PSIHOLOGIJA LINOSTI ARISTOTEL NIKOMAHOVA ETIKA (djelo o humoru i ljudima) Aristotel se ponaa slino kao psiholog linosti analizira

izira karakteristike osoba koje imaju odgovarajudi smisao za humor, pronalazedi neke osobitosti koje su s njim povezane Aristotel = psiholog linosti-amater Osobine linosti ine ljude meusobno razliitima i te osobine se obino pojavljuju u obliku pridjeva koje koristimo kada govorimo o nekoj osobi Pridjevi koji se mogu koristiti za opisivanje karakteristika ljudi PRIDJEVI DESKRIPTORI CRTA LINOSTI (u eng. jeziku ima 20 000 takvih pridjeva) odnose se na razliite aspekte ljudi: unutranje kvalitete uma, dojam koji osoba ostavlja na druge, njenu poziciju u odnosu na druge,) Autori prvih udbenika o linosti ALLPORT (1937) I MURRY(1938) muili su se oko definicije linosti LINOST je skup psihikih osobina i mehanizama unutar pojedinca koji su organizirani i relativno trajni, te utjeu na interakcije i adaptacije pojedinca na intrapsihiku, fiziku i socijalnu okolinu PSIHIKE OSOBINE karakteristike koje opisuju naine na koji se ljudi meusobno razlikuju (osobine koje su vidljive tijekom vremena su izraene crte) Crte opisuju PROSJENE TENDENCIJE neke osobe, a istraivanja crta linosti postavljaju 4 vrste pitanja: Koliko crta linosti postoji? Kako su crte linosti organizirane? koje je podrijetlo crta linosti? Koje su korelacije i posljedice crta linosti? Psihike osobine su korisne iz 3 razloga, pomodu njih OPISUJEMO, OBJANJAVAMO I PREDVIAMO neije ponaanje PSIHIKI MEHANIZMI procesi koji se odvijaju u linosti(npr. obrada informacija) imaju 3 osnovna sastavna dijela:ULAZ, PRAVILA ODLUIVANJA I IZLAZ psihiki mehanizmi mogu ljude uiniti osjetljivim na odreenu vrstu informacija (ulaz), mogu utjecati na njihovo razmiljanje o odreenim opcijama (pravila odluivanja), te mogu voditi ponaanje prema odreenim kategorijama reakcija (izlaz) Sve nae crte linosti nisu aktivirane cijelo vrijeme, ved se u odreenom trenutku samo manji broj crta linosti aktivira Unutar pojedinca linost je neto to pojedinac nosi unutar sebe tijekom vremena, od jedne do druge situacije (linost je stabilna kroz vrijeme i u odreenoj mjeri konzistentna u razliitim situacijama) Organizirani psihike osobine i mehanizmi nisu jednostavan i sluajan zbroj elemenata, ved su povezani na koherentan nain Postoje odreena pravila odluivanja koja, ovisno o okolnostima, odreuju koje de potrebe biti aktivirane Psihike osobine su relativno trajne u vremenu (osobito u razdoblju odrasle dobi) te konzistentne u razliitim situacijama Rasprava o tome jesu li ljudi konzistentni kroz razliite situacije ima dugu povijest u psihologiji linosti - iako ljudi nisu potpuno konzistentni , konzistentnost postoji u dovoljnoj mjeri opravda ukljuivanje te karakteristike u definiciju injenica da linost obuhvada relativno trajne psihike osobine i mehanizme ne iskljuuje promjene kroz vrijeme (precizno opisivanje naina na koji se mijenjamo tijekom vremena jedan je od ciljeva psihologa linosti) 1

Utjeu na to kako se ponaamo, kako vidimo sami sebe, kako razmiljamo o svijetu oko sebe, u kakvim smo odnosima s drugim ljudima, kako ivimo i kakve elje imamo, te kako reagiramo na okolnosti u kojima se nalazimo (ljudi su aktivna bida, a linost igra kljunu ulogu tako to utjee na to kako ljudi oblikuju vlastite ivote) Interakcije ljudi i okoline uz razliite situacije ukljuuju percepciju, selekciju, evokaciju i manipulaciju PERCEPCIJA odnosi se na to kako vidimo ili interpretiramo nau okolinu ( 2 ovjeka mogu biti izloena objektivno istom dogaaju, no ono na to obrate panju i kako interpretiraju dogaaj moe se jako razlikovati smijeak na ulici) SELEKCIJA opisuje nain na koji biramo situacije u koje demo ulaziti (kako biramo prijatelje, hobije, karijeru,) mi biramo EVOKACIJA - reakcija koju izazivamo kod drugih, najede nenamjerno (mi sami kreiramo socijalnu okolinu u kojoj boravimo) MANIPULACIJA nain na koji namjerno utjeemo na druge ljude ADAPTACIJA - centralno obiljeje nae linosti koje se odnosi na adaptivno funkcioniranje, tj. postizanje ciljeva, prilagoavanje, suoavanje i noenja sa izazovima i problemima s kojima smo suoeni Ljudsko ponaanje je: cilju usmjereno, funkcionalno i svrhovito (ak i ponaanja koja naoko ne izgledaju funkcionalna, mogu biti funkcionalna: zabrinutost izazivanje socijalne potpore) Neka ponaanja su posljedica nedostatka normalne adaptacije,a poznavajudi posljedice takvog poremedenog funkcioniranja razumijemo i funkcioniranje normalne linosti Okolina: FIZIKA, SOCIJALNA I INTRAPSIHIKA Od potencijalno neogranienog broja dimenzija okoline u kojoj se nalazimo naa efektivna okolina je onaj mali podskup obiljeja okoline na koja se usmjeravaju nai psihiki mehanizmi te stoga i na njih obradamo panju i na njih reagiramo Kluchohn i Murry (1948) - linost se moe analizirati na 3 razine:UNIVERZALNA, OSOBNA I JEDINSTVENA prema tome, svako ljudsko bide je u odreenim aspektima: jednako svima drugima (RAZINA LJUDSKE PRIRODE, univerzalna), jednako nekima drugima (RAZINA INDIVIDUALNIH I GRUPNIH RAZLIKA, osobna), razliito od svih drugih (RAZINA INDIVIDUALNE JEDINSTVENOSTI) Prva razina opisuje ljudsku prirodu opdenito osobine i mehanizme koji su tipini za nau vrstu, te ih posjeduje gotovo svatko (sposobnost govora) Druga razina odnosi se na individualne i grupne razlike INDIVIDUALNE RAZLIKE naini na koji su ljudi slini nekim drugim ljudima (ekstraverzija) REZLIKE MEU GRUPAMA ljudi koji pripadaju odreenoj grupi mogu imati neka zajednika obiljeja kojima se razlikuju od ljudi iz neke druge grupe (kultura, dobne skupine, politike stranke, razliite SES,) Ne postoje 2 pojedinca koja imaju identinu linost svaki pojedinac ima neke osobne znaajke koje ne dijeli ni s jednom drugom osobom na svijetu NOMOTETSKA ISTRAIVANJA ukljuuju statistiku usporedbu pojedinca ili grupe, te zahtijevaju uzorak sudionika na kojim se provodi istraivanje (koriste se za identificiranje univerzalnih ljudskih karakteristika, te dimenzija individualnih i grupnih razlika) IDIOGRAFSKA ISTRAIVANJA najede se usmjeravaju na jednog sudionika, pokuavajudi uoiti opde principe koji se manifestiraju u jednom ivotu 2

tijekom vremena - esto zavre kao studija sluaja ili psiholoka biografija jedne osobe (Sigmund Freud Leonardo da Vinci) Rosenzweig predlae analizu neke osobe s obzirom na slijed dogaaja koji se deavaju u njezinu ivotu, pokuavajudi shvatiti koji su kljuni dogaaji unutar osobne povijesti pojedinca Velike teorije linosti - pokuavaju nam omoguditi uvid u temeljne psihike procese i karakteristike nae vrste (Sigmund Freud psihoseksualna teorija) Suvremena istraivanja bave se empirijskim dokazima naina na koji se pojedinci i grupe razlikuju Legenda o 3 slijepca kojima je doveden slon (podruje linosti je kao slon, a psiholozi linosti su nalik slijepcima koji u jednom trenutku zahvadaju samo jedan dio stvarnosti) DOMENA ZNANJA specifino podruje znanosti i obrazovanja u kojem se psiholozi usmjeravaju na samo jedan specifian i ogranien nain aspekt ljudske prirode (svaka domena akumulirala je vlastitu bazu znanja) 6 razliitih domena znanja o ljudskoj prirodi: DISPOZICIJSKA (osobine s kojima se ovjek raa ili ih tijekom ivota razvija), BIOLOKA (bioloki faktori), INTRAPSIHIKA (konflikti unutar neijeg uma), KOGNITIVNO-ISKUSTVENA (osobna razmiljanja, osjedaji, elje, uvjerenja i drugi subjektivni doivljaji), SOCIJALNA I KULTURALNA (socijalne, kulturalne i rodne pozicije u drutvu), DOMENA PRILAGODBE (prilagodbe na ivotne probleme) 2 kljuna elementa unutar domene: TEORIJE I EMPIRIJSKA ISTRAIVANJA DISPOZICJSKA DOMENA bavi se razlikama meu pojedincima obiljeava je interes za ukupan broj i prirodnu temeljnih dispozicija, te je stoga glavni cilj ovih psihologa identificirati i izmjeriti najvanije dimenzije individualnih razlika, ali i za podrijetlo i razvoj tih osobina BIOLOKA DOMENA 3 podruja istraivanja unutar domene: GENETIKA, PSIHOFIZIOLOGIJA (kortikalna pobuenost i neurotransmiteri, kardijalna reaktivnost, snaga ivanog sustava, tolerancija boli, cirkadijurni ritmovi) I EVOLUCIJA INTRAPSIHIKA DOMENA nesvjesni mentalni mehanizmi dominantna je Freudova psihoanaliza te obrambeni mehanizmi (u suvremenim istraivanjima se prouavaju motivi) KOGNITIVNO-DOIVLJAJNA DOMENA vaan element je samopoimanje, zatim ciljevi i emocije SOCIJALNA I KULTURALNA DOMENA linost je pod utjecajem socijalnog konteksta i utjee na njega, no i razliite kulture mogu dovesti razliite facete nae linosti na razinu manifestnog ponaanja (miroljubivo i nasilno ponaanje) DOMENA PRILAGODBE linost igra kljunu ulogu u nainu na koji se suoavamo s dogaajima u naem ivotu, te im se prilagoavamo povezana je sa zdravljem, a za ovu domenu su vani i poremedaji linosti Dobra znanstvena teorija ispunjava 3 svrhe:USMJERAVA ISTRAIVANJA, ORGANIZIRA POZNATE NALAZE, OMOGUDUJE PREDVIANJE Treba razlikovati teorije i vjerovanja (astrologija) Teorije se provjeravaju sustavnim opaanjem koje moe biti ponovljeno od strane drugih istraivaa, tako da dovodi do istog zakljuka 5 znanstvenih kriterija za evaluaciju teorija linosti: OBUHVATNOST, HEURISTIKA VRIJEDNOST, PROVJERLJIVOST, PARSIMONIJA, KOMPATIBILNOST I INTEGRATIVNOST KROZ RAZLIITE DOMENE I RAZINE OBUHVATNOST teorije koje objanjavaju vie empirijskih nalaza unutar svoga polja bolje su od teorija koje objanjavaju manje nalaza HEURISTIKA VRIJEDNOST teorije koje usmjeravaju znanstvenike prema novim otkridima superiorne su teorijama koje to ne ine 3

PROVJERLJIVOST - temelji se na preciznosti njenih predikcija (omogudava odbacivanje neadekvatnih teorija,a zadravanje dobrih) ako se teorija sama po sebi ne moe empirijski provjeriti, moe se smatrati loom teorijom (Freudova teorija) PARSIMONIJA teorije koje sadre mnogo premisa i uvjeta kod objanjavanja odreenih nalaza loije su od teorija koje sadre manje premisa i uvjeta kod objanjavanja istih nalaza KOMPATIBILNOST I INTEGRIRANOST KROZ RAZLIITE DOMENE I RAZINE SIGMUND FREUD autor psihoanalitike teorije, uinio je najvedi napor u pokuaju stvaranja sveobuhvatne teorije linosti

Izvori podataka o linosti PODACI SAMOISKAZA (S-PODACI) informacije koje nam osoba sama otkriva u odreenoj proceduri (npr. ispunjavanje upitnika ili intervju) najeda metoda za mjerenje linosti pojedinci imaju pristup onim informacijama o sebi koje nisu dostupne nijednoj drugoj osobi INTERVJU METODA UPITNIKA najede koriten postupak procjenjivanja pomodu samoiskaza Moe imati razliite oblike, od otvorenih tvrdnji (nadopunite reenicu) do pitanja prisilnog izbora (pitanja tipa tono-netono) STRUKTURIRANI I NESTRUKTURIRANI testovi linosti o Test 20 izjava ispitanik dobiva list papira na kojem se rijei ja sam ponavljaju 20 puta, a uz te rijei ostavljen je prazan prostor koji ispitanik treba ispuniti Instrumenti za mjerenje linosti koji imaju otvoren format zahtijevaju klju za bodovanje odgovora Strukturirani upitnici ede su koriteni od otvorenih, a najjednostavnija forma obuhvada niz pridjeva crta linosti koje ispitanik mora oznaiti opisuje li ga odreeni pridjev ili ne o ek-lista (pridjevska ek-lista ACL) pojedinci jednostavno oznae one pridjeve za koje vjeruju da ih dobro opisuju, dok one koji ih ne opisuju ostave neoznaene o Likertova skala procjenjivanja sloenija metoda koja zahtijeva od sudionika da u numerikoj formi oznae stupanj u kojem ih karakterizira odreena crta o ek- lista u formi tvrdnji sudionici za svaku tvrdnju trebaju odgovoriti slau li se ili ne s tvrdnjom (NEO-PI i CPI) PODACI ISKAZA OPAAA (O-PODACI) u svakodnevnom ivotu formiramo impresije i procjenjujemo ljude s kojima dolazimo u kontakt (nai prijatelji, obitelj, poznanici potencijalan su izvor informacija o naoj linosti) Prednosti opaai imaju pristup informacijama koje nije mogude prikupiti drugim izvorima (dojam koji neka osoba izaziva kod drugih, drutveni ugled, interakcije s drugima, pozicija te osobe u grupnoj hijerarhiji) POUZDANOST OPAAA koritenje opaaa omoguduje istraivaima da ispitaju slaganje meu njima (statistiki postupci izraunavanje prosjeka procjena vie opaaa omoguduje smanjivanje pristranosti opaanja)

2 strategije izbora opaaa profesionalni opaai ili pojedinci koji poznaju ispitanike Profesionalni opaai opaaju sudionike u razliitim kontekstima, te svaki opaa daje nezavisan opis linosti Pojedinci koji dobro poznaju ispitanika bliski prijatelji, brani partneri, obitelj o Prednosti osobe koje otprije poznaju ispitanika imaju vedu mogudnost opaanja njezina prirodnog ponaanja (profesionalni opaai ne mogu svjedoiti ponaanju koje bi bilo vie privatne prirode i moraju temeljiti svoje procjene na javnoj linosti); mogu se procjenjivati MULTIPLE SOCIJALNE LINOSTI (svatko od nas pokazuje drugaiju stranu sebe razliitim osobama, tj. naa manifestna linost moe varirati od jednog do drugog socijalnog okruenja) o Nedostatci mogu biti na neki nain pristrane; osobine linosti i osobni prioriteti mogu utjecati na procjene linosti (profesionalni opaai su trenirani da to ne utjee na njihov rad) Mjesto opaanja OPAANJE U PRIRODNIM UVJETIMA (opaai opaaju i biljee dogaaje onako kako se uobiajeno deavaju u ivotima ispitanika) i OPAANJE U ARTIFICIJELNIM UVJETIMA Opaanje u prirodnim uvjetima nudi istraivaima prednost osiguravanja informacija u stvarnom kontekstu, no cijena je to ne omogudava kontrolu dogaaja i uzoraka ponaanja koje de opaa vidjeti (situacija je eksperimentalno stvorena te se gubi realistinost) TESTOVNI PODACI (T-PODACI) ispitanici se stavljaju u standardiziranu testovnu situaciju (ideja je da se ispita kako razliiti ljudi reagiraju u istoj situaciji) Test graenja mosta Murry (1948): Procjenjivanje ovjeka ispitiva dobije zadatak izgraditi mali most preko potoka, no ne smije to sam napraviti, mora 2 pomagaa objasniti kako da ga izgrade; bez znanja ispitanika, 2 pomagaa igraju uloge: jedan je glup, a drugi je sveznalica; oni zapravo ele frustrirati ispitanika, jer se procjenjuje njegova tolerancija na frustraciju,a ne sposobnost upravljanja kao to mu je na poetku reeno Edwin Megarge o dominaciji na veliku skupinu mukaraca i ena primijenio je Skalu dominantnosti CPI-a; nakon toga je izabrao mukarce i ene koji su imali ili izrazito visoke ili izrazito niske rezultate;kreirao je 4 skupine: visokodominantni mukarac s niskodominantnim mukarcem, visokodominantna ena s niskodominantnom enom, visokodominantni mukarac i niskodominantna ena te visokodominantna ena i niskodominantni mukarac; jedna je osoba u tima voa koja treba govoriti svojem partneru kako treba raditi,a druga osoba je sljedbenik koji treba udi u kutiju i izvravati zadatke (popraviti kutiju);ispitanici su sami odluivali tko de biti voa,a tko sljedbenik 75% visokodominantnih mukaraca i 70% visokodominantnih ena preuzima vodstvo u istospolnim parovima;kada su upareni visokodominantni mukarac s niskodominantnom enom,ak 90% mukaraca preuzima ulogu voe;ali zanimljivost se javlja kada su upareni niskodominantni mukarac i visokodominantna ena jer tada je tek 20% ena preuzelo ulogu voe Visokodominantne ene su dodijelile ulogu voe svojim niskodominantnim partnerima - visokodominantne ene su donijele konanu odluku tko de zauzeti koju ulogu u 91% sluajeva (ene u uvjetima spolno razliitih parova pokazuju svoju dominantnost na drugaiji nain od mukaraca) 5

Ovo istraivanje pokazuje da je: mogude kreirati takve eksperimentalne uvjete u kojima je mogude opaati kljune indikatore linosti, ali postoje i ogranienja: neki sudionici mogu pokuati pogoditi to se ispituje i mijenjati svoje ponaanje ili reakcije u skladu da se prikau u odreenom svjetlu (socijalna poeljnost); sudionici ne moraju testovnu situaciju interpretirati kao eksperimentator, to se ne moe ispitati; testovne situacije su interpersonalne te istraivai mogu nenamjerno utjecati na ponaanje sudionika (izbor osobe koja de voditi eksperiment moe nenamjerno izazvati efekt koji de opaene rezultate uiniti pristranim linost i ponaanje eksperimentatora) Postupci koji se koriste za prikupljanje T-podataka mogu se dizajnirati tako da izazivaju ponaanje koje bi bilo teko opaati u svakodnevnom ivotu, to omoguduje istraivau da kontrolira kontekst i eliminira sve to je ometajude, te omoguduje istraivau da testira specifine hipoteze MEHANIKI UREAJI ZA SNIMANJE AKTOMETAR procjenjuje individualne razlike u aktivaciji ili energetskoj razini; to je modificirani sat koji se moe uvrstiti oko ruke ili noge,a pokreti tijela se registriraju na zaslonu U istraivanju su djeca od 3 i 4 godine 2 h nosila aktometar na aci nedominantne ruke;uz to su i uitelji procjenjivali djecu pomodu Kalifornijske Q-sort tehnike (verzija mjernog instrumenta koja je prilagoena za procjenjivanje djece) i to u dobi od 3,4 i 7 godina; pokazalo se da postoji snana povezanost izmeu rezultata na aktometru i mjera opaaa (veliko slaganje O i T-podataka), te da je razina aktivacije umjereno stabilna tijekom vremena a rezultati koji su se temeljili na aktometru bili su povezani s ostalim karakteristikama linosti koje imaju vanu ulogu u socijalnoj interakciji Procjene linosti pomodu aktometra ili nekog drugog mehanikog ureaja nisu pristrane, te mjerenje moe biti u prirodnom okruenju, ali ne omoguduje nam procjenu velikog broja dispozicija linosti (ne postoji mehaniki ureaj za mjerenje introverzije ili savjesnosti) FIZIOLOKI PODACI fizioloke mjere daju nam informacije o neijoj pobuenosti, reaktivnosti na razliite podraaje, te o brzini kojom neka osoba prima nove informacije Christopher Patrick je prouavao psihopate jer oni prema jednoj teoriji nemaju reakciju straha ili anksioznosti kao vedina drugih ljudi; koristio je tehniku onog refleksa iznenaenja u situacijama kada smo iznenaeni pokazujemo refleks iznenaenja koji se sastoji od treptanja oima, sputanja brade prema prsima i naglog udisaja; Patrick je otkrio da psihopati koje je istraivao u zatvoru, nisu imali bri oni refleks iznenaenja za vrijeme gledanja fotografija koje izazivaju anksioznost, tj. nisu pokazivali jednaku razinu straha kao kontrolna grupa (normalni ljudi) SLIKOVNO PRIKAZIVANJE FUNKCIJSKOM MAGNETSKOM REZONANCIJOM (fMRI) tehnika koja se koristi za identificiranje podruja u mozgu koja se osvijetle pri obavljanju odreenih zadataka, to se badari koliinom kisika koji se dovodi do odreenog mjesta u mozgu kada je odreeni dio mozga aktivan, on crpi velike koliine krvi kojom se prijenosi kisik te se akumulira u tom dijelu mozga i zbog toga fMRI moe detektirati koncentraciju eljeza koje kisik prenosi (crvena krvna zrnca) i tako odrediti dio mozga koji se 6

koristi pri obavljanju odreenih zadataka no on mora usporeivati aktivno stanje sa stanjem mirovanja koje je teko definirati spolne razlike u stanju mirovanja (mukarci sport, ene socijalne interakcije) ali isto tako ovaj ureaj onemoguduje i davanje lanih odgovora PROJEKTIVNE TEHNIKE osobi je dan standardni podraaj i pita je se to vidi; ideja je da je ono to osoba vidi u podraaju direktno povezano s onim to joj je na umu (osoba projicira svoje brige, konflikte, osobine i naine gledanja na svijet) smatraju se T-podacima samo zato to su osobe stavljene u standardnu testnu situaciju, svima su dane iste upute i testne situacija izaziva ponaanja za koja se smatra da otkrivaju linost, te najede nisu mehaniki bodovane, iako postoje iznimke, ved je vaan sadraj odgovora koje psiholog treba interpretirati Najpoznatija projektivna tehnika je skup mrlja od tinte koju je razvio HERMANN RORSCHACH PODACI O IVOTNIM ISHODIMA (L-PODACI) informacije koje se mogu prikupiti iz dogaaja, aktivnosti i ishoda u ivotu osobe,a dostupni su javnosti Psiholozi esto koriste S I O-podatke kako bi predvidjeli L-podatke Caspi i suradnici su na osnovi klinikih intervjua s majkama (zbog toga je ovo istraivanje i O-podatak) djece od 8,9 i 10 godina, stvorili 2 skale za mjerenje loeg ponaanja: jedna je osnivala na teini ispada bijesa (grizenje, udaranje nogom, lupanje i bacanje stvari), a druga na estini tih ispada kako bi dobili jedinstvenu mjeru zbrojili su te dvije skale;kad su sudionici imali 30-40 godina prikupili su Lpodatke i ispitali predvia li linost loeg ponaanja u djetinjstvu znaajne ivotne ishode kod mukaraca su rani ispadi bijesa bili povezani s mnogim negativnim ishodima u zreloj dobi; kod ena rani ispadi bijesa nisu imali utjecaja na njihove poslovne ivote, ali su tendirale udaji za mukarce koji su bili znaajno nieg poslovnog statusa od njih Karakteristike linosti mjerene rano u ivotu esto su povezane s vanim ishodima nekoliko desetljeda poslije ivotne ishode uzrokuju razliiti faktori, a karakteristike linosti samo su jedan od faktora Koliko se nalazi dobiveni iz jednog izvora podatka slau s nalazima iz nekog drugog izvora? ovisno o varijabli linosti koja se prouava, slaganje kroz izvore podataka ima tendenciju kretanja u rasponu od niskog do umjerenog Ozer i Buss (1991) odnos izmeu samoprocjena i procjena od strane suprunika za 8 dimenzija linosti stupanj slaganja varira ovisno o odreenoj osobini i opaljivosti te osobine osobine koje se mogu lako opaati i koje zahtijevaju manje zakljuivanja od strane opaaa pokazuju vedi stupanj slaganja od onih osobina koje je teko direktno opaati i koje zahtijevaju zakljuivanje o unutarnjim mentalnim stanjima Koritenjem viestrukih mjera iz raznih izvora istraivai mogu uprosjeiti te osobitosti i dodi do kljune varijable koja se ispituje nedostatak slaganja ne znai nuno pogreku mjerenja, ved moe znaiti i da opaai temelje svoje zakljuke na razliitim ponaajnim uzorcima izrazito slaganje 2 izvora navodi istraivae da budu sigurni da mjere isti fenomen, ali nedostatak slaganja moe znaiti da razliiti izvori procjenjuju razliite fenomene ili da su jedan ili vie izvora neprecizni ili problematini TRIANGULACIJA kombinira podatke koji potjeu iz razliitih izvora i razliitog vremena, sa razliitog mjesta ili od razliitih osoba. 7

3 standarda koji se koriste za evaluaciju mjera linosti: POUZDANOST, VALJANOST I GENERALIZABILNOST POUZDANOST stupanj u kojem dobivena mjera predstavlja pravu razinu osobine koja se mjeri postoji nekoliko naina za procjenjivanje pouzdanosti: PONOVLJENO MJERENJE postoje razliiti oblici ponovljenog mjerenja te i razliite vrste pouzdanosti TEST-RETEST POUZDANOST mjerenje se ponavlja tijekom vremena na istom uzorku osoba ako 2 testa visoko koreliraju izmeu 2 mjerenja, onda imaju visoku test-retest pouzdanost POUZDANOST UNUTARNJE KONZISTENCIJE prouavaju se odnosi izmeu samih estica u jednoj vremenskoj toki ako estice unutar testa meusobno visoko koreliraju, tada skala ima visoku pouzdanost unutarnje konzistencije (pretpostavlja se da sve estice u skali mjere istu karakteristiku) POUZDANOST MEU PROCJENJIVAIMA primjenjiva je samo na mjerama linosti koje se temelje na opaanju, a mjere se dobivaju od vedeg broja opaaa kada se razliiti opaai meusobno slau tada se za mjerenje kae da ima visoku pouzdanost meu procjenjivaima Dokazivanje pouzdanosti samo je prvi korak u evaluaciji mjere linosti VALJANOST stupanj u kojem test mjeri ono to bi trebao mjeriti postoji 5 tipova valjanosti: POJAVNA, PREDIKTIVNA, KONVERGENTNA, DISKRIMINATIVNA I KONSTRUKTNA POJAVNA VALJANOST najjednostavnija faceta valjanosti koja se odnosi na to ini li se na prvi pogled da test mjeri ono to bi trebao mjeriti, zbog ega je najmanje vaan aspekt valjanosti Neki psiholozi tvrde da se odnosi na pretpostavku o valjanosti,a ne dokaz o stvarnoj valjanosti PREDIKTIVNA VALJANOST odnosi se na to predvia li test vanjske kriterije (zbog toga se ponekad naziva i KRITERIJSKA VALJANOST) skale koje uspjeno predviaju ono to bi trebale predviati imaju visoku prediktivnu valjanost KONVERGENTNA VALJANOST odnosi se na to korelira li test s drugim mjerama s kojima bi trebao korelirati (npr. rezultati aktometra visoko koreliraju s procjenama opaaa) konvergentna valjanost je visoka ako alternativne mjere istog konstrukta koreliraju s ciljnom mjerom DISKRIMINATVNA VALJANOST odnosi se na to s im mjera ne treba korelirati djelomino se znanje o tome to mjera uistinu mjeri sastoji od toga da znamo to ne mjeri KONSTRUKTNA VALJANOST definirana je time mjeri li test ono to tvrdi da mjeri, korelira li s onim s im bi trebao i ne korelira li s onim s im ne bi trebao naziva se tako jer se temelji na ideji da su varijable linosti teorijski konstrukti (kreativnost i inteligencija) GENERALIZABILNOST MOGUDNOST GENERALIZACIJE stupanj u kojem mjera zadrava svoju valjanost kroz razne kontekste ako je skala iroko primjenjiva na osobe i kulturalne kontekste, tada se za skalu kae da ima visoku generalizabilnost na populaciju;ona je kritina za odreivanje stupnja u kojem se mjera moe primjenjivati u socijalnim i kulturalnim kontekstima skale imaju visoku mogudnost generalizacije u stupnju u kojem se mogu iroko primijeniti na razliite situacije i uvjete Test-retest pouzdanost = generalizabilnost kroz vrijeme; prediktivna valjanost = generalizabilnost na razliite situacije Skale koje imaju uzak raspon generalizabilnosti takoer mogu biti vrlo korisne (reakcija na ivot u svijetu bez gravitacije astronauti) 8

Najvanije je empirijski identificirati kontekste u kojima je odreena mjera primjenjiva ili nije 3 osnovna istraivaka nacrta:EKSPERIMENTALNI, KORELACIJSKI I STUDIJA SLUAJA EKSLERIMENMTALNE METODE koriste se za odreivanje uzronosti, tj. utvrivanje utjee li jedna varijabla na drugu VARIJABLA kvaliteta koja se razlikuje ili moe imati razliite vrijednosti za razliite ljude (visina, agresivnost) Kljuni uvjeti za dobar eksperiment: MANIPULACIJA jedne ili vie varijabli i sigurnost da su sudionici meusobno EKVIVALNETNI na poetku istraivanja pomau nam da se vanjski faktori, koji mogu utjecati na rezultate, ponite MANIPULACIJA varijabla za koju se misli da utjee manipulira se kao dio eksperimenta (lijek i placebo) Ekvivalentnost manipulacija izmeu grupa SLUAJNO RASPOREIVANJE sudionika u grupe o Nacrt unutar sudionika (svaki sudionik se nalazi u oba uvjeta)- ekvivalentnost se postie ROTIRANJEM uvjeta Ekstraverzija introverzija i simulacija Moramo odrediti razlikuju li se grupe znaajno u razliitim situacijama ili ne, a zato nam je potrebno odrediti: veliinu uzorka, aritmetiku sredinu, standardnu devijaciju, t-test i p-vrijednost KORELACIJSKA ISTRAIVANJA koriste statistiki postupak za odreivanje postoji li odnos izmeu 2 varijabli oni pokuavaju odrediti to prirodno ide jedno s drugim, a ne pokuavaju manipulirati ili utjecati na fenomen koji se ispituje Koeficijent korelacije samopotovanje i % vremena koji smo nesretni = 0.60; ekstraverzija i neuroticizam = 0.00; Vedinu istraivaa ne zanima samo smjer ved i veliina za koju je usvojena opda konvencija: 0.10 = niska, 0.30 = umjerena, 0.50 = visoka Ne moemo zakljuivati o uzronosti na temelju korelacije zbog: PROBLEM SMJERA ako su A i B korelirani, ne znamo je li A uzrok B ili je B uzrok A (ekstraverzija i sreda) PROBLEM TREDE VARIJABLE mogude je da su 2 varijable u korelaciji zbog trede, nepoznate varijable (npr. koliina sladoleda i broj utopljenika - vrudina) STUDIJE SLUAJA mogu otkriti detalje o linosti one mogu pruiti uvide u linosti koji se tada mogu iskoristiti za formiranje teorije za istraivanje, ali mogu i pruiti dubinsko znanje o istaknutim pojedincima Dodoge Morgan u dobi od 54 godine zavrio neprekidnu samostalnu plovidbu oko Zemlje u malom brodu rana iskustva su oblikovala odreenu odraslu linost koja ga je navela da poduzme ekstremni put oko svijeta sam, u malome brodu Gordon Allport - jedan od osnivaa polja suvremene psihologije linosti koji je smatrao da vane hipoteze o linosti mogu proizadi iz dubinskog ispitivanja pojedinca,a i hipoteze se mogu testirati koritenjem studija sluaja Serijski ubojica Ted Bundy imao je klasini sociopatsku linost i trijadu serijskog ubojice: muenje ivotinja u mlaoj dobi, podmetanje destruktivnih poara, mokrenje u krevetu pogubljen je na Floridi 1989. Ogranienja studije sluaja nalazi koji se temelje na pojedincu ne mogu se generalizirati

PRIDJEVSKI DESKRITPORI LINOSTI rijei koje opisuju crte, osobine osobe koje su relativno karakteristine za neku osobu i relativno trajne tijekom vremena njihovo koritenje u opisivanju ljudi obuhvada njihove stabilne karakteristike Vedina psihologa linosti pretpostavlja da su crte = dispozicije, relativno trajne tijekom vremena i u razliitim situacijama 3 kljuna pitanja u istraivanju crta linosti: Kako konceptualizirati crte? Kako moemo identificirati najvanije crte linosti? presudan cilj psihologije linosti je identificiranje najvanijih naina na koji se pojedinci razlikuju Kako moemo formirati sveobuhvatnu taksonomiju crta linosti? jednom kad se crte identificiraju treba organizirati odreenu shemu TAKSONOMIJU unutar koje demo smjestiti pojedine crte linosti Psiholozi linosti se razlikuju po svojem shvadanju crta linosti neki psiholozi ih vide kao interna svojstva pojedinca koja uzrokuju njihovo ponaanje, dok ih drugi koriste za opisivanje trajnih aspekata neijeg ponaanja CRTE KAO INTERNA KAUZALNA SVOJSTVA prema pretpostavci crte su interne (u smislu da pojedinac prenosi svoje udnje, potrebe ili elje iz jedne situacije u drugu) i kauzalne (u smislu da objanjavaju ponaanje pojedinca koji ih posjeduje) Psiholozi koji zauzimaju ovo stajalite ne izjednaavaju crte sa eksternim ponaanjem Harry elja za velikim hamburgerom i prenim krumpirom je suspregnuta zbog elje za gubljenjem na teini Iako se neka aa ne mora nikada razbiti (to je ekspresija krhkosti), ona ipak ima osobinu da je krhka ovi psiholozi vjeruju da interne dispozicije mogu biti pritajene, tj. ak i kada se odreeno ponaanje ne iskazuje, postoji mogudnost da se ono iskae Znanstvena korisnost ovog pristupa lei u tome to on iskljuuje druge uzroke ponaanja Joan esto odlazi na zabave zato to je ekstravertitana,a ne moda zato to je njezin deko vodi sa sobom CRTE KAO DESKRIPTIVNI SAECI psiholozi koji zauzimaju ovo stajalite unaprijed ne pretpostavljaju ni internost ni kauzalnost, ved jednostavno koriste crte kako bi na saet nain opisali trendove u neijem ponaanju Ovi psiholozi tvrde da prvo moramo identificirati i opisat vane individualne razlike, a tek onda razvijati teorije koje de ih objanjavati George ljubomora moe imati i interne uzroke, ali i socijalne, drugi mukarac se moe udvarati njegovoj curi koja mu odgovara PRISTUP FEKVENCIJE POSTUPAKA zapoinje tvrdnjom da su crte kategorije ponaanja (dominantnost je kategorija crta linosti koja ima stotine pripadajudih postupaka,a prema ovoj teoriji dominantna osoba je ona koja u odnosu na druge ljude ini velik broj dominantnih postupaka) Crta je deskriptivni saetak opdeg trenda u ponaanju pojedinca koji se sastoji od injenja velikog broja postupaka unutar kategorije Ovaj pristup ima 3 kljuna elementa: OZNAAVANJE POSTUPAKA, PROTOTIPSKO PROSUIVANJE I BILJEENJE IZVOENJA POSTUPAKA

10

OZNAAVANJE POSTUPAKA procedura koja je razvijena kako bi se odredilo koji postupci pripadaju kojoj kategoriji crta linosti o PROTOTIPSKO PROSUIVANJE prepoznavanje za pojedinu kategoriju crta glavnih ponaanja ponaanja unutar pojedinih kategorija crta razlikuju se prema tome koliko su prototipska za pojedinu crtu o BILJEENJE IZVOENJA POSTUPAKA osigurava informacije o stvarnoj izvedbi pojedinca u svakodnevnom ivotu (samoiskazi ili iskazi od strane opaaa) Kritika lei u tome to ovaj pristup ne specificira u kojoj mjeri treba biti obuhvaden kontekst (ako neka osoba ima roendan, a druga bez obzira na to inzistira da se ide nekamo drugamo upuduje na dominantnost, dok u drugim situacijama inzistiranje na promjeni mjesta ne mora nuno znaiti dominantnost); niti uzima u obzir ponaanja koja nisu direktno dostupna opaanju (neka osoba moe biti vrlo hrabra, ali mi to nedemo znati unutar uobiajenih ivotnih okolnosti kada nema potrebe za iskazivanje te osobine); jo stoji i pitanje moe li ovaj pristupa uhvatiti kompleksne crte (oscilacije samopotovanja kod narcisoidnih osoba) Primarni nain na koji steemo znanje o neijim crtama linosti je njihova ekspresija u stvarnom ponaanju, stoga nam ovaj pristup moe pomodi u prepoznavanju bihevioralnih pravilnosti Postoje 2 glavne formulacije crta linosti: prva pretpostavlja da su crte interna kuzalna svojstva koja utjeu na vidljivo ponaanje, dok druga pretpostavlja da su crte deskriptivni saeci vidljivog ponaanja,a da uzorke tog ponaanja tek treba utvrditi 3 temeljna pristupa za identifikaciju najvanijih crta linosti su: LEKSIKI PRISTUP, STATISTIKI PRISTUP I TEORIJSKI PRISTUP LEKSIKI PRISTUP pri odreivanju crta linosti zapoinje LEKSIKOM HIPOTEZOM sve vane individualne razlike bit de kodirane u prirodnom jeziku (razlike meu ljudima koje su vane bit de uoljive i tijekom odreenog vremena de se izmisliti rijei kako bi se o tim razlikama moglo priati) Razlike meu ljudima koje su osobito vane pri snalaenju u socijalnoj okolinu bile su uoene, o njima je bilo priano i postale su dio prirodnog jezika Goldberg, 1981. U jeziku postoje brojni termini koji oznaavaju crte, a pojavljuju se u formi pridjeva 2800 pridjevskih deskriptora linosti Koristi 2 kriterija za identificiranje vanih crta linosti: FREKVENCIJU SINONIMA (ako neki atribut ima vie pridjevskih deskriptora koji ga oznaavaju, tada se radi o vanoj dimenziji individualnih razlika to je takav atribut vaniji, vie sinonima i finijih razlika u znaenju pojedinih rijei de se nadi unutar bilo kojeg jezika - Goldberg,1996.) I MEUKULTURALNU UNIVERZALNOST (to su individualne razlike vanije za ljudske transakcije, to de u vie jezika postojati rije za njihovo oznaavanje Goldberg,1981 ako je crta dovoljno vana da u svakoj kulturi postoji termin za njezino opisivanje, tada je rije o univerzalnoj crti linosti vanoj za ljudske odnose) Problemi leksikog pristupa lee u injenici da postoji brojni termini koji imaju nejasno ili metaforiko znaenje te da osim pridjeva 11

imamo jo i imenice i priloge, ali ova strategija se pokazala iznenaujude sveobuhvatnom poetnom tokom za identificiranje vanih individualnih razlika STATISTIKI PRISTUP za identificiranje crta linosti krede od skupine estica koje su povezane s linodu - vedina istraivaa koja je koristila leksiki posluila se statistikim kako bi smanjila broj osnovnih crta linosti Velika skupina ljudi se procjenjuje na esticama te se zatim koristi statistika procedura kako bi se identificirale grupe te joj je cilj identifikacija glavnih dimenzija na karti linosti Najede koritena statistika procedura za identificiranje glavnih dimenzija linosti je FAKTORSKA ANALIZA koja identificira skupove estica koje meusobno kovariraju, a ne kovariraju s drugim skupinama estica ova metoda nam omogudava organiziranje tisuda osobina linosti jer smanjuje veliki broj razliitih osobina u manji broj faktora koji se nalaze u njihovoj osnovi FAKTORSKA OPTEREDENJA indeksi koji pokazuju koliko je varijance u esticama objanjeno pomodu faktora te upuduju na stupanj u kojem estica korelira s latentnim faktorom Oprez: ono to stavimo unutra, to i izae (ako je neka vana osobina izostavljena, nede se pokazati u rezultatima) TEORIJSKI PRISTUP zapoinje teorijom koja odreuje koje su varijable vane Statistika strategija je atreorina jer ne odreuje unaprijed koje su varijable vane TEORIJA SOCIOSEKSUALNE ORIJENTACIJE Simpson i Gangestad,1991. teorija se zasniva na postojanju 2 alternativnih seksualnih strategija: prva ukljuuje traenje jedne veze koju de karakterizirati monogamnost i veliko ulaganje u djecu, a druga vedu promiskuitetnost, vie mijenjanje partnera i manje ulaganje u djecu Teorijski pristup omoguduje teoriji da odredi koje su dimenzije individualnih razlika vane, a ako imamo snanu teoriju koja nam govori koje su varijable vane, tada nas ona moe zatiti od beskrajnog lutanja (kompas i moreplovac) Mnogi psiholozi koriste kombinaciju ova 3 pristupa: leksika strategija moe se koristiti za izbor termina koji oznaavaju linost,a faktorska analiza je snana metoda koja nam daje uvid u strukturu i red unutar tih termina Tijekom prolog desetljeda preloeno je nekoliko desetaka taksonomija Robert Hogan: povijest teorija linosti sastoji se od ljudi koji su na nesredu dokazivali svoje privatne opsesije HANS EYSENCK temelji joj lee u biologiji, a osniva se na crtama koje je smatrao visoko heritabilnim,a imale su psihofizioloko utemeljenje: EKSTRAVERZIJAINTROVERZIJA, NEUROTICIZAM-EMOCIONALNA STABILNOST, PSIHOTICIZAM skradeno PEN Svaka supercrta nalazi se na vrhu hijerarhije i predstavlja iroku crtu linosti; ue crte nalaze se na drugoj razini; na tredoj razini su habitualne reakcije ili navike; a na najnioj su specifine reakcije

12

SUPERCRTA

UE CRTE

HABITUALNE REAKCIJE ili NAVIKE

SPECIFINE REAKCIJE

Za razumijevanje bioloke osnove Eysenckova modela bitne su 2 stvari: HERITABILNOST (sve 3 crte su umjereno heritabilne)I FIZIOLOKA OSNOVA E pobudljivost ili reaktivnost sredinjeg ivanog sustava; N osjetljivost autonomnog ivanog sustava; P visoka razina testosterona i niska razina MAO Ogranienja: i druge crte linosti pokazuju umjerenu heritabilnost, te su izostavljene neke vane osobine CATTELL suraivao je sa Spearmanom te je faktorsku analizu vidio kao snano sredstvo u razvijanju objektivne, znanstveno utemeljene taksonomije po uzoru na istraivae vitamina je faktore linosti oznaavao slovima (fali faktor D) vjerovao je da se istinski faktori linosti trebaju pronadi razliitim tipovima podataka (samoiskazi, laboratorijska testiranja,) te mu pripadaju zasluge za snaan razvoj empirijske strategije u identificiranju osnovnih dimenzija linosti Cattellova taksonomija od 16 faktora najveda je postojeda taksonomija, no neki istraivai nisu replicirali 16 faktora ved su tvrdili da je za obuhvadanje vanih individualnih razlika dovoljan manji broj faktora 2 najpoznatija zagovaratelja krune reprezentacije linosti su: LEARY I WIGGINS Wiggins je tvrdio da termini koji oznaavaju crte zapravo oznaavaju naine na koje se ljudi razlikuju te se jedna vrsta crta zove INTERPERSONALNIM CRTAMA jer se razlika odnosi na to to ljudi rade jedni drugima, te je interpersonalno definirao kao interakciju ljudi koja ukljuuje razmjenu 2 resursa: LJUBAV I STATUS 3 prednosti Wigginsova krunog modela su: omoguduje eksplicitnu definiciju interpersonalnog ponaanja, specificira odnos pojedine crte sa svakom drugom crtom unutar modela (3 vrste odnosa su: BLIZINA, BIPOLARNOST I ORTOGONALNOST), te upozorava istraivae na slabosti jer su neka podruja zanemarena (nesigurnost, proraunatost) BLIZINA koliko su crte unutar kruga bliske jedne drugima, te to su blie trebale bi pozitivno korelirati BIPOLARNOST crte koje su bipolarne nalaze se na suprotnim stranama kruga i meusobno negativno koreliraju ORTOGONALNOT specificira crte koje su meusobno nepovezane te nema korelacije meu njima Ogranienja krunog modela su: ima 2 dimenzije (neki istraivai tvrde da postoje crte linosti koje nisu pokrivene ovim dimenzijama)

status ljubav

13

PETOFAKTORSKI MODEL teorija koja je posljednja 2 desetljeda imala najvedu potporu istraivaa iroke crte linosti koje ine velikih 5 su: EKSTRAVERZIJA, UGODNOST, SAVJESNOST, EMOCIONALNA STABILNOST I OTVORENOST/INTELEKT Osnivao se na kombinaciji leksikog i statistikog pristupa leksiki pristup je zapoeo Allport i Odbert koji su proli kroz rjenik i izvukli 4 500 stabilnih deskriptora linosti kasnije je tu listu koristio Cattell kao poetnu toku te je listu skratio na 171 klaster i zavrio sa 35 klastera osobina linosti zatim je Fiske uzeo 22 crte i pomodu faktorske analize otkrio petofaktorsko rjeenje (Fiske se spominje kao prva osoba koja je otkrila neku verziju petofaktorskog modela, ali mu se ne pridaje zasluga u identificiranju njegove precizne strukture) Tupes i Christal su otkrili petofaktorski model koji je kasnije replicirao Norman Ovaj model ima vedi stupanj slaganja nego bilo koja druga taksonomija Pet faktora je pronaeno u vie desetaka istraivanja koja su koristila razliite uzorke, ali je i replikabilno tijekom vremena i u razliitim jezicima i razliitim formatima estica 2 naina na koje se pojavljuje ova taksonomija u suvremenoj formi: samoprocjena pridjevskih crta (Goldberg) i samoprocjena estica u obliku reenica (Costa i McCrae NEO-PI-R) Goldberg je napravio najvede i najopdenitije sustavno istraivanje velikih pet koristedi rijei, rezultati koje je dobio jako su slini Normanovim Zamjerka je lei u injenici da je 5 faktora premalo da se pokrije sva kompleksnost - no svaki od 5 faktora obuhvada vie specifinih FACETA koje omoguduju vie finode i nijansi Postoje i neki razlike izmeu Goldebrgovih faktora i Costinih i McCreaeovih: pojavljuju se drugaijim redoslijedom,a i neki se drugaije nazivaju Iako je petofaktorski model postigao zavidan stupanj replikabilnosti s obzirom na uzorke, istraivae i formate estica, postoji neslaganje u vezi sa sadrajem i replikabilnodu petog faktora Razliiti su istraivai razliito oznaavali peti faktor glavni uzrok tih razlika je injenica da su istraivai polazili od razliitih skupova estica Oni koji su polazili od leksike strategije koristili su estice u obliku pridjeva i preferirali su naziv INTELEKT (Goldberg), a oni koji su koristili reenice preferirali su OTVORENOST (Costa i McCrae) Peti faktor je teko odrediti moda su neke individualne razlike vanije za jednu negoli za drugu kulturu treba provesti vie meukulturalnih istraivanja! Mnogi ivotni ishodi mogu se bolje predvidjeti na temelju kombinacije dispozicija linosti nego na temelju pojedinane dispozicije Kritiari petofaktorskog modela prigovaraju da on izostavlja vane aspekte linosti (neki navodi postojanje dodatnih faktora, kao npr. pozitivne i negativne evaluacije, religioznost i duhovnost) Zagovaratelji ovog modela otvoreni su za ukljuivanje dodatnih faktora ako za to ima empirijsko opravdanje no istraivai nisu nali uvjerljive dokaze za postojanje drugih faktora Noviji pristup faktorima linosti koji nisu obuhvadeni ovim modelom je ISTRAIVANJE IMENICA DESKRIPTIVNIH ZA LINOST taksonomija linosti koja se osniva na pridjevima vjerojatno nije sveobuhvatna, zbog toga to tipske imenice naglaavaju drugaiji sadraj lutkica, prijestupnik, vjeba, agregacija uih crta u ire ponekad moe biti kontrproduktivna, kako u predvianju, tako i u objanjavanju Block tvrdi da nijedan od 5 faktora, osim to su korisni u svakodnevnom ivotu,ne zahvada kauzalne procese kojima se istraivai linosti stvarno zanimaju i koji se nalaze u osnovi linosti

14

Spajanje na temelju osobina linosti ini se izvrsnom idejom, ali funkcionira samo ako ljudi govore istinu o sebi Teorije linosti dijele 3 pretpostavke o osobinama linosti: SMISLENE INDIVIDUALNE RAZLIKE, KONZISTENTNOST TIJEKOM VREMENA, KONZISTENTNOST U RAZLIITIM SITUACIJAMA Smislene individualne razlike bilo koji nain na koji se ljudi meusobno razlikuju moe se potencijalno smatrati osobinom linosti,a upravo zbog naglaska na istraivanje razlika meu ljudima ovo se ponekad naziva i DIFERENCIJALNA PSIHOLOGIJA Pristup crta linosti najvie je matematiki i statistiki orijentiran jer naglaava KOLIINU ljudi se meusobno razlikuju u koliini u kojoj posjeduju odreene osobine (slino kao i kemiari, oni tvrde da se kombiniranjem nekoliko osnovnih osobina, u razliitim koliinama, mogu izdvojiti jedinstvene kvalitete pojedinca) Postoji stupanj konzistencije u linosti tijekom vremena to stajalite je potvreno velikim brojem istraivanja (stavovi, interesi i miljenja manje su konzistentna) Kada se radi o irokim osobinama linosti, konzistentnost tijekom vremena ede je pravilo nego izuzetak Iako osobina moe biti konzistentna tijekom vremena, nain na koji se ona manifestira u stvarnom ponaanju moe se znaajno promijeniti! Istraivai su ustanovili da postoji korelacija -0,45 izmeu ispada bijesa u djetinjstvu i sposobnosti zadravanja posla u odrasloj dobi osobina u podlozi je neugodnost,a manifestacija te osobine se promijenila tijekom vremena Konzistencija u osobine postoji iako se zna da se ona mijenja s dobi zbog REDOSLIJEDA RANGOVA ako svi ljudi pokazuju jednak stupanj promijene izraenosti odreene osobine tijekom vremena, mogu u relativnom odnosu jedni prema drugima zadrati svojedobno isti redoslijed rangova Kako stare, ljudi opdenito postaju manje impulzivni, ali oni pojedinci koji su bili najimpulzivniji tijekom ranijih godina, jo su uvijek najimpulzivniji u kasnijoj dobi Linost pojedinca je konzistentna iz situacije u situaciju 1968. MISCHEL: LINOST I PROCJENA saeo je rezultate istraivanja u kojima su pronaene niske korelacije procjena linosti u razliitim situacijama preporuio je psiholozima da odustanu od pokuaja objanjavanja u terminima crta linosti i da se prebace na situacije Ako se ponaanje razlikuje od situacije do situacije, onda ga moraju odreivati situacijske razlike ovo stajalite se naziva SITUACIONIZAM I psiholozi i Mischel su na kraju promijenili miljenje, ali Mischel i dalje naglaava da psiholozi jednostavno nisu dovoljno dobri u predvianjima kako de se pojedinac ponaati u odreenoj situaciji 2 najtrajnije promjene koje su usvojili psiholozi linosti su: INTERAKCIJA OSOBE I SITUACIJE I AGREGACIJA Iako postoje 2 moguda objanjenja zato ljudi rade to to rade u danoj situaciji: ponaanje je u funkciji osobina linosti (P=f(L)) i ponaanje je u funkciji situacijskih sila (P=f(S)),najede su moguda oba objanjenja, tj. radi se o INTERAKCIJI OSOBE I SITUACIJE ponaanje je interakcija osobina linosti i situacijskih sila (P=f(L*S)) Neki ljudi su konzistentno tihi, ak i na sportskih dogaajima, a neki su priljivi i na sprovodima Drugi nain gledanja na ovo je: akoakoonda ako je situacija frustrirajuda, a osoba ima naglu narav, onda de rezultat bit agresija 15

Ovo stajalite smatra da razlike meu ljudima ine razlike tek kada su uvjeti za to povoljni neke su osobine specifine za odreene situacije Odreene, specifine situacije mogu izazvati ponaanje koje nije karakteristino za tu osobu tada govorimo o SITUACIJSKOJ SPECIFINOSTI kod koje se osoba pod odreenim uvjetima ponaa na specifian nain Psiholozi linosti su odustali od nade da de predviati ponaanja svih ljudi u svakom trenutku i pomirili se s idejom da mogu predviati ponaanja neki ljudi u nekim trenucima Neke situacije su toliko snane da skoro svatko na njih reagira na isti nain (smrt ljubimca) za to postoji naziv SNANA SITUACIJA Kada su situacije nejasne ili slabe , najjai utjecaj na ponaanje ima linost Rorschachove karte s mrljama tinte (od osobe se trai da interpretira mrlju tinte, tj. da osmisli strukturu, opisujudi to vidi u mrlji) 3 naina interakcije sa situacijama: SITUACIJSKI ODABIR, EVOKACIJA, MANIPULACIJA SITUACIJSKI ODABIR sklonost odabira situacija u kojima demo se zatedi (obino ljudi sami biraju u kojim situacijama de se nadi) o Istraivanje predviaju li osobine linosti koliko esto de ljudi ulaziti u specifine situacije ustanovilo je da ljudi sa izraenom potrebom za postignudem provode vie vremena u radnim situacijama, oni sa izraenom potrebom za redom u poznatim situacijama, - ljudi obino biraju situacije koje odgovaraju njihovim linostima EVOKACIJA ideja da odreene osobine linosti mogu izazvati odreene odgovore iz okoline o Malcomb pacijentica je sama sebe uinila dosadnom kako bi izbjegla panju mukaraca i otjerala ih od sebe, ali jedan od razloga zato je dola na terapiju je bila usamljenost MANIPULACIJA namjerna upotreba odreenih taktika kako bi se prisilili drugi na neto, utjecalo na njih ili mijenjalo njihovo ponaanje o Odabir ukljuuje biranje postojedih okolina, dok manipulacija podrazumijeva mijenjanje okolina u kojima ved jesmo o Postoje razliite taktike manipulacije: ARMIRANJE, UTNJA, PRISILA AGREGACIJA - proces zbrajanja ili uprosjeivanja nekoliko jednokratnih opaanja to rezultira boljim mjerama (vano je kako igra igra tokom cijele sezone,a ne na jednoj utakmici) Spearman 1910. Je objavio lanak u kojem objanjava kako su testovi s vie estica pouzdaniji od onih s manje estica (SpearmanBrownova formula psiholozi linosti su zaboravili na ovu injenicu sve dok Epstein nije objavio podsjetnik u '80-ima Mjere razine aktiviteta izmjerene jedan dan korelirale su s onima izmjerenim drugi dan svega 0,08,ali korelacija s prosjenom razinom aktiviteta mjerenom tokom 3 tjedna iznosila je 0,66 Agregacija podrazumijeva da nisu osobine jedino to utjee na ponaanje, utjeu jo brojni dodatni initelji Osobine linosti PROSJENE SKLONOSTI ponaanju na odreene naine Osobine se esto prikazuju kao dimenzije du kojih se ljudi meusobno razlikuju,a najuinkovitiji nain da se sazna gdje se ljudi nalaze je da ih pitate postavljanjem pravih pitanja kojima dobivamo precizne mjere (pri tome treba paziti da ljudi na bilo koji nain ne falsificiraju svoje odgovore) 16

 Nemarnost neki ispitanici moda uopde nisu motivirani da odgovore paljivo ili iskreno Uobiajena metoda uoavanja ovih problema SKALE RIJETKIH ODGOVORA sadre estice na koji bi vedina ispitanika odgovorila na isti nain,a ako ispitanik odgovori na 1 ili 2 pitanja pogreno, moemo poeti sumnjati u njegove informacije (on moda odgovara nasumce, ima problema sa itanjem ili pogreno oznaava list za odgovore) Druga tehnika je ukljuivanje PONOVLJENIH PITANJA koja su meusobno razdvojena u upitniku sumnjamo u iskrenost ako ispitanik razliito odgovori na ista pitanja Iskrivljavanje na upitnicima motivirano izobliavanje odgovora,a dogaa se kada se upitnici linosti koriste za donoenje vanih odluka o ljudskim ivotima iskrivljavanje u pozitivnom smjeru kako bi pokazali da im je bolje ili da su bolje prilagoeni nego to jesu iskrivljavanje u negativnom smjeru kako bi pokazali da im je loije ili da su slabije prilagoeni nego to jesu Autori koji osmiljavaju upitnike pokuali su osmisliti naine detektiranja iskrivljavanja Kod 16-faktorskog upitnika linosti od 2 skupina ispitanika zamolili su ih da iskrivljavaju u pozitivnom ili negativnom smjeru, ovisno o uputi koju su dobili i na raun njihovih rezultata su napravili profil iskrivljavanja u pozitivnom smjeru i profil iskrivljavanja u negativnom smjeru iako je ovo nesavren nain utvrivanja iskrivljavanja, ali je ipak razuman 2 naina na koje psiholozi mogu pogrijeiti:LANO NEGATIVNI I LANO POZITIVNO LANO NEGATIVNO psiholog moe zakljuiti da je osoba iskrivljavala svoje odgovore i odbaciti njene podatke,a osoba je bila iskrena LANO POZITIVNO psiholog moe procijeniti da je osoba koja je iskrivljavala, zapravo govorila istinu Stil odgovaranja odnosi se na sklonost nekih ljudi da na neka pitanja odgovaraju na temelju neega to nema veze sa sadrajem pitanja zbog toga se ponekad naziva i NESADRAJNO ODGOVARANJE PRETJERANO SLAGANJE sklonost daje slaete s esticama upitnika, neovisno o njihovu sadraju EKSTREMNO SLAGANJE sklonost da se daju odgovori sa krajeva skala Ako sudionik ne odgovara na sadraj pitanja nego na neto drugo, tada njegovi odgovori nisu odraz mjernog aspekta linosti, te se smanjuje valjanost SOCIJALNA POELJNOST sklonost da na pitanja odgovaramo tako da se prikaemo socijalno privlanim ili simpatinim Postoje 2 stajalita vezana uz interpretaciju socijalne poeljnosti: ona predstavlja iskrivljenje ili greku koja bi se trebala ukloniti, ili je valjan dio drugih poeljnih osobina linosti povezana sa sredom, savjesnodu i prilagoenodu CROWNE I MARLOWE:MOTIV ZA ODOBRAVANJEM smatraju da socijalna poeljnost odraava potrebu za odobravanjem te su i u knjizi objavili skalu socijalne poeljnosti - ako osoba u velikoj mjeri porie uobiajene grijehe i probleme,a pripisuje si mnoga savrena i dobro prilagoena ponaanja i rezultat na skali socijalne poeljnosti de joj biti visok - ovaj rezultat se moe upotrijebiti pri statistikoj 17

korekciji rezultata; jo jedan nain suoavanja s ovim problemom je razvijanje upitnika koji su manje osjetljivi na ovakve odgovore; a tredi nain je koritenje UPITNIKA SA PRISILNIM IZBOROM gdje se ispitaniku ponude parovi tvrdnji i od njih se trai da oznae koja je tvrdnja u svakom paru tonija za njih (tvrdnje se biraju tako da je svaka tvrdnja u paru slina drugoj s obzirom na socijalnu poeljnost, te se sudionici moraju odluiti za sadraj estice koji im vie odgovara) TAYLOR:POZITIVNE ILUZIJE saima veliki broj istraivanja koja upuduju na to da pozitivne i uvedane iluzije o sebi, svijetu i bududnosti mogu poticati psihiku prilagodbu i mentalno zdravlje(ali i sporije napredovanje bolesti kod mukaraca zaraenih HIV-om) Istraivai socijalne poeljnosti pokuali su razdvojiti optimizam od upravljanja dojmovima PULHUS URAVNOTEENI UPITNIK SOCIJALNE POELJNOSTI koji se sastoji od 2 subskala: SUBSKALA SAMOZAVARAVAJUDEG PRETJERIVANJA I SUBSKALA UPRAVLJANJA DOJMOVIMA Osobine linosti mogu predvidjeti tko de biti uspjean u odreenom poslu, no koritenje testova za odabir zaposlenika ima odreena ogranienja i nedostatke graanske sudske tube, diskriminacija, remedenje privatnosti, naruavanje vjerskih sloboda Komisija za jednake uvjete zapoljavanja EEOC 1978. je standardizirala upute za upotrebu testova pri odabiru zaposlenika Spis o reformi graanskih slubi koji ostavlja na poslodavcu teret dokazivanja da koriteni testovi ipak predviaju uspjeh na poslu MMPI II konstruiran je otkrivanje osoba sa znaajnim psihikim bolestima imamo poneto za svakoga Barnum Barnumovske tvrdnje su opdenitosti, tvrdnje koje se mogu odnositi na svakoga, a interpretatori linosti ponekad daju ove tvrdnje (posebice besplatni internetski servisi dobijete ono to ste platili) Pouzdane interpretacije obino sadre kvantitativne tvrdnje informacije o tome gdje se na nekoj osobini osoba nalazi, ali i provjeravaju odgovara li se nemarno GRE test test sposobnosti za koji se smatra da odraava opdu inteligenciju ili kapacitet za uenje, a na inteligenciju gleda kao na osobinu (konzistentna tijekom vremena i razliitim situacijama, te odraava smislene razlike meu ljudima) Mnogi psiholozi smatraju da je inteligencija pozadina u odnosu na koju se manifestiraju osobine linosti (npr. pametni i glupi sociopat jedan bi moda provodio vie vremena u zatvoru, iako bi obojica poinili iste zloine) Meta-analizom istraivanja koja su ispitivala mogudnost predvianja uspjeha na studiju s obzirom na GRE rezultat otkrivene su skromne korelacije KRITERIJSKI PROBLEM odnosi se na to kako definiramo i mjerimo kriterij koji elimo predviati (u prolom primjeru definicija problema moe biti stjecanje doktorata ili zavravanja kolovanja) SUENJE REZULTATA kako se raspon rezultata u uzorku suava mogudnost tog rezultata da korelira s drugim rezultatima se smanjuje Mayers-Briggs indikator tipova MBTI (razvile su ga majka i kdi) prua informacije o linosti testiranjem 8 osnovnih preferencija u formatu prisilnog izbora te rezultira jednim od 16 tipova linosti Kritike: manje je pouzdan od drugih testova zbog prisilnog izbora (ali je privlaan jer svi volimo o drugima razmiljati kao o nekakvim tipovima, organizirati ih u skupine)

18

RAZVOJ LINOSTI moe se definirati kao kontinuitet, konzistentnost i stabilnost kod ljudi tijekom vremena te naini na koje se ljudi mijenjaju stoga se moe redi da razvoj linosti sadri 2 facete: STABILNOST I PROMJENE 3 najvanija oblika stabilnosti su: STABILNOST RANG PORETKA, STABILNOST RAZINE PROSJEKA I KOHERENTNOST LINOSTI STABILNOST RANG PORETKA zadravanje individualne pozicije unutar grupe (ako ljudi tendiraju zadravanju svoje pozicije na dominaciji u odnosu na druge lanove grupe tijekom vremena, tada postoji velika stabilnost rang poretka u dominaciji) STABILNOST RAZINE PROSJEKA konstantnost razine PROMJENA RAZINE PROSJEKA KOHERENTNOST LINOSTI ukljuuje promjene u manifestacijama linosti , ali se zadrava rang poredak u odnosu na ostale (pretpostavimo da su isti ljudi dominantni i s 8 i sa 20 godina; ovi s 8 pokazuju svoju dominaciju ilavodu u tunjavi,nazivajudi svoje protivnike mekucima,a u dobi od 20 godina oni nagovaraju druge ljude da prihvate njihove poglede,inzistiraju na mjesto izlaska,) pri tome je vano da su se manifestacije djelovanja promijenile,ali da je ukupna razina djelovanja ostala ista Ukljuuje i kontinuitet i promjenu kontinuitet u osobini koja je u osnovi, a promjenu u vanjskoj manifestaciji te osobine Privremene promjene linosti ne ine razvoj ako ne dovedu do trajnijih ili stalnih promjena (koritenje alkohola i droge trenutno moe promijeniti linost, ali to ne rezultira razvojem linosti, dok to to postajete odgovorniji kako starite jest razvoj linosti) Promjena linosti ima 2 definirajude kvalitete: promjene se dogaaju UNUTAR osobe, a ne samo u vanjskoj okolini, te su relativno TRAJNE, a ne privremene Linost tijekom vremena se prouava na 3 razine analize: RAZINA POPULACIJE, RAZINA GRUPNIH RAZLIKA I RAZINA INDIVIDUALNIH RAZLIKA RAZINA POPULACIJE nekoliko psihologa linosti teoretiziralo je o promjenama kroz koje svi prolazimo tijekom ivota (npr. Freudova teorija psihoseksualnog razvoja) RAZINA GRUPNIH RAZLIKA neke promjene tijekom vremena razliito utjeu na razliite grupe ljudi (npr. spolne razlike mukarci preuzimaju vie rizika, a ene razvijaju jau savjesnost i razumijevanje osjedaja drugih; kulturalne i etnike razlike euroamerikanke tendiraju puno manjem zadovoljstvu tijelima nego afroamerikanke) RAZINA INDIVIDUALNIH RAZLIKA (npr. koji pojedinci de doivjeti krizu srednjih godina) Najvie istraivane karakteristike linosti u dojenakoj dobi i djetinjstvu spadaju u TEMPERAMENT individualne razlike koje se pojavljuju vrlo rano u ivotu,a vrlo vjerojatno imaju nasljednu osnovu i esto su ukljuena ponaanja povezana sa emocionalnodu i pobudljivodu MARY ROTHBART prouavala je 6 faktora temperamenta: RAZINA AKTIVNOSTI, SMJEKANJE I SMIJEH, STRAH, NEUGODA PRI OGRANIAVANJU, UTJELJIVOST I PANJA ispostavilo se da su korelacije izmeu razliitih vremenskih perioda pozitivne, te da razina aktivnosti i smjekanje imaju tendenciju pokazivanja vie stabilnosti tijekom vremena od ostalih osobina No u ovom istraivanju su skrbnici ispunjavali upitnike, tako postoje neka ogranienja Ovi nalazi otkrivaju 4 vane stvari: stabilne individualne razlike pojavljuju se vrlo rano u ivotu; za vedinu varijabli postoje umjerene razine stabilnosti tijekom prve godine ivota; stabilnost temperamenta ima tendenciju da bude via tijekom kratkih vremenskih intervala nego kod duih; razina stabilnosti ima tendenciju rasta kao djeca sazrijevaju 19

Longitudinalna istraivanja (ispitivanja istih pojedinaca tijekom vremena - skupa su i teko ih je provesti ) BLOCK I BLOCK su mjerili vie od 100 djece u dobi od 3,4,5,7 i 11 godina i u odrasloj dobi, a mjerili su njihovu razinu aktiviteta (prvo aktometrom,a zatim procjenama uitelja agregacija mjera) KOEFICIJENTI STABILNOSTI korelacije istih mjera dobivenih u 2 razliitim vremenskim tokama ponekad se nazivaju i KOEFICIJENTI TEST-RETEST POUZDANOSTI to je vrijeme izmeu testiranja due, to su nii koeficijenti stabilnosti mjere dobivene rano u ivotu mogu predviati linosti poslije u ivotu, ali mogudnost predvianja opada s duinom vremena izmeu testiranja KOEFICIJENTI VALJANOSTI korelacije razliitih mjera iste osobine dobivenih u istoj vremenskoj toki OLWEUS pregledao 16 longitudinalnih istraivanja agresije tijekom djetinjstva i zakljuio da se jasne individualne razlike u agresiji javljaju vrlo rano u ivotu, sigurno do 3 godine , te da pojedinci zadravaju svoju stabilnost rang poretka za agresivnost u znaajnom stupnju tijekom godina Costa i McCrae su napravili saetak longitudinalnih istraivanja u odrasloj dobi i zakljuili su da glavne crte petofaktorskog modela kod samoprocjena (neuroticizam, ekstraverzija, ugodnost, savjesnost i otvorenost) pokazuju umjerene do visoke razine stabilnosti - +0,65 Slini rezultati pronaeni i kada su izvor podataka bile procjene drugih ljudi Robins i suradnici su replicirali istraivanje Coste i McCraea su doli do toga da su umjerene razine stabilnosti rang poretka za petofaktorski model visokoreplikabilne kroz razliite populacije i s razliitim istraivaima Slini rezultati dobiveni su i kod drugih dispozicija linosti u rasponu o,5-0,7 (npr. kod samopouzdanja) ROBERTS I DELVECCHIO proveli su meta-analizu 152 longitudinalna istraivanja i pronali su 2 kljuna rezultata: konzistentnost linosti ima tendenciju stupnjevanja rasta s povedanjem dobi,a vrhunac je dosegla tijekom pedesetih kako ljudi stare,linost postaje sve vie ukorijenjena

ADOLESCENCIJA +0,47

DVADESETE +0,57

TRIDESETE +0,62

PEDESETE +0,75

Nakon 50-e postoji nevjerojatno malo promjene u prosjenoj razini stabilnosti no malo promjene ne znai nimalo promjene postoje male, ali konzistentne promjene Postoji tendencija postupnog smanjenja otvorenosti, ekstraverzije i neuroticizma povedanjem dobi do 50-ak godina Uvjerljivo najkonzistentnija promjena je smanjenje neuroticizma ili negativnog afekta No opaeno je i povedanje rezultata na ugodnosti i savjesnosti Jedno istraivanje otkrilo je povedanje ugodnosti za SD, a savjesnosti za SD promjene u linosti koje se dogaaju od adolescencije do odrasle dobi reflektiraju rast u smjeru vede zrelosti; mnogi adolescenti postaju kontroliraniji i pouzdaniji te manje ljuti i otueni

20

Velikih 5 dimenzija linosti moe se mijenjati terapijom pri procjeni efekta programa rehabilitacije kod ovisnika uoeno je opadanje u neuroticizmu,a porast u ugodnosti i savjesnosti Block i Robbins su prouavali samopotovanje i karakteristike linosti povezane sa njim tijekom vremena samopotovanje je mjereno razlikom izmeu trenutnog i idealnog samoopisa (to je manje odstupanje, to je samopotovanje vede) u dobi o d 14 i 23 godine za cijeli uzorak nije bilo promjene u samopotovanju s povedanjem dobi; ali tijekom vremena spolovi se odvajaju, s tim da samopotovanje mukaraca ima tendenciju rasta, a kod ena opadanja (mukarci su imali porast za otprilike 1/5 SD, ene pad za 1 SD) primjer promjene linosti na grupnoj razini Uoeno je opadanje impulzivnosti i fleksibilnosti s povedanjem dobi Edwardsov raspored osobnih preferencija iroki upitnik linosti dizajniran da obuhvati irok raspon karakteristika linosti Ispitivana je ambicija kod studenata i nestudenata studenti su na poetku istraivanja imali vedu ambiciju od nestudenata, ali je i pronaeno vede opadanje ambicije kod studenata (moda zato to su postali realistiniji) Njihovi rezultati na autonomiji, postignudu i dominaciji su se povedali tijekom vremena (moda zato to su preuzeli odgovornost za uzdravanje svoje obitelji) Ljudi postaju oprezniji i konzervativniji s povedanjem dobi (ovo su potvrdila i istraivanja traenja uzbuenja) Traenje uzbuenja raste od djetinjstva do adolescencije i doivljava vrhunac u kasnijoj adolescenciji (18-20 godina), a tada opada prosjena korelacija izmeu dobi i traenja uzbuenja nakon 20 godina je -0,30 U istraivanju ena s koleda prouavane su promjene u linosti izmeu ranih 40-ih i 50-ih najdramatinije promjene su se pojavile na skali femininosti uoeno je opadanje femininosti kako su prelazile je jednog u drugo desetljede (razlog moda lei u injenici da u tom periodu pada i razina estrogena?) U istraivanju je mjerena jo i kompetentnost ene su u ovom uzorku pokazale izraziti porast u samoprocjenama kompetentnosti, dok su njihovi muevi pokazali konstantne rezultate Istraivai su ih takoer podijeli u 4 kupine: kudanice s nenaruenim brakovima i djecom, ene koje rade i imaju djecu, rastavljene majke, one koje nisu majke samo kod tradicionalnih kudanica nije uoen porast u neovisnosti tijekom vremena Ispitivalo se jesu li ove promjene posljedica stvarni osobnih promjena ili su pod utjecajem kohorte JEAN TWENGW je u svom istraivanju dola do odgovora da kod mukarac nisu uoene nikakve znaajne kohortne promjene, dok djevojice upijaju kulturalne poruke koje primaju od svijeta i prema njima oblikuju svoju linost, a to ovisi o kohorti u kojoj se nalaze Kelly i Conley su pratili 300 parova i doli do zakljuka da su 3 aspekta linosti vana za predvianje branog nezadovoljstva i rastave: neuroticizam mua, nedostatak kontrole impulsa mua i neuroticizam ene (posebice su vane visoke razine neuroticizma parovi koji su imali dobre brakove imali su rezultate na neuroticizmu za SD nie od onih parova koji su se kasnije rastavili) Muevi sa slabijom kontrolom impulsa tendirali su izvanbranim aferama Neuroticizam igra vanu ulogu i na otpornosti na gubitak suprunika oni koji su bili visoko na emocionalnoj stabilnosti manje su tugovali i pokazivali manje depresije te bri psihiki oporavak Rana linost moe predvidjeti kasniji razvoj alkoholizma i emocionalnog poremedaja oni koji su imali rezultate na neuroticizmu SD vie od prosjeka, razvili su alkoholizam ili emocionalni poremedaj Ali isto tako alkoholiari su imali 1SD nie rezultate u kontroli impulsa od osoba koje su imale emocionalni poremedaj 21

Impulzivnost igra kljunu ulogu u obrazovanju i akademskom postignudu osobe sa visokim SAT rezultatima i impulzivnodu imali su nie ocjene od pojedinaca sa niskom impulzivnodu (ova razlika nije uoena kod osoba sa niskim SAT rezultatima) utvrena je korelacija -0,47 izmeu impulzivnosti i prosjeka ocjena (vjerojatnije je da de impulzivni pojedinci prekinuti studij) Takoer impulzivnost utjee i na izvedbu na poslu osobe koje su visoko na samokontroli s 18 imaju veda ostvarenja na poslu, vedu financijsku sigurnost sa 26 No poslovni ishodi mogu previati i linosti uspjeni pojedinci su manje otueni i sposobniji su nositi se sa stresom Caspi i Herbener su istraivali je li izbor branog partnera uzrok stabilnosti linosti ili promjene smatrali su da de slinost suprunika podrati stabilnost linosti; podijelili su parove u 3 grupe: vrlo sline, umjereno sline i nisko sline i na kraju potvrdili svoja predvianja; ljudi vjenani za suprunike koji su vrlo slini njima pokazali su navie razine stabilnosti linosti

GENOM kompletan set gena koje organizam posjeduje ljudski genom sadri 30-40 000 gena koji se nalaze na 23 para kromosoma iznimka su crvena krvna zrnca (ne sadri gene), jajna stanica i spermiji koji ne sadre samo 1 kopiju genoma 26.06.2000. objavljen je prvi zavreni nacrt kompletnog ljudskog genoma Iako je broj gena koje ljudi posjeduju slian broj gena kod mieva ili crva, nain na koji se oni dekodiraju u proteine promjenjiviji je i to moe objasniti razliku izmeu ljudi i drugih vrsta Geni koji kodiraju proteine ine oko 2% ljudskog genoma, a za ostalih 98% se smatralo da pripadaju genskom otpadujer su nefunkcionalni, ali pomalo genetiari otkrivaju da to i zapravo nije otpad te se sada nazivaju pseudogenima Istraivai genetike ponaanja pokuavaju odrediti stupanj u kojem su individualne razlike posljedica genskih i okolinskih razlika EUGENIKA ideja da moemo oblikovati bududnost ljudske rase tako da se potie razmnoavanje pojedinaca sa odreenim osobinama i destimulira razmnoavanje osoba bez tih osobina master race Nalaz da osobina linosti ima gensku osnovu ne znai da je okolina bespomodna u modificiranju te karakteristike Jedan od sredinjih ciljeva genetikih istraivanja je odreivanje postotka individualnih razlika koji se moe objasniti genskim, odnosno okolinskim razlikama Bihevioralni genetiari obino nisu zadovoljni odreivanjem postotka varijance koji se moe objasniti genskim ili okolinskim razlikama HERITABILNOST proporcija fenotipske varijance koja se moe objasniti genotipskom varijancom ona opisuje stupanj u kojem genske razlike meu pojedincima uzrokuju razlike u opaenoj osobini FENOTIPSKA VARIJANCA odnosi se na opaene individualne razlike GENOTIPSKA VARIJANCA odnosi se na individualne razlike u ukupnoj zbirci gena koje posjeduje neka osoba OKOLINSKI EFEKT postotak opaene varijance u grupi pojedinaca koji se moe objasniti okolinskim razlikama to je heritabilnost veda, to je okolinski efekt manji (i obrnuto) Pogrena shvadanja heritabilnosti su: odnosi se na pojedinca, konstantna je, apsolutno je precizna statistika mjera

22

Odnosi se na pojedinca heritabilnost se odnosi samo na razlike u uzorku ili populaciji Konstantna heritabilnost je statistika mjera koja se odnosi na populaciju u jednom trenutku u vremenu i u odreenim okolinama (npr. ako se okoline promjene, promijenit de se i heritabilnost) Precizna statistika mjera na heritabilnost je najbolje gledati kao na procjenu postotka fenotipskih razlika koje ovise o genotipskim razlikama RASPRAVA O NASLIJEU I OKOLINI argumenti o tome jesu li geni ili okolina vaniji deteminati linosti Ne postoji na razini pojedinca jer svaki pojedinac sadri jedinstven poloaj gena Za odreenu populaciju u odreenoj vremenskoj toki moemo dati razumne izjave o tome to je vanije za objanjenje razlika (geni ili okolina) Metode za razdvajanje doprinosa gena i okoline kod individualnih razlika su: SELEKTIVNI UZGOJ, PORODINA ISTRAIVANJA, ISTRAIVANJA BLIZANACA I ISTRAIVANJA USVAJANJA SELEKTIVNI UZGOJ mogud je jedino ako su eljene karakteristike pod utjecajem naslijea (nije etino kod ljudi) Poinje identificiranjem pasa koji imaju eljenu karakteristiku, a zatim se tu psi pare samo s drugim psima koji imaju tu karakteristiku Istraivanja su dokazala da su i osobine linosti (npr. agresivnost, ugodnost,..) takoer nasljedne PORODINA ISTRAIVANJA istraivanja koja povezuju stupanj genske srodnosti lanova porodice sa stupnjem slinosti u linosti (roditelj dijeli 50% gena s djetetom, brada meusobno dijele 50% gena, bake i djedovi s unucima dijele 25% gena,) ako je osobina visoko heritabilna, tada bi lanovi porodice s vedim stupnjem genske povezanosti trebali bi biti meusobno sliniji od lanova porodice s manjim stupnjem genske povezanosti Ali lanovi porodice koji imaju iste gene, obino imaju i istu okolinu; te se rezultati iz porodinih istraivanja ne mogu smatrati konanima (nalaz da lanovi porodice postaju sve sliniji kako se povedava stupanj genske povezanosti, kompatibilan je s genetikom hipotezom, ali ne moe se smatrati nepobitnim dokazom) ISTRAIVANJA BLIZANACA daju procjenu heritabilnosti raunanjem jesu li jednojajani blizanci sliniji od dvojajanih Istraivanja blizanaca odraslih odvojeno su iznimno zanimljiva Blizanci se raaju 1/83 poroaja i pojavljuju se u 2 varijante: MONOZIGOTNI (MZ) I DIZIGOTNI (DZ); 2/3 su dizigotni blizanci,a 1/3 su monozigotni Ako su MZ blizanci jednako meusobno slini kao DZ kada je u pitanju neka karakteristika linosti onda moemo zakljuiti da ona nije heritabilna ( ) PRETPOSTAVKA O JEDNAKIM OKOLINAMA metoda blizanaca pretpostavlja da okoline kojima u izloeni MZ blizanci nisu nita slinije od okolina kojima su izloeni DZ (npr. roditelji mogu MZ blizance oblaiti slinije nego to roditelji oblae DZ blizance) Kako bi provjerili ovu pretpostavku prouavali su blizance koji su pogreno dijagnosticirani kao MZ ili DZ roditeljska vjerovanja i odreivanje tipa blizanaca nije utjecalo na njihovu stvarnu slinost na mjerama linosti i na kognitivnim mjerama to zapravo potvruje pretpostavku Blizancu nisu reprezentativni za populaciju (raaju se nekoliko tjedana prerano i teina im je manja pri poroaju) istraivai su dokazali da to nije istina 23

ISTRAIVANJA USVAJANJA najsnanija dostupna bihevioralno-genetika metoda mogu se izraunati korelacije usvojene djece i usvojitelja, s kojima ne dijele gene (ako postoji pozitivna korelacija,to je dokaz o okolinskim utjecajima na ispitivanu osobinu) Ali isto tako moemo izraunati i korelaciju izmeu usvojene djece i biolokih roditelja koji nisu imali utjecaj na okolinu te djece a to je izrazito vano jer nam omogudava zanemarivanje pretpostavke o jednakim okolinama Ali postoji i nekoliko mogudih problema: PRETPOSTAVKA O REPREZENTATIVNOSTI I SELEKTIVNI SMJETAJ PRETPOSTAVKA O REPREZENTATIVNOSTI pretpostavlja da se parovi koji usvajaju djecu ne razlikuju od parova koji ne usvajaju djecu nekoliko istraivanja je to potvrdilo za kognitivne sposobnosti, linost, obrazovanje i SES SELEKTIVNI SMJETAJ ako su usvojena djeca smjetena kod usvojitelja koji su slini njihovim biolokim roditeljima, to moe dovesti do povedane korelacije izmeu usvojene djece i usvojitelja ali pokazalo se da selektivnog smjetaja nema Jedan od najsnanijih bihevioralno-genetikih nacrta je ISTRAIVANJE BLIZANACA ODRASLIH ODVOJENO korelacije MZ blizanaca odraslih odvojeno mogu se odmah interpretirati kao indeksi heritabilnosti ali ovi sluajevi su vrlo rijetki (brada Jim) Najede istraivane osobine linosti u bihevioralno-genetikim istraivanjima su: neuroticizam i ekstraverzija Henderson je utvrdio da postoji znaajna heritabilnost za obje osobine ekstraverzija 0,60 i neuroticizam 0,54 to bi znailo da su ove osobine polovino uzrokovane genetikom (ovo je istraivanje provedeno na blizancima, ali i ono provedeno na istraivanju usvajanja pokazuje isto znaajno heritabilnost koje je neto nia N 0,30 i E 0,40) I razina aktiviteta pokazuje znaajnu heritabilnost , kao i psihopatske osobine linosti 0,40 Heritabilnost linosti nije ograniena samo na nau vrstu istraivanja su provedena i na impanzama gdje se ispitivala dominantnost i zadovoljstvo dobiveni su rezultati heritabilnost za zadovoljstvo od 0,40 i za dominaciju 0,66 Pregled bihevioralno-genetikih istraivanja za glavne osobine linosti prua procjenu heritabilnosti u rasponu od 20-45%,to znai da su one umjereno heritabilne i da je znaajan dio varijance u osobinama linosti po podrijetlu okolinski Stavovi se opdenito smatraju dijelom linosti (postoje individualne razlike, stabilni su i povezani sa stvarnim ponaanjem) Tradicionalizam ima heritabilnost 0,63 Geni imaju ulogu na profesionalne interese, ali i profesionalni interesi utjeu na socijalni status Ne pokazuju svi stavovi i vjerovanja ove umjerene heritabilnosti utvrena je nulta heritabilnost za religiju i rasnu integraciju Puenje i pijenje su ponaajne manifestacije osobina linosti: traenje uzbuenja, ekstraverzija i neuroticizam a individualne razlike u tim navikama su heritabilne Istraivanja heritabilnosti alkoholizma su otprilike 0,50 za oba spola Ista istraivanja koja upuduju na umjerenu heritabilnost, upuduju i na vanost okolinskih utjecaja (ako osobine imaju heritabilnost 30-50%, to ujedno znai i da su pod utjecajem okoline 50-70%) Bihevioralni genetiari razlikuju DIJELJENE I NEDIJELJENE OKOLINSKE UTJECAJE Na vedinu varijabla linosti dijeljena okolina ima malo ili nimalo utjecaja - istraivanja usvajanja pokazuju da je prosjena korelacija izmeu usvojene brade i sestara koji dijele velik dio okoline, ali ne dijele gene samo 0,05 (to god da se dogaa u njihovo okolini ne ini ih slinima u linosti vanije je kako oni sami doivljavaju tu okolinu) 24

Vani dijeljeni okolinski utjecaji su: stavovi, religijska vjerovanja, politike orijentacije, zdravstvena ponaanja, verbalna inteligencija INTERAKCIJA GENOTIPA I OKOLINE odnosi se na razliite odgovore pojedinca s razliitim genotipovima na iste okoline (ekstroverti i introverti razina simulacije) KORELACIJA GENOTIPA I OKOLINE razliito izlaganje pojedinca s razliitim genotipovima razliitim okolinama (roditelji mogu promicati sport za atletski nadarenu djecu vie nego za onu manje nadarenu) postoje 3 vrste korelacija: PASIVNA, REAKTIVNA I AKTIVNA PASIVNA KORELACIJA dogaa se kada roditelji pruaju djetetu i gene i okolinu, dok ono ne radi nita kako bi dolo do te okoline (verbalno nadareni roditelji djeci prenose takve gene i kupuju mnogo knjiga) REAKTIVNA KORELACIJA dogaa se kada roditelji reagiraju na djecu drugaije, ovisno o genotipu djeteta (majke grle maze, a smanje grljenje ne-maza) AKTIVNA KORELACIJA dogaa se kada osoba s odreenim genotipom stvara ili trai odreenu okolinu BIRANJE NIA Korelacije genotipa i okoline mogu biti pozitivne ili negativne tako da mogu potaknuti ekspresiju dispozicije ili je obeshrabriti I gensko naslijee i zajednika i razliita okolina utjeu na linost MOLEKULARNO-GENETIKA ISTRAIVANJA koriste svoje metode kako bi odredili specifine gene povezane sa osobinama linosti Metoda povezanosti utvruje imaju li pojedinci s odreenim genom vie ili nie rezultate na toj osobini od pojedinaca bez tog gena (prvi rezultati su objavljeni tek 1996., tako da je to najnovija metoda) D4DR nalazi se na kratkom kraku kromosoma 11, a povezan je s dopaminskim receptorom i samim time s traenjem novosti - pojedinci sa dugim ponavljanjem ovog gena imaju vie rezultate na traenju novosti od pojedinaca s kratkim ponavljanjem (ljudi s dugim D4DR su relativno nereaktivni na dopamin i to uzrokuje njihovo traenje uzbuenja kako bi nadoknadili razinu dopamina) ipak veliina povezanosti je dosta mala (4% varijance je objanjeno ovim genom, a sigurno postoji jo 10 drugih gena koji su takoer vani za traenje uzbuenja) ini se malo vjerojatno da de ikada biti pronaen samo jedan gen koji de objanjavati vie od malog postotka varijacija u linosti Tijekom prolog stoljeda, pogotovo u SAD-u, prevladavao je OKOLINSKI POGLED smatra da je linost determinirana socijalizacijskim postupcima,a nisu bili zadovoljni ovim nainom istraivanja ni zbog mogude zloupotrebe genetike ponaanja (nacizam, ili homoseksualnost koja se moe izlijeiti ako je okolinski uvjetovana)

Traumatske ozlijede mozga mogu dovesti do velikih promjena u linosti,a jedan od najedih promjena je smanjena sposobnost kontrole impulzivnih poriva to se pokazalo kod: djece sa traumatskim ozljedama prilikom poroaja, starijih osoba nakon modanog udara, odraslih s traumatskim ozljedama mozga Smanjena kontrola je najvjerojatnije posljedica ometene komunikacije izmeu frontalnih renjeva i drugih dijelova mozga Najpoznatiji pacijent s ozljedom mozga je Phineas Gage (1848.) Ideja da su elementi linosti proizvodi biolokih procesa je jako stara Galen i Hipokrit su tvrdili da koliine tekudine u tijelu odreuju linost (flegma flegmatik, krv sangvinik, u kolerik, crna tekudina melankolik) TEORIJA TJELESNIH TEKUDINA 25

Prednost fiziolokog pristupa je da fizioloke varijable moemo mjeriti mehaniki i pouzdano, a fizioloki sustavi su: ivani sustav, krvoilni sustav i miidno-kotani sustav Razlike u fiziologiji stvaraju, pridonose ili upuduju na razlike u psihikom funkcioniranju Prema ovom stajalitu osoba je introvertirana jer ima pretjerano osjetljiv ivani sustav Parsimoninost fizioloke teorije esto pokuavaju objasniti veliki raspon ponaanja pomodu nekoliko konstrukata Ovi psiholozi ne tvrde da je fiziologija sudbina, ved da je jedan od uzroka kojima se moe objasniti ponaanje ALLPORT tvrdio da se linost sastoji od tjelesnih i mentalnih aspekata SHELDON rani moderni zagovara fiziolokog pristupa koji je tvrdio da tip tijela odreuje linost smatrao je da postoje 3 tipa grae tijela: mravi-EKTOMORFNI, miidaviMEZOMORFNI, debeli-ENDOMORFNI i da su to predispozicije za 3 tipa linosti: misaoni i introvertirani, asertivni i odvani te drutveni i skloni zabavi Nedostatak ovog istraivanja lei u injenici da je Sheldon sam ocjenjivao i tip tjelesne grae i tip linosti te nije bilo SLIJEP ZA PROCJENE (pristranost i oekivanja su mogla utjecati na rezultate) istraivanja koja su provedena u kontroliranijim uvjetima nisu poduprla nalaze Istraivai moraju biti u stanju izraditi takav TEORIJSKI MOST izmeu prouavanih osobina i fiziolokih varijabli kako bi njima mogli objanjavati linost Vedina fiziolokih mjera prikuplja se pomodu elektroda ili senzora stavljenih na kou ispitanika - ogranienje je to to je ispitanika icama privezan za ureaj pa je pokretanje ogranieno, ali pomodu TELEMETRIJE procesa kojim se elektrini signali sa sudionika alju poligrafu putem radiovalova, to de biti omogudeno 3 fizioloke mjere od posebnog interesa su: ELEKTRODERMALNA AKTIVNOST, MJERE RADA SRAC I AKTIVNOST MOZGA, jo kao etvrta se moe dodati i KOLIINA HORMONA U KRVI Koa na dlanovima ima gusto rasporeene znojne lijezde koje su pod utjecajem SIMPATIKUSA koji priprema tijelo za akciju- kada je on aktivan znojne lijezde se poinju puniti slanom vodom, koji se moe detektirati prije nego to se uoi primjeni se mala koliina elektriciteta, jer znoj provodi elektricitet (to je vie vode prisutno u koi, koa lake provodi elektricitet) ovaj proces se zove ELEKTRODERMALNA PROVODLJIVOST to je veda aktivnost simpatikog ivanog sustava, znojne lijezde proizvode vie vode i koa bolje provodi elektricitet Neki ljudi imaju povedanu provodljivost koe u odsutnosti ikakva podraaja, a osobine koje se povezuju s tim reakcijama su anksioznost i neuroticizam jer je njihova simpatikus u stanju stalne aktivacije Kod mjera srca i krvnih ila ispituje se krvni tlak i otkucaji srca Promjene krvnog tlaka pojavljuju se kao odgovori na stresne situacije Povedanje sranog ritma upuduje na to da se osoba priprema za akciju Istraivanje u kojem se ispitivalo stanje srano-ilnog sustava u stresnom zadatku koji se izvodi pred publikom svima poraste krvni tlak i broj otkucaja u minuti, ali nekim ljudima poraste mnogo vie ova se pojava naziva SRANOM REAKTIVNODU i povezana je s TIPOM LINOSTI A za koji je karakteristina nestrpljivost, kompetitivnost i hostilnost, a i ovaj tip linosti je povezan s vedom vjerojatnodu sranih bolesti i udara Mozak spontano proizvodi male koliine elektriciteta koje se mjere elektrodama smjetenim na skalp (EEG) mjere regionalne aktivnosti mozga pruaju korisne informacije o obrascima aktivacije pojedinih podruja koje se mogu povezati s razliitim tipovima obrade informacija Tehnika evociranih potencijala mjeri se takoer EEG i ispitaniku se zadaje podraaj, a istraiva procjenjuje odgovor mozga na taj podraaj

26

PET i fMRI koriste se za mapiranje strukture i funkcije mozga (2003. je dodijeljena Nobelova nagrada za otkrida vezana uz fMRI) fMRI doputa istraivaima i lijenicima da zavire u mozak svojih pacijenta kada je on aktivan istraivanje u kojem su koristili fMRI kako bi snimili mozgove ljudi koji su gledali 20 slika negativnog ili pozitivnog sadraja; pronali su specifine promjene u mozgu povezane s gledanjem fotografija razliitog emocionalnog sadraja linost je u korelaciji sa stupnjem modane aktivacije koja se pojavljuje kao odgovor na slike pozitivnog i negativnog sadraja iz uzoraka sline biokemiari mogu izdvojiti indikatore uspjenosti imunosnog sustava ija kvaliteta moe padati ili rasti ovisno o stresu i emocijama te je time povezana s linodu testosteron igra kljunu ulogu u neinhibiranim, agresivnim i rizinim ponaanjima razina kortizola je vie prisutna kod srameljive djece koja doivljavaju vie stresa MAO je posrednik (enzim koji kontrolira neurotransmitere) povezan s traenjem uzbuenja Fizioloki zasnovana teorija linosti je EYSENCKOVA TEORIJA koju je iznio u knjizi BIOLOKE OSNOVE LINOSTI postavio je hipotezu da introverti imaju viu razinu aktivacije u ARAS u nego ekstraverti ARAS su vrata koja kontroliraju ukupnu razinu uzbuenja u modanoj kori (ako su vrata malo zatvorena, onda de stupanj pobuenosti u stanju mirovanja biti nii, a ako su vrata otvorenija, stupanj pobuenosti u stanju mirovanja de biti vii) introverti imaju vie razine pobuenosti jer njihov ARAS proputa vie podraaja i zbog toga se oni uputaju u introvertiranija ponaanja da bi odrali svoju relativno povienu razinu pobuenosti pod kontrolom Eysenck je u svoju teoriju ugradio i Hebbovu ideju o optimalnoj razini pobuenosti razinu koja je upravo pogodna za obavljanje nekog zadatka Yerkes-Dodsonov zakon U uvjetima u kojima ekstraverti i introverti nisu bili izloeni nikakvom podraaju, razlike meu njima se nisu pokazale, kao u stanju umjerene podraenosti kada su introverti bili bri od ekstraverata Iz ovoga se zakljuuje da prava razlika izmeu introverata i ekstraverata lei u njihovoj POBUDLJIVOSTI, a ne osnovnoj razini pobuenosti Kada imaju izbora, ekstraverti de biti skloni traenju viih razina stimulacije od introverata GRAY je postavio alternativnu bioloku teoriju linosti TEORIJA OSJETLJIVOSTI NA POTKREPLJENJA konstruirao je model linosti zasnovan na 2 hipotetskim biolokim sustavima u mozgu : BIS i BAS BAS sustav aktivacije ponaanja koji odgovara na poticaje i regulira ponaanja prilaenja BIS sustav koji odgovara na znakove kazne i frustracije, a njegovom aktivacijom se ponaanje inhibira ili se razvije izbjegavajude ponaanje Ljudi se meusobno razlikuju po relativnoj osjetljivosti BIS i BAS sustava (osoba s reaktivnim BIS je osjetljiva na kanjavanje i frustracije, te je on odgovoran za ANKSIOZNOST, a osoba s reaktivnim BAS ima smanjenu sposobnost inhibiranja ponaanja kako ona prilazi cilju, te je on odgovoran za IMPULZIVNOST) Mnogi istraivai smatraju BIS i BAS sline ekstraverziji i neuroticizmu CARVER I WHITE (1994) su razvili skalu za mjerenje individualnih razlika u BIS i BAS, iju su valjanost potvrdili i drugi istraivai Impulzivni ljudi ne ue dobro na osnovi kazne, jer imaju slab sustav inhibicije TEORIJA TRAENJA UZBUENJA dimenzija linosti za koju se smatra da ima fizioloku osnovu, a oituje se kao sklonost traenju uzbudljivih aktivnosti, preuzimanju rizika i izbjegavanju dosade 27

Najvie se istraivala putem OSJETNE DEPRIVACIJE Hebb osobe u osjetno depriviranim okruenjima ine se motiviranim da dobiju bilo kakvu stimulaciju, ak i ako bi ona u normalnim uvjetima bila percipirana kao dosadna, te je razvio TEORIJU OPTIMALNE POBUENOSTI koja kae da su ljudi motivirani za postizanje optimalne razine pobuenosti ovo uvjerenje u skladu je sa rezultatima istraivanja o osjetnoj deprivaciji koji kau da ivani sustav treba barem nekakav podraaj Skala uzbuenja razvio ju je ZUKERMANN kako bi izmjerio razinu u kojoj osoba treba nova uzbuenja i uiva u njima (ovaj upitnik o preferencijama za stimulaciju dobro predvia koliko dobro de ljudi podnijeti osjetnu deprivaciju oni koji su visoko na skali smatraju osjetnu deprivaciju osobito neugodnom) Postoji umjereno snana pozitivna korelacija traenja uzbuenja i ekstraverzije Smatra se da za traenje uzbuenja postoji fizioloka osnova MONOAMINOOKSIDAZA (MAO) je enzim koji je odgovoran za odravanje odgovarajude razine neurotransmitera; on razbija neurotransmitere nakon to oni dopuste ivanom impulsu da prijee ako bi bila prevelika koliina MAO a razbila bi previe neurotransmitera te bi ivani prijenos bio smanjen, i obrnuto (kada su razine MAO-a odgovarajude ivani sustav pravilno funkcionira te kontrolira miide, misli i emocije) Ljudi s izraenom crtom traenja uzbuenja imaju nie razine MAO (korelacija varira od male do umjerene, ali je konzistentno negativna) a zbog toga i manju sposobnost inhibicije Dopamin feeling good kemijski spoj droge simuliraju luenje dopamina, ime se objanjava osjedaj ugode; no one unitavaju prirodne razine dopamina, to dovodi do neugodnog osjedaja kada droga naputi tijelo i stvara se poriv za ponovnim konzumiranjem Serotonin igra vanu ulogu u depresiji i drugim poremedajima raspoloenja (nizak serotonin je povezan s razdraljivim ponaanjem) Norepinefrin ukljuen je u aktivaciju simpatikusa (borba-bijeg ponaanje) CLONINGER je razvio TRODIMENZIONALNI MODEL LINOSTI u kojem su 3 osobine linosti vezane uz 3 neurotransmitera: TRAENJE NOVOSTI je povezano sa niskim razinama dopamina; IZBJEGAVANJE TETE je povezano s niskom razinom serotonina (depresija, stres ili anksioznost) i OVISNOST O NAGRADI je povezana s niskim razinama norepinefrina Ova teorija je vana za psihijatriju jer objanjava razliite vrste ovisnosti JUTARNJOST-VEERNJOST eve i sove razlike meu ljudima su posljedica razlika u biolokim ritmovima CIRKADIJURNI RITMOVI bioloki procesi za koje je ustanovljeno da fluktuiraju tijekom priblino 24-25 satnog ciklusa Nacrt s vremenskom izolacijom SLOBODNO TEKUDE VRIJEME nema vremenskih znakova koji bi utjecali na vae ponaanje ili biologiju Iako je 24-25 satni ritam prosjean, postoje velike razlike meu ljudima (1650 sati) no one su vidljive samo u situacijama s vremenskom izolacijom jer svuda oko nas postoje znakovi koji nas prilagoavaju prosjeku (npr. nod-dan) Horne i Ostberg razvili su upitnik koji mjeri jutarnjost-veernjost i otkrili da su preferencije ljudi jutarnjih ili veernjih aktivnosti i vrijeme dana kada su u najboljoj formi, stabilna dispozicija s biolokom osnovom Razlike u jutarnjosti i veernjosti mogu biti izrazito povezane s interpersonalnim odnosima kompatibilnosti to je veda razlika izmeu cimera, to je loija kvaliteta odnosa Jutarnji tipovi imaju vedu uspjenost izmeu 8 i 11 ujutro, a veernji izmeu 5 i 11 naveer 28

Ove razlike mogu biti smanjene upotrebom kofeina veernji tipovi ujutro, a jutarnji naveer Suprotstavljanje prirodnim cirkadijurnim sklonostima nije nemogude,a veernji tipovi se lake prilagode Lijeva i desna polutka su specijalizirane lijeva je aktivnija kada se doivljavaju ugodne emocije, a desna kada su neugodne Ispitanici su gledali zabavan i gadljiv film, te im je pradena aktivnost mozga koja je potvrdila ovakvu lateralizaciju Isto je mjereno i kod djece i kroz razliite vremenske periode te je dobivena testretest korelacija od 0,66-0,73 Individualne razlike u FRONTALNOJ MODANOJ ASIMETRIJI su dovoljno stabilne i konzistentne da bi se smatrale indikativnima za postojanje bioloke predispozicije u njihovoj osnovi Istraivanja su pokazala da su mjere frontalne asimetrije izmjerene prije gledanja filma bile dobri prediktori onoga to su ispitanici poslije izjavljivali kao reakciju na filmove (ispitanici s dominantnom desnom stranom izvjedivali su o vie neugodnih reakcija,a dok su oni a dominantnom lijevom stranom izvjedivali o vie ugodnih reakcija) Slini rezultati su dobiveni i na majmunima kojima su se mjerile koliine KORTIZOLA hormona iji porast oznaava doivljaj stresa Tenzin Gyatso 14. Dalaj lama ima najizraeniju ikad izmjerenu asimetriju s vedom aktivacijom lijeve strane ALFA-VALOVI obrnuti indikator modane aktivnosti jer se pojavljuju kada je osoba smirena i oputena (to je manje alfa-valova prisutno, to je veda aktivnost tog dijela mozga)

Svi potjeemo od duge i neprekinute linije predaka koji su savladali 2 kljuna zadatka: PREIVJELI DO REPRODUKTIVNE DOBI I REPRODUCIRALI SE, te kao njihovi potomci nosimo u sebi gene za adaptivne mehanizme koji su doveli do njihova uspjeha DARWIN revolucionizirao polje biologije TEORIJOM PRIRODNOG ODABIRA teorija o procesu kojim nastaju adaptacije i promjene tijekom vremena Uoio je da vrste proizvode mnogo vie potomaka nego to ih moe preivjeti i reproducirati se; potomci nasljeuju varijante koje su dovele do toga da njihovi preci preive i reproduciraju se; te se takve uspjene varijante odabiru,a neuspjene izumiru s vremenom uspjene varijante postaju odlije cijele vrste, dok se neuspjene polako smanjuju i na kraju nestaju NEPRIJSTELJSKE SILE PRIRODE sile koje oteavaju preivljavanje - one varijante koje su olakavale organizmima preivljavanje ovih sila, povedavale su vjerojatnost uspjenog razmnoavanja, a one su rezultat dugog i ponavljajudeg procesa prirodnog odabira i zovu se ADAPTACIJE naslijeena rjeenja za probleme opstanka i razmnoavanja koje postavljaju neprijateljske sile prirode TEORIJA SPOLNOG ODABIRA evolucija znaajki koje su korisne za parenje, a nisu korisne za preivljavanje pojavljuje se u 2 oblicima: UNUTARSPOLNO NADMETANJE I MEUSPOLNI ODABIR UNUTARSPOLNO NADMETANJE pripadnici istog spola se meusobno natjeu , a ishod tog natjecanja pobjedniku daje vedi pristup pripadnicama suprotnog spola osobine koje su dovele do uspjeha evoluirale su jer su pobjednici ede bili u prilici pariti se, te su i prenijeli vie gena 29

MEUSPOLNI ODABIR pripadnici jednog spola odabiru partnera na osnovi svojih preferencija za odreene kvalitete koje on posjeduje osobine evoluiraju jer su ivotinje koje ih posjeduju ede birani kao partneri (npr. paunov rep) GENI paketi DNA koje djeca u komadidima nasljeuju od svojih roditelja Otkride gena dovelo je do otkrida da prirodni odabir i spolni odabir nisu 2 odvojena procesa evolucija djeluje putem RAZLIITE REPRODUKCIJE GENA izabiru se i tijekom vremena evoluiraju one osobine koje su vodile vedoj reprodukciji gena koji kodiraju te osobine TEORIJA UKLJUUJUDE PRILAGOENOSTI osobine koje olakavaju reprodukciju ne trebaju imati izravan uinak na proizvodnju potomaka neke osobe, one mogu takoer utjecati na preivljavanje i reprodukciju genski bliskih roaka - Hamilton Moe biti definirana i kao reproduktivni uspjeh pojedinca + utjecaji koji pojedinac ima na reprodukciju svojih genskih srodnika *stupanj genske srodnosti Evolucijski proces djeluje kao niz filtara koji proputaju samo 3 stvari: ADAPTACIJE, NUSPROIZVODE ADAPTACIJE I UM ADAPTACIJE primarni proizvodi procesa odabira (karakteristike okolia moraju se ponavljati tijekom vremena da bi adaptacija evoluirala) ADAPTIVNI PROBLEM bilo to to ometa preivljavanje ili razmnoavanje Sve adaptacije moraju pridonositi prilagoenosti tijekom razdoblja u kojem su evoluirale, pomaudi organizmu da preivi, razmnoava se i potie reproduktivni uspjeh genskih srodnika Elementi adaptacije su: UINKOVITOST, PRECIZNOST I POUZDANOST Osobine koje su vjerojatno bile adaptivne u uvjetima naih predaka nisu nuno adaptivne i u modernim vremenima (npr. ksenofobija strah od stranaca) NUSPROIZVODI ADAPTACIJE nos slui za njuenje, ali i za dranje naoala UM sluajne varijacije koje su neutralne s obzirom na odabir (npr. oblik une koljke ne utjee na osnovnu funkciju uha) Evolucijska psihologija ima 3 glavne premise: PODRUNU SPECIFINOST, BROJNOST I FUNKCIONALNOST Podruna specifinost podrazumijeva da odabir tendira specifinim mehanizmima za rjeavanje svakog adaptivnog problema Brojnost samo u podruju strahova posjedujemo veliki broj psihikih mehanizama jer je broj opasnih neprijateljskih sila takoer velik Funkcionalnost ideja da su nai psihiki mehanizmi dizajnirani za postizanje odreenih adaptivnih ciljeva TEORIJA RODITELJSKOG ULAGANJA I SPOLNOG ODABIRA ene de kao partnere birati mukarce koji su spremni uloiti sredstva u njih i njihovu djecu te de se razvoditi od onih koji to nisu omogudili 2 naina znanstvenog istraivanja: PRISTUP DEDUKTIVNOG IZVOENJA ZAKLJUAKA (metoda empirijskog istraivanja s vrha prema dolje zasnovana na teoriji) i PRISTUP INDUKTIVNOG IZVOENJA ZAKLJUAKA (metoda s dna prema gore zasnovana na podacima) TEORIJA SEKSUALNE DEPRIVACIJE vjerojatnije je da de agresivne tehnike upotrijebiti mukarci koji ne uspijevaju ostvariti seksualni pristup enama dokazi nisu potvrdili ovu teoriju HOGANS tvrdi da su status i prihvadanje najosnovniji ljudski pokretai (vjerojatno je pojedincu donosilo reproduktivno vane dobiti poput bolje zatite, vede koliine hrane i poeljnijih partnera, te je iskljuenost iz grupe bila ekstremno tetna) to je porijeklo i funkcija SOCIJALNE ANKSIOZNOSTI uznemirenost i briga vezana uz negativno procjenjivanje

30

u interpersonalnim situacijama (to je tipina adaptacija koja sprjeava drutveno iskljuivanje) Kod osobina pomaganja i altruizma krede se od Hamiltonove teorije ukljuujude prilagoenosti, te se u istraivanju kretalo od pretpostavke da de se vie pomagati mlaima nego starijima rezultati su pokazali da se kod pitanja ivota i smrti vie pomagalo 1-godinjacima nego 10-godinjacima kojima se pomagalo vie nego 45-godinjacima, no to se tie trivijalnih pomaganja vie se pomagalo 75-godinjacima nego 45-godinjacima, kod gladi najvie se pomagalo 10-godinjacima te se moe zakljuiti da je za pomaganje izrazito vaan kontekst Sve evolucijske teorije pretpostavljaju da su emocije univerzalne i na taj nain prepoznate EKMAN je poznat po svom istraivanju plemena Fore u Novoj Gvineji i zakljuku da se emocije univerzalno izraavaju i prepoznaju, te na taj nain ispunjavaju kriterij za adaptaciju Evolucijska psihologija predvia da de mukarci i ene biti slini u svim podrujima u kojima su se sreli s istim adaptacijskim problemom ene su se suoile s problemom osiguravanja pouzdanih i obnovljivih zaliha dobara i to su rijeile na nain da su preferirale partnere koji su pokazali sposobnost da steknu dobra i volju da ih prema njima usmjere Mukarci i ene se razlikuju u: agresivnosti, ljubomori, elji za seksualnom raznolikodu i preferencijama prema odreenim partnerima Agresivnost najranija poznata rtva bio je neandertalski mukarac koji je umro prije 50 000 godina (ljudi imaju dugu evolucijsku povijest nasilja) mukarci su ede ubojice nego ene, a rtve su im drugi mukarci objanjenje za ovo prua unutarspolno nadmetanje kod vrsta kod kojih enke ulau vie u potomstvo, mukarcima je ograniena mogudnost reprodukcije zbog sposobnosti da steknu pristup spolu (enka de paljivije birati partnera) plato reprodukcije mnogo je vii kod mujaka to dovodi do razlike u varijancama reprodukcije, tj. vedina enki de imati potomstvo, a neki mujaci de posijati mnogo potomaka, a neki nede uopde ova pojava se zove EFEKTIVNA POLIGINIJA (to je veda varijanca u reprodukciji, to de okrutnije biti nadmetanje unutar spola koji ima vedu varijancu) kod vrsta kod kojim postoji velika varijanca reprodukcije unutar jednog spola, uglavnom je izraen SPOLNI DIMORFIZAM velike spolne razlike u veliini i strukturi (to je intenzivnija efektivna poliginija, to je vedi spolni dimorfizam) ljubomora oplodnja se odvija unutar enke te su mukarci riskirali ulaganje u djecu koja nisu bila njihova (za ene se to ne moe redi)- za mukarce je tetno bilo ako bi njihova partnerica zatrudnjela s drugim mukarcem, dok je za ene bilo tetno gubitak sredstava svog partnera i zbog toga se oni razlikuju u teini koju daju znakovima ljubomore mukarci postaju najljubomorniji na znakove seksualne nevjere, a ene na znakove dugoronog preusmjeravanja mukareve predanosti no to ne znai da su ene ravnodune prema seksualnim nevjerama, ili da su mukarci ravnoduni prema emocionalnim nevjerama oba dogaaja uznemiravaju oba spola, no tek kad su prisiljeni izabrati koji ih dogaaj vie uznemirava, pojavljuje se razlika koja je postojana u razliitim kulturama dvostruka nevjera kada mukarac vjeruje da je njegova partnerica u seksualnoj vezi s njegovim suparnikom, on moe ujedno misliti i da de se njegova partnerica i emocionalno zbliiti s drugim mukarcem 31

no da ta teorija stoji onda bi razlike trebale nestati kada su seksualna i emocionalna komponenta nevjere odvojene, to se nije dogodilo ako sudionike stavimo u uvjete velikih kognitivnih opteredenja razlika se ne pojavljuje zbog jednostavnog razloga, a to je da se svi efekti mogu ponititi osigurate li preplavljujudu koliinu ometajudih eksperimentalnih podraaja seksualna raznolikost teorija roditeljskog ulaganja i spolnog odabira pripadnici spola koji manje ulae u potomstvo manje su izbirljivi prilikom odabira partnera i skloniji su traenju viestrukih partnera, zbog toga postoji velika razlika izmeu mukaraca i ena u elji za seksualnom raznolikodu u jednom istraivanju ene su izjavile da u sljededem mjesecu ele imati 1 partnera, a u cijelom ivotu 4-5; kod mukaraca je brojka bila razliita, u sljededem mjesecu 2 partnerice, a u cijelom ivotu 18 izbor partnera mukarci i ene razlikuju se u kvalitetama koje ele kod dugoronih partnera (ene pridaju vedu vanost financijskim sredstvima ili kvalitetama koje vode do tih sredstava, a mukarci eninu fiziku izgledu koji signalizira njenu plodnost) u istraivanju mukarci su rangirali izgled na 4. mjesto, a ene na 6.; dobre financijske izglede ene su stavile na 8. mjesto, a mukarci na 9. (stavili su neke druge kvalitete ispred ovih, ali ovdje su razlike izraene) Buss i Barnes su postavili hipotezu strukturalne nemodi ene cijene sredstva zato to su ih mukarci kontroliraju, a primarni nain na koji su one dolazile do njih je bio putem braka, te su ene prisiljene cijeniti sredstva koja mukarac posjeduje jer su one same iskljuene iz dobivanja sredstava Istraivanja individualnih razlika najizazovniji i najtei su dio analize - postoji mnotvo naina na koje individualne razlike mogu biti objanjene sa stajalita evolucijske psihologije (analogija sa uljevima svi ljudi imaju iste mehanizme za proizvodnju uljeva, koji su rezultat okolinskih razlika koje u razliitom stupnju aktiviraju taj mehanizam) Okolinski pokretai - prisutnost ili odsutnost oca u ranoj dobi kljuna je za pojavljivanje specifinih seksualnih strategija djeca koja u prvih 5 godina provedu u domu bez oca ue da veze odraslih nisu trajne i kasnije se oni uputaju u seksualnu strategiju za koju je tipina rana seksualna zrelost, rano stupanje u odnose i esto mijenjanje partnera; djeca koja imaju pouzdanog oca koji ulae u njih skloni su traenju dugoronih partnera koje karakterizira odgoeno seksualno sazrijevanje, kasnije stupanje u odnose, te veliko ulaganje u mali broj djece Djeca iz rastavljenih domova seksualno su promiskuitetnija od djece iz ouvanih domova Adaptivno procjenjivanje nasljednih individualnih razlika uspjeh agresivne ili kooperativne strategije ovisi o veliini pojedinca, njegovoj snazi i sposobnosti za borbu Ljudi sami procjenjuju svoju fiziku spremnost pa samim time i odluuju koju de strategiju koristiti , te sklonost agresiji nije izravno nasljedna, ona je REAKTIVNO NASLJEDNA jer je posljedica grae tijela ODABIR OVISAN O UESTALOSTI 2 ili vie nasljednih varijanti mogu evoluirati unutar iste populacije (npr. spol) u vrstama koje se razmnoavaju spolom, oba spola postoje u podjednakom omjeru, ako jedan spol postane rijedak u odnosu na drugi, evolucija de prouzrokovati porast broja manje zastupljenog spola enska strategija traenja partnera trebala bi se usmjeriti na 2 kriterija: roditeljsko ulaganje i kvaliteta gena stoga su ene razvile 2 strategije traenja partnera: RESTRIKTIVNU I NERESTRIKTIVNU 32

RESTRIKTIVNA STRATEGIJA oznaava odgoen seksualni odnos i produen period udvaranja, to joj omogudava da procjeni mukarevu razinu predanosti i uoi postojanje prijanjih obaveza, a istovremeno mu pokazuje spremnost na seksualnu vjernost NERESTRIKTIVNA STRATEGIJA ena koja trai partnera zbog njegovih gena ima manje razloga za odgaanjem seksa, te joj nije potreban ni njegova predanost niti su joj vane ranije obaveze Kako raste broj nerestriktivnih ena, raste broj i seksipilnih sinova, a onda se oni natjeu za ogranienu koliinu ena Kako neka strategija postaje uobiajenija postaje manje uspjena i obrnuto PSIHOPATIJA skup osobina linosti za koje je odgovorno nepouzdano ponaanje, egocentrizam , impulzivnost, nemogudnost osnivanja trajnih veza, povran drutveni arm, nedostatak drutvenih emocija oni primjenjuju strategiju varanja u svojim drutvenim interakcijama, a eda je meu mukarcima Sve dok uestalost psihopata nije prevelika, moe se odravati psihopatija unutar populacija koja se vedinom sastoji od ljudi koji surauju ELLIS I SURADNICI razvili su hipotetsku sintezu petofaktorskog modela i evolucijske psihologije - otkrili su da su petofaktorske dimenzije linosti povezane s rjeavanjem problema romantini veza Ogranienja evolucijske perspektive: istraivai su prisiljeni zakljuivati o prolosti, uvjeti u prolosti i danas nisu isti, te su tek zagrebli povrinu, a neke je hipoteze nemogude testirati

EMOCIJE mogu biti definirane pomodu 3 komponente: imaju prepoznatljive subjektivne osjedaje ili afekte, pradene su tjelesnim promjenama, te su pradene prepoznatljivom spremnodu za aktivnodu Ljudi se razlikuju jedni od drugih u svojim emocionalnim reakcijama ak i na iste dogaaje Neke teorije naglaavaju funkciju emocija gaenje ima adaptivnu vrijednost jer nas potie da ispljunemo ono to nije dobro za nas 1872. CHARLES DARWIN IZRAAVANJE EMOCIJA KOD LJUDI I IVOTINJA opisao je funkcionalnu analizu emocija i izraza emocije povedavaju prilagoenost pojedinca jer one imaju komunikacijsku funkciju,tj. prenose informacije od jedne ivotinje drugoj o onome to de se vjerojatno dogoditi EMOCIONALNA STANJA prolazna, te vie ovise o situaciji u kojoj se osoba nae, nego o samoj osobi EMOCIONALNA CRTA obrazac emocionalnih reakcija koje osoba konzistentno doivljava u razliitim ivotnim situacijama on je stabilan tijekom vremena i karakteristian za osobu (smatra se da su crte interne i da su uzrok neijeg ponaanja) Istraivai se mogu podijeliti u 2 tabora: prvi razmiljaju o emocijama kao o malom broju primarnih emocija, a drugi o emocijama kao irokim dimenzijama doivljavanja Oni koji misle da su primarne emocije kljune zauzimaju KATEGORIJALNI PRISTUP PRIMARNE EMOCIJE set emocija koji se ne moe reducirati, a njihova kombinacija rezultira velikom raznolikodu doivljenih emocija Ekman primarne emocije su pradene specifinim izrazom lica koji je prepoznatljiv u svim kulturama i to su: ljutnja, strah, gaenje, radost, iznenaenje i tuga

33

Izard smatra da emocije usmjeravaju ponaanja motivirajudi osobu za specifine adaptivne radnje i to rezultira listom od 10 primarnih emocija DIMENZIONALNI PRISTUP se vie bavi time kako ljudi doivljavaju svoje emocije te smatra da svaka emocija se moe opisati kao kombinacija ugodnosti i pobuenosti Ljudi kategoriziraju emocije koristedi 2 primarne dimenzije: UGODNOST I POBUENOST SADRAJ specifina vrsta emocije koju osoba doivljava, a STIL nain na koji se emocija izraava SADRAJ se odnosi na tipine emocije koje osoba esto doivljava tijekom vremena ugodne emocije na popisima primarnih emocija jedina ugodna emocija je sreda (neki teoretiari stavljaju i iznenaenje) sreda i zadovoljstvo ivotom Aristotel je rekao da je sreda vrhunsko dobro i cilj ivota; James je smatrao da je sreda omjer neijih postignuda i neijih tenji, a moe se postidi tako da: ili postiemo vie ili snizimo oekivanja ozbiljna istraivanja zapoinju te 1970-ih FORDYCE je prema istraivanju meu studentima zakljuio da je prosjena osoba 65% vremena sretna, 15% neutralna i 20% nesretna istraivai razmiljaju o sredi na 2 naina: u smislu procjene da je ivot zadovoljavajudi ili u smislu prevlasti pozitivnih na negativne emocije uspostavilo se da emocionalni ivot ljudi i njihove procjene zadovoljstva ivotom visoko koreliraju uspostavilo se i da mjere srede koreliraju i sa socijalnom poeljnodu to moe znaiti i da je pozitivan pogled na sebe sastavni dio bivanja sretnom osobom POZITIVNE ILUZIJE O SEBI napuhan pogled o sebi kao o dobroj, sposobnoj i poeljnoj osobi je dio emocionalne dobrobiti postoje pozitivne korelacije izmeu samoprocjena srede i procjena drugih razlike izmeu spolova u sredi ne postoje, otprilike jednake proporcije mukaraca i ena procjenjuju se zadovoljnima svojim ivotima odreena ivotna razdoblja nisu sretnija od drugih, ved se samo mijenjaju uvjeti koji ljude ine sretnima s dobi pripadnost etnikoj skupini nije povezana sa sredom ljudi iz uskradenih drutvenih skupina odravaju svoju sredu cijenedi aktivnosti u kojima su dobri, usporeujudi se s lanovima svoje skupine i krivedi za probleme dogaaje koji su izvan njihove kontrole o Diener, Diener i Diener su ispitali subjektivnu dobrobit na 75% populacije Zemlje i otkrili da su: siromanije zemlje imale nie rezultate nego bogatije, te da su zemlje u kojima su civilna i politika prava nia imali i nie rezultate od zemalja u kojim su graanska prava i osobne slobode zatidene zakonom iz toga su zakljuili da razlike u ekonomskoj razvijenosti mogu biti uzrok razlika u subjektivnoj dobrobiti unutar pojedinih nacija (to je potvreno i drugim istraivanjima) o 1980. COSTA I McCRAE su zakljuili da demografske varijable (spol, dob, etnicitet i prihodi) objanjavaju 10-15% varijance u sredi za nju su ipak najvanije:ekstraverzija i neuroticizam jer je sreda prisutnost velikih razina pozitivnog afekta i niskih razina negativnog afekta, a ekstraverzija utjee na pozitivni 34

afekt, dok neuroticizam utjee na negativni afekt (u istraivanju su ove osobine objasnile 3 puta vie razlika u sredi nego sve demografske varijable zajedno) No istraivanje je bilo korelacijsko 2 modela odnosa izmeu linosti i dobrobiti su: IZRAVAN I NEIZRAVAN MODEL o NEIZRAVAN MODEL - linost utjee na to da osoba stvara odreeni ivotni stil koji uzrokuje emocionalnu reakciju o IZRAVAN MODEL ak i kad se izloe identinim situacijama, odreeni ljudi odgovaraju s vie pozitivnih ili negativnih emocija, ovisno o razini ekstraverzije i neuroticizma LARSEN I SURADNICI su ispitivali utjecaj ekstraverzije i neuroticizma na emocionalno reagiranje sudionici su prolazili kroz postupak INDUKCIJE EMOCIJA gdje se manipuliralo njihovim emocijama, a prije toga su im izmjerenih rezultati na ovim dimenzijama linosti najboljim prediktorom na indukciju pozitivnog raspoloenja je bila ekstraverzija,a na negativnom neuroticizam - stoga moemo zakljuiti da linost djeluje poput pojaala ivotnih dogaaja (ekstraverti de imati pojaane pozitivne reakcije, a neurotiari pojaane negativne reakcije i da ona ima izravan uinak na emocije jer ak i u kontroliranim uvjetima ljudi drugaije reagiraju na emocionalne dogaaje)

SITUACIJE KOJE MOGU POBUDITI POZITIVAN AFEKT SITUACIJE KOJE MOGU POBUDITI NEGATIVAN AFEKT

OSOBINA EKSTRAVERZIJE

POZITIVAN AFEKT SUBJEKTIVNA DOBROBIT

OSOBINA NEUROTICIZMA

NEGATIVAN AFEKT

IZRAVAN I NEIZRAVAN MODEL

OSBINE EKSTRAVERZIJE

IVOTNI STIL KOJI POTIE POZITIVNIJE ISHODE IVOTNI STIL KOJI POTIE NEGATIVNIJE ISHODE

POZITIVAN AFEKT SUBJEKTIVNA DOBROBIT NEGATIVAN AFEKT

OSOBINE NEUROTICIZMA

Neugodne emocije dolaze u nekoliko razliitih oblika, a nama su najvanije: anksioznost, depresija i ljutnja Anksioznost izraena osobina neuroticizma EYSENCKOVA BIOLOKA TEORIJA - on tvrdi da neuroticizam ima bioloke osnove, tj. da je posljedica pretjerano lake pobudljivost 35

limbikog sustava koji je odgovoran za emocije i reakciju borbabijeg (ako se neiji limbiki sustav lako aktivira, ta osoba esto ima emocionalne epizode) neurotine su osobe anksiozne, razdraljive i lako se uznemire jer se njihov limbiki sustav lako pobudi - Eysenck je postavio nekoliko logikih argumenata: istraivanja pokazuju zadivljujudi stupanj stabilnost neuroticizma, on je vana dimenzija linosti jer postoji u vedini teorija, i genetika istraivanja pokazuju da ima visok koeficijent nasljednosti (pozitivan afekt pokazuje znaajnu komponentu zajednike okoline) Emocije su povezane s povedanom aktivacijom ACC-a u istraivanju socijalnog odbacivanja koje je pradeno tugom i uznemirenodu otkrivena je povedana aktivnost ACC-a PREFRONTALNI KORTES se smatra centrom za izvrnu kontrolu kod mnogih ljudi koji su poinili nasilna djela uoen je neuroloki deficit u tom podruju, koji se ujedno smatra i dogovornim za regulaciju negativnih emocija Kognitivne teorije tvrde da je neuroticizam posljedica odreenih stilova obrade informacija osobe s visokim neuroticizmom imaju vedu vjerojatnost prisjedanja neugodnih informacija od osoba s niskim neuroticizmom,tonije oni imaju preferenciju obrade negativnih informacija o sebi (sjetili su se vie negativnih informacija o sebi, ali ne i o drugima) o Neki psiholozi smatraju da se emocionalna iskustva spremaju u pamdenje, a osobe s izraenim neuroticizmom imaju bogatije mree veza oko onih sjedanja koje se odnose na negativne emocije Costa i McCrae su zakljuili da neuroticizam utjee na percepciju zdravlja,ali ne i na samo zdravlje no nedavna istraivanja pokazuju da je neuroticizam ipak povezan sa smanjenim funkcioniranjem imunosnog sustava tijekom stresa Za osobe s visokim neuroticizmom smatra se da imaju snaniji sustav inhibicije zbog ega su osjetljivije na znakove kazne i frustracije te spremno reagiraju na njih (oni ne ekaju da se pojave takve informacije, ved i neprestano trae u svojoj okolini) o EMOCIONALNI STROOP TEST vana i nevana dimenzija proizvode konflikt unutar panje, a u ovom testu se nalazi nekoliko rijei povezanih s anksioznodu i prijetnjom, zadatak osobe je imenovati boju kojom je napisana rije ako je vrijeme potrebno za imenovanje boje due za takvu vrstu rijei od vremena koje je potrebno za neutralne rijei znai da je dolo do interferencije, a osobe s visokim neuroticizmom su pristrane u obradanju panje na takve rijei Depresija psihiki poremedaj koji pogaa 20% Amerikanaca u jednom trenutku u ivotu, a postoje razliiti oblici depresije koje istraivai nastoje kategorizirati i pronadi naine kako bi pomogli ljudima MODEL DIJATEZA-STRES od prije postoji osjetljivost, dijateza koja je prisutna meu ljudima koji poslije postanu depresivnima, ali uz to se mora dogoditi i stresan ivotni dogaaj kako bi se pokrenula depresija nijedan element sam za sebe nije dovoljan za pokretanje depresije, moraju se pojaviti zajedno 36

BECKOVA KOGNITIVNA TEORIJA on smatra da je osjetljivost u posebnoj kognitivnoj shemi ili nainu gledanja na svijet uzrok tome jer ona iskrivljuje informacije na negativan nain koju osobu ini depresivnom postoje 3 vana podruja koja su pod utjecajem depresije, KOGNITIVNA TRIJADA: informacije o sebi, o svijetu i o bududnosti, a naini na koji se oni iskrivljuju su: PRETJERANO GENERALIZIRANJE (pravljenje slona od muhe), DONOENJE NEUTEMELJENIH ZAKLJUAKA, PERSONALIZIRANJE (za sve smo mi sami krivi), KATASTROFIZIRANJE o PROROANSTVO KOJE SAMO SEBE OSTAVRUJE osoba koja vjeruje da je njezin ivot potpuni promaaj, esto de se i ponaati kao potpuni gubitnik, te moe ak i odustati od pokuaja da bude bolja o Terapije za mijenjanje kognitivnih izoblienja Stil objanjavanja se razlikuju izmeu depresivnih i nedepresivnih osoba depresivne imaju interni,stabilan i globalni stil objanjavanja (pesimistiki obrazac) Biologija depresije kada je netko depresivan postoji neravnotea u razinama neurotransmitera NEUROTRANSMITERSKA TEORIJA DEPRESIJE za to su zasluni norepinefrin, serotonin i dopamin o Osim lijekova koji su nastali na osnovi ove teorije, jo i vjebanje pomae u lijeenju depresije Ljutnja neki uvjeti izazivaju ljutnju vedine osoba, ali i neki ljudi su karakteristino hostilniji od drugih u odgovoru na istu situaciju HOSTILNOST sklonost da se na svakodnevne frustracije reagira ljutnjom i agresivnodu, te da se u interakcijama ponaa na neugodan, kritizirajudi i nekooperativan nain Linost tipa A povezana s hostilnodu i sranim bolestima (Friedman i Rosenman) Stil emocionalnog ivota najvanija distinkcija se odnosi na intenzitet emocije mogu jako varirati u intenzitetu, te imamo: OSOBE S AFEKTOM VISOKOG INTENZITETA (ljudi koji obino doivljavaju svoje emocije snano i emocionalno su reaktivni i nepostojani) i OSOBE S AFEKTOM NISKOG INTENZITETA (obino svoje emocije proivljavaju samo blago, s postupnim fluktuacijama i umjerenim reakcijama, takve osobe su stabilne i smirene i ne pate od uspona i padova, ali ni ne doivljavaju visoke razine pozitivnih emocija) Iako osobe s visokim intenzitetom izvjetavaju o vedem broju tjelesnih simptoma, one nisu pretjerano uznemirene zbog toga niti bi htjele promijeniti tu razinu Istraivanja su potvrdila da su osobe s visokim intenzitetom afekta reaktivnije i na pozitivne i na negativne emocije koje su u pozitivnoj korelaciji s neuroticizmom i ekstraverzijom te ih to ini neurotinim ekstravertima Osobe s visokim intenzitetom trebale bi imati PROMJENJIVIJA RASPOLOENJA, tj. ede fluktuacije u emocionalnom ivotu tijekom vremena, to je Larsen i dokazao u svom istraivanju Ljudi se razlikuju i u koliini pozitivnih i negativnih sadraja, ali i u stilskom intenzitetu svojih emocija hedonistika ravnotea (stupanj ugode u ivotu osobe tijekom vremena): prosjean student ima pozitivan hedonistiki omjer 7 od 10 dana Hedonistiki omjer i intenzitet nisu povezani ali u meusobnoj interakciji daju specifine tipove emocionalnog ivota koji su karakteristini za razliite tipove linosti

37

OIVLJENJE OFELIJE djevojice potiskuju svoj kreativni duh i prirodne impulse, to konano unitava njihovo samopouzdanje Ljude intrinzino fasciniraju SPOLNE RAZILKE prosjene razlike izmeu ena i mukaraca u linosti ili ponaanju ROD drutvena interpretacija to znai biti mukarac ili ena koja se moe mijenjati s vremenom RODNI STREOTIPI vjerovanja o tome kako se mukarci i ene razlikuju ili bi se trebali razlikovati, u usporedbi s tim kakve su stvarne razlike Prije 1973. relativno se malo panje poklanjalo spolnim razlikama jer je bila uobiajena praksa da se koriste sudionici jednog spola, najede mukog 1974. su ELEONORE MACCOBY I CAROL JACKLYN izdale PSIHOLOGIJA SPOLNIH RAZLIKA u kojoj su napravile pregled stotine istraivanja i zakljuile da su: ene bolje od mukaraca u verbalnoj sposobnosti,a mukarci u matematikoj i prostorno sposobnosti; a s obzirom na linost su zakljuile da postoji samo 1 razlika: mukarci su agresivniji od ena VELIINA EFEKTA (d) koristi se za izraavanje razlike u jedinicama standardne devijacije konvencija za interpretiranje veliine efekta kae: -0,20-0,20 mala razlika, -0,50-0,50 srednja razlika, -0,80-0,80 velika razlika Dananja literatura kae da su mukarci i ene u osnovi isti na vedini mjera kognitivnih sposobnosti, osim kod prostornog rotiranja gdje je d=0,73 u korist mukaraca Postoje 2 pozicije o spolnim razlikama: MINIMALISTIKA I MAKSIMALISTIKA MINIMALISTIKA opisuje spolne razlike kao male i nevane jer: vedina nalaza pokazuje male veliine efekta (distribucije se preklapaju), a koje god razlike da postoje nemaju praktinu vanost MAKSIMALISTIKA veliina spolnih razlika je usporediva s veliinom mnogih drugih efekata u psihologiji i ne treba je trivijalizirati, a ak i male spolne razlike mogu imati velike praktine implikacije (mala spolna razlika u sklonosti pomaganju drugim ljudima) Ekstraverzija ispitivane su 3 facete: drueljubivost, asertivnost i aktivitet ene postiu vie rezultate na drueljubivosti, ali su razlike veoma male Mukarci postiu umjereno vie rezultate na asertivnosti- mukarci prekidaju druge u razgovoru vie od ena Mukarci postiu vie rezultate na aktivitetu Ugodnost ispitivane su 2 facete ugodnosti: povjerenje i blagost ene imaju vie povjerenja od mukaraca ene su znaajno blae od mukaraca d=-0,97 ene se ede smijee od mukaraca je li to znak submisivnosti ili ugodnosti? Agresivnost nalazi se na suprotnom kraju ugodnosti mukarci su agresivniji (oni poine 90% svih ubojstva,a vedina rtava su drugi mukarci) Savjesnost ispitivan je red ene postiu neto vie rezultata, ali u osnovi su mukarci i ene isti na toj dimenziji Emocionalna stabilnost ispitivane su 2 facete: anksioznost i impulzivnost ene i mukarci su gotovo identini na impulzivnosti ene imaju neto vie rezultate na anksioznosti (strah od zmija i paukova) Otvorenost ispitivana je ideja ene i mukarci su gotovo identini na ovoj dimenziji Najvede istraivanje iz 41 razliite zemlje ispitivalo je 8 bazinih emocija te su sudionici procjenjivali koliko esto doive svaku emociju i intenzitet kojim ju doive Razlike su male, ali statistiki znaajne ene doivljavaju i pozitivne i negativne emocije ede i intenzivnije nego mukarci

38

Zamjerka ena mukarcima je da ne izraavaju emocije, a mukarci se ale da su ene previe emocionalne (moda mukarci ne izraavaju emocije jer ih ne doivljavaju esto i intenzivno kao ene) Dimenzije linosti koje nisu sadrane u petofaktorskom modelu su: samopotovanje, seksualnost i biranje partnera te dimenzija ljudi-stvari Samopotovanje opde samopotovanje je od sredinje vanosti za mentalno zdravlje jer se oni s visokim samopotovanjem bolje nose sa stresom i naporom svakodnevnog ivota Pronaena je mala razlika u ukupnom rezultatu (d=0,21)gdje mukarci imaju neto vie samopotovanje, ali je fascinirajuda razlika s obzirom na dob

MALA DJECA (d=0,16)

RANA ADOLESCENCIJA (d=0,23)

KASNA ADOLESCENCIJA (d=0,33)

ODRASLA DOB (d=0,10)

STARIJA DOB (d= -0,03)

Seksualnost i biranje partnera jedna od najvedih spolnih razlika odnosi se na stavove o usputnom seksu (d=0,81) mukarci imaju puno pozitivnije stavove o usputnom seksu (oni ene 18 partnerica tijekom ivota, a ene 4-5) Seksualna agresivnost je ograniena na podskup mukaraca koji su narcistine osobe, koji nisu empatini i pokazuju hostilnu maskulinost Dimenzija ljudi-stvari odnosi se na prirodu profesionalnih interesa (stvari preferiraju se zanimanja koja se bave neivim predmetima, ljudi preferiraju se zanimanja koja ukljuuju razmiljanje o drugima, brigu za druge,) Postoje jake spolne razlike u tim preferencijama (d=1,35) mukarci vjerojatnije postiu rezultate na dimenziji stvari, a ene na ljudi 1930-ih istraivai su zamijetili da se mukarci i ene razlikuju u svojim odgovorima na vedi broj estica u velikim inventarima te su zakljuili da se te razlike mogu opisati jednom dimenzijom maskulinosti na jednom kraju i femininosti na drugom kraju 1970-ih su postavili hipotezu da su maskulinost i femininost nezavisne dimenzije te da jedna osoba moe biti visoko na obe dimenzije 2 glavna instrumenta za mjerenje izdana su 1974.: BEM I SPENCE - postojale su 4 dimenzije: nediferencirana, maskulina, feminina i androgina MASKULINA asertivnost, smjelost, dominacija, samodostatnost i instrumentalnost FEMININA briga, izraavanje emocija i empatija ANDROGINA postie rezultat visok i na maskulinosti i na femininosti da bi naglasila kako osoba moe posjedovati obje karakteristike; nju se vidi kao najvie razvijenu osobu koja utjelovljuje najvrjednije elemente oba spola te je slobodna od tradicionalnih spolnih uloga o Kritike androginosti: nekoliko istraivanje je pokazalo da su maskulinost i femininost jedna bipolarna dimenzija o Autori su promijenili svoje poglede: SPENCE sada vjeruje da njezina skala mjeri INSTRUMENTALNOST I EKSPRESIVNOST, a BEM smatra da njena skala procjenjuje RODNE SHEME, te je ideal biti bez rodne sheme

39

Spolno tipizirana ponaanja i stavovi imaju tendenciju pokazivanja umjerene heritabilnosti 38% varijance u spremnosti za uputanje u spolno tipizirana ponaanja je objanjeno genetskim razlikama, to i dalje ustavlja prostora za okolinske utjecaje RODNI STEROTIPI vjerovanja koja imamo o nainima na koje se spolovi razlikuju, bez obzira da li ta vjerovanja empirijski postoje imaju 3 komponente: KOGNITIVNA (naini na koji ljudi stvaraju socijalne kategorije), AFEKTIVNA I PONAAJNA Sadraj rodnih stereotipa vrlo je slian u svim kulturama William i Best su ispitivali rodne stereotipe u30 zemalja i dobili rezultate da se na mukarce gleda kao na agresivnije, dominantne i ustrajne, a na ene kao na poslune, brine i samoponiavajude, zbog toga su ene KOMUNALNE (orijentirane prema grupi),a mukarci INSTRUMENTALNI (brane nezavisnost od grupe) No ljudi vedinom precjenjuju veliinu spolnih razlika u linosti Vedina ljudi ima diferencirane stereotipe za svaki spol, te su mukarci podijeljeni u 5 kategorija, a ene u 3 (Djevica Marija kurva karijeristica) Jedna od tetnih posljedica rodnih stereotipa je ponaanje u skladu s njima Kod tubi za nepravednu smrt lana obitelji, rtve dobivaju vie novaca ako je ubijen mukarac; enama se nude vie cijene za isti auto; ene dobivaju bolje knjievne kritike TEORIJA SOCIJALIZACIJE ideja da djeaci i djevojice postanu razliiti zato to okolina djeake potie da budu maskulini, a djevojice da budu feminine tijekom vremena djeca ue klase ponaanja koje se smatraju odgovarajudim za njihov spol BANDURA TEORIJA SOCIJALNOG UENJA varijanta teorije socijalizacije djeaci i djevojice ue opaanjem ponaanja drugih osoba njihova spola, MODELA Postoje znatni empirijski dokazi za ovu teoriju 82% kultura trenira djevojice da budu brinije od djeaka i nije pronaena nijedna kultura sa suprotnim uzorkom TERORIJA DRUTVENE ULOGE spolne razlike su se pojavile jer su se mukarci i ene razliito distribuirali u razliite radne i obiteljske uloge, a tijekom vremena su djeca uila ponaanja povezana s tim ulogama Ova teorija de se modi provjeriti kako se mijenjaju uloge te bi razlike trebale nestati s vremenom HORMONSKE TEORIJE mukarci i ene se razlikuju zbog razliitih temeljnih hormona, a njihovi utjecaji na spolne razlike zapoinju ved u maternici (hormonska kupka moe utjecati na organizaciju mozga i rodne interese i aktivnosti) CAH stanje u kojem enski fetus ima preaktivnu nadbubrenu lijezdu, to rezultira time da je ena hormonski maskuliziranija; te te djevojke imaju izrazitu preferenciju mukih igara ili su superiornije u tradicionalno maskulinim kognitivnim vjetinama i zanimanjima od ostalih djevojaka Razina testosterona kod djevojaka 200-400, a kod mukarca 5200-6400 razina testosterona kod mukaraca je tipino preko 10 puta via nego kod ena TEORIJA EVOLUCIJSKE PSIHOLOGIJE - mukarci i ene razlikuju se samo u nekim domenama (biranje partnera i seksualnost), a pokazuju slinost u vedini domena linosti (sline okusne preferencije za hranu) zbog adaptivnih problema INTEGRIRANA TEORIJSKA PERSPEKTIVA socijalizacija i hormoni mogu objasniti kako se spolovi razlikuju,a evolucijska psihologija zato se razlikuju

Neki aspekti linosti vrlo su varijabilni u razliitim kulturama, a neki su univerzalni KULTURALNE VARIJACIJE unutargrupne slinosti i meugrupne razliitosti,a mogu biti bilo koje vrste: fizike, psiholoke i ponaajne 40

KULTURALNA PSIHOLOGIJA LINOSTI ima 3 kljuna cilja: otkriti principe koji su u osnovi kulturalne razliitosti, otkriti kako ljudska psihologija oblikuje kulturu i kako kultura oblikuje nau psihologiju 3 glavna pristupa za objanjenje i istraivanje linosti u razliitim kulturama su: EVOCIRANA KULTURA, PRENESENA KULTURA I KULTURALNE UNIVERZALIJE EVOCIRANA KULTURA kulturalne razlike koje stvaraju razliiti okolinski uvjeti koji aktiviraju predvidljiv skup odgovora potrebna su 2 sastojka za objanjenje kulturalnih varijacija: univerzalni temeljni mehanizam i okolinske razlike u stupnju u kojem je temeljni mehanizam aktiviran (nijedan sastojak nije dovoljan sam za sebe) EVOCIRANA SURADNJA pod uvjetima velike varijance postoje ogromne dobrobiti od dijeljenja okolinski uvjeti mogu aktivirati neka ponaanja poput suradnje i dijeljenja, svatko ima tu sposobnost, ali kulturalne razlike u kojem grupe dijele i surauju ovise o okolinskim uvjetima Evocirane strategije biranja partnera rano iskustvo (grubi i odbacujudi postupci odgoja, nepredvidivo pruani resursi i brano neslaganje) potie kod djece impulzivnost i strategiju biranja partnera koja je obiljeena ranim dobivanjem djece Evocirana agresija KULTURA ASTI kod nje se na uvrede gleda kao na javne izazove na koje treba odgovoriti direktnim sukobom i fizikom agresijom teorija smatra da se razlike u stupnju u kojem ast postaje sredinji dio kulture ovise o ekonomiji koja je bitna za opstanak (agrokultura i stoarstvo) PRENESEENA KULTURA sastoji se od ideja, vrijednosti, stavova i vjerovanja koja originalno postoje u umu jedne osobe, a koji se tada prenose u umove druge osobe kroz interakciju s izvornom osobom Moralne vrijednosti - kulturalno razliiti pogledi na moralnost prenose se na djecu rano u ivotu (amerika djeca s 5 godina imaju iste sudove kao i odrasli, korelacija je 0,89) Kulture se jako razlikuju po svojim pogledima na moralnost, ali postoje i neke univerzalije: ignoriranje rtve nesrede, krenje obedanja, unitavanje neije slike, udaranje neopasne ivotinje, incest izmeu brade i sestara te kraa no ponekad postoje i iznimke ovih univerzalija (brak brata i sestre u kraljevskim dinastijama) Pojam o sebi svaka osoba ima 2 osnovna kulturalna zadatka s kojima se mora suoiti: MEUZAVISNOST (kako ste privreni vedoj grupi iji ste lan) i NEZAVISNOST (kako se diferencirate od vede grupe) Ljudi u razliitim kulturama duboko se razlikuju u nainu na koji balansiraju izmeu ta 2 zadatka zapadne kulture karakterizira nezavisnost, a nezapadnjake meuzavisnost stoga se oni opisuju kao INDIVIDUALISTI ili KOLEKTIVISTI AKULTURACIJA proces adaptiranja na naine ivota i vjerovanja uobiajena u neijoj novoj kulturi o Azijski amerikanci koji ive u NY koji se nisu identificirali kao azijci, opisivali su se jako slino europskim amerikancima iz NY, a to je nekarakteristino za nezapadnjaku kulturu Japanci su skloni HOLISTIKOM objanjavanju (pridaju panju odnosima, kontekstu i vezama izmeu objekta u centru panje i njegove okoline), a amerikanci ANALITIKOM (izdvajaju objekte iz konteksta i opisuju ga) o Matsumoto naglaava da su ove razlike iz Sjeverne Amerike i istone Azije te da se ne mogu generalizirati 41

ljudi imaju evoluirane psihike mehanizme za obje vrste pojmova o sebi i mogu se prebaciti s jedne vrste na drugu, a sve ovisi o prednostima koje im donosi SAMOUZDIZANJE tendencija opisivanja i predstavljanja sebe koritenjem pozitivnih ili socijalno cijenjenih atributa, a ima tendenciju stabilnosti u vremenu te se uzima kao karakteristika linosti Angloamerikanci su skloni odravanju pozitivne evaluacije sebe (imaju 4 puta vie pozitivnih atributa nego negativnih), dok su japanci skloni davanju puno manje pozitivnih izjava o sebi ove sklonosti se proiruju i na evaluacije vlastite grupe u usporedbi s drugim grupama (japanci nisu favorizirali vlastito sveuilite u usporedbi s drugim) o Azijci se uputaju u upravljanje dojmovima? UNUTARKULTURALNE VARIJACIJE pojavljuju se iz nekoliko razloga:razlike u SES-u, povijesnim razdobljima ili rasnim kontekstima Mukarci iz viih socijalnih klasa skloni su vedoj samouvjerenosti, nioj razini konformnosti te vedoj intelektualnoj fleksibilnosti od mukaraca iz niih klasa Ralanjivanje utjecaja povijesnog razdoblja iznimno je teko zato to vedina trenutno koritenih mjera prije nije bila u upotrebi Pojedince treba tretirati kao pojedince, a ne kao lanove neke kulturalne grupe (preklapanje distribucija) KULTURALNE UNIVERZALNOSTI karakteristike linosti koje se ine univerzalnim ili prisutnim u vedini kultura Margaret Mead otkrila kulture bez seksualne ljubomore, u kojim su seksualne uloge obrnute te adolescencija nije oznaena stresom Cambri no kasnija istraivanja upuduju na to da se oni jako slini zapadnoj kulturi bar to se tie spolnih uloga Meu kulturalne univerzalnosti spadaju: vjerovanja o karakteristikama mukaraca i ena, izraavanje emocija, dimenzije na kojima ljudi izraavaju i opisuju linost i moguda univerzalnost petofaktorskog modela Vjerovanja o karakteristikama ena i mukaraca Williams i Best su proveli istraivanje u 30 drava u kojem su dali pridjeve ne procjenu jesu li ede povezani sa mukarcima ili enama rezultati su pokazali da postoji snaan konsenzus u razliitim dravama to se tie spolnih karakteristika, a predstavljaju stereotipe koje se osnivaju na ulogama koje preuzimaju (mukarci su fiziki jai od ena) Izraavanje emocija kulturalni varijabilitet u prisutnosti rijei za emocije neki psiholozi interpretiraju kao da se kulture razlikuju u prisutnosti doivljavanja tih emocija (leksika hipoteza) no STEVEN PINKER kae: kulture se sigurno razlikuju u tome koliko esto njihovi lanovi izraavaju, razgovaraju i djeluju na temelju emocija, ali to nita ne govori o tome to oni osjedaju o Djeca slijepa od roenja imaju iste facijalne ekspresije emocija koja pokazuju djeca s normalnim vidom o WHORFOVSKA HIPOTEZA LINGVISTIKE RELATIVNOSTI dri da jezik stvara misli i iskustvo, to se suprotstavlja hipotezi o univerzalnosti emocija Dimenzije opisivanja i evaluacije linosti dominantnost i toplina (slino kao i kod krunog modela) predstavljaju univerzalnu mapu koja se koristi za evaluaciju i opisivanje kvaliteta linosti drugih oko nas 42