekomunikacija.500 radnika. U Bačićima i Rajlovcu smješteni su trgovinski centri i skladišni kapaciteti: „Interex“. Općinski poslovni prostori Općina Novi Grad ima 192 poslovna prostora kojima upravlja i raspolaže. Grañevinska preduzeća smještena su na više lokacija na općini: „Dijamant“.. „Neuron komerc“. Analiza stanja prostornog razmještaja privrede (podaci Zavoda za planiranje razvoja KS iz Prostorne osnove) 26 . -posjeduje certifikat ISO 9001 (sistem upravljanja kvalitetom). zdravstvo sa disperzijom na cijelom urbanom dijelu općine.00 m2. U naselju Buča potok smještena je tvornica „Zrak“ na većoj površini. grañevinarstva „Dijamant“. ISO 14001 (sistem upravljanja okolinom) i OHSAS 18001 (sistem upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu). „Vepro“. Obrtnička djelatnost. te uslužne djelatnosti. Planirano je formiranje Javnog preduzeća za upravljanje. „Uniklima“. trgovinski centar „Merkur“. Prostorni razmještaj privrede: Na teritoriji općine Novi Grad locirana je industrijska zona uz ulicu Džemala Bijedića koja se proteže na prostor Halilovića površine 150. čuvanje. „Žica“. „E-Tds“. fabrike su zapošljavale preko 10... saobraćaja „Cts DC“ i „Cts Mt Internacional“. „Euroasfalt“.000. privredna slika općine se značajno mijenja u korist sektora usluga: trgovine. održavanje objekata u vlasništvu Općine. saobraćajne djelatnost. U ul. u proizvodnji grañevinskih izolacionih materijala tvornica „Bitumenka“. Tu su smještena privatizovana preduzeća u djelatnosti metalske industrije: tvornica „Žica“. „Ford auto centar Sa“. kancelarija-biro.000 radnika. te veći broj obrtničkih firmi koja se bave ovom djelatnosću. „Oki“. „Tp DC Sarajevo“. U ovom području smještene su i agencije većih banaka „Hypo Alpe-Adria Bank“. godine najrazvijenija privredna oblast bila je idustrija. zaposleno je 2. tekstilna industrija „Kras“ i Ind.. u naselju Mojmilo nalazi se Hipermarket. finansijski sektor. Danas industrija nije razvijena kao što je bila prije 1992. „Podravka“. osiguranja. „E-Livnica“. Privredna infrastruktura Do 1992. „Unioninvest“). ABS banka. saobraćaj. zdravstvo. („Zrak“.600 stambenih jedinica. U centralnom dijelu općine uz ulicu B. „Energoinvest“. preduzeće „Step“ u djelatnosti grañevinarstva. Halilovići su dva preduzeća za reciklažu „Trgosirovina“ i „Papir-servis“. što doprinosi stabilnosti energetskog sistema u općini i kantonu. Može se reći da je to „smeña zona“ s obzirom na zastarjele kapacitete u metalskoj industriji i da su potrebna ulaganja u nove savremene proizvodne programe. U centralnoj zoni započeta je izgradnja i više privatnih privrednih objekata u djelatnosti trgovine. „Raiffeisen banka“. „Vf komerc“. razne uslužne djelatnosti. trikotaže „Šik“. 7. U naselju Ali-pašino Polje i Dobrinja nalaze se dva trgovinska centra preduzeća „Merkator“.-zagrijava 23. Poslovni prostori nalaze se u zgradama stambeno-poslovnog karaktera i na taj način vrste djelatnosti koje se mogu obavljati u tim prostorima su limitirane. „HVB Central profit banka“..M. „Brojler“. a gotovo da i ne rade „E-Armature“ i „Zrak“. U stečaju su fabrike „Energoinvest – Livnica“ i „Astro“. „Volksbank“. Pretežne djelatnosti su: trgovina. godine i radi u većini sa manjim kapacitetima. Prolazeći kroz proces tranziciju društveno-ekonomskih odnosa. auto saloni „Asa Pva“. Tu je i sjedište KJKP "Gras" sa svoja dva velika depoa ( tramvajski i trolejbuski ) sa 2000 zaposlenih. „Cts Tranzit“ i „Cts Transport robe“. u saobraćaju „Intereuropa Rtc“ sa carinskim skladištima. broj obrtnika poreskih obveznika je 1. hemijska industrija „Astro“. Tu je i autobaza „Centrotransovih“ preduzeća: „Cts Eurolines“ za putnički saobraćaj. „Gaño Komerc“. Površina prostora je od 10 m2 do 830 m2 .600 u raznim djelatnostima: zanatstvo. kao i manji biznisi trgovinske i uslužne djelatnosti smješteni u stambenim poslovnim prostorima.

Regulacioni planovi za privredne zone na općini -Regulacioni plan „Bačići“ namjena industrijsko – proizvodna zona površine 16. pri tome se uzima da je standard prosjek 1. U 2004. Dostignuti nivo koncentracije i razvijenosti površina angažovanih pod industrijom na prostoru užeg urbanog područja je takav da je svako širenje industrijskih zona u gradskim dijelovima KS onemogućeno. Prema podacima Zavoda općine u 2003. Ne postoji kanalizaciona mreža. Prostor karakteriše privatno vlasništvo.prostornih jedinica koja je u vrijeme svog nastanka bila razmještena u ivičnoj zoni tadašnjeg urbanog područja. u odnosu na razmještaj industrije. danas je dio urbanog prostora. Analiza i ocjena stanja funkcionisanja ovih oblasti data je na temelju analize: pregleda površina angažovanih za pojedine grane privrede.38 ha. a u meñusobnoj su vezi sa kapacitetima skladišta. LQ uzima za proračun broj stanovnika i broj zaposlenih u industriji. -Regulacioni plan u fazi izrade „TMZ – Feroelektro“. 0. Ocjena stanja prostornog razmještaja privrede (iz Prostorne osnove. površine 9. Prema istom izvoru podataka. U zaključku Zavoda stoji. 27 . Zavod za planiranje) Većina postojećih industrijsko . površine 33. površine 118. kablovski elektrovodovi. što ima za posljedicu raznoliku opremljenost tim sadržajem po općinama. nego za potrebe raznih gradilišta.g. 7. Zavod je za analizu prostornog rasporeda i odreñenu tipizaciju općina u KS. Ilidža i Novo Sarajevo. U ovoj zoni već su smještena preduzeća „Drvo-dom“ i „Domavija“.Analiza razvoja i prostornog razmještaja zona rada u KS obuhvata prostore u kojima su izgrañeni kapaciteti industrije. kao i Ilidža 0. godini 0. odnosno stepen koncentracije industrije u odnosu na Kanton. godini dolazi do relativnog smanjenja značaja industrije u općinama Stari grad. planirano ukupno 34 lokacije. površine 23. gasovod. Jedna od bitnih karakteristika dosadašnjeg razvoja trgovine na veliko je neravnomjeran prostorni razmještaj. da iz tih podataka proizlazi da je privredne aktivnosti potrebno usmjeravati u općine koje imaju manje angažovanih površina za privredne aktivnosti. Općine koje imaju LQ veći od 1 imaju razvijenu industriju.sa LQ iznad 1 su Hadžići. Novo Sarajevo. kao i manjim radioničkim kapacitetima. Karakteriše je nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom i saobraćajnicama. komunalna neopremljenost i slaba saobraćajna povezanost sa gradom.307. Centar i Hadžići. Prostor karakteriše slaba saobraćajna povezanost sa gradom i komunalna neopremljenost čitavog prostora. trgovine na veliko-skladišta i kamenoloma.20 ha. „Podravka“. Na ovom prostoru već su smještena trgovinska preduzća sa znatnim skladišnim kapacitetima: TP „DC Sarajevo“.g. Ovaj pokazatelj stavlja općinu na odreñeno mjesto u odnosu na prosjek razvijenosti industrije u Kantonu. Planirana izgradnja poslovnih objekata. -Regulacioni plan u fazi izrade „Privredna zona Rajlovac“. rekonstrukcija i izgradnja elektroenergetskih kapaciteta. U ovoj zoni iz ranijeg perioda posluje nekoliko preduzeća. kao oblasti koji u prostornom razvoju predstavljaju značajne korisnike prostora. broja privrednih subjekata na osnovu standardne klasifikacije djelatnosti i površina angažovanih za potrebe industrije.160.505. Vogošća 0. kao kvantitativno mjerilo koristio lokacijski kvocijent (LQ).574. Vogošća i Ilidža dolazi do povećanja značaja industrije u odnosu na prosjek Kantona. oborinske i fekalne kanalizacije. tako da nakon industrije predstavlja jednog od najvećih korisnika prostora u KS. tako da će prigradske zone predstavljati bitnu komponentu budućeg razmještaja industrije na području KS. vodosnabdjevenost. trgovine na veliko. Prema tim podacima općine koje u relativnom odnosu imaju najviše angažiranih površina za privredne aktivnosti su općine: Novo Sarajevo sa procentom zahvaćenosti privrednih površina u odnosu na ukupnu površinu općine od 0. u proizvodnji „Sprind“ i „Brojler“. planirana za smještaj 40 manjih ili većih industrijskih objekata.570. Planirano je proširenje. -Regulacioni plan „Donje Telalovo polje“. grñevinarstva. Planirani sadržaji su prilagoñeni planovima razvoja vlasnika zemljišta na ovom lokalitetu. Lokacijski kvocijent je mjerilo pomoću kojeg se odreñuje prostorni razmještaj industrije. Karakteriše je nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom. Planirana izgradnja većih poslovnih objekata. grañevinarstva. Grañevinarstvo nije vezano za lokalitet. Općina Novi Grad imala je LQ u 2003.1. a u 2004.40 ha. trgovinski centar „Robot-komerc“. Novi Grad 0. a u općinama Ilijaš. transporta i mehanizacije.40 ha. broj skladišta i trgovina na veliko bilježi značajno povećanje.60 ha: planirana je izgradnja poslovnih i proizvodnih objekata.222. a ispod 1 imaju niže razvijenu industriju. Povoljniji razvoj i uklapanje industrijskih kapaciteta u neposredno okruženje zahtijeva preduzimanje mjera zaštite prostora. -Regulacioni plan „Rajlovac III“ namjena privredna zona. skladišta i proizvodnih pogona.

u naselju Hrasno. upravitelja. do 1991. a na Kantonu 2. godine izgrañen je niz velikih stambenih naselja: Ali-pašino Polje. g. Dobrinja. Prosječan broj stanovnika po stanu je 2. Vojničko polje. razvoj i komunalne poslove ima oko 900 evidentiranih zahtjeva za sanaciju.146 stanovnika više nego što danas boravi na ovom području (401. Poslije ratnog perioda počela je intenzivna obnova ratom devastiranog stambenog fonda i nova stambena gradnja. liftova i fasada. dok je za saniranje „ratnih šteta“ na stambenim objektima nadležan Kanton Sarajevo. svi realizovani projekti na sanaciji zajedničkih dijelova stambenih objekata na području općine nisu mogli riješiti probleme obzirom na velike poptrebe i zahtjeve u ovoj oblasti.354. 10 liftova.500 kuća u privatnom vlasništvu. što je 36.200. 17 kompletnih fasada. liftova.2% ukupnog stambenog fonda zatečenog 2003.poslovnog kompleksa „Bosmal City centra“ . Budući da općina Novi Grad raspolaže najvećim brojem stambenih objekata na području kantona.27 m2 po stanovniku. što doprinosi ljepšem izgledu naselja. Pristupne rampe za invalidna lica – Općina je u saradnji sa Gradskom upravom tokom 2002. Općinska služba za obnovu. godine iz budžeta Općine izdvojena su sredstva za izgradnju rampi za invalidna lica. kao i veća ulaganja na 3 stambena objekta (ulaza).692.97%. kao i finansirala istražne radove na odreñenom broju objekata. Urbane cjeline su obogaćene novim sadržajima. Kanton Sarajevo u periodu 2002-2005. Općina je vlastitim buñetskim sredstvima izvršila sanaciju: 71 krova. Pojam hitne intervencije Zakon je definisao kao opravke na stambenim zgradama koje se preduzimaju u slučajevima koji mogu ugroziti ljudske živote. godine izgrañeno je 11. godini.200 sa učešćem u ukupnom stabenom fondu Kantona od 23. 29 oštećenja na fasadama. Danas stambeni fond Kantona može teoretski da zadovolji potrebe 504. Broj stambenih objekata u državnom vlasništvu povećava se i 1991.000. Ukupan stambeni fond danas čini 27.696 stanovnika). U toku je izgradnja stambeno . Uz pretpostavku da prosječna porodice u KS ima 3 člana. U periodu 2002 – 2005.742 stanovnika ili za 103. štete na zgradama kolektivnog stanovanja još uvijek nisu u cijelosti sanirane. 40 liftova kao i veća uzlaganja na 12 stambenih objekata (ulaza). iznosi na KS 43. Općinskim službama su se u proteklim godinama stalno obraćali stanari. godine realizovala izgradnju 27 pristupnih rampi za invalidna lica za objekte javnog karaktera (ambulante. Otoka. Prema podacima iz prostorne osnove Kantona broj stambenih jedinica na području općine je 43. mjesne zajednice).467. ili 28. a danas ih ima 18. to je ova problematika bila veoma izražena u poslijeratnom periodu. fasada. Novi Zakon o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanje zgradama preciznije definiše nadležnosti etažnih vlasnika. pristup stambenim zgradama kolektivnog stanovanja. koji se uglavnom odnose na sanaciju oštećenih krovova. Bespravna gradnja – Prema podacima iz prostorne osnove KS.500 stanova. naročito u 2002.najveće zgrade na Balkanu. a na osnovu grube procjene. bespravno 28 . 7 fasada i 7 pristupnih rampi za invalidna lica. upravitelji. Trenutno stanje stambenog fonda nije zadovoljavajuće imajući u vidu stepen devastacije i ograničenost raspoloživim sredstvima. škole. godina realizovao je slijedeće projekte na sanaciji zajedničkih dijelova objekata kolektivnog stanovanja: 53 krova. realizovala je projekte sanacije zajedničkih dijelova objekata kolektivnog stanovanja: 69 krovova. izradu projektne dokumentacije na odreñenom broju objekata i sl. Treba istaći i angažman Gradske uprave.. kao i drugih zajedeničkih dijelova stambenih objekata.5 stanova po objektu. kao i uzimajući u obzir veliku oštećenost objekata u ratnim dejstvima. godine do 1991.650 m2 ili po stanovniku 23.270 m2 . općinskih i kantonalnih vlasti u održavanju i upravljanju stambenim zgradama.23. Takoñe tokom 2003/2004. Utvrñena je obaveza općina da svojim aktima regulišu način izvršenja hitnih intervencija.300 stanova. vrtići. Ukupna površina stambenog fonda na općini Novi Grad je 2.8.70 na općini. što je najveća koncentracija broja stambenih jedinica. Meñutim. godine. broj stambenih jedinica unutar bespravne stambene izgradnje može se procijeniti na 65.05 m2 . Individualna stambena izgradnja pretežno je u padinskim dijelovima općine. Računajući sa 1. Stambena infrastruktura U periodu od osnivanja općine 1978. godine iznosi 26. Olimpijsko selo. mjesne zajednice sa zahtjevima za sanacije krovova. te kolektivna stambena izgradnja u naselju Buča Potok. Površina stambenog fonda Kantona je 11. U zakonu je utvrñena obaveza općina za realizaciju „hitnih intervencija“ na stambenim zgradama. broj bespravno izgrañenih objekata za period 1971-2003.

u prvom redu poljoprivredno zemljište. Treba konstatovati da je na ovom planu vršeno izuzimanje odreñenih parcela na kojima su sagrañeni značajniji objekti. monofukcionalna i bez urbanog identiteta. te podzemne i površinske vode različitih osobina i kvaliteta. Bitno je naglasiti da je po usvajanju provedbenih planskih akata (regulacioni planovi i urbanistički projekti) za područje općine Novi Grad. Prema sadašnjim važećim propisima. Provedbeno-planska dokumentacija Provedbeno-planska dokumentacija izrañena je i usvojena za veći dio općine Novi Grad Sarajevo.izgrañeni stambeni fond zadovoljava potrebe 195. Sam inspekcijski nadzor ne može dati očekivane rezultate. godine učinjen je značajan napredak u izradi ove planske dokumentacije na području općine Novi Grad Sarajevo kada je izrañeno i usvojeno 17 regulacionih planova i 4 urbanistička projekta. riječ je o stambenim objektima koji su već u funkciji stanovanja i priključeni su na vodovodnu. garaža. 29 . izradu projektne dokumentacije). Nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa u svrhu izgradnje planirane infrastrukture potrebno je pribaviti projektnu dokumentaciju i predložiti finansijsku konstrukciju izgradnje sa ostalim zainteresovanim subjektima. Bojnik. Zabrña. Naselja formirana izgradnjom bespravnih stambenih objekata saobraćajno su teško dostupna. Grada Sarajeva i Općine Novi Grad Sarajevo. iako je njegova uloga značajna i svakako da usporava i u odreñenoj mjeri sprečava i veću ekspanziju bespravne gradnje. 9. a na osnovu Odluke o grañevinskom zemljištu sve ove aktivnosti su u nadležnosti Općine. pokriveno je provedbeno-planskom dokumentacijom. njihovo saniranje i opremanje postaje neopravdano. energetsku i PTT instalaciju. neophodno odmah pristupiti izradi ekspropriacionih elaborata za izgradnju planirane infrastrukture (saobraćajne i komunalne). a nakon toga planirati sredstva i rješavati imovinsko-pravne odnose. stručnjaci. kanalizacionu. Briješća.Općinska služba za inspekcijske poslove: Dosadašnji inspekcijski nadzor ukazuje na zabrinjavajuće veliki broj slučajeva bespravne gradnje. komunalne infrastrukture (voda. Sokolja. U ovim aktivnostima nije bilo podrške ni Kantona Sarajevo niti javnih kantonalnih komunalnih organizacija da se za prostore na kojima je planirana izgradnja izvrši opremanje grañevinskog zemljišta koji obuhvata izgradnju saobraćajnica.vertikalni i horizontalni. U vertikalnom smislu. šupa i slično. bespravna izgradnja zauzima sve više kote i nadmorske visine. Mihaljevića. Ocjena stanja bespravne gradnje na općini. Najintenzivnija bespravna gradnja registruje se na lokalitetima Nedžarića. a posebno u ekonomskom smislu. godinu. Ahatovića. Boljakov i Buča potok. Mojmilo. pješačkih staza. intelektualci i ostale ugrožene kategorije nisu zainteresirani da svoje stambeno pitanje rješavaju unutar bespravnih naselja. koja i pored za sada preduzetih mjera nije bitno usporena. U periodu od 1997. Istovremeno vrši se veoma negativan utjecaj na prirodnu sredinu i ukupni kvalitet življenja u Gradu. Dobroševića. To nije bilo dovoljno da se usvojeni provedbeno-planski akti implementiraju na terenu tj. sanaciju zemljišta. PTT i gasne instalacije). regulacija vodotoka i na kraju izgradnja zelenila. naročito na području Rajlovca. Da bi ova naselja dobila urbani karakter i postala primamljiva u tržišnom smislu. jer općina Novi Grad Sarajevo svojim skromnim budžetskim sredstvima nije bila u stanju izdvojiti veće iznose kojima bi se obezbijedilo pripremanje grañevinskog zemljišta (koji obuhvata rješavanje imovinsko – pravnih odnosa. Mladi. Finansiranje izrade ove dokumentacije je vršeno uz pomoć Kantona. Reljeva. gradske i kantonalne vlasti). U horizontalnom smislu bespravna izgradnja okupira ravničarske dijelove Kantona ugrožavajući i uništavajući kvalitetene resurse. neophodna su velika ulaganja u komunalnu i urbanu infrastrukturu i obezbjeñenje drugačijeg prostornog koncepta ovih naselja.7% procijenjenog broja stanovnika za 2003. U rješavanje navedenog problema moraju se uključiti sve institucije (mjesne zajednice. izuzev izgradnje primarne komunalne infrastrukture koja je i dalje u nadležnosti Kantona Sarajevo. te u tehničkom.600 stanovnika. općina. da se postavke plana prenesu na teren. Bespravna gradnja je najintenzivnija u stambenoj oblasti. neopremljena komunalnom i društvenom infrastrukturom. kanalizacija. boračka populacija. odnosno 48. što upućuje na zaključak o vrlo intenzivnoj bespravnoj gradnji. električna energija. Uz ove bespravne objekte nije mali broj i pomoćnih grañevina. Preko 80% teritorije općine koja je izgrañena. do 2006. Ocjena stanja bespravne gradnje (iz Prostorne osnove KS) Naselja nastala koncentracijom bespravnih objekata imaju dva pravca ekspanzije.

br. 4. Telekomunikacijska mrežna infrastruktura za pristup Internetu je modernizirana.Br. Prema istraživanjima Regulatorne agencije za komunikacije. te stvoriti uslove za izgradnju planiranih sadržaja. a koja je još uvijek na snazi R. Cabel Net) 30 . svaki peti stanovnik je vlasnik mobitela. ali je stepen njenog korištenja još uvijek nezadovoljavajući. godine. Na općini je prisutno nekoliko kablovskih operatera na pružanju usluga grañanima obezbjeñenjem pristupa kablovskoj TV. 1992. digitalnoj TV i Internetu (Elob CTV.U planiranju budžeta Općine Novi Grad Sarajevo treba voditi računa da se za ove namjene planiraju znatno veća sredstva ukoliko želimo privući potencijalne investitore. Tabelarni pregled usvajanja provedbeno – planske dokumentacije na teritoriji općine Novi Grad Sarajevo R. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Naziv planskog akta (Regulacioni plan ili Urbanistički projekat) Regulacioni plan „Alipašino polje“ Regulacioni plan „Dobrinja“ Regulacioni plan „Buća Potok II“ Regulacioni plan „Boljakov Potok“ Urbanistički projekat „Mojmilo“ Urbanistički projekat „Saraj-Polje“ Regulacioni plan „RTC – Halilovići“ Regulacioni plan „Gik Hidrogradnja“ Urbanistički projekat stambenog ansambla „Bosna Buća potok II“ Urbanistički projekat „Boljakov potok“ Godina usvajanja 1984 1981 1981 1981 1982 1986 1988 1986 1980 Odluka o usvajanju Broj službenih novina Grada 9/74 30/81 13/81 13/81 13/82 i 22/82 26/86 20/90 20/86 14/90 6/87 10. HS. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 Nadležnost za donošenje planskog akta Općina Općina Kanton Grad Grad Grad Kanton Kanton Kanton Grad Grad Grad Grad Općina Grad Grad Općina Grad Kanton Općina Grad Naziv planskog akta (Regulacioni plan ili urbanistički projekat) Regulacioni plan naselja „Sokolje“ Regulacioni plan „Gras“ Regulacioni plan „Otoka-Meander“ Regulacioni plan „Alipašin most I“ Regulacioni plan „RTV“ Regulacioni plan „Alipašin most II i III“ Regulacioni plan „Alipašin most VII“ Regulacioni plan „Rajlovac“ Urbanistički projekat „TMP“ Regulacioni plan „Hepok – Čengić Vila III“ Regulacioni plan „Bačići“ Regulacioni plan „Stup-Nedžarići“ Regulacioni plan „Švrakino selo – Mlakve“ Izmjene i dopune Urbanističkog projekta posebnog područja Mojmilo Regulacioni plan „Zabrñe“ Regulacioni plan „Bojnik-Dobroševići“ Urbanistički projekat stambeno poslovne zone „SP-Hepok“ Regulacioni plan „Hrasno II“ Regulacioni plan „Donje Telalovo polje“ Urbanistički projekat „Pijaca-B faza“ Izmjene i dopune Regulacionog plana „Dobrinja“ Službene novine KS 16/97 3/98 24/00 11/01 17/01 17/01 28/01 32/01 13/02 13/02 13/02 13/02 13/02 6/03 3/4 6/04 23/04 19/04 18/05 29/05 Provedbeno-planska dokumentacija koja je usvojena prije 5. Komunikacijska infrastruktura Fiksna i mobilna telefonija je dostupna svim grañanima.

u trajanju osam mjeseci. za djecu slabog materijalnog stanja koja pohañaju OŠ 31 . djeluje 15 osnovnih škola. a dostupne su i usluge drugih emitera u kantonu i regiji Sarajevo. Univerziteti Na području općine djeluje samo jedna visokoobrazovna institucija-Franjevačka teologija. te lokalne-privatne. Nastavni proces u novogradskim osnovnim školama pohañalo je 11.252 učenika u 426 odjeljenja.š.Stipendije se isplaćuju za period septembar – juni. . Srednjoškolsko i visoko obrazovanje U oblasti srednjeg obrazovanja na području općine registrovane su tri srednje škole: Gimnazija Dobrinja 585 učenika. Dizdar Džemaludin Čaušević Meša Selimović Ukupno Osnovna škola Fatima Gunić Aleksa Šantić Ćamil Sijarić Skender Kulenović Osman N. godini finansira projekat jedne ñačke užine. Izvršene su pripreme za početak gradnje gimnazije na Dobrinji. Mješovita srednja elektrotehnička škola 3 srednje škole Osnovno obrazovanje Na području općine u šk. MSŠ Peta gimnazija i birotehnička škola 766 učenika i Mješovita srednja elektrotehnička škola 713 učenika. godini ukupno 370 učenika i studenata od čega: 78 stipendija za učenike OŠ po 50 KM.000 KM za ovu namjenu. 11. Hadžić Al. Oblici podrške Općine Novi Grad u oblasti obrazovanja: . 2006/07.Obrazovna infrastruktura Osnovne i srednje škole Osnovna škola Behaudin Selmanović Umuihana Čuvidina Avdo Smailović Osman Nakaš Mehmedalija M. Srednja škola Gimnazija Dobrinja Mješovita srednja školaV Gimnazija i Biroteh. Rang-lista kandidata za stipendije utvrñuje se na osnovu Pravilnika o stipendiranju učenika i studenata.TV i radio stanice Državne TV/Radio stanice JTVS BiH FTV TV Kanton Sarajevo RBH I R202 Privatne TV/Radio stanice TV FIVA Dnevne SAN novine sedmične RFBIH Na području općine sjedište imaju državne TV i radio stanice. Općina Novi Grad i u 2006.Š.Stipendiranje učenika i studenata sa teritorije općine Novi Grad Sarajevo u školskoj 2005/06.U cilju pružanja pomoći socijalno ugroženim kategorijama stanovništva. Walidein Gazzaz Dobroševići Sokolje 15 O. ukupno iz budžeta 290. 164 za učenike srednjih škola po 75 KM i studenti 128 stipendija po 100 KM. Obdaništa Na području općine nalazi se pet obdaništa predškolskog obrazovanja JU „Djeca Sarajeva“ koje pohaña 401 dijete i tri obdaništa u privatnim vlasništvu. Novoizgrañena osnovne škola u Naselju heroja Sokolje omogućila je pohañanje preko hiljadu učenika ovog naselja i na taj način riješen je višegodišnji problem velikog broja učenika OŠ „Behaudin Selmanović“.

pa čak i četiri smjene. meñutim ni to nije riješilo potrebe za kadrom jer je broj korisnika usluga svakim danom sve veći. Postoji i problem prilaza u centralni objekat DZ Novi Grad zbog uske ulice i parkiranja vozila grañana i zbog toga potreba da se planira izlaz na drugom kraju objekta na području sadašnje zelene površine. Sokolje i Sarajpolje. već godinama nastavni proces realizuje u tri. rasporeñenih u 99 radnih timova. godini obezbjedila kompletan prostor za ambulantu Ali-pašin Most II. godinu planirana su sredstva u iznosu od 110 000 KM za pomoć osnovnim i srednjim školama sa područja općine. opće i specijalističke medicinske usluge. 32 . med. Općina Novi Grad je u 2005. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti radilo je 85 timova. a JU opremu i kadar. godini imala je 379 uposlenih. godine. . Kao i u prethodnim godinama. Nedostatak školskog prostora je konstantno prisutan u novogradskim osnovnim školama sa desne strane Miljacke zbog čega se u OŠ „Umihana Čuvidina“. 12.sa područja općine Novi Grad. Evidentan je nedostatak školskog prostora i to prvenstveno fiskulturnih dvorana u OŠ „Behaudin Selmanović“. Skupštini Kantona i Ministarstvu obrazovanja i nauke Kantona prijedlog i mišljenja u vezi sa nacrtom. a i postojeća sala u OŠ „Džemaludin Čaušević“ ne zadovoljava potrebe učenika ove škole. Općina nastoji da pomogne.Budžetom Općine za 2006. uz zdravstvene radnike rade i 3 psihologa. OŠ „Avdo Smailović“ i OŠ „Behaudin Selmanović“ od kojih svaka broji više od 1000 učenika.Projekat pomoći u nabavci knjiga i školskog pribora za učenike romske populacije slabog imovnog stanja. a u radiološkoj dijagnostici 2 tima. 4 socijalna radnika. Dobrinja. Uslovi u kojima se odvija rad iz dana u dan se poboljšavaju uz zalaganje menadžmenta JU. Broj 2 Osnovni tretman opće i specijalističke Sistem zdravstva organizovan je u tri nivoa: -primarna zdravstvena zaštita organizovana je u 12 lokalnih ambulanti obiteljske medicine -drugi nivo zdravstvenog zbrinjavanja – specijalističke usluge obavlja se u dva doma zdravlja: Otoka i Sarajpolje -nosioci bolničkog liječenja su UKC Koševo i Opća bolnica. Skupština Kantona Sarajevo na sjednici 23. 2006. godini primljeno je 25 zdravstvenih radnika u radni odnos. U 2005. kako bi se ispunili svi zahtjevi i standardi opće medicine. Radi 116 doktora raznih profila. Općina Novi Grad je sa još 7 općina dostavila Vladi Kantona Sarajevo. Vrijednost projekta iznosi 80 000 KM. a u 2005. zaštita zubotehničke. vrši se stalna edukacija kadra na svim nivoima. godini radili su na 14 lokaliteta u dvije smjene. OŠ „Dobroševići“. u specijalističko konsultativnoj službi 12. Zdravstvena zaštita i socijalne usluge Zdravstvene ustanove Domovi zdravlja Ambulante: Državne Privatne Apoteke a. Organizaciona jedinica DZ Novi Grad u 2005. izuzev ambulante Ali-pašin Most II i Aerodromsko naselje gdje za sada ne postoji potreba za drugom smjenom. Sredstva se dodjeljuju na osnovu priloženih projekata. Jačanje zdravstvenog sektora kreditiranog od Svjetske banke planiraju se dodatne adaptacije ambulanti Alipašin Most II. Na prijedlog osnovnih škola ñačke užine prima 790 učenika. Privatne zdravstvene ambulante. sa većim brojem timova. 03. a to je pokazao i angažman oko pokretanja izgradnje ambulante Ali-pašin Most I čije će otvaranje znatno poboljšati uslove rada. Veliki problem predstavlja i neuslovnost ambulantonog prostora u kojem se odvija rad na području MZ Ali-pašino Polje A faza. donijela je zaključak kojim se utvrñuje nacrt zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju na osnovu kojeg je provedena javna rasprava. . Zdravstvo cca 12 cca 12 8 primarna zdravstv. Zakon je usvojen u avgustu. usluge: zubotehničke. smješteni na općini Centar. opće i specijal.

54 341.01 72. socijalna pitanja. Kanton. minis.44 7.64 224. Kanton. Sredstva Federal.917 1. Kanton.197 870 cca 4. lica zdravstvena zaštita za lica starija od 65 g.42 31. Kanton.77 169.500 500 . Kanton. minis. 9. 8.300 300 . 5. Prava iz oblasti boračko invalidske zaštite Lične invalidnine –RVI porodične invalidnine dobitnici priznanja dobitnici priznanja zdravstvena zaštita gradski prevoz rehabilitacija i banjsko liječ. minis. zdravstvo. Analiza starosne strukture korisnika zdravstvenih usluga pokazuje da su u najvećem broju 30% starije osobe od 65 godina. B 1.17 3. minis.15 273. b. minis.084 3. Općina Broj korisnika cca 2. a isto oboljenje je preovlañujuće i kod osoba od 7-18 godina. 10. Kanton. CŽR Lične invalidnine CŽR zdravstvena zaštita CŽR zaposlene porodilje nezaposlene porodilje jednokratna pomoć za opremu novoroñ.64 193.08 0.06 14. minis. Federal.86 766.264 97 591 473 32 326 513 26 cca 218 129 Napomena Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Ukupno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek godišnje Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Ukupno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno decembar 05 Struktura penzija po rasponima – podaci PIO Rasponi do 50 50 – 100 100 – 169 . 2.60 13. izbjegla i raseljena lica. Socijalna zaštita Socijalna prava grañani ostvaruju u okviru Općinske službe za rad.19 247.169 169 – 187 187 187 . Federal.570 2. minis.52 0.58 0. Kanton. Kanton.40 0. dijabetis 7%. 71%. Kanton. godini je 23. minis.27 187. 7.651 2.766 766 preko766 Ukupno Broj korisnika 104 106 86 6. 6.51 0.68 Broj penzionera-osiguranici na općini -podaci Zavoda zdravstvenog osiguranja KS 33 .00 100 Prosječan iznos penzije 32. Oblast socijalne zaštite dječiji dodatak zdravstvena zaštita djece porodične invalid. Kod osoba od 19-64 godine veći pstotak bolesti su akutne infekcije gornjih respiratornih puteva 12% i hipertenzivna oboljenja 12%. 5. 3.539 90 1. A 1. minis. minis.050 626 83 0 20. i Općinske službe za boračka pitanja.44 5.90 441. 7. 4. akutne infekcije gornjih respiratornih puteva 6%. minis.250 250 . Kanton.40 178. minis.200 200 .50%. s tim da je izvor sredstava za te namjene federalni ili kantonalni budžet u zavisnosti od vrste socijalnih prava. Kanton.922 cca 3.51 590. Kanton. minis. Respiratorne i druge tuberkuloze ukupan broj oboljelih lica u 2005. Kanton. minis.Na području cijelog kantona pa i općine Novi Grad aktuelni su i preventivni projekti zaštite zdravlja kao i prevencija od narkomanije.38 5.400 400 . Vodeća oboljenja: kod osoba u dobi od 0-6 godina to su akutne infekcije gornjih respiratornih puteva.74 134. 3. Kanton. 2.34 17. zdravstvena zaštita raselj. Kod osoba od 65 godina i više najbrojnije bolesti su hipertenzivna oboljenja 19%. minis. minis. 4. i izbjegl.485 4. minis. 6.076 218 218 1. Maligne neoplazme kod populacije od 19-64 godine i preko 65 godina iznose 1% u strukturi zastupljenosti oboljenja.284 Učešće 0.378 1.

10% 71.g. Korisnici zdravstene zaštite i liječenja Vanredno školovanje Subvencija grijanja Sahrane Ljekarska komisija 96 131 94 103 111 14 171 124 1 893 3 1 59 768 756 2 3.15% 16. na općini djeluju: -Centar za socijalni rad -Centar za stare i iznemogle -Nekoliko nevladinih centara i organizacija za podršku specifičnim socijalno ugroženim grupama grañana.521 Kanton (prosječno mjesečno) 114.418 1. Liječenja Vanredno školovanje Subvencije Troškovi sahrana Ljekarska komisija 96 130 100 105 113 5.72% 18.10% 26. -Briga o djeci bez roditelja: 1. soc. 19. Korisnici novč.093 220 23. 20.415 49.049 Učešće Općine u Kantonu 23.27% 16.883 15.72% 33.27% Index 05/04 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Porodice korisnici stal.60% 25.589 144 46.079 28.564 345.026 Socijalne usluge. z.513 3. Jetimsko naselje Struktura pomoći Centra za socijalni rad Novi Grad u 2005.398 76.125 6.g 22.541 2005.415 792. Korisnici novč. Smetnjama Smještaj u drugu porodicu Smještaj u ustanove soc.769 76 22 141 Kanton (prosječno mjesečno) 671 6.2003. p.77% 17.08% 17.625 2.11% 23. Smetnjama Smještaj u drugu porodicu Korisnici u ustan.437 841 201.27% 15. Korisnici izuzetne novčane p. Opis pomoći Općina (prosječno mjesečno) KM 26.35% 33.66% 24. čekanja na posao osoba sa psiho fiz.30% 22. Novčana naknada za njegu i pomoć od strane druge osobe Jednokratna novčana pomoć Izuzetna novčana pomoć Novčana naknada za vrijeme čekanja na posao osoba sa psiho fiz.Br.558 17.284 6.68% Index 05/04 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Sredstva stalne novč.76% 20. z.Sos Kinderdorf 2.761 4.430 211.p. nak. Opis pomoći Općina (prosječno mjesečno) 152 1.893 316 30 425 Učešće Općine u Kantonu 22.g. naknade za vr.472 16.064 2004. novč.pom.7 % 24 % 69.839 19 8 24.41% 16.67% 23.50% 98 101 85 88 63 47 Korisnici pomoći R. godini R.074 22.Br. Zdravstena zaštita korisnika i troškova bol.91% 22. za njegu i pomoć od strane druge osobe Korisnici jednokratne novč.28% 96 101 87 33 71 33 35 Javne kuhinje: -JK Merhamet 432 domaćinstva sa 1071 obrokom -JK Stari grad 53 domaćinstva sa 139 obroka -JK Kruh Svetog Ante 34 .

i dr.pak mjesečno Preh. Potrebe grañ. nepog. a povodom uru. veš posteljine peškiri i dr. mjesečno30/1 zavojni mat. 1.p. Katastrofa 35 . pom. u obilasku porodica nestalih. Kućna njega 120 120 80 80 40 40 5 25 120 godišnje 120 godišnje 120 godišnje 240 porodica 5 20 80 godišnje 80 godišnje 80 godišnje 5 40 40 godišnje 40 godišnje 3. paketi i higijen. Program Davanje u vrijeme element. pomoć u prehram. Naziv programa Narodne kuhinje Vrsta pomoći topli obrok za 5 dana u sedmici i subotom suhi obrok -preh. predm. pak. 1 mjesečno -jednokr. mjeseč. drugih davanja soc. Služba traženja 4 Program: Upozoravanja na mine 70 35 35 Prosj. koji ispunj. Materijalna davanja za nastradale od mina: prehram. kriterije su veće nego što su finan.obući i dr.p.Materijalna pomoć Crvenog križa Općine Novi Grad R. poptrebama 120 50 100 100 100 Podaci su dati u odnosu na dosadašnje godišnje potrebe 6. Ugrožene Ovdje nisu iskazana davanja u odjeć.Br. broj 5 Program za soc.paketi godišnje ćebad godišnje Ukupan broj korisnika 780 Stalni broj korisnika 780 Povremeni broj korisnika Primjedba Broj korisn. pisama ekshumacije nestalih popunjavanje Ante mortem obrazaca – 20 prod.paketi 1 mjesečno -paketi sa higijen. odjev. Broj porodica je varijabilan zavisno od broja ident. daje se prosj. paketi godišnje higij. se svaki mjes. Prehr. za stalne kor.mog. 1 mjesečno higijen pak.pak. nestalih 2. paketi se obezbjeñuju mjes.sred. mijenja prema kriteri. materij. a za povremene prema mogućnosti 3-4 puta god. pelene 3 pak. 1 mjesečno Obuhvaćeni su grañani u stanju soc. a nisu koris.

Općina danas ima ureñeno 37 sportskih ploha i izgrañeno 35 dječijih igrališta. -Na općini su važni vjerski objekti sve tri konfesije. 36 . U ratu devastirana Sportska dvorana u naselju Mojmilo je obnovljena. sportsku dvoranu na Dobrinji i u okviru privatne škole Gazzaz. Objekti za kulturu Općina raspolaže multimedijalnim centrom za kino projekcije. U općini svake se godine u junu održava kulturno-sportska manifestacija „Novogradski dani“. 13 škola ima fiskulturne sale. a u toku je izgradnja novih u skladu sa urbanističkim planovima. -Prema Urbanističkom planu Grada Sarajeva za period 1986 – 2015. Od petnaest osnovnih škola. kuća porodice Žiga. pozorišne predstave. Merhemića kuća. Centru Kralj Fahd Vanjska igrališta 2 boćarska igrališta 4 igrališta za mali Nogomet 20 košarkaških igrališta 4 mješovita.odbojka na pijesku 6 . godine i održavanja Zimskih olimpijskih igara jedini sportski objekti na području novogradske općine bile su rekreacione i sportske površine pri osnovnim školama.kult. Kulturni centar na Dobrinji namijenjen je za izložbe. uz finansirenje više nivoa vlasti. Planirana je konzervacija objekta i izgradnja prikladnog turističkog kompleksa. Pred održavanje olimpijskih igara. Radovi na izgradnji olimpijskog bazena na prostoru Otoke su u toku. Kultura i sport Sportska igrališta Sportska igrališta Stadion “Otoka” Sportska dvorana na Dobrinji Sportska dvorana u u naselju Mojmilo Sportska dvorana u privatnoj školi Gazzaz Vistafon Dvorana u islam.obuća godišnje odjeća godišnje 100 pari 100 osoba 13. a pored toga održavaju se i kulturno sportske manifestacije u povodu obilježavanja značajnih datuma. a sve škole imaju vanjska igrališta. Danas općina ima fudbalsko igralište – stadion Otoka. stoni tenis.maxi šah Na općini se nalaze 2 multifunkcionalna igrališta: u naselju Al. ova općina dobija sportsku dvoranu koja je za vrijeme rata potpuno devastirana. Srednje škole imaju dva vanjska igrališta. Na teritorije općine djeluje 38 sportskih klubova. zaštićeni spomenici kulture svrstani u III kategoriju su: Memišević čardak. Kulturno – historijsko nasljeñe -Obilježja XIV zimskih olimpijskih igara Olimpijsko selo Mojmilo i sportska dvorana Mojmilo. razna druženja. u trajanju mjesec dana. Polje C faza: mali nogomet. Dom kulture Švrakino selo namijenjen je prvenstveno za manifestacije kulturno-umjetničkih društava. koncerte itd. bočanje. u naselju Buča potok „Srce“: mali nogomet i maxi šah. -Tunel DB koji je u ratu bio poznat kao jedini izlaz iz grada i tunel spasa za opkoljeno Sarajevo.mali nog. Košarka 1. Hadžihalilovića kuća-restauracija u toku. književne večeri. Od posebnog je interesa obezbjeñenje institucionalne podrške za šehidska mezarja i spomen-obilježja poginulim u nedavnom ratu. košarka. Do 1984.

Svojim položajem općina ima dobru saobraćajnu povezanost sa drugim općinama kantona Sarajevo. arheološke zone i područja – pet. a ta se mogućnost pruža naročito u područjima Halilovići.Razvojne mogućnosti koje proističu iz geografskog položaja Teritorij kojom raspolaže općina Novi Grad pruža mogućnosti razvoja malih i srednjih preduzeća u zonama koje su namijenjene za privredu. koju je uzrokovala bespravna individualna stambena izgradnja. glavna plinska stanica. Prepreke u razvoju 1. prečistač otpadnih voda. Kultura življenja je strateški važna oblast i kroz različite partnerske programe kontinuirano se radi na podizanju ekološke svijesti imajući u vidu izmijenjenu demografsku sliku. Prirodna baština kantona obuhvata prirodne cjeline i pojedinačna dobra. puno je izazova za obezbjeñenje humanijeg i kvalitetnijeg života. Ocjena .512 za kanton Sarajevo. osnovnih i srednjih škola. kao i sa drugim kantonima. ukupno 19. u oblasti kulture nema kino-dvorana i dvorana za pozorišne predstave. Bačići. betonare i asfaltne baze. Rajlovac. prema Prostornom planu površina prirodnih cjelina u ha je 51. za općinu nema podataka. Velika koncentracija zagañivača i ostalih sadržaja koji ugrožavaju čovjekovu okolinu na teritoriji općine Novi Grad (gradska deponija. usvojeni propisi kao i nedovoljna kontrola od strane nadležnih kantonalnih inspekcijih službi. depo "Centrotransa". Na ostalim područjima kantona odreñeni sadržaji kulture su manje ili nikako zastupljeni. velika preduzeća čiji se pogoni nalaze na teritoriji općine. velika gustina saobraćaja. U svrhu sistematičnog pristupa zaštiti životne okoline Općina je uradila i usvojila vlastiti ekološki plan LEAP. Navedeni objekti su prepreka razvoju iz razloga što se ne poštuju ekološki standardi. tako da je sa jedne strane izražena koncentracija prostornih kapaciteta različitih djelatnosti kulture na području užeg centra gdje su smješteni najatraktivniji sadržaji kulture. sjedište depoa KJKP "Gras" /tramvajski i trolejbuski/. objekti stambene arhitekture –tri. benzinske pumpe. takoñe nedovoljan je i broj sportskih objekata.prostorni kapaciteti objekata kulture nisu u skladu sa potrebama stanovništva. 3. u zonama za izgradnju takvih objekata. tako da se sve značajnije kulturne aktivnosti i manifestacije odvijaju na tom području. Distribucija objekata nije prostorno pratila razvoj kantona i ove općine. Graditeljska baština općine Novi Grad: historijsko-memorijalni kompleksi i spomen obilježja – jedno. sakralni objekti – tri. Velika naseljenost. a koja danas nisu u funkciji ili rade u dosta smanjenom intenzitetu). groblja i nadgrobni spomenici – sedam. te veliki broj individualnih objekata bez odobrenja. 2. instalacije gasovoda u Butilama. Ocjena stanja Stanje kapaciteta društvenih djelatnosti općenito karakteriše nedovoljan broj objekata predškolskih ustanova. Donje i Gornje Telalovo polje.Graditeljsku baštinu čine nepokretna kulturna dobra ljudskim radom stvorena ili oplemenjena vrijednost s naročitim kulturno-historijskim značenjem za narode. nedostatak i neopremeljnost naselja komunalnom infrastrukturom koja datira još od prije 30 godina i dotrajalost postojeće. Stanje okoliša i kultura življenja Imajući u vidu gustu naseljenost urbanih dijelova općine. Iz prostorne osnove kantona . Nedostatak objekata društvene infrastrukture. KANTONU SARAJEVO I OPĆINI NOVI GRAD Pokazatelj Obilježje FBiH Kanton Općina 37 . zagañenost i neureñenost korita svih rijeka koje prolaze kroz teritoriju Općine. OSNOVNI PODACI O FEDERACIJI BiH. U cilju unapreñenja okoline i ambijenta za življenje i poslovanje općina izdvaja značajna sredstva iz budžeta za realizaciju projekata na cijeloj teritoriji. odnosno stihijsko naseljavanje općine Novi Grad. nekontrolisano uništavanje poljoprivrednog i šumskog zemljišta u ratnom i postratnom periodu.

28 46. g. lov i šumarstvo 5.66 388.44 5. energijom. Dakle.09 41. g.110 2.45 70.22 70. C.8 Novi Grad 47.540 15.) Radna snaga Učešće radne snage u ukupnom stanovništvu Stopa nezaposlenosti Izvoz (2005) Uvoz (2005) Pokrivenost uvoza izvozom <15 15-64 65> mlrd USD broj broj % % mil.Površina Stanovništvo Gustina naseljenosti Starosna struktura (%) 30. ekonomskih migracija stanovništva i drugih faktora.323.530* 18.02 93.625 7.779 33. uključivši i povećanje prirodnim rastom od približno 1. mnogo više. poljoprivreda. pa se može očekivati da broj stanovnika općine Novi Grad 2015.646 38.903 stanovnika. Ekonomija i biznis 1.49 2.561 67. KM mil.903 2.06 13.061 40.100 djece. ekonomski i splet različitih socioloških faktora doprinose ubrzanom povećanju broja stanovnika općine Novi Grad.700 stanovnika. KM % 26. F. rudarstvo 1. B.06. gasom i vodom 2. godina pokazuje da je zabilježen priliv novih 8615 stanovnika. snabdijevanje el.418 338.) Nezaposleni ( 2005.500 161.27 10.54 2.905 18.2 119. D.84 *uzeti su podaci o zaposlenom stanovništvu općine Stopa rasta broja stanovnika nije samo posljedica prirodnog rasta. trgovina 38 . Finansijski indikatori ekonomije (podaci AFIP-a) Ostvareni rezultati poslovanja 862 pravna lica.8 48.34 11.40 19. te bi ukupna populacija ove općine 2015.176 31.270 726.688 31. E. km 2 GDP (2004) Zaposleni ( 2005. Sam trend migracija koji se može pratiti u periodu 2001-2005.339 89 18.7 Sarajevo 1.277. prerañivačka industrija 126. po područjima: A. 2005.91 546 2. ili i više ako se posmatra širi spektar faktora koji utiču na demografske promjene.3 401. grañevinarstvo 90.696 321 16.32 74. već. godine mogla doseći 138. bude mnogo veći od trenutnih 119.

892. G. ostale javne.104 721.u. 98.g. i ulaganja prema ukupnim obavez. skladištenje i veze 81.659.na veliko i malo 410. socijalne i lične uslužne 21. Zbirna tabela . 3. 9.901 492.9 4.% -Odnos izmeñu gotovine prema tekućim obavez. z.867 6.856 55.134.557 1.877 360. Kapital Dugoročne obaveze Tekuće obaveze Prosječan broj zaposlenih na bazi ef.620 506. i soc.973 33.074.127. 5.093.44% 47. el.8 61.40% 0.00% Na području općine Novi Grad Sarajevo. lov i šum.62%.3 Ind.928.616.1 33. 950.650 755.757.48% 0. H.93% 2. iznajmljivanje i poslovne usluge 99. saobraćaj.48 %. Rudarstvo prerañ.39% 9.592.58% 0.% 2004. 101.016 645 Index 124 122 143 97 117 121 114 131 196 104 137 133 106 105 I. snabdjev. 2. Struktura najbrojnijih: trgovina 47.228. poslovanje nekretninama.9 2005.794 10. Struktura pravnih lica Područja poljop. 8.58% 11.3 92 137.8 9.333. posred.481 577.23% 10. K. Ostalo Ukupno A B C D E F G H I J K L M Broj pravnih lica 5 1 126 2 90 410 12 81 5 99 2 8 21 862 Struktu ra 0.v. Pokazatelji finansijske stabilnosti i likvid. Pokazatelji ekonomičnosti -Ukupan prihod prema ukupnim troškovima% -Ukupan gubitak po radniku u KM II.i p.882 690.284 4. grañevinarstvo 10.5 8.226.56% 1. L. prema dostavljenim knjigovodstvenim bilansima stanja i uspjeha bila su 862 pravna lica. 7. iznajmljivanje i poslovne usluge 11. I.12% 14.0 103. zdravstvena i socijalna zaštita 8.965. Pokazatelji rentabilnosti -Odnos dobiti i kapitala% III.887 41. M.841 1.056.190.891.661.44 %.ind. 10 11 Ukupan prihod Ukupnan rashod Neto dobit Gubitak Akumulirani gubitak Ukupna aktiva/pasiva Stalna sredstva Tekuća sredstva Gubitak iznad visine kapit.62% 0.886 1.334 11. Obrazovanje Zdrav. -Učešće stalnih sredstava u poslovnim sred.353 1.709 1. poslovanje nekretninama. društvene.357. sati rada Prosječna neto plata po zaposlenom 2004 862 pravna lica 1.% -Odnos potraživ. 99.5 39 . nek. Poslov.913. obrazovanje 2.3 94.322 677.733.2 104.181. prerañivačka industrija 14.291 958.066 53.790.544 20. Tabela 1. ugostiteljstvo 12. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.125. 4.390 47.127 133.492.557.44% 100.6 57.150.898. J. 6. finansijsko posredovanje 5.9 31.56 %.353.377.460 156.Ukupni rezultati Finansijski indikatori 1.6 5.432 616 2005 862 pravna lica 1.23% 0.

