P. 1
Oslobođenje [broj 23514, 2.6.2012]

Oslobođenje [broj 23514, 2.6.2012]

|Views: 270|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jun 02, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/02/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

SUBOTA, 2. 6. 2012.

Godina LXVIII • Broj 23.514

Barack Obama ju~er odlu~io

NASER KELJMENDI NA CRNOJ LISTI SAD-a
5. strana

Na koji na~in se mo`e rekonstruirati vlast u BiH?

BUDIMIR I KEBO DR@E KLJU^ FEDERACIJE
Reakcije u RS-u na raspad koalicije SDA - SDP

2-3. strana

NASILJE ZBOG BARIKADA

BITAN JE BUD@ET
Derventa

4. strana

Ponovo pala krv na sjeveru Kosova
Reuters

PLJA^KA[I PUCALI POPU U GLAVU
9.strana

11. strana

Fudbalska A reprezentacija BiH nesretno pora`ena od Meksika (1:2)

GRE[KE IZ KOJIH MORAMO IZVU]I POUKU
46. strana

DANAS PRILOG

U @I@I
Potpisan protokol o suradnji SDP-a i SBB-a
Foto: D. TORCHE

2

subota, 2. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

ANALIZA Na koji na~in se

BUDIMIR I KEBO D
Lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija zatra`io je od predsjedatelja Vije}a ministara BiH Vjekoslava Bevande razrje{enje ministara sigurnosti i odbrane, Sadika Ahmetovi}a i Muhameda Ibrahimovi}a, te zamjenika ministra finansija Fuada Kasumovi}a. Lagumd`ija `eli izbaciti SDA iz vlasti na svim razinama i ve} je usvojio novog partnera, SBB Fahrudina Radon~i}a. Da li je to mogu}e, kako i koliko traje?
Bilo koja opcija rekonstrukcije vlasti u BiH - isklju~enje SDA ili uvo|enje SBB-a i}i }e veoma te{ko u procesu implementacije na terenu. Ovo se posebno odnosi na Federaciju BiH - Vladu i uspostavu nove parlamentarne ve}ine u Predstavni~kom, odnosno Domu naroda Parlamenta FBiH. Klju~ je u Parlamentu FBiH jer za novu (bar tijesnu) ve}inu treba okupiti najmanje 50 glasova u Predstavni~kom, odnosno 30 u Domu naroda, s tim {to se mora ra~unati da je u okviru svakog od klubova naroda za pojedine odluke potrebna minimalno po jedna tre}ina delegata/izaslanika (po {est). To se posebno odnosi na biranje novog predsjednika ili potpredsjednika FBiH. Isklju~enjem SDA na razini FBiH, u Predstavni~kom domu i njihovom zamjenom zastupnicima SBB-a takva koalicija nema ve}inu, pa ~ak ni u slu~aju da im se pridru`i jedan poslanik SNSD-a - ukupno 49. Potpora za ovaj dom bi se morala tra`iti ili u SBiH ili kod dva samostalna poslanika - Safeta Halilovi}a i Spomenke Mi~i}, da bi se obezbijedila parlamentarna ve}ina. I u Domu naroda Parlamenta FBiH je sli~na situacija: sa SBBom umjesto SDA, te uz preostale tri stranke Platforme (SDP, NSRB i HSP) koalicija ima 29, od potrebnih 30 delegata/izaslanika, tako da bi se i u ovom slu~aju morala tra`iti potpora bar tri predstavnika SNSD-a da se osigura prolaznost odluka. Malo je vjerovatno da bi HDZBiH i HDZ 1990 podr`ali rekonstrukciju Vije}a ministara BiH i ustroj no-

Radon~i} kandidat za ministra sigurnosti
Razgovarali smo i o federalnom nivou, ali to je ne{to o ~emu gospodin Radon~i} i ja nismo jedini koji mo`emo odlu~iti, ka`e Lagumd`ija
Ju~er je ozvani~en najavljivani koalicioni sporazum: Fahrudin Radon~i} i njegova Stranka za bolju budu}nost BiH novi su partneri SDP-a Zlatka Lagumd`ije, koji im je ponudio pozicije u dr`avnoj vlasti. Sam Radon~i} }e, po ovom dogovoru, biti kandidat za ministra sigurnosti, a SBB }e dobiti i mjesto zamjenika ministra finansija i trezora BiH. Mjesto ministra odbrane BiH dobit }e SDPBiH. kriminala, reformu policije... Radon~i} i Lagumd`ija obavezali su se i na realizaciju dogovora i principa {estorke, principa i prioriteta iz sporazuma Vlade FBiH i sindikata, punu provedbu presude Sejdi} - Finci, ubrzat }e aktiviranje MAPa i dobijanje punopravnog ~lanstva u NATO-u, status kandidata za ~lanstvo u EU. Svoje su potpise stavili i na posljednju ta~ku kojom se obojica personalno obavezuju na u~e{}e u izvr{noj vlasti na dr`avnom nivou. SDP-ovi kantonalni premijeri u Sarajevu, Tuzli, te u Zeni~ko-dobojskom i Unsko-sanskom kantonu, smijenit }e sve ministre SDA i tako, ka`e Lagumd`ija, uz potporu SBBa deblokirati vlast. - Razgovarali smo i o federalnom nivou, ali to je ne{to o ~emu gospodin Radon~i} i ja nismo jedini koji mo`emo odlu~iti i mi smo u na~elu dogovorili principe prioriteta federalne vlasti. Za mene je va`no da neovisno o daljem raspletu doga|aja mi imamo puno suglasje oko sistemskih zakona koji se ti~u federalnog Parlamenta, prije svega, o nelegalno ste~enoj imovini, reviziji privatizacije i reformi policije, kazao je Lagumd`ija nakon sastanka sa Radon~i}em. Radon~i} se, pak, iznenadio “neo~ekivanom situacijom” .

ZDK: Smijenjen Galija{evi}
Smjenom predsjedavaju}eg kantonalne Skup{tine Miralema Galija{evi}a (SDA) ju~er je zapo~eo postupak raskidanja koalicije SDP-a sa SDA u Zeni~ko-dobojskom kantonu i uvo|enje u vlast kao partnera SBB-a i HDZ-a. Kolegij Skup{tine ZDK-a smijenio je Galija{evi}a, a na njegovo mjesto postavio Sretka Radi{i}a (SDP) koji je za ponedjeljak zakazao sjednicu Skup{tine na kojoj su jedine ta~ke dnevnog reda smjene {estoro ministara u Vladi ZDK-a iz SDA - Bernadete Galija{evi}, Amre Babi}, Jusufa Durakovi}a, Samira Selimovi}a, Suada Omera{evi}a i Miroslava Penke. Kako saznajemo, prema prijedlogu SDP-a u novoj raspodjeli SBB bi trebao dobiti mjesto predsjedavaju}eg Skup{tine i tri ministarska mjesta (Ministarstvo finansija, Ministarstvo privrede i Ministarstvo za bora~ka pitanja), a po jedno NS Radom za boljitak (Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva), HDZ (Ministarstvo za pravosu|e i upravu) i SDP (Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i spor ta). - Ovo je spremano dugo i nema puno veze sa dr`avnim bud`etom, izjavio je sino} Mirsad Zaimovi}, predsjednik Kantonalnog odbora SDAZDK-a, komentari{u}i smjenu predsjedavaju}eg kantonalne Skup{tine Miralema Galija{evi}a (SDA) i najave da }e u ponedjeljak na sjednici Skup{tine biti smijenjeno {est ministara iz SDA. - Dr`avni bud`et je izglasan u ~etvrtak, a ve} u petak ujutro je bila spremna parlamentarna ve}ina u kojoj su SDP, SBB, HDZ i NS Radom za boljitak sa kompletnim scenarijom za smjenu predsjedavaju}eg Skup{tine ZDK-a i {est ministara iz SDA. Smjenjuju se ljudi za ~iji rad nije bilo nikakvih primjedbi. U nerazumljivoj `urbi, na~injeno je mnogo gre{aka vezanih za proceduru smjena i zakazivanje sjednice Skup{tine Kantona, kazao je Zaimovi}, dodav{i da je na vanrednoj sjednici KO SDA dogovoreno da ministri ne}e davati ostavke, jer za to niko nije naveo valjan razlog, te da }e se o narednim koracima odlu~iti nakon sastanka sa vrhom stranke u ponedjeljak. - Mi smo imali dobre odnose ovdje. U razgovoru sa predsjednikom KO SDPZDK Mi. D. re~eno nam je da je to nalog iz vrha SDP-a, rekao je Zaimovi}. ve parlamentarne ve}ine na razini BiH ukoliko ne bi u~estvovali u vlasti i na razini FBiH - Parlamentu i Vladi FBiH, a {to je jasno rekao i predsjednik HDZ-a Dragan ^ovi}. vao bi ne samo rekonstrukciju ve} promjenu vlasti FBiH iz temelja. Klju~nu ulogu u tom procesu imao bi predsjednik FBiH @ivko Budimir (HSP), i u odre|enim odlukama potpredsjednik Mirsad Kebo (SDA). Oni bi naime, svojim protivljenjem mogli zaustaviti smjene ministara, rekonstrukciju Vlade FBiH, pa ~ak i imenovanje nove. Da bi do{lo do smjene ministara u Vladi FBiH, u skladu sa Ustavom FBiH takvu odluku na zahtjev pre-

Saglasni da budu ministri
Lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija, dan nakon {to je od predsjedavaju}eg Vije}a ministara Vjekoslava

Gdje stanuju radikali
- Razlog nesaradnje sa SDA nije vi{e bud`et, ve} {to SDA ovu ozbiljnu evropsku i dr`avnu pri~u koristi za lokalne izbore i po~inje se kretati ka jednoj radikalizaciji koja ne treba ni BiH ni Bo{njacima, a SBB se profilirao kao bo{nja~ka stranka umjerenog centra, kazao je Lagumd`ija. Bevande zvani~no zatra`io smjenu ministara iz SDA Muhameda Ibrahimovi}a i Sadika Ahmetovi}a, te zamjenika ministra Fuada Kasumovi}a, ju~er je potpisao “s obzirom na neophodnost ubrzanja sveukupnih reformi u dru{tvu” , Protokol o principima uspostave saradnje izme|u SDP-a i SBB-a. Lagumd`ija i Radon~i} potpisali su da su spremni, saglasni i odgovorni za realizaciju, izme|u ostalog, oduzimanja nelegalno ste~ene imovine, stvaranje ambijenta i podr{ku pravosudnim organima u borbi protiv sistemske korupcije i organiziranog

Ni{ta bez ~elnika FBiH
No, da bi HDZBiH i HDZ 1990 u{li u federalnu vlast moraju je napustiti i NSRB i HSP ~iji su predstavnici u aktuelnom sazivu i zauzeli ve}inu pozicija iz reda hrvatskog naroda. Takav ishod podrazumije-

Gdje smo stali?!
- Mi smo nastavili pregovore tamo gdje smo stali prije godinu i po. Ja govorim kao Bo{njak, bo{nja~ka volja na oktobarskim izborima je bila promjena vlasti i nova vlast, kazao je Radon~i}. Za SDA je rekao da nije bila stranka koja je mogla biti participant reformisanja dru{tva. M. \. R.

U Sarajevu odlu~uju male stranke
Uspostava nove parlamentarne ve}ine bez SDA te{ko }e se realizirati i u Kantonu Sarajevo. Savez SDP-SBB ima na raspolaganju 16 od potrebnih 18 glasova u Skup{tini. Ako NSRB ode u opoziciju, vi{e, naime, ne bi mogli ra~unati na jedan glas te stranke. Bez SDA, ve}ina ovisi o stavu manjih stranaka kao {to su BPS, Na{a stranka NSP, BOSS, SDU, jednog samostalnog zastupnika (Enesa Zekovi}a) ili pak SBiH. Kolegij Skup{tine Kantona Sarajevo odr`ao je ju~er vanrednu sjednicu na kojoj je utvr|eno da }e se sjednica kantonalne Skup{tine odr`ati u ponedjeljak. Prema rije~ima Elmedina Konakovi}a, {efa Kluba zastupnika SDA, predsjedavaju}a Skup{tine Mirjana Mali} je samo obavijestila ~lanove kolegija da }e se odr`ati hitna sjednica Skup{tine KS-a. - Predsjedavaju}a Mali} je prekr{ila poslovnik jer uop}e nije dala ~lanovima kolegija da se izjasne o tome. Svi oni koji budu u~estvovali u radu ove sjednice bi}e sudionici ne~ega {to nije u skladu sa poslovnikom, istakao je Konakovi}.
S. Hu.

Tihi}: Velika pri~a, mala koalicija
- Naredni potezi SDA bi}e dogovoreni na sjednici Predsjedni{tva stranke koja }e se odr`ati u ponedjeljak, rekao je Sulejman Tihi} ju~er za Oslobo|enje, naglasiv{i da je sporazum SDP-a i SBB-a sporazum dvije stranke sa ograni~enim kadrovskim kapacitetom, kako u radnom, tako i u politi~kom kapacitetu. - Uglavnom je to velika pri~a, a mala koalicija. Sad je svima jasno da bud`et nije razlog raskidanja koalicije i o~ito je da se radi o drugim interesima gdje nema ni dr`ave ni ~ovjeka. Razo~aran sam SDP-om, kazao je Tihi}.

Elmedin Konakovi}: Prekr{en je poslovnik

OSLOBO\ENJE subota, 2. juni/lipanj 2012.

U @I@I

3

mo`e rekonstruirati vlast u BiH?

Dom naroda PSBiH
Isklju~enje Kluba poslanika SDA i uspostava nove parlamentarne ve}ine sa SBB-om podrazumijeva da bi nova {estorka u Predstavni~kom domu Parlamentarne skup{tine BiH imala 29 poslanika, od 22 potrebna. Ovo uklju~uje i podr{ku poslanika DNS-a koji, ina~e, djeluje pri Klubu poslanika SNSD-a. U zavisnosti od situacije na razini FBiH bilo bi, naime, upitno kako bi se pona{ali ubudu}e zastupnici NSRB-a i HSP-a ako bi bili isklju~eni iz vlasti. No, daleko te`a situacija je sa funkcioniranjem Doma naroda PSBiH s obzirom na to da SDA ima tri od pet delegata u Klubu bo{nja~kog naroda, te da bi u situacijama izostanka sa sjednica mogla u potpunosti blokirati rad ovog zakonodavnog tijela. SBB nema nijednog delegata u Domu naroda PSBiH. ~enja SDA iz vlasti i po kantonima, odnosno uspostava nove parlamentarne ve}ine, brzo realizirati. Posebno je problemati~an Srednjobosanski kanton. Za bilo koju promjenu u ovom kantonu treba osigurati dvotre}insku ve}inu - 20 glasova u kantonalnoj Skup{tini. A to je ve} te`e u~initi bez SDA, posebno ako se ima na umu da bi u slu~aju ulaska u vlast na razini FBiH HDZ-a i HDZ-a 1990, u opoziciju oti{li i zastupnici NSRB-a i HSP-a po kantonalnim skup{tinama. SDP u koaliciji sa HDZom BiH, HDZ-om 1990 i SBB-om u SBK-u bi imao 18 od potrebnih 20 zastupnika, pa bi se podr{ka morala tra`iti ili od SBiH ili NSRB-a. Dvotre}inska ve}ina je potrebna i za rekonstrukciju vlasti u HNK-u gdje bi bila uspostavljena tijesna nova parlamentarna ve}ina - HDZBiH, SDP, HDZ 1990 i SBB sa 21 poslanikom. No, ostaje problem Mostara, tj. Gradskog vije}a u kome su pak SDA i HDZ najja~i. Upitno je i u Unsko-sanskom kantonu gdje treba ve}ina od 16 poslanika. Isklju~enjem SDA koja ima osam poslanika, SDP bi uz SBB imao svega 10 i u novu koaliciju bi se trebala uklju~iti ne samo jedna ve} minimalno dvije nove stranke, a na raspolaganju su - DNZ, a-SDA i SBiH, te savez NSRB, LDS i E5. Tijesna ve}ina od svega 18 poslanika, koliko je i potrebno bez SDA, mogla bi se uspostaviti u Tuzlanskom kantonu, ali pod uvjetom da se predstavnicima SDP-a i SBB-a priklju~i jedan zastupnik HDZ-a BiH. Kako }e se pona{ati poslanici BPS-a, koji su do sada imali sporazum da podr`avaju SDA, te NSRB, jo{ se ne zna, a zavisi od razvoja situacije na razini FBiH. SBiH je svakako u opoziciji i po prvim najavama tu namjerava i ostati. Do nove parlamentarne ve}ine u Zeni~ko-dobojskom kantonu SDPu i SBB-u trebaju tri glasa, jer imaju 15 od potrebnih 18. ^ak im ne poma`e ni uklju~enje dva zastupnika HDZa BiH jer opet nedostaje jedan zastupnik do tijesne ve}ine. I u ovom kantonu }e stoga odlu~uju}u ulogu imati stav NSRB-a, BPS-a, a mogu}e i SBiH. Sli~no je i sa Bosanskopodrinjskim kantonom s obzirom na to da bi nova parlamentarna ve}ina (SDPSBB) imala 10 od potrebnih 13 poslanika. Budu}a vlada bi zavisila od stava NSRB-a, BPS-a ili SBiH.
Almir TERZI]

DR@E KLJU^ FEDERACIJE

Parlament FBiH: Isklju~enjem SDA, pada Platforma

^au{evi}: Ministri iz SDA su dobro radili
Sead ^au{evi}, premijer Tuzlanskog kantona, uputio je Skup{tini TK-a prijedlog za smjenu pet ministara Vlade TK-a iz SDA: Bege Guti}a, ministra MUPa, Mla|ana Lazi}a, ministra finansija, Asima Alji}a, ministra za bora~ka pitanja, Senije Bubi}, ministrice prostornog ure|enja i za{tite okoline, i Im{ira [kahi}a, ministra poljoprivrede. - Ono {to mi imamo, plus NS Radom za Boljitak i SBB, donosi nam skup{tinmijera mora potpisati predsjednik FBiH. Istovremeno, da bi do{lo do smjene Vlade FBiH ili premijer mora podnijeti ostavku ili ona mo`e biti smijenjena na zahtjev predsjednika FBiH, uz suglasnost oba potpredsjednika ili pak da joj po zahtjevu najmanje 20 zastupnika u Predstavni~kom domu Parlamenta FBiH bude izglasano nepovjerenje. Ali, cijeloj Vladi. Malo je izvjesna opcija da bi Budimir ili Kebo potpisali suglasnost za rekonstrukciju ili smjenu Vlade FBiH ukoliko ta situacija podrazumijeva isklju~enje iz njenog djelovanja ministara iz njihovih stranaka - HSP-a, odnosno SDA. Preostaje, dakle, pod uvjetom da je ranije osigurana parlamentarna ve}ina - ili da se Vladi na zahtjev 20 poslanika izglasa nepovjerenje ili da sam premijer Nermin Nik{i} podnese ostavku. I u slu~aju da se Vladi FBiH izglasa nepovjerenje ili premijer podnese ostavku, izbor nove opet mogu blokirati Budimir i Kebo s obzirom na to da Vladu imenuje predsjednik uz suglasnost potpredsjednika FBiH, a na prijedlog premijera ili kandidata za premijera, a {to mora dobiti i potvrdu ve}ine glasova poslanika u Predstavni~kom domu Parlamenta FBiH. Ukoliko bi se pak novi koalicioni sku ve}inu. Ima najava da }emo imati podr{ku od jo{ nekih poslanika, kazao je ^au{evi} na ju~era{njoj pres-konferenciji u Tuzli. Na na{ upit da prokomentari{e dosada{nji rad ministara iz SDA, ^au{evi} je kazao da su oni vrlo korektno radili svoj posao. - Vrlo uspje{no, kao i cijela Vlada. Iskreno re~eno, sve odluke su donesene jedinstveno. Kolegiji su nam trajali po pet-{est sati. Mislim da je to bila dobra partneri odlu~ili za smjenu predsjednika ili potpredsjednika FBiH, to bi tek potpuno zakompliciralo Federaciju. Naime, u skladu sa Ustavom FBiH, prijedlog za njihovu smjenu mogu pokrenuti dvije tre}ine poslanika Predstavni~kog (66 zastupnika) Vlada, kazao je ^au{evi}, dodaju}i da su se nesuglasice lidera politi~kih stranaka reflektovale i na Tuzlanski kanton. No, kako bi smijeno ministre iz SDA, SDP-u je potrebna ve}ina u Skup{tini Tuzlanskog kantona. S druge strane, kako se moglo ~uti, i SDA okuplja ve}inu u Skup{tini, {to bi kompletnu situaciju okrenulo u njihovu korist. Vanredna sjednica Skup{tine bi trebala biti odr`ana S. K. u ponedjeljak. ili Doma naroda (39 delegata/izaslanika), {to je u ovom trenutku nemogu}e osigurati. O takvom zahtjevu, i kada bi bio pokrenut, izja{njenje donosi Ustavni sud FBiH. Ovo jasno ukazuje da trakavica eventualnih promjena na razini FBiH mo`e traSead ^au{evi}

jati mjesecima, s krajnje neizvjesnim ishodom.

[aroliko po kantonima
Kako vlast u FBiH djeluje po sistemu “spojenih posuda” malo je vjerovatno da }e se i dogovor oko isklju-

^eka se Predsjedni{tvo HDZ-a
Jo{ nije poznato ho}e li do}i do rekonstrukcija vlada u Hercegova~ko-neretvanskoj (HN@) i Srednjobosanskoj `upaniji (SB@) jer HDZBiH jo{ nema precizan stav o zahtjevu SDP-a za rekonstrukcijom `upanijskih vlada. Nikola Lovrinovi}, dopredsjednik HDZ-a BiH, ju~er je za Oslobo|enje kazao kako HDZBiH insistira na tome da je Vlada FBiH formirana nelegalno i da je nezakonita, te kako “vlasti trebaju biti konzistentne po ver tikali”, odnosno da iste stranke trebaju ~initi vlast na svim razinama. - Oni koji ~ine vlast na dr`avnoj i `upanijskim razinama trebaju ~initi vlast i na razini FBiH. Me|utim, za te na{e zahtjeve do sada nije bilo sluha. Sada smo ni krivi ni du`ni do~ekali da koalicija stranaka Platforme do`ivi krah. Mi samo `elimo popraviti stanje nastalo formiranjem Vlade FBiH. Predsjedni{tvo HDZ-a BiH tek treba razmotriti ovu novonastalu situaciju i jo{ nemamo definiran stav strana~kih tijela. Jo{ nemam informacije o tome kakve su posljedice zahtjeva SDP-a za rekonstrukcijom Nikola Vije}a ministara BiH na Vladu SB@-a. Lovrinovi}: Mi ovdje imamo vladu koja relativno Nemamo stav strana~kih tijela dobro funkcionira. Sigurno }emo, pak, pratiti razvoj situacije, ali ne}emo poticati nikakve tenzije. Ova je Vlada SB@-a izraz i na{e volje. Sve osim Vlade FBiH je za nas manje-vi{e bilo prihvatljivo, izjavio je Lovrinovi}. Denis Lasi}, predsjednik Vlade HN@-a, ju~er je za Oslobo|enje kazao kako rekonstrukcija ove vlade ovisi o dogovoru politi~kih lidera na vi{im razinama, dok je {ef SDP-a u Hercegovini Aner @uljevi} rekao kako }e stvari biti jasnije u ponedjeljak nakon sjednice Glavnog odbora SDP-a. - Logikom stvari se, pak, zaklju~uje da }e i u HNKu do}i do rekonstrukcije vlasti. Ipak, nemam nikakvih slu`benih informacija. Sve {to vi{i organi SDP-a odlu~e, mi }emo po{tivati. Tako|er, u HNK-u je jako va`no kako }e se prema ovoj stvari postaviti i na{i partneri, u prvom redu HDZBiH. Matemati~ki, me|utim, mogu}e je da do|e samo do zamjene ministara iz SDA ministrima iz SBB-a, rekao je @uljevi}. Predsjednik Skup{tine HN@-a Ramiz Jelovac, ina~e jedan od vode}ih ljudi SDA u HN@-u, kazao nam je kako su sve opcije otvorene, te kako svi oni koji stvore dvotre}insku ve}inu u Skup{tini mogu mijeJ. G. njati sastav `upanijske Vlade.

4

DOGA\AJI

subota, 2. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Pobijedi li hrvatska reprezentacija u finalu Eura, odre}i }u se seksa do kraja godine

Reakcije u RS-u na raspad koalicije SDA - SDP

Bitan je bud`et
D`ombi}: Pomjeranja koalicionih partnera va`na su samo utoliko da se ne prekine kontinuitet u radu Savjeta ministara Tadi}: Po~etak velike politi~ke krize
Premijer Republike Srpske Aleksandar D`ombi} smatra da raspad koalicionog sporazuma izme|u SDA i SDPBiH ne}e dovesti do destabilizacije politi~kih odnosa u Bosni i Hercegovini. "Bitno je da imamo bud`et. Politi~ki lideri dogovori}e se o tome kakav }e biti izgled novog Savjeta ministara, ukoliko do|e do novog Savjeta ministara", izjavio je D`ombi} ju~er u Banjoj Luci. Istakao je da je za BiH bitno da ima Savjet ministara i usvojen bud`et, ~ime su stvorene pretpostavke da se provedu sve politike koje su ranije dogovorene. Premijer RS-a je kazao da je od personalnih rje{enja puno va`nije da su usvojeni zakoni dogovoreni u prethodnom periodu koji su stajali na putu ka evropskim integracijama i da je BiH u~inila napredak. "Pomjeranja koalicionih partnera va`na su samo utoliko da se ne prekine kontinuitet u radu Savjeta ministara", poru~io je D`ombi}.

Mina~elnik Zagreba di}, lan Ban grado

DOBAR LO[

ZAO

Aleksandar D`ombi}: Nema destabilizacije

Ognjen Tadi}: Sukob u najte`e vrijeme

JOSIP PERI]
Iako dolazi iz, u najmanju ruku, `ivopisnog kantona, ovaj prava{ je, bolje negoli iko u posljednje vrijeme, definirao kako nam je, a i za{to nam je! Bosna i Hercegovina se, veli, jo{ dobro i dr`i kakvi je ljudi vode. Ma, zapravo, Peri} je bio dalekovid - jer dok ovo pi{emo, sve su prilike kako }e ova i, ina~e, sjajna vode}a garnitura biti poja~ana. I, eto, nam (jo{) bolje budu}nosti.

A Sejdi} - Finci?
S druge strane, Ognjen Tadi}, potpredsjednik SDS-a i delegat te partije u Domu naroda Parlamentarne skup{tine BiH, izrazio je bojazan da }e raskid koalicije SDA - SDPBiH dovesti do po~etka velike politi~ke krize u zemlji. "Sukob ovih stranaka dolazi u najte`e vrijeme za BiH, koje obilje `a va ju pred sto je }i lo kal ni izbo ri i sve izra `e ni ji bunt gra|ana zbog pogor{anja njihovog socijalnog polo`aja", podvukao je Tadi} na ju~era{njoj konferenciji za novinare u Banjoj Luci. Zahtjevom predsjednika SDP-a Zlatka Lagumd`ije, upu}enim predsjedavaju}em Vije}a ministara BiH Vjekoslavu Bevandi da smijeni ministre SDA, smatra Tadi}, otvara se problem kako da se realizuju preostale obaveze

BiH na putu evropskih integracija, prije svega, provo|enje presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdi} i Finci protiv BiH. "Na sastanku koji se u organizaciji predsjednika SDS-a Mladena Bosi}a trebao odr`ati u Banjoj Luci, o~ekivali smo i pos-

Najavio je da }e Bosi} tokom naredne nedjelje obaviti razgovore s liderima stranaka iz Federacije koje su ~inile vladaju}u {estorku i nakon toga donijeti odluku ho}e li do}i do sastanka u Banjoj Luci.

Politika je ne{to drugo
"Sukob SDA i SDP-a stvar je odnosa unutar Federacije BiH, u koje se SDS ne}e mije{ati. Mi smo u~inili sve {to je u na{oj mo}i da se koalicija sa~uva, ponudili smo nekoliko varijanti strukture bud`eta BiH koje bi zadovoljile sve stranke na na~in da ne izdaju svoje politi~ke principe i stoga ne snosimo odgovornost za ovu krizu", istakao je Tadi}. Na pitanje {ta misli o ulasku SBB-a u vladaju}u koaliciju, Tadi} je odgovorio da nema mi{ljenje, jer SDS nije do sada imao nikakvih dodirnih ta~aka s tom strankom i njenim predsjednikom Fahrudinom Radon~i}em. "O Radon~i}u sve znamo kao vlasniku novina, ali politika je ne{to drugo", zaklju~io je potpredsjednik SDS-a.
G. KATANA

JONATHAN MOOR
Ne zna se, u biti, ko je koga citirao, zamjenik ameri~kog ambasadora Peri}a, ili obratno - tek, i jedan i drugi govore gotovo isto: S ovakvim politi~arima BiH ne mo`e naprijed. Me|utim, za razliku od livanjskog prava{a, ameri~ki diplomat se spasio }orava posla. Ovih dana, naime, odlazi iz Bosne i Hercegovine.

SASTANAK Tadi} je najavio da }e Bosi} naredne nedjelje obaviti razgovore s liderima stranaka iz Federacije koje su ~inile vladaju}u {estorku i nakon toga donijeti odluku ho}e li do}i do sastanka u Banjoj Luci
tizanje kona~nog dogovora oko provedbe presude Sejdi} - Finci. Sada je neizvjesno ho}e li do sastanka do}i, ho}e li se na njemu pojaviti predstavnici SDA i ho}e li uop{te biti parlamentarne ve}ine za provedbu te presude", rekao je Tadi}.
Foto: S. GUBELI]

MLADEN IVANI]
Nekada{nji {ef bosanskohercegova~ke diplomacije, skinuo je diplomatske rukavice, te, kao pravi opozicioni lider, poru~io kako nema sre}e Republici Srpskoj (a ni {ire) dok se god pjeva po {atorima i na taj na~in dobija vlast. A tako smo, evo, do{li do toga da je cijeli ovaj prostor, mada, ina~e, iz dva dijela, jedan veliki, jedinstveni cirkus.

VIJEST U OBJEKTIVU

SAFET SU[I]
Lako je, dodu{e, poslije bitke, osobito izgubljene, biti general. Ali, nije slutilo na dobro ~im selektor nije odveo igra~e na humanitarnu ve~eru u Chicagu. I, doista, u petak u zoru rano smo se uvjerili kako su nam Meksikanci slabo legli na prazan stomak. Sve u svemu, nakon drugog poraza, postali smo im redovna mu{terija.

Ljetovanje
Nacionalna turisti~ka organizacija Crne Gore i njeno predstavni{tvo u Sarajevu su u sklopu promocije turisti~ke ponude Crne Gore za sezonu 2012. ju~er odr`ali promociju u Sarajevu. I ove godine organizovan je izbor najboljih likovnih radova u~enika sarajevskih osnovnih {kola o temi “Moja porodica i ja na moru”. Na konkursu su u~estvovali u~enici prvih razreda iz 15 osnovnih {kola. Stru~nim `irijem je predsjedavala profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu Amra Zulfikarpa{i}, a ~lanovi `irija su bili muzi~ar Fuad Backovi} Deen i TV voditeljica D`ena Zeni~anin. U naju`i izbor u{lo je 60 radova od kojih je `iri izabrao tri najbolja. Dobitnicima su dodijeljena sedmodnevna ljetovanja na crnogorskom primorju za cijelu porodicu.

VIJEST U

BROJU

kilograma ri`e pojeli su za 40 dana takmi~ari “Survivora”.

108

OSLOBO\ENJE subota, 2. juni/lipanj 2012.

Barack Obama ju~er odlu~io

DOGA\AJI

5

na crnoj listi SAD-a
State Department je u svom specijalnom izvje{taju objavio da je na crnu listu dodao tri osobe. Me|u njima je gra|anin BiH Naser Keljmendi, nastanjen u Edhema Eke D`ubura 20 i u Velikoj aleji na Ilid`i na broju 2
Isti dan kad je Zlatko Lagumd`ija, lider SDP-a, potpisivao protokol sa Fahrudinom Radon~i}em, osniva~em SBB-a o novoj podjeli vlasti u BiH i dogovarao njegovu kandidaturu za ministra sigurnosti BiH, Barack Obama, predsjednik SAD-a, potpisao je najnoviju ameri~ku crnu listu na kojoj je i - Naser Keljmendi. nice, Nihad Bojad`i}, brigadir Armije BiH te kosovski biznismen Ekrem Luka, biv{i premijer Vlade Kosova Ramu{ Haradinaj, zatim Crnogorci Rok Stanaj i Safet Kali} Sajo... SIPA se bavila "poslovnim vezama" Radon~i}a i Keljmendijama kada je otkrivena razmjena nekretnina izme|u njih dvojice te se ispostavilo da je Radon~i} vlasnik jednog od dva blindirana d`ipa koje je Keslaviji, krijum~ario naftu, cigarete, narkotika i oru`ja. Dalje, Keljmendi je 2003. bio pod istragom zbog bomba{kog napada i podmetanja po`ara na Kosovu. Upu}eni tvrde da je u spaljenoj (me|unarodnoj) kancelariji nestala kompletna dokumentacija koja je dokazivala Keljmendijev kriminal. Prema podacima iz Op}ine NovoSarajevo Keljmendi je jo{ 1998. bio

Naser Keljmendi

Radon~i}eva preporuka
Jedna od najboljih "preporuka" da Keljmendi dospije na ovu listu svakako su podaci koje Interpol (kao i druge me|unarodne istra`ne agencije za borbu protiv organiziranog kriminala, prije svih FBI i DEA) posjeduje i na osnovu kojih je jo{ prije nekoliko godina sa~injen debeli dosje. To je zapravo izvje{taj u kome stoji da je Interpol u nekoliko proteklih godina zaprimio zna~ajnu koli~inu informacija o kriminalnim aktivnostima grupe koju vodi Naser Keljmendi i koja je uklju~ena u ilegalnu trgovinu narkoticima, cigaretama, krijum~arenje, iznude, ubistva, ugro`avanje sigurnosti, pranje novca, utaje poreza, trgovinu ljudima, itd. ^lanovi i suradnici ove grupe evidentirani su u BiH, Crnoj Gori, Kosovu, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Njema~koj, Skandinavskim zemljama, ali i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Prema organizacionoj strukturi grupe osnovu ~ine ~lanovi Keljmendijeve porodice u BiH, Crnoj Gori i Kosovu, od kojih su svakako najva`niji njegovi sinovi, a uspostavili su jaku suradnju sa ~lanovima razli~itih kriminalnih grupa drugih nacionalnosti, Srbima, Crnogorcima, Turcima, itd. Osim Naserove porodice, u istra`ivanjima koja je objavio CIN, kao suradnici u BiH se navode i Fahrudin Radon~i}, vlasnik izdava~ke ku}e Avaz iz Sarajeva, Naser Ori}, biv{i komandant odbrane Srebre-

Faksimil izvje{taja State Departmenta

ljmendi naru~io iz SAD-a a koji su stigli u Sarajevo i pored zabrane ameri~kih vlasti. Uz to, Keljmendi se pojavio s Ori}em u Tuzli nakon objavljivanja tendera za prodaju zemlji{ta koje je Radon~i} pikirao za poslovni objekat sa svojim tada{njim poslovnim partnerom, Miroslavom Mi{kovi}em, najpoznatijim finansijerom Slobodana Milo{evi}a, "ubje|uju}i" najboljeg ponu|a~a da prepusti zemlji{te njihovom prijatelju Radon~i}u?!. Sve ovo je evidentirano u policiji. CIN je objavio i da je Keljmendi u Pe}i osu|ivan 1976. zbog poku{aja ubistva te da "u kaznenoj evidenciji MUP-a Srbije, koja se odnosi na doga|aje od prije rata na Kosovu, stoji i to da je Naser bio evidentiran zbog drskog siled`ijskog pona{anja i tu~e". Prema podacima Interpola Keljmendi se do 80tih godina na Kosovu bavio {vercom tekstila i zlata iz Turske, a tokom 1990-tih, u vrijeme me|unarodnih sankcija prema biv{oj Jugo-

punopravni gra|anin BiH, a nekako u to vrijeme postaje i vlasnik hotela Casa Grande na Ilid`i. Uz to Keljmendi ima firme u Beogradu, Crnoj Gori, po vlastitom priznanju i u Dubaiju, a po tvrdnjama njegovog advokata i u Sloveniji. Istragom je beogradska policija utvrdila da je firma koju je registrirao prijavljena na privatnoj ku}i bez uposlenika zbog ~ega su zaklju~ili da se radi o fiktivnoj firmi. Uz to Keljmendi posjeduje zavidan vozni park i brojne druge nekretnine u BiH i Crnoj Gori. Iako Keljmendi javno tvrdi da ne radi s drogom i da mu se taj posao gadi kolokator Policijske misije Europske unije poslao je svojevremeno obavijest policiji Tuzlanskog kantona da se Keljmendi dovodi u vezu sa organizacijom transporta 10 kilograma heroina koji je u februaru 2004. iz Srebrenika preko Ljubljane prokrijum~aren u Njema~ku. Upravo u to vrijeme Keljmendi je bio u Ljubljani, s djevojkom.

Osim ovih, veliki je broj operativnih podataka o djelovanju Keljmendija u policijama Hrvatske, Crne Gore, Srbije i BiH no nikada mu ni{ta konkretno zadnjih godina nije dokazano. Tu`itelji u Sarajevu su sumnjali da je povezan s poku{ajem ubistva, podmetanjem bombe pod automobil, bacanje eksplozivnih naprava na ku}u... Nije bilo dokaza, kao ni kada je neposredno nakon smrti povezivan s ubistvom Ramiza Delali}a. Tek sad, pojavili su se dokazi koji upu}uju da je Keljmendi li~no platio pripadnici [aba~ke grupe da u Sarajevu ubiju Delali}a, {to su neki od njih i priznali.

Blokada imovine
Beogradska policija je nakon akcije Sablja, u toku koje je tra`en i Safet Kali}, jedan od najve}ih snabdjeva~a zemunskog klana drogom, do{la do podataka da mu je u bijegu pomagao upravo Keljmendi, a crnogorske Vijesti su objavile

da Keljmendija i njegove bliske saradnike bra}u Osmani - Ba{kima, Burima i ]azima zvanog Feliks, prati ~ak desetak evropskih i ameri~kih obavje{tajnih slu`bi. Posljednjih godina mediji u regionu su ~esto pisali o ovakvim i sli~nim informacijama povezuju}i Keljmendija s raznim oblicima organiziranog kriminala, ali kako nikad nije procesuiran u nekim krugovima je to proizvelo glasine kako mu niko ni{ta ne mo`e jer je on "ameri~ki ~ovjek". No, dok balkanske i evropske policijske agencije i dalje "prikupljaju" podatke o Keljmendiju, Amerikanci su se odlu~ili da djeluju: uz stavljanje na crnu listu obi~no ide zabrana ulaska u Ameriku ({to odmah vu~e i neke druge zemlje da donesu istu ili sli~nu odluku), blokadu imovine i finansijskih transakcija na koje mogu utjecati, ali najbitnije od svega je da ta osoba postaje javno etiketirana u cijelom svijetu. Kao i njegovi najbli`i suradnici.
D`. KARUP DRU[KO

TAKORE]I... PRIPRAVNICI
Stotinu ~etiri pripravnika s visokom stru~nom spremom s evidencije Zavoda za zapo{ljavanje distrikta Br~ko BiH od ju~er se nalaze na svojim radnim mjestima, raspore|eni u organima javne uprave, institucijama i javnim preduze}ima distrikta Br~ko BiH, saop}eno je iz kabineta gradona~elnika distrikta. Pripravnici su anga`ovani na period od 12 mjeseci, s mjese~nom neto pla}om od 700 KM, a na osnovu ranije donesenog Programa za zapo{ljavanje pripravnika, koji je usvojila Vlada distrikta Br~ko BiH. Pripravnici su anga`ovani sredstvima iz bud`e ta dis tri kta za 2011. u izno su od 1.000.000 KM, a isti iznos predvi|en je i bud`etom za teku}u godinu.

6

DOGA\AJI
VIJESTI
SUD BiH Presuda Ratku Dronjku

subota, 2. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Zahvalnice SSD-a BiH
Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} primio je delegaciju Svjetskog saveza dijaspore BiH, predvo|enu predsjednikom Saveza Zaimom Pa{i}em. Pa{i} je u ime Saveza uru~io Izetbegovi}u zahvalnicu zbog njegove cjelokupne podr{ke radu bh. dijaspore, a naro~ito zbog uspje{ne apelacije Ustavnom sudu BiH, kojom je spa{eno pravo na{ih gra|ana u dijaspori na dr`avljanstvo BiH. Delegaciju SSDBiH je primio i ~lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i}.

ZA ZLO^INE U DRVARU 15 GODINA ZATVORA
Osu|en zbog u~e{}a u stvaranju sistema zatvaranja i zlostavljanja civila i ratnih zarobljenika nesrpske nacionalnosti koji su bili izlo`eni svakodnevnom maltretiranju, zlostavljanju, prisilnom radu i ubistvima
Sud BiH jue~r je osudio Ratka Dronjka na 15 godina zatvora za zlo~ine po~injene u zato~eni~kim objektima na podru~ju Drvara od 1992. do 1995. Dronjak je progla{en krivim za u~estvovanje u stvaranju i odr`avanju sistema zlostavljanja, te zlo~ine nad civilima i zarobljenim vojnicima Armije BiH i Hrvatskog vije}a obrane. Iako je Dronjak prvostepenom presudom progla{en krivim za krivi~no djelo zlo~ina protiv ~ovje~nosti, za koje je osu|en na sedam godina zatvora, te za krivi~no djelo ratnog zlo~ina protiv civilnog stanovni{tva, za {ta je osu|en na devet godina zatvora, Sudsko vije}e je izreklo jedinstvenu kaznu od 15 godina zatvora. Obrazla`u}i presudu, Minka Kreho, predsjedavaju}a Sudskog vije}a, kazala je kako je van svake razumne sumnje utvr|eno da je Dronjak, kao upravnik i komandant zato~eni~kih objekata u Osnovnoj {koli “Slavko Rodi}” i logoru Kamenica, dijelio zlo~ina~ku namjeru progona nesrpskog stanovni{tva sa podru~ja autonomne pokrajine Krajina.

Ukinuti segregaciju
Mary Ann Hennessey, {efica sarajevskog ureda Vije}a Evrope, se zajedno sa Denisom Maglajli} - Sarajli}, zamjenicom ministra civilnih poslova BiH, sastala ju~er sa premijerom i ministrom obrazovanja, nauke, kulture i spor ta HNK-a, na~elnicima op}ina ^apljina i Stolac, te sa direktorima i {kolskim odborima osnovnih i srednjih {kola iz tih op}ina. Na sastancima je razgovarano o uslovima neophodnim za provo|enje presude Op}inskog suda u Mostaru od 27. aprila ove godine, u kojoj je utvr|eno da je odvajanje u~enika na temelju njihove etni~ke pripadnosti u {kolama na podru~ju HNK-a diskriminiraju}a praksa, {to predstavlja kr{enje zakona o zabrani diskriminacije i Evropske konvencije o ljudskim pravima. Vije}e Evrope je voljno pru`iti svu neophodnu pomo} lokalnim institucijama u ovim naporima.

Ratko Dronjak: Upravnik i komandant zato~eni~kih objekata

Upravo ovo je razlog za{to veliki broj njih nije pre`ivio, rekla je Kreho. Dronjka je Sud BiH osudio za u~e{}e u stvaranju sistema zatvaranja i zlostavljanja civila i ratnih za-

Smjena NO Elektroprenosa BiH?
Premijer RS-a Aleksandar D`ombi} najavio je ju~er da }e s federalnim kolegom Nerminom Nik{i}em tra`iti sazivanje nove skup{tine akcionara Elektroprenosa BiH, kako bi se vidjelo da li su provedeni zaklju~ci o deblokadi preduze}a, jer }e u suprotnom tra`iti raspu{tanje tog odbora, javila je Fena. - Ukoliko ne budemo zadovoljni, tra`it }emo smjenu Nadzornog odbora, ustvrdio je D`ombi} u izjavi novinarima u Banjoj Luci i dodao da o~ekuje da }e konkurs za izbor menad`menta Elektroprenosa, koji je u toku, uskoro biti zavr{en.

Tukli do smrti
Dronjak je progla{en krivim za smrt nekoliko desetina zarobljenika logora Kamenica od 1994. do 1995. koji su podlegli nakon vi{ednevnog maltretiranja i zlostavljanja. - Stalno premla}ivanje zarobljenika, koje su vr{ili stra`ari pod direktnom komandom optu`enog Dronjka, imalo je iznimno te{ke posljedice s obzirom na to da su ovi zatvorenici izgladnjivani te da su boravili u nehigijenskim uslovima.

UBISTVO BEGI]A Dronjak je osu|en i za ubistvo Fikreta Begi}a, nekada{njeg pripadnika ABiH, koji je te{ko ranjen doveden 1994. u logor Kamenica
robljenika nesrpske nacionalnosti, koji su u {koli “Slavko Rodi}” i logoru Kamenica bili izlo`eni svakodnevnom maltretiranju, zlostav-

ljanju, prisilnom radu i ubistvima. Osu|en je i za ubistvo Fikreta Begi}a, nekada{njeg pripadnika ABiH, koji je te{ko ranjen doveden 1994. u logor Kamenica. Tamo je, navedeno je u obrazlo`enju presude, brualno premla}ivan, nakon ~ega ga je optu`eni Dronjak ubio pucaju}i mu u glavu. Sud BiH je Dronjka oslobodio krivice za dvije ta~ke optu`nice po kojima je bio optu`en za ubistvo nekoliko osoba koje su bile izvedene iz logora Kamenica.

Izmijenjena optu`nica
Optu`enom Dronjku presu|eno je na osnovu izmijenjene optu`nice dr`avnog Tu`ila{tva, tako da je osu|en za ratni zlo~in nad civilnim stanovni{tvom, a ne nad ratnim zarobljenicima.

Sudsko vije}e je kao naro~ite olak{avaju}e okolnosti navelo naru{eno zdravstveno stanje optu`enog, ~injenicu da optu`eni nije prethodno ka`njavan, njegovo vladanje tokom postupka, kao i to da je optu`eni porodi~an ~ovjek. - Treba naglasiti da su se zlo~ini u zato~eni~kim objektima uglavnom de{avali no}u, kada on nije bio prisutan, te da je nekoliko puta omogu}avao zato~enicima da posjete porodicu, kao i da se u logor dostave deke i hrana, kazala je Kreho. Dronjku je produ`en pritvor, a u kaznu }e mu biti ura~unato vrijeme provedeno u pritvoru od januara 2010. godine. Na prvostepenu presudu postoji mogu}nost `albe Apelacionom vije}u.
D. MOCNAJ

Institucije kulture u ZDK-u jedinstvene

Tra`e smjenu ministrice Babi}
Snaga bosanskog duha
Reisu-l-ulema Mustafa Ceri} ju~er je imamio d`uma-namaz i odr`ao hutbu u Carevoj d`amiji u Sarajevu. - Ju~er smo obilje`ili sje}anje na dan kad su na{a bra}a u Prijedoru morala stavljati bijelu traku kako bi njihovim ubicamo bilo lak{e pogoditi `eljenu metu, a to je ljudski `ivot, ljudska vjera, ljudska sloboda i ljudska ~ast. Ovih dana smo ostali zate~eni vije{}u da je usred Sarajeva na Filozofskom fakultetu uveden embargo na akademsko napredovanje u obrazovanju osobi koja druga~ije misli od njezinih ispitiva~a, izjavio je Ceri}. Petnaest institucija kulture Zeni~ko-dobojskog kantona, me|u kojima je 11 biblioteka, tri muzeja i Bosansko narodno pozori{te Zenica, ogor~eno je odnosom kantonalne ministrice finansija Amre Babi}, ~iju smjenu su zatra`ili od nadle`nih. “Poznata je trakavica o pitanju finansiranja ustanova kulture ZDKa koja je trajala pola godine i koja se sretno zavr{ila zahvaljuju}i odluci kantonalne Skup{tine, a poslije i Vlade, o utvr|ivanju dinamike isplate sredstava za pla}e i materijalne tro{kove. Uprkos tome, trakavica se nastavlja po{to su uplate pla}a i materijalnih tro{kova institucija kulture blokirane u Ministarstvu finansija” kazao je Adnadin Ja{arevi}, , direktor Muzeja grada Zenice. prije svega, iz Ministarstva finansija ZDK-a. Dakle, za to je najodgovornija ministrica Amra Babi}. Premijer Fikret Plevljak (SDP) o~ito nije u stanju da upravlja svojim ministrima. Tako|e, prozivamo Kantonalni odbor SDAZDK-a, ~ijih je ministara najvi{e u Vladi, {to ne ~ine ni{ta po tom pitanju, ve} dozvoljavaju da njihova ministrica radi {ta ho}e” istakao je Kasap. , Jasmin Mand`uki}, direktor Muzeja u Te{nju, Elvir [kiljo, predstavnik Sindikata BNP-a Zenica, Senad ^i{ija, direktor Biblioteke u Kaknju i Esmir Ba{i}, direktor Biblioteke u Te{nju, naglasili su da je ovo presedan {ta se de{ava sa kulturom u posljednjih deset godina, te da nikada nisu ustanove kulture bile u ovakvom polo`aju. Mi. D.

Ogor~eni zbog polo`aja u koji su dovedeni

Midhat Kasap, direktor Gradske biblioteke Zenica, rekao je kako je otu`no za one koji se pozivaju na zakon da ga ru{e, te da rade protiv Ustava ZDK-a i Ustava Federacije BiH i Zakona o pripadnosti javnih prihoda. “O~ito je da u Kantonu mjesecima traju poku{aji da se uni{ti kul-

tura. Zaludna su javna ogla{avanja o tome kako oni vole kulturu. Niko od nas ne tra`i ve}e pla}e. Svi mi tra`imo samo minimalne uslove za rad. Od decembra pro{le godine nema materijalnih tro{kova, nema decembarske pla}e, nema ni posljednje pla}e i ovo je prilika da jasno ka`emo odakle vjetrovi pu{u, a to je,

OSLOBO\ENJE subota, 2. juni/lipanj 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

Izmjena Statuta Mostara

Saradnja sa Turskom
Ministar odbrane BiH Muhamed Ibrahimovi} i turski ministar nacionalne odbrane Ismet Jilmaz ocijenili su u Ankari da je dosada{nja bilateralna saradnja u oblasti odbrane bila uspje{na. Tokom susreta izra`ene su `elje za pro{irivanje saradnje, posebno u oblastima {kolovanja i obuke, odr`avanja sredstava vojne tehnike i smanjenja vi{kova municije i minsko-eksplozivnih sredstava u BiH, saop{teno je iz Ministarstva odbrane BiH. Ibrahimovi}, koji sa delegacijom Ministarstva odbrane i Oru`anih snaga BiH boravi u slu`benoj posjeti Turskoj, izrazio je zahvalnost doma}inima za doprinos u o~uvanju mira u BiH, te za pomo} i podr{ku koju Turska pru`a BiH u nastojanjima da se priklju~i NATO-u.

Ni stru~njaci ne poma`u
Mostar: Daleko od dogovora

Konsenzus bi trebalo tra`iti izme|u prijedloga HDZ-a i SDA, odnosno odlu~iti ho}e li Mostar biti jedna izborna jedinica ili }e se formirati vi{e op}ina, smatra Pobri}
Te{ko da }emo prona}i rje{enje za provedbu odluke Ustavnoga suda BiH o izmjeni Statuta Grada Mostara koje }e Gradsko vije}e prihvatiti, rekao je za Oslobo|enje Nurko Pobri}, profesor ustavnoga prava i ~lan stru~ne skupine pravnika formirane odlukom Gradskog vije}a Mostara, koja bi trebala napraviti zajedni~ki prijedlog na~ina provedbe odluke Ustavnog suda u vezi sa Statutom Mostara. Pobri} veli kako stru~na skupina ne}e posti}i konsenzus i iza}i sa zajedni~kim rje{enjem za provedbu odluke Ustavnoga suda. to mogu}e, rekao je Pobri}. Ustavni sud je poni{tio dijelove Izbornoga zakona BiH u dijelu koji se odnosi na izbore za mostarsko Gradsko vije}e. Presudom je utvr|eno kako je neustavno da izborne jedinice s drasti~no razli~itim brojem bira~a daju jednak broj vije}nika, po tri, te da su stanovnici sredi{nje gradske zone diskriminirani, jer ne mogu koristiti svoje aktivno i pasivno bira~ko pravo. Pograd sastoji od dvije ili vi{e op}ina. Postoji jo{ i prijedlog SDP-a koji predvi|a da sada{nja gradska podru~ja ostaju izborne jedinice i da se biraju po tri vije}nika iz svake jedinice, s tim {to oni predla`u da vije}nici budu iz tri konstitutivna naroda, a da se gra|ani iz centralne zone mogu opredijeliti da glasaju za bilo koga iz bilo koje izborne jedinice, kazao je Pobri}, te dodao kako je SDP ponudio i alternativu svome

Penzije 5. juna
Isplata majskih penzija u FBiH po~et }e 5. juna, potvr|eno je ju~er za Fenu iz federalnog Zavoda penzijsko-invalidskog osiguranja. Koeficijent ostaje isti, 1,73 za redovne i 1,48 za penzije koje se finansiraju iz federalnog bud`eta. Najni`a penzija po tom osnovu iznosi 310,73, a najvi{a 2.071 KM.

jeste na tragu izvr{enja odluke Ustavnoga suda BiH, s tim {to bi prije njegove implementacije trbalo mijenjati Ustav FBiH jer jedan ~lan tog Ustava ka`e da su gradska podru~ja izborne jedinice.

Klju~ rje{enja
- Dakle, ne mo`e se sada donositi Statut koji je suprotan Ustavu FBiH. Prijedlog Bo{njaka, pak, pretpostavlja dono{enje potpuno novog statuta i tada presuda Ustavnoga suda postaje bespredmetna. Naravno, i ovaj prijedlog tra`i izmjene Ustava FBiH. Tada bi Grad Mostar funkcionirao sasvim druga~ije nego danas, jer danas Grad ima nadle`nosti op}ine, izjavio je profesor Pobri}. Mi{ljenja je, pak, kako bi se primarno trebalo raspravljati o prijedlozima HDZ-a i SDA, odnosno odlu~iti ho}e li Mostar biti jedna izborna jedinica ili }e se formirati vi{e op}ina. - Konsenzus treba tra`iti izme|u ta dva prijedloga. Taj dogovor bi podrazumijevao i prethodnu izmjenu Ustava FBiH. ^ini mi se da samo tu le`i rje{enje, ali sve nas to ponovno vra}a na politi~ki teren, reJ. GUDELJ kao je Pobri}.

Kompromisno rje{enje
Povodom nedavne odluke PIC-a o suspendovanju supervizije za Br~ko i zatvaranja Kancelarije OHR-a u Br~kom 31. augusta, zamjenik visokog predstavnika Roderick Moore ju~er je na konferenciji za novinare izjavio da je to kompromisno rje{enje za koje smatra da je dobro i misli da je u interesu gra|ana i samog distrikta, jer osigurava izabranim liderima distrikta da preuzmu svu odgovornost za svoje odluke, te da tokom ovog probnog perioda poka`u i doka`u gra|anima i me|unarodnoj zajednici da su dorasli ovom izazovu, prenosi Fena. Moore je na konferenciji naglasio da super vizija nije okon~ana ve} se suspenduje, te da on ne namjerava da koristi svoja ovla{tenja koja su definirana odlukama Arbitra`nog tribunala od momenta kad suspenzija stupi na snagu.

^etiri prijedloga
- Do sada smo prikupili postoje}a ~etiri prijedloga i dogovorili smo da }emo do subote (danas, op.a.) razmotriti sve prijedloge i dati svoje komentare. O~ito je da radna grupa ne}e posti}i konsenzus o nekom prijedlogu, no napravit }emo informaciju u koju }emo staviti i svoje stavove o svakom od prijedloga i to u smislu koliko je koji prijedlog u funkciji izvr{enja presude Ustavnoga suda BiH za Mostar. To i jeste na{ osnovni cilj. Mi trebamo prona}i rje{enje koje bi zadovoljilo presudu Ustavnoga suda, ako je

PET SAMOUPRAVA Profesor Panti} otprilike predla`e da se Mostar podijeli na pet podru~nih samouprava, ali taj dio nije definisan do kraja
bri} ka`e kako je stru~na skupina razmatrala ~etiri prijedloga, i to prijedloge HDZ-a BiH, SDA, SDP-a te prijedlog ~lana ove skupine odvjetnika Dragana Panti}. - Prijedlog HDZ-a u su{tini tretira Mostar kao jednu izbornu jedinicu. Sve ostalo je razrada tog temeljnog principa. Drugi je prijedlog koji je nominovao Klub Bo{njaka u Gradskom vije}u Mostara. Taj prijedlog pretpostavlja ure|enje Mostara na na~in kako je to predvi|eno Ustavom FBiH, odnosno da se prijedlogu prema kojem bi biv{a centralna zona bila formirana kao nova izborna jedinica iz koje bi se, tako|er, birala tri vije}nika. - ^etvrti je, pak, prijedlog onaj profesora Panti}a koji je zna~ajno druga~iji od svih spomenutih prijedloga i za njega je te{ko prona}i upori{te u Ustavu FBiH. Profesor Panti} otprilike predla`e da se Mostar podijeli na pet podru~nih samouprava, ali taj dio nije definisan do kraja, izjavio je Pobri}. Prijedlog HDZ-a, kazao je Pobri},

Banjalu~ani nastavljaju bitku za spas zelene povr{ine

Nama park, vama ledina
Vi{e od 30 hiljada gra|ana na stranici dru{tvene mre`e Facebook pridru`ilo se akciji zaustavljanja uni{tavanja parka
Pretvaranje jedne od najve}ih zelenih povr{ina u centru Banje Luke u novo gradili{te gra|ane je probudilo iz vi{egodi{nje letargije. Vi{e od 30 hiljada gra|ana na stranici dru{tvene mre`e Facebook pridru`ilo se akciji zaustavljanja uni{tavanja parka. Veliki broj njih istovremeno je najavio da }e se pridru`iti i spontanim protestima na mjestu gdje ve} nekoliko dana bageri kompanije Grand trade vr{e zemljane radove. Uz parole “Vama je livada, nama je park” “Za, {to se bojite drve}a” vi{e od hiljadu Banjalu~a... na protestovalo je ove sedmice prvo na mjestu sporne zelene povr{ine, a potom su nezadovoljstvo iskazali i ispred zgrade Skup{tine grada. Psiholog Sr|an Puhalo, analiti~ar agencije Prime Comunicatione, kazao je da je “spontani izlazak gra|ana na ulicu dokaz da postoji prag tolerancije koji je dosegnut i gdje je jedan broj ljudi jasno odlu~io da ka`e NE” . Iz Centra za `ivotnu sredinu podsje}aju na to da javna rasprava povodom novog regulacionog plana nije provedena u skladu sa Statutom i odlukama Grada koje defini{u da javna rasprava traje 30 dana, a da se na uvid javnosti stavlja kompletna dokumentacija. Iz tih razloga, isti~u u Centru, javnost i nije imala mogu}nost da iznese svoje mi{ljenje o gradnji na spornoj lokaciji. Gradona~elnik Banje Luke Dragoljub Davidovi}, komentari{u}i proteste gra|ana koji ne prihvataju izgradnju poslovnog kompleksa na zelenoj povr{ini ispred preduze}a Medicinska elektronika, kazao je da to nije park ve} neizGra|ani kazali {ta misle o gradili{tu

Razrije{en Had`iomerovi}
Generalni direktor RTV-a FBiH D`emal [abi} razrije{io je ju~er Bakira Had`iomerovi}a s pozicije odgovornog urednika TV programa i multimedije u RTVFBiH. Ovoj odluci jednoglasnu podr{ku dao je Poslovodni odbor RTVFBiH, a Had`iomerovi}u je istovremeno ponu|en novi ugovor o radu na radno mjesto komentator, javlja Fena. Had`iomerovi} je razrije{en zbog kontinuiranih postupaka koji su doveli do naru{avanja redovnog poslovanja RTVFBiH, kr{enja poslovnih procedura te propusta u ure|ivanju i produkciji televizijskih sadr`aja. U obrazlo`enju, izme|u ostalog, stoji kako je Had`iomerovi} razrije{en jer vi{e mjeseci zaredom nije uop}e odr`avao redovne sastanke Programskog kolegija ~ime je planiranu produkciju, harmonizaciju ure|iva~ke politike, te odvijanje programa doveo u pitanje.

gra|ena povr{ina, odnosno travnjak. “Imamo mi takvih ledina po Banjoj Luci koliko ho}ete” poru~io je Davidovi}. , Gra|evinska kompanija Grand trade, vlasni{tvo Mileta Radi{i}a, kontroverznog banjalu~kog biznismena i kuma predsjednika RS-a Milorada Dodika, po~ela je pro{log vikenda radove na zelenoj povr{ini ispred zgrade preduze}a Medicinska elektronika na kojoj bi na 30.000 m2 trebalo da bude izgra|en stambenoposlovni kompleks. G. KATANA

8

CRNA HRONIKA
Dva maskirana napada~a preksino} su upala u ku}u u sarajevskoj Ulici Tjepova~ki put, fizi~ki napali vlasnicu, koju su zatekli na spavanju, te joj oteli novac, nakit i dokumente. Razbojnici, za kojim policija traga, kako saznajemo, prvo su kucali na vrata, a kako im niko nije otvarao, provalili su u ku}u. Kod napadnute R. R, kojoj je pomo} ukazana u KUM-u bolnice Ko{evo, ljekari su konstatovali lak{e povrede.

subota, 2. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Provalili u ku}u i oplja~kali vlasnicu

D`etom sletio sa ceste

Dvije osobe su povrije|ene u udesu koji se dogodio u Modranu kod Drevente, kada je d`eta, kojom je upravljao D. K., sletjela sa ceste. Voza~ je zadobio lak{e, dok su kod suvoza~a D. S. konstatovane te{ke povrede. Do nesre}e je do{lo kada je vo za~, najvjerovatnije zbog brzine, izgubio kontrolu nad upravlja~em d`ete, koja je sletjela u kanal, a potom se vratila na cestu i tu prevrnula.

GORA@DE Eksplozija u Ginexu

Nova Bila

ZA[TITAR RANIO

NAORU@ANOG KRADLJIVCA?
Kova~ kolima Hitne pomo}i prevezen u Sarajevo

Te{ko povrije|en Admir Kova~
Zbog te{kih povreda lica, grudnog ko{a i {aka, Kova~ je odmah po prijemu u sarajevsku bolnicu operisan
Admir Kova~ (1984), radnik gora`danskog Ginexa, te{ko je povrije|en ju~er u eksploziji do koje je do{lo u tom preduze}u. Nakon {to mu je pomo} ukazana u Urgentnom centru Kantonalne bolnice Gora`de, Kova~ je kolima Hitne pomo}i upu}en u Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu. Povrede koje je Kova~ zadobio u eksploziji okarakterisane su kao izuzetno te{ke, potvrdila nam je Elvira Kazagi}, anesteziolog. U sarajevsku bolnicu Kova~ je primljen ne{to iza podneva. Konstatovane su mu te{ke eksplozivne povrede lica, grudnog ko{a i obje {ake. Kako nam je potvrdila Biljana Jandri}, portparol ove zdravstvene ustanove, povrije|enom radniku je odmah ura|ena traheotomija, a plasti~ni hirurzi su operisali {ake. Tako|er, slijedi i operacija lica koju bi trebao uraditi tim maksilofacijalnih hirurga, {to zavisi od op}eg stanja pacijenta, koji je smje{ten na Kliniku za anesteziju i reanimaciju. O uzrocima eksplozije u preduze}u koje se bavi namjenskom proizvodnjom ju~er nije bilo zvani~nih informacija. Vi{e detalja bi}e poznato nakon okon~anja istrage. A. H.

Igor Andri} potra`io pomo} u bolnici u Novoj Bili nakon {to je za{titar prijavio da je pucao u nepoznatu naoru`anu osobu koja je i{la prema stra`arskoj ku}ici
U pucnjavi koja se ju~er jedan sat iza pono}i desila u krugu firme Vitales u Novoj Bili ranjen je Igor Andri} (29) iz Nove Bile. Pomo} mu je ukazana u bolnici u Novoj Bili, gdje saznajemo da je njegovo zdravstveno stanje trenutno stabilno, te da je smje{ten na Odjel intenzivne njege. Prema informaciji iz MUP-a SBK-a, radnik firme Sector security, koja ina~e osigurava ovu firmu, pozvao je Policijsku upravu Travnik oko jedan sat iza pono}i i obavijestio ih da je primijetio nepoznatu osobu kako se s uperenim pi{toljem kre}e prema stra`arskoj ku}ici. Pucao je u njegovom pravcu, a osumnji~eni se, kako stoji u prijavi, udaljio. - Dvadeset minuta kasnije de`urni iz bolnice u Novoj Bili prijavio je policiji da je ljekarsku pomo} zatra`ila osoba povrije|ena vatrenim oru`jem, ka`u u MUPu SBK-a.

Firma Vitales: Pucnjava se desila ju~er sat iza pono}i

Tada je i utvr|eno da se radi o Igoru Andri}u, a slu`benici kriminalisti~ke policije MUP-a Srednjobosanskog kantona obavili su uvi|aj. U samo mjesec ovo je druga pucnjava na podru~ju ovog Kantona, a u kojoj su za{ti-

tari pucali na osobe koje su do{le u kra|u sekundarnih sirovina. Nedavno je ~uvar preduze}a Vitezit pucao u lopova koji je provalio u dvori{te ove firme s namjerom da ukrade elektroZ. \. kablove.

Obavje{tenje
JP "[ume TK" d.d. Kladanj obavje{tava sve zainteresovane kupce da je na web stranicama: www.jpsumetk.ba i www.ekapija.ba i na oglasnim tablama Preduze}a objavljen oglas broj: 5019/12 od 1.6.2012. godine o prodaji roba {umskih drvnih sortimenata - putem pismenih ponuda (licitacija).

Kantonalno tu`ila{tvo Sarajevo

Bra}a Korda ostaju iza re{etaka?
Kantonalno tu`ila{tvo Sarajevo zatra`ilo je odre|ivanje pritvora bra}i Anelu (26) i Kenanu (23) Kordi, koje su pripadnici Tre}e PU uhapsili u srijedu zbog sumnje da su u proteklom peri odu iz vr{i li vi {e ra zboj ni {ta va u pumpama. Bra}a Korda priznala su plja~ke ~etiri pumpe od kojih su dvije u naselju Dobrinja, te po jedna u Novom Sarajevu i na Ilid`i, a policija ih dovodi u vezu i sa plja~kom Energopetrolove pumpe u Ned`ari}ima. Tokom pretresa stanova koje koriste na Trgu sarajevske olimpijade i u Grada~a~koj ulici, policija je prona{la automatsku i lova~ku pu{ku, ali i gasni pi{tolj i preklopni no`. D. P.

Oru`je na|eno u stanovima Anela i Kenana Korde

OSLOBO\ENJE subota, 2. juni/lipanj 2012.

CRNA HRONIKA
Rasim \. (1951), ro|en u Ulogu, nastanjen u Sarajevu, priveden je u ~etvrtak zbog sumnje da je po~inio krivi~na djela nedozvoljeno dr`anje oru`ja ili eksplozivnih materija i ugro`avanje sigurnosti. On se, naime, tereti da je prekju~er u naselju Ljubov~i}i, op}ina Had`i}i, V. I. iz Had`i}a prijetio bombom, koju je policija kasnije tokom pretresa prona{la kod L. S. njega.

9

Priveden zbog prijetnji

Zeni~anin uhap{en u Sarajevu

Benjamin Kubat (1982) iz Zenice priveden je u ~etvrtak u Sarajevu nakon {to je policija kod njega, prilikom kontrole u Ulici Zmaja od Bosne, prona{la ~etiri laptopa, tri adaptera za laptope, mobitel i tri punja~a, diktafon, modem, te dvije torbe za laptope. Provjerama je utvr|eno da su ti predmeti no} ranije ukradeni iz Centra za sigurnosne studije u Ulici braL. S. nilaca Sarajeva.

D

vojica maskiranih razbojnika, u ~etvrtak nave~er upali su u porodi~nu ku}u u Kalenderovcima kod Dervente, brutalno pretukli pravoslavnog sve{tenika Savu Todorovi}a i njegovu suprugu Jelicu, a potom popu iz pi{tolja pucali u glavu.

DERVENTA Sve{tenik i njegova supruga brutalno zlostavljani

Plja~ka{i pucali

Okrznu}e lobanje
Napada~i su pobjegli s mjesta doga|aja, dok su Todorovi}i kolima Hitne pomo}i prvo prevezeni u dobojsku bolnicu, odakle je Jelica Todorovi} na svoju inicijativu pu{tena ku}i, dok je pop Savo, zbog te`ine povreda, prevezen u banjalu~ku bolnicu, gdje je i zadr`an. - Savi Todorovi}u metak je okrznuo lobanju i napravio manju impresivnu frakturu lobanje i nagnje~enje mozga. On je za sada stabilan i bi}e operisan, potvrdila je na~elnica Klinike za neurohirurgiju Vesna Ivani{evi}. U Op{toj bolnici “Sveti apostol Luka” za Jelicu Todorovi} rekli su da ima potres mozga koji je zadobila od udaraca, te da joj je preporu~ena hospitalizacija, ali da je zahtijevala da ide ku}i. Prema informacijama do kojih su dobojski istra`itelji do sada do{li, naoru`ani razbojnici provalili su preksino} u ku}u Todoro-

POPU U GLAVU

Savu Todorovi}a il njegovu suprugu Jelicul razbojnici svezali il po~eli udarati •l Pobjegli kada sul vidjeli kom{ijel
caju. Kom{ije su alarmirale policiju i Hitnu pomo}, a do njihovog dolaska u{li su u ku}u i odvezali Todorovi}e. Ju~er smo uspjeli telefonski kontaktirati Jelicu Todorovi}, koja nam je kratko rekla, da je povrije|ena i u {oku, te da trenutno nije u stanju da pri~a.

Jelica u {oku
Uvi|aj su obavili slu`benici Sektora kriminalisti~ke policije CJB-a Doboj, zajedno sa policijskim slu`benicima PS Derventa, a intenzivna potraga za dvojicom razbojnika je u toku. Iako nije zvani~no potvr|eno, ku}a popa Save je i ranije bila na udaru lopova. Prije petnaestak dana plja~ka{i su upali u njegovu, ali i u ku}u njegovog kom{ije Ljube \ura{a, koji trenutno boravi u inostranstvu, te odnijeli 3.000 KM i pi{tolj. Z. \ELILOVI]

Ku}a Todorovi}a u Kalenderovcima

vi}a s namjerom da ih oplja~kaju. Savo i njegova supruga su u tom momentu bili sami, a napada~i su ih prvo vezali te ih po~eli fizi~ki zlostavljati. Todorovi}e su, kako

saznajemo, udarali rukama i nogama po ~itavom tijelu. Potom je jedan od plja~ka{a iz pi{tolja pucao popu u glavu, a ispaljenje hica su ~ule kom{ije

koje su potr~ale prema ku}i Todorovi}a. Me|utim, razbojnici su vidjeli kom{ije kako prilaze ku}i i tada su isko~ili kroz prozor u prizemlju, a bje`e}i su nastavili da pu-

Istraga ubistva u Sarajevu

ZENICA Nakon smrti u~enika u Rijeci

Zatra`eno produ`enje pritvora osumnji~enim za ubistvo @ige
Kantonalno tu`ila{tvo u Sarajevu zatra`ilo je produ`enje pritvora Suadu Kurtovi}u (1983) iz Skoplja i Mirzi Mili}u (1988) iz Sarajeva, osumnji~enima za ubistvo Harisa @ige (1963). Odluka }e biti donesena u ponedjeljak za kada je zakazana sjednica na kojoj }e se odlu~ivati o ovom prijedlogu, potvrdio je Slobodan Nikoli}, sekretar sarajevskog Kantonalnog suda. Kako smo ve} pisali, @iga je ubijen u no}i sa 5. na 6. maj u Ulici Bakarevi}a u sarajevskom naselju Bistrik, a smrtonosne povrede no`em nanijeli su mu Kurtovi} i Mili}, koji su nakon zlo~ina pobjegli, ali su ubrzo prona|eni i uhap{eni. Policija je pretresom stanova koje su koristili prona{la no` kojim je @iga zboden. Iza ubijenog su ostali maloljetni sin i k}erka koja je udata. On je bio pripadnik Zelenih beretki i u ratu je ranjen u glavu, a

Obdukcija danas u Zagrebu ili Rijeci
Obdukcija tijela 14-godi{njeg Safeta (Asima) Serhatli}a, u~enika Osnovne {kole “Skender Kulenovi}” iz Zenice koji je preminuo prije dva dana u uvali Skot kod Kraljevice u blizini Rijeke (Republika Hrvatska), bi}e obavljena najvjerovatnije danas u Rijeci ili Zagrebu. Dje~ak je bio na ekskurziji, koja je na tu destinaciju stigla u ~etvrtak u jutarnjim satima, a oko 13 sati se oti{ao kupati u moru. Poslije nekog vremena njegovo tijelo uo~io je jedan od profesora, a pretpostavlja se da je dje~aku otkazalo srce. Na ekskurziji su se nalazila ~etiri odjeljenja u~enika osmih razreda {kole “Skender Kulenovi}” koji su trebali sino} krenuti za Zenicu. , Prema mi{ljenju ljekara mrtvozornika dje~ak se nije utopio ve} je smrt nastala usljed zatajenja rada srca, ali }e to trebati potvrditi obdukcija. Mi. D.

Tu~a na Dobrinji
Privo|enje osumnji~enih za ubistvo Harisa @ige

posljednjih godina radio je kao ~uvar u kasarni “Mustafa Hajrulahovi} Talijan” na Zmajevcu, gdje je bio {ef obezbje|enja. Njegovi saborci iz Udru`enja Zelenih beretki, ali i veliki broj gra|ana su na dan d`e na ze odr`ali proteste i tako izrazili nezadovoljstvo sigurnosnom situacijom u gradu. Automobilima

su obi{li zgradu Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu, sjedi{ta MUP-a KS-a i zgrade Vlade KSa, i ispred svake od ovih institucija ostavili su po jedan prazan tabut, ~ime su na simboli~an na~in upozorili na opasnost kojoj je potencijalno izlo`en svaki gra|anin Sarajeva.
Z. \.

Maloljetnik din @. zadobio je povredu no`em u tuuboden no`em Osamnaestogodi{nji Alme
~i koja se desila u ~etvrtak popodne u neposrednoj blizini Tr`nog centra Merkator u sarajevskom naselju Dobrinja. Mladi} se za pomo} obratio Zavodu za hitnu medicinsku pomo} Kantona Sarajevo, odakle su odmah obavijestili policajce Tre}e PU. Izlaskom na mjesto doga|aja policajci su zatekli povrije|enog maloljetnika sa ubodnom ranom na lijevoj nadlaktici. Almedin @. odmah je prevezen u bolnicu Ko{evo gdje mu je rana sanirana. Policija radi na rasvjetljavanju ovog doga|aja te identifikaciji osobe koja je nanijela povredu ovom mladi}u. D. P.

10

OGLASI

subota, 2. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE subota, 2. juni/lipanj 2012.

REGION
VIJESTI

11

Nasilje zbog barikada

Ponovo pala krv
na sjeveru Kosova
U sukobu pripadnika KFOR-a i lokalnih Srba kod Zve~ana sedmero povrije|enih, a nekoliko Srba je privedeno • KFOR uklonio planirane barikade, Srbi postavljaju nove
Situacija na sjeveru Kosova se smirila ju~er oko podne, ali su predstavnici lokalnih Srba poslijepodne odlu~ili da se ponovo postave barikade, jer, kako ka`u, gra|ani nisu bezbjedni.

Beogradski maturanti skandirali Mladi}u
Maturanti Vazduhoplovne {kole u Beogradu proslavili su ju~er kraj {kolovanja uz klicanje Ratku Mladi}u i pjevanjem pjesama koje pozivaju na lin~, javlja Mondo. Okupljeni na Trgu Republike, njih oko stotinu, penjali su se na {tandove postavljene na Trgu, kao i na spomenik Knezu Mihailu. Vise}i sa spomenika, i na o~igled mnogih Beogra|ana, klicali su ime jednog od optu`enih za ratne zlo~ine - Ratka Mladi}a, i pjevali pjesme o Kosovu, uz povike: "Ubij, zakolji, da [iptar ne postoji". U Ulici kralja Milana su zaustavili saobra}aj, dok su pjevali srpsku himnu "Bo`e pravde". U jednom trenutku preko Trga Republike se te{ko moglo pro}i, pa su tako {kolske ekskurzije koje su prolazile kroz centar u tom trenutku tra`ile asistenciju prisutnih policajaca, kako bi djeca mogla neometano i bezbjedno da pro|u.

Helikopteri i mamci
Do sukoba i pucnjave je do{lo ujutro kada su pripadnici me|unarodnih vojnih snaga te{kom mehanizacijom po~eli sa uklanjanjem barikada sa magistralnog puta Leposavi} - Kosovska Mitrovica Pri{tina u Rudaru. Barikade na magistralnom putu ka ju`nom dijelu Kosovske Mitrovice, kao i ona kod Dudinog Kr{a, uklonjene su uz pomo} te{ke mehanizacije KFORa, a vojnici ju~er nisu dozvoljavali bilo kakvo kretanje gra|anima, uklju~uju}i i novinare, na ovom podru~ju. Cijelo selo Rudare je blokirano, gra|ani su u svojim ku}ama, a helikopteri neprekidno nadlije}u podru~je i izbacuju infracrvene mamce ~ime se spre~avaju mogu}i napadi raketama sa zemlje. Srbi su u me|uvremenu nasuli velike koli~ine {ljunka i tako napra-

Jo{ nepoznat tre}i partner
KFOR ponovio da }e vojnici pucati u samoodbrani

EU zabrinuta
Evropska unija je veoma zabrinuta zbog nasilja na sjeveru Kosova i poziva sve strane na uzdr`anost, izjavila je Maja Kocijan~i}, portparolka visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost Catherine Ashton. - Nasilje je izbilo tokom operacije uklanjanja barikada, koju je pokrenuo KFOR, a ne EULEX, ali EU ~vrsto stoji iza principa slobode kretanja, rekla je Kocijan~i} na konferenciji za {tampu u sjedi{tu EU i naglasila da se doga|aji na sjeveru Kosova jo{ odvijaju i da ih iz Bruxellesa pa`ljivo prate i pozivaju na uzdr`anost.

vili novu barikadu ispred vojnika KFOR-a u Rudaru, na magistralnom putu Leposavi} - Mitrovica. Odr`an je i sastanak poslije kojeg je predsjednik Op{tine Kosovska Mitrovica Krstimir Panti} rekao da je odlu~eno da se ponovo blokira kretanje KFOR-a i svih me|unarodnih misija. - Me|unarodne snage su po~ele da se obra~unavaju sa Srbima i u cilju na{e za{tite moramo se braniti barikadama. Gra|ani su blokirani, prekinuta je svaka komunikacija sa centralnom Srbijom. Dok se to ne promijeni, gra|ani ne}e dozvoliti KFOR-u i EULEX-u da se slobodno kre}u. Ovakvu odluku o~ekujemo i od ostale tri op{tine na sjeveru Kosova, rekao je Panti}. Prema posljednjim informacijama, u sukobu je povrije|eno najmanje pet Srba te dva vojnika KFOR-a. Upravnica bolnice u Kosovskoj Mitrovici Milena Cvetkovi} izjavila je da je jedna osoba povrije|ena bojevom municijom u predjelu natkoljenice, druga ima povrede stomaka od gumenog

Nikoli}: Dijalog
Predsjednik Srbije Tomislav Nikoli} hitno se sastao ju~er sa odlaze}im premijerom Mirkom Cvetkovi}em, ministrom odbrane Draganom [utanovcem, ministricom pravde Sne`anom Malovi} i ministrom za Kosovo Goranom Bogdanovi}em. Savjet za nacionalnu bezbjednost konstatovao je da je ozbiljno ugro`ena bezbjednost gra|ana Kosova. Savjet je pozvao UNMIK, KFOR i EULEX da u okviru svog mandata sprije~e sve poku{aje privremenih vlasti u Pri{tini usmjerene ka izazivanju nestabilnosti i gra|ane da se suzdr`e od sukoba sa pripadnicima me|unarodnih misija. Saop{teno je da svi problemi moraju biti rje{avani dijalogom, bez nasilja i da je to jedini put ka stabilnosti ~itavog regiona. metka, dok je tre}i pacijent primljen sa kontuznim povredama glave. Direktor Zdravstvenog centra u Kosovskoj Mitrovici Milan Jakovljevi} ranije je izjavio da ima jo{ povrije|enih, ali da zbog blokade puteva, ambulantna kola ne mogu da ih dovezu u bolnice. Uve Novicki je dodao da }e vojnici pucati u samoodbrani ukoliko procijene da je to neophodno. "Pozivamo sve strane da izbjegavaju jednostrane poteze, zapaljive izjave ili akte nasilja", navodi se u saop{tenju KFOR-a. U me|uvremenu, izvor agencije Beta iz misije EU na Kosovu je rekao da je KFOR priveo nekoliko Srba tokom uklanjanja barikada u op{tini Zve~an i da }e biti predati EULEX-u.

Rok koji je predsjednik Srbije Tomislav Nikoli} dao DS-u i SPS-u da formiraju Vladu isti~e u ponedjeljak. Me|utim, jo{ nije poznato ko }e biti tre}i par tner. Lider LDP-a i pokreta Preokret ^edomir Jovanovi} izjavio je da je, kao prirodni par tner, spreman da razgovara sa Borisom Tadi}em i Ivicom Da~i}em o koaliciji. Naime, iz izjava Borisa Tadi}a moglo se zaklju~iti da bi on radije da ima Preokret u koaliciji nego URS. Jovanovi} je rekao i da ne tra`i ni{ta za ulazak u Vladu, da je spreman da bude njen dio, a na pitanje da li sebe vidi kao potpredsjednika Vlade, ministra za evropske integracije ili spoljnih poslova, Jovanovi} je odgovorio da je na tom mjestu potreban ozbiljan diplomata sa iskustvom. DS i SPS, kako je dodao, treba javno da saop{te da li `ele da sara|uju sa LDP-om.

Apel na mir
Kako je saop{tio KFOR, jedan vojnik je evakuisan i njegovo stanje je stabilno. Portparol KFOR-a

Ambasada Crne Gore u Pri{tini
Crnogorski ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Milan Ro}en izjavio je ju~er da je crnogorska Vlada na redovitoj sjednici u ~etvrtak donijela odluku o prakti~noj uspostavi diplomatskih odnosa s Kosovom i otvaranju ambasade Crne Gore u Pri{tini, javlja Fena. - Crnogorska Vlada odlu~ila je otvoriti ambasadu na Kosovu, dr`e}i da time potvr|uje da su dobrosusjedski odnosi i razvijena regionalna saradnja njeno trajno opredjeljenje, kazao je Ro}en novinarima, dodaju}i kako to nije nikakva novost i da je Vlada donijela odluku o otvaranju ambasade u jedinoj dr`avi u susjedstvu u kojoj je dosad nije imala. - To smo davno najavili, mi smo priznali Kosovo, uspostavili diplomatske odnose i bila je obaveza Ministarstva da stvori uslove za otvaranje diplomatsko-konzularnog predstavni{tva, rekao je on.

Oduzimanje vozila zbog tablica
Ju~er, prvog dana primjene uredbe o zabrani kori{tenja tablica MUP-a Srbije sa oznakama kosovskih gradova, kosovska policija je samo upozoravala voza~e, a nije oduzimala automobile. [ef beogradskog tima u dijalogu sa Pri{tinom Borislav Stefanovi} rekao je da je rije~ o jednostranom aktu Pri{tine, mimo dogovorenog u Bruxellesu. Naime, kosovska vlada zabranila je ranije nove srbijanske registarske oznake sa inicijalima kosovskih gradova, a u Pokrajini od ju~er kosovKosovske tablice: Ju~er voza~i bili upozoreni

ska policija smatra nelegalnim i stare srbijanske registarske tablice sa oznakama KM, PR, GL, PZ, UR i PE. Vlada Kosova je pro{le godine kosovskim Srbima dala rok za promjenu registarskih tablica. Rok je ponovo produ`en u martu, kada je utvr|eno da je posljednji rok za promjenu registarskih tablica 1. juni i da }e automobili sa spornim tablicama biti oduzimani. Nezadovoljstvo je veliko jer kosovske Srbe registracija za tablice, kosovske i srbijanske, ko{ta oko 600 eura, a osiguranje koje se pla}a na administrativnim prelazima iznosi 60 eura za 15 dana.

12

OGLASI

subota, 2. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE subota, 2. juni/lipanj 2012.

SVIJET
VIJESTI
Svijet bi pohrlio da pomogne Siriji kada bi Asad oti{ao, rekao je Clinton i dodao da je veoma te{ko za SAD da djeluju same
ja u Siriji mogla bi prerasti u op{ti sukob i budu}nost te zemlje i regiona u cjelini mogla bi biti u velikoj opasnosti” rekla je Pillay , u obra}anju Vije}u UN-a za ljudska prava na vanrednom sastanku u @enevi, prenosi Srna.

13

Intervju biv{eg predsjednika SAD-a Billa Clintona za CNN

U Siriji kao u

BiH 1990-ih
Biv{i ameri~ki predsjednik Bill Clinton smatra da je, na neki na~in, pogor{anje situacije u Siriji sli~no onome sa ~im se suo~io u po~etku krize u BiH 1990-ih te da se mora na}i put da se zaustavi nasilje. U intervjuu za CNN, Clinton je rekao da suosje}a sa predsjednikom Barackom Obamom ~ija se administracija opire bilo kakvoj ameri~koj vojnoj intervenciji da bi se zaustavilo vi{e od godinu krvoproli}a u Siriji, prenosi Fena.

Obama izrazio `aljenje zbog gre{ke
Ameri~ki predsjednik Barack Obama izrazio je u pismu upu}enom poljskom predsjedniku Bronislawu Komorowskom `aljenje zbog pogre{no upotrijebljenog izraza “poljski logori” kako bi opisao nacisti~ke logore smrti podignute u okupiranoj Poljskoj, saop}ilo je ju~er poljsko predsjedni{tvo, prenosi Fena. Predsjednik Obama “`ali zbog gre{ke i prihvata da ovaj trenutak predstavlja priliku da ova generacija i budu}e generacije upoznaju istinu”, saop}io je Jaromir Sokolowski, visoki predstavnik poljskog predstavni{tva. Obama je naglasio da “nije bilo poljskih logora smrti” i da je logore Auschwitz, Belzec, Treblinku i druge izgradio njema~ki nacisti~ki re`im. Obama je gre{ku napravio po~etkom sedmice na sve~anosti dodjele medalja, od kojih je jedna posthumno dodijeljena Janu Karskom, biv{em poljskom oficiru, koji je prvi saveznicima svjedo~io o nacisti~koj politici istrebljenja Jevreja. Pogre{an termin je izazvao {ok u Poljskoj.

Nacrt rezolucije
U nacrtu rezolucije, koju su predlo`ili Katar, Turska i SAD, osu|ena su ubistva u gradu Huli i istaknuto je da bi “odgovorni za ozbiljna kr{enja ljudskih prava morali odgovarati za svoja djela” ali nije sugerisano na , koji na~in. Evropske diplomate `ele da u rezoluciju bude uklju~en i poziv za Vije}e sigurnosti UN-a da masakr u Huli prenese u nadle`nost Me|unarodnog krivi~nog suda (ICC) u Haagu, a to je ne{to {to Vije}e UN-a za ljudska prava ne mo`e samostalno da u~ini. U me|uvremenu, snage sirijskih vlasti ubile su 13 civila koji su se vra}ali ku}i s posla u fabrici |ubriva u Kusairu, u centralnoj Siriji, tvrde aktivisti. Salim Kabani iz organizacije Lokalni koordinacioni odbori izjavio je da je preksino} na kontrolnom punktu u predgra|u Kusaira ubijeno 13 radnika. Radnike su ubili pripadnici prore`imske policije [abiha, koji su ih prvo oplja~kali, a zatim, izveli iz autobusa, natjerali da uzvikuju provladine slogane, a zatim ubili, navodi BBC, prenosi Srna.

Ograni~ene opcije
Bijela ku}a, koja je naglasila da su joj opcije ograni~ene, tako|er je odbacila inicijativu republikanskog predsjedni~kog kandidata Mitta Romneyja za izravnije korake da bi se okon~ala vladavina sirijskog predsjednika Ba{ara al-Asada. Clinton ka`e da vjeruje da bi svijet pohrlio da pomogne Siriji kada bi Asad oti{ao, ali dodaje da je veoma te{ko za Sjedinjene Dr`ave da djeluju same. “Moramo po{tivati ograni~enja koja su pred na{im predsjednikom i vladom” dodaje Clin, ton i isti~e da je situacija u Siriji sli~na onoj u biv{oj Jugoslaviji kada je nasilje plamsalo tom zemljom. “Sirija je trenutno u situaciji koju sam zatekao u Bosni i Hercegovini 1993. i 1994. Trebale su nam dvije godine” kazao je Clin, ton i dodao da je bio odlu~an intervenirati, ali to nije mogao
U nasilju od marta pro{le godine ubijene hiljade ljudi

u~initi sam. Clinton dodaje da su, prije svega, morali “ubje|ivati druge evropske zemlje da podr`e na{ stav” . U me|uvremenu, visoki komesar UN-a za ljudska prava Navi Pillay upozorila je ju~er da bi Siriju mogao da zahvati op{ti gra|anski rat ukoliko me|u-

narodna zajednica ne podr`i mirovni plan specijalnog predstavnika UN-a i Arapske lige Kofija Annana i pozove na pokretanje me|unarodne istrage o pro{losedmi~nom ubistvu vi{e od stotinu civila u toj arapskoj zemlji. “Ukoliko Annanov plan ne bude imao podr{ku, situaci-

Ubio cimera i pojeo mu srce
Jedan student iz Merilenda izjavio je policiji da je ubio svog cimera, izrezao ga na komade i pojeo njegovo srce i dijelove njegovog mozga, nekoliko dana nakon slu~aja kanibalizma u Miamiju, prenosi Fena. Alexander Kinyua, 21-godi{nji student na Morgan univerzitetu u Baltimoru, u dr`avi Merilend, uhap{en je nakon {to je u njegovoj ku}i u Har fordu njegov brat prona{ao glavu i ruke `rtve, objavio je Baltimore Sun. Tridesetsedmogodi{nja `rtva Nigerijac Kujoe Bonsafo Agyei-Kodie nestao je u petak, objavile su novine. Student je sve priznao policiji i optu`en je za ubistvo.

Moskva ne {alje oru`je u Damask
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je ju~er da Rusija ne podr`ava nijednu stranu u sirijskom sukobu i da ne {alje u Damask oru`je koje mo`e biti kori{teno u gra|anskom ratu. Predsjednik Putin, koji je govorio na zajedni~koj konferenciji sa njema~kom kancelarkom Angelom Merkel, istakao je da me|unarodna zajednica treba nastaviti da podr`ava plan biv{eg generalnog sekretara UNa Kofija Annana o okon~anju krvoproli}a u ovoj zemlji. “Imamo dobru, dugu vezu sa Sirijom, ali ne podr`avamo nijednu stranu koja izaziva nastanak gra|anskog rata” naglasio je Putin. ,

Reprezentativci Njema~ke
posjetili
Auschwitz
Fudbaleri Njema~ke posjetili su Auschwitz i odali po~ast `rtvama najve}eg nacisti~kog logora u Drugom svjetskom ratu. Pored kapitena Philippa Lahma, delegaciju reprezentacije predvodili su selektor Joachim Loew, tim-menad`er Oliver Bierhoff, kao i igra~i Miroslav Klose i Lukas Podolski, koji su ro|eni u Poljskoj. Obi{li su barake u kojima su bili smje{teni logora{i, gasne komore i krematorijume. Posjetu zloglasnom logoru, koji se nalazi blizu Krakova, najavili su i reprezentativci Engleske i Italije, koji se kao i Nijemci spremaju za prvenstvo Evrope u Poljskoj i Ukrajini. Kapiten Njema~ke Philipp Lahm kazao je da je va`no da sada{nje generacije preuzmu dio tereta, iako je to odgovornost prethodnih generacija. On je dodao da je posjetio i biv-

Zatvor unajmljuje “prijatelje” za Breivika
Nor ve{ki zatvor Illa unajmit }e profesionalne “prijatelje” koji }e Andersu Breiviku praviti dru{tvo, jer se smatra preopasnim da ga se stavi u }eliju zajedno s drugim zatvorenicima. “To mo`e biti bilo {to, ekipa za hokej ili neko ko bi s njim igrao {ah”, rekao je direktor zatvora Knut Bjarkeid za nor ve{ki list Verdens Gang, prenosi Fena. Gang je objasnio da je “profesionalno dru{tvo” potrebno jer ne `ele da Breivik provede godine u izolaciji, a kontakt s drugim zatvorenicima je nemogu} jer bi Breivik mogao uzeti nekoga za taoca. The Sun pi{e kako }e uprava zatvora pla}ati do 20 funti na sat volonterima koji su s Breivikom spremni igrati {ah i ostale dru{tvene igre.

Odata po~ast `rtvama najve}eg nacisti~kog logora u Drugom svjetskom ratu

Reuters

{i koncentracioni logor Dahau, koji se nalazi blizu Münchena, prenosi Zurnal.rs. Tim-menad`er Nijemaca Oliver Bierhoff rekao je da ova posjeta nikako nije klasi~an PR doga|aj. “Pitanja holokausta i Auschwitza su ne-

{to o ~emu smo vi{e puta pri~ali sa igra~ima” naveo je Bierhoff. , U na cisti~kom logoru Auschwitz, koji je osnovan 1939. godine, ubijena su 1,3 mi li ona ljudi, od ~e ga su 1,1 milion bili Je vre ji.

14

BIZNIS I EKONOMIJA

subota, 2. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Centralna banka BiH

Zavr{en sastanak Eurokomore u Bruxellesu

Hrvatska ne mo`e

ostati u CEFTA
U opticaju tinove ~ene iz opticaja, u opticaj }e nov~anice Centralna banka BiH pus la je povu
ju~er u opticaj novo izdanje nov~anica konvertibilne marke u apoenima od 10, 20, 50 i 100 KM. Nove nov~anice {tampane su u skladu s redovnim aktivnostima Centralne banke i treba da obezbijede dovoljno nov~anica odgovaraju}e apoenske strukture za potrebe gotovinskog prometa u BiH, saop{teno je iz CBBiH. Ove nov~anice, koje }e u opticaju zamijeniti nov~anice prethodnih izdanja koje su zbog dotrajalosti tokom prethodnih godina biti pu{tane sukcesivno, {to }e zavisiti od potra`nje poslovnih banaka i drugih subjekata. U opticaju je 30. aprila bilo ukupno 9,9 miliona nov~anica u apoenu od 100 KM, 16,9 miliona nov~anica u apoenu od 50 KM, 6,6 miliona nov~anica u apoenu od 20 KM i 8,5 miliona komada u apoenu od 10 KM, potvr|eno je za Srnu u Centralnoj banci. Nov~anice prethodnih izdanja ~iji je kvalitet zadovoljavaju}i i dalje }e ostati u opticaju kao zakonsko sredstvo pla}anja.

Boji} razgovarao sa predsjednikom Hrvatske gospodarske komore Nadanom Vido{evi}em, koji na BiH gleda kao na strate{kog partnera Hrvatske
Hrvatska ne mo`e ostati u CEFTA, rekao je ju~er za Oslobo|enje predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Boji} u povratku iz Bruxellesa, gdje je u~estvovao na sastanku ~lanica Eurokomore. “U Bruxellesu smo dogovorili da }e sastanak CEFTA na kojem }e razgovarati predstavnici privrednih komora biv{e Jugoslavije biti odr`an 12. lipnja u Zagrebu. Na tom sastanku }e se razmatrati pozitivni i negativni efekti ili implikacije vezane za ulazak Hrvatske u Evropsku uniju. Moramo natjerati na{u vlast da ubrza postupke oko toga i da spremni do~ekamo ulazak Hrvatske u EU. Podr{ku smo dobili i od Eurokomore. Uputio sam poziv predsjedniku Eurokomore i generalnom tajniku da posjete BiH jer }e se ulazak Hrvatske u EU na nas najvi{e odraziti” rekao nam je Boji}. ,

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 106 - 2. 6. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Bruno Boji}: Novi sastanak u Zagrebu 12. lipnja

EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Kina Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 156 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB CNY RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.527514 1.524887 25.823853 0.075656 0.262551 0.637562 2.026951 0.565032 0.257566 0.216898 1.624700 0.846469 2.423528 1.583299 0.046724 0.248572 1.663575

1.955830 1.531342 1.528709 25.888574 0.075846 0.263209 0.639160 2.032031 0.566448 0.258212 0.217442 1.628772 0.848590 2.429602 1.587267 0.046841 0.249195 1.667744 USD BAM

1.955830 1.535170 1.532531 25.953295 0.076036 0.263867 0.640758 2.037111 0.567864 0.258858 0.217986 1.632844 0.850711 2.435676 1.591235 0.046958 0.249818 1.671913 1.51026 2.381516

Bilateralni sporazum
Boji} je ponovo istaknuo da je potrebno da BiH i Hrvatska potpi{u bilateralni sporazum. Tada bismo, ka`e on, dobili sigurne akreditacijske ku}e i laboratorije. “Tu je i pitanje grani~nih prelaza, rije~nih ada, prolaska kroz Neum i Luke Plo~e. To je ono {to treba interesirati na{e zvani~nike” dodao je Boji}. , Prvi ~ovjek VTK-a BiH je u Bruxellesu razgovarao i sa predsjednikom Hrvatske gospodarske ko-

SDR (Special Drawing Rights) na dan 31. 05. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 31. 05. 2012 =

more Nadanom Vido{evi}em, koji, kako nam je rekao Boji}, na BiH gleda kao na strate{kog partnera. “On je rekao da Hrvatska gospodarska komora ne}e ni{ta poduzimati {to bi donijelo negativne rezultate i utjecalo na poslovanje s BiH” ka`e Boji}. , Boji} i {ef ureda predsjednika i potpredsjednika VTK-a BiH Nermana Bi~ak~i} su na sastanku ~lanica Eurokomore razgovarali, izme|u ostalog, o ulozi i imid`u komora u institucijama i me|unarodnim organizacijama, te unapre|enju poslovanja komorskog sistema. Boji} je ukazao na podr{ku koju pru`a i koju }e i ubudu}e pru`ati VTK-a BiH u realizaciji aktivnosti Eurokomore. Pred sta vni ci VTK-a BiH odr`ali su sastanke sa predsta-

vnicima drugih komora, te predstavnicima Ambasade BiH i Stalne misije BiH u Bruxellesu.

Uloga Eurokomore
Eurokomora je formirana 1958. godine i ~ine je 43 nacionalne komore predstavljaju}i oko 2.000 regionalnih i lokalnih komora sa vi{e od 18 miliona kompanija - ~lanica u Evropi. Uloga Eurokomore je promovisanje evropskih integracija, predstavljanje potreba i stavova svojih ~lanova institucijama Evropske unije, posebno pri kreiranju politika EU, te pru`anje informacija institucijama EU o politikama i programima ekonomskih i trgovinskih odnosa zemalja ~lanica i ne~lanica EU. VTKBiH je ~lan Eurokomore od 2001.
Dk. OMERAGI]

Tokom juna za{titite se
i bezbri`ni u`ivajte na suncu!
Kako bi potakao roditelje i odgajatelje da pametno za{tite djecu od sunca, dm }e vrti}ima u BiH donirati proizvode za sun~anje i edukativne bro{ure. Zamjenom 20 bodova Svijeta prednosti za narukvicu s indikatorom UV zra~enja i Savjetnik za zdravo sun~anje dm kupci mogu podr`ati ovu inicijativu. Naime, prema rije~ima Admire Isakovi}, voditeljice odjela Nabave i Marketinga u dm-u, donacija vrti}ima samo je jedna od aktivnosti u sklopu kampanje "Djeca sunca", koju dm provodi u svim prodavicama tokom juna teku}e godine. "Edukativnim dijelom kampanje `elimo prvenstveno utjecati na na{e najmla|e, stvaraju}i svijest o va`nosti za{tite od UV zra~enja, ve} od najranije dobi. Iz tog razloga pozivamo sve vrti}e na u~e{}e u kampanji prijavom za donaciju putem formulara na dm web stranici. Formular }e se mo}i popuniti od 1. do 8. 6. 2012, a svim prijavljenim vrti}ima dm }e uz podr{ku svojih kupaca donirati pakete s proizvodima za sun~anje i edukativne bro{ure", izjavila je Isakovi}. U okviru kampanje dm }e od 8. 6. do 12. 6. podr`ati Kids festival 2012. organizacijom likovnih radionica, modeliranja iz plastelina, facepaintinga te dru`enja s maskotama Miki i Mini Maus. Najmla|i }e za u~e{}e u igrama mini golf i twister dobiti narukvicu s indikatorom UV zra~enja, kao i kupon s popustom od 15% na kupovinu SUNDANCE proizvoda u dm prodavnicama. "Kampanju su dosad podr`ali Ministarstvo civilnih poslova BiH, Federalno ministarstvo zdravstva, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske te Odjeljenje - odjel za obrazovanje Vlade Br~ko Distrikta. Nadamo se da }e i {to ve}i broj kupaca zamjenom 20 bodova Svijeta prednosti za narukvicu s indikatorom UV zra~enja i Savjetnik za zdravo sun~anje s popustima na proizvode aktivno podr`ati dm donaciju vrti}ima", dodala je Isakovi}. U `elji da potakne {to ve}i broj gra|ana na odgovorno pona{anje na suncu, dm je tokom juna svojim kupcima ponudio odabrane proizvode za sun~anje po cijenama povoljnijim i do 25 %. Podr{kom dm donaciji za vrti}e u BiH osigurajte zdravu igru na suncu za na{e najmla|e i bezbri`ni u`ivajte na suncu. M. O.

Rudnik Kakanj

Rekordna dnevna
PROIZVODNJA UGLJA
Posljednjeg dana maja 2012. na kraju tre}e smjene rudari Rudnika Kakanj ostvarili su najve}u dnevnu prjoizvodnju uglja od 1992. godine. Prema Termoelektrani Kakanj isporu~eno je 6.704,90 tona uglja. Iz podzemne eksploatacije Pogona Haljini}i ostvareno je 1.500 tona, a sa Povr{inskog kopa Vrtli{te 5.204,90 tona. Ako se zna da je prosje~na dnevna proizvodnja u Rudniku Kakanj oko 4.500 tona, onda je ovo podvig. “Ovaj rezultat do{ao je samo sedam dana poslije pu{tanja u rad revitaliziranog Bloka 6 Termoelektrane Kakanj, {to pokazuje spremnost rudara da u izuzetno te{kim uvje ti ma, pra te proizvodnu dinamiku elektri~ne energije. Za mjesec maj u kakanjskom Rudniku iskopane je i prema potro{a~ima otpremljene 98.432 tone uglja, {to je 3,82 posto vi{e od pla na, a za pet mjeseci ukupno proizvedene koli~ine su 487.391 tona, {to je vi{e od plana 3,79 posto ili 17.781 tona” ka`e , Mirsad Ja{arspahi}, direktor Rudnika Kakanj. Mi. D.

Informacija vi{e o dm drogerie markt BiH
dm se na bosanskohercegova~kom tr`i{tu pojavio u junu 2006. godine otvaranjem prve dm prodavnice u sarajevskom naselju Dobrinja. Od tada pa do danas prema visokim dm standardima ure|eno je 45 prodavnica u 30 gradova {irom Bosne i Hercegovine. Za ne{to manje od {est godina na tr`i{tu BiH dm se pozicionirao kao jedna od vode}ih firmi u kategoriji maloprodajnih lanaca. Me|u najpoznatije dm robne marke svakako spadaju Balea, alverde, Das gesunde Plus, s-he stylezone, Denk mit, babylove i mnoge druge.

OSLOBO\ENJE subota, 2. juni/lipanj 2012.
1.460,07 822,88
Dioni~ko dru{tvo

BIZNIS/BERZE
BIFX

15

728,13 1.809,34
Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice)

SASX-10 FIRS

891,01 803,69
Vrijednost (KM) Broj transakcija

SASX-30

BIRS

ERS10

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 1. juni/lipanj 2012.

@eljeznice FBiH

Premalo novca za odr`avanje pruga
@eljeznice FBiH sa oko 610 kilometara pruga godinama dobijaju oko 22 miliona KM godi{nje za odr`avanje te pru`ne mre`e, a @eljeznice Republike Srpske sa svojih oko 400 kilometara pruga za njeno odr`avanje u posljednjih pet godina dobivaju oko 32,5 miliona KM, javila je Fena. U informaciji @eljeznica FBiH o tome koliko novca vlade u regiji ula`u u svoje `eljeznice napominje se da `eljeznice u svim zemljama svijeta predstavljaju izuzetno va`an infrastrukturni sistem u koji se ula`e izuzetno mnogo sredstava. [to se ti~e @eljeznica Srbije, Zakon o bud`etu Srbije za 2012. godinu utvrdio je da }e sufinansiranje iznositi 238.824.417 KM, navode iz @eljeznica FBiH pozivaju}i se na podatke federalnog Ministarstva prometa i komunikacija.

KOTACIJA KOMPANIJA Bosnalijek d.d. Sarajevo KOTACIJA FONDOVA ZIF MI Group dd Sarajevo ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo ZIF Herbos fond dd Mostar ZIF Prof Plus dd Sarajevo ZIF Prevent invest dd Sarajevo KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. D FBiH stara devizna {tednja serija F FBiH stara devizna {tednja serija J FBiH stara devizna {tednja serija O FBiH stara devizna {tednja serija P FBiH stara devizna {tednja serija S FBiH stara devizna {tednja serija T FBiH stara devizna {tednja serija U PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE [ipad komerc dd Sarajevo BH Telecom d.d. Sarajevo Energoinvest d.d. Sarajevo JP Elektroprivreda BIH dd Sarajevo Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE Remontmonta`a dd Tuzla Kvantum group dd Sarajevo 63,00 16,00 -1,56 0,00 63,00 16,00 63,00 16,00 400 50 25.200,00 800,00 1 1 1,56 17,78 3,40 18,30 45,00 3,52 0,62 2,72 2,81 -1,01 1,64 17,78 3,40 18,30 45,00 1,51 17,78 3,40 18,30 45,00 2.190 78 100 100 58 3.423,44 1.386,84 340,00 1.830,00 2.610,00 8 1 1 1 3 30,50 81,90 89,00 81,50 74,39 98,00 91,50 78,00 0,00 0,00 -4,30 -1,81 -3,00 0,00 2,67 0,36 30,50 81,90 89,00 81,50 74,39 98,01 91,50 78,00 30,50 81,90 89,00 81,50 74,39 98,00 91,50 78,00 49.985 1.300 403 5.500 16.080 10.102 19.168 7.150 15.245,42 1.064,70 358,67 4.482,50 11.961,91 9.900,38 17.538,72 5.577,00 1 1 1 1 2 4 5 1 4,17 3,83 5,50 3,45 4,10 2,96 0,00 0,00 0,00 -1,44 4,17 3,83 5,50 3,45 4,10 4,17 4.530 3,83 112 5,50 20.000 3,45 44 4,10 84.592 18.890,10 428,96 110.000,00 151,80 346.827,20 6 1 1 1 7 11,85 2,51 11,87 11,65 4.000 46.800,26 4

BOSFIN
Zatvoreni investicioni fond sa javnom ponudom BOSFIN d.d. Sarajevo

Adresa: Vilsonovo {etali{te 10, Sarajevo BiH Tel/Fax: +387 33 653-225, 653-787 E-mail; info@bosfin.ba Web: www.bosfin. ba

Na osnovu ~lana 242. Zakona o privrednim dru{tvima ("Sl. novine FBiH" broj: 23/99, 45/00, 2/02, 29/03, 68/05, 91/07,84/08), i Odluke o sazivanju Skup{tine Zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom "BOSFIN" d.d. Sarajevo, donesene na sjednici Nadzornog odbora, odr`anoj 30. 5. 2012. godine, Nadzorni odbor Zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom "BOSFIN" d.d. Sarajevo objavljuje:

O B AV J E [ T E N J E
O SAZIVANJU VI SKUP[TINE ZATVORENOG INVESTICIONOG FONDA SA JAVNOM PONUDOM "BOSFIN" d.d. Sarajevo I II [esta Skup{tina Zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom "BOSFIN" d.d. Sarajevo odr`a}e se 22. 6. 2012. godine (petak) sa po~etkom u 12 sati, u Sarajevu, Ul. Muhameda Kantard`i}a 3 (velika sala) Skup{tina mo`e odlu~ivati ukoliko su zastupljeni, li~no ili putem punomo}nika, dioni~ari sa vi{e od 30% dionica s pravom glasa. Ukoliko kvorum za odlu~ivanje nije postignut, odr`avanje Skup{tine se odga|a.

SASE: Promet 624.817 KM
Tokom ju~era{njeg trgovanja na Sarajevskoj berzi - burzi ostvaren je ukupan promet od 624.817,90 KM. Promet na kotaciji iznosio je 589.227,62 KM. Na kotaciji kompanija trgovalo se dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo u iznosu od 46.800,26 KM. Kurs ovog emitenta je iznosio 11,85 KM. Na kotaciji fondova ostvaren je promet od 476.298,06 KM, promet je ostvaren dionicama ZIF Prevent invest d.d. Sarajevo u iznosu od 346.827,20 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 4,10 KM. Na kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 66.129,30 KM. Obveznicama ratnih potra`ivanja FBiH trgovalo se u iznosu od 15.245,42 KM.

III Za [estu Skup{tinu dioni~ara Fonda utvr|en je slijede}i DNEVNI RED: 1. Izbor predsjednika Skup{tine; 2. Izbor dva dioni~ara-ovjeriva~a zapisnika Skup{tine; 3. Usvajanje godi{njeg izvje{taja ZIF-a "BOSFIN" d.d. Sarajevo za 2011. godinu, sa izvje{tajem vanjskog revizora, izvje{tajem o radu Nadzornog odbora i Odbora za reviziju; 4. Izbor vanjskog revizora Fonda za 2012. godinu 5. Usvajanje odluke o izmjenama i dopunama Statuta ZIF-a "BOSFIN" d.d. Sarajevo i pre~i{}enog teksta Statuta IV Radna tijela Skup{tine U skladu sa odlukom o sazivanju Skup{tine: 1. Do izbora predsjednika Skup{tine, Skup{tinu vodi dioni~ar/punomo}nik sa najve}im brojem dionica; 2. Utvr|ivanje kvoruma i rezultata glasanja vr{i Odbor za glasanje koji ~ine: predsjednik Denis Antunovi}, ~lanovi [eila Stevi} i Refija Ke{etovi}. 3. Zapisnik vodi Snje`ana [indri}. V Nadzorni odbor je utvrdio prijedlog odluka po ta~kama dnevnog reda kako slijedi: 1. Izbor predsjednika Skup{tine bira se na Skup{tini, na prijedlog dioni~ara. 2. Izbor dva dioni~ara-ovjeriva~a zapisnika biraju se na Skup{tini, na prijedlog dioni~ara. 3. Predla`e se Skup{tini da usvoji odluku o usvajanju godi{njeg izvje{taja ZIF "BOSFIN" d.d. Sarajevo za 2011. godinu, sa izvje{tajem vanjskog revizora, izvje{tajem o radu Nadzornog odbora i Odbora za reviziju. 4. Predla`e se Skup{tini da izabere vanjskog revizora Fonda za 2012. godinu. 5. Predla`e se Skup{tini da usvoji odluku o izmjenama i dopunama Statuta ZIF-a "BOSFIN" d.d. Sarajevo i pre~i{}en tekst Statuta.

Banjalu~ka berza Kursna lista za 1. juni 2012.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Hidroelektrane na Trebi{njici a.d. Trebinje Meridian a.d. Banja Luka RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik Telekom Srpske a.d. Banja Luka Tr`nica a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 3 5 3,96 0,043 3,49 3,93(A) 5,69 0 -1,19 0 0 0 0 -0,87 3 5 3,96 0,043 3,5 3,93 5,73 3 5 3,96 0,043 3,49 3,93 5,6 360 132 20 22.840 256 112 346 1.080,00 660,00 79,20 982,12 894,36 440,16 1.967,56 0,48 0,85 0,25 1,43 0,502 0,21 -19,05 0 0 0 0,48 0,85 0,25 1,43 0,502 0,48 0,85 0,25 1,43 0,502 18.000 17.794 7.200 2.296 436 8.640,00 15.124,90 1.800,00 3.283,28 218,87

VI Obavje{tenje za dioni~are o postupku prijave za u~e{}e, utvr|ivanje zastupljenosti, kandidovanje, i glasanje na Skup{tini: 1. Pravo u~e{}a i prijave za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine: 1.1. Pravo u~e{}a i odlu~ivanja na Skup{tini imaju dioni~ari koji su se prijavili Odboru za glasanje i koji su se nalazili na listi dioni~ara kod Registra za vrijednosne papire FBiH, 30 dana prije datuma odre|enog za odr`avanje Skup{tine ili posljednjeg radnog dana koji predhodi tom roku ako on pada u neradni dan. 1.2. Skup{tini mogu prisustvovati dioni~ari ili punomo}nici dioni~ara, koji su se prijavili Odboru za glasanje najkasnije tri dana prije dana odre|enog za odr`avanje Skup{tine. 1.3. Prijave i punomo}i se podnose, neposredno u prostorijama DUF-a "EURO-INVESTMENT" d.d. Tuzla, po{tom na adresu DUF-a "EURO-INVESTMENT" d.d. Tuzla, Ul. Muftije Muhameda efendije Kurta 1, na e-mail: euroinv@bih.net.ba faks: 035/315-461 najkasnije 3 dana prije dana odre|enog za odr`avanje Skup{tine. 1.4. Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa ima pravo pisano predlo`iti izmjenu i dopunu dnevnog reda i prijedloge odluka, Nadzornom odboru Zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom "BOSFIN" d.d. Sarajevo, najkasnije osam dana od dana objavljivanja obavje{tenja, na adresu DUF-a "EURO-INVESTMENT" d.d. Tuzla, Ul. Muftije Muhameda efendije Kurta 1, na e-mail: euroinv@bih.net.ba faks: 035/315-461. 1.5. Registracija prijavljenih dioni~ara i punomo}nika dioni~ara vr{i}e se 22. 6. 2012. godine od 11 do 12 sati, u Sarajevu, Ul. Muhameda Kantard`i}a 3 (velika sala) 2. Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju Skup{tine putem punomo}nika: 2.1. U~e{}e u radu i odlu~ivanju na Skup{tini dioni~ar mo`e ostvariti i putem punomo}nika, koji je du`an da postupa u skladu sa uputama dioni~ara, a ako upute nije dobio, u skladu sa razumnom prosudbom najboljeg interesa dioni~ara-vlastodavca. 2.2. Osim svakog poslovno sposobnog fizi~kog lica, punomo}nik mo`e biti pravno lice registrovano za poslove posredovanja u prometu vrijednosnih papira i udru`enje sa svojstvom pravnog lica osnovano i registrovano radi udru`ivanja i zastupanja dioni~ara. 2.3. Punomo} za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine daje se u obliku pisane izjave, potpisane od dioni~ara vlastodavca i punomo}nika i dostavlja se li~no, po{tanskom po{iljkom, faksom ili putem e-maila, najkasnije pola sata prije po~etka rada Skup{tine. VII Uvid u isprave i materijal za Skup{tinu Dioni~ar ima pravo, po~ev od dana objavljivanja obavje{tenja o sazivanju Skup{tine u prostorijama DUF-a "EURO-INVESTMENT" d.d. Tuzla, Ul. Muftije Muhameda efendije Kurta 1 i u prostorijama ZIF "BOSFIN" d.d. Sarajevo, Vilsonovo {etali{te 10, izvr{iti uvid u isprave i materijale pripremljene za Skup{tinu. Predsjednik Nadzornog odbora Neven Tomi}

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Bemind a.d. Banja Luka Bonel a.d. Banja Luka Fabrika vijaka a.d. Mrkonji} Grad Krajina Borac a.d. Banja Luka Vitorog a.d. [ipovo Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 0,13(A) 0,2 0,15 0,2(A) 0,12(A) 47,11 44,49 43,01 0 0 -3,85 0 0 -2,06 1,21 -2,8 0,13 0,2 0,15 0,2 0,12 47,11 44,5 43,01 0,13 0,2 0,15 0,2 0,12 47,11 43,99 43,01 33.215 11.898 27.413 635 2.690 144.400 7.000 2.500 4.317,95 2.379,60 4.111,95 127,00 322,80 68.026,84 3.114,21 1.075,25

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

99,01 2,34

$ 2,81 %

1.587,60 27,92

$ 1,50 %

661,00 554,00

$ 0,60 %

PLIN
$ 3,22 %

SREBRO
$ 0,61 %

KUKURUZ
$ 0,23 %

16

OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KJKP "PARK" DOO SARAJEVO

subota, 2. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 28. Zakona o javnim preduze}ima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sl. novine Federacije BiH" broj 8/05, 81/08 i 22/09) i ~lana 57. Statuta KJKP "Park" d.o.o. Sarajevo i odluke Odbora za reviziju broj P-1304-1-5 od 30. 5. 2012. godine, Odbor za reviziju raspisuje

J AVNI K O N K U R S
ZA IZBOR I IMENOVANJE DIREKTORA ODJELA ZA INTERNU REVIZIJU KJKP "PARK" DOO SARAJEVO I Raspisuje se konkurs za izbor i imenovanje direktora Odjela interne revizije KJKP "Park" d.o.o. Sarajevo - izvr{ilac 1 (jedan)

Na osnovu ~lana 24, a u vezi sa ~lanom 74a. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH" br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12) i ~lana 1. Zakona o preuzimanju Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH ("Slu`bene novine TK", br: 12/10 i 1/12), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, u ime Ministarstva za bora~ka pitanja Tuzlanskog kantona, objavljuje

za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Ministarstvu za bora~ka pitanja Tuzlanskog kantona 4 / 299 Stru~ni savjetnik za upravni postupak u Odjeljenju za pravne, socijalno statusne i informativne poslove - na odre|eno vrijeme do povratka dr`avnog slu`benika sa porodiljskog odsustva.......................................................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac

JAV N I K O N K U R S

II Izbor i imenovanje direktora Odjela za internu reviziju KJKP "Park" d.o.o. Sarajevo izvr{it }e Odbor za reviziju KJKP "Park" d.o.o. Sarajevo. Imenovanje se vr{i na period od ~etiri godine. Du`nosti direktora Odjela interne revizije su: uspostava Odjela za internu reviziju odgovaraju}eg obima potrebnog da se adekvatno obavljaju du`nosti utvr|ene Statutom KJKP "Park" d.o.o. Sarajevo, vr{i izbor lica za rad u Odjelu za internu reviziju, rukovo|enje licima zaposlenim u Odjelu, te obavlja i druge du`nosti utvr|ene zakonom i me|unarodnim standardima revizije. Direktor Odjela za internu reviziju ne mo`e biti zaposlenik KJKP "Park" d.o.o. Sarajevo. Naknada i druga prava direktora Odjela za internu reviziju utvr|uju se ugovorom kojeg sa direktorom Odjela potpisuje direktor Preduze}a, a uz prethodnu suglasnost Odbora za reviziju. III Kandidat za direktora Odjela za internu reviziju mora ispunjavati slijede}e uslove: a) Op}i uslovi: 1. da je stariji od 18 godina `ivota, a nije stariji od 65 godina `ivota na dan imenovanja, 2. da je dr`avljanin BiH, 3. da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini u periodu od 3 (tri) godine prije dana objavljivanja ovog konkursa, 4. da se na njega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine, 5. da nije osu|ivan za krivi~no djelo ili privredni prestup nespojiv s du`no{}u direktora Odjela za internu reviziju 5 (pet) godina od dana pravosna`nosti presude, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne prije dana objavljivanja upra`njene pozicije, 6. da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak, 7. da nije lice kojem je presudom suda zabranjeno obavljanje du`nosti direktora Odjela za internu reviziju, 8. da nije izabrani zvani~nik, nosilac izvr{nih funkcija ili savjetnik izabranim zvani~nicima i nosiocima izvr{nih funkcija u smislu ~lana 5. Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine, 9. da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima, 10. da nema direktni ili indirektni finansijski interes u KJKP "Park" d.o.o., 11. da nije predsjednik ili ~lan Uprave, Skup{tine, Nadzornog odbora, Odbora za reviziju, niti zaposlenik KJKP "Park" d.o.o. Sarajevo, 12. da je zdravstveno sposoban za obavljanje du`nosti direktora Odjela za internu reviziju. Pored navedenih op}ih uslova kandidati koji se prijavljuju na konkurs iz ta~ke I ovog konkursa moraju ispunjavati slijede}e posebne uslove: b) Posebni uslovi: 1. da ima visoku stru~nu spremu zavr{en ekonomski fakultet, 2. da ima 5 (pet) godina radnog iskustva na poslovima revizije ili finansijske kontrole, 3. da posjeduje certifikat - licencu ovla{tenog revizora, 4. da posjeduje stru~na znanja vezana za internu reviziju, a naro~ito za Me|unarodne ra~unovodstvene standarde - me|unarodne standarde revizije, 5. poznavanje rada na ra~unaru. IV Prilikom procjene kvalifikacija i iskustva kandidata uzet }e se u obzir slijede}e: • sposobnost prepoznavanja zastupanja i za{tite interesa privrednog dru{tva, • sposobnost za odgovorno obavljanje du`nosti direktora Odjela za internu reviziju, • izra`ena inicijativnost i neovisnost u radu i dono{enju odluka, • znanje i sposobnost razumijevanja finansijskih i poslovnih izvje{taja i ukupnog zakonodavstva iz oblasti finansija, ra~unovodstva, javnih nabavki i revizije, • poznavanje propisa koji se primjenjuje na rad i poslovanje katnonalnih javnih komunalnih preduze}a, • iskustvo u reviziji javnih preduze}a, • sposobnost upravljanja finansijskim i ljudskim resursima, • komunikacijske i organizacijske sposobnosti, • sposobnost za samostalno i timsko vr{enje poslova revizije, • rezultati i priznanja u dosada{njem radu (uslovi iz ta~ke IV bit }e provjereni putem intervjua). V Uz prijavu kandidati su du`ni dostaviti slijede}e: 1. biografiju, adresu i kontakt-telefon, 2. izvod iz mati~ne knjige ro|enih i kopija CIPS-ove li~ne karte, 3. uvjerenje o dr`avljanstvu ne starije od tri mjeseca, 4. ovjerenu kopiju diplome fakulteta, 5. ovjerenu kopiju certifikata - licence ovla{tenog revizora, 6. potvrdu o radnom iskustvu na poslovima revizije i finansijske kontrole, 7. potvrdu o poznavanju rada na ra~unaru, 8. uvjerenje nadle`nog suda da nije osu|ivan za krivi~no djelo ili privredni prestup nespojiv sa du`no{}u direktora Odjela za internu reviziju 5 godina od dana pravosna`nosti presude, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne (ne starije od tri mjeseca, izdata od suda i MUP-a), 9. uvjerenje nadle`nog suda da nije lice kojem je presudom suda zabranjeno obavljanje du`nosti direktora Odjela za internu reviziju, 10. uvjerenje nadle`nog suda da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od tri mjeseca), 11. ovjerenu izjavu za zahtjeve iz stava 3, 4, 8, 9, 10 i 11 op}ih uslova (ne starije od tri mjeseca). Dokumenti koji se prila`u uz prijavu moraju biti originali ili ovjerene kopije. VI Kandidati koji u|u u u`i izbor bit }e pozvani na intervju. Kandidat koji bude izabran obavezan je da nakon okon~anja konkursne procedure dostavi ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti. Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja u Slu`benim novinama Federacije BiH i u dnevnim listovima "Oslobo|enje" i "Dnevni avaz". Prijave sa tra`enim dokumentima dostaviti li~no ili preporu~enom po{tom na adresu: KJKP "Park" d.o.o. Sarajevo (Za Odbor za reviziju) Ulica Patriotske lige br. 58 71000 Sarajevo Na koverti obavezno nazna~iti prijava na konkrus za direktora Odjela za internu reviziju - "NE OTVARATI". Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e biti razmatrane.

Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Uvjeti: Pored op}ih uvjeta predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i posebne uvjete predvi|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to: - VSS - VII stepen stru~ne spreme - pravni fakultet, - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a na poslovima svoje struke, nakon zavr{ene VSS. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton, Slatina broj 2, 75 000 Tuzla, ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetska diploma (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ, nakon 6.4.1992. godine), 2. potvrda/uvjerenje o radnom sta`u u struci, nakon zavr{ene visoke stru~ne spreme, 3. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH (mo`e se dobiti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton, Slatina broj 2, 75 000 Tuzla, ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uvjete konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika bi}e du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uvjeta konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati }e biti obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Imena kandidata se ne objavljuju. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uvjeta konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u «Slu`benim novinama FBiH», putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu FBiH Odjeljenje Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton Slatina broj 2, 75 000 Tuzla sa naznakom: "Javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Ministarstvu za bora~ka pitanja Tuzlanskog kantona" Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

Na temelju ~lanka 24. i 37. stavak 1, a u vezi sa ~lankom 74a. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH" br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12), ~lanka 3. Pravilnika o jedinstvenim kriterijima i postupku izbora i prijema vje`benika VII stupnja stru~ne spreme u organe dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine FBiH" br. 35/06 i 59/08 i 25/10) i Uredbe o primjeni Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine u Hercegova~ko-neretvanskom kantonu, broj: 01-102-243/12 od 15.2.2012. godine, Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine objavljuje

ISPRAVKU JAVNOG NATJE^AJA
za prijem vje`benika u Op}ini Neum 2 / 329 Vr{i se ispravka javnog natje~aja za prijem vje`benika u Op}ini Neum objavljenog u dnevnim novinama "Dnevni list Mostar" i "Oslobo|enje" 26.5.2012. godine, u dijelu "Potrebni dokumenti (originali ili ovjerene kopije): "tako {to u ta~ki 3. umjesto rije~i "ili drugog ciklusa bolonjskog sustava studiranja" treba da stoje rije~i "ili prvog ciklusa visokog obrazovanja bolonjskog sustava studiranja". U preostalom dijelu javni natje~aj ostaje nepromijenjen. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

Na osnovu ~lana 24, a u vezi sa ~lanom 74a. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH" broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12), ~lana 1. Zakona o preuzimanju Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH ("Slu`bene novine TK", br: 12/10 i 1/12) i zahtjeva za poni{tenje dijela javnog konkursa broj: 02/4-1-34-989/3 od 23.5.2012. godine Op}ine Kalesija, Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine objavljuje

PONI[TENJE DIJELA JAVNOG KONKURSA
4 / 293 Poni{tava se javni konkurs za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Op}ini Kalesija, objavljen u "Slu`benim novinama Federacije BiH" broj: 35/12 od 25.4.2012. godine i dnevnim novinama "Oslobo|enje" i "Nezavisne novine" od 19.4.2012. godine, u dijelu koji se odnosi na radno mjesto: - 04. Stru~ni savjetnik za op}u upravu i dru{tvene djelatnosti - 1 (jedan) izvr{ilac U preostalom dijelu javni konkurs ostaje nepromijenjen. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

OSLOBO\ENJE subota, 2. juni/lipanj 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
Imena poginulih
Tog kobnog dana poginuli su Atif Bajraktarevi}, Mirza Deljkovi}, Alija Godinjak, Alija Gojak, Adnan Mirvi}, Kemal Mulaahmetovi}, Dragan Osad~ij, Refik Rami}, Jusuf Razi}, Munir Sabani}, Adel Selmanovi}, Danijel [olaja, Damir Trebo, Asim Zagorica i Marko @i`i}.

17

Godi{njica masakra na parkingu u Dobrinji

Festival mladosti - Denis Mrnjavac

Ubijeni dok su igrali nogomet
Ovdje su izginula na{a djeca. Niko od njih nije bio u uniformi, bili su samo nedu`ni gra|ani ovog grada, kazao je pre`ivjeli Ismet Fazli}
Ju~er se navr{ila 19. godi{njica od masakra koji se desio na parkingu izme|u Trga djece Dobrinje i Ulice Grada Bakua na Dobrinji u kojem je `ivote izgubilo 15 Sarajlija, dok ih je 80 te`e i lak{e ranjeno. Ovaj stravi~ni zlo~in dogodio se tokom odigravanja nogometnih utakmica u okviru bajramskog turnira, kada je agresor iz pravca Veljina ispalio dvije minobaca~ke granate. Tog tragi~nog dana turniru je prisustvovao i Ismet Fazli} koji je zadobio povrede po cijelom tijelu. Ranjavanje je ostavilo brojne posljedice na njegovo zdravlje, zbog ~ega danas hoda uz pomo} {take. - Utakmice su zapo~ele u 10 sati, a nemalo poslije toga odjeknule su granate. Prizor je bio stravi~an, kao na filmovima. Svugdje je bilo krvi, ~uli su se samo urlici i vapaji za pomo}. Te{ko je bilo prevoziti stradale u bolnicu, jer je na raspolaganju bilo jako malo vozila. Najva`nije je bilo da se {to prije prevu-

Od nedjelje po~inju sportska takmi~enja
Fes ti val mla dos ti - De nis Mrnjavac odr`ava se ve} ~etvrtu godinu za redom. Cilj festivala je istaknuti sport kao mogu}nost borbe protiv nasilja, dok je njegova svrha integracija mladog ~ovjeka u moderno dru{tvo. Kako ne bi sve ostalo na sportu i prethodnih godina u program manifestacije uklju~io se i internacionalni teatarski festival MESS. Odr`ane su i neke javne diskusije kako bi se javno progovorilo o svim goru}im problemima koji su doveli i do gubitka mladog `ivota Denisa, odnosno nerije{enom problemu maloljetni~ke delinkvencije. ^etvrti festival mladosti - Denis Mrnjavac odr`at }e se od 3. do 10. juna. Povodom odr`avanja festivala odr`ana je konferencija za medije na kojoj su prisustvovali Goran \eki}, iz karate kluba Olimp i Toni Vukadin, {ahista O[K Centar. - Po~eli smo od tri manja turnira, da bismo do{li do toga da ove godine Festival okuplja vi{e hiljada mladih ljudi. Ove godine trebao je biti internacionalni festival, me|utim, nismo uspjeli osigurati potrebna sredstva za dolazak na{ih prijatelja iz inostranstva. Najve}i problem nam je nedovoljna podr{ka institucija Kantona i Federacije, kazao je Toni Vukadin, jedan od organizatora Festivala. Ove godine se o~ekuje izme|u ~etiri i pet hiljada mladih u~esnika iz cijele BiH. Na Festivalu mladi }e se takmi~iti u karateu, nogometu, ko{arci, plivanju i {ahu, a odr`at }e se i javna rasprava na temu maloljetni~ke delinkvencije. M. T.

Sa polaganja cvije}a na spomen-obilje`ju

~e {to vi{e ljudi, prisjetio se Fazli}. Tu`an je, kako ka`e, {to svake godine sve manje gra|ana dolazi na obilje`avanje ove godi{njice. - Ovdje su izginula na{a djeca. Niko od njih nije bio u uniformi, bili su samo nedu`ni gra|ani ovog grada, naglasio je Fazli}. Na spomen - obilje`ju gdje se de-

sio ovaj masakr brojne delegacije, udru`enja i porodice poginulih polo`ile su cvije}e i odale po~ast stradalim gra|anima. Tako|er, u blizini ovog mjesta polo`eno je i cvije}e kod ~empresa za dvoje ubijene djece Nihada Eficu i Adnana Kr`ila koji su ubijeni 25. juna 1993. E. A. godine.

18

SARAJEVSKA HRONIKA

subota, 2. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Internacionalni univerzitet Sarajevo

Ure|enje {kola u op}ini Ilid`a

Vanjsko ure|enje Desete osnovne {kole

S ciljem realizacije svoje politike koja je usmjerena ka unapre|enju visokog obrazovanja, prvenstveno na na~in da se mladim ljudima pru`i mogu}nost kvalitetnog {kolovanja, ali i konkretna pomo} u studiranju IUS je organizovao sve~anu dodjelu stipendija za najuspje{nije u~enike srednjih {kola iz BiH, koji }e studirati na IUS-u. Na skupu je odr`an prigodan program sa kra}om prezentacijom o radu ove visoko{kolske institucije, a istom su prisustvovali: ministar obrazovanja i nauke KS-a Fahrudin Oru~evi}, direktori i predstavnici srednjih {kola iz kojih najbolji stipendisti dolaze, kao i predstavnici ambasada prijateljskih zemalja u BiH, lokalnih vlasti, predstavnici turskih institucija u BiH, profesori mati~nog Univerziteta, te brojni partneri. Nagra|eni maturanti koji su stekli pravo na stipendije i koji }e zapo~eti svoje {kolovanje na IUS-u,

Stipendije za najbolje srednjo{kolce

dolaze iz srednjih {kola iz Sarajeva, Tuzle, Zenice, Visokog, Biha}a, Sanskog Mosta, Travnika, Maglaja, Kladnja, Gra~anice, Gora`da, Olova, Te{nja, Konjica. Internacionalni univerzitet je po~eo s radom 2004. godine i trenutno broji 1.200 studenata iz BiH i 22 razli~ite zemlje, a profesori i predava~i su doma}i i strani stru~njaci. Univerzitet u svom sastavu ima tri fakulteta i to Fakultet za umjetnost i dru{tvene nauke, Fakultet za menad`ment i javnu upravu, te Fakultet za prirodne i tehni~ke nauke. Nastava se odvija po bolonjskom sistemu i na engleskom je jeziku. Univerzitet je smje{ten u moderno opremljenom kampusu na Ilid`i, na 72.000 m2, raspola`e sa adekvatnim prostorom i savremenom opremom za odvijanje nastavnog procesa, te bibliotekom, laboratorijama, restoranom, kao i dva studentska doma.

Nove prostorije i sportske plohe
Ubrzo nastavak dogradnje Sedme osnovne {kole, dok }e Deseta osnovna dobiti novu sportsku plohu
Nakon izgradnje nove {kolske zgrade Desete osnovne {kole u Osjeku, koja je po~ela sa radom od ove {kolske godine, ubrzo bi trebalo uslijediti i vanjsko ure|enje objekta. Ve} je ogra|en i asfaltiran prostor oko zgrade, a kada vremenski uslovi dozvole po~et }e se sa izgradnjom sportskih ploha, postavljanjem potrebnog mobilijara i rasvjete. Za ove namjene u drugoj fazi, Ministarstvo obrazovanja, nauke i mladih KS-a, izdvojilo je sredstva od 169.000 KM, dok je Op}ina Ilid`a zavr{ila tender oko odabira izvo|a~a i zadu`ena je za pra}enje toka radova. ploha su zavr{ene. To su vi{e asfalterski radovi, nakon kojih }e se postaviti klupe, hortikultura i osvjetljenje, {to }e cijelom prostoru dati potpuno novi izgled i namjenu, a u~enici ove {kole }e dobiti igrali{te za mali nogomet i ko{arka{ki teren. Triparitetni ugovor je potpisan i samo se ~eka da se vrijeme proljep{a. Nadzor radova }e vr{iti Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo, kazala je Marina Pehar, koordinator projekta. dme osnovne {kole u Bla`uju, za {to je potrebno obezbijediti 1,5 miliona KM kroz javno-privatno partnerstvo, bud`etska sredstva Op}ine Ilid`a i kantonalnog resornog ministarstva. Ovo je druga faza, nastavka preostalih gra|evinskih radova, po{to je pro{le godine zavr{en prvi sprat, a sada treba da se urade jo{ dva sprata i fiskulturna sala. Izvo|a~ }e ostati isti, firma Prograd iz @ep~a. - Po{to je {kolski prostor bio nedovoljan da prihvati pove}ani broj u~enika, morala se zapo~eti dogradnja novih prostorija, koje }e najvjerovatnije biti zavr{ene do po~etka naredne {kolske godine. Sedmu O[ trenutno poha|a 720 u~enika, koji su u nedostatku prostorija, raspore|eni u ~etiri smjene. Zato }e nastava biti prili~no olak{ana kada se uradi nova zgrada sa u~ionicama i kabinetima ~ime }e se znatno obogatiti {kolski sadr`aji, istakla je Pehar.
Z. T.

Nove u~ionice
Nedavno je zavr{eno i renoviranje grijanja u ^etvrtoj osnovnoj {koli u Hrasnici, koje je finansirala Op}ina Ilid`a bud`etskim sredstvima. Po{to je izgra|ena nova fiskulturna sala, stara kotlovnica zbog nedovoljnog kapaciteta nije mogla zagrijavati i ove prostorije, pa je njena rekonstrukcija bila neophodna. Pored ove dvije, ovih dana bi trebala zapo~eti i dogradnja Se-

Sportske plohe
Kako smo saznali u Slu`bi za razvoj, investicije i komunalne poslove Ilid`e, firma Eko-teh iz Vogo{}e }e biti izvo|a~ i najvjerovatnije }e se sa radovima krenuti ove nedjelje. - Instalacije na prostoru gdje treba da po~ne gradnja sportskih

Op}ina Ilid`a

Srce za djecu koja boluju od raka u FBiH

Za u~enike generacije osnovnih {kola Ilid`e i njihove direktore, ju~er je u prostorijama Op}ine uprili~en sve~ani prijem. Najboljim osnovcima na~elnik Senaid Memi} ~estitao je na postignutim izuzetnim rezultatima i uru~io im nov~ane nagrade od 250 KM. - Svojim znanjem i zalaganjem osigurali ste sebi najbolje pozicije. Dokazali ste svoju spremnost za sticanje novih znanja, a vjerujem da }ete dokazati i na-

Najboljim u~enicima po 250 KM

ma starijima da ste bolji od nas. Sposobni ste da sebi odaberete najbolji put, jer ste uporni i znate {ta ho}ete. Preuzmite stvari u svoje ruke i uklju~ite se u sve pore dru{tvenog `ivota, a time }ete dati li~ni doprinos da na{a op}ina bude najbolja, istakao je na~enik Memi}. Direktori 11 osnovnih ilid`anskih {kola su zahvalili na~elniku i op}inskim slu`bama na velikoj podr{ci koju konstantno pru`a obrazovnim institucijama i njihovim u~enicima, pokazuju}i time da ih cijeni i uva`ava. U~enici generacije na Ilid`i su Seno Sejdi}, Nermedin D`ekovi}, Hata Kujrakovi}, Lejla Hod`i}, Minela Vite{ki}, Ermin Sa~i}, Aldin Karahasanovi}, Nermin Kere{, Belmina Pramenkovi}, Nud`ejma Zukorli} i Jasmin Kazazovi}.
Z. T.

Mali{ani u`ivali
u Pionirskoj dolini
Pionirska dolina imala je ju~er posebne goste. Mali{ani koji se bore za `ivot protiv raka, dobili su jedan dan veselja tokom bolni~kog lije~enja. Zahvaljuju}i doktorima, koji su im dozvolili izlazak iz bolnice, ali i KJKP Park, koji je bio doma}in, mali{ani su imali priliku da se zabave u Pionirskoj dolini, vozaju}i se na kartingu, vozi}ima, ali i da u`ivaju u prirodnom okru`enju. Ulaz za mali{ane je bio besplatan. Ovaj doga|aj je organizovan u sklopu obilje`avanja sedmice oboljelih od leukemije. - Mi smo zaista zahvalni na podr{ci koju smo danas dobili, da na{i mali{ani iza|u iz okru`enja bolnice i malo zaborave na bolest. Svako od nas mo`e dati svoj doprinos. Tome smo svjedoci i ovaj put, jer su i do{li u~enici iz O[ Grbavica, da daju svoju podr{ku, istakao je Fikret Kubat, potpredsjednik udru`enja Srce za djecu D. I. koja boluju od raka.

OSLOBO\ENJE subota, 2. juni/lipanj 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

19

Nastavljeno testiranje pripadnika specijalne jedinice

SAMO KOMESAR MO@E
Vlada Kantona Sarajevo na odr`anoj sjednici zaklju~cima je zabranila nastavak testiranja pripadnika Jedinice za specijalisti~ku podr{ku MUP-a Kantona Sarajevo, ali testovi su ipak nastavljeni. Prema rije~ima Ned`iba \oze, predsjednika Sindikata policije KS-a i ~lana komisije koja testira specijalce, obustavu testova mo`e izdati samo komesar. - Meni je nadre|eni komesar i on nare|uje sve ono {to trebam da radim. Komisija ne dobija nikakav zaklju~ak Vlade, ministar je tako izjavio, ali zvani~no ja kao ~lan komisije nisam dobio ni{ta. Jedino {ta mogu re}i je da testiranje ne vr{i sindikat nego, po nare|enju komesara, komisija koja je testiranje vr{ila i dosada{njih godina. Komesar je izdao naredbu komisiji da vr{i testiranje, nikada nije rekao da se prekine i ono je nastavljeno. Policija radi po zvani~nom dopisu. Ako bude trebalo obustaviti testiranje, komesar }e meni narediti jer ja ne mogu ni zaustaviti, ni vr{iti testiranje bez njegovog nare|enja, istakao je \ozo. Na konferenciji za medije koju je u ~etvrtak organizovao kantonalni ministar unutra{njih poslova Muhamed Budimli} nagla{eno je kako se testiranja za razliku od prethodnih godina provode pod velom tajne. \ozo je opovrgnuo izjave ministra Budimli}a. - Ono {to je re~eno na konferenciji za medije nije ta~no. Ja sam bio u komisiji i vr{io testiranje proteklih godina. Sad sam instruktor u odjeljenju za edukaciju i vr{im testiranje svih policajaca u MUPu. Radio sam to i proteklih godina dok sam bio pripadnik specijalne jedinice i bio sam i tamo instruktor. Testovi su isti od 2005. godine kada su doneseni na nivou Federacije BiH. Mi radimo po tim testovima. A veo tajne je da niko od civila ne mo`e gledati i testirati specijalnu policiju. To je jedini veo tajne. Kada je u pitanju slu~aj oko zabrane prisustva osobi na koju je ministar prenio ovla{tenju mogu re}i da komesar i to odre|uje, odnosno ko }e gledati i kontrolisati testiranje, pojasnio je \ozo.
S. Hu.

276-982

VA@NIJI TELEFONI

obustaviti testiranje
“Ako bude trebalo obustaviti testiranje komesar }e meni narediti jer ja ne mogu ni zaustaviti, ni vr{iti testiranje bez njegovog nare|enja”, istakao je \ozo

Jubileji na Klini~kom univerzitetu u Sarajevu

65. ro|endan Pedijatrijske klinike
Povodom obilje`avanja 65. ro|endana Pedijatrijske klinike u Sarajevu, u prostorijama Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu, odr`an je sve~ani prijem za goste iz BiH i regije. U amifteatru KCUS-a nije bilo dovoljno mjesta za sve koji su `eljeli prisustvovati ovom doga|aju. Ro|endan Pedijatrijske klinike nije bio jedini povod okupljanja, ve} i odr`avanje dvanaeste Pedijatrijske ljetne {kole iz dje~ije nefrologije, fizijatrije i dermatologije. Predavanja }e trajati naredna dva dana kako za doktore, tako i za medicinske sestre, prilikom kojeg }e slu{ati predavanja stru~njaka. Prisutnima se obratila Senka Mesihovi}-Dinarevi}, direktorica Pedijatrijske klinike, koja je kazala da joj je ~ast i zadovoljstvo, ali i ponos ovaj jubilej, odnosno 65. ro|endan klinike, te je naglasila da

Zahvalnica
Op}ini Centar
Na sarajevskom Fakultetu za javnu upravu uprili~ena je sve~ana dodjela zahvalnica prijateljima ove visoko{kolske ustanove koji su dali podr{ku za uspje{no zavr{eni ovogodi{nji ciklus studentske prakse. Me|u dobitnicima zahvalnice je i Op}ina Centar koja ima veoma dobru saradnju sa Fakultetom za javnu upravu. Dekan Ismet Sejfija i prodekan ovog fakulteta Amina Had`ibegi}Bicciato uputili su rije~i pohvale za na~elnika, pomo}nike i uposlenike Op}ine Centar koji su dali sve od sebe da studenti steknu {to vi{e znanja tokom prakse koju su obavljali u Op}ini.
kim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30,

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

PORODILI[TA

}e se potruditi da se tradicija okupljanja nastavi. Goste su pozdravili i predava~i eksperti iz, kao {to su Amira Peco-Anti} sa Univerzitetske
Luka 19.30, Stockholm 20.15, Beograd 21.55 i 22.20, Zagreb 22.00

Dje~ije klinike u Beogradu, Semra Kapi} sa KCUS Pedijatrijske klinike Sarajevo, Hanna Helppikangas, Nermina Ov~inaD. I. Kurtovi} i mnogi drugi.
vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30, 22.30, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Pula ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 7.10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko sva-

5 6

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 07.12, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15,15.40 i 19.10, Kakanj 15.30

Odlasci:
Beograd/Zagreb 6.30, Vienna 7.30 i 15.05, Banja Luka/Zurich 13.00, Munich 13.10, Istanbul 14.40, 18.00 i 20.25 Koeln 15.15, 19.35 i 21.50, Stut tgart 17.05 i 19.25, Stockholm 20.55

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.15 i 17.57, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 09.23, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40,12.50 i 18.52, Kakanj 18.35

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxelles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam iz Mostara utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha} subotom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam preko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~et-

AVIONI Dolasci:
Istanbul 9.20, 13.40 i 19.25, Munich 12.25, Vienna 14.20 i 21.25, Koeln 14.35, 18.55 i 21. 0, 1 Stut tgart 16.25 i 18.45, Zurich/Banja

11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i praznikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

20

KULTURA

subota, 2. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Direktorica UNESCO-a
Napokon. Trebale su godine protesta, upozoravanja, propadanja, nebrige, stotina medijskih izvje{taja i jedna najava ostavke da bismo napokon danas do`ivjeli sve~ano otvaranje Kolekcije Ars Aevi za javnost. U popodnevnim satima (posljednja infor-

Kolekcija Ars Aevi

otvara vrata
macija je oko 14.30 sati) sve~ano }e vrata Ars Aevija, u jo{ iznajmljenim prostorima Doma mladih, otvoriti generalna direktorica UNESCO-a Irina Bokova. Na sve~anosti otvaranja priliku }e iskoristiti i politi~ari, te }e se prisutnima obratiti i gradona~elnik

Ne{to prije otvaranja svoj zvani~ni ulazak u projekt najavi}e i ~elnici muzeja iz Cetinja i Beograda
Sarajeva Alija Behmen i premijer Kantona Sarajevo Fikret Musi}. Ne{to prije same ceremonije otvaranja, Kolekciju }e posjetiti i Branislava An|elkovi}, direktorica Muzeja savremene umetnosti Beograd, i Petar ]ukovi}, artkriti~ar i dugodi{nji direktor Narodnog muzeja Crne Gore, koji }e nakon godina priprema predstaviti svoje projekte selektorskih kolekcija za Muzej Ars Aevi. Njihovo pristupanje je od historijskog zna~aja i predstavlja trenutak po~etka nove faze razvoja projekta Ars Aevi.

Kolekcija }e napokon biti dostupna za sve posjetioce

Ovim saga o Muzeju savremene umjetnosti Ars Aevi dobiva mali epilog, ali slijedi borba ka ispunjenju obe}anja koja su dali zvani~nici, pomenuti u po~etku teksta, a koja se odnose na izgradnju zgrade muzeja Ars Aevi na lokaciji u Vilsonovom {etali{tu. N. S.

Magacin Kabare u Zagrebu

“^ija je ovo pjesma?” prikazan u Mediacentru u Sarajevu

Balkanska hodoljublja
Etnolog Ivan ^olovi} u studiji “Balkan - teror kulture” podsje}a da se film zavr{ava indikativnom scenom po`ara i zaklju~uje da “ko je vidio ovaj film te{ko da }e zadr`ati vjeru u kulturu kao most me|u narodima, ako je u tako ne{to uop{te vjerovao“
U okviru 15. festivala alternativnog kazali{nog izri~aja (FAKI) u autonomnom kulturnom centru Medika, Magacin Kabare je zagreba~koj publici predstavio erotski triler “Tabu {ema” koji objedinjuje muziku, , ples i stand-up komediju, preispituju}i seksualne tabue balkanskog dru{tva. Mona Muratovi}, Ena Kurtali}, Amy Danielson i Adnan Novo u re`iji Emira Kapetanovi}a ispra}eni su velikim aplauzom i gromoglasnim smijehom prisutnih koji nisu krili odu{evljenje temom koja je tabu i u Sarajevu i u Zagrebu. Predstava na koju se ide bez supru`nika, uz koju ide upozorenje za roditeljsku pa`nju, privukla je raznoliku publiku koja je pored dobrog smijeha prepoznala i svoju svakodnevnicu. Osim Magacin Kabarea iz Sarajeva, kojem je ovo bio prvi nastup van granica BiH, na FAKI festivalu predstavili su se umjetnici iz Srbije, Austrije, Belgije i Francuske. Uspje{an nastup gluma~ke ekipe “Tabu {eme” te interesovanje zagre, ba~ke publike, otvorio je sezonu gostovanja Magacin Kabarea na festivalima u BiH, kao i u regionu. Sarajlije ukoliko do sada nisu imali priliku pogledati “Tabu {emu”u sklopu Late nite progra, ma Magacin Kabarea, imaju priliku sutra u 22 sata u caffe clubu “Gogo” . Mr. S.

Tabu {ema

Nastanak dokumentarnog filma bugarske re`iserke Adele Peeve “^ija je ovo pjesma?” (2003.) je skoro pa legendaran: autorica je tokom ve~ere sa prijateljima ~ula pjesmu “Pogledaj me, Anadolko” (“Crne kose curo ima{“), i od poku{aja da utvrdi porijeklo pjesme nastao je ovaj nagra|ivani dokumentarac. Film je prikazan u sarajevskom Mediacentru u saradnji sa Frontline klubom iz Londona, s tim da je pro{le godine emitovan i na Federalnoj televiziji. Uz film je u Mediacentru organizovano i predavanje pod nazivom “Balkanski etnonacionalizmi i otomanski uticaj” koje je odr`ao Risto Pekka , Pennanen. Radi se o finskom muzikologu koji je na podsticaj antropologinje s na{ih prostora Ankice Petrovi}, krajem 80-ih do{ao u Sarajevo da radi istra`ivanje o Balkanu (tada je `ivio u studentskom domu na Bjelavama).

Kroz prijetnje i psovke
U dokumentarnom filmu “^ija je ovo pjesma?” vidimo Peevu koja putuje kroz Tursku, Gr~ku, Makedoniju, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Bugarsku u nastojanju da doku~i korijene ove pjesme za koju svi odgovorno tvrde da je izvorno njihova. U skoro pa ra{omonskoj strukturi filma, svaki od naroda ima svoje specifi~no tuma~enje i muzike i istorije, a u nekim trenucima, kroz prijetnje i psovke, umalo da do|e i do fizi~kog obra~una. Koncept filma, turneja po Balkanu, jeste samo po sebi platforma za kontroverzu: danas je te{ko prona}i autora ~iji se tekstovi i putopisi ovog tipa ne}e uzeti pod zub, od Rebecce West, Ludviga Kube (~ija je knjiga putopisa predstavljena pro{le sedmice u Sarajevu), ~ak Zuke D`umhura do savremenih autora, kao {to je istoimeni film Gorana Markovi}a. Reakcija svakog od sagovornika Peeve je istovremeno prilika za potvrdu kli{eja o balkanskim narodima koji, kao dru{tvo koje na po~etku filma sjedi u resto-

ranu, ne mo`e ni da se uz muziku opusti bez nacionalnih predznaka. Kona~no, ne samo muzici, na isti se na~in mo`e prilaziti hrani i pi}u. Kafa je kod nas, recimo, ili turska ili bosanska? Ako kozmopolitizam, kao ne{to ~emu danas streme prosvjetljeniji evropski narodi, podrazumijeva inkluzivnost bez obzira na etni~ku pozadinu, onda ovaj film demonstrira upravo suprotno, a to su balkanski nacionalizam i kli{eje o narodima koji }e se pobiti zbog najbanalnije stvari.

Virtuelno preko granice
Etnolog Ivan ^olovi} u svojoj studiji “Balkan - teror kulture” podsje}a da se film zavr{ava indikativnom scenom po`ara koji su izazvali pijani bugarski interpretatori ove pjesme. ^olovi} zaklju~uje da “ko je vidio ovaj film te{ko da }e zadr`ati vjeru u kulturu kao

most me|u narodima, ako je u tako ne{to uop{te vjerovao” Istina, neki od sagovorni. ka Peeve su reagovali sa rezignacijom ili ~ak ravnodu{no, kao Turci i Bosanci, a {to tako|er ima svoje istorijsko-sociolo{ke razloge. S jedne strane imamo dokumentarce koji ne daju ba{ svijetlu sliku Balkana. Na drugoj strani, postoji balkansko iskustvo koje prelazi granice, one virtuelne tako|er, a to je svojevremeno veliki YouTube hit Bugarke Valentine (preko 7 miliona posjeta), koja je na specifi~an na~in otpjevala poznatu pjesmu Mariah Carey “Ken Lee” tj. “Can’t live” A tu su, recimo, i harizmati~ne . Bugarke koje pjevaju back vokale u Orkestru za svadbe i sahrane Gorana Bregovi}a. Tako da na kraju zaista ispada kao u pjesmi Bijelog Dugmeta: “Mi nismo mogli zajedno, a te{ko nam je razdvojeno” . Ajla TERZI]

OSLOBO\ENJE subota, 2. juni/lipanj 2012.

KULTURA

21

Uspjeh mladih bh. arhitekata

Drugo mjesto na me|unarodnom natje~aju
Priznanje su dobili za izradu idejnog urbanisti~ko-arhitektonskog rje{enja Bloka Badel u Zagrebu
da se nastave baviti arhitekturom kako su to radili do sada” . Rezultate natje~aja koji je bio raspisan 10. sije~nja, objavili su investitor i raspisiva~ Grad Zagreb, te organizator i provodilac Dru{tvo arhitekata Zagreba. Ocjenjiva~ki sud pregledao je radove iz cijelog svijeta i dodijelio tri nagrade. Prva je oti{la radu autora Luísa Pedra das Nevesa Pereire i Pabla Rebela iz Portugala (nov~ani dobitak je 226.800 kn), a tre}u su dobili Alessandro Bua, Ilaria Ariolfo i Andrea Alessio, arhitekti iz Italije (nov~ani dobitak je 113.400 kn). Bh. arhitektonski studij Filter ve} je osvojio prvo mjesto na natje~aju “Historijski park srednjovjekovne Bosne” koje je 2009. raspisalo Ministarstvo privrede Zeni~ko-dobojskog kantona, a nakon finaliziranog enterijera u Zürichu i master plana u Zagrebu, o~ekuje se i realizacija ovog idejnog projekata u Zenici na KamberoAn. [IMI] vi}a polju.

Vedadu Islambegovi}u, Nedimu Muteveli}u, Kenanu Vatrenjaku, Ibrici Ja{arevi}u, Asmiru Muteveli}u i Vernesu ^au{evi}u, odnosno predstavnicima arhitektonskog studija Filter, na me|unarodnom natje~aju za izradu idejnog urbanisti~ko-arhitektonskog rje{enja Bloka Badel u Zagrebu, ocjenjiva~ki sud dodijelio je drugo mjesto. Ovo priznanje popra}eno je i nov~anim dobitkom u iznosu od 170.100 kn (oko 22.680 eura). - To nam mnogo zna~i, prije svega jer se radi o jednom internacionalnom konkursu. Znamo da je u~estvovao 241 tim iz 99 zemalja svijeta, {to zna~i da je konkurencija bila ogromna i sam `iri je bio vrlo relevantan, i sve to govori o ozbiljnosti i samim tim da je uspjeh u takvoj konkurenciji osvojiti visoko drugo mjesto, kazao nam je Kenan Vatrenjak, dodaju}i i da im “ovo prije svega ulijeva vjeru i nadu u u~estvovanje na ovakvim konkursima i jo{ vi{e daje podstrek

Drugonagra|eno idejno rje{enje

Udruga za promicanje kulture i umjetnosti JA BIH...

Hrvatski film & rock

muzika u Sarajevu
Udruga za promicanje kulture i umjetnosti JA BIH... iz Zagreba, u suorganizaciji s Hrvatskim dru{tvom Napredak, uz potporu i podr{ku Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, te u suradnji s Gradom Sarajevom, organizira manifestaciju Dani hrvatskog filma u Sarajevu. I ove }e se godine u kinu Meeting Point realizirati program pod nazivom “JA BIH... Hrvatski film & rock muzika u Sarajevu”a , kao specijalni gost ovog festivala dolazi Igor Mirkovi}, redatelj, novinar i direktor Motovun film festivala. Tijekom ove manifestacije, za koju organizator navodi da je “nastavak dru`enja dva grada kroz najbolje filmove, brend za koji je Sarajevo postalo glavni centar ne samo regije nego i mnogo, mnogo {ire” bit , }e prikazano 10 dugometra`nih igranih filmova i to u ciklusu klasika hrvatskog filma (“Ta divna splitska no}” Arsen Antun Ostoji}, “Fine mrtve djevojke” Dalibor Matani}, “Sretno dijete” Igor Mirkovi}, “Kad mrtvi zapjevaju” Krsto Papi} i “U raljama `ivota” Rajko Grli}), te u ciklusu novoga hrvatskog filma (“Jozef” Stanislav Tomi}, “Put lubenica” Branko Schmidt, “[uma summarum” Ivan Goran Vitez, “Zagreba~ke pri~e” omnibus, razni autori i “Kenjac” Antonije Nui}). Tako|er, nastavlja se i sa serijalom “Najbolje iz zagreba~ke {kole crtanog filma” (“Uzbudljiva ljubavna pri~a” Borivoj Dovnikovi}, “Neboder” Jo{ko Maru{i}, “Zid” Ante Zaninovi}, “Ku}a br. 42” Pavao [talter, “Slike iz sje}anja” Nedeljko Dragi}), a u ve~eri otvorenja “JA BIH... Hrvatski film & rock muzika u Sarajevu” sino} je posebno upriSa ju~era{nje konferencije za novinare uo~i otvaranja festivala
Foto: D. ]UMUROVI]

li~ena izlo`ba plakata umjetnika i slikara Ivice Propadala. Tijekom manifestacije bit }e i ve~eri uz rock bendove Te{ka industrija i JINX. Selektor filmova je urednik HRTa \elo Had`iselimovi} (predsjednik Udruge JA BIH), Ismet Efen-

di} (programski direktor Udruge) je zadu`en za produkciju, a Ivica Propadalo (art-direktor Udruge) je umjetni~ki direktor Festivala, koji su i osniva~i Udruge za promicanje kulture i umjetnosti “JA BIH…” iz Zagreba. An. [.

Centar za kulturu Sarajevo

U Centru za kulturu u Jeli}evoj ovih dana bilo je vrlo `ivo. Ju~er i prekju~er su na sceni ove javne ustanove svoj zavr{ni koncert imali polaznici {kole klasi~nog baleta, pod vo|stvom baletne umjetnice Bri`ite Karaba{i}. Ovim koncertima predstavilo se vi{e od 100 djevoj~ica od tri do 12 godina, koje su prisutnima pokazale rezultate svog dosada{njeg rada i usvojenog znanja. Ovaj performans se odr`ava ve} niz godina i polako postaje tradicionalan. A sino} je u istim prostorima odr`an i jo{ jedan koncert koji promovi{e mlade umjetnike. Rije~ je bila o solisti~kom koncertu gitare, koji su izveli apsolventi Muzi~ke akademije u Sarajevu -

Koncerti mladih umjetnika

UNIVERZITET U SARAJEVU [UMARSKI FAKULTET Zagreba~ka 20

OBAVJE[TENJE
[umarski fakultet u Sarajevu organizuje pripremnu nastavu za polaganje kvalifikacionog ispita iz matematike i biologije za upis studenata u I (prvu) godinu u {kolskoj 2012/2013. godini. Pripremna nastava po~inje 18.6.2012. godine i traje do 22.6.2012. godine, a odr`at }e se u prostorijama Fakulteta prema ogla{enom rasporedu. Cijena pripremne nastave je 200,00 KM, odnosno 100,00 KM po predmetu (Biologija - Matematika), a uplata se vr{i na transakcijski ra~un Fakulteta broj 3389 0022 0792 8948 UniCredit Bank, u ovu cijenu ura~unata je i skripta.

Mia Alki} i Adnan Alagi}. Ovo dvoje mladih umjetnika, iako tek zavr{avaju Akademiju, imaju prili~no iskustvo u nastupima, a osvajali su i nagrade na razli~itim muzi~kim takmi~enjima.

Kandidati podnose prijavu prisustvovanja nastavi Studentskoj slu`bi Fakulteta (Zagreba~ka 20) radnim danima u periodu od 11 do 13 sati. Krajnji rok za prijavu je 17.6.2012. godine. Sve informacije se mogu dobiti na telefon: 033 812 490 IZ SEKRETARIJATA FAKULTETA

22

SCENA
J AV N I K O N K U R S

subota, 2. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lanova 8. i 26. Zakona o javnim preduze}ima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH" broj: 8/05, 81/08 i 22/09), ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH" broj: 34/03), a u skladu sa ~lanom 22. Statuta JKP "Komunalac" Tuzla i Odlukom Nadzornog odbora broj: 01-986/12-4 od 29. 5. 2012. godine, Nadzorni odbor raspisuje

Sve~ana ceremonija u Zemaljskom muzeju

za izbor kandidata za predsjednika i ~lanove Odbora za reviziju JKP "Komunalac" Tuzla I Raspisuje se javni konkurs za izbor kandidata za predsjednika i ~lanove Odbora za reviziju JKP "Komunalac" Tuzla i to: - predsjednik Odbora za reviziju 1 ~lan i - ~lanovi Odbora za reviziju 2 ~lana. II Opis pozicije Odbor za reviziju ima sljede}e nadle`nosti: a) imenovati vanjskog revizora, b) imenovati direktora Odjela za internu reviziju na osnovu javnog konkursa za izbor tehni~ki najbolje kvalifikovanog kandidata, ukoliko Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine nije upoznao javno preduze}e sa svojom namjerom da izvr{i imenovanje u roku od 30 dana od dana kada je generalni revizor obavije{ten o razrje{enju lica na toj poziciji, c) razmotriti godi{nju strategiju rizika i plan revizije u kojima su prikazane pojedinosti u pogledu rizi~nih podru~ja i revizije koja }e se izvr{iti, te osigurati da prijavljena pitanja budu bez odga|anja i na odgovaraju}i na~in korigovana, d) razmotriti navedenu strategiju rizika i plan revizije i posti}i sporazum sa generalnim revizorom po pitanju obrade, isklju~ivo u slu~aju kada je generalni revizor imenovao direktora za internu reviziju javnog preduze}a, e) osigurati da Odjel za internu reviziju izvr{i svoj posao u skladu sa planom revizije, f) osigurati da interne kontrole u dru{tvu budu adekvatne i da funkcioniraju kako je predvi|eno, g) podnositi Nadzornom odboru sa`ete mjese~ne izvje{taje o svojim mjese~nim sastancima, h) vr{iti i druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. III Na~in izbora Izbor i predlaganje kandidata za predsjednika i ~lanove Odbora za reviziju izvr{it }e Skup{tina JKP "Komunalac" Tuzla, na prijedlog Nadzornog odbora. Imenovanje predsjednika i ~lanova Odbora za reviziju izvr{it }e Skup{tina Dru{tva, na prijedlog Nadzornog odbora. Mandat predsjednika i ~lanova Odbora za reviziju traje 4 (~etiri) godine sa mogu}no{}u ponovnog imenovanja. Kandidati koji budu odabrani na listu za u`i izbor bit }e pozvani na intervju. IV Kandidati za izbor predsjednika i ~lanove Odbora za reviziju moraju ispunjavati op}e i posebne uslove: A) Op}i uslovi: 1. da je dr`avljanin BiH, 2. da je stariji od 18 godina, 3. da se na kandidata ne odnosi ~lan IX stav 1. Ustava BiH, 4. da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u BiH (bilo nivou dr`ave ili entiteta) u periodu od 3 (tri) godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije, 5. da nije izabrani zvani~nik, nosilac izvr{nih funkcija ili savjetnik izabranim zvani~nicima i nosiocima izvr{nih funkcija u smislu ~lana 5. Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH ("Slu`beni glasnik BiH", br. 16/02, 14/03 i 12/04), 6. da nije lice kojem je zabranjeno obavljanje javne funkcije, 7. da nije ~lan Nadzornog odbora ili Uprave, zaposlenik niti da ima direktni ili indirektni finansijski interes u JKP "Komunalac" Tuzla, 8. da nije ~lan Odbora za reviziju niti zaposlenik bilo kojeg javnog preduze}a kojem je Op}ina Tuzla osniva~, odnosno preduze}a sa ve}inskim dr`avnim kapitalom, 9. da nije stariji od 65 godina. B) Posebni uslovi 1. da ima visoku stru~nu spremu (VII stepen) - dru{tveni smjer, 2. najmanje 3 (tri) godine radnog iskustva na poslovima finansija i ra~unovodstva ili poslovima privrednog prava, 3. prethodni rad u kojem su ispoljene stru~ne, organizacijske i druge odgovaraju}e radne sposobnosti. V Uz prijavu kandidati su du`ni prilo`iti dokaze o ispunjavanju propisanih uslova i to: 1. kra}u biografiju (CV), adresu i kontakt-telefon, 2. izvod iz mati~ne knjige ro|enih, 3. uvjerenje o dr`avljanstvu ne starije od 6 ({est) mjeseci, 4. original ili ovjerenu kopiju diplome visoke stru~ne spreme odgovaraju}eg stepena i smjera, 5. dokaz o prethodnom radu u kojem su ispoljene stru~ne, organizacijske i druge odgovaraju}e radne sposobnosti, 6. izjavu kandidata potpisanu i ovjerenu od nadle`nog organa o ispunjavanju uslova iz ta~ke 3, 4, 5, 6, 7 i 8 Op}ih uslova navedenih u ovom konkursu. VI Konkurs ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja u Slu`benim novinama FBiH i dnevnim novinama. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. U prijavi kandidati su du`ni nazna~iti na koju se poziciju kandidiraju. VII Prijave sa svim dokazima o ispunjavanju uslova treba dostaviti li~no ili preporu~enom po{tom na adresu: JKP "Komunalac" Tuzla ul. Husinskih rudara bb 75 000 TUZLA (Uz naznaku: "Prijava na konkurs za izbor predsjednika i ~lanova Odbora za reviziju - ne otvarati")

Sino} je u Zemaljskom muzeju sve~ano otvoren dugo najavljivani 2. Sarajevo Sevdah Fest, a sve~anosti su prisustvovali ~lanovi diplomatskog kora, predstavnici medija i drugi gosti. Nakon zvani~nog dijela otvaranja sve prisutne zabavljali su Marija [esti}, Edin Bosni} i Vanja Muhovi}. Tokom Drugog Sarajevo Sedah Festivala predstavit }e se jedni od najboljih i najinteresantnijih muzi~ara iz Bosne i Hercegovine i regiona. Posjetitelji }e imati priliku da u`ivaju u na{oj tradicijskoj muzici na tri razli~ite lokacije tokom trajanja festivala. Glavni program }e se odvijati na sceni Bosanskog kulturnog centra gdje }e nastupiti trenutno najve}e zvijezde sevdalinke koje njeguju novi zvuk sevdalinke sa fuzijom drugih muzi~kih pravaca. Na poprat-

OTVOREN DRUGI Sarajevo Sevdah Fest
nom program u Art Ku}i Sevdaha svi }e u`ivati u tradicionalnim izvedbama najljep{ih sevdalinki na sazu, a svi zainteresovani mogu prisustvovati i interaktivnim muzi~kim radionicama u Maloj pivnici Sarajevo. Sino} je na glavnom stageu u Bosanskom kulturnom centru nastup imala Amira Medunjanin, a odli~nu atmosferu svim prisutnim osim Amire pru`ili su i jo{ neki vrhunski interperetatori sevdalinke kao {to su Damir Imamovi}, Divanhana, Sarajevo Jazz Guerilla, Electric Sevdah Group featuring Marija [esti}, Sevdi Mustafa Bend te Brankica Vasi} Vasilisa. U Art Ku}i Sevdaha nastupi}e: Avdo Leme{, ]amil Metiljevi}, [ukrija Trako, prof. Beridan, Vesna Had`i}, Andrija Stevani} i Sejo Piti}.

Grupa Sevdah Takht

Prije po~etka radnog ljeta

Emir & Frozen Camels na Mars Moon Festu
Veliki open air spektakl pod nazivom Mars Moon Fest odr`ava se od 1. do 3. juna 2012. u Slavonskom Brodu na pla`i Poloj. Svoje u~e{}e u zatvaranju festivala imat }e i rock bend Emir & Frozen Camels, koji }e na velikoj sceni nastupiti sutra u 21.30 sat. Osim njih, na ovom popularnom festivalu }e nastupiti i druge regionalne rock zvijezde i bendovi kao {to su Let 3, Partibrejkersi, Urban & 4, Elektri~ni orgazam, Pips, Chips & Videoclips, Svadbas i dr. Za one koji vole kvalitetnu svirku i dobar provod, ovo je neizbje`an doga|aj jer uz ovakav line-up zagarantovana je odli~na zabava. Uz obi lje do bre gla zbe, Mars Moon Fest nudi pregr{t dodatnih zabavnih sadr`aja, kampiranje, radionice i predavanja, kupanje...

UNIVERZITET U SARAJEVU [UMARSKI FAKULTET U SARAJEVU Na osnovu ~lana 23. Pravilnika o radu radnika [umarskog fakulteta u Sarajevu (pre~i{}en tekst), a u vezi ~l. 28. istog, odluke dekana Fakulteta, raspisuje se

za prijem radnika i to:

OGLAS

Upravnik nastavnih objekata.....................................................................................1 izvr{ilac USLOVI: VSS, dipl. ing. {umarstva ili dipl. ing hortikulture, jedna godina radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima. Radni odnos se zasniva na neodre|eno vrijeme. Prijavljeni kandidati du`ni su dostaviti sljede}e dokumente: 1. Diplomu o VSS (ovjerenu kopiju), 2. Uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci, 3. Uvjerenje nadle`nog MUP-a uprave policije da nije osu|ivan za krivi~na djela (ne starije od 3 mjeseca). 4. Uvjerenje nadle`nog suda da nije osu|ivan za privredni prestup (ne starije od 3 mjeseca) 5. Ljekarsko uvjerenje 6. Potvrda o radnom iskustvu Prijave sa biografijom i dokazima o ispunjavanju uslova dostaviti na adresu: [UMARSKI FAKULTET U SARAJEVU, Zagreba~ka br. 20 sa naznakom (Komisiji za pregled prispjelih prijava) u roku od 8 dana. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. IZ SEKRETARIJATA FAKULTETA

Nakon Mars Moon Festa, EFC bend pred sobom ima radno ljeto, tokom kojeg }e svirati {irom regije. Publika }e Emira i ekipu imati priliku gledati i slu{ati na koncertima u Novom Pazaru, Tuzli, Sisku, Zenici, Gora`du, Prizrenu, Travniku, Dubrovniku, Drvaru, Srebrenici... Za ni mlji vo je da su Emir & Frozen Camels pozvani da odr`e koncert

na otvaranju ovogodi{njeg Dokufest filmskog festivala, koji se od 7. jula odr`ava u Prizrenu, na Kosovu. Osim koncertnih aktivnosti, Emir & Frozen Camels }e uskoro objaviti i svoj best of album na kojem }e se na}i najpoznatije pjesme sa njihova tri albuma i jedna nova bonus pjesma. Upravo videospot za tu pjesmu }e i najaviti ovaj album.

24 Oglasi
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE Slu`ba za zajedni~ke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА ФЕДЕРАЦИЈА БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ Служба за заједничке послове органа и тијела Федерације Босне и Херцеговине

2. juni/lipanj 2012.

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA General Services Office of Federation Bosnia and Herzegovina

Na osnovu ~lana 20. i 23. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine FBiH", broj 49/05) i ~lana 25. Pravilnika o unutarnjoj organizaciji Slu`be za zajedni~ke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine broj: 01-02-4046/10 od 21.2.2011. godine, te Odluke o raspisivanju javnog oglasa broj: 01-34-1706/12 od 30.5.2012. godine, direktor Slu`be za zajedni~ke poslove organa i tijela Federacije Bosne I Hercegovine objavljuje

Na osnovu ~lana 24, a u vezi sa ~lanom 74a. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH (»Slu`bene novine Federacije BiH», broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 04/12) i ~lana 1. Zakona o primjeni Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH u Kantonu Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 08/11), Agencija za dr`avnu slu`bu FBiH, a na zahtjev Op}ine Centar Sarajevo, objavljuje

J AV N I O G L A S
za popunu upra`njenih radnih mjesta namje{tenika na neodre|eno vrijeme u Slu`bi za zajedni~ke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine 1. 2. 3. 4. 5. 6. Referent unutarnjeg osiguranja ..........................................................................................................- 3 (tri) izvr{ioca Referent-skladi{tar ...........................................................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac Moler .................................................................................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac Fizi~ki radnik....................................................................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac Kuhar.................................................................................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac Pomo}na radnica ..............................................................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac

za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Op}ini Centar Sarajevo 06 / 521 01. Stru~ni saradnik za poslove iz oblasti dopunske za{tite ................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac 02. Stru~ni saradnik za informatiku .....................................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova za pozicije 01. i 02. sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, utvr|ene u Pravilniku o unutra{njoj organizaciji, i to: Za poziciju 01. - VSS, zavr{en VII stepen stru~ne spreme, odnosno visoko obrazovanje najmanje prvog ciklusa bolonjskog sistema studiranja koji se vrednuje sa 180 ECTS bodova, fakultet pravne struke - najmanje 1 (jedna) godina radnog sta`a u struci nakon zavr{enog VSS - poznavanje rada na ra~unaru ( korisni~ke aplikacije za obradu teksta, tabelarne prora~une, e-mail komunikaciju, te sve korisni~ke aplikacije u Slu`bi i kori{tenje AV za{tite) Za poziciju 02. - VSS, zavr{en VII stepen stru~ne spreme, odnosno visoko obrazovanje najmanje prvog ciklusa bolonjskog sistema studiranja koji se vrednuje sa 180 ECTS bodova, elektrotehni~ki fakultet ili fakultet informati~ke struke - najmanje 1 (jedna) godina radnog sta`a u struci nakon zavr{enog VSS - posjedovanje specifi~nih znanja iz oblasti informatike (odr`avanje ra~unarskih mre`a, hardvera i softvera, programiranje i drugo). Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba ). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine) 2. potvrda/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS 3. kandidati koji obavljaju poslove namje{tenika u organu dr`avne slu`be i koji su stekli VII stupanj stru~ne spreme ili visoko obrazovanje najmanje prvog ciklusa bolonjskog sistema studiranja koji se vrednuje sa 180 ECTS bodova du`ni su dostaviti: - dokaz da su zaposleni u organu dr`avne slu`be kao namje{tenici i dokaz o pet godina radnog iskustva u organima dr`avne slu`be nakon polo`enog stru~nog ispita za namje{tenika - dokaz o polo`enom stru~nom ispitu za namje{tenika 4. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru (korisni~ke aplikacije za obradu teksta, tabelarne prora~une, e- mail komunikaciju, te sve korisni~ke aplikacije u Slu`bi i kori{tenje AV za{tite), za poziciju 01. 5. dokaz o posjedovanju specifi~nih znanja iz oblasti informatike (odr`avanje ra~unarskih mre`a, hardvera i softvera, programiranje i drugo), za poziciju 02. 6. uredno popunjen prijavni obrazac Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton Gora`de, u Sarajevu ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati }e biti obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Imena kandidata se ne objavljuju. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u «Slu`benim novinama FBiH», putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V, 71000 Sarajevo sa naznakom "Javni konkurs za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Op}ini Centar Sarajevo" Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

J AV N I K O N K U R S

Opis poslova: 1. Referent unutarnjeg osiguranja - vr{i pregled posjetilaca prilikom njihovog ulaska u objekte; - kontroli{e uno{enje stvari i opreme koju posjetioci ili zaposleni unose, odnosno iznose iz objekata; - u skladu sa uputstvom o ku}nom redu, vr{i kontradiverzioni pregled posjetilaca i zaposlenih koji ulaze u objekte, odnosno odre|eni prostor; - prima posjetioce, vr{i identifikaciju posjetilaca, daje im potrebne informacije, vr{i telefonsku najavu, izdaje propusnice i akreditacije te ih upu}uje najavljenom licu; - kontaktira sa zaposlenima u organima po pitanju prijema posjetilaca i servisera razne opreme; - prati povratak posjetilaca iz objekata, vr{i preuzimanje propusnica, odnosno akreditacija i kontroli{e potpis na propusnici; - upozori lice da se udalji s prostora ili objekta koji {titi ili se neovla{teno nalazi ili zadr`ava na tom prostoru; - zadr`i lice zate~eno u vr{enju krivi~nog djela ili djela za koje se goni po slu`benoj du`nosti do dolaska policije; - spre~ava neovla{teni ulazak, odnosno izlazak vozila ili lica sa prtljagom iz {ti}enog prostora i obavlja pregled vozila i lica; - kontroli{e ulazak, odnosno izlazak zaposlenih iz zgrade; - kontroli{e ulazak i izlazak vozila iz gara`e ili dvori{ta; - po prethodno pisanoj najavi evidentira ulazak zaposlenih u objekat u neradno vrijeme, vodi i druge evidencije u skladu sa uputstvima; - obavlja i druge poslove koje odredi {ef Odsjeka; 2. Referent-skladi{tar - obavlja poslove za pripremu i izdavanje potro{nog materijala i sitnog inventara, vodi skladi{nu kartoteku ulaza i izlaza roba iz skladi{ta i u skladi{te, poma`e pri utovaru i istovaru materijala, vodi odgovaraju}e evidencije; - vr{i kontrolu primljenih roba po kvalitetu, kvantitetu i cijenama u skladu sa tenderskom dokumentacijom i ugovorom; - materijalno i finansijski odgovara za zadu`enu robu u centralnom skladi{tu; - obavlja i druge poslove koje mu odredi {ef Odsjeka. 3. Moler - vr{i poslove teku}eg odr`avanja zidnih i fasadnih povr{ina u objektima; - postavlja i odr`ava tople podove; - vr{i farbanje gra|evinske stolarije; - obavlja i druge poslove koje mu odredi {ef Odsjeka. 4. Fizi~ki radnik - obavlja ~i{}enje tavana i podruma u objektima, te i oko objekata; - u~estvuje u akcijama preseljenja i ure|enja zelenih povr{ina; - obavlja ~i{}enje prilaza u objekte od snje`nog nanosa, kao i posipanje soli; - obavlja ure|enje salona, sala, amfiteatara, kabineta i sl. pred i nakon odr`avanja prijema; - obavlja u posebnim prilikama poslove garderobera i nosa~a putnih torbi u vrijeme posjeta visokih inostranih dr`avnih delegacija; - obavlja i druge poslove koje odredi domar, odnosno {ef Odsjeka. 5. Kuhar - poma`e u pripremanju svih jela, u~estvuje u ~i{}enju opreme i inventara; - obavlja i druge poslove koje odredi {ef Odsjeka. 6. Pomo}na radnica - ~isti povr}e i vo}e, rukuje ma{inama i ure|ajima za ~i{}enje vo}a i povr}a, za mljevenje i sjeckanje mesa i drugim ure|ajima; - odr`ava ~isto}u kuhinjskih postrojenja, ~isto}u pribora, ure|aja i su|a i poma`e kuharu ili slasti~aru; - obavlja i druge poslove koje odredi {ef Odsjeka. Uvjeti: Pored op}ih uvjeta utvr|enih u ~lanu 24. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 49/05) kandidat treba da ispunjava i sljede}e posebne uvjete: Za radno mjesto pod rednim brojem 1 SSS - administrativno-upravna, elektrotehni~ka {kola, ma{inska tehni~ka {kola ili {kola u~enika u privredi, najmanje 6 mjeseci radnog sta`a, certifikat za fizi~ku za{titu i polo`en vatrogasni ispit. Za radno mjesto pod rednim brojem 2 SSS - ekonomska ili druga srednja {kola dru{tvenog ili tehni~kog smjera, najmanje 6 mjeseci radnog sta`a, polo`en stru~ni upravni ispit i ispit za voza~a "B" kategorije. Za radno mjesto pod rednim brojem 3 SSS - {kola u~enika u privredi - moler, najmanje 6 mjeseci radnog sta`a. Za radno mjesto pod rednim brojem 4 NK - osnovna {kola Za radno mjesto pod rednim brojem 5 SSS - ugostiteljsko-turisti~ka {kola ili druga {kola dru{tvenog smjera, najmanje 6 mjeseci radnog sta`a. Za radno mjesto pod rednim brojem 6 NK - osnovna {kola Uz prijavu za javni oglas potrebno je prilo`iti slijede}a dokumenta (original ili ovjerene fotokopije): - diploma o stru~noj spremi; - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) ili kopija CIPS-ove li~ne karte, - izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci), - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 3 mjeseca), - potvrda o radnom sta`u nakon zavr{ene srednje stru~ne spreme, osim za radna mjesta pod rednim brojem 4 (fizi~ki radnik) i 6 (pomo}na radnica), - izjava da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno Bosni i Hercegovini, - izjava da nije obuhva}en odredbom ~lana IX. 1. Ustava Bosne i Hercegovine. Svi kandidati koji ispunjavaju op}e i posebne uvjete javnog oglasa bit }e pozvani na intervju i biti testirani. Izabrani kandidat }e biti du`ni dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti prije preuzimanja du`nosti namje{tenika. Izabrani kandidati podlije`u obavezi probnog rada u trajanju od 3 (tri) mjeseca. Javni oglas ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana posljednjeg objavljivanja. Prijave sa kratkom biografijom i potrebnom dokumentacijom mogu se predati neposredno ili dostaviti preporu~eno po{tom na adresu: Slu`ba za zajedni~ke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine Ul. Musala br. 9 Sarajevo sa naznakom za "Javni oglas" Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati, a Slu`ba zadr`ava pravo da izvr{i djelimi~no popunjavanje ili da poni{ti oglas. DIREKTOR Davorin Kora} Musala br. 9 71000 Sarajevo, Telefon: centrala +387 33 22 65 18 Fax: + 387 33 22 30 14

HOTEL BROTNJO d.d. ^itluk Kralja Tomislava br. 2, ^itluk e-mail: administracija@hotelbrotnjo.com U skladu s ~lankom 26. Pravilnika o emisiji vrijednosnih papira ("Slu`bene novine FBiH broj: 18/09), Hotel Brotnjo d.d. ^itluk objavljuje:

O B o emisiji V reI J nuE S T A zatvo nom po dom
Skup{tina dru{tva Hotel Brotnjo d.d. ^itluk na sjednici odr`anoj 29.5.2012. godine donijela je Odluku broj: 3/12 o pove}anju dioni~kog kapitala Hotel Brotnjo d.d. ^itluk, emisijom dionica putem zatvorene ponude II emisija vrijednosnih papira, za poznatog kupca. Emitira se 143.333 redovnih dionica koje glase na ime, nominalne vrijednosti 15,00 KM po jednoj dionici, u ukupnom iznosu od 2.149.995,00 KM. Prodajna cijena jedne dionice iznosi 15,00 KM, a ukupna prodajna vrijednost emisije iznosi 2.149.995,00 KM. Predvi|eno je da u emisiji sudjeluje jedan kupac koji }e ovom kupovinom dionica ste}i 64,1173% dionica emitenta. Kod ove emisije se ne primjenjuje pravo pre~e kupnje. Ova obavijest nije ponuda vrijednosnih papira, nego samo obavje{tenje o zatvorenoj ponudi i ono se odnosi samo na postoje}e dioni~are.

2. juni/lipanj 2012.

Pogledi 25

BiH poslije bud`eta

Kriza koja }e trajati
Nakon potpisivanja sporazuma sa Radon~i}em i Lagumd`ija je potvrdio da nije rije~ o bud`etu ve} o lokalnim izborima te vjerovali ili ne - radikalizaciji SDA. Pa je Lagumd`ija odabrao neradikalnog Radon~i}a! I to za partnera i ministra sigurnosti?!
Pripremila: D`enana Karup-Dru{ko

P

oliti~ka kriza u BiH nastala zbog neusvajanja dr`avnog bud`eta, ne zavr{ava se njegovim usvajanjem na sjednici Doma naroda Parlamenta BiH, odr`anoj 31. maja. Naprotiv, nakon {to je BiH dobila bud`et, SDP je pokrenuo pitanje rekonstrukcije vlasti na svim nivoima - to, prije svega, zna~i pucanje koalicije SDA i SDP-a i ulazak u vlast SBB-a. Na federalnom nivou to bi trebalo zna~iti i ulazak oba HDZ-a.

SDA, SDP, SBB
Kao {to je i najavio Sulejman Tihi}, predsjednik SDA, ova stranka nije podr`ala bud`et jer smatra da se njime zaustavlja put BiH ka evropskim integracijama i NATO-u. Me|utim, SDA je u svojim stavovima ostala potpuno usamljena, nijedan njihov amandman nije prihva}en, a isti dan nakon sjednice Zlatko Lagumd`ija, lider SDP-a, zatra`io je pismenim putem od predsjedavaju}eg Vije}a ministara Vjekoslava Bevande, smjenu SDA-ovih ministara u Vije}u ministara. No, ukoliko Dragan ^ovi} ne dobije ~vrste garancije od Lagumd`ije za rekonstrukciju Federalne vlade (o ~emu Lagumd`ija zasad odbija bilo kakav razgovor), Bevanda nema ba{ nikakvog razloga ispuniti njegovu “`elju” . Ovim je Lagumd`ija (podr`an liderima petorke) demonstrirao silu demokratije koja ne priznaje druga~ije mi{ljenje. Treba li podsje}ati koliko je do sada odluka doneseno u Vije}u ministara i Parlamentu BiH uz protivljenje stranaka, prije svega onih iz RS-a, koliko je puta posezano za entitetskim vetom, kada su bile u pitanju neke klju~ne odluke za dr`avu, pa su stranke ostajale dio ve}ine. No, da se ovdje ne radi o bud`etu, potvrdio je sam Tihi} tvrde}i da se “kriza vlasti de{ava zbog potpuno drugih interesa u odnosu na ono {to se tvrdi u javnosti”navode}i da je “jedan , od razloga zato {to to od SDP-a uporno tra`e Dodik i Bosi}. Drugi razlog jeste bud`et i fiskalni okvir. Tre}i razlog je {to se u odnosima izme|u SDA i SDP-a nakupilo odre|enih razlika. Meni su Dodik i ^ovi} nudili da napravimo vlast bez Lagumd`ije, ja to nisam htio. U ~etiri oka Dodik ka`e da ga Lagumd`ija nagovara da radi to {to radi, a u medijima pri~a sasvim drugu pri~u” Nakon potpisivanja sporazuma sa Radon. ~i}em i Lagumd`ija je potvrdio da nije rije~ o bud`etu ve} o lokalnim izborima te - vjerovali ili ne - radikalizaciji SDA. Pa je Lagumd`ija odabrao neradikalnog Radon~i}a! I to za partnera i ministra sigurnosti?! Analiti~ari se sla`u da su procedure takve da je i teorijski te{ko izvesti prekompoziciju vlasti, no Lagumd`ija ostaje pri svom stavu: SDA mora i}i. I pored zaista slo`ene politi~ke krize - kojom politi~ari dr`e BiH u okovima, rastjeruju}i i ono malo potencijalnih investitora i naklonjenih predstavnika

me|unarodne zajednice - sad je posve jasno i ~ime }e se novi ministar sigurnosti baviti - opstrukcijom istraga protiv sebe, grabljenjem bud`eta kako i sam ka`e na “svim nivoima” jer je utemeljitelj i osni, va~ nezaja`ljivih apetita. Jasno je, do okon~anja ove politi~ke krize, a ona ne mo`e kratko trajati, zaustavljeni su svi projekti, kao i napredovanje BiH ka EU ili NATO-u, ekonomska kriza ionako galopira, broj nezaposlenih raste i ironija je da jedino {to u ovom trenutku ide na ruku BiH jeste izbor Tomislava Nikoli}a za predsjednika Srbije. Ulaskom Hrvatske u EU BiH postaje isto~na granica EU, no najve}a evropska investicija na Balkanu, Boris Tadi}, potu~en je od Tomislava Nikoli}a, koji svoju (pro)~etni~ku ideologiju nikad nije krio. Nikoli} je nakon izbora prvo oti{ao u Rusiju i susreo se sa Putinom. Osim {to su dogovorili dalju suradnju, a Nikoli} se vratio s 800 milijuna dolara za Srbiju, Nikoli} je iznio svoj prvi zvani~ni stav o daljoj politici: Srbija, kao {to je obe}avao i u predizbornoj kampanji, ne}e u NATO, potvr|uju}i time dominaciju ruske politike na Balkanu. Dodik je ve} ranije izjavio da }e odluka RS-a zavisiti od Srbije, a poznato je da su ratovi devedesetih, izme|u ostalog, vo|eni i kako bi granica na Drini izme|u srpskog naroda bila ukinuta.

IRONIJA Jasno je, do okon~anja ove politi~ke krize, a ona ne mo`e kratko trajati, zaustavljeni su svi projekti, kao i napredovanje BiH ka EU ili NATO-u, ekonomska kriza ionako galopira, broj nezaposlenih raste i ironija je da jedino {to u ovom trenutku ide na ruku BiH jeste izbor Tomislava Nikoli}a za predsjednika Srbije

Nikoli} i NATO
Na nedavno odr`anom summitu NATO-a u Chicagu, Vesna Pusi}, ministrica inozemnih poslova Hrvatske, govorila je o “ruskom faktoru” koji se vi{e

ne mo`e zanemariti, nagla{avaju}i da se “Bosni i Hercegovini mora ubrzati pristup u NATO” Nije Pusi}ka . jedina zabrinuta zbog razvoja situacije u regionu, u Ameri~koj ambasadi u Beogradu su zate~eni, ne znaju kako da se postave jer niko nije o~ekivao da }e Nikoli} zaista i pobijediti, pa ~ak i Bruxelles, koji je prije izbora non{alantno govorio kako nemaju ni{ta protiv Nikoli}a ukoliko to `eli narod Srbije, sada je u panici zbog ~ega se u diplomatskim krugovima ~ulo “kako se vi{e ne treba {aliti s kooptiranjem BiH i Crne Gore u NATO”I u Chicagu se, u kuloarima summita, go. vorilo o tome da je po`eljno zaustaviti geostrate{ko povezivanje Moskve, Beograda i Banja Luke. I dok je opredijeljenost Crne Gore za ulazak u NATO jasna, BiH ima problem. Iako je NATO dosta liberalan u svojim zahtjevima prema BiH, jedan od njih, koji su politi~ari ve} trebali zavr{iti, jeste popis vojne imovine, no od toga ni{ta. Lagumd`ija se na summitu pravdao za{to to nije ura|eno. Pusi}ka je pak tra`ila da BiH {to prije u|e u NATO zagovaraju}i da se BiH i Crnoj Gori olak{a taj put i bude okon~an najkasnije 2014. Bosanski politi~ari su po povratku iz SAD-a ukazali na hitnost uknji`be vojne imovine koja bi trebala biti zavr{ena do prvog septembra ove godine. I dok Nikoli} poru~uje Crnoj Gori da ne priznaje razlike izme|u Srba i Crnogoraca, u Hrvatskoj podsje}aju na njegove izjave da je Vukovar srpski grad, a BiH umjetna tvorevina koja }e se raspasti sama od sebe, dok Ivo Josipovi} hladi odnose s Beogradom, Sarajevo se bavi samo sobom. Ostali s galerije navijaju.

26 Pogledi

2. juni/lipanj 2012.

Dr. Muharem Avdispahi}, redovni profe

Podr`a}emo istrage mita i korupcije
Na sjednici Senata Univerziteta u Sarajevu 23. maja, na kojoj su senatori glasali za izbor rektora za mandatni period 2012-2016, profesor Avdispahi} je dobio najve}i broj glasova i predlo`en je Upravnom odboru Univerziteta u Sarajevu kao kandidat za rektora. Sa profesorom Avdispahi}em, koji je pred Senatom prezentirao svoj program, u kojem je naveo da Univerzitet u Sarajevu vidi kao vode}u instituciju u oblasti visokog obrazovanja, nau~nih i umjetni~kih istra`ivanja i tr`i{no valorizabilnih ekspertskih znanja, razgovarali smo o budu}nosti Univerziteta. Mandat novog rektora po~inje 1. oktobra 2012.
Razgovarao: Daniel Omeragi}

Profesore Avdispahi}, o~ekuje se Va{e imenovanje za novog rektora Univerziteta u Sarajevu. [ta }e biti Va{ prvi zadatak na ovoj funkciji? - Evropski integracioni procesi su odre|uju}e okru`enje za budu}nost Bosne i Hercegovine. U julu 2013. Bosna i Hercegovina postaje neposredni susjed Evropske unije. Prvi zadatak je reafirmisanje uloge univerziteta u cjelini dru{tvenog razvoja - pokretanje procesa osposobljavanja vode}eg univerziteta u dr`avi za temeljni poziv kako je oblikovan u relevantnoj svjetskoj tradiciji. Neophodni koraci su ve}a zastupljenost istra`iva~ke komponente u procesu sticanja kompetencija, obuhvatnije uklju~ivanje potreba vanakademskog sektora, uspostava struktura za djelotvornu podr{ku razvoju doktoranata na na~in kojim Univerzitet zadobija jasnije obilje`je zajednice istra`iva~a - profesora i studenata. U internacionalizaciji i umre`avanju kapaciteta je odgovor na izazov dostizanja neophodnog nivoa kvaliteta. Evropska unija vidi ulaganja u visoko obrazovanje i istra`ivanje kao zna~ajan instrument za izlazak iz recesije. Potrebno je na

?

osnovu analize postoje}eg stanja, donijeti investicijski plan, pristupiti identifikaciji dostupnih i potencijalnih izvora sredstava i istrajnom djelovanju na doma}em i me|unarodnom planu usmjerenom na njegovo ostvarenje. Univerzitet u glavnom gradu jedne od dr`ava u Evropi ne smije do~ekati sredinu druge decenije dvadeset prvog vijeka s ovako malim obimom ulaganja koji ne bi bio prihvatljiv i da su sanirane posljedice ratne devastacije i da Univerzitetu ne predstoji izravno suo~avanje s problemima koji }e proiste}i iz procesa restitucije.

[iroko uva`avanje
Senat Univerziteta u Sarajevu, na sjednici krajem aprila, zaklju~io je kako je potrebno da Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, posredstvom Ministarstva civilnih poslova BiH i nadle`ne dr`avne agencije, ubrza proces institucionalne akreditacije Univerziteta u Sarajevu, kao neophodan preduvjet integracije u evropski prostor visokog obrazovanja (EHEA). Dokle se stiglo s tim? - Univerzitet u Sarajevu je nivoom o~uvane aktivnosti u najte`im uslovima u kojim se na{la neka vi-

?

soko{kolska institucija u Evropi u novijoj povijesti, slije|enjem visokih standarda otvorenosti i nediskriminacije, stekao {iroko uva`avanje me|unarodne akademske zajednice. Profesori i istra`iva~i sa Sorbonne, Oxforda, Padove... dolazili su u opsjednuti grad i neposredno nakon da pomognu akademsku rekonstrukciju. Najugledniji univerziteti su sklapali s nama sporazume o saradnji. Prirodnomatemati~ki fakultet u Sarajevu je ~lan Evropske asocijacije prirodno-matemati~kih fakulteta od 1994. Bosna i Hercegovina je u{la u evropske programe potpore visokom obrazovanju 1995, pet godina prije susjednih dr`ava. Na bosanskohercegova~kim univerzitetima, i ponajprije na Sarajevskom kao najve}em, formirala se kriti~na masa sposobna da prednja~i u naporima za ostvarivanje principa evropskog akademskog prostora, mnogo ranije nego }e taj proces na ovom univerzitetu zvani~no zapo~eti 2005. i Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju 2007. biti stvorena pravna osnova za njegovo provo|enje na dr`avnom nivou. Tokom proteklih {esnaest godina te{ko je na}i bilo koji aktualni segment bolonjskog procesa koji unutar me|unarodne saradnje nije bio

Postoji bitna razlika izme|u akademskog priznavanja ste~enih kvalifikacija i prava na zaposlenj

2. juni/lipanj 2012.

Pogledi 27

esor Prirodno-matemati~kog fakulteta u Sarajevu
PLANETARNI FENOMEN Bolonjski proces je danas planetarni fenomen i predstavnici 70 dr`ava sa svih naseljenih kontinenata u~estvuju na skupovima na kojim se raspravljaju pravci politika, analiziraju modeli i uspostavljene prakse u pojedinim segmentima
skupovima na kojim se raspravljaju pravci politika, analiziraju modeli i uspostavljene prakse u pojedinim segmentima. Pro{le godine Eti~ki komitet Univerziteta u Sarajevu, tek nakon dugog insistiranja javnosti, izrekao je mjere protiv ~etiri profesora Pravnog fakulteta (Goli}, Lu~i}, Omanovi} i Saltaga). Kako se namjeravate boriti protiv korupcije u visoko{kolskom sistemu da se ovakvi slu~ajevi vi{e ne bi de{avali? - Vjerujem da }e osloba|anje kreativnih energija Univerziteta, deblokiranje procesa i otklanjanje zastoja u ulaganjima u razvoj, uz pomo} mjera sistemske podr{ke od osniva~a u koju se uzdam, stvoriti novi ambijent, izrazito nepovoljan za negativnosti. U `i`i strate{kog djelovanja Univerziteta bi}e i sistemska rje{enja koja se pokazuju u dubljem smislu koruptivnim ne samo po kvalitet visokog obrazovanja i istra`ivanja nego i u drugim specifi~nim podru~jima dru{tvenog razvoja aktuelnim u odre|enom trenutku. U slu~ajevima mita i korupcije u u`em smislu kako se ona u javnosti obi~no razumijeva, istra`ni organi }e imati apsolutnu podr{ku Univerziteta u primjeni zakonskih mehanizama uskla|enih s evropskim standardima uz po{tovanje institucionalne autonomije. Principijelno nije mogu} identitet pravnog i eti~kog. Nastoja}e se rad Eti~kog komiteta pribli`iti relevantnoj praksi na univerzitetima u razvijenim demokratijama.

?

predmetom vi{estruke pa`nje, u koji nisu ulo`ena sredstva, anga`ovani ljudski i u razli~itom obimu institucionalni resursi. Po~ev od pilotprojekta iz 2000, kroz procese interne i eksterne evaluacije iz 2004, internih evaluacija iz 2009. i 2011. uznapredovala su iskustva evaluacionog postupka na nivou Univerziteta koja garantuju uspje{nost institucionalne akreditacije na nivou dr`ave, kada taj proces bude politi~ki deblokiran. No, Univerzitet u Sarajevu, kao vode}a akademska institucija u dr`avi, upu}en je da te`i vi{em od lokalnog. Obnovi}emo me|uuniverzitetske ugovore, sada u obliku u koji su ugra|eni modaliteti koji na strukturiran na~in podr`avaju akademsku saradnju u ostvarivanju principa evropskih prostora visokog obrazovanja i istra`ivanja.

posebnost, poput ljekarske ili advokatske. I doktor medicine iz veoma razvijene zemlje mora pro}i proceduru licenciranja u drugoj. Ukoliko to nau~nim opusom zavre|uje, na{ profesor fizike }e bez bilo kakvih dodatnih uslova dobiti mjesto na univerzitetu u SAD-u, jer je to u domenu autonomije. No, za nastavni~ko zaposlenje u srednjoj {koli, postavi}e se uslovi i ako ste studij zavr{ili u Americi i prelazite iz jedne od dr`ava SAD-a u drugu. S druge strane, ugled diplome zavisi od kvaliteta nastavno-nau~nog procesa kojim je ste~ena, dostignute reputacije institucije u cjelini, konkretnog fakulteta ili njegovog odsjeka ili samog studijskog programa o kojem je rije~. Podizanje tog kvaliteta je na{a odgovornost.

ne privrede u evropskom i svjetskom, politi~kom, dru{tvenom, pravnom i kulturnom kontekstu” U . tom smislu, upisna politika se ne mo`e ograni~iti samo na stanje zaposlenosti u Kantonu Sarajevo. No, ta~no je da se upisne kvote ne temelje na realnim pokazateljima ili razvojnim projekcijama, da postoji zna~ajan raskorak izme|u interesovanja za pojedine studijske programe i anticipiranih dru{tvenih potreba. Taj problem nije mogu}e rije{iti administrativnom preraspodjelom kvota, nego uvo-

Mnogo je sporenja i oko bolonjskog procesa. Zani ma me Va {a ocje na Bo lo nje? - U Bolonji je 29 evropskih ministara obrazovanja potpisalo (a u me|uvremenu im se jo{ 17 pridru`ilo) da nezavisnost i autonomija univerziteta osiguravaju sposobnost sistemima visokog obrazovanja i istra`ivanja da se neprekidno prilago|avaju promjenama, zahtjevima dru{tva i napretku nau~ne spoznaje. Pored harmo ni za ci je ci klu sa stu di ja i

?

Stimulativne mjere
Posljednjih godina organizujete zajedni~ku sve~anu promociju za nekoliko hiljada diplomanata i magistranata. Na`alost, tek manji dio njih uspijeva do}i do zaposlenja. Kako to promijeniti? Rje{enje je, vjerovatno, u dogovoru s privrednicima, koji bi mogli iskazati svoje potrebe za obrazovanjem odre|enih profila? - Dejtonska rje{enja su proizvela okvir koji nije pogodan za razvoj dr`avnih strategija visokog obrazovanja i istra`ivanja. Premda pravno pozicioniran na kantonalni nivo, Univerzitet u Sarajevu sebe vidi kao vode}u visokoobrazovnu instituciju u Bosni i Hercegovini, s namjerom da unutar evropskog akademskog prostora reafirmi{e svoje mjesto u jugoisto~noj Evropi. Zapravo, Univerzitet u Sarajevu je kao dio svoje u ovom ~asu va`e}e misije zapisao obrazovanje kadrova koji mogu “profesionalno i kvalitetno izvr{avati zahtjevne zadatke moder-

Procedura licenciranja
Kada }e diploma Sarajevskog univerziteta postati priznata u zemljama Evropske unije? - Nisam siguran na ~emu se temelji mnijenje o nepriznatosti. Kao akademski predstavnik Bosne i Hercegovine u Komisiji za visoko obrazovanje i istra`ivanje Vije}a Evrope, imao sam priliku osvjedo~iti se s kojom pa`njom se dogovara svaki detalj dokumenta koji }e biti predlo`en ministrima na usvajanje. Postoji bitna razlika izme|u akademskog priznavanja ste~enih kvalifikacija i prava na zaposlenje. Skoro da mi nisu poznati primjeri akademskog nepriznavanja diplome Univerziteta u Sarajevu. Na{i diplomanti se, uz neophodnu jezi~ku kompetenciju, bez ve}ih problema upisuju na vi{e cikluse studija. S diplomama iz oblasti tehni~kih ili prirodnih nauka rade u struci {irom svijeta. Za{ti}ene profesije su

?

?

UPISNE KVOTE Ta~no je da se upisne kvote ne temelje na realnim pokazateljima ili razvojnim projekcijama, da postoji zna~ajan raskorak izme|u interesovanja za pojedine studijske programe i anticipiranih dru{tvenih potreba
|enjem stimulativnih mjera za upis na studij za deficitarne profile visokoobrazovanog kadra. I uzimanjem u obzir ispunjenosti standarda i normativa. Uvo|enje perioda prakse i u mnoge studijske programe u kojim ona nije bila zastupljena, ja~anje mobilnosti, sklapanje odgovaraju}ih sporazuma s vanakademskim sektorom, doma}im i stranim, moglo bi se pokazati vi{estruko korisnim, kako za postizanje onih kompetencija koje se bolje sti~u na taj na~in, tako i za prepoznavanje prvog i drugog ciklusa od strane tr`i{ta rada, i ujedno otvaranje perspektive za zaposlenje ili pokretanje vlastitog biznisa. uvo|enja no ve pa ra di gme u oblast visokog obrazovanja (s naglaskom na ishode u~enja, mobilnost, osiguranje kvaliteta, prepoznatljivost ste~enih kvalifikacija), bolonjski proces obuhvata jo{ dva aspekta - sistem finansiranja i model upravljanja - za koja nam tek predstoji na}i promi{ljen oblik njihovog za`ivljavanja u bosanskohercegova~koj univerzitetskoj stvarnosti. Bolonjski proces je uvijek kontekstualan. Zami{ljen kao put uspostave evropskog prostora visokog obrazovanja, bolonjski proces je danas planetarni fenomen i predstavnici 70 dr`ava sa svih naseljenih kontinenata u~estvuju na

Slu~aj Alispahi}
Kako komentirate slu~aj Alispahi}? - Taj proces jo{ nije okon~an unutar akademske zajednice. Otvorio je ozbiljna pitanja, na koja o~ekujem da }e kolege s Filozofskog fakulteta u ponovljenoj proceduri i u argumentovanoj raspravi na sjednici u potpunijem sastavu do}i do odgovora u skladu sa internacionalnim univerzitetskim standardima. Kao ~lan Senata, te{ko mogu prihvatiti da tro~etvrtinsko izja{njavanje za pravo pristupa kandidata izradi doktorske disertacije na predlo`enu temu ne predstavlja vjerodostojan stav Nastavno-nau~nog vije}a tog fakulteta, nego da izrazito manjinski stav preuzima punu reprezentativnu mo}.

?

e. Skoro da mi nisu poznati primjeri akademskog nepriznavanja diplome Univerziteta u Sarajevu

28 Pogledi

2. juni/lipanj 2012.

Srebrenica, moja (pod)sje}anja

OP[TINSKI

GENOCID
Osje}am obavezu da javnost podsjetim na odre|ene historijske ~injenice koje bi se morale uzeti u obzir kada se govori o aktuelnoj situaciji u Srebrenici, uklju~uju}i i pitanje predstoje}ih izbora. Prije nekoliko godina na nekoliko internet-portala je objavljen moj tekst pod nazivom “Op{tinski genocid”. Tekst sam tada napisao jer sam shvatio da je javnost u BiH previdjela vrlo va`ne ~injenice o ratnim zbivanjima u Podrinju, odnosno u isto~noj Bosni. Zato ovaj tekst pi{em pod istim naslovom
ponovo uz obezbje|enje ameri~kog SFOR-a, u Poto~are do}i sa petnaest autobusa. Tada su nam se, mnogi protiv svoje volje i nakon dugog ubje|ivanja, pridru`ili doma}i politi~ari i strane diplomate. 2000. godine, 11. jula, porodice `rtava, organizovane u nekoliko udru`enja, uspjele su da ubijede predstavnike me|unarodne zajednice u BiH, UN, OHR, ameri~kog ambasadora, SFOR i tada{nju vlast, da se za preko stotinu autobusa obezbijede sredstva i osigura mar{ruta Kladanj - Poto~ari. Po nebu su letjeli ameri~ki helikopteri, kote oko Poto~ara zaposjeli ameri~ki vojnici, a svakih sto metara mar{rute duge 75 kilometara od Kladnja do Poto~ara, sa obje strane puta, stajali su uniformisani policajci Republike Srpske. Saobra}aj je za sva druga vozila bio zabranjen. Bila je to prva masovna posjeta Poto~arima na godi{njicu genocida. Toga dana za komemoraciju u Poto~arima je znao cijeli svijet. Iako }e prva d`enaza za `rtve genocida biti organizovana tek 2003. godine, Poto~ari su od tada postali mjesto hodo~a{}a za sve one koji osje}aju potrebu da svojim prisustvom odaju po~ast `rtvama genocida. To se desilo unato~ ~injenici da mezarje tada jo{ nije postojalo, i da se fabrika akumulatora jo{ nalazila u posjedu Ministarstva odbrane Republike Srpske. U tom periodu, slu~ajno ili ne, po~eo se odvijati intenzivniji povratak Bo{njaka u Srebrenicu i okolne op{tine - iako porodice `rtava `elju da svoje sinove, bra}u i o~eve sahrane u Poto~arima nikada direktno nisu vezivale za pitanje povratka. liko udru`enja dobio sam sljede}e podatke o prijeratnim adresama `rtava ~ija imena se nalaze me|u 8.372 imena u Poto~arima: 2.081 - op{tina Bratunac, 1.580 op{tina Vlasenica (uklju~uju}i sada{nju op{tinu Mili}i), 470 - op{tina Zvornik, 380 - op{tina Han-Pijesak, 520 - op{tina Rogatica, 310 - op{tina Vi{egrad. Ovi ljudi i njihove porodice u Srebenicu nisu pali s neba. Ve}ina je tu dospjela 1992. bje`e}i iz svojih spaljenih sela. Oni posljednji su se uspjeli probiti do Srebrenice nakon pada Cerske i Konjevi}-Polja, marta 1993. godine. Napominjem da ovi broj~ani podaci mo`da nisu sasvim precizni, ali oni svakako pokazuju koliki je udio broja `rtava koje ne poti~u sa podru~ja op{tine Srebrenica u ukupnom broj `rtava: 65% u odnosu na 35% `rtava koje su prije rata `ivjele na podru~ju op{tine Srebrenica. Ako se ovom broju doda i onaj broj `rtava iz perioda 1992 - 1993. (grad Srebrenica je sa svojom u`om

Pi{e: Hasan Nuhanovi}

POTO^ARI 1997. godine, 13. jula,
pedesetak majki `rtava, sa nekoliko mu{karaca, uklju~uju}i i mene, sa jednim autobusom su posjetile groblje u Srebrenici na lokaciji Kazani. Na tom mjestu je toga dana, uz jako obezbje|enje ameri~kog SFORa, prvi put nakon rata obavljena komemoracija. Sve je trajalo sat i onda smo svi ponovo sjeli u autobus i oti{li ku}i - u Federaciju. Povratak je u to vrijeme bio samo misaona imenica, a bo{nja~ke vije}nike u op{tini su, tokom njihovog povremenog boravka u Srebrenici, ~uvali ameri~ki vojnici naoru`ani do zuba. 1998. godine, 11. jula (ne 13. jula kao prvi put) uz veliko ubje|ivanje sa OHR-om i SFOR-om, organizovan je odlazak u Poto~are sa ukupno pet autobusa sa nekoliko stotina ~lanova porodica `rtava. Polo`ili smo cvije}e na ogradi fabrike akumulatora u Poto~arima. Fabrika je u to vrijeme bila u posjedu Ministarstva odbrane Republike Srpske i imala je naoru`ane stra`are Vojske Republike Srpske, obu~ene u maskirne uniforme sa crvenim beretkama na glavi. Toga dana smo obavili prvu komemoraciju nakon rata u Poto~arima i zarekli se da }emo mezarje za `rtve genocida izgraditi na zemlji{tu preko puta fabrike akumulatora, biv{e baze holandskog UNPROFOR-a - dakle, na mjestu gdje su pripadnici holandskog bataljona u ruke srpske vojske izru~ili 2.000 mu{karaca i dje~aka. Svi su ubijeni u narednih nekoliko dana. 1999. godine, 11. jula, uspjeli smo,

presudama dva me|unarodna suda, ICTY i ICJ, okvalifikovan kao genocid. Jasno je da se ono {to nazivamo “genocid u Srebrenici” ne mo`e vezati samo za op{tinu Srebrenica ve} za {iru regiju srednjeg Podrinja. Masakr iz jula 1995. nije op{tinski genocid. To nije ta~no ni sa aspekta mjesta egzekucija. Gotovo sve masovne egzekucije su izvr{ene izvan podru~ja op{tine Srebrenica. Na primjer: magacin u Kravici - op{tina Bratunac, Konjevi}-Polje - op{tina Bratunac, Cerska - op{tina Vlasenica (sada Mili}i), farma Branjevo/Pilica - op{tina Zvornik, Kozluk - op{tina Zvornik. Egzekucija koju je

BRATUNAC Masakr u {koli “Vuk Karad`i}” nad Bo{njacima u maju 1992. nije bio ni{ta manje stra{an od onoga koji je po~injen tri godine kasnije, jula 1995. godine, u toj istoj {koli, nakon pada Srebrenice. To je, vjerovatno, jedina {kola u BiH u kojoj je dva puta po~injen genocid u periodu 1992 -1995.

8372 Glavni razlog zbog kojeg pi{em ovaj tekst je vezan upravo za prijeratne adrese `rtava genocida. Prema evidenciji na osnovu koje su na zid u Poto~arima uklesana njihova imena, `rtve genocida po~injenog nad Bo{njacima jula 1995. godine u Srebrenici i oko nje poti~u iz jedanaest op{tina. U kontaktu sa neko-

okolinom 17. aprila 1993. godine progla{en za{ti}enom zonom UNa, nakon ~ega prestaju intenzivna borbena dejstva), onda je udio `rtava iz drugih op{tina u ukupnom broju `rtava u Podrinju jo{ i ve}i - na primjer, masakr nad Bo{njacima Zvornika, Bratunca (maj 1992), Vlasenice (logor Su{ica), pokolji u op{tini Vi{egrad. Mladi} se, prema optu`nici Tu`ila{tva u Haagu, izme|u ostalog, tereti za genocid po~injen 1992. upravo u ovim op{tinama (pored jo{ nekoliko op{tina). Ali, da se vratimo na onaj doga|aj iz jula 1995. godine koji je u

izvr{ila jedinica [korpioni nad {est dje~aka nalazi se u op{tini Trnovo, dvjesto kilometara od Srebrenice. To nije ta~no ni sa aspekta lokacija masovnih grobnica: ve}ina masovnih grobnica je prona|ena izvan op{tine Srebrenica, a najve}i dio je prona|en na podru~ju op{tine Zvornik. To nije ta~no ni sa aspekta jedinica koje su u~estvovale u operaciji Krivaja 95, osmi{ljene u komandi Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske ~iji {tab je bio u Vlasenici. U izvje{taju Komisije za istra`ivanje doga|aja u Srebrenici i oko nje

od 10. do 19. jula 1995. (objavljenom u Banjoj Luci, juna 2004), koju je, pod pritiskom Paddyja Ashdowna, imenovala vlada Republike Srpske, pi{e da je u ovoj operaciji u~estvovalo 25.000 pripadnika vojske i policije Republike Srpske. Te{ko da bi se jula 1995. godine u Srebrenici i oko nje mogao skupiti toliki broj vojske i policije da srpske snage nisu do{le sa svih strana teritorije pod srpskom kontrolom. To nije ta~no ni sa aspekta komandnog kadra VRS-a koji je komandovao operacijom. Komandant VRS-a Ratko Mladi} i veliki dio njegovog {taba je direktno u~estvovao u operaciji zauzimanja Srebrenice, ali i u egzekucijama koje su uslijedile. To nije ta~no ni po presudi Me|unarodnog suda pravde od 26. februara 2007. godine (paragraf 297), jer tamo pi{e - da su jula 1995. godine snage vojske i policije Republike Srpske po~inile genocid u Srebrenici i oko nje nad Muslimanima Bosne i Hercegovine (ne nad stanovnicima op{tine Srebrenica). Prema tome - kada je, prije pet{est godina, po~eo sa negiranjem genocida u Srebrenici, Milorad Dodik je, govore}i da je masakr u Srebrenici bio “jedan lokalni incident” , odnosno “incident lokalnog karaktera” odnosno “izolovani incident” , , te da sa tim Republika Srpska, vojska, odnosno policija Republike Srpske, nemaju ni{ta, da je to po~inila {a~ica pojedinaca itd, svjesno poku{avao dezavuisati javnost, prije svega Srbe, i prikriti stvarni karakter tog doga|aja. Mo`da Dodikovo nastojanje da “Srebreni~ki genocid” svede na “lokalni incident” ne

Jasno je da se ono {to nazivamo “genocid u Srebrenici” ne mo`e vez

2. juni/lipanj 2012.

Pogledi 29

bi bilo ni registrovano da on kona~no nije skinuo masku kada je krajem septembra 2010. u svojoj predizbornoj kampanji, u Domu kulture u Srebrenici, izjavio: “Ovo ovdje nije bio genocid” Uslijedio je . aplauz. Dodik se tada, sasvim otvoreno, stavio na stranu poricatelja i na ovaj na~in institucionalizirao negiranje genocida.

MINIMALISTI^KI ZAHTJEV
Iz prethodno navedenih ~injenica jasno je da je zahtjev da se op{tini Srebrenica (u okviru postoje}eg dejtonskog ustavnog ure|enja) dodijeli specijalni tretman, jer bi se u suprotnom, legalizovao genocid, zapravo jedan minimalisti~ki zahtjev. Ako u okviru postoje}eg dejtonskog ustavnog ure|enja, a na osnovu pravosna`ne presude za genocid, postoji osnov za specijalni tretman, bilo da se radi o izborima ili ne~em drugom, onda taj osnov postoji za jo{ najmanje nekoliko op{tina Bratunac, Vlasenica i Zvornik, recimo, pa je stoga trenutni zahtjev za op{tinu Srebrenica minimum minimuma. Ne smijemo nikada dozvoliti da to {to je u posljednjih desetak godina pa`nja me|unarodne i doma}e javnosti bila usmjerena gotovo isklju~ivo na op{tinu Srebrenica, i to {to se Memorijalni centar Srebrenica - Poto~ari nalazi na podru~ju op{tine Srebrenica, zamagli stvarnu sliku o razmjerama onoga {to svi nazivamo “Srebreni~ki genocid” .

juna 2007. godine, Fondacija Srebrenica - Poto~ari, Spomen-obilje`je i mezarje je transformisana u Memorijalni centar Srebrenica - Poto~ari Spomen-obilje`je i mezarje za `rtve genocida iz 1995. Memorijalni centar, zemlji{te i objekte na povr{ini od oko 150 duluma, njegov sakralni dio, odnosno mezarje sa desne strane puta Bratunac - Srebrenica i biv{u fabriku akumulatora, njegov memorijalni dio sa muzejskim sadr`ajem, odnosno biv{u bazu holandskog UNPROFOR-a, nakon ove odluke obezbje|uje SIPA. Memorijalni centar se finansira iz dr`avnog bud`eta. Dakle, bez obzira na to ko uprav-

stanovnik op{tine Bratunac, ~iji na~elnik je srpske nacionalnosti, njemu i drugim Bo{njacima, povratnicima u regiju, zna~i puno to {to je do sada na~elnik op{tine Srebrenica bio bo{nja~ke nacionalnosti. “Mi u Bratuncu `ivimo relativno normalno, i povratak u op{tinu je ve}i nego u Srebrenici, iako na{ na~elnik nije Bo{njak” ka`e on. “Ali nama , je va`no ko je na~elnik u Srebrenici jer atmosfera i raspolo`enje povratnika u cijeloj regiji zavisi od toga. Srebrenica je svjetlo na kraju tunela” zavr{ava taj moj prijatelj svo, ju konstataciju o situaciji u regiji. Srebrenica je “svjetlo na kraju tunela” i sa aspekta geografije, demo-

11 OP[TINA Prema evidenciji na osnovu koje su na zid u Poto~arima uklesana njihova imena, `rtve genocida po~injenog nad Bo{njacima jula 1995. u Srebrenici i oko nje poti~u iz 11 op{tina: 2.081 iz Bratunca, 1.580 iz Vlasenice, uklju~uju}i sada{nju op{tinu Mili}i, 470 iz Zvornika, 380 iz Han-Pijeska, 520 iz Rogatice, 310 iz Vi{egrada...
lja op{tinom Srebrenica, dok je dr`ave Bosne i Hercegovine, funkcionisanje Memorijalnog centra ne bi trebalo do}i u pitanje. Ne znam da li, mo`da, va`i i obrnuto. Neki dan sam razgovarao sa svojim prijateljima u Srebrenici o aktuelnoj situaciji vezanoj za izbore i pitanje - ko }e biti sljede}i op{tinski na~elnik, i koliko je bitno da li }e ta osoba biti Bo{njak ili Srbin. Jedan od prijatelja, koji, ina~e, `ivi u Bratuncu kao povratnik ve} nekoliko godina, mi je rekao: “Srebrenica je za nas svjetlo na kraju tunela” Objasnio mi je da, iako je on . grafije, historije. Kada idem u Poto~are, gdje su ukopani posmrtni ostaci mojih roditelja i brata, i moga amid`e, obi~no vozim preko Romanije. Vo`nja u prosjeku traje dva i po sata. Nekad i du`e. Ako idem sam, upalim muziku na CD-u i ve} iza Sokoca moram da je ugasim - zato {to prolazim pored sela Mi~ivode, gdje su srpske snage u ljeto 1992. po~inile masakr, iako je stanovni{tvo izjavilo lojalnost vlastima Republike Srpske i tu `ivjelo nekoliko mjeseci. “Do{li su da nas pobiju tek kad smo pokosili i pokupili sijeno”rekao , mi je jedan od pre`ivjelih.

SVJETLO NA KRAJU TUNELA
Odlukom visokog predstavnika Christiana Schwarz-Schillinga od 25.

Muziku ponovo upalim kada pro|em Mi~ivode, i vozim dalje ka Han-Pijesku. Onda je ponovo ugasim kad stignem na Han-Pogled jer se po~injem spu{tati ka Vlasenici. I ne palim je vi{e - jer se mjesta egzekucija i masovnih grobnica redaju jedno za drugim. Na velikoj okuci prije Vlasenice je strati{te gdje su vlaseni~ki Bo{njaci ubijani 1992. godine. Vlasenica je grad u kojem su po~injena brojna gnusna ubistva, gdje je bio logor Su{ica, iako u ovom gradu nije bilo ratnih dejstava. Tu je jula 1995. ubijena i moja majka. Nakon toga prolazim pored sela Zaklopa~a, gdje su srpske snage po~inile prvi masakr u ovom dijelu isto~ne Bosne. U maju 1992. za nekoliko minuta su poubijani svi stanovnici tog sela koji su se tu zatekli u momentu upada srpskih snaga. Nisu po{te|eni ni `ene i djeca. Nakon petnaestak minuta vo`nje prolazim kroz Novu Kasabu. Tu je ve} u maju 1992. izvr{ena egzekucija nad nekoliko grupa Bo{njaka. Prolaze}i pored fudbalskog igrali{ta u Novoj Kasabi, nemogu}e je ne misliti na juli 1995. kada su srpske snage, na tom istom igrali{tu, dr`ale preko hiljadu Bo{njaka, mu{karaca i dje~aka, nakon ~ega su svi strijeljani i ba~eni u masovne grobnice. Sljede}a lokacija je dio magistralnog puta Vlasenica - Zvornik preko kojega se dio kolone od preko 12.000 ljudi iz Srebrenice uspio probiti ka planini Udr~, i dalje ka Tuzli. Ogroman broj ljudi iz kolone nikada nije uspio pre}i ovu cestu na~i~kanu tenkovima i pragama. Sljede}e mjesto je Konjevi}-Polje, gdje su izvr{ene neke od masovnih

egzekucija jula 1995. Pa onda idu Sandi}i, gdje se zarobljenim Bo{njacima (odnosno mu{karcima i dje~acima koji su se predali Vojsci Republike Srpske) neposredno prije egzekucije obratio i Ratko Mladi} li~no. Onda prolazim kroz Kravicu, gdje se i danas, desetak metara od puta, nalazi magacin u kojem je 13. jula 1995. ubijeno preko 1.000 mu{karaca i dje~aka. Oni nisu strijeljani. Srpski vojnici su kroz vrata i prozore ubacivali bombe i ispaljivali zolje. Pre`ivio je jedan ~ovjek. Uspio je pobje}i nakon {to je ispod izmasakriranih tijela, gu{e}i se u lokvi krvi, le`ao 48 sati pretvaraju}i se da je mrtav. Nakon Kravice prolazim kroz Glogovu, Hran~u, Suhu - sela u kojima je maja 1992. ubijeno nekoliko stotina Bo{njaka, uklju~uju}i `ene i djecu. To se desilo prije nego je na Srbe u ovom dijelu Bosne ispaljen ijedan metak. Onda prolazim kroz Bratunac za koji mnogi ka`u da je najkrvaviji grad u BiH. Masakr u {koli “Vuk Karad`i}” nad Bo{njacima u maju 1992. godine nije bio ni{ta manje stra{an od onoga koji je po~injen tri godine kasnije, jula 1995. godine, u toj istoj {koli, nakon pada Srebrenice. To je, vjerovatno, jedina {kola u BiH u kojoj je dva puta po~injen genocid u periodu 1992 -1995. I tek onda sti`em u Poto~are, gdje niko normalan ne mo`e ostati ravnodu{an kada vidi more bijelih ni{ana. Tu parkiram i odem na mezar oca, majke, brata i amid`e. Ponekad, nakon toga, odem na kafu kod na~elnika op{tine Srebrenica.

zati samo za op{tinu Srebrenica, ve} za {iru regiju srednjeg Podrinja

30 Pogledi

2. juni/lipanj 2012.

[ta sa 40 miliona litara mlijeka

NA[A TEMA

Industrija hrane u regionu

Bosanskohercegova~ki privrednici izvoze u Hrvatsku oko 60 odsto ukupne proizvodnje mlijeka. Ulaskom Hrvatske u EU, mlijeko iz BiH suo~i}e se sa novim barijerama za izvoz. Zbog toga }e, kako stru~njaci ka`u, u BiH godi{nje ostati oko 40 miliona litara mlijeka koje se do sada izvozilo u Hrvatsku.

ULAZAK HRVATSKE U EU PLUS ZA SRBIJU, MINUS ZA BOSNU
Beogradizacija (zapadnog) Balkana
Kakve }e promjene pretrpjeti prehrambena industrija regiona kad Hrvatska sredinom idu}e godine u|e u Evropsku uniju? Za{to Hrvatska lobira da ostane ~lanica zone CEFTA i poslije ulaska u EU, a za{to se Srbija i BiH tome protive? Tro{kovi proizvodnje u Hrvatskoj pora{}e oko pet odsto i za toliko }e pasti i potencijal kompanija da prave profit. [ta }e BiH sa vi{kom od 40 miliona litara mlijeka? Predstoji li novi talas povezivanja i stvaranja velikih regionalnih proizvo|a~a hrane?
Pripremili: Jakub Salki} (Oslobo|enje), Mijat Laki}evi} i Mi{a Brki} (Novi magazin)

- Multinacionalnim kompanijama je jeftinije da kupe lokalnog proizvo|a~a koji ima zna~ajnije tr`i{no u~e{}e nego da se godinama iscrpljuju i tro{e vreme bore}i se za tr`i{ni udeo. Mo`e se re}i da }e se nastaviti sada{nji trendovi - te kompanije pogasi}e svoje kancelarije u regionu i otvoriti jednu regionalnu centralu. I po svoj logici, otvori}e regionalne centrale u Beogradu, smatra Bojan Radun.

H

rvatska mljekarska kompanija Vindija kupila je Mlekaru u Senti, ~iji su pogoni zatvoreni ve} {est godina. Ta vijest je pro{la gotovo nezapa`eno u Srbiji, dok su mediji u Hrvatskoj poku{avali da “do najsitnijeg {rafa u zar|alim ma{inama” otkriju pozadinu ove akvizicije, najavljuju}i novo preslaganje kockica na mapi regionalne prehrambene industrije. Zaista, {ta Vindija tra`i u davno napu{tenim pogonima mljekare u Senti? Dio obja{njenja za ovakav potez Vindije mogao se dobiti na nedavnom okruglom stolu “U~inci ulaska Hrvatske u EU - prehrambena industrija” koji je organizovao Biznis.hr i na kome je bilo rije~i o (ma koliko to paradoksalno zvu~alo) - manama ulaska Hrvatske u Evropsku uniju i izlasku iz CEFTA sporazuma. Koliko je to va`an i veliki problem za hrvatsku privredu, pokazuje anga`ovanje “tihe diplomatije” koja lobira da Hrvatska ostane da sjedi “na dvije stolice” - u Evropskoj uniji i CEFTA zoni slobodne trgovine. U Zagrebu se ve} uveliko spremaju “podloge” za Bruxelles, jer }e pregovore sa ostalim ~lanicama CEFTA

sporazuma o “dvije hrvatske stolice” voditi (kako to pravila nala`u) Evropska unija. - Na{a najja~a industrija je prehrana, dominantne izvozne destinacije hrvatske prehrambene industrije su zemlje biv{e SFRJ, a najzna~ajnije tr`i{te je BiH. Izlazimo iz CEFTA sporazuma, a uredbe sa EU nisu tako povoljne za Hrvatsku, rekla je na pomenutom skupu Ru`ica Gelo iz Centra za EU pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Naravno da je odmah reagovalo i - Sarajevo. Jer, ulaskom Hrvatske u EU, roba iz BiH (posebno mlijeko) suo~i}e se sa novim barijerama za izvoz. U Sarajevu se procjenjuje da, ukoliko Hrvatska uspije da izlobira takav status, proizvodi iz BiH ili nikako ne}e mo}i u}i u Hrvatsku, ili }e zna~ajno poskupjeti i postati nekonkurentni na tom tr`i{tu, dok }e, s druge strane, hrvatski proizvodi u BiH samo u~vrstiti svoje pozicije. Zato je bosanski ministar spoljne trgovine Mirko [arovi} nedavno odr`ao sastanak s privrednicima. Zaklju~ak tog skupa bio je da Bosna i Hercegovina ima sedam mjeseci da dostigne standarde Evropske unije koji bi omogu}ili izvoz proizvoda biljnog i `ivotinjskog porijekla u Uniju, prona|e neko drugo tr`i{te ili od hrvatskih firmi preuzme dio doma}eg tr`i{ta. Koji su to tektonski poreme}aji u zoni slobo-

dne trgovine koji su izazvali razne vrste hitnih reakcija - od akvizicije sen}anske Mlekare i aktiviranja hrvatske “tihe diplomatije” do susreta ministra [arovi}a sa privrednicima? Agrarni konsultant Goran @ivkov u razgovoru isti~e da }e ulazak Hrvatske u EU juna 2013. u velikoj mjeri poremetiti trgovinske tokove izme|u CEFTA zemalja.

Regionalno udru`ivanje jedini je na~in da se kompanije sa ovih prostora odupru stranim multinacionalnim kompanijama. Ako to ne urade, propa{}e ili }e biti kupljene
- BiH ne}e mo}i da u Hrvatsku izvozi proizvode za koje nema ispunjene standarde bezbednosti za izvoz u EU kao {to su mleko i mle~ni proizvodi, `ive `ivotinje, meso i mesne prera|evine, med i krompir. Po{to je Hrvatska najve}e izvozno tr`i{te za proizvode Bosne i Hercegovine, ova promena }e zna~ajno smanjiti izvoz BiH. Kao posledica ovi proizvodi }e vr{iti pritisak na doma}u tra`nju i na ostale CEFTA zemlje. Prvenstveno }e biti veliki pritisak kod mleka, gde }e prvo do}i do smanjenja otkupnih

cena, {to }e smanjiti prihode proizvo|a~a, ali }e, s druge strane, oni postati konkurentniji na tr`i{tu koje im jedino preostaje, tj. u ostalim zemljama CEFTA, ka`e @ivkov. [to se ti~e Hrvatske, ona }e imati carine na izvoz na tr`i{te BiH, dok ih za robu iz Srbije i dalje ne}e biti. Bosna i Hercegovina nema carinu za proizvode iz Srbije i Hrvatske, dok ima visoku carinu za proizvode iz EU. To zna~i, obja{njava @ivkov, da Hrvatska i Srbija nemaju ozbiljnu konkurenciju na tom tr`i{tu. Obje zemlje to obilato koriste, naro~ito Hrvatska kojoj izvoz poljoprivrednih proizvoda u BiH ~ini oko 30 odsto ukupnog izvoza, dok Srbija u BiH plasira ne{to preko 18 odsto svog ukupnog izvoza poljoprivrednih proizvoda. Ulaskom u EU, Hrvatska }e imati carine na izvoz proizvoda u BiH, dok ih Srbija ne}e imati. Samim tim }e hrvatski proizvodi biti manje konkurentni, dok }e se trgovinska pozicija Srbije popraviti. Ru`ica Gelo tu razliku svodi na jednu re~enicu: “Na{i proizvo|a~i sira nemaju {ansu” . A kad je u pitanju Srbija, ona }e imati nultu carinu za sve proizvode (osim baby beefa) pri izvozu u Hrvatsku i ne}e imati nikakva kvantitativna ograni~enja osim izvoza baby beefa, {e}era i vina. Dok su obje bile u okviru CEFTA, Srbija i Hrvatska nisu liberalizovale svoju trgovinu poljoprivrednim proizvodima, i na goto-

2. juni/lipanj 2012.

Pogledi 31 Prekaljeno pile
- Liberalizaciju treba tempirati tako da ona zavr{i sa danom ulaska u EU. Dakle, nije dobra ni prebrza, ni prespora liberalizacija. Ali, ve}a i br`a liberalizacija bolja je nego du`a i ve}a za{tita. Slovena~ki primer to lepo potvr|uje. Slovenija je, ra~unaju}i da ne mo`e da za{titi `ivinarstvo i poznatu firmu Perutninu iz Ptuja, potpuno liberalizovala to tr`i{te. S druge strane, jako visokim branama {titila je mlekarstvo do poslednjeg dana pre ulaska u EU. I {ta se desilo? Perutnina Ptuj je ne samo postala regionalni lider nego i firma zna~ajna u evropskim razmerama, a, s druge strane, vi{e ne postoji nijedna velika slovena~ka mlekara, ka`e Goran @ivkov.

Ru`ica Gelo: Hrvatska izlazi iz CEFTA i tako gubi povoljne uvjete

vo sve osjetljive proizvode postojala je carina u oba pravca. Sada se situacija mijenja: carine na izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Srbije u Hrvatsku vi{e ne}e biti, dok }e Hrvatska imati carine koje Srbija ima prema EU (koje idu u pravcu liberalizacije, ali ne potpune). I Zoran Mati}, direktor Mlekare [abac, smatra da }e, generalno gledano, izlazak Hrvatske iz CEFTA zone biti bolji ne samo za Srbiju nego i za druge ~lanice jer je jedan igra~ manje na tr`i{tu i bi}e vi{e prostora za sve druge: “Za firme iz Srbije to zna~i pobolj{anje konkurentnosti i mogu}nost ve}eg plasmana robe” ka`e Mati}. , A Bojan Radun, izvr{ni direktor kompanije Nektar, iznosi mi{ljenje da se ni Srbija nije spremila za EU i da je sre}a {to je pred njom relativno dug period do priklju~enja. “Vrlo verovatno u EU ne}emo u}i samo mi, sa nama u paketu bi}e BiH, Makedonija, Crna Gora i Albanija, koje jesu najva`nija tr`i{ta za na{u prehrambenu industriju, pa u tom slu~aju ni{ta zna~ajno ne bi trebalo ni da se promeni u odnosu na sada{nje stanje kad imamo CEFTA sporazum” , ka`e Radun. Sli~na iskustva Hrvatske imala je Slovenija kad je ulazila u EU, drasti~no je porastao uvoz iz EU, a udio izvoza u biv{u SFRJ pao je sa 60 na 45 odsto i nezaposlenost se pove}ala 4,8 odsto. Ale{ Kuhar, sa Katedre za agrarnu ekonomiku Biotehni~kog fakulteta u Ljubljani, obja{njava da je slovena~ka prehrambena industrija prije ulaska u EU bila “u hipnoti~kom stanju visokog protekcionizma” . - Jo{ 2003. godine postojale su visoke stope za{tite za prehrambene proizvode, a ve} u maju 2004. godine carinske stope, naprimjer, za mlijeko pale su sa 20 na nula odsto. U Hrvatskoj prave istu gre{ku. Poruka je da je visoki protekcionizam sa, recimo, carinskim stopama od 30 odsto lo{a stvar. Da ima vremena, bilo bi po`eljno da Hrvatska te stope postepeno smanjuje, rekao je Kuhar na konferenciji u Zagrebu. Ovaj slovena~ki ekonomista upozorava na izuzetno nisku produktivnost hrvatske prehrambene industrije koja je ~ak 50 odsto od prosjeka EU i samo 33 odsto prosjeka u prehrambenom biznisu Slovenije. Uprkos tako niskoj produktivnosti, hrvatska prehrambena industrija ipak ostvaruje visok profit. Bojan Radun ocjenjuje da je visoki protekcionizam kratkoro~no bio dobar za hrvatsku prehrambenu industriju i da su zato profitne stope bile zna~ajno vi{e nego u okru`enju. Ali, s druge strane, zbog toga mnoge kompanije u Hrvatskoj sada nisu spremne za konkurenciju i mnogo ni`e cijene. Upitan da li je srbijanska prehrambena industrija manje za{ti}ena od hrvatske, Radun ka`e: “Spremnija je iz tri razloga. Prvo, mi imamo jaku konkurenciju unutar zemlje. Drugo, slaba je kupovna mo} i zato moramo da se prilago|avamo potro{a~kim sposobnostima i prodajemo proizvode po ni`im cenama nego {to to radimo na nekom drugom tr`i{tu. I tre}e, mi smo, istina postepeno, veliki deo carina ve} prili~no smanjili” . Na pitanje da li Hrvatska razmi{lja o stvaranju interventnog fonda za za{titu svoje prehrambene industrije, Ru`ica Gelo ka`e: “Ministarstvo

poljoprivrede spremilo je prijedlog za Vladu i Hrvatska ima pripremljen fond da pomogne pripremu prehrambene industrije za ulazak u EU” . Me|utim, profesor Kuhar upozorava da je “takvo ne{to najstro`ije zabranjeno u EU”Iako su . vrijednost godi{nje proizvodnje prehrambene industrije u Hrvatskoj samo ~etiri milijarde eura, a u EU 980 milijardi, Kuhar vjeruje da Hrvatska ima konkurentne proizvode koje mo`e ponuditi evropskom tr`i{tu. “Istina, to }e dovesti do

Mehmed Nik{i}: Dr`ava BiH od mljekara pravi socijalne slu~ajeve

promjene cijena primarnih sirovina, a tro{kovi proizvodnje mora}e da porastu oko pet odsto. Za toliko }e pasti i potencijal kompanija za pravljenje profita. Problem je i u tome {to hrvatska prehrambena industrija ne vidi dalje od slovena~ke granice” ocjenjuje Kuhar. , Da li su sve to razlozi da Hrvatska zapo~ne u Bruxellesu lobiranje da i poslije prijema u EU ostane ~lanica CEFTA sporazuma, od koga je ina~e imala velike koristi? Tatjana Tomi} iz hrvatskog Ureda za trgovinsku politiku ka`e da EU jo{ nije kontaktirala zemlje ~lanice CEFTA sporazuma, ali da se to o~ekuje do ljeta, da }e pregovori biti te{ki te da }e se rezultati znati krajem ove godine. U zemljama CEFTA ne gleda se s mnogo naklonosti na `elju Hrvatske da poslije ulaska u EU ostane u regionalnoj zoni slobodne trgovine. Predsjednik Udru`enja mljekara Federacije BiH Mehmed Nik{i} ka`e da bosanskohercegova~ki pregovara~i moraju sprije~iti da Hrvatska zadr`i svoj status u CEFTA, jer bi to bio kraj

za mljekarsku industriju BiH. “Me|utim, nije nama problem samo Hrvatska problem su nam na{i politi~ari koji ne donose odluke na vrijeme, sad im je do{lo u glavu da imamo problem. Sve {to treba je da se prema susjednim zemljama postavimo na isti na~in kao i one prema nama. Taksa za ulazak kamiona s robom u Hrvatsku iz BiH je oko 80 konvertibilnih maraka, dok je taksa za ulazak iz Hrvatske u BiH 48 KM. Ako to izjedna~imo, automatski smo podigli konkurentnost na{e robe i doprinijeli punjenu bud`eta. Tako|er, imamo pravo na sezonsku za{titu proizvoda, ali to ne radimo, a mogli bismo na osnovu toga godi{nje zaraditi 800 miliona KM. Me|utim, kod nas jedni {tite uvoz iz Hrvatske, drugi iz Srbije, tre}i iz Turske... I mlijeko su obojili nacionalnim bojama”ka`e Nik{i}. Prema nje, govim rije~ima, najve}i problem je to {to privreda gubi tr`i{ta i sad mora tra`iti nova a nije pripremljena za tr`i{nu utakmicu. “Ovo {to nam sada rade je isto kao da smo zakazali nogometnu utakmicu izme|u Radnika iz Had`i}a i Barcelone. Dr`ava od mljekara pravi socijalne slu~ajeve” o{tar je Nik{i}. , I predsjednik Udru`enja poljoprivrednika Republike Srpske Vladimir Usorac ka`e da Hrvatska sada `eli da sjedi na dvije stolice - da zadr`i status u CEFTA i bude ~lanica EU - ali da se “mi moramo izboriti za jednak tretman i odnositi se prema njima na isti na~in kao oni prema nama” . Bojan Radun smatra potpuno nelogi~nim da Hrvatska zadr`i status ~lanice CEFTA sporazuma a da istovremeno bude i ~lan EU, jer da ideja nije odr`iva i ne bi bila fer. “To nije uspela ni Slovenija 2003. godine {to je neke od slovena~kih kompanija ko{talo velikog prometa i pro-

uvjerenje onih privrednika koji smatraju da Hrvatskoj ne treba produ`avati status u CEFTA sporazumu. “Neka sele proizvodnju u Srbiju i druge dr`ave regiona” ka`e Aleksi}. , A Tatjana Tomi} navodi podatak da je proteklih godina hrvatska prehrambena industrija investirala 500 miliona eura u Srbiju i isto toliko u BiH, ali ne o~ekuje novo veliko premje{tanje hrvatskih firmi u zemlje CEFTA sporazuma.

Onaj ko bolje razumije procese i predvidi njihova kretanja - profitira}e. Onaj ko ih ne razumije i ~eka da ih osjeti na svom biznisu - izgubi}e
Goran @ivkov je uvjeren da }e hrvatske firme koje imaju izgra|ene brendove otvarati proizvodne pogone u BiH (i eventulno Srbiji) da bi mogle da zadr`e iste trgovinske uslove u regionu: “Onaj ko bolje razume procese i predvidi njihova kretanja - profitira}e. Onaj ko ih ne razume i ~eka da ih oseti na svom biznisu - izgubi}e. Poslovni ljudi razmi{ljaju unapred i spremaju se za ove promene. Me|utim, va`no je da o ovim promenama budu informisani i mali proizvo|a~i da bi mogli da naprave svoje planove” , opominje @ivkov. Ale{ Kuhar smatra da nije vrijeme za paniku, ali da ima mjesta za zabrinutost. “Formula za pre`ivljavanje hrvatskih kompanija je regionalno udru`ivanje” savjetuje on i dodaje da , ekonomski patriotizam mora da ode u historiju jer lojalnost doma}ih potro{a~a ne postoji, jer on bira racionalno. I Miroljub Aleksi} je uvjeren da se multinacionalnim kompanijama ne mogu suprotstaviti doma}e neefikasne firme koje proizvode male serije. U konditorskoj industriji srednji i ni`i sloj proizvo|a~a ve} je uga{en a Aleksi} misli da }e pre`ivjeti samo dva proizvo|a~a. “Osta}e nam kao re{enje ili da racionalizujemo proizvodnju, ili da prodamo firmu multinacionalnim kompanijama. ili da se spajamo i merd`ujemo na regionalnom nivou uz totalnu reorganizaciju poslovanja” ka`e Aleksi}. , Na pitanje da li je regionalno povezivanje i merd`ovanje u prehrambenoj industriji jedno od rje{enja za odbranu od naleta multinacionalnih kompanija, Bojan Radun odgovara potvrdno: “Proizvo|a~i koji ne prerastu u regionalne kompanije posta}e mali, lokalni igra~i u specifi~nim tr`i{nim ni{ama, ali ne}e mo}i da rastu i razvijaju se u velikim razmerama. Taj model nije dugoro~no odr`iv i njih }e sa tih tr`i{ta istiskivati ili multinacionalne ili regionalne kompanije koje }e biti kupljene od multinacionalnih kompanija. Jedini izbor koji postoji je ili da se pripreme da ih neko kupi ili da regionalno rastu” ka`e Radun. , Zato strategija {aba~ke Mlekare u regionu, po rije~ima Zorana Mati}a, ostaje ista - da bude lider i sirnim namazima i feta-siru. Iako je i u ovom trenutku najve}a, {aba~ka Mlekara namerava da lidersku poziciju ~uva investiranjem u drugu liniju sirnih namaza i kiselomlije~nih proizvoda.

500firme ulo`ile miliona eura hrvatske
u srbijansku, ali i privredu BiH
fita, ali bilo je i firmi koje su bile br`e i aktivnije pa su pokrenule proizvodnju negde u Srbiji ili na teritoriji biv{e Jugoslavije”ka`e Radun. On , o~ekuje da }e jedan dio hrvatskih kompanija, zbog izlaska iz CEFTA zone i novouvedenih ve}ih poreza u Hrvatskoj, prebaciti dio proizvodnje u Srbiju. “Oni koji to ne budu uradili bi}e manje konkurentni na ovim tr`i{tima i mora}e da se odreknu velikih profita ili }e izgubiti zna~ajno tr`i{no u~e{}e” procjenjuje Radun. , I Miroljub Aleksi}, vlasnik Alko grupe, dijeli

Lider interesantan za multinacionalke
- Mi smo sada u regionalnom pogledu ubedljivo broj jedan u svojoj industriji. Sigurno je da se nikom ne isplati da sada do|e i da se sa nama takmi~i i potiskuje nas sa tr`i{ta na kom Fruktal postoji 67 godina, a Nektar 14 godina i gde zauzimaju liderske pozicije. Imamo strategiju da rastemo u regionu, jer bez obzira na to {to smo ubedljivo najve}i, i dalje ima puno prostora za rast. Na{e u~e{}e na regionalnom tr`i{tu, uklju~uju}i Albaniju i Srbiju, i dalje je ispod 20 odsto, tako da prostora za rast ima i mi }emo verovatno biti nezaobilazna meta za neke multinacionalke kad im ovaj region u|e u fokus, ka`e Bojan Radun.

32 Pogledi

2. juni/lipanj 2012.

Pogledi 33
Nekada ribarsko naselje, sada svjetski poznat i priznat grad - hotel, nikoga ne ostavlja ravnodu{nim. Ovo unikatno ostrvo ima 118 vila koje su zadr`ale srednjovjekovnu arhitekturu, me|usobno su povezane uskim kamenom poplo~anim ulicama, a mediteransko rastinje mu daje posebnu dra`. Naselje koje je nastalo prije vi{e od {est vjekova, predstavlja utvr|enje Pa{trovi}a, naroda koji naseljava ovo podru~je. Dugo je slu`ilo za odbranu od brojnih osvaja~a, {to potvr|uju pu{karnice i topovi na njegovim bedemima.

Crna Gora, kako to vole da za nju ka`u njeni stanovnici, zemlja je puna kontrasta koja obiluje prirodnim ljepotama, historijskim spomenicima i sun~anim vremenom skoro cijele godine. U potpunosti su u pravu. Na razdaljini od samo hiljadu kilometara nalaze se tri razli~ita prirodna okru`enja, obala, kra{ki predio i regija visokih planina. Ono {to je ~ini posebnom i zanimljivom jeste ~injenica da u jednom danu imate mogu}nost da se kupate u moru, splavarite rijekama i skijate na planini. Za samo sat vremena vo`nje prelazi se iz mediteranske zone sa 2.700 sun~anih sati godi{nje u planinsku zonu do skija{kih terena. Za potpisnika ovih redova najljep{e je ~isto, gotovo prozirno more i primorski gradovi koji odi{u duhom pro{losti, neopisivim prirodnim okru`enjem i gostoprimljivim stanovnicima. Svaki grad je pri~a za sebe, a nju po~nimo Tivtom, gradom u kojem ~ak i brodovi odmaraju.

L

ord Byron je jednom napisao: “U trenutku postanka planete, najljep{e spajanje zemlje i mora dogodilo se na Crnogorskoj obali…”

TAMO GDJE PLANINE LJUBE MORE
CRNA GORA
ZEMLJA
KONTRASTA

Na razdaljini od samo hiljadu kilometara nalaze se tri razli~ita prirodna okru`enja, obala, kra{ki predio i regija visokih planina. Ono {to Crnu Goru ~ini posebnom jeste da u jednom danu imate mogu}nost da se kupate u moru, splavarite rijekama i skijate na planini

Bar
Grad maslina, pomorska kapija Crne Gore, vjekovno ognji{te su`ivota, bez obzira na vjeru i naciju, grad Bar predstavlja spoj modernog, tradicije i ljepote. Njegovi stanovnici ka`u da je to grad koji ~uva bogatu kulturno-historijsku tradiciju jer su neki od najzna~ajnijih civilizacijskih dometa na prostoru Crne Gore, nastali u Baru. U njemu su sa~uvani ostaci najstarijih pisanih spomenika, a grad je bio sjedi{te i najstarije vjerske institucije Crne Gore, Barske nadbiskupije. Pored toga u Baru se nalazi jedno od najstarijih maslinovih stabala na svijetu, Stara maslina na Mirovici, stara preko 2000 godina. Simbol Bara upravo je maslina. Ovdje su sorte najstarije, najautohtonije, najizda{nije. Maslinovo ulje iz Bara je nerafinisano, djevi~anski ~isto i ekolo{ko. Prijatna mediteranska klima privla~i veliki broj turista svake godine, a sa 270 sun~anih dana godi{nje, Bar je jedan od najsun~anijih gradova Mediterana. U samom Baru gotovo i da nema prave pla`e, s obzirom da je ve}i dio morske obale pretvoren u lu~ko pristani{te. Ipak, samo par kilometara od centra grada, nalazi se Sutomore, smje{teno uz predivnu pje{~anu pla`u, nakon ~ega se dolazi do mjesta Buljarica, ^anj i mnogih drugih, koje karakteri{e obilje sunca, prozirno more i netaknuta priroda. Ovaj dio obale zavr{ava se ljupkim gradi}em Petrovcem koji sve vi{e postaje turisti~ki centar sa kvalitetnom ponudom i turisti~kom uslugom. Nezaobilazna destinacija za posjetiti je Stari grad Bar, smje{ten u podno`ju planine Rumije, na kre~nja~koj stijeni, s pogledom na prostranu ravnicu. Osobenost Starog grada Bara ogleda se u njegovom polo`aju jer nije kraj mora kao ostali primorski gradovi, {to mu daje posebno obilje`je, a ostaci nagovje{tavaju da se radilo o gradu izuzetne i produhovljene ljepote. Iako poru{en, njegovi ostaci svjedo~e o postojanju starog rimskog grada, poznatog kao Antivarium, a posebnost Starog Bara se ogleda i u mje{avini razli~itih stilova vidljivih na pojedina~nim gra|evinama, kao {to su romani~ke, gotske i renesansne gra|evine, dok je u doba Turskog carstva, srednjovjekovni grad dobio isto~nja~ka obilje`ja.

Tivat
Najmla|i grad Boke Kotorske, “nevjeste Jadrana” kako je vole zvati, smje{ten je u centralnom dijelu Zaliva, u podno`ju ekolo{ke oaze brda Vrmac. Prema jednoj teoriji, ime grada izvedeno je od imena ilirske kraljice Teute koja je ovdje imala ljetnikovac. Po drugoj, naziv Tivat poti~e od Theudo, {to mo`e biti skra}eno ime nekog hri{}anskog sveca ili kra}i oblik od Theos doros - Bo`iji dar. Tivat ima dosta interesantnih i privla~nih destinacija. Renesansni ljetnjikovac Bu}a u centru grada, Ostrvo cvije}a, sa sakralnim spomenicima, Gornja La{tva, staro jezgro na nadmorskoj visini od 300 metara, prelijepa pje{~ana pla`a Plavi horizonti i ostrvo Sv. Nikola su odredi{ta koja u Tivtu obavezno treba posjetiti. - Tivat ima vi{e od 255 sun~anih dana tokom cijele godine a prosje~na 12-mjese~na temperatura iznosi preko 15 stepeni. Ugodna temperatura mora, obilje sun~anih dana omogu}avaju da sezona kupanja u Tivtu traje {est mjeseci, od maja pa do oktobra. Tivatska rivijera raspola`e sa nekoliko pla`a od kojih su najpoznatije Kamelija, Kukoljina, Ra~ica i nezaobilazna Plavi horizont, pla`a koja obiluje veoma sitnim pjeskom pogodnim za lije~enje reumatskih oboljenja, poru~uje Milorad Karad`i} iz Turisti~ke zajednice Tivat. Prirodna bogatstva grada upotpunjuju masline, kiparisi, palme, lovorika, limuni, narand`e koje dozrijevaju u cvijetu i drugo tropsko bilje. U Tivtu cvjeta cvije}e preko cijele godine, oleandri, mimoze, kamelije, ru`e, narcisi, zumbuli. - Gradski park u Tivtu spada u red najljep{ih i najve}ih u Boki Kotorskoj sa raznovrsnim stablima koja su na{i pomorci donosili iz raznih krajeva svijeta. U tome su naro~ito interesantna stabla eukarija, kojih nema na Balkanu, isti~e Karad`i} te dodaje da su cijene smje{taja prilago|ene mogu}nostima posjetioca iz svih dijelova svijeta, pa tako i Bosne i Hercegovine. Posljednjih godina, Tivat je poznat i po jednoj nesvakida{njoj ex-YU manifestaciji. Ovdje se nalazi jedini Generalni konzulat biv{e dr`ave SFRJ, u ~ijoj organizaciji se svakog 25. maja, na Dan mladosti, nastavlja da njeguje tradicija svega onoga {to je obilje`avalo dane mira u biv{oj dr`avi Jugoslaviji. Toga se dana na gradskoj Rivi do~ekuje [tafeta mladosti, odr`avaju se koncerti, i u karnevalskoj se atmosferi sa ex-YU predznakom evociraju uspomene na vrijeme kada se u {irem okru`enju `ivjelo u apsolutnom miru.

Sveti Stefan: Obavezna destinacija

Herceg-Novi
Herceg-Novi najljep{i je kada se gleda s mora, slo`i}e se mnogi. Prema najrelevantnijim historijskim podacima grad Herceg-Novi, osnovao je bosanski kralj Tvrtko I Kotromani}, prolje}a 1382. Pomorci su vjekovima donosili sjemena neobi~nih biljaka, egzoti~nog drve}a i vo}a, po ~emu je vremenom Herceg-Novi postao prava botani~ka ba{ta. Podignut na kaskadnom terenu, grad zelenila ugnijezdio se kao amfiteatar, s povla{}enim pogledom na otvoreno more i na ~ak dva naspra mna po lu os trva, Lu {ti cu i Pre vla ku. Izme|u tih poluostrva, svakog dana ima de{avanja, jedrili~ari isplovljavaju da bi se takmi~ili u jedrenju, ribari da bi sljede}eg jutra ponudli ulov na pijaci, turisti~ki brodi}i hrle ka najpoznatijim izleti{tima - @anjicama, Mamuli, Plavoj {pilji...
Herceg-Novi: Osnovao ga je bosanski kralj Tvrtko I Kotromani} Tivat: Obilje sun~anih dana Ulcinjska tvr|ava: Jezgro kulturno-historijske ba{tine

Planine, kanjon i doma}a hrana
Prvo etno selo u Crnoj Gori Etno selo Montenegro, koje se nalazi na 30 km puta Nik{i} - Plu`ine nudi jedinstven do`ivljaj netaknute prirode. Nalazi se u blizini impozantnog kanjona rijeke Komarnice i raspola`e sa interesantno osmi{ljenim bungalovima, kolibama i nacionalnim restoranom Komarnica, koji nudi jela tradicionalne crnogorske kuhinje, sada ve} skoro zaboravljene cicvare, hljeb ispod sa~a, ka~amak, priganice, janjetinu u mlijeku i nadaleko ~uveni pivski sir i skorup.

Ulcinj
Ponosni na ljepote svog grada, najju`nijeg u Crnoj Gori, a posebno na veliku pla`u dugu preko 12 kilometara su i Ulcinjani. U Ulcinju je sasvim sitan pijesak na pla`i pravilo, isti~e D`evad Hod`i}, vlasnik jednog dijela ove nepregledne pla`e. “Kada bi ko, fotografisan pod suncobranom od palmovog li{}a i sa mlije~nobijelim plitkim morem u pozadini, poslao kome MMS - tada se ve} ne bi znalo da li se pla`a sa fotografije nalazi u Crnoj Gori, na Maldivima ili na Sej{elima. Pla`a je mekana poput tepiha i posuta najsi}u{nijim pjeskom. Jednostavno je rajska” ka`e Hod`i}, s kim se sla`u svi koji je posjete. , Pored rajsko-romanti~ne pla`e, u Ulcinju pod obavezno je i posjeta Starom gradu koji je jezgro kulturno-historijske ba{tine Ulcinja. Na gornjem platou tvr|ave nalaze se najzanimljiviji spomenici ulcinjske historije. Tu je i crkva-d`amija pretvorena u muzej u kojoj su izlo`eni svi nalazi iz Starog grada. Ulcinjski Stari grad ugostio je kao zarobljenika i ~uvenog {panskog pisca Migela de Servantesa koji je nakon toga napisao svjetski poznat roman “Don Kihot” Po{to . se grad zvao Cita di Dolcinio, Servantes je za svog junaka “Don Kihota” namijenio ljubavnicu Dulcineu koja je nosila ime grada u kome je bio zarobljen pet godina. I dan danas u Ulcinju postoji trg na kome su se nekad okupljali robovi i tu trgovali, a zove se Trg robova ili Servantesov trg. Orijentalna arhitektura prestaje na samoj granici s Albanijom jer na u{}u grani~ne rijeke Bojane, na ostrvu Ada Bojana, decenijama postoji nudisti~ki raj. Cijelo je ostrvo u znaku naturizma. Pje{~ane dine i netaknute pjeskovite pla`e idealna su destinacija za goste iz cijelog svijeta. Lana Rizvanovi}

Sveti Stefan
Krenimo dalje. Na|ete li se u Budvi obavezna destinacija za posjetiti je i Sveti Stefan, jedinstven po tome {to je istovremeno i ostrvo i grad i hotel. Spoj historije i luksuza te{ko je na}i bilo gdje drugo i po tome se izdvaja od drugih ostrva. Tako|er, izdvaja se i po cijeni smje{taja koja je, na`alost, neprihvatljiva za sve. Za no} na ovom idili~nom ostrvu potrebno je izdvojiti od 750 do 3.500 hiljade eura pa je samim tim rezervisan samo za one koji imaju “stvarno dubok d`ep” Me|utim, vrijedan je obilaska. . Nesvakida{njeg izgleda, opasano visokim kamenim bedemima, ostrvo Sveti Stefan sa pravom nosi epitet najljep{e gra|evine na Crnogorskoj obali.

Stari Bar: Grad maslina

JADRANSKA OBALA Dragulj Crne Gore je tri stotine kilometara duga jadranska obala sa {ljunkovitim, pje{~anim i kamenitim pla`ama. One su duge po samo nekoliko metara, stotina metara ili kilometara, neke su usamljene, a neke su tik uz gradove

34 Pogledi

2. juni/lipanj 2012.

Svjetski festival animiranog filma

Ro|endans
Slavljeni~ko izdanje Animafesta uklju~uje i niz izlo`bi, koncerata, promocija stru~ne literature i razgovora s autorima filmova
vjetski festival animiranog filma Animafest Zagreb ove godine sve~ano obilje`ava 40 godina postojanja. Na toj proslavljenoj me|unarodnoj manifestaciji specijaliziranoj isklju~ivo za crti}e od 29. maja do 3. juna prikazuje se 400 kratkih animacija, u sklopu 20 razli~itih programa. Projekcije se paralelno odvijaju u zagreba~kim kinima Europa, Tu{kanac i Cineplex Centru Kaptol. Slavljeni~ko izdanje Animafesta uklju~uje i niz izlo`bi, koncerata, promocija stru~ne literature i razgovora s autorima filmova. Izbor iz festivalskih filmova prikazuje se i na fasadi zgrade Muzeja suvremene umjetnosti kao dio projekta “Animation goes MSU!” plus jo{ dvije izlo`be posve}ene Animafestu u unutra{njosti ovog muzeja. Zbog ovog finog jubileja u Zagreb dolazi 130 gostiju iz cijelog svijeta. Na svjetskoj mapi umjetnosti animacije Zagreb je jedan od najva`nijih centara.

S

“Neke radnje koje nisu bile definirane u revoluciji” autora Xun Suna, dok se film Roberta Morgana “Bobby Yeah” do~ekuje kao vjerojatno najve}a ovogodi{nja festivalska kontroverza.

Nagrada Kuriju
Najve}a zvijezda jubilarnog Animafesta je Yoji Kuri, ovogodi{nji dobitnik Nagrade za `ivotno djelo. Pioniru nezavisnog animiranog filma i jednom od prvih japanskih animatora koji se proslavio i na Zapadu nagrada je uru~ena na ceremoniji sve~anog otvorenja u utorak nave~er u prepunom kinu Europa. Svjetski slavan filma{ danas ima 85 godina, do sada je napravio vi{e od 300 animiranih filmova, prepoznaje ga se po posebnoj dozi crnog humora. Na festivalskom programu su tri bloka njegovih radova, zbog kojih publika opsjeda kino-dvoranu i u kasnim ve~ernjim satima. To je jedna od programskih delicija, jer Animafest premijerno predstavlja i Kurijeve animirane filmove koji dosad nikada nisu prikazani u europskim kinima. Me|u

Tehnolo{ke inovacije
Zagreba~ki Animafest je najve}i festival animiranog filma u regiji i po dugovje~nosti drugi festival animacije u Europi. Ipak, na ovom festivalu se ne `ivi od sje}anja niti sjedi na lovorikama. Vitalnost Animafesta bazira se na pogledu stalno usmjerenom prema naprijed. Izme|u ostaloga, na ovogodi{njem ro|endanskom tulumu, a radi lak{eg snala`enja u oceanu filmova, prvi put aktivirana je festivalska aplikacija koju besplatno mo`ete skinuti na ekran svog mobilnog telefona. Bogate festivalske programe selektirale su me|unarodne komisije, kona~ni odabir napravljen je od prijavljenih ukupno 1,715 filmova iz ~ak 72 zemlje. Uz uvo|enje tehnolo{kih inovacija, ovaj festival sluti neslu}eno, nastavak sjajne tradicije vidi u novim inicijativama i svje`im koncepcijskim obratima. Do 2005. Animafest je organiziran svake dvije godine, no tada je u program uveden dugometra`ni animirani film a dvogodi{nji festivalski ritam zamijenjen je jednogodi{njim. Ove godine odr`ava se tzv. kratko festivalsko izdanje. U natjecateljskim programima mo`e se vidjeti sve ono {to je najbolje i najzanimljivije iz svjetske produkcije kratkih animiranih filmova nastalih u posljednje dvije godine. U ovoj kategoriji posebno mjesto imaju novi film kultnog nizozemskog autora Rostoa “^udovi{te iz Nixa” najavljen kao mra~na bajka, kineski film ,

ZAGREBA^KA [KOLA Specijalno mjesto u povijesti Animafesta ima Zagreba~ka {kola crtanog filma. Potaknula je pokretanje ovog danas vrlo posje}enog festivala, ali i u srcima cijelih generacija probudila ljubav prema umjetnosti animiranog filma
sve~arskim poslasticama su i npr. programska cjelina posve}ena novoj talijanskoj animaciji u usponu, program europskih {kola animacije od kojih je nagra|ena filmska akademija iz Turkua na Animafest delegirala brojnu ekipu svojih studenata, kao i program Kino za u{i sa serijalom senzacionalno animiranih muzi~kih spotova. Za u{i, ali i za u`ivanje ~ulom vida. Program ^udno vo}e animacije tako|er se ubraja me|u atrakcije. Ovaj izbor “bizarnih” i “~udnih” animiranih filmova prezentira svojevrsni stilski pokret koji je zavladao na svjetskoj sceni animacije u posljednjih nekoliko godina. Pojavu da popularni crti}i danas pri~aju pri~e o lijepim ali i manje lijepim, pa i bizarnim dimenzijama svijeta koji nas

Plakat 1972/autor Zlatko Bourek; autor festivalskog logotipa: Borivoj Dovnikovi}

^estitka Koji Yamamura povodom 40 godina Animafesta

2. juni/lipanj 2012.

Pogledi 35

Animafest Zagreb slavi 40 godina postojanja

ka torta od crti}a

Matko (tre}i zdesna) i Oskarovci

okru`uje zabilje`ila su i ranija izdanja Animafesta. Animirani filmovi u naj{iroj javnosti naj~e{}e se povezuju s dje~jom populacijom, no scenaristi i majstori animacije danas su sve sna`nije motivirani da ispri~aju svoju pri~u o duhu vremena i svakodnevici, koja uz ru`i~aste ima i svoje tamne strane. Ipak, Animafest je Animafest. To rado isti~u poklonici ove tradicionalne manifestacije. Jer mo`e animirati i mlade i stare. Specijalno mjesto u povijesti Animafesta ima Zagreba~ka {kola crtanog filma. Potaknula je pokretanje ovog danas vrlo posje}enog festivala, ali i u srcima cijelih generacija probudila ljubav prema umjetnosti animiranog filma. U vrijeme njezine najve}e slave mnogi su vjerovali da se radi o stvarnoj {kol-

skoj instituciji. Ambiciozni filma{i iz cijelog svijeta dolazili su u Zagreb u potrazi za adresom ~uvene {kole u kojoj }e nau~iti sve o filmskoj animaciji. Me|utim, radilo se o stilu promoviranom u Studiju za animaciju Zagreb-filma, osnovanom 1956. Reduciran, profinjen i moderan, razlikovao se od svega do tada vi|enog, pogotovo od globalno popularne holivudske produkcije Walta Disneyja. Taj stilski pokret bio je toliko originalan da ga je francuski filmski kriti~ar G. Sadoul u Cannesu 1958. nazvao Zagreba~kom {kolom crtanog filma. Od 50-ih do po~etka 80-ih crti}i proizvedeni u Zagrebu nagra|eni su na svim va`nim festivalima u svijetu. Du{an Vukoti}, jedan od suosniva~a Studija, za svoj film “Surogat” 1962. na-

APLIKACIJA Na ovogodi{njem ro|endanskom tulumu, a radi lak{eg snala`enja u oceanu filmova, prvi put aktivirana je festivalska aplikacija koju besplatno mo`ete skinuti na ekran svog mobilnog telefona

gra|en je Oscarom. To je bio prvi crtani film nastao izvan SAD-a koji je dobio ovu najpresti`niju svjetsku filmsku nagradu. Financijski najisplativiji serijal animiranih filmova ikada produciranih u Zagrebu je “Profesor Baltazar” autora Zlat, ka Grgi}a, Andrije Zaninovi}a i Borisa Kolara, u tri godine napravljeno ih je ~ak 59. Jedan od ovih crti}a uvr{ten je u program sve~anog otvorenja ovogodi{njeg Animafesta, pa je ba{ Baltazar dobio najve}i aplauz, zagrijav{i tako festivalsku atmosferu do maksimuma.

Posebna izlo`ba
Ova jedinstvena festivalska atmosfera do~arana je na posebnoj izlo`bi u Galeriji ULUH-a. Izlo`ba je zami{ljena kao podsjetnik “na dosada{nji vrlo uspje{an `ivot ovog i dalje mladog, svje`eg i vode}eg festivala” Izlo`eni su povijesni dokumenti, pisma, . dokumentarni videoprilozi, festivalske {pice, nagrade, fotografije, grafi~ki identiteti, plakati, te razni predmeti nastali u periodu od 1972. do 2012. Me|u ostalim, pokazane su i ro|endanske te ostale ~estitke svjetskih autora, Animafest ljudi do`ivljavaju kao dragog prijatelja. “Neki festivali su prezentacije najmodernijih tehnolo{kih ~udesa. Neki su sajmovi velikih brojeva prodaje i potra`nje. Na{ festival su ljudi. Animatori, profesionalci, teoreti~ari, kolege, studenti, profesori, novinari, organizacijski timovi, kina, domjenci, rasprave, radionice, okrugli stolovi i {e}er na kraju - publika, brojna publika... Od prvog izdanja Animafest Zagreb `ivi u ljubavi izme|u publike i autora. Autora koji stvaraju te originalne, predivne, neobi~ne, smije{ne, dje~je, eksperimentalne, dopadljive i/ili subverzivne svjetove. Vremena se mijenjaju, teme se mijenjaju, tehnologija se mijenja ali animacija, koja kao ni jedna druga umjetnost u sebi sintetizira raznolike polazi{ne osnove, kreativne forme, pristupe i postupke, ostaje jedna od najuzbudljivijih umjetni~kih formi dana{njice” pi{e , umjetni~ki direktor Animafesta Daniel [ulji} u katalogu ove izlo`be.
Jadranka Dizdar

^estitka Nika Parka povodom 30 godina Animafesta (Nik Park otac je popularnih plastelinskih likova Wallacea i Gromita)

36 Oglasi

2. juni/lipanj 2012.

Zbog tehni~ke pogre{ke prilikom {tampe ponovo objavljujemo izvje{taj i bilanse POSTBANK BH Po{tanske banke Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo
postupka protiv presude donesene u korist sada{njih i biv{ih zaposlenika Banke, kao i pokretanja sli~nih tu`bi od preostalih sada{njih i biv{ih zaposlenika. Do datuma ovog izvje{taja, drugostepeni organ nije odlu~io o `albi Banke na donesenu presudu. Banka usvaja na~elo vremenske neograni~enosti poslovanja pri sastavljanju finansijskih izvje{taja. Nismo bili u mogu}nosti utvrditi finansijske efekte naprijed navedenih pitanja na finansijske izvje{taje Banke za godinu koja se zavr{ila 31. decembra 2011. U na{em izvje{taju skrenuli smo pa`nju na slijede}e: Banka ne ispunjava uslov koji se odnosi na najni`i iznos neto kapitala od 15 miliona KM kao {to je propisano Zakonom o bankama. U skladu sa Zakonom o bankama, Banka ne mo`e iz jednog izvora dr`ati sredstva u iznosu ve}em od 20% njezinih ukupnih depozita, te ukoliko to ~ini du`na je nov~ana sredstva depozita koja prelaze 20% njenih ukupnih depozita dr`ati kao posebnu rezervu na ra~unu obavezne rezerve kod Centralne banke Bosne i Hercegovine. Kao {to je prikazano u revidiranim finansijskim izvje{tajima, depoziti iz jednog izvora u ukupnom iznosu od 14.669 hiljada KM prelaze nazna~eni maksimum i Banka ne dr`i posebne rezerve kod Centralne banke Bosne i Hercegovine u tom pogledu. Me|utim, Banka nastoji dr`ati ve}inu slobodnih sredstava na ra~unu Centralne banke BiH i kao {to je prikazano u revidiranim finansijskim izvje{tajima na dan 31. decembra 2011. godine, sredstva na ra~unu Centralne banke BiH iznosila su 7.761 hiljade KM (31. decembra 2010. - 6.330 hiljade KM). Za bolje razumijevanje finansijske pozicije Banke na dan 31. decembra 2011. godine i rezultata njenog poslovanja za godinu koja je tada zavr{ila, te obima na{e revizije, prilo`eni sa`eti finansijski izvje{taji trebaju se ~itati zajedno sa finansijskim izvje{tajima, te prate}im napomenama u na{em revizorskom izvje{taju.

IZVJE[TAJ NEZAVISNOG REVIZORA
Privremenom upravniku POSTBANK BH Po{tanske banke Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo u privremenoj upravi: Obavili smo reviziju u skladu sa Me|unarodnim revizorskim standardima, finansijskih izvje{taja POSTBANK BH Po{tanska banka Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo u privremenoj upravi ("Banka") za godinu koja je zavr{ila 31. decembra 2011., a koji su pripremljeni u skladu sa Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja ("MSFI"), iz kojih su izvedeni prilo`eni sa`eti finansijski izvje{taji (bilans stanja i bilans uspjeha). U na{em izvje{taju od 21. maja 2012. godine nismo izrazili mi{ljenje na finansijske izvje{taje Banke zbog neodr`ivog na~ela vremenske neograni~enosti poslovanja: Kao {to je prikazano u revidiranim finansijskim izvje{tajima, Banka je od 5. oktobra 2010. godine pod privremenom upravom Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine. Privremeni upravnik smatra da mogu}i negativan ishod `albenog procesa koji se vodi pred drugostepenim organom, zna~ajnost presu|enih iznosa od prvostepenog organa koji su rezultirali zna~ajnim gubitkom za 2011. godinu i daljom potkapitalizacijom Banke, kao i mogu}nost pokretanja sudskih postupaka od preostalih sada{njih i biv{ih zaposlenika Banke, stvaraju osnovanu sumnju u mogu}nost nastavka poslovanja Banke. Me|utim, uspje{nost mogu}ih opcija nastavaka poslovanja, kao {to je prikazano u revidiranim finansijskim izvje{tajima, direktno ovisi o ishodu `albenog POSTBANK PO[TANSKA BANKA BiH d.d. Sarajevo BILANS STANJA (Izvje{taj o financijskom polo`aju) na dan_31.12.2011. godine
u KM

Deloitte d.o.o. Sead Bahtanovi}, direktor i ovla{teni revizor Sarajevo, Bosna i Hercegovina 21. maj 2012. godine Mirza Bihorac, ovla{teni revizor

u KM

POZICIJA

Oznaka za AOP 2 00 1

Bruto 3

1 AKTIVA A. TEKU]A SREDSTVA I POTRA@IVANJA (002+008+011+014+018+022+030+031+ 032+033+034) 1. Gotovina, gotovinski ekvivalenti, zlato i potra`ivanja iz operativnog poslovanja (003 do 007) a) Gotovina i gotovinski ekvivalenti u doma}oi valuti b) Ostala potra`ivanja u doma}oj valuti c) Gotovina i gotovinski ekvivalenti u stranoj valuti d) Zlato i ostali plemeniti metali e) Ostala potra`ivanja u stranoj valuti 2. Depoziti i krediti u doma}oj i stranoj valuti (009 + 010) a) Depoziti i krediti u doma}oj valuti b) Depoziti i krediti u stranoj valuti 3. Potra`ivanja za kamatu i naknadu, potra`ivanja po osnovu prodaje i druga potra`ivanja (012 + 013) a) Potra`ivanja za kamatu i naknadu, potra`ivanja po osnovu prodaje i druga potra`ivanja u doma}oj valuti b) Potra`ivanja za kamatu i naknadu, potra`ivanja po osnovu prodaje i druga potra`ivanja u stranoj valuti 4. Dani krediti i depoziti (015 do 017) a) Dani krediti i depoziti u doma}oj valuti b) Dani krediti i depoziti sa ugovorenom za{titom od rizika u doma}oj valuti c) Dani krediti i depoziti u stranoj valuti 5. Vrijednosni papiri (019 do 021) a) Vrijednosni papiri u doma}oj valuti b) Vrijednosni papiri sa ugovorenom za{titom od rizika u doma}oj valuti c) Vrijednosni papiri u stranoj valuti 6. Ostali plasmani i AVR (023 do 029) a) Ostali plasmani u doma}oj valuti b) Ostali plasmani sa ugovorenom za{titom od rizika u doma}oj valuti c) Dospjeli plasmani i teku}a dospije}a dugoro~nih plasmana u doma}oj valuti d) AVR u doma}oj valuti e) Ostali plasmani u stranoj valuti f) Dospjeli plasmani i teku}a dospije}a dugoro~nih plasmana u stranoj valuti g) AVR u stranoj valuti 7. Zalihe 8. Stalna sredstva namijenjena prodaji 9. Sredstva poslovanja koje se obustavlja 10. Ostala sredstva 11. Akontacija porez na dodanu vrijednost B. STALNA SREDSTVA (036+041) 1. Osnovna sredstva i ulaganja u nekretnine (037 do 040) a) Osnovna sredstva u vlasni{tvu banke b) Ulaganja u nekretnine c) Osnovna sredstva uzeta u financijski lizing d) Avansi i osnovna sredstva u pripremi 2. Nematerijalna sredstva (042 do 046) a) Goodwill b) Ulaganja u razvoj c) Nematerijalna sredstva uzeta u financijski lizing d) Ostala nematerijalna sredstva e) Avansi i nematerijalna sredstva u pripremi C. ODGO\ENA POREZNA SREDSTVA D. POSLOVNA AKTIVA (001+035+047) E. IZVANBILAN^NA AKTIVA F. UKUPNA AKTIVA (048+049)

Iznos teku}e godine Ispravka Neto (3-4) vrijednosti 4 5 5,426,851 50,788,744

Iznos prethodne godine (po~etno stanje) 6 52,021,419

POZICIJA 1 PASIVA A. OBVEZE (102+106+109+113) 1. Obveze po osnovu depozita i kredita (103 do 105) a) Obveze po osnovu kredita i depozita u doma}oj valuti b) Obveze po osnovu kredita i depozita sa ugovorenom za{titom od rizika u doma}oj valuti c) Obveze po osnovu kredita i depozita u stranoj valuti 2. Obveze za kamatu i naknadu (107+108) a) Obveze za kamatu i naknadu u doma}oj valuti b) Obveze za kamatu i naknadu u stranoj valuti 3. Obveze po osnovu vrijednosnih papira (110 do 112) a) Obveze po osnovu vrijednosnih papira u doma}oj valuti b) Obveze po osnovu vrijednosnih papira sa ugovorenom za{titom od rizika u doma}oj valuti c) Obveze po osnovu vrijednosnih papira u stranoj valuti 4. Ostale obveze i PVR (114 do 124) a) Obveze po osnovu zarada i naknada zarada b) Ostale obveze u doma}oj valuti, osim obveza za poreze i doprinose c) Obveze za poreze i doprinose, osim teku}ih i odgo|enih obveza za porez na dobit d) Obveze za porez na dobit e) Odgo|ene porezne obveze f) Rezerviranja g) PVR u doma}oj valuti h) Obveze po osnovu komisionih poslova, sredstava namijenjenih prodaji,sredstava poslovanja koje se obustavlja,subordiniranih obveza i teku}a dospije}a obveza i) Ostale obveze u stranoj valuti j) PVR u stranoj valuti k) Obveze po osnovu komisionih poslova, dospjelih i subordiniranih obveza i teku}a dospije}a u stranoj valuti B. KAPITAL (126+132+138+142-148) 1. Osnovni kapital (127+128+129-130-131) a) Dioni~ki kapital b) Ostali oblici kapitala c) Dioni~ka premija d) Upisani a neupla}eni dioni~ki kapital e) Otkupljene vlastite dionice 2. Rezerve iz dobiti i prenesene rezerve (133 do 137) a) Rezerve iz dobiti b) Ostale rezerve c) Posebne rezerve za procijenjene gubitke d) Rezerve za op}e bankarske rizike e) Prenesene rezerve (kursne razlike) 3. Revalorizacijske rezerve (139 do 141) a) Revalorizacijske rezerve po osnovu promjene vrijednosti osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja b) Revalorizacijske rezerve po osnovu promjene vrijednosti vrijednosnih papira c) Revalorizacijske rezerve po ostalim osnovama 4. Dobitak (143 do 147) a) Dobitak teku}e godine b) Neraspore|eni dobitak iz ranijih godina c) Vi{ak prihoda nad rashodima teku}e godine d) Neraspore|eni vi{ak prihoda nad rashodima iz prethodnih godina e) Zadr`ana zarada 5. Gubitak (149+150) a) Gubitak teku}e godine b) Gubitak iz ranijih godina C. POSLOVNA PASIVA (101+125) D. IZVANBILAN^NA PASIVA E. UKUPNA PASIVA (151+152)

Oznaka za AOP 2 1 0 1 1 0 2 1 0 3 1 0 4

Iznos na dan bilansa teku}e godine 3 46,664,115 40,955,357 19,135,083

Iznos prethodne godine (po~etno stanje) 4 44,138,307 42,009,499 19,761,975

56,215,595

00 2

13,982,414

56,160

13,926,254

10,981,743

00 3 00 4 00 5 00 6 00 7 00 8 00 9 01 0 01 1

8,679,466 2,907,753 2,393,822 1,373 2,446,822 2,446,822

56,123 10 27 0

8,679,466 2,851,630 2,393,812 0 1,346 2,446,822 2,446,822 0 313,326

7,114,420 2,257,596 1,590,499 19,228 2,941,257 2,941,257

1 1 1 1

0 0 0 0

5 6 7 8

21,820,274 75,358 44,563 30,795

22,247,524 8,820 8,820

1 0 9 1 1 0 1 1 1

0

695,634

382,308

191,483

1 1 2 1 1 3 1 1 4 1 1 5 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 6 7 8 9 0

5,633,400 99,342 426,661 111,093

2,119,988 99,224 326,375 74,211

01 2

695,634

382,308

313,326

191,483

01 3 01 4 01 5 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 2 2 2 2 6 7 8 9 0 1 2 3 30,593,330 14,073,512 16,504,817 15,001 6,399 6,399 1,449,464 426,173 1,023,291 128 128

0 29,143,866 13,647,339 15,481,526 15,001 6,271 6,271 0 0 4,924,346 0 0 8,322,781 139,787 3,535,995 2,227 4,786,786 137,560 0 0 0 27,859 0 0 0 0 1,302,835 985,987 772,723 69,845 0 143,419 316,848 0 0 0 297,974 18,874 0 52,091,579 48,339,555 100,431,134 1,744,533 281,186 35,846,941 14,541,880 21,305,061 6,271 6,271

4,735,457 218,576 19,807

675,533 349,777 520,332

1 2 1

1 2 2 1 2 3

2,967 19,497

1,727 72,809

8,462,568

3,538,222

2,025,719

02 4 02 5 02 6 02 7 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3

4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8

5,427,464 28,442,800 28,442,800

9,820,572 28,442,800 28,442,800

0

28,428

569

27,900 105

0

1 3 9 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3

5,486,841 3,931,845 3,059,847 728,579 143,419 1,554,996

4,184,006 2,945,858 2,287,124 658,734

1,937,460 1,437,338 1,115,545 182,615 139,178 500,122

0

1,238,148

1,536,122 18,874 61,702,436 48,339,555 110,041,991

1,238,148

500,122

23,015,336 4,393,108 18,622,228 52,091,579 48,339,555 100,431,134

18,622,228 4,940,317 13,681,911 53,958,879 59,536,568 113,495,447

9,610,857 9,610,857

53,958,879 59,536,568 113,495,447

2. juni/lipanj 2012.

Oglasi 37

PO[TANSKA BANKA POSTBANK BiH d.d. Sarajevo BILANCA USPJEHA (Izvje{taj o ukupnom rezultatu ) za razdoblje od _01.01. do 31.12. 2012 godine
u KM u KM

POZICIJA 1 A. PRIHODI I RASHODI IZ POSLOVANJA 1. Prihodi od kamata 2. Rashodi kamata Neto prihodi od kamata (201-202) Neto rashodi od kamata (202-201) 3. Prihodi od naknada i provizija 4. Rashodi od naknada i provizija Neto prihodi od naknada i provizija (205-206) Neto rashodi od naknada i provizija (206-205) 5. Dobici po osnovu prodaje vrijednosnih papira i udjela (210 do 213) a) Dobici po osnovu prodaje vrijednosnih papira po fer vrijednosti kroz bilancu uspjeha b) Dobici po osnovu prodaje vrijednosnih papira koji su raspolo`ivi za prodaju c) Dobici po osnovu prodaje vrijednosnih papira koji se dr`e do roka dospije}a d) Dobici po osnovu prodaje udjela (u~e{}a) 6. Gubici po osnovu prodaje vrijednosnih papira i udjela (215 do 218) a) Gubici po osnovu prodaje vrijednosnih papira po fer vrijednosti kroz bilancu uspjeha b) Gubici po osnovu prodaje vrijednosnih papira koji su raspolo`ivi za prodaju c) Gubici po osnovu prodaje vrijednosnih papira koji se dr`e do roka dospije}a d) Gubici po osnovu prodaje udjela (u~e{}a) Neto dobici po osnovu prodaje vrijednosnih papira i udjela (209-214) Neto gubici po osnovu prodaje vrijednosnih papira i udjela (214-209) DOBITAK IZ POSLOVANJA (201+205+209-202-206-214) GUBITAK IZ POSLOVANJA (202+206+214-201-205-209) B. OSTALI OPERATIVNI PRIHODI I RASHODI 1. Prihodi iz operativnog poslovanja (224+225) a) Prihodi po osnovu lizinga b) Ostali prihodi iz operativnog poslovanja 2. Rashodi iz operativnog poslovanja (227 do 236) a) Tro{kovi bruto zarada i bruto naknada zarada b) Tro{kovi naknada za privremene i povremene poslove c) Ostali osobni rashodi d) Tro{kovi materijala e) Tro{kovi proizvodnih usluga f) Tro{kovi amortizacije g) Rashodi po osnovu lizinga h) Nematerijalni tro{kovi (bez poreza i doprinosa) i) Tro{kovi po osnovu poreza i doprinosa j) Ostali tro{kovi DOBITAK IZ OSTALIH OPERATIVNIH AKTIVNOSTI (223-226) GUBITAK IZ OSTALIH OPERATIVNIH AKTIVNOSTI (226-223) C) TRO[KOVI I PRIHODI IZ OSNOVA REZERVIRANJA 1. Prihodi od ukidanja rezerviranja (240 do 243) a) Prihodi od ukidanja tro{kova rezerviranja po plasmanima b) Prihodi od ukidanja rezerviranja za izvanbilan~ne pozicije c) Prihodi od ukidanja rezerviranja za obveze d) Prihodi od ukidanja ostalih rezerviranja 2. Tro{kovi rezerviranja (245 do 248) a) Tro{kovi rezerviranja po plasmana b) Tro{kovi rezerviranja za izvanbilan~ne pozicije c) Tro{kovi po osnovu rezerviranja za obveze d) Tro{kovi ostalih rezerviranja DOBITAK IZ OSNOVA REZERVIRANJA (239-244) GUBITAK IZ OSNOVA REZERVIRANJA (244-239) D. OSTALI PRIHODI I RASHODI 1. Ostali prihodi (252 do 258) a) Prihodi od napla}enih otpisanih potra`ivanja b) Dobici od prodaje osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja c) Prihodi od smanjenja obveza d) Prihodi od dividendi i u~e{}a e) Vi{kovi f) Ostali prihodi g) Dobici od obustavljenog poslovanja 2. Ostali rashodi (260 do 266) a) Rashodi po osnovu direktnog otpisa potra`ivanja b) Gubici od prodaje osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja c) Gubici po osnovu rashodovanja i otpisa osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja d) Manjkovi e) Otpis zaliha f) Ostali rashodi

Oznaka za AOP 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9

IZNOS Teku}a godina Prethodna godina 3 4 2,613,454 559,165 2,054,289 1,584,035 231,495 1,352,540 3,760,706 1,445,904 2,314,802 1,434,323 378,835 1,055,488

2 1 0 2 1 1 2 1 2 2 1 3 2 1 4 2 1 5 2 1 6 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 6 6 6 6 6 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5

3,406,829

3,370,290

4,700,745 2,059,905 399,843 169,817 712,865 687,245 584,046 87,024

5,263,538 2,398,972 528,742 163,568 829,830 687,153 560,232 95,041

4,700,745 6,514,707 6,354,664 130,603 29,440 9,875,803 5,615,444 4,191,416 1,069 67,874 3,361,096 323,679 212,301

5,263,538 1,963,389 1,629,598 248,076 85,715 5,151,246 4,431,066 600,084 60,097 59,999 3,187,857 425,355 180,904

111,378 28,246

54 244,397 253,210

g) Gubici od obustavljenog poslovanja DOBITAK PO OSNOVU OSTALIH PRIHODA I RASHODA (251-259) GUBITAK PO OSNOVU OSTALIH PRIHODA I RASHODA (259-251) POSLOVNI DOBITAK (221+237+249+267-222-238-250-268) POSLOVNI GUBITAK (222+238+250+268-221-237-249-267) E. PRIHODI I RASHODI OD PROMJENE VRIJEDNOSTI IMOVINE I OBVEZA 1. Prihodi od promjene vrijednosti imovine i obveza (272 do 276) a) Prihodi po osnovu promjene vrijednosti plasmana i potra`ivanja b) Prihodi po osnovu promjene vrijednosti vrijednosnih papira c) Prihodi po osnovu promjene vrijednosti obveza d) Prihodi od promjene vrijednosti osnovnih sredstava, ulaganja u nekretnine i nematerijalnih ulaganja e) Prihodi od pozitivnih te~ajnih razlika 2. Rashodi od promjene vrijednosti imovine i obveza (278 do 282) a) Rashodi po osnovu promjene vrijednosti plasmana i potra`ivanja b) Rashodi po osnovu promjene vrijednosti vrijednosnih papira c) Rashodi po osnovu promjene vrijednosti obveza d) Rashodi po osnovu promjene vrijednosti osnovnih sredstava, ulaganja u nekretnine i nematerijalnih ulaganja e) Rashodi po osnovu negativnih te~ajnih razlika DOBITAK PO OSNOVU PROMJENE VRIJEDNOSTI IMOVINE I OBVEZA (271-277) GUBITAK PO OSNOVU PROMJENE VRIJEDNOSTI IMOVINE I OBVEZA (277-271) DOBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (269+283-270-284)) GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (270+284-269-283) F. TEKU]I I ODLO@ENI POREZ NA DOBIT 1. Porez na dobit 2. Dobitak po osnovu pove}anja odlo`enih poreznih sredstava i smanjenja odlo`enih poreznih obveza 3. Gubitak po osnovu smanjenja odlo`enih poreznih sredstava i pove}anja odlo`enih poreznih obveza DOBITAK POSLIJE POREZA (285+288-287-289) ili (288-286-287-289) GUBITAK POSLIJE POREZA (286+287+289-288) ili (287+289-285-288) G. OSTALI DOBICI I GUBICI U PERIODU 1. Dobici utvr|eni direktno u kapitalu (293 do 298) a) Dobici po osnovu smanjenja revalorizacijskih rezervi na osnovnim sredstvima i nematerijalnim ulaganjima b) Dobici po osnovu promjene fer vrijednosti vrijednosnih papira raspolo`ivih za prodaju c) Dobici po osnovu prevo|enja financijskih izvje{taja inozemnog poslovanja d) Aktuarski dobici od planova definiranih primanja e) Efektivni dio dobitaka po osnovu za{tite od rizika gotovinskih tokova f) Ostali dobici utvr|eni direktno u kapitalu 2. Gubici utvr|eni direktno u kapitalu (300 do 304) a) Gubici po osnovu promjene fer vrijednosti vrijednosnih papira raspolo`ivih za prodaju b) Gubici po osnovu prevo|enja financijskih izvje{taja inozemnog poslovanja c) Aktuarski gubici od planova definiranih primanja d) Efektivni dio gubitaka po osnovu za{tite od rizika gotovinskih tokova e) Ostali gubici utvr|eni direktno u kapitalu NETO DOBICI ILI NETO GUBICI PO OSNOVU OSTALOG UKUPNOG REZULTATA U PERIODU (292-299) ili (299-292) H. POREZ NA DOBIT KOJI SE ODNOSI NA OSTALI UKUPAN REZULTAT OSTALI UKUPAN REZULTAT U PERIODU (305±306) UKUPNI NETO DOBITAK U OBRA^UNSKOM PERIODU (290±307) UKUPNI NETO GUBITAK U OBRA^UNSKOM PERIODU (291±307) Dio neto dobiti / gubitka koji pripada ve}inskim vlasnicima Dio neto dobiti / gubitka koji pripada manjinskim vlasnicima Obi~na zarada po dionici Razrije|ena zarada po dionici Prosje~an broj zaposlenih na osnovu sati rada Prosje~an broj zaposlenih na osnovu stanja na kraju perioda

2 6 6 2 6 7 2 6 8 2 6 9 2 7 0 295,433 172,145

4,359,579

4,908,960

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

7 7 7 7 7 7 7 7 7 8

1 2 3 4 5 6 7 8 9 0

77,647

238,402

77,647 111,176

238,402 269,759

2 8 1 2 8 2 2 8 3 2 8 4 2 8 5 2 8 6 2 8 7 2 8 8 2 8 9 2 9 0 2 9 1 2 9 2 2 9 3 2 9 4 2 2 2 2 2 9 9 9 9 9 5 6 7 8 9

111,176

269,759

33,529 4,393,108

31,357 4,940,317

4,393,108

4,940,317

0

0

3 0 0 3 3 3 3 0 0 0 0 1 2 3 4

3 0 5 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5

4,393,108

4,940,317

99 90

102 103

1,207

2,310 965 249,935

27,039

OSNOVNE INFORMACIJE O BANCI Naziv: Postbank BH Po{tanska banka Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo, Mati~ni broj: 4200744930000 Adresa: Put `ivota br. 2, Sarajevo,

Telefon broj: +387 33 56 40 00 Fax: + 387 33 56 40 50 SWIFT adresa POBHBA 22 E- mail: postbankbh@postbankbh.ba

Privremeni upravnik: Stjepan Jovi~i} Zamjenik privremenog upravnika: ]amil Klepo Interni revizor: Suvada Muhi} Externi revizor: Deloitte d.o.o. Sarajevo

Podatak o dioni~arima koji imaju 5% ili vi{e dionica sa glasa~kim pravima: POTEZA Adriatik Fund Amsterdam Broj zaposlenih: 90 Broj filijala: 6

38 Pogledi Amerikanac Alexander Viscio u Tuzli

2. juni/lipanj 2012.

Trebamo misliti i o `ivima U
Izlo`ba Occupy AIR konceptualnog umjetnika iz New Yorka otvorena je u ateljeu “Ismeta Mujezinovi}a”
me|unarodnom ateljeu “Ismet Mujezinovi}” u Tuzli otvorena je izlo`ba Occupy AIR konceptualnog umjetnika iz New Yorka Alexandera Viscia. Neobi~na postavka u velikom galerijskom prostoru ateljea privukla je pa`nju velikog broja Tuzlaka. Postavka predstavlja saradnju izme|u umjetnika, grada i ljudi u njemu. Priznati ameri~ki umjetnik prvi put boravi u Tuzli, u programu Artist in Residence, koji su pokrenuli Me|unarodna galerija portreta, renomirana bh-ameri~ka umjetnica Edina Seleskovi}, a uz podr{ku ameri~ke ambasade u BiH i NVO-a Kameleon.

Spomenik `ivotu
U naredna ~etiri mjeseca atelje “Ismet Mujezinovi}” ugostit }e umjetnike iz pet dr`ava koji }e boraviti u njemu i stvarati, a cijeli umjetni~ki krug zatvorit }e slikar Ismar Mujezinovi}, koji je i `elio da ku}a u kojoj je nekada `ivio bude likovna radionica. U toku svog boravka u Tuzli, Viscio se predstavio instalacijom pod nazivom Occupy na platou ispred Merkator centra. Radi se o instalaciji ra|enoj na drvetu, du`ine 15, {irine {est i visine dva metra. Na ovaj na~in umjetnik je pru`io priliku gra|anima Tuzle da postanu dijelom jednog rada savremene umjetnosti. - Dok sam ovdje boravio, vidio sam bezbroj ljudi koji nisu vi{e sa nama, uklesanih u kamen i drvo, a pru`io sam priliku da ulaskom u instalaciju i pisanjem li~nih imena i poruka damo `ivi spomenik `ivotu i da njihova poruka ode u New York, ka`e Viscio. Snimak instalacije i performansa direktno je predstavljen linkom u New York i to projekcijom veli~ine ~etiri sprata u zgradi njujor{ke galerije The Kitchen. O boravku u ateljeu “Ismet Mujezinovi}” Viscio je istakao da je po~astvovan {to je jedan od prvih inostranih umjetnika koji boravi u Tuzli, te da je u ateljeu na{ao oazu “gdje energija mo`e slobodno da te~e” .

Instalacija ra|ena u drvetu na platou u Tuzli

Tuzla - New York
- Mislim da postoje kontinuirana borba i neslaganje izme|u onih koji su pre`ivjeli rat i novih generacija. Samo se govori o mrtvima, a manje o `ivima. Drago mi je da odam po~ast i `ivim ljudima, ka`e Viscio. Tokom svog boravka u Tuzli, Viscio je posjetio neke srednje {kole i Filozofski fakultet, te razgovarao sa mladim ljudima, prije svega o na~inu `ivota kojim `ivi jedan umjetnik. - Samo sam osjetio inspiraciju kada sam do{ao u atelje “Ismet Mujezinovi}” U SAD no. sim predivna iskustva, rekao je Viscio, isti~u}i da Tuzla i New York ostaju povezani u njegovom srcu. Dijana Rebi}

Sa otvorenja izlo`be u ateljeu “Ismet Mujezinovi}”

Alexander Viscio

Missice FBiH zapisale poruke na instalaciji

2. juni/lipanj 2012.

Pogledi 39

[EST DANA PRIJE PO^ETKA EURA 2012.

Fudbal }e se igrati bez obzira na sve K
ada su Poljska i Ukrajina istakle zajedni~ku kandidaturu za organizovanje Evropskog fudbalskog prvenstva 2012. godine, malo ko im je davao ve}e izglede. Tada su se za organizaciju najve}e evropske fudbalske priredbe prijavili jo{ i Italija, Rusija, Rumunija, Azerbejd`an, koji je kasnije sam odustao, te zajedni~ki Hrvatska i Ma|arska, kao i Turska i Gr~ka. U drugi krug, nakon prve selekcije 8. novembra 2005. godine, me|u tri najozbiljnija kandidata za kona~an izbor, plasirala se Italija, te zajedni~ka kandidatura Hrvatske i Ma|arske, Poljske i Ukrajine. I tada niko nije davao izgleda isto~nim koalicionim partnerima. Me|utim, kada je 18. aprila 2007. objavljeno da su Poljaci i Ukrajinci dobili doma}instvo Eura 2012, krenulo je sa Zapada, u po~etku umjereno, a kasnije sve otvorenije gun|anje. Britanski BBC je objavio reporta`u u kojoj gotovo otvoreno poziva navija~e da ne odlaze u Poljsku i Ukrajinu. Kako je saop{teno, UEFA bi mogla gorko za`aliti {to je organizaciju EP-a dala “Divljem istoku” jer nakon {to , su ukrajinski hotelijeri i ugostitelji odlu~ili oderati sve strance koji do|u na prvenstvo, posjetiocima prijeti opasnost i kod drugog suorganizatora, i to od poljskih huligana, koji spadaju u sam “evropskih vrh” Zbog visokih cijena . smje{taja ve} sada je jasno da }e u Ukrajinu i Poljsku do}i osjetno manje gostuju}ih navija~a nego {to je to bio slu~aj na pro{lim prvenstvima, pa Euru, koji po~inje 8. juna sve~anim otvaranjem i prvom utakmicom izme|u Poljske i Gr~ke, prijeti isto {to se dogodilo na posljednjem SP-u, kada je FIFA morala dijeliti ulaznice Ju`noafrikancima kako tribine ne bi zjapile prazne. U reporta`i se konstatuje i da je ju`noafri~ka sirotinja u miru na

Kako se bli`i po~etak okr{aja na najve}oj evropskoj fudbalskoj smotri u Poljskoj i Ukrajini, poja~avaju se negativni napisi u zapadnim medijima o organizatorima, ali to sigurno ne}e omesti odigravanje utakmica
dmeti ne smiju bacati na travnjak ili kako se na stadion ne smije unositi pirotehnika, doma}ini Eura imaju prili~no stroge kriterije i za pona{anje izvan sportskih borili{ta. Tako Ukrajinci upozoravaju da je alkohol kod njih zabranjen na sportskim i dje~jim igrali{tima te da navija~i u alkoholiziranom ili drogiranom stanju ne}e mo}i na stadion. A svi navija~i na stadionu uz sebe uvijek moraju imati paso{. U slu~aju administrativnog kaznenog djela, sud u Ukrajini mo`e u roku jednog dana navija~u zabraniti odlazak na stadion, a strance koji su to prekr{ili sud mo`e odmah prognati iz zemlje. Poljaci ve} u prvoj re~enici upozoravaju da }e navija~ koji odbije poslu{ati policiju platiti globu ne manju od 2.000 PLN. Upravo }e tu svotu riskirati navija~ koji bude pio alkohol na stadionu. Poljaci i upozoravaju na po{tovanje javnog reda i mira, odnosno da se pristojno pona{aju. Tako ne}e tolerirati pjevanje no}u, dernjavu, {etnju bez odje}e, masturbaciju, ~ak ni ljubljenje u javnom prevozu. Ka`njivo je i no{enje oskudne odje}e, mokrenje po cesti, skandalozno pona{anje opijenih osoba, kao {to je posrtanje i padanje po ulici te “pojavljivanje na javnim mjestima u stanju koje izaziva ga|enje, npr. no{enje odje}e s mrljama od povra}anja” Za sve to mo`e se zavr{iti u zatvoru, do. biti ukor ili platiti nov~ana kazna. Sigurno je, me|utim, da }e i na ovom {ampionatu, u svih osam gradova (po ~etiri u Poljskoj i Ukrajini), navija~i proslavljati pobjede svojih ljubimaca. Iako je zabranjeno piti i pu{iti na javnim mjestima. Isto tako je sigurno da policija ne}e trenirati strogo}u, izuzev u ekstremnim situacijama, na gostima iz inostranstva. Kao primjer mo`e se navesti pona{anje njema~kih policajaca za vrijeme odigravanja finala Lige prvaka kada su upali u gu`vu ispred stadiona i kada su se dvojica navija~a londonskog tima popela na policijski automobil, ~ak i i{~upala sirenu sa krova. Policajci su ostali sjediti u kolima, procijeniv{i da bi njihova intervencija izazvala mnogo `e{}u reakciju. Mo`da poljski i ukrajinski policajci ne}e biti tako tolerantni, ali ne}e ni trenirati strogo}u. Svi }e nastojati da se ponesu dobri utisci sa {ampionata i da navija~i zdu{no bore svoje ljubimce, ~ak i ako ponekad pretjeraju u izljevima radosti. Va`no je i da ostave {to vi{e novaca, zbog toga su se i borili da dobiju organizaciju ove priredbe. Branko Majstorovi}

Optu`be u nizu
Bilo je u toku ovih pet godina od dobijanja organizacije bezbroj ~lanaka u printanim i priloga u elektronskim medijima koji su izra`avali sumnju da su ove dvije zemlje u stanju dobro organizovati {ampionat Evrope, pratili su izgradnju objekata i sve te{ko}e sa kojima su se doma}ini susretali, jer i njih nije zaobi{la globalna ekonomska kriza. No, iste takve sumnje pratile su i organizaciju Svjetskog prvenstva u Ju`noafri~koj Republici 2010, pa je najve}a zamjerka na kraju bila nesnosan zvuk vuvuzela, koji je parao u{i nenaviklih gostiju iz inostranstva. UEFA je vuvuzele na evropskim stadionima zabranila, a objekti su u osam poljskih i ukrajinskih gradova, doma}ina takmi~enja, zavr{eni na vrijeme. Prikazuju se ovih dana, dodu{e, neki radnici kako asfaltiraju pristupne staze stadionima, ali na mnogim najve}im svjetskim priredbama, pa tako i na ZOI u Sarajevu, izlazili su majstori, a ulazili sportisti. Sigurno je, tako|e, da su tro{kovi organizacije daleko ve}i nego {to je to prvobitno bilo planirano. Zbog toga se taj novac negdje mora namaknuti. Me|u navija~ima ~ije su reprezentacije izborile pravo nastupa na prvenstvu negativno je odjeknula vijest da su hotelijeri u zemljama doma}inima, a pogotovo u Ukrajini, bezobrazno podigli cijene usluga. Prvenstvo je prilika da se zaradi i to je prilika koja se mora iskoristiti za tih dvadeset i ne{to dana, koliko traje. Mo`da je i zbog toga uslijedila posljednja medijska odmazda sa zapada kontinenta.

i policijskim izvje{tajem prema kojem je dvojicu mu{karaca u aprilu ove godine u Lavovu policija nakon privo|enja brutalno pretukla i oplja~kala. Za to se nije saznalo sve dok advokati `rtava nisu dali intervju lokalnoj televiziji u kojem su otkrili cijelu istinu. No, to nije jedini slu~aj koji se unazad nekoliko mjeseci dogodio u gradovima doma}ina Eura, ka`u u saop{tenju Amnesty Internationala. Ova vijest samo je jedna u nizu kontroverzi koje se poja~avaju kako se bli`i turnir u Ukrajini i Poljskoj. Zbog kr{enja ljudskih prava u Ukrajini, lideri mnogih evropskih zemalja najavili su bojkot utakmica EP-a u Ukrajini. Predvodi ih njema~ka kancelarka Angela Merkel, zabrinuta za sigurnost zatvorenice Julije Timo{enko, biv{e premijerke ove zemlje koja je osu|ena na sedmogodi{nji zatvorsku

PRAVILA PONA[ANJA Da ne bi bilo zabune sa navija~ima za vrijeme odr`avanja Eura, te kako bi u~inili sve da njihovi gosti izbjegnu i najmanje neugodnosti, iz ukrajinske i poljske policije poslali su na adrese ministarstava unutra{njih poslova svih zemalja u~esnica opse`an dopis u kojem su naveli popis pravila, savjeta i kaznenih odredbi koje bi svaki putnik tamo trebao pro~itati
tribinama prijetila jedino dosadnim zvukom vuvuzela. kaznu zbog navodnog prekora~enja ovla{tenja. Naravno da ni Ukrajinci nisu ostali du`ni. Tako je Hryhoriy Surkis, predsjednik Ukrajinskog fudbalskog saveza, zahtijevao da se prekinu sve {pekulacije vezane za organizaciju turnira u Ukrajini. Na sastanku Nadzornog odbora UEFA-e 30. aprila izra`eno je zadovoljstvo zavr{nim pripremama pred prvenstvo. Surkis je i podsjetio da je i Michel Platini, predsjednik UEFA-e, li~no zahvalio predstavnicima Poljske i Ukrajine za brzo rje{avanje svih goru}ih pitanja.

Huligani haraju
Fifpro (Udru`enje profesionalnih fudbalera) posredstvom svog generalnog sekretara Thea van Seggelena poru~uje kako “nisu 100 posto sigurni da se na Euru neredi ne}e doga|ati na stadionima i oko njih, ako ve}ina posjetilaca na tribinama budu navija~i iz Poljske i Ukrajine”Never Again, organizacija koja pra. ti rasisti~ke ispade na stadionima, izdala je podeblju knji`icu o neredima na tribinama poljskih stadiona, ~ijim huliganima nisu strani ni antisemitski slogani, kao i prekidi utakmica bacanjem baklji u teren. Ni organizacija Amnesty International, nezavisna nevladina i neprofitna organizacija koja preduzima akcije s ciljem za{tite i unapre|enja ljudskih prava, nije propustila da se oglasi o ugro`enoj sigurnosti u Ukrajini, zemlji suorganizatoru Evropskog prvenstva. Putem saop{tenja izdato je upozorenje navija~ima da im na Euru u Ukrajini prijeti policijska brutalnost, a to potkrepljuje

Upozorenje navija~ima
Da ne bi bilo zabune sa navija~ima za vrijeme odr`avanja Eura, te kako bi u~inili sve da njihovi gosti izbjegnu i najmanje neugodnosti, iz ukrajinske i poljske policije poslali su na adrese ministarstava unutra{njih poslova svih zemalja u~esnica opse`an dopis u kojem su naveli popis pravila, savjeta i kaznenih odredbi koje bi svaki putnik tamo trebao pro~itati. Osim ve} standardnih sigurnosnih upozorenja, na primjer, kako se nikakvi pre-

40 Pogledi

Nedjelja u slikama
Priredila: D`ejna Hasanbegovi}

2. juni/lipanj 2012.

SEDAM SVJETSKIH DANA
Novi predsjednik Srbije Tomislav Nikoli} polo`io je zakletvu u ~etvrtak u Skup{tini Srbije pred novim sazivom parlamenta, ~ime je i zvani~no i po~eo da mu te~e petogodi{nji mandat. U prvom govoru kao predsjednik Nikoli} je rekao da }e se boriti za Srbiju koja }e biti ravnopravan ~lan EU i koja se nikada ne}e odre}i suvereniteta i teritorijalnog integriteta Kosova. On je rekao da Srbiju vidi kao ku}u sa dvoja vrata, okrenutu ka zapadu i istoku, a narodnim poslanicima je prou~io da }e u njemu imati saradnika ukoliko se budu borili za gra|ane i njihov bolji `ivot. Reuters

Nikoli} predsjednik

Najmanje 19 osoba, me|u kojima 13 djece, poginulo je u ponedjeljak u po`aru koji je izbio u popularnom tr`nom centru u Dohi, glavnom gradu Katara. Dr`avni tu`ilac Katara naredio je da se uhapse vlasnik, menad`er, zamjenik menad`era tr`nog centa, kao i vlasnik dje~ijeg vrti}a koji je bio na prvom spratu i odakle je, kako se vjeruje, po`ar po~eo da se {iri. U tom vrti}u poginulo je trinaestoro djece i ~etiri vaspita~ice. U po`aru su nastradala i dva vatrogasca. Za sada nije jasno za {ta }e uhap{eni ta~no biti Reuters optu`eni, naveo je AFP.

Veliki po`ar u Dohi

Osvajanje Istanbula

Povodom 559. godi{njice od ulaska sultana Mehmeda Fatiha u tada{nji Konstantinopol, koji je nakon osvajanja nazvan Istanbul, na obali prolaza Halic uprili~en je sve~ani vatromet. Prije po~etka proslave prisutnima se obratio gradona~elnik Istanbula Kadir Topba{, kazav{i da je osvajanje Istanbula veoma va`an historijski doga|aj za cijelo ~ovje~anstvo. “29. maj 1453. godine va`na je prekretnica u svjetskoj historiji. Svijet je dobio novi na~in shvatanja i poimanja dru{tva. Narodi su iza{li iz tame” kazao je Topba{. , Anadolija

Masakr u Huli
Prema podacima Ujedinjenih nacija, u sirijskom gradu Hula ubijeno je 108 osoba, od kojih su 49 djeca i 34 `ene. Ve}ina `rtava je pogubljena po kratkom postupku, dok je manji broj stradao od artiljerijske vatre. Pre`ivjeli za neka od tih ubistava optu`uju prore`imske snage. Sirijska vlada je de-

2. juni/lipanj 2012.

Nedjelja u slikama

Pogledi 41

Potresi u Italiji
U dva razorna potresa koji su pogodili sjeveroisto~nu italijansku oblast EmilijaRomanja u utorak 20. maja poginulo je ukupno 23 ljudi, stotine su povrije|ene, a 14.000 je raseljeno iz svojih domova. Zemlja ne prestaje da se trese od 20. maja, kada je bio prvi zemljotres, od kada je registrovano hiljade manjih potresa, zbog ~ega stru~njaci govore o mogu}em otvaranju nove pukotine. Reuters

Ukinuto vanredno stanje u Egiptu
U ~etvrtak je u Egiptu ukinuto vanredno stanje uvedeno 1981, saop}ila je vojska koja je na vlasti od pada predsjednika Hosnija Mubaraka u februaru 2011. Vojska }e nastaviti da odgovara za nacionalnu sigurnost i {titi sigurnost naroda i gra|ana u skladu s ustavom i prema zakonu, navodi se u saop}enju Vrhovnog vije}a oru`anih snaga. Vanredno stanje je uvedeno nakon {to su islamisti ubili predsjednika Anvara Sadata 1981. Zakon o vanrednom stanju omogu}ava restrikcije javnih sloboda i su|enje pred vanrednim sudovima. Reuters

Medalje slobode
Ameri~ki predsjednik Barack Obama u Bijeloj je ku}i uru~io medalje slobode, najvi{e civilno odlikovanje u Americi, prenosi Fena. Medalje je dobilo 13 pojedinaca koji su imali posebne zasluge za sigurnost ili nacionalne interese SAD-a, svjetski mir ili za kulturne i druge va`ne javne ili li~ne poduhvate. Me|u dobitnicima su izraelski predsjednik Shimon Peres, muzi~ar Bob Dylan, biv{a dr`avna tajnica Madeleine Albright, biv{i pomo}nik ministra pravosu|a i istaknuti borac za gra|anska prava Jon Doar, astronaut John Glenn, aktivistkinja Dolores Huerta, knji`evnica Toni Morrison, biv{i sudija Vrhovnog suda John Paul Stevens i sportski trener Pat Summitt. Reuters

mantovala da su njeni vojnici odgovorni za ubistva i optu`ila je naoru`ane teroriste. Zbog pokolja u Huli sirijske ambasadore i diplomate su protjerali Velika Britanija, Kanada, Francuska, Njema~ka, Italija, [panija, Belgija, SAD, Bugarska, Holandija, [vicarska, Australija i Japan. Anadolija

42 Oglasi

2. juni/lipanj 2012.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SREDI[NJA BOSNA / SREDNJOBOSANSKI KANTON Ministarstvo gospodarstva / privrede TRAVNIK Na osnovu ~lana 9. Zakona o kantonalnim ministarstvima i drugim tijelima kantonalne uprave (Slu`bene novine Srednjobosanskog kantona, broj: 8/03 i 14/03) te na osnovu ta~ke V. Odluke o prihva}anju programa kori{tenja sredstava, s kriterijima raspodjele sredstava, sa pozicije "Transfer za sufinansiranje istra`iva~kih radova u domenu mineralnih sirovina" bud`eta Srednjobosanskog kantona za 2012. godinu broj: 01-02-246/12 od 30.4.2012. godine, Ministarstvo privrede objavljuje

Na osnovu ~lana 24, a u vezi sa ~lanom 74a. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12), te u vezi sa ~lanom 1. Zakona o preuzimanju Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Zeni~ko-dobojskog kantona" broj 3/12), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, u ime Op}ine Kakanj, objavljuje

JAVNI K O N K URS
za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Op}ini Kakanj 5 / 325 Urbanisti~ko-gra|evinski inspektor u Slu`bi za poduzetni{tvo, dru{tvene djelatnosti, eko-za{tite i inspekcijske poslove .......................................- 1 (jedan) izvr{ilac

J AV N I K O N K U R S
ZA ODABIR KORISNIKA SREDSTAVA "POTICAJI ZA SUFINANSIRANJE ISTRA@IVA^KIH RADOVA U DOMENU MINERALNIH SIROVINA" ZA 2012. GODINU 1. PREDMET KONKURSA Predmet javnog konkursa je prikupljanje programa - projekta za raspodjelu sredstava Sufinanciranje istra`nih radova u domeni mineralnih sirovina utvr|enog bud`etom Srednjobosanskog kantona za 2012. godinu Ministarstvu privrede prema Programu kori{tenja sredstava, s kriterijima raspodjele sredstava, sa pozicije "Transfer za sufinanciranje istra`iva~kih radova u domeni mineralnih sirovina" bud`eta Srednjobosanskog kantona za 2012. godinu koji je usvojila Vlada Srednjobosanskog kantona, odluka broj: 01 - 02 - 246/12 od 30.4.2012. godine. Naziv projekta, mjere i aktivnosti svrstani su u slijede}e lotove: Lot 1 - Poticaj za sufinansiranje geolo{kih istra`ivanja u domeni mineralnih sirovina i ostalih poslova i zada}a kojima se osigurava kontinuitet istra`ivanja i unapre|enje mineralne sirovinske baze na podru~ju Srednjobosanskog kantona Lot 2 - Poticaj sufinansiranju projekata za za{titu i unapre|enje okoli{a i razvojnih projekta na podru~ju Srednjobosanskog kantona. I. PRAVO U^E[]A Pravo u~e{}a na javnom konkursu imaju: Lot 1: Privredna dru{tva iz oblasti rudarstva i istra`ivanja mineralnih sirovina ~ije je sjedi{te u Srednjobosanskom kantonu, koja imaju potpisane ugovore o koncesiji za istra`ivanje i/ili eksploataciju mineralnih sirovina sa Ministarstvom privrede Srednjobosanskog kantona i da }e projekat biti realiziran na podru~ju Srednjobosanskog kantona. Lot 2: Op}ine i mjesne zajednice, sa podru~ja Srednjobosanskog kantona, na ~ijem podru~ju se obavlja istra`ivanje i eksploatacija mineralnih sirovina i da }e projekat biti realiziran na podru~ju mjesne zajednice gdje se obavlja istra`ivanje i/ili eksploatacija mineralne sirovine. II. SADR@AJ PROGRAMA - PROJEKTA Projekt - program mora biti ura|en sadr`ajno po elementima zahtjevanim u tenderskoj dokumentaciji. Da bi program projekt bio predmet daljnjeg razmatranja stru~ne komisije, koje imenuje ministar privrede, potrebno je dostaviti: 1. Podatke o ponu|a~u: naziv, adresa, tel/fax, e-mail, osoba za kontakt, pravni status, vlasni{tvo, registrirani kapital / ulog, identifikacijski broj, transakcijski broj, datum registracije, vrsta djelatnosti, broj uposlenih po zahtjevu iz programa, tro{kovi investicije - ukupna ulaganja, iznos sredstava koji se tra`i od Ministarstva privrede. 2. Kompletan program - projekt. Program - projekt obvezno mora sadr`avati: glavni investicioni projekt, sa`etak, te uredno popunjene obrasce iz tenderske dokumentacije. 3. Obavezni prilozi - Rje{enje iz sudskog registra sa svim pojedina~nim prilozima (Lot 1) - Uvjerenje o poreznoj registraciji / uvjerenje o registraciji obaveznika poreza na dodanu vrijednost - Izvje{}e o finansijskom poslovanju - bilansu stanja i bilansu uspjeha za 2011. godinu (Lot 1) - Uvjerenje nadle`nih institucija o redovnom izmirenju obaveza po osnovu javnih prihoda (doprinosa PIO/MIO i zdravstveno osiguranje sa 30.4.2012. godine) s podacima o broju prijavljenih radnika (Lot 1) - Uvjerenje o pla}enim poreznim obavezama, a obaveznici poreza na dodanu vrijednost i uvjerenje o izmirenim indirektnim porezima zaklju~no sa 31.3.2012. godine (Lot 1) - Potvrdu Ministarstva financija da nema dospjelih, a neizmirenih obaveza po osnovu naknade za koncesiju (Lot 1) - Uvjerenje nadle`nog suda da odgovorno lice nije u posljednjih 5 godina osu|ivano u sudskom postupku za kr{enje zakona u smislu poslovnog pona{anja - Uvjerenje nadle`nog suda da nije pod ste~ajem ili pred likvidacijom (Lot 1) - Potpisanu i ovjerenu izjavu o namjeri namjenskog kori{tenja sredstava - Referenc-listu odnosno listu glavnih usluga izvr{enih u posljednje dvije godine (Lot 1) - Ostale dokumente koji se tra`e u tenderskoj dokumentaciji za pojedini lot. Napomena: Sve kopije dokumenata moraju biti ovjerene. Sva dokumenta moraju biti prilo`ena i izdana od strane nadle`nih sudskih ili upravnih organa u FBiH i ne mogu biti starija od 3 mjeseca od dana objavljivanja ovog konkursa. U suprotnome, kompletan program - projekt bit }e odbijen i ne}e biti predmet daljnjeg razmatranja. Program i sva dokumentacija tra`ena javnim konkursom i tenderskom dokumentacijom moraju biti prikladno uvezani u cjelinu logi~kim redom (prema popisu dostavljenih dokumenata). Izbor korisnika izvr{it }e stru~na komisija na osnovu propisanih kriterija, a rezultati konkursa biti }e objavljeni u Sl.novinama SBK. Broj prihva}enih projekata - programa, te visina sredstava koja }e se dati na raspolaganje korisniku, ovisit }e isklju~ivo od kvaliteta i stepena povoljnosti projekta - programa. III. KRITERIJI ZA OCJENU PROGRAMA I IZBOR KORISNIKA Lot 1 • kvaliteta projekta 30% • vrijednost projekta 20% • nova geolo{ka istra`ivanja 20% • stepen za{tite okoli{a 10% • pove}anje zaposlenosti 10% • stepen samofinanciranja 10% Lot 2 • kvalitet projekta 30% • vrijednost projekta 20% • stepen za{tite okoli{a 20% • stepen samofinansiranja 15% • pove}anje zaposlenosti 15% IV. PREUZIMANJE TENDERSKE DOKUMENTACIJE Tenderska dokumentacija }e se preuzimati u Ministarstvu privrede, uz ovjerena 3 primjerak virmana o uplati nerefundiraju}eg iznosa od 10 (deset) KM po jednom primjerku. Uplata se vr{i na depozitni ra~un Vlade SBK br: 3380002210020912, vrsta prihoda 721119, poziv na broj 0161000000 sa naznakom «otkup dokumentacije sufinansiranje istra`iva~kih radova za Lot br:____. 2. PODNO[ENJE PROJEKTA Zape~a}eni projekti-programi sa odgovaraju}im prilozima {alju se preporu~eno po{tom ili li~no dostavljaju na adresu: Ministarstvo gospodarstva / privrede Stani~na 43 72270 Travnik sa naznakom: "NE OTVARATI - po javnom konkursu za Lot br:___" - "Sufinansiranje istra`iva~kih radova" Rok za dostavu programa - projekata je 20 (dvadeset dana) od dana objave javnog konkursa. Projekti - programi primljeni nakon isteka roka ne}e biti razmatrani. V. TRO[KOVI PROJEKTA - PROGRAMA U postupku javnog konkursa Ministarstvo privrede ne snosi nikakve tro{kove u~esnicima natjecanja, te zadr`ava pravo da projekt-program prihvati u cijelosti, djelomi~no ili ga u potpunosti odbije, poni{ti javni konkurs ili odbaci sve projekte-programe u bilo koje vrijeme prije sklapanja ugovora. Ministarstvo privrede ne}e snositi nikakvu odgovornost prema u~esnicima konkursa, niti je obavezno objasniti razloge takve odluke. Prispjela dokumentacija o programima-projektima ne}e se vra}ati. VI. OSTALE ODREDBE Sa kandidatima ~iji se projekt-program prihvati, Ministarstvo privrede }e potpisati Ugovor o implementaciji dodijeljenih sredstava, kojim }e biti preciziran na~in i dinamika kori{tenja odobrenih sredstava, te nadzor nad tro{enjem istih u namijenjene svrhe. Sve dopunske informacije vezane za konkurs mogu se dobiti svakim radnim danom putem telefona broj 030/ 511 - 217 od 10.00 do 15.00 sati ili e-mail: min.priv@bih.net.ba. MINISTAR mr. sci. Sed`ad Milanovi}

Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa, koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, i to: - VSS, VII stepen stru~ne spreme, zavr{en gra|evinski ili arhitektonski fakultet, - najmanje 3 godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS, - poznavanje rada na ra~unaru. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine), 2. potvrdu/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS, 3. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru, 4. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati }e biti obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Imena kandidata se ne objavljuju. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u "Slu`benim novinama Federacije BiH", putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton Ul. Ku~ukovi}i br. 2, 72000 Zenica sa naznakom: "Javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Op}ini Kakanj" Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

Na osnovu ~lana 24, a u vezi sa ~lanom 74a. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH" broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12), ~lana 1. Zakona o preuzimanju Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH ("Slu`bene novine TK", br: 12/10 i 1/12) i zahtjeva Op}ine ^eli}, broj: 02-49-1260/10 od 14.5.2012. godine i 23.5.2012. godine, za poni{tenje javnog konkursa, Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine objavljuje

PONI[TENJE JAVNOG KONKURSA
4 / 231 Poni{tava se javni konkurs za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Op}ini ^eli}, objavljen u "Slu`benim novinama Federacije BiH" broj: 30/10 od 26.5.2010. godine i dnevnim novinama "Oslobo|enje" i "San" od 24.5.2010. godine, za radna mjesta: 01. Pomo}nik op}inskog na~elnika za zajedni~ke, finansijsko-ra~unovodstvene i poslove bud`eta ...................................................- 1 (jedan) izvr{ilac, 02. Pomo}nik op}inskog na~elnika za urbanizam, stambeno-komunalne, imovinskopravne i geodetske poslove ...................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac, 03. Pomo}nik op}inskog na~elnika za civilnu za{titu ................................................- 1 (jedan) izvr{ilac, 04. Vi{i stru~ni saradnik za imovinske, pravne i geodetske poslove ........................- 1 (jedan) izvr{ilac, 05. Gra|evinski inspektor............................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac, 06. Komunalni inspektor .............................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac, 07. Stru~ni saradnik za poljoprivredu.........................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

OSLOBO\ENJE subota, 2. juni/lipanj 2012. Za posebnu priliku ili kada sti`u gosti

POMO] U KU]I

43

NOVOSTI I PREPORUKE

Veseli stolnjak od marama
Najprakti~nije pamu~ne bandane vedrih boja, jer ih je kasnije najlak{e oprati

S

tolnjaci su nekada bili u ~e{}oj upotrebi nego danas, vi{e se vodilo ra~una o takvim detaljima. Danas nije rijetkost da se sto prekrije stolnjakom samo kada dolaze gosti, ili za neku posebnu priliku. Ili, da se o~ekuje posebna prilika - a doma}ica shvati da u ku}i i nema stolnjak, jer ga ne koristi. Nije mali broj onih kojima je stolnjak danas samo jo{ jedna stvar koju treba redovno prati, pa ga zato i ne koriste, ve} samo obri{u sto nakon jela ili, kako bi za{titili sto (ukoliko uop{te jedu za sto-

lom), koriste mu{emu koju je lako obrisati. Prakti~nije je tako. Br`e je. Nije isti osje}aj kao kada sjedite za lijepo postavljenim stolom i imate lijep obrok s porodicom ili dragim osobama, ali ko danas ima vremena za takve stvari? A onda do|e prilika kada vam padne na pamet da bi bilo lijepo ukrasiti sto stolnjakom - i shvatite da nemate nijedan. Za takvu priliku mogu da vam poslu`e marame. Najprakti~nije su pamu~ne bandane vedrih boja, jer ih je kasnije najlak{e oprati. Za ovakav stolnjak vam nije ne-

Pelin pobolj{ava varenje
Pelin sadr`i dvije gorke kristalne supstance: apsintin i anapsintin, jabu~nu kiselinu, tanin, `eljezo i etarsko ulje. Ulje, me|utim, sadr`i keton tujon koji mo`e da bude otrovan, naro~ito ako se pelinkovac i drugi ljekoviti preparati pelina uzimaju svakodnevno i dugotrajno, bez pauza. Zbog potencijalne otrovnosti, pelin se sve rje|e koristi, a prilikom pripremanja ljekovitih preparata ~esto ga mijenjaju neotrovne, gorke biljke poput lincure i ki~ice. Ipak, ako se pravilno koristi, pelin je odli~an lijek protiv raznih zapaljenja ko`e i sluzoko`e, otvara apetit, pobolj{ava varenje, odstranjuje nadutost i gasove iz crijeva, ja~a organizam, reguli{e menstrualni ciklus. Djelotvoran je i protiv {e}erne bolesti, groznice i dje~jih crijevnih parazita. Pelin se u narodnoj medicini ~esto koristi i za lije~enje bolesti uzrokovanih poreme}enim metabolizmom kao {to su gojaznost, giht, reuma i depresija.

ophodno umije}e {ivenja, kao ni igla i konac; pored marama, potrebno je jo{ samo nekoliko zihernadli kojima }ete ih spojiti. Ako pravite neko formalnije okupljanje, ovakav veseli stolnjak se mo`da i ne}e pokazati kao najsretnije rje{enje. Ali, ako se radi o ne~emu vedrom i neformalnom, stolnjak sastavljen od bandana mogao bi da bude lijep, veseo detalj koji }e izmamiti osmijeh i vama i va{im gostima, a vjerovatno }e se dopasti i djeci.

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

Prenagla{ene ogrlice
Iako su i min|u{e i narukvice najaktuelniji modni dodaci i va`i pravilo da je ve}e bolje, apsolutni hit su masivne, ogromne ogrlice, koje uspijevaju da u drugi plan stave gotovo svaku odjevnu kombinaciju. Boje i materijali su u skladu su aktuelnim trendovima u odje}i, a akcenat je na dramati~noj veli~ini ogrlica.

Izaberite kremu za sun~anje
Kako biste znali koji faktor (SP) treba va{oj ko`i, pomno`ite broj minuta dovoljan da pocrvenite na suncu sa faktorom na bo~ici. Dobijeni broj predstavlja vrijeme koje mo`ete da provedete na suncu nakon {to ste nanijeli kremu. Stru~njaci savjetuju da krema mora da sadr`i najmanji za{titni faktor 15. Obavezno treba provjeriti da li preparat sadr`i UVA za{titu jer UVA zraci prodiru duboko u ko`u i uzrokuju nepovratna o{te}enja, alergijske reakcije, pigmentacijske mrlje i prijevremeno starenje ko`e. Preparati sa "sun block" za{titom maksimalno spre~avaju prodor sun~evih zraka do ko`e, pa su i najpreporu~ljiviji kada je rije~ o za{titi od sunca. Dermatolozi savjetuju da mlijeko koje je namijenjeno za{titi tijela ne treba da nanosite na lice osim ako na ambala`i nije navedeno druga~ije. Posebno izbjegavajte sun~anje ukoliko ste tog dana jeli celer jer ovo povr}e u sebi ima materije koje pod dejstvom sun~evih zraka poja~avaju njegov efekat zra~enja. Isto va`i i za per{un i pa{kanat. Kombinacija "parfem - sunce" je tako|er opasna jer ostavlja fleke na ko`i.

Ri`a sa lisi~arkama
Potrebno:
350 g ri`e 300 g lisi~arki 5 dl piva 7 dl gove|eg bujona iz kocke manja glavica luka 2 ka{i~ice karija u prahu na vrh ka{i~ice {afrana u prahu 2 gran~ice majorana 50 g struganog parmezana 2 ka{ike ulja 50 g putera so i biber

Priprema:
Lisi~arke na brzinu operite pod mlazom hladne vode, ocijedite, isijecite na komadi}e i zajedno sa usitnjenim lukom pr`ite tri-~etiri minuta na mje{avini putera i ulja. Dodajte ri`u, promije{ajte i dinstajte na jakoj temperaturi 20 minuta, uz stalno mije{anje, prelivaju}i s vremena na vrijeme pivom. Pred kraj dinstanja dodajte kari i {afran, posolite, pobiberite, sklonite s ringle, dodajte listi}e majorana, pospite struganim parmezanom i servirajte.

44

OGLASI
GODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA

subota, 2. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Prilog broj 2. U skladu sa ~lanom 4. stav 1. i 2. ta~ka b. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta objavljujemo:
Tuzla, Muftije Muhameda efendije Kurta-a br.1 tel: 035/227-666 fax: 035/315-461 e-mail: eurofond@bih.net.ba Na osnovu ~lana 242. Zakona o privrednim dru{tvima ("Sl. novine FBiH" broj: 23/99, 45/00, 2/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08) i Odluke o sazivanju Skup{tine Zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom "EUROFOND-1" d.d. Tuzla, broj: 135I/12 donesene na sjednici Nadzornog odbora, odr`anoj 31.5.2012. godine, Nadzorni odbor Zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom "EUROFOND-1" d.d. Tuzla objavljuje:

"Elektroremont" d.d. Banovi}i Banovi}i, Ul. Omazi}i bb Tel. 035875495; Fax: 035875265; email: elremont@bih.net.ba - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora Predsjednik NO - Mehmed ]ebi}, ^lanovi - Irfan Mahmutbegovi} i Muharem Ali}. - ~lanovi uprave Kazafer Be~i}, Fehim Ali~i}, Ivica Maro{evi}, Isada Mahmutovi}. II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira i nominalna cijena - vlasnici vi{e od 5% vrijednosnih papira Bokal Jana, ]ebi} Mehmed, Gad`un Zaim, dionica emitenta s pravom glasa Soli} Ramiz, Softi} Esad III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA f) Upisani a neupla}eni kapital g) Stalna sredstva 1.651.080 h) Teku}a sredstva 1.819.954 i) Gubitak iznad visine kapitala j) Ukupna aktiva 3.471.034 PASIVA f) Kapital 2.229.289 g) Upisani osnovni kapital h) Dugoro~ne obaveze i) Kratkoro~ne obaveze 1.241.745 j) Ukupno pasiva 3.471.034 Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: f) Prihodi 3.793.126 g) Rashodi 3.791.303 h) Dobit/gubitak prije poreza 1.823 i) Porez na dobit j) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja IV - PODACI O VANJSKOM REVIZORU EMITENTA - firma i sjedi{te vanjskog revizora REVIDENT d.o.o. Zenica Bulevar Kulina bana 28E - zavr{no mi{ljenje vanjskog revizora o Podaci iz izvje{taja su revidirani. finansijskim izvje{tajima1 Mi{ljenje vanjskog revizora je pozitivno.
1 Nazna~iti da li su podaci iz izvje{taja revidirani i prezentirati mi{ljenje vanjskog revizora kao: pozitivno, suzdr`ano ili negativno. *Izvje{taj obavezno sadr`i faksimil potpisa direktora.

I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma - adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica;

O PONOVNOM SAZIVANJU IV SKUP[TINE ZATVORENOG INVESTICIJSKOG FONDA SA JAVNOM PONUDOM "EUROFOND-1" d.d. Tuzla I ^etvrta Skup{tina Zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom "EUROFOND-1" d.d. Tuzla ponovno se saziva za 26.6.2012 godine (utorak) sa po~etkom u 12 sati, u prostorijama Fonda, Ul. muftije Muhameda efendije Kurta 1 Tuzla.

O B AV J E [ T E N J E

II Na ponovno sazvanoj Skup{tini Fonda, Skup{tina mo`e odlu~ivati ukoliko su zastupljeni, li~no ili putem punomo}nika, dioni~ari sa vi{e od 10% dionica s pravom glasa III Za ~etvrtu Skup{tinu dioni~ara Fonda utvr|en je slijede}i DNEVNI RED: 1. Izbor predsjednika Skup{tine; 2. Izbor dva dioni~ara-ovjeriva~a zapisnika Skup{tine; 3. Usvajanje Godi{njeg izvje{taja ZIF "EUROFOND-1" d.d. Tuzla za 2011. godinu, sa Izvje{tajem vanjskog revizora, Izvje{tajem o radu Nadzornog odbora i Odbora za reviziju; 4. Izbor vanjskog revizora Fonda za 2012. godinu; 5. Informacija o realizaciji Godi{njeg programa investicijske politike ZIF «EUROFOND-1» d.d. Tuzla za 2011 godinu; IV Radna tijela Skup{tine U skladu sa odlukom o sazivanju Skup{tine: 1. Do izbora predsjednika Skup{tine, Skup{tinu vodi dioni~ar/punomo}nik sa najve}im brojem dionica; 2. Utvr|ivanje kvoruma i rezultata glasanja vr{i Odbor za glasanje koji ~ine: predsjednik Denis Antunovi}, ~lanovi Refija Ke{etovi} i [eila Stevi}. 3. Zapisnik vodi Snje`ana [indri}. V Nadzorni odbor je utvrdio prijedlog odluka po ta~kama dnevnog reda kako slijedi: 1. Izbor predsjednika Skup{tine bira se na Skup{tini, na prijedlog dioni~ara 2. Izbor dva dioni~ara-ovjeriva~a zapisnika biraju se na Skup{tini, na prijedlog dioni~ara 3. Predla`e se Skup{tini da usvoji odluku o usvajanju Godi{njeg izvje{taja ZIF "EUROFOND-1" d.d. Tuzla za 2011. godinu, sa Izvje{tajem vanjskog revizora, Izvje{tajem o radu Nadzornog odbora i Odbora za reviziju 4. Predla`e se Skup{tini da izabere vanjskog revizora Fonda za 2012. godinu; 5. Predla`e se Skup{tini da primi k znanju informaciju o realizaciji Godi{njeg programa investicijske politike ZIF-a "EUROFOND-1" d.d. Tuzla za 2011. godinu. VI Obavje{tenje za dioni~are o postupku prijave za u~e{}e, utvr|ivanje zastupljenosti, kandidovanje, i glasanje na Skup{tini: 1. Pravo u~e{}a i prijave za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine: 1.1. Pravo u~e{}a i odlu~ivanja na Skup{tini imaju dioni~ari koji su se prijavili Odboru za glasanje i koji su se nalazili na listi dioni~ara kod Registra za vrijednosne papire FBiH, 30 dana prije datuma odre|enog za odr`avanje Skup{tine ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom roku ako on pada u neradni dan. 1.2. Skup{tini mogu prisustvovati dioni~ari ili punomo}nici dioni~ara koji su se prijavili Odboru za glasanje najkasnije tri dana prije dana odre|enog za odr`avanje Skup{tine. 1.3. Prijava se mo`e podnijeti neposredno u prostorijama Fonda, po{tom na adresu Zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom "EUROFOND-1" d.d. Tuzla, Ul. muftije Muhameda efendije Kurta 1, na e-mail: eurofond@bih.net.ba. ili faks: 035/315-461, najkasnije 3 dana prije dana odre|enog za odr`avanje Skup{tine. 1.4. Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa ima pravo pisano predlo`iti izmjenu i dopunu dnevnog reda i prijedloge odluka, Nadzornom odboru Zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom "EUROFOND-1" d.d. Tuzla, najkasnije osam dana od dana objavljivanja obavje{tenja. 1.5. Registracija prijavljenih dioni~ara i punomo}nika dioni~ara vr{i}e se 26.6.2012. godine od 11 do 12 sati, u prostorijama Fonda u Tuzli, Ul. muftije Muhameda efendije Kurta 1. 2. Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju Skup{tine putem punomo}nika: 2.1. U~e{}e u radu i odlu~ivanju na Skup{tini dioni~ar mo`e ostvariti i putem punomo}nika, koji je du`an da postupa u skladu sa uputama dioni~ara, a ako upute nije dobio, u skladu sa razumnom prosudbom najboljeg interesa dioni~ara-vlastodavca. 2.2. Osim svakog poslovno sposobnog fizi~kog lica, punomo}nik mo`e biti pravno lice registrovano za poslove posredovanja u prometu vrijednosnih papira i udru`enje sa svojstvom pravnog lica osnovano i registrovano radi udru`ivanja i zastupanja dioni~ara. 2.3. Punomo} za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine daje se u obliku pisane izjave, potpisane od dioni~ara vlastodavca i punomo}nika i dostavlja se Fondu li~no, po{tanskom po{iljkom, faksom ili putem e-mail-a, najkasnije pola sata prije po~etka rada Skup{tine. VII Uvid u isprave i materijal za Skup{tinu Dioni~ar ima pravo, po~ev od dana objavljivanja obavje{tenja o sazivanju Skup{tine u prostorijama Zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom "EUROFOND-1" d.d. Tuzla, Ul. muftije Muhameda efendije Kurta broj 1 Tuzla, izvr{iti uvid u isprave i materijale pripremljene za Skup{tinu. Predsjednik Nadzornog odbora Franc Je{ovnik

Direktor Dr. sc. Kazafer Be~i}, docent

Prilog broj 3. U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo:

IZVJE[TAJ O DOGA\AJU KOJI BITNO UTI^E NA FINANSIJSKO POSLOVANJE EMITENTA
I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma - adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica; II - PODACI O DOGA\AJU navesti doga|aj iz ~lana 12. ili 13. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju Dioni~ko dru{tvo "Elektroremont" d.d. Banovi}i Elektroremont d.d. Banovi}i Banovi}i, Omazi}i bb Tel. 035 875 495; Fax 035 875 265 Email: elremont@bih.net.ba Zakazana je Skup{tina dioni~ara za 15. 6. 2012. godine sa po~etkom u 12 sati u sjedi{tu dru{tva. Obavje{tenje o sazivanju Skup{tine dioni~ara ogla{eno je u dnevnim novinama "Oslobo|enje" 23. 5. 2012. godine na strani 39. 1. 6. 2012. godine. Odr`avanje redovne godi{nje skup{tine Direktor dr. sci. Kazafer Be~i}, docent Banovi}i, 1. 6. 2012. godine, Jasminka Gruhonji}

- datum nastanka doga|aja - kratak opis i razlog doga|aja - potpis ovla{tene osobe odgovorne za potpunost i ta~nost informacija iz izvje{taja - mjesto i datum podno{enja izvje{taja i potpis osobe koja je sa~inila izvje{taj

Tuzla, Muftije Muhameda efendije Kurta-a br.1 tel: 035/227-666 fax: 035/315-461 e-mail: euroinv@bih.net.ba Na osnovu ~lana 240. Zakona o tr`i{tu vrijednosnih papira ("Sl. novine FBiH" broj: 85/08) Dru{tvo za upravljanje fondovima "EURO-INVESTMENT" d.d. Tuzla objavljuje Prilog 5.b. Firma-Fond: Adresa-sjedi{te Dru{tva Broj telefona i telefaksa E-mail-adresa: Broj u registru emitenata kod Komisije ZIF"EUROFOND-1" d.d. Tuzla Ul. muftije Muhameda efendije Kurta 1, 75000 Tuzla 035/227-665, 035/227-664 eurofond@bih.net.ba 03-07-4015

FONDACIJA "SELO MIRA" RUDOLF WALTHER FONDACIJE BB 75306 TURIJA OP]INA LUKAVAC KANTON TUZLA FEDERACIJA BiH FONDACIJA "SELO MIRA" RASPISUJE

Izvje{taj o doga|aju koji bitno uti~e na finansijsko poslovanje Fonda 1. Naziv doga|aja 2. Datum nastanka doga|aja 3. Kratak opis i razlozi doga|aja Odluka o ponovnom sazivanju IV Skup{tine ZIF"EUROFOND-1" d.d. Tuzla. 31.5.2012. godine Nadzorni odbor ZIF-a «EUROFOND-1» d.d. Tuzla, na sjednici odr`anoj 31.5.2012 godine, donio je odluku o ponovnom sazivanju IV Skup{tine Fonda zakazanu za 26.6.2012. godinu sa po~etkom u 12 sati u prostorijama Fonda, Ul. muftije Muhameda efendije Kurta 1 Tuzla. Za Skup{tinu se predla`e sljede}i: Dnevni red: 1. Izbor predsjednika Skup{tine 2. Izbor dva dioni~ara-ovjeriva~a zapisnika Skup{tine; 3. Usvajanje Godi{njeg izvje{taja ZIF «EUROFOND-1» d.d. Tuzla za 2011. godinu, sa Izvje{tajem vanjskog revizora, Izvje{tajem o radu Nadzornog odbora i Odbora za reviziju; 4. Izbor vanjskog revizora Fonda za 2012. godinu; 5. Informacija o realizaciji Godi{njeg programa investicione politike ZIF «EUROFOND-1» d.d. Tuzla za 2011. godinu; Admir Svraki}, direktor Fonda, 035/227-665 Tuzla, 1.6.2012. godine

OGLAS
o radnom anga`ovanju po osnovu ugovora na neodre|eno vrijeme za obavljanje poslova 1. PEDAGOG (pedago{ki vo|a)......................................................................................1 IZVR[ILAC Pored op{tih uslova propisanih zakonom, kandidat treba da ispunjava i sljede}e posebne uslove: - da ima VSS (dipl. pedagog) - potrebno radno iskustvo (najmanje 10 godina) - po`eljno poznavanje njema~kog jezika Prijave s dokazima o ispunjavanju uslova oglasa dostaviti li~no ili po{tom na adresu: Fondacija "Selo mira", Rudolf Walther Fondacije bb, 75306 Turija. Nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Oglas ostaje otvoren do popunjenja radnog mjesta. Sa svim kandidatima obavit }e se razgovor u upravi "Sela mira", a izabrani kandidat }e imati mogu}nost stru~nog usavr{avanja i napredovanja. O rezultatima kandidati }e biti usmeno ili pisano obavije{teni. Sve informacije na telefon 035/564-191.

5.Ime i prezime kontakt-osobe ovla{tene za davanje dodatnih informacija u vezi sa doga|ajem 6.Mjesto i datum podno{enja izvje{taja i potpis osobe koja je sa~inila izvje{taj i pe~at;

OSLOBO\ENJE subota, 2. juni/lipanj 2012.
@elimir Bo{njak Zatvorske pri~e s druge strane re{etaka (14)

FELJTON
NA DANA[NJI DAN
Ro|en poljski vojskovo|a i kralj Jan III Sobjeski. Oslobodio Be~ od turske opsade 1683. i time sprije~io dalji prodor Turaka u srednju Evropu. Slavljen je kao spasilac Evrope i njene kulture.

45

Ivan Zolak
Upla{iv{i se da }e susjedi ~uti njeno vri{tanje, Zolak je uzeo te{ku kristalnu pepelnicu i nesretnu `enu vi{e puta udario po glavi
Ivan Zolak se do po~injenog krivi~nog djela ubistva u policijskim dosjeima vodio kao sitan lopov i prevarant koji je krivi~na djela uglavnom vr{io van Bosne i Hercegovine i tada{nje Jugoslavije. U Sarajevo se uvijek vra}ao s nekoliko kofera markirane, uglavnom `enske garderobe i s dosta zlata. Garderobu je prodavao studentima po sni`enim cijenama, a zlato je prodavao prijatelju Podgorici, koji je o njemu kasnije brinuo. Onako visok, vitak i lijep novac bi potro{io na lijepe studentice i starije tinejd`erke, a samo tu i tamo na no}ne dame. U`ivao je u dru{tvu studentica, a one su se lijepile za njega. Kada bi mu nestalo novaca, on bi sjeo u voz. U Austriji bi provalio u neki stan i iz njega uzeo sve ono {to je mogao ponijeti i prodati. Posao bi nastavio i po dolasku u Zagreb. Uvijek sa dvije torbe, kao poslovan ~ovjek, jutarnjim vozom dolazio bi na `eljezni~ku stanicu u Sarajevo. Tu je imao svoga taksistu, koji ga je ne pitaju}i za adresu stanovanja odvezao do stana, gdje bi za trud bio dobro nagra|en. vrdio da mu je u toaletu ostao sat. Znao je da bi bilo opasno vra}ati se po njega. Uzeo je taksi i uputio se na stari sarajevski aerodrom da svom prijatelju Podgorici proda ukradeno zlato. Lako su se dogovorili pa je Ivan, ovaj put sa punim d`epovima, sa onim istim taksistom po{ao natrag u grad. Oti{ao je na jednu veliku muzi~ku manifestaciju, gdje se u dru{tvu ljep{eg pola ba{ lijepo zabavio. Mu` nesretne `ene, vrativ{i se ku}i, na{ao je mrtvo tijelo svoje supruge. Obavijestio je policiju, a oni su utvrdili da je ubijena kristalnom pepeljarom i da u stanu nedostaje samo zlato. Tog momenta po~ela je potraga za ubicom i lopovom. Po~etni trag je bio sat iz toaleta. Nekoliko mjeseci kasnije, jedan mladi sarajevski inspektor je odlu~io da sat poka`e sarajevskim tasud SRBiH je potvrdio prvostepenu presudu, a rje{avaju}i po `albi u tre}em stepenu Vije}e Vrhovnog suda SRBiH je tako|e potvrdilo ove odluke. Zolak je na kraju poslao molbu za pomilovanje, a ~injenica da je u vrijeme ~injenja krivi~nog djela bio mlad i da je u{ao u stan kako bi ukrao, a ne ubio, uticala je na to da je pomilovan na kaznu zatvora od 20 godina. Ta vijest mu je saop{tena u kancelariji upravnika zatvora, gdje je Zolaku od silnog uzbu|enja pozlilo. Podgorica je izdr`ao kaznu, ali je nekoliko godina kasnije umro. Rat je Ivana Zolaka zatekao u Centralnom zatvoru u Sarajevu. Sarajevo je bilo pod opsadom, pa ga nisu mogli prebaciti na izdr`avanje kazne u zatvor u Zenicu. Njemu zbog toga nije bilo krivo, pogotovo jer se ubrzo te{ko razbolio od raka na plu}ima, pa mu je jedini spas bi-

1624. 1740. 1771. 1840. 1924. 1946. 1949. 1955. 1965. 1966. 1969. 1979. 1983. 1993. 1997. 1997. 1999. 2000. 2001.
2002.

Ro|en francuski pisac Donasjen Alfons Fransoa de Sad poznat kao Markiz de Sad. Njegovi romani smatraju se patolo{kom pornografijom, ali i djelima koja ru{e ustaljene dru{tvene norme (“Justina”, “@ilijeta”, “120 dana Sodome”). Od njegovog prezimena poti~e izraz sadizam. Rusija u ratu sa Turskom preuzela poluostrvo Krim.

\uzepe Garibaldi

1882.
Umro italijanski revolucionar \uzepe Garibaldi, vo|a pokreta za nezavisnost i ujedinjenje Italije.

Ro|en engleski pisac Tomas Hardi. Va`io je za najboljeg engleskog pisca svoga vremena, ali je zbog slobodoumnog stava o ljubavi i braku dolazio u sukob sa dru{tvenim konvencijama. Ameri~ki Kongres priznao dr`avljanstvo Indijancima, starosjediocima na teritoriji na kojoj su stvorene SAD. Italijani se na referendumu izjasnili za republiku i time odbacili monarhiju savojske dinastije. Dr`ava Transjordanija promijenila naziv u Ha{emitska Kraljevina Jordan.

D`oni Vajsmiler

1904.

Smrtna kazna
Ivan je kriti~nog dana utvrdio da je potro{io sav novac, a nije mu se i{lo na put. Znao je da se zlato mo`e nabaviti i u Sarajevu. Zato je odlu~io da ovaj put provali kod ku}e. Sa Ilid`e je taksijem oti{ao u grad, stalno gledaju}i na taksimetar. Kada je vidio da je na taksimetru bio iznos novca koji je on imao u d`epu, rekao je taksisti da stane. Tek tada je vidio da je na Alipa{inom Polju. Platio je vo`nju taksisti, a ovaj je primijetio da mu nije dao bak{i{. Ivan je pogledao oko sebe i uo~io jedan balkon na koji mu se nije bilo te{ko popeti. Ubrzo je bio u stanu. Po~eo je premeta~inu soba a da nije primijetio da u jednoj sobi spava vlasnica stana. @eni se u~inilo da pored nje u stanu ima jo{ neko, pa je po{la da provjeri ko je to i tako se na{la licem u lice sa Zolakom. Po~ela je vri{tati. Upla{iv{i se da }e susjedi ~uti njeno vri{tanje, Zolak je uzeo te{ku kristalnu pepelnicu i nesretnu `enu vi{e puta udario po glavi. @ena je ubrzo prestala da se mi~e, a on je tek tada shvatio da je krvav po rukama. Oti{ao je u toalet, skinuo sat sa ruke, zasukao rukave i pod mlazom vode oprao ruke. Zatim je detaljno pretrkeljao stan iz kojeg je uzeo samo zlatni nakit, jer ga garderoba nije interesovala. Napustio je stan i tek tada je ut-

Ro|en ameri~ki olimpijski {ampion i filmski glumac D`oni Vajsmiler. Prvi je U eksploziji mine u japanskom rudniku uspio preplivati uglja blizu Fukuoke poginulo je najma100 metara za nje 200 rudara. manje od jednog minuta. Osvojio je Ameri~ki vasionski brod Servejer izveo tri zlatne medalje je prvo uspje{no meko spu{tanje na na Olimpijskim Mjesec i po~eo da {alje prve slike Mjese~eve povr{ine. igrama 1924. i dviU sudaru australijskog nosa~a aviona Melje 1928. Poznatiji burn i ameri~kog razara~a “Frenk E. Evans” je, me|utim, kao u Ju`nokineskom moru poginula 74 ameri~ka mornara. tuma~ glavne uloge u filmovima o Papa Ivan Pavao Drugi stigao u PoljTarzanu. sku, u prvu posjetu pape jednoj komuJugoslovenski i sovjetski lideri Josip Broz Tito i Nikita Hru{~ov potpisali Beogradsku deklaraciju kojom su normalizovani odnosi Jugoslavije i SSSR-a, naru{eni rezolucijom Informbiroa iz 1948. nisti~koj zemlji. SSSR je sa satelita u Zemljinoj orbiti lansirao novu vasionsku sondu za istra`ivanje planete Venere.

ksistima. To je bio pun pogodak. Na taksi-{tandu na `eljezni~koj stanici jedan taksista je prepoznao sat Ivana Zolaka. Kasnije je sve bilo lako. Zolak je uhap{en u stanu, upravo kada se spremao za odlazak u Austriju i Italiju, gdje ga je ~ekao posao. Umjesto na put, doveden je u pritvorsko odjeljenje Centalnog zatvora u Sarajevu. Istraga je trajala kratko. Sud je po dojavi jednoga taksiste bez dvojbe utvrdio da je nesretnu `enu ubio Ivan Zolak, jer ga je vidjela kada je krao zlato, koje je kupio njegov prijatelj Podgorica. Zolak je osu|en na kaznu smrti strijeljanjem, a Podgorica na osam godina zatvora. Interesantan doga|aj se dogodio u toku su|enja. Podgorica je poku{ao da se izvu~e iz ove pri~e, pa je u tubi od kalodonta poku{ao da Zolaku dostavi pismo u zatvor. U pismu je tra`io da promijeni iskaz u odnosu na njega. Zatvorski stra`ar koji je otkrio ovo pismo je pohvaljen, a grafolog je bez obzira na negiranja Podgorice utvrdio da je on napisao ovo pismo. Po `albama osu|enih Vrhovni

lo lije~enje u bolnici Podhrastovi do koje se tada te{ko dolazilo. Zatvorski stra`ari su dobili naredbu da ga svaka tri dana slu`benim vozilom voze u bolnicu na preglede i terapiju. Za to je uvijek moralo biti dovoljno stra`ara i goriva za automobile. U bolnici su znali ko je Zolak, pa su se trudili da kod njih dugo ne boravi tako da se mo`e re}i da je i kod njih imao specijalni status. To je trajalo pune dvije godine kada je konzilijum ljekara utvrdio da je Ivan Zolak zdrav. Malo kasnije je put do Zenice otvoren, pa je preba~en u tamo{nji zatvor, gdje su nastavili da paze na njegovo zdravlje. Pred kraj izre~ene kazne je pomilovan i kao slobodan ~ovjek pu{ten na slobodu.

Na prvim slobodnim izborima u Burundiju Melhior Ndadaje pobijedio vojnog predsjednika Pjera Bujoju, ~ime je u toj afri~koj zemlji prvi put neki pripadnik ve}inskog plemena Hutu postao {ef dr`ave. Timoti Makvej progla{en krivim za podmetanje bombe u federalnu zgradu u Oklahoma Sitiju 1995, kada je poginulo 168 ljudi. Makvej je osu|en na smrt i pogubljen na elektri~noj stolici 10. juna 2001.

Andres Segovija

1987.

Umro {panski gitarista Andres Segovija, koji se proslavio interpretacijama klasi~ne muzike na Umrla ameri~ka teniserka Jelen Jakobs gitari. Transkri(88). U karijeri osvojila ~etiri ameri~ke bovao je za gitaru titule u singlu (1932-1935), a Vimbldon 1936. godine kompozicije Jokada je progla{ena prvom igra~icom svijeta. hana Sebastijana Baha i Hendla. @ene Japana izborile se za upotrebu
pilula za kontracepciju, tri decenije nakon {to se pilula pojavila na Zapadu. Glavni tu`ilac Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine u Hagu Karla del Ponte izjavila je u Savjetu bezbjednosti UN-a da nema osnova za pokretanje istrage o eventualnim ratnim zlo~inima NATO-a tokom bombardovanja SR Jugoslavije 1999. Kolumbijska vlada i pobunjenici, pripadnici ljevi~arskog FARC pokreta, potpisali sporazum kojim je dozvoljena prva razmjena zatvorenika u 37 godina dugom ratu.

Obijao i u Sloveniji
Jednog dana sreo sam ga na sarajevskoj pijaci Ko{evo kako prodaje kupus. I dalje je bio uredan i lijepo obu~en. Rekao mi je da }e ~im ne{to zaradi, na put u Italiju, jer u Bosni za njega barem narednih dvadeset godina nema hljeba. Nije stigao do Italije. U Sloveniji su ga uhvatili prilikom obijanja jednoga stana. Prilikom davanja iskaza o zdravstvenom stanju rekao je da boluje od raka na plu}ima, o ~emu postoji dokumentacija u Centralnom zatvoru u Sarajevu, za koju je insistirao da se diplomatskim putem zatra`i, da bi se mogao lije~iti, jer bi mu u suprotnom zdravlje bilo ozbiljno naru{eno... (Sutra: Ratni zlo~inac Radovan Stankovi})

Zlatno pero Oslobo|enju

1997.

Pri~e koje }e Oslobo|enje feljtonizirati u narednom serijalu su istinite, samo su izmijenjena prava imena likova koji se u njima pojavljuju. Autor serijala je 25 godina radio u zatvorima kao vaspita~ i pedagog i imao je priliku upoznati oko 20.000 ljudi koji su izdr`ali mjeru pritvora ili su bili na izdr`avanju kazne zatvora. Sudbine nekih od njih bile su povod za publiciranje nekoliko desetina autenti~nih, ~esto dramati~nih i uzbudljivih storija. @elimir Bo{njak (1947, Sarajevo) je profesor pedagogije i vi{e od ~etvrt vijeka je proveo rade}i u pravosu|u kao pedagog-psiholog, odnosno inspektor za zatvore. Pet godina je bio na ~elu Sudske policije, a sada je u mirovini.

Na Kongresu Svjetske federacije izdava~a (FIEJ) Na referendumu u [vajcarskoj usvojen u Amsterdamu prijedlog da se ubla`i izuzetno strog zabh. listu Oslokon o abortusu, ~ime bi se zakonodavstvo u toj oblasti bo|enje uru~ena pribli`ilo pravnoj regulativi drugih evropskih dr`ava. nagrada Zlatno Umro D`ord` Majkan, legendarni ame- pero slobode. Ista nagrada dodijeri~ki i svjetski ko{arka{ i prva superzviljena je i listovijezda NBA lige. ma Na{a borba iz Umro legendarni ameri~ki ritam i Beograda i Tribubluz-muzi~ar Bo Didli. Me|u njegovim ne iz Splita.

2005. 2008.

hitovima su “I`m a Man”, “Who Du Yu Lav” i “Mona”.

46

SPORT

subota, 2. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

A

ko u petak u ranim jutarnjim satima niste bili uz TV-prijemnike i niste pratili prijateljsku utakmicu izme|u Bosne i Hercegovine i Meksika, niste mnogo toga propustili. Scenarij je bio sli~an onome iz St. Gallena, s kraja februara kada smo pora`eni od Brazila.

Fudbalska A reprezentacija BiH nesretno pora`ena od Meksika (1:2)

Vranje{a ne treba osu|ivati
Semafor je otkucavao posljednje sekunde sudijske nadoknade, selektor Safet Su{i} imao je jo{ jednu izmjenu, ali nije posegnuo za njom. Opet je na klupi os tao gol man Ibra him [e hi} (ve} drugi put putuje u SAD na utakmice protiv Meksika, ali nije dobio ni minute) i opet smo primili gol bukvalno u posljednjoj sekundi. Stojan Vranje{, jedan od novajlija u na{em timu u dva navrata, nije uspio izbiti loptu ispred golmana Begovi}a, a da stvar bude gora, ona dolazi do Javiera Hernandeza Chicharita, koji sa nekoliko metara ne propu{ta poklon i rutinski poentira za pobjedu Meksika (2:1). Naravno, Vranje{a ne treba osu|ivati zbog gre{ke, jer svima se moglo dogoditi ne{to sli~no. I selektor Su{i} indirektno je stao u odbranu krivca za poraz, ali i ostalih svojih izabranika. “Igra~ima nemam {ta da zamjerim. Svi su dobro igrali. Imali su dugu pauzu, {to se vidjelo u drugom poluvremenu kada smo fizi~ki pali. ^estitam Meksiku na pobjedi. Objektivno, trebalo je zavr{iti nerije{eno. I mi smo imali svoje {anse, pogotovo u prvom poluvremenu. Realno bi bilo da je utakmica zavr{ila 1:1. Isto nam se desilo i protiv Brazila. Nemamo sre}e sa latinoameri~kim reprezentacijama” rekao je Su{i}. , Selektor zaista nije kriv {to su njegovi izabranici bili neodgovorni i {to tokom pauze nisu radili na odr`avanju forme. Me|utim, bilo je stvari koje je mogao promijeniti. Glavni problem imali smo u zadnjoj liniji, odnosno na stoperskim pozicijama. Izostankom povrije|enog Emira Spahi}a, svih 180 minuta morali su odigrati Boris Pand`a i Sanel Jahi}. S obzirom na to da je ve} odavno bilo izvjesno da je kapitenov nastup u Irskoj i Chicagu upitan, postavlja se logi~no pitanje za{to selektor nije pozvao jo{ nekog od stopera. Imao je kandidata. Prije svih Edina Cocali}a, kojeg je u nekoliko navrata i najavljivao, a koji iza sebe ima sjajnu sezonu u izraelskom Maccabiju iz Haife.

GRE[KE IZ KOJIH
MORAMO IZVU]I POUKU Selektor zaista nije kriv {to su njegovi izabranici bili neodgovorni i {to tokom pauze
nisu radili na odr`avanju forme. Me|utim, bilo je stvari koje je mogao promijeniti, po~ev od poziva za igra~e, pa do vo|enja utakmica • Odbrana najve}i problem bh. tima
Meksiko - BiH 2:1 (1:1)
Stadion Soldier Field. Gledalaca: 55.000. Sudija: Edvin Juri{evi} (SAD) 7. Strijelci: 1:0 - Dos Santos (6), 1:1 D`eko (29), 2:1 - Chicharito (90). @uti kartoni: Misimovi}, Mujd`a, Vranje{ (BiH). BiH: Begovi} 6,5, Jahi} 5,5, Pand`a 5,5, Mujd`a 5,5, Luli} 6, Medunjanin 5,5 (od 86. Vran~i} -), Rahimi} 6 (od 68. Vranje{ 5), Pjani} 6 (od 89. Alispahi} ), Misimovi} 6,5 (od 68. Svraka 6), Ibi{evi} 6 (od 68. Ibri~i} 5,5), D`eko 6,5. Selektor: Safet Su{i}. MEKSIKO: Ochoa 6,5, Rodriguez 6,5, Ayala 6,5, Salcido 7, Torres 7, Meza 7, Barrera 6,5 (od 77. Lugo -), Zavala 6,5, Andrade 6 (od 59. Guardado 6,5), Dos Santos 7,5 (od 62. Hernandez 7), De Nigris 6 (od 73. Reyna 6,5). Selektor: Jose Manuel de la Torre. bit }e prilika za prekid crnog niza. A da na{i reprezentativci mogu puno bolje od onoga {to govore rezultati, pokazali su u prvom poluvremenu protiv Meksika.

Na{a odbrana kapitulirala je dva puta u Chicagu

Foto: Reuters

D`eko sti`e Boli}a
D`eko je i u susretu protiv Meksika potvrdio neosporne napada~ke kvalitete. Trenutak dekoncentracije protivni~ke odbrane, sjajna saradnja sa Misimovi}em i hladnokrvnost u zavr{nici, rezultirali su izjedna~uju}im pogotkom u 29. minuti. Na{em napada~u ovo je bio 21. gol u dresu reprezentacije BiH i izjedna~io se na drugoj poziciji sa Zvjezdanom Misimovi}em. Gol vi{e ima Elvir Boli}. Problem je i ~injenica da je selektor uprkos suprotnim najavama, u obje utakmice nespremnog Medunjanina forsirao od prve minute. Bilo je o~igledno da ve znjak te la viv skog Mac ca bi ja ne ma dovoljno snage da izdr`i ubita~ni tempo, ~ine}i medvje|u uslugu i sebi, a, i Medunjaninu. Uz sve to, selektora Su{i}a mo`e i mora zabrinuti skor u posljednjih {est uta kmi ca u ko ji ma ni smo osjetili slast pobjede (Francuska 1:1, Portugal 0:0, 2:6, Brazil 1:2, Irska 0:1, Meksiko 1:2). Stoga, predstoje}i prijateljski me~ protiv Velsa (16. avgust u Kardifu)

Putokaz za SP
Nakon primljenog gola zaigrali su anga`ovanije i u nekoliko navrata opasno su zaprijetili meksi~kom golmanu, ali je nedostajao zavr{ni udarac. Upravo je taj period igre putokaz kakav bi pristup utakmici trebali imati na{i reprezentativci u predstoje}im kvalifikacijama za SP u Brazilu.
S. [I[I]

Kenan Hand`i} raskinuo

Lazio dobio novog trenera

ugovor sa Sarajevom
Kenan Hand`i} sporazumno je raskinuo ugovor sa FK Sarajevo. Hand`i} je postao dio istorije premijerliga{a sa Ko{eva, s obzirom na to da je postao najmla|i kapiten svih vremena i to u vrijeme kada je na klupi Sarajeva sjedio Mirza Vare{anovi}. Ipak, dolaskom Dragana Jovi}a na klupu bordo tima, mladi reprezentativac BiH nije bio zadovoljan minuta`om, te je odlu~io da napusti Sarajevo, iako ga je ugovor vezao do 2014. godine. Za sada nije poznato gdje }e Hand`i} nastaviti karijeru.

Petkovi} ponovo sa Luli}em
Sarajlija Vladimir Petkovi} novi je trener italijanskog prvoliga{a Lazija. On je, navodno, potpisao u tajnosti dvogodi{nji ugovor s rimskim klubom u ~etvrtak, te bi trebao i slu`beno biti predstavljen italijanskoj javnosti kao nasljednik Eduarda Reje. Navodno je Petkovi} raskinuo ugovor sa {vicarskim prvoliga{em Sionom, te pristao za 600.000 eura godi{nje pla}e povesti Lazio u novu sezonu Serie A, te Evropa lige. Ovome dodajmo kako }e Petkovi} tako tre}i put u karijeri biti trener na{em reprezentativcu Senadu Luli}u, kojeg je vodio u Bellinzoni, te Young Boysima, {to zna~i da }e se ionako ~vrsta pozicija bh. internacionalca jo{ dodatno u~vrstiti u rimskom klubu. Uostalom, Luli} je putem italijanskih medija i nagovarao Petkovi}a da preuzme Lazio, koji u narednoj sezoni `eli izboriti u~e{}e u Ligi prvaka. J. Li. Petkovi} }e po tre}i put u karijeri trenirati Luli}a

OSLOBO\ENJE subota, 2. juni/lipanj 2012. Kvalifikacije mladih za EP 2013: BiH - Bjelorusija 3:0 (0:0)

SPORT

47

Odigravanje zaostalih utakmica Premijer omladinske lige BiH

Svi susreti prije zadnjeg kola
Utakmice 28. kola igraju se u subotu, 2. juna po satnicama kako su prijavili klubovi doma}ini, dok se utakmice 29. kola igraju u subotu, 9. juna, sve u isto vrijeme sa po~etkom u 15 sati kadeti i 17 sati juniori. Zbog me|unarodnog omladinskog turnira u Mostaru u organizaciji H[K Zrinjski, koji je na programu 16. i 17. juna, posljednje, 30. kolo se prologirana za srijedu, 20. juna, u 15 i 17 sati. Termini zaostalih utakmica: Zaostala utakmica 26. kola: GRADA^AC: Zvijezda - GO[K
BOSNA I HERCEGOVINA
Kadeti uta pob ner por 27. kolo d:p-g bod

Bh. tim ostvario va`nu pobjedu
Foto:D`. KRIJE[TORAC

Dva gola za bh. tim postigao je Bilbija, a trijumf je potvrdio \uri} Stadion Grbavica. Gledalatervencijom odbranio njegov GRUPA 1 ca:2.000. Sudija: Ken Henry Johudarac. U sudijskoj nadoknadi
nsen (Norve{ka)- 7, pomo}nici: Sven Erik Midthjell i Jan Erik Engan (oba Norve{ka). Strijelci: 1:0 - Bilbija (52), 2:0 - Bilbija (76pen), 3:0 - \uri} (90). @uti kartoni: Grahovac, Kvesi}, Marki} (BiH), Baha, Aleksievich, Kuzmenok (Bjelorusija). BIH: Bukvi} 8, ^oli} 7,5, Kvesi} 7,5, Sipovi} 7, Marki} 7,5, Zahirovi} 7,5, Vi{}a 7,5, Stevanovi} 8, Bilbija 8 (od 89. Me{anovi} - ), Grahovac 7 (od 67. Gnjati} 7), Be{i} 8 (od 79. \uri} 7,5 ). Selektor: Vlado Jagodi}. BJELORUSIJA: Scherbakov 6, Yasinski 5,5 (od 77. Savitski - ), Politevich 5,5, Baha 6, Kuzmenok 5,5, Kuhan 5, 5, Skitau 5 (od 59. Patotsky 5), Polyakou 6 (od 89. Kondratsev -), Aleksievich 5, Aleksiyan 5,5, Ivanou 5. Selektor: Yuri Shukanov. Mlada reprezentacija BiH ostvarila je va`nu pobjedu u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2013. godine u Izraelu. Na{i momci sino} su na stadionu Grbavica savladali Bjelorusiju sa 3:0 i tako direktnom rivalu u borbi za bara` pobjegli na tri boda prednosti.
1.Njema~ka 2. BiH 3.Gr~ka 4.Bjelarusija 5. Kipar 6.San Marino 8 8 0 7 4 1 8 3 1 7 3 1 8 3 0 8 0 1 Rezultati 0 2 4 3 5 7 32:5 14:7 13:11 10:11 13:19 1:30 24 13 10 10 9 1

Na{i sve bli`e bara`u
BiH - Bjelorusija (Bilbija 52,76pen, \uri} 90) San Marino - Gr~ka 3:0 0:0

igra se u nedjelju, 2. juna: kadeti u 11 sati, juniori u 13 sati Zaostale utakmice 27. kola igraju se u srijedu, 6. juna, a sastaju se: ZENICA: ^elik - Sloboda, B. GRADI[KA: Kozara Zrinjski, SARAJEVO: Sarajevo Olimpic. Sva tri susreta igraju se sa po~etkom u 13 (kadeti) i 15 sati (juniori). Zaostala utakmica 28. kola izme|u @eljezni~ara i Sarajeva igra se u srijedu, 13. juna sa po~etkom u 10 (kadeti) i 12 sati (juniori).
S. Sp. BOSNA I HERCEGOVINA
Juniori uta pob ner por 27. kolo d:p-g bod

prvog dijela ponovo je gostuju}i tim priprijetio, ali ovaj put ^oli} je u posljednjem trenutku otklonio opasnost ispred gola na{e reprezentacije.

Sjajna igra
Ono {to su propustili u prvom djelu, reprezentativci BiH nadoknadili su u nastavku. Igrao se 52. minuti, kada je Bilbija na centar{ut Vi{}e iz kornera pogodio za 1:0 i veliko slavlje u na{em taboru. Bjelorusi su do izjedna~enja mogli ~etiri minuta kasnije. Polyakou je pro{ao po desnoj strani, centrirao na drugu stativu, gdje usamljeni Baha glavom {utira pored gola. Narednih dvadesetak minuta igralo se ve}inom na sredini terena, a onda je u 74. minuti Stevanovi} istr~ao sam pred gostuju}eg golmana, i umjesto da pogodi mre`u, nesebi~no je poku{ao uposliti Bilbiju. To su prozreli defanzivci Bjelorusije, a Kuzmenok je presjekao loptu i spasio gol. Ipak, u 76. minuti nije bilo spasa za rivala. Be{i} je sna`no {utirao, protivni~ki golman je kratko odbio loptu na koju je krenuo Stevanovi}, koji je potom sru{en. Norve{ki sudija pokazao je na bijelu ta~ku, a siguran realizator jedanesterca je Bilbija. U sudijskom vremenu na{i reprezentativci postigli su i tre}i gol kada je Milan \uri} odli~no reagovao na uba~aj sa lijeve strane, zape~ativ{i sudbinu S. [I[I] Bjelorusa.

Ofanzivno na startu
Bh. nade bolje su otvorile utakmicu i pravo je ~udo {to u prvih 45 minuta nismo vidjeli bar jedan pogodak. Ve} u 3. minuti Be{i}, nakon akcije sa Stevanovi}em, {utira zamalo preko gola. Tri minute kasnije poku{ao je Zahirovi}, te u narednom napadu Vi{}a,

no rezultat se nije mijenjao. Agilni Stevanovi} u prilici je bio u 12. minuti, kada nakon dodavanja Kvesi}a, odli~no prima loptu, ali {utira pored gola. Tri minute kasnije, bh. tim pogodio je i okvir gola. Nakon prekida, Grahovac nije najbolje zaka~io loptu, koja se odbija do ^oli}a, a ovaj fenomenalno {utira. Na putu prema golu, lopta je pogodila Politevicha, vara golmana, ali umjesto mre`e odsjeda na okviru gola. Bjelorusi su se probudili tek nakon dvadeset minuta igre, kada je Baha izbjegao ofsajd zamku, iza{ao sam pred Bukvi}a, ali nije uspio da savlada na{eg golmana. U 25. minuti Stevanovi} je ponovo opasan pred golom gostiju, ali glavom {utira u dobro postavljenog golmana Scherbakova. Veliku priliku za BiH imao je Bilbija nakon pola sata igre, kada sa nekoliko metara {utira preko gola. Do odlaska na odmor, Bjelorusi su u dva navrata mogli do vodstva. Prvo je Baha, nakon gre{ke Zahirovi}a, iza{ao sam pred Bukvi}a, no golman @eljezni~ara je bravuroznom in-

1. [iroki Brijeg 2. Zrinjski 3. Kozara 4. @eljezni~ar 5. Sarajevo 6. Sloboda 7. Leotar 8. Vele` 9. ^elik 10. Olimpic 11. Rudar 12. Borac 13. Zvijezda 14. Travnik 15. Slavija 16. GO[K

27 26 26 27 26 26 27 27 26 26 27 26 27 27 27 25

17 18 18 16 14 14 11 10 10 10 10 8 9 4 5 0

6 4 2 4 6 6 7 7 4 5 1 4 4 7 3 3

4 4 6 7 6 6 9 10 12 11 16 14 13 16 19 22

80:31 68:18 55:26 60:32 44:21 39:27 45:42 33:46 49:48 54:46 35:88 47:52 43:51 31:64 20:65 16:112

58 58 56 52 48 48 40 37 34 35 31 28 28 19 18 3

1. [iroki Brijeg 2. Olimpic 3. Sarajevo 4. @eljezni~ar 5. Sloboda 6. ^elik 7. Zrinjski 8. Borac 9. Kozara 10. Rudar 11. Leotar 12. Slavija 13. Travnik 14. Zvijezda 15. Vele` 16. GO[K

27 26 26 27 26 26 26 26 26 27 27 27 27 26 27 25

20 19 18 17 14 13 11 11 11 9 8 7 5 5 6 5

2 2 2 5 4 4 8 5 3 1 4 5 7 6 6 2

5 5 6 5 8 9 7 10 12 16 15 15 15 15 15 17

78:30 68:32 73:34 77:36 40:28 62:47 50:38 52:48 40:38 32:51 30:51 43:63 31:73 33:59 30:67 29:73

62 59 56 56 44 43 41 38 36 28 28 26 22 21 21 14

REZULTATI ZENICA: ^elik - Sloboda igra se 6. juna MOSTAR: Vele` - Zvijezda 3:0 I. SARAJEVO: Slavija - @eljezni~ar 0:1 SARAJEVO: Sarajevo - Olimpic igra se 6. juna B. GRADI[KA: Kozara - Zrinjski igra se 6. juna TREBINJE: Leotar - Travnik 4:1 [IROKI BRIJEG: [iroki Brijeg - Rudar 3:2 GABELA: GO[K - Borac 1:5 IDU]E KOLO PRIJEDOR: Rudar - ^elik TRAVNIK: Travnik - [iroki Brijeg MOSTAR: Zrinjski - Leotar SARAJEVO: Olimpic - Kozara SARAJEVO: @eljezni~ar - Sarajevo GRAD^AC: Zvijezda - Slavija BANJA LUKA: Borac - Vele` TUZLA: Sloboda - GO[K LISTA STRIJELACA: 30 golova - Mirko Mari} ([iroki Brijeg), 25 - Josip ]orluka ([iroki Brijeg), 21 Almir Aganspahi} (Olimpic), 13 - Elvir Hamzi} (Sarajevo), Senad ]orovi} (Olimpic), 12 - Adnan Ba{i} (Vele`), Marin Gali} (Zrinjski), 11 - Slavi{a Vukajlovi} (Kozara), Fedor Predragovi} (Borac), 10 -, Mirsad [ijerki} (^elik), Nedim Lepir, Senad Ka{i} (oba @eljezni~ar), Nemanja Stojanovi} (Slavija), Klari} Ildar (Zrinjski), 9 - (Zrinjski Haris Koli~i} (@eljezni~ar), Dejan Maksimovi} (Kozara), 8 - Stojan Buconji} (Zrinjski)...

REZULTATI ZENICA: ^elik - Sloboda igra se 6. juna MOSTAR: Vele` - Zvijezda 3:1 I. SARAJEVO: Slavija - @eljezni~ar 0:2 SARAJEVO: Sarajevo - Olimpic igra se 6. juna GRADI[KA: Kozara - Zrinjski igra se 6. juna TREBINJE: Leotar - Travnik 3:1 [IROKI BRIJEG: [iroki Brijeg - Rudar 1:0 GABELA: GO[K - Borac 1:0 IDU]E KOLO PRIJEDOR: Rudar - ^elik TRAVNIK: Travnik - [iroki Brijeg MOSTAR: Zrinjski - Leotar SARAJEVO: Olimpic - Kozara SARAJEVO: @eljezni~ar - Sarajevo GRAD^AC: Zvijezda - Slavija BANJA LUKA: Borac - Vele` TUZLA: Sloboda - GO[K LISTA STRIJELACA: 27 golova - Belmin Vila (@eljezni~ar), 23 - Nermin Had`i} (Olimpic), 20 - Ivan Bari{i} ([iroki Brijeg), 19 - Petar Kuni} (Borac), Ivan Buha~ ([iroki Brijeg), 16 - Armin Hod`i} (@eljezni~ar), 17 - Edin ^ampara (Sarajevo), 12 - Andrej Dursun (Slavija), 11 - Eldar Pilavd`i} (Sloboda), 10 Esmir Spre~o (^elik), Mihajlo Savanovi} (Borac), Alden Be{i} (Sarajevo); 9 - Adnan Hrelja (Sarajevo), Rastko Rokvi} (Rudar Prijedor) 8 - Romano Vlaho (Zrinjski), Senad Zuhri} (Vele`), Belmin ^ehaji} (^elik), Haris Hajradinovi} (@eljezni~ar)...

Zbog finansijskih problema

Prvak Evrope na{ao zamjenu za Drogbu

Chelsea dogovorio Hulka za 38 miliona funti
Prema informacijama engleskog The Guardiana, Chelsea je dogovorio 38 miliona funti od{tete za Portovog brazilskog napada~a Hulka, koji bi od naredne sezone trebao postati nogometa{ kluba sa Stamford Bridgea. Nakon anga`mana belgijskog veznjaka Edena Hazarda, koji u London sti`e iz francuskog Lillea za 32 miliona funti, vlasnik novog evropskog prvaka Roman Abramovi~ i dalje kupuje, a {to se ti~e Hulka, Guardain tvrdi da je ostalo dogovoriti jo{ samo primanja, {to je lak{i dio posla za upravu Bluesa. Iako su iz Porta poru~ivali da ne}e pristati na manje od 40 miliona funti, ~ini se da je va`nu ulogu u ovom transferu odradila i velika `elja brazilskog reprezentativca da ode u ve}i klub. Ina~e, 25godi{nji Hulk je postigao 57 pogodaka u 91 utakmici za Porto. Nakon razlaza s Didierom Drogbom, Joséom Bosingwom, te Salomonom Kalouom, u Chelseu `ele obnoviti ugovore Florentu Maloudi i Michaelu Essienu, a ve} su za narednu sezonu dovedena ~etiri poja~anja. Uz Hazarda i Hulka, ranije su dogovoreni transferi Marka Marina iz Werdera, te Kevina de Bruyna iz Genka.

UEFA izbacila Be{ikta{ iz Evropske lige
Odlukom evropske nogometne federacije (UEFA), turski prvoliga{ Be{ikta{ sljede}e sezone ne}e igrati u Evropskoj ligi zbog finansijskih problema. UEFA je ranije ovoga mjeseca izrekla Be{ikta{u uslovnu suspenziju na pet godina, te je klub iz Istanbula bio upozoren da }e biti izba~en iz UEFA takmi~enja ukoliko prekr{i bilo koji propis krovnog tijela evropskog nogometa. Be{ikta{ nije bio u mogu}nosti finansijski ustrojiti klub po UEFA `eljama, a igra~i poput Manuel Fernandesa ili Mattea Ferrarija su nedvano tu`ili klub zbog neispla}enih pla}a, pa je Evropska nogometna federacija izbacila turski klub. Minule sezone je Be{ikta{ osvojio ~etvrto mjesto u turskom prvenstvu, te je po tom kriteriju izborio plasman u Evropsku ligu, u kojoj ipak ne}e nastupati.

48

SPORT
Roland Garros

subota, 2. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Po~ele pripreme za me~eve sa Njema~kom

Jo-Wilfried Tsonga siguran,
ELIMINISANA RADWANSKA
Hrvatska teniserka Petra Marti} pobijedila je Medinu Garrigues iz [panije u 3. kolu Roland Garrosa 6:2, 6:1 za samo sat i 21 minuti igre
^e{ki teniser Toma{ Berdych te`e od o~ekivanog savladao je Kevina Andersona iz Ju`noafri~ke Republike u 3. kolu Ronand Garriosa. ^e{ki teniser je prikazao igru sa dosta oscilacija, ali je ipak na kraju stigao od pobjede od 3:2 (6:4, 3:6, 6:7, 6:4, 6:4) i tako pro{ao u narednu rundu takmi~enja. Za razliku od ~e{kog asa, francuski teniser Jo-Wilfried Tsonga se sa ne{to manje muke izborio za prolaz u dalje takmi~enje pobijediv{i Italijana Fabia Fogninia sa 3:0 (7:5, 6:4, 6:4). Poljakinja Agnieszka Radwanska, tre}a nositeljica Roland Garrosa, oprostila se od drugog Grand Slam turnira sezone ve} u 3. kolu. Nakon {to je Amerikanka Serena Williams ispala ve} u 1. kolu, turnir je u petak ostao bez jo{ jedne tenisa~ice koju su mnogi vidjeli daleko u turniru iako, dakako, poraz Radwanske nije ni blizu takvo iznena|enje kao onaj Serene Williams. Pogotovo uz saznanje da ju je pobijedila biv{a pobjednica French Opena, Ruskinja Svetlana Kuznjecova. Ipak, rezultat je apsolutno iznena|enje, jer je Kuznjecova, pobjednica u Parizu 2009. godine, slavila sa 6:1, 6:2 za 72 minute igre. Ruski-

Bh. reprezentativci u vedrom raspolo`enju na okupljanju

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Svi zdravi,
optimizam u bh. timu
Najbolji bh. rukometa{i okupili su se u petak u hotelu Sarajevo. Sino}njim treningom u Skenderiji, bh. tim u kojem zbog klupskih obaveza ju~er nije bilo Tahirovi}a, Prcea, Doborca i Harmandi}a, zapo~eo je pripreme za me~eve bara`a protiv Njema~ke (9. i 17. juna) za odlazak na SP 2013. godine u [paniji. "Svi su zdravi, {to je u ovom trenutku najva`nije. U Sarajevu ostajemo do ~etvrtka kada putujemo u Stuttgart", rekao je selektor BiH Dragan Markovi}. "Optimisti smo, me|utim, trebamo istovremeno biti i realni. Njema~ka je favorit. Nadamo se da }emo iz sebe izvu}i maksimum i biti u odli~noj formi, a da na{ rival ne}e odigrati na takvom nivou. Uz malo sportske sre}e mo`emo pro}i. Atmosfera u reprezentaciji je dobra", kazao je bh. reprezentativac Mirsad Terzi}, dodav{i: "Ne pla{imo se. Svi dovoljno znamo ko su i {ta su Nijemci u rukometu, a poznaju i oni nas, tako da ne}e biti velikih takti~kih iznena|enja. Mi smo ti koji im moramo nametnuti igru", zaklju~io je Terzi}. G. V.

Bez ve}ih problema u narednu rundu:Jo-Wilfried Tsonga

Reuters

Stonoteniserima Vogo{}e titula prvaka

nja je daleko od najboljih dana u karijeri. Trenutno zauzima tek 28. mjesto na WTA ljestvici, ali igrom protiv Radwanske je podsjetila na dane kada je bila druga teniserka svijeta. Poljakinja je, pak, bila neprepoznatljiva, iako ona nije to tako vidjela. Petra Marti} pobijedila je Medinu Garrigues u 3. kolu Roland Garrosa 6:2, 6:1 za samo sat i 21 minuti igre. Spli}anka }e za ~etvrtfinale boriti protiv pobjednice susreta izme|u Njemice Angelique Kerber i Talijanke Flavije Pennette. Rezultati, mu{karci 2. kolo: Marcel Granollers ([pa/20) - Malek Jaziri (Tun) 7:6 (1), 3:6, 6:1, 3:6, 7:5; 3. kolo: Toma{ Berdych

(^e{/7) - Kevin Anderson (JAR/31) 6:4, 3:6, 6:7 (4), 6:4, 6:4; Fabio Fognini (Ita) - J-W. Tsonga (Fra) 5:7, 4:6, 4:6, Andreas Seppi (Ita) Fernando Verdasco ([pa) 7:5, 3:6, 6:3, 4:6, 6:2; `ene, 2. kolo: Marija [arapova (Rus/2) - Ajumi Morita (Jap) 6:1, 6:1; 3. kolo: Sloane Stephens (SAD) - Mathilde Johansson (Fra) 6:3, 6:2; Sara Errani (Ita/21) - Ana Ivanovi} (Srb/13) 1:6, 7:5, 6:3; Dominika Cibulkova (Slk/15) - Maria Jose Martinez ([pa) 6:2, 6:1; Svetlana Kuznecova (Rus/26) - Agnieszka Radwanska (Polj/3) 6:1, 6:2; Petra Marti} (Hrv) - Anabel Medina Garrigues ([pa/29) 6:2, 6:1, Nadia Petrova - Samantha Stosur (Aus) 3:6, 3:6.

No} Gladijatora IV u Sarajevu

Stonoteniseri Vogo{}e postali su prvaci BiH, savladav{i sarajevsku Alad`u u drugom me~u finalne serije Premijer lige BiH. Ekipa Vogo{}e je u drugom su sre tu odi gra nom u Skenderiji (prvi me~ 4:2) bila bolja od Alad`e rezultatom 4:1 i tako odbranila naslov {ampi-

ona BiH za sezonu 2011/12. Najzaslu`niji za uspjeh Vogo{}ana su Sr|an Mili~evi} i Almir Divovi}, koji su igrali na reprezentativnom nivou uz talentovane mlade igra~e Irhada Bu{atli}a i Ikbala [etu, koje je sa klupe predvodio iskusni trener Zoran Mili~evi}. G. V.

Sturm i Red`ovi} najavili spektakl
Na{ borac potpisao je ugovor sa Sturm Box promotion, a uskoro se o~ekuje i saradnja izme|u KBS Gladijator Sarajevo i ove promotorske ku}e
Borila~ki manifestacija pod nazivom No} Gladijatora IV, bit }e odr`ana narednog petka u Coloseum Clubu, a glavna borba bit }e ona izme|u na{eg Adnana Red`ovi}a, vi{estrukog prvaka BiH u boksu, svjetskog i evropskog prvaka u WKA u kick boksu po K-1 pravilima u te{koj kategoriji i Ivice Perkovi}a iz Hrvatske. Ipak, u najavi ovog spektakla, glavna zvijezda bio je Adnan ]a ti}, po zna ti ji kao Fe lix Sturm, aktuelni svjetski prvak u WBA verziji u srednjoj kategoriji. Naime, njegova Sturm Box Pro mo ti on iz Kel na, uz Klub borila~kih sportova Gladijator Sarajevo bit }e organizatori manifestacije. "Izuzetna mi je ~ast {to u~estvujem na ovoj manifestaciji, uz rame Adnanu ]ati}u, koji je dobrim dijelom zaslu`an za moju sportsku karijeru. U petak }u u}i u ring sa Perkovi}em, koji u profesionalnoj karijeri ima 17 dobijenih borbi, od ~ega je 13 bilo nokautom. Poznajem odli-

NBA Oklahoma prekinula seriju Spursa

San Antonio pao nakon 20 pobjeda u nizu
U finalu Zapadne konferencije NBA lige ko{arka{i Oklahome su u nadahnutoj partiji na doma}em parketu prekinuli niz San Antonija od 20 uzastopnih pobjeda i rezultat u seriji smanjili na 1-2. Vrhunskom izvedbom, ponajprije u odbrani, Thunder je potpuno zaustavio napada~ki potencijal Spursa, dok su posao u napadu, uz uobi~ajeno efikasnog Kevina Duranta, ovaj put jako dobro obavili Thabo Sefolosha s 19 poena, James Harden s 15, Serge Ibaka s 14, te Russel Westbrook. Tako je prekinut pobjedni~ki niz od 20 utakmica San Antonija, deset na kraju prvog dijela sezone, te jo{ deset u doigravanju, {to je ostao tre}i najbolji niz u istoriji lige.

Adnan ]ati} podr`ava Red`ovi}a

Oklahoma je sjajnom odbranom zaustavila Spurse

Konferencijsko finale - Zapadna konferencija: Oklahoma City - San Antonio 102:82, San Antonio u seriji vodi 2-1.

~no svog protivnika i spreman sam za ovu borbu. Na pripremama za me~ izgubio sam osam kilograma, koje bi mi u ringu bile optere}enje u dugotrajnoj borbi", rekao je Red`ovi} na press konferenciji. Prema rije~ima ]ati}a, Red`ovi} je potpisao ugovor sa Sturm Box promotion, a usko-

ro se o~e ku je i po tpi si va nje ugovora o saradnji izme|u KBS Gladijator Sarajevo i ove promotorske ku}e. "Iskreno se nadam da }e ovim biti omogu}eno i mladim, perspektivnim sportistima iz BiH, da krenu na{im stopama i postignu uspjeh u svijetu boksa i K1", rekao je ]ati}.

Reuters

OSLOBO\ENJE subota, 2. juni/lipanj 2012.
IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovi}i - u ste~aju, raspisuje

MALI OGLASI
NEKRETNINE ZAMJENA
U BANJALUCI centar, novije gradnje, trosoban stan 75 m2, mijenjam za Sarajevo centar. Mob. 061/359009.sms MIJENJAM jednosoban stan 49m2, Grbavica kod [opinga, za pristojnu vikendicu od Mostarskog raskr{}a do Rakovice. Mob. 062/623-690, 033/613-230.k STAN u Sarajevu, 52m2, mijenjam za Banja Luku, mo`e i prodaja. Tel. 033/542-668.k SARAJEVO - ZAGREB, mijenjam u Sarajevu kod Holiday Inna ~etvorosoban stan za troiposobni u Zagrebu u centru uz dogovor. Tel. 00387/33214-595 i 00387/62-279-428.k MIJENJAM ili prodajem vikendicu u Sarajevu za manji stan. Mob. 061/169-900.k MIJENJAM dvosoban stan 53m2, u Hrasnom, za jednosoban, uz doplatu. Tel. 652-338.k MIJENJAM opremlje restoran sa ba{tom 1200m2 uz rijeku Fojnicu kod Visokog za stan u Sarajevu. Tel. 062/530-640.k IZDAJEM poslovni prostor u Brezi 229 m2, RK Borac, potpuno renoviran za trgovinske namjene, cijena 2.000KM. Tel. 033/265-715, www.telma-slo.com Mob. 062/993546.sms IZDAJEM poslovni prostor na Dobrinji 716m2 pogodan za sve djelatnosti cijena 6.500KM. Tel. 033/265715, www.telma-slo.com. Mob. 062/993-546.sms IZDAJEM dvosoban stan, odmah useljiv, prazan, ul. Envera [ehovi}a br. 58, II sprat. Mob. 062/353-622.k IZDAJEM povoljno poslovni prostor 55m2, sre|en, blizu Ba{~ar{ije. Mob. 061/508-420.k IZDAJEM gara`u na Grbavici kod Doma zdravlja. Mob. 061/158-507.k GRBAVICA, izdajem dvosoban stan, c.g. Blindo vrata, namje{ten za studente, samce, samice. Mob. 062/737-506.k IZDAJEM poslovni prostor, pogodna za sve namjene Azize [a}irbegovi}. Tel. 061/132-781.k IZDAJEM stan za dvije djevojke, u centru, Mejta{. Tel.+38765169364.k IZDAJEM poslovno skladi{ni prostor 40 - 250m2 na Stupu, udaljen 50m od Interexa, kamionski pristup. Mob. 061/266-869.k IZDAJEM gara`u 15m2 na Marijin dvoru ul. te{anjska, zgrada Viza za budu~nost. Mob. 273-995.k IZDAJEM gara`u na Pofali}ima, preko puta tramvajske stanice. Mob. 061/497-592.k IZDAJEM ku}u u Lu`anima-Ilid`a, ul. [emsudina Sarajli}a br. 8, 185m2, vrt 500m2. Mob. 061/552-783, od 10-20 sati.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan u Hrasnom dvjema studenticama. Tel:061/159-507.k BREKA, prodajem trosoban stan, 79m2, II sprat, centralno grijanje, ul. Himze Polovine. Mob. 066/196-317.k IZDAJEM prazan dvosoban stan, potpuno adaptiran, 54m2+balkon, 2 kat, cen. grij. kab. ^. Vila, (Vjetrenja~a). Mob. 061/217-897.k IZDAJEM lijepo namjetene trosoban i dvosoban stan na Grbavici sa gara`om, veliki balkoni,klima. Mob. 061/812-046.k IZDAJEM namje{tanu garsonjeru, poseban ulaz, za jednu osobu, eta`no grijanje, Donji Vele{i}i. Mob. 061/530045.k POSLOVNI prostor zgrada Lorisa, 70m2, I sprat, 700KM, pos. prostor u Hrasnom, D`amijska, 250m2, V sprat, sve novo luksuzno. Tel. 066/999-944.k IZDAJEM stan u zgradi Bolgrano 105m2, namje{ten sa gara`nim mjestom i drugim sadr`ajem. tel. 061/161790.k

49

IZDAJEM veliku ku}u 300m2 sa gara`om i dvori{tem mo`e za stanovanje i kao pos. prostor. Tel. 061/161790. IZDAJEM stan u Aerodromskom naselju eta`ni stan 100m2 sa gara`om. tel. 061/161-790.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan na Vracama poseban ulaz i parking, plinsko grijanje. Tel. 061/629-944, 063/143-969.k IZDAJEM stan u zgradi Bolgrano 144m2 namje{ten sa gara`nim mjestom. Tel. 061/161-790.k IZDAJEM jednosoban stan sa gara`om kod OHR-a, strancu ili poslovnom ~ovjeku, 400KM. Mob. 061/323-347.k IZDAJEM luksuzno opremljen apartman 120m2, lokacija 300 m od OHR-a, priklju~ak intereta, kablovska i mjesto za parking. Apartman se izdaje isklju~ivo strancima. Mob. 061/405-622.k IZDAJEM ekstra srre|en i namje{ten jednosoban stan, strogi centar, IV sprat, lift, centralno. Mob. 061/205-235.k IZDAJEM dvoiposoban kompletno namje{ten stan, ul. Grbavi~ka, 500KM. Mob. 061/205-235.k IZDAJEM namje{tenu trgovinsku radnju za prodaju prehrane, 40m2. Mob. 061/358-772.k IZDAJEM jednoiposoban namje{ten stan, privatna ku}a, kod Termalne rivijere. Ilid`a. Tel. 629-932, 061/319589.k IZDAJEM jednosoban stan namje{ten. Tel. 061/157-879.k IZDAJEM na du`e vrijeme dvosoban namje{ten stan na Grbavici kod pijace. Tel. 033/219-260, 062/296347.k IZDAJEM dva poslovna prostora u zgradi Papagajka jedan 40m2 a drugi 20m2.Tel. 061/141-676 i 033/535-165.k IZDAJEM poslovni prostor, plato Skenderija, 9m2. Tel. 033/442-239 ili 061/480-207.k IZDAJEM namje{ten stan na Ciglanama. Tel. 665-966.k POSLOVNI prostor 16m2 sa mokrim ~vorom parno cent.gr.Tel. 061/247-777.k IZNAJMLJUJEM 40m2 namje{tenog kancelarijskog p.p. u Centru Ferhadija 700Km. Tel:033/711-665.k NAMJE[TEN jednosoban stan kod Vrbanje mosta na du`i period 300KM. Tel. 066/340-748.k IZDAJEM stan 45m2 Pru{}akova prizemlje na du`i period pogodan za kancelarijski ured. Tel. 061/216-563.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru mo`e i bra~ni par 150.000KM. Tel:061/358-772.k

OGLAS
za nabavku: OBLOVINA - TRUPCI, DRVNI ELEMENTI, FURNIR, MEDIAPAN I IVERICA, ULTRAPAS, KANT TRAKA I PLASTIKE ZA LATOFLEX, OKOV ZA NAMJE[TAJ, VIJ^ANA ROBA ZA DRVO I METAL, GATERSKE PILE, KRU@NE I TRA^NE PILE, KARTON, KARTONSKE KUTIJE I PAPIRNA AMBALA@A ZA PAKOVANJE, BRUSNI MATERIJALI-PLATNO I PAPIR, LJEPILA ZA DRVO I DRVENE PLO^E, LAKOVI, BOJE I RAZRJE\IVA^I, NAFTA, NAFTNI DERIVATI, ULJA I MAZIVA, HTZ OPREMA, BRA[NO I PROIZVODI OD BRA[NA, MESO, RIBA I PRERA\EVINE OD MESA, MLIJEKO I PRERA\EVINE NA BAZI MLIJEKA, ZA^INI, POVR]E I PRERA\EVINE NA BAZI POVR]A, VO]E I PRERA\EVINE NA BAZI VO]A, ALKOHOLNA I BEZALKOHOLNA PI]A, PVC FOLIJE, TRAKE ZA PAKOVANJE, REZNI ALAT ZA OBRADU DRVETA I METALA, GALOVI LANCI, GATERSKE PILE, KRU@NE I TRA^NE PILE, BRUSNE I REZNE PLO^E, PREMAZ ZA ^ELA GRA\E, KITOVI ZA DRVO, KONAC ZA SPAJANJE FURNIRA I PARKETNA MRE@ICA, PROIZVODI OD PLASTIKE - OKOV, STAKLO ZA NAMJE[TAJ I OGLEDALA, MADRACI, MEBL-[TOF, SPU@VA, UGALJ, GUMA, HEMIKALIJE ZA PRE^I[]AVANJE VODE, INDUSTRIJSKA SO, HIDRAULIKA I PNEUMATIKA, LAK @ICA, ELEKTROMOTORI I REZERVNI DIJELOVI, LE@AJEVI I KU]I[TA, ELEKTROMATERIJAL, GRA\EVINSKI MATERIJAL, VODOVODNI I KANALIZACIONI MATERIJAL, REZERVNI DIJELOVI ZA MA[INE, REZERVNI DIJELOVI ZA TRANSPORTNA SREDSTVA, CRNA I OBOJENA METALURGIJA, KANCELARIJSKI MATERIJAL, HIGIJENSKA SREDSTVA, INFORMATI^KA ROBA, KISIK, PLIN, ACETILEN, CO2, USLUGA REPARACIJE GLODALA I REZNOG ALATA, USLUGE [PEDITERSKE (CARINE), REPARACIJA ALATA I PILA, USLUGE TRANSPORTA. Specificiran oglas se mo`e preuzeti na www.krivajazavidovici.ba ili u sjedi{tu dru{tva. Kontakt-telefon +38732877874

POTRA@NJA
POTREBAN stan ili manja ku}a u Puli ili okolini na du`e vrijeme od po~etka 7. mjeseca. Mob. 063/415-797.
3132

POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel. 061/360-084.k

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU BROJ 65 0 P 205849 11 P Sarajevo, 28. 5. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Aida Bahtovi}, u pravnoj stvari tu`itelja Senad Plo~o iz Sarajeva, ul. Dalmatinska br. 11, zastupan po punomo}niku Tiri} Zlatku, advokatu iz Sarajeva, protiv tu`enog 1. Kantonalni stambeni fond Sarajevo, ul. Hiseta br. 13-a, zastupan po punomo}niku A{~eri} Minadiru, advokatu iz Sarajeva, 2. Gali} Mijo iz Sarajeva, ul. Bra}e Brklja~ br. 8 i 3. Had`iabdi} Vedad iz Sarajeva, ul. Hamze Hume br. 2, radi ispunjenja ugovora o kupoprodaji vsp. 1.000,00 KM, objavljuje slijede}i

OGLAS
POZIV
/Poziv za pripremno ro~i{te - Ro~i{te za glavnu raspravu/ Za Gali} Mijo iz Sarajeva, ul. Bra}e Brklja~ br. 8 Pozivate se kao stranka na PRIPREMNO RO^I[TE - RO^I[TE ZA GLAVNU RASPRAVU za dan UTORAK, 3. 7. 2012. GODINE, u 10 SATI, pred ovaj Sud, u sobu broj 315/III. SUDIJA Aida Bahtovi}

Napomena: Stranke su du`ne najkasnije na pripremnom ro~i{tu iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predlo`iti sve dokaze koje `ele izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje `ele upotrijebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP-a). Na pripremnom ro~i{tu }e se raspravljati o pitanjima koja se odnose na smetnje za dalji tok postupka, o prijedlozima stranaka i ~injeni~nim navodima kojima stranke obrazla`u svoje prijedloge (~l. 79, 80. ZPP-a). Tu`eni mo`e najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e tu`itelj, a bio je uredno obavije{ten, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tu`eni ne zahtijeva da se ro~i{te odr`i (~l. 84. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e uredno obavije{ten tu`eni, ro~i{te }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 84. st. 2. ZPP-a). Sud mo`e odrediti da se glavna rasprava odr`i odmah nakon pripremnog ro~i{ta (~l. 94. st. 3. ZPP-a). Ako stranka ili njen zastupnik u toku postupka ili prije isteka roka od {est mjeseci nakon pravomo}nog okon~anja postupka promijene adresu na koju se dostava obavlja, du`ni su o tome odmah obavijestiti sud, u suprotnom, sud }e odrediti da se dalje dostave u parnici obavljaju objavljivanjem pismena na oglasnoj plo~i suda, sve dok stranka ili njen zastupnik ne obavijeste sud o svojoj novoj adresi (~l. 352. ZPP-a). Dostava se smatra obavljenom nakon proteka 15 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama.

AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437732 i 061/214-306.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777-033/203-127.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k

PONUDA
POSLOVNI prostor 190m2 20 parking mjesta, skladi{te prizemlje uz glavni put, sve novo Slatina Betanija. Tel. 062/619-361.k IZDAJEM namje{ten jednosoban stan, prvi sprat u ku}i, cijena 250 KM. Mob. 062/760-784.sms IZDAJEM stan u Tuzli, Stupine b1, kuhinja, lo|a, 61 m2. Mob. 061/548917.sms

50

MALI OGLASI
NEKRETNINE
RAKOVICA, prodajem dvije parcele 1.800-2.500m2, dozvoljena gradnja, voda, struja, cijena po dogovoru. Tel. 033/534-179.k STAN, centar, 40m2 i 47m2, Grbavica, 52m2, 1.800KM/m2. Mob. 061/865-011.k HITNO - povoljno dvoiposoban stan 67m2, Alipa{ino polje, ul. Semira Fra{te, IX kat, 75.000KM. Mob. 066/488818.k POVOLJNO, stambeni objekat, ku}a 10 x 11m2, p+sp. cca 170m2 stambene povr{ine, parcela 1.000m2, uknji`eno, 1/1, na putu Mostarsko raskr{}e - Rakovica, kod kafane Centar - Jugoslavije, 95.000KM, uz mogu~nost dogovora. Mob. 061/375787.k VIKENDICA u Semizovcu, nedaleko od restorana Imid`, 58m2, 1.300m2 oku}nice, 35.000 KM. Mob. 061/170-254.k DOLAC Malta, Paromlinska, 59m2, 8 sprat, 1.900 KM/m2, Vojni~ko P. 67m2, potpuno adaptiran, VP, 1.650 KM, Mojmilo, Mob. 062/383-064.k PRODAJEM ku}u u centru, tri sprata, dvije gara`e + prate}i objekat. hitno! Mob. 062/337-925.k NAHOREVO -Studenac nova ku}a 10x8 dvije gara`e 2 dunuma vo}njaka i ba{te cijena po dogovoru vi|enju. Tel:061/352-112 i 061/157718.k DOBRINJA V, Trg grada Prato, 67m2, 7 sprat, adaptiran, fizi~ki ima 77m2, 105.000 KM, ^engi} V. ul. B.M.Selimovi}a, 4 sp. renoviran, 35m2, 77m2. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM ku}u na Kromolju 240m2 stambenog prostora i 500m2 zemlji{ta, sva infrastruktura. Mob. 062/591-105.k PRODAJEM vikendicu 70m2, 1.940m2 zemlje pod vo}em, Binje`evo - Mi{evi}i. Tel. 033/525-120.k PRODAJEM stan Dobrinja vel. 71m2 cijena po dogovoru. Tel. 0617240-468.k PALE ku}a sa 2 sprata + potkrovlje, pomo~ni objekti u ul. srpskih ratnika. Mob. 057/225-787.k SRBIJA - Gornji Milanovac, prodajem 2. vikendice, namje{tene, pomo}ni objekti, rijeka blizu, 6.000 eura. Tel. 0038111455-256 i 00381638740951.k PRODAJEM troiposoban stan na drugom katu 78m2+dva ustakljena balkona i ugra|ena kuhinja i totalno renoviranom [vrakino vi{e Tv kod Merkatora. Tel. 061/994-095.k STAN 51m2 Grbavica II Hasana Brki} dvosoban III kat Rimsko eta`no balkon, 98.000KM.Tel. 062/295919.k TROSOBAN stan na Ciglanama Husrefa Red`i}a I kat 190.000KM. Tel:061/899-209.k CENTAR, ul. Antuna Hangija, 100m2, eta`ni, 3 terase, gara`a, 15m2. Mob. 061/205-235.k TROSOBAN potkrovni stan 68m2 na Otesu odli~no stanje 2 mokra ~vora 91.000KM. Tel. 061/150-519.k PRODAJEM izdajem opremljen restoran sa ba{tom kod Visokog uz rijeku Fojnicu. Tel. 0627530-640.k DOBRINJA I - trosoban 74m2, centralno II sprat po~etna cijena 1.650 Km/m2. Tel. 061/893-105.k PRODAJEM na Vratniku ku}u sa tri zasebna stana, dvije gara`e. Tel. 061/131-268.k PRODAJEM ku}u sa 2 stana, c.g, 400m2 oku}nice, uredna dokumentacija 1/1. Tel. 061/566-303, 033/464-728.k PRODAJEM trosoban stan 69m2, IV sprat, Ilid`a-Lu`ani. Tel. 033/621976.k PRODAJEM zemlji{te u Falati}ima 2100m2 sa svim prilju~cima. Tel. 061/100-242.k PRODAJEM trosoban stan 93m2 na po~etku Bistrika lijep pogled na grad. tel. 00387 62 403-722. CIGLANE Stan 82m2 prvi sprat balkon, ul. Antuna Hangija trosoban 175.000Km. i stan [IP 48m2 sprat, balkon 96.000KM. Tel. 061/072-845 i 062/649-370.k DALMATINSKA Centar stan 121m2 visoko prizemlj mogu}a i stambeno poslovna kombinacija. Tel:033/221-533.k PRODAJEM gara`u na Marindvoru Kranje~evi}eva ul. preko puta Dru{tva pisaca 12,5m2 svjetlo, odli~an prilaz vl. 1/1.Tel:061/869-396.k ENVERA [ehovi}a, dvosoban stan, 4 kat, 62m2+balkon, dvostrano orjentisan, 2000 KM/m2. Tel. 066/801737.k GARSONJERA, Ko{evsko brdo, B. Begi} 20m2 + balkon, potrebna adaptacija, 40.000KM. Tel. 066/801737.k KU]A u Ul. Franjeva~ka 124m2, 360m2 oku~nice 750.000 eura, gra|evinski plac Doglodi 2000m2 sva infrastruktura 130KM/m2, ku}a obrovac 220m2, 4000m2 oku}nice, sva infrastruktura. Tel. 062/959129.k STAN 174m2, centar, suteren, idealan za pos. prostor, extra povoljno. Mob. 063/157-832.k STAN 40m2, 2 kat. Mob. 062/758330.k CENTAR, 75m2, 2 kat, Alipa{ina. Mob. 062/758-330.k KU]A, S. Grad, Kova~i, 150m2, gara`a, na 300m2 placa. Mob. 061/299911.k CENTAR, 84m2, ^obanija, 1 kat. Mob. 063/157-832.k BREKA, 105m2, dvoeta`ni, H. Su{i}a. Mob. 063/157-832.k PRODAJEM 1.350m2 zemlje u Hrenovici, op}ina Pra~a, cijena po dogovoru. Tel. 533-927.k CENTAR, Ba{~ar{ija, stan+gara`a+oku}nica, povoljno. Mob. 063/918-909.k ILID@A-Otes, ku}a, blizina busa, 9m2 podrum, prizemlje, kao pos. prostor, sprat, potkrovlje, ba{ta. Mob. 062/506-998.k VIKENDICA 50m2, 1600m2 oku}nica, na jezeru Modrac, kod hotela Senad od Bosne. Mob. 062/474-137.k NAMJE[TEN trosoban stan internet, kablovska alram grijanje sa 2ije terase mogu i studenti.Tel.062/226665.k BA[^AR[IJA, ul. A{~iluk (preko puta ~evabd`inice @eljo), 90m2, 2 sprat, 220.000 KM, Mojmilo, Olimpijska, 80m2, VP, 1.350 KM/m2. Mob. 062/383-064.k MEJTA[ 63m2, dvoiposoban, detalno renoviran, et. grij. ju`na strana, 2 kat. Mob. 061/148-810.k GRBAVICA, Zagreba~ka, 2 kat, 53m2, 2 balkona, cen. grijanje. Mob. 061/148-810.k PRODAJEM stan u centru, 117m2, cijena 2.100KM/m2, ul. Josipa Vanca{a. Mob. 062/346-843.k NOVO Sarajevo, renoviran, 98m2+pro{irenje na 130m2, gara`a, 210.000 KM. Mob. 063/555-858.k FERHADIJA, izuzetan polo`aj, 78m2, 4 kat, 2 terase, mogu}nost pro{irenja. Mob. 061/148-810.k BREKA, 105m2, 2 eta`ni, 2 terase, cen. grij. 235.000 KM. Mob. 063/555858.k PRODAJEM gara`u 11m2 na Marin Dvoru, Ul. Kranj~evi}eva. Tel. 061/188-270.k PRODAJEM trosoban stan, 69m2, IV sprat, Ilid`a - Lu`ani. Tel. 033/621976.k PRODAJEM ku}u u Neumu, 50m od mora. Mob. 061/209-930.k KU]A, Ljubljanska, 195m2, dobro stanje, 95.000 eura. Mob. 063/555858.k PRODAJEM u Makarskoj trosoban stan 75m2 novogradnja, parking, 3 mokra }vora. Tel. 00385 21 611-754, 00385 99 3121814.k PRODAJEM stan Ul. Dalmatinska, 121m2, vp, mogu}a kombinacija stambeno poslova. Tel. 033/221-533.k POSLOVNO stambeni objekat na Stupu, povr{ine 600m2, 1/1. Mob. 061/106-571.k PRODAJEM stan 78m2 kod Medicinskog fakulteta, vi{i sprat, 2 lifta. Tel. 062/577-638.k PRODAJEM u Brezi ku}u 1/1 2 stana, 2 gara`e u centru i 400m2 placa. Tel. 062/577-638.k PRODAJEM dvosoban sun~an stan 49m2, II sprat u strogom centru, eta`no grijanje, 130.000KM. Tel. 061/271-258.k PRODAJEM 800m2 gra|evinskog zemlji{ta u Ned`ari}ima, ul. Branislava Nu{i}a br. 46. Mob. 061/191521.k GRBAVICA, troiposoban stan 85m2, renoviran, sa gara`om. Mob. 061/964797, 617-742.k PRODAJEM ku}u, Halilba{i}a 11, Kova~i, Stari grad. Mob. 061/622000.k HRASNO, jednoiposoban stan, 50m2, A. [imi}a 10. Mob. 061/303008, 650-943.k PRODAJEM dvosoban stan 50m2 blizu Austrijskog trga povoljno za invalide Ul. Bistrik 22. Tel. 033/533624.k PRODAJEM na Poljinama najatraktivnija lokacija, sun~ana starana 3000m2 zemlji{ta za ku}u. Tel. 065/081-255.k PRODAJEM na Hridu ku}u sa dva stana, pos. prostor, oku}nica. Tel. 033/536-765.k PRODAJEM vikendicu 70m2, 1940m2 zemlje pod vo}em, Binje`evo-Mi{evi}i. Tel. 033/525-120.k PRODAJEM povoljno stan u Hrasnici 54m2. Tel. 062/229-677.k M. DVOR, 90m2, 3 kat, 2.000 KM/m2. Tel. 033/222-506.k CIGLANE, 33m2, 4 kat+terasa. Tel. 033/222-506.k BISTRIK, 75m2, troiposoban, renoviran. Mob. 061/148-810.k TITOVA, 147m2, 3 kat, ju`na orjentacija, ~etverosoban, eta`. grijanje. Tel. 033/222-506.k OTOKA, 89m2, troiposoban, dobro stanje, 2 balkona, cen. grijanje. Mob. 061/148-810.k OTES, 60m2+pro{irenje za 60m2 sa dozvolom, 85.000 KM. Mob. 063/509365.k DOLAC M. Fojni~ka, 56m2, 1 sprat, 1.850 KM/m2, Dobrinja 3, VP, 56m2, 1.400 KM/m2, apartman na Jahorini, 33m2+16m2 podrum, 78.000 KM. Mob. 062/383-064.k STANOVI prodaja: Marijin Dvor u Kralja Tvrtka, 96m2, I sprat, eta`no grijanje struja/plin, pogodan i za poslovni prostor. 061/183-211.k PRODAJEM vikendicu 70m2 u Glavati~evu-centar, prizemlje, dvije gara`e, terasa, oku}nica. Mob. 061/146-147.k

subota, 2. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

VOZILA
OPEL Astra 1.6 16V benzin, 2003 god. motor E4, registrovana do konca januara 2013. klima, centralno zaklju~avanje, elektri~na prednja stakla, alu. felge, uradjen veliki servir, pre{la 120.000 km, cijena 8.000KM, cijena nije fiksna.Mob. 062/737831.sms PRODAJEM kombi Transport TDI T4, 2000. god. Smart Mercedes, 2003. god. Mob. 061/809-763.k JUGO proizvodnja 2006. pre{ao 11.187KM gara`iran registrovan do decembra. Tel:443-743.k PRODAJEM OPEL Corsa 1,2 benzin 98. god. tek registrovan u odli~nom stanju. Tel:061/375-168.k GOLF I benzinac 1962 neregistrovan serviran veoma u dobrom stanju. tel. 033/619-184. i 061/449-822.k KOMBI VW, T4, 2,5 TDI, 150 ks, 2003. god. pre{ao 217.000 km, cijena 14.000 KM fiksno. Mob. 061/689171.k PRODAJEM Ford Eskort 1.6, proizveden 11/97. registrovan do 11/2012. fiksno 2.500 KM. Mob. 061/430778.k AUTO dijelovi za Golfa I, grija~i, relej, filter za gorivo, remen i dr. Tel. 033/619-184, 061/449-822.k FORD escort dizel, neregistrovan, gara`iran u odli}nom stanju. Tel. 061/908-778.k PRODAJEM Renault Megan cupe metalik 2000god. 1.6Vbenzin sve novo istekla registracija cijena 9.200.00KM.Tel. 061/216-563.k HITNO prodajem Golf IV TDI 1,9 2002. godina karavan u odli~nom stanju. Tel. 061/135-356.k KOMBI VW-teretno(zatvoren), nosivost 1,05 t,dizel, god. 1993.tip 281,boja `uta, papiri uredni, ispravan, neregistrovan. Mob: 061/297-783.k VENTO dizel, kraj 94. god. u odli~nom stanju. Mob. 061/203-772.k PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4, 2003. god., mjenja~ automatik i manuelno na ameri~kim tablama, 12.500KM. Mob: 062/855-888.k PRODAJEM kombi VWLT 28, 1987. god, dizel, 75 konja. Tel. 062/532-888.k PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k MERCEDES B klase 180 CDI 2010.god. Tel:061/208-414.k PRODAJEM Golfa dvicu 1990 godina 1600 kub. 59 ks. benzinca registrovan u oktobru. Tel. 033/536765 i 061/134-544.k

PRODAJEM Bagat ru`a selektronik {iva}u ma{inu, vrlo malo kori{tena. Mob. 061/571-129.k PRODAJEM pr`ionicu kafe sa kompletnom opremom. Tel:061/187-001.k PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4 m i raznog drugog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k PRODAJEM 20m2 mermera 3 milimetra debljine. Tel:061/382-219.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do-13 sati, na 061/199 328.k PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tamp~e 180 cm. Tel. 553865, 061/895-017.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova 300 KM. Tel. 532-497.k ZIDNO ogledalo 200x75. Mob. 066/973-852.k PRODAJEM pe} na tvrdo gorivo “Susler”, fiksno 100 KM. Tel. 061/194-929.k KOLEKCIJA 503 fotografske karte BiH, 1:25.000 najbolje dosada{nje karte VGI/JNA. Tel. 032/244-417.k

PRODAJA
POVOLJNO prodajem dvosoban stan kod Vje~ne vatre kontakt agencija ABN.Tel. 061/605-851.
3126

PRODAJEM vo}njak i zemlju 3.15 dunuma i objekt 7x5 s gra|evinskom dozvolom Ilovice kod Trnova Federacija. Mob.062/117-935.sms PRODAJEM trosoban stan, Kosevsko brdo, Jukiceva, IV sprat, 75 m2, 150.00 KM. Mob. 063/313031.sms STAN na Ciglanama ul. Husrefa Red`i}a 4spr.adaptiran 78m2+2balkona=230,000KM.Tel:065/819-136.k STAN u Vogo{}i ul. Jo{ani~ka 4 spr. dvoeta`ni 112m2 2 balkona potpuno adaptiran 1160KM/m2. Tel:0627907831.k STAN na Otesu ul. Trg Ote{kog bataljona 6 spr. 77m2+gara`a 17m2=102.000KM.i Dobrinja 5 vl. Sulejman Filip.7 spr. 77m2/1300KM. Tel:063/034-355.k STAN kod parlamenta 1 spr. 81m2 potrebna adaptacija 200.000KM. Tel. 061/320-439.k DVOSOBAN STAN u Geteovoj II kat 54m2+1500KM po m2.Tel. 066/801-737.k STAN MARIJIN DVOR 65m2 visoko prizemlje Kralja Tvrtka 25 trosoban 145.000KM. Tel. 062/619-361.k BREKA prodajem trosoban stan 79m2, II sprat, centralno grijanje, ul. H. Polovine. Mob. 066/196-317.k DVOIPOSOBAN stan na Trgu Nezavisnosti 4/5 72m2, djelimi~no adaptiran 107.000KM. Tel. 066/801-737.k POFALI]I - prodajem stan Zahira Panjete 7D II. sprat novogradnja 57m2. Tel. 062/383-064.k VARE[ - Majdan, stan 41,5m2, odmah useljiv s kompletnim namje{tajem, cijena 21.500KM. Mob. 061/480-069.k BEOGRAD - Avala, prodajem ku}u sa pomo}nim objektima + 9 ari placa ili mijenjam za Golfa. tel. 00381113919322.k KOD muzi~ke akademije Muse ]azima ]ati}a dobar trosoban 57m2, terasa 5 kat povoljno. Tel:0617214852.k POVOLJNO prodajem stan u Hransici 54m2. Tel. 062/229-677.k POLJINE zemlji{te ve}e odobrenja za ku}u od 192m2 sa komunaliljama. Tel. 065/081-255.k PRODAJEM zemlju na Borijama, ~etrdeset dunuma, 1/1. Mob. 057/265029.k PRODAJEM stan 54m2 i gara`u 14m2 na ^engi} Vili I, fiksno 50.000eura. Mob. 061/778-176.k PRODAJEM stan na Dolac Malti, 72m2 na III spratu, 2 mokra ~vora. Tel. 521-362.k PRODAJEM vikendicu 70m2, 1.940m2 zemlje pod vo}em, Binje`evo - Mi{evi}i. tel. 033/525-120.k PRODAJEM gara`u 11m2 na Marijin dvoru, ul. kranj~evi}eva. Mob. 061/188-270.k PRODAJEM gara`u na idealnom mjestu, prako puta pijace Grbavica, vlasni{tvo 1/1. Mob. 061/299-306.k PRODAJEM staru Bosansku ku}u na sprat, sa dvori{tem, na Ba{~ar{iji, Telali 15, 85.000 KM. Mob. 062/656-270.k

KUPOVINA
KUPUJEM staru deviznu {tednju, obaveznice, dionice, odmah isplata. Mob. 066/430-579.sms KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice, ~avrme, zidne satove austrougarske, demirlije, pe{kune, }ilime pirotske i sarajevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869608.k KUPUJEM stan od 30 do 50m2 na lokaciji Centar, grbavica, hrasno, pofali}i. Mob. 061/106-571.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Tel. 061/323-906.k KUPUJEM umjetni~ke slike starih slikara (ulje, akvarel,pastel). Tel. 062/969-693.k KUPUJEM umjetni~ke slike filateliju stari nakit i ostalo. Tel. 033/456505 i 061/214-405.k KUPUJEM stare satove zidne d`epne ru~ne oredenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405.k KUPUJEM staru deviznu {tednju obaveznice i dionice odma isplata.Tel. 061/268-892.k KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Tel. 061/323-906.k KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice isplata odmah, dolazim na adresu, cijela BiH. Tel. 061/175-237.k KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu obveznice, isplata i dolazak na adresu, FBiH i RS. Tel. 061/517-897.k KUPUJEM staru deviznu {tednju, od{teta dionica isplata odmah, cijela BiH, najpovoljnije. Tel. 063/351-572.k KUPUJEMO stanove u Sarajevu ili vr{imo posredovanje, uz proviziju od 3%. Tel. 654-793.k KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254.k KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793.k KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.k KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731.k

OSTALO
UGALJ Banovici, kocka - orah, garantirana koli~ina i kvaliteta, dostava na adresu vlastitim vozilom. Mob. 061/736-074.sms. PRODAJEM,100 novih aluminijski radijatora, Lipovica i bakarne cjevi za eta`no grijanje.Mob 061/227654.sms RAFE za arhivu metalne, visina 200, {irina 100, dubina 50, 5 kom, cijena 60 KM, Tel.033/265-715, www.telma-slo.com. Mob. 062/993546.sms PRODAJEM stajsko gnojivo. Mob. 061/515-235.k PRODAJEM 20 metalnih stolica za ba{tu. Pogledati u cafe Ambasadoru. Tel.061/100-314.k

OSLOBO\ENJE subota, 2. juni/lipanj 2012.
ZAPOSLENJE
POTREBNE radnice za rad za ro{tiljem u }evabd`inici u Zenici, mo`e i bez iskustva. Tel. 062/225-466, od 816 sati.k ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999-012. POTREBNI saradiciiz cijele BiH za prodaju kozmetike zarada minimalno 30%+kreditiranje +stimulacija.Tel. 070/235-236 i 061/225-424.k KVALITETNO vr{imo ru~no pranje ~ilima i itisona, dolazak na adresu je besplatan. Tel. 033/221-945.k KERAMI^AR radi brzo kvalitetno i povoljno. Tel: 061/811-736.k PROFESIONALNO ~i{}enje Kärcher aparatima }ilima, tepiha, itisona, namje{taja i auto sjedi{ta. Mob. 062/738-728.k NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmljujem stolice za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/224-704 i 061/367097.k TELEFONIKO servis popravlja stare i nove be`i~ne telefone izrada telefonska instalacija. Tel. 061/141-676.k TEPSER SOD, profesionalnim ma{inama ~istimo: namje{taj, unutra{njost auta, tepihe (rese), itisone i kamene podove (za{tita). Mob. 061/524461, 033/200-003.k KOMBI prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513-948.k MOSTAR, ozbiljna `ena pazila bih stariju osobu ili ~uvala dijete, u va{em stanu. Samo ozbiljne ponude, mob. 062/600-318.k RADIM molersko farbarske poslove po pristupa~nim cijenama ~isto i uredno.Tel. 033/412-486 i 062/482192.k MATEMATIKA, instrukcije uspje{no i povoljno. Tel. 033/466-736 i 061/506-755.k ISKUSAN majstor, (moler, fasader, parketar, interijer), radio bi u ozbiljnoj firmi. Mob. 062/790-221.k PREVOZ stvari namje{taja i ostalog, ve}im kombijem radna snaga, povoljno.Tel.061/268-442.k ENGLESKi |acima testovi upis u gimnazije profesorica u mirovini.Tel.061/139-768.k IZRA\UJEMO izvedbene projekte za legalizaciju ve} izgra|enih objekata ovjereni u tri primjera povoljno u roku.Tel. 0627649-370 i 066/160-788.k NJEMA^KI advokat porijeklom iz BiH zastupa u svimpravnim stvarima u Njema~koj. Tel:061/537-739.k VODOINSTALATER opravlja i ugra|uje ~esme, vodokotli}e sifone, ventile, penzionerima jeftinije usluge. Tel. 061/205-803 i 066/973-793.k ^UVALA bi i opslu`ivala nemo}no lice. Tel:0627569-444.k SARAJEVO usluge moler kre~i, gletuje kvalitetno i povoljno.Tel. 061/235190.k KOMBIJEM ve}im povoljno vr{im prevoz selidbe kabastog otpada i dr. Mob. 062/423-123.k KAMAGRA za dobar sex, najpovoljnija cijena u gradu. Tel. 061/275440.k PREVOZ stvari i osatlo ve}im kombijem sa radnom snagom povoljno. Tel. 061/227-189.k INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike na Ilid`i ~as 6KM. Tel. 033/621-976.k TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke, dolazim na adresu besplatno. Tel. 033/240-895, 062/909306.k U^ENICIMA srednjo{kolcima instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 033/625-196.k EXSPERT za hidro-termo izolacije krovova, podova, zidova i gara`a. Tel. 061/098-579, 070 224-369.k VK majstor Dino, jednosoban stan 200KM sa pripremom zidova bijelo ili u bojama. Tel. 061/529-608.k POSLJEDNJI SELAM

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
IN MEMORIAM

51

AZRI HAD@IOSMANOVI]

Neka Ti Allah d`.{. podari vje~ni rahmet. Porodice Filipovi} i Had`iomeragi}
3193

BRANKA UGRIN^I]
2. 6. 2004 - 2. 6. 2012.

USLUGE
AKCIJA Platnene roletne 25,00KM/m2 Vanjske roletne, `aluzine, trakaste, zebra zavjese. Tel:061/551-515
3064

MOLERSKO farbarski radovi kvalitetno i povoljno. Tel. 061/323906.k ARHITEKTA savjeti za ure|enje enterijera stana i poslovnih prostora. Tel. 061/566-482.k PRU@AM ra~unovodstvene usluge po sistemu agenciskog vo|enja knjiga, kako za preduzetnike, tako i za pravna lica. Posjedujem kompletnu opremu sa kvalitetnim licenciram finansijskim programom za pru`anje navedenih usluga. Zainteresirani se mogu oglasiti na tel:061/201-685.k INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k ENGLESKI |acima testovi upis u gimnazije, profesorica u mirovini. Tel. 061/139-768.k ISCJELJENJE duhovnim putem pomo}u u~enja Brune greninga. Tel. 062/256-376.k DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Mob. 061/534-231.k INSTRUKCIJE iz matematike, dolazak na adrese. Mob. 061/536973.k ^ISTIM stanove, samo ozbiljne ponude. Mob. 062/081-830.k KLIMATIZIRANIM kombijem i autom, vr{im prevoz putnika na mo re i sve destina cije. Mob. 061/214-690, 033/220-402.k BOJENJE dekorativnim bojama Valpaint, efekti zidova: bar{un, svila, mermer, itd. Mob. 062/081885.k KV. vodoinstalater vr{i opravku stare vodoinstalacije radim nanovo banje, uz garanciju. Tel. 061/562-531 i 033/643-141.k MOLERSKO-farbarski poslovi, povoljno, kvalitetno i ~isto. Mob. 061/262-973.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog, za sve uzraste, prevodi. Mob. 065/572-966.k MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556.k SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Mob. 061/551-035.k KERAMI^AR, ~isto i kvalitetno, uz garanciju vr{i sve vrste kerami~arskih radova. Mob. 061/930315.k FIZIOTERAPEUT pru`a usluge. Mob. 061/463-736.k RADIM centralno-eta`no grijanje, plinske instalacije i mijenjam konvektore, veoma povoljno. Mob. 061/522-476, 600-514.k KE RA MI^AR zva ti na Tel: 061/460-606.k

PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089.k OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219.k

Kolege, profesori i saradnici Veterinarskog fakulteta u Sarajevu ~uvaju uspomenu na dragu Brankicu. Tanja iz `enskog hora “Gaudeamus” sa dirigentom prof. Arnautovi} Re{adom i kolege iz razreda sa ljubavlju se sje}aju krasne Brankice.
3191

ALU @ALUZINE 20KM/m2 trakaste zavjese 20KM/m2.Alu i PVC roletne, tende, planene roletne, cijena sa ugradnjom. Tel:033/211-484, 033/767-995, 061/131-447.
001

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani TIK UZ MORE, www: villa-bianca- neum.com, e-mail: villa-bianca@hotmail.com, info@villa-bianca-neum.com. Tel. ++387(0)36 884 125

Danas se navr{ava godina od kada nas je zauvijek napustio na{ dragi

AUTO kombi prevoz robe, mo`e inostranstvo, papiri uredni. Mob. 062/421-050 i 033/541-878.
937.

^ISTIM odr`avam stanove, samo ozbiljne ponude.Mob. 062/081-830.sms KIRBY - dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala i generalna spremanja stanova i firmi, itisoni 1,5KM/m2, firma Glanz. Tel. 061/350-688.k “VITALIS”, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172948.k SANITETSKI prevoz nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882.k “DOM VITALIS”, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172948.k MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.k KOMBI prijevoz selidbe, klavire, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Tel. 061/841-309.k ANTIVIRUSNA za{tita, instalacija windowsa, rje{avanje kompjuterskih problema, ugradnja komponenti. Brz dolazak na adresu. Mob:061/170-085.k RADIM zidarske, molerske radove i ostalo.Tel:061/382-219.k ISCJELJENJE duhovnim putem pomo}u u~enja Brune. Tel. 062/256376.k INSTRUKCIJE iz engleskog bosanskog jezika za sve uzraste. Tel. 065/572-966.k MOLERSKO farbarski radovi kvalitetno i uredno.Tel:061/323-906.k VODOINSTALATER izvodi povoljno i kvalitetno radove.Tel:061/222972.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k MOLER, sve molersko farbarske radove kvalitetno, povoljno i uz garanciju, penzionerima popust. Mob. 062/965-261.k

DUBROVNIK - iznajmljujem komplet opremljen stan za ljetovanje, centar Starog grada, 50m od Straduna, TV, klima, svi ku~anski aparati, cijena jako povoljna. Mob. 001A 061/891-046. NEUM izdajemo i apartmane uz more povoljno 063/322-271 i 036/884-711.
001A

OZREN PAVLOVI]

Uvijek }e{ biti sa nama i u na{im srcima. Supruga Enisa i sin Majo
3189

IZNAJMLJUJEMO sobe i apartmane u Neumu i Dubrovniku, povoljno, klima, TV, parking. Mob. 063/894751 i 036/885-165.
001A

POSLJEDNJI POZDRAV

IZDAJEM apartman u Neumu, 35 m2, klima, parking, 30 m od mora.Tel: +38761548917.sms GRADAC - sobe sa balkonom, pripadaju~im kupatilom i WC-om. Upotreba kuhinje, Buljubasic, Tel: +38521697340.sms OREBI] apartmani dvosobni, TV, parking, povoljno i za dvije manje porodice. Mob. 061/846-930.sms OREBI] KU]A na sprat, vo}e gara`a ~atrnja blizu mora i prodavnice cijena 190.000Eura. Tel.0046763383888.k U OREBI]U izdajem apartmane i sobe savremeno opremljeno i povoljno. Iskoristite sve prednosti pred sezone, ljepota Orebi}a i sadr`aji u na{oj ku}i. Mob. 061/252-782.k NEUM, povoljno izdajem apartmane, smje{ten uz more.Tel:063/327-098, 036/884-169.k NEUM apartmani-sobe pet metara od mora, parking. Tel. 036/880-582, 061/488-043.k TRPANJ na moru Izdajem sobe i apartmane, pogled na more parking. Tel. 00385989938666.k. MAKARSKA rivijera Podaci izdajem apartman 2+1 le`aj 500m do pla`e, parking, cijena povoljna. Tel. 00385 21 699-170.k NEUM apartmani konforni, klimatizirani blizu mora, parking. Tel. 036/884493, 061/141-752, 061/183-981.k IZDAJEM apartmane u Igalu povoljno.Tel. 061/537-739.k

dragom

NISVETU D@ANKI

Raja iz “Gracije”
3194

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom

NISVETU D@ANKI

Belma i Senad Pe}anin
3194

52

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
TU@NO SJE]ANJE

subota, 2. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

na na{u dragu

BRANKU MAKICU UGRIN^I]
2. 6. 2004 - 2. 6. 2012.

Voljena na{a Makice, Tvoji ne vole da stavljamo u novine Tvoju sliku, da se ve} sljede}eg dana ne pretvori u stari papir... A mi `elimo, da bar taj jedan dan, sa {to je mogu}e vi{e dobrih ljudi, podijelimo na{e neprihvatanje izvjesnosti da te nema, isto kao {to ne mo`emo da se pomirimo sa izvjesno{}u, da }emo svi mi, nekoga dana, k Tebi. Sada, kao i prije i sve do tog dana Te jako volimo. Tvoji prijatelji
3191

SJE]ANJE

Drugog juna 2012. navr{ava se osam godina od smrti moga supruga

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

POSLJEDNJI POZDRAV

SEVDA (ZAJKE) MULAOSMANOVI], ro|. ORU^EVI]

NISVET D@ANKO

preselila na ahiret u ~etvrtak 31. maja 2012, u 88. godini.

BOGDANA (BRANKA) STANKOVI]A
Po dobrom te pamtim, s ljubavlju i po{tovanjem spominjem, sada `ivim sama s bolom i tugom. Tvoja supruga Merd`ana
2935

D`enaza }e se obaviti u subotu, 2. juna 2012. godine, u 17 sati, poslije ikindija-namaza na mezarju Kova~i u Hrasnici. D`enaza polazi ispred Hrasni~ke d`amije. O`alo{}eni: sin Enver, k}erke Behija i Envera, sestra Dudija, snahe Sad`ida, Alimera, Zejna i Ramka, unu~ad Emir, D`eneta, Melita, Vedran, Vedrana, praunu~ad Almedina, Faris, Nejra i Timur, zetovi Momir i Nihad, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne sa porodicama, teti}i, teti~ne, daid`i}i i dad`i~ne sa porodicama djeveri}i i djeveri~ne sa porodicama, te porodice Mulaosmanovi}, Oru~evi}, Mehmedagi}, Lokvan~i}, Kapor, Str{evi}, Durmo, Mizdrak, Krupalija, Pobri}, Salihagi}, He}o, Hod`i}, Mehanija, Godinjak, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 17 sati u porodi~noj ku}i u Ul. Begluk br. 9 u Hrasnici. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

S tugom i po{tovanjem, njegovi prijatelji iz SAMOSTALNOG SINDIKATA UPOSLENIKA JAVNIH RTV SERVISA
001

POSLJEDNJI POZDRAV

o~uhu na{e kolegice Nerme Zajkovi}

POSLJEDNJI SELAM

mojoj dragoj
U tuzi i boli javljamo svoj rodbini, prijateljima i znancima da je na{ dragi i nikad pre`aljeni suprug, otac, brat i djed

OTO LUKA^EVI]

STJEPAN PRLI]
1933 - 2012.

Zaposlenici JP Me|unarodni aerodrom “SARAJEVO” d.o.o. Sarajevo
001

SJE]ANJE

HALIDIJI

na na{e najdra`e u ~etvrtak, 31. svibnja 2012, u 79. godini, iznenadnom smr}u blago u Gospodinu preminuo. Sprovod na{eg dragog pokojnika kre}e u subotu, 2. lipnja 2012. godine, u 16 sati ispred mrtva~nice “Gorica Sovi~i”.

Njen Zjajo Nerkes Garo
3186

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA
Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

O`alo{}eni: supruga Zdravka, k}i Marija, sinovi Marijo i Tomislav, nevjesta Katarina, unuka Magdalena, bra}a Damnjan i Bosiljko s obiteljima, obitelji pok. brata Ljube, obitelj pok. Ferde Vla{i}a, obitelji Mijatovi}, Percan i Grizelj te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji. PO^IVAO U MIRU BO@JEM Do|ite k meni svi vi izmoreni i optere}eni, i ja }u vas odmoriti. (Mt 11,28)
946

IRENU SABRANOVI] - IVKOVI]
2. 6. 1997 - 2. 6. 2012.

GORANA IVKOVI]A
2. 6. 1997 - 2. 6. 2012.

S neizmjernom ljubavlju, va{a porodica. U subotu, 2. juna, u 13 sati, posjetit }emo njihov grob na groblju Lav i polo`iti cvije}e.
3187

OSLOBO\ENJE subota, 2. juni/lipanj 2012.
POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga
POSLJEDNJI POZDRAV

53

na{oj dragoj prijateljici

dobrom kom{iji i prijatelju

DARINKI EFTIMOVSKI

MARIJA RADIELOVI] - TOROMAN
preminula 31. maja 2012. u 75. godini. Sahrana }e se obaviti 2. juna 2012. godine u 12 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: sinovi Dario i Daniel, porodice Radielovi}, Toroman, Brigi}, Ko~etkov, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije.
000

HITKU ZIMI]U

Dragan Stanojlovi} s porodicom
942

Porodice Ljubun~i} i \ulbi}
3190

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je 1. juna 2012. godine na{a draga

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

had`i SABIT (sin IDRIZ - bega) AJANOVI]

Danas se navr{ava 40 tu`nih dana otkako je preminuo na{ suprug, otac, djed i svekar

RAZIJA (HUSEINA) SALIHOVI], ro|. JALOVI^I]
nakon kratke i te{ke bolesti preminula u 75. godini.

preselio na ahiret u petak, 1. juna 2012, u 75. godini. D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 3. juna 2012. godine, u 13.30 sati na mezarju [ljedovi}i - Rogatica. O`alo{}eni: supruga had`i Belkisa, k}erke Nermina, Dina i Elma, zetovi Senad Krajina, Samir Siru~i} i Omer Vatri}, unu~ad Vedad, D`enana, Mirza, Selma, Sanin, Alen i [ejla, sestra Hedija, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, te porodice Ajanovi}, Herenda, Had`ihasanovi}, Krajina, Siru~i}, Vatri}, ]ati}, Mlati{uma, ^amd`ija, Sijer~i}, \ipa, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u d`amiji Dobrinja III. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en od Vije}nice, sa polaskom u 10 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

BLAGOMIR KLJAJI]

Sahrana }e se obaviti 4. juna 2012. godine u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. Volimo te. Zauvijek }e{ ostati u na{im srcima. O`alo{}eni: suprug Hasan, sin Kristijan, k}erke Vildana i Edina, bra}a Ismet i Safet, unu~ad Izabela, Karlo, Ana, Andrija, Nejla i Elma, snaha Nikolina, te porodice Salihovi}, Jalovi~i}, \ura{kovi}, Jusufovi}, Kadi}, Had`iahmetovi}, Musli}, Petkovi}, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije.
000

S ljubavlju, tugom i po{tovanjem, tvoja porodica
3184

TU@NO SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na roditelje na{e drage kolegice Fikrete Resi}

na{oj prijateljici i dragoj kom{inici

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

ZEKIJA U@I^ANIN, ro|. RUVI]
preselila na ahiret u petak, 1. juna 2012, u 87. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 2. juna 2012. godine, u 14.30 sati na bakijskom mezarju Faleti}i. O`alo{}eni: sestra Badema Vranac, sestri~na Nizama Fazli} sa porodicom, sestri} Fuad Vranac sa porodicom, te porodice U`i~anin, Vranac, Fazli} i ostala rodbina i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u Bakijskoj d`amiji. Ku}a `alosti: Ul. Isevi}a sokak br. 3.
000

had`i FADILA \OZI]

had`i AHMED \OZI]
3167

AZRI HAD@IOSMANOVI]

U~enici i kolektiv Prve gimnazije Sarajevo

Obitelj [traus
3178

IN MEMORIAM

TU@NO SJE]ANJE

na dragu

ENVER ^EHAJI]
2. 6. 2009 - 2. 6. 2012.

BRANKU UGRIN^I]
2004 - 2012.

Porodica Karamehi}
3188

Maid
943

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE

subota, 2. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

POMEN U subotu, 2. juna 2012. godine, navr{ava se ~etrdeset dana od smrti na{e drage majke

Drugog juna 2012. na susretu maturanata povodom 50 godina mature IV a razreda Gimnazije Jajce bi}e opravdano odsutni:

ISI] MENSUR ]ANO ISMET MARI] JOVANKA LISICA NADA

MULALI] HALIDA VASI] MILAN KURT ESAD

MIRJANA SIMANI], ro|. TRGOV^EVI]
Tog dana u 12 ~asova posjeti}emo njen grob gdje }emo zapaliti svije}e i polo`iti cvije}e. Poslije pomena sasta}emo se u ku}i `alosti Kijevo - Oglavak.

Sjetit }emo se umrlih drugova i drugarica i evocirati uspomene. Maturanti IV a razreda Gimnazije Jajce generacija 1962.
945

Zahvaljujemo svima koji su do{li na ispra}aj i pomen na{oj dragoj majci. O`alo{}eni: sinovi Vladimir, Rade i Vaso sa porodicama
3183

POSLJEDNJI POZDRAV Na{oj dragoj kumi

Tre}eg juna 2012. navr{ava se godina otkako je preselio na ahiret na{ dragi

ASIM (BE]IRA) IBRAHIMAGI]

Sa neizmjernom ljubavlju, ponosom i po{tovanjem ~uvat }emo ga u na{im srcima i mislima.

MARICI TOROMAN
Tvoji Brigi}i
3180

Molimo dragog Allaha d`.{. da podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet njegovoj plemenitoj du{i. O`alo{}ena porodica Tevhid }e se prou~iti istog dana (nedjelja, 3. juna 2012. godine) u 15 sati u ku}i `alosti u Ulici O~aktanum 11 A.
944

POSLJEDNJI POZDRAV dragom drugu i prijateljici

SJE]ANJE na na{e drage roditelje

Drugog juna 2012. navr{ava se sedam godina otkako je na ahiret preselio na{ dragi

MARICI TOROMAN
ANTONIJA MIJATOVI]
2. 6. 2007 - 2. 6. 2011.

FUAD (ASIMA) HAJRI]
SLAVKO MIJATOVI]
29. 6. 2011 - 2. 6. 2012.

Ostaju nam predivna sje}anja na na{a zajedni~ka dru`enja i tvoju dobrotu. Tvoji: Spomenka, \or|e, Dejan i Maja
3181

Sje}anje na Tebe je dio na{eg `ivota u kojem }e{ nam ti vje~no nedostajati. Tvoji: supruga Meda, k}erka Elma, Nina i Frenk
3176

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica

POSLJEDNJI POZDRAV na{oj dragoj teta
na na{eg dragog SJE]ANJE

3181

IN MEMORIAM

AZRI

FUADA (ASIMA) HAJRI]A
2. 6. 2005 - 2. 6. 2012.

BRANKO SPASOJEVI]
2. 6. 1992 - 2. 6. 2012.

Uvijek }e{ biti u na{im mislima i srcima.

Uvijek }emo te se sje}ati. Tvoji Veso i Alma Nikoli}
3154 3177

Miran, Nadan, Sanja i Dino
3175

Sestra Kika, zet Re{ad, Nedim, Amela i Nermin sa porodicama

OSLOBO\ENJE subota, 2. juni/lipanj 2012.
Umrla je na{a draga prijateljica

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV

55

ZDENKA JURI]
1953 - 2012.

NISVETU D@ANKI
Sahrana }e biti u subotu, 2. juna 2012, u Splitu. Njene Jasmina i Hajra
3172

^lan redakcije "BIHAMK AUTO" i prijatelj BIHAMK-a Redakcija "BIHAMK AUTO" i uposlenici BIHAMK-a
001

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi sin, suprug, otac i brat

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

MILAN BRACO (MILO[A) MALJUKAN

had`i MURAT AMIR (VELIJE) KARI]

NISVET (SULEJMANA) D@ANKO

preselio na ahiret u ~etvrtak, 31. maja 2012, u 61. godini. preminuo 1. juna 2012. u 41. godini. Sahrana }e se obaviti 2. juna 2012. godine u 12.45 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: otac Mi{o, supruga Sanja, k}i Dejna, sestra Milana, zet Zdravko, sestri~na Marijana, punica Ru`a, ro|aci Mirko, Mihajlo, Slava, Dijana i Dalibor, snaha Zdravka, te porodice Maljukan, Jak{i}, Mili}evi}, [lager, Deli}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije.
000

D`enaza }e se obaviti u subotu, 2. juna 2012. godine, u 15 sati na mezarju Ni{an - Jar~edoli. O`alo{}eni: supruga Amira, sin Dino, snaha Hikmeta, unu~ad Harun i Hana, bra}a Seid, Omer i Enes i sestra Tid`a sa porodicama, punac Muradif, {ura Mujo, svastika Jasmina, snaha Zineta, zet Seid sa porodicom, amid`a Muhamed, tetke Devla i Naza sa porodicama, amid`i}i, amid`i~ne, daid`i}i, daid`i~ne, teti}i, teti~ne, njegov Uzeir, prija Vezira sa porodicom, te porodice Kari}, Ni{i}, ^au{evi}, Huski}, D`indo, Be}irovi}, Osmali}, Had`ihasanovi}, Osmanovi}, D`ananovi}, Hajdarevi}, Komarica, Me{inovi}, Kaljanac, Alagi}, ^akari}, ^an~ar, Muj~inovi}, Zahiragi}, Ljubovi}, Ro{i}, Spahi}, Bahto, Pinjo, Suljagi}, Mili}, Tankovi}, Salihagi}, Zuki}, Puhalo, Bukva, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 15 sati, Ul. humska 676, Pofali}i. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en ispred MZ G. Pofali}i sa polaskom u 14 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

preselio na ahiret u srijedu, 30. maja 2012, u 49. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 2. juna 2012. godine, u 15 sati na mezarju Bu~a Potok. O`alo{}eni: otac Sulejman, majka Ramiza, supruga Amra, k}erka Ada, bra}a Fikret i Nijaz, snahe Annamaria i Sabina, brati} Mirza, tetka Kadira i tetak Juso, daid`a Ramiz i daid`inica Fata, strina Zaha, amid`i}i Hamdija i Hakija sa porodicama, amid`i~na Advija sa porodicom, daid`i} Jasmin sa porodicom, daid`i~ne Jasmina i Elvedina sa porodicama, teti}i Dervi{ sa porodicom, teti~na Dervi{a sa porodicom, {ura Faruk, te porodice D`anko, Karabegovi}, Duri}, ]ori}, Ferhatovi}, Dedovi}, Pa{ali}, Kameri}, [ubo, Krakonja, ]atovi}, Nurkovi}, Selak, Baji}, Ba{i}, Avdi}, Kunovac, Andelija, Bostand`i}, Elomaa, Lundsröm, Petra~, Pu{i}, \uri}, Durakovi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u d`amiji Bu~a Potok.
000

POSLJEDNJI POZDRAV majci na{e prijateljice Mime Muratagi}

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

ZULEJHI ALAGI]
Snje`ana, Boba i Tomica
3170

HAD@IRA (OSMANA) SMAJLOVI] ro|. OMERSPAHI]
preselila na ahiret u srijedu, 30. maja 2012, u 87. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 2. juna 2012. godine, u 17 sati na mezarju Barimo - Vi{egrad. O`alo{}eni: k}erka Raza, sinovi Mujo, Ejub i Osman, snahe Sabaheta, Naza i Suada, zetovi Sead, Senad i Nihad, unuke Mubera, Mersija, Indira i Emina, unuci Armin, Fuad i Haris, praunuka Sumeja, praunuci Fejlem, Erem i Eldar, brati}i sa porodicama, sestri}i i sestri~ne sa porodicama, djeveri}i i djeveri~na sa porodicama, te porodice Smajlovi}, Omerspahi}, [eti}, D`afo, Glu{~evi}, [eta, Pod`i}, Murti}, Puhalo, Fejzi}, Bosanki}, Bajri}, Beha, Rami}, [abanija, Demir, Tvrtkovi}, Hod`i}, Tahmaz, D`aferovi}, [ehi}, ]uprija, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana prije ikindija-namaza u d`amiji Barimo. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en sa terminala Ilid`a sa polaskom u 13 sati, sa zaustavljanjem na usputnim autobuskim stajali{tima. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

POSLJEDNJI POZDRAV na{oj dragoj

SADIKA (VEJSILA) BULJUBA[I], ro|. MULI]

preselila na ahiret u srijedu, 30. maja 2012, u 77. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 4. juna 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erke Nermina i Saliha, unu~ad Dajana, Maja i Dino, zetovi Sead, Frank, Ognjen i Zoran, te porodice Buljuba{i}, Muli}, [ari}, Nichols, D`ini}, D`ino, Vuki~evi}, Hrvat, Nezirovi}, Sikira, kao i ostala rodbina, prijatelji i poznanici. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

ZULEJHI ALAGI]
Od Jasmine Cice, Zlatka, Olivere, Une i Sule Alagi}, te Huse, Ekrema i Fatime Turali} sa porodicama
3171

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV

subota, 2. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

IN MEMORIAM

NISVETU D@ANKI

STJEPAN MARTINOVI] JASMINA [A]IRBEGOVI] SEAD BAJRI] NUSRET [KALJI] MELIHA BI[^EVI] IBRAHIM MUSA

BEDRIJA HAD@IALI] ZLATKO PUVA^I] AHMED FAZLI] MUHAMED [PILJAK NURKO D@ANANOVI] BRANKO BA^I]

Maturantima VIII - 2 razreda Druge gimnazije, Sarajevo, generacija 1958/59. godina i svim po{tovanim profesorima ove generacije preminulim od 1959. do 2012. godine. Svih ovih godina, pa i 53 godine nakon polo`ene mature, ~esto se, sa velikom tugom sje}amo i sa po{tovanjem pominjemo, svih na{ih profesora i kolega iz razreda kojih vi{e nema me|u nama.

Jasmin i Angelina Durakovi}
001

U~enici VIII-2 razreda Druge gimnazije u Sarajevu, generacija 1958/59. godina
3132

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

D@EVAD (ALIJE) ALAGI]

FERIDA IMAMOVI], ro|. PA[I]

SALKO (LATIFA) AHMETAGI]
ekshumacija iz Vi{egrada (jezero Peru}ac)

preselio na ahiret u ~etvrtak, 31. maja 2012, u 48. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 2. juna 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Olga, sin Kenan, k}erka Atifa, majka Hana, bra}a Kasim i Ned`ad, sestre Mejra, Merima i Nerma, strine Dervi{a i Munira, snaha Minka, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, amid`i}i, amid`i~ne, teti}i, teti~ne, te porodice Alagi}, Zelihi}, Bahto, Aydin, Mehremi}, Hod`i}, Kod`aga, Caki}i, Karahmet, [ov{i}, Feriz, Muhi}, Kadri}, Bahtanovi}, Vra`alica, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu rahmetlije u 14 sati, Ul. grada~a~ka 128. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

preselila na ahiret u ~etvrtak, 31. maja 2012, u 38. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 2. juna 2012. godine, u 16 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O`alo{}eni: otac Mehemed, majka Rasema, suprug Izudin, sin Irnes, sestre Sanela i Pamela, brat Alen, zet Izudin U`i~anin, sestri~na Nirma, amid`a Samir sa porodicom, svekrva Ifeta, djeveri Nijaz i Isen sa porodicama, zaova Iza sa porodicom, te porodice Imamovi}, Pa{i}, Konakovi}, Kosovac, U`i~anin, Alji}, Zolota, Hasovi}, ]osi}, Jegi}, Kari}, ]oso, Be~i}, Ismailovi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 16 sati u ku}i `alosti u Ulici Kromolj do br. 128.
000

preselio na ahiret od zlo~ina~ke ruke kao {ehid u Vi{egradu 26. juna 1992. u 45. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 2. juna 2012. godine, u 17.30 sati na mezarju Grahovi{te - Barica. O`alo{}eni: supruga Meva, sin Semir, bra}a ]amil, Zejnil i Murat, brati}i Almir, Midhat, Damir i Eldin, teti}i Minka, Suvada, Mustafa, Almedina, Medina i Selma, snahe Remza, Fazila i Sabiha, sestri} Zijad, sestri~ne Suvada i Senija sa porodicama, bad`enozi Latif i Salko, svastike Latifa, D`emila, Ham{ija i Fatima sa porodicama, te porodice Ahmetagi}, Junuzovi}, Agi}, Ke{mer, Beri}, Ibi{evi}, Be{irevi}, Valjevac, Cocali}, Topali}, Osmanbegovi}, Avdibegovi}, Hod`i}, Had`i}, Bajtal, ]uprija, Ajnad`i}, Avdagi}, Poljo, Kari{ik, Softi}, Sara~, Rami}, Dizdarevi}, Su}eska, Kurspahi}, Bulatovi}, Kupus, Muratagi}, Memi{evi}, [ehi}, Kuka, Pribi{i}, Mulaosmanovi}, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i `alosti u 17.30 sati, Ul. Donji Hotonj 58, Vogo{}a. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) ...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

ADEM (MU[ANA) BELKO
preselio na ahiret u ~etvrtak, 31. maja 2012, u 76. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 2. juna 2012. godine, u 14 sati na mezarju Bati}i - Kijevo. O`alo{}eni: supruga Hanka, sinovi Halid i Mirza, k}eri Halida, Zahida, Arzija i Merzija, unu~ad, brat Vejsil sa porodicom, snaha Rabija sa porodicom, sestra Hata sa porodicom, {ura Zajko ]osi}, Sevda Lingo sa porodicom, snahe Naila i Amira, zetovi D`emal, Halid i Esad, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne amid`i}i i amid`i~ne sa porodicama, daid`e i daid`i}i sa porodicama, te porodice Belko, Bunar, ]osi}, Lingo, Malki}, ]ato, Zolj, Teletovi}, Zuli}, Hakalovi}, Jahi}, Zolota, Avdi}, Kolar, Hase~i}, Ja{ar, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 14 sati, Bati}i - Kijevo. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

IBRAHIM (IBRO) RIBAC
ekshumacija iz Vi{egrada, 1935 - 1992.

Danas se navr{ava godina dana od smrti na{eg voljenog supruga, oca, svekra i djeda

preselio na ahiret kao {ehid od zlo~ina~ke ruke 1992. u 57. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 2. juna 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sin Sejad, k}erke Azra i Fatima, snahe Amra i Nermina, sestra Zekija, zet Mustafa, unu~ad Adnan, Safet, Mirela, Sanela i Aida, zetovi Kabir i Almir, amid`i} E{ref, snaha Had`ira, svastike Timka i Rahima, svaci Kasim i Ibrahim, snahe Pa{a i Fatima, sestri}i, sestri~ne, amid`i}i, te porodice Ribac, Kos, Ahmetspahi}, Kapetanovi}, @iga, Salijev, Barak, Me|useljac, Omerovi}, Kustura, [abanovi}, Kari{ik, Skenderagi}, Su}eska, Kasapovi}, Husovi}, Velagi}, Jamak, Spahi}, Kavazovi}, [eta, Ajanovi}, Saki}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i `alosti u 14 sati, Ul. drinska do br. 30. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

ZDRAVKA (VLADIMIRA) SPARAVALO
2. 6. 2011 - 2. 6. 2012.

Njegovi najmiliji: Bija, Dragan, Goran, Larisa, Andrea i Vedran
3164

OSLOBO\ENJE subota, 2. juni/lipanj 2012.
SJE]ANJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Drugog juna 2012. navr{ava se sedam tu`nih godina otkako nije sa nama

57

na na{e drage: oca, majku, sestru, dedu, nanu i tetku

MIRZA MAHI]
4. 8. 1980 - 2. 6. 2005.

BIDO (NURKE) GU[O
2. 6. 1981 - 2. 6. 2012.

EMIRA (BIDE) GU[O
25. 11. 1993 - 2. 6. 2012.

ZARFA (OSMANA) GU[O
1. 7. 2006 - 2. 6. 2012.
3012

Vrijeme prolazi, tuga ostaje. Ponosni smo {to smo te imali, a vje~no tu`ni {to smo te izgubili. Tvoji najmiliji
88104

Sin i brat Fuad, k}erka i sestra Fadila i unuka i sestri~na Lejla

Drugog juna 2012. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od smrti na{e drage majke, bake i sestre

SJE]ANJE

SJE]ANJE

na na{eg dragog

BOGDANE (GAVRE) NINI]

SALKO KUKI]
iz Bijeljine 2. 6. 1992 - 2. 6. 2012.

MIRZA MAHI]
iz Ljubu{kog 4. 8. 1980 - 2. 6. 2005.

Danas }emo posjetiti njen grob i polo`iti cvije}e. Porodica
001A

Tvoji: familije Mesihovi} i Mu{i} S ljubavlju i po{tovanjem ~uvat }emo uspomenu i sje}anje na tebe. Tvoji Mirza i Ramiza
3139 88104

SJE]ANJE

SJE]ANJE TU@NO SJE]ANJE

Navr{ilo se pet godina otkako nije sa nama

na na{eg dragog druga i prijatelja

D@EMAL [O[EVI]
iz Fo~e

SALKU (AZIZA) KUKI]A
2. 6. 1992 - 2. 6. 2012.

ALIJA [LJAMO
2. 6. 2007 - 2. 6. 2012.

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
626

Pro{lo je 20 godina, vrijeme neumitno te~e, ali ne mo`e izbrisati tvoj dragi lik i dobrotu iz na{ih srca i sje}anja. Tvoji drugovi: Sadik Sa{a, Mirsad i Gli{o sa porodicama
3138

Nakon odlaska na{eg dragog Alije, prazninu u srcu popunjavamo ljubavlju i sje}anjem na njegovu plemenitu du{u. Supruga Nezira, k}erke Aida i Adisa, unuci Nedim, Una i Mirza, zetovi Armin i Mirsad
930

Drugog juna 2012. navr{ava se tu`na godina od smrti na{e drage

SJE]ANJE
Danas je 40 dana od kada nije sa nama na{ voljeni suprug, otac, djed i punac

MILOJKE (MARKA) BARI[I]
iz Kiseljaka

ALMAS ([A]IRA) JAMAKOVI]
2. 6. 1992 - 2. 6. 2012.

SULJO (ZAJKE) BELKO
22. 4. 2012 - 2. 6. 2012.

S po{tovanjem i tugom ~uvamo uspomenu na tvoj lik. O`alo{}ena obitelj
001

Danas u 12 sati posjetit }emo tvoj grob i polo`iti cvije}e. Premalo je rije~i da se opi{e tuga i praznina koja je u na{im srcima. Nedostaje{ onima koji su te voljeli, koji te vole i koji }e te uvijek voljeti. NEDOSTAJE[ NAM, SULJKE!

OSLOBO\ENJE

Porodica
932

Radmila, Sanela, Sanja, Mark i Marko

3122

58

PREDAH

subota, 2. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
Va`no je da se razumijete sa saradnicima i da jasno defini{ete zajedni~ka pravila u poslovnoj saradnji. Svako od vas treba da obavi svoj dio posla na najbolji na~in i bez pretjeranog eksponiranja. Nema potrebe da se pona{ate suvi{e strogo ili hirovito prema voljenoj osobi, nasuprot tome, poka`ite vi{e nje`nosti i razumijevanja u svakom pogledu. Priu{tite sebi vi{e odmora. Nekom kao da se posre}ilo da ostvari svoje poslovne ciljeve, ali na vama je da kompletnu situaciju ispratite sa du`nim po{tovanjem. Izbjegavajte rivalstvo ili takmi~arsku atmosferu, va`no je da sa~uvate pozitivnu vezu sa bliskim saradnicima. Strpljivo sa~ekajte ne~iji poziv ili partnerovo prisustvo. Bez obzira na volju, postoje situacije koje ne mo`ete promijeniti. Potrudite se da pobolj{ate koncentraciju. Nove informacije ili doga|aji na poslovnoj sceni predstavljaju dobar povod za zajedni~ki uspjeh. Podsti~ite kod sebe smisao za prakti~nu orijentaciju, potrebno je da prihvatite ne~iji uticaj. Neko poku{ava da vas inspiri{e na pozitivno raspolo`enje. Ali, vi imate unaprijed zacrtane ciljeve i ne odstupate lako od svojih emotivnih namjera. Ne optere}ujte se velikim brojem obaveza, opustite se. Novi doga|aji na poslovnoj sceni imaju negativan uticaj na va{u koncentraciju, ne uspijevate da ispunite sve planirane obaveze u predvi|enom roku. Va`no je da pa`nju posvetite nekim prioritetnim ciljevima. Bolje je da se ne zanosite velikim emotivnim `eljama ili ne~ijim obe}anjima. Nemojte precjenjivati li~ne mogu}nosti i ne~ije slabosti. Prijat }e vam vi{e sati zdravog sna i tehnika psihi~kog opu{tanja. Ako neko kritikuje va{ na~in rada, nema razloga da reagujete sujetno ili impulsivno. Obratite pa`nju na koristan savjet, uvijek postoji mogu}nost da se ostvari poslovni dogovor koji vodi u pravcu novih zajedni~kih rje{enja. U odnosu sa voljenom osobom potrebna vam je realnija procjena, nemojte tra`iti neke nemogu}e ustupke. Potrebno je da pobolj{ate psihofizi~ku kondiciju. Ukoliko nemate dovoljno povjerenja u saradnike, trebate na vrijeme za{tititi svoje poslovne interese. Ne raspravljate se sa neistomi{ljenicima, ve} preuzmete inicijativu koja vodi ka pozitivnim rezultatima. Partner, uz svu dobru volju, mo`da ne razumije uvijek sve va{e namjere, te o~ekuje da se konkretno izjasnite o nekim zajedni~kim planovima. Obratite pa`nju na zdraviji na~in ishrane. Nove informacije zvu~e komplikovano i neki saradnici ne ispunjavaju u potpunosti sva va{a o~ekivanja, ali vi se dobro snalazite u razli~itim situacijama. Detaljno provjerite razli~ite okolnosti prije nego {to zapo~nete novu poslovnu akciju. Povremeno osje}ate izvjesnu nelagodnost pred bliskom osobom i djelujete napeto. Va`no je da se za{titite od nekih lo{ih uticaja. Neko vas dovodi pred skoro svr{eni ~in ili u nezgodnu poslovnu situaciju, stoga izbjegavajte afektivno pona{anje i zatra`ite ne~iju podr{ku. Sve {to ~inite ostavlja odre|ene posljedice na va{ poslovni ili dru{tveni `ivot, budite promi{ljeni. Sa~uvajte emotivnu distancu. Ukoliko ste slobodni, ne dozvolite da vas zavedu laskavi komplimenti. Va`no je da sa~uvate prisebnost duha. Zainteresovani ste za skrivene informacije ili za poslove koji se obavljaju na zaobilazan na~in. Privla~e vas veliki izazovi ili mogu}nost da udvostru~ite poslovno-finansijske rezultate. Nema potrebe da vam ne~ije prisustvo pomuti razum ili da se sukobljavate sa voljenom osobom. Uz pove}ani sluh za toleranciju, kontroli{ite i impulsivnu stranu svoje prirode. Va`no je da ostvarite psihi~ku ravnote`u. Na vama je da provedete u djelo ne~ije ideje, jer tako mo`ete da ostavite profesionalan utisak u susretu sa saradnicima. Ukoliko vam je stalo da ostvarite dvostruki dobitak, budite dovoljno ubjedljivi pred okolinom. Zra~ite pozitivnom energijom i dobro ste raspolo`eni, a partner `eli da vam ugodi na neki neobi~an na~in. Priu{tite sebi omiljenu zabavu kao recept za dobro raspolo`enje. Polo`aj Mjeseca djeluje izazovno na va{e psihi~ko stanje, stoga u odre|enim situacijama reagujete pomalo nekontrolisano ili na osnovu prvog impulsa. Bez obzira na nove poslovne nesuglasice, ne obazirete se na razli~ite komentare koje ~ujete. Nemojte dozvoliti da se bliska osoba osje}a zapostavljeno, izrazite pozitivnu stranu svoje li~nosti. Prijat }e vam psihofizi~ka relaksacija. Osmislite svaki potez prije nego {to javno izlo`ite svoje ideje pred saradnicima. Dobra priprema i organizacija predstavljaju sigurniji put do uspjeha. Ako vas mu~e nove emotivne sumnje, otvoreno razgovarajte sa voljenom osobom. Nema potrebe da donosite zaklju~ke na osnovu prvog ili blic-utiska. Podsti~ite kod sebe optimizam i pozitivno raspolo`enje.
21. 3. - 20. 4.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: okak, kara, smet, feta, iks, sokolar, mrtvo more, z, pare, nado}i, e, egzil, ni~, rasel, idila, ag, tatre, in, tama, razum, o, strateg, n, ratit, ironi, ikavac, trik, ci, acere, ko, anan, tartan

Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiHa. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj

Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271

Danas promjenljivo obla~no, nestabilno sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom, uve~er smanjenje obla~nosti i prestanak padavina. Samo }e u Hercegovini tokom cijelog dana biti prete`no sun~ano. Puha}e slab do umjeren jugozapadni vjetar. Minimalna temperatura od 12 do 16, maksimalna dnevna od 23 do 27. Sutra sun~ano i veoma toplo. U ponedjeljak prije podne prete`no sun~ano, poslije podne naobla~enje sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom. U utorak obla~no sa ki{om, hladnije. Uve~er prestanak padavina i smanjenje obla~nosti. U srijedu prete`no sun~ano i toplije. U Sarajevu prije podne sun~ano, popodne promjenljivo obla~no, povremeno sa ki{om. Puha}e slab, zapadni vjetar. Minimalna temperatura 12, maksimalna dnevna 24 °C.

U Evropi promjenljivo obla~no, na zapadu i istoku sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom. Jak vjetar puha}e u oblasti Baltika, sa olujnim udarima. Najhladnije }e biti na sjeveru sa temperaturom od 10 do 15, najtoplije na Pirinejskom poluostrvu do 37 °C. Na Balkanu u subotu umjereno obla~no, ponegdje sa ki{om i pljuskovima. Maksimalna temperatura od 23 do 30 °C.

60

KULTURNI VODI^
SNJEGULJICA I LOVAC
fantazijski spektakl, re`ija: Rupert Sanders, uloge: Kristen Stewart, Charlize Theron, Chris Hemsworth... po~etak u 12.15, 14.45, 17.15, 20.15 i 22.50 sati.

subota, 2. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

POZORI[TA
NARODNO
Gostovanje SNG Ljubljana

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

BANJA LUKA

KINA
CINEMA CITY
LORAKS
re`ija: Chris Renauld i Kyle Balda, uloge: Denny DeVito, Zac Ephron, Taylor Swift... po~etak u 12.30 sati.

MLETA^KI TRGOVAC
komedija, autor: William Shakespeare, re`ija: Eduard Miler, igraju: Zvone Hribar, Gorazd Logar, Alja` Jovanovi}, Alojz Svete, Marko Mandi}, Rok Vihar, Klemen Slakonja, Igor Samobor, Matija Rozman, Gorazd Logar, Gregor Bakovi}, Nata{a Barbara Gra~ner, Nina Ivani{in, Sa{a Mihel~i~ po~etak u 19.30 sati.

ZENICA

JAJCE

PIRATI! BANDA NEPO@ELJNIH
animirana avantura, re`ije: Peter Lord i Jeff Newitt, uloge: Hugh Grant, Salma Hayek, Jeremy Piven... po~etak u 11.50 sati.

KINA KINA
MULTIPLEX EKRAN
LORAKS
re`ija: Chris Renauld i Kyle Balda, uloge: Denny DeVito, Zac Ephron, Taylor Swift... po~etak u 11 sati.

GALERIJE
BLACKBOX
Izlo`ba slika “Umoljani”, bosanskohercegova~ke umjetnice Admire Bradari}, koja je 2009 god. diplomirala na Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjeku grafika u klasi prof. Halila Tikve{e. Ovo je jedanaesta samostalna izlo`ba same autorice. Na ovoj izlo`bi je rije~, prije svega o najavi novog ciklusa djela, tj.slika, gdje autorica uz pomo} tehnike platno na platno i bojama za tekstil poku{a probuditi sje}anje na jednu zaboravljenu civilizaciju, a to je bosanskohercegova~ko selo Umoljani, koje je smje{teno na planini Bijela{nica. Izlo`ba je za posjete otvorena do 9. juna.

POZORI[TA
DOM KULTURE
31. Pozori{ne igre BiH Gostovanje SARTR-a

MULTIPLEKS PALAS
LORAKS
re`ija: Chris Renauld i Kyle Balda, uloge: Denny DeVito, Zac Ephron, Taylor Swift... po~etak u 11.30 sati.

LJUDI U CRNOM 3 3D
SF akciona komedija, re`ija: Barry Sonnenfeld, uloge: Will Smith, Tommy Lee Jones, Josh Brolin... po~etak u 14.10, 16.25, 20.40 i 23 sata.

ZE^IJA RUPA
autor: David Lindsay-Abaire, re`ija: Robert Raponja, igraju: Selma Alispahi}, Alban Ukaj, Halima Mu{i}, Maja Salki}, Jasenko Pa{i}, Ana Mia Mili} po~etak u 20 sati.

OSVETNICI 3D
SF, akcija re`ija: Joss Whedon, uloge: Robert Downey Jr., Samuel L. Jackson, Scarlett Johansson... po~etak u 11.30 sati.

UHVATITE GRINGA

OSVETNICI
SF, akcija re`ija: Joss Whedon, uloge: Robert Downey Jr., Samuel L. Jackson, Scarlett Johansson... po~etak u 14 sati.

BIHA]

LEGENDA O KUNG-FU ZEKI
animirani, komedija re`ija: Lijun Sun, uloge: Rebecca Black, Michael Clarke Duncan, Claire Geare... po~etak u 13.15 i 15 sati.

KUPILI SMO ZOO VRT
komedija, porodi~ni re`ija: Cameron Crowe, uloge: Matt Damon, Scarlett Johansson, Thomas Haden Church... po~etak u 13 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
akcioni triler, re`ija: Adrian Gumberg, uloge: Mel Gibson, Peter Stormare, Dean Norris... po~eta u 18.40 sati. Izlo`bu radova Adne Bakije, studentice Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Kiparstvo. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, a za sve posjetioce otvorena je radnim danima u u periodu od 08 do 16 sati.

ALVIN I VJEVERICE 3: URNEBESNI BRODOLOM
re`ija: Mike Mitchell, uloge: Justin Long, Mat thew Gray Gubler, Jesse McCar tney... po~etak u 12 sati.

DIKTATOR

DIKTATOR
komedija, re`ija: Larry Charles, uloge: Sasha Baron Cohen, Anna Faris, Ben Kingsley... po~etak u 14.30, 16.35, 18.25, 19.45 i 23.15 sati.

ATELJE ZEC
Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a od kamena”. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

KINA
UNA
AMERI^KA PITA: PONOVO NA OKUPU
komedija, re`ija: Jon Hurwitz i Hayden Schlossberg, uloge: Jason Biggs, Shannon Elizabeth, Alyson Hanningan... po~etak u 21 sat.

DIKTATOR
komedija, re`ija: Larry Charles, uloge: Sacha Baron Cohen, Anna Faris, Megan Fox... po~etak u 14.15, 16.30, 18.30, 20.30 i 22.30 sati.

OSVETNICI 3D

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati. komedija, re`ija: Larry Charles, uloge: Sasha Baron Cohen, Anna Faris, Ben Kingsley... po~etak u 15.30, 17.30, 19.30, 20.45 i 21.30 sati.

LJUDI U CRNOM 3 3D
SF akciona komedija, re`ija: Barry Sonnenfeld, uloge: Will Smith, Tommy Lee Jones, Josh Brolin... po~etak u 14, 16, 18, 20.15 i 22.30 sati.

MUZEJI
BO[NJA^KI
stripovski spektakl, re`ija: Joss Whedon, uloge: Robert Downey Jr., Samuel L. Jakson, Scarlett Johansson... po~etak u 12, 15, 17.45 i 20.30 sati. Izlo`ba Salima Obrali}a “Po~itelj i zimi i ljeti 1978-2011.”, kao i stalne postavke “U fokusu kolekcije”, Ismet Rizvi} i Mersad Berber, te ostale kolekcije Instituta, otvorene za posjete svakim danom osim nedjelje od 9-16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail: info@bosnjackiinstitut.ba.

BOJNI BROD
akcija, fantastika re`ija: Peter Berg, uloge: Alexander Skarsgard, Liam Neeson, Rihanna... po~etak u 20.30 sati.

BEL AMI
drama, re`ija: Declan Donellan i Nick Ormerod, uloge: Robert Pattinson, Uma Thurman, Christina Ricci... po~etak u 19.15 sati.

LJUDI U CRNOM 3 3D
SF akciona komedija, re`ija: Barry Sonnenfeld, uloge: Will Smith, Tommy Lee Jones, Josh Brolin... po~etak u 16.30 i 18.30 sati.

TUZLA

SNJEGULJICA I LOVAC
fantazijski spektakl, re`ija: Rupert Sanders, uloge: Kristen Stewart, Charlize Theron, Chris Hemsworth... po~etak u 12 i 14.30, 17, 19.30 i 22 sata.

SJENE TAME

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

SNJEGULJICA I LOVAC

GAVRAN - SMRT IZ PRI^E
triler, horor re`ija: James McTeigue, uloge: John Cusack, Alice Eve, Luke Evans... po~etak u 17 i 21.15 sati.

GALERIJE
fantazijski spektakl, re`ija: Rupert Sanders, uloge: Kristen Stewart, Charlize Theron, Chris Hemsworth... po~etak u 12, 15, 18 i 20.30 sati.

fantazijska komedija, re`ija: Tim Burton, uloge: Johnny Depp, Michelle Pheiffer, Eva Green... po~etak u 13, 15.15, 17.30 i 20 sati.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE subota, 2. juni/lipanj 2012.
SP OR T

TV PROGRAM

61

Meksiko - BiH, snimak
16.00 BHT
NOGOMET, PRIJATELJSKA UTAKMICA

Zdravo, Robbie!
12.15 BHT1

SE

RI

JE

Na otoku je vi|en mevjed. Dr. Hellberg pretpostavlja da dolazi iz Poljske. Florian poku{ava da ga prona|e i smjesti na sigurno mjesto. Sre}a pa ima Robbija.

Izgnanik
Cast Away, 2000.

00.00 PINK
Chuck Noland je vrhunski profesionalac kojem rokovi upravljaju, kako poslovnim, tako i privatnim `ivotom, a tvrtka FedEx, ~iji je zaposlenik, ~esto ga {alje na zadatke diljem svijeta. Njegov vrtoglavi `ivotni tempo biva prekinut ru{enjem aviona kojim je putovao. Chuck uspije pre`ivjeti, ali ostaje sam na otoku, odsje~en od civilizacije i mogu}nosti spasa. Chuck si prvo mora osigurati temeljne uvjete za `ivot, kao {to su voda, hrana i zaklon, ali nakon {to to obavi, po~inje pravi izazov - ~ekanje neizvjesne budu}nosti...

DRAMA
Re`ija: R. Zemeckis, S.Starkey Uloge: Tom Hanks, Helen Hunt, Nick Searcy, Christopher Noth, Lari White

Larin izbor
20.10 FTV

165. Dinko gotovo odustaje od svog ~udovi{nog nauma, ali onda ga pojava Jakova natjera da nastavi dalje sa svojim planom. Nik{a govori Karmen kako je spreman biti s njom, ali Karmen je dosta mu{karaca koji ne znaju {to `ele. Kike se osloba|a svojih konopaca i svi saznaju da je Dinko u ku}i. Dinko se suo~ava sa svima dok dr`i Laru za taoca. On vrije|a sve uku}ane koji ne smiju ni{ta u~initi jer Dinko prijeti ubijanjem Lare. Dinko odlazi s Larom i Jakov odbija zvati policiju jer se boji da bi prekasno stigli na}i Laru. Ognjen se mu~i gri`njom savjesti jer je upravo on pustio Dinka u ku}u. Nakon {to Nik{a sazna za to, njegova je reakcija eksplozivna i on o{amari Ognjana. Dinko odvodi Laru u napu{tenu tvornicu i Lari je jasno da on ima dijaboli~ni plan osvete. Dinko nare|uje Jakovu da do|e u napu{tenu tvornicu, te ostavlja Laru u kadu koja se puni vodom. Dinko je sve isplanirao kako bi Larina smrt bila istovjetna Leilinoj. On do~ekuje Jakova ispred napu{tene tvornice dok Lara o~ekuje polaganu smrt od utapanja. Ognjen se sakrio u Jakovljev auto zbog gri`nje savjesti. Promatra Dinka, koji mu je prislonio pi{tolj na glavu.

Predivna zemlja
20.05 BHT1
The Beautiful Country, 2004.

FIL

M

Vrata neba
23.10 FTV
Heaven, 2002.

FIL

M

DRAMA
Re`ija: Hans Petter Moland Uloge: Damien Nguyen, Ling Bai, Thi Hoa Mai, Nick Nolte, Tim Roth

KRIM. DRAMA
Re`ija: Tom Tykver Uloge: Cate Blanchett, Giovanni Ribisi, Remo Girone, Stefania Rocca, Alessandro Sperduti, Mattia Sbragia

Dirljiva pri~a o djeci ameri~kih vojnika u Vijetnamu, koja nikada nisu upoznala svoje o~eve. Tamo ih nazivaju "manje od pra{ine", {to najbolje opisuje njihovu izop}enost od sredine. Srame`ljivi i povu~eni Binh, i sam dijete ameri~kog vojnika, uprkos svim preprekama, odlu~uje otputovati u Ameriku i prona}i oca.

2012: Sudnji dan
21.00 TV1/MRE@A
Doomsday, 2008.

FIL

M

Godinama je Philippa Paccard zahtijevala od policije da uhapse ~ovjeka odgovornog za smrt njenog supruga, te indirektna ubistva brojnih drugih. No, oni godinama nisu ni{ta poduzimali. Vo|ena nagonom da preuzme zakon u svoje ruke, Philippa se osvrtala na mogu}e posljedice. Tra`ena za ubistvo, uhva}ena i zaljubljena, pod budnim okom mladog policajca Filippa, ona naposljetku pronalazi komadi} raja na zemlji...

Veliki povratak
21.10 RTRS
Comeback Season, 2006.

FIL

M

FILM KATASTROFE
Re`ija: Nick Everhart Uloge: Dale Midkiff, Cliff DeYoung, Ami Dolenz, Danae Nason, Joshua Lee

ROMANTI^NA KOMEDIJA
Re`ija: Bruce McCulloch Uloge: Ray Liotta, Shaun Sipos, Glenne Headly, Rachel Blanchard, Brooke Nevin, Brendan Fehr

Michael Palin: Puni krug
15.35 FTV

DO

K.

U ovom serijalu pratimo put Michaela Palina po pacifi~kom obru~u, tj. oto~kim i zemljama smje{tenim na rubovima Tihog okeana. Nje gov je plan obi}i taj ogromni prostor za samo godinu. Sa otoka Diamond Michael se upu}uje prema otoku Kodiak, odakle se nada uhvatiti let za otok Attu. No, kako se avion ne pojavljuje, Michael odlazi za poluotok Kam~atku na kojem posje}uje park prirode Kronotsky, a poslije toga i Vladivostok.

Otkri}em drevnog meksi~kog hrama, grupica stranaca pronalazi tajnu drevnog naroda Maja koja predvi|a sudnji dan. ^etvero stranaca je na sudbinskom putovanju 2012. godine. Slu~ajno se svi zateknu u drevnom hramu u srcu Meksika. Za izumrli drevni narod Maje datum kada su ovi putnici stigli u hram, 21.12.2012, ujedno je i posljednji koji je zabilje`en u njihovom kalendaru. Znanstvenici smatraju kako je taj datum dan kataklizme koja je izazvana sudbinskim pomicanjem Zemljinih polova. Za sve ostale ljude taj dan progla{en je sudnjim danom.

Elitni ubojice
20.05 NOVA
The Replacement Killers, 1998.

FIL

Rej Liota je mu` koji nakon dvadeset i ~etiri godine braka prizna supruzi da je nedavno prvi put prevario. Nakon toga biva izba~en iz ku}e, `ena mu podigne sav novac sa zajedni~kog ra~una, zavr{i u zatvoru, ali ipak odlu~uje da se po svaku cijenu ponovo vrati i supruzi i dvjema k}erima od kojih je jedna potpuno na maj~inoj strani, dok druga ipak ima razumijevanja za njega. Nevjerni mu` tra`i stan i po nalogu suda postaje cimer sa povrije|enim igra~em srednjo{kolskog ragbija...

M

Pla}enici
14.00 RTRS
The Expendables, 2010.

FIL

M

AKCIJA
Re`ija: Antoine Fuqua Uloge: Yun-Fat Chow, Mira Sorvino, Michael Rooker, Kenneth Tsang, Jürgen Prochnow

AKCIJA/AVANTURA
Re`ija: Sylvester Stallone Uloge: Sylvester Stallone, Mickey Rourke, Jason Statham, Jet Li, Arnold Schwarzenegger, Bruce Willis

John Lee pla}eni je ubojica koji radi za {efa kineske mafije Terencea Weija. Kada mu gospodin Wei zada novi zadatak u kojem mora ubiti sina policijskog detektiva, John ne uspijeva. Wei ~uje za to te odlu~i poslati zamjenu i kazniti Johna naru~iv{i ubojstvo njegove majke i sestre. John odlu~i pomo}i svojoj majci i sestri no ne mo`e se vratiti u Kinu zato {to nema putovnicu. John ~uje za Meg Coburn, sitnu krivotvoriteljicu dokumenata koja mu jedina mo`e pomo}i.

Barni Ros nema {ta izgubiti. Neustra{iv i emocionalno prazan, on je vo|a, mudrac i strateg ~vrstog saveza pla}enika. Kada tajanstveni mr. ^er~ ponudi posao koji niko drugi ne `eli, on i njegov tim pla}enika kre}u na naizgled rutinski zadatak: svrgnuti generala Gazu, diktatora male ostrvske dr`ave Vilene i sprije~iti dugogodi{nje nasilje nad stanovni{tvom...

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
08.00 Vijesti Program za djecu 08.05 Lutkokaz 08.30 Piplinzi 08.50 Poko 09.05 An|ela Anakonda 09.15 Mala princeza 09.25 Kako to 09.45 Moj veliki prijatelj 10.00 Tomica i prijatelji 10.05 Jagodica Bobica 10.30 Ku}ni svemirci 10.50 Graditelj Bob 11.00 Harveytoons 11.25 Mozaik religija, vjerski program 12.00 Dnevnik 1 12.15 Sarajevska hronika 12.45 Larin izbor, igrana serija, 164. epizoda 13.40 Seralonga, {panska igrana serija, 1. dio

subota, 2. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

07.30 Prirodna ba{tina BiH: S one strane Plive 08.00 BHT vijesti 08.15 Tribunal 08.45 Josip Pejakovi}: U ime naroda (r) Program za djecu i mlade 09.15 Kiri klaun, animirana serija, 6/29 (r) 09.20 Regina, igrani film 10.50 Kristalna kugla, animirani film (r) 11.00 Govor ti{ine, emisija za osobe o{te}enog sluha i govora 12.00 BHT vijesti 12.15 Zdravo Robbie!, igrana serija, 33/37 13.05 Mala princeza, ameri~ki igrani film 14.45 Sej{eli, biser Indijskog okeana, strani dokumentarni program 15.45 BHT vijesti 16.00 Nogomet, prijateljska utakmica: Meksiko Bosna i Hercegovina, snimak 18.00 Nova avantura, magazin 19.00 Dnevnik 1 Sport vrijeme 19.35 EURO panorama 20.05 Predivna zemlja, norve{ko-ameri~ki igrani film 22.15 BHT vijesti 22.30 Inmemoriam: Nisvet D`anko 23.00 24 sata za `ivot, britanski igrani film 00.35 Zdravo Robbie!, igrana serija, 33/37 (r) 01.20 Mala princeza, ameri~ki igrani film (r) 02.50 Predivna zemlja, britanski igrani film (r) 04.50 24 sata za `ivot, britanski igrani film (r) 06.20 Pregled programa za nedjelju

RTRS
06.01 Trener, film Muzi~ki program 08.00 Vijesti Mala TV 08.15 End`i bend`i, crtana serija 08.35 Fragolanija, crtana serija 09.25 U~imo engleski sa Ozmom, program za djecu 10.00 Mali dnevnik 10.25 Super pas, film 12.00 Dnevnik 1 12.15 Pravoslavlje manastir Veselinje, religijski program (r) 12.40 Vez, emisija etno muzike (r) 13.10 Egzoti~ni ku}ni ljubimci, ruski dok. film (r) 13.35 Iz iksa u iks, serija (r)

TV1
06.05 Strasti i intrige, igrana serija, 65. ep. (r) 07.00 Najava programa 07.05 Strasti i intrige, igrana serija, 66. ep. (r) 08.00 Vijesti 08.05 Kinali kar, igrana serija, 24. ep. (r) 09.00 Vijesti 09.05 Kinali kar, igrana serija, 25. ep. (r) 10.00 Vijesti 10.05 Kinali kar, igrana serija, 26. ep. (r) 11.00 Vijesti

HAYAT
06.45 Kad li{}e pada, serija, 292. ep. 07.30 Bumba, crtani film, 39. i 40. ep. 07.50 Nodi, crtani film, 79. i 80. ep. 08.10 Moji d`epni ljubimci, crtani film, 27-30. ep. 09.00 Garfield, crtani film, 4.-8. ep. 10.05 Pokemoni, crtani film, 18. ep. 10.30 Gormiti, crtani film, 19. ep. 11.00 Ben 10 Ultimate Alien, crtani film 11.36 Winx, crtani film 12.00 Velika ludnica u Parizu, film 13.55 Sport centar 14.01 Autoklub, automagazin

PINK
06.15 Godina psa, ameri~ki film 08.30 Zvezde Granda, muzi~kotakmi~arski show (r) 11.10 Top speed, sportskolifestyle emisija (r) 12.00 Info top, informativni program 12.10 Vremenska prognoza 12.15 Gold Music, muzi~ka emisija 14.00 Nemogu}a misija, reality emisija (r) 15.00 Hrabri ljudi, reality emisija

OBN
06.35 Atomska Betty, crtani film 07.00 Oggy i `ohari, crtani film 07.25 Roni Olly roni, crtani film 07.40 An|eli i prijatelji, crtani film 07.55 Gladiators, crtani film 08.20 Gerald McBoing, crtani film 08.40 Roni Olly roni, crtani film 09.05 Kismet, turska serija 10.05 Kismet, turska serija 11.05 Kismet, turska serija 12.00 Lonci i poklopci, kulinarski show 13.05 Bakina kuhinja, kulinarski show 14.05 Jelovnici izgubljenog vremena, kulinarski show

Jagodica Bobica
10.05
15.25 Vijesti 15.35 Michael Palin: Puni krug, dokumentarna serija, 1. epizoda 16.35 Grijeh i sram, italijanska mini serija 18.25 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija, 1. epizoda 19.00 Profesor Baltazar, crtana serija 19.10 Super Loto, prijenos izvla~enja 19.20 BH Telecom: U susret EURU 2012 19.30 Dnevnik 2 20.10 Larin izbor, igrana serija, 165. epizoda 21.00 Val smrti, ju`nokorejski igrani film 22.55 Dnevnik 3 23.10 Ciklus: Volim film Vrata neba,ameri~ko-britan ski igrani film 01.00 Dnevnik 2 (r) 01.30 Pregled programa za nedjelju

Egzoti~ni ku}ni ljubimci
13.10
14.00 Pla}enici, film 15.45 Muzi~ki program 16.00 [arene ka`e, zabavni program 16.30 Akademija 17.00 Vijesti 17.10 Ah, ta planeta! 17.35 Poprokaut 18.10 Art ma{ina, emisija iz kulture 18.55 End`i bend`i, crtana serija 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Samo pjesma zna, emisija narodne muzike 21.10 Veliki povratak, film 22.30 Dnevnik 3 22.50 Veliki povratak, nastavak filma 23.15 Pla}enici, film 00.55 Ah, ta planeta! (r) 01.20 Dnevnik (r) 01.45 Pravoslavlje manastir Veselinje, religijski program (r) 02.05 Akademija, emisija za mlade (r) 02.30 Veliki povratak, film

CSI: Las Vegas
20.05
11.05 Kinali kar, igrana serija, 27. ep. (r) 12.00 Vijesti plus 12.20 Okusi kultura, dokumentarni serijal, 5/13 13.00 Vijesti 13.05 Ali Baba 1, igrani film 15.00 Vijesti 15.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 35. ep. (r) 16.50 Vijesti plus 17.05 Alpinista, igrani film 19.00 Dnevnik TV1 20.05 CSI: Las Vegas, igrana serija, 20. ep. 21.00 2012: Sudnji dan, igrani film 22.40 Budan, igrani film 00.20 Pono}ne vijesti 00.35 @enskaro{, igrani film 02.10 No}ni program

Garfield
09.00
14.30 Svi na selo 15.00 Ispuni mi `elju 16.00 Tvoje pjesme, moji snovi, muzi~ki show 18.00 Tvoje pjesme, moji snovi - making of, zabavni program 18.30 S druge strane, info. program (r) 19.00 Vijesti u 7 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.38 Horizonti 19.55 Kad li{}e pada, serija, 293. ep. 21.02 @ikina dinastija 3, igrani film 22.57 Frikovi, igrani film 00.54 Sport centar 00.57 Alli s vama 01.28 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program 03.00 Vijesti u 7, informativni program 03.40 Tvoje pjesme, moji snovi - making of, zabavni program

Zvijezde Granda
21.00
15.50 Info top, informativni program 16.00 Vremenska prognoza 16.05 Mala nevjesta, serija 17.00 Show time, zabavna emisija 19.00 Paparazzo: Lov na poznate, reality emisija (r) 20.00 Pare ili `ivot, serija 21.00 Zvezde Granda, muzi~ko takmi~arski show 00.00 Izgnanik, ameri~ki film 02.00 Godina psa, ameri~ki animirani film (r)

Survivor Specijal
21.00
14.40 Skrivena kamera, humoristi~ni program 15.20 Ru`a vjetrova, doma}a serija 16.20 Ru`a vjetrova, doma}a serija 17.20 Balkanske prevare, reality drama 17.50 Dejana: ^udom pre`ivjeli, talk show 18.50 OBN Info, informativni program 19.05 OBN Sport, sportski pregled 19.15 Bakina kuhinja, kulinarski show 20.00 Da to sam ja, zabavni program 21.00 Survivor Specijal iz studija, finale, reality show 00.35 Kill Bill, igrani film 02.50 Vlak smrti, igrani film 04.50 ^uvari planeta, dokumentarni program 05.50 ^uvari planeta, dokumentarni program

Kad li{}e pada
19.55 HAYAT
293. Ned`la ne zna kako se nositi s beznadnom situacijom i prvi put dijeli emocije s Fikret. Jedini pak sin obitelji za kojeg je nekada g. Ali Riza gajio nade, [evket, izvukao je pouku iz poraza, ali budu}i da mu je samopouzdanje potpuno slomljeno, po~inje razmi{ljati o poslovnoj ponudi Mithata Kare. Obitelj se poku{ava dr`ati podalje od Ferhunde, ali ne vidi da ona priprema novu osvetu. Ferhunde se ovaj put odlu~uje preko Ned`le uvu}i u njihove `ivote.

SE

RI

JA

TV SA

07.00 Program za djecu 10.00 Kike tike ta~ke, u`ivo 11.00 Ime moje {kole, obrazovni program za djecu 11.50 Autoshop magazin 12.20 Sevdah (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Labirint (r) 14.15 Sasvim osobno, film 16.00 Vijesti TVSA 16.5 Bisage Vehida Guni}a 17.00 Ljubav je posao, film 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Kike tike ta~ke (r) 20.00 Statisti, 20.30 Kako se o`eniti i ostati samac, film 22.05 Gorki slatki{, film 00.00 Statisti, (r) 00.30 Dnevnik TVSA (r)

TV TK

10.30 Sport Klub, magazin 11.00 Glas Amerike 11.30 Crtani film 11.55 TV kalendar 12.00 Vijesti 12.15 Medvje|a pro`drljivost, dok. program 13.00 Kaffe Istanbul, muzi~ki program 14.00 Bingo show, zabavno-muzi~ki program 16.00 Dnevnik 1 16.15 Agro kanal 16.45 Za svaku bolest trava raste 17.00 Krokodilska pro`drljivost, strani dok. program 17.45 Moj dom, magazin 18.05 Na selu na sijelu, dok. zabavni program 19.00 Dnevnik 2 19.45 Crtani film 20.05 Udarni talas, strani dok. program 21.00 2012: Sudnji dan, film 22.30 Vijesti 22.40 Budan, film 00.15 Biografije tajkuna: Forbes, strani dok. program

MRE@A

08.05 Kinali kar, igrana serija, 24. ep. (r) 09.05 Kinali kar, igrana serija, 25. ep. (r) 10.05 Kinali kar, igrana serija, 26. ep. (r) 11.05 Kinali kar, igrana serija, 27. ep. (r) 13.05 Ali Baba 1, igrani film 15.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 35. ep. (r) 17.05 Alpinista, igrani film 21.00 2012: Sudnji dan, igrani film 22.40 Budan, igrani film

TV MOSTAR

08.05 Kinali kar, igrana serija, 24. ep. (r) 09.05 Kinali kar, igrana serija, 25. ep. (r) 10.05 Kinali kar, igrana serija, 26. ep. (r) 11.05 Kinali kar, igrana serija, 27. ep. (r) 13.05 Ali Baba 1, igrani film 15.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 35. ep. (r) 17.05 Alpinista, igrani film 21.00 2012: Sudnji dan, igrani film 22.40 Budan, igrani film

TV ZENICA

08.00 Kinali Kar, igrana serija, (r) (TV izlog) 12.00 Odlika{i, dje~iji program 12.30 Muzi~ki program 13.00 Igrani film 15.00 Vijesti Stanje na putevima i vremnska prognoza 15.10 Sfera, (r) 16.00 Kontakt program (r) Mali oglasi 17.00 Igrani film TV izlog 19.00 Vijesti Stanje na putevima i vremenska prognoza 20.00 Selu u pohode TV izlog 21.00 Igrani film 23.00 Vijesti (r) Stanje na putevima i vremenska prognoza

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Frej`er, serija 09.00 Denis napast 09.10 Vjerski program 09.20 Program TV Sahar 10.00 7 dana u Vogo{}i 10.30 Te{anjska hronika 11.00 Bonaventura 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Frej`er, serija 13.00 Bonus 14.00 Na{a realnost 14.30 No}ni talasi, film 16.30 Dom2 17.00 Flash vijesti 17.05 Put istine 18.00 Dragulj u kruni, serija 19.05 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Nade BH sporta 21.10 Mr. Bean 21.40 Dragulj u kruni, serija 23.00 Istra`itelji, krimi serija 00.00 Vijesti IC (r) 00.20 Ju`nja~ka utjeha, film

TV VOGO[]A

07.30 Putopisi 08.00 Info IC NTV IC Kakanj (r) 08.30 Sa sevdahom u srcu 09.00 Program za djecu i mlade 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 VOA (r) 11.00 Telenovela (r) 15.00 Info IC NTV IC Kakanj (r) 15.30 Dom2 (r) 16.00 Jo{ smo tu, emisija o borcima (r) 16.30 Putopisi 17.00 Zanati koji nestaju 17.30 Sa sevdahom u srcu 17.50 Crtani film 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS music 19.30 Auto Shop Magazin 20.00 Ritam regije Srebrenica 20.30 Cazinska hronika 21.00 Nije te{ko biti ja 22.00 Igrani film 23.30 I.R.I.B. 00.00 Biografije

TV USK

08.00 Lea Parker, serija (r) 10.00 Vijesti 10.09 Lea Parker, serija (r) 11.10 Lea Parker, serija (r) 12.00 Vijesti 12.09 Igrani film 13.50 @ene, ljudi i ostali, serija 14.30 Vijesti 14.45 Za svaku bolest trava raste, dok. serijal 15.05 Kako vrijeme prolazi, serija (r) 17.05 Najvoljenije `ene svijeta: Andrey Hepburn 17.30 Svjetlost, eduklativni program 18.30 Program, za djecu 19.00 Dnevnik 1 19.46 Muzi~ki program 20.05 Hronika kraji{kih gradova 21.00 Igrani film 21.50 Vijesti 21.55 Sevdah fest, snimak 23.55 Auto shop magazin

TV SLON

13.00 Pregled programa 13.02 Capri, igrana serija (rep. 15, 16, 17) 15.40 Folk, top 10, muzi~ka emisija 16.35 Nije te{ko biti ja, zabavno muzi~ki program 17.25 SMS centrala, muzi~ki program 18.00 Crno i bijelo, vikend izdanje 18.30 Vremenska prognoza 18.35 Poslovna emisija: “Xella” BiH 19.00 Virtual-road magazin, magazin o automobilizmu 19.30 TV Liberty 20.00 Kviz Extra 20.30 [e}ernica, revijalni program 22.30 Mra~na strana digitalnog svijeta, dok. program (r) 23.00 Slon extra Info

TV BN

06.30 Jutarnji program 08.30 Serija 12.30 Familijarna namje{taljka (r) 14.00 Tu|e-sla|e 15.00 Subotom u 3 16.00 Dnevnik 1 16.15 Subotom u 3,nastavak 17.55 Kao kod svoje kuce 19.30 Dnevnik 2 20.05 Vitafon 20.40 Nijesmo mi od ju~e 21.10 BN music 22.15 Dnevnik 3 22.30 Crveno, edukativno-zabavna emisija 23.30 \avolja grobnica, film

TV ATV

08.00 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.00 Pokemoni 10.30 Gormiti 11.00 Ben Ten 11.55: Vijesti 12.00 Velika ludnica u Parizu, film 14.30 Auto {op magazin 15.00 Amplituda 16.30 Stil 17.00 Prema zapadu, serija 18.00 Kursad`ije 18.50 Agro kutak 19.00 Vijesti 19.35 Arena, sportski program 19.45 Cinema Magica hronike 19.55 Kad li{}e pada, serija 21.00 @ikina dinastija 3, film 23.00 Frikovi, film 01.00 No}ni program

OSLOBO\ENJE subota, 2. juni/lipanj 2012.
HRT1
06.09 06.39 06.49 07.17 Drugo mi{ljenje (r) TV kalendar Iza ekrana (r) Sveti Gaudencije osorski - zaboravljeni svetac, emisija pu~ke i predajne kulture (r) Hrvatska kronika BiH Kinoteka - ciklus klasi~nog vesterna: Metalna zvijezda, film Skica za portret: Igor E{kinja Vijesti iz kulture (r) Vijesti Vrijeme danas HAK - Promet info Ku}ni ljubimci Pol oriha, dok. serija Normalan `ivot, emisija o obitelji Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (r) Veterani mira, emisija za branitelje Duhovni izazovi, me|ureligijski magazin Prizma, multinacionalni magazin manjinski Mozaik: Nezaboravljena ognji{ta Eko zona Ti ~udesni mladunci, dokumentarna serija Euromagazin TV kalendar (r) Vijesti u pet Vrijeme sutra HAK - Promet info Reporteri: Sport u Sjevernoj Koreji, Zaboravljene `rtve krvnika Potro{a~ki kod Globalno sijelo Loto 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Dru`ba pravih d`entlmena, film Pacifik, serija Dnevnik 3 Sport Vrijeme sutra Vijesti iz kulture Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetni{tvu, reporta`a Veliki pohod, film Filmski maraton: Transsibirska pruga smrti, film (r) Otvori o~i, film (r)

TV PROGRAM
NOVA
05.50 Dodir s neba, serija 06.35 TV izlog 06.50 Zauvijek susjedi, serija (r) 08.25 Ptica trka~ica, serija 08.50 Lego Ninjago, crtana serija (r) 09.15 Gormiti, crtana serija (r) 09.40 Pokemoni, crtana serija (r) 10.05 Pokemoni, crtana serija 10.25 Sestra Hawthorne, serija 12.20 Larin izbor, serija (r) 14.15 ^udovi{te iz vode, igrani film (r) 16.15 Provjereno, info. magazin (r) 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Provjereno, informativni magazin -nastavak 17.20 Nad lipom 35, humoristi~no-glazbe ni show 18.35 Ah, taj Ivo!, pilot serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Elitni ubojice, igrani film 21.50 Utjeriva~ pravde, igrani film 23.40 Sve za lovu, igrani film 01.25 Kraljevi South Beacha 03.00 Ezo TV, tarot show 04.30 Dnevnik Nove TV (r) 05.20 IN magazin (r)

63
SH OW

HRT2
07.40 Animanijaci 1, crtana serija (r) 08.01 Pri~e u slikama, serija za mlade 08.15 Mala TV Baltazar: Zvjezdani kvartet, crtani film (r) Danica i vjeverica roniteljica, crtani film (r) Po{tar Pat: Nevolje s prijevozom, crtani film 08.47 Ku}ni svemirci, crtana serija (r) 09.09 Trojanski konj, ameri~ki film za djecu 09.57 Peti dan, talk show (r) 10.50 Odabrao \elo H.: Hiro{ima - Dan poslije, dok. film (r) 11.42 ^uvari zdravlja 12.14 KS Automagazin 12.44 Obrtnik i partner 13.15 4 zida 13.45 Ru`iona (r) 14.18 Ljubavne igre, britansko-ameri~ki film (r) 16.20 Nogomet, kvalifikacije za EP: Hrvatska - [vicarska, 1.poluvrijeme 17.22 Nogomet, kvalifikacije za EP: Hrvatska - [vicarska, 2.poluvrijeme 18.20 Mijenjam svijet: Centar za mirovne studije (r) 18.50 Oslo: Prijateljska nogometna utakmica: Norve{ka Hrvatska, 1.poluvrijeme 19.54 Oslo, prijateljska nogometna utakmica: Norve{ka Hrvatska, 2.poluvrijeme 20.55 Bijeli ^uperak pustolovine malog dabra, dok. film 22.18 Jaganjci i lavovi, ameri~ki film 23.55 Johan Falk, serija 01.30 Hrvatske utakmice na EP - EP 2004.: Hrvatska - Francuska, snimka 02.15 Vladimir Kranj~evi} dirigira Simfonijskim orkestrom HRT-a 03.00 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi

AL-JAZEERA B.
08.30 Recite Aljazeeri, talk show 09.00 Komorska ostrva Arhipelag parfema, 1. dio (r) 09.30 Tuti - Otok na Nilu, 2. dio (r) 10.00 Kontekst, talk show (r) 10.30 Activate, 1. ep. (r) 11.00 Kontekst, talk show (r) 11.30 Reporter - Filipini, 2. dio (r) 12.00 AJE program 14.00 Moj `ivot, 2. ep. (r) 14.30 Naslije|e 11. septembra, 1. ep. (r) 15.00 Kontekst, talk show (r) 15.30 Komorska ostrva: Arhipelag parfema (r) 16.00 Vijesti 17.00 Prava na `ivot: Fistula bolnica: Lije~enje i nada, dok. program (r) 17.30 Kontekst, talk show (r) 18.00 Vijesti, program 19.05 Reporter: Mustang, kraljevstvo na rubu, 1. dio 19.30 Druga strana Srbije, 28. ep. dok. program 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 AlJazeera Business 22.00 Vijesti 23.05 AlJazeera Business (r) 23.30 Reporter - Mustang, kraljevstvo na rubu, 1. dio, dok. program (r) 00.00 AJE Vijesti

RTS
11.30 Knjiga utisaka 12.15 Gastronomad (r) 12.30 Plava ptica 2, magazin za djecu 13.00 Dnevnik 13.15 Sport plus 13.25 Vrijeme 13.30 Uvi|aj, info 14.00 TV minijature 14.15 Vi i Mira Adanja Polak 15.00 Vijesti 15.10 Jelen top deset (r) 16.00 Vijesti 16.03 Ranjeni orao, serija (r) 17.00 Petkazanje, dok. program 18.00 Robna ku}a: Bijelo dugme 18.30 Kvadratura kruga 19.00 Slagalica, kviz 19.17 Vrijeme 19.30 Dnevnik 20.05 Ranjeni orao, serija (r) 21.05 Medijska mre`a srpske dijaspore: Srpska Razglednica iz Amerike 21.35 TV lica... kao sav normalan svijet 22.30 Uvi|aj, info (r) 23.00 Svijet sporta 23.30 Olimpijski krugovi 00.00 Vrele gume, reporta`a (r) 00.30 Knjiga utisaka, dok. program (r) 01.10 Aleksandra Kova~, muzi~ki program 02.00 Plava ptica 2, magazin za decu (r)

RTCG
07.00 Jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Dokumentarni serijal 10.00 Vijesti 10.05 Mostovi (r) 10.30 Robin Hud (r) 11.45 Mozaiku 12.15 Spotovi 12.30 Sat TV 13.00 Jutarnji program (r) 15.00 Blic biznis i dijaspora 15.15 Muzika 15.30 Dnevnik 1 16.00 TV arhiv 17.00 Agrosaznanje 18.00 Art magazin 18.30 Dokumentarna emisija 19.00 Program za djecu 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sat tv 20.30 Muzika 21.00 Dokumentarna emisija 21.30 Obrazovna emisija 22.00 Dnevnik 3 22.30 Sat tv 23.00 Sat tv- blic biznis 23.30 Profil 00.00 Vijesti 00.05 Dokumentarna emisija 00.35 Agrosaznanje

Show time

17.00 PINK

07.40 08.00 09.30 09.47 10.00 10.05 10.06 10.09 10.43 11.15 12.00 12.10 12.12 12.21 12.31 13.16 13.48 14.33 14.51 15.19 16.15 16.42 17.00 17.09 17.10 17.16 18.20 18.50 19.20 19.30 19.59 20.05 20.10 22.05 23.10 23.25 23.28 23.34 23.39

Nova avantura
18.00 BHT

MA

GA

ZIN

[ta pokazuju najnovija otkri}a CERN-a, Evropskog vije}a za nuklearna istra`ivanja u @enevi, koja se odnose na Higgsov bozon, simulaciju samog po~etka svega, minijaturnu verziju Velikog praska? Jesu li nau~nici na pragu otkrivanja vje~ne tajne postanka svemira? Da li je mogu}e da u CERN-u budu proizvedene mini crne rupe koje bi mogle uni{titi svijet? Za “Novu avanturu” govori jedan od istra`iva~a laboratorija upravo u CERN-u, mjestu u kojem je po~etkom 1990-ih izumljen web, neizostavni dio na{e svakodnevnice…

EUROSPORT
08.30 Fitnes 08.45 Tenis 09.45 Tenis: Grand Slam Turnir 10.30 Tenis: Game, Set And Mats 11.00 Tenis: Grand Slam Turnir 20.30 Tenis: Game,Set And Mats 21.00 Boks: Njema~ka - A. Alekseev - F. Arslan

EUROSPORT 2
05.00 Vijesti 05.30 Tenis: Game, Set And Mats 06.00 Australijski Fudbal: Australijska fudbalska liga: Hawtorn North Melbourne

SPORT KLUB
07.15 Pregled sezone championship 09.15 Moto GP Catalunya - Trening 3 Moto 3, direktno 10.10 Moto GP Catalunya Trening 3 Moto GP, direktno 11.10 Moto GP Catalunya Trening 3 Moto 2, direktno 12.00 Pregled argentinske lige 13.00 Moto GP Catalunya Kvalifikacije, Moto 3, direktno 13.55 Moto GP Catalunya Kvalifikacije Moto GP, direktno 15.10 Moto GP Catalunya Kvalifikacije Moto 2, direktno 16.00 Fudbal prijateljska utakmica: Russia Italy 18.15 Fudbal prijateljska: England - Belgium, direktno 20.15 Hrvatska, ko{arka Game 3, direktno 22.00 Real NBA 22.30 NBA play off Eastern Final Game 3: Boston - Miami 00.30 NBA Live

ARENASPORT 1
09.00 Ko{arka Endesa: Valencia Barcelona 11.00 Copa Libertodores: Universitad De Chile - Libertad 13.00 Copa Libertodores Highlights 14.00 Odbojka, svjetska liga: Brazil Finska 16.00 Fudbal, prijateljski me~: SAD - Brazil 18.00 Ko{arka, Gr~ka: OlympiacosPanathinaikos prenos 20.30 Kosarka Endesa Liga: Real Madrid-Caja Laboral prenos 23.00 Fudbal, prijateljski me~: SAD - Brazil 02.00 Hokej NHL: Los Angeles - New Jersey, prenos

ARENASPORT 2
08.00 Motosport Mundial: Magazin 08.30 Ko{arka Endesa Liga: Caja Laboral - Real Madrid Game 4 10.30 Box: W. Klitschko Mormeck Vreme Subota, 02.06. 12.00 Ameri~ki Fudbal NFL: New England Denver 14.30 Ko{arka Srpska Liga: Polufinale 16.30 Live 16:30 Rukomet Bundes Liga: Kiel-Gummersbach 18.15 EHF Liga [ampiona:Magazin 18.30 Live 18:30 Rukomet Asobal Liga: 20.15 Box: KOTV Classics Ep 39. 21.15 KOTV Magazin 21.45 UFC: Ultimate Fighter Finale 00.00 Bejzbol MLB: NY Yankees La Angels 03.00 KOTV Magazin 03.30 Atletika Diamond Liga: Rome

23.58 02.03 03.49

DISCOVERY

06.00 Peta brzina 06.25 Automobili 07.15 Peta brzina, 2 epizode 08.10 Megagraditelji 09.05 Mo}ni brodovi 10.00 ^udovi{ta iz rijeke, 4 epizode 13.40 Vrhunsko graditeljstvo 14.35 Grandiozni projekti 15.30 Velike selidbe 16.25 Kako se pravi? 16.55 Kako se to pravi 17.20 Trgovci 18.15 Pozadina avionskih nesre}a 19.10 Borba sa silama prirode 20.05 Pen i Teler, La` ili istina 21.00 ^ari putovanja 21.55 Pre`ivljavanje 22.50 Pre`ivljavanje udvoje 23.45 Uni{tavanje!

N. GEOGRAPHIC

09.50 Istra`ivanje planete Zemlje: Pre`ivljavanje na drevnoj Aljasci 10.45 Sekunde do katastrofe: Zemljotres u Kobeu 11.40 Megafabrike 12.35 [apta~ psima 13.30 Izgradnja za Svjetski kup: Stadioni 14.25 Zvijezde na stijenama 15.20 [apta~ psima 16.15 [apta~ psima: Dan sa lo{om frizurom 17.10 [apta~ psima 18.00 Katedrala u Kelnu 19.00 Prvaci forenzike 19.55 Megafabrike: Boing 747 21.00 [apta~ psima: Haoti~ne maskote 21.55 Reskju Ink 22.50 Zvijezde na stijenama 23.45 [apta~ psima: Haoti~ne maskote 00.40 Reskju Ink

Tenis
11.00
23.00 Trka automobila: Svjetska Reno serija, Belgija 23.30 Fudbal: Euro 2012 All Access 00.00 Vijesti 00.30 Tenis: Grand Slam Turnir 03.00 Vijesti 03.30 Tenis: Grand Slam Turnir

Odbojka
09.00
09.00 Odbojka, olimpijske kvalifikacije: Japan Ju`na Koreja - Srbija 11.00 Tenis: Grand Slam Turnir 20.00 Vijesti 20.30 Tenis: Grand Slam Turnir 23.30 Tenis: Game, Set And Mats

VIASAT HISTORY

08.00 Skrivena blaga afri~ke, australijske i indijske umjetnosti 09.00 Silverado 10.00 Keltsko naslije|e 11.00 Mark Forster dozvola za snimanje 12.00 Milo{ Forman 13.00 Pozdrav 14.30 Video je ubio radio 15.00 Ko si zapravo ti? 16.00 Salvador Dali: pri~a o dva grada 17.00 Kralji~ina sestra 19.00 Dobrodo{li u osamdesete 22.00 \avo kog znamo 23.00 Ko si zapravo ti? 00.00 Salvador Dali: pri~a o dva grada 01.00 Kralji~ina sestra 03.00 Dobrodo{li u osamdesete 06.00 \avo kog znamo

ANIMAL PLANET

10.00 Siroti{te za divlje `ivotinje 10.25 Posao za psa 10.55 Sve o psima 11.50 Spa{avanje divljih `ivotinja 12.45 Budu}i veterinari u Africi, 2 epizode 13.40 Zaljubljenici u ma~ke 14.35 Ta prelijepa Afrika, 5 epizoda 19.10 Velike morske avanture 20.05 Karina: Uzbudljivi safari, 2 epizode 21.00 Ned Bruha: [apta~ tvorovima, 2 epizode 21.55 @ivotinje u bjekstvu, 2 epizode 22.50 Policija za `ivotinje 23.45 Divlje i bez cenzure

UNIVERSAL

06.00 Dijagnoza ubistvo, serija 07.00 Ubistva u Midsomeru, serija 09.00 Vidovnjak, serija, 5 epizoda 14.00 Monk, serija 19.00 Bra}a i sestre, serija 20.00 Havaji 5-0, serija 21.00 Roditelji i djeca, serija 23.30 Sve po zakonu, serija 00.30 No} dama 02.20 Bitka za Los An|eles, serija 04.10 Savr{en plan

TV1000

06.00 Robokap 2, igrani film 08.00 Prona|eni raj, igrani film 10.00 Mo`da beba, igrani film 12.00 Uhvati Kartera, igrani film 14.00 Sjaj, igrani film 16.00 Samo Sinatra, igrani film 18.00 Posljednji Mohikanac, igrani film 20.00 film subotom uve~e: Ostani uz mene, igrani film 22.00 Zakletva, igrani film 00.00 Seksi slatkice, igrani film 01.20 Tinejd`erski idoli 5., igrani film 02.50 Velike sise, igrani film

FOX LIFE

06.00 Kao slu~ajno, serija (2 ep.) 06.55 Entertainment 07.55 Knji`arka, serija 08.20 Sve ispo~etka, serija 09.10 Houp i Fejt, serija (2. ep.) 10.00 Svi vole Rejmonda, serija 12.30 Kako sam upoznao va{u majku, (5. ep.) 14.40 Houp i Fejt, serija 15.05 Houp i Fejt, serija 15.30 Uvod u anatomiju, serija 16.20, serija 17.15, serija 18.10 Osveta, serija 19.05 Kugar Taun, serija 19.30 Kugar Taun, serija 20.00 Titanik: Krv i ~elik Documentry 21.00 Jednom davno, serija 22.00 Bogoboja`ljive namigu{e, serija 23.00 Dodir, serija 00.00 Gimnazijske traume, serija

FOX CRIME

07.50 Brojevi, serija 08.35 D`ordan, serija 09.20 Put osvete, serija 10.10 Za{titnica svjedoka, serija 10.55 Red i zakon, serija 11.40 Red i zakon, serija 12.30 Red i zakon, serija 14.10 Imitator, serija 15.00 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija17.30 Frikovi, serija 19.10 D`ordan, serija 20.00 Bouns, serija 20.55 Detektiv na Floridi, serija 21.45 Kasl, serija 22.35 Inspektor Montalbano, serija 00.15 Ar~er Animation 01.05 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija 01.50 Okru`en mrtvima, serija 02.35 Ar~er, serija

HBO

06.00 Legija izvanrednih plesa~a: Pobuna po~inje, film 07.25 Preskakanje metle, film 09.15 Yu-Gi-Oh!, film 10.45 Kriva je mama, film 12.25 Potpredsjednica, ep. 2, serija 12.55 Green Hornet, film 14.50 Trener, film 16.15 Secretariat, film 18.20 Justin Bieber: Nikad ne reci nikad, film 20.05 Nikad me ne ostavljaj, film 21.45 Ljubav i ostale droge, film 23.35 Zec bez u{iju 2, film 01.35 Klikni za nevinost, film 03.05 Nebo, pakao, film 04.30 Cimerica, film

CINESTAR

09.00 Iz d`ungle u d`unglu, igrani film 11.00 Ajmo cure!, igrani film 13.00 Rajski vrtlar, igrani film 15.00 Moj spoj s Drew, igrani film 17.00 Nova policijska pri~a, igrani film 19.15 Buka, igrani film 21.00 Vremenski policajac, igrani film 23.00 Zmajev poljubac, igrani film 01.00 Crna kutija, igrani film

Reprezentacija BiH nesretno pora`ena od Meksika

Gre{ke iz kojih moramo izvu}i pouku
46. strana

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
subota, 2. juni/lipanj 2012.

Opro{taj kolega i prijatelja od Nisveta D`anke
Negiranje genocida izvor novih tenzija
Povodom izjave predsjednika Srbije Tomislava Nikoli}a da u Srebrenici nije po~injen genocid nad Bo{njacima, predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} saop}ava slijede}e: Izjava novoizabranog predsjednika Srbije Tomislava Nikoli}a, data prvog dana slu`benog preuzimanja du`nosti, da u Srebrenici nije po~injen genocid nad Bo{njacima neistinita je i uvredljiva za Bo{njake, prije svih za pre`ivjele `rtve genocida u Srebrenici. Ona baca sjenu i ozbiljno dovodi u pitanje vjerodostojnost njegove javne proevropske retorike i izjava u kojima se zala`e za korektne odnose u regiji i suradnji me|u dr`avama susjedima. Negiranje genocida u Srebrenici, koji je utvrdio Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju, nije put saradnje i obnove povjerenja, nego upravo suprotno, izvor novih nesporazuma i tenzija.

Foto: A KAJMOVI]

ODLAZAK MILJENIKA NARODA
Tiho prijateljstvo, dugo vi{e od 30 godina daje mi za pravo da ka`em da je D`anko bio pun ljudskih vrlina, a dru`enje s njim ~ista sre}a, kazao je Mirza Huski}, predsjednik sindikata javnih RTV servisa
Kada bi svi prijatelji trebali da ka`u ne{to o Nisvetu D`anki, to bi trajalo nekoliko godina, kazao je dugogodi{nji prijatelj i kolega “legende u kariranoj ko{ulji” Nenad \uri} na ju~era{njoj komemoraciji preminulom novinaru, humanisti i voditelju serijala Pozitivna geografija Nisvetu D`anki, odr`anoj u RTV domu u Sarajevu.

Velike pri~e
- Prijateljstvo s D`ankom bio je moj najve}i doga|aj, kratko je kazao \uri}, ne uspjev{i da ka`e i{ta vi{e.

Svugdje dobrodo{ao
Predsjednica Dru{tva novinara BiH Na|a Rid`i} prisjetila se prvih godina nakon rata vremena u kome ve}ina bh. gra|ana nije mogla putovati cijelom BiH, izuzev Nisveta D`anke, koiji je mogao do}i u svaki njen dio. - On je mogao slobodno do}i u svaki kutak ove zemlje jer je bio takav, jednostavan i neposredan, ~ovjek koga su voljeli i `eljno o~ekivali svi i svugdje. ^ovjek koji je sklapao kockice ove napa}ene zemlje, ne samo kao {to ih je nosio na svojoj ko{ulji, ve} svakom svojom rije~ju i neponovljivim umije}em da slu{a pri~e svojih sagovornika i prenosi ih svima nama, rekla je Rid`i}.

Prema rije~ima generalnog direktora RTVFBiH D`emala [abi}a, sivi dom je imao sre}u {to je te neke ’98, ’99. godine do{ao Nisvet D`anko te obogatio i ovu zgradu i televiziji u to vrijeme, a i poslije. - Ako pogledate sliku u novinama, lice tog ~ovjeka izgleda kao bajka i puno je velikih pri~a. Izgleda da velike pri~e `ive sa velikim ljudima. Iza Nisveta D`anke i velikih pri~a koje je ispri~ao ostaju njegovi najbli`i i njegova k}erka, istakao je [abi}, naglasiv{i da njegove pri~e i ostav{tina ne}e biti prepu{tene zaboravu. Tiho prijateljstvo, dugo vi{e od 30 godina, daje mi za pravo da ka`em da je D`anko bio pun ljudskih vrlina, a dru`enje s njim ~ista sre}a, kazao je Mirza Huski}, predsjednik sindikata javnih RTV servisa. - Upravo zbog tog tihog prijateljstva nije bilo ugodno, kao predsjednik sindikata, osnovati fondaciju za pomo} D`anki. Na`alost, bitku, onu najve}u za `ivot nije dobio, ali iz na{ih sje}anja nikada ne-

}e iza}i njegove rije~i, osmijeh i lice, poru~io je Huski}. O poznanstvu sa D`ankom govorio je i rudar iz Kaknja te organizator korida Milenko Srdi}, koji se s D`ankom upoznao prilikom snimanja jedne od emisija Pozitivne geografije i s kojim je uradio brojne epizode o bosanskim koridama diljem BiH.

Ko }e objasniti ljudima?
- Bilo je dovoljno samo sedam sekundi nakon prvog susreta da dobijem novog prijatelja. Ko }e sad mjestima u BiH objasniti gdje je nestala karirana ko{ulja? Oti{ao je na{ D`anko, ali }e njegova du{a biti s nama na okupljanjima {irom BiH, u Tuzli, Zenici, Vitezu, HanPijesku, ^evljanovi}ima, Posu{ju... kazao je Srdi}. D`enaza Nisvetu D`anki odr`at }e se, po njegovoj `elji, danas u 15 sati na groblju u Bu~a Potoku, “nepopularnom sarajevskom naselju za koje je bio toliko vezan” , saop}io je na kraju komemoracije \uri}. L. RIZVANOVI]

Foto: [. SULTANOVI]

Izlo`ba za pomo} oboljelim od PTSP-a
Sino} je u Historijskom muzeju BiH otvorena izlo`ba fotografija pod nazivom "Fotoreporteri opkoljenog Sarajeva za Udru`enje oboljelih od PTSP-a @ivot". Me|u autorima su najbolji ratni fotografi: Piotr Andrews, Enrico Dagnino, Ron Haviv, Paul Lowe, Miquel Ruiz Aviles, Rikard Larma, Milomir Kova~evi} Stra{ni, Hidajet Degi Deli}, Darko Babi}, Senad Gubeli}, Haris Memija, te nedavno preminuli Danilo Krstanovi}, koji je bio jedan od inicijatora i organizatora izlo`be. Naime, istinski cilj ove izlo`be je skrenuti pa`nju javnosti na veliki problem u dru{tvu, a to je zanemarivanje oboljelih od PTSP-a i na mikro i na makroplanu. Jo{ se ne zna ta~an broj oboljelih. S druge strane, oboljeli se ne javljaju zbog postojanja predrasuda koje su, na`alost, jedna od odlika na{eg dru{tva. Izlo`ba je prodajnog karaktera, a sav novac odlazi u fond Udru`enja za pomo} ~lanovima, te obilje`ava po~etak te`nji ka izgradnji trauma-centra.

POSLJEDNJE VIJESTI
PO@AR U PREDUZE]U IMPREGNACIJA - U po`aru u preduze}u Impregnacija u Vitezu, za koji se sumnja da je podmetnut, potpuno su izgorjela dva magacina u kojima su se nalazili kreozotno ulje i mazut. U ga{enju po`ara u~estvovali su pripadnici vatrogasnih dru{tava Vitez i Stari Vitez sa tri vozila. Slu~aj je telefonom policiji prijavila nepoznata osoba koja je rekla da je u krugu ovog preduze}a podmetnut po`ar i da gori magacin u kojem se nalazi mazut. PREDSTAVLJEN FOND “URBAN-IBRULJEVI] Upravni odbor Udru`enja “Obrazovanje gradi BiH” donio je Odluku o formiranju Fonda “Pavao Jusuf Urban - Ibruljevi}” o petogodi{njem (3+2) stipendiranju mladih `rtava rata, djece s invaliditetom, talentovane, djece romske nacionalne manjine i djece socijalno ugro`enih porodica na teritoriji BiH, a prostorijama Udru`enja ju~er je uprili~eno predstavljanje Fonda. Predstavljanju su prisustvovali i ambasador Austrije u BiH Donatus Kock i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko. DVOJE MRTVIH U POJASU GAZE - Jedan izraelski vojnik i jedan ~lan palestinske naoru`ane grupe, koji je poku{ao da pre|e u Izrael iz pojasa Gaze, ubijeni su u okr{aju, saop}ila je ju~er izraelska vojska. Ovo je prvi put od marta 2010. da je neki naoru`ani palestinski aktivist ubio izraelskog vojnika.

Humanitarna

kampanja
Fond B92 i kompanija m:tel ju~er su u Banjoj Luci otvorili humanitarnu kampanju za nabavku inkubatora za porodili{ta {irom BiH koja }e trajati do konca 2012. U saradnji s Ministarstvom zdravlja RS-a, te klini~kim centrima i porodili{tima {irom BiH, utvr|eno je da postoji potreba za nabavkom 70 mobilnih i fiksnih inkubatora. “Svaka sedmica preranog ro|enja nosi dvostruko ve}i rizik za pre`ivljavanje. Zato nam je i cilj da ovom kampanjom smanjimo broj smrtnosti prerano ro|ene djece” nagla, sio je Veran Mati}, predsjednik Upravnog odbora Fonda B92. U Srbiji je pro{le godine kroz ovu bitku za bebe nabavljeno 200 inkubatora, ~ime je, prema Mati}evim rije~ima, ovaj problem sistemski rije{en. Generalni direktor m:tela Predrag

Bitka za bebe

]ulibrk kazao je da se nada da }e odaziv donatora i u BiH biti jednako dobar kao i u Srbiji. “Nastoja}emo da u ovu humanitarnu borbu uklju~imo na{e poslovne partnere, korisnike, ali i na{e zaposlene” is, takao je ]ulibrk. M:tel se, doniraju}i dva inkubatora - jedan porodili{tu u Banjoj Luci, a

drugi u Sarajevu - prvi uklju~io u kampanju bitke za bebe. U bitku za bebe, koja se vidi pod motom “Heroji ne mogu biti sami” uklju~ilo se 40 medij, skih ku}a iz BiH, a gra|ani (korisnici m:tel fiksne i mobilne mre`e) pozivom na humanitarni broj 1411 mogu da daruju jednu KM. G. K.

Deseterac: 23 dobitnika po 740,21 KM, Peterac: 8.096 dobitnika po 4,04 KM

88 87 22 7 82 33 20 70 44 56 75 14 55 11 6 79 18 21 Bingo 37+ 13 KM, karticajedan dobitak 28.374,80 kupljena u Banovi}ima

22. kolo 85 51 31 10 43 54 67 1 66 69 4 3 23 49 90 58 28 77 68 53 16 45 89 52

nezvani~an izvje{taj

JACK POT u narednom kolu oko:

1.950.000 KM

BINGO PLUS: 4 0 9 9 8 9

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->