OPĆINA NOVI GRAD

SARAJEVO

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO DO 2015. GODINE

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO DO 2015. GODINE

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO

SERDA-Sarajevska regionalna razvojna agencija, sufinansirala je izradu ovog dokumenta

2

SADRŽAJ

I

1.Uvod 2.Metodologija 3.Socioekonomska analiza 4.Izvod iz prostornog plana Kantona Sarajevo do 2023. 5.Istraživanje 6.SWOT analiza

6 9 10 65 75 97 103 105 114 184 185

II III IV V VI

Vizija Strateški ciljevi Operativni dio – Projekti Implementacija Strategije Prilozi

3

U IZRADI STRATEGIJE UČESTVOVALI

Nosioci odluke o pristupanju izradi dokumenta Strategije Damir Hadžić, općinski načelnik Safet Kešo, predsjedavajući Općinskog vijeća Radna grupa za izradu dokumenta Strategije Hazima Pecirep Smail Hodžić Tajib Delalić Murat Mudželet Mersa Kustura Edina Imamović Nihad Kasumović Vanjski konsultanti Marija Milović Haris Ćatić Savjetnici i pomoćnici općinskog načelnika Amela Zahirović Šemsudin Hadžić Esad Jelešković Ismet Burdžović Jusuf Begić Dervo Čolakhodžić Miralem Selimović Rada Lukić Jasmina Horo Amir Đedović Emir Dedovoć Želimir Lalić Nihad Hatkić Savjetodavni odbor Općinskog vijeća Huso Ćesir Vahidin Omanović Sead Arslanagić OlgaVikić Medijska promocija projekta Ahmed Zećo Naliha Šabanović Nermina Drugović

Partnerska grupa
Sarajevska regionalna razvojna agencija - SERDA Privredna komora Kantona Sarajevo Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo Ministarstvo prostornog ureñenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Ministarstvo za rad i socijalnu politiku Kantona Sarajevo Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo Centar za socijalni rad Novi Grad Služba za zapošljavanje Novi Grad

4

Dom zdravlja Novi Grad Obrazovne institucije Javna komunalna preduzeća Preduzeća iz oblasti privrede Udruženja grañana

Istraživanje potreba grañana i privrede sa aspekta poboljšanja ambijenta za življenje i poslovanje realizovalo Udruženje poslovnih savjetnika u BiH – LESPnet, Edin Alić

5

1. UVOD
Cilj izrade dokumenta Strategija razvoja općine Novi Grad Sarajevo do 2015. godine (SPRONG) je da osigura strateški okvir u planiranju i provoñenju prioriteta za integrisani razvoj općine, te na taj način kreira ugodan ambijent za življenje stanovnika općine i za poslovanje poduzetnika. Osnovni principi primjenjivani u procesu izrade Strategije -partnerstvo u postupku izrade -zajedničko vlasništvo i učešće -transparentnost postupka -strategija je kombinacija vizije, dugoročnih strateških pravaca i srednjoročnih prioriteta Proces izrade Strategije bio je voñen principom saradnje sa zajednicom. U cilju prepoznavanja potreba grañana i privrede za poboljšanje ambijenta za življenje i poslovanje u općini Novi Grad, realizovano je istraživanje metodom anketiranja ciljnih grupa. Ovim modelom grañani i poslovni sektor uključuju se na najširoj osnovi u planiranje razvojnih aktivnosti lokalne zajednice. Akteri u procesu izrade Strategije -predstavnici svih općinskih službi -stručni konsultanti -poslovni sektor -NVO sektor i grañani -predstavnici svih odgovornih institucija i JKP Kantona Sarajevo Organizaciona struktura -Radna grupa - sastavljena od predstavnika općinskih službi i vanjskih konsultanata bila je operativno tijelo procesa izgradnje strategije u svakom od ciljnih područja. -Partnerska grupa uključivala je predstavnike poslovne zajednice, institucija, udruženja i grañana, a na sastancima sa članovima radne grupe razmatrala je privremene rezultate procesa izgradnje strategije, davala primjedbe i prijedloge na njih, djelovala konsultantski. -Fokus-grupe definisale su instrumente – projekte za provoñenje strategije.

Metodologija korištena u izradi Strategije U izradi dokumenta primijenjeni su standardi Evropske unije, projektni pristup i široko učešće svih odgovornih i zainteresovanih subjekata za razvoj lokalne zajednice.
Provedene aktivnosti: -prikupljanje podataka za socioekonomsku analizu -istraživanje potreba javnosti -socioekonomska analiza -SWOT analiza -vizija i komparativne prednosti općine -rangiranje strateških pitanja -definisanje strateških ciljeva i mjera -prijedlog projekata -izrada prijedloga dokumenta strategije -javna rasprava o dokumentu, usvajanje i publikovanje

Alati korišteni za učešće grañana -Ankete organizovane meñu grañanima, privrednicima -Upitnici putem kojih su grañani indentifikovali prioritetne probleme -Učešće NVO u radu partnerske grupe -Razmatranje nacrta dokumenta Strategije na Centralnoj javnoj raspravi i u mjesnim zajednicama -Organizovano takmičenje za djecu i mlade (literarni radovi) „Moja vizija Općine Novi Grad“
-Za prezentaciju SPRONG-a korišteni:

6

Mediji: TV, radio, dnevne novine Bilten Općine Novi Grad Plakati, leci, pamfleti WEB stranica Drugi propagandni materijal -Aktivnosti nakon usvajanja dokumenta Strategije -Svečana konferencija, prezentacija Strategije -Izrada skraćene verzija dokumenta

Partnerstvo i konsultacije tokom izrade Strategije omogućili su da dokument bude kompatibilan sa strategijama i programima institucija u Kantonu Sarajevo. Dokument je usklañen sa izvornim nadležnostima Općine, kao i planovima višeg reda: Prostorni plan Kantona Sarajevo do 2023. godine, Regionalna strategija ekonomskog razvoja sarajevske ekonomske makroregije, Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2015. godine, revidirana PRSP strategija BiH 2004-07.

Zaključci i odluke vezani za izradu dokumenta Strategije -Odluka Općinskog vijeća od 31. marta 2006. godine o pristupanju aktivnostima na izradi Strategije razvoja općine Novi Grad Sarajevo do 2015. godine -Rješenje općinskog načelnika o imenovanju Radne grupe za izradu Strategije -Rješenje općinskog vijeća o izboru 4 člana Savjetodavnog odbora za izradu Strategije -Ugovor sa SERDA o sufinansiranju izrade Strategije -Ugovor sa LESPnetom (u procesu javnog odabira) za angažovanje na „Istraživanju potreba javnosti“ (grañana i privrede)

7

2. PROCES IZRADE STRATEGIJE (grafički prikaz)

Radna grupa za izradu Strategije

Partnerska grupa za izradu Strategije

Socioekonom. analiza općine

Istraživanje potreba grañana i privrede (LESPnet)

Identifikovanje prioritetnih problema (ankete u MZ)

SWOT analiza općine

Vizija općine i njene komparativne prednosti

Strateški cilj 1 Mjere

Strateški cilj 2 Mjere

Strateški cilj 3 Mjere

Strateški cilj 4 Mjere

Projekti (fokusgrupa)

Projekti (fokusgrupa)

Projekti (fokusgrupa)

Projekti (fokusgrupa)

8

čiju sjevernu granicu čine Orlić i Žuć. 3.3. godine imala 136. pa i promjene teritorijalnih granica. Geografski položaj i karakteristike reljefa Područje općine Novi Grad sastavni je dio Sarajevskog polja i predstavlja jugoistočni dio prostrane Sarajevsko – zeničke kotline. AFIP. Zadaci socioekonomske analize su slijedeći: prezentiranje raspoloživih podataka o općini Novi Grad. osnova za utvrñivanje njenih razvojnih potencijala. Ilidža. informatičke i posredničke usluge. kao i drugih institucija u kantonu. Općina je prema sjeveroistoku okrenuta Humskom brdu. Intenzivnim naseljavanjem i gradnjom nestajale su poljoprivredne i šumske površine i pretvarane u grañevinsko zemljište.Agencije za finansijske. Bržem razvoj ovog područja doprinijele su i XIV zimske olimpijske igre. Sarajpolje i Dobrinja i individualna stambena izgradnja u padinskim područjima općine – Sokolje. a naročito se mijenjalo tokom prošlog vijeka. godine. Jugozapadna granice općine podudara se sa tokom Miljacke i nastavlja ulicom Aleja Bosne Srebrene. služi kao temeljni dokument za pripremu SWOT analize općine i daljih strateških dokumenata. institucija u kantonu Sarajevo za statistiku.000 stanovnika. Graniči sa općinama Novo Sarajevo. Tokom rijeke Miljacke se vraća prema naselju Otoka. tako da je općina 1991. ljudskih gubitaka. Brzim širenjem Sarajeva zbog prirasta stanovništva i izgradnje privrednih kapaciteta. održane 1984. Od 1996. Ilijaš i Istočno Sarajevo. sa obnovom grada. u pogledu devastiranih stambenih i privrednih objekata. Uvod Socioekonomska analiza zasniva se na podacima prikupljenim iz više izvora: općinskih službi. Zemljište je vrlo složene geološke grañe. U kratkom periodu izgrañena su velika stambena naselja i prateća infrastruktura. a najniža u Reljevu. Zapadne granice općine idu kroz naselja Reljevo i Dobroševići.000 stanovnika. Zavoda za planiranje razvoja kantona Sarajevo. Preko brda Mojmilo se spušta do Novopazarske i Milinkladske ulice i dolazi do naselja Hrasno. Općina je pretrpjela velike promjene u ratnom periodu stradanja. Buča-potok čini istočni dio granice općine. Općina Novi Grad zahvata površinu od 47. odnosno 29% populacije kantona. godine u Sarajevu. da bi danas ovaj prostor dobio izgled moderne urbane cjeline. jugozapadne i zapadne strane okružena je masivima Trebevića i Igmana. Na jugu prati liniju ulice Kurta Schorka do Bjelopoljske ceste. na sjeveru općine. Povoljne karakteristike Sarajevskog polja oduvijek su pogodovale za život i rad ljudi. padine Mojmila.7% teritorije kantona Sarajevo i gdje živi 119. 2. Sa južne. Mojmilo. 482 metra. počinje i proces intenzivne obnove. najvećeg tercijarnog bazena u dinarskom prostranstvu. SOCIOEKONOMSKA ANALIZA OPĆINE 1. oporavka i nove gradnje na općini Novi Grad. Izgrañena su nova naselja: Ali-pašino Polje. Vitkovac brdo. Briješće. Vogošća.2 km2 što čini 3. Prosječna nadmorska visina kotline je 500 metara. formirana je 1978. godine. PLANINA Brda Žuć Volujak Golo brdo Mojmilo VISINA 850 m 824 m 793 m 590 m 9 . Historijat općine Općina Novi Grad Sarajevo po nastanku je najmlaña u kantonu Sarajevo. desila se i intenzivna stambena izgradnja ove općine na lokalitetu Sarajevskog polja. Najviša tačka općine je brdo Žuć na visini od 850 metara.

10 . laporaca i konglomerata. Česte su i temperaturne inverzije kada je temperatura u kotlini niža od onih na planinama. Novo Sarajevo i Ilidža predstavljaju najpovoljniji teren za prostorni razvoj. U ravničarskom dijelu općine pojavljuju se aluvijalna karbonatna pjeskovita tla. Rijeka Bosna protiče kroz općinu Novi Grad na potezu Butila . „Najmlañi sedimenti. Orijentacijom prostora može se ocijeniti da je teren općine orijentisan prema jugu 39. Najzastupljeniji tipovi tla su antropogena. i nešto prije Miljacke. uliva se u rijeku Bosnu. Prirodni zemljišni profil područja u najvećoj mjeri je izmijenjen najrazličitijim oblicima antropogenog djelovanja. druga je Sarajevo .8% površine. Buča potok. Moćnost pojedinih slojeva varira. To su najmlaña tla i vrlo su pogodna za razne povrtlarske kulture.Mostar i treća Briješće . Iz tog razloga prisutne su magle u tri godišnja doba.Nagib terena: 6. i to njen centralni dio. a prema istoku 8. od kojih je jedna dio magistralnog puta Sarajevo . Ravni dijelovi općine zauzimaju 22.Semizovac. dok su stariji aluvijalni nanosi nešto grubljeg sastava i izgrañeni od šljunka i pijeska. RIJEKA Miljacka Dobrinja Bosna JEZERO 1 (jedna) bara u km cca 8 km cca 2 km cca 4 km 3.1%. Rijeka Dobrinja samo malim dijelom svoga toka protiče i kroz ovu općinu. Saobraćajne veze Kroz teritoriju općine Novi Grad. Prema podacima iz Prostorne osnove kantona Sarajevo.Reljevsko polje. recentni aluvijum je pjeskovit i najčešće karbonatan. 3. takoñer na području Butila. Hidrološke karakteristike područja Vodotoci na općini su rijeke Miljacka. Sastav flišnih slojeva je raznolik.4%. visokovrijedna zemljišta I. II i III bonitetne kategorije imaju malo učešće u ukupnoj površini kantona i prostorno su ograničena na površine općina Ilidža i Novi Grad.Trnovo. Klimatske prilike Kontinentalna klima sa specifičnostima kotlinskog karaktera. pješćara.Stup . Graña ovih slojeva. 3.7% prostora općine na nagibe terena do 45%.3%. Sa aspekta nagiba terena općine Novi Grad. a posebno njihova pojava slojeva prema površini terena. Za ovaj dio općine važan vodotok je i Rječica na području Reljeva.1. a prema sjeveru 18. koja se u toku obilnih padavina izlijeva i plavi okolna područja.Ilidža . čak je na nekim mjestima i potpuno uništen. koja se na području Butila ulijeva u rijeku Bosnu. a posebno ako se pojavljuju slojevi okomito na površinu terena“. Flišni slojevi su izgrañeni od glinaca. ali ih ima i preko 1 metra. Najvećim dijelom općine protiče Miljacka.3. koji su flišne prirode. aluvijalnog i semiglejnog tla. a 93. Bosna i potoci Rječica. što ima odlučujuću ulogu u formiranju zemljišnih asocijacija. Prosječne temperature zraka su neujednačene i imaju pojave izrazito maksimalnih i minimalnih vrijednosti. sa rjeñim prisustvom krečnjaka. 4. Prema zapadu okrenut je 11. prolaze tri saobraćajnice od interesa za Federaciju.3% prostora općine otpada na nagibe terena preko 45%. Dobrinja. te uglavnom forme iluvijalnog. te različitost u mehaničkom. Lepenica. Na aluvijalnu ravan se nadovezuju tercijarni sedimenti.4%.2. teksturnom sastavu igraju značajnu ulogu u pedogenezi.Zenica na potezu Briješće . Geološke karakteristike područja Područje predstavlja mali prostor vrlo složene geološke grañe koji pripada dinarskom sistemu.

50 0.most . 11 . putevi i željeznice. Ocjena stanja Povoljan geografski položaj. M. a planom je predviñeno četiri trake (kao gradski autoput). općina je povezana sa širim regionom. dobra saobraćajna povezanost sa drugim regijama i administrativna pripadnost glavnom gradu BiH daju značajnu prednost općini Novi Grad kada je u pitanju povoljnost teritorije za investicije.Takoñe kroz teritoriju općine Novi Grad prolaze i dvije najfrekventnije i najznačajnije saobraćajnice. transregionalnim.4km 7. što predstavlja najpovoljniji teren za prostorni razvoj.Rajlovac (Safeta Zajke) km 2x3 trake x 2. aerodromom: Sarajevo 2 km.Šamac ) Al.Selimovića ) Buča Potok .00 3. jer su direktno povezane sa saobraćajnicama od interesa za Federaciju: saobraćajnica Bistrik .00 7.3 % prostora općine otpada na nagibe terena preko 45%.00 1.most .Bačići (Sarajevo . aerodromi) Odredište od/do Novi Grad Autoput (Zg-Bg) 210 km Aerodrom Sarajevo 2 km Aerodrom Zagreb 415 km Saobraćajnom infrastrukturom. Beograd 323 km. željeznice. Tuzla 133 km. Povezana je sa meñunar.Briješće (sjeverna longitudinala). Mostar 130 km.50 Glavne veze sa regionalnim. Napominjemo da su ove saobraćajnice djelimično izgrañene jer se koriste samo dvije saobraćajne trake. Analizom nagiba terena vidi se da 6.Rajlovac (Sarajevo . na dijelu Švrakino buduća trasa autoputa pomjera se južnije prema brdu Mojmilo Hrasno – Saraj polje (Safeta Hadžića) Glavne željezničke veze sa drugim regijama ODREDIŠTE (od-do) Al.Buča Potok .00 km dvije trake Napomena glavna gradska saobraćajnica djelimično se poklapa sa trasom gradskog autoputa na potezu preduzeće Fabulas – Buča Potok većim dijelom se poklapa sa trasom južne longitudinale.Ploče ) km unutar regije 9. Glavne putne veze unutar općine ODREDIŠTE (od-do) Otoka-„Osloboñenje“ ( B. Dubrovnik 244 km.7 % prostora općine na nagibe terena do 45%.00 Napomena ne odvija se saobraćaj u punom kapacitetu ne odvija se saobraćaj u punom kapacitetu Razdaljine Grad Sarajevo Općina Općina Novi Grad Općina Novi Grad Općina Novi Grad Općina Novi Grad Općina Novi Grad Naselja Centar grada Bojnik Dobroševići Rajlovac Zabrñe Safeta Zajke Safeta Hadžića km 7.Dobrinja (gradska zaobilaznica južna longitudinala) i saobraćajnica Safeta Zajke . meñunarodnim saobraćajnicama (putevi.00 10. Željeznicama i magistralnim putevima povezana je sa zemljama bivše Jugoslavije i drugim evropskim zemljama. Zagreb 415 km.5 km dvije trake 3. a 93.

299 2. 7. a uzrok je. 26.123 3.611 Ostali 20.262 1.2 km2 u 2005.125 10. 13.288 119. 23.787 2. 18. podzemne vode i neispravna vodovodna i kanalizaciona infrastruktura (ocjena iz Prostorne osnove KS).794 6.011 1. 20. najvećim dijelom neplanska gradnja objekata.736 7. 10.632 111.224 1. 5.270 Hrvati 8.879 4. 15. godini na području općine bilo je 81. Temperature zraka su neujednačene i imaju pojave maksimalnih i minimalnih vrijednosti. Stanovništvo po etničkim skupinama Stanovnici/ Etnička pripadnost 1991.293 99.903 stanovnika. Stanovništvo Na području općine Novi Grad na površini od 47. 4.418 9. a preko 16.698 5.289 91.000 manje nego 1991. 3.1.3%.770 6.968 885 1.5 %. 25.8% površine. 11.000 stanovnika više nego 1996.230 1. 5. 1996.348 6.9 % Bošnjaka.820 3. Najvažniji resurs kantona Sarajevo predstavljaju vode Sarajevskog polja.446 3.569 1.774 1.135 3. bila je 2. 9. u kojoj živi oko 29% stanovništva kantona Sarajevo.3 % Hrvata i 2.492 12 . pored konfiguracije terena. Broj stanovnika po mjesnim zajednicama (podaci MZ) R.791 1.072 2. 8.803 3.699 5.772 2. 2001. pa samim tim i ove općine.337 11.325 1.607 5. 1.730 1.204 85.363 1.286 Broj domaćinstava 1. 9.413 2.985 6.Ravni dijelovi općine zauzimaju 22.253 3. 24.285 3. 2005 Srbi 37. 2.514 3. Klima je kontinentalna sa specifičnostima kotlinskog karaktera. 6.5 % Srba.886 5.979 910 1. 6. što je preko 20.355 2.903 U 2005.367 2. 12. godine.710 4.854 7.742 98.121 2. Naziv mjesne zajednice MZ Dobrinja A MZ Dobrinja B MZ Dobrinja C MZ Dobrinja D MZ Sarajpolje MZ Olimpijsko Selo MZ Ali-pašino Polje A I MZ Ali-pašino Polje A II MZ Ali-pašino Polje B I MZ Ali-pašino Polje B II MZ Ali-pašino Polje C I MZ Alipašino Polje C II MZ Švrakino Selo I MZ Švrakino Selo II MZ Švrakino Selo III MZ Aneks MZ Staro Hrasno MZ Čengić-Vila MZ Otoka MZ Buča Potok MZ Dolac MZ Ali-pašin Most I MZ Ali-pašin Most II MZ Briješće MZ Naselje heroja Sokolje MZ Dobroševići Broj stanovnika 5.201 4. 21.2. 22. Najveća koncentracija stanovništva u kantonu Sarajevo je na području općine Novi Grad.Br. 16. 5.465 1.448 2. 14.672 Ukupno 136.394 1.257 1.342 3.350 Bošnjaci 69.006 1. 5.214 1.2 % ostalih.467 1.886 5. 17.125 5.404 3. jer je na tom području smještena. godine. Stopa rasta stanovništva 1996 – 2003. Padinski dijelovi općine pokazuju nestabilnost terena i pojavu klizišta. 19. a prosječna u kantonu Sarajevo je 1. godini bilo je 119.476 4.548 1.

88 članova.000. Broj domaćinstava iznosi 41.562 Broj stanovnika na područjima mjesnih zajednica varira od 2.UKUPNO 119. Prosječna porodica ima 2. 13 .000 do 9.562.903 41.

Stanovništvo po starosnoj i polnoj strukturi U 2005.031 Gustina naseljenosti (st/km2 ) 2. 11.9 puta veća nego na području kantona.88 5.902 12.018.290 7.3 % žene. Gustina naseljenosti U 2005. Gustina naseljenosti Područje Općina Novi Grad Kanton Sarajevo Površina u km2 47. muških je 482. 5. U istoj godini umrlih prema spolu. U posmatranom periodu na području kantona Sarajevo živi 16.934 Žene 63.072 864 208 1. 70. godini prirodni priraštaj stanovništva je 3.518 597 921 1.540. broj razvedenih brakova je 6.750 5. ženskih 544. godini Dob Broj stanovn.088 Populacija stanovništva izmeñu 7-14. U istom periodu prosječna gustina naseljenosti na području kantona Sarajevo iznosi 321 stanovnik po 1 km2 .317 38.132 44. Broj nasilnih smrti je 24.109 897 248 U 2005.g.7 % muškarci i 53. godini od ukupno roñenih.5.958 Prosječna porodica Naselja 3.5.4 % stanovništva mlañeg od 15 godina.233 65 i više 13. godine.252 – osnovne škole Polna struktura stanovništva: 46.480 14 .2 1. Broj stanovnika po starosnoj strukturi u 2005. bio je 666. Broj stanovnika po polnoj pripadnosti i starosnoj dobi (podaci MZ) Starosna dob 0-14 15-64 65 i više Muškarci 56. muških je 563. što upućuje na zaključak da je povoljnija starosna struktura stanovništva na području općine u odnosu na prosjek kantona.581 15 .7 puta manji nego 1991.903 410.3 321 Broj domaćinstava 1991 Naselja Domaćinstva 42.7 % stanovništva mlañeg od 15 godina.5 % stanovništva starijeg od 65 godina. ženskih 415.4.014 642 372 1.538. godini prosječna gustina naseljenosti na području općine Novi Grad iznosi 2.277.9 % stanovništva starijeg od 65 godina.3 Broj stanovnika 119. prema spolu. a broj umrlih 3. godini na području općine živi 19.1 % stanovništva izmeñu 15 – 64 godine starosti i 13. Broj sklopljenih brakova u 2005.001 11. Gustina naseljenosti na području općine Novi Grad je 7. godini u kantonu Sarajevo broj ukupno roñenih je 4. tako da je prirodni priraštaj iznosio 480.g. U 2005.64 83. U 2005. 0-14 23.3.562 Prosječna porodica 2.17 26 2005 Domaćinstva 41. Prirodni priraštaj stanovništva Natalitet / Mortalitet 1991 1996 2001 2005 Broj Broj Prirodni Broj Broj Prirodni Broj Broj Prirodni Broj Broj Prirodni roñenih umrlih rast Roñenih umrlih rast roñenih umrlih rast roñenih umrlih rast 1. 69.540 stanovnika po km2 .4 % stanovništva izmeñu 15 64 godine starosti (radni kontigent) i 10.

318 91. Broj naselja (mjesnih zajednica) na općini je 26. PIO 15 . Grad Selo Ukupno 10.556 lica.5%. pretežno u evropske zemlje. zav. odnose se na MZ Dobroševići. a broj tih lica prema mišljenju Zavoda je znatan.) do 1. broj stanovnika u naseljima varira od 2.854 7.000 (1996.969 2004.075 2005. 2001.g. usljed snažne industrijalizacije i razvoja Sarajeva kao administrativnog. 18.774 80 6. Broj izbjeglih i raseljenih lica je varirao od 37. zav.g.224 126 11.611 2. Zaposlenost a.350 89. nego i promjene mjesta boravka već zaposlenog lica. Struktura starosne dobi stanovništva na općini: 19.199 138 10.193 4.457.88 članova. Ratna djejstva u opkoljenom Sarajevu jako negativno su uticala na normalan razvoj stanovništva i njegovu reproduktivnu sposobnost. privrednog.903.g. Broj radno aktivnog stanovništva 15-64 god 83. godini je 119. Hrvati 2005.5. 19.077 98. Stopa rasta stanovništva na općini 1996 – 2003.g. a prema podacima PIO 18.424 2.za stat. obrazovna. starosna. b.672 Podaci za stanovništvo koje živi na selu. Bošnjaci 2005. 16. 5. 2001.Etnički sastav po mjestu stanovanja Srbi 2001.556 Fed.000 do 9. Broj zaposlenih u preduzećima u privredi i društvenim djelatnostima na području ove općine Kako se vidi iz naredne tabele prema podacima Federalnog zavoda za statistiku broj zaposlenih u privredi i društvenim djelatnostima na području općine Novi Grad u 2005.630 lica (780 porodica) službeno evidentiranih danas. prosječna porodica ima 2.500. Ocjena stanja Na području općine Novi Grad broj stanovnika u 2005.541 70 7. Najveće demografske promjene desile su se u ratnom periodu.g. a prosječna na kantonu Sarajevo je 1.530 Promjene (rast) broja stanovnika u kategoriji radni odnos rezultat je ne samo promjene statusa nezaposlenog lica. Veliki broj stanovništva je izbjegao. je 15.337 11. Ostali 2005. 2001.podaci Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo Godina Radni odnos 2003.233 Broj zaposlenih 15. Podaci o broju zaposlenih u privredi i društvenim djelatnostima na općini ne odnose se na ukupno zaposleno stanovništvo općine. 69.7.562.3%.g bila je 2. funkcije fertilne strukture) su pretrpjele dalekosežnije promjene – ocjena iz Prostorne osnove KS. najveće demografske promjene desile su se tokom proteklog ratnog perioda. 12. Migracije stanovništva Pored migracije stanovništva prema gradu tokom nekoliko zadnjih decenija. 2005. a s druge strane prognana i interno raseljena lica su pristizala iz drugih dijelova BiH u toku i nakon rata.351 4 2.355 2. univerzitetskog centra.659 13 2.7% stanovništva mlañeg od 15 godina. ekonomska struktura.Broj zaposlenog stanovništvo općine . a na kantonu Sarajevo je 314.000.6. 5. Broj domaćinstava iznosi 41. Povoljnija je starosna struktura stanovništva na području općine u odnosu na kanton.4% stanovništva izmeñu 15 – 64 godine i 10. Gustina naseljenosti (st/km2 ) na općini Novi Grad je 2.9% stanovništva starijeg od 65 godina.500 Fed.270 6.742 94. Demografske strukture (nacionalna pripadnost.

428 486 2002. Učešće registrovanih nezaposlenih lica u broju radno aktivnog stanovništva općine je 21.) na području kantona Sarajevo iznosio je 273. 2005. iznosio je 18.92%. 16 .Učešće radno aktivnog stanovništva općine u kantonu Sarajevo U 2005.3%.g. Učešće registrovanih nezaposlenih lica na općini u ukupno nezaposlenoj populaciji na kantonu je 27.665 a učešće općine Novi Grad 16.646. Nezaposlenost Broj registrovanih nezaposlenih lica sa područja općine Novi Grad u 2005.537.025 KJKP Toplane 365 Geodetski zavod BiH 87 RTV Zaposlenost u privredi (veća preduzeća) Industrija Sprind 258 E – Tds 259 Žica 197 Zrak 191 Kras 134 Uniklima 122 Ind. g. 13.236 623 Zaposlenost po sektorima Preduzeće Broj zaposlenih 2005.218 543 2003.6 %.6 %.426 a učešće općine Novi Grad 30. na području kantona Sarajevo iznosio je 93.8.727 2001. 14. Učešće registrovanih nezaposlenih lica u broju radno aktivnog stanovništva kantona je 23. Trend – prosjek zaposlenosti u privredi i društvenim djelatnostima i prosječne neto plate Godine Zaposleni Neto plate u KM 2000.43%. 15.g. 539 91 131 133 125 120 59 830 378 291 245 61 79 5. Zaposlenost u javnom sektoru KJKP Gras 2.365 573 2005.348 566 2004. godini broj aktivnog stanovništva (15 – 65 g. trikotaže Šik 43 Brojler 50 Preduzeće Saobraćaj Cts Eurolines CTS Tranzit Intereuropa Rtc Grañevinarstvo Step Oki Euro asfalt Dijamant Trgovina Vf komerc Interex Robot komerc Merkur Asa Pva Planika flex Broj zaposl. Broj zaposlenih lica u 2005. 14.c. 14. U kantonu Sarajevo broj registrovanih nezaposlenih lica iznosio je 67. 14.

209 % 3.646 Žene 2.7 27.6 34. najveći broj nezaposlenih je iz grupe nekvalifikovanih. 15. 8.866 18.Kvalifikaciona struktura broja nezaposlenih Stručna sprema VSS VŠ SSS NS VK KV PK NK Ukupno Broj nezaposlenih 733 315 5. zatim kvalifikovani i srednja stručna sprema. Trend nezaposlenosti 1996.9 0.8 30. 16.383 3.092 162 157 5.633 61 4.763 3.095 2.398 4.866 5.640 2004.390 18. 9. 4.151 4.671 2. 18. Ukupno 53 3.454 4. 5.432 2002. 1. više stručne spreme i lica sa visokim obrazovanjem.915 2.529 2005.568 210 18.894 2. 5.457 2001. 14.396 lica Kako se vidi iz prethodne tabele.209 Pregled nezaposlenosti prema završenoj školi i fakultetu 17 .463 3.549 2000.646 Pregled registrovane nezaposlenosti po dužini čekanja na zaposlenje Dužina čekanja do 12 mjeseci do 3 godine do 7 godina preko 7 godina Ukupno Ukupno 4.646 Škola Nepismeni Do 8 razreda oš Završenih 8 razreda oš Priučeni radnici i Ns Škola za Kv Škola za Vk Srednja škola Viša škola Fakultet Boj nezaposlenih 245 715 5.336 1997. Manji procenti su kod visokokvalifikovanih.829 11. 3.685 157 5. 14.389 161 29 2.430 274 5.646 Žene 446 200 3. Br.984 1. 9.603 1999.408 1998.002 2.209 Pregled registrovane nezaposlenosti po godinama starosti i polu Godine starosti od 15 do 18 od 18 do 24 od 24 do 30 od 30 do 40 od 40 do 50 od 50 do 60 preko 60 Ukupno R. 6. 17.580 2. 14.5 0. 7. 2.685 112 6. 12.092 315 733 Žene 19 1.479 67 11.257 2003.3 0.9 1.3 100 Osobe koje prvi put traže zaposlenje: 8.290 11.

40 km Put Sarajevo . Sa RS povezuje je put Sarajevo-Trnovo.428 2002 394. stomatološkim 20. Putna i željeznička struktura Željezničke linije km Ind.012 14. Prema urbanističkom planu Grada Sarajeva za period 1986-2015.381 85. mašinskim 33.04 km Ukupno Ukupno 7. elektrotehnička 384.791 16. planirana je izgradnja koridora V-c na lijevoj obali rijeke Bosne u dužini od 5 km. poljoprivrednim 42. Kod fakulteta najbrojnija nezaposlena lica su sa završenim fakultetom: političkim naukama 132.529 2005 338.646 Uporedni pregled: Zaposlenost u FBiH.500 18. tekstilno-tehnička 273 lica.00 km Ukupno 3.00 km Sarajevo Bačići 1.236 6.1.1.737 14.519 15. kao i veza grada Sarajeva sa ovim koridorom u dužini 4. kantonu i općini Novi Grad Godina / prosjek FBiH KS Općina 2001 267.25 u Trnovu do 11.218 2003 387. a samim tim i općine Novi Grad je nezaposlenost. Na području Ali-pašinog Mosta smještena je teretna stanica koja je povezana sa carinskim terminalom. najveći problem pojedinca.5 km.270 67. Saobraćajna raskrsnica od regionalnog značaja je Bačići. godine. a što utiče na ukupni razvoj društva.Šamac lociran je Depo Rajlovac.21 km/km2 2. transregionalnim i meñunarodnim saobraćajnicama.10 km 258.873 14. prirodno-matematičkim 28.Infrastruktura 6.348 2004 388. ekonomskim 90.711 17. Nezaposlenost bilježi stalni rast od 1996. porodice i društva.Lokalne ceste od Trnovo 1. pravnim 82.910 14.52 m/stanovniku Ukupno 10.418 93. ekonomska 664. medicinskim 26.837) što predstavlja posebnu opasnost jer kod mladih stvara osjećaj besperspektivnosti življenja na ovim područjima.328 59.432 2002 282.783 52. mreže Gustina saobraćaja mreže Općina je povezana putnom i željezničkom mrežom sa ZD kantonom i HN kantonom i dalje sa regionalnim.28km kanton 59.310 90. Prema podacima iz Prostorne osnove gustina cesta na području KS iskazane u dužini cesta po površini općine pokazuje izrazito veliku neujednačenost gustine mreža cesta u rasponu od 1. Uporedni pregled: Nezaposlenost u FBiH. medicinska 723.63 km/m2 u Novom 18 . elektrotehničkim 19. mašinsko-tehnička 458.365 2005 388. kantonu i općini Novi Grad (u firmama) Godina / prosjek FBiH KS Općina 2001 407. Zabrinjavajući je podatak da 2.50 km Putevi Glavni Lokalni Regionalni Put Sarajevo .54 km Gustina saobr.640 2004 315. 532 ratna vojna invalida i 278 ostalih invalida čeka posao.132 86. Posljedice velike nezaposlenosti su odlazak stručnjaka sa ovih prostora. linija Sarajevo Reljevo 9.83km intersa za općinu i nekategorisane 192.199 85.00 km 6. Na općini je sanirano i rekonstruisano 90% postojećih saobraćajnica i izgrañene su nove po prioritetima u mjesnim zajednicama uz učešće grañana.561 15.257 2003 297.Kod srednjih škola najbrojnija nezaposlena lica su sa završenom: gimnazija 815. Prema starosnoj dobi nezaposlena omladinska populacija u rasponu od 18 do 30 godina je najbrojnija (6. filozofskim 107.473 56.060 14. Nezaposlenost je najveći uzrok siromaštva. Na teritoriji općine Novi Grad uz željezničku prugu Sarajevo . Ocjena stanja Najveći socijalni problem BiH kao zemlje u tranziciji.022 demobilisana borca. 343 člana porodica poginulih boraca.Lokalne ceste od Semizovac interesa za 5.847 63.

3.1. 6.26 km. pa i dalje nameću kao jedino moguće rješenje lakošinski sistem. Inspekcijski nadzor nad provoñenjem Zakona o vodama Kantona vrši nadležna Kantonalna inspekcija. Na nivou Federacije BiH donesen je Zakon o zaštiti voda (“Sl.92 km. „Podravka“. ukupno 293.MZ Ali-pašin Most smješten je carinski terminal.75 km. te proširenje tramvajskog depoa primjereno naraslim potrebama na lokaciji Velikih drveta. Gustina cesta na općini je 6.21 km/km2 .novine Federacije BiH” br. uključujući prognoze potreba za vodom.novine Federacije BiH” broj 18/98).52 m/stanovnik. kao i Zakonom o vodama Kantona Sarajevo (“Sl. Logistika i logističke mreže Teretni i logistički centri: teretna željeznička stanica Ali-pašin most i depo željeznica Rajlovac.1.2. posebno rješenja pruge. ali i sadašnje stanje mogu se u najkraćem svesti na veoma spor i nedovoljnog kapaciteta tramvajski saobraćaj. Za općinu Novi Grad dužina magistralnih cesta je 12.2. nekategorisane 200.33/03). zatim Bulevarom Meše SelimovićaStupska petlja . trolejbuski i vozni park buduće gradske željeznice -modernizacija opreme i infrastrukture. odvoñenja i tretmana otpadnih voda u Kantonu Sarajevo” koja je rañena radi rješavanja deficita vode u vodosnabdijevanju. Pravilnikom o vrstama. kontaktne mreže i elektovučnih podstanica konačno rješavanje autobuskog i trolejbuskog depoa na novoj lokaciji u Halilovićima. neadekvatne saobraćajnice za narasli trolejbuski i autobuski saobraćaj. u periodu do 2023. lokalnih 80. a novije i dopunjena. „Planet“. Zračni saobraćaj Sarajevski aerodorom je smješten na području općine Ilidža. „Sprind“. obezbjeñenje većeg učešća tramvaja kapaciteta 250-350 putnika posebno za liniju Neñarići – Radićeva. Javni gradski prevoz Osnovni problemi karakteristični za predratno.novine Federacije BiH” broj 48/98). Na području Rajlovca smješteni su veći skladišni kapaciteti preduzeća: TP DC „Sarajevo“. 16/00). Planirana su. Pred rat je blizu 70% putnika bilo upućeno na tramvajski i trolejbuski saobraćaj i to uglavnom na pravcu IlidžaNeñarići-M. odvoñenja i tretmana otpadnih voda pod kontrolom KJKP “Vodovod i kanalizacija” 19 . Vodosnabdijevanje i otpadne vode Korištenje i zaštita voda do sada su regulisani Zakonom o vodama (“Sl. uvoñenje centralnog upravljanja i kontrole tramvajskog saobraćaja. Razvoj vodovodnog i kanalizacionog sistema temelji se na studiji “Dugoročnog rješavanja vodosnabdijevanja. rješenja za poboljšavanje stanja kojima se predviña: -proširenje tramvajske mreže put Dobrinje i Hrasnice. Granični prijelazi za teretni saobraćaj: na području općine Novi Grad. što je posebno važno za tramvajski. davanje prioriteta tramvajima na raskrsnicama. -Stanje u oblasti vodosnabdijevanja.1. U svrhu finansiranja izrañena je i studija vodosnabdijevanja i kanalizacije kantona koja se implementira u dvije faze: master plan i studija izvodljivosti. ali i svijeta u razvoju.4.91 km. 6. za gradove veličine približne Sarajevu.novine Kantona Sarajevo” br. -proširenje trolejbuske mreže u naselju Dobrinja (X transverzala) čime se stvaraju uslovi za povezivanje trolejbuskim saobraćajem dva entiteta Iskustva većeg broja gradova razvijenog. načinu i opsegu mjerenja ispitivanja iskorištene vode iz vodotoka (“Sl.Dvor-Baščaršija i Dobrinja-Mojmilo-Latinska ćuprija. Drugi planovi GRAS-a: -modernizacija voznog parka i postepen prelazak na veoma komforna moderna vozila velikog kapaciteta. 6. 6. a dužina cesta po stanovniku je 2.Kurta Schorka. „Robot“.Sarajevu. ali se saobraćajni pristup odvija preko teritorije općine Novi Grad iz pravca grada: X transverzala preko naselja Dobrinja.

Pokrivenost padinskih djelova općine vodovodnom mrežom iznosi 70%.5%. lijevano željezo. pa i naselja koja su bespravno priključena na vodovodnu mrežu. Pitanju dugoročne strategije rješavanja u oblasti vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda sa aspekta sanacije bespravne individualne stambene i druge izgradnje nije se posvećivalo dovoljno pažnje. Transportni i distributivni sistem – pod transportne cjevovode svrstavaju se glavni dovodi sa izvorišta kao i spojni transportni cjevovodi izmeñu dva rezervoara. godina učinjeni su veliki zahvati na kanalizacionom sistemu grada pa i na općini Novi Grad. Najveće količine se zahvataju iz podzemne akumulacije Sarajevsko polje (87%). od perioda početka intenzivne bespravne izgradnje na ovim prostorima. što dodatno usložnjava situaciju. sistem kanalizacije Kreditom Meñunarodne banke za obnovu i razvoj i sredstvima Grada u periodu 1977 – 1982. kako zbog gubitka u mreži tako i zbog priliva stanovništva na teritoriji općine Novi Grad realno je očekivati poremećaje u snabdijevanju vodom odnosno manjak raspoloživih količina vode.2. Centralni vodovod Općina Novi Grad snabdijeva se vodom uglavnom iz centralnog vodovodnog sistema u Sarajevu koji je prema Zakonu o vodama Kantona Sarajevo (“Službene novine Kantona Sarajevo” br. a to su: -Lokalni vodovod „Djevojačka voda“ -Lokalni vodovod „Igrište“ -Vodovod „Rječica“ Problematika vodosnabdijevanja za područje MZ „Dobroševići“ naročito je izražena u postratnom periodu zbog intenzivne izgradnje novih individualnih stambenih objekata na tom području. 20 . Ovim projektom bila je obuhvaćena izgradnja i rekonstrukcija kanalizacione mreže. U 1998.1 Vodovodni sistem Glavni resursi vode za vodovodni sistem Sarajevo a samim tim i naše općine su podzemna akumulacija Sarajevsko polje (Bačevo. Evidentno je da se radi o kompleksnim problemima koje u grad Sarajevu ni do danas nisu sistemski riješene. Zbog odreñnih poremećaja u potrošnji vode. urañena je rekonstrukcija dijela kanalizacione mreže i to sredstvima Kantona. Ureñaj za prečišćavanje otpadnih voda nije u pogonu od 1992. godine zbog oštećenja i devastacije u ratnom periodu. te izgrañen ureñaj za prečišćavanje otpadnih voda koji se nalazi na općini Novi Grad. 16/00) u nadležnosti Kantona. Otpadne vode. prije nego što stignu u postrojenje. Rezervoari U okviru centralnog vodovodnog sistema na području općine Novi Grad postoji 6 rezervoara. Na područjima koja su pokrivena primarnom mrežom vodovoda podignuti su brojni bespravni objekti.2. daktil i dr. a posebno što nemaju legalno riješen ni tretman otpadnih voda koje zagañuju kompletna naselja pa i postojeći vodovodni sistem.2. Starost rezervoara na području općine Novi Grad je izmeñu 20-45 godina. Uzroci gubitaka vode se javljaju po osnovu dotrajale mreže (cca 50%) kao i zbog velike količine neregistrovane vode koja se troši putem bespravnih cjevovoda i priključaka. donacijama kao i sredstvima KJKP ViK i Općine. Transportni sistem je najvećim dijelom pumpni zbog neujednačene topografije i velike razlike u visinskim kotama. Sokolovići i Stup) sa kojih se obezbjeñuje oko 90% ukupnih količina vode. U postratnom periodu 1996-2000. a vrijednost projekta kojim bi se riješio sistem vodosnabdijevanja je prema podacima KJKP ViK 2 miliona KM. Lokalni vodovodi na području Općine Na području MZ Dobroševići u funkciji su tri lokalna vodovoda koji rade potpuno odvojeno. najveći je Mojmilo.prema podacima KJKP ViK gubici vode iznose 63. azbest-cement. Zastupljenost materijala kod distributivnih cjevovoda je raznolika čelik. Regulisanje njihovog statusa vezano za bespravne priključke zakonski nije moguće tretirati odvojeno od statusa samih objekata. godini položen je transportni cjevovod Sokolovići Mojmilo. Vodosnabdijevanje navednog područja tretirano je i u razvojnim planovima „Vodovoda“ od prije rata.6. Donacijom Japanske vlade izrañen je elaborat o sanaciji postrojenja sa idejnim rješenjima odreñenih poboljšanja u postrojenju. mada su ovi problemi evidentni još od perioda 70-tih godina. Pokrivenost urbanog dijela općine vodovodnom mrežom je 100%. 6. Sve prikupljene upotrijebljene vode direktno se ispuštaju u rijeku Miljacku bez tretmana. Gubici vode . PVC.

Kantona i Grada trebaju hitno preduzeti aktivnosti na obezbjeñenju neophodnih finansijskih sredstava za rekonstrukciju istog. odvoñenja i prečišćavanja otpadnih voda treba da budu zadovoljena tri osnovna uslova uslov sigurnog odvoñenja otpadnih voda. isti nisu ispunjeni samim tim što ureñaj za prečišćavanje otpadnih voda nije u funkciji. Uklanjanje čvrstog otpada i upravljanje otpadom Na teritoriji općine Novi Grad Sarajevo smještena je glavna gradska sanitarna deponija kojom upravlja Kanton Sarajevo. Grad. te je pitanje odlaganja otpada za sljedećih 20 . Za grañane u objektima kolektivnog stanovanja lokacije posuda su najčešće na trotoarima ili zelenim površinama. Što se tiče ispunjenja gore navedenih osnovnih uslova odvoñenja i prečišćavanja otpadnih voda za područje Kantona pa i općine Novi Grad. Problemi u odvozu smeća i prijedlog rješavanja problema (podaci KJKP „Rad“) Najveći problem su mjesta . obzirom da sadašnjim propisima nije regulisana ova problematika smatramo da je neophodno pristupiti hitnom donošenju odluka na nivou entiteta. Aktuelno je rješavanje procjednih voda koje se slijevaju u Lepenicu. slivno područje je orijentisano prema drugom entitetu ( Lukavica ). Kanton Sarajevo u narednom periodu planira riješiti i problem otpadnih voda sa deponije Smiljevići. Prošle godine započeta je prva faza projekta izgradnje separatne kanalizacione mreže u ulici Safeta Zajke. Utvrñivanje konkretnih osnovnih zahtjeva u pogledu sugurnosti funkcionisanja kanalizacionog sistema mora da se bazira na analizi šteta koje mogu biti prouzrokovane korisnicima mreže usljed nemogućnosti prijema i odvoñenja otpadnih voda nastalih usljed nefunkcionisanja mreže (pojave začepljenja) kao i šteta zagañenja koje izaziva nekontrolisano izlijevanje otpadne vode iz sistema kanalizcione mreže. dok naselja ruralnog karaktera koja se nalaze na lijevoj obali rijeke Bosne 100% nisu pokrivena kanalizacionom mrežom. Uslovi na ovoj deponiji za odlaganje otpada su povoljni. Već je rečeno da se na teritoriji općine Novi Grad nalazi gradski prečistač otpadnih voda za grad Sarajevo koji nije u funkciji jer je u toku ratnih djejstava devastiran. na mjesta koja su zbog izdignutih ivičnjaka nepristupačna za specijalna vozila za odvoz smeća.Sigurnost funkcionisanja kanalizacionog sistema U sistemu prikupljanja. Nedostatak ove deponije je neriješeno pitanje odvodnih. U 2006.30 godina riješeno. odnosno ocjednih voda koje se ulijevaju u potok Lepenicu. godini Općina je u buñžetu planirala 1. Orahovačka i Vitkovac. Općina Novi Grad u saradnji sa Kantonom Sarajevo realizovat će izgradnju fekalnog kolektora kojim bi se riješila zaštita okoliša. zatim izrada projektne dokumentacije vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda u zoni obuhvata Bojnik – Dobroševići. sanitarni aspekt i zadovoljavajući stepen prećišćavanja otpadne vode prije upuštanja u recipijent. vodoprivredu i šumarstvo preko Vlade Kantona Sarajevo na preduzeće KJKP ViK Sarajevo. te sufinansiranje izgradnje kanalizacione mreže u ulici Nadira Kafeñića i učestvovanje u izgradnji cjevovoda Bačići. Izgradnja nove infrastrukture je u nadležnosti općine i kantona u zavisnosti od značaja za kanton. 6.000 KM za projekte izgradnje vodovodne i kanalizacione mreže kao najznačajnije na ovom području: planirana je druga faza izgradnje separatne kanalizacione mreže u ulici Safeta Zajke. Na teritoriji općine postoje područja (brdo Hasno i brdo Mojmilo ) koja nisu opremljena kanalizacionom mrežom.3. a odatle u rijeku Bosnu. 21 . U cilju zaštite Lepeničkog potoka od fekalnih i drugih otpadnih voda novogradska općina je na osnovu postojećeg Regulacionog plana u prošloj godini finansirala izradu glavnog projekta kanalizacije za Zabrñe i projekta regulacije potoka Lepenica. poseban problem predstavlja neopremljenost padinskih dijelova kanalizacionom mrežom pa se procjenjuje da 30-35% padinskih naselja nije pokriveno kanalizacionom mrežom. a zbog svog položaja ima i mogućnost za širenje. važno je da nadležne i odgovorne institucije Federacije. Obzirom da se radi o objektu koji je od interesa za Federaciju. a odatle u rijeku Bosnu. a završetkom projekta grañani ovih područja imat će iste infrastrukturne uslove kao i oni koji žive u urbanom dijelu općine i stvaraju preduslove za izgradnju kolektora u Rajlovcu i Dobroševićima. Kanton. Pored toga. a nalazi se na općini Novi Grad. Odgovornost za snabdijevanje pitkom vodom kao i za odvodnju otpadnih zagañenih voda urbanih dijelova Sarajeva je prenešena od strane Federalnog ministarastva za poljoprivredu. odnosno države koji regulišu ovu problematiku. U okviru projekta ureñenja potoka Lepenica.130.lokacije za postavljanje namjenskih posuda za prikupljanje otpada kako kućnog tako i uličnog. grad i općinu. Planirani smetljarnici u višespratnicama pretvoreni su u poslovne prostore ili začepljeni odvodi pa su posude izbačene ispred zgrade.

Kod individualne stambene izgradne problem je neplanska tzv.000 do 20. Preduzeću „Rad“ potrebna je pomoć Općine oko iznalaženja lokacija za reciklažna dvorišta kao i lokacije za izgradnju zidanog objekta za smještaj radnika na području općine Novi Grad. a što je u skladu sa Zakonom o komunalnoj čistoći gdje mjesto posuda zajednički odreñuju predstavnik općine i komunalno preduzeće. te iz TS 35/10 KV Rajlovac. Na području općine Novi Grad obuhvaćene su osnovne škole i naselje Mojmilo. Postojeće stanje elektroenergetskog napajanja Opis postojećeg stanja -Područje općine Novi Grad Sarajevo napaja se iz baznih TS 110/10 KV transformatorskih stanica TS 110/10 KV Buča potok. TS 110/10 KV Azići.higijenskih uslova odlaganja otpada.4. Veličina površine reciklažnog dvorišta je minimalna 500 m2 . neophodna izgradnja 110/x Reljevo. a mjesta za posude nisu odreñena. Sa izgradnjom sortirnice na sanitarnoj deponiji preduzeće „Rad“ će obuhvatiti i ostale dijelove općine. Potrebno je da data dvorišta imaju jednostavnu dostupnost grañanima i da su u područjima pretežno stambene namjene. Preduzeće „Rad“ je zajedno sa Općinom počelo zajednički rješavati pitanja lokacija i ureñenja mjesta odlaganja kućnog otpada izgradnjom niša. kao i kućnog opasnog otpada i njegove eliminacije iz osnovnih tokova otpada. posebno na širem području Rajlovca. Mišljenje je da Općina treba od investitora zahtijevati rješavanje sanitarno . ali su dostupni svi vidovi energije za široku potrošnju. što je i predviñeno Regulacionim planom a nosilac izgradnje je Elektroprenos BiH. 22 . -Navedene bazne transformatorske stanice svojom lokacijskom rasporeñenošću i brojem postojećih 10 KV kablovskih ćelija (izlaza) omogućavaju kvalitetno napajanje električnom energijom postojećih kupaca na području Općine. Problem je i što kod plana prostornog ureñenja naselja nisu obuhvaćeni načini odlaganja otpada. TS 110/10 KV Otoka.4. niti je planiran način odlaganja kućnog otpada.000 stanovnika. 6. dok je za napajanje novih objekata planiranih od strane Zavoda za planiranje izgradnje Kantona Sarajevo. Cilj izgradnje reciklažnih dvorišta je usluga grañanstvu i zaštita čovjekove okoline. 6.1. sa brojem stanovništva koje gravitira od 2. Energetska infrastruktura i snabdijevanje Na području općine Novi Grad Sarajevo ne postoje prirodni energetski izvori. Preduzeće „Rad“ započelo je i projekat selektivnog odlaganja i prikupljanja otpada. TS 110/35/10 KV Nedžarići. kao i izvršenje njihove zakonske obaveze da prema broju domaćinstava ili poslovnih objekata nabave namjenske posude za odlaganje otpada. Da bi potpomogli razvoj primarne selekcije otpada preduzeće „Rad“ planira i reciklažna dvorišta za sakupljanje selektiranog otpada. divlja gradnja. gdje su saobraćajnice uske ili preuske za vozila preduzeća „Rad“.

000 KM. Potrošnja el.000. različitih presjeka koja je zbog ratnih oštećenja prespajana na više mjesta. -Ovo je takoñer područje sa intezivnom izgradnjom naselja i industrije. s obzirom na održavanje i upravljanje srednjenaponskom mrežom i distributivnim transformatorskim stanicama prenosnog odnosa 10/0. još uvijek se u eksploataciji nalaze pojedini srednjenaponski kablovi položeni 1966. Bespravni priključci -U periodu od 22.godine na području općine Novi Grad su realizovana 3082 bespravno izgrañena priključka. 2% javna rasvjeta. -Najveći problem. U tom smjeru su neka odručja već djelimično sanirana. Buća potok Nedžarići Azići Otoka Rajlovac Primarni napon (KV) 110 110 110 110 35 Prenosni odnos (KV/KV) 110/10 110/10 110/10 110/10 35/10 Snaga (MVA) 2x31.000 KM. ca 11% ostala potrošnja. -Srednjenaponska mreža je većim dijelom novije izvedbe i realizovana kablovima zadovoljavajućeg presjeka. 4. Dobroševića. -Ovim su ugrožena postojeća elektroenergetska postrojenja po pitanju kvalitetnog napajanja el. najvećim dijelom realizovana golim AIFe vodičima. Rječice.godine).2003.. a u svom periodu eksploatacije nisu značajnije sanirani odnosno rekonstruisani. na ovom području čine upravo veliki dijelovi srednjenaponske mreže i postojeće transormatorske stanice 10/0. što predstavlja ¼ ukupnog broja kupaca na području kantona Sarajevo.12. što predstavlja 36% ukupnog broja ovih priključaka na području kantona Sarajevo. 5. 23 .2006.4 kV.energije i broj kupaca -Općina Novi Grad Sarajevo je općina sa najvećim brojem kupaca električne energije (cca 47. -Pojedine 10 kV kablovske veze su u toku rata iskorištavane do svoje maksimalne strujne opteretivnosti.Pregled izvornih transformatorskih stanica 110/x na području općine Novi Grad Sarajevo Oznaka Transformatorska stanica 1.godine do 01.energije -Godišnja potrošnja električne energije na području općine Novi Grad je reda 240 GWh.5 2x31. Mihaljevića.000). -Posebno loša situacija je sa niskonaponskom mrežom (napajanje rubnih područja). kao što su: Dobroševići. 2. -Za saniranje mreže u ovom pogledu na nivou Kantona Sarajevo porebna su sredstva od 5.4 KV od kojih je najveći dio (preko 70%) snage 630 KVA. 2% potrošači na 35 kV.500. cca 32% potrošači na 10 kV..06. -Problem na ovom području predstavlja srednjenaponska nadzemna mreža putem koje se napaja područje Reljeva. te su na ovom području česti prekidi napajanja usljed padova vodiča. od čega najveći procenat – 53% otpada na domaćinstva.5 2x31. Struktura potrošnje el. Mihaljevići i Zabrñe.5 2x31.5 8 -Na ovom području se nalazi 349 distributivne transformatorske stanice prenosnog odnosa 10/0. koja je zračne izvedbe. energijom postojećih i novih kupaca. -Troškovi za izgradnju elektroenergetskih objekata koji bi omogučili normalno snabdijevanje električnom energijom objekata na ovim područjima i doveli u potpunu tehničku ispravnost napajanje objekata su 1. Evidentirane su mnogobrojne žalbe kupaca na kvalitet el. 3. -Pretpostavlja se da manji broj ovih priključaka još uvijek nije evidentiran. tako da su trpjele veliki broj kvarova što je rezultiralo time da se na pojedinim kablovskim vezama trenutno nalazi veliki broj kablovskih spojnica raznih tipova što danas predstavlja potencijalno mjesto kvara («slaba tačka»).4 kV koji su u minulom ratu bili ošećeni i koji se nalaze u upotrebi već preko trideset godina (npr.