štedni depoziti. Državna preduzeća sa većim prihodom: JKP “Gras” 53.) 5.9 mil. “Sprind” 12. “Telma” 5. KM. KM.8 mil. KM. kapitalnih investicija upošljavaju se i druge privredne grane. KM.IV Drugi pokatazelji -Oprema po radniku u KM -Akumulirana dobit po radniku 17. Preduzeća sa većim ostvarenim gubitkom: JKP “Gras” 7.1 mil. odsustvo strateškog razvoja industrije. Kontinuirano poslovanje sa visokim gubitkom KJKP “Gras” i “Toplana”. strukturalnog prilagoñavanja itd. KM. koji zauzima sve značajniju pažnju u KS.5 mil. “Imzit komerc” 8. KM. a izostala je i značajnija podrška vlasti na razvoju sajamskog turizma kome grad pretenduje. KM. Poštanske i telekomunikacijske usluge imaju pozitivan trend kretanja. stanje u privredi je i dalje veoma složeno i teško. “Step” 8. koja u kantonu Sarajevo. KM. a procjenjuje se da će se taj trend nastaviti.635 15. “Intereuropa Rtc” 6. Bilans stanja. KM. KM. nalaže potrebu da navedena preduzeća zajedno sa osnivačem – KS izrade dugoročan program finansijske konsolidacije. “Oki” 4. “Merkur” 29.7 mil. Preduzeća sa većom ostvarenom dobiti: “Robot-komerc” 2. problem bankovnih garancija. KM. Broj zaposlenih na bazi ef.3 mil. i pored tih pozitivnih pomaka.5%. Meñutim. KM.398 108 130 Privatna preduzeća sa većim ostvarenim prihodom: “Interex” 151. Tabela 2.5 mil. “Wurth BH” 11.3 mil. Nisu definisani nosioci tehnološkog unapreñenja. KM. Dugoročne obaveze veće su za 37%. godini. Privatizovana preduzeća sa većim prihodom: “Cts Eurolines” 25. KM. KM. KM. a mobilna telefonija od 7. KM. “Asa Pva” 37. “Brojler” 7. U grañevinarstvu su u 2005. KM. Turizam.KM.04 mil.1 mil.2 mil.0 mil. KM. TP “Dc Sarajevo” 3.KM. “Dijamant” 3.7 mil. Telekomunikacijske usluge vezano za internet konekciju imale su rast od 13. U 2005.2 mil.2 mil. KM.7 mil.9 mil.306 11. Prema ocjeni Komore. “Interex” 1. rad na crno. u ovoj grani prisutna je nelojalna konkurencija. godinu. iako postoje veoma značajni potencijali u ovoj grani. nije dostigla ni trećinu proizvodnje iz predratnog perioda.5 mil. KM. KM.9 mil.7 mil. “Vf komerc” 128. KM. “Bitumenka” 12. KM. “Fabulas” 7. Finansijski sektor: u cilju jačanja tržišne pozicije u proteklom periodu u bankarskom sektoru desili su se procesi koncentracije kapitala kroz integraciju najvećih banaka.g. 2005.) 13. godini zabilježeni su ohrabrujući koraci u stvaranju jedinstvenog tržišta u BiH i to jačanjem centralnih institucija na nivou države i usvajanjem jedinstvenih propisa. u pasivnom bilansu kapital učestvuje sa 38%. KM. Pojedinačni podaci o finansijskim pokazateljima preduzeća nisu potpuni. nadalje zabilježen je rast štednje a sa tim i potencijalnog investicionog kapitala. “F Auto centar” sa 14. To su i konstatacije Privredne komore KS u njihovoj informaciji o stanju i aktuelnostima privrede u 2005.3 mil. KM. depoziti privatnih preduzeća. “Asa Pss” 21.7 mil. Porasli su depoziti stanovništva.1 mil. CPU 2. “Aluplast” 4. KM.6 mil. a izostala je i finansijska podrška izvozno orijentisanoj privredi.KM.7 mil. nedovoljna kontrola. JKP “Toplane” 43. “Žica” 1.6%. tako da je angažovanje grañevinskih kapaciteta bilo nedovoljno. pruža velike mogućnosti za ulaganje. KM. kadrovska problematika i tehnička neopremljenost. “Planika fleks” 7.7 mil.9 mil.1 mil.7 mil. “Žica” (privatizovana početkom 2006.g. KM.9 mil.3 mil. JKP “Toplane” 3. meñutim grad Sarajevo nema zvaničan prepoznatljiv turistički brend. prije svega preispitivanje troškova u poslovanju – mogućnost štednje i racionalizacije. KM.3 mil KM. nedostaje sistemski pristup.3 mil. a ukupne obaveze sa 62%. ali neiskorišteni. održan je stabilan kurs KM i nizak nivo inflacije. KM. “E-Tds” (privatizovan početkom 2006. “Asa Pva” 1.4 mil. “Kovinoplastika” 6. a tekuće obaveze za 33% u odnosu na 2004. izvoza.804 18. “Zvečevo komerc” 15. “Euroasfalt” 7.2 mil. KM. KM. smanjenja broja banaka. KM. kao i realizacija razvojnih programa koji će omogućiti ekonomičnije poslovanje. sati rada po područjima Područje 2004. što bi trebalo da se definiše u razvojnoj strategiji za ovu privrednu granu. a kamatne stope komercijalnih banaka nastavile su silazni trend.3 mil. “Robot komerc” 97.6 mil. KM.2 mil. “Neuron komerc” 7. 40 . KM. “Uniklima” 4. KM. Geodetski zavod 0. značajno povećava zaposlenost. prema podacima Komore. Osim toga realizacijom. Prerañivačka industrija.1 mil. % Ind. “Zrak” 2. “Wurth BH” 1.4 mil. čiji su potencijali veliki.6 mil. jer ne raspolažemo informacijama. godini izostale veće investicije.

skladištenje i veze 12.981 47.08% 8.932.989 114.94%.340 24 607 3 220 1.507 11.840. Ukupni troškovi po područjima Područje Poljop.ind. Poslov.2%.234.23% 12.20% 0. i soc.25% 19.452 1. el. Rudarstvo Prerañ.998 112. Obrazovanje Zdrav.199 2.37%. Ukupan prihod po područjima u KM Područje Poljop.400 413 913 3.01% 0.g.03% 7. Ostalo 2004. Snabdjev.80% 0.399.27% 70.994.965. 126 101 127 97 118 132 104 111 113 81 277 111 99 124 U 2005.g.u.875 47. nek. U ostvarenom prihodu trgovina je učestvovala sa 70.323. godinu.709 % 0.00% Ind.68% 100.i p.ind. el.388.68% 3.844 108. nek.356 32.022 521.03% 7.886 2005.659 miliona KM ukupnog prihoda ili 24% više u odnosu na 2004.691 5. Poslov.ind.251 882.167 1.159 51.94% 3. z. godini pravna lica su ostvarila 1.006 49.526 2. Rudarstvo Prerañ.370.834. i soc.378.482.274 45.810 138.290 1.299 49. nek. lov i šum.345 1. Ostalo Ukupno 9 23 2.15% 1.31% 2.432 14 28 2.231 1.861.138.886 866.v. Tabela 3. društvene.326. 465.g.016 lica.23% 68.682.744 1. Poslov.500 6.945.80%. na trgovinu odnosi se 33.433 100.v.13% 2. z.172 44. ostale javne.992 1.768 2.13% 0. Snabdjev.913.337.800 45.123.138. na prerañivačku industriju 19. prerañivačka industrija sa 8.457.56% 0.03% 0. Od ukupnog broja zaposlenih.53% 0.v. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.301 511.325 30 613 8 233 1.62% 0.88%.840.939. skladištenje i veze sa 7.236 125.07% 2.188 52.917 45.40% 5.689. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.902.572 98.197 391 922 3. Rudarstvo Prerañ.27% 5. i soc.545 137.01% 0. na ostale javne. saobraćaj.785 98.246.286.712.04% 0.Poljop.786 437.442 10. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.37% 2.883.87% 0.194 120.u. 600. Tabela 4. 128 123 120 91 118 132 98 112 164 93 264 109 98 41 . el.043 138. posred.03 %.511.39% 5. 597.315 54.00% 156 122 92 95 101 124 96 99 125 101 267 106 105 106 Broj zaposlenih na bazi efektivnih sati rada se povećao za 6% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 11.664 53.016 0.333. 478. lov i šum. z. posred.054.499.969. Snabdjev.012 26 1.829 26.836.217 109.575 130.303.200. posred. socijalne i lične uslužne djelatnosti 13.68%.642. socijalne i lične uslužne djelatnosti 5. saobraćaj.174.12% 13.29%. Ostalo Ukupno 2004. Obrazovanje Zdrav. društvene.978 2005.04% 0.10% 8.801 1.37% 33.667 1.478.58% 0.29% 0.508 97.i p.572 6.55% 8.88% 100.598.86% 3.599.723 25 1.i p.494 5.927. lov i šum.898 456.u.659.165.813 % 0.93% Ind. Obrazovanje Zdrav.

socijalne i lične uslužne djelatnosti 5.760 1.355.u.00% 9.316 6.835 22. 297 271 404 Ind. i soc.757. lov i šum.564 359. 79 199 107 189 153 539 70 57 112 174 291 143 U 2005. Ostalo Ukupno 2004.343 1.03% 5.v.398 2. na saobraćaj.533 0 9.i p.43% 2. skladištenje i veze. 93%.388 7. nek.31%.842.89% 1.031. posred.079 0 20.203 2.351 33.592.37% 0.402. z.450 294.21% 0. Neto dobit po područjima Područje Poljop.846.81 % na prerañivačku industriju.228 2. i soc.384 3.214 0 4. lov i šum.102 0 8.333 2. 14. skladištenje i veze 7.32% 43.ind.156. iznajmljivanje i poslovne usluge. 9.56 % gubitka otpada na poslovanje nekretninama. Rudarstvo Prerañ. 79 84 113 42 .00% 0.05% poslovanje nekretninama.937 8.55% 8.02% 0. 12.127.307.849 205.01% 5.78% 0. el. na trgovinu otpada 68.125 7. skladištenje i veze. 5.661 miliona KM ili 23% više u odnosu na prethodnu godinu. posred. 3.05% 0.58 %. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan. 305 53 48 280 136 75 95 114 79 85 97 Prema područjima 43. 15.661.604.001 34.01% 0.495.20% 100. Poslov.u.662. Ostalo Ukupno 2004.826 85. Snabdjev.460 % 0.044.i p.616. 9.459. Poslov. Obrazovanje Zdrav.59 % saobraćaj.59% 1.v.g. Tabela 6.856 2005.353.456 2.457 55.185 3.00% Ind. gasom i vodom.390.37% na trgovinu. društvene.79% 100.127 2005. 372 322 356 2005.668.56% 0.925.488 2.00% 123 U 2005.81% 0.00% Ind.422.991 53. 8. Tabela 5.568.348. Rudarstvo Prerañ.34% na prerañivačku industriju.471.21 % otpada na trgovinu.03% 0. 21. Snabdjev.896 47.100 23. Gubitak po područjima Područje Poljop.197 64. godini ostvarena je neto dobit preko 47 miliona KM što je više za 43% u odnosu na prethodnu godinu.774 489. Obrazovanje Zdrav. nek.ind.01% 3. z.692 666. Tabela 7.066 % 0.36% 73.g.53%.27% 2. 5.488 4.002 237. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.767 4.651 138 118.973 1. Od ukupno ostvarenih troškova.725 0 7. Od ukupno zabilježene dobiti 73.34% 5.12% 14.89% na snabdijevanje električnom energijom.645 595. 5.981 863.24% 21. el.857 6. iznajmljivanje i poslovne usluge.476 11.097 174.788.390 100.78 % na saobraćaj.150.Ukupno 1.144 118. godini ukupni troškovi iznosili su 1.543 1.190.125.846 8.125. na ostale javne. Prosječna neto plaća po područjima Područje A B C 2004. na prerañivačku industriju 8.784 127.

213 65. društvene.093. Poslov.664. Ostalo Ukupno 2004.792 101.650 % 0. lov i šum. el.986.978.589.324. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.428 2.028 279. godini prosječne plaće bile su najviše u finansijskom posredovanju 1.390.576.557 miliona KM u 2004.ind. z. Obrazovanje Zdrav.404 1.31% 5. U ukupnoj aktivi trgovina učestvuje sa 41.774.v.061 49.34 %. 159 76 106 95 145 134 109 112 276 127 136 85 111 121 Vrijednost ukupne aktive je porasla sa 1.687 958. zdravstvena i socijalna zaštita 724 KM. iznajmljivanje i poslovne usluge 13.917 0 5.596 339.040 1.584.265 KM.225.039 96. 354.573 88.313.604 93. nek. 222.12% 0. lov i šum.952. Poslov.110 1. posred.34% 0.729.42% 4.690 138.68% 3.557 1.g.422 320.305 789.797. Snabdjev.228.266.768 50. socijalne i lične uslužne djelatnosti 757 KM.756.512. posred. godini ili za 21%.222 4. gasom i vodom 852 KM.290 KM.74 %.848 589.99% 4.12 %.741.501. na 1.30% 0.15% 14. Rudarstvo Prerañ.298 86.404.58% 41.i p.192 268.74% 0.290 532 176 724 757 645 109 109 98 102 104 106 114 53 96 105 105 U 2005.716.125 5. saobraćaju.00% 0.786 252.074.977 12.238.00% Ind.557 % 0.49% 36.677 1.320 210.291 2005.02% 0. Tabela 8.181.637.69% 5.u.362.424.748.190. 64.94% 13.653 1.03% 26. Stalna sredstva po područjima Područje Poljop.01% 0.703 17. Ostalo Ukupno 2004.440.D E F G H I J K L M Prosjek 780 364 585 316 1.335.928.178 6. Obrazovanje Zdrav. ostale javne.038 74.419.u.460 68.901.42% 0. saobraćaj.557.207 1.00% Ind.587. el.481 2005.g. poslovanje nekretninama.171.276 1.003. 53.791 62.363. Aktiva po područjima Područje Poljop.891.219 465 331 751 721 616 852 400 575 322 1. i soc.72% 1.689 1. skladištenje i veze 1.735 18.287 291.321.919 276.760 398.09% 100.340 67.314. Tabela 9.600 6.893 92.794.039 46.i p.265 1. Snabdjev. Rudarstvo Prerañ.16% 9. i soc.11% 11. z. skladištenje i veze 11. 122 103 104 96 87 124 109 111 300 137 86 102 114 43 .828 186.100 359.891 milion KM u 2005.99 %.00% 0. snabdijevanje električnom enegijom.05% 18. prerañivačka industrija sa 18. nek.418 198.v. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.392.863 153.01% 1.968 0 4.ind.762 16.629.154.61% 100.791.

618.860 16.326 25.37% 48.702 0 4.07% Ind.049. Na trgovinu otpada 36.656 4.311. Rudarstvo Prerañ. Ostalo Ukupno 2004. poslovanje nekretninama.30% 31. 114 31 102 75 103 118 97 96 134 96 86 99 105 Ukupna vrijednost kapitala u 2005. 178 50 113 95 186 147 110 118 225 107 146 81 125 131 Ukupna vrijednost tekućih sredstava u 2005.8 miliona KM.7%.456 2.440 33.423 114.170 192. el.i p.901 % 0.327 755.887 % 0.648 33.657 60.97% 0.42 %.696 1. poslovanje nekretninama.082 266.271 39. el.238.227 1.02% 0.018 92.511 16.947.578.010. Snabdjev.877 2005.093 miliona KM i za 14% su veća u odnosu na 2004. 184 81 119 96 168 142 101 44 .790.ind. povećala se za 31% u odnosu na 2004. lov i šum.961 65.227.4 %.03% 0.ind. godinu.501.241.544 2005.25% 100. Poslov.344 833.448. Tabela 11. Rudarstvo Prerañ. posred.29% 4.479 255. Tabela 12.69 %.802 56.246.871 % 0. lov i šum. 89.43% 6. trgovina 31.568 58.g. Tekuća sredstva po područjima Područje Poljop. lov i šum.291 4.449 109.06% 7. saobraćaj.258. nek.17% 5.333 57. skladištenje i veze 7.44% 2.97%. prerañivačku industriju 8.545. Prerañivačka industrija u ukupnoj vrijednosti kapitala učestvuje sa 36.654 139.86%.259 446.2 miliona KM i za 5% je veća u odnosu na 2004.935.656 4. 259.547 27.v.01% 0.276 1. iznajmljivanje i poslovne usluge 7.784 1.167.791.50% 0.179 30.992 406.44% 0.118 577.97% 0.511.304 27.u. Kapital po područjima Područje Poljop.357.65% 17.615.977 227.601 77. godini iznose 1. Tabela 10. Obrazovanje Zdrav.006 3.184.06% 0. 78.01% 0.344. z. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan. 143.u.889.860.056.750 1.91% 7. iznajmljivanje i poslovne usluge 17. 145.86% 0.5%.226.380 124.167.073.687 8.328.219.397 690.078. 264.111.g.00% 0.00% Ind. skladištenje i veze 15.519 2. Obrazovanje Zdrav.784.869 43.654 47.578 50.19% 15. i soc.59% 4.182.237 31.00% Ind.405 2005.i p.97 %. Rudarstvo Prerañ.567 85.328 562.384. na prerañivačku industriju 26.Stalna sredstva u 2005.781.704 133. Snabdjev.72% 49.266.01% 36.088 79. z.686 54. el. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo 2004. i soc.198 376. godinu i iznosi 755.g.678 397.763.995 262.v.084 1.669 528. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.413 1.203. godinu.14% 0.237 88.v. Poslov.829 51.ind.892.688 960. saobraćaj.211.985.08% 7. Snabdjev.60% 100.44 %. posred.07% 8.70% 3. nek.6%.242. iznosi 721.150. Na trgovinu otpada 49.29% 7.237.813 602.202.143 721.695.110.60% 0.647.103.337. Ostalo Ukupno 2004. Obaveze po područjima Djelatnost Poljop.

14% 5.455 KM.656 8.414 101.330. medicinske ustanove 17.g. Ostalo Ukupno 72. Raiffeisen bank.65% 1. od čega: samostalna trgovinska radnja 251. prevoznička djelatnost 416. Finansijske institucije Filijale banaka: Hypo Alpe-Adria banka-Podružnica Sarajevo.Saobraćaj i veze Finan.827. Podravka.u.536. Zajednička ulaganja .755 KM. nek. iznajmljivanje i poslovne usluge 16.870. samostalna djelatnost 40.965 285 Državno vlasništvo ukupno 210 25 154 42 257 688 857 TOTAL 1. g. “Bitumenka” 1. Strane investicije (značajnije) -do 2000.989. “Uniklima” 1. Zajednička ulaganja: preduzeće „Uniklima“ sa partnerom iz Slovenije Izvoz – uvoz Izvoz u 2005. U ukupnim obavezama na trgovinu otpada 48. samostalna ugostiteljska radnja 131.598 poreskih obveznika. Merkator. miliona KM. godinu i iznosi 1. Grañevinarstvo – “Step” 1.(trgovina) – privatizacija i ulaganja -2005.482.124 400 615 209 1.761 138. TP DC „Sarajevo“ . ABS banka. “Bitumenka” 2.34% 16.196 KM.178 1.g.904 4.66% 0.169.295 3. C. Uvoz: Industrija – “Žica” 6. “Zrak” 564.g.i p.992.165 KM.391 63. trikotaže Šik: .948 KM.717 KM.247 15.g. domaća radinost 283.894. Bosmal.D.844 KM.462 KM. godini: Industrija – “Žica” 4. Halilovići -2001.858 53. CBS banka.143 45 . HVB Central profit banka.653 1. i 2002.535.696. Ind. i 2003 g.373 KM.564.06%. Grañevinarstvo – “Step” 2. i soc. agencije 98.66%. B (Interex) Stup i Cementni terminal u ul.407 KM.145 KM.469 1.592 866.834. Ind. “Dijamant” 766.613 KM. na poslovanje nekretninama. trikotaže “Šik” 170. samostalna zanatsko-trgovinska radnja 35.052 KM. Privatno vlasništvo Ukupno 924 375 461 167 1.021. advokati 6. Obrazovanje Zdrav. trikotaže “Šik” 689. Union banka.g. “Uniklima” 2.159.g. Grawe. samostalna zanatska radnja 168.634.571.954.731.00% 139 321 141 124 82 118 135 Ukupan iznos obaveza u 2005.169. Saobraćaj – “Gras” 7.475.337.534 1.2003.. Šume TOTAL Neobradivo zemlj.917 84. posred.185.864.453 194. Poslov.40% 100. z. ostale djelatnosti 153.276 KM. povećao se za 35% u odnosu na 2004. Struktura obrtnika na području općine Novi Grad Ukupno 1.Ind.758 68. Volksbank.01% 0.038 2. – Intereuropa RTC: privatizacija i ulaganja -2002. Saobraćaj – “Cts Eurolines” 8.privatizacija i ulaganja -2004.E. Poljoprivreda Struktura zemljišta (u ha) – katastarski podaci VRSTA Polja Voćnjaci Travnjaci Pašnjaci Visoko kultivirano (staklenici) Navodnjavano zemlj.

Iz prethodnog grafikona se može vidjeti da općina nema većih površina odgovarajućeg zemljišta za poljoprivredu i razvoj stočarstva, kao i to da se zemljište koristi za izgradnju kuća ili komercijalnih objekata, čime se smanjuje potencijal za razvoj ove privredne grane. Dio Sarajevskog polja koje pripada općini Novi Grad - Donje Telalovo polje, može se koristiti za proizvodnju povrća i plasteničku proizvodnju. Područje kantona (iz Prostorne osnove KS) raspolaže sa oko 51.933 ha poljoprivrednog zemljišta što čini 40,8% njegove ukupne površine. Stepen korištenja zemljišta na KS, posebno obradivog, je nizak. Sarajevski kanton pokazuje nedostatak obradivog zemljišta. Obradive površine učestvuju sa 31%. Prosječna površina gazdinstva u kantonu Sarajevo je 3,0 ha koji je izdijeljen, u prosjeku, na 7-8 odvojenih parcela, usitnjenost posjeda predstavlja veliki problem. Odnos poljoprivrednog zemljišta po stanovniku na KS je 0,129 ha (svjetski prosjek je 0,40) a obradivog zemljišta 0,051 ha (svjetski prosjek 0,17 ha), što znači da je stanje u kantonu daleko ispod definisanih svjetskih normi. Na općini Novi Grad odnos poljoprivrednog zemljišta po stanovniku je 0.023 ha, a obradivog zemljišta 0,015. Ocjena stanja (iz Prostorne osnove KS) Deficit u obradivom zemljišnom prostoru, struktura poljoprivrednog posjeda (usitnjenost i fragmentarnost), kao i raspoloživost kategorija zemljišta predstavljaju limitirajuće faktore u planiranju razvoja proizvodnje hrane. Šume i šumska zemljišta (iz Prostorne osnove KS) u ukupnoj površini kantona se iskazuju kao dominantna 71.805 ha ili 56,4%. Uzurpiranost ovog zemljišta je najveća na području općina Hadžići i Ilidža. Poljoprivredni posjedi i šume- podaci katastar
Posjed Broj posjeda Zajedno površina svih posj Prosječna površina po posj privatni 12.683 2.965 o,233 ha ha Državni 688 ha

Vrsta kulture-procjena 2005.g.
Kultura Žito Industrijske biljke Povrće Čajevi I mirodije Trava Jagodičasto voće Stočna hrana Ostalo Privatno (u ha) 43 479 461 56 108 Državno (u ha) TOTAL

154

615

Stočarstvo-procjena 2005.g.
Vrsta Goveña stoka Svinje Perad Ovce Koze Privatno 660 63 15.000 600 290 Državno

Turizam Na općini Novi Grad broj poslovnih jedinica je 4, broj soba 420 i broj ležajeva 1.035. Hotel “Exclusiv” je novi hotel smješten u naselju Rajlovac. U 2005. godini, prema statističkim podacima, broj turista koji je boravio na općini Novi Grad bio je 2.185, od toga domaći turisti 767, strani turisti 1.418. Broj noćenja turista bio je 4.874, od čega domaći 1.798, strani 3.076. Kapaciteti za podršku poduzetništva -Centar za razvoj biznisa Novi Grad je zajednički projekat Općine Novi Grad Sarajevo i Sarajevske regionalne razvojne agencije SERDA. Prostor centra je namjenski ureñen i svojim prostornim uslovima, solidnom informatičkom podrškom može odgovoriti namjeni prije svega pružanje pomoći MSP kod registracije preduzeća, pomoć u izradi biznis-plana i pružanje drugih informacija.

46

-Banke na općini Novi Grad III Lokalna vlast Općina u okviru samoupravnog djelokruga: -osigurava uslove za poštivanje i zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa Ustavom -osigurava lokalne potrebe stanovništva u obrazovanju, radu i zapošljavanju, oblasti brige o djeci, socijalne zaštite, kulture, fizičke kulture i sporta, zaštite životinja i bilja i zaštite čovjekove okoline, -vodi urbanističko – stambenu politiku od značaja za općinu i njen razvoj -upravlja općinskom imovinom -priprema, sufinansira i prati izgradnju komunalne infrastrukture iz nadležnosti Općine -osigurava uslove rada lokalnih radio i TV stanica u skladu sa zakonom -vodi brigu o turističkim resursima općine -osigurava korištenje i upravljanje lokalnim grañevinskim zemljištem -osigurava javni red i mir -obavlja upravne poslove iz samoupravnog djelokruga -pored ovih, općina obavlja i poslove kantonalne uprave zakonom prenesene na općinskog načelnika Općina ima svojstvo pravnog lica i radi po statutu koji je u skladu sa Ustavom Federacije, kantonalnim Ustavom i kantonalnim zakonodavstvom. Statut općine usvaja Općinsko vijeće dvotrećinskom većinom. Općinsku vlast čine Općinsko vijeće (zakonodavno – normativna), općinski načelnik i službe za upravu (izvršna) Općinsko vijeće je predstavničko tijelo grañana (31 vijećnik) i organ vlasti u općini, koji svoju funkciju vrši u skladu sa Ustavom, zakonom i Statutom Općine. Općinsko vijeće donosi propise i akte u okviru prava i dužnosti Općine i obavlja i sve druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom Općine, a naročito (donosi Statut Općine, Poslovnik o svom radu, obrazuje radna tijela, bira predsjedavajućeg Općinskog vijeća i njegovog zamjenika, sekretara i članove radnih tijela Općinskog vijeća, donosi budžet i izvještaj o izvršenju budžeta, donosi programe razvoja za odreñene oblasti, propise o općinskim

porezima i taksama, osniva JP i JU i druga pravna lica, raspisuje referendum, donosi propise o osnivanju i organizaciji organa uprave, utvrñuje nazive naseljenih mjesta). Predsjedavajući Općinskog vijeća zastupa Općinsko vijeće i predsjedava sjednicom Općinskog vijeća. Svoju dužnost obavlja profesionalno. Predsjedavajući Općinskog vijeća ima svoje zamjenike koji pomažu u radu predsjedavajućeg i po njegovim ovlaštenjima obavlja odreñene poslove iz njegovog djelovanja. Za razmatranje i pripremu akata, praćenje i proučavanje pitanja iz pojedinih oblasti, Poslovnikom o radu Općinskog vijeća obrazovano je 15 komisija: Komisija za statut, Komisija za budžet, Komisija za zaštitu ljudskih prava, Komisija za predstavke, Komisija za izbor i imenovanje, Komisija za odlikovanja, nagrade i druga priznanja, Komisija za prostorno ureñenje i zaštitu okoline, Komisija za odnose sa vjerskim zajednicama, Komisija za boračka pitanja, Komisija za obilježavanje značajnih dogañaja i ličnosti, Komisija za ravnopravnost spolova, Komisija za pitanja mladih, Komisija za saradnju sa lokalnim zajednicama u BiH i inostranstvu, Mandatsko - imunitetska komisija, Komisija za dodjelu stanova kojima raspolaže Općina. Općinski načelnik bira se neposrednim i tajnim izborima na cijelom području općine, na način utvrñen zakonom. Općinski načelnik je izvršno-upravni organ Općine. Općinski načelnik svoju dužnost obavlja profesionalno, predstavlja i zastupa Općinu. Odgovoran je za zakonito i stručno obavljanje prenesenih poslova kantonalne, odnosno federalne uprave. Općinski načelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine, nadležan je za: -sprovoñenje općinske politike, izvršavanja općinskih propisa i općinskih akata i izvršavanje prenesenih nadležnosti općine od strane kantona -imenovanje i smjenjivanje svih općinskih službenika i namještenika -osigurava saradnju općinskih službenika sa ombdusmenima -podnosi prijedlog izvještaja Općinskom vijeću i javnosti o provoñenju općinske politike i svojih aktivnosti

47

-obavještava Skupštinu Kantona, odnosno kantonalne organe o izvršavanju kantonalne politike i kantonalnih zakona i drugih propisa i meñunarodnih ugovora, kao i o stanju u odgovarajućoj oblasti, kad je izvršavanje te politike i tih zakona odnosno meñunarodnih ugovora povjereno općini. Struktura organizacije Općine Novi Grad Sarajevo -Općinsko vijeće: predsjedavajući Općinskog vijeća, Služba za poslove Općinskog vijeća -Kabinet općinskog načelnika: sekretar Općinskog organa državne službe, Savjet općinskog načelnika Općinske službe za upravu: 1.Općinska služba za privredu, obrazovanje, kulturu, sport i informisanje 2.Općinska služba za boračka pitanja 3.Općinska služba za finansije 4.Općinska služba za urbanizam i stambene poslove 5.Općinska služba za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina 6.Općinska služba za rad, socijalna pitanja, zdravstvo, izbjegla i raseljena lica 7.Općinska služba za opću upravu i lokalnu samupravu 8.Općinska služba za obnovu, razvoj i komunalne poslove Posebne općinske službe 1.Kabinet općinskog načelnika 2.Služba civilne zaštite 3.Služba za inspekcijske poslove 4.Služba za zajedničke poslove U općini djeluje Općinsko parvobranilaštvo kao poseban organ u funkciji zakonskog zastupnika Općine. Najveći rezultati Općine -modernizacija uprave i administracije verifikovane ISO standardom 9001:2000 i obezbijeñen kvalitetan servis za grañane -stepen upravnog rješavanja preko 85%, praćeno informatičkim programom “Dokument menadžment” u koji je uključeno 140 službenika -ustanovljena procedura za donošenje i transparentno rasporeñivanje budžeta u partnerstvu sa grañanima -desetine izgrañenih privredno-poslovnih i kulturno-sportskih objekata na bazi kvalitetnog urbanog planiranja koje obezbjeñuje ambijent za brže investiranje, poslovanje i kvalitetniji život -izrañeni savremeni objekti: Multimedijalni centar, sportska dvorana Dobrinja, stadion Otoka, OŠ “Osman Nuri Hadžić, OŠ “Dobroševići”, Dom zdravlja Sarajpolje, a u izgradnji: Bazen Otoka, Sportska dvorana Mojmilo, Srce Buća Potok, Bosmal City Centar, OŠ na Sokolju. -obnovljena stambena i komunalna infrastruktura 85% -u cijelosti provedena implementacija imovinskih zakona -kulturni sadržaji i programi približeni grañanima (Novogradski dani kulture, Sarajevo film festival i redovni programi za učenike i djecu koji afirmišu takmičenja iz znanja, umjetnosti...) -aktivno uključivanje omladinske politike na lokalnom nivou Savjetodavni odbor mladih pri Kabinetu načelnika -izrañen Lokalni ekološki akcioni plan za zaštitu okoliša (Leap) -ureñen je Centar za razvoj biznisa u cilju podrške bržem zapošljavanju -svake godine se stipendiraju nadareni učenici i studenti (oko 300 stipendista) -uvedena praksa realizacije projekata za teško bolesne -sa vlastitim projektom Općina provodi prevenciju narkomanije -kontinuirana pomoć nevladinim i neprofitnim organizacijama -aktivno partnesrtvo sa gradskom i kantonalnom upravom na zajedničkim investicijama -značajno popravljen imidž Općine -Općina je dobitnik meñunarodnog priznanj”Zlatna zvijezda” IV. Općinsko finansiranje i budžet

48

Općina Novi Grad Sarajevo je u skladu sa Zakonom o budžetima/proračunima FBiH razvila Procedure za donošenje budžeta u skladu sa Iso standardom 9001:2000. Usvojenom procedurom utvrñeno je da: -u julu tekuće godine općinski načelnik donosi smjernice i uputstva za pripremu budžeta -do 01. septembra općinske službe dostavljaju svoje finansijske planove -do 15 oktobra općinski načelnik predlaže nacrt budžeta Općinskom vijeću -Općinsko vijeće razmatra nacrt budžeta -usvojeni nacrt budžeta se daje u javnu raspravu u trajanju od najmanje 21 dan -općinski načelnik do 15. novembra utvrñuje prijedlog budžeta -Općinsko vijeće razmatra i usvaja Budžet općine za narednu godinu do 31. 12. tekuće godine U sklopu javne rasprave o nacrtu Budžeta svoje svoje učešće sa prijedlozima, sugestijama i mišljenjima organizovano uzimaju sve mjesne zajednice sa područja općine Novi Grad, kao i svi drugi subjekti i grañani zainteresovani za kreiranje budžeta općine. Najvažiniji prihodi općinskog budžeta su: -porez na promet od nepokretnosti -prihod od zemljišne rente -prihod od iznajmljivanja poslovnih prostora i garaža u vlasništvu općine -komunalne takse -naknada za puteve iz cijene nafte i naftnih derivata -tekući grant iz budžata Kantona Sarajevo Pobrojani prihodi ne pripadaju u cijelosti općini već se dijele sa ostalim nivoima vlasti. Raspoloživa sredstva Općina Novi Grad svojim budžetom rasporeñuje za rashode iz djelokruga svoje nadležnosti: -finansira zakonom utvrñene obaveze -pomaže razvoj društvenih djalatnosti od interesa za općinu -kapitalne projekte za razvoj lokalne infrastrukture i ostalih kapitalnih objekata
R.Br. 1. 2. Opis Ukupni prihodi Porez na dobit od pojedinaca Porez na dobit od poljopriv. djelat. Porez na prihod od imovine i imov. p. Porez na imovinu Porez na imovinu Porez na promet od nepokretnosti Ostali porezi Poseban porez na plaću za zašt.od prir... Poseban porez na plaću za zašt.od prir.. po osnovu ugovora o djelu i priv. posl. Prihodi od nefinansijskih javnih preduzeća i finan.javnih institucija Prihodi od kamata za depozite u banci Prihodi od zemljišne rente Prihodi od iznajmlj. posl. prostora i gar. Prihodi od iznaj. posl.p:v.sala, parking Prihodi od iznajmlj. ostlog- skloništa Komunalne takse Općinske komunalne takse Općinske komunalne takse-javne povr. Općinska naknade Naknada za ureñenje grañev. zemljišta Naknada sredstava dr. nekretnina Naknada za dodijeljeno zemljište Ostale općin. nakn.-priz.pr.prven Posebne naknade i takse Naknada za upotrebu cesta za v. p.lica Izvršenje budžeta sa 31. 12. 2004. 19.905.890 134.922 134.922 3.924.770 315.838 3.608.931 121.519 121.519 Izvršenje budžeta sa 31. 12. 2005. 19.002.267 135.885 336 135.549 3.440.138 346.909 3.093.229 262.487 244.461 18.026 3.918.850 22.130 2.906.147 892.589 36.565 61.416 143.908 143.908 795.499 126.034 620.076 49.388 1.737.420 180.582 Plan za 2006 17.181.000 126.000 1.000 125.000 3.350.000 350.000 3.000.000 250.000 230.000 20.000 3.060.000 25.000 1.980.000 910.000 65.000 80.000 1.860.000 1.630.000 230.000 2.040.000 320.000 1.150.000 500.000 70.000 1.700.000 170.000

3.

4.

5.

2.452.085 28.626 1.480.972 821.633 55.610 65.243 159.661 159.661 4.267.258 1.339.105 2.373.178 410.082 144.892 1.922.482 164.740

6.

7.

8.

49

000 3.250.000 110.655 4. III POTVRDA ZA KVALITET USLUGA 50 .000 185.000 439.520.000 25.591 35.963 2.546 180.000 30.268.221 36.755 2.086 3. Prenesna sredstva iz prethod. 1. Primljeni grantovi od Kantona Primljeni grantovi od Grada Primljeni grantovi od Kant.509 47.627 3.797 1.518.proj.310 49.683 100.000 60.165 236. god.957 371.000 3.806 146.000 3.254 2. 11.000 7.309 49.790 171.744.086 100.948.715.731 1.000 500.929 4.118 1.755 4. Prihodi od pružanja javnih usluga Prihodi od pružanja usluga grañanima Prihodi od usluga katastra Prihodi od usluga snimanja objekata Prihodi od pruž.000 100.122.710 41.537 33.000 620. za kap.966 146.078 719.707.057.337 30.416 327.960 4. 5.658 12.922.170 492.9. 280. 12 I.000 18.000 17.934 78.927 985.000 28. Subvencije javnim preduzećima Tekuća rezerva Tekuća rezerva Kapitalni izdaci Rekonstrukcija i investiciono održavanj infrastrukturnih objekata Nabavka zemljišta Kapitalna ulaganja u zemljiš.128 1.302 207.918.009 16.974.000 73.417 2.118.000 350.565 214.000 180.000 60.000 162.672 281.538.obj.929 146.000 3.244 156. 10.939 206.150 280.749 234.000 210. Doprinos poslodavaca Doprinos poslodavaca Izdaci za materijal i usluge Putni troškovi Izdaci za energiju Izdaci za komunalne usluge Nabavka materijala Izdaci za usluge prevoza i goriva Tekuće održavanje Izdaci osiguranja i bankarske usluge Ugovorne usluge Tekući grantovi Tekući grantovi drugim nivoima vlade Tekući grantovi pojedincima Tekući grantovi neprofitnim organiz.000 60.000 250.571 1.240 287.622.030.807 149.870.000 365. usluga ostalim-kom.000 2.000 3.128 327.165.000 2.700 872.844 323.495 17.531 61.939 2.751 38.216 172.639 1.939.679.002 18.874.881 1.000 470.884. 4.000 1.968 198.574 27.222 16.489.432 803.000 30.415. Prihodi komisije za tehničko grañ.v.000 160.297.195 576.468 3.571 3.611.623 3.000 50. Naknada za upotrebu cesta vozila grañ.000 138.527. i nabavka grañevina Nabavka opreme Rekonstrukcija i investiciono održav.000 55.459 208.000 7.219. Naknada za puteve iz cijene naft.d.000 5.017 369.tenderi Ostali prihodi Ostali prihodi Tekući grantovi od ostalih nivoa v.118 281.712.753.000 1.792 227. 6. Ukupni izdaci Tekući izdaci Plate i naknade Bruto plate Naknade troškova zaposlenih Naknade vijećinicima u Općin.181.004 647.000 6. 2.000 100.000 992.000 4.340.674 25.084 101.728.477.627.000 439.944.941 76.000 1.594.048 15.660 14.728 15.571 41.000 1.371 112.177.028.443 980.000 231.000 30.000 60.432 1.639 17. Općinske naknade .

Unapreñenje razvojnih i integrativnih funkcija kantona Sarajevo: metropolitsko područje. 51 . djelovanja slobodnog tržišta i stranih ulaganja. željeznički saobraćaj. doći će do izmjene strukture djelatnosti i to u pravcu povećanja udjela produktivnih sektora i grana. Opći ciljevi prostornog razvoja Profiliranje kantona Sarajevo kao regionalne i evropske metropole: jačanje i formiranje novih institucija znanosti. Pretpostaviti ubrzaniji demografski. kao i ratnim razaranjima. sredinu učiniti atraktivnom i privlačnom za meñunarodni kapital. kulture. kulturno-socijalnog i prostornog aspekta za ovo je potrebna odgovarajuća okolinska svijest grañana i odgovornost sadašnjih prema budućim generacijama. I Opći i posebni ciljevi prostornog razvoja A. autobuska stanica. proizvodnih i uslužnih funkcija u njemu. kulturno-ekonomski i socijalni razvoj ovoga metropolitskog područja u odnosu na BiH u cjelini – pretpostavljaju jačanje urbanih. Usklañivanje politike racionalnog korištenja prostora sa očekivanom izmjenom strukture djelatnosti – pod utjecajem uloge metropolitskog područja. Reduciranje šteta u okolišu – reducirati uticaje na prirodnu sredinu zagañenu industrijom. uzeti u obzir saobraćajni aspekt – aviosaobraćaj. Održivi razvoj bazirati na kompatibilnosti okoliša sa ekonomskog.4. privlačnim za mlade stručnjaka i njihov ostanak u zemlji. autoput. elektronske komunikacije. stavljanje pod kontrolu postojećih klizišta i saniranje područja u cilju sprečavanja dalje erozije. podržati visokonaučne institucije i istraživački rad. devastacijama i destrukcijom. obrazovanja. u kome se nalazi glavni grad države BiH treba da vrši uticaj na ukupan razvoj društva. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA KANTONA SARAJEVO 2003 – 2023. saobraćajem i drugim djalatnostima i djejstvima.

B. plansku izgradnju. godine Održivi prostorni razvoj i ureñenje -optimalna i racionalna organizacija. vodoprivredne i telekomunikacione infrastrukture – treba biti usaglašena sa potrebama stanovništva. Posebni ciljevi prostornog razvoja Demografski razvoj -demografska veličina Sarajeva treba da odgovara njegovoj ulozi metropole -pokloniti posebnu pažnju obnavljanju stanovništva i stvoriti uslove za normalizaciju ukupnih demografskih procesa -obnoviti naseljavanje ruralnih područja i stvoriti uslove za njihovu demografsku revitalizaciju (poboljšanje infrastrukture. pretjeranog administriranja. zaštita izvorišta. neadekvatne regulative -respektiranje što manjeg okolinskog opterećenja prostora -ekonomska valorizacija usluga -uvažavanje policentričnog modela razvoja -rigoroznom finansijskom i kaznenom politikom zaštiti prirodne resurse -restruktuiranje javnih komunalnih preduzeća u smislu podjele na javno dobro i dio koji se povjerava operatoru po osnovu javne koncesije na kraći period *Profoliranje prostora kao ambijenta profitabilne ekonomije -osigurati pravnu sigurnost u ekonomskim tokovima -otvoriti proces pripremanja i opremanja jednog broja lokacija potrebnom infrastrukturom za izgradnju MSP -razviti stabilan i efikasan poreski sistem -iskoristiti geografski položaj i povoljan geopolitički položaj -preduzeti mjere da Sarajevo bude atraktivno za život stranaca 52 . privrede kantona i evropskim standardima -očuvanje bogatstva i raznolikosti pejzaža u okviru kantona-izdvojiti zaštićena područja u kantonu -ekonomski efikasnije korištenje zemljišta-uvoñenje tržišnog sistema korištenja zemljišta -razvoj energetskih resursa sa zaštitom okoline-maksimalna štednja el. na urbanim i vanurbanim područjima kantona Sarajevo -zaštita i ureñenje graditeljskog i prirodnog naslijeña i njegovo uključivanje u tazvoj kantona -sprečavati disponiranje industrijskog otpada bez njihovog prethodnog zaštitnog tretmana -voditi aktivnosti na nivou kantona i općina u cilju zaštite atmosfere i prirodnih resursa -zaštita ljudi i dobara od elementarnih nepogoda Održivi ekonomski razvoj *Profiliranje prostora kao ambijenta pogodnog za održivu ekonomiju može se realizirati: -ekonomskom valorizacijom znanja preko usvajanja okolinski prihvatljivih tehnologija i formiranja inkubacionih centara za naučnu i tehnološku saradnju (prostore i lokalitete koje su ranije zauzimala preduzeća klasične industrije transformirati u nove proizvodne prostore tipa inkubatora. pouzdanost snabdijevanja. eventualno obezbjeñenje alternativnih izvora -racionalno korištenje i eksplatacija voda. unapreñenje i razvoj transportne. podsticanje poljoprivredne proizvodnje i malih farmi) -Aktivnijom politikom povratka raseljenih osoba težiti stanju strukture stanovništva iz 1991. a ispitati mogućnosti saniranja bespravne i neregulisane izgradnje i utvrñivanje mjera za njeno sprečavanje -racionalizacija i poboljšanje kvaliteta stambene gradnje i druge fizičke strukture – utvrditi lokalitete za individualnu i kolektivnu stambenu izgradnju uz definisanje što racionalnijih veličina parcela -prilagoñavanje prirodnim uslovima i specifičnostima pejzažnog i autentičnog regionalnog arhitektonskog oblikovanja i izraza u sistemu izgradnje hortikulturnog okruženja uz fizičke strukture u kantonu -rekonstrukcija. energije. podzemnih i otvorenih vodenih tokova -smanjiti štetne uticaje na prirodnu sredinu. tehnoloških parkova) -iskorištavanje prednosti Sarajeva kao centra gravitacione regije i glavnog grada -otklanjanje zapreka nastalih zbog birokratske neefikasnosti. korištenje i zaštita prostora -bilansiranje podobnih prostornih kapaciteta za urbani i ruralni razvoj -policentrični sistem razvoja kantona (disperzivna koncentracija) -obezbijediti uslove za kontrolisanu. energetske.

g. tardicionalne odrednice i autohtone proizvode. sa svim prednostima i manama. Ne mogu se očekivati veća stambena naselja s obzirom na već prisutne disperzne graditeljske aktivnosti u prostoru. a opteretiti postinvesticioni period obavezama -utvrñivanje finansijskih mehanizama koji omogućavaju brzu koncentraciju sredstava potrebnih za finansiranje investicija u gradsko zemljište -maksimalno reduciranje vremena pripremanja zemljišta i izgradnja objekata kako bi se obezbijedio maksimalan profit -povećanje efikasnosti korištenja gradskog grañevinskog zemljišta *Definisati ekonomsku kulturu kao historijski atribut samoodrživosti zajednice -u strukturi ukupnog društvenog proizvoda iznaći podsticaje za kulturne promjene koje će promovirati lokalne. odvojena barijerama željeznice od centralnog tkiva grada. sve uz budući gradski autoput. Pomjeranje pažnje sa tradicionalnih centraliteta grada na nove prostore mora da omogući ravnomjernije rasporeñena i sredstva i ureñenja. administrativno privredni-bankarski centar. a značajno reurbaniziranje funkcija centraliteta osobito u zoni općegradskog centra sa funkcijama kulture. koja će rasteretiti predinvesticioni. Alternativni energetski izvori (vjetar. zamjena funkcija u području stare radne zone sa funkcijama centraliteta inicirane promjenama geopolitičkog položaja Sarajeva (kongresni centar. rekonstruiranu željeznicu). Autoput Vc.) su paralelne aktivnosti ka stabilnoj energetskoj opskrbi kantona. Tarčin). kao i priključci kantona na isti. nove površine za radne aktivnosti. Povećanje stanovništva od 400.*Uvoñenje tržišnog sistema korištenja gradskog zemljišta trebalo bi biti u funkciji profiliranja prostora KS kao ambijenta održivog i profitabilnog razvoja -ekonomski efikasno korištenje zemljišta i njegova racionalna alokacija na osnovu javnih licitacija -fleksibilno korištenje zemljišta kako bi se vlasnici mogli ponašati u skladu sa svojim preferencijama -politiku zemljišne rente.Područje Kantona Sarajevo – prostorna organizacija Prijedlog prostorne organizacije metropole u odnosu na Kanton Sarajevo sačinjavaju: -nasljeñena naglašena konceptualna organizacija metropolitanske jezgre (Sarajevo sa pet općina) kao osovinske linearne urbanizacije -naglašeni pravci urbanizacije i razvoja na pravcu sjever i jug -na budućem koridoru Vc organizacija transportno-distributivnih centara (Semizovac.) i povećanje prostornog i općeg standarda zahtijevaju dodatne površine u cilju povećanja kvaliteta života. ostaje bitna odrednica prostora Sarajeva. termalna voda. Smanjenje koncentracija stanovanja. sunce. sofisticiranog rada (uz univerzitetski centar – parkovi znanja). sportsko rekreativni centar.. izgradnja škola i zdravstvenih ustanova u naseljima.Stanovništvo i naselja 53 . što se prvenstveno odnosi na sjeverne padinske dijelove općine Novi Grad. Rajlovac. Rakovica -zeleno planinsko okruženje sa naglašenim razvojem turističke privrede.000 (do 2023. te radne zone na lokalitetima Reljeva. Butila. II Osnovna koncepcija prostornog razvoja Kantona Sarajevo 1.. Željeznička infrastruktura dijelom postaje dio mreže gradskog prometa. novi kulturni sadržaji su nastavak već prisutnih aktivnosti u prostoru. Aerodrom Sarajevo i pored alternativa u aerodromu Visoko. Javni gradski saobraćaj mora biti stimulisan u odnosu na privatna vozila. trgovački centar.000 na 440. Vlakovo. 2. predstavljaju tijesnu vezu Sarajeva sa Evropom. rekreacije i sporta Kvalitetna prostorna organizacija metroplitanske jezgre uz minimalno povećanje kapaciteta stanovanja. izgradnja parkinga i garažnih prostora mora rezultirati obustavljanjem parkiranja na gradskim saobraćajnicama oslobañajući ih za cirkulaciju.

000 stanovnika.000 stanovnika (Centar.277. Prema istoj procjeni. sportski. finansijske. kongresni. 3 km2 . Novi Grad. -usporeniji rast prirodnog priraštaja -stopa mortaliteta će se povećavati -nastaviće se proces starenja stanovništva -udio mladog stanovništva u ukupnom stanovništvu će se postepeno smanjivati -izrazito usporeno doseljavanje na područje kantona Sarajevo Na području Kantona Sarajevo. itd. godini planira se 442. odnosno visokoprofitabilnog poslovanja podrazumijeva: *rekonstrukcija i jačanje ekonomske osnove *dinamiziranje ekonomskog razvoja *optimalna valorizacija kompetitivnih pogodnosti KS *ekonomska valorizacija znanja *natprosječna profitabilnost po osnovu korištenja ekonomije obima. 5% vanurbano. Broj stanovnika će rasti prosječno godišnje po stopi od 0.godinu je 125.648. atraktivne manifestacije 54 . 3. Privreda Strateška opredjeljenja razvoja Kantona Sarajevo su: *Sarajevo metropola *Sarajevo ambijent unosnog poslovanja *Sarajevo ambijent ugodnog življenja Koncept ambijenta. konsalting i druge slične usluge *trgovina *turizam i komplementarne usluge (sajamski. prehrambena. sport. njihovo instaliranje u postojeće okvire (modernizacija postojećih kapaciteta) *otvorenost prema razvoju novih grana privrede koje će postati novi generatori razvoja i finansijskih tokova *uvoñenje tržišnog sistema korištenja zemljišta *implementaciju filozofije održivog razvoja *povećanje ukupnog nacionalnog bogatstva *povećanje ekonomske sigurnosti stanovništva Sektori koji pružaju mogućnosti za budući razvoj su: *obrazovanje – univerzitet kao generator razvoja i permanentne edukacije *naučno-istraživačka i istraživačko-razvojna djelatnost *razvoj malih i srednjih preduzeća. Najveća koncentracija stanovništva će i dalje ostati u općini Novi Grad. -broj stanovnika 2023 g. Ilidža) će živjeti 74. Za općinu Novi Grad projekcija za 2023.5% i povećat će se za oko 40. meñunarodni politički samiti.3 st/m2 i sa godišnjom stopom rasta od 0. elektronska.2% stanovništva. ekonomije prostora *razvoj poslovnih inkubatora i tehnoloških parkova *značajna ulaganja u nove tehnologije.000 u odnosu na 2003. avanturistički. Od ukupnog broja stanovnika 2023. na području kantona Sarajevo od ukupno broja stanovnika 95% je gradsko. nekonvencionalna proizvodnja hrane.3% stanovništva KS.000 stanovnika. u kojoj će živjeti oko 28. kulturni. rekreacija – profitabilne. zimski. na površini od 1. sesije JIE i zapadnog Balkana) *zdravstvo – visokodiferencirane zdravstvene usluge *kultura. banjski. u naseljima sa 20 – 50 000 (Stari Grad i Vogošća) 14% stanovništva.3%. prigradsko stanovništvo. posebno u područjima koja su ekonomski i ekološki prahvatljiva (farmaceutska. unosnog.g. Novo Sarajevo.g. urbani. na KS neće dostići broj iz 1991.g.Projekcije stanovništva do 2023. optička. na KS jedino općine Novo Sarajevo i Novi Grad neće imati prigradsko stanovništvo. Prema procjenama u 2023. sa gustinom naseljenosti 2. godine na području KS u naseljima sa više od 50.) *bankarstvo.godinu. u 2023. urbano stanovništvo. projektantske.

što je poželjno ali i realno moguće.Osnovne projekcije društvenog bruto proizvoda (GDP) I varijanta je urañena na temelju linearnog trenda. to znači 19.1%. sa većom stopom rasta do 2010. Nezaposlenost će se smanjiti na 28. sa dijagramom rasturanja R2 =0. Procjena zaposlenosti. Prema dosadašnjim tendencijama prosječna godišnja stopa rasta će iznositi 5.9% godišnje. Cijeni se da će u prvom dijelu planskog perioda prosječna stopa rasta biti 5%. Oko 2010. godine od 5. Prema ovoj varijanti. sa dijagramom rasturanja podataka R2 =0. u dolini rijeke Zujevine (Mostarsko raskršće i Gladno polje) u dolini rijeke Bosne (Ilijaš) kao i manje izdvojenim površinama u blizini naselja Vogošća i Semizovac. Ako se uzme u obzir da je u razvijenim zemljama stopa rasta oko 1 do 3%. godine. Opredjeljenje je za prvu varijantu. posebno u gradskim i prigradskim naseljima. -planiranom povećanju proizvodnih zona na području Sarajevskog polja (Reljevo-Rajlovac-Briješće. Prema planiranom broju stanovnika. godini.000. skladišta i proizvodno zanatstvo) koje su ujedno i najveći korisnici prostora. ovakav rast je moguć. To odgovara nivou razvijenosti Slovenije u 2005. grañevinarstvo. kao i buduće potrebe.537 USD prema kursu 2004. uz stepen zaposlenosti ukupnog stanovništva od 31. godine u iznosu od 7% prosječno godišnje. Industrija -prilagoñavanju veličine i strukture industrije prema stvarnim potrebama tržišta. godine iznosiće 140. ali vrlo niska baza i ciljevi razvoja nameću ovakav tempo rasta GDP-a. skladišta grañevinskog materijala) sadašnji razmještaj u prostoru.4%.7%. varijante stope rasta od 5. Stepen zaposlenosti ukupnog stanovništva će iznositi 31. godini iznositi 8.4% i 5.7% i stopu nezaposlenosti od 18. što upućuje na pouzdanost ovakve projekcije. Dakle. Tako će prosječna stopa rasta GDP-a u planskom periodu iznositi prosječno 5. odnosno prosječna stopa rasta zaposlenosti iznosit će 3. II varijanta je urañena na temelju kombinovane stope rasta . godine ili 12. To je u skladu i sa meñunarodnim predviñanjima za BiH. nezaposlenosti i radne snage I varijanta je urañena na temelju trenda. KM. Skladišta 55 .1%.398 mil. a u drugom dijelu planskog perioda do 2023.000. prema kojoj će ukupan GDP KS u 2023.880 lica.6%. odnosno izgradnja malih i srednjih preduzeće u disperziji.5% do 2023. što je nerealno dostići) Uz ovakvo kretanje procjenjuje se da će broj nezaposlenih lica iznositi 32. 4. smještaj kapaciteta se usmjerava na prostore novih proizvodnih zona vodeći računa o tehnološkoj i saobraćajnoj povezanosti sa pogonima industrije grañevinskog materijala. u KS bit će zaposleno 140. a u skladu sa opredjeljenjima da se budući lokaliteti nalaze uz primarne saobraćajne tokove. (Puna zaposlenost cijeni se danas na oko 40-42%. II varijanta je urañena na temelju kombinovane stope rasta GDP-a.966. asfaltne baze.772 KM per capita ili 11.9% jesu visoke. Prostorni razmještaj Prostorni razmještaj privrednih kapaciteta daje težište na razmještaj proizvodnih zona (industrija. sa težištem na prestukturiranju u manje fnkcionalne proizvodne kapacitete. godine očekuje se stabilizacija političkih i ekonomskih prilika u BiH. što znači da će zaposlenost rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 2. te većim stranim direktnim investicijama. da su komunalno opremljeni ili da postoji mogućnost lakšeg priključka na infrastrukturne sisteme.788. od 3%. obimna mehanizacija. usljed još uvijek nesreñene situacije u ozbiljnijem pokretanju privrednog razvoja. odnosno opadaće po prosječnoj godišnjoj stopi od 3. što upućuje ne ralativnu pouzdanost ove projekcije.406 USD prema kursu USD 2003. Ovo su visoke stope rasta. odnosno da će nezaposlenost opadati prosječno po stopi od 3. broj zaposlenih do 2023.7%.000 lica. godine. Ova varijanta je ostvariva pri brzom uspostavljanju podsticajne političke situacije. ali imajući u vidu nisku bazu. Grañevinarstvo Imajući u vidu specifičnosti grañevinarstva (betonske. sa ofanzivnom stopom rasta od 2011.6%.

-proizvodne zone: industrija. zatim tehnološki parkovi. Planirana površina proizvodnih zona KS za 2023. velikom posjetom. slobodne zone. grañevinarstvo. skladišta) sa ukupnom površinom lokaliteta 755. robno-transportni centri. naučno-istraživački kompleksi. tu mogu biti uključene i površine predviñene za sajmišta. godine iznosi 1.32 ha.5 ha. robni terminali. grañevinskog materijala. Za općinu Novi Grad 410. skladišta i proizvodno zanatstvo -privredne zone: prodajna skladišta robe. Osim navedenih namjena. grañevinarstvo. posebne vrste tržnih i uslužnih centara sa naglašenim obimom saobraćaja. veliki kompleksi trgovine.624. 56 . robno-transportnih i distributivnih centara predviñene su nove lokacije unutar proizvodnih zona sa lokacionim prednostima. prije svega sa provjereno dobrim saobraćajnim vezama. Prostorna distribucija i gustina radnih mjesta U dosadašnjim analizama privrede KS navedeno je 146 lokaliteta u namjeni “privreda” (industrija. 62 ha.Za očekivani razvoj robnih.

753. kultura. nauke i odreñenih vidova socijalne zaštite. ukupna površina novog stambenog fonda u m2 1. Nepovratno se.923. ugostiteljstvo.732. Društvene djelatnosti i nivo zadovoljenja potreba stanovništva zahtijeva njihov dalji razvoj u skladu sa materijalnim mogućnostima. u razvoju kantona posvetit će se puna pažnja izgradnji ovih objekata. Stanovanje i stambena izgradnja Prema ocjeni stanja. područja prirodnog i graditeljskog nasljeña. površina stambenog fonda u m2 2. Zastupljena je u nizijskom području odnosno riječnim dolinama sa mogućnošću potpunog ureñenja poljoprivrednog zemljišta. sanaciju.482.483. Društvena infrastruktura Društvena infrastruktura odreñena je u dva osnovna segmenta: društvene djelatnosti i komercijalne djelatnosti. broj stambenih jedinica 193. Prema tome. angažuje najkvalitetnije poljoprivredno i šumsko zemljište. Poljoprivredno i šumsko zemljište Bonitetne vrijednosti zemljišta. Općina Novi Grad: broj stanovnika 125. Najizrazitije potrebe su za objektima pojedinih kategorija kao što su mreže objekata kulture. Sveukupno gledano. trase primarnih saobraćajnih pravaca i slično. srednje obrazovanje. ukupno novih stambenih jedinica 2.921. za potrebe stambenih objekata. Procjena potrebe za novim stambenim fondom do 2023: Kanton Sarajevo: broj stanovnika 442.153. zatim osnovnog i srednjeg obrazovanja. rekonstrukciju i revitalizaciju zatečenih vrijednosti.21. postojeće i potencijalne zone eksploatacije termo i termomineralnih voda. Centar.833. površina stambenog fonda u m2 12. osnovno obrazovanje. uslužno zanatstvo i finansijske. prosječna brojnost porodice 3. Manji dijelovi općine Novi Grad i područje općine Iliña su danas izloženi najintenzivnijoj izgradnji. prosječna brojnost porodice 3. koncepcija prostornog razvoja funkcije stanovanja i djelatnosti stambene izgradnje do 2023.128. unutar ovih dijelova Kantona se predviña minimalan obim nove stambene izgradnje usmjerene na površine za koje je već donešena provedbena prostorno-planska dokumentacija. iskazuju se kao novi kvalitet-agrozona. izrazita nestabilnost. 6. ukupna površina novog stambenog fonda u m2 228. što podrazumijeva da se posredna veza ovog pravca i područja Grada ostvaruje preko općine Vogošća. nepovoljne orijentacije i blizina neodgovarajućih sadržaja. U oblasti komercijalnih djelatnosti obrañuje se: trgovina na malo.5. U oblasti društvenih djelatnosti obrañuje se: predškolsko obrazovanje i vaspitanje. kako u naseljima deficitarnim ovim sadržajem. na području općine Stari Grad. tako i u novim naseljima gdje stambenu izgradnju treba paralelno da prati i izgradnja ovih sadržaja.000. tehničke. Poljoprivredna zemljišta na području KS grupišu se u 3 agrozone: -I agrozona uključuje prve četri binitetne kategorije i sa aspekta zemljišnih potencijala ova zona se smatra najvrednijom za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. Iz ovih razloga i očekivanog minimalnog porasta broja stanovnika u planskom periodu. Unutar tako ureñenih prostora otvaraju se mogućnosti za zadovoljenje interesa današnjih i budućih investitora. socijalna zaštita i javna uprava. zdravstvena zaštita. poslovne i druge usluge. 7. više i visoko obrazovanje. 57 . Novo Sarajevo i većim dijelom Novi Grad.000. prostorni kapaciteti su iscrpljeni i prevaziñeni angažovanjem neuslovnih površina zemljišta koja karakteriše strmi nagib. naučno-istraživačka djelatnost.382. Dio osnovnog pravca razvoja se pruža od općine Novi Grad preko općine Ilijaš. velike nadmorske visine. godine podrazumijeva najveći obim aktivnosti usmjeren na ureñenje. ugrožavaju zaštitne zone pitke vode. što podrazumijeva da se izgradnja novog grañevinskog fonda usmjerava na već pripremljeno i ureñeno grañevinsko zemljište. ukupno novih stambenih jedinica 12.723. broj stambenih jedinica 45. prikazane po osnovi mogućnosti korištenja.

te “A” transverzalu: Aerodrom-Dobrinja-Mojmilo. -III agrozona uključuje zemljište najslabijih bonitetnih kategorija. u skladu sa meñunarodnim pravilima i propisima za pojedine kategorije sportskih objekata.Pofalići-Čengić Vila-Halilovići-Rajlovac.0% u periodu 2010-2020. longitudinalnom razvojnom pravcu grada. Javni prevoz putnika Planirana su rješenja za zadovoljenje potreba grañana u javnom prevozu putnika kojima se predviña: -uvoñenje željeznice u sistem javnog prevoza putnika na navedenim primarnim pravcima razvoja -proširenje tramvajske mreže do Dobrinje i Hrasnice -znatno proširenje trolejbuskih. Zetra. Mogu se koristiti kao oranična tla. Ilidža). Kulturno – historijsko i prirodno naslijeñe Neistražena i nevalorizovana područja novije historije Historijsko-memorijalni kompleks Žuč. Područje značajno po dogañajima iz perioda odbrane grada. Stopa rasta teretnog transporta procjenjuje se na bazi rasta GDP i faktora transportnog elasticiteta i kretat će se 6-7% godišnje u periodu do 2010. Saobraćaj i veze Stopa rasta broja putničkih vozila se procjenjuje na 3. Otoka.5% godišnje u priodu do 2010. kote iz perioda opsade grada. a pretežno se koriste kao livade i voćnjaci.” Ovdje spadaju i karakteristični lokaliteti urbicida i Tunel Dobrinja. nova evidentirana cjelina površine 254 ha unutar ranije registrirane kategorije “park-šuma Žuč (1. koji relativno ravnomjerno pokrivaju teritoriju kantona i omogućavaju omasovljenje rekreativnog sportskog i školskog sporta.4.5% . a prema posebnom “Programu spomen-obilježja opsade i odbrane grada 1992-1995. godine. definisano na osnovu raspoloživih saznanja i prostornih mogućnosti terena. Sjeverna longitudinala: Željeznička stanica Sarajevo. Južna longitudinala: petlja Iliña-Neñarići-Mojmilo-Alipašino polje-Hrasno-Grbavica-Skenderija –Vijećnica. ureñenja. 11. Planskim rješenjem formira se mreža sportsko-rekreativnih objekata i centara (Skenderija. od planiranih primarnih saobraćajnica treba naglasiti gradsku autocestu: Butila-Briješće-Boljakov potok-Buća potok-Pofalići-Velešići-Ciglane. Ovi objekti i centri predstavljaju kategoriju specijalizovanu za pojedine grane sporta.-II agrozona uključuje zemljišta osrednjih potencijala. 9. Koncept prostorne organizacije površina šuma i šumskog zemljišta trebao bi da bude i usmjerenje organizacijama koje upravljaju tim sistemom po pitanju zaštite. Dvanaestu transferzalu (planirana rekonstrukcija i dogradnja drugog kolovoza): Briješće-Stupska petlja-AerodromGranica Kantona u pravcu Trnova. Obuhvata karakteristične lokalitete – utvrñenja.5-6% u periodu 2010-2020. autobusa i minibusa) Željeznice 58 .039 ha). i 3. a koji se trebaju objediniti. uz mogućnost rekonstrukcije i povećanja tehničke i prostorne opremljenosti. i 4. zaštiti i urediti kao Memorijalni park. Planirane primarne saobraćajnice na području Kantona Na pravcu istok-zapad (E761). unapreñenja i korištenja tih površina kroz: -izradu programa dugoročne rekonstrukcije niskoproduktivnih površina šume u stadij stabilne -izraditi program i utrditi dinamiku realizacije pošumljavanja neproduktivnih šumskih površina-goleti -gospodarenje šumama na principima trajnosti i održavanja biodiverziteta 8.5 – 4. u ovj zoni dominiraju površine slabih pašnjaka i vezana su za planinska područja. koja posjeduju ograničenja i uglavnom su manje prikladna za kultiviranje. godina. kao i uvoñenje linija na padinskim dijelovima gdje je to moguće Terminali Halilovići (depo trolejbusa. Sport i rekreacija Postojeći sportski objekti i kompleksi se zadržavaju. 10.

što će biti provedeno u tri perioda: prva etapa realizacije (dvije do tri godine).Razvoj lahkošinskog sistema prevoza bi se trebao provesti u tri faze. Pošta Prioritetni projekti iz oblasti poštanskog saobraćaja na području kantona Sarajevo za relizaciju do 2010. godine.000 pretplatnika broj porasti na oko 200. u Buljakovom potoku (općina Novi Grad). Snabdijevanje vodom i odvodnja otpadnih i oborinskih voda Dugoročno rješenje vodosnabdijevanja kantona Sarajevo osigurat će se kroz budući razvoj vodovodnih sistema. koja je najrazvijenija na kantonu Sarajevo u odnosu na druge. kao i planirano izmještanje “ispravljanje” željezničke pruge od Dvora do Priboja. 12. te započela izgradnja nove dionice pruge preko Hotonja do Vogošće. očekuje se samo za potrebe BH telekoma sa sadašnjih 70 za još 50 baznih stanica. Izgradnja primarnih objekata centralnog vodovodnog sistema Sukladno pravcima urbanog razvoja. Uključenje bespravno priključenih potrošača na vodovodni sistem vršit će se nakon definiranja statusa objekata. Vazdušni saobraćaj Prema master-planu Meñunarodnog aerodroma Sarajevo i prema važećem Urbanističkom planu.000 što će biti stepen razvoja približan onome danas u EU. U prvoj fazi do 2010. sa sadašnjih 200. Osnovni pravci urbanog razvoja i povećanje radnih zona Kantona su dolina rijeke Zujevine (Mostarsko raskršće i Gladno polje). dostigli su 65% od ukupno proizvedene vode. a i novi bežični sistemi koji će širokopojasnim pristupom riješiti mnoge probleme komunikacija na nivou govora i posebno interneta sa svim njegovim servisima. Za sva urbanizirana naselja potrebno je izgraditi distributivnu mrežu kako bi se voda iz novih rezervoara mogla dovesti do potrošača. planirano je i proširenje aerodroma u pravcu juga do magistralnog puta M18. izvršiti poboljšanja postojeće pruge. Uvodit će se nove generacije mobilne telefonije. 59 . od čega su tehnički gubici 59%. u Rajlovcu (općina Novi Grad) na Bistriku (općina Stari Grad) na Soukbunaru (općina Stari Grad). predstavlja najvećeg pojedinačnog zagañivača u slivnom području rijeke Save. potrebno je izgraditi primarne objekte u sistemu vodosnabdijevanja a to podrazumijeva izgradnju novih rezervoara. u Bačićkom polju (općina Ilidža). 14. Kao dio rješenja ovog problema nameće se izgradnja novoplaniranog kolosijeka pruge od Rajlovca preko Butila do Blažuja. za naselja u do sada neurbaniziranim područjima kao i imajući u vidu potrebe budućih privrednih subjekata. godine predviñena je modernizacija stanica i izgradnja novih dionica.000 korisnika na oko 300. Procjenjuje se da će sa sadašnjih 170. Stavljanje u funkciju centralnog gradskog ureñaja za prečišćavanje otpadnih voda je prioritet od najvećeg značaja. što će predstavljati penetraciju od oko 50 fiksnih telefona na 100 stonovnika. Prije svega to će biti optički kablovi. pumpnih stanica. Gubici vode se smatraju jednim od najvećih problema. radi nedostatnih profila. ali taj dio je izvan područja kantona Sarajevo. Telekom-operatori će se pojaviti kao konkurencija kablovskim TV operatorima na područjima koje ovi nisu ili neće pokrivati svojom infrastrukturom. te transportnih cjevovoda izmeñu novih pumpnih stanica i rezervoara. godine i postplanski period koji će biti u funkciji zaštite koridora. pa vjerovatno i u Crnomorskom slivnom području. druga do 2023. Posebna pažnja bit će posvećena izgradnji novih baznih stanica. Program smanjenja gubitka treba provesti putem rekonstrukcije vodovodne mreže i to: zamjena cjevovoda radi dotrajalosti. 13. jer Sarajevo ispuštanjem neprečišćenih otpadnih voda u samom gornjem toku rijeke Bosne. Slijedeći korak je racionalizacija svih vidova potrošnje pitke vode. i na Otesu (općina Ilidža). neadekvatnog cijevnog materijala kao i sve veće učestalosti evidentiranih kvarova. a što je još uvijek nedovoljno i predstavlja donju granicu na listi srednje razvijenih zemalja Evrope. U mobilnoj telefoniji očekuje se relativno veliko povećanje broja korisnika. U trećoj fazi od 2015. Telekomunikacije Iz oblasti fiksne telefonije.000 na kraju 2010. Cilj je smanjenje gubitka na 40%. u drugoj fazi pristupilo be se nabavci savremenih lahkošinskih vozila. Uvoñenjem brze prigradske željeznice koristila bi se isključivo moderna željezniča vozila sa elektrovučom. Rajlovac. doći će do primjene novih tehnologija u pristupnim mrežama. dolina rijeke Bosne (Ilijaš) i područja Sarajevskog polja (Reljevo. Briješće). godine su izgradnja pošta: na Vratniku (općina Stari Grad).

trebala pumpanjem vraćati na centralni ureñaj za prečišćavanje. kao što je to urañeno u novijim dijelovima urbanog područja pošto je ovo složen i dugoročan zadatak. U narednom periodu potrebna je znatno obimnija izgradnja kanala za odvodnju oborinskih voda. Kontinuirani zadatak treba da bude zamjena dotrajale kanalizacione mreže u čijoj je realizaciji (zbog rata) došlo do značajnog zaostatka. koja bi uzela u obzir sve osobenosti KS i šire regije. ekološke uslove. Potrebno je izvršiti rekonstrukciju postojećih primarnih kolektora za otpadne vode koji zbog lošeg izvoñenja i neodržavanja funkcionalno ne zadovoljavaju ni sadašnje potrebe (hadžički. Struktura potrošnje po stanovniku (MWh/st) Finalna energija 2003 2023 Čvrsta goriva 0. fizičke kaarakteristike prostora. koja predstavljaju jedan od najvećih problema kantona. koja su neovisna od centralnog kanalizacionog sistema. putem cestovnog saobraćaja ili željeznice i odgovarajućih skladišta. Njihovo nepostojanje sada predstavlja realnu potencijalnu opasnost za resurse podzemne vode za piće. posebno na padinskim dijelovima kantona. Energetika U planskom periodu kanton Sarajevo će zadržati dosadašnji osnovni koncept snabdijevanja energijom i energentima.42 2. Usmjeravanje i praćenje razvoja centralnog toplifikacionog sistema. tako i u svrhu saniranja postojećih i sprečavanja pojave novih klizišta.28 3.43 0. treba biti nastavljena. Neophodno je separatnom kanalizacionom mrežom opremiti područja na kojima će biti izvršena legalizacija bespravne gradnje. mogućnost sistema za korištenje različitih oblika energije.24 3. a neće se ni fizički moći provesti u najužem urbanom području. blažujski. putem opsežnih istraživanja. postojeća rješenja u oblasti opskrbe toplotnom energijom-snabdijevanje gasom. a u skladu sa konkretnim uslovima.66 Električna nergija 2.88 Zemni gas 3. uvažavajući činjenicu da bi prioritet u realizaciji trebali imati kolektori u novoizgrañenim jugozapadnim dijelovima kantona. racionalizaciju korištenja postojećeg sistema. rajlovački) Kontinuirana izgradnja separatne kanalizacione mreže za urbana područja kantona. tečnih i čvrstih goriva. bilo bi neophodno izgraditi lokalni ureñaj za prečišćavanje na lokalitetu Dvor (Rajlovac) i odustati od ranije planirane pumpne stanice koja je otpadne vode stanovnika smještenih nizvodno. 15. kako zbog dostizanja nivoa opremanja primjerenog urbanom području. kao i preko pojedinačnih isporuka tečnog naftnog gasa. U svrhu uvezivanja u centralni kanalizacioni sistem treba nastaviti izgradnju novih kolektora i proširenje kanalizacione mreže u skladu sa pravcima urbanog razvoja. preko primarnih sistema za kontinuiranu dobavu energije: elektroenergetskog i gasnog. preporuka je izgradnja kišnih preliva na najznačajnijim potezima postojećeg mješovitog sistema u četiri gradske općine.U cilju povećanja efikasnosti postojećeg centralnog kanalizacionog sistema (u starijim urbanim dijelovima) i izgradnji separatne kanalizacione mreže. kojim gazduje KJKP “Toplane” kao najvećeg potrošača energije u KS mora biti kontinuirani proces. Imajući u vidu realnu situaciju na terenu.43 Tečna goriva 3.75 60 .

Kontaminirana područja Izazvana ratnim dešavanjima.5 ha. 16. sa pratećim sadržajima -izgradnja pijace na veliko. težište je na kvalitetnom snabdijevanju svih grañana na području kantona Sarajevo. Poplave Potreba zaštite od poplava zahtijeva sinhronizovanu i ubrzanu akciju. Na području kantona Sarajevo locirano je 767 klizišta. tržno-snabdjevačkih centara.000 m2 . sprovoñenje preventivnih planskih mjera ureñenja slivnih područja rijeka na teritoriji kantona i to: rijeke Bosne. prema Urbanističkom planu (16. te više tržnih centara. povećanja ekonomičnosti u napajanju (smanjenje gubitaka) te povećanje instalisane snage za potrebe priključenih i novih potrošača.15% u odnosu na ukupnu površinu kantona.5 ha korisne površine – površine bez zaštitnog zelenog pojasa) na 94. Pijace i tržnice (snabdijevanje) U fazi razvoja. upotrebom municije sa osiromašenim uranijom. Proširenje bi obuhvatilo prostor današnjeg zaštitinog zelenog pojasa. u općini Hadžići.Mostarsko raskršće -obezbijediti dodatne sadržaje objekata tržnica i pijaca u cilju njihovog dvadesetčetvoročasovnog funkcionisanja Prema prijedlogu lokacija za pijace na području KS. Groblja Povećanje kapaciteta postojeće mreže grobalja u funkciji zadovoljenja potreba do 2023. Željeznice. Miljacke.Razvoj elektroenergetskog sistema u planskom periodu odvijat će se u cilju dovoñenja pogonske spremnosti i pouzdanosti na zadovoljavajući nivo. Klizanje tla Česta pojava u mnogim područjima kantona. čija granica bi se takoñe trebala korigovati u odnosu na predloženo proširenje. Dobrinje i Tilave. Komunalni objekti i površine Planirana površina obuhvata proširenje deponije sa sadašnjih 52.5 ha (sa zaštitinim pojasom). 17. uz respektiranje specifičnih potreba stanovništva na pojedinim područjima. Zujevine. 61 . 19.) godine. godine relizirat će se poduzimanjem slijedećih aktivnosti: -izgradnjom planiranog groblja Dolac -proširenjem groblja Bare -ureñenjem novih parcela na groblju Vlakovo -ureñenjem i održavanjem aktivnih i zatvorenih grobalja. Do sada je na području Kantona ukupno deminirano 6. (2030.Ugroženost područja Minska polja Ukupna površina na području KS za koju postoji sumnja da je minirana iznosi 12. 18. vezana je za odreñene hidrogeološke karakteristike tla. Potrebno je: -izgraditi tržišno-snabdjevački centar Stup. od čega su 402 aktivna i 365 neaktivnih. u perspektivi bi trebalo za namjenu snabdijevanja predvidjeti dvadesetak pijaca. pijaca na veliko. nalaze se na području KS. a što bi zadovoljilo potrebe za odlaganjem otpada do 2023.

ISTRAŽIVANJE POTREBA GRAĐANA I PRIVREDE SA ASPEKTA POBOLJŠANJA AMBIJENTA ZA ŽIVLJENJE I POSLOVANJE U OPĆINI NOVI GRAD SARAJEVO -SAŽETI PRIKAZ(Istraživanje proveo: Udruženje poslovnih savjetnika u BiH – LESPnet) 62 .5.

9. informisanje). godina. informiranosti. savjeti mjesnih zajednica i udruženja grañana na općini Novi Grad Sarajevo su: 1. Anketirane su četri ciljne grupe i to: 1. Privredni subjekti. gradski saobraćaj). sport. Rezultati istraživanja će se koristi za definisanje pojedinačnih elemenata strategije i na taj način omogućiti da buduća razvojna strategija općine Novi Grad Sarajevo adekvatno odgovori na identificirane potrebe i probleme grañana i privrede. Poboljšanje ambijenta za življene i poslovanje podrazumijeva poboljšanje u oblastima obrazovanja. Lokalni akcioni plan za okoliš općine N. tržište rada i obrazovana radna snaga. 2. Udruženja grañana na općini Novi Grad Sarajevo. te su ista karakteristika svih lokalnih zajedica koje su usvojile novi koncept lokalne uprave koji se temelji na aktivnoj participaciji grañana i poslovnog sektora. III – ocjena poslovnog okruženja u općini N. 4. METODOLOGIJA Istraživanje potreba grañana i privrede sa aspekta poboljšanja ambijenta za življenje i poslovanje urañeno je metodom akteriranja. administracija. kanalizacija. administacije. 6. Grañani. Savjeti mjesnih zajednica. infrastruktura (putevi. vodovod i kanalizacija. 4. ukupno 400 ispitanika. zapošljavanje. stanovanje. Ovakva istraživanja predstavljaju instrument za uključivanje grañana i poslovnog sektora u plansko razvojne aktivnosti lokalnih zajednica (općina). zdravstvo. odnosno oblasti koje se trebaju uvrstiti u upitnik definisala Općina u zahtjevu za ponudu. Da bi se dobila potpuna slika stepena zadovoljstva privrednih subjekata od ukupnog broja anketiranih 10 preduzeća ili obrta je do 10 zaposlenih. te svih oblika infrastrukture (voda. gas. Profil 63 . 3. 3 preduzeća preko 50 zaposlenih. i tako na najbolji način doprinese poboljšanju ambijenta za življenje i poslovanje. socijalna sigurnost.G. Za potrebe istraživanja kreiran je upitnik čije je sadržaj. Sarajevo. 5. Oblasti istraživanja za ciljne grupe grañani. informisanje. Sarajevo. Sa aspekta zapošljavanja i ambijenta za poslovanje. 2. 10. energija. vodovod i kanalizacija. 8 preduzeća do 50 zaposlenih. ukupno 10 predstavnika. kulture i sporta.G. ukupno 26 ispitanika. plin. te analizom materijala dostavljenih od općine (Socioekonomska analiza općine Novi Grad Sarajevo. el. te gradski saobraćaj) Za ciljnu grupu privredni subjekti oblasti istraživanja su sljedeće: I – komunalna infrastruktura (putevi. plin. zdravstva i socijalne sigurnosti. putevi i dr) . kultura. 7. II-(administacija. obrazovanje.ukupno 21 predstavnik anketiranih preduzeća.UVOD Istraživanje potreba grañana i privrede sa aspekta poboljšanja ambijenta za življenje i poslovanje u općini Novi Grad Sarajevo vrši se u svrhu izrade dokumenta Razvojne strategije općine za period 2006-2015. veoma je bitno postojanje kvalificirane radne snage kao i kompanija koje kreiraju radna mjesta. 3. 2. Pitanja za pojedine oblasti definirana su na osnovu predistaživanja. 8.

5% i sa 8 članova domaćinstva 1 ili 0. Prema strukturi zaposlenosti. Višu stručnu spremu imao je 51 ispitanik. drugo 4 osobe ili 1%.8% ispitanika sa urbanog djela općine. U uzorku nije bilo ispitanika sa zvanjem doktora nauka. njih 96 ili 24%. sa 6 članova domaćinstva 18 ili 4. Privreda općine. Zatim slijede ispitanici sa završenom osnovnom školom odnosno 45 osoba ili 11.5% ženskog spola. Testno istraživanje je urañeno za grupe grañani i privredne subjekte.5%. 141 osobe ili 35. 32 osobe ili 8%. te će rezultati istraživanja biti odreñeni stavovima i mišljenima svih starosnih skupina. 68 osoba ili 17% su studenti.). njih 126 ili 31. Karakteristično je da su sve starosne skupine ravnomjerno zastupljene.5 %. 94 osobe ili 23. prema uzorku pokazuje da je bilo najviše ispitanika sa 4 člana domaćinstava.8 %. nezavršenim osnovnim obrazovanjem 4 osobe ili 1%. najveći broj ispitanika ima srednje obrazovanje. Prema obrazovnoj strukturi. 258 osoba ili 64.5% je oženjeno/udato. Radna grupa za izradu razvojne strategije općine je nakon prezentacije rezultata testnog istraživanja usvojila upitnik. što u procentima iznosi 12. Ovako približan postotak zastupljenosti urbanih i rubnih djelova govori da su tokom ankete svi dijelovi općine bili jednako zastupljeni. sa 1 članom domaćinstva 22 ili 5.5 % neoženjeno/neudato. dok su 194 osobe ili 48. a 173 ili 43. zatim sljede ispitanici sa 3 člana domaćinstva.3%. 64 .5%. odnosno 262 osobe ili 65. Anketirano je 277 ili 56. DEMOGRAFSKI PODACI Uzorkom za istraživanje potreba grañana i privrede obuhvaćeno je 400 ispitanika. sa 5 članova domaćinstva 58 ili 14. Od tog broja.5%.3%. 3.25% su zaposleni po raznim kriterijima definisanim u upitniku. Nakon testnog istraživanja izvršeno je anketiranje ciljnih skupnina prema planu anketiranja. zatim 75 osoba ili 18.5% su odabrali otvorenu opciju drugo. što predstavlja dodatni kvalitet u istraživanju.5% su nezaposleni.općine. dok su 142 osobe ili 35. 20 osoba odnosno 5% su domaćice (uzdržavani supružnik) a dvije osobe ili 0.5% je muškog spola. u uzorku od 400 anketiranih osoba. te ispitanici sa visokim obrazovanjem.3%. Prema bračnom stanju. što predstavlja ravnopravnu zastupljenost oba spola u sprovedenom istraživanju. sa 2 člana domaćinstva 73 ili 18. koje je pokazalo da upitnik zadovoljava potrebe istraživanja. magisterijem 2 osobe ili 0. a intervjuirani su predstavnici općinskih službi.5%.25% su penzioneri. i dr. 206 osoba ili 51. Broj članova domaćinstava ispitanika. Prikupljeni podaci su obrañeni i analizirani te su predstavljeni i zaključci i preporuke. sa 7 članova domaćinstva 6 ili 1.5%.3% anketiranih bilo je sa rubnog/padinskog djela općine. Predistraživanje je rañeno metodom intervjua.

za starosnu dob 18-25 godina. 12.8% je nezadovoljno i 21.8% ispitanika je zadovoljno. Takoñe primjećujemo da je u rubnom dijelu općine izražen stepen nezadovoljstva gdje 42. dok je 24.5% bez stava. Dostupnošću udžbenika više od 1/3 ispitanika ili 39% je zadovoljno. 94 ispitanika ili 23.8% je bez stava. 39. 29% je nezadovoljno i 22% je bez stava.5% je bez stava.8 % je nezadovoljno brojem osnovnih škola.4. Starosne skupine od 26 do 60 godina su većinom zadovoljne i djelimično zadovoljne. tako npr.4%. te grañani u dobi 26-30 godina sa 23.8% ispitanika je zadovoljno. 43. 7. Učeničkim transportom 27% ispitanika je zadovoljno.5% je bez stava po pitanju kvalitete udžbenika.6% je nezadovoljno opremljenošču škola i učionica) 3.6 % je nezadovoljno brojem osnovnih škola. Oblast obrazovanja 1.8% ispitanika je zadovoljno. ANALIZA TRENUTNOG STANJA PO IDENTIFIKOVANIM OBLASTIMA 4. zatim u MZ Naselje Heroja Sokolje od ukupno anketiranih 16 grañana njih 5 ili 31.3% je bez stava. Generalno.3% je nezadovoljno. 26. dok je 25% bez stava. Primjećujemo da je kod ispitanika iz urbanog djela općine postoji veliki broj djelimično zadovoljnih ispitanika njih 29.Problem nedostatka osnovnih škola izražen u mjesnim zajednicama sa velikim postotkom negativnih odgovora u odnosu na ukupan broj ispitanika po toj mjesnoj zajednici. 30. od ukupno 11 anketiranih grañana u MZ Alipašin most II njih 7 ili 63. Analizirajući odgovore po starosnoj dobi uočava se značajna razlika u stepenu zadovoljstva brojem srednjih škola iz urbanog i rubnog/padinskog dijela općine.3% je nezadovoljno. dok je 20.3% nezadovoljno opremljenošću škola) u odnosu na grañane iz rubnih/padinskih djelova općine (60 ili 34. Brojem osnovih škola na teritoriju Općine.8% djelimično zadovljno.8% je djelimično zadovoljno. 14. Može se uočiti da su mladi u dobi 18-25 godina najnezadovoljnija dobna skupina. 32.5% mladih u dobi 18-25 godina nije zadovoljno školskim obrazovnim programima. 22.7% od ukupno 72 ispitanika koji su se izjasnili kao nezadovoljni. mladi su najnezadovljniji. sve starosne dobi ispitanika u urbanom dijelu općine zadovoljnije su brojem srednjih škola u općini od ispitanika svih starosnih dobi u rubnom padinskom dijelu.5% je djelimično zadovoljno.5% je zadovoljno. 28. 2. Ako pogledamo strukturu odgovora po starosnim skupinama. njih 20 ili 27.8% je nezadovoljno. Tako npr.5% od ukupno 227 anketiranih u urbanom dijelu općine.8% bez stava. dok je 19.8%. Kvalietom udžbenika u kategoriji stanovništvo. 4. 6. 9. Samo 16. 34.5% je zadovoljno.3% je djelimično zadovoljno. 5.8% ispitanika od ukupno 173 anketirana u rubnom djelu općine nije zadovoljno brojem srednjih škola. Udaljenošću škola od učeničke populacije 35. 28. dok je taj procenat u rubnom/padinskom dijelu općine 51. 16.5% je nezadovoljno i 25. Generalno.7%. zatim slijede grañani u dobi 51-60 godina sa 30. a 31.6% je djelimično zadovoljno. srednju. fakultet). Brojem srednjih škola 20. 124 ili 31% je djelimično zadovoljno.5% ispitanika je zadovoljno. 28. zatim u MZ Briješće od ukupno 13 anketiranih njih 7 ili 53.5% je nezadovoljno. što predstavlja važan pokazatelj s obzirom da je to populacija koja u svojim domaćistvima ima mlañih članova koji pohañaju neku od škola (osnovnu. Stepen zadovoljstva brojem osnovnih škola u rubnom padinskom dijelu općine je za 10% niži od stepena zadovoljstva u urbanom dijelu općine. Opremljenošću škola i učionica 18% ispitanika je zadovoljno. 15% je djelimično zadovoljno. Sportskim sadržajima u školama 15. Stepen nezadovoljstva je veći od stepena zadovoljstva. 8. 23. grañani u urbanim dijelovima općine zadovoljniji su opremljenošću škola (samo je 28 ili 12. 72 ili 18% je nezadovoljno a 110 ili 27. 32% je djelimično zadovoljno. Školskim obrazovnim programom.3% ispitanika iz urbanog dijela općine se izjasnilo da je nezadovoljno.3 % je nezadovoljno brojem osnovnih škola.1. 22% je nezadovoljno i 24.1% je bez stava. itd. Dubljom analizom odnosno pregledom odgovora ispitanika po mjesnim zajednicama primjećujemo da je nezadovoljstvo učeničkim transportom naglašeno u rubnim/padinskim 65 .3% je djelimično zadovoljno.

Reformom obrazovanja zadovoljno je 15. Švrakino selo I i III.2” ispitanika starosne dobi od 18-25 godina nezadovoljno reformom obrazovanja. 20. Kvalitetom i stručnošću nastavnog kadra u školama najviše je djelimično zadovoljnih ispitanika ili 29.5%. koji smatraju da odreñena područja za unapreñenja postoje.6% ispitanika je zadovoljno nastavnim kadrom u školama. 23% je bez stava a 9. npr. dakle 53. Takoñe visok je procenat nezadovoljnih ispitanika30%. 16.G. 22. 21. 11.8 posto ispitanika je djelimično zadovoljno. 25. 11. Najveći procenat ispitanika nema stav o finansijskoj podršci Općine N. odnosno penzionera. njih 33. i Dobroševići. 14. 27. 26.G. Sarajevo) veći broj ispitanika odnosno 41% nije zadovoljno. vidimo da su mlañe starosne skupine nezadovoljnije od strarijih. 36.8% je djelimično zadovoljno.8% bez stava po ovom pitanju. Oblast sporta 13. 11% ispitanika je zadovoljno brojem sportskih objekata dok je 10.mjesnim zajednicama.3% bez stava. Analizirajući odgovore po starosnoj dobi.2.5% ispitanika je djelimično zadovoljno reformama obrazovanja. 4. Uključenošću djece i omladine u rad sportskih klubova najveći procenat ispitanika odnosno 51.8% je onih koji su djelimično zadovoljni podrškom općine što u kazuje na činjenicu da ova grupa ispitanika smatra da postoji odreñena podrška općine radu sportskih ustanova ali da u odreñenim segmentima ima mjesta za unapreñenje. U nezadovoljstvu reformom obrazovanja prednjače mlañe starosne dobi. Najveći stepen nezadovoljstva brojem sportskih objekata u mjesnim zajednicama Anex. Odnosom grañana prema sportskim rekvizitima na javnim sportskim terenima/igralištima 79. mini općinska liga i dr. 16. 12.3%. dok je samo 4% ispitanika zadovoljno. Dobrinja D i C. starosna skupina ispitanika 18-25 godina je najnezadovoljnija.3% je zadovoljno općinskom podrškom dok je 20.) najveći broj odnosno 42. te i u odreñenom broju urbanih mjesnih zajednica koje su udaljenije od centra općine i centra grada. 7. 10. a ovu skupinu sačinjavaju ispitanici starosne dobi 61 i više odnosno penzioneri. 15.5% je zadovoljno. Čengić Vila.8% je bez stava. Nezadovoljstvo učeničkim transportom povezano je sa nepostojanjem bolje povezanosti rubnih djelova sa centrom općine i centrom grada. 17.8% ispitanika.3%. tako da je 43.3% je bez stava.5% nije zadovoljno. 26.3% ispitanika je djelimično zadovoljno što znači da smatraju da potrebe za sportskim objektima nisu u potpunosti zadovoljene. Radom sportskih klubova (na teritoriju općine N. dok je samo 1% grañana zadovoljno što dodatno govori o ovom problemu. To ukazuje na zaključak da bi općinska podrška radu sportskih ustanova u narednom periodu trebala biti povećana.8% nema stava o reformi obrazovanja.3 % ispitanika je bez stava.5% grañana je nezadovoljno i ono ukazuje na činjenicu da se sportski rekviziti na javnim sportskim igralištima permanentno uništavaju. te npr. Staro Hrasno. a najnezadovoljnija je skupina mladih 18-25 godina koji smatraju da bi se kvalitet i stručnost nastavnog kadra trebala znatno unaprijediti. Pogledamo li u tabelu ispod koja pokazuje strukturu odgovora po starosnoj dobi vidjet ćemo da je najviše ispitanika koji su bez stava starosne dobi 61 i više. 18. 28. Razlog tome može biti nedovoljna informiranost o aktivnostima općine po ovom pitanju. i smatra da su ostvareni neki pomaci ali da postoje neka područja koja treba unaprijediti. Podrškom općine radu sportskih ustavnova u cilju povećanja sportskih aktivnosti i masovnosti pojedinih sportova je naveći broj ispitanika nezadovoljan.1% ispitanika je nezadovoljno kvalitetom i stručnošču nastavnog kadra u školama. 66 . itd. Sarajevo radu obrazovnih institucija. Najveći broj anketiranih grañana bez stava. nije zadovoljno.8 %. Promocijom sporta (organizovanje raznih oblika takmičenja. 25% je djelimično zadovoljno. Brojem sportskih objekata naveći broj ispitanika je nezadovoljan.

G. 29. 4. 23. 28. a samo 11. 19. 29.5% je zadovoljno. 56. Oblast informisanja 25.5% nije zadovoljno. nije zadovoljno. Podrškom općine radu kulturnih ustanova u cilju promocije kulture i kulturnih vrijednosti najveći broj ispitanika. odnosno da su i jedni i drugi natpolovičnom većinom nezadovoljni brojem javnih nastupa općinskih zvaničnika.3% je djelimično zadovoljnih ispitanika. 20. Ovako značajan pocenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih ispitanika ukazuje na potrebu bolje podrške općine radu kulturnih ustanova u cilju promocije kulture i kulturnih vrijednosti. 13% je djelimično zadovoljno.5% je nezadovoljno. 60. pozorišta. 42.3% je bez stava a samo 7. Analizom odgovora na ovo pitanje po tipu naselja utvrdili smo da nema značajnih razlika u rezultatima. Pogledamo li strukturu odgovora po tipu naselja vidimo da nema značajnih odstupanja ispitanika iz urbanih i rubnih djelova općine. Zastupljenošću općine u medijima najveći broj ispitanika. 22.3. ukoliko bi se ukazala prilika. Analizom strukture odgovora po tipu naselja utvrdili smo da nema značajnih razlika u odgovorima ispitanika iz urbanog i rubnog/padinskog dijela općine. 22% je djelimično zadovoljno.5% je bez stava.4. nije zadovoljno.5%. Brojem biblioteka i knjižnim fondom 58.3% je djelimično zadovoljno.8% je djelimično zadovoljno. 10% je bez stava.5% nezadovoljnih ispitanika. dok je samo 11. Možemo konstatirati da je stepen zadovoljstva po ovom pitanju veći u odnosu na predhodna pitanja iz oblasti informisanja.5% je bez stava. 31. a samo 10% je zadovoljno.8% je zadovoljno. Najveći broj ispitanika odnosno 67%.) veoma je visok procenat od 70. najveći broj ispitanika.3% je bez stava. Brojem kulturno-zabavnih manifestacijama u općini N. djelimično zadovoljni i nezadovoljni. 17% je djelimično zadovoljno.3% je bez stava.8%.8% procenata zadovoljno. Brojem prostora za kulturno-zabavne aktivnosti (kino-sala. a 8% je zadovoljno. nije zadovoljno. 11. 30% je djelimično zadovoljnih.3% je zadovoljno. Natpolovična većina nezadovoljnih ispitanika navodi nas na zaključak o potrebi unapreñenja projekata za razvoj kulture. u skoro istom procentu izraženo je nezadovoljstvo ispitanika iz urbanog i rubnog/padinskog dijela općine. je djelimično zadovoljno. 27. 5% ispitanika je bez stava po ovom pitanju.8% nije zadovoljno. dok je 5.8%.8% je bez stava. biltena i drugog najveći broj ispitanika. 61. tj.5%.5% je djelimično zadovoljno. i dr. a 10. 23. 27. 26. Natpolovična većina podržava osnivanje lokalne RTV. Oblast kulture 19. 24. 24. 10% je bez stava. kulturni centri. Finansijskom podrškom općine razvoju kulture i kulturnim aktivnostima najveći broj ispitanika odnosno 31.3% je zadovoljno.4. 17. Brojem javnih nastupa općinskih zvaničnika vezano za probleme i važna životna pitanja grañana. Sarajevo najveći broj ispitanika odnosno 52.5% je nezadovoljno. Nadpolovična većina nezadovoljnih i značajan procenat djelimično zadovoljnih navode nas na zaključak da trenutni broj biblioteka ne zadovoljava potrebe grañana kao i da knjižni fond treba obogatiti novim naslovima.3% zadovoljno. je nezadovoljno. a 9. 16. 15. a posebno u svjetlu rješavanja problema kulture življenja i kulture uopće koji je prepoznat kao jedan od glavnih problema na teritoriju općine Novi Grad Sarajevo. a samo 4% je zadovoljno. Natpolovična većina nezadovoljnih i značajan procenat djelimično zadovoljnih ispitanika. 29. 67 . podržao bi osnivanje lokalne RTV. Distribucijom općinskih informativnih printanih materijala.8%. Projektima za razvoj kulture i uključenošću grañana u iste najveći broj grañana. 21. 28.8% ne podržava uspostavljanje lokalne RTV. Gotovo je identičan procenat ispitanika koji su zadovoljni.

Nedostatak sigurnih kuća (privremeni smještaj žrtava nasilja u porodici i dr. visoka natpolovična većina ispitanika. 5. Finansijska sredstva za zadovoljenje potreba socijalne sigurnosti ugroženih kategorija grañana su nedovoljna.G.3%. a 0. 77% . 10% je nezadovoljno. visoka natpolovična većina ispitanika. 32. Oblast socijalne sigurnosti 35. 38.3%. 10% je nezadovoljno. 81. jednokratna finansijska pomoć i dr.3% je bez stava. respektirajući 71. 8.3 je zadovoljno. a 16% ispitanika je bez stava.8% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom. 30. ispitanika. 31. 34. 33. 84.3% djelimično zadovoljnih ispitanika.8% je bez stava. a 2.5% djelimično slaže sa ovom tvrdnjom.) su vrlo male. 10. Rezultati istraživanja po ovom pitanju navode nas na zaključak da je broj zdravstvenih radnika u općini N. je djelimično zadovoljna. S obzirom na visok procenat zadovoljstva grañana brojem ambulanti.4% je zadovoljno. 4% se ne slaže.8% je djelimično zadovoljno.3%. možemo zaključiti da je stanje po pitanju ljubaznosti zdravstvenih radnika dosta dobro. djelimično je zadovoljna. stav je velike većina ispitanika. stomatologa.5% je bez stava. te da bi iste bilo potrebno povećati u cilju zadovoljena osnovnih životnih potreba ugroženih kategorija grañana. 4.8% se ne slaže. 71. ali da postoji potreba za dodatnim unapreñenjem odnosa/ljubaznosti zdravstvenih radnika prema grañanima.3% se slaže sa tvrdnjom da programi socijalne zaštite za nezaposlene ne postoje. Na osnovu rezultata zaključujemo da su subvenicije za ugrožene kategorije grañana vrlo male.). Sarajevo natpolovična većina ispitanika.5%.5. obdanište. 4.6. 37. 11% je zadovoljno.G. 2% se ne slaže.5% je nezadovoljno. Brojem zdravstvenih radnika (ljekara.G Sarajevo zadovoljavajući. a 4.3% se ne slaže. 89. 4. 1. Natpolovična većina djelimično zadovoljnih i značajan procenat zadovoljnih ispitanika navode na zaključak da je stanje po pitanju broja apoteka u općini dobro. Ljekarskim uslugama primarne zdravstvene zaštite visoka natpolovična većina ispitanika odnosno 77. Brojem ambulanti na teritoriju općine N. 6% je djelimično zadovoljno. 6. Brojem apoteka na teritoriju općine N. 11. Značajna natpolovična većina djelimično zadovoljnih ispitanika navodi na zaključak da je potrebna odreñena dodatna oprema za ambulante. itd). odnosno 83. Uzimajući u obzir natpolovičnu većinu djelimično zadovoljnih ispitanika.3% je bez stava. je zadovoljan. 3. 12% je nezadovoljno. 5. Ljubaznošću zdravstvenih radnika natpolovična većina ispitanika. 6. je djelimično zadovoljna. Opremljnošću ambulanti (internistička i specijalistička oprema i sl. možemo zaključiti da je stanje u općini zadovoljavajuće. s tim da. 36.5% ispitanika da su subvenicije za ugrožene kategorije grañana vrlo male. djelimično je zadovoljna. i 0.5% nezadovoljno. a 1.6% je bez stava. 9. a 4% je bez stava. Subvencije za ugrožene kategorije grañana (grijanje.3%.8% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom.8% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom. dok se 9. stav je visoke većine ispitanika. Programi socijalne zaštite za nezaposlene (demobilisane borce i druge) ne postoje. 68 .5%. te da bi proširenje kapaciteta postojećih i izgradnja novih sigurnih kuća bilo poželjno. Sarajevo najveći broj ispitanika. 23. 74. Na osnovu rezultata možemo zaključiti da se pitanju socijalne zaštite nezaposlenih treba posvetiti značajno mjesto u cilju iznalaženja rješenja socijalne zaštite za ovu grupu stanovništva. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da na teritoriju općine postoji potreba za ovakim oblikom socijalne zaštite. odnosno da postoji zadovoljavajući broj ambulanti.5% je bez stava.3% je bez stava. je zadovoljna. što potvrñuje i stav 88.8%. Oblast zdravstva 29. Ovakva struktura odgovora navodi nas na zaključak da bi finansijska sredstva za zadovoljenje ugorženih kategorija grañana trebalo povećati. 3.8% je zadovoljno. pa i modernizacija u nekim segmentima.5% je nezadovoljno.) potvrñuje stav većine odnosno 71. možemo reći da bi otvaranje novih apoteka bilo potrebno.4. a 2% je bez stava.

5% je bez stava. a 8. 31% je bez stava.5% je bez stava. a 4.5%. a samo 6% je zadovoljno. a 3% je zadovoljno.3% je zadovoljno. Programima edukacije za zapošljavanje i samozapošljavanje 62.3% se ispitanika. 47. te da u tom smislu potrebe ugroženih kategorija grañana nisu u potpunosti zadovoljene. Najnezadovoljniji programima sanacije ratom oštećenih objekata su slijedeće MZ: Čengić-Vila. 14.8% je zadovoljno.3% se djelimično slaže sa ovom tvrdnjom.8% je nezadovoljno.5% je bez stava. 20% je djelimično zadovoljnih.5% se slaže da zakonska regulativa u oblasti socijalne brige za punoljetnu djecu bez oba roditelja ne postoji i da je treba kreirati. 30. Ovakav zaključak ima dodatnu potporu u činjenici da je problem nezaposlenosti prepoznat kao glavni problem u općini Novi Grad Sarajevo. 45. kreditno garantni fond za preduzetnike i početnike u biznisu.8% se djelimično slaže. 2. u cilju socijalne zaštite ugrožene kategorije (punoljetne djece bez oba roditelja).1%-rubno). biznis-centri) 43% ispitanika je nezadovoljno. 42. 2% je zadovoljno. dok je 9. Dobrinja –D.Ovakav rezultat navodi na zaključak da bi općina trebala zauzeti aktivniju ulogu u programima podsticaja zapošljavanja. stav je značajne natpolovične većine ispitanika. 0. 4.6%-urbano 67.6% djelimično je zadovoljno.6% ispitanika je nezadovoljno.5% je djelomično zadovoljno. Ovakav rezultat ukazuje da broj projekata za razvoj preduzetništva ne odgovara potrebama rješavanja pitanja nezaposlenosti u općini. evidentno je. 51. Švrakino Selo I.5% nezadovoljna je. značajna natpolovična većina ispitanika. 17% je djelimično zadovoljno. Oblast stanovanja i komunalne usluge 46. Ali-pašino Polje A-I. 43. a ovako visok procenat ispitanika bez stava možemo objasniti i činjenicom da je termin poduzetnička infrastruktura prilično nov i još nedovoljno poznat. 6% je zadovoljnih. Zakonska regulativa u oblasti socijalne brige za punoljetnu djecu bez oba roditelja ne postoji i treba je kreirati: visoka većina ispitanika. III. 69 .5% djelimično je zadovoljno. 4.3% bez stava. 23.7. sa ovom konstatacijom ne slaže se 7. Ulogom općine u programima podsticaja zapošljavanja. natpolovična većina ispitanika.8% je bez stava. Stepen nezadovoljstva kulturom stanovanja u urbanom i rubnom/padinskom djelu općine gotovo je identičan (69. II.39. Ali-pašino Polje C-II.3% ispitanika je bez stava po ovom pitanju.8% je bez stava. Zavod za zapošljavanje). Oblast zapošljavanja 41. 22% je zadovoljno. 18% je djelimično zadovoljnih. nije zadovoljna. nije zadovoljna. Evidentno je da značajna natpolovična većina smatra da je broj javnih kuhinja nedovoljan. 83. Postojećom preduzetničkom infrastrukturom (biznis-inkubator.9% je bez stava. Brojem i kvalitetom programa prekvalifikacije i dokvalifikacije (NVO. 69%.8.5%. 68. 22. 16. Bez stava po ovom pitanju su uglavnom penzioneri. 44. Ovakav rezultat ukazuje na potrebu povećanja broja programa prekvalifikacije i dokvalifikacije i njihovog kvaliteta imajući na umu činjenicu da je problem nezaposlenosti prepoznat kao glavni problem u općini Novi Grad Sarajevo. Kulturom stanovanja značajna napolovična većina ispitanika. forumi za lokalni ekonomski razvoj. 20. 4. dok je 20. i da je radi zadovoljenja ovih potreba otvaranje novih javnih kuhinja ili povećanje obroka u postojećim poželjno. 14.5% djelimično zadovoljno.8% se ne slaže. 64. Najnezadovoljnija skupina postojećom infrastrukturom su nezaposleni i studenti. Programima sanacije ratom oštećenih objekata najveći broj ispitanika odnosno 42. 5. Rezultati sugerišu da većina ispitanika smatra da spomenuta zakonska regulativa ne postoji i da je treba kreirati. Brojem projekata za razvoj poduzetništva. 7. 40. Broj javnih kuhinja je nedovoljan. 70. 5.3% ispitanika je nezadovoljno.

Održavanjem zajedničkih prostorija najveći procenat ispitanika.8% je bez stava. odnosno 46%. odvozom smeća i dr. a 4. košenjem trave.5% ispitanika je nezadovoljno. Samo 8. Nezadovoljni i djelimično zadovoljni su investiciono sposobne grupe. 28% je djelimično zadovoljno. odnosno njih 41.3% ispitanika je zadovoljno. 36. Ureñenjem zelenih površina i parkova (npr. Dostupnošću lokacija za izgradnju novih individualnih i kolektivnih objekata za stanovanje naveći broj ispitanika.5% je zadovoljno. Uzrok ovakvog stranja je neplanska gradnja naselja u rubnim dijelovima. gdje je 55. 25. Cijenama komunalnih usluga 53. 59. a 8.3% je zadovoljno.3% je nezadovoljno. a samo 1. Najveći stepen nezadovoljstva javnom rasvjetom je kod ispitanika u mjesnim zajednicama Buča Potok. 27% je djelimično zadovoljno. 35. Profesionalnošću službenika koji su u direktnom kontaktu sa grañanima 41.5%. Uslugama JKP “Toplane Sarajevo” 38. 25% je djelimično zadovoljno. nezaposleni.1% ispitanika nezadovoljno.) najveći broj ispitanika. a 2. Programima individualne i kolektivne stambene izgradnje najveći broj ispitanika. Stepen nezadovoljstva održavanjem zajedničkih prostorija veći je u urbanom dijelu općine.8% ispitanika je bez stava.3% ispitanika je zadovoljno. 53.5 je nezadovoljno. njih 30%. 51.8% ispitanika zadovoljno je uslugama. 52.3%. Dostupnošću stambenog prostora najviše je djelimično zadovoljnih ispitanika. 13.9. Kod ispitanika iz rubnih područja postoji veće nezadovoljstvo. dok je stepen nezadovoljstva jako izražen u rubnim dijelovima općine. 23. je bez stava po ovom pitanju. te generalno povećanje broja automobila. Parking-prostorima 41. 57. 17. je bez stava.3% je bez stava. 50.8% je zadovoljno. 54. odnosno 36. studenti. 36.8% je zadovoljno.3% ispitanika je nezadovoljno.5% je bez stava. Ispitanici iz rubnih djelova općine mnogo su zadovoljniji od ispitanika iz urbanih dijelova.5% je nezadovoljno. 24.8% je djelimično zadovoljnih.8% je djelimično zadovoljno. 58.8% je bez stava. 61. 27. pri čemu je stepen zadovoljstva javnom rasvjetom veći u urbanim djelovima nego u rubnim. 36. te privatnici. a 25% je nezadovoljno. Stepen nezadovoljstva parking prostorima u rubnim naseljima veći je u odnosu na urbane dijelove općine.5% ispitanika je nezadovoljno. pri čemu 80% njih čine ispitanici iz rubnog dijela općine koji nisu korisnici usluga. 56. Oblast administracije 60. 24. radnici.3% zadovoljnih ispitanika.8% je zadovoljno.48. zatim je 26% nezadovoljnih. uzdržavani supružnici. 44% je nezadovoljan. 70 . a 8. Javnom rasvjetom 63. 4. a samo 8. 25. a 4% je bez stava.5% je zadovoljno. 25. Stepen nazadovoljstva u rubnim dijelovima općine putnom infrastrukturom je izražen.8% bez stava i 19.8% je bez stava.5% je djelimično zadovoljno. pri čemu 53.3% je bez stava. 49. Brojem kontejnera za smeće najveći procenat ispitanika. 34. 22. službenici.5% je djelimično zadovoljno.3% je djelimično zadovoljno. najvećim dijelom su penzioneri. dok je taj procenat u rubnom dijelu znatno manji i iznosi 29. Dolac i Briješće. U strukturi ispitanika bez stava. 15. Stepen nezadovoljstva je veći u rubnim djelovima općine.8% je djelimično zadovoljno. Putnom infrastrukturom 45.3% je zadovoljno.5% ispitanika je nezadovoljno.3% je bez stava. a 9.8% je nezadovoljno.3% je zadovoljno.5% ispitanika smatra cijene komunalnih usluga neopravdano visokim. Stepen zadovoljstva komunalnom higijenom veći je u urbanim djelovima općine. 55. obrezivanjem drveća i sl. 18. preduzetnici-slobodno zanimanje.) značajan procenat ispitanika. Procedurama i brzinom rješavanja zahtjeva grañana u općinskim službama 57% ispitanika nezadovoljno je. a samo 1. 31.3% je zadovoljno. popravkom uništenih rekvizita. 34. a 20.3% je nezadovoljno. 21. te su i u urbanim naseljima sa velikim parkinzima isti postali premali za ovako veliki broj automobila. kao što su menadžeri. Komunalnom higijenom (pranjem ulica.3% je djelimično zadovoljno. 19% je djelimično zadovoljno.

znatno je veće nezadovoljstvo ispitanika iz rubnih djelova općine. Sa tvrdnjom da gradska vodovodna mreža u novim naseljima ne postoji. 14. 22% se djelimično slaže.5% je bez stava.8% je zadovoljno. a 30.3% je bez stava.8% je zadovoljno. a 3. 72. dok je 39.5% ispitanika je nezadovoljno. Treba istaći da je izgradnja puteva otežana neplanskom gradnjom.8% ispitanika djelimično je zadovoljno.10. 6. smatra 47.5% se ne slaže. 37. Problem osvijetljenosti sporednih saobraćajnica je problem rubnih dijelova općine kod kojih postoji dva puta veći broj nezadovoljnih ispitanika.) 50. 19. 24% se ne slaže. a 2.5% je bez stava.9% je djelomično zadovoljno.62. sanacija udarnih rupa i sl. Saobraćajnom signalizacijom 40. 11.3% ispitanika. i sl.3% je bez stava. Ljubaznošću službenika 47.5% ispitanika se slaže.3% je nezadovoljno.5% je nezadovoljno.2. 63. Sa tvrdnjom da je pritisak vode nedovoljan.3 se djelimično slaže. 14. Jasno je da puteve u padinskom dijelu općine treba proširiti i asvaltirati.4% ispitanika nije zadovoljno. 64.3% ispitanika je nezadovoljno.1% je djelimično zadovoljno. a 9% je bez stava. 14. 18. 65.5% je zadovoljno. 73.6% je nezadovoljno. Učeščem grañana u procesu odlučivanja 64% ispitanika je zadovoljno.6% ispitanika iz urbanih dijelova nezadovoljno održavanjem puteva u zimskom periodu. 75. Vodovodna mreža nije adekvatna potrebama na čitavom području općine. Ipak. a 24. 4. 71. te ga je potrebno rješavati u saradnji sa ostalim relevantnim institucijama. 29% je djelimično zadoljnih. 16. 34. Održavanjem puteva u zimskom periodu 53% ispitanika je nezadovoljno. 1. Stanovnici rubnih/ padinskih dijelova općine nezadovoljniji su od stanovnika urbanih djelova. 76. 67. 18.3% se ne slaže. 14% se djelimično slaže. Saobraćajnim prometom pri ulazu u grad 62. a 25. a 10% je bez stava.3% ispitanika je zadovoljno.5% je bez stava. 12.3% je bez stava. mada je 39. a 22. a 4. 70. a 18% je bez stava. Vodovodna infrastruktura 74. Putna infrastruktura 66. 10.3% je bez stava. pogotovo onim novosagrañenim.3% je zadovoljno.10. 14.8% je djelimično zadovoljno.) 48. što se uglavnom odnosi na ispitanike iz onih mjesnih 71 . 30. a 59% je bez stava. Neadekvatnost vodovoda naročita je izražena u rubnim/padinskim dijelovima. Osvijetljenošću sporednih saobraćajnica 38.8% je bez stava. 16. Pristupnim putevima javnim objektima (općini. 28.5% je djelimično zadovoljno. Putevima u padinskim djelovima općine 46.3% bez stava. a 8.3% ispitanika djelimično je zadovoljno. 30% je djelimično zadovoljnih.5% je djelimično zadovoljno.1.3% ispitanika se slaže. posebno u stanovima na višim etažama i padinskim djelovima općine 28. Održavanjem puteva (npr. 77. Nezadovoljstvo održavanjem puteva je nešto izraženije u rubnim dijelovima općine.8% je zadovoljno.8% je zadovoljno. u odnosu na one iz urbanih dijelova. Brojem pješačkih staza odnosno trotoara i slično ravnomjerna je podijeljenost ispitanika. 29% je djelimično zadovoljno. Angažiranošću općine na rješavanju problema grañana 39. Aktivnostima općine na poboljšanju ambijenta za življenje 37. 2.8% ispitanika je nezadovoljno.3% se djelimično slaže da ista nije adekvatna. 69. obzirom da najveći broj ulica u tom dijelu grada nema trotoara zbog neplanske gradnje tih područja općine. što se prije svega odnosi na ispitanika iz urbanog dijela općine.5% ispitanika je zadovoljno. Problem otežanog saobraćaja prilikom ulaza u grad prepoznat od strane ispitanika. i 4.8% je zadovoljno.5% je bez stava. domovima zdravlja.5% ispitanika se slaže. 8% da je adekvatna. 68.3% ispitanika je zadovoljno. 21.5% je djelimično zadovoljno. 33. Sa tvrdnjom da su lokalni vodovodi u novim naseljima opterećeni 33. a 10.3% je nezadovoljnih.5% je nezadovoljno.3% je bez stava. 23. 7.8% je zadovoljno. 25. 4.

Sa tvrdnjom da neplanska gradnja opterećuje postojeće kanalizacione instalacije slaže se 63.3 ispitanika se slaže.3% je bez stava. Sa tvrdnjom da kanalizaciona infrastruktura nije adekvatna na čitavom području općine slaže se 49. a 12% je bez stava. odnosno 46. 4. s obzirom da 43.1% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom. 85.3% slaže se djelimično. Ovako visok procenat ispitanika bez stava je sastavljen od ispitanika koji dolaza iz mjesnih zajednica kod kojih je pitanje kanalizacione infrastrukture adekvatno riješeno. 90. 21.3% je bez stava.3% je nezadovoljnih i 3. 2.10.8% se ne slaže. 4. a 14. evidentno je problem začepljenja odvoda površinskih voda prisutan I u vrijeme obilnih padavina uzrokuje poteškoće grañanima. odnosno plinskom infrastrukturom i mogućnošću priključka na plinsku mrežu zadovoljna je većina ispitanika. 8. 30.6% ispitanika se slaže. s obzirom da 49% ispitanika koji su bez stava ne koriste plin kao energent. 89.5% je bez stava. Sa tvrdnjom da je kanalizaciona infrastruktura u pojedinim naseljima opterećena prevelikim brojem priključaka slaže se 43.10.4.3% se djelimično slaže. Rezultati pokazuju da su grañani svjesni problema koje neplanska gradnja donosi u oblasti kanalizacione i druge infrastrukture.5 ispitanika. dok je visok procenat ispitanika koji se slažu sa tvrdnjom iz mjesnih zajednica kod kojih pitanje kanalizacione infrastrukture nije riješeno na adekvatan način.3% ispitanika. Ispitanici koji dolaze iz mjesne zajednice Dobroševići u procentu od 66. 28. Uslugama JKP „Vodovod i kanalizacija“ 44. Naveći dio ispitanika koji se slažu sa ovom tvrdnjom dolaze iz mjesnih zajednica kod kojih pitanje kanalizacione infrastrukture nije u potpunosti riješeno.5% je bez stava.8% se djelimično slaže.5% se ne slaže. 15.8% je bez stava. a 21.3% ispitanika se slaže. 79.5% se ne slaže. s obzirom da 47. Sa tvrdnjom da su začepljenja odvoda/šahtova površinskih voda česta. 14% se djelimično slaže.5% se ne slaže. Sa tvrdnjom da gradska kanalizaciona mreža ne postoji u novim naseljima 62. Kanalizaciona infrastruktura 80. Sa tvrdnjom da se kanalizacione cijevi često kvare i oštećuju 38. a 29. Sa tvrdnjom da je finansijska podrška od svih nivoa vlasti u rješavanju problema u oblasti kanalizacione infrastrukture nedovoljna 44. te da su ovim problemom pogoñena rubna/padinska naselja općine.8% ispitanika koji su bez stava ne koriste plin kao energent.zajednica gdje je ovo pitanje riješeno. te da su ovim problemom pogoñena rubna/padinska naselja općine. 14. Dostupnošću plina. 3.9% ispitanika je zadovoljno.5% se ne slaže.5% ispitanika se slaže. 5. a 35.9% nije zadovoljna.8% bez stava.3% ispitanika je bez stava po ovom pitanju.3% se djelimično slaže.5% je bez stava. 82. dok je 25.3% ispitanika koji su bez stava ne koriste plin kao energent. 1. 28. 88. 83. a ispitanici koji su bez stava dolaze iz mjesnih zajednica kod kojih je riješeno pitanje kanalizacione infrastrukture. Pritiskom plina u zimskom periodu zadovoljna je većina ispitanika. 81. Sa tvrdnjom da neplanska gradnja opterećuje postojeće vodovodne instalacije 59.3% se ne slaže. 21.3. S obzirom na rezultate. Plinska infrastruktura 87. 39. a 23. 17. Uslugama JKP “Sarajevogas” zadovoljna je većina ispitanika. 72 . Rezultati pokazuju da su grañani svjesni problema koje neplanska gradnja donosi u oblasti vodovodne i druge infrastrukture.7% slažu sa iznesenom tvrdnjom 78.8% se ne slaže. 84.8% ispitanika. Cijenom plina većina ispitanika.3% se djelimično slaže. 17. 21. To su prije svih Dobroševići i Naselje heroja – Sokolje.6% je djelimično zadovoljnih. 86.

8% ispitanika. a bez odgovora je bilo 19% anketiranih.3%. možemo izvesti zaključak da je po ovom pitanju trenutna situacija na području općine zadovoljavajuća. Gradski saobraćaj 91. Djelimično slaganje se odnosi uglavnom na padinske dijelove i više spratove. 35% je djelimično zadovoljno. 5. 95. dok se 5% nije složilo sa ovom tvrdnjom. nezadovoljno je 21.5% ispitanika. i svakako brzini rješavanja zahtjeva. 100.8% ispitanika je bez stava. Zadovoljstvo radom JKP “Vodovod i kanalizacija” iskazalo je 5% anketiranih. Sa tvrdnjom da kanalizaciona infrastruktura nije adekvatna na cijelom području općine složilo se 86% anketiranih privrednih subjekata. 10% smatra da je prioriteni problem loš dotok vode.4.0%. u ovom pravcu treba djelovati kako be se stepen potpunog zadovoljstva povećao u narednom periodu.1. te na ovaj način stvoriti preduslovi za brže rješavanje ovog problema.5.1. dok je njih 19% izrazilo neslaganje sa ovom tvrdnjom. Dakle. složilo se 76% anketiranih privrednih subjekata. a 4. 73 . nezadovoljno 28.1%. Prioritetni problem u oblasti vodovodne infrastrukture su procedure priključenja sa 42%. djelimično 29.5% ispitanika. Kanalizaciona infrastruktura 102. 98.0% je nezadovoljno a 7. i to 54. posebno na višim sparatovima i padinskim dijelovima općine složilo se 14% anketiranih privrednih subjekata. dok je njih 14% izrazilo djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom. 97. Dakle.3%. dok je njih 5% bilo bez stava po ovom pitanju. Što se tiče cijena. treba djelovati u smislu pojednostavljenja procedura odobrenja novih priključaka. Sa tvrdnjom da je pritisak vode u instalacijama nedovoljan. s tim da su ispitanici iz rubnih djelova općine za 10% nezadovoljniji od ispitanika iz urbanog dijela. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. njih 67% je izrazilo svoje djelimično slaganje. ANALIZA TRENUTNOG STANJA SA ASPEKTA POSLOVNOG SEKTORA PO ODABRANIM OBLASTIMA 5. Uslugama GRAS-a zadovoljno je 13. uglavno njihova kopliciranost i trajanje dobijanja saglasnosti. treba sugerirati njihovo smanjenje.6%. a ne potpunog zadovoljstva je u visokim cijenama vode i radu servisne službe. djelimično zadovoljnih je 27. 101. dok se njih 24% djelimično složilo sa ovom tvrdnjom. Redovnošću na linijama gradskog prevoza zadovoljno je 13.5%. a bez stava je 7.2.0% ispitanika.8%. 93. Dakle. nezadovoljstvo radom je iskazalo 5%. Sa tvrdnjom da smo snabdjeveni tokom čitave godine dovoljnim količinama pitke i tehnološke vode. Vodovodna infrastruktura 96. a bez stava je 9. Razlog djelimičnog. Postojećim linijama prevoza u općini zadovoljno je 41. složilo se 95% anketiranih privrednih subjekata. 45.1. dok je 85% djelimično zadovoljno. Brojem vozila gradskog saobraća na postojećim linijama zadovoljno je 27.10. Pokrivenošću gradskim saobraćajem rubnih djelova općine postoji značajno nezadovoljstvo kod rubnih djelova općine. bez stava je 5%. najviše je nezadovoljnih. Sa tvrdnjom da su procedure vezane za priključenja novih poslovnih objekata na vodovodnu mrežu komplikovane i skupe.0%. 5. 92. 99. 94. uglavnom u ljetnim mjesecima kada je povećana potrošnja vode. Jasno je da se ove procedure moraju ubrzati i pojednostaviti. djelimično 35.0% je bez stava. Stare instalacije (koje uzrokuju česte kvarove i veliki gubitak vode) sa 29% predstavljaju drugi po redu problem iz ove oblasti. Djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom izrazilo je 14% anketiranih. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata njih 81% se složilo sa tvardnjom da vodovodna mreža nije adekvatna na području općine.

Procedure su najveći problem za 14% anketiranih. Sa tvrdnjom da gradska kanalizaciona mreža ne postoji u novim naseljima se složilo 5% anketiranih privrednih subjekata. potrebno je putem sredstava javnog informiranja prvenstveno više govoriti o angažmanu svih nivoa vlasti na rješavanju ovog problema. privatnim stambenim i poslovnim objektima. dok je potvrdan odgovor na tvrdnju u vezi apsolutno nedovoljnog angažmana svih nivoa vlasti u rješavanju problema. 104. 74 . Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je 71% anketiranih izrazilo svoje zadovoljstvo cijenom plina. 24% je bilo bez odgovora. Razlog velikog procenta zadovoljnih se ogleda u činjenici da je plin još uvijek najjeftiniji izvor energije. njih 48% smatra da je infrastruktura najveći problem. Razlog djelimičnog zadovoljstva se uglavnom odnosi na neizvijesnost snabdijevanja plinom tokom zimskih mjeseci. dakle problemom koji se pojavljuje svake godine. što ni u kom slučaju ne predstavlja pravilo. Djelimično slaganje sa tvrdnjom se bazira na mišljenu da se može uraditi i više. na tvrdnju da je finansijska podrška svih nivoa vlasti u rješavanju problema kanalizacione infrastrukture nedovoljna 57% je bilo bez stava. Dakle. dok je 80% djelimično zadovoljno. njih 95% izrazilo je svoje zadovoljstvo pritiskom plina u zimskom periodu. dok 14% smatra da je održavanje najveći problem u oblasti kanalizacione infrastrukture. Plinska infrastruktura 110. 33% djelimično se složilo sa tvrdnjom. Sugerirano je da se kanalizaciona infrastruktura mora uspostaviti na zadovoljavajućem nivou u svim dijelovima općine. Visok procenat privrednih subjekata bez stava jasno implicira problem neupoznatosti anketiranih sa angažmanom svih nivoa vlasti u rješavanju problema. Dakle. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. njih 90% se složilo sa tvrdnjom da su procedure vezane za priključenje novih poslovnih objekata na kanalizacionu mrežu komplikovane i skupe. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata.1. a ne potpunog zadovoljstva je u visokim cijenama i radu servisne službe. možemo biti zadovoljni trenutnim stanjem. Djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom je uglavnom uzrokovano pojedinačnim slučajevima kvarova i pucanja cijevi. 107. odnosno servisna mreža na području općine bi trebala biti pojačana u vrijeme većih padavina. te čvrste materije koje se nañu u odvodima. na osnovu rezultata. U cilju rješavanja ovog problema potrebno je djelovati preventivno. 33% izrazilo je djelimično zadovoljstvo. 10% se nije složilo sa ovom tvrdnjom. dok se 76% djelimično složilo sa ovom tvrdnjom. posebno za privredne objekte. treba djelovati u cilju pojednostavljenja procedura i brzine rješavanja zahtjeva. Uglavnom se radi o starijim objektima gdje proces servisiranja nije urañen. njih 67% je izrazilo zadovoljstvo radom JKP “Sarajevogas”. dok se njih 10% djelimično složilo sa ovom tvrdnjom. uz maksimalno korigovanje cijena. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. bez stava je 0%. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 10% procenata je izrazilo nezadovoljstvo cijenom plina. Bez stava o tvrdnji da gradska kanalizaciona mreža ne postoji u novim naseljima bilo je 10% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 105. 112. 113. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata njih 76% se složilo sa tvrdnjom da su začepljenja odvoda/šahtova površinskih voda česta. 111. Razlog djelimičnog.3. 5. nezadovoljstvo radom je iskazalo 10%. Dakle. 103.Problem je uglavnom lociran na padinskim (novim naseljima) dijelovima općine. na osnovu ovih rezultata mjerenja zadovoljstva po ovom pitanju možemo biti zadovoljni trenutnom situacijom. 109. njih 95% je izrazilo zadovoljstvo dostupnošću plina (odnosno mogućnošću priključka na plinsku mrežu). dok je 5% izrazilo nezadovoljstvo. koliko je to moguće. dok je svoje dleimično slaganje iskazalo 85% anketiranih. njih 14% se složilo sa tvrdnjom da se kanalizacione cijevi često kvare i pucaju. 19% je izrazilo svoje djelimično nezadovoljstvo. 106. Dakle. Pod infrastrukturom se smatraju i stare postojeće instalacije koje se često kvare. 108. koji u većini slučajeva nemaju adekvatne priključke na kanalizacionu mrežu. dok se 10% složilo sa tvrdnjom. Zadovoljstvo radom JKP “Vodovod i kanalizacija” iskazalo je 10% anketiranih. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je 24% anketirani izrazilo djelimično slaganje. dok je 5% anketiranih izrazilo svoje djelimično zadovoljstvo. koji je dostupan privrednim subjektima na području općine. Uglavnom se navode razlozi preopterećenosti kanalizacione mreže. Djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom temelji se uglavnom na pojedinačnim slučajevima i to u oblasti privatnih stambenih i poslovnih objekata u padinskim dijelovima općine. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata.

5. Održavanje vozila se uglavnom odnosi na ispravnost i čistoću. za koje većina anketiranih smatra da su neopravdani. 75 . njih 38% je izrazilo nezadovoljstvo sigurnošću snabdijevanja plinom tokom cijele godine. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosi na nove lokacije na rubnim dijelovima općine. Bez odgovora je bilo njih 19%. zadovoljstvo je izrazilo 62%. Postojećim linijama gradskog saobraćaja djelimično je zadovoljno 90%. jasno je da se broj vozila mora prilagoditi potrebama grañana. Ukoliko bi se obezbijedilo sigurno snabdijevanje i tokom zimskog perioda. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata.1. njih 67% je izrazilo djelimično zadovoljstvo prilagoñavanjem linija gradskog saobraćaja novonastalim privrednim lokacijama. 115. 120. dok je 38% anketiranih izrazilo djelimično zadovoljstvo. Kvalitetom snabdijevanja električnom energijom. nezadovoljno je 5%. Djelimično zadovoljstvo se uglavnom odnosi na nove privredne lokacije. dok 29% smatra da je održavanje vozila prioritetni problem.4. 119. Od ukupnog broja anketiranih. 5% je bez stava. na kojima postoje problemi priključenja. 10% je bez odgovora. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je 52% izrazilo svoje djelimično zadovoljstvo. koje za privredne subjekte predstavljaju problem. dok 5% smatra da su instalacije prioritetni problem. kapacitetom saobraćajnica je nezadovoljno 67% privrednih subjekata. Djelimično nezadovoljstvo se uglavnom 122. Nezadovoljstvo se ogleda u dugotrajnim procedurama i cijenama priključenja. povećao bi se stepen zadovoljstva radom “Elektroprivrede Bosne i Hercegovine”. da se zbog ovakvih saobraćajnih gužvi. posebno u vrijeme odlaska na posao i povratka s posla. što izaziva niz problema privrednim subjektima na području općine. značajno bi se povećao procenat zadovoljnih. Razlog djelimičnog zadovoljstva je u dugotrajnim procedurama. Razlog djelimičnog zadovoljstav je u komplikovanim i dugotrajnim procedurama. Prioritetni problem za 61% anketiranih privrednih subjekata predstavlja broj vozila. te da se procedure mogu pojednostaviti i ubrzati. ukoliko be se neka od ovih pitanja mogla riješiti. 10% anketiranih privrednih subjekata je izrazilo svoje nezadovoljstvo. Problem kapaciteta saobraćajnica je posebno izražen u vrijeme jutarnje i popodnevne špice. dok je njih 14% djelimično zadovoljno procedurama i pripadajućim troškovima priključenja novih poslovnih objekata. 123. dok je 5% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata zadovoljno. njih 86% je nezadovoljno. Elektroprijenosnom mrežom svoje zadovoljstvo je izrazilo 85% anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Elektromrežom na lokalitetima novih industrijskih zona u općini.5. njih 76% smatra da je sigurnost snabdijevanja prioriteni problem u oblasti plinske infrastrukture. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je njih 33% izrazilo svoje nezadovoljstvo. 5. 90% je izrazilo djelimično zadovoljstvo radom “Elektroprivrede Bosne i Hercegovine”. te se transport roba ne obavlja zadovoljavajućom brzinom. koje uzrokuju zastoje u snabdijevanju. Gradski saobraćaj 121. 117. dok je 10% nezadovoljno.1. Djelimično zadovoljstvo se odnosi na pojedine trafostanice. dok je djelimično zadovoljno 10% anketiranih. dok je 10% djelimično zadovoljno. Djelimično zadovoljstvo se odnosi na neizvjesnost snabdijevanja tokom zimskog perioda. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. te visokim cijenama električne energije za privredne subjekte. 118. 124. Sve ovo uzrokuje zastoje i gubitak vremena i novca. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Dakle.114. visokim cijenama novih priključaka. Električna energija 116. Ovo se uglavnom odnosi na pojedine priključke koji nisu atestirani. zadovoljstvo je izrazilo 90%. dok je djelimično nezadovoljstvo iskazalo 33%. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 125. odnosno nemogućnosti njihovog rješavanja. Od ukupnog broja anketiranih. Dakle. njih 100% smatra da je način rješavanja saobraćajnih gužvi na pojedinim mjestima u općini apsolutno neprimjeren. gubi dragocjeno vrijeme.

a 14% nezadovoljno. 127. Naglašeno je da trenutni kapacitet saobraćajnica na području općine ne zadovoljava potrebe većih privrednih subjekata. 133. njih 29% je nezadovoljno. Ova činjenica u značajnoj mjeri utiče na produktivnost pojedinih privrednih subjekata. Poseban problem predstavljaju rani jutarnji sati. 136. 10% nezadovoljno. dok je djelimično zadovoljstvo izrazilo 52% anketiranih privrednih subjekata. dok je 43% nezadovoljno. što dovodi do velikih saobraćajnih gužvi i čestih saobraćajnih nesreća. Kapicitetom saobraćajnica je nezadovoljno 68% anketiranih privrednih subjekata. uglavnom u cilju obavljanja administrativnih poslova (općina prvenstveno). Brojem pješačkih staza je zadovoljno 38% anketiranih. što. Nezadovoljstvo anketiranih se uglavnom odnosilo na horizontalnu saobraćajnu signalizaciju.1. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosi na dugo čekanje sredstava javnog prijevoza.126. 134. što im otežava transport. odnosi na “inertnost” gradskog saobraćajnog preduzeća u smislu prilagoñavanja linija razvoju grada. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosi na neredovno održavanje/čišćenje saobraćajnica. dok je njih 33% djelimično zadovoljno. dok je djelimično zadovoljstvo izrazilo njih 10%. Putna infrastruktura 128. njihovo održavanje i sigurnost putnika. upravo u tom periodu su saobraćajnice prekrivene snijegom. Nezadovoljstvo se odnosi na cestovnu povezanost privrednih lokacija. što predstavlja jasnu sugestiju nadležnim strukturama da u narednom periodu moraju djelovati u cilju rješavanja ovog veoma važnog pitanja. 5. dok je 62% anketiranih djelimično zadovoljno. Čak 95% anketiranih je nezadovoljno. njih 57% izrazilo je djelimično zadovoljstvo redovnošću gradskog prijevoza u zimskom periodu. Rješavanje problema pristupnih puteva je veoma zančajno za privredne subjekte. te njihovu neredovnost. Uzroci nezadovoljstva i djelimičnog zadovoljstava su uglavnom broj vozila. Odatle i srazmjerno veliki broj anketiranih privrednih subjekata 33% je nezadovoljno. odnosno novim lokacijama koje nastaju i koje imaju značajne potrebe u smislu gradskog prijevoza. Uslugama GRAS-a od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata nezadovoljstvo je izrazilo 33%. 76 . zbog čestih dolazaka na javne lokacije. dok je 10% izrazilo djelimično zadovoljstvo. Održavanjem puteva. Putevi u padinskom dijelu (pogotovo u zimskom periodu) za 90% anketiranih privrednih subjekata su veoma loši. dok je njih 67% djelimično nezadovoljno.6. 129. dok je 38% izrazilo djelimično zadovoljstvo. te im veoma loša trenutna situacija otežava svakodnevno obavljanje poslova. Ovo pitanje je veoma važno za pojedine privredne subjekte sa područja općine. te nepostojanja adekvatnih pristupnih puteva. koja je u većini slučajeva potpuno nevidljiva. 67% je izrazilo nezadovoljstvo održavanjem puteva u zimskom periodu. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosilo na pješačke staze u blizini novih privrednih objekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. upravo zbog činjenice da prilaz do njihovih objekata uglavnom vodi preko sporednih saobraćajnica. bez stava je 5%. Djelimično zadovoljstvo trenutnom situacijom po pitanju cestovnih veza izmeñu pojedinih dijelova općine izrazilo je 66% anketiranih privrednih subjekata. uglavnom uzrokuje starost i neodržavanje vozila. Osvijetljenošću sporednih saobraćajnica. 131. kada većina zaposlenih odlazi na posao. 135. Ovo pitanje je veoma bitno za onaj dio poduzetnika koji se bavi transportom roba do maloprodajnih objekata i vlasnicima tih objekata. 132. te da je transport roba u pojednim dijelovima dana u potpunosti otežan. dok je u većini slučajeva veoma važna za rad svih privrednih subjekata. te obezbijediti potpunu sigurnost putnika u sredstvima javnog prijevoza. 90% privrednih subjekata je nezadovoljno. što stvara poteškoće u saobraćaju. dok je 5% izrazilo zadovoljstvo. Saobraćajnom signalizacijom. anketirani privredni subjekti su izuzetno nezadovoljni. 130. dok je 14% u potpunosti zadovoljno. Značaj ovog pitanja za privredne subjekte je veoma veliki i jasno su potencirali njegovo hitno rješavanje. kao jednim od veoma značajnih segmenata putne infrastrukture je djelimično zadovoljno 72% anketiranih. odnosno “uska grla” koja se stvaraju usljed povećane frekvencije saobraćaja. prema mišljenju anketiranih. Od ukupnog broja anketiranih. U ovom smislu potrebno je poboljšati vozni park. Pristupni putevi su od strane anketiranih označeni kao “uska grla”. koja nisu u stanju zadovoljiti potrebe vozila koja u toku dana dolaze na te lokacije.

Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 77 . 38% je izrazilo zadovoljstvo. posebno u smislu obezbjeñenja jednostavnijih i bržih procedura rješavanja administrativnih poslova u vezi privrednih subjekata. 5% smatra da nije. dok je 43% bez stava. 139. te da bi se na ovaj način pomoglo privrednim subjektima. dok je 10% nezadovoljno procedurama i brzinom rješavanja zahtjeva poslovnog sektora u općinskim službama. Administracija 138. dok je nezadovoljno 38% anketiranih. Djelimično zadovoljstvo je uglavnom uzrokovano pojedinačnim slučajevima zastoja u pojedinim procedurama. meñutim nisu se lično sreli sa slučajevima korupcije. Prioritetni problem za 71% anketiranih privrednih subjekata iz oblasti putne infrastrukture predstavlja održavanje puteva. 48% je izrazilo svoje djelimično zadovoljstvo. 5% smatra da jeste. NVO i dr.2. Djelimično zadovoljstvo se uglavnom odnosi na mišljenje anketiranih da se po ovom pitanju mora uraditi više u cilju dodatnog stimuliranja zapošljavanja. 5. Jasna poruka većine anketiranih je da općina mora više uraditi u smislu podrške razvoju privrednih subjekata. 140. Tržište rada i obrazovana radna snaga 144. Veliki broj onih koji se djelimično slaže sa ovom tvrdnjom je uzrok uopćenog mišljenja da je u svim strukturama vlasti prisutna korupcija. općina. 38% anketiranih je bez stava. 143. 14% je izrazilo zadovoljstvo. 5% anketiranih je zadovoljno. od ukupnog broja anketiranih. 145. Bez odgovora na ovo pitanje je bilo 10% anketiranih. Bez stava su oni koji nemaju nikakva saznanja o ovom problemu. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Zavoda za zapošljavanje. 142.3. 52% je izrazilo djelimično zadovoljstvo ljubaznošću i profesionalnošću općinskih službenika. programima podrške poslovnom sektoru u općini. dok je 14% nezadovoljno. dok je 5% bez stava o uključenošću poslovnog sektora u donošenju odluka na općinskom nivou. Cijenama administrativnih taksi i drugih davanja prilikom izdavanja potrebne dokumentacije poslovnom sektoru od strane općine. dok je 10% nezadovoljno.137. dok je 33% nezadovoljno. koje su imali anketirani prilikom rješavanja administrativnih procedura. djelimično je zadovoljno 52%. Djelimično zadovoljni smatraju da ovi programi moraju biti usklañeni sa stvarnim potrebama privrednih subjekata. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 5. Od ukupnog broja anketiranih. Uglavnom zbog saobraćajnih gužvi i visokih troškova amortizacije vozila. Podsticajnim programima za zapošljavanje odgovornih institucija. 90% je nezadovoljno. putem raznih podsticajnih programa i olakšica poslodavcima. jer uzrokuje česta kašnjenja u transportu i utiče na poslovanje. njih 47% smatra da je korupcija djelimično prisutna. njih 76% je djelimično zadovoljno. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 67% izrazilo je djelimično zadovoljstvo. 141. bez stava je 10%. Uzrok velikog procenta anketiranih privrednih subjekata bez stava je u neinformiranosti o programima prekvalifikacije i dokvalifikacije. Kapacitet saobraćajnica za 19% anketiranih predstavlja prioritetni problem. Većina anketiranih smatra da takse za pojedine zahtjeve mogu biti dosta niže. te stvaranja mogućnosti za nova investiranja. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. te nedovoljnim informacijama o načinima rješavnja pojedinih procedura i potrebnom dokumentacijom. Brojem i kvalitetom programa prekvalifikacije i dokvalifikacije. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je 24% nezadovoljno. 5% je djelimično zadovoljno. 71% je djelimično zadovoljno. Većina anketiranih smatra da općinske strukture moraju više sarañivati sa privrednim sektorom u cilju osiguranja što povoljnijeg poslovnog ambijenta. Djelimično zadovoljstvo se uglavnom zasniva na pojedinačnim slučajevima. Kantona.

u većini slučajeve. te su samim tim loši. dok je njih 10% bez stava. Brojem projekata razvoja poduzetništva. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 48% je nezadovoljno. Djelimično zadovoljstvo se odnosi na kvantitet odnosno ponudu radne snage. 151. Bez stava po ovom pitanju je 14% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 148. 5% anketiranih privrednih subjekata je zadovoljno radom Zavoda za zapošljavanje. 154. kako bi osposobili zaposlene za samostalno obavljanje poslova. nezadovoljstvo je iskazalo 5% anketiranih. nezadovoljstvo je izrazilo 38%. Djelimično zadovoljstvo se temelji na činjenicama anketiranih iz prakse prema kojima su kvalifikacije radne snage dovoljne za obavljanje poslova. Nezadovoljstvo se temelji na mišljenju anketiranih da ovi projekti moraju biti efikasniji i usmjereni na privredne djelatnosti koje imaju temalj za dalji razvoj. Postojećom poduzetničkom infrastrukturom na teritoriji općine. dok je 5% iskazalo zadovoljstvo. dok je 14% nezadovoljno. Saradnjom izmeñu poslovnog i javnog sektora vezano za pitanje identificiranje potreba za radnom snagom. dok je 19% izrazilo djelimično zadovoljstvo programim edukacije za zapošljavanje i samozapošljavanje. 149. Nezadovoljstvo se temelji na činjenici da identificiranje za potrebnom radnom snagom koje počne od privrednog sektora u cilju dodatnog zapošljavanja uglavnom ne nailazi na podršku javnog sektora. bez stava je 19% anketiranih privrednih subjekata. Djelimično zadovoljstvo je iskazalo njih 19%. bez stava je 72% anketiranih. upoznati sa programima stipendiranja deficitarnih zanimnja. Nezadovoljstvo se temelji na tvrdnjama poslodavaca da Zavod za zapošljavanje nema aktivan stav i da se u većini slučajeva bavi evidentiranjem broja nezaposleni. Mišljenje većine anketiranih je da se podrška zapošljavanju mora povećati. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 29% je izrazilo svoje nezadovoljstvo radom Zavoda za zapošljavanje. bez stava je njih 33%. dok je 10% nezadovoljno. djelimično zadovoljstvo kvalifikacijama i vještinama radne snage izrazilo je 52%. umjesto da radnom snagom koja će zadovoljiti potrebe poslodavaca. dok je kvalitet odnosno realna upotrebljivost radne snage u većini slučajeva nedovoljna. dok je 10% izrazilo zadovoljstvo. Anketirani privredni subjekti koji su izrazili djelimično zadovoljstvo bi takoñer željeli da zavod za zapošljavanje bude aktivniji u rješavanju problema poslodavaca i slobodne radne snage. meñutim njihove realne vještine ne zadovoljavaju potrebe svakodnevnog obavljanja poslova. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je 48% nezadovoljno. 147. 155. ovo djelimimično zadovoljstvo se uglavnom odnosi na zanatska zanimanja. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. bez stava je 33% anketiranih privrednih subjekata. 10% zadovoljno. Anketirani privredni subjekti nisu. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je 5% bez stava. djelimično zadovoljstvo je iskazalo 33% anketiranih. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 47% je nezadovoljno. Nezadovoljni privredni subjekti tvrde da ovi programi u većini slučajeva nemaju rezultate koji se očekuju. te da nadležne ustanove moraju aktivnije sudjelovati u rješavanju problema zapošljavanja. 78 . Programima stipendiranja deficitarnih zanimnja djelimično je zadovoljno 14% anketiranih privrednih subjekata. 61% je izrazio svoje djelimično zadovoljstvo. 152. 33% djelimično zadovoljno. Privredni subjekti bez stava po ovom pitanju uglavnom nisu upoznati sa programima. djelimično zadovoljstvo je izrazilo 19%. djelimično zadovoljstvo se bazira na mišljenju da programi moraju biti brojniji i konkretniji. Privredni subjekti koji su bez stava uglavnom nisu upoznati sa projektima. 67% je izrazilo svoje nezadovoljstvo saradnjom poslovnog sektora i obrazovnih institucija po pitanjima potreba poslovnog sektora za radnom snagom sa specifičnim znanjima i vještinama i prilagoñavanjem obrazovnih institucija tim potrebama.146. 150. 85% je iskazalo svoje djelimično zadovoljstvo dostupnošću radne snage. 153. djelimično je zadovoljno 57% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Djelimično nezadovoljstvo se temelji na mišljenju da projekti moraju biti brojniji i pristupačniji. bez stava je 5%. Nezadovoljstvo se temelji na činjenici da programi stipendiranja nisu u potpunosti prilagoñeni potrebama privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. bez stava je njih 33%. Većina poslodavaca suočava se sa neophodnošću dodatnih treninga uz rad. 48% je izrazilo svoje nezadovoljstvo finansijskom podrškom zapošljavanju.

167. 71% smatra. 159. dok 14% anketiranih preferira pisane medije. 166. 163. Ovo je jasan pokazatelj da bi se sve informacije koje su u vezi važnih općinskih pitanja za privredne subjekte trebale pojaviti na televiziji i radiju. prema tvrdnjama anketiranih potrebno je da općina nudi informacije privrednim subjektima. 33% je izrazilo svoje djelimično nezadovoljstvo. dok je 33% anketiranih bez stava.5. moraju tražiti informacije. 47% je izrazilo svoje djelimično zadovoljstvo objavljivanjem važnih općinskih informacija vezano za poslovni sektor u sredstvima javnog informiranja. uglavnom. Informacijama i uputama koje traže od općinskih službi od ukupnog broja anketiranih svoje zadovoljstvo je iskazalo 33%. dok je bez stava 5% anketiranih. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 57% je djelimično zadovoljno. 161. svoje zadovoljstvo je iskazalo 52%. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata djelimično zadovoljstvo brojem i distribucijom printanih materijala izrazilo je 43%. Bez stava su oni privredni subjekti koji nisu upoznati niti sa brojem niti sa distribucijom općinskih printanih materijala 158. djelimično zadovoljstvo je iskazalo 19%. te na način koji zadovoljava privredne subjekte (uglavnom putem javnih medija) 157. 53% ne bi podržalo uspostavljanje lokalne televizije. dok je 5% bez stava. Djelimično zadovoljstvo se temelji na činjenici da privredni subjekati. dok je nezadovoljno 5% anketiranih. dok je zadovoljno 5% anketiranih. 14% bi podržalo uspostavljanje lokalne televizije. 38% anketiranih je izrazilo svoje nezadovoljstvo. nezadovoljstvo je izrazilo 14% anketiranih. da su u finansijskom pogledu u odnosu na isti period prošle godine u istoj situaciji. 162. 19% smatra da su u boljoj situaciji.5. dok 81% ne prima općinski bilten. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 19% prima općinski bilten. 79 . Nezadovoljstvo se temelji na činjenici da je broj susreta nedovoljan da bi se riješili problemi koje imaju privredni subjekti. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. bez stava je 38%. Naime. za njih 71% ukupna prodaja roba/usluga u zadnjih dvanaest mjeseci je ostala ista. 164. kontinuirano i redovno. uzimajući u obzir sveukupno poslovanje kompanije.4. kako bi privredni subjekti imali jasnu predstavu o planiranim aktivnostima. dok je bez stava 29% anketiranih privrednih subjekata. Općinskom WEB stranicom od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 19% je izrazilo svoje nezadovoljstvo. 5. 19% je izrazilo svoje zadovoljstvo. Ocjena poslovnog okruženja 165. Djelimično zadovoljstvo se temelji na činjenici da broj informacija trebao da bude veći i sadržajniji. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. U narednoj godini rezultati poslovanja kompanija u finansijakom pogledu za 81% anketiranih će ostati isti. 81% kao oblik informiranja preferira televiziju i radio. 160. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. za 24% anketiranih privrednih subjekata ukupna prodaja se povećala. 14% pretpostavlja da će u narednoj godini ostvariti bolje rezultate. neposredne sastanke preferira 5% anketiranih privrednih subjekata. kako bi stigli do većine svoje ciljne publike. Informisanje 156. 10% je zadovoljno. djelimično zadovoljno je 62% anketiranih. dok 10% smatra da su u lošijoj situaciji. 48% je izrazilo svoje nezadovoljstvo brojem susreta predstavnika poslovnog sektora i predstavnika općinske administaracije. bez stava je 19% anketiranih. dok 5% smatra da će rezultati u narednoj godini biti lošiji. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok se za 5% anketiranih privrednih subjekata smanjila.

Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. za njih 57% su općinski programi podrške razvoju poslovnog sektora uglavnom dobri.168. aktivnosti na rješavanju problema nezaposlenosti kroz razne 80 . dok je za 10% anketiranih bolja u odnosu na isti priod prošle godine. 33% ne dobija informacije. droge i drugih negativnih pojava. i to u kontekstu velike stope nezaposlenosti koja utiče na nizak životni standard grañana. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok 33% anketiranih očekuje da se prodaja poveća. U tom smislu. 5% je upoznato sa općinskim programima podrške razvoja poslovnog sektora. za 48% anketiranih privrednih subjekata su iste. 170. za njih 85% naplaćena realizacija u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isti period prošle godine je ista. što u svakom slučaju navodi na zaključak da privredni subjekti predviñaju porast tržišta i dalji razvoj. 57% anketiranih privrednih subjekata je djelimično upoznato. 176. 169. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Obaveze po osnovu plaćanja poreza i doprinosa u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isti period prošle godine. dok 52% anketiranih privrednih subjekata smatra da je loše vrijeme da se dodatno investira u poslovnu djelatnost. te se može zaključiti da nije bilo drastičnih pozitivnih ni negativnih promjena u poslovnom okruženju. dok 5% anketiranih očekuje da će se broj zaposlenih u njihovim kompanijama u narednih šest mjeseci povećati. za 19% anketiranih uglavnom loši. no svi njihovi trenutni pokazatelji govore da se ovi uslovi nisu promijenili u odnosu na prošlu godini. 177. njih 95% smatra da su uvjeti za poslovanje na teritoriji općine isti u odnosu na prošlu godinu. Prema mišljenu anketiranih privrednih subjekata. dok prema mišljenu 24% anketiranih privrednih subjekata ovi programi i ne postoje. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 53% informacije o razvojnim planovima općine dobija putem sredstava javnog informisanja. ZAKLJUČCI SA PREPORUKAMA Prema rezultatima istraživanja. 14% informacije dobija od općine. dok je za 5% anketiranih privrednih subjekata uglavnom loša. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 178. 48% smatra da je dobro vrijeme da se dodatno investira u poslovnu djelatnost. Općinska administracija je za 95% anketiranih uglavnom dobra. 172. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Bitan pokazatelj je da niko od anketiranih ne očekuje da se prodaja njegove kompanije smanji. prvih šest mjeseci ove godine je relativno kratak period za potpunu ocjenu poslovnog okruženja. za 19% anketiranih privrednih subjekata su manje. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. za 85% broj zaposlenih je ostao isti u odnosu na isti period prošle godine. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 100% procjenjuje svoje poslovanje na nivou kapaciteta. 67% očekuje da će prodaja roba/usluga u njihovoj kompaniji u narednih dvanaest mjeseci ostati ista. Sadašnji nivo poslovanja s obzirom na raspoložive kapacitete od ukupnog broja anketiranih. za 5% anketiranih je lošija. za 10% anketiranih broj zaposlenih se povećao. 179. 95% smatra da će broj zaposlenih u njihovim kompanijama ostati isti u narednih šest mjeseci. glavni problem je ekonomsko – socijalne prirode. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 173. dok se za 5% anketiranih broj zaposlenih smanjio. 180. dok 38% anketiranih privrednih subjekata nije upoznato sa programima podrške razvoja poslovnog sektora. To pogoduje povećanom stepenu kriminala. dok je gubitak ostvarilo 10% anketiranih. 171. dobitak je ostvarilo 90%. 6. Od ukupnog broja anketiranih. 175. 174. dok su za 33% anketiranih veće. dok 5% smatra da su uvjeti bolji.

neophodni su projekti unapreñenja kvaliteta održavanja zajedničkih prostorija. poboljšanje kulture življenja. U mjesnim zajednicama Švrakino Selo III. Visok procenat nezadovoljih ispitanika promocijom sporta navodi na zaključak kako je promocija sporta nedovoljna te bi postojećim programima promocije trebalo dodati nove. Naselje heroja-Sokolje. te se može zaključiti da prepoznati nedostatak prostora za kulturno-zabavne aktivnosti predstavlja odreñenu vrstu prepreke za razvoj kulture u općini. te je broj i kvalitet istih potrebno povećati. podršku malim i srednjim preduzećima. Kultura življenja od strane ispitanika je prepoznata kao začajan problem i u tom smislu bi općina u narednom periodu trebala da posveti pažnju poboljšanju kulture življenja kod grañana kroz projekte promocije kulturnih vrijednosti te edukativnim programima. logično se nameće zaključak da je unapreñenje školskih obrazovnih programa potrebno. Buča Potok i Naselje heroja-Sokolje se trebaju razvijati programi unapreñenja ureñenja zelenih površina i parkova. te da je 1/3 djelimično zadovoljna. Kulturu stanovanja potrebno je unaprijedi. te poboljšanje opće sigurnosne situacije u općini (smanjenje kriminala). značajan procenat djelimično zadovoljnih grañana ukazuje na potrebu odreñenih aktivnosti poboljšanja u ovoj oblasti i u ostalim dijelovima općine. te da je 25. U mjesnim zajednicama Dolac. Postoji potreba i za dodatnim kulturno-zabavnim manifestacijama koje će zajedno sa postojećim obogatiti program kulturno-zabavnih manifestacija za grañane. Projekti unapreñenja kulture življenja su preporučeni radi unapreñenja kulture stanovanja u općini. poboljšanje ambijenta za življenje i poslovnje trebalo bi ostvariti rješavanjem identificiranih glavnih problema grañana. Dolac. a sve u cilju rješavanja problema nezaposlenosti. pa ni po pitanju uključenosti djece i omladine u rad sportskih klubova. Potrebno je i unaprijediti distribuciju općinskih info printanih materijala. te da bi u tom smislu trebalo poduzeti aktivnosti na podizanju svijesti grañana vezano za očuvanje istih. Visok procenat nezadovoljstva trenutnim sportskim kapacitetima ukazuje na potrebu izgradnje sportskih objekata. navode na zaključak o potrebi razvijanja preduzetničke infrastrukture u općini. S obzirom na visok nivo nezadovoljstva održavanjem zajedničkih prostorija. Kako je procenat djelimično zadovoljnih ispitanika 81 . Briješće i Dobroševići trebalo bi se raditi na unapreñenju komunalne higijene. i projektima poboljšanja klime za investiranje i poslovanje trebaju da budu prioritet u narednom periodu. Buča Potok. kako samostalne tako i zajedničke. Prema rezultatima istraživanja. možemo reći da bi programe individualne i kolektivne stanogradnje trebalo razvijati u narednom periodu. Trenutni programi za zapošljavanje i samozapošljavanje su nedovoljni za rješavanje problema nezaposlenosti. Takoñe.oblike projekata za podršku zapošljavanju. u saradnji sa zvaničnim policijskim organima i nevladinim sektorom. a koji su prepoznati od strane ispitanika tokom istraživanja. biltena i drugog Broj javnih nastupa općinskih zvaničnika trebalo bi povećati Ljekarske usluge primarne zdravstvene zaštite trebale bi se unaprijediti u odreñenim segmentima Visok stepen nezadovoljstva kao i značajan procenat djelimično zadovoljnih ispitanika. Prostori za kulturno-zabavne aktivnosti nedovoljni su da zadovolje potrebe grañana. Stanje u oblasti sporta nije zadovoljavajuće genaralno. te bi se u tom smislu ovom pitanju u narednom periodu trebalo pristupiti na organiziran način. droge i korupcije. S obzirom da je ¼ ili 25% ispitanika nezadovoljno. Vezano za probleme kriminala. možemo zaključiti da se suzbijanju kriminala treba povetiti značajno mjesto u aktivnostima općine kroz razne programe i projekte.5% djelimično zadovoljno programima individualne i kolektivne stanogradnje. Obzirom da je ¼ ispitanika nezadovoljna školskim obrazovnim programima. odnosno aktivnostima na kreiranju mogućnosti za zapošljavanje.

Naselje heroja Sokolje. Potrebno je i ostvariti veći nivo uključivanja grañana u proces odlučivanja u općini. a posebno rubnih djelova općine Stanje vodosnabdijevanja je zadovoljavajuće. u narednom periodu predlažemo planiranje novih lokacija za individualno i kolektivno stanovanje. S obzirom na značajan procenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih ispitanika vezano za dostupnost lokacija za izgradnju novih individualnih i kolektivnih objekata za stanovanje. Posebno je to izraženo u mjesnim zajednicama Naselja heroja . Briješće. a da je u nekim područjima potrebno unapreñenje usluga. ali da to tek djelimično zadovoljava potrebe grañana u smislu pomoći općine u rješavanju njihovih problema. Na osnovu rezultata ankete. dolazimo do zaključka da bi aktivnosti unapreñenja komunalne higijene trebalo provesti zapravo u svim dijelovima općine. ali i da očekivanja grañana u pogledu poboljšanja ambijenta za življenje nisu u potpunosti zadovoljena. S obzirom na rezultate možemo reći da je zadovoljstvo uslugama JKP “Toplane Sarajevo” dosta dobro. Dodamo li tome takoñe značajan procenat nezadovoljnih ispitanika. Rubne dijelove općine potrebno je pokriti većim brojem vozila ili novim linijama gradskog saobraćaja 82 . što kreira potrebu za kontinuiranim aktivnostima općine na ovim poslovima. dok je u rubnim djelovima općine znatno veći procenat nezadovoljstva. Potrebno je i planirati proširenje parking-prostora izgradnjom podzemnih ili nadzemnih parking-etaža na već postojećim parkinzima. Rezultati istraživanja pokazuju i da općina radi na poboljšanju ambijenta za življenje.najveći. Dobrinja B itd. s obzirom na značajan procenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih ispitanika. Značajan procenat djelimično zadovoljnih ispitanika navodi na zaključak da je općina angažirana na rješavanju potreba grañana. kao i otklanjanje eventualnih prepreka za veće uključivanje grañana u proces odlučivanja u općini. te se za ta područja preporučuje izgradnja adekvatnog vodovoda. Preporučujemo edukaciju službenika na temu «Odličnost usluga klijentima» koja tretira pitanja odnosa službenika prema klijentima u smislu povećanja zadovoljstva klijenata. Potrebno je i raditi na unapreñenju putne infrastrukture u definisanim dijelovima općine. Potrebno je i povećati broj kontejnera ili povećati broj sedmičnog odvoženja otpada. pogotovo u rubnim djelovima općine. te bi u tim dijelovima općine saobraćajnu signalizaciju trebalo unaprijediti. Pristupni putevi javnim objektima su zadovoljavajući. s tim da pojedina rubna područja općine imaju otežano vodosnabdijevanje. Natpolovična većina nezadovoljnih ispitanika ukazuje na potrebu unapreñenja procedura i brzine rješavanja zahtjeva grañana u općinskim službama. Ovakvi rezultati ukazuju na potrebu daljeg profesionalnog usavršavanja općinskih službenika koji su u direktnom kontaktu sa grañanima. Saobraćajna signalizacija je na zadovoljavajućem nivou naročito u urbanim djelovima općine. U naseljima Dobroševići. Osvijetljenost sporednih saobraćajnica treba unaprijediti. Potrebno je unapreñenje održavanja puteva u zimskom periodu. možemo da zaključimo da je stanje po pitanju javne rasvjete u općini zadovoljavajuće. potrebno je izgraditi adekvatnu kanalizacionu infrastrukturu. s tim da su odreñena poboljšanja potrebna u gore pomenutim mjesnim zajednicama. Visok procenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih grañana ukazuje na potrebu kvalitetnije održavanja puteva na teritoriju općine. možemo da zaključimo da grañani očekuju veću angažiranost općine u rješavanju svojih problema. a na nekim lokacijama potrebna su unapreñenja.Sokolje i Dobroševići gdje postoji potreba za proširenjem kapaciteta lokalnih vodovoda.

SWOT ANALIZA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO 83 .6.

SWOT analiza Općine Novi Grad Sarajevo Snage -geoprometni položaj. slaba kontrola -poplave. pogodnost dostupnosti zajed.v. transport. ima Najveći procenat učešća stanovništva u ukupnoj populaciji KS. pozitivna stopa prirasta stanovništva -postoje privredne zone za smještaj malih i srednjih Preduzeća. -nedovoljno razvijeno partnerstvo sa poslovnim sekt. finansija i dr. -samo dio željezničkog saobraćaja u funkciji -zagañenje starim vozilima -smeña industrijska zona sa zastarjelim kapacitetima. nauke i naučno-istraživačkog rada. zdravstvene zaštite.Rizici -nedefinisana raspodjela javnih prihoda -odlazak mladih i nizak procenat prirasta stanovništva -ovisnost o uvozu gasa i drugih energenata -povećanje procenta starijeg stanovništva -povećanje procenta stanovništva u stanju socijalne potrebe -visoka zaduženost privrede -bespravna gradnja -rad na crno -nedosljedna primjena zakona. tvornicama u stečaju ili pred stečajem -visoka zaduženost privrede -rad na crno -neefikasne inspekcije -kod grañana nedostatak poduzetničke svijesti -struktura državnih službenika i namještenika -nedostatak kreativnih razvojnih podsticaja -otežano planiranje i nedostatak strategija po oblastima -nedostatak finansijskih projekcija za provedbu plan. saobraćajna povezanost sa drugim općinama Kantona Sarajevo i širom makroekonomskom regijom -pripada administrativno i funkcionalno glavnom gradu BiH. kulture. centar obrazovanja. -povećanje energetske efikasnosti na svim nivoima: proizvodnja. -stanovništvo. proizvodne i uslužne djelatnosti -velik stambeni fond -glavno sjedište elektronskih medija -poljoprivredno i šumsko zemljište na ograničenim površinama -povoljni terenski uslovi za prostorni razvoj – manji nagib terena u odnosu na KS -povoljan ambijent za investiranje -struktura općinskih programa usmjerena na zajednicu -racionalna lokalna administracija i certificirana sa ISO 9001 za visok standard usluga -Imidž Općine Mogućnosti -važna geoprometna pozicija na koridoru V-c -obrazovani kadrovi -ekonomski i okolinski prihvatljiva industrija u privrednim zonama i izgradnja infrastrukture u privrednim zonama -jačanje privatnog poduzetništva -izgradnja kapaciteta društvene infrastrukture -općina – sajamski. tranzitni položaj. području koncentracije ekonomskih potencijala. klizišta -nebriga nadležnih institucija -nefunkcionisanje prečistaća otpadnih voda -nedostatak komunalne infrastrukture -skupo ureñenje komunalne infrastrukture -nerazvijenost civilnog društva -poremećeni kriteriji društvenih vrijednosti -nesinhronizovane reforme 84 . od svih općina u KS. uključivanje željezničkog saobraćaj u javni gradski i prigradski prijevoz -dogradnja cestovne mreže -stavljanje u funkciju ureñaja za prečišćavanje otpad. trgovački i uslužni centar regije -valorizacija kulturnih i historijskih potencijala u razvoju turizma -povećanje kapaciteta javnog saobraćaj -veća iskorištenost željezničkog saobraćaj. distribucija i potrošnja energije -dostupnost institucija i istraživanja -provoñenje partnerskih projekata -snaga informisanja Slabosti -nestabilnost terena u padinskim dijelovima općine i pojava klizišta. prije svega padinskih područja Općine -visoka stopa nezaposlenosti stanovništva i povećane socijalne potrebe -usitnjenost poljoprivrednih posjeda i nedostatak obradivog zemljišta -uzurpiranost zemljišta bespravnom gradnjom -ograničena prohodnost saobraćajnica. infrastrukture -pripada najrazvijenijem kantonu u FBiH. -nepostojanje ureñenih zemljišnih knjiga Prijetnje . prije svega zbog bespravne gradnje -neureñena riječna korita -nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom.

geoprometni položaj.administrativne prepreke .jeftina industrijska radna snaga . motiv.SWOT analiza po oblastima Općine Novi Grad Sarajevo SNAGE a) GEOGRAFSKI POLOŽAJ .pripada najrazvijenijem kantonu u FBiH.mogućnost maksimalnog angažovanja talentiranih ljudi «rezervoar» talenata .još uvijek zdrava voda .ima najveći procenat učešća stanovništva u ukupnoj populaciji KS.pripada administrativno i funkcionalno glavnom gradu BiH.dobra suradnja institucija na lokalnoj razini .pozitivna stopa prirasta stanovništva .tradicija i iskustvo u metaloprerañivačkoj.radne navike .korupcija .tvornicama u stečaju ili pred stečajem .nepovoljan poslovni ambijent . zdravstvene zašite.marljivost. području koncentracije ekonomskih potencijala.volja.raspoloživa radna snaga (prepoznatljivost u BiH kao najveće lokalno tržište radne snage) .nedovoljno razvojnih programa i ulaganja u razvoj novih proizvoda 85 .solidna komunalna infrastruktura . potencijal .neznatna ulaganja u istraživanja i razvoj . . znanje.niža marginalna cijena življenja . .prilagodljivost .Industrija u centralnom području općine .iznadprosječna obrazovna struktura u odnosu na FBIH .poduzetnički duh. tranzitni položaj.pojedinačna organiziranost .prometna povezanost .razvijenost financijskih institucija . b) LJUDSKI POTENCIJALI . tekstilnoj industriji i grañevinarstvu . posebno u oblastima trgovine.visoka zaduženost privrede . nepovjerenje prevelika samokritičnost i kritičnost -pesimizam nedovoljno se potiče rad mladih (institucionalno) nema solidarnosti prema pravim vrijednostima (ljudi sa znanjem) .trend rasta obima poslovanja i zapošljavanja SLABOSTI a) GEOGRAFSKI POLOŽAJ b) LJUDSKI POTENCIJALI visoka stopa nezaposlenosti stanovništva značajan nivo populacije sa niskim obrazovanjem jedan zaposleni izdržava 6 osoba rad na crno specijalistička znanja nedosljednost.nedostatak poduzetničkog obrazovanja . dobri preduvjeti za kombinovani promet . grañevinarstva i metaloprerañivačke industrije . gostoljubivost . finansija i dr.počinje bankarska konkurencija . kulture.neefikasne inspekcije .stipendiranje nadarenih učenika i studenata c) POSLOVNA KLIMA I INFRASTRUKTURA .dinamičan razvoj malih i srednjih preduzeća u privatnom vlasništvu. .smeña industrijska zona sa zastarjelim kapacitetima. .saobraćajna povezanost sa drugim općinama Kantona Sarajevo i širom makroekonomskom regijom .značajno smanjenje industrijskih-izvoznih kapaciteta .neizgrañena poduzetnička infrastruktura .nepotizam zastarjeli mentalni sklopovi nema dovoljne spremnosti grañana za realizaciju «zajedničkih interesa» iskorištenost visokoobrazovanih i ostalih kadrova kao potencijala razvoja negativna kadrovska selekcija ponavljanje tuñih grešaka (jalovo oponašanje) odljev kadrova odlazak mladih informatička nepismenost nema popisa kadrova i njihovih znanja neravnopravnost spolova visoka gustina naseljenosti neznatna ulaganja u obrazovanje magistara i doktora nauka nema programa doživotnog učenja - c) POSLOVNA KLIMA I INFRASTRUKTURA . .

.) politika upravljanja zemljištem i praksa urbanističkog i regulacionog planiranja nisu usklañene sa potrebama razvoja odsustvo programa prekvalifikacije. dodatne stručne i poslovne obuke neiskorištenost potencijala u urbanom turizmu nizak stepen pokrivenosti uvoza izvozom privredni potencijali skoro u potpunosti blokirani visokim cijenama energenata i ureñenja zemljišta 86 .riješen sustav zbrinjavanja otpada . prepoznatljivost kulturni potencijal.snage definisane u LEAPU f) OSTALO . nema novih preduzetničkih inicijativa i poslovnih ideja Nepovoljna postojeća privredna struktura Negativni ekonomski i socijalni efekti privatizacije Izrazito negativni poslovni trendovi većine privatizovanih preduzeća (posebno izraženi u velikom smanjenju obima poslovanja i zaposlenosti) Novi vlasnici ne ispunjavaju obaveze preuzete privatizacijom Gubitak tehnologija.uspješni primjeri zajedničkih ulaganja i mješovitog domaćeg i inostranog kapitala .rastuća lokalna energija i motivacija u uspostavljanju partnerstva javnog. obrazovni centri.općina dio glavnog grada .jaka motivacija za unapreñenje . nauke i naučno-istraživačkog rada .prostorni potencijal za razvoj privrede .jačanje obrazovanja e) EKOLOGIJA .jačanje obrazovanja d) KULTURA.osnovan Centar za razvoj biznisa .dovoljno mogućnosti za plansko širenje općina .centra obrazovanja. poduzetnici.potencijal predstavljanja općina na internetu .Općina – trgovačko uslužni centar regije .povoljni terenski uslovi za prostorni razvoj – manji nagib terena u odnosu na KS . nauke i naučno-istraživačkog rada ..lokalna uprava postaje istinski servis grañana i partner privredi .potencijalni centar za trgovinu i razvoj .briga za okoliš (urañen LEAP) .jeftini troškovi korištenja prostora .poželjna životna i radna sredina . posebno u segmentu malih i srednjih preduzeća Negativna lokalna percepcija preduzetništva i preduzetnika Nedostatak organizovane saradnje i komunikacije Slaba infrastruktura za podršku poslovanju.relativna razvijenost poduzetništva i obrtništva . posebno za dostizanje tehničkih standarda (ISO standardi.Vidljiv napredak u kvalitetu pružanja usluga (ISO 9001:2000) . nepoštivanje donesenih zakona.Industrijski objekti koji se trenutno koriste malo ili nikako .glavno sjedište medija g) OPĆINSKA UPRAVA .. nepovoljni krediti saglasnost mišljenja i stavova o ključnim pitanjima odlučujućim za razvoj nema informacija o prikupljanju lokalnih poreza neureñene poslovne zone zastoj u stvaranju novih preduzeća.centra obrazovanja. privatnog i nevladinog sektora.postojeće i planirane poduzetničke zone .uspostavljene poslovne veze sa inostranim partnerima . SPORT I REKREACIJA identitet sredine.pogodnost dostupnosti zajedničke infrastrukture . financijske institucije) važnih za razvoj nizak nivo opremljenosti škola (ne)saglasnost mišljenja i stavova o ključnim pitanjima odlučujućim za razvoj nedovoljna informiranost poduzetnika i stanovništva nedosljednost pravnog sustava. nasljeñe. nedostatak usmjerenosti nedovoljno razvijena turistička infrastruktura nedostatak strategije razvoja nadstranačkog karaktera nedovoljno poticanje obrtništva bankarstvo-neprihvaćanje rizika. kadrova i radnih mjesta Nedovoljna samoorganizovanost privatnog sektora. . CE znak.profiliranje po mjeri čovjeka - - - - - - nedovoljna podrška poduzetničkim idejam nepovezanost faktora (lokalna samouprava. tradicija arheološko nalazište Olimpijska naselja Dobrinja i Mojmilo općina dio glavnog grada .veliko lokalno tržište .znatan stambeni fond .

nesreñenost zemljišnih knjiga .nedostatak kulturnih.nepostojanje statistički baza za praćenje i upravljanje lokalnim razvojem . .nema osmišljenih projekata .uzurpiranost zemljišta bespravnom gradnjom .) . rekreacijskih sadržaja .nezadovoljavajuća cestovna infrastruktura .nepostojanje komunalno opremljene poduzetničke zone .. REKREACIJA .nema osmišljenih projekata koji bi osigurali dohodovnost i povezanost s turističkom ponudom . sport i rekreaciju .nema većih dogañaja .Nepostojanje zaobilaznice oko općine . neadekvatna raspodjela PDV-a nedovoljna saradnja sa NVO sektorom nema lokalne razvojne agencije mal uticaj mladih na donošenje odluka na nivou Općine neizgreñen ambijent za volonterski rad - - 87 . sportskih.nestabilnost terena u padinskim dijelovima Općine i pojava klizišta prije svega zbog bespravne gradnje .stara komunalna infrastruktura .nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom prije svega padinskih područja .ograničena prohodnost saobraćajnica.nedovoljna funkcionalna i organizacijska povezanost .samo dio željezničkog saobraćaja u funkciji .nedostatak objekata za kulturu.teritorijalna ograničenost d) KULTURA.«Općina –velika spavaonica» . SPORT.nekorištenje kulturnih i povijesnih dobara (tunel spasa….nevalorizovana olimpijska naselja e) EKOLOGIJA slabosti definisane u LEAP-u f) OSTALO povećane socijalne potrebe nema lokalne (općinske) TV i radija g) OPĆINSKA UPRAVA nedovoljna financijska podrška viših nivoa budžetu.

RIZICI KANTONALNO.strukom).dogradnja cestovne mreže . nizak životni standard i slaba kupovna moć stanovništva .opća nelikvidnost i nezaposlenost .nedovoljan stepen decentralizacije .skupa administracija .važna geoprometna pozicija na koridoru V–c .MOGUĆNOSTI KANTONALNO.negativni ekonomski i socijalni efekti privatizacije . transport.decentralizacija . globalizacija .nepovoljna kreditna sredstva . smanjeno lokalno tržište.podrška razvoju privrede kroz grantove za dodatno zapošljavanje .razvoj izvozne orijentacije i izvoznog potencijala privrede .spor proces reformi u svim sferama .minimizirana uloga općina .administrativne i regulativne barijere .opšta privredna nelikvidnost .nema osmišljenog nadzora nad poslovanjem .domaće tržište ne prati globalna kretanja .neorganiziranost države uprave (nestručnost.skupa električna energija i svi drugi energenti .nepovoljno poslovno okruženje u BiH .nepodsticajno finansijsko okruženje .naseljenost .negativni efekti otvaranja privrede i globalizacije .potencijal mladih ljudi . globalizacija ..poduzeća . finansijskih i investicionih shema usmjerenih izvozu .ne postoji podrška izvoznih aktivnosti ( nema adekvatne podrške banaka) .promocijom privrednih potencijala aktiviranje neiskorištenih unutrašnjih resursa . privatnog i nevladinog sektora aktivno učešće u projektima regionalnog razvoja i pristup evropskim predstrukturnim fondovima .vezivanje naše privredne infrastrukture za gospodarsku infrastrukturu EU .ovisnost o uvozu gasa i drugih energenata .uvoñenje EURA .formiranje partnerskih odnos izmeñu javnog i privatnog sektora .stalno stručno i poslovno usavršavanje na konceptu cjeloživotnog učenja PRIJETNJE . distribucija i potrošnja energije LJUDSKI POTENCIJALI . ideja i inovacija .neodlučno djelovanje meñunarodnih organizacija za obnovu i razvoj .pogoršavanje opće ekonomske i egzistencijalne situacije (nezaposlenost.jačanje partnerstva javnog. siromaštvo.dobra obrazovna struktura .razvoj malih preduzeća kroz trening i inkubatorski razvoj .sustavno poticanje i promoviranje poduzetništva.tretiranje kao objekta tuñih strategija . neefikasnost . NACIONALNO I GLOBALNO POSLOVNO OKRUŽENJE .ugled postojećih privrednih subjekata ..dostizanjem poslovnih i tehničkih standarda EU . REGIONALNO.brojni radnici su plaćeni "na crno" .zakonska regulativa (politika dominira nad .integracija.integracija.nedosljedna zakonska regulativa .zastoji u privatizaciji i prestrukturiranju strateških preduzeća .nepoznavanje prednosti integracije prema EU .regionalno povezivanje .privlačenje mladih i obrazovanih ljudi i dijaspore .povećanje kapaciteta mreže javnog saobraćaja .politička klima koja podržava ulaganje i razvoj .neusklañenost programa stručnog obrazovanja sa potrebama privrede 88 .veća iskorištenost željezničkog saobraćaja i uključivanje željezničkog saobraćaja u javni gradski i prigradski prijevoz .ekonomski i okolinski prihvatljiva industrija u privrednim zonama i izgradnja infrastrukture u privrednim zonama .nedefinirana uloga lokalne zajednice u privrednoj sferi .dijaspora .visoka zaduženost privrede .skupe telekomunikacione usluge .sporo prestrukturiranje privrednog sistema .promocijom novih trgovinskih.). REGIONALNO.stavljanje u funkciju ureñaja za prečišćavanje povećanje energetske efikasnosti na svim nivoima: proizvodnja.pozitivni efekti globalizacije .prevelika centralizacija poreznog i financijskog sustava .nepodnošljivo visok udio «sive ekonomije» u BiH .pravna i politička nestabilnost . NACIONALNO I GLOBALNO POSLOVNO OKRUŽENJE . birokratizam) .

valorizacija kulturnih i historijskih potencijala u razvoju turizma .informatička nepismenost .OSTALO .institucionalno jačanje NVO sektora LJUDSKI POTENCIJALI .razvoj civilnog društva .odliv mladih obrazovanih ljudi OSTALO masovne epidemije poplave. klizišta globalne klimatske promjene etnički sukob slab javni prijevoz siromašno opremljeni domovi zdravlja nerazvijen NVO sektor dominacija politike u svemu 89 .jeftina radna snaga .

II VIZIJA I KOMPARATIVNE PREDNOSTI OPĆINE 90 .

čvrst otpad. komunalnu infrastrukturu. može se posmatrati kao temelj za identifikaciju komparativnih prednosti i kao ulazni podatak za strateške orijentacije. Svaka mogućnost (prilika) koja proizlazi iz SWOT analize i koja je obuhvaćena snagama. povećanje energetske efikasnosti -Uspostavljen sistem socijalne brige i podsticaja za najugroženije kategorije -Lokalne inicijative -Razvijeno civilno društvo KOMPARATIVNE PREDNOSTI Analiza strategije snaga i prilika (strategija maxi – maxi) daje pokazatelje za identifikaciju komparativnih prednosti. širok spektar obrazovanosti stanovništva. sjedište elektronskih medija -Kulturni i historijski potencijal za razvoj turizma -Kapaciteti javnog saobraćaja -Prostorne mogućnosti -Velike zelene površine 91 . trgovačko-sajamski centar BiH na koridoru V-c. Općina ima razvijenu prometnu. -Geostrateški položaj izražen putem komunikacijskih veza (putevi. predstavlja područje modernih urbanih cjelina koji se harmonično uklapaju u urbanističku strukturu glavnog grada BiH. koridor V-c) i pripada administrativno i funkcionalno glavnom gradu BiH i najrazvijenijoj regiji. saobraćajna infrastruktura. vazdušni transport. naučnih institucija -Privredne zone za smještaj MSP i velikih preduzeća -Trgovinsko . poštivanjem ekoloških standarda -Rast zapošljavanja i podizanje nivoa životnog standarda predstavlja najvažniji prioritet -Realizovani projekti za vodu. dostupnost obazovnih.II V I Z I J A Općina Novi grad je privredni. To su ujedno i najsnažniji resursi za fokusirani razvoj.uslužni centar regije -Stambena infrastruktura. kojem ova općina administrativno pripada. -Padinski dijelovi općine harmonično se uklapaju u urbanu cjelinu -Potez Bačići – Rajlovac je prostor ureñenih privrednih zona u kome su smještena MSP proizvodne i uslužne djelatnosti prihvatljive za okoliš -Trgovinski i sajamski centar regije sa disperzijom modernih objekata na cijeloj teritoriji općine -Područje sa modernim saobraćajnicama i važnim saobraćajnim čvorištem (Bačići). željezničkim saobraćajem koji je uključen u javni i prigradski prevoz -Ureñeni otvoreni vodotoci u skladu sa ekološkim standardima -Razvoj općine na principima održivog razvoja. kanalizaciju. tramvajskim saobraćajem kroz centralni dio i prema Dobrinji. sa demografskom i privrednom ekspanzijom. -Potencijali za razvoj ljudskih resursa imajući u vidu visoku učešće u populaciji na kantonu Sarajevo i pozitivan prirast stanovništva. To je sredina sa privlačnim poslovnim okruženjem i subjektima koji prate razvoj modernih tehnologija. željeznice.

III STRATEŠKI CILJEVI 92 .

radne i partnerske grupe koje su predložile intervencije) Oblast Strateška pitanja Kako smanjiti visoku stopu nezaposlenosti stanovništva? Kako povećati nivo obrazovanja stanovništva? Kako smanjiti rad na crno? Kako afirmirati poduzetnički duh i svijest o samozapošljavanju kod stanovništva? Kako povećati informatičku pismenost stanovništva? Kako unaprijediti socijalnu zaštitu stanovništva? Kako uticati na ubrzanje provoñenja reforme obrazovanja? Kako unaprijediti partnerstvo obrazovnog sistema i poslovnog sektora? Kako unaprijediti obrazovanje? Kako zadržati mlade kadrove i stručnjake u općini? Kako stvoriti kritičnu masu obrazovanih ljudi koji će mijenjati stanje u svim segmentima društva? (nositelji promjena) Kako ulagati u razvoj nadarene djece? Kako ulagati i izgraditi poduzetničku infrastrukturu? Kako efikasnije upravljati infrastrukturom u privrednim zonama? Kako stimulisati razvoj poduzetništva (mladih. pretežno iz sfere utjecaja Općine i struke.III A. žena. djece bez roditelja i drugih)? Kako poboljšati i ubrzati razvoj lokalnih izvora finansiranja? Kako smanjiti naviku ovisnosti od socijalne pomoći? Kako efikasno provoditi politiku upravljanja zemljištem i prostorom u skladu sa potrebama razvoja (poseban akcenat na privredne zone)? Kako definisati statistike baza lokalnog razvoja? Kako unaprijediti partnerstvo meñu subjektima razvoja? Kako unaprijediti kanale informisanja? Kako unaprijediti strateško planiranje i saradnju subjekata razvoja? Strateško kritično pitanje Ljudski potencijal (fokus-grupa I) Pitanje 1 Kako unaprijediti poslovnu klimu i razviti ljudski potencijal u cilju razvoja postojećih privrednih subjekata i stvaranja novih? Poslovna klima (fokus-grupa I) 93 . demobilisanih boraca. STRATEŠKA PITANJA I KRITIČNA PITANJA ( iz SWOT analize Općine Novi Grad.

Pitanje 3 sport. rekreaciju i povećati zadovoljstvo koristiti kapacitete za kulturu. rekreacija i turizam (fokus-grupa III) 94 . rekreaciju i turizam? Kultura. rekreaciju i turizam? Kako efikasnije koristiti objekte za kulturu Kako unaprijediti i optimalno sport. grañana? sport. sport.Kako uticati na formiranje funkcionalnih proizvodno-uslužnih zona? Kako unaprijediti turističku ponudu? Kako povećati broj uspješnih MSP i afirmirati iste? Kako privući domaća i strana ulaganja? Kako povećati konkurentnost ONG? Kako promovisati ONG kao centar poduzetničke i razvojne infrastrukture? Kako privući strana ulaganja? Infrastruktura (fokus-grupa II) Kako usaglasiti katastar i zemljišne knjige? Kako unaprijediti programe ureñenja grañevinskog zemljišta (komunalna opremljenost. rješavanje imovinskopravnih odnosa)? Kako izgraditi turističku infrastrukturu? Kako izgraditi i sanirati infrastrukturu u padinskim dijelovima općine? Kako sanirati prostore napadnute nelegalnom gradnjom? Kako brže i efikasnije rješavati problem klizišta? Kako sistemski unaprijediti izgradnju i održavanje puteva? Kako ublažiti negativne efekte „gradske“ infrastrukture? Kako osigurati dovoljno parking-prostora u ONG? Kako osigurati ekološku infrastrukturu? Kako razviti svijest ljudi o održivom razvoju? Kako podići nivo kulture življenja? Kako zaštititi imovinu? Pitanje 2 Kako unaprijediti infrastrukturu na principima održivog razvoja? Ekologija Kako razviti infrastrukturu za kulturu.

uključiti i aktivirati grañane? Kako povećati informisanost grañana? Kako povećati saradnju sa NVO sektorom? Kako povećati učešće partnera u projektima ONG? Kako povećati efikasnost administracijeuskladiti je sa potrebama grañana? Pitanje 4 Kako unaprijediti općinsku upravu u skladu sa potrebama lokalne zajednice? Identifikovane najkrupnije probleme razmatrala je partnerska grupa i proširena radna grupa za izradu Strategije. raznih odgovornih i zainteresovanih subjekata. od kojih za jedan broj nije moguće dati odgovor u kratkom roku. Izvršeno je grupisanje strateških pitanja pretežno iz sfere uticaja Općine. Strateška pitanja ovog tipa su: -Kako smanjiti visoku stopu nezaposlenosti? -Kako smanjiti rad na crno? -Kako zadržati mlade i stručnjake? -Kako smanjiti ovisnost od socijalne pomoći? 95 . bez istraživanja i bez strategija ostalih odgovornih institucija i nivoa vlasti. kao i šire zajednice. Utvrñena je šira lista značajnih problema.Općinska uprava (fokus grupa-IV) Kako uskladiti prijenos ovlaštenja i obaveza sa namjenskim izvorima finansiranja? Kako obezbijediti trajne partnerske programe finansiranja infrastrukture? Kako kadrovski ojačati lokalnu upravu? Kako povećati učešće grañana u odlučivanju? Kako do profesionalnog i ljubaznog službenika? Kako mjesne zajednice mogu animirati. institucija i pojedinaca.

ali će efikasnost u provoñenju strateških projekata uveliko zavisiti od: -Stepena jačanja lokalne zajednice u smislu harmoniziranja ovlaštenja sa pripadajućim javnim prihodima i brojem stanovnika koji žive na teritoriji općine -Nivoa partnerstva sa privrednicima. institucijama. Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 3. rekreacije i turizma 4. Da bi se realizovali projekti. Identifikovana su četiri strateška cilja: 1. najvažniji uslov jesu finansijska sredstva. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 2. ONG je lider – primjer moderne lokalne samouprave Za svaki strateški cilj definisane su mjere kao most izmeñu strateških i operativnih (projekti) dijelova strateškog dokumenta. NVO i grañanima -Od brzine i kvaliteta provoñenja reforme javne uprave 96 . Lista predloženih projekata je odgovor na najznačajnije probleme ili područja intervencija. drugim nivoima vlasti. MOGUĆE MJERE I PROJEKTI Strateški ciljevi su putokaz za ostvarenje definisane vizije razvoja općine. STRATEŠKI CILJEVI. sporta.III B. Projekti su kratkoročni alati za provoñenje mjera.

5. Privredne i poduzetničke aktivnosti najvećim djelom realizuju se u privrednim zonama.3. 1. Stvaranje pozitivnog imidža o poduzetništvu i samozapošljavanju 1.4. Edukacija u informatici za ciljne grupe 1. Projekat podrške opismenjavanju nepismenih stanovnika općine 1.5. Zaposlenost je iznad prosjeka BiH.2.1.2. Izrada programa statističkih baza za praćenje indikatora lokalnog razvoja 1. Izgradnja „Sajmišta“ u Rajlovcu 1. ONG je trgovačko – sajmišni centar BiH na koridoru V-c. Promocija ONG 97 . Edukacija o samozapošljavanju 1.3.3.1.4.Razvoj informativne podrške 1.5.Tabela – Prikaz strateških ciljeva.1.1.2. Stalna informiranost javnosti i poduzetnika 1.2. ONG je sredina sa privlačnim poslovnim okruženjem i subjektima koji prate razvoj modernih tehnologija. Izrada održivog programa rada CRB Novi Grad 1.2.5.4.4.2. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima Privreda i poduzetnici imaju kvalitetne preduvjete za razvoj i ostvaruju visoku stopu zapošljavanja.2.5. Izrada elaborata o efikasnom opremanju grañevinskog zemljišta i upravljanje u privrednim zonama 1. 1. Informatika za svakoga 1.3. Unapreñenje poslovne klime i razvoj ljudskog potencijala u cilju razvoja postojećih privrednih subjekata i stvaranja novih (fokus-grupa I) Mjere 1.3. Program kampanje u školama 1.4.4. Izrada akcionog plana lokalnog ekonomskog razvoja ONG za period 2007– 2009.1.1. mjera i projekata Strateški ciljevi Strateški prioritet 1. Izgradnja infrastrukture za podršku poduzetnicima (fizičke i uslužne) Strateški cilj 1.1. Program kampanje u lokalnom mediju 1. Lokalni ekonomski razvoj Projekti 1.2.3. Informacijska mreža o ponudi i potražnji za zanimanja u saradnji sa Službom za zapošljavanje (trajni program CRB) 1.Poboljšanje nivoa obrazovanja 1.4.

Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja.1. mreže u obuhvatu RP „Bojnik.1. Izgradnja separatne kanalizacione mreže naselja Sokolje 2.«A» transferzale (potez od X do XII transferzale) . Razvoj moderne infrastrukture po principima održivog razvoja (fokus-grupa II) 2. 1-6 i Ive Andrića br. T.1.X – transverzale (potez od ul.2 Izgradnja javnih parkinga 2.6.1.“ 2.4. komunalnu infrastrukturu.1-18 i Ante Babića br.Zenica ) -XI transferzale (potez od „Feroelektra“ do Dobrinje I) -XII transferzale (potez od Bačića . pumpnih stanica i sekundarne vodovod.2. Dž.4.9.Strateški prioritet 2. Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture Strateški cilj 2. ONG ima razvijenu prometnu.Rješavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Bajrama Zenunija br.3.Bijedića do Željezničke pruge Sarajevo .1.1.M.1.sistema. Izgradnja cestovne mreže u obuhvatu RP Donje Telalovo Polje 2.prijateljstva br.1.1.1. Izrada projektne dokumentacije za odvodnju otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP ”Rajlovac III” 2.11. 1-13 2.1. Izrada projektne dokumentacije po programu prioriteta opremanja komunalnom infrastrukturom 2. Izgradnja primarnog vod.1. Izgradnja mostova na primarnim gradskim saobraćajnicama Most na rijeci Bosni u Rajlovcu Most na VIII transferzali Most na X transferzali Most na XI transferzali 2.3.8. Izgradnja glavnog kolektora fekalne kanalizacije naselja Zabrñe 2.7.1-9 2.2.1.5.Separatna kanalizaciona mreža u naseljima „Dobrinja A“ i „Dobrinja B“ 2.Rješavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Ive Andrića br.12. Izrada projektne dokumentacije odvodnje otpadnih voda od Zabrña (magistralni put M 17) do Dvora (Idejni i Glavni projekat) 2.10. Izgradnja kanalizacionog sistema otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP ”Rajlovac III” 2.Dobroševići. javnih parkinga 2. Izgradnja separatne kanalizacione mreže za obuhvat RP „BojnikDobroševići“ 2. Razvoj cestovne mreže.2. Donji Mihaljevići i Briješće 2. predstavlja područje modernih urbanih cjelina koje se harmonično uklapaju u urbanističku strukturu glavnog grada BiH. Izgradnja primarnih gradskih saobraćajnica .2.2. 2-8. 2.1. Izgradnja tri rezervoara: Reljevo.2.1.

Izgradnja školskog objekta OŠ u MZ „Aneks“ 2. Deminiranje 2. površine 13. Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškol. P-3897 .1.925 m2 P-5205 – Paljevo.1.864 m2 2.4. Sanacija klizišta i sprečavanje bespravne gradnje 2. nergija.5. PTT) 2.4.2.8.voda i kanalizacija.1. Izgradnja školskog objekta Osnovne škole u MZ „Zabrñe“ 2.3.5.Mojmilo. Izgradnja stanova u kolektivnim stambenim objektima na teritoriji općine Novi Grad 2. objekata (gas. Izvoñenje radova na regulaciji rijeke Miljacke dionica: RTV domHalilovići 2.do Dobrinje I – druga traka) -IX transferzala (potez od ulice Džemala Bijedića do ulice Safeta Zajke) 2.Briješće.5.5.Žuč.1.4.110 m2 P-4636 .5.6. Proširenje trolejbuske mreže u naselju „Dobrinja“ 2.7. Ureñenje rijeke Bosne od mosta u Reljevu do Butila – etapa I 2.10.5. Dogradnja školskog objekta Osnovne škole „Dobroševići“ i izgradnja fiskulturne sale 2. Obavezna procedura tehničkog prijema novoizgrañenih ili rekonstruisanih infrastrukt. Program sanacije klizišta 2. površine 54.8. površine 25.1. el.5.3.2.500 m2 P-3885 . Efikasniji inspekcijski nadzor 99 . površine 62. Izgradnja novih stambenih jedinica u skladu sa planiranim strateškim opredeljenjima iz prostornog plana KS 2.7. Dogradnja školskog objekta Osnovne škole „Umihana Čuvidina“ i izgradnja fiskulturne sale 2.5.3. ustanovama 2.9. Novi izgled stambenih i poslovnih objekata 2. Ureñenje dvorišta i fasada svih vrtića na općini Novi Grad 2.3.6. Zaštita od poplava 2.2.2. Program mjera na sprečavanju bespravne gradnje 2.1.7. Redizajniranje stambenih i poslovnih objekata 2.

sa bogatim rekreacionim i kulturno zabavnim sadržajima. sporta. Razvojne projekte realizuju sva tri sektora uz veliko učešće grañana.1.memorijalni park „Žuč“ 3. Provoñenje reforme lokalne uprave 4. rekreacije i turizma. 4. rekreaciju i turizam (fokus-grupa III) 3. Raditi i uspjeti zajedno 4.6.1. Projekti iz LEAP-a Strateški cilj 3.3.1. sporta i kulture 3.3.1. Prevencija narkomanije na području 100 . Projekt finansijske podrške općine Novi Grad NVO-u 4.1. predstavljanje i promocija PPP (Public Private Partnership) koncepta 4. Razvoj i efikasno korištenje kapaciteta za kulturu.1.3. Mladi i mogućnosti i perspektive zapošljavanja u BiH 4.2. Uključivanje grañana u procese i aktivnosti Općine 4. Razvoj civilnog društva 4.Razvoj lokalne uprave Strateški cilj 4. Osnivanje javnog preduzeća za upravljanje objektima za javnu upotrebu u vlasništvu Općine Novi Grad Sarajevo 4.1.2. Programi aktivnosti u oblasti kulture i sporta i povezanost sa turističkom privredom 3.2. Vektorizacija i digitalizacija analognih planova katastarskog operata Općine i formiranje GIS-a 4.1.1. Program socijalne pomoći stanovništvu u stanju socijalne potrebe 4. Stepen razvoja partnerstva sa privredom i NVO sektorom je na zavidnom nivou.Promocija projektno orijentiranog pristupa u radu općine.Unapreñenje turizma.5. Projekat završetka izgradnje stadiona Otoka 3.2.3. kulturu u vlasništvu Općine 4.4.3.1. sport.1.3.Strateški prioritet 3. ONG je lider – primjer moderne lokalne samouprave. Park šume Mojmilo 3.1.1. Formiranje odjela za zaštitu okoliša 4.7.1.1. Lokalna okolinska zaštita 4. Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. Projekat završetka izgradnje SRCEBuča potok 3. ONG je privlačno mjesto za življenje. Održavanje kvaliteta usluga u skladu sa ISO 9001:2000 4. Razvoj lokalne uprave i civilnog društva (fokus grupa-IV) 3.4. Podizanje efikasnosti lokalnog planiranja 4.4.1.1.5. Formiranje moderne press službe ili pokretanje osnivanja lokalne TV 4.1.3.4. Valorizacija kulturno-historijskog nasljeña 3. Projekti finansijske podrške ONG inicijativama grañana u MZ 4.4.1.4.Izgradnja objekata za kulturu. rekreaciju i turizam 3.2. Dom Reljevo 3.1.1.Efikasno upravljanje i namjenska upotreba objekata za sport. Historijsko-memorijalni kompleks „Žuč“.2.2.1.2. Formiranje ureda za saradnju sa NVO 4.6.3.2. Istraživanje potreba svih korisničkih grupa socijalne brige 4.1.2.3.8.3. Strateški prioritet 4. sport.

civilnih žrtava rata i djece bez roditeljske skrbi) kojim prestaje aktivna zakonska podrška 4. Projekt razvijanja volonterizma i samopomoći .4.4.općine 4. bez oba roditelja za samostalan život (djece poginulih boraca.4. Inicijativa prema Kantonu za angažovanje socijalnog radnika i psihologa u školama 4.5. Projekt osposobljavanja mladih starijih od 18 godina.3.4.mreže uzajamne pomoći 101 .

IV PROJEKTI

102

Područje Strateški cilj - mjera Naziv projekta

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.1. Lokalni ekonomski razvoj 1.1.1.Izrada akcionog plana lokalnog ekonomskog razvoja ONG za period 2007. – 2009. Podsticanje društveno-ekonomskog razvoja ONG Smanjenje nezaposlenosti Povezivanje ONG s meñunarodnom zajednicom (prezentiranje i upoznavanje s ukupnim privrednim, prirodnim, materijalnim i ljudskim resursima) kroz različite programe. Izgradnja konsenzusa i podizanje javne svijesti o LER-u Podsticanje privrednog oživljavanja-obnove privrede i cjelokupnog prostora kroz razvoj preduzetničkog okruženja. Aktiviranje privatne štednje i resursa. Podsticanje kapaciteta lokalne ponude i inkorporiranje lokalnih akcija u nacionalni okvir. Proširenje finansijskih mogućnosti, promovisanje dostupa mikro i makro kredita preduzetništvu i proizvoñačima.

Svrha projekta

-

Aktivnosti i nosioci (partneri)

- Organizirati radnu grupu - Rad na izradi LER-a - Izrada operativnog plana (programi i projekti) - Provoñenje, praćenje i ažuriranje LER-a ONG, KS, SERDA, Privredna komora, zainteresirani poduzetnici, NVO-i - Podstaknut društveno-ekonomski razvoj ONG - Rast zaposlenosti - Povezana ONG s meñunarodnom zajednicom (prezentirana i upoznata s ukupnim privrednim, prirodnim, materijalnim i ljudskim resursima) kroz različite programe. - Izgrañen konsenzus i podignuta javna svijest o LER-u - Podstaknuto obnovljenje privrede i cjelokupnog prostora kroz razvoj preduzetničkog okruženja. - Aktivirana privatna štednja i resursi. - Podstaknut kapacitet lokalne ponude i inkorporirane lokalne akcije u nacionalni okvir. - Proširene finansijske mogućnosti, izvršeno promovisanje dostupa mikro i makro kredita preduzetništvu i proizvoñačima. 2007. 2008. 2009. Stalno

Očekivani rezultat

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

30.000 KM ONG, KS, SERDA, zainteresirani poduzetnici, NVO

103

Područje Strateški cilj

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.2.Izgradnja infrastrukture za podršku poduzetnicima (fizičke i uslužne) 1.2.1.Izrada elaborata o efikasnom opremanju grañevinskog zemljišta i upravljanje u privrednim zonama Izrada i implementacija rješenja iz ovog elaborata su jedan od ključnih preduslova za olakšanje investiranja i privlačenje investitora na područje općine. Svrha ovog projekta je pronalaženje optimalnog modela za otkup i izgradnju primarne infrastrukture, te privlačenje investicija i formiranje općinskog fonda za ureñenje zemljišta. 1. Snimanje stanja u zoni RP 2. Analiza postojećeg stanja 3. Organizovanje sastanaka i OS na nivou kantona i općine 4. Usaglašavanje prijedloga modela finansiranja, otkupa i izgradnje Aktivnosti će biti povjerene konsultantskoj kući koja će u saradnji sa Općinom predložiti optimalna rješenja za ovu problematiku. Sve ulazne podatke će Općina staviti na raspolaganje

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Očekivani rezultat

1. Potpuna slika postojećeg stanja u planiranim privrednim zonama (anliza i izvještaji) 2. Predložen kvalitetan model i način finansiranja 3. Predložene aktivnosti za izradu podzakonskih akata 2007. 2008. X 2009 x

Period implemtanacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Ukpna vrijednost projekta je 120.000 KM i izvor finansiranja je općinski budžet. Moguće je vršiti sufinansiranje iz sredstava budžeta kantona ili SERDA-e

104

Područje Strateški cilj

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.2. Izgradnja infrastrukture za podršku poduzetnicima (fizičke i uslužne) 1.2.2.Izgradnja «Sajmišta» u Rajlovcu Stvaranje uvjeta i obezbjeñenje prostora za prezentaciju privrednih dostignuća i tehnologija te kreiranje centralnog prostora (sajmišnog) na području kantona Sarajevo. Obzirom da na području KS ne postoji sajmišni prostor, te da je izgradnja ovog sajmišta od interesa za kanton ali i BiH, zbog svog položaja (Sarajevo, V-c koridor) podrazumijeva se da će i drugi subjekti iskazati interes za ovaj projekat. Projekat podrazumijeva izgradnju regionalnog sajmišta sa najvećim i najposječenijim prostorom u BiH otvorenog i zatvorenog tipa 1. Izrada projektne dokumentacije i poslovnog plana (konsultantska kuća) 2. Izgradnja (investicije) 3. Promocija sajmišta (Općina, Kanton, FBiH, BiH) 1. Izrañena projektna dokumentacija za sajmište na području RP Donje Telalovo polje 2. Izgrañeno sajmište 3. Promovirana privreda Kantona Sarajevo i BiH i pojačana aktivnost na ekonomskom planu 2007. 2008. x 2009. X

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Očekivani rezultat

Period implemtanacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Investiranje u prvu fazu projekta treba da bude finansirano iz općinskog budžeta i da obuhvati aktivnosti izrade projektne dokumentacije i poslovnog plana za sajmište. Vrijednost tog dijela projekta je 250.000 KM. Sufinansiranje moguće iz sredstava KS.

105

Izrada održivog programa rada CRB Nastaviti sa započetim razvojem infrastrukture za podršku poduzetništvu na općini na način da se definiše organizaciona struktura Centra za razvoj biznisa.Planiranje budžetske linije za CRB .Rješavanje organizacione strukture CRB .Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. Period implemtanacije x 2008.2.Kvalitetna marketinška promocija Centra Općina.3. Moderno opremljeni prostor CRB omogućava širok spektar aktivnosti.2. Cilj je kvalitetna i trajna podrška poduzetništvu i zapošljavanju. x Stalno x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 50. Izgradnja infrastrukture za podršku poduzetnicima (fizičke i uslužne) 1. plan aktivnosti CRB. obezbijedi partnerstvo. SERDA -Uspostavljena moderna organizaciona struktura CRB -Definisan plan aktivnosti Centra -Obezbijeñeno kvalitetno pružanje usluga ciljnim grupama -Realizovani projekti podrške razvoju poduzetništva -Obezbijeñeno partnerstvo u funkcionisanju CRB -Trajna funkcija CRB na principima regionalnog i lokalnog razvoja Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat 2007.Područje Strateški cilj-mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. .Definisanje plana aktivnosti CRB . kao i finansiranje od strane partnera 106 .000 KM Općina Novi Grad.

1. Kanton.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. škole) 107 . 2008. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. X Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (pertneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Inicijalna sredstva Općine i partnera (Kanton.3.Stvaranje pozitivnog imidža o poduzetništvu i samozapošljavanju Strateški cilj-mjera Naziv projekta 1. Svrha projekta je da se kod mladih afirmira poduzetništvo uvoñenjem u školske programe praktične nastave o poduzetništvu kod učenika OŠ (sedmi i osmi razred) i srednjih škola -Upućivanje inicijative prema Kantonu Sarajevo -Donošenje odluka -Izrada programa -Obezbjeñenje partnerstva u realizaciji projekta -Obezbjeñenje inicijalnih finansijskih sredstava Općina.Inicijativa za izradu zajedničkog projektaprogram kampanje u školama Evidentan je nedostatak poduzetničke inicijative kod stanovništva.3. škole -Omogućeno sticanje osnovnih znanja prema starosnoj dobi ciljnih grupa -Povećan interes za profesionalnu orijentaciju i poduzetništvo kod mlañe populacije i sticanje znanja o poduzetništvu 2007.

3.. izdaje privredne novine sa aktuelnim informacijama -Pojačan interes za poduzetništvo i samozapošljavanje kod nezaposlene populacije 2007.2. Privredna komora. mediji.Program kampanje u lokalnom mediju Kampanjom u lokalnim medijima želi se afirmirati poduzetništvo i na taj način razvijati poduzetnička inicijativa i znanje kod stanovništva -Putem tendera odabrati marketinšku firmu za realizaciju projekta -Putem lokalnog medija provoditi aktivnosti: edukacija o poduzetništvu promocija najuspješnijih poduzetnika -Pokrenuti privredne novine Općina.Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.3. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije x 10. 2008.000 KM kao i partneri Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Općina.Stvaranje pozitivnog imidža o poduzetništvu i samozapošljavanju 1. SERDA 108 . Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. KS -Obezbijeñen kvalitetan program promocije poduzetništva -Press služba u saradnji sa Općinskom službom za privredu..

započinjanje sa vlastitim biznisom.4. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Permanentna edukacija zainteresovanih za samozapošljavanje kroz grupe 10 – 15 lica Općina i partneri u skladu sa mogućnostima (SERDA.4. za što su potrebna odreñena znanja i vještine koje nedostaju nezaposlenim licima.1. Jedna od mogućnosti bržeg zapošljavanja je putem samozapošljavanja.Edukacija o samozapošljavanju Veći problem na općini je visoka nezaposlenost stanovništva. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. KS -Izabran kvalitetan edukator -Sačinjen detaljan plan i program edukacije -Omogućeno sticanje općih znanja o poduzetništvu -Realizovani kursevi -Olakšan pristup finansiranju za početnike u biznisu 2007. KS) 109 . SERDA.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. finansijske institucije. Zavod za zapošljavanje.Područje Strateški cilj . 2008.Poboljšanje nivoa obrazovanja 1. Svrha projekta je omogućiti sticanje odreñenih znanja o poduzetništvu -Javni poziv za iskazivanje interesa i uspostavljanje baza podataka potencijalnih polaznika kurseva -Usmjerena kampanja prezentacije projekta prema ciljnim grupama -Objavljivanje tendera za izbor edukatora -Definisanje programa edukacije za početnike u biznisu – opći kurs i po oblastima -Nagraditi najbolje poslovne ideje -Pomoć u iznalaženju finansijskih sredstava Centar za razvoj biznisa Novi Grad.

služba za zapošljavanje -Omogućeno sticanje općih znanja iz informatike za polaznike kurseva -Izvršen izbor firme za edukaciju -Realizovani opći kursevi iz informatike -Uspostavljen kontinuirani program edukacije 2007. Poboljšanje nivoa obrazovanja 1.000 KM na godišnjem nivou Općina.Nezaposleni grañani usljed privatizacije preko 45. Kanton.god. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.Demobilisani borci i članovi šehidskih porodica preko 45 g. godini 110 . godina . starosti -Javni poziv za iskazivanje interesa i uspostavljanje baze podataka potencijalnih polaznika kurseva -Odabrati certificiranu firmu za edukaciju -Uspostavljanje modernog programa edukacije -Usmjerena kampanja prezentacije projekata prema ciljnim grupama -Obezbjeñenje finansijske podrške projektu Općina.Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. škole.Edukacija u informatici za ciljne grupe Edukacija teško uposlivih kategorija stanovništva u cilju obezbjeñenja odreñenih prednosti kod zapošljavanja .god. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 130.Nezaposlene žene preko 35. starosti . . 2008.2.4.Edukacija RVI – radno sposobnih preko 45.4. Kanton -Početi sa pripremom u 2007.

pismenost grañana za 30% do 2015. Povećana potražnja za informatičkom edukacijom Formirati radni tim za provedbu ovog projekta Studija postojećeg stanja sa prijedlogom mjera Poduzimanje svih potrebnih mjera u cilju informatičkog opismenjavanja Utvrditi postojeću razinu informatičke pismenosti Utvrditi dostupnost kompjuterske opreme u školama Definirati željenu razinu informatičke pismenosti . zainteresirani poduzetnici.utvrditi potrebe općine tj.3. Poboljšanje nivoa obrazovanja Naziv projekta 1.4.) Nabavka informatičke opreme ONG. SERDA. NVO i drugi Obavezna informatička pismenost svih koji završavaju osnovnu školu Poboljšana kvaliteta informatičkog obrazovanja Povećana inform.ministarstva. obrazovne institucije. nadležna federalna i državna ministarstva.4. NVO 111 .mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. te umrežitisistem:škola-škola. odnosno kakav profil stručnjaka je potreban u informatičkom smislu za privredni razvoj Izraditi prijedlog informatizacije školskih ustanova.Područje Strateški cilj . Povećana potražnja za informatičkom edukacijom Povećan broj korisnika računala u domaćinstvima i odgojnoobrazovnim institucijama 2007.škola-općina Kanton. god. SERDA.000 KM ONG. obavezna informatička pismenost svih sa završenom osnovnom školom Povećanje inform. zainteresirani poduzetnici. 2008. knjigovodstvene evidencije i dr. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. Stalno x x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 130. pismenosti grañana za 30% do 2015. KS. KS.Informatika za svakoga Podići razinu informatičke pismenosti grañana ONG do 2015. definirati željenu razinu informatičke pismenosti. informatički objediniti podatke (o učenicima.

Poboljšanje nivoa obrazovanja Naziv projekta 1. 2008.Projekat podrške opismenjavanju nepismenih stanovnika općine Socioekonomska analiza općine pokazala je da postoji i manji broj stanovništva koji nemaju odreñeno osnovno obrazovanje. OŠ i NVO -Usmjerena kampanja prema ciljnoj grupi Općina. Ministarstvo obrazovanja. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. nastavnog kadra minimalno na dva lokaliteta -Obezbijediti partnerstvo u realizaciji projekta: Općina. Svrha projekta je podsticaj programu opismenjavanju nepismenih stanovnika općine u partnerstvu sa školama -Utvrditi grupu zainteresovanih odraslih nepismenih osoba za opismenjavanje -Organizovati kontinuirane programe opismenjavanja -Obezbjeñenje prostora.4. godini Općina obezbjeñuje inicijalna sredstva 60 polaznika – četiri razreda OŠ Općina. škole. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja U 2007.Područje Strateški cilj-mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Ministarstvo za obrazovanje i NVO -Organizovani kontinuirani programi opismenjavanja sa školama -Obezbijeñeno partnerstvo u realizaciji programa 2007.4.4. Ministarstvo obrazovanja KS 112 .

5. nezaposleni -Obezbjeñene ažurne informacije za nezaposlene i poslodavce o ponudi i potražnji za zanimanja -Uspostavljena trajna komunikacija izmeñu partnera 2007.Područje Strateški cilj-mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. poslodavaca i nezaposlenih -Uspostava koordinacionog tima za implementaciju projekta -Obezbjeñenje tehničkih uslova za modernu komunikaciju izmeñu partnera -Definisanje aktivnosti pojedinačno partnera -Promocija projekta CRB Novi Grad.1. služba za zapošljavanje. Ovim projektom unapreñuje se partnerstvo izmeñu Općine i službe za zapošljavanje.000 KM Općina i partneri Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Općina. trajni program rada CRB Svrha projekta je obezbjeñenje ažurnih informacija o ponudi i potražnji za zanimanja u saradnji sa službom za zapošljavanje.Informacijska mreža o ponudi i potražnji za zanimanja u saradnji sa službom za zapošljavanje. poslodavci. služba za zapošljavanje 113 . Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.5. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije 20. 2008.Razvoj informativne podrške Naziv projekta 1.

5. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 20. obezbjeñenje tehničkih uslova i partnerstvo u realizaciji projekta -Informativna kampanja o projektu -Obezbjeñenje materijalno-tehničkih uvjeta -Definisanje indikatora statističkih baza lokalnog razvoja -Uspostavljanje kontinuiranog praćenja lokalnog razvoja -Uspostavljanje institucionalnih partnerstava svih subjekata lokalnog razvoja Općina. pravni subjekti na području Općine -Uspostavljena jedinstvena baza podataka za lakše donošenje poslovnih odluka -Ažurni i kvalitetni indikatori lokalnog razvoja 2007.2. kao i partneri 114 .Područje Strateški cilj-mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.000 KM Općina Novi Grad. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. 2008. Privredna komora. kantonalne institucije.Izrada programa statističkih baza za praćenje lokalnog razvoja Općinskoj upravi potrebni su cjeloviti statistički indikatori praćenja lokalnog razvoja.5. Svrha predloženog projekta je definisanje najznačajnijih indikatora statističkih baza.Razvoj informativne podrške 1.

Stalna informiranost javnosti i poduzetnika Sistemom stalne informiranosti osigurati da grañani budu informirani i animirani o svim bitnim pitanjima ONG. cijeneći potrebe nakon istraživanja 115 .Područje Strateški cilj.000 KM godišnje.3. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. KS. -Urañen plan povećane informisanosti grañana -Unaprijeñen postojeći sistem informisanja -Povećan broj javnih skupova / tribina 2007.5. Kontinuirano i trajno Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Kontinuirano i trajno Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Plan 6. -Izrada Plana povećane informisanosti grañana -Unaprijediti postojeći sistem informiranja putem web stranice ONG. Kontinuirano i trajno 2009.Razvoj informativne podrške 1.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. zainteresirani poduzetnici i javni mediji -Sistemom stalne informiranosti osigurano da su poduzetnici i svi grañani informirani i animirani o svim bitnim pitanjima ONG.5. 2008. korištenjem elektronskih medija i komercijalnih i javnih glasila -Organizirati povremene javne skupove ili gospodarske tribine ONG.

Objediniti interes svih subjekata u zajedničkom nastupu na promocionom planu ONG . 2008. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. .Područje Strateški cilj. zainteresirani poduzetnici.Zavisno od interesa utvrñenog u prethodnoj aktivnosti.Organizirati izradu i obnavljanje promocionog plana ONG.Razvoj informativne podrške 1.4. općinskih vrijednosti.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.5.Promocija ONG Kontinuirana promocija ONG.000 KM Na godišnjem nivou promocione aktivnosti 150. Kontinirano i trajno 2009. -Realizovano partnerstvo u promociji ONG -Realizovan koncept promocionog plana 2007.5. osmisliti koncept promocionog plana ONG . turističke i poduzetničke ponude. turističke i poduzetničke ponude. TZ KS.000 KM 116 . KS. općinskih vrijednosti. NVO -Izvršena kontinuirana promocija ONG. Kontinuirano i trajno Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Kontinuirano i trajno Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Promocioni plan 6.

Predloženi modeli finansiranja sanacije 2007. 1.000 KM Napomena: Ovaj projekat tretira sve padinske dijelove ONG koji nisu opremljeni komunalnom infrastrukturom 117 . kao i modalitete finansiranja i sufinansiranja opremanja komunalnom infrastrukturom na području ONG. Analiza stanja 2. Organiziranje sastanaka sa općinom i drugim 3. Jedan od ciljeva projekta je i efikanso trošenje budžetskih sredstava i dokazivanje opravdanosti pojedinih investicija. Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Projekat se finansira iz općinskog budžeta i eventualno KS.1. Predlaganje mjera i modela finansiranja za pojedina područja Sve aktivnosti bi trabalo da vodi neovisna konsultantsko-ekspertska kuća u saradnji sa općinskim radnim timom koji bi učestvovao u pripremi postojećih ulaznih parametara. x 2008.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . 2009. Potrebna sredstva su 200.1. 1. kao i redoslijeda investiranja.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.1.mjera 2.Izrada projektne dokumentacije po programu prioriteta opremanja komunalnom infrastrukturom Ovaj program treba da uspostavi prioritete. Analizarano stanje i uspostavljeni prioriteti 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.

2008.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.1.00 KM finansiranja su slijedeći: 1.000. Općina Novi Grad Sarajevo 118 . X i izvori Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Ukupna vrijednost realizacije projekta je 75.Revizija projektne dokumentacije Izrañen projektni program.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.2. Izrada projektne dokumentacije (odabrana projektantska kuća) 3. Svrha ovog projekta je da se stvore uslovi za konačno ureñenje grañevinskog zemljišta sa aspekta opremanja kanalizacionom infrastrukturom jer je na predmetnom lokalitetu izgrañen znatan broj stambeno-poslovnih objekata koji svoje otpadne vode direktno i indirektno ispuštaju u postojeći rigol željezničke pruge. 1. Na osnovu usvojenog RP “Rajlovac III” i analize postojećeg stanja izraditi projektni program i raspisati javni tender za izradu projektne dokumentacije ( nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2.Takoñe sve otpadne i oborinske vode iz padinskih naselja koja gravitiraju prema ovom području (Briješće i Sokolje) završavaju u rigolu željezničke pruge.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.1. dodijeljen ugovor i izrañena projektna dokumentacija i izvršena revizija projektne dokumentacije 2007.Izrada projektne dokumentacije za odvodnju otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP ”Rajlovac III” Izrada projektne dokumentacije je jedan od osnovnih preduslova za izgradnju adekvatne kanalizacione mreže u planiranoj privrednoj zoni Rajlovac III.

000. Na osnovu postojeće projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2. 5.zaštita infrastrukturnog koridora željeznica i cesta . Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 5.zaštita okoliša . Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.1.1.500. Općina Novi Grad Sarajevo 2.zaštita šireg područja općine.) 119 .poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja i poslovanja . Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.00 KM i izvori finansiranja su slijedeći: Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.3. Ministarstvo prostornog ureñenja i zaštite okoliša) Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora izvoñaču radova (više faza) Izgradnja kanalizacione mreže (više faza) Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreže nadležnom komunalnom preduzeću Naziv projekta Svrha projekta 2. KJKP "ViK".Federalna direkcija cesta 3.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2. Očekivani rezultati Izgrañena adekvatna kanalizaciona mreža kojom upravlja i održava nadležno komunalno preduzeće 2008-2012. riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosioci: Općina. Aktivnosti i nosioci (partneri) 3. Kanton putem nadležnih ministarstava 4. 4.izgradnja adekvatne kanalizacione mreže privredne zone “Rajlovac III” . posebno naselja lociranih u ovom dijelu općine od negativnog uticaja otpadnih i oborinskih voda 1.Izgradnja kanalizacionog sistema otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP ”Rajlovac III” . Period implementacije x Ukupna vrijednost realizacije projekta je 6.

posebno naselja lociranih u ovom dijelu općine od negativnog uticaja otpadnih i oborinskih voda Prethodno riješiti rekonstrukciju Rajlovačkog kolektora. Ministarstvo prostornog ureñenja i zaštite okoliša) 3. Kanton putem nadležnih ministarstava 4.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: 1.1. 2008. Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza 4.zaštita planirane privredne zone -"Rajlovac III" i s druge strane stambene zone u Zabrñu . Na osnovu postojeće projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti i dozvole (nosilac ONG) 2. Izgrañena separatna kanalizaciona mreža (2011. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2010.izgradnja adekvatne kanalizacione mreže naselja . Pribavljene potrebne saglasnosti.) 2007. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.godina) 2. Izrañen elaborat (2010.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2. X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 5. Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosioci: ONG. godine) 3. Učešće grañana po osnovu obaveza za ureñenje zemljišta (legalizacija i redovan postupak) 3.Izgradnja separatne kanalizacione mreže naselja Sokolje .poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja . 2010 – 2015. KJKP "ViK".1. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora izvoñaču radova (više faza) 1.700.000.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture Naziv projekta 2.4. izgradnju glavnog kolektora u Zbrñu i izgradnju separatne kanalizacione mreže u okviru RP "Rajlovac III" (predloženi projekti u okviru strateških ciljeva-razvoj moderne infrastrukture) 1.) i Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 120 .zaštita šireg područja općine. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 5.-2015.zaštita okoliša . Općina Novi Grad Sarajevo 2.

Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.Izrada projektne dokumentacije (nosilac: odabrana projektantska kuća) 4.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.1.Na osnovu postojeće planske dokumentacije i stanja na terenu izraditi projektni program (nosioci: Općina. KJKP "ViK".Revizija projektne dokumentacije(nosilac: odabrana firma) Izrañen projektni program. izrañena revizija projekta 2007. Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije x Ukupna vrijednost izrade projekta je 80. dodijeljen ugovor.izrañena projektna dokumentacija.1.000.Izrada projektne dokumentacije odvodnje otpadnih voda od Zabrña (magistralni put M 17) do Dvora(idejni i glavni projekat) Izrada projektne dokumentacije jedan je od preduslova za rješavanje pitanja odvodnje otpadnih voda naselja i privrednih zona lociranih sa desne strane rijeke Bosne nizvodno od glavnog gradskog prečišćivača 1.Raspisivanje javnog tendera za izradu projektne dokumentacije(nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 3.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.5. 2008.00 KM i izvor finansiranja je općinski budžet. 2010 – 2015. Zavod za planiranje putem formirane radne grupe) 2. Moguće je vršiti sufinansiranje iz sredstava budžeta Kantona Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 121 .

Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4. 2008 – 2013.000.6.god. Svrha ovog projekta je zaštita postojećih vodotoka (Lepenica i Bosna) od negativnih uticaja svih otpadnih voda koje se ispuštaju u vodotoke. KJKP "ViK". Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.Izgradnja glavnog kolektora fekalne kanalizacije naselja Zabrñe Izgradnja glavnog kolektora fekalne kanalizacije naselja Zabrñe je jedan od ključnih preduslova za stvaranje tehničkih mogućnosti odvoñenja otpadnih voda iz dijela naselja Sokolje (slivno područje prema Zabrñu) i kompletnog naselja Zabrñe.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2009.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2. Pribavljene potrebne saglasnosti. Općina Novi Grad Sarajevo 2.godina) 2.) 4.1. Na osnovu postojeće projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti.) 2007.600. Izgrañena separatna kanalizaciona mreža (2009. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2008.1. Izrañen elaborat (2008. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora Izvoñaču radova (više faza) 1.) 122 . Ministarstvo prostornog ureñenja i zaštite okoliša) 3. X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 1. Kanton putem nadležnih ministarstava 3. godine) 3.god.2013. Prethodno realizovati izradu projektne dokumentacije i izgradnju glavnog kolektora od magistralnog puta do novoplaniranog ureñaja za prečišćavanje Reljevo-Dvor (predloženi projekti u okviru strateških ciljeva-razvoj moderne infrastrukture) 1. posebno naselja i privrednih zona lociranih u ovom dijelu općine. Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosioci: Općina. poboljšanje sanitarno-higijenskih uslova življenja odnosno sveukupna zaštita okoliša šireg područja općine.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2.

Kanton putem nadležnih ministarstava 3.) i 123 . godine) 3.Izgradnja primarnog vod. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Napomena: Prethodno uraditi potrebnu tehničku dokumentaciju za realizaciju projekta 1.Izgrañena primarna vodovodna mreža.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.god.sistema.) 4.Izrañen elaborat (2008.Pribavljane potrebne saglasnosti.7.Izgradnja vodovodne mreže i pumpnih stanica (više faza) 5. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.god. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4. pumpne stanice i sekundarna vodovodna mreža (2009-2015.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.1.godina) 2. Bojnik i dr.) 5. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2008. Period implementacije X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 3. Općina Novi Grad Sarajevo 2.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 3. odnosno omogućavanje snadbijevanja vodom iz kantonalnog vodovodnog sistema za naselja Dobroševići.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2009. pumpnih stanica i sekundarne vodovodne mreže u obuhvatu RP ”Bojnik-Dobroševići” Razvoj distributivne mreže.200.Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti.Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoñaču radova (više faza) (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 4.000.Trajno riješeno pitanje vodosnabdijevanja lokaliteta BojnikDobroševići iz kantonalnog vodovodnog sistema( sadašnje vodosnabdijevanje je iz lokalnog vodovoda) Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati 2008 – 2015. riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2.1.Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreže nadležnom komunalnom preduzeću 1.

Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreže nadležnom komunalnom prduzeću 1.Izrañen elaborat (2008.godina) 2.god. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoñaču radova (više faza) (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 4.1.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2009. Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti.god. X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 8. Kanton putem nadležnih ministarstava 3. posebno naselja lociranih u ovom dijelu općine od negativnog uticaja otpadnih voda Prethodno završiti izradu projektne dokumentacije (uslov: usaglašavanje trase sa izmjenama trase na koridoru V-c) 1.) 124 . riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2.Izgradnja separatne kanalizacione mreže za obuhvat RP “Bojnik – Dobroševići” -izgradnja adekvatne kanalizacione mreže u zoni obuhvata RP”Bojnik – Dobroševići” -poboljšanje sanitarno-higijenskih uslova življenja -zaštita okoliša -zaštita šireg područja općine.1. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4. Izgradnja separatne kanalizacione mreže (više faza) 5.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.000. Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 3. godine) 3.) 4. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2008. 2008 – 2013.8.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2. Općina Novi Grad Sarajevo 2.Pribavljane potrebne saglasnosti.750.Izgrañena separatna kanalizaciona mreža (2009-2013.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.) 2007.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.

Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2008. Bojnik i dr.Izgradnja rezervoara (više faza) 5.) 2007 – 2013.Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti.Izrañen elaborat (2007.1. Općina Novi Grad Sarajevo 2.) 4. X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 3.Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreže nadležnom komunalnom prduzeću 1.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.000.Pribavljane potrebne saglasnosti.godina) 2. odnosno omogućavanje snabdijevanja vodom iz kantonalnog vodovodnog sistema za naselja Dobroševići.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.1.Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoñaču radova (više faza) (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 4.Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 3. (iznad visinske kote r. Igman (525 MNM)) 1.Izgradnja tri rezervoara: Reljevo. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr. riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2.9. godine) 3.god.Izgrañena tri rezervoara (2007-2013.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture Naziv projekta 2.) 125 . riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2007.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. Donji Mihaljevići i Briješće Razvoj distributivne mreže. Kanton putem nadležnih ministarstava 3. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4.400.god.

Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2. Separatna kanalizaciona mreža u naseljima "Dobrinja A" i "Dobrinja B" Zaštita okoliša Izgradnja adekvatne separatne kanalizacije .300.izgradnja adekvatne separatne kanalizacije .1.zaštita okoliša .00 KM – Općina Novi Grad Sarajevo i strateški partner za realizaciju projekta (sufinansiranje) 126 .000.u realizaciju projekta uključiti Kanton Sarajevo putem nadležnog Ministarstva prostornog ureñenja i zaštite okoliša .raspisivanje javnog poziva za izvoñenje radova i odabir najpovoljnijeg ponuñača . x 2010.trajno rješenje separatne kanalizacije .10.1.obezbijediti sredstva za realizaciju projekta . 2009.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije X Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja i sprečavanje hidričnih i drugih epidemija 2008.

Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.) Obezbijediti sredstva za realizaciju projekta raspisivanje javnog poziva za izvoñenje radova i odabir najpovoljnijeg ponuñača izgradnja adekvatnog drenažnog sistema Strateški cilj – mjera Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati .000.Pribavljena urbanističko – tehnička dokumentacija .Sproveden tender i dodijeljen ugovor . 1-6 i Ive Andrića br.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.00 KM – Općina Novi Grad Sarajevo i strateški partner za realizaciju projekta (sufinansiranje) 127 .Izvedeni radovi na izgradnji drenažnog sistema 2009-2011. Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 230.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.zaštita okoliša .11.trajno rješenje prikupljanja i transporta podzemnih voda poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja i sprečavanje hidričnih i drugih epidemija U realizaciju projekta uključiti Kanton Sarajevo putem nadležnih ministarstava i drugih subjekata Pribavljanje potrebne urbanističko-tehničke dokumentacije (saglasnosti. dozvola i dr.Obezbijeñena sredstva . 1 – 9 .1.1.Rješavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Bajrama Zenunija br.

Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.000.trajno rješenje prikupljanja i transporta podzemnih voda poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja i sprečavanje hidričnih i drugih epidemija U realizaciju projekta uključiti Kanton Sarajevo putem nadležnih ministarstava i drugih subjekata Pribavljanje potrebne urbanističko-tehničke dokumentacije (saglasnosti.zaštita okoliša . dozvola i dr.1.Izvedeni radovi na izgradnji drenažnog sistema 2009-2011.1.Sproveden tender i dodijeljen ugovor .00 KM – Općina Novi Grad Sarajevo i strateški partner za realizaciju projekta (sufinansiranje) (izrañen glavni projekat) Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 128 .Obezbijeñena sredstva .12.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. Rješavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Ive Andrića br. T.M.) Obezbijediti sredstva za realizaciju projekta raspisivanje javnog poziva za izvoñenje radova i odabir najpovoljnijeg ponuñača izgradnja adekvatnog drenažnog sistema Strateški cilj – mjera Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati . 2 – 8. 1 – 18 i Ante Babića br.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.Pribavljena urbanističko – tehnička dokumentacija . prijateljstva br. Period implementacije X 400. 1 – 13 .

Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa (općina) 3. Riješeni imovinsko-pravni odnosi 3. Ostale faze bi se finansirale kroz partnerstvo općine i investitora i KS. godini. X Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje prve faze.Izgradnja cestovne mreže u obuhvatu RP Donje Telalovo Polje Izgradnja moderne komunikacijske mreže u skladu sa planskom dokumentacijom koja bi poboljšala saobraćajnu infrastrukturu i povezala i otvorila pristup privrednoj zoni Donje Telalovo Polje je jedan od prioriteta ONG. 129 . Stvaranje partnerskih odnosa sa investitorima u smislu sufinansiranja izgradnje (općina i investitori) 1.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Stvaranje saobraćajnih uslova za pristup privrednoj zoni RP Donje Telalovo polje 2007. 2008.mjera Naziv projekta Svrha projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. javnih parkinga 2. 1. tj izrade projektne dokumentacije bi vršila opština i vrijednost te faze je 60. Izrañena projektna dokumentacija 2.Razvoj cestovne mreže. x 2009.1.2.2. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća) 2.Područje Strateški cilj .000 KM u 2007.

Područje Strateški cilj .Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Promoviran PPP koncept na nivou općine 3. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća) 2.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 150.2. Dodjeljivanje koncesija ili drugi ugovorni modeli za realizaciju projekta (općina uz podršku konsutantske kuće) 1. Izrañena projektna dokumentacija 2. x 2009. Projekat bi se realizirao po principima partnerstva privatnog i javnog sektora te se na taj način izbjeglo veliko investiranje od strane općine u rješavanje ovih problema.000 KM za projektovanje i obezbjeñenje partnerstva 130 . 2008.2. javnih parkinga 2. Realizacija projekata po PPP principima 2007.Razvoj cestovne mreže. 1. kerirala nova radna mjesta i osvario direktan prihod u budžet općine.Izgradnja javnih parkinga Izgradnja objekata za rješavanje problema saobraćaja u mirovanju u poslovnim i komercijalnim zonama općine koje su najviše opterećene.2. Principi PPP-a predstavljeni na svim nivoima općinske vlasti (konsultantska kuća) 3.

te stvaranje uslova za kvalitetnije odvijanje motornog i pješačkog saobraćaja.Područje Strateški cilj .Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa .Izdavanje urbanističke saglansosti i odobrenja za grañenje .2. 2007.Razvoj cestovne mreže.Izrada eksproprijacijskog elaborata . X Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 131 .3. 2008.Donošenje odluke .2. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. javnih parkinga 2. do 2015.Izgradnja mostova na primarnim gradskim saobraćajnicama. što ima za posljedicu skraćivanje distanci u odlasku na radno mjesto kao i povratku sa istog. Most na rijeci Bosni u Rajlovcu Most na VIII transferzali Most na X transferzali Most na XI transferzali Naziv projekta Svrha projekta Povezivanje naselja na lijevoj i desnoj obali rijeke Miljacke i Bosne. Očekivani rezultat Znatno poboljšani uslovi odvijanja motornog i pješačkog saobraćaja.Objavljivanje tendera za izradu projektne dokumentacije . Aktivnosti i nosioci (partneri) .Implementacija uz pomoć Kantonalnog ministarstva prometa i komunikacija i JP «Vodoprivreda BiH». Bolje povezivanje zona stanovanja sa zonama privrede industrije. te stvaranje ugodnijeg ambijenta za život i rad.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.

.Zenica ) XI-transferzale (potez od „Feroelektra“ do Dobrinje I) XII-transferzale (potez od Bačića do Dobrinje I – druga traka) IX -transferzala (potez od ulice Džemala Bijedića do ulice Safeta Zajke) Svrha projekta Izgradnja planiranih saobraćajnica čime se bolje povezuju longitudinalni saobraćajni pravci u gradu.Donošenje odluke .Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. . 2007.Područje Strateški cilj . Dž.4.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Bijedića do Željezničke pruge Sarajevo . Očekivani rezultat Znatno poboljšani uslovi odvijanja motornog. .Objavljivanje tendera za izradu projektne dokumentacije.2. što će doprinijeti otklanjanju uskih grla na ovim pravcima i suzbiti eventualne saobraćajne gužve. x Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 132 .Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.transverzale (potez od ul.Izdavanje urbanističke saglasnosti i odobrenja za grañenje.Implementacija uz pomoć Kantonalnog ministarstva prometa i komunikacija.Izrada eksproprijacijskog elaborata .Izgradnja primarnih gradskih saobraćajnica «A» transferzale (potez od X do XII transferzale) X . Aktivnosti i nosioci (partneri) .2. pješačkog i saobraćaja u mirovanju. javnih parkinga Naziv projekta 2. 2008. 2015.Razvoj cestovne mreže.

javnih parkinga 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.000 KM 133 .5.Proširenje trolejbuske mreže u naselju „Dobrinja“ Izgradnjom trolejbuske mreže u pojasu X transferzale na potezu od Dobrinje V do Naselja starosjedilaca stvaraju se uslovi za povezivanje dva entiteta sa trolejbuskim saobraćajem Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Na osnovu potpisanog protokola nosioci aktivnosti su: SERDA Grad Istočno Sarajevo Grad Sarajevo KJKP GRAS Sarajevo Općina Novi Grad Sarajevo Opština Istočno Novo Sarajevo Opština Istočna Ilidža Uspostava kružnog toka trolejbuskog saobraćaja što obezbjeñuje sigurnije i ravnomjernije odvijanje saobraćaja na ovom prostoru Očekivani rezultat 2007. Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 2008.2.2. 2009.Razvoj cestovne mreže. 3.Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.800.

x 2008.Program sanacije klizišta Definiranje prioriteta za sanaciju Sprečavanje nastanka novih klizišta Izgradnja i rekonstrukcija postojeće vodovodne i kanalizacione mreže radi radi sprečavanja i otklanjanja uzroka Izrada prijedloga podzakonskih akata koji bi definirali minimum infrastrukturne opremljenosti za postojeće objekte do legalizacije Analiza stanja Modeli i prijedlozi Sastanci i koordinacija na općinskom i višem nivou Koordinacije aktivnosti.3.000 KM u 2007. 2.Sanacija klizišta i sprečavanje bespravne gradnje 2. Očekivani rezultat 1. KS ili čak i drugih viših instanci. godini.Područje Strateški cilj . x 2013.000. x Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Općina vrši sufinansiranje prioriteta u vrijednosti od 300. 134 . Odluka o minimum infrastrukturne opremljenosti za objekte do legalizacije 4. 3. sanacije na terenu Naziv projekta Svrha projekta - Aktivnosti i nosioci (partneri) 1. Definirani prioriteti za sanaciju 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.1. 4. Model finansiranja sanacije 3. Dok bi za implementaciju programa bilo potrebno najmanje 15.3. Sanacija klizišta prema prioritetima i sprečavanje bespravne gradnje 2007. u skladu sa predloženim programom do 2013.000 KM koji bi bili obezbijeñeni u budžetu općine.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.

000 KM u tri godine. Informirano stanovništvo 5. Napravljen program rada inspekcija 2007.3. Efikasno djelovanje inspekcijskih organa (konsultantska kuća) 5.Područje Strateški cilj . Program sanacije i legalizacije objekata 3.Legalizacija obejkata koji se mogu lagalizirati 1. x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje ovih aktivnosti bi se odvijalo iz općinskog budžeta u vrijednosti od 600. Izrada planske dokumentacije kojom bi se omogućila legalna izgradnja (konsultantska kuća) 4.Stvaranje uvjeta za legalnu gradnju . Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Snimak postojećeg stanja 2. x 2009. Izrañena planska dokumentaija kao preduslov za legalnu gradnju 4. Edukacija stanovništva o podizanju nivoa svijesti (općina i marketing agencija) 1.Zaštita neizgrañenog zemljišta .2. Svrha ovog projekta je: .Sanacija klizišta i sprečavanje bespravne gradnje 2.3. Snimanje stanja (ažurno) (konsultantska kuća) 2.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Donošenje provodive planske dokumentacije . Modeli koji bi se mogli primijeniti za sanaciju i onemogućavanje dalje bespravne gradnje (konsultantska kuća) 3. 135 .Program mjera na sprečavanju bespravne gradnje Jedan od glavnih problema sa kojim je općina Novi Grad suočena a koji je i generator mnogih drugih negativnih pojava na području općine je bespravna gradnja. 2008.

zbog svog izgleda i dizajna djeluju deprimirajuće na život ali i na radne sposobnosti.1.000 KM. 136 . dok bi ostatak sredstava izdvojio KS ili partneri u projektu.Redizajniranje stambenih i poslovnih objekata Objekti u općini Novi Grad posebice stambeni.Područje Strateški cilj . Osim toga do 2009. 4. Izrada fasada (prema projektu i planu) 1. 2008. Općina Novi Grad dio je kantona Sarajevo i grada i nalazi se na ulazu u grad.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.4.000 KM za direktno finansiranje prioriteta. x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Prve dvije faze projekta bi se finansirale iz općinskog budžeta i njihova vrijednost bi bila 100. x 2009. u 2007.4. Pronalaženje partnera (konsultantska kuća) 3.000. 3. Novi izgled stambeno poslovnih objekata koji neće djelovati deprimirajuće na stanovništvo i poslovne ljude moguće je postići kroz investiranje u redizajniranje vanjskog izgleda objekata.Novi izgled stambenih i poslovnih objekata 2. To se može promijeniti redizajnom fasada. 1. kako prva impresija posjetilaca glavnom gradu BiH ne bi bila negativna. godini. 2. Projekat sa prioritetima i modalitetima finansiranja – poslovni plan (konsultantska kuća) 2. Općina bi izdvojila iz budžeta oko 2. Izrañen projekat i odabrani modeli finansioranja Definirani partneri za realizaciju projekta Humaniji ambijent za život i rad Osvježene fasade velikih stambenih i poslovnih objekata 2007.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. te je potrebno poboljšati imidž tog dijela grada.

Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2.5.Područje Strateški cilj . Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja x 2008.Dogradnja školskog objekta Osnovne škole „Dobroševići“ i izgradnja fiskulturne sale Postojeća školska zgrada ne zadovoljava potrebe zbog malog broja učionica i velikog priliva učenika. Škola nema fiskulturnu salu.1. Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) -Planirati inicijalna sredstva -Upućivanje inicijative Kantonu Sarajevo Očekivani rezultat -Obezbijeñena inicijalna sredstva u budžet Općine -U skladu sa inicijativom realizovan projekat 2007.00 KM planirana u budžetu Općine za 2007. x Inicijalna sredstva u visini od 45. godinu 137 .5.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.000.

000 KM za obezbjeñenje zemljišta i izradu projekta .Područje Strateški cilj .Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. x 2009 x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Inicijalna sredstva u visini od 150.5. Izgradnja školskog objekta Osnovne škole u MZ „Aneks“ Obezbjeñenje uslova za školovanje učenika MZ „Aneks“ i dijela Švrakinog Sela -Upućivanje inicijative Kantonu Sarajevo -Upućivanje inicijative Općini Novo Sarajevo za partnerstvo u projektu -Planiranje inicijalnih sredstva u budžetu Općine -Obezbjeñenje zemljišta -Obezbijeñena inicijalna sredstva u budžetu Općine i zemljište za objekat -U skladu sa inicijativom realizovan projekat 2007.5.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2.2. 2008.iz budžeta Općine Mogući partner i Općina Novo Sarajevo 138 .mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.

Rekonstrukcija i dogradnja školskog objekta Osnovne škole „Umihana Čuvidina“ i proširenje fiskulturne sale Postojeća školska zgrada ne zadovoljava potrebe zbog malog broja učionica i velikog broja i priliva učenika -Upućivanje inicijative Kantonu Sarajevo -Planirati inicijalna sredstva I faza grañevinskih radova: -Potrebno izvršiti sanaciju školske zgrade II faza grañevinskih radova: -Proširenje fiskulturne sale -Izgradnja odreñenog broja novih učionica Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Realizovan projekat: -obezbijeñena inicijalne sredstva -izvršena sanacija školske zgrade -proširena fiskulturna sala i izgrañene nove učionice 2007.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.5.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.. 2008.5. x 2009 x Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Inicijalna sredstva iz budžeta Općine 139 .Područje Strateški cilj .3.

Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. X Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Inicijalna sredstva u budžetu Općine 140 . potrebno je planirati izgradnju objekta osnovne škole.5.4.5. Aktivnosti i nosioci (partneri) -Planirati inicijativu prema Kantonu Sarajevo -Planirati inicijalna sredstva Očekivani rezultat -Obezbijeñena inicijalna sredstva u budžet Općine za realizaciju projekta -U skladu sa planom aktivnosti realizovan projekat 2007.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. 2008.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2. Izgradnja školskog objekta Osnovne škole u MZ „Zabrñe“ Naziv projekta Svrha projekta Zbog očekivanog povećanja broja stanovnika i djece školskog uzrasta na ovom lokalitetu.Područje Strateški cilj . 2010 – 2015.

Obezbijeñena finansijska sredstva (općina i partneri) 1. obezbjeñenje ograda i sigurnosnih kapija. 2007.5. Svih pet dvorišta i objekata ureñeno. 141 .5.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća) 2.5. Ovo podrazumijeva hortikulturno ureñenje dvorišta. adaptacija i redizajniranje fasada 1.Ureñenje dvorišta i fasada svih vrtića na Općini Novi Grad Svrha ovog projekta je obezbjeñenje standardnih ambijentalnih uslova za rad obdaništa.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. Izrañena projektna dokumentacija 2. Uspostva partnerstva sa KS i JKKP (općina) 3. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Projektna dokumentacija finansirana iz budžeta općine i iznosi 20. Planira se savremeno ureñenje dvorišta i izgleda objekata što doprinosi unapreñenju kvaliteta usluga obdaništa.Područje Strateški cilj .000 KM. KJKP i Općina i to u vrijednosti po projektnoj dokumentaciji. x 2008. Finansijeri izvedbenih faza su KS. Obezbijeñena sredstva i uspostavljeno partnerstvo 3.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2. x 2009. sigurno i povećan broj korisnika usluga obdaništa.

925 m2 P-5205 – Paljevo. površine 13.110 m2 P-4636 . površine 25. poljoprivredne aktivnosti.P-3897 . površine 62.864 m2 Čista površina. Površina se nalazi na linijama ratnih djejstava iz odbrambenog rata. te obezbjeñenje donatora s obzirom da općina Novi Grad ne može sama riješiti ova pitanja Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Čista teritorija 2007.Mojmilo. površine 54. x Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 50.500 m2 P-3885 .6.00 KM godišnje u budžetu Općine + donatorska sredstva 142 .1.Žuč.Deminiranje 2. povratak raseljenog stanovništva Izviñanje i reizviñanje navedenog teritorija. izleti. Časovi istorije.6.Briješće. 2008.000.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.

Izrañen glavni projekat za I etapu (2007. Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo. Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 4. Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 8. Federacija BiH (Ministarstvo prometa i komunikacija – Direkcija za ceste i Ministarstvo vodoprivrede… -JP “ Vodno područje slivova rijeke Save”) 4.Ureñenje rijeke Bosne od mosta u Reljevu do Butila – etapa I Ovaj projekat je potrebno realizovati u koordiniranom djelovanju federalnih i kantonalnih ministarstava. Izraditi glavni projekat za I etapu (nosilac Općina Novi Grad) 3.saobraćajnoj i komunalnoj infrastrukturi 1. godina) 7. općine Novi Grad Sarajevo.) 2007-2009. Kanton Sarajevo i Federacija BiH) 5.god.000. Kanton putem nadležnih ministarstava 3. Izrañen elaborat (2007.7. Izvoñenje radova na regulaciji (više faza) 5. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2007. Pribavljane potrebne saglasnosti.000.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. JP “ Vodno područje slivova rijeke Save” i JP “Direkcija cesta FBiH” kao ovlaštenog predstavnika investitora koridora V-c – sarajevska obilaznica-lot 1 Svrha projekta Zaštita okoliša od negativnog uticaja voda i dr. Kanton Sarajevo) 2. Zaštita od poplava Strateški cilj – mjera Naziv projekta 2. grada Sarajeva. godine) 8.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2007.Grad Sarajevo 143 . Općina Novi Grad Sarajevo (rješavanje imovinsko-pravnih odnosa) 2.1.7.) 5. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoñaču radova -više faza (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo).Izvedeni radovi na regulaciji (2007-2009.godina) 6. Privoñenje zemljišta konačnoj namjeni prema RP “Privredna zona Rajlovac” čija izrada je u toku Zaštita područja uz rijeku Bosnu od izlijevanja iz korita i sprečavanje nastanka šteta objektima. Razvoj moderne infrastrukture u skladu sa principima održivog razvoja 2.

JP za “ Vodno područje slivova rijeke Save” 4. Kanton putem nadležnih ministarstava 3.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 3.000.Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora izvoñaču radova (više faza) (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 4.godina) 2. Zavod za izgradnju KS 5.7.) 2007 – 2011.Halilovići -Privoñenje zemljišta konačnoj namjeni prema usvojenom RP -Zaštita područja uz rijeku Miljacku od izlijevanja iz korita i sprečavanje nastanka šteta objektima.saobraćajnoj i komunalnoj infrastrukturi 1.god.Zaštita od poplava 2. Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 3. Općina Novi Grad Sarajevo (rješavanje imovinsko-pravnih odnosa) 2. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2007.Izvoñenje radova na regulaciji (više faza) 1.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2007.Izvoñenje radova na regulaciji rijeke Miljacke dionica : RTV dom.Investitori putem preuzetih obaveza po ugovoru sa Općinom Novi Grad Sarajevo 144 .00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.500.Pribavljane potrebne saglasnosti.Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2.) 4. godine) 3.7.Izrañen elaborat (2007.Izvedeni radovi na regulaciji (2007-2011.

1. stvaranje uslova za zamjenu stambenog fonda.dotrajalih stambenih jedinica za nove stambene jedinice.Čengić Vila 211 . rješavanje imovinsko-pravnih odnosa konkurs za dodjelu lokacija realizacija izgradnje (investitori) potencijalni investitori grañevinska preduzeća i fondovi za izgradnju stanova.8. Općina Novi Grad Aktivnosti i nosioci (partneri) - Očekivani rezultat Izgradnja 1.Izgradnja stanova u kolektivnim stambenim objektima na teritoriji Općine Novi Grad Svrha projekta - privoñenje zemljišta konačnoj namjeni.Buča potok 200 .mjera 2.023 stana u naseljima: .Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. visokoobrazovanih kadrova.Dobrinja 434 .8. javne kantonalne komunalne organizacije. x BGP ukupno 98.908 m2 Period implementacije 2015. Grad Sarajevo.Alipašin Most VII 178 2007. X Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Fondovi potencijalnih investitora 145 .Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . / 2008. Kanton Sarajevo. obezbjeñenje uslova za stambeno zbrinjavanje mladih.Izgradnja novih stambenih jedinica u skladu sa planiranim strateškim opredeljenjima iz prostornog plana Kantona Sarajevo Naziv projekta 2.

2009. potrebno je ostvariti i održivost projekta tako što bi se izradio plan poslovanja i upravljanja objektima. Treća faza bi se finansirala u saradnji sa partnerima u vrijednosti oko 1.1. sporta. rekreacije i turizma 3.000 KM. 2008.1. Plan poslovanja i upravljanja objektima (konsultantska kuća) 3. Projektna dokumentacija (izrada ili revizija) (konsultantska kuća) 2.Izgradnja objekata za kulturu.000. godini. Četvrta aktivnost bi se finansirala iz općinskog budžeta u vrijednosti od 40. 4. te programi korištenja po ciljnim grupama 1.Područje Strateški cilj .000 KM u 2007. Glavni projekat izrañen Plan poslovanja i upravljanja objektima završen Izgrañen objekat i pušten u rad Napravljen program za mlade 2007.000 KM u 2007. x Finansiranje prve faze iz opštinskog budžeta bi bilo oko 80. i 2008. 3. druge faze oko 60. sport. sportskih i kulturnih sadržaja. 2. rekreaciju i turizam Naziv projekta 3.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3. Završetak grañevinskih radova i pratećih objekata (investitor općina) 4. godini. i 2008.000 KM U 2008. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 146 . Osim toga.Projekat završetka izgradnje stadiona „Otoka“ Svrha projekta je završetak stadiona Otoka sa pratećim objektima u cilju zadovoljavanje potreba grañana KS te promociju rekreativnih.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. Izrada programa za mlade (konsultantska kuća u saradnji sa općinom) 1.1.

x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Projektna dokumentacija u budžetu 2007. x 2009. Izrada plana poslovanja i upravljanja objektima (konsultantska kuća) 3. Izvoñenje radova (općina i partneri) Glavni projekat Plan poslovanja i upravljanja objektima Izgrañen objekat i pušten u rad 2007.1. a izvoñenje u Vrijednosti 2. x 2008.2.000 KM sa partnerima 2008-2009. rekreacije i turizma 3.Projekat završetka izgradnje SRCE – Buča potok Svrha projekta je završetak sportsko – rekreacionog kompleksa sa sportskom dvoranom za zadovoljavanje potreba grañana te promocija rekreativnih.700. 147 .Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. Osim toga. sport. Izrada glavnog projekta sportske dvorane (konsultantska kuća) 2.godina.Područje Strateški cilj . sportskih i kulturnih sadržaja.1.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3. potrebno je ostvariti i održivost projekta tako što bi se izradio plan poslovanja i upravljanja objektima 1. rekreaciju i turizam 3.Izgradnja objekata za kulturu. godine. sporta.

Park šume Mojmilo Naziv projekta Svrha projekta Projekat podrazumijeva izgradnju kapaciteta rekreativnog. sportskog i turističkog sadržaja te njihovu promociju u sklopu park šume Mojmilo.000 KM u 2007. 148 .3. x 2008.1.godini. botanički vrt. 3. sporta.Područje Strateški cilj . godini.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. rekreacije i turizma 3. Kanton) 1. sport. Izrañena projektna dokumentacija Plan izgradnje i upravljanja kompleksom napravljen Projekat u formi PPP Izgrañen kompleks Promotivne aktivnosti izvršene 2007. Formiranje partnerstva privatnog i javnog sektora (konsultantska kuća i općina) 4.Izgradnja objekata za kulturu.000 KM. 5. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća) 2. koji će sadržavati aboretum. Promocija sadržaja Park šuma Mojmilo (konsultantska kuća. Kanton i investitori) 5. Četvrta faza bi se finansirala u saradnji sa partnerima u vrijednosti oko 3. 4.1. kulturnog. te treće faze 40. sankalište i slične sadržaje. druge faze oko 80. Izgradnja kompleksa (općina. rekreaciju i turizam 3. 2.000 KM. Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje prve faze iz opštinskog budžeta bi bilo oko 100.000.000 KM U 2008. općina. x 2009.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3. Izrada plana izgradnje i upravljanja kompleksom (konsultantska kuća) 3.000 KM u 2008 godini kao ičetvrta faza u vrijednosti od 60. 1.

x 2009. i 2009.1. Treća faza bi se finansirala u saradnji sa partnerima u vrijednosti oko 200. Završetak grañevinskih radova i pratećih objekata (investitor općina) 4. rekreaciju i turizam 3.4.000 KM u 2008.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. rekreacije i turizma 3.000 KM.Dom u Reljevu Svrha projekta je opremanje i svrsishodno korištenje doma kulture u Reljevu u cilju zadovoljavanje potreba grañana tog naselja te promociju kulturnih. Plan poslovanja i upravljanja objektima (konsultantska kuća) 3. 3.000 KM u 2007. zabavnih i edukativnih sadržaja. druge faze oko 50. Projektna dokumentacija (izrada ili revizija) (konsultantska kuća) 2. Izrada programa za mlade (konsultantska kuća u saradnji sa općinom) 1. sporta. 2. 149 . Osim toga potrebno je ostvariti i održivost projekta tako što bi se izradio plan poslovanja i upravljanja objektima.1.Izgradnja objekata za kulturu. te programi korištenja po ciljnim grupama sa posebnim osvrtom na mladu populaciju. X 2008. godini. Glavni projekat izrañen Plan poslovanja i upravljanja objektima završen Izgrañen objekat i pušten u rad Napravljen program za mlade 2007. 4. x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje prve faze iz općinskog budžeta bi bilo oko 40.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3. 1.Područje Strateški cilj . sport.

Pribavljane potrebne saglasnosti i grañevinske dozvole (2009. rekreacije i turizma 3.memorijalni park “Žuč” Realizovati postavke iz Prostornog plana Kantona Sarajevo područja posebnih obilježja na teritoriji Kantna za lokalitete i mjesta značajna po dogañajima iz rata 1992-1995.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3. Izgradnja Memorijalnog parka “Žuč” (nosilac: Kanton Sarajevo) 1.Definisan obuhvatai riješeani imovinsko-pravnih odnosi (2008-2009. Općina Novi Grad Sarajevo će pružiti podršku ovom projektu kroz aganžman nadležnih službi za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i izdavanja potrebnih saglasnosti i dozvola 150 . godina i perioda opsade grada.mjera Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati 2007 – 2015. Javni natječaj za izradu projektne dokumentacije (2007-2008. sport.Izrada posebnog programa stručne komisije za zaštitu i ureñenje Memorijalnog parka “Žuč” (nosilac: Kanton Sarajevo) 2. Izgrañen Memorijalni park “Žuč” (2010-2015.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture.Izrañen poseban programa stručne komisije za zaštitu i ureñenje Memorijalnog parka “Žuč” (2007) 2. rekreaciju i turizam 3. a definirana kao historijsko-memorijalni spomenici 1.Definisanje obuhvata i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa (nosilac: Kanton Sarajevo i Općina) 4.5.1.1.više faza) Strateški cilj .) 4.Historijsko-memorijalnI kompleks “Žuč”.. zavoda i stručne komisije 2. sporta.) 3.) 5. Javni natječaj za izradu projektne dokumentacije (nosilac: Kanton Sarajevo) 3. Period implementacije X Ukupna vrijednost realizacije će se utvrditi na osnovu projektne dokumentacije i eksproprijacijskog elaborata Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.Izgradnja objekata za kulturu.Pribavljanje potrebnih saglasnosti i grañevinske dozvole (nosilac: Kanton Sarajevo i Općina) 5. Kanton putem nadležnih ministarstava.

000 KM. Kao tri glavne turističke atrakcije projekat će se koncetrirati na valorizaciju tri grupe objekata a) kompleks tunel spasa b) turističko selo Mojmilo i sadržaji c) kuća Hadžihalilovića 1. godini.000 KM u 2007. Izrañen urbanistički projekat tunela spasa. sport. x 2008. rekreaciju i turizam 3. sporta. x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje prve aktivnosti iz opštinskog budžeta bi bilo oko 150.1. rekreacije i turizma 3. uz projektnu dokumentaciju i program korištenja i upravljanja (konsultantska kuća) 2. te napravljen program korištenja i upravlajnja u skladu sa PPP principima 3. te izvoñenje u širem partnerstvu po studiji izvodljivosti 151 . Urbanističkog rješenja tunela spasa i program korištenja i upravljanja u saradnji sa privatnim sektorom (konsutlantska kuća) 3. x 2009. Realizacija projekta kuće Hadžihalilovića. Kuća Hadžihalilovića u funkciji turističke ponude općine 2. druge aktivnosti oko 15. Izrada programa za kulturne manifestacije u Olimpijskom selu (općina) 1. Napravljen program kulturnih manifestacija u Olimpijskom selu Mojmilo 2007.6.1.Područje Strateški cilj .Izgradnja objekata za kulturu.Valorizacija kulturno historijskog nasljeña Ovim projektom obezbijedit će se zaštita i adekvatna valorizacija postojećeg kulturno-historijskog naslijeña i jačanja kapaciteta turističke ponude općine Novi Grad.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.

Unapreñenje turizma.Planiranje programa.000 KM Podrška ostalim projektima kulture i sporta od značaja za općinu) 152 .Održati i unaprijediti postojeće manifestacije . kao i ulaganja partnera (80. Period implementacije x 2008.1. Stalno x x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 350. sredstava i nosioca .000 KM Općina.2. 180. 90.sportskih sadržaja uz sinergetske efekte većeg broja učesnika -Zadovoljstvo stanovnika općine i motivacija da se aktivne uključe u manifestacije zabavno – sportskog sadržaja -Doprinos razvoju turizma i povećanje interesovanja turista da posjete općinu Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat 2007. rekreacije i turizma 3. i kulture 3.000 KM Grant za razvoj kulture i sporta.000 KM Novogradski dani.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.Javno ustanovljavanje interesa potencijalnih partnera .Promotivna kampanja Općina i partneri -Ostvareno partnerstvo u realizaciji programa -Povećana ponuda kulturno.2.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. sporta.Programi aktivnosti u oblasti kulture i sporta i povezanost sa turističkom privredom .Ostvariti partnerstvo sa ostalim zaintersovanim subjektima . sporta.Područje Strateški cilj .

x 2009. u 2008.000 KM i dalje po finansijakom planu do 1.3. sporta. 100.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3. kao mogućnost za bržu reformu javne uprave -Ureñena igrališta i objekti 2007. x 2008. Grad Sarajevo.Područje Strateški cilj .Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture.1.3. 500. održavanje i korišćenje u skladu sa potrebama grañana -Nova radna mjesta.god x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja -Općina: u 2007. sponzori 153 . šema -Osamostaljivanje samostalnog pravnog subjekta -Općina -Sportska društva.god. kulturu u vlasništvu Općine 3.500. sportska društva.Efikasno upravljanje i namjenska upotreba objekata za sport. kulturna društva i agencije -Specijalizovano preduzeće za efikasno upravljanje.god.000 KM -Partneri: privredna društva. rekreacije i turizma 3.Osnivanje javnog preduzeća za upravljanje objektima za javnu upotrebu u vlasništvu Općine Novi Grad Sarajevo -Riješiti upravljanje i tekuće održavanje -Riješiti efikasno namjensko korišćenje objekata u javnoj upotrebi vlasništvo Općine -Izrada normativnih akata i registracija -Obezbjeñenje finansijskih sredstava etapno -Postavljanje menadžmenta i org. do x 2011.000 KM.

2009.Razvoj lokalne uprave 4.1.000 KM za 10 novozaposlenih za jednu god.1.Provoñenje reforme lokalne uprave Uspostava kvalitetne lokalne administracije u skladu sa lokalnom samoupravom -Donošenje odluke vezano za zbrinjavanje zaposlenih neadekvatne stručne spreme -Izmjene Pravilnika Jedinstvenog općinskog organa uprave -Zapošljavanje kvalitetnog i kreativnog visoko obrazovanog kadra educiranog za poslovne državne uprave i projektnom pristupu u rješavanju problema – u naredne 3 godine u strukturi uposlenih povećanje godišnje prosječno za 10 VSS Općina -Usvojene odluke o kadrovskom jačanju Općine -Realizovano zapošljavanje kvalitetnog i kreativnog visoko obrazovanog kadra -Poboljšanje u kvalitetu pružanja usluga lokalne administracije -Kvalitetnije planiranje i upravljanje projektima -Uspješnija saradnja sa partnerskim organizacijama na realizaciji zajedničkih programa Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije 2007.Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.primjer moderne lokalne samouprave 4. 2008. x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja x x 150.ONG je lider .1. Općina 154 .

S obzirom da ovaj projekat obuhvata i proces stručnog obrazovanja i usavršavanja.000 KM 155 .1. službenika i namještenika Općine u pravcu zadovoljavanja potreba i očekivanja grañana i drugih korisnika usluga općinske administracije.1. 2009.Održavanje kvaliteta usluga u skladu sa ISO 9001 : 2000 Svrha projekta je uspostavljanje efikasne lokalne uprave. obezbjeñenje materijalno-tehničkih uslova.g. zaštita prava pojedinaca i javnog interesa -odvojenost politike i administracije -zakonito provoñenje upravnih postupaka uz poštivanje zakonskih rokova -pojednostavljenje procedure za stranke i preglednost poslovanja -ostvarivanje zacrtanih programa 2007.ONG je lider . 2008. Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Projekat održavanja kvaliteta usluga u skladu sa meñunarodnim sistemom kvaliteta ISO 9001:2000 je dugoročan i vremenski neograničen U užem smislu gledano postoje redovni godišnji troškovi po osnovu potpisanog ugovora sa certifikacijskom kućom. proces informisanja i neke druge procese. neophodno je za održavanje ovog projekta u budžetu za 2007. a odnose se na redovne godišnje provjere funkcionisanja sistema kvaliteta. uz primjenu svjetski prihvaćenih standarda djelovanja javne uprave Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Odgovornosti i ovlaštenja su utvrñeni Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Jedinstvenog općinskog organa uprave i posebnih službi.2. planirati sredstva od 30.primjer moderne lokalne samouprave 4. Očekivani rezultat -kvalitetno i blagovremeno ispunjavanje zakonskih zadataka.Razvoj lokalne uprave 4.Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. motivisanje i osposobljavanje rukovodstva.

3.Izrada elaborata o finansijskoj opravdanosti osnivanja lokalne TV. 2009.Organizovanje savremene press službe .1. Elaborat o finansijskoj opravdanosti osnivanja lokalne TV pokazat će da li je Općina u mogućnosti formirati vlastitu TV ili koristiti usluge drugih.Konsenzus svih učesnika u donošenju odluka o načinu organizacije lokalnog medija Općina -Uspostavljena moderne press službe -Obezbjeñenje trajne programske sheme putem lokalne TV -Ažurno i kvalitetno informisanje javnosti -Veće interesovanje javnosti za tekuće aktivnosti lokalne uprave -Veća motivacija grañana za aktivno uključivanje u aktivnosti lokalne zajednice Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat 2007.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.primjer moderne lokalne samouprave 4. .Razvoj lokalne uprave 4.Formiranje moderne press službe ili pokretanje osnivanja lokalne TV Svrha projekta je potreba za uspostavljanjem moderne press službe i efikasnom distribucijom informativnih materijala u cilju kvalitetnog informisanja grañana i sveukupne javnosti. Period implementacije x 2008.1.50. .ONG je lider . X x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja .Područje Strateški cilj .000 KM PRESS služba sa opremom Elaborat će pokazati potrebna finansijska sredstva za osnivanje TV Općina 156 .

1.primjer moderne lokalne samouprave 4. Privredna komora -Planiranje u skladu sa ekonomskim razvojem u svim segmentima.Razvoj lokalne uprave 4.4. SERDA. projektni pristup -Uspješniji menadžment -Obezbijeñeni kvalitetni konsultanti i literatura -Obezbijeñene panel-diskusije na temu unapreñenje planiranja -Brži razvoj lokalne zajednice 2007.Područje Strateški cilj-mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 10.1.Definisanje programa edukacije .ONG je lider .Podizanje efikasnosti lokalnog planiranja Osposobljavanja cjelokupnog menadžmenta za efikasno planiranje u skladu sa standardima planiranja .000 KM godišnje Općina 157 .Interna i eksterna edukacija samostalno i uz pomoć konsultanata .Izbor konsultanata i literature . 2008.Periodična savjetovanja i okrugli stolovi Općina. državna agencija.

x 2009.1. X Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Ukupna vrijednost projekta 250.1. koja će omogućiti fizičkim i pravnim licima brži i ekonomičan pristup informacijama evidentiranim u katastarskom operatu (internet) i ažuriranje podataka katastra sa stanjem u zemljišnoj knjizi i stvarnim stanjem na terenu.Područje Strateški cilj . 158 .00 KM Projekat se finansira iz općinskog budžeta (sredstva ostvarena kroz naplatu usluga katastra) i donacije Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove. te eventualnim donacijama kroz učešće u projektima EU.Vektorizacija i digitalizacija analognih planova katastarskog operata Općine Novi Grad Sarajevo i formiranje GIS-a Formiranje baze podataka (GIS).Razvoj lokalne uprave 4.primjer moderne lokalne samouprave 4.ONG je lider . x 2008.) -Brza i efikasna administracija -Efikasan razvoj lokalne zajednice kroz pružanje podataka i podrške razvojnim planovima Općine i Kantona Sarajevo -Uspješan menadžment 2007.5. -Izbor vanjskih saradnika (konsultanata) -Nabavka odgovarajućeg softvera (programskih paketa) i prateće opreme (hardver) -Skeniranje analognih planova katastarskog i gruntovnog premjera -Vektorizacija skeniranih planova -Formiranje baze podataka -Formiranje GIS-a -Edukacija službenika i namještenika samostalno i uz pomoć konsultanata (spoljnih saradnika) -Izrada digitalnog orto-foto snimka za područje općine Novi Grad Nosilac navedenih aktivnosti je Općina uz pomoć vanjskih saradnika (Federalne uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove i dr.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.000.

mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. NVO -Veća informiranost grañana o svim aktivnostima Općine -Afirmisanje uloge zbora grañana i masovnije uključivanje grañana u donošenje odluka u pravcu razvoja lokalne samouprave -Efikasnije i realnije planiranje -Uspješnija saradnja sa organima mjesnih zajednica i grañanima na realizaciji projekata Očekivani rezultat 2007.primjer moderne lokalne samouprave 4. 2009.000 KM (edukacija) Općina 159 .1.Razvoj lokalne uprave 4. grañani. x x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 3.ONG je lider . te uključivanje istih u procese i aktivnosti Općine -Razvoj lokalne samouprave Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) -Definisanje plana aktivnosti -Interna i eksterna edukacija organa mjesnih zajednica -Uvezivanje NVO na realizaciji projekata Općina. Period implementacije x 2008.1. organi mjesnih zajednica.6.Područje Strateški cilj .Uključivanje grañana u procese i aktivnosti Općine (animiranje grañana putem MZ) -Uključivanje većeg broja grañana u donošenje odluka.

i drugi -Povećano sudjelovanja grañana u rješavanju njihovih lokalnih krucijalnih problema u ONG -Osnažene MZ i povećana njihova spremnost aktivnog uključenja u razvoj svojih sredina. x 2009.primjer moderne lokalne samouprave 4. 2007.Projekti finansijske podrške ONG inicijativama grañana u MZ Svrha projekta -Povećanje sudjelovanja grañana u rješavanju njihovih lokalnih krucijalnih problema u ONG -Osnažiti zajednice i povećati njihovu spremnost da se aktivno uključe u razvoj svojih sredina. doprinos grañana i lokalne zajednice.000 do 5. NVO. ONG.Područje Strateški cilj . -Povećanje informiranosti ONG o potrebama grañana i zadovoljiti ih u skladu sa mogućnostima -Omogućiti grañanima da grade budućnost ONG -Razviti povjerenje izmeñu grañana i ONG -Dobiti potporu za lokalne aktivnosti i ulaganja -Povećati sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkih projekata -Povećanje odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. KS. 2008.ONG je lider . -Povećana informiranosti ONG o potrebama grañana i njihovo zadovoljenje u skladu sa mogućnostima -Omogućeno grañanima da grade budućnost ONG -Razvijeno povjerenje izmeñu grañana i ONG -Izgrañena potpora za lokalne aktivnosti i ulaganja -Povećano sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkih projekata -Povećana odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica.000 KM po MZ x 16 MZ ONG. x 70. -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta -Odrediti kriterije -Finansijsku podršku projektima u 26 mjesnih zajednica -Razvoj kapaciteta koji uključuju treninge.7. -Stvaranje okruženja za uspostavljanje civilnog društva.1. pratiti i ažurirati MZ. radionice i stručne konsultacije -Izrada planova finansiranja usklañenih sa potrebama grañana i strategijom ONG -Izrada plana kako provesti. poduzetnika 160 .000 KM godišnje Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 3. KS. -Stvarano okruženje za uspostavljanje civilnog društva.Razvoj lokalne uprave 4.1.

Izvor finansiranja je općinski budžet. Obućeni uposlenici vezano za projektni pristup 2. Alati koji se koriste u projektnom pristupu (obuka) – konsultantska kuća 4. 1. Razvoj pilot PPP projekata (konsultantska kuća u saradnji sa općinom) 7. PPP koncept prezentacija (konsultantska kuća) 5. Moguće je vršiti sufinansiranje iz sredstava budžeta kantona ili SERDA.Područje Strateški cilj OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.Razvoj lokalne uprave 4.ONG je lider . te da se stvore uslovi za promociju Partnerstva Privatnog i Javnog sektora (primjena metodologije u praktičnom smislu). napravila distribucija ovlasti i obaveza.Promocija projektno orijentiranog pristupa u radu općine.1. 2015. Tehnička podrška u implementaciji akcionog plana (konsultantska kuća). x x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Vrijednost projekta je 20.000 KM na godišnjem nivou. stvorili uslovi za evaluiranje rada uposlenika na objektivan način. Obuka za sve uposlenike o projektnom pristupu (konsultantska kuća) 2. Alati za implementaciju PPP koncepta (obuka – konsultantska kuća) 6.primjer moderne lokalne samouprave 4. kako bi se obaveze efikansije izvršavale. Implementacija PPP projekata (općina uz podršku konsultanta) 1. Bolja i konkretna saradnja sa privatnim sektorom u realizaciji projekata 2007. Implementiran akcioni plan za uvoñenje projektnog pristupa u rad općine 3. Obućeni uposlenici za primjenu PPP koncepta u praksi 4. Ovakav pristup bi stimulirao ulaganja na području općine.1. 161 . 2008. (konsultantska kuća u saradnji sa općinom) 3. Realizirani PPP projekti 5. Akcioni plan tranformacije rada uposlenika na projektno orijentirani pristup. 4. predstavljanje i promocija PPP (Public Private Partnership) koncepta Svrha projekta je da se uposlenicima u općini predstavi projektno orijentirani pristup u radu. Ostvareni dodatni prihodi za općinu iz realizacije PPP projekata 6.8.

planove i projekte vezano za zaštitu okoliša -Uspostavljen održiv razvoj lokalne zajednice 2007. okoliša -Upošljavanje najmanje 2 VSS odgovarajuće struke i dodatnih vještina.Lokalna okolinska zaštita Naziv projekta Svrha projekta 4. kao i ulaganje partnera 162 .primjer moderne lokalne samouprave 4.1.000 KM Općina. x Stalno x Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 50.ONG je lider .2.2.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 4. znanja i iskustva -Partnerstvo sa zajednicom -Izrada programa edukacije na lokalnom nivou za sve Općina -Uspostavljen odjel koji provodi i realizuje zakone.Formiranje odjela za zaštitu okoliša Obezbjeñenje kapaciteta za provoñenje projekata za zaštitu životne sredine od strane lokalne zajednice -Izmjene i dopune pravilnika organizacione strukture -Organizovanje odjela za zašt. 2008.

3.1.Definisanje plana aktivnosti .Formiranje ureda za saradnju sa NVO Uspostava efikasne.ONG je lider .Edukacija Općina.Uspostava ureda i ovlašćenja referenta . 2008.000 KM (edukacija uposlenika) Općina 163 . X Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvor finansiranja 5.Razvoj civilnog društva Naziv projekta 4. NVO -Uspostavljen ured -Poboljšan nivo saradnje Općine i NVO 2007.3.Potpisivanje memoranduma o razumijevanju Općine i NVO . partnerske saradnje sa NVO na principima civilnog društva .primjer moderne lokalne samouprave 4.Područje Strateški cilj-mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.

Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . predsjedavajućeg OV i nevladinih organizacija u vezi procedura saradnje na teritoriji Općine / CPCD Sarajevo partner u ovom dijelu Očekivani rezultati .3. informisanje i institucionalno postupanje 164 .primjer moderne lokalne samouprave 4.Jačanje kapaciteta Općine i NVO .2.Ozbiljniji rad NVO 2007.mjera 4. «Raditi i uspjeti zajedno» Svrha projekta Uspostava jasnih i transparentnih procedura meñusobne saradnje i partnerstva izmeñu Općine i nevladinog sektora Aktivnosti i nosioci (partneri) .3. tako poželjnog partnerstva na rješavanju zajedničkih problema lokalne zajednice . x Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Veoma mala sredstva. uglavnom dobra volja.Potpisivanje sporazuma izmeñu načelnika.Razvoj civilnog društva Naziv projekta 4. 2008.Unapreñenje saradnje i razumijevanja u skladu s principima civilnog društva.Efikasnija raspodjela budžetskih sredstava za NVO .ONG je lider .

NVO. KS.3. KS. pratiti i ažurirati ONG. -Povećana informiranost ONG o potrebama grañana i zadovoljenje istih u skladu sa mogućnostima -Omogućen utjecaj grañana na budućnost ONG -Razvijeno povjerenje izmeñu grañana i lokalne samouprave -Dobivena potporu za lokalne aktivnosti i ulaganja -Povećano sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkih projekata 2007.Projekt finansijske podrške ONG nevladinim organizacijama Svrha projekta -Povećanje sudjelovanja grañana u procesu odlučivanja u ONG i stvaranje okruženja za uspostavljanje civilnog društva. -Povećanje informiranosti ONG o potrebama grañana i zadovoljiti ih u skladu sa mogućnostima -Omogućiti grañanima utjecaj na budućnost ONG -Razviti povjerenje izmeñu grañana i ONG -Dobiti potporu za lokalne aktivnosti i ulaganja -Povećati sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkih projekata -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta -Odrediti kritična područja -Detaljna studija postojećeg stanja NVO sektora sa prijedlogom mjera -Izrada planova finansiranja usklañenih sa potrebama grañana i strategijom ONG -Izrada plana kako provesti. 2009.ONG je lider . 2008.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.3.Razvoj civilnog društva Naziv projekta 4.3. x Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 165 . i drugi -Povećano sudjelovanje grañana u procesu odlučivanja u ONG i stvoreno okruženja za uspostavljanje civilnog društva. x x KM ONG.Područje Strateški cilj .primjer moderne lokalne samouprave 4.

primjer moderne lokalne samouprave 4.Područje Strateški cilj . Centar za razvoj biznisa Općine Novi Grad Očekivani rezultati Smanjenje broja nezaposlenih mladih osoba u našoj općini. Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Planirati i izdvojiti sredstva za realizaciju ovih projekata (iz općinskog budžeta) na godišnjem nivou u iznosu od 30.4.3.Razvoj civilnog društva 4.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. Uticati da jedan dio ovih projekata bude kontinuirana aktivnost Općine. Federacija) 2007.. 2008.Mladi i mogućnosti i perspektive zapošljavanja u BiH • • Krajnje ozbiljno pristupiti pronalasku rješenja za suzbijanje nezaposlenosti kod mladih Promovirati mogučnost honorarnog ili povremenog zapošljavanja Promovirati mogućnosti samozapošljavanja Promovirati i podsticati uspješne mlade poduzetnike Svrha projekta • • Aktivnosti i nosioci (partneri) Savjetodavni odbor mladih i Komisija za mlade Općinskog vijeća Partneri: Nadležne općinske službe.00 KM Napomena: Da bi realizacija predloženog projekta bila i moguća unutar općinskih organa potrebno je: -Zvanično usvojiti dokument Rezultati istraživanja potreba mladih od strane općinskog načelnika i Općinskog vijeća -Obavezati općinske službe na poboljšanju onih segmenata rada koji mogu uticati na rješavanje problema identifikovanih u ovom dokumentu 166 . ali i da se prenesu na veće nivoe (Kanton.ONG je lider .3.000.

Promocija projekta Općina.Analiza rezultata . Kanton. NVO -Definisan program socijalne pomoći -Uspostavljena baza podataka korisnika socijalne pomoći -Kontinuirana pomoć najugroženijim kategorijama stanovništva -Obezbijeñeno finansiranje projekta 2007.Planiranje finansijske podrške za projekat soc.primjer moderne lokalne samouprave 4.Javno istraživanje .1. Općina i dodatno partneri 167 .Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 4.Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe Naziv projekta 4. 2008. brige .4.ONG je lider .Istraživanje potreba svih korisničkih grupa socijalne brige Imajući u vidu sveprisutno siromašvo.4. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta x _________________ KM. neophodno je istražiti specifične potreba ranjivih grupa i obezbijediti pomoć . socijalne i zdravstvene potrebe odreñenih grupa grañanstva.Izrada programa i prihvatanje istog na OV . visoku nezaposlenost.

koji potiču njihovu socijalizaciju.4.2. X 2009 x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta x Na godišnjem nivou 75. 2008. -Provesti anketu o pojavnosti ovisnosti meñu djecom i mladima u osnovnim i srednjim školama uz analizu i objavu rezultata -Razvijati inovativne pristupe u prevenciji zloupotrebe opojnih droga -Osigurati čvršću integraciju preventivnog djelovanja kroz dodatni rad u školama i vannastavnim aktivnostima -Javnim tribinama. direktore. sekundarnog i tercijalnog. okruglim stolovima i radionicama educirati nastavnike. daje se prioritet primarnoj prevenciji koja podrazumijeva kontinuiran edukativni rad sa školskom djecom i roditeljima. roditelje.Prevencija narkomanije na području Općine Novi Grad Sarajevo Smanjenje broja novih konzumenata. načinima prepoznavanja znakova konzumiranja opojnih droga -Uspostaviti saradnju sa printanim i elektronskim medijima. Projekat je utemeljen na interdisciplinaranom pristupu i sadrži čitav niz potprojekata koji se odnose na tri nivoa preventivnog djelovanja: primarnog.ONG je lider .Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe 4. Smanjenje stope kriminaliteta i povećanje sigurnosti grañana 2007. te školskim biltenima o aktivnostima provoñenja programa prevencije -Provesti program prevencije narkomanije za prosvjetne djelatnike i roditelje za prepoznavanje i pružanje pomoći učenicima s rizičnim ponašanjem. stanovništvo o štetnosti uticaja opojnih droga. odmor i razonodu Općina. seminarima. Kanton. zaustavljanje daljeg spuštanja dobne granice novih ovisnika. te razvijanje sistemskog pristupa u njihovom rješavanju. te pružanje pomoći učenicima koji su već počeli konzumirati sredstva ovisnosti -Uključivati djecu i mlade u sadržaje organiziranog provoñenja slobodnog vremena.mjera 4.000 KM sa mogućim uvećanjem sredstava uz obezbjeñenje finansiranja dijela projekta od strane partnera 168 . te usvajanje zdravih stilova života.primjer moderne lokalne samouprave 4. NVO Razvijena svijest o postojanju problema širenja ovisnosti o drogama i drugim psihoaktivnim supstancama kod mladih.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .4.

primjer moderne lokalne samouprave 4.3.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .Obezbjeñenje namjenskih izvora finansiranja Očekivani rezultat Općina. Kanton.Ustanovljavanje dinamike provoñenja projekta . škole -Uspostavljen institucionalni okvir za organizovanje neophodnih zanimanja u školama -Smanjenje devijantnih ponašanja kod djece 2007.4.Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe 4.mjera 4.Upućivanje incijative prema KS . mjera prevencije za sprečavanje sociopatoloških pojava kod djece u školama Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) .4.Donošenje zakonskog okvira .Inicijativa prema Kantonu za angažovanje socijalnog radnika i psihologa u školama Smanjenje devijantnih pojava u školama. Period implementacije x 2008. x Stalno X Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 169 .ONG je lider .

primjer moderne lokalne samouprave 4. Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat 2007. KS. bez oba roditelja za samostalan život ( djece poginuli branitelja. x 2009. civilnih žrtava rata i djeca bez roditeljske skrbi) kojima prestaje aktivna zakonska podrška Adekvatna integracija mladih u sve aktivnosti društvene zajednice prema njihovim sposobnostima kako ne bi bili zloupotrijebljeni kao ranjiva populacija -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta u partnerstvu sa NVO -Izrada plana aktivnosti -Treninzi.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj -mjera: 4.4. pomoć pri zapošljavanju. x 20. finansijska pomoć.4.ONG je lider . NVO. Period implementacije x 2008. doprinosi grañana i lokalne zajednice. Centar za socijalni rad. poduzetnika 170 . KS.000 KM Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja ONG.4. NVO.Projekt osposobljavanja mladih starijih od 18 godina.Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe 4.000 KM godišnje NVO 80. i drugi -Omogućeno mladima da grade sigurnu vlastitu budućnost -Osposobljeni mladi stariji od 18 godina. bez oba roditelja za samostalan život -Povećana odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica. radionice i individualni rad. samozapošljavanju ONG.

2008. Centar za socijalni rad.000 KM godišnje NVO 10. Očekivani rezultat Period implementacije 2007. doprinosi grañana i lokalne zajednice.Mreže uzajamne pomoći Organizovanje mreže uzajamne pomoći grañana jedni drugima i soc.Projekt razvijanja volonterizma i samopomoći .Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe Naziv projekta 4.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj -mjera: 4. NVO i drugi -Razvijena Mreža uzajamne pomoći grañana jedni drugima i socijalno ugroženim kategorijama -Povećana odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica. x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 10.000 KM ONG.p Svrha projekta -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta u partnerstvu sa NVO -Izrada plana aktivnosti -Kreiranje softvera za podršku Mreže -Animiranje korisnika i propagandne aktivnosti -Izgradnja Mreže -Administrativna podrška Mreži u partnerstvu sa NVO -Organizacija sedmičnih i mjesečnih druženja i razmjena informacija Aktivnosti i nosioci (partneri) ONG. X 2009. KS. KS. NVO.primjer moderne lokalne samouprave 4.ONG je lider . poduzetnika 171 .4.4.5.

V PROVEDBA I IMPLEMENTACIJA STRATEGIJE 1.Realizaciju Strategije provode općinske službe u okviru svojih nadležnosti. partnerstvu 4. a revidiranje Strategije u okviru 3 godine. u sastavu: -Predstavnici Jedinstvenog općinskog organa uprave -Predstavnici poslovnog sektora -Predstavnici nevladinih organizacija -Predstavnici viših nivoa vlasti 3.Ovaj dokument usvaja Općinsko vijeće i opredjeljuje se za trajno postupanje po istom. nevladinim i poslovnim sektorom. u saradnji i sa vladinim. 2.Općinski načelnik osigurava realizaciju Strategije i imenuje posebno tijelo za praćenje realizacije.Ažuriranje provedenih aktivnosti i projekata radi se svake godine. 172 .

godine” 5. škola.Prijedlog općinskih službi.Projekti drugih institucija 2.”Program Javnih investicija Kantona Sarajevo 2006 – 2008” Zavod za planiranje razvoja KS 4. javnih preduzeća.VI PRILOZI 1.Analiza anketnih upitnika popunjenih od strane grañana (u MZ) u sklopu informativne kampanje o Strategiji 173 . NVO na poboljšanju stanju u nadležnim oblastima 3.Najbolji učenički rad na temu “Moja vizija općine Novi Grad 2015.

000.000.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Poboljšanje uslova za rad u školama Izgradnja objekta Gimnazije u Općini Novi Grad Svrha projekta Obezbjeñenje uslova za školovanje učenika srednjeg obrazovanja Aktivnosti i nosioci (partneri) Obezbjeñenje finansijskih sredstava i provoñenje procedure po zakonu o javnim nabavkama BiH Očekivani rezultati Obezbjeñeni uslovi za školovanje 1450 učenika srednjeg obrazovanja 2007. 1.000 KM cca 5.000.g.KM Obrazac ispunjen prema radnom materijalu dokumenta okvirnog budžeta Kantona Sarajevo 2007-2009. Područje Strateški cilj . 174 .000.Projekti drugih institucija Kanton Sarajevo Ministarstvo obrazovanja i nauke a. Period implementacije 1.1.000 KM Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 2008.

000.b.g.000 KM Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 2008.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. Period implementacije 1. 175 .000. cca 1.Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Poboljšanje uslova za rad u školama Izgradnja dvorane za fizičko vaspitanje OŠ „Behaudin Selmanović“ Svrha projekta Obezbjeñenje uslova za izvoñenje nastave iz predmeta fizičko vaspitanje u OŠ „Behaudin Selmanović“ Aktivnosti i nosioci (partneri) Obezbjeñenje finansijskih sredstava i provoñenje procedure po zakonu o javnim nabavkama Očekivani rezultati Obezbijeñeni uslovi za nastavu iz predmeta fizičko vaspitanje za 650 učenika osnovnog obrazovanja 2007. Područje Strateški cilj .000 KM Obrazac ispunjen prema radnom materijalu dokumenta okvirnog budžeta Kantona Sarajevo 2007-2009.

Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Izgradnja novih saobraćajnica koje će omogućiti brži protok saobraćaja Istok-Zapad Naziv projekta Projektna dokumentacija „Južna longitudinala od IV – XII transferzale“ -Izgradnja saobraćajnice „Južna longitudinala od IV – XII transferzale“ -Rješavanje gužvi na južnim dijelovima Kantona Sarajevo Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Izrada glavnog projekta sa četiri trake na pojedinim dionicama i denivelisanje raskršća Hrasno i Aneks Očekivani rezultati 2007. Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 176 . Period implementacije 2008.mjera 2.Kanton Sarajevo Ministarstvo prometa i komunikacija Direkcija za puteve a Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .

mjera Naziv projekta Projektna dokumentacija „Sjeverna longitudinala od VI – XII transferzale“ -Izgradnja saobraćajnice „Sjeverna longitudinala od VI – XII transferzale“ -Rješavanje gužvi na sjevernim dijelovima Kantona Sarajevo Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Izrada projektne dokumentacije Očekivani rezultati 2007. Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 177 .b Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. Period implementacije 2008.Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Izgradnja novih saobraćajnica koje će omogućiti brži protok saobraćaja kroz centralni dio Kantona Sarajevo Strateški cilj .

mjera 2.600 KM 178 .000 KM 2. prikupljanja i recikliranja istog -Precizno odreñivanje lokacija posuda za odlaganje kućnog otpada -Izgradnja niša za smještaj posuda za odlaganje kućnog otpada -Postavljanje posuda za selektivno odlaganje kućnog otpada za papir. 2008.Izgradnja niša – cca 160. x Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Naziv projekta 1.Projekat odvojenog prikupljanja i recikliranja kućnog otpada -Trajno odreñivanje lokacija posuda za odlaganje kućnog otpada -Ureñenje lokacija posuda za odlaganje kućnog otpada i ekološki čistija sredina -Smanjenje količine odloženog otpada na deponiji uvoñenjem selektivnog odlaganja. plastičnu i metalnu ambalažu -Edukacija grañana o prednostima selektivnog odlaganja kućnog otpada Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati -Povećanje stepena ekološke svijesti grañana i smanjenje deponovane količine otpada na deponiji -Izgradnja 40 niša i postavljanje 180 reciklažnih posuda 2007.KJKP „RAD“ Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .Postavljanje reciklažnih posuda – cca 138.Projekat ureñenja lokacija posuda 2.

Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 6. nabavku i ugradanju opreme -Ukupna ušteda u potrošnji gasa na nivou svih kotlovnica cca 13-15% -Visok stepen iskorištenja sistema 94-95% -Emisija CO 10 puta manja -Emisija NOx cca 2 puta manja -Povrat ulaganja na osnovu uštede gasa u periodu 5-6 godina Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati 2007-2010. elektro i grañevinskih) -Tenderske procedure za nabavku opreme.KJKP "TOPLANE" Područje Strateški cilj .KM) 179 .mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Smanjenje emisija iz ložišta u krovnim kotlovnicama kojima upravljaju KJKP Toplane kao prioritetnog projekta Kantonalnog plana zaštite okoliša Kantona Sarajevo (KEAP) Rekonstrukcija krovnih kotlovnica Projekta obuhvata veću rekonstrukciju krovnih kotlovnica tj. sistema održavanja pritiska.6 mil. ugradnju kondenzacionih kotlova i veću rekonstrukciju pumpnog sistema.1 milion KM (na području općine Novi Grad 3. sistem daljinskog upravljanja i nadzora i dr -Smanjenje potrošnje gasa za 10-15% -Smanjenje emisije NOx ispod 120 mg/m3 dimnih plinova -Smnjenje emisije CO ispod 100 mg/m3 dimnih plinova -Smanjenje energetske potrišnje u krovnim kotlovnicama -Snižavanje ukupne energetske podtrošnje na nivou kompanije -Snižavanje emisije polutanata u dimnim gasovima i dovoñenje ispod zakonskih propisanih veličina -Obezbjeñenje finansijskih sredstava -Izrada glavnih projekata (mašinski.

09. 1. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije 01. 06 .mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Poboljšanje javnog gradskog saobraćaja širenjem mreže ekološki čistog i energetski efikasnog trolejbuskog saobraćaja Izgradnja trolejbuske mreže do Aerodromskog naselja Povezivanje Aerodromskog naselja i aerodroma „Sarajevo“ sa centralnim dijelovima grada Omogućiti putnicima aerodroma „Sarajevo“ i grañanima Aerodromskog naselja da koriste javni prevoz koji do sada nisu imali Izrada projekta na osnovu idejnog rješenja. 2008.000 KM (400.000 KM putem kredita) Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 180 . nabavka stubova. trolejbuske mreže i ovjesnog materijala te napojnih kablova.200 m. Aerodromsko naselje i aerodrom nemaju drugi vid javnog prevoza prema gradu. 2007.200. grañevinski radovi i montaža te izgradnja 4 stajališta trolejbusa (Uraditi kontaktnu mrežu trolejbusa u dužini od 1.KJKP "GRAS" Područje Strateški cilj .000 KM Budžet Kantona i 800.01. kanal za kablove napajanja iz EVP „Dobrinja“ i 4 niše za stajalište trolejbusa) Povezivanjem ovog naselja i aerodroma „Sarajevo“ sa drugim dijelovima grada povećat će se broj putnika trolejbuskog vida prevoza i ostvariti ekonomska korist za Gras.

01. dva kolosjeka od kojih jedan prolazni. 2008. čelična konstrukcija.000 KM 181 .Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . 09. platformama za rad na visini i drugom opremom (izgradnja hale.03 – 30.mjera Trajna sanacija putem remonta i modernizacije tramvajskog voznog parka a sve u cilju prevoñenja tramvajskog u lakošinski prevoz Izgradnja hale za modernizaciju tramvaja u KJKP Gras Naziv projekta Svrha projekta Na prostoru uz postojeću halu održavanja tramvaja dograditi halu površine 800 m2 sa 2 kolosijeka dijelom za pjeskarenje i pomoćnim prostorijama Obavljanje montaže instalacija grijanja. vazduha pod pritiskom i odsisavanja odjeljenja pjeskare te opremanje objekta dizalicama. a na polaznom kolosijeku obavljat će se tekuće održavanje dijela tramvaja u korištenju. fina i završna montaža mehanike i elektrike tramvaja SATRA. odvojen dio za pjeskarenje i demontažu tramvaja opremanje hale za remont i modernizaciju tramvaja na slijepom kolosijeku i za tekuće održavanje na prolaznom kolosijeku) Na površini od 800 m2 radioničkog prostora obavljat će se pjeskarenje nakon demontaže tramvaja. Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. 2007.200.

Demontaža postojećeg gornjeg stroja pruge u gradskom dijelu. godine Sanirati i rekonstruirati dio tramvajske pruge koja je u objektivno najlošijem stanju i ugrožava normalno odvijanje tranvajskog saobraćaja. brz i pouzdan tramvajski saobraćaj. sistem oslanjanja i zatvaranje kolosijeka. 2007.06. Kod pruge na pragovima kompletna zamjena gornjeg i donjeg stroja pruge.000 KM Dio sredstava obezbijeñen donacijom i iz budžeta Kantona. obezbjeñenje sredstava. sanacija AB ploče i montaža novih šina.10 Period implementacije 01. nedostajuća sredstva obezbijedit će se iz kredita 182 .900.31.mjera Trajna obnova i razvoj tramvajskog vida prevoza. i 2008. Sanirati i rekonstruirati segment tramvajske pruge na armiranobetonskoj ploči od Baščaršije do Tehničke škole i pruge na pragovima od Stupa do Ilidže uz prelaze preko pruge RTV dom i Tehnička škola. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Sanacijom i rekonstrukcijom tramvajske pruge. 10. obezbjeñuje se siguran. izbor najpovoljnijeg izvoñača radova.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 8. 2008. smanjuju troškovi održavanja.31. produžava vijek trajanja. Izrada projektne dokumentacije. 01. najznačajnijeg segmenta javnog prevoza u Sarajevu. faza 2007. te njegovo postupno provoñenje u lakošinski prevoz primjeren budućim potrebama Sarajeva Naziv projekta Sanacija i rekonstrukcija tramvajske pruge u Sarajevu. smanjuju vibracije koje štete okolne objekte i buka. 06 .

smanjiti saobraćajno zagušenje i zagañenje vazduha. 2007. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati 15 modernizovanih tramvaja SATRA.12. te njegovo postupno provoñenje u lakošinski prevoz primjeren budućim potrebama Sarajeva Naziv projekta Remont i modernizacija tramvaja ČKD. najznačajnijeg segmenta javnog prevoza u Sarajevu. u toku su aktivnosti na prvim tramvajima u E-VMC i GRAS-u. omogućiti GRAS-u veći prihod i stabilnije poslovanje.01 do 31. U prvoj fazi su urañeni i testirani prototipovi. 01. urañena i od GRAS-a preuzeta sva konstrukciona i tehnološka dokumentacija.5 mil. od čega 5 trodijelnih. 01 do31.03. Period implementacije 01. KM Obezbijeñeno je finansiranje druge faze učešćem Vlade Kantona. urañeni alati i pristupi. pouzdane i ekonomične. K-2 tramvaji SATRA 2 i 3. udobni i pouzdani tramvaji SATRA privući će nove putnike. 2008. Savremeni. Ugovorena je isporuka opreme i komponenti od Simensa i Parsa. K-2 dobiti savremene dvodijelne i trodijelne. dijelom niskopodnih. Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 23. obezbjeñuje više od 3500 putnih mjesta.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . udobne za putnike. niskopodne tramvaje SATRA 2 i 3. druga faza projekta (15 tramvaja) Remontom i modernizacijom dotrajalih zglobnih tramvaja ČKD. GRAS-a u radnom angažovanju i kreditom RFZ banke 183 . To će biti tramvaji koji će slijedećih 20-ak godina obavljati ovaj vid prevoza.mjera Trajna obnova i razvoj tramvajskog vida prevoza.

12.000. ugovaranje i isporuka opreme.mjera Unapreñenje i razvoj tramvajskog vida prevoza. 01-31. 12. montaža opreme. postupna transformacija tramvajskog u lakošinski prevoz putnika u KS Naziv projekta Sistem centralnog upravljanja i kontrole saobraćaja Svrha projekta Saobraćajni dispečerski centar u GRAS-u kojim bi se sa jednog mjesta upravljalo i kontroliralo kompletno odvijanje javnog. 01. dobit će se redovnost i pravovremeno informiranje putnika. brz i udoban tramvajski saobraćaj obezbijedit će veći broj korisnika. 2008. Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 2.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . uspostavljanje sistema centralnog upravljanja i kontrole saobraćaja iz saobraćajnog dispečinga Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Pouzdan. 01. Potrebno je značatno povećanje brzine koja se namjereva riješiti. 01 -31. izmeñu ostalog i prioritetima na raskrsnicama 2007. gradskog prevoza. svih vidova Izrada idejnog i izvedbenog projekta.000 KM 184 .

veoma nepouzdani u korištenju i skupi u održavanju. 15. 2008. nabavka materijala za karoserije. 01-31. 01. 12.900 putnih mjesta za udoban i pouzdan prevoz ekonomičnim i ekološki čistim trolejbuskim saobraćajem. od čega 15 zglobnih. konstrukcione i tehnološke dokumentacije. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Izrada izvedbenih projekata.000. 01. a potom serija do ukupno 30 trolejbusa. 03-31. Izrada po jednog prototipa solo i zglobnog trolejbusa. elektroopreme i karosiranje 30 trolejbusa za grad Sarajevo Postepeno obnoviti trolejbuski vozni park koji trenutno čine trolejbusi prosječno stari 17 godina.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Trajna obnova trolejbuskog voznog parka u okviru sanacije. U znatnoj mjeri se anagažuju domaće firme na izradi komponenti na karosiranju i montaži.Područje Strateški cilj . obnove i razvoja trolejbuskog vida prevoza Naziv projekta Nabavka podvozaka. Period implementacije 01.000 KM Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 185 . Očekivani rezultati Sa 30 novih trolejbusa. nabavka podvoza i kompleta elektroopreme. 2007. 2009. 12.31. 01.12. Karosiranje trolejbusa u Sarajevu u čeličnoj ili aluminijskoj izvedbi karoserija na isporučenim podvozima i montaža isporučene elektropreme u GRAS-u. GRAS dobiva 3.

a njihovo odreñivanje krajnje lokacije za implementiranje bit će precizirano u suradnji sa kantonalnim ministarstvima zdravstva. površina grañevinske parcele iznosi 7. Federalno ministarstvo zdravstva Na osnovu strategije za razvoj primarne zdravstvene zaštite. kao i ispunjavanje prethodno definiranih uvjeta – osiguravanje prostora. Selimovića.500 KM. usvojenoj na 176.Strateški cilj:poboljšanje uslova stanovanja Naziv projekta: Sanacija ratnim djejstvima oštećenih krovova. (naki drugi programi zdravstvene zaštite. odreñena finansijska potpora i sl.Strateški cilj: Optimalizacija energetske potrošnje Naziv projekta: Projekat „ENESANSA“ Krajnji cilj: Poboljšanje termoizolacione zaštite postojećeg stambenog fonda kolektivnog stanovanja Ciljevi projekta: Poboljšanje toplinskog efekta u stanovima. pored Rtv doma. KM za izgradnju Gimnazije na Dobrinji -Planirana izgradnja ambasade i rezidencije Ruske Federacije u ulici Bulevar M. uz ovo će biti potrebne i saglasnosti općina.11.Strateški cilj:Proširenje kapaciteta stambenog fonda kolektivnog stanovanja u skladu sa demografskim kretanjima stanovništva Naziv projekta: Stvaranje uslova za pokretanje nove stambene izgradnje kolektivnog stanovanja Krajnji cilj: Stambeno zbrinjavanje mladih i kadrova Ciljevi projekta: Stvaranje povoljnih tržišnih uslova za stambeno zbrinjavanje mladih i kadrova 3. spriječavanje širenja i prevencije HIV/AIDSA i drugi projekti).2006. odnosno objektima na kojima je prethodno loše izvedena termička zaštita 4. godine predviñeno je jačanje primarne zdravstvene zaštite kroz izgradnju i opremanje ambulanti obiteljske medicine. sjednici Vlade Federacije BiH od 06. i 2007. godine na području Novog Grada planirane su slijedeće ambulante: -Dobrinja 2 -Saraj-Polje -Sokolje -Alipašin Most -Buća Potok -Ali-pašino Polje B faza Ukupna procijenjena vrijednost grañevinskih radova i opremanje ambulanti je 286. uz učešće Kantona Sarajevo od 30%. liftova i hidrofleksa Krajnji cilj: Stvaranje uslova za normalno korištenje raspoloživog stambenog fonda Ciljevi projekta: Zaštita objekata od dalje devastacije i stvaranje uslova za normalno održavanje stambenih objekata 2. Ovo je strateški projekat sa definiranim odrednicama prema općinama. fasada.104 m2 . prevencije oboljenja.Projekti Ministarstvo vanjskih poslova BiH -Donacija NR Kine cca 4 mil.Iznalaženje novih modaliteta za održavanje postojećeg stambenog fonda kolektivnog stanovanja Naziv projekta: Stvaranje uslova za kontinuirano održavanje postojećeg stambenog fonda Krajnji cilj: Uspostavljanje sistema održavanja Ciljevi projekta: Održavanje stambenog fonda u skladu sa tehničkim normativima 186 . U toku 2006. Kanton Sarajevo Ministarstvo stambenih poslova Projekti koje Ministarstvo planira realizirati na području svih općina KS: 1. Naravno. Drugi projekti u okviru Strategije su definirani odrednicama prema kantonima.

2. 5. podružnica „Elektrodistribucija“ Elektrodistribucija Sarajevo u svojim planovima predviña ulaganje u izgradnju elektroenergetskih objekata na teritoriji općine Novi Grad na godišnjem nivou od 500. do 3 mil KM. 5. Prijedlog Plana ulaganja za 2007. 11. 1. 7. 12. 15. 13 Naziv objekta KB 10(20)kV HRASNO 1 – VRBOVSKA 2 TS 10(20)0. 1.4 kV TJEPOVAČKI PUT TJEPOVAČKI PUT UKUPNO: Ukupna sredstva (KM) 27188 52216 44342 14950 42174 52869 21146 37316 49467 54352 64470 14985 38182 513655 Vrsta objekta KB10(20) KBTS NNM STS UKB10(20) KBTS KB10(20) NNM NNM NNM NNM STS UKB10(20) Dužina trase (m) 800 Snaga TS (kVA) 630 1000 160 800 630 300 1000 1000 1100 1500 160 700 Plan ulaganja za ostale godine – Sredstva iz raznih izvora R. 6. 3. 12. 14. 2.4 kV BRAĆE MULIĆ KB 10(20) kV BRAĆE MULIĆ X2 TP BRAĆE MULIĆ TP ADEMA BUĆE 3 (0821) TP RAGIBA DŽINDE )1263) TP SAFETA ZAJKE 2 (1126) STS 10(20)0.hilj. 4. 5. 1. godinu – Obezbijeñena sredstva iz kredita EBRD R. 8. 3.4 kV VRBOVSKA 2 TP VRBOVSKA 2 STS 10(20)0.godinu – Sredstva iz budžeta JP „Elektroprivreda BiH“ R.JP „Elektroprivreda BiH“. 7.br. ED Sarajevo smatra da općina Novi Grad treba sufinansirati projekte izgradnje elektroenergetskih objekata sve dok u praksi primjenjuje sistem naplate takse za ureñenje grañevinskog zemljišta u postupku izdavanja odobrenja za grañenje. 11. br. Naziv objekta TP ZAIMA IMAMOVIĆA 2 (1781) TP BOLJAKOV POTOK 2 (1032) TP PARTIZANSKA (1406) MIHALJEVIĆI 3 BRANISLAVA NUŠIĆA BRANISLAVA NUŠIĆA X2 BRNAISLAVA NUŠIĆA TP BOLJAKOV POTOK 1 (0753) TP BOJNIK 1 (0138) TP RELJEVO ĆUPRIJA (0124) TP BOJNIK FARMA KRAVA (0719) TP BOJNIK BRDO (1626) TP TRŽNI CENTAR VOJNIČKO POLJE (1632) TP VELIKA DRVETA 1 (0500) TP FEROELEKTRO 2 (0748) Ukupna sredstva (KM) 37336 62664 25550 37512 60695 47539 61220 42872 62772 93971 51639 72869 33868 42041 46978 Vrsta objekta NNM NNM NNM NNM KBTS KB10(20) NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM Dužina trase (m) 600 2000 800 1500 Snaga TS (kVA) 630 700 1500 800 1500 2000 1000 2000 1000 1000 1000 187 . 10. 6. 6.4 kV MIHALJEVIĆI 3 UKB 10(20)kV MIHALJEVIĆI 3 TS 10(20)0. 2. 8. 3. 10. Naziv objekta TP Adema Buče 4 (1054) TP Boljakov potok 3 (1503) TP Vitkovac brdo (1689) TP Boljakov potok 4 (1667) TP Rječica 2 (0372) TP Zabrñe 2 (0860) U K U P N O: Ukupna (KM) sredstva 47872 64744 47872 53207 39020 22578 275293 Vrsta objekta NNM NNM NNM NNM NNM NNM Dužina trase (m) 800 1500 800 1000 1000 500 Plan ulaganja za 2006-2008. 4. 9. 13. 4. 9. br.

188 . 21.RP RAJLOVAC 3 KB RAJLOVAC KOLONIJA 1-TS 6. 25. 46. 41. 20. 50. 53.OTKUP TP DOBRINJA 10 (1247) TP TEOLOŠKI FAKULTET (0804 UKLAPANJE TS 110/10-20 KV RELJEVO TP NAZOROVA (0413) TP REZAČEVA (1382) TP ZABRĐE 1 (0122) TP HRASNO 2 (0567) KB BAČIĆKO POLJE 7-TS 6. 40. 48. 62. 64. 26. 36. 57.4 k TJEPOVAČKI PUT ZABRĐE 2 ADEMA BUĆE 8 TJEPOVAČKI PUT ŽUČ 1. 66. 67. 43. 65. TP ESADA MIDŽIĆA (1463) TP ADEMA BUĆE 6 (1512) TP DOBRINJA 47 (1546) TP RELJEVO DVOR 1 (0125) TP RIJEČICA 1 (0231) SAFETA ZAJKE 6 TP SAFETA ZAJKE 3 (0669) PALJEVO 2 PALJEVO 2 PALJEVO 2 TP DOBRINJA 16 (1253) VOJNIČKO POLJE 5 BOLJAKOV POTOK 1 PALJEVSKA ZABRĐE 3 ADEMA BUĆE 8 TP DŽEMALA BIJEDIĆA 4 (1518) TP ADEMA BUĆE 1 (0108) TP ADEMA BUĆE 2 (0104) TP HADŽIĆA 3(1191) TP ALIPAŠIN MOST 1 (0071) TP HADŽIĆA 2 (0078) TP HADŽIĆA 4 (0228) TP NEDŽARIĆI NASELJE 11 (1186) ŽUČ 1 PALJEVSKA STS 10(20)0. 22. 47. 37. X2 ADEMA BUĆE 8x2 ASTRO (0772). RP RAJLOVAC 3 KB RAJLOVAC DEPO(755)-TS 6. 63. 32. 31. 24. 44. 27. 30. 39.16. 28. 61. 49. 60. 17 18. 52. 33.4 STS UKB10(20) NNM NNM 2000 3000 1000 2000 2000 2000 3000 160 800 1000 300 630 630 800 1000 1200 500 1000 1500 600 1500 600 2000 1000 250 160 160 630 630 700 1000 400 630 300 1000 10000 2000 2000 1000 1000 800 800 900 600 800 800 2000 250 630 160 1500 700 1000 Izgradnja elektoenergetskih objekata za nove regulacione planove Područje općine Novi Grad je veoma perspektivno za izgradnju novih industrijskih zona i stambenih naselja i u tom pogledu je Elektrodistibucija Sarajevo iz raspoloživih regulacionih planova uradila pregled potrebnih radova za izgradnju srednjenaponske elektroenergetske mreže. 68. 23. 42. 56. 34. 54. 45. 51. 55. 38. 59. RAZLOVAC 3 TP ZAIMA IMAMOVIĆA 1 (1375) TP ADEMA BUĆE 5 (1381) TP BREZANSKA ŽUČ 1 VELIKA DRVETA 1 VELIKA DRVETA 1 RELJEVO DVOR 4 (PERIVOJ) RELJEVO DVOR 4 (PERIVOJ) RELJEVO DVOR 4 (PERIVOJ) TP DEMIROVIĆA (1208) UKUPNO: 73777 115297 41133 70928 61198 78825 113297 16269 42498 41968 12564 13808 31045 29831 36775 47031 18459 37760 59272 43862 54940 44312 64164 48062 39292 16270 14985 42261 57842 38182 53268 26326 40000 20383 45933 600000 84355 84555 28902 40000 36539 36540 40010 1757 23406 23406 68089 20010 39822 15270 78075 20274 48043 3676209 NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM STS UKB10(20) NNM NNM KBTS KBTS UKB10(20) NNM NNM NNM NNM NNM nnm NNM NNM NNM NNM KBTS STS STS KBTS TS10 UKB10(20) KB10(20) KB10(20) KBTS NNM NNM KB10(20) NNM NNM NNM NNM KB10(20) KB10(20) KB10(20) NNM NNM NNM NNM KB10(20) TS10(20)0. 35. 58. 29. 19.

1.zona Donje Telalovo polje» KB1 RP «Priv. 27. 11. 21. posebno rubnih područja i područja koja su napadnuta bespravnom izgradnjom Evidentan je problem loših naponskih prilika rubnih područja općine ( procjenjujemo da bi se godišnja ulaganja u rješavanje problema u napajanju električnom energijom moglo značajno povećati ukoliko bi se ubrzale procedure dobijanja odobrenja za grañenje) Proceduru izdavanja saglasnosti za izgradnju i sanaciju elektroenergetskih objekata treba pojednostaviti i maksimalno ubrzati • 189 . 3.III» KB1-RP «Alipašin Most II. 28. Naziv objekta TS-RP «Alipašin Most I» KB-RP «Alipašin Most I» TS-RP «Alipašin Most II. 22.zona Donje Telalovo polje» TS RP «Rajlovac III» KB RP «Rajlovac III» TS RP «Mojmilo» KB RP «Mojmilo» TS RP «Zabrñe» KB RP «Zabrñe» TS RP «Memorijalni muzej D-B Dobrinja – Butmir» KB RP «Memorijalni muzej D-B Dobrijnja – Butmir» TS RP «Otoka Meander» UKUPNO: Vrsta objekta KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KB10(20) KBTS KB10(20) KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KB10(20) KBTS KB 10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS Dužina trase (m) 2490 Broj TSca 6 3 1210 2650 6 2233 2530 5 2030 7 610 7 1850 5 2500 9 1210 3630 12 8460 7 5500 1 240 3 1100 1 58 38301 6 78 Problematika izgradnje nedostajućih elektroenergetskih objekata Problem neefikasnosti ulaganja u EES Problematika sanacije postojećih i izgradnje nedostajućih elektroenergetskih objekata. 2. 20. 12.4 kV R. 10. 17. 14.br. 26. 6. 8. 24.III» TS-RP «RTV» KB1-RP «RTV» KB2-RP «RTV» TS-RP «Poslovna zona Stup» KB-RP «Poslovna zona Stup» TS-RP «Trg meñunarodnog prijateljstva» KB-RP»Trg meñunarodnog prijateljstva» TS – RP «Alipašin Most VII» KB – RP «Alipašin Most VII» RP Bojnik – Dobroševići RP BOJNIK – DOBROŠEVIĆI TS RP «Bačići» KB1 RP «Bačići» KB2 RP «Bačići» TS RP «Priv. 30. 9. 18. dodatno je opterećena vrlo komplikovanom i sporom procedurom: • • • Dobijanja odobrenja za prokop javnih površina Rješavanja imovinsko-pravnih odnosa za postavljanje EEO Dobijanja urbanističke saglasnosti i odobrenja za grañenje Zaključci • • Potrebni su značajni zahvati na saniranju i poboljšanju naponskih prilika. 25. 13. 5. 4. 15. 7.III» KB2-RP «Alipašin Most II. 19. 29. 23. 16.Regulacioni planovi za koje je potrebno izgraditi srednjonaponsku elektroenergetsku mrežu – kablovi 10 (20) kV i TS 10(20)0.

grmlja. u Dobrinji planiraju se nove sadnice.. 190 . Na glavnim saobraćajnicama B. u Buča Potoku rekonstrukcija zapuštenih površina uz željezničku prugu. gdje je nosilac izgradnje Elektroprenos BiH kao i izgradnja srednjenaponske elektroenergetske mreže za realizaciju regulacionih planova. Preduzeće „Park“ u narednom periodu planira nastaviti sa hortikulturnim ureñenjem općine po mjesnim zajednicama kao što je: ureñenje padinskog dijela naselja Anex. preduzeće „Park“ predlaže ozbiljan rad na edukaciji djece i omladine. Švrakino Selo sa mladim sadnicama.• U budućem periodu je potrebna izgradnja primarnog izvora u smislu izgradnje nove transformatorske stanice TS 110/20/10 kV Reljevo. popravak dječijeg mobilijara. U odnosu na druge općine u kantonu Sarajevo posjeduje najveće zelene površine (u urbanom dijelu). nova igrališta i td.5 MVA. rekonstrukcija i ureñenje zelenih površina u ulici S. Novi trgovinski centri na općini i drugi izgrañeni objekti sa hortikulturnim sadržajem daju izgled evropskog grada.434 m2 . razvijati takmičarski duh uvoñenjem raznih oblika nagrañivanja.065. kao i primjenom kaznenih mjera od strane eko policije. koje se pruža prema naselju Otoka i uključujući prostor ispod zgrade Suda BiH.5 MVA a u drugoj fazi snage 2x31. Zajke. . na Ali-pašinom Polju sadnja nove aleje. U školama potrebno je aktivirati ekološke sekcije.M. Selimovića i X transferzala na potezu Neñarići – Dobrinja zasaditi ukrasne sadnice. U cilju da se sačuva ono što je već urañeno.. nove mlade aleje. postavljanje parkovskih klupa. nova igrališta. ružičnjaka. stvarati pozitivan odnos djeteta prema prirodi i okolini. ružičnjaci. KJKP „PARK" Ukupna površina travnjaka na području općine Novi Grad iznosi 1. preduzeća „Park“ i Općine Novi Grad. predškolskih ustanova. grmlje i sezonsko cvijeće. kao i aktiviranje saradnje izmeñu škola. Zahvaljujući dobroj saradnji općine Novi Grad i KJKP „Park“ u proteklom periodu područje općine je dobilo urednije zelene površine. snage 31. ružičnjacima i dječijim mobilijarom. u Olimpijskom selu sadnja novih sadnica.

000 2.651.000 150. sve općine Djelimično provedena studija izvodljivost .g Status projekta Sektor Podsektor Period impl. Socijalni Zapošljavanje 3005 do 31.000 Općina Novi Grad Sarajevo Ministarstvo za boračka pitanja A 1 Tekući projekti Obnova ratnog tunela Tekući u impl.2008.000 Djelimično provedena studija izvodljivost Ostalo Muzeji 2005 do 31.940.701.2008.750. za rad.000 430.500. sredstva 2007. Sred.000 Općina Novi Grad Sarajevo Br.100.3/05 po rebalansu Budžeta za 2005.000 100.485 350. Obrazovanje Osnovno obrazovanje 2004 do 2006.500.2008 Minist.485 350.000 551. Lokacija Napomena 2008.600. omladine i žena 2006 – 2008 god Min.12. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo Sektor za društveno – ekonomsko planiranje Organizaciona jedinica za upravljanje i koordinaciju sredstava za razvoj Kantona Sarajevo “Program javnih investicija Kantona Sarajevo 2006-2008” R. Općina Novi Grad Sarajevo UKUPNO: Ministarstvo za rad. Za boračka pitanja 2 Projekat zapošljevanja demobilisanih boraca Tekući u impl.000 Kanton Sarajevo.12.000 KM za ureñenje grañevinsko g zemljišta 3 Projekat rješavanja stambenih potreba boraca – branitelja _Tekući u impl.000 970. Ministarstvo za boračka pitanja Budžet 900. sve Općine B 1 2 Kandidovani projekti Projekat obilježavanja značajnih dogañaja.150. uključeno je 2.000 2.351. sve općine Djelimično provedena studija izvodljivost Kandidovan i visoki prioritet Ostalo Muzeji 2006. A Naziv projekta Tekući projekti Vlada Kantona Tekući u implement. djece.800.2007 Minist.000 Kanton Sarajevo.000 Kanton Sarajevo.690.pol.000. I spomen obilježja 2006 do 31.485 3. Finansijer Način finansira nja Vrijednost projekta Ukupno osig.000. Ministarstvo za boračka pitanja Budžet 500.485 3.485 4.500.000 551. 1 Izgradnja OŠ u Naselju heroja Sokolje.000 200. Sporazuma 11-14-1130718.000 13. raseljena lica I izbjeglice B 1 Kandidovani projekti Dogradnjai opremanje objekta službe socijalne zaštite Novi Grad 7.000 13.000 50.000 1. Realizacija sa 2005.godinom Planirana 2006. datuma I ličnosti iz perioda odbrambenooslobodlačkog rata 1992 – 1995 godine Projekat obilježavanja vatrenih tačaka opsade I odbrane Sarajeva Kandidovan i visoki Prioriteti Zav.000 1.000 21. Općina Iliža Budžet 350.2. br. Stamb.000 Kanton Sarajevo.000 Kandidova ni Socijalni zaštita porodice.160.000 12.g ONG Sarajevo Budžet Budžet 4.000 430. Minist. Školst-zaposlen.660.690.000.000 32. Prostorno ureñenje Stanovanje 2005 do 31.000 200.zašt.12.000 19.lica I izbjeglice Budžet 2. sve Općine U planiranim sredstvima za 2006.000 200.000 30.500. Za boračka pitanja Budžet 72. ras .g.000 551.000 45. do 31.2008.485 3.000 150.12.12. socijalnu politiku.500. Za boračka pitanja Budžet 26.Za zdrav.000 40. soc. P.

Energetika Elektroenergetski 01.000 406. Prirodni gas 01. Hadžići I Ilijaš Općina Stari grad.000 Novo Sarajevo Djelimično provedena studija izvodljivost Kandidovan i srednj prioriteti Ostalo Muzeji 2006.2008.000 600. Ostalo – sakup.000 100. do 31. Ministarstvo zdravstva Budžet 600.10.12. do 01.000 180.000 Kanton Sarajevo Ministarstvo privrede A Tekući projekti Zaključak Vlade KS br. Zdrav.god. Nisu predviñena 1 Projekat mjerača utroška toplotne energije ispred/u objektima – I i II faza Tekući u implement. Ministarstvo za boračka pitanja Budžet 2.428 3.000 200. – 12.08.12. konsul.000 1. Centar.214. Ilidža. godine Kandidovan i visoki prioriteti Ostalo Muzeji 2006.000 100. I distribucija vode Energetika 22.000 180.000 Kanton Sarajevo Ministarstvo prostornog ureñenja A Tekući projekti Općina Novo Sarajevo.300.2004.500. Novi Grad I Ilidža Općina Stari grad.000.256 930.500.3 4 Projekat uzgradnje memorijalnog centra na brdu “ŽUĆ” Projekat obilježavanja većih stradanja grañana Sarajeva u periodu agresije 1992 – 1995. do 15. sve općine Djelimično provedena studija izvodljivost Ministarstvo zdravstva A Tekući projekti Projektna studija – pripremlje na procjena uticaja na okolinu – sprovedena studija izvodljivos ti 1 Nabavka medicinske opreme JU Dom zdravlja Sarajevo Tekući u implement Zdravstvo Prim.728.2005 do 31.000 40. Ministarstvo za boračka pitanja Budžet 400.2004.000 3 Sistem daljinskog nadzora I upravljanje nabavke distribucije gasa Tekući u implement.2005. Vogošća.000 2. Prečišć. 02-05336115/05 Pripremlje na procjena uticaja na okolinu 1 Uzgoj I zaštita šuma U Kantona Sarajevo Tekući u implement. do 31. Novo Sarajevo.300.416 7. šumarstvo I vodoprivreda Šumarstvo 01.000 1.000 100. Centar.2005.000 200. Novi Grad.000 200.995 600.2008. do 30.000 200.000 Kanton Sarajevo.000 200.221.06.016 3.949. Novi Grad .044.000.256 2 Rekonstrukcija vodovone (8km) I kanalizacione mreže Vodoprivreda Tekući u implement.2007.000 200. Ilidža I Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000 1.01.12.2005.000 3.555.400 2.000 960.000 192 . učeš.214.000 350.256 930.04. Kanton Sarajevo Budžet 15. zaštite 06. Poljopriveda.2008. Vogošća. Novo Sarajevo. I spec.000 808.2008 Sarajevogas Kanton Sarajevo F BiH Vl.2006 Kanton Sarajevo KJKP “Toplane” Budžet 930.12.000 40. Kanton Sarajevo Budžet 3. Budžet Budžet 220.000 2.10. Centar.

učešće.000. higijena Prost.000 100.000 100.000. do 30.000 100.2005.100.000 50. 2006. do 30. travnjaci. planiranje Energetika 2006.000 Budžet 1.000 3.600.170..170.500.530.god Kanton Sarajevo Budžet 200.2006.2002.000 300.000 8 9 Kandidovan i projekti Kandidovan i projekti 2006.000 Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo 7 2006.06.000 Kanton Sarajevo 6 Kandidovan i projekti Kandidovan i projekti 2006.000 3. ureñenje Kom.000 100.000 606.000 300.000 B Kandidovani projekti Kanton Sarajevo 1 Rekonstrukcija krovnih kotlovnica Kandidovan i projekti Energetika Elektroenergetski Prosotrno ureñenje Klizišta 3 Deminiranje ugroženih područja u Kantonu Sarajevo Rekonstrukcija. 3.000 250.000 2.god.000 250. ureñenje Prost.000 1.000 950.000 Prirodni gas UKUPNO 10.12.000 Sarajevogas 5 Sanacija unutarnjih gasnih instalacija I dimnjaka na gasnom sistemu Kantona Sarajevo Tekući u implement.000 50.10.000. Energetika 01. KJKP “Toplane” UKUPNO Budžet Vl.000 550.000 250.000 1.000 250. kalibraciju I baždarenje malih I srednjih plinomjera Tekući u implement.000 400.10.000 100.000 200.god Kanton Sarajevo Budžet 650. god Kanton Sarajevo Budžet 200.god 2006. Novi Grad I Hadžići 3. Istor.000 650. Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000 300. RZC Pionirska dolina) Realizacija programa radova na spomenicima baštine Odlagalište komunalnog odpada “Smiljevići” Izrada prostorne planske dokumentacije Izgradnja I rekonstrukcija javne Kandidovan i projekti Deminiranje Kultura. sport I religija Zaš.000 2.000 100.000 850.000 100.000 370.god.000 Budžet 5.000 Kanton Sarajevo 3. staze.000 150.nas Prost.2010.kult.000 70.000 Kanton Sarajevo 5 Kandidovan i projekti Prosotrno ureñenje Zaštita okoliša Kultura sport I religija Zaš.god Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo Budžet Budžet 606. Nas. sanacija I adaptacija vjerskih objekaa Rekonstrukcija hortikulturnih sadržaja (aleje.000 01.god Kanton Sarajevo Budžet 150. I prir.2008 Vl.000 Općina Novi Grad Sarajevo 200.000 500. Kult. Energetika Kanton Sarajevo F BiH Prirodni gas 01.000 200.100.2008 Kanton Sarajevo F BiH Vl.000 193 .god Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000 200.000 Općina Centar. imobilijar.03. Budžet Budžet 1.000 400.000 Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000 100.Istočno Sarajevo UKUPNO Sarajevogas 4 Izgradnja laboratorije za servisiranje.000 sredstva u Budžetu za 2006.god Kanton Sarajevo Budžet 300.god Kanton Sarajevo Budžet 400.god Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006. UKUPNO 1.500.850.god 2 Sanacija klizišta u Kantonu Sarajevo Kandidovan i projekti 2006.10.000.000 600. parkovi.istor I prir. do 31. Učešće 100.700.000 Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo 4 Kandidovan i projekti 2006. učeš.

000 1.000 1. (II faza) Postrojenje za kombinovanu proizvodnju cca 5 MW toplotne I 5 MW električne energije (mala kongeneracija) Proizvodnja crvene kalifornijske gliste sa proizvodnjom Lumbrihumusa Energetika Kandidovan i projekti Elektroenergetski Energetika Kandidovan i projekti Elektroenergetski 01.860.000 Kanton Sarajevo 3 B Vlada K.000 2.000 136.2007 Budžet Učešće Kredit 2.000 1.000 100.god Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo Budžet Budžet 350.200.000 400. Toplotne en.000 Općina Novi Grad Sarajevo Općina Novo Sarajevo.000 350.000.2009 UKUPNO: Kanton Sarajevo Kandidovan i projekti Prostorno ureñenje JKP “PARK” 2006 .2004 do 22.000 2.000.860.2004 do 12.000.2006 do 01.500.000 400.06.2006.01. Učešće 10.000 180. Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006. Novi Grad .2007 UKUPNO: Kanton Sarajevo KJKP “Toplane” Lokalni/Strani Lokalni/Strani 02. Promet 8 mjeseci UKUPNO: 1. EBOR 1 194 .200.000 800.000.000 Devet Općina Kantona Sarajevo Stari Grad.000 800.000 400.03.10 rasvjete na području Kantona Sarajevo Izgradnja I rekonstrukcija vodovodne I kanalizacione mreže Općina Novi Grad Elektroenergetika Vodoprivreda Kandidovan i projekti Distribucija vode 2006.000 Općina Novi Grad Sarajevo 15 Općina Novi Grad Sarajevo Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.2006 do 01. Novi Grad I Ilidža 1 Tekući u implement.04.000 186. Centar.000 800.god. Ministarstvo prometa I komunikacija A Tekući projekti Projektovanje vertikalne signalizacije Centar za upravljanje I nadzor nad radom semaforiziranih ras.000.2007 do 01.2011 KJKP “Toplane” UKUPNO: Kanton Sarajevo KJKP “Toplane” Lokalni/Strani Lokalni/Strani Budžet Vl.0.540 4.000 350. Učešće Kandidovan i projekti KJKP “Toplane” Energetika Elektroenergetski 01.god.000 2 Tekući u implement.000 11 Nastavak projekta mjerača utroška toplotne energije ispred/u objektima – III faza Vl.01.000 1.000.000.000 300.04.200.540 50. Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000. Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006. I trans.000 1.000 Općina Novi Grad Sarajevo Ino banka.000 400.000.000 4.000 Budžet Vl.000 260.000 800.god. Učešće Donacija Kredit 2.god.01. Učešće 8. Ilidža.000.god.2006 Budžet 280. Izgradnja hale za modernizaciju tramvaja u KJKP “GRAS” Kandidovani projekti Izgradnja trolejbuske mreže do Aerodromskog naselja Ministarstvo prometa I komunikaciaj Ministarstvo prometa I komunikaciaj GRAS GRAS/Banka Tekući u implement.000.000.2007 UKUPNO: Budžet Vl. Sarajevo Kandidovan i visoki prioriteti Promet 18 mjeseci Gras UKUPNO: Budžet Kredit 400.000 400.000 1.000 400. Distrib.01. Promet 22.540 186. 12 13 14 Sistem daljinskog upravljanja I kontrole II I III faza Završetak rekonstrukcije na postrojenjima za proiz.2011 UKUPNO Kanton Sarajevo Energetika Kandidovan i projekti Elektroenergetski 01. Centar.01.000 2. Učešće Donacija Kredit 4.000 1. Hadžići I Ilijaš Sedam Općina Kanton Sarajevo Sedam Općina Kanton Sarajevo Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000 280.000 800.000 Budžet Vl. do 30. Promet 12.

000.950. I kom.000 316.050.000.000 222.950.000 49.000.01.100.050.000 4.900 10.2007 Kanton Sarajevo UKUPNO: 12.2 Sanacija I rekonstrukcija tramvajske pruge u Sarajevu Promet Kandidovan i visoki projekti Prometna infrastruktura Vlada K. Prometna infrastruktura 01.000 8.000 2. pro.950.000 Više Općina 4 195 .900 49.900.000.900.000 5.000 222.2005.000 450.000 4.400.000 10.06.000 10.500.000 2 Općina Novi Grad Sarajevo I Ilidža 3 2005 do 2006 Općina Novi Grad Sarajevo I Ilidža Promet Južna longitudinala.000 4.000 450.000 3.000 2.000 1.000.000 8.000 2. I etapa Tekući u implement.900. Prometna infrastruktura Općina Ilidža 450. Fond 8. Sarajevo Banka 24 mjeseca UKUPNO: Budžet Kredit 4.12.000 Djelimično pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti Djelimično pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti Djelimično pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti Djelimično pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti Direkcija za ceste Promet Rekonstrukcija prometnice Ilidža Bašćaršija Tekući u implement.000. Prometna infrastruktura 2008 Ministarstvo prometa I komunikacija Budžet 50.000 Budžet Direkcija Općina Ilidža Promet Izgradnja cest Butmirska – Kasindolska M17 Tekući u implement. Prometna infrastruktura 07.000.2005 do 31.06.000 Kanton Sarajevo Direkcija za puteve Kantona Sarajevo A Tekući projekti Min.000 1 Promet Stupska petlja granica Kantona Sarajevo Tekući u implement.000 200.500. Budžet Vanbudž.350. do 31.817 900.00 8.050.000 3.2008 Ministarstvo prometa I komunikacija Budžet 20.400.000 3.

razvoj i komunalne poslove raspolaže evidencijom zaprimljenih zahtjeva za sanaciju zajedničkih dijelova stambenih zgrada kolektivnog stanovanja (krovovi. liftovi. *Stambena politika je takoñe značajan segment u ovim mjerama.3. mimo naznačenih sadržajno više eksternih mjera. Nedavno usvojeni propisi oštrije sankcionišu ove pojave i odgovornosti nadležnih subjekata. ako su zatečeni na temeljima objekta u momentu kontrole. sudova. odnosno manje problema. Ovakve pojave zasigurno da mogu u odreñenoj mjeri uticati na intenzitet bespravne gradnje. te da je u saradnji sa Sarajevostanom od 1996. djelotvornije i uspješnije anagažovanje inspekcije u pojedinim slučajevima bespravne gradnje:“ -Općinska služba za obnovu. ekonomskih i kulturnih uslova življenja. U ovom zakonu utvrñena je obaveza općina za realizaciju “hitnih intervencija” na stambenim zgradama. A. grijanja pa i ptt linija na bespravno grañene objekte.. Neki pomaci su u tom smislu učinjeni. upravitelja. a 2004 godine novim zakonom preciznije su definisane nadležnosti etažnih vlasnika. općinskih i kantonalnih vlasti u održavanju i upravljanju stambenim zgradama. Prijedlozi općinskih službi na popravljanju stanja u odreñenim oblastima -Općinska služba za inspekcijske poslove U cilju prevazilaženja teškog stanja u oblasti bespravne gradnje u narednim aktivnostima. Predložene mjere. mogući su odreñeniji napori u okvirima općinske uprave što uključuje zajedničke napore resornih službi iz oblasti urbanizma. Ovim načinom značajno bi se uticalo na sve protivrječnosti razvoja i osiguralo da se naša naselja i teritorije prilagode svim savremenim zahtjevima socijalnih. Obzirom da je Kantonalno ministarstvo stambenih poslova nadležno za sanaciju ratom oštećenih stambenih objekata kolektivnog stanovanja. *Složenost i osjetljivost ove problematike nužno zahtijeva širu uključenost nadležnih struktura. Prvi put donesen je Zakon o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanja zgradama od strane Skupštine KS 2001. tehničkih. učiniti znatno efikasnijim i jednostavnijim.”). grañenja. što može doprinijeti da se i preventivnim mjerama utiče na svijest. godine. S tim u vezi su i ocjene da bi trebalo sagledati sadašnje kriterije i prema zahtjevu vremena izvršiti nužna prilagoñavanja u smislu da se otvori mogućnost šire primjene na već izgrañene i odavno useljene bespravno sagrañene objekte. ali još uvijek nedovoljno efikasni prema izraženoj problematici bespravne gradnje. *Oblast i problematika grañenja zasigurno zahtijevaju kvalitetniji proces planiranja i u tom pogledu odgovorniji odnos nadležnih institucija. manje bespravne gradnje. *Nužno je postupak i proces pribavljanja tehničke dokumentacije naročito kad su u pitanju urbanističke saglasnosti i grañevinske dozvole. tako i šire i zajedničko djelovanje na najvećem broju pitanja od čijeg pravovremenog rješavanja ovisi ukupno stanje u ovoj oblasti. isti posjeduje relevantnije podatke o oštećenim i saniranim objektima.g. fasade) od 2001. smanjit će se u dobroj mjeri intenzitet bespravne gradnje odnosno broj objekata koji se sada registruju kao bespravna gradnja. procedura i postupak uklanjanja bespravno sagrañenih objekata traje duži period. veću saradnju sa grañanima. pažnju bi trebalo usmjeriti na nekoliko sljedećih važnih pitanja: *Prema sadašnjim propisima. dok je za saniranje ratnih šteta na stambenim objektima nadležan KS. katastra. ali isti ne predstavlja stvarno stanje stambene infrastrukture na području ove općine. mjesnih zajednica. vode. *Moraju se vrlo ozbiljno i odgovorno sagledati postupci javnih preduzeća koja dozvoljavaju priključke struje. *Značajno pitanje predstavlja i dozvoljena legalizacija bespravnih objekata koja se mora organizovanije i brže provoditi. *Nadalje. Utvrñivanjem dugoročne politike korišćenja grañevinskog zemljišta. uspijevaju do momenta prinudnog uklanjanja ukroviti cio objekat. značajno bi uticalo na stanje u oblasti grañenja i sve protivrječnosti s tim u vezi. *Ukoliko se radi o poslovnim objektima odobrenje za rad odnosno bavljenje odreñenom djelatnošću istog ne može se izdati prije nego objekat bude tehnički primljen odnosno dobije upotrebnu dozvolu. Općinska služba za obnovu. godine vršeno snimanje ovakvih objekata. parcelacija i nadziñivanje. ako bi se pravilno shvatile i dosljedno provodile. svu ozbiljnost i poljedice bespravne gradnje. kako u općini.. razvoj i komunalne poslove (izvod iz informacije za Općinsko vijeće “o stanju i poduzetim mjerama na sanaciji krovova i liftova. uključivo i pitanje grañevinske rente. u kome vremenu investitori. Otuda razmišljanja da bi trebalo pojednostaviti i ubrzati postupak. zasigurno bi imale pozitivne efekte. . Ako se to obezbijedi. što će uticati na brojnost ovakvih pojava. a s druge strane u pitanju su ozbiljne nezakonitosti za ovakva ponašanja. što zahtijeva odreñene promjene u sada važećim propisima.

pripremljen je prijedlog Odluke o načinu provoñenja hitnih intervencija u kojoj su tačno utvrñene aktivnosti i nosioci aktivnosti za odreñene faze realizacije „hitnih intervencija“ na objektima kolektivnog stanovanja. Prijedlozi KJKP u cilju poboljšanja stanja u odreñenim oblastima -Prijedlog KJKP “Rad” dat je u socioekonomskoj analizi u tački 6. Takoñe. prikaz kapaciteta i instalisane snage kotlovnica dat je u socioekonomskoj analizi u tački 6. B. 715 osoba sa nepotpunom osmogodišnjom školom. saradnja sa medijima i kreiranje različitog kreativnog promotivnog materijala 197 . Obrazovanje – prijedlozi osnovnih škola OŠ “Džemaludin Čaušević” Prijedlog unapreñenja oblasti obrazovanja i socijalne zaštite Uvidom u kvalifikacionu obrazovnu strukturu populacije naše općine koja izmeñu ostalog broji i 245 nepismenih. definisane obaveze općine da svojim aktima utvrdi način provoñenja hitnih intervencija na stambenim objektima. godinu namjerava na području ove općine investirati veća finansijska sredstva za sanaciju zajedničkih dijelova zgrada.. kao najčešće prve institucije kojoj se članovi porodice obraćaju za pomoć D. Javni gradski prevoz C. 2006.) -Štampanje priručnika za djecu -Promocija saradnje sa vlastima.Energetska infrastruktura i snabdijevanje. -KJKP “Gras”. te u saradni sa upraviteljima i savjetima mjesnih zajednica kandidirala nadležnom Ministarstvu prijedlog prioritetnih objekata za sanciju zajedničkih dijelova. prijedlog objekata na kojima bi trebalo izvršiti hitnu sanaciju liftova. prava životinja. -KJKP “Toplane”.Kantonalno ministarstvo za stambene poslove za 2006. Udruženja grañana UG “SOS” za sprečavanje okrutnosti nad životinjama Prijedlozi za poboljšanje stanja u ovoj oblasti i drugo: -Edukacija o zaštiti životinja u lokalnoj zajednici (evropski standardi. U tom cilju je općinska Služba za obnovu.4. u oblasti socijalne zaštite predlaže angažovanje socijalnog radnika sa odgovornošću za 2-3 osnovne škole. Na ovaj način socijalni radnik i pedagog škole bi zajedničkim. 03.. direktno iz škole. zajključuje se da veliki broj odraslih osoba nema završenu osnovnu školu. za zagrijavanje novih objekata koji se nalaze u njihovoj blizini dozvoljava gradnja pojedinačnih kotlovnica na gas. razvoj i komunalne poslove ažurirala svoje evidencije. Odluka je nakon provedene javne rasprave usvojena na sjednici Općinskog vijeća. OŠ “Džemaludin Čaušević” ima dugogodišnje iskustvo u organizovanju i relizaciji pripremne nastave i vanrednog polaganja razrednih ispita. a što je predviñeno i pedagoškim standardima. -Uklanjanje čvrstog otpada i upravljanje otpadom. U cilju poboljšanja obrazovne strukture stanovništva uočava se poreba da se organizuje škola za odrasle. godine. kao i prijedlog objekata na kojima bi trebalo izvršiti hitnu sanaciju krovova. što je pretpostavka u preuzimanju uloge organizatora i realizatora škole za obrazovanje odraslih.3.2. U skladu sa Zakonom o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanju zgradama. Nakon toga pristupit će se realizaciji projekta sa odabranim izvoñačem radova. dobre prakse iz regije i svijeta) -Umrežavanje sličnih organizacija i kreiranje temelja za osnivanje državnog udruženja -Kampanja zagovaranja za Zakon o zaštiti životinja na državnom nivou -Promocija humanog pristupa zbrinjavanja životinja -Zagovaranje osnivanja centra za zaštitu životinja -Promocija volonterizma kroz edukaciju i kroz angažovanje istih -Radionica za djecu i mlade u osnovnim i srednjim školama – izgradnja svijesti -“Pet” terapija sa djecom sa invaliditetom (autizmom. Kao loša praksa istaknuto da se i pored postojanja slobodne snage u postrojenjima KJKP “Toplane”.1.. dana 29. Nakon usvajanja odluke pokrenute su aktivnosti na utvrñivanju prijedloga liste objekata na kojima će se izvoditi „hitne intervencije“ i isti je predložen Općinskom vijeću na usvajanje. kontinuiranim radom mogli rješavati i preventivno djelovati na socio-patološku situaciju unutar porodica učenika. plan poboljšanja stanja u ovoj oblasti dat je u socioekonomskoj analizi u tački 6.

i pozorište. jer ću do 2010. posebno kad je u pitanju uvoz hrane. oplemenila bih ih ukrasnim drvećem i cvijećem. trudit ću se da općinu ojačam ekonomski i politički. Napravila bih elaborat u saradnji sa NAŠIM I SVJETSKIM POZNATIM I PRIZNATIM INSTITUTIMA U VEZI S PROIZVODNJOM ZDRAVE HRANE.godine završiti fakultet. recimo u C fazi. to traži dodatni angažman stručnjaka i više novca. ponekom neobičnom fontanom i skulpturom nekog poznatog. i obdaništa. neka banaka. ako budem imala sreću da se zaposlim. i šetališta za odmor. Kakav primjer dajemo mladima? Kakvu im poruku odašiljemo? Želimo li im reći da su oni na margini ili da je obrazovanje na zadnjem mjestu? Neka tvornice žice i eksera. režirat ću predstave u novootvorenom Novogradskom pozorištu jer grañani ove općine zaslužuju malo više od Novogradskih dana kulture jedanput godišnje i dovoñenja pjevača sumnjivog kvaliteta u Akvu. namjera mi je da to radim dobro i da bude svrsishodno. da pomognete starijim i invalidima i sl. neka i Avaza. neka i velikih trgovačkih centara. a ne samo u pravopisnom. neka i Zore. da ne uništavate okoliš. Naravno. Valjda bi ljudi stekli naviku da se u skladu sa tim i ponašaju. za dušu našu. Ako završim fakultet političkih nauka. što god budem radila.4. da modernizujem njenu upravu. po neuslovnim prostorijama sa skoro nikakvom opremom. Takoñer bih snimila jedan dokumentarac o općinskim službenicima i u njemu bih pokazala koliko su službeni a koliko neslužbeni prema onima koji tu dolaze da rješavaju neke svoje probleme. Kad bih bila načelnik Općine. ali trebaju nam i škole. zamišljajući se u raznim ulogama. neka i reciklaže otpada. Izdvojila bih pismene od nepismenih i ukazala na potrebu njihovog opismenjavanja u svakom pogledu. U svakoj školi bih napravila malu ambulantu 198 . uredila bih postojeće trgove. buduće korisne članove društva koji će se svojom pameti i svojim radom odužiti svojoj zajednici na najbolji način. za razonodu. a zakonsku legislativu. Ako budem režiser. ali i nekog mladog autora – kipara. ja ću već imati 5 godina radnog staža. neka velikih auto-kuća.Najbolji učenički rad na temu: MOJA VIZIJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO 2015 2015. pokazujući čuda od junaštva i strpljenja kao i trpljenja. Ne znam još tačno šta ću biti. ima li mita i korupcije. ali to je ulaganje u mlade kako bismo dobili mentalno i fizički zdrave ličnosti. razvit ću dobre i obostrano korisne kooperantske odnose sa poljoprivrednim proizvoñačima i na našim ureñenim pijacama prodavat će se uglavnom domaći a ne uvozni proizvodi sumnjivog kvaliteta. Ako bih bila pedagog ili psiholog ili općenito prosvjetni radnik. za to seljake moramo stimulisati. Ako završim studij arhitekture i hortikulture. ne bih se nijednog trenutka dvoumila oko toga treba li najmnogoljudnijoj sarajevskoj općini gimnazija ( jedna ili dvije) i treba li zajedno sa Gradom konačno nešto učiniti da se napokon realizuje projekat izgradnje novogradske gimnazije. i bioskop. U koprodukciji sa televizijom snimila bih film o tome kako su grañani ove općine preživjeli četiri godine rata stanujući na prvoj odbrambenoj liniji. izdvojila bih one koji se znaju ponašati profesionalno i one koji to ne znaju pa vas gledaju poprijeko kad se pojavite kao da ste mu nasrnuli na vlastitu kuću. ali svejedno je. Trebaju nam I NATPISI TIPA: Molimo vas da ne gazite travu. galeriju itd. da ne pljujete po ulici. Oni zaslužuju da imaju svoje pozorište sa stalnim repertoarom domaćih i svjetskih dramskih pisaca. Premijera filma koji bi se zvao Začarani krug ili Mali ljudi – istinki heroji bila bi besplatna za sve grañane i održala bi se u velikoj kino – bašti negdje. napravila bih neku vrstu diznilenda za njih gdje bi mogli sami ili sa svojim roditeljima provoditi svoje slobodno vrijeme i tako se rekreirati i razvijati svoju maštu. i sportske dvorane. ima li familijarnih i prijateljskih veza i štela. da zaposlim prave ljude na prava mjesta koji neće biti tu zbog sebe već zbog općih interesa svih onih koji tu žive i potražuju neka svoja prava. pravo ili ekonomiju. parkove. Uredila bih prostore za djecu. i lijepo ureñeni i pametno osmišljeni parkovi. dodatno bih opremila prostore po školama (ako ne možemo izgraditi nove) gdje bi se djeca nakon obavezne nastave bavila slobodnim aktivnostima prema svojim sklonostima kako bi bila manje na ulici i manje pred televizorom na kojem gledaju sapunice i filmove sumnjive vrijednosti i slušaju muziku još sumnjivije vrijednosti. doraditi ili upotpunosti promijeniti. da ne bacate posvuda otpatke. da imaju bioskop. Nije li sramota da nam gimnazijalci i 11 godina nakon rata žive i rade u ratnim uslovima.

Ja sam maturant i dat ću sve od sebe da steknem što bolje obrazovane i na nama je svima da našu općinu učinimo što ljepšim mjestom za život. potrebno je da Općina Novi Grad u svojoj Strategiji razvoja da prioritet zapošljavanja mladih kao i tome kako ovu općinu učiniti prijatnim i privlačnim mjestom za život Posebno. Imam ja još ideja. ali mislim da je i ovo dosta. Općina mora planirati kako riješiti problem maloljetničke delikvencije i donijeti plan preventivnih mjera da se delikvencija u korijenu spriječi. Opet smo na terenu obrazovanja i mladih i starijih . Maturantica Pete gimnazije Šarkinović Zlatana 199 .(ljekar opće prakse i zubar) da djeca ne moraju za svaku sitnicu ići u dom zdravlja i gubiti vrijeme čekajući na pregled ili na opravdanje. TO MORATE PLANIRATI U STRATEGIJI RAZVOJA. ali morate nam dati šansu. Da bih mogla da ostvarim svoje planove.

C-II borba protiv dorge i kriminala. regulisanje Vila saobraćaja u mirovini. razvoj PTT usluga 15. izgradnja sprotskih terena i tvornice za zapošljavanje 4. 6. mreže u Dobroševićima 2. Dobrinja A i B 37 27 22 10 izgradnja bazena na Dobrinji. Alipašino Polje A 1 33 28 4 6 ureñenje parkovskih površina i pokretanje proizvodnih pogona 19. Dobrinja D 51 46 25 25 7. Alipašino Polje A 2 33 26 12 11 3 realizacija projekata iz oblasti proizvodnje 20. borba protiv II kriminala i narkomanije 13. razvoj privrednih djelatnosti 14. Briješće 39 26 14 23 sanacija bespravne gradnje. Alipašin Most II 19 16 1 1 3 izgradnja fabrika. Alipašino Polje B I i B 58 47 16 10 2 podrška pokretanju proizvodnje. kultura življenja. stambena problematika 8. obnova fasada zgrada. MZ Dobroševići 55 46 46 32 1 izgradnja vod. zaštita životne sredine 22.068 814 467 505 29 . ANALIZA ANKETNIH UPITNIKA U MJESNIM ZAJEDNICAMA U OKVIRU STRATEŠKOG PLANA RAZVOJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO DO 2015. Dobrinja C 36 3'0 17 17 stambena pitanja.zaštititi investicije uložene u infrastrukturu. izgradnja doma zdrvlja 9.5.š. Naselje heroja Sokolje 39 30 18 22 otvaranje fabrike. izgradnja o.sanacija klizišta. zakon za liječenje ovisnika. Alipašin Most I 41 39 24 32 5 završiti regulacioni plan. izgradnja pošte. Aneks 50 33 5 24 4 izgradnja osnovne škole i ambulante 18. Otoka 50 37 4 30 obnova obdaništa parkin prostori i olimpijski bazen 21. Saraj Polje 55 51 30 40 izgradnja pošte. Šalter sala Općine 29 17 6 objekti za edukaciju mladih. Olimpijsko selo 50 26 32 41 projekti za sufinasiranje pripravnika. izgradnja garaža. Alipašino Polje C-I i 56 39 22 9 6 poboljšanja sigurnosti grañana. projekti razvoja biznisa. Staro Hrasno i Čengić 100 51 31 32 5 izgradnja proizvodnih objekata. GODINE PRIORITETI PRIJEDLOZI Redni Mjesna zajednica Broj obnova i komunalne drugi broj anketa nezapoizgradnja usluge i problemi Najvažniji razvojni projekti slenost infrastruktu servisi re 1. Švrakino Selo II 50 43 36 27 legalizacija objekata. socijalni projekti. Švrakino Selo III 50 38 41 12 ureñenje park šume Mojmilo i ureñenje zelenih površina 17. sprotskih i kulturnih objekata 3. razvoj privrede. svega 1. obnova doma slijepih 11. izgradnja tramvajske pruge 10. i kan. soprtski tereni izgradnja nadvožnjaka 5. urediti dječije vrtiće 16.izgradnja kino dvorane 12. Dolac i Buća Potok 137 119 61 101 izgradnja izletišta na Žuči i izgradnja ceste do deponije. izgradnja rampi za ivalide.