OPĆINA NOVI GRAD

SARAJEVO

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO DO 2015. GODINE

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO DO 2015. GODINE

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO

SERDA-Sarajevska regionalna razvojna agencija, sufinansirala je izradu ovog dokumenta

2

SADRŽAJ

I

1.Uvod 2.Metodologija 3.Socioekonomska analiza 4.Izvod iz prostornog plana Kantona Sarajevo do 2023. 5.Istraživanje 6.SWOT analiza

6 9 10 65 75 97 103 105 114 184 185

II III IV V VI

Vizija Strateški ciljevi Operativni dio – Projekti Implementacija Strategije Prilozi

3

U IZRADI STRATEGIJE UČESTVOVALI

Nosioci odluke o pristupanju izradi dokumenta Strategije Damir Hadžić, općinski načelnik Safet Kešo, predsjedavajući Općinskog vijeća Radna grupa za izradu dokumenta Strategije Hazima Pecirep Smail Hodžić Tajib Delalić Murat Mudželet Mersa Kustura Edina Imamović Nihad Kasumović Vanjski konsultanti Marija Milović Haris Ćatić Savjetnici i pomoćnici općinskog načelnika Amela Zahirović Šemsudin Hadžić Esad Jelešković Ismet Burdžović Jusuf Begić Dervo Čolakhodžić Miralem Selimović Rada Lukić Jasmina Horo Amir Đedović Emir Dedovoć Želimir Lalić Nihad Hatkić Savjetodavni odbor Općinskog vijeća Huso Ćesir Vahidin Omanović Sead Arslanagić OlgaVikić Medijska promocija projekta Ahmed Zećo Naliha Šabanović Nermina Drugović

Partnerska grupa
Sarajevska regionalna razvojna agencija - SERDA Privredna komora Kantona Sarajevo Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo Ministarstvo prostornog ureñenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Ministarstvo za rad i socijalnu politiku Kantona Sarajevo Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo Centar za socijalni rad Novi Grad Služba za zapošljavanje Novi Grad

4

Dom zdravlja Novi Grad Obrazovne institucije Javna komunalna preduzeća Preduzeća iz oblasti privrede Udruženja grañana

Istraživanje potreba grañana i privrede sa aspekta poboljšanja ambijenta za življenje i poslovanje realizovalo Udruženje poslovnih savjetnika u BiH – LESPnet, Edin Alić

5

1. UVOD
Cilj izrade dokumenta Strategija razvoja općine Novi Grad Sarajevo do 2015. godine (SPRONG) je da osigura strateški okvir u planiranju i provoñenju prioriteta za integrisani razvoj općine, te na taj način kreira ugodan ambijent za življenje stanovnika općine i za poslovanje poduzetnika. Osnovni principi primjenjivani u procesu izrade Strategije -partnerstvo u postupku izrade -zajedničko vlasništvo i učešće -transparentnost postupka -strategija je kombinacija vizije, dugoročnih strateških pravaca i srednjoročnih prioriteta Proces izrade Strategije bio je voñen principom saradnje sa zajednicom. U cilju prepoznavanja potreba grañana i privrede za poboljšanje ambijenta za življenje i poslovanje u općini Novi Grad, realizovano je istraživanje metodom anketiranja ciljnih grupa. Ovim modelom grañani i poslovni sektor uključuju se na najširoj osnovi u planiranje razvojnih aktivnosti lokalne zajednice. Akteri u procesu izrade Strategije -predstavnici svih općinskih službi -stručni konsultanti -poslovni sektor -NVO sektor i grañani -predstavnici svih odgovornih institucija i JKP Kantona Sarajevo Organizaciona struktura -Radna grupa - sastavljena od predstavnika općinskih službi i vanjskih konsultanata bila je operativno tijelo procesa izgradnje strategije u svakom od ciljnih područja. -Partnerska grupa uključivala je predstavnike poslovne zajednice, institucija, udruženja i grañana, a na sastancima sa članovima radne grupe razmatrala je privremene rezultate procesa izgradnje strategije, davala primjedbe i prijedloge na njih, djelovala konsultantski. -Fokus-grupe definisale su instrumente – projekte za provoñenje strategije.

Metodologija korištena u izradi Strategije U izradi dokumenta primijenjeni su standardi Evropske unije, projektni pristup i široko učešće svih odgovornih i zainteresovanih subjekata za razvoj lokalne zajednice.
Provedene aktivnosti: -prikupljanje podataka za socioekonomsku analizu -istraživanje potreba javnosti -socioekonomska analiza -SWOT analiza -vizija i komparativne prednosti općine -rangiranje strateških pitanja -definisanje strateških ciljeva i mjera -prijedlog projekata -izrada prijedloga dokumenta strategije -javna rasprava o dokumentu, usvajanje i publikovanje

Alati korišteni za učešće grañana -Ankete organizovane meñu grañanima, privrednicima -Upitnici putem kojih su grañani indentifikovali prioritetne probleme -Učešće NVO u radu partnerske grupe -Razmatranje nacrta dokumenta Strategije na Centralnoj javnoj raspravi i u mjesnim zajednicama -Organizovano takmičenje za djecu i mlade (literarni radovi) „Moja vizija Općine Novi Grad“
-Za prezentaciju SPRONG-a korišteni:

6

Mediji: TV, radio, dnevne novine Bilten Općine Novi Grad Plakati, leci, pamfleti WEB stranica Drugi propagandni materijal -Aktivnosti nakon usvajanja dokumenta Strategije -Svečana konferencija, prezentacija Strategije -Izrada skraćene verzija dokumenta

Partnerstvo i konsultacije tokom izrade Strategije omogućili su da dokument bude kompatibilan sa strategijama i programima institucija u Kantonu Sarajevo. Dokument je usklañen sa izvornim nadležnostima Općine, kao i planovima višeg reda: Prostorni plan Kantona Sarajevo do 2023. godine, Regionalna strategija ekonomskog razvoja sarajevske ekonomske makroregije, Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2015. godine, revidirana PRSP strategija BiH 2004-07.

Zaključci i odluke vezani za izradu dokumenta Strategije -Odluka Općinskog vijeća od 31. marta 2006. godine o pristupanju aktivnostima na izradi Strategije razvoja općine Novi Grad Sarajevo do 2015. godine -Rješenje općinskog načelnika o imenovanju Radne grupe za izradu Strategije -Rješenje općinskog vijeća o izboru 4 člana Savjetodavnog odbora za izradu Strategije -Ugovor sa SERDA o sufinansiranju izrade Strategije -Ugovor sa LESPnetom (u procesu javnog odabira) za angažovanje na „Istraživanju potreba javnosti“ (grañana i privrede)

7

2. PROCES IZRADE STRATEGIJE (grafički prikaz)

Radna grupa za izradu Strategije

Partnerska grupa za izradu Strategije

Socioekonom. analiza općine

Istraživanje potreba grañana i privrede (LESPnet)

Identifikovanje prioritetnih problema (ankete u MZ)

SWOT analiza općine

Vizija općine i njene komparativne prednosti

Strateški cilj 1 Mjere

Strateški cilj 2 Mjere

Strateški cilj 3 Mjere

Strateški cilj 4 Mjere

Projekti (fokusgrupa)

Projekti (fokusgrupa)

Projekti (fokusgrupa)

Projekti (fokusgrupa)

8

Zapadne granice općine idu kroz naselja Reljevo i Dobroševići. AFIP. Intenzivnim naseljavanjem i gradnjom nestajale su poljoprivredne i šumske površine i pretvarane u grañevinsko zemljište. Graniči sa općinama Novo Sarajevo. Buča-potok čini istočni dio granice općine. Historijat općine Općina Novi Grad Sarajevo po nastanku je najmlaña u kantonu Sarajevo. sa obnovom grada.Agencije za finansijske. formirana je 1978. Na jugu prati liniju ulice Kurta Schorka do Bjelopoljske ceste. 3. Bržem razvoj ovog područja doprinijele su i XIV zimske olimpijske igre. Tokom rijeke Miljacke se vraća prema naselju Otoka. padine Mojmila. osnova za utvrñivanje njenih razvojnih potencijala. a najniža u Reljevu. desila se i intenzivna stambena izgradnja ove općine na lokalitetu Sarajevskog polja. služi kao temeljni dokument za pripremu SWOT analize općine i daljih strateških dokumenata. Zavoda za planiranje razvoja kantona Sarajevo. Sa južne. institucija u kantonu Sarajevo za statistiku. U kratkom periodu izgrañena su velika stambena naselja i prateća infrastruktura. održane 1984. Vogošća. a naročito se mijenjalo tokom prošlog vijeka. Brzim širenjem Sarajeva zbog prirasta stanovništva i izgradnje privrednih kapaciteta. Uvod Socioekonomska analiza zasniva se na podacima prikupljenim iz više izvora: općinskih službi. Najviša tačka općine je brdo Žuć na visini od 850 metara. pa i promjene teritorijalnih granica. godine. Vitkovac brdo. Briješće. Preko brda Mojmilo se spušta do Novopazarske i Milinkladske ulice i dolazi do naselja Hrasno. SOCIOEKONOMSKA ANALIZA OPĆINE 1. Jugozapadna granice općine podudara se sa tokom Miljacke i nastavlja ulicom Aleja Bosne Srebrene. oporavka i nove gradnje na općini Novi Grad.000 stanovnika.2 km2 što čini 3. u pogledu devastiranih stambenih i privrednih objekata. da bi danas ovaj prostor dobio izgled moderne urbane cjeline. Općina Novi Grad zahvata površinu od 47. Sarajpolje i Dobrinja i individualna stambena izgradnja u padinskim područjima općine – Sokolje.3. Mojmilo. Općina je prema sjeveroistoku okrenuta Humskom brdu. informatičke i posredničke usluge. kao i drugih institucija u kantonu. Zadaci socioekonomske analize su slijedeći: prezentiranje raspoloživih podataka o općini Novi Grad. jugozapadne i zapadne strane okružena je masivima Trebevića i Igmana. odnosno 29% populacije kantona. na sjeveru općine. PLANINA Brda Žuć Volujak Golo brdo Mojmilo VISINA 850 m 824 m 793 m 590 m 9 . Ilijaš i Istočno Sarajevo. najvećeg tercijarnog bazena u dinarskom prostranstvu. Ilidža. čiju sjevernu granicu čine Orlić i Žuć. Geografski položaj i karakteristike reljefa Područje općine Novi Grad sastavni je dio Sarajevskog polja i predstavlja jugoistočni dio prostrane Sarajevsko – zeničke kotline.7% teritorije kantona Sarajevo i gdje živi 119. 2. godine. Povoljne karakteristike Sarajevskog polja oduvijek su pogodovale za život i rad ljudi. godine u Sarajevu. ljudskih gubitaka. godine imala 136. 482 metra. Općina je pretrpjela velike promjene u ratnom periodu stradanja. Prosječna nadmorska visina kotline je 500 metara.000 stanovnika. tako da je općina 1991. Zemljište je vrlo složene geološke grañe. počinje i proces intenzivne obnove. Od 1996. Izgrañena su nova naselja: Ali-pašino Polje.

recentni aluvijum je pjeskovit i najčešće karbonatan. ali ih ima i preko 1 metra.3%. dok su stariji aluvijalni nanosi nešto grubljeg sastava i izgrañeni od šljunka i pijeska. Buča potok. Prirodni zemljišni profil područja u najvećoj mjeri je izmijenjen najrazličitijim oblicima antropogenog djelovanja. Bosna i potoci Rječica.Semizovac. Sastav flišnih slojeva je raznolik. i to njen centralni dio. koja se u toku obilnih padavina izlijeva i plavi okolna područja.3. Prema podacima iz Prostorne osnove kantona Sarajevo. Orijentacijom prostora može se ocijeniti da je teren općine orijentisan prema jugu 39.Mostar i treća Briješće . Rijeka Bosna protiče kroz općinu Novi Grad na potezu Butila . te različitost u mehaničkom. Hidrološke karakteristike područja Vodotoci na općini su rijeke Miljacka. aluvijalnog i semiglejnog tla. druga je Sarajevo . Prosječne temperature zraka su neujednačene i imaju pojave izrazito maksimalnih i minimalnih vrijednosti. Moćnost pojedinih slojeva varira. a 93. Za ovaj dio općine važan vodotok je i Rječica na području Reljeva. To su najmlaña tla i vrlo su pogodna za razne povrtlarske kulture. Novo Sarajevo i Ilidža predstavljaju najpovoljniji teren za prostorni razvoj.Stup . II i III bonitetne kategorije imaju malo učešće u ukupnoj površini kantona i prostorno su ograničena na površine općina Ilidža i Novi Grad. Na aluvijalnu ravan se nadovezuju tercijarni sedimenti. Česte su i temperaturne inverzije kada je temperatura u kotlini niža od onih na planinama.Reljevsko polje. čak je na nekim mjestima i potpuno uništen. Ravni dijelovi općine zauzimaju 22. laporaca i konglomerata. a posebno ako se pojavljuju slojevi okomito na površinu terena“. Klimatske prilike Kontinentalna klima sa specifičnostima kotlinskog karaktera. takoñer na području Butila.Zenica na potezu Briješće .4%. 3. Prema zapadu okrenut je 11. Graña ovih slojeva. uliva se u rijeku Bosnu. Flišni slojevi su izgrañeni od glinaca. Geološke karakteristike područja Područje predstavlja mali prostor vrlo složene geološke grañe koji pripada dinarskom sistemu. Iz tog razloga prisutne su magle u tri godišnja doba.Trnovo.7% prostora općine na nagibe terena do 45%. Saobraćajne veze Kroz teritoriju općine Novi Grad. koji su flišne prirode.Nagib terena: 6. od kojih je jedna dio magistralnog puta Sarajevo . a posebno njihova pojava slojeva prema površini terena. i nešto prije Miljacke. 4. „Najmlañi sedimenti.8% površine. visokovrijedna zemljišta I. Najzastupljeniji tipovi tla su antropogena.2.1.4%. sa rjeñim prisustvom krečnjaka. Najvećim dijelom općine protiče Miljacka. RIJEKA Miljacka Dobrinja Bosna JEZERO 1 (jedna) bara u km cca 8 km cca 2 km cca 4 km 3. Sa aspekta nagiba terena općine Novi Grad. koja se na području Butila ulijeva u rijeku Bosnu. a prema istoku 8. pješćara. U ravničarskom dijelu općine pojavljuju se aluvijalna karbonatna pjeskovita tla. prolaze tri saobraćajnice od interesa za Federaciju. a prema sjeveru 18.Ilidža . 10 . Dobrinja.3% prostora općine otpada na nagibe terena preko 45%. te uglavnom forme iluvijalnog. Rijeka Dobrinja samo malim dijelom svoga toka protiče i kroz ovu općinu. što ima odlučujuću ulogu u formiranju zemljišnih asocijacija. teksturnom sastavu igraju značajnu ulogu u pedogenezi. 3.1%. Lepenica.

3 % prostora općine otpada na nagibe terena preko 45%.7 % prostora općine na nagibe terena do 45%. Analizom nagiba terena vidi se da 6. Dubrovnik 244 km.00 3. Beograd 323 km. aerodromom: Sarajevo 2 km.4km 7. M. putevi i željeznice. Povezana je sa meñunar. meñunarodnim saobraćajnicama (putevi.00 1. Željeznicama i magistralnim putevima povezana je sa zemljama bivše Jugoslavije i drugim evropskim zemljama. dobra saobraćajna povezanost sa drugim regijama i administrativna pripadnost glavnom gradu BiH daju značajnu prednost općini Novi Grad kada je u pitanju povoljnost teritorije za investicije. Napominjemo da su ove saobraćajnice djelimično izgrañene jer se koriste samo dvije saobraćajne trake. transregionalnim. Ocjena stanja Povoljan geografski položaj.00 Napomena ne odvija se saobraćaj u punom kapacitetu ne odvija se saobraćaj u punom kapacitetu Razdaljine Grad Sarajevo Općina Općina Novi Grad Općina Novi Grad Općina Novi Grad Općina Novi Grad Općina Novi Grad Naselja Centar grada Bojnik Dobroševići Rajlovac Zabrñe Safeta Zajke Safeta Hadžića km 7. jer su direktno povezane sa saobraćajnicama od interesa za Federaciju: saobraćajnica Bistrik .Rajlovac (Safeta Zajke) km 2x3 trake x 2.Rajlovac (Sarajevo . Mostar 130 km.Buča Potok . a planom je predviñeno četiri trake (kao gradski autoput).00 km dvije trake Napomena glavna gradska saobraćajnica djelimično se poklapa sa trasom gradskog autoputa na potezu preduzeće Fabulas – Buča Potok većim dijelom se poklapa sa trasom južne longitudinale.00 10.50 0. Glavne putne veze unutar općine ODREDIŠTE (od-do) Otoka-„Osloboñenje“ ( B. aerodromi) Odredište od/do Novi Grad Autoput (Zg-Bg) 210 km Aerodrom Sarajevo 2 km Aerodrom Zagreb 415 km Saobraćajnom infrastrukturom. 11 .Šamac ) Al.Briješće (sjeverna longitudinala).50 Glavne veze sa regionalnim.Takoñe kroz teritoriju općine Novi Grad prolaze i dvije najfrekventnije i najznačajnije saobraćajnice.00 7. općina je povezana sa širim regionom. Tuzla 133 km. što predstavlja najpovoljniji teren za prostorni razvoj. a 93. željeznice.Ploče ) km unutar regije 9.Dobrinja (gradska zaobilaznica južna longitudinala) i saobraćajnica Safeta Zajke .most .Bačići (Sarajevo . Zagreb 415 km. na dijelu Švrakino buduća trasa autoputa pomjera se južnije prema brdu Mojmilo Hrasno – Saraj polje (Safeta Hadžića) Glavne željezničke veze sa drugim regijama ODREDIŠTE (od-do) Al.most .Selimovića ) Buča Potok .5 km dvije trake 3.

699 5. podzemne vode i neispravna vodovodna i kanalizaciona infrastruktura (ocjena iz Prostorne osnove KS).514 3. Stopa rasta stanovništva 1996 – 2003.224 1. Stanovništvo po etničkim skupinama Stanovnici/ Etnička pripadnost 1991. 5. 8. bila je 2.985 6.325 1.418 9. 13. 5.257 1.742 98. 5. 12.404 3.467 1. 5.632 111.803 3. 2. Stanovništvo Na području općine Novi Grad na površini od 47.363 1. 1996.285 3. 26.2 km2 u 2005. Temperature zraka su neujednačene i imaju pojave maksimalnih i minimalnih vrijednosti.9 % Bošnjaka. 9. 10. 7.8% površine.289 91.5 %. 9. pored konfiguracije terena.394 1. a preko 16.125 10.820 3.337 11.607 5.Ravni dijelovi općine zauzimaju 22. godini bilo je 119.569 1.879 4. 1. 16. godine.262 1.342 3.448 2.886 5.730 1.000 manje nego 1991.770 6.288 119.772 2.446 3.270 Hrvati 8. Najvažniji resurs kantona Sarajevo predstavljaju vode Sarajevskog polja. pa samim tim i ove općine.1. 6. Naziv mjesne zajednice MZ Dobrinja A MZ Dobrinja B MZ Dobrinja C MZ Dobrinja D MZ Sarajpolje MZ Olimpijsko Selo MZ Ali-pašino Polje A I MZ Ali-pašino Polje A II MZ Ali-pašino Polje B I MZ Ali-pašino Polje B II MZ Ali-pašino Polje C I MZ Alipašino Polje C II MZ Švrakino Selo I MZ Švrakino Selo II MZ Švrakino Selo III MZ Aneks MZ Staro Hrasno MZ Čengić-Vila MZ Otoka MZ Buča Potok MZ Dolac MZ Ali-pašin Most I MZ Ali-pašin Most II MZ Briješće MZ Naselje heroja Sokolje MZ Dobroševići Broj stanovnika 5.465 1.611 Ostali 20. 19. 6. godine. 24.121 2. 4.006 1.476 4.492 12 . 14.3 % Hrvata i 2.348 6. 22. 23. 20.2.710 4. Najveća koncentracija stanovništva u kantonu Sarajevo je na području općine Novi Grad. 17.011 1.736 7. Padinski dijelovi općine pokazuju nestabilnost terena i pojavu klizišta.672 Ukupno 136.903 U 2005.787 2.2 % ostalih. što je preko 20. godini na području općine bilo je 81.253 3.286 Broj domaćinstava 1.355 2.350 Bošnjaci 69.230 1.367 2.854 7.201 4.293 99. 21.072 2. 2001. 25. u kojoj živi oko 29% stanovništva kantona Sarajevo.204 85.000 stanovnika više nego 1996.214 1. 18. a prosječna u kantonu Sarajevo je 1. 11. najvećim dijelom neplanska gradnja objekata.3%. a uzrok je.698 5.548 1.123 3.791 1.968 885 1.794 6.774 1.413 2.5 % Srba.903 stanovnika.979 910 1. jer je na tom području smještena.299 2. 15.135 3. 3. Klima je kontinentalna sa specifičnostima kotlinskog karaktera. Broj stanovnika po mjesnim zajednicama (podaci MZ) R. 2005 Srbi 37.886 5.125 5.Br.

Prosječna porodica ima 2. 13 .562 Broj stanovnika na područjima mjesnih zajednica varira od 2.88 članova.562. Broj domaćinstava iznosi 41.000.UKUPNO 119.903 41.000 do 9.

Broj nasilnih smrti je 24. U istoj godini umrlih prema spolu.4 % stanovništva mlañeg od 15 godina. Stanovništvo po starosnoj i polnoj strukturi U 2005. muških je 563.132 44. godini na području općine živi 19. ženskih 544.9 % stanovništva starijeg od 65 godina.902 12. muških je 482.17 26 2005 Domaćinstva 41.2 1.109 897 248 U 2005. U 2005.750 5.014 642 372 1.317 38. U istom periodu prosječna gustina naseljenosti na području kantona Sarajevo iznosi 321 stanovnik po 1 km2 .001 11.3 Broj stanovnika 119.3 321 Broj domaćinstava 1991 Naselja Domaćinstva 42.88 5.538.3 % žene.277. Gustina naseljenosti Područje Općina Novi Grad Kanton Sarajevo Površina u km2 47. 5. godini Dob Broj stanovn.958 Prosječna porodica Naselja 3.934 Žene 63. godini od ukupno roñenih.1 % stanovništva izmeñu 15 – 64 godine starosti i 13.480 14 .g.4. 69.64 83. 70. Gustina naseljenosti na području općine Novi Grad je 7.562 Prosječna porodica 2.g.5 % stanovništva starijeg od 65 godina.252 – osnovne škole Polna struktura stanovništva: 46. godine.3. prema spolu.290 7.7 % stanovništva mlañeg od 15 godina.088 Populacija stanovništva izmeñu 7-14. broj razvedenih brakova je 6. godini u kantonu Sarajevo broj ukupno roñenih je 4.581 15 .018. Broj stanovnika po starosnoj strukturi u 2005. tako da je prirodni priraštaj iznosio 480.518 597 921 1. a broj umrlih 3.5.903 410. 0-14 23.072 864 208 1. U 2005. bio je 666. godini prosječna gustina naseljenosti na području općine Novi Grad iznosi 2. 11. Gustina naseljenosti U 2005.5. Broj sklopljenih brakova u 2005.540. Broj stanovnika po polnoj pripadnosti i starosnoj dobi (podaci MZ) Starosna dob 0-14 15-64 65 i više Muškarci 56.7 puta manji nego 1991. godini prirodni priraštaj stanovništva je 3. U posmatranom periodu na području kantona Sarajevo živi 16. što upućuje na zaključak da je povoljnija starosna struktura stanovništva na području općine u odnosu na prosjek kantona.031 Gustina naseljenosti (st/km2 ) 2.9 puta veća nego na području kantona. Prirodni priraštaj stanovništva Natalitet / Mortalitet 1991 1996 2001 2005 Broj Broj Prirodni Broj Broj Prirodni Broj Broj Prirodni Broj Broj Prirodni roñenih umrlih rast Roñenih umrlih rast roñenih umrlih rast roñenih umrlih rast 1.7 % muškarci i 53.233 65 i više 13.540 stanovnika po km2 . ženskih 415.4 % stanovništva izmeñu 15 64 godine starosti (radni kontigent) i 10.

541 70 7. odnose se na MZ Dobroševići. PIO 15 . Ocjena stanja Na području općine Novi Grad broj stanovnika u 2005. obrazovna. pretežno u evropske zemlje.224 126 11. b. Stopa rasta stanovništva na općini 1996 – 2003.355 2.077 98. Hrvati 2005. 18.g. 5.969 2004.000 do 9. a na kantonu Sarajevo je 314.9% stanovništva starijeg od 65 godina.7% stanovništva mlañeg od 15 godina. 2005.Broj zaposlenog stanovništvo općine .g.500 Fed. privrednog. najveće demografske promjene desile su se tokom proteklog ratnog perioda.193 4.630 lica (780 porodica) službeno evidentiranih danas.g. usljed snažne industrijalizacije i razvoja Sarajeva kao administrativnog.774 80 6.000. ekonomska struktura. je 15.podaci Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo Godina Radni odnos 2003. godini je 119.g bila je 2. a prema podacima PIO 18.556 Fed. starosna. prosječna porodica ima 2.6.za stat. Broj radno aktivnog stanovništva 15-64 god 83. Broj izbjeglih i raseljenih lica je varirao od 37.611 2.3%.4% stanovništva izmeñu 15 – 64 godine i 10.318 91. Ostali 2005.g.7. 12. 2001.500. 5. Struktura starosne dobi stanovništva na općini: 19. univerzitetskog centra.424 2.556 lica. 16.5. 2001. Zaposlenost a.000 (1996. Veliki broj stanovništva je izbjegao.075 2005. Demografske strukture (nacionalna pripadnost. Podaci o broju zaposlenih u privredi i društvenim djelatnostima na općini ne odnose se na ukupno zaposleno stanovništvo općine.903.88 članova. Broj domaćinstava iznosi 41.672 Podaci za stanovništvo koje živi na selu. zav.Etnički sastav po mjestu stanovanja Srbi 2001.g. 69. Ratna djejstva u opkoljenom Sarajevu jako negativno su uticala na normalan razvoj stanovništva i njegovu reproduktivnu sposobnost. a broj tih lica prema mišljenju Zavoda je znatan.233 Broj zaposlenih 15. Gustina naseljenosti (st/km2 ) na općini Novi Grad je 2. Migracije stanovništva Pored migracije stanovništva prema gradu tokom nekoliko zadnjih decenija.854 7. Broj naselja (mjesnih zajednica) na općini je 26.659 13 2. a s druge strane prognana i interno raseljena lica su pristizala iz drugih dijelova BiH u toku i nakon rata.) do 1.337 11. Bošnjaci 2005.742 94. 19.351 4 2. Grad Selo Ukupno 10. Broj zaposlenih u preduzećima u privredi i društvenim djelatnostima na području ove općine Kako se vidi iz naredne tabele prema podacima Federalnog zavoda za statistiku broj zaposlenih u privredi i društvenim djelatnostima na području općine Novi Grad u 2005.5%. broj stanovnika u naseljima varira od 2.562. funkcije fertilne strukture) su pretrpjele dalekosežnije promjene – ocjena iz Prostorne osnove KS. nego i promjene mjesta boravka već zaposlenog lica.530 Promjene (rast) broja stanovnika u kategoriji radni odnos rezultat je ne samo promjene statusa nezaposlenog lica.350 89. 2001.457. a prosječna na kantonu Sarajevo je 1. Povoljnija je starosna struktura stanovništva na području općine u odnosu na kanton.270 6.199 138 10. Najveće demografske promjene desile su se u ratnom periodu. zav.

537.665 a učešće općine Novi Grad 16. 14. U kantonu Sarajevo broj registrovanih nezaposlenih lica iznosio je 67.Učešće radno aktivnog stanovništva općine u kantonu Sarajevo U 2005.g.6 %.348 566 2004. iznosio je 18.236 623 Zaposlenost po sektorima Preduzeće Broj zaposlenih 2005. 15. 16 . 2005. godini broj aktivnog stanovništva (15 – 65 g.8. 14.025 KJKP Toplane 365 Geodetski zavod BiH 87 RTV Zaposlenost u privredi (veća preduzeća) Industrija Sprind 258 E – Tds 259 Žica 197 Zrak 191 Kras 134 Uniklima 122 Ind. g.365 573 2005.g. 539 91 131 133 125 120 59 830 378 291 245 61 79 5. Trend – prosjek zaposlenosti u privredi i društvenim djelatnostima i prosječne neto plate Godine Zaposleni Neto plate u KM 2000. Broj zaposlenih lica u 2005. 14.3%. Učešće registrovanih nezaposlenih lica u broju radno aktivnog stanovništva kantona je 23. trikotaže Šik 43 Brojler 50 Preduzeće Saobraćaj Cts Eurolines CTS Tranzit Intereuropa Rtc Grañevinarstvo Step Oki Euro asfalt Dijamant Trgovina Vf komerc Interex Robot komerc Merkur Asa Pva Planika flex Broj zaposl. 14. Nezaposlenost Broj registrovanih nezaposlenih lica sa područja općine Novi Grad u 2005.727 2001. 13. Učešće registrovanih nezaposlenih lica na općini u ukupno nezaposlenoj populaciji na kantonu je 27.426 a učešće općine Novi Grad 30.) na području kantona Sarajevo iznosio je 273.428 486 2002.c.92%. Zaposlenost u javnom sektoru KJKP Gras 2. na području kantona Sarajevo iznosio je 93.218 543 2003.646.43%. Učešće registrovanih nezaposlenih lica u broju radno aktivnog stanovništva općine je 21.6 %.

209 % 3.9 0.3 100 Osobe koje prvi put traže zaposlenje: 8. 7.092 315 733 Žene 19 1.646 Škola Nepismeni Do 8 razreda oš Završenih 8 razreda oš Priučeni radnici i Ns Škola za Kv Škola za Vk Srednja škola Viša škola Fakultet Boj nezaposlenih 245 715 5.408 1998. više stručne spreme i lica sa visokim obrazovanjem.390 18.603 1999. najveći broj nezaposlenih je iz grupe nekvalifikovanih. 3. 15. Br. Trend nezaposlenosti 1996.646 Pregled registrovane nezaposlenosti po dužini čekanja na zaposlenje Dužina čekanja do 12 mjeseci do 3 godine do 7 godina preko 7 godina Ukupno Ukupno 4.685 112 6.8 30.389 161 29 2. 9. 2.685 157 5. 14. 1. 12.529 2005.3 0.915 2.454 4. Manji procenti su kod visokokvalifikovanih.398 4.151 4.829 11. 9.095 2.646 Žene 446 200 3. 5.Kvalifikaciona struktura broja nezaposlenih Stručna sprema VSS VŠ SSS NS VK KV PK NK Ukupno Broj nezaposlenih 733 315 5. Ukupno 53 3.580 2. 6.646 Žene 2.209 Pregled nezaposlenosti prema završenoj školi i fakultetu 17 . zatim kvalifikovani i srednja stručna sprema.457 2001.671 2.209 Pregled registrovane nezaposlenosti po godinama starosti i polu Godine starosti od 15 do 18 od 18 do 24 od 24 do 30 od 30 do 40 od 40 do 50 od 50 do 60 preko 60 Ukupno R. 16. 17.549 2000. 8.479 67 11.463 3.432 2002. 14. 4.002 2.866 18.396 lica Kako se vidi iz prethodne tabele.383 3.633 61 4. 18.9 1. 14.336 1997.7 27.092 162 157 5.640 2004.894 2. 5.430 274 5.257 2003.290 11.568 210 18.866 5.5 0.763 3.984 1.6 34.

Kod fakulteta najbrojnija nezaposlena lica su sa završenim fakultetom: političkim naukama 132. Zabrinjavajući je podatak da 2. Ocjena stanja Najveći socijalni problem BiH kao zemlje u tranziciji. Prema urbanističkom planu Grada Sarajeva za period 1986-2015. a što utiče na ukupni razvoj društva.500 18. poljoprivrednim 42.646 Uporedni pregled: Zaposlenost u FBiH.40 km Put Sarajevo .012 14. porodice i društva. Sa RS povezuje je put Sarajevo-Trnovo.132 86.50 km Putevi Glavni Lokalni Regionalni Put Sarajevo .52 m/stanovniku Ukupno 10.348 2004 388.328 59. Prema podacima iz Prostorne osnove gustina cesta na području KS iskazane u dužini cesta po površini općine pokazuje izrazito veliku neujednačenost gustine mreža cesta u rasponu od 1.060 14.837) što predstavlja posebnu opasnost jer kod mladih stvara osjećaj besperspektivnosti življenja na ovim područjima.Lokalne ceste od Trnovo 1.54 km Gustina saobr. 343 člana porodica poginulih boraca.1. mašinsko-tehnička 458.25 u Trnovu do 11. Nezaposlenost je najveći uzrok siromaštva.5 km.83km intersa za općinu i nekategorisane 192. tekstilno-tehnička 273 lica.873 14. kantonu i općini Novi Grad (u firmama) Godina / prosjek FBiH KS Općina 2001 407.791 16. mreže Gustina saobraćaja mreže Općina je povezana putnom i željezničkom mrežom sa ZD kantonom i HN kantonom i dalje sa regionalnim. stomatološkim 20.Šamac lociran je Depo Rajlovac. 532 ratna vojna invalida i 278 ostalih invalida čeka posao. Posljedice velike nezaposlenosti su odlazak stručnjaka sa ovih prostora.519 15.847 63. elektrotehničkim 19. elektrotehnička 384.21 km/km2 2. pravnim 82.561 15. medicinska 723. a samim tim i općine Novi Grad je nezaposlenost.365 2005 388. filozofskim 107. Nezaposlenost bilježi stalni rast od 1996. prirodno-matematičkim 28. kantonu i općini Novi Grad Godina / prosjek FBiH KS Općina 2001 267. Saobraćajna raskrsnica od regionalnog značaja je Bačići.00 km Sarajevo Bačići 1.310 90. ekonomskim 90.Infrastruktura 6. Na općini je sanirano i rekonstruisano 90% postojećih saobraćajnica i izgrañene su nove po prioritetima u mjesnim zajednicama uz učešće grañana.737 14.428 2002 394. transregionalnim i meñunarodnim saobraćajnicama.418 93.910 14. najveći problem pojedinca.640 2004 315.473 56.257 2003 297.711 17. Na teritoriji općine Novi Grad uz željezničku prugu Sarajevo . Uporedni pregled: Nezaposlenost u FBiH.022 demobilisana borca. kao i veza grada Sarajeva sa ovim koridorom u dužini 4.270 67.Lokalne ceste od Semizovac interesa za 5. linija Sarajevo Reljevo 9.10 km 258. Na području Ali-pašinog Mosta smještena je teretna stanica koja je povezana sa carinskim terminalom.28km kanton 59.432 2002 282. planirana je izgradnja koridora V-c na lijevoj obali rijeke Bosne u dužini od 5 km.63 km/m2 u Novom 18 .Kod srednjih škola najbrojnija nezaposlena lica su sa završenom: gimnazija 815. medicinskim 26. ekonomska 664.783 52.04 km Ukupno Ukupno 7. mašinskim 33. godine.529 2005 338.381 85.199 85.00 km Ukupno 3.1.218 2003 387.236 6.00 km 6. Putna i željeznička struktura Željezničke linije km Ind. Prema starosnoj dobi nezaposlena omladinska populacija u rasponu od 18 do 30 godina je najbrojnija (6.

zatim Bulevarom Meše SelimovićaStupska petlja .Sarajevu. ali se saobraćajni pristup odvija preko teritorije općine Novi Grad iz pravca grada: X transverzala preko naselja Dobrinja. Razvoj vodovodnog i kanalizacionog sistema temelji se na studiji “Dugoročnog rješavanja vodosnabdijevanja. ali i svijeta u razvoju. Granični prijelazi za teretni saobraćaj: na području općine Novi Grad. Planirana su.91 km. posebno rješenja pruge. 6. načinu i opsegu mjerenja ispitivanja iskorištene vode iz vodotoka (“Sl. Inspekcijski nadzor nad provoñenjem Zakona o vodama Kantona vrši nadležna Kantonalna inspekcija.novine Kantona Sarajevo” br. Drugi planovi GRAS-a: -modernizacija voznog parka i postepen prelazak na veoma komforna moderna vozila velikog kapaciteta.Dvor-Baščaršija i Dobrinja-Mojmilo-Latinska ćuprija.novine Federacije BiH” broj 48/98). pa i dalje nameću kao jedino moguće rješenje lakošinski sistem. kao i Zakonom o vodama Kantona Sarajevo (“Sl.Kurta Schorka. „Podravka“.1. Pravilnikom o vrstama. „Sprind“.52 m/stanovnik. Javni gradski prevoz Osnovni problemi karakteristični za predratno. „Planet“.MZ Ali-pašin Most smješten je carinski terminal. 6. Za općinu Novi Grad dužina magistralnih cesta je 12. neadekvatne saobraćajnice za narasli trolejbuski i autobuski saobraćaj. za gradove veličine približne Sarajevu.75 km. a novije i dopunjena. 6. lokalnih 80. što je posebno važno za tramvajski. 16/00).2. 6. trolejbuski i vozni park buduće gradske željeznice -modernizacija opreme i infrastrukture. uključujući prognoze potreba za vodom.2. rješenja za poboljšavanje stanja kojima se predviña: -proširenje tramvajske mreže put Dobrinje i Hrasnice. U svrhu finansiranja izrañena je i studija vodosnabdijevanja i kanalizacije kantona koja se implementira u dvije faze: master plan i studija izvodljivosti. Zračni saobraćaj Sarajevski aerodorom je smješten na području općine Ilidža.1. u periodu do 2023. a dužina cesta po stanovniku je 2. davanje prioriteta tramvajima na raskrsnicama. Na području Rajlovca smješteni su veći skladišni kapaciteti preduzeća: TP DC „Sarajevo“.1. obezbjeñenje većeg učešća tramvaja kapaciteta 250-350 putnika posebno za liniju Neñarići – Radićeva.3.21 km/km2 . ali i sadašnje stanje mogu se u najkraćem svesti na veoma spor i nedovoljnog kapaciteta tramvajski saobraćaj. -proširenje trolejbuske mreže u naselju Dobrinja (X transverzala) čime se stvaraju uslovi za povezivanje trolejbuskim saobraćajem dva entiteta Iskustva većeg broja gradova razvijenog. „Robot“.novine Federacije BiH” br. uvoñenje centralnog upravljanja i kontrole tramvajskog saobraćaja. te proširenje tramvajskog depoa primjereno naraslim potrebama na lokaciji Velikih drveta.92 km. ukupno 293. -Stanje u oblasti vodosnabdijevanja. nekategorisane 200. Na nivou Federacije BiH donesen je Zakon o zaštiti voda (“Sl. Pred rat je blizu 70% putnika bilo upućeno na tramvajski i trolejbuski saobraćaj i to uglavnom na pravcu IlidžaNeñarići-M. Gustina cesta na općini je 6.4. Logistika i logističke mreže Teretni i logistički centri: teretna željeznička stanica Ali-pašin most i depo željeznica Rajlovac. kontaktne mreže i elektovučnih podstanica konačno rješavanje autobuskog i trolejbuskog depoa na novoj lokaciji u Halilovićima. odvoñenja i tretmana otpadnih voda u Kantonu Sarajevo” koja je rañena radi rješavanja deficita vode u vodosnabdijevanju.novine Federacije BiH” broj 18/98).26 km.33/03). odvoñenja i tretmana otpadnih voda pod kontrolom KJKP “Vodovod i kanalizacija” 19 . Vodosnabdijevanje i otpadne vode Korištenje i zaštita voda do sada su regulisani Zakonom o vodama (“Sl.

Ovim projektom bila je obuhvaćena izgradnja i rekonstrukcija kanalizacione mreže. godine zbog oštećenja i devastacije u ratnom periodu. U 1998. azbest-cement. 20 . lijevano željezo. mada su ovi problemi evidentni još od perioda 70-tih godina. Regulisanje njihovog statusa vezano za bespravne priključke zakonski nije moguće tretirati odvojeno od statusa samih objekata. a posebno što nemaju legalno riješen ni tretman otpadnih voda koje zagañuju kompletna naselja pa i postojeći vodovodni sistem. godini položen je transportni cjevovod Sokolovići Mojmilo.5%. te izgrañen ureñaj za prečišćavanje otpadnih voda koji se nalazi na općini Novi Grad. Najveće količine se zahvataju iz podzemne akumulacije Sarajevsko polje (87%). Vodosnabdijevanje navednog područja tretirano je i u razvojnim planovima „Vodovoda“ od prije rata. Evidentno je da se radi o kompleksnim problemima koje u grad Sarajevu ni do danas nisu sistemski riješene. prije nego što stignu u postrojenje. Donacijom Japanske vlade izrañen je elaborat o sanaciji postrojenja sa idejnim rješenjima odreñenih poboljšanja u postrojenju. 16/00) u nadležnosti Kantona. Pokrivenost urbanog dijela općine vodovodnom mrežom je 100%. najveći je Mojmilo. PVC. Gubici vode . Transportni i distributivni sistem – pod transportne cjevovode svrstavaju se glavni dovodi sa izvorišta kao i spojni transportni cjevovodi izmeñu dva rezervoara. godina učinjeni su veliki zahvati na kanalizacionom sistemu grada pa i na općini Novi Grad. U postratnom periodu 1996-2000. pa i naselja koja su bespravno priključena na vodovodnu mrežu. Transportni sistem je najvećim dijelom pumpni zbog neujednačene topografije i velike razlike u visinskim kotama. a to su: -Lokalni vodovod „Djevojačka voda“ -Lokalni vodovod „Igrište“ -Vodovod „Rječica“ Problematika vodosnabdijevanja za područje MZ „Dobroševići“ naročito je izražena u postratnom periodu zbog intenzivne izgradnje novih individualnih stambenih objekata na tom području. što dodatno usložnjava situaciju. Sokolovići i Stup) sa kojih se obezbjeñuje oko 90% ukupnih količina vode. Ureñaj za prečišćavanje otpadnih voda nije u pogonu od 1992. Lokalni vodovodi na području Općine Na području MZ Dobroševići u funkciji su tri lokalna vodovoda koji rade potpuno odvojeno. Zastupljenost materijala kod distributivnih cjevovoda je raznolika čelik. Rezervoari U okviru centralnog vodovodnog sistema na području općine Novi Grad postoji 6 rezervoara. Starost rezervoara na području općine Novi Grad je izmeñu 20-45 godina.prema podacima KJKP ViK gubici vode iznose 63.1 Vodovodni sistem Glavni resursi vode za vodovodni sistem Sarajevo a samim tim i naše općine su podzemna akumulacija Sarajevsko polje (Bačevo. od perioda početka intenzivne bespravne izgradnje na ovim prostorima. daktil i dr. a vrijednost projekta kojim bi se riješio sistem vodosnabdijevanja je prema podacima KJKP ViK 2 miliona KM. Na područjima koja su pokrivena primarnom mrežom vodovoda podignuti su brojni bespravni objekti. Zbog odreñnih poremećaja u potrošnji vode. sistem kanalizacije Kreditom Meñunarodne banke za obnovu i razvoj i sredstvima Grada u periodu 1977 – 1982. donacijama kao i sredstvima KJKP ViK i Općine. Sve prikupljene upotrijebljene vode direktno se ispuštaju u rijeku Miljacku bez tretmana. Pokrivenost padinskih djelova općine vodovodnom mrežom iznosi 70%.6. Pitanju dugoročne strategije rješavanja u oblasti vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda sa aspekta sanacije bespravne individualne stambene i druge izgradnje nije se posvećivalo dovoljno pažnje.2.2. 6.2. Centralni vodovod Općina Novi Grad snabdijeva se vodom uglavnom iz centralnog vodovodnog sistema u Sarajevu koji je prema Zakonu o vodama Kantona Sarajevo (“Službene novine Kantona Sarajevo” br. Uzroci gubitaka vode se javljaju po osnovu dotrajale mreže (cca 50%) kao i zbog velike količine neregistrovane vode koja se troši putem bespravnih cjevovoda i priključaka. kako zbog gubitka u mreži tako i zbog priliva stanovništva na teritoriji općine Novi Grad realno je očekivati poremećaje u snabdijevanju vodom odnosno manjak raspoloživih količina vode. urañena je rekonstrukcija dijela kanalizacione mreže i to sredstvima Kantona. Otpadne vode.

Kanton. U 2006. zatim izrada projektne dokumentacije vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda u zoni obuhvata Bojnik – Dobroševići. vodoprivredu i šumarstvo preko Vlade Kantona Sarajevo na preduzeće KJKP ViK Sarajevo. Obzirom da se radi o objektu koji je od interesa za Federaciju. Već je rečeno da se na teritoriji općine Novi Grad nalazi gradski prečistač otpadnih voda za grad Sarajevo koji nije u funkciji jer je u toku ratnih djejstava devastiran. a odatle u rijeku Bosnu. obzirom da sadašnjim propisima nije regulisana ova problematika smatramo da je neophodno pristupiti hitnom donošenju odluka na nivou entiteta. Kantona i Grada trebaju hitno preduzeti aktivnosti na obezbjeñenju neophodnih finansijskih sredstava za rekonstrukciju istog. Kanton Sarajevo u narednom periodu planira riješiti i problem otpadnih voda sa deponije Smiljevići. odnosno ocjednih voda koje se ulijevaju u potok Lepenicu. godini Općina je u buñžetu planirala 1. sanitarni aspekt i zadovoljavajući stepen prećišćavanja otpadne vode prije upuštanja u recipijent. U cilju zaštite Lepeničkog potoka od fekalnih i drugih otpadnih voda novogradska općina je na osnovu postojećeg Regulacionog plana u prošloj godini finansirala izradu glavnog projekta kanalizacije za Zabrñe i projekta regulacije potoka Lepenica. na mjesta koja su zbog izdignutih ivičnjaka nepristupačna za specijalna vozila za odvoz smeća. a završetkom projekta grañani ovih područja imat će iste infrastrukturne uslove kao i oni koji žive u urbanom dijelu općine i stvaraju preduslove za izgradnju kolektora u Rajlovcu i Dobroševićima.130. a nalazi se na općini Novi Grad. Što se tiče ispunjenja gore navedenih osnovnih uslova odvoñenja i prečišćavanja otpadnih voda za područje Kantona pa i općine Novi Grad.30 godina riješeno. U okviru projekta ureñenja potoka Lepenica.3.lokacije za postavljanje namjenskih posuda za prikupljanje otpada kako kućnog tako i uličnog.Sigurnost funkcionisanja kanalizacionog sistema U sistemu prikupljanja. isti nisu ispunjeni samim tim što ureñaj za prečišćavanje otpadnih voda nije u funkciji. 21 .000 KM za projekte izgradnje vodovodne i kanalizacione mreže kao najznačajnije na ovom području: planirana je druga faza izgradnje separatne kanalizacione mreže u ulici Safeta Zajke. Pored toga. Za grañane u objektima kolektivnog stanovanja lokacije posuda su najčešće na trotoarima ili zelenim površinama. te je pitanje odlaganja otpada za sljedećih 20 . 6. Aktuelno je rješavanje procjednih voda koje se slijevaju u Lepenicu. Uslovi na ovoj deponiji za odlaganje otpada su povoljni. Planirani smetljarnici u višespratnicama pretvoreni su u poslovne prostore ili začepljeni odvodi pa su posude izbačene ispred zgrade. a zbog svog položaja ima i mogućnost za širenje. Problemi u odvozu smeća i prijedlog rješavanja problema (podaci KJKP „Rad“) Najveći problem su mjesta . Na teritoriji općine postoje područja (brdo Hasno i brdo Mojmilo ) koja nisu opremljena kanalizacionom mrežom. Grad. Općina Novi Grad u saradnji sa Kantonom Sarajevo realizovat će izgradnju fekalnog kolektora kojim bi se riješila zaštita okoliša. Orahovačka i Vitkovac. Utvrñivanje konkretnih osnovnih zahtjeva u pogledu sugurnosti funkcionisanja kanalizacionog sistema mora da se bazira na analizi šteta koje mogu biti prouzrokovane korisnicima mreže usljed nemogućnosti prijema i odvoñenja otpadnih voda nastalih usljed nefunkcionisanja mreže (pojave začepljenja) kao i šteta zagañenja koje izaziva nekontrolisano izlijevanje otpadne vode iz sistema kanalizcione mreže. a odatle u rijeku Bosnu. odvoñenja i prečišćavanja otpadnih voda treba da budu zadovoljena tri osnovna uslova uslov sigurnog odvoñenja otpadnih voda. Odgovornost za snabdijevanje pitkom vodom kao i za odvodnju otpadnih zagañenih voda urbanih dijelova Sarajeva je prenešena od strane Federalnog ministarastva za poljoprivredu. poseban problem predstavlja neopremljenost padinskih dijelova kanalizacionom mrežom pa se procjenjuje da 30-35% padinskih naselja nije pokriveno kanalizacionom mrežom. odnosno države koji regulišu ovu problematiku. Prošle godine započeta je prva faza projekta izgradnje separatne kanalizacione mreže u ulici Safeta Zajke. Uklanjanje čvrstog otpada i upravljanje otpadom Na teritoriji općine Novi Grad Sarajevo smještena je glavna gradska sanitarna deponija kojom upravlja Kanton Sarajevo. slivno područje je orijentisano prema drugom entitetu ( Lukavica ). dok naselja ruralnog karaktera koja se nalaze na lijevoj obali rijeke Bosne 100% nisu pokrivena kanalizacionom mrežom. grad i općinu. Izgradnja nove infrastrukture je u nadležnosti općine i kantona u zavisnosti od značaja za kanton. te sufinansiranje izgradnje kanalizacione mreže u ulici Nadira Kafeñića i učestvovanje u izgradnji cjevovoda Bačići. Nedostatak ove deponije je neriješeno pitanje odvodnih. važno je da nadležne i odgovorne institucije Federacije.

niti je planiran način odlaganja kućnog otpada. gdje su saobraćajnice uske ili preuske za vozila preduzeća „Rad“. 6. 6.000 stanovnika. sa brojem stanovništva koje gravitira od 2. neophodna izgradnja 110/x Reljevo.higijenskih uslova odlaganja otpada. Na području općine Novi Grad obuhvaćene su osnovne škole i naselje Mojmilo. posebno na širem području Rajlovca. -Navedene bazne transformatorske stanice svojom lokacijskom rasporeñenošću i brojem postojećih 10 KV kablovskih ćelija (izlaza) omogućavaju kvalitetno napajanje električnom energijom postojećih kupaca na području Općine. Da bi potpomogli razvoj primarne selekcije otpada preduzeće „Rad“ planira i reciklažna dvorišta za sakupljanje selektiranog otpada. TS 110/10 KV Azići. Preduzeće „Rad“ započelo je i projekat selektivnog odlaganja i prikupljanja otpada.Kod individualne stambene izgradne problem je neplanska tzv.1. Postojeće stanje elektroenergetskog napajanja Opis postojećeg stanja -Područje općine Novi Grad Sarajevo napaja se iz baznih TS 110/10 KV transformatorskih stanica TS 110/10 KV Buča potok. divlja gradnja. Veličina površine reciklažnog dvorišta je minimalna 500 m2 . Preduzeću „Rad“ potrebna je pomoć Općine oko iznalaženja lokacija za reciklažna dvorišta kao i lokacije za izgradnju zidanog objekta za smještaj radnika na području općine Novi Grad. ali su dostupni svi vidovi energije za široku potrošnju. što je i predviñeno Regulacionim planom a nosilac izgradnje je Elektroprenos BiH. Potrebno je da data dvorišta imaju jednostavnu dostupnost grañanima i da su u područjima pretežno stambene namjene. te iz TS 35/10 KV Rajlovac. a mjesta za posude nisu odreñena. dok je za napajanje novih objekata planiranih od strane Zavoda za planiranje izgradnje Kantona Sarajevo. 22 . Cilj izgradnje reciklažnih dvorišta je usluga grañanstvu i zaštita čovjekove okoline.4. Problem je i što kod plana prostornog ureñenja naselja nisu obuhvaćeni načini odlaganja otpada. kao i izvršenje njihove zakonske obaveze da prema broju domaćinstava ili poslovnih objekata nabave namjenske posude za odlaganje otpada.000 do 20. TS 110/10 KV Otoka. Sa izgradnjom sortirnice na sanitarnoj deponiji preduzeće „Rad“ će obuhvatiti i ostale dijelove općine.4. Mišljenje je da Općina treba od investitora zahtijevati rješavanje sanitarno . Energetska infrastruktura i snabdijevanje Na području općine Novi Grad Sarajevo ne postoje prirodni energetski izvori. kao i kućnog opasnog otpada i njegove eliminacije iz osnovnih tokova otpada. TS 110/35/10 KV Nedžarići. Preduzeće „Rad“ je zajedno sa Općinom počelo zajednički rješavati pitanja lokacija i ureñenja mjesta odlaganja kućnog otpada izgradnjom niša. a što je u skladu sa Zakonom o komunalnoj čistoći gdje mjesto posuda zajednički odreñuju predstavnik općine i komunalno preduzeće.

tako da su trpjele veliki broj kvarova što je rezultiralo time da se na pojedinim kablovskim vezama trenutno nalazi veliki broj kablovskih spojnica raznih tipova što danas predstavlja potencijalno mjesto kvara («slaba tačka»). -Pretpostavlja se da manji broj ovih priključaka još uvijek nije evidentiran.5 2x31.godine). U tom smjeru su neka odručja već djelimično sanirana.2006.energije i broj kupaca -Općina Novi Grad Sarajevo je općina sa najvećim brojem kupaca električne energije (cca 47. 3. s obzirom na održavanje i upravljanje srednjenaponskom mrežom i distributivnim transformatorskim stanicama prenosnog odnosa 10/0. što predstavlja 36% ukupnog broja ovih priključaka na području kantona Sarajevo.4 KV od kojih je najveći dio (preko 70%) snage 630 KVA. Buća potok Nedžarići Azići Otoka Rajlovac Primarni napon (KV) 110 110 110 110 35 Prenosni odnos (KV/KV) 110/10 110/10 110/10 110/10 35/10 Snaga (MVA) 2x31. a u svom periodu eksploatacije nisu značajnije sanirani odnosno rekonstruisani. najvećim dijelom realizovana golim AIFe vodičima.000. Struktura potrošnje el.4 kV koji su u minulom ratu bili ošećeni i koji se nalaze u upotrebi već preko trideset godina (npr. još uvijek se u eksploataciji nalaze pojedini srednjenaponski kablovi položeni 1966. -Problem na ovom području predstavlja srednjenaponska nadzemna mreža putem koje se napaja područje Reljeva. 2% potrošači na 35 kV. Rječice.12.500. Evidentirane su mnogobrojne žalbe kupaca na kvalitet el.000 KM. 2. Mihaljevića. -Najveći problem. te su na ovom području česti prekidi napajanja usljed padova vodiča. -Pojedine 10 kV kablovske veze su u toku rata iskorištavane do svoje maksimalne strujne opteretivnosti. na ovom području čine upravo veliki dijelovi srednjenaponske mreže i postojeće transormatorske stanice 10/0. 23 . Potrošnja el. Mihaljevići i Zabrñe. -Ovo je takoñer područje sa intezivnom izgradnjom naselja i industrije.4 kV. -Za saniranje mreže u ovom pogledu na nivou Kantona Sarajevo porebna su sredstva od 5. različitih presjeka koja je zbog ratnih oštećenja prespajana na više mjesta.06. kao što su: Dobroševići. -Srednjenaponska mreža je većim dijelom novije izvedbe i realizovana kablovima zadovoljavajućeg presjeka. 2% javna rasvjeta.5 8 -Na ovom području se nalazi 349 distributivne transformatorske stanice prenosnog odnosa 10/0. energijom postojećih i novih kupaca.000 KM.Pregled izvornih transformatorskih stanica 110/x na području općine Novi Grad Sarajevo Oznaka Transformatorska stanica 1. cca 32% potrošači na 10 kV..godine do 01..energije -Godišnja potrošnja električne energije na području općine Novi Grad je reda 240 GWh. Bespravni priključci -U periodu od 22.5 2x31. od čega najveći procenat – 53% otpada na domaćinstva.000).2003. koja je zračne izvedbe. ca 11% ostala potrošnja. Dobroševića. -Ovim su ugrožena postojeća elektroenergetska postrojenja po pitanju kvalitetnog napajanja el. što predstavlja ¼ ukupnog broja kupaca na području kantona Sarajevo. -Posebno loša situacija je sa niskonaponskom mrežom (napajanje rubnih područja).5 2x31.godine na području općine Novi Grad su realizovana 3082 bespravno izgrañena priključka. 5. -Troškovi za izgradnju elektroenergetskih objekata koji bi omogučili normalno snabdijevanje električnom energijom objekata na ovim područjima i doveli u potpunu tehničku ispravnost napajanje objekata su 1. 4.

15.prilike loše nap.6 1.prilike loše nap.0 1.8 0.prilike loše nap.prilike loše nap.prilike loše nap.0 3. 60.prilike loše nap.prilike loše nap.0 3. naselje 13 (1188) NN Džemala Bijedića 4 (1518) NN Tržni cen.8 0.prilike loše nap.prilike loše nap.prilike loše nap.prilike loše nap. 28. 55.prilike loše nap. 30.0 1. 12.prilike loše nap.prilike Općina Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Novi Grad Broj kućanih priključaka 50 20 10 15 15 15 15 40 40 40 40 40 30 40 30 50 15 15 60 50 50 30 60 60 20 30 20 20 20 20 50 50 40 40 20 20 20 40 30 20 15 50 50 20 30 20 40 40 40 40 50 50 50 50 60 40 30 20 20 20 50 50 Dužina mreže (km) 1.prilike loše nap.prilike loše nap.prilike loše nap.prilike loše nap.potok 2 (1032) NN Partizanska (1406) NN Osmi mart (1506) NN B.prilike loše nap.prilike loše nap. 19. su data područja sa lošim naponskim prilikama a koja su planirana za sanaciju u tabelama prijedloga ulaganja Tabela 1.prilike loše nap. 39.0 3.0 1.prilike loše nap. 40. V.0 2.8 0. 31.prilike loše nap.prilike loše nap.0 1. 38. 62.prilike loše nap.5 0. 7. 14.0 2. 58.Polje (1632) NN Boljakov potok 4 (1667) NN Smiljevići NN Dobroševići 1 (0126) NN Dobroševići 2 (0294) NN Dobrinja (0077) NN Velika drveta 1 (0500) NN Feroelektro 2 (0748) NN Stup 3 (0904) NN Neñ.0 3. Red broj 1.Buće 1 (0108) NN Safeta Zajke 3 (0669) NN Aneks 1 (0687) NN Hodžića 3 (1191) NN Al.8 2.Potok 3 (1503) Nn Neñarići Naselje 14 (1301) NN Neñarići naselje 3 (0380) NN Neñarići naselje 6 (0383) Nn Neñarći naselje 7 (0384) NN Vojničko polje 8 (1600) NN Mihaljevići 3 NN Zaima Imamovića 2 (1781) NN Paljevska (nova) NN Branislava Nušića (nova) NN B.prilike loše nap. 43.0 2.prilike loše nap. 35.0 2.0 1.0 1. 61. naselje 10 (1185) Nn Neñ.0 2.Midžića (1463) NN Dobrinja 47 (1546) NN Paljevo (1662) NN Papir Servis (1361) NN Reljevo dvor 1 (0125) NN Relejvo dvor 2 (0425) NN Riječica 1 (231) NN Rječica 2 /0372) NN Safeta Zajke 6 (0170) NN A.5 1. 48.0 1.0 2. 22.5 2.0 2.5 3.5 1.0 1. 54.Buće 2 (0104) NN A. 6.) /1375) NN Ragiba Đinde (1263) NN E.0 2.0 3.prilike loše nap. 51.0 106 km 24 . 52. 24.prilike loše nap.prilike loše nap.0 1.prilike loše nap.0 2.naselje 9 (1184) NN Stud. 20.prilike loše nap.prilike loše nap. 34. 45.0 1.potok 1 (0753) NN Vitkovac brdo (1689) NN Adema Buće 8 NN Bojnik 1 (0138) NN Reljevo Ćuprija (0124) NN Nedžarići naselje 5 (382) NN Bojnik Farma krava (0719) NN Dobroševići 3 (nova) NN Tjepovački put (nova) NN Neñ.prilike loše nap.prilike loše nap. 46.prilike loše nap.prilike loše nap. 44.prilike loše nap.prilike loše nap.0 2.prilike loše nap.0 2.prilike loše nap.0 2.prilike loše nap.prilike loše nap.0 2.prilike loše nap.prilike loše nap. 9.0 2. 32. 50.8 0. 56.0 3. 4. 53. most 1 (0071) NN Hodžića 2 (0078) NN Hodžića 4 (0228) NN Č. 42.Vila 2/4 (0672) NN Safeta Zajke 2 (1126) NN Neñ. 26. 59. 29.5 1.0 0.0 2. 47. 5.prilike loše nap.prilike loše nap.0 1. 37.prilike loše nap.0 1. Vrsta radova R/R S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S S Kod NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z NNM-Z Naziv projekta NN Mihaljevići 2 NN Tuzlanska 2 (1382) NN Bojnička 2 (0728) NN B.0 1.prilike loše nap. 17.Područja sa lošim naponskim prilikama U tabeli 1. 25.prilike loše nap.0 2.prilike loše nap.5 0.prilike loše nap.prilike loše nap.0 3. 49.prilike loše nap.0 2.prilike loše nap.0 3.8 2.4 0. 21. 13. 33.6 0.prilike loše nap.0 3. naselje 12 (1187) NN Neñ.prilike loše nap.8 2. naselje 11 (1186) U K U P N O: Opis problema loše nap. 16. 2.prilike loše nap. 27.4 0. 57.centar Neñarići (0963) NN Sokolje (Z.0 1. 36.prilike loše nap.0 2.prilike loše nap. 8. 18.prilike loše nap.0 1.Imam. 41. 23.prilike loše nap. 3. 11. 10.

4. Padinski dijelovi općine na kojima stanovništvo stanuje u individualnim stambenim objektima su takoñe snabdjeveni instalacijama zemnog gasa. Općina će inicirati kod nadležnog preduzeća “Sarajevogas” i Kantona Sarajevo razvoj gasne mreže i na području koje je nema. 6. pa se se za zagrijavanje stambenih objekata koriste tradicaonalna goriva /drva i ugalj/.br 1. radi se o 15 % domaćinstava. Općina Novi Grad je takoñer učestvovala.godinu – Obezbijeñena sredstva iz budžeta JP “Elektroprivreda BiH” Ukupna sredstva (KM) 52969 25157 43652 35914 70397 6827 54582 5841 44383 61383 401103 Vrsta objekta KBTS KB10(20) NNM NNM KBTS KB10(20) KB 10(20) NNM KBTS KB10 (20) Dužina trase (m) 400 1000 1200 1260.2. 50 krovnih kotlovnica ukupne instalisane snage 27 MW (27 na Dobrinji snage 19. Karakteristike sistema KJKP “Toplane” na području općine Novi Grad: a. Plan ulaganja za 2006. tj. 6. zajedno sa „Elektrodistribucijom“. „Elektrodistribucija“ je kroz svoje petogodišnje planove planirala sve potrebne elektroenergetske objekte kako bi se snabdijevanje električnom energijom dovelo na zadovoljavajući nivo. 16 slobodno stojećih kotlovnica ukupne instalisane snage 160 MW i b. Naziv objekta TS 10(20)/ 0. 4. -ukupna instalisana snaga postrojenja je 187 MW.4 kV Džemala Bijedića 7 KB 10 (20) kV Džemala Bijedića 7 UKUPNO: 6. Sve veće kotlovnice su prilagoñene ovom energentu. Snabdijevanje zemnim gasom Teritorija općine Novi Grad je pokrivena primarnom i sekundarnom mrežom zemnog gasa koji se preko teritorije Srbije i Crne Gore uvozi iz Rusije.4.4 MW i 13 na Mojmilu ukupne instalisane snage 7.00 2000 Snaga TS (kVA) 400.00 R. Snabdijevanje toplotnom energijom Najveći sistem centralnog daljinskog zagrijavanja toplotnom energijom u kantonu Sarajevo je KJKP “Toplane” sa sjedištem na općini Novi Grad.4 kV Viteška KB 10(20) kV Viteška x 2 TP Viteška TP Paljevska (iz STS Paljevo) TS 10(20) 0. 8. 5. -Ulaganja vlastitih sredstava i program donacija prioritetno su usmjeravani na sanaciju i izgradnju elektroenergetskih objekata u cilju povratka izbjeglih i raseljenih lica. Pokrivenost teritorije općine zemnim gasom je 65-75%. što iznosi 39% od ukupne instalisane snage svih postrojenja u sistemu KJKP “Toplane”.00 20 1200 100 630.4 kV Tvornica armatura 1 KB Priključak tvornica armatura 1x2 KB 10(20) kV SO Novi Grad – Aneks 2 TP Studentski centar Nedžarići (0963) TS 10(20) 0.3. Konstrukcija finansiranja još nije u potpunosti definisana. izvršena je njihova konverzija tako da koriste zemni gas za zagrijavanje stanova.Problematika sanacije postojećih elektroenergetskih objekata Na području općine Novi Grad u poslijeratnom periodu evidentirana su značajna ulaganja u sanaciju elektroenergetskih objekata. 10. 7. ali se primjećuje da je cijena ovog energenta za dio stanovništva visoka. Prema našim procjenama. Tabela 2. 3. u sanaciji nekih područja. 9. -slobodna snaga za priključenje novih objekata je 46 MW 25 .6MW). 2.

Union banka.600 stambenih jedinica. kao i manji biznisi trgovinske i uslužne djelatnosti smješteni u stambenim poslovnim prostorima. Pretežne djelatnosti su: trgovina. fabrike su zapošljavale preko 10.. „Energoinvest“. U centralnoj zoni započeta je izgradnja i više privatnih privrednih objekata u djelatnosti trgovine. „Cementni terminal“.000. Analiza stanja prostornog razmještaja privrede (podaci Zavoda za planiranje razvoja KS iz Prostorne osnove) 26 . „Tp DC Sarajevo“. ISO 14001 (sistem upravljanja okolinom) i OHSAS 18001 (sistem upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu). „Vepro“.600 u raznim djelatnostima: zanatstvo. te uslužne djelatnosti. finansijski sektor. U stečaju su fabrike „Energoinvest – Livnica“ i „Astro“. godine i radi u većini sa manjim kapacitetima. u proizvodnji grañevinskih izolacionih materijala tvornica „Bitumenka“.000 radnika. te veći broj obrtničkih firmi koja se bave ovom djelatnosću. privredna slika općine se značajno mijenja u korist sektora usluga: trgovine.M. „Oki“. a veliki broj i lako ili teško ulje (mazut) kao alternativno gorivo. („Zrak“.500 radnika. hemijska industrija „Astro“. Općinski poslovni prostori Općina Novi Grad ima 192 poslovna prostora kojima upravlja i raspolaže. saobraćajne djelatnost. „Asa Pss“. 7. „E-Livnica“. Halilovići su dva preduzeća za reciklažu „Trgosirovina“ i „Papir-servis“. -kotlovnice koriste prirodni gas kao osnovno gorivo. trgovinski centar „Merkur“. „Uniklima“. „Ford auto centar Sa“. tekstilna industrija „Kras“ i Ind.. zaposleno je 2. broj obrtnika poreskih obveznika je 1. ABS banka. preduzeće „Step“ u djelatnosti grañevinarstva.-zagrijava 23. -posjeduje certifikat ISO 9001 (sistem upravljanja kvalitetom). Može se reći da je to „smeña zona“ s obzirom na zastarjele kapacitete u metalskoj industriji i da su potrebna ulaganja u nove savremene proizvodne programe. a gotovo da i ne rade „E-Armature“ i „Zrak“. razne uslužne djelatnosti. saobraćaja „Cts DC“ i „Cts Mt Internacional“.. trgovina. U naselju Buča potok smještena je tvornica „Zrak“ na većoj površini. grañevinarstva „Dijamant“. osiguranja.00 m2. auto saloni „Asa Pva“. Privredna infrastruktura Do 1992. saobraćaj. zdravstvo. „E-Armature“. Grañevinska preduzeća smještena su na više lokacija na općini: „Dijamant“. „Raiffeisen banka“. „Vf komerc“. U ul. „Brojler“. Tu su smještena privatizovana preduzeća u djelatnosti metalske industrije: tvornica „Žica“. „E-Tds“. „Podravka“. Obrtnička djelatnost. „HVB Central profit banka“. Poslovni prostori nalaze se u zgradama stambeno-poslovnog karaktera i na taj način vrste djelatnosti koje se mogu obavljati u tim prostorima su limitirane. „Žica“. „Neuron komerc“. kancelarija-biro. „Gaño Komerc“. U Bačićima i Rajlovcu smješteni su trgovinski centri i skladišni kapaciteti: „Interex“. zdravstvo sa disperzijom na cijelom urbanom dijelu općine.. „Volksbank“. Danas industrija nije razvijena kao što je bila prije 1992.. „Cts Tranzit“ i „Cts Transport robe“. u saobraćaju „Intereuropa Rtc“ sa carinskim skladištima. godine najrazvijenija privredna oblast bila je idustrija. Tu je i autobaza „Centrotransovih“ preduzeća: „Cts Eurolines“ za putnički saobraćaj. trikotaže „Šik“.. Planirano je formiranje Javnog preduzeća za upravljanje. održavanje objekata u vlasništvu Općine. U ovom području smještene su i agencije većih banaka „Hypo Alpe-Adria Bank“. Ovdje su i industrijska preduzeća u djelatnosti prehrane „Sprind“. U naselju Ali-pašino Polje i Dobrinja nalaze se dva trgovinska centra preduzeća „Merkator“. „Robot komerc“. U centralnom dijelu općine uz ulicu B. „Euroasfalt“. Tu je i sjedište KJKP "Gras" sa svoja dva velika depoa ( tramvajski i trolejbuski ) sa 2000 zaposlenih. Prostorni razmještaj privrede: Na teritoriji općine Novi Grad locirana je industrijska zona uz ulicu Džemala Bijedića koja se proteže na prostor Halilovića površine 150. Površina prostora je od 10 m2 do 830 m2 . čuvanje. što doprinosi stabilnosti energetskog sistema u općini i kantonu.Selimovića nalaze se preduzeća: „Telecom inženjering“ u djelatnosti telekomunikacija. „Unioninvest“). Prolazeći kroz proces tranziciju društveno-ekonomskih odnosa. u naselju Mojmilo nalazi se Hipermarket. što iznosi 50% od ukupnog broja zagrijavanih stanova u kantonu Sarajevo i 410 poslovnih jedinica.

površine 33. Ocjena stanja prostornog razmještaja privrede (iz Prostorne osnove. Prostor karakteriše privatno vlasništvo.574. trgovine na veliko-skladišta i kamenoloma.505.570. Ne postoji kanalizaciona mreža. U 2004. Općina Novi Grad imala je LQ u 2003. površine 9. broj skladišta i trgovina na veliko bilježi značajno povećanje.38 ha. tako da će prigradske zone predstavljati bitnu komponentu budućeg razmještaja industrije na području KS. U zaključku Zavoda stoji. površine 118. kao i manjim radioničkim kapacitetima. gasovod. Planirani sadržaji su prilagoñeni planovima razvoja vlasnika zemljišta na ovom lokalitetu. Ovaj pokazatelj stavlja općinu na odreñeno mjesto u odnosu na prosjek razvijenosti industrije u Kantonu.Analiza razvoja i prostornog razmještaja zona rada u KS obuhvata prostore u kojima su izgrañeni kapaciteti industrije. -Regulacioni plan u fazi izrade „Privredna zona Rajlovac“. kao oblasti koji u prostornom razvoju predstavljaju značajne korisnike prostora. površine 23. tako da nakon industrije predstavlja jednog od najvećih korisnika prostora u KS. grñevinarstva.g.60 ha: planirana je izgradnja poslovnih i proizvodnih objekata.1. Novo Sarajevo. Ilidža i Novo Sarajevo. Prema podacima Zavoda općine u 2003. planirano ukupno 34 lokacije. Regulacioni planovi za privredne zone na općini -Regulacioni plan „Bačići“ namjena industrijsko – proizvodna zona površine 16. a ispod 1 imaju niže razvijenu industriju. vodosnabdjevenost. 7. Novi Grad 0. rekonstrukcija i izgradnja elektroenergetskih kapaciteta. a u 2004. Vogošća 0. 27 .160. Planirano je proširenje. U ovoj zoni iz ranijeg perioda posluje nekoliko preduzeća. transporta i mehanizacije. Centar i Hadžići. komunalna neopremljenost i slaba saobraćajna povezanost sa gradom. a u općinama Ilijaš.prostornih jedinica koja je u vrijeme svog nastanka bila razmještena u ivičnoj zoni tadašnjeg urbanog područja. kao kvantitativno mjerilo koristio lokacijski kvocijent (LQ). Na ovom prostoru već su smještena trgovinska preduzća sa znatnim skladišnim kapacitetima: TP „DC Sarajevo“. Karakteriše je nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom i saobraćajnicama. skladišta i proizvodnih pogona. trgovine na veliko.40 ha.307. Vogošća i Ilidža dolazi do povećanja značaja industrije u odnosu na prosjek Kantona. Grañevinarstvo nije vezano za lokalitet. trgovinski centar „Robot-komerc“. Karakteriše je nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom. u odnosu na razmještaj industrije. -Regulacioni plan „Rajlovac III“ namjena privredna zona. grañevinarstva. Analiza i ocjena stanja funkcionisanja ovih oblasti data je na temelju analize: pregleda površina angažovanih za pojedine grane privrede. nego za potrebe raznih gradilišta. danas je dio urbanog prostora. Prema tim podacima općine koje u relativnom odnosu imaju najviše angažiranih površina za privredne aktivnosti su općine: Novo Sarajevo sa procentom zahvaćenosti privrednih površina u odnosu na ukupnu površinu općine od 0. Lokacijski kvocijent je mjerilo pomoću kojeg se odreñuje prostorni razmještaj industrije. Povoljniji razvoj i uklapanje industrijskih kapaciteta u neposredno okruženje zahtijeva preduzimanje mjera zaštite prostora.40 ha.sa LQ iznad 1 su Hadžići. što ima za posljedicu raznoliku opremljenost tim sadržajem po općinama. Zavod je za analizu prostornog rasporeda i odreñenu tipizaciju općina u KS. u proizvodnji „Sprind“ i „Brojler“. -Regulacioni plan u fazi izrade „TMZ – Feroelektro“. Planirana izgradnja poslovnih objekata. Prostor karakteriše slaba saobraćajna povezanost sa gradom i komunalna neopremljenost čitavog prostora. godini 0. Planirana izgradnja većih poslovnih objekata. odnosno stepen koncentracije industrije u odnosu na Kanton. Jedna od bitnih karakteristika dosadašnjeg razvoja trgovine na veliko je neravnomjeran prostorni razmještaj. planirana za smještaj 40 manjih ili većih industrijskih objekata. U ovoj zoni već su smještena preduzeća „Drvo-dom“ i „Domavija“. oborinske i fekalne kanalizacije. Dostignuti nivo koncentracije i razvijenosti površina angažovanih pod industrijom na prostoru užeg urbanog područja je takav da je svako širenje industrijskih zona u gradskim dijelovima KS onemogućeno. 0. -Regulacioni plan „Donje Telalovo polje“. Zavod za planiranje) Većina postojećih industrijsko . broja privrednih subjekata na osnovu standardne klasifikacije djelatnosti i površina angažovanih za potrebe industrije.222. da iz tih podataka proizlazi da je privredne aktivnosti potrebno usmjeravati u općine koje imaju manje angažovanih površina za privredne aktivnosti. Općine koje imaju LQ veći od 1 imaju razvijenu industriju. LQ uzima za proračun broj stanovnika i broj zaposlenih u industriji. a u meñusobnoj su vezi sa kapacitetima skladišta. pri tome se uzima da je standard prosjek 1. kablovski elektrovodovi. kao i Ilidža 0. „Podravka“.20 ha. godini dolazi do relativnog smanjenja značaja industrije u općinama Stari grad. Prema istom izvoru podataka.g.

Računajući sa 1.000. Dobrinja.97%. te kolektivna stambena izgradnja u naselju Buča Potok. Prema podacima iz prostorne osnove Kantona broj stambenih jedinica na području općine je 43. Takoñe tokom 2003/2004.742 stanovnika ili za 103. iznosi na KS 43. naročito u 2002. a na osnovu grube procjene. Stambena infrastruktura U periodu od osnivanja općine 1978.500 kuća u privatnom vlasništvu. izradu projektne dokumentacije na odreñenom broju objekata i sl.692.200 sa učešćem u ukupnom stabenom fondu Kantona od 23. što je najveća koncentracija broja stambenih jedinica. to je ova problematika bila veoma izražena u poslijeratnom periodu.270 m2 .poslovnog kompleksa „Bosmal City centra“ . kao i drugih zajedeničkih dijelova stambenih objekata. Ukupna površina stambenog fonda na općini Novi Grad je 2. godine do 1991. što doprinosi ljepšem izgledu naselja.8. Novi Zakon o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanje zgradama preciznije definiše nadležnosti etažnih vlasnika. Uz pretpostavku da prosječna porodice u KS ima 3 člana. 10 liftova. Ukupan stambeni fond danas čini 27. što je 36. dok je za saniranje „ratnih šteta“ na stambenim objektima nadležan Kanton Sarajevo.najveće zgrade na Balkanu. Budući da općina Novi Grad raspolaže najvećim brojem stambenih objekata na području kantona. godine iz budžeta Općine izdvojena su sredstva za izgradnju rampi za invalidna lica. a danas ih ima 18. mjesne zajednice sa zahtjevima za sanacije krovova. godini. Prosječan broj stanovnika po stanu je 2.354. Trenutno stanje stambenog fonda nije zadovoljavajuće imajući u vidu stepen devastacije i ograničenost raspoloživim sredstvima. godine izgrañen je niz velikih stambenih naselja: Ali-pašino Polje.696 stanovnika).146 stanovnika više nego što danas boravi na ovom području (401. do 1991. Općinska služba za obnovu. Broj stambenih objekata u državnom vlasništvu povećava se i 1991. ili 28. Općina je vlastitim buñetskim sredstvima izvršila sanaciju: 71 krova. upravitelji. bespravno 28 .70 na općini. 7 fasada i 7 pristupnih rampi za invalidna lica.300 stanova. Kanton Sarajevo u periodu 2002-2005. Pojam hitne intervencije Zakon je definisao kao opravke na stambenim zgradama koje se preduzimaju u slučajevima koji mogu ugroziti ljudske živote. Olimpijsko selo. razvoj i komunalne poslove ima oko 900 evidentiranih zahtjeva za sanaciju. U periodu 2002 – 2005. godina realizovao je slijedeće projekte na sanaciji zajedničkih dijelova objekata kolektivnog stanovanja: 53 krova.200.650 m2 ili po stanovniku 23. škole. broj stambenih jedinica unutar bespravne stambene izgradnje može se procijeniti na 65. Individualna stambena izgradnja pretežno je u padinskim dijelovima općine.23. U zakonu je utvrñena obaveza općina za realizaciju „hitnih intervencija“ na stambenim zgradama.. godine iznosi 26. Općinskim službama su se u proteklim godinama stalno obraćali stanari. svi realizovani projekti na sanaciji zajedničkih dijelova stambenih objekata na području općine nisu mogli riješiti probleme obzirom na velike poptrebe i zahtjeve u ovoj oblasti.27 m2 po stanovniku.467.05 m2 . općinskih i kantonalnih vlasti u održavanju i upravljanju stambenim zgradama.2% ukupnog stambenog fonda zatečenog 2003.500 stanova. godine realizovala izgradnju 27 pristupnih rampi za invalidna lica za objekte javnog karaktera (ambulante. u naselju Hrasno. Poslije ratnog perioda počela je intenzivna obnova ratom devastiranog stambenog fonda i nova stambena gradnja. Vojničko polje. Otoka. Danas stambeni fond Kantona može teoretski da zadovolji potrebe 504. Bespravna gradnja – Prema podacima iz prostorne osnove KS. U toku je izgradnja stambeno . vrtići. koji se uglavnom odnose na sanaciju oštećenih krovova. Utvrñena je obaveza općina da svojim aktima regulišu način izvršenja hitnih intervencija. broj bespravno izgrañenih objekata za period 1971-2003. Pristupne rampe za invalidna lica – Općina je u saradnji sa Gradskom upravom tokom 2002. Urbane cjeline su obogaćene novim sadržajima. Površina stambenog fonda Kantona je 11. kao i veća ulaganja na 3 stambena objekta (ulaza). Meñutim. 17 kompletnih fasada. upravitelja. 29 oštećenja na fasadama. fasada. liftova. mjesne zajednice). realizovala je projekte sanacije zajedničkih dijelova objekata kolektivnog stanovanja: 69 krovova. liftova i fasada.5 stanova po objektu. a na Kantonu 2. 40 liftova kao i veća uzlaganja na 12 stambenih objekata (ulaza). pristup stambenim zgradama kolektivnog stanovanja. štete na zgradama kolektivnog stanovanja još uvijek nisu u cijelosti sanirane. kao i finansirala istražne radove na odreñenom broju objekata. godine. g. Treba istaći i angažman Gradske uprave. kao i uzimajući u obzir veliku oštećenost objekata u ratnim dejstvima. godine izgrañeno je 11.

pokriveno je provedbeno-planskom dokumentacijom. da se postavke plana prenesu na teren. Da bi ova naselja dobila urbani karakter i postala primamljiva u tržišnom smislu. do 2006. Mladi. PTT i gasne instalacije). Sam inspekcijski nadzor ne može dati očekivane rezultate. neopremljena komunalnom i društvenom infrastrukturom.600 stanovnika. Istovremeno vrši se veoma negativan utjecaj na prirodnu sredinu i ukupni kvalitet življenja u Gradu. iako je njegova uloga značajna i svakako da usporava i u odreñenoj mjeri sprečava i veću ekspanziju bespravne gradnje. Bojnik. energetsku i PTT instalaciju. gradske i kantonalne vlasti). električna energija. bespravna izgradnja zauzima sve više kote i nadmorske visine. riječ je o stambenim objektima koji su već u funkciji stanovanja i priključeni su na vodovodnu. To nije bilo dovoljno da se usvojeni provedbeno-planski akti implementiraju na terenu tj. garaža. neophodno odmah pristupiti izradi ekspropriacionih elaborata za izgradnju planirane infrastrukture (saobraćajne i komunalne).Općinska služba za inspekcijske poslove: Dosadašnji inspekcijski nadzor ukazuje na zabrinjavajuće veliki broj slučajeva bespravne gradnje. Ahatovića. godinu. Zabrña. u prvom redu poljoprivredno zemljište. a na osnovu Odluke o grañevinskom zemljištu sve ove aktivnosti su u nadležnosti Općine. Uz ove bespravne objekte nije mali broj i pomoćnih grañevina.vertikalni i horizontalni. Ocjena stanja bespravne gradnje (iz Prostorne osnove KS) Naselja nastala koncentracijom bespravnih objekata imaju dva pravca ekspanzije. šupa i slično. Finansiranje izrade ove dokumentacije je vršeno uz pomoć Kantona. naročito na području Rajlovca.7% procijenjenog broja stanovnika za 2003. regulacija vodotoka i na kraju izgradnja zelenila. izuzev izgradnje primarne komunalne infrastrukture koja je i dalje u nadležnosti Kantona Sarajevo. Nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa u svrhu izgradnje planirane infrastrukture potrebno je pribaviti projektnu dokumentaciju i predložiti finansijsku konstrukciju izgradnje sa ostalim zainteresovanim subjektima. Bitno je naglasiti da je po usvajanju provedbenih planskih akata (regulacioni planovi i urbanistički projekti) za područje općine Novi Grad. Bespravna gradnja je najintenzivnija u stambenoj oblasti. Grada Sarajeva i Općine Novi Grad Sarajevo. pješačkih staza.izgrañeni stambeni fond zadovoljava potrebe 195. Mihaljevića. odnosno 48. 9. 29 . općina. Ocjena stanja bespravne gradnje na općini. Najintenzivnija bespravna gradnja registruje se na lokalitetima Nedžarića. Prema sadašnjim važećim propisima. U rješavanje navedenog problema moraju se uključiti sve institucije (mjesne zajednice. kanalizacija. te u tehničkom. godine učinjen je značajan napredak u izradi ove planske dokumentacije na području općine Novi Grad Sarajevo kada je izrañeno i usvojeno 17 regulacionih planova i 4 urbanistička projekta. što upućuje na zaključak o vrlo intenzivnoj bespravnoj gradnji. U vertikalnom smislu. Sokolja. Naselja formirana izgradnjom bespravnih stambenih objekata saobraćajno su teško dostupna. Mojmilo. neophodna su velika ulaganja u komunalnu i urbanu infrastrukturu i obezbjeñenje drugačijeg prostornog koncepta ovih naselja. U periodu od 1997. te podzemne i površinske vode različitih osobina i kvaliteta. Provedbeno-planska dokumentacija Provedbeno-planska dokumentacija izrañena je i usvojena za veći dio općine Novi Grad Sarajevo. sanaciju zemljišta. jer općina Novi Grad Sarajevo svojim skromnim budžetskim sredstvima nije bila u stanju izdvojiti veće iznose kojima bi se obezbijedilo pripremanje grañevinskog zemljišta (koji obuhvata rješavanje imovinsko – pravnih odnosa. kanalizacionu. koja i pored za sada preduzetih mjera nije bitno usporena. a nakon toga planirati sredstva i rješavati imovinsko-pravne odnose. Preko 80% teritorije općine koja je izgrañena. U horizontalnom smislu bespravna izgradnja okupira ravničarske dijelove Kantona ugrožavajući i uništavajući kvalitetene resurse. U ovim aktivnostima nije bilo podrške ni Kantona Sarajevo niti javnih kantonalnih komunalnih organizacija da se za prostore na kojima je planirana izgradnja izvrši opremanje grañevinskog zemljišta koji obuhvata izgradnju saobraćajnica. monofukcionalna i bez urbanog identiteta. Dobroševića. Treba konstatovati da je na ovom planu vršeno izuzimanje odreñenih parcela na kojima su sagrañeni značajniji objekti. izradu projektne dokumentacije). Briješća. njihovo saniranje i opremanje postaje neopravdano. Reljeva. stručnjaci. Boljakov i Buča potok. komunalne infrastrukture (voda. boračka populacija. a posebno u ekonomskom smislu. intelektualci i ostale ugrožene kategorije nisu zainteresirani da svoje stambeno pitanje rješavaju unutar bespravnih naselja.

Komunikacijska infrastruktura Fiksna i mobilna telefonija je dostupna svim grañanima. Na općini je prisutno nekoliko kablovskih operatera na pružanju usluga grañanima obezbjeñenjem pristupa kablovskoj TV. Tabelarni pregled usvajanja provedbeno – planske dokumentacije na teritoriji općine Novi Grad Sarajevo R. Prema istraživanjima Regulatorne agencije za komunikacije. te stvoriti uslove za izgradnju planiranih sadržaja. Telekomunikacijska mrežna infrastruktura za pristup Internetu je modernizirana. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Naziv planskog akta (Regulacioni plan ili Urbanistički projekat) Regulacioni plan „Alipašino polje“ Regulacioni plan „Dobrinja“ Regulacioni plan „Buća Potok II“ Regulacioni plan „Boljakov Potok“ Urbanistički projekat „Mojmilo“ Urbanistički projekat „Saraj-Polje“ Regulacioni plan „RTC – Halilovići“ Regulacioni plan „Gik Hidrogradnja“ Urbanistički projekat stambenog ansambla „Bosna Buća potok II“ Urbanistički projekat „Boljakov potok“ Godina usvajanja 1984 1981 1981 1981 1982 1986 1988 1986 1980 Odluka o usvajanju Broj službenih novina Grada 9/74 30/81 13/81 13/81 13/82 i 22/82 26/86 20/90 20/86 14/90 6/87 10. digitalnoj TV i Internetu (Elob CTV. HS. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 Nadležnost za donošenje planskog akta Općina Općina Kanton Grad Grad Grad Kanton Kanton Kanton Grad Grad Grad Grad Općina Grad Grad Općina Grad Kanton Općina Grad Naziv planskog akta (Regulacioni plan ili urbanistički projekat) Regulacioni plan naselja „Sokolje“ Regulacioni plan „Gras“ Regulacioni plan „Otoka-Meander“ Regulacioni plan „Alipašin most I“ Regulacioni plan „RTV“ Regulacioni plan „Alipašin most II i III“ Regulacioni plan „Alipašin most VII“ Regulacioni plan „Rajlovac“ Urbanistički projekat „TMP“ Regulacioni plan „Hepok – Čengić Vila III“ Regulacioni plan „Bačići“ Regulacioni plan „Stup-Nedžarići“ Regulacioni plan „Švrakino selo – Mlakve“ Izmjene i dopune Urbanističkog projekta posebnog područja Mojmilo Regulacioni plan „Zabrñe“ Regulacioni plan „Bojnik-Dobroševići“ Urbanistički projekat stambeno poslovne zone „SP-Hepok“ Regulacioni plan „Hrasno II“ Regulacioni plan „Donje Telalovo polje“ Urbanistički projekat „Pijaca-B faza“ Izmjene i dopune Regulacionog plana „Dobrinja“ Službene novine KS 16/97 3/98 24/00 11/01 17/01 17/01 28/01 32/01 13/02 13/02 13/02 13/02 13/02 6/03 3/4 6/04 23/04 19/04 18/05 29/05 Provedbeno-planska dokumentacija koja je usvojena prije 5.br.Br. 4. svaki peti stanovnik je vlasnik mobitela. Cabel Net) 30 . ali je stepen njenog korištenja još uvijek nezadovoljavajući.U planiranju budžeta Općine Novi Grad Sarajevo treba voditi računa da se za ove namjene planiraju znatno veća sredstva ukoliko želimo privući potencijalne investitore. a koja je još uvijek na snazi R. 1992. godine.

. djeluje 15 osnovnih škola. 2006/07. Općina Novi Grad i u 2006.Stipendiranje učenika i studenata sa teritorije općine Novi Grad Sarajevo u školskoj 2005/06. Univerziteti Na području općine djeluje samo jedna visokoobrazovna institucija-Franjevačka teologija. te lokalne-privatne. za djecu slabog materijalnog stanja koja pohañaju OŠ 31 . 11. Walidein Gazzaz Dobroševići Sokolje 15 O. Nastavni proces u novogradskim osnovnim školama pohañalo je 11. Srednjoškolsko i visoko obrazovanje U oblasti srednjeg obrazovanja na području općine registrovane su tri srednje škole: Gimnazija Dobrinja 585 učenika. u trajanju osam mjeseci. Novoizgrañena osnovne škola u Naselju heroja Sokolje omogućila je pohañanje preko hiljadu učenika ovog naselja i na taj način riješen je višegodišnji problem velikog broja učenika OŠ „Behaudin Selmanović“. a dostupne su i usluge drugih emitera u kantonu i regiji Sarajevo. 164 za učenike srednjih škola po 75 KM i studenti 128 stipendija po 100 KM.š. Mješovita srednja elektrotehnička škola 3 srednje škole Osnovno obrazovanje Na području općine u šk. Dizdar Džemaludin Čaušević Meša Selimović Ukupno Osnovna škola Fatima Gunić Aleksa Šantić Ćamil Sijarić Skender Kulenović Osman N. Izvršene su pripreme za početak gradnje gimnazije na Dobrinji.252 učenika u 426 odjeljenja.TV i radio stanice Državne TV/Radio stanice JTVS BiH FTV TV Kanton Sarajevo RBH I R202 Privatne TV/Radio stanice TV FIVA Dnevne SAN novine sedmične RFBIH Na području općine sjedište imaju državne TV i radio stanice.000 KM za ovu namjenu. Rang-lista kandidata za stipendije utvrñuje se na osnovu Pravilnika o stipendiranju učenika i studenata. Oblici podrške Općine Novi Grad u oblasti obrazovanja: .Obrazovna infrastruktura Osnovne i srednje škole Osnovna škola Behaudin Selmanović Umuihana Čuvidina Avdo Smailović Osman Nakaš Mehmedalija M. godini ukupno 370 učenika i studenata od čega: 78 stipendija za učenike OŠ po 50 KM. MSŠ Peta gimnazija i birotehnička škola 766 učenika i Mješovita srednja elektrotehnička škola 713 učenika. Hadžić Al.U cilju pružanja pomoći socijalno ugroženim kategorijama stanovništva. godini finansira projekat jedne ñačke užine.Š.Stipendije se isplaćuju za period septembar – juni. ukupno iz budžeta 290. Obdaništa Na području općine nalazi se pet obdaništa predškolskog obrazovanja JU „Djeca Sarajeva“ koje pohaña 401 dijete i tri obdaništa u privatnim vlasništvu. Srednja škola Gimnazija Dobrinja Mješovita srednja školaV Gimnazija i Biroteh.

a i postojeća sala u OŠ „Džemaludin Čaušević“ ne zadovoljava potrebe učenika ove škole. 12. opće i specijalističke medicinske usluge. OŠ „Avdo Smailović“ i OŠ „Behaudin Selmanović“ od kojih svaka broji više od 1000 učenika. U 2005. Uslovi u kojima se odvija rad iz dana u dan se poboljšavaju uz zalaganje menadžmenta JU.Budžetom Općine za 2006. godini radili su na 14 lokaliteta u dvije smjene. Zdravstvo cca 12 cca 12 8 primarna zdravstv. zaštita zubotehničke. Postoji i problem prilaza u centralni objekat DZ Novi Grad zbog uske ulice i parkiranja vozila grañana i zbog toga potreba da se planira izlaz na drugom kraju objekta na području sadašnje zelene površine. Broj 2 Osnovni tretman opće i specijalističke Sistem zdravstva organizovan je u tri nivoa: -primarna zdravstvena zaštita organizovana je u 12 lokalnih ambulanti obiteljske medicine -drugi nivo zdravstvenog zbrinjavanja – specijalističke usluge obavlja se u dva doma zdravlja: Otoka i Sarajpolje -nosioci bolničkog liječenja su UKC Koševo i Opća bolnica. već godinama nastavni proces realizuje u tri. Jačanje zdravstvenog sektora kreditiranog od Svjetske banke planiraju se dodatne adaptacije ambulanti Alipašin Most II. uz zdravstvene radnike rade i 3 psihologa. a JU opremu i kadar. opće i specijal. Zakon je usvojen u avgustu. Općina Novi Grad je sa još 7 općina dostavila Vladi Kantona Sarajevo. donijela je zaključak kojim se utvrñuje nacrt zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju na osnovu kojeg je provedena javna rasprava. Skupštini Kantona i Ministarstvu obrazovanja i nauke Kantona prijedlog i mišljenja u vezi sa nacrtom.sa područja općine Novi Grad. godini imala je 379 uposlenih. a u 2005. Zdravstvena zaštita i socijalne usluge Zdravstvene ustanove Domovi zdravlja Ambulante: Državne Privatne Apoteke a. sa većim brojem timova. .Projekat pomoći u nabavci knjiga i školskog pribora za učenike romske populacije slabog imovnog stanja. Dobrinja. meñutim ni to nije riješilo potrebe za kadrom jer je broj korisnika usluga svakim danom sve veći. Kao i u prethodnim godinama. Veliki problem predstavlja i neuslovnost ambulantonog prostora u kojem se odvija rad na području MZ Ali-pašino Polje A faza. Sredstva se dodjeljuju na osnovu priloženih projekata. Evidentan je nedostatak školskog prostora i to prvenstveno fiskulturnih dvorana u OŠ „Behaudin Selmanović“. godini primljeno je 25 zdravstvenih radnika u radni odnos. rasporeñenih u 99 radnih timova. Skupština Kantona Sarajevo na sjednici 23. 2006. a u radiološkoj dijagnostici 2 tima. godinu planirana su sredstva u iznosu od 110 000 KM za pomoć osnovnim i srednjim školama sa područja općine. usluge: zubotehničke. Radi 116 doktora raznih profila. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti radilo je 85 timova. Općina nastoji da pomogne. med. 03. kako bi se ispunili svi zahtjevi i standardi opće medicine. Na prijedlog osnovnih škola ñačke užine prima 790 učenika. u specijalističko konsultativnoj službi 12. Vrijednost projekta iznosi 80 000 KM. pa čak i četiri smjene. godine. izuzev ambulante Ali-pašin Most II i Aerodromsko naselje gdje za sada ne postoji potreba za drugom smjenom. godini obezbjedila kompletan prostor za ambulantu Ali-pašin Most II. a to je pokazao i angažman oko pokretanja izgradnje ambulante Ali-pašin Most I čije će otvaranje znatno poboljšati uslove rada. Nedostatak školskog prostora je konstantno prisutan u novogradskim osnovnim školama sa desne strane Miljacke zbog čega se u OŠ „Umihana Čuvidina“. Općina Novi Grad je u 2005. smješteni na općini Centar. Privatne zdravstvene ambulante. . 4 socijalna radnika. Sokolje i Sarajpolje. Organizaciona jedinica DZ Novi Grad u 2005. OŠ „Dobroševići“. vrši se stalna edukacija kadra na svim nivoima. 32 .

Respiratorne i druge tuberkuloze ukupan broj oboljelih lica u 2005. minis.77 169. izbjegla i raseljena lica. minis.60 13. Kanton. akutne infekcije gornjih respiratornih puteva 6%.076 218 218 1. Kanton. b. zdravstvo.42 31. 9.250 250 .15 273. 2.570 2.68 Broj penzionera-osiguranici na općini -podaci Zavoda zdravstvenog osiguranja KS 33 .64 193.51 0. minis.284 Učešće 0.64 224. CŽR Lične invalidnine CŽR zdravstvena zaštita CŽR zaposlene porodilje nezaposlene porodilje jednokratna pomoć za opremu novoroñ.400 400 . i izbjegl.34 17.40 0. 2.44 5.500 500 . B 1. godini je 23. 7.200 200 . 4. s tim da je izvor sredstava za te namjene federalni ili kantonalni budžet u zavisnosti od vrste socijalnih prava. Kanton. i Općinske službe za boračka pitanja. Kanton. minis. minis. Kanton. Kanton. Socijalna zaštita Socijalna prava grañani ostvaruju u okviru Općinske službe za rad.08 0.38 5. Kanton.90 441. Federal. Kanton. Oblast socijalne zaštite dječiji dodatak zdravstvena zaštita djece porodične invalid. Analiza starosne strukture korisnika zdravstvenih usluga pokazuje da su u najvećem broju 30% starije osobe od 65 godina. 4. minis. a isto oboljenje je preovlañujuće i kod osoba od 7-18 godina.922 cca 3.54 341.651 2.050 626 83 0 20. minis.539 90 1.44 7. minis. 5. Kanton. 6. 3.00 100 Prosječan iznos penzije 32. Federal. Maligne neoplazme kod populacije od 19-64 godine i preko 65 godina iznose 1% u strukturi zastupljenosti oboljenja. zdravstvena zaštita raselj. Kanton. Kod osoba od 19-64 godine veći pstotak bolesti su akutne infekcije gornjih respiratornih puteva 12% i hipertenzivna oboljenja 12%.74 134. minis. Kod osoba od 65 godina i više najbrojnije bolesti su hipertenzivna oboljenja 19%. minis. 8.58 0.01 72. Sredstva Federal.27 187. 7. minis.51 590. Kanton. Vodeća oboljenja: kod osoba u dobi od 0-6 godina to su akutne infekcije gornjih respiratornih puteva. A 1.50%. minis. 5. 71%. dijabetis 7%.485 4.17 3. socijalna pitanja.917 1.86 766.40 178.084 3. minis. minis.766 766 preko766 Ukupno Broj korisnika 104 106 86 6.Na području cijelog kantona pa i općine Novi Grad aktuelni su i preventivni projekti zaštite zdravlja kao i prevencija od narkomanije. 3. Općina Broj korisnika cca 2.52 0.378 1. Kanton. Kanton.264 97 591 473 32 326 513 26 cca 218 129 Napomena Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Ukupno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek godišnje Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Ukupno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno Prosjek mjesečno decembar 05 Struktura penzija po rasponima – podaci PIO Rasponi do 50 50 – 100 100 – 169 . lica zdravstvena zaštita za lica starija od 65 g. minis. Kanton.19 247. 10. Prava iz oblasti boračko invalidske zaštite Lične invalidnine –RVI porodične invalidnine dobitnici priznanja dobitnici priznanja zdravstvena zaštita gradski prevoz rehabilitacija i banjsko liječ. 6.197 870 cca 4.300 300 .169 169 – 187 187 187 . minis. minis.06 14.

11% 23.76% 20. Zdravstena zaštita korisnika i troškova bol.564 345.437 841 201.Sos Kinderdorf 2.769 76 22 141 Kanton (prosječno mjesečno) 671 6.30% 22.064 2004.91% 22. čekanja na posao osoba sa psiho fiz.026 Socijalne usluge. 19. Korisnici novč.093 220 23.418 1.77% 17. Korisnici izuzetne novčane p.g.893 316 30 425 Učešće Općine u Kantonu 22. z.625 2.049 Učešće Općine u Kantonu 23. Opis pomoći Općina (prosječno mjesečno) KM 26. -Briga o djeci bez roditelja: 1.284 6.g.558 17.839 19 8 24.g 22. Jetimsko naselje Struktura pomoći Centra za socijalni rad Novi Grad u 2005.p.074 22.50% 98 101 85 88 63 47 Korisnici pomoći R.10% 71.10% 26. soc.35% 33.66% 24.28% 96 101 87 33 71 33 35 Javne kuhinje: -JK Merhamet 432 domaćinstva sa 1071 obrokom -JK Stari grad 53 domaćinstva sa 139 obroka -JK Kruh Svetog Ante 34 .08% 17.27% 15.7 % 24 % 69.27% 16.398 76.68% Index 05/04 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Sredstva stalne novč.430 211.72% 33.27% Index 05/04 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Porodice korisnici stal.521 Kanton (prosječno mjesečno) 114. p. nak. Liječenja Vanredno školovanje Subvencije Troškovi sahrana Ljekarska komisija 96 130 100 105 113 5.60% 25.415 49.761 4. Smetnjama Smještaj u drugu porodicu Smještaj u ustanove soc. Korisnici zdravstene zaštite i liječenja Vanredno školovanje Subvencija grijanja Sahrane Ljekarska komisija 96 131 94 103 111 14 171 124 1 893 3 1 59 768 756 2 3. Smetnjama Smještaj u drugu porodicu Korisnici u ustan.Br.72% 18.pom.541 2005. za njegu i pomoć od strane druge osobe Korisnici jednokratne novč.079 28.67% 23. naknade za vr.415 792.41% 16. godini R. 20. Novčana naknada za njegu i pomoć od strane druge osobe Jednokratna novčana pomoć Izuzetna novčana pomoć Novčana naknada za vrijeme čekanja na posao osoba sa psiho fiz.125 6.472 16. Korisnici novč. na općini djeluju: -Centar za socijalni rad -Centar za stare i iznemogle -Nekoliko nevladinih centara i organizacija za podršku specifičnim socijalno ugroženim grupama grañana.883 15. z. novč.513 3.15% 16. Opis pomoći Općina (prosječno mjesečno) 152 1.Br.589 144 46.2003.

paketi 1 mjesečno -paketi sa higijen.pak. Potrebe grañ. a za povremene prema mogućnosti 3-4 puta god. a nisu koris.pak mjesečno Preh. poptrebama 120 50 100 100 100 Podaci su dati u odnosu na dosadašnje godišnje potrebe 6. 1. mjesečno30/1 zavojni mat. paketi godišnje higij. daje se prosj. 1 mjesečno Obuhvaćeni su grañani u stanju soc. Ugrožene Ovdje nisu iskazana davanja u odjeć. Katastrofa 35 . Prehr. nepog.sred. paketi se obezbjeñuju mjes. Kućna njega 120 120 80 80 40 40 5 25 120 godišnje 120 godišnje 120 godišnje 240 porodica 5 20 80 godišnje 80 godišnje 80 godišnje 5 40 40 godišnje 40 godišnje 3.Materijalna pomoć Crvenog križa Općine Novi Grad R. pelene 3 pak. mijenja prema kriteri. 1 mjesečno -jednokr. odjev. kriterije su veće nego što su finan. za stalne kor. drugih davanja soc. veš posteljine peškiri i dr. pomoć u prehram. pom.paketi godišnje ćebad godišnje Ukupan broj korisnika 780 Stalni broj korisnika 780 Povremeni broj korisnika Primjedba Broj korisn. pisama ekshumacije nestalih popunjavanje Ante mortem obrazaca – 20 prod. a povodom uru. koji ispunj. se svaki mjes. Broj porodica je varijabilan zavisno od broja ident.p. materij. Služba traženja 4 Program: Upozoravanja na mine 70 35 35 Prosj. nestalih 2. Materijalna davanja za nastradale od mina: prehram. predm.obući i dr. mjeseč. i dr.p. Naziv programa Narodne kuhinje Vrsta pomoći topli obrok za 5 dana u sedmici i subotom suhi obrok -preh.Br. Program Davanje u vrijeme element. 1 mjesečno higijen pak.mog. paketi i higijen. pak. broj 5 Program za soc. u obilasku porodica nestalih.

Kultura i sport Sportska igrališta Sportska igrališta Stadion “Otoka” Sportska dvorana na Dobrinji Sportska dvorana u u naselju Mojmilo Sportska dvorana u privatnoj školi Gazzaz Vistafon Dvorana u islam. Od posebnog je interesa obezbjeñenje institucionalne podrške za šehidska mezarja i spomen-obilježja poginulim u nedavnom ratu. Od petnaest osnovnih škola. 13 škola ima fiskulturne sale. U općini svake se godine u junu održava kulturno-sportska manifestacija „Novogradski dani“. Pred održavanje olimpijskih igara.kult. Danas općina ima fudbalsko igralište – stadion Otoka. kuća porodice Žiga.maxi šah Na općini se nalaze 2 multifunkcionalna igrališta: u naselju Al.obuća godišnje odjeća godišnje 100 pari 100 osoba 13.odbojka na pijesku 6 . uz finansirenje više nivoa vlasti. a u toku je izgradnja novih u skladu sa urbanističkim planovima.mali nog. koncerte itd. Centru Kralj Fahd Vanjska igrališta 2 boćarska igrališta 4 igrališta za mali Nogomet 20 košarkaških igrališta 4 mješovita. bočanje. stoni tenis. Na teritorije općine djeluje 38 sportskih klubova. sportsku dvoranu na Dobrinji i u okviru privatne škole Gazzaz. Košarka 1. Radovi na izgradnji olimpijskog bazena na prostoru Otoke su u toku. Merhemića kuća. Hadžihalilovića kuća-restauracija u toku. godine i održavanja Zimskih olimpijskih igara jedini sportski objekti na području novogradske općine bile su rekreacione i sportske površine pri osnovnim školama. U ratu devastirana Sportska dvorana u naselju Mojmilo je obnovljena. Dom kulture Švrakino selo namijenjen je prvenstveno za manifestacije kulturno-umjetničkih društava. -Prema Urbanističkom planu Grada Sarajeva za period 1986 – 2015. zaštićeni spomenici kulture svrstani u III kategoriju su: Memišević čardak. književne večeri. u naselju Buča potok „Srce“: mali nogomet i maxi šah. u trajanju mjesec dana. Planirana je konzervacija objekta i izgradnja prikladnog turističkog kompleksa. ova općina dobija sportsku dvoranu koja je za vrijeme rata potpuno devastirana. Kulturni centar na Dobrinji namijenjen je za izložbe. a sve škole imaju vanjska igrališta. Kulturno – historijsko nasljeñe -Obilježja XIV zimskih olimpijskih igara Olimpijsko selo Mojmilo i sportska dvorana Mojmilo. Srednje škole imaju dva vanjska igrališta. pozorišne predstave. razna druženja. -Tunel DB koji je u ratu bio poznat kao jedini izlaz iz grada i tunel spasa za opkoljeno Sarajevo. Općina danas ima ureñeno 37 sportskih ploha i izgrañeno 35 dječijih igrališta. Objekti za kulturu Općina raspolaže multimedijalnim centrom za kino projekcije. košarka. 36 . Do 1984. a pored toga održavaju se i kulturno sportske manifestacije u povodu obilježavanja značajnih datuma. -Na općini su važni vjerski objekti sve tri konfesije. Polje C faza: mali nogomet.

sjedište depoa KJKP "Gras" /tramvajski i trolejbuski/.Razvojne mogućnosti koje proističu iz geografskog položaja Teritorij kojom raspolaže općina Novi Grad pruža mogućnosti razvoja malih i srednjih preduzeća u zonama koje su namijenjene za privredu. U svrhu sistematičnog pristupa zaštiti životne okoline Općina je uradila i usvojila vlastiti ekološki plan LEAP. velika preduzeća čiji se pogoni nalaze na teritoriji općine. velika gustina saobraćaja. Bačići. 3. nedostatak i neopremeljnost naselja komunalnom infrastrukturom koja datira još od prije 30 godina i dotrajalost postojeće. odnosno stihijsko naseljavanje općine Novi Grad. Svojim položajem općina ima dobru saobraćajnu povezanost sa drugim općinama kantona Sarajevo. Graditeljska baština općine Novi Grad: historijsko-memorijalni kompleksi i spomen obilježja – jedno. Prirodna baština kantona obuhvata prirodne cjeline i pojedinačna dobra. Nedostatak objekata društvene infrastrukture. Iz prostorne osnove kantona . usvojeni propisi kao i nedovoljna kontrola od strane nadležnih kantonalnih inspekcijih službi. Na ostalim područjima kantona odreñeni sadržaji kulture su manje ili nikako zastupljeni. za općinu nema podataka. Velika naseljenost. Velika koncentracija zagañivača i ostalih sadržaja koji ugrožavaju čovjekovu okolinu na teritoriji općine Novi Grad (gradska deponija. takoñe nedovoljan je i broj sportskih objekata. Kultura življenja je strateški važna oblast i kroz različite partnerske programe kontinuirano se radi na podizanju ekološke svijesti imajući u vidu izmijenjenu demografsku sliku. zagañenost i neureñenost korita svih rijeka koje prolaze kroz teritoriju Općine. u zonama za izgradnju takvih objekata. Donje i Gornje Telalovo polje. a koja danas nisu u funkciji ili rade u dosta smanjenom intenzitetu). a ta se mogućnost pruža naročito u područjima Halilovići. puno je izazova za obezbjeñenje humanijeg i kvalitetnijeg života. OSNOVNI PODACI O FEDERACIJI BiH. prečistač otpadnih voda. Ocjena . nekontrolisano uništavanje poljoprivrednog i šumskog zemljišta u ratnom i postratnom periodu. koju je uzrokovala bespravna individualna stambena izgradnja. KANTONU SARAJEVO I OPĆINI NOVI GRAD Pokazatelj Obilježje FBiH Kanton Općina 37 . Distribucija objekata nije prostorno pratila razvoj kantona i ove općine. tako da je sa jedne strane izražena koncentracija prostornih kapaciteta različitih djelatnosti kulture na području užeg centra gdje su smješteni najatraktivniji sadržaji kulture. Ocjena stanja Stanje kapaciteta društvenih djelatnosti općenito karakteriše nedovoljan broj objekata predškolskih ustanova. instalacije gasovoda u Butilama. sakralni objekti – tri. kao i sa drugim kantonima. u oblasti kulture nema kino-dvorana i dvorana za pozorišne predstave. Stanje okoliša i kultura življenja Imajući u vidu gustu naseljenost urbanih dijelova općine. Rajlovac. arheološke zone i područja – pet. Navedeni objekti su prepreka razvoju iz razloga što se ne poštuju ekološki standardi.512 za kanton Sarajevo. objekti stambene arhitekture –tri. te veliki broj individualnih objekata bez odobrenja. depo "Centrotransa". ukupno 19. Prepreke u razvoju 1. prema Prostornom planu površina prirodnih cjelina u ha je 51. osnovnih i srednjih škola. tako da se sve značajnije kulturne aktivnosti i manifestacije odvijaju na tom području. 2. groblja i nadgrobni spomenici – sedam.Graditeljsku baštinu čine nepokretna kulturna dobra ljudskim radom stvorena ili oplemenjena vrijednost s naročitim kulturno-historijskim značenjem za narode. U cilju unapreñenja okoline i ambijenta za življenje i poslovanje općina izdvaja značajna sredstva iz budžeta za realizaciju projekata na cijeloj teritoriji.prostorni kapaciteti objekata kulture nisu u skladu sa potrebama stanovništva. betonare i asfaltne baze. benzinske pumpe. glavna plinska stanica.

bude mnogo veći od trenutnih 119. godina pokazuje da je zabilježen priliv novih 8615 stanovnika.09 41.44 5. pa se može očekivati da broj stanovnika općine Novi Grad 2015. poljoprivreda. KM mil.40 19.530* 18.646 38.540 15. Ekonomija i biznis 1. D.696 321 16.779 33. lov i šumarstvo 5. rudarstvo 1.277.) Nezaposleni ( 2005. snabdijevanje el. već.3 401. po područjima: A. KM % 26.66 388.8 Novi Grad 47.903 stanovnika.34 11.7 Sarajevo 1.32 74. grañevinarstvo 90.2 119.700 stanovnika. ekonomskih migracija stanovništva i drugih faktora.06. g.903 2.45 70.Površina Stanovništvo Gustina naseljenosti Starosna struktura (%) 30. gasom i vodom 2. g.27 10. E. km 2 GDP (2004) Zaposleni ( 2005.54 2. C.49 2. Finansijski indikatori ekonomije (podaci AFIP-a) Ostvareni rezultati poslovanja 862 pravna lica.625 7.270 726.91 546 2.688 31.418 338. B.110 2. 2005. prerañivačka industrija 126.339 89 18.500 161.84 *uzeti su podaci o zaposlenom stanovništvu općine Stopa rasta broja stanovnika nije samo posljedica prirodnog rasta. mnogo više. uključivši i povećanje prirodnim rastom od približno 1.905 18. F.8 48.06 13. trgovina 38 .100 djece.061 40. energijom. te bi ukupna populacija ove općine 2015.561 67. ekonomski i splet različitih socioloških faktora doprinose ubrzanom povećanju broja stanovnika općine Novi Grad.22 70.176 31.02 93.28 46. Dakle.) Radna snaga Učešće radne snage u ukupnom stanovništvu Stopa nezaposlenosti Izvoz (2005) Uvoz (2005) Pokrivenost uvoza izvozom <15 15-64 65> mlrd USD broj broj % % mil. Sam trend migracija koji se može pratiti u periodu 2001-2005. godine mogla doseći 138.323. ili i više ako se posmatra širi spektar faktora koji utiču na demografske promjene.

Ostalo Ukupno A B C D E F G H I J K L M Broj pravnih lica 5 1 126 2 90 410 12 81 5 99 2 8 21 862 Struktu ra 0. Poslov.616.898. obrazovanje 2. snabdjev.557. posred. grañevinarstvo 10. prerañivačka industrija 14.322 677. 3.3 92 137.056.882 690.Ukupni rezultati Finansijski indikatori 1.353.62%. lov i šum.460 156.841 1.093.56 %. Zbirna tabela .794 10. i soc.074.432 616 2005 862 pravna lica 1. prema dostavljenim knjigovodstvenim bilansima stanja i uspjeha bila su 862 pravna lica. Struktura pravnih lica Područja poljop.353 1.891.592.284 4. Pokazatelji rentabilnosti -Odnos dobiti i kapitala% III.62% 0.44% 47.856 55. K.757.659.58% 0. G. poslovanje nekretninama. finansijsko posredovanje 5. 101.% 2004.709 1. sati rada Prosječna neto plata po zaposlenom 2004 862 pravna lica 1.333.6 5.1 33.544 20.892. Pokazatelji finansijske stabilnosti i likvid.334 11.8 9. Tabela 1.887 41. poslovanje nekretninama.39% 9.965. Pokazatelji ekonomičnosti -Ukupan prihod prema ukupnim troškovima% -Ukupan gubitak po radniku u KM II.790. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.228.23% 10.12% 14.481 577.2 104. iznajmljivanje i poslovne usluge 99. skladištenje i veze 81. zdravstvena i socijalna zaštita 8.% -Odnos potraživ.40% 0.u. M.377.492.i p. 8.00% Na području općine Novi Grad Sarajevo.56% 1.733.58% 11. Kapital Dugoročne obaveze Tekuće obaveze Prosječan broj zaposlenih na bazi ef. -Učešće stalnih sredstava u poslovnim sred. 7.3 Ind. društvene.620 506.650 755. 2.% -Odnos izmeñu gotovine prema tekućim obavez.181.125.3 94. iznajmljivanje i poslovne usluge 11.5 39 .44% 100.127 133.913.928.6 57. I. 4. 6. H.0 103.291 958.127. z.9 2005. Obrazovanje Zdrav.23% 0.g.226.901 492.na veliko i malo 410. 98.557 1. 10 11 Ukupan prihod Ukupnan rashod Neto dobit Gubitak Akumulirani gubitak Ukupna aktiva/pasiva Stalna sredstva Tekuća sredstva Gubitak iznad visine kapit.48 %.886 1. Struktura najbrojnijih: trgovina 47. 950. ostale javne.104 721. i ulaganja prema ukupnim obavez. 5.ind.190.661.8 61.134. J. 99.48% 0.v.357. ugostiteljstvo 12.016 645 Index 124 122 143 97 117 121 114 131 196 104 137 133 106 105 I.93% 2.867 6. 9.390 47. saobraćaj.5 8. socijalne i lične uslužne 21.44 %. el. L.9 31. nek. Rudarstvo prerañ.973 33.150.066 53.9 4.877 360.