12.prilike loše nap.8 2.prilike loše nap. 57.0 3.5 1.4 0.8 0. 54.Vila 2/4 (0672) NN Safeta Zajke 2 (1126) NN Neñ. 7. 41. Red broj 1.8 0. 35.prilike loše nap.prilike loše nap. 16.0 3.prilike loše nap. 45. 29.0 2. 43.0 3.0 2. 51.prilike loše nap.0 2.prilike loše nap.prilike loše nap. 37.0 2.prilike loše nap. 33.prilike loše nap. most 1 (0071) NN Hodžića 2 (0078) NN Hodžića 4 (0228) NN Č. 2.prilike loše nap.prilike loše nap.prilike loše nap.8 2.prilike loše nap.) /1375) NN Ragiba Đinde (1263) NN E.0 2. 31. 24.0 1.0 1.prilike loše nap.prilike loše nap.0 2.0 2.prilike loše nap. 14.6 0.prilike loše nap.prilike Općina Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Broj kućanih priključaka 50 20 10 15 15 15 15 40 40 40 40 40 30 40 30 50 15 15 60 50 50 30 60 60 20 30 20 20 20 20 50 50 40 40 20 20 20 40 30 20 15 50 50 20 30 20 40 40 40 40 50 50 50 50 60 40 30 20 20 20 50 50 Dužina mreže (km) 1.0 1.0 1.prilike loše nap. 59.0 1. 44.0 2.0 3. 28. 11.prilike loše nap.5 1. 50. 9.prilike loše nap. 55.prilike loše nap.0 2.0 2.prilike loše nap.Buće 1 (0108) NN Safeta Zajke 3 (0669) NN Aneks 1 (0687) NN Hodžića 3 (1191) NN Al. 38.prilike loše nap. naselje 10 (1185) Nn Neñ.0 2.5 0.prilike loše nap.Područja sa lošim naponskim prilikama U tabeli 1.6 1.prilike loše nap.prilike loše nap.prilike loše nap. 19.prilike loše nap. 32.prilike loše nap.prilike loše nap. 18.prilike loše nap.prilike loše nap.0 1.0 1.prilike loše nap.naselje 9 (1184) NN Stud.prilike loše nap.prilike loše nap. 40.prilike loše nap. 21.prilike loše nap.prilike loše nap.prilike loše nap. 3. 27.prilike loše nap.prilike loše nap. 53. su data područja sa lošim naponskim prilikama a koja su planirana za sanaciju u tabelama prijedloga ulaganja Tabela 1. naselje 12 (1187) NN Neñ. 23. 4.5 0.0 1. 48. 39.5 3.0 1. 25. 47.prilike loše nap. 62.potok 1 (0753) NN Vitkovac brdo (1689) NN Adema Buće 8 NN Bojnik 1 (0138) NN Reljevo Ćuprija (0124) NN Nedžarići naselje 5 (382) NN Bojnik Farma krava (0719) NN Dobroševići 3 (nova) NN Tjepovački put (nova) NN Neñ.0 1.0 2.Midžića (1463) NN Dobrinja 47 (1546) NN Paljevo (1662) NN Papir Servis (1361) NN Reljevo dvor 1 (0125) NN Relejvo dvor 2 (0425) NN Riječica 1 (231) NN Rječica 2 /0372) NN Safeta Zajke 6 (0170) NN A.5 1.prilike loše nap.prilike loše nap. 61. 26. 46.0 1.potok 2 (1032) NN Partizanska (1406) NN Osmi mart (1506) NN B.0 1. Vrsta radova R/R S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S Kod NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z Naziv projekta NN Mihaljevići 2 NN Tuzlanska 2 (1382) NN Bojnička 2 (0728) NN B.0 1.0 2.0 3.prilike loše nap.0 3.prilike loše nap. 34.prilike loše nap. 13.Buće 2 (0104) NN A.prilike loše nap.0 2.prilike loše nap.prilike loše nap.0 2. 42.0 106 km 24 .0 3.prilike loše nap. 6. 52. V. 22.0 2.prilike loše nap. 5.8 2.prilike loše nap.8 0.Potok 3 (1503) Nn Neñarići Naselje 14 (1301) NN Neñarići naselje 3 (0380) NN Neñarići naselje 6 (0383) Nn Neñarći naselje 7 (0384) NN Vojničko polje 8 (1600) NN Mihaljevići 3 NN Zaima Imamovića 2 (1781) NN Paljevska (nova) NN Branislava Nušića (nova) NN B.prilike loše nap.0 3.prilike loše nap. 60.0 3.0 1.Imam. 20.0 2. 36. 15.0 1.0 2.8 0. 30.5 2. naselje 11 (1186) U K U P N O: Opis problema loše nap.prilike loše nap. 10.0 0. 58.Polje (1632) NN Boljakov potok 4 (1667) NN Smiljevići NN Dobroševići 1 (0126) NN Dobroševići 2 (0294) NN Dobrinja (0077) NN Velika drveta 1 (0500) NN Feroelektro 2 (0748) NN Stup 3 (0904) NN Neñ. 8.4 0.prilike loše nap. naselje 13 (1188) NN Džemala Bijedića 4 (1518) NN Tržni cen. 49.prilike loše nap.prilike loše nap. 17.centar Neñarići (0963) NN Sokolje (Z. 56.prilike loše nap.

što iznosi 39% od ukupne instalisane snage svih postrojenja u sistemu KJKP “Toplane”.4. 8. zajedno sa „Elektrodistribucijom“. -ukupna instalisana snaga postrojenja je 187 MW. izvršena je njihova konverzija tako da koriste zemni gas za zagrijavanje stanova.4. u sanaciji nekih područja. radi se o 15 % domaćinstava.Problematika sanacije postojećih elektroenergetskih objekata Na području općine Novi Grad u poslijeratnom periodu evidentirana su značajna ulaganja u sanaciju elektroenergetskih objekata. Sve veće kotlovnice su prilagoñene ovom energentu. 6. tj. Prema našim procjenama.godinu – Obezbijeñena sredstva iz budžeta JP “Elektroprivreda BiH” Ukupna sredstva (KM) 52969 25157 43652 35914 70397 6827 54582 5841 44383 61383 401103 Vrsta objekta KBTS KB10(20) NNM NNM KBTS KB10(20) KB 10(20) NNM KBTS KB10 (20) Dužina trase (m) 400 1000 1200 1260.4 kV Viteška KB 10(20) kV Viteška x 2 TP Viteška TP Paljevska (iz STS Paljevo) TS 10(20) 0. Karakteristike sistema KJKP “Toplane” na području općine Novi Grad: a.00 2000 Snaga TS (kVA) 400. -slobodna snaga za priključenje novih objekata je 46 MW 25 .br 1. Snabdijevanje zemnim gasom Teritorija općine Novi Grad je pokrivena primarnom i sekundarnom mrežom zemnog gasa koji se preko teritorije Srbije i Crne Gore uvozi iz Rusije. Pokrivenost teritorije općine zemnim gasom je 65-75%. Padinski dijelovi općine na kojima stanovništvo stanuje u individualnim stambenim objektima su takoñe snabdjeveni instalacijama zemnog gasa.4 kV Džemala Bijedića 7 KB 10 (20) kV Džemala Bijedića 7 UKUPNO: 6. Konstrukcija finansiranja još nije u potpunosti definisana.00 20 1200 100 630. Plan ulaganja za 2006.2. Naziv objekta TS 10(20)/ 0. 4.4 MW i 13 na Mojmilu ukupne instalisane snage 7. ali se primjećuje da je cijena ovog energenta za dio stanovništva visoka.3. „Elektrodistribucija“ je kroz svoje petogodišnje planove planirala sve potrebne elektroenergetske objekte kako bi se snabdijevanje električnom energijom dovelo na zadovoljavajući nivo.00 R. 16 slobodno stojećih kotlovnica ukupne instalisane snage 160 MW i b. 50 krovnih kotlovnica ukupne instalisane snage 27 MW (27 na Dobrinji snage 19. 9. Snabdijevanje toplotnom energijom Najveći sistem centralnog daljinskog zagrijavanja toplotnom energijom u kantonu Sarajevo je KJKP “Toplane” sa sjedištem na općini Novi Grad. 2. 3. Općina Novi Grad je takoñer učestvovala. 7. 5. Tabela 2. 6.6MW).4 kV Tvornica armatura 1 KB Priključak tvornica armatura 1x2 KB 10(20) kV SO Novi Grad – Aneks 2 TP Studentski centar Nedžarići (0963) TS 10(20) 0. Općina će inicirati kod nadležnog preduzeća “Sarajevogas” i Kantona Sarajevo razvoj gasne mreže i na području koje je nema. 10. pa se se za zagrijavanje stambenih objekata koriste tradicaonalna goriva /drva i ugalj/. -Ulaganja vlastitih sredstava i program donacija prioritetno su usmjeravani na sanaciju i izgradnju elektroenergetskih objekata u cilju povratka izbjeglih i raseljenih lica.

„Unioninvest“).M. -kotlovnice koriste prirodni gas kao osnovno gorivo. zdravstvo. „HVB Central profit banka“. godine najrazvijenija privredna oblast bila je idustrija. grañevinarstva „Dijamant“. fabrike su zapošljavale preko 10. hemijska industrija „Astro“. godine i radi u većini sa manjim kapacitetima.600 u raznim djelatnostima: zanatstvo. finansijski sektor. broj obrtnika poreskih obveznika je 1. Privredna infrastruktura Do 1992. „Uniklima“.000. „E-Livnica“. „Podravka“.-zagrijava 23. „E-Armature“. auto saloni „Asa Pva“. Pretežne djelatnosti su: trgovina. Ovdje su i industrijska preduzeća u djelatnosti prehrane „Sprind“. Tu je i autobaza „Centrotransovih“ preduzeća: „Cts Eurolines“ za putnički saobraćaj..00 m2. -posjeduje certifikat ISO 9001 (sistem upravljanja kvalitetom). U centralnom dijelu općine uz ulicu B. Tu je i sjedište KJKP "Gras" sa svoja dva velika depoa ( tramvajski i trolejbuski ) sa 2000 zaposlenih. „Gaño Komerc“. U naselju Ali-pašino Polje i Dobrinja nalaze se dva trgovinska centra preduzeća „Merkator“. 7. „E-Tds“. u proizvodnji grañevinskih izolacionih materijala tvornica „Bitumenka“. Prostorni razmještaj privrede: Na teritoriji općine Novi Grad locirana je industrijska zona uz ulicu Džemala Bijedića koja se proteže na prostor Halilovića površine 150. saobraćajne djelatnost.. ISO 14001 (sistem upravljanja okolinom) i OHSAS 18001 (sistem upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu). što doprinosi stabilnosti energetskog sistema u općini i kantonu. „Vf komerc“. Može se reći da je to „smeña zona“ s obzirom na zastarjele kapacitete u metalskoj industriji i da su potrebna ulaganja u nove savremene proizvodne programe.. a veliki broj i lako ili teško ulje (mazut) kao alternativno gorivo. U ovom području smještene su i agencije većih banaka „Hypo Alpe-Adria Bank“. „Ford auto centar Sa“. Grañevinska preduzeća smještena su na više lokacija na općini: „Dijamant“. U stečaju su fabrike „Energoinvest – Livnica“ i „Astro“.600 stambenih jedinica. zdravstvo sa disperzijom na cijelom urbanom dijelu općine. Planirano je formiranje Javnog preduzeća za upravljanje.500 radnika. Union banka.. razne uslužne djelatnosti. „Neuron komerc“. „Asa Pss“.000 radnika. „Robot komerc“. ABS banka. saobraćaja „Cts DC“ i „Cts Mt Internacional“. u naselju Mojmilo nalazi se Hipermarket. „Raiffeisen banka“. trgovina. Obrtnička djelatnost. a gotovo da i ne rade „E-Armature“ i „Zrak“.. što iznosi 50% od ukupnog broja zagrijavanih stanova u kantonu Sarajevo i 410 poslovnih jedinica.Selimovića nalaze se preduzeća: „Telecom inženjering“ u djelatnosti telekomunikacija. saobraćaj. U naselju Buča potok smještena je tvornica „Zrak“ na većoj površini. trikotaže „Šik“. preduzeće „Step“ u djelatnosti grañevinarstva. „Energoinvest“. osiguranja. („Zrak“. u saobraćaju „Intereuropa Rtc“ sa carinskim skladištima. kancelarija-biro. održavanje objekata u vlasništvu Općine. Halilovići su dva preduzeća za reciklažu „Trgosirovina“ i „Papir-servis“. „Tp DC Sarajevo“. zaposleno je 2. „Euroasfalt“. trgovinski centar „Merkur“. privredna slika općine se značajno mijenja u korist sektora usluga: trgovine. „Volksbank“. „Brojler“. Općinski poslovni prostori Općina Novi Grad ima 192 poslovna prostora kojima upravlja i raspolaže. Analiza stanja prostornog razmještaja privrede (podaci Zavoda za planiranje razvoja KS iz Prostorne osnove) 26 . U centralnoj zoni započeta je izgradnja i više privatnih privrednih objekata u djelatnosti trgovine. „Cts Tranzit“ i „Cts Transport robe“. „Oki“. Površina prostora je od 10 m2 do 830 m2 . Prolazeći kroz proces tranziciju društveno-ekonomskih odnosa. te veći broj obrtničkih firmi koja se bave ovom djelatnosću. čuvanje. „Cementni terminal“. te uslužne djelatnosti. U ul. tekstilna industrija „Kras“ i Ind. Tu su smještena privatizovana preduzeća u djelatnosti metalske industrije: tvornica „Žica“. Poslovni prostori nalaze se u zgradama stambeno-poslovnog karaktera i na taj način vrste djelatnosti koje se mogu obavljati u tim prostorima su limitirane.. „Žica“. U Bačićima i Rajlovcu smješteni su trgovinski centri i skladišni kapaciteti: „Interex“. kao i manji biznisi trgovinske i uslužne djelatnosti smješteni u stambenim poslovnim prostorima. „Vepro“. Danas industrija nije razvijena kao što je bila prije 1992.

0. trgovine na veliko. Ocjena stanja prostornog razmještaja privrede (iz Prostorne osnove. tako da će prigradske zone predstavljati bitnu komponentu budućeg razmještaja industrije na području KS. Prema podacima Zavoda općine u 2003. gasovod.g. rekonstrukcija i izgradnja elektroenergetskih kapaciteta. 7. Planirana izgradnja poslovnih objekata.Analiza razvoja i prostornog razmještaja zona rada u KS obuhvata prostore u kojima su izgrañeni kapaciteti industrije. 27 . Općina Novi Grad imala je LQ u 2003. a u meñusobnoj su vezi sa kapacitetima skladišta. Centar i Hadžići. u odnosu na razmještaj industrije. -Regulacioni plan u fazi izrade „Privredna zona Rajlovac“. vodosnabdjevenost. Zavod za planiranje) Većina postojećih industrijsko .574. Dostignuti nivo koncentracije i razvijenosti površina angažovanih pod industrijom na prostoru užeg urbanog područja je takav da je svako širenje industrijskih zona u gradskim dijelovima KS onemogućeno.g.40 ha. a u 2004. Planirano je proširenje.307. transporta i mehanizacije. a ispod 1 imaju niže razvijenu industriju. -Regulacioni plan „Donje Telalovo polje“. Grañevinarstvo nije vezano za lokalitet. pri tome se uzima da je standard prosjek 1.160. Prema istom izvoru podataka.570. površine 9. Planirana izgradnja većih poslovnih objekata. u proizvodnji „Sprind“ i „Brojler“. planirano ukupno 34 lokacije. Prostor karakteriše privatno vlasništvo. planirana za smještaj 40 manjih ili većih industrijskih objekata. površine 33. kao i manjim radioničkim kapacitetima.222. skladišta i proizvodnih pogona. Lokacijski kvocijent je mjerilo pomoću kojeg se odreñuje prostorni razmještaj industrije. oborinske i fekalne kanalizacije. Ne postoji kanalizaciona mreža. kao i Ilidža 0. -Regulacioni plan u fazi izrade „TMZ – Feroelektro“. Povoljniji razvoj i uklapanje industrijskih kapaciteta u neposredno okruženje zahtijeva preduzimanje mjera zaštite prostora. Vogošća 0. a u općinama Ilijaš.38 ha.60 ha: planirana je izgradnja poslovnih i proizvodnih objekata. kao kvantitativno mjerilo koristio lokacijski kvocijent (LQ).505. Ilidža i Novo Sarajevo. Na ovom prostoru već su smještena trgovinska preduzća sa znatnim skladišnim kapacitetima: TP „DC Sarajevo“. U ovoj zoni već su smještena preduzeća „Drvo-dom“ i „Domavija“. tako da nakon industrije predstavlja jednog od najvećih korisnika prostora u KS. Analiza i ocjena stanja funkcionisanja ovih oblasti data je na temelju analize: pregleda površina angažovanih za pojedine grane privrede.1. što ima za posljedicu raznoliku opremljenost tim sadržajem po općinama. Karakteriše je nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom. „Podravka“. Novi Grad 0. broja privrednih subjekata na osnovu standardne klasifikacije djelatnosti i površina angažovanih za potrebe industrije. U ovoj zoni iz ranijeg perioda posluje nekoliko preduzeća. trgovinski centar „Robot-komerc“. Planirani sadržaji su prilagoñeni planovima razvoja vlasnika zemljišta na ovom lokalitetu. Prema tim podacima općine koje u relativnom odnosu imaju najviše angažiranih površina za privredne aktivnosti su općine: Novo Sarajevo sa procentom zahvaćenosti privrednih površina u odnosu na ukupnu površinu općine od 0. Zavod je za analizu prostornog rasporeda i odreñenu tipizaciju općina u KS. trgovine na veliko-skladišta i kamenoloma. Jedna od bitnih karakteristika dosadašnjeg razvoja trgovine na veliko je neravnomjeran prostorni razmještaj. nego za potrebe raznih gradilišta. odnosno stepen koncentracije industrije u odnosu na Kanton. Regulacioni planovi za privredne zone na općini -Regulacioni plan „Bačići“ namjena industrijsko – proizvodna zona površine 16. godini 0.sa LQ iznad 1 su Hadžići. površine 118. Općine koje imaju LQ veći od 1 imaju razvijenu industriju. U zaključku Zavoda stoji. Novo Sarajevo.40 ha. broj skladišta i trgovina na veliko bilježi značajno povećanje. grñevinarstva. LQ uzima za proračun broj stanovnika i broj zaposlenih u industriji. danas je dio urbanog prostora. površine 23. kablovski elektrovodovi. Ovaj pokazatelj stavlja općinu na odreñeno mjesto u odnosu na prosjek razvijenosti industrije u Kantonu. kao oblasti koji u prostornom razvoju predstavljaju značajne korisnike prostora. Karakteriše je nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom i saobraćajnicama. grañevinarstva. komunalna neopremljenost i slaba saobraćajna povezanost sa gradom. -Regulacioni plan „Rajlovac III“ namjena privredna zona. U 2004. Prostor karakteriše slaba saobraćajna povezanost sa gradom i komunalna neopremljenost čitavog prostora. da iz tih podataka proizlazi da je privredne aktivnosti potrebno usmjeravati u općine koje imaju manje angažovanih površina za privredne aktivnosti.20 ha.prostornih jedinica koja je u vrijeme svog nastanka bila razmještena u ivičnoj zoni tadašnjeg urbanog područja. Vogošća i Ilidža dolazi do povećanja značaja industrije u odnosu na prosjek Kantona. godini dolazi do relativnog smanjenja značaja industrije u općinama Stari grad.

svi realizovani projekti na sanaciji zajedničkih dijelova stambenih objekata na području općine nisu mogli riješiti probleme obzirom na velike poptrebe i zahtjeve u ovoj oblasti. Urbane cjeline su obogaćene novim sadržajima.5 stanova po objektu. kao i finansirala istražne radove na odreñenom broju objekata. 40 liftova kao i veća uzlaganja na 12 stambenih objekata (ulaza). Općina je vlastitim buñetskim sredstvima izvršila sanaciju: 71 krova.najveće zgrade na Balkanu. iznosi na KS 43.650 m2 ili po stanovniku 23. broj stambenih jedinica unutar bespravne stambene izgradnje može se procijeniti na 65. Individualna stambena izgradnja pretežno je u padinskim dijelovima općine.poslovnog kompleksa „Bosmal City centra“ . godine izgrañen je niz velikih stambenih naselja: Ali-pašino Polje. kao i drugih zajedeničkih dijelova stambenih objekata. Ukupna površina stambenog fonda na općini Novi Grad je 2.05 m2 . mjesne zajednice sa zahtjevima za sanacije krovova. a na osnovu grube procjene. štete na zgradama kolektivnog stanovanja još uvijek nisu u cijelosti sanirane.200. godine iz budžeta Općine izdvojena su sredstva za izgradnju rampi za invalidna lica. što je najveća koncentracija broja stambenih jedinica.000. Kanton Sarajevo u periodu 2002-2005. Prema podacima iz prostorne osnove Kantona broj stambenih jedinica na području općine je 43.692. naročito u 2002. općinskih i kantonalnih vlasti u održavanju i upravljanju stambenim zgradama. liftova. broj bespravno izgrañenih objekata za period 1971-2003. Meñutim. g. bespravno 28 . realizovala je projekte sanacije zajedničkih dijelova objekata kolektivnog stanovanja: 69 krovova. razvoj i komunalne poslove ima oko 900 evidentiranih zahtjeva za sanaciju. Poslije ratnog perioda počela je intenzivna obnova ratom devastiranog stambenog fonda i nova stambena gradnja. fasada. Dobrinja.8.. kao i veća ulaganja na 3 stambena objekta (ulaza). Vojničko polje. Trenutno stanje stambenog fonda nije zadovoljavajuće imajući u vidu stepen devastacije i ograničenost raspoloživim sredstvima. Prosječan broj stanovnika po stanu je 2. ili 28. upravitelji. Danas stambeni fond Kantona može teoretski da zadovolji potrebe 504. a na Kantonu 2.200 sa učešćem u ukupnom stabenom fondu Kantona od 23.2% ukupnog stambenog fonda zatečenog 2003. U zakonu je utvrñena obaveza općina za realizaciju „hitnih intervencija“ na stambenim zgradama. U toku je izgradnja stambeno . Pojam hitne intervencije Zakon je definisao kao opravke na stambenim zgradama koje se preduzimaju u slučajevima koji mogu ugroziti ljudske živote.354. 17 kompletnih fasada. Površina stambenog fonda Kantona je 11.97%. Novi Zakon o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanje zgradama preciznije definiše nadležnosti etažnih vlasnika.500 kuća u privatnom vlasništvu. Broj stambenih objekata u državnom vlasništvu povećava se i 1991.23.27 m2 po stanovniku. vrtići.70 na općini. Uz pretpostavku da prosječna porodice u KS ima 3 člana. godina realizovao je slijedeće projekte na sanaciji zajedničkih dijelova objekata kolektivnog stanovanja: 53 krova. Olimpijsko selo. Otoka.300 stanova.500 stanova. u naselju Hrasno.742 stanovnika ili za 103. izradu projektne dokumentacije na odreñenom broju objekata i sl.467. što doprinosi ljepšem izgledu naselja. 7 fasada i 7 pristupnih rampi za invalidna lica. Takoñe tokom 2003/2004. 10 liftova. to je ova problematika bila veoma izražena u poslijeratnom periodu. a danas ih ima 18. koji se uglavnom odnose na sanaciju oštećenih krovova. U periodu 2002 – 2005. do 1991. godine iznosi 26. 29 oštećenja na fasadama. Ukupan stambeni fond danas čini 27. Pristupne rampe za invalidna lica – Općina je u saradnji sa Gradskom upravom tokom 2002. što je 36. Bespravna gradnja – Prema podacima iz prostorne osnove KS. Općinska služba za obnovu. Budući da općina Novi Grad raspolaže najvećim brojem stambenih objekata na području kantona. mjesne zajednice). liftova i fasada. godine izgrañeno je 11. pristup stambenim zgradama kolektivnog stanovanja. dok je za saniranje „ratnih šteta“ na stambenim objektima nadležan Kanton Sarajevo. Računajući sa 1. Treba istaći i angažman Gradske uprave.270 m2 . Utvrñena je obaveza općina da svojim aktima regulišu način izvršenja hitnih intervencija. godine realizovala izgradnju 27 pristupnih rampi za invalidna lica za objekte javnog karaktera (ambulante. Općinskim službama su se u proteklim godinama stalno obraćali stanari.696 stanovnika). kao i uzimajući u obzir veliku oštećenost objekata u ratnim dejstvima.146 stanovnika više nego što danas boravi na ovom području (401. škole. te kolektivna stambena izgradnja u naselju Buča Potok. godini. Stambena infrastruktura U periodu od osnivanja općine 1978. upravitelja. godine. godine do 1991.

energetsku i PTT instalaciju. pokriveno je provedbeno-planskom dokumentacijom. a posebno u ekonomskom smislu. što upućuje na zaključak o vrlo intenzivnoj bespravnoj gradnji. U vertikalnom smislu. bespravna izgradnja zauzima sve više kote i nadmorske visine.izgrañeni stambeni fond zadovoljava potrebe 195. 9. neopremljena komunalnom i društvenom infrastrukturom.Općinska služba za inspekcijske poslove: Dosadašnji inspekcijski nadzor ukazuje na zabrinjavajuće veliki broj slučajeva bespravne gradnje. stručnjaci. intelektualci i ostale ugrožene kategorije nisu zainteresirani da svoje stambeno pitanje rješavaju unutar bespravnih naselja. kanalizacija. Mladi. U horizontalnom smislu bespravna izgradnja okupira ravničarske dijelove Kantona ugrožavajući i uništavajući kvalitetene resurse. Sokolja. neophodno odmah pristupiti izradi ekspropriacionih elaborata za izgradnju planirane infrastrukture (saobraćajne i komunalne). Prema sadašnjim važećim propisima. Ocjena stanja bespravne gradnje na općini. U rješavanje navedenog problema moraju se uključiti sve institucije (mjesne zajednice. Briješća. monofukcionalna i bez urbanog identiteta. Reljeva. komunalne infrastrukture (voda. Naselja formirana izgradnjom bespravnih stambenih objekata saobraćajno su teško dostupna. sanaciju zemljišta. gradske i kantonalne vlasti). Treba konstatovati da je na ovom planu vršeno izuzimanje odreñenih parcela na kojima su sagrañeni značajniji objekti. do 2006. Ahatovića. odnosno 48. Nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa u svrhu izgradnje planirane infrastrukture potrebno je pribaviti projektnu dokumentaciju i predložiti finansijsku konstrukciju izgradnje sa ostalim zainteresovanim subjektima. Sam inspekcijski nadzor ne može dati očekivane rezultate. kanalizacionu. Finansiranje izrade ove dokumentacije je vršeno uz pomoć Kantona. Ocjena stanja bespravne gradnje (iz Prostorne osnove KS) Naselja nastala koncentracijom bespravnih objekata imaju dva pravca ekspanzije. PTT i gasne instalacije). općina. Bojnik. Da bi ova naselja dobila urbani karakter i postala primamljiva u tržišnom smislu. boračka populacija. Dobroševića. koja i pored za sada preduzetih mjera nije bitno usporena. iako je njegova uloga značajna i svakako da usporava i u odreñenoj mjeri sprečava i veću ekspanziju bespravne gradnje. Mojmilo. pješačkih staza. U ovim aktivnostima nije bilo podrške ni Kantona Sarajevo niti javnih kantonalnih komunalnih organizacija da se za prostore na kojima je planirana izgradnja izvrši opremanje grañevinskog zemljišta koji obuhvata izgradnju saobraćajnica. garaža. naročito na području Rajlovca. To nije bilo dovoljno da se usvojeni provedbeno-planski akti implementiraju na terenu tj. električna energija. Bespravna gradnja je najintenzivnija u stambenoj oblasti. neophodna su velika ulaganja u komunalnu i urbanu infrastrukturu i obezbjeñenje drugačijeg prostornog koncepta ovih naselja. a na osnovu Odluke o grañevinskom zemljištu sve ove aktivnosti su u nadležnosti Općine. jer općina Novi Grad Sarajevo svojim skromnim budžetskim sredstvima nije bila u stanju izdvojiti veće iznose kojima bi se obezbijedilo pripremanje grañevinskog zemljišta (koji obuhvata rješavanje imovinsko – pravnih odnosa. Zabrña.7% procijenjenog broja stanovnika za 2003. te podzemne i površinske vode različitih osobina i kvaliteta. u prvom redu poljoprivredno zemljište. Najintenzivnija bespravna gradnja registruje se na lokalitetima Nedžarića. a nakon toga planirati sredstva i rješavati imovinsko-pravne odnose. Boljakov i Buča potok. da se postavke plana prenesu na teren. šupa i slično. njihovo saniranje i opremanje postaje neopravdano.600 stanovnika. regulacija vodotoka i na kraju izgradnja zelenila. riječ je o stambenim objektima koji su već u funkciji stanovanja i priključeni su na vodovodnu. U periodu od 1997. Mihaljevića. 29 . godine učinjen je značajan napredak u izradi ove planske dokumentacije na području općine Novi Grad Sarajevo kada je izrañeno i usvojeno 17 regulacionih planova i 4 urbanistička projekta. Preko 80% teritorije općine koja je izgrañena. Bitno je naglasiti da je po usvajanju provedbenih planskih akata (regulacioni planovi i urbanistički projekti) za područje općine Novi Grad. Grada Sarajeva i Općine Novi Grad Sarajevo. te u tehničkom.vertikalni i horizontalni. izuzev izgradnje primarne komunalne infrastrukture koja je i dalje u nadležnosti Kantona Sarajevo. Uz ove bespravne objekte nije mali broj i pomoćnih grañevina. Istovremeno vrši se veoma negativan utjecaj na prirodnu sredinu i ukupni kvalitet življenja u Gradu. godinu. Provedbeno-planska dokumentacija Provedbeno-planska dokumentacija izrañena je i usvojena za veći dio općine Novi Grad Sarajevo. izradu projektne dokumentacije).

Telekomunikacijska mrežna infrastruktura za pristup Internetu je modernizirana. godine. Komunikacijska infrastruktura Fiksna i mobilna telefonija je dostupna svim grañanima. 4. svaki peti stanovnik je vlasnik mobitela. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Naziv planskog akta (Regulacioni plan ili Urbanistički projekat) Regulacioni plan „Alipašino polje“ Regulacioni plan „Dobrinja“ Regulacioni plan „Buća Potok II“ Regulacioni plan „Boljakov Potok“ Urbanistički projekat „Mojmilo“ Urbanistički projekat „Saraj-Polje“ Regulacioni plan „RTC – Halilovići“ Regulacioni plan „Gik Hidrogradnja“ Urbanistički projekat stambenog ansambla „Bosna Buća potok II“ Urbanistički projekat „Boljakov potok“ Godina usvajanja 1984 1981 1981 1981 1982 1986 1988 1986 1980 Odluka o usvajanju Broj službenih novina Grada 9/74 30/81 13/81 13/81 13/82 i 22/82 26/86 20/90 20/86 14/90 6/87 10. digitalnoj TV i Internetu (Elob CTV.U planiranju budžeta Općine Novi Grad Sarajevo treba voditi računa da se za ove namjene planiraju znatno veća sredstva ukoliko želimo privući potencijalne investitore. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 Nadležnost za donošenje planskog akta Općina Općina Kanton Grad Grad Grad Kanton Kanton Kanton Grad Grad Grad Grad Općina Grad Grad Općina Grad Kanton Općina Grad Naziv planskog akta (Regulacioni plan ili urbanistički projekat) Regulacioni plan naselja „Sokolje“ Regulacioni plan „Gras“ Regulacioni plan „Otoka-Meander“ Regulacioni plan „Alipašin most I“ Regulacioni plan „RTV“ Regulacioni plan „Alipašin most II i III“ Regulacioni plan „Alipašin most VII“ Regulacioni plan „Rajlovac“ Urbanistički projekat „TMP“ Regulacioni plan „Hepok – Čengić Vila III“ Regulacioni plan „Bačići“ Regulacioni plan „Stup-Nedžarići“ Regulacioni plan „Švrakino selo – Mlakve“ Izmjene i dopune Urbanističkog projekta posebnog područja Mojmilo Regulacioni plan „Zabrñe“ Regulacioni plan „Bojnik-Dobroševići“ Urbanistički projekat stambeno poslovne zone „SP-Hepok“ Regulacioni plan „Hrasno II“ Regulacioni plan „Donje Telalovo polje“ Urbanistički projekat „Pijaca-B faza“ Izmjene i dopune Regulacionog plana „Dobrinja“ Službene novine KS 16/97 3/98 24/00 11/01 17/01 17/01 28/01 32/01 13/02 13/02 13/02 13/02 13/02 6/03 3/4 6/04 23/04 19/04 18/05 29/05 Provedbeno-planska dokumentacija koja je usvojena prije 5.Br. Na općini je prisutno nekoliko kablovskih operatera na pružanju usluga grañanima obezbjeñenjem pristupa kablovskoj TV. Tabelarni pregled usvajanja provedbeno – planske dokumentacije na teritoriji općine Novi Grad Sarajevo R. ali je stepen njenog korištenja još uvijek nezadovoljavajući.br. te stvoriti uslove za izgradnju planiranih sadržaja. a koja je još uvijek na snazi R. HS. 1992. Prema istraživanjima Regulatorne agencije za komunikacije. Cabel Net) 30 .

Srednja škola Gimnazija Dobrinja Mješovita srednja školaV Gimnazija i Biroteh. 164 za učenike srednjih škola po 75 KM i studenti 128 stipendija po 100 KM.TV i radio stanice Državne TV/Radio stanice JTVS BiH FTV TV Kanton Sarajevo RBH I R202 Privatne TV/Radio stanice TV FIVA Dnevne SAN novine sedmične RFBIH Na području općine sjedište imaju državne TV i radio stanice. Dizdar Džemaludin Čaušević Meša Selimović Ukupno Osnovna škola Fatima Gunić Aleksa Šantić Ćamil Sijarić Skender Kulenović Osman N. 11. Općina Novi Grad i u 2006. djeluje 15 osnovnih škola. godini finansira projekat jedne ñačke užine. Novoizgrañena osnovne škola u Naselju heroja Sokolje omogućila je pohañanje preko hiljadu učenika ovog naselja i na taj način riješen je višegodišnji problem velikog broja učenika OŠ „Behaudin Selmanović“. . ukupno iz budžeta 290. Srednjoškolsko i visoko obrazovanje U oblasti srednjeg obrazovanja na području općine registrovane su tri srednje škole: Gimnazija Dobrinja 585 učenika.Stipendiranje učenika i studenata sa teritorije općine Novi Grad Sarajevo u školskoj 2005/06. Univerziteti Na području općine djeluje samo jedna visokoobrazovna institucija-Franjevačka teologija.Š. Rang-lista kandidata za stipendije utvrñuje se na osnovu Pravilnika o stipendiranju učenika i studenata.252 učenika u 426 odjeljenja. Nastavni proces u novogradskim osnovnim školama pohañalo je 11. 2006/07. godini ukupno 370 učenika i studenata od čega: 78 stipendija za učenike OŠ po 50 KM. Oblici podrške Općine Novi Grad u oblasti obrazovanja: . u trajanju osam mjeseci. Mješovita srednja elektrotehnička škola 3 srednje škole Osnovno obrazovanje Na području općine u šk. za djecu slabog materijalnog stanja koja pohañaju OŠ 31 . Izvršene su pripreme za početak gradnje gimnazije na Dobrinji. MSŠ Peta gimnazija i birotehnička škola 766 učenika i Mješovita srednja elektrotehnička škola 713 učenika.Obrazovna infrastruktura Osnovne i srednje škole Osnovna škola Behaudin Selmanović Umuihana Čuvidina Avdo Smailović Osman Nakaš Mehmedalija M. a dostupne su i usluge drugih emitera u kantonu i regiji Sarajevo. te lokalne-privatne.U cilju pružanja pomoći socijalno ugroženim kategorijama stanovništva.000 KM za ovu namjenu. Walidein Gazzaz Dobroševići Sokolje 15 O. Hadžić Al. Obdaništa Na području općine nalazi se pet obdaništa predškolskog obrazovanja JU „Djeca Sarajeva“ koje pohaña 401 dijete i tri obdaništa u privatnim vlasništvu.Stipendije se isplaćuju za period septembar – juni.š.

Radi 116 doktora raznih profila. a to je pokazao i angažman oko pokretanja izgradnje ambulante Ali-pašin Most I čije će otvaranje znatno poboljšati uslove rada. Sredstva se dodjeljuju na osnovu priloženih projekata. opće i specijalističke medicinske usluge. izuzev ambulante Ali-pašin Most II i Aerodromsko naselje gdje za sada ne postoji potreba za drugom smjenom. Kao i u prethodnim godinama. Organizaciona jedinica DZ Novi Grad u 2005. Veliki problem predstavlja i neuslovnost ambulantonog prostora u kojem se odvija rad na području MZ Ali-pašino Polje A faza. U 2005. 32 . godinu planirana su sredstva u iznosu od 110 000 KM za pomoć osnovnim i srednjim školama sa područja općine.Budžetom Općine za 2006. Općina Novi Grad je u 2005. donijela je zaključak kojim se utvrñuje nacrt zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju na osnovu kojeg je provedena javna rasprava. sa većim brojem timova. godini obezbjedila kompletan prostor za ambulantu Ali-pašin Most II. Vrijednost projekta iznosi 80 000 KM. 03.Projekat pomoći u nabavci knjiga i školskog pribora za učenike romske populacije slabog imovnog stanja. meñutim ni to nije riješilo potrebe za kadrom jer je broj korisnika usluga svakim danom sve veći. Broj 2 Osnovni tretman opće i specijalističke Sistem zdravstva organizovan je u tri nivoa: -primarna zdravstvena zaštita organizovana je u 12 lokalnih ambulanti obiteljske medicine -drugi nivo zdravstvenog zbrinjavanja – specijalističke usluge obavlja se u dva doma zdravlja: Otoka i Sarajpolje -nosioci bolničkog liječenja su UKC Koševo i Opća bolnica. a JU opremu i kadar. smješteni na općini Centar. godini radili su na 14 lokaliteta u dvije smjene. Općina Novi Grad je sa još 7 općina dostavila Vladi Kantona Sarajevo. Jačanje zdravstvenog sektora kreditiranog od Svjetske banke planiraju se dodatne adaptacije ambulanti Alipašin Most II. kako bi se ispunili svi zahtjevi i standardi opće medicine. rasporeñenih u 99 radnih timova. OŠ „Dobroševići“. OŠ „Avdo Smailović“ i OŠ „Behaudin Selmanović“ od kojih svaka broji više od 1000 učenika. a u radiološkoj dijagnostici 2 tima. zaštita zubotehničke. Zdravstvena zaštita i socijalne usluge Zdravstvene ustanove Domovi zdravlja Ambulante: Državne Privatne Apoteke a. Skupština Kantona Sarajevo na sjednici 23. . med. vrši se stalna edukacija kadra na svim nivoima. Evidentan je nedostatak školskog prostora i to prvenstveno fiskulturnih dvorana u OŠ „Behaudin Selmanović“. Općina nastoji da pomogne. a i postojeća sala u OŠ „Džemaludin Čaušević“ ne zadovoljava potrebe učenika ove škole. Postoji i problem prilaza u centralni objekat DZ Novi Grad zbog uske ulice i parkiranja vozila grañana i zbog toga potreba da se planira izlaz na drugom kraju objekta na području sadašnje zelene površine. Na prijedlog osnovnih škola ñačke užine prima 790 učenika. Sokolje i Sarajpolje. godini imala je 379 uposlenih. godini primljeno je 25 zdravstvenih radnika u radni odnos. Skupštini Kantona i Ministarstvu obrazovanja i nauke Kantona prijedlog i mišljenja u vezi sa nacrtom. Uslovi u kojima se odvija rad iz dana u dan se poboljšavaju uz zalaganje menadžmenta JU. godine.sa područja općine Novi Grad. Zdravstvo cca 12 cca 12 8 primarna zdravstv. 12. Nedostatak školskog prostora je konstantno prisutan u novogradskim osnovnim školama sa desne strane Miljacke zbog čega se u OŠ „Umihana Čuvidina“. opće i specijal. a u 2005. Privatne zdravstvene ambulante. Dobrinja. uz zdravstvene radnike rade i 3 psihologa. 4 socijalna radnika. pa čak i četiri smjene. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti radilo je 85 timova. 2006. Zakon je usvojen u avgustu. . već godinama nastavni proces realizuje u tri. u specijalističko konsultativnoj službi 12. usluge: zubotehničke.

71%. lica zdravstvena zaštita za lica starija od 65 g.917 1. 5. 10. minis. Federal.570 2.500 500 .40 178. minis. 5. minis. Vodeća oboljenja: kod osoba u dobi od 0-6 godina to su akutne infekcije gornjih respiratornih puteva.06 14.01 72. minis. Kanton.86 766. minis.44 5.64 224.51 0.27 187. B 1. Sredstva Federal. 3.15 273.08 0. i Općinske službe za boračka pitanja. Kanton. socijalna pitanja. a isto oboljenje je preovlañujuće i kod osoba od 7-18 godina.19 247.38 5. minis. Općina Broj korisnika cca 2. Kanton. 2.Na području cijelog kantona pa i općine Novi Grad aktuelni su i preventivni projekti zaštite zdravlja kao i prevencija od narkomanije. 6. i izbjegl. 4. godini je 23.250 250 .651 2. zdravstvena zaštita raselj.34 17. minis. Prava iz oblasti boračko invalidske zaštite Lične invalidnine –RVI porodične invalidnine dobitnici priznanja dobitnici priznanja zdravstvena zaštita gradski prevoz rehabilitacija i banjsko liječ. Kanton.084 3.64 193.400 400 . Analiza starosne strukture korisnika zdravstvenih usluga pokazuje da su u najvećem broju 30% starije osobe od 65 godina. s tim da je izvor sredstava za te namjene federalni ili kantonalni budžet u zavisnosti od vrste socijalnih prava.485 4.766 766 preko766 Ukupno Broj korisnika 104 106 86 6. 7.42 31.77 169. Federal.539 90 1. Kanton.264 97 591 473 32 326 513 26 cca 218 129 Napomena Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Ukupno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek godišnje Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Ukupno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno decembar 05 Struktura penzija po rasponima – podaci PIO Rasponi do 50 50 – 100 100 – 169 . 6.076 218 218 1.050 626 83 0 20. 3. Kanton. Oblast socijalne zaštite dječiji dodatak zdravstvena zaštita djece porodične invalid. Kanton. Kanton. dijabetis 7%.197 870 cca 4. minis. izbjegla i raseljena lica. minis. Kanton.300 300 . b. Kod osoba od 65 godina i više najbrojnije bolesti su hipertenzivna oboljenja 19%. 4. Kanton. zdravstvo. minis.51 590. minis. minis.44 7.17 3.52 0.68 Broj penzionera-osiguranici na općini -podaci Zavoda zdravstvenog osiguranja KS 33 .922 cca 3.40 0.284 Učešće 0. minis. Respiratorne i druge tuberkuloze ukupan broj oboljelih lica u 2005. Kod osoba od 19-64 godine veći pstotak bolesti su akutne infekcije gornjih respiratornih puteva 12% i hipertenzivna oboljenja 12%.200 200 . minis.378 1. Kanton. akutne infekcije gornjih respiratornih puteva 6%.90 441. 9. Maligne neoplazme kod populacije od 19-64 godine i preko 65 godina iznose 1% u strukturi zastupljenosti oboljenja.50%. A 1. Socijalna zaštita Socijalna prava grañani ostvaruju u okviru Općinske službe za rad.00 100 Prosječan iznos penzije 32. Kanton. minis.58 0. minis. 7. minis. 2.54 341.60 13.74 134. 8. Kanton. CŽR Lične invalidnine CŽR zdravstvena zaštita CŽR zaposlene porodilje nezaposlene porodilje jednokratna pomoć za opremu novoroñ.169 169 – 187 187 187 . Kanton.

-Briga o djeci bez roditelja: 1.pom.60% 25.66% 24.284 6. za njegu i pomoć od strane druge osobe Korisnici jednokratne novč.g. soc.125 6. z.437 841 201. Opis pomoći Općina (prosječno mjesečno) KM 26. čekanja na posao osoba sa psiho fiz. Korisnici izuzetne novčane p.558 17.g.10% 26.67% 23. Novčana naknada za njegu i pomoć od strane druge osobe Jednokratna novčana pomoć Izuzetna novčana pomoć Novčana naknada za vrijeme čekanja na posao osoba sa psiho fiz.430 211. p. Smetnjama Smještaj u drugu porodicu Smještaj u ustanove soc. nak.761 4.77% 17. Korisnici zdravstene zaštite i liječenja Vanredno školovanje Subvencija grijanja Sahrane Ljekarska komisija 96 131 94 103 111 14 171 124 1 893 3 1 59 768 756 2 3.2003. Korisnici novč.472 16.418 1.08% 17. z. 19.27% 16.28% 96 101 87 33 71 33 35 Javne kuhinje: -JK Merhamet 432 domaćinstva sa 1071 obrokom -JK Stari grad 53 domaćinstva sa 139 obroka -JK Kruh Svetog Ante 34 . Liječenja Vanredno školovanje Subvencije Troškovi sahrana Ljekarska komisija 96 130 100 105 113 5.541 2005.079 28.398 76. Zdravstena zaštita korisnika i troškova bol.27% Index 05/04 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Porodice korisnici stal. Jetimsko naselje Struktura pomoći Centra za socijalni rad Novi Grad u 2005.513 3. naknade za vr.7 % 24 % 69.769 76 22 141 Kanton (prosječno mjesečno) 671 6.68% Index 05/04 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Sredstva stalne novč.p.11% 23.415 792. na općini djeluju: -Centar za socijalni rad -Centar za stare i iznemogle -Nekoliko nevladinih centara i organizacija za podršku specifičnim socijalno ugroženim grupama grañana.Br.049 Učešće Općine u Kantonu 23.064 2004.41% 16.093 220 23.72% 18.Br. godini R.521 Kanton (prosječno mjesečno) 114. novč. Smetnjama Smještaj u drugu porodicu Korisnici u ustan. Opis pomoći Općina (prosječno mjesečno) 152 1.27% 15.074 22.026 Socijalne usluge. 20.72% 33.589 144 46.883 15. Korisnici novč.625 2.10% 71.564 345.50% 98 101 85 88 63 47 Korisnici pomoći R.893 316 30 425 Učešće Općine u Kantonu 22.839 19 8 24.415 49.15% 16.Sos Kinderdorf 2.g 22.91% 22.76% 20.30% 22.35% 33.

pelene 3 pak. za stalne kor.pak.mog.paketi 1 mjesečno -paketi sa higijen. Prehr. pisama ekshumacije nestalih popunjavanje Ante mortem obrazaca – 20 prod. Naziv programa Narodne kuhinje Vrsta pomoći topli obrok za 5 dana u sedmici i subotom suhi obrok -preh. nestalih 2. 1 mjesečno higijen pak. mjesečno30/1 zavojni mat. veš posteljine peškiri i dr.pak mjesečno Preh. Kućna njega 120 120 80 80 40 40 5 25 120 godišnje 120 godišnje 120 godišnje 240 porodica 5 20 80 godišnje 80 godišnje 80 godišnje 5 40 40 godišnje 40 godišnje 3. pak. materij. 1 mjesečno -jednokr. broj 5 Program za soc. a povodom uru. nepog. odjev. mjeseč. 1 mjesečno Obuhvaćeni su grañani u stanju soc. mijenja prema kriteri. u obilasku porodica nestalih. poptrebama 120 50 100 100 100 Podaci su dati u odnosu na dosadašnje godišnje potrebe 6. Materijalna davanja za nastradale od mina: prehram. paketi godišnje higij.p. pom.Materijalna pomoć Crvenog križa Općine Novi Grad R. Ugrožene Ovdje nisu iskazana davanja u odjeć. a nisu koris. Program Davanje u vrijeme element. Broj porodica je varijabilan zavisno od broja ident. daje se prosj. a za povremene prema mogućnosti 3-4 puta god. Služba traženja 4 Program: Upozoravanja na mine 70 35 35 Prosj. paketi i higijen.p.sred. predm. kriterije su veće nego što su finan. Potrebe grañ.paketi godišnje ćebad godišnje Ukupan broj korisnika 780 Stalni broj korisnika 780 Povremeni broj korisnika Primjedba Broj korisn. koji ispunj. pomoć u prehram. paketi se obezbjeñuju mjes.Br.obući i dr. i dr. se svaki mjes. drugih davanja soc. 1. Katastrofa 35 .

koncerte itd. U općini svake se godine u junu održava kulturno-sportska manifestacija „Novogradski dani“. Na teritorije općine djeluje 38 sportskih klubova. -Prema Urbanističkom planu Grada Sarajeva za period 1986 – 2015. Pred održavanje olimpijskih igara. košarka. Kulturni centar na Dobrinji namijenjen je za izložbe. Hadžihalilovića kuća-restauracija u toku. -Na općini su važni vjerski objekti sve tri konfesije. u trajanju mjesec dana. bočanje. Merhemića kuća.kult. književne večeri. Dom kulture Švrakino selo namijenjen je prvenstveno za manifestacije kulturno-umjetničkih društava. a u toku je izgradnja novih u skladu sa urbanističkim planovima. pozorišne predstave. Polje C faza: mali nogomet. Košarka 1.obuća godišnje odjeća godišnje 100 pari 100 osoba 13. razna druženja. Kultura i sport Sportska igrališta Sportska igrališta Stadion “Otoka” Sportska dvorana na Dobrinji Sportska dvorana u u naselju Mojmilo Sportska dvorana u privatnoj školi Gazzaz Vistafon Dvorana u islam.mali nog. uz finansirenje više nivoa vlasti. Općina danas ima ureñeno 37 sportskih ploha i izgrañeno 35 dječijih igrališta. Kulturno – historijsko nasljeñe -Obilježja XIV zimskih olimpijskih igara Olimpijsko selo Mojmilo i sportska dvorana Mojmilo. Centru Kralj Fahd Vanjska igrališta 2 boćarska igrališta 4 igrališta za mali Nogomet 20 košarkaških igrališta 4 mješovita. godine i održavanja Zimskih olimpijskih igara jedini sportski objekti na području novogradske općine bile su rekreacione i sportske površine pri osnovnim školama. -Tunel DB koji je u ratu bio poznat kao jedini izlaz iz grada i tunel spasa za opkoljeno Sarajevo.odbojka na pijesku 6 . Objekti za kulturu Općina raspolaže multimedijalnim centrom za kino projekcije. Srednje škole imaju dva vanjska igrališta.maxi šah Na općini se nalaze 2 multifunkcionalna igrališta: u naselju Al. zaštićeni spomenici kulture svrstani u III kategoriju su: Memišević čardak. 36 . Do 1984. Radovi na izgradnji olimpijskog bazena na prostoru Otoke su u toku. Planirana je konzervacija objekta i izgradnja prikladnog turističkog kompleksa. u naselju Buča potok „Srce“: mali nogomet i maxi šah. a sve škole imaju vanjska igrališta. sportsku dvoranu na Dobrinji i u okviru privatne škole Gazzaz. kuća porodice Žiga. ova općina dobija sportsku dvoranu koja je za vrijeme rata potpuno devastirana. Od posebnog je interesa obezbjeñenje institucionalne podrške za šehidska mezarja i spomen-obilježja poginulim u nedavnom ratu. 13 škola ima fiskulturne sale. Od petnaest osnovnih škola. a pored toga održavaju se i kulturno sportske manifestacije u povodu obilježavanja značajnih datuma. stoni tenis. U ratu devastirana Sportska dvorana u naselju Mojmilo je obnovljena. Danas općina ima fudbalsko igralište – stadion Otoka.

Donje i Gornje Telalovo polje. Na ostalim područjima kantona odreñeni sadržaji kulture su manje ili nikako zastupljeni. benzinske pumpe. objekti stambene arhitekture –tri. za općinu nema podataka. prema Prostornom planu površina prirodnih cjelina u ha je 51. Ocjena . Iz prostorne osnove kantona . Rajlovac. instalacije gasovoda u Butilama. Velika naseljenost. arheološke zone i područja – pet. KANTONU SARAJEVO I OPĆINI NOVI GRAD Pokazatelj Obilježje FBiH Kanton Općina 37 . puno je izazova za obezbjeñenje humanijeg i kvalitetnijeg života. tako da je sa jedne strane izražena koncentracija prostornih kapaciteta različitih djelatnosti kulture na području užeg centra gdje su smješteni najatraktivniji sadržaji kulture. u oblasti kulture nema kino-dvorana i dvorana za pozorišne predstave. Prepreke u razvoju 1. Svojim položajem općina ima dobru saobraćajnu povezanost sa drugim općinama kantona Sarajevo. Bačići. nekontrolisano uništavanje poljoprivrednog i šumskog zemljišta u ratnom i postratnom periodu. usvojeni propisi kao i nedovoljna kontrola od strane nadležnih kantonalnih inspekcijih službi. velika gustina saobraćaja. a ta se mogućnost pruža naročito u područjima Halilovići. ukupno 19. Velika koncentracija zagañivača i ostalih sadržaja koji ugrožavaju čovjekovu okolinu na teritoriji općine Novi Grad (gradska deponija. osnovnih i srednjih škola. depo "Centrotransa". Stanje okoliša i kultura življenja Imajući u vidu gustu naseljenost urbanih dijelova općine. te veliki broj individualnih objekata bez odobrenja. Kultura življenja je strateški važna oblast i kroz različite partnerske programe kontinuirano se radi na podizanju ekološke svijesti imajući u vidu izmijenjenu demografsku sliku. 3. betonare i asfaltne baze.512 za kanton Sarajevo. 2. sakralni objekti – tri.Graditeljsku baštinu čine nepokretna kulturna dobra ljudskim radom stvorena ili oplemenjena vrijednost s naročitim kulturno-historijskim značenjem za narode. kao i sa drugim kantonima. zagañenost i neureñenost korita svih rijeka koje prolaze kroz teritoriju Općine.prostorni kapaciteti objekata kulture nisu u skladu sa potrebama stanovništva. tako da se sve značajnije kulturne aktivnosti i manifestacije odvijaju na tom području. OSNOVNI PODACI O FEDERACIJI BiH. takoñe nedovoljan je i broj sportskih objekata. glavna plinska stanica.Razvojne mogućnosti koje proističu iz geografskog položaja Teritorij kojom raspolaže općina Novi Grad pruža mogućnosti razvoja malih i srednjih preduzeća u zonama koje su namijenjene za privredu. nedostatak i neopremeljnost naselja komunalnom infrastrukturom koja datira još od prije 30 godina i dotrajalost postojeće. a koja danas nisu u funkciji ili rade u dosta smanjenom intenzitetu). groblja i nadgrobni spomenici – sedam. Prirodna baština kantona obuhvata prirodne cjeline i pojedinačna dobra. u zonama za izgradnju takvih objekata. sjedište depoa KJKP "Gras" /tramvajski i trolejbuski/. Graditeljska baština općine Novi Grad: historijsko-memorijalni kompleksi i spomen obilježja – jedno. Nedostatak objekata društvene infrastrukture. Distribucija objekata nije prostorno pratila razvoj kantona i ove općine. Ocjena stanja Stanje kapaciteta društvenih djelatnosti općenito karakteriše nedovoljan broj objekata predškolskih ustanova. Navedeni objekti su prepreka razvoju iz razloga što se ne poštuju ekološki standardi. koju je uzrokovala bespravna individualna stambena izgradnja. U cilju unapreñenja okoline i ambijenta za življenje i poslovanje općina izdvaja značajna sredstva iz budžeta za realizaciju projekata na cijeloj teritoriji. odnosno stihijsko naseljavanje općine Novi Grad. U svrhu sistematičnog pristupa zaštiti životne okoline Općina je uradila i usvojila vlastiti ekološki plan LEAP. velika preduzeća čiji se pogoni nalaze na teritoriji općine. prečistač otpadnih voda.

339 89 18. rudarstvo 1. mnogo više.02 93.277.8 48. bude mnogo veći od trenutnih 119. Ekonomija i biznis 1.061 40.91 546 2.903 2. g. D. Dakle.700 stanovnika.49 2.646 38.530* 18.905 18. lov i šumarstvo 5.625 7.45 70. KM % 26. trgovina 38 . poljoprivreda.22 70.176 31.561 67.903 stanovnika.7 Sarajevo 1. E. g. već.2 119. KM mil.3 401. gasom i vodom 2.54 2.110 2. godine mogla doseći 138. po područjima: A. km 2 GDP (2004) Zaposleni ( 2005. te bi ukupna populacija ove općine 2015.8 Novi Grad 47.779 33. F.) Nezaposleni ( 2005. B.06 13.270 726.40 19.500 161. Sam trend migracija koji se može pratiti u periodu 2001-2005.84 *uzeti su podaci o zaposlenom stanovništvu općine Stopa rasta broja stanovnika nije samo posljedica prirodnog rasta.540 15. ekonomski i splet različitih socioloških faktora doprinose ubrzanom povećanju broja stanovnika općine Novi Grad.Površina Stanovništvo Gustina naseljenosti Starosna struktura (%) 30.100 djece. godina pokazuje da je zabilježen priliv novih 8615 stanovnika.66 388.323. Finansijski indikatori ekonomije (podaci AFIP-a) Ostvareni rezultati poslovanja 862 pravna lica. grañevinarstvo 90.09 41.32 74. pa se može očekivati da broj stanovnika općine Novi Grad 2015. ili i više ako se posmatra širi spektar faktora koji utiču na demografske promjene. 2005. snabdijevanje el.) Radna snaga Učešće radne snage u ukupnom stanovništvu Stopa nezaposlenosti Izvoz (2005) Uvoz (2005) Pokrivenost uvoza izvozom <15 15-64 65> mlrd USD broj broj % % mil.688 31. prerañivačka industrija 126.696 321 16.34 11.27 10. ekonomskih migracija stanovništva i drugih faktora.44 5. energijom.06.418 338.28 46. C. uključivši i povećanje prirodnim rastom od približno 1.

5 39 .150. prerañivačka industrija 14.661.0 103.659.432 616 2005 862 pravna lica 1. iznajmljivanje i poslovne usluge 11. 101.ind. el. Zbirna tabela .333.965. ugostiteljstvo 12. 5. posred.016 645 Index 124 122 143 97 117 121 114 131 196 104 137 133 106 105 I. M.481 577. Rudarstvo prerañ. iznajmljivanje i poslovne usluge 99.620 506.093.913. saobraćaj.891. K. 10 11 Ukupan prihod Ukupnan rashod Neto dobit Gubitak Akumulirani gubitak Ukupna aktiva/pasiva Stalna sredstva Tekuća sredstva Gubitak iznad visine kapit.62% 0.Ukupni rezultati Finansijski indikatori 1. J.00% Na području općine Novi Grad Sarajevo.226. 9. 8.134.291 958.181.228.58% 11. zdravstvena i socijalna zaštita 8. 2. I. društvene.na veliko i malo 410. Ostalo Ukupno A B C D E F G H I J K L M Broj pravnih lica 5 1 126 2 90 410 12 81 5 99 2 8 21 862 Struktu ra 0. prema dostavljenim knjigovodstvenim bilansima stanja i uspjeha bila su 862 pravna lica. 7.284 4.492. Pokazatelji rentabilnosti -Odnos dobiti i kapitala% III.322 677.% -Odnos izmeñu gotovine prema tekućim obavez.867 6. i soc.g.066 53. -Učešće stalnih sredstava u poslovnim sred.757. Kapital Dugoročne obaveze Tekuće obaveze Prosječan broj zaposlenih na bazi ef.12% 14.9 2005. grañevinarstvo 10.841 1.056. i ulaganja prema ukupnim obavez.9 4. 6.928.6 57.i p.616. L.709 1.5 8.887 41. 4.48% 0. skladištenje i veze 81. Struktura najbrojnijih: trgovina 47.39% 9.353 1.892.1 33.104 721.% -Odnos potraživ.23% 0.3 94. Tabela 1.127.56 %.877 360. Struktura pravnih lica Područja poljop.898.u.23% 10.353.334 11.v.901 492. 3. Pokazatelji ekonomičnosti -Ukupan prihod prema ukupnim troškovima% -Ukupan gubitak po radniku u KM II. 98.733. lov i šum.190.856 55.44 %. finansijsko posredovanje 5.% 2004.48 %.93% 2.557. H.3 Ind.40% 0. snabdjev.544 20.44% 100.2 104. poslovanje nekretninama.886 1.6 5.790.557 1.127 133. Obrazovanje Zdrav.377.794 10. z.460 156. 950.592.44% 47. poslovanje nekretninama. Poslov.8 9.3 92 137.973 33.882 690. ostale javne. G.58% 0.390 47. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.8 61.357.9 31. obrazovanje 2.62%.56% 1. Pokazatelji finansijske stabilnosti i likvid. 99.125.650 755. sati rada Prosječna neto plata po zaposlenom 2004 862 pravna lica 1. nek. socijalne i lične uslužne 21.074.

3 mil. KM. a kamatne stope komercijalnih banaka nastavile su silazni trend.3 mil. “Aluplast” 4. U grañevinarstvu su u 2005. Turizam. prema podacima Komore.1 mil. KM.306 11. “Oki” 4. godinu.3 mil.1 mil. Prerañivačka industrija. “Wurth BH” 11. KM. kao i realizacija razvojnih programa koji će omogućiti ekonomičnije poslovanje. godini zabilježeni su ohrabrujući koraci u stvaranju jedinstvenog tržišta u BiH i to jačanjem centralnih institucija na nivou države i usvajanjem jedinstvenih propisa.635 15. Nisu definisani nosioci tehnološkog unapreñenja. čiji su potencijali veliki. kapitalnih investicija upošljavaju se i druge privredne grane. “Wurth BH” 1.7 mil. “Asa Pss” 21. KM.9 mil. sati rada po područjima Područje 2004.KM. ali neiskorišteni.0 mil. KM.7 mil. KM.6 mil. “Zvečevo komerc” 15. odsustvo strateškog razvoja industrije.7 mil. nedovoljna kontrola. koji zauzima sve značajniju pažnju u KS. KM. KM. KM. KM. KM. Privatizovana preduzeća sa većim prihodom: “Cts Eurolines” 25. Državna preduzeća sa većim prihodom: JKP “Gras” 53.9 mil. nalaže potrebu da navedena preduzeća zajedno sa osnivačem – KS izrade dugoročan program finansijske konsolidacije.2 mil.g. značajno povećava zaposlenost.6 mil. štedni depoziti.7 mil. “Fabulas” 7.9 mil. “Euroasfalt” 7. Prema ocjeni Komore.KM. koja u kantonu Sarajevo. problem bankovnih garancija. KM. Tabela 2.6 mil. a izostala je i finansijska podrška izvozno orijentisanoj privredi. nedostaje sistemski pristup. jer ne raspolažemo informacijama. nije dostigla ni trećinu proizvodnje iz predratnog perioda. Finansijski sektor: u cilju jačanja tržišne pozicije u proteklom periodu u bankarskom sektoru desili su se procesi koncentracije kapitala kroz integraciju najvećih banaka.2 mil.IV Drugi pokatazelji -Oprema po radniku u KM -Akumulirana dobit po radniku 17. Geodetski zavod 0. KM. KM.6%. rad na crno. meñutim grad Sarajevo nema zvaničan prepoznatljiv turistički brend.1 mil.4 mil. KM. KM.2 mil. KM. U 2005. prije svega preispitivanje troškova u poslovanju – mogućnost štednje i racionalizacije.) 13.04 mil. CPU 2.3 mil. KM. “Step” 8. iako postoje veoma značajni potencijali u ovoj grani.5%. a tekuće obaveze za 33% u odnosu na 2004. KM. “Planika fleks” 7. a izostala je i značajnija podrška vlasti na razvoju sajamskog turizma kome grad pretenduje. “Uniklima” 4. “Interex” 1. “Zrak” 2. i pored tih pozitivnih pomaka. Broj zaposlenih na bazi ef. “Telma” 5. JKP “Toplane” 43. što bi trebalo da se definiše u razvojnoj strategiji za ovu privrednu granu. “E-Tds” (privatizovan početkom 2006. KM. % Ind. TP “Dc Sarajevo” 3. “Asa Pva” 1. KM. strukturalnog prilagoñavanja itd. KM.3 mil. u pasivnom bilansu kapital učestvuje sa 38%. KM.g. godini. KM. 40 . Kontinuirano poslovanje sa visokim gubitkom KJKP “Gras” i “Toplana”. KM.804 18. “Dijamant” 3. Poštanske i telekomunikacijske usluge imaju pozitivan trend kretanja.7 mil. “Merkur” 29. kadrovska problematika i tehnička neopremljenost. a mobilna telefonija od 7. KM.5 mil. održan je stabilan kurs KM i nizak nivo inflacije. Pojedinačni podaci o finansijskim pokazateljima preduzeća nisu potpuni.) 5. izvoza. “Kovinoplastika” 6.398 108 130 Privatna preduzeća sa većim ostvarenim prihodom: “Interex” 151. a procjenjuje se da će se taj trend nastaviti.2 mil. Preduzeća sa većom ostvarenom dobiti: “Robot-komerc” 2. nadalje zabilježen je rast štednje a sa tim i potencijalnog investicionog kapitala. KM. KM. JKP “Toplane” 3. “Vf komerc” 128. 2005. “Bitumenka” 12. “Imzit komerc” 8. KM. “Sprind” 12. Meñutim.KM. “Žica” 1.9 mil. “Intereuropa Rtc” 6. KM.9 mil. Preduzeća sa većim ostvarenim gubitkom: JKP “Gras” 7.4 mil. “Žica” (privatizovana početkom 2006. u ovoj grani prisutna je nelojalna konkurencija. Porasli su depoziti stanovništva. KM.5 mil.7 mil.7 mil.2 mil. KM. KM. KM.1 mil. a ukupne obaveze sa 62%. “F Auto centar” sa 14.3 mil KM. “Brojler” 7. pruža velike mogućnosti za ulaganje. depoziti privatnih preduzeća. KM. “Robot komerc” 97. Dugoročne obaveze veće su za 37%. Telekomunikacijske usluge vezano za internet konekciju imale su rast od 13. godini izostale veće investicije. To su i konstatacije Privredne komore KS u njihovoj informaciji o stanju i aktuelnostima privrede u 2005. KM. “Asa Pva” 37.7 mil.8 mil.3 mil. KM.1 mil. stanje u privredi je i dalje veoma složeno i teško. Bilans stanja.5 mil. tako da je angažovanje grañevinskih kapaciteta bilo nedovoljno. smanjenja broja banaka. “Neuron komerc” 7. Osim toga realizacijom.

godinu. Poslov.03% 7.25% 19.01% 0.978 2005.299 49. Obrazovanje Zdrav.315 54.29%.875 47.664 53.642. Ostalo Ukupno 2004.80%.27% 70. el.572 98.723 25 1.370.167 1.478.g.07% 2.12% 13.599.526 2.234.840.200.992 1.31% 2.399.03% 0. lov i šum.337.989 114. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan. 597.217 109. i soc.13% 0. na prerañivačku industriju 19. skladištenje i veze sa 7.58% 0.Poljop.499. ostale javne.v.325 30 613 8 233 1.ind.994. na trgovinu odnosi se 33.40% 5.188 52. društvene.197 391 922 3.016 lica. nek.u.939. el.88% 100.323. Od ukupnog broja zaposlenih. i soc.68%.598.94%.932. Obrazovanje Zdrav.ind. z.00% Ind.27% 5.93% Ind. posred.508 97.v.37% 2. z.301 511.g.022 521.326.452 1.ind.g. Snabdjev.20% 0.691 5.68% 3. Ukupni troškovi po područjima Područje Poljop.457.86% 3.04% 0.965.012 26 1.62% 0. Snabdjev.006 49.172 44. U ostvarenom prihodu trgovina je učestvovala sa 70.199 2. 128 123 120 91 118 132 98 112 164 93 264 109 98 41 .55% 8.801 1.37% 33.03 %. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.998 112.u.88%.482.251 882.94% 3.37%. Ukupan prihod po područjima u KM Područje Poljop.659 miliona KM ukupnog prihoda ili 24% više u odnosu na 2004.927.165.883. socijalne i lične uslužne djelatnosti 13. Tabela 3.01% 0.340 24 607 3 220 1.682.13% 2. na ostale javne.836.15% 1. Poslov.u.913.i p. el. Rudarstvo Prerañ.39% 5.768 2.04% 0. Ostalo 2004.810 138.507 11.500 6.274 45.840. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.159 51. saobraćaj.i p.572 6.667 1.969.659.68% 100.054. prerañivačka industrija sa 8. z.80% 0.861. godini pravna lica su ostvarila 1.981 47.709 % 0.494 5.043 138.03% 7.800 45.829 26.433 100. posred.290 1.432 14 28 2.902.10% 8.834.56% 0.400 413 913 3.303.785 98. lov i šum.378.016 0. posred.813 % 0.123.231 1.786 437.236 125. Poslov.886 866. nek.356 32. Tabela 4.388. 478. Obrazovanje Zdrav.575 130.29% 0. Ostalo Ukupno 9 23 2.138.545 137.844 108.08% 8.v. skladištenje i veze 12.2%.23% 12.345 1. socijalne i lične uslužne djelatnosti 5.174.442 10. saobraćaj.246.00% 156 122 92 95 101 124 96 99 125 101 267 106 105 106 Broj zaposlenih na bazi efektivnih sati rada se povećao za 6% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 11.53% 0. 465.286.194 120.886 2005. Snabdjev. 600.138.712.898 456. Rudarstvo Prerañ.23% 68. Rudarstvo Prerañ.87% 0.945. lov i šum.744 1. i soc.511. društvene.917 45. 126 101 127 97 118 132 104 111 113 81 277 111 99 124 U 2005.689.i p. nek.333.

v. 14.351 33.59 % saobraćaj.78% 0.896 47.031.460 % 0.100 23. iznajmljivanje i poslovne usluge.353.925. lov i šum. 12.348. Od ukupno ostvarenih troškova.645 595. Poslov. 297 271 404 Ind.127 2005.81 % na prerañivačku industriju.767 4. godini ukupni troškovi iznosili su 1.59% 1.390 100.34% 5.456 2.00% 9. 9.616.002 237.150.937 8.384 3.55% 8. socijalne i lične uslužne djelatnosti 5.856 2005.79% 100.37% na trgovinu.592.849 205.78 % na saobraćaj.53%. Tabela 5.21 % otpada na trgovinu. skladištenje i veze.079 0 20.471.197 64.973 1. 372 322 356 2005.v.43% 2.044.333 2. 305 53 48 280 136 75 95 114 79 85 97 Prema područjima 43.388 7.05% 0.89% 1.668. Obrazovanje Zdrav. 3. na saobraćaj.398 2.185 3.846. Snabdjev. 8.81% 0.01% 0.36% 73.12% 14. 5.097 174.00% Ind.37% 0. nek.316 6.i p. posred. Poslov.02% 0.568. i soc.Ukupno 1. Ostalo Ukupno 2004.402.01% 3. iznajmljivanje i poslovne usluge.661 miliona KM ili 23% više u odnosu na prethodnu godinu.125.214 0 4. Gubitak po područjima Područje Poljop. el.203 2. el. Tabela 6.774 489.228 2.651 138 118.459.788.27% 2. 5. Rudarstvo Prerañ.476 11. gasom i vodom.01% 5. 5.390.56 % gubitka otpada na poslovanje nekretninama.457 55. 79 199 107 189 153 539 70 57 112 174 291 143 U 2005. 93%.488 4.i p. nek. 21.ind.001 34. Ostalo Ukupno 2004.05% poslovanje nekretninama. Prosječna neto plaća po područjima Područje A B C 2004.190.760 1.543 1. z.450 294.564 359.21% 0. Snabdjev. na trgovinu otpada 68.981 863.066 % 0.125 7.g.20% 100.307.604. skladištenje i veze. Rudarstvo Prerañ.24% 21. 9.127.31%. Tabela 7. i soc.03% 5.ind. posred.835 22.56% 0. na prerañivačku industriju 8.156.58 %.533 0 9.u. Od ukupno zabilježene dobiti 73.692 666.757.u.355. 15.144 118.857 6.32% 43.102 0 8.89% na snabdijevanje električnom energijom. skladištenje i veze 7.784 127.03% 0. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.343 1.00% 123 U 2005. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.488 2.495.991 53.846 8. z. Obrazovanje Zdrav.842.g. godini ostvarena je neto dobit preko 47 miliona KM što je više za 43% u odnosu na prethodnu godinu.661.00% 0.826 85. lov i šum.125.34% na prerañivačku industriju. na ostale javne. Neto dobit po područjima Područje Poljop.725 0 7.00% Ind.662.422. društvene. 79 84 113 42 .

228.05% 18.952. U ukupnoj aktivi trgovina učestvuje sa 41.977 12. Snabdjev. zdravstvena i socijalna zaštita 724 KM.440.650 % 0.94% 13. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.190. društvene.677 1.ind.797.11% 11.978.12 %.986. saobraćaju. skladištenje i veze 11.557 1. iznajmljivanje i poslovne usluge 13.768 50. socijalne i lične uslužne djelatnosti 757 KM. Poslov. lov i šum. posred.637. 354.i p.31% 5.ind.003. i soc.061 49.335. 122 103 104 96 87 124 109 111 300 137 86 102 114 43 .481 2005.154. el.00% Ind.15% 14. snabdijevanje električnom enegijom.362.404.u.928.v. posred.419.557.404 1.178 6.557 miliona KM u 2004.390. Rudarstvo Prerañ.687 958. Rudarstvo Prerañ.100 359.00% Ind.589.629. 64.61% 100. Tabela 9.596 339.512.729. Obrazovanje Zdrav. nek.828 186.422 320.34 %.893 92. Obrazovanje Zdrav.207 1.690 138. 222.34% 0. Ostalo Ukupno 2004.265 KM.604 93. Tabela 8.664.557 % 0.760 398. poslovanje nekretninama.786 252.791.762 16. ostale javne.42% 4.49% 36.74 %.653 1.222 4.703 17.968 0 4.g.791 62. saobraćaj.040 1.01% 0.320 210.756.584. godini ili za 21%.321.501.01% 1.74% 0.125 5.12% 0.891 milion KM u 2005.039 96.00% 0.863 153.290 KM.792 101.794. gasom i vodom 852 KM. prerañivačka industrija sa 18. na 1.428 2. nek.266. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.919 276.171.09% 100.573 88. Ostalo Ukupno 2004.774.72% 1.424.276 1.735 18.324. 53.u.600 6. Poslov.219 465 331 751 721 616 852 400 575 322 1.741.314.313.30% 0.99 %.848 589.901.340 67. el.290 532 176 724 757 645 109 109 98 102 104 106 114 53 96 105 105 U 2005.392.363. skladištenje i veze 1.69% 5.305 789.576. godini prosječne plaće bile su najviše u finansijskom posredovanju 1.028 279. i soc.16% 9. Snabdjev. Stalna sredstva po područjima Područje Poljop.039 46.418 198.181.D E F G H I J K L M Prosjek 780 364 585 316 1.287 291.i p.00% 0.58% 41.460 68.298 86.038 74.917 0 5.g.716.99% 4. Aktiva po područjima Područje Poljop. z.192 268.68% 3.v.238.42% 0.891.074.093. lov i šum.225.03% 26.748.587.110 1. 159 76 106 95 145 134 109 112 276 127 136 85 111 121 Vrijednost ukupne aktive je porasla sa 1.213 65.02% 0. z.689 1.291 2005.265 1.

871 % 0. Ostalo Ukupno 2004.237 31. el.511.519 2.578 50.150. iznajmljivanje i poslovne usluge 7.686 54.86%.60% 100. iznosi 721. Rudarstvo Prerañ. Poslov.37% 48.802 56.110.01% 0. z.211.7%.656 4. 259.97 %.084 1.198 376. Rudarstvo Prerañ.118 577.182. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo 2004. el.702 0 4. Tabela 11.258.763. poslovanje nekretninama.440 33. godinu.545.344.018 92. saobraćaj.093 miliona KM i za 14% su veća u odnosu na 2004.01% 36.049. 264.423 114.647.29% 7.v.97%.00% Ind.69 %.72% 49.44% 2. 114 31 102 75 103 118 97 96 134 96 86 99 105 Ukupna vrijednost kapitala u 2005.v.241.687 8.00% 0.266. lov i šum.42 %.544 2005. godinu i iznosi 755.056.14% 0.889. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.328.449 109.328 562. skladištenje i veze 7.86% 0. lov i šum. povećala se za 31% u odnosu na 2004.669 528. Kapital po područjima Područje Poljop.184. Obrazovanje Zdrav. 178 50 113 95 186 147 110 118 225 107 146 81 125 131 Ukupna vrijednost tekućih sredstava u 2005. Tabela 12. 78. lov i šum. posred.327 755. 143.977 227.02% 0.29% 4.961 65.326 25.695.5%. 145.337.143 721.088 79. saobraćaj.2 miliona KM i za 5% je veća u odnosu na 2004. Rudarstvo Prerañ. Tekuća sredstva po područjima Područje Poljop.601 77.17% 5.g.995 262. Poslov. posred.01% 0.397 690.271 39.082 266.u.813 602.405 2005.618. nek.60% 0.568 58.Stalna sredstva u 2005. iznajmljivanje i poslovne usluge 17.97% 0.656 4.8 miliona KM.648 33. Obrazovanje Zdrav.790.ind. i soc.ind.219.006 3.380 124.50% 0.704 133.829 51.170 192.791.70% 3.167. el.227 1.6%.304 27.203.179 30. nek.43% 6.06% 0.03% 0.357.547 27. 89. Snabdjev. Tabela 10. trgovina 31.246.v.06% 7.44% 0.u.578.08% 7.781.ind.860.654 139. na prerañivačku industriju 26.567 85.238. Snabdjev.59% 4.237 88.688 960.07% Ind.892. Snabdjev.333 57.65% 17.259 446. skladištenje i veze 15. 184 81 119 96 168 142 101 44 .30% 31.696 1.00% Ind.91% 7.25% 100.750 1.501.g.935.311.384.456 2.654 47.344 833.4 %. Obaveze po područjima Djelatnost Poljop.784 1.860 16.276 1.078. Prerañivačka industrija u ukupnoj vrijednosti kapitala učestvuje sa 36.226. Ostalo Ukupno 2004.479 255.869 43.947.i p.111.992 406.g.i p.784. z.511 16.19% 15. Na trgovinu otpada 49.073.010. i soc.242.291 4. poslovanje nekretninama.448.44 %. prerañivačku industriju 8.657 60. godini iznose 1.678 397.413 1.103.985.237. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.202.615. Na trgovinu otpada 36.07% 8.97% 0.901 % 0.227.887 % 0.877 2005. godinu.167.

864.E. “Dijamant” 766.758 68. z. Grañevinarstvo – “Step” 1. HVB Central profit banka. Poslov. trikotaže Šik: .598 poreskih obveznika. Zajednička ulaganja: preduzeće „Uniklima“ sa partnerom iz Slovenije Izvoz – uvoz Izvoz u 2005. “Zrak” 564. posred.g. “Bitumenka” 2.295 3. od čega: samostalna trgovinska radnja 251. Zajednička ulaganja .536. Uvoz: Industrija – “Žica” 6.989..414 101.462 KM. Volksbank.D.Saobraćaj i veze Finan.373 KM.407 KM.021.904 4.482.475.954.g.571. medicinske ustanove 17. Strane investicije (značajnije) -do 2000. Privatno vlasništvo Ukupno 924 375 461 167 1.827. U ukupnim obavezama na trgovinu otpada 48. godinu i iznosi 1. godini: Industrija – “Žica” 4. “Uniklima” 1.391 63.834.124 400 615 209 1.247 15. Saobraćaj – “Gras” 7.894.(trgovina) – privatizacija i ulaganja -2005.761 138. povećao se za 35% u odnosu na 2004.992.Ind. Merkator.564.00% 139 321 141 124 82 118 135 Ukupan iznos obaveza u 2005.717 KM.185.i p.469 1.330.613 KM. domaća radinost 283.634.g.165 KM. trikotaže “Šik” 170.052 KM.40% 100.965 285 Državno vlasništvo ukupno 210 25 154 42 257 688 857 TOTAL 1.g. Ostalo Ukupno 72.178 1. miliona KM.66% 0.337. Podravka. Ind.01% 0. Union banka. iznajmljivanje i poslovne usluge 16.143 45 . Struktura obrtnika na području općine Novi Grad Ukupno 1.66%.159. “Bitumenka” 1. Finansijske institucije Filijale banaka: Hypo Alpe-Adria banka-Podružnica Sarajevo. i 2002. ostale djelatnosti 153. samostalna djelatnost 40. Ind.06%. g.g.u.535. Obrazovanje Zdrav.917 84.276 KM.455 KM. – Intereuropa RTC: privatizacija i ulaganja -2002.534 1. B (Interex) Stup i Cementni terminal u ul.169. “Uniklima” 2.844 KM. advokati 6. Grañevinarstvo – “Step” 2.privatizacija i ulaganja -2004.653 1. Raiffeisen bank. C. i soc. samostalna zanatsko-trgovinska radnja 35. agencije 98. CBS banka.592 866. Grawe.731.453 194. na poslovanje nekretninama.755 KM.145 KM. prevoznička djelatnost 416.196 KM.g. trikotaže “Šik” 689. Šume TOTAL Neobradivo zemlj.34% 16. samostalna ugostiteljska radnja 131. Poljoprivreda Struktura zemljišta (u ha) – katastarski podaci VRSTA Polja Voćnjaci Travnjaci Pašnjaci Visoko kultivirano (staklenici) Navodnjavano zemlj. TP DC „Sarajevo“ .169.656 8. Halilovići -2001.948 KM.65% 1.2003. Saobraćaj – “Cts Eurolines” 8. Bosmal. i 2003 g. samostalna zanatska radnja 168.858 53. ABS banka.038 2.870.696. nek.14% 5.

Iz prethodnog grafikona se može vidjeti da općina nema većih površina odgovarajućeg zemljišta za poljoprivredu i razvoj stočarstva, kao i to da se zemljište koristi za izgradnju kuća ili komercijalnih objekata, čime se smanjuje potencijal za razvoj ove privredne grane. Dio Sarajevskog polja koje pripada općini Novi Grad - Donje Telalovo polje, može se koristiti za proizvodnju povrća i plasteničku proizvodnju. Područje kantona (iz Prostorne osnove KS) raspolaže sa oko 51.933 ha poljoprivrednog zemljišta što čini 40,8% njegove ukupne površine. Stepen korištenja zemljišta na KS, posebno obradivog, je nizak. Sarajevski kanton pokazuje nedostatak obradivog zemljišta. Obradive površine učestvuju sa 31%. Prosječna površina gazdinstva u kantonu Sarajevo je 3,0 ha koji je izdijeljen, u prosjeku, na 7-8 odvojenih parcela, usitnjenost posjeda predstavlja veliki problem. Odnos poljoprivrednog zemljišta po stanovniku na KS je 0,129 ha (svjetski prosjek je 0,40) a obradivog zemljišta 0,051 ha (svjetski prosjek 0,17 ha), što znači da je stanje u kantonu daleko ispod definisanih svjetskih normi. Na općini Novi Grad odnos poljoprivrednog zemljišta po stanovniku je 0.023 ha, a obradivog zemljišta 0,015. Ocjena stanja (iz Prostorne osnove KS) Deficit u obradivom zemljišnom prostoru, struktura poljoprivrednog posjeda (usitnjenost i fragmentarnost), kao i raspoloživost kategorija zemljišta predstavljaju limitirajuće faktore u planiranju razvoja proizvodnje hrane. Šume i šumska zemljišta (iz Prostorne osnove KS) u ukupnoj površini kantona se iskazuju kao dominantna 71.805 ha ili 56,4%. Uzurpiranost ovog zemljišta je najveća na području općina Hadžići i Ilidža. Poljoprivredni posjedi i šume- podaci katastar
Posjed Broj posjeda Zajedno površina svih posj Prosječna površina po posj privatni 12.683 2.965 o,233 ha ha Državni 688 ha

Vrsta kulture-procjena 2005.g.
Kultura Žito Industrijske biljke Povrće Čajevi I mirodije Trava Jagodičasto voće Stočna hrana Ostalo Privatno (u ha) 43 479 461 56 108 Državno (u ha) TOTAL

154

615

Stočarstvo-procjena 2005.g.
Vrsta Goveña stoka Svinje Perad Ovce Koze Privatno 660 63 15.000 600 290 Državno

Turizam Na općini Novi Grad broj poslovnih jedinica je 4, broj soba 420 i broj ležajeva 1.035. Hotel “Exclusiv” je novi hotel smješten u naselju Rajlovac. U 2005. godini, prema statističkim podacima, broj turista koji je boravio na općini Novi Grad bio je 2.185, od toga domaći turisti 767, strani turisti 1.418. Broj noćenja turista bio je 4.874, od čega domaći 1.798, strani 3.076. Kapaciteti za podršku poduzetništva -Centar za razvoj biznisa Novi Grad je zajednički projekat Općine Novi Grad Sarajevo i Sarajevske regionalne razvojne agencije SERDA. Prostor centra je namjenski ureñen i svojim prostornim uslovima, solidnom informatičkom podrškom može odgovoriti namjeni prije svega pružanje pomoći MSP kod registracije preduzeća, pomoć u izradi biznis-plana i pružanje drugih informacija.

46

-Banke na općini Novi Grad III Lokalna vlast Općina u okviru samoupravnog djelokruga: -osigurava uslove za poštivanje i zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa Ustavom -osigurava lokalne potrebe stanovništva u obrazovanju, radu i zapošljavanju, oblasti brige o djeci, socijalne zaštite, kulture, fizičke kulture i sporta, zaštite životinja i bilja i zaštite čovjekove okoline, -vodi urbanističko – stambenu politiku od značaja za općinu i njen razvoj -upravlja općinskom imovinom -priprema, sufinansira i prati izgradnju komunalne infrastrukture iz nadležnosti Općine -osigurava uslove rada lokalnih radio i TV stanica u skladu sa zakonom -vodi brigu o turističkim resursima općine -osigurava korištenje i upravljanje lokalnim grañevinskim zemljištem -osigurava javni red i mir -obavlja upravne poslove iz samoupravnog djelokruga -pored ovih, općina obavlja i poslove kantonalne uprave zakonom prenesene na općinskog načelnika Općina ima svojstvo pravnog lica i radi po statutu koji je u skladu sa Ustavom Federacije, kantonalnim Ustavom i kantonalnim zakonodavstvom. Statut općine usvaja Općinsko vijeće dvotrećinskom većinom. Općinsku vlast čine Općinsko vijeće (zakonodavno – normativna), općinski načelnik i službe za upravu (izvršna) Općinsko vijeće je predstavničko tijelo grañana (31 vijećnik) i organ vlasti u općini, koji svoju funkciju vrši u skladu sa Ustavom, zakonom i Statutom Općine. Općinsko vijeće donosi propise i akte u okviru prava i dužnosti Općine i obavlja i sve druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom Općine, a naročito (donosi Statut Općine, Poslovnik o svom radu, obrazuje radna tijela, bira predsjedavajućeg Općinskog vijeća i njegovog zamjenika, sekretara i članove radnih tijela Općinskog vijeća, donosi budžet i izvještaj o izvršenju budžeta, donosi programe razvoja za odreñene oblasti, propise o općinskim

porezima i taksama, osniva JP i JU i druga pravna lica, raspisuje referendum, donosi propise o osnivanju i organizaciji organa uprave, utvrñuje nazive naseljenih mjesta). Predsjedavajući Općinskog vijeća zastupa Općinsko vijeće i predsjedava sjednicom Općinskog vijeća. Svoju dužnost obavlja profesionalno. Predsjedavajući Općinskog vijeća ima svoje zamjenike koji pomažu u radu predsjedavajućeg i po njegovim ovlaštenjima obavlja odreñene poslove iz njegovog djelovanja. Za razmatranje i pripremu akata, praćenje i proučavanje pitanja iz pojedinih oblasti, Poslovnikom o radu Općinskog vijeća obrazovano je 15 komisija: Komisija za statut, Komisija za budžet, Komisija za zaštitu ljudskih prava, Komisija za predstavke, Komisija za izbor i imenovanje, Komisija za odlikovanja, nagrade i druga priznanja, Komisija za prostorno ureñenje i zaštitu okoline, Komisija za odnose sa vjerskim zajednicama, Komisija za boračka pitanja, Komisija za obilježavanje značajnih dogañaja i ličnosti, Komisija za ravnopravnost spolova, Komisija za pitanja mladih, Komisija za saradnju sa lokalnim zajednicama u BiH i inostranstvu, Mandatsko - imunitetska komisija, Komisija za dodjelu stanova kojima raspolaže Općina. Općinski načelnik bira se neposrednim i tajnim izborima na cijelom području općine, na način utvrñen zakonom. Općinski načelnik je izvršno-upravni organ Općine. Općinski načelnik svoju dužnost obavlja profesionalno, predstavlja i zastupa Općinu. Odgovoran je za zakonito i stručno obavljanje prenesenih poslova kantonalne, odnosno federalne uprave. Općinski načelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine, nadležan je za: -sprovoñenje općinske politike, izvršavanja općinskih propisa i općinskih akata i izvršavanje prenesenih nadležnosti općine od strane kantona -imenovanje i smjenjivanje svih općinskih službenika i namještenika -osigurava saradnju općinskih službenika sa ombdusmenima -podnosi prijedlog izvještaja Općinskom vijeću i javnosti o provoñenju općinske politike i svojih aktivnosti

47

-obavještava Skupštinu Kantona, odnosno kantonalne organe o izvršavanju kantonalne politike i kantonalnih zakona i drugih propisa i meñunarodnih ugovora, kao i o stanju u odgovarajućoj oblasti, kad je izvršavanje te politike i tih zakona odnosno meñunarodnih ugovora povjereno općini. Struktura organizacije Općine Novi Grad Sarajevo -Općinsko vijeće: predsjedavajući Općinskog vijeća, Služba za poslove Općinskog vijeća -Kabinet općinskog načelnika: sekretar Općinskog organa državne službe, Savjet općinskog načelnika Općinske službe za upravu: 1.Općinska služba za privredu, obrazovanje, kulturu, sport i informisanje 2.Općinska služba za boračka pitanja 3.Općinska služba za finansije 4.Općinska služba za urbanizam i stambene poslove 5.Općinska služba za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina 6.Općinska služba za rad, socijalna pitanja, zdravstvo, izbjegla i raseljena lica 7.Općinska služba za opću upravu i lokalnu samupravu 8.Općinska služba za obnovu, razvoj i komunalne poslove Posebne općinske službe 1.Kabinet općinskog načelnika 2.Služba civilne zaštite 3.Služba za inspekcijske poslove 4.Služba za zajedničke poslove U općini djeluje Općinsko parvobranilaštvo kao poseban organ u funkciji zakonskog zastupnika Općine. Najveći rezultati Općine -modernizacija uprave i administracije verifikovane ISO standardom 9001:2000 i obezbijeñen kvalitetan servis za grañane -stepen upravnog rješavanja preko 85%, praćeno informatičkim programom “Dokument menadžment” u koji je uključeno 140 službenika -ustanovljena procedura za donošenje i transparentno rasporeñivanje budžeta u partnerstvu sa grañanima -desetine izgrañenih privredno-poslovnih i kulturno-sportskih objekata na bazi kvalitetnog urbanog planiranja koje obezbjeñuje ambijent za brže investiranje, poslovanje i kvalitetniji život -izrañeni savremeni objekti: Multimedijalni centar, sportska dvorana Dobrinja, stadion Otoka, OŠ “Osman Nuri Hadžić, OŠ “Dobroševići”, Dom zdravlja Sarajpolje, a u izgradnji: Bazen Otoka, Sportska dvorana Mojmilo, Srce Buća Potok, Bosmal City Centar, OŠ na Sokolju. -obnovljena stambena i komunalna infrastruktura 85% -u cijelosti provedena implementacija imovinskih zakona -kulturni sadržaji i programi približeni grañanima (Novogradski dani kulture, Sarajevo film festival i redovni programi za učenike i djecu koji afirmišu takmičenja iz znanja, umjetnosti...) -aktivno uključivanje omladinske politike na lokalnom nivou Savjetodavni odbor mladih pri Kabinetu načelnika -izrañen Lokalni ekološki akcioni plan za zaštitu okoliša (Leap) -ureñen je Centar za razvoj biznisa u cilju podrške bržem zapošljavanju -svake godine se stipendiraju nadareni učenici i studenti (oko 300 stipendista) -uvedena praksa realizacije projekata za teško bolesne -sa vlastitim projektom Općina provodi prevenciju narkomanije -kontinuirana pomoć nevladinim i neprofitnim organizacijama -aktivno partnesrtvo sa gradskom i kantonalnom upravom na zajedničkim investicijama -značajno popravljen imidž Općine -Općina je dobitnik meñunarodnog priznanj”Zlatna zvijezda” IV. Općinsko finansiranje i budžet

48

Općina Novi Grad Sarajevo je u skladu sa Zakonom o budžetima/proračunima FBiH razvila Procedure za donošenje budžeta u skladu sa Iso standardom 9001:2000. Usvojenom procedurom utvrñeno je da: -u julu tekuće godine općinski načelnik donosi smjernice i uputstva za pripremu budžeta -do 01. septembra općinske službe dostavljaju svoje finansijske planove -do 15 oktobra općinski načelnik predlaže nacrt budžeta Općinskom vijeću -Općinsko vijeće razmatra nacrt budžeta -usvojeni nacrt budžeta se daje u javnu raspravu u trajanju od najmanje 21 dan -općinski načelnik do 15. novembra utvrñuje prijedlog budžeta -Općinsko vijeće razmatra i usvaja Budžet općine za narednu godinu do 31. 12. tekuće godine U sklopu javne rasprave o nacrtu Budžeta svoje svoje učešće sa prijedlozima, sugestijama i mišljenjima organizovano uzimaju sve mjesne zajednice sa područja općine Novi Grad, kao i svi drugi subjekti i grañani zainteresovani za kreiranje budžeta općine. Najvažiniji prihodi općinskog budžeta su: -porez na promet od nepokretnosti -prihod od zemljišne rente -prihod od iznajmljivanja poslovnih prostora i garaža u vlasništvu općine -komunalne takse -naknada za puteve iz cijene nafte i naftnih derivata -tekući grant iz budžata Kantona Sarajevo Pobrojani prihodi ne pripadaju u cijelosti općini već se dijele sa ostalim nivoima vlasti. Raspoloživa sredstva Općina Novi Grad svojim budžetom rasporeñuje za rashode iz djelokruga svoje nadležnosti: -finansira zakonom utvrñene obaveze -pomaže razvoj društvenih djalatnosti od interesa za općinu -kapitalne projekte za razvoj lokalne infrastrukture i ostalih kapitalnih objekata
R.Br. 1. 2. Opis Ukupni prihodi Porez na dobit od pojedinaca Porez na dobit od poljopriv. djelat. Porez na prihod od imovine i imov. p. Porez na imovinu Porez na imovinu Porez na promet od nepokretnosti Ostali porezi Poseban porez na plaću za zašt.od prir... Poseban porez na plaću za zašt.od prir.. po osnovu ugovora o djelu i priv. posl. Prihodi od nefinansijskih javnih preduzeća i finan.javnih institucija Prihodi od kamata za depozite u banci Prihodi od zemljišne rente Prihodi od iznajmlj. posl. prostora i gar. Prihodi od iznaj. posl.p:v.sala, parking Prihodi od iznajmlj. ostlog- skloništa Komunalne takse Općinske komunalne takse Općinske komunalne takse-javne povr. Općinska naknade Naknada za ureñenje grañev. zemljišta Naknada sredstava dr. nekretnina Naknada za dodijeljeno zemljište Ostale općin. nakn.-priz.pr.prven Posebne naknade i takse Naknada za upotrebu cesta za v. p.lica Izvršenje budžeta sa 31. 12. 2004. 19.905.890 134.922 134.922 3.924.770 315.838 3.608.931 121.519 121.519 Izvršenje budžeta sa 31. 12. 2005. 19.002.267 135.885 336 135.549 3.440.138 346.909 3.093.229 262.487 244.461 18.026 3.918.850 22.130 2.906.147 892.589 36.565 61.416 143.908 143.908 795.499 126.034 620.076 49.388 1.737.420 180.582 Plan za 2006 17.181.000 126.000 1.000 125.000 3.350.000 350.000 3.000.000 250.000 230.000 20.000 3.060.000 25.000 1.980.000 910.000 65.000 80.000 1.860.000 1.630.000 230.000 2.040.000 320.000 1.150.000 500.000 70.000 1.700.000 170.000

3.

4.

5.

2.452.085 28.626 1.480.972 821.633 55.610 65.243 159.661 159.661 4.267.258 1.339.105 2.373.178 410.082 144.892 1.922.482 164.740

6.

7.

8.

49

728.240 287.309 49.710 41. Prihodi komisije za tehničko grañ.195 576. 4.627 3.731 1.934 78.594.459 208.744.927 985.128 327. Prihodi od pružanja javnih usluga Prihodi od pružanja usluga grañanima Prihodi od usluga katastra Prihodi od usluga snimanja objekata Prihodi od pruž.000 1.219.518.957 371.371 112.150 280.520.658 12.tenderi Ostali prihodi Ostali prihodi Tekući grantovi od ostalih nivoa v.790 171.181.922.216 172.v. 6.000 3.000 30.000 3.960 4.623 3.118. Subvencije javnim preduzećima Tekuća rezerva Tekuća rezerva Kapitalni izdaci Rekonstrukcija i investiciono održavanj infrastrukturnih objekata Nabavka zemljišta Kapitalna ulaganja u zemljiš. Općinske naknade .177.000 60.000 28.302 207.531 61.000 185.537 33.000 3.489. Naknada za puteve iz cijene naft. 10.416 327. Doprinos poslodavaca Doprinos poslodavaca Izdaci za materijal i usluge Putni troškovi Izdaci za energiju Izdaci za komunalne usluge Nabavka materijala Izdaci za usluge prevoza i goriva Tekuće održavanje Izdaci osiguranja i bankarske usluge Ugovorne usluge Tekući grantovi Tekući grantovi drugim nivoima vlade Tekući grantovi pojedincima Tekući grantovi neprofitnim organiz.683 100.417 2. 1.000 25.565 214.870.000 3.000 138.000 439.807 149.000 160.806 146.929 4.655 4.000 5.000 60.9.165 236.170 492.310 49.000 55.d.017 369.571 1.639 1.527.611.728 15.000 439.792 227.002 18.118 281.966 146.571 3.337 30.844 323.627.948.622.000 30.084 101. Naknada za upotrebu cesta vozila grañ. Primljeni grantovi od Kantona Primljeni grantovi od Grada Primljeni grantovi od Kant.165.268.000 50. za kap.546 180.000 1.250.674 25.571 41.415.712.000 18.700 872.000 17.086 100.715.751 38. god.591 35.000 162.755 4. Ukupni izdaci Tekući izdaci Plate i naknade Bruto plate Naknade troškova zaposlenih Naknade vijećinicima u Općin.000 100.118 1.obj.000 110.000 73.000 4. 2.004 647.340.222 16.939 206.000 60.proj.639 17.000 7.009 16. 11.244 156.941 76.672 281.000 6.538. i nabavka grañevina Nabavka opreme Rekonstrukcija i investiciono održav.000 250.048 15.030.122. Prenesna sredstva iz prethod.086 3.477.000 365.929 146.939.000 7.679.297.128 1.028.000 60.000 500.918.000 3.660 14.707.254 2.000 30.000 470.963 2.000 210.000 1.939 2.000 620.000 2.755 2.000 350.874. 12 I.797 1. III POTVRDA ZA KVALITET USLUGA 50 .574 27.432 1.078 719.495 17.000 231.881 1.000 2.974. usluga ostalim-kom. 280.749 234.443 980.968 198.944. 5.057.000 180.753.884.432 803.000 1.468 3.509 47.221 36.000 992.000 100.

Unapreñenje razvojnih i integrativnih funkcija kantona Sarajevo: metropolitsko područje. u kome se nalazi glavni grad države BiH treba da vrši uticaj na ukupan razvoj društva. 51 . kulturno-ekonomski i socijalni razvoj ovoga metropolitskog područja u odnosu na BiH u cjelini – pretpostavljaju jačanje urbanih. Opći ciljevi prostornog razvoja Profiliranje kantona Sarajevo kao regionalne i evropske metropole: jačanje i formiranje novih institucija znanosti. autoput. saobraćajem i drugim djalatnostima i djejstvima. kulturno-socijalnog i prostornog aspekta za ovo je potrebna odgovarajuća okolinska svijest grañana i odgovornost sadašnjih prema budućim generacijama. proizvodnih i uslužnih funkcija u njemu. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA KANTONA SARAJEVO 2003 – 2023. željeznički saobraćaj. devastacijama i destrukcijom. I Opći i posebni ciljevi prostornog razvoja A. uzeti u obzir saobraćajni aspekt – aviosaobraćaj. podržati visokonaučne institucije i istraživački rad. sredinu učiniti atraktivnom i privlačnom za meñunarodni kapital. autobuska stanica. Održivi razvoj bazirati na kompatibilnosti okoliša sa ekonomskog. privlačnim za mlade stručnjaka i njihov ostanak u zemlji.4. kao i ratnim razaranjima. Reduciranje šteta u okolišu – reducirati uticaje na prirodnu sredinu zagañenu industrijom. Pretpostaviti ubrzaniji demografski. kulture. elektronske komunikacije. djelovanja slobodnog tržišta i stranih ulaganja. obrazovanja. doći će do izmjene strukture djelatnosti i to u pravcu povećanja udjela produktivnih sektora i grana. stavljanje pod kontrolu postojećih klizišta i saniranje područja u cilju sprečavanja dalje erozije. Usklañivanje politike racionalnog korištenja prostora sa očekivanom izmjenom strukture djelatnosti – pod utjecajem uloge metropolitskog područja.

pouzdanost snabdijevanja. plansku izgradnju. korištenje i zaštita prostora -bilansiranje podobnih prostornih kapaciteta za urbani i ruralni razvoj -policentrični sistem razvoja kantona (disperzivna koncentracija) -obezbijediti uslove za kontrolisanu. zaštita izvorišta. eventualno obezbjeñenje alternativnih izvora -racionalno korištenje i eksplatacija voda. unapreñenje i razvoj transportne. podzemnih i otvorenih vodenih tokova -smanjiti štetne uticaje na prirodnu sredinu. neadekvatne regulative -respektiranje što manjeg okolinskog opterećenja prostora -ekonomska valorizacija usluga -uvažavanje policentričnog modela razvoja -rigoroznom finansijskom i kaznenom politikom zaštiti prirodne resurse -restruktuiranje javnih komunalnih preduzeća u smislu podjele na javno dobro i dio koji se povjerava operatoru po osnovu javne koncesije na kraći period *Profoliranje prostora kao ambijenta profitabilne ekonomije -osigurati pravnu sigurnost u ekonomskim tokovima -otvoriti proces pripremanja i opremanja jednog broja lokacija potrebnom infrastrukturom za izgradnju MSP -razviti stabilan i efikasan poreski sistem -iskoristiti geografski položaj i povoljan geopolitički položaj -preduzeti mjere da Sarajevo bude atraktivno za život stranaca 52 . vodoprivredne i telekomunikacione infrastrukture – treba biti usaglašena sa potrebama stanovništva. tehnoloških parkova) -iskorištavanje prednosti Sarajeva kao centra gravitacione regije i glavnog grada -otklanjanje zapreka nastalih zbog birokratske neefikasnosti. privrede kantona i evropskim standardima -očuvanje bogatstva i raznolikosti pejzaža u okviru kantona-izdvojiti zaštićena područja u kantonu -ekonomski efikasnije korištenje zemljišta-uvoñenje tržišnog sistema korištenja zemljišta -razvoj energetskih resursa sa zaštitom okoline-maksimalna štednja el. Posebni ciljevi prostornog razvoja Demografski razvoj -demografska veličina Sarajeva treba da odgovara njegovoj ulozi metropole -pokloniti posebnu pažnju obnavljanju stanovništva i stvoriti uslove za normalizaciju ukupnih demografskih procesa -obnoviti naseljavanje ruralnih područja i stvoriti uslove za njihovu demografsku revitalizaciju (poboljšanje infrastrukture. na urbanim i vanurbanim područjima kantona Sarajevo -zaštita i ureñenje graditeljskog i prirodnog naslijeña i njegovo uključivanje u tazvoj kantona -sprečavati disponiranje industrijskog otpada bez njihovog prethodnog zaštitnog tretmana -voditi aktivnosti na nivou kantona i općina u cilju zaštite atmosfere i prirodnih resursa -zaštita ljudi i dobara od elementarnih nepogoda Održivi ekonomski razvoj *Profiliranje prostora kao ambijenta pogodnog za održivu ekonomiju može se realizirati: -ekonomskom valorizacijom znanja preko usvajanja okolinski prihvatljivih tehnologija i formiranja inkubacionih centara za naučnu i tehnološku saradnju (prostore i lokalitete koje su ranije zauzimala preduzeća klasične industrije transformirati u nove proizvodne prostore tipa inkubatora. a ispitati mogućnosti saniranja bespravne i neregulisane izgradnje i utvrñivanje mjera za njeno sprečavanje -racionalizacija i poboljšanje kvaliteta stambene gradnje i druge fizičke strukture – utvrditi lokalitete za individualnu i kolektivnu stambenu izgradnju uz definisanje što racionalnijih veličina parcela -prilagoñavanje prirodnim uslovima i specifičnostima pejzažnog i autentičnog regionalnog arhitektonskog oblikovanja i izraza u sistemu izgradnje hortikulturnog okruženja uz fizičke strukture u kantonu -rekonstrukcija.B. godine Održivi prostorni razvoj i ureñenje -optimalna i racionalna organizacija. energije. podsticanje poljoprivredne proizvodnje i malih farmi) -Aktivnijom politikom povratka raseljenih osoba težiti stanju strukture stanovništva iz 1991. energetske. pretjeranog administriranja.

predstavljaju tijesnu vezu Sarajeva sa Evropom.g. Pomjeranje pažnje sa tradicionalnih centraliteta grada na nove prostore mora da omogući ravnomjernije rasporeñena i sredstva i ureñenja. kao i priključci kantona na isti. sunce. te radne zone na lokalitetima Reljeva. Butila.) i povećanje prostornog i općeg standarda zahtijevaju dodatne površine u cilju povećanja kvaliteta života. što se prvenstveno odnosi na sjeverne padinske dijelove općine Novi Grad. Autoput Vc. nove površine za radne aktivnosti. Željeznička infrastruktura dijelom postaje dio mreže gradskog prometa. rekonstruiranu željeznicu). sa svim prednostima i manama.000 (do 2023.000 na 440. tardicionalne odrednice i autohtone proizvode. Ne mogu se očekivati veća stambena naselja s obzirom na već prisutne disperzne graditeljske aktivnosti u prostoru. II Osnovna koncepcija prostornog razvoja Kantona Sarajevo 1. rekreacije i sporta Kvalitetna prostorna organizacija metroplitanske jezgre uz minimalno povećanje kapaciteta stanovanja. Rakovica -zeleno planinsko okruženje sa naglašenim razvojem turističke privrede. Tarčin). Smanjenje koncentracija stanovanja. Rajlovac. izgradnja škola i zdravstvenih ustanova u naseljima. Vlakovo. izgradnja parkinga i garažnih prostora mora rezultirati obustavljanjem parkiranja na gradskim saobraćajnicama oslobañajući ih za cirkulaciju..Područje Kantona Sarajevo – prostorna organizacija Prijedlog prostorne organizacije metropole u odnosu na Kanton Sarajevo sačinjavaju: -nasljeñena naglašena konceptualna organizacija metropolitanske jezgre (Sarajevo sa pet općina) kao osovinske linearne urbanizacije -naglašeni pravci urbanizacije i razvoja na pravcu sjever i jug -na budućem koridoru Vc organizacija transportno-distributivnih centara (Semizovac. 2. administrativno privredni-bankarski centar. odvojena barijerama željeznice od centralnog tkiva grada. sportsko rekreativni centar. trgovački centar. Aerodrom Sarajevo i pored alternativa u aerodromu Visoko.Stanovništvo i naselja 53 . a značajno reurbaniziranje funkcija centraliteta osobito u zoni općegradskog centra sa funkcijama kulture. sofisticiranog rada (uz univerzitetski centar – parkovi znanja). ostaje bitna odrednica prostora Sarajeva. koja će rasteretiti predinvesticioni. Javni gradski saobraćaj mora biti stimulisan u odnosu na privatna vozila.. zamjena funkcija u području stare radne zone sa funkcijama centraliteta inicirane promjenama geopolitičkog položaja Sarajeva (kongresni centar. Alternativni energetski izvori (vjetar. termalna voda. novi kulturni sadržaji su nastavak već prisutnih aktivnosti u prostoru.) su paralelne aktivnosti ka stabilnoj energetskoj opskrbi kantona. a opteretiti postinvesticioni period obavezama -utvrñivanje finansijskih mehanizama koji omogućavaju brzu koncentraciju sredstava potrebnih za finansiranje investicija u gradsko zemljište -maksimalno reduciranje vremena pripremanja zemljišta i izgradnja objekata kako bi se obezbijedio maksimalan profit -povećanje efikasnosti korištenja gradskog grañevinskog zemljišta *Definisati ekonomsku kulturu kao historijski atribut samoodrživosti zajednice -u strukturi ukupnog društvenog proizvoda iznaći podsticaje za kulturne promjene koje će promovirati lokalne. sve uz budući gradski autoput.*Uvoñenje tržišnog sistema korištenja gradskog zemljišta trebalo bi biti u funkciji profiliranja prostora KS kao ambijenta održivog i profitabilnog razvoja -ekonomski efikasno korištenje zemljišta i njegova racionalna alokacija na osnovu javnih licitacija -fleksibilno korištenje zemljišta kako bi se vlasnici mogli ponašati u skladu sa svojim preferencijama -politiku zemljišne rente. Povećanje stanovništva od 400.

g. na KS neće dostići broj iz 1991. na KS jedino općine Novo Sarajevo i Novi Grad neće imati prigradsko stanovništvo. Prema istoj procjeni.godinu je 125. godine na području KS u naseljima sa više od 50. 5% vanurbano. projektantske. Najveća koncentracija stanovništva će i dalje ostati u općini Novi Grad. posebno u područjima koja su ekonomski i ekološki prahvatljiva (farmaceutska. godini planira se 442. 3. -usporeniji rast prirodnog priraštaja -stopa mortaliteta će se povećavati -nastaviće se proces starenja stanovništva -udio mladog stanovništva u ukupnom stanovništvu će se postepeno smanjivati -izrazito usporeno doseljavanje na područje kantona Sarajevo Na području Kantona Sarajevo. rekreacija – profitabilne. finansijske. -broj stanovnika 2023 g. zimski. Novo Sarajevo.3 st/m2 i sa godišnjom stopom rasta od 0. urbano stanovništvo.g.) *bankarstvo. kongresni. atraktivne manifestacije 54 .000 u odnosu na 2003. u naseljima sa 20 – 50 000 (Stari Grad i Vogošća) 14% stanovništva. Prema procjenama u 2023. meñunarodni politički samiti. elektronska.Projekcije stanovništva do 2023.godinu. njihovo instaliranje u postojeće okvire (modernizacija postojećih kapaciteta) *otvorenost prema razvoju novih grana privrede koje će postati novi generatori razvoja i finansijskih tokova *uvoñenje tržišnog sistema korištenja zemljišta *implementaciju filozofije održivog razvoja *povećanje ukupnog nacionalnog bogatstva *povećanje ekonomske sigurnosti stanovništva Sektori koji pružaju mogućnosti za budući razvoj su: *obrazovanje – univerzitet kao generator razvoja i permanentne edukacije *naučno-istraživačka i istraživačko-razvojna djelatnost *razvoj malih i srednjih preduzeća. nekonvencionalna proizvodnja hrane. Za općinu Novi Grad projekcija za 2023. u 2023. avanturistički.000 stanovnika (Centar.000 stanovnika. Novi Grad. sa gustinom naseljenosti 2. prigradsko stanovništvo. unosnog. sport.648. sportski.g. Ilidža) će živjeti 74.277. prehrambena.3%.000 stanovnika. na površini od 1. Od ukupnog broja stanovnika 2023.3% stanovništva KS. Privreda Strateška opredjeljenja razvoja Kantona Sarajevo su: *Sarajevo metropola *Sarajevo ambijent unosnog poslovanja *Sarajevo ambijent ugodnog življenja Koncept ambijenta. banjski. urbani. konsalting i druge slične usluge *trgovina *turizam i komplementarne usluge (sajamski. optička. sesije JIE i zapadnog Balkana) *zdravstvo – visokodiferencirane zdravstvene usluge *kultura. itd. na području kantona Sarajevo od ukupno broja stanovnika 95% je gradsko. u kojoj će živjeti oko 28. Broj stanovnika će rasti prosječno godišnje po stopi od 0.5% i povećat će se za oko 40.2% stanovništva. ekonomije prostora *razvoj poslovnih inkubatora i tehnoloških parkova *značajna ulaganja u nove tehnologije. kulturni. odnosno visokoprofitabilnog poslovanja podrazumijeva: *rekonstrukcija i jačanje ekonomske osnove *dinamiziranje ekonomskog razvoja *optimalna valorizacija kompetitivnih pogodnosti KS *ekonomska valorizacija znanja *natprosječna profitabilnost po osnovu korištenja ekonomije obima. 3 km2 .

asfaltne baze. a u drugom dijelu planskog perioda do 2023.000 lica. posebno u gradskim i prigradskim naseljima.7%. Prema ovoj varijanti. što upućuje ne ralativnu pouzdanost ove projekcije. godini iznositi 8. u KS bit će zaposleno 140. obimna mehanizacija. godine. II varijanta je urañena na temelju kombinovane stope rasta . usljed još uvijek nesreñene situacije u ozbiljnijem pokretanju privrednog razvoja. Nezaposlenost će se smanjiti na 28. sa dijagramom rasturanja R2 =0. 4. kao i buduće potrebe.000. godine u iznosu od 7% prosječno godišnje. Industrija -prilagoñavanju veličine i strukture industrije prema stvarnim potrebama tržišta. Ovo su visoke stope rasta.Osnovne projekcije društvenog bruto proizvoda (GDP) I varijanta je urañena na temelju linearnog trenda. -planiranom povećanju proizvodnih zona na području Sarajevskog polja (Reljevo-Rajlovac-Briješće. odnosno opadaće po prosječnoj godišnjoj stopi od 3. što je poželjno ali i realno moguće. ovakav rast je moguć. sa dijagramom rasturanja podataka R2 =0. varijante stope rasta od 5.1%.537 USD prema kursu 2004. Skladišta 55 .772 KM per capita ili 11.398 mil.6%. skladišta grañevinskog materijala) sadašnji razmještaj u prostoru. Procjena zaposlenosti.406 USD prema kursu USD 2003.000. odnosno prosječna stopa rasta zaposlenosti iznosit će 3. ali vrlo niska baza i ciljevi razvoja nameću ovakav tempo rasta GDP-a. uz stepen zaposlenosti ukupnog stanovništva od 31. Tako će prosječna stopa rasta GDP-a u planskom periodu iznositi prosječno 5. Oko 2010. što znači da će zaposlenost rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 2. da su komunalno opremljeni ili da postoji mogućnost lakšeg priključka na infrastrukturne sisteme.9% godišnje. godine očekuje se stabilizacija političkih i ekonomskih prilika u BiH. To je u skladu i sa meñunarodnim predviñanjima za BiH. II varijanta je urañena na temelju kombinovane stope rasta GDP-a.966. Grañevinarstvo Imajući u vidu specifičnosti grañevinarstva (betonske. sa ofanzivnom stopom rasta od 2011. smještaj kapaciteta se usmjerava na prostore novih proizvodnih zona vodeći računa o tehnološkoj i saobraćajnoj povezanosti sa pogonima industrije grañevinskog materijala. Stepen zaposlenosti ukupnog stanovništva će iznositi 31. Prostorni razmještaj Prostorni razmještaj privrednih kapaciteta daje težište na razmještaj proizvodnih zona (industrija. ali imajući u vidu nisku bazu. Ako se uzme u obzir da je u razvijenim zemljama stopa rasta oko 1 do 3%. godine. Prema dosadašnjim tendencijama prosječna godišnja stopa rasta će iznositi 5. Ova varijanta je ostvariva pri brzom uspostavljanju podsticajne političke situacije.1%. a u skladu sa opredjeljenjima da se budući lokaliteti nalaze uz primarne saobraćajne tokove.7%.880 lica. što upućuje na pouzdanost ovakve projekcije. sa težištem na prestukturiranju u manje fnkcionalne proizvodne kapacitete. godini.4%. prema kojoj će ukupan GDP KS u 2023. Prema planiranom broju stanovnika. od 3%. (Puna zaposlenost cijeni se danas na oko 40-42%. odnosno da će nezaposlenost opadati prosječno po stopi od 3. u dolini rijeke Zujevine (Mostarsko raskršće i Gladno polje) u dolini rijeke Bosne (Ilijaš) kao i manje izdvojenim površinama u blizini naselja Vogošća i Semizovac. odnosno izgradnja malih i srednjih preduzeće u disperziji. godine od 5. te većim stranim direktnim investicijama.6%. sa većom stopom rasta do 2010. što je nerealno dostići) Uz ovakvo kretanje procjenjuje se da će broj nezaposlenih lica iznositi 32. godine iznosiće 140. Opredjeljenje je za prvu varijantu.9% jesu visoke. Dakle.4% i 5.5% do 2023. To odgovara nivou razvijenosti Slovenije u 2005. skladišta i proizvodno zanatstvo) koje su ujedno i najveći korisnici prostora. to znači 19. godine ili 12. Cijeni se da će u prvom dijelu planskog perioda prosječna stopa rasta biti 5%. KM. broj zaposlenih do 2023.788. nezaposlenosti i radne snage I varijanta je urañena na temelju trenda.7% i stopu nezaposlenosti od 18. grañevinarstvo.

5 ha. grañevinarstvo. posebne vrste tržnih i uslužnih centara sa naglašenim obimom saobraćaja. robno-transportni centri. zatim tehnološki parkovi. Planirana površina proizvodnih zona KS za 2023.Za očekivani razvoj robnih. veliki kompleksi trgovine.624. Prostorna distribucija i gustina radnih mjesta U dosadašnjim analizama privrede KS navedeno je 146 lokaliteta u namjeni “privreda” (industrija. slobodne zone. Za općinu Novi Grad 410. godine iznosi 1. Osim navedenih namjena. 62 ha. -proizvodne zone: industrija.32 ha. skladišta i proizvodno zanatstvo -privredne zone: prodajna skladišta robe. skladišta) sa ukupnom površinom lokaliteta 755. grañevinarstvo. velikom posjetom. naučno-istraživački kompleksi. grañevinskog materijala. tu mogu biti uključene i površine predviñene za sajmišta. robno-transportnih i distributivnih centara predviñene su nove lokacije unutar proizvodnih zona sa lokacionim prednostima. robni terminali. prije svega sa provjereno dobrim saobraćajnim vezama. 56 .

Društvene djelatnosti i nivo zadovoljenja potreba stanovništva zahtijeva njihov dalji razvoj u skladu sa materijalnim mogućnostima. angažuje najkvalitetnije poljoprivredno i šumsko zemljište. iskazuju se kao novi kvalitet-agrozona. ukupno novih stambenih jedinica 12.483. uslužno zanatstvo i finansijske. ukupna površina novog stambenog fonda u m2 1. površina stambenog fonda u m2 2. izrazita nestabilnost. u razvoju kantona posvetit će se puna pažnja izgradnji ovih objekata. za potrebe stambenih objekata. U oblasti društvenih djelatnosti obrañuje se: predškolsko obrazovanje i vaspitanje. Sveukupno gledano.128. 57 . ugrožavaju zaštitne zone pitke vode. nauke i odreñenih vidova socijalne zaštite. socijalna zaštita i javna uprava.000.723. Prema tome. broj stambenih jedinica 193. poslovne i druge usluge. Zastupljena je u nizijskom području odnosno riječnim dolinama sa mogućnošću potpunog ureñenja poljoprivrednog zemljišta. osnovno obrazovanje. koncepcija prostornog razvoja funkcije stanovanja i djelatnosti stambene izgradnje do 2023. trase primarnih saobraćajnih pravaca i slično. velike nadmorske visine. Najizrazitije potrebe su za objektima pojedinih kategorija kao što su mreže objekata kulture. Centar. godine podrazumijeva najveći obim aktivnosti usmjeren na ureñenje.000. Procjena potrebe za novim stambenim fondom do 2023: Kanton Sarajevo: broj stanovnika 442. tako i u novim naseljima gdje stambenu izgradnju treba paralelno da prati i izgradnja ovih sadržaja. 6. nepovoljne orijentacije i blizina neodgovarajućih sadržaja. Novo Sarajevo i većim dijelom Novi Grad. sanaciju. prikazane po osnovi mogućnosti korištenja. ukupna površina novog stambenog fonda u m2 228. prosječna brojnost porodice 3. zatim osnovnog i srednjeg obrazovanja.921.753. 7. Općina Novi Grad: broj stanovnika 125.482. više i visoko obrazovanje. U oblasti komercijalnih djelatnosti obrañuje se: trgovina na malo.21. Manji dijelovi općine Novi Grad i područje općine Iliña su danas izloženi najintenzivnijoj izgradnji.833. srednje obrazovanje. prostorni kapaciteti su iscrpljeni i prevaziñeni angažovanjem neuslovnih površina zemljišta koja karakteriše strmi nagib. naučno-istraživačka djelatnost.5.732. Poljoprivredna zemljišta na području KS grupišu se u 3 agrozone: -I agrozona uključuje prve četri binitetne kategorije i sa aspekta zemljišnih potencijala ova zona se smatra najvrednijom za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. na području općine Stari Grad. Nepovratno se. područja prirodnog i graditeljskog nasljeña. unutar ovih dijelova Kantona se predviña minimalan obim nove stambene izgradnje usmjerene na površine za koje je već donešena provedbena prostorno-planska dokumentacija. što podrazumijeva da se posredna veza ovog pravca i područja Grada ostvaruje preko općine Vogošća. ugostiteljstvo. ukupno novih stambenih jedinica 2. Stanovanje i stambena izgradnja Prema ocjeni stanja. broj stambenih jedinica 45. tehničke. Poljoprivredno i šumsko zemljište Bonitetne vrijednosti zemljišta. kako u naseljima deficitarnim ovim sadržajem. postojeće i potencijalne zone eksploatacije termo i termomineralnih voda.923. kultura. površina stambenog fonda u m2 12. Društvena infrastruktura Društvena infrastruktura odreñena je u dva osnovna segmenta: društvene djelatnosti i komercijalne djelatnosti. Iz ovih razloga i očekivanog minimalnog porasta broja stanovnika u planskom periodu. prosječna brojnost porodice 3. zdravstvena zaštita. Unutar tako ureñenih prostora otvaraju se mogućnosti za zadovoljenje interesa današnjih i budućih investitora.382. što podrazumijeva da se izgradnja novog grañevinskog fonda usmjerava na već pripremljeno i ureñeno grañevinsko zemljište.153. Dio osnovnog pravca razvoja se pruža od općine Novi Grad preko općine Ilijaš. rekonstrukciju i revitalizaciju zatečenih vrijednosti.

10. Sjeverna longitudinala: Željeznička stanica Sarajevo. Dvanaestu transferzalu (planirana rekonstrukcija i dogradnja drugog kolovoza): Briješće-Stupska petlja-AerodromGranica Kantona u pravcu Trnova. 11. 9.5% godišnje u priodu do 2010. Koncept prostorne organizacije površina šuma i šumskog zemljišta trebao bi da bude i usmjerenje organizacijama koje upravljaju tim sistemom po pitanju zaštite. a koji se trebaju objediniti. autobusa i minibusa) Željeznice 58 . unapreñenja i korištenja tih površina kroz: -izradu programa dugoročne rekonstrukcije niskoproduktivnih površina šume u stadij stabilne -izraditi program i utrditi dinamiku realizacije pošumljavanja neproduktivnih šumskih površina-goleti -gospodarenje šumama na principima trajnosti i održavanja biodiverziteta 8. zaštiti i urediti kao Memorijalni park. Stopa rasta teretnog transporta procjenjuje se na bazi rasta GDP i faktora transportnog elasticiteta i kretat će se 6-7% godišnje u periodu do 2010. Otoka. godine. uz mogućnost rekonstrukcije i povećanja tehničke i prostorne opremljenosti. od planiranih primarnih saobraćajnica treba naglasiti gradsku autocestu: Butila-Briješće-Boljakov potok-Buća potok-Pofalići-Velešići-Ciglane. Ilidža). Kulturno – historijsko i prirodno naslijeñe Neistražena i nevalorizovana područja novije historije Historijsko-memorijalni kompleks Žuč. kao i uvoñenje linija na padinskim dijelovima gdje je to moguće Terminali Halilovići (depo trolejbusa.5% . nova evidentirana cjelina površine 254 ha unutar ranije registrirane kategorije “park-šuma Žuč (1. Planskim rješenjem formira se mreža sportsko-rekreativnih objekata i centara (Skenderija. Javni prevoz putnika Planirana su rješenja za zadovoljenje potreba grañana u javnom prevozu putnika kojima se predviña: -uvoñenje željeznice u sistem javnog prevoza putnika na navedenim primarnim pravcima razvoja -proširenje tramvajske mreže do Dobrinje i Hrasnice -znatno proširenje trolejbuskih. i 4. kote iz perioda opsade grada. koja posjeduju ograničenja i uglavnom su manje prikladna za kultiviranje. Južna longitudinala: petlja Iliña-Neñarići-Mojmilo-Alipašino polje-Hrasno-Grbavica-Skenderija –Vijećnica. -III agrozona uključuje zemljište najslabijih bonitetnih kategorija. definisano na osnovu raspoloživih saznanja i prostornih mogućnosti terena. Mogu se koristiti kao oranična tla.039 ha).-II agrozona uključuje zemljišta osrednjih potencijala. a prema posebnom “Programu spomen-obilježja opsade i odbrane grada 1992-1995. te “A” transverzalu: Aerodrom-Dobrinja-Mojmilo. u skladu sa meñunarodnim pravilima i propisima za pojedine kategorije sportskih objekata. Planirane primarne saobraćajnice na području Kantona Na pravcu istok-zapad (E761). Područje značajno po dogañajima iz perioda odbrane grada. i 3. Saobraćaj i veze Stopa rasta broja putničkih vozila se procjenjuje na 3. ureñenja.5-6% u periodu 2010-2020. longitudinalnom razvojnom pravcu grada.Pofalići-Čengić Vila-Halilovići-Rajlovac. Zetra.4.5 – 4. godina. a pretežno se koriste kao livade i voćnjaci. u ovj zoni dominiraju površine slabih pašnjaka i vezana su za planinska područja. Sport i rekreacija Postojeći sportski objekti i kompleksi se zadržavaju. Obuhvata karakteristične lokalitete – utvrñenja.0% u periodu 2010-2020. koji relativno ravnomjerno pokrivaju teritoriju kantona i omogućavaju omasovljenje rekreativnog sportskog i školskog sporta. Ovi objekti i centri predstavljaju kategoriju specijalizovanu za pojedine grane sporta.” Ovdje spadaju i karakteristični lokaliteti urbicida i Tunel Dobrinja.

U mobilnoj telefoniji očekuje se relativno veliko povećanje broja korisnika. Program smanjenja gubitka treba provesti putem rekonstrukcije vodovodne mreže i to: zamjena cjevovoda radi dotrajalosti. 13. Uključenje bespravno priključenih potrošača na vodovodni sistem vršit će se nakon definiranja statusa objekata.000 na kraju 2010. Posebna pažnja bit će posvećena izgradnji novih baznih stanica. u drugoj fazi pristupilo be se nabavci savremenih lahkošinskih vozila.000 korisnika na oko 300. 59 . Izgradnja primarnih objekata centralnog vodovodnog sistema Sukladno pravcima urbanog razvoja. Stavljanje u funkciju centralnog gradskog ureñaja za prečišćavanje otpadnih voda je prioritet od najvećeg značaja. potrebno je izgraditi primarne objekte u sistemu vodosnabdijevanja a to podrazumijeva izgradnju novih rezervoara. te započela izgradnja nove dionice pruge preko Hotonja do Vogošće. što će biti provedeno u tri perioda: prva etapa realizacije (dvije do tri godine).000 što će biti stepen razvoja približan onome danas u EU. Pošta Prioritetni projekti iz oblasti poštanskog saobraćaja na području kantona Sarajevo za relizaciju do 2010. Telekom-operatori će se pojaviti kao konkurencija kablovskim TV operatorima na područjima koje ovi nisu ili neće pokrivati svojom infrastrukturom. pumpnih stanica. u Buljakovom potoku (općina Novi Grad). a i novi bežični sistemi koji će širokopojasnim pristupom riješiti mnoge probleme komunikacija na nivou govora i posebno interneta sa svim njegovim servisima. za naselja u do sada neurbaniziranim područjima kao i imajući u vidu potrebe budućih privrednih subjekata. 12. i na Otesu (općina Ilidža). godine i postplanski period koji će biti u funkciji zaštite koridora. godine predviñena je modernizacija stanica i izgradnja novih dionica. U prvoj fazi do 2010. Uvodit će se nove generacije mobilne telefonije. Kao dio rješenja ovog problema nameće se izgradnja novoplaniranog kolosijeka pruge od Rajlovca preko Butila do Blažuja. Slijedeći korak je racionalizacija svih vidova potrošnje pitke vode. Za sva urbanizirana naselja potrebno je izgraditi distributivnu mrežu kako bi se voda iz novih rezervoara mogla dovesti do potrošača. Cilj je smanjenje gubitka na 40%. Snabdijevanje vodom i odvodnja otpadnih i oborinskih voda Dugoročno rješenje vodosnabdijevanja kantona Sarajevo osigurat će se kroz budući razvoj vodovodnih sistema. U trećoj fazi od 2015. pa vjerovatno i u Crnomorskom slivnom području. doći će do primjene novih tehnologija u pristupnim mrežama. Gubici vode se smatraju jednim od najvećih problema. godine. dolina rijeke Bosne (Ilijaš) i područja Sarajevskog polja (Reljevo. radi nedostatnih profila. od čega su tehnički gubici 59%.000 pretplatnika broj porasti na oko 200. godine su izgradnja pošta: na Vratniku (općina Stari Grad). očekuje se samo za potrebe BH telekoma sa sadašnjih 70 za još 50 baznih stanica. Procjenjuje se da će sa sadašnjih 170. izvršiti poboljšanja postojeće pruge. jer Sarajevo ispuštanjem neprečišćenih otpadnih voda u samom gornjem toku rijeke Bosne. druga do 2023. sa sadašnjih 200. Vazdušni saobraćaj Prema master-planu Meñunarodnog aerodroma Sarajevo i prema važećem Urbanističkom planu. koja je najrazvijenija na kantonu Sarajevo u odnosu na druge. u Bačićkom polju (općina Ilidža). ali taj dio je izvan područja kantona Sarajevo. Briješće). što će predstavljati penetraciju od oko 50 fiksnih telefona na 100 stonovnika. Telekomunikacije Iz oblasti fiksne telefonije. predstavlja najvećeg pojedinačnog zagañivača u slivnom području rijeke Save. a što je još uvijek nedovoljno i predstavlja donju granicu na listi srednje razvijenih zemalja Evrope. neadekvatnog cijevnog materijala kao i sve veće učestalosti evidentiranih kvarova. Uvoñenjem brze prigradske željeznice koristila bi se isključivo moderna željezniča vozila sa elektrovučom. dostigli su 65% od ukupno proizvedene vode. Prije svega to će biti optički kablovi. 14.Razvoj lahkošinskog sistema prevoza bi se trebao provesti u tri faze. Rajlovac. Osnovni pravci urbanog razvoja i povećanje radnih zona Kantona su dolina rijeke Zujevine (Mostarsko raskršće i Gladno polje). planirano je i proširenje aerodroma u pravcu juga do magistralnog puta M18. u Rajlovcu (općina Novi Grad) na Bistriku (općina Stari Grad) na Soukbunaru (općina Stari Grad). kao i planirano izmještanje “ispravljanje” željezničke pruge od Dvora do Priboja. te transportnih cjevovoda izmeñu novih pumpnih stanica i rezervoara.

postojeća rješenja u oblasti opskrbe toplotnom energijom-snabdijevanje gasom.43 0.24 3. rajlovački) Kontinuirana izgradnja separatne kanalizacione mreže za urbana područja kantona. a u skladu sa konkretnim uslovima.88 Zemni gas 3. uvažavajući činjenicu da bi prioritet u realizaciji trebali imati kolektori u novoizgrañenim jugozapadnim dijelovima kantona. preko primarnih sistema za kontinuiranu dobavu energije: elektroenergetskog i gasnog. koja predstavljaju jedan od najvećih problema kantona. Imajući u vidu realnu situaciju na terenu.42 2. trebala pumpanjem vraćati na centralni ureñaj za prečišćavanje. U narednom periodu potrebna je znatno obimnija izgradnja kanala za odvodnju oborinskih voda. fizičke kaarakteristike prostora. Struktura potrošnje po stanovniku (MWh/st) Finalna energija 2003 2023 Čvrsta goriva 0.66 Električna nergija 2. putem opsežnih istraživanja. ekološke uslove. mogućnost sistema za korištenje različitih oblika energije. koja su neovisna od centralnog kanalizacionog sistema. koja bi uzela u obzir sve osobenosti KS i šire regije. posebno na padinskim dijelovima kantona. kojim gazduje KJKP “Toplane” kao najvećeg potrošača energije u KS mora biti kontinuirani proces. Neophodno je separatnom kanalizacionom mrežom opremiti područja na kojima će biti izvršena legalizacija bespravne gradnje.43 Tečna goriva 3. Usmjeravanje i praćenje razvoja centralnog toplifikacionog sistema. treba biti nastavljena. a neće se ni fizički moći provesti u najužem urbanom području. blažujski. Kontinuirani zadatak treba da bude zamjena dotrajale kanalizacione mreže u čijoj je realizaciji (zbog rata) došlo do značajnog zaostatka. kao i preko pojedinačnih isporuka tečnog naftnog gasa. kako zbog dostizanja nivoa opremanja primjerenog urbanom području.75 60 . putem cestovnog saobraćaja ili željeznice i odgovarajućih skladišta. kao što je to urañeno u novijim dijelovima urbanog područja pošto je ovo složen i dugoročan zadatak. tečnih i čvrstih goriva. Potrebno je izvršiti rekonstrukciju postojećih primarnih kolektora za otpadne vode koji zbog lošeg izvoñenja i neodržavanja funkcionalno ne zadovoljavaju ni sadašnje potrebe (hadžički.U cilju povećanja efikasnosti postojećeg centralnog kanalizacionog sistema (u starijim urbanim dijelovima) i izgradnji separatne kanalizacione mreže. 15. Energetika U planskom periodu kanton Sarajevo će zadržati dosadašnji osnovni koncept snabdijevanja energijom i energentima. bilo bi neophodno izgraditi lokalni ureñaj za prečišćavanje na lokalitetu Dvor (Rajlovac) i odustati od ranije planirane pumpne stanice koja je otpadne vode stanovnika smještenih nizvodno.28 3. tako i u svrhu saniranja postojećih i sprečavanja pojave novih klizišta. U svrhu uvezivanja u centralni kanalizacioni sistem treba nastaviti izgradnju novih kolektora i proširenje kanalizacione mreže u skladu sa pravcima urbanog razvoja. Njihovo nepostojanje sada predstavlja realnu potencijalnu opasnost za resurse podzemne vode za piće. racionalizaciju korištenja postojećeg sistema. preporuka je izgradnja kišnih preliva na najznačajnijim potezima postojećeg mješovitog sistema u četiri gradske općine.

upotrebom municije sa osiromašenim uranijom. sprovoñenje preventivnih planskih mjera ureñenja slivnih područja rijeka na teritoriji kantona i to: rijeke Bosne.5 ha. godine relizirat će se poduzimanjem slijedećih aktivnosti: -izgradnjom planiranog groblja Dolac -proširenjem groblja Bare -ureñenjem novih parcela na groblju Vlakovo -ureñenjem i održavanjem aktivnih i zatvorenih grobalja. Poplave Potreba zaštite od poplava zahtijeva sinhronizovanu i ubrzanu akciju. uz respektiranje specifičnih potreba stanovništva na pojedinim područjima. vezana je za odreñene hidrogeološke karakteristike tla. (2030. Željeznice.Mostarsko raskršće -obezbijediti dodatne sadržaje objekata tržnica i pijaca u cilju njihovog dvadesetčetvoročasovnog funkcionisanja Prema prijedlogu lokacija za pijace na području KS. Klizanje tla Česta pojava u mnogim područjima kantona. prema Urbanističkom planu (16. 61 .Razvoj elektroenergetskog sistema u planskom periodu odvijat će se u cilju dovoñenja pogonske spremnosti i pouzdanosti na zadovoljavajući nivo.15% u odnosu na ukupnu površinu kantona. a što bi zadovoljilo potrebe za odlaganjem otpada do 2023. nalaze se na području KS. Do sada je na području Kantona ukupno deminirano 6. Na području kantona Sarajevo locirano je 767 klizišta.000 m2 . u perspektivi bi trebalo za namjenu snabdijevanja predvidjeti dvadesetak pijaca. 16. tržno-snabdjevačkih centara. Proširenje bi obuhvatilo prostor današnjeg zaštitinog zelenog pojasa.5 ha (sa zaštitinim pojasom). Pijace i tržnice (snabdijevanje) U fazi razvoja. Zujevine. 19. Dobrinje i Tilave. Komunalni objekti i površine Planirana površina obuhvata proširenje deponije sa sadašnjih 52. Potrebno je: -izgraditi tržišno-snabdjevački centar Stup. Miljacke. te više tržnih centara. 17. Groblja Povećanje kapaciteta postojeće mreže grobalja u funkciji zadovoljenja potreba do 2023. čija granica bi se takoñe trebala korigovati u odnosu na predloženo proširenje.Ugroženost područja Minska polja Ukupna površina na području KS za koju postoji sumnja da je minirana iznosi 12. pijaca na veliko. Kontaminirana područja Izazvana ratnim dešavanjima. težište je na kvalitetnom snabdijevanju svih grañana na području kantona Sarajevo. 18. sa pratećim sadržajima -izgradnja pijace na veliko. povećanja ekonomičnosti u napajanju (smanjenje gubitaka) te povećanje instalisane snage za potrebe priključenih i novih potrošača.) godine. od čega su 402 aktivna i 365 neaktivnih. u općini Hadžići.5 ha korisne površine – površine bez zaštitnog zelenog pojasa) na 94.

5. ISTRAŽIVANJE POTREBA GRAĐANA I PRIVREDE SA ASPEKTA POBOLJŠANJA AMBIJENTA ZA ŽIVLJENJE I POSLOVANJE U OPĆINI NOVI GRAD SARAJEVO -SAŽETI PRIKAZ(Istraživanje proveo: Udruženje poslovnih savjetnika u BiH – LESPnet) 62 .

veoma je bitno postojanje kvalificirane radne snage kao i kompanija koje kreiraju radna mjesta. stanovanje. zapošljavanje. sport. Sarajevo. 8 preduzeća do 50 zaposlenih. ukupno 10 predstavnika. kulture i sporta. Oblasti istraživanja za ciljne grupe grañani. 6. II-(administacija. Sa aspekta zapošljavanja i ambijenta za poslovanje. Poboljšanje ambijenta za življene i poslovanje podrazumijeva poboljšanje u oblastima obrazovanja. infrastruktura (putevi. gas. 2. Udruženja grañana na općini Novi Grad Sarajevo. Da bi se dobila potpuna slika stepena zadovoljstva privrednih subjekata od ukupnog broja anketiranih 10 preduzeća ili obrta je do 10 zaposlenih. socijalna sigurnost. vodovod i kanalizacija. kultura. kanalizacija. zdravstvo. Ovakva istraživanja predstavljaju instrument za uključivanje grañana i poslovnog sektora u plansko razvojne aktivnosti lokalnih zajednica (općina).G. Pitanja za pojedine oblasti definirana su na osnovu predistaživanja. 7. te analizom materijala dostavljenih od općine (Socioekonomska analiza općine Novi Grad Sarajevo. Anketirane su četri ciljne grupe i to: 1. 9. 3. Rezultati istraživanja će se koristi za definisanje pojedinačnih elemenata strategije i na taj način omogućiti da buduća razvojna strategija općine Novi Grad Sarajevo adekvatno odgovori na identificirane potrebe i probleme grañana i privrede. 4. 3 preduzeća preko 50 zaposlenih. 10. Profil 63 .G. el. 3. godina. gradski saobraćaj). te svih oblika infrastrukture (voda. savjeti mjesnih zajednica i udruženja grañana na općini Novi Grad Sarajevo su: 1. te gradski saobraćaj) Za ciljnu grupu privredni subjekti oblasti istraživanja su sljedeće: I – komunalna infrastruktura (putevi. Sarajevo. 2. plin. 2. Savjeti mjesnih zajednica. 5. i tako na najbolji način doprinese poboljšanju ambijenta za življenje i poslovanje. Privredni subjekti. informisanje. 8. 4. zdravstva i socijalne sigurnosti.UVOD Istraživanje potreba grañana i privrede sa aspekta poboljšanja ambijenta za življenje i poslovanje u općini Novi Grad Sarajevo vrši se u svrhu izrade dokumenta Razvojne strategije općine za period 2006-2015. energija. III – ocjena poslovnog okruženja u općini N. Za potrebe istraživanja kreiran je upitnik čije je sadržaj. Lokalni akcioni plan za okoliš općine N. plin. administracija.ukupno 21 predstavnik anketiranih preduzeća. obrazovanje. informiranosti. odnosno oblasti koje se trebaju uvrstiti u upitnik definisala Općina u zahtjevu za ponudu. vodovod i kanalizacija. putevi i dr) . Grañani. ukupno 400 ispitanika. te su ista karakteristika svih lokalnih zajedica koje su usvojile novi koncept lokalne uprave koji se temelji na aktivnoj participaciji grañana i poslovnog sektora. METODOLOGIJA Istraživanje potreba grañana i privrede sa aspekta poboljšanja ambijenta za življenje i poslovanje urañeno je metodom akteriranja. administacije. ukupno 26 ispitanika. tržište rada i obrazovana radna snaga. informisanje).

Zatim slijede ispitanici sa završenom osnovnom školom odnosno 45 osoba ili 11. nezavršenim osnovnim obrazovanjem 4 osobe ili 1%. 68 osoba ili 17% su studenti. 20 osoba odnosno 5% su domaćice (uzdržavani supružnik) a dvije osobe ili 0. sa 5 članova domaćinstva 58 ili 14. Prikupljeni podaci su obrañeni i analizirani te su predstavljeni i zaključci i preporuke.5%. koje je pokazalo da upitnik zadovoljava potrebe istraživanja. njih 126 ili 31.5% su odabrali otvorenu opciju drugo. 32 osobe ili 8%.3%.5%.5% je oženjeno/udato.5 % neoženjeno/neudato. što u procentima iznosi 12. i dr. dok su 142 osobe ili 35. u uzorku od 400 anketiranih osoba. Testno istraživanje je urañeno za grupe grañani i privredne subjekte. Privreda općine. Od tog broja. U uzorku nije bilo ispitanika sa zvanjem doktora nauka. zatim 75 osoba ili 18. Ovako približan postotak zastupljenosti urbanih i rubnih djelova govori da su tokom ankete svi dijelovi općine bili jednako zastupljeni. sa 7 članova domaćinstva 6 ili 1.5% su nezaposleni. dok su 194 osobe ili 48. Anketirano je 277 ili 56. Predistraživanje je rañeno metodom intervjua.25% su penzioneri. zatim sljede ispitanici sa 3 člana domaćinstva. Nakon testnog istraživanja izvršeno je anketiranje ciljnih skupnina prema planu anketiranja. magisterijem 2 osobe ili 0. 141 osobe ili 35. prema uzorku pokazuje da je bilo najviše ispitanika sa 4 člana domaćinstava.5%. sa 2 člana domaćinstva 73 ili 18. Prema obrazovnoj strukturi. sa 1 članom domaćinstva 22 ili 5. DEMOGRAFSKI PODACI Uzorkom za istraživanje potreba grañana i privrede obuhvaćeno je 400 ispitanika.8 %.8% ispitanika sa urbanog djela općine. sa 6 članova domaćinstva 18 ili 4.5%. odnosno 262 osobe ili 65. Broj članova domaćinstava ispitanika. 94 osobe ili 23. 3. njih 96 ili 24%.5%.5% ženskog spola. 64 .3%.3% anketiranih bilo je sa rubnog/padinskog djela općine. Prema strukturi zaposlenosti.općine.25% su zaposleni po raznim kriterijima definisanim u upitniku. 206 osoba ili 51. drugo 4 osobe ili 1%.). 258 osoba ili 64. a 173 ili 43. što predstavlja dodatni kvalitet u istraživanju. a intervjuirani su predstavnici općinskih službi.5 %. te će rezultati istraživanja biti odreñeni stavovima i mišljenima svih starosnih skupina. što predstavlja ravnopravnu zastupljenost oba spola u sprovedenom istraživanju. Prema bračnom stanju. najveći broj ispitanika ima srednje obrazovanje. te ispitanici sa visokim obrazovanjem. Radna grupa za izradu razvojne strategije općine je nakon prezentacije rezultata testnog istraživanja usvojila upitnik. Karakteristično je da su sve starosne skupine ravnomjerno zastupljene.5% je muškog spola.3%. Višu stručnu spremu imao je 51 ispitanik.5% i sa 8 članova domaćinstva 1 ili 0.

sve starosne dobi ispitanika u urbanom dijelu općine zadovoljnije su brojem srednjih škola u općini od ispitanika svih starosnih dobi u rubnom padinskom dijelu.7%.4%.8% ispitanika od ukupno 173 anketirana u rubnom djelu općine nije zadovoljno brojem srednjih škola. 28. Školskim obrazovnim programom.8% je nezadovoljno i 21.8% ispitanika je zadovoljno.8% ispitanika je zadovoljno.3% je nezadovoljno. 39. Opremljenošću škola i učionica 18% ispitanika je zadovoljno. 94 ispitanika ili 23.6% je nezadovoljno opremljenošču škola i učionica) 3.3% je djelimično zadovoljno. te grañani u dobi 26-30 godina sa 23. Dubljom analizom odnosno pregledom odgovora ispitanika po mjesnim zajednicama primjećujemo da je nezadovoljstvo učeničkim transportom naglašeno u rubnim/padinskim 65 . Kvalietom udžbenika u kategoriji stanovništvo. Ako pogledamo strukturu odgovora po starosnim skupinama. 30. 6. dok je taj procenat u rubnom/padinskom dijelu općine 51. 22.5% je nezadovoljno i 25. Brojem osnovih škola na teritoriju Općine.5% je bez stava. dok je 25% bez stava.3% je bez stava. grañani u urbanim dijelovima općine zadovoljniji su opremljenošću škola (samo je 28 ili 12. 32. dok je 20.3 % je nezadovoljno brojem osnovnih škola. Primjećujemo da je kod ispitanika iz urbanog djela općine postoji veliki broj djelimično zadovoljnih ispitanika njih 29.8% je nezadovoljno.3% je nezadovoljno.8% bez stava. Tako npr. 14. a 31.5% ispitanika je zadovoljno. zatim u MZ Briješće od ukupno 13 anketiranih njih 7 ili 53.5% je zadovoljno.8%. Generalno.5% od ukupno 227 anketiranih u urbanom dijelu općine.3% nezadovoljno opremljenošću škola) u odnosu na grañane iz rubnih/padinskih djelova općine (60 ili 34. Starosne skupine od 26 do 60 godina su većinom zadovoljne i djelimično zadovoljne. Brojem srednjih škola 20. Generalno. 29% je nezadovoljno i 22% je bez stava. Sportskim sadržajima u školama 15. Dostupnošću udžbenika više od 1/3 ispitanika ili 39% je zadovoljno.5% je bez stava po pitanju kvalitete udžbenika. 28. 34.4. 12.5% je nezadovoljno.8% djelimično zadovljno. 5. Stepen nezadovoljstva je veći od stepena zadovoljstva. ANALIZA TRENUTNOG STANJA PO IDENTIFIKOVANIM OBLASTIMA 4. Stepen zadovoljstva brojem osnovnih škola u rubnom padinskom dijelu općine je za 10% niži od stepena zadovoljstva u urbanom dijelu općine. 8.8% je bez stava.5% je zadovoljno. 43. fakultet). itd. 26.6% je djelimično zadovoljno.Problem nedostatka osnovnih škola izražen u mjesnim zajednicama sa velikim postotkom negativnih odgovora u odnosu na ukupan broj ispitanika po toj mjesnoj zajednici. što predstavlja važan pokazatelj s obzirom da je to populacija koja u svojim domaćistvima ima mlañih članova koji pohañaju neku od škola (osnovnu. Samo 16.1% je bez stava.8 % je nezadovoljno brojem osnovnih škola. Takoñe primjećujemo da je u rubnom dijelu općine izražen stepen nezadovoljstva gdje 42. zatim slijede grañani u dobi 51-60 godina sa 30. njih 20 ili 27.7% od ukupno 72 ispitanika koji su se izjasnili kao nezadovoljni. 9. 28. 72 ili 18% je nezadovoljno a 110 ili 27.8% ispitanika je zadovoljno. 23. Udaljenošću škola od učeničke populacije 35. 2. 16. srednju. 15% je djelimično zadovoljno. Analizirajući odgovore po starosnoj dobi uočava se značajna razlika u stepenu zadovoljstva brojem srednjih škola iz urbanog i rubnog/padinskog dijela općine.3% ispitanika iz urbanog dijela općine se izjasnilo da je nezadovoljno. 32% je djelimično zadovoljno. mladi su najnezadovljniji. dok je 24.6 % je nezadovoljno brojem osnovnih škola. od ukupno 11 anketiranih grañana u MZ Alipašin most II njih 7 ili 63. 7. dok je 19.3% je djelimično zadovoljno. zatim u MZ Naselje Heroja Sokolje od ukupno anketiranih 16 grañana njih 5 ili 31.5% bez stava. Učeničkim transportom 27% ispitanika je zadovoljno. 124 ili 31% je djelimično zadovoljno.5% je djelimično zadovoljno. 4. Može se uočiti da su mladi u dobi 18-25 godina najnezadovoljnija dobna skupina. 22% je nezadovoljno i 24.5% mladih u dobi 18-25 godina nije zadovoljno školskim obrazovnim programima. Oblast obrazovanja 1.1. tako npr. za starosnu dob 18-25 godina.8% je djelimično zadovoljno.

odnosno penzionera. Sarajevo radu obrazovnih institucija. 16.8% nema stava o reformi obrazovanja. te npr.5% je zadovoljno. 27. Analizirajući odgovore po starosnoj dobi.8% je onih koji su djelimično zadovoljni podrškom općine što u kazuje na činjenicu da ova grupa ispitanika smatra da postoji odreñena podrška općine radu sportskih ustanova ali da u odreñenim segmentima ima mjesta za unapreñenje.8 posto ispitanika je djelimično zadovoljno. a ovu skupinu sačinjavaju ispitanici starosne dobi 61 i više odnosno penzioneri. Oblast sporta 13.1% ispitanika je nezadovoljno kvalitetom i stručnošču nastavnog kadra u školama. Najveći stepen nezadovoljstva brojem sportskih objekata u mjesnim zajednicama Anex. 25. Dobrinja D i C.3 % ispitanika je bez stava. 15. dok je samo 1% grañana zadovoljno što dodatno govori o ovom problemu. 17. 66 . te i u odreñenom broju urbanih mjesnih zajednica koje su udaljenije od centra općine i centra grada.3%. nije zadovoljno.6% ispitanika je zadovoljno nastavnim kadrom u školama. To ukazuje na zaključak da bi općinska podrška radu sportskih ustanova u narednom periodu trebala biti povećana. 7. Promocijom sporta (organizovanje raznih oblika takmičenja. 20. 10. i smatra da su ostvareni neki pomaci ali da postoje neka područja koja treba unaprijediti. Razlog tome može biti nedovoljna informiranost o aktivnostima općine po ovom pitanju.8% bez stava po ovom pitanju.8% je bez stava.3% je bez stava. 36. 14. Švrakino selo I i III. 23% je bez stava a 9. a najnezadovoljnija je skupina mladih 18-25 godina koji smatraju da bi se kvalitet i stručnost nastavnog kadra trebala znatno unaprijediti. Sarajevo) veći broj ispitanika odnosno 41% nije zadovoljno. starosna skupina ispitanika 18-25 godina je najnezadovoljnija.5% ispitanika je djelimično zadovoljno reformama obrazovanja. 18. itd. 26.2. 11.) najveći broj odnosno 42. 16.8 %.3%. Najveći procenat ispitanika nema stav o finansijskoj podršci Općine N. i Dobroševići. Brojem sportskih objekata naveći broj ispitanika je nezadovoljan. mini općinska liga i dr. Radom sportskih klubova (na teritoriju općine N. Podrškom općine radu sportskih ustavnova u cilju povećanja sportskih aktivnosti i masovnosti pojedinih sportova je naveći broj ispitanika nezadovoljan. Nezadovoljstvo učeničkim transportom povezano je sa nepostojanjem bolje povezanosti rubnih djelova sa centrom općine i centrom grada.8% je djelimično zadovoljno. 4. Uključenošću djece i omladine u rad sportskih klubova najveći procenat ispitanika odnosno 51. dok je samo 4% ispitanika zadovoljno. U nezadovoljstvu reformom obrazovanja prednjače mlañe starosne dobi.5% grañana je nezadovoljno i ono ukazuje na činjenicu da se sportski rekviziti na javnim sportskim igralištima permanentno uništavaju. Kvalitetom i stručnošću nastavnog kadra u školama najviše je djelimično zadovoljnih ispitanika ili 29.mjesnim zajednicama. koji smatraju da odreñena područja za unapreñenja postoje. Čengić Vila.3% bez stava.2” ispitanika starosne dobi od 18-25 godina nezadovoljno reformom obrazovanja. 28. 26. 25% je djelimično zadovoljno.5% nije zadovoljno. njih 33. Odnosom grañana prema sportskim rekvizitima na javnim sportskim terenima/igralištima 79.3% je zadovoljno općinskom podrškom dok je 20. 12. Pogledamo li u tabelu ispod koja pokazuje strukturu odgovora po starosnoj dobi vidjet ćemo da je najviše ispitanika koji su bez stava starosne dobi 61 i više. dakle 53.G. 22. Takoñe visok je procenat nezadovoljnih ispitanika30%. vidimo da su mlañe starosne skupine nezadovoljnije od strarijih. tako da je 43.3% ispitanika je djelimično zadovoljno što znači da smatraju da potrebe za sportskim objektima nisu u potpunosti zadovoljene.5%. Reformom obrazovanja zadovoljno je 15. 11.G. Staro Hrasno. 11% ispitanika je zadovoljno brojem sportskih objekata dok je 10.8% ispitanika. Najveći broj anketiranih grañana bez stava. npr. 21.

a 9.8%. Finansijskom podrškom općine razvoju kulture i kulturnim aktivnostima najveći broj ispitanika odnosno 31. Pogledamo li strukturu odgovora po tipu naselja vidimo da nema značajnih odstupanja ispitanika iz urbanih i rubnih djelova općine.8% procenata zadovoljno. 4. Oblast kulture 19. 27. je nezadovoljno. nije zadovoljno.3% zadovoljno. 24.3% je bez stava.3% je bez stava. a samo 10% je zadovoljno.5% je nezadovoljno.3% je zadovoljno.3% je bez stava a samo 7. 31.3% je djelimično zadovoljnih ispitanika.3% je zadovoljno.8% je bez stava. djelimično zadovoljni i nezadovoljni. Projektima za razvoj kulture i uključenošću grañana u iste najveći broj grañana. Natpolovična većina nezadovoljnih i značajan procenat djelimično zadovoljnih ispitanika.5% nezadovoljnih ispitanika. nije zadovoljno. 20. Oblast informisanja 25. 10% je bez stava.5% je nezadovoljno. nije zadovoljno. 19. Brojem biblioteka i knjižnim fondom 58. 10% je bez stava. 15. 26.G. 11. 28.5% je zadovoljno. Analizom odgovora na ovo pitanje po tipu naselja utvrdili smo da nema značajnih razlika u rezultatima. 56. 67 . 22. 21. 29. Gotovo je identičan procenat ispitanika koji su zadovoljni. pozorišta. Brojem kulturno-zabavnih manifestacijama u općini N. 29. u skoro istom procentu izraženo je nezadovoljstvo ispitanika iz urbanog i rubnog/padinskog dijela općine. Ovako značajan pocenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih ispitanika ukazuje na potrebu bolje podrške općine radu kulturnih ustanova u cilju promocije kulture i kulturnih vrijednosti. a 10.3% je djelimično zadovoljno. a samo 4% je zadovoljno. 5% ispitanika je bez stava po ovom pitanju. Brojem prostora za kulturno-zabavne aktivnosti (kino-sala. 61. 23. Analizom strukture odgovora po tipu naselja utvrdili smo da nema značajnih razlika u odgovorima ispitanika iz urbanog i rubnog/padinskog dijela općine.5% je djelimično zadovoljno. 17% je djelimično zadovoljno. Najveći broj ispitanika odnosno 67%. 17.8% ne podržava uspostavljanje lokalne RTV. 24.8% je djelimično zadovoljno. Sarajevo najveći broj ispitanika odnosno 52. podržao bi osnivanje lokalne RTV. odnosno da su i jedni i drugi natpolovičnom većinom nezadovoljni brojem javnih nastupa općinskih zvaničnika. dok je samo 11. 60. Natpolovična većina podržava osnivanje lokalne RTV. a posebno u svjetlu rješavanja problema kulture življenja i kulture uopće koji je prepoznat kao jedan od glavnih problema na teritoriju općine Novi Grad Sarajevo.) veoma je visok procenat od 70. najveći broj ispitanika. ukoliko bi se ukazala prilika.8% je zadovoljno.3.8% nije zadovoljno. 29. 30% je djelimično zadovoljnih. 27.8%. Podrškom općine radu kulturnih ustanova u cilju promocije kulture i kulturnih vrijednosti najveći broj ispitanika. biltena i drugog najveći broj ispitanika. je djelimično zadovoljno. a samo 11. kulturni centri. 23. a 8% je zadovoljno. 16. Nadpolovična većina nezadovoljnih i značajan procenat djelimično zadovoljnih navode nas na zaključak da trenutni broj biblioteka ne zadovoljava potrebe grañana kao i da knjižni fond treba obogatiti novim naslovima.8%. dok je 5. Brojem javnih nastupa općinskih zvaničnika vezano za probleme i važna životna pitanja grañana. 28.4.4. Zastupljenošću općine u medijima najveći broj ispitanika. Možemo konstatirati da je stepen zadovoljstva po ovom pitanju veći u odnosu na predhodna pitanja iz oblasti informisanja. 42. Distribucijom općinskih informativnih printanih materijala.5%.5% je bez stava. 13% je djelimično zadovoljno.5%. i dr. tj.5% nije zadovoljno. Natpolovična većina nezadovoljnih ispitanika navodi nas na zaključak o potrebi unapreñenja projekata za razvoj kulture. 22% je djelimično zadovoljno.5% je bez stava.

68 . što potvrñuje i stav 88.3% je bez stava. stav je visoke većine ispitanika.8%. s tim da. a 1. 89.5% nezadovoljno. a 2% je bez stava. stav je velike većina ispitanika.5% je nezadovoljno. a 2. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da na teritoriju općine postoji potreba za ovakim oblikom socijalne zaštite. 3. odnosno da postoji zadovoljavajući broj ambulanti.8% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom. stomatologa. 23.3% djelimično zadovoljnih ispitanika. Subvencije za ugrožene kategorije grañana (grijanje. 81.5%. 9.3% se slaže sa tvrdnjom da programi socijalne zaštite za nezaposlene ne postoje. Brojem ambulanti na teritoriju općine N. 4.6% je bez stava. je zadovoljna. obdanište.5% ispitanika da su subvenicije za ugrožene kategorije grañana vrlo male. 32. 3. respektirajući 71. 5. te da bi iste bilo potrebno povećati u cilju zadovoljena osnovnih životnih potreba ugroženih kategorija grañana. ali da postoji potreba za dodatnim unapreñenjem odnosa/ljubaznosti zdravstvenih radnika prema grañanima. 5. Brojem zdravstvenih radnika (ljekara.3%. 6.3%. 10. 8.8% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom.3 je zadovoljno. 11% je zadovoljno. Brojem apoteka na teritoriju općine N. Finansijska sredstva za zadovoljenje potreba socijalne sigurnosti ugroženih kategorija grañana su nedovoljna. visoka natpolovična većina ispitanika. Natpolovična većina djelimično zadovoljnih i značajan procenat zadovoljnih ispitanika navode na zaključak da je stanje po pitanju broja apoteka u općini dobro. 37. 12% je nezadovoljno. Sarajevo natpolovična većina ispitanika. Na osnovu rezultata zaključujemo da su subvenicije za ugrožene kategorije grañana vrlo male.5% je bez stava. Rezultati istraživanja po ovom pitanju navode nas na zaključak da je broj zdravstvenih radnika u općini N. Oblast socijalne sigurnosti 35. 10% je nezadovoljno.4. Programi socijalne zaštite za nezaposlene (demobilisane borce i druge) ne postoje. je djelimično zadovoljna. Sarajevo najveći broj ispitanika. možemo zaključiti da je stanje u općini zadovoljavajuće. 77% . 6% je djelimično zadovoljno.) potvrñuje stav većine odnosno 71. 36. a 0. 71.6. 31. 33. 4% se ne slaže. 38.). itd).5% djelimično slaže sa ovom tvrdnjom.3% je bez stava. 74. Ljekarskim uslugama primarne zdravstvene zaštite visoka natpolovična većina ispitanika odnosno 77.3%. 11. te da bi proširenje kapaciteta postojećih i izgradnja novih sigurnih kuća bilo poželjno.G Sarajevo zadovoljavajući.8% je zadovoljno.3%. Ovakva struktura odgovora navodi nas na zaključak da bi finansijska sredstva za zadovoljenje ugorženih kategorija grañana trebalo povećati. 4. a 16% ispitanika je bez stava. jednokratna finansijska pomoć i dr. dok se 9. 30.G. djelimično je zadovoljna. 34. 6.5%.5% je bez stava.3% se ne slaže. Nedostatak sigurnih kuća (privremeni smještaj žrtava nasilja u porodici i dr. je zadovoljan.5. 2% se ne slaže. a 4% je bez stava. Značajna natpolovična većina djelimično zadovoljnih ispitanika navodi na zaključak da je potrebna odreñena dodatna oprema za ambulante. Opremljnošću ambulanti (internistička i specijalistička oprema i sl. 1. 4.8% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom.8% se ne slaže.8% je bez stava. ispitanika. 10% je nezadovoljno. odnosno 83.8% je djelimično zadovoljno. Oblast zdravstva 29. i 0. visoka natpolovična većina ispitanika. možemo reći da bi otvaranje novih apoteka bilo potrebno. 84. Ljubaznošću zdravstvenih radnika natpolovična većina ispitanika.5% je nezadovoljno.) su vrlo male. je djelimično zadovoljna. a 4. S obzirom na visok procenat zadovoljstva grañana brojem ambulanti. Na osnovu rezultata možemo zaključiti da se pitanju socijalne zaštite nezaposlenih treba posvetiti značajno mjesto u cilju iznalaženja rješenja socijalne zaštite za ovu grupu stanovništva.G. djelimično je zadovoljna.4% je zadovoljno.3% je bez stava. pa i modernizacija u nekim segmentima. Uzimajući u obzir natpolovičnu većinu djelimično zadovoljnih ispitanika. možemo zaključiti da je stanje po pitanju ljubaznosti zdravstvenih radnika dosta dobro.

69%. Programima edukacije za zapošljavanje i samozapošljavanje 62. 20% je djelimično zadovoljnih.9% je bez stava.6% ispitanika je nezadovoljno.5% je bez stava.8% je bez stava. 42.8. a 4. Evidentno je da značajna natpolovična većina smatra da je broj javnih kuhinja nedovoljan. 69 . Broj javnih kuhinja je nedovoljan.8% je nezadovoljno.3% se ispitanika. 6% je zadovoljnih. 22% je zadovoljno.39. nije zadovoljna. Ovakav rezultat ukazuje da broj projekata za razvoj preduzetništva ne odgovara potrebama rješavanja pitanja nezaposlenosti u općini. 40.5% djelimično je zadovoljno.3% bez stava. Bez stava po ovom pitanju su uglavnom penzioneri. 51. 2.5%. Zavod za zapošljavanje). Zakonska regulativa u oblasti socijalne brige za punoljetnu djecu bez oba roditelja ne postoji i treba je kreirati: visoka većina ispitanika.3% se djelimično slaže sa ovom tvrdnjom. a ovako visok procenat ispitanika bez stava možemo objasniti i činjenicom da je termin poduzetnička infrastruktura prilično nov i još nedovoljno poznat. 16. Brojem projekata za razvoj poduzetništva. III.1%-rubno). 2% je zadovoljno.5% je bez stava. 64. dok je 20. forumi za lokalni ekonomski razvoj. sa ovom konstatacijom ne slaže se 7. evidentno je. Oblast stanovanja i komunalne usluge 46. Rezultati sugerišu da većina ispitanika smatra da spomenuta zakonska regulativa ne postoji i da je treba kreirati. II. Ulogom općine u programima podsticaja zapošljavanja.8% se ne slaže. 43. Ali-pašino Polje A-I. Postojećom preduzetničkom infrastrukturom (biznis-inkubator. Najnezadovoljnija skupina postojećom infrastrukturom su nezaposleni i studenti. stav je značajne natpolovične većine ispitanika.5% je bez stava. Ali-pašino Polje C-II.5% je djelomično zadovoljno. 45.5% djelimično zadovoljno. a 8. a 3% je zadovoljno. 5. 4. 5. dok je 9. 4. Oblast zapošljavanja 41. te da u tom smislu potrebe ugroženih kategorija grañana nisu u potpunosti zadovoljene. Kulturom stanovanja značajna napolovična većina ispitanika. Ovakav rezultat ukazuje na potrebu povećanja broja programa prekvalifikacije i dokvalifikacije i njihovog kvaliteta imajući na umu činjenicu da je problem nezaposlenosti prepoznat kao glavni problem u općini Novi Grad Sarajevo.3% ispitanika je nezadovoljno. i da je radi zadovoljenja ovih potreba otvaranje novih javnih kuhinja ili povećanje obroka u postojećim poželjno. kreditno garantni fond za preduzetnike i početnike u biznisu. u cilju socijalne zaštite ugrožene kategorije (punoljetne djece bez oba roditelja). 44. Brojem i kvalitetom programa prekvalifikacije i dokvalifikacije (NVO. Ovakav zaključak ima dodatnu potporu u činjenici da je problem nezaposlenosti prepoznat kao glavni problem u općini Novi Grad Sarajevo. 18% je djelimično zadovoljnih. a samo 6% je zadovoljno. natpolovična većina ispitanika.8% je bez stava.6%-urbano 67. Švrakino Selo I. 7.5%. nije zadovoljna. značajna natpolovična većina ispitanika. 31% je bez stava. Najnezadovoljniji programima sanacije ratom oštećenih objekata su slijedeće MZ: Čengić-Vila. 4. biznis-centri) 43% ispitanika je nezadovoljno.7. 0. Stepen nezadovoljstva kulturom stanovanja u urbanom i rubnom/padinskom djelu općine gotovo je identičan (69. 83.3% je zadovoljno. 70.8% se djelimično slaže. 22. Dobrinja –D.5% se slaže da zakonska regulativa u oblasti socijalne brige za punoljetnu djecu bez oba roditelja ne postoji i da je treba kreirati. 14. 47. 23.Ovakav rezultat navodi na zaključak da bi općina trebala zauzeti aktivniju ulogu u programima podsticaja zapošljavanja.3% ispitanika je bez stava po ovom pitanju.6% djelimično je zadovoljno. 20. 30.5% nezadovoljna je.8% je zadovoljno. 14. 17% je djelimično zadovoljno. Programima sanacije ratom oštećenih objekata najveći broj ispitanika odnosno 42. 68.

Nezadovoljni i djelimično zadovoljni su investiciono sposobne grupe. 18. 25. kao što su menadžeri. popravkom uništenih rekvizita. 25.5% je zadovoljno.5 je nezadovoljno. službenici. a samo 8.3% zadovoljnih ispitanika.3% je bez stava.3% je djelimično zadovoljno.5% je zadovoljno. Održavanjem zajedničkih prostorija najveći procenat ispitanika. 23. 59. a 4.3% je bez stava. 21. odnosno 46%.3% je zadovoljno.3% je djelimično zadovoljno. odnosno 36.8% je bez stava.5% je bez stava. 17. Kod ispitanika iz rubnih područja postoji veće nezadovoljstvo. uzdržavani supružnici.8% je zadovoljno. 49.5% ispitanika je nezadovoljno. pri čemu 80% njih čine ispitanici iz rubnog dijela općine koji nisu korisnici usluga. gdje je 55. 54. preduzetnici-slobodno zanimanje. 58. 36. je bez stava.3% ispitanika je zadovoljno. a 8.8% bez stava i 19. Samo 8. a 8. nezaposleni. dok je stepen nezadovoljstva jako izražen u rubnim dijelovima općine. 25% je djelimično zadovoljno. 70 .3%. njih 30%. 34. košenjem trave. a 9. Najveći stepen nezadovoljstva javnom rasvjetom je kod ispitanika u mjesnim zajednicama Buča Potok. dok je taj procenat u rubnom dijelu znatno manji i iznosi 29. 27% je djelimično zadovoljno. 52. Stepen zadovoljstva komunalnom higijenom veći je u urbanim djelovima općine. 31. Uzrok ovakvog stranja je neplanska gradnja naselja u rubnim dijelovima. odvozom smeća i dr. Cijenama komunalnih usluga 53.8% je nezadovoljno. te privatnici. Programima individualne i kolektivne stambene izgradnje najveći broj ispitanika. 13. 61. Procedurama i brzinom rješavanja zahtjeva grañana u općinskim službama 57% ispitanika nezadovoljno je. Komunalnom higijenom (pranjem ulica. Stepen nezadovoljstva je veći u rubnim djelovima općine. a samo 1.8% je zadovoljno. 25. pri čemu 53.8% ispitanika zadovoljno je uslugama.3% je zadovoljno. studenti. 24.8% je bez stava.48. a 4% je bez stava.5% ispitanika je nezadovoljno. Dostupnošću stambenog prostora najviše je djelimično zadovoljnih ispitanika.8% je zadovoljno. obrezivanjem drveća i sl.3% ispitanika je zadovoljno.) najveći broj ispitanika. Oblast administracije 60. te generalno povećanje broja automobila.1% ispitanika nezadovoljno. 55.5% je djelimično zadovoljno. Putnom infrastrukturom 45.9. zatim je 26% nezadovoljnih. radnici.3% je bez stava. Parking-prostorima 41.8% je bez stava.5% ispitanika je nezadovoljno. Brojem kontejnera za smeće najveći procenat ispitanika.5% je nezadovoljno. je bez stava po ovom pitanju.8% je djelimično zadovoljnih. najvećim dijelom su penzioneri. 24.) značajan procenat ispitanika. 34.5% je djelimično zadovoljno. Dostupnošću lokacija za izgradnju novih individualnih i kolektivnih objekata za stanovanje naveći broj ispitanika. Ispitanici iz rubnih djelova općine mnogo su zadovoljniji od ispitanika iz urbanih dijelova. 44% je nezadovoljan. 4. Stepen nezadovoljstva parking prostorima u rubnim naseljima veći je u odnosu na urbane dijelove općine. Uslugama JKP “Toplane Sarajevo” 38. 50. Dolac i Briješće.8% ispitanika je bez stava. 51. odnosno njih 41.8% je djelimično zadovoljno.5% ispitanika smatra cijene komunalnih usluga neopravdano visokim. 56.3% je zadovoljno.8% je djelimično zadovoljno.3% je zadovoljno. te su i u urbanim naseljima sa velikim parkinzima isti postali premali za ovako veliki broj automobila.3% je nezadovoljno. 35. a samo 1. U strukturi ispitanika bez stava. Ureñenjem zelenih površina i parkova (npr.3% ispitanika je nezadovoljno. Stepen nezadovoljstva održavanjem zajedničkih prostorija veći je u urbanom dijelu općine. 36. 28% je djelimično zadovoljno.3% je nezadovoljno. 15. 27. 57. Stepen nazadovoljstva u rubnim dijelovima općine putnom infrastrukturom je izražen. Javnom rasvjetom 63. a 25% je nezadovoljno. 36. 22. a 2. pri čemu je stepen zadovoljstva javnom rasvjetom veći u urbanim djelovima nego u rubnim.5%. a 20. 19% je djelimično zadovoljno. 53. Profesionalnošću službenika koji su u direktnom kontaktu sa grañanima 41.

posebno u stanovima na višim etažama i padinskim djelovima općine 28. 37.8% je bez stava. 11. Sa tvrdnjom da su lokalni vodovodi u novim naseljima opterećeni 33. 19. 2. 16. Problem otežanog saobraćaja prilikom ulaza u grad prepoznat od strane ispitanika.5% je bez stava. a 18% je bez stava. Vodovodna mreža nije adekvatna potrebama na čitavom području općine.9% je djelomično zadovoljno. pogotovo onim novosagrañenim.6% je nezadovoljno. 76. a 22. što se uglavnom odnosi na ispitanike iz onih mjesnih 71 .5% je bez stava.3% je nezadovoljnih.8% je djelimično zadovoljno. 6. 68. Vodovodna infrastruktura 74.5% je djelimično zadovoljno.3% ispitanika se slaže.5% je nezadovoljno. 21. 30. 25.5% ispitanika je zadovoljno.3% ispitanika djelimično je zadovoljno. a 3. 69. a 8. a 9% je bez stava.5% je djelimično zadovoljno. 14. 18.3% je bez stava. 8% da je adekvatna.3% je bez stava.5% ispitanika se slaže. Pristupnim putevima javnim objektima (općini.5% je bez stava. a 4.8% ispitanika je nezadovoljno. te ga je potrebno rješavati u saradnji sa ostalim relevantnim institucijama.3% ispitanika je nezadovoljno. 33.8% je zadovoljno. i sl.) 48. Stanovnici rubnih/ padinskih dijelova općine nezadovoljniji su od stanovnika urbanih djelova. Problem osvijetljenosti sporednih saobraćajnica je problem rubnih dijelova općine kod kojih postoji dva puta veći broj nezadovoljnih ispitanika.5% je zadovoljno. Angažiranošću općine na rješavanju problema grañana 39. Neadekvatnost vodovoda naročita je izražena u rubnim/padinskim dijelovima. Osvijetljenošću sporednih saobraćajnica 38. 23.3% ispitanika. Saobraćajnim prometom pri ulazu u grad 62. obzirom da najveći broj ulica u tom dijelu grada nema trotoara zbog neplanske gradnje tih područja općine.) 50.3 se djelimično slaže. a 30.3% se djelimično slaže da ista nije adekvatna. 1. 72.62.5% je nezadovoljno.5% ispitanika se slaže. Sa tvrdnjom da gradska vodovodna mreža u novim naseljima ne postoji. i 4.8% je zadovoljno.5% se ne slaže. Učeščem grañana u procesu odlučivanja 64% ispitanika je zadovoljno.8% je zadovoljno. Jasno je da puteve u padinskom dijelu općine treba proširiti i asvaltirati. a 59% je bez stava. 70. a 25.4% ispitanika nije zadovoljno. 4.5% je bez stava. 10. Aktivnostima općine na poboljšanju ambijenta za življenje 37. 63.8% ispitanika djelimično je zadovoljno. Održavanjem puteva u zimskom periodu 53% ispitanika je nezadovoljno.3% je bez stava. Ipak. 67. Treba istaći da je izgradnja puteva otežana neplanskom gradnjom. a 10. 14. Putevima u padinskim djelovima općine 46.3% je nezadovoljno. 77. 28. 14. Nezadovoljstvo održavanjem puteva je nešto izraženije u rubnim dijelovima općine. 24% se ne slaže. domovima zdravlja. 16. Ljubaznošću službenika 47.3% je bez stava. 18.5% je djelimično zadovoljno.2. što se prije svega odnosi na ispitanika iz urbanog dijela općine. znatno je veće nezadovoljstvo ispitanika iz rubnih djelova općine. a 10% je bez stava. 29% je djelimično zadoljnih. 65.5% ispitanika je nezadovoljno. sanacija udarnih rupa i sl. dok je 39. smatra 47.6% ispitanika iz urbanih dijelova nezadovoljno održavanjem puteva u zimskom periodu.3% se ne slaže.3% ispitanika je zadovoljno. Sa tvrdnjom da je pritisak vode nedovoljan.8% je zadovoljno.1. 34.3% bez stava.3% ispitanika je zadovoljno. a 2.1% je djelimično zadovoljno.10. a 24.3% je bez stava. Brojem pješačkih staza odnosno trotoara i slično ravnomjerna je podijeljenost ispitanika. 4. 14% se djelimično slaže. 64. 12.3% je zadovoljno.8% je zadovoljno. 71. Saobraćajnom signalizacijom 40. 7. 75. Održavanjem puteva (npr. 30% je djelimično zadovoljnih. Putna infrastruktura 66. 22% se djelimično slaže.10.8% je zadovoljno. u odnosu na one iz urbanih dijelova. 29% je djelimično zadovoljno. 73. 14. mada je 39.

Sa tvrdnjom da neplanska gradnja opterećuje postojeće vodovodne instalacije 59. S obzirom na rezultate. dok je 25. 72 .3% ispitanika je bez stava po ovom pitanju. 4.5% ispitanika se slaže. Uslugama JKP „Vodovod i kanalizacija“ 44. te da su ovim problemom pogoñena rubna/padinska naselja općine. Plinska infrastruktura 87. 84. Sa tvrdnjom da su začepljenja odvoda/šahtova površinskih voda česta. 8. a 14. Pritiskom plina u zimskom periodu zadovoljna je većina ispitanika. a 23. 83. odnosno 46. odnosno plinskom infrastrukturom i mogućnošću priključka na plinsku mrežu zadovoljna je većina ispitanika.5% je bez stava.3% slaže se djelimično. dok je visok procenat ispitanika koji se slažu sa tvrdnjom iz mjesnih zajednica kod kojih pitanje kanalizacione infrastrukture nije riješeno na adekvatan način. 30. 81. 90. s obzirom da 49% ispitanika koji su bez stava ne koriste plin kao energent. 86. 79.3% ispitanika. Naveći dio ispitanika koji se slažu sa ovom tvrdnjom dolaze iz mjesnih zajednica kod kojih pitanje kanalizacione infrastrukture nije u potpunosti riješeno.5% se ne slaže. Cijenom plina većina ispitanika. 28.3 ispitanika se slaže. 4.9% nije zadovoljna. a 35.1% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom. 39.8% se ne slaže.6% je djelimično zadovoljnih. a 12% je bez stava. 17.4. 21. 3. 88. 2. a 21.zajednica gdje je ovo pitanje riješeno.5% je bez stava.3% se djelimično slaže.8% ispitanika koji su bez stava ne koriste plin kao energent. To su prije svih Dobroševići i Naselje heroja – Sokolje.3. Sa tvrdnjom da je finansijska podrška od svih nivoa vlasti u rješavanju problema u oblasti kanalizacione infrastrukture nedovoljna 44. evidentno je problem začepljenja odvoda površinskih voda prisutan I u vrijeme obilnih padavina uzrokuje poteškoće grañanima. 1. a 29. 28.5% se ne slaže. 85. Rezultati pokazuju da su grañani svjesni problema koje neplanska gradnja donosi u oblasti kanalizacione i druge infrastrukture.8% se ne slaže.5% je bez stava.3% se djelimično slaže.3% je bez stava. 15.3% ispitanika se slaže. Sa tvrdnjom da je kanalizaciona infrastruktura u pojedinim naseljima opterećena prevelikim brojem priključaka slaže se 43. Dostupnošću plina.3% je nezadovoljnih i 3.5% se ne slaže. 89. Rezultati pokazuju da su grañani svjesni problema koje neplanska gradnja donosi u oblasti vodovodne i druge infrastrukture.3% ispitanika koji su bez stava ne koriste plin kao energent. s obzirom da 43. Sa tvrdnjom da kanalizaciona infrastruktura nije adekvatna na čitavom području općine slaže se 49. 82. Sa tvrdnjom da gradska kanalizaciona mreža ne postoji u novim naseljima 62. 17. 5. a ispitanici koji su bez stava dolaze iz mjesnih zajednica kod kojih je riješeno pitanje kanalizacione infrastrukture.9% ispitanika je zadovoljno.10. Ovako visok procenat ispitanika bez stava je sastavljen od ispitanika koji dolaza iz mjesnih zajednica kod kojih je pitanje kanalizacione infrastrukture adekvatno riješeno.8% se djelimično slaže. 14. 14% se djelimično slaže.8% bez stava. Ispitanici koji dolaze iz mjesne zajednice Dobroševići u procentu od 66.7% slažu sa iznesenom tvrdnjom 78.3% se ne slaže.8% je bez stava.3% se djelimično slaže.5% se ne slaže.6% ispitanika se slaže.10. s obzirom da 47. Sa tvrdnjom da neplanska gradnja opterećuje postojeće kanalizacione instalacije slaže se 63. Sa tvrdnjom da se kanalizacione cijevi često kvare i oštećuju 38.5 ispitanika. Uslugama JKP “Sarajevogas” zadovoljna je većina ispitanika. Kanalizaciona infrastruktura 80.3% je bez stava.8% ispitanika. te da su ovim problemom pogoñena rubna/padinska naselja općine. 21. 21.

99.4.8% ispitanika je bez stava. najviše je nezadovoljnih.0%. 5.6%.0% je bez stava. dok je njih 5% bilo bez stava po ovom pitanju. Brojem vozila gradskog saobraća na postojećim linijama zadovoljno je 27. Gradski saobraćaj 91. Sa tvrdnjom da je pritisak vode u instalacijama nedovoljan.0%. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok se njih 24% djelimično složilo sa ovom tvrdnjom. Dakle. Što se tiče cijena. Pokrivenošću gradskim saobraćajem rubnih djelova općine postoji značajno nezadovoljstvo kod rubnih djelova općine.2. Jasno je da se ove procedure moraju ubrzati i pojednostaviti.8%. bez stava je 5%. djelimično 35. 92. i to 54. Kanalizaciona infrastruktura 102. Razlog djelimičnog. posebno na višim sparatovima i padinskim dijelovima općine složilo se 14% anketiranih privrednih subjekata. dok je njih 14% izrazilo djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom. a bez stava je 9. 100. Dakle. 97. a 4. uglavnom u ljetnim mjesecima kada je povećana potrošnja vode. dok je 85% djelimično zadovoljno. 35% je djelimično zadovoljno. Dakle. u ovom pravcu treba djelovati kako be se stepen potpunog zadovoljstva povećao u narednom periodu. djelimično zadovoljnih je 27. Zadovoljstvo radom JKP “Vodovod i kanalizacija” iskazalo je 5% anketiranih. Sa tvrdnjom da smo snabdjeveni tokom čitave godine dovoljnim količinama pitke i tehnološke vode. 98. složilo se 95% anketiranih privrednih subjekata.1%.3%.1. dok se 5% nije složilo sa ovom tvrdnjom. Stare instalacije (koje uzrokuju česte kvarove i veliki gubitak vode) sa 29% predstavljaju drugi po redu problem iz ove oblasti. Djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom izrazilo je 14% anketiranih. 45. Postojećim linijama prevoza u općini zadovoljno je 41. dok je njih 19% izrazilo neslaganje sa ovom tvrdnjom. nezadovoljstvo radom je iskazalo 5%. 73 .0% ispitanika. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata njih 81% se složilo sa tvardnjom da vodovodna mreža nije adekvatna na području općine.1.3%. 10% smatra da je prioriteni problem loš dotok vode. ANALIZA TRENUTNOG STANJA SA ASPEKTA POSLOVNOG SEKTORA PO ODABRANIM OBLASTIMA 5. Sa tvrdnjom da su procedure vezane za priključenja novih poslovnih objekata na vodovodnu mrežu komplikovane i skupe. 5. treba djelovati u smislu pojednostavljenja procedura odobrenja novih priključaka.10. uglavno njihova kopliciranost i trajanje dobijanja saglasnosti. Vodovodna infrastruktura 96. s tim da su ispitanici iz rubnih djelova općine za 10% nezadovoljniji od ispitanika iz urbanog dijela. 95. Redovnošću na linijama gradskog prevoza zadovoljno je 13. 93. djelimično 29. možemo izvesti zaključak da je po ovom pitanju trenutna situacija na području općine zadovoljavajuća. Sa tvrdnjom da kanalizaciona infrastruktura nije adekvatna na cijelom području općine složilo se 86% anketiranih privrednih subjekata. nezadovoljno je 21. Prioritetni problem u oblasti vodovodne infrastrukture su procedure priključenja sa 42%.5%.5. a ne potpunog zadovoljstva je u visokim cijenama vode i radu servisne službe. 94. nezadovoljno 28. a bez odgovora je bilo 19% anketiranih. 101.1.5% ispitanika. treba sugerirati njihovo smanjenje. složilo se 76% anketiranih privrednih subjekata. a bez stava je 7. njih 67% je izrazilo svoje djelimično slaganje.8% ispitanika. te na ovaj način stvoriti preduslovi za brže rješavanje ovog problema. i svakako brzini rješavanja zahtjeva. Uslugama GRAS-a zadovoljno je 13.5% ispitanika.0% je nezadovoljno a 7. Djelimično slaganje se odnosi uglavnom na padinske dijelove i više spratove.

Visok procenat privrednih subjekata bez stava jasno implicira problem neupoznatosti anketiranih sa angažmanom svih nivoa vlasti u rješavanju problema. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 10% procenata je izrazilo nezadovoljstvo cijenom plina. Dakle.1. dok se 10% složilo sa tvrdnjom. možemo biti zadovoljni trenutnim stanjem. treba djelovati u cilju pojednostavljenja procedura i brzine rješavanja zahtjeva. bez stava je 0%. U cilju rješavanja ovog problema potrebno je djelovati preventivno. što ni u kom slučaju ne predstavlja pravilo. 33% djelimično se složilo sa tvrdnjom. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata njih 76% se složilo sa tvrdnjom da su začepljenja odvoda/šahtova površinskih voda česta. posebno za privredne objekte. Uglavnom se navode razlozi preopterećenosti kanalizacione mreže. Plinska infrastruktura 110. koji je dostupan privrednim subjektima na području općine. dok se 76% djelimično složilo sa ovom tvrdnjom. 10% se nije složilo sa ovom tvrdnjom. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. koji u većini slučajeva nemaju adekvatne priključke na kanalizacionu mrežu. njih 14% se složilo sa tvrdnjom da se kanalizacione cijevi često kvare i pucaju. 33% izrazilo je djelimično zadovoljstvo. njih 90% se složilo sa tvrdnjom da su procedure vezane za priključenje novih poslovnih objekata na kanalizacionu mrežu komplikovane i skupe. a ne potpunog zadovoljstva je u visokim cijenama i radu servisne službe. Razlog velikog procenta zadovoljnih se ogleda u činjenici da je plin još uvijek najjeftiniji izvor energije. koliko je to moguće. Dakle. 74 . Djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom temelji se uglavnom na pojedinačnim slučajevima i to u oblasti privatnih stambenih i poslovnih objekata u padinskim dijelovima općine. na osnovu rezultata.Problem je uglavnom lociran na padinskim (novim naseljima) dijelovima općine. 5.3. Dakle. Uglavnom se radi o starijim objektima gdje proces servisiranja nije urañen. Djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom je uglavnom uzrokovano pojedinačnim slučajevima kvarova i pucanja cijevi. 19% je izrazilo svoje djelimično nezadovoljstvo. 24% je bilo bez odgovora. potrebno je putem sredstava javnog informiranja prvenstveno više govoriti o angažmanu svih nivoa vlasti na rješavanju ovog problema. dok je svoje dleimično slaganje iskazalo 85% anketiranih. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Djelimično slaganje sa tvrdnjom se bazira na mišljenu da se može uraditi i više. njih 95% je izrazilo zadovoljstvo dostupnošću plina (odnosno mogućnošću priključka na plinsku mrežu). Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. privatnim stambenim i poslovnim objektima. Zadovoljstvo radom JKP “Vodovod i kanalizacija” iskazalo je 10% anketiranih. 103. 108. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 113. dok je 71% anketiranih izrazilo svoje zadovoljstvo cijenom plina. Razlog djelimičnog. 107. Razlog djelimičnog zadovoljstva se uglavnom odnosi na neizvijesnost snabdijevanja plinom tokom zimskih mjeseci. te čvrste materije koje se nañu u odvodima. Bez stava o tvrdnji da gradska kanalizaciona mreža ne postoji u novim naseljima bilo je 10% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je 5% anketiranih izrazilo svoje djelimično zadovoljstvo. njih 67% je izrazilo zadovoljstvo radom JKP “Sarajevogas”. dakle problemom koji se pojavljuje svake godine. dok se njih 10% djelimično složilo sa ovom tvrdnjom. njih 48% smatra da je infrastruktura najveći problem. na tvrdnju da je finansijska podrška svih nivoa vlasti u rješavanju problema kanalizacione infrastrukture nedovoljna 57% je bilo bez stava. dok je potvrdan odgovor na tvrdnju u vezi apsolutno nedovoljnog angažmana svih nivoa vlasti u rješavanju problema. Dakle. dok je 5% izrazilo nezadovoljstvo. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je 24% anketirani izrazilo djelimično slaganje. odnosno servisna mreža na području općine bi trebala biti pojačana u vrijeme većih padavina. uz maksimalno korigovanje cijena. 111. Pod infrastrukturom se smatraju i stare postojeće instalacije koje se često kvare. dok 14% smatra da je održavanje najveći problem u oblasti kanalizacione infrastrukture. njih 95% izrazilo je svoje zadovoljstvo pritiskom plina u zimskom periodu. na osnovu ovih rezultata mjerenja zadovoljstva po ovom pitanju možemo biti zadovoljni trenutnom situacijom. 104. Sa tvrdnjom da gradska kanalizaciona mreža ne postoji u novim naseljima se složilo 5% anketiranih privrednih subjekata. Sugerirano je da se kanalizaciona infrastruktura mora uspostaviti na zadovoljavajućem nivou u svim dijelovima općine. nezadovoljstvo radom je iskazalo 10%. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Procedure su najveći problem za 14% anketiranih. 106. 105. 112. 109. dok je 80% djelimično zadovoljno.

Djelimično nezadovoljstvo se uglavnom 122. kapacitetom saobraćajnica je nezadovoljno 67% privrednih subjekata. njih 100% smatra da je način rješavanja saobraćajnih gužvi na pojedinim mjestima u općini apsolutno neprimjeren. 5% je bez stava. na kojima postoje problemi priključenja. Od ukupnog broja anketiranih. 75 . 117. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Prioritetni problem za 61% anketiranih privrednih subjekata predstavlja broj vozila. Razlog djelimičnog zadovoljstva je u dugotrajnim procedurama. te se transport roba ne obavlja zadovoljavajućom brzinom. 90% je izrazilo djelimično zadovoljstvo radom “Elektroprivrede Bosne i Hercegovine”. dok 5% smatra da su instalacije prioritetni problem. dok je djelimično nezadovoljstvo iskazalo 33%. Postojećim linijama gradskog saobraćaja djelimično je zadovoljno 90%. njih 76% smatra da je sigurnost snabdijevanja prioriteni problem u oblasti plinske infrastrukture. Gradski saobraćaj 121. Ukoliko bi se obezbijedilo sigurno snabdijevanje i tokom zimskog perioda. 10% anketiranih privrednih subjekata je izrazilo svoje nezadovoljstvo.1. povećao bi se stepen zadovoljstva radom “Elektroprivrede Bosne i Hercegovine”. Bez odgovora je bilo njih 19%. jasno je da se broj vozila mora prilagoditi potrebama grañana. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. te da se procedure mogu pojednostaviti i ubrzati. Sve ovo uzrokuje zastoje i gubitak vremena i novca. 5. dok je njih 14% djelimično zadovoljno procedurama i pripadajućim troškovima priključenja novih poslovnih objekata. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Dakle. značajno bi se povećao procenat zadovoljnih. dok je djelimično zadovoljno 10% anketiranih.5. koje uzrokuju zastoje u snabdijevanju. te visokim cijenama električne energije za privredne subjekte. 125. dok je 38% anketiranih izrazilo djelimično zadovoljstvo. Ovo se uglavnom odnosi na pojedine priključke koji nisu atestirani. Djelimično zadovoljstvo se uglavnom odnosi na nove privredne lokacije. njih 86% je nezadovoljno. 118.114. Od ukupnog broja anketiranih. Nezadovoljstvo se ogleda u dugotrajnim procedurama i cijenama priključenja. zadovoljstvo je izrazilo 90%. Dakle. Razlog djelimičnog zadovoljstav je u komplikovanim i dugotrajnim procedurama. Djelimično zadovoljstvo se odnosi na neizvjesnost snabdijevanja tokom zimskog perioda.4. 120. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. njih 67% je izrazilo djelimično zadovoljstvo prilagoñavanjem linija gradskog saobraćaja novonastalim privrednim lokacijama. nezadovoljno je 5%. dok 29% smatra da je održavanje vozila prioritetni problem. dok je 52% izrazilo svoje djelimično zadovoljstvo. dok je 10% djelimično zadovoljno. Elektromrežom na lokalitetima novih industrijskih zona u općini. Električna energija 116. visokim cijenama novih priključaka. 124. da se zbog ovakvih saobraćajnih gužvi. 115. dok je njih 33% izrazilo svoje nezadovoljstvo. Kvalitetom snabdijevanja električnom energijom. Problem kapaciteta saobraćajnica je posebno izražen u vrijeme jutarnje i popodnevne špice. Održavanje vozila se uglavnom odnosi na ispravnost i čistoću. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 119. posebno u vrijeme odlaska na posao i povratka s posla. njih 38% je izrazilo nezadovoljstvo sigurnošću snabdijevanja plinom tokom cijele godine. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. zadovoljstvo je izrazilo 62%. koje za privredne subjekte predstavljaju problem. ukoliko be se neka od ovih pitanja mogla riješiti. 123. dok je 10% nezadovoljno. Elektroprijenosnom mrežom svoje zadovoljstvo je izrazilo 85% anketiranih privrednih subjekata. 5. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosi na nove lokacije na rubnim dijelovima općine. za koje većina anketiranih smatra da su neopravdani. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. što izaziva niz problema privrednim subjektima na području općine. gubi dragocjeno vrijeme. Djelimično zadovoljstvo se odnosi na pojedine trafostanice. odnosno nemogućnosti njihovog rješavanja. 10% je bez odgovora. dok je 5% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata zadovoljno.1.

67% je izrazilo nezadovoljstvo održavanjem puteva u zimskom periodu. što stvara poteškoće u saobraćaju. uglavnom u cilju obavljanja administrativnih poslova (općina prvenstveno). dok je 14% u potpunosti zadovoljno. dok je 5% izrazilo zadovoljstvo. Putevi u padinskom dijelu (pogotovo u zimskom periodu) za 90% anketiranih privrednih subjekata su veoma loši. Naglašeno je da trenutni kapacitet saobraćajnica na području općine ne zadovoljava potrebe većih privrednih subjekata. U ovom smislu potrebno je poboljšati vozni park. 132. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosilo na pješačke staze u blizini novih privrednih objekata. Uslugama GRAS-a od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata nezadovoljstvo je izrazilo 33%. te da je transport roba u pojednim dijelovima dana u potpunosti otežan. a 14% nezadovoljno. Značaj ovog pitanja za privredne subjekte je veoma veliki i jasno su potencirali njegovo hitno rješavanje. te im veoma loša trenutna situacija otežava svakodnevno obavljanje poslova. njih 29% je nezadovoljno. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosi na dugo čekanje sredstava javnog prijevoza. Ovo pitanje je veoma bitno za onaj dio poduzetnika koji se bavi transportom roba do maloprodajnih objekata i vlasnicima tih objekata. dok je njih 33% djelimično zadovoljno. 76 . kada većina zaposlenih odlazi na posao. 131. što dovodi do velikih saobraćajnih gužvi i čestih saobraćajnih nesreća. Pristupni putevi su od strane anketiranih označeni kao “uska grla”. 133. Ovo pitanje je veoma važno za pojedine privredne subjekte sa područja općine. 5. njih 57% izrazilo je djelimično zadovoljstvo redovnošću gradskog prijevoza u zimskom periodu. što predstavlja jasnu sugestiju nadležnim strukturama da u narednom periodu moraju djelovati u cilju rješavanja ovog veoma važnog pitanja. Uzroci nezadovoljstva i djelimičnog zadovoljstava su uglavnom broj vozila. koja je u većini slučajeva potpuno nevidljiva. Rješavanje problema pristupnih puteva je veoma zančajno za privredne subjekte. upravo u tom periodu su saobraćajnice prekrivene snijegom. kao jednim od veoma značajnih segmenata putne infrastrukture je djelimično zadovoljno 72% anketiranih. te obezbijediti potpunu sigurnost putnika u sredstvima javnog prijevoza. što. Saobraćajnom signalizacijom. dok je 38% izrazilo djelimično zadovoljstvo.126. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosi na neredovno održavanje/čišćenje saobraćajnica. 136. Poseban problem predstavljaju rani jutarnji sati. Osvijetljenošću sporednih saobraćajnica. te njihovu neredovnost. zbog čestih dolazaka na javne lokacije. Odatle i srazmjerno veliki broj anketiranih privrednih subjekata 33% je nezadovoljno. Kapicitetom saobraćajnica je nezadovoljno 68% anketiranih privrednih subjekata. anketirani privredni subjekti su izuzetno nezadovoljni. bez stava je 5%. Nezadovoljstvo se odnosi na cestovnu povezanost privrednih lokacija. Održavanjem puteva. dok je njih 67% djelimično nezadovoljno. dok je djelimično zadovoljstvo izrazilo 52% anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Čak 95% anketiranih je nezadovoljno. 90% privrednih subjekata je nezadovoljno. prema mišljenju anketiranih. odnosno novim lokacijama koje nastaju i koje imaju značajne potrebe u smislu gradskog prijevoza. Nezadovoljstvo anketiranih se uglavnom odnosilo na horizontalnu saobraćajnu signalizaciju. Putna infrastruktura 128. upravo zbog činjenice da prilaz do njihovih objekata uglavnom vodi preko sporednih saobraćajnica. Brojem pješačkih staza je zadovoljno 38% anketiranih. te nepostojanja adekvatnih pristupnih puteva.1. koja nisu u stanju zadovoljiti potrebe vozila koja u toku dana dolaze na te lokacije. njihovo održavanje i sigurnost putnika. odnosno “uska grla” koja se stvaraju usljed povećane frekvencije saobraćaja. što im otežava transport. 129. 135. dok je 43% nezadovoljno. dok je djelimično zadovoljstvo izrazilo njih 10%. 127. 130. dok je 62% anketiranih djelimično zadovoljno. dok je u većini slučajeva veoma važna za rad svih privrednih subjekata. 10% nezadovoljno. 134. Djelimično zadovoljstvo trenutnom situacijom po pitanju cestovnih veza izmeñu pojedinih dijelova općine izrazilo je 66% anketiranih privrednih subjekata. dok je 10% izrazilo djelimično zadovoljstvo.6. uglavnom uzrokuje starost i neodržavanje vozila. Ova činjenica u značajnoj mjeri utiče na produktivnost pojedinih privrednih subjekata. odnosi na “inertnost” gradskog saobraćajnog preduzeća u smislu prilagoñavanja linija razvoju grada. Od ukupnog broja anketiranih.

bez stava je 10%. 71% je djelimično zadovoljno. 77 . Cijenama administrativnih taksi i drugih davanja prilikom izdavanja potrebne dokumentacije poslovnom sektoru od strane općine. dok je 33% nezadovoljno. dok je 10% nezadovoljno procedurama i brzinom rješavanja zahtjeva poslovnog sektora u općinskim službama. dok je 43% bez stava. dok je 24% nezadovoljno. Djelimično zadovoljstvo je uglavnom uzrokovano pojedinačnim slučajevima zastoja u pojedinim procedurama. 5. 52% je izrazilo djelimično zadovoljstvo ljubaznošću i profesionalnošću općinskih službenika. Veliki broj onih koji se djelimično slaže sa ovom tvrdnjom je uzrok uopćenog mišljenja da je u svim strukturama vlasti prisutna korupcija. putem raznih podsticajnih programa i olakšica poslodavcima. Podsticajnim programima za zapošljavanje odgovornih institucija. dok je 5% bez stava o uključenošću poslovnog sektora u donošenju odluka na općinskom nivou. 5% smatra da jeste. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. općina. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 5. programima podrške poslovnom sektoru u općini. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 5% anketiranih je zadovoljno. 139. dok je nezadovoljno 38% anketiranih. meñutim nisu se lično sreli sa slučajevima korupcije. te da bi se na ovaj način pomoglo privrednim subjektima. Prioritetni problem za 71% anketiranih privrednih subjekata iz oblasti putne infrastrukture predstavlja održavanje puteva. Većina anketiranih smatra da općinske strukture moraju više sarañivati sa privrednim sektorom u cilju osiguranja što povoljnijeg poslovnog ambijenta. 67% izrazilo je djelimično zadovoljstvo. 145. njih 47% smatra da je korupcija djelimično prisutna. Jasna poruka većine anketiranih je da općina mora više uraditi u smislu podrške razvoju privrednih subjekata. Kapacitet saobraćajnica za 19% anketiranih predstavlja prioritetni problem. Uglavnom zbog saobraćajnih gužvi i visokih troškova amortizacije vozila. 5% smatra da nije. 90% je nezadovoljno. koje su imali anketirani prilikom rješavanja administrativnih procedura. Većina anketiranih smatra da takse za pojedine zahtjeve mogu biti dosta niže. Kantona. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata.3. Bez odgovora na ovo pitanje je bilo 10% anketiranih. 140. djelimično je zadovoljno 52%. 38% anketiranih je bez stava. njih 76% je djelimično zadovoljno. Od ukupnog broja anketiranih. 142. Djelimično zadovoljni smatraju da ovi programi moraju biti usklañeni sa stvarnim potrebama privrednih subjekata. Brojem i kvalitetom programa prekvalifikacije i dokvalifikacije. 48% je izrazilo svoje djelimično zadovoljstvo. Tržište rada i obrazovana radna snaga 144. Zavoda za zapošljavanje. 38% je izrazilo zadovoljstvo. te nedovoljnim informacijama o načinima rješavnja pojedinih procedura i potrebnom dokumentacijom. posebno u smislu obezbjeñenja jednostavnijih i bržih procedura rješavanja administrativnih poslova u vezi privrednih subjekata. Administracija 138. 143. dok je 10% nezadovoljno. NVO i dr. Djelimično zadovoljstvo se uglavnom odnosi na mišljenje anketiranih da se po ovom pitanju mora uraditi više u cilju dodatnog stimuliranja zapošljavanja. 5% je djelimično zadovoljno.2. 141. Bez stava su oni koji nemaju nikakva saznanja o ovom problemu.137. jer uzrokuje česta kašnjenja u transportu i utiče na poslovanje. Djelimično zadovoljstvo se uglavnom zasniva na pojedinačnim slučajevima. dok je 14% nezadovoljno. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. te stvaranja mogućnosti za nova investiranja. Uzrok velikog procenta anketiranih privrednih subjekata bez stava je u neinformiranosti o programima prekvalifikacije i dokvalifikacije. od ukupnog broja anketiranih. 14% je izrazilo zadovoljstvo.

nezadovoljstvo je iskazalo 5% anketiranih. djelimično je zadovoljno 57% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 67% je izrazilo svoje nezadovoljstvo saradnjom poslovnog sektora i obrazovnih institucija po pitanjima potreba poslovnog sektora za radnom snagom sa specifičnim znanjima i vještinama i prilagoñavanjem obrazovnih institucija tim potrebama. Djelimično zadovoljstvo se odnosi na kvantitet odnosno ponudu radne snage. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Postojećom poduzetničkom infrastrukturom na teritoriji općine. dok je 10% izrazilo zadovoljstvo. dok je njih 10% bez stava. 61% je izrazio svoje djelimično zadovoljstvo. Djelimično nezadovoljstvo se temelji na mišljenju da projekti moraju biti brojniji i pristupačniji. u većini slučajeve. te da nadležne ustanove moraju aktivnije sudjelovati u rješavanju problema zapošljavanja. 5% anketiranih privrednih subjekata je zadovoljno radom Zavoda za zapošljavanje. Nezadovoljstvo se temelji na činjenici da programi stipendiranja nisu u potpunosti prilagoñeni potrebama privrednih subjekata. upoznati sa programima stipendiranja deficitarnih zanimnja. 10% zadovoljno. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 48% je nezadovoljno. 48% je izrazilo svoje nezadovoljstvo finansijskom podrškom zapošljavanju. 149. nezadovoljstvo je izrazilo 38%. 33% djelimično zadovoljno. Djelimično zadovoljstvo je iskazalo njih 19%. 85% je iskazalo svoje djelimično zadovoljstvo dostupnošću radne snage. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 47% je nezadovoljno. ovo djelimimično zadovoljstvo se uglavnom odnosi na zanatska zanimanja. dok je 19% izrazilo djelimično zadovoljstvo programim edukacije za zapošljavanje i samozapošljavanje. Djelimično zadovoljstvo se temelji na činjenicama anketiranih iz prakse prema kojima su kvalifikacije radne snage dovoljne za obavljanje poslova. Anketirani privredni subjekti koji su izrazili djelimično zadovoljstvo bi takoñer željeli da zavod za zapošljavanje bude aktivniji u rješavanju problema poslodavaca i slobodne radne snage. meñutim njihove realne vještine ne zadovoljavaju potrebe svakodnevnog obavljanja poslova.146. bez stava je 5%. bez stava je njih 33%. 152. te su samim tim loši. kako bi osposobili zaposlene za samostalno obavljanje poslova. Bez stava po ovom pitanju je 14% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Brojem projekata razvoja poduzetništva. 148. djelimično zadovoljstvo je iskazalo 33% anketiranih. djelimično zadovoljstvo kvalifikacijama i vještinama radne snage izrazilo je 52%. Anketirani privredni subjekti nisu. 147. dok je 5% iskazalo zadovoljstvo. djelimično zadovoljstvo je izrazilo 19%. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. djelimično zadovoljstvo se bazira na mišljenju da programi moraju biti brojniji i konkretniji. dok je 5% bez stava. Programima stipendiranja deficitarnih zanimnja djelimično je zadovoljno 14% anketiranih privrednih subjekata. 150. bez stava je 19% anketiranih privrednih subjekata. Nezadovoljni privredni subjekti tvrde da ovi programi u većini slučajeva nemaju rezultate koji se očekuju. Nezadovoljstvo se temelji na činjenici da identificiranje za potrebnom radnom snagom koje počne od privrednog sektora u cilju dodatnog zapošljavanja uglavnom ne nailazi na podršku javnog sektora. dok je kvalitet odnosno realna upotrebljivost radne snage u većini slučajeva nedovoljna. bez stava je 33% anketiranih privrednih subjekata. 154. Privredni subjekti koji su bez stava uglavnom nisu upoznati sa projektima. Nezadovoljstvo se temelji na mišljenju anketiranih da ovi projekti moraju biti efikasniji i usmjereni na privredne djelatnosti koje imaju temalj za dalji razvoj. Većina poslodavaca suočava se sa neophodnošću dodatnih treninga uz rad. bez stava je 72% anketiranih. dok je 10% nezadovoljno. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Saradnjom izmeñu poslovnog i javnog sektora vezano za pitanje identificiranje potreba za radnom snagom. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 151. Nezadovoljstvo se temelji na tvrdnjama poslodavaca da Zavod za zapošljavanje nema aktivan stav i da se u većini slučajeva bavi evidentiranjem broja nezaposleni. umjesto da radnom snagom koja će zadovoljiti potrebe poslodavaca. bez stava je njih 33%. dok je 14% nezadovoljno. Privredni subjekti bez stava po ovom pitanju uglavnom nisu upoznati sa programima. dok je 48% nezadovoljno. 153. 155. 78 . Mišljenje većine anketiranih je da se podrška zapošljavanju mora povećati. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 29% je izrazilo svoje nezadovoljstvo radom Zavoda za zapošljavanje.

Ovo je jasan pokazatelj da bi se sve informacije koje su u vezi važnih općinskih pitanja za privredne subjekte trebale pojaviti na televiziji i radiju. 81% kao oblik informiranja preferira televiziju i radio. dok je 33% anketiranih bez stava. za njih 71% ukupna prodaja roba/usluga u zadnjih dvanaest mjeseci je ostala ista. Općinskom WEB stranicom od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. djelimično zadovoljstvo je iskazalo 19%. kontinuirano i redovno. uglavnom. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. U narednoj godini rezultati poslovanja kompanija u finansijakom pogledu za 81% anketiranih će ostati isti. Nezadovoljstvo se temelji na činjenici da je broj susreta nedovoljan da bi se riješili problemi koje imaju privredni subjekti. 33% je izrazilo svoje djelimično nezadovoljstvo. 14% bi podržalo uspostavljanje lokalne televizije. neposredne sastanke preferira 5% anketiranih privrednih subjekata. Informacijama i uputama koje traže od općinskih službi od ukupnog broja anketiranih svoje zadovoljstvo je iskazalo 33%. 79 . 71% smatra. Ocjena poslovnog okruženja 165. dok 5% smatra da će rezultati u narednoj godini biti lošiji. da su u finansijskom pogledu u odnosu na isti period prošle godine u istoj situaciji.5. 48% je izrazilo svoje nezadovoljstvo brojem susreta predstavnika poslovnog sektora i predstavnika općinske administaracije. 19% je izrazilo svoje nezadovoljstvo. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata djelimično zadovoljstvo brojem i distribucijom printanih materijala izrazilo je 43%. prema tvrdnjama anketiranih potrebno je da općina nudi informacije privrednim subjektima. moraju tražiti informacije. 53% ne bi podržalo uspostavljanje lokalne televizije. Informisanje 156. 162. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. kako bi privredni subjekti imali jasnu predstavu o planiranim aktivnostima. dok 81% ne prima općinski bilten. dok se za 5% anketiranih privrednih subjekata smanjila. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. te na način koji zadovoljava privredne subjekte (uglavnom putem javnih medija) 157. 19% je izrazilo svoje zadovoljstvo. dok je 5% bez stava. Bez stava su oni privredni subjekti koji nisu upoznati niti sa brojem niti sa distribucijom općinskih printanih materijala 158. kako bi stigli do većine svoje ciljne publike. Djelimično zadovoljstvo se temelji na činjenici da privredni subjekati. Djelimično zadovoljstvo se temelji na činjenici da broj informacija trebao da bude veći i sadržajniji. 166. nezadovoljstvo je izrazilo 14% anketiranih. Naime. dok je zadovoljno 5% anketiranih. 159. dok je bez stava 29% anketiranih privrednih subjekata. uzimajući u obzir sveukupno poslovanje kompanije. 10% je zadovoljno. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 19% prima općinski bilten. bez stava je 19% anketiranih. bez stava je 38%. dok 14% anketiranih preferira pisane medije. 161. 57% je djelimično zadovoljno. 5. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je bez stava 5% anketiranih. djelimično zadovoljno je 62% anketiranih. 167. 160.5. 19% smatra da su u boljoj situaciji. 38% anketiranih je izrazilo svoje nezadovoljstvo. svoje zadovoljstvo je iskazalo 52%. dok je nezadovoljno 5% anketiranih. 47% je izrazilo svoje djelimično zadovoljstvo objavljivanjem važnih općinskih informacija vezano za poslovni sektor u sredstvima javnog informiranja. 163. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. za 24% anketiranih privrednih subjekata ukupna prodaja se povećala.4. 14% pretpostavlja da će u narednoj godini ostvariti bolje rezultate. 164. dok 10% smatra da su u lošijoj situaciji.

178. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. što u svakom slučaju navodi na zaključak da privredni subjekti predviñaju porast tržišta i dalji razvoj. za 10% anketiranih broj zaposlenih se povećao. dobitak je ostvarilo 90%. za njih 57% su općinski programi podrške razvoju poslovnog sektora uglavnom dobri. dok 5% smatra da su uvjeti bolji. 169. za 19% anketiranih privrednih subjekata su manje. aktivnosti na rješavanju problema nezaposlenosti kroz razne 80 . dok 52% anketiranih privrednih subjekata smatra da je loše vrijeme da se dodatno investira u poslovnu djelatnost. Prema mišljenu anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je gubitak ostvarilo 10% anketiranih. 100% procjenjuje svoje poslovanje na nivou kapaciteta. dok 33% anketiranih očekuje da se prodaja poveća. i to u kontekstu velike stope nezaposlenosti koja utiče na nizak životni standard grañana. 171. dok su za 33% anketiranih veće. te se može zaključiti da nije bilo drastičnih pozitivnih ni negativnih promjena u poslovnom okruženju. za 19% anketiranih uglavnom loši. 180. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 6. za njih 85% naplaćena realizacija u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isti period prošle godine je ista. za 5% anketiranih je lošija. 170. dok je za 5% anketiranih privrednih subjekata uglavnom loša. 57% anketiranih privrednih subjekata je djelimično upoznato. To pogoduje povećanom stepenu kriminala. 48% smatra da je dobro vrijeme da se dodatno investira u poslovnu djelatnost. ZAKLJUČCI SA PREPORUKAMA Prema rezultatima istraživanja. za 48% anketiranih privrednih subjekata su iste. droge i drugih negativnih pojava. 173. 5% je upoznato sa općinskim programima podrške razvoja poslovnog sektora. dok 5% anketiranih očekuje da će se broj zaposlenih u njihovim kompanijama u narednih šest mjeseci povećati. prvih šest mjeseci ove godine je relativno kratak period za potpunu ocjenu poslovnog okruženja. za 85% broj zaposlenih je ostao isti u odnosu na isti period prošle godine. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 179. 175. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok se za 5% anketiranih broj zaposlenih smanjio. 67% očekuje da će prodaja roba/usluga u njihovoj kompaniji u narednih dvanaest mjeseci ostati ista. 53% informacije o razvojnim planovima općine dobija putem sredstava javnog informisanja. 174. dok 38% anketiranih privrednih subjekata nije upoznato sa programima podrške razvoja poslovnog sektora. Općinska administracija je za 95% anketiranih uglavnom dobra. 95% smatra da će broj zaposlenih u njihovim kompanijama ostati isti u narednih šest mjeseci. no svi njihovi trenutni pokazatelji govore da se ovi uslovi nisu promijenili u odnosu na prošlu godini. 176. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok prema mišljenu 24% anketiranih privrednih subjekata ovi programi i ne postoje. Obaveze po osnovu plaćanja poreza i doprinosa u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isti period prošle godine. U tom smislu. 177. dok je za 10% anketiranih bolja u odnosu na isti priod prošle godine. 33% ne dobija informacije. glavni problem je ekonomsko – socijalne prirode. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 14% informacije dobija od općine. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Bitan pokazatelj je da niko od anketiranih ne očekuje da se prodaja njegove kompanije smanji. Od ukupnog broja anketiranih. 172.168. njih 95% smatra da su uvjeti za poslovanje na teritoriji općine isti u odnosu na prošlu godinu. Sadašnji nivo poslovanja s obzirom na raspoložive kapacitete od ukupnog broja anketiranih.

odnosno aktivnostima na kreiranju mogućnosti za zapošljavanje. Prema rezultatima istraživanja. te da bi u tom smislu trebalo poduzeti aktivnosti na podizanju svijesti grañana vezano za očuvanje istih. Obzirom da je ¼ ispitanika nezadovoljna školskim obrazovnim programima. Prostori za kulturno-zabavne aktivnosti nedovoljni su da zadovolje potrebe grañana. možemo zaključiti da se suzbijanju kriminala treba povetiti značajno mjesto u aktivnostima općine kroz razne programe i projekte. Naselje heroja-Sokolje. Takoñe. droge i korupcije. S obzirom da je ¼ ili 25% ispitanika nezadovoljno. neophodni su projekti unapreñenja kvaliteta održavanja zajedničkih prostorija. te bi se u tom smislu ovom pitanju u narednom periodu trebalo pristupiti na organiziran način. Kulturu stanovanja potrebno je unaprijedi. poboljšanje ambijenta za življenje i poslovnje trebalo bi ostvariti rješavanjem identificiranih glavnih problema grañana. Kako je procenat djelimično zadovoljnih ispitanika 81 . S obzirom na visok nivo nezadovoljstva održavanjem zajedničkih prostorija. Potrebno je i unaprijediti distribuciju općinskih info printanih materijala. te poboljšanje opće sigurnosne situacije u općini (smanjenje kriminala). Stanje u oblasti sporta nije zadovoljavajuće genaralno. Vezano za probleme kriminala. Dolac. i projektima poboljšanja klime za investiranje i poslovanje trebaju da budu prioritet u narednom periodu. Kultura življenja od strane ispitanika je prepoznata kao začajan problem i u tom smislu bi općina u narednom periodu trebala da posveti pažnju poboljšanju kulture življenja kod grañana kroz projekte promocije kulturnih vrijednosti te edukativnim programima. biltena i drugog Broj javnih nastupa općinskih zvaničnika trebalo bi povećati Ljekarske usluge primarne zdravstvene zaštite trebale bi se unaprijediti u odreñenim segmentima Visok stepen nezadovoljstva kao i značajan procenat djelimično zadovoljnih ispitanika.5% djelimično zadovoljno programima individualne i kolektivne stanogradnje. možemo reći da bi programe individualne i kolektivne stanogradnje trebalo razvijati u narednom periodu. Buča Potok i Naselje heroja-Sokolje se trebaju razvijati programi unapreñenja ureñenja zelenih površina i parkova. te da je 25.oblike projekata za podršku zapošljavanju. Postoji potreba i za dodatnim kulturno-zabavnim manifestacijama koje će zajedno sa postojećim obogatiti program kulturno-zabavnih manifestacija za grañane. podršku malim i srednjim preduzećima. Buča Potok. logično se nameće zaključak da je unapreñenje školskih obrazovnih programa potrebno. kako samostalne tako i zajedničke. U mjesnim zajednicama Dolac. Visok procenat nezadovoljih ispitanika promocijom sporta navodi na zaključak kako je promocija sporta nedovoljna te bi postojećim programima promocije trebalo dodati nove. u saradnji sa zvaničnim policijskim organima i nevladinim sektorom. pa ni po pitanju uključenosti djece i omladine u rad sportskih klubova. značajan procenat djelimično zadovoljnih grañana ukazuje na potrebu odreñenih aktivnosti poboljšanja u ovoj oblasti i u ostalim dijelovima općine. U mjesnim zajednicama Švrakino Selo III. te je broj i kvalitet istih potrebno povećati. Visok procenat nezadovoljstva trenutnim sportskim kapacitetima ukazuje na potrebu izgradnje sportskih objekata. Trenutni programi za zapošljavanje i samozapošljavanje su nedovoljni za rješavanje problema nezaposlenosti. Briješće i Dobroševići trebalo bi se raditi na unapreñenju komunalne higijene. poboljšanje kulture življenja. a sve u cilju rješavanja problema nezaposlenosti. a koji su prepoznati od strane ispitanika tokom istraživanja. te se može zaključiti da prepoznati nedostatak prostora za kulturno-zabavne aktivnosti predstavlja odreñenu vrstu prepreke za razvoj kulture u općini. Projekti unapreñenja kulture življenja su preporučeni radi unapreñenja kulture stanovanja u općini. te da je 1/3 djelimično zadovoljna. navode na zaključak o potrebi razvijanja preduzetničke infrastrukture u općini.

možemo da zaključimo da grañani očekuju veću angažiranost općine u rješavanju svojih problema. Saobraćajna signalizacija je na zadovoljavajućem nivou naročito u urbanim djelovima općine.najveći. Ovakvi rezultati ukazuju na potrebu daljeg profesionalnog usavršavanja općinskih službenika koji su u direktnom kontaktu sa grañanima. Dobrinja B itd. s obzirom na značajan procenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih ispitanika. Briješće. a da je u nekim područjima potrebno unapreñenje usluga. ali da to tek djelimično zadovoljava potrebe grañana u smislu pomoći općine u rješavanju njihovih problema. pogotovo u rubnim djelovima općine. potrebno je izgraditi adekvatnu kanalizacionu infrastrukturu. Visok procenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih grañana ukazuje na potrebu kvalitetnije održavanja puteva na teritoriju općine. Na osnovu rezultata ankete. u narednom periodu predlažemo planiranje novih lokacija za individualno i kolektivno stanovanje. ali i da očekivanja grañana u pogledu poboljšanja ambijenta za življenje nisu u potpunosti zadovoljena. Posebno je to izraženo u mjesnim zajednicama Naselja heroja . Značajan procenat djelimično zadovoljnih ispitanika navodi na zaključak da je općina angažirana na rješavanju potreba grañana. dolazimo do zaključka da bi aktivnosti unapreñenja komunalne higijene trebalo provesti zapravo u svim dijelovima općine. Dodamo li tome takoñe značajan procenat nezadovoljnih ispitanika. Potrebno je i raditi na unapreñenju putne infrastrukture u definisanim dijelovima općine. Natpolovična većina nezadovoljnih ispitanika ukazuje na potrebu unapreñenja procedura i brzine rješavanja zahtjeva grañana u općinskim službama. a na nekim lokacijama potrebna su unapreñenja. Preporučujemo edukaciju službenika na temu «Odličnost usluga klijentima» koja tretira pitanja odnosa službenika prema klijentima u smislu povećanja zadovoljstva klijenata. te se za ta područja preporučuje izgradnja adekvatnog vodovoda. Rezultati istraživanja pokazuju i da općina radi na poboljšanju ambijenta za življenje. a posebno rubnih djelova općine Stanje vodosnabdijevanja je zadovoljavajuće. Potrebno je i planirati proširenje parking-prostora izgradnjom podzemnih ili nadzemnih parking-etaža na već postojećim parkinzima. možemo da zaključimo da je stanje po pitanju javne rasvjete u općini zadovoljavajuće. Naselje heroja Sokolje. Pristupni putevi javnim objektima su zadovoljavajući. S obzirom na rezultate možemo reći da je zadovoljstvo uslugama JKP “Toplane Sarajevo” dosta dobro. S obzirom na značajan procenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih ispitanika vezano za dostupnost lokacija za izgradnju novih individualnih i kolektivnih objekata za stanovanje. Potrebno je unapreñenje održavanja puteva u zimskom periodu. Potrebno je i ostvariti veći nivo uključivanja grañana u proces odlučivanja u općini. kao i otklanjanje eventualnih prepreka za veće uključivanje grañana u proces odlučivanja u općini. s tim da pojedina rubna područja općine imaju otežano vodosnabdijevanje. dok je u rubnim djelovima općine znatno veći procenat nezadovoljstva. Osvijetljenost sporednih saobraćajnica treba unaprijediti. što kreira potrebu za kontinuiranim aktivnostima općine na ovim poslovima. Potrebno je i povećati broj kontejnera ili povećati broj sedmičnog odvoženja otpada.Sokolje i Dobroševići gdje postoji potreba za proširenjem kapaciteta lokalnih vodovoda. U naseljima Dobroševići. s tim da su odreñena poboljšanja potrebna u gore pomenutim mjesnim zajednicama. Rubne dijelove općine potrebno je pokriti većim brojem vozila ili novim linijama gradskog saobraćaja 82 . te bi u tim dijelovima općine saobraćajnu signalizaciju trebalo unaprijediti.

SWOT ANALIZA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO 83 .6.

trgovački i uslužni centar regije -valorizacija kulturnih i historijskih potencijala u razvoju turizma -povećanje kapaciteta javnog saobraćaj -veća iskorištenost željezničkog saobraćaj. -stanovništvo. zdravstvene zaštite. saobraćajna povezanost sa drugim općinama Kantona Sarajevo i širom makroekonomskom regijom -pripada administrativno i funkcionalno glavnom gradu BiH. finansija i dr. pogodnost dostupnosti zajed. nauke i naučno-istraživačkog rada. centar obrazovanja. uključivanje željezničkog saobraćaj u javni gradski i prigradski prijevoz -dogradnja cestovne mreže -stavljanje u funkciju ureñaja za prečišćavanje otpad. -nepostojanje ureñenih zemljišnih knjiga Prijetnje .v. prije svega padinskih područja Općine -visoka stopa nezaposlenosti stanovništva i povećane socijalne potrebe -usitnjenost poljoprivrednih posjeda i nedostatak obradivog zemljišta -uzurpiranost zemljišta bespravnom gradnjom -ograničena prohodnost saobraćajnica. od svih općina u KS. proizvodne i uslužne djelatnosti -velik stambeni fond -glavno sjedište elektronskih medija -poljoprivredno i šumsko zemljište na ograničenim površinama -povoljni terenski uslovi za prostorni razvoj – manji nagib terena u odnosu na KS -povoljan ambijent za investiranje -struktura općinskih programa usmjerena na zajednicu -racionalna lokalna administracija i certificirana sa ISO 9001 za visok standard usluga -Imidž Općine Mogućnosti -važna geoprometna pozicija na koridoru V-c -obrazovani kadrovi -ekonomski i okolinski prihvatljiva industrija u privrednim zonama i izgradnja infrastrukture u privrednim zonama -jačanje privatnog poduzetništva -izgradnja kapaciteta društvene infrastrukture -općina – sajamski. -povećanje energetske efikasnosti na svim nivoima: proizvodnja. području koncentracije ekonomskih potencijala. ima Najveći procenat učešća stanovništva u ukupnoj populaciji KS. distribucija i potrošnja energije -dostupnost institucija i istraživanja -provoñenje partnerskih projekata -snaga informisanja Slabosti -nestabilnost terena u padinskim dijelovima općine i pojava klizišta. tvornicama u stečaju ili pred stečajem -visoka zaduženost privrede -rad na crno -neefikasne inspekcije -kod grañana nedostatak poduzetničke svijesti -struktura državnih službenika i namještenika -nedostatak kreativnih razvojnih podsticaja -otežano planiranje i nedostatak strategija po oblastima -nedostatak finansijskih projekcija za provedbu plan. -nedovoljno razvijeno partnerstvo sa poslovnim sekt.Rizici -nedefinisana raspodjela javnih prihoda -odlazak mladih i nizak procenat prirasta stanovništva -ovisnost o uvozu gasa i drugih energenata -povećanje procenta starijeg stanovništva -povećanje procenta stanovništva u stanju socijalne potrebe -visoka zaduženost privrede -bespravna gradnja -rad na crno -nedosljedna primjena zakona.SWOT analiza Općine Novi Grad Sarajevo Snage -geoprometni položaj. tranzitni položaj. -samo dio željezničkog saobraćaja u funkciji -zagañenje starim vozilima -smeña industrijska zona sa zastarjelim kapacitetima. prije svega zbog bespravne gradnje -neureñena riječna korita -nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom. pozitivna stopa prirasta stanovništva -postoje privredne zone za smještaj malih i srednjih Preduzeća. transport. klizišta -nebriga nadležnih institucija -nefunkcionisanje prečistaća otpadnih voda -nedostatak komunalne infrastrukture -skupo ureñenje komunalne infrastrukture -nerazvijenost civilnog društva -poremećeni kriteriji društvenih vrijednosti -nesinhronizovane reforme 84 . slaba kontrola -poplave. kulture. infrastrukture -pripada najrazvijenijem kantonu u FBiH.

potencijal . finansija i dr.iznadprosječna obrazovna struktura u odnosu na FBIH .dobra suradnja institucija na lokalnoj razini .nedovoljno razvojnih programa i ulaganja u razvoj novih proizvoda 85 .pojedinačna organiziranost . nepovjerenje prevelika samokritičnost i kritičnost -pesimizam nedovoljno se potiče rad mladih (institucionalno) nema solidarnosti prema pravim vrijednostima (ljudi sa znanjem) .pripada najrazvijenijem kantonu u FBiH.nedostatak poduzetničkog obrazovanja .poduzetnički duh.geoprometni položaj.tvornicama u stečaju ili pred stečajem .tradicija i iskustvo u metaloprerañivačkoj. grañevinarstva i metaloprerañivačke industrije .smeña industrijska zona sa zastarjelim kapacitetima.stipendiranje nadarenih učenika i studenata c) POSLOVNA KLIMA I INFRASTRUKTURA . tekstilnoj industriji i grañevinarstvu .raspoloživa radna snaga (prepoznatljivost u BiH kao najveće lokalno tržište radne snage) . tranzitni položaj.počinje bankarska konkurencija .nepotizam zastarjeli mentalni sklopovi nema dovoljne spremnosti grañana za realizaciju «zajedničkih interesa» iskorištenost visokoobrazovanih i ostalih kadrova kao potencijala razvoja negativna kadrovska selekcija ponavljanje tuñih grešaka (jalovo oponašanje) odljev kadrova odlazak mladih informatička nepismenost nema popisa kadrova i njihovih znanja neravnopravnost spolova visoka gustina naseljenosti neznatna ulaganja u obrazovanje magistara i doktora nauka nema programa doživotnog učenja - c) POSLOVNA KLIMA I INFRASTRUKTURA .niža marginalna cijena življenja .prometna povezanost . b) LJUDSKI POTENCIJALI . .trend rasta obima poslovanja i zapošljavanja SLABOSTI a) GEOGRAFSKI POLOŽAJ b) LJUDSKI POTENCIJALI visoka stopa nezaposlenosti stanovništva značajan nivo populacije sa niskim obrazovanjem jedan zaposleni izdržava 6 osoba rad na crno specijalistička znanja nedosljednost.ima najveći procenat učešća stanovništva u ukupnoj populaciji KS.volja.solidna komunalna infrastruktura . kulture. zdravstvene zašite.dinamičan razvoj malih i srednjih preduzeća u privatnom vlasništvu. području koncentracije ekonomskih potencijala.još uvijek zdrava voda .marljivost. posebno u oblastima trgovine.neefikasne inspekcije .jeftina industrijska radna snaga . . dobri preduvjeti za kombinovani promet .visoka zaduženost privrede . . gostoljubivost . .saobraćajna povezanost sa drugim općinama Kantona Sarajevo i širom makroekonomskom regijom . motiv. znanje.značajno smanjenje industrijskih-izvoznih kapaciteta .Industrija u centralnom području općine .mogućnost maksimalnog angažovanja talentiranih ljudi «rezervoar» talenata .razvijenost financijskih institucija .pozitivna stopa prirasta stanovništva .neizgrañena poduzetnička infrastruktura .administrativne prepreke .prilagodljivost .radne navike .pripada administrativno i funkcionalno glavnom gradu BiH. .neznatna ulaganja u istraživanja i razvoj .nepovoljan poslovni ambijent .SWOT analiza po oblastima Općine Novi Grad Sarajevo SNAGE a) GEOGRAFSKI POLOŽAJ .korupcija .

prepoznatljivost kulturni potencijal.glavno sjedište medija g) OPĆINSKA UPRAVA .jačanje obrazovanja d) KULTURA.dovoljno mogućnosti za plansko širenje općina .jačanje obrazovanja e) EKOLOGIJA . nema novih preduzetničkih inicijativa i poslovnih ideja Nepovoljna postojeća privredna struktura Negativni ekonomski i socijalni efekti privatizacije Izrazito negativni poslovni trendovi većine privatizovanih preduzeća (posebno izraženi u velikom smanjenju obima poslovanja i zaposlenosti) Novi vlasnici ne ispunjavaju obaveze preuzete privatizacijom Gubitak tehnologija. nepoštivanje donesenih zakona..profiliranje po mjeri čovjeka - - - - - - nedovoljna podrška poduzetničkim idejam nepovezanost faktora (lokalna samouprava.osnovan Centar za razvoj biznisa . CE znak. financijske institucije) važnih za razvoj nizak nivo opremljenosti škola (ne)saglasnost mišljenja i stavova o ključnim pitanjima odlučujućim za razvoj nedovoljna informiranost poduzetnika i stanovništva nedosljednost pravnog sustava.) politika upravljanja zemljištem i praksa urbanističkog i regulacionog planiranja nisu usklañene sa potrebama razvoja odsustvo programa prekvalifikacije. .prostorni potencijal za razvoj privrede .pogodnost dostupnosti zajedničke infrastrukture .poželjna životna i radna sredina .centra obrazovanja. nauke i naučno-istraživačkog rada .briga za okoliš (urañen LEAP) .snage definisane u LEAPU f) OSTALO .lokalna uprava postaje istinski servis grañana i partner privredi .uspostavljene poslovne veze sa inostranim partnerima .jeftini troškovi korištenja prostora . nauke i naučno-istraživačkog rada .postojeće i planirane poduzetničke zone .znatan stambeni fond . posebno u segmentu malih i srednjih preduzeća Negativna lokalna percepcija preduzetništva i preduzetnika Nedostatak organizovane saradnje i komunikacije Slaba infrastruktura za podršku poslovanju. obrazovni centri. kadrova i radnih mjesta Nedovoljna samoorganizovanost privatnog sektora..jaka motivacija za unapreñenje . nedostatak usmjerenosti nedovoljno razvijena turistička infrastruktura nedostatak strategije razvoja nadstranačkog karaktera nedovoljno poticanje obrtništva bankarstvo-neprihvaćanje rizika. poduzetnici.općina dio glavnog grada . dodatne stručne i poslovne obuke neiskorištenost potencijala u urbanom turizmu nizak stepen pokrivenosti uvoza izvozom privredni potencijali skoro u potpunosti blokirani visokim cijenama energenata i ureñenja zemljišta 86 . SPORT I REKREACIJA identitet sredine.veliko lokalno tržište .riješen sustav zbrinjavanja otpada .Općina – trgovačko uslužni centar regije .povoljni terenski uslovi za prostorni razvoj – manji nagib terena u odnosu na KS . posebno za dostizanje tehničkih standarda (ISO standardi.potencijal predstavljanja općina na internetu . nepovoljni krediti saglasnost mišljenja i stavova o ključnim pitanjima odlučujućim za razvoj nema informacija o prikupljanju lokalnih poreza neureñene poslovne zone zastoj u stvaranju novih preduzeća. nasljeñe.. privatnog i nevladinog sektora.potencijalni centar za trgovinu i razvoj .uspješni primjeri zajedničkih ulaganja i mješovitog domaćeg i inostranog kapitala .centra obrazovanja.relativna razvijenost poduzetništva i obrtništva .Industrijski objekti koji se trenutno koriste malo ili nikako .rastuća lokalna energija i motivacija u uspostavljanju partnerstva javnog. tradicija arheološko nalazište Olimpijska naselja Dobrinja i Mojmilo općina dio glavnog grada .Vidljiv napredak u kvalitetu pružanja usluga (ISO 9001:2000) .

SPORT.nevalorizovana olimpijska naselja e) EKOLOGIJA slabosti definisane u LEAP-u f) OSTALO povećane socijalne potrebe nema lokalne (općinske) TV i radija g) OPĆINSKA UPRAVA nedovoljna financijska podrška viših nivoa budžetu.nestabilnost terena u padinskim dijelovima Općine i pojava klizišta prije svega zbog bespravne gradnje .stara komunalna infrastruktura .uzurpiranost zemljišta bespravnom gradnjom .nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom prije svega padinskih područja .nema osmišljenih projekata koji bi osigurali dohodovnost i povezanost s turističkom ponudom .. REKREACIJA .ograničena prohodnost saobraćajnica.nezadovoljavajuća cestovna infrastruktura . rekreacijskih sadržaja .nesreñenost zemljišnih knjiga .Nepostojanje zaobilaznice oko općine .nedostatak objekata za kulturu.nedostatak kulturnih.nepostojanje statistički baza za praćenje i upravljanje lokalnim razvojem .nema osmišljenih projekata .) .nepostojanje komunalno opremljene poduzetničke zone .teritorijalna ograničenost d) KULTURA.nedovoljna funkcionalna i organizacijska povezanost .nekorištenje kulturnih i povijesnih dobara (tunel spasa…. sport i rekreaciju .«Općina –velika spavaonica» .nema većih dogañaja . neadekvatna raspodjela PDV-a nedovoljna saradnja sa NVO sektorom nema lokalne razvojne agencije mal uticaj mladih na donošenje odluka na nivou Općine neizgreñen ambijent za volonterski rad - - 87 .samo dio željezničkog saobraćaja u funkciji . . sportskih.

nedosljedna zakonska regulativa .skupa električna energija i svi drugi energenti .domaće tržište ne prati globalna kretanja ...pogoršavanje opće ekonomske i egzistencijalne situacije (nezaposlenost.zastoji u privatizaciji i prestrukturiranju strateških preduzeća .neusklañenost programa stručnog obrazovanja sa potrebama privrede 88 .nepodsticajno finansijsko okruženje . REGIONALNO.potencijal mladih ljudi .privlačenje mladih i obrazovanih ljudi i dijaspore .uvoñenje EURA .skupa administracija .stalno stručno i poslovno usavršavanje na konceptu cjeloživotnog učenja PRIJETNJE . birokratizam) .dostizanjem poslovnih i tehničkih standarda EU .strukom).ugled postojećih privrednih subjekata .poduzeća .).negativni ekonomski i socijalni efekti privatizacije .pozitivni efekti globalizacije .politička klima koja podržava ulaganje i razvoj .visoka zaduženost privrede .integracija.ne postoji podrška izvoznih aktivnosti ( nema adekvatne podrške banaka) .promocijom privrednih potencijala aktiviranje neiskorištenih unutrašnjih resursa .negativni efekti otvaranja privrede i globalizacije .veća iskorištenost željezničkog saobraćaja i uključivanje željezničkog saobraćaja u javni gradski i prigradski prijevoz . siromaštvo. transport.dijaspora .RIZICI KANTONALNO.povećanje kapaciteta mreže javnog saobraćaja . distribucija i potrošnja energije LJUDSKI POTENCIJALI .brojni radnici su plaćeni "na crno" .zakonska regulativa (politika dominira nad .stavljanje u funkciju ureñaja za prečišćavanje povećanje energetske efikasnosti na svim nivoima: proizvodnja.ekonomski i okolinski prihvatljiva industrija u privrednim zonama i izgradnja infrastrukture u privrednim zonama .MOGUĆNOSTI KANTONALNO.opća nelikvidnost i nezaposlenost .nepoznavanje prednosti integracije prema EU .dogradnja cestovne mreže .opšta privredna nelikvidnost .sustavno poticanje i promoviranje poduzetništva.decentralizacija .vezivanje naše privredne infrastrukture za gospodarsku infrastrukturu EU . NACIONALNO I GLOBALNO POSLOVNO OKRUŽENJE .pravna i politička nestabilnost .tretiranje kao objekta tuñih strategija .administrativne i regulativne barijere . globalizacija .nepovoljno poslovno okruženje u BiH .regionalno povezivanje .nepodnošljivo visok udio «sive ekonomije» u BiH .promocijom novih trgovinskih.sporo prestrukturiranje privrednog sistema . ideja i inovacija . REGIONALNO.dobra obrazovna struktura .naseljenost . smanjeno lokalno tržište. privatnog i nevladinog sektora aktivno učešće u projektima regionalnog razvoja i pristup evropskim predstrukturnim fondovima .skupe telekomunikacione usluge .neorganiziranost države uprave (nestručnost. globalizacija .podrška razvoju privrede kroz grantove za dodatno zapošljavanje .nedovoljan stepen decentralizacije .jačanje partnerstva javnog.ovisnost o uvozu gasa i drugih energenata .važna geoprometna pozicija na koridoru V–c .minimizirana uloga općina .razvoj malih preduzeća kroz trening i inkubatorski razvoj .prevelika centralizacija poreznog i financijskog sustava . finansijskih i investicionih shema usmjerenih izvozu .neodlučno djelovanje meñunarodnih organizacija za obnovu i razvoj . nizak životni standard i slaba kupovna moć stanovništva .integracija.spor proces reformi u svim sferama .nepovoljna kreditna sredstva . neefikasnost .nema osmišljenog nadzora nad poslovanjem .formiranje partnerskih odnos izmeñu javnog i privatnog sektora .nedefinirana uloga lokalne zajednice u privrednoj sferi .razvoj izvozne orijentacije i izvoznog potencijala privrede . NACIONALNO I GLOBALNO POSLOVNO OKRUŽENJE .

odliv mladih obrazovanih ljudi OSTALO masovne epidemije poplave.institucionalno jačanje NVO sektora LJUDSKI POTENCIJALI .jeftina radna snaga .informatička nepismenost .valorizacija kulturnih i historijskih potencijala u razvoju turizma .razvoj civilnog društva . klizišta globalne klimatske promjene etnički sukob slab javni prijevoz siromašno opremljeni domovi zdravlja nerazvijen NVO sektor dominacija politike u svemu 89 .OSTALO .

II VIZIJA I KOMPARATIVNE PREDNOSTI OPĆINE 90 .

saobraćajna infrastruktura. Općina ima razvijenu prometnu. vazdušni transport. -Potencijali za razvoj ljudskih resursa imajući u vidu visoku učešće u populaciji na kantonu Sarajevo i pozitivan prirast stanovništva. Svaka mogućnost (prilika) koja proizlazi iz SWOT analize i koja je obuhvaćena snagama. -Padinski dijelovi općine harmonično se uklapaju u urbanu cjelinu -Potez Bačići – Rajlovac je prostor ureñenih privrednih zona u kome su smještena MSP proizvodne i uslužne djelatnosti prihvatljive za okoliš -Trgovinski i sajamski centar regije sa disperzijom modernih objekata na cijeloj teritoriji općine -Područje sa modernim saobraćajnicama i važnim saobraćajnim čvorištem (Bačići). naučnih institucija -Privredne zone za smještaj MSP i velikih preduzeća -Trgovinsko . trgovačko-sajamski centar BiH na koridoru V-c. kojem ova općina administrativno pripada. predstavlja područje modernih urbanih cjelina koji se harmonično uklapaju u urbanističku strukturu glavnog grada BiH. poštivanjem ekoloških standarda -Rast zapošljavanja i podizanje nivoa životnog standarda predstavlja najvažniji prioritet -Realizovani projekti za vodu. željeznice. željezničkim saobraćajem koji je uključen u javni i prigradski prevoz -Ureñeni otvoreni vodotoci u skladu sa ekološkim standardima -Razvoj općine na principima održivog razvoja.uslužni centar regije -Stambena infrastruktura. koridor V-c) i pripada administrativno i funkcionalno glavnom gradu BiH i najrazvijenijoj regiji. može se posmatrati kao temelj za identifikaciju komparativnih prednosti i kao ulazni podatak za strateške orijentacije. sa demografskom i privrednom ekspanzijom. čvrst otpad. To je sredina sa privlačnim poslovnim okruženjem i subjektima koji prate razvoj modernih tehnologija. kanalizaciju. To su ujedno i najsnažniji resursi za fokusirani razvoj. tramvajskim saobraćajem kroz centralni dio i prema Dobrinji. širok spektar obrazovanosti stanovništva. -Geostrateški položaj izražen putem komunikacijskih veza (putevi. komunalnu infrastrukturu. sjedište elektronskih medija -Kulturni i historijski potencijal za razvoj turizma -Kapaciteti javnog saobraćaja -Prostorne mogućnosti -Velike zelene površine 91 .II V I Z I J A Općina Novi grad je privredni. dostupnost obazovnih. povećanje energetske efikasnosti -Uspostavljen sistem socijalne brige i podsticaja za najugroženije kategorije -Lokalne inicijative -Razvijeno civilno društvo KOMPARATIVNE PREDNOSTI Analiza strategije snaga i prilika (strategija maxi – maxi) daje pokazatelje za identifikaciju komparativnih prednosti.

III STRATEŠKI CILJEVI 92 .

djece bez roditelja i drugih)? Kako poboljšati i ubrzati razvoj lokalnih izvora finansiranja? Kako smanjiti naviku ovisnosti od socijalne pomoći? Kako efikasno provoditi politiku upravljanja zemljištem i prostorom u skladu sa potrebama razvoja (poseban akcenat na privredne zone)? Kako definisati statistike baza lokalnog razvoja? Kako unaprijediti partnerstvo meñu subjektima razvoja? Kako unaprijediti kanale informisanja? Kako unaprijediti strateško planiranje i saradnju subjekata razvoja? Strateško kritično pitanje Ljudski potencijal (fokus-grupa I) Pitanje 1 Kako unaprijediti poslovnu klimu i razviti ljudski potencijal u cilju razvoja postojećih privrednih subjekata i stvaranja novih? Poslovna klima (fokus-grupa I) 93 . demobilisanih boraca. STRATEŠKA PITANJA I KRITIČNA PITANJA ( iz SWOT analize Općine Novi Grad. žena. radne i partnerske grupe koje su predložile intervencije) Oblast Strateška pitanja Kako smanjiti visoku stopu nezaposlenosti stanovništva? Kako povećati nivo obrazovanja stanovništva? Kako smanjiti rad na crno? Kako afirmirati poduzetnički duh i svijest o samozapošljavanju kod stanovništva? Kako povećati informatičku pismenost stanovništva? Kako unaprijediti socijalnu zaštitu stanovništva? Kako uticati na ubrzanje provoñenja reforme obrazovanja? Kako unaprijediti partnerstvo obrazovnog sistema i poslovnog sektora? Kako unaprijediti obrazovanje? Kako zadržati mlade kadrove i stručnjake u općini? Kako stvoriti kritičnu masu obrazovanih ljudi koji će mijenjati stanje u svim segmentima društva? (nositelji promjena) Kako ulagati u razvoj nadarene djece? Kako ulagati i izgraditi poduzetničku infrastrukturu? Kako efikasnije upravljati infrastrukturom u privrednim zonama? Kako stimulisati razvoj poduzetništva (mladih. pretežno iz sfere utjecaja Općine i struke.III A.

rekreaciju i turizam? Kako efikasnije koristiti objekte za kulturu Kako unaprijediti i optimalno sport. Pitanje 3 sport.Kako uticati na formiranje funkcionalnih proizvodno-uslužnih zona? Kako unaprijediti turističku ponudu? Kako povećati broj uspješnih MSP i afirmirati iste? Kako privući domaća i strana ulaganja? Kako povećati konkurentnost ONG? Kako promovisati ONG kao centar poduzetničke i razvojne infrastrukture? Kako privući strana ulaganja? Infrastruktura (fokus-grupa II) Kako usaglasiti katastar i zemljišne knjige? Kako unaprijediti programe ureñenja grañevinskog zemljišta (komunalna opremljenost. rekreaciju i turizam? Kultura. rješavanje imovinskopravnih odnosa)? Kako izgraditi turističku infrastrukturu? Kako izgraditi i sanirati infrastrukturu u padinskim dijelovima općine? Kako sanirati prostore napadnute nelegalnom gradnjom? Kako brže i efikasnije rješavati problem klizišta? Kako sistemski unaprijediti izgradnju i održavanje puteva? Kako ublažiti negativne efekte „gradske“ infrastrukture? Kako osigurati dovoljno parking-prostora u ONG? Kako osigurati ekološku infrastrukturu? Kako razviti svijest ljudi o održivom razvoju? Kako podići nivo kulture življenja? Kako zaštititi imovinu? Pitanje 2 Kako unaprijediti infrastrukturu na principima održivog razvoja? Ekologija Kako razviti infrastrukturu za kulturu. sport. rekreaciju i povećati zadovoljstvo koristiti kapacitete za kulturu. rekreacija i turizam (fokus-grupa III) 94 . grañana? sport.

institucija i pojedinaca. Izvršeno je grupisanje strateških pitanja pretežno iz sfere uticaja Općine. od kojih za jedan broj nije moguće dati odgovor u kratkom roku. Strateška pitanja ovog tipa su: -Kako smanjiti visoku stopu nezaposlenosti? -Kako smanjiti rad na crno? -Kako zadržati mlade i stručnjake? -Kako smanjiti ovisnost od socijalne pomoći? 95 .Općinska uprava (fokus grupa-IV) Kako uskladiti prijenos ovlaštenja i obaveza sa namjenskim izvorima finansiranja? Kako obezbijediti trajne partnerske programe finansiranja infrastrukture? Kako kadrovski ojačati lokalnu upravu? Kako povećati učešće grañana u odlučivanju? Kako do profesionalnog i ljubaznog službenika? Kako mjesne zajednice mogu animirati. kao i šire zajednice. raznih odgovornih i zainteresovanih subjekata. bez istraživanja i bez strategija ostalih odgovornih institucija i nivoa vlasti. uključiti i aktivirati grañane? Kako povećati informisanost grañana? Kako povećati saradnju sa NVO sektorom? Kako povećati učešće partnera u projektima ONG? Kako povećati efikasnost administracijeuskladiti je sa potrebama grañana? Pitanje 4 Kako unaprijediti općinsku upravu u skladu sa potrebama lokalne zajednice? Identifikovane najkrupnije probleme razmatrala je partnerska grupa i proširena radna grupa za izradu Strategije. Utvrñena je šira lista značajnih problema.

institucijama. Identifikovana su četiri strateška cilja: 1. ali će efikasnost u provoñenju strateških projekata uveliko zavisiti od: -Stepena jačanja lokalne zajednice u smislu harmoniziranja ovlaštenja sa pripadajućim javnim prihodima i brojem stanovnika koji žive na teritoriji općine -Nivoa partnerstva sa privrednicima. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 2. ONG je lider – primjer moderne lokalne samouprave Za svaki strateški cilj definisane su mjere kao most izmeñu strateških i operativnih (projekti) dijelova strateškog dokumenta.III B. NVO i grañanima -Od brzine i kvaliteta provoñenja reforme javne uprave 96 . MOGUĆE MJERE I PROJEKTI Strateški ciljevi su putokaz za ostvarenje definisane vizije razvoja općine. Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. sporta. drugim nivoima vlasti. Lista predloženih projekata je odgovor na najznačajnije probleme ili područja intervencija. rekreacije i turizma 4. Projekti su kratkoročni alati za provoñenje mjera. Da bi se realizovali projekti. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 3. STRATEŠKI CILJEVI. najvažniji uslov jesu finansijska sredstva.

Razvoj informativne podrške 1. Program kampanje u lokalnom mediju 1.1.4.5.2.3. Izrada akcionog plana lokalnog ekonomskog razvoja ONG za period 2007– 2009.2.3.1.Tabela – Prikaz strateških ciljeva. Izgradnja „Sajmišta“ u Rajlovcu 1. ONG je trgovačko – sajmišni centar BiH na koridoru V-c. Zaposlenost je iznad prosjeka BiH.4. Lokalni ekonomski razvoj Projekti 1. Izrada elaborata o efikasnom opremanju grañevinskog zemljišta i upravljanje u privrednim zonama 1.1. mjera i projekata Strateški ciljevi Strateški prioritet 1. Izrada programa statističkih baza za praćenje indikatora lokalnog razvoja 1.5. Unapreñenje poslovne klime i razvoj ljudskog potencijala u cilju razvoja postojećih privrednih subjekata i stvaranja novih (fokus-grupa I) Mjere 1.1. Projekat podrške opismenjavanju nepismenih stanovnika općine 1.3.4.5. Stalna informiranost javnosti i poduzetnika 1. Edukacija u informatici za ciljne grupe 1.2.4.1. 1.4.1. Informatika za svakoga 1. Izrada održivog programa rada CRB Novi Grad 1. Edukacija o samozapošljavanju 1. Stvaranje pozitivnog imidža o poduzetništvu i samozapošljavanju 1. Privredne i poduzetničke aktivnosti najvećim djelom realizuju se u privrednim zonama.2. Program kampanje u školama 1. Informacijska mreža o ponudi i potražnji za zanimanja u saradnji sa Službom za zapošljavanje (trajni program CRB) 1.2.3.3. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima Privreda i poduzetnici imaju kvalitetne preduvjete za razvoj i ostvaruju visoku stopu zapošljavanja.4.Poboljšanje nivoa obrazovanja 1.4.2.5. Izgradnja infrastrukture za podršku poduzetnicima (fizičke i uslužne) Strateški cilj 1.3.2.2. 1.1. ONG je sredina sa privlačnim poslovnim okruženjem i subjektima koji prate razvoj modernih tehnologija.5. Promocija ONG 97 .

2. Izgradnja mostova na primarnim gradskim saobraćajnicama Most na rijeci Bosni u Rajlovcu Most na VIII transferzali Most na X transferzali Most na XI transferzali 2. komunalnu infrastrukturu.5.Strateški prioritet 2.10. Izgradnja primarnih gradskih saobraćajnica .Rješavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Bajrama Zenunija br.12.4. 2.Rješavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Ive Andrića br.1.11.«A» transferzale (potez od X do XII transferzale) . pumpnih stanica i sekundarne vodovod.Dobroševići.1. 2-8. Izgradnja primarnog vod.X – transverzale (potez od ul. Izgradnja glavnog kolektora fekalne kanalizacije naselja Zabrñe 2. T.1.1. 1-13 2. Razvoj moderne infrastrukture po principima održivog razvoja (fokus-grupa II) 2. Izrada projektne dokumentacije za odvodnju otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP ”Rajlovac III” 2. ONG ima razvijenu prometnu. Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture Strateški cilj 2.1.1.1.1. Izrada projektne dokumentacije po programu prioriteta opremanja komunalnom infrastrukturom 2.1-9 2. javnih parkinga 2. Izgradnja separatne kanalizacione mreže naselja Sokolje 2. mreže u obuhvatu RP „Bojnik.8. Dž. Donji Mihaljevići i Briješće 2.Zenica ) -XI transferzale (potez od „Feroelektra“ do Dobrinje I) -XII transferzale (potez od Bačića . Izrada projektne dokumentacije odvodnje otpadnih voda od Zabrña (magistralni put M 17) do Dvora (Idejni i Glavni projekat) 2.2 Izgradnja javnih parkinga 2.4.6.2.2.Bijedića do Željezničke pruge Sarajevo .3. Razvoj cestovne mreže.2. Izgradnja separatne kanalizacione mreže za obuhvat RP „BojnikDobroševići“ 2.9. Izgradnja kanalizacionog sistema otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP ”Rajlovac III” 2.1. Izgradnja cestovne mreže u obuhvatu RP Donje Telalovo Polje 2. predstavlja područje modernih urbanih cjelina koje se harmonično uklapaju u urbanističku strukturu glavnog grada BiH.2. 1-6 i Ive Andrića br. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja.prijateljstva br.1.Separatna kanalizaciona mreža u naseljima „Dobrinja A“ i „Dobrinja B“ 2. Izgradnja tri rezervoara: Reljevo.2.1-18 i Ante Babića br.1.M.3.sistema.7.“ 2.1.1.1.1.

Žuč. el.Mojmilo.1.8. Izgradnja novih stambenih jedinica u skladu sa planiranim strateškim opredeljenjima iz prostornog plana KS 2. ustanovama 2.3.2.3.5. Redizajniranje stambenih i poslovnih objekata 2.8.5.Briješće.10. Izgradnja stanova u kolektivnim stambenim objektima na teritoriji općine Novi Grad 2. nergija.3.5. Proširenje trolejbuske mreže u naselju „Dobrinja“ 2. Dogradnja školskog objekta Osnovne škole „Umihana Čuvidina“ i izgradnja fiskulturne sale 2. Izvoñenje radova na regulaciji rijeke Miljacke dionica: RTV domHalilovići 2.6.1.voda i kanalizacija. objekata (gas. Ureñenje dvorišta i fasada svih vrtića na općini Novi Grad 2.7. Program mjera na sprečavanju bespravne gradnje 2.1. Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškol.5. Zaštita od poplava 2.7.925 m2 P-5205 – Paljevo. površine 25.3. Deminiranje 2.1.2.2. površine 54.9.5.110 m2 P-4636 .4. površine 13. Obavezna procedura tehničkog prijema novoizgrañenih ili rekonstruisanih infrastrukt. Ureñenje rijeke Bosne od mosta u Reljevu do Butila – etapa I 2. Efikasniji inspekcijski nadzor 99 .6. Izgradnja školskog objekta OŠ u MZ „Aneks“ 2.do Dobrinje I – druga traka) -IX transferzala (potez od ulice Džemala Bijedića do ulice Safeta Zajke) 2.2.5. Novi izgled stambenih i poslovnih objekata 2.4.1. PTT) 2.4.500 m2 P-3885 .5. površine 62. Dogradnja školskog objekta Osnovne škole „Dobroševići“ i izgradnja fiskulturne sale 2.5. Izgradnja školskog objekta Osnovne škole u MZ „Zabrñe“ 2.864 m2 2. Sanacija klizišta i sprečavanje bespravne gradnje 2. Program sanacije klizišta 2. P-3897 .1.7.

Razvoj lokalne uprave i civilnog društva (fokus grupa-IV) 3. 4. Uključivanje grañana u procese i aktivnosti Općine 4.1. Provoñenje reforme lokalne uprave 4.1.1. Programi aktivnosti u oblasti kulture i sporta i povezanost sa turističkom privredom 3.Promocija projektno orijentiranog pristupa u radu općine.1.1.1. Projekti finansijske podrške ONG inicijativama grañana u MZ 4.Razvoj lokalne uprave Strateški cilj 4.memorijalni park „Žuč“ 3.1. Podizanje efikasnosti lokalnog planiranja 4.2.1. Projekat završetka izgradnje stadiona Otoka 3.3.1. Valorizacija kulturno-historijskog nasljeña 3.2. rekreaciju i turizam 3.1.5. Park šume Mojmilo 3.Izgradnja objekata za kulturu.1. ONG je privlačno mjesto za življenje.3.2.3.2.2. predstavljanje i promocija PPP (Public Private Partnership) koncepta 4.1.1.1.2.1. sporta i kulture 3.6. Mladi i mogućnosti i perspektive zapošljavanja u BiH 4.3.3. Formiranje ureda za saradnju sa NVO 4. Projekti iz LEAP-a Strateški cilj 3. Razvoj civilnog društva 4. Vektorizacija i digitalizacija analognih planova katastarskog operata Općine i formiranje GIS-a 4.4. Stepen razvoja partnerstva sa privredom i NVO sektorom je na zavidnom nivou.2.4. Raditi i uspjeti zajedno 4. sport. Formiranje odjela za zaštitu okoliša 4.1. Istraživanje potreba svih korisničkih grupa socijalne brige 4.Strateški prioritet 3. sa bogatim rekreacionim i kulturno zabavnim sadržajima.5. Prevencija narkomanije na području 100 . Osnivanje javnog preduzeća za upravljanje objektima za javnu upotrebu u vlasništvu Općine Novi Grad Sarajevo 4.6.1. Projekt finansijske podrške općine Novi Grad NVO-u 4. Lokalna okolinska zaštita 4.4. Formiranje moderne press službe ili pokretanje osnivanja lokalne TV 4. Razvoj i efikasno korištenje kapaciteta za kulturu.1. sport.8.4.2.3. Historijsko-memorijalni kompleks „Žuč“.1.3. rekreaciju i turizam (fokus-grupa III) 3. kulturu u vlasništvu Općine 4.1.2.2.7. Program socijalne pomoći stanovništvu u stanju socijalne potrebe 4. sporta.3.Efikasno upravljanje i namjenska upotreba objekata za sport. Razvojne projekte realizuju sva tri sektora uz veliko učešće grañana.Unapreñenje turizma. Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture.3.4. Projekat završetka izgradnje SRCEBuča potok 3.4.3. Dom Reljevo 3. ONG je lider – primjer moderne lokalne samouprave. rekreacije i turizma. Strateški prioritet 4.1.1.1. Održavanje kvaliteta usluga u skladu sa ISO 9001:2000 4.

4.općine 4. Inicijativa prema Kantonu za angažovanje socijalnog radnika i psihologa u školama 4.mreže uzajamne pomoći 101 . bez oba roditelja za samostalan život (djece poginulih boraca. Projekt razvijanja volonterizma i samopomoći . civilnih žrtava rata i djece bez roditeljske skrbi) kojim prestaje aktivna zakonska podrška 4.3. Projekt osposobljavanja mladih starijih od 18 godina.4.4.5.4.

IV PROJEKTI

102

Područje Strateški cilj - mjera Naziv projekta

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.1. Lokalni ekonomski razvoj 1.1.1.Izrada akcionog plana lokalnog ekonomskog razvoja ONG za period 2007. – 2009. Podsticanje društveno-ekonomskog razvoja ONG Smanjenje nezaposlenosti Povezivanje ONG s meñunarodnom zajednicom (prezentiranje i upoznavanje s ukupnim privrednim, prirodnim, materijalnim i ljudskim resursima) kroz različite programe. Izgradnja konsenzusa i podizanje javne svijesti o LER-u Podsticanje privrednog oživljavanja-obnove privrede i cjelokupnog prostora kroz razvoj preduzetničkog okruženja. Aktiviranje privatne štednje i resursa. Podsticanje kapaciteta lokalne ponude i inkorporiranje lokalnih akcija u nacionalni okvir. Proširenje finansijskih mogućnosti, promovisanje dostupa mikro i makro kredita preduzetništvu i proizvoñačima.

Svrha projekta

-

Aktivnosti i nosioci (partneri)

- Organizirati radnu grupu - Rad na izradi LER-a - Izrada operativnog plana (programi i projekti) - Provoñenje, praćenje i ažuriranje LER-a ONG, KS, SERDA, Privredna komora, zainteresirani poduzetnici, NVO-i - Podstaknut društveno-ekonomski razvoj ONG - Rast zaposlenosti - Povezana ONG s meñunarodnom zajednicom (prezentirana i upoznata s ukupnim privrednim, prirodnim, materijalnim i ljudskim resursima) kroz različite programe. - Izgrañen konsenzus i podignuta javna svijest o LER-u - Podstaknuto obnovljenje privrede i cjelokupnog prostora kroz razvoj preduzetničkog okruženja. - Aktivirana privatna štednja i resursi. - Podstaknut kapacitet lokalne ponude i inkorporirane lokalne akcije u nacionalni okvir. - Proširene finansijske mogućnosti, izvršeno promovisanje dostupa mikro i makro kredita preduzetništvu i proizvoñačima. 2007. 2008. 2009. Stalno

Očekivani rezultat

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

30.000 KM ONG, KS, SERDA, zainteresirani poduzetnici, NVO

103

Područje Strateški cilj

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.2.Izgradnja infrastrukture za podršku poduzetnicima (fizičke i uslužne) 1.2.1.Izrada elaborata o efikasnom opremanju grañevinskog zemljišta i upravljanje u privrednim zonama Izrada i implementacija rješenja iz ovog elaborata su jedan od ključnih preduslova za olakšanje investiranja i privlačenje investitora na područje općine. Svrha ovog projekta je pronalaženje optimalnog modela za otkup i izgradnju primarne infrastrukture, te privlačenje investicija i formiranje općinskog fonda za ureñenje zemljišta. 1. Snimanje stanja u zoni RP 2. Analiza postojećeg stanja 3. Organizovanje sastanaka i OS na nivou kantona i općine 4. Usaglašavanje prijedloga modela finansiranja, otkupa i izgradnje Aktivnosti će biti povjerene konsultantskoj kući koja će u saradnji sa Općinom predložiti optimalna rješenja za ovu problematiku. Sve ulazne podatke će Općina staviti na raspolaganje

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Očekivani rezultat

1. Potpuna slika postojećeg stanja u planiranim privrednim zonama (anliza i izvještaji) 2. Predložen kvalitetan model i način finansiranja 3. Predložene aktivnosti za izradu podzakonskih akata 2007. 2008. X 2009 x

Period implemtanacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Ukpna vrijednost projekta je 120.000 KM i izvor finansiranja je općinski budžet. Moguće je vršiti sufinansiranje iz sredstava budžeta kantona ili SERDA-e

104

Područje Strateški cilj

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.2. Izgradnja infrastrukture za podršku poduzetnicima (fizičke i uslužne) 1.2.2.Izgradnja «Sajmišta» u Rajlovcu Stvaranje uvjeta i obezbjeñenje prostora za prezentaciju privrednih dostignuća i tehnologija te kreiranje centralnog prostora (sajmišnog) na području kantona Sarajevo. Obzirom da na području KS ne postoji sajmišni prostor, te da je izgradnja ovog sajmišta od interesa za kanton ali i BiH, zbog svog položaja (Sarajevo, V-c koridor) podrazumijeva se da će i drugi subjekti iskazati interes za ovaj projekat. Projekat podrazumijeva izgradnju regionalnog sajmišta sa najvećim i najposječenijim prostorom u BiH otvorenog i zatvorenog tipa 1. Izrada projektne dokumentacije i poslovnog plana (konsultantska kuća) 2. Izgradnja (investicije) 3. Promocija sajmišta (Općina, Kanton, FBiH, BiH) 1. Izrañena projektna dokumentacija za sajmište na području RP Donje Telalovo polje 2. Izgrañeno sajmište 3. Promovirana privreda Kantona Sarajevo i BiH i pojačana aktivnost na ekonomskom planu 2007. 2008. x 2009. X

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Očekivani rezultat

Period implemtanacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Investiranje u prvu fazu projekta treba da bude finansirano iz općinskog budžeta i da obuhvati aktivnosti izrade projektne dokumentacije i poslovnog plana za sajmište. Vrijednost tog dijela projekta je 250.000 KM. Sufinansiranje moguće iz sredstava KS.

105

Rješavanje organizacione strukture CRB . x Stalno x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 50.Područje Strateški cilj-mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. kao i finansiranje od strane partnera 106 . Moderno opremljeni prostor CRB omogućava širok spektar aktivnosti.Definisanje plana aktivnosti CRB .Kvalitetna marketinška promocija Centra Općina.2.000 KM Općina Novi Grad.2.Planiranje budžetske linije za CRB .Izrada održivog programa rada CRB Nastaviti sa započetim razvojem infrastrukture za podršku poduzetništvu na općini na način da se definiše organizaciona struktura Centra za razvoj biznisa. Cilj je kvalitetna i trajna podrška poduzetništvu i zapošljavanju. . SERDA -Uspostavljena moderna organizaciona struktura CRB -Definisan plan aktivnosti Centra -Obezbijeñeno kvalitetno pružanje usluga ciljnim grupama -Realizovani projekti podrške razvoju poduzetništva -Obezbijeñeno partnerstvo u funkcionisanju CRB -Trajna funkcija CRB na principima regionalnog i lokalnog razvoja Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat 2007. Izgradnja infrastrukture za podršku poduzetnicima (fizičke i uslužne) 1.3. obezbijedi partnerstvo.Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. plan aktivnosti CRB. Period implemtanacije x 2008.

Inicijativa za izradu zajedničkog projektaprogram kampanje u školama Evidentan je nedostatak poduzetničke inicijative kod stanovništva. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. 2008.3.1. Svrha projekta je da se kod mladih afirmira poduzetništvo uvoñenjem u školske programe praktične nastave o poduzetništvu kod učenika OŠ (sedmi i osmi razred) i srednjih škola -Upućivanje inicijative prema Kantonu Sarajevo -Donošenje odluka -Izrada programa -Obezbjeñenje partnerstva u realizaciji projekta -Obezbjeñenje inicijalnih finansijskih sredstava Općina. X Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (pertneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Inicijalna sredstva Općine i partnera (Kanton. škole -Omogućeno sticanje osnovnih znanja prema starosnoj dobi ciljnih grupa -Povećan interes za profesionalnu orijentaciju i poduzetništvo kod mlañe populacije i sticanje znanja o poduzetništvu 2007.3.Stvaranje pozitivnog imidža o poduzetništvu i samozapošljavanju Strateški cilj-mjera Naziv projekta 1.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. škole) 107 . Kanton.

2.3.Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. mediji.3. KS -Obezbijeñen kvalitetan program promocije poduzetništva -Press služba u saradnji sa Općinskom službom za privredu.Stvaranje pozitivnog imidža o poduzetništvu i samozapošljavanju 1.. Privredna komora. SERDA 108 .000 KM kao i partneri Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Općina.Program kampanje u lokalnom mediju Kampanjom u lokalnim medijima želi se afirmirati poduzetništvo i na taj način razvijati poduzetnička inicijativa i znanje kod stanovništva -Putem tendera odabrati marketinšku firmu za realizaciju projekta -Putem lokalnog medija provoditi aktivnosti: edukacija o poduzetništvu promocija najuspješnijih poduzetnika -Pokrenuti privredne novine Općina. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije x 10. 2008. izdaje privredne novine sa aktuelnim informacijama -Pojačan interes za poduzetništvo i samozapošljavanje kod nezaposlene populacije 2007.. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.

započinjanje sa vlastitim biznisom.Edukacija o samozapošljavanju Veći problem na općini je visoka nezaposlenost stanovništva.Područje Strateški cilj . SERDA. Zavod za zapošljavanje. KS) 109 .4. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Permanentna edukacija zainteresovanih za samozapošljavanje kroz grupe 10 – 15 lica Općina i partneri u skladu sa mogućnostima (SERDA. za što su potrebna odreñena znanja i vještine koje nedostaju nezaposlenim licima. KS -Izabran kvalitetan edukator -Sačinjen detaljan plan i program edukacije -Omogućeno sticanje općih znanja o poduzetništvu -Realizovani kursevi -Olakšan pristup finansiranju za početnike u biznisu 2007. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. finansijske institucije. Svrha projekta je omogućiti sticanje odreñenih znanja o poduzetništvu -Javni poziv za iskazivanje interesa i uspostavljanje baza podataka potencijalnih polaznika kurseva -Usmjerena kampanja prezentacije projekta prema ciljnim grupama -Objavljivanje tendera za izbor edukatora -Definisanje programa edukacije za početnike u biznisu – opći kurs i po oblastima -Nagraditi najbolje poslovne ideje -Pomoć u iznalaženju finansijskih sredstava Centar za razvoj biznisa Novi Grad. 2008.1.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.4. Jedna od mogućnosti bržeg zapošljavanja je putem samozapošljavanja.Poboljšanje nivoa obrazovanja 1.

.2. škole. godina . Poboljšanje nivoa obrazovanja 1.Nezaposleni grañani usljed privatizacije preko 45.Edukacija RVI – radno sposobnih preko 45.Demobilisani borci i članovi šehidskih porodica preko 45 g.god. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 130.god.Edukacija u informatici za ciljne grupe Edukacija teško uposlivih kategorija stanovništva u cilju obezbjeñenja odreñenih prednosti kod zapošljavanja .Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.Nezaposlene žene preko 35. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.000 KM na godišnjem nivou Općina. Kanton.4. godini 110 . starosti .4. 2008. služba za zapošljavanje -Omogućeno sticanje općih znanja iz informatike za polaznike kurseva -Izvršen izbor firme za edukaciju -Realizovani opći kursevi iz informatike -Uspostavljen kontinuirani program edukacije 2007. starosti -Javni poziv za iskazivanje interesa i uspostavljanje baze podataka potencijalnih polaznika kurseva -Odabrati certificiranu firmu za edukaciju -Uspostavljanje modernog programa edukacije -Usmjerena kampanja prezentacije projekata prema ciljnim grupama -Obezbjeñenje finansijske podrške projektu Općina. Kanton -Početi sa pripremom u 2007.

zainteresirani poduzetnici.škola-općina Kanton. te umrežitisistem:škola-škola. Povećana potražnja za informatičkom edukacijom Povećan broj korisnika računala u domaćinstvima i odgojnoobrazovnim institucijama 2007. NVO i drugi Obavezna informatička pismenost svih koji završavaju osnovnu školu Poboljšana kvaliteta informatičkog obrazovanja Povećana inform.4. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. NVO 111 .Informatika za svakoga Podići razinu informatičke pismenosti grañana ONG do 2015. obrazovne institucije. pismenost grañana za 30% do 2015. Poboljšanje nivoa obrazovanja Naziv projekta 1. Stalno x x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 130.4. SERDA.) Nabavka informatičke opreme ONG.3. KS. nadležna federalna i državna ministarstva. god. definirati željenu razinu informatičke pismenosti. informatički objediniti podatke (o učenicima. pismenosti grañana za 30% do 2015. SERDA. Povećana potražnja za informatičkom edukacijom Formirati radni tim za provedbu ovog projekta Studija postojećeg stanja sa prijedlogom mjera Poduzimanje svih potrebnih mjera u cilju informatičkog opismenjavanja Utvrditi postojeću razinu informatičke pismenosti Utvrditi dostupnost kompjuterske opreme u školama Definirati željenu razinu informatičke pismenosti .utvrditi potrebe općine tj.Područje Strateški cilj . knjigovodstvene evidencije i dr. zainteresirani poduzetnici. odnosno kakav profil stručnjaka je potreban u informatičkom smislu za privredni razvoj Izraditi prijedlog informatizacije školskih ustanova. obavezna informatička pismenost svih sa završenom osnovnom školom Povećanje inform.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. KS. 2008.000 KM ONG.ministarstva.

4. godini Općina obezbjeñuje inicijalna sredstva 60 polaznika – četiri razreda OŠ Općina.Područje Strateški cilj-mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.4. škole. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja U 2007. Svrha projekta je podsticaj programu opismenjavanju nepismenih stanovnika općine u partnerstvu sa školama -Utvrditi grupu zainteresovanih odraslih nepismenih osoba za opismenjavanje -Organizovati kontinuirane programe opismenjavanja -Obezbjeñenje prostora.Projekat podrške opismenjavanju nepismenih stanovnika općine Socioekonomska analiza općine pokazala je da postoji i manji broj stanovništva koji nemaju odreñeno osnovno obrazovanje. OŠ i NVO -Usmjerena kampanja prema ciljnoj grupi Općina. Ministarstvo za obrazovanje i NVO -Organizovani kontinuirani programi opismenjavanja sa školama -Obezbijeñeno partnerstvo u realizaciji programa 2007. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.4. Poboljšanje nivoa obrazovanja Naziv projekta 1. Ministarstvo obrazovanja KS 112 . nastavnog kadra minimalno na dva lokaliteta -Obezbijediti partnerstvo u realizaciji projekta: Općina. 2008. Ministarstvo obrazovanja.

2008.Područje Strateški cilj-mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.Informacijska mreža o ponudi i potražnji za zanimanja u saradnji sa službom za zapošljavanje. služba za zapošljavanje 113 .5. trajni program rada CRB Svrha projekta je obezbjeñenje ažurnih informacija o ponudi i potražnji za zanimanja u saradnji sa službom za zapošljavanje.000 KM Općina i partneri Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Općina. poslodavci.1.5. služba za zapošljavanje. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije 20.Razvoj informativne podrške Naziv projekta 1. Ovim projektom unapreñuje se partnerstvo izmeñu Općine i službe za zapošljavanje. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. nezaposleni -Obezbjeñene ažurne informacije za nezaposlene i poslodavce o ponudi i potražnji za zanimanja -Uspostavljena trajna komunikacija izmeñu partnera 2007. poslodavaca i nezaposlenih -Uspostava koordinacionog tima za implementaciju projekta -Obezbjeñenje tehničkih uslova za modernu komunikaciju izmeñu partnera -Definisanje aktivnosti pojedinačno partnera -Promocija projekta CRB Novi Grad.

Razvoj informativne podrške 1.Područje Strateški cilj-mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Svrha predloženog projekta je definisanje najznačajnijih indikatora statističkih baza. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 20. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. kantonalne institucije.Izrada programa statističkih baza za praćenje lokalnog razvoja Općinskoj upravi potrebni su cjeloviti statistički indikatori praćenja lokalnog razvoja.5. Privredna komora. obezbjeñenje tehničkih uslova i partnerstvo u realizaciji projekta -Informativna kampanja o projektu -Obezbjeñenje materijalno-tehničkih uvjeta -Definisanje indikatora statističkih baza lokalnog razvoja -Uspostavljanje kontinuiranog praćenja lokalnog razvoja -Uspostavljanje institucionalnih partnerstava svih subjekata lokalnog razvoja Općina.5. 2008.2. pravni subjekti na području Općine -Uspostavljena jedinstvena baza podataka za lakše donošenje poslovnih odluka -Ažurni i kvalitetni indikatori lokalnog razvoja 2007.000 KM Općina Novi Grad. kao i partneri 114 .

000 KM godišnje.3. Kontinuirano i trajno Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Kontinuirano i trajno Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Plan 6. -Izrada Plana povećane informisanosti grañana -Unaprijediti postojeći sistem informiranja putem web stranice ONG. korištenjem elektronskih medija i komercijalnih i javnih glasila -Organizirati povremene javne skupove ili gospodarske tribine ONG.5. cijeneći potrebe nakon istraživanja 115 .Područje Strateški cilj.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.5. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. -Urañen plan povećane informisanosti grañana -Unaprijeñen postojeći sistem informisanja -Povećan broj javnih skupova / tribina 2007. 2008. Kontinuirano i trajno 2009.Razvoj informativne podrške 1. KS.Stalna informiranost javnosti i poduzetnika Sistemom stalne informiranosti osigurati da grañani budu informirani i animirani o svim bitnim pitanjima ONG. zainteresirani poduzetnici i javni mediji -Sistemom stalne informiranosti osigurano da su poduzetnici i svi grañani informirani i animirani o svim bitnim pitanjima ONG.

osmisliti koncept promocionog plana ONG .Promocija ONG Kontinuirana promocija ONG. Kontinuirano i trajno Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Kontinuirano i trajno Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Promocioni plan 6.5. TZ KS.Objediniti interes svih subjekata u zajedničkom nastupu na promocionom planu ONG .Zavisno od interesa utvrñenog u prethodnoj aktivnosti.4. KS.000 KM 116 .mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. turističke i poduzetničke ponude. NVO -Izvršena kontinuirana promocija ONG.Razvoj informativne podrške 1.000 KM Na godišnjem nivou promocione aktivnosti 150. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. turističke i poduzetničke ponude.Područje Strateški cilj. Kontinirano i trajno 2009. općinskih vrijednosti. zainteresirani poduzetnici. općinskih vrijednosti.5. -Realizovano partnerstvo u promociji ONG -Realizovan koncept promocionog plana 2007. 2008.Organizirati izradu i obnavljanje promocionog plana ONG. .

x 2008. Predlaganje mjera i modela finansiranja za pojedina područja Sve aktivnosti bi trabalo da vodi neovisna konsultantsko-ekspertska kuća u saradnji sa općinskim radnim timom koji bi učestvovao u pripremi postojećih ulaznih parametara. 1. Organiziranje sastanaka sa općinom i drugim 3. Analiza stanja 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.1. kao i redoslijeda investiranja. 2009. Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Projekat se finansira iz općinskog budžeta i eventualno KS.1. 1.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .000 KM Napomena: Ovaj projekat tretira sve padinske dijelove ONG koji nisu opremljeni komunalnom infrastrukturom 117 . kao i modalitete finansiranja i sufinansiranja opremanja komunalnom infrastrukturom na području ONG.Izrada projektne dokumentacije po programu prioriteta opremanja komunalnom infrastrukturom Ovaj program treba da uspostavi prioritete.mjera 2.1. Predloženi modeli finansiranja sanacije 2007. Potrebna sredstva su 200.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2. Jedan od ciljeva projekta je i efikanso trošenje budžetskih sredstava i dokazivanje opravdanosti pojedinih investicija. Analizarano stanje i uspostavljeni prioriteti 2.

Revizija projektne dokumentacije Izrañen projektni program.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2. 2008. Na osnovu usvojenog RP “Rajlovac III” i analize postojećeg stanja izraditi projektni program i raspisati javni tender za izradu projektne dokumentacije ( nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2. Izrada projektne dokumentacije (odabrana projektantska kuća) 3.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.Takoñe sve otpadne i oborinske vode iz padinskih naselja koja gravitiraju prema ovom području (Briješće i Sokolje) završavaju u rigolu željezničke pruge. dodijeljen ugovor i izrañena projektna dokumentacija i izvršena revizija projektne dokumentacije 2007. Općina Novi Grad Sarajevo 118 .Izrada projektne dokumentacije za odvodnju otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP ”Rajlovac III” Izrada projektne dokumentacije je jedan od osnovnih preduslova za izgradnju adekvatne kanalizacione mreže u planiranoj privrednoj zoni Rajlovac III.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2. X i izvori Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Ukupna vrijednost realizacije projekta je 75.1.00 KM finansiranja su slijedeći: 1. 1. Svrha ovog projekta je da se stvore uslovi za konačno ureñenje grañevinskog zemljišta sa aspekta opremanja kanalizacionom infrastrukturom jer je na predmetnom lokalitetu izgrañen znatan broj stambeno-poslovnih objekata koji svoje otpadne vode direktno i indirektno ispuštaju u postojeći rigol željezničke pruge.2.000.1.

posebno naselja lociranih u ovom dijelu općine od negativnog uticaja otpadnih i oborinskih voda 1. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr. Na osnovu postojeće projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 5. 5. Ministarstvo prostornog ureñenja i zaštite okoliša) Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora izvoñaču radova (više faza) Izgradnja kanalizacione mreže (više faza) Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreže nadležnom komunalnom preduzeću Naziv projekta Svrha projekta 2. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.izgradnja adekvatne kanalizacione mreže privredne zone “Rajlovac III” .1.3. Aktivnosti i nosioci (partneri) 3. Period implementacije x Ukupna vrijednost realizacije projekta je 6.poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja i poslovanja . KJKP "ViK".Izgradnja kanalizacionog sistema otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP ”Rajlovac III” .Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2. 4.zaštita infrastrukturnog koridora željeznica i cesta . Očekivani rezultati Izgrañena adekvatna kanalizaciona mreža kojom upravlja i održava nadležno komunalno preduzeće 2008-2012. Kanton putem nadležnih ministarstava 4.1.zaštita šireg područja općine.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2. Općina Novi Grad Sarajevo 2.zaštita okoliša .00 KM i izvori finansiranja su slijedeći: Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.Federalna direkcija cesta 3.) 119 . riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosioci: Općina.500.000.

) 2007.-2015. Na osnovu postojeće projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti i dozvole (nosilac ONG) 2. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 5. Ministarstvo prostornog ureñenja i zaštite okoliša) 3. Pribavljene potrebne saglasnosti. Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza 4.zaštita šireg područja općine. KJKP "ViK".zaštita okoliša .Izgradnja separatne kanalizacione mreže naselja Sokolje . Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora izvoñaču radova (više faza) 1.izgradnja adekvatne kanalizacione mreže naselja . Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosioci: ONG. Izgrañena separatna kanalizaciona mreža (2011. Učešće grañana po osnovu obaveza za ureñenje zemljišta (legalizacija i redovan postupak) 3.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: 1. 2008. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2010. 2010 – 2015.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture Naziv projekta 2. posebno naselja lociranih u ovom dijelu općine od negativnog uticaja otpadnih i oborinskih voda Prethodno riješiti rekonstrukciju Rajlovačkog kolektora.1.700. Općina Novi Grad Sarajevo 2. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja .4. Kanton putem nadležnih ministarstava 4.godina) 2.) i Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 120 . godine) 3. X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 5.zaštita planirane privredne zone -"Rajlovac III" i s druge strane stambene zone u Zabrñu .Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.1. Izrañen elaborat (2010.000. izgradnju glavnog kolektora u Zbrñu i izgradnju separatne kanalizacione mreže u okviru RP "Rajlovac III" (predloženi projekti u okviru strateških ciljeva-razvoj moderne infrastrukture) 1.

5. Moguće je vršiti sufinansiranje iz sredstava budžeta Kantona Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 121 . KJKP "ViK". Zavod za planiranje putem formirane radne grupe) 2.00 KM i izvor finansiranja je općinski budžet.1.Na osnovu postojeće planske dokumentacije i stanja na terenu izraditi projektni program (nosioci: Općina. Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije x Ukupna vrijednost izrade projekta je 80.Raspisivanje javnog tendera za izradu projektne dokumentacije(nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 3.Revizija projektne dokumentacije(nosilac: odabrana firma) Izrañen projektni program. 2010 – 2015. dodijeljen ugovor.1.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.000.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.Izrada projektne dokumentacije (nosilac: odabrana projektantska kuća) 4. 2008.Izrada projektne dokumentacije odvodnje otpadnih voda od Zabrña (magistralni put M 17) do Dvora(idejni i glavni projekat) Izrada projektne dokumentacije jedan je od preduslova za rješavanje pitanja odvodnje otpadnih voda naselja i privrednih zona lociranih sa desne strane rijeke Bosne nizvodno od glavnog gradskog prečišćivača 1. izrañena revizija projekta 2007.izrañena projektna dokumentacija.

Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.) 2007.000. Prethodno realizovati izradu projektne dokumentacije i izgradnju glavnog kolektora od magistralnog puta do novoplaniranog ureñaja za prečišćavanje Reljevo-Dvor (predloženi projekti u okviru strateških ciljeva-razvoj moderne infrastrukture) 1.godina) 2.god.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2. Općina Novi Grad Sarajevo 2. posebno naselja i privrednih zona lociranih u ovom dijelu općine. KJKP "ViK". poboljšanje sanitarno-higijenskih uslova življenja odnosno sveukupna zaštita okoliša šireg područja općine. Pribavljene potrebne saglasnosti.) 122 . X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 1.1.1. Izgrañena separatna kanalizaciona mreža (2009. godine) 3. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr. Na osnovu postojeće projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4.2013. Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2009. 2008 – 2013.god.6. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora Izvoñaču radova (više faza) 1. Kanton putem nadležnih ministarstava 3. Izrañen elaborat (2008. Svrha ovog projekta je zaštita postojećih vodotoka (Lepenica i Bosna) od negativnih uticaja svih otpadnih voda koje se ispuštaju u vodotoke. riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.600. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2008.Izgradnja glavnog kolektora fekalne kanalizacije naselja Zabrñe Izgradnja glavnog kolektora fekalne kanalizacije naselja Zabrñe je jedan od ključnih preduslova za stvaranje tehničkih mogućnosti odvoñenja otpadnih voda iz dijela naselja Sokolje (slivno područje prema Zabrñu) i kompletnog naselja Zabrñe. Ministarstvo prostornog ureñenja i zaštite okoliša) 3.) 4. Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosioci: Općina.

Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.1. Napomena: Prethodno uraditi potrebnu tehničku dokumentaciju za realizaciju projekta 1. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. pumpne stanice i sekundarna vodovodna mreža (2009-2015.Izrañen elaborat (2008. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4.god.Pribavljane potrebne saglasnosti.) 4.sistema.200.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2009. Općina Novi Grad Sarajevo 2.godina) 2.) i 123 . riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2008.Izgrañena primarna vodovodna mreža.Izgradnja primarnog vod.7. riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2.Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 3. Kanton putem nadležnih ministarstava 3. pumpnih stanica i sekundarne vodovodne mreže u obuhvatu RP ”Bojnik-Dobroševići” Razvoj distributivne mreže.god. Period implementacije X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 3. godine) 3.1.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.) 5.Trajno riješeno pitanje vodosnabdijevanja lokaliteta BojnikDobroševići iz kantonalnog vodovodnog sistema( sadašnje vodosnabdijevanje je iz lokalnog vodovoda) Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati 2008 – 2015.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.Izgradnja vodovodne mreže i pumpnih stanica (više faza) 5.Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreže nadležnom komunalnom preduzeću 1.Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoñaču radova (više faza) (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 4.000. Bojnik i dr. odnosno omogućavanje snadbijevanja vodom iz kantonalnog vodovodnog sistema za naselja Dobroševići.

Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.) 4.godina) 2.) 2007.8.Izgrañena separatna kanalizaciona mreža (2009-2013.god. godine) 3. Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.1. Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreže nadležnom komunalnom prduzeću 1.Izrañen elaborat (2008.1.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2. Izgradnja separatne kanalizacione mreže (više faza) 5.) 124 . Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 3.750. riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2. X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 8.Izgradnja separatne kanalizacione mreže za obuhvat RP “Bojnik – Dobroševići” -izgradnja adekvatne kanalizacione mreže u zoni obuhvata RP”Bojnik – Dobroševići” -poboljšanje sanitarno-higijenskih uslova življenja -zaštita okoliša -zaštita šireg područja općine. posebno naselja lociranih u ovom dijelu općine od negativnog uticaja otpadnih voda Prethodno završiti izradu projektne dokumentacije (uslov: usaglašavanje trase sa izmjenama trase na koridoru V-c) 1. Općina Novi Grad Sarajevo 2.Pribavljane potrebne saglasnosti. Kanton putem nadležnih ministarstava 3. 2008 – 2013.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2009. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2008.god.000. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoñaču radova (više faza) (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 4.

) 4.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2008.god. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr. Kanton putem nadležnih ministarstava 3.Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 3.Izgrañena tri rezervoara (2007-2013.1.000.Izgradnja tri rezervoara: Reljevo. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2007. odnosno omogućavanje snabdijevanja vodom iz kantonalnog vodovodnog sistema za naselja Dobroševići.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoñaču radova (više faza) (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 4.) 125 . X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 3.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture Naziv projekta 2.1. godine) 3.god.9. Bojnik i dr. Donji Mihaljevići i Briješće Razvoj distributivne mreže. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Općina Novi Grad Sarajevo 2.Izgradnja rezervoara (više faza) 5.Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreže nadležnom komunalnom prduzeću 1. Igman (525 MNM)) 1. riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2. (iznad visinske kote r.) 2007 – 2013.Izrañen elaborat (2007.godina) 2.Pribavljane potrebne saglasnosti.400.Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti.

obezbijediti sredstva za realizaciju projekta .300.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.trajno rješenje separatne kanalizacije .zaštita okoliša . Separatna kanalizaciona mreža u naseljima "Dobrinja A" i "Dobrinja B" Zaštita okoliša Izgradnja adekvatne separatne kanalizacije . x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije X Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.00 KM – Općina Novi Grad Sarajevo i strateški partner za realizaciju projekta (sufinansiranje) 126 .poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja i sprečavanje hidričnih i drugih epidemija 2008.1.raspisivanje javnog poziva za izvoñenje radova i odabir najpovoljnijeg ponuñača .10.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.1.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2. x 2010. 2009.u realizaciju projekta uključiti Kanton Sarajevo putem nadležnog Ministarstva prostornog ureñenja i zaštite okoliša .izgradnja adekvatne separatne kanalizacije .000.

00 KM – Općina Novi Grad Sarajevo i strateški partner za realizaciju projekta (sufinansiranje) 127 .Obezbijeñena sredstva .1.Sproveden tender i dodijeljen ugovor . 1 – 9 . 1-6 i Ive Andrića br.Izvedeni radovi na izgradnji drenažnog sistema 2009-2011. dozvola i dr. Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 230.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.zaštita okoliša .trajno rješenje prikupljanja i transporta podzemnih voda poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja i sprečavanje hidričnih i drugih epidemija U realizaciju projekta uključiti Kanton Sarajevo putem nadležnih ministarstava i drugih subjekata Pribavljanje potrebne urbanističko-tehničke dokumentacije (saglasnosti.11.Rješavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Bajrama Zenunija br.) Obezbijediti sredstva za realizaciju projekta raspisivanje javnog poziva za izvoñenje radova i odabir najpovoljnijeg ponuñača izgradnja adekvatnog drenažnog sistema Strateški cilj – mjera Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati .000.Pribavljena urbanističko – tehnička dokumentacija .Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.1.

Period implementacije X 400.Izvedeni radovi na izgradnji drenažnog sistema 2009-2011.Pribavljena urbanističko – tehnička dokumentacija .Sproveden tender i dodijeljen ugovor . dozvola i dr. 1 – 18 i Ante Babića br.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. prijateljstva br. T.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.M.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. 2 – 8.trajno rješenje prikupljanja i transporta podzemnih voda poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja i sprečavanje hidričnih i drugih epidemija U realizaciju projekta uključiti Kanton Sarajevo putem nadležnih ministarstava i drugih subjekata Pribavljanje potrebne urbanističko-tehničke dokumentacije (saglasnosti.1. Rješavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Ive Andrića br. 1 – 13 .zaštita okoliša .000.00 KM – Općina Novi Grad Sarajevo i strateški partner za realizaciju projekta (sufinansiranje) (izrañen glavni projekat) Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 128 .1.) Obezbijediti sredstva za realizaciju projekta raspisivanje javnog poziva za izvoñenje radova i odabir najpovoljnijeg ponuñača izgradnja adekvatnog drenažnog sistema Strateški cilj – mjera Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati .Obezbijeñena sredstva .12.

2.1.Razvoj cestovne mreže.000 KM u 2007. tj izrade projektne dokumentacije bi vršila opština i vrijednost te faze je 60. Ostale faze bi se finansirale kroz partnerstvo općine i investitora i KS.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. javnih parkinga 2.2. X Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje prve faze.mjera Naziv projekta Svrha projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. Stvaranje saobraćajnih uslova za pristup privrednoj zoni RP Donje Telalovo polje 2007. 1. x 2009. Riješeni imovinsko-pravni odnosi 3. Izrañena projektna dokumentacija 2. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa (općina) 3. 2008.Područje Strateški cilj .Izgradnja cestovne mreže u obuhvatu RP Donje Telalovo Polje Izgradnja moderne komunikacijske mreže u skladu sa planskom dokumentacijom koja bi poboljšala saobraćajnu infrastrukturu i povezala i otvorila pristup privrednoj zoni Donje Telalovo Polje je jedan od prioriteta ONG. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća) 2. godini. 129 . Stvaranje partnerskih odnosa sa investitorima u smislu sufinansiranja izgradnje (općina i investitori) 1.

kerirala nova radna mjesta i osvario direktan prihod u budžet općine.000 KM za projektovanje i obezbjeñenje partnerstva 130 .2. Promoviran PPP koncept na nivou općine 3. Principi PPP-a predstavljeni na svim nivoima općinske vlasti (konsultantska kuća) 3. x 2009.Razvoj cestovne mreže. Dodjeljivanje koncesija ili drugi ugovorni modeli za realizaciju projekta (općina uz podršku konsutantske kuće) 1.2. javnih parkinga 2. Projekat bi se realizirao po principima partnerstva privatnog i javnog sektora te se na taj način izbjeglo veliko investiranje od strane općine u rješavanje ovih problema. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća) 2.2. 1. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 150. Realizacija projekata po PPP principima 2007.Izgradnja javnih parkinga Izgradnja objekata za rješavanje problema saobraćaja u mirovanju u poslovnim i komercijalnim zonama općine koje su najviše opterećene.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. Izrañena projektna dokumentacija 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.Područje Strateški cilj . 2008.

Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.Donošenje odluke . što ima za posljedicu skraćivanje distanci u odlasku na radno mjesto kao i povratku sa istog. Aktivnosti i nosioci (partneri) . javnih parkinga 2.Područje Strateški cilj .Izrada eksproprijacijskog elaborata . Bolje povezivanje zona stanovanja sa zonama privrede industrije. X Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 131 .2. Most na rijeci Bosni u Rajlovcu Most na VIII transferzali Most na X transferzali Most na XI transferzali Naziv projekta Svrha projekta Povezivanje naselja na lijevoj i desnoj obali rijeke Miljacke i Bosne. 2007.Objavljivanje tendera za izradu projektne dokumentacije .Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa . 2008. te stvaranje uslova za kvalitetnije odvijanje motornog i pješačkog saobraćaja. Očekivani rezultat Znatno poboljšani uslovi odvijanja motornog i pješačkog saobraćaja.Implementacija uz pomoć Kantonalnog ministarstva prometa i komunikacija i JP «Vodoprivreda BiH».Izdavanje urbanističke saglansosti i odobrenja za grañenje . do 2015.2.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.3. te stvaranje ugodnijeg ambijenta za život i rad.Izgradnja mostova na primarnim gradskim saobraćajnicama.Razvoj cestovne mreže.

Objavljivanje tendera za izradu projektne dokumentacije.Donošenje odluke . 2007.transverzale (potez od ul. Aktivnosti i nosioci (partneri) .Razvoj cestovne mreže. .Izrada eksproprijacijskog elaborata . .Izgradnja primarnih gradskih saobraćajnica «A» transferzale (potez od X do XII transferzale) X .Izdavanje urbanističke saglasnosti i odobrenja za grañenje.4.2.Bijedića do Željezničke pruge Sarajevo .Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Dž. javnih parkinga Naziv projekta 2.Implementacija uz pomoć Kantonalnog ministarstva prometa i komunikacija.Područje Strateški cilj . x Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 132 . 2008. Očekivani rezultat Znatno poboljšani uslovi odvijanja motornog. . što će doprinijeti otklanjanju uskih grla na ovim pravcima i suzbiti eventualne saobraćajne gužve.Zenica ) XI-transferzale (potez od „Feroelektra“ do Dobrinje I) XII-transferzale (potez od Bačića do Dobrinje I – druga traka) IX -transferzala (potez od ulice Džemala Bijedića do ulice Safeta Zajke) Svrha projekta Izgradnja planiranih saobraćajnica čime se bolje povezuju longitudinalni saobraćajni pravci u gradu.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. pješačkog i saobraćaja u mirovanju. 2015.

Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 2008.2. 2009.Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.2. javnih parkinga 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.Proširenje trolejbuske mreže u naselju „Dobrinja“ Izgradnjom trolejbuske mreže u pojasu X transferzale na potezu od Dobrinje V do Naselja starosjedilaca stvaraju se uslovi za povezivanje dva entiteta sa trolejbuskim saobraćajem Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Na osnovu potpisanog protokola nosioci aktivnosti su: SERDA Grad Istočno Sarajevo Grad Sarajevo KJKP GRAS Sarajevo Općina Novi Grad Sarajevo Opština Istočno Novo Sarajevo Opština Istočna Ilidža Uspostava kružnog toka trolejbuskog saobraćaja što obezbjeñuje sigurnije i ravnomjernije odvijanje saobraćaja na ovom prostoru Očekivani rezultat 2007.5. 3.800.000 KM 133 .Razvoj cestovne mreže.

Dok bi za implementaciju programa bilo potrebno najmanje 15. Model finansiranja sanacije 3. 3.Područje Strateški cilj .000 KM koji bi bili obezbijeñeni u budžetu općine. 134 . x 2008. godini. Sanacija klizišta prema prioritetima i sprečavanje bespravne gradnje 2007. KS ili čak i drugih viših instanci.Sanacija klizišta i sprečavanje bespravne gradnje 2. sanacije na terenu Naziv projekta Svrha projekta - Aktivnosti i nosioci (partneri) 1.Program sanacije klizišta Definiranje prioriteta za sanaciju Sprečavanje nastanka novih klizišta Izgradnja i rekonstrukcija postojeće vodovodne i kanalizacione mreže radi radi sprečavanja i otklanjanja uzroka Izrada prijedloga podzakonskih akata koji bi definirali minimum infrastrukturne opremljenosti za postojeće objekte do legalizacije Analiza stanja Modeli i prijedlozi Sastanci i koordinacija na općinskom i višem nivou Koordinacije aktivnosti. 2. Očekivani rezultat 1.000 KM u 2007. Definirani prioriteti za sanaciju 2. x 2013. 4.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.3. Odluka o minimum infrastrukturne opremljenosti za objekte do legalizacije 4.1.000.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. u skladu sa predloženim programom do 2013.3. x Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Općina vrši sufinansiranje prioriteta u vrijednosti od 300.

Donošenje provodive planske dokumentacije .Sanacija klizišta i sprečavanje bespravne gradnje 2.3.2. Edukacija stanovništva o podizanju nivoa svijesti (općina i marketing agencija) 1.Stvaranje uvjeta za legalnu gradnju . Izrañena planska dokumentaija kao preduslov za legalnu gradnju 4. Napravljen program rada inspekcija 2007. x 2009.Zaštita neizgrañenog zemljišta . Program sanacije i legalizacije objekata 3.3. Informirano stanovništvo 5.Legalizacija obejkata koji se mogu lagalizirati 1.000 KM u tri godine. Izrada planske dokumentacije kojom bi se omogućila legalna izgradnja (konsultantska kuća) 4. Svrha ovog projekta je: . 2008. Snimanje stanja (ažurno) (konsultantska kuća) 2.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Efikasno djelovanje inspekcijskih organa (konsultantska kuća) 5. 135 .Područje Strateški cilj . Modeli koji bi se mogli primijeniti za sanaciju i onemogućavanje dalje bespravne gradnje (konsultantska kuća) 3.Program mjera na sprečavanju bespravne gradnje Jedan od glavnih problema sa kojim je općina Novi Grad suočena a koji je i generator mnogih drugih negativnih pojava na području općine je bespravna gradnja. Snimak postojećeg stanja 2. x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje ovih aktivnosti bi se odvijalo iz općinskog budžeta u vrijednosti od 600.

te je potrebno poboljšati imidž tog dijela grada. 1. Osim toga do 2009. x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Prve dvije faze projekta bi se finansirale iz općinskog budžeta i njihova vrijednost bi bila 100. godini.1.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. 3. Općina Novi Grad dio je kantona Sarajevo i grada i nalazi se na ulazu u grad. Novi izgled stambeno poslovnih objekata koji neće djelovati deprimirajuće na stanovništvo i poslovne ljude moguće je postići kroz investiranje u redizajniranje vanjskog izgleda objekata. kako prva impresija posjetilaca glavnom gradu BiH ne bi bila negativna. Pronalaženje partnera (konsultantska kuća) 3.000 KM za direktno finansiranje prioriteta. 4. Projekat sa prioritetima i modalitetima finansiranja – poslovni plan (konsultantska kuća) 2.4.Područje Strateški cilj . Općina bi izdvojila iz budžeta oko 2. x 2009.000 KM. u 2007. 2008.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. 2. Izrada fasada (prema projektu i planu) 1.Novi izgled stambenih i poslovnih objekata 2. Izrañen projekat i odabrani modeli finansioranja Definirani partneri za realizaciju projekta Humaniji ambijent za život i rad Osvježene fasade velikih stambenih i poslovnih objekata 2007. To se može promijeniti redizajnom fasada. 136 .000.Redizajniranje stambenih i poslovnih objekata Objekti u općini Novi Grad posebice stambeni.4. dok bi ostatak sredstava izdvojio KS ili partneri u projektu. zbog svog izgleda i dizajna djeluju deprimirajuće na život ali i na radne sposobnosti.

Područje Strateški cilj . Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja x 2008.5.000. Škola nema fiskulturnu salu.Dogradnja školskog objekta Osnovne škole „Dobroševići“ i izgradnja fiskulturne sale Postojeća školska zgrada ne zadovoljava potrebe zbog malog broja učionica i velikog priliva učenika. x Inicijalna sredstva u visini od 45.5.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. godinu 137 .Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2.00 KM planirana u budžetu Općine za 2007.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.1. Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) -Planirati inicijalna sredstva -Upućivanje inicijative Kantonu Sarajevo Očekivani rezultat -Obezbijeñena inicijalna sredstva u budžet Općine -U skladu sa inicijativom realizovan projekat 2007.

Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.2.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Područje Strateški cilj .5. 2008.000 KM za obezbjeñenje zemljišta i izradu projekta . x 2009 x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Inicijalna sredstva u visini od 150. Izgradnja školskog objekta Osnovne škole u MZ „Aneks“ Obezbjeñenje uslova za školovanje učenika MZ „Aneks“ i dijela Švrakinog Sela -Upućivanje inicijative Kantonu Sarajevo -Upućivanje inicijative Općini Novo Sarajevo za partnerstvo u projektu -Planiranje inicijalnih sredstva u budžetu Općine -Obezbjeñenje zemljišta -Obezbijeñena inicijalna sredstva u budžetu Općine i zemljište za objekat -U skladu sa inicijativom realizovan projekat 2007.iz budžeta Općine Mogući partner i Općina Novo Sarajevo 138 .Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2.5.

Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.5.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.5.3. x 2009 x Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Inicijalna sredstva iz budžeta Općine 139 . Rekonstrukcija i dogradnja školskog objekta Osnovne škole „Umihana Čuvidina“ i proširenje fiskulturne sale Postojeća školska zgrada ne zadovoljava potrebe zbog malog broja učionica i velikog broja i priliva učenika -Upućivanje inicijative Kantonu Sarajevo -Planirati inicijalna sredstva I faza grañevinskih radova: -Potrebno izvršiti sanaciju školske zgrade II faza grañevinskih radova: -Proširenje fiskulturne sale -Izgradnja odreñenog broja novih učionica Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Realizovan projekat: -obezbijeñena inicijalne sredstva -izvršena sanacija školske zgrade -proširena fiskulturna sala i izgrañene nove učionice 2007.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2.. 2008.Područje Strateški cilj .

5. Izgradnja školskog objekta Osnovne škole u MZ „Zabrñe“ Naziv projekta Svrha projekta Zbog očekivanog povećanja broja stanovnika i djece školskog uzrasta na ovom lokalitetu.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. X Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Inicijalna sredstva u budžetu Općine 140 . 2008. 2010 – 2015.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. Aktivnosti i nosioci (partneri) -Planirati inicijativu prema Kantonu Sarajevo -Planirati inicijalna sredstva Očekivani rezultat -Obezbijeñena inicijalna sredstva u budžet Općine za realizaciju projekta -U skladu sa planom aktivnosti realizovan projekat 2007. potrebno je planirati izgradnju objekta osnovne škole.4.Područje Strateški cilj .5.

Svih pet dvorišta i objekata ureñeno. 2007. x 2008. 141 .Područje Strateški cilj .5. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Projektna dokumentacija finansirana iz budžeta općine i iznosi 20. obezbjeñenje ograda i sigurnosnih kapija. Planira se savremeno ureñenje dvorišta i izgleda objekata što doprinosi unapreñenju kvaliteta usluga obdaništa.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Finansijeri izvedbenih faza su KS. KJKP i Općina i to u vrijednosti po projektnoj dokumentaciji. sigurno i povećan broj korisnika usluga obdaništa. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća) 2. Uspostva partnerstva sa KS i JKKP (općina) 3. adaptacija i redizajniranje fasada 1.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2.000 KM.Ureñenje dvorišta i fasada svih vrtića na Općini Novi Grad Svrha ovog projekta je obezbjeñenje standardnih ambijentalnih uslova za rad obdaništa. Obezbijeñena finansijska sredstva (općina i partneri) 1. Ovo podrazumijeva hortikulturno ureñenje dvorišta.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.5.5. Izrañena projektna dokumentacija 2. Obezbijeñena sredstva i uspostavljeno partnerstvo 3. x 2009.

6.Mojmilo. izleti. povratak raseljenog stanovništva Izviñanje i reizviñanje navedenog teritorija.6.00 KM godišnje u budžetu Općine + donatorska sredstva 142 . x Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 50. površine 62. 2008. Površina se nalazi na linijama ratnih djejstava iz odbrambenog rata.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.Briješće. Časovi istorije.864 m2 Čista površina.Žuč.Deminiranje 2.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.P-3897 . poljoprivredne aktivnosti. površine 54.110 m2 P-4636 .500 m2 P-3885 . površine 25. površine 13.925 m2 P-5205 – Paljevo.1. te obezbjeñenje donatora s obzirom da općina Novi Grad ne može sama riješiti ova pitanja Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Čista teritorija 2007.000.

Izrañen glavni projekat za I etapu (2007. Privoñenje zemljišta konačnoj namjeni prema RP “Privredna zona Rajlovac” čija izrada je u toku Zaštita područja uz rijeku Bosnu od izlijevanja iz korita i sprečavanje nastanka šteta objektima. Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo. grada Sarajeva. Izvoñenje radova na regulaciji (više faza) 5.saobraćajnoj i komunalnoj infrastrukturi 1. općine Novi Grad Sarajevo. Kanton putem nadležnih ministarstava 3.Grad Sarajevo 143 . Općina Novi Grad Sarajevo (rješavanje imovinsko-pravnih odnosa) 2. godina) 7. Federacija BiH (Ministarstvo prometa i komunikacija – Direkcija za ceste i Ministarstvo vodoprivrede… -JP “ Vodno područje slivova rijeke Save”) 4.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. godine) 8.7.1. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoñaču radova -više faza (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo).) 2007-2009.000. Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 8. Pribavljane potrebne saglasnosti. Izraditi glavni projekat za I etapu (nosilac Općina Novi Grad) 3. Izrañen elaborat (2007.godina) 6.) 5.god. Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 4.7. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2007.Izvedeni radovi na regulaciji (2007-2009.Ureñenje rijeke Bosne od mosta u Reljevu do Butila – etapa I Ovaj projekat je potrebno realizovati u koordiniranom djelovanju federalnih i kantonalnih ministarstava. Zaštita od poplava Strateški cilj – mjera Naziv projekta 2.000. Razvoj moderne infrastrukture u skladu sa principima održivog razvoja 2. JP “ Vodno područje slivova rijeke Save” i JP “Direkcija cesta FBiH” kao ovlaštenog predstavnika investitora koridora V-c – sarajevska obilaznica-lot 1 Svrha projekta Zaštita okoliša od negativnog uticaja voda i dr. Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2007. Kanton Sarajevo i Federacija BiH) 5.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. Kanton Sarajevo) 2.

) 4.000.Zaštita od poplava 2.2.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.Investitori putem preuzetih obaveza po ugovoru sa Općinom Novi Grad Sarajevo 144 .Izvoñenje radova na regulaciji rijeke Miljacke dionica : RTV dom. Općina Novi Grad Sarajevo (rješavanje imovinsko-pravnih odnosa) 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.godina) 2. godine) 3.Izvoñenje radova na regulaciji (više faza) 1.saobraćajnoj i komunalnoj infrastrukturi 1.7.Izrañen elaborat (2007. Zavod za izgradnju KS 5.) 2007 – 2011. JP za “ Vodno područje slivova rijeke Save” 4.god.Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2.Izvedeni radovi na regulaciji (2007-2011.500.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2007. Kanton putem nadležnih ministarstava 3. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2007. Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 3.Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 3.Halilovići -Privoñenje zemljišta konačnoj namjeni prema usvojenom RP -Zaštita područja uz rijeku Miljacku od izlijevanja iz korita i sprečavanje nastanka šteta objektima.7.Pribavljane potrebne saglasnosti.Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora izvoñaču radova (više faza) (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 4.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.

X Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Fondovi potencijalnih investitora 145 .908 m2 Period implementacije 2015. stvaranje uslova za zamjenu stambenog fonda. / 2008.mjera 2.023 stana u naseljima: . rješavanje imovinsko-pravnih odnosa konkurs za dodjelu lokacija realizacija izgradnje (investitori) potencijalni investitori grañevinska preduzeća i fondovi za izgradnju stanova. Grad Sarajevo.Alipašin Most VII 178 2007.Dobrinja 434 .Buča potok 200 .Izgradnja stanova u kolektivnim stambenim objektima na teritoriji Općine Novi Grad Svrha projekta - privoñenje zemljišta konačnoj namjeni. x BGP ukupno 98.Izgradnja novih stambenih jedinica u skladu sa planiranim strateškim opredeljenjima iz prostornog plana Kantona Sarajevo Naziv projekta 2.Čengić Vila 211 .Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.8.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .dotrajalih stambenih jedinica za nove stambene jedinice. Kanton Sarajevo. javne kantonalne komunalne organizacije.1. visokoobrazovanih kadrova.8. Općina Novi Grad Aktivnosti i nosioci (partneri) - Očekivani rezultat Izgradnja 1. obezbjeñenje uslova za stambeno zbrinjavanje mladih.

000.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3. i 2008. te programi korištenja po ciljnim grupama 1. sportskih i kulturnih sadržaja. x Finansiranje prve faze iz opštinskog budžeta bi bilo oko 80. 2.000 KM u 2007. 3. Treća faza bi se finansirala u saradnji sa partnerima u vrijednosti oko 1.Izgradnja objekata za kulturu.Područje Strateški cilj . rekreaciju i turizam Naziv projekta 3.000 KM.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. 2008. 2009. Završetak grañevinskih radova i pratećih objekata (investitor općina) 4. Glavni projekat izrañen Plan poslovanja i upravljanja objektima završen Izgrañen objekat i pušten u rad Napravljen program za mlade 2007. potrebno je ostvariti i održivost projekta tako što bi se izradio plan poslovanja i upravljanja objektima. godini. 4. sporta. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 146 .1. Plan poslovanja i upravljanja objektima (konsultantska kuća) 3. Osim toga.1. druge faze oko 60. Četvrta aktivnost bi se finansirala iz općinskog budžeta u vrijednosti od 40. i 2008. rekreacije i turizma 3. Projektna dokumentacija (izrada ili revizija) (konsultantska kuća) 2.000 KM u 2007. sport. Izrada programa za mlade (konsultantska kuća u saradnji sa općinom) 1.1.000 KM U 2008. godini.Projekat završetka izgradnje stadiona „Otoka“ Svrha projekta je završetak stadiona Otoka sa pratećim objektima u cilju zadovoljavanje potreba grañana KS te promociju rekreativnih.

000 KM sa partnerima 2008-2009. x 2008.1. Osim toga.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. Izrada plana poslovanja i upravljanja objektima (konsultantska kuća) 3.Projekat završetka izgradnje SRCE – Buča potok Svrha projekta je završetak sportsko – rekreacionog kompleksa sa sportskom dvoranom za zadovoljavanje potreba grañana te promocija rekreativnih. Izvoñenje radova (općina i partneri) Glavni projekat Plan poslovanja i upravljanja objektima Izgrañen objekat i pušten u rad 2007.2.Područje Strateški cilj .mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3. sportskih i kulturnih sadržaja. x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Projektna dokumentacija u budžetu 2007. potrebno je ostvariti i održivost projekta tako što bi se izradio plan poslovanja i upravljanja objektima 1. sporta.Izgradnja objekata za kulturu. godine. a izvoñenje u Vrijednosti 2. Izrada glavnog projekta sportske dvorane (konsultantska kuća) 2. rekreaciju i turizam 3. rekreacije i turizma 3.godina.700. sport. x 2009. 147 .1.

Kanton i investitori) 5. 148 . kulturnog. 1. Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje prve faze iz opštinskog budžeta bi bilo oko 100. koji će sadržavati aboretum.000 KM u 2008 godini kao ičetvrta faza u vrijednosti od 60. godini.000.Park šume Mojmilo Naziv projekta Svrha projekta Projekat podrazumijeva izgradnju kapaciteta rekreativnog.3. općina. Formiranje partnerstva privatnog i javnog sektora (konsultantska kuća i općina) 4.1. Četvrta faza bi se finansirala u saradnji sa partnerima u vrijednosti oko 3. sankalište i slične sadržaje. sportskog i turističkog sadržaja te njihovu promociju u sklopu park šume Mojmilo. 5. x 2008. x 2009. Izrañena projektna dokumentacija Plan izgradnje i upravljanja kompleksom napravljen Projekat u formi PPP Izgrañen kompleks Promotivne aktivnosti izvršene 2007. Izgradnja kompleksa (općina. rekreacije i turizma 3. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća) 2.000 KM U 2008. 3. sporta. druge faze oko 80. te treće faze 40.1.godini. Kanton) 1. botanički vrt. sport.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3. Promocija sadržaja Park šuma Mojmilo (konsultantska kuća.000 KM. 4. rekreaciju i turizam 3.000 KM. Izrada plana izgradnje i upravljanja kompleksom (konsultantska kuća) 3.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. 2.000 KM u 2007.Izgradnja objekata za kulturu.Područje Strateški cilj .

Izgradnja objekata za kulturu. godini. x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje prve faze iz općinskog budžeta bi bilo oko 40. zabavnih i edukativnih sadržaja.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture.000 KM. Završetak grañevinskih radova i pratećih objekata (investitor općina) 4. rekreacije i turizma 3. 149 . druge faze oko 50. Glavni projekat izrañen Plan poslovanja i upravljanja objektima završen Izgrañen objekat i pušten u rad Napravljen program za mlade 2007. 3.000 KM u 2007. X 2008. te programi korištenja po ciljnim grupama sa posebnim osvrtom na mladu populaciju.Područje Strateški cilj .mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3. Plan poslovanja i upravljanja objektima (konsultantska kuća) 3. x 2009. 1. 2. sporta. sport. Treća faza bi se finansirala u saradnji sa partnerima u vrijednosti oko 200. Izrada programa za mlade (konsultantska kuća u saradnji sa općinom) 1. Osim toga potrebno je ostvariti i održivost projekta tako što bi se izradio plan poslovanja i upravljanja objektima.000 KM u 2008.1.1. 4.4. Projektna dokumentacija (izrada ili revizija) (konsultantska kuća) 2.Dom u Reljevu Svrha projekta je opremanje i svrsishodno korištenje doma kulture u Reljevu u cilju zadovoljavanje potreba grañana tog naselja te promociju kulturnih. rekreaciju i turizam 3. i 2009.

Izgrañen Memorijalni park “Žuč” (2010-2015. Javni natječaj za izradu projektne dokumentacije (nosilac: Kanton Sarajevo) 3.mjera Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati 2007 – 2015.1. a definirana kao historijsko-memorijalni spomenici 1. godina i perioda opsade grada. sport.Izgradnja objekata za kulturu. rekreaciju i turizam 3.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture.) 5.) 4.Historijsko-memorijalnI kompleks “Žuč”.) 3. sporta.memorijalni park “Žuč” Realizovati postavke iz Prostornog plana Kantona Sarajevo područja posebnih obilježja na teritoriji Kantna za lokalitete i mjesta značajna po dogañajima iz rata 1992-1995.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.više faza) Strateški cilj .Izrañen poseban programa stručne komisije za zaštitu i ureñenje Memorijalnog parka “Žuč” (2007) 2.5. Općina Novi Grad Sarajevo će pružiti podršku ovom projektu kroz aganžman nadležnih službi za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i izdavanja potrebnih saglasnosti i dozvola 150 .Izrada posebnog programa stručne komisije za zaštitu i ureñenje Memorijalnog parka “Žuč” (nosilac: Kanton Sarajevo) 2. Javni natječaj za izradu projektne dokumentacije (2007-2008.. Kanton putem nadležnih ministarstava.Pribavljanje potrebnih saglasnosti i grañevinske dozvole (nosilac: Kanton Sarajevo i Općina) 5. Izgradnja Memorijalnog parka “Žuč” (nosilac: Kanton Sarajevo) 1.Definisan obuhvatai riješeani imovinsko-pravnih odnosi (2008-2009.Pribavljane potrebne saglasnosti i grañevinske dozvole (2009. Period implementacije X Ukupna vrijednost realizacije će se utvrditi na osnovu projektne dokumentacije i eksproprijacijskog elaborata Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. rekreacije i turizma 3.Definisanje obuhvata i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa (nosilac: Kanton Sarajevo i Općina) 4.1. zavoda i stručne komisije 2.

000 KM. Izrañen urbanistički projekat tunela spasa.6. rekreaciju i turizam 3.Valorizacija kulturno historijskog nasljeña Ovim projektom obezbijedit će se zaštita i adekvatna valorizacija postojećeg kulturno-historijskog naslijeña i jačanja kapaciteta turističke ponude općine Novi Grad. uz projektnu dokumentaciju i program korištenja i upravljanja (konsultantska kuća) 2. x 2008. sporta. te izvoñenje u širem partnerstvu po studiji izvodljivosti 151 .Izgradnja objekata za kulturu. Kao tri glavne turističke atrakcije projekat će se koncetrirati na valorizaciju tri grupe objekata a) kompleks tunel spasa b) turističko selo Mojmilo i sadržaji c) kuća Hadžihalilovića 1.1. Kuća Hadžihalilovića u funkciji turističke ponude općine 2. Napravljen program kulturnih manifestacija u Olimpijskom selu Mojmilo 2007. druge aktivnosti oko 15. rekreacije i turizma 3. sport. x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje prve aktivnosti iz opštinskog budžeta bi bilo oko 150. te napravljen program korištenja i upravlajnja u skladu sa PPP principima 3. x 2009.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.Područje Strateški cilj . Urbanističkog rješenja tunela spasa i program korištenja i upravljanja u saradnji sa privatnim sektorom (konsutlantska kuća) 3.000 KM u 2007. godini.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. Realizacija projekta kuće Hadžihalilovića.1. Izrada programa za kulturne manifestacije u Olimpijskom selu (općina) 1.

rekreacije i turizma 3.000 KM Grant za razvoj kulture i sporta.2.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. sporta.Ostvariti partnerstvo sa ostalim zaintersovanim subjektima .Unapreñenje turizma.Javno ustanovljavanje interesa potencijalnih partnera .2.Održati i unaprijediti postojeće manifestacije . sporta. 180. sredstava i nosioca .Promotivna kampanja Općina i partneri -Ostvareno partnerstvo u realizaciji programa -Povećana ponuda kulturno. i kulture 3.1. Stalno x x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 350.Područje Strateški cilj .Planiranje programa.000 KM Novogradski dani. 90. Period implementacije x 2008.000 KM Općina.Programi aktivnosti u oblasti kulture i sporta i povezanost sa turističkom privredom .mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.sportskih sadržaja uz sinergetske efekte većeg broja učesnika -Zadovoljstvo stanovnika općine i motivacija da se aktivne uključe u manifestacije zabavno – sportskog sadržaja -Doprinos razvoju turizma i povećanje interesovanja turista da posjete općinu Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat 2007.000 KM Podrška ostalim projektima kulture i sporta od značaja za općinu) 152 . kao i ulaganja partnera (80.

sponzori 153 .3.Efikasno upravljanje i namjenska upotreba objekata za sport. do x 2011. 100.000 KM i dalje po finansijakom planu do 1.500.god.god x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja -Općina: u 2007. rekreacije i turizma 3.Osnivanje javnog preduzeća za upravljanje objektima za javnu upotrebu u vlasništvu Općine Novi Grad Sarajevo -Riješiti upravljanje i tekuće održavanje -Riješiti efikasno namjensko korišćenje objekata u javnoj upotrebi vlasništvo Općine -Izrada normativnih akata i registracija -Obezbjeñenje finansijskih sredstava etapno -Postavljanje menadžmenta i org. x 2008. održavanje i korišćenje u skladu sa potrebama grañana -Nova radna mjesta.000 KM -Partneri: privredna društva. 500.god.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3. sportska društva. šema -Osamostaljivanje samostalnog pravnog subjekta -Općina -Sportska društva. Grad Sarajevo. sporta.1. kulturna društva i agencije -Specijalizovano preduzeće za efikasno upravljanje. u 2008.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture.Područje Strateški cilj .000 KM. kulturu u vlasništvu Općine 3.3. x 2009. kao mogućnost za bržu reformu javne uprave -Ureñena igrališta i objekti 2007.

000 KM za 10 novozaposlenih za jednu god. Općina 154 . 2009.Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. 2008.Razvoj lokalne uprave 4.1.Provoñenje reforme lokalne uprave Uspostava kvalitetne lokalne administracije u skladu sa lokalnom samoupravom -Donošenje odluke vezano za zbrinjavanje zaposlenih neadekvatne stručne spreme -Izmjene Pravilnika Jedinstvenog općinskog organa uprave -Zapošljavanje kvalitetnog i kreativnog visoko obrazovanog kadra educiranog za poslovne državne uprave i projektnom pristupu u rješavanju problema – u naredne 3 godine u strukturi uposlenih povećanje godišnje prosječno za 10 VSS Općina -Usvojene odluke o kadrovskom jačanju Općine -Realizovano zapošljavanje kvalitetnog i kreativnog visoko obrazovanog kadra -Poboljšanje u kvalitetu pružanja usluga lokalne administracije -Kvalitetnije planiranje i upravljanje projektima -Uspješnija saradnja sa partnerskim organizacijama na realizaciji zajedničkih programa Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije 2007.primjer moderne lokalne samouprave 4.1.1.ONG je lider . x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja x x 150.

obezbjeñenje materijalno-tehničkih uslova. zaštita prava pojedinaca i javnog interesa -odvojenost politike i administracije -zakonito provoñenje upravnih postupaka uz poštivanje zakonskih rokova -pojednostavljenje procedure za stranke i preglednost poslovanja -ostvarivanje zacrtanih programa 2007. planirati sredstva od 30. proces informisanja i neke druge procese. a odnose se na redovne godišnje provjere funkcionisanja sistema kvaliteta. 2008. Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Projekat održavanja kvaliteta usluga u skladu sa meñunarodnim sistemom kvaliteta ISO 9001:2000 je dugoročan i vremenski neograničen U užem smislu gledano postoje redovni godišnji troškovi po osnovu potpisanog ugovora sa certifikacijskom kućom. S obzirom da ovaj projekat obuhvata i proces stručnog obrazovanja i usavršavanja.Održavanje kvaliteta usluga u skladu sa ISO 9001 : 2000 Svrha projekta je uspostavljanje efikasne lokalne uprave.1.2. neophodno je za održavanje ovog projekta u budžetu za 2007. Očekivani rezultat -kvalitetno i blagovremeno ispunjavanje zakonskih zadataka.g. 2009. motivisanje i osposobljavanje rukovodstva.ONG je lider . uz primjenu svjetski prihvaćenih standarda djelovanja javne uprave Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Odgovornosti i ovlaštenja su utvrñeni Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Jedinstvenog općinskog organa uprave i posebnih službi.Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.000 KM 155 .1.primjer moderne lokalne samouprave 4. službenika i namještenika Općine u pravcu zadovoljavanja potreba i očekivanja grañana i drugih korisnika usluga općinske administracije.Razvoj lokalne uprave 4.

Područje Strateški cilj .Konsenzus svih učesnika u donošenju odluka o načinu organizacije lokalnog medija Općina -Uspostavljena moderne press službe -Obezbjeñenje trajne programske sheme putem lokalne TV -Ažurno i kvalitetno informisanje javnosti -Veće interesovanje javnosti za tekuće aktivnosti lokalne uprave -Veća motivacija grañana za aktivno uključivanje u aktivnosti lokalne zajednice Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat 2007. Elaborat o finansijskoj opravdanosti osnivanja lokalne TV pokazat će da li je Općina u mogućnosti formirati vlastitu TV ili koristiti usluge drugih.50. 2009.primjer moderne lokalne samouprave 4.000 KM PRESS služba sa opremom Elaborat će pokazati potrebna finansijska sredstva za osnivanje TV Općina 156 .1. Period implementacije x 2008.Formiranje moderne press službe ili pokretanje osnivanja lokalne TV Svrha projekta je potreba za uspostavljanjem moderne press službe i efikasnom distribucijom informativnih materijala u cilju kvalitetnog informisanja grañana i sveukupne javnosti.Organizovanje savremene press službe .3. .ONG je lider .Razvoj lokalne uprave 4. X x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja .mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.1.Izrada elaborata o finansijskoj opravdanosti osnivanja lokalne TV. .

1. 2008. SERDA.4. Privredna komora -Planiranje u skladu sa ekonomskim razvojem u svim segmentima.Razvoj lokalne uprave 4.Područje Strateški cilj-mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.000 KM godišnje Općina 157 .Interna i eksterna edukacija samostalno i uz pomoć konsultanata .Periodična savjetovanja i okrugli stolovi Općina. državna agencija.Definisanje programa edukacije .1.Izbor konsultanata i literature . projektni pristup -Uspješniji menadžment -Obezbijeñeni kvalitetni konsultanti i literatura -Obezbijeñene panel-diskusije na temu unapreñenje planiranja -Brži razvoj lokalne zajednice 2007.Podizanje efikasnosti lokalnog planiranja Osposobljavanja cjelokupnog menadžmenta za efikasno planiranje u skladu sa standardima planiranja .ONG je lider .primjer moderne lokalne samouprave 4. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 10.

x 2009. x 2008.Područje Strateški cilj . 158 .1.) -Brza i efikasna administracija -Efikasan razvoj lokalne zajednice kroz pružanje podataka i podrške razvojnim planovima Općine i Kantona Sarajevo -Uspješan menadžment 2007.Vektorizacija i digitalizacija analognih planova katastarskog operata Općine Novi Grad Sarajevo i formiranje GIS-a Formiranje baze podataka (GIS).5.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.00 KM Projekat se finansira iz općinskog budžeta (sredstva ostvarena kroz naplatu usluga katastra) i donacije Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove. te eventualnim donacijama kroz učešće u projektima EU.1.primjer moderne lokalne samouprave 4.000.Razvoj lokalne uprave 4.ONG je lider . -Izbor vanjskih saradnika (konsultanata) -Nabavka odgovarajućeg softvera (programskih paketa) i prateće opreme (hardver) -Skeniranje analognih planova katastarskog i gruntovnog premjera -Vektorizacija skeniranih planova -Formiranje baze podataka -Formiranje GIS-a -Edukacija službenika i namještenika samostalno i uz pomoć konsultanata (spoljnih saradnika) -Izrada digitalnog orto-foto snimka za područje općine Novi Grad Nosilac navedenih aktivnosti je Općina uz pomoć vanjskih saradnika (Federalne uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove i dr. koja će omogućiti fizičkim i pravnim licima brži i ekonomičan pristup informacijama evidentiranim u katastarskom operatu (internet) i ažuriranje podataka katastra sa stanjem u zemljišnoj knjizi i stvarnim stanjem na terenu. X Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Ukupna vrijednost projekta 250.

6. NVO -Veća informiranost grañana o svim aktivnostima Općine -Afirmisanje uloge zbora grañana i masovnije uključivanje grañana u donošenje odluka u pravcu razvoja lokalne samouprave -Efikasnije i realnije planiranje -Uspješnija saradnja sa organima mjesnih zajednica i grañanima na realizaciji projekata Očekivani rezultat 2007. te uključivanje istih u procese i aktivnosti Općine -Razvoj lokalne samouprave Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) -Definisanje plana aktivnosti -Interna i eksterna edukacija organa mjesnih zajednica -Uvezivanje NVO na realizaciji projekata Općina.000 KM (edukacija) Općina 159 .Područje Strateški cilj . 2009. x x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 3.ONG je lider .mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.1. grañani. Period implementacije x 2008.1. organi mjesnih zajednica.primjer moderne lokalne samouprave 4.Uključivanje grañana u procese i aktivnosti Općine (animiranje grañana putem MZ) -Uključivanje većeg broja grañana u donošenje odluka.Razvoj lokalne uprave 4.

pratiti i ažurirati MZ. poduzetnika 160 . doprinos grañana i lokalne zajednice. KS.000 KM godišnje Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 3.000 KM po MZ x 16 MZ ONG.7. x 70.Projekti finansijske podrške ONG inicijativama grañana u MZ Svrha projekta -Povećanje sudjelovanja grañana u rješavanju njihovih lokalnih krucijalnih problema u ONG -Osnažiti zajednice i povećati njihovu spremnost da se aktivno uključe u razvoj svojih sredina.Razvoj lokalne uprave 4. -Povećanje informiranosti ONG o potrebama grañana i zadovoljiti ih u skladu sa mogućnostima -Omogućiti grañanima da grade budućnost ONG -Razviti povjerenje izmeñu grañana i ONG -Dobiti potporu za lokalne aktivnosti i ulaganja -Povećati sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkih projekata -Povećanje odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica.ONG je lider . NVO. x 2009.000 do 5. -Stvaranje okruženja za uspostavljanje civilnog društva. ONG.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. KS. i drugi -Povećano sudjelovanja grañana u rješavanju njihovih lokalnih krucijalnih problema u ONG -Osnažene MZ i povećana njihova spremnost aktivnog uključenja u razvoj svojih sredina.1. 2007.1.Područje Strateški cilj . -Stvarano okruženje za uspostavljanje civilnog društva. 2008. -Povećana informiranosti ONG o potrebama grañana i njihovo zadovoljenje u skladu sa mogućnostima -Omogućeno grañanima da grade budućnost ONG -Razvijeno povjerenje izmeñu grañana i ONG -Izgrañena potpora za lokalne aktivnosti i ulaganja -Povećano sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkih projekata -Povećana odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica.primjer moderne lokalne samouprave 4. radionice i stručne konsultacije -Izrada planova finansiranja usklañenih sa potrebama grañana i strategijom ONG -Izrada plana kako provesti. -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta -Odrediti kriterije -Finansijsku podršku projektima u 26 mjesnih zajednica -Razvoj kapaciteta koji uključuju treninge.

Ostvareni dodatni prihodi za općinu iz realizacije PPP projekata 6. kako bi se obaveze efikansije izvršavale. Akcioni plan tranformacije rada uposlenika na projektno orijentirani pristup. PPP koncept prezentacija (konsultantska kuća) 5. Obuka za sve uposlenike o projektnom pristupu (konsultantska kuća) 2. 1. 161 . Obućeni uposlenici za primjenu PPP koncepta u praksi 4. Alati koji se koriste u projektnom pristupu (obuka) – konsultantska kuća 4.1. Moguće je vršiti sufinansiranje iz sredstava budžeta kantona ili SERDA.Područje Strateški cilj OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. te da se stvore uslovi za promociju Partnerstva Privatnog i Javnog sektora (primjena metodologije u praktičnom smislu). Izvor finansiranja je općinski budžet.ONG je lider . predstavljanje i promocija PPP (Public Private Partnership) koncepta Svrha projekta je da se uposlenicima u općini predstavi projektno orijentirani pristup u radu. 4. stvorili uslovi za evaluiranje rada uposlenika na objektivan način.Razvoj lokalne uprave 4. Tehnička podrška u implementaciji akcionog plana (konsultantska kuća).8.000 KM na godišnjem nivou. (konsultantska kuća u saradnji sa općinom) 3. 2015.Promocija projektno orijentiranog pristupa u radu općine. Obućeni uposlenici vezano za projektni pristup 2. Implementacija PPP projekata (općina uz podršku konsultanta) 1. Razvoj pilot PPP projekata (konsultantska kuća u saradnji sa općinom) 7. 2008.primjer moderne lokalne samouprave 4.1. napravila distribucija ovlasti i obaveza. Alati za implementaciju PPP koncepta (obuka – konsultantska kuća) 6. Implementiran akcioni plan za uvoñenje projektnog pristupa u rad općine 3. Bolja i konkretna saradnja sa privatnim sektorom u realizaciji projekata 2007. x x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Vrijednost projekta je 20. Ovakav pristup bi stimulirao ulaganja na području općine. Realizirani PPP projekti 5.

planove i projekte vezano za zaštitu okoliša -Uspostavljen održiv razvoj lokalne zajednice 2007.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 4. x Stalno x Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 50.primjer moderne lokalne samouprave 4.000 KM Općina.Formiranje odjela za zaštitu okoliša Obezbjeñenje kapaciteta za provoñenje projekata za zaštitu životne sredine od strane lokalne zajednice -Izmjene i dopune pravilnika organizacione strukture -Organizovanje odjela za zašt.2.2. znanja i iskustva -Partnerstvo sa zajednicom -Izrada programa edukacije na lokalnom nivou za sve Općina -Uspostavljen odjel koji provodi i realizuje zakone.Lokalna okolinska zaštita Naziv projekta Svrha projekta 4. kao i ulaganje partnera 162 . 2008.1.ONG je lider . okoliša -Upošljavanje najmanje 2 VSS odgovarajuće struke i dodatnih vještina.

primjer moderne lokalne samouprave 4. X Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvor finansiranja 5.Razvoj civilnog društva Naziv projekta 4.1.Uspostava ureda i ovlašćenja referenta .Definisanje plana aktivnosti . partnerske saradnje sa NVO na principima civilnog društva .ONG je lider . NVO -Uspostavljen ured -Poboljšan nivo saradnje Općine i NVO 2007.3.Potpisivanje memoranduma o razumijevanju Općine i NVO .Područje Strateški cilj-mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.Edukacija Općina.3.Formiranje ureda za saradnju sa NVO Uspostava efikasne. 2008.000 KM (edukacija uposlenika) Općina 163 .

3.3.Potpisivanje sporazuma izmeñu načelnika. informisanje i institucionalno postupanje 164 . predsjedavajućeg OV i nevladinih organizacija u vezi procedura saradnje na teritoriji Općine / CPCD Sarajevo partner u ovom dijelu Očekivani rezultati .Jačanje kapaciteta Općine i NVO . tako poželjnog partnerstva na rješavanju zajedničkih problema lokalne zajednice .Efikasnija raspodjela budžetskih sredstava za NVO .Unapreñenje saradnje i razumijevanja u skladu s principima civilnog društva. uglavnom dobra volja.2.ONG je lider .Ozbiljniji rad NVO 2007.mjera 4. 2008.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .Razvoj civilnog društva Naziv projekta 4. «Raditi i uspjeti zajedno» Svrha projekta Uspostava jasnih i transparentnih procedura meñusobne saradnje i partnerstva izmeñu Općine i nevladinog sektora Aktivnosti i nosioci (partneri) .primjer moderne lokalne samouprave 4. x Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Veoma mala sredstva.

-Povećana informiranost ONG o potrebama grañana i zadovoljenje istih u skladu sa mogućnostima -Omogućen utjecaj grañana na budućnost ONG -Razvijeno povjerenje izmeñu grañana i lokalne samouprave -Dobivena potporu za lokalne aktivnosti i ulaganja -Povećano sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkih projekata 2007. 2009.Projekt finansijske podrške ONG nevladinim organizacijama Svrha projekta -Povećanje sudjelovanja grañana u procesu odlučivanja u ONG i stvaranje okruženja za uspostavljanje civilnog društva. NVO. 2008. -Povećanje informiranosti ONG o potrebama grañana i zadovoljiti ih u skladu sa mogućnostima -Omogućiti grañanima utjecaj na budućnost ONG -Razviti povjerenje izmeñu grañana i ONG -Dobiti potporu za lokalne aktivnosti i ulaganja -Povećati sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkih projekata -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta -Odrediti kritična područja -Detaljna studija postojećeg stanja NVO sektora sa prijedlogom mjera -Izrada planova finansiranja usklañenih sa potrebama grañana i strategijom ONG -Izrada plana kako provesti.ONG je lider .primjer moderne lokalne samouprave 4. x x KM ONG. x Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 165 .mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. KS. pratiti i ažurirati ONG.Područje Strateški cilj .3. KS.3.Razvoj civilnog društva Naziv projekta 4. i drugi -Povećano sudjelovanje grañana u procesu odlučivanja u ONG i stvoreno okruženja za uspostavljanje civilnog društva.3.

000.3. Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Planirati i izdvojiti sredstva za realizaciju ovih projekata (iz općinskog budžeta) na godišnjem nivou u iznosu od 30. Uticati da jedan dio ovih projekata bude kontinuirana aktivnost Općine. Centar za razvoj biznisa Općine Novi Grad Očekivani rezultati Smanjenje broja nezaposlenih mladih osoba u našoj općini.primjer moderne lokalne samouprave 4.Područje Strateški cilj .00 KM Napomena: Da bi realizacija predloženog projekta bila i moguća unutar općinskih organa potrebno je: -Zvanično usvojiti dokument Rezultati istraživanja potreba mladih od strane općinskog načelnika i Općinskog vijeća -Obavezati općinske službe na poboljšanju onih segmenata rada koji mogu uticati na rješavanje problema identifikovanih u ovom dokumentu 166 .Mladi i mogućnosti i perspektive zapošljavanja u BiH • • Krajnje ozbiljno pristupiti pronalasku rješenja za suzbijanje nezaposlenosti kod mladih Promovirati mogučnost honorarnog ili povremenog zapošljavanja Promovirati mogućnosti samozapošljavanja Promovirati i podsticati uspješne mlade poduzetnike Svrha projekta • • Aktivnosti i nosioci (partneri) Savjetodavni odbor mladih i Komisija za mlade Općinskog vijeća Partneri: Nadležne općinske službe. Federacija) 2007.4.ONG je lider .. 2008.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.3. ali i da se prenesu na veće nivoe (Kanton.Razvoj civilnog društva 4.

socijalne i zdravstvene potrebe odreñenih grupa grañanstva. neophodno je istražiti specifične potreba ranjivih grupa i obezbijediti pomoć .4. brige .Istraživanje potreba svih korisničkih grupa socijalne brige Imajući u vidu sveprisutno siromašvo. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta x _________________ KM.ONG je lider .Javno istraživanje .Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe Naziv projekta 4.Promocija projekta Općina. Općina i dodatno partneri 167 .primjer moderne lokalne samouprave 4. visoku nezaposlenost.Izrada programa i prihvatanje istog na OV .Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 4.Planiranje finansijske podrške za projekat soc.4. Kanton.1.Analiza rezultata . NVO -Definisan program socijalne pomoći -Uspostavljena baza podataka korisnika socijalne pomoći -Kontinuirana pomoć najugroženijim kategorijama stanovništva -Obezbijeñeno finansiranje projekta 2007. 2008.

okruglim stolovima i radionicama educirati nastavnike.4. Smanjenje stope kriminaliteta i povećanje sigurnosti grañana 2007. koji potiču njihovu socijalizaciju.2. te školskim biltenima o aktivnostima provoñenja programa prevencije -Provesti program prevencije narkomanije za prosvjetne djelatnike i roditelje za prepoznavanje i pružanje pomoći učenicima s rizičnim ponašanjem.000 KM sa mogućim uvećanjem sredstava uz obezbjeñenje finansiranja dijela projekta od strane partnera 168 . X 2009 x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta x Na godišnjem nivou 75. te razvijanje sistemskog pristupa u njihovom rješavanju.ONG je lider . načinima prepoznavanja znakova konzumiranja opojnih droga -Uspostaviti saradnju sa printanim i elektronskim medijima.4. roditelje.Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe 4. Projekat je utemeljen na interdisciplinaranom pristupu i sadrži čitav niz potprojekata koji se odnose na tri nivoa preventivnog djelovanja: primarnog. Kanton. -Provesti anketu o pojavnosti ovisnosti meñu djecom i mladima u osnovnim i srednjim školama uz analizu i objavu rezultata -Razvijati inovativne pristupe u prevenciji zloupotrebe opojnih droga -Osigurati čvršću integraciju preventivnog djelovanja kroz dodatni rad u školama i vannastavnim aktivnostima -Javnim tribinama. te usvajanje zdravih stilova života. zaustavljanje daljeg spuštanja dobne granice novih ovisnika. odmor i razonodu Općina. sekundarnog i tercijalnog. te pružanje pomoći učenicima koji su već počeli konzumirati sredstva ovisnosti -Uključivati djecu i mlade u sadržaje organiziranog provoñenja slobodnog vremena. stanovništvo o štetnosti uticaja opojnih droga.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . NVO Razvijena svijest o postojanju problema širenja ovisnosti o drogama i drugim psihoaktivnim supstancama kod mladih.mjera 4. 2008.Prevencija narkomanije na području Općine Novi Grad Sarajevo Smanjenje broja novih konzumenata. daje se prioritet primarnoj prevenciji koja podrazumijeva kontinuiran edukativni rad sa školskom djecom i roditeljima. seminarima. direktore.primjer moderne lokalne samouprave 4.

Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe 4.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .Upućivanje incijative prema KS . Period implementacije x 2008.mjera 4.Obezbjeñenje namjenskih izvora finansiranja Očekivani rezultat Općina.Ustanovljavanje dinamike provoñenja projekta . škole -Uspostavljen institucionalni okvir za organizovanje neophodnih zanimanja u školama -Smanjenje devijantnih ponašanja kod djece 2007. Kanton.3.primjer moderne lokalne samouprave 4.4.Inicijativa prema Kantonu za angažovanje socijalnog radnika i psihologa u školama Smanjenje devijantnih pojava u školama.Donošenje zakonskog okvira .4.ONG je lider . x Stalno X Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 169 . mjera prevencije za sprečavanje sociopatoloških pojava kod djece u školama Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) .

bez oba roditelja za samostalan život -Povećana odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj -mjera: 4. Centar za socijalni rad. samozapošljavanju ONG.primjer moderne lokalne samouprave 4. KS. NVO.4. radionice i individualni rad.ONG je lider . poduzetnika 170 .Projekt osposobljavanja mladih starijih od 18 godina. civilnih žrtava rata i djeca bez roditeljske skrbi) kojima prestaje aktivna zakonska podrška Adekvatna integracija mladih u sve aktivnosti društvene zajednice prema njihovim sposobnostima kako ne bi bili zloupotrijebljeni kao ranjiva populacija -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta u partnerstvu sa NVO -Izrada plana aktivnosti -Treninzi.4. KS. NVO. x 2009. pomoć pri zapošljavanju. x 20. i drugi -Omogućeno mladima da grade sigurnu vlastitu budućnost -Osposobljeni mladi stariji od 18 godina. finansijska pomoć.4.Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe 4. Period implementacije x 2008. bez oba roditelja za samostalan život ( djece poginuli branitelja.000 KM Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja ONG. Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat 2007.000 KM godišnje NVO 80. doprinosi grañana i lokalne zajednice.

Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj -mjera: 4.000 KM ONG. NVO i drugi -Razvijena Mreža uzajamne pomoći grañana jedni drugima i socijalno ugroženim kategorijama -Povećana odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica. Očekivani rezultat Period implementacije 2007. poduzetnika 171 . NVO.Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe Naziv projekta 4.5.Mreže uzajamne pomoći Organizovanje mreže uzajamne pomoći grañana jedni drugima i soc. 2008.p Svrha projekta -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta u partnerstvu sa NVO -Izrada plana aktivnosti -Kreiranje softvera za podršku Mreže -Animiranje korisnika i propagandne aktivnosti -Izgradnja Mreže -Administrativna podrška Mreži u partnerstvu sa NVO -Organizacija sedmičnih i mjesečnih druženja i razmjena informacija Aktivnosti i nosioci (partneri) ONG.000 KM godišnje NVO 10. KS.Projekt razvijanja volonterizma i samopomoći .primjer moderne lokalne samouprave 4.4. Centar za socijalni rad. x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 10. X 2009. KS.ONG je lider . doprinosi grañana i lokalne zajednice.4.

nevladinim i poslovnim sektorom. partnerstvu 4. 2. a revidiranje Strategije u okviru 3 godine. u saradnji i sa vladinim.Općinski načelnik osigurava realizaciju Strategije i imenuje posebno tijelo za praćenje realizacije.Realizaciju Strategije provode općinske službe u okviru svojih nadležnosti. u sastavu: -Predstavnici Jedinstvenog općinskog organa uprave -Predstavnici poslovnog sektora -Predstavnici nevladinih organizacija -Predstavnici viših nivoa vlasti 3.Ovaj dokument usvaja Općinsko vijeće i opredjeljuje se za trajno postupanje po istom.Ažuriranje provedenih aktivnosti i projekata radi se svake godine. 172 .V PROVEDBA I IMPLEMENTACIJA STRATEGIJE 1.

Projekti drugih institucija 2.Prijedlog općinskih službi. NVO na poboljšanju stanju u nadležnim oblastima 3.”Program Javnih investicija Kantona Sarajevo 2006 – 2008” Zavod za planiranje razvoja KS 4. škola.Najbolji učenički rad na temu “Moja vizija općine Novi Grad 2015.Analiza anketnih upitnika popunjenih od strane grañana (u MZ) u sklopu informativne kampanje o Strategiji 173 . javnih preduzeća.VI PRILOZI 1. godine” 5.

000.000.g.000.000 KM Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 2008.KM Obrazac ispunjen prema radnom materijalu dokumenta okvirnog budžeta Kantona Sarajevo 2007-2009. Područje Strateški cilj . 174 .Projekti drugih institucija Kanton Sarajevo Ministarstvo obrazovanja i nauke a.Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Poboljšanje uslova za rad u školama Izgradnja objekta Gimnazije u Općini Novi Grad Svrha projekta Obezbjeñenje uslova za školovanje učenika srednjeg obrazovanja Aktivnosti i nosioci (partneri) Obezbjeñenje finansijskih sredstava i provoñenje procedure po zakonu o javnim nabavkama BiH Očekivani rezultati Obezbjeñeni uslovi za školovanje 1450 učenika srednjeg obrazovanja 2007.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.000 KM cca 5. 1. Period implementacije 1.1.000.

000 KM Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 2008.Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Poboljšanje uslova za rad u školama Izgradnja dvorane za fizičko vaspitanje OŠ „Behaudin Selmanović“ Svrha projekta Obezbjeñenje uslova za izvoñenje nastave iz predmeta fizičko vaspitanje u OŠ „Behaudin Selmanović“ Aktivnosti i nosioci (partneri) Obezbjeñenje finansijskih sredstava i provoñenje procedure po zakonu o javnim nabavkama Očekivani rezultati Obezbijeñeni uslovi za nastavu iz predmeta fizičko vaspitanje za 650 učenika osnovnog obrazovanja 2007.000. Period implementacije 1. Područje Strateški cilj .000.000 KM Obrazac ispunjen prema radnom materijalu dokumenta okvirnog budžeta Kantona Sarajevo 2007-2009. 175 .g.b.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. cca 1.

Period implementacije 2008.Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Izgradnja novih saobraćajnica koje će omogućiti brži protok saobraćaja Istok-Zapad Naziv projekta Projektna dokumentacija „Južna longitudinala od IV – XII transferzale“ -Izgradnja saobraćajnice „Južna longitudinala od IV – XII transferzale“ -Rješavanje gužvi na južnim dijelovima Kantona Sarajevo Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Izrada glavnog projekta sa četiri trake na pojedinim dionicama i denivelisanje raskršća Hrasno i Aneks Očekivani rezultati 2007. Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 176 .Kanton Sarajevo Ministarstvo prometa i komunikacija Direkcija za puteve a Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .mjera 2.

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 177 .Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Izgradnja novih saobraćajnica koje će omogućiti brži protok saobraćaja kroz centralni dio Kantona Sarajevo Strateški cilj .b Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.mjera Naziv projekta Projektna dokumentacija „Sjeverna longitudinala od VI – XII transferzale“ -Izgradnja saobraćajnice „Sjeverna longitudinala od VI – XII transferzale“ -Rješavanje gužvi na sjevernim dijelovima Kantona Sarajevo Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Izrada projektne dokumentacije Očekivani rezultati 2007. Period implementacije 2008.

Izgradnja niša – cca 160. prikupljanja i recikliranja istog -Precizno odreñivanje lokacija posuda za odlaganje kućnog otpada -Izgradnja niša za smještaj posuda za odlaganje kućnog otpada -Postavljanje posuda za selektivno odlaganje kućnog otpada za papir. 2008.Postavljanje reciklažnih posuda – cca 138.KJKP „RAD“ Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .Projekat odvojenog prikupljanja i recikliranja kućnog otpada -Trajno odreñivanje lokacija posuda za odlaganje kućnog otpada -Ureñenje lokacija posuda za odlaganje kućnog otpada i ekološki čistija sredina -Smanjenje količine odloženog otpada na deponiji uvoñenjem selektivnog odlaganja.Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Naziv projekta 1.000 KM 2. plastičnu i metalnu ambalažu -Edukacija grañana o prednostima selektivnog odlaganja kućnog otpada Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati -Povećanje stepena ekološke svijesti grañana i smanjenje deponovane količine otpada na deponiji -Izgradnja 40 niša i postavljanje 180 reciklažnih posuda 2007.600 KM 178 .Projekat ureñenja lokacija posuda 2.mjera 2. x Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.

Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 6.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Smanjenje emisija iz ložišta u krovnim kotlovnicama kojima upravljaju KJKP Toplane kao prioritetnog projekta Kantonalnog plana zaštite okoliša Kantona Sarajevo (KEAP) Rekonstrukcija krovnih kotlovnica Projekta obuhvata veću rekonstrukciju krovnih kotlovnica tj.KJKP "TOPLANE" Područje Strateški cilj .KM) 179 . elektro i grañevinskih) -Tenderske procedure za nabavku opreme. sistem daljinskog upravljanja i nadzora i dr -Smanjenje potrošnje gasa za 10-15% -Smanjenje emisije NOx ispod 120 mg/m3 dimnih plinova -Smnjenje emisije CO ispod 100 mg/m3 dimnih plinova -Smanjenje energetske potrišnje u krovnim kotlovnicama -Snižavanje ukupne energetske podtrošnje na nivou kompanije -Snižavanje emisije polutanata u dimnim gasovima i dovoñenje ispod zakonskih propisanih veličina -Obezbjeñenje finansijskih sredstava -Izrada glavnih projekata (mašinski. ugradnju kondenzacionih kotlova i veću rekonstrukciju pumpnog sistema. sistema održavanja pritiska.6 mil.1 milion KM (na području općine Novi Grad 3. nabavku i ugradanju opreme -Ukupna ušteda u potrošnji gasa na nivou svih kotlovnica cca 13-15% -Visok stepen iskorištenja sistema 94-95% -Emisija CO 10 puta manja -Emisija NOx cca 2 puta manja -Povrat ulaganja na osnovu uštede gasa u periodu 5-6 godina Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati 2007-2010.

trolejbuske mreže i ovjesnog materijala te napojnih kablova. 06 .mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Poboljšanje javnog gradskog saobraćaja širenjem mreže ekološki čistog i energetski efikasnog trolejbuskog saobraćaja Izgradnja trolejbuske mreže do Aerodromskog naselja Povezivanje Aerodromskog naselja i aerodroma „Sarajevo“ sa centralnim dijelovima grada Omogućiti putnicima aerodroma „Sarajevo“ i grañanima Aerodromskog naselja da koriste javni prevoz koji do sada nisu imali Izrada projekta na osnovu idejnog rješenja.000 KM putem kredita) Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 180 .200 m. kanal za kablove napajanja iz EVP „Dobrinja“ i 4 niše za stajalište trolejbusa) Povezivanjem ovog naselja i aerodroma „Sarajevo“ sa drugim dijelovima grada povećat će se broj putnika trolejbuskog vida prevoza i ostvariti ekonomska korist za Gras. 1.09. grañevinski radovi i montaža te izgradnja 4 stajališta trolejbusa (Uraditi kontaktnu mrežu trolejbusa u dužini od 1. 2007.000 KM (400.KJKP "GRAS" Područje Strateški cilj . Aerodromsko naselje i aerodrom nemaju drugi vid javnog prevoza prema gradu.000 KM Budžet Kantona i 800. 2008.200. nabavka stubova. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije 01.01.

2007.000 KM 181 . čelična konstrukcija. odvojen dio za pjeskarenje i demontažu tramvaja opremanje hale za remont i modernizaciju tramvaja na slijepom kolosijeku i za tekuće održavanje na prolaznom kolosijeku) Na površini od 800 m2 radioničkog prostora obavljat će se pjeskarenje nakon demontaže tramvaja.03 – 30. a na polaznom kolosijeku obavljat će se tekuće održavanje dijela tramvaja u korištenju. fina i završna montaža mehanike i elektrike tramvaja SATRA. dva kolosjeka od kojih jedan prolazni. platformama za rad na visini i drugom opremom (izgradnja hale.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. 09. vazduha pod pritiskom i odsisavanja odjeljenja pjeskare te opremanje objekta dizalicama. 01. 2008.200.mjera Trajna sanacija putem remonta i modernizacije tramvajskog voznog parka a sve u cilju prevoñenja tramvajskog u lakošinski prevoz Izgradnja hale za modernizaciju tramvaja u KJKP Gras Naziv projekta Svrha projekta Na prostoru uz postojeću halu održavanja tramvaja dograditi halu površine 800 m2 sa 2 kolosijeka dijelom za pjeskarenje i pomoćnim prostorijama Obavljanje montaže instalacija grijanja.

i 2008. 06 . nedostajuća sredstva obezbijedit će se iz kredita 182 . Kod pruge na pragovima kompletna zamjena gornjeg i donjeg stroja pruge.900.31.mjera Trajna obnova i razvoj tramvajskog vida prevoza. 10. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Sanacijom i rekonstrukcijom tramvajske pruge. Demontaža postojećeg gornjeg stroja pruge u gradskom dijelu.000 KM Dio sredstava obezbijeñen donacijom i iz budžeta Kantona. 2007.06. Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 8.31. godine Sanirati i rekonstruirati dio tramvajske pruge koja je u objektivno najlošijem stanju i ugrožava normalno odvijanje tranvajskog saobraćaja. 2008. brz i pouzdan tramvajski saobraćaj. sistem oslanjanja i zatvaranje kolosijeka. sanacija AB ploče i montaža novih šina. produžava vijek trajanja. Izrada projektne dokumentacije. smanjuju vibracije koje štete okolne objekte i buka. smanjuju troškovi održavanja. 01. Sanirati i rekonstruirati segment tramvajske pruge na armiranobetonskoj ploči od Baščaršije do Tehničke škole i pruge na pragovima od Stupa do Ilidže uz prelaze preko pruge RTV dom i Tehnička škola. obezbjeñuje se siguran. izbor najpovoljnijeg izvoñača radova. te njegovo postupno provoñenje u lakošinski prevoz primjeren budućim potrebama Sarajeva Naziv projekta Sanacija i rekonstrukcija tramvajske pruge u Sarajevu. faza 2007. najznačajnijeg segmenta javnog prevoza u Sarajevu.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . obezbjeñenje sredstava.10 Period implementacije 01.

Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati 15 modernizovanih tramvaja SATRA.03. udobne za putnike. GRAS-a u radnom angažovanju i kreditom RFZ banke 183 . smanjiti saobraćajno zagušenje i zagañenje vazduha. niskopodne tramvaje SATRA 2 i 3. u toku su aktivnosti na prvim tramvajima u E-VMC i GRAS-u. urañena i od GRAS-a preuzeta sva konstrukciona i tehnološka dokumentacija. Ugovorena je isporuka opreme i komponenti od Simensa i Parsa. To će biti tramvaji koji će slijedećih 20-ak godina obavljati ovaj vid prevoza.5 mil. te njegovo postupno provoñenje u lakošinski prevoz primjeren budućim potrebama Sarajeva Naziv projekta Remont i modernizacija tramvaja ČKD.12. KM Obezbijeñeno je finansiranje druge faze učešćem Vlade Kantona. druga faza projekta (15 tramvaja) Remontom i modernizacijom dotrajalih zglobnih tramvaja ČKD. dijelom niskopodnih. urañeni alati i pristupi.01 do 31. od čega 5 trodijelnih. 2007.mjera Trajna obnova i razvoj tramvajskog vida prevoza. Savremeni. omogućiti GRAS-u veći prihod i stabilnije poslovanje. K-2 tramvaji SATRA 2 i 3. pouzdane i ekonomične. udobni i pouzdani tramvaji SATRA privući će nove putnike. 2008. Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 23. 01.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . U prvoj fazi su urañeni i testirani prototipovi. 01 do31. Period implementacije 01. K-2 dobiti savremene dvodijelne i trodijelne. obezbjeñuje više od 3500 putnih mjesta. najznačajnijeg segmenta javnog prevoza u Sarajevu.

000 KM 184 . uspostavljanje sistema centralnog upravljanja i kontrole saobraćaja iz saobraćajnog dispečinga Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Pouzdan. izmeñu ostalog i prioritetima na raskrsnicama 2007. ugovaranje i isporuka opreme. 01.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . 01-31. 01. brz i udoban tramvajski saobraćaj obezbijedit će veći broj korisnika. 01 -31. 12. gradskog prevoza. Potrebno je značatno povećanje brzine koja se namjereva riješiti.12. 2008. montaža opreme. svih vidova Izrada idejnog i izvedbenog projekta. Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 2.mjera Unapreñenje i razvoj tramvajskog vida prevoza. postupna transformacija tramvajskog u lakošinski prevoz putnika u KS Naziv projekta Sistem centralnog upravljanja i kontrole saobraćaja Svrha projekta Saobraćajni dispečerski centar u GRAS-u kojim bi se sa jednog mjesta upravljalo i kontroliralo kompletno odvijanje javnog.000. dobit će se redovnost i pravovremeno informiranje putnika.

veoma nepouzdani u korištenju i skupi u održavanju. 01-31. U znatnoj mjeri se anagažuju domaće firme na izradi komponenti na karosiranju i montaži.12.900 putnih mjesta za udoban i pouzdan prevoz ekonomičnim i ekološki čistim trolejbuskim saobraćajem. 2009. 01. Karosiranje trolejbusa u Sarajevu u čeličnoj ili aluminijskoj izvedbi karoserija na isporučenim podvozima i montaža isporučene elektropreme u GRAS-u. nabavka materijala za karoserije. 12. 01.000. konstrukcione i tehnološke dokumentacije. Izrada po jednog prototipa solo i zglobnog trolejbusa. nabavka podvoza i kompleta elektroopreme. obnove i razvoja trolejbuskog vida prevoza Naziv projekta Nabavka podvozaka.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Trajna obnova trolejbuskog voznog parka u okviru sanacije. a potom serija do ukupno 30 trolejbusa. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Izrada izvedbenih projekata. 2007. GRAS dobiva 3. 01. od čega 15 zglobnih. 15. Period implementacije 01. elektroopreme i karosiranje 30 trolejbusa za grad Sarajevo Postepeno obnoviti trolejbuski vozni park koji trenutno čine trolejbusi prosječno stari 17 godina. 2008.31. 12. 03-31.000 KM Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 185 .Područje Strateški cilj . Očekivani rezultati Sa 30 novih trolejbusa.

Ovo je strateški projekat sa definiranim odrednicama prema općinama. usvojenoj na 176. uz ovo će biti potrebne i saglasnosti općina. godine na području Novog Grada planirane su slijedeće ambulante: -Dobrinja 2 -Saraj-Polje -Sokolje -Alipašin Most -Buća Potok -Ali-pašino Polje B faza Ukupna procijenjena vrijednost grañevinskih radova i opremanje ambulanti je 286. (naki drugi programi zdravstvene zaštite.Strateški cilj: Optimalizacija energetske potrošnje Naziv projekta: Projekat „ENESANSA“ Krajnji cilj: Poboljšanje termoizolacione zaštite postojećeg stambenog fonda kolektivnog stanovanja Ciljevi projekta: Poboljšanje toplinskog efekta u stanovima.500 KM. a njihovo odreñivanje krajnje lokacije za implementiranje bit će precizirano u suradnji sa kantonalnim ministarstvima zdravstva. Drugi projekti u okviru Strategije su definirani odrednicama prema kantonima.104 m2 . fasada. KM za izgradnju Gimnazije na Dobrinji -Planirana izgradnja ambasade i rezidencije Ruske Federacije u ulici Bulevar M. prevencije oboljenja. uz učešće Kantona Sarajevo od 30%. odreñena finansijska potpora i sl.Strateški cilj:Proširenje kapaciteta stambenog fonda kolektivnog stanovanja u skladu sa demografskim kretanjima stanovništva Naziv projekta: Stvaranje uslova za pokretanje nove stambene izgradnje kolektivnog stanovanja Krajnji cilj: Stambeno zbrinjavanje mladih i kadrova Ciljevi projekta: Stvaranje povoljnih tržišnih uslova za stambeno zbrinjavanje mladih i kadrova 3. spriječavanje širenja i prevencije HIV/AIDSA i drugi projekti). i 2007. Selimovića. godine predviñeno je jačanje primarne zdravstvene zaštite kroz izgradnju i opremanje ambulanti obiteljske medicine.Projekti Ministarstvo vanjskih poslova BiH -Donacija NR Kine cca 4 mil. U toku 2006. Naravno.2006. Kanton Sarajevo Ministarstvo stambenih poslova Projekti koje Ministarstvo planira realizirati na području svih općina KS: 1. površina grañevinske parcele iznosi 7.Strateški cilj:poboljšanje uslova stanovanja Naziv projekta: Sanacija ratnim djejstvima oštećenih krovova. odnosno objektima na kojima je prethodno loše izvedena termička zaštita 4. liftova i hidrofleksa Krajnji cilj: Stvaranje uslova za normalno korištenje raspoloživog stambenog fonda Ciljevi projekta: Zaštita objekata od dalje devastacije i stvaranje uslova za normalno održavanje stambenih objekata 2. sjednici Vlade Federacije BiH od 06. Federalno ministarstvo zdravstva Na osnovu strategije za razvoj primarne zdravstvene zaštite.11. kao i ispunjavanje prethodno definiranih uvjeta – osiguravanje prostora.Iznalaženje novih modaliteta za održavanje postojećeg stambenog fonda kolektivnog stanovanja Naziv projekta: Stvaranje uslova za kontinuirano održavanje postojećeg stambenog fonda Krajnji cilj: Uspostavljanje sistema održavanja Ciljevi projekta: Održavanje stambenog fonda u skladu sa tehničkim normativima 186 . pored Rtv doma.

godinu – Obezbijeñena sredstva iz kredita EBRD R. Naziv objekta TP ZAIMA IMAMOVIĆA 2 (1781) TP BOLJAKOV POTOK 2 (1032) TP PARTIZANSKA (1406) MIHALJEVIĆI 3 BRANISLAVA NUŠIĆA BRANISLAVA NUŠIĆA X2 BRNAISLAVA NUŠIĆA TP BOLJAKOV POTOK 1 (0753) TP BOJNIK 1 (0138) TP RELJEVO ĆUPRIJA (0124) TP BOJNIK FARMA KRAVA (0719) TP BOJNIK BRDO (1626) TP TRŽNI CENTAR VOJNIČKO POLJE (1632) TP VELIKA DRVETA 1 (0500) TP FEROELEKTRO 2 (0748) Ukupna sredstva (KM) 37336 62664 25550 37512 60695 47539 61220 42872 62772 93971 51639 72869 33868 42041 46978 Vrsta objekta NNM NNM NNM NNM KBTS KB10(20) NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM Dužina trase (m) 600 2000 800 1500 Snaga TS (kVA) 630 700 1500 800 1500 2000 1000 2000 1000 1000 1000 187 . 3. podružnica „Elektrodistribucija“ Elektrodistribucija Sarajevo u svojim planovima predviña ulaganje u izgradnju elektroenergetskih objekata na teritoriji općine Novi Grad na godišnjem nivou od 500. 13 Naziv objekta KB 10(20)kV HRASNO 1 – VRBOVSKA 2 TS 10(20)0. 8.4 kV MIHALJEVIĆI 3 UKB 10(20)kV MIHALJEVIĆI 3 TS 10(20)0. ED Sarajevo smatra da općina Novi Grad treba sufinansirati projekte izgradnje elektroenergetskih objekata sve dok u praksi primjenjuje sistem naplate takse za ureñenje grañevinskog zemljišta u postupku izdavanja odobrenja za grañenje.4 kV TJEPOVAČKI PUT TJEPOVAČKI PUT UKUPNO: Ukupna sredstva (KM) 27188 52216 44342 14950 42174 52869 21146 37316 49467 54352 64470 14985 38182 513655 Vrsta objekta KB10(20) KBTS NNM STS UKB10(20) KBTS KB10(20) NNM NNM NNM NNM STS UKB10(20) Dužina trase (m) 800 Snaga TS (kVA) 630 1000 160 800 630 300 1000 1000 1100 1500 160 700 Plan ulaganja za ostale godine – Sredstva iz raznih izvora R. 4.4 kV BRAĆE MULIĆ KB 10(20) kV BRAĆE MULIĆ X2 TP BRAĆE MULIĆ TP ADEMA BUĆE 3 (0821) TP RAGIBA DŽINDE )1263) TP SAFETA ZAJKE 2 (1126) STS 10(20)0. 12. 4. 2. 5.JP „Elektroprivreda BiH“. 2. 1.br. 6. 14. 10. Naziv objekta TP Adema Buče 4 (1054) TP Boljakov potok 3 (1503) TP Vitkovac brdo (1689) TP Boljakov potok 4 (1667) TP Rječica 2 (0372) TP Zabrñe 2 (0860) U K U P N O: Ukupna (KM) sredstva 47872 64744 47872 53207 39020 22578 275293 Vrsta objekta NNM NNM NNM NNM NNM NNM Dužina trase (m) 800 1500 800 1000 1000 500 Plan ulaganja za 2006-2008. 15. 3. 5. br. 4. do 3 mil KM. 3. 13. 11. 6. 10. 1. 11.hilj. br. 2. 5.4 kV VRBOVSKA 2 TP VRBOVSKA 2 STS 10(20)0. 7.godinu – Sredstva iz budžeta JP „Elektroprivreda BiH“ R. 12. 8. 1. 7. Prijedlog Plana ulaganja za 2007. 9. 9. 6.

40. 46. 67. RP RAJLOVAC 3 KB RAJLOVAC DEPO(755)-TS 6. 48. 47. 21. 60. 57. 45. 23. 41. 39. 61.4 k TJEPOVAČKI PUT ZABRĐE 2 ADEMA BUĆE 8 TJEPOVAČKI PUT ŽUČ 1. 24. 59. 58. 26. 38. 29. 56. 54. 33. 35. 34. 37.4 STS UKB10(20) NNM NNM 2000 3000 1000 2000 2000 2000 3000 160 800 1000 300 630 630 800 1000 1200 500 1000 1500 600 1500 600 2000 1000 250 160 160 630 630 700 1000 400 630 300 1000 10000 2000 2000 1000 1000 800 800 900 600 800 800 2000 250 630 160 1500 700 1000 Izgradnja elektoenergetskih objekata za nove regulacione planove Područje općine Novi Grad je veoma perspektivno za izgradnju novih industrijskih zona i stambenih naselja i u tom pogledu je Elektrodistibucija Sarajevo iz raspoloživih regulacionih planova uradila pregled potrebnih radova za izgradnju srednjenaponske elektroenergetske mreže. X2 ADEMA BUĆE 8x2 ASTRO (0772). 50. 49. 22. 28. 63. RAZLOVAC 3 TP ZAIMA IMAMOVIĆA 1 (1375) TP ADEMA BUĆE 5 (1381) TP BREZANSKA ŽUČ 1 VELIKA DRVETA 1 VELIKA DRVETA 1 RELJEVO DVOR 4 (PERIVOJ) RELJEVO DVOR 4 (PERIVOJ) RELJEVO DVOR 4 (PERIVOJ) TP DEMIROVIĆA (1208) UKUPNO: 73777 115297 41133 70928 61198 78825 113297 16269 42498 41968 12564 13808 31045 29831 36775 47031 18459 37760 59272 43862 54940 44312 64164 48062 39292 16270 14985 42261 57842 38182 53268 26326 40000 20383 45933 600000 84355 84555 28902 40000 36539 36540 40010 1757 23406 23406 68089 20010 39822 15270 78075 20274 48043 3676209 NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM STS UKB10(20) NNM NNM KBTS KBTS UKB10(20) NNM NNM NNM NNM NNM nnm NNM NNM NNM NNM KBTS STS STS KBTS TS10 UKB10(20) KB10(20) KB10(20) KBTS NNM NNM KB10(20) NNM NNM NNM NNM KB10(20) KB10(20) KB10(20) NNM NNM NNM NNM KB10(20) TS10(20)0. 53.RP RAJLOVAC 3 KB RAJLOVAC KOLONIJA 1-TS 6. 62. 188 .OTKUP TP DOBRINJA 10 (1247) TP TEOLOŠKI FAKULTET (0804 UKLAPANJE TS 110/10-20 KV RELJEVO TP NAZOROVA (0413) TP REZAČEVA (1382) TP ZABRĐE 1 (0122) TP HRASNO 2 (0567) KB BAČIĆKO POLJE 7-TS 6. 36. 68. 19. 64. 55. 27. 65. 66. TP ESADA MIDŽIĆA (1463) TP ADEMA BUĆE 6 (1512) TP DOBRINJA 47 (1546) TP RELJEVO DVOR 1 (0125) TP RIJEČICA 1 (0231) SAFETA ZAJKE 6 TP SAFETA ZAJKE 3 (0669) PALJEVO 2 PALJEVO 2 PALJEVO 2 TP DOBRINJA 16 (1253) VOJNIČKO POLJE 5 BOLJAKOV POTOK 1 PALJEVSKA ZABRĐE 3 ADEMA BUĆE 8 TP DŽEMALA BIJEDIĆA 4 (1518) TP ADEMA BUĆE 1 (0108) TP ADEMA BUĆE 2 (0104) TP HADŽIĆA 3(1191) TP ALIPAŠIN MOST 1 (0071) TP HADŽIĆA 2 (0078) TP HADŽIĆA 4 (0228) TP NEDŽARIĆI NASELJE 11 (1186) ŽUČ 1 PALJEVSKA STS 10(20)0.16. 17 18. 51. 42. 31. 43. 20. 52. 32. 44. 30. 25.

3. 15. dodatno je opterećena vrlo komplikovanom i sporom procedurom: • • • Dobijanja odobrenja za prokop javnih površina Rješavanja imovinsko-pravnih odnosa za postavljanje EEO Dobijanja urbanističke saglasnosti i odobrenja za grañenje Zaključci • • Potrebni su značajni zahvati na saniranju i poboljšanju naponskih prilika. 10. 24. 26. 5. 23.br.zona Donje Telalovo polje» KB1 RP «Priv.III» KB1-RP «Alipašin Most II.4 kV R. 7. 22. 30. 27. 20.Regulacioni planovi za koje je potrebno izgraditi srednjonaponsku elektroenergetsku mrežu – kablovi 10 (20) kV i TS 10(20)0. 13. 4. 14. 9. 12.III» TS-RP «RTV» KB1-RP «RTV» KB2-RP «RTV» TS-RP «Poslovna zona Stup» KB-RP «Poslovna zona Stup» TS-RP «Trg meñunarodnog prijateljstva» KB-RP»Trg meñunarodnog prijateljstva» TS – RP «Alipašin Most VII» KB – RP «Alipašin Most VII» RP Bojnik – Dobroševići RP BOJNIK – DOBROŠEVIĆI TS RP «Bačići» KB1 RP «Bačići» KB2 RP «Bačići» TS RP «Priv. 1.III» KB2-RP «Alipašin Most II. 16. posebno rubnih područja i područja koja su napadnuta bespravnom izgradnjom Evidentan je problem loših naponskih prilika rubnih područja općine ( procjenjujemo da bi se godišnja ulaganja u rješavanje problema u napajanju električnom energijom moglo značajno povećati ukoliko bi se ubrzale procedure dobijanja odobrenja za grañenje) Proceduru izdavanja saglasnosti za izgradnju i sanaciju elektroenergetskih objekata treba pojednostaviti i maksimalno ubrzati • 189 . 8. 25. 18. 11. Naziv objekta TS-RP «Alipašin Most I» KB-RP «Alipašin Most I» TS-RP «Alipašin Most II. 19.zona Donje Telalovo polje» TS RP «Rajlovac III» KB RP «Rajlovac III» TS RP «Mojmilo» KB RP «Mojmilo» TS RP «Zabrñe» KB RP «Zabrñe» TS RP «Memorijalni muzej D-B Dobrinja – Butmir» KB RP «Memorijalni muzej D-B Dobrijnja – Butmir» TS RP «Otoka Meander» UKUPNO: Vrsta objekta KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KB10(20) KBTS KB10(20) KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KB10(20) KBTS KB 10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS Dužina trase (m) 2490 Broj TSca 6 3 1210 2650 6 2233 2530 5 2030 7 610 7 1850 5 2500 9 1210 3630 12 8460 7 5500 1 240 3 1100 1 58 38301 6 78 Problematika izgradnje nedostajućih elektroenergetskih objekata Problem neefikasnosti ulaganja u EES Problematika sanacije postojećih i izgradnje nedostajućih elektroenergetskih objekata. 2. 29. 6. 21. 28. 17.

U odnosu na druge općine u kantonu Sarajevo posjeduje najveće zelene površine (u urbanom dijelu). ružičnjacima i dječijim mobilijarom. nova igrališta i td.M. grmlje i sezonsko cvijeće. Novi trgovinski centri na općini i drugi izgrañeni objekti sa hortikulturnim sadržajem daju izgled evropskog grada. ružičnjaci. preduzeća „Park“ i Općine Novi Grad. Švrakino Selo sa mladim sadnicama. snage 31. grmlja.. gdje je nosilac izgradnje Elektroprenos BiH kao i izgradnja srednjenaponske elektroenergetske mreže za realizaciju regulacionih planova. u Dobrinji planiraju se nove sadnice.065. u Olimpijskom selu sadnja novih sadnica. Zajke. nove mlade aleje. U cilju da se sačuva ono što je već urañeno. koje se pruža prema naselju Otoka i uključujući prostor ispod zgrade Suda BiH. Preduzeće „Park“ u narednom periodu planira nastaviti sa hortikulturnim ureñenjem općine po mjesnim zajednicama kao što je: ureñenje padinskog dijela naselja Anex. predškolskih ustanova. na Ali-pašinom Polju sadnja nove aleje. Na glavnim saobraćajnicama B. u Buča Potoku rekonstrukcija zapuštenih površina uz željezničku prugu. nova igrališta.434 m2 . postavljanje parkovskih klupa.. kao i aktiviranje saradnje izmeñu škola. kao i primjenom kaznenih mjera od strane eko policije. stvarati pozitivan odnos djeteta prema prirodi i okolini. . rekonstrukcija i ureñenje zelenih površina u ulici S. razvijati takmičarski duh uvoñenjem raznih oblika nagrañivanja. Zahvaljujući dobroj saradnji općine Novi Grad i KJKP „Park“ u proteklom periodu područje općine je dobilo urednije zelene površine. Selimovića i X transferzala na potezu Neñarići – Dobrinja zasaditi ukrasne sadnice. 190 . U školama potrebno je aktivirati ekološke sekcije.5 MVA. popravak dječijeg mobilijara. ružičnjaka.5 MVA a u drugoj fazi snage 2x31.• U budućem periodu je potrebna izgradnja primarnog izvora u smislu izgradnje nove transformatorske stanice TS 110/20/10 kV Reljevo. KJKP „PARK" Ukupna površina travnjaka na području općine Novi Grad iznosi 1. preduzeće „Park“ predlaže ozbiljan rad na edukaciji djece i omladine.

br. Za boračka pitanja 2 Projekat zapošljevanja demobilisanih boraca Tekući u impl. Općina Iliža Budžet 350.000 551. Školst-zaposlen.3/05 po rebalansu Budžeta za 2005.Za zdrav. Socijalni Zapošljavanje 3005 do 31. do 31.2008.000 1.600. soc.500.000 Kandidova ni Socijalni zaštita porodice.000 40.000 45. Ministarstvo za boračka pitanja Budžet 500.000 200.000 Kanton Sarajevo.701.000 Općina Novi Grad Sarajevo Br.000 19. Realizacija sa 2005.000.12.500. raseljena lica I izbjeglice B 1 Kandidovani projekti Dogradnjai opremanje objekta službe socijalne zaštite Novi Grad 7.000 430.000 12.12.000 32. sve Općine U planiranim sredstvima za 2006.2008.000. Sred.485 3. P.pol.000 2.000 150. sve Općine B 1 2 Kandidovani projekti Projekat obilježavanja značajnih dogañaja. socijalnu politiku. za rad.000 Djelimično provedena studija izvodljivost Ostalo Muzeji 2005 do 31.000 Kanton Sarajevo.150. datuma I ličnosti iz perioda odbrambenooslobodlačkog rata 1992 – 1995 godine Projekat obilježavanja vatrenih tačaka opsade I odbrane Sarajeva Kandidovan i visoki Prioriteti Zav.000 Kanton Sarajevo.750.000 150.000 430.g ONG Sarajevo Budžet Budžet 4.000.12.000 1. Obrazovanje Osnovno obrazovanje 2004 do 2006. Ministarstvo za boračka pitanja Budžet 900. sve općine Djelimično provedena studija izvodljivost .485 4. Stamb.2008 Minist.500.lica I izbjeglice Budžet 2.000 Općina Novi Grad Sarajevo Ministarstvo za boračka pitanja A 1 Tekući projekti Obnova ratnog tunela Tekući u impl.940.160. Finansijer Način finansira nja Vrijednost projekta Ukupno osig. sredstva 2007.000 2.000 200. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo Sektor za društveno – ekonomsko planiranje Organizaciona jedinica za upravljanje i koordinaciju sredstava za razvoj Kantona Sarajevo “Program javnih investicija Kantona Sarajevo 2006-2008” R. djece.500. sve općine Djelimično provedena studija izvodljivost Kandidovan i visoki prioritet Ostalo Muzeji 2006. Prostorno ureñenje Stanovanje 2005 do 31.485 3. A Naziv projekta Tekući projekti Vlada Kantona Tekući u implement. ras .2007 Minist. Za boračka pitanja Budžet 26. Lokacija Napomena 2008.000 551.g Status projekta Sektor Podsektor Period impl.100. Općina Novi Grad Sarajevo UKUPNO: Ministarstvo za rad.485 3.000 50.000 13.g.000 100.000 Kanton Sarajevo.000 KM za ureñenje grañevinsko g zemljišta 3 Projekat rješavanja stambenih potreba boraca – branitelja _Tekući u impl.000 551. omladine i žena 2006 – 2008 god Min.660.500.2008.651.000 13.12.2.690. Minist.690.000 970.485 350.485 350. uključeno je 2.000 30.000 200.351. I spomen obilježja 2006 do 31.zašt.12.000 21. Sporazuma 11-14-1130718.godinom Planirana 2006. 1 Izgradnja OŠ u Naselju heroja Sokolje. Za boračka pitanja Budžet 72.800.

Ministarstvo zdravstva Budžet 600.01. Kanton Sarajevo Budžet 3. šumarstvo I vodoprivreda Šumarstvo 01.000 406.000 100.000. – 12. do 30. do 31.000 100. zaštite 06.000 808. Ostalo – sakup. Ilidža. Prirodni gas 01. I distribucija vode Energetika 22. Centar.2004.04.2004.428 3. Prečišć.2008.000 2. do 31. učeš.000 Kanton Sarajevo.000 192 .000 600. Ilidža I Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006. Novi Grad I Ilidža Općina Stari grad.12.000 Novo Sarajevo Djelimično provedena studija izvodljivost Kandidovan i srednj prioriteti Ostalo Muzeji 2006.10.10. godine Kandidovan i visoki prioriteti Ostalo Muzeji 2006.000 960. Novi Grad . Centar. Novo Sarajevo.3 4 Projekat uzgradnje memorijalnog centra na brdu “ŽUĆ” Projekat obilježavanja većih stradanja grañana Sarajeva u periodu agresije 1992 – 1995.949.016 3. 02-05336115/05 Pripremlje na procjena uticaja na okolinu 1 Uzgoj I zaštita šuma U Kantona Sarajevo Tekući u implement. Energetika Elektroenergetski 01. Zdrav.256 930. do 15.000 3.000 350.2005 do 31.2005.12. Hadžići I Ilijaš Općina Stari grad.728.500. Budžet Budžet 220.000.2005.416 7.000 180. Novi Grad.214.000 3 Sistem daljinskog nadzora I upravljanje nabavke distribucije gasa Tekući u implement.06. do 01.2007. Vogošća.god.300.000 40.221.000 200.256 2 Rekonstrukcija vodovone (8km) I kanalizacione mreže Vodoprivreda Tekući u implement. Novo Sarajevo.044.000 200. sve općine Djelimično provedena studija izvodljivost Ministarstvo zdravstva A Tekući projekti Projektna studija – pripremlje na procjena uticaja na okolinu – sprovedena studija izvodljivos ti 1 Nabavka medicinske opreme JU Dom zdravlja Sarajevo Tekući u implement Zdravstvo Prim.2008.000 2. I spec.08. Nisu predviñena 1 Projekat mjerača utroška toplotne energije ispred/u objektima – I i II faza Tekući u implement.2006 Kanton Sarajevo KJKP “Toplane” Budžet 930.12.2005.400 2.000 1.214.2008. Poljopriveda.2008 Sarajevogas Kanton Sarajevo F BiH Vl.300.000 Kanton Sarajevo Ministarstvo privrede A Tekući projekti Zaključak Vlade KS br.000 200. Ministarstvo za boračka pitanja Budžet 2.000 200. Centar.12. Ministarstvo za boračka pitanja Budžet 400.000 Kanton Sarajevo Ministarstvo prostornog ureñenja A Tekući projekti Općina Novo Sarajevo. konsul. Vogošća.000 180.000 200. Kanton Sarajevo Budžet 15.500.000 1.000 200.555.000 100.995 600.000 1.000 40.256 930.

Budžet Budžet 1.god Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo Budžet Budžet 606. parkovi.000 Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000 8 9 Kandidovan i projekti Kandidovan i projekti 2006. Istor. I prir. kalibraciju I baždarenje malih I srednjih plinomjera Tekući u implement.000 2.100.600.000 Budžet 1.03.000 1.000 Općina Novi Grad Sarajevo 200.000 100.000 550.500.000 100.000 606. Energetika Kanton Sarajevo F BiH Prirodni gas 01.000 100.god Kanton Sarajevo Budžet 400. travnjaci. 3.000 Općina Centar. god Kanton Sarajevo Budžet 200.god.000 300.170.000 sredstva u Budžetu za 2006. ureñenje Prost.god Kanton Sarajevo Budžet 150.000 370.000.2008 Kanton Sarajevo F BiH Vl.530.istor I prir.god.000 Kanton Sarajevo 5 Kandidovan i projekti Prosotrno ureñenje Zaštita okoliša Kultura sport I religija Zaš.000 200.000 Sarajevogas 5 Sanacija unutarnjih gasnih instalacija I dimnjaka na gasnom sistemu Kantona Sarajevo Tekući u implement. RZC Pionirska dolina) Realizacija programa radova na spomenicima baštine Odlagalište komunalnog odpada “Smiljevići” Izrada prostorne planske dokumentacije Izgradnja I rekonstrukcija javne Kandidovan i projekti Deminiranje Kultura.000.god Kanton Sarajevo Budžet 200.2006.kult.god Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.10. higijena Prost. učešće.000 3.850.000 850. učeš.100. staze.god 2006.000 250.000 100.06.2010.god 2 Sanacija klizišta u Kantonu Sarajevo Kandidovan i projekti 2006.000 250.nas Prost.000 600.000 950.000 150.god Kanton Sarajevo Budžet 300.000 Prirodni gas UKUPNO 10.2008 Vl.000 193 .000 Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo 7 2006. Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000 Budžet 5.000 100.000 300.000 250.000 3. Energetika 01. sport I religija Zaš.Istočno Sarajevo UKUPNO Sarajevogas 4 Izgradnja laboratorije za servisiranje.000 200.000 1.god Kanton Sarajevo Budžet 650.god Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000 300.000 01. sanacija I adaptacija vjerskih objekaa Rekonstrukcija hortikulturnih sadržaja (aleje.000 650. KJKP “Toplane” UKUPNO Budžet Vl.000 100.500.000 250.000 400. UKUPNO 1. Kult.170.10. imobilijar.000 Kanton Sarajevo 3.000.000 2.10..000 Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo 4 Kandidovan i projekti 2006.000 50.000 100. do 30.700.000 400. Novi Grad I Hadžići 3.000 100.000 70. Učešće 100. do 30.000 500.12.000 200.2005.000 B Kandidovani projekti Kanton Sarajevo 1 Rekonstrukcija krovnih kotlovnica Kandidovan i projekti Energetika Elektroenergetski Prosotrno ureñenje Klizišta 3 Deminiranje ugroženih područja u Kantonu Sarajevo Rekonstrukcija. 2006.2002. planiranje Energetika 2006.000 Kanton Sarajevo 6 Kandidovan i projekti Kandidovan i projekti 2006.000 50. Nas.000. do 31. ureñenje Kom.

000 350.000 1.2006. EBOR 1 194 . (II faza) Postrojenje za kombinovanu proizvodnju cca 5 MW toplotne I 5 MW električne energije (mala kongeneracija) Proizvodnja crvene kalifornijske gliste sa proizvodnjom Lumbrihumusa Energetika Kandidovan i projekti Elektroenergetski Energetika Kandidovan i projekti Elektroenergetski 01. Centar. Učešće Kandidovan i projekti KJKP “Toplane” Energetika Elektroenergetski 01.000 Općina Novi Grad Sarajevo Ino banka.01.000 136.10 rasvjete na području Kantona Sarajevo Izgradnja I rekonstrukcija vodovodne I kanalizacione mreže Općina Novi Grad Elektroenergetika Vodoprivreda Kandidovan i projekti Distribucija vode 2006. 12 13 14 Sistem daljinskog upravljanja I kontrole II I III faza Završetak rekonstrukcije na postrojenjima za proiz. Izgradnja hale za modernizaciju tramvaja u KJKP “GRAS” Kandidovani projekti Izgradnja trolejbuske mreže do Aerodromskog naselja Ministarstvo prometa I komunikaciaj Ministarstvo prometa I komunikaciaj GRAS GRAS/Banka Tekući u implement.000 2 Tekući u implement. Promet 8 mjeseci UKUPNO: 1.2004 do 22.000 800. Promet 22.200.god.000 400.000. Distrib.860.000 4.000 186. Promet 12.000.000 Općina Novi Grad Sarajevo Općina Novo Sarajevo.540 186. Učešće 8.01. Sarajevo Kandidovan i visoki prioriteti Promet 18 mjeseci Gras UKUPNO: Budžet Kredit 400.000.2007 UKUPNO: Budžet Vl. do 30.000 400.god.2007 Budžet Učešće Kredit 2. Novi Grad I Ilidža 1 Tekući u implement.500.000 2.2006 do 01.2006 do 01.000 800.000 1.04.000.540 50. Ilidža.000 280.2004 do 12.000.god.000 400.000 Kanton Sarajevo 3 B Vlada K.2009 UKUPNO: Kanton Sarajevo Kandidovan i projekti Prostorno ureñenje JKP “PARK” 2006 .04.0.000 260. Novi Grad .000 400.01.000 350. I trans.000 Devet Općina Kantona Sarajevo Stari Grad. Učešće Donacija Kredit 4. Učešće Donacija Kredit 2.000 100.2006 Budžet 280.06.000.000. Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000 1.860.000 2. Centar.000 1. Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.2007 do 01.2011 KJKP “Toplane” UKUPNO: Kanton Sarajevo KJKP “Toplane” Lokalni/Strani Lokalni/Strani Budžet Vl.000 800.2011 UKUPNO Kanton Sarajevo Energetika Kandidovan i projekti Elektroenergetski 01.01.god.000 2.540 4. Hadžići I Ilijaš Sedam Općina Kanton Sarajevo Sedam Općina Kanton Sarajevo Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000 800. Toplotne en.000 1. Ministarstvo prometa I komunikacija A Tekući projekti Projektovanje vertikalne signalizacije Centar za upravljanje I nadzor nad radom semaforiziranih ras.000 400.000 11 Nastavak projekta mjerača utroška toplotne energije ispred/u objektima – III faza Vl.000.000 300.000 Budžet Vl.2007 UKUPNO: Kanton Sarajevo KJKP “Toplane” Lokalni/Strani Lokalni/Strani 02.000 Općina Novi Grad Sarajevo 15 Općina Novi Grad Sarajevo Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.god Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo Budžet Budžet 350.000 Budžet Vl.200.03.000 400.000 1.200.god.000 800. Učešće 10.000.000 1.01.000. Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000.000 180.000.

000 49. Prometna infrastruktura 07.2 Sanacija I rekonstrukcija tramvajske pruge u Sarajevu Promet Kandidovan i visoki projekti Prometna infrastruktura Vlada K. Prometna infrastruktura 01.000 4.000 8.400.900.000 2.2007 Kanton Sarajevo UKUPNO: 12.000 3.000 222.000 2. I etapa Tekući u implement.050.00 8. Prometna infrastruktura Općina Ilidža 450.100.000 4. Prometna infrastruktura 2008 Ministarstvo prometa I komunikacija Budžet 50.000 10.000 3.000 200.000.000 2 Općina Novi Grad Sarajevo I Ilidža 3 2005 do 2006 Općina Novi Grad Sarajevo I Ilidža Promet Južna longitudinala.050.2005 do 31.900 49.06.000 8.000 Kanton Sarajevo Direkcija za puteve Kantona Sarajevo A Tekući projekti Min.2005.000 5.000 450.950.2008 Ministarstvo prometa I komunikacija Budžet 20.950.000 1 Promet Stupska petlja granica Kantona Sarajevo Tekući u implement.900.400.050.350.12.000.06.900 10.000 Više Općina 4 195 .000.000 10.000 450.500. I kom.000.817 900.000 4.000.000 316.000 222.000 3.000.000 2.000 1. Sarajevo Banka 24 mjeseca UKUPNO: Budžet Kredit 4.900. do 31.000 Djelimično pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti Djelimično pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti Djelimično pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti Djelimično pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti Direkcija za ceste Promet Rekonstrukcija prometnice Ilidža Bašćaršija Tekući u implement. Budžet Vanbudž.000 Budžet Direkcija Općina Ilidža Promet Izgradnja cest Butmirska – Kasindolska M17 Tekući u implement.500. pro.000.01. Fond 8.950.

”). manje bespravne gradnje. *Nužno je postupak i proces pribavljanja tehničke dokumentacije naročito kad su u pitanju urbanističke saglasnosti i grañevinske dozvole.. a s druge strane u pitanju su ozbiljne nezakonitosti za ovakva ponašanja. dok je za saniranje ratnih šteta na stambenim objektima nadležan KS. zasigurno bi imale pozitivne efekte. što zahtijeva odreñene promjene u sada važećim propisima.g. općinskih i kantonalnih vlasti u održavanju i upravljanju stambenim zgradama. te da je u saradnji sa Sarajevostanom od 1996. parcelacija i nadziñivanje. sudova. ako bi se pravilno shvatile i dosljedno provodile. a 2004 godine novim zakonom preciznije su definisane nadležnosti etažnih vlasnika. u kome vremenu investitori. mjesnih zajednica. U ovom zakonu utvrñena je obaveza općina za realizaciju “hitnih intervencija” na stambenim zgradama. tehničkih. Prvi put donesen je Zakon o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanja zgradama od strane Skupštine KS 2001. mimo naznačenih sadržajno više eksternih mjera. Utvrñivanjem dugoročne politike korišćenja grañevinskog zemljišta. Otuda razmišljanja da bi trebalo pojednostaviti i ubrzati postupak. Obzirom da je Kantonalno ministarstvo stambenih poslova nadležno za sanaciju ratom oštećenih stambenih objekata kolektivnog stanovanja. ekonomskih i kulturnih uslova življenja. djelotvornije i uspješnije anagažovanje inspekcije u pojedinim slučajevima bespravne gradnje:“ -Općinska služba za obnovu. *Složenost i osjetljivost ove problematike nužno zahtijeva širu uključenost nadležnih struktura. godine. veću saradnju sa grañanima. uspijevaju do momenta prinudnog uklanjanja ukroviti cio objekat. svu ozbiljnost i poljedice bespravne gradnje. procedura i postupak uklanjanja bespravno sagrañenih objekata traje duži period. *Oblast i problematika grañenja zasigurno zahtijevaju kvalitetniji proces planiranja i u tom pogledu odgovorniji odnos nadležnih institucija. godine vršeno snimanje ovakvih objekata. učiniti znatno efikasnijim i jednostavnijim. *Stambena politika je takoñe značajan segment u ovim mjerama. *Moraju se vrlo ozbiljno i odgovorno sagledati postupci javnih preduzeća koja dozvoljavaju priključke struje. što će uticati na brojnost ovakvih pojava. vode. ali još uvijek nedovoljno efikasni prema izraženoj problematici bespravne gradnje. Prijedlozi općinskih službi na popravljanju stanja u odreñenim oblastima -Općinska služba za inspekcijske poslove U cilju prevazilaženja teškog stanja u oblasti bespravne gradnje u narednim aktivnostima. A. odnosno manje problema. *Značajno pitanje predstavlja i dozvoljena legalizacija bespravnih objekata koja se mora organizovanije i brže provoditi. uključivo i pitanje grañevinske rente. što može doprinijeti da se i preventivnim mjerama utiče na svijest. razvoj i komunalne poslove (izvod iz informacije za Općinsko vijeće “o stanju i poduzetim mjerama na sanaciji krovova i liftova. značajno bi uticalo na stanje u oblasti grañenja i sve protivrječnosti s tim u vezi.3. . Ovim načinom značajno bi se uticalo na sve protivrječnosti razvoja i osiguralo da se naša naselja i teritorije prilagode svim savremenim zahtjevima socijalnih. liftovi. pažnju bi trebalo usmjeriti na nekoliko sljedećih važnih pitanja: *Prema sadašnjim propisima. mogući su odreñeniji napori u okvirima općinske uprave što uključuje zajedničke napore resornih službi iz oblasti urbanizma. tako i šire i zajedničko djelovanje na najvećem broju pitanja od čijeg pravovremenog rješavanja ovisi ukupno stanje u ovoj oblasti. *Ukoliko se radi o poslovnim objektima odobrenje za rad odnosno bavljenje odreñenom djelatnošću istog ne može se izdati prije nego objekat bude tehnički primljen odnosno dobije upotrebnu dozvolu. grijanja pa i ptt linija na bespravno grañene objekte. S tim u vezi su i ocjene da bi trebalo sagledati sadašnje kriterije i prema zahtjevu vremena izvršiti nužna prilagoñavanja u smislu da se otvori mogućnost šire primjene na već izgrañene i odavno useljene bespravno sagrañene objekte. Ovakve pojave zasigurno da mogu u odreñenoj mjeri uticati na intenzitet bespravne gradnje. Nedavno usvojeni propisi oštrije sankcionišu ove pojave i odgovornosti nadležnih subjekata. Općinska služba za obnovu. Predložene mjere. Ako se to obezbijedi. Neki pomaci su u tom smislu učinjeni. katastra. upravitelja. grañenja. kako u općini. *Nadalje.. ako su zatečeni na temeljima objekta u momentu kontrole. isti posjeduje relevantnije podatke o oštećenim i saniranim objektima. smanjit će se u dobroj mjeri intenzitet bespravne gradnje odnosno broj objekata koji se sada registruju kao bespravna gradnja. fasade) od 2001. ali isti ne predstavlja stvarno stanje stambene infrastrukture na području ove općine. razvoj i komunalne poslove raspolaže evidencijom zaprimljenih zahtjeva za sanaciju zajedničkih dijelova stambenih zgrada kolektivnog stanovanja (krovovi.

direktno iz škole. plan poboljšanja stanja u ovoj oblasti dat je u socioekonomskoj analizi u tački 6. godinu namjerava na području ove općine investirati veća finansijska sredstva za sanaciju zajedničkih dijelova zgrada. Odluka je nakon provedene javne rasprave usvojena na sjednici Općinskog vijeća. -KJKP “Toplane”. što je pretpostavka u preuzimanju uloge organizatora i realizatora škole za obrazovanje odraslih. Javni gradski prevoz C. 03.1.. Obrazovanje – prijedlozi osnovnih škola OŠ “Džemaludin Čaušević” Prijedlog unapreñenja oblasti obrazovanja i socijalne zaštite Uvidom u kvalifikacionu obrazovnu strukturu populacije naše općine koja izmeñu ostalog broji i 245 nepismenih. za zagrijavanje novih objekata koji se nalaze u njihovoj blizini dozvoljava gradnja pojedinačnih kotlovnica na gas. prikaz kapaciteta i instalisane snage kotlovnica dat je u socioekonomskoj analizi u tački 6. Nakon toga pristupit će se realizaciji projekta sa odabranim izvoñačem radova. Kao loša praksa istaknuto da se i pored postojanja slobodne snage u postrojenjima KJKP “Toplane”. godine. Takoñe.2. dana 29. -Uklanjanje čvrstog otpada i upravljanje otpadom. kao i prijedlog objekata na kojima bi trebalo izvršiti hitnu sanaciju krovova. kao najčešće prve institucije kojoj se članovi porodice obraćaju za pomoć D. zajključuje se da veliki broj odraslih osoba nema završenu osnovnu školu. prava životinja. -KJKP “Gras”. 2006.4.Kantonalno ministarstvo za stambene poslove za 2006. U tom cilju je općinska Služba za obnovu. kontinuiranim radom mogli rješavati i preventivno djelovati na socio-patološku situaciju unutar porodica učenika. pripremljen je prijedlog Odluke o načinu provoñenja hitnih intervencija u kojoj su tačno utvrñene aktivnosti i nosioci aktivnosti za odreñene faze realizacije „hitnih intervencija“ na objektima kolektivnog stanovanja.3.) -Štampanje priručnika za djecu -Promocija saradnje sa vlastima. u oblasti socijalne zaštite predlaže angažovanje socijalnog radnika sa odgovornošću za 2-3 osnovne škole. U skladu sa Zakonom o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanju zgradama.Energetska infrastruktura i snabdijevanje. Prijedlozi KJKP u cilju poboljšanja stanja u odreñenim oblastima -Prijedlog KJKP “Rad” dat je u socioekonomskoj analizi u tački 6.. Udruženja grañana UG “SOS” za sprečavanje okrutnosti nad životinjama Prijedlozi za poboljšanje stanja u ovoj oblasti i drugo: -Edukacija o zaštiti životinja u lokalnoj zajednici (evropski standardi. definisane obaveze općine da svojim aktima utvrdi način provoñenja hitnih intervencija na stambenim objektima. a što je predviñeno i pedagoškim standardima. B.. OŠ “Džemaludin Čaušević” ima dugogodišnje iskustvo u organizovanju i relizaciji pripremne nastave i vanrednog polaganja razrednih ispita. te u saradni sa upraviteljima i savjetima mjesnih zajednica kandidirala nadležnom Ministarstvu prijedlog prioritetnih objekata za sanciju zajedničkih dijelova. saradnja sa medijima i kreiranje različitog kreativnog promotivnog materijala 197 . prijedlog objekata na kojima bi trebalo izvršiti hitnu sanaciju liftova. dobre prakse iz regije i svijeta) -Umrežavanje sličnih organizacija i kreiranje temelja za osnivanje državnog udruženja -Kampanja zagovaranja za Zakon o zaštiti životinja na državnom nivou -Promocija humanog pristupa zbrinjavanja životinja -Zagovaranje osnivanja centra za zaštitu životinja -Promocija volonterizma kroz edukaciju i kroz angažovanje istih -Radionica za djecu i mlade u osnovnim i srednjim školama – izgradnja svijesti -“Pet” terapija sa djecom sa invaliditetom (autizmom. razvoj i komunalne poslove ažurirala svoje evidencije. Nakon usvajanja odluke pokrenute su aktivnosti na utvrñivanju prijedloga liste objekata na kojima će se izvoditi „hitne intervencije“ i isti je predložen Općinskom vijeću na usvajanje. Na ovaj način socijalni radnik i pedagog škole bi zajedničkim. 715 osoba sa nepotpunom osmogodišnjom školom. U cilju poboljšanja obrazovne strukture stanovništva uočava se poreba da se organizuje škola za odrasle.

recimo u C fazi. galeriju itd. buduće korisne članove društva koji će se svojom pameti i svojim radom odužiti svojoj zajednici na najbolji način. to traži dodatni angažman stručnjaka i više novca. Valjda bi ljudi stekli naviku da se u skladu sa tim i ponašaju. Napravila bih elaborat u saradnji sa NAŠIM I SVJETSKIM POZNATIM I PRIZNATIM INSTITUTIMA U VEZI S PROIZVODNJOM ZDRAVE HRANE. Oni zaslužuju da imaju svoje pozorište sa stalnim repertoarom domaćih i svjetskih dramskih pisaca. i obdaništa. ima li mita i korupcije. parkove. da modernizujem njenu upravu. Ako završim fakultet političkih nauka. Ne znam još tačno šta ću biti. za to seljake moramo stimulisati. namjera mi je da to radim dobro i da bude svrsishodno. neka i velikih trgovačkih centara. U koprodukciji sa televizijom snimila bih film o tome kako su grañani ove općine preživjeli četiri godine rata stanujući na prvoj odbrambenoj liniji. Nije li sramota da nam gimnazijalci i 11 godina nakon rata žive i rade u ratnim uslovima. Ako završim studij arhitekture i hortikulture. da ne pljujete po ulici. uredila bih postojeće trgove. da ne bacate posvuda otpatke. ako budem imala sreću da se zaposlim. ali i nekog mladog autora – kipara.4. Naravno. i lijepo ureñeni i pametno osmišljeni parkovi. i pozorište. režirat ću predstave u novootvorenom Novogradskom pozorištu jer grañani ove općine zaslužuju malo više od Novogradskih dana kulture jedanput godišnje i dovoñenja pjevača sumnjivog kvaliteta u Akvu. pokazujući čuda od junaštva i strpljenja kao i trpljenja. Trebaju nam I NATPISI TIPA: Molimo vas da ne gazite travu. oplemenila bih ih ukrasnim drvećem i cvijećem. Ako budem režiser. posebno kad je u pitanju uvoz hrane. Takoñer bih snimila jedan dokumentarac o općinskim službenicima i u njemu bih pokazala koliko su službeni a koliko neslužbeni prema onima koji tu dolaze da rješavaju neke svoje probleme. i šetališta za odmor. Kad bih bila načelnik Općine. ali trebaju nam i škole. trudit ću se da općinu ojačam ekonomski i politički. pravo ili ekonomiju. dodatno bih opremila prostore po školama (ako ne možemo izgraditi nove) gdje bi se djeca nakon obavezne nastave bavila slobodnim aktivnostima prema svojim sklonostima kako bi bila manje na ulici i manje pred televizorom na kojem gledaju sapunice i filmove sumnjive vrijednosti i slušaju muziku još sumnjivije vrijednosti. Kakav primjer dajemo mladima? Kakvu im poruku odašiljemo? Želimo li im reći da su oni na margini ili da je obrazovanje na zadnjem mjestu? Neka tvornice žice i eksera. Ako bih bila pedagog ili psiholog ili općenito prosvjetni radnik. ali svejedno je. i bioskop. jer ću do 2010. ja ću već imati 5 godina radnog staža. ponekom neobičnom fontanom i skulpturom nekog poznatog. doraditi ili upotpunosti promijeniti. neka i Avaza.godine završiti fakultet. a ne samo u pravopisnom. da imaju bioskop. a zakonsku legislativu. što god budem radila. U svakoj školi bih napravila malu ambulantu 198 . Uredila bih prostore za djecu. da ne uništavate okoliš. da zaposlim prave ljude na prava mjesta koji neće biti tu zbog sebe već zbog općih interesa svih onih koji tu žive i potražuju neka svoja prava. za razonodu. neka velikih auto-kuća. neka i Zore. ima li familijarnih i prijateljskih veza i štela. zamišljajući se u raznim ulogama. neka banaka. napravila bih neku vrstu diznilenda za njih gdje bi mogli sami ili sa svojim roditeljima provoditi svoje slobodno vrijeme i tako se rekreirati i razvijati svoju maštu. Premijera filma koji bi se zvao Začarani krug ili Mali ljudi – istinki heroji bila bi besplatna za sve grañane i održala bi se u velikoj kino – bašti negdje. razvit ću dobre i obostrano korisne kooperantske odnose sa poljoprivrednim proizvoñačima i na našim ureñenim pijacama prodavat će se uglavnom domaći a ne uvozni proizvodi sumnjivog kvaliteta. ne bih se nijednog trenutka dvoumila oko toga treba li najmnogoljudnijoj sarajevskoj općini gimnazija ( jedna ili dvije) i treba li zajedno sa Gradom konačno nešto učiniti da se napokon realizuje projekat izgradnje novogradske gimnazije. i sportske dvorane. po neuslovnim prostorijama sa skoro nikakvom opremom. izdvojila bih one koji se znaju ponašati profesionalno i one koji to ne znaju pa vas gledaju poprijeko kad se pojavite kao da ste mu nasrnuli na vlastitu kuću.Najbolji učenički rad na temu: MOJA VIZIJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO 2015 2015. ali to je ulaganje u mlade kako bismo dobili mentalno i fizički zdrave ličnosti. neka i reciklaže otpada. da pomognete starijim i invalidima i sl. za dušu našu. Izdvojila bih pismene od nepismenih i ukazala na potrebu njihovog opismenjavanja u svakom pogledu.

ali morate nam dati šansu. ali mislim da je i ovo dosta. Općina mora planirati kako riješiti problem maloljetničke delikvencije i donijeti plan preventivnih mjera da se delikvencija u korijenu spriječi. Imam ja još ideja. Ja sam maturant i dat ću sve od sebe da steknem što bolje obrazovane i na nama je svima da našu općinu učinimo što ljepšim mjestom za život. Maturantica Pete gimnazije Šarkinović Zlatana 199 . Da bih mogla da ostvarim svoje planove. Opet smo na terenu obrazovanja i mladih i starijih . potrebno je da Općina Novi Grad u svojoj Strategiji razvoja da prioritet zapošljavanja mladih kao i tome kako ovu općinu učiniti prijatnim i privlačnim mjestom za život Posebno. TO MORATE PLANIRATI U STRATEGIJI RAZVOJA.(ljekar opće prakse i zubar) da djeca ne moraju za svaku sitnicu ići u dom zdravlja i gubiti vrijeme čekajući na pregled ili na opravdanje.

zakon za liječenje ovisnika. Naselje heroja Sokolje 39 30 18 22 otvaranje fabrike. projekti razvoja biznisa.068 814 467 505 29 .sanacija klizišta. Alipašino Polje A 1 33 28 4 6 ureñenje parkovskih površina i pokretanje proizvodnih pogona 19. soprtski tereni izgradnja nadvožnjaka 5. Olimpijsko selo 50 26 32 41 projekti za sufinasiranje pripravnika. GODINE PRIORITETI PRIJEDLOZI Redni Mjesna zajednica Broj obnova i komunalne drugi broj anketa nezapoizgradnja usluge i problemi Najvažniji razvojni projekti slenost infrastruktu servisi re 1. 6. izgradnja tramvajske pruge 10. Saraj Polje 55 51 30 40 izgradnja pošte. Staro Hrasno i Čengić 100 51 31 32 5 izgradnja proizvodnih objekata. izgradnja garaža. Švrakino Selo II 50 43 36 27 legalizacija objekata. kultura življenja. izgradnja o. zaštita životne sredine 22. Otoka 50 37 4 30 obnova obdaništa parkin prostori i olimpijski bazen 21. razvoj PTT usluga 15. svega 1. Dolac i Buća Potok 137 119 61 101 izgradnja izletišta na Žuči i izgradnja ceste do deponije. urediti dječije vrtiće 16. borba protiv II kriminala i narkomanije 13. izgradnja doma zdrvlja 9. Alipašin Most I 41 39 24 32 5 završiti regulacioni plan. Alipašino Polje C-I i 56 39 22 9 6 poboljšanja sigurnosti grañana. Alipašino Polje B I i B 58 47 16 10 2 podrška pokretanju proizvodnje.izgradnja kino dvorane 12. obnova doma slijepih 11. C-II borba protiv dorge i kriminala.š. Aneks 50 33 5 24 4 izgradnja osnovne škole i ambulante 18. socijalni projekti. i kan. sprotskih i kulturnih objekata 3. stambena problematika 8. Dobrinja D 51 46 25 25 7. razvoj privrednih djelatnosti 14. Alipašino Polje A 2 33 26 12 11 3 realizacija projekata iz oblasti proizvodnje 20. Alipašin Most II 19 16 1 1 3 izgradnja fabrika. izgradnja pošte. izgradnja rampi za ivalide. Švrakino Selo III 50 38 41 12 ureñenje park šume Mojmilo i ureñenje zelenih površina 17. Briješće 39 26 14 23 sanacija bespravne gradnje. Dobrinja C 36 3'0 17 17 stambena pitanja. Šalter sala Općine 29 17 6 objekti za edukaciju mladih. MZ Dobroševići 55 46 46 32 1 izgradnja vod.zaštititi investicije uložene u infrastrukturu. Dobrinja A i B 37 27 22 10 izgradnja bazena na Dobrinji. izgradnja sprotskih terena i tvornice za zapošljavanje 4. obnova fasada zgrada. ANALIZA ANKETNIH UPITNIKA U MJESNIM ZAJEDNICAMA U OKVIRU STRATEŠKOG PLANA RAZVOJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO DO 2015. razvoj privrede. regulisanje Vila saobraćaja u mirovini.5. mreže u Dobroševićima 2.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful