P. 1
Strategija Razvoja Opcine Novi Grad Do 2015 1

Strategija Razvoja Opcine Novi Grad Do 2015 1

|Views: 1,216|Likes:

More info:

Published by: Mjesni Odbor Brijesce on Jun 05, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/30/2013

pdf

text

original

OPĆINA NOVI GRAD

SARAJEVO

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO DO 2015. GODINE

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO DO 2015. GODINE

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO

SERDA-Sarajevska regionalna razvojna agencija, sufinansirala je izradu ovog dokumenta

2

SADRŽAJ

I

1.Uvod 2.Metodologija 3.Socioekonomska analiza 4.Izvod iz prostornog plana Kantona Sarajevo do 2023. 5.Istraživanje 6.SWOT analiza

6 9 10 65 75 97 103 105 114 184 185

II III IV V VI

Vizija Strateški ciljevi Operativni dio – Projekti Implementacija Strategije Prilozi

3

U IZRADI STRATEGIJE UČESTVOVALI

Nosioci odluke o pristupanju izradi dokumenta Strategije Damir Hadžić, općinski načelnik Safet Kešo, predsjedavajući Općinskog vijeća Radna grupa za izradu dokumenta Strategije Hazima Pecirep Smail Hodžić Tajib Delalić Murat Mudželet Mersa Kustura Edina Imamović Nihad Kasumović Vanjski konsultanti Marija Milović Haris Ćatić Savjetnici i pomoćnici općinskog načelnika Amela Zahirović Šemsudin Hadžić Esad Jelešković Ismet Burdžović Jusuf Begić Dervo Čolakhodžić Miralem Selimović Rada Lukić Jasmina Horo Amir Đedović Emir Dedovoć Želimir Lalić Nihad Hatkić Savjetodavni odbor Općinskog vijeća Huso Ćesir Vahidin Omanović Sead Arslanagić OlgaVikić Medijska promocija projekta Ahmed Zećo Naliha Šabanović Nermina Drugović

Partnerska grupa
Sarajevska regionalna razvojna agencija - SERDA Privredna komora Kantona Sarajevo Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo Ministarstvo prostornog ureñenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Ministarstvo za rad i socijalnu politiku Kantona Sarajevo Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo Centar za socijalni rad Novi Grad Služba za zapošljavanje Novi Grad

4

Dom zdravlja Novi Grad Obrazovne institucije Javna komunalna preduzeća Preduzeća iz oblasti privrede Udruženja grañana

Istraživanje potreba grañana i privrede sa aspekta poboljšanja ambijenta za življenje i poslovanje realizovalo Udruženje poslovnih savjetnika u BiH – LESPnet, Edin Alić

5

1. UVOD
Cilj izrade dokumenta Strategija razvoja općine Novi Grad Sarajevo do 2015. godine (SPRONG) je da osigura strateški okvir u planiranju i provoñenju prioriteta za integrisani razvoj općine, te na taj način kreira ugodan ambijent za življenje stanovnika općine i za poslovanje poduzetnika. Osnovni principi primjenjivani u procesu izrade Strategije -partnerstvo u postupku izrade -zajedničko vlasništvo i učešće -transparentnost postupka -strategija je kombinacija vizije, dugoročnih strateških pravaca i srednjoročnih prioriteta Proces izrade Strategije bio je voñen principom saradnje sa zajednicom. U cilju prepoznavanja potreba grañana i privrede za poboljšanje ambijenta za življenje i poslovanje u općini Novi Grad, realizovano je istraživanje metodom anketiranja ciljnih grupa. Ovim modelom grañani i poslovni sektor uključuju se na najširoj osnovi u planiranje razvojnih aktivnosti lokalne zajednice. Akteri u procesu izrade Strategije -predstavnici svih općinskih službi -stručni konsultanti -poslovni sektor -NVO sektor i grañani -predstavnici svih odgovornih institucija i JKP Kantona Sarajevo Organizaciona struktura -Radna grupa - sastavljena od predstavnika općinskih službi i vanjskih konsultanata bila je operativno tijelo procesa izgradnje strategije u svakom od ciljnih područja. -Partnerska grupa uključivala je predstavnike poslovne zajednice, institucija, udruženja i grañana, a na sastancima sa članovima radne grupe razmatrala je privremene rezultate procesa izgradnje strategije, davala primjedbe i prijedloge na njih, djelovala konsultantski. -Fokus-grupe definisale su instrumente – projekte za provoñenje strategije.

Metodologija korištena u izradi Strategije U izradi dokumenta primijenjeni su standardi Evropske unije, projektni pristup i široko učešće svih odgovornih i zainteresovanih subjekata za razvoj lokalne zajednice.
Provedene aktivnosti: -prikupljanje podataka za socioekonomsku analizu -istraživanje potreba javnosti -socioekonomska analiza -SWOT analiza -vizija i komparativne prednosti općine -rangiranje strateških pitanja -definisanje strateških ciljeva i mjera -prijedlog projekata -izrada prijedloga dokumenta strategije -javna rasprava o dokumentu, usvajanje i publikovanje

Alati korišteni za učešće grañana -Ankete organizovane meñu grañanima, privrednicima -Upitnici putem kojih su grañani indentifikovali prioritetne probleme -Učešće NVO u radu partnerske grupe -Razmatranje nacrta dokumenta Strategije na Centralnoj javnoj raspravi i u mjesnim zajednicama -Organizovano takmičenje za djecu i mlade (literarni radovi) „Moja vizija Općine Novi Grad“
-Za prezentaciju SPRONG-a korišteni:

6

Mediji: TV, radio, dnevne novine Bilten Općine Novi Grad Plakati, leci, pamfleti WEB stranica Drugi propagandni materijal -Aktivnosti nakon usvajanja dokumenta Strategije -Svečana konferencija, prezentacija Strategije -Izrada skraćene verzija dokumenta

Partnerstvo i konsultacije tokom izrade Strategije omogućili su da dokument bude kompatibilan sa strategijama i programima institucija u Kantonu Sarajevo. Dokument je usklañen sa izvornim nadležnostima Općine, kao i planovima višeg reda: Prostorni plan Kantona Sarajevo do 2023. godine, Regionalna strategija ekonomskog razvoja sarajevske ekonomske makroregije, Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2015. godine, revidirana PRSP strategija BiH 2004-07.

Zaključci i odluke vezani za izradu dokumenta Strategije -Odluka Općinskog vijeća od 31. marta 2006. godine o pristupanju aktivnostima na izradi Strategije razvoja općine Novi Grad Sarajevo do 2015. godine -Rješenje općinskog načelnika o imenovanju Radne grupe za izradu Strategije -Rješenje općinskog vijeća o izboru 4 člana Savjetodavnog odbora za izradu Strategije -Ugovor sa SERDA o sufinansiranju izrade Strategije -Ugovor sa LESPnetom (u procesu javnog odabira) za angažovanje na „Istraživanju potreba javnosti“ (grañana i privrede)

7

2. PROCES IZRADE STRATEGIJE (grafički prikaz)

Radna grupa za izradu Strategije

Partnerska grupa za izradu Strategije

Socioekonom. analiza općine

Istraživanje potreba grañana i privrede (LESPnet)

Identifikovanje prioritetnih problema (ankete u MZ)

SWOT analiza općine

Vizija općine i njene komparativne prednosti

Strateški cilj 1 Mjere

Strateški cilj 2 Mjere

Strateški cilj 3 Mjere

Strateški cilj 4 Mjere

Projekti (fokusgrupa)

Projekti (fokusgrupa)

Projekti (fokusgrupa)

Projekti (fokusgrupa)

8

7% teritorije kantona Sarajevo i gdje živi 119. ljudskih gubitaka. Uvod Socioekonomska analiza zasniva se na podacima prikupljenim iz više izvora: općinskih službi. jugozapadne i zapadne strane okružena je masivima Trebevića i Igmana. godine. 3. Geografski položaj i karakteristike reljefa Područje općine Novi Grad sastavni je dio Sarajevskog polja i predstavlja jugoistočni dio prostrane Sarajevsko – zeničke kotline. Vitkovac brdo. 2. a naročito se mijenjalo tokom prošlog vijeka. oporavka i nove gradnje na općini Novi Grad. pa i promjene teritorijalnih granica.000 stanovnika.2 km2 što čini 3. AFIP. Graniči sa općinama Novo Sarajevo. da bi danas ovaj prostor dobio izgled moderne urbane cjeline. Zapadne granice općine idu kroz naselja Reljevo i Dobroševići. padine Mojmila. Izgrañena su nova naselja: Ali-pašino Polje.Agencije za finansijske.000 stanovnika. održane 1984. Od 1996. a najniža u Reljevu. Najviša tačka općine je brdo Žuć na visini od 850 metara. Bržem razvoj ovog područja doprinijele su i XIV zimske olimpijske igre. SOCIOEKONOMSKA ANALIZA OPĆINE 1. godine u Sarajevu. institucija u kantonu Sarajevo za statistiku. odnosno 29% populacije kantona. Zadaci socioekonomske analize su slijedeći: prezentiranje raspoloživih podataka o općini Novi Grad. Sa južne. Buča-potok čini istočni dio granice općine. U kratkom periodu izgrañena su velika stambena naselja i prateća infrastruktura. sa obnovom grada. PLANINA Brda Žuć Volujak Golo brdo Mojmilo VISINA 850 m 824 m 793 m 590 m 9 . kao i drugih institucija u kantonu. Povoljne karakteristike Sarajevskog polja oduvijek su pogodovale za život i rad ljudi. Preko brda Mojmilo se spušta do Novopazarske i Milinkladske ulice i dolazi do naselja Hrasno. na sjeveru općine. najvećeg tercijarnog bazena u dinarskom prostranstvu. Zavoda za planiranje razvoja kantona Sarajevo. Zemljište je vrlo složene geološke grañe. osnova za utvrñivanje njenih razvojnih potencijala. Prosječna nadmorska visina kotline je 500 metara. Brzim širenjem Sarajeva zbog prirasta stanovništva i izgradnje privrednih kapaciteta. formirana je 1978. informatičke i posredničke usluge. tako da je općina 1991. godine imala 136. Općina je prema sjeveroistoku okrenuta Humskom brdu. Vogošća. Općina Novi Grad zahvata površinu od 47. Briješće. Tokom rijeke Miljacke se vraća prema naselju Otoka. Ilidža. 482 metra. Ilijaš i Istočno Sarajevo. u pogledu devastiranih stambenih i privrednih objekata. Intenzivnim naseljavanjem i gradnjom nestajale su poljoprivredne i šumske površine i pretvarane u grañevinsko zemljište. Na jugu prati liniju ulice Kurta Schorka do Bjelopoljske ceste. počinje i proces intenzivne obnove.3. godine. desila se i intenzivna stambena izgradnja ove općine na lokalitetu Sarajevskog polja. čiju sjevernu granicu čine Orlić i Žuć. Sarajpolje i Dobrinja i individualna stambena izgradnja u padinskim područjima općine – Sokolje. služi kao temeljni dokument za pripremu SWOT analize općine i daljih strateških dokumenata. Mojmilo. Historijat općine Općina Novi Grad Sarajevo po nastanku je najmlaña u kantonu Sarajevo. Općina je pretrpjela velike promjene u ratnom periodu stradanja. Jugozapadna granice općine podudara se sa tokom Miljacke i nastavlja ulicom Aleja Bosne Srebrene.

a 93. i to njen centralni dio.7% prostora općine na nagibe terena do 45%. Hidrološke karakteristike područja Vodotoci na općini su rijeke Miljacka. 4.1%.Reljevsko polje. ali ih ima i preko 1 metra. Novo Sarajevo i Ilidža predstavljaju najpovoljniji teren za prostorni razvoj. čak je na nekim mjestima i potpuno uništen. RIJEKA Miljacka Dobrinja Bosna JEZERO 1 (jedna) bara u km cca 8 km cca 2 km cca 4 km 3. teksturnom sastavu igraju značajnu ulogu u pedogenezi.3. Iz tog razloga prisutne su magle u tri godišnja doba. od kojih je jedna dio magistralnog puta Sarajevo .Mostar i treća Briješće . „Najmlañi sedimenti. II i III bonitetne kategorije imaju malo učešće u ukupnoj površini kantona i prostorno su ograničena na površine općina Ilidža i Novi Grad. Dobrinja. Prema podacima iz Prostorne osnove kantona Sarajevo. recentni aluvijum je pjeskovit i najčešće karbonatan. koja se u toku obilnih padavina izlijeva i plavi okolna područja. pješćara.8% površine. Saobraćajne veze Kroz teritoriju općine Novi Grad.2.Zenica na potezu Briješće . Rijeka Bosna protiče kroz općinu Novi Grad na potezu Butila . Sa aspekta nagiba terena općine Novi Grad. Bosna i potoci Rječica. koji su flišne prirode.4%. Na aluvijalnu ravan se nadovezuju tercijarni sedimenti. Geološke karakteristike područja Područje predstavlja mali prostor vrlo složene geološke grañe koji pripada dinarskom sistemu. 3. dok su stariji aluvijalni nanosi nešto grubljeg sastava i izgrañeni od šljunka i pijeska. te uglavnom forme iluvijalnog. Graña ovih slojeva. Klimatske prilike Kontinentalna klima sa specifičnostima kotlinskog karaktera. Sastav flišnih slojeva je raznolik. Najvećim dijelom općine protiče Miljacka. Za ovaj dio općine važan vodotok je i Rječica na području Reljeva.Stup . To su najmlaña tla i vrlo su pogodna za razne povrtlarske kulture. Prirodni zemljišni profil područja u najvećoj mjeri je izmijenjen najrazličitijim oblicima antropogenog djelovanja.Nagib terena: 6. 3. Moćnost pojedinih slojeva varira. Najzastupljeniji tipovi tla su antropogena. Flišni slojevi su izgrañeni od glinaca. i nešto prije Miljacke. koja se na području Butila ulijeva u rijeku Bosnu. visokovrijedna zemljišta I. Rijeka Dobrinja samo malim dijelom svoga toka protiče i kroz ovu općinu. Buča potok. Prema zapadu okrenut je 11.Trnovo. laporaca i konglomerata. a posebno njihova pojava slojeva prema površini terena. sa rjeñim prisustvom krečnjaka. U ravničarskom dijelu općine pojavljuju se aluvijalna karbonatna pjeskovita tla.1. 10 . Lepenica. te različitost u mehaničkom.3%. Orijentacijom prostora može se ocijeniti da je teren općine orijentisan prema jugu 39. a prema istoku 8.3% prostora općine otpada na nagibe terena preko 45%. aluvijalnog i semiglejnog tla.4%. prolaze tri saobraćajnice od interesa za Federaciju.Semizovac. Česte su i temperaturne inverzije kada je temperatura u kotlini niža od onih na planinama. Ravni dijelovi općine zauzimaju 22. druga je Sarajevo . takoñer na području Butila. a prema sjeveru 18. uliva se u rijeku Bosnu.Ilidža . a posebno ako se pojavljuju slojevi okomito na površinu terena“. Prosječne temperature zraka su neujednačene i imaju pojave izrazito maksimalnih i minimalnih vrijednosti. što ima odlučujuću ulogu u formiranju zemljišnih asocijacija.

Takoñe kroz teritoriju općine Novi Grad prolaze i dvije najfrekventnije i najznačajnije saobraćajnice.most . a planom je predviñeno četiri trake (kao gradski autoput). Ocjena stanja Povoljan geografski položaj.7 % prostora općine na nagibe terena do 45%.00 7.Rajlovac (Safeta Zajke) km 2x3 trake x 2. na dijelu Švrakino buduća trasa autoputa pomjera se južnije prema brdu Mojmilo Hrasno – Saraj polje (Safeta Hadžića) Glavne željezničke veze sa drugim regijama ODREDIŠTE (od-do) Al.00 1.Buča Potok .50 Glavne veze sa regionalnim. Mostar 130 km. transregionalnim.00 km dvije trake Napomena glavna gradska saobraćajnica djelimično se poklapa sa trasom gradskog autoputa na potezu preduzeće Fabulas – Buča Potok većim dijelom se poklapa sa trasom južne longitudinale. Beograd 323 km. meñunarodnim saobraćajnicama (putevi.50 0.Briješće (sjeverna longitudinala). M. Dubrovnik 244 km.Rajlovac (Sarajevo . Željeznicama i magistralnim putevima povezana je sa zemljama bivše Jugoslavije i drugim evropskim zemljama. što predstavlja najpovoljniji teren za prostorni razvoj.Dobrinja (gradska zaobilaznica južna longitudinala) i saobraćajnica Safeta Zajke .Šamac ) Al. putevi i željeznice. željeznice.3 % prostora općine otpada na nagibe terena preko 45%. jer su direktno povezane sa saobraćajnicama od interesa za Federaciju: saobraćajnica Bistrik . Napominjemo da su ove saobraćajnice djelimično izgrañene jer se koriste samo dvije saobraćajne trake.00 Napomena ne odvija se saobraćaj u punom kapacitetu ne odvija se saobraćaj u punom kapacitetu Razdaljine Grad Sarajevo Općina Općina Novi Grad Općina Novi Grad Općina Novi Grad Općina Novi Grad Općina Novi Grad Naselja Centar grada Bojnik Dobroševići Rajlovac Zabrñe Safeta Zajke Safeta Hadžića km 7. Glavne putne veze unutar općine ODREDIŠTE (od-do) Otoka-„Osloboñenje“ ( B. a 93.5 km dvije trake 3.00 3.Selimovića ) Buča Potok .4km 7. Povezana je sa meñunar. dobra saobraćajna povezanost sa drugim regijama i administrativna pripadnost glavnom gradu BiH daju značajnu prednost općini Novi Grad kada je u pitanju povoljnost teritorije za investicije. Analizom nagiba terena vidi se da 6.00 10. Tuzla 133 km.Bačići (Sarajevo . aerodromom: Sarajevo 2 km. Zagreb 415 km. aerodromi) Odredište od/do Novi Grad Autoput (Zg-Bg) 210 km Aerodrom Sarajevo 2 km Aerodrom Zagreb 415 km Saobraćajnom infrastrukturom. 11 .Ploče ) km unutar regije 9.most . općina je povezana sa širim regionom.

14.286 Broj domaćinstava 1. 9. 5.270 Hrvati 8.253 3. godine.342 3. 26.418 9. 7. 5.794 6.772 2.886 5.201 4. najvećim dijelom neplanska gradnja objekata. Naziv mjesne zajednice MZ Dobrinja A MZ Dobrinja B MZ Dobrinja C MZ Dobrinja D MZ Sarajpolje MZ Olimpijsko Selo MZ Ali-pašino Polje A I MZ Ali-pašino Polje A II MZ Ali-pašino Polje B I MZ Ali-pašino Polje B II MZ Ali-pašino Polje C I MZ Alipašino Polje C II MZ Švrakino Selo I MZ Švrakino Selo II MZ Švrakino Selo III MZ Aneks MZ Staro Hrasno MZ Čengić-Vila MZ Otoka MZ Buča Potok MZ Dolac MZ Ali-pašin Most I MZ Ali-pašin Most II MZ Briješće MZ Naselje heroja Sokolje MZ Dobroševići Broj stanovnika 5. a preko 16.699 5.698 5.770 6. 9. što je preko 20.204 85. 6. godini bilo je 119. Stanovništvo Na području općine Novi Grad na površini od 47.363 1. 10. 2001.476 4.879 4.257 1. godini na području općine bilo je 81.854 7. 2005 Srbi 37.903 stanovnika.348 6.5 %.337 11.8% površine. 13.285 3.979 910 1. 18.985 6.Ravni dijelovi općine zauzimaju 22.467 1. 6. jer je na tom području smještena. podzemne vode i neispravna vodovodna i kanalizaciona infrastruktura (ocjena iz Prostorne osnove KS).072 2. Najveća koncentracija stanovništva u kantonu Sarajevo je na području općine Novi Grad.968 885 1.742 98. Stopa rasta stanovništva 1996 – 2003.262 1. 2. Temperature zraka su neujednačene i imaju pojave maksimalnih i minimalnih vrijednosti.125 5. godine.355 2.2 % ostalih.289 91.224 1. 12. 5.000 manje nego 1991.Br. Broj stanovnika po mjesnim zajednicama (podaci MZ) R.632 111.886 5.2 km2 u 2005.299 2. 1. Padinski dijelovi općine pokazuju nestabilnost terena i pojavu klizišta. Najvažniji resurs kantona Sarajevo predstavljaju vode Sarajevskog polja. 16.611 Ostali 20. 24. 20.446 3.367 2.011 1. 8.2. 25. 5.492 12 .803 3.288 119.394 1.903 U 2005.448 2.465 1. 1996.214 1. bila je 2.350 Bošnjaci 69.672 Ukupno 136. Stanovništvo po etničkim skupinama Stanovnici/ Etnička pripadnost 1991. 4.710 4.3%.125 10.730 1. 23.774 1.135 3.230 1. 17.9 % Bošnjaka.293 99.3 % Hrvata i 2. Klima je kontinentalna sa specifičnostima kotlinskog karaktera. a uzrok je. pored konfiguracije terena. 15.413 2. a prosječna u kantonu Sarajevo je 1. 21.548 1. 11.569 1.404 3.514 3.1. pa samim tim i ove općine.820 3.607 5.791 1.006 1.736 7. 19. u kojoj živi oko 29% stanovništva kantona Sarajevo. 22. 3.123 3.325 1.121 2.000 stanovnika više nego 1996.5 % Srba.787 2.

UKUPNO 119. Prosječna porodica ima 2.903 41.88 članova.562. 13 .000.000 do 9. Broj domaćinstava iznosi 41.562 Broj stanovnika na područjima mjesnih zajednica varira od 2.

958 Prosječna porodica Naselja 3.252 – osnovne škole Polna struktura stanovništva: 46.7 % stanovništva mlañeg od 15 godina.088 Populacija stanovništva izmeñu 7-14. godini od ukupno roñenih.277.540 stanovnika po km2 .018. U posmatranom periodu na području kantona Sarajevo živi 16. 11.072 864 208 1.17 26 2005 Domaćinstva 41.88 5. U 2005.5. 5.3 % žene.109 897 248 U 2005.9 % stanovništva starijeg od 65 godina.562 Prosječna porodica 2.750 5. 69. godine.3 321 Broj domaćinstava 1991 Naselja Domaćinstva 42. Gustina naseljenosti U 2005. 70.902 12.480 14 .4 % stanovništva mlañeg od 15 godina.4 % stanovništva izmeñu 15 64 godine starosti (radni kontigent) i 10. godini Dob Broj stanovn.1 % stanovništva izmeñu 15 – 64 godine starosti i 13.7 puta manji nego 1991.001 11. 0-14 23. a broj umrlih 3.5. godini na području općine živi 19.581 15 . godini prirodni priraštaj stanovništva je 3. Gustina naseljenosti Područje Općina Novi Grad Kanton Sarajevo Površina u km2 47.9 puta veća nego na području kantona. ženskih 544.540. ženskih 415. tako da je prirodni priraštaj iznosio 480.290 7.7 % muškarci i 53. muških je 482.2 1.031 Gustina naseljenosti (st/km2 ) 2.233 65 i više 13. U istom periodu prosječna gustina naseljenosti na području kantona Sarajevo iznosi 321 stanovnik po 1 km2 . godini u kantonu Sarajevo broj ukupno roñenih je 4. Broj nasilnih smrti je 24. U 2005.g. muških je 563. godini prosječna gustina naseljenosti na području općine Novi Grad iznosi 2.014 642 372 1. Broj stanovnika po starosnoj strukturi u 2005.g. Prirodni priraštaj stanovništva Natalitet / Mortalitet 1991 1996 2001 2005 Broj Broj Prirodni Broj Broj Prirodni Broj Broj Prirodni Broj Broj Prirodni roñenih umrlih rast Roñenih umrlih rast roñenih umrlih rast roñenih umrlih rast 1.538.317 38. Gustina naseljenosti na području općine Novi Grad je 7.3 Broj stanovnika 119. Stanovništvo po starosnoj i polnoj strukturi U 2005. prema spolu. Broj stanovnika po polnoj pripadnosti i starosnoj dobi (podaci MZ) Starosna dob 0-14 15-64 65 i više Muškarci 56. broj razvedenih brakova je 6.934 Žene 63.518 597 921 1. bio je 666. što upućuje na zaključak da je povoljnija starosna struktura stanovništva na području općine u odnosu na prosjek kantona.3.64 83.903 410.5 % stanovništva starijeg od 65 godina. Broj sklopljenih brakova u 2005.132 44. U istoj godini umrlih prema spolu.4.

6.500. je 15. Ratna djejstva u opkoljenom Sarajevu jako negativno su uticala na normalan razvoj stanovništva i njegovu reproduktivnu sposobnost. broj stanovnika u naseljima varira od 2.611 2. a na kantonu Sarajevo je 314. zav.3%. Ostali 2005. Povoljnija je starosna struktura stanovništva na području općine u odnosu na kanton.193 4.9% stanovništva starijeg od 65 godina.g.Etnički sastav po mjestu stanovanja Srbi 2001.000.774 80 6. 2005. obrazovna. a prema podacima PIO 18.659 13 2. 19. 18. funkcije fertilne strukture) su pretrpjele dalekosežnije promjene – ocjena iz Prostorne osnove KS.630 lica (780 porodica) službeno evidentiranih danas. Stopa rasta stanovništva na općini 1996 – 2003. Broj zaposlenih u preduzećima u privredi i društvenim djelatnostima na području ove općine Kako se vidi iz naredne tabele prema podacima Federalnog zavoda za statistiku broj zaposlenih u privredi i društvenim djelatnostima na području općine Novi Grad u 2005. godini je 119.424 2. Podaci o broju zaposlenih u privredi i društvenim djelatnostima na općini ne odnose se na ukupno zaposleno stanovništvo općine.podaci Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo Godina Radni odnos 2003. a prosječna na kantonu Sarajevo je 1.318 91. 16.500 Fed. Zaposlenost a.742 94.530 Promjene (rast) broja stanovnika u kategoriji radni odnos rezultat je ne samo promjene statusa nezaposlenog lica. privrednog. 5. 2001.g.5.Broj zaposlenog stanovništvo općine .355 2.199 138 10. a broj tih lica prema mišljenju Zavoda je znatan. Grad Selo Ukupno 10.za stat.541 70 7.7% stanovništva mlañeg od 15 godina. najveće demografske promjene desile su se tokom proteklog ratnog perioda. b. univerzitetskog centra.224 126 11. Bošnjaci 2005.351 4 2.g.000 (1996.88 članova.457.556 Fed. a s druge strane prognana i interno raseljena lica su pristizala iz drugih dijelova BiH u toku i nakon rata. prosječna porodica ima 2. ekonomska struktura. pretežno u evropske zemlje. Broj radno aktivnog stanovništva 15-64 god 83. Hrvati 2005. Migracije stanovništva Pored migracije stanovništva prema gradu tokom nekoliko zadnjih decenija. Broj domaćinstava iznosi 41. Broj naselja (mjesnih zajednica) na općini je 26. Demografske strukture (nacionalna pripadnost.337 11.562.g.4% stanovništva izmeñu 15 – 64 godine i 10. 12.) do 1.5%. zav. 2001.g bila je 2. Najveće demografske promjene desile su se u ratnom periodu. 69.075 2005. Veliki broj stanovništva je izbjegao. Struktura starosne dobi stanovništva na općini: 19. nego i promjene mjesta boravka već zaposlenog lica.854 7.350 89.672 Podaci za stanovništvo koje živi na selu. 5.233 Broj zaposlenih 15.7. usljed snažne industrijalizacije i razvoja Sarajeva kao administrativnog. Ocjena stanja Na području općine Novi Grad broj stanovnika u 2005. starosna. 2001. PIO 15 .g. Gustina naseljenosti (st/km2 ) na općini Novi Grad je 2.077 98. odnose se na MZ Dobroševići.903.556 lica.969 2004.000 do 9.270 6. Broj izbjeglih i raseljenih lica je varirao od 37.

6 %. 14. Učešće registrovanih nezaposlenih lica na općini u ukupno nezaposlenoj populaciji na kantonu je 27. Zaposlenost u javnom sektoru KJKP Gras 2.428 486 2002.g. na području kantona Sarajevo iznosio je 93. 15. 2005. 16 . 14. U kantonu Sarajevo broj registrovanih nezaposlenih lica iznosio je 67. Nezaposlenost Broj registrovanih nezaposlenih lica sa područja općine Novi Grad u 2005.g.348 566 2004.c.426 a učešće općine Novi Grad 30. Broj zaposlenih lica u 2005.236 623 Zaposlenost po sektorima Preduzeće Broj zaposlenih 2005. Učešće registrovanih nezaposlenih lica u broju radno aktivnog stanovništva općine je 21. trikotaže Šik 43 Brojler 50 Preduzeće Saobraćaj Cts Eurolines CTS Tranzit Intereuropa Rtc Grañevinarstvo Step Oki Euro asfalt Dijamant Trgovina Vf komerc Interex Robot komerc Merkur Asa Pva Planika flex Broj zaposl. 539 91 131 133 125 120 59 830 378 291 245 61 79 5.8.) na području kantona Sarajevo iznosio je 273. 14.92%. 13.Učešće radno aktivnog stanovništva općine u kantonu Sarajevo U 2005. g. Trend – prosjek zaposlenosti u privredi i društvenim djelatnostima i prosječne neto plate Godine Zaposleni Neto plate u KM 2000.3%.646.665 a učešće općine Novi Grad 16.43%.6 %.218 543 2003. Učešće registrovanih nezaposlenih lica u broju radno aktivnog stanovništva kantona je 23.537.365 573 2005. 14. iznosio je 18. godini broj aktivnog stanovništva (15 – 65 g.025 KJKP Toplane 365 Geodetski zavod BiH 87 RTV Zaposlenost u privredi (veća preduzeća) Industrija Sprind 258 E – Tds 259 Žica 197 Zrak 191 Kras 134 Uniklima 122 Ind.727 2001.

7.646 Škola Nepismeni Do 8 razreda oš Završenih 8 razreda oš Priučeni radnici i Ns Škola za Kv Škola za Vk Srednja škola Viša škola Fakultet Boj nezaposlenih 245 715 5. 5.479 67 11.640 2004.209 % 3.6 34.685 157 5.5 0.829 11. 3.9 0.646 Žene 2.257 2003.529 2005. Br. 14.894 2. 4.9 1.603 1999. Manji procenti su kod visokokvalifikovanih.151 4. 12.915 2.430 274 5.454 4. 9.549 2000. 14.Kvalifikaciona struktura broja nezaposlenih Stručna sprema VSS VŠ SSS NS VK KV PK NK Ukupno Broj nezaposlenih 733 315 5. 18. Trend nezaposlenosti 1996.432 2002.209 Pregled registrovane nezaposlenosti po godinama starosti i polu Godine starosti od 15 do 18 od 18 do 24 od 24 do 30 od 30 do 40 od 40 do 50 od 50 do 60 preko 60 Ukupno R. 5.390 18.398 4. zatim kvalifikovani i srednja stručna sprema.984 1. najveći broj nezaposlenih je iz grupe nekvalifikovanih.7 27. 1.383 3. 14. više stručne spreme i lica sa visokim obrazovanjem.8 30.463 3. 8.866 5.290 11.568 210 18. 17.396 lica Kako se vidi iz prethodne tabele.671 2.002 2.209 Pregled nezaposlenosti prema završenoj školi i fakultetu 17 .095 2.092 315 733 Žene 19 1.389 161 29 2. Ukupno 53 3.3 0. 2.457 2001. 16. 15.408 1998.580 2.685 112 6.866 18.646 Žene 446 200 3.092 162 157 5.3 100 Osobe koje prvi put traže zaposlenje: 8.763 3.646 Pregled registrovane nezaposlenosti po dužini čekanja na zaposlenje Dužina čekanja do 12 mjeseci do 3 godine do 7 godina preko 7 godina Ukupno Ukupno 4. 6.336 1997. 9.633 61 4.

132 86. godine.21 km/km2 2.63 km/m2 u Novom 18 .737 14. prirodno-matematičkim 28.910 14.873 14.Lokalne ceste od Trnovo 1. ekonomska 664. 532 ratna vojna invalida i 278 ostalih invalida čeka posao.060 14.83km intersa za općinu i nekategorisane 192.500 18.328 59. a što utiče na ukupni razvoj društva.837) što predstavlja posebnu opasnost jer kod mladih stvara osjećaj besperspektivnosti življenja na ovim područjima.365 2005 388.00 km Sarajevo Bačići 1. elektrotehnička 384.646 Uporedni pregled: Zaposlenost u FBiH.10 km 258.Infrastruktura 6. medicinska 723.022 demobilisana borca. filozofskim 107.428 2002 394. medicinskim 26.236 6. porodice i društva. elektrotehničkim 19.783 52. a samim tim i općine Novi Grad je nezaposlenost. Posljedice velike nezaposlenosti su odlazak stručnjaka sa ovih prostora. Putna i željeznička struktura Željezničke linije km Ind.012 14.5 km. planirana je izgradnja koridora V-c na lijevoj obali rijeke Bosne u dužini od 5 km.519 15. stomatološkim 20. kantonu i općini Novi Grad (u firmama) Godina / prosjek FBiH KS Općina 2001 407.711 17. tekstilno-tehnička 273 lica.473 56. pravnim 82.54 km Gustina saobr. poljoprivrednim 42. mašinskim 33.418 93.791 16. najveći problem pojedinca.50 km Putevi Glavni Lokalni Regionalni Put Sarajevo .04 km Ukupno Ukupno 7. Nezaposlenost je najveći uzrok siromaštva.529 2005 338. Saobraćajna raskrsnica od regionalnog značaja je Bačići.40 km Put Sarajevo .199 85.432 2002 282. Na području Ali-pašinog Mosta smještena je teretna stanica koja je povezana sa carinskim terminalom.25 u Trnovu do 11.348 2004 388. mašinsko-tehnička 458.Lokalne ceste od Semizovac interesa za 5. Nezaposlenost bilježi stalni rast od 1996.847 63.1. transregionalnim i meñunarodnim saobraćajnicama.270 67.257 2003 297.28km kanton 59. Prema podacima iz Prostorne osnove gustina cesta na području KS iskazane u dužini cesta po površini općine pokazuje izrazito veliku neujednačenost gustine mreža cesta u rasponu od 1. Zabrinjavajući je podatak da 2.310 90. 343 člana porodica poginulih boraca.Kod srednjih škola najbrojnija nezaposlena lica su sa završenom: gimnazija 815. Na općini je sanirano i rekonstruisano 90% postojećih saobraćajnica i izgrañene su nove po prioritetima u mjesnim zajednicama uz učešće grañana.00 km Ukupno 3.381 85. Prema starosnoj dobi nezaposlena omladinska populacija u rasponu od 18 do 30 godina je najbrojnija (6. ekonomskim 90. kantonu i općini Novi Grad Godina / prosjek FBiH KS Općina 2001 267.52 m/stanovniku Ukupno 10. Uporedni pregled: Nezaposlenost u FBiH. linija Sarajevo Reljevo 9. Prema urbanističkom planu Grada Sarajeva za period 1986-2015.218 2003 387.Šamac lociran je Depo Rajlovac.640 2004 315. Kod fakulteta najbrojnija nezaposlena lica su sa završenim fakultetom: političkim naukama 132. Ocjena stanja Najveći socijalni problem BiH kao zemlje u tranziciji. Na teritoriji općine Novi Grad uz željezničku prugu Sarajevo .00 km 6. kao i veza grada Sarajeva sa ovim koridorom u dužini 4.1. mreže Gustina saobraćaja mreže Općina je povezana putnom i željezničkom mrežom sa ZD kantonom i HN kantonom i dalje sa regionalnim. Sa RS povezuje je put Sarajevo-Trnovo.561 15.

posebno rješenja pruge. U svrhu finansiranja izrañena je i studija vodosnabdijevanja i kanalizacije kantona koja se implementira u dvije faze: master plan i studija izvodljivosti.1. Granični prijelazi za teretni saobraćaj: na području općine Novi Grad. Razvoj vodovodnog i kanalizacionog sistema temelji se na studiji “Dugoročnog rješavanja vodosnabdijevanja. Planirana su.21 km/km2 . obezbjeñenje većeg učešća tramvaja kapaciteta 250-350 putnika posebno za liniju Neñarići – Radićeva. Gustina cesta na općini je 6. Inspekcijski nadzor nad provoñenjem Zakona o vodama Kantona vrši nadležna Kantonalna inspekcija. kao i Zakonom o vodama Kantona Sarajevo (“Sl. uključujući prognoze potreba za vodom. odvoñenja i tretmana otpadnih voda pod kontrolom KJKP “Vodovod i kanalizacija” 19 . uvoñenje centralnog upravljanja i kontrole tramvajskog saobraćaja.75 km. ali se saobraćajni pristup odvija preko teritorije općine Novi Grad iz pravca grada: X transverzala preko naselja Dobrinja. 16/00). neadekvatne saobraćajnice za narasli trolejbuski i autobuski saobraćaj.2. „Planet“. Na nivou Federacije BiH donesen je Zakon o zaštiti voda (“Sl. kontaktne mreže i elektovučnih podstanica konačno rješavanje autobuskog i trolejbuskog depoa na novoj lokaciji u Halilovićima.4. Za općinu Novi Grad dužina magistralnih cesta je 12. ukupno 293. Zračni saobraćaj Sarajevski aerodorom je smješten na području općine Ilidža. Pred rat je blizu 70% putnika bilo upućeno na tramvajski i trolejbuski saobraćaj i to uglavnom na pravcu IlidžaNeñarići-M.91 km. u periodu do 2023. -Stanje u oblasti vodosnabdijevanja.MZ Ali-pašin Most smješten je carinski terminal.2.33/03).1.1. za gradove veličine približne Sarajevu.Kurta Schorka.novine Federacije BiH” broj 48/98). „Podravka“.52 m/stanovnik. 6. -proširenje trolejbuske mreže u naselju Dobrinja (X transverzala) čime se stvaraju uslovi za povezivanje trolejbuskim saobraćajem dva entiteta Iskustva većeg broja gradova razvijenog. 6. zatim Bulevarom Meše SelimovićaStupska petlja . načinu i opsegu mjerenja ispitivanja iskorištene vode iz vodotoka (“Sl.novine Kantona Sarajevo” br. te proširenje tramvajskog depoa primjereno naraslim potrebama na lokaciji Velikih drveta. „Sprind“. Javni gradski prevoz Osnovni problemi karakteristični za predratno. Na području Rajlovca smješteni su veći skladišni kapaciteti preduzeća: TP DC „Sarajevo“.novine Federacije BiH” br.novine Federacije BiH” broj 18/98). nekategorisane 200. ali i sadašnje stanje mogu se u najkraćem svesti na veoma spor i nedovoljnog kapaciteta tramvajski saobraćaj. rješenja za poboljšavanje stanja kojima se predviña: -proširenje tramvajske mreže put Dobrinje i Hrasnice. pa i dalje nameću kao jedino moguće rješenje lakošinski sistem.26 km.92 km. a novije i dopunjena. „Robot“. davanje prioriteta tramvajima na raskrsnicama. lokalnih 80. trolejbuski i vozni park buduće gradske željeznice -modernizacija opreme i infrastrukture. Logistika i logističke mreže Teretni i logistički centri: teretna željeznička stanica Ali-pašin most i depo željeznica Rajlovac. što je posebno važno za tramvajski. odvoñenja i tretmana otpadnih voda u Kantonu Sarajevo” koja je rañena radi rješavanja deficita vode u vodosnabdijevanju.Sarajevu. 6. Pravilnikom o vrstama.3.Dvor-Baščaršija i Dobrinja-Mojmilo-Latinska ćuprija. Vodosnabdijevanje i otpadne vode Korištenje i zaštita voda do sada su regulisani Zakonom o vodama (“Sl. Drugi planovi GRAS-a: -modernizacija voznog parka i postepen prelazak na veoma komforna moderna vozila velikog kapaciteta. a dužina cesta po stanovniku je 2. ali i svijeta u razvoju. 6.

Vodosnabdijevanje navednog područja tretirano je i u razvojnim planovima „Vodovoda“ od prije rata.1 Vodovodni sistem Glavni resursi vode za vodovodni sistem Sarajevo a samim tim i naše općine su podzemna akumulacija Sarajevsko polje (Bačevo. Sokolovići i Stup) sa kojih se obezbjeñuje oko 90% ukupnih količina vode. Na područjima koja su pokrivena primarnom mrežom vodovoda podignuti su brojni bespravni objekti. Regulisanje njihovog statusa vezano za bespravne priključke zakonski nije moguće tretirati odvojeno od statusa samih objekata. prije nego što stignu u postrojenje. najveći je Mojmilo. 6. Transportni sistem je najvećim dijelom pumpni zbog neujednačene topografije i velike razlike u visinskim kotama. PVC. a vrijednost projekta kojim bi se riješio sistem vodosnabdijevanja je prema podacima KJKP ViK 2 miliona KM.prema podacima KJKP ViK gubici vode iznose 63. Zastupljenost materijala kod distributivnih cjevovoda je raznolika čelik. Lokalni vodovodi na području Općine Na području MZ Dobroševići u funkciji su tri lokalna vodovoda koji rade potpuno odvojeno. Rezervoari U okviru centralnog vodovodnog sistema na području općine Novi Grad postoji 6 rezervoara.2. Sve prikupljene upotrijebljene vode direktno se ispuštaju u rijeku Miljacku bez tretmana. od perioda početka intenzivne bespravne izgradnje na ovim prostorima. a posebno što nemaju legalno riješen ni tretman otpadnih voda koje zagañuju kompletna naselja pa i postojeći vodovodni sistem. Pokrivenost padinskih djelova općine vodovodnom mrežom iznosi 70%. Gubici vode . mada su ovi problemi evidentni još od perioda 70-tih godina. daktil i dr. Zbog odreñnih poremećaja u potrošnji vode. godini položen je transportni cjevovod Sokolovići Mojmilo. godine zbog oštećenja i devastacije u ratnom periodu. kako zbog gubitka u mreži tako i zbog priliva stanovništva na teritoriji općine Novi Grad realno je očekivati poremećaje u snabdijevanju vodom odnosno manjak raspoloživih količina vode. Otpadne vode. Pokrivenost urbanog dijela općine vodovodnom mrežom je 100%. a to su: -Lokalni vodovod „Djevojačka voda“ -Lokalni vodovod „Igrište“ -Vodovod „Rječica“ Problematika vodosnabdijevanja za područje MZ „Dobroševići“ naročito je izražena u postratnom periodu zbog intenzivne izgradnje novih individualnih stambenih objekata na tom području.6. Najveće količine se zahvataju iz podzemne akumulacije Sarajevsko polje (87%). Uzroci gubitaka vode se javljaju po osnovu dotrajale mreže (cca 50%) kao i zbog velike količine neregistrovane vode koja se troši putem bespravnih cjevovoda i priključaka.5%. Centralni vodovod Općina Novi Grad snabdijeva se vodom uglavnom iz centralnog vodovodnog sistema u Sarajevu koji je prema Zakonu o vodama Kantona Sarajevo (“Službene novine Kantona Sarajevo” br.2. azbest-cement. U 1998. urañena je rekonstrukcija dijela kanalizacione mreže i to sredstvima Kantona. te izgrañen ureñaj za prečišćavanje otpadnih voda koji se nalazi na općini Novi Grad. Ovim projektom bila je obuhvaćena izgradnja i rekonstrukcija kanalizacione mreže. 20 . 16/00) u nadležnosti Kantona. lijevano željezo. U postratnom periodu 1996-2000. sistem kanalizacije Kreditom Meñunarodne banke za obnovu i razvoj i sredstvima Grada u periodu 1977 – 1982. što dodatno usložnjava situaciju. Donacijom Japanske vlade izrañen je elaborat o sanaciji postrojenja sa idejnim rješenjima odreñenih poboljšanja u postrojenju. Starost rezervoara na području općine Novi Grad je izmeñu 20-45 godina. Ureñaj za prečišćavanje otpadnih voda nije u pogonu od 1992. Evidentno je da se radi o kompleksnim problemima koje u grad Sarajevu ni do danas nisu sistemski riješene. Transportni i distributivni sistem – pod transportne cjevovode svrstavaju se glavni dovodi sa izvorišta kao i spojni transportni cjevovodi izmeñu dva rezervoara. Pitanju dugoročne strategije rješavanja u oblasti vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda sa aspekta sanacije bespravne individualne stambene i druge izgradnje nije se posvećivalo dovoljno pažnje. pa i naselja koja su bespravno priključena na vodovodnu mrežu.2. godina učinjeni su veliki zahvati na kanalizacionom sistemu grada pa i na općini Novi Grad. donacijama kao i sredstvima KJKP ViK i Općine.

dok naselja ruralnog karaktera koja se nalaze na lijevoj obali rijeke Bosne 100% nisu pokrivena kanalizacionom mrežom. te je pitanje odlaganja otpada za sljedećih 20 . Uslovi na ovoj deponiji za odlaganje otpada su povoljni.lokacije za postavljanje namjenskih posuda za prikupljanje otpada kako kućnog tako i uličnog. Uklanjanje čvrstog otpada i upravljanje otpadom Na teritoriji općine Novi Grad Sarajevo smještena je glavna gradska sanitarna deponija kojom upravlja Kanton Sarajevo. a zbog svog položaja ima i mogućnost za širenje. slivno područje je orijentisano prema drugom entitetu ( Lukavica ). poseban problem predstavlja neopremljenost padinskih dijelova kanalizacionom mrežom pa se procjenjuje da 30-35% padinskih naselja nije pokriveno kanalizacionom mrežom. Općina Novi Grad u saradnji sa Kantonom Sarajevo realizovat će izgradnju fekalnog kolektora kojim bi se riješila zaštita okoliša.3. Kantona i Grada trebaju hitno preduzeti aktivnosti na obezbjeñenju neophodnih finansijskih sredstava za rekonstrukciju istog. a odatle u rijeku Bosnu. 6. grad i općinu. Odgovornost za snabdijevanje pitkom vodom kao i za odvodnju otpadnih zagañenih voda urbanih dijelova Sarajeva je prenešena od strane Federalnog ministarastva za poljoprivredu. godini Općina je u buñžetu planirala 1.Sigurnost funkcionisanja kanalizacionog sistema U sistemu prikupljanja. na mjesta koja su zbog izdignutih ivičnjaka nepristupačna za specijalna vozila za odvoz smeća. Kanton Sarajevo u narednom periodu planira riješiti i problem otpadnih voda sa deponije Smiljevići. sanitarni aspekt i zadovoljavajući stepen prećišćavanja otpadne vode prije upuštanja u recipijent. U 2006. Prošle godine započeta je prva faza projekta izgradnje separatne kanalizacione mreže u ulici Safeta Zajke. 21 . Orahovačka i Vitkovac. Problemi u odvozu smeća i prijedlog rješavanja problema (podaci KJKP „Rad“) Najveći problem su mjesta . vodoprivredu i šumarstvo preko Vlade Kantona Sarajevo na preduzeće KJKP ViK Sarajevo. Nedostatak ove deponije je neriješeno pitanje odvodnih. odnosno ocjednih voda koje se ulijevaju u potok Lepenicu. U okviru projekta ureñenja potoka Lepenica. a završetkom projekta grañani ovih područja imat će iste infrastrukturne uslove kao i oni koji žive u urbanom dijelu općine i stvaraju preduslove za izgradnju kolektora u Rajlovcu i Dobroševićima. Na teritoriji općine postoje područja (brdo Hasno i brdo Mojmilo ) koja nisu opremljena kanalizacionom mrežom. zatim izrada projektne dokumentacije vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda u zoni obuhvata Bojnik – Dobroševići. odnosno države koji regulišu ovu problematiku.000 KM za projekte izgradnje vodovodne i kanalizacione mreže kao najznačajnije na ovom području: planirana je druga faza izgradnje separatne kanalizacione mreže u ulici Safeta Zajke. obzirom da sadašnjim propisima nije regulisana ova problematika smatramo da je neophodno pristupiti hitnom donošenju odluka na nivou entiteta.130. Utvrñivanje konkretnih osnovnih zahtjeva u pogledu sugurnosti funkcionisanja kanalizacionog sistema mora da se bazira na analizi šteta koje mogu biti prouzrokovane korisnicima mreže usljed nemogućnosti prijema i odvoñenja otpadnih voda nastalih usljed nefunkcionisanja mreže (pojave začepljenja) kao i šteta zagañenja koje izaziva nekontrolisano izlijevanje otpadne vode iz sistema kanalizcione mreže. Kanton. Za grañane u objektima kolektivnog stanovanja lokacije posuda su najčešće na trotoarima ili zelenim površinama. a nalazi se na općini Novi Grad. Izgradnja nove infrastrukture je u nadležnosti općine i kantona u zavisnosti od značaja za kanton. odvoñenja i prečišćavanja otpadnih voda treba da budu zadovoljena tri osnovna uslova uslov sigurnog odvoñenja otpadnih voda. Grad. Obzirom da se radi o objektu koji je od interesa za Federaciju. Planirani smetljarnici u višespratnicama pretvoreni su u poslovne prostore ili začepljeni odvodi pa su posude izbačene ispred zgrade. važno je da nadležne i odgovorne institucije Federacije. U cilju zaštite Lepeničkog potoka od fekalnih i drugih otpadnih voda novogradska općina je na osnovu postojećeg Regulacionog plana u prošloj godini finansirala izradu glavnog projekta kanalizacije za Zabrñe i projekta regulacije potoka Lepenica. Aktuelno je rješavanje procjednih voda koje se slijevaju u Lepenicu.30 godina riješeno. te sufinansiranje izgradnje kanalizacione mreže u ulici Nadira Kafeñića i učestvovanje u izgradnji cjevovoda Bačići. Već je rečeno da se na teritoriji općine Novi Grad nalazi gradski prečistač otpadnih voda za grad Sarajevo koji nije u funkciji jer je u toku ratnih djejstava devastiran. a odatle u rijeku Bosnu. Pored toga. Što se tiče ispunjenja gore navedenih osnovnih uslova odvoñenja i prečišćavanja otpadnih voda za područje Kantona pa i općine Novi Grad. isti nisu ispunjeni samim tim što ureñaj za prečišćavanje otpadnih voda nije u funkciji.

ali su dostupni svi vidovi energije za široku potrošnju. Problem je i što kod plana prostornog ureñenja naselja nisu obuhvaćeni načini odlaganja otpada. 6. posebno na širem području Rajlovca.000 do 20.4. što je i predviñeno Regulacionim planom a nosilac izgradnje je Elektroprenos BiH. kao i kućnog opasnog otpada i njegove eliminacije iz osnovnih tokova otpada. kao i izvršenje njihove zakonske obaveze da prema broju domaćinstava ili poslovnih objekata nabave namjenske posude za odlaganje otpada. niti je planiran način odlaganja kućnog otpada. 22 . Postojeće stanje elektroenergetskog napajanja Opis postojećeg stanja -Područje općine Novi Grad Sarajevo napaja se iz baznih TS 110/10 KV transformatorskih stanica TS 110/10 KV Buča potok. Potrebno je da data dvorišta imaju jednostavnu dostupnost grañanima i da su u područjima pretežno stambene namjene. TS 110/10 KV Azići. Veličina površine reciklažnog dvorišta je minimalna 500 m2 . TS 110/35/10 KV Nedžarići. a mjesta za posude nisu odreñena.Kod individualne stambene izgradne problem je neplanska tzv. divlja gradnja. te iz TS 35/10 KV Rajlovac. sa brojem stanovništva koje gravitira od 2. TS 110/10 KV Otoka.4. neophodna izgradnja 110/x Reljevo. Preduzeću „Rad“ potrebna je pomoć Općine oko iznalaženja lokacija za reciklažna dvorišta kao i lokacije za izgradnju zidanog objekta za smještaj radnika na području općine Novi Grad. Sa izgradnjom sortirnice na sanitarnoj deponiji preduzeće „Rad“ će obuhvatiti i ostale dijelove općine. Cilj izgradnje reciklažnih dvorišta je usluga grañanstvu i zaštita čovjekove okoline. -Navedene bazne transformatorske stanice svojom lokacijskom rasporeñenošću i brojem postojećih 10 KV kablovskih ćelija (izlaza) omogućavaju kvalitetno napajanje električnom energijom postojećih kupaca na području Općine. dok je za napajanje novih objekata planiranih od strane Zavoda za planiranje izgradnje Kantona Sarajevo. 6. Energetska infrastruktura i snabdijevanje Na području općine Novi Grad Sarajevo ne postoje prirodni energetski izvori.1. Preduzeće „Rad“ započelo je i projekat selektivnog odlaganja i prikupljanja otpada. Da bi potpomogli razvoj primarne selekcije otpada preduzeće „Rad“ planira i reciklažna dvorišta za sakupljanje selektiranog otpada. Preduzeće „Rad“ je zajedno sa Općinom počelo zajednički rješavati pitanja lokacija i ureñenja mjesta odlaganja kućnog otpada izgradnjom niša. gdje su saobraćajnice uske ili preuske za vozila preduzeća „Rad“. Mišljenje je da Općina treba od investitora zahtijevati rješavanje sanitarno . a što je u skladu sa Zakonom o komunalnoj čistoći gdje mjesto posuda zajednički odreñuju predstavnik općine i komunalno preduzeće. Na području općine Novi Grad obuhvaćene su osnovne škole i naselje Mojmilo.000 stanovnika.higijenskih uslova odlaganja otpada.

23 . 2% javna rasvjeta.energije i broj kupaca -Općina Novi Grad Sarajevo je općina sa najvećim brojem kupaca električne energije (cca 47. na ovom području čine upravo veliki dijelovi srednjenaponske mreže i postojeće transormatorske stanice 10/0. Evidentirane su mnogobrojne žalbe kupaca na kvalitet el. ca 11% ostala potrošnja. 4.godine). Mihaljevići i Zabrñe.4 kV koji su u minulom ratu bili ošećeni i koji se nalaze u upotrebi već preko trideset godina (npr. 2% potrošači na 35 kV.500.5 2x31. koja je zračne izvedbe.12. -Pretpostavlja se da manji broj ovih priključaka još uvijek nije evidentiran.5 8 -Na ovom području se nalazi 349 distributivne transformatorske stanice prenosnog odnosa 10/0. najvećim dijelom realizovana golim AIFe vodičima. -Posebno loša situacija je sa niskonaponskom mrežom (napajanje rubnih područja)..5 2x31. -Ovim su ugrožena postojeća elektroenergetska postrojenja po pitanju kvalitetnog napajanja el.000 KM. Bespravni priključci -U periodu od 22.. s obzirom na održavanje i upravljanje srednjenaponskom mrežom i distributivnim transformatorskim stanicama prenosnog odnosa 10/0. različitih presjeka koja je zbog ratnih oštećenja prespajana na više mjesta. još uvijek se u eksploataciji nalaze pojedini srednjenaponski kablovi položeni 1966. što predstavlja ¼ ukupnog broja kupaca na području kantona Sarajevo. cca 32% potrošači na 10 kV. U tom smjeru su neka odručja već djelimično sanirana. te su na ovom području česti prekidi napajanja usljed padova vodiča.godine na području općine Novi Grad su realizovana 3082 bespravno izgrañena priključka. Struktura potrošnje el.000). a u svom periodu eksploatacije nisu značajnije sanirani odnosno rekonstruisani.2006. -Srednjenaponska mreža je većim dijelom novije izvedbe i realizovana kablovima zadovoljavajućeg presjeka. -Problem na ovom području predstavlja srednjenaponska nadzemna mreža putem koje se napaja područje Reljeva. od čega najveći procenat – 53% otpada na domaćinstva.06. tako da su trpjele veliki broj kvarova što je rezultiralo time da se na pojedinim kablovskim vezama trenutno nalazi veliki broj kablovskih spojnica raznih tipova što danas predstavlja potencijalno mjesto kvara («slaba tačka»).000 KM. Mihaljevića.2003. Potrošnja el.4 kV. Dobroševića. -Za saniranje mreže u ovom pogledu na nivou Kantona Sarajevo porebna su sredstva od 5. energijom postojećih i novih kupaca.5 2x31. 5. -Najveći problem. što predstavlja 36% ukupnog broja ovih priključaka na području kantona Sarajevo.energije -Godišnja potrošnja električne energije na području općine Novi Grad je reda 240 GWh.4 KV od kojih je najveći dio (preko 70%) snage 630 KVA. kao što su: Dobroševići. Buća potok Nedžarići Azići Otoka Rajlovac Primarni napon (KV) 110 110 110 110 35 Prenosni odnos (KV/KV) 110/10 110/10 110/10 110/10 35/10 Snaga (MVA) 2x31. 2.Pregled izvornih transformatorskih stanica 110/x na području općine Novi Grad Sarajevo Oznaka Transformatorska stanica 1.000. -Troškovi za izgradnju elektroenergetskih objekata koji bi omogučili normalno snabdijevanje električnom energijom objekata na ovim područjima i doveli u potpunu tehničku ispravnost napajanje objekata su 1. 3. -Pojedine 10 kV kablovske veze su u toku rata iskorištavane do svoje maksimalne strujne opteretivnosti.godine do 01. -Ovo je takoñer područje sa intezivnom izgradnjom naselja i industrije. Rječice.

33.) /1375) NN Ragiba Đinde (1263) NN E.prilike loše nap. most 1 (0071) NN Hodžića 2 (0078) NN Hodžića 4 (0228) NN Č. 12. 32. naselje 13 (1188) NN Džemala Bijedića 4 (1518) NN Tržni cen. 11. 40.prilike loše nap.prilike loše nap. 31.prilike loše nap. 57.Buće 1 (0108) NN Safeta Zajke 3 (0669) NN Aneks 1 (0687) NN Hodžića 3 (1191) NN Al.prilike loše nap.prilike Općina Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Broj kućanih priključaka 50 20 10 15 15 15 15 40 40 40 40 40 30 40 30 50 15 15 60 50 50 30 60 60 20 30 20 20 20 20 50 50 40 40 20 20 20 40 30 20 15 50 50 20 30 20 40 40 40 40 50 50 50 50 60 40 30 20 20 20 50 50 Dužina mreže (km) 1.prilike loše nap.0 3.Midžića (1463) NN Dobrinja 47 (1546) NN Paljevo (1662) NN Papir Servis (1361) NN Reljevo dvor 1 (0125) NN Relejvo dvor 2 (0425) NN Riječica 1 (231) NN Rječica 2 /0372) NN Safeta Zajke 6 (0170) NN A.prilike loše nap. 43.5 1.prilike loše nap. 52. 50.naselje 9 (1184) NN Stud.prilike loše nap. 56. 4.8 2.prilike loše nap.prilike loše nap.prilike loše nap. 19.6 0.Vila 2/4 (0672) NN Safeta Zajke 2 (1126) NN Neñ.0 1.8 2. 26.0 1. 27. 9.0 2.prilike loše nap.prilike loše nap.prilike loše nap.prilike loše nap.8 0.prilike loše nap. 62.0 1.prilike loše nap.0 3.prilike loše nap.5 2.prilike loše nap. 38. 53.5 0.0 3. 7. 60.prilike loše nap.0 2. 35.prilike loše nap.0 2.potok 1 (0753) NN Vitkovac brdo (1689) NN Adema Buće 8 NN Bojnik 1 (0138) NN Reljevo Ćuprija (0124) NN Nedžarići naselje 5 (382) NN Bojnik Farma krava (0719) NN Dobroševići 3 (nova) NN Tjepovački put (nova) NN Neñ.prilike loše nap.prilike loše nap.prilike loše nap.0 1.0 3.prilike loše nap.0 3.prilike loše nap.0 2.prilike loše nap.0 2.8 2. 25.prilike loše nap.0 2.prilike loše nap. 59.prilike loše nap. 47.0 3. 5.8 0.0 3. V.prilike loše nap.prilike loše nap. Vrsta radova R/R S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S Kod NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z Naziv projekta NN Mihaljevići 2 NN Tuzlanska 2 (1382) NN Bojnička 2 (0728) NN B. 6. Red broj 1.prilike loše nap. 30.prilike loše nap.0 1. 23.prilike loše nap.prilike loše nap. 58.prilike loše nap.0 2.0 2. naselje 12 (1187) NN Neñ.prilike loše nap.prilike loše nap.prilike loše nap.0 1.0 1.0 2.prilike loše nap.prilike loše nap.centar Neñarići (0963) NN Sokolje (Z.8 0.0 2.0 2.6 1. 28. 37. 13.prilike loše nap.0 1.4 0.prilike loše nap.Imam.0 1. 44.prilike loše nap. 46.0 2.0 1. 22.0 2.Buće 2 (0104) NN A.4 0.0 2. 3.0 1.0 3. su data područja sa lošim naponskim prilikama a koja su planirana za sanaciju u tabelama prijedloga ulaganja Tabela 1.8 0. naselje 11 (1186) U K U P N O: Opis problema loše nap.prilike loše nap.potok 2 (1032) NN Partizanska (1406) NN Osmi mart (1506) NN B.prilike loše nap.0 1. 55. 15. 18.0 1.5 1.5 0.5 1.0 2. 34. 36.prilike loše nap. 48.prilike loše nap.Područja sa lošim naponskim prilikama U tabeli 1.0 2.prilike loše nap. 49. 61.prilike loše nap. 41. 42. 20. 39. 2. 16. 21.prilike loše nap.0 0.0 1.prilike loše nap.prilike loše nap. 14. 51.0 2.prilike loše nap.prilike loše nap.0 106 km 24 . 10.5 3. 17. 54. 29. 45.prilike loše nap. 8.prilike loše nap.Potok 3 (1503) Nn Neñarići Naselje 14 (1301) NN Neñarići naselje 3 (0380) NN Neñarići naselje 6 (0383) Nn Neñarći naselje 7 (0384) NN Vojničko polje 8 (1600) NN Mihaljevići 3 NN Zaima Imamovića 2 (1781) NN Paljevska (nova) NN Branislava Nušića (nova) NN B.0 1.Polje (1632) NN Boljakov potok 4 (1667) NN Smiljevići NN Dobroševići 1 (0126) NN Dobroševići 2 (0294) NN Dobrinja (0077) NN Velika drveta 1 (0500) NN Feroelektro 2 (0748) NN Stup 3 (0904) NN Neñ.prilike loše nap. 24.0 2. naselje 10 (1185) Nn Neñ.0 3.prilike loše nap.

Plan ulaganja za 2006. radi se o 15 % domaćinstava. Općina Novi Grad je takoñer učestvovala. zajedno sa „Elektrodistribucijom“.4. pa se se za zagrijavanje stambenih objekata koriste tradicaonalna goriva /drva i ugalj/. ali se primjećuje da je cijena ovog energenta za dio stanovništva visoka. izvršena je njihova konverzija tako da koriste zemni gas za zagrijavanje stanova.4 MW i 13 na Mojmilu ukupne instalisane snage 7. -Ulaganja vlastitih sredstava i program donacija prioritetno su usmjeravani na sanaciju i izgradnju elektroenergetskih objekata u cilju povratka izbjeglih i raseljenih lica. Karakteristike sistema KJKP “Toplane” na području općine Novi Grad: a. 2.4 kV Tvornica armatura 1 KB Priključak tvornica armatura 1x2 KB 10(20) kV SO Novi Grad – Aneks 2 TP Studentski centar Nedžarići (0963) TS 10(20) 0. Padinski dijelovi općine na kojima stanovništvo stanuje u individualnim stambenim objektima su takoñe snabdjeveni instalacijama zemnog gasa.4 kV Viteška KB 10(20) kV Viteška x 2 TP Viteška TP Paljevska (iz STS Paljevo) TS 10(20) 0. 5. Sve veće kotlovnice su prilagoñene ovom energentu. 8.Problematika sanacije postojećih elektroenergetskih objekata Na području općine Novi Grad u poslijeratnom periodu evidentirana su značajna ulaganja u sanaciju elektroenergetskih objekata. 6.00 2000 Snaga TS (kVA) 400. 3. Pokrivenost teritorije općine zemnim gasom je 65-75%. „Elektrodistribucija“ je kroz svoje petogodišnje planove planirala sve potrebne elektroenergetske objekte kako bi se snabdijevanje električnom energijom dovelo na zadovoljavajući nivo.00 20 1200 100 630. u sanaciji nekih područja.4 kV Džemala Bijedića 7 KB 10 (20) kV Džemala Bijedića 7 UKUPNO: 6. Općina će inicirati kod nadležnog preduzeća “Sarajevogas” i Kantona Sarajevo razvoj gasne mreže i na području koje je nema. Prema našim procjenama.6MW). Snabdijevanje toplotnom energijom Najveći sistem centralnog daljinskog zagrijavanja toplotnom energijom u kantonu Sarajevo je KJKP “Toplane” sa sjedištem na općini Novi Grad. Konstrukcija finansiranja još nije u potpunosti definisana.00 R.4. -slobodna snaga za priključenje novih objekata je 46 MW 25 . 16 slobodno stojećih kotlovnica ukupne instalisane snage 160 MW i b. 50 krovnih kotlovnica ukupne instalisane snage 27 MW (27 na Dobrinji snage 19. Tabela 2. -ukupna instalisana snaga postrojenja je 187 MW.br 1. što iznosi 39% od ukupne instalisane snage svih postrojenja u sistemu KJKP “Toplane”. tj. 10. Snabdijevanje zemnim gasom Teritorija općine Novi Grad je pokrivena primarnom i sekundarnom mrežom zemnog gasa koji se preko teritorije Srbije i Crne Gore uvozi iz Rusije. 9. 6.godinu – Obezbijeñena sredstva iz budžeta JP “Elektroprivreda BiH” Ukupna sredstva (KM) 52969 25157 43652 35914 70397 6827 54582 5841 44383 61383 401103 Vrsta objekta KBTS KB10(20) NNM NNM KBTS KB10(20) KB 10(20) NNM KBTS KB10 (20) Dužina trase (m) 400 1000 1200 1260. 7. Naziv objekta TS 10(20)/ 0.3. 4.2.

te uslužne djelatnosti. te veći broj obrtničkih firmi koja se bave ovom djelatnosću. „Ford auto centar Sa“.M. zdravstvo. Poslovni prostori nalaze se u zgradama stambeno-poslovnog karaktera i na taj način vrste djelatnosti koje se mogu obavljati u tim prostorima su limitirane. godine i radi u većini sa manjim kapacitetima. „Vepro“. Tu je i autobaza „Centrotransovih“ preduzeća: „Cts Eurolines“ za putnički saobraćaj. trgovina.. Danas industrija nije razvijena kao što je bila prije 1992. Ovdje su i industrijska preduzeća u djelatnosti prehrane „Sprind“. Halilovići su dva preduzeća za reciklažu „Trgosirovina“ i „Papir-servis“. finansijski sektor. Prostorni razmještaj privrede: Na teritoriji općine Novi Grad locirana je industrijska zona uz ulicu Džemala Bijedića koja se proteže na prostor Halilovića površine 150. „Tp DC Sarajevo“. održavanje objekata u vlasništvu Općine. a gotovo da i ne rade „E-Armature“ i „Zrak“. Može se reći da je to „smeña zona“ s obzirom na zastarjele kapacitete u metalskoj industriji i da su potrebna ulaganja u nove savremene proizvodne programe. U ul. U naselju Ali-pašino Polje i Dobrinja nalaze se dva trgovinska centra preduzeća „Merkator“. „Oki“. -posjeduje certifikat ISO 9001 (sistem upravljanja kvalitetom).500 radnika. „Robot komerc“.. Planirano je formiranje Javnog preduzeća za upravljanje. „Gaño Komerc“. zaposleno je 2. „Uniklima“. „Asa Pss“. Tu su smještena privatizovana preduzeća u djelatnosti metalske industrije: tvornica „Žica“.600 u raznim djelatnostima: zanatstvo. U Bačićima i Rajlovcu smješteni su trgovinski centri i skladišni kapaciteti: „Interex“. U ovom području smještene su i agencije većih banaka „Hypo Alpe-Adria Bank“. ABS banka. U centralnom dijelu općine uz ulicu B. „Raiffeisen banka“. U centralnoj zoni započeta je izgradnja i više privatnih privrednih objekata u djelatnosti trgovine. „Cts Tranzit“ i „Cts Transport robe“. u naselju Mojmilo nalazi se Hipermarket. auto saloni „Asa Pva“. što iznosi 50% od ukupnog broja zagrijavanih stanova u kantonu Sarajevo i 410 poslovnih jedinica. U stečaju su fabrike „Energoinvest – Livnica“ i „Astro“. Analiza stanja prostornog razmještaja privrede (podaci Zavoda za planiranje razvoja KS iz Prostorne osnove) 26 . („Zrak“. „Žica“. „E-Tds“. Grañevinska preduzeća smještena su na više lokacija na općini: „Dijamant“.-zagrijava 23. Privredna infrastruktura Do 1992.000 radnika. što doprinosi stabilnosti energetskog sistema u općini i kantonu. „Energoinvest“. „Neuron komerc“. godine najrazvijenija privredna oblast bila je idustrija. broj obrtnika poreskih obveznika je 1. tekstilna industrija „Kras“ i Ind. Tu je i sjedište KJKP "Gras" sa svoja dva velika depoa ( tramvajski i trolejbuski ) sa 2000 zaposlenih. -kotlovnice koriste prirodni gas kao osnovno gorivo. saobraćaja „Cts DC“ i „Cts Mt Internacional“. „HVB Central profit banka“. preduzeće „Step“ u djelatnosti grañevinarstva.600 stambenih jedinica. „Vf komerc“. Pretežne djelatnosti su: trgovina. čuvanje.. saobraćajne djelatnost.. trgovinski centar „Merkur“. a veliki broj i lako ili teško ulje (mazut) kao alternativno gorivo. „Unioninvest“). razne uslužne djelatnosti. U naselju Buča potok smještena je tvornica „Zrak“ na većoj površini. Obrtnička djelatnost.. „E-Armature“. grañevinarstva „Dijamant“. „Podravka“. zdravstvo sa disperzijom na cijelom urbanom dijelu općine. hemijska industrija „Astro“.00 m2. u proizvodnji grañevinskih izolacionih materijala tvornica „Bitumenka“. Općinski poslovni prostori Općina Novi Grad ima 192 poslovna prostora kojima upravlja i raspolaže.000. „E-Livnica“. privredna slika općine se značajno mijenja u korist sektora usluga: trgovine. Površina prostora je od 10 m2 do 830 m2 . „Cementni terminal“.. saobraćaj. „Volksbank“. osiguranja. „Brojler“. „Euroasfalt“. fabrike su zapošljavale preko 10. ISO 14001 (sistem upravljanja okolinom) i OHSAS 18001 (sistem upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu). kao i manji biznisi trgovinske i uslužne djelatnosti smješteni u stambenim poslovnim prostorima. u saobraćaju „Intereuropa Rtc“ sa carinskim skladištima. Union banka.Selimovića nalaze se preduzeća: „Telecom inženjering“ u djelatnosti telekomunikacija. trikotaže „Šik“. kancelarija-biro. 7. Prolazeći kroz proces tranziciju društveno-ekonomskih odnosa.

Prema tim podacima općine koje u relativnom odnosu imaju najviše angažiranih površina za privredne aktivnosti su općine: Novo Sarajevo sa procentom zahvaćenosti privrednih površina u odnosu na ukupnu površinu općine od 0. površine 9. Vogošća i Ilidža dolazi do povećanja značaja industrije u odnosu na prosjek Kantona. Prema podacima Zavoda općine u 2003. broja privrednih subjekata na osnovu standardne klasifikacije djelatnosti i površina angažovanih za potrebe industrije. 0. nego za potrebe raznih gradilišta. Planirana izgradnja poslovnih objekata. trgovine na veliko. a u općinama Ilijaš. kao kvantitativno mjerilo koristio lokacijski kvocijent (LQ).40 ha. u odnosu na razmještaj industrije. Prostor karakteriše slaba saobraćajna povezanost sa gradom i komunalna neopremljenost čitavog prostora. Centar i Hadžići.1. Vogošća 0. Općina Novi Grad imala je LQ u 2003. u proizvodnji „Sprind“ i „Brojler“.222.160. skladišta i proizvodnih pogona. Dostignuti nivo koncentracije i razvijenosti površina angažovanih pod industrijom na prostoru užeg urbanog područja je takav da je svako širenje industrijskih zona u gradskim dijelovima KS onemogućeno. Jedna od bitnih karakteristika dosadašnjeg razvoja trgovine na veliko je neravnomjeran prostorni razmještaj. Prema istom izvoru podataka. Ilidža i Novo Sarajevo. transporta i mehanizacije.38 ha. Planirani sadržaji su prilagoñeni planovima razvoja vlasnika zemljišta na ovom lokalitetu. U zaključku Zavoda stoji. kablovski elektrovodovi. Karakteriše je nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom i saobraćajnicama. „Podravka“. Grañevinarstvo nije vezano za lokalitet. pri tome se uzima da je standard prosjek 1. U ovoj zoni već su smještena preduzeća „Drvo-dom“ i „Domavija“. Zavod je za analizu prostornog rasporeda i odreñenu tipizaciju općina u KS. tako da nakon industrije predstavlja jednog od najvećih korisnika prostora u KS. Na ovom prostoru već su smještena trgovinska preduzća sa znatnim skladišnim kapacitetima: TP „DC Sarajevo“. 27 .574. površine 33. gasovod.505. -Regulacioni plan u fazi izrade „Privredna zona Rajlovac“. Novi Grad 0. U 2004. a u 2004. godini 0. Analiza i ocjena stanja funkcionisanja ovih oblasti data je na temelju analize: pregleda površina angažovanih za pojedine grane privrede. odnosno stepen koncentracije industrije u odnosu na Kanton. oborinske i fekalne kanalizacije. Lokacijski kvocijent je mjerilo pomoću kojeg se odreñuje prostorni razmještaj industrije. kao i Ilidža 0. godini dolazi do relativnog smanjenja značaja industrije u općinama Stari grad. trgovine na veliko-skladišta i kamenoloma. Povoljniji razvoj i uklapanje industrijskih kapaciteta u neposredno okruženje zahtijeva preduzimanje mjera zaštite prostora. kao i manjim radioničkim kapacitetima. kao oblasti koji u prostornom razvoju predstavljaju značajne korisnike prostora. -Regulacioni plan „Rajlovac III“ namjena privredna zona. Karakteriše je nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom. površine 118. danas je dio urbanog prostora. Zavod za planiranje) Većina postojećih industrijsko . planirano ukupno 34 lokacije. Novo Sarajevo.Analiza razvoja i prostornog razmještaja zona rada u KS obuhvata prostore u kojima su izgrañeni kapaciteti industrije. a u meñusobnoj su vezi sa kapacitetima skladišta.sa LQ iznad 1 su Hadžići. Planirano je proširenje. grañevinarstva.307.60 ha: planirana je izgradnja poslovnih i proizvodnih objekata. 7. -Regulacioni plan u fazi izrade „TMZ – Feroelektro“. Planirana izgradnja većih poslovnih objekata. Ne postoji kanalizaciona mreža. površine 23. trgovinski centar „Robot-komerc“. Regulacioni planovi za privredne zone na općini -Regulacioni plan „Bačići“ namjena industrijsko – proizvodna zona površine 16. što ima za posljedicu raznoliku opremljenost tim sadržajem po općinama. rekonstrukcija i izgradnja elektroenergetskih kapaciteta. LQ uzima za proračun broj stanovnika i broj zaposlenih u industriji. grñevinarstva. Ocjena stanja prostornog razmještaja privrede (iz Prostorne osnove.prostornih jedinica koja je u vrijeme svog nastanka bila razmještena u ivičnoj zoni tadašnjeg urbanog područja. da iz tih podataka proizlazi da je privredne aktivnosti potrebno usmjeravati u općine koje imaju manje angažovanih površina za privredne aktivnosti.20 ha. tako da će prigradske zone predstavljati bitnu komponentu budućeg razmještaja industrije na području KS. planirana za smještaj 40 manjih ili većih industrijskih objekata. Općine koje imaju LQ veći od 1 imaju razvijenu industriju. komunalna neopremljenost i slaba saobraćajna povezanost sa gradom. -Regulacioni plan „Donje Telalovo polje“. vodosnabdjevenost. Prostor karakteriše privatno vlasništvo. Ovaj pokazatelj stavlja općinu na odreñeno mjesto u odnosu na prosjek razvijenosti industrije u Kantonu.570. broj skladišta i trgovina na veliko bilježi značajno povećanje. a ispod 1 imaju niže razvijenu industriju.40 ha.g.g. U ovoj zoni iz ranijeg perioda posluje nekoliko preduzeća.

svi realizovani projekti na sanaciji zajedničkih dijelova stambenih objekata na području općine nisu mogli riješiti probleme obzirom na velike poptrebe i zahtjeve u ovoj oblasti. bespravno 28 . Pristupne rampe za invalidna lica – Općina je u saradnji sa Gradskom upravom tokom 2002. Stambena infrastruktura U periodu od osnivanja općine 1978. godine realizovala izgradnju 27 pristupnih rampi za invalidna lica za objekte javnog karaktera (ambulante. a na Kantonu 2.23. broj bespravno izgrañenih objekata za period 1971-2003. 29 oštećenja na fasadama.5 stanova po objektu. godine iz budžeta Općine izdvojena su sredstva za izgradnju rampi za invalidna lica. izradu projektne dokumentacije na odreñenom broju objekata i sl. što je 36. kao i finansirala istražne radove na odreñenom broju objekata. Broj stambenih objekata u državnom vlasništvu povećava se i 1991.. Takoñe tokom 2003/2004. Olimpijsko selo. Novi Zakon o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanje zgradama preciznije definiše nadležnosti etažnih vlasnika. godini.27 m2 po stanovniku. godina realizovao je slijedeće projekte na sanaciji zajedničkih dijelova objekata kolektivnog stanovanja: 53 krova. što doprinosi ljepšem izgledu naselja.05 m2 .742 stanovnika ili za 103.poslovnog kompleksa „Bosmal City centra“ . g. broj stambenih jedinica unutar bespravne stambene izgradnje može se procijeniti na 65.200. godine iznosi 26. kao i uzimajući u obzir veliku oštećenost objekata u ratnim dejstvima. Dobrinja. dok je za saniranje „ratnih šteta“ na stambenim objektima nadležan Kanton Sarajevo. što je najveća koncentracija broja stambenih jedinica. Površina stambenog fonda Kantona je 11.2% ukupnog stambenog fonda zatečenog 2003. U toku je izgradnja stambeno . Računajući sa 1. Bespravna gradnja – Prema podacima iz prostorne osnove KS. koji se uglavnom odnose na sanaciju oštećenih krovova. Općina je vlastitim buñetskim sredstvima izvršila sanaciju: 71 krova. a na osnovu grube procjene. fasada.97%. štete na zgradama kolektivnog stanovanja još uvijek nisu u cijelosti sanirane. a danas ih ima 18. Utvrñena je obaveza općina da svojim aktima regulišu način izvršenja hitnih intervencija. upravitelji. vrtići. mjesne zajednice sa zahtjevima za sanacije krovova. Općinska služba za obnovu. Pojam hitne intervencije Zakon je definisao kao opravke na stambenim zgradama koje se preduzimaju u slučajevima koji mogu ugroziti ljudske živote. pristup stambenim zgradama kolektivnog stanovanja.467. Individualna stambena izgradnja pretežno je u padinskim dijelovima općine. to je ova problematika bila veoma izražena u poslijeratnom periodu. Danas stambeni fond Kantona može teoretski da zadovolji potrebe 504. Općinskim službama su se u proteklim godinama stalno obraćali stanari. godine izgrañen je niz velikih stambenih naselja: Ali-pašino Polje. Prosječan broj stanovnika po stanu je 2. Budući da općina Novi Grad raspolaže najvećim brojem stambenih objekata na području kantona. Meñutim.300 stanova. 10 liftova.146 stanovnika više nego što danas boravi na ovom području (401. realizovala je projekte sanacije zajedničkih dijelova objekata kolektivnog stanovanja: 69 krovova.354. godine. iznosi na KS 43. Prema podacima iz prostorne osnove Kantona broj stambenih jedinica na području općine je 43. Ukupan stambeni fond danas čini 27. kao i veća ulaganja na 3 stambena objekta (ulaza). Ukupna površina stambenog fonda na općini Novi Grad je 2. mjesne zajednice).650 m2 ili po stanovniku 23. te kolektivna stambena izgradnja u naselju Buča Potok.696 stanovnika). 17 kompletnih fasada. U zakonu je utvrñena obaveza općina za realizaciju „hitnih intervencija“ na stambenim zgradama. razvoj i komunalne poslove ima oko 900 evidentiranih zahtjeva za sanaciju. Poslije ratnog perioda počela je intenzivna obnova ratom devastiranog stambenog fonda i nova stambena gradnja. kao i drugih zajedeničkih dijelova stambenih objekata. upravitelja. liftova i fasada.500 kuća u privatnom vlasništvu.270 m2 . 7 fasada i 7 pristupnih rampi za invalidna lica. do 1991. Otoka.najveće zgrade na Balkanu.500 stanova. Treba istaći i angažman Gradske uprave. godine izgrañeno je 11.70 na općini.8. općinskih i kantonalnih vlasti u održavanju i upravljanju stambenim zgradama. naročito u 2002. U periodu 2002 – 2005. škole. Urbane cjeline su obogaćene novim sadržajima. Kanton Sarajevo u periodu 2002-2005. godine do 1991.692.000.200 sa učešćem u ukupnom stabenom fondu Kantona od 23. ili 28. u naselju Hrasno. 40 liftova kao i veća uzlaganja na 12 stambenih objekata (ulaza). Vojničko polje. liftova. Uz pretpostavku da prosječna porodice u KS ima 3 člana. Trenutno stanje stambenog fonda nije zadovoljavajuće imajući u vidu stepen devastacije i ograničenost raspoloživim sredstvima.

općina. odnosno 48. neopremljena komunalnom i društvenom infrastrukturom. Zabrña. koja i pored za sada preduzetih mjera nije bitno usporena.Općinska služba za inspekcijske poslove: Dosadašnji inspekcijski nadzor ukazuje na zabrinjavajuće veliki broj slučajeva bespravne gradnje. Reljeva.vertikalni i horizontalni. Bojnik. Najintenzivnija bespravna gradnja registruje se na lokalitetima Nedžarića. Nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa u svrhu izgradnje planirane infrastrukture potrebno je pribaviti projektnu dokumentaciju i predložiti finansijsku konstrukciju izgradnje sa ostalim zainteresovanim subjektima. Grada Sarajeva i Općine Novi Grad Sarajevo. a na osnovu Odluke o grañevinskom zemljištu sve ove aktivnosti su u nadležnosti Općine. riječ je o stambenim objektima koji su već u funkciji stanovanja i priključeni su na vodovodnu. Da bi ova naselja dobila urbani karakter i postala primamljiva u tržišnom smislu. da se postavke plana prenesu na teren. U vertikalnom smislu. te podzemne i površinske vode različitih osobina i kvaliteta. energetsku i PTT instalaciju. Treba konstatovati da je na ovom planu vršeno izuzimanje odreñenih parcela na kojima su sagrañeni značajniji objekti. U horizontalnom smislu bespravna izgradnja okupira ravničarske dijelove Kantona ugrožavajući i uništavajući kvalitetene resurse.izgrañeni stambeni fond zadovoljava potrebe 195. Uz ove bespravne objekte nije mali broj i pomoćnih grañevina. bespravna izgradnja zauzima sve više kote i nadmorske visine. Sam inspekcijski nadzor ne može dati očekivane rezultate. U ovim aktivnostima nije bilo podrške ni Kantona Sarajevo niti javnih kantonalnih komunalnih organizacija da se za prostore na kojima je planirana izgradnja izvrši opremanje grañevinskog zemljišta koji obuhvata izgradnju saobraćajnica. gradske i kantonalne vlasti). šupa i slično. stručnjaci. u prvom redu poljoprivredno zemljište. pokriveno je provedbeno-planskom dokumentacijom. neophodna su velika ulaganja u komunalnu i urbanu infrastrukturu i obezbjeñenje drugačijeg prostornog koncepta ovih naselja. iako je njegova uloga značajna i svakako da usporava i u odreñenoj mjeri sprečava i veću ekspanziju bespravne gradnje. što upućuje na zaključak o vrlo intenzivnoj bespravnoj gradnji. garaža. godinu. Mojmilo. Mladi. neophodno odmah pristupiti izradi ekspropriacionih elaborata za izgradnju planirane infrastrukture (saobraćajne i komunalne). 29 . U rješavanje navedenog problema moraju se uključiti sve institucije (mjesne zajednice. Mihaljevića.600 stanovnika. kanalizacija. Istovremeno vrši se veoma negativan utjecaj na prirodnu sredinu i ukupni kvalitet življenja u Gradu. sanaciju zemljišta. komunalne infrastrukture (voda. do 2006. Naselja formirana izgradnjom bespravnih stambenih objekata saobraćajno su teško dostupna. Briješća. jer općina Novi Grad Sarajevo svojim skromnim budžetskim sredstvima nije bila u stanju izdvojiti veće iznose kojima bi se obezbijedilo pripremanje grañevinskog zemljišta (koji obuhvata rješavanje imovinsko – pravnih odnosa. izradu projektne dokumentacije). pješačkih staza.7% procijenjenog broja stanovnika za 2003. Bitno je naglasiti da je po usvajanju provedbenih planskih akata (regulacioni planovi i urbanistički projekti) za područje općine Novi Grad. njihovo saniranje i opremanje postaje neopravdano. godine učinjen je značajan napredak u izradi ove planske dokumentacije na području općine Novi Grad Sarajevo kada je izrañeno i usvojeno 17 regulacionih planova i 4 urbanistička projekta. To nije bilo dovoljno da se usvojeni provedbeno-planski akti implementiraju na terenu tj. naročito na području Rajlovca. Prema sadašnjim važećim propisima. Provedbeno-planska dokumentacija Provedbeno-planska dokumentacija izrañena je i usvojena za veći dio općine Novi Grad Sarajevo. a posebno u ekonomskom smislu. te u tehničkom. U periodu od 1997. Finansiranje izrade ove dokumentacije je vršeno uz pomoć Kantona. Bespravna gradnja je najintenzivnija u stambenoj oblasti. Ocjena stanja bespravne gradnje na općini. PTT i gasne instalacije). električna energija. a nakon toga planirati sredstva i rješavati imovinsko-pravne odnose. boračka populacija. intelektualci i ostale ugrožene kategorije nisu zainteresirani da svoje stambeno pitanje rješavaju unutar bespravnih naselja. Preko 80% teritorije općine koja je izgrañena. Boljakov i Buča potok. regulacija vodotoka i na kraju izgradnja zelenila. Sokolja. 9. Dobroševića. izuzev izgradnje primarne komunalne infrastrukture koja je i dalje u nadležnosti Kantona Sarajevo. Ahatovića. kanalizacionu. monofukcionalna i bez urbanog identiteta. Ocjena stanja bespravne gradnje (iz Prostorne osnove KS) Naselja nastala koncentracijom bespravnih objekata imaju dva pravca ekspanzije.

Tabelarni pregled usvajanja provedbeno – planske dokumentacije na teritoriji općine Novi Grad Sarajevo R. godine. Na općini je prisutno nekoliko kablovskih operatera na pružanju usluga grañanima obezbjeñenjem pristupa kablovskoj TV. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Naziv planskog akta (Regulacioni plan ili Urbanistički projekat) Regulacioni plan „Alipašino polje“ Regulacioni plan „Dobrinja“ Regulacioni plan „Buća Potok II“ Regulacioni plan „Boljakov Potok“ Urbanistički projekat „Mojmilo“ Urbanistički projekat „Saraj-Polje“ Regulacioni plan „RTC – Halilovići“ Regulacioni plan „Gik Hidrogradnja“ Urbanistički projekat stambenog ansambla „Bosna Buća potok II“ Urbanistički projekat „Boljakov potok“ Godina usvajanja 1984 1981 1981 1981 1982 1986 1988 1986 1980 Odluka o usvajanju Broj službenih novina Grada 9/74 30/81 13/81 13/81 13/82 i 22/82 26/86 20/90 20/86 14/90 6/87 10. HS. Cabel Net) 30 . 1992.U planiranju budžeta Općine Novi Grad Sarajevo treba voditi računa da se za ove namjene planiraju znatno veća sredstva ukoliko želimo privući potencijalne investitore. Komunikacijska infrastruktura Fiksna i mobilna telefonija je dostupna svim grañanima.br. digitalnoj TV i Internetu (Elob CTV.Br. svaki peti stanovnik je vlasnik mobitela. Telekomunikacijska mrežna infrastruktura za pristup Internetu je modernizirana. ali je stepen njenog korištenja još uvijek nezadovoljavajući. 4. te stvoriti uslove za izgradnju planiranih sadržaja. Prema istraživanjima Regulatorne agencije za komunikacije. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 Nadležnost za donošenje planskog akta Općina Općina Kanton Grad Grad Grad Kanton Kanton Kanton Grad Grad Grad Grad Općina Grad Grad Općina Grad Kanton Općina Grad Naziv planskog akta (Regulacioni plan ili urbanistički projekat) Regulacioni plan naselja „Sokolje“ Regulacioni plan „Gras“ Regulacioni plan „Otoka-Meander“ Regulacioni plan „Alipašin most I“ Regulacioni plan „RTV“ Regulacioni plan „Alipašin most II i III“ Regulacioni plan „Alipašin most VII“ Regulacioni plan „Rajlovac“ Urbanistički projekat „TMP“ Regulacioni plan „Hepok – Čengić Vila III“ Regulacioni plan „Bačići“ Regulacioni plan „Stup-Nedžarići“ Regulacioni plan „Švrakino selo – Mlakve“ Izmjene i dopune Urbanističkog projekta posebnog područja Mojmilo Regulacioni plan „Zabrñe“ Regulacioni plan „Bojnik-Dobroševići“ Urbanistički projekat stambeno poslovne zone „SP-Hepok“ Regulacioni plan „Hrasno II“ Regulacioni plan „Donje Telalovo polje“ Urbanistički projekat „Pijaca-B faza“ Izmjene i dopune Regulacionog plana „Dobrinja“ Službene novine KS 16/97 3/98 24/00 11/01 17/01 17/01 28/01 32/01 13/02 13/02 13/02 13/02 13/02 6/03 3/4 6/04 23/04 19/04 18/05 29/05 Provedbeno-planska dokumentacija koja je usvojena prije 5. a koja je još uvijek na snazi R.

Hadžić Al. godini finansira projekat jedne ñačke užine. Srednja škola Gimnazija Dobrinja Mješovita srednja školaV Gimnazija i Biroteh. Srednjoškolsko i visoko obrazovanje U oblasti srednjeg obrazovanja na području općine registrovane su tri srednje škole: Gimnazija Dobrinja 585 učenika. MSŠ Peta gimnazija i birotehnička škola 766 učenika i Mješovita srednja elektrotehnička škola 713 učenika.Obrazovna infrastruktura Osnovne i srednje škole Osnovna škola Behaudin Selmanović Umuihana Čuvidina Avdo Smailović Osman Nakaš Mehmedalija M. Mješovita srednja elektrotehnička škola 3 srednje škole Osnovno obrazovanje Na području općine u šk. Novoizgrañena osnovne škola u Naselju heroja Sokolje omogućila je pohañanje preko hiljadu učenika ovog naselja i na taj način riješen je višegodišnji problem velikog broja učenika OŠ „Behaudin Selmanović“. a dostupne su i usluge drugih emitera u kantonu i regiji Sarajevo. u trajanju osam mjeseci.000 KM za ovu namjenu. Obdaništa Na području općine nalazi se pet obdaništa predškolskog obrazovanja JU „Djeca Sarajeva“ koje pohaña 401 dijete i tri obdaništa u privatnim vlasništvu.š. Walidein Gazzaz Dobroševići Sokolje 15 O. za djecu slabog materijalnog stanja koja pohañaju OŠ 31 . 11. 2006/07.Stipendiranje učenika i studenata sa teritorije općine Novi Grad Sarajevo u školskoj 2005/06. Nastavni proces u novogradskim osnovnim školama pohañalo je 11. Izvršene su pripreme za početak gradnje gimnazije na Dobrinji. Univerziteti Na području općine djeluje samo jedna visokoobrazovna institucija-Franjevačka teologija.Š. Rang-lista kandidata za stipendije utvrñuje se na osnovu Pravilnika o stipendiranju učenika i studenata. te lokalne-privatne. ukupno iz budžeta 290.U cilju pružanja pomoći socijalno ugroženim kategorijama stanovništva. 164 za učenike srednjih škola po 75 KM i studenti 128 stipendija po 100 KM. Općina Novi Grad i u 2006. godini ukupno 370 učenika i studenata od čega: 78 stipendija za učenike OŠ po 50 KM. Dizdar Džemaludin Čaušević Meša Selimović Ukupno Osnovna škola Fatima Gunić Aleksa Šantić Ćamil Sijarić Skender Kulenović Osman N. djeluje 15 osnovnih škola.252 učenika u 426 odjeljenja. . Oblici podrške Općine Novi Grad u oblasti obrazovanja: .TV i radio stanice Državne TV/Radio stanice JTVS BiH FTV TV Kanton Sarajevo RBH I R202 Privatne TV/Radio stanice TV FIVA Dnevne SAN novine sedmične RFBIH Na području općine sjedište imaju državne TV i radio stanice.Stipendije se isplaćuju za period septembar – juni.

Općina Novi Grad je u 2005. U 2005. Sokolje i Sarajpolje. Veliki problem predstavlja i neuslovnost ambulantonog prostora u kojem se odvija rad na području MZ Ali-pašino Polje A faza. opće i specijalističke medicinske usluge. Jačanje zdravstvenog sektora kreditiranog od Svjetske banke planiraju se dodatne adaptacije ambulanti Alipašin Most II. uz zdravstvene radnike rade i 3 psihologa. godine.Projekat pomoći u nabavci knjiga i školskog pribora za učenike romske populacije slabog imovnog stanja. a to je pokazao i angažman oko pokretanja izgradnje ambulante Ali-pašin Most I čije će otvaranje znatno poboljšati uslove rada. kako bi se ispunili svi zahtjevi i standardi opće medicine. godini imala je 379 uposlenih.Budžetom Općine za 2006. sa većim brojem timova. 2006.sa područja općine Novi Grad. opće i specijal. OŠ „Avdo Smailović“ i OŠ „Behaudin Selmanović“ od kojih svaka broji više od 1000 učenika. 03. Na prijedlog osnovnih škola ñačke užine prima 790 učenika. Zakon je usvojen u avgustu. Radi 116 doktora raznih profila. Kao i u prethodnim godinama. a JU opremu i kadar. a u radiološkoj dijagnostici 2 tima. . 12. donijela je zaključak kojim se utvrñuje nacrt zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju na osnovu kojeg je provedena javna rasprava. godini primljeno je 25 zdravstvenih radnika u radni odnos. Skupštini Kantona i Ministarstvu obrazovanja i nauke Kantona prijedlog i mišljenja u vezi sa nacrtom. godinu planirana su sredstva u iznosu od 110 000 KM za pomoć osnovnim i srednjim školama sa područja općine. godini radili su na 14 lokaliteta u dvije smjene. Organizaciona jedinica DZ Novi Grad u 2005. rasporeñenih u 99 radnih timova. Općina Novi Grad je sa još 7 općina dostavila Vladi Kantona Sarajevo. Zdravstvena zaštita i socijalne usluge Zdravstvene ustanove Domovi zdravlja Ambulante: Državne Privatne Apoteke a. Evidentan je nedostatak školskog prostora i to prvenstveno fiskulturnih dvorana u OŠ „Behaudin Selmanović“. Broj 2 Osnovni tretman opće i specijalističke Sistem zdravstva organizovan je u tri nivoa: -primarna zdravstvena zaštita organizovana je u 12 lokalnih ambulanti obiteljske medicine -drugi nivo zdravstvenog zbrinjavanja – specijalističke usluge obavlja se u dva doma zdravlja: Otoka i Sarajpolje -nosioci bolničkog liječenja su UKC Koševo i Opća bolnica. u specijalističko konsultativnoj službi 12. Zdravstvo cca 12 cca 12 8 primarna zdravstv. izuzev ambulante Ali-pašin Most II i Aerodromsko naselje gdje za sada ne postoji potreba za drugom smjenom. 32 . Postoji i problem prilaza u centralni objekat DZ Novi Grad zbog uske ulice i parkiranja vozila grañana i zbog toga potreba da se planira izlaz na drugom kraju objekta na području sadašnje zelene površine. pa čak i četiri smjene. . U primarnoj zdravstvenoj zaštiti radilo je 85 timova. Općina nastoji da pomogne. Sredstva se dodjeljuju na osnovu priloženih projekata. zaštita zubotehničke. 4 socijalna radnika. a u 2005. med. Dobrinja. već godinama nastavni proces realizuje u tri. Vrijednost projekta iznosi 80 000 KM. vrši se stalna edukacija kadra na svim nivoima. OŠ „Dobroševići“. Privatne zdravstvene ambulante. usluge: zubotehničke. smješteni na općini Centar. Nedostatak školskog prostora je konstantno prisutan u novogradskim osnovnim školama sa desne strane Miljacke zbog čega se u OŠ „Umihana Čuvidina“. Skupština Kantona Sarajevo na sjednici 23. Uslovi u kojima se odvija rad iz dana u dan se poboljšavaju uz zalaganje menadžmenta JU. meñutim ni to nije riješilo potrebe za kadrom jer je broj korisnika usluga svakim danom sve veći. a i postojeća sala u OŠ „Džemaludin Čaušević“ ne zadovoljava potrebe učenika ove škole. godini obezbjedila kompletan prostor za ambulantu Ali-pašin Most II.

766 766 preko766 Ukupno Broj korisnika 104 106 86 6.34 17. izbjegla i raseljena lica. socijalna pitanja. Kanton. minis. minis.68 Broj penzionera-osiguranici na općini -podaci Zavoda zdravstvenog osiguranja KS 33 .378 1. lica zdravstvena zaštita za lica starija od 65 g.19 247. Kanton. zdravstvo. Kod osoba od 65 godina i više najbrojnije bolesti su hipertenzivna oboljenja 19%. s tim da je izvor sredstava za te namjene federalni ili kantonalni budžet u zavisnosti od vrste socijalnih prava. 5.Na području cijelog kantona pa i općine Novi Grad aktuelni su i preventivni projekti zaštite zdravlja kao i prevencija od narkomanije.42 31.485 4. 6. Federal.38 5.74 134.15 273. 71%. minis. Kanton.284 Učešće 0. minis. Oblast socijalne zaštite dječiji dodatak zdravstvena zaštita djece porodične invalid. minis. 4. Maligne neoplazme kod populacije od 19-64 godine i preko 65 godina iznose 1% u strukturi zastupljenosti oboljenja.300 300 .08 0. 3. minis. Federal.076 218 218 1. 2. akutne infekcije gornjih respiratornih puteva 6%.90 441.50%. CŽR Lične invalidnine CŽR zdravstvena zaštita CŽR zaposlene porodilje nezaposlene porodilje jednokratna pomoć za opremu novoroñ. 10. 2.06 14. minis. 8. minis. i Općinske službe za boračka pitanja.86 766.64 224.58 0.500 500 .51 0.250 250 . minis. minis.77 169.200 200 . 7. Kanton. Socijalna zaštita Socijalna prava grañani ostvaruju u okviru Općinske službe za rad. Analiza starosne strukture korisnika zdravstvenih usluga pokazuje da su u najvećem broju 30% starije osobe od 65 godina. Općina Broj korisnika cca 2. Respiratorne i druge tuberkuloze ukupan broj oboljelih lica u 2005.51 590. minis. a isto oboljenje je preovlañujuće i kod osoba od 7-18 godina. A 1. Kanton.52 0. minis.64 193.050 626 83 0 20. 6. 3.922 cca 3. Kanton.44 5.917 1. minis.27 187.40 0. Kanton. Kod osoba od 19-64 godine veći pstotak bolesti su akutne infekcije gornjih respiratornih puteva 12% i hipertenzivna oboljenja 12%.54 341.539 90 1.44 7.651 2.197 870 cca 4.570 2.17 3. minis. 5. B 1.400 400 . dijabetis 7%. godini je 23.169 169 – 187 187 187 . Kanton. Kanton. minis. Kanton. minis.264 97 591 473 32 326 513 26 cca 218 129 Napomena Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Ukupno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek godišnje Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Ukupno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno decembar 05 Struktura penzija po rasponima – podaci PIO Rasponi do 50 50 – 100 100 – 169 .00 100 Prosječan iznos penzije 32. Vodeća oboljenja: kod osoba u dobi od 0-6 godina to su akutne infekcije gornjih respiratornih puteva. Kanton.01 72. Prava iz oblasti boračko invalidske zaštite Lične invalidnine –RVI porodične invalidnine dobitnici priznanja dobitnici priznanja zdravstvena zaštita gradski prevoz rehabilitacija i banjsko liječ.084 3.40 178. Kanton. 9. Sredstva Federal. zdravstvena zaštita raselj. Kanton. 7.60 13. b. 4. minis. Kanton. i izbjegl.

nak.284 6.10% 26.27% 15.093 220 23. Novčana naknada za njegu i pomoć od strane druge osobe Jednokratna novčana pomoć Izuzetna novčana pomoć Novčana naknada za vrijeme čekanja na posao osoba sa psiho fiz.769 76 22 141 Kanton (prosječno mjesečno) 671 6. godini R.564 345.68% Index 05/04 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Sredstva stalne novč. z.pom.10% 71.7 % 24 % 69.11% 23. Opis pomoći Općina (prosječno mjesečno) 152 1. Smetnjama Smještaj u drugu porodicu Smještaj u ustanove soc. 19. za njegu i pomoć od strane druge osobe Korisnici jednokratne novč. Zdravstena zaštita korisnika i troškova bol.415 792.074 22.72% 33. 20.30% 22. p.p. Korisnici novč. Opis pomoći Općina (prosječno mjesečno) KM 26.521 Kanton (prosječno mjesečno) 114. Smetnjama Smještaj u drugu porodicu Korisnici u ustan.558 17. Jetimsko naselje Struktura pomoći Centra za socijalni rad Novi Grad u 2005.437 841 201. z.513 3.72% 18. Korisnici novč.77% 17.41% 16.418 1.76% 20.049 Učešće Općine u Kantonu 23.125 6.430 211.60% 25.Br.398 76. Korisnici izuzetne novčane p. soc.50% 98 101 85 88 63 47 Korisnici pomoći R. na općini djeluju: -Centar za socijalni rad -Centar za stare i iznemogle -Nekoliko nevladinih centara i organizacija za podršku specifičnim socijalno ugroženim grupama grañana.079 28.27% 16.589 144 46.2003. Liječenja Vanredno školovanje Subvencije Troškovi sahrana Ljekarska komisija 96 130 100 105 113 5.Sos Kinderdorf 2.541 2005.761 4.28% 96 101 87 33 71 33 35 Javne kuhinje: -JK Merhamet 432 domaćinstva sa 1071 obrokom -JK Stari grad 53 domaćinstva sa 139 obroka -JK Kruh Svetog Ante 34 . novč.67% 23.472 16.g. naknade za vr.27% Index 05/04 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Porodice korisnici stal. -Briga o djeci bez roditelja: 1.893 316 30 425 Učešće Općine u Kantonu 22.g.15% 16.883 15.Br. čekanja na posao osoba sa psiho fiz.415 49.064 2004.91% 22.839 19 8 24.g 22.08% 17. Korisnici zdravstene zaštite i liječenja Vanredno školovanje Subvencija grijanja Sahrane Ljekarska komisija 96 131 94 103 111 14 171 124 1 893 3 1 59 768 756 2 3.35% 33.66% 24.026 Socijalne usluge.625 2.

Katastrofa 35 . kriterije su veće nego što su finan. poptrebama 120 50 100 100 100 Podaci su dati u odnosu na dosadašnje godišnje potrebe 6. mjesečno30/1 zavojni mat. 1 mjesečno higijen pak.p.Materijalna pomoć Crvenog križa Općine Novi Grad R. materij. mijenja prema kriteri. 1 mjesečno Obuhvaćeni su grañani u stanju soc. predm. drugih davanja soc. pelene 3 pak. se svaki mjes. Naziv programa Narodne kuhinje Vrsta pomoći topli obrok za 5 dana u sedmici i subotom suhi obrok -preh. Prehr.pak mjesečno Preh. nestalih 2. nepog. veš posteljine peškiri i dr. a nisu koris. Potrebe grañ. i dr.obući i dr. Služba traženja 4 Program: Upozoravanja na mine 70 35 35 Prosj. pisama ekshumacije nestalih popunjavanje Ante mortem obrazaca – 20 prod. mjeseč. Ugrožene Ovdje nisu iskazana davanja u odjeć. broj 5 Program za soc. Materijalna davanja za nastradale od mina: prehram. daje se prosj. za stalne kor. Broj porodica je varijabilan zavisno od broja ident.pak. pomoć u prehram. Program Davanje u vrijeme element. paketi godišnje higij. odjev. koji ispunj.p. pom. paketi i higijen. pak. 1.paketi godišnje ćebad godišnje Ukupan broj korisnika 780 Stalni broj korisnika 780 Povremeni broj korisnika Primjedba Broj korisn. 1 mjesečno -jednokr. u obilasku porodica nestalih.sred. Kućna njega 120 120 80 80 40 40 5 25 120 godišnje 120 godišnje 120 godišnje 240 porodica 5 20 80 godišnje 80 godišnje 80 godišnje 5 40 40 godišnje 40 godišnje 3.Br.mog.paketi 1 mjesečno -paketi sa higijen. paketi se obezbjeñuju mjes. a za povremene prema mogućnosti 3-4 puta god. a povodom uru.

Merhemića kuća. Kulturno – historijsko nasljeñe -Obilježja XIV zimskih olimpijskih igara Olimpijsko selo Mojmilo i sportska dvorana Mojmilo. Na teritorije općine djeluje 38 sportskih klubova. zaštićeni spomenici kulture svrstani u III kategoriju su: Memišević čardak. a pored toga održavaju se i kulturno sportske manifestacije u povodu obilježavanja značajnih datuma. -Prema Urbanističkom planu Grada Sarajeva za period 1986 – 2015. 13 škola ima fiskulturne sale. u trajanju mjesec dana.maxi šah Na općini se nalaze 2 multifunkcionalna igrališta: u naselju Al. košarka. -Na općini su važni vjerski objekti sve tri konfesije. a u toku je izgradnja novih u skladu sa urbanističkim planovima. stoni tenis. a sve škole imaju vanjska igrališta.odbojka na pijesku 6 . koncerte itd. Dom kulture Švrakino selo namijenjen je prvenstveno za manifestacije kulturno-umjetničkih društava. sportsku dvoranu na Dobrinji i u okviru privatne škole Gazzaz. pozorišne predstave. Od posebnog je interesa obezbjeñenje institucionalne podrške za šehidska mezarja i spomen-obilježja poginulim u nedavnom ratu. Danas općina ima fudbalsko igralište – stadion Otoka. godine i održavanja Zimskih olimpijskih igara jedini sportski objekti na području novogradske općine bile su rekreacione i sportske površine pri osnovnim školama. ova općina dobija sportsku dvoranu koja je za vrijeme rata potpuno devastirana. Objekti za kulturu Općina raspolaže multimedijalnim centrom za kino projekcije. Srednje škole imaju dva vanjska igrališta. književne večeri. -Tunel DB koji je u ratu bio poznat kao jedini izlaz iz grada i tunel spasa za opkoljeno Sarajevo.mali nog. Hadžihalilovića kuća-restauracija u toku. bočanje. Radovi na izgradnji olimpijskog bazena na prostoru Otoke su u toku. 36 . Od petnaest osnovnih škola. Općina danas ima ureñeno 37 sportskih ploha i izgrañeno 35 dječijih igrališta. Kultura i sport Sportska igrališta Sportska igrališta Stadion “Otoka” Sportska dvorana na Dobrinji Sportska dvorana u u naselju Mojmilo Sportska dvorana u privatnoj školi Gazzaz Vistafon Dvorana u islam. Pred održavanje olimpijskih igara. uz finansirenje više nivoa vlasti. Planirana je konzervacija objekta i izgradnja prikladnog turističkog kompleksa. Kulturni centar na Dobrinji namijenjen je za izložbe. Košarka 1.obuća godišnje odjeća godišnje 100 pari 100 osoba 13.kult. razna druženja. U ratu devastirana Sportska dvorana u naselju Mojmilo je obnovljena. u naselju Buča potok „Srce“: mali nogomet i maxi šah. Centru Kralj Fahd Vanjska igrališta 2 boćarska igrališta 4 igrališta za mali Nogomet 20 košarkaških igrališta 4 mješovita. Polje C faza: mali nogomet. U općini svake se godine u junu održava kulturno-sportska manifestacija „Novogradski dani“. Do 1984. kuća porodice Žiga.

Prepreke u razvoju 1. 3. Rajlovac. zagañenost i neureñenost korita svih rijeka koje prolaze kroz teritoriju Općine.Graditeljsku baštinu čine nepokretna kulturna dobra ljudskim radom stvorena ili oplemenjena vrijednost s naročitim kulturno-historijskim značenjem za narode. Na ostalim područjima kantona odreñeni sadržaji kulture su manje ili nikako zastupljeni. tako da je sa jedne strane izražena koncentracija prostornih kapaciteta različitih djelatnosti kulture na području užeg centra gdje su smješteni najatraktivniji sadržaji kulture. prema Prostornom planu površina prirodnih cjelina u ha je 51. Navedeni objekti su prepreka razvoju iz razloga što se ne poštuju ekološki standardi. nedostatak i neopremeljnost naselja komunalnom infrastrukturom koja datira još od prije 30 godina i dotrajalost postojeće. puno je izazova za obezbjeñenje humanijeg i kvalitetnijeg života. odnosno stihijsko naseljavanje općine Novi Grad. velika preduzeća čiji se pogoni nalaze na teritoriji općine. Distribucija objekata nije prostorno pratila razvoj kantona i ove općine. Iz prostorne osnove kantona . kao i sa drugim kantonima. objekti stambene arhitekture –tri. prečistač otpadnih voda. ukupno 19. a koja danas nisu u funkciji ili rade u dosta smanjenom intenzitetu). instalacije gasovoda u Butilama. U cilju unapreñenja okoline i ambijenta za življenje i poslovanje općina izdvaja značajna sredstva iz budžeta za realizaciju projekata na cijeloj teritoriji. Bačići. groblja i nadgrobni spomenici – sedam. Ocjena . u oblasti kulture nema kino-dvorana i dvorana za pozorišne predstave. Velika koncentracija zagañivača i ostalih sadržaja koji ugrožavaju čovjekovu okolinu na teritoriji općine Novi Grad (gradska deponija. sakralni objekti – tri. Donje i Gornje Telalovo polje. za općinu nema podataka. a ta se mogućnost pruža naročito u područjima Halilovići. Prirodna baština kantona obuhvata prirodne cjeline i pojedinačna dobra. takoñe nedovoljan je i broj sportskih objekata. u zonama za izgradnju takvih objekata. OSNOVNI PODACI O FEDERACIJI BiH. KANTONU SARAJEVO I OPĆINI NOVI GRAD Pokazatelj Obilježje FBiH Kanton Općina 37 . velika gustina saobraćaja. Ocjena stanja Stanje kapaciteta društvenih djelatnosti općenito karakteriše nedovoljan broj objekata predškolskih ustanova. usvojeni propisi kao i nedovoljna kontrola od strane nadležnih kantonalnih inspekcijih službi. tako da se sve značajnije kulturne aktivnosti i manifestacije odvijaju na tom području. Velika naseljenost. osnovnih i srednjih škola. sjedište depoa KJKP "Gras" /tramvajski i trolejbuski/. U svrhu sistematičnog pristupa zaštiti životne okoline Općina je uradila i usvojila vlastiti ekološki plan LEAP. betonare i asfaltne baze. Stanje okoliša i kultura življenja Imajući u vidu gustu naseljenost urbanih dijelova općine.Razvojne mogućnosti koje proističu iz geografskog položaja Teritorij kojom raspolaže općina Novi Grad pruža mogućnosti razvoja malih i srednjih preduzeća u zonama koje su namijenjene za privredu. Nedostatak objekata društvene infrastrukture. Svojim položajem općina ima dobru saobraćajnu povezanost sa drugim općinama kantona Sarajevo. depo "Centrotransa". glavna plinska stanica. 2.512 za kanton Sarajevo. Kultura življenja je strateški važna oblast i kroz različite partnerske programe kontinuirano se radi na podizanju ekološke svijesti imajući u vidu izmijenjenu demografsku sliku. arheološke zone i područja – pet. Graditeljska baština općine Novi Grad: historijsko-memorijalni kompleksi i spomen obilježja – jedno. te veliki broj individualnih objekata bez odobrenja. koju je uzrokovala bespravna individualna stambena izgradnja.prostorni kapaciteti objekata kulture nisu u skladu sa potrebama stanovništva. nekontrolisano uništavanje poljoprivrednog i šumskog zemljišta u ratnom i postratnom periodu. benzinske pumpe.

903 stanovnika.270 726.Površina Stanovništvo Gustina naseljenosti Starosna struktura (%) 30.696 321 16. lov i šumarstvo 5.646 38.54 2. pa se može očekivati da broj stanovnika općine Novi Grad 2015.09 41. trgovina 38 .66 388.45 70. g.561 67.277. C.91 546 2. grañevinarstvo 90.49 2. energijom. godine mogla doseći 138.34 11.22 70. bude mnogo veći od trenutnih 119.06. po područjima: A.905 18. ili i više ako se posmatra širi spektar faktora koji utiču na demografske promjene.8 48. E. F. ekonomskih migracija stanovništva i drugih faktora. uključivši i povećanje prirodnim rastom od približno 1.06 13.903 2.176 31.688 31. Ekonomija i biznis 1. rudarstvo 1.02 93. KM % 26.84 *uzeti su podaci o zaposlenom stanovništvu općine Stopa rasta broja stanovnika nije samo posljedica prirodnog rasta.2 119. gasom i vodom 2.779 33.44 5.) Nezaposleni ( 2005. ekonomski i splet različitih socioloških faktora doprinose ubrzanom povećanju broja stanovnika općine Novi Grad.) Radna snaga Učešće radne snage u ukupnom stanovništvu Stopa nezaposlenosti Izvoz (2005) Uvoz (2005) Pokrivenost uvoza izvozom <15 15-64 65> mlrd USD broj broj % % mil. Dakle.700 stanovnika.32 74. poljoprivreda. godina pokazuje da je zabilježen priliv novih 8615 stanovnika. D.8 Novi Grad 47.061 40. 2005.40 19. već. g.500 161. te bi ukupna populacija ove općine 2015.27 10.339 89 18. mnogo više.28 46. KM mil. Finansijski indikatori ekonomije (podaci AFIP-a) Ostvareni rezultati poslovanja 862 pravna lica.3 401.530* 18. B. prerañivačka industrija 126.323.540 15. snabdijevanje el.110 2.7 Sarajevo 1.625 7. km 2 GDP (2004) Zaposleni ( 2005.418 338.100 djece. Sam trend migracija koji se može pratiti u periodu 2001-2005.

790.544 20.na veliko i malo 410.557 1.016 645 Index 124 122 143 97 117 121 114 131 196 104 137 133 106 105 I. Tabela 1.353 1. 2.% -Odnos potraživ.% -Odnos izmeñu gotovine prema tekućim obavez.390 47. prema dostavljenim knjigovodstvenim bilansima stanja i uspjeha bila su 862 pravna lica. -Učešće stalnih sredstava u poslovnim sred. 4.757. snabdjev. lov i šum. ugostiteljstvo 12.620 506.104 721. prerañivačka industrija 14.9 31. 7. socijalne i lične uslužne 21. 9.00% Na području općine Novi Grad Sarajevo.ind. M. L.127 133.127.432 616 2005 862 pravna lica 1. Pokazatelji ekonomičnosti -Ukupan prihod prema ukupnim troškovima% -Ukupan gubitak po radniku u KM II.066 53. 5.v. skladištenje i veze 81.44% 47. 8.5 8.659.592.353.887 41.481 577.% 2004.377. K. obrazovanje 2.44 %. Kapital Dugoročne obaveze Tekuće obaveze Prosječan broj zaposlenih na bazi ef. nek.733.973 33.928.3 92 137. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.093. Rudarstvo prerañ. Zbirna tabela .93% 2.23% 0.074.6 57.150.557.892. 10 11 Ukupan prihod Ukupnan rashod Neto dobit Gubitak Akumulirani gubitak Ukupna aktiva/pasiva Stalna sredstva Tekuća sredstva Gubitak iznad visine kapit.913.8 61.877 360. finansijsko posredovanje 5.u. sati rada Prosječna neto plata po zaposlenom 2004 862 pravna lica 1. G.898.901 492.62%.965. saobraćaj.134.i p. 101.867 6.460 156.650 755.661.709 1.228.181.357. grañevinarstvo 10.56 %.616. zdravstvena i socijalna zaštita 8. posred. poslovanje nekretninama. Struktura pravnih lica Područja poljop.841 1. Pokazatelji finansijske stabilnosti i likvid.44% 100.226. i soc. 3.58% 0.190. 6.23% 10.8 9.3 Ind. iznajmljivanje i poslovne usluge 99.48 %.891. Pokazatelji rentabilnosti -Odnos dobiti i kapitala% III. Ostalo Ukupno A B C D E F G H I J K L M Broj pravnih lica 5 1 126 2 90 410 12 81 5 99 2 8 21 862 Struktu ra 0.62% 0.856 55.492.6 5.056. el.886 1.882 690. Obrazovanje Zdrav. I. 950.334 11.322 677.291 958.284 4.9 2005.1 33. z.0 103.5 39 . J.794 10. Struktura najbrojnijih: trgovina 47. društvene.3 94. 98.125. iznajmljivanje i poslovne usluge 11.333.58% 11.Ukupni rezultati Finansijski indikatori 1.39% 9.56% 1. H.9 4.g. ostale javne.40% 0. Poslov. 99. i ulaganja prema ukupnim obavez.12% 14.48% 0. poslovanje nekretninama.2 104.

9 mil.9 mil. izvoza.3 mil KM. KM. KM.4 mil. “Asa Pva” 37. meñutim grad Sarajevo nema zvaničan prepoznatljiv turistički brend. “Dijamant” 3.7 mil. KM.04 mil.1 mil. problem bankovnih garancija. 2005. “F Auto centar” sa 14. iako postoje veoma značajni potencijali u ovoj grani. “Neuron komerc” 7.6 mil. a procjenjuje se da će se taj trend nastaviti. “Intereuropa Rtc” 6.7 mil. “Zvečevo komerc” 15. kadrovska problematika i tehnička neopremljenost. KM. KM.1 mil. U grañevinarstvu su u 2005.2 mil. depoziti privatnih preduzeća. KM. koji zauzima sve značajniju pažnju u KS. Bilans stanja. Osim toga realizacijom. KM. KM.1 mil. Prema ocjeni Komore. KM. KM. kao i realizacija razvojnih programa koji će omogućiti ekonomičnije poslovanje. “Merkur” 29. pruža velike mogućnosti za ulaganje. KM. Nisu definisani nosioci tehnološkog unapreñenja. Prerañivačka industrija. nadalje zabilježen je rast štednje a sa tim i potencijalnog investicionog kapitala. Telekomunikacijske usluge vezano za internet konekciju imale su rast od 13. prije svega preispitivanje troškova u poslovanju – mogućnost štednje i racionalizacije. Porasli su depoziti stanovništva.5 mil. koja u kantonu Sarajevo. “Žica” (privatizovana početkom 2006.7 mil. KM. Meñutim. Kontinuirano poslovanje sa visokim gubitkom KJKP “Gras” i “Toplana”. KM. Geodetski zavod 0.6 mil. KM. “Wurth BH” 1. % Ind. rad na crno.7 mil. KM. Preduzeća sa većim ostvarenim gubitkom: JKP “Gras” 7. TP “Dc Sarajevo” 3. a mobilna telefonija od 7. JKP “Toplane” 3. KM.KM. godini zabilježeni su ohrabrujući koraci u stvaranju jedinstvenog tržišta u BiH i to jačanjem centralnih institucija na nivou države i usvajanjem jedinstvenih propisa. “Žica” 1. a tekuće obaveze za 33% u odnosu na 2004.306 11.2 mil. “Telma” 5. nije dostigla ni trećinu proizvodnje iz predratnog perioda.9 mil. “Bitumenka” 12. “Euroasfalt” 7. “Step” 8. KM.5%. “Brojler” 7. KM. čiji su potencijali veliki. To su i konstatacije Privredne komore KS u njihovoj informaciji o stanju i aktuelnostima privrede u 2005. KM.3 mil. i pored tih pozitivnih pomaka. nedovoljna kontrola.g. “E-Tds” (privatizovan početkom 2006. KM. “Imzit komerc” 8.KM.9 mil.2 mil.2 mil. KM. Broj zaposlenih na bazi ef.6 mil. KM. Turizam. Finansijski sektor: u cilju jačanja tržišne pozicije u proteklom periodu u bankarskom sektoru desili su se procesi koncentracije kapitala kroz integraciju najvećih banaka. godinu. nedostaje sistemski pristup.635 15. značajno povećava zaposlenost. a izostala je i značajnija podrška vlasti na razvoju sajamskog turizma kome grad pretenduje. “Asa Pva” 1. Poštanske i telekomunikacijske usluge imaju pozitivan trend kretanja. JKP “Toplane” 43.KM.7 mil. KM.) 13. “Aluplast” 4.7 mil. KM. odsustvo strateškog razvoja industrije.5 mil. stanje u privredi je i dalje veoma složeno i teško. “Asa Pss” 21. KM. u ovoj grani prisutna je nelojalna konkurencija. što bi trebalo da se definiše u razvojnoj strategiji za ovu privrednu granu. “Robot komerc” 97.3 mil. strukturalnog prilagoñavanja itd. kapitalnih investicija upošljavaju se i druge privredne grane. CPU 2.8 mil.3 mil. “Wurth BH” 11. KM. “Sprind” 12. Preduzeća sa većom ostvarenom dobiti: “Robot-komerc” 2. Pojedinačni podaci o finansijskim pokazateljima preduzeća nisu potpuni. KM. tako da je angažovanje grañevinskih kapaciteta bilo nedovoljno.804 18. KM. štedni depoziti. “Fabulas” 7. U 2005. u pasivnom bilansu kapital učestvuje sa 38%. održan je stabilan kurs KM i nizak nivo inflacije. a ukupne obaveze sa 62%.398 108 130 Privatna preduzeća sa većim ostvarenim prihodom: “Interex” 151. KM. “Kovinoplastika” 6. “Zrak” 2. a kamatne stope komercijalnih banaka nastavile su silazni trend. sati rada po područjima Područje 2004.1 mil.7 mil. Privatizovana preduzeća sa većim prihodom: “Cts Eurolines” 25.IV Drugi pokatazelji -Oprema po radniku u KM -Akumulirana dobit po radniku 17. prema podacima Komore. “Oki” 4. a izostala je i finansijska podrška izvozno orijentisanoj privredi.5 mil. nalaže potrebu da navedena preduzeća zajedno sa osnivačem – KS izrade dugoročan program finansijske konsolidacije. ali neiskorišteni. KM.g. smanjenja broja banaka.7 mil. godini izostale veće investicije. godini. KM.) 5.1 mil. Dugoročne obaveze veće su za 37%. KM. “Uniklima” 4.3 mil. KM.3 mil.9 mil. KM.4 mil.3 mil. KM. jer ne raspolažemo informacijama. “Vf komerc” 128.0 mil. Tabela 2. KM. “Interex” 1. KM.6%. Državna preduzeća sa većim prihodom: JKP “Gras” 53. 40 . “Planika fleks” 7.2 mil.

nek.691 5. Poslov.370.526 2.575 130. z. skladištenje i veze sa 7. 128 123 120 91 118 132 98 112 164 93 264 109 98 41 .834.500 6.689.301 511.01% 0.27% 70.664 53.138.188 52.659. Snabdjev. socijalne i lične uslužne djelatnosti 5.88%. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan. Snabdjev.u.829 26.712. godini pravna lica su ostvarila 1.442 10.58% 0.37% 2. Obrazovanje Zdrav.457.043 138. 465.016 lica.00% 156 122 92 95 101 124 96 99 125 101 267 106 105 106 Broj zaposlenih na bazi efektivnih sati rada se povećao za 6% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 11.744 1.844 108.875 47.94% 3.13% 2. godinu.482. Poslov.667 1.03% 0.53% 0.478.159 51. Ostalo Ukupno 9 23 2.80%.840.432 14 28 2.981 47.236 125. ostale javne. posred. prerañivačka industrija sa 8. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.246. Poslov. skladištenje i veze 12.217 109.545 137.v.25% 19.g.2%. Od ukupnog broja zaposlenih. 597. Ostalo Ukupno 2004.785 98.511.i p. Rudarstvo Prerañ. i soc. Snabdjev.86% 3.ind.801 1. z.898 456.199 2.642.165.572 98. i soc.31% 2. posred.356 32.g. el. Tabela 4.27% 5. na ostale javne.123. Tabela 3.03 %.012 26 1.022 521.01% 0.659 miliona KM ukupnog prihoda ili 24% više u odnosu na 2004.508 97.969. i soc.345 1. na prerañivačku industriju 19.286.494 5. na trgovinu odnosi se 33.55% 8.234.499.810 138.68% 3.v.u.13% 0.836.303.886 2005.194 120.768 2. društvene.400 413 913 3.94%.598. posred. saobraćaj.80% 0.433 100.04% 0.07% 2.93% Ind.39% 5.03% 7.800 45. 126 101 127 97 118 132 104 111 113 81 277 111 99 124 U 2005. U ostvarenom prihodu trgovina je učestvovala sa 70.23% 68.723 25 1.337.10% 8.290 1.56% 0.00% Ind. Ostalo 2004. nek.37%.29% 0.325 30 613 8 233 1.20% 0.197 391 922 3.03% 7. el.315 54.12% 13.200.992 1.251 882.326. socijalne i lične uslužne djelatnosti 13.886 866.ind.388. Rudarstvo Prerañ.932.965.231 1.Poljop.15% 1.323.978 2005.452 1.ind.167 1.939.172 44. lov i šum.87% 0.274 45.989 114. z.u.333.998 112. el.861. lov i šum.378.29%.813 % 0.945.994. Obrazovanje Zdrav. 600.399.68% 100.138.g.08% 8.709 % 0.927.883.23% 12. Rudarstvo Prerañ.902.340 24 607 3 220 1.68%.299 49.682.37% 33.507 11.054. lov i šum.913.572 6.v.i p. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.006 49.i p.599. Ukupni troškovi po područjima Područje Poljop. nek.174. Obrazovanje Zdrav. saobraćaj. društvene.40% 5.016 0.88% 100.786 437.840. 478.04% 0. Ukupan prihod po područjima u KM Područje Poljop.62% 0.917 45.

skladištenje i veze 7. Prosječna neto plaća po područjima Područje A B C 2004.353.651 138 118.37% na trgovinu.846 8.12% 14.835 22.01% 0.Ukupno 1.856 2005.333 2.36% 73. i soc.757. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.568.55% 8.351 33.097 174.488 4.20% 100.307.692 666.00% Ind.21 % otpada na trgovinu.43% 2. na saobraćaj.37% 0. 5.422.00% Ind.78 % na saobraćaj.59% 1. skladištenje i veze. 8.89% na snabdijevanje električnom energijom.02% 0. 3.343 1.668.78% 0. el. Ostalo Ukupno 2004.53%.488 2. lov i šum. 9. i soc.495.002 237.725 0 7.973 1.826 85.00% 0. na trgovinu otpada 68. gasom i vodom.79% 100.388 7. Obrazovanje Zdrav. Neto dobit po područjima Područje Poljop. nek.460 % 0.01% 3.100 23. 79 84 113 42 .56 % gubitka otpada na poslovanje nekretninama. Od ukupno zabilježene dobiti 73. z.476 11.56% 0.066 % 0.355.190. 15.00% 123 U 2005. 5.533 0 9.645 595. lov i šum. Poslov.i p. Poslov. 12.203 2. društvene.857 6.896 47.384 3.127.316 6. 372 322 356 2005.849 205. 5. 14. Tabela 6. iznajmljivanje i poslovne usluge.21% 0.125 7.59 % saobraćaj.031. Snabdjev. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan. 21. Tabela 7.i p.991 53.079 0 20.398 2.ind.58 %.156.564 359.u.81% 0.03% 0.125. godini ukupni troškovi iznosili su 1.604. 305 53 48 280 136 75 95 114 79 85 97 Prema područjima 43. iznajmljivanje i poslovne usluge. 9.228 2.390.v. 297 271 404 Ind.348.543 1.592. 93%.661 miliona KM ili 23% više u odnosu na prethodnu godinu. godini ostvarena je neto dobit preko 47 miliona KM što je više za 43% u odnosu na prethodnu godinu.05% 0.g. Snabdjev. Tabela 5.34% na prerañivačku industriju.456 2.ind.03% 5.662.24% 21. Od ukupno ostvarenih troškova.150.842.044. na ostale javne.402.450 294.784 127.81 % na prerañivačku industriju.471.144 118.00% 9. el.05% poslovanje nekretninama.616.01% 5. 79 199 107 189 153 539 70 57 112 174 291 143 U 2005.102 0 8. posred.31%.788. Rudarstvo Prerañ. socijalne i lične uslužne djelatnosti 5.937 8.v. nek. Obrazovanje Zdrav.001 34.214 0 4. na prerañivačku industriju 8. posred.846.g.32% 43.27% 2.774 489.925.197 64.457 55.760 1. Rudarstvo Prerañ.390 100.34% 5. z.767 4.185 3.89% 1.125.u. Gubitak po područjima Područje Poljop.981 863. Ostalo Ukupno 2004. skladištenje i veze.459.661.127 2005.

ostale javne.58% 41. gasom i vodom 852 KM.61% 100.305 789.760 398.901.576.314.313. skladištenje i veze 1.986.797.587.ind. i soc.557 miliona KM u 2004.12 %.266.460 68. 159 76 106 95 145 134 109 112 276 127 136 85 111 121 Vrijednost ukupne aktive je porasla sa 1.741.u.589.192 268.265 KM. el.99% 4.265 1. saobraćaj.100 359. nek.30% 0. 354. iznajmljivanje i poslovne usluge 13.42% 4.68% 3.207 1. godini prosječne plaće bile su najviše u finansijskom posredovanju 1.34 %.977 12.039 96.968 0 4. Stalna sredstva po područjima Područje Poljop.03% 26. Tabela 8.440.31% 5.774.34% 0.11% 11.238.00% 0. lov i šum.D E F G H I J K L M Prosjek 780 364 585 316 1.219 465 331 751 721 616 852 400 575 322 1.321. z.735 18.404 1.584.287 291.557 1.363.154.362.69% 5.72% 1.01% 1. posred.404.003.703 17. Aktiva po područjima Područje Poljop.ind.v.600 6. nek.i p. Poslov.00% Ind. zdravstvena i socijalna zaštita 724 KM.604 93.093.791 62.228.324. Tabela 9. Ostalo Ukupno 2004. Snabdjev.061 49. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.09% 100.756.190. 53.917 0 5.99 %. Poslov.893 92. prerañivačka industrija sa 18.677 1.v.928.690 138. Obrazovanje Zdrav.748. Rudarstvo Prerañ.039 46.419.u. poslovanje nekretninama.110 1.952.716. Rudarstvo Prerañ.428 2.424.16% 9.038 74.863 153.074. skladištenje i veze 11. Obrazovanje Zdrav.768 50.828 186.94% 13. el.g.49% 36. lov i šum.848 589.762 16.i p.222 4.687 958. snabdijevanje električnom enegijom.028 279.040 1.g.01% 0.512.919 276. na 1.481 2005.42% 0.557 % 0.653 1.689 1.596 339.557. društvene. 64.15% 14. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.637. Ostalo Ukupno 2004.291 2005.171.629.178 6.00% 0.290 KM.891. 122 103 104 96 87 124 109 111 300 137 86 102 114 43 .422 320.320 210.340 67.225.392. socijalne i lične uslužne djelatnosti 757 KM.978.792 101. godini ili za 21%.298 86.02% 0. Snabdjev.650 % 0.891 milion KM u 2005.786 252.664.00% Ind. i soc.791. U ukupnoj aktivi trgovina učestvuje sa 41.290 532 176 724 757 645 109 109 98 102 104 106 114 53 96 105 105 U 2005.276 1. z.390.74 %.573 88.335.501. 222.181.12% 0. saobraćaju.794.125 5.74% 0. posred.213 65.729.05% 18.418 198.

14% 0.947.877 2005.259 446.01% 36. saobraćaj.892.328 562.2 miliona KM i za 5% je veća u odnosu na 2004.29% 7.97%.889.601 77.702 0 4.00% Ind. skladištenje i veze 15. Tabela 11.656 4.226.049. na prerañivačku industriju 26. Tabela 12. 78.456 2. godini iznose 1.143 721.901 % 0.237 31.06% 7.202. posred.179 30.678 397.7%.150.111.70% 3.860 16.4 %.547 27.103.448.568 58. z.19% 15. iznajmljivanje i poslovne usluge 17.v.271 39. Prerañivačka industrija u ukupnoj vrijednosti kapitala učestvuje sa 36. Obaveze po područjima Djelatnost Poljop.337.578 50.43% 6.871 % 0.304 27.203.6%.ind. nek.449 109.Stalna sredstva u 2005.u.258.01% 0.656 4.860.687 8.86% 0.440 33.44% 2.g. Rudarstvo Prerañ. el. nek.648 33.413 1. Poslov.784.184.227.887 % 0.00% 0.266. Ostalo Ukupno 2004. godinu.198 376.97% 0. Snabdjev. skladištenje i veze 7.384. iznajmljivanje i poslovne usluge 7.30% 31.86%.088 79.511 16. i soc. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo 2004.511. prerañivačku industriju 8.813 602.615.479 255.08% 7.961 65. posred.935.686 54.276 1.ind.291 4.17% 5.647.501. 145.567 85.29% 4.327 755.167.03% 0. 259.v. 89. Obrazovanje Zdrav. Rudarstvo Prerañ. z.07% 8.688 960.078. Poslov. iznosi 721.006 3.50% 0.07% Ind.g. lov i šum.u.5%.056. poslovanje nekretninama.118 577. trgovina 31. 114 31 102 75 103 118 97 96 134 96 86 99 105 Ukupna vrijednost kapitala u 2005.02% 0.326 25. Na trgovinu otpada 36. i soc.242.59% 4.344.829 51.219.182.211.082 266.37% 48.60% 0.97% 0.544 2005.238.992 406.869 43.784 1. Snabdjev.328.72% 49. lov i šum.405 2005.42 %.333 57.423 114.00% Ind.97 %. el.695.791.545.790. Tabela 10.781. el.750 1. lov i šum.763. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan. povećala se za 31% u odnosu na 2004.654 47.60% 100.397 690. godinu i iznosi 755.985.44 %.380 124.073.578.657 60.344 833.01% 0.v.i p.237 88.25% 100.65% 17.696 1.519 2.995 262.093 miliona KM i za 14% su veća u odnosu na 2004.170 192.084 1.669 528. Na trgovinu otpada 49.802 56. poslovanje nekretninama.g. Obrazovanje Zdrav. 143. godinu. Kapital po područjima Područje Poljop.237.06% 0.018 92.704 133.8 miliona KM.654 139.ind.167. Ostalo Ukupno 2004.i p. Snabdjev. 184 81 119 96 168 142 101 44 . saobraćaj.69 %. Tekuća sredstva po područjima Područje Poljop.227 1.44% 0.977 227. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan. Rudarstvo Prerañ.357. 178 50 113 95 186 147 110 118 225 107 146 81 125 131 Ukupna vrijednost tekućih sredstava u 2005.91% 7.246. 264.311.241.110.010.618.

Saobraćaj – “Cts Eurolines” 8.D. Grawe.407 KM.Ind. Bosmal. samostalna ugostiteljska radnja 131.653 1. Finansijske institucije Filijale banaka: Hypo Alpe-Adria banka-Podružnica Sarajevo.159. Uvoz: Industrija – “Žica” 6. Grañevinarstvo – “Step” 2.592 866.948 KM. na poslovanje nekretninama. Poljoprivreda Struktura zemljišta (u ha) – katastarski podaci VRSTA Polja Voćnjaci Travnjaci Pašnjaci Visoko kultivirano (staklenici) Navodnjavano zemlj.755 KM.295 3. “Uniklima” 1.598 poreskih obveznika.Saobraćaj i veze Finan.169.2003. HVB Central profit banka.989. nek.01% 0. Ind.E.535.904 4. “Dijamant” 766. C. i 2002. TP DC „Sarajevo“ . Strane investicije (značajnije) -do 2000. povećao se za 35% u odnosu na 2004. od čega: samostalna trgovinska radnja 251. Podravka. Zajednička ulaganja . agencije 98.00% 139 321 141 124 82 118 135 Ukupan iznos obaveza u 2005.391 63. Šume TOTAL Neobradivo zemlj.761 138.696. Union banka.038 2. “Bitumenka” 1.06%.469 1. Poslov. Volksbank.g.i p.373 KM.613 KM.g.455 KM. Privatno vlasništvo Ukupno 924 375 461 167 1. iznajmljivanje i poslovne usluge 16.330.g. Raiffeisen bank. U ukupnim obavezama na trgovinu otpada 48.337. B (Interex) Stup i Cementni terminal u ul. medicinske ustanove 17.414 101. – Intereuropa RTC: privatizacija i ulaganja -2002.185.178 1. ostale djelatnosti 153. Zajednička ulaganja: preduzeće „Uniklima“ sa partnerom iz Slovenije Izvoz – uvoz Izvoz u 2005. z. samostalna zanatsko-trgovinska radnja 35.g.021. Ostalo Ukupno 72. Struktura obrtnika na području općine Novi Grad Ukupno 1. “Zrak” 564.954.247 15. prevoznička djelatnost 416.844 KM.169.462 KM. i soc.124 400 615 209 1.g.827.634.g. godini: Industrija – “Žica” 4.870.758 68.. miliona KM.66%.834.536.165 KM. Saobraćaj – “Gras” 7.534 1. godinu i iznosi 1.453 194. “Uniklima” 2.571.276 KM. g.66% 0.894. Merkator. advokati 6. Obrazovanje Zdrav. trikotaže Šik: . ABS banka.731.564.196 KM.482.14% 5. CBS banka.143 45 .965 285 Državno vlasništvo ukupno 210 25 154 42 257 688 857 TOTAL 1. Halilovići -2001.475. trikotaže “Šik” 170. “Bitumenka” 2. Grañevinarstvo – “Step” 1.917 84.65% 1.145 KM.656 8. Ind. trikotaže “Šik” 689.992.052 KM.40% 100.(trgovina) – privatizacija i ulaganja -2005.864.858 53. domaća radinost 283.717 KM. i 2003 g.u.34% 16. posred. samostalna zanatska radnja 168.privatizacija i ulaganja -2004. samostalna djelatnost 40.

Iz prethodnog grafikona se može vidjeti da općina nema većih površina odgovarajućeg zemljišta za poljoprivredu i razvoj stočarstva, kao i to da se zemljište koristi za izgradnju kuća ili komercijalnih objekata, čime se smanjuje potencijal za razvoj ove privredne grane. Dio Sarajevskog polja koje pripada općini Novi Grad - Donje Telalovo polje, može se koristiti za proizvodnju povrća i plasteničku proizvodnju. Područje kantona (iz Prostorne osnove KS) raspolaže sa oko 51.933 ha poljoprivrednog zemljišta što čini 40,8% njegove ukupne površine. Stepen korištenja zemljišta na KS, posebno obradivog, je nizak. Sarajevski kanton pokazuje nedostatak obradivog zemljišta. Obradive površine učestvuju sa 31%. Prosječna površina gazdinstva u kantonu Sarajevo je 3,0 ha koji je izdijeljen, u prosjeku, na 7-8 odvojenih parcela, usitnjenost posjeda predstavlja veliki problem. Odnos poljoprivrednog zemljišta po stanovniku na KS je 0,129 ha (svjetski prosjek je 0,40) a obradivog zemljišta 0,051 ha (svjetski prosjek 0,17 ha), što znači da je stanje u kantonu daleko ispod definisanih svjetskih normi. Na općini Novi Grad odnos poljoprivrednog zemljišta po stanovniku je 0.023 ha, a obradivog zemljišta 0,015. Ocjena stanja (iz Prostorne osnove KS) Deficit u obradivom zemljišnom prostoru, struktura poljoprivrednog posjeda (usitnjenost i fragmentarnost), kao i raspoloživost kategorija zemljišta predstavljaju limitirajuće faktore u planiranju razvoja proizvodnje hrane. Šume i šumska zemljišta (iz Prostorne osnove KS) u ukupnoj površini kantona se iskazuju kao dominantna 71.805 ha ili 56,4%. Uzurpiranost ovog zemljišta je najveća na području općina Hadžići i Ilidža. Poljoprivredni posjedi i šume- podaci katastar
Posjed Broj posjeda Zajedno površina svih posj Prosječna površina po posj privatni 12.683 2.965 o,233 ha ha Državni 688 ha

Vrsta kulture-procjena 2005.g.
Kultura Žito Industrijske biljke Povrće Čajevi I mirodije Trava Jagodičasto voće Stočna hrana Ostalo Privatno (u ha) 43 479 461 56 108 Državno (u ha) TOTAL

154

615

Stočarstvo-procjena 2005.g.
Vrsta Goveña stoka Svinje Perad Ovce Koze Privatno 660 63 15.000 600 290 Državno

Turizam Na općini Novi Grad broj poslovnih jedinica je 4, broj soba 420 i broj ležajeva 1.035. Hotel “Exclusiv” je novi hotel smješten u naselju Rajlovac. U 2005. godini, prema statističkim podacima, broj turista koji je boravio na općini Novi Grad bio je 2.185, od toga domaći turisti 767, strani turisti 1.418. Broj noćenja turista bio je 4.874, od čega domaći 1.798, strani 3.076. Kapaciteti za podršku poduzetništva -Centar za razvoj biznisa Novi Grad je zajednički projekat Općine Novi Grad Sarajevo i Sarajevske regionalne razvojne agencije SERDA. Prostor centra je namjenski ureñen i svojim prostornim uslovima, solidnom informatičkom podrškom može odgovoriti namjeni prije svega pružanje pomoći MSP kod registracije preduzeća, pomoć u izradi biznis-plana i pružanje drugih informacija.

46

-Banke na općini Novi Grad III Lokalna vlast Općina u okviru samoupravnog djelokruga: -osigurava uslove za poštivanje i zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa Ustavom -osigurava lokalne potrebe stanovništva u obrazovanju, radu i zapošljavanju, oblasti brige o djeci, socijalne zaštite, kulture, fizičke kulture i sporta, zaštite životinja i bilja i zaštite čovjekove okoline, -vodi urbanističko – stambenu politiku od značaja za općinu i njen razvoj -upravlja općinskom imovinom -priprema, sufinansira i prati izgradnju komunalne infrastrukture iz nadležnosti Općine -osigurava uslove rada lokalnih radio i TV stanica u skladu sa zakonom -vodi brigu o turističkim resursima općine -osigurava korištenje i upravljanje lokalnim grañevinskim zemljištem -osigurava javni red i mir -obavlja upravne poslove iz samoupravnog djelokruga -pored ovih, općina obavlja i poslove kantonalne uprave zakonom prenesene na općinskog načelnika Općina ima svojstvo pravnog lica i radi po statutu koji je u skladu sa Ustavom Federacije, kantonalnim Ustavom i kantonalnim zakonodavstvom. Statut općine usvaja Općinsko vijeće dvotrećinskom većinom. Općinsku vlast čine Općinsko vijeće (zakonodavno – normativna), općinski načelnik i službe za upravu (izvršna) Općinsko vijeće je predstavničko tijelo grañana (31 vijećnik) i organ vlasti u općini, koji svoju funkciju vrši u skladu sa Ustavom, zakonom i Statutom Općine. Općinsko vijeće donosi propise i akte u okviru prava i dužnosti Općine i obavlja i sve druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom Općine, a naročito (donosi Statut Općine, Poslovnik o svom radu, obrazuje radna tijela, bira predsjedavajućeg Općinskog vijeća i njegovog zamjenika, sekretara i članove radnih tijela Općinskog vijeća, donosi budžet i izvještaj o izvršenju budžeta, donosi programe razvoja za odreñene oblasti, propise o općinskim

porezima i taksama, osniva JP i JU i druga pravna lica, raspisuje referendum, donosi propise o osnivanju i organizaciji organa uprave, utvrñuje nazive naseljenih mjesta). Predsjedavajući Općinskog vijeća zastupa Općinsko vijeće i predsjedava sjednicom Općinskog vijeća. Svoju dužnost obavlja profesionalno. Predsjedavajući Općinskog vijeća ima svoje zamjenike koji pomažu u radu predsjedavajućeg i po njegovim ovlaštenjima obavlja odreñene poslove iz njegovog djelovanja. Za razmatranje i pripremu akata, praćenje i proučavanje pitanja iz pojedinih oblasti, Poslovnikom o radu Općinskog vijeća obrazovano je 15 komisija: Komisija za statut, Komisija za budžet, Komisija za zaštitu ljudskih prava, Komisija za predstavke, Komisija za izbor i imenovanje, Komisija za odlikovanja, nagrade i druga priznanja, Komisija za prostorno ureñenje i zaštitu okoline, Komisija za odnose sa vjerskim zajednicama, Komisija za boračka pitanja, Komisija za obilježavanje značajnih dogañaja i ličnosti, Komisija za ravnopravnost spolova, Komisija za pitanja mladih, Komisija za saradnju sa lokalnim zajednicama u BiH i inostranstvu, Mandatsko - imunitetska komisija, Komisija za dodjelu stanova kojima raspolaže Općina. Općinski načelnik bira se neposrednim i tajnim izborima na cijelom području općine, na način utvrñen zakonom. Općinski načelnik je izvršno-upravni organ Općine. Općinski načelnik svoju dužnost obavlja profesionalno, predstavlja i zastupa Općinu. Odgovoran je za zakonito i stručno obavljanje prenesenih poslova kantonalne, odnosno federalne uprave. Općinski načelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine, nadležan je za: -sprovoñenje općinske politike, izvršavanja općinskih propisa i općinskih akata i izvršavanje prenesenih nadležnosti općine od strane kantona -imenovanje i smjenjivanje svih općinskih službenika i namještenika -osigurava saradnju općinskih službenika sa ombdusmenima -podnosi prijedlog izvještaja Općinskom vijeću i javnosti o provoñenju općinske politike i svojih aktivnosti

47

-obavještava Skupštinu Kantona, odnosno kantonalne organe o izvršavanju kantonalne politike i kantonalnih zakona i drugih propisa i meñunarodnih ugovora, kao i o stanju u odgovarajućoj oblasti, kad je izvršavanje te politike i tih zakona odnosno meñunarodnih ugovora povjereno općini. Struktura organizacije Općine Novi Grad Sarajevo -Općinsko vijeće: predsjedavajući Općinskog vijeća, Služba za poslove Općinskog vijeća -Kabinet općinskog načelnika: sekretar Općinskog organa državne službe, Savjet općinskog načelnika Općinske službe za upravu: 1.Općinska služba za privredu, obrazovanje, kulturu, sport i informisanje 2.Općinska služba za boračka pitanja 3.Općinska služba za finansije 4.Općinska služba za urbanizam i stambene poslove 5.Općinska služba za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina 6.Općinska služba za rad, socijalna pitanja, zdravstvo, izbjegla i raseljena lica 7.Općinska služba za opću upravu i lokalnu samupravu 8.Općinska služba za obnovu, razvoj i komunalne poslove Posebne općinske službe 1.Kabinet općinskog načelnika 2.Služba civilne zaštite 3.Služba za inspekcijske poslove 4.Služba za zajedničke poslove U općini djeluje Općinsko parvobranilaštvo kao poseban organ u funkciji zakonskog zastupnika Općine. Najveći rezultati Općine -modernizacija uprave i administracije verifikovane ISO standardom 9001:2000 i obezbijeñen kvalitetan servis za grañane -stepen upravnog rješavanja preko 85%, praćeno informatičkim programom “Dokument menadžment” u koji je uključeno 140 službenika -ustanovljena procedura za donošenje i transparentno rasporeñivanje budžeta u partnerstvu sa grañanima -desetine izgrañenih privredno-poslovnih i kulturno-sportskih objekata na bazi kvalitetnog urbanog planiranja koje obezbjeñuje ambijent za brže investiranje, poslovanje i kvalitetniji život -izrañeni savremeni objekti: Multimedijalni centar, sportska dvorana Dobrinja, stadion Otoka, OŠ “Osman Nuri Hadžić, OŠ “Dobroševići”, Dom zdravlja Sarajpolje, a u izgradnji: Bazen Otoka, Sportska dvorana Mojmilo, Srce Buća Potok, Bosmal City Centar, OŠ na Sokolju. -obnovljena stambena i komunalna infrastruktura 85% -u cijelosti provedena implementacija imovinskih zakona -kulturni sadržaji i programi približeni grañanima (Novogradski dani kulture, Sarajevo film festival i redovni programi za učenike i djecu koji afirmišu takmičenja iz znanja, umjetnosti...) -aktivno uključivanje omladinske politike na lokalnom nivou Savjetodavni odbor mladih pri Kabinetu načelnika -izrañen Lokalni ekološki akcioni plan za zaštitu okoliša (Leap) -ureñen je Centar za razvoj biznisa u cilju podrške bržem zapošljavanju -svake godine se stipendiraju nadareni učenici i studenti (oko 300 stipendista) -uvedena praksa realizacije projekata za teško bolesne -sa vlastitim projektom Općina provodi prevenciju narkomanije -kontinuirana pomoć nevladinim i neprofitnim organizacijama -aktivno partnesrtvo sa gradskom i kantonalnom upravom na zajedničkim investicijama -značajno popravljen imidž Općine -Općina je dobitnik meñunarodnog priznanj”Zlatna zvijezda” IV. Općinsko finansiranje i budžet

48

Općina Novi Grad Sarajevo je u skladu sa Zakonom o budžetima/proračunima FBiH razvila Procedure za donošenje budžeta u skladu sa Iso standardom 9001:2000. Usvojenom procedurom utvrñeno je da: -u julu tekuće godine općinski načelnik donosi smjernice i uputstva za pripremu budžeta -do 01. septembra općinske službe dostavljaju svoje finansijske planove -do 15 oktobra općinski načelnik predlaže nacrt budžeta Općinskom vijeću -Općinsko vijeće razmatra nacrt budžeta -usvojeni nacrt budžeta se daje u javnu raspravu u trajanju od najmanje 21 dan -općinski načelnik do 15. novembra utvrñuje prijedlog budžeta -Općinsko vijeće razmatra i usvaja Budžet općine za narednu godinu do 31. 12. tekuće godine U sklopu javne rasprave o nacrtu Budžeta svoje svoje učešće sa prijedlozima, sugestijama i mišljenjima organizovano uzimaju sve mjesne zajednice sa područja općine Novi Grad, kao i svi drugi subjekti i grañani zainteresovani za kreiranje budžeta općine. Najvažiniji prihodi općinskog budžeta su: -porez na promet od nepokretnosti -prihod od zemljišne rente -prihod od iznajmljivanja poslovnih prostora i garaža u vlasništvu općine -komunalne takse -naknada za puteve iz cijene nafte i naftnih derivata -tekući grant iz budžata Kantona Sarajevo Pobrojani prihodi ne pripadaju u cijelosti općini već se dijele sa ostalim nivoima vlasti. Raspoloživa sredstva Općina Novi Grad svojim budžetom rasporeñuje za rashode iz djelokruga svoje nadležnosti: -finansira zakonom utvrñene obaveze -pomaže razvoj društvenih djalatnosti od interesa za općinu -kapitalne projekte za razvoj lokalne infrastrukture i ostalih kapitalnih objekata
R.Br. 1. 2. Opis Ukupni prihodi Porez na dobit od pojedinaca Porez na dobit od poljopriv. djelat. Porez na prihod od imovine i imov. p. Porez na imovinu Porez na imovinu Porez na promet od nepokretnosti Ostali porezi Poseban porez na plaću za zašt.od prir... Poseban porez na plaću za zašt.od prir.. po osnovu ugovora o djelu i priv. posl. Prihodi od nefinansijskih javnih preduzeća i finan.javnih institucija Prihodi od kamata za depozite u banci Prihodi od zemljišne rente Prihodi od iznajmlj. posl. prostora i gar. Prihodi od iznaj. posl.p:v.sala, parking Prihodi od iznajmlj. ostlog- skloništa Komunalne takse Općinske komunalne takse Općinske komunalne takse-javne povr. Općinska naknade Naknada za ureñenje grañev. zemljišta Naknada sredstava dr. nekretnina Naknada za dodijeljeno zemljište Ostale općin. nakn.-priz.pr.prven Posebne naknade i takse Naknada za upotrebu cesta za v. p.lica Izvršenje budžeta sa 31. 12. 2004. 19.905.890 134.922 134.922 3.924.770 315.838 3.608.931 121.519 121.519 Izvršenje budžeta sa 31. 12. 2005. 19.002.267 135.885 336 135.549 3.440.138 346.909 3.093.229 262.487 244.461 18.026 3.918.850 22.130 2.906.147 892.589 36.565 61.416 143.908 143.908 795.499 126.034 620.076 49.388 1.737.420 180.582 Plan za 2006 17.181.000 126.000 1.000 125.000 3.350.000 350.000 3.000.000 250.000 230.000 20.000 3.060.000 25.000 1.980.000 910.000 65.000 80.000 1.860.000 1.630.000 230.000 2.040.000 320.000 1.150.000 500.000 70.000 1.700.000 170.000

3.

4.

5.

2.452.085 28.626 1.480.972 821.633 55.610 65.243 159.661 159.661 4.267.258 1.339.105 2.373.178 410.082 144.892 1.922.482 164.740

6.

7.

8.

49

432 1.000 30.790 171.017 369.371 112.084 101.683 100.960 4.844 323. Ukupni izdaci Tekući izdaci Plate i naknade Bruto plate Naknade troškova zaposlenih Naknade vijećinicima u Općin.941 76. god.000 1. Prenesna sredstva iz prethod. 2.939 2.000 28.000 30.009 16.004 647.165 236.118.tenderi Ostali prihodi Ostali prihodi Tekući grantovi od ostalih nivoa v.797 1.944.728.537 33. 11.527.957 371.057.700 872.000 25.728 15.177.622. Naknada za puteve iz cijene naft.000 18.520.963 2.048 15.000 3.874.150 280.221 36.proj.000 992.755 2.679.000 620. Naknada za upotrebu cesta vozila grañ.000 1.922.000 365. III POTVRDA ZA KVALITET USLUGA 50 .417 2.000 138.000 439.9.655 4.128 1.000 162. Prihodi od pružanja javnih usluga Prihodi od pružanja usluga grañanima Prihodi od usluga katastra Prihodi od usluga snimanja objekata Prihodi od pruž.000 250.416 327.627.002 18.518.000 7.000 50.731 1.574 27.000 470.934 78.432 803. 5.128 327. Prihodi komisije za tehničko grañ.000 350.000 60.870.000 55.712.477.000 439.939.948.623 3.571 41.250.751 38. 12 I.443 980.000 60.710 41.753.538.240 287. Subvencije javnim preduzećima Tekuća rezerva Tekuća rezerva Kapitalni izdaci Rekonstrukcija i investiciono održavanj infrastrukturnih objekata Nabavka zemljišta Kapitalna ulaganja u zemljiš.244 156.309 49.627 3.028.219.658 12.611.268. i nabavka grañevina Nabavka opreme Rekonstrukcija i investiciono održav.565 214.000 3. Doprinos poslodavaca Doprinos poslodavaca Izdaci za materijal i usluge Putni troškovi Izdaci za energiju Izdaci za komunalne usluge Nabavka materijala Izdaci za usluge prevoza i goriva Tekuće održavanje Izdaci osiguranja i bankarske usluge Ugovorne usluge Tekući grantovi Tekući grantovi drugim nivoima vlade Tekući grantovi pojedincima Tekući grantovi neprofitnim organiz.672 281.546 180. za kap.639 17.468 3.000 2.000 73. 280.968 198.749 234.000 1.929 4.571 1.000 210.000 3.591 35.881 1.744.d.v.000 5.000 7.674 25.118 281.000 1.340. 1. 4.000 60.078 719.715.302 207.531 61.929 146.000 17.509 47.000 160.000 3.000 110.884.obj.000 60.806 146.000 30.030.222 16.000 500.216 172.974.571 3.000 4.086 100. Primljeni grantovi od Kantona Primljeni grantovi od Grada Primljeni grantovi od Kant. 10.918.165.000 100.181.495 17.310 49.086 3.000 100. Općinske naknade .966 146.639 1.415.755 4.459 208.170 492.000 3. 6.337 30.000 185.000 2.000 6.807 149.118 1.000 180.939 206.122.489.254 2.000 231.594. usluga ostalim-kom.297.792 227.660 14.195 576.927 985.707.

Unapreñenje razvojnih i integrativnih funkcija kantona Sarajevo: metropolitsko područje. uzeti u obzir saobraćajni aspekt – aviosaobraćaj. doći će do izmjene strukture djelatnosti i to u pravcu povećanja udjela produktivnih sektora i grana. željeznički saobraćaj. obrazovanja. Pretpostaviti ubrzaniji demografski.4. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA KANTONA SARAJEVO 2003 – 2023. kulturno-socijalnog i prostornog aspekta za ovo je potrebna odgovarajuća okolinska svijest grañana i odgovornost sadašnjih prema budućim generacijama. kulturno-ekonomski i socijalni razvoj ovoga metropolitskog područja u odnosu na BiH u cjelini – pretpostavljaju jačanje urbanih. saobraćajem i drugim djalatnostima i djejstvima. 51 . Usklañivanje politike racionalnog korištenja prostora sa očekivanom izmjenom strukture djelatnosti – pod utjecajem uloge metropolitskog područja. Održivi razvoj bazirati na kompatibilnosti okoliša sa ekonomskog. kao i ratnim razaranjima. autobuska stanica. autoput. djelovanja slobodnog tržišta i stranih ulaganja. podržati visokonaučne institucije i istraživački rad. I Opći i posebni ciljevi prostornog razvoja A. devastacijama i destrukcijom. Opći ciljevi prostornog razvoja Profiliranje kantona Sarajevo kao regionalne i evropske metropole: jačanje i formiranje novih institucija znanosti. kulture. proizvodnih i uslužnih funkcija u njemu. sredinu učiniti atraktivnom i privlačnom za meñunarodni kapital. stavljanje pod kontrolu postojećih klizišta i saniranje područja u cilju sprečavanja dalje erozije. privlačnim za mlade stručnjaka i njihov ostanak u zemlji. Reduciranje šteta u okolišu – reducirati uticaje na prirodnu sredinu zagañenu industrijom. u kome se nalazi glavni grad države BiH treba da vrši uticaj na ukupan razvoj društva. elektronske komunikacije.

podzemnih i otvorenih vodenih tokova -smanjiti štetne uticaje na prirodnu sredinu. vodoprivredne i telekomunikacione infrastrukture – treba biti usaglašena sa potrebama stanovništva. a ispitati mogućnosti saniranja bespravne i neregulisane izgradnje i utvrñivanje mjera za njeno sprečavanje -racionalizacija i poboljšanje kvaliteta stambene gradnje i druge fizičke strukture – utvrditi lokalitete za individualnu i kolektivnu stambenu izgradnju uz definisanje što racionalnijih veličina parcela -prilagoñavanje prirodnim uslovima i specifičnostima pejzažnog i autentičnog regionalnog arhitektonskog oblikovanja i izraza u sistemu izgradnje hortikulturnog okruženja uz fizičke strukture u kantonu -rekonstrukcija. pretjeranog administriranja. pouzdanost snabdijevanja. energetske. plansku izgradnju. unapreñenje i razvoj transportne. tehnoloških parkova) -iskorištavanje prednosti Sarajeva kao centra gravitacione regije i glavnog grada -otklanjanje zapreka nastalih zbog birokratske neefikasnosti. eventualno obezbjeñenje alternativnih izvora -racionalno korištenje i eksplatacija voda. zaštita izvorišta. energije. neadekvatne regulative -respektiranje što manjeg okolinskog opterećenja prostora -ekonomska valorizacija usluga -uvažavanje policentričnog modela razvoja -rigoroznom finansijskom i kaznenom politikom zaštiti prirodne resurse -restruktuiranje javnih komunalnih preduzeća u smislu podjele na javno dobro i dio koji se povjerava operatoru po osnovu javne koncesije na kraći period *Profoliranje prostora kao ambijenta profitabilne ekonomije -osigurati pravnu sigurnost u ekonomskim tokovima -otvoriti proces pripremanja i opremanja jednog broja lokacija potrebnom infrastrukturom za izgradnju MSP -razviti stabilan i efikasan poreski sistem -iskoristiti geografski položaj i povoljan geopolitički položaj -preduzeti mjere da Sarajevo bude atraktivno za život stranaca 52 . privrede kantona i evropskim standardima -očuvanje bogatstva i raznolikosti pejzaža u okviru kantona-izdvojiti zaštićena područja u kantonu -ekonomski efikasnije korištenje zemljišta-uvoñenje tržišnog sistema korištenja zemljišta -razvoj energetskih resursa sa zaštitom okoline-maksimalna štednja el.B. podsticanje poljoprivredne proizvodnje i malih farmi) -Aktivnijom politikom povratka raseljenih osoba težiti stanju strukture stanovništva iz 1991. na urbanim i vanurbanim područjima kantona Sarajevo -zaštita i ureñenje graditeljskog i prirodnog naslijeña i njegovo uključivanje u tazvoj kantona -sprečavati disponiranje industrijskog otpada bez njihovog prethodnog zaštitnog tretmana -voditi aktivnosti na nivou kantona i općina u cilju zaštite atmosfere i prirodnih resursa -zaštita ljudi i dobara od elementarnih nepogoda Održivi ekonomski razvoj *Profiliranje prostora kao ambijenta pogodnog za održivu ekonomiju može se realizirati: -ekonomskom valorizacijom znanja preko usvajanja okolinski prihvatljivih tehnologija i formiranja inkubacionih centara za naučnu i tehnološku saradnju (prostore i lokalitete koje su ranije zauzimala preduzeća klasične industrije transformirati u nove proizvodne prostore tipa inkubatora. godine Održivi prostorni razvoj i ureñenje -optimalna i racionalna organizacija. Posebni ciljevi prostornog razvoja Demografski razvoj -demografska veličina Sarajeva treba da odgovara njegovoj ulozi metropole -pokloniti posebnu pažnju obnavljanju stanovništva i stvoriti uslove za normalizaciju ukupnih demografskih procesa -obnoviti naseljavanje ruralnih područja i stvoriti uslove za njihovu demografsku revitalizaciju (poboljšanje infrastrukture. korištenje i zaštita prostora -bilansiranje podobnih prostornih kapaciteta za urbani i ruralni razvoj -policentrični sistem razvoja kantona (disperzivna koncentracija) -obezbijediti uslove za kontrolisanu.

nove površine za radne aktivnosti. izgradnja parkinga i garažnih prostora mora rezultirati obustavljanjem parkiranja na gradskim saobraćajnicama oslobañajući ih za cirkulaciju. zamjena funkcija u području stare radne zone sa funkcijama centraliteta inicirane promjenama geopolitičkog položaja Sarajeva (kongresni centar. rekreacije i sporta Kvalitetna prostorna organizacija metroplitanske jezgre uz minimalno povećanje kapaciteta stanovanja. Tarčin). Pomjeranje pažnje sa tradicionalnih centraliteta grada na nove prostore mora da omogući ravnomjernije rasporeñena i sredstva i ureñenja. Smanjenje koncentracija stanovanja.*Uvoñenje tržišnog sistema korištenja gradskog zemljišta trebalo bi biti u funkciji profiliranja prostora KS kao ambijenta održivog i profitabilnog razvoja -ekonomski efikasno korištenje zemljišta i njegova racionalna alokacija na osnovu javnih licitacija -fleksibilno korištenje zemljišta kako bi se vlasnici mogli ponašati u skladu sa svojim preferencijama -politiku zemljišne rente. sve uz budući gradski autoput. te radne zone na lokalitetima Reljeva. a značajno reurbaniziranje funkcija centraliteta osobito u zoni općegradskog centra sa funkcijama kulture. termalna voda. odvojena barijerama željeznice od centralnog tkiva grada. Aerodrom Sarajevo i pored alternativa u aerodromu Visoko.) su paralelne aktivnosti ka stabilnoj energetskoj opskrbi kantona. Alternativni energetski izvori (vjetar. administrativno privredni-bankarski centar. Ne mogu se očekivati veća stambena naselja s obzirom na već prisutne disperzne graditeljske aktivnosti u prostoru. Javni gradski saobraćaj mora biti stimulisan u odnosu na privatna vozila. novi kulturni sadržaji su nastavak već prisutnih aktivnosti u prostoru. a opteretiti postinvesticioni period obavezama -utvrñivanje finansijskih mehanizama koji omogućavaju brzu koncentraciju sredstava potrebnih za finansiranje investicija u gradsko zemljište -maksimalno reduciranje vremena pripremanja zemljišta i izgradnja objekata kako bi se obezbijedio maksimalan profit -povećanje efikasnosti korištenja gradskog grañevinskog zemljišta *Definisati ekonomsku kulturu kao historijski atribut samoodrživosti zajednice -u strukturi ukupnog društvenog proizvoda iznaći podsticaje za kulturne promjene koje će promovirati lokalne. što se prvenstveno odnosi na sjeverne padinske dijelove općine Novi Grad.000 na 440. predstavljaju tijesnu vezu Sarajeva sa Evropom. sunce. koja će rasteretiti predinvesticioni.Stanovništvo i naselja 53 .. Željeznička infrastruktura dijelom postaje dio mreže gradskog prometa. 2. rekonstruiranu željeznicu). ostaje bitna odrednica prostora Sarajeva. Rakovica -zeleno planinsko okruženje sa naglašenim razvojem turističke privrede.000 (do 2023. tardicionalne odrednice i autohtone proizvode. Butila. Rajlovac. Povećanje stanovništva od 400. Vlakovo. sofisticiranog rada (uz univerzitetski centar – parkovi znanja).Područje Kantona Sarajevo – prostorna organizacija Prijedlog prostorne organizacije metropole u odnosu na Kanton Sarajevo sačinjavaju: -nasljeñena naglašena konceptualna organizacija metropolitanske jezgre (Sarajevo sa pet općina) kao osovinske linearne urbanizacije -naglašeni pravci urbanizacije i razvoja na pravcu sjever i jug -na budućem koridoru Vc organizacija transportno-distributivnih centara (Semizovac. kao i priključci kantona na isti. sportsko rekreativni centar. II Osnovna koncepcija prostornog razvoja Kantona Sarajevo 1. trgovački centar. Autoput Vc.) i povećanje prostornog i općeg standarda zahtijevaju dodatne površine u cilju povećanja kvaliteta života. izgradnja škola i zdravstvenih ustanova u naseljima.g.. sa svim prednostima i manama.

3%. prigradsko stanovništvo. zimski. atraktivne manifestacije 54 . Ilidža) će živjeti 74.2% stanovništva. Novo Sarajevo.g. -broj stanovnika 2023 g. meñunarodni politički samiti. 3 km2 . -usporeniji rast prirodnog priraštaja -stopa mortaliteta će se povećavati -nastaviće se proces starenja stanovništva -udio mladog stanovništva u ukupnom stanovništvu će se postepeno smanjivati -izrazito usporeno doseljavanje na područje kantona Sarajevo Na području Kantona Sarajevo. posebno u područjima koja su ekonomski i ekološki prahvatljiva (farmaceutska. kongresni.000 stanovnika. banjski. sesije JIE i zapadnog Balkana) *zdravstvo – visokodiferencirane zdravstvene usluge *kultura. u 2023. unosnog. u kojoj će živjeti oko 28. optička. Prema procjenama u 2023. godine na području KS u naseljima sa više od 50. prehrambena.000 stanovnika. avanturistički. konsalting i druge slične usluge *trgovina *turizam i komplementarne usluge (sajamski.648.Projekcije stanovništva do 2023. odnosno visokoprofitabilnog poslovanja podrazumijeva: *rekonstrukcija i jačanje ekonomske osnove *dinamiziranje ekonomskog razvoja *optimalna valorizacija kompetitivnih pogodnosti KS *ekonomska valorizacija znanja *natprosječna profitabilnost po osnovu korištenja ekonomije obima. nekonvencionalna proizvodnja hrane. Novi Grad. Najveća koncentracija stanovništva će i dalje ostati u općini Novi Grad. rekreacija – profitabilne. kulturni.g.000 u odnosu na 2003. itd. njihovo instaliranje u postojeće okvire (modernizacija postojećih kapaciteta) *otvorenost prema razvoju novih grana privrede koje će postati novi generatori razvoja i finansijskih tokova *uvoñenje tržišnog sistema korištenja zemljišta *implementaciju filozofije održivog razvoja *povećanje ukupnog nacionalnog bogatstva *povećanje ekonomske sigurnosti stanovništva Sektori koji pružaju mogućnosti za budući razvoj su: *obrazovanje – univerzitet kao generator razvoja i permanentne edukacije *naučno-istraživačka i istraživačko-razvojna djelatnost *razvoj malih i srednjih preduzeća.) *bankarstvo. sportski. elektronska. na području kantona Sarajevo od ukupno broja stanovnika 95% je gradsko. ekonomije prostora *razvoj poslovnih inkubatora i tehnoloških parkova *značajna ulaganja u nove tehnologije. na KS jedino općine Novo Sarajevo i Novi Grad neće imati prigradsko stanovništvo.godinu je 125.277. na KS neće dostići broj iz 1991. urbano stanovništvo. 3. Za općinu Novi Grad projekcija za 2023.5% i povećat će se za oko 40.000 stanovnika (Centar. u naseljima sa 20 – 50 000 (Stari Grad i Vogošća) 14% stanovništva. godini planira se 442. sport.3 st/m2 i sa godišnjom stopom rasta od 0.3% stanovništva KS. 5% vanurbano. sa gustinom naseljenosti 2. Od ukupnog broja stanovnika 2023.godinu. Prema istoj procjeni. Privreda Strateška opredjeljenja razvoja Kantona Sarajevo su: *Sarajevo metropola *Sarajevo ambijent unosnog poslovanja *Sarajevo ambijent ugodnog življenja Koncept ambijenta. na površini od 1. Broj stanovnika će rasti prosječno godišnje po stopi od 0. urbani.g. projektantske. finansijske.

to znači 19. Ovo su visoke stope rasta. u KS bit će zaposleno 140. što znači da će zaposlenost rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 2. što upućuje ne ralativnu pouzdanost ove projekcije. godine u iznosu od 7% prosječno godišnje. Prema planiranom broju stanovnika. asfaltne baze.7% i stopu nezaposlenosti od 18.9% jesu visoke.4%. da su komunalno opremljeni ili da postoji mogućnost lakšeg priključka na infrastrukturne sisteme. odnosno prosječna stopa rasta zaposlenosti iznosit će 3. godine od 5. KM. Ova varijanta je ostvariva pri brzom uspostavljanju podsticajne političke situacije.398 mil. prema kojoj će ukupan GDP KS u 2023. Opredjeljenje je za prvu varijantu.4% i 5. što upućuje na pouzdanost ovakve projekcije.772 KM per capita ili 11.6%. u dolini rijeke Zujevine (Mostarsko raskršće i Gladno polje) u dolini rijeke Bosne (Ilijaš) kao i manje izdvojenim površinama u blizini naselja Vogošća i Semizovac. Dakle. Prostorni razmještaj Prostorni razmještaj privrednih kapaciteta daje težište na razmještaj proizvodnih zona (industrija.1%. II varijanta je urañena na temelju kombinovane stope rasta GDP-a.1%. uz stepen zaposlenosti ukupnog stanovništva od 31.880 lica. Grañevinarstvo Imajući u vidu specifičnosti grañevinarstva (betonske.9% godišnje. ali vrlo niska baza i ciljevi razvoja nameću ovakav tempo rasta GDP-a. Skladišta 55 .7%. godini.Osnovne projekcije društvenog bruto proizvoda (GDP) I varijanta je urañena na temelju linearnog trenda. godine očekuje se stabilizacija političkih i ekonomskih prilika u BiH. Prema ovoj varijanti.6%. Ako se uzme u obzir da je u razvijenim zemljama stopa rasta oko 1 do 3%. (Puna zaposlenost cijeni se danas na oko 40-42%. Industrija -prilagoñavanju veličine i strukture industrije prema stvarnim potrebama tržišta. II varijanta je urañena na temelju kombinovane stope rasta . Nezaposlenost će se smanjiti na 28.406 USD prema kursu USD 2003. sa ofanzivnom stopom rasta od 2011.000. sa dijagramom rasturanja podataka R2 =0. broj zaposlenih do 2023. smještaj kapaciteta se usmjerava na prostore novih proizvodnih zona vodeći računa o tehnološkoj i saobraćajnoj povezanosti sa pogonima industrije grañevinskog materijala. što je poželjno ali i realno moguće. posebno u gradskim i prigradskim naseljima. -planiranom povećanju proizvodnih zona na području Sarajevskog polja (Reljevo-Rajlovac-Briješće. te većim stranim direktnim investicijama. a u drugom dijelu planskog perioda do 2023. kao i buduće potrebe. godine. odnosno izgradnja malih i srednjih preduzeće u disperziji. što je nerealno dostići) Uz ovakvo kretanje procjenjuje se da će broj nezaposlenih lica iznositi 32.788. Oko 2010.966. skladišta grañevinskog materijala) sadašnji razmještaj u prostoru. Cijeni se da će u prvom dijelu planskog perioda prosječna stopa rasta biti 5%. nezaposlenosti i radne snage I varijanta je urañena na temelju trenda.000 lica. varijante stope rasta od 5. obimna mehanizacija. Tako će prosječna stopa rasta GDP-a u planskom periodu iznositi prosječno 5. godine. 4.7%. sa većom stopom rasta do 2010. Prema dosadašnjim tendencijama prosječna godišnja stopa rasta će iznositi 5. To je u skladu i sa meñunarodnim predviñanjima za BiH. skladišta i proizvodno zanatstvo) koje su ujedno i najveći korisnici prostora. grañevinarstvo. odnosno da će nezaposlenost opadati prosječno po stopi od 3.000.537 USD prema kursu 2004.5% do 2023. godine ili 12. sa težištem na prestukturiranju u manje fnkcionalne proizvodne kapacitete. odnosno opadaće po prosječnoj godišnjoj stopi od 3. Stepen zaposlenosti ukupnog stanovništva će iznositi 31. a u skladu sa opredjeljenjima da se budući lokaliteti nalaze uz primarne saobraćajne tokove. usljed još uvijek nesreñene situacije u ozbiljnijem pokretanju privrednog razvoja. ovakav rast je moguć. To odgovara nivou razvijenosti Slovenije u 2005. ali imajući u vidu nisku bazu. sa dijagramom rasturanja R2 =0. od 3%. godine iznosiće 140. Procjena zaposlenosti. godini iznositi 8.

robno-transportni centri.Za očekivani razvoj robnih. Prostorna distribucija i gustina radnih mjesta U dosadašnjim analizama privrede KS navedeno je 146 lokaliteta u namjeni “privreda” (industrija.624. zatim tehnološki parkovi. Za općinu Novi Grad 410. robni terminali. grañevinarstvo. godine iznosi 1. velikom posjetom. tu mogu biti uključene i površine predviñene za sajmišta. veliki kompleksi trgovine.32 ha. slobodne zone. skladišta i proizvodno zanatstvo -privredne zone: prodajna skladišta robe. grañevinskog materijala. prije svega sa provjereno dobrim saobraćajnim vezama.5 ha. Planirana površina proizvodnih zona KS za 2023. 62 ha. skladišta) sa ukupnom površinom lokaliteta 755. robno-transportnih i distributivnih centara predviñene su nove lokacije unutar proizvodnih zona sa lokacionim prednostima. -proizvodne zone: industrija. Osim navedenih namjena. 56 . naučno-istraživački kompleksi. grañevinarstvo. posebne vrste tržnih i uslužnih centara sa naglašenim obimom saobraćaja.

ugostiteljstvo.382. nepovoljne orijentacije i blizina neodgovarajućih sadržaja. tako i u novim naseljima gdje stambenu izgradnju treba paralelno da prati i izgradnja ovih sadržaja. Prema tome. velike nadmorske visine. ugrožavaju zaštitne zone pitke vode. kultura. prosječna brojnost porodice 3. u razvoju kantona posvetit će se puna pažnja izgradnji ovih objekata. što podrazumijeva da se izgradnja novog grañevinskog fonda usmjerava na već pripremljeno i ureñeno grañevinsko zemljište.833. Nepovratno se. što podrazumijeva da se posredna veza ovog pravca i područja Grada ostvaruje preko općine Vogošća. Općina Novi Grad: broj stanovnika 125. područja prirodnog i graditeljskog nasljeña.923. Iz ovih razloga i očekivanog minimalnog porasta broja stanovnika u planskom periodu.482. Društvene djelatnosti i nivo zadovoljenja potreba stanovništva zahtijeva njihov dalji razvoj u skladu sa materijalnim mogućnostima. poslovne i druge usluge. Poljoprivredno i šumsko zemljište Bonitetne vrijednosti zemljišta. Centar.921. postojeće i potencijalne zone eksploatacije termo i termomineralnih voda. na području općine Stari Grad. angažuje najkvalitetnije poljoprivredno i šumsko zemljište.5.153. ukupno novih stambenih jedinica 12. 6. Društvena infrastruktura Društvena infrastruktura odreñena je u dva osnovna segmenta: društvene djelatnosti i komercijalne djelatnosti. ukupna površina novog stambenog fonda u m2 1. sanaciju. prostorni kapaciteti su iscrpljeni i prevaziñeni angažovanjem neuslovnih površina zemljišta koja karakteriše strmi nagib. zatim osnovnog i srednjeg obrazovanja. zdravstvena zaštita. godine podrazumijeva najveći obim aktivnosti usmjeren na ureñenje.128. Najizrazitije potrebe su za objektima pojedinih kategorija kao što su mreže objekata kulture. iskazuju se kao novi kvalitet-agrozona. unutar ovih dijelova Kantona se predviña minimalan obim nove stambene izgradnje usmjerene na površine za koje je već donešena provedbena prostorno-planska dokumentacija. naučno-istraživačka djelatnost. tehničke. 57 . Procjena potrebe za novim stambenim fondom do 2023: Kanton Sarajevo: broj stanovnika 442. više i visoko obrazovanje.723. rekonstrukciju i revitalizaciju zatečenih vrijednosti. Manji dijelovi općine Novi Grad i područje općine Iliña su danas izloženi najintenzivnijoj izgradnji. površina stambenog fonda u m2 2. Sveukupno gledano. uslužno zanatstvo i finansijske. U oblasti društvenih djelatnosti obrañuje se: predškolsko obrazovanje i vaspitanje.000. Poljoprivredna zemljišta na području KS grupišu se u 3 agrozone: -I agrozona uključuje prve četri binitetne kategorije i sa aspekta zemljišnih potencijala ova zona se smatra najvrednijom za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. ukupna površina novog stambenog fonda u m2 228. nauke i odreñenih vidova socijalne zaštite. Stanovanje i stambena izgradnja Prema ocjeni stanja. ukupno novih stambenih jedinica 2.753. Novo Sarajevo i većim dijelom Novi Grad. koncepcija prostornog razvoja funkcije stanovanja i djelatnosti stambene izgradnje do 2023. kako u naseljima deficitarnim ovim sadržajem. prosječna brojnost porodice 3. površina stambenog fonda u m2 12. trase primarnih saobraćajnih pravaca i slično. socijalna zaštita i javna uprava. U oblasti komercijalnih djelatnosti obrañuje se: trgovina na malo. broj stambenih jedinica 45. osnovno obrazovanje.483.000. 7. srednje obrazovanje. za potrebe stambenih objekata. broj stambenih jedinica 193. prikazane po osnovi mogućnosti korištenja. Dio osnovnog pravca razvoja se pruža od općine Novi Grad preko općine Ilijaš.732. Zastupljena je u nizijskom području odnosno riječnim dolinama sa mogućnošću potpunog ureñenja poljoprivrednog zemljišta. izrazita nestabilnost.21. Unutar tako ureñenih prostora otvaraju se mogućnosti za zadovoljenje interesa današnjih i budućih investitora.

10.-II agrozona uključuje zemljišta osrednjih potencijala. a koji se trebaju objediniti.5% . a pretežno se koriste kao livade i voćnjaci. Zetra. a prema posebnom “Programu spomen-obilježja opsade i odbrane grada 1992-1995. Ovi objekti i centri predstavljaju kategoriju specijalizovanu za pojedine grane sporta. 9.” Ovdje spadaju i karakteristični lokaliteti urbicida i Tunel Dobrinja. kote iz perioda opsade grada.5% godišnje u priodu do 2010.0% u periodu 2010-2020. Ilidža). Planskim rješenjem formira se mreža sportsko-rekreativnih objekata i centara (Skenderija. Kulturno – historijsko i prirodno naslijeñe Neistražena i nevalorizovana područja novije historije Historijsko-memorijalni kompleks Žuč. u skladu sa meñunarodnim pravilima i propisima za pojedine kategorije sportskih objekata.5 – 4. Javni prevoz putnika Planirana su rješenja za zadovoljenje potreba grañana u javnom prevozu putnika kojima se predviña: -uvoñenje željeznice u sistem javnog prevoza putnika na navedenim primarnim pravcima razvoja -proširenje tramvajske mreže do Dobrinje i Hrasnice -znatno proširenje trolejbuskih.4.Pofalići-Čengić Vila-Halilovići-Rajlovac. Južna longitudinala: petlja Iliña-Neñarići-Mojmilo-Alipašino polje-Hrasno-Grbavica-Skenderija –Vijećnica. od planiranih primarnih saobraćajnica treba naglasiti gradsku autocestu: Butila-Briješće-Boljakov potok-Buća potok-Pofalići-Velešići-Ciglane. kao i uvoñenje linija na padinskim dijelovima gdje je to moguće Terminali Halilovići (depo trolejbusa. ureñenja. Dvanaestu transferzalu (planirana rekonstrukcija i dogradnja drugog kolovoza): Briješće-Stupska petlja-AerodromGranica Kantona u pravcu Trnova. autobusa i minibusa) Željeznice 58 . i 4. u ovj zoni dominiraju površine slabih pašnjaka i vezana su za planinska područja. i 3. Stopa rasta teretnog transporta procjenjuje se na bazi rasta GDP i faktora transportnog elasticiteta i kretat će se 6-7% godišnje u periodu do 2010. zaštiti i urediti kao Memorijalni park. Sport i rekreacija Postojeći sportski objekti i kompleksi se zadržavaju.5-6% u periodu 2010-2020. te “A” transverzalu: Aerodrom-Dobrinja-Mojmilo. 11. Planirane primarne saobraćajnice na području Kantona Na pravcu istok-zapad (E761). koja posjeduju ograničenja i uglavnom su manje prikladna za kultiviranje. Koncept prostorne organizacije površina šuma i šumskog zemljišta trebao bi da bude i usmjerenje organizacijama koje upravljaju tim sistemom po pitanju zaštite. Saobraćaj i veze Stopa rasta broja putničkih vozila se procjenjuje na 3. uz mogućnost rekonstrukcije i povećanja tehničke i prostorne opremljenosti. Područje značajno po dogañajima iz perioda odbrane grada. definisano na osnovu raspoloživih saznanja i prostornih mogućnosti terena. Mogu se koristiti kao oranična tla. nova evidentirana cjelina površine 254 ha unutar ranije registrirane kategorije “park-šuma Žuč (1. koji relativno ravnomjerno pokrivaju teritoriju kantona i omogućavaju omasovljenje rekreativnog sportskog i školskog sporta. Sjeverna longitudinala: Željeznička stanica Sarajevo. Otoka. Obuhvata karakteristične lokalitete – utvrñenja. longitudinalnom razvojnom pravcu grada.039 ha). -III agrozona uključuje zemljište najslabijih bonitetnih kategorija. godina. godine. unapreñenja i korištenja tih površina kroz: -izradu programa dugoročne rekonstrukcije niskoproduktivnih površina šume u stadij stabilne -izraditi program i utrditi dinamiku realizacije pošumljavanja neproduktivnih šumskih površina-goleti -gospodarenje šumama na principima trajnosti i održavanja biodiverziteta 8.

Izgradnja primarnih objekata centralnog vodovodnog sistema Sukladno pravcima urbanog razvoja. Program smanjenja gubitka treba provesti putem rekonstrukcije vodovodne mreže i to: zamjena cjevovoda radi dotrajalosti. Osnovni pravci urbanog razvoja i povećanje radnih zona Kantona su dolina rijeke Zujevine (Mostarsko raskršće i Gladno polje). očekuje se samo za potrebe BH telekoma sa sadašnjih 70 za još 50 baznih stanica. u drugoj fazi pristupilo be se nabavci savremenih lahkošinskih vozila. od čega su tehnički gubici 59%. Kao dio rješenja ovog problema nameće se izgradnja novoplaniranog kolosijeka pruge od Rajlovca preko Butila do Blažuja.Razvoj lahkošinskog sistema prevoza bi se trebao provesti u tri faze. za naselja u do sada neurbaniziranim područjima kao i imajući u vidu potrebe budućih privrednih subjekata. a i novi bežični sistemi koji će širokopojasnim pristupom riješiti mnoge probleme komunikacija na nivou govora i posebno interneta sa svim njegovim servisima. jer Sarajevo ispuštanjem neprečišćenih otpadnih voda u samom gornjem toku rijeke Bosne. Cilj je smanjenje gubitka na 40%. Telekomunikacije Iz oblasti fiksne telefonije. predstavlja najvećeg pojedinačnog zagañivača u slivnom području rijeke Save. neadekvatnog cijevnog materijala kao i sve veće učestalosti evidentiranih kvarova. U mobilnoj telefoniji očekuje se relativno veliko povećanje broja korisnika. U prvoj fazi do 2010.000 na kraju 2010. 13. te transportnih cjevovoda izmeñu novih pumpnih stanica i rezervoara. 14. a što je još uvijek nedovoljno i predstavlja donju granicu na listi srednje razvijenih zemalja Evrope.000 korisnika na oko 300. što će biti provedeno u tri perioda: prva etapa realizacije (dvije do tri godine). Prije svega to će biti optički kablovi. Briješće). u Rajlovcu (općina Novi Grad) na Bistriku (općina Stari Grad) na Soukbunaru (općina Stari Grad). U trećoj fazi od 2015. Uvoñenjem brze prigradske željeznice koristila bi se isključivo moderna željezniča vozila sa elektrovučom. Gubici vode se smatraju jednim od najvećih problema. izvršiti poboljšanja postojeće pruge. radi nedostatnih profila. ali taj dio je izvan područja kantona Sarajevo.000 pretplatnika broj porasti na oko 200. godine. Za sva urbanizirana naselja potrebno je izgraditi distributivnu mrežu kako bi se voda iz novih rezervoara mogla dovesti do potrošača. godine predviñena je modernizacija stanica i izgradnja novih dionica. Procjenjuje se da će sa sadašnjih 170. dostigli su 65% od ukupno proizvedene vode. potrebno je izgraditi primarne objekte u sistemu vodosnabdijevanja a to podrazumijeva izgradnju novih rezervoara. godine i postplanski period koji će biti u funkciji zaštite koridora. Uključenje bespravno priključenih potrošača na vodovodni sistem vršit će se nakon definiranja statusa objekata. Vazdušni saobraćaj Prema master-planu Meñunarodnog aerodroma Sarajevo i prema važećem Urbanističkom planu. dolina rijeke Bosne (Ilijaš) i područja Sarajevskog polja (Reljevo. sa sadašnjih 200. i na Otesu (općina Ilidža). 12. pumpnih stanica. doći će do primjene novih tehnologija u pristupnim mrežama. Posebna pažnja bit će posvećena izgradnji novih baznih stanica. u Buljakovom potoku (općina Novi Grad). pa vjerovatno i u Crnomorskom slivnom području. te započela izgradnja nove dionice pruge preko Hotonja do Vogošće. Rajlovac. Slijedeći korak je racionalizacija svih vidova potrošnje pitke vode. druga do 2023. u Bačićkom polju (općina Ilidža). Telekom-operatori će se pojaviti kao konkurencija kablovskim TV operatorima na područjima koje ovi nisu ili neće pokrivati svojom infrastrukturom. godine su izgradnja pošta: na Vratniku (općina Stari Grad). 59 .000 što će biti stepen razvoja približan onome danas u EU. koja je najrazvijenija na kantonu Sarajevo u odnosu na druge. što će predstavljati penetraciju od oko 50 fiksnih telefona na 100 stonovnika. kao i planirano izmještanje “ispravljanje” željezničke pruge od Dvora do Priboja. Uvodit će se nove generacije mobilne telefonije. Stavljanje u funkciju centralnog gradskog ureñaja za prečišćavanje otpadnih voda je prioritet od najvećeg značaja. planirano je i proširenje aerodroma u pravcu juga do magistralnog puta M18. Snabdijevanje vodom i odvodnja otpadnih i oborinskih voda Dugoročno rješenje vodosnabdijevanja kantona Sarajevo osigurat će se kroz budući razvoj vodovodnih sistema. Pošta Prioritetni projekti iz oblasti poštanskog saobraćaja na području kantona Sarajevo za relizaciju do 2010.

Njihovo nepostojanje sada predstavlja realnu potencijalnu opasnost za resurse podzemne vode za piće. posebno na padinskim dijelovima kantona. bilo bi neophodno izgraditi lokalni ureñaj za prečišćavanje na lokalitetu Dvor (Rajlovac) i odustati od ranije planirane pumpne stanice koja je otpadne vode stanovnika smještenih nizvodno. Usmjeravanje i praćenje razvoja centralnog toplifikacionog sistema. trebala pumpanjem vraćati na centralni ureñaj za prečišćavanje. kao i preko pojedinačnih isporuka tečnog naftnog gasa. rajlovački) Kontinuirana izgradnja separatne kanalizacione mreže za urbana područja kantona. ekološke uslove.88 Zemni gas 3. Neophodno je separatnom kanalizacionom mrežom opremiti područja na kojima će biti izvršena legalizacija bespravne gradnje. Struktura potrošnje po stanovniku (MWh/st) Finalna energija 2003 2023 Čvrsta goriva 0. Imajući u vidu realnu situaciju na terenu. tako i u svrhu saniranja postojećih i sprečavanja pojave novih klizišta. koja su neovisna od centralnog kanalizacionog sistema.66 Električna nergija 2. U svrhu uvezivanja u centralni kanalizacioni sistem treba nastaviti izgradnju novih kolektora i proširenje kanalizacione mreže u skladu sa pravcima urbanog razvoja. kako zbog dostizanja nivoa opremanja primjerenog urbanom području. Kontinuirani zadatak treba da bude zamjena dotrajale kanalizacione mreže u čijoj je realizaciji (zbog rata) došlo do značajnog zaostatka. U narednom periodu potrebna je znatno obimnija izgradnja kanala za odvodnju oborinskih voda. kao što je to urañeno u novijim dijelovima urbanog područja pošto je ovo složen i dugoročan zadatak.43 Tečna goriva 3.43 0. koja predstavljaju jedan od najvećih problema kantona. koja bi uzela u obzir sve osobenosti KS i šire regije. racionalizaciju korištenja postojećeg sistema. fizičke kaarakteristike prostora.75 60 .24 3.28 3.42 2. preko primarnih sistema za kontinuiranu dobavu energije: elektroenergetskog i gasnog. Potrebno je izvršiti rekonstrukciju postojećih primarnih kolektora za otpadne vode koji zbog lošeg izvoñenja i neodržavanja funkcionalno ne zadovoljavaju ni sadašnje potrebe (hadžički. a neće se ni fizički moći provesti u najužem urbanom području. 15. uvažavajući činjenicu da bi prioritet u realizaciji trebali imati kolektori u novoizgrañenim jugozapadnim dijelovima kantona. kojim gazduje KJKP “Toplane” kao najvećeg potrošača energije u KS mora biti kontinuirani proces. blažujski. Energetika U planskom periodu kanton Sarajevo će zadržati dosadašnji osnovni koncept snabdijevanja energijom i energentima. a u skladu sa konkretnim uslovima. treba biti nastavljena. putem opsežnih istraživanja. tečnih i čvrstih goriva. mogućnost sistema za korištenje različitih oblika energije. putem cestovnog saobraćaja ili željeznice i odgovarajućih skladišta. preporuka je izgradnja kišnih preliva na najznačajnijim potezima postojećeg mješovitog sistema u četiri gradske općine.U cilju povećanja efikasnosti postojećeg centralnog kanalizacionog sistema (u starijim urbanim dijelovima) i izgradnji separatne kanalizacione mreže. postojeća rješenja u oblasti opskrbe toplotnom energijom-snabdijevanje gasom.

Na području kantona Sarajevo locirano je 767 klizišta. Dobrinje i Tilave. 18. u općini Hadžići. povećanja ekonomičnosti u napajanju (smanjenje gubitaka) te povećanje instalisane snage za potrebe priključenih i novih potrošača. sa pratećim sadržajima -izgradnja pijace na veliko. Poplave Potreba zaštite od poplava zahtijeva sinhronizovanu i ubrzanu akciju.000 m2 .15% u odnosu na ukupnu površinu kantona. Kontaminirana područja Izazvana ratnim dešavanjima. u perspektivi bi trebalo za namjenu snabdijevanja predvidjeti dvadesetak pijaca. Miljacke. 61 . uz respektiranje specifičnih potreba stanovništva na pojedinim područjima. Potrebno je: -izgraditi tržišno-snabdjevački centar Stup. 17. Groblja Povećanje kapaciteta postojeće mreže grobalja u funkciji zadovoljenja potreba do 2023.) godine. vezana je za odreñene hidrogeološke karakteristike tla. tržno-snabdjevačkih centara. Proširenje bi obuhvatilo prostor današnjeg zaštitinog zelenog pojasa.Razvoj elektroenergetskog sistema u planskom periodu odvijat će se u cilju dovoñenja pogonske spremnosti i pouzdanosti na zadovoljavajući nivo. 19. (2030. upotrebom municije sa osiromašenim uranijom. Klizanje tla Česta pojava u mnogim područjima kantona. nalaze se na području KS. Željeznice.5 ha korisne površine – površine bez zaštitnog zelenog pojasa) na 94.Mostarsko raskršće -obezbijediti dodatne sadržaje objekata tržnica i pijaca u cilju njihovog dvadesetčetvoročasovnog funkcionisanja Prema prijedlogu lokacija za pijace na području KS. 16. Do sada je na području Kantona ukupno deminirano 6. sprovoñenje preventivnih planskih mjera ureñenja slivnih područja rijeka na teritoriji kantona i to: rijeke Bosne. prema Urbanističkom planu (16. od čega su 402 aktivna i 365 neaktivnih. te više tržnih centara. Pijace i tržnice (snabdijevanje) U fazi razvoja. a što bi zadovoljilo potrebe za odlaganjem otpada do 2023.Ugroženost područja Minska polja Ukupna površina na području KS za koju postoji sumnja da je minirana iznosi 12.5 ha. godine relizirat će se poduzimanjem slijedećih aktivnosti: -izgradnjom planiranog groblja Dolac -proširenjem groblja Bare -ureñenjem novih parcela na groblju Vlakovo -ureñenjem i održavanjem aktivnih i zatvorenih grobalja. Komunalni objekti i površine Planirana površina obuhvata proširenje deponije sa sadašnjih 52. čija granica bi se takoñe trebala korigovati u odnosu na predloženo proširenje. Zujevine.5 ha (sa zaštitinim pojasom). pijaca na veliko. težište je na kvalitetnom snabdijevanju svih grañana na području kantona Sarajevo.

ISTRAŽIVANJE POTREBA GRAĐANA I PRIVREDE SA ASPEKTA POBOLJŠANJA AMBIJENTA ZA ŽIVLJENJE I POSLOVANJE U OPĆINI NOVI GRAD SARAJEVO -SAŽETI PRIKAZ(Istraživanje proveo: Udruženje poslovnih savjetnika u BiH – LESPnet) 62 .5.

9. 2. putevi i dr) . 7. Sarajevo. el. Lokalni akcioni plan za okoliš općine N. obrazovanje. 3 preduzeća preko 50 zaposlenih. 8 preduzeća do 50 zaposlenih. zdravstva i socijalne sigurnosti. II-(administacija. ukupno 26 ispitanika. plin. Poboljšanje ambijenta za življene i poslovanje podrazumijeva poboljšanje u oblastima obrazovanja. III – ocjena poslovnog okruženja u općini N. Profil 63 . vodovod i kanalizacija. 2. veoma je bitno postojanje kvalificirane radne snage kao i kompanija koje kreiraju radna mjesta. 2. sport. Udruženja grañana na općini Novi Grad Sarajevo. te su ista karakteristika svih lokalnih zajedica koje su usvojile novi koncept lokalne uprave koji se temelji na aktivnoj participaciji grañana i poslovnog sektora. te gradski saobraćaj) Za ciljnu grupu privredni subjekti oblasti istraživanja su sljedeće: I – komunalna infrastruktura (putevi. te analizom materijala dostavljenih od općine (Socioekonomska analiza općine Novi Grad Sarajevo.UVOD Istraživanje potreba grañana i privrede sa aspekta poboljšanja ambijenta za življenje i poslovanje u općini Novi Grad Sarajevo vrši se u svrhu izrade dokumenta Razvojne strategije općine za period 2006-2015. administacije. informisanje.G. Sa aspekta zapošljavanja i ambijenta za poslovanje. gradski saobraćaj). 10. te svih oblika infrastrukture (voda. 3. informisanje). ukupno 400 ispitanika. godina. 3. ukupno 10 predstavnika. kulture i sporta. Ovakva istraživanja predstavljaju instrument za uključivanje grañana i poslovnog sektora u plansko razvojne aktivnosti lokalnih zajednica (općina). Za potrebe istraživanja kreiran je upitnik čije je sadržaj. kanalizacija. socijalna sigurnost. tržište rada i obrazovana radna snaga. Privredni subjekti. zdravstvo. energija. METODOLOGIJA Istraživanje potreba grañana i privrede sa aspekta poboljšanja ambijenta za življenje i poslovanje urañeno je metodom akteriranja. stanovanje.ukupno 21 predstavnik anketiranih preduzeća. Savjeti mjesnih zajednica. infrastruktura (putevi. 6. Rezultati istraživanja će se koristi za definisanje pojedinačnih elemenata strategije i na taj način omogućiti da buduća razvojna strategija općine Novi Grad Sarajevo adekvatno odgovori na identificirane potrebe i probleme grañana i privrede. Da bi se dobila potpuna slika stepena zadovoljstva privrednih subjekata od ukupnog broja anketiranih 10 preduzeća ili obrta je do 10 zaposlenih. gas. zapošljavanje. Grañani. 5. 8. administracija. informiranosti. plin. 4. Anketirane su četri ciljne grupe i to: 1. kultura.G. i tako na najbolji način doprinese poboljšanju ambijenta za življenje i poslovanje. Pitanja za pojedine oblasti definirana su na osnovu predistaživanja. Sarajevo. savjeti mjesnih zajednica i udruženja grañana na općini Novi Grad Sarajevo su: 1. Oblasti istraživanja za ciljne grupe grañani. vodovod i kanalizacija. 4. odnosno oblasti koje se trebaju uvrstiti u upitnik definisala Općina u zahtjevu za ponudu.

Privreda općine. sa 5 članova domaćinstva 58 ili 14. drugo 4 osobe ili 1%. koje je pokazalo da upitnik zadovoljava potrebe istraživanja. DEMOGRAFSKI PODACI Uzorkom za istraživanje potreba grañana i privrede obuhvaćeno je 400 ispitanika. u uzorku od 400 anketiranih osoba. Prema strukturi zaposlenosti. te će rezultati istraživanja biti odreñeni stavovima i mišljenima svih starosnih skupina. 94 osobe ili 23. 206 osoba ili 51. dok su 194 osobe ili 48.5%.8% ispitanika sa urbanog djela općine.5%. Višu stručnu spremu imao je 51 ispitanik. dok su 142 osobe ili 35. Anketirano je 277 ili 56.5 %. Broj članova domaćinstava ispitanika.3%.5% je muškog spola. Od tog broja. prema uzorku pokazuje da je bilo najviše ispitanika sa 4 člana domaćinstava.5%. 141 osobe ili 35. što predstavlja ravnopravnu zastupljenost oba spola u sprovedenom istraživanju.5%. sa 6 članova domaćinstva 18 ili 4. njih 126 ili 31. a 173 ili 43. magisterijem 2 osobe ili 0.3%. te ispitanici sa visokim obrazovanjem.3%.5% i sa 8 članova domaćinstva 1 ili 0. Prikupljeni podaci su obrañeni i analizirani te su predstavljeni i zaključci i preporuke. sa 2 člana domaćinstva 73 ili 18. 64 . a intervjuirani su predstavnici općinskih službi.5% su odabrali otvorenu opciju drugo. odnosno 262 osobe ili 65. 32 osobe ili 8%. 3. 20 osoba odnosno 5% su domaćice (uzdržavani supružnik) a dvije osobe ili 0. Radna grupa za izradu razvojne strategije općine je nakon prezentacije rezultata testnog istraživanja usvojila upitnik. i dr.3% anketiranih bilo je sa rubnog/padinskog djela općine. što u procentima iznosi 12. sa 1 članom domaćinstva 22 ili 5. sa 7 članova domaćinstva 6 ili 1.5% je oženjeno/udato. Zatim slijede ispitanici sa završenom osnovnom školom odnosno 45 osoba ili 11.25% su zaposleni po raznim kriterijima definisanim u upitniku.8 %. 68 osoba ili 17% su studenti. Prema bračnom stanju. Predistraživanje je rañeno metodom intervjua.5 % neoženjeno/neudato. Testno istraživanje je urañeno za grupe grañani i privredne subjekte. Prema obrazovnoj strukturi. U uzorku nije bilo ispitanika sa zvanjem doktora nauka. Nakon testnog istraživanja izvršeno je anketiranje ciljnih skupnina prema planu anketiranja. Ovako približan postotak zastupljenosti urbanih i rubnih djelova govori da su tokom ankete svi dijelovi općine bili jednako zastupljeni. Karakteristično je da su sve starosne skupine ravnomjerno zastupljene.5% su nezaposleni. najveći broj ispitanika ima srednje obrazovanje.25% su penzioneri.5% ženskog spola.općine. što predstavlja dodatni kvalitet u istraživanju. njih 96 ili 24%. zatim sljede ispitanici sa 3 člana domaćinstva.5%. nezavršenim osnovnim obrazovanjem 4 osobe ili 1%. zatim 75 osoba ili 18. 258 osoba ili 64.).

8. Analizirajući odgovore po starosnoj dobi uočava se značajna razlika u stepenu zadovoljstva brojem srednjih škola iz urbanog i rubnog/padinskog dijela općine.8% je djelimično zadovoljno. Brojem srednjih škola 20. grañani u urbanim dijelovima općine zadovoljniji su opremljenošću škola (samo je 28 ili 12. Može se uočiti da su mladi u dobi 18-25 godina najnezadovoljnija dobna skupina. 124 ili 31% je djelimično zadovoljno. 32% je djelimično zadovoljno.7%.6 % je nezadovoljno brojem osnovnih škola.6% je nezadovoljno opremljenošču škola i učionica) 3. 30.5% od ukupno 227 anketiranih u urbanom dijelu općine. mladi su najnezadovljniji.5% mladih u dobi 18-25 godina nije zadovoljno školskim obrazovnim programima. 34. ANALIZA TRENUTNOG STANJA PO IDENTIFIKOVANIM OBLASTIMA 4. 28.8% je bez stava. dok je 19. zatim u MZ Naselje Heroja Sokolje od ukupno anketiranih 16 grañana njih 5 ili 31. Primjećujemo da je kod ispitanika iz urbanog djela općine postoji veliki broj djelimično zadovoljnih ispitanika njih 29. Ako pogledamo strukturu odgovora po starosnim skupinama.8% bez stava. Sportskim sadržajima u školama 15. Kvalietom udžbenika u kategoriji stanovništvo. 28.3% je djelimično zadovoljno.5% je bez stava po pitanju kvalitete udžbenika. Učeničkim transportom 27% ispitanika je zadovoljno. dok je 24. dok je 20.3% ispitanika iz urbanog dijela općine se izjasnilo da je nezadovoljno.5% je zadovoljno. itd.8% ispitanika je zadovoljno.5% je nezadovoljno i 25. 6. 12.6% je djelimično zadovoljno.3% je djelimično zadovoljno. 2.3 % je nezadovoljno brojem osnovnih škola. tako npr.3% nezadovoljno opremljenošću škola) u odnosu na grañane iz rubnih/padinskih djelova općine (60 ili 34.8% ispitanika je zadovoljno. Školskim obrazovnim programom.8% djelimično zadovljno. dok je taj procenat u rubnom/padinskom dijelu općine 51. Dubljom analizom odnosno pregledom odgovora ispitanika po mjesnim zajednicama primjećujemo da je nezadovoljstvo učeničkim transportom naglašeno u rubnim/padinskim 65 .8% ispitanika je zadovoljno.5% je djelimično zadovoljno. 43. 7. srednju. Tako npr.Problem nedostatka osnovnih škola izražen u mjesnim zajednicama sa velikim postotkom negativnih odgovora u odnosu na ukupan broj ispitanika po toj mjesnoj zajednici. Takoñe primjećujemo da je u rubnom dijelu općine izražen stepen nezadovoljstva gdje 42.5% je nezadovoljno.4. fakultet). 72 ili 18% je nezadovoljno a 110 ili 27. Stepen nezadovoljstva je veći od stepena zadovoljstva. 4. Udaljenošću škola od učeničke populacije 35. 22% je nezadovoljno i 24.1. što predstavlja važan pokazatelj s obzirom da je to populacija koja u svojim domaćistvima ima mlañih članova koji pohañaju neku od škola (osnovnu.5% ispitanika je zadovoljno. Starosne skupine od 26 do 60 godina su većinom zadovoljne i djelimično zadovoljne.4%. 16. 32.8%. 22. 5. Dostupnošću udžbenika više od 1/3 ispitanika ili 39% je zadovoljno. 14. sve starosne dobi ispitanika u urbanom dijelu općine zadovoljnije su brojem srednjih škola u općini od ispitanika svih starosnih dobi u rubnom padinskom dijelu.8% ispitanika od ukupno 173 anketirana u rubnom djelu općine nije zadovoljno brojem srednjih škola. 15% je djelimično zadovoljno. Opremljenošću škola i učionica 18% ispitanika je zadovoljno. Generalno. Generalno. Samo 16. 26. Brojem osnovih škola na teritoriju Općine.3% je nezadovoljno.8 % je nezadovoljno brojem osnovnih škola.5% je bez stava. te grañani u dobi 26-30 godina sa 23. 39. zatim slijede grañani u dobi 51-60 godina sa 30.3% je bez stava. 23.5% bez stava.7% od ukupno 72 ispitanika koji su se izjasnili kao nezadovoljni. za starosnu dob 18-25 godina. a 31. 9.5% je zadovoljno. 94 ispitanika ili 23. dok je 25% bez stava.3% je nezadovoljno. 28. njih 20 ili 27. od ukupno 11 anketiranih grañana u MZ Alipašin most II njih 7 ili 63. Stepen zadovoljstva brojem osnovnih škola u rubnom padinskom dijelu općine je za 10% niži od stepena zadovoljstva u urbanom dijelu općine.8% je nezadovoljno i 21. Oblast obrazovanja 1.8% je nezadovoljno. 29% je nezadovoljno i 22% je bez stava. zatim u MZ Briješće od ukupno 13 anketiranih njih 7 ili 53.1% je bez stava.

5% nije zadovoljno.8 posto ispitanika je djelimično zadovoljno.mjesnim zajednicama. Staro Hrasno. nije zadovoljno. i smatra da su ostvareni neki pomaci ali da postoje neka područja koja treba unaprijediti.3%.8 %. 16.3% je bez stava. Uključenošću djece i omladine u rad sportskih klubova najveći procenat ispitanika odnosno 51. Brojem sportskih objekata naveći broj ispitanika je nezadovoljan.3% je zadovoljno općinskom podrškom dok je 20. 10.G. starosna skupina ispitanika 18-25 godina je najnezadovoljnija. Odnosom grañana prema sportskim rekvizitima na javnim sportskim terenima/igralištima 79. Sarajevo radu obrazovnih institucija. 16. 22. 28.8% nema stava o reformi obrazovanja.3% bez stava. njih 33. 26. 20. 14. 23% je bez stava a 9. Sarajevo) veći broj ispitanika odnosno 41% nije zadovoljno. i Dobroševići. Takoñe visok je procenat nezadovoljnih ispitanika30%. 18. 17. Promocijom sporta (organizovanje raznih oblika takmičenja. itd. Analizirajući odgovore po starosnoj dobi. vidimo da su mlañe starosne skupine nezadovoljnije od strarijih.8% bez stava po ovom pitanju. dok je samo 1% grañana zadovoljno što dodatno govori o ovom problemu. Dobrinja D i C.2.5% ispitanika je djelimično zadovoljno reformama obrazovanja. Najveći stepen nezadovoljstva brojem sportskih objekata u mjesnim zajednicama Anex. Oblast sporta 13. 11. Pogledamo li u tabelu ispod koja pokazuje strukturu odgovora po starosnoj dobi vidjet ćemo da je najviše ispitanika koji su bez stava starosne dobi 61 i više. mini općinska liga i dr. Radom sportskih klubova (na teritoriju općine N. 7. 27. Čengić Vila. 26. Najveći broj anketiranih grañana bez stava. 12. koji smatraju da odreñena područja za unapreñenja postoje.3 % ispitanika je bez stava.8% je onih koji su djelimično zadovoljni podrškom općine što u kazuje na činjenicu da ova grupa ispitanika smatra da postoji odreñena podrška općine radu sportskih ustanova ali da u odreñenim segmentima ima mjesta za unapreñenje. To ukazuje na zaključak da bi općinska podrška radu sportskih ustanova u narednom periodu trebala biti povećana. Kvalitetom i stručnošću nastavnog kadra u školama najviše je djelimično zadovoljnih ispitanika ili 29. 4. Švrakino selo I i III.5% je zadovoljno. 25. 36.) najveći broj odnosno 42.5% grañana je nezadovoljno i ono ukazuje na činjenicu da se sportski rekviziti na javnim sportskim igralištima permanentno uništavaju. 11% ispitanika je zadovoljno brojem sportskih objekata dok je 10.6% ispitanika je zadovoljno nastavnim kadrom u školama. npr.8% je djelimično zadovoljno. 21. 66 .3%. Nezadovoljstvo učeničkim transportom povezano je sa nepostojanjem bolje povezanosti rubnih djelova sa centrom općine i centrom grada. Razlog tome može biti nedovoljna informiranost o aktivnostima općine po ovom pitanju.5%.2” ispitanika starosne dobi od 18-25 godina nezadovoljno reformom obrazovanja. 11. dok je samo 4% ispitanika zadovoljno. odnosno penzionera.1% ispitanika je nezadovoljno kvalitetom i stručnošču nastavnog kadra u školama. tako da je 43. te npr. a najnezadovoljnija je skupina mladih 18-25 godina koji smatraju da bi se kvalitet i stručnost nastavnog kadra trebala znatno unaprijediti. Podrškom općine radu sportskih ustavnova u cilju povećanja sportskih aktivnosti i masovnosti pojedinih sportova je naveći broj ispitanika nezadovoljan. a ovu skupinu sačinjavaju ispitanici starosne dobi 61 i više odnosno penzioneri. Najveći procenat ispitanika nema stav o finansijskoj podršci Općine N.G. U nezadovoljstvu reformom obrazovanja prednjače mlañe starosne dobi. Reformom obrazovanja zadovoljno je 15. 15. 25% je djelimično zadovoljno. dakle 53. te i u odreñenom broju urbanih mjesnih zajednica koje su udaljenije od centra općine i centra grada.8% ispitanika.8% je bez stava.3% ispitanika je djelimično zadovoljno što znači da smatraju da potrebe za sportskim objektima nisu u potpunosti zadovoljene.

Sarajevo najveći broj ispitanika odnosno 52.8%.5% je bez stava. djelimično zadovoljni i nezadovoljni. Oblast kulture 19.5% je bez stava. nije zadovoljno.3% je zadovoljno. 28. Brojem kulturno-zabavnih manifestacijama u općini N. dok je 5. Projektima za razvoj kulture i uključenošću grañana u iste najveći broj grañana. Brojem prostora za kulturno-zabavne aktivnosti (kino-sala. 21.8% ne podržava uspostavljanje lokalne RTV. 10% je bez stava. je djelimično zadovoljno. 13% je djelimično zadovoljno.3% je djelimično zadovoljnih ispitanika. a samo 10% je zadovoljno.4. nije zadovoljno. 60.5% nije zadovoljno. 56. 11. Finansijskom podrškom općine razvoju kulture i kulturnim aktivnostima najveći broj ispitanika odnosno 31. odnosno da su i jedni i drugi natpolovičnom većinom nezadovoljni brojem javnih nastupa općinskih zvaničnika.5% je nezadovoljno. tj.5% je zadovoljno. Najveći broj ispitanika odnosno 67%. a samo 4% je zadovoljno.3% je zadovoljno. a 10. 4. 5% ispitanika je bez stava po ovom pitanju. 23. podržao bi osnivanje lokalne RTV.8% nije zadovoljno.5% nezadovoljnih ispitanika.5%. Natpolovična većina podržava osnivanje lokalne RTV. 24. biltena i drugog najveći broj ispitanika. Brojem biblioteka i knjižnim fondom 58.3% zadovoljno. 20.) veoma je visok procenat od 70.8%. Ovako značajan pocenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih ispitanika ukazuje na potrebu bolje podrške općine radu kulturnih ustanova u cilju promocije kulture i kulturnih vrijednosti. 29. 28. 67 . 10% je bez stava.3% je bez stava a samo 7. 19.8% je zadovoljno. 29. 16. Možemo konstatirati da je stepen zadovoljstva po ovom pitanju veći u odnosu na predhodna pitanja iz oblasti informisanja. 27. Distribucijom općinskih informativnih printanih materijala. Analizom odgovora na ovo pitanje po tipu naselja utvrdili smo da nema značajnih razlika u rezultatima. 17% je djelimično zadovoljno.5%. Gotovo je identičan procenat ispitanika koji su zadovoljni.3% je bez stava. Podrškom općine radu kulturnih ustanova u cilju promocije kulture i kulturnih vrijednosti najveći broj ispitanika. 23. 29. u skoro istom procentu izraženo je nezadovoljstvo ispitanika iz urbanog i rubnog/padinskog dijela općine. Brojem javnih nastupa općinskih zvaničnika vezano za probleme i važna životna pitanja grañana. kulturni centri.5% je nezadovoljno. je nezadovoljno. Natpolovična većina nezadovoljnih i značajan procenat djelimično zadovoljnih ispitanika. 30% je djelimično zadovoljnih. najveći broj ispitanika.3. ukoliko bi se ukazala prilika. 27. Pogledamo li strukturu odgovora po tipu naselja vidimo da nema značajnih odstupanja ispitanika iz urbanih i rubnih djelova općine.G. a samo 11.8% je bez stava. 22. i dr. Zastupljenošću općine u medijima najveći broj ispitanika. a posebno u svjetlu rješavanja problema kulture življenja i kulture uopće koji je prepoznat kao jedan od glavnih problema na teritoriju općine Novi Grad Sarajevo. 31. Analizom strukture odgovora po tipu naselja utvrdili smo da nema značajnih razlika u odgovorima ispitanika iz urbanog i rubnog/padinskog dijela općine. 42. 26.3% je djelimično zadovoljno. Natpolovična većina nezadovoljnih ispitanika navodi nas na zaključak o potrebi unapreñenja projekata za razvoj kulture. 24.3% je bez stava. Oblast informisanja 25. 17.4. dok je samo 11. Nadpolovična većina nezadovoljnih i značajan procenat djelimično zadovoljnih navode nas na zaključak da trenutni broj biblioteka ne zadovoljava potrebe grañana kao i da knjižni fond treba obogatiti novim naslovima. a 9.8% je djelimično zadovoljno. pozorišta.8% procenata zadovoljno.8%.5% je djelimično zadovoljno. 61. 15. nije zadovoljno. a 8% je zadovoljno. 22% je djelimično zadovoljno.

8% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom. 12% je nezadovoljno. obdanište. 2% se ne slaže.) potvrñuje stav većine odnosno 71. 4. 6% je djelimično zadovoljno.3% je bez stava. 37.5%. 11% je zadovoljno.4% je zadovoljno. 33. 4. a 4% je bez stava.5. 89. Rezultati istraživanja po ovom pitanju navode nas na zaključak da je broj zdravstvenih radnika u općini N.5% je nezadovoljno. Ljubaznošću zdravstvenih radnika natpolovična većina ispitanika. stav je visoke većine ispitanika. odnosno da postoji zadovoljavajući broj ambulanti. Značajna natpolovična većina djelimično zadovoljnih ispitanika navodi na zaključak da je potrebna odreñena dodatna oprema za ambulante. Na osnovu rezultata zaključujemo da su subvenicije za ugrožene kategorije grañana vrlo male. ali da postoji potreba za dodatnim unapreñenjem odnosa/ljubaznosti zdravstvenih radnika prema grañanima.8% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom.3% se ne slaže. 34. 81. je djelimično zadovoljna. ispitanika. S obzirom na visok procenat zadovoljstva grañana brojem ambulanti.). Ljekarskim uslugama primarne zdravstvene zaštite visoka natpolovična većina ispitanika odnosno 77. možemo zaključiti da je stanje u općini zadovoljavajuće. Na osnovu rezultata možemo zaključiti da se pitanju socijalne zaštite nezaposlenih treba posvetiti značajno mjesto u cilju iznalaženja rješenja socijalne zaštite za ovu grupu stanovništva. Programi socijalne zaštite za nezaposlene (demobilisane borce i druge) ne postoje. je zadovoljan.3%. 10% je nezadovoljno.8% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom. visoka natpolovična većina ispitanika.8%. 8. 4. 74. a 2. 77% . 32.G Sarajevo zadovoljavajući. jednokratna finansijska pomoć i dr. a 16% ispitanika je bez stava. 36. Sarajevo najveći broj ispitanika. visoka natpolovična većina ispitanika.8% je zadovoljno. možemo zaključiti da je stanje po pitanju ljubaznosti zdravstvenih radnika dosta dobro. 6. 9.G.8% se ne slaže.3 je zadovoljno.5% je nezadovoljno.3% djelimično zadovoljnih ispitanika.5% djelimično slaže sa ovom tvrdnjom.6% je bez stava. stav je velike većina ispitanika. 71. a 0.3%. 5. 3.5% je bez stava.8% je djelimično zadovoljno. 6. odnosno 83.5%.5% nezadovoljno. možemo reći da bi otvaranje novih apoteka bilo potrebno. što potvrñuje i stav 88. stomatologa. a 1. Brojem ambulanti na teritoriju općine N. 3.3% je bez stava. dok se 9.5% je bez stava.8% je bez stava. Uzimajući u obzir natpolovičnu većinu djelimično zadovoljnih ispitanika. 68 . a 4.) su vrlo male. s tim da. i 0.6. itd). Brojem zdravstvenih radnika (ljekara. te da bi iste bilo potrebno povećati u cilju zadovoljena osnovnih životnih potreba ugroženih kategorija grañana. respektirajući 71. a 2% je bez stava.3% je bez stava. Oblast socijalne sigurnosti 35. Ovakva struktura odgovora navodi nas na zaključak da bi finansijska sredstva za zadovoljenje ugorženih kategorija grañana trebalo povećati. 10. Oblast zdravstva 29. Natpolovična većina djelimično zadovoljnih i značajan procenat zadovoljnih ispitanika navode na zaključak da je stanje po pitanju broja apoteka u općini dobro. Opremljnošću ambulanti (internistička i specijalistička oprema i sl. djelimično je zadovoljna.3%. 30.3% se slaže sa tvrdnjom da programi socijalne zaštite za nezaposlene ne postoje. Subvencije za ugrožene kategorije grañana (grijanje. Brojem apoteka na teritoriju općine N. 11. je djelimično zadovoljna. 38. 84. te da bi proširenje kapaciteta postojećih i izgradnja novih sigurnih kuća bilo poželjno. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da na teritoriju općine postoji potreba za ovakim oblikom socijalne zaštite.4.3%. 31. 1. je zadovoljna. 5. 4% se ne slaže. Finansijska sredstva za zadovoljenje potreba socijalne sigurnosti ugroženih kategorija grañana su nedovoljna. 23.G. pa i modernizacija u nekim segmentima. Nedostatak sigurnih kuća (privremeni smještaj žrtava nasilja u porodici i dr.5% ispitanika da su subvenicije za ugrožene kategorije grañana vrlo male. Sarajevo natpolovična većina ispitanika. 10% je nezadovoljno. djelimično je zadovoljna.

Zakonska regulativa u oblasti socijalne brige za punoljetnu djecu bez oba roditelja ne postoji i treba je kreirati: visoka većina ispitanika. u cilju socijalne zaštite ugrožene kategorije (punoljetne djece bez oba roditelja). stav je značajne natpolovične većine ispitanika.7. Ulogom općine u programima podsticaja zapošljavanja.5% se slaže da zakonska regulativa u oblasti socijalne brige za punoljetnu djecu bez oba roditelja ne postoji i da je treba kreirati. Brojem i kvalitetom programa prekvalifikacije i dokvalifikacije (NVO. Zavod za zapošljavanje).8% je zadovoljno. 5.Ovakav rezultat navodi na zaključak da bi općina trebala zauzeti aktivniju ulogu u programima podsticaja zapošljavanja.3% ispitanika je nezadovoljno. Najnezadovoljnija skupina postojećom infrastrukturom su nezaposleni i studenti.5% je djelomično zadovoljno. dok je 20. Evidentno je da značajna natpolovična većina smatra da je broj javnih kuhinja nedovoljan. a ovako visok procenat ispitanika bez stava možemo objasniti i činjenicom da je termin poduzetnička infrastruktura prilično nov i još nedovoljno poznat.5% djelimično zadovoljno. Programima sanacije ratom oštećenih objekata najveći broj ispitanika odnosno 42. 4. Ovakav zaključak ima dodatnu potporu u činjenici da je problem nezaposlenosti prepoznat kao glavni problem u općini Novi Grad Sarajevo. evidentno je. 6% je zadovoljnih. 30.6%-urbano 67. Rezultati sugerišu da većina ispitanika smatra da spomenuta zakonska regulativa ne postoji i da je treba kreirati. 5.3% se ispitanika.8% je bez stava. značajna natpolovična većina ispitanika.1%-rubno). te da u tom smislu potrebe ugroženih kategorija grañana nisu u potpunosti zadovoljene. 20. 4. 70. nije zadovoljna. 14.6% ispitanika je nezadovoljno. III. 7.5% nezadovoljna je. 22% je zadovoljno. biznis-centri) 43% ispitanika je nezadovoljno. Ovakav rezultat ukazuje na potrebu povećanja broja programa prekvalifikacije i dokvalifikacije i njihovog kvaliteta imajući na umu činjenicu da je problem nezaposlenosti prepoznat kao glavni problem u općini Novi Grad Sarajevo.5%. nije zadovoljna. kreditno garantni fond za preduzetnike i početnike u biznisu. Stepen nezadovoljstva kulturom stanovanja u urbanom i rubnom/padinskom djelu općine gotovo je identičan (69. 14. II. Broj javnih kuhinja je nedovoljan. Dobrinja –D. natpolovična većina ispitanika.39. Postojećom preduzetničkom infrastrukturom (biznis-inkubator. a 4.5% je bez stava. 0. dok je 9.8% je nezadovoljno. Najnezadovoljniji programima sanacije ratom oštećenih objekata su slijedeće MZ: Čengić-Vila. 47.8% se ne slaže. i da je radi zadovoljenja ovih potreba otvaranje novih javnih kuhinja ili povećanje obroka u postojećim poželjno. 23.3% bez stava. Ali-pašino Polje C-II. Ovakav rezultat ukazuje da broj projekata za razvoj preduzetništva ne odgovara potrebama rješavanja pitanja nezaposlenosti u općini. 68. Kulturom stanovanja značajna napolovična većina ispitanika. sa ovom konstatacijom ne slaže se 7. a samo 6% je zadovoljno.3% ispitanika je bez stava po ovom pitanju.8% je bez stava. 2% je zadovoljno.6% djelimično je zadovoljno. Švrakino Selo I. 2. 42. a 8. forumi za lokalni ekonomski razvoj. 64. 16. Bez stava po ovom pitanju su uglavnom penzioneri.5%. 83.3% se djelimično slaže sa ovom tvrdnjom.5% je bez stava. Programima edukacije za zapošljavanje i samozapošljavanje 62. 20% je djelimično zadovoljnih. 4. 43.5% je bez stava.3% je zadovoljno. Oblast stanovanja i komunalne usluge 46. 18% je djelimično zadovoljnih. a 3% je zadovoljno. 69%. Brojem projekata za razvoj poduzetništva.5% djelimično je zadovoljno. 45. 44. 40. 51. 22.8% se djelimično slaže. Oblast zapošljavanja 41. 69 .9% je bez stava.8. 31% je bez stava. 17% je djelimično zadovoljno. Ali-pašino Polje A-I.

25.8% je djelimično zadovoljno. 24. a samo 1. a 20. Dostupnošću lokacija za izgradnju novih individualnih i kolektivnih objekata za stanovanje naveći broj ispitanika. 21.) značajan procenat ispitanika. 51.8% je bez stava. 36. U strukturi ispitanika bez stava. 28% je djelimično zadovoljno. Dolac i Briješće. 61.8% ispitanika je bez stava. a 9. 25.5% ispitanika je nezadovoljno. Stepen zadovoljstva komunalnom higijenom veći je u urbanim djelovima općine.3% je nezadovoljno. 54.) najveći broj ispitanika. 34. uzdržavani supružnici.9. 59. 57. 27% je djelimično zadovoljno. odnosno 36. radnici. 24. Samo 8. 49. pri čemu 80% njih čine ispitanici iz rubnog dijela općine koji nisu korisnici usluga. te generalno povećanje broja automobila. Nezadovoljni i djelimično zadovoljni su investiciono sposobne grupe. 58. Cijenama komunalnih usluga 53. 36.5% ispitanika je nezadovoljno.8% je zadovoljno. 52.3% je bez stava. 53.3% je nezadovoljno.1% ispitanika nezadovoljno. Profesionalnošću službenika koji su u direktnom kontaktu sa grañanima 41. Javnom rasvjetom 63.8% bez stava i 19. 34.3% je djelimično zadovoljno. Kod ispitanika iz rubnih područja postoji veće nezadovoljstvo. 4. Putnom infrastrukturom 45. Ureñenjem zelenih površina i parkova (npr. 23. je bez stava po ovom pitanju.8% je bez stava. 35.8% je zadovoljno.8% je zadovoljno. a 4.3% ispitanika je zadovoljno. najvećim dijelom su penzioneri. 27. obrezivanjem drveća i sl. 15.3% je bez stava. Stepen nezadovoljstva parking prostorima u rubnim naseljima veći je u odnosu na urbane dijelove općine. 36. kao što su menadžeri. zatim je 26% nezadovoljnih.3% je zadovoljno. službenici. Najveći stepen nezadovoljstva javnom rasvjetom je kod ispitanika u mjesnim zajednicama Buča Potok. Dostupnošću stambenog prostora najviše je djelimično zadovoljnih ispitanika.5% je bez stava. Programima individualne i kolektivne stambene izgradnje najveći broj ispitanika. preduzetnici-slobodno zanimanje.3% je zadovoljno. 18. 22. a 4% je bez stava. popravkom uništenih rekvizita. 44% je nezadovoljan. 17.5%. je bez stava. odnosno 46%. nezaposleni. a 25% je nezadovoljno. njih 30%. 19% je djelimično zadovoljno. dok je stepen nezadovoljstva jako izražen u rubnim dijelovima općine. Procedurama i brzinom rješavanja zahtjeva grañana u općinskim službama 57% ispitanika nezadovoljno je. te su i u urbanim naseljima sa velikim parkinzima isti postali premali za ovako veliki broj automobila.8% je djelimično zadovoljnih. Stepen nezadovoljstva je veći u rubnim djelovima općine. a samo 1. pri čemu 53.5% ispitanika smatra cijene komunalnih usluga neopravdano visokim. a 8.3% je bez stava. odvozom smeća i dr.3% ispitanika je nezadovoljno. odnosno njih 41. Uzrok ovakvog stranja je neplanska gradnja naselja u rubnim dijelovima.3% ispitanika je zadovoljno. Stepen nazadovoljstva u rubnim dijelovima općine putnom infrastrukturom je izražen. a samo 8.5% je nezadovoljno. dok je taj procenat u rubnom dijelu znatno manji i iznosi 29.5% je zadovoljno.3% je zadovoljno. studenti. gdje je 55. pri čemu je stepen zadovoljstva javnom rasvjetom veći u urbanim djelovima nego u rubnim. te privatnici. 13. 70 .8% je nezadovoljno. 50. Brojem kontejnera za smeće najveći procenat ispitanika. 55. 25% je djelimično zadovoljno.3% je djelimično zadovoljno. 56. Oblast administracije 60.5% je zadovoljno. 25.3% je zadovoljno.8% je djelimično zadovoljno.5% je djelimično zadovoljno.48. a 2.3% zadovoljnih ispitanika. Ispitanici iz rubnih djelova općine mnogo su zadovoljniji od ispitanika iz urbanih dijelova.3%.8% je bez stava. 31. a 8. Stepen nezadovoljstva održavanjem zajedničkih prostorija veći je u urbanom dijelu općine.5% je djelimično zadovoljno. Komunalnom higijenom (pranjem ulica.8% ispitanika zadovoljno je uslugama. Održavanjem zajedničkih prostorija najveći procenat ispitanika. košenjem trave. Uslugama JKP “Toplane Sarajevo” 38. Parking-prostorima 41.5% ispitanika je nezadovoljno.5 je nezadovoljno.

72. Učeščem grañana u procesu odlučivanja 64% ispitanika je zadovoljno. Pristupnim putevima javnim objektima (općini.5% je bez stava.3% ispitanika je nezadovoljno.8% je zadovoljno.3% se ne slaže.5% ispitanika se slaže.5% je djelimično zadovoljno. a 59% je bez stava. Vodovodna mreža nije adekvatna potrebama na čitavom području općine.3% je zadovoljno. Nezadovoljstvo održavanjem puteva je nešto izraženije u rubnim dijelovima općine.8% ispitanika djelimično je zadovoljno. 77. 69. 64.62.3 se djelimično slaže. 16.1% je djelimično zadovoljno. obzirom da najveći broj ulica u tom dijelu grada nema trotoara zbog neplanske gradnje tih područja općine. što se prije svega odnosi na ispitanika iz urbanog dijela općine. 16.8% je zadovoljno. 22% se djelimično slaže. te ga je potrebno rješavati u saradnji sa ostalim relevantnim institucijama. Saobraćajnom signalizacijom 40.10.5% je zadovoljno. u odnosu na one iz urbanih dijelova.8% je zadovoljno.3% je bez stava. Aktivnostima općine na poboljšanju ambijenta za življenje 37.3% je bez stava. Angažiranošću općine na rješavanju problema grañana 39. 11. Jasno je da puteve u padinskom dijelu općine treba proširiti i asvaltirati.3% je bez stava.8% je zadovoljno. 23. 19.3% je nezadovoljno. 18. 24% se ne slaže. Vodovodna infrastruktura 74.5% ispitanika je nezadovoljno. a 4. 65. 6. Putna infrastruktura 66. Osvijetljenošću sporednih saobraćajnica 38. Održavanjem puteva u zimskom periodu 53% ispitanika je nezadovoljno. 4. 7.8% je zadovoljno. 2. 70.3% ispitanika je zadovoljno.3% ispitanika se slaže. 73.8% ispitanika je nezadovoljno. 14.3% ispitanika djelimično je zadovoljno. Stanovnici rubnih/ padinskih dijelova općine nezadovoljniji su od stanovnika urbanih djelova.8% je djelimično zadovoljno. 30% je djelimično zadovoljnih. 10. 68. Putevima u padinskim djelovima općine 46. Saobraćajnim prometom pri ulazu u grad 62.8% je bez stava. 29% je djelimično zadoljnih.3% ispitanika je zadovoljno. Brojem pješačkih staza odnosno trotoara i slično ravnomjerna je podijeljenost ispitanika.) 50. Neadekvatnost vodovoda naročita je izražena u rubnim/padinskim dijelovima.4% ispitanika nije zadovoljno. i 4. znatno je veće nezadovoljstvo ispitanika iz rubnih djelova općine.1. 34. 71. Sa tvrdnjom da su lokalni vodovodi u novim naseljima opterećeni 33. dok je 39. 67.3% je nezadovoljnih.5% je djelimično zadovoljno.) 48. Ljubaznošću službenika 47.5% se ne slaže. 14. 1. Problem otežanog saobraćaja prilikom ulaza u grad prepoznat od strane ispitanika. i sl. 4. a 2. 14.3% je bez stava.5% je nezadovoljno. a 10% je bez stava. 12. a 9% je bez stava. Sa tvrdnjom da je pritisak vode nedovoljan. 28.5% ispitanika se slaže. 14. smatra 47. Sa tvrdnjom da gradska vodovodna mreža u novim naseljima ne postoji.5% je bez stava. Treba istaći da je izgradnja puteva otežana neplanskom gradnjom.5% ispitanika je zadovoljno.8% je zadovoljno. 21. a 22. 75. pogotovo onim novosagrañenim.6% je nezadovoljno.3% ispitanika. 63. sanacija udarnih rupa i sl. Problem osvijetljenosti sporednih saobraćajnica je problem rubnih dijelova općine kod kojih postoji dva puta veći broj nezadovoljnih ispitanika. 33.3% se djelimično slaže da ista nije adekvatna. 30.5% je bez stava.2. a 10. mada je 39.6% ispitanika iz urbanih dijelova nezadovoljno održavanjem puteva u zimskom periodu. 29% je djelimično zadovoljno.3% bez stava. a 3. što se uglavnom odnosi na ispitanike iz onih mjesnih 71 .10. Ipak.9% je djelomično zadovoljno. a 25. a 18% je bez stava. posebno u stanovima na višim etažama i padinskim djelovima općine 28. a 24. 25.5% je bez stava. a 8. a 30. 18. domovima zdravlja.5% je nezadovoljno. Održavanjem puteva (npr.3% je bez stava.5% je djelimično zadovoljno. 76. 37. 14% se djelimično slaže. 8% da je adekvatna.

8. 21. 14% se djelimično slaže. a 14.3. 4. a 21. Ispitanici koji dolaze iz mjesne zajednice Dobroševići u procentu od 66.10.8% bez stava. 4.3% slaže se djelimično. 82.3% je bez stava. 17. Rezultati pokazuju da su grañani svjesni problema koje neplanska gradnja donosi u oblasti vodovodne i druge infrastrukture.3% je nezadovoljnih i 3.8% se ne slaže.8% ispitanika. 15. 89. 79. 84.3% ispitanika.6% ispitanika se slaže. 17. 90.3% ispitanika se slaže. 85. 3. a 29. 88. evidentno je problem začepljenja odvoda površinskih voda prisutan I u vrijeme obilnih padavina uzrokuje poteškoće grañanima. Sa tvrdnjom da neplanska gradnja opterećuje postojeće vodovodne instalacije 59.3% ispitanika je bez stava po ovom pitanju. 1.3 ispitanika se slaže.3% ispitanika koji su bez stava ne koriste plin kao energent. 30. te da su ovim problemom pogoñena rubna/padinska naselja općine. a 35. 2. a 23.5% je bez stava. Uslugama JKP “Sarajevogas” zadovoljna je većina ispitanika.5% je bez stava. Ovako visok procenat ispitanika bez stava je sastavljen od ispitanika koji dolaza iz mjesnih zajednica kod kojih je pitanje kanalizacione infrastrukture adekvatno riješeno.1% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom. 14. 28. Sa tvrdnjom da su začepljenja odvoda/šahtova površinskih voda česta. 81. Sa tvrdnjom da je kanalizaciona infrastruktura u pojedinim naseljima opterećena prevelikim brojem priključaka slaže se 43. Sa tvrdnjom da neplanska gradnja opterećuje postojeće kanalizacione instalacije slaže se 63.9% ispitanika je zadovoljno.8% je bez stava. Sa tvrdnjom da gradska kanalizaciona mreža ne postoji u novim naseljima 62. 5. a ispitanici koji su bez stava dolaze iz mjesnih zajednica kod kojih je riješeno pitanje kanalizacione infrastrukture. 21.6% je djelimično zadovoljnih.5% je bez stava.5% ispitanika se slaže.8% se ne slaže. dok je 25. 28. S obzirom na rezultate. s obzirom da 47.5% se ne slaže.zajednica gdje je ovo pitanje riješeno. 72 . 21.3% se ne slaže. Dostupnošću plina. dok je visok procenat ispitanika koji se slažu sa tvrdnjom iz mjesnih zajednica kod kojih pitanje kanalizacione infrastrukture nije riješeno na adekvatan način. odnosno 46. Plinska infrastruktura 87. 39.3% se djelimično slaže. Rezultati pokazuju da su grañani svjesni problema koje neplanska gradnja donosi u oblasti kanalizacione i druge infrastrukture.3% se djelimično slaže. Sa tvrdnjom da kanalizaciona infrastruktura nije adekvatna na čitavom području općine slaže se 49. Sa tvrdnjom da je finansijska podrška od svih nivoa vlasti u rješavanju problema u oblasti kanalizacione infrastrukture nedovoljna 44. 86.4. Sa tvrdnjom da se kanalizacione cijevi često kvare i oštećuju 38.5 ispitanika.5% se ne slaže. s obzirom da 43.5% se ne slaže.9% nije zadovoljna. Uslugama JKP „Vodovod i kanalizacija“ 44.3% je bez stava. Cijenom plina većina ispitanika. odnosno plinskom infrastrukturom i mogućnošću priključka na plinsku mrežu zadovoljna je većina ispitanika. Kanalizaciona infrastruktura 80.7% slažu sa iznesenom tvrdnjom 78. Naveći dio ispitanika koji se slažu sa ovom tvrdnjom dolaze iz mjesnih zajednica kod kojih pitanje kanalizacione infrastrukture nije u potpunosti riješeno.8% ispitanika koji su bez stava ne koriste plin kao energent. s obzirom da 49% ispitanika koji su bez stava ne koriste plin kao energent. To su prije svih Dobroševići i Naselje heroja – Sokolje. a 12% je bez stava.10. Pritiskom plina u zimskom periodu zadovoljna je većina ispitanika.5% se ne slaže.3% se djelimično slaže. te da su ovim problemom pogoñena rubna/padinska naselja općine.8% se djelimično slaže. 83.

dok je 85% djelimično zadovoljno.6%. Redovnošću na linijama gradskog prevoza zadovoljno je 13. ANALIZA TRENUTNOG STANJA SA ASPEKTA POSLOVNOG SEKTORA PO ODABRANIM OBLASTIMA 5.8%. uglavno njihova kopliciranost i trajanje dobijanja saglasnosti.5% ispitanika. s tim da su ispitanici iz rubnih djelova općine za 10% nezadovoljniji od ispitanika iz urbanog dijela. 101. 95. 10% smatra da je prioriteni problem loš dotok vode.0%.0% ispitanika. Dakle. posebno na višim sparatovima i padinskim dijelovima općine složilo se 14% anketiranih privrednih subjekata. složilo se 95% anketiranih privrednih subjekata.1.4. dok se njih 24% djelimično složilo sa ovom tvrdnjom. u ovom pravcu treba djelovati kako be se stepen potpunog zadovoljstva povećao u narednom periodu. treba djelovati u smislu pojednostavljenja procedura odobrenja novih priključaka. Brojem vozila gradskog saobraća na postojećim linijama zadovoljno je 27. a ne potpunog zadovoljstva je u visokim cijenama vode i radu servisne službe. Gradski saobraćaj 91.1%. Dakle.3%. Uslugama GRAS-a zadovoljno je 13.3%. a bez stava je 7. djelimično 29. djelimično 35. dok se 5% nije složilo sa ovom tvrdnjom. 100.1. 92.0%. možemo izvesti zaključak da je po ovom pitanju trenutna situacija na području općine zadovoljavajuća. Jasno je da se ove procedure moraju ubrzati i pojednostaviti. Djelimično slaganje se odnosi uglavnom na padinske dijelove i više spratove. treba sugerirati njihovo smanjenje.10.8% ispitanika je bez stava. Kanalizaciona infrastruktura 102. 99. Vodovodna infrastruktura 96. 94. djelimično zadovoljnih je 27. nezadovoljno je 21.8% ispitanika. Stare instalacije (koje uzrokuju česte kvarove i veliki gubitak vode) sa 29% predstavljaju drugi po redu problem iz ove oblasti. nezadovoljstvo radom je iskazalo 5%. Prioritetni problem u oblasti vodovodne infrastrukture su procedure priključenja sa 42%.1. Razlog djelimičnog. 98. bez stava je 5%. njih 67% je izrazilo svoje djelimično slaganje.0% je bez stava. te na ovaj način stvoriti preduslovi za brže rješavanje ovog problema. i to 54. Sa tvrdnjom da smo snabdjeveni tokom čitave godine dovoljnim količinama pitke i tehnološke vode. 5. Što se tiče cijena. 97. dok je njih 19% izrazilo neslaganje sa ovom tvrdnjom. a bez stava je 9. 93. Dakle. 5. nezadovoljno 28. 45.2. Sa tvrdnjom da kanalizaciona infrastruktura nije adekvatna na cijelom području općine složilo se 86% anketiranih privrednih subjekata. dok je njih 14% izrazilo djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom. Djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom izrazilo je 14% anketiranih. Zadovoljstvo radom JKP “Vodovod i kanalizacija” iskazalo je 5% anketiranih. Sa tvrdnjom da su procedure vezane za priključenja novih poslovnih objekata na vodovodnu mrežu komplikovane i skupe. uglavnom u ljetnim mjesecima kada je povećana potrošnja vode.5. 73 .0% je nezadovoljno a 7. a 4. Postojećim linijama prevoza u općini zadovoljno je 41. a bez odgovora je bilo 19% anketiranih. složilo se 76% anketiranih privrednih subjekata. najviše je nezadovoljnih. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je njih 5% bilo bez stava po ovom pitanju. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata njih 81% se složilo sa tvardnjom da vodovodna mreža nije adekvatna na području općine. Sa tvrdnjom da je pritisak vode u instalacijama nedovoljan.5%. i svakako brzini rješavanja zahtjeva. Pokrivenošću gradskim saobraćajem rubnih djelova općine postoji značajno nezadovoljstvo kod rubnih djelova općine.5% ispitanika. 35% je djelimično zadovoljno.

3. dok je 24% anketirani izrazilo djelimično slaganje. 111. na osnovu rezultata. 104. njih 67% je izrazilo zadovoljstvo radom JKP “Sarajevogas”. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata njih 76% se složilo sa tvrdnjom da su začepljenja odvoda/šahtova površinskih voda česta. 74 . 10% procenata je izrazilo nezadovoljstvo cijenom plina. dok je 5% anketiranih izrazilo svoje djelimično zadovoljstvo. U cilju rješavanja ovog problema potrebno je djelovati preventivno. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 33% djelimično se složilo sa tvrdnjom. dok se 76% djelimično složilo sa ovom tvrdnjom. dok je 80% djelimično zadovoljno. dok je 71% anketiranih izrazilo svoje zadovoljstvo cijenom plina. Razlog djelimičnog zadovoljstva se uglavnom odnosi na neizvijesnost snabdijevanja plinom tokom zimskih mjeseci. koji je dostupan privrednim subjektima na području općine. Dakle. dok je svoje dleimično slaganje iskazalo 85% anketiranih. Procedure su najveći problem za 14% anketiranih. 105. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. njih 14% se složilo sa tvrdnjom da se kanalizacione cijevi često kvare i pucaju. Djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom temelji se uglavnom na pojedinačnim slučajevima i to u oblasti privatnih stambenih i poslovnih objekata u padinskim dijelovima općine. a ne potpunog zadovoljstva je u visokim cijenama i radu servisne službe. Razlog velikog procenta zadovoljnih se ogleda u činjenici da je plin još uvijek najjeftiniji izvor energije. dok je potvrdan odgovor na tvrdnju u vezi apsolutno nedovoljnog angažmana svih nivoa vlasti u rješavanju problema. Djelimično slaganje sa tvrdnjom se bazira na mišljenu da se može uraditi i više. 113. možemo biti zadovoljni trenutnim stanjem. Zadovoljstvo radom JKP “Vodovod i kanalizacija” iskazalo je 10% anketiranih. Sa tvrdnjom da gradska kanalizaciona mreža ne postoji u novim naseljima se složilo 5% anketiranih privrednih subjekata. 10% se nije složilo sa ovom tvrdnjom. 109. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata.Problem je uglavnom lociran na padinskim (novim naseljima) dijelovima općine. potrebno je putem sredstava javnog informiranja prvenstveno više govoriti o angažmanu svih nivoa vlasti na rješavanju ovog problema. na osnovu ovih rezultata mjerenja zadovoljstva po ovom pitanju možemo biti zadovoljni trenutnom situacijom. Razlog djelimičnog. 24% je bilo bez odgovora. Sugerirano je da se kanalizaciona infrastruktura mora uspostaviti na zadovoljavajućem nivou u svim dijelovima općine. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 103. Visok procenat privrednih subjekata bez stava jasno implicira problem neupoznatosti anketiranih sa angažmanom svih nivoa vlasti u rješavanju problema. privatnim stambenim i poslovnim objektima. Dakle. te čvrste materije koje se nañu u odvodima. koji u većini slučajeva nemaju adekvatne priključke na kanalizacionu mrežu. posebno za privredne objekte. uz maksimalno korigovanje cijena. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok se 10% složilo sa tvrdnjom. dok se njih 10% djelimično složilo sa ovom tvrdnjom. koliko je to moguće. 33% izrazilo je djelimično zadovoljstvo. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Dakle. Dakle. 19% je izrazilo svoje djelimično nezadovoljstvo. na tvrdnju da je finansijska podrška svih nivoa vlasti u rješavanju problema kanalizacione infrastrukture nedovoljna 57% je bilo bez stava. nezadovoljstvo radom je iskazalo 10%. 108. Bez stava o tvrdnji da gradska kanalizaciona mreža ne postoji u novim naseljima bilo je 10% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata.1. dakle problemom koji se pojavljuje svake godine. 106. njih 48% smatra da je infrastruktura najveći problem. Pod infrastrukturom se smatraju i stare postojeće instalacije koje se često kvare. 107. treba djelovati u cilju pojednostavljenja procedura i brzine rješavanja zahtjeva. Uglavnom se navode razlozi preopterećenosti kanalizacione mreže. Djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom je uglavnom uzrokovano pojedinačnim slučajevima kvarova i pucanja cijevi. što ni u kom slučaju ne predstavlja pravilo. Uglavnom se radi o starijim objektima gdje proces servisiranja nije urañen. dok 14% smatra da je održavanje najveći problem u oblasti kanalizacione infrastrukture. njih 90% se složilo sa tvrdnjom da su procedure vezane za priključenje novih poslovnih objekata na kanalizacionu mrežu komplikovane i skupe. odnosno servisna mreža na području općine bi trebala biti pojačana u vrijeme većih padavina. njih 95% je izrazilo zadovoljstvo dostupnošću plina (odnosno mogućnošću priključka na plinsku mrežu). dok je 5% izrazilo nezadovoljstvo. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 112. njih 95% izrazilo je svoje zadovoljstvo pritiskom plina u zimskom periodu. bez stava je 0%. 5. Plinska infrastruktura 110.

Djelimično nezadovoljstvo se uglavnom 122. dok je 38% anketiranih izrazilo djelimično zadovoljstvo. 124. Od ukupnog broja anketiranih. Održavanje vozila se uglavnom odnosi na ispravnost i čistoću. Ovo se uglavnom odnosi na pojedine priključke koji nisu atestirani. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je djelimično zadovoljno 10% anketiranih. visokim cijenama novih priključaka. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Nezadovoljstvo se ogleda u dugotrajnim procedurama i cijenama priključenja. zadovoljstvo je izrazilo 62%. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. povećao bi se stepen zadovoljstva radom “Elektroprivrede Bosne i Hercegovine”. njih 38% je izrazilo nezadovoljstvo sigurnošću snabdijevanja plinom tokom cijele godine. njih 86% je nezadovoljno. Djelimično zadovoljstvo se odnosi na neizvjesnost snabdijevanja tokom zimskog perioda. 5% je bez stava. zadovoljstvo je izrazilo 90%. da se zbog ovakvih saobraćajnih gužvi. 5. Električna energija 116. dok je 5% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata zadovoljno. ukoliko be se neka od ovih pitanja mogla riješiti. njih 100% smatra da je način rješavanja saobraćajnih gužvi na pojedinim mjestima u općini apsolutno neprimjeren. dok 29% smatra da je održavanje vozila prioritetni problem. 10% je bez odgovora. odnosno nemogućnosti njihovog rješavanja. gubi dragocjeno vrijeme. Dakle. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. koje za privredne subjekte predstavljaju problem. Ukoliko bi se obezbijedilo sigurno snabdijevanje i tokom zimskog perioda. Razlog djelimičnog zadovoljstva je u dugotrajnim procedurama. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosi na nove lokacije na rubnim dijelovima općine. njih 76% smatra da je sigurnost snabdijevanja prioriteni problem u oblasti plinske infrastrukture. dok je djelimično nezadovoljstvo iskazalo 33%.5.1. kapacitetom saobraćajnica je nezadovoljno 67% privrednih subjekata. što izaziva niz problema privrednim subjektima na području općine. nezadovoljno je 5%. Djelimično zadovoljstvo se uglavnom odnosi na nove privredne lokacije. 120. 118. na kojima postoje problemi priključenja. Prioritetni problem za 61% anketiranih privrednih subjekata predstavlja broj vozila. 75 .4. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 123. dok 5% smatra da su instalacije prioritetni problem. 90% je izrazilo djelimično zadovoljstvo radom “Elektroprivrede Bosne i Hercegovine”. Od ukupnog broja anketiranih.114. Gradski saobraćaj 121. dok je 52% izrazilo svoje djelimično zadovoljstvo. Djelimično zadovoljstvo se odnosi na pojedine trafostanice. Elektroprijenosnom mrežom svoje zadovoljstvo je izrazilo 85% anketiranih privrednih subjekata. te visokim cijenama električne energije za privredne subjekte. jasno je da se broj vozila mora prilagoditi potrebama grañana. te da se procedure mogu pojednostaviti i ubrzati. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 115. Problem kapaciteta saobraćajnica je posebno izražen u vrijeme jutarnje i popodnevne špice. Razlog djelimičnog zadovoljstav je u komplikovanim i dugotrajnim procedurama. Bez odgovora je bilo njih 19%. njih 67% je izrazilo djelimično zadovoljstvo prilagoñavanjem linija gradskog saobraćaja novonastalim privrednim lokacijama. Postojećim linijama gradskog saobraćaja djelimično je zadovoljno 90%. koje uzrokuju zastoje u snabdijevanju. za koje većina anketiranih smatra da su neopravdani. dok je njih 14% djelimično zadovoljno procedurama i pripadajućim troškovima priključenja novih poslovnih objekata. Sve ovo uzrokuje zastoje i gubitak vremena i novca. dok je njih 33% izrazilo svoje nezadovoljstvo. 117. te se transport roba ne obavlja zadovoljavajućom brzinom. 119. dok je 10% nezadovoljno. 5. Kvalitetom snabdijevanja električnom energijom. 125. posebno u vrijeme odlaska na posao i povratka s posla. Elektromrežom na lokalitetima novih industrijskih zona u općini. dok je 10% djelimično zadovoljno. 10% anketiranih privrednih subjekata je izrazilo svoje nezadovoljstvo.1. Dakle. značajno bi se povećao procenat zadovoljnih.

130. Saobraćajnom signalizacijom. dok je 38% izrazilo djelimično zadovoljstvo. Održavanjem puteva. Poseban problem predstavljaju rani jutarnji sati. Nezadovoljstvo anketiranih se uglavnom odnosilo na horizontalnu saobraćajnu signalizaciju. Naglašeno je da trenutni kapacitet saobraćajnica na području općine ne zadovoljava potrebe većih privrednih subjekata. kao jednim od veoma značajnih segmenata putne infrastrukture je djelimično zadovoljno 72% anketiranih. Značaj ovog pitanja za privredne subjekte je veoma veliki i jasno su potencirali njegovo hitno rješavanje. dok je 43% nezadovoljno. anketirani privredni subjekti su izuzetno nezadovoljni. što stvara poteškoće u saobraćaju. Odatle i srazmjerno veliki broj anketiranih privrednih subjekata 33% je nezadovoljno. Rješavanje problema pristupnih puteva je veoma zančajno za privredne subjekte. odnosno “uska grla” koja se stvaraju usljed povećane frekvencije saobraćaja. dok je djelimično zadovoljstvo izrazilo njih 10%. te da je transport roba u pojednim dijelovima dana u potpunosti otežan. dok je 5% izrazilo zadovoljstvo. odnosi na “inertnost” gradskog saobraćajnog preduzeća u smislu prilagoñavanja linija razvoju grada.6. 5. njihovo održavanje i sigurnost putnika. Brojem pješačkih staza je zadovoljno 38% anketiranih. njih 29% je nezadovoljno. 10% nezadovoljno. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosi na dugo čekanje sredstava javnog prijevoza. 136. bez stava je 5%.126. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosi na neredovno održavanje/čišćenje saobraćajnica. te obezbijediti potpunu sigurnost putnika u sredstvima javnog prijevoza. dok je njih 67% djelimično nezadovoljno. prema mišljenju anketiranih. 134. 76 . 135. te im veoma loša trenutna situacija otežava svakodnevno obavljanje poslova. dok je 10% izrazilo djelimično zadovoljstvo. a 14% nezadovoljno. njih 57% izrazilo je djelimično zadovoljstvo redovnošću gradskog prijevoza u zimskom periodu. Uslugama GRAS-a od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata nezadovoljstvo je izrazilo 33%. što. koja je u većini slučajeva potpuno nevidljiva. Ovo pitanje je veoma važno za pojedine privredne subjekte sa područja općine. dok je 62% anketiranih djelimično zadovoljno. dok je djelimično zadovoljstvo izrazilo 52% anketiranih privrednih subjekata. dok je 14% u potpunosti zadovoljno. 129. što predstavlja jasnu sugestiju nadležnim strukturama da u narednom periodu moraju djelovati u cilju rješavanja ovog veoma važnog pitanja. Nezadovoljstvo se odnosi na cestovnu povezanost privrednih lokacija. 127. Djelimično zadovoljstvo trenutnom situacijom po pitanju cestovnih veza izmeñu pojedinih dijelova općine izrazilo je 66% anketiranih privrednih subjekata. Osvijetljenošću sporednih saobraćajnica. što im otežava transport. te njihovu neredovnost. dok je njih 33% djelimično zadovoljno. 131.1. Uzroci nezadovoljstva i djelimičnog zadovoljstava su uglavnom broj vozila. 90% privrednih subjekata je nezadovoljno. dok je u većini slučajeva veoma važna za rad svih privrednih subjekata. Ovo pitanje je veoma bitno za onaj dio poduzetnika koji se bavi transportom roba do maloprodajnih objekata i vlasnicima tih objekata. kada većina zaposlenih odlazi na posao. Putevi u padinskom dijelu (pogotovo u zimskom periodu) za 90% anketiranih privrednih subjekata su veoma loši. što dovodi do velikih saobraćajnih gužvi i čestih saobraćajnih nesreća. U ovom smislu potrebno je poboljšati vozni park. te nepostojanja adekvatnih pristupnih puteva. zbog čestih dolazaka na javne lokacije. uglavnom uzrokuje starost i neodržavanje vozila. Pristupni putevi su od strane anketiranih označeni kao “uska grla”. odnosno novim lokacijama koje nastaju i koje imaju značajne potrebe u smislu gradskog prijevoza. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih. Ova činjenica u značajnoj mjeri utiče na produktivnost pojedinih privrednih subjekata. Putna infrastruktura 128. 67% je izrazilo nezadovoljstvo održavanjem puteva u zimskom periodu. 133. koja nisu u stanju zadovoljiti potrebe vozila koja u toku dana dolaze na te lokacije. 132. upravo zbog činjenice da prilaz do njihovih objekata uglavnom vodi preko sporednih saobraćajnica. uglavnom u cilju obavljanja administrativnih poslova (općina prvenstveno). Čak 95% anketiranih je nezadovoljno. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosilo na pješačke staze u blizini novih privrednih objekata. upravo u tom periodu su saobraćajnice prekrivene snijegom. Kapicitetom saobraćajnica je nezadovoljno 68% anketiranih privrednih subjekata.

Prioritetni problem za 71% anketiranih privrednih subjekata iz oblasti putne infrastrukture predstavlja održavanje puteva. 90% je nezadovoljno. putem raznih podsticajnih programa i olakšica poslodavcima. dok je 14% nezadovoljno. 67% izrazilo je djelimično zadovoljstvo. Podsticajnim programima za zapošljavanje odgovornih institucija. Cijenama administrativnih taksi i drugih davanja prilikom izdavanja potrebne dokumentacije poslovnom sektoru od strane općine. Djelimično zadovoljni smatraju da ovi programi moraju biti usklañeni sa stvarnim potrebama privrednih subjekata. Djelimično zadovoljstvo se uglavnom odnosi na mišljenje anketiranih da se po ovom pitanju mora uraditi više u cilju dodatnog stimuliranja zapošljavanja. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata.137. 5% anketiranih je zadovoljno. Jasna poruka većine anketiranih je da općina mora više uraditi u smislu podrške razvoju privrednih subjekata. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je 33% nezadovoljno. te da bi se na ovaj način pomoglo privrednim subjektima. Kantona. Brojem i kvalitetom programa prekvalifikacije i dokvalifikacije. njih 47% smatra da je korupcija djelimično prisutna. 52% je izrazilo djelimično zadovoljstvo ljubaznošću i profesionalnošću općinskih službenika. dok je 10% nezadovoljno. Djelimično zadovoljstvo je uglavnom uzrokovano pojedinačnim slučajevima zastoja u pojedinim procedurama. njih 76% je djelimično zadovoljno. Od ukupnog broja anketiranih. 140. posebno u smislu obezbjeñenja jednostavnijih i bržih procedura rješavanja administrativnih poslova u vezi privrednih subjekata. te stvaranja mogućnosti za nova investiranja. dok je 43% bez stava. općina. 71% je djelimično zadovoljno. Administracija 138. Bez odgovora na ovo pitanje je bilo 10% anketiranih. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. koje su imali anketirani prilikom rješavanja administrativnih procedura. Bez stava su oni koji nemaju nikakva saznanja o ovom problemu. Veliki broj onih koji se djelimično slaže sa ovom tvrdnjom je uzrok uopćenog mišljenja da je u svim strukturama vlasti prisutna korupcija. Većina anketiranih smatra da takse za pojedine zahtjeve mogu biti dosta niže. 141. 5. Zavoda za zapošljavanje. dok je 5% bez stava o uključenošću poslovnog sektora u donošenju odluka na općinskom nivou. 77 . bez stava je 10%. 38% je izrazilo zadovoljstvo. Uzrok velikog procenta anketiranih privrednih subjekata bez stava je u neinformiranosti o programima prekvalifikacije i dokvalifikacije. dok je 24% nezadovoljno.3. 5% je djelimično zadovoljno. Većina anketiranih smatra da općinske strukture moraju više sarañivati sa privrednim sektorom u cilju osiguranja što povoljnijeg poslovnog ambijenta. 5% smatra da nije. meñutim nisu se lično sreli sa slučajevima korupcije. 139. 5% smatra da jeste. Uglavnom zbog saobraćajnih gužvi i visokih troškova amortizacije vozila. Djelimično zadovoljstvo se uglavnom zasniva na pojedinačnim slučajevima.2. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 142. 38% anketiranih je bez stava. Kapacitet saobraćajnica za 19% anketiranih predstavlja prioritetni problem. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 5. 143. dok je nezadovoljno 38% anketiranih. NVO i dr. 14% je izrazilo zadovoljstvo. programima podrške poslovnom sektoru u općini. 48% je izrazilo svoje djelimično zadovoljstvo. te nedovoljnim informacijama o načinima rješavnja pojedinih procedura i potrebnom dokumentacijom. Tržište rada i obrazovana radna snaga 144. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. djelimično je zadovoljno 52%. 145. dok je 10% nezadovoljno procedurama i brzinom rješavanja zahtjeva poslovnog sektora u općinskim službama. od ukupnog broja anketiranih. jer uzrokuje česta kašnjenja u transportu i utiče na poslovanje.

148.146. djelimično zadovoljstvo je izrazilo 19%. Djelimično zadovoljstvo je iskazalo njih 19%. bez stava je 72% anketiranih. upoznati sa programima stipendiranja deficitarnih zanimnja. 151. Djelimično nezadovoljstvo se temelji na mišljenju da projekti moraju biti brojniji i pristupačniji. Brojem projekata razvoja poduzetništva. 153. 154. Postojećom poduzetničkom infrastrukturom na teritoriji općine. Nezadovoljni privredni subjekti tvrde da ovi programi u većini slučajeva nemaju rezultate koji se očekuju. kako bi osposobili zaposlene za samostalno obavljanje poslova. bez stava je 19% anketiranih privrednih subjekata. ovo djelimimično zadovoljstvo se uglavnom odnosi na zanatska zanimanja. dok je njih 10% bez stava. 149. 150. Programima stipendiranja deficitarnih zanimnja djelimično je zadovoljno 14% anketiranih privrednih subjekata. Privredni subjekti bez stava po ovom pitanju uglavnom nisu upoznati sa programima. 85% je iskazalo svoje djelimično zadovoljstvo dostupnošću radne snage. djelimično zadovoljstvo je iskazalo 33% anketiranih. te da nadležne ustanove moraju aktivnije sudjelovati u rješavanju problema zapošljavanja. umjesto da radnom snagom koja će zadovoljiti potrebe poslodavaca. Saradnjom izmeñu poslovnog i javnog sektora vezano za pitanje identificiranje potreba za radnom snagom. 5% anketiranih privrednih subjekata je zadovoljno radom Zavoda za zapošljavanje. dok je 48% nezadovoljno. te su samim tim loši. 48% je izrazilo svoje nezadovoljstvo finansijskom podrškom zapošljavanju. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 147. dok je 10% izrazilo zadovoljstvo. Većina poslodavaca suočava se sa neophodnošću dodatnih treninga uz rad. bez stava je njih 33%. 33% djelimično zadovoljno. djelimično zadovoljstvo se bazira na mišljenju da programi moraju biti brojniji i konkretniji. bez stava je 5%. djelimično zadovoljstvo kvalifikacijama i vještinama radne snage izrazilo je 52%. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 29% je izrazilo svoje nezadovoljstvo radom Zavoda za zapošljavanje. 67% je izrazilo svoje nezadovoljstvo saradnjom poslovnog sektora i obrazovnih institucija po pitanjima potreba poslovnog sektora za radnom snagom sa specifičnim znanjima i vještinama i prilagoñavanjem obrazovnih institucija tim potrebama. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 47% je nezadovoljno. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je 19% izrazilo djelimično zadovoljstvo programim edukacije za zapošljavanje i samozapošljavanje. 78 . 10% zadovoljno. Nezadovoljstvo se temelji na mišljenju anketiranih da ovi projekti moraju biti efikasniji i usmjereni na privredne djelatnosti koje imaju temalj za dalji razvoj. Mišljenje većine anketiranih je da se podrška zapošljavanju mora povećati. Djelimično zadovoljstvo se temelji na činjenicama anketiranih iz prakse prema kojima su kvalifikacije radne snage dovoljne za obavljanje poslova. 61% je izrazio svoje djelimično zadovoljstvo. 152. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Privredni subjekti koji su bez stava uglavnom nisu upoznati sa projektima. Djelimično zadovoljstvo se odnosi na kvantitet odnosno ponudu radne snage. dok je 14% nezadovoljno. Anketirani privredni subjekti koji su izrazili djelimično zadovoljstvo bi takoñer željeli da zavod za zapošljavanje bude aktivniji u rješavanju problema poslodavaca i slobodne radne snage. Nezadovoljstvo se temelji na činjenici da programi stipendiranja nisu u potpunosti prilagoñeni potrebama privrednih subjekata. Bez stava po ovom pitanju je 14% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. meñutim njihove realne vještine ne zadovoljavaju potrebe svakodnevnog obavljanja poslova. dok je kvalitet odnosno realna upotrebljivost radne snage u većini slučajeva nedovoljna. djelimično je zadovoljno 57% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je 10% nezadovoljno. nezadovoljstvo je iskazalo 5% anketiranih. bez stava je njih 33%. Anketirani privredni subjekti nisu. dok je 5% bez stava. nezadovoljstvo je izrazilo 38%. Nezadovoljstvo se temelji na tvrdnjama poslodavaca da Zavod za zapošljavanje nema aktivan stav i da se u većini slučajeva bavi evidentiranjem broja nezaposleni. bez stava je 33% anketiranih privrednih subjekata. dok je 5% iskazalo zadovoljstvo. Nezadovoljstvo se temelji na činjenici da identificiranje za potrebnom radnom snagom koje počne od privrednog sektora u cilju dodatnog zapošljavanja uglavnom ne nailazi na podršku javnog sektora. 155. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 48% je nezadovoljno. u većini slučajeve.

163. 14% bi podržalo uspostavljanje lokalne televizije. Djelimično zadovoljstvo se temelji na činjenici da privredni subjekati. te na način koji zadovoljava privredne subjekte (uglavnom putem javnih medija) 157. 166. Informacijama i uputama koje traže od općinskih službi od ukupnog broja anketiranih svoje zadovoljstvo je iskazalo 33%. bez stava je 38%. svoje zadovoljstvo je iskazalo 52%. 53% ne bi podržalo uspostavljanje lokalne televizije. prema tvrdnjama anketiranih potrebno je da općina nudi informacije privrednim subjektima. za 24% anketiranih privrednih subjekata ukupna prodaja se povećala. 81% kao oblik informiranja preferira televiziju i radio. moraju tražiti informacije. bez stava je 19% anketiranih. za njih 71% ukupna prodaja roba/usluga u zadnjih dvanaest mjeseci je ostala ista. dok 14% anketiranih preferira pisane medije. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 167. uglavnom. 47% je izrazilo svoje djelimično zadovoljstvo objavljivanjem važnih općinskih informacija vezano za poslovni sektor u sredstvima javnog informiranja. Bez stava su oni privredni subjekti koji nisu upoznati niti sa brojem niti sa distribucijom općinskih printanih materijala 158. Ovo je jasan pokazatelj da bi se sve informacije koje su u vezi važnih općinskih pitanja za privredne subjekte trebale pojaviti na televiziji i radiju. neposredne sastanke preferira 5% anketiranih privrednih subjekata. djelimično zadovoljstvo je iskazalo 19%. 161. 10% je zadovoljno. 57% je djelimično zadovoljno. 159. 164. 162. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. U narednoj godini rezultati poslovanja kompanija u finansijakom pogledu za 81% anketiranih će ostati isti. dok je zadovoljno 5% anketiranih. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 19% prima općinski bilten. dok je bez stava 29% anketiranih privrednih subjekata. 14% pretpostavlja da će u narednoj godini ostvariti bolje rezultate. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 48% je izrazilo svoje nezadovoljstvo brojem susreta predstavnika poslovnog sektora i predstavnika općinske administaracije. 19% smatra da su u boljoj situaciji. djelimično zadovoljno je 62% anketiranih.5. Informisanje 156. 71% smatra. nezadovoljstvo je izrazilo 14% anketiranih. Naime. Nezadovoljstvo se temelji na činjenici da je broj susreta nedovoljan da bi se riješili problemi koje imaju privredni subjekti. dok se za 5% anketiranih privrednih subjekata smanjila. 33% je izrazilo svoje djelimično nezadovoljstvo. kontinuirano i redovno. dok je bez stava 5% anketiranih. dok 5% smatra da će rezultati u narednoj godini biti lošiji.5. kako bi stigli do većine svoje ciljne publike. dok 81% ne prima općinski bilten. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata djelimično zadovoljstvo brojem i distribucijom printanih materijala izrazilo je 43%. 79 . Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata.4. dok je 33% anketiranih bez stava. 19% je izrazilo svoje nezadovoljstvo. da su u finansijskom pogledu u odnosu na isti period prošle godine u istoj situaciji. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 19% je izrazilo svoje zadovoljstvo. 38% anketiranih je izrazilo svoje nezadovoljstvo. uzimajući u obzir sveukupno poslovanje kompanije. dok 10% smatra da su u lošijoj situaciji. dok je nezadovoljno 5% anketiranih. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Ocjena poslovnog okruženja 165. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Djelimično zadovoljstvo se temelji na činjenici da broj informacija trebao da bude veći i sadržajniji. Općinskom WEB stranicom od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 160. dok je 5% bez stava. kako bi privredni subjekti imali jasnu predstavu o planiranim aktivnostima. 5.

Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok 38% anketiranih privrednih subjekata nije upoznato sa programima podrške razvoja poslovnog sektora. za 19% anketiranih privrednih subjekata su manje. dobitak je ostvarilo 90%. za njih 57% su općinski programi podrške razvoju poslovnog sektora uglavnom dobri. 33% ne dobija informacije. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 178. 177. i to u kontekstu velike stope nezaposlenosti koja utiče na nizak životni standard grañana. za 10% anketiranih broj zaposlenih se povećao. U tom smislu. glavni problem je ekonomsko – socijalne prirode. 53% informacije o razvojnim planovima općine dobija putem sredstava javnog informisanja. što u svakom slučaju navodi na zaključak da privredni subjekti predviñaju porast tržišta i dalji razvoj.168. 100% procjenjuje svoje poslovanje na nivou kapaciteta. Općinska administracija je za 95% anketiranih uglavnom dobra. za 48% anketiranih privrednih subjekata su iste. dok 52% anketiranih privrednih subjekata smatra da je loše vrijeme da se dodatno investira u poslovnu djelatnost. 171. 175. njih 95% smatra da su uvjeti za poslovanje na teritoriji općine isti u odnosu na prošlu godinu. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 169. dok 33% anketiranih očekuje da se prodaja poveća. 180. dok su za 33% anketiranih veće. za njih 85% naplaćena realizacija u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isti period prošle godine je ista. za 19% anketiranih uglavnom loši. droge i drugih negativnih pojava. 48% smatra da je dobro vrijeme da se dodatno investira u poslovnu djelatnost. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 179. 6. 174. 67% očekuje da će prodaja roba/usluga u njihovoj kompaniji u narednih dvanaest mjeseci ostati ista. dok je gubitak ostvarilo 10% anketiranih. 173. 57% anketiranih privrednih subjekata je djelimično upoznato. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. aktivnosti na rješavanju problema nezaposlenosti kroz razne 80 . 172. dok je za 5% anketiranih privrednih subjekata uglavnom loša. Prema mišljenu anketiranih privrednih subjekata. 176. Od ukupnog broja anketiranih. te se može zaključiti da nije bilo drastičnih pozitivnih ni negativnih promjena u poslovnom okruženju. Obaveze po osnovu plaćanja poreza i doprinosa u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isti period prošle godine. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok prema mišljenu 24% anketiranih privrednih subjekata ovi programi i ne postoje. dok 5% smatra da su uvjeti bolji. dok se za 5% anketiranih broj zaposlenih smanjio. Sadašnji nivo poslovanja s obzirom na raspoložive kapacitete od ukupnog broja anketiranih. 170. no svi njihovi trenutni pokazatelji govore da se ovi uslovi nisu promijenili u odnosu na prošlu godini. To pogoduje povećanom stepenu kriminala. dok 5% anketiranih očekuje da će se broj zaposlenih u njihovim kompanijama u narednih šest mjeseci povećati. ZAKLJUČCI SA PREPORUKAMA Prema rezultatima istraživanja. 5% je upoznato sa općinskim programima podrške razvoja poslovnog sektora. dok je za 10% anketiranih bolja u odnosu na isti priod prošle godine. Bitan pokazatelj je da niko od anketiranih ne očekuje da se prodaja njegove kompanije smanji. prvih šest mjeseci ove godine je relativno kratak period za potpunu ocjenu poslovnog okruženja. za 5% anketiranih je lošija. za 85% broj zaposlenih je ostao isti u odnosu na isti period prošle godine. 14% informacije dobija od općine. 95% smatra da će broj zaposlenih u njihovim kompanijama ostati isti u narednih šest mjeseci. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata.

oblike projekata za podršku zapošljavanju. Briješće i Dobroševići trebalo bi se raditi na unapreñenju komunalne higijene. U mjesnim zajednicama Švrakino Selo III. poboljšanje kulture življenja. Buča Potok. značajan procenat djelimično zadovoljnih grañana ukazuje na potrebu odreñenih aktivnosti poboljšanja u ovoj oblasti i u ostalim dijelovima općine. pa ni po pitanju uključenosti djece i omladine u rad sportskih klubova. Kulturu stanovanja potrebno je unaprijedi. Stanje u oblasti sporta nije zadovoljavajuće genaralno. Visok procenat nezadovoljstva trenutnim sportskim kapacitetima ukazuje na potrebu izgradnje sportskih objekata. a koji su prepoznati od strane ispitanika tokom istraživanja. Visok procenat nezadovoljih ispitanika promocijom sporta navodi na zaključak kako je promocija sporta nedovoljna te bi postojećim programima promocije trebalo dodati nove. te poboljšanje opće sigurnosne situacije u općini (smanjenje kriminala). odnosno aktivnostima na kreiranju mogućnosti za zapošljavanje. Takoñe. Vezano za probleme kriminala. Kako je procenat djelimično zadovoljnih ispitanika 81 . u saradnji sa zvaničnim policijskim organima i nevladinim sektorom. Buča Potok i Naselje heroja-Sokolje se trebaju razvijati programi unapreñenja ureñenja zelenih površina i parkova. a sve u cilju rješavanja problema nezaposlenosti. neophodni su projekti unapreñenja kvaliteta održavanja zajedničkih prostorija. Kultura življenja od strane ispitanika je prepoznata kao začajan problem i u tom smislu bi općina u narednom periodu trebala da posveti pažnju poboljšanju kulture življenja kod grañana kroz projekte promocije kulturnih vrijednosti te edukativnim programima. poboljšanje ambijenta za življenje i poslovnje trebalo bi ostvariti rješavanjem identificiranih glavnih problema grañana. te da je 25. te da bi u tom smislu trebalo poduzeti aktivnosti na podizanju svijesti grañana vezano za očuvanje istih. te se može zaključiti da prepoznati nedostatak prostora za kulturno-zabavne aktivnosti predstavlja odreñenu vrstu prepreke za razvoj kulture u općini. te bi se u tom smislu ovom pitanju u narednom periodu trebalo pristupiti na organiziran način. Prostori za kulturno-zabavne aktivnosti nedovoljni su da zadovolje potrebe grañana. biltena i drugog Broj javnih nastupa općinskih zvaničnika trebalo bi povećati Ljekarske usluge primarne zdravstvene zaštite trebale bi se unaprijediti u odreñenim segmentima Visok stepen nezadovoljstva kao i značajan procenat djelimično zadovoljnih ispitanika. te je broj i kvalitet istih potrebno povećati. možemo reći da bi programe individualne i kolektivne stanogradnje trebalo razvijati u narednom periodu. S obzirom da je ¼ ili 25% ispitanika nezadovoljno. možemo zaključiti da se suzbijanju kriminala treba povetiti značajno mjesto u aktivnostima općine kroz razne programe i projekte. Dolac. Obzirom da je ¼ ispitanika nezadovoljna školskim obrazovnim programima. Trenutni programi za zapošljavanje i samozapošljavanje su nedovoljni za rješavanje problema nezaposlenosti. S obzirom na visok nivo nezadovoljstva održavanjem zajedničkih prostorija. Prema rezultatima istraživanja. Naselje heroja-Sokolje. logično se nameće zaključak da je unapreñenje školskih obrazovnih programa potrebno. podršku malim i srednjim preduzećima.5% djelimično zadovoljno programima individualne i kolektivne stanogradnje. droge i korupcije. i projektima poboljšanja klime za investiranje i poslovanje trebaju da budu prioritet u narednom periodu. Projekti unapreñenja kulture življenja su preporučeni radi unapreñenja kulture stanovanja u općini. Potrebno je i unaprijediti distribuciju općinskih info printanih materijala. U mjesnim zajednicama Dolac. navode na zaključak o potrebi razvijanja preduzetničke infrastrukture u općini. Postoji potreba i za dodatnim kulturno-zabavnim manifestacijama koje će zajedno sa postojećim obogatiti program kulturno-zabavnih manifestacija za grañane. kako samostalne tako i zajedničke. te da je 1/3 djelimično zadovoljna.

možemo da zaključimo da grañani očekuju veću angažiranost općine u rješavanju svojih problema. S obzirom na značajan procenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih ispitanika vezano za dostupnost lokacija za izgradnju novih individualnih i kolektivnih objekata za stanovanje. s obzirom na značajan procenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih ispitanika. a na nekim lokacijama potrebna su unapreñenja. dolazimo do zaključka da bi aktivnosti unapreñenja komunalne higijene trebalo provesti zapravo u svim dijelovima općine. Značajan procenat djelimično zadovoljnih ispitanika navodi na zaključak da je općina angažirana na rješavanju potreba grañana. Briješće. Potrebno je i ostvariti veći nivo uključivanja grañana u proces odlučivanja u općini. Natpolovična većina nezadovoljnih ispitanika ukazuje na potrebu unapreñenja procedura i brzine rješavanja zahtjeva grañana u općinskim službama. U naseljima Dobroševići. ali da to tek djelimično zadovoljava potrebe grañana u smislu pomoći općine u rješavanju njihovih problema. ali i da očekivanja grañana u pogledu poboljšanja ambijenta za življenje nisu u potpunosti zadovoljena. možemo da zaključimo da je stanje po pitanju javne rasvjete u općini zadovoljavajuće. Pristupni putevi javnim objektima su zadovoljavajući. pogotovo u rubnim djelovima općine. Potrebno je i planirati proširenje parking-prostora izgradnjom podzemnih ili nadzemnih parking-etaža na već postojećim parkinzima. a da je u nekim područjima potrebno unapreñenje usluga. Preporučujemo edukaciju službenika na temu «Odličnost usluga klijentima» koja tretira pitanja odnosa službenika prema klijentima u smislu povećanja zadovoljstva klijenata. Potrebno je i raditi na unapreñenju putne infrastrukture u definisanim dijelovima općine. S obzirom na rezultate možemo reći da je zadovoljstvo uslugama JKP “Toplane Sarajevo” dosta dobro. Dobrinja B itd. Na osnovu rezultata ankete. s tim da pojedina rubna područja općine imaju otežano vodosnabdijevanje. potrebno je izgraditi adekvatnu kanalizacionu infrastrukturu.Sokolje i Dobroševići gdje postoji potreba za proširenjem kapaciteta lokalnih vodovoda. Dodamo li tome takoñe značajan procenat nezadovoljnih ispitanika. a posebno rubnih djelova općine Stanje vodosnabdijevanja je zadovoljavajuće. u narednom periodu predlažemo planiranje novih lokacija za individualno i kolektivno stanovanje. s tim da su odreñena poboljšanja potrebna u gore pomenutim mjesnim zajednicama.najveći. što kreira potrebu za kontinuiranim aktivnostima općine na ovim poslovima. Visok procenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih grañana ukazuje na potrebu kvalitetnije održavanja puteva na teritoriju općine. Posebno je to izraženo u mjesnim zajednicama Naselja heroja . Potrebno je i povećati broj kontejnera ili povećati broj sedmičnog odvoženja otpada. Osvijetljenost sporednih saobraćajnica treba unaprijediti. Ovakvi rezultati ukazuju na potrebu daljeg profesionalnog usavršavanja općinskih službenika koji su u direktnom kontaktu sa grañanima. kao i otklanjanje eventualnih prepreka za veće uključivanje grañana u proces odlučivanja u općini. dok je u rubnim djelovima općine znatno veći procenat nezadovoljstva. te se za ta područja preporučuje izgradnja adekvatnog vodovoda. te bi u tim dijelovima općine saobraćajnu signalizaciju trebalo unaprijediti. Rezultati istraživanja pokazuju i da općina radi na poboljšanju ambijenta za življenje. Rubne dijelove općine potrebno je pokriti većim brojem vozila ili novim linijama gradskog saobraćaja 82 . Saobraćajna signalizacija je na zadovoljavajućem nivou naročito u urbanim djelovima općine. Naselje heroja Sokolje. Potrebno je unapreñenje održavanja puteva u zimskom periodu.

6. SWOT ANALIZA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO 83 .

zdravstvene zaštite.Rizici -nedefinisana raspodjela javnih prihoda -odlazak mladih i nizak procenat prirasta stanovništva -ovisnost o uvozu gasa i drugih energenata -povećanje procenta starijeg stanovništva -povećanje procenta stanovništva u stanju socijalne potrebe -visoka zaduženost privrede -bespravna gradnja -rad na crno -nedosljedna primjena zakona. tvornicama u stečaju ili pred stečajem -visoka zaduženost privrede -rad na crno -neefikasne inspekcije -kod grañana nedostatak poduzetničke svijesti -struktura državnih službenika i namještenika -nedostatak kreativnih razvojnih podsticaja -otežano planiranje i nedostatak strategija po oblastima -nedostatak finansijskih projekcija za provedbu plan. proizvodne i uslužne djelatnosti -velik stambeni fond -glavno sjedište elektronskih medija -poljoprivredno i šumsko zemljište na ograničenim površinama -povoljni terenski uslovi za prostorni razvoj – manji nagib terena u odnosu na KS -povoljan ambijent za investiranje -struktura općinskih programa usmjerena na zajednicu -racionalna lokalna administracija i certificirana sa ISO 9001 za visok standard usluga -Imidž Općine Mogućnosti -važna geoprometna pozicija na koridoru V-c -obrazovani kadrovi -ekonomski i okolinski prihvatljiva industrija u privrednim zonama i izgradnja infrastrukture u privrednim zonama -jačanje privatnog poduzetništva -izgradnja kapaciteta društvene infrastrukture -općina – sajamski.v. od svih općina u KS. finansija i dr. nauke i naučno-istraživačkog rada. području koncentracije ekonomskih potencijala.SWOT analiza Općine Novi Grad Sarajevo Snage -geoprometni položaj. trgovački i uslužni centar regije -valorizacija kulturnih i historijskih potencijala u razvoju turizma -povećanje kapaciteta javnog saobraćaj -veća iskorištenost željezničkog saobraćaj. slaba kontrola -poplave. tranzitni položaj. -nedovoljno razvijeno partnerstvo sa poslovnim sekt. prije svega zbog bespravne gradnje -neureñena riječna korita -nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom. -povećanje energetske efikasnosti na svim nivoima: proizvodnja. pozitivna stopa prirasta stanovništva -postoje privredne zone za smještaj malih i srednjih Preduzeća. kulture. infrastrukture -pripada najrazvijenijem kantonu u FBiH. -nepostojanje ureñenih zemljišnih knjiga Prijetnje . -samo dio željezničkog saobraćaja u funkciji -zagañenje starim vozilima -smeña industrijska zona sa zastarjelim kapacitetima. ima Najveći procenat učešća stanovništva u ukupnoj populaciji KS. centar obrazovanja. klizišta -nebriga nadležnih institucija -nefunkcionisanje prečistaća otpadnih voda -nedostatak komunalne infrastrukture -skupo ureñenje komunalne infrastrukture -nerazvijenost civilnog društva -poremećeni kriteriji društvenih vrijednosti -nesinhronizovane reforme 84 . pogodnost dostupnosti zajed. distribucija i potrošnja energije -dostupnost institucija i istraživanja -provoñenje partnerskih projekata -snaga informisanja Slabosti -nestabilnost terena u padinskim dijelovima općine i pojava klizišta. saobraćajna povezanost sa drugim općinama Kantona Sarajevo i širom makroekonomskom regijom -pripada administrativno i funkcionalno glavnom gradu BiH. transport. prije svega padinskih područja Općine -visoka stopa nezaposlenosti stanovništva i povećane socijalne potrebe -usitnjenost poljoprivrednih posjeda i nedostatak obradivog zemljišta -uzurpiranost zemljišta bespravnom gradnjom -ograničena prohodnost saobraćajnica. -stanovništvo. uključivanje željezničkog saobraćaj u javni gradski i prigradski prijevoz -dogradnja cestovne mreže -stavljanje u funkciju ureñaja za prečišćavanje otpad.

kulture. dobri preduvjeti za kombinovani promet .dobra suradnja institucija na lokalnoj razini .administrativne prepreke .pripada administrativno i funkcionalno glavnom gradu BiH.pripada najrazvijenijem kantonu u FBiH.razvijenost financijskih institucija .raspoloživa radna snaga (prepoznatljivost u BiH kao najveće lokalno tržište radne snage) .trend rasta obima poslovanja i zapošljavanja SLABOSTI a) GEOGRAFSKI POLOŽAJ b) LJUDSKI POTENCIJALI visoka stopa nezaposlenosti stanovništva značajan nivo populacije sa niskim obrazovanjem jedan zaposleni izdržava 6 osoba rad na crno specijalistička znanja nedosljednost. . grañevinarstva i metaloprerañivačke industrije .nepovoljan poslovni ambijent .niža marginalna cijena življenja . . gostoljubivost . .prometna povezanost .počinje bankarska konkurencija .saobraćajna povezanost sa drugim općinama Kantona Sarajevo i širom makroekonomskom regijom .nepotizam zastarjeli mentalni sklopovi nema dovoljne spremnosti grañana za realizaciju «zajedničkih interesa» iskorištenost visokoobrazovanih i ostalih kadrova kao potencijala razvoja negativna kadrovska selekcija ponavljanje tuñih grešaka (jalovo oponašanje) odljev kadrova odlazak mladih informatička nepismenost nema popisa kadrova i njihovih znanja neravnopravnost spolova visoka gustina naseljenosti neznatna ulaganja u obrazovanje magistara i doktora nauka nema programa doživotnog učenja - c) POSLOVNA KLIMA I INFRASTRUKTURA .mogućnost maksimalnog angažovanja talentiranih ljudi «rezervoar» talenata . motiv.volja.radne navike . tranzitni položaj.neizgrañena poduzetnička infrastruktura . potencijal .nedovoljno razvojnih programa i ulaganja u razvoj novih proizvoda 85 .visoka zaduženost privrede . području koncentracije ekonomskih potencijala.smeña industrijska zona sa zastarjelim kapacitetima. tekstilnoj industriji i grañevinarstvu . finansija i dr.pojedinačna organiziranost .prilagodljivost . posebno u oblastima trgovine.marljivost. zdravstvene zašite.poduzetnički duh.neznatna ulaganja u istraživanja i razvoj .dinamičan razvoj malih i srednjih preduzeća u privatnom vlasništvu. znanje. .tradicija i iskustvo u metaloprerañivačkoj.pozitivna stopa prirasta stanovništva .tvornicama u stečaju ili pred stečajem .iznadprosječna obrazovna struktura u odnosu na FBIH .još uvijek zdrava voda .korupcija .značajno smanjenje industrijskih-izvoznih kapaciteta .neefikasne inspekcije .stipendiranje nadarenih učenika i studenata c) POSLOVNA KLIMA I INFRASTRUKTURA . . nepovjerenje prevelika samokritičnost i kritičnost -pesimizam nedovoljno se potiče rad mladih (institucionalno) nema solidarnosti prema pravim vrijednostima (ljudi sa znanjem) .solidna komunalna infrastruktura .geoprometni položaj.SWOT analiza po oblastima Općine Novi Grad Sarajevo SNAGE a) GEOGRAFSKI POLOŽAJ .nedostatak poduzetničkog obrazovanja .ima najveći procenat učešća stanovništva u ukupnoj populaciji KS.Industrija u centralnom području općine .jeftina industrijska radna snaga . b) LJUDSKI POTENCIJALI .

lokalna uprava postaje istinski servis grañana i partner privredi .jačanje obrazovanja e) EKOLOGIJA .rastuća lokalna energija i motivacija u uspostavljanju partnerstva javnog.prostorni potencijal za razvoj privrede . CE znak.snage definisane u LEAPU f) OSTALO . nepoštivanje donesenih zakona.riješen sustav zbrinjavanja otpada .. obrazovni centri.potencijal predstavljanja općina na internetu .. tradicija arheološko nalazište Olimpijska naselja Dobrinja i Mojmilo općina dio glavnog grada . kadrova i radnih mjesta Nedovoljna samoorganizovanost privatnog sektora.glavno sjedište medija g) OPĆINSKA UPRAVA .dovoljno mogućnosti za plansko širenje općina . dodatne stručne i poslovne obuke neiskorištenost potencijala u urbanom turizmu nizak stepen pokrivenosti uvoza izvozom privredni potencijali skoro u potpunosti blokirani visokim cijenama energenata i ureñenja zemljišta 86 . posebno u segmentu malih i srednjih preduzeća Negativna lokalna percepcija preduzetništva i preduzetnika Nedostatak organizovane saradnje i komunikacije Slaba infrastruktura za podršku poslovanju.) politika upravljanja zemljištem i praksa urbanističkog i regulacionog planiranja nisu usklañene sa potrebama razvoja odsustvo programa prekvalifikacije. nauke i naučno-istraživačkog rada .uspješni primjeri zajedničkih ulaganja i mješovitog domaćeg i inostranog kapitala . nedostatak usmjerenosti nedovoljno razvijena turistička infrastruktura nedostatak strategije razvoja nadstranačkog karaktera nedovoljno poticanje obrtništva bankarstvo-neprihvaćanje rizika. financijske institucije) važnih za razvoj nizak nivo opremljenosti škola (ne)saglasnost mišljenja i stavova o ključnim pitanjima odlučujućim za razvoj nedovoljna informiranost poduzetnika i stanovništva nedosljednost pravnog sustava.briga za okoliš (urañen LEAP) . prepoznatljivost kulturni potencijal. nauke i naučno-istraživačkog rada . nasljeñe.postojeće i planirane poduzetničke zone .profiliranje po mjeri čovjeka - - - - - - nedovoljna podrška poduzetničkim idejam nepovezanost faktora (lokalna samouprava.poželjna životna i radna sredina .Industrijski objekti koji se trenutno koriste malo ili nikako .jačanje obrazovanja d) KULTURA.potencijalni centar za trgovinu i razvoj . poduzetnici.Vidljiv napredak u kvalitetu pružanja usluga (ISO 9001:2000) .osnovan Centar za razvoj biznisa .jeftini troškovi korištenja prostora .centra obrazovanja.pogodnost dostupnosti zajedničke infrastrukture .znatan stambeni fond . posebno za dostizanje tehničkih standarda (ISO standardi. SPORT I REKREACIJA identitet sredine. .centra obrazovanja. nema novih preduzetničkih inicijativa i poslovnih ideja Nepovoljna postojeća privredna struktura Negativni ekonomski i socijalni efekti privatizacije Izrazito negativni poslovni trendovi većine privatizovanih preduzeća (posebno izraženi u velikom smanjenju obima poslovanja i zaposlenosti) Novi vlasnici ne ispunjavaju obaveze preuzete privatizacijom Gubitak tehnologija.Općina – trgovačko uslužni centar regije .relativna razvijenost poduzetništva i obrtništva .jaka motivacija za unapreñenje .veliko lokalno tržište . nepovoljni krediti saglasnost mišljenja i stavova o ključnim pitanjima odlučujućim za razvoj nema informacija o prikupljanju lokalnih poreza neureñene poslovne zone zastoj u stvaranju novih preduzeća..povoljni terenski uslovi za prostorni razvoj – manji nagib terena u odnosu na KS .općina dio glavnog grada .uspostavljene poslovne veze sa inostranim partnerima . privatnog i nevladinog sektora.

. SPORT.nepostojanje komunalno opremljene poduzetničke zone . sport i rekreaciju .nedovoljna funkcionalna i organizacijska povezanost . sportskih.Nepostojanje zaobilaznice oko općine .stara komunalna infrastruktura .nedostatak kulturnih.nestabilnost terena u padinskim dijelovima Općine i pojava klizišta prije svega zbog bespravne gradnje .ograničena prohodnost saobraćajnica.nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom prije svega padinskih područja . REKREACIJA .nema osmišljenih projekata .uzurpiranost zemljišta bespravnom gradnjom .nekorištenje kulturnih i povijesnih dobara (tunel spasa….nepostojanje statistički baza za praćenje i upravljanje lokalnim razvojem . neadekvatna raspodjela PDV-a nedovoljna saradnja sa NVO sektorom nema lokalne razvojne agencije mal uticaj mladih na donošenje odluka na nivou Općine neizgreñen ambijent za volonterski rad - - 87 .) .nema osmišljenih projekata koji bi osigurali dohodovnost i povezanost s turističkom ponudom .nedostatak objekata za kulturu.nezadovoljavajuća cestovna infrastruktura .nevalorizovana olimpijska naselja e) EKOLOGIJA slabosti definisane u LEAP-u f) OSTALO povećane socijalne potrebe nema lokalne (općinske) TV i radija g) OPĆINSKA UPRAVA nedovoljna financijska podrška viših nivoa budžetu.nema većih dogañaja .. rekreacijskih sadržaja .nesreñenost zemljišnih knjiga .teritorijalna ograničenost d) KULTURA.samo dio željezničkog saobraćaja u funkciji .«Općina –velika spavaonica» .

veća iskorištenost željezničkog saobraćaja i uključivanje željezničkog saobraćaja u javni gradski i prigradski prijevoz .sporo prestrukturiranje privrednog sistema . globalizacija ..skupe telekomunikacione usluge . NACIONALNO I GLOBALNO POSLOVNO OKRUŽENJE . siromaštvo.ekonomski i okolinski prihvatljiva industrija u privrednim zonama i izgradnja infrastrukture u privrednim zonama .razvoj izvozne orijentacije i izvoznog potencijala privrede .dogradnja cestovne mreže .integracija.nepovoljna kreditna sredstva .potencijal mladih ljudi .uvoñenje EURA .nedosljedna zakonska regulativa .promocijom novih trgovinskih.promocijom privrednih potencijala aktiviranje neiskorištenih unutrašnjih resursa .minimizirana uloga općina . transport.tretiranje kao objekta tuñih strategija .ne postoji podrška izvoznih aktivnosti ( nema adekvatne podrške banaka) .ovisnost o uvozu gasa i drugih energenata . globalizacija .negativni efekti otvaranja privrede i globalizacije .privlačenje mladih i obrazovanih ljudi i dijaspore .skupa električna energija i svi drugi energenti . nizak životni standard i slaba kupovna moć stanovništva . ideja i inovacija .neusklañenost programa stručnog obrazovanja sa potrebama privrede 88 .MOGUĆNOSTI KANTONALNO.zakonska regulativa (politika dominira nad .dijaspora .brojni radnici su plaćeni "na crno" .spor proces reformi u svim sferama .nedovoljan stepen decentralizacije . REGIONALNO.nepodsticajno finansijsko okruženje .administrativne i regulativne barijere ..važna geoprometna pozicija na koridoru V–c .negativni ekonomski i socijalni efekti privatizacije . birokratizam) .RIZICI KANTONALNO.nepovoljno poslovno okruženje u BiH .visoka zaduženost privrede .naseljenost .dostizanjem poslovnih i tehničkih standarda EU .politička klima koja podržava ulaganje i razvoj . finansijskih i investicionih shema usmjerenih izvozu .povećanje kapaciteta mreže javnog saobraćaja .neorganiziranost države uprave (nestručnost.nema osmišljenog nadzora nad poslovanjem .regionalno povezivanje .pogoršavanje opće ekonomske i egzistencijalne situacije (nezaposlenost.opća nelikvidnost i nezaposlenost .).nepodnošljivo visok udio «sive ekonomije» u BiH .stalno stručno i poslovno usavršavanje na konceptu cjeloživotnog učenja PRIJETNJE .podrška razvoju privrede kroz grantove za dodatno zapošljavanje .nepoznavanje prednosti integracije prema EU .stavljanje u funkciju ureñaja za prečišćavanje povećanje energetske efikasnosti na svim nivoima: proizvodnja.razvoj malih preduzeća kroz trening i inkubatorski razvoj . REGIONALNO.pravna i politička nestabilnost .formiranje partnerskih odnos izmeñu javnog i privatnog sektora .integracija.neodlučno djelovanje meñunarodnih organizacija za obnovu i razvoj .sustavno poticanje i promoviranje poduzetništva.skupa administracija . neefikasnost . NACIONALNO I GLOBALNO POSLOVNO OKRUŽENJE .decentralizacija .pozitivni efekti globalizacije .domaće tržište ne prati globalna kretanja .prevelika centralizacija poreznog i financijskog sustava .ugled postojećih privrednih subjekata .zastoji u privatizaciji i prestrukturiranju strateških preduzeća .dobra obrazovna struktura . smanjeno lokalno tržište. privatnog i nevladinog sektora aktivno učešće u projektima regionalnog razvoja i pristup evropskim predstrukturnim fondovima .jačanje partnerstva javnog. distribucija i potrošnja energije LJUDSKI POTENCIJALI .poduzeća .strukom).vezivanje naše privredne infrastrukture za gospodarsku infrastrukturu EU .nedefinirana uloga lokalne zajednice u privrednoj sferi .opšta privredna nelikvidnost .

informatička nepismenost .institucionalno jačanje NVO sektora LJUDSKI POTENCIJALI . klizišta globalne klimatske promjene etnički sukob slab javni prijevoz siromašno opremljeni domovi zdravlja nerazvijen NVO sektor dominacija politike u svemu 89 .valorizacija kulturnih i historijskih potencijala u razvoju turizma .OSTALO .razvoj civilnog društva .odliv mladih obrazovanih ljudi OSTALO masovne epidemije poplave.jeftina radna snaga .

II VIZIJA I KOMPARATIVNE PREDNOSTI OPĆINE 90 .

-Potencijali za razvoj ljudskih resursa imajući u vidu visoku učešće u populaciji na kantonu Sarajevo i pozitivan prirast stanovništva. povećanje energetske efikasnosti -Uspostavljen sistem socijalne brige i podsticaja za najugroženije kategorije -Lokalne inicijative -Razvijeno civilno društvo KOMPARATIVNE PREDNOSTI Analiza strategije snaga i prilika (strategija maxi – maxi) daje pokazatelje za identifikaciju komparativnih prednosti. naučnih institucija -Privredne zone za smještaj MSP i velikih preduzeća -Trgovinsko . dostupnost obazovnih. komunalnu infrastrukturu. vazdušni transport. tramvajskim saobraćajem kroz centralni dio i prema Dobrinji. trgovačko-sajamski centar BiH na koridoru V-c. saobraćajna infrastruktura. širok spektar obrazovanosti stanovništva. To je sredina sa privlačnim poslovnim okruženjem i subjektima koji prate razvoj modernih tehnologija. To su ujedno i najsnažniji resursi za fokusirani razvoj. predstavlja područje modernih urbanih cjelina koji se harmonično uklapaju u urbanističku strukturu glavnog grada BiH.II V I Z I J A Općina Novi grad je privredni. željeznice. sa demografskom i privrednom ekspanzijom. -Geostrateški položaj izražen putem komunikacijskih veza (putevi.uslužni centar regije -Stambena infrastruktura. čvrst otpad. može se posmatrati kao temelj za identifikaciju komparativnih prednosti i kao ulazni podatak za strateške orijentacije. kojem ova općina administrativno pripada. Općina ima razvijenu prometnu. koridor V-c) i pripada administrativno i funkcionalno glavnom gradu BiH i najrazvijenijoj regiji. željezničkim saobraćajem koji je uključen u javni i prigradski prevoz -Ureñeni otvoreni vodotoci u skladu sa ekološkim standardima -Razvoj općine na principima održivog razvoja. Svaka mogućnost (prilika) koja proizlazi iz SWOT analize i koja je obuhvaćena snagama. kanalizaciju. sjedište elektronskih medija -Kulturni i historijski potencijal za razvoj turizma -Kapaciteti javnog saobraćaja -Prostorne mogućnosti -Velike zelene površine 91 . -Padinski dijelovi općine harmonično se uklapaju u urbanu cjelinu -Potez Bačići – Rajlovac je prostor ureñenih privrednih zona u kome su smještena MSP proizvodne i uslužne djelatnosti prihvatljive za okoliš -Trgovinski i sajamski centar regije sa disperzijom modernih objekata na cijeloj teritoriji općine -Područje sa modernim saobraćajnicama i važnim saobraćajnim čvorištem (Bačići). poštivanjem ekoloških standarda -Rast zapošljavanja i podizanje nivoa životnog standarda predstavlja najvažniji prioritet -Realizovani projekti za vodu.

III STRATEŠKI CILJEVI 92 .

III A. STRATEŠKA PITANJA I KRITIČNA PITANJA ( iz SWOT analize Općine Novi Grad. djece bez roditelja i drugih)? Kako poboljšati i ubrzati razvoj lokalnih izvora finansiranja? Kako smanjiti naviku ovisnosti od socijalne pomoći? Kako efikasno provoditi politiku upravljanja zemljištem i prostorom u skladu sa potrebama razvoja (poseban akcenat na privredne zone)? Kako definisati statistike baza lokalnog razvoja? Kako unaprijediti partnerstvo meñu subjektima razvoja? Kako unaprijediti kanale informisanja? Kako unaprijediti strateško planiranje i saradnju subjekata razvoja? Strateško kritično pitanje Ljudski potencijal (fokus-grupa I) Pitanje 1 Kako unaprijediti poslovnu klimu i razviti ljudski potencijal u cilju razvoja postojećih privrednih subjekata i stvaranja novih? Poslovna klima (fokus-grupa I) 93 . radne i partnerske grupe koje su predložile intervencije) Oblast Strateška pitanja Kako smanjiti visoku stopu nezaposlenosti stanovništva? Kako povećati nivo obrazovanja stanovništva? Kako smanjiti rad na crno? Kako afirmirati poduzetnički duh i svijest o samozapošljavanju kod stanovništva? Kako povećati informatičku pismenost stanovništva? Kako unaprijediti socijalnu zaštitu stanovništva? Kako uticati na ubrzanje provoñenja reforme obrazovanja? Kako unaprijediti partnerstvo obrazovnog sistema i poslovnog sektora? Kako unaprijediti obrazovanje? Kako zadržati mlade kadrove i stručnjake u općini? Kako stvoriti kritičnu masu obrazovanih ljudi koji će mijenjati stanje u svim segmentima društva? (nositelji promjena) Kako ulagati u razvoj nadarene djece? Kako ulagati i izgraditi poduzetničku infrastrukturu? Kako efikasnije upravljati infrastrukturom u privrednim zonama? Kako stimulisati razvoj poduzetništva (mladih. demobilisanih boraca. žena. pretežno iz sfere utjecaja Općine i struke.

grañana? sport.Kako uticati na formiranje funkcionalnih proizvodno-uslužnih zona? Kako unaprijediti turističku ponudu? Kako povećati broj uspješnih MSP i afirmirati iste? Kako privući domaća i strana ulaganja? Kako povećati konkurentnost ONG? Kako promovisati ONG kao centar poduzetničke i razvojne infrastrukture? Kako privući strana ulaganja? Infrastruktura (fokus-grupa II) Kako usaglasiti katastar i zemljišne knjige? Kako unaprijediti programe ureñenja grañevinskog zemljišta (komunalna opremljenost. rješavanje imovinskopravnih odnosa)? Kako izgraditi turističku infrastrukturu? Kako izgraditi i sanirati infrastrukturu u padinskim dijelovima općine? Kako sanirati prostore napadnute nelegalnom gradnjom? Kako brže i efikasnije rješavati problem klizišta? Kako sistemski unaprijediti izgradnju i održavanje puteva? Kako ublažiti negativne efekte „gradske“ infrastrukture? Kako osigurati dovoljno parking-prostora u ONG? Kako osigurati ekološku infrastrukturu? Kako razviti svijest ljudi o održivom razvoju? Kako podići nivo kulture življenja? Kako zaštititi imovinu? Pitanje 2 Kako unaprijediti infrastrukturu na principima održivog razvoja? Ekologija Kako razviti infrastrukturu za kulturu. rekreaciju i turizam? Kako efikasnije koristiti objekte za kulturu Kako unaprijediti i optimalno sport. Pitanje 3 sport. rekreacija i turizam (fokus-grupa III) 94 . sport. rekreaciju i turizam? Kultura. rekreaciju i povećati zadovoljstvo koristiti kapacitete za kulturu.

Općinska uprava (fokus grupa-IV) Kako uskladiti prijenos ovlaštenja i obaveza sa namjenskim izvorima finansiranja? Kako obezbijediti trajne partnerske programe finansiranja infrastrukture? Kako kadrovski ojačati lokalnu upravu? Kako povećati učešće grañana u odlučivanju? Kako do profesionalnog i ljubaznog službenika? Kako mjesne zajednice mogu animirati. institucija i pojedinaca. od kojih za jedan broj nije moguće dati odgovor u kratkom roku. Utvrñena je šira lista značajnih problema. bez istraživanja i bez strategija ostalih odgovornih institucija i nivoa vlasti. Strateška pitanja ovog tipa su: -Kako smanjiti visoku stopu nezaposlenosti? -Kako smanjiti rad na crno? -Kako zadržati mlade i stručnjake? -Kako smanjiti ovisnost od socijalne pomoći? 95 . Izvršeno je grupisanje strateških pitanja pretežno iz sfere uticaja Općine. raznih odgovornih i zainteresovanih subjekata. uključiti i aktivirati grañane? Kako povećati informisanost grañana? Kako povećati saradnju sa NVO sektorom? Kako povećati učešće partnera u projektima ONG? Kako povećati efikasnost administracijeuskladiti je sa potrebama grañana? Pitanje 4 Kako unaprijediti općinsku upravu u skladu sa potrebama lokalne zajednice? Identifikovane najkrupnije probleme razmatrala je partnerska grupa i proširena radna grupa za izradu Strategije. kao i šire zajednice.

Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 3. ONG je lider – primjer moderne lokalne samouprave Za svaki strateški cilj definisane su mjere kao most izmeñu strateških i operativnih (projekti) dijelova strateškog dokumenta. Lista predloženih projekata je odgovor na najznačajnije probleme ili područja intervencija. NVO i grañanima -Od brzine i kvaliteta provoñenja reforme javne uprave 96 . MOGUĆE MJERE I PROJEKTI Strateški ciljevi su putokaz za ostvarenje definisane vizije razvoja općine. Identifikovana su četiri strateška cilja: 1. sporta. Da bi se realizovali projekti. drugim nivoima vlasti. STRATEŠKI CILJEVI. ali će efikasnost u provoñenju strateških projekata uveliko zavisiti od: -Stepena jačanja lokalne zajednice u smislu harmoniziranja ovlaštenja sa pripadajućim javnim prihodima i brojem stanovnika koji žive na teritoriji općine -Nivoa partnerstva sa privrednicima. rekreacije i turizma 4. institucijama. Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. Projekti su kratkoročni alati za provoñenje mjera. najvažniji uslov jesu finansijska sredstva.III B. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 2.

Unapreñenje poslovne klime i razvoj ljudskog potencijala u cilju razvoja postojećih privrednih subjekata i stvaranja novih (fokus-grupa I) Mjere 1.2.4. Izrada održivog programa rada CRB Novi Grad 1. Stvaranje pozitivnog imidža o poduzetništvu i samozapošljavanju 1.3. Informatika za svakoga 1. Izrada akcionog plana lokalnog ekonomskog razvoja ONG za period 2007– 2009. Edukacija o samozapošljavanju 1.1.2.5.4. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima Privreda i poduzetnici imaju kvalitetne preduvjete za razvoj i ostvaruju visoku stopu zapošljavanja.3. Stalna informiranost javnosti i poduzetnika 1. Izgradnja infrastrukture za podršku poduzetnicima (fizičke i uslužne) Strateški cilj 1. 1.1. Program kampanje u školama 1.Razvoj informativne podrške 1.3. Lokalni ekonomski razvoj Projekti 1.1. ONG je trgovačko – sajmišni centar BiH na koridoru V-c. Izgradnja „Sajmišta“ u Rajlovcu 1.1. Izrada programa statističkih baza za praćenje indikatora lokalnog razvoja 1. Program kampanje u lokalnom mediju 1.4.4.1.4.2.5. Edukacija u informatici za ciljne grupe 1.1.5.2.2. 1.3. Izrada elaborata o efikasnom opremanju grañevinskog zemljišta i upravljanje u privrednim zonama 1.4.Poboljšanje nivoa obrazovanja 1. Projekat podrške opismenjavanju nepismenih stanovnika općine 1. ONG je sredina sa privlačnim poslovnim okruženjem i subjektima koji prate razvoj modernih tehnologija. Informacijska mreža o ponudi i potražnji za zanimanja u saradnji sa Službom za zapošljavanje (trajni program CRB) 1.2.3.5. Promocija ONG 97 .2.Tabela – Prikaz strateških ciljeva. Zaposlenost je iznad prosjeka BiH.5.4.2. mjera i projekata Strateški ciljevi Strateški prioritet 1.1. Privredne i poduzetničke aktivnosti najvećim djelom realizuju se u privrednim zonama.3.

Izrada projektne dokumentacije po programu prioriteta opremanja komunalnom infrastrukturom 2.2.4. 1-6 i Ive Andrića br. javnih parkinga 2.1.5. Izgradnja kanalizacionog sistema otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP ”Rajlovac III” 2.2.1.1.1. Razvoj cestovne mreže. T. predstavlja područje modernih urbanih cjelina koje se harmonično uklapaju u urbanističku strukturu glavnog grada BiH.1.1-9 2.6.11.2 Izgradnja javnih parkinga 2.1. komunalnu infrastrukturu.Rješavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Bajrama Zenunija br. Izgradnja primarnih gradskih saobraćajnica . Izgradnja mostova na primarnim gradskim saobraćajnicama Most na rijeci Bosni u Rajlovcu Most na VIII transferzali Most na X transferzali Most na XI transferzali 2.1.2. Dž.1.1.1.1.9. Izgradnja separatne kanalizacione mreže za obuhvat RP „BojnikDobroševići“ 2.X – transverzale (potez od ul.3.Separatna kanalizaciona mreža u naseljima „Dobrinja A“ i „Dobrinja B“ 2. Izgradnja separatne kanalizacione mreže naselja Sokolje 2.1. 1-13 2.prijateljstva br. mreže u obuhvatu RP „Bojnik.Bijedića do Željezničke pruge Sarajevo .Rješavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Ive Andrića br. Izgradnja tri rezervoara: Reljevo.2.1.“ 2.8.7. pumpnih stanica i sekundarne vodovod.«A» transferzale (potez od X do XII transferzale) .12.sistema. 2-8. 2.4.Strateški prioritet 2.3. Izrada projektne dokumentacije odvodnje otpadnih voda od Zabrña (magistralni put M 17) do Dvora (Idejni i Glavni projekat) 2. ONG ima razvijenu prometnu.1. Izrada projektne dokumentacije za odvodnju otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP ”Rajlovac III” 2. Izgradnja primarnog vod. Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture Strateški cilj 2. Izgradnja cestovne mreže u obuhvatu RP Donje Telalovo Polje 2.1-18 i Ante Babića br.2. Donji Mihaljevići i Briješće 2. Razvoj moderne infrastrukture po principima održivog razvoja (fokus-grupa II) 2.10.M. Izgradnja glavnog kolektora fekalne kanalizacije naselja Zabrñe 2.Zenica ) -XI transferzale (potez od „Feroelektra“ do Dobrinje I) -XII transferzale (potez od Bačića .2. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja.1.Dobroševići.

Izgradnja stanova u kolektivnim stambenim objektima na teritoriji općine Novi Grad 2.1. površine 54. Izgradnja školskog objekta Osnovne škole u MZ „Zabrñe“ 2.2.5.Mojmilo.5. Deminiranje 2.Briješće.3.5. Izvoñenje radova na regulaciji rijeke Miljacke dionica: RTV domHalilovići 2.8.9.500 m2 P-3885 . nergija.Žuč.4. P-3897 .3.1. Program sanacije klizišta 2.1. Dogradnja školskog objekta Osnovne škole „Umihana Čuvidina“ i izgradnja fiskulturne sale 2. Dogradnja školskog objekta Osnovne škole „Dobroševići“ i izgradnja fiskulturne sale 2. površine 62.do Dobrinje I – druga traka) -IX transferzala (potez od ulice Džemala Bijedića do ulice Safeta Zajke) 2. Ureñenje dvorišta i fasada svih vrtića na općini Novi Grad 2.8.3.4.7. površine 13.7.7.5.5. Zaštita od poplava 2.6.925 m2 P-5205 – Paljevo.5. Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškol.1.voda i kanalizacija.5.110 m2 P-4636 .5.3.2. Izgradnja školskog objekta OŠ u MZ „Aneks“ 2. el. Proširenje trolejbuske mreže u naselju „Dobrinja“ 2.1. PTT) 2.864 m2 2.4. ustanovama 2. Efikasniji inspekcijski nadzor 99 . Novi izgled stambenih i poslovnih objekata 2. Izgradnja novih stambenih jedinica u skladu sa planiranim strateškim opredeljenjima iz prostornog plana KS 2.10.6. Sanacija klizišta i sprečavanje bespravne gradnje 2. Ureñenje rijeke Bosne od mosta u Reljevu do Butila – etapa I 2. Program mjera na sprečavanju bespravne gradnje 2.2.2. Redizajniranje stambenih i poslovnih objekata 2.1. površine 25. objekata (gas. Obavezna procedura tehničkog prijema novoizgrañenih ili rekonstruisanih infrastrukt.

Raditi i uspjeti zajedno 4. Projekti iz LEAP-a Strateški cilj 3.2.Promocija projektno orijentiranog pristupa u radu općine.memorijalni park „Žuč“ 3.4.1.3.3. Programi aktivnosti u oblasti kulture i sporta i povezanost sa turističkom privredom 3. Projekt finansijske podrške općine Novi Grad NVO-u 4.3. rekreacije i turizma.Strateški prioritet 3. Razvoj lokalne uprave i civilnog društva (fokus grupa-IV) 3.1. sporta i kulture 3.4.1. ONG je lider – primjer moderne lokalne samouprave.6. Razvoj civilnog društva 4.1.4. Valorizacija kulturno-historijskog nasljeña 3. sport.1. Formiranje moderne press službe ili pokretanje osnivanja lokalne TV 4.3. Vektorizacija i digitalizacija analognih planova katastarskog operata Općine i formiranje GIS-a 4.6. sa bogatim rekreacionim i kulturno zabavnim sadržajima.1. sporta.2. Stepen razvoja partnerstva sa privredom i NVO sektorom je na zavidnom nivou.5.1. Uključivanje grañana u procese i aktivnosti Općine 4.2.Izgradnja objekata za kulturu.4. rekreaciju i turizam 3. Program socijalne pomoći stanovništvu u stanju socijalne potrebe 4. Park šume Mojmilo 3.1.2. Historijsko-memorijalni kompleks „Žuč“. Formiranje ureda za saradnju sa NVO 4.3.1.1.1.4.3.8.Unapreñenje turizma. sport.1.2.2. predstavljanje i promocija PPP (Public Private Partnership) koncepta 4. kulturu u vlasništvu Općine 4.5.2.2. Projekat završetka izgradnje stadiona Otoka 3. Projekti finansijske podrške ONG inicijativama grañana u MZ 4.1.1. Provoñenje reforme lokalne uprave 4.3.1.Efikasno upravljanje i namjenska upotreba objekata za sport.1. Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. Dom Reljevo 3.3.3. Strateški prioritet 4. Formiranje odjela za zaštitu okoliša 4.2. Održavanje kvaliteta usluga u skladu sa ISO 9001:2000 4.4. Projekat završetka izgradnje SRCEBuča potok 3.1. rekreaciju i turizam (fokus-grupa III) 3. Istraživanje potreba svih korisničkih grupa socijalne brige 4.1.1. Mladi i mogućnosti i perspektive zapošljavanja u BiH 4.2.1.3.Razvoj lokalne uprave Strateški cilj 4. Razvojne projekte realizuju sva tri sektora uz veliko učešće grañana.1.1. Podizanje efikasnosti lokalnog planiranja 4. Prevencija narkomanije na području 100 . Razvoj i efikasno korištenje kapaciteta za kulturu.7. ONG je privlačno mjesto za življenje. Lokalna okolinska zaštita 4. 4. Osnivanje javnog preduzeća za upravljanje objektima za javnu upotrebu u vlasništvu Općine Novi Grad Sarajevo 4.1.

3. Projekt osposobljavanja mladih starijih od 18 godina. Inicijativa prema Kantonu za angažovanje socijalnog radnika i psihologa u školama 4.5. bez oba roditelja za samostalan život (djece poginulih boraca. civilnih žrtava rata i djece bez roditeljske skrbi) kojim prestaje aktivna zakonska podrška 4.4.općine 4.4.4.4. Projekt razvijanja volonterizma i samopomoći .mreže uzajamne pomoći 101 .

IV PROJEKTI

102

Područje Strateški cilj - mjera Naziv projekta

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.1. Lokalni ekonomski razvoj 1.1.1.Izrada akcionog plana lokalnog ekonomskog razvoja ONG za period 2007. – 2009. Podsticanje društveno-ekonomskog razvoja ONG Smanjenje nezaposlenosti Povezivanje ONG s meñunarodnom zajednicom (prezentiranje i upoznavanje s ukupnim privrednim, prirodnim, materijalnim i ljudskim resursima) kroz različite programe. Izgradnja konsenzusa i podizanje javne svijesti o LER-u Podsticanje privrednog oživljavanja-obnove privrede i cjelokupnog prostora kroz razvoj preduzetničkog okruženja. Aktiviranje privatne štednje i resursa. Podsticanje kapaciteta lokalne ponude i inkorporiranje lokalnih akcija u nacionalni okvir. Proširenje finansijskih mogućnosti, promovisanje dostupa mikro i makro kredita preduzetništvu i proizvoñačima.

Svrha projekta

-

Aktivnosti i nosioci (partneri)

- Organizirati radnu grupu - Rad na izradi LER-a - Izrada operativnog plana (programi i projekti) - Provoñenje, praćenje i ažuriranje LER-a ONG, KS, SERDA, Privredna komora, zainteresirani poduzetnici, NVO-i - Podstaknut društveno-ekonomski razvoj ONG - Rast zaposlenosti - Povezana ONG s meñunarodnom zajednicom (prezentirana i upoznata s ukupnim privrednim, prirodnim, materijalnim i ljudskim resursima) kroz različite programe. - Izgrañen konsenzus i podignuta javna svijest o LER-u - Podstaknuto obnovljenje privrede i cjelokupnog prostora kroz razvoj preduzetničkog okruženja. - Aktivirana privatna štednja i resursi. - Podstaknut kapacitet lokalne ponude i inkorporirane lokalne akcije u nacionalni okvir. - Proširene finansijske mogućnosti, izvršeno promovisanje dostupa mikro i makro kredita preduzetništvu i proizvoñačima. 2007. 2008. 2009. Stalno

Očekivani rezultat

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

30.000 KM ONG, KS, SERDA, zainteresirani poduzetnici, NVO

103

Područje Strateški cilj

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.2.Izgradnja infrastrukture za podršku poduzetnicima (fizičke i uslužne) 1.2.1.Izrada elaborata o efikasnom opremanju grañevinskog zemljišta i upravljanje u privrednim zonama Izrada i implementacija rješenja iz ovog elaborata su jedan od ključnih preduslova za olakšanje investiranja i privlačenje investitora na područje općine. Svrha ovog projekta je pronalaženje optimalnog modela za otkup i izgradnju primarne infrastrukture, te privlačenje investicija i formiranje općinskog fonda za ureñenje zemljišta. 1. Snimanje stanja u zoni RP 2. Analiza postojećeg stanja 3. Organizovanje sastanaka i OS na nivou kantona i općine 4. Usaglašavanje prijedloga modela finansiranja, otkupa i izgradnje Aktivnosti će biti povjerene konsultantskoj kući koja će u saradnji sa Općinom predložiti optimalna rješenja za ovu problematiku. Sve ulazne podatke će Općina staviti na raspolaganje

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Očekivani rezultat

1. Potpuna slika postojećeg stanja u planiranim privrednim zonama (anliza i izvještaji) 2. Predložen kvalitetan model i način finansiranja 3. Predložene aktivnosti za izradu podzakonskih akata 2007. 2008. X 2009 x

Period implemtanacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Ukpna vrijednost projekta je 120.000 KM i izvor finansiranja je općinski budžet. Moguće je vršiti sufinansiranje iz sredstava budžeta kantona ili SERDA-e

104

Područje Strateški cilj

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.2. Izgradnja infrastrukture za podršku poduzetnicima (fizičke i uslužne) 1.2.2.Izgradnja «Sajmišta» u Rajlovcu Stvaranje uvjeta i obezbjeñenje prostora za prezentaciju privrednih dostignuća i tehnologija te kreiranje centralnog prostora (sajmišnog) na području kantona Sarajevo. Obzirom da na području KS ne postoji sajmišni prostor, te da je izgradnja ovog sajmišta od interesa za kanton ali i BiH, zbog svog položaja (Sarajevo, V-c koridor) podrazumijeva se da će i drugi subjekti iskazati interes za ovaj projekat. Projekat podrazumijeva izgradnju regionalnog sajmišta sa najvećim i najposječenijim prostorom u BiH otvorenog i zatvorenog tipa 1. Izrada projektne dokumentacije i poslovnog plana (konsultantska kuća) 2. Izgradnja (investicije) 3. Promocija sajmišta (Općina, Kanton, FBiH, BiH) 1. Izrañena projektna dokumentacija za sajmište na području RP Donje Telalovo polje 2. Izgrañeno sajmište 3. Promovirana privreda Kantona Sarajevo i BiH i pojačana aktivnost na ekonomskom planu 2007. 2008. x 2009. X

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Očekivani rezultat

Period implemtanacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Investiranje u prvu fazu projekta treba da bude finansirano iz općinskog budžeta i da obuhvati aktivnosti izrade projektne dokumentacije i poslovnog plana za sajmište. Vrijednost tog dijela projekta je 250.000 KM. Sufinansiranje moguće iz sredstava KS.

105

000 KM Općina Novi Grad.Izrada održivog programa rada CRB Nastaviti sa započetim razvojem infrastrukture za podršku poduzetništvu na općini na način da se definiše organizaciona struktura Centra za razvoj biznisa.Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.Planiranje budžetske linije za CRB . SERDA -Uspostavljena moderna organizaciona struktura CRB -Definisan plan aktivnosti Centra -Obezbijeñeno kvalitetno pružanje usluga ciljnim grupama -Realizovani projekti podrške razvoju poduzetništva -Obezbijeñeno partnerstvo u funkcionisanju CRB -Trajna funkcija CRB na principima regionalnog i lokalnog razvoja Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat 2007.Kvalitetna marketinška promocija Centra Općina. Izgradnja infrastrukture za podršku poduzetnicima (fizičke i uslužne) 1.Područje Strateški cilj-mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. x Stalno x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 50. .2.2. kao i finansiranje od strane partnera 106 .3. Period implemtanacije x 2008.Rješavanje organizacione strukture CRB .Definisanje plana aktivnosti CRB . Moderno opremljeni prostor CRB omogućava širok spektar aktivnosti. plan aktivnosti CRB. obezbijedi partnerstvo. Cilj je kvalitetna i trajna podrška poduzetništvu i zapošljavanju.

Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.1. X Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (pertneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Inicijalna sredstva Općine i partnera (Kanton. Svrha projekta je da se kod mladih afirmira poduzetništvo uvoñenjem u školske programe praktične nastave o poduzetništvu kod učenika OŠ (sedmi i osmi razred) i srednjih škola -Upućivanje inicijative prema Kantonu Sarajevo -Donošenje odluka -Izrada programa -Obezbjeñenje partnerstva u realizaciji projekta -Obezbjeñenje inicijalnih finansijskih sredstava Općina. škole -Omogućeno sticanje osnovnih znanja prema starosnoj dobi ciljnih grupa -Povećan interes za profesionalnu orijentaciju i poduzetništvo kod mlañe populacije i sticanje znanja o poduzetništvu 2007. Kanton. 2008.3.3. škole) 107 .Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.Stvaranje pozitivnog imidža o poduzetništvu i samozapošljavanju Strateški cilj-mjera Naziv projekta 1.Inicijativa za izradu zajedničkog projektaprogram kampanje u školama Evidentan je nedostatak poduzetničke inicijative kod stanovništva.

.Program kampanje u lokalnom mediju Kampanjom u lokalnim medijima želi se afirmirati poduzetništvo i na taj način razvijati poduzetnička inicijativa i znanje kod stanovništva -Putem tendera odabrati marketinšku firmu za realizaciju projekta -Putem lokalnog medija provoditi aktivnosti: edukacija o poduzetništvu promocija najuspješnijih poduzetnika -Pokrenuti privredne novine Općina. mediji.000 KM kao i partneri Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Općina.Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.2. Privredna komora. 2008.. izdaje privredne novine sa aktuelnim informacijama -Pojačan interes za poduzetništvo i samozapošljavanje kod nezaposlene populacije 2007. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije x 10. KS -Obezbijeñen kvalitetan program promocije poduzetništva -Press služba u saradnji sa Općinskom službom za privredu. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.Stvaranje pozitivnog imidža o poduzetništvu i samozapošljavanju 1.3. SERDA 108 .3.

4. SERDA. KS -Izabran kvalitetan edukator -Sačinjen detaljan plan i program edukacije -Omogućeno sticanje općih znanja o poduzetništvu -Realizovani kursevi -Olakšan pristup finansiranju za početnike u biznisu 2007. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.4.Edukacija o samozapošljavanju Veći problem na općini je visoka nezaposlenost stanovništva.Područje Strateški cilj . Jedna od mogućnosti bržeg zapošljavanja je putem samozapošljavanja. 2008. Svrha projekta je omogućiti sticanje odreñenih znanja o poduzetništvu -Javni poziv za iskazivanje interesa i uspostavljanje baza podataka potencijalnih polaznika kurseva -Usmjerena kampanja prezentacije projekta prema ciljnim grupama -Objavljivanje tendera za izbor edukatora -Definisanje programa edukacije za početnike u biznisu – opći kurs i po oblastima -Nagraditi najbolje poslovne ideje -Pomoć u iznalaženju finansijskih sredstava Centar za razvoj biznisa Novi Grad.1. finansijske institucije. Zavod za zapošljavanje. za što su potrebna odreñena znanja i vještine koje nedostaju nezaposlenim licima. započinjanje sa vlastitim biznisom. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Permanentna edukacija zainteresovanih za samozapošljavanje kroz grupe 10 – 15 lica Općina i partneri u skladu sa mogućnostima (SERDA. KS) 109 .Poboljšanje nivoa obrazovanja 1.

Kanton. starosti -Javni poziv za iskazivanje interesa i uspostavljanje baze podataka potencijalnih polaznika kurseva -Odabrati certificiranu firmu za edukaciju -Uspostavljanje modernog programa edukacije -Usmjerena kampanja prezentacije projekata prema ciljnim grupama -Obezbjeñenje finansijske podrške projektu Općina. 2008.Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Kanton -Početi sa pripremom u 2007.4. Poboljšanje nivoa obrazovanja 1.Edukacija u informatici za ciljne grupe Edukacija teško uposlivih kategorija stanovništva u cilju obezbjeñenja odreñenih prednosti kod zapošljavanja .2.Edukacija RVI – radno sposobnih preko 45. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.Nezaposlene žene preko 35.god. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 130. . godina .Nezaposleni grañani usljed privatizacije preko 45.god.Demobilisani borci i članovi šehidskih porodica preko 45 g. godini 110 .000 KM na godišnjem nivou Općina. starosti . služba za zapošljavanje -Omogućeno sticanje općih znanja iz informatike za polaznike kurseva -Izvršen izbor firme za edukaciju -Realizovani opći kursevi iz informatike -Uspostavljen kontinuirani program edukacije 2007.4. škole.

knjigovodstvene evidencije i dr. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.000 KM ONG. obavezna informatička pismenost svih sa završenom osnovnom školom Povećanje inform.Informatika za svakoga Podići razinu informatičke pismenosti grañana ONG do 2015. KS. definirati željenu razinu informatičke pismenosti. SERDA.4. pismenost grañana za 30% do 2015. Povećana potražnja za informatičkom edukacijom Formirati radni tim za provedbu ovog projekta Studija postojećeg stanja sa prijedlogom mjera Poduzimanje svih potrebnih mjera u cilju informatičkog opismenjavanja Utvrditi postojeću razinu informatičke pismenosti Utvrditi dostupnost kompjuterske opreme u školama Definirati željenu razinu informatičke pismenosti . god. zainteresirani poduzetnici. Stalno x x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 130. odnosno kakav profil stručnjaka je potreban u informatičkom smislu za privredni razvoj Izraditi prijedlog informatizacije školskih ustanova.škola-općina Kanton. NVO 111 .mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.ministarstva. pismenosti grañana za 30% do 2015. 2008.3. Poboljšanje nivoa obrazovanja Naziv projekta 1. KS. NVO i drugi Obavezna informatička pismenost svih koji završavaju osnovnu školu Poboljšana kvaliteta informatičkog obrazovanja Povećana inform.4. SERDA.Područje Strateški cilj .) Nabavka informatičke opreme ONG. te umrežitisistem:škola-škola. nadležna federalna i državna ministarstva. zainteresirani poduzetnici.utvrditi potrebe općine tj. obrazovne institucije. informatički objediniti podatke (o učenicima. Povećana potražnja za informatičkom edukacijom Povećan broj korisnika računala u domaćinstvima i odgojnoobrazovnim institucijama 2007.

Ministarstvo obrazovanja KS 112 . Svrha projekta je podsticaj programu opismenjavanju nepismenih stanovnika općine u partnerstvu sa školama -Utvrditi grupu zainteresovanih odraslih nepismenih osoba za opismenjavanje -Organizovati kontinuirane programe opismenjavanja -Obezbjeñenje prostora. godini Općina obezbjeñuje inicijalna sredstva 60 polaznika – četiri razreda OŠ Općina.4.4. Poboljšanje nivoa obrazovanja Naziv projekta 1. nastavnog kadra minimalno na dva lokaliteta -Obezbijediti partnerstvo u realizaciji projekta: Općina. Ministarstvo obrazovanja. škole. Ministarstvo za obrazovanje i NVO -Organizovani kontinuirani programi opismenjavanja sa školama -Obezbijeñeno partnerstvo u realizaciji programa 2007. OŠ i NVO -Usmjerena kampanja prema ciljnoj grupi Općina. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja U 2007.4.Područje Strateški cilj-mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. 2008.Projekat podrške opismenjavanju nepismenih stanovnika općine Socioekonomska analiza općine pokazala je da postoji i manji broj stanovništva koji nemaju odreñeno osnovno obrazovanje.

Ovim projektom unapreñuje se partnerstvo izmeñu Općine i službe za zapošljavanje. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije 20. poslodavci. 2008.5. nezaposleni -Obezbjeñene ažurne informacije za nezaposlene i poslodavce o ponudi i potražnji za zanimanja -Uspostavljena trajna komunikacija izmeñu partnera 2007. služba za zapošljavanje. služba za zapošljavanje 113 .Razvoj informativne podrške Naziv projekta 1.Informacijska mreža o ponudi i potražnji za zanimanja u saradnji sa službom za zapošljavanje. poslodavaca i nezaposlenih -Uspostava koordinacionog tima za implementaciju projekta -Obezbjeñenje tehničkih uslova za modernu komunikaciju izmeñu partnera -Definisanje aktivnosti pojedinačno partnera -Promocija projekta CRB Novi Grad.Područje Strateški cilj-mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.5.1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. trajni program rada CRB Svrha projekta je obezbjeñenje ažurnih informacija o ponudi i potražnji za zanimanja u saradnji sa službom za zapošljavanje.000 KM Općina i partneri Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Općina.

Razvoj informativne podrške 1. kao i partneri 114 .Područje Strateški cilj-mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.000 KM Općina Novi Grad.5. pravni subjekti na području Općine -Uspostavljena jedinstvena baza podataka za lakše donošenje poslovnih odluka -Ažurni i kvalitetni indikatori lokalnog razvoja 2007.5. 2008. Svrha predloženog projekta je definisanje najznačajnijih indikatora statističkih baza. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 20. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. obezbjeñenje tehničkih uslova i partnerstvo u realizaciji projekta -Informativna kampanja o projektu -Obezbjeñenje materijalno-tehničkih uvjeta -Definisanje indikatora statističkih baza lokalnog razvoja -Uspostavljanje kontinuiranog praćenja lokalnog razvoja -Uspostavljanje institucionalnih partnerstava svih subjekata lokalnog razvoja Općina. Privredna komora. kantonalne institucije.2.Izrada programa statističkih baza za praćenje lokalnog razvoja Općinskoj upravi potrebni su cjeloviti statistički indikatori praćenja lokalnog razvoja.

Stalna informiranost javnosti i poduzetnika Sistemom stalne informiranosti osigurati da grañani budu informirani i animirani o svim bitnim pitanjima ONG. zainteresirani poduzetnici i javni mediji -Sistemom stalne informiranosti osigurano da su poduzetnici i svi grañani informirani i animirani o svim bitnim pitanjima ONG.Područje Strateški cilj.3.5.5. KS.000 KM godišnje.Razvoj informativne podrške 1. 2008.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Kontinuirano i trajno 2009. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. Kontinuirano i trajno Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Kontinuirano i trajno Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Plan 6. -Urañen plan povećane informisanosti grañana -Unaprijeñen postojeći sistem informisanja -Povećan broj javnih skupova / tribina 2007. -Izrada Plana povećane informisanosti grañana -Unaprijediti postojeći sistem informiranja putem web stranice ONG. korištenjem elektronskih medija i komercijalnih i javnih glasila -Organizirati povremene javne skupove ili gospodarske tribine ONG. cijeneći potrebe nakon istraživanja 115 .

Kontinuirano i trajno Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Kontinuirano i trajno Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Promocioni plan 6. -Realizovano partnerstvo u promociji ONG -Realizovan koncept promocionog plana 2007.000 KM 116 . Kontinirano i trajno 2009. TZ KS. NVO -Izvršena kontinuirana promocija ONG.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.Razvoj informativne podrške 1.Područje Strateški cilj. KS. općinskih vrijednosti.4.Zavisno od interesa utvrñenog u prethodnoj aktivnosti. turističke i poduzetničke ponude.5. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. osmisliti koncept promocionog plana ONG . općinskih vrijednosti.Objediniti interes svih subjekata u zajedničkom nastupu na promocionom planu ONG .Promocija ONG Kontinuirana promocija ONG. zainteresirani poduzetnici.Organizirati izradu i obnavljanje promocionog plana ONG. 2008.000 KM Na godišnjem nivou promocione aktivnosti 150. . turističke i poduzetničke ponude.5.

Predloženi modeli finansiranja sanacije 2007.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Organiziranje sastanaka sa općinom i drugim 3.1.Izrada projektne dokumentacije po programu prioriteta opremanja komunalnom infrastrukturom Ovaj program treba da uspostavi prioritete. kao i modalitete finansiranja i sufinansiranja opremanja komunalnom infrastrukturom na području ONG. Potrebna sredstva su 200.mjera 2. 1. kao i redoslijeda investiranja.000 KM Napomena: Ovaj projekat tretira sve padinske dijelove ONG koji nisu opremljeni komunalnom infrastrukturom 117 .1. Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Projekat se finansira iz općinskog budžeta i eventualno KS. Jedan od ciljeva projekta je i efikanso trošenje budžetskih sredstava i dokazivanje opravdanosti pojedinih investicija. Predlaganje mjera i modela finansiranja za pojedina područja Sve aktivnosti bi trabalo da vodi neovisna konsultantsko-ekspertska kuća u saradnji sa općinskim radnim timom koji bi učestvovao u pripremi postojećih ulaznih parametara.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2. Analiza stanja 2.1. x 2008.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . 2009. Analizarano stanje i uspostavljeni prioriteti 2. 1.

2008.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. dodijeljen ugovor i izrañena projektna dokumentacija i izvršena revizija projektne dokumentacije 2007.1.000.Revizija projektne dokumentacije Izrañen projektni program.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.Takoñe sve otpadne i oborinske vode iz padinskih naselja koja gravitiraju prema ovom području (Briješće i Sokolje) završavaju u rigolu željezničke pruge.00 KM finansiranja su slijedeći: 1. X i izvori Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Ukupna vrijednost realizacije projekta je 75. Svrha ovog projekta je da se stvore uslovi za konačno ureñenje grañevinskog zemljišta sa aspekta opremanja kanalizacionom infrastrukturom jer je na predmetnom lokalitetu izgrañen znatan broj stambeno-poslovnih objekata koji svoje otpadne vode direktno i indirektno ispuštaju u postojeći rigol željezničke pruge. Na osnovu usvojenog RP “Rajlovac III” i analize postojećeg stanja izraditi projektni program i raspisati javni tender za izradu projektne dokumentacije ( nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2. Općina Novi Grad Sarajevo 118 . Izrada projektne dokumentacije (odabrana projektantska kuća) 3.2.1.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2. 1.Izrada projektne dokumentacije za odvodnju otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP ”Rajlovac III” Izrada projektne dokumentacije je jedan od osnovnih preduslova za izgradnju adekvatne kanalizacione mreže u planiranoj privrednoj zoni Rajlovac III.

1. Ministarstvo prostornog ureñenja i zaštite okoliša) Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora izvoñaču radova (više faza) Izgradnja kanalizacione mreže (više faza) Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreže nadležnom komunalnom preduzeću Naziv projekta Svrha projekta 2.izgradnja adekvatne kanalizacione mreže privredne zone “Rajlovac III” .zaštita okoliša .1. Očekivani rezultati Izgrañena adekvatna kanalizaciona mreža kojom upravlja i održava nadležno komunalno preduzeće 2008-2012. posebno naselja lociranih u ovom dijelu općine od negativnog uticaja otpadnih i oborinskih voda 1.) 119 . Period implementacije x Ukupna vrijednost realizacije projekta je 6.zaštita infrastrukturnog koridora željeznica i cesta . Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 5. 5.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2. KJKP "ViK".poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja i poslovanja . Na osnovu postojeće projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti. Kanton putem nadležnih ministarstava 4. Aktivnosti i nosioci (partneri) 3.zaštita šireg područja općine.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.Izgradnja kanalizacionog sistema otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP ”Rajlovac III” .3. Općina Novi Grad Sarajevo 2.000. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.Federalna direkcija cesta 3.500. riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosioci: Općina.00 KM i izvori finansiranja su slijedeći: Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr. 4.

1. Na osnovu postojeće projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti i dozvole (nosilac ONG) 2. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora izvoñaču radova (više faza) 1. Kanton putem nadležnih ministarstava 4. Izrañen elaborat (2010.700.) i Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 120 .000. Učešće grañana po osnovu obaveza za ureñenje zemljišta (legalizacija i redovan postupak) 3.zaštita okoliša .poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja . izgradnju glavnog kolektora u Zbrñu i izgradnju separatne kanalizacione mreže u okviru RP "Rajlovac III" (predloženi projekti u okviru strateških ciljeva-razvoj moderne infrastrukture) 1.1. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2010.4.izgradnja adekvatne kanalizacione mreže naselja . Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture Naziv projekta 2.zaštita šireg područja općine. Ministarstvo prostornog ureñenja i zaštite okoliša) 3. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 5.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. KJKP "ViK". 2008. Pribavljene potrebne saglasnosti. 2010 – 2015. X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 5.) 2007.godina) 2. godine) 3.-2015. Izgrañena separatna kanalizaciona mreža (2011. Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosioci: ONG. Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza 4.zaštita planirane privredne zone -"Rajlovac III" i s druge strane stambene zone u Zabrñu . Općina Novi Grad Sarajevo 2. posebno naselja lociranih u ovom dijelu općine od negativnog uticaja otpadnih i oborinskih voda Prethodno riješiti rekonstrukciju Rajlovačkog kolektora.Izgradnja separatne kanalizacione mreže naselja Sokolje .Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: 1.

00 KM i izvor finansiranja je općinski budžet. 2010 – 2015.5. Zavod za planiranje putem formirane radne grupe) 2.Revizija projektne dokumentacije(nosilac: odabrana firma) Izrañen projektni program. dodijeljen ugovor. izrañena revizija projekta 2007.Raspisivanje javnog tendera za izradu projektne dokumentacije(nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 3.Na osnovu postojeće planske dokumentacije i stanja na terenu izraditi projektni program (nosioci: Općina.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2. 2008.izrañena projektna dokumentacija.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2. Moguće je vršiti sufinansiranje iz sredstava budžeta Kantona Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 121 .1.000. Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije x Ukupna vrijednost izrade projekta je 80.Izrada projektne dokumentacije (nosilac: odabrana projektantska kuća) 4.1.Izrada projektne dokumentacije odvodnje otpadnih voda od Zabrña (magistralni put M 17) do Dvora(idejni i glavni projekat) Izrada projektne dokumentacije jedan je od preduslova za rješavanje pitanja odvodnje otpadnih voda naselja i privrednih zona lociranih sa desne strane rijeke Bosne nizvodno od glavnog gradskog prečišćivača 1. KJKP "ViK".

Izrañen elaborat (2008.1. Svrha ovog projekta je zaštita postojećih vodotoka (Lepenica i Bosna) od negativnih uticaja svih otpadnih voda koje se ispuštaju u vodotoke. Općina Novi Grad Sarajevo 2. Ministarstvo prostornog ureñenja i zaštite okoliša) 3. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4. Izgrañena separatna kanalizaciona mreža (2009. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.Izgradnja glavnog kolektora fekalne kanalizacije naselja Zabrñe Izgradnja glavnog kolektora fekalne kanalizacije naselja Zabrñe je jedan od ključnih preduslova za stvaranje tehničkih mogućnosti odvoñenja otpadnih voda iz dijela naselja Sokolje (slivno područje prema Zabrñu) i kompletnog naselja Zabrñe. KJKP "ViK". 2008 – 2013.1.000. Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2009.6.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.) 2007. Prethodno realizovati izradu projektne dokumentacije i izgradnju glavnog kolektora od magistralnog puta do novoplaniranog ureñaja za prečišćavanje Reljevo-Dvor (predloženi projekti u okviru strateških ciljeva-razvoj moderne infrastrukture) 1. riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2. X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 1. Na osnovu postojeće projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti. Pribavljene potrebne saglasnosti.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.) 4. godine) 3.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2. posebno naselja i privrednih zona lociranih u ovom dijelu općine. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2008.600. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora Izvoñaču radova (više faza) 1. poboljšanje sanitarno-higijenskih uslova življenja odnosno sveukupna zaštita okoliša šireg područja općine.2013.god.godina) 2. Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosioci: Općina. Kanton putem nadležnih ministarstava 3.) 122 .god.

godina) 2.god.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2. Općina Novi Grad Sarajevo 2.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2009.Izgradnja vodovodne mreže i pumpnih stanica (više faza) 5.200.Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoñaču radova (više faza) (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 4.Izrañen elaborat (2008. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4. Bojnik i dr.) i 123 .00 KM izvori finansiranja su slijedeći: Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.7. odnosno omogućavanje snadbijevanja vodom iz kantonalnog vodovodnog sistema za naselja Dobroševići. Period implementacije X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 3. Kanton putem nadležnih ministarstava 3. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2008.Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 3.Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreže nadležnom komunalnom preduzeću 1.Izgrañena primarna vodovodna mreža. Napomena: Prethodno uraditi potrebnu tehničku dokumentaciju za realizaciju projekta 1. godine) 3.) 5.1.1.sistema. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.000.Trajno riješeno pitanje vodosnabdijevanja lokaliteta BojnikDobroševići iz kantonalnog vodovodnog sistema( sadašnje vodosnabdijevanje je iz lokalnog vodovoda) Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati 2008 – 2015. pumpne stanice i sekundarna vodovodna mreža (2009-2015.) 4. pumpnih stanica i sekundarne vodovodne mreže u obuhvatu RP ”Bojnik-Dobroševići” Razvoj distributivne mreže.Pribavljane potrebne saglasnosti. riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.god.Izgradnja primarnog vod.Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti.

Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreže nadležnom komunalnom prduzeću 1. godine) 3. Izgradnja separatne kanalizacione mreže (više faza) 5.godina) 2.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.Izgradnja separatne kanalizacione mreže za obuhvat RP “Bojnik – Dobroševići” -izgradnja adekvatne kanalizacione mreže u zoni obuhvata RP”Bojnik – Dobroševići” -poboljšanje sanitarno-higijenskih uslova življenja -zaštita okoliša -zaštita šireg područja općine.8. 2008 – 2013.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2. Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 3.) 2007.Pribavljane potrebne saglasnosti. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoñaču radova (više faza) (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 4.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Općina Novi Grad Sarajevo 2.god.) 4.000. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2008.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.god.Izrañen elaborat (2008. riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2009.) 124 .Izgrañena separatna kanalizaciona mreža (2009-2013.750. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr. X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 8.1.1. posebno naselja lociranih u ovom dijelu općine od negativnog uticaja otpadnih voda Prethodno završiti izradu projektne dokumentacije (uslov: usaglašavanje trase sa izmjenama trase na koridoru V-c) 1. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4. Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti. Kanton putem nadležnih ministarstava 3.

Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreže nadležnom komunalnom prduzeću 1.godina) 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. (iznad visinske kote r.Pribavljane potrebne saglasnosti.god. Bojnik i dr.000.Izgradnja tri rezervoara: Reljevo. Općina Novi Grad Sarajevo 2.9. riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2.1. Donji Mihaljevići i Briješće Razvoj distributivne mreže. odnosno omogućavanje snabdijevanja vodom iz kantonalnog vodovodnog sistema za naselja Dobroševići. Kanton putem nadležnih ministarstava 3.Izgrañena tri rezervoara (2007-2013. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2007.) 2007 – 2013. godine) 3.Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 3.) 4.Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoñaču radova (više faza) (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 4.1.Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti.400. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4.god.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture Naziv projekta 2.Izgradnja rezervoara (više faza) 5.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. Igman (525 MNM)) 1.Izrañen elaborat (2007.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2008.) 125 .Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2. X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 3.

x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije X Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.1. 2009.u realizaciju projekta uključiti Kanton Sarajevo putem nadležnog Ministarstva prostornog ureñenja i zaštite okoliša .zaštita okoliša .trajno rješenje separatne kanalizacije .obezbijediti sredstva za realizaciju projekta .300.10.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.izgradnja adekvatne separatne kanalizacije .000.poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja i sprečavanje hidričnih i drugih epidemija 2008. x 2010.00 KM – Općina Novi Grad Sarajevo i strateški partner za realizaciju projekta (sufinansiranje) 126 . Separatna kanalizaciona mreža u naseljima "Dobrinja A" i "Dobrinja B" Zaštita okoliša Izgradnja adekvatne separatne kanalizacije .Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.1.raspisivanje javnog poziva za izvoñenje radova i odabir najpovoljnijeg ponuñača .

dozvola i dr.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.Sproveden tender i dodijeljen ugovor .00 KM – Općina Novi Grad Sarajevo i strateški partner za realizaciju projekta (sufinansiranje) 127 . Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 230.11.000.Pribavljena urbanističko – tehnička dokumentacija .zaštita okoliša .Izvedeni radovi na izgradnji drenažnog sistema 2009-2011.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Obezbijeñena sredstva . 1 – 9 .Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. 1-6 i Ive Andrića br.trajno rješenje prikupljanja i transporta podzemnih voda poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja i sprečavanje hidričnih i drugih epidemija U realizaciju projekta uključiti Kanton Sarajevo putem nadležnih ministarstava i drugih subjekata Pribavljanje potrebne urbanističko-tehničke dokumentacije (saglasnosti.) Obezbijediti sredstva za realizaciju projekta raspisivanje javnog poziva za izvoñenje radova i odabir najpovoljnijeg ponuñača izgradnja adekvatnog drenažnog sistema Strateški cilj – mjera Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati .1.Rješavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Bajrama Zenunija br.1.

000. T.12.M.Izvedeni radovi na izgradnji drenažnog sistema 2009-2011. 1 – 18 i Ante Babića br.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.trajno rješenje prikupljanja i transporta podzemnih voda poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja i sprečavanje hidričnih i drugih epidemija U realizaciju projekta uključiti Kanton Sarajevo putem nadležnih ministarstava i drugih subjekata Pribavljanje potrebne urbanističko-tehničke dokumentacije (saglasnosti. 2 – 8. dozvola i dr. prijateljstva br.00 KM – Općina Novi Grad Sarajevo i strateški partner za realizaciju projekta (sufinansiranje) (izrañen glavni projekat) Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 128 .zaštita okoliša .) Obezbijediti sredstva za realizaciju projekta raspisivanje javnog poziva za izvoñenje radova i odabir najpovoljnijeg ponuñača izgradnja adekvatnog drenažnog sistema Strateški cilj – mjera Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati . Period implementacije X 400.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.Obezbijeñena sredstva .Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.1. Rješavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Ive Andrića br.Pribavljena urbanističko – tehnička dokumentacija .Sproveden tender i dodijeljen ugovor .1. 1 – 13 .

mjera Naziv projekta Svrha projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. x 2009. Ostale faze bi se finansirale kroz partnerstvo općine i investitora i KS. Stvaranje saobraćajnih uslova za pristup privrednoj zoni RP Donje Telalovo polje 2007.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. godini.Izgradnja cestovne mreže u obuhvatu RP Donje Telalovo Polje Izgradnja moderne komunikacijske mreže u skladu sa planskom dokumentacijom koja bi poboljšala saobraćajnu infrastrukturu i povezala i otvorila pristup privrednoj zoni Donje Telalovo Polje je jedan od prioriteta ONG.1. Izrañena projektna dokumentacija 2.2. 1. javnih parkinga 2. X Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje prve faze. Riješeni imovinsko-pravni odnosi 3. 2008. Stvaranje partnerskih odnosa sa investitorima u smislu sufinansiranja izgradnje (općina i investitori) 1.Razvoj cestovne mreže. 129 . tj izrade projektne dokumentacije bi vršila opština i vrijednost te faze je 60.2. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća) 2.Područje Strateški cilj . Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa (općina) 3.000 KM u 2007.

2008. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća) 2.Izgradnja javnih parkinga Izgradnja objekata za rješavanje problema saobraćaja u mirovanju u poslovnim i komercijalnim zonama općine koje su najviše opterećene. Promoviran PPP koncept na nivou općine 3. Izrañena projektna dokumentacija 2. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 150.000 KM za projektovanje i obezbjeñenje partnerstva 130 .Razvoj cestovne mreže.2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.Područje Strateški cilj .mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. Realizacija projekata po PPP principima 2007. Principi PPP-a predstavljeni na svim nivoima općinske vlasti (konsultantska kuća) 3.2. javnih parkinga 2. Projekat bi se realizirao po principima partnerstva privatnog i javnog sektora te se na taj način izbjeglo veliko investiranje od strane općine u rješavanje ovih problema. Dodjeljivanje koncesija ili drugi ugovorni modeli za realizaciju projekta (općina uz podršku konsutantske kuće) 1. 1. x 2009.2. kerirala nova radna mjesta i osvario direktan prihod u budžet općine.

Donošenje odluke .Izrada eksproprijacijskog elaborata .Izgradnja mostova na primarnim gradskim saobraćajnicama. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.2.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. Očekivani rezultat Znatno poboljšani uslovi odvijanja motornog i pješačkog saobraćaja. što ima za posljedicu skraćivanje distanci u odlasku na radno mjesto kao i povratku sa istog.Razvoj cestovne mreže.3.Izdavanje urbanističke saglansosti i odobrenja za grañenje .Objavljivanje tendera za izradu projektne dokumentacije . 2007. te stvaranje ugodnijeg ambijenta za život i rad.2. te stvaranje uslova za kvalitetnije odvijanje motornog i pješačkog saobraćaja. 2008. javnih parkinga 2. X Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 131 .Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa . do 2015. Bolje povezivanje zona stanovanja sa zonama privrede industrije.Područje Strateški cilj . Aktivnosti i nosioci (partneri) .Implementacija uz pomoć Kantonalnog ministarstva prometa i komunikacija i JP «Vodoprivreda BiH». Most na rijeci Bosni u Rajlovcu Most na VIII transferzali Most na X transferzali Most na XI transferzali Naziv projekta Svrha projekta Povezivanje naselja na lijevoj i desnoj obali rijeke Miljacke i Bosne.

pješačkog i saobraćaja u mirovanju. x Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 132 .Donošenje odluke .Izrada eksproprijacijskog elaborata .transverzale (potez od ul.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. 2007. 2008. .2. 2015.Izdavanje urbanističke saglasnosti i odobrenja za grañenje.2.Implementacija uz pomoć Kantonalnog ministarstva prometa i komunikacija.Izgradnja primarnih gradskih saobraćajnica «A» transferzale (potez od X do XII transferzale) X .Bijedića do Željezničke pruge Sarajevo . javnih parkinga Naziv projekta 2.Razvoj cestovne mreže.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.4. Očekivani rezultat Znatno poboljšani uslovi odvijanja motornog. .Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Aktivnosti i nosioci (partneri) .Objavljivanje tendera za izradu projektne dokumentacije.Područje Strateški cilj . Dž.Zenica ) XI-transferzale (potez od „Feroelektra“ do Dobrinje I) XII-transferzale (potez od Bačića do Dobrinje I – druga traka) IX -transferzala (potez od ulice Džemala Bijedića do ulice Safeta Zajke) Svrha projekta Izgradnja planiranih saobraćajnica čime se bolje povezuju longitudinalni saobraćajni pravci u gradu. . što će doprinijeti otklanjanju uskih grla na ovim pravcima i suzbiti eventualne saobraćajne gužve.

Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 2008. javnih parkinga 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.800.Proširenje trolejbuske mreže u naselju „Dobrinja“ Izgradnjom trolejbuske mreže u pojasu X transferzale na potezu od Dobrinje V do Naselja starosjedilaca stvaraju se uslovi za povezivanje dva entiteta sa trolejbuskim saobraćajem Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Na osnovu potpisanog protokola nosioci aktivnosti su: SERDA Grad Istočno Sarajevo Grad Sarajevo KJKP GRAS Sarajevo Općina Novi Grad Sarajevo Opština Istočno Novo Sarajevo Opština Istočna Ilidža Uspostava kružnog toka trolejbuskog saobraćaja što obezbjeñuje sigurnije i ravnomjernije odvijanje saobraćaja na ovom prostoru Očekivani rezultat 2007.Razvoj cestovne mreže.Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.2.5. 3. 2009.000 KM 133 .2.

3.000.Sanacija klizišta i sprečavanje bespravne gradnje 2. Očekivani rezultat 1.000 KM u 2007. Odluka o minimum infrastrukturne opremljenosti za objekte do legalizacije 4. 134 .3. Sanacija klizišta prema prioritetima i sprečavanje bespravne gradnje 2007.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. 4. 2. u skladu sa predloženim programom do 2013. x 2008. godini.Program sanacije klizišta Definiranje prioriteta za sanaciju Sprečavanje nastanka novih klizišta Izgradnja i rekonstrukcija postojeće vodovodne i kanalizacione mreže radi radi sprečavanja i otklanjanja uzroka Izrada prijedloga podzakonskih akata koji bi definirali minimum infrastrukturne opremljenosti za postojeće objekte do legalizacije Analiza stanja Modeli i prijedlozi Sastanci i koordinacija na općinskom i višem nivou Koordinacije aktivnosti. KS ili čak i drugih viših instanci. Definirani prioriteti za sanaciju 2. x Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Općina vrši sufinansiranje prioriteta u vrijednosti od 300.Područje Strateški cilj . 3. Dok bi za implementaciju programa bilo potrebno najmanje 15.000 KM koji bi bili obezbijeñeni u budžetu općine.1. sanacije na terenu Naziv projekta Svrha projekta - Aktivnosti i nosioci (partneri) 1. x 2013.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Model finansiranja sanacije 3.

2.3.Područje Strateški cilj . Modeli koji bi se mogli primijeniti za sanaciju i onemogućavanje dalje bespravne gradnje (konsultantska kuća) 3. Program sanacije i legalizacije objekata 3. Edukacija stanovništva o podizanju nivoa svijesti (općina i marketing agencija) 1. Efikasno djelovanje inspekcijskih organa (konsultantska kuća) 5. x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje ovih aktivnosti bi se odvijalo iz općinskog budžeta u vrijednosti od 600. Napravljen program rada inspekcija 2007.000 KM u tri godine. Informirano stanovništvo 5. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. x 2009. Snimanje stanja (ažurno) (konsultantska kuća) 2.Stvaranje uvjeta za legalnu gradnju . 2008.Donošenje provodive planske dokumentacije .3.Legalizacija obejkata koji se mogu lagalizirati 1.Program mjera na sprečavanju bespravne gradnje Jedan od glavnih problema sa kojim je općina Novi Grad suočena a koji je i generator mnogih drugih negativnih pojava na području općine je bespravna gradnja. Izrañena planska dokumentaija kao preduslov za legalnu gradnju 4. Izrada planske dokumentacije kojom bi se omogućila legalna izgradnja (konsultantska kuća) 4. Svrha ovog projekta je: .Zaštita neizgrañenog zemljišta .mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Sanacija klizišta i sprečavanje bespravne gradnje 2. Snimak postojećeg stanja 2. 135 .

Izrada fasada (prema projektu i planu) 1.000 KM za direktno finansiranje prioriteta. Pronalaženje partnera (konsultantska kuća) 3.000 KM. x 2009. dok bi ostatak sredstava izdvojio KS ili partneri u projektu.Područje Strateški cilj . Projekat sa prioritetima i modalitetima finansiranja – poslovni plan (konsultantska kuća) 2.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. 1. Novi izgled stambeno poslovnih objekata koji neće djelovati deprimirajuće na stanovništvo i poslovne ljude moguće je postići kroz investiranje u redizajniranje vanjskog izgleda objekata. zbog svog izgleda i dizajna djeluju deprimirajuće na život ali i na radne sposobnosti. 4.Novi izgled stambenih i poslovnih objekata 2.Redizajniranje stambenih i poslovnih objekata Objekti u općini Novi Grad posebice stambeni. x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Prve dvije faze projekta bi se finansirale iz općinskog budžeta i njihova vrijednost bi bila 100. Izrañen projekat i odabrani modeli finansioranja Definirani partneri za realizaciju projekta Humaniji ambijent za život i rad Osvježene fasade velikih stambenih i poslovnih objekata 2007. To se može promijeniti redizajnom fasada. Općina bi izdvojila iz budžeta oko 2. u 2007. 2008. kako prva impresija posjetilaca glavnom gradu BiH ne bi bila negativna.1. Osim toga do 2009. 3.000. te je potrebno poboljšati imidž tog dijela grada. godini.4.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Općina Novi Grad dio je kantona Sarajevo i grada i nalazi se na ulazu u grad.4. 136 . 2.

mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.5.00 KM planirana u budžetu Općine za 2007.Dogradnja školskog objekta Osnovne škole „Dobroševići“ i izgradnja fiskulturne sale Postojeća školska zgrada ne zadovoljava potrebe zbog malog broja učionica i velikog priliva učenika.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. godinu 137 . x Inicijalna sredstva u visini od 45.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2.000. Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja x 2008.1.5. Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) -Planirati inicijalna sredstva -Upućivanje inicijative Kantonu Sarajevo Očekivani rezultat -Obezbijeñena inicijalna sredstva u budžet Općine -U skladu sa inicijativom realizovan projekat 2007. Škola nema fiskulturnu salu.Područje Strateški cilj .

Područje Strateški cilj . x 2009 x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Inicijalna sredstva u visini od 150.2.5.5.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.000 KM za obezbjeñenje zemljišta i izradu projekta .Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2. Izgradnja školskog objekta Osnovne škole u MZ „Aneks“ Obezbjeñenje uslova za školovanje učenika MZ „Aneks“ i dijela Švrakinog Sela -Upućivanje inicijative Kantonu Sarajevo -Upućivanje inicijative Općini Novo Sarajevo za partnerstvo u projektu -Planiranje inicijalnih sredstva u budžetu Općine -Obezbjeñenje zemljišta -Obezbijeñena inicijalna sredstva u budžetu Općine i zemljište za objekat -U skladu sa inicijativom realizovan projekat 2007. 2008.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.iz budžeta Općine Mogući partner i Općina Novo Sarajevo 138 .

2008.3.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. Rekonstrukcija i dogradnja školskog objekta Osnovne škole „Umihana Čuvidina“ i proširenje fiskulturne sale Postojeća školska zgrada ne zadovoljava potrebe zbog malog broja učionica i velikog broja i priliva učenika -Upućivanje inicijative Kantonu Sarajevo -Planirati inicijalna sredstva I faza grañevinskih radova: -Potrebno izvršiti sanaciju školske zgrade II faza grañevinskih radova: -Proširenje fiskulturne sale -Izgradnja odreñenog broja novih učionica Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Realizovan projekat: -obezbijeñena inicijalne sredstva -izvršena sanacija školske zgrade -proširena fiskulturna sala i izgrañene nove učionice 2007. x 2009 x Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Inicijalna sredstva iz budžeta Općine 139 .Područje Strateški cilj .5.5.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2..

Izgradnja školskog objekta Osnovne škole u MZ „Zabrñe“ Naziv projekta Svrha projekta Zbog očekivanog povećanja broja stanovnika i djece školskog uzrasta na ovom lokalitetu.5. X Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Inicijalna sredstva u budžetu Općine 140 . 2010 – 2015. Aktivnosti i nosioci (partneri) -Planirati inicijativu prema Kantonu Sarajevo -Planirati inicijalna sredstva Očekivani rezultat -Obezbijeñena inicijalna sredstva u budžet Općine za realizaciju projekta -U skladu sa planom aktivnosti realizovan projekat 2007.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. 2008. potrebno je planirati izgradnju objekta osnovne škole.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2.Područje Strateški cilj .4.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.5.

141 . Finansijeri izvedbenih faza su KS. Planira se savremeno ureñenje dvorišta i izgleda objekata što doprinosi unapreñenju kvaliteta usluga obdaništa. adaptacija i redizajniranje fasada 1.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. Uspostva partnerstva sa KS i JKKP (općina) 3. sigurno i povećan broj korisnika usluga obdaništa. Ovo podrazumijeva hortikulturno ureñenje dvorišta. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća) 2. x 2008. Obezbijeñena finansijska sredstva (općina i partneri) 1.5.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2. Obezbijeñena sredstva i uspostavljeno partnerstvo 3.Ureñenje dvorišta i fasada svih vrtića na Općini Novi Grad Svrha ovog projekta je obezbjeñenje standardnih ambijentalnih uslova za rad obdaništa. x 2009.5.5.Područje Strateški cilj . obezbjeñenje ograda i sigurnosnih kapija. 2007. Izrañena projektna dokumentacija 2.000 KM. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Projektna dokumentacija finansirana iz budžeta općine i iznosi 20.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Svih pet dvorišta i objekata ureñeno. KJKP i Općina i to u vrijednosti po projektnoj dokumentaciji.

površine 25. površine 13.6.Deminiranje 2.00 KM godišnje u budžetu Općine + donatorska sredstva 142 .110 m2 P-4636 . površine 62.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.925 m2 P-5205 – Paljevo. povratak raseljenog stanovništva Izviñanje i reizviñanje navedenog teritorija. x Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 50.Briješće. Površina se nalazi na linijama ratnih djejstava iz odbrambenog rata. poljoprivredne aktivnosti.P-3897 .6.Žuč.000. 2008. izleti. te obezbjeñenje donatora s obzirom da općina Novi Grad ne može sama riješiti ova pitanja Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Čista teritorija 2007.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Časovi istorije.1.500 m2 P-3885 .Mojmilo.864 m2 Čista površina. površine 54.

Razvoj moderne infrastrukture u skladu sa principima održivog razvoja 2. Izrañen elaborat (2007. Kanton Sarajevo) 2.Grad Sarajevo 143 . grada Sarajeva.Ureñenje rijeke Bosne od mosta u Reljevu do Butila – etapa I Ovaj projekat je potrebno realizovati u koordiniranom djelovanju federalnih i kantonalnih ministarstava.saobraćajnoj i komunalnoj infrastrukturi 1. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2007. Izraditi glavni projekat za I etapu (nosilac Općina Novi Grad) 3. Izrañen glavni projekat za I etapu (2007.godina) 6. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoñaču radova -više faza (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo). JP “ Vodno područje slivova rijeke Save” i JP “Direkcija cesta FBiH” kao ovlaštenog predstavnika investitora koridora V-c – sarajevska obilaznica-lot 1 Svrha projekta Zaštita okoliša od negativnog uticaja voda i dr.god.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. Pribavljane potrebne saglasnosti. Federacija BiH (Ministarstvo prometa i komunikacija – Direkcija za ceste i Ministarstvo vodoprivrede… -JP “ Vodno područje slivova rijeke Save”) 4.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2007. Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 4.1. Kanton putem nadležnih ministarstava 3. Privoñenje zemljišta konačnoj namjeni prema RP “Privredna zona Rajlovac” čija izrada je u toku Zaštita područja uz rijeku Bosnu od izlijevanja iz korita i sprečavanje nastanka šteta objektima.Izvedeni radovi na regulaciji (2007-2009.7. Kanton Sarajevo i Federacija BiH) 5.) 5.) 2007-2009. godina) 7.000. općine Novi Grad Sarajevo. Zaštita od poplava Strateški cilj – mjera Naziv projekta 2. Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo. Općina Novi Grad Sarajevo (rješavanje imovinsko-pravnih odnosa) 2. Izvoñenje radova na regulaciji (više faza) 5.7.000. godine) 8. Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 8.

Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora izvoñaču radova (više faza) (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 4.) 4.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2007. Kanton putem nadležnih ministarstava 3.000. Općina Novi Grad Sarajevo (rješavanje imovinsko-pravnih odnosa) 2. Zavod za izgradnju KS 5.Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 3.7.Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 3.Investitori putem preuzetih obaveza po ugovoru sa Općinom Novi Grad Sarajevo 144 .Izvoñenje radova na regulaciji (više faza) 1.Halilovići -Privoñenje zemljišta konačnoj namjeni prema usvojenom RP -Zaštita područja uz rijeku Miljacku od izlijevanja iz korita i sprečavanje nastanka šteta objektima.Izvedeni radovi na regulaciji (2007-2011.Zaštita od poplava 2. JP za “ Vodno područje slivova rijeke Save” 4.godina) 2. godine) 3.) 2007 – 2011.god.Izrañen elaborat (2007.Izvoñenje radova na regulaciji rijeke Miljacke dionica : RTV dom.Pribavljane potrebne saglasnosti. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2007.saobraćajnoj i komunalnoj infrastrukturi 1.7.2.500.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.

visokoobrazovanih kadrova. Općina Novi Grad Aktivnosti i nosioci (partneri) - Očekivani rezultat Izgradnja 1.mjera 2. X Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Fondovi potencijalnih investitora 145 . javne kantonalne komunalne organizacije. rješavanje imovinsko-pravnih odnosa konkurs za dodjelu lokacija realizacija izgradnje (investitori) potencijalni investitori grañevinska preduzeća i fondovi za izgradnju stanova.Alipašin Most VII 178 2007.Izgradnja novih stambenih jedinica u skladu sa planiranim strateškim opredeljenjima iz prostornog plana Kantona Sarajevo Naziv projekta 2.908 m2 Period implementacije 2015.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . obezbjeñenje uslova za stambeno zbrinjavanje mladih.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.Izgradnja stanova u kolektivnim stambenim objektima na teritoriji Općine Novi Grad Svrha projekta - privoñenje zemljišta konačnoj namjeni.Dobrinja 434 . / 2008.8. x BGP ukupno 98.1. Kanton Sarajevo.Buča potok 200 .023 stana u naseljima: .dotrajalih stambenih jedinica za nove stambene jedinice.Čengić Vila 211 . Grad Sarajevo.8. stvaranje uslova za zamjenu stambenog fonda.

1. potrebno je ostvariti i održivost projekta tako što bi se izradio plan poslovanja i upravljanja objektima.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. i 2008. 3. Osim toga. Završetak grañevinskih radova i pratećih objekata (investitor općina) 4. godini. 2. godini.000 KM U 2008. rekreaciju i turizam Naziv projekta 3. x Finansiranje prve faze iz opštinskog budžeta bi bilo oko 80.000 KM.Projekat završetka izgradnje stadiona „Otoka“ Svrha projekta je završetak stadiona Otoka sa pratećim objektima u cilju zadovoljavanje potreba grañana KS te promociju rekreativnih. sport.1. 2008.000 KM u 2007. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 146 .mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3. te programi korištenja po ciljnim grupama 1. sporta. sportskih i kulturnih sadržaja. 2009. Izrada programa za mlade (konsultantska kuća u saradnji sa općinom) 1. Četvrta aktivnost bi se finansirala iz općinskog budžeta u vrijednosti od 40.000.Područje Strateški cilj .000 KM u 2007.Izgradnja objekata za kulturu. Treća faza bi se finansirala u saradnji sa partnerima u vrijednosti oko 1.1. i 2008. druge faze oko 60. Plan poslovanja i upravljanja objektima (konsultantska kuća) 3. rekreacije i turizma 3. Projektna dokumentacija (izrada ili revizija) (konsultantska kuća) 2. Glavni projekat izrañen Plan poslovanja i upravljanja objektima završen Izgrañen objekat i pušten u rad Napravljen program za mlade 2007. 4.

2. Osim toga.Izgradnja objekata za kulturu. x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Projektna dokumentacija u budžetu 2007. x 2008. rekreacije i turizma 3. 147 . potrebno je ostvariti i održivost projekta tako što bi se izradio plan poslovanja i upravljanja objektima 1. godine. Izrada glavnog projekta sportske dvorane (konsultantska kuća) 2. Izrada plana poslovanja i upravljanja objektima (konsultantska kuća) 3. sportskih i kulturnih sadržaja. a izvoñenje u Vrijednosti 2.Područje Strateški cilj .700.godina.Projekat završetka izgradnje SRCE – Buča potok Svrha projekta je završetak sportsko – rekreacionog kompleksa sa sportskom dvoranom za zadovoljavanje potreba grañana te promocija rekreativnih.1. sporta. Izvoñenje radova (općina i partneri) Glavni projekat Plan poslovanja i upravljanja objektima Izgrañen objekat i pušten u rad 2007. rekreaciju i turizam 3.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.000 KM sa partnerima 2008-2009. x 2009.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. sport.1.

Izgradnja objekata za kulturu.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.000 KM u 2007. Izrada plana izgradnje i upravljanja kompleksom (konsultantska kuća) 3. godini. sport. druge faze oko 80.000 KM.3. sportskog i turističkog sadržaja te njihovu promociju u sklopu park šume Mojmilo. sporta.Park šume Mojmilo Naziv projekta Svrha projekta Projekat podrazumijeva izgradnju kapaciteta rekreativnog. 148 .Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. 3.000 KM u 2008 godini kao ičetvrta faza u vrijednosti od 60. Izrañena projektna dokumentacija Plan izgradnje i upravljanja kompleksom napravljen Projekat u formi PPP Izgrañen kompleks Promotivne aktivnosti izvršene 2007. koji će sadržavati aboretum. Formiranje partnerstva privatnog i javnog sektora (konsultantska kuća i općina) 4. rekreaciju i turizam 3. kulturnog. 2. Kanton i investitori) 5. botanički vrt. općina. x 2008. Četvrta faza bi se finansirala u saradnji sa partnerima u vrijednosti oko 3. Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje prve faze iz opštinskog budžeta bi bilo oko 100.godini.000 KM.1.Područje Strateški cilj . te treće faze 40. 5. sankalište i slične sadržaje. Kanton) 1. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća) 2. 1. rekreacije i turizma 3.1. Izgradnja kompleksa (općina. 4. x 2009. Promocija sadržaja Park šuma Mojmilo (konsultantska kuća.000.000 KM U 2008.

Izgradnja objekata za kulturu.4. sporta.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. Treća faza bi se finansirala u saradnji sa partnerima u vrijednosti oko 200.000 KM. te programi korištenja po ciljnim grupama sa posebnim osvrtom na mladu populaciju. i 2009. Osim toga potrebno je ostvariti i održivost projekta tako što bi se izradio plan poslovanja i upravljanja objektima. Plan poslovanja i upravljanja objektima (konsultantska kuća) 3. x 2009.1. X 2008. Izrada programa za mlade (konsultantska kuća u saradnji sa općinom) 1. godini. Završetak grañevinskih radova i pratećih objekata (investitor općina) 4. 3. rekreaciju i turizam 3.Područje Strateški cilj .Dom u Reljevu Svrha projekta je opremanje i svrsishodno korištenje doma kulture u Reljevu u cilju zadovoljavanje potreba grañana tog naselja te promociju kulturnih.1. 149 . zabavnih i edukativnih sadržaja. Glavni projekat izrañen Plan poslovanja i upravljanja objektima završen Izgrañen objekat i pušten u rad Napravljen program za mlade 2007.000 KM u 2008. druge faze oko 50.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3. 2. rekreacije i turizma 3.000 KM u 2007. 4. 1. x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje prve faze iz općinskog budžeta bi bilo oko 40. Projektna dokumentacija (izrada ili revizija) (konsultantska kuća) 2. sport.

zavoda i stručne komisije 2.) 5. Javni natječaj za izradu projektne dokumentacije (2007-2008.Pribavljanje potrebnih saglasnosti i grañevinske dozvole (nosilac: Kanton Sarajevo i Općina) 5. Izgrañen Memorijalni park “Žuč” (2010-2015. Javni natječaj za izradu projektne dokumentacije (nosilac: Kanton Sarajevo) 3. godina i perioda opsade grada.. a definirana kao historijsko-memorijalni spomenici 1.mjera Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati 2007 – 2015.Definisanje obuhvata i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa (nosilac: Kanton Sarajevo i Općina) 4. rekreacije i turizma 3.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture.5. Općina Novi Grad Sarajevo će pružiti podršku ovom projektu kroz aganžman nadležnih službi za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i izdavanja potrebnih saglasnosti i dozvola 150 .Pribavljane potrebne saglasnosti i grañevinske dozvole (2009.Definisan obuhvatai riješeani imovinsko-pravnih odnosi (2008-2009.) 3.1. rekreaciju i turizam 3.Historijsko-memorijalnI kompleks “Žuč”. Izgradnja Memorijalnog parka “Žuč” (nosilac: Kanton Sarajevo) 1. Period implementacije X Ukupna vrijednost realizacije će se utvrditi na osnovu projektne dokumentacije i eksproprijacijskog elaborata Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. sporta. sport.) 4.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.1.Izrada posebnog programa stručne komisije za zaštitu i ureñenje Memorijalnog parka “Žuč” (nosilac: Kanton Sarajevo) 2.memorijalni park “Žuč” Realizovati postavke iz Prostornog plana Kantona Sarajevo područja posebnih obilježja na teritoriji Kantna za lokalitete i mjesta značajna po dogañajima iz rata 1992-1995.Izgradnja objekata za kulturu.više faza) Strateški cilj . Kanton putem nadležnih ministarstava.Izrañen poseban programa stručne komisije za zaštitu i ureñenje Memorijalnog parka “Žuč” (2007) 2.

1. x 2008.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3. godini. te izvoñenje u širem partnerstvu po studiji izvodljivosti 151 . uz projektnu dokumentaciju i program korištenja i upravljanja (konsultantska kuća) 2. Napravljen program kulturnih manifestacija u Olimpijskom selu Mojmilo 2007.000 KM. x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje prve aktivnosti iz opštinskog budžeta bi bilo oko 150.Područje Strateški cilj . te napravljen program korištenja i upravlajnja u skladu sa PPP principima 3. druge aktivnosti oko 15. Urbanističkog rješenja tunela spasa i program korištenja i upravljanja u saradnji sa privatnim sektorom (konsutlantska kuća) 3. sport.Valorizacija kulturno historijskog nasljeña Ovim projektom obezbijedit će se zaštita i adekvatna valorizacija postojećeg kulturno-historijskog naslijeña i jačanja kapaciteta turističke ponude općine Novi Grad. Kuća Hadžihalilovića u funkciji turističke ponude općine 2.6. Izrañen urbanistički projekat tunela spasa. Izrada programa za kulturne manifestacije u Olimpijskom selu (općina) 1. Kao tri glavne turističke atrakcije projekat će se koncetrirati na valorizaciju tri grupe objekata a) kompleks tunel spasa b) turističko selo Mojmilo i sadržaji c) kuća Hadžihalilovića 1. rekreacije i turizma 3. rekreaciju i turizam 3. x 2009. Realizacija projekta kuće Hadžihalilovića.Izgradnja objekata za kulturu.000 KM u 2007. sporta.1.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture.

kao i ulaganja partnera (80.000 KM Novogradski dani.Ostvariti partnerstvo sa ostalim zaintersovanim subjektima . rekreacije i turizma 3.Unapreñenje turizma.2.Održati i unaprijediti postojeće manifestacije . i kulture 3. 180. sporta.Programi aktivnosti u oblasti kulture i sporta i povezanost sa turističkom privredom .Javno ustanovljavanje interesa potencijalnih partnera .1.sportskih sadržaja uz sinergetske efekte većeg broja učesnika -Zadovoljstvo stanovnika općine i motivacija da se aktivne uključe u manifestacije zabavno – sportskog sadržaja -Doprinos razvoju turizma i povećanje interesovanja turista da posjete općinu Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat 2007.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. sredstava i nosioca .Planiranje programa.Područje Strateški cilj . sporta.000 KM Općina.000 KM Podrška ostalim projektima kulture i sporta od značaja za općinu) 152 . 90. Period implementacije x 2008.2. Stalno x x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 350.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.000 KM Grant za razvoj kulture i sporta.Promotivna kampanja Općina i partneri -Ostvareno partnerstvo u realizaciji programa -Povećana ponuda kulturno.

Efikasno upravljanje i namjenska upotreba objekata za sport. do x 2011.000 KM.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3. x 2008. rekreacije i turizma 3. sponzori 153 .Osnivanje javnog preduzeća za upravljanje objektima za javnu upotrebu u vlasništvu Općine Novi Grad Sarajevo -Riješiti upravljanje i tekuće održavanje -Riješiti efikasno namjensko korišćenje objekata u javnoj upotrebi vlasništvo Općine -Izrada normativnih akata i registracija -Obezbjeñenje finansijskih sredstava etapno -Postavljanje menadžmenta i org. kulturna društva i agencije -Specijalizovano preduzeće za efikasno upravljanje.3. Grad Sarajevo.3.god x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja -Općina: u 2007. x 2009.Područje Strateški cilj . održavanje i korišćenje u skladu sa potrebama grañana -Nova radna mjesta. 500.000 KM -Partneri: privredna društva. kao mogućnost za bržu reformu javne uprave -Ureñena igrališta i objekti 2007.500. šema -Osamostaljivanje samostalnog pravnog subjekta -Općina -Sportska društva.1.god.god. u 2008. 100.000 KM i dalje po finansijakom planu do 1. kulturu u vlasništvu Općine 3.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. sportska društva. sporta.

2009.Razvoj lokalne uprave 4. Općina 154 . 2008.000 KM za 10 novozaposlenih za jednu god.primjer moderne lokalne samouprave 4.Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.ONG je lider .1.1.Provoñenje reforme lokalne uprave Uspostava kvalitetne lokalne administracije u skladu sa lokalnom samoupravom -Donošenje odluke vezano za zbrinjavanje zaposlenih neadekvatne stručne spreme -Izmjene Pravilnika Jedinstvenog općinskog organa uprave -Zapošljavanje kvalitetnog i kreativnog visoko obrazovanog kadra educiranog za poslovne državne uprave i projektnom pristupu u rješavanju problema – u naredne 3 godine u strukturi uposlenih povećanje godišnje prosječno za 10 VSS Općina -Usvojene odluke o kadrovskom jačanju Općine -Realizovano zapošljavanje kvalitetnog i kreativnog visoko obrazovanog kadra -Poboljšanje u kvalitetu pružanja usluga lokalne administracije -Kvalitetnije planiranje i upravljanje projektima -Uspješnija saradnja sa partnerskim organizacijama na realizaciji zajedničkih programa Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije 2007. x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja x x 150.1.

službenika i namještenika Općine u pravcu zadovoljavanja potreba i očekivanja grañana i drugih korisnika usluga općinske administracije. uz primjenu svjetski prihvaćenih standarda djelovanja javne uprave Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Odgovornosti i ovlaštenja su utvrñeni Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Jedinstvenog općinskog organa uprave i posebnih službi.ONG je lider .g.1.Održavanje kvaliteta usluga u skladu sa ISO 9001 : 2000 Svrha projekta je uspostavljanje efikasne lokalne uprave. neophodno je za održavanje ovog projekta u budžetu za 2007.1. proces informisanja i neke druge procese. 2008.primjer moderne lokalne samouprave 4. zaštita prava pojedinaca i javnog interesa -odvojenost politike i administracije -zakonito provoñenje upravnih postupaka uz poštivanje zakonskih rokova -pojednostavljenje procedure za stranke i preglednost poslovanja -ostvarivanje zacrtanih programa 2007. Očekivani rezultat -kvalitetno i blagovremeno ispunjavanje zakonskih zadataka.000 KM 155 .Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. planirati sredstva od 30. S obzirom da ovaj projekat obuhvata i proces stručnog obrazovanja i usavršavanja. 2009. motivisanje i osposobljavanje rukovodstva. Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Projekat održavanja kvaliteta usluga u skladu sa meñunarodnim sistemom kvaliteta ISO 9001:2000 je dugoročan i vremenski neograničen U užem smislu gledano postoje redovni godišnji troškovi po osnovu potpisanog ugovora sa certifikacijskom kućom.Razvoj lokalne uprave 4. obezbjeñenje materijalno-tehničkih uslova. a odnose se na redovne godišnje provjere funkcionisanja sistema kvaliteta.2.

mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. X x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja . .primjer moderne lokalne samouprave 4.ONG je lider .Izrada elaborata o finansijskoj opravdanosti osnivanja lokalne TV.3.1.Formiranje moderne press službe ili pokretanje osnivanja lokalne TV Svrha projekta je potreba za uspostavljanjem moderne press službe i efikasnom distribucijom informativnih materijala u cilju kvalitetnog informisanja grañana i sveukupne javnosti.Konsenzus svih učesnika u donošenju odluka o načinu organizacije lokalnog medija Općina -Uspostavljena moderne press službe -Obezbjeñenje trajne programske sheme putem lokalne TV -Ažurno i kvalitetno informisanje javnosti -Veće interesovanje javnosti za tekuće aktivnosti lokalne uprave -Veća motivacija grañana za aktivno uključivanje u aktivnosti lokalne zajednice Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat 2007.Područje Strateški cilj . . 2009.50.Razvoj lokalne uprave 4. Elaborat o finansijskoj opravdanosti osnivanja lokalne TV pokazat će da li je Općina u mogućnosti formirati vlastitu TV ili koristiti usluge drugih.Organizovanje savremene press službe .000 KM PRESS služba sa opremom Elaborat će pokazati potrebna finansijska sredstva za osnivanje TV Općina 156 . Period implementacije x 2008.1.

2008.Podizanje efikasnosti lokalnog planiranja Osposobljavanja cjelokupnog menadžmenta za efikasno planiranje u skladu sa standardima planiranja .Interna i eksterna edukacija samostalno i uz pomoć konsultanata .Izbor konsultanata i literature .primjer moderne lokalne samouprave 4.1.1.Područje Strateški cilj-mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 10. Privredna komora -Planiranje u skladu sa ekonomskim razvojem u svim segmentima.Definisanje programa edukacije . državna agencija. projektni pristup -Uspješniji menadžment -Obezbijeñeni kvalitetni konsultanti i literatura -Obezbijeñene panel-diskusije na temu unapreñenje planiranja -Brži razvoj lokalne zajednice 2007.4.Periodična savjetovanja i okrugli stolovi Općina.000 KM godišnje Općina 157 .Razvoj lokalne uprave 4.ONG je lider . SERDA.

x 2008. X Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Ukupna vrijednost projekta 250.000.Vektorizacija i digitalizacija analognih planova katastarskog operata Općine Novi Grad Sarajevo i formiranje GIS-a Formiranje baze podataka (GIS).5.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.00 KM Projekat se finansira iz općinskog budžeta (sredstva ostvarena kroz naplatu usluga katastra) i donacije Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove. x 2009.Područje Strateški cilj . -Izbor vanjskih saradnika (konsultanata) -Nabavka odgovarajućeg softvera (programskih paketa) i prateće opreme (hardver) -Skeniranje analognih planova katastarskog i gruntovnog premjera -Vektorizacija skeniranih planova -Formiranje baze podataka -Formiranje GIS-a -Edukacija službenika i namještenika samostalno i uz pomoć konsultanata (spoljnih saradnika) -Izrada digitalnog orto-foto snimka za područje općine Novi Grad Nosilac navedenih aktivnosti je Općina uz pomoć vanjskih saradnika (Federalne uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove i dr.ONG je lider .1. te eventualnim donacijama kroz učešće u projektima EU. koja će omogućiti fizičkim i pravnim licima brži i ekonomičan pristup informacijama evidentiranim u katastarskom operatu (internet) i ažuriranje podataka katastra sa stanjem u zemljišnoj knjizi i stvarnim stanjem na terenu.) -Brza i efikasna administracija -Efikasan razvoj lokalne zajednice kroz pružanje podataka i podrške razvojnim planovima Općine i Kantona Sarajevo -Uspješan menadžment 2007.Razvoj lokalne uprave 4.1. 158 .primjer moderne lokalne samouprave 4.

Uključivanje grañana u procese i aktivnosti Općine (animiranje grañana putem MZ) -Uključivanje većeg broja grañana u donošenje odluka.Područje Strateški cilj . x x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 3.1. NVO -Veća informiranost grañana o svim aktivnostima Općine -Afirmisanje uloge zbora grañana i masovnije uključivanje grañana u donošenje odluka u pravcu razvoja lokalne samouprave -Efikasnije i realnije planiranje -Uspješnija saradnja sa organima mjesnih zajednica i grañanima na realizaciji projekata Očekivani rezultat 2007.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.ONG je lider .6. 2009. grañani.1.000 KM (edukacija) Općina 159 .primjer moderne lokalne samouprave 4.Razvoj lokalne uprave 4. te uključivanje istih u procese i aktivnosti Općine -Razvoj lokalne samouprave Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) -Definisanje plana aktivnosti -Interna i eksterna edukacija organa mjesnih zajednica -Uvezivanje NVO na realizaciji projekata Općina. Period implementacije x 2008. organi mjesnih zajednica.

x 2009. i drugi -Povećano sudjelovanja grañana u rješavanju njihovih lokalnih krucijalnih problema u ONG -Osnažene MZ i povećana njihova spremnost aktivnog uključenja u razvoj svojih sredina. pratiti i ažurirati MZ. -Povećanje informiranosti ONG o potrebama grañana i zadovoljiti ih u skladu sa mogućnostima -Omogućiti grañanima da grade budućnost ONG -Razviti povjerenje izmeñu grañana i ONG -Dobiti potporu za lokalne aktivnosti i ulaganja -Povećati sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkih projekata -Povećanje odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica.7.1. 2008. -Stvaranje okruženja za uspostavljanje civilnog društva. KS. doprinos grañana i lokalne zajednice.1. ONG. -Povećana informiranosti ONG o potrebama grañana i njihovo zadovoljenje u skladu sa mogućnostima -Omogućeno grañanima da grade budućnost ONG -Razvijeno povjerenje izmeñu grañana i ONG -Izgrañena potpora za lokalne aktivnosti i ulaganja -Povećano sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkih projekata -Povećana odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica. x 70.000 do 5.Projekti finansijske podrške ONG inicijativama grañana u MZ Svrha projekta -Povećanje sudjelovanja grañana u rješavanju njihovih lokalnih krucijalnih problema u ONG -Osnažiti zajednice i povećati njihovu spremnost da se aktivno uključe u razvoj svojih sredina. 2007.ONG je lider . radionice i stručne konsultacije -Izrada planova finansiranja usklañenih sa potrebama grañana i strategijom ONG -Izrada plana kako provesti. NVO. KS.000 KM godišnje Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 3. poduzetnika 160 .primjer moderne lokalne samouprave 4. -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta -Odrediti kriterije -Finansijsku podršku projektima u 26 mjesnih zajednica -Razvoj kapaciteta koji uključuju treninge.000 KM po MZ x 16 MZ ONG.Razvoj lokalne uprave 4.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. -Stvarano okruženje za uspostavljanje civilnog društva.Područje Strateški cilj .

Implementiran akcioni plan za uvoñenje projektnog pristupa u rad općine 3.1. Obućeni uposlenici za primjenu PPP koncepta u praksi 4. Izvor finansiranja je općinski budžet.Razvoj lokalne uprave 4. Implementacija PPP projekata (općina uz podršku konsultanta) 1. Akcioni plan tranformacije rada uposlenika na projektno orijentirani pristup. Ovakav pristup bi stimulirao ulaganja na području općine. Razvoj pilot PPP projekata (konsultantska kuća u saradnji sa općinom) 7. Alati za implementaciju PPP koncepta (obuka – konsultantska kuća) 6. napravila distribucija ovlasti i obaveza. kako bi se obaveze efikansije izvršavale. 161 . Obuka za sve uposlenike o projektnom pristupu (konsultantska kuća) 2. Obućeni uposlenici vezano za projektni pristup 2.Područje Strateški cilj OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. Tehnička podrška u implementaciji akcionog plana (konsultantska kuća).8. predstavljanje i promocija PPP (Public Private Partnership) koncepta Svrha projekta je da se uposlenicima u općini predstavi projektno orijentirani pristup u radu. (konsultantska kuća u saradnji sa općinom) 3.1. Moguće je vršiti sufinansiranje iz sredstava budžeta kantona ili SERDA. 1. stvorili uslovi za evaluiranje rada uposlenika na objektivan način. 2015.primjer moderne lokalne samouprave 4.000 KM na godišnjem nivou. Realizirani PPP projekti 5. te da se stvore uslovi za promociju Partnerstva Privatnog i Javnog sektora (primjena metodologije u praktičnom smislu). 4.Promocija projektno orijentiranog pristupa u radu općine. Alati koji se koriste u projektnom pristupu (obuka) – konsultantska kuća 4. Bolja i konkretna saradnja sa privatnim sektorom u realizaciji projekata 2007.ONG je lider . PPP koncept prezentacija (konsultantska kuća) 5. Ostvareni dodatni prihodi za općinu iz realizacije PPP projekata 6. x x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Vrijednost projekta je 20. 2008.

Formiranje odjela za zaštitu okoliša Obezbjeñenje kapaciteta za provoñenje projekata za zaštitu životne sredine od strane lokalne zajednice -Izmjene i dopune pravilnika organizacione strukture -Organizovanje odjela za zašt.1. znanja i iskustva -Partnerstvo sa zajednicom -Izrada programa edukacije na lokalnom nivou za sve Općina -Uspostavljen odjel koji provodi i realizuje zakone.000 KM Općina. x Stalno x Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 50.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 4.2. kao i ulaganje partnera 162 .ONG je lider .Lokalna okolinska zaštita Naziv projekta Svrha projekta 4.primjer moderne lokalne samouprave 4.2. okoliša -Upošljavanje najmanje 2 VSS odgovarajuće struke i dodatnih vještina. 2008. planove i projekte vezano za zaštitu okoliša -Uspostavljen održiv razvoj lokalne zajednice 2007.

3.Razvoj civilnog društva Naziv projekta 4.3. 2008.primjer moderne lokalne samouprave 4.Definisanje plana aktivnosti .Uspostava ureda i ovlašćenja referenta . NVO -Uspostavljen ured -Poboljšan nivo saradnje Općine i NVO 2007.Područje Strateški cilj-mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. partnerske saradnje sa NVO na principima civilnog društva .Formiranje ureda za saradnju sa NVO Uspostava efikasne.ONG je lider .1.Potpisivanje memoranduma o razumijevanju Općine i NVO . X Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvor finansiranja 5.000 KM (edukacija uposlenika) Općina 163 .Edukacija Općina.

Potpisivanje sporazuma izmeñu načelnika. informisanje i institucionalno postupanje 164 . 2008.3.ONG je lider .3.Efikasnija raspodjela budžetskih sredstava za NVO . uglavnom dobra volja. tako poželjnog partnerstva na rješavanju zajedničkih problema lokalne zajednice .2.Razvoj civilnog društva Naziv projekta 4.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . «Raditi i uspjeti zajedno» Svrha projekta Uspostava jasnih i transparentnih procedura meñusobne saradnje i partnerstva izmeñu Općine i nevladinog sektora Aktivnosti i nosioci (partneri) .Unapreñenje saradnje i razumijevanja u skladu s principima civilnog društva.mjera 4.primjer moderne lokalne samouprave 4. x Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Veoma mala sredstva.Jačanje kapaciteta Općine i NVO . predsjedavajućeg OV i nevladinih organizacija u vezi procedura saradnje na teritoriji Općine / CPCD Sarajevo partner u ovom dijelu Očekivani rezultati .Ozbiljniji rad NVO 2007.

Projekt finansijske podrške ONG nevladinim organizacijama Svrha projekta -Povećanje sudjelovanja grañana u procesu odlučivanja u ONG i stvaranje okruženja za uspostavljanje civilnog društva. 2009.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.primjer moderne lokalne samouprave 4.Područje Strateški cilj . x Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 165 . NVO. pratiti i ažurirati ONG. x x KM ONG.Razvoj civilnog društva Naziv projekta 4. KS.3. i drugi -Povećano sudjelovanje grañana u procesu odlučivanja u ONG i stvoreno okruženja za uspostavljanje civilnog društva. 2008.3. KS. -Povećanje informiranosti ONG o potrebama grañana i zadovoljiti ih u skladu sa mogućnostima -Omogućiti grañanima utjecaj na budućnost ONG -Razviti povjerenje izmeñu grañana i ONG -Dobiti potporu za lokalne aktivnosti i ulaganja -Povećati sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkih projekata -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta -Odrediti kritična područja -Detaljna studija postojećeg stanja NVO sektora sa prijedlogom mjera -Izrada planova finansiranja usklañenih sa potrebama grañana i strategijom ONG -Izrada plana kako provesti.ONG je lider . -Povećana informiranost ONG o potrebama grañana i zadovoljenje istih u skladu sa mogućnostima -Omogućen utjecaj grañana na budućnost ONG -Razvijeno povjerenje izmeñu grañana i lokalne samouprave -Dobivena potporu za lokalne aktivnosti i ulaganja -Povećano sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkih projekata 2007.3.

00 KM Napomena: Da bi realizacija predloženog projekta bila i moguća unutar općinskih organa potrebno je: -Zvanično usvojiti dokument Rezultati istraživanja potreba mladih od strane općinskog načelnika i Općinskog vijeća -Obavezati općinske službe na poboljšanju onih segmenata rada koji mogu uticati na rješavanje problema identifikovanih u ovom dokumentu 166 . Federacija) 2007.ONG je lider . 2008.primjer moderne lokalne samouprave 4.Razvoj civilnog društva 4.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. Uticati da jedan dio ovih projekata bude kontinuirana aktivnost Općine. Centar za razvoj biznisa Općine Novi Grad Očekivani rezultati Smanjenje broja nezaposlenih mladih osoba u našoj općini.Područje Strateški cilj .4.000. Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Planirati i izdvojiti sredstva za realizaciju ovih projekata (iz općinskog budžeta) na godišnjem nivou u iznosu od 30..Mladi i mogućnosti i perspektive zapošljavanja u BiH • • Krajnje ozbiljno pristupiti pronalasku rješenja za suzbijanje nezaposlenosti kod mladih Promovirati mogučnost honorarnog ili povremenog zapošljavanja Promovirati mogućnosti samozapošljavanja Promovirati i podsticati uspješne mlade poduzetnike Svrha projekta • • Aktivnosti i nosioci (partneri) Savjetodavni odbor mladih i Komisija za mlade Općinskog vijeća Partneri: Nadležne općinske službe. ali i da se prenesu na veće nivoe (Kanton.3.3.

Kanton.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 4. Općina i dodatno partneri 167 . brige . NVO -Definisan program socijalne pomoći -Uspostavljena baza podataka korisnika socijalne pomoći -Kontinuirana pomoć najugroženijim kategorijama stanovništva -Obezbijeñeno finansiranje projekta 2007.Istraživanje potreba svih korisničkih grupa socijalne brige Imajući u vidu sveprisutno siromašvo.Izrada programa i prihvatanje istog na OV .primjer moderne lokalne samouprave 4.ONG je lider . 2008.Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe Naziv projekta 4.4.1.Analiza rezultata . x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta x _________________ KM.Promocija projekta Općina. socijalne i zdravstvene potrebe odreñenih grupa grañanstva.Javno istraživanje . visoku nezaposlenost. neophodno je istražiti specifične potreba ranjivih grupa i obezbijediti pomoć .4.Planiranje finansijske podrške za projekat soc.

2008.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . te razvijanje sistemskog pristupa u njihovom rješavanju.ONG je lider .mjera 4. stanovništvo o štetnosti uticaja opojnih droga. okruglim stolovima i radionicama educirati nastavnike. Kanton.000 KM sa mogućim uvećanjem sredstava uz obezbjeñenje finansiranja dijela projekta od strane partnera 168 . NVO Razvijena svijest o postojanju problema širenja ovisnosti o drogama i drugim psihoaktivnim supstancama kod mladih. te usvajanje zdravih stilova života. zaustavljanje daljeg spuštanja dobne granice novih ovisnika.Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe 4.primjer moderne lokalne samouprave 4. načinima prepoznavanja znakova konzumiranja opojnih droga -Uspostaviti saradnju sa printanim i elektronskim medijima. te školskim biltenima o aktivnostima provoñenja programa prevencije -Provesti program prevencije narkomanije za prosvjetne djelatnike i roditelje za prepoznavanje i pružanje pomoći učenicima s rizičnim ponašanjem.4. X 2009 x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta x Na godišnjem nivou 75.4. direktore.2. odmor i razonodu Općina. te pružanje pomoći učenicima koji su već počeli konzumirati sredstva ovisnosti -Uključivati djecu i mlade u sadržaje organiziranog provoñenja slobodnog vremena. koji potiču njihovu socijalizaciju. sekundarnog i tercijalnog. Smanjenje stope kriminaliteta i povećanje sigurnosti grañana 2007. -Provesti anketu o pojavnosti ovisnosti meñu djecom i mladima u osnovnim i srednjim školama uz analizu i objavu rezultata -Razvijati inovativne pristupe u prevenciji zloupotrebe opojnih droga -Osigurati čvršću integraciju preventivnog djelovanja kroz dodatni rad u školama i vannastavnim aktivnostima -Javnim tribinama. seminarima. roditelje. Projekat je utemeljen na interdisciplinaranom pristupu i sadrži čitav niz potprojekata koji se odnose na tri nivoa preventivnog djelovanja: primarnog.Prevencija narkomanije na području Općine Novi Grad Sarajevo Smanjenje broja novih konzumenata. daje se prioritet primarnoj prevenciji koja podrazumijeva kontinuiran edukativni rad sa školskom djecom i roditeljima.

3.Ustanovljavanje dinamike provoñenja projekta .Obezbjeñenje namjenskih izvora finansiranja Očekivani rezultat Općina.ONG je lider .Upućivanje incijative prema KS .4.mjera 4. škole -Uspostavljen institucionalni okvir za organizovanje neophodnih zanimanja u školama -Smanjenje devijantnih ponašanja kod djece 2007. Kanton.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .primjer moderne lokalne samouprave 4.Donošenje zakonskog okvira .Inicijativa prema Kantonu za angažovanje socijalnog radnika i psihologa u školama Smanjenje devijantnih pojava u školama.4.Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe 4. mjera prevencije za sprečavanje sociopatoloških pojava kod djece u školama Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) . Period implementacije x 2008. x Stalno X Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 169 .

4. x 20. radionice i individualni rad.primjer moderne lokalne samouprave 4. samozapošljavanju ONG.000 KM Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja ONG.4. finansijska pomoć.ONG je lider . Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat 2007. Centar za socijalni rad.Projekt osposobljavanja mladih starijih od 18 godina. poduzetnika 170 . i drugi -Omogućeno mladima da grade sigurnu vlastitu budućnost -Osposobljeni mladi stariji od 18 godina. NVO. Period implementacije x 2008.4. bez oba roditelja za samostalan život -Povećana odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica.000 KM godišnje NVO 80. KS. bez oba roditelja za samostalan život ( djece poginuli branitelja.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj -mjera: 4. pomoć pri zapošljavanju.Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe 4. civilnih žrtava rata i djeca bez roditeljske skrbi) kojima prestaje aktivna zakonska podrška Adekvatna integracija mladih u sve aktivnosti društvene zajednice prema njihovim sposobnostima kako ne bi bili zloupotrijebljeni kao ranjiva populacija -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta u partnerstvu sa NVO -Izrada plana aktivnosti -Treninzi. x 2009. KS. NVO. doprinosi grañana i lokalne zajednice.

primjer moderne lokalne samouprave 4. 2008.Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe Naziv projekta 4. Očekivani rezultat Period implementacije 2007. poduzetnika 171 .000 KM godišnje NVO 10. doprinosi grañana i lokalne zajednice.Projekt razvijanja volonterizma i samopomoći .ONG je lider .5. Centar za socijalni rad.4. x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 10.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj -mjera: 4. NVO.4.000 KM ONG. X 2009. KS.p Svrha projekta -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta u partnerstvu sa NVO -Izrada plana aktivnosti -Kreiranje softvera za podršku Mreže -Animiranje korisnika i propagandne aktivnosti -Izgradnja Mreže -Administrativna podrška Mreži u partnerstvu sa NVO -Organizacija sedmičnih i mjesečnih druženja i razmjena informacija Aktivnosti i nosioci (partneri) ONG. NVO i drugi -Razvijena Mreža uzajamne pomoći grañana jedni drugima i socijalno ugroženim kategorijama -Povećana odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica. KS.Mreže uzajamne pomoći Organizovanje mreže uzajamne pomoći grañana jedni drugima i soc.

nevladinim i poslovnim sektorom. u saradnji i sa vladinim.Ovaj dokument usvaja Općinsko vijeće i opredjeljuje se za trajno postupanje po istom. u sastavu: -Predstavnici Jedinstvenog općinskog organa uprave -Predstavnici poslovnog sektora -Predstavnici nevladinih organizacija -Predstavnici viših nivoa vlasti 3.V PROVEDBA I IMPLEMENTACIJA STRATEGIJE 1. 172 .Realizaciju Strategije provode općinske službe u okviru svojih nadležnosti. partnerstvu 4. a revidiranje Strategije u okviru 3 godine.Ažuriranje provedenih aktivnosti i projekata radi se svake godine. 2.Općinski načelnik osigurava realizaciju Strategije i imenuje posebno tijelo za praćenje realizacije.

škola. NVO na poboljšanju stanju u nadležnim oblastima 3. godine” 5. javnih preduzeća.”Program Javnih investicija Kantona Sarajevo 2006 – 2008” Zavod za planiranje razvoja KS 4.Projekti drugih institucija 2.Analiza anketnih upitnika popunjenih od strane grañana (u MZ) u sklopu informativne kampanje o Strategiji 173 .Najbolji učenički rad na temu “Moja vizija općine Novi Grad 2015.VI PRILOZI 1.Prijedlog općinskih službi.

000 KM Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 2008. Period implementacije 1. 174 . Područje Strateški cilj .000. 1.000 KM cca 5.000.g.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.1.000.000.Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Poboljšanje uslova za rad u školama Izgradnja objekta Gimnazije u Općini Novi Grad Svrha projekta Obezbjeñenje uslova za školovanje učenika srednjeg obrazovanja Aktivnosti i nosioci (partneri) Obezbjeñenje finansijskih sredstava i provoñenje procedure po zakonu o javnim nabavkama BiH Očekivani rezultati Obezbjeñeni uslovi za školovanje 1450 učenika srednjeg obrazovanja 2007.Projekti drugih institucija Kanton Sarajevo Ministarstvo obrazovanja i nauke a.KM Obrazac ispunjen prema radnom materijalu dokumenta okvirnog budžeta Kantona Sarajevo 2007-2009.

Period implementacije 1.b.000.Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Poboljšanje uslova za rad u školama Izgradnja dvorane za fizičko vaspitanje OŠ „Behaudin Selmanović“ Svrha projekta Obezbjeñenje uslova za izvoñenje nastave iz predmeta fizičko vaspitanje u OŠ „Behaudin Selmanović“ Aktivnosti i nosioci (partneri) Obezbjeñenje finansijskih sredstava i provoñenje procedure po zakonu o javnim nabavkama Očekivani rezultati Obezbijeñeni uslovi za nastavu iz predmeta fizičko vaspitanje za 650 učenika osnovnog obrazovanja 2007.g. cca 1.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.000. Područje Strateški cilj .000 KM Obrazac ispunjen prema radnom materijalu dokumenta okvirnog budžeta Kantona Sarajevo 2007-2009. 175 .000 KM Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 2008.

Kanton Sarajevo Ministarstvo prometa i komunikacija Direkcija za puteve a Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Izgradnja novih saobraćajnica koje će omogućiti brži protok saobraćaja Istok-Zapad Naziv projekta Projektna dokumentacija „Južna longitudinala od IV – XII transferzale“ -Izgradnja saobraćajnice „Južna longitudinala od IV – XII transferzale“ -Rješavanje gužvi na južnim dijelovima Kantona Sarajevo Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Izrada glavnog projekta sa četiri trake na pojedinim dionicama i denivelisanje raskršća Hrasno i Aneks Očekivani rezultati 2007. Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 176 .mjera 2. Period implementacije 2008.

Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Izgradnja novih saobraćajnica koje će omogućiti brži protok saobraćaja kroz centralni dio Kantona Sarajevo Strateški cilj . Period implementacije 2008. Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 177 .b Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.mjera Naziv projekta Projektna dokumentacija „Sjeverna longitudinala od VI – XII transferzale“ -Izgradnja saobraćajnice „Sjeverna longitudinala od VI – XII transferzale“ -Rješavanje gužvi na sjevernim dijelovima Kantona Sarajevo Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Izrada projektne dokumentacije Očekivani rezultati 2007.

Projekat ureñenja lokacija posuda 2. plastičnu i metalnu ambalažu -Edukacija grañana o prednostima selektivnog odlaganja kućnog otpada Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati -Povećanje stepena ekološke svijesti grañana i smanjenje deponovane količine otpada na deponiji -Izgradnja 40 niša i postavljanje 180 reciklažnih posuda 2007.Projekat odvojenog prikupljanja i recikliranja kućnog otpada -Trajno odreñivanje lokacija posuda za odlaganje kućnog otpada -Ureñenje lokacija posuda za odlaganje kućnog otpada i ekološki čistija sredina -Smanjenje količine odloženog otpada na deponiji uvoñenjem selektivnog odlaganja. x Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.Postavljanje reciklažnih posuda – cca 138.Izgradnja niša – cca 160.mjera 2.KJKP „RAD“ Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .600 KM 178 . 2008.Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Naziv projekta 1.000 KM 2. prikupljanja i recikliranja istog -Precizno odreñivanje lokacija posuda za odlaganje kućnog otpada -Izgradnja niša za smještaj posuda za odlaganje kućnog otpada -Postavljanje posuda za selektivno odlaganje kućnog otpada za papir.

Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 6. nabavku i ugradanju opreme -Ukupna ušteda u potrošnji gasa na nivou svih kotlovnica cca 13-15% -Visok stepen iskorištenja sistema 94-95% -Emisija CO 10 puta manja -Emisija NOx cca 2 puta manja -Povrat ulaganja na osnovu uštede gasa u periodu 5-6 godina Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati 2007-2010.1 milion KM (na području općine Novi Grad 3. elektro i grañevinskih) -Tenderske procedure za nabavku opreme.6 mil. sistema održavanja pritiska. ugradnju kondenzacionih kotlova i veću rekonstrukciju pumpnog sistema.KM) 179 .mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Smanjenje emisija iz ložišta u krovnim kotlovnicama kojima upravljaju KJKP Toplane kao prioritetnog projekta Kantonalnog plana zaštite okoliša Kantona Sarajevo (KEAP) Rekonstrukcija krovnih kotlovnica Projekta obuhvata veću rekonstrukciju krovnih kotlovnica tj.KJKP "TOPLANE" Područje Strateški cilj . sistem daljinskog upravljanja i nadzora i dr -Smanjenje potrošnje gasa za 10-15% -Smanjenje emisije NOx ispod 120 mg/m3 dimnih plinova -Smnjenje emisije CO ispod 100 mg/m3 dimnih plinova -Smanjenje energetske potrišnje u krovnim kotlovnicama -Snižavanje ukupne energetske podtrošnje na nivou kompanije -Snižavanje emisije polutanata u dimnim gasovima i dovoñenje ispod zakonskih propisanih veličina -Obezbjeñenje finansijskih sredstava -Izrada glavnih projekata (mašinski.

000 KM Budžet Kantona i 800. nabavka stubova.200. kanal za kablove napajanja iz EVP „Dobrinja“ i 4 niše za stajalište trolejbusa) Povezivanjem ovog naselja i aerodroma „Sarajevo“ sa drugim dijelovima grada povećat će se broj putnika trolejbuskog vida prevoza i ostvariti ekonomska korist za Gras. 06 . Aerodromsko naselje i aerodrom nemaju drugi vid javnog prevoza prema gradu. 2007. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije 01.09.KJKP "GRAS" Područje Strateški cilj .000 KM (400.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Poboljšanje javnog gradskog saobraćaja širenjem mreže ekološki čistog i energetski efikasnog trolejbuskog saobraćaja Izgradnja trolejbuske mreže do Aerodromskog naselja Povezivanje Aerodromskog naselja i aerodroma „Sarajevo“ sa centralnim dijelovima grada Omogućiti putnicima aerodroma „Sarajevo“ i grañanima Aerodromskog naselja da koriste javni prevoz koji do sada nisu imali Izrada projekta na osnovu idejnog rješenja. 2008. 1.200 m. trolejbuske mreže i ovjesnog materijala te napojnih kablova.01. grañevinski radovi i montaža te izgradnja 4 stajališta trolejbusa (Uraditi kontaktnu mrežu trolejbusa u dužini od 1.000 KM putem kredita) Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 180 .

platformama za rad na visini i drugom opremom (izgradnja hale. a na polaznom kolosijeku obavljat će se tekuće održavanje dijela tramvaja u korištenju.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . 2008.mjera Trajna sanacija putem remonta i modernizacije tramvajskog voznog parka a sve u cilju prevoñenja tramvajskog u lakošinski prevoz Izgradnja hale za modernizaciju tramvaja u KJKP Gras Naziv projekta Svrha projekta Na prostoru uz postojeću halu održavanja tramvaja dograditi halu površine 800 m2 sa 2 kolosijeka dijelom za pjeskarenje i pomoćnim prostorijama Obavljanje montaže instalacija grijanja. 09.200. 2007. fina i završna montaža mehanike i elektrike tramvaja SATRA. dva kolosjeka od kojih jedan prolazni. čelična konstrukcija. vazduha pod pritiskom i odsisavanja odjeljenja pjeskare te opremanje objekta dizalicama. Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. 01.03 – 30.000 KM 181 . odvojen dio za pjeskarenje i demontažu tramvaja opremanje hale za remont i modernizaciju tramvaja na slijepom kolosijeku i za tekuće održavanje na prolaznom kolosijeku) Na površini od 800 m2 radioničkog prostora obavljat će se pjeskarenje nakon demontaže tramvaja.

godine Sanirati i rekonstruirati dio tramvajske pruge koja je u objektivno najlošijem stanju i ugrožava normalno odvijanje tranvajskog saobraćaja.900.10 Period implementacije 01. 01. sistem oslanjanja i zatvaranje kolosijeka. Demontaža postojećeg gornjeg stroja pruge u gradskom dijelu. te njegovo postupno provoñenje u lakošinski prevoz primjeren budućim potrebama Sarajeva Naziv projekta Sanacija i rekonstrukcija tramvajske pruge u Sarajevu.000 KM Dio sredstava obezbijeñen donacijom i iz budžeta Kantona. obezbjeñenje sredstava. Kod pruge na pragovima kompletna zamjena gornjeg i donjeg stroja pruge. izbor najpovoljnijeg izvoñača radova.31. 2008. Sanirati i rekonstruirati segment tramvajske pruge na armiranobetonskoj ploči od Baščaršije do Tehničke škole i pruge na pragovima od Stupa do Ilidže uz prelaze preko pruge RTV dom i Tehnička škola. obezbjeñuje se siguran. i 2008. produžava vijek trajanja. smanjuju troškovi održavanja.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . 06 .31. 10. nedostajuća sredstva obezbijedit će se iz kredita 182 . Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 8. faza 2007. smanjuju vibracije koje štete okolne objekte i buka. sanacija AB ploče i montaža novih šina. brz i pouzdan tramvajski saobraćaj. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Sanacijom i rekonstrukcijom tramvajske pruge.06. Izrada projektne dokumentacije. 2007. najznačajnijeg segmenta javnog prevoza u Sarajevu.mjera Trajna obnova i razvoj tramvajskog vida prevoza.

Period implementacije 01. udobni i pouzdani tramvaji SATRA privući će nove putnike. omogućiti GRAS-u veći prihod i stabilnije poslovanje. To će biti tramvaji koji će slijedećih 20-ak godina obavljati ovaj vid prevoza. Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 23.5 mil.03. K-2 dobiti savremene dvodijelne i trodijelne. niskopodne tramvaje SATRA 2 i 3. U prvoj fazi su urañeni i testirani prototipovi.12. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati 15 modernizovanih tramvaja SATRA. 01 do31. KM Obezbijeñeno je finansiranje druge faze učešćem Vlade Kantona.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . udobne za putnike. od čega 5 trodijelnih. K-2 tramvaji SATRA 2 i 3. u toku su aktivnosti na prvim tramvajima u E-VMC i GRAS-u.mjera Trajna obnova i razvoj tramvajskog vida prevoza. najznačajnijeg segmenta javnog prevoza u Sarajevu.01 do 31. obezbjeñuje više od 3500 putnih mjesta. 2007. smanjiti saobraćajno zagušenje i zagañenje vazduha. dijelom niskopodnih. Savremeni. druga faza projekta (15 tramvaja) Remontom i modernizacijom dotrajalih zglobnih tramvaja ČKD. 01. urañeni alati i pristupi. 2008. Ugovorena je isporuka opreme i komponenti od Simensa i Parsa. urañena i od GRAS-a preuzeta sva konstrukciona i tehnološka dokumentacija. te njegovo postupno provoñenje u lakošinski prevoz primjeren budućim potrebama Sarajeva Naziv projekta Remont i modernizacija tramvaja ČKD. pouzdane i ekonomične. GRAS-a u radnom angažovanju i kreditom RFZ banke 183 .

01. uspostavljanje sistema centralnog upravljanja i kontrole saobraćaja iz saobraćajnog dispečinga Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Pouzdan.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .000.000 KM 184 . 2008. brz i udoban tramvajski saobraćaj obezbijedit će veći broj korisnika. ugovaranje i isporuka opreme. 01. izmeñu ostalog i prioritetima na raskrsnicama 2007. dobit će se redovnost i pravovremeno informiranje putnika. postupna transformacija tramvajskog u lakošinski prevoz putnika u KS Naziv projekta Sistem centralnog upravljanja i kontrole saobraćaja Svrha projekta Saobraćajni dispečerski centar u GRAS-u kojim bi se sa jednog mjesta upravljalo i kontroliralo kompletno odvijanje javnog. gradskog prevoza. montaža opreme.mjera Unapreñenje i razvoj tramvajskog vida prevoza. 12.12. 01 -31. Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 2. 01-31. Potrebno je značatno povećanje brzine koja se namjereva riješiti. svih vidova Izrada idejnog i izvedbenog projekta.

12. 12. Očekivani rezultati Sa 30 novih trolejbusa. Karosiranje trolejbusa u Sarajevu u čeličnoj ili aluminijskoj izvedbi karoserija na isporučenim podvozima i montaža isporučene elektropreme u GRAS-u. obnove i razvoja trolejbuskog vida prevoza Naziv projekta Nabavka podvozaka. 01-31.Područje Strateški cilj .mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Trajna obnova trolejbuskog voznog parka u okviru sanacije. nabavka podvoza i kompleta elektroopreme. elektroopreme i karosiranje 30 trolejbusa za grad Sarajevo Postepeno obnoviti trolejbuski vozni park koji trenutno čine trolejbusi prosječno stari 17 godina. od čega 15 zglobnih. 01. 01. a potom serija do ukupno 30 trolejbusa. veoma nepouzdani u korištenju i skupi u održavanju. konstrukcione i tehnološke dokumentacije. Izrada po jednog prototipa solo i zglobnog trolejbusa. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Izrada izvedbenih projekata. 15.000. 03-31.900 putnih mjesta za udoban i pouzdan prevoz ekonomičnim i ekološki čistim trolejbuskim saobraćajem. U znatnoj mjeri se anagažuju domaće firme na izradi komponenti na karosiranju i montaži. 2007. 2009. GRAS dobiva 3. 01. nabavka materijala za karoserije.12.31. 2008. Period implementacije 01.000 KM Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 185 .

Iznalaženje novih modaliteta za održavanje postojećeg stambenog fonda kolektivnog stanovanja Naziv projekta: Stvaranje uslova za kontinuirano održavanje postojećeg stambenog fonda Krajnji cilj: Uspostavljanje sistema održavanja Ciljevi projekta: Održavanje stambenog fonda u skladu sa tehničkim normativima 186 .500 KM. (naki drugi programi zdravstvene zaštite. pored Rtv doma. i 2007.2006. Kanton Sarajevo Ministarstvo stambenih poslova Projekti koje Ministarstvo planira realizirati na području svih općina KS: 1.104 m2 . kao i ispunjavanje prethodno definiranih uvjeta – osiguravanje prostora.11. Ovo je strateški projekat sa definiranim odrednicama prema općinama. uz učešće Kantona Sarajevo od 30%. spriječavanje širenja i prevencije HIV/AIDSA i drugi projekti). fasada. prevencije oboljenja. odnosno objektima na kojima je prethodno loše izvedena termička zaštita 4. godine predviñeno je jačanje primarne zdravstvene zaštite kroz izgradnju i opremanje ambulanti obiteljske medicine. uz ovo će biti potrebne i saglasnosti općina. godine na području Novog Grada planirane su slijedeće ambulante: -Dobrinja 2 -Saraj-Polje -Sokolje -Alipašin Most -Buća Potok -Ali-pašino Polje B faza Ukupna procijenjena vrijednost grañevinskih radova i opremanje ambulanti je 286. odreñena finansijska potpora i sl. liftova i hidrofleksa Krajnji cilj: Stvaranje uslova za normalno korištenje raspoloživog stambenog fonda Ciljevi projekta: Zaštita objekata od dalje devastacije i stvaranje uslova za normalno održavanje stambenih objekata 2.Strateški cilj: Optimalizacija energetske potrošnje Naziv projekta: Projekat „ENESANSA“ Krajnji cilj: Poboljšanje termoizolacione zaštite postojećeg stambenog fonda kolektivnog stanovanja Ciljevi projekta: Poboljšanje toplinskog efekta u stanovima. U toku 2006. Selimovića. KM za izgradnju Gimnazije na Dobrinji -Planirana izgradnja ambasade i rezidencije Ruske Federacije u ulici Bulevar M.Projekti Ministarstvo vanjskih poslova BiH -Donacija NR Kine cca 4 mil. površina grañevinske parcele iznosi 7. usvojenoj na 176. a njihovo odreñivanje krajnje lokacije za implementiranje bit će precizirano u suradnji sa kantonalnim ministarstvima zdravstva.Strateški cilj:Proširenje kapaciteta stambenog fonda kolektivnog stanovanja u skladu sa demografskim kretanjima stanovništva Naziv projekta: Stvaranje uslova za pokretanje nove stambene izgradnje kolektivnog stanovanja Krajnji cilj: Stambeno zbrinjavanje mladih i kadrova Ciljevi projekta: Stvaranje povoljnih tržišnih uslova za stambeno zbrinjavanje mladih i kadrova 3. sjednici Vlade Federacije BiH od 06.Strateški cilj:poboljšanje uslova stanovanja Naziv projekta: Sanacija ratnim djejstvima oštećenih krovova. Naravno. Drugi projekti u okviru Strategije su definirani odrednicama prema kantonima. Federalno ministarstvo zdravstva Na osnovu strategije za razvoj primarne zdravstvene zaštite.

15. 2. 5. 6. 5. 4.br. 6. 8. 11. podružnica „Elektrodistribucija“ Elektrodistribucija Sarajevo u svojim planovima predviña ulaganje u izgradnju elektroenergetskih objekata na teritoriji općine Novi Grad na godišnjem nivou od 500.godinu – Sredstva iz budžeta JP „Elektroprivreda BiH“ R. 5. 13.JP „Elektroprivreda BiH“. Naziv objekta TP Adema Buče 4 (1054) TP Boljakov potok 3 (1503) TP Vitkovac brdo (1689) TP Boljakov potok 4 (1667) TP Rječica 2 (0372) TP Zabrñe 2 (0860) U K U P N O: Ukupna (KM) sredstva 47872 64744 47872 53207 39020 22578 275293 Vrsta objekta NNM NNM NNM NNM NNM NNM Dužina trase (m) 800 1500 800 1000 1000 500 Plan ulaganja za 2006-2008. 9. 2. br.hilj. 1. 14. 3. 10. Naziv objekta TP ZAIMA IMAMOVIĆA 2 (1781) TP BOLJAKOV POTOK 2 (1032) TP PARTIZANSKA (1406) MIHALJEVIĆI 3 BRANISLAVA NUŠIĆA BRANISLAVA NUŠIĆA X2 BRNAISLAVA NUŠIĆA TP BOLJAKOV POTOK 1 (0753) TP BOJNIK 1 (0138) TP RELJEVO ĆUPRIJA (0124) TP BOJNIK FARMA KRAVA (0719) TP BOJNIK BRDO (1626) TP TRŽNI CENTAR VOJNIČKO POLJE (1632) TP VELIKA DRVETA 1 (0500) TP FEROELEKTRO 2 (0748) Ukupna sredstva (KM) 37336 62664 25550 37512 60695 47539 61220 42872 62772 93971 51639 72869 33868 42041 46978 Vrsta objekta NNM NNM NNM NNM KBTS KB10(20) NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM Dužina trase (m) 600 2000 800 1500 Snaga TS (kVA) 630 700 1500 800 1500 2000 1000 2000 1000 1000 1000 187 . 3.4 kV MIHALJEVIĆI 3 UKB 10(20)kV MIHALJEVIĆI 3 TS 10(20)0. 6. 8. ED Sarajevo smatra da općina Novi Grad treba sufinansirati projekte izgradnje elektroenergetskih objekata sve dok u praksi primjenjuje sistem naplate takse za ureñenje grañevinskog zemljišta u postupku izdavanja odobrenja za grañenje. 11. do 3 mil KM. godinu – Obezbijeñena sredstva iz kredita EBRD R. 4. 12.4 kV VRBOVSKA 2 TP VRBOVSKA 2 STS 10(20)0. 2. 12. Prijedlog Plana ulaganja za 2007. br. 1.4 kV BRAĆE MULIĆ KB 10(20) kV BRAĆE MULIĆ X2 TP BRAĆE MULIĆ TP ADEMA BUĆE 3 (0821) TP RAGIBA DŽINDE )1263) TP SAFETA ZAJKE 2 (1126) STS 10(20)0. 4.4 kV TJEPOVAČKI PUT TJEPOVAČKI PUT UKUPNO: Ukupna sredstva (KM) 27188 52216 44342 14950 42174 52869 21146 37316 49467 54352 64470 14985 38182 513655 Vrsta objekta KB10(20) KBTS NNM STS UKB10(20) KBTS KB10(20) NNM NNM NNM NNM STS UKB10(20) Dužina trase (m) 800 Snaga TS (kVA) 630 1000 160 800 630 300 1000 1000 1100 1500 160 700 Plan ulaganja za ostale godine – Sredstva iz raznih izvora R. 9. 10. 1. 3. 7. 13 Naziv objekta KB 10(20)kV HRASNO 1 – VRBOVSKA 2 TS 10(20)0. 7.

46. 40. RP RAJLOVAC 3 KB RAJLOVAC DEPO(755)-TS 6. 45. 29. 63.OTKUP TP DOBRINJA 10 (1247) TP TEOLOŠKI FAKULTET (0804 UKLAPANJE TS 110/10-20 KV RELJEVO TP NAZOROVA (0413) TP REZAČEVA (1382) TP ZABRĐE 1 (0122) TP HRASNO 2 (0567) KB BAČIĆKO POLJE 7-TS 6. 47. 52. 24. 21. 42.RP RAJLOVAC 3 KB RAJLOVAC KOLONIJA 1-TS 6. 64. 37. 39. 35. 53. 61. 34. 68. 33. 66.4 k TJEPOVAČKI PUT ZABRĐE 2 ADEMA BUĆE 8 TJEPOVAČKI PUT ŽUČ 1. 65. 25. 26. 50.16. 32. 30. 57.4 STS UKB10(20) NNM NNM 2000 3000 1000 2000 2000 2000 3000 160 800 1000 300 630 630 800 1000 1200 500 1000 1500 600 1500 600 2000 1000 250 160 160 630 630 700 1000 400 630 300 1000 10000 2000 2000 1000 1000 800 800 900 600 800 800 2000 250 630 160 1500 700 1000 Izgradnja elektoenergetskih objekata za nove regulacione planove Područje općine Novi Grad je veoma perspektivno za izgradnju novih industrijskih zona i stambenih naselja i u tom pogledu je Elektrodistibucija Sarajevo iz raspoloživih regulacionih planova uradila pregled potrebnih radova za izgradnju srednjenaponske elektroenergetske mreže. 188 . X2 ADEMA BUĆE 8x2 ASTRO (0772). 43. 20. 17 18. 51. TP ESADA MIDŽIĆA (1463) TP ADEMA BUĆE 6 (1512) TP DOBRINJA 47 (1546) TP RELJEVO DVOR 1 (0125) TP RIJEČICA 1 (0231) SAFETA ZAJKE 6 TP SAFETA ZAJKE 3 (0669) PALJEVO 2 PALJEVO 2 PALJEVO 2 TP DOBRINJA 16 (1253) VOJNIČKO POLJE 5 BOLJAKOV POTOK 1 PALJEVSKA ZABRĐE 3 ADEMA BUĆE 8 TP DŽEMALA BIJEDIĆA 4 (1518) TP ADEMA BUĆE 1 (0108) TP ADEMA BUĆE 2 (0104) TP HADŽIĆA 3(1191) TP ALIPAŠIN MOST 1 (0071) TP HADŽIĆA 2 (0078) TP HADŽIĆA 4 (0228) TP NEDŽARIĆI NASELJE 11 (1186) ŽUČ 1 PALJEVSKA STS 10(20)0. 67. 44. 55. 56. 60. 58. 27. 28. 54. 48. RAZLOVAC 3 TP ZAIMA IMAMOVIĆA 1 (1375) TP ADEMA BUĆE 5 (1381) TP BREZANSKA ŽUČ 1 VELIKA DRVETA 1 VELIKA DRVETA 1 RELJEVO DVOR 4 (PERIVOJ) RELJEVO DVOR 4 (PERIVOJ) RELJEVO DVOR 4 (PERIVOJ) TP DEMIROVIĆA (1208) UKUPNO: 73777 115297 41133 70928 61198 78825 113297 16269 42498 41968 12564 13808 31045 29831 36775 47031 18459 37760 59272 43862 54940 44312 64164 48062 39292 16270 14985 42261 57842 38182 53268 26326 40000 20383 45933 600000 84355 84555 28902 40000 36539 36540 40010 1757 23406 23406 68089 20010 39822 15270 78075 20274 48043 3676209 NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM STS UKB10(20) NNM NNM KBTS KBTS UKB10(20) NNM NNM NNM NNM NNM nnm NNM NNM NNM NNM KBTS STS STS KBTS TS10 UKB10(20) KB10(20) KB10(20) KBTS NNM NNM KB10(20) NNM NNM NNM NNM KB10(20) KB10(20) KB10(20) NNM NNM NNM NNM KB10(20) TS10(20)0. 41. 59. 23. 38. 31. 62. 19. 22. 36. 49.

17.zona Donje Telalovo polje» KB1 RP «Priv.br. 10. 4. 30. 25. 9. 23.III» KB2-RP «Alipašin Most II. 29.III» KB1-RP «Alipašin Most II.III» TS-RP «RTV» KB1-RP «RTV» KB2-RP «RTV» TS-RP «Poslovna zona Stup» KB-RP «Poslovna zona Stup» TS-RP «Trg meñunarodnog prijateljstva» KB-RP»Trg meñunarodnog prijateljstva» TS – RP «Alipašin Most VII» KB – RP «Alipašin Most VII» RP Bojnik – Dobroševići RP BOJNIK – DOBROŠEVIĆI TS RP «Bačići» KB1 RP «Bačići» KB2 RP «Bačići» TS RP «Priv. 19. 20. 7. 2. 18. 21. 8. posebno rubnih područja i područja koja su napadnuta bespravnom izgradnjom Evidentan je problem loših naponskih prilika rubnih područja općine ( procjenjujemo da bi se godišnja ulaganja u rješavanje problema u napajanju električnom energijom moglo značajno povećati ukoliko bi se ubrzale procedure dobijanja odobrenja za grañenje) Proceduru izdavanja saglasnosti za izgradnju i sanaciju elektroenergetskih objekata treba pojednostaviti i maksimalno ubrzati • 189 .zona Donje Telalovo polje» TS RP «Rajlovac III» KB RP «Rajlovac III» TS RP «Mojmilo» KB RP «Mojmilo» TS RP «Zabrñe» KB RP «Zabrñe» TS RP «Memorijalni muzej D-B Dobrinja – Butmir» KB RP «Memorijalni muzej D-B Dobrijnja – Butmir» TS RP «Otoka Meander» UKUPNO: Vrsta objekta KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KB10(20) KBTS KB10(20) KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KB10(20) KBTS KB 10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS Dužina trase (m) 2490 Broj TSca 6 3 1210 2650 6 2233 2530 5 2030 7 610 7 1850 5 2500 9 1210 3630 12 8460 7 5500 1 240 3 1100 1 58 38301 6 78 Problematika izgradnje nedostajućih elektroenergetskih objekata Problem neefikasnosti ulaganja u EES Problematika sanacije postojećih i izgradnje nedostajućih elektroenergetskih objekata. 6. dodatno je opterećena vrlo komplikovanom i sporom procedurom: • • • Dobijanja odobrenja za prokop javnih površina Rješavanja imovinsko-pravnih odnosa za postavljanje EEO Dobijanja urbanističke saglasnosti i odobrenja za grañenje Zaključci • • Potrebni su značajni zahvati na saniranju i poboljšanju naponskih prilika. 1. 12. 28. 22.4 kV R.Regulacioni planovi za koje je potrebno izgraditi srednjonaponsku elektroenergetsku mrežu – kablovi 10 (20) kV i TS 10(20)0. 15. 5. 16. 13. 3. 26. 14. Naziv objekta TS-RP «Alipašin Most I» KB-RP «Alipašin Most I» TS-RP «Alipašin Most II. 11. 24. 27.

U odnosu na druge općine u kantonu Sarajevo posjeduje najveće zelene površine (u urbanom dijelu). grmlje i sezonsko cvijeće. grmlja. Švrakino Selo sa mladim sadnicama. stvarati pozitivan odnos djeteta prema prirodi i okolini. ružičnjacima i dječijim mobilijarom. Novi trgovinski centri na općini i drugi izgrañeni objekti sa hortikulturnim sadržajem daju izgled evropskog grada. u Buča Potoku rekonstrukcija zapuštenih površina uz željezničku prugu.. koje se pruža prema naselju Otoka i uključujući prostor ispod zgrade Suda BiH. u Dobrinji planiraju se nove sadnice. kao i primjenom kaznenih mjera od strane eko policije. . u Olimpijskom selu sadnja novih sadnica.5 MVA. popravak dječijeg mobilijara. predškolskih ustanova. Preduzeće „Park“ u narednom periodu planira nastaviti sa hortikulturnim ureñenjem općine po mjesnim zajednicama kao što je: ureñenje padinskog dijela naselja Anex. nova igrališta i td. ružičnjaka. nove mlade aleje. preduzeća „Park“ i Općine Novi Grad. nova igrališta.• U budućem periodu je potrebna izgradnja primarnog izvora u smislu izgradnje nove transformatorske stanice TS 110/20/10 kV Reljevo. Selimovića i X transferzala na potezu Neñarići – Dobrinja zasaditi ukrasne sadnice. Zahvaljujući dobroj saradnji općine Novi Grad i KJKP „Park“ u proteklom periodu područje općine je dobilo urednije zelene površine. kao i aktiviranje saradnje izmeñu škola. preduzeće „Park“ predlaže ozbiljan rad na edukaciji djece i omladine. rekonstrukcija i ureñenje zelenih površina u ulici S. gdje je nosilac izgradnje Elektroprenos BiH kao i izgradnja srednjenaponske elektroenergetske mreže za realizaciju regulacionih planova. na Ali-pašinom Polju sadnja nove aleje.065. Na glavnim saobraćajnicama B.M. U cilju da se sačuva ono što je već urañeno. U školama potrebno je aktivirati ekološke sekcije. ružičnjaci. Zajke.434 m2 .. 190 . snage 31. razvijati takmičarski duh uvoñenjem raznih oblika nagrañivanja. postavljanje parkovskih klupa.5 MVA a u drugoj fazi snage 2x31. KJKP „PARK" Ukupna površina travnjaka na području općine Novi Grad iznosi 1.

000 430.lica I izbjeglice Budžet 2.000 21.485 3.zašt.660. ras . sve općine Djelimično provedena studija izvodljivost Kandidovan i visoki prioritet Ostalo Muzeji 2006. Obrazovanje Osnovno obrazovanje 2004 do 2006.000 45. Prostorno ureñenje Stanovanje 2005 do 31.000 551.000 KM za ureñenje grañevinsko g zemljišta 3 Projekat rješavanja stambenih potreba boraca – branitelja _Tekući u impl. djece.000 430.000 30.000.12. sve općine Djelimično provedena studija izvodljivost .000 13.000 Kandidova ni Socijalni zaštita porodice.500.000 50.000 Općina Novi Grad Sarajevo Br.100.000 19.000 2. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo Sektor za društveno – ekonomsko planiranje Organizaciona jedinica za upravljanje i koordinaciju sredstava za razvoj Kantona Sarajevo “Program javnih investicija Kantona Sarajevo 2006-2008” R. Ministarstvo za boračka pitanja Budžet 900.g ONG Sarajevo Budžet Budžet 4. Sred.000 150.500. socijalnu politiku. sve Općine B 1 2 Kandidovani projekti Projekat obilježavanja značajnih dogañaja.pol. datuma I ličnosti iz perioda odbrambenooslobodlačkog rata 1992 – 1995 godine Projekat obilježavanja vatrenih tačaka opsade I odbrane Sarajeva Kandidovan i visoki Prioriteti Zav. br. za rad.000 12.485 3. P.701.12. Realizacija sa 2005.2008.940.000. Ministarstvo za boračka pitanja Budžet 500.Za zdrav.600.485 350. Za boračka pitanja 2 Projekat zapošljevanja demobilisanih boraca Tekući u impl.500. omladine i žena 2006 – 2008 god Min. Za boračka pitanja Budžet 72. Za boračka pitanja Budžet 26.651.000 970.000 551.12. Općina Iliža Budžet 350.500. uključeno je 2.000 Kanton Sarajevo.690.160.000 40. do 31.000 32. Stamb.2.000 Općina Novi Grad Sarajevo Ministarstvo za boračka pitanja A 1 Tekući projekti Obnova ratnog tunela Tekući u impl.000 150.000.2008.485 3.690.150.2007 Minist. Općina Novi Grad Sarajevo UKUPNO: Ministarstvo za rad. I spomen obilježja 2006 do 31.12.000 Djelimično provedena studija izvodljivost Ostalo Muzeji 2005 do 31.000 Kanton Sarajevo.800.000 2. soc.000 1. Minist.000 Kanton Sarajevo.485 350.3/05 po rebalansu Budžeta za 2005.485 4.750.000 Kanton Sarajevo.12. Socijalni Zapošljavanje 3005 do 31. Školst-zaposlen.2008.2008 Minist. raseljena lica I izbjeglice B 1 Kandidovani projekti Dogradnjai opremanje objekta službe socijalne zaštite Novi Grad 7.500. sredstva 2007.000 13. A Naziv projekta Tekući projekti Vlada Kantona Tekući u implement.g.351. sve Općine U planiranim sredstvima za 2006.000 100. Finansijer Način finansira nja Vrijednost projekta Ukupno osig. Sporazuma 11-14-1130718.000 551.godinom Planirana 2006. Lokacija Napomena 2008.000 200.000 200. 1 Izgradnja OŠ u Naselju heroja Sokolje.g Status projekta Sektor Podsektor Period impl.000 200.000 1.

2005 do 31.04.000 180. šumarstvo I vodoprivreda Šumarstvo 01.000 1.000 3. do 30. Centar. godine Kandidovan i visoki prioriteti Ostalo Muzeji 2006.2004.428 3. zaštite 06.000 200. Novo Sarajevo.300.000 1.000 180.000 200. Ministarstvo za boračka pitanja Budžet 2.995 600. Prirodni gas 01. Vogošća.000 200.256 930.12. konsul.06. – 12. Prečišć.000 808.2007. Novi Grad .500. I spec. Centar. 02-05336115/05 Pripremlje na procjena uticaja na okolinu 1 Uzgoj I zaštita šuma U Kantona Sarajevo Tekući u implement. Novi Grad I Ilidža Općina Stari grad. Budžet Budžet 220.000 40.2008. I distribucija vode Energetika 22.728.000 406.256 2 Rekonstrukcija vodovone (8km) I kanalizacione mreže Vodoprivreda Tekući u implement.256 930.000 200.000 1.214. Ilidža. Ostalo – sakup.god.949.000 960. do 31.2004. Kanton Sarajevo Budžet 15.000 192 .2005.000 3 Sistem daljinskog nadzora I upravljanje nabavke distribucije gasa Tekući u implement.000 2. do 15.000.3 4 Projekat uzgradnje memorijalnog centra na brdu “ŽUĆ” Projekat obilježavanja većih stradanja grañana Sarajeva u periodu agresije 1992 – 1995.016 3.08.416 7.500. do 01.000 Novo Sarajevo Djelimično provedena studija izvodljivost Kandidovan i srednj prioriteti Ostalo Muzeji 2006.555. sve općine Djelimično provedena studija izvodljivost Ministarstvo zdravstva A Tekući projekti Projektna studija – pripremlje na procjena uticaja na okolinu – sprovedena studija izvodljivos ti 1 Nabavka medicinske opreme JU Dom zdravlja Sarajevo Tekući u implement Zdravstvo Prim.000 40.300.000 100.000 100. Vogošća.000 Kanton Sarajevo Ministarstvo prostornog ureñenja A Tekući projekti Općina Novo Sarajevo.2005.000 2. Zdrav. Ilidža I Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006. Novi Grad. Poljopriveda. Centar.2008.214.000 Kanton Sarajevo Ministarstvo privrede A Tekući projekti Zaključak Vlade KS br.000 200.000 Kanton Sarajevo. Energetika Elektroenergetski 01. Hadžići I Ilijaš Općina Stari grad.10.221.01.12.2006 Kanton Sarajevo KJKP “Toplane” Budžet 930.12.10.000 100.2008.12.000.000 350.000 600. Ministarstvo zdravstva Budžet 600.400 2. učeš. do 31. Kanton Sarajevo Budžet 3. Novo Sarajevo.2008 Sarajevogas Kanton Sarajevo F BiH Vl.000 200. Nisu predviñena 1 Projekat mjerača utroška toplotne energije ispred/u objektima – I i II faza Tekući u implement.044.2005. Ministarstvo za boračka pitanja Budžet 400.

sanacija I adaptacija vjerskih objekaa Rekonstrukcija hortikulturnih sadržaja (aleje. učešće.000 Budžet 5.000 Prirodni gas UKUPNO 10.nas Prost. ureñenje Prost.000 Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000 2.god Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000 100. RZC Pionirska dolina) Realizacija programa radova na spomenicima baštine Odlagalište komunalnog odpada “Smiljevići” Izrada prostorne planske dokumentacije Izgradnja I rekonstrukcija javne Kandidovan i projekti Deminiranje Kultura. Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006. Kult.000 Općina Novi Grad Sarajevo 200.god 2 Sanacija klizišta u Kantonu Sarajevo Kandidovan i projekti 2006.god 2006.700. kalibraciju I baždarenje malih I srednjih plinomjera Tekući u implement. sport I religija Zaš.170.000 650.000 370.000 Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo 7 2006.000 250.10.000 100.000 3.000 100. KJKP “Toplane” UKUPNO Budžet Vl. Budžet Budžet 1. god Kanton Sarajevo Budžet 200.000 8 9 Kandidovan i projekti Kandidovan i projekti 2006. higijena Prost.000 sredstva u Budžetu za 2006.000 250.03.10.100.000 200.000 1.850.2008 Kanton Sarajevo F BiH Vl.000 50.500.god Kanton Sarajevo Budžet 150.god Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo Budžet Budžet 606.000 50.god.000 100. Energetika Kanton Sarajevo F BiH Prirodni gas 01. Istor.000.12..000 Sarajevogas 5 Sanacija unutarnjih gasnih instalacija I dimnjaka na gasnom sistemu Kantona Sarajevo Tekući u implement. Nas.god.530. 2006.000 250. UKUPNO 1.2008 Vl.000 100.god Kanton Sarajevo Budžet 300.000 250. do 30.000 Kanton Sarajevo 6 Kandidovan i projekti Kandidovan i projekti 2006.000. Energetika 01.2006.000.170.000 606.000 850.100.000 B Kandidovani projekti Kanton Sarajevo 1 Rekonstrukcija krovnih kotlovnica Kandidovan i projekti Energetika Elektroenergetski Prosotrno ureñenje Klizišta 3 Deminiranje ugroženih područja u Kantonu Sarajevo Rekonstrukcija.000.000 300.000 3.000 300.000 550.000 150.2002.000 950.Istočno Sarajevo UKUPNO Sarajevogas 4 Izgradnja laboratorije za servisiranje.000 2.god Kanton Sarajevo Budžet 650.2005. do 30.000 100.000 300.000 100. staze. do 31.000 200.2010.000 Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo 4 Kandidovan i projekti 2006. parkovi.god Kanton Sarajevo Budžet 200.000 70. učeš.000 Općina Centar. ureñenje Kom.god Kanton Sarajevo Budžet 400.kult.600.000 Kanton Sarajevo 3. planiranje Energetika 2006.000 400.istor I prir. imobilijar.000 600.000 Budžet 1. travnjaci.500.000 1.000 Kanton Sarajevo 5 Kandidovan i projekti Prosotrno ureñenje Zaštita okoliša Kultura sport I religija Zaš.000 400. Učešće 100.000 100. Novi Grad I Hadžići 3.10.000 193 . I prir.000 200.000 500.06.000 01. 3.god Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.

540 50. Centar.06.01. Hadžići I Ilijaš Sedam Općina Kanton Sarajevo Sedam Općina Kanton Sarajevo Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000 2. Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000.000 100.200.000.000 400.000.10 rasvjete na području Kantona Sarajevo Izgradnja I rekonstrukcija vodovodne I kanalizacione mreže Općina Novi Grad Elektroenergetika Vodoprivreda Kandidovan i projekti Distribucija vode 2006.000 400. Ilidža.god.500.2006 Budžet 280. (II faza) Postrojenje za kombinovanu proizvodnju cca 5 MW toplotne I 5 MW električne energije (mala kongeneracija) Proizvodnja crvene kalifornijske gliste sa proizvodnjom Lumbrihumusa Energetika Kandidovan i projekti Elektroenergetski Energetika Kandidovan i projekti Elektroenergetski 01.000 350.000 1.000 Devet Općina Kantona Sarajevo Stari Grad.04. Promet 12.000.000 Općina Novi Grad Sarajevo Općina Novo Sarajevo. I trans.01.000.000 800.000 1. EBOR 1 194 .2004 do 12.000 800.000 2.000 350.000 300. 12 13 14 Sistem daljinskog upravljanja I kontrole II I III faza Završetak rekonstrukcije na postrojenjima za proiz. Učešće Donacija Kredit 4.000.god.200. do 30.000 800.2006 do 01.god.000 1.000 800.000 280.000.2011 UKUPNO Kanton Sarajevo Energetika Kandidovan i projekti Elektroenergetski 01.2007 Budžet Učešće Kredit 2.03.000 400.000 800.000 Kanton Sarajevo 3 B Vlada K.000.01.000 186.000 400. Učešće 8.01. Novi Grad .860. Ministarstvo prometa I komunikacija A Tekući projekti Projektovanje vertikalne signalizacije Centar za upravljanje I nadzor nad radom semaforiziranih ras. Distrib.2007 do 01.2004 do 22.god.000 400.000.000 2 Tekući u implement.000.2011 KJKP “Toplane” UKUPNO: Kanton Sarajevo KJKP “Toplane” Lokalni/Strani Lokalni/Strani Budžet Vl.000 Budžet Vl.000 Budžet Vl.000 1.000 11 Nastavak projekta mjerača utroška toplotne energije ispred/u objektima – III faza Vl.god Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo Budžet Budžet 350.000.2006.000.01. Toplotne en.200.2007 UKUPNO: Kanton Sarajevo KJKP “Toplane” Lokalni/Strani Lokalni/Strani 02.000 1.000 260.000 1. Centar.000 1.000 4. Promet 8 mjeseci UKUPNO: 1. Novi Grad I Ilidža 1 Tekući u implement.000 Općina Novi Grad Sarajevo 15 Općina Novi Grad Sarajevo Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.2007 UKUPNO: Budžet Vl. Promet 22.540 4.000 2. Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006. Učešće 10. Učešće Donacija Kredit 2.000 400. Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.04. Učešće Kandidovan i projekti KJKP “Toplane” Energetika Elektroenergetski 01.000 Općina Novi Grad Sarajevo Ino banka.0.god.540 186. Izgradnja hale za modernizaciju tramvaja u KJKP “GRAS” Kandidovani projekti Izgradnja trolejbuske mreže do Aerodromskog naselja Ministarstvo prometa I komunikaciaj Ministarstvo prometa I komunikaciaj GRAS GRAS/Banka Tekući u implement.2006 do 01. Sarajevo Kandidovan i visoki prioriteti Promet 18 mjeseci Gras UKUPNO: Budžet Kredit 400.000 180.2009 UKUPNO: Kanton Sarajevo Kandidovan i projekti Prostorno ureñenje JKP “PARK” 2006 .860.000 136.

000 10.00 8.2005.000.000 4.350.000 222.000 450.000 2 Općina Novi Grad Sarajevo I Ilidža 3 2005 do 2006 Općina Novi Grad Sarajevo I Ilidža Promet Južna longitudinala.000 3.500. Prometna infrastruktura Općina Ilidža 450.000 4.000 3.900. Prometna infrastruktura 07.000 4.000 3.2 Sanacija I rekonstrukcija tramvajske pruge u Sarajevu Promet Kandidovan i visoki projekti Prometna infrastruktura Vlada K.900.050.900.950.2008 Ministarstvo prometa I komunikacija Budžet 20.950.000.06.000.500. Sarajevo Banka 24 mjeseca UKUPNO: Budžet Kredit 4.000.000 10.000 Više Općina 4 195 . Budžet Vanbudž.950.06.000 316. pro. Fond 8.000 5.000 2.400.000 8.900 49. I etapa Tekući u implement.000 49.000. Prometna infrastruktura 01.817 900.2005 do 31.000 200. do 31. Prometna infrastruktura 2008 Ministarstvo prometa I komunikacija Budžet 50.000 222.000 450.050.000.000 1 Promet Stupska petlja granica Kantona Sarajevo Tekući u implement.000.000 2.900 10.000 Djelimično pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti Djelimično pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti Djelimično pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti Djelimično pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti Direkcija za ceste Promet Rekonstrukcija prometnice Ilidža Bašćaršija Tekući u implement.12. I kom.000 8.000 Kanton Sarajevo Direkcija za puteve Kantona Sarajevo A Tekući projekti Min.000 1.000 2.2007 Kanton Sarajevo UKUPNO: 12.100.050.01.400.000 Budžet Direkcija Općina Ilidža Promet Izgradnja cest Butmirska – Kasindolska M17 Tekući u implement.

razvoj i komunalne poslove raspolaže evidencijom zaprimljenih zahtjeva za sanaciju zajedničkih dijelova stambenih zgrada kolektivnog stanovanja (krovovi. *Složenost i osjetljivost ove problematike nužno zahtijeva širu uključenost nadležnih struktura. općinskih i kantonalnih vlasti u održavanju i upravljanju stambenim zgradama. Otuda razmišljanja da bi trebalo pojednostaviti i ubrzati postupak. Utvrñivanjem dugoročne politike korišćenja grañevinskog zemljišta. mimo naznačenih sadržajno više eksternih mjera. svu ozbiljnost i poljedice bespravne gradnje. Općinska služba za obnovu. značajno bi uticalo na stanje u oblasti grañenja i sve protivrječnosti s tim u vezi.. . smanjit će se u dobroj mjeri intenzitet bespravne gradnje odnosno broj objekata koji se sada registruju kao bespravna gradnja. kako u općini. vode.”).. grañenja. godine. U ovom zakonu utvrñena je obaveza općina za realizaciju “hitnih intervencija” na stambenim zgradama. Obzirom da je Kantonalno ministarstvo stambenih poslova nadležno za sanaciju ratom oštećenih stambenih objekata kolektivnog stanovanja. pažnju bi trebalo usmjeriti na nekoliko sljedećih važnih pitanja: *Prema sadašnjim propisima. a 2004 godine novim zakonom preciznije su definisane nadležnosti etažnih vlasnika. uključivo i pitanje grañevinske rente. djelotvornije i uspješnije anagažovanje inspekcije u pojedinim slučajevima bespravne gradnje:“ -Općinska služba za obnovu. tako i šire i zajedničko djelovanje na najvećem broju pitanja od čijeg pravovremenog rješavanja ovisi ukupno stanje u ovoj oblasti. Ovakve pojave zasigurno da mogu u odreñenoj mjeri uticati na intenzitet bespravne gradnje. te da je u saradnji sa Sarajevostanom od 1996.3. Nedavno usvojeni propisi oštrije sankcionišu ove pojave i odgovornosti nadležnih subjekata. grijanja pa i ptt linija na bespravno grañene objekte. isti posjeduje relevantnije podatke o oštećenim i saniranim objektima. fasade) od 2001. što zahtijeva odreñene promjene u sada važećim propisima. upravitelja. odnosno manje problema. Prijedlozi općinskih službi na popravljanju stanja u odreñenim oblastima -Općinska služba za inspekcijske poslove U cilju prevazilaženja teškog stanja u oblasti bespravne gradnje u narednim aktivnostima. katastra. tehničkih. razvoj i komunalne poslove (izvod iz informacije za Općinsko vijeće “o stanju i poduzetim mjerama na sanaciji krovova i liftova. *Moraju se vrlo ozbiljno i odgovorno sagledati postupci javnih preduzeća koja dozvoljavaju priključke struje. ekonomskih i kulturnih uslova življenja. Predložene mjere. uspijevaju do momenta prinudnog uklanjanja ukroviti cio objekat. manje bespravne gradnje. *Nužno je postupak i proces pribavljanja tehničke dokumentacije naročito kad su u pitanju urbanističke saglasnosti i grañevinske dozvole. mogući su odreñeniji napori u okvirima općinske uprave što uključuje zajedničke napore resornih službi iz oblasti urbanizma. procedura i postupak uklanjanja bespravno sagrañenih objekata traje duži period. *Stambena politika je takoñe značajan segment u ovim mjerama. A. *Nadalje. Neki pomaci su u tom smislu učinjeni. *Oblast i problematika grañenja zasigurno zahtijevaju kvalitetniji proces planiranja i u tom pogledu odgovorniji odnos nadležnih institucija. S tim u vezi su i ocjene da bi trebalo sagledati sadašnje kriterije i prema zahtjevu vremena izvršiti nužna prilagoñavanja u smislu da se otvori mogućnost šire primjene na već izgrañene i odavno useljene bespravno sagrañene objekte. ako bi se pravilno shvatile i dosljedno provodile. parcelacija i nadziñivanje. godine vršeno snimanje ovakvih objekata. *Značajno pitanje predstavlja i dozvoljena legalizacija bespravnih objekata koja se mora organizovanije i brže provoditi. Ako se to obezbijedi. Prvi put donesen je Zakon o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanja zgradama od strane Skupštine KS 2001. ali isti ne predstavlja stvarno stanje stambene infrastrukture na području ove općine. ali još uvijek nedovoljno efikasni prema izraženoj problematici bespravne gradnje. u kome vremenu investitori. liftovi. učiniti znatno efikasnijim i jednostavnijim. što može doprinijeti da se i preventivnim mjerama utiče na svijest.g. Ovim načinom značajno bi se uticalo na sve protivrječnosti razvoja i osiguralo da se naša naselja i teritorije prilagode svim savremenim zahtjevima socijalnih. ako su zatečeni na temeljima objekta u momentu kontrole. zasigurno bi imale pozitivne efekte. dok je za saniranje ratnih šteta na stambenim objektima nadležan KS. a s druge strane u pitanju su ozbiljne nezakonitosti za ovakva ponašanja. što će uticati na brojnost ovakvih pojava. sudova. veću saradnju sa grañanima. *Ukoliko se radi o poslovnim objektima odobrenje za rad odnosno bavljenje odreñenom djelatnošću istog ne može se izdati prije nego objekat bude tehnički primljen odnosno dobije upotrebnu dozvolu. mjesnih zajednica.

prikaz kapaciteta i instalisane snage kotlovnica dat je u socioekonomskoj analizi u tački 6. godine. kao najčešće prve institucije kojoj se članovi porodice obraćaju za pomoć D. saradnja sa medijima i kreiranje različitog kreativnog promotivnog materijala 197 . 715 osoba sa nepotpunom osmogodišnjom školom. Javni gradski prevoz C. plan poboljšanja stanja u ovoj oblasti dat je u socioekonomskoj analizi u tački 6.2. Udruženja grañana UG “SOS” za sprečavanje okrutnosti nad životinjama Prijedlozi za poboljšanje stanja u ovoj oblasti i drugo: -Edukacija o zaštiti životinja u lokalnoj zajednici (evropski standardi.. U skladu sa Zakonom o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanju zgradama. U tom cilju je općinska Služba za obnovu.. dana 29. razvoj i komunalne poslove ažurirala svoje evidencije. Takoñe.) -Štampanje priručnika za djecu -Promocija saradnje sa vlastima. godinu namjerava na području ove općine investirati veća finansijska sredstva za sanaciju zajedničkih dijelova zgrada.3. što je pretpostavka u preuzimanju uloge organizatora i realizatora škole za obrazovanje odraslih. te u saradni sa upraviteljima i savjetima mjesnih zajednica kandidirala nadležnom Ministarstvu prijedlog prioritetnih objekata za sanciju zajedničkih dijelova.Kantonalno ministarstvo za stambene poslove za 2006. U cilju poboljšanja obrazovne strukture stanovništva uočava se poreba da se organizuje škola za odrasle. prijedlog objekata na kojima bi trebalo izvršiti hitnu sanaciju liftova. Obrazovanje – prijedlozi osnovnih škola OŠ “Džemaludin Čaušević” Prijedlog unapreñenja oblasti obrazovanja i socijalne zaštite Uvidom u kvalifikacionu obrazovnu strukturu populacije naše općine koja izmeñu ostalog broji i 245 nepismenih.. kontinuiranim radom mogli rješavati i preventivno djelovati na socio-patološku situaciju unutar porodica učenika.4. -Uklanjanje čvrstog otpada i upravljanje otpadom. 2006. za zagrijavanje novih objekata koji se nalaze u njihovoj blizini dozvoljava gradnja pojedinačnih kotlovnica na gas. OŠ “Džemaludin Čaušević” ima dugogodišnje iskustvo u organizovanju i relizaciji pripremne nastave i vanrednog polaganja razrednih ispita. Nakon toga pristupit će se realizaciji projekta sa odabranim izvoñačem radova. dobre prakse iz regije i svijeta) -Umrežavanje sličnih organizacija i kreiranje temelja za osnivanje državnog udruženja -Kampanja zagovaranja za Zakon o zaštiti životinja na državnom nivou -Promocija humanog pristupa zbrinjavanja životinja -Zagovaranje osnivanja centra za zaštitu životinja -Promocija volonterizma kroz edukaciju i kroz angažovanje istih -Radionica za djecu i mlade u osnovnim i srednjim školama – izgradnja svijesti -“Pet” terapija sa djecom sa invaliditetom (autizmom. 03. -KJKP “Toplane”. pripremljen je prijedlog Odluke o načinu provoñenja hitnih intervencija u kojoj su tačno utvrñene aktivnosti i nosioci aktivnosti za odreñene faze realizacije „hitnih intervencija“ na objektima kolektivnog stanovanja. definisane obaveze općine da svojim aktima utvrdi način provoñenja hitnih intervencija na stambenim objektima. u oblasti socijalne zaštite predlaže angažovanje socijalnog radnika sa odgovornošću za 2-3 osnovne škole. direktno iz škole. zajključuje se da veliki broj odraslih osoba nema završenu osnovnu školu. kao i prijedlog objekata na kojima bi trebalo izvršiti hitnu sanaciju krovova.Energetska infrastruktura i snabdijevanje. prava životinja. Odluka je nakon provedene javne rasprave usvojena na sjednici Općinskog vijeća. -KJKP “Gras”. Kao loša praksa istaknuto da se i pored postojanja slobodne snage u postrojenjima KJKP “Toplane”. Na ovaj način socijalni radnik i pedagog škole bi zajedničkim. a što je predviñeno i pedagoškim standardima. B. Nakon usvajanja odluke pokrenute su aktivnosti na utvrñivanju prijedloga liste objekata na kojima će se izvoditi „hitne intervencije“ i isti je predložen Općinskom vijeću na usvajanje.1. Prijedlozi KJKP u cilju poboljšanja stanja u odreñenim oblastima -Prijedlog KJKP “Rad” dat je u socioekonomskoj analizi u tački 6.

neka i reciklaže otpada.godine završiti fakultet. zamišljajući se u raznim ulogama. buduće korisne članove društva koji će se svojom pameti i svojim radom odužiti svojoj zajednici na najbolji način.4. da ne pljujete po ulici. ne bih se nijednog trenutka dvoumila oko toga treba li najmnogoljudnijoj sarajevskoj općini gimnazija ( jedna ili dvije) i treba li zajedno sa Gradom konačno nešto učiniti da se napokon realizuje projekat izgradnje novogradske gimnazije. po neuslovnim prostorijama sa skoro nikakvom opremom. Napravila bih elaborat u saradnji sa NAŠIM I SVJETSKIM POZNATIM I PRIZNATIM INSTITUTIMA U VEZI S PROIZVODNJOM ZDRAVE HRANE. uredila bih postojeće trgove. ali i nekog mladog autora – kipara. Uredila bih prostore za djecu. da imaju bioskop. izdvojila bih one koji se znaju ponašati profesionalno i one koji to ne znaju pa vas gledaju poprijeko kad se pojavite kao da ste mu nasrnuli na vlastitu kuću. i lijepo ureñeni i pametno osmišljeni parkovi. neka i Zore. Kad bih bila načelnik Općine. za dušu našu. ima li mita i korupcije. i pozorište. neka i velikih trgovačkih centara. da ne uništavate okoliš. ako budem imala sreću da se zaposlim. a ne samo u pravopisnom. parkove. pravo ili ekonomiju. Premijera filma koji bi se zvao Začarani krug ili Mali ljudi – istinki heroji bila bi besplatna za sve grañane i održala bi se u velikoj kino – bašti negdje. što god budem radila. Kakav primjer dajemo mladima? Kakvu im poruku odašiljemo? Želimo li im reći da su oni na margini ili da je obrazovanje na zadnjem mjestu? Neka tvornice žice i eksera. i bioskop. Izdvojila bih pismene od nepismenih i ukazala na potrebu njihovog opismenjavanja u svakom pogledu. razvit ću dobre i obostrano korisne kooperantske odnose sa poljoprivrednim proizvoñačima i na našim ureñenim pijacama prodavat će se uglavnom domaći a ne uvozni proizvodi sumnjivog kvaliteta. Ako završim fakultet političkih nauka. za razonodu. neka velikih auto-kuća. to traži dodatni angažman stručnjaka i više novca. i sportske dvorane. Valjda bi ljudi stekli naviku da se u skladu sa tim i ponašaju. pokazujući čuda od junaštva i strpljenja kao i trpljenja. ima li familijarnih i prijateljskih veza i štela. doraditi ili upotpunosti promijeniti. napravila bih neku vrstu diznilenda za njih gdje bi mogli sami ili sa svojim roditeljima provoditi svoje slobodno vrijeme i tako se rekreirati i razvijati svoju maštu. neka i Avaza. ali svejedno je. ja ću već imati 5 godina radnog staža. Ako bih bila pedagog ili psiholog ili općenito prosvjetni radnik. i šetališta za odmor. ali to je ulaganje u mlade kako bismo dobili mentalno i fizički zdrave ličnosti. Trebaju nam I NATPISI TIPA: Molimo vas da ne gazite travu. dodatno bih opremila prostore po školama (ako ne možemo izgraditi nove) gdje bi se djeca nakon obavezne nastave bavila slobodnim aktivnostima prema svojim sklonostima kako bi bila manje na ulici i manje pred televizorom na kojem gledaju sapunice i filmove sumnjive vrijednosti i slušaju muziku još sumnjivije vrijednosti. da zaposlim prave ljude na prava mjesta koji neće biti tu zbog sebe već zbog općih interesa svih onih koji tu žive i potražuju neka svoja prava. i obdaništa. a zakonsku legislativu. Ne znam još tačno šta ću biti. neka banaka. namjera mi je da to radim dobro i da bude svrsishodno. da modernizujem njenu upravu. Takoñer bih snimila jedan dokumentarac o općinskim službenicima i u njemu bih pokazala koliko su službeni a koliko neslužbeni prema onima koji tu dolaze da rješavaju neke svoje probleme. Ako završim studij arhitekture i hortikulture. trudit ću se da općinu ojačam ekonomski i politički. Ako budem režiser. U koprodukciji sa televizijom snimila bih film o tome kako su grañani ove općine preživjeli četiri godine rata stanujući na prvoj odbrambenoj liniji.Najbolji učenički rad na temu: MOJA VIZIJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO 2015 2015. posebno kad je u pitanju uvoz hrane. Naravno. za to seljake moramo stimulisati. galeriju itd. jer ću do 2010. ponekom neobičnom fontanom i skulpturom nekog poznatog. režirat ću predstave u novootvorenom Novogradskom pozorištu jer grañani ove općine zaslužuju malo više od Novogradskih dana kulture jedanput godišnje i dovoñenja pjevača sumnjivog kvaliteta u Akvu. recimo u C fazi. ali trebaju nam i škole. oplemenila bih ih ukrasnim drvećem i cvijećem. U svakoj školi bih napravila malu ambulantu 198 . Oni zaslužuju da imaju svoje pozorište sa stalnim repertoarom domaćih i svjetskih dramskih pisaca. da pomognete starijim i invalidima i sl. da ne bacate posvuda otpatke. Nije li sramota da nam gimnazijalci i 11 godina nakon rata žive i rade u ratnim uslovima.

Da bih mogla da ostvarim svoje planove. Imam ja još ideja. TO MORATE PLANIRATI U STRATEGIJI RAZVOJA. ali morate nam dati šansu. potrebno je da Općina Novi Grad u svojoj Strategiji razvoja da prioritet zapošljavanja mladih kao i tome kako ovu općinu učiniti prijatnim i privlačnim mjestom za život Posebno. Maturantica Pete gimnazije Šarkinović Zlatana 199 . Općina mora planirati kako riješiti problem maloljetničke delikvencije i donijeti plan preventivnih mjera da se delikvencija u korijenu spriječi. Ja sam maturant i dat ću sve od sebe da steknem što bolje obrazovane i na nama je svima da našu općinu učinimo što ljepšim mjestom za život. ali mislim da je i ovo dosta.(ljekar opće prakse i zubar) da djeca ne moraju za svaku sitnicu ići u dom zdravlja i gubiti vrijeme čekajući na pregled ili na opravdanje. Opet smo na terenu obrazovanja i mladih i starijih .

obnova doma slijepih 11. Saraj Polje 55 51 30 40 izgradnja pošte. izgradnja rampi za ivalide. Alipašino Polje B I i B 58 47 16 10 2 podrška pokretanju proizvodnje. soprtski tereni izgradnja nadvožnjaka 5.sanacija klizišta. Alipašino Polje A 2 33 26 12 11 3 realizacija projekata iz oblasti proizvodnje 20. Alipašin Most II 19 16 1 1 3 izgradnja fabrika. Otoka 50 37 4 30 obnova obdaništa parkin prostori i olimpijski bazen 21. svega 1. izgradnja pošte. GODINE PRIORITETI PRIJEDLOZI Redni Mjesna zajednica Broj obnova i komunalne drugi broj anketa nezapoizgradnja usluge i problemi Najvažniji razvojni projekti slenost infrastruktu servisi re 1. Briješće 39 26 14 23 sanacija bespravne gradnje. urediti dječije vrtiće 16. razvoj privrednih djelatnosti 14. ANALIZA ANKETNIH UPITNIKA U MJESNIM ZAJEDNICAMA U OKVIRU STRATEŠKOG PLANA RAZVOJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO DO 2015. Švrakino Selo III 50 38 41 12 ureñenje park šume Mojmilo i ureñenje zelenih površina 17. izgradnja garaža. zakon za liječenje ovisnika. Alipašino Polje C-I i 56 39 22 9 6 poboljšanja sigurnosti grañana. mreže u Dobroševićima 2.068 814 467 505 29 . Dobrinja C 36 3'0 17 17 stambena pitanja. regulisanje Vila saobraćaja u mirovini. Dobrinja D 51 46 25 25 7. Staro Hrasno i Čengić 100 51 31 32 5 izgradnja proizvodnih objekata. C-II borba protiv dorge i kriminala. Naselje heroja Sokolje 39 30 18 22 otvaranje fabrike. Aneks 50 33 5 24 4 izgradnja osnovne škole i ambulante 18. izgradnja tramvajske pruge 10. Dobrinja A i B 37 27 22 10 izgradnja bazena na Dobrinji. razvoj PTT usluga 15. izgradnja sprotskih terena i tvornice za zapošljavanje 4. Šalter sala Općine 29 17 6 objekti za edukaciju mladih. 6. stambena problematika 8. Dolac i Buća Potok 137 119 61 101 izgradnja izletišta na Žuči i izgradnja ceste do deponije. Švrakino Selo II 50 43 36 27 legalizacija objekata. sprotskih i kulturnih objekata 3.zaštititi investicije uložene u infrastrukturu. kultura življenja.š. izgradnja o. Alipašino Polje A 1 33 28 4 6 ureñenje parkovskih površina i pokretanje proizvodnih pogona 19. zaštita životne sredine 22. MZ Dobroševići 55 46 46 32 1 izgradnja vod. razvoj privrede. obnova fasada zgrada. Alipašin Most I 41 39 24 32 5 završiti regulacioni plan. i kan. izgradnja doma zdrvlja 9. projekti razvoja biznisa. borba protiv II kriminala i narkomanije 13. socijalni projekti. Olimpijsko selo 50 26 32 41 projekti za sufinasiranje pripravnika.5.izgradnja kino dvorane 12.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->