Univerzitet u Sarajevu Fakultet Zdravstvenih Studija Studij:Zdravlje i ekologija- redovan studij

SEMINARSKI RAD Tema: Komunikacije u zdravstvu

Student:

Mentor:prof.dr . Besim Spahi Sarajevo 2011/2012

Sadraj:

Komunikacije u zdravstvu, prof.dr. Besim Spahi Fakultet zdravstvenih studija- Sarajevo

1. Uvod............................................................................................3 1.1. ta je komunikacija................................................................3 1.2. Zato je vana komunikacija.................................................3 2. Komunikacije u zdravstvu..........................................................4 2.1. Primjena timskog rada u zdravstvu.....................................5-6 2.2. Kakav bi trebao biti prvi kontakt izmeu zdravstvenog radnika i pacijenta................................................................................7 2.3. Uspjena komunikacija..........................................................8 2.4. Vanost govora tijela u zdravstvu.........................................8 2.5. Komunikacijske osobine dobrog zdravstvenog radnika...........9 3. Zakljuak..................................................................................10 4. Literatura.................................................................................11

Komunikacije u zdravstvu, prof.dr. Besim Spahi Fakultet zdravstvenih studija- Sarajevo

1. Uvod 1.1. ta je komunikacija: Komunikacija je proces razmjene informacija preko dogovorenog sistema znakova. Komunikologija je znanstvena disciplina koja prouava komuniciranje. Komunikacija je proces slanja informacija sebi ili bilo kojem drugom entitetu, najee putem jezika. Rije komunikacija doslovno znai: uiniti neto opim ili zajednikim. Komunikacija je obino opisana prema 3 glavne dimenzije: sadraju, formi i cilju. Zajedno, sadraj komunikacije i forma kreiraju poruke koje se alju prema cilju. Cilj moe biti sam ovjek, druga osoba (u interpersonalnoj komunikaciji), ili drugi entitet poput tvrtke ili grupe. 1.2. Zato je vana dobra komunikacija u zdravstvu? komunikacija je temelj svakog meuljudskog odnosa komunikcijom priopavamo sebe drugima postiemo bolji odnos i povjerenje bolesnika postiemo bolji odnos s drugim djelatnicima te ugodno ozraje na radnom mjestu dobivamo bolje rezultate rada i zdravstvene skrbi za bolesnika dobivamo vee zadovoljstvo radom .

Komunikacije u zdravstvu, prof.dr. Besim Spahi Fakultet zdravstvenih studija- Sarajevo

2. Komunikacija u zdravstvu Timski rad i odnosi u zdravstvu, ponaanje pojedinaca u skupinama neto je vie od ukupnog zbroja pojedinaca koji djeluju na vlastiti nain. Kada su pojedinci u skupinama, ponaaju se drukije nego kada su sami. Vrlo je vano definirati znaenje pojma grupa. Grupa se definira kao dva ili vie interaktivnih i meuovisnih pojedinaca koji su se udruili kako bi postigli odreene ciljeve. 1979. Obozov definira: "Ako govorimo o grupi ljudi, onda je to ukupnost ljudi povezanih zajednikim ciljem ijim ostvarivanjem mogu biti zadovoljene individualne potrebe njenih lanova". Tim je manja skupina ljudi koji imaju zajedniki cilj ije je postizanje mogue meusobnim upotpunjavanjem vjetina i iskustava njegovih lanova. Tim karakterizira vea komunikacija nego grupu. Naime, u timu se vie uvaavaju miljenja svih lanova dok je u grupi voa dominantan i o njemu ovisi koliko e se uvaiti miljenje lanova grupe. Tim osim cilja mora imati jasnu i svrhu postojanja a lanovi tima u ostvarenju cilja meusobno tijesno surauju i u svojim zadacima se nadopunjuju.

Komunikacije u zdravstvu, prof.dr. Besim Spahi Fakultet zdravstvenih studija- Sarajevo

Slika broj 1.

2.1. Primjena timskog rada: Timski (ekipni) rad u zdravstvu je jedini nain rada. Budui da rad u zdravstvenoj zatiti stanovnitva postaje sve kompleksniji za struno rjeavanje zdravstvenih problema potrebno je struno znanje i iskustvo lijenika (razliitih strunih profila), medicinskih sestara, tehniara, ali i socijalnih radnika, sociologa, psihologa. U sluajevima kroninih bolesti bolesnici sve vie postaju aktivni dio tima zajedno s terapeutima.Timski rad je metoda koja omoguava nekolicini osoba sa zajednikim ciljem da svoje sposobnosti najbolje iskoriste meusobnim upotpunjavanjem svojih vjetina i iskustava. Definicija radne grupe Svjetske zdravstvene organizacije: Timski rad pretpostavlja rad vie strunjaka na postizanju zajednikog cilja. Taj rad ne smije biti fragmentiran i nepovezan ve dobro koordiniran voditeljem tima. Pitanje je da li voditelj tima mora biti ona osoba u timu koja ima najvie kvalifikacije, ona koju lanovi tima izaberu ili ona koja najbolje poznaje probleme. U zdravstvu se tradicionalno smatra normalnim da tim vodi lijenik, bez obzira kakve su mu stvarne sposobnosti, to je s gledita efikasnosti tima neopravdano. U strunim timovima voditelj tima ne postaje netko samo zbog izbora od strane lanova tima, iako takav izbor moe biti koristan kao znak podrke i povjerenja. Voditelj tima mora prije svega jasno znati i eljeti postii ciljeve tima te imati ope znanje o problemima kojima se tim bavi. Uz to vano je da voditelj tima posjeduje kvalitete kao to su: 1. umijee organizacije i upravljanja 2. sposobnost komuniciranja i rada s ljudima 3. sposobnost uvaavanja tueg miljenja 4. sposobnost logikog rasuivanja i zakljuivanja Zadatak voditelja tima je da stalno upozorava na ciljeve i zadatke tima, koordinira akcije lanova, te na osnovu prikupljenih miljenja lanova tima, uvaavajui ih formulira rjeenje te donosi konanu odluku u sluaju spora meu lanovima tima.
5

Komunikacije u zdravstvu, prof.dr. Besim Spahi Fakultet zdravstvenih studija- Sarajevo

Vana karakteristika timskog rada je nain na koji se donose odluke. U zdravstvu dominira ekipni rad hijerarhijskog tipa u kojem odluke donosi voa tima, a ostali mu samo pomau. Drugi tip je takozvani procesni ekipni rad gdje se odluka donosi zajedniki (demokratski). Ali takav nain rada esto nije dovoljno efikasan za obavljanje kritinih i vremenski odreenih zadataka. Tipian primjer za hijerarhijski tip ekipnog rada je kirurki tim za vrijeme operacije, a za procesni ekipni rad lijenika obiteljske medicine i patronane sestre ili rad interdisciplinarnog tima s mentalno retardiranom djecom. Rukovoenje u grupi Potreba za rukovoenjem javlja se kada grupa postane prevelika za spontanu samoorganizaciju ili ima poseban sadraj i ciljeve. Rukovoenje grupe tada preuzima voa (lider, ef). Postoje razliiti pristupi u definiranju pojma voe, no mogu se saeti na nekoliko osnovnih karakteristika: tnuti autoritet Voa ima dominantan poloaj u grupi, a dominantnost se manifestira moi i utjecajem. Predstavlja centralnu figuru za lanove grupe i prema njemu lanovi imaju razvijen intenzivan emocionalni odnos. Njegov utjecaj je uvijek dobrovoljno prihvaen. Voa najee donosi najvanije odluke koje ostali lanovi slijede. S pojavom voe u grupi se stvara hijerarhija odnosno dolazi do podjele na nadreenog (vou) i podreene (ostali lanovi grupe). Prema nainu stjecanja poloaja voe mogu biti: postavljeni, izabrani i u grupi iznikle voe. Takoer postoji podjela na formalne i neformalne voe. 1. formalne voe su osobe postavljene i izabrane na poloaj voe unaprijed predvien organizacijom grupe ili drugim formalnim aktom. Za njih su utvreni poslovi rukovoenja, imaju fiksirana prava, ovlatenja i predviena sredstva moi kojima e ostvariti svoj utjecaj. 2. u neformalnim grupama koje mogu biti dio formalne grupe znaju se javiti neformalne voe kao odgovor na neuspjeno voenje formalnog voe. Formalni voe se razlikuju od neformalnih u tome to su neformalni voe uglavnom u primarnim grupama i imaju zajednike karakteristike i interese kao i ostali lanovi grupe.
6

Komunikacije u zdravstvu, prof.dr. Besim Spahi Fakultet zdravstvenih studija- Sarajevo

2.2. Kakav bi trebao biti prvi kontakt izmeu zdravstvenog radnika i pacijenta: Prvi kontakt izmeu zdravstvenog radnika i pacijenta bi trebao biti: topao, susretljiv, neposredan, blag, profesionalan. Razgovor bi trebao da pocne spontano, neusiljeno, strpljivo, bez nervoze i gledanja na sat. Treba stvoriti prijateljsku, otvorenu i podravajuu atmosferu. Pacijent se mora osjecati slobodno i sigurno. Potrebno je govoriti jezikom koji pacijen razumije, to manje koristiti strucne termine, ako je neophodno koristenje strucnih termina svaki od njih posebno i polako objasniti.

Slika broj 2.
7

Komunikacije u zdravstvu, prof.dr. Besim Spahi Fakultet zdravstvenih studija- Sarajevo

2.3. Uspjena komunikacija: Svaki ovjek moe i ne mora biti uspjean u komunikaciji, ali oni koji pruaju zdravstvenu uslugu to moraju biti, ukoliko ele da budu uspeni u svom poslu. Uspjenost rada doktora i sestara zavisi od toga u kojoj mjeri su pomogli svojim pacijentima. Kako? Svojom strunou, savjetom, osmjehom, ljubaznou, posveenou ...Zdravstvena usluga, kao i sve ostale uslune djelatnosti, bazira se na komunikaciji izmeu onog koji prua (ljekar i sestra) i onog koji prima zdravstvenu uslugu (pacijent). 2.4. Vanost komunikacije govorom tijela u zdravstvu Govor tijela predstavlja irok opseg nesvjesnih pokreta koji mogu da poboljaju ili narue komunikaciju. ak i onda kada Vam se ini da mirno sedite, Vi nesvesno komunicirate i prenosite poruku o svojim osjeanjima. Kada nauite da tumaite gestikulaciju i ostale neverbalne signale biete u stanju ne samo da mnogo bolje razumete stavove drugih, ve i da na efikasan nain prenesete svoju poruku. Ovo su samo neki od primera: lupkanje prstima osoba je iznervirana, nestrpljiva, ili uznemirena; premetanje s noge na nogu osoba je nestrpljiva (mogue je i da predugo stoji); mrtenje osoba ne shvata o emu je rije, ili se ne slae sa onim o emu se govori; zarumenjeno lice osobi je neprijatno, ljuta je, a mogue je i da joj je vrue, ili da ima povien krvni pritisak; stegnuta vilica; brz ili isprekidan govor; podizanje jaine tona osoba je nervozna, ljuta, ili zabrinuta; izbegavanje pogleda osoba je stidljiva ili joj je dosadno; ekanje nosa osoba je zbunjena ili joj se neto ne dopada (ukoliko je ne svrbi nos); - izraeno treptanje moe da znai da osoba lae. U neverbalnoj komunikaciji je veoma vano ostvariti kontakt pogledom.
8

Komunikacije u zdravstvu, prof.dr. Besim Spahi Fakultet zdravstvenih studija- Sarajevo

Nenametljiv kontakt pogledom ne traje due od par sekundi, a mnogi agresivni ljudi pogledom fiksiraju sluaoca, kako bi ga zaplaili. 2.5. Komunikacijske osobine dobrog zdravstvenog radnika: Poruka koju smo ve definisali kao jasnu, potpunu i preciznu treba da bude i dovoljno glasna, odnosno da se uje kada stigne na cilj. Da bi doprla do cilja i vratila se poiljaocu kao povratna informacija, mora da saobraa dvosmjernom ulicom. Dvosmjerna komunikacija znai da poruka putuje neometano do onoga kome je upuena (pacijenta), ali i da njegova reakcija nesmetano doputuje nazad. Komunikacija se, kao i svaka druga vjetina, usavrava vebanjem i trai stalnu njegu. Zdravstveni radnici nisu u prilici da biraju sagovornike (pacijente), ali zato mogu izabrati nain na koji e prenijeti poruku da bi ona postigla svoj cilj. Nije svjedno da li se obraate djetetu, ili odrasloj osobi, nekome obrazovanijem ili manje obrazovanom. Trudite se da oblik i sadraj poruke prilagodite primaocu. Uvijek imajte na umu koji je najefikasniji nain da se postigne rezultat. Ukoliko se svakodnevno budete pridravali odredjenih pravila komunikacije SIGURNO ete postati vjet komunikator. Na taj nain uspeete da uspostavite bolje odnose sa svojim pacijentima, a medjusobno potovanje i razumevanje doprinee da Va posao bude ljepi i laki.

Slika broj 3.
9

Komunikacije u zdravstvu, prof.dr. Besim Spahi Fakultet zdravstvenih studija- Sarajevo

3. Zakljuak: Vjetina komunikacije je, kau mnogi, najjae ovjekovo oruje. Zdravstveni radnici koji vjeto komuniciraju i koriste svjetska saznanja u oblasti personalne komunikacije, razlikuju se od ostalih i svojim odnosom prema pacijentima, kolegama sa posla i ostalim graanima. Oni su uspjeni zdravstveni radnici. Analizirajte bilo kog ljekara i shvatiete da je ono po emu se on razlikuje od drugih upravo vjetina prenoenja znanja: na seminarima i savjetovanjima, putem knjiga, zbornika radova, publikacija, strunh i popularnih medija. Najvanije je da oni to svakodnevno primenjuju u svom radu sa pacijentima i kolegama na poslu. Oni ostavljaju utisak uspjenih, jer oni to i jesu, upravo zbog svoje uspjene komunikacije.

10

Komunikacije u zdravstvu, prof.dr. Besim Spahi Fakultet zdravstvenih studija- Sarajevo

4. Literatura: 1. Internet- www.google.ba 2. Slika 1 http://www.gmbusiness.biz/thumbnail.php?file=Zdravstvo_506609368.jpg &size=article_medium 3. Slika 2 http://www.ordinacija.hr/repository/images/_variations/1/6/16454374785 9938cdbf59c3bf13b3739_content_medium_noaspect.jpg 4. Slika 3 http://www.google.ba/imgres?q=medicinski+radnici&start=172&hl=hr&bi w=1280&bih=880&tbm=isch&tbnid=qrbSU5utEjHweM:&imgrefurl=htt p://www.politika.rs/rubrike/tema-dana/Medicinari-odlaze-uinostranstvo.lt.html&docid=Phus9albfSZHkM&imgurl=http://static.politi ka.co.rs/uploads/rubrike/215302/i/1/lekari.jpg&w=468&h=468&ei=DPD DT_izK8LftAbWo6ixDg&zoom=1&iact=rc&sig=1094546729453706685 03&page=8&tbnh=154&tbnw=154&ndsp=25&ved=1t:429,r:6,s:172,i:19 0&tx=66&ty=70 5. http://hr.wikipedia.org/wiki/Komunikacije

11