“Asa Pss” 21. jer ne raspolažemo informacijama. Privatizovana preduzeća sa većim prihodom: “Cts Eurolines” 25. Državna preduzeća sa većim prihodom: JKP “Gras” 53.6 mil.KM. a izostala je i finansijska podrška izvozno orijentisanoj privredi. pruža velike mogućnosti za ulaganje. Nisu definisani nosioci tehnološkog unapreñenja. Meñutim. KM. Poštanske i telekomunikacijske usluge imaju pozitivan trend kretanja. održan je stabilan kurs KM i nizak nivo inflacije. a kamatne stope komercijalnih banaka nastavile su silazni trend.1 mil.7 mil. nalaže potrebu da navedena preduzeća zajedno sa osnivačem – KS izrade dugoročan program finansijske konsolidacije.6 mil. “Imzit komerc” 8. KM. Bilans stanja. stanje u privredi je i dalje veoma složeno i teško. To su i konstatacije Privredne komore KS u njihovoj informaciji o stanju i aktuelnostima privrede u 2005. “Oki” 4. nije dostigla ni trećinu proizvodnje iz predratnog perioda. Prema ocjeni Komore.2 mil. sati rada po područjima Područje 2004.IV Drugi pokatazelji -Oprema po radniku u KM -Akumulirana dobit po radniku 17. Tabela 2. Kontinuirano poslovanje sa visokim gubitkom KJKP “Gras” i “Toplana”. CPU 2. Telekomunikacijske usluge vezano za internet konekciju imale su rast od 13. “Uniklima” 4.8 mil.6 mil. TP “Dc Sarajevo” 3.7 mil. KM. “Asa Pva” 1. prije svega preispitivanje troškova u poslovanju – mogućnost štednje i racionalizacije. što bi trebalo da se definiše u razvojnoj strategiji za ovu privrednu granu. KM. “E-Tds” (privatizovan početkom 2006. Porasli su depoziti stanovništva. koji zauzima sve značajniju pažnju u KS. nedovoljna kontrola. odsustvo strateškog razvoja industrije.3 mil KM. “Telma” 5. “Sprind” 12. godini izostale veće investicije. Preduzeća sa većom ostvarenom dobiti: “Robot-komerc” 2.306 11.3 mil. prema podacima Komore.7 mil. “Asa Pva” 37. “Aluplast” 4. “Žica” 1. “Planika fleks” 7. Turizam. “Neuron komerc” 7. tako da je angažovanje grañevinskih kapaciteta bilo nedovoljno. KM. KM.635 15. Finansijski sektor: u cilju jačanja tržišne pozicije u proteklom periodu u bankarskom sektoru desili su se procesi koncentracije kapitala kroz integraciju najvećih banaka. KM.1 mil. KM.3 mil. meñutim grad Sarajevo nema zvaničan prepoznatljiv turistički brend. “Zrak” 2. KM. KM. “Merkur” 29. “F Auto centar” sa 14.KM. Preduzeća sa većim ostvarenim gubitkom: JKP “Gras” 7.7 mil. KM.7 mil. 40 .2 mil. KM. kapitalnih investicija upošljavaju se i druge privredne grane. U grañevinarstvu su u 2005. KM. KM. Broj zaposlenih na bazi ef. KM. čiji su potencijali veliki. KM. iako postoje veoma značajni potencijali u ovoj grani.7 mil. KM. i pored tih pozitivnih pomaka.04 mil. nedostaje sistemski pristup. KM.KM. u ovoj grani prisutna je nelojalna konkurencija. koja u kantonu Sarajevo. “Wurth BH” 11.) 13. a mobilna telefonija od 7.1 mil. KM. “Bitumenka” 12.9 mil.3 mil.3 mil. JKP “Toplane” 3. KM.) 5. KM.9 mil. kao i realizacija razvojnih programa koji će omogućiti ekonomičnije poslovanje. “Wurth BH” 1. KM.4 mil.4 mil. “Kovinoplastika” 6. KM.7 mil. U 2005.9 mil. Dugoročne obaveze veće su za 37%. KM. KM. godinu.9 mil. KM. nadalje zabilježen je rast štednje a sa tim i potencijalnog investicionog kapitala. a procjenjuje se da će se taj trend nastaviti. KM. KM. “Interex” 1. a tekuće obaveze za 33% u odnosu na 2004.5 mil. KM. Osim toga realizacijom.g. “Step” 8.6%. Geodetski zavod 0. rad na crno.7 mil. kadrovska problematika i tehnička neopremljenost. KM. smanjenja broja banaka. a izostala je i značajnija podrška vlasti na razvoju sajamskog turizma kome grad pretenduje. strukturalnog prilagoñavanja itd.3 mil.5%. “Žica” (privatizovana početkom 2006.1 mil.9 mil. štedni depoziti. “Euroasfalt” 7.0 mil. 2005. godini. depoziti privatnih preduzeća. u pasivnom bilansu kapital učestvuje sa 38%. “Dijamant” 3. izvoza. % Ind. KM. godini zabilježeni su ohrabrujući koraci u stvaranju jedinstvenog tržišta u BiH i to jačanjem centralnih institucija na nivou države i usvajanjem jedinstvenih propisa. KM. “Zvečevo komerc” 15.5 mil.804 18. značajno povećava zaposlenost. JKP “Toplane” 43.3 mil.1 mil. “Robot komerc” 97. KM. KM. ali neiskorišteni.g. Prerañivačka industrija. KM.2 mil. “Fabulas” 7. “Brojler” 7. KM. “Vf komerc” 128. “Intereuropa Rtc” 6. problem bankovnih garancija.5 mil.2 mil.2 mil. Pojedinačni podaci o finansijskim pokazateljima preduzeća nisu potpuni. a ukupne obaveze sa 62%.398 108 130 Privatna preduzeća sa većim ostvarenim prihodom: “Interex” 151. KM.

27% 70.945.290 1.800 45.274 45.03% 7. Od ukupnog broja zaposlenih.55% 8.07% 2.507 11.432 14 28 2.388. saobraćaj.194 120.87% 0.785 98.01% 0. saobraćaj.251 882.20% 0.01% 0.Poljop. lov i šum.93% Ind. Ostalo Ukupno 9 23 2.138.992 1. lov i šum.399.v.709 % 0.172 44. Poslov.598.94%. Ostalo 2004.29% 0.691 5.2%.913. lov i šum.u.88%. 600.i p.174.768 2.197 391 922 3. socijalne i lične uslužne djelatnosti 5.23% 12.165.978 2005.68% 100.25% 19. z.315 54. skladištenje i veze 12. Rudarstvo Prerañ. Obrazovanje Zdrav.442 10. 128 123 120 91 118 132 98 112 164 93 264 109 98 41 .022 521.457.303.511.012 26 1.ind. na ostale javne. društvene.723 25 1.861.572 98.301 511.138. Ukupan prihod po područjima u KM Područje Poljop.323. nek.88% 100.10% 8. 597. U ostvarenom prihodu trgovina je učestvovala sa 70.g.989 114.786 437.478. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan. el.006 49. Snabdjev. društvene. Poslov.62% 0.932.23% 68.981 47. Tabela 3.v. Snabdjev.356 32.340 24 607 3 220 1.500 6.499.199 2.664 53.370.016 0.27% 5.g.31% 2.159 51.03% 0.39% 5.u. posred.56% 0.883.813 % 0.37%.043 138.94% 3. skladištenje i veze sa 7. 478.998 112. Obrazovanje Zdrav.299 49. Rudarstvo Prerañ. i soc.i p.200. Tabela 4. 126 101 127 97 118 132 104 111 113 81 277 111 99 124 U 2005.886 2005. Poslov.68%.337.599.13% 0.40% 5. Ostalo Ukupno 2004.325 30 613 8 233 1.054.572 6.898 456.37% 2.575 130.58% 0. el.ind. Ukupni troškovi po područjima Područje Poljop.840.08% 8.433 100.i p.286.829 26.13% 2. i soc.810 138.29%. prerañivačka industrija sa 8.659. nek.03% 7. ostale javne.234.80% 0.526 2.u.04% 0. z.123. i soc. na prerañivačku industriju 19.659 miliona KM ukupnog prihoda ili 24% više u odnosu na 2004.345 1.482. godinu. godini pravna lica su ostvarila 1.00% 156 122 92 95 101 124 96 99 125 101 267 106 105 106 Broj zaposlenih na bazi efektivnih sati rada se povećao za 6% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 11. Rudarstvo Prerañ.333.927. Snabdjev.689. nek.667 1.452 1.508 97.969.886 866.545 137.86% 3.326.80%. el. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.53% 0.236 125. posred.ind. socijalne i lične uslužne djelatnosti 13.04% 0.801 1.378.167 1.994.834.37% 33.00% Ind.188 52.939.g.68% 3. z. 465. Obrazovanje Zdrav.840. na trgovinu odnosi se 33.v.400 413 913 3.712.12% 13.844 108.016 lica.246. posred.682.494 5. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.15% 1.965.744 1.217 109.642.902.03 %.231 1.917 45.875 47.836.

784 127.89% na snabdijevanje električnom energijom. Od ukupno zabilježene dobiti 73.i p. 14.00% 9. Gubitak po područjima Područje Poljop.21% 0. Ostalo Ukupno 2004.661.592.228 2.01% 3. 93%.144 118. nek.190.56 % gubitka otpada na poslovanje nekretninama. socijalne i lične uslužne djelatnosti 5. Rudarstvo Prerañ. Tabela 6. Obrazovanje Zdrav.002 237.896 47.125. 21. na saobraćaj. nek.097 174. društvene.ind.604.348.668. Tabela 5. iznajmljivanje i poslovne usluge.981 863. 5. lov i šum. na prerañivačku industriju 8.03% 5.79% 100.564 359. 12. 372 322 356 2005.02% 0.384 3. godini ostvarena je neto dobit preko 47 miliona KM što je više za 43% u odnosu na prethodnu godinu. 305 53 48 280 136 75 95 114 79 85 97 Prema područjima 43.846.066 % 0.925.27% 2. na trgovinu otpada 68. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan. 8.24% 21.973 1.937 8.v.495. el.456 2.100 23.788.835 22. Snabdjev.125.78 % na saobraćaj.g.351 33.05% 0.857 6.01% 5.156.662.37% na trgovinu. 5. 15.333 2.59 % saobraćaj.343 1.543 1.307.031. i soc. 79 199 107 189 153 539 70 57 112 174 291 143 U 2005.00% 123 U 2005. Ostalo Ukupno 2004.g.ind. Rudarstvo Prerañ.001 34. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan. Prosječna neto plaća po područjima Područje A B C 2004.89% 1. i soc.102 0 8.422.457 55. Tabela 7.20% 100.00% Ind.616.460 % 0.185 3. 79 84 113 42 .760 1.692 666.353.390. el.316 6. Poslov.v.355.127 2005.849 205.842.01% 0.i p.55% 8.757.31%.402.568. gasom i vodom. z. Obrazovanje Zdrav.34% na prerañivačku industriju.651 138 118.079 0 20.388 7.34% 5.390 100. Poslov.471.661 miliona KM ili 23% više u odnosu na prethodnu godinu. lov i šum. skladištenje i veze 7. Od ukupno ostvarenih troškova.488 4.125 7. skladištenje i veze.53%. skladištenje i veze.214 0 4.12% 14.991 53.203 2.78% 0.450 294. na ostale javne.Ukupno 1.127. godini ukupni troškovi iznosili su 1.00% Ind.826 85.398 2.37% 0.81% 0.044. 9.81 % na prerañivačku industriju.58 %.43% 2.533 0 9.u. 9.488 2.846 8.645 595.36% 73. Neto dobit po područjima Područje Poljop. 3. posred.00% 0.856 2005.459. Snabdjev.767 4.774 489. posred.59% 1.150. 297 271 404 Ind.03% 0.05% poslovanje nekretninama.21 % otpada na trgovinu.197 64. 5. iznajmljivanje i poslovne usluge. z.476 11.32% 43.725 0 7.56% 0.u.

891 milion KM u 2005.225.276 1.ind.419.404.00% Ind.587.729. lov i šum.901.290 532 176 724 757 645 109 109 98 102 104 106 114 53 96 105 105 U 2005.481 2005.340 67.791 62.99 %.501. na 1.576.298 86.735 18. zdravstvena i socijalna zaštita 724 KM. Tabela 9.038 74.42% 0.039 46. 53.58% 41.600 6.238.893 92.848 589. 222. z.v.074.181.794.i p.305 789.11% 11.687 958.460 68.760 398.30% 0.154.703 17.00% 0. 159 76 106 95 145 134 109 112 276 127 136 85 111 121 Vrijednost ukupne aktive je porasla sa 1. godini prosječne plaće bile su najviše u finansijskom posredovanju 1.039 96.74 %.01% 0. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.05% 18.291 2005. 122 103 104 96 87 124 109 111 300 137 86 102 114 43 .629.557 % 0.125 5.952.716.557 miliona KM u 2004.512. Poslov.00% 0.768 50. posred. Snabdjev. prerañivačka industrija sa 18.797.213 65.791. iznajmljivanje i poslovne usluge 13.287 291.00% Ind.321.589.i p.756.34 %.573 88.265 1.61% 100. Snabdjev.12 %.g.596 339. 354.ind. el. posred.01% 1.653 1.31% 5. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan. Obrazovanje Zdrav.192 268.689 1. poslovanje nekretninama.362.917 0 5. 64.03% 26. Ostalo Ukupno 2004. el. Stalna sredstva po područjima Područje Poljop.424.440.290 KM.314.863 153.265 KM.828 186.968 0 4.190. socijalne i lične uslužne djelatnosti 757 KM.74% 0.313.49% 36. i soc. nek.222 4.100 359.028 279.16% 9.762 16.557. Poslov.171.786 252.09% 100.219 465 331 751 721 616 852 400 575 322 1.228.02% 0.792 101.12% 0.34% 0.g.690 138. U ukupnoj aktivi trgovina učestvuje sa 41.15% 14.604 93.392.u.42% 4. skladištenje i veze 1. lov i šum. saobraćaju. Aktiva po područjima Područje Poljop.040 1.422 320. Rudarstvo Prerañ. nek.557 1. i soc.650 % 0.093. društvene.363.207 1. gasom i vodom 852 KM.919 276.320 210.94% 13.u. Obrazovanje Zdrav.D E F G H I J K L M Prosjek 780 364 585 316 1.68% 3.637.677 1.418 198.061 49.v.664.110 1.891.72% 1.928.977 12.266. skladištenje i veze 11.335. z. godini ili za 21%.748.584. Rudarstvo Prerañ. saobraćaj.178 6.741.986.324. ostale javne. Ostalo Ukupno 2004.978.69% 5.428 2.774.390.003. snabdijevanje električnom enegijom.404 1. Tabela 8.99% 4.

871 % 0.242.237 31.654 47.328.578 50.357.65% 17. godinu.578.961 65.413 1.19% 15.405 2005.g.784.511. z.198 376.344. na prerañivačku industriju 26.7%.977 227. nek.59% 4.226.947. Rudarstvo Prerañ.ind.647.ind. Snabdjev.211.078.901 % 0. Snabdjev. Obrazovanje Zdrav. 145.686 54.877 2005.687 8.44% 2.327 755.150.056. Rudarstvo Prerañ.u.935.ind.42 %.86%. lov i šum.258.519 2.237 88.97 %.179 30. el.00% Ind.06% 7.656 4.118 577. Poslov.246.702 0 4.995 262. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.203.985.656 4.860 16.03% 0. trgovina 31.618.v.44 %.60% 0.02% 0. el.860. Tabela 12. saobraćaj.167. iznajmljivanje i poslovne usluge 7. iznajmljivanje i poslovne usluge 17.784 1. Prerañivačka industrija u ukupnoj vrijednosti kapitala učestvuje sa 36. 114 31 102 75 103 118 97 96 134 96 86 99 105 Ukupna vrijednost kapitala u 2005.082 266.084 1. Snabdjev.384.456 2.182.u. 89.501. i soc.887 % 0.813 602.17% 5.167.5%. godini iznose 1. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo Saobraćaj i veze Finan.69 %.304 27.889.448. z.423 114.892.184.Stalna sredstva u 2005.763.2 miliona KM i za 5% je veća u odnosu na 2004. skladištenje i veze 15.25% 100.219.01% 0. saobraćaj.695.802 56.601 77.449 109. 259.01% 36.869 43.018 92.241.547 27.750 1. 78. Obrazovanje Zdrav. Obaveze po područjima Djelatnost Poljop. iznosi 721.568 58.v.44% 0.08% 7.86% 0.143 721. skladištenje i veze 7. lov i šum.110.696 1.g.088 79. Tekuća sredstva po područjima Područje Poljop. poslovanje nekretninama.97% 0. 178 50 113 95 186 147 110 118 225 107 146 81 125 131 Ukupna vrijednost tekućih sredstava u 2005.103. lov i šum.266. Poslov.29% 4. Na trgovinu otpada 36. Ostalo Ukupno 2004.829 51.01% 0.073.337.791.227 1.v.97%.567 85. Ostalo Ukupno 2004.60% 100. Rudarstvo Prerañ.00% Ind. Na trgovinu otpada 49.654 139. Kapital po područjima Područje Poljop.06% 0.37% 48.049.291 4. Tabela 11. Tabela 10.202.397 690.97% 0.170 192.259 446.380 124.790. poslovanje nekretninama.544 2005.6%.479 255.093 miliona KM i za 14% su veća u odnosu na 2004.70% 3.344 833. godinu.545.648 33.4 %.111.238.8 miliona KM.14% 0.227.781.07% 8.00% 0. 184 81 119 96 168 142 101 44 .07% Ind.271 39.30% 31.678 397.237.276 1. godinu i iznosi 755.328 562.006 3.704 133. povećala se za 31% u odnosu na 2004. Grañevinarstvo Trgovina Ugostiteljstvo 2004. posred.511 16.992 406. i soc.g.440 33. nek.43% 6.615.i p. el.326 25. prerañivačku industriju 8.i p. 143.669 528.333 57.657 60. posred.010.50% 0. 264.72% 49.311.29% 7.688 960.91% 7.

758 68.598 poreskih obveznika. “Dijamant” 766.185.Saobraćaj i veze Finan. godinu i iznosi 1.731. iznajmljivanje i poslovne usluge 16.717 KM.592 866.534 1. prevoznička djelatnost 416.337.864. Podravka. g. medicinske ustanove 17.g. od čega: samostalna trgovinska radnja 251. Grañevinarstvo – “Step” 1.u. Zajednička ulaganja: preduzeće „Uniklima“ sa partnerom iz Slovenije Izvoz – uvoz Izvoz u 2005.469 1.i p.g.06%.40% 100.169. nek.(trgovina) – privatizacija i ulaganja -2005.904 4. agencije 98. B (Interex) Stup i Cementni terminal u ul.571. Bosmal.01% 0.894.00% 139 321 141 124 82 118 135 Ukupan iznos obaveza u 2005.414 101.564.613 KM.65% 1. povećao se za 35% u odnosu na 2004.g.g.948 KM.482. samostalna zanatska radnja 168. i 2002.453 194.2003. Obrazovanje Zdrav.634. “Bitumenka” 2.954. samostalna djelatnost 40. Saobraćaj – “Gras” 7.66%. Poljoprivreda Struktura zemljišta (u ha) – katastarski podaci VRSTA Polja Voćnjaci Travnjaci Pašnjaci Visoko kultivirano (staklenici) Navodnjavano zemlj. godini: Industrija – “Žica” 4.917 84. Grawe.407 KM. Finansijske institucije Filijale banaka: Hypo Alpe-Adria banka-Podružnica Sarajevo.844 KM. “Bitumenka” 1. i 2003 g.656 8.761 138.965 285 Državno vlasništvo ukupno 210 25 154 42 257 688 857 TOTAL 1.696. posred.827. advokati 6.178 1. “Uniklima” 1. Strane investicije (značajnije) -do 2000. Ind. Halilovići -2001.021. i soc.858 53.145 KM. Uvoz: Industrija – “Žica” 6.169.052 KM. na poslovanje nekretninama.391 63. Zajednička ulaganja . miliona KM.g.165 KM.038 2. “Zrak” 564. trikotaže Šik: .Ind.E.g. Privatno vlasništvo Ukupno 924 375 461 167 1. Ind.D.455 KM. U ukupnim obavezama na trgovinu otpada 48.66% 0.653 1. Saobraćaj – “Cts Eurolines” 8. Volksbank.privatizacija i ulaganja -2004. ABS banka. CBS banka.34% 16. z.143 45 .462 KM.535. samostalna zanatsko-trgovinska radnja 35. trikotaže “Šik” 170.124 400 615 209 1.475. samostalna ugostiteljska radnja 131. “Uniklima” 2. – Intereuropa RTC: privatizacija i ulaganja -2002. Union banka.159. Raiffeisen bank. C. Struktura obrtnika na području općine Novi Grad Ukupno 1. Ostalo Ukupno 72.14% 5. trikotaže “Šik” 689.989.373 KM.276 KM. Grañevinarstvo – “Step” 2.196 KM. Poslov. domaća radinost 283.755 KM. Merkator.. TP DC „Sarajevo“ .536.247 15.992.330.870. ostale djelatnosti 153. Šume TOTAL Neobradivo zemlj.295 3.834. HVB Central profit banka.

Iz prethodnog grafikona se može vidjeti da općina nema većih površina odgovarajućeg zemljišta za poljoprivredu i razvoj stočarstva, kao i to da se zemljište koristi za izgradnju kuća ili komercijalnih objekata, čime se smanjuje potencijal za razvoj ove privredne grane. Dio Sarajevskog polja koje pripada općini Novi Grad - Donje Telalovo polje, može se koristiti za proizvodnju povrća i plasteničku proizvodnju. Područje kantona (iz Prostorne osnove KS) raspolaže sa oko 51.933 ha poljoprivrednog zemljišta što čini 40,8% njegove ukupne površine. Stepen korištenja zemljišta na KS, posebno obradivog, je nizak. Sarajevski kanton pokazuje nedostatak obradivog zemljišta. Obradive površine učestvuju sa 31%. Prosječna površina gazdinstva u kantonu Sarajevo je 3,0 ha koji je izdijeljen, u prosjeku, na 7-8 odvojenih parcela, usitnjenost posjeda predstavlja veliki problem. Odnos poljoprivrednog zemljišta po stanovniku na KS je 0,129 ha (svjetski prosjek je 0,40) a obradivog zemljišta 0,051 ha (svjetski prosjek 0,17 ha), što znači da je stanje u kantonu daleko ispod definisanih svjetskih normi. Na općini Novi Grad odnos poljoprivrednog zemljišta po stanovniku je 0.023 ha, a obradivog zemljišta 0,015. Ocjena stanja (iz Prostorne osnove KS) Deficit u obradivom zemljišnom prostoru, struktura poljoprivrednog posjeda (usitnjenost i fragmentarnost), kao i raspoloživost kategorija zemljišta predstavljaju limitirajuće faktore u planiranju razvoja proizvodnje hrane. Šume i šumska zemljišta (iz Prostorne osnove KS) u ukupnoj površini kantona se iskazuju kao dominantna 71.805 ha ili 56,4%. Uzurpiranost ovog zemljišta je najveća na području općina Hadžići i Ilidža. Poljoprivredni posjedi i šume- podaci katastar
Posjed Broj posjeda Zajedno površina svih posj Prosječna površina po posj privatni 12.683 2.965 o,233 ha ha Državni 688 ha

Vrsta kulture-procjena 2005.g.
Kultura Žito Industrijske biljke Povrće Čajevi I mirodije Trava Jagodičasto voće Stočna hrana Ostalo Privatno (u ha) 43 479 461 56 108 Državno (u ha) TOTAL

154

615

Stočarstvo-procjena 2005.g.
Vrsta Goveña stoka Svinje Perad Ovce Koze Privatno 660 63 15.000 600 290 Državno

Turizam Na općini Novi Grad broj poslovnih jedinica je 4, broj soba 420 i broj ležajeva 1.035. Hotel “Exclusiv” je novi hotel smješten u naselju Rajlovac. U 2005. godini, prema statističkim podacima, broj turista koji je boravio na općini Novi Grad bio je 2.185, od toga domaći turisti 767, strani turisti 1.418. Broj noćenja turista bio je 4.874, od čega domaći 1.798, strani 3.076. Kapaciteti za podršku poduzetništva -Centar za razvoj biznisa Novi Grad je zajednički projekat Općine Novi Grad Sarajevo i Sarajevske regionalne razvojne agencije SERDA. Prostor centra je namjenski ureñen i svojim prostornim uslovima, solidnom informatičkom podrškom može odgovoriti namjeni prije svega pružanje pomoći MSP kod registracije preduzeća, pomoć u izradi biznis-plana i pružanje drugih informacija.

46

-Banke na općini Novi Grad III Lokalna vlast Općina u okviru samoupravnog djelokruga: -osigurava uslove za poštivanje i zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa Ustavom -osigurava lokalne potrebe stanovništva u obrazovanju, radu i zapošljavanju, oblasti brige o djeci, socijalne zaštite, kulture, fizičke kulture i sporta, zaštite životinja i bilja i zaštite čovjekove okoline, -vodi urbanističko – stambenu politiku od značaja za općinu i njen razvoj -upravlja općinskom imovinom -priprema, sufinansira i prati izgradnju komunalne infrastrukture iz nadležnosti Općine -osigurava uslove rada lokalnih radio i TV stanica u skladu sa zakonom -vodi brigu o turističkim resursima općine -osigurava korištenje i upravljanje lokalnim grañevinskim zemljištem -osigurava javni red i mir -obavlja upravne poslove iz samoupravnog djelokruga -pored ovih, općina obavlja i poslove kantonalne uprave zakonom prenesene na općinskog načelnika Općina ima svojstvo pravnog lica i radi po statutu koji je u skladu sa Ustavom Federacije, kantonalnim Ustavom i kantonalnim zakonodavstvom. Statut općine usvaja Općinsko vijeće dvotrećinskom većinom. Općinsku vlast čine Općinsko vijeće (zakonodavno – normativna), općinski načelnik i službe za upravu (izvršna) Općinsko vijeće je predstavničko tijelo grañana (31 vijećnik) i organ vlasti u općini, koji svoju funkciju vrši u skladu sa Ustavom, zakonom i Statutom Općine. Općinsko vijeće donosi propise i akte u okviru prava i dužnosti Općine i obavlja i sve druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom Općine, a naročito (donosi Statut Općine, Poslovnik o svom radu, obrazuje radna tijela, bira predsjedavajućeg Općinskog vijeća i njegovog zamjenika, sekretara i članove radnih tijela Općinskog vijeća, donosi budžet i izvještaj o izvršenju budžeta, donosi programe razvoja za odreñene oblasti, propise o općinskim

porezima i taksama, osniva JP i JU i druga pravna lica, raspisuje referendum, donosi propise o osnivanju i organizaciji organa uprave, utvrñuje nazive naseljenih mjesta). Predsjedavajući Općinskog vijeća zastupa Općinsko vijeće i predsjedava sjednicom Općinskog vijeća. Svoju dužnost obavlja profesionalno. Predsjedavajući Općinskog vijeća ima svoje zamjenike koji pomažu u radu predsjedavajućeg i po njegovim ovlaštenjima obavlja odreñene poslove iz njegovog djelovanja. Za razmatranje i pripremu akata, praćenje i proučavanje pitanja iz pojedinih oblasti, Poslovnikom o radu Općinskog vijeća obrazovano je 15 komisija: Komisija za statut, Komisija za budžet, Komisija za zaštitu ljudskih prava, Komisija za predstavke, Komisija za izbor i imenovanje, Komisija za odlikovanja, nagrade i druga priznanja, Komisija za prostorno ureñenje i zaštitu okoline, Komisija za odnose sa vjerskim zajednicama, Komisija za boračka pitanja, Komisija za obilježavanje značajnih dogañaja i ličnosti, Komisija za ravnopravnost spolova, Komisija za pitanja mladih, Komisija za saradnju sa lokalnim zajednicama u BiH i inostranstvu, Mandatsko - imunitetska komisija, Komisija za dodjelu stanova kojima raspolaže Općina. Općinski načelnik bira se neposrednim i tajnim izborima na cijelom području općine, na način utvrñen zakonom. Općinski načelnik je izvršno-upravni organ Općine. Općinski načelnik svoju dužnost obavlja profesionalno, predstavlja i zastupa Općinu. Odgovoran je za zakonito i stručno obavljanje prenesenih poslova kantonalne, odnosno federalne uprave. Općinski načelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine, nadležan je za: -sprovoñenje općinske politike, izvršavanja općinskih propisa i općinskih akata i izvršavanje prenesenih nadležnosti općine od strane kantona -imenovanje i smjenjivanje svih općinskih službenika i namještenika -osigurava saradnju općinskih službenika sa ombdusmenima -podnosi prijedlog izvještaja Općinskom vijeću i javnosti o provoñenju općinske politike i svojih aktivnosti

47

-obavještava Skupštinu Kantona, odnosno kantonalne organe o izvršavanju kantonalne politike i kantonalnih zakona i drugih propisa i meñunarodnih ugovora, kao i o stanju u odgovarajućoj oblasti, kad je izvršavanje te politike i tih zakona odnosno meñunarodnih ugovora povjereno općini. Struktura organizacije Općine Novi Grad Sarajevo -Općinsko vijeće: predsjedavajući Općinskog vijeća, Služba za poslove Općinskog vijeća -Kabinet općinskog načelnika: sekretar Općinskog organa državne službe, Savjet općinskog načelnika Općinske službe za upravu: 1.Općinska služba za privredu, obrazovanje, kulturu, sport i informisanje 2.Općinska služba za boračka pitanja 3.Općinska služba za finansije 4.Općinska služba za urbanizam i stambene poslove 5.Općinska služba za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina 6.Općinska služba za rad, socijalna pitanja, zdravstvo, izbjegla i raseljena lica 7.Općinska služba za opću upravu i lokalnu samupravu 8.Općinska služba za obnovu, razvoj i komunalne poslove Posebne općinske službe 1.Kabinet općinskog načelnika 2.Služba civilne zaštite 3.Služba za inspekcijske poslove 4.Služba za zajedničke poslove U općini djeluje Općinsko parvobranilaštvo kao poseban organ u funkciji zakonskog zastupnika Općine. Najveći rezultati Općine -modernizacija uprave i administracije verifikovane ISO standardom 9001:2000 i obezbijeñen kvalitetan servis za grañane -stepen upravnog rješavanja preko 85%, praćeno informatičkim programom “Dokument menadžment” u koji je uključeno 140 službenika -ustanovljena procedura za donošenje i transparentno rasporeñivanje budžeta u partnerstvu sa grañanima -desetine izgrañenih privredno-poslovnih i kulturno-sportskih objekata na bazi kvalitetnog urbanog planiranja koje obezbjeñuje ambijent za brže investiranje, poslovanje i kvalitetniji život -izrañeni savremeni objekti: Multimedijalni centar, sportska dvorana Dobrinja, stadion Otoka, OŠ “Osman Nuri Hadžić, OŠ “Dobroševići”, Dom zdravlja Sarajpolje, a u izgradnji: Bazen Otoka, Sportska dvorana Mojmilo, Srce Buća Potok, Bosmal City Centar, OŠ na Sokolju. -obnovljena stambena i komunalna infrastruktura 85% -u cijelosti provedena implementacija imovinskih zakona -kulturni sadržaji i programi približeni grañanima (Novogradski dani kulture, Sarajevo film festival i redovni programi za učenike i djecu koji afirmišu takmičenja iz znanja, umjetnosti...) -aktivno uključivanje omladinske politike na lokalnom nivou Savjetodavni odbor mladih pri Kabinetu načelnika -izrañen Lokalni ekološki akcioni plan za zaštitu okoliša (Leap) -ureñen je Centar za razvoj biznisa u cilju podrške bržem zapošljavanju -svake godine se stipendiraju nadareni učenici i studenti (oko 300 stipendista) -uvedena praksa realizacije projekata za teško bolesne -sa vlastitim projektom Općina provodi prevenciju narkomanije -kontinuirana pomoć nevladinim i neprofitnim organizacijama -aktivno partnesrtvo sa gradskom i kantonalnom upravom na zajedničkim investicijama -značajno popravljen imidž Općine -Općina je dobitnik meñunarodnog priznanj”Zlatna zvijezda” IV. Općinsko finansiranje i budžet

48

Općina Novi Grad Sarajevo je u skladu sa Zakonom o budžetima/proračunima FBiH razvila Procedure za donošenje budžeta u skladu sa Iso standardom 9001:2000. Usvojenom procedurom utvrñeno je da: -u julu tekuće godine općinski načelnik donosi smjernice i uputstva za pripremu budžeta -do 01. septembra općinske službe dostavljaju svoje finansijske planove -do 15 oktobra općinski načelnik predlaže nacrt budžeta Općinskom vijeću -Općinsko vijeće razmatra nacrt budžeta -usvojeni nacrt budžeta se daje u javnu raspravu u trajanju od najmanje 21 dan -općinski načelnik do 15. novembra utvrñuje prijedlog budžeta -Općinsko vijeće razmatra i usvaja Budžet općine za narednu godinu do 31. 12. tekuće godine U sklopu javne rasprave o nacrtu Budžeta svoje svoje učešće sa prijedlozima, sugestijama i mišljenjima organizovano uzimaju sve mjesne zajednice sa područja općine Novi Grad, kao i svi drugi subjekti i grañani zainteresovani za kreiranje budžeta općine. Najvažiniji prihodi općinskog budžeta su: -porez na promet od nepokretnosti -prihod od zemljišne rente -prihod od iznajmljivanja poslovnih prostora i garaža u vlasništvu općine -komunalne takse -naknada za puteve iz cijene nafte i naftnih derivata -tekući grant iz budžata Kantona Sarajevo Pobrojani prihodi ne pripadaju u cijelosti općini već se dijele sa ostalim nivoima vlasti. Raspoloživa sredstva Općina Novi Grad svojim budžetom rasporeñuje za rashode iz djelokruga svoje nadležnosti: -finansira zakonom utvrñene obaveze -pomaže razvoj društvenih djalatnosti od interesa za općinu -kapitalne projekte za razvoj lokalne infrastrukture i ostalih kapitalnih objekata
R.Br. 1. 2. Opis Ukupni prihodi Porez na dobit od pojedinaca Porez na dobit od poljopriv. djelat. Porez na prihod od imovine i imov. p. Porez na imovinu Porez na imovinu Porez na promet od nepokretnosti Ostali porezi Poseban porez na plaću za zašt.od prir... Poseban porez na plaću za zašt.od prir.. po osnovu ugovora o djelu i priv. posl. Prihodi od nefinansijskih javnih preduzeća i finan.javnih institucija Prihodi od kamata za depozite u banci Prihodi od zemljišne rente Prihodi od iznajmlj. posl. prostora i gar. Prihodi od iznaj. posl.p:v.sala, parking Prihodi od iznajmlj. ostlog- skloništa Komunalne takse Općinske komunalne takse Općinske komunalne takse-javne povr. Općinska naknade Naknada za ureñenje grañev. zemljišta Naknada sredstava dr. nekretnina Naknada za dodijeljeno zemljište Ostale općin. nakn.-priz.pr.prven Posebne naknade i takse Naknada za upotrebu cesta za v. p.lica Izvršenje budžeta sa 31. 12. 2004. 19.905.890 134.922 134.922 3.924.770 315.838 3.608.931 121.519 121.519 Izvršenje budžeta sa 31. 12. 2005. 19.002.267 135.885 336 135.549 3.440.138 346.909 3.093.229 262.487 244.461 18.026 3.918.850 22.130 2.906.147 892.589 36.565 61.416 143.908 143.908 795.499 126.034 620.076 49.388 1.737.420 180.582 Plan za 2006 17.181.000 126.000 1.000 125.000 3.350.000 350.000 3.000.000 250.000 230.000 20.000 3.060.000 25.000 1.980.000 910.000 65.000 80.000 1.860.000 1.630.000 230.000 2.040.000 320.000 1.150.000 500.000 70.000 1.700.000 170.000

3.

4.

5.

2.452.085 28.626 1.480.972 821.633 55.610 65.243 159.661 159.661 4.267.258 1.339.105 2.373.178 410.082 144.892 1.922.482 164.740

6.

7.

8.

49

250.797 1.000 180.000 5.944.000 100.751 38.623 3.527.591 35.118 1.870.571 1.219.000 1.927 985.918.459 208.000 439.884.000 162.118.594.627.000 30. Općinske naknade .309 49.417 2.683 100. 6.086 3.939 206.941 76.337 30.000 2.963 2.948.128 327.674 25.000 3. Primljeni grantovi od Kantona Primljeni grantovi od Grada Primljeni grantovi od Kant.755 4.806 146.obj.tenderi Ostali prihodi Ostali prihodi Tekući grantovi od ostalih nivoa v.118 281.165.509 47.017 369. Doprinos poslodavaca Doprinos poslodavaca Izdaci za materijal i usluge Putni troškovi Izdaci za energiju Izdaci za komunalne usluge Nabavka materijala Izdaci za usluge prevoza i goriva Tekuće održavanje Izdaci osiguranja i bankarske usluge Ugovorne usluge Tekući grantovi Tekući grantovi drugim nivoima vlade Tekući grantovi pojedincima Tekući grantovi neprofitnim organiz.755 2.000 250. 280.571 41.790 171.000 439.340.707. 5.416 327. Naknada za puteve iz cijene naft. Prihodi komisije za tehničko grañ. usluga ostalim-kom.221 36. Prihodi od pružanja javnih usluga Prihodi od pružanja usluga grañanima Prihodi od usluga katastra Prihodi od usluga snimanja objekata Prihodi od pruž.002 18.000 3.000 18.000 185.165 236.268.537 33.922.v.000 60.639 17.000 1.715.495 17.000 6.195 576.000 7.874. 11.000 4. Naknada za upotrebu cesta vozila grañ.432 1. 12 I.216 172.000 73.565 214.929 146. 10.622.960 4.518. 2.004 647.000 1.proj.000 500.574 27.520.057.310 49.000 138.000 620.655 4.968 198.371 112.679.000 992.753.881 1.432 803.571 3.974.000 3.929 4.489.731 1.000 110.939 2.170 492.639 1.468 3.000 470.957 371. 1.000 210.712.792 227.443 980. Ukupni izdaci Tekući izdaci Plate i naknade Bruto plate Naknade troškova zaposlenih Naknade vijećinicima u Općin.728 15. III POTVRDA ZA KVALITET USLUGA 50 .660 14.844 323.807 149.672 281.000 17.028.531 61.749 234.000 2. i nabavka grañevina Nabavka opreme Rekonstrukcija i investiciono održav.000 365.700 872.302 207.000 55.000 30.000 60. Subvencije javnim preduzećima Tekuća rezerva Tekuća rezerva Kapitalni izdaci Rekonstrukcija i investiciono održavanj infrastrukturnih objekata Nabavka zemljišta Kapitalna ulaganja u zemljiš.078 719.939.000 50.000 231.966 146.084 101.627 3.128 1.181.000 3.477. Prenesna sredstva iz prethod.122.9.048 15.177. za kap.658 12.538. 4.254 2.000 1.000 60.000 350.000 160.000 60.611.086 100.000 100.000 25.244 156.000 28.415.d.222 16.744. god.934 78.728.710 41.030.000 30.240 287.009 16.000 3.546 180.150 280.000 7.297.

uzeti u obzir saobraćajni aspekt – aviosaobraćaj. autoput. proizvodnih i uslužnih funkcija u njemu. obrazovanja. devastacijama i destrukcijom. Opći ciljevi prostornog razvoja Profiliranje kantona Sarajevo kao regionalne i evropske metropole: jačanje i formiranje novih institucija znanosti. stavljanje pod kontrolu postojećih klizišta i saniranje područja u cilju sprečavanja dalje erozije. Unapreñenje razvojnih i integrativnih funkcija kantona Sarajevo: metropolitsko područje. elektronske komunikacije. saobraćajem i drugim djalatnostima i djejstvima. kao i ratnim razaranjima. kulturno-ekonomski i socijalni razvoj ovoga metropolitskog područja u odnosu na BiH u cjelini – pretpostavljaju jačanje urbanih. privlačnim za mlade stručnjaka i njihov ostanak u zemlji. podržati visokonaučne institucije i istraživački rad. u kome se nalazi glavni grad države BiH treba da vrši uticaj na ukupan razvoj društva. 51 . kulture. Pretpostaviti ubrzaniji demografski. autobuska stanica. željeznički saobraćaj. sredinu učiniti atraktivnom i privlačnom za meñunarodni kapital. kulturno-socijalnog i prostornog aspekta za ovo je potrebna odgovarajuća okolinska svijest grañana i odgovornost sadašnjih prema budućim generacijama. I Opći i posebni ciljevi prostornog razvoja A. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA KANTONA SARAJEVO 2003 – 2023. Održivi razvoj bazirati na kompatibilnosti okoliša sa ekonomskog. djelovanja slobodnog tržišta i stranih ulaganja. Usklañivanje politike racionalnog korištenja prostora sa očekivanom izmjenom strukture djelatnosti – pod utjecajem uloge metropolitskog područja. Reduciranje šteta u okolišu – reducirati uticaje na prirodnu sredinu zagañenu industrijom.4. doći će do izmjene strukture djelatnosti i to u pravcu povećanja udjela produktivnih sektora i grana.

B. unapreñenje i razvoj transportne. podsticanje poljoprivredne proizvodnje i malih farmi) -Aktivnijom politikom povratka raseljenih osoba težiti stanju strukture stanovništva iz 1991. a ispitati mogućnosti saniranja bespravne i neregulisane izgradnje i utvrñivanje mjera za njeno sprečavanje -racionalizacija i poboljšanje kvaliteta stambene gradnje i druge fizičke strukture – utvrditi lokalitete za individualnu i kolektivnu stambenu izgradnju uz definisanje što racionalnijih veličina parcela -prilagoñavanje prirodnim uslovima i specifičnostima pejzažnog i autentičnog regionalnog arhitektonskog oblikovanja i izraza u sistemu izgradnje hortikulturnog okruženja uz fizičke strukture u kantonu -rekonstrukcija. pouzdanost snabdijevanja. plansku izgradnju. eventualno obezbjeñenje alternativnih izvora -racionalno korištenje i eksplatacija voda. privrede kantona i evropskim standardima -očuvanje bogatstva i raznolikosti pejzaža u okviru kantona-izdvojiti zaštićena područja u kantonu -ekonomski efikasnije korištenje zemljišta-uvoñenje tržišnog sistema korištenja zemljišta -razvoj energetskih resursa sa zaštitom okoline-maksimalna štednja el. zaštita izvorišta. na urbanim i vanurbanim područjima kantona Sarajevo -zaštita i ureñenje graditeljskog i prirodnog naslijeña i njegovo uključivanje u tazvoj kantona -sprečavati disponiranje industrijskog otpada bez njihovog prethodnog zaštitnog tretmana -voditi aktivnosti na nivou kantona i općina u cilju zaštite atmosfere i prirodnih resursa -zaštita ljudi i dobara od elementarnih nepogoda Održivi ekonomski razvoj *Profiliranje prostora kao ambijenta pogodnog za održivu ekonomiju može se realizirati: -ekonomskom valorizacijom znanja preko usvajanja okolinski prihvatljivih tehnologija i formiranja inkubacionih centara za naučnu i tehnološku saradnju (prostore i lokalitete koje su ranije zauzimala preduzeća klasične industrije transformirati u nove proizvodne prostore tipa inkubatora. energije. vodoprivredne i telekomunikacione infrastrukture – treba biti usaglašena sa potrebama stanovništva. energetske. pretjeranog administriranja. Posebni ciljevi prostornog razvoja Demografski razvoj -demografska veličina Sarajeva treba da odgovara njegovoj ulozi metropole -pokloniti posebnu pažnju obnavljanju stanovništva i stvoriti uslove za normalizaciju ukupnih demografskih procesa -obnoviti naseljavanje ruralnih područja i stvoriti uslove za njihovu demografsku revitalizaciju (poboljšanje infrastrukture. godine Održivi prostorni razvoj i ureñenje -optimalna i racionalna organizacija. neadekvatne regulative -respektiranje što manjeg okolinskog opterećenja prostora -ekonomska valorizacija usluga -uvažavanje policentričnog modela razvoja -rigoroznom finansijskom i kaznenom politikom zaštiti prirodne resurse -restruktuiranje javnih komunalnih preduzeća u smislu podjele na javno dobro i dio koji se povjerava operatoru po osnovu javne koncesije na kraći period *Profoliranje prostora kao ambijenta profitabilne ekonomije -osigurati pravnu sigurnost u ekonomskim tokovima -otvoriti proces pripremanja i opremanja jednog broja lokacija potrebnom infrastrukturom za izgradnju MSP -razviti stabilan i efikasan poreski sistem -iskoristiti geografski položaj i povoljan geopolitički položaj -preduzeti mjere da Sarajevo bude atraktivno za život stranaca 52 . podzemnih i otvorenih vodenih tokova -smanjiti štetne uticaje na prirodnu sredinu. korištenje i zaštita prostora -bilansiranje podobnih prostornih kapaciteta za urbani i ruralni razvoj -policentrični sistem razvoja kantona (disperzivna koncentracija) -obezbijediti uslove za kontrolisanu. tehnoloških parkova) -iskorištavanje prednosti Sarajeva kao centra gravitacione regije i glavnog grada -otklanjanje zapreka nastalih zbog birokratske neefikasnosti.

Stanovništvo i naselja 53 . što se prvenstveno odnosi na sjeverne padinske dijelove općine Novi Grad.000 (do 2023. sunce. odvojena barijerama željeznice od centralnog tkiva grada. Vlakovo. administrativno privredni-bankarski centar. Butila. Željeznička infrastruktura dijelom postaje dio mreže gradskog prometa. Ne mogu se očekivati veća stambena naselja s obzirom na već prisutne disperzne graditeljske aktivnosti u prostoru. sofisticiranog rada (uz univerzitetski centar – parkovi znanja). Povećanje stanovništva od 400.*Uvoñenje tržišnog sistema korištenja gradskog zemljišta trebalo bi biti u funkciji profiliranja prostora KS kao ambijenta održivog i profitabilnog razvoja -ekonomski efikasno korištenje zemljišta i njegova racionalna alokacija na osnovu javnih licitacija -fleksibilno korištenje zemljišta kako bi se vlasnici mogli ponašati u skladu sa svojim preferencijama -politiku zemljišne rente. nove površine za radne aktivnosti. a opteretiti postinvesticioni period obavezama -utvrñivanje finansijskih mehanizama koji omogućavaju brzu koncentraciju sredstava potrebnih za finansiranje investicija u gradsko zemljište -maksimalno reduciranje vremena pripremanja zemljišta i izgradnja objekata kako bi se obezbijedio maksimalan profit -povećanje efikasnosti korištenja gradskog grañevinskog zemljišta *Definisati ekonomsku kulturu kao historijski atribut samoodrživosti zajednice -u strukturi ukupnog društvenog proizvoda iznaći podsticaje za kulturne promjene koje će promovirati lokalne. Pomjeranje pažnje sa tradicionalnih centraliteta grada na nove prostore mora da omogući ravnomjernije rasporeñena i sredstva i ureñenja. termalna voda. Alternativni energetski izvori (vjetar. tardicionalne odrednice i autohtone proizvode. predstavljaju tijesnu vezu Sarajeva sa Evropom.) i povećanje prostornog i općeg standarda zahtijevaju dodatne površine u cilju povećanja kvaliteta života. koja će rasteretiti predinvesticioni. trgovački centar.. rekonstruiranu željeznicu).g.000 na 440. Aerodrom Sarajevo i pored alternativa u aerodromu Visoko. Rakovica -zeleno planinsko okruženje sa naglašenim razvojem turističke privrede. sa svim prednostima i manama. 2. te radne zone na lokalitetima Reljeva. zamjena funkcija u području stare radne zone sa funkcijama centraliteta inicirane promjenama geopolitičkog položaja Sarajeva (kongresni centar. ostaje bitna odrednica prostora Sarajeva. a značajno reurbaniziranje funkcija centraliteta osobito u zoni općegradskog centra sa funkcijama kulture.) su paralelne aktivnosti ka stabilnoj energetskoj opskrbi kantona. sportsko rekreativni centar. Tarčin). II Osnovna koncepcija prostornog razvoja Kantona Sarajevo 1. izgradnja škola i zdravstvenih ustanova u naseljima. rekreacije i sporta Kvalitetna prostorna organizacija metroplitanske jezgre uz minimalno povećanje kapaciteta stanovanja. sve uz budući gradski autoput. kao i priključci kantona na isti. Rajlovac. izgradnja parkinga i garažnih prostora mora rezultirati obustavljanjem parkiranja na gradskim saobraćajnicama oslobañajući ih za cirkulaciju. Autoput Vc. novi kulturni sadržaji su nastavak već prisutnih aktivnosti u prostoru.Područje Kantona Sarajevo – prostorna organizacija Prijedlog prostorne organizacije metropole u odnosu na Kanton Sarajevo sačinjavaju: -nasljeñena naglašena konceptualna organizacija metropolitanske jezgre (Sarajevo sa pet općina) kao osovinske linearne urbanizacije -naglašeni pravci urbanizacije i razvoja na pravcu sjever i jug -na budućem koridoru Vc organizacija transportno-distributivnih centara (Semizovac.. Javni gradski saobraćaj mora biti stimulisan u odnosu na privatna vozila. Smanjenje koncentracija stanovanja.

projektantske. sportski.g. unosnog. kongresni. Prema istoj procjeni. godine na području KS u naseljima sa više od 50.godinu je 125.000 stanovnika. Za općinu Novi Grad projekcija za 2023.000 stanovnika (Centar. prigradsko stanovništvo. Od ukupnog broja stanovnika 2023. odnosno visokoprofitabilnog poslovanja podrazumijeva: *rekonstrukcija i jačanje ekonomske osnove *dinamiziranje ekonomskog razvoja *optimalna valorizacija kompetitivnih pogodnosti KS *ekonomska valorizacija znanja *natprosječna profitabilnost po osnovu korištenja ekonomije obima. avanturistički.Projekcije stanovništva do 2023. na KS neće dostići broj iz 1991. Novi Grad. Broj stanovnika će rasti prosječno godišnje po stopi od 0. 3. Najveća koncentracija stanovništva će i dalje ostati u općini Novi Grad.g. na području kantona Sarajevo od ukupno broja stanovnika 95% je gradsko. u 2023. Privreda Strateška opredjeljenja razvoja Kantona Sarajevo su: *Sarajevo metropola *Sarajevo ambijent unosnog poslovanja *Sarajevo ambijent ugodnog življenja Koncept ambijenta.3% stanovništva KS. sesije JIE i zapadnog Balkana) *zdravstvo – visokodiferencirane zdravstvene usluge *kultura. posebno u područjima koja su ekonomski i ekološki prahvatljiva (farmaceutska. nekonvencionalna proizvodnja hrane.g. elektronska. 5% vanurbano. atraktivne manifestacije 54 . kulturni. na površini od 1. -broj stanovnika 2023 g.000 stanovnika. u kojoj će živjeti oko 28. Ilidža) će živjeti 74.godinu.5% i povećat će se za oko 40.648. sa gustinom naseljenosti 2. Novo Sarajevo. sport.3 st/m2 i sa godišnjom stopom rasta od 0.277.3%. konsalting i druge slične usluge *trgovina *turizam i komplementarne usluge (sajamski. rekreacija – profitabilne.2% stanovništva. Prema procjenama u 2023. njihovo instaliranje u postojeće okvire (modernizacija postojećih kapaciteta) *otvorenost prema razvoju novih grana privrede koje će postati novi generatori razvoja i finansijskih tokova *uvoñenje tržišnog sistema korištenja zemljišta *implementaciju filozofije održivog razvoja *povećanje ukupnog nacionalnog bogatstva *povećanje ekonomske sigurnosti stanovništva Sektori koji pružaju mogućnosti za budući razvoj su: *obrazovanje – univerzitet kao generator razvoja i permanentne edukacije *naučno-istraživačka i istraživačko-razvojna djelatnost *razvoj malih i srednjih preduzeća. optička. u naseljima sa 20 – 50 000 (Stari Grad i Vogošća) 14% stanovništva. banjski. -usporeniji rast prirodnog priraštaja -stopa mortaliteta će se povećavati -nastaviće se proces starenja stanovništva -udio mladog stanovništva u ukupnom stanovništvu će se postepeno smanjivati -izrazito usporeno doseljavanje na područje kantona Sarajevo Na području Kantona Sarajevo. urbano stanovništvo. finansijske. zimski. ekonomije prostora *razvoj poslovnih inkubatora i tehnoloških parkova *značajna ulaganja u nove tehnologije. na KS jedino općine Novo Sarajevo i Novi Grad neće imati prigradsko stanovništvo. prehrambena. meñunarodni politički samiti. godini planira se 442.000 u odnosu na 2003. itd. 3 km2 . urbani.) *bankarstvo.

7%. godine. što upućuje ne ralativnu pouzdanost ove projekcije. varijante stope rasta od 5.880 lica.772 KM per capita ili 11. u KS bit će zaposleno 140. godini. Ovo su visoke stope rasta. Ako se uzme u obzir da je u razvijenim zemljama stopa rasta oko 1 do 3%.788.4%. godine.9% jesu visoke. godine od 5. Opredjeljenje je za prvu varijantu. ali vrlo niska baza i ciljevi razvoja nameću ovakav tempo rasta GDP-a. sa dijagramom rasturanja podataka R2 =0. Skladišta 55 . usljed još uvijek nesreñene situacije u ozbiljnijem pokretanju privrednog razvoja. godini iznositi 8.406 USD prema kursu USD 2003. skladišta grañevinskog materijala) sadašnji razmještaj u prostoru. Prema ovoj varijanti. Dakle.1%. prema kojoj će ukupan GDP KS u 2023.966. KM. ovakav rast je moguć. To odgovara nivou razvijenosti Slovenije u 2005. sa težištem na prestukturiranju u manje fnkcionalne proizvodne kapacitete. godine očekuje se stabilizacija političkih i ekonomskih prilika u BiH. nezaposlenosti i radne snage I varijanta je urañena na temelju trenda. godine ili 12. to znači 19. Cijeni se da će u prvom dijelu planskog perioda prosječna stopa rasta biti 5%.4% i 5.537 USD prema kursu 2004. odnosno izgradnja malih i srednjih preduzeće u disperziji. što upućuje na pouzdanost ovakve projekcije.5% do 2023. II varijanta je urañena na temelju kombinovane stope rasta . To je u skladu i sa meñunarodnim predviñanjima za BiH. a u skladu sa opredjeljenjima da se budući lokaliteti nalaze uz primarne saobraćajne tokove. godine iznosiće 140.9% godišnje.398 mil. broj zaposlenih do 2023. obimna mehanizacija. Stepen zaposlenosti ukupnog stanovništva će iznositi 31. sa ofanzivnom stopom rasta od 2011. Prostorni razmještaj Prostorni razmještaj privrednih kapaciteta daje težište na razmještaj proizvodnih zona (industrija. od 3%.1%.000 lica. skladišta i proizvodno zanatstvo) koje su ujedno i najveći korisnici prostora. II varijanta je urañena na temelju kombinovane stope rasta GDP-a.7%. Oko 2010. Grañevinarstvo Imajući u vidu specifičnosti grañevinarstva (betonske. da su komunalno opremljeni ili da postoji mogućnost lakšeg priključka na infrastrukturne sisteme. posebno u gradskim i prigradskim naseljima. sa većom stopom rasta do 2010. sa dijagramom rasturanja R2 =0. Procjena zaposlenosti. godine u iznosu od 7% prosječno godišnje. kao i buduće potrebe. odnosno prosječna stopa rasta zaposlenosti iznosit će 3. Ova varijanta je ostvariva pri brzom uspostavljanju podsticajne političke situacije.6%. Industrija -prilagoñavanju veličine i strukture industrije prema stvarnim potrebama tržišta. a u drugom dijelu planskog perioda do 2023. Prema dosadašnjim tendencijama prosječna godišnja stopa rasta će iznositi 5. ali imajući u vidu nisku bazu. u dolini rijeke Zujevine (Mostarsko raskršće i Gladno polje) u dolini rijeke Bosne (Ilijaš) kao i manje izdvojenim površinama u blizini naselja Vogošća i Semizovac. što je poželjno ali i realno moguće. 4.000.Osnovne projekcije društvenog bruto proizvoda (GDP) I varijanta je urañena na temelju linearnog trenda. -planiranom povećanju proizvodnih zona na području Sarajevskog polja (Reljevo-Rajlovac-Briješće. odnosno opadaće po prosječnoj godišnjoj stopi od 3.000. uz stepen zaposlenosti ukupnog stanovništva od 31. te većim stranim direktnim investicijama. što je nerealno dostići) Uz ovakvo kretanje procjenjuje se da će broj nezaposlenih lica iznositi 32. (Puna zaposlenost cijeni se danas na oko 40-42%. grañevinarstvo. što znači da će zaposlenost rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 2.6%. Prema planiranom broju stanovnika. odnosno da će nezaposlenost opadati prosječno po stopi od 3. Tako će prosječna stopa rasta GDP-a u planskom periodu iznositi prosječno 5. asfaltne baze. Nezaposlenost će se smanjiti na 28. smještaj kapaciteta se usmjerava na prostore novih proizvodnih zona vodeći računa o tehnološkoj i saobraćajnoj povezanosti sa pogonima industrije grañevinskog materijala.7% i stopu nezaposlenosti od 18.

skladišta) sa ukupnom površinom lokaliteta 755. grañevinarstvo.Za očekivani razvoj robnih. skladišta i proizvodno zanatstvo -privredne zone: prodajna skladišta robe.624. naučno-istraživački kompleksi. godine iznosi 1. grañevinarstvo. slobodne zone. veliki kompleksi trgovine. prije svega sa provjereno dobrim saobraćajnim vezama. tu mogu biti uključene i površine predviñene za sajmišta. Osim navedenih namjena. velikom posjetom. 56 .32 ha. Prostorna distribucija i gustina radnih mjesta U dosadašnjim analizama privrede KS navedeno je 146 lokaliteta u namjeni “privreda” (industrija. posebne vrste tržnih i uslužnih centara sa naglašenim obimom saobraćaja. Za općinu Novi Grad 410. 62 ha.5 ha. Planirana površina proizvodnih zona KS za 2023. robno-transportnih i distributivnih centara predviñene su nove lokacije unutar proizvodnih zona sa lokacionim prednostima. robno-transportni centri. grañevinskog materijala. zatim tehnološki parkovi. robni terminali. -proizvodne zone: industrija.

Manji dijelovi općine Novi Grad i područje općine Iliña su danas izloženi najintenzivnijoj izgradnji. uslužno zanatstvo i finansijske. ukupna površina novog stambenog fonda u m2 228. trase primarnih saobraćajnih pravaca i slično. što podrazumijeva da se posredna veza ovog pravca i područja Grada ostvaruje preko općine Vogošća. iskazuju se kao novi kvalitet-agrozona.833.921. prosječna brojnost porodice 3. Sveukupno gledano. U oblasti društvenih djelatnosti obrañuje se: predškolsko obrazovanje i vaspitanje. Najizrazitije potrebe su za objektima pojedinih kategorija kao što su mreže objekata kulture.483. izrazita nestabilnost. tehničke. kako u naseljima deficitarnim ovim sadržajem. u razvoju kantona posvetit će se puna pažnja izgradnji ovih objekata. površina stambenog fonda u m2 12. prostorni kapaciteti su iscrpljeni i prevaziñeni angažovanjem neuslovnih površina zemljišta koja karakteriše strmi nagib. ukupna površina novog stambenog fonda u m2 1.923. postojeće i potencijalne zone eksploatacije termo i termomineralnih voda. više i visoko obrazovanje. tako i u novim naseljima gdje stambenu izgradnju treba paralelno da prati i izgradnja ovih sadržaja.753.382. U oblasti komercijalnih djelatnosti obrañuje se: trgovina na malo. poslovne i druge usluge. velike nadmorske visine.21.482. socijalna zaštita i javna uprava. osnovno obrazovanje. Nepovratno se. nauke i odreñenih vidova socijalne zaštite. godine podrazumijeva najveći obim aktivnosti usmjeren na ureñenje.5. Društvena infrastruktura Društvena infrastruktura odreñena je u dva osnovna segmenta: društvene djelatnosti i komercijalne djelatnosti. ukupno novih stambenih jedinica 2.732. Poljoprivredno i šumsko zemljište Bonitetne vrijednosti zemljišta. 6.723. ugostiteljstvo. ukupno novih stambenih jedinica 12. Novo Sarajevo i većim dijelom Novi Grad. za potrebe stambenih objekata. površina stambenog fonda u m2 2. Prema tome. Iz ovih razloga i očekivanog minimalnog porasta broja stanovnika u planskom periodu. što podrazumijeva da se izgradnja novog grañevinskog fonda usmjerava na već pripremljeno i ureñeno grañevinsko zemljište. Unutar tako ureñenih prostora otvaraju se mogućnosti za zadovoljenje interesa današnjih i budućih investitora.000. 7. područja prirodnog i graditeljskog nasljeña. ugrožavaju zaštitne zone pitke vode. rekonstrukciju i revitalizaciju zatečenih vrijednosti. srednje obrazovanje. sanaciju. kultura. Općina Novi Grad: broj stanovnika 125. 57 . broj stambenih jedinica 193. zatim osnovnog i srednjeg obrazovanja. nepovoljne orijentacije i blizina neodgovarajućih sadržaja.128. Stanovanje i stambena izgradnja Prema ocjeni stanja.153. Društvene djelatnosti i nivo zadovoljenja potreba stanovništva zahtijeva njihov dalji razvoj u skladu sa materijalnim mogućnostima. Centar. Dio osnovnog pravca razvoja se pruža od općine Novi Grad preko općine Ilijaš. angažuje najkvalitetnije poljoprivredno i šumsko zemljište. unutar ovih dijelova Kantona se predviña minimalan obim nove stambene izgradnje usmjerene na površine za koje je već donešena provedbena prostorno-planska dokumentacija. na području općine Stari Grad. broj stambenih jedinica 45. prosječna brojnost porodice 3. prikazane po osnovi mogućnosti korištenja. Zastupljena je u nizijskom području odnosno riječnim dolinama sa mogućnošću potpunog ureñenja poljoprivrednog zemljišta. Poljoprivredna zemljišta na području KS grupišu se u 3 agrozone: -I agrozona uključuje prve četri binitetne kategorije i sa aspekta zemljišnih potencijala ova zona se smatra najvrednijom za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. zdravstvena zaštita. koncepcija prostornog razvoja funkcije stanovanja i djelatnosti stambene izgradnje do 2023. naučno-istraživačka djelatnost. Procjena potrebe za novim stambenim fondom do 2023: Kanton Sarajevo: broj stanovnika 442.000.

godine. koji relativno ravnomjerno pokrivaju teritoriju kantona i omogućavaju omasovljenje rekreativnog sportskog i školskog sporta. Saobraćaj i veze Stopa rasta broja putničkih vozila se procjenjuje na 3.4. 9. 10. Južna longitudinala: petlja Iliña-Neñarići-Mojmilo-Alipašino polje-Hrasno-Grbavica-Skenderija –Vijećnica. te “A” transverzalu: Aerodrom-Dobrinja-Mojmilo. zaštiti i urediti kao Memorijalni park. Ilidža). Mogu se koristiti kao oranična tla.5-6% u periodu 2010-2020. Ovi objekti i centri predstavljaju kategoriju specijalizovanu za pojedine grane sporta. Planskim rješenjem formira se mreža sportsko-rekreativnih objekata i centara (Skenderija. 11. Kulturno – historijsko i prirodno naslijeñe Neistražena i nevalorizovana područja novije historije Historijsko-memorijalni kompleks Žuč. unapreñenja i korištenja tih površina kroz: -izradu programa dugoročne rekonstrukcije niskoproduktivnih površina šume u stadij stabilne -izraditi program i utrditi dinamiku realizacije pošumljavanja neproduktivnih šumskih površina-goleti -gospodarenje šumama na principima trajnosti i održavanja biodiverziteta 8. Otoka. Obuhvata karakteristične lokalitete – utvrñenja. definisano na osnovu raspoloživih saznanja i prostornih mogućnosti terena. Stopa rasta teretnog transporta procjenjuje se na bazi rasta GDP i faktora transportnog elasticiteta i kretat će se 6-7% godišnje u periodu do 2010. nova evidentirana cjelina površine 254 ha unutar ranije registrirane kategorije “park-šuma Žuč (1. -III agrozona uključuje zemljište najslabijih bonitetnih kategorija. i 4. a pretežno se koriste kao livade i voćnjaci.-II agrozona uključuje zemljišta osrednjih potencijala.0% u periodu 2010-2020. ureñenja. Javni prevoz putnika Planirana su rješenja za zadovoljenje potreba grañana u javnom prevozu putnika kojima se predviña: -uvoñenje željeznice u sistem javnog prevoza putnika na navedenim primarnim pravcima razvoja -proširenje tramvajske mreže do Dobrinje i Hrasnice -znatno proširenje trolejbuskih.Pofalići-Čengić Vila-Halilovići-Rajlovac. i 3. Sport i rekreacija Postojeći sportski objekti i kompleksi se zadržavaju. Zetra.5% godišnje u priodu do 2010. Područje značajno po dogañajima iz perioda odbrane grada. autobusa i minibusa) Željeznice 58 . godina.039 ha). Dvanaestu transferzalu (planirana rekonstrukcija i dogradnja drugog kolovoza): Briješće-Stupska petlja-AerodromGranica Kantona u pravcu Trnova. Koncept prostorne organizacije površina šuma i šumskog zemljišta trebao bi da bude i usmjerenje organizacijama koje upravljaju tim sistemom po pitanju zaštite. Sjeverna longitudinala: Željeznička stanica Sarajevo.” Ovdje spadaju i karakteristični lokaliteti urbicida i Tunel Dobrinja. od planiranih primarnih saobraćajnica treba naglasiti gradsku autocestu: Butila-Briješće-Boljakov potok-Buća potok-Pofalići-Velešići-Ciglane. a prema posebnom “Programu spomen-obilježja opsade i odbrane grada 1992-1995. u ovj zoni dominiraju površine slabih pašnjaka i vezana su za planinska područja. a koji se trebaju objediniti. longitudinalnom razvojnom pravcu grada. koja posjeduju ograničenja i uglavnom su manje prikladna za kultiviranje.5% . uz mogućnost rekonstrukcije i povećanja tehničke i prostorne opremljenosti.5 – 4. kote iz perioda opsade grada. kao i uvoñenje linija na padinskim dijelovima gdje je to moguće Terminali Halilovići (depo trolejbusa. u skladu sa meñunarodnim pravilima i propisima za pojedine kategorije sportskih objekata. Planirane primarne saobraćajnice na području Kantona Na pravcu istok-zapad (E761).

godine predviñena je modernizacija stanica i izgradnja novih dionica. Osnovni pravci urbanog razvoja i povećanje radnih zona Kantona su dolina rijeke Zujevine (Mostarsko raskršće i Gladno polje).000 korisnika na oko 300. Cilj je smanjenje gubitka na 40%. Kao dio rješenja ovog problema nameće se izgradnja novoplaniranog kolosijeka pruge od Rajlovca preko Butila do Blažuja. u Buljakovom potoku (općina Novi Grad). Uključenje bespravno priključenih potrošača na vodovodni sistem vršit će se nakon definiranja statusa objekata. u Rajlovcu (općina Novi Grad) na Bistriku (općina Stari Grad) na Soukbunaru (općina Stari Grad). Stavljanje u funkciju centralnog gradskog ureñaja za prečišćavanje otpadnih voda je prioritet od najvećeg značaja. 14. planirano je i proširenje aerodroma u pravcu juga do magistralnog puta M18. u drugoj fazi pristupilo be se nabavci savremenih lahkošinskih vozila. godine. U mobilnoj telefoniji očekuje se relativno veliko povećanje broja korisnika. za naselja u do sada neurbaniziranim područjima kao i imajući u vidu potrebe budućih privrednih subjekata. od čega su tehnički gubici 59%. Izgradnja primarnih objekata centralnog vodovodnog sistema Sukladno pravcima urbanog razvoja.Razvoj lahkošinskog sistema prevoza bi se trebao provesti u tri faze. a što je još uvijek nedovoljno i predstavlja donju granicu na listi srednje razvijenih zemalja Evrope. što će biti provedeno u tri perioda: prva etapa realizacije (dvije do tri godine). godine i postplanski period koji će biti u funkciji zaštite koridora. Uvodit će se nove generacije mobilne telefonije. radi nedostatnih profila. što će predstavljati penetraciju od oko 50 fiksnih telefona na 100 stonovnika. dostigli su 65% od ukupno proizvedene vode. a i novi bežični sistemi koji će širokopojasnim pristupom riješiti mnoge probleme komunikacija na nivou govora i posebno interneta sa svim njegovim servisima. i na Otesu (općina Ilidža). Briješće). Gubici vode se smatraju jednim od najvećih problema. godine su izgradnja pošta: na Vratniku (općina Stari Grad). Posebna pažnja bit će posvećena izgradnji novih baznih stanica. Rajlovac. izvršiti poboljšanja postojeće pruge. predstavlja najvećeg pojedinačnog zagañivača u slivnom području rijeke Save. Snabdijevanje vodom i odvodnja otpadnih i oborinskih voda Dugoročno rješenje vodosnabdijevanja kantona Sarajevo osigurat će se kroz budući razvoj vodovodnih sistema. Uvoñenjem brze prigradske željeznice koristila bi se isključivo moderna željezniča vozila sa elektrovučom. dolina rijeke Bosne (Ilijaš) i područja Sarajevskog polja (Reljevo. ali taj dio je izvan područja kantona Sarajevo. Pošta Prioritetni projekti iz oblasti poštanskog saobraćaja na području kantona Sarajevo za relizaciju do 2010. Vazdušni saobraćaj Prema master-planu Meñunarodnog aerodroma Sarajevo i prema važećem Urbanističkom planu. te transportnih cjevovoda izmeñu novih pumpnih stanica i rezervoara. sa sadašnjih 200. potrebno je izgraditi primarne objekte u sistemu vodosnabdijevanja a to podrazumijeva izgradnju novih rezervoara. Za sva urbanizirana naselja potrebno je izgraditi distributivnu mrežu kako bi se voda iz novih rezervoara mogla dovesti do potrošača. te započela izgradnja nove dionice pruge preko Hotonja do Vogošće.000 pretplatnika broj porasti na oko 200.000 na kraju 2010. očekuje se samo za potrebe BH telekoma sa sadašnjih 70 za još 50 baznih stanica. neadekvatnog cijevnog materijala kao i sve veće učestalosti evidentiranih kvarova. Telekom-operatori će se pojaviti kao konkurencija kablovskim TV operatorima na područjima koje ovi nisu ili neće pokrivati svojom infrastrukturom. 12. Telekomunikacije Iz oblasti fiksne telefonije. pumpnih stanica. U trećoj fazi od 2015. U prvoj fazi do 2010. Procjenjuje se da će sa sadašnjih 170. u Bačićkom polju (općina Ilidža). kao i planirano izmještanje “ispravljanje” željezničke pruge od Dvora do Priboja. koja je najrazvijenija na kantonu Sarajevo u odnosu na druge. 13. doći će do primjene novih tehnologija u pristupnim mrežama. 59 . Program smanjenja gubitka treba provesti putem rekonstrukcije vodovodne mreže i to: zamjena cjevovoda radi dotrajalosti. Prije svega to će biti optički kablovi. druga do 2023. jer Sarajevo ispuštanjem neprečišćenih otpadnih voda u samom gornjem toku rijeke Bosne. pa vjerovatno i u Crnomorskom slivnom području.000 što će biti stepen razvoja približan onome danas u EU. Slijedeći korak je racionalizacija svih vidova potrošnje pitke vode.

75 60 .28 3. blažujski. uvažavajući činjenicu da bi prioritet u realizaciji trebali imati kolektori u novoizgrañenim jugozapadnim dijelovima kantona. tako i u svrhu saniranja postojećih i sprečavanja pojave novih klizišta. postojeća rješenja u oblasti opskrbe toplotnom energijom-snabdijevanje gasom. Imajući u vidu realnu situaciju na terenu. U svrhu uvezivanja u centralni kanalizacioni sistem treba nastaviti izgradnju novih kolektora i proširenje kanalizacione mreže u skladu sa pravcima urbanog razvoja.43 0. Struktura potrošnje po stanovniku (MWh/st) Finalna energija 2003 2023 Čvrsta goriva 0. U narednom periodu potrebna je znatno obimnija izgradnja kanala za odvodnju oborinskih voda. preko primarnih sistema za kontinuiranu dobavu energije: elektroenergetskog i gasnog. tečnih i čvrstih goriva. bilo bi neophodno izgraditi lokalni ureñaj za prečišćavanje na lokalitetu Dvor (Rajlovac) i odustati od ranije planirane pumpne stanice koja je otpadne vode stanovnika smještenih nizvodno.43 Tečna goriva 3.66 Električna nergija 2. Kontinuirani zadatak treba da bude zamjena dotrajale kanalizacione mreže u čijoj je realizaciji (zbog rata) došlo do značajnog zaostatka. ekološke uslove. koja su neovisna od centralnog kanalizacionog sistema. treba biti nastavljena.42 2. fizičke kaarakteristike prostora. mogućnost sistema za korištenje različitih oblika energije. posebno na padinskim dijelovima kantona. putem cestovnog saobraćaja ili željeznice i odgovarajućih skladišta.88 Zemni gas 3. kao i preko pojedinačnih isporuka tečnog naftnog gasa.U cilju povećanja efikasnosti postojećeg centralnog kanalizacionog sistema (u starijim urbanim dijelovima) i izgradnji separatne kanalizacione mreže. racionalizaciju korištenja postojećeg sistema. 15. kojim gazduje KJKP “Toplane” kao najvećeg potrošača energije u KS mora biti kontinuirani proces. a u skladu sa konkretnim uslovima. putem opsežnih istraživanja. trebala pumpanjem vraćati na centralni ureñaj za prečišćavanje. koja bi uzela u obzir sve osobenosti KS i šire regije. kao što je to urañeno u novijim dijelovima urbanog područja pošto je ovo složen i dugoročan zadatak. rajlovački) Kontinuirana izgradnja separatne kanalizacione mreže za urbana područja kantona. Usmjeravanje i praćenje razvoja centralnog toplifikacionog sistema. Njihovo nepostojanje sada predstavlja realnu potencijalnu opasnost za resurse podzemne vode za piće. a neće se ni fizički moći provesti u najužem urbanom području. Energetika U planskom periodu kanton Sarajevo će zadržati dosadašnji osnovni koncept snabdijevanja energijom i energentima. preporuka je izgradnja kišnih preliva na najznačajnijim potezima postojećeg mješovitog sistema u četiri gradske općine. kako zbog dostizanja nivoa opremanja primjerenog urbanom području. Potrebno je izvršiti rekonstrukciju postojećih primarnih kolektora za otpadne vode koji zbog lošeg izvoñenja i neodržavanja funkcionalno ne zadovoljavaju ni sadašnje potrebe (hadžički. Neophodno je separatnom kanalizacionom mrežom opremiti područja na kojima će biti izvršena legalizacija bespravne gradnje. koja predstavljaju jedan od najvećih problema kantona.24 3.

17. a što bi zadovoljilo potrebe za odlaganjem otpada do 2023.5 ha (sa zaštitinim pojasom). 18. Željeznice. Klizanje tla Česta pojava u mnogim područjima kantona.) godine. (2030. u općini Hadžići. Kontaminirana područja Izazvana ratnim dešavanjima. vezana je za odreñene hidrogeološke karakteristike tla. Miljacke. tržno-snabdjevačkih centara.15% u odnosu na ukupnu površinu kantona. nalaze se na području KS. od čega su 402 aktivna i 365 neaktivnih. uz respektiranje specifičnih potreba stanovništva na pojedinim područjima. u perspektivi bi trebalo za namjenu snabdijevanja predvidjeti dvadesetak pijaca. upotrebom municije sa osiromašenim uranijom. Komunalni objekti i površine Planirana površina obuhvata proširenje deponije sa sadašnjih 52. Pijace i tržnice (snabdijevanje) U fazi razvoja. Proširenje bi obuhvatilo prostor današnjeg zaštitinog zelenog pojasa. Poplave Potreba zaštite od poplava zahtijeva sinhronizovanu i ubrzanu akciju.5 ha korisne površine – površine bez zaštitnog zelenog pojasa) na 94.000 m2 .Mostarsko raskršće -obezbijediti dodatne sadržaje objekata tržnica i pijaca u cilju njihovog dvadesetčetvoročasovnog funkcionisanja Prema prijedlogu lokacija za pijace na području KS. težište je na kvalitetnom snabdijevanju svih grañana na području kantona Sarajevo. Zujevine. Dobrinje i Tilave. Groblja Povećanje kapaciteta postojeće mreže grobalja u funkciji zadovoljenja potreba do 2023. Do sada je na području Kantona ukupno deminirano 6. sa pratećim sadržajima -izgradnja pijace na veliko. pijaca na veliko. 16. čija granica bi se takoñe trebala korigovati u odnosu na predloženo proširenje.5 ha. godine relizirat će se poduzimanjem slijedećih aktivnosti: -izgradnjom planiranog groblja Dolac -proširenjem groblja Bare -ureñenjem novih parcela na groblju Vlakovo -ureñenjem i održavanjem aktivnih i zatvorenih grobalja.Ugroženost područja Minska polja Ukupna površina na području KS za koju postoji sumnja da je minirana iznosi 12. 61 . sprovoñenje preventivnih planskih mjera ureñenja slivnih područja rijeka na teritoriji kantona i to: rijeke Bosne. prema Urbanističkom planu (16. Potrebno je: -izgraditi tržišno-snabdjevački centar Stup. 19. Na području kantona Sarajevo locirano je 767 klizišta.Razvoj elektroenergetskog sistema u planskom periodu odvijat će se u cilju dovoñenja pogonske spremnosti i pouzdanosti na zadovoljavajući nivo. povećanja ekonomičnosti u napajanju (smanjenje gubitaka) te povećanje instalisane snage za potrebe priključenih i novih potrošača. te više tržnih centara.

5. ISTRAŽIVANJE POTREBA GRAĐANA I PRIVREDE SA ASPEKTA POBOLJŠANJA AMBIJENTA ZA ŽIVLJENJE I POSLOVANJE U OPĆINI NOVI GRAD SARAJEVO -SAŽETI PRIKAZ(Istraživanje proveo: Udruženje poslovnih savjetnika u BiH – LESPnet) 62 .

ukupno 21 predstavnik anketiranih preduzeća. energija. gas. Sa aspekta zapošljavanja i ambijenta za poslovanje. Pitanja za pojedine oblasti definirana su na osnovu predistaživanja. te gradski saobraćaj) Za ciljnu grupu privredni subjekti oblasti istraživanja su sljedeće: I – komunalna infrastruktura (putevi. odnosno oblasti koje se trebaju uvrstiti u upitnik definisala Općina u zahtjevu za ponudu. 3. zdravstvo. administracija. METODOLOGIJA Istraživanje potreba grañana i privrede sa aspekta poboljšanja ambijenta za življenje i poslovanje urañeno je metodom akteriranja. plin. 9. infrastruktura (putevi. 2. sport. Ovakva istraživanja predstavljaju instrument za uključivanje grañana i poslovnog sektora u plansko razvojne aktivnosti lokalnih zajednica (općina). Sarajevo. Profil 63 . te analizom materijala dostavljenih od općine (Socioekonomska analiza općine Novi Grad Sarajevo. informiranosti. veoma je bitno postojanje kvalificirane radne snage kao i kompanija koje kreiraju radna mjesta. informisanje). ukupno 400 ispitanika. ukupno 26 ispitanika. stanovanje. Oblasti istraživanja za ciljne grupe grañani. obrazovanje. savjeti mjesnih zajednica i udruženja grañana na općini Novi Grad Sarajevo su: 1.UVOD Istraživanje potreba grañana i privrede sa aspekta poboljšanja ambijenta za življenje i poslovanje u općini Novi Grad Sarajevo vrši se u svrhu izrade dokumenta Razvojne strategije općine za period 2006-2015. Lokalni akcioni plan za okoliš općine N. 6. Savjeti mjesnih zajednica. kanalizacija. putevi i dr) . Udruženja grañana na općini Novi Grad Sarajevo. vodovod i kanalizacija. 4. i tako na najbolji način doprinese poboljšanju ambijenta za življenje i poslovanje. 2. kultura. 10. gradski saobraćaj). administacije. 4. informisanje. 3 preduzeća preko 50 zaposlenih. 8. Privredni subjekti. 8 preduzeća do 50 zaposlenih. godina. Rezultati istraživanja će se koristi za definisanje pojedinačnih elemenata strategije i na taj način omogućiti da buduća razvojna strategija općine Novi Grad Sarajevo adekvatno odgovori na identificirane potrebe i probleme grañana i privrede. el.G. zapošljavanje. II-(administacija. tržište rada i obrazovana radna snaga. 7. Da bi se dobila potpuna slika stepena zadovoljstva privrednih subjekata od ukupnog broja anketiranih 10 preduzeća ili obrta je do 10 zaposlenih. socijalna sigurnost.G. ukupno 10 predstavnika. Poboljšanje ambijenta za življene i poslovanje podrazumijeva poboljšanje u oblastima obrazovanja. zdravstva i socijalne sigurnosti. vodovod i kanalizacija. 2. 3. Sarajevo. III – ocjena poslovnog okruženja u općini N. te su ista karakteristika svih lokalnih zajedica koje su usvojile novi koncept lokalne uprave koji se temelji na aktivnoj participaciji grañana i poslovnog sektora. Anketirane su četri ciljne grupe i to: 1. 5. Grañani. plin. te svih oblika infrastrukture (voda. Za potrebe istraživanja kreiran je upitnik čije je sadržaj. kulture i sporta.

zatim sljede ispitanici sa 3 člana domaćinstva.5% ženskog spola. Privreda općine. 68 osoba ili 17% su studenti.8 %.8% ispitanika sa urbanog djela općine. njih 126 ili 31. drugo 4 osobe ili 1%. koje je pokazalo da upitnik zadovoljava potrebe istraživanja. što predstavlja ravnopravnu zastupljenost oba spola u sprovedenom istraživanju. što predstavlja dodatni kvalitet u istraživanju. Nakon testnog istraživanja izvršeno je anketiranje ciljnih skupnina prema planu anketiranja. Karakteristično je da su sve starosne skupine ravnomjerno zastupljene. 94 osobe ili 23.5% i sa 8 članova domaćinstva 1 ili 0. što u procentima iznosi 12.5 % neoženjeno/neudato.5%. DEMOGRAFSKI PODACI Uzorkom za istraživanje potreba grañana i privrede obuhvaćeno je 400 ispitanika. Prema bračnom stanju.3%. te ispitanici sa visokim obrazovanjem. nezavršenim osnovnim obrazovanjem 4 osobe ili 1%. Broj članova domaćinstava ispitanika. magisterijem 2 osobe ili 0. prema uzorku pokazuje da je bilo najviše ispitanika sa 4 člana domaćinstava. najveći broj ispitanika ima srednje obrazovanje.5% je oženjeno/udato. sa 2 člana domaćinstva 73 ili 18. njih 96 ili 24%.5% su nezaposleni. Prema strukturi zaposlenosti.). sa 5 članova domaćinstva 58 ili 14. u uzorku od 400 anketiranih osoba. 141 osobe ili 35. i dr. Prikupljeni podaci su obrañeni i analizirani te su predstavljeni i zaključci i preporuke. Testno istraživanje je urañeno za grupe grañani i privredne subjekte. sa 6 članova domaćinstva 18 ili 4. zatim 75 osoba ili 18. Višu stručnu spremu imao je 51 ispitanik.5%. 3. 206 osoba ili 51.3%. Od tog broja. Ovako približan postotak zastupljenosti urbanih i rubnih djelova govori da su tokom ankete svi dijelovi općine bili jednako zastupljeni. 20 osoba odnosno 5% su domaćice (uzdržavani supružnik) a dvije osobe ili 0.općine. a intervjuirani su predstavnici općinskih službi. Zatim slijede ispitanici sa završenom osnovnom školom odnosno 45 osoba ili 11.25% su zaposleni po raznim kriterijima definisanim u upitniku. sa 1 članom domaćinstva 22 ili 5. te će rezultati istraživanja biti odreñeni stavovima i mišljenima svih starosnih skupina.3%.25% su penzioneri. Prema obrazovnoj strukturi. 64 . sa 7 članova domaćinstva 6 ili 1. Anketirano je 277 ili 56.3% anketiranih bilo je sa rubnog/padinskog djela općine. dok su 142 osobe ili 35. U uzorku nije bilo ispitanika sa zvanjem doktora nauka.5%. Predistraživanje je rañeno metodom intervjua. Radna grupa za izradu razvojne strategije općine je nakon prezentacije rezultata testnog istraživanja usvojila upitnik. 258 osoba ili 64. a 173 ili 43.5%.5% je muškog spola. odnosno 262 osobe ili 65. dok su 194 osobe ili 48.5%. 32 osobe ili 8%.5 %.5% su odabrali otvorenu opciju drugo.

34.3% ispitanika iz urbanog dijela općine se izjasnilo da je nezadovoljno. 2.8% je bez stava.8% bez stava.7%.5% je bez stava. 4. što predstavlja važan pokazatelj s obzirom da je to populacija koja u svojim domaćistvima ima mlañih članova koji pohañaju neku od škola (osnovnu. dok je 24.3% je bez stava.8%. grañani u urbanim dijelovima općine zadovoljniji su opremljenošću škola (samo je 28 ili 12.5% je bez stava po pitanju kvalitete udžbenika. od ukupno 11 anketiranih grañana u MZ Alipašin most II njih 7 ili 63. Takoñe primjećujemo da je u rubnom dijelu općine izražen stepen nezadovoljstva gdje 42. dok je 25% bez stava. Udaljenošću škola od učeničke populacije 35. Dubljom analizom odnosno pregledom odgovora ispitanika po mjesnim zajednicama primjećujemo da je nezadovoljstvo učeničkim transportom naglašeno u rubnim/padinskim 65 .8% ispitanika je zadovoljno.4.5% je nezadovoljno i 25. zatim slijede grañani u dobi 51-60 godina sa 30. 9. 124 ili 31% je djelimično zadovoljno. Generalno. dok je 19.8% ispitanika je zadovoljno. Oblast obrazovanja 1. 94 ispitanika ili 23.Problem nedostatka osnovnih škola izražen u mjesnim zajednicama sa velikim postotkom negativnih odgovora u odnosu na ukupan broj ispitanika po toj mjesnoj zajednici.8% ispitanika od ukupno 173 anketirana u rubnom djelu općine nije zadovoljno brojem srednjih škola. 32.3% nezadovoljno opremljenošću škola) u odnosu na grañane iz rubnih/padinskih djelova općine (60 ili 34. ANALIZA TRENUTNOG STANJA PO IDENTIFIKOVANIM OBLASTIMA 4. 8. 22% je nezadovoljno i 24. a 31. 28.5% je zadovoljno. zatim u MZ Naselje Heroja Sokolje od ukupno anketiranih 16 grañana njih 5 ili 31. Sportskim sadržajima u školama 15. 28. Generalno.6% je nezadovoljno opremljenošču škola i učionica) 3.5% bez stava. 28. 26. Starosne skupine od 26 do 60 godina su većinom zadovoljne i djelimično zadovoljne. Kvalietom udžbenika u kategoriji stanovništvo. Tako npr.3% je nezadovoljno. Dostupnošću udžbenika više od 1/3 ispitanika ili 39% je zadovoljno. 29% je nezadovoljno i 22% je bez stava. zatim u MZ Briješće od ukupno 13 anketiranih njih 7 ili 53. Samo 16. 7. Opremljenošću škola i učionica 18% ispitanika je zadovoljno. dok je taj procenat u rubnom/padinskom dijelu općine 51.5% je zadovoljno. Brojem srednjih škola 20.5% mladih u dobi 18-25 godina nije zadovoljno školskim obrazovnim programima.8% je nezadovoljno.3% je djelimično zadovoljno. Stepen nezadovoljstva je veći od stepena zadovoljstva. 22. Primjećujemo da je kod ispitanika iz urbanog djela općine postoji veliki broj djelimično zadovoljnih ispitanika njih 29.3 % je nezadovoljno brojem osnovnih škola. 14. Brojem osnovih škola na teritoriju Općine.5% ispitanika je zadovoljno.4%. 72 ili 18% je nezadovoljno a 110 ili 27.1. itd.8% djelimično zadovljno. 12. 30. fakultet).5% od ukupno 227 anketiranih u urbanom dijelu općine.8% je nezadovoljno i 21. 15% je djelimično zadovoljno. dok je 20. za starosnu dob 18-25 godina. Stepen zadovoljstva brojem osnovnih škola u rubnom padinskom dijelu općine je za 10% niži od stepena zadovoljstva u urbanom dijelu općine. mladi su najnezadovljniji.6 % je nezadovoljno brojem osnovnih škola. 32% je djelimično zadovoljno. 39. njih 20 ili 27. 16.8 % je nezadovoljno brojem osnovnih škola.1% je bez stava.5% je djelimično zadovoljno. sve starosne dobi ispitanika u urbanom dijelu općine zadovoljnije su brojem srednjih škola u općini od ispitanika svih starosnih dobi u rubnom padinskom dijelu.8% je djelimično zadovoljno. Školskim obrazovnim programom. Može se uočiti da su mladi u dobi 18-25 godina najnezadovoljnija dobna skupina. Učeničkim transportom 27% ispitanika je zadovoljno.3% je nezadovoljno. te grañani u dobi 26-30 godina sa 23. 43. Analizirajući odgovore po starosnoj dobi uočava se značajna razlika u stepenu zadovoljstva brojem srednjih škola iz urbanog i rubnog/padinskog dijela općine.7% od ukupno 72 ispitanika koji su se izjasnili kao nezadovoljni. srednju. 23. 6.8% ispitanika je zadovoljno. tako npr.3% je djelimično zadovoljno.6% je djelimično zadovoljno. 5.5% je nezadovoljno. Ako pogledamo strukturu odgovora po starosnim skupinama.

8 %. 7.1% ispitanika je nezadovoljno kvalitetom i stručnošču nastavnog kadra u školama. Švrakino selo I i III. koji smatraju da odreñena područja za unapreñenja postoje.5% je zadovoljno. 18. Pogledamo li u tabelu ispod koja pokazuje strukturu odgovora po starosnoj dobi vidjet ćemo da je najviše ispitanika koji su bez stava starosne dobi 61 i više. starosna skupina ispitanika 18-25 godina je najnezadovoljnija.2” ispitanika starosne dobi od 18-25 godina nezadovoljno reformom obrazovanja.5% grañana je nezadovoljno i ono ukazuje na činjenicu da se sportski rekviziti na javnim sportskim igralištima permanentno uništavaju. Brojem sportskih objekata naveći broj ispitanika je nezadovoljan. dok je samo 4% ispitanika zadovoljno. U nezadovoljstvu reformom obrazovanja prednjače mlañe starosne dobi.3% ispitanika je djelimično zadovoljno što znači da smatraju da potrebe za sportskim objektima nisu u potpunosti zadovoljene. 15.5%. Nezadovoljstvo učeničkim transportom povezano je sa nepostojanjem bolje povezanosti rubnih djelova sa centrom općine i centrom grada.) najveći broj odnosno 42. Oblast sporta 13. Staro Hrasno.8% je djelimično zadovoljno. 26. 11% ispitanika je zadovoljno brojem sportskih objekata dok je 10. 20. a ovu skupinu sačinjavaju ispitanici starosne dobi 61 i više odnosno penzioneri.8% ispitanika. te i u odreñenom broju urbanih mjesnih zajednica koje su udaljenije od centra općine i centra grada.8% je onih koji su djelimično zadovoljni podrškom općine što u kazuje na činjenicu da ova grupa ispitanika smatra da postoji odreñena podrška općine radu sportskih ustanova ali da u odreñenim segmentima ima mjesta za unapreñenje. 11.G.3%.5% nije zadovoljno.5% ispitanika je djelimično zadovoljno reformama obrazovanja.8% bez stava po ovom pitanju. 22. 36. itd.8% je bez stava.8 posto ispitanika je djelimično zadovoljno. Razlog tome može biti nedovoljna informiranost o aktivnostima općine po ovom pitanju. Dobrinja D i C. Najveći broj anketiranih grañana bez stava.3%. 66 . To ukazuje na zaključak da bi općinska podrška radu sportskih ustanova u narednom periodu trebala biti povećana. Takoñe visok je procenat nezadovoljnih ispitanika30%. 16. nije zadovoljno. odnosno penzionera. Sarajevo) veći broj ispitanika odnosno 41% nije zadovoljno.3% je bez stava. Najveći stepen nezadovoljstva brojem sportskih objekata u mjesnim zajednicama Anex.3 % ispitanika je bez stava.3% je zadovoljno općinskom podrškom dok je 20.6% ispitanika je zadovoljno nastavnim kadrom u školama. tako da je 43. 25% je djelimično zadovoljno. 11. i Dobroševići. 17. vidimo da su mlañe starosne skupine nezadovoljnije od strarijih. 28. Čengić Vila. 4.G. 26. 23% je bez stava a 9. Reformom obrazovanja zadovoljno je 15. 21. dakle 53. i smatra da su ostvareni neki pomaci ali da postoje neka područja koja treba unaprijediti. 16. Promocijom sporta (organizovanje raznih oblika takmičenja. 10. 27.3% bez stava. Uključenošću djece i omladine u rad sportskih klubova najveći procenat ispitanika odnosno 51. Radom sportskih klubova (na teritoriju općine N. Podrškom općine radu sportskih ustavnova u cilju povećanja sportskih aktivnosti i masovnosti pojedinih sportova je naveći broj ispitanika nezadovoljan. njih 33. Kvalitetom i stručnošću nastavnog kadra u školama najviše je djelimično zadovoljnih ispitanika ili 29.2. Odnosom grañana prema sportskim rekvizitima na javnim sportskim terenima/igralištima 79. 12. dok je samo 1% grañana zadovoljno što dodatno govori o ovom problemu. 14. Sarajevo radu obrazovnih institucija. te npr. npr. Najveći procenat ispitanika nema stav o finansijskoj podršci Općine N.mjesnim zajednicama. 25.8% nema stava o reformi obrazovanja. Analizirajući odgovore po starosnoj dobi. mini općinska liga i dr. a najnezadovoljnija je skupina mladih 18-25 godina koji smatraju da bi se kvalitet i stručnost nastavnog kadra trebala znatno unaprijediti.

Brojem prostora za kulturno-zabavne aktivnosti (kino-sala.3% je zadovoljno. 22. 5% ispitanika je bez stava po ovom pitanju.8%.5% je nezadovoljno. 20. 13% je djelimično zadovoljno.5% je bez stava. 26. 31. 11. 22% je djelimično zadovoljno. Oblast informisanja 25. Možemo konstatirati da je stepen zadovoljstva po ovom pitanju veći u odnosu na predhodna pitanja iz oblasti informisanja. a 8% je zadovoljno. je djelimično zadovoljno.3% je zadovoljno.4. 10% je bez stava.5% je zadovoljno. odnosno da su i jedni i drugi natpolovičnom većinom nezadovoljni brojem javnih nastupa općinskih zvaničnika.8% nije zadovoljno. 17% je djelimično zadovoljno.4.3% je bez stava. u skoro istom procentu izraženo je nezadovoljstvo ispitanika iz urbanog i rubnog/padinskog dijela općine. Podrškom općine radu kulturnih ustanova u cilju promocije kulture i kulturnih vrijednosti najveći broj ispitanika. 10% je bez stava. Finansijskom podrškom općine razvoju kulture i kulturnim aktivnostima najveći broj ispitanika odnosno 31. nije zadovoljno. dok je 5. 29.3% je bez stava.5% je djelimično zadovoljno. 16. a 9. Natpolovična većina nezadovoljnih ispitanika navodi nas na zaključak o potrebi unapreñenja projekata za razvoj kulture. pozorišta. 28. Gotovo je identičan procenat ispitanika koji su zadovoljni. nije zadovoljno. 42. 19. Brojem javnih nastupa općinskih zvaničnika vezano za probleme i važna životna pitanja grañana. 17. 24. je nezadovoljno. 28. podržao bi osnivanje lokalne RTV. Oblast kulture 19. 23. Pogledamo li strukturu odgovora po tipu naselja vidimo da nema značajnih odstupanja ispitanika iz urbanih i rubnih djelova općine. Analizom odgovora na ovo pitanje po tipu naselja utvrdili smo da nema značajnih razlika u rezultatima. 61.8% je bez stava. 60. a samo 11. Brojem biblioteka i knjižnim fondom 58. biltena i drugog najveći broj ispitanika. 15. Analizom strukture odgovora po tipu naselja utvrdili smo da nema značajnih razlika u odgovorima ispitanika iz urbanog i rubnog/padinskog dijela općine.8% je djelimično zadovoljno. tj. 21. Brojem kulturno-zabavnih manifestacijama u općini N.5%. kulturni centri. nije zadovoljno. Projektima za razvoj kulture i uključenošću grañana u iste najveći broj grañana.3% je djelimično zadovoljno.8%.3% je bez stava a samo 7. 27.3% zadovoljno.8%. najveći broj ispitanika.5% nije zadovoljno. Natpolovična većina nezadovoljnih i značajan procenat djelimično zadovoljnih ispitanika. 24.) veoma je visok procenat od 70. Nadpolovična većina nezadovoljnih i značajan procenat djelimično zadovoljnih navode nas na zaključak da trenutni broj biblioteka ne zadovoljava potrebe grañana kao i da knjižni fond treba obogatiti novim naslovima.8% ne podržava uspostavljanje lokalne RTV.8% je zadovoljno. Ovako značajan pocenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih ispitanika ukazuje na potrebu bolje podrške općine radu kulturnih ustanova u cilju promocije kulture i kulturnih vrijednosti. 29.5% je bez stava. dok je samo 11. Zastupljenošću općine u medijima najveći broj ispitanika.3.8% procenata zadovoljno. 56. djelimično zadovoljni i nezadovoljni. 29. Sarajevo najveći broj ispitanika odnosno 52. Natpolovična većina podržava osnivanje lokalne RTV. a samo 10% je zadovoljno. a 10.G. 27. 67 . a samo 4% je zadovoljno.5%. a posebno u svjetlu rješavanja problema kulture življenja i kulture uopće koji je prepoznat kao jedan od glavnih problema na teritoriju općine Novi Grad Sarajevo. 23. ukoliko bi se ukazala prilika.5% je nezadovoljno. 4. i dr. Distribucijom općinskih informativnih printanih materijala.5% nezadovoljnih ispitanika. 30% je djelimično zadovoljnih. Najveći broj ispitanika odnosno 67%.3% je djelimično zadovoljnih ispitanika.

Finansijska sredstva za zadovoljenje potreba socijalne sigurnosti ugroženih kategorija grañana su nedovoljna. 12% je nezadovoljno. 4. Brojem zdravstvenih radnika (ljekara. a 2% je bez stava.6% je bez stava. 10% je nezadovoljno. 10% je nezadovoljno.6. Ovakva struktura odgovora navodi nas na zaključak da bi finansijska sredstva za zadovoljenje ugorženih kategorija grañana trebalo povećati. Značajna natpolovična većina djelimično zadovoljnih ispitanika navodi na zaključak da je potrebna odreñena dodatna oprema za ambulante.3% je bez stava. djelimično je zadovoljna.5.3% je bez stava.5% je nezadovoljno. itd).8% je bez stava. ali da postoji potreba za dodatnim unapreñenjem odnosa/ljubaznosti zdravstvenih radnika prema grañanima. 23. dok se 9. 30. Brojem apoteka na teritoriju općine N.G Sarajevo zadovoljavajući.5% je bez stava. možemo reći da bi otvaranje novih apoteka bilo potrebno. možemo zaključiti da je stanje u općini zadovoljavajuće.G. je zadovoljan. 34. Ljubaznošću zdravstvenih radnika natpolovična većina ispitanika.4.). 6. a 2. je djelimično zadovoljna.5%. što potvrñuje i stav 88.3%. a 4% je bez stava. i 0. 4% se ne slaže. Nedostatak sigurnih kuća (privremeni smještaj žrtava nasilja u porodici i dr. ispitanika. a 1.8% je zadovoljno. 5. Opremljnošću ambulanti (internistička i specijalistička oprema i sl. je zadovoljna. visoka natpolovična većina ispitanika. Oblast zdravstva 29. 10. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da na teritoriju općine postoji potreba za ovakim oblikom socijalne zaštite.8%.5%. Uzimajući u obzir natpolovičnu većinu djelimično zadovoljnih ispitanika. 4.3% djelimično zadovoljnih ispitanika.3%. možemo zaključiti da je stanje po pitanju ljubaznosti zdravstvenih radnika dosta dobro. Natpolovična većina djelimično zadovoljnih i značajan procenat zadovoljnih ispitanika navode na zaključak da je stanje po pitanju broja apoteka u općini dobro.8% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom. 36.3% se slaže sa tvrdnjom da programi socijalne zaštite za nezaposlene ne postoje.5% je nezadovoljno. te da bi proširenje kapaciteta postojećih i izgradnja novih sigurnih kuća bilo poželjno. 81. 89. 3. Programi socijalne zaštite za nezaposlene (demobilisane borce i druge) ne postoje.3 je zadovoljno.5% djelimično slaže sa ovom tvrdnjom.5% ispitanika da su subvenicije za ugrožene kategorije grañana vrlo male. 74. 3.8% je djelimično zadovoljno.) su vrlo male. jednokratna finansijska pomoć i dr. respektirajući 71. Sarajevo natpolovična većina ispitanika.3%.3%. a 4. odnosno 83. 71.8% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom. 4. 37. 2% se ne slaže. a 16% ispitanika je bez stava.3% se ne slaže. 11.3% je bez stava. Rezultati istraživanja po ovom pitanju navode nas na zaključak da je broj zdravstvenih radnika u općini N. 8. 11% je zadovoljno.5% je bez stava. 33. pa i modernizacija u nekim segmentima. stomatologa. 32. Sarajevo najveći broj ispitanika.8% se ne slaže. Na osnovu rezultata zaključujemo da su subvenicije za ugrožene kategorije grañana vrlo male. a 0. 9. te da bi iste bilo potrebno povećati u cilju zadovoljena osnovnih životnih potreba ugroženih kategorija grañana. Oblast socijalne sigurnosti 35. 77% . 6.8% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom. S obzirom na visok procenat zadovoljstva grañana brojem ambulanti. stav je velike većina ispitanika. 31.5% nezadovoljno. djelimično je zadovoljna. je djelimično zadovoljna. s tim da. stav je visoke većine ispitanika. 5. 6% je djelimično zadovoljno. Subvencije za ugrožene kategorije grañana (grijanje. obdanište. Ljekarskim uslugama primarne zdravstvene zaštite visoka natpolovična većina ispitanika odnosno 77.) potvrñuje stav većine odnosno 71.4% je zadovoljno. Na osnovu rezultata možemo zaključiti da se pitanju socijalne zaštite nezaposlenih treba posvetiti značajno mjesto u cilju iznalaženja rješenja socijalne zaštite za ovu grupu stanovništva. 84. 1. Brojem ambulanti na teritoriju općine N. visoka natpolovična većina ispitanika. 38. 68 .G. odnosno da postoji zadovoljavajući broj ambulanti.

3% ispitanika je nezadovoljno.6% ispitanika je nezadovoljno.3% je zadovoljno. Postojećom preduzetničkom infrastrukturom (biznis-inkubator. 14.5%. Stepen nezadovoljstva kulturom stanovanja u urbanom i rubnom/padinskom djelu općine gotovo je identičan (69. 31% je bez stava. Ali-pašino Polje C-II.1%-rubno). Kulturom stanovanja značajna napolovična većina ispitanika. 30. Programima edukacije za zapošljavanje i samozapošljavanje 62. Rezultati sugerišu da većina ispitanika smatra da spomenuta zakonska regulativa ne postoji i da je treba kreirati.7. 16. natpolovična većina ispitanika. u cilju socijalne zaštite ugrožene kategorije (punoljetne djece bez oba roditelja). 47. i da je radi zadovoljenja ovih potreba otvaranje novih javnih kuhinja ili povećanje obroka u postojećim poželjno. 45. Broj javnih kuhinja je nedovoljan.5%. a ovako visok procenat ispitanika bez stava možemo objasniti i činjenicom da je termin poduzetnička infrastruktura prilično nov i još nedovoljno poznat. a 4.5% djelimično je zadovoljno. a 8. Dobrinja –D. nije zadovoljna. Bez stava po ovom pitanju su uglavnom penzioneri. stav je značajne natpolovične većine ispitanika. 4.8% je bez stava. 4. 18% je djelimično zadovoljnih. dok je 9. a samo 6% je zadovoljno. evidentno je. 6% je zadovoljnih. Zavod za zapošljavanje). Ulogom općine u programima podsticaja zapošljavanja.6%-urbano 67.9% je bez stava. 69 . 68. Programima sanacije ratom oštećenih objekata najveći broj ispitanika odnosno 42. 64. dok je 20. nije zadovoljna.6% djelimično je zadovoljno.Ovakav rezultat navodi na zaključak da bi općina trebala zauzeti aktivniju ulogu u programima podsticaja zapošljavanja. 14. 0.5% se slaže da zakonska regulativa u oblasti socijalne brige za punoljetnu djecu bez oba roditelja ne postoji i da je treba kreirati. Najnezadovoljniji programima sanacije ratom oštećenih objekata su slijedeće MZ: Čengić-Vila.8. 5.3% bez stava.8% se ne slaže. Oblast stanovanja i komunalne usluge 46. 2% je zadovoljno. sa ovom konstatacijom ne slaže se 7. Ovakav zaključak ima dodatnu potporu u činjenici da je problem nezaposlenosti prepoznat kao glavni problem u općini Novi Grad Sarajevo.3% se djelimično slaže sa ovom tvrdnjom. 4. II. 51. Brojem i kvalitetom programa prekvalifikacije i dokvalifikacije (NVO.39. 2. 83.8% se djelimično slaže. Švrakino Selo I. 43. 69%. 22% je zadovoljno. Brojem projekata za razvoj poduzetništva.5% nezadovoljna je. Ovakav rezultat ukazuje da broj projekata za razvoj preduzetništva ne odgovara potrebama rješavanja pitanja nezaposlenosti u općini. 17% je djelimično zadovoljno. 40. 20% je djelimično zadovoljnih. Zakonska regulativa u oblasti socijalne brige za punoljetnu djecu bez oba roditelja ne postoji i treba je kreirati: visoka većina ispitanika. 5.8% je bez stava.5% djelimično zadovoljno. Ovakav rezultat ukazuje na potrebu povećanja broja programa prekvalifikacije i dokvalifikacije i njihovog kvaliteta imajući na umu činjenicu da je problem nezaposlenosti prepoznat kao glavni problem u općini Novi Grad Sarajevo. te da u tom smislu potrebe ugroženih kategorija grañana nisu u potpunosti zadovoljene.8% je nezadovoljno.5% je bez stava. 22. Evidentno je da značajna natpolovična većina smatra da je broj javnih kuhinja nedovoljan. biznis-centri) 43% ispitanika je nezadovoljno. 42. Ali-pašino Polje A-I. Oblast zapošljavanja 41.5% je bez stava. Najnezadovoljnija skupina postojećom infrastrukturom su nezaposleni i studenti. 70. forumi za lokalni ekonomski razvoj.5% je bez stava. značajna natpolovična većina ispitanika. 44.8% je zadovoljno. 7.3% ispitanika je bez stava po ovom pitanju. kreditno garantni fond za preduzetnike i početnike u biznisu.5% je djelomično zadovoljno. a 3% je zadovoljno. III. 23.3% se ispitanika. 20.

35. a 4.3% je zadovoljno.8% je bez stava. pri čemu je stepen zadovoljstva javnom rasvjetom veći u urbanim djelovima nego u rubnim. odvozom smeća i dr. 27% je djelimično zadovoljno.5% je djelimično zadovoljno.8% je nezadovoljno.3% je djelimično zadovoljno. 56. obrezivanjem drveća i sl. 50.) značajan procenat ispitanika. a 25% je nezadovoljno.9. Procedurama i brzinom rješavanja zahtjeva grañana u općinskim službama 57% ispitanika nezadovoljno je. Oblast administracije 60. 27. 61. Samo 8. Dolac i Briješće. te su i u urbanim naseljima sa velikim parkinzima isti postali premali za ovako veliki broj automobila. 23.8% je zadovoljno. gdje je 55. nezaposleni. 17. uzdržavani supružnici. popravkom uništenih rekvizita. pri čemu 53. preduzetnici-slobodno zanimanje. odnosno 36.8% je bez stava. košenjem trave.5% je zadovoljno. odnosno 46%.3% je bez stava. U strukturi ispitanika bez stava.8% je zadovoljno.3% je zadovoljno. Dostupnošću stambenog prostora najviše je djelimično zadovoljnih ispitanika. radnici.3% je zadovoljno. Kod ispitanika iz rubnih područja postoji veće nezadovoljstvo. dok je stepen nezadovoljstva jako izražen u rubnim dijelovima općine. je bez stava po ovom pitanju. 25. Stepen nezadovoljstva parking prostorima u rubnim naseljima veći je u odnosu na urbane dijelove općine.5% je djelimično zadovoljno. Cijenama komunalnih usluga 53. a samo 1. 70 .8% je bez stava. kao što su menadžeri.8% je zadovoljno. Uslugama JKP “Toplane Sarajevo” 38. 31.3% ispitanika je nezadovoljno. zatim je 26% nezadovoljnih. 52. Stepen zadovoljstva komunalnom higijenom veći je u urbanim djelovima općine.5% je nezadovoljno. Ureñenjem zelenih površina i parkova (npr. te privatnici. 49. odnosno njih 41.48. Programima individualne i kolektivne stambene izgradnje najveći broj ispitanika. Putnom infrastrukturom 45. je bez stava.3%.3% je bez stava. Stepen nazadovoljstva u rubnim dijelovima općine putnom infrastrukturom je izražen. 22.3% je zadovoljno. 24. 36. Profesionalnošću službenika koji su u direktnom kontaktu sa grañanima 41.5% je zadovoljno. 53. 4. a 8. 36.5% ispitanika je nezadovoljno. 34. Uzrok ovakvog stranja je neplanska gradnja naselja u rubnim dijelovima. a 8.3% je bez stava. 25. Održavanjem zajedničkih prostorija najveći procenat ispitanika. 28% je djelimično zadovoljno. a 9.3% ispitanika je zadovoljno. 34.5%. 44% je nezadovoljan. Parking-prostorima 41. 54. a 4% je bez stava.5% ispitanika je nezadovoljno. 25% je djelimično zadovoljno. njih 30%.8% ispitanika je bez stava.3% je djelimično zadovoljno.3% ispitanika je zadovoljno. a 2. Stepen nezadovoljstva je veći u rubnim djelovima općine. 18. a samo 1. 57. 21.5 je nezadovoljno.8% bez stava i 19. 25.1% ispitanika nezadovoljno. dok je taj procenat u rubnom dijelu znatno manji i iznosi 29. 51. 13. 55. Ispitanici iz rubnih djelova općine mnogo su zadovoljniji od ispitanika iz urbanih dijelova. Najveći stepen nezadovoljstva javnom rasvjetom je kod ispitanika u mjesnim zajednicama Buča Potok.8% je djelimično zadovoljno.8% ispitanika zadovoljno je uslugama. najvećim dijelom su penzioneri. Komunalnom higijenom (pranjem ulica. 19% je djelimično zadovoljno. te generalno povećanje broja automobila. 24.8% je djelimično zadovoljnih. 58. pri čemu 80% njih čine ispitanici iz rubnog dijela općine koji nisu korisnici usluga. Nezadovoljni i djelimično zadovoljni su investiciono sposobne grupe.3% je nezadovoljno. a samo 8.3% je nezadovoljno. 36. Brojem kontejnera za smeće najveći procenat ispitanika.5% je bez stava. 59. službenici. a 20.5% ispitanika smatra cijene komunalnih usluga neopravdano visokim. Dostupnošću lokacija za izgradnju novih individualnih i kolektivnih objekata za stanovanje naveći broj ispitanika.) najveći broj ispitanika.5% ispitanika je nezadovoljno.3% zadovoljnih ispitanika.8% je djelimično zadovoljno. Javnom rasvjetom 63. Stepen nezadovoljstva održavanjem zajedničkih prostorija veći je u urbanom dijelu općine. 15. studenti.

8% je bez stava. Sa tvrdnjom da su lokalni vodovodi u novim naseljima opterećeni 33. 14. 64. 23. a 10% je bez stava. Osvijetljenošću sporednih saobraćajnica 38. u odnosu na one iz urbanih dijelova. 14% se djelimično slaže. 4.) 50.6% je nezadovoljno. Jasno je da puteve u padinskom dijelu općine treba proširiti i asvaltirati.5% je zadovoljno.3% je bez stava. Problem osvijetljenosti sporednih saobraćajnica je problem rubnih dijelova općine kod kojih postoji dva puta veći broj nezadovoljnih ispitanika. Saobraćajnom signalizacijom 40.5% se ne slaže. a 25. a 59% je bez stava.3% ispitanika se slaže.5% ispitanika se slaže. Problem otežanog saobraćaja prilikom ulaza u grad prepoznat od strane ispitanika.62.5% ispitanika je nezadovoljno. dok je 39.3% bez stava. što se prije svega odnosi na ispitanika iz urbanog dijela općine. 29% je djelimično zadovoljno. Putna infrastruktura 66. znatno je veće nezadovoljstvo ispitanika iz rubnih djelova općine. a 4. i sl. 77. pogotovo onim novosagrañenim. Održavanjem puteva (npr. Sa tvrdnjom da je pritisak vode nedovoljan. Nezadovoljstvo održavanjem puteva je nešto izraženije u rubnim dijelovima općine. a 30.5% je bez stava. 6. 75. Putevima u padinskim djelovima općine 46. mada je 39. 10.1% je djelimično zadovoljno. 11.5% je nezadovoljno. 24% se ne slaže. smatra 47. 22% se djelimično slaže. 69.9% je djelomično zadovoljno. Ipak.1.3% ispitanika djelimično je zadovoljno. Učeščem grañana u procesu odlučivanja 64% ispitanika je zadovoljno. 29% je djelimično zadoljnih.3% je bez stava.5% je bez stava. Brojem pješačkih staza odnosno trotoara i slično ravnomjerna je podijeljenost ispitanika.3% je nezadovoljnih. Održavanjem puteva u zimskom periodu 53% ispitanika je nezadovoljno. 33. 28.3% se djelimično slaže da ista nije adekvatna.3% je bez stava. 21. 71. a 8. 4.10.3% ispitanika je zadovoljno. 65. obzirom da najveći broj ulica u tom dijelu grada nema trotoara zbog neplanske gradnje tih područja općine.3% je zadovoljno. te ga je potrebno rješavati u saradnji sa ostalim relevantnim institucijama. 18.8% ispitanika je nezadovoljno. Sa tvrdnjom da gradska vodovodna mreža u novim naseljima ne postoji. 72. što se uglavnom odnosi na ispitanike iz onih mjesnih 71 . 14. 34. 73. Treba istaći da je izgradnja puteva otežana neplanskom gradnjom. posebno u stanovima na višim etažama i padinskim djelovima općine 28. 12.8% je zadovoljno.8% je zadovoljno. 18. Vodovodna mreža nije adekvatna potrebama na čitavom području općine.5% je nezadovoljno. Ljubaznošću službenika 47. 63. 8% da je adekvatna. a 18% je bez stava. Aktivnostima općine na poboljšanju ambijenta za življenje 37.3% je bez stava. Pristupnim putevima javnim objektima (općini.3% ispitanika.8% je zadovoljno. 14. a 24. 70. 7. 19.4% ispitanika nije zadovoljno. a 2. 76. 68.5% je bez stava.5% je bez stava. sanacija udarnih rupa i sl.8% ispitanika djelimično je zadovoljno. Angažiranošću općine na rješavanju problema grañana 39. 37. 16.5% ispitanika je zadovoljno. i 4.3% se ne slaže.8% je zadovoljno. 1. a 3.3 se djelimično slaže. a 10. Stanovnici rubnih/ padinskih dijelova općine nezadovoljniji su od stanovnika urbanih djelova.3% ispitanika je zadovoljno. 30% je djelimično zadovoljnih. 16.) 48.5% je djelimično zadovoljno.6% ispitanika iz urbanih dijelova nezadovoljno održavanjem puteva u zimskom periodu.8% je zadovoljno. 67. Neadekvatnost vodovoda naročita je izražena u rubnim/padinskim dijelovima. Vodovodna infrastruktura 74.8% je zadovoljno. 14.3% ispitanika je nezadovoljno. 25.5% ispitanika se slaže.10.3% je nezadovoljno. 2. 30. a 9% je bez stava. a 22. Saobraćajnim prometom pri ulazu u grad 62.5% je djelimično zadovoljno. domovima zdravlja.5% je djelimično zadovoljno.2.3% je bez stava.8% je djelimično zadovoljno.

odnosno plinskom infrastrukturom i mogućnošću priključka na plinsku mrežu zadovoljna je većina ispitanika. Ispitanici koji dolaze iz mjesne zajednice Dobroševići u procentu od 66. 72 . 21.10. 82.3% se djelimično slaže.3% se djelimično slaže.8% se djelimično slaže. 28. 85. Sa tvrdnjom da je finansijska podrška od svih nivoa vlasti u rješavanju problema u oblasti kanalizacione infrastrukture nedovoljna 44. Rezultati pokazuju da su grañani svjesni problema koje neplanska gradnja donosi u oblasti vodovodne i druge infrastrukture.8% ispitanika koji su bez stava ne koriste plin kao energent.5% je bez stava.3% je bez stava.5% je bez stava. s obzirom da 47.5% se ne slaže. 84. dok je visok procenat ispitanika koji se slažu sa tvrdnjom iz mjesnih zajednica kod kojih pitanje kanalizacione infrastrukture nije riješeno na adekvatan način. a 12% je bez stava. 17. 79. S obzirom na rezultate. Uslugama JKP “Sarajevogas” zadovoljna je većina ispitanika. Naveći dio ispitanika koji se slažu sa ovom tvrdnjom dolaze iz mjesnih zajednica kod kojih pitanje kanalizacione infrastrukture nije u potpunosti riješeno. Cijenom plina većina ispitanika.8% bez stava.6% je djelimično zadovoljnih.5% ispitanika se slaže.3% je nezadovoljnih i 3. Sa tvrdnjom da neplanska gradnja opterećuje postojeće vodovodne instalacije 59. dok je 25. s obzirom da 49% ispitanika koji su bez stava ne koriste plin kao energent.3% je bez stava. Rezultati pokazuju da su grañani svjesni problema koje neplanska gradnja donosi u oblasti kanalizacione i druge infrastrukture. 4. Sa tvrdnjom da kanalizaciona infrastruktura nije adekvatna na čitavom području općine slaže se 49. Sa tvrdnjom da su začepljenja odvoda/šahtova površinskih voda česta. 83.3. 30. 81. 4. 28.4. Ovako visok procenat ispitanika bez stava je sastavljen od ispitanika koji dolaza iz mjesnih zajednica kod kojih je pitanje kanalizacione infrastrukture adekvatno riješeno.10.7% slažu sa iznesenom tvrdnjom 78. Dostupnošću plina. 14. 17. a ispitanici koji su bez stava dolaze iz mjesnih zajednica kod kojih je riješeno pitanje kanalizacione infrastrukture.3% ispitanika je bez stava po ovom pitanju.5% se ne slaže. s obzirom da 43.3% ispitanika koji su bez stava ne koriste plin kao energent. 39. Uslugama JKP „Vodovod i kanalizacija“ 44.8% se ne slaže. evidentno je problem začepljenja odvoda površinskih voda prisutan I u vrijeme obilnih padavina uzrokuje poteškoće grañanima.6% ispitanika se slaže.3% se ne slaže. a 35. 2. 86.8% ispitanika. a 21. 89.3% se djelimično slaže.9% nije zadovoljna. 21.9% ispitanika je zadovoljno. 90.3% ispitanika. Pritiskom plina u zimskom periodu zadovoljna je većina ispitanika. Sa tvrdnjom da se kanalizacione cijevi često kvare i oštećuju 38. To su prije svih Dobroševići i Naselje heroja – Sokolje. Sa tvrdnjom da neplanska gradnja opterećuje postojeće kanalizacione instalacije slaže se 63.zajednica gdje je ovo pitanje riješeno. 3.5 ispitanika. 88.3 ispitanika se slaže. 21. te da su ovim problemom pogoñena rubna/padinska naselja općine.3% slaže se djelimično. Kanalizaciona infrastruktura 80. Sa tvrdnjom da gradska kanalizaciona mreža ne postoji u novim naseljima 62.8% se ne slaže.8% je bez stava. 8. 1. 15.1% djelimično se slaže sa ovom tvrdnjom.5% se ne slaže. 5. a 23. Sa tvrdnjom da je kanalizaciona infrastruktura u pojedinim naseljima opterećena prevelikim brojem priključaka slaže se 43. odnosno 46. Plinska infrastruktura 87.5% se ne slaže. a 29. 14% se djelimično slaže.5% je bez stava. a 14. te da su ovim problemom pogoñena rubna/padinska naselja općine.3% ispitanika se slaže.

5.6%. uglavnom u ljetnim mjesecima kada je povećana potrošnja vode. 95.10.0% je bez stava.1. a bez stava je 7. Dakle. složilo se 95% anketiranih privrednih subjekata. bez stava je 5%. dok se 5% nije složilo sa ovom tvrdnjom.8% ispitanika. nezadovoljstvo radom je iskazalo 5%. 10% smatra da je prioriteni problem loš dotok vode.1%. posebno na višim sparatovima i padinskim dijelovima općine složilo se 14% anketiranih privrednih subjekata. 101. složilo se 76% anketiranih privrednih subjekata.3%. a ne potpunog zadovoljstva je u visokim cijenama vode i radu servisne službe. možemo izvesti zaključak da je po ovom pitanju trenutna situacija na području općine zadovoljavajuća. dok je 85% djelimično zadovoljno. 92. 5. Prioritetni problem u oblasti vodovodne infrastrukture su procedure priključenja sa 42%. Postojećim linijama prevoza u općini zadovoljno je 41. Dakle. Sa tvrdnjom da je pritisak vode u instalacijama nedovoljan. Pokrivenošću gradskim saobraćajem rubnih djelova općine postoji značajno nezadovoljstvo kod rubnih djelova općine. uglavno njihova kopliciranost i trajanje dobijanja saglasnosti.8%. dok je njih 14% izrazilo djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom. 99. Gradski saobraćaj 91. 98.0% je nezadovoljno a 7. a bez stava je 9.2. 93.0% ispitanika.0%. Sa tvrdnjom da kanalizaciona infrastruktura nije adekvatna na cijelom području općine složilo se 86% anketiranih privrednih subjekata. najviše je nezadovoljnih. Vodovodna infrastruktura 96. dok je njih 19% izrazilo neslaganje sa ovom tvrdnjom. treba djelovati u smislu pojednostavljenja procedura odobrenja novih priključaka. i to 54.0%.5% ispitanika. djelimično zadovoljnih je 27. Djelimično slaganje se odnosi uglavnom na padinske dijelove i više spratove. Stare instalacije (koje uzrokuju česte kvarove i veliki gubitak vode) sa 29% predstavljaju drugi po redu problem iz ove oblasti. Sa tvrdnjom da su procedure vezane za priključenja novih poslovnih objekata na vodovodnu mrežu komplikovane i skupe. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Dakle. 73 . u ovom pravcu treba djelovati kako be se stepen potpunog zadovoljstva povećao u narednom periodu. dok se njih 24% djelimično složilo sa ovom tvrdnjom.4. 97. djelimično 29.5. ANALIZA TRENUTNOG STANJA SA ASPEKTA POSLOVNOG SEKTORA PO ODABRANIM OBLASTIMA 5. 100. Uslugama GRAS-a zadovoljno je 13.1. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata njih 81% se složilo sa tvardnjom da vodovodna mreža nije adekvatna na području općine. njih 67% je izrazilo svoje djelimično slaganje. Redovnošću na linijama gradskog prevoza zadovoljno je 13. Zadovoljstvo radom JKP “Vodovod i kanalizacija” iskazalo je 5% anketiranih. s tim da su ispitanici iz rubnih djelova općine za 10% nezadovoljniji od ispitanika iz urbanog dijela.1. a 4. Brojem vozila gradskog saobraća na postojećim linijama zadovoljno je 27.5%. nezadovoljno 28. 35% je djelimično zadovoljno. Što se tiče cijena. treba sugerirati njihovo smanjenje. 45. Djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom izrazilo je 14% anketiranih. te na ovaj način stvoriti preduslovi za brže rješavanje ovog problema. a bez odgovora je bilo 19% anketiranih. Kanalizaciona infrastruktura 102.3%. Jasno je da se ove procedure moraju ubrzati i pojednostaviti. i svakako brzini rješavanja zahtjeva.8% ispitanika je bez stava.5% ispitanika. dok je njih 5% bilo bez stava po ovom pitanju. Razlog djelimičnog. 94. Sa tvrdnjom da smo snabdjeveni tokom čitave godine dovoljnim količinama pitke i tehnološke vode. djelimično 35. nezadovoljno je 21.

Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 104. Visok procenat privrednih subjekata bez stava jasno implicira problem neupoznatosti anketiranih sa angažmanom svih nivoa vlasti u rješavanju problema. dakle problemom koji se pojavljuje svake godine. 112. 108. dok je 5% izrazilo nezadovoljstvo. njih 48% smatra da je infrastruktura najveći problem. Sugerirano je da se kanalizaciona infrastruktura mora uspostaviti na zadovoljavajućem nivou u svim dijelovima općine. 111. 107. dok je 80% djelimično zadovoljno. a ne potpunog zadovoljstva je u visokim cijenama i radu servisne službe. Sa tvrdnjom da gradska kanalizaciona mreža ne postoji u novim naseljima se složilo 5% anketiranih privrednih subjekata. bez stava je 0%. što ni u kom slučaju ne predstavlja pravilo.3. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je potvrdan odgovor na tvrdnju u vezi apsolutno nedovoljnog angažmana svih nivoa vlasti u rješavanju problema. Dakle. dok je svoje dleimično slaganje iskazalo 85% anketiranih. njih 14% se složilo sa tvrdnjom da se kanalizacione cijevi često kvare i pucaju. 10% se nije složilo sa ovom tvrdnjom. Razlog djelimičnog zadovoljstva se uglavnom odnosi na neizvijesnost snabdijevanja plinom tokom zimskih mjeseci. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata njih 76% se složilo sa tvrdnjom da su začepljenja odvoda/šahtova površinskih voda česta. Uglavnom se radi o starijim objektima gdje proces servisiranja nije urañen. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. na tvrdnju da je finansijska podrška svih nivoa vlasti u rješavanju problema kanalizacione infrastrukture nedovoljna 57% je bilo bez stava. 109. nezadovoljstvo radom je iskazalo 10%. na osnovu ovih rezultata mjerenja zadovoljstva po ovom pitanju možemo biti zadovoljni trenutnom situacijom. Djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom temelji se uglavnom na pojedinačnim slučajevima i to u oblasti privatnih stambenih i poslovnih objekata u padinskim dijelovima općine. odnosno servisna mreža na području općine bi trebala biti pojačana u vrijeme većih padavina. koji je dostupan privrednim subjektima na području općine. dok je 71% anketiranih izrazilo svoje zadovoljstvo cijenom plina. 5. koji u većini slučajeva nemaju adekvatne priključke na kanalizacionu mrežu. Plinska infrastruktura 110. U cilju rješavanja ovog problema potrebno je djelovati preventivno.Problem je uglavnom lociran na padinskim (novim naseljima) dijelovima općine. te čvrste materije koje se nañu u odvodima. 113. treba djelovati u cilju pojednostavljenja procedura i brzine rješavanja zahtjeva. možemo biti zadovoljni trenutnim stanjem. Procedure su najveći problem za 14% anketiranih. 10% procenata je izrazilo nezadovoljstvo cijenom plina. njih 90% se složilo sa tvrdnjom da su procedure vezane za priključenje novih poslovnih objekata na kanalizacionu mrežu komplikovane i skupe. uz maksimalno korigovanje cijena. 33% djelimično se složilo sa tvrdnjom. dok se 76% djelimično složilo sa ovom tvrdnjom. dok je 5% anketiranih izrazilo svoje djelimično zadovoljstvo. Pod infrastrukturom se smatraju i stare postojeće instalacije koje se često kvare.1. njih 95% izrazilo je svoje zadovoljstvo pritiskom plina u zimskom periodu. Zadovoljstvo radom JKP “Vodovod i kanalizacija” iskazalo je 10% anketiranih. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je 24% anketirani izrazilo djelimično slaganje. Dakle. 33% izrazilo je djelimično zadovoljstvo. Bez stava o tvrdnji da gradska kanalizaciona mreža ne postoji u novim naseljima bilo je 10% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Djelimično slaganje sa ovom tvrdnjom je uglavnom uzrokovano pojedinačnim slučajevima kvarova i pucanja cijevi. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. njih 95% je izrazilo zadovoljstvo dostupnošću plina (odnosno mogućnošću priključka na plinsku mrežu). 103. Razlog velikog procenta zadovoljnih se ogleda u činjenici da je plin još uvijek najjeftiniji izvor energije. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. na osnovu rezultata. Djelimično slaganje sa tvrdnjom se bazira na mišljenu da se može uraditi i više. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Dakle. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok se njih 10% djelimično složilo sa ovom tvrdnjom. Uglavnom se navode razlozi preopterećenosti kanalizacione mreže. njih 67% je izrazilo zadovoljstvo radom JKP “Sarajevogas”. posebno za privredne objekte. dok se 10% složilo sa tvrdnjom. 74 . dok 14% smatra da je održavanje najveći problem u oblasti kanalizacione infrastrukture. Razlog djelimičnog. potrebno je putem sredstava javnog informiranja prvenstveno više govoriti o angažmanu svih nivoa vlasti na rješavanju ovog problema. koliko je to moguće. 105. privatnim stambenim i poslovnim objektima. Dakle. 19% je izrazilo svoje djelimično nezadovoljstvo. 106. 24% je bilo bez odgovora.

Elektromrežom na lokalitetima novih industrijskih zona u općini. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 115. dok je djelimično zadovoljno 10% anketiranih. Djelimično nezadovoljstvo se uglavnom 122. 125. značajno bi se povećao procenat zadovoljnih. da se zbog ovakvih saobraćajnih gužvi. 5. 90% je izrazilo djelimično zadovoljstvo radom “Elektroprivrede Bosne i Hercegovine”. što izaziva niz problema privrednim subjektima na području općine. njih 67% je izrazilo djelimično zadovoljstvo prilagoñavanjem linija gradskog saobraćaja novonastalim privrednim lokacijama. njih 86% je nezadovoljno. zadovoljstvo je izrazilo 62%. dok je 10% djelimično zadovoljno. Sve ovo uzrokuje zastoje i gubitak vremena i novca. 117. 124.5. Bez odgovora je bilo njih 19%. dok je 10% nezadovoljno. Nezadovoljstvo se ogleda u dugotrajnim procedurama i cijenama priključenja. Problem kapaciteta saobraćajnica je posebno izražen u vrijeme jutarnje i popodnevne špice. dok 29% smatra da je održavanje vozila prioritetni problem. Elektroprijenosnom mrežom svoje zadovoljstvo je izrazilo 85% anketiranih privrednih subjekata.4. Postojećim linijama gradskog saobraćaja djelimično je zadovoljno 90%. Djelimično zadovoljstvo se odnosi na neizvjesnost snabdijevanja tokom zimskog perioda. 10% je bez odgovora. dok je njih 14% djelimično zadovoljno procedurama i pripadajućim troškovima priključenja novih poslovnih objekata. Kvalitetom snabdijevanja električnom energijom. 5% je bez stava. Razlog djelimičnog zadovoljstav je u komplikovanim i dugotrajnim procedurama. dok je njih 33% izrazilo svoje nezadovoljstvo. Električna energija 116. Održavanje vozila se uglavnom odnosi na ispravnost i čistoću. visokim cijenama novih priključaka. njih 100% smatra da je način rješavanja saobraćajnih gužvi na pojedinim mjestima u općini apsolutno neprimjeren.1. nezadovoljno je 5%. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. odnosno nemogućnosti njihovog rješavanja. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosi na nove lokacije na rubnim dijelovima općine. Djelimično zadovoljstvo se odnosi na pojedine trafostanice.1. Djelimično zadovoljstvo se uglavnom odnosi na nove privredne lokacije. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Dakle. 123. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. koje uzrokuju zastoje u snabdijevanju. 118. te da se procedure mogu pojednostaviti i ubrzati. Prioritetni problem za 61% anketiranih privrednih subjekata predstavlja broj vozila. Dakle. Od ukupnog broja anketiranih. dok je 38% anketiranih izrazilo djelimično zadovoljstvo. gubi dragocjeno vrijeme. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. povećao bi se stepen zadovoljstva radom “Elektroprivrede Bosne i Hercegovine”. njih 76% smatra da je sigurnost snabdijevanja prioriteni problem u oblasti plinske infrastrukture. Ukoliko bi se obezbijedilo sigurno snabdijevanje i tokom zimskog perioda.114. dok 5% smatra da su instalacije prioritetni problem. te se transport roba ne obavlja zadovoljavajućom brzinom. kapacitetom saobraćajnica je nezadovoljno 67% privrednih subjekata. 119. za koje većina anketiranih smatra da su neopravdani. Gradski saobraćaj 121. na kojima postoje problemi priključenja. te visokim cijenama električne energije za privredne subjekte. 120. Ovo se uglavnom odnosi na pojedine priključke koji nisu atestirani. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. jasno je da se broj vozila mora prilagoditi potrebama grañana. zadovoljstvo je izrazilo 90%. njih 38% je izrazilo nezadovoljstvo sigurnošću snabdijevanja plinom tokom cijele godine. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je 52% izrazilo svoje djelimično zadovoljstvo. Od ukupnog broja anketiranih. 10% anketiranih privrednih subjekata je izrazilo svoje nezadovoljstvo. 75 . 5. Razlog djelimičnog zadovoljstva je u dugotrajnim procedurama. ukoliko be se neka od ovih pitanja mogla riješiti. dok je 5% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata zadovoljno. dok je djelimično nezadovoljstvo iskazalo 33%. posebno u vrijeme odlaska na posao i povratka s posla. koje za privredne subjekte predstavljaju problem.

131. uglavnom uzrokuje starost i neodržavanje vozila. Odatle i srazmjerno veliki broj anketiranih privrednih subjekata 33% je nezadovoljno. te im veoma loša trenutna situacija otežava svakodnevno obavljanje poslova. Uslugama GRAS-a od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata nezadovoljstvo je izrazilo 33%. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosi na dugo čekanje sredstava javnog prijevoza. koja nisu u stanju zadovoljiti potrebe vozila koja u toku dana dolaze na te lokacije. zbog čestih dolazaka na javne lokacije. odnosno “uska grla” koja se stvaraju usljed povećane frekvencije saobraćaja. Čak 95% anketiranih je nezadovoljno. prema mišljenju anketiranih. koja je u većini slučajeva potpuno nevidljiva. Poseban problem predstavljaju rani jutarnji sati. dok je 62% anketiranih djelimično zadovoljno. Putevi u padinskom dijelu (pogotovo u zimskom periodu) za 90% anketiranih privrednih subjekata su veoma loši. Putna infrastruktura 128. što. te da je transport roba u pojednim dijelovima dana u potpunosti otežan. njih 29% je nezadovoljno. Održavanjem puteva. 132. kao jednim od veoma značajnih segmenata putne infrastrukture je djelimično zadovoljno 72% anketiranih. Značaj ovog pitanja za privredne subjekte je veoma veliki i jasno su potencirali njegovo hitno rješavanje. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosi na neredovno održavanje/čišćenje saobraćajnica. te njihovu neredovnost. Nezadovoljstvo se uglavnom odnosilo na pješačke staze u blizini novih privrednih objekata. te obezbijediti potpunu sigurnost putnika u sredstvima javnog prijevoza. Naglašeno je da trenutni kapacitet saobraćajnica na području općine ne zadovoljava potrebe većih privrednih subjekata. Ova činjenica u značajnoj mjeri utiče na produktivnost pojedinih privrednih subjekata. upravo u tom periodu su saobraćajnice prekrivene snijegom. a 14% nezadovoljno. 5. Pristupni putevi su od strane anketiranih označeni kao “uska grla”. Saobraćajnom signalizacijom. Brojem pješačkih staza je zadovoljno 38% anketiranih. 134. što stvara poteškoće u saobraćaju. Djelimično zadovoljstvo trenutnom situacijom po pitanju cestovnih veza izmeñu pojedinih dijelova općine izrazilo je 66% anketiranih privrednih subjekata. bez stava je 5%. 135. Osvijetljenošću sporednih saobraćajnica. 136. 127. što im otežava transport. Nezadovoljstvo se odnosi na cestovnu povezanost privrednih lokacija. Ovo pitanje je veoma važno za pojedine privredne subjekte sa područja općine. njihovo održavanje i sigurnost putnika. dok je 10% izrazilo djelimično zadovoljstvo. dok je djelimično zadovoljstvo izrazilo njih 10%. uglavnom u cilju obavljanja administrativnih poslova (općina prvenstveno). odnosno novim lokacijama koje nastaju i koje imaju značajne potrebe u smislu gradskog prijevoza. odnosi na “inertnost” gradskog saobraćajnog preduzeća u smislu prilagoñavanja linija razvoju grada. dok je 5% izrazilo zadovoljstvo. upravo zbog činjenice da prilaz do njihovih objekata uglavnom vodi preko sporednih saobraćajnica. Uzroci nezadovoljstva i djelimičnog zadovoljstava su uglavnom broj vozila. Nezadovoljstvo anketiranih se uglavnom odnosilo na horizontalnu saobraćajnu signalizaciju. dok je 38% izrazilo djelimično zadovoljstvo. što dovodi do velikih saobraćajnih gužvi i čestih saobraćajnih nesreća. dok je djelimično zadovoljstvo izrazilo 52% anketiranih privrednih subjekata. dok je u većini slučajeva veoma važna za rad svih privrednih subjekata.6. 130. dok je 14% u potpunosti zadovoljno. 10% nezadovoljno. što predstavlja jasnu sugestiju nadležnim strukturama da u narednom periodu moraju djelovati u cilju rješavanja ovog veoma važnog pitanja. 129. Kapicitetom saobraćajnica je nezadovoljno 68% anketiranih privrednih subjekata.126. 133. Od ukupnog broja anketiranih. anketirani privredni subjekti su izuzetno nezadovoljni. te nepostojanja adekvatnih pristupnih puteva. Rješavanje problema pristupnih puteva je veoma zančajno za privredne subjekte. U ovom smislu potrebno je poboljšati vozni park. Ovo pitanje je veoma bitno za onaj dio poduzetnika koji se bavi transportom roba do maloprodajnih objekata i vlasnicima tih objekata. 90% privrednih subjekata je nezadovoljno. 76 . njih 57% izrazilo je djelimično zadovoljstvo redovnošću gradskog prijevoza u zimskom periodu. kada većina zaposlenih odlazi na posao. 67% je izrazilo nezadovoljstvo održavanjem puteva u zimskom periodu. dok je njih 33% djelimično zadovoljno.1. dok je 43% nezadovoljno. dok je njih 67% djelimično nezadovoljno.

52% je izrazilo djelimično zadovoljstvo ljubaznošću i profesionalnošću općinskih službenika. posebno u smislu obezbjeñenja jednostavnijih i bržih procedura rješavanja administrativnih poslova u vezi privrednih subjekata. Kantona. putem raznih podsticajnih programa i olakšica poslodavcima. Većina anketiranih smatra da takse za pojedine zahtjeve mogu biti dosta niže. Djelimično zadovoljstvo se uglavnom odnosi na mišljenje anketiranih da se po ovom pitanju mora uraditi više u cilju dodatnog stimuliranja zapošljavanja. 141. 142. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Cijenama administrativnih taksi i drugih davanja prilikom izdavanja potrebne dokumentacije poslovnom sektoru od strane općine. dok je 24% nezadovoljno. jer uzrokuje česta kašnjenja u transportu i utiče na poslovanje. 5. 5% smatra da jeste. Veliki broj onih koji se djelimično slaže sa ovom tvrdnjom je uzrok uopćenog mišljenja da je u svim strukturama vlasti prisutna korupcija. Djelimično zadovoljni smatraju da ovi programi moraju biti usklañeni sa stvarnim potrebama privrednih subjekata. dok je 33% nezadovoljno. od ukupnog broja anketiranih. bez stava je 10%. 5% smatra da nije. Uzrok velikog procenta anketiranih privrednih subjekata bez stava je u neinformiranosti o programima prekvalifikacije i dokvalifikacije. 143. Zavoda za zapošljavanje. Tržište rada i obrazovana radna snaga 144. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 67% izrazilo je djelimično zadovoljstvo. te da bi se na ovaj način pomoglo privrednim subjektima. dok je 43% bez stava. 5. 77 . 145. te stvaranja mogućnosti za nova investiranja. Kapacitet saobraćajnica za 19% anketiranih predstavlja prioritetni problem. programima podrške poslovnom sektoru u općini. 14% je izrazilo zadovoljstvo. 90% je nezadovoljno. Administracija 138. općina. Uglavnom zbog saobraćajnih gužvi i visokih troškova amortizacije vozila. njih 47% smatra da je korupcija djelimično prisutna. 140. Većina anketiranih smatra da općinske strukture moraju više sarañivati sa privrednim sektorom u cilju osiguranja što povoljnijeg poslovnog ambijenta. Podsticajnim programima za zapošljavanje odgovornih institucija. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 38% je izrazilo zadovoljstvo. Bez odgovora na ovo pitanje je bilo 10% anketiranih. 71% je djelimično zadovoljno. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Jasna poruka većine anketiranih je da općina mora više uraditi u smislu podrške razvoju privrednih subjekata. dok je nezadovoljno 38% anketiranih. 38% anketiranih je bez stava. 139. 5% je djelimično zadovoljno.3. meñutim nisu se lično sreli sa slučajevima korupcije. 5% anketiranih je zadovoljno. Od ukupnog broja anketiranih. NVO i dr. njih 76% je djelimično zadovoljno. dok je 5% bez stava o uključenošću poslovnog sektora u donošenju odluka na općinskom nivou. te nedovoljnim informacijama o načinima rješavnja pojedinih procedura i potrebnom dokumentacijom. Prioritetni problem za 71% anketiranih privrednih subjekata iz oblasti putne infrastrukture predstavlja održavanje puteva.137. dok je 14% nezadovoljno. djelimično je zadovoljno 52%. Bez stava su oni koji nemaju nikakva saznanja o ovom problemu. Brojem i kvalitetom programa prekvalifikacije i dokvalifikacije. Djelimično zadovoljstvo se uglavnom zasniva na pojedinačnim slučajevima.2. 48% je izrazilo svoje djelimično zadovoljstvo. dok je 10% nezadovoljno procedurama i brzinom rješavanja zahtjeva poslovnog sektora u općinskim službama. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. koje su imali anketirani prilikom rješavanja administrativnih procedura. Djelimično zadovoljstvo je uglavnom uzrokovano pojedinačnim slučajevima zastoja u pojedinim procedurama. dok je 10% nezadovoljno.

Nezadovoljstvo se temelji na mišljenju anketiranih da ovi projekti moraju biti efikasniji i usmjereni na privredne djelatnosti koje imaju temalj za dalji razvoj. 61% je izrazio svoje djelimično zadovoljstvo. djelimično zadovoljstvo je izrazilo 19%. 67% je izrazilo svoje nezadovoljstvo saradnjom poslovnog sektora i obrazovnih institucija po pitanjima potreba poslovnog sektora za radnom snagom sa specifičnim znanjima i vještinama i prilagoñavanjem obrazovnih institucija tim potrebama. djelimično zadovoljstvo se bazira na mišljenju da programi moraju biti brojniji i konkretniji. Bez stava po ovom pitanju je 14% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je 48% nezadovoljno. te da nadležne ustanove moraju aktivnije sudjelovati u rješavanju problema zapošljavanja. bez stava je 5%. 152. Anketirani privredni subjekti koji su izrazili djelimično zadovoljstvo bi takoñer željeli da zavod za zapošljavanje bude aktivniji u rješavanju problema poslodavaca i slobodne radne snage. 48% je izrazilo svoje nezadovoljstvo finansijskom podrškom zapošljavanju. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 78 . Privredni subjekti bez stava po ovom pitanju uglavnom nisu upoznati sa programima. djelimično zadovoljstvo je iskazalo 33% anketiranih. dok je 14% nezadovoljno. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 48% je nezadovoljno. Djelimično zadovoljstvo je iskazalo njih 19%. bez stava je 72% anketiranih. dok je 10% izrazilo zadovoljstvo. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 29% je izrazilo svoje nezadovoljstvo radom Zavoda za zapošljavanje.146. 154. 149. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. bez stava je njih 33%. upoznati sa programima stipendiranja deficitarnih zanimnja. Programima stipendiranja deficitarnih zanimnja djelimično je zadovoljno 14% anketiranih privrednih subjekata. dok je njih 10% bez stava. 151. bez stava je 33% anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. djelimično zadovoljstvo kvalifikacijama i vještinama radne snage izrazilo je 52%. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 47% je nezadovoljno. Nezadovoljstvo se temelji na činjenici da programi stipendiranja nisu u potpunosti prilagoñeni potrebama privrednih subjekata. dok je 5% iskazalo zadovoljstvo. Djelimično zadovoljstvo se temelji na činjenicama anketiranih iz prakse prema kojima su kvalifikacije radne snage dovoljne za obavljanje poslova. nezadovoljstvo je iskazalo 5% anketiranih. 85% je iskazalo svoje djelimično zadovoljstvo dostupnošću radne snage. dok je 19% izrazilo djelimično zadovoljstvo programim edukacije za zapošljavanje i samozapošljavanje. Djelimično zadovoljstvo se odnosi na kvantitet odnosno ponudu radne snage. 150. kako bi osposobili zaposlene za samostalno obavljanje poslova. meñutim njihove realne vještine ne zadovoljavaju potrebe svakodnevnog obavljanja poslova. Nezadovoljstvo se temelji na tvrdnjama poslodavaca da Zavod za zapošljavanje nema aktivan stav i da se u većini slučajeva bavi evidentiranjem broja nezaposleni. dok je 10% nezadovoljno. Postojećom poduzetničkom infrastrukturom na teritoriji općine. 147. Nezadovoljstvo se temelji na činjenici da identificiranje za potrebnom radnom snagom koje počne od privrednog sektora u cilju dodatnog zapošljavanja uglavnom ne nailazi na podršku javnog sektora. 5% anketiranih privrednih subjekata je zadovoljno radom Zavoda za zapošljavanje. te su samim tim loši. 148. 33% djelimično zadovoljno. bez stava je njih 33%. djelimično je zadovoljno 57% od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. u većini slučajeve. 10% zadovoljno. dok je kvalitet odnosno realna upotrebljivost radne snage u većini slučajeva nedovoljna. Mišljenje većine anketiranih je da se podrška zapošljavanju mora povećati. dok je 5% bez stava. Brojem projekata razvoja poduzetništva. bez stava je 19% anketiranih privrednih subjekata. Većina poslodavaca suočava se sa neophodnošću dodatnih treninga uz rad. 155. Saradnjom izmeñu poslovnog i javnog sektora vezano za pitanje identificiranje potreba za radnom snagom. Djelimično nezadovoljstvo se temelji na mišljenju da projekti moraju biti brojniji i pristupačniji. Anketirani privredni subjekti nisu. 153. ovo djelimimično zadovoljstvo se uglavnom odnosi na zanatska zanimanja. umjesto da radnom snagom koja će zadovoljiti potrebe poslodavaca. Nezadovoljni privredni subjekti tvrde da ovi programi u većini slučajeva nemaju rezultate koji se očekuju. nezadovoljstvo je izrazilo 38%. Privredni subjekti koji su bez stava uglavnom nisu upoznati sa projektima.

Naime. 166. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 38% anketiranih je izrazilo svoje nezadovoljstvo. Djelimično zadovoljstvo se temelji na činjenici da privredni subjekati. kontinuirano i redovno. Bez stava su oni privredni subjekti koji nisu upoznati niti sa brojem niti sa distribucijom općinskih printanih materijala 158. uglavnom. dok 5% smatra da će rezultati u narednoj godini biti lošiji. 57% je djelimično zadovoljno. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 47% je izrazilo svoje djelimično zadovoljstvo objavljivanjem važnih općinskih informacija vezano za poslovni sektor u sredstvima javnog informiranja. moraju tražiti informacije. bez stava je 19% anketiranih. 10% je zadovoljno.5. neposredne sastanke preferira 5% anketiranih privrednih subjekata. 5. dok 10% smatra da su u lošijoj situaciji. dok se za 5% anketiranih privrednih subjekata smanjila. 71% smatra. 167. djelimično zadovoljno je 62% anketiranih.5. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata djelimično zadovoljstvo brojem i distribucijom printanih materijala izrazilo je 43%. Ovo je jasan pokazatelj da bi se sve informacije koje su u vezi važnih općinskih pitanja za privredne subjekte trebale pojaviti na televiziji i radiju. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. nezadovoljstvo je izrazilo 14% anketiranih. 53% ne bi podržalo uspostavljanje lokalne televizije. Ocjena poslovnog okruženja 165. 79 . Općinskom WEB stranicom od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 163. 162. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 14% pretpostavlja da će u narednoj godini ostvariti bolje rezultate. dok je zadovoljno 5% anketiranih. da su u finansijskom pogledu u odnosu na isti period prošle godine u istoj situaciji. 164. dok 81% ne prima općinski bilten. te na način koji zadovoljava privredne subjekte (uglavnom putem javnih medija) 157. bez stava je 38%. 19% je izrazilo svoje nezadovoljstvo. U narednoj godini rezultati poslovanja kompanija u finansijakom pogledu za 81% anketiranih će ostati isti. 81% kao oblik informiranja preferira televiziju i radio. Informacijama i uputama koje traže od općinskih službi od ukupnog broja anketiranih svoje zadovoljstvo je iskazalo 33%.4. dok je bez stava 29% anketiranih privrednih subjekata. 159. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata 19% prima općinski bilten. 160. 48% je izrazilo svoje nezadovoljstvo brojem susreta predstavnika poslovnog sektora i predstavnika općinske administaracije. dok je bez stava 5% anketiranih. kako bi privredni subjekti imali jasnu predstavu o planiranim aktivnostima. Nezadovoljstvo se temelji na činjenici da je broj susreta nedovoljan da bi se riješili problemi koje imaju privredni subjekti. uzimajući u obzir sveukupno poslovanje kompanije. djelimično zadovoljstvo je iskazalo 19%. Djelimično zadovoljstvo se temelji na činjenici da broj informacija trebao da bude veći i sadržajniji. svoje zadovoljstvo je iskazalo 52%. 19% smatra da su u boljoj situaciji. dok 14% anketiranih preferira pisane medije. 14% bi podržalo uspostavljanje lokalne televizije. dok je nezadovoljno 5% anketiranih. prema tvrdnjama anketiranih potrebno je da općina nudi informacije privrednim subjektima. za njih 71% ukupna prodaja roba/usluga u zadnjih dvanaest mjeseci je ostala ista. 161. dok je 33% anketiranih bez stava. 33% je izrazilo svoje djelimično nezadovoljstvo. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok je 5% bez stava. Informisanje 156. kako bi stigli do većine svoje ciljne publike. 19% je izrazilo svoje zadovoljstvo. za 24% anketiranih privrednih subjekata ukupna prodaja se povećala. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata.

To pogoduje povećanom stepenu kriminala. dok je gubitak ostvarilo 10% anketiranih. za 19% anketiranih uglavnom loši. aktivnosti na rješavanju problema nezaposlenosti kroz razne 80 . 177. Prema mišljenu anketiranih privrednih subjekata. za njih 57% su općinski programi podrške razvoju poslovnog sektora uglavnom dobri. te se može zaključiti da nije bilo drastičnih pozitivnih ni negativnih promjena u poslovnom okruženju. dok je za 5% anketiranih privrednih subjekata uglavnom loša. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. za 10% anketiranih broj zaposlenih se povećao. što u svakom slučaju navodi na zaključak da privredni subjekti predviñaju porast tržišta i dalji razvoj. 169. Sadašnji nivo poslovanja s obzirom na raspoložive kapacitete od ukupnog broja anketiranih. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. glavni problem je ekonomsko – socijalne prirode. Općinska administracija je za 95% anketiranih uglavnom dobra. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 176. 67% očekuje da će prodaja roba/usluga u njihovoj kompaniji u narednih dvanaest mjeseci ostati ista. dok 33% anketiranih očekuje da se prodaja poveća. ZAKLJUČCI SA PREPORUKAMA Prema rezultatima istraživanja. 48% smatra da je dobro vrijeme da se dodatno investira u poslovnu djelatnost. droge i drugih negativnih pojava. za njih 85% naplaćena realizacija u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isti period prošle godine je ista. 171. 179. Obaveze po osnovu plaćanja poreza i doprinosa u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isti period prošle godine. 170. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. njih 95% smatra da su uvjeti za poslovanje na teritoriji općine isti u odnosu na prošlu godinu. 180. dok su za 33% anketiranih veće. 172. 57% anketiranih privrednih subjekata je djelimično upoznato.168. za 85% broj zaposlenih je ostao isti u odnosu na isti period prošle godine. 14% informacije dobija od općine. dok 5% smatra da su uvjeti bolji. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. 178. 5% je upoznato sa općinskim programima podrške razvoja poslovnog sektora. 175. no svi njihovi trenutni pokazatelji govore da se ovi uslovi nisu promijenili u odnosu na prošlu godini. dok prema mišljenu 24% anketiranih privrednih subjekata ovi programi i ne postoje. 100% procjenjuje svoje poslovanje na nivou kapaciteta. Od ukupnog broja anketiranih. za 5% anketiranih je lošija. 33% ne dobija informacije. dok je za 10% anketiranih bolja u odnosu na isti priod prošle godine. Bitan pokazatelj je da niko od anketiranih ne očekuje da se prodaja njegove kompanije smanji. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok 38% anketiranih privrednih subjekata nije upoznato sa programima podrške razvoja poslovnog sektora. za 19% anketiranih privrednih subjekata su manje. 173. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok 52% anketiranih privrednih subjekata smatra da je loše vrijeme da se dodatno investira u poslovnu djelatnost. 53% informacije o razvojnim planovima općine dobija putem sredstava javnog informisanja. 6. 95% smatra da će broj zaposlenih u njihovim kompanijama ostati isti u narednih šest mjeseci. dok 5% anketiranih očekuje da će se broj zaposlenih u njihovim kompanijama u narednih šest mjeseci povećati. U tom smislu. dobitak je ostvarilo 90%. Od ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata. dok se za 5% anketiranih broj zaposlenih smanjio. 174. i to u kontekstu velike stope nezaposlenosti koja utiče na nizak životni standard grañana. prvih šest mjeseci ove godine je relativno kratak period za potpunu ocjenu poslovnog okruženja. za 48% anketiranih privrednih subjekata su iste.

Potrebno je i unaprijediti distribuciju općinskih info printanih materijala. te da je 25. neophodni su projekti unapreñenja kvaliteta održavanja zajedničkih prostorija. Kulturu stanovanja potrebno je unaprijedi. Visok procenat nezadovoljstva trenutnim sportskim kapacitetima ukazuje na potrebu izgradnje sportskih objekata. možemo reći da bi programe individualne i kolektivne stanogradnje trebalo razvijati u narednom periodu. te bi se u tom smislu ovom pitanju u narednom periodu trebalo pristupiti na organiziran način. Kako je procenat djelimično zadovoljnih ispitanika 81 . pa ni po pitanju uključenosti djece i omladine u rad sportskih klubova. te je broj i kvalitet istih potrebno povećati. Projekti unapreñenja kulture življenja su preporučeni radi unapreñenja kulture stanovanja u općini. Prostori za kulturno-zabavne aktivnosti nedovoljni su da zadovolje potrebe grañana. kako samostalne tako i zajedničke. Stanje u oblasti sporta nije zadovoljavajuće genaralno. poboljšanje ambijenta za življenje i poslovnje trebalo bi ostvariti rješavanjem identificiranih glavnih problema grañana. U mjesnim zajednicama Dolac. u saradnji sa zvaničnim policijskim organima i nevladinim sektorom. logično se nameće zaključak da je unapreñenje školskih obrazovnih programa potrebno. Visok procenat nezadovoljih ispitanika promocijom sporta navodi na zaključak kako je promocija sporta nedovoljna te bi postojećim programima promocije trebalo dodati nove. Vezano za probleme kriminala.oblike projekata za podršku zapošljavanju. odnosno aktivnostima na kreiranju mogućnosti za zapošljavanje. Buča Potok. Trenutni programi za zapošljavanje i samozapošljavanje su nedovoljni za rješavanje problema nezaposlenosti. poboljšanje kulture življenja. te da je 1/3 djelimično zadovoljna. Briješće i Dobroševići trebalo bi se raditi na unapreñenju komunalne higijene. biltena i drugog Broj javnih nastupa općinskih zvaničnika trebalo bi povećati Ljekarske usluge primarne zdravstvene zaštite trebale bi se unaprijediti u odreñenim segmentima Visok stepen nezadovoljstva kao i značajan procenat djelimično zadovoljnih ispitanika. a koji su prepoznati od strane ispitanika tokom istraživanja. i projektima poboljšanja klime za investiranje i poslovanje trebaju da budu prioritet u narednom periodu. možemo zaključiti da se suzbijanju kriminala treba povetiti značajno mjesto u aktivnostima općine kroz razne programe i projekte. U mjesnim zajednicama Švrakino Selo III. Prema rezultatima istraživanja. S obzirom da je ¼ ili 25% ispitanika nezadovoljno. Postoji potreba i za dodatnim kulturno-zabavnim manifestacijama koje će zajedno sa postojećim obogatiti program kulturno-zabavnih manifestacija za grañane.5% djelimično zadovoljno programima individualne i kolektivne stanogradnje. Naselje heroja-Sokolje. podršku malim i srednjim preduzećima. droge i korupcije. te poboljšanje opće sigurnosne situacije u općini (smanjenje kriminala). značajan procenat djelimično zadovoljnih grañana ukazuje na potrebu odreñenih aktivnosti poboljšanja u ovoj oblasti i u ostalim dijelovima općine. Takoñe. navode na zaključak o potrebi razvijanja preduzetničke infrastrukture u općini. Dolac. a sve u cilju rješavanja problema nezaposlenosti. Obzirom da je ¼ ispitanika nezadovoljna školskim obrazovnim programima. te se može zaključiti da prepoznati nedostatak prostora za kulturno-zabavne aktivnosti predstavlja odreñenu vrstu prepreke za razvoj kulture u općini. S obzirom na visok nivo nezadovoljstva održavanjem zajedničkih prostorija. te da bi u tom smislu trebalo poduzeti aktivnosti na podizanju svijesti grañana vezano za očuvanje istih. Buča Potok i Naselje heroja-Sokolje se trebaju razvijati programi unapreñenja ureñenja zelenih površina i parkova. Kultura življenja od strane ispitanika je prepoznata kao začajan problem i u tom smislu bi općina u narednom periodu trebala da posveti pažnju poboljšanju kulture življenja kod grañana kroz projekte promocije kulturnih vrijednosti te edukativnim programima.

Potrebno je unapreñenje održavanja puteva u zimskom periodu. u narednom periodu predlažemo planiranje novih lokacija za individualno i kolektivno stanovanje. Visok procenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih grañana ukazuje na potrebu kvalitetnije održavanja puteva na teritoriju općine. Potrebno je i raditi na unapreñenju putne infrastrukture u definisanim dijelovima općine. Rezultati istraživanja pokazuju i da općina radi na poboljšanju ambijenta za življenje. Na osnovu rezultata ankete. Dodamo li tome takoñe značajan procenat nezadovoljnih ispitanika. Posebno je to izraženo u mjesnim zajednicama Naselja heroja . Potrebno je i ostvariti veći nivo uključivanja grañana u proces odlučivanja u općini. Značajan procenat djelimično zadovoljnih ispitanika navodi na zaključak da je općina angažirana na rješavanju potreba grañana.Sokolje i Dobroševići gdje postoji potreba za proširenjem kapaciteta lokalnih vodovoda. s tim da su odreñena poboljšanja potrebna u gore pomenutim mjesnim zajednicama. a na nekim lokacijama potrebna su unapreñenja. S obzirom na značajan procenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih ispitanika vezano za dostupnost lokacija za izgradnju novih individualnih i kolektivnih objekata za stanovanje. možemo da zaključimo da je stanje po pitanju javne rasvjete u općini zadovoljavajuće. Osvijetljenost sporednih saobraćajnica treba unaprijediti. ali da to tek djelimično zadovoljava potrebe grañana u smislu pomoći općine u rješavanju njihovih problema. Potrebno je i planirati proširenje parking-prostora izgradnjom podzemnih ili nadzemnih parking-etaža na već postojećim parkinzima. Natpolovična većina nezadovoljnih ispitanika ukazuje na potrebu unapreñenja procedura i brzine rješavanja zahtjeva grañana u općinskim službama. Potrebno je i povećati broj kontejnera ili povećati broj sedmičnog odvoženja otpada. a posebno rubnih djelova općine Stanje vodosnabdijevanja je zadovoljavajuće. te bi u tim dijelovima općine saobraćajnu signalizaciju trebalo unaprijediti. dok je u rubnim djelovima općine znatno veći procenat nezadovoljstva. Dobrinja B itd. te se za ta područja preporučuje izgradnja adekvatnog vodovoda. s tim da pojedina rubna područja općine imaju otežano vodosnabdijevanje. Preporučujemo edukaciju službenika na temu «Odličnost usluga klijentima» koja tretira pitanja odnosa službenika prema klijentima u smislu povećanja zadovoljstva klijenata. kao i otklanjanje eventualnih prepreka za veće uključivanje grañana u proces odlučivanja u općini. što kreira potrebu za kontinuiranim aktivnostima općine na ovim poslovima. Briješće. U naseljima Dobroševići. potrebno je izgraditi adekvatnu kanalizacionu infrastrukturu. Naselje heroja Sokolje. S obzirom na rezultate možemo reći da je zadovoljstvo uslugama JKP “Toplane Sarajevo” dosta dobro. Rubne dijelove općine potrebno je pokriti većim brojem vozila ili novim linijama gradskog saobraćaja 82 . s obzirom na značajan procenat nezadovoljnih i djelimično zadovoljnih ispitanika. Ovakvi rezultati ukazuju na potrebu daljeg profesionalnog usavršavanja općinskih službenika koji su u direktnom kontaktu sa grañanima. dolazimo do zaključka da bi aktivnosti unapreñenja komunalne higijene trebalo provesti zapravo u svim dijelovima općine.najveći. pogotovo u rubnim djelovima općine. Saobraćajna signalizacija je na zadovoljavajućem nivou naročito u urbanim djelovima općine. možemo da zaključimo da grañani očekuju veću angažiranost općine u rješavanju svojih problema. a da je u nekim područjima potrebno unapreñenje usluga. Pristupni putevi javnim objektima su zadovoljavajući. ali i da očekivanja grañana u pogledu poboljšanja ambijenta za življenje nisu u potpunosti zadovoljena.

6. SWOT ANALIZA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO 83 .

SWOT analiza Općine Novi Grad Sarajevo Snage -geoprometni položaj. centar obrazovanja. ima Najveći procenat učešća stanovništva u ukupnoj populaciji KS. pozitivna stopa prirasta stanovništva -postoje privredne zone za smještaj malih i srednjih Preduzeća. prije svega padinskih područja Općine -visoka stopa nezaposlenosti stanovništva i povećane socijalne potrebe -usitnjenost poljoprivrednih posjeda i nedostatak obradivog zemljišta -uzurpiranost zemljišta bespravnom gradnjom -ograničena prohodnost saobraćajnica. klizišta -nebriga nadležnih institucija -nefunkcionisanje prečistaća otpadnih voda -nedostatak komunalne infrastrukture -skupo ureñenje komunalne infrastrukture -nerazvijenost civilnog društva -poremećeni kriteriji društvenih vrijednosti -nesinhronizovane reforme 84 . tranzitni položaj. -povećanje energetske efikasnosti na svim nivoima: proizvodnja. trgovački i uslužni centar regije -valorizacija kulturnih i historijskih potencijala u razvoju turizma -povećanje kapaciteta javnog saobraćaj -veća iskorištenost željezničkog saobraćaj. slaba kontrola -poplave. infrastrukture -pripada najrazvijenijem kantonu u FBiH. od svih općina u KS. finansija i dr. -stanovništvo. uključivanje željezničkog saobraćaj u javni gradski i prigradski prijevoz -dogradnja cestovne mreže -stavljanje u funkciju ureñaja za prečišćavanje otpad. području koncentracije ekonomskih potencijala. -nedovoljno razvijeno partnerstvo sa poslovnim sekt. -samo dio željezničkog saobraćaja u funkciji -zagañenje starim vozilima -smeña industrijska zona sa zastarjelim kapacitetima. proizvodne i uslužne djelatnosti -velik stambeni fond -glavno sjedište elektronskih medija -poljoprivredno i šumsko zemljište na ograničenim površinama -povoljni terenski uslovi za prostorni razvoj – manji nagib terena u odnosu na KS -povoljan ambijent za investiranje -struktura općinskih programa usmjerena na zajednicu -racionalna lokalna administracija i certificirana sa ISO 9001 za visok standard usluga -Imidž Općine Mogućnosti -važna geoprometna pozicija na koridoru V-c -obrazovani kadrovi -ekonomski i okolinski prihvatljiva industrija u privrednim zonama i izgradnja infrastrukture u privrednim zonama -jačanje privatnog poduzetništva -izgradnja kapaciteta društvene infrastrukture -općina – sajamski. -nepostojanje ureñenih zemljišnih knjiga Prijetnje .Rizici -nedefinisana raspodjela javnih prihoda -odlazak mladih i nizak procenat prirasta stanovništva -ovisnost o uvozu gasa i drugih energenata -povećanje procenta starijeg stanovništva -povećanje procenta stanovništva u stanju socijalne potrebe -visoka zaduženost privrede -bespravna gradnja -rad na crno -nedosljedna primjena zakona. zdravstvene zaštite. kulture. pogodnost dostupnosti zajed. distribucija i potrošnja energije -dostupnost institucija i istraživanja -provoñenje partnerskih projekata -snaga informisanja Slabosti -nestabilnost terena u padinskim dijelovima općine i pojava klizišta. nauke i naučno-istraživačkog rada. prije svega zbog bespravne gradnje -neureñena riječna korita -nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom. transport.v. tvornicama u stečaju ili pred stečajem -visoka zaduženost privrede -rad na crno -neefikasne inspekcije -kod grañana nedostatak poduzetničke svijesti -struktura državnih službenika i namještenika -nedostatak kreativnih razvojnih podsticaja -otežano planiranje i nedostatak strategija po oblastima -nedostatak finansijskih projekcija za provedbu plan. saobraćajna povezanost sa drugim općinama Kantona Sarajevo i širom makroekonomskom regijom -pripada administrativno i funkcionalno glavnom gradu BiH.

stipendiranje nadarenih učenika i studenata c) POSLOVNA KLIMA I INFRASTRUKTURA .iznadprosječna obrazovna struktura u odnosu na FBIH . području koncentracije ekonomskih potencijala.marljivost.niža marginalna cijena življenja . motiv. nepovjerenje prevelika samokritičnost i kritičnost -pesimizam nedovoljno se potiče rad mladih (institucionalno) nema solidarnosti prema pravim vrijednostima (ljudi sa znanjem) .dinamičan razvoj malih i srednjih preduzeća u privatnom vlasništvu.tradicija i iskustvo u metaloprerañivačkoj.nepotizam zastarjeli mentalni sklopovi nema dovoljne spremnosti grañana za realizaciju «zajedničkih interesa» iskorištenost visokoobrazovanih i ostalih kadrova kao potencijala razvoja negativna kadrovska selekcija ponavljanje tuñih grešaka (jalovo oponašanje) odljev kadrova odlazak mladih informatička nepismenost nema popisa kadrova i njihovih znanja neravnopravnost spolova visoka gustina naseljenosti neznatna ulaganja u obrazovanje magistara i doktora nauka nema programa doživotnog učenja - c) POSLOVNA KLIMA I INFRASTRUKTURA .pripada administrativno i funkcionalno glavnom gradu BiH.prilagodljivost .SWOT analiza po oblastima Općine Novi Grad Sarajevo SNAGE a) GEOGRAFSKI POLOŽAJ .nedostatak poduzetničkog obrazovanja .neizgrañena poduzetnička infrastruktura .počinje bankarska konkurencija .značajno smanjenje industrijskih-izvoznih kapaciteta . potencijal .razvijenost financijskih institucija .visoka zaduženost privrede . b) LJUDSKI POTENCIJALI .geoprometni položaj.jeftina industrijska radna snaga . znanje.smeña industrijska zona sa zastarjelim kapacitetima.saobraćajna povezanost sa drugim općinama Kantona Sarajevo i širom makroekonomskom regijom . .Industrija u centralnom području općine . . . gostoljubivost .radne navike .neznatna ulaganja u istraživanja i razvoj .raspoloživa radna snaga (prepoznatljivost u BiH kao najveće lokalno tržište radne snage) .pripada najrazvijenijem kantonu u FBiH. dobri preduvjeti za kombinovani promet .solidna komunalna infrastruktura .administrativne prepreke .dobra suradnja institucija na lokalnoj razini . zdravstvene zašite. .prometna povezanost .još uvijek zdrava voda .pojedinačna organiziranost .korupcija . posebno u oblastima trgovine.poduzetnički duh.nepovoljan poslovni ambijent .mogućnost maksimalnog angažovanja talentiranih ljudi «rezervoar» talenata . tekstilnoj industriji i grañevinarstvu .pozitivna stopa prirasta stanovništva . tranzitni položaj.nedovoljno razvojnih programa i ulaganja u razvoj novih proizvoda 85 .ima najveći procenat učešća stanovništva u ukupnoj populaciji KS. grañevinarstva i metaloprerañivačke industrije .tvornicama u stečaju ili pred stečajem .neefikasne inspekcije . .volja.trend rasta obima poslovanja i zapošljavanja SLABOSTI a) GEOGRAFSKI POLOŽAJ b) LJUDSKI POTENCIJALI visoka stopa nezaposlenosti stanovništva značajan nivo populacije sa niskim obrazovanjem jedan zaposleni izdržava 6 osoba rad na crno specijalistička znanja nedosljednost. kulture. finansija i dr.

privatnog i nevladinog sektora.osnovan Centar za razvoj biznisa .relativna razvijenost poduzetništva i obrtništva . dodatne stručne i poslovne obuke neiskorištenost potencijala u urbanom turizmu nizak stepen pokrivenosti uvoza izvozom privredni potencijali skoro u potpunosti blokirani visokim cijenama energenata i ureñenja zemljišta 86 .dovoljno mogućnosti za plansko širenje općina . CE znak. financijske institucije) važnih za razvoj nizak nivo opremljenosti škola (ne)saglasnost mišljenja i stavova o ključnim pitanjima odlučujućim za razvoj nedovoljna informiranost poduzetnika i stanovništva nedosljednost pravnog sustava.profiliranje po mjeri čovjeka - - - - - - nedovoljna podrška poduzetničkim idejam nepovezanost faktora (lokalna samouprava. SPORT I REKREACIJA identitet sredine. obrazovni centri.jaka motivacija za unapreñenje .jeftini troškovi korištenja prostora . nedostatak usmjerenosti nedovoljno razvijena turistička infrastruktura nedostatak strategije razvoja nadstranačkog karaktera nedovoljno poticanje obrtništva bankarstvo-neprihvaćanje rizika.. nepovoljni krediti saglasnost mišljenja i stavova o ključnim pitanjima odlučujućim za razvoj nema informacija o prikupljanju lokalnih poreza neureñene poslovne zone zastoj u stvaranju novih preduzeća.centra obrazovanja.postojeće i planirane poduzetničke zone .jačanje obrazovanja d) KULTURA.poželjna životna i radna sredina ..briga za okoliš (urañen LEAP) .potencijalni centar za trgovinu i razvoj . tradicija arheološko nalazište Olimpijska naselja Dobrinja i Mojmilo općina dio glavnog grada . nepoštivanje donesenih zakona.Općina – trgovačko uslužni centar regije .jačanje obrazovanja e) EKOLOGIJA . posebno u segmentu malih i srednjih preduzeća Negativna lokalna percepcija preduzetništva i preduzetnika Nedostatak organizovane saradnje i komunikacije Slaba infrastruktura za podršku poslovanju. prepoznatljivost kulturni potencijal.povoljni terenski uslovi za prostorni razvoj – manji nagib terena u odnosu na KS .rastuća lokalna energija i motivacija u uspostavljanju partnerstva javnog.prostorni potencijal za razvoj privrede . poduzetnici.lokalna uprava postaje istinski servis grañana i partner privredi .) politika upravljanja zemljištem i praksa urbanističkog i regulacionog planiranja nisu usklañene sa potrebama razvoja odsustvo programa prekvalifikacije.znatan stambeni fond . nema novih preduzetničkih inicijativa i poslovnih ideja Nepovoljna postojeća privredna struktura Negativni ekonomski i socijalni efekti privatizacije Izrazito negativni poslovni trendovi većine privatizovanih preduzeća (posebno izraženi u velikom smanjenju obima poslovanja i zaposlenosti) Novi vlasnici ne ispunjavaju obaveze preuzete privatizacijom Gubitak tehnologija. kadrova i radnih mjesta Nedovoljna samoorganizovanost privatnog sektora..snage definisane u LEAPU f) OSTALO .Industrijski objekti koji se trenutno koriste malo ili nikako .općina dio glavnog grada .uspostavljene poslovne veze sa inostranim partnerima .potencijal predstavljanja općina na internetu .veliko lokalno tržište . nasljeñe. . nauke i naučno-istraživačkog rada .uspješni primjeri zajedničkih ulaganja i mješovitog domaćeg i inostranog kapitala .Vidljiv napredak u kvalitetu pružanja usluga (ISO 9001:2000) .riješen sustav zbrinjavanja otpada . posebno za dostizanje tehničkih standarda (ISO standardi.glavno sjedište medija g) OPĆINSKA UPRAVA . nauke i naučno-istraživačkog rada .pogodnost dostupnosti zajedničke infrastrukture .centra obrazovanja.

samo dio željezničkog saobraćaja u funkciji .nedostatak objekata za kulturu.nekorištenje kulturnih i povijesnih dobara (tunel spasa….nedovoljna funkcionalna i organizacijska povezanost .uzurpiranost zemljišta bespravnom gradnjom .nestabilnost terena u padinskim dijelovima Općine i pojava klizišta prije svega zbog bespravne gradnje . REKREACIJA . sportskih. .) .nepostojanje komunalno opremljene poduzetničke zone .«Općina –velika spavaonica» . SPORT.nesreñenost zemljišnih knjiga .nezadovoljavajuća cestovna infrastruktura . rekreacijskih sadržaja ..nedovoljna opremljenost komunalnom infrastrukturom prije svega padinskih područja .nevalorizovana olimpijska naselja e) EKOLOGIJA slabosti definisane u LEAP-u f) OSTALO povećane socijalne potrebe nema lokalne (općinske) TV i radija g) OPĆINSKA UPRAVA nedovoljna financijska podrška viših nivoa budžetu. neadekvatna raspodjela PDV-a nedovoljna saradnja sa NVO sektorom nema lokalne razvojne agencije mal uticaj mladih na donošenje odluka na nivou Općine neizgreñen ambijent za volonterski rad - - 87 .ograničena prohodnost saobraćajnica. sport i rekreaciju .stara komunalna infrastruktura .Nepostojanje zaobilaznice oko općine .nema osmišljenih projekata .nepostojanje statistički baza za praćenje i upravljanje lokalnim razvojem .nema osmišljenih projekata koji bi osigurali dohodovnost i povezanost s turističkom ponudom .nema većih dogañaja .teritorijalna ograničenost d) KULTURA.nedostatak kulturnih.

privatnog i nevladinog sektora aktivno učešće u projektima regionalnog razvoja i pristup evropskim predstrukturnim fondovima .promocijom novih trgovinskih.važna geoprometna pozicija na koridoru V–c . finansijskih i investicionih shema usmjerenih izvozu .negativni ekonomski i socijalni efekti privatizacije .nepodnošljivo visok udio «sive ekonomije» u BiH . neefikasnost .. smanjeno lokalno tržište.decentralizacija . nizak životni standard i slaba kupovna moć stanovništva .dobra obrazovna struktura . globalizacija . NACIONALNO I GLOBALNO POSLOVNO OKRUŽENJE .pravna i politička nestabilnost .politička klima koja podržava ulaganje i razvoj .neodlučno djelovanje meñunarodnih organizacija za obnovu i razvoj .formiranje partnerskih odnos izmeñu javnog i privatnog sektora .domaće tržište ne prati globalna kretanja .privlačenje mladih i obrazovanih ljudi i dijaspore . globalizacija .sustavno poticanje i promoviranje poduzetništva.).skupa administracija . REGIONALNO.nedosljedna zakonska regulativa . distribucija i potrošnja energije LJUDSKI POTENCIJALI .administrativne i regulativne barijere .skupa električna energija i svi drugi energenti .opća nelikvidnost i nezaposlenost .ne postoji podrška izvoznih aktivnosti ( nema adekvatne podrške banaka) .skupe telekomunikacione usluge .opšta privredna nelikvidnost .brojni radnici su plaćeni "na crno" . REGIONALNO.ugled postojećih privrednih subjekata .visoka zaduženost privrede .povećanje kapaciteta mreže javnog saobraćaja .integracija.neusklañenost programa stručnog obrazovanja sa potrebama privrede 88 .neorganiziranost države uprave (nestručnost.regionalno povezivanje .stavljanje u funkciju ureñaja za prečišćavanje povećanje energetske efikasnosti na svim nivoima: proizvodnja.integracija.poduzeća .minimizirana uloga općina . transport.naseljenost .zastoji u privatizaciji i prestrukturiranju strateških preduzeća .nepodsticajno finansijsko okruženje .MOGUĆNOSTI KANTONALNO. NACIONALNO I GLOBALNO POSLOVNO OKRUŽENJE .nedefinirana uloga lokalne zajednice u privrednoj sferi ..podrška razvoju privrede kroz grantove za dodatno zapošljavanje .ekonomski i okolinski prihvatljiva industrija u privrednim zonama i izgradnja infrastrukture u privrednim zonama .vezivanje naše privredne infrastrukture za gospodarsku infrastrukturu EU .negativni efekti otvaranja privrede i globalizacije . ideja i inovacija .nepovoljna kreditna sredstva .nema osmišljenog nadzora nad poslovanjem .promocijom privrednih potencijala aktiviranje neiskorištenih unutrašnjih resursa . siromaštvo.razvoj izvozne orijentacije i izvoznog potencijala privrede .dijaspora .stalno stručno i poslovno usavršavanje na konceptu cjeloživotnog učenja PRIJETNJE .pozitivni efekti globalizacije .prevelika centralizacija poreznog i financijskog sustava .uvoñenje EURA . birokratizam) .nedovoljan stepen decentralizacije .veća iskorištenost željezničkog saobraćaja i uključivanje željezničkog saobraćaja u javni gradski i prigradski prijevoz .ovisnost o uvozu gasa i drugih energenata .dostizanjem poslovnih i tehničkih standarda EU .pogoršavanje opće ekonomske i egzistencijalne situacije (nezaposlenost.potencijal mladih ljudi .nepovoljno poslovno okruženje u BiH .tretiranje kao objekta tuñih strategija .dogradnja cestovne mreže .RIZICI KANTONALNO.spor proces reformi u svim sferama .nepoznavanje prednosti integracije prema EU .sporo prestrukturiranje privrednog sistema .strukom).zakonska regulativa (politika dominira nad .jačanje partnerstva javnog.razvoj malih preduzeća kroz trening i inkubatorski razvoj .

institucionalno jačanje NVO sektora LJUDSKI POTENCIJALI .razvoj civilnog društva .odliv mladih obrazovanih ljudi OSTALO masovne epidemije poplave.valorizacija kulturnih i historijskih potencijala u razvoju turizma . klizišta globalne klimatske promjene etnički sukob slab javni prijevoz siromašno opremljeni domovi zdravlja nerazvijen NVO sektor dominacija politike u svemu 89 .jeftina radna snaga .informatička nepismenost .OSTALO .

II VIZIJA I KOMPARATIVNE PREDNOSTI OPĆINE 90 .

trgovačko-sajamski centar BiH na koridoru V-c. saobraćajna infrastruktura. tramvajskim saobraćajem kroz centralni dio i prema Dobrinji. može se posmatrati kao temelj za identifikaciju komparativnih prednosti i kao ulazni podatak za strateške orijentacije. čvrst otpad. povećanje energetske efikasnosti -Uspostavljen sistem socijalne brige i podsticaja za najugroženije kategorije -Lokalne inicijative -Razvijeno civilno društvo KOMPARATIVNE PREDNOSTI Analiza strategije snaga i prilika (strategija maxi – maxi) daje pokazatelje za identifikaciju komparativnih prednosti. naučnih institucija -Privredne zone za smještaj MSP i velikih preduzeća -Trgovinsko . širok spektar obrazovanosti stanovništva. komunalnu infrastrukturu. sjedište elektronskih medija -Kulturni i historijski potencijal za razvoj turizma -Kapaciteti javnog saobraćaja -Prostorne mogućnosti -Velike zelene površine 91 . kojem ova općina administrativno pripada.uslužni centar regije -Stambena infrastruktura. -Potencijali za razvoj ljudskih resursa imajući u vidu visoku učešće u populaciji na kantonu Sarajevo i pozitivan prirast stanovništva. To su ujedno i najsnažniji resursi za fokusirani razvoj. predstavlja područje modernih urbanih cjelina koji se harmonično uklapaju u urbanističku strukturu glavnog grada BiH. -Geostrateški položaj izražen putem komunikacijskih veza (putevi. koridor V-c) i pripada administrativno i funkcionalno glavnom gradu BiH i najrazvijenijoj regiji. kanalizaciju. Općina ima razvijenu prometnu. Svaka mogućnost (prilika) koja proizlazi iz SWOT analize i koja je obuhvaćena snagama. -Padinski dijelovi općine harmonično se uklapaju u urbanu cjelinu -Potez Bačići – Rajlovac je prostor ureñenih privrednih zona u kome su smještena MSP proizvodne i uslužne djelatnosti prihvatljive za okoliš -Trgovinski i sajamski centar regije sa disperzijom modernih objekata na cijeloj teritoriji općine -Područje sa modernim saobraćajnicama i važnim saobraćajnim čvorištem (Bačići). željezničkim saobraćajem koji je uključen u javni i prigradski prevoz -Ureñeni otvoreni vodotoci u skladu sa ekološkim standardima -Razvoj općine na principima održivog razvoja. vazdušni transport. dostupnost obazovnih. sa demografskom i privrednom ekspanzijom. željeznice. To je sredina sa privlačnim poslovnim okruženjem i subjektima koji prate razvoj modernih tehnologija. poštivanjem ekoloških standarda -Rast zapošljavanja i podizanje nivoa životnog standarda predstavlja najvažniji prioritet -Realizovani projekti za vodu.II V I Z I J A Općina Novi grad je privredni.

III STRATEŠKI CILJEVI 92 .

demobilisanih boraca. pretežno iz sfere utjecaja Općine i struke. STRATEŠKA PITANJA I KRITIČNA PITANJA ( iz SWOT analize Općine Novi Grad. djece bez roditelja i drugih)? Kako poboljšati i ubrzati razvoj lokalnih izvora finansiranja? Kako smanjiti naviku ovisnosti od socijalne pomoći? Kako efikasno provoditi politiku upravljanja zemljištem i prostorom u skladu sa potrebama razvoja (poseban akcenat na privredne zone)? Kako definisati statistike baza lokalnog razvoja? Kako unaprijediti partnerstvo meñu subjektima razvoja? Kako unaprijediti kanale informisanja? Kako unaprijediti strateško planiranje i saradnju subjekata razvoja? Strateško kritično pitanje Ljudski potencijal (fokus-grupa I) Pitanje 1 Kako unaprijediti poslovnu klimu i razviti ljudski potencijal u cilju razvoja postojećih privrednih subjekata i stvaranja novih? Poslovna klima (fokus-grupa I) 93 .III A. radne i partnerske grupe koje su predložile intervencije) Oblast Strateška pitanja Kako smanjiti visoku stopu nezaposlenosti stanovništva? Kako povećati nivo obrazovanja stanovništva? Kako smanjiti rad na crno? Kako afirmirati poduzetnički duh i svijest o samozapošljavanju kod stanovništva? Kako povećati informatičku pismenost stanovništva? Kako unaprijediti socijalnu zaštitu stanovništva? Kako uticati na ubrzanje provoñenja reforme obrazovanja? Kako unaprijediti partnerstvo obrazovnog sistema i poslovnog sektora? Kako unaprijediti obrazovanje? Kako zadržati mlade kadrove i stručnjake u općini? Kako stvoriti kritičnu masu obrazovanih ljudi koji će mijenjati stanje u svim segmentima društva? (nositelji promjena) Kako ulagati u razvoj nadarene djece? Kako ulagati i izgraditi poduzetničku infrastrukturu? Kako efikasnije upravljati infrastrukturom u privrednim zonama? Kako stimulisati razvoj poduzetništva (mladih. žena.

rješavanje imovinskopravnih odnosa)? Kako izgraditi turističku infrastrukturu? Kako izgraditi i sanirati infrastrukturu u padinskim dijelovima općine? Kako sanirati prostore napadnute nelegalnom gradnjom? Kako brže i efikasnije rješavati problem klizišta? Kako sistemski unaprijediti izgradnju i održavanje puteva? Kako ublažiti negativne efekte „gradske“ infrastrukture? Kako osigurati dovoljno parking-prostora u ONG? Kako osigurati ekološku infrastrukturu? Kako razviti svijest ljudi o održivom razvoju? Kako podići nivo kulture življenja? Kako zaštititi imovinu? Pitanje 2 Kako unaprijediti infrastrukturu na principima održivog razvoja? Ekologija Kako razviti infrastrukturu za kulturu. rekreaciju i povećati zadovoljstvo koristiti kapacitete za kulturu. Pitanje 3 sport. sport. rekreaciju i turizam? Kako efikasnije koristiti objekte za kulturu Kako unaprijediti i optimalno sport. rekreaciju i turizam? Kultura. rekreacija i turizam (fokus-grupa III) 94 .Kako uticati na formiranje funkcionalnih proizvodno-uslužnih zona? Kako unaprijediti turističku ponudu? Kako povećati broj uspješnih MSP i afirmirati iste? Kako privući domaća i strana ulaganja? Kako povećati konkurentnost ONG? Kako promovisati ONG kao centar poduzetničke i razvojne infrastrukture? Kako privući strana ulaganja? Infrastruktura (fokus-grupa II) Kako usaglasiti katastar i zemljišne knjige? Kako unaprijediti programe ureñenja grañevinskog zemljišta (komunalna opremljenost. grañana? sport.

od kojih za jedan broj nije moguće dati odgovor u kratkom roku. kao i šire zajednice. institucija i pojedinaca. bez istraživanja i bez strategija ostalih odgovornih institucija i nivoa vlasti.Općinska uprava (fokus grupa-IV) Kako uskladiti prijenos ovlaštenja i obaveza sa namjenskim izvorima finansiranja? Kako obezbijediti trajne partnerske programe finansiranja infrastrukture? Kako kadrovski ojačati lokalnu upravu? Kako povećati učešće grañana u odlučivanju? Kako do profesionalnog i ljubaznog službenika? Kako mjesne zajednice mogu animirati. Utvrñena je šira lista značajnih problema. Izvršeno je grupisanje strateških pitanja pretežno iz sfere uticaja Općine. raznih odgovornih i zainteresovanih subjekata. Strateška pitanja ovog tipa su: -Kako smanjiti visoku stopu nezaposlenosti? -Kako smanjiti rad na crno? -Kako zadržati mlade i stručnjake? -Kako smanjiti ovisnost od socijalne pomoći? 95 . uključiti i aktivirati grañane? Kako povećati informisanost grañana? Kako povećati saradnju sa NVO sektorom? Kako povećati učešće partnera u projektima ONG? Kako povećati efikasnost administracijeuskladiti je sa potrebama grañana? Pitanje 4 Kako unaprijediti općinsku upravu u skladu sa potrebama lokalne zajednice? Identifikovane najkrupnije probleme razmatrala je partnerska grupa i proširena radna grupa za izradu Strategije.

STRATEŠKI CILJEVI. ONG je lider – primjer moderne lokalne samouprave Za svaki strateški cilj definisane su mjere kao most izmeñu strateških i operativnih (projekti) dijelova strateškog dokumenta. institucijama. MOGUĆE MJERE I PROJEKTI Strateški ciljevi su putokaz za ostvarenje definisane vizije razvoja općine.III B. Da bi se realizovali projekti. ali će efikasnost u provoñenju strateških projekata uveliko zavisiti od: -Stepena jačanja lokalne zajednice u smislu harmoniziranja ovlaštenja sa pripadajućim javnim prihodima i brojem stanovnika koji žive na teritoriji općine -Nivoa partnerstva sa privrednicima. sporta. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 2. Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 3. NVO i grañanima -Od brzine i kvaliteta provoñenja reforme javne uprave 96 . rekreacije i turizma 4. Projekti su kratkoročni alati za provoñenje mjera. Identifikovana su četiri strateška cilja: 1. najvažniji uslov jesu finansijska sredstva. Lista predloženih projekata je odgovor na najznačajnije probleme ili područja intervencija. drugim nivoima vlasti.

Razvoj informativne podrške 1.2.2.3. Edukacija u informatici za ciljne grupe 1. Informatika za svakoga 1. Izgradnja „Sajmišta“ u Rajlovcu 1. Izrada akcionog plana lokalnog ekonomskog razvoja ONG za period 2007– 2009.1. 1. mjera i projekata Strateški ciljevi Strateški prioritet 1.2. Promocija ONG 97 . Unapreñenje poslovne klime i razvoj ljudskog potencijala u cilju razvoja postojećih privrednih subjekata i stvaranja novih (fokus-grupa I) Mjere 1.5.4.4.1. Izrada održivog programa rada CRB Novi Grad 1. Stvaranje pozitivnog imidža o poduzetništvu i samozapošljavanju 1.1.1. 1.5. Zaposlenost je iznad prosjeka BiH. Izrada elaborata o efikasnom opremanju grañevinskog zemljišta i upravljanje u privrednim zonama 1.Tabela – Prikaz strateških ciljeva. Stalna informiranost javnosti i poduzetnika 1.3.2. ONG je trgovačko – sajmišni centar BiH na koridoru V-c.4. Privredne i poduzetničke aktivnosti najvećim djelom realizuju se u privrednim zonama.2.4. Informacijska mreža o ponudi i potražnji za zanimanja u saradnji sa Službom za zapošljavanje (trajni program CRB) 1.Poboljšanje nivoa obrazovanja 1. Lokalni ekonomski razvoj Projekti 1.5. Izgradnja infrastrukture za podršku poduzetnicima (fizičke i uslužne) Strateški cilj 1. ONG je sredina sa privlačnim poslovnim okruženjem i subjektima koji prate razvoj modernih tehnologija. Edukacija o samozapošljavanju 1.3.2.2. Izrada programa statističkih baza za praćenje indikatora lokalnog razvoja 1.5.4.3. Projekat podrške opismenjavanju nepismenih stanovnika općine 1.3.1. Program kampanje u lokalnom mediju 1.3.4.4.1. Program kampanje u školama 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima Privreda i poduzetnici imaju kvalitetne preduvjete za razvoj i ostvaruju visoku stopu zapošljavanja.1.2.5.

11.Separatna kanalizaciona mreža u naseljima „Dobrinja A“ i „Dobrinja B“ 2.1.4.1. Izgradnja kanalizacionog sistema otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP ”Rajlovac III” 2.Bijedića do Željezničke pruge Sarajevo .1.3.1.2. T.2. 1-13 2.«A» transferzale (potez od X do XII transferzale) .sistema.1.1-18 i Ante Babića br.2 Izgradnja javnih parkinga 2. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja.2.2.1.Rješavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Ive Andrića br.5. Dž. Izgradnja glavnog kolektora fekalne kanalizacije naselja Zabrñe 2. javnih parkinga 2. predstavlja područje modernih urbanih cjelina koje se harmonično uklapaju u urbanističku strukturu glavnog grada BiH.Zenica ) -XI transferzale (potez od „Feroelektra“ do Dobrinje I) -XII transferzale (potez od Bačića .“ 2. Razvoj cestovne mreže. Izgradnja cestovne mreže u obuhvatu RP Donje Telalovo Polje 2.1.1.1. Izgradnja primarnih gradskih saobraćajnica .Strateški prioritet 2. mreže u obuhvatu RP „Bojnik. komunalnu infrastrukturu.Rješavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Bajrama Zenunija br. Izgradnja tri rezervoara: Reljevo.X – transverzale (potez od ul. Izgradnja separatne kanalizacione mreže za obuhvat RP „BojnikDobroševići“ 2.9.2.3.1. Izrada projektne dokumentacije odvodnje otpadnih voda od Zabrña (magistralni put M 17) do Dvora (Idejni i Glavni projekat) 2. Izrada projektne dokumentacije za odvodnju otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP ”Rajlovac III” 2. Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture Strateški cilj 2.Dobroševići.1.4.1-9 2. 1-6 i Ive Andrića br. ONG ima razvijenu prometnu. 2. pumpnih stanica i sekundarne vodovod. Donji Mihaljevići i Briješće 2.1. Izgradnja mostova na primarnim gradskim saobraćajnicama Most na rijeci Bosni u Rajlovcu Most na VIII transferzali Most na X transferzali Most na XI transferzali 2. Izgradnja primarnog vod.M.1. 2-8.2.1.10.7.1.prijateljstva br.12. Razvoj moderne infrastrukture po principima održivog razvoja (fokus-grupa II) 2. Izgradnja separatne kanalizacione mreže naselja Sokolje 2. Izrada projektne dokumentacije po programu prioriteta opremanja komunalnom infrastrukturom 2.6.8.

površine 13. Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškol. Ureñenje dvorišta i fasada svih vrtića na općini Novi Grad 2.voda i kanalizacija. Izgradnja školskog objekta OŠ u MZ „Aneks“ 2. Program mjera na sprečavanju bespravne gradnje 2.2.7. Redizajniranje stambenih i poslovnih objekata 2.2.7.3.6.1.8. Izgradnja novih stambenih jedinica u skladu sa planiranim strateškim opredeljenjima iz prostornog plana KS 2. Zaštita od poplava 2.8.2. Izvoñenje radova na regulaciji rijeke Miljacke dionica: RTV domHalilovići 2. P-3897 .9.Mojmilo. Efikasniji inspekcijski nadzor 99 .5.864 m2 2.1. Deminiranje 2. el. nergija. površine 54.5. Novi izgled stambenih i poslovnih objekata 2. PTT) 2.6.1.1.2.5.7.5. Program sanacije klizišta 2.500 m2 P-3885 . površine 62. Sanacija klizišta i sprečavanje bespravne gradnje 2.10.Žuč. Izgradnja stanova u kolektivnim stambenim objektima na teritoriji općine Novi Grad 2.4.do Dobrinje I – druga traka) -IX transferzala (potez od ulice Džemala Bijedića do ulice Safeta Zajke) 2. objekata (gas.1. Dogradnja školskog objekta Osnovne škole „Umihana Čuvidina“ i izgradnja fiskulturne sale 2.5.Briješće.110 m2 P-4636 .3.925 m2 P-5205 – Paljevo. Dogradnja školskog objekta Osnovne škole „Dobroševići“ i izgradnja fiskulturne sale 2. Proširenje trolejbuske mreže u naselju „Dobrinja“ 2.5. Ureñenje rijeke Bosne od mosta u Reljevu do Butila – etapa I 2.5.4.3.4. površine 25.5.3.1. ustanovama 2. Obavezna procedura tehničkog prijema novoizgrañenih ili rekonstruisanih infrastrukt. Izgradnja školskog objekta Osnovne škole u MZ „Zabrñe“ 2.

Promocija projektno orijentiranog pristupa u radu općine.Razvoj lokalne uprave Strateški cilj 4.2.1. Prevencija narkomanije na području 100 .4.2. rekreaciju i turizam (fokus-grupa III) 3.1.1. Projekat završetka izgradnje stadiona Otoka 3.2.1. Projekt finansijske podrške općine Novi Grad NVO-u 4.3.1.1.Unapreñenje turizma. Mladi i mogućnosti i perspektive zapošljavanja u BiH 4.1. Program socijalne pomoći stanovništvu u stanju socijalne potrebe 4.6. sport.1.3.1. sporta i kulture 3. Park šume Mojmilo 3. Razvoj lokalne uprave i civilnog društva (fokus grupa-IV) 3.3.Izgradnja objekata za kulturu.6. Strateški prioritet 4.3. Raditi i uspjeti zajedno 4.1. ONG je lider – primjer moderne lokalne samouprave.2.5.Strateški prioritet 3. sa bogatim rekreacionim i kulturno zabavnim sadržajima. Održavanje kvaliteta usluga u skladu sa ISO 9001:2000 4.3.1.2. Stepen razvoja partnerstva sa privredom i NVO sektorom je na zavidnom nivou.5.3. Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. Formiranje moderne press službe ili pokretanje osnivanja lokalne TV 4.3.1. Razvoj civilnog društva 4.1. rekreacije i turizma. 4.1.2.2. Projekat završetka izgradnje SRCEBuča potok 3. sporta.1.1. Formiranje ureda za saradnju sa NVO 4. predstavljanje i promocija PPP (Public Private Partnership) koncepta 4. Vektorizacija i digitalizacija analognih planova katastarskog operata Općine i formiranje GIS-a 4. Istraživanje potreba svih korisničkih grupa socijalne brige 4.7. ONG je privlačno mjesto za življenje. Valorizacija kulturno-historijskog nasljeña 3.1. Podizanje efikasnosti lokalnog planiranja 4. Dom Reljevo 3. rekreaciju i turizam 3. kulturu u vlasništvu Općine 4.1. Provoñenje reforme lokalne uprave 4. Formiranje odjela za zaštitu okoliša 4.4.1. sport. Programi aktivnosti u oblasti kulture i sporta i povezanost sa turističkom privredom 3.4.2.1.4. Osnivanje javnog preduzeća za upravljanje objektima za javnu upotrebu u vlasništvu Općine Novi Grad Sarajevo 4.2. Projekti finansijske podrške ONG inicijativama grañana u MZ 4.1.4.Efikasno upravljanje i namjenska upotreba objekata za sport. Lokalna okolinska zaštita 4.8. Razvoj i efikasno korištenje kapaciteta za kulturu.3.2. Razvojne projekte realizuju sva tri sektora uz veliko učešće grañana.3.memorijalni park „Žuč“ 3.1. Historijsko-memorijalni kompleks „Žuč“. Uključivanje grañana u procese i aktivnosti Općine 4. Projekti iz LEAP-a Strateški cilj 3.1.3.4.

Inicijativa prema Kantonu za angažovanje socijalnog radnika i psihologa u školama 4.3. civilnih žrtava rata i djece bez roditeljske skrbi) kojim prestaje aktivna zakonska podrška 4.4.4. Projekt razvijanja volonterizma i samopomoći . Projekt osposobljavanja mladih starijih od 18 godina. bez oba roditelja za samostalan život (djece poginulih boraca.4.5.općine 4.mreže uzajamne pomoći 101 .4.

IV PROJEKTI

102

Područje Strateški cilj - mjera Naziv projekta

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.1. Lokalni ekonomski razvoj 1.1.1.Izrada akcionog plana lokalnog ekonomskog razvoja ONG za period 2007. – 2009. Podsticanje društveno-ekonomskog razvoja ONG Smanjenje nezaposlenosti Povezivanje ONG s meñunarodnom zajednicom (prezentiranje i upoznavanje s ukupnim privrednim, prirodnim, materijalnim i ljudskim resursima) kroz različite programe. Izgradnja konsenzusa i podizanje javne svijesti o LER-u Podsticanje privrednog oživljavanja-obnove privrede i cjelokupnog prostora kroz razvoj preduzetničkog okruženja. Aktiviranje privatne štednje i resursa. Podsticanje kapaciteta lokalne ponude i inkorporiranje lokalnih akcija u nacionalni okvir. Proširenje finansijskih mogućnosti, promovisanje dostupa mikro i makro kredita preduzetništvu i proizvoñačima.

Svrha projekta

-

Aktivnosti i nosioci (partneri)

- Organizirati radnu grupu - Rad na izradi LER-a - Izrada operativnog plana (programi i projekti) - Provoñenje, praćenje i ažuriranje LER-a ONG, KS, SERDA, Privredna komora, zainteresirani poduzetnici, NVO-i - Podstaknut društveno-ekonomski razvoj ONG - Rast zaposlenosti - Povezana ONG s meñunarodnom zajednicom (prezentirana i upoznata s ukupnim privrednim, prirodnim, materijalnim i ljudskim resursima) kroz različite programe. - Izgrañen konsenzus i podignuta javna svijest o LER-u - Podstaknuto obnovljenje privrede i cjelokupnog prostora kroz razvoj preduzetničkog okruženja. - Aktivirana privatna štednja i resursi. - Podstaknut kapacitet lokalne ponude i inkorporirane lokalne akcije u nacionalni okvir. - Proširene finansijske mogućnosti, izvršeno promovisanje dostupa mikro i makro kredita preduzetništvu i proizvoñačima. 2007. 2008. 2009. Stalno

Očekivani rezultat

Period implementacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

30.000 KM ONG, KS, SERDA, zainteresirani poduzetnici, NVO

103

Područje Strateški cilj

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.2.Izgradnja infrastrukture za podršku poduzetnicima (fizičke i uslužne) 1.2.1.Izrada elaborata o efikasnom opremanju grañevinskog zemljišta i upravljanje u privrednim zonama Izrada i implementacija rješenja iz ovog elaborata su jedan od ključnih preduslova za olakšanje investiranja i privlačenje investitora na područje općine. Svrha ovog projekta je pronalaženje optimalnog modela za otkup i izgradnju primarne infrastrukture, te privlačenje investicija i formiranje općinskog fonda za ureñenje zemljišta. 1. Snimanje stanja u zoni RP 2. Analiza postojećeg stanja 3. Organizovanje sastanaka i OS na nivou kantona i općine 4. Usaglašavanje prijedloga modela finansiranja, otkupa i izgradnje Aktivnosti će biti povjerene konsultantskoj kući koja će u saradnji sa Općinom predložiti optimalna rješenja za ovu problematiku. Sve ulazne podatke će Općina staviti na raspolaganje

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Očekivani rezultat

1. Potpuna slika postojećeg stanja u planiranim privrednim zonama (anliza i izvještaji) 2. Predložen kvalitetan model i način finansiranja 3. Predložene aktivnosti za izradu podzakonskih akata 2007. 2008. X 2009 x

Period implemtanacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Ukpna vrijednost projekta je 120.000 KM i izvor finansiranja je općinski budžet. Moguće je vršiti sufinansiranje iz sredstava budžeta kantona ili SERDA-e

104

Područje Strateški cilj

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.2. Izgradnja infrastrukture za podršku poduzetnicima (fizičke i uslužne) 1.2.2.Izgradnja «Sajmišta» u Rajlovcu Stvaranje uvjeta i obezbjeñenje prostora za prezentaciju privrednih dostignuća i tehnologija te kreiranje centralnog prostora (sajmišnog) na području kantona Sarajevo. Obzirom da na području KS ne postoji sajmišni prostor, te da je izgradnja ovog sajmišta od interesa za kanton ali i BiH, zbog svog položaja (Sarajevo, V-c koridor) podrazumijeva se da će i drugi subjekti iskazati interes za ovaj projekat. Projekat podrazumijeva izgradnju regionalnog sajmišta sa najvećim i najposječenijim prostorom u BiH otvorenog i zatvorenog tipa 1. Izrada projektne dokumentacije i poslovnog plana (konsultantska kuća) 2. Izgradnja (investicije) 3. Promocija sajmišta (Općina, Kanton, FBiH, BiH) 1. Izrañena projektna dokumentacija za sajmište na području RP Donje Telalovo polje 2. Izgrañeno sajmište 3. Promovirana privreda Kantona Sarajevo i BiH i pojačana aktivnost na ekonomskom planu 2007. 2008. x 2009. X

Naziv projekta

Svrha projekta

Aktivnosti i nosioci (partneri)

Očekivani rezultat

Period implemtanacije

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja

Investiranje u prvu fazu projekta treba da bude finansirano iz općinskog budžeta i da obuhvati aktivnosti izrade projektne dokumentacije i poslovnog plana za sajmište. Vrijednost tog dijela projekta je 250.000 KM. Sufinansiranje moguće iz sredstava KS.

105

3. . Moderno opremljeni prostor CRB omogućava širok spektar aktivnosti. Cilj je kvalitetna i trajna podrška poduzetništvu i zapošljavanju. x Stalno x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 50.Rješavanje organizacione strukture CRB .2. SERDA -Uspostavljena moderna organizaciona struktura CRB -Definisan plan aktivnosti Centra -Obezbijeñeno kvalitetno pružanje usluga ciljnim grupama -Realizovani projekti podrške razvoju poduzetništva -Obezbijeñeno partnerstvo u funkcionisanju CRB -Trajna funkcija CRB na principima regionalnog i lokalnog razvoja Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat 2007. Period implemtanacije x 2008.Izrada održivog programa rada CRB Nastaviti sa započetim razvojem infrastrukture za podršku poduzetništvu na općini na način da se definiše organizaciona struktura Centra za razvoj biznisa.Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.000 KM Općina Novi Grad. kao i finansiranje od strane partnera 106 . obezbijedi partnerstvo. Izgradnja infrastrukture za podršku poduzetnicima (fizičke i uslužne) 1. plan aktivnosti CRB.Planiranje budžetske linije za CRB .2.Kvalitetna marketinška promocija Centra Općina.Područje Strateški cilj-mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.Definisanje plana aktivnosti CRB .

Svrha projekta je da se kod mladih afirmira poduzetništvo uvoñenjem u školske programe praktične nastave o poduzetništvu kod učenika OŠ (sedmi i osmi razred) i srednjih škola -Upućivanje inicijative prema Kantonu Sarajevo -Donošenje odluka -Izrada programa -Obezbjeñenje partnerstva u realizaciji projekta -Obezbjeñenje inicijalnih finansijskih sredstava Općina. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.3. 2008. Kanton. X Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (pertneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Inicijalna sredstva Općine i partnera (Kanton. škole) 107 .Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.1.Inicijativa za izradu zajedničkog projektaprogram kampanje u školama Evidentan je nedostatak poduzetničke inicijative kod stanovništva. škole -Omogućeno sticanje osnovnih znanja prema starosnoj dobi ciljnih grupa -Povećan interes za profesionalnu orijentaciju i poduzetništvo kod mlañe populacije i sticanje znanja o poduzetništvu 2007.Stvaranje pozitivnog imidža o poduzetništvu i samozapošljavanju Strateški cilj-mjera Naziv projekta 1.3.

3. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije x 10. KS -Obezbijeñen kvalitetan program promocije poduzetništva -Press služba u saradnji sa Općinskom službom za privredu...3.Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. Privredna komora. 2008. mediji. izdaje privredne novine sa aktuelnim informacijama -Pojačan interes za poduzetništvo i samozapošljavanje kod nezaposlene populacije 2007.Stvaranje pozitivnog imidža o poduzetništvu i samozapošljavanju 1.000 KM kao i partneri Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Općina.2.Program kampanje u lokalnom mediju Kampanjom u lokalnim medijima želi se afirmirati poduzetništvo i na taj način razvijati poduzetnička inicijativa i znanje kod stanovništva -Putem tendera odabrati marketinšku firmu za realizaciju projekta -Putem lokalnog medija provoditi aktivnosti: edukacija o poduzetništvu promocija najuspješnijih poduzetnika -Pokrenuti privredne novine Općina. SERDA 108 .

x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Permanentna edukacija zainteresovanih za samozapošljavanje kroz grupe 10 – 15 lica Općina i partneri u skladu sa mogućnostima (SERDA. za što su potrebna odreñena znanja i vještine koje nedostaju nezaposlenim licima.Poboljšanje nivoa obrazovanja 1. KS) 109 . SERDA.4. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. Jedna od mogućnosti bržeg zapošljavanja je putem samozapošljavanja.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. KS -Izabran kvalitetan edukator -Sačinjen detaljan plan i program edukacije -Omogućeno sticanje općih znanja o poduzetništvu -Realizovani kursevi -Olakšan pristup finansiranju za početnike u biznisu 2007. finansijske institucije.Područje Strateški cilj .4.Edukacija o samozapošljavanju Veći problem na općini je visoka nezaposlenost stanovništva. Zavod za zapošljavanje. započinjanje sa vlastitim biznisom. 2008.1. Svrha projekta je omogućiti sticanje odreñenih znanja o poduzetništvu -Javni poziv za iskazivanje interesa i uspostavljanje baza podataka potencijalnih polaznika kurseva -Usmjerena kampanja prezentacije projekta prema ciljnim grupama -Objavljivanje tendera za izbor edukatora -Definisanje programa edukacije za početnike u biznisu – opći kurs i po oblastima -Nagraditi najbolje poslovne ideje -Pomoć u iznalaženju finansijskih sredstava Centar za razvoj biznisa Novi Grad.

Kanton -Početi sa pripremom u 2007. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 130. godini 110 .god.4.Edukacija u informatici za ciljne grupe Edukacija teško uposlivih kategorija stanovništva u cilju obezbjeñenja odreñenih prednosti kod zapošljavanja . .Nezaposleni grañani usljed privatizacije preko 45. godina . služba za zapošljavanje -Omogućeno sticanje općih znanja iz informatike za polaznike kurseva -Izvršen izbor firme za edukaciju -Realizovani opći kursevi iz informatike -Uspostavljen kontinuirani program edukacije 2007. škole.Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Kanton.2.Edukacija RVI – radno sposobnih preko 45. Poboljšanje nivoa obrazovanja 1.4. starosti -Javni poziv za iskazivanje interesa i uspostavljanje baze podataka potencijalnih polaznika kurseva -Odabrati certificiranu firmu za edukaciju -Uspostavljanje modernog programa edukacije -Usmjerena kampanja prezentacije projekata prema ciljnim grupama -Obezbjeñenje finansijske podrške projektu Općina.000 KM na godišnjem nivou Općina.Nezaposlene žene preko 35.god.Demobilisani borci i članovi šehidskih porodica preko 45 g. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. starosti . 2008.

obavezna informatička pismenost svih sa završenom osnovnom školom Povećanje inform. Povećana potražnja za informatičkom edukacijom Formirati radni tim za provedbu ovog projekta Studija postojećeg stanja sa prijedlogom mjera Poduzimanje svih potrebnih mjera u cilju informatičkog opismenjavanja Utvrditi postojeću razinu informatičke pismenosti Utvrditi dostupnost kompjuterske opreme u školama Definirati željenu razinu informatičke pismenosti . 2008. nadležna federalna i državna ministarstva.) Nabavka informatičke opreme ONG.ministarstva. informatički objediniti podatke (o učenicima. pismenosti grañana za 30% do 2015. Povećana potražnja za informatičkom edukacijom Povećan broj korisnika računala u domaćinstvima i odgojnoobrazovnim institucijama 2007.škola-općina Kanton. KS. Stalno x x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 130. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. Poboljšanje nivoa obrazovanja Naziv projekta 1.3. SERDA. definirati željenu razinu informatičke pismenosti. knjigovodstvene evidencije i dr.000 KM ONG. odnosno kakav profil stručnjaka je potreban u informatičkom smislu za privredni razvoj Izraditi prijedlog informatizacije školskih ustanova.Područje Strateški cilj . pismenost grañana za 30% do 2015. SERDA. zainteresirani poduzetnici. obrazovne institucije. te umrežitisistem:škola-škola. zainteresirani poduzetnici.Informatika za svakoga Podići razinu informatičke pismenosti grañana ONG do 2015. NVO i drugi Obavezna informatička pismenost svih koji završavaju osnovnu školu Poboljšana kvaliteta informatičkog obrazovanja Povećana inform.4.utvrditi potrebe općine tj. NVO 111 . KS.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.4. god.

Poboljšanje nivoa obrazovanja Naziv projekta 1.Područje Strateški cilj-mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. Ministarstvo obrazovanja. godini Općina obezbjeñuje inicijalna sredstva 60 polaznika – četiri razreda OŠ Općina. Svrha projekta je podsticaj programu opismenjavanju nepismenih stanovnika općine u partnerstvu sa školama -Utvrditi grupu zainteresovanih odraslih nepismenih osoba za opismenjavanje -Organizovati kontinuirane programe opismenjavanja -Obezbjeñenje prostora.4. OŠ i NVO -Usmjerena kampanja prema ciljnoj grupi Općina.Projekat podrške opismenjavanju nepismenih stanovnika općine Socioekonomska analiza općine pokazala je da postoji i manji broj stanovništva koji nemaju odreñeno osnovno obrazovanje. 2008. nastavnog kadra minimalno na dva lokaliteta -Obezbijediti partnerstvo u realizaciji projekta: Općina. Ministarstvo za obrazovanje i NVO -Organizovani kontinuirani programi opismenjavanja sa školama -Obezbijeñeno partnerstvo u realizaciji programa 2007. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja U 2007.4.4. Ministarstvo obrazovanja KS 112 . škole.

Ovim projektom unapreñuje se partnerstvo izmeñu Općine i službe za zapošljavanje.5.Informacijska mreža o ponudi i potražnji za zanimanja u saradnji sa službom za zapošljavanje.Područje Strateški cilj-mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. nezaposleni -Obezbjeñene ažurne informacije za nezaposlene i poslodavce o ponudi i potražnji za zanimanja -Uspostavljena trajna komunikacija izmeñu partnera 2007.5. poslodavci. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.000 KM Općina i partneri Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Općina. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije 20.Razvoj informativne podrške Naziv projekta 1.1. služba za zapošljavanje. služba za zapošljavanje 113 . trajni program rada CRB Svrha projekta je obezbjeñenje ažurnih informacija o ponudi i potražnji za zanimanja u saradnji sa službom za zapošljavanje. 2008. poslodavaca i nezaposlenih -Uspostava koordinacionog tima za implementaciju projekta -Obezbjeñenje tehničkih uslova za modernu komunikaciju izmeñu partnera -Definisanje aktivnosti pojedinačno partnera -Promocija projekta CRB Novi Grad.

5.Izrada programa statističkih baza za praćenje lokalnog razvoja Općinskoj upravi potrebni su cjeloviti statistički indikatori praćenja lokalnog razvoja.000 KM Općina Novi Grad. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. Privredna komora. pravni subjekti na području Općine -Uspostavljena jedinstvena baza podataka za lakše donošenje poslovnih odluka -Ažurni i kvalitetni indikatori lokalnog razvoja 2007.5.Razvoj informativne podrške 1. obezbjeñenje tehničkih uslova i partnerstvo u realizaciji projekta -Informativna kampanja o projektu -Obezbjeñenje materijalno-tehničkih uvjeta -Definisanje indikatora statističkih baza lokalnog razvoja -Uspostavljanje kontinuiranog praćenja lokalnog razvoja -Uspostavljanje institucionalnih partnerstava svih subjekata lokalnog razvoja Općina. x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 20. kantonalne institucije. Svrha predloženog projekta je definisanje najznačajnijih indikatora statističkih baza. 2008.Područje Strateški cilj-mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.2. kao i partneri 114 .

Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1. korištenjem elektronskih medija i komercijalnih i javnih glasila -Organizirati povremene javne skupove ili gospodarske tribine ONG.5. 2008.Razvoj informativne podrške 1. KS.000 KM godišnje.5.Stalna informiranost javnosti i poduzetnika Sistemom stalne informiranosti osigurati da grañani budu informirani i animirani o svim bitnim pitanjima ONG. Kontinuirano i trajno 2009. Kontinuirano i trajno Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Kontinuirano i trajno Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Plan 6.3.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1. -Izrada Plana povećane informisanosti grañana -Unaprijediti postojeći sistem informiranja putem web stranice ONG.Područje Strateški cilj. zainteresirani poduzetnici i javni mediji -Sistemom stalne informiranosti osigurano da su poduzetnici i svi grañani informirani i animirani o svim bitnim pitanjima ONG. cijeneći potrebe nakon istraživanja 115 . -Urañen plan povećane informisanosti grañana -Unaprijeñen postojeći sistem informisanja -Povećan broj javnih skupova / tribina 2007.

NVO -Izvršena kontinuirana promocija ONG. zainteresirani poduzetnici. općinskih vrijednosti.Zavisno od interesa utvrñenog u prethodnoj aktivnosti. općinskih vrijednosti. 2008. osmisliti koncept promocionog plana ONG . TZ KS.Organizirati izradu i obnavljanje promocionog plana ONG. .5. Podsticajna poslovna klima sa visokim ljudskim potencijalima 1.Promocija ONG Kontinuirana promocija ONG. Kontinuirano i trajno Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Kontinuirano i trajno Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Promocioni plan 6. turističke i poduzetničke ponude.Objediniti interes svih subjekata u zajedničkom nastupu na promocionom planu ONG . -Realizovano partnerstvo u promociji ONG -Realizovan koncept promocionog plana 2007.Razvoj informativne podrške 1. KS.4. Kontinirano i trajno 2009.000 KM Na godišnjem nivou promocione aktivnosti 150. turističke i poduzetničke ponude.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 1.5.000 KM 116 .Područje Strateški cilj.

Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2. Predloženi modeli finansiranja sanacije 2007. 1. Jedan od ciljeva projekta je i efikanso trošenje budžetskih sredstava i dokazivanje opravdanosti pojedinih investicija. Organiziranje sastanaka sa općinom i drugim 3.1.mjera 2. Potrebna sredstva su 200. x 2008. Analiza stanja 2.1. 1. kao i redoslijeda investiranja.Izrada projektne dokumentacije po programu prioriteta opremanja komunalnom infrastrukturom Ovaj program treba da uspostavi prioritete. 2009.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .1.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Projekat se finansira iz općinskog budžeta i eventualno KS.000 KM Napomena: Ovaj projekat tretira sve padinske dijelove ONG koji nisu opremljeni komunalnom infrastrukturom 117 . kao i modalitete finansiranja i sufinansiranja opremanja komunalnom infrastrukturom na području ONG. Predlaganje mjera i modela finansiranja za pojedina područja Sve aktivnosti bi trabalo da vodi neovisna konsultantsko-ekspertska kuća u saradnji sa općinskim radnim timom koji bi učestvovao u pripremi postojećih ulaznih parametara. Analizarano stanje i uspostavljeni prioriteti 2.

1. Izrada projektne dokumentacije (odabrana projektantska kuća) 3.Takoñe sve otpadne i oborinske vode iz padinskih naselja koja gravitiraju prema ovom području (Briješće i Sokolje) završavaju u rigolu željezničke pruge. 1.00 KM finansiranja su slijedeći: 1. Općina Novi Grad Sarajevo 118 . 2008.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.Revizija projektne dokumentacije Izrañen projektni program.2. Na osnovu usvojenog RP “Rajlovac III” i analize postojećeg stanja izraditi projektni program i raspisati javni tender za izradu projektne dokumentacije ( nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2.Izrada projektne dokumentacije za odvodnju otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP ”Rajlovac III” Izrada projektne dokumentacije je jedan od osnovnih preduslova za izgradnju adekvatne kanalizacione mreže u planiranoj privrednoj zoni Rajlovac III. dodijeljen ugovor i izrañena projektna dokumentacija i izvršena revizija projektne dokumentacije 2007.1. Svrha ovog projekta je da se stvore uslovi za konačno ureñenje grañevinskog zemljišta sa aspekta opremanja kanalizacionom infrastrukturom jer je na predmetnom lokalitetu izgrañen znatan broj stambeno-poslovnih objekata koji svoje otpadne vode direktno i indirektno ispuštaju u postojeći rigol željezničke pruge.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.000.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2. X i izvori Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Ukupna vrijednost realizacije projekta je 75.

Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr. Ministarstvo prostornog ureñenja i zaštite okoliša) Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora izvoñaču radova (više faza) Izgradnja kanalizacione mreže (više faza) Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreže nadležnom komunalnom preduzeću Naziv projekta Svrha projekta 2.3. Period implementacije x Ukupna vrijednost realizacije projekta je 6.1. KJKP "ViK". Očekivani rezultati Izgrañena adekvatna kanalizaciona mreža kojom upravlja i održava nadležno komunalno preduzeće 2008-2012.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.Federalna direkcija cesta 3.000. 4. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 5. Kanton putem nadležnih ministarstava 4.zaštita infrastrukturnog koridora željeznica i cesta .Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2. riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosioci: Općina.izgradnja adekvatne kanalizacione mreže privredne zone “Rajlovac III” . Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.1.Izgradnja kanalizacionog sistema otpadnih i oborinskih voda za prostorni obuhvat RP ”Rajlovac III” .zaštita šireg područja općine.500.) 119 . posebno naselja lociranih u ovom dijelu općine od negativnog uticaja otpadnih i oborinskih voda 1. Na osnovu postojeće projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti.00 KM i izvori finansiranja su slijedeći: Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.zaštita okoliša . Općina Novi Grad Sarajevo 2. 5.poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja i poslovanja . Aktivnosti i nosioci (partneri) 3.

Izgradnja separatne kanalizacione mreže naselja Sokolje .godina) 2. X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 5. Ministarstvo prostornog ureñenja i zaštite okoliša) 3.) 2007. posebno naselja lociranih u ovom dijelu općine od negativnog uticaja otpadnih i oborinskih voda Prethodno riješiti rekonstrukciju Rajlovačkog kolektora.zaštita planirane privredne zone -"Rajlovac III" i s druge strane stambene zone u Zabrñu .1. Izrañen elaborat (2010.-2015.) i Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 120 .1.000.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture Naziv projekta 2. Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza 4. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2010. 2008. izgradnju glavnog kolektora u Zbrñu i izgradnju separatne kanalizacione mreže u okviru RP "Rajlovac III" (predloženi projekti u okviru strateških ciljeva-razvoj moderne infrastrukture) 1.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: 1.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2. Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosioci: ONG.izgradnja adekvatne kanalizacione mreže naselja . Kanton putem nadležnih ministarstava 4.zaštita okoliša .poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja . Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 5.4. Učešće grañana po osnovu obaveza za ureñenje zemljišta (legalizacija i redovan postupak) 3.700. Pribavljene potrebne saglasnosti.zaštita šireg područja općine. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora izvoñaču radova (više faza) 1. KJKP "ViK". 2010 – 2015. Izgrañena separatna kanalizaciona mreža (2011. godine) 3. Na osnovu postojeće projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti i dozvole (nosilac ONG) 2. Općina Novi Grad Sarajevo 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.

Na osnovu postojeće planske dokumentacije i stanja na terenu izraditi projektni program (nosioci: Općina.Izrada projektne dokumentacije odvodnje otpadnih voda od Zabrña (magistralni put M 17) do Dvora(idejni i glavni projekat) Izrada projektne dokumentacije jedan je od preduslova za rješavanje pitanja odvodnje otpadnih voda naselja i privrednih zona lociranih sa desne strane rijeke Bosne nizvodno od glavnog gradskog prečišćivača 1. Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije x Ukupna vrijednost izrade projekta je 80.izrañena projektna dokumentacija.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.Izrada projektne dokumentacije (nosilac: odabrana projektantska kuća) 4. dodijeljen ugovor.000. izrañena revizija projekta 2007. 2008. Zavod za planiranje putem formirane radne grupe) 2. 2010 – 2015.00 KM i izvor finansiranja je općinski budžet.1.Revizija projektne dokumentacije(nosilac: odabrana firma) Izrañen projektni program. Moguće je vršiti sufinansiranje iz sredstava budžeta Kantona Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 121 .5. KJKP "ViK".1.Raspisivanje javnog tendera za izradu projektne dokumentacije(nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 3.

) 2007.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2. posebno naselja i privrednih zona lociranih u ovom dijelu općine. Pribavljene potrebne saglasnosti. Svrha ovog projekta je zaštita postojećih vodotoka (Lepenica i Bosna) od negativnih uticaja svih otpadnih voda koje se ispuštaju u vodotoke.god.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.1.godina) 2.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2008. godine) 3.600. Prethodno realizovati izradu projektne dokumentacije i izgradnju glavnog kolektora od magistralnog puta do novoplaniranog ureñaja za prečišćavanje Reljevo-Dvor (predloženi projekti u okviru strateških ciljeva-razvoj moderne infrastrukture) 1. Na osnovu postojeće projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti. Izgrañena separatna kanalizaciona mreža (2009.2013. poboljšanje sanitarno-higijenskih uslova življenja odnosno sveukupna zaštita okoliša šireg područja općine. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora Izvoñaču radova (više faza) 1.6. riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2.) 4. 2008 – 2013. Izrañen elaborat (2008. Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosioci: Općina.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.god. Ministarstvo prostornog ureñenja i zaštite okoliša) 3. Općina Novi Grad Sarajevo 2. KJKP "ViK". Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4.) 122 . X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 1. Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2009.1.Izgradnja glavnog kolektora fekalne kanalizacije naselja Zabrñe Izgradnja glavnog kolektora fekalne kanalizacije naselja Zabrñe je jedan od ključnih preduslova za stvaranje tehničkih mogućnosti odvoñenja otpadnih voda iz dijela naselja Sokolje (slivno područje prema Zabrñu) i kompletnog naselja Zabrñe.000. Kanton putem nadležnih ministarstava 3.

god. godine) 3.Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoñaču radova (više faza) (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 4. pumpne stanice i sekundarna vodovodna mreža (2009-2015. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.Trajno riješeno pitanje vodosnabdijevanja lokaliteta BojnikDobroševići iz kantonalnog vodovodnog sistema( sadašnje vodosnabdijevanje je iz lokalnog vodovoda) Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati 2008 – 2015. riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2.) 4.1.Izgrañena primarna vodovodna mreža.200.Pribavljane potrebne saglasnosti. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4.godina) 2.1. odnosno omogućavanje snadbijevanja vodom iz kantonalnog vodovodnog sistema za naselja Dobroševići.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2. Kanton putem nadležnih ministarstava 3.000. pumpnih stanica i sekundarne vodovodne mreže u obuhvatu RP ”Bojnik-Dobroševići” Razvoj distributivne mreže.7.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Period implementacije X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 3.Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2008. Općina Novi Grad Sarajevo 2.Izgradnja primarnog vod. Napomena: Prethodno uraditi potrebnu tehničku dokumentaciju za realizaciju projekta 1.Izgradnja vodovodne mreže i pumpnih stanica (više faza) 5.Izrañen elaborat (2008.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 3.god.Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreže nadležnom komunalnom preduzeću 1.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2009.) i 123 .) 5.sistema. Bojnik i dr.

riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2.) 2007. Kanton putem nadležnih ministarstava 3. Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti. Izgradnja separatne kanalizacione mreže (više faza) 5.Izgradnja separatne kanalizacione mreže za obuhvat RP “Bojnik – Dobroševići” -izgradnja adekvatne kanalizacione mreže u zoni obuhvata RP”Bojnik – Dobroševići” -poboljšanje sanitarno-higijenskih uslova življenja -zaštita okoliša -zaštita šireg područja općine.god. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4. Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreže nadležnom komunalnom prduzeću 1.Izrañen elaborat (2008.Izgrañena separatna kanalizaciona mreža (2009-2013.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.god.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2009.) 124 . godine) 3.1. 2008 – 2013.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2. X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 8. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoñaču radova (više faza) (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 4. Općina Novi Grad Sarajevo 2.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2008. posebno naselja lociranih u ovom dijelu općine od negativnog uticaja otpadnih voda Prethodno završiti izradu projektne dokumentacije (uslov: usaglašavanje trase sa izmjenama trase na koridoru V-c) 1.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.1.750.000.Pribavljane potrebne saglasnosti. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr. Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 3.) 4.godina) 2.8.

Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.1.Pribavljane potrebne saglasnosti. Sredstva donatora ( Evropska komisija i drugi donatori) 4. Bojnik i dr.god. Kreditna sredstva (Evropska razvojna banka i dr.Izgrañena tri rezervoara (2007-2013.Ustupanje na upravljanje i održavanje izgrañene mreže nadležnom komunalnom prduzeću 1. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2007.400. (iznad visinske kote r.Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 3.Izgradnja tri rezervoara: Reljevo.) 125 . Igman (525 MNM)) 1. Općina Novi Grad Sarajevo 2. odnosno omogućavanje snabdijevanja vodom iz kantonalnog vodovodnog sistema za naselja Dobroševići.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.1.Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoñaču radova (više faza) (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 4.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture Naziv projekta 2.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2008.Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti.) 4. Kanton putem nadležnih ministarstava 3.9.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.Izrañen elaborat (2007.000. X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 3.) 2007 – 2013. riješiti imovinsko-pravne odnose i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2. Donji Mihaljevići i Briješće Razvoj distributivne mreže.Izgradnja rezervoara (više faza) 5. godine) 3.god.godina) 2.

u realizaciju projekta uključiti Kanton Sarajevo putem nadležnog Ministarstva prostornog ureñenja i zaštite okoliša .Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije X Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.00 KM – Općina Novi Grad Sarajevo i strateški partner za realizaciju projekta (sufinansiranje) 126 .trajno rješenje separatne kanalizacije .izgradnja adekvatne separatne kanalizacije .000. Separatna kanalizaciona mreža u naseljima "Dobrinja A" i "Dobrinja B" Zaštita okoliša Izgradnja adekvatne separatne kanalizacije .10.poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja i sprečavanje hidričnih i drugih epidemija 2008.zaštita okoliša .Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2. x 2010.raspisivanje javnog poziva za izvoñenje radova i odabir najpovoljnijeg ponuñača .obezbijediti sredstva za realizaciju projekta . 2009.1.300.1.

trajno rješenje prikupljanja i transporta podzemnih voda poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja i sprečavanje hidričnih i drugih epidemija U realizaciju projekta uključiti Kanton Sarajevo putem nadležnih ministarstava i drugih subjekata Pribavljanje potrebne urbanističko-tehničke dokumentacije (saglasnosti.Pribavljena urbanističko – tehnička dokumentacija .Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.000.zaštita okoliša . dozvola i dr.1.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.) Obezbijediti sredstva za realizaciju projekta raspisivanje javnog poziva za izvoñenje radova i odabir najpovoljnijeg ponuñača izgradnja adekvatnog drenažnog sistema Strateški cilj – mjera Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati .Izvedeni radovi na izgradnji drenažnog sistema 2009-2011.Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2.Obezbijeñena sredstva .11.Sproveden tender i dodijeljen ugovor . 1-6 i Ive Andrića br.00 KM – Općina Novi Grad Sarajevo i strateški partner za realizaciju projekta (sufinansiranje) 127 . Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 230. 1 – 9 .Rješavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Bajrama Zenunija br.1.

1 – 18 i Ante Babića br.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.Sproveden tender i dodijeljen ugovor . 2 – 8. Period implementacije X 400.Izvedeni radovi na izgradnji drenažnog sistema 2009-2011.1.12.000.M.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.zaštita okoliša .trajno rješenje prikupljanja i transporta podzemnih voda poboljšanje sanitarno – higijenskih uslova življenja i sprečavanje hidričnih i drugih epidemija U realizaciju projekta uključiti Kanton Sarajevo putem nadležnih ministarstava i drugih subjekata Pribavljanje potrebne urbanističko-tehničke dokumentacije (saglasnosti.1.Pribavljena urbanističko – tehnička dokumentacija . prijateljstva br.) Obezbijediti sredstva za realizaciju projekta raspisivanje javnog poziva za izvoñenje radova i odabir najpovoljnijeg ponuñača izgradnja adekvatnog drenažnog sistema Strateški cilj – mjera Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati .Izgradnja nedostajuće komunalne infrastrukture 2. dozvola i dr.00 KM – Općina Novi Grad Sarajevo i strateški partner za realizaciju projekta (sufinansiranje) (izrañen glavni projekat) Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 128 . 1 – 13 . T.Obezbijeñena sredstva . Rješavanje problema podzemnih voda u objektima u ulicama Ive Andrića br.

Stvaranje saobraćajnih uslova za pristup privrednoj zoni RP Donje Telalovo polje 2007. Ostale faze bi se finansirale kroz partnerstvo općine i investitora i KS. javnih parkinga 2.2. X Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje prve faze. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa (općina) 3. godini. 1.Izgradnja cestovne mreže u obuhvatu RP Donje Telalovo Polje Izgradnja moderne komunikacijske mreže u skladu sa planskom dokumentacijom koja bi poboljšala saobraćajnu infrastrukturu i povezala i otvorila pristup privrednoj zoni Donje Telalovo Polje je jedan od prioriteta ONG.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. 129 . 2008.000 KM u 2007. Izrañena projektna dokumentacija 2. x 2009.Razvoj cestovne mreže. Riješeni imovinsko-pravni odnosi 3.2. tj izrade projektne dokumentacije bi vršila opština i vrijednost te faze je 60.1. Stvaranje partnerskih odnosa sa investitorima u smislu sufinansiranja izgradnje (općina i investitori) 1. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća) 2.Područje Strateški cilj .mjera Naziv projekta Svrha projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.

Dodjeljivanje koncesija ili drugi ugovorni modeli za realizaciju projekta (općina uz podršku konsutantske kuće) 1. Izrañena projektna dokumentacija 2.Izgradnja javnih parkinga Izgradnja objekata za rješavanje problema saobraćaja u mirovanju u poslovnim i komercijalnim zonama općine koje su najviše opterećene.Razvoj cestovne mreže. 2008.2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. x 2009. javnih parkinga 2.Područje Strateški cilj .2. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća) 2.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implemtanacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 150. Projekat bi se realizirao po principima partnerstva privatnog i javnog sektora te se na taj način izbjeglo veliko investiranje od strane općine u rješavanje ovih problema. 1. Realizacija projekata po PPP principima 2007.000 KM za projektovanje i obezbjeñenje partnerstva 130 . Principi PPP-a predstavljeni na svim nivoima općinske vlasti (konsultantska kuća) 3.2. Promoviran PPP koncept na nivou općine 3. kerirala nova radna mjesta i osvario direktan prihod u budžet općine.

te stvaranje ugodnijeg ambijenta za život i rad. Most na rijeci Bosni u Rajlovcu Most na VIII transferzali Most na X transferzali Most na XI transferzali Naziv projekta Svrha projekta Povezivanje naselja na lijevoj i desnoj obali rijeke Miljacke i Bosne.Razvoj cestovne mreže.Izdavanje urbanističke saglansosti i odobrenja za grañenje . Bolje povezivanje zona stanovanja sa zonama privrede industrije. 2008. Očekivani rezultat Znatno poboljšani uslovi odvijanja motornog i pješačkog saobraćaja. Aktivnosti i nosioci (partneri) .Izgradnja mostova na primarnim gradskim saobraćajnicama.Objavljivanje tendera za izradu projektne dokumentacije .Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa .2.3.Implementacija uz pomoć Kantonalnog ministarstva prometa i komunikacija i JP «Vodoprivreda BiH». te stvaranje uslova za kvalitetnije odvijanje motornog i pješačkog saobraćaja.Donošenje odluke . javnih parkinga 2. X Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 131 .2.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. 2007. što ima za posljedicu skraćivanje distanci u odlasku na radno mjesto kao i povratku sa istog. do 2015.Izrada eksproprijacijskog elaborata .Područje Strateški cilj . Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.

x Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 132 .Zenica ) XI-transferzale (potez od „Feroelektra“ do Dobrinje I) XII-transferzale (potez od Bačića do Dobrinje I – druga traka) IX -transferzala (potez od ulice Džemala Bijedića do ulice Safeta Zajke) Svrha projekta Izgradnja planiranih saobraćajnica čime se bolje povezuju longitudinalni saobraćajni pravci u gradu. Aktivnosti i nosioci (partneri) .Izgradnja primarnih gradskih saobraćajnica «A» transferzale (potez od X do XII transferzale) X .mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. .Područje Strateški cilj . . Očekivani rezultat Znatno poboljšani uslovi odvijanja motornog.transverzale (potez od ul. 2015.4.Izdavanje urbanističke saglasnosti i odobrenja za grañenje.2.Objavljivanje tendera za izradu projektne dokumentacije.Implementacija uz pomoć Kantonalnog ministarstva prometa i komunikacija. javnih parkinga Naziv projekta 2.Izrada eksproprijacijskog elaborata .Razvoj cestovne mreže.Donošenje odluke .2. Dž. .Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. 2008. 2007.Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. pješačkog i saobraćaja u mirovanju.Bijedića do Željezničke pruge Sarajevo . što će doprinijeti otklanjanju uskih grla na ovim pravcima i suzbiti eventualne saobraćajne gužve.

2. 3.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. javnih parkinga 2.000 KM 133 .5. Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 2008. 2009.800.Razvoj cestovne mreže.Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Proširenje trolejbuske mreže u naselju „Dobrinja“ Izgradnjom trolejbuske mreže u pojasu X transferzale na potezu od Dobrinje V do Naselja starosjedilaca stvaraju se uslovi za povezivanje dva entiteta sa trolejbuskim saobraćajem Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Na osnovu potpisanog protokola nosioci aktivnosti su: SERDA Grad Istočno Sarajevo Grad Sarajevo KJKP GRAS Sarajevo Općina Novi Grad Sarajevo Opština Istočno Novo Sarajevo Opština Istočna Ilidža Uspostava kružnog toka trolejbuskog saobraćaja što obezbjeñuje sigurnije i ravnomjernije odvijanje saobraćaja na ovom prostoru Očekivani rezultat 2007.2.

Područje Strateški cilj . KS ili čak i drugih viših instanci.3. godini.000 KM koji bi bili obezbijeñeni u budžetu općine.3. 2. 134 .Sanacija klizišta i sprečavanje bespravne gradnje 2. Odluka o minimum infrastrukturne opremljenosti za objekte do legalizacije 4. u skladu sa predloženim programom do 2013. 3. Sanacija klizišta prema prioritetima i sprečavanje bespravne gradnje 2007. x 2008. Očekivani rezultat 1.Program sanacije klizišta Definiranje prioriteta za sanaciju Sprečavanje nastanka novih klizišta Izgradnja i rekonstrukcija postojeće vodovodne i kanalizacione mreže radi radi sprečavanja i otklanjanja uzroka Izrada prijedloga podzakonskih akata koji bi definirali minimum infrastrukturne opremljenosti za postojeće objekte do legalizacije Analiza stanja Modeli i prijedlozi Sastanci i koordinacija na općinskom i višem nivou Koordinacije aktivnosti.1. Definirani prioriteti za sanaciju 2. x Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Općina vrši sufinansiranje prioriteta u vrijednosti od 300. 4.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. x 2013.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Dok bi za implementaciju programa bilo potrebno najmanje 15. Model finansiranja sanacije 3. sanacije na terenu Naziv projekta Svrha projekta - Aktivnosti i nosioci (partneri) 1.000.000 KM u 2007.

Izrada planske dokumentacije kojom bi se omogućila legalna izgradnja (konsultantska kuća) 4. Efikasno djelovanje inspekcijskih organa (konsultantska kuća) 5.Sanacija klizišta i sprečavanje bespravne gradnje 2.3.000 KM u tri godine.Stvaranje uvjeta za legalnu gradnju .Legalizacija obejkata koji se mogu lagalizirati 1. x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje ovih aktivnosti bi se odvijalo iz općinskog budžeta u vrijednosti od 600. 135 .Zaštita neizgrañenog zemljišta .Program mjera na sprečavanju bespravne gradnje Jedan od glavnih problema sa kojim je općina Novi Grad suočena a koji je i generator mnogih drugih negativnih pojava na području općine je bespravna gradnja. Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Program sanacije i legalizacije objekata 3. 2008.Donošenje provodive planske dokumentacije . Informirano stanovništvo 5. Snimanje stanja (ažurno) (konsultantska kuća) 2. Modeli koji bi se mogli primijeniti za sanaciju i onemogućavanje dalje bespravne gradnje (konsultantska kuća) 3. x 2009. Svrha ovog projekta je: .mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. Edukacija stanovništva o podizanju nivoa svijesti (općina i marketing agencija) 1. Napravljen program rada inspekcija 2007.Područje Strateški cilj . Izrañena planska dokumentaija kao preduslov za legalnu gradnju 4. Snimak postojećeg stanja 2.2.3.

000. Novi izgled stambeno poslovnih objekata koji neće djelovati deprimirajuće na stanovništvo i poslovne ljude moguće je postići kroz investiranje u redizajniranje vanjskog izgleda objekata.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. 2008.000 KM.Područje Strateški cilj . 136 . Izrada fasada (prema projektu i planu) 1.Redizajniranje stambenih i poslovnih objekata Objekti u općini Novi Grad posebice stambeni. te je potrebno poboljšati imidž tog dijela grada. kako prva impresija posjetilaca glavnom gradu BiH ne bi bila negativna. Projekat sa prioritetima i modalitetima finansiranja – poslovni plan (konsultantska kuća) 2. Izrañen projekat i odabrani modeli finansioranja Definirani partneri za realizaciju projekta Humaniji ambijent za život i rad Osvježene fasade velikih stambenih i poslovnih objekata 2007.Novi izgled stambenih i poslovnih objekata 2. 4. 1. u 2007. Općina Novi Grad dio je kantona Sarajevo i grada i nalazi se na ulazu u grad. x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Prve dvije faze projekta bi se finansirale iz općinskog budžeta i njihova vrijednost bi bila 100. 2. godini. dok bi ostatak sredstava izdvojio KS ili partneri u projektu. To se može promijeniti redizajnom fasada. Pronalaženje partnera (konsultantska kuća) 3.4.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.4.000 KM za direktno finansiranje prioriteta.1. zbog svog izgleda i dizajna djeluju deprimirajuće na život ali i na radne sposobnosti. 3. Osim toga do 2009. x 2009. Općina bi izdvojila iz budžeta oko 2.

Škola nema fiskulturnu salu. godinu 137 .Područje Strateški cilj .00 KM planirana u budžetu Općine za 2007.Dogradnja školskog objekta Osnovne škole „Dobroševići“ i izgradnja fiskulturne sale Postojeća školska zgrada ne zadovoljava potrebe zbog malog broja učionica i velikog priliva učenika.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) -Planirati inicijalna sredstva -Upućivanje inicijative Kantonu Sarajevo Očekivani rezultat -Obezbijeñena inicijalna sredstva u budžet Općine -U skladu sa inicijativom realizovan projekat 2007. x Inicijalna sredstva u visini od 45.000.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2. Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja x 2008.1.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.5.5.

5.000 KM za obezbjeñenje zemljišta i izradu projekta . x 2009 x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Inicijalna sredstva u visini od 150. 2008.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.2.Područje Strateški cilj . Izgradnja školskog objekta Osnovne škole u MZ „Aneks“ Obezbjeñenje uslova za školovanje učenika MZ „Aneks“ i dijela Švrakinog Sela -Upućivanje inicijative Kantonu Sarajevo -Upućivanje inicijative Općini Novo Sarajevo za partnerstvo u projektu -Planiranje inicijalnih sredstva u budžetu Općine -Obezbjeñenje zemljišta -Obezbijeñena inicijalna sredstva u budžetu Općine i zemljište za objekat -U skladu sa inicijativom realizovan projekat 2007.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.5.iz budžeta Općine Mogući partner i Općina Novo Sarajevo 138 .

Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2. 2008.5.Područje Strateški cilj . x 2009 x Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Inicijalna sredstva iz budžeta Općine 139 .mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2..3.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Rekonstrukcija i dogradnja školskog objekta Osnovne škole „Umihana Čuvidina“ i proširenje fiskulturne sale Postojeća školska zgrada ne zadovoljava potrebe zbog malog broja učionica i velikog broja i priliva učenika -Upućivanje inicijative Kantonu Sarajevo -Planirati inicijalna sredstva I faza grañevinskih radova: -Potrebno izvršiti sanaciju školske zgrade II faza grañevinskih radova: -Proširenje fiskulturne sale -Izgradnja odreñenog broja novih učionica Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Realizovan projekat: -obezbijeñena inicijalne sredstva -izvršena sanacija školske zgrade -proširena fiskulturna sala i izgrañene nove učionice 2007.5.

5. 2010 – 2015. potrebno je planirati izgradnju objekta osnovne škole.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.4. Izgradnja školskog objekta Osnovne škole u MZ „Zabrñe“ Naziv projekta Svrha projekta Zbog očekivanog povećanja broja stanovnika i djece školskog uzrasta na ovom lokalitetu.5.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2. Aktivnosti i nosioci (partneri) -Planirati inicijativu prema Kantonu Sarajevo -Planirati inicijalna sredstva Očekivani rezultat -Obezbijeñena inicijalna sredstva u budžet Općine za realizaciju projekta -U skladu sa planom aktivnosti realizovan projekat 2007. X Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Inicijalna sredstva u budžetu Općine 140 . 2008.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.Područje Strateški cilj .

Ureñenje dvorišta i fasada svih vrtića na Općini Novi Grad Svrha ovog projekta je obezbjeñenje standardnih ambijentalnih uslova za rad obdaništa. Obezbijeñena sredstva i uspostavljeno partnerstvo 3. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća) 2. adaptacija i redizajniranje fasada 1. Svih pet dvorišta i objekata ureñeno.Područje Strateški cilj .000 KM.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. Uspostva partnerstva sa KS i JKKP (općina) 3. Obezbijeñena finansijska sredstva (općina i partneri) 1.5.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Projektna dokumentacija finansirana iz budžeta općine i iznosi 20. Izrañena projektna dokumentacija 2. Planira se savremeno ureñenje dvorišta i izgleda objekata što doprinosi unapreñenju kvaliteta usluga obdaništa. KJKP i Općina i to u vrijednosti po projektnoj dokumentaciji. Ovo podrazumijeva hortikulturno ureñenje dvorišta. sigurno i povećan broj korisnika usluga obdaništa.5. 141 . obezbjeñenje ograda i sigurnosnih kapija. 2007. x 2008.5. x 2009.Poboljšanje uslova za rad u OŠ i predškolskim ustanovama 2. Finansijeri izvedbenih faza su KS.

Deminiranje 2. Površina se nalazi na linijama ratnih djejstava iz odbrambenog rata.000.Mojmilo.1.110 m2 P-4636 .Briješće.925 m2 P-5205 – Paljevo. površine 25.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.500 m2 P-3885 .Žuč.864 m2 Čista površina.00 KM godišnje u budžetu Općine + donatorska sredstva 142 . Časovi istorije. x Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 50. 2008. poljoprivredne aktivnosti. te obezbjeñenje donatora s obzirom da općina Novi Grad ne može sama riješiti ova pitanja Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Čista teritorija 2007. povratak raseljenog stanovništva Izviñanje i reizviñanje navedenog teritorija.6. izleti.P-3897 .Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2. površine 54. površine 62. površine 13.6.

god. Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 8.godina) 6. Federacija BiH (Ministarstvo prometa i komunikacija – Direkcija za ceste i Ministarstvo vodoprivrede… -JP “ Vodno područje slivova rijeke Save”) 4.1. Izrañen elaborat (2007. Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2007. Kanton Sarajevo i Federacija BiH) 5. općine Novi Grad Sarajevo. Razvoj moderne infrastrukture u skladu sa principima održivog razvoja 2. Kanton Sarajevo) 2.) 5. godina) 7. Izvoñenje radova na regulaciji (više faza) 5.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2. Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo. Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodijelu ugovora izvoñaču radova -više faza (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo).000. Pribavljane potrebne saglasnosti. Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 4. grada Sarajeva. godine) 8.7.Grad Sarajevo 143 . Izraditi glavni projekat za I etapu (nosilac Općina Novi Grad) 3. Zaštita od poplava Strateški cilj – mjera Naziv projekta 2.000. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2007. Kanton putem nadležnih ministarstava 3. JP “ Vodno područje slivova rijeke Save” i JP “Direkcija cesta FBiH” kao ovlaštenog predstavnika investitora koridora V-c – sarajevska obilaznica-lot 1 Svrha projekta Zaštita okoliša od negativnog uticaja voda i dr.) 2007-2009. Privoñenje zemljišta konačnoj namjeni prema RP “Privredna zona Rajlovac” čija izrada je u toku Zaštita područja uz rijeku Bosnu od izlijevanja iz korita i sprečavanje nastanka šteta objektima.saobraćajnoj i komunalnoj infrastrukturi 1.Izvedeni radovi na regulaciji (2007-2009. Izrañen glavni projekat za I etapu (2007.Ureñenje rijeke Bosne od mosta u Reljevu do Butila – etapa I Ovaj projekat je potrebno realizovati u koordiniranom djelovanju federalnih i kantonalnih ministarstava. Općina Novi Grad Sarajevo (rješavanje imovinsko-pravnih odnosa) 2.00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.7.

Općina Novi Grad Sarajevo (rješavanje imovinsko-pravnih odnosa) 2.Pribavljane potrebne saglasnosti. Zavod za izgradnju KS 5.) 2007 – 2011.500.Zaštita od poplava 2.Izrañen elaborat (2007.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 2.7.Izvoñenje radova na regulaciji (više faza) 1.Sproveden tender i dodijeljen ugovor za realizaciju u više faza (2007.god.Izvedeni radovi na regulaciji (2007-2011.Izvoñenje radova na regulaciji rijeke Miljacke dionica : RTV dom. godine) 3.Halilovići -Privoñenje zemljišta konačnoj namjeni prema usvojenom RP -Zaštita područja uz rijeku Miljacku od izlijevanja iz korita i sprečavanje nastanka šteta objektima.000. JP za “ Vodno područje slivova rijeke Save” 4.Raspisivanje javnog tendera u svrhu dodjele ugovora izvoñaču radova (više faza) (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 4. Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije X Ukupna vrijednost realizacije projekta je 3.Investitori putem preuzetih obaveza po ugovoru sa Općinom Novi Grad Sarajevo 144 .00 KM izvori finansiranja su slijedeći: i Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.2.godina) 2. Kanton putem nadležnih ministarstava 3.Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne saglasnosti i grañevinske dozvole (nosilac: Općina Novi Grad Sarajevo) 2.saobraćajnoj i komunalnoj infrastrukturi 1.) 4. riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeñene grañevinske dozvole (2007.Izraditi elaborat koji sadrži finansijsku konstrukciju realizacije projekta (nosilac: konsultantska kuća) 3.7.

8.8.Dobrinja 434 .Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . obezbjeñenje uslova za stambeno zbrinjavanje mladih.Moderna infrastruktura u skladu sa principima održivog razvoja 2.023 stana u naseljima: .dotrajalih stambenih jedinica za nove stambene jedinice.Izgradnja stanova u kolektivnim stambenim objektima na teritoriji Općine Novi Grad Svrha projekta - privoñenje zemljišta konačnoj namjeni. visokoobrazovanih kadrova.Alipašin Most VII 178 2007. x BGP ukupno 98.908 m2 Period implementacije 2015. Grad Sarajevo. Općina Novi Grad Aktivnosti i nosioci (partneri) - Očekivani rezultat Izgradnja 1. Kanton Sarajevo. / 2008. stvaranje uslova za zamjenu stambenog fonda.mjera 2. X Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Fondovi potencijalnih investitora 145 .1. rješavanje imovinsko-pravnih odnosa konkurs za dodjelu lokacija realizacija izgradnje (investitori) potencijalni investitori grañevinska preduzeća i fondovi za izgradnju stanova. javne kantonalne komunalne organizacije.Čengić Vila 211 .Izgradnja novih stambenih jedinica u skladu sa planiranim strateškim opredeljenjima iz prostornog plana Kantona Sarajevo Naziv projekta 2.Buča potok 200 .

Četvrta aktivnost bi se finansirala iz općinskog budžeta u vrijednosti od 40. te programi korištenja po ciljnim grupama 1. godini.Projekat završetka izgradnje stadiona „Otoka“ Svrha projekta je završetak stadiona Otoka sa pratećim objektima u cilju zadovoljavanje potreba grañana KS te promociju rekreativnih. Završetak grañevinskih radova i pratećih objekata (investitor općina) 4.000 KM. rekreacije i turizma 3.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.1.Izgradnja objekata za kulturu. Izrada programa za mlade (konsultantska kuća u saradnji sa općinom) 1. i 2008. Projektna dokumentacija (izrada ili revizija) (konsultantska kuća) 2. godini. sportskih i kulturnih sadržaja.000 KM u 2007. 2009.000 KM U 2008.1. sport. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 146 . Osim toga.000 KM u 2007. 3.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. sporta. Treća faza bi se finansirala u saradnji sa partnerima u vrijednosti oko 1. 2. druge faze oko 60. i 2008.1. x Finansiranje prve faze iz opštinskog budžeta bi bilo oko 80. Plan poslovanja i upravljanja objektima (konsultantska kuća) 3. 2008. potrebno je ostvariti i održivost projekta tako što bi se izradio plan poslovanja i upravljanja objektima. rekreaciju i turizam Naziv projekta 3.Područje Strateški cilj . 4.000. Glavni projekat izrañen Plan poslovanja i upravljanja objektima završen Izgrañen objekat i pušten u rad Napravljen program za mlade 2007.

x 2008. sporta. x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Projektna dokumentacija u budžetu 2007.godina.2. a izvoñenje u Vrijednosti 2.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3. sportskih i kulturnih sadržaja. Izvoñenje radova (općina i partneri) Glavni projekat Plan poslovanja i upravljanja objektima Izgrañen objekat i pušten u rad 2007.1.700. godine. sport. potrebno je ostvariti i održivost projekta tako što bi se izradio plan poslovanja i upravljanja objektima 1. Izrada plana poslovanja i upravljanja objektima (konsultantska kuća) 3. rekreacije i turizma 3. 147 .Projekat završetka izgradnje SRCE – Buča potok Svrha projekta je završetak sportsko – rekreacionog kompleksa sa sportskom dvoranom za zadovoljavanje potreba grañana te promocija rekreativnih. x 2009. Osim toga.Izgradnja objekata za kulturu.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. Izrada glavnog projekta sportske dvorane (konsultantska kuća) 2. rekreaciju i turizam 3.000 KM sa partnerima 2008-2009.1.Područje Strateški cilj .

sport. Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje prve faze iz opštinskog budžeta bi bilo oko 100.Područje Strateški cilj . 2. druge faze oko 80.1. Četvrta faza bi se finansirala u saradnji sa partnerima u vrijednosti oko 3.1.000 KM u 2007. godini. 4. Kanton i investitori) 5. sankalište i slične sadržaje.godini.Park šume Mojmilo Naziv projekta Svrha projekta Projekat podrazumijeva izgradnju kapaciteta rekreativnog. koji će sadržavati aboretum. botanički vrt.000 KM. Kanton) 1. 1.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. x 2008. 5.000 KM U 2008. Izgradnja kompleksa (općina. 148 . te treće faze 40.000. kulturnog. sporta. Formiranje partnerstva privatnog i javnog sektora (konsultantska kuća i općina) 4. 3. rekreaciju i turizam 3. Izrada projektne dokumentacije (konsultantska kuća) 2. x 2009. sportskog i turističkog sadržaja te njihovu promociju u sklopu park šume Mojmilo.Izgradnja objekata za kulturu. Izrañena projektna dokumentacija Plan izgradnje i upravljanja kompleksom napravljen Projekat u formi PPP Izgrañen kompleks Promotivne aktivnosti izvršene 2007.3.000 KM. rekreacije i turizma 3. općina.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3. Promocija sadržaja Park šuma Mojmilo (konsultantska kuća. Izrada plana izgradnje i upravljanja kompleksom (konsultantska kuća) 3.000 KM u 2008 godini kao ičetvrta faza u vrijednosti od 60.

000 KM. Treća faza bi se finansirala u saradnji sa partnerima u vrijednosti oko 200. Glavni projekat izrañen Plan poslovanja i upravljanja objektima završen Izgrañen objekat i pušten u rad Napravljen program za mlade 2007.000 KM u 2008. rekreacije i turizma 3. x 2009. 1. Projektna dokumentacija (izrada ili revizija) (konsultantska kuća) 2.Dom u Reljevu Svrha projekta je opremanje i svrsishodno korištenje doma kulture u Reljevu u cilju zadovoljavanje potreba grañana tog naselja te promociju kulturnih.1. rekreaciju i turizam 3.Područje Strateški cilj . 3. godini. i 2009. 2. 149 . sport.1.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje prve faze iz općinskog budžeta bi bilo oko 40. 4.000 KM u 2007. te programi korištenja po ciljnim grupama sa posebnim osvrtom na mladu populaciju.4.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.Izgradnja objekata za kulturu. X 2008. Izrada programa za mlade (konsultantska kuća u saradnji sa općinom) 1. Plan poslovanja i upravljanja objektima (konsultantska kuća) 3. druge faze oko 50. sporta. zabavnih i edukativnih sadržaja. Završetak grañevinskih radova i pratećih objekata (investitor općina) 4. Osim toga potrebno je ostvariti i održivost projekta tako što bi se izradio plan poslovanja i upravljanja objektima.

Javni natječaj za izradu projektne dokumentacije (nosilac: Kanton Sarajevo) 3. zavoda i stručne komisije 2.Izrañen poseban programa stručne komisije za zaštitu i ureñenje Memorijalnog parka “Žuč” (2007) 2. Izgradnja Memorijalnog parka “Žuč” (nosilac: Kanton Sarajevo) 1.1.) 4.. a definirana kao historijsko-memorijalni spomenici 1. sporta.memorijalni park “Žuč” Realizovati postavke iz Prostornog plana Kantona Sarajevo područja posebnih obilježja na teritoriji Kantna za lokalitete i mjesta značajna po dogañajima iz rata 1992-1995. rekreacije i turizma 3.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.Historijsko-memorijalnI kompleks “Žuč”.Definisan obuhvatai riješeani imovinsko-pravnih odnosi (2008-2009.mjera Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati 2007 – 2015.Pribavljanje potrebnih saglasnosti i grañevinske dozvole (nosilac: Kanton Sarajevo i Općina) 5. rekreaciju i turizam 3.5. Javni natječaj za izradu projektne dokumentacije (2007-2008.1.Definisanje obuhvata i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa (nosilac: Kanton Sarajevo i Općina) 4.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. Period implementacije X Ukupna vrijednost realizacije će se utvrditi na osnovu projektne dokumentacije i eksproprijacijskog elaborata Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.više faza) Strateški cilj . sport.Izrada posebnog programa stručne komisije za zaštitu i ureñenje Memorijalnog parka “Žuč” (nosilac: Kanton Sarajevo) 2. Izgrañen Memorijalni park “Žuč” (2010-2015.Pribavljane potrebne saglasnosti i grañevinske dozvole (2009.Izgradnja objekata za kulturu. Općina Novi Grad Sarajevo će pružiti podršku ovom projektu kroz aganžman nadležnih službi za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i izdavanja potrebnih saglasnosti i dozvola 150 .) 5. godina i perioda opsade grada.) 3. Kanton putem nadležnih ministarstava.

rekreaciju i turizam 3. druge aktivnosti oko 15. te napravljen program korištenja i upravlajnja u skladu sa PPP principima 3. Napravljen program kulturnih manifestacija u Olimpijskom selu Mojmilo 2007. rekreacije i turizma 3.Izgradnja objekata za kulturu.6. Izrada programa za kulturne manifestacije u Olimpijskom selu (općina) 1. sporta. te izvoñenje u širem partnerstvu po studiji izvodljivosti 151 .Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture.Valorizacija kulturno historijskog nasljeña Ovim projektom obezbijedit će se zaštita i adekvatna valorizacija postojećeg kulturno-historijskog naslijeña i jačanja kapaciteta turističke ponude općine Novi Grad. x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Finansiranje prve aktivnosti iz opštinskog budžeta bi bilo oko 150. Urbanističkog rješenja tunela spasa i program korištenja i upravljanja u saradnji sa privatnim sektorom (konsutlantska kuća) 3. Kao tri glavne turističke atrakcije projekat će se koncetrirati na valorizaciju tri grupe objekata a) kompleks tunel spasa b) turističko selo Mojmilo i sadržaji c) kuća Hadžihalilovića 1. godini. Realizacija projekta kuće Hadžihalilovića.000 KM u 2007.1. sport.000 KM.Područje Strateški cilj . Kuća Hadžihalilovića u funkciji turističke ponude općine 2. Izrañen urbanistički projekat tunela spasa.1.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3. x 2008. x 2009. uz projektnu dokumentaciju i program korištenja i upravljanja (konsultantska kuća) 2.

000 KM Podrška ostalim projektima kulture i sporta od značaja za općinu) 152 . Period implementacije x 2008.Održati i unaprijediti postojeće manifestacije .Promotivna kampanja Općina i partneri -Ostvareno partnerstvo u realizaciji programa -Povećana ponuda kulturno.Planiranje programa. i kulture 3.000 KM Novogradski dani.2.000 KM Općina. 180.2. kao i ulaganja partnera (80. sporta.sportskih sadržaja uz sinergetske efekte većeg broja učesnika -Zadovoljstvo stanovnika općine i motivacija da se aktivne uključe u manifestacije zabavno – sportskog sadržaja -Doprinos razvoju turizma i povećanje interesovanja turista da posjete općinu Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat 2007.000 KM Grant za razvoj kulture i sporta. Stalno x x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 350.Područje Strateški cilj .Programi aktivnosti u oblasti kulture i sporta i povezanost sa turističkom privredom . sredstava i nosioca .mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.Ostvariti partnerstvo sa ostalim zaintersovanim subjektima . rekreacije i turizma 3.Unapreñenje turizma.Javno ustanovljavanje interesa potencijalnih partnera .Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture. 90. sporta.1.

000 KM -Partneri: privredna društva. x 2009. kulturna društva i agencije -Specijalizovano preduzeće za efikasno upravljanje.god x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja -Općina: u 2007.500.Osnivanje javnog preduzeća za upravljanje objektima za javnu upotrebu u vlasništvu Općine Novi Grad Sarajevo -Riješiti upravljanje i tekuće održavanje -Riješiti efikasno namjensko korišćenje objekata u javnoj upotrebi vlasništvo Općine -Izrada normativnih akata i registracija -Obezbjeñenje finansijskih sredstava etapno -Postavljanje menadžmenta i org. sportska društva. šema -Osamostaljivanje samostalnog pravnog subjekta -Općina -Sportska društva.Područje Strateški cilj .mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 3.god.god.Ostvareni optimalni preduvjeti za razvoj kulture.000 KM i dalje po finansijakom planu do 1. održavanje i korišćenje u skladu sa potrebama grañana -Nova radna mjesta.000 KM.3. 500. Grad Sarajevo. rekreacije i turizma 3. 100. sponzori 153 .Efikasno upravljanje i namjenska upotreba objekata za sport.1. u 2008. sporta.3. kao mogućnost za bržu reformu javne uprave -Ureñena igrališta i objekti 2007. x 2008. do x 2011. kulturu u vlasništvu Općine 3.

1.Provoñenje reforme lokalne uprave Uspostava kvalitetne lokalne administracije u skladu sa lokalnom samoupravom -Donošenje odluke vezano za zbrinjavanje zaposlenih neadekvatne stručne spreme -Izmjene Pravilnika Jedinstvenog općinskog organa uprave -Zapošljavanje kvalitetnog i kreativnog visoko obrazovanog kadra educiranog za poslovne državne uprave i projektnom pristupu u rješavanju problema – u naredne 3 godine u strukturi uposlenih povećanje godišnje prosječno za 10 VSS Općina -Usvojene odluke o kadrovskom jačanju Općine -Realizovano zapošljavanje kvalitetnog i kreativnog visoko obrazovanog kadra -Poboljšanje u kvalitetu pružanja usluga lokalne administracije -Kvalitetnije planiranje i upravljanje projektima -Uspješnija saradnja sa partnerskim organizacijama na realizaciji zajedničkih programa Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije 2007.1.ONG je lider .Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.Razvoj lokalne uprave 4. Općina 154 .primjer moderne lokalne samouprave 4.000 KM za 10 novozaposlenih za jednu god. x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja x x 150.1. 2008. 2009.

Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Projekat održavanja kvaliteta usluga u skladu sa meñunarodnim sistemom kvaliteta ISO 9001:2000 je dugoročan i vremenski neograničen U užem smislu gledano postoje redovni godišnji troškovi po osnovu potpisanog ugovora sa certifikacijskom kućom. S obzirom da ovaj projekat obuhvata i proces stručnog obrazovanja i usavršavanja.Održavanje kvaliteta usluga u skladu sa ISO 9001 : 2000 Svrha projekta je uspostavljanje efikasne lokalne uprave. a odnose se na redovne godišnje provjere funkcionisanja sistema kvaliteta. 2009. uz primjenu svjetski prihvaćenih standarda djelovanja javne uprave Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Odgovornosti i ovlaštenja su utvrñeni Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Jedinstvenog općinskog organa uprave i posebnih službi.000 KM 155 .1. Očekivani rezultat -kvalitetno i blagovremeno ispunjavanje zakonskih zadataka. obezbjeñenje materijalno-tehničkih uslova.2. planirati sredstva od 30. 2008. neophodno je za održavanje ovog projekta u budžetu za 2007.Područje Strateški cilj – mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. proces informisanja i neke druge procese. zaštita prava pojedinaca i javnog interesa -odvojenost politike i administracije -zakonito provoñenje upravnih postupaka uz poštivanje zakonskih rokova -pojednostavljenje procedure za stranke i preglednost poslovanja -ostvarivanje zacrtanih programa 2007.g.primjer moderne lokalne samouprave 4. službenika i namještenika Općine u pravcu zadovoljavanja potreba i očekivanja grañana i drugih korisnika usluga općinske administracije. motivisanje i osposobljavanje rukovodstva.1.Razvoj lokalne uprave 4.ONG je lider .

3. .ONG je lider .1.Razvoj lokalne uprave 4. X x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja .mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.Izrada elaborata o finansijskoj opravdanosti osnivanja lokalne TV. Period implementacije x 2008.Konsenzus svih učesnika u donošenju odluka o načinu organizacije lokalnog medija Općina -Uspostavljena moderne press službe -Obezbjeñenje trajne programske sheme putem lokalne TV -Ažurno i kvalitetno informisanje javnosti -Veće interesovanje javnosti za tekuće aktivnosti lokalne uprave -Veća motivacija grañana za aktivno uključivanje u aktivnosti lokalne zajednice Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat 2007.Organizovanje savremene press službe .Formiranje moderne press službe ili pokretanje osnivanja lokalne TV Svrha projekta je potreba za uspostavljanjem moderne press službe i efikasnom distribucijom informativnih materijala u cilju kvalitetnog informisanja grañana i sveukupne javnosti.000 KM PRESS služba sa opremom Elaborat će pokazati potrebna finansijska sredstva za osnivanje TV Općina 156 .primjer moderne lokalne samouprave 4. . Elaborat o finansijskoj opravdanosti osnivanja lokalne TV pokazat će da li je Općina u mogućnosti formirati vlastitu TV ili koristiti usluge drugih.1.50. 2009.Područje Strateški cilj .

Interna i eksterna edukacija samostalno i uz pomoć konsultanata .000 KM godišnje Općina 157 .Definisanje programa edukacije .Periodična savjetovanja i okrugli stolovi Općina.4. projektni pristup -Uspješniji menadžment -Obezbijeñeni kvalitetni konsultanti i literatura -Obezbijeñene panel-diskusije na temu unapreñenje planiranja -Brži razvoj lokalne zajednice 2007.Izbor konsultanata i literature .1. 2008.1. SERDA. Privredna komora -Planiranje u skladu sa ekonomskim razvojem u svim segmentima.Razvoj lokalne uprave 4. državna agencija.ONG je lider . x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 10.primjer moderne lokalne samouprave 4.Podizanje efikasnosti lokalnog planiranja Osposobljavanja cjelokupnog menadžmenta za efikasno planiranje u skladu sa standardima planiranja .Područje Strateški cilj-mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.

000. x 2009.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.00 KM Projekat se finansira iz općinskog budžeta (sredstva ostvarena kroz naplatu usluga katastra) i donacije Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.5.1. 158 . X Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Ukupna vrijednost projekta 250.Vektorizacija i digitalizacija analognih planova katastarskog operata Općine Novi Grad Sarajevo i formiranje GIS-a Formiranje baze podataka (GIS).) -Brza i efikasna administracija -Efikasan razvoj lokalne zajednice kroz pružanje podataka i podrške razvojnim planovima Općine i Kantona Sarajevo -Uspješan menadžment 2007.ONG je lider . te eventualnim donacijama kroz učešće u projektima EU.Razvoj lokalne uprave 4. x 2008.primjer moderne lokalne samouprave 4.1. koja će omogućiti fizičkim i pravnim licima brži i ekonomičan pristup informacijama evidentiranim u katastarskom operatu (internet) i ažuriranje podataka katastra sa stanjem u zemljišnoj knjizi i stvarnim stanjem na terenu. -Izbor vanjskih saradnika (konsultanata) -Nabavka odgovarajućeg softvera (programskih paketa) i prateće opreme (hardver) -Skeniranje analognih planova katastarskog i gruntovnog premjera -Vektorizacija skeniranih planova -Formiranje baze podataka -Formiranje GIS-a -Edukacija službenika i namještenika samostalno i uz pomoć konsultanata (spoljnih saradnika) -Izrada digitalnog orto-foto snimka za područje općine Novi Grad Nosilac navedenih aktivnosti je Općina uz pomoć vanjskih saradnika (Federalne uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove i dr.Područje Strateški cilj .

organi mjesnih zajednica. Period implementacije x 2008.1.Uključivanje grañana u procese i aktivnosti Općine (animiranje grañana putem MZ) -Uključivanje većeg broja grañana u donošenje odluka.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.Razvoj lokalne uprave 4.1. NVO -Veća informiranost grañana o svim aktivnostima Općine -Afirmisanje uloge zbora grañana i masovnije uključivanje grañana u donošenje odluka u pravcu razvoja lokalne samouprave -Efikasnije i realnije planiranje -Uspješnija saradnja sa organima mjesnih zajednica i grañanima na realizaciji projekata Očekivani rezultat 2007. te uključivanje istih u procese i aktivnosti Općine -Razvoj lokalne samouprave Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) -Definisanje plana aktivnosti -Interna i eksterna edukacija organa mjesnih zajednica -Uvezivanje NVO na realizaciji projekata Općina.Područje Strateški cilj .000 KM (edukacija) Općina 159 . 2009.6.ONG je lider . x x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 3. grañani.primjer moderne lokalne samouprave 4.

Projekti finansijske podrške ONG inicijativama grañana u MZ Svrha projekta -Povećanje sudjelovanja grañana u rješavanju njihovih lokalnih krucijalnih problema u ONG -Osnažiti zajednice i povećati njihovu spremnost da se aktivno uključe u razvoj svojih sredina. KS. NVO. doprinos grañana i lokalne zajednice. -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta -Odrediti kriterije -Finansijsku podršku projektima u 26 mjesnih zajednica -Razvoj kapaciteta koji uključuju treninge. ONG. -Stvarano okruženje za uspostavljanje civilnog društva.000 do 5.7.ONG je lider . x 2009. -Povećanje informiranosti ONG o potrebama grañana i zadovoljiti ih u skladu sa mogućnostima -Omogućiti grañanima da grade budućnost ONG -Razviti povjerenje izmeñu grañana i ONG -Dobiti potporu za lokalne aktivnosti i ulaganja -Povećati sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkih projekata -Povećanje odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica. poduzetnika 160 .mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. i drugi -Povećano sudjelovanja grañana u rješavanju njihovih lokalnih krucijalnih problema u ONG -Osnažene MZ i povećana njihova spremnost aktivnog uključenja u razvoj svojih sredina.1. pratiti i ažurirati MZ. radionice i stručne konsultacije -Izrada planova finansiranja usklañenih sa potrebama grañana i strategijom ONG -Izrada plana kako provesti. -Stvaranje okruženja za uspostavljanje civilnog društva.000 KM po MZ x 16 MZ ONG.000 KM godišnje Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 3.1.primjer moderne lokalne samouprave 4.Razvoj lokalne uprave 4.Područje Strateški cilj . 2008. -Povećana informiranosti ONG o potrebama grañana i njihovo zadovoljenje u skladu sa mogućnostima -Omogućeno grañanima da grade budućnost ONG -Razvijeno povjerenje izmeñu grañana i ONG -Izgrañena potpora za lokalne aktivnosti i ulaganja -Povećano sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkih projekata -Povećana odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica. KS. x 70. 2007.

4. Moguće je vršiti sufinansiranje iz sredstava budžeta kantona ili SERDA. x x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Vrijednost projekta je 20. kako bi se obaveze efikansije izvršavale. 1. Alati za implementaciju PPP koncepta (obuka – konsultantska kuća) 6.ONG je lider .Područje Strateški cilj OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. Implementacija PPP projekata (općina uz podršku konsultanta) 1. 161 . 2015. predstavljanje i promocija PPP (Public Private Partnership) koncepta Svrha projekta je da se uposlenicima u općini predstavi projektno orijentirani pristup u radu. Obućeni uposlenici vezano za projektni pristup 2. Izvor finansiranja je općinski budžet.Razvoj lokalne uprave 4. napravila distribucija ovlasti i obaveza. te da se stvore uslovi za promociju Partnerstva Privatnog i Javnog sektora (primjena metodologije u praktičnom smislu). Obuka za sve uposlenike o projektnom pristupu (konsultantska kuća) 2. Akcioni plan tranformacije rada uposlenika na projektno orijentirani pristup.primjer moderne lokalne samouprave 4. Alati koji se koriste u projektnom pristupu (obuka) – konsultantska kuća 4. Razvoj pilot PPP projekata (konsultantska kuća u saradnji sa općinom) 7.000 KM na godišnjem nivou. Bolja i konkretna saradnja sa privatnim sektorom u realizaciji projekata 2007. (konsultantska kuća u saradnji sa općinom) 3. stvorili uslovi za evaluiranje rada uposlenika na objektivan način. Tehnička podrška u implementaciji akcionog plana (konsultantska kuća). 2008. Realizirani PPP projekti 5. Ovakav pristup bi stimulirao ulaganja na području općine.8. Implementiran akcioni plan za uvoñenje projektnog pristupa u rad općine 3.1. PPP koncept prezentacija (konsultantska kuća) 5. Ostvareni dodatni prihodi za općinu iz realizacije PPP projekata 6.1.Promocija projektno orijentiranog pristupa u radu općine. Obućeni uposlenici za primjenu PPP koncepta u praksi 4.

2.primjer moderne lokalne samouprave 4.000 KM Općina. okoliša -Upošljavanje najmanje 2 VSS odgovarajuće struke i dodatnih vještina. x Stalno x Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 50.ONG je lider . kao i ulaganje partnera 162 .1.Lokalna okolinska zaštita Naziv projekta Svrha projekta 4.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 4.2. planove i projekte vezano za zaštitu okoliša -Uspostavljen održiv razvoj lokalne zajednice 2007. znanja i iskustva -Partnerstvo sa zajednicom -Izrada programa edukacije na lokalnom nivou za sve Općina -Uspostavljen odjel koji provodi i realizuje zakone.Formiranje odjela za zaštitu okoliša Obezbjeñenje kapaciteta za provoñenje projekata za zaštitu životne sredine od strane lokalne zajednice -Izmjene i dopune pravilnika organizacione strukture -Organizovanje odjela za zašt. 2008.

2008.Razvoj civilnog društva Naziv projekta 4.Područje Strateški cilj-mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4. NVO -Uspostavljen ured -Poboljšan nivo saradnje Općine i NVO 2007.Definisanje plana aktivnosti .ONG je lider .1.Potpisivanje memoranduma o razumijevanju Općine i NVO .000 KM (edukacija uposlenika) Općina 163 .Edukacija Općina.primjer moderne lokalne samouprave 4.3.Uspostava ureda i ovlašćenja referenta . partnerske saradnje sa NVO na principima civilnog društva . X Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvor finansiranja 5.3.Formiranje ureda za saradnju sa NVO Uspostava efikasne.

«Raditi i uspjeti zajedno» Svrha projekta Uspostava jasnih i transparentnih procedura meñusobne saradnje i partnerstva izmeñu Općine i nevladinog sektora Aktivnosti i nosioci (partneri) .Ozbiljniji rad NVO 2007.Potpisivanje sporazuma izmeñu načelnika. 2008.Razvoj civilnog društva Naziv projekta 4.primjer moderne lokalne samouprave 4.3.Efikasnija raspodjela budžetskih sredstava za NVO . uglavnom dobra volja.ONG je lider . informisanje i institucionalno postupanje 164 .2.3. x Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Veoma mala sredstva.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .Jačanje kapaciteta Općine i NVO . predsjedavajućeg OV i nevladinih organizacija u vezi procedura saradnje na teritoriji Općine / CPCD Sarajevo partner u ovom dijelu Očekivani rezultati .mjera 4.Unapreñenje saradnje i razumijevanja u skladu s principima civilnog društva. tako poželjnog partnerstva na rješavanju zajedničkih problema lokalne zajednice .

3.3.Razvoj civilnog društva Naziv projekta 4.primjer moderne lokalne samouprave 4. x x KM ONG. i drugi -Povećano sudjelovanje grañana u procesu odlučivanja u ONG i stvoreno okruženja za uspostavljanje civilnog društva. NVO. KS. pratiti i ažurirati ONG. x Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 165 . -Povećana informiranost ONG o potrebama grañana i zadovoljenje istih u skladu sa mogućnostima -Omogućen utjecaj grañana na budućnost ONG -Razvijeno povjerenje izmeñu grañana i lokalne samouprave -Dobivena potporu za lokalne aktivnosti i ulaganja -Povećano sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkih projekata 2007.Područje Strateški cilj . KS.Projekt finansijske podrške ONG nevladinim organizacijama Svrha projekta -Povećanje sudjelovanja grañana u procesu odlučivanja u ONG i stvaranje okruženja za uspostavljanje civilnog društva. -Povećanje informiranosti ONG o potrebama grañana i zadovoljiti ih u skladu sa mogućnostima -Omogućiti grañanima utjecaj na budućnost ONG -Razviti povjerenje izmeñu grañana i ONG -Dobiti potporu za lokalne aktivnosti i ulaganja -Povećati sudjelovanje grañana u provedbi zajedničkih projekata -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta -Odrediti kritična područja -Detaljna studija postojećeg stanja NVO sektora sa prijedlogom mjera -Izrada planova finansiranja usklañenih sa potrebama grañana i strategijom ONG -Izrada plana kako provesti.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.3.ONG je lider . 2008. 2009.

Razvoj civilnog društva 4.Područje Strateški cilj .primjer moderne lokalne samouprave 4. Uticati da jedan dio ovih projekata bude kontinuirana aktivnost Općine.3.00 KM Napomena: Da bi realizacija predloženog projekta bila i moguća unutar općinskih organa potrebno je: -Zvanično usvojiti dokument Rezultati istraživanja potreba mladih od strane općinskog načelnika i Općinskog vijeća -Obavezati općinske službe na poboljšanju onih segmenata rada koji mogu uticati na rješavanje problema identifikovanih u ovom dokumentu 166 .ONG je lider .4. Centar za razvoj biznisa Općine Novi Grad Očekivani rezultati Smanjenje broja nezaposlenih mladih osoba u našoj općini.Mladi i mogućnosti i perspektive zapošljavanja u BiH • • Krajnje ozbiljno pristupiti pronalasku rješenja za suzbijanje nezaposlenosti kod mladih Promovirati mogučnost honorarnog ili povremenog zapošljavanja Promovirati mogućnosti samozapošljavanja Promovirati i podsticati uspješne mlade poduzetnike Svrha projekta • • Aktivnosti i nosioci (partneri) Savjetodavni odbor mladih i Komisija za mlade Općinskog vijeća Partneri: Nadležne općinske službe. Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja Planirati i izdvojiti sredstva za realizaciju ovih projekata (iz općinskog budžeta) na godišnjem nivou u iznosu od 30. Federacija) 2007. ali i da se prenesu na veće nivoe (Kanton.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 4.000. 2008.3..

neophodno je istražiti specifične potreba ranjivih grupa i obezbijediti pomoć .Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe Naziv projekta 4.Javno istraživanje .Promocija projekta Općina.4. NVO -Definisan program socijalne pomoći -Uspostavljena baza podataka korisnika socijalne pomoći -Kontinuirana pomoć najugroženijim kategorijama stanovništva -Obezbijeñeno finansiranje projekta 2007.ONG je lider . 2008. visoku nezaposlenost.Izrada programa i prihvatanje istog na OV . socijalne i zdravstvene potrebe odreñenih grupa grañanstva.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj – mjera 4.primjer moderne lokalne samouprave 4.Planiranje finansijske podrške za projekat soc.Istraživanje potreba svih korisničkih grupa socijalne brige Imajući u vidu sveprisutno siromašvo. Kanton.Analiza rezultata .4. brige . Općina i dodatno partneri 167 . x Stalno x Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta x _________________ KM.1.

direktore. Smanjenje stope kriminaliteta i povećanje sigurnosti grañana 2007. sekundarnog i tercijalnog.000 KM sa mogućim uvećanjem sredstava uz obezbjeñenje finansiranja dijela projekta od strane partnera 168 .4. te pružanje pomoći učenicima koji su već počeli konzumirati sredstva ovisnosti -Uključivati djecu i mlade u sadržaje organiziranog provoñenja slobodnog vremena.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . načinima prepoznavanja znakova konzumiranja opojnih droga -Uspostaviti saradnju sa printanim i elektronskim medijima. te školskim biltenima o aktivnostima provoñenja programa prevencije -Provesti program prevencije narkomanije za prosvjetne djelatnike i roditelje za prepoznavanje i pružanje pomoći učenicima s rizičnim ponašanjem.Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe 4. te usvajanje zdravih stilova života. odmor i razonodu Općina.primjer moderne lokalne samouprave 4.4.ONG je lider .Prevencija narkomanije na području Općine Novi Grad Sarajevo Smanjenje broja novih konzumenata. Projekat je utemeljen na interdisciplinaranom pristupu i sadrži čitav niz potprojekata koji se odnose na tri nivoa preventivnog djelovanja: primarnog. Kanton.mjera 4. 2008. te razvijanje sistemskog pristupa u njihovom rješavanju. X 2009 x Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta x Na godišnjem nivou 75. roditelje. okruglim stolovima i radionicama educirati nastavnike. zaustavljanje daljeg spuštanja dobne granice novih ovisnika. daje se prioritet primarnoj prevenciji koja podrazumijeva kontinuiran edukativni rad sa školskom djecom i roditeljima. stanovništvo o štetnosti uticaja opojnih droga.2. -Provesti anketu o pojavnosti ovisnosti meñu djecom i mladima u osnovnim i srednjim školama uz analizu i objavu rezultata -Razvijati inovativne pristupe u prevenciji zloupotrebe opojnih droga -Osigurati čvršću integraciju preventivnog djelovanja kroz dodatni rad u školama i vannastavnim aktivnostima -Javnim tribinama. NVO Razvijena svijest o postojanju problema širenja ovisnosti o drogama i drugim psihoaktivnim supstancama kod mladih. koji potiču njihovu socijalizaciju. seminarima.

Ustanovljavanje dinamike provoñenja projekta .4.mjera 4.Inicijativa prema Kantonu za angažovanje socijalnog radnika i psihologa u školama Smanjenje devijantnih pojava u školama. x Stalno X Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 169 . Period implementacije x 2008.Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe 4.ONG je lider .3.Donošenje zakonskog okvira .4.Obezbjeñenje namjenskih izvora finansiranja Očekivani rezultat Općina. Kanton.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .Upućivanje incijative prema KS .primjer moderne lokalne samouprave 4. mjera prevencije za sprečavanje sociopatoloških pojava kod djece u školama Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) . škole -Uspostavljen institucionalni okvir za organizovanje neophodnih zanimanja u školama -Smanjenje devijantnih ponašanja kod djece 2007.

KS. NVO.000 KM godišnje NVO 80. NVO. Centar za socijalni rad. doprinosi grañana i lokalne zajednice.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj -mjera: 4.4. radionice i individualni rad. x 20.Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe 4. KS.4.4.primjer moderne lokalne samouprave 4. Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultat 2007. x 2009. poduzetnika 170 . Period implementacije x 2008. bez oba roditelja za samostalan život -Povećana odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica. samozapošljavanju ONG. bez oba roditelja za samostalan život ( djece poginuli branitelja.ONG je lider . finansijska pomoć.Projekt osposobljavanja mladih starijih od 18 godina.000 KM Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja ONG. pomoć pri zapošljavanju. i drugi -Omogućeno mladima da grade sigurnu vlastitu budućnost -Osposobljeni mladi stariji od 18 godina. civilnih žrtava rata i djeca bez roditeljske skrbi) kojima prestaje aktivna zakonska podrška Adekvatna integracija mladih u sve aktivnosti društvene zajednice prema njihovim sposobnostima kako ne bi bili zloupotrijebljeni kao ranjiva populacija -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta u partnerstvu sa NVO -Izrada plana aktivnosti -Treninzi.

Program socijalne pomoći stanovništva u stanju socijalne potrebe Naziv projekta 4.Mreže uzajamne pomoći Organizovanje mreže uzajamne pomoći grañana jedni drugima i soc.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj -mjera: 4. KS. KS. doprinosi grañana i lokalne zajednice.Projekt razvijanja volonterizma i samopomoći .ONG je lider .000 KM ONG.4. Centar za socijalni rad. X 2009. 2008. Očekivani rezultat Period implementacije 2007.5. poduzetnika 171 .p Svrha projekta -Formirati tijelo za provedbu ovog projekta u partnerstvu sa NVO -Izrada plana aktivnosti -Kreiranje softvera za podršku Mreže -Animiranje korisnika i propagandne aktivnosti -Izgradnja Mreže -Administrativna podrška Mreži u partnerstvu sa NVO -Organizacija sedmičnih i mjesečnih druženja i razmjena informacija Aktivnosti i nosioci (partneri) ONG.4.000 KM godišnje NVO 10. NVO. x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 10.primjer moderne lokalne samouprave 4. NVO i drugi -Razvijena Mreža uzajamne pomoći grañana jedni drugima i socijalno ugroženim kategorijama -Povećana odgovornost ONG u rješavanju problema zajednica.

2. 172 .Ažuriranje provedenih aktivnosti i projekata radi se svake godine.Ovaj dokument usvaja Općinsko vijeće i opredjeljuje se za trajno postupanje po istom. a revidiranje Strategije u okviru 3 godine. u sastavu: -Predstavnici Jedinstvenog općinskog organa uprave -Predstavnici poslovnog sektora -Predstavnici nevladinih organizacija -Predstavnici viših nivoa vlasti 3. nevladinim i poslovnim sektorom.Realizaciju Strategije provode općinske službe u okviru svojih nadležnosti.V PROVEDBA I IMPLEMENTACIJA STRATEGIJE 1.Općinski načelnik osigurava realizaciju Strategije i imenuje posebno tijelo za praćenje realizacije. partnerstvu 4. u saradnji i sa vladinim.

javnih preduzeća.Projekti drugih institucija 2. škola.”Program Javnih investicija Kantona Sarajevo 2006 – 2008” Zavod za planiranje razvoja KS 4.VI PRILOZI 1.Najbolji učenički rad na temu “Moja vizija općine Novi Grad 2015. NVO na poboljšanju stanju u nadležnim oblastima 3. godine” 5.Analiza anketnih upitnika popunjenih od strane grañana (u MZ) u sklopu informativne kampanje o Strategiji 173 .Prijedlog općinskih službi.

Područje Strateški cilj .g.000.Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Poboljšanje uslova za rad u školama Izgradnja objekta Gimnazije u Općini Novi Grad Svrha projekta Obezbjeñenje uslova za školovanje učenika srednjeg obrazovanja Aktivnosti i nosioci (partneri) Obezbjeñenje finansijskih sredstava i provoñenje procedure po zakonu o javnim nabavkama BiH Očekivani rezultati Obezbjeñeni uslovi za školovanje 1450 učenika srednjeg obrazovanja 2007.Projekti drugih institucija Kanton Sarajevo Ministarstvo obrazovanja i nauke a. 174 .000 KM Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 2008.000. 1.1.000.000.KM Obrazac ispunjen prema radnom materijalu dokumenta okvirnog budžeta Kantona Sarajevo 2007-2009. Period implementacije 1.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.000 KM cca 5.

mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.000 KM Obrazac ispunjen prema radnom materijalu dokumenta okvirnog budžeta Kantona Sarajevo 2007-2009.000 KM Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 2008.g.Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Poboljšanje uslova za rad u školama Izgradnja dvorane za fizičko vaspitanje OŠ „Behaudin Selmanović“ Svrha projekta Obezbjeñenje uslova za izvoñenje nastave iz predmeta fizičko vaspitanje u OŠ „Behaudin Selmanović“ Aktivnosti i nosioci (partneri) Obezbjeñenje finansijskih sredstava i provoñenje procedure po zakonu o javnim nabavkama Očekivani rezultati Obezbijeñeni uslovi za nastavu iz predmeta fizičko vaspitanje za 650 učenika osnovnog obrazovanja 2007. cca 1.000. Područje Strateški cilj .000. 175 .b. Period implementacije 1.

Period implementacije 2008.Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Izgradnja novih saobraćajnica koje će omogućiti brži protok saobraćaja Istok-Zapad Naziv projekta Projektna dokumentacija „Južna longitudinala od IV – XII transferzale“ -Izgradnja saobraćajnice „Južna longitudinala od IV – XII transferzale“ -Rješavanje gužvi na južnim dijelovima Kantona Sarajevo Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Izrada glavnog projekta sa četiri trake na pojedinim dionicama i denivelisanje raskršća Hrasno i Aneks Očekivani rezultati 2007. Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 176 .Kanton Sarajevo Ministarstvo prometa i komunikacija Direkcija za puteve a Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .mjera 2.

Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 177 .b Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 2.mjera Naziv projekta Projektna dokumentacija „Sjeverna longitudinala od VI – XII transferzale“ -Izgradnja saobraćajnice „Sjeverna longitudinala od VI – XII transferzale“ -Rješavanje gužvi na sjevernim dijelovima Kantona Sarajevo Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Izrada projektne dokumentacije Očekivani rezultati 2007.Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Izgradnja novih saobraćajnica koje će omogućiti brži protok saobraćaja kroz centralni dio Kantona Sarajevo Strateški cilj . Period implementacije 2008.

x Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1.Moderna infrastruktura po principima održivog razvoja Naziv projekta 1. plastičnu i metalnu ambalažu -Edukacija grañana o prednostima selektivnog odlaganja kućnog otpada Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati -Povećanje stepena ekološke svijesti grañana i smanjenje deponovane količine otpada na deponiji -Izgradnja 40 niša i postavljanje 180 reciklažnih posuda 2007.Projekat ureñenja lokacija posuda 2.Izgradnja niša – cca 160. prikupljanja i recikliranja istog -Precizno odreñivanje lokacija posuda za odlaganje kućnog otpada -Izgradnja niša za smještaj posuda za odlaganje kućnog otpada -Postavljanje posuda za selektivno odlaganje kućnog otpada za papir.Postavljanje reciklažnih posuda – cca 138.000 KM 2.600 KM 178 .mjera 2. 2008.Projekat odvojenog prikupljanja i recikliranja kućnog otpada -Trajno odreñivanje lokacija posuda za odlaganje kućnog otpada -Ureñenje lokacija posuda za odlaganje kućnog otpada i ekološki čistija sredina -Smanjenje količine odloženog otpada na deponiji uvoñenjem selektivnog odlaganja.KJKP „RAD“ Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .

ugradnju kondenzacionih kotlova i veću rekonstrukciju pumpnog sistema.KJKP "TOPLANE" Područje Strateški cilj .KM) 179 . sistema održavanja pritiska. nabavku i ugradanju opreme -Ukupna ušteda u potrošnji gasa na nivou svih kotlovnica cca 13-15% -Visok stepen iskorištenja sistema 94-95% -Emisija CO 10 puta manja -Emisija NOx cca 2 puta manja -Povrat ulaganja na osnovu uštede gasa u periodu 5-6 godina Naziv projekta Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati 2007-2010.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Smanjenje emisija iz ložišta u krovnim kotlovnicama kojima upravljaju KJKP Toplane kao prioritetnog projekta Kantonalnog plana zaštite okoliša Kantona Sarajevo (KEAP) Rekonstrukcija krovnih kotlovnica Projekta obuhvata veću rekonstrukciju krovnih kotlovnica tj. elektro i grañevinskih) -Tenderske procedure za nabavku opreme. Period implementacije x Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 6.1 milion KM (na području općine Novi Grad 3.6 mil. sistem daljinskog upravljanja i nadzora i dr -Smanjenje potrošnje gasa za 10-15% -Smanjenje emisije NOx ispod 120 mg/m3 dimnih plinova -Smnjenje emisije CO ispod 100 mg/m3 dimnih plinova -Smanjenje energetske potrišnje u krovnim kotlovnicama -Snižavanje ukupne energetske podtrošnje na nivou kompanije -Snižavanje emisije polutanata u dimnim gasovima i dovoñenje ispod zakonskih propisanih veličina -Obezbjeñenje finansijskih sredstava -Izrada glavnih projekata (mašinski.

06 . grañevinski radovi i montaža te izgradnja 4 stajališta trolejbusa (Uraditi kontaktnu mrežu trolejbusa u dužini od 1.09. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije 01. nabavka stubova. 2008.200. trolejbuske mreže i ovjesnog materijala te napojnih kablova.000 KM Budžet Kantona i 800.01.000 KM (400.mjera Naziv projekta OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Poboljšanje javnog gradskog saobraćaja širenjem mreže ekološki čistog i energetski efikasnog trolejbuskog saobraćaja Izgradnja trolejbuske mreže do Aerodromskog naselja Povezivanje Aerodromskog naselja i aerodroma „Sarajevo“ sa centralnim dijelovima grada Omogućiti putnicima aerodroma „Sarajevo“ i grañanima Aerodromskog naselja da koriste javni prevoz koji do sada nisu imali Izrada projekta na osnovu idejnog rješenja. 2007.200 m.KJKP "GRAS" Područje Strateški cilj . Aerodromsko naselje i aerodrom nemaju drugi vid javnog prevoza prema gradu. kanal za kablove napajanja iz EVP „Dobrinja“ i 4 niše za stajalište trolejbusa) Povezivanjem ovog naselja i aerodroma „Sarajevo“ sa drugim dijelovima grada povećat će se broj putnika trolejbuskog vida prevoza i ostvariti ekonomska korist za Gras.000 KM putem kredita) Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 180 . 1.

03 – 30. 09. dva kolosjeka od kojih jedan prolazni. platformama za rad na visini i drugom opremom (izgradnja hale. odvojen dio za pjeskarenje i demontažu tramvaja opremanje hale za remont i modernizaciju tramvaja na slijepom kolosijeku i za tekuće održavanje na prolaznom kolosijeku) Na površini od 800 m2 radioničkog prostora obavljat će se pjeskarenje nakon demontaže tramvaja.200. 01. 2008. 2007.000 KM 181 . a na polaznom kolosijeku obavljat će se tekuće održavanje dijela tramvaja u korištenju. Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 1. vazduha pod pritiskom i odsisavanja odjeljenja pjeskare te opremanje objekta dizalicama. fina i završna montaža mehanike i elektrike tramvaja SATRA. čelična konstrukcija.mjera Trajna sanacija putem remonta i modernizacije tramvajskog voznog parka a sve u cilju prevoñenja tramvajskog u lakošinski prevoz Izgradnja hale za modernizaciju tramvaja u KJKP Gras Naziv projekta Svrha projekta Na prostoru uz postojeću halu održavanja tramvaja dograditi halu površine 800 m2 sa 2 kolosijeka dijelom za pjeskarenje i pomoćnim prostorijama Obavljanje montaže instalacija grijanja.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj .

06. i 2008. sanacija AB ploče i montaža novih šina. nedostajuća sredstva obezbijedit će se iz kredita 182 . sistem oslanjanja i zatvaranje kolosijeka. obezbjeñuje se siguran.900.31. produžava vijek trajanja. Izrada projektne dokumentacije. Sanirati i rekonstruirati segment tramvajske pruge na armiranobetonskoj ploči od Baščaršije do Tehničke škole i pruge na pragovima od Stupa do Ilidže uz prelaze preko pruge RTV dom i Tehnička škola. smanjuju vibracije koje štete okolne objekte i buka.10 Period implementacije 01. te njegovo postupno provoñenje u lakošinski prevoz primjeren budućim potrebama Sarajeva Naziv projekta Sanacija i rekonstrukcija tramvajske pruge u Sarajevu. brz i pouzdan tramvajski saobraćaj. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Sanacijom i rekonstrukcijom tramvajske pruge. Kod pruge na pragovima kompletna zamjena gornjeg i donjeg stroja pruge. 10.31. faza 2007.mjera Trajna obnova i razvoj tramvajskog vida prevoza. Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 8.000 KM Dio sredstava obezbijeñen donacijom i iz budžeta Kantona. izbor najpovoljnijeg izvoñača radova. 06 . najznačajnijeg segmenta javnog prevoza u Sarajevu. Demontaža postojećeg gornjeg stroja pruge u gradskom dijelu. smanjuju troškovi održavanja. obezbjeñenje sredstava.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . 2007. 01. godine Sanirati i rekonstruirati dio tramvajske pruge koja je u objektivno najlošijem stanju i ugrožava normalno odvijanje tranvajskog saobraćaja. 2008.

mjera Trajna obnova i razvoj tramvajskog vida prevoza. urañena i od GRAS-a preuzeta sva konstrukciona i tehnološka dokumentacija. omogućiti GRAS-u veći prihod i stabilnije poslovanje.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . 2007. Savremeni. druga faza projekta (15 tramvaja) Remontom i modernizacijom dotrajalih zglobnih tramvaja ČKD. u toku su aktivnosti na prvim tramvajima u E-VMC i GRAS-u. K-2 dobiti savremene dvodijelne i trodijelne. niskopodne tramvaje SATRA 2 i 3. udobne za putnike. pouzdane i ekonomične. To će biti tramvaji koji će slijedećih 20-ak godina obavljati ovaj vid prevoza. obezbjeñuje više od 3500 putnih mjesta. urañeni alati i pristupi. U prvoj fazi su urañeni i testirani prototipovi.5 mil. Period implementacije 01. dijelom niskopodnih. Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 23. te njegovo postupno provoñenje u lakošinski prevoz primjeren budućim potrebama Sarajeva Naziv projekta Remont i modernizacija tramvaja ČKD. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati 15 modernizovanih tramvaja SATRA. od čega 5 trodijelnih. K-2 tramvaji SATRA 2 i 3.01 do 31. 01.03. KM Obezbijeñeno je finansiranje druge faze učešćem Vlade Kantona. 01 do31. 2008. najznačajnijeg segmenta javnog prevoza u Sarajevu.12. udobni i pouzdani tramvaji SATRA privući će nove putnike. Ugovorena je isporuka opreme i komponenti od Simensa i Parsa. GRAS-a u radnom angažovanju i kreditom RFZ banke 183 . smanjiti saobraćajno zagušenje i zagañenje vazduha.

12. dobit će se redovnost i pravovremeno informiranje putnika.Područje OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Strateški cilj . svih vidova Izrada idejnog i izvedbenog projekta. 01. Potrebno je značatno povećanje brzine koja se namjereva riješiti.mjera Unapreñenje i razvoj tramvajskog vida prevoza. postupna transformacija tramvajskog u lakošinski prevoz putnika u KS Naziv projekta Sistem centralnog upravljanja i kontrole saobraćaja Svrha projekta Saobraćajni dispečerski centar u GRAS-u kojim bi se sa jednog mjesta upravljalo i kontroliralo kompletno odvijanje javnog.000. 2008. montaža opreme.12.000 KM 184 . 01. izmeñu ostalog i prioritetima na raskrsnicama 2007. Period implementacije Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 2. 01 -31. uspostavljanje sistema centralnog upravljanja i kontrole saobraćaja iz saobraćajnog dispečinga Aktivnosti i nosioci (partneri) Očekivani rezultati Pouzdan. ugovaranje i isporuka opreme. 01-31. brz i udoban tramvajski saobraćaj obezbijedit će veći broj korisnika. gradskog prevoza.

31. 2009.900 putnih mjesta za udoban i pouzdan prevoz ekonomičnim i ekološki čistim trolejbuskim saobraćajem. elektroopreme i karosiranje 30 trolejbusa za grad Sarajevo Postepeno obnoviti trolejbuski vozni park koji trenutno čine trolejbusi prosječno stari 17 godina. 12. nabavka materijala za karoserije. Period implementacije 01. a potom serija do ukupno 30 trolejbusa.12. 01. obnove i razvoja trolejbuskog vida prevoza Naziv projekta Nabavka podvozaka. 2008. GRAS dobiva 3. 03-31. Očekivani rezultati Sa 30 novih trolejbusa. 01. od čega 15 zglobnih. nabavka podvoza i kompleta elektroopreme. Izrada po jednog prototipa solo i zglobnog trolejbusa. U znatnoj mjeri se anagažuju domaće firme na izradi komponenti na karosiranju i montaži. 12. 15. Svrha projekta Aktivnosti i nosioci (partneri) Izrada izvedbenih projekata.000.000 KM Procjena ukupne vrijednosti projekta i izvori finansiranja 185 .Područje Strateški cilj . 01-31. konstrukcione i tehnološke dokumentacije. 01. 2007.mjera OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO Trajna obnova trolejbuskog voznog parka u okviru sanacije. Karosiranje trolejbusa u Sarajevu u čeličnoj ili aluminijskoj izvedbi karoserija na isporučenim podvozima i montaža isporučene elektropreme u GRAS-u. veoma nepouzdani u korištenju i skupi u održavanju.

500 KM. odnosno objektima na kojima je prethodno loše izvedena termička zaštita 4.Projekti Ministarstvo vanjskih poslova BiH -Donacija NR Kine cca 4 mil. Drugi projekti u okviru Strategije su definirani odrednicama prema kantonima.Strateški cilj:poboljšanje uslova stanovanja Naziv projekta: Sanacija ratnim djejstvima oštećenih krovova. fasada.11. liftova i hidrofleksa Krajnji cilj: Stvaranje uslova za normalno korištenje raspoloživog stambenog fonda Ciljevi projekta: Zaštita objekata od dalje devastacije i stvaranje uslova za normalno održavanje stambenih objekata 2. Ovo je strateški projekat sa definiranim odrednicama prema općinama. godine na području Novog Grada planirane su slijedeće ambulante: -Dobrinja 2 -Saraj-Polje -Sokolje -Alipašin Most -Buća Potok -Ali-pašino Polje B faza Ukupna procijenjena vrijednost grañevinskih radova i opremanje ambulanti je 286.Strateški cilj:Proširenje kapaciteta stambenog fonda kolektivnog stanovanja u skladu sa demografskim kretanjima stanovništva Naziv projekta: Stvaranje uslova za pokretanje nove stambene izgradnje kolektivnog stanovanja Krajnji cilj: Stambeno zbrinjavanje mladih i kadrova Ciljevi projekta: Stvaranje povoljnih tržišnih uslova za stambeno zbrinjavanje mladih i kadrova 3. Kanton Sarajevo Ministarstvo stambenih poslova Projekti koje Ministarstvo planira realizirati na području svih općina KS: 1. a njihovo odreñivanje krajnje lokacije za implementiranje bit će precizirano u suradnji sa kantonalnim ministarstvima zdravstva.104 m2 .2006. Selimovića.Strateški cilj: Optimalizacija energetske potrošnje Naziv projekta: Projekat „ENESANSA“ Krajnji cilj: Poboljšanje termoizolacione zaštite postojećeg stambenog fonda kolektivnog stanovanja Ciljevi projekta: Poboljšanje toplinskog efekta u stanovima. sjednici Vlade Federacije BiH od 06. uz učešće Kantona Sarajevo od 30%. prevencije oboljenja. usvojenoj na 176.Iznalaženje novih modaliteta za održavanje postojećeg stambenog fonda kolektivnog stanovanja Naziv projekta: Stvaranje uslova za kontinuirano održavanje postojećeg stambenog fonda Krajnji cilj: Uspostavljanje sistema održavanja Ciljevi projekta: Održavanje stambenog fonda u skladu sa tehničkim normativima 186 . odreñena finansijska potpora i sl. KM za izgradnju Gimnazije na Dobrinji -Planirana izgradnja ambasade i rezidencije Ruske Federacije u ulici Bulevar M. pored Rtv doma. (naki drugi programi zdravstvene zaštite. i 2007. Naravno. kao i ispunjavanje prethodno definiranih uvjeta – osiguravanje prostora. U toku 2006. uz ovo će biti potrebne i saglasnosti općina. spriječavanje širenja i prevencije HIV/AIDSA i drugi projekti). Federalno ministarstvo zdravstva Na osnovu strategije za razvoj primarne zdravstvene zaštite. godine predviñeno je jačanje primarne zdravstvene zaštite kroz izgradnju i opremanje ambulanti obiteljske medicine. površina grañevinske parcele iznosi 7.

2. 2. 1. 13 Naziv objekta KB 10(20)kV HRASNO 1 – VRBOVSKA 2 TS 10(20)0. 10. 4. godinu – Obezbijeñena sredstva iz kredita EBRD R.4 kV TJEPOVAČKI PUT TJEPOVAČKI PUT UKUPNO: Ukupna sredstva (KM) 27188 52216 44342 14950 42174 52869 21146 37316 49467 54352 64470 14985 38182 513655 Vrsta objekta KB10(20) KBTS NNM STS UKB10(20) KBTS KB10(20) NNM NNM NNM NNM STS UKB10(20) Dužina trase (m) 800 Snaga TS (kVA) 630 1000 160 800 630 300 1000 1000 1100 1500 160 700 Plan ulaganja za ostale godine – Sredstva iz raznih izvora R. 3.4 kV VRBOVSKA 2 TP VRBOVSKA 2 STS 10(20)0. 6. 6. ED Sarajevo smatra da općina Novi Grad treba sufinansirati projekte izgradnje elektroenergetskih objekata sve dok u praksi primjenjuje sistem naplate takse za ureñenje grañevinskog zemljišta u postupku izdavanja odobrenja za grañenje. 7. 9. 9. 6.4 kV BRAĆE MULIĆ KB 10(20) kV BRAĆE MULIĆ X2 TP BRAĆE MULIĆ TP ADEMA BUĆE 3 (0821) TP RAGIBA DŽINDE )1263) TP SAFETA ZAJKE 2 (1126) STS 10(20)0. br. 12. 1. 11. br. 1. 7. 8. Naziv objekta TP ZAIMA IMAMOVIĆA 2 (1781) TP BOLJAKOV POTOK 2 (1032) TP PARTIZANSKA (1406) MIHALJEVIĆI 3 BRANISLAVA NUŠIĆA BRANISLAVA NUŠIĆA X2 BRNAISLAVA NUŠIĆA TP BOLJAKOV POTOK 1 (0753) TP BOJNIK 1 (0138) TP RELJEVO ĆUPRIJA (0124) TP BOJNIK FARMA KRAVA (0719) TP BOJNIK BRDO (1626) TP TRŽNI CENTAR VOJNIČKO POLJE (1632) TP VELIKA DRVETA 1 (0500) TP FEROELEKTRO 2 (0748) Ukupna sredstva (KM) 37336 62664 25550 37512 60695 47539 61220 42872 62772 93971 51639 72869 33868 42041 46978 Vrsta objekta NNM NNM NNM NNM KBTS KB10(20) NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM Dužina trase (m) 600 2000 800 1500 Snaga TS (kVA) 630 700 1500 800 1500 2000 1000 2000 1000 1000 1000 187 .br. 14. 2. Naziv objekta TP Adema Buče 4 (1054) TP Boljakov potok 3 (1503) TP Vitkovac brdo (1689) TP Boljakov potok 4 (1667) TP Rječica 2 (0372) TP Zabrñe 2 (0860) U K U P N O: Ukupna (KM) sredstva 47872 64744 47872 53207 39020 22578 275293 Vrsta objekta NNM NNM NNM NNM NNM NNM Dužina trase (m) 800 1500 800 1000 1000 500 Plan ulaganja za 2006-2008. 5.4 kV MIHALJEVIĆI 3 UKB 10(20)kV MIHALJEVIĆI 3 TS 10(20)0. 11. podružnica „Elektrodistribucija“ Elektrodistribucija Sarajevo u svojim planovima predviña ulaganje u izgradnju elektroenergetskih objekata na teritoriji općine Novi Grad na godišnjem nivou od 500. 12. Prijedlog Plana ulaganja za 2007.JP „Elektroprivreda BiH“.hilj. 5. 10. do 3 mil KM. 3. 13. 8. 4.godinu – Sredstva iz budžeta JP „Elektroprivreda BiH“ R. 3. 4. 5. 15.

26. 47. 56.4 STS UKB10(20) NNM NNM 2000 3000 1000 2000 2000 2000 3000 160 800 1000 300 630 630 800 1000 1200 500 1000 1500 600 1500 600 2000 1000 250 160 160 630 630 700 1000 400 630 300 1000 10000 2000 2000 1000 1000 800 800 900 600 800 800 2000 250 630 160 1500 700 1000 Izgradnja elektoenergetskih objekata za nove regulacione planove Područje općine Novi Grad je veoma perspektivno za izgradnju novih industrijskih zona i stambenih naselja i u tom pogledu je Elektrodistibucija Sarajevo iz raspoloživih regulacionih planova uradila pregled potrebnih radova za izgradnju srednjenaponske elektroenergetske mreže. 65. 62. 50.RP RAJLOVAC 3 KB RAJLOVAC KOLONIJA 1-TS 6. 30. 188 . 27. 54.OTKUP TP DOBRINJA 10 (1247) TP TEOLOŠKI FAKULTET (0804 UKLAPANJE TS 110/10-20 KV RELJEVO TP NAZOROVA (0413) TP REZAČEVA (1382) TP ZABRĐE 1 (0122) TP HRASNO 2 (0567) KB BAČIĆKO POLJE 7-TS 6. 28. 31. 64. 55. 20. 40. 35. 44. 33. 21. 17 18. 32. 22. 57. 37. 29. RAZLOVAC 3 TP ZAIMA IMAMOVIĆA 1 (1375) TP ADEMA BUĆE 5 (1381) TP BREZANSKA ŽUČ 1 VELIKA DRVETA 1 VELIKA DRVETA 1 RELJEVO DVOR 4 (PERIVOJ) RELJEVO DVOR 4 (PERIVOJ) RELJEVO DVOR 4 (PERIVOJ) TP DEMIROVIĆA (1208) UKUPNO: 73777 115297 41133 70928 61198 78825 113297 16269 42498 41968 12564 13808 31045 29831 36775 47031 18459 37760 59272 43862 54940 44312 64164 48062 39292 16270 14985 42261 57842 38182 53268 26326 40000 20383 45933 600000 84355 84555 28902 40000 36539 36540 40010 1757 23406 23406 68089 20010 39822 15270 78075 20274 48043 3676209 NNM NNM NNM NNM NNM NNM NNM STS UKB10(20) NNM NNM KBTS KBTS UKB10(20) NNM NNM NNM NNM NNM nnm NNM NNM NNM NNM KBTS STS STS KBTS TS10 UKB10(20) KB10(20) KB10(20) KBTS NNM NNM KB10(20) NNM NNM NNM NNM KB10(20) KB10(20) KB10(20) NNM NNM NNM NNM KB10(20) TS10(20)0. 43. 63. 41. 59. 39. 25. 42. 36. 52. 38. 34. 19. 66.16.4 k TJEPOVAČKI PUT ZABRĐE 2 ADEMA BUĆE 8 TJEPOVAČKI PUT ŽUČ 1. 45. 67. 48. 58. 24. 61. 68. TP ESADA MIDŽIĆA (1463) TP ADEMA BUĆE 6 (1512) TP DOBRINJA 47 (1546) TP RELJEVO DVOR 1 (0125) TP RIJEČICA 1 (0231) SAFETA ZAJKE 6 TP SAFETA ZAJKE 3 (0669) PALJEVO 2 PALJEVO 2 PALJEVO 2 TP DOBRINJA 16 (1253) VOJNIČKO POLJE 5 BOLJAKOV POTOK 1 PALJEVSKA ZABRĐE 3 ADEMA BUĆE 8 TP DŽEMALA BIJEDIĆA 4 (1518) TP ADEMA BUĆE 1 (0108) TP ADEMA BUĆE 2 (0104) TP HADŽIĆA 3(1191) TP ALIPAŠIN MOST 1 (0071) TP HADŽIĆA 2 (0078) TP HADŽIĆA 4 (0228) TP NEDŽARIĆI NASELJE 11 (1186) ŽUČ 1 PALJEVSKA STS 10(20)0. X2 ADEMA BUĆE 8x2 ASTRO (0772). 23. 46. 53. RP RAJLOVAC 3 KB RAJLOVAC DEPO(755)-TS 6. 49. 60. 51.

zona Donje Telalovo polje» TS RP «Rajlovac III» KB RP «Rajlovac III» TS RP «Mojmilo» KB RP «Mojmilo» TS RP «Zabrñe» KB RP «Zabrñe» TS RP «Memorijalni muzej D-B Dobrinja – Butmir» KB RP «Memorijalni muzej D-B Dobrijnja – Butmir» TS RP «Otoka Meander» UKUPNO: Vrsta objekta KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KB10(20) KBTS KB10(20) KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KB10(20) KBTS KB 10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS KB10(20) KBTS Dužina trase (m) 2490 Broj TSca 6 3 1210 2650 6 2233 2530 5 2030 7 610 7 1850 5 2500 9 1210 3630 12 8460 7 5500 1 240 3 1100 1 58 38301 6 78 Problematika izgradnje nedostajućih elektroenergetskih objekata Problem neefikasnosti ulaganja u EES Problematika sanacije postojećih i izgradnje nedostajućih elektroenergetskih objekata. dodatno je opterećena vrlo komplikovanom i sporom procedurom: • • • Dobijanja odobrenja za prokop javnih površina Rješavanja imovinsko-pravnih odnosa za postavljanje EEO Dobijanja urbanističke saglasnosti i odobrenja za grañenje Zaključci • • Potrebni su značajni zahvati na saniranju i poboljšanju naponskih prilika. 25. 29. 8. 4. 14.III» KB1-RP «Alipašin Most II. 19. 27. 23. 7. posebno rubnih područja i područja koja su napadnuta bespravnom izgradnjom Evidentan je problem loših naponskih prilika rubnih područja općine ( procjenjujemo da bi se godišnja ulaganja u rješavanje problema u napajanju električnom energijom moglo značajno povećati ukoliko bi se ubrzale procedure dobijanja odobrenja za grañenje) Proceduru izdavanja saglasnosti za izgradnju i sanaciju elektroenergetskih objekata treba pojednostaviti i maksimalno ubrzati • 189 . 16. 24. 28.4 kV R.III» TS-RP «RTV» KB1-RP «RTV» KB2-RP «RTV» TS-RP «Poslovna zona Stup» KB-RP «Poslovna zona Stup» TS-RP «Trg meñunarodnog prijateljstva» KB-RP»Trg meñunarodnog prijateljstva» TS – RP «Alipašin Most VII» KB – RP «Alipašin Most VII» RP Bojnik – Dobroševići RP BOJNIK – DOBROŠEVIĆI TS RP «Bačići» KB1 RP «Bačići» KB2 RP «Bačići» TS RP «Priv. 15. 11. 18. 13.Regulacioni planovi za koje je potrebno izgraditi srednjonaponsku elektroenergetsku mrežu – kablovi 10 (20) kV i TS 10(20)0. 5. 9. 1. 22. 20. 26.zona Donje Telalovo polje» KB1 RP «Priv. 2.III» KB2-RP «Alipašin Most II. 30. 12. 17. 6. 21. 10.br. 3. Naziv objekta TS-RP «Alipašin Most I» KB-RP «Alipašin Most I» TS-RP «Alipašin Most II.

preduzeće „Park“ predlaže ozbiljan rad na edukaciji djece i omladine.5 MVA a u drugoj fazi snage 2x31. preduzeća „Park“ i Općine Novi Grad. Novi trgovinski centri na općini i drugi izgrañeni objekti sa hortikulturnim sadržajem daju izgled evropskog grada. nova igrališta. nova igrališta i td. gdje je nosilac izgradnje Elektroprenos BiH kao i izgradnja srednjenaponske elektroenergetske mreže za realizaciju regulacionih planova. u Dobrinji planiraju se nove sadnice.M. grmlja. u Olimpijskom selu sadnja novih sadnica. U cilju da se sačuva ono što je već urañeno. snage 31.434 m2 . Na glavnim saobraćajnicama B. kao i primjenom kaznenih mjera od strane eko policije.5 MVA.. u Buča Potoku rekonstrukcija zapuštenih površina uz željezničku prugu. razvijati takmičarski duh uvoñenjem raznih oblika nagrañivanja. stvarati pozitivan odnos djeteta prema prirodi i okolini. Selimovića i X transferzala na potezu Neñarići – Dobrinja zasaditi ukrasne sadnice. kao i aktiviranje saradnje izmeñu škola. 190 . . grmlje i sezonsko cvijeće. ružičnjaka. nove mlade aleje. ružičnjacima i dječijim mobilijarom.065. Zajke. rekonstrukcija i ureñenje zelenih površina u ulici S. Preduzeće „Park“ u narednom periodu planira nastaviti sa hortikulturnim ureñenjem općine po mjesnim zajednicama kao što je: ureñenje padinskog dijela naselja Anex.. U odnosu na druge općine u kantonu Sarajevo posjeduje najveće zelene površine (u urbanom dijelu). ružičnjaci. U školama potrebno je aktivirati ekološke sekcije. postavljanje parkovskih klupa.• U budućem periodu je potrebna izgradnja primarnog izvora u smislu izgradnje nove transformatorske stanice TS 110/20/10 kV Reljevo. Švrakino Selo sa mladim sadnicama. koje se pruža prema naselju Otoka i uključujući prostor ispod zgrade Suda BiH. popravak dječijeg mobilijara. na Ali-pašinom Polju sadnja nove aleje. KJKP „PARK" Ukupna površina travnjaka na području općine Novi Grad iznosi 1. predškolskih ustanova. Zahvaljujući dobroj saradnji općine Novi Grad i KJKP „Park“ u proteklom periodu područje općine je dobilo urednije zelene površine.

soc.000 19.zašt. sve općine Djelimično provedena studija izvodljivost .12. Općina Novi Grad Sarajevo UKUPNO: Ministarstvo za rad.485 3.485 350.3/05 po rebalansu Budžeta za 2005.2007 Minist.500.000 Kandidova ni Socijalni zaštita porodice.160.000 Kanton Sarajevo.500.12. uključeno je 2.150.000 970. do 31.000 200. sve Općine U planiranim sredstvima za 2006. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo Sektor za društveno – ekonomsko planiranje Organizaciona jedinica za upravljanje i koordinaciju sredstava za razvoj Kantona Sarajevo “Program javnih investicija Kantona Sarajevo 2006-2008” R.12. omladine i žena 2006 – 2008 god Min.000 50.000 Kanton Sarajevo.g. raseljena lica I izbjeglice B 1 Kandidovani projekti Dogradnjai opremanje objekta službe socijalne zaštite Novi Grad 7.000 13.2. Socijalni Zapošljavanje 3005 do 31.100. Sred.690.000 Općina Novi Grad Sarajevo Ministarstvo za boračka pitanja A 1 Tekući projekti Obnova ratnog tunela Tekući u impl.pol. A Naziv projekta Tekući projekti Vlada Kantona Tekući u implement.485 4.000 40. Finansijer Način finansira nja Vrijednost projekta Ukupno osig.000 150. Za boračka pitanja Budžet 26.750.g ONG Sarajevo Budžet Budžet 4.000 1. Sporazuma 11-14-1130718.2008.2008.485 3. Prostorno ureñenje Stanovanje 2005 do 31.Za zdrav. datuma I ličnosti iz perioda odbrambenooslobodlačkog rata 1992 – 1995 godine Projekat obilježavanja vatrenih tačaka opsade I odbrane Sarajeva Kandidovan i visoki Prioriteti Zav.000 32.000 30.g Status projekta Sektor Podsektor Period impl.000 Općina Novi Grad Sarajevo Br.651.000 200.000 Kanton Sarajevo. Općina Iliža Budžet 350. djece.000 1. Za boračka pitanja 2 Projekat zapošljevanja demobilisanih boraca Tekući u impl.godinom Planirana 2006.500. Školst-zaposlen. Ministarstvo za boračka pitanja Budžet 500.000 100.2008.000 2. socijalnu politiku.000 12. Za boračka pitanja Budžet 72. br. 1 Izgradnja OŠ u Naselju heroja Sokolje.000 2.351.12.000 45. sve Općine B 1 2 Kandidovani projekti Projekat obilježavanja značajnih dogañaja.000 200.485 3.000 KM za ureñenje grañevinsko g zemljišta 3 Projekat rješavanja stambenih potreba boraca – branitelja _Tekući u impl.940. sve općine Djelimično provedena studija izvodljivost Kandidovan i visoki prioritet Ostalo Muzeji 2006.800.000 21.000 Djelimično provedena studija izvodljivost Ostalo Muzeji 2005 do 31. Minist.600. Realizacija sa 2005.000.690. Ministarstvo za boračka pitanja Budžet 900. Obrazovanje Osnovno obrazovanje 2004 do 2006. sredstva 2007. za rad.000 551.000 430.2008 Minist. Lokacija Napomena 2008. P.701.000 551. Stamb.000.lica I izbjeglice Budžet 2.000 150.000 13. I spomen obilježja 2006 do 31.000 Kanton Sarajevo.000 551.500.660.000.485 350.000 430.12. ras .500.

2008.428 3.2008 Sarajevogas Kanton Sarajevo F BiH Vl.214.2004.416 7.256 930.995 600. Ilidža.500.000 2.12. Centar. godine Kandidovan i visoki prioriteti Ostalo Muzeji 2006. – 12.000 200. učeš.000 600.08. Ilidža I Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.044. Energetika Elektroenergetski 01.400 2.06.000 100. do 15.000 40.256 930.2006 Kanton Sarajevo KJKP “Toplane” Budžet 930.000.000 3. Kanton Sarajevo Budžet 3.2005.300. do 31. Vogošća.000 200. Zdrav. Ministarstvo zdravstva Budžet 600. Nisu predviñena 1 Projekat mjerača utroška toplotne energije ispred/u objektima – I i II faza Tekući u implement.2008.000 100.000 808. Kanton Sarajevo Budžet 15.000 180.000 Kanton Sarajevo.000 1. Poljopriveda.256 2 Rekonstrukcija vodovone (8km) I kanalizacione mreže Vodoprivreda Tekući u implement.2004.000 2.2005 do 31.000. Hadžići I Ilijaš Općina Stari grad.000 Novo Sarajevo Djelimično provedena studija izvodljivost Kandidovan i srednj prioriteti Ostalo Muzeji 2006. Vogošća.2008. Prirodni gas 01.04.01.016 3. do 30.728. sve općine Djelimično provedena studija izvodljivost Ministarstvo zdravstva A Tekući projekti Projektna studija – pripremlje na procjena uticaja na okolinu – sprovedena studija izvodljivos ti 1 Nabavka medicinske opreme JU Dom zdravlja Sarajevo Tekući u implement Zdravstvo Prim. zaštite 06.3 4 Projekat uzgradnje memorijalnog centra na brdu “ŽUĆ” Projekat obilježavanja većih stradanja grañana Sarajeva u periodu agresije 1992 – 1995.000 200. Ostalo – sakup. Prečišć.000 1.000 180.214.12. konsul. Novo Sarajevo. Ministarstvo za boračka pitanja Budžet 2.000 406.000 3 Sistem daljinskog nadzora I upravljanje nabavke distribucije gasa Tekući u implement.000 960. Novi Grad. Ministarstvo za boračka pitanja Budžet 400.12.12. Centar. Centar.2007.000 100.000 192 . Novi Grad I Ilidža Općina Stari grad.000 Kanton Sarajevo Ministarstvo privrede A Tekući projekti Zaključak Vlade KS br.000 200.000 Kanton Sarajevo Ministarstvo prostornog ureñenja A Tekući projekti Općina Novo Sarajevo.500. šumarstvo I vodoprivreda Šumarstvo 01.949.000 200.000 1. Novi Grad . I spec.000 350.2005. Budžet Budžet 220. do 01.300. I distribucija vode Energetika 22.555. Novo Sarajevo.221. do 31.god. 02-05336115/05 Pripremlje na procjena uticaja na okolinu 1 Uzgoj I zaštita šuma U Kantona Sarajevo Tekući u implement.10.000 200.10.000 40.2005.

03.000 100.2010.000 200. ureñenje Prost.000 200. do 30.500. staze.000 100. do 30. sanacija I adaptacija vjerskih objekaa Rekonstrukcija hortikulturnih sadržaja (aleje.000.000 250.god 2006. učeš. travnjaci. do 31. Nas.100.kult.2006.000 Prirodni gas UKUPNO 10.000 Budžet 1.100.Istočno Sarajevo UKUPNO Sarajevogas 4 Izgradnja laboratorije za servisiranje. Istor.god Kanton Sarajevo Budžet 300. god Kanton Sarajevo Budžet 200.god.istor I prir.000 300.000 Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000 193 .000 Kanton Sarajevo 3.000 Kanton Sarajevo 5 Kandidovan i projekti Prosotrno ureñenje Zaštita okoliša Kultura sport I religija Zaš.10. Budžet Budžet 1.000 300.000 sredstva u Budžetu za 2006.000 250. ureñenje Kom.000 650.000.000 200.000 Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo 7 2006.000 B Kandidovani projekti Kanton Sarajevo 1 Rekonstrukcija krovnih kotlovnica Kandidovan i projekti Energetika Elektroenergetski Prosotrno ureñenje Klizišta 3 Deminiranje ugroženih područja u Kantonu Sarajevo Rekonstrukcija. 3.2002. imobilijar.000 Sarajevogas 5 Sanacija unutarnjih gasnih instalacija I dimnjaka na gasnom sistemu Kantona Sarajevo Tekući u implement.000.000 2.850.god. planiranje Energetika 2006. I prir.000 600.000 2.000 100. učešće.000 400.000 3.170.000 01.god Kanton Sarajevo Budžet 400.nas Prost.000 8 9 Kandidovan i projekti Kandidovan i projekti 2006.000 Kanton Sarajevo 6 Kandidovan i projekti Kandidovan i projekti 2006.000 150. Energetika 01.12. RZC Pionirska dolina) Realizacija programa radova na spomenicima baštine Odlagalište komunalnog odpada “Smiljevići” Izrada prostorne planske dokumentacije Izgradnja I rekonstrukcija javne Kandidovan i projekti Deminiranje Kultura. Novi Grad I Hadžići 3.000 100.000 100.000 Općina Centar. KJKP “Toplane” UKUPNO Budžet Vl.000 Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo 4 Kandidovan i projekti 2006. sport I religija Zaš. kalibraciju I baždarenje malih I srednjih plinomjera Tekući u implement.000 550.500.000 250.000 70.000 Općina Novi Grad Sarajevo 200.10.170.000 950.000 100..000 Budžet 5. Učešće 100.god Kanton Sarajevo Budžet 150. Energetika Kanton Sarajevo F BiH Prirodni gas 01. UKUPNO 1. Kult.06.000 3.700. 2006.000 850.000 370.000 50.god 2 Sanacija klizišta u Kantonu Sarajevo Kandidovan i projekti 2006.000 500.god Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.530. Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.2005.2008 Kanton Sarajevo F BiH Vl.000 250.000 300.000 100.god Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo Budžet Budžet 606.10.000 1.000 606.000 50.600.god Kanton Sarajevo Budžet 650.000.000 400.000 1. parkovi.god Kanton Sarajevo Budžet 200.god Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.2008 Vl.000 100. higijena Prost.

2007 UKUPNO: Budžet Vl.000 400.200.01.000 Općina Novi Grad Sarajevo Ino banka.000.06.000 100.000 Općina Novi Grad Sarajevo Općina Novo Sarajevo.000 400.000.000 Kanton Sarajevo 3 B Vlada K.000 350. Učešće 10.000 4.god.000 800.000.000 400. do 30.540 4.000 400.04.000 280.860. Novi Grad I Ilidža 1 Tekući u implement. (II faza) Postrojenje za kombinovanu proizvodnju cca 5 MW toplotne I 5 MW električne energije (mala kongeneracija) Proizvodnja crvene kalifornijske gliste sa proizvodnjom Lumbrihumusa Energetika Kandidovan i projekti Elektroenergetski Energetika Kandidovan i projekti Elektroenergetski 01. Promet 22.2007 UKUPNO: Kanton Sarajevo KJKP “Toplane” Lokalni/Strani Lokalni/Strani 02.god.2006 do 01.000 350. Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000 11 Nastavak projekta mjerača utroška toplotne energije ispred/u objektima – III faza Vl.000. Toplotne en.000. Promet 12. Učešće Kandidovan i projekti KJKP “Toplane” Energetika Elektroenergetski 01.2009 UKUPNO: Kanton Sarajevo Kandidovan i projekti Prostorno ureñenje JKP “PARK” 2006 .01.000 2.000.000 180.2006.000 1.200.540 50.2011 KJKP “Toplane” UKUPNO: Kanton Sarajevo KJKP “Toplane” Lokalni/Strani Lokalni/Strani Budžet Vl.000 1. Ministarstvo prometa I komunikacija A Tekući projekti Projektovanje vertikalne signalizacije Centar za upravljanje I nadzor nad radom semaforiziranih ras. Distrib. I trans. Promet 8 mjeseci UKUPNO: 1.860.000.03.01. Učešće 8.000 2.2004 do 12.000 400.000 300.000 1.000 Budžet Vl.000 800. Hadžići I Ilijaš Sedam Općina Kanton Sarajevo Sedam Općina Kanton Sarajevo Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000.000.000.200. Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.000 800.000 1.000 400.000 1. Izgradnja hale za modernizaciju tramvaja u KJKP “GRAS” Kandidovani projekti Izgradnja trolejbuske mreže do Aerodromskog naselja Ministarstvo prometa I komunikaciaj Ministarstvo prometa I komunikaciaj GRAS GRAS/Banka Tekući u implement. Učešće Donacija Kredit 4. Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006.10 rasvjete na području Kantona Sarajevo Izgradnja I rekonstrukcija vodovodne I kanalizacione mreže Općina Novi Grad Elektroenergetika Vodoprivreda Kandidovan i projekti Distribucija vode 2006. 12 13 14 Sistem daljinskog upravljanja I kontrole II I III faza Završetak rekonstrukcije na postrojenjima za proiz.01.2007 Budžet Učešće Kredit 2.2004 do 22. Sarajevo Kandidovan i visoki prioriteti Promet 18 mjeseci Gras UKUPNO: Budžet Kredit 400.000 Općina Novi Grad Sarajevo 15 Općina Novi Grad Sarajevo Nisu predviñena sredstva u Budžetu za 2006. EBOR 1 194 .god.000 260.000. Centar.000 136.000 2.0.01.000 Budžet Vl.2007 do 01.god.000 Devet Općina Kantona Sarajevo Stari Grad.2011 UKUPNO Kanton Sarajevo Energetika Kandidovan i projekti Elektroenergetski 01.000 800.500. Učešće Donacija Kredit 2.2006 Budžet 280.000 1.000 2 Tekući u implement. Centar.000 1.god Kanton Sarajevo Kanton Sarajevo Budžet Budžet 350.2006 do 01.000. Ilidža.540 186.04.god.000 186.000 800. Novi Grad .

000 3.900.06.12.000 Više Općina 4 195 .000 4.000 3.050.000 1 Promet Stupska petlja granica Kantona Sarajevo Tekući u implement. I kom.000 222.00 8.000.500.2008 Ministarstvo prometa I komunikacija Budžet 20.000 450.950. Prometna infrastruktura Općina Ilidža 450.950. I etapa Tekući u implement.000 4.01.000 1.000 Kanton Sarajevo Direkcija za puteve Kantona Sarajevo A Tekući projekti Min.000 2. Prometna infrastruktura 2008 Ministarstvo prometa I komunikacija Budžet 50.000 4. do 31.900 49. Prometna infrastruktura 07. Prometna infrastruktura 01. Sarajevo Banka 24 mjeseca UKUPNO: Budžet Kredit 4.06.900 10.2005.900. Budžet Vanbudž.000 10.500. Fond 8.000.900.000.000.000.000 8.000 2.2007 Kanton Sarajevo UKUPNO: 12.000 316.000 8.000 Budžet Direkcija Općina Ilidža Promet Izgradnja cest Butmirska – Kasindolska M17 Tekući u implement.350.050.000 Djelimično pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti Djelimično pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti Djelimično pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti Djelimično pripremlje na procjena uticaja na okolinu I sprovedena studija izvodljivos ti Direkcija za ceste Promet Rekonstrukcija prometnice Ilidža Bašćaršija Tekući u implement.000 222. pro.050.000 3.000 5.400.000 2.400.000 2 Općina Novi Grad Sarajevo I Ilidža 3 2005 do 2006 Općina Novi Grad Sarajevo I Ilidža Promet Južna longitudinala.2005 do 31.000 200.2 Sanacija I rekonstrukcija tramvajske pruge u Sarajevu Promet Kandidovan i visoki projekti Prometna infrastruktura Vlada K.000.000 49.950.817 900.000 10.000.000 450.100.

u kome vremenu investitori. uključivo i pitanje grañevinske rente. što će uticati na brojnost ovakvih pojava. odnosno manje problema. A. Prvi put donesen je Zakon o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanja zgradama od strane Skupštine KS 2001. Obzirom da je Kantonalno ministarstvo stambenih poslova nadležno za sanaciju ratom oštećenih stambenih objekata kolektivnog stanovanja. liftovi..g.”). manje bespravne gradnje. isti posjeduje relevantnije podatke o oštećenim i saniranim objektima. značajno bi uticalo na stanje u oblasti grañenja i sve protivrječnosti s tim u vezi. godine vršeno snimanje ovakvih objekata. parcelacija i nadziñivanje. . mogući su odreñeniji napori u okvirima općinske uprave što uključuje zajedničke napore resornih službi iz oblasti urbanizma. *Nadalje. mimo naznačenih sadržajno više eksternih mjera. Ako se to obezbijedi. Ovakve pojave zasigurno da mogu u odreñenoj mjeri uticati na intenzitet bespravne gradnje. *Složenost i osjetljivost ove problematike nužno zahtijeva širu uključenost nadležnih struktura. tehničkih. što može doprinijeti da se i preventivnim mjerama utiče na svijest. *Značajno pitanje predstavlja i dozvoljena legalizacija bespravnih objekata koja se mora organizovanije i brže provoditi. *Ukoliko se radi o poslovnim objektima odobrenje za rad odnosno bavljenje odreñenom djelatnošću istog ne može se izdati prije nego objekat bude tehnički primljen odnosno dobije upotrebnu dozvolu. U ovom zakonu utvrñena je obaveza općina za realizaciju “hitnih intervencija” na stambenim zgradama. smanjit će se u dobroj mjeri intenzitet bespravne gradnje odnosno broj objekata koji se sada registruju kao bespravna gradnja. ali isti ne predstavlja stvarno stanje stambene infrastrukture na području ove općine. tako i šire i zajedničko djelovanje na najvećem broju pitanja od čijeg pravovremenog rješavanja ovisi ukupno stanje u ovoj oblasti. *Stambena politika je takoñe značajan segment u ovim mjerama. a s druge strane u pitanju su ozbiljne nezakonitosti za ovakva ponašanja. katastra. te da je u saradnji sa Sarajevostanom od 1996. Neki pomaci su u tom smislu učinjeni. učiniti znatno efikasnijim i jednostavnijim. Općinska služba za obnovu. općinskih i kantonalnih vlasti u održavanju i upravljanju stambenim zgradama. dok je za saniranje ratnih šteta na stambenim objektima nadležan KS. uspijevaju do momenta prinudnog uklanjanja ukroviti cio objekat. upravitelja. Predložene mjere. godine. Nedavno usvojeni propisi oštrije sankcionišu ove pojave i odgovornosti nadležnih subjekata. zasigurno bi imale pozitivne efekte. što zahtijeva odreñene promjene u sada važećim propisima.. djelotvornije i uspješnije anagažovanje inspekcije u pojedinim slučajevima bespravne gradnje:“ -Općinska služba za obnovu. a 2004 godine novim zakonom preciznije su definisane nadležnosti etažnih vlasnika. *Nužno je postupak i proces pribavljanja tehničke dokumentacije naročito kad su u pitanju urbanističke saglasnosti i grañevinske dozvole. svu ozbiljnost i poljedice bespravne gradnje. ali još uvijek nedovoljno efikasni prema izraženoj problematici bespravne gradnje. grijanja pa i ptt linija na bespravno grañene objekte. razvoj i komunalne poslove raspolaže evidencijom zaprimljenih zahtjeva za sanaciju zajedničkih dijelova stambenih zgrada kolektivnog stanovanja (krovovi. Utvrñivanjem dugoročne politike korišćenja grañevinskog zemljišta. *Moraju se vrlo ozbiljno i odgovorno sagledati postupci javnih preduzeća koja dozvoljavaju priključke struje. sudova. fasade) od 2001. procedura i postupak uklanjanja bespravno sagrañenih objekata traje duži period.3. ako su zatečeni na temeljima objekta u momentu kontrole. razvoj i komunalne poslove (izvod iz informacije za Općinsko vijeće “o stanju i poduzetim mjerama na sanaciji krovova i liftova. Otuda razmišljanja da bi trebalo pojednostaviti i ubrzati postupak. mjesnih zajednica. grañenja. pažnju bi trebalo usmjeriti na nekoliko sljedećih važnih pitanja: *Prema sadašnjim propisima. vode. ako bi se pravilno shvatile i dosljedno provodile. kako u općini. Prijedlozi općinskih službi na popravljanju stanja u odreñenim oblastima -Općinska služba za inspekcijske poslove U cilju prevazilaženja teškog stanja u oblasti bespravne gradnje u narednim aktivnostima. *Oblast i problematika grañenja zasigurno zahtijevaju kvalitetniji proces planiranja i u tom pogledu odgovorniji odnos nadležnih institucija. veću saradnju sa grañanima. ekonomskih i kulturnih uslova življenja. Ovim načinom značajno bi se uticalo na sve protivrječnosti razvoja i osiguralo da se naša naselja i teritorije prilagode svim savremenim zahtjevima socijalnih. S tim u vezi su i ocjene da bi trebalo sagledati sadašnje kriterije i prema zahtjevu vremena izvršiti nužna prilagoñavanja u smislu da se otvori mogućnost šire primjene na već izgrañene i odavno useljene bespravno sagrañene objekte.

Odluka je nakon provedene javne rasprave usvojena na sjednici Općinskog vijeća. a što je predviñeno i pedagoškim standardima.. Takoñe. Javni gradski prevoz C. Na ovaj način socijalni radnik i pedagog škole bi zajedničkim. Prijedlozi KJKP u cilju poboljšanja stanja u odreñenim oblastima -Prijedlog KJKP “Rad” dat je u socioekonomskoj analizi u tački 6.Energetska infrastruktura i snabdijevanje. Nakon usvajanja odluke pokrenute su aktivnosti na utvrñivanju prijedloga liste objekata na kojima će se izvoditi „hitne intervencije“ i isti je predložen Općinskom vijeću na usvajanje. -KJKP “Toplane”. 03. kao najčešće prve institucije kojoj se članovi porodice obraćaju za pomoć D. što je pretpostavka u preuzimanju uloge organizatora i realizatora škole za obrazovanje odraslih. 715 osoba sa nepotpunom osmogodišnjom školom. Nakon toga pristupit će se realizaciji projekta sa odabranim izvoñačem radova. definisane obaveze općine da svojim aktima utvrdi način provoñenja hitnih intervencija na stambenim objektima. plan poboljšanja stanja u ovoj oblasti dat je u socioekonomskoj analizi u tački 6. zajključuje se da veliki broj odraslih osoba nema završenu osnovnu školu. U cilju poboljšanja obrazovne strukture stanovništva uočava se poreba da se organizuje škola za odrasle.. -Uklanjanje čvrstog otpada i upravljanje otpadom.2. dobre prakse iz regije i svijeta) -Umrežavanje sličnih organizacija i kreiranje temelja za osnivanje državnog udruženja -Kampanja zagovaranja za Zakon o zaštiti životinja na državnom nivou -Promocija humanog pristupa zbrinjavanja životinja -Zagovaranje osnivanja centra za zaštitu životinja -Promocija volonterizma kroz edukaciju i kroz angažovanje istih -Radionica za djecu i mlade u osnovnim i srednjim školama – izgradnja svijesti -“Pet” terapija sa djecom sa invaliditetom (autizmom.) -Štampanje priručnika za djecu -Promocija saradnje sa vlastima. u oblasti socijalne zaštite predlaže angažovanje socijalnog radnika sa odgovornošću za 2-3 osnovne škole. prikaz kapaciteta i instalisane snage kotlovnica dat je u socioekonomskoj analizi u tački 6. godine. B.Kantonalno ministarstvo za stambene poslove za 2006.1. te u saradni sa upraviteljima i savjetima mjesnih zajednica kandidirala nadležnom Ministarstvu prijedlog prioritetnih objekata za sanciju zajedničkih dijelova. dana 29. Obrazovanje – prijedlozi osnovnih škola OŠ “Džemaludin Čaušević” Prijedlog unapreñenja oblasti obrazovanja i socijalne zaštite Uvidom u kvalifikacionu obrazovnu strukturu populacije naše općine koja izmeñu ostalog broji i 245 nepismenih. prijedlog objekata na kojima bi trebalo izvršiti hitnu sanaciju liftova. kontinuiranim radom mogli rješavati i preventivno djelovati na socio-patološku situaciju unutar porodica učenika. U tom cilju je općinska Služba za obnovu.4. U skladu sa Zakonom o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanju zgradama. godinu namjerava na području ove općine investirati veća finansijska sredstva za sanaciju zajedničkih dijelova zgrada. Kao loša praksa istaknuto da se i pored postojanja slobodne snage u postrojenjima KJKP “Toplane”. -KJKP “Gras”. prava životinja. pripremljen je prijedlog Odluke o načinu provoñenja hitnih intervencija u kojoj su tačno utvrñene aktivnosti i nosioci aktivnosti za odreñene faze realizacije „hitnih intervencija“ na objektima kolektivnog stanovanja. Udruženja grañana UG “SOS” za sprečavanje okrutnosti nad životinjama Prijedlozi za poboljšanje stanja u ovoj oblasti i drugo: -Edukacija o zaštiti životinja u lokalnoj zajednici (evropski standardi. razvoj i komunalne poslove ažurirala svoje evidencije. za zagrijavanje novih objekata koji se nalaze u njihovoj blizini dozvoljava gradnja pojedinačnih kotlovnica na gas. saradnja sa medijima i kreiranje različitog kreativnog promotivnog materijala 197 .. 2006. OŠ “Džemaludin Čaušević” ima dugogodišnje iskustvo u organizovanju i relizaciji pripremne nastave i vanrednog polaganja razrednih ispita.3. kao i prijedlog objekata na kojima bi trebalo izvršiti hitnu sanaciju krovova. direktno iz škole.

parkove. a ne samo u pravopisnom. Kad bih bila načelnik Općine. zamišljajući se u raznim ulogama. Uredila bih prostore za djecu. neka velikih auto-kuća.4. za razonodu. ali to je ulaganje u mlade kako bismo dobili mentalno i fizički zdrave ličnosti. Ako završim fakultet političkih nauka. što god budem radila. Naravno. jer ću do 2010. doraditi ili upotpunosti promijeniti. neka i velikih trgovačkih centara. izdvojila bih one koji se znaju ponašati profesionalno i one koji to ne znaju pa vas gledaju poprijeko kad se pojavite kao da ste mu nasrnuli na vlastitu kuću. i šetališta za odmor. oplemenila bih ih ukrasnim drvećem i cvijećem. da imaju bioskop. ali svejedno je. da zaposlim prave ljude na prava mjesta koji neće biti tu zbog sebe već zbog općih interesa svih onih koji tu žive i potražuju neka svoja prava. uredila bih postojeće trgove. Napravila bih elaborat u saradnji sa NAŠIM I SVJETSKIM POZNATIM I PRIZNATIM INSTITUTIMA U VEZI S PROIZVODNJOM ZDRAVE HRANE. Trebaju nam I NATPISI TIPA: Molimo vas da ne gazite travu. Ako bih bila pedagog ili psiholog ili općenito prosvjetni radnik. da ne bacate posvuda otpatke. ako budem imala sreću da se zaposlim. režirat ću predstave u novootvorenom Novogradskom pozorištu jer grañani ove općine zaslužuju malo više od Novogradskih dana kulture jedanput godišnje i dovoñenja pjevača sumnjivog kvaliteta u Akvu. buduće korisne članove društva koji će se svojom pameti i svojim radom odužiti svojoj zajednici na najbolji način. posebno kad je u pitanju uvoz hrane. galeriju itd. neka i reciklaže otpada. dodatno bih opremila prostore po školama (ako ne možemo izgraditi nove) gdje bi se djeca nakon obavezne nastave bavila slobodnim aktivnostima prema svojim sklonostima kako bi bila manje na ulici i manje pred televizorom na kojem gledaju sapunice i filmove sumnjive vrijednosti i slušaju muziku još sumnjivije vrijednosti. da pomognete starijim i invalidima i sl. ima li familijarnih i prijateljskih veza i štela. ali trebaju nam i škole. i pozorište. i lijepo ureñeni i pametno osmišljeni parkovi. po neuslovnim prostorijama sa skoro nikakvom opremom. recimo u C fazi. razvit ću dobre i obostrano korisne kooperantske odnose sa poljoprivrednim proizvoñačima i na našim ureñenim pijacama prodavat će se uglavnom domaći a ne uvozni proizvodi sumnjivog kvaliteta. Ako budem režiser. to traži dodatni angažman stručnjaka i više novca. Izdvojila bih pismene od nepismenih i ukazala na potrebu njihovog opismenjavanja u svakom pogledu. neka i Zore. Takoñer bih snimila jedan dokumentarac o općinskim službenicima i u njemu bih pokazala koliko su službeni a koliko neslužbeni prema onima koji tu dolaze da rješavaju neke svoje probleme. pravo ili ekonomiju. neka i Avaza. ponekom neobičnom fontanom i skulpturom nekog poznatog. trudit ću se da općinu ojačam ekonomski i politički. Premijera filma koji bi se zvao Začarani krug ili Mali ljudi – istinki heroji bila bi besplatna za sve grañane i održala bi se u velikoj kino – bašti negdje. Ako završim studij arhitekture i hortikulture. da ne uništavate okoliš. U svakoj školi bih napravila malu ambulantu 198 . Valjda bi ljudi stekli naviku da se u skladu sa tim i ponašaju. ja ću već imati 5 godina radnog staža. da modernizujem njenu upravu. ne bih se nijednog trenutka dvoumila oko toga treba li najmnogoljudnijoj sarajevskoj općini gimnazija ( jedna ili dvije) i treba li zajedno sa Gradom konačno nešto učiniti da se napokon realizuje projekat izgradnje novogradske gimnazije. Oni zaslužuju da imaju svoje pozorište sa stalnim repertoarom domaćih i svjetskih dramskih pisaca.godine završiti fakultet. namjera mi je da to radim dobro i da bude svrsishodno. za dušu našu. i bioskop. za to seljake moramo stimulisati. Nije li sramota da nam gimnazijalci i 11 godina nakon rata žive i rade u ratnim uslovima. i obdaništa. U koprodukciji sa televizijom snimila bih film o tome kako su grañani ove općine preživjeli četiri godine rata stanujući na prvoj odbrambenoj liniji.Najbolji učenički rad na temu: MOJA VIZIJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO 2015 2015. a zakonsku legislativu. i sportske dvorane. Kakav primjer dajemo mladima? Kakvu im poruku odašiljemo? Želimo li im reći da su oni na margini ili da je obrazovanje na zadnjem mjestu? Neka tvornice žice i eksera. napravila bih neku vrstu diznilenda za njih gdje bi mogli sami ili sa svojim roditeljima provoditi svoje slobodno vrijeme i tako se rekreirati i razvijati svoju maštu. Ne znam još tačno šta ću biti. ali i nekog mladog autora – kipara. neka banaka. da ne pljujete po ulici. ima li mita i korupcije. pokazujući čuda od junaštva i strpljenja kao i trpljenja.

Općina mora planirati kako riješiti problem maloljetničke delikvencije i donijeti plan preventivnih mjera da se delikvencija u korijenu spriječi. Opet smo na terenu obrazovanja i mladih i starijih . ali morate nam dati šansu. ali mislim da je i ovo dosta. Maturantica Pete gimnazije Šarkinović Zlatana 199 . potrebno je da Općina Novi Grad u svojoj Strategiji razvoja da prioritet zapošljavanja mladih kao i tome kako ovu općinu učiniti prijatnim i privlačnim mjestom za život Posebno. TO MORATE PLANIRATI U STRATEGIJI RAZVOJA. Ja sam maturant i dat ću sve od sebe da steknem što bolje obrazovane i na nama je svima da našu općinu učinimo što ljepšim mjestom za život. Da bih mogla da ostvarim svoje planove. Imam ja još ideja.(ljekar opće prakse i zubar) da djeca ne moraju za svaku sitnicu ići u dom zdravlja i gubiti vrijeme čekajući na pregled ili na opravdanje.

š. Dobrinja D 51 46 25 25 7. GODINE PRIORITETI PRIJEDLOZI Redni Mjesna zajednica Broj obnova i komunalne drugi broj anketa nezapoizgradnja usluge i problemi Najvažniji razvojni projekti slenost infrastruktu servisi re 1. obnova fasada zgrada.zaštititi investicije uložene u infrastrukturu. izgradnja tramvajske pruge 10. izgradnja doma zdrvlja 9. projekti razvoja biznisa. Alipašino Polje A 2 33 26 12 11 3 realizacija projekata iz oblasti proizvodnje 20. Aneks 50 33 5 24 4 izgradnja osnovne škole i ambulante 18. zakon za liječenje ovisnika.sanacija klizišta. soprtski tereni izgradnja nadvožnjaka 5. Dolac i Buća Potok 137 119 61 101 izgradnja izletišta na Žuči i izgradnja ceste do deponije. zaštita životne sredine 22. Alipašin Most I 41 39 24 32 5 završiti regulacioni plan. razvoj privrede. ANALIZA ANKETNIH UPITNIKA U MJESNIM ZAJEDNICAMA U OKVIRU STRATEŠKOG PLANA RAZVOJA OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO DO 2015.068 814 467 505 29 . izgradnja garaža. razvoj privrednih djelatnosti 14. Briješće 39 26 14 23 sanacija bespravne gradnje. Naselje heroja Sokolje 39 30 18 22 otvaranje fabrike. Saraj Polje 55 51 30 40 izgradnja pošte.5. Alipašino Polje C-I i 56 39 22 9 6 poboljšanja sigurnosti grañana. 6. Alipašino Polje A 1 33 28 4 6 ureñenje parkovskih površina i pokretanje proizvodnih pogona 19. socijalni projekti. regulisanje Vila saobraćaja u mirovini. Otoka 50 37 4 30 obnova obdaništa parkin prostori i olimpijski bazen 21. Olimpijsko selo 50 26 32 41 projekti za sufinasiranje pripravnika. sprotskih i kulturnih objekata 3. Dobrinja C 36 3'0 17 17 stambena pitanja. izgradnja o. izgradnja rampi za ivalide. MZ Dobroševići 55 46 46 32 1 izgradnja vod. mreže u Dobroševićima 2. razvoj PTT usluga 15. urediti dječije vrtiće 16.izgradnja kino dvorane 12. Alipašino Polje B I i B 58 47 16 10 2 podrška pokretanju proizvodnje. Šalter sala Općine 29 17 6 objekti za edukaciju mladih. obnova doma slijepih 11. i kan. Dobrinja A i B 37 27 22 10 izgradnja bazena na Dobrinji. izgradnja sprotskih terena i tvornice za zapošljavanje 4. izgradnja pošte. Staro Hrasno i Čengić 100 51 31 32 5 izgradnja proizvodnih objekata. Švrakino Selo II 50 43 36 27 legalizacija objekata. borba protiv II kriminala i narkomanije 13. kultura življenja. Švrakino Selo III 50 38 41 12 ureñenje park šume Mojmilo i ureñenje zelenih površina 17. svega 1. stambena problematika 8. Alipašin Most II 19 16 1 1 3 izgradnja fabrika. C-II borba protiv dorge i kriminala.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